Wikipedia bswiki https://bs.wikipedia.org/wiki/Po%C4%8Detna_strana MediaWiki 1.45.0-wmf.7 first-letter Mediji Posebno Razgovor Korisnik Razgovor s korisnikom Wikipedia Razgovor o Wikipediji Datoteka Razgovor o datoteci MediaWiki Razgovor o MediaWikiju Šablon Razgovor o šablonu Pomoć Razgovor o pomoći Kategorija Razgovor o kategoriji Portal Razgovor o portalu TimedText TimedText talk Modul Razgovor o modulu Topic Sarajevo 0 35 3729923 3713656 2025-06-25T18:23:00Z 77.77.217.181 This is the lie 3729923 wikitext text/x-wiki {{Drugo_značenje|Sarajevo (čvor)}} {{Infokutija naselje u BiH | ime = Sarajevo | službeni_naziv = Grad Sarajevo | naselje_vrsta = Grad | slika = {{multiple image | border = infobox | total_width = 300 | image_style = border:1; | perrow = 1/4/2/4 | image1 = Sarajevo City Panorama.JPG | image2 = JesusesHearthCathedral.jpg | image3 = Sarajevo ortodox church.JPG | image4 = Sarajevo gazi husrev bey mausoleum IMG 1279.JPG | image5 = Sebilj, Sarajevo.jpg | image6 = Latin Bridge 02 (22757259615).jpg | image7 = Academy of fine art and Festina lente.jpg | image8 = Sarajevo City Hall 01.jpg | image9 = National Museum of BiH Aerial.JPG | image10 = Vječna vatra, Sarajevo (by Pudelek).JPG }} | slika_opis = Od vrha, s lijeva na desno: Pogled na Sarajevo s [[Bijela tabija|Bijele tabije]], [[Katedrala Srca Isusova]], [[Saborna crkva u Sarajevu]], [[Gazi Husrev-begovo turbe]], [[Sebilj]], [[Latinska ćuprija]] na [[Miljacka|Miljacki]], [[Akademija likovnih umjetnosti u Sarajevu|Akademija likovnih umjetnosti]], [[Sarajevska vijećnica|Vijećnica]], [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljski muzej]], [[Vječna vatra]] | slike_veličina = | slika_zastava = Flag of Sarajevo.svg | slika_grb = Coat of arms of Sarajevo.svg | moto = | koordinate = {{coord|43|51|22.8|N|18|24|47.6|E|type:city|display=inline,title}} | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | kanton = [[Kanton Sarajevo]] | općina = [[Centar (Sarajevo)|Centar]]<br />[[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]]<br />[[Novo Sarajevo]]<br />[[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]] | osnovan = 1461. | osnivač = [[Isa-beg Ishaković]] | gradonačelnik = [[Predrag Puharić]] | gradonačelnik_stranka = [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP]] | površina_ukupno = 141.5 | površina_urban = 489 | površina_metro = 3350 | nadmorska_visina = 550 | stanovništvo_datum = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]] | stanovništvo_ukupno = 275524 | stanovništvo_urban = 405930 | stanovništvo_metro = 555210 | stanovništvo_demonim = Sarajlija, Sarajka | poštanski_broj = 71000 | pozivni_broj = (+387) 33 | veb-sajt = {{URL|https://www.sarajevo.ba/}} }} '''Sarajevo''' je [[Glavni grad|glavni]] i najveći [[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|grad]] [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], njena [[metropola]]<ref>{{cite web|title=Prostorni plan Kantona Sarajevo za period od 2003. do 2023. godine|url=http://zpr.ks.gov.ba/sites/zpr.ks.gov.ba/files/pp/Prostorni_plan/PROSTORNI%20PLAN%20%20za%20štampu.pdf|website=zpr.ks.gov.ba|publisher=Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo|access-date=24. 9. 2015|format=PDF|archive-url=https://web.archive.org/web/20180906015449/http://zpr.ks.gov.ba/sites/zpr.ks.gov.ba/files/pp/Prostorni_plan/PROSTORNI%20PLAN%20%20za%20%C5%A1tampu.pdf|archive-date=6. 9. 2018|url-status=dead}}</ref> i njen najveći urbani, kulturni, ekonomski i prometni centar. Ujedno, to je glavni grad [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] i sjedište [[Kanton Sarajevo|Kantona Sarajevo]]. Prema [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.|popisu stanovništva iz 1991.]] grad je po tadašnjoj strukturi sa deset općina imao 527.049, a po [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|popisu stanovništva iz 2013.]] i trenutnoj teritorijalnoj podjeli sa četiri općine 275.524. Nalazi se u središnjem dijelu jugoistočne Evrope i Balkana. Kroz grad protiče [[rijeka]] [[Miljacka]], a u neposrednoj blizini grada u općini [[Ilidža]] je i izvorište rijeke [[Bosna (rijeka)|Bosne]], s izletištem [[Vrelo Bosne|Vrelom Bosne]]. Oko grada nalaze se planine: [[Jahorina]], [[Bjelašnica]], [[Igman]], [[Treskavica]] i [[Trebević]]. Sarajevo je političko, finansijsko, socijalno i kulturno središte Bosne i Hercegovine i istaknuto središte kulture na Balkanu, sa uticajem na čitavu regiju u oblasti zabave, medija, mode i umjetnosti.<ref>{{cite web|url=http://www.mediterraneanews.com/index/2011/05/sarajevo-the-economic-administrative-cultural-and-educational-center-of-bosnia-and-herzegovina/ |title=Sarajevo: The economic, administrative, cultural and educational center of Bosnia and Herzegovina |publisher=Mediterranea News |date=12. 5. 2011 |access-date=15. 7. 2021|url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120424230137/http://www.mediterraneanews.com/index/2011/05/sarajevo-the-economic-administrative-cultural-and-educational-center-of-bosnia-and-herzegovina/ |archive-date=24. 4. 2012 }}</ref> Regionalni je centar u obrazovanju, dom je prve balkanske institucije tercijarnog obrazovanja, islamske [[Medresa|medrese]], koja je danas dio [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]].<ref>{{cite web|last=Agency|first=Anadolu|title=Saraybosna'da 476 yıldır yaşayan medrese! (Sarajevo Celebrates 476 Years of its Medresa!)|url=http://www.haber7.com/balkanlar/haber/974831-saraybosnada-476-yildir-yasayan-medrese|publisher=Haber7|access-date=15. 7. 2021}}</ref> Grad je poznat po svojoj tradicionalnoj kulturnoj i religijskoj raznolikosti, sa pripadnicima [[Islam u Bosni i Hercegovini|islama]], [[Pravoslavlje|pravoslavlja]], [[Rimokatoličanstvo|katolicizma]] i [[Jevreji u Bosni i Hercegovini|judaizma]] koji tu egzistiraju stoljećima. Zbog svoje duge i bogate historije, vjerskih i kulturnih raznolikosti, Sarajevo se ponekad naziva ''Jerusalem Evrope'' ili ''Jerusalem Balkana''. Jedan je od rijetkih evropskih gradova u čijem se centru, u neposrednoj blizini, nalaze bogomolje sve tri velike monoteističke religije: [[džamija]], [[Rimokatolička crkva|katolička crkva]], [[pravoslavna crkva]] i [[sinagoga]]. Iako su područja oko grada naseljena još od prahistorije, moderni grad nastao je kao osmanlijsko uporište u 15. vijeku. Sarajevo je tokom svoje historije nekoliko puta privuklo međunarodnu pažnju. 1885. godine Sarajevo je bio prvi grad u Evropi i drugi grad na svijetu koji je imao stalnu mrežu električnih tramvaja koji su saobraćali kroz grad, slijedeći u tom primjeru [[San Francisco]]. 1914. godine Sarajevo je bilo i mjesto [[Sarajevski atentat|atentata]] na nadvojvodu Franza Ferdinanda od strane lokalnog [[Mlada Bosna|mladobosanskog]] aktiviste [[Gavrilo Princip|Gavrila Principa]] koji je pokrenuo [[Prvi svjetski rat]], koji je također okončao austrougarsku vlast u Bosni i Hercegovini i rezultirao stvaranjem Kraljevine Jugoslavije. Kasnije, nakon Drugog svjetskog rata, uspostavljanje Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine u okviru Druge Jugoslavije dovelo je do masovnog širenja Sarajeva, tada glavnog grada republike, što je kulminiralo domaćinstvom Zimskih olimpijskih igara 1984. godine koje su obilježile prosperitetnu eru za grad. Međutim, početkom [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji|jugoslovenskih ratova]], tokom 1.425 dana od aprila 1992. do februara 1996. godine, grad je pretrpio [[Opsada Sarajeva|najdužu opsadu glavnog grada u historiji modernog ratovanja]], tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|bosanskohercegovačkog rata]] i [[Raspad Jugoslavije|raspada Jugoslavije]].<ref>{{cite news |url=http://www.timesonline.co.uk/tol/news/world/europe/article575571.ece |title=The New Siege of Sarajevo |last=Connelly |first=Charlie |date=8. 10. 2005 |work=The Times |location=UK |access-date=15. 7. 2021 |archive-date=5. 5. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200505131350/https://www.thetimes.co.uk/ |url-status=dead }}</ref> Sarajevo je 2011. nominovano za [[Evropski glavni grad kulture]] 2014. a 2019. je zajedno sa [[Istočno Sarajevo|Istočnim Sarajevom]] bio domaćin [[Evropski zimski olimpijski festival mladih 2019.|Evropskog zimskog olimpijskog festivala mladih 2019.]]<ref>{{cite web|url=http://www.bh-news.com/en/vijest_det.php?vid=3827&r=1 |title=Nomination of Sarajevo for European Capital of Culture 2014 |publisher=BH-News.com |access-date=15. 9. 2011}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.eppgroup.eu/press/showpr.asp?prcontroldoctypeid=1&prcontrolid=10331&prcontentid=17480&prcontentlg=en |title=Sarajevo: With Sarajevo as Europe's Capital of Culture 2014 we could send an... – 12/05/2011 – EPP Group |publisher=Group of the European People's Party (Christian Democrats) in the European Parliament |access-date=15. 9. 2011 |archive-date=2. 8. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180802193159/http://www.eppgroup.eu/press/showpr.asp?prcontroldoctypeid=1&prcontrolid=10331&prcontentid=17480&prcontentlg=en |url-status=dead }}</ref> == Etimologija == Sarajevo je historijsko ime grada, koje po jednoj od teorija potiče od kovanice ''Saray Ovası'' što znači ''Dvor i polje oko dvora''. Sarajevo se ponekad naziva ''Šeher'' ([[Turski jezik|tur]]. şehir; [[Perzijski jezik|per]]. شهر ''šahr''), imenom koje je gradu dao njegov osnivač [[Isa-beg Ishaković]]. Zbog svog orijentalnog izgleda nazivano je i imenom ''Damask sjevera'', a Jevreji [[Sefardi]] su ga nazvali ''Mali Jerusalem''. [[Abdulah Škaljić]], autor rječnika "Turcizmi u srpsko-hrvatskom jeziku", u istoj knjizi navodi sljedeće: {{Citat|...Složenica je nastala po uzoru na složenice [[Smederevo]], [[Kraljevo]], [[Popovo]], [[Mirijevo]], [[Trnovo (složenica)]] itd. Turski naziv za Sarajevo je "Saray-Bosna", ali se u jednoj od najstarijih bosanskih [[vakufnama]], u vakufnami [[Mustaj-beg Skenderpašić|Mustaj-bega Skenderpašića]] iz 1517. g. (čiji je original i prijevod objavio Dr [[Hazim Šabanović]] u POF-u II-IV, 1953, str.403) Sarajevo naziva i "Saray-ovasi", doslovce: "Sarajevsko polje". Iako sam ranije zastupao da je Sarajevo nastalo od tur. "Saray-ovasi", došao sam do zaključka da je ispravnije tumačenje koje sam gore naveo''".<ref name="Škaljić1989">{{cite book|author=Abdulah Škaljić|title=Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku|url=http://books.google.com/books?id=O5BiAAAAMAAJ|year=1989|publisher=Svjetlost|isbn=978-86-01-01459-6}}</ref>}} == Geografija == {{Glavni|Geografija Sarajeva}} [[Datoteka:Sarajevo_SPOT_1050.jpg|mini|lijevo|Snimak Sarajeva i okoline napravljen satelitom [[SPOT]]]] [[Datoteka:Pogled na Sarajevo.png|mini|250p|Pogled na Sarajevo sa [[Hrid (Sarajevo)|Hrida]]]] Sarajevo se nalazi u središnjem dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i zauzima površinu od 141,5&nbsp;km<sup>2</sup>. Centralni dijelovi grada smješteni su u kompozitnoj [[Sarajevska kotlina|Sarajevskoj kotlini]], koja se pruža od [[istok]]a prema [[zapad]]u i završava u [[Sarajevsko polje|Sarajevskom polju]], okruženo planinama Bjelašnicom i Igmanom na jugozapadu, Trebevićem na jugoistoku, te srednjim planinama i međudolinskim rtovima na sjeveru i sjeverozapadu. Najstariji dijelovi grada ([[Vratnik (Sarajevo)|Vratnik]], [[Bistrik]], [[Hrid (Sarajevo)|Hrid]], [[Kovači (Sarajevo)|Kovači]], [[Alifakovac]]) su na padinama okolnih bregova. Prosječna nadmorska visina Sarajevskog polja je 500&nbsp; m. Najzapadnija tačka polja je na 18<sup>○</sup> 16' istočne geografske dužine. Krajnja istočna tačka je na 18<sup>○</sup> 27' istočne geografske dužine, najsjevernija je 43<sup>○</sup> 53’ sjeverne geografske širine, a najjužnija je na 43<sup>○</sup> 47' sjeverne geografske širine <ref>{{cite web|url=http://www.sarajevo.ba/ba/stream.php?kat=31|title=Grad Sarajevo: O Sarajevu|author=daenet d.o.o.|work=sarajevo.ba|access-date=24. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150411044233/http://www.sarajevo.ba/ba/stream.php?kat=31|archive-date=11. 4. 2015|url-status=dead}}</ref>. [[Datoteka:Sarajevo topographic map.svg|250px|mini]] Rijeka [[Miljacka]] jedno je od glavnih geografskih obilježja grada. Teče od istoka, kroz centar Sarajeva, do zapadnog dijela grada gdje se ulijeva u [[Bosna (rijeka)|Bosnu]]. Kao ''Sarajevska rijeka'', Miljacka izvire oko 2 kilometra južno od Pala, u podnožju Jahorine, nekoliko kilometara istočno od centra Sarajeva. Izvor Bosne, [[Vrelo Bosne]] nalazi se kod kod Ilidže i još je jedno značajna prirodna znamenitost i izletište Sarajlija i drugih turista. Nekoliko manjih rijeka i potoka poput Koševskog potoka također protječe kroz grad i okolicu. === Panorama === {{Široka slika|Sarajevo panorama.jpg|1000px|Panorama Sarajeva}} === Klima === Sarajevo se nalazi u području umjerene [[Kontinentalna klima|kontinentalne klime]], sa uticajem kontinentalne klime sa sjevera i mediteranske sa juga. Prosječna godišnja temperatura zraka iznosi 9,5&nbsp;°C, a prosječna količina padavina je oko 919 l/&nbsp;mm. Najhladniji period tokom godine je januar sa prosječnih -1,3&nbsp;°C i jedini je mjesec sa negativnom srednjom vrijednošću temperature zraka.<ref name="klima">{{cite web|title=Sarajevo - klima|url=https://www.sarajevo.ba/bs/article/1223/klima}}</ref> Juli je najtopliji sa prosječnom vrijednošću temperature zraka od 19,1&nbsp;°C. Najekstremnije temperature zraka zabilježene u Sarajevu su -26,4&nbsp;°C (zabilježena 4. januara 1942. godine) i 40.0&nbsp;°C (19. augusta 1946).<ref name="klima"/> Najviše sunčanih sati je tokom augusta sa prosječnih 270 sunčanih sati dok godišnji prosjek iznosi 1830 sunčanih sati po čemu se Sarajevo svrstava u srednje sunčane gradove.<ref name="klima"/> Nasuprot tome, stepen oblačnosti u prosjeku godišnje iznosi 59% a najizraženija je tokom decembra kada je oblačnost u prosjeku iznosi 75%.<ref name="klima"/> {{Vremenski okvir | naslov = <!-- * Prosječna temperatura * --> | pt_jan = -0,5 | pt_feb = 1,4 | pt_mar = 5,7 | pt_apr = 10,0 | pt_maj = 14,8 | pt_jun = 17,7 | pt_jul = 19,7 | pt_aug = 19,7 | pt_sep = 15,3 | pt_okt = 11,0 | pt_nov = 5,4 | pt_dec = 0,9 <!-- * Najviša prosječna temperatura * --> | vt_jan = 3,7 | vt_feb = 6,0 | vt_mar = 10,9 | vt_apr = 15,6 | vt_maj = 21,4 | vt_jun = 24,5 | vt_jul = 27,0 | vt_aug = 27,2 | vt_sep = 22,0 | vt_okt = 17,0 | vt_nov = 9,7 | vt_dec = 4,2 <!-- * Najniža prosječna temperatura * --> | nt_jan = -3,3 | nt_feb = -2,5 | nt_mar = 1,1 | nt_apr = 4,8 | nt_maj = 9,0 | nt_jun = 11,9 | nt_jul = 13,7 | nt_aug = 13,7 | nt_sep = 10,0 | nt_okt = 6,4 | nt_nov = 1,9 | nt_dec = -1,8 <!-- * Padavine * --> | p_jan = 68 | p_feb = 64 | p_mar = 70 | p_apr = 77 | p_maj = 72 | p_jun = 90 | p_jul = 72 | p_aug = 66 | p_sep = 91 | p_okt = 86 | p_nov = 85 | p_dec = 86 <!-- * Broj kišnih dana * --> | kd_jan = 8 | kd_feb = 10 | kd_mar = 13 | kd_apr = 17 | kd_maj = 17 | kd_jun = 16 | kd_jul = 14 | kd_aug = 13 | kd_sep = 15 | kd_okt = 13 | kd_nov = 12 | kd_dec = 11 <!-- * Prosječna vlažnost zraka * --> | vz_jan = 79 | vz_feb = 74 | vz_mar = 68 | vz_apr = 67 | vz_maj = 68 | vz_jun = 70 | vz_jul = 69 | vz_aug = 69 | vz_sep = 75 | vz_okt = 77 | vz_nov = 76 | vz_dec = 81 <!-- * Broj sunčanih sati * --> | ss_jan = | ss_feb = | ss_mar = | ss_apr = | ss_maj = | ss_jun = | ss_jul = | ss_aug = | ss_sep = | ss_okt = | ss_nov = | ss_dec = <!-- --> | dijagram = | izvor = Pogoda.ru.net<ref name = pogoda>{{cite web | url = http://www.pogoda.ru.net/climate2/14654.htm | title = Weather and Climate: The Climate of Sarajevo | publisher = Weather and Climate (Погода и климат) | access-date=25. 8. 2016 | language = ruski | archive-url = https://web.archive.org/web/20120516141700/http://pogoda.ru.net/climate2/14654.htm | archive-date=16. 5. 2012 }}</ref> i [[NOAA]] (sun, 1961–1990)<ref name = NOAA>{{cite web | url = ftp://ftp.atdd.noaa.gov/pub/GCOS/WMO-Normals/RA-VI/BH/14654.TXT | title = Sarajevo Climate Normals 1961–1990 | publisher = National Oceanic and Atmospheric Administration | access-date=25. 8. 2016}}</ref> }} === Zagađenje zraka === Kvalitet zraka je jedno od gorućih pitanja iz oblasti zaštite okoline grada Sarajeva.<ref>{{Cite web|url=http://www.balkaninsight.com/en/article/air-pollution-reaching-alarming-levels-in-bosnia-experts-warn-11-30-2015|title=Air Pollution is Choking Bosnia, Experts Warn :: Balkan Insight|website=www.balkaninsight.com|access-date=4. 4. 2017}}</ref><ref>{{Cite news|url=http://www.foxnews.com/world/2016/12/26/sarajevo-introduces-transport-restrictions-to-ease-pollution.html|title=Sarajevo introduces transport restrictions to ease pollution|date=26. 12. 2016|work=Fox News|access-date=4. 4. 2017|language=en-US}}</ref> Prema bazi podataka [[Svjetska zdravstvena organizacija|Svjetske zdravstvene organizacije (WHO)]] o kvaliteti zraka u 2016. godini,<ref>{{Cite web|url=http://www.who.int/phe/health_topics/outdoorair/databases/cities/en/|title=WHO Global Urban Ambient Air Pollution Database (update 2016)|website=World Health Organization|language=en-GB|access-date=4. 4. 2017|archive-date=1. 3. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170301221905/http://who.int/phe/health_topics/outdoorair/databases/cities/en/|url-status=dead}}</ref> prosječna godišnja koncentracija [[Sitne lebdeće čestice|sitnih lebdećih čestica (PM2.5)]] u 2010. godini procijenjena je na 30 μg/m<sup>3</sup> na osnovu mjerenja PM10, što je 3 puta više od vrijednosti datih u Smjernici za kvalitet zraka WHO-a<ref>{{Cite web|url=http://www.who.int/mediacentre/factsheets/fs313/en/|title=Ambient (outdoor) air quality and health|website=World Health Organization|language=en-GB|access-date=4. 4. 2017}}</ref> za godišnji prosjek PM2.5. U Sarajevu ne postoje novija direktna dugoročna mjerenja vrijednosti sitnih lebdećih čestica PM2.5 i mogu se dati samo procjene za vrijednost PM10, koji je manje štetan za zdravlje u odnosu na PM2.5.<ref>{{Cite web|url=https://cfpub.epa.gov/ncea/isa/recordisplay.cfm?deid=216546|title=Integrated Science Assessment (ISA) for Particulate Matter (Final Report, Dec 2009)|last=Group|first=US EPA National Center for Environmental Assessment, Research Triangle Park Nc, Environmental Media Assessment|last2=Sacks|first2=Jason|website=cfpub.epa.gov|language=en|access-date=4. 4. 2017}}</ref> Stvarni podaci o kvalitetu zraka u realnom vremenu u obliku vrijednosti PM10, ozona, NO2, CO i SO2 dostupni su na web stranici [[Federalni hidrometeorološki zavod|Federalnog hidrometeorološkog zavoda]].<ref>{{Cite web|url=http://www.fhmzbih.gov.ba/latinica/ZRAK/vrijednostiPolutanata.php|title=Federalni hidrometeorološki zavod|website=www.fhmzbih.gov.ba|access-date=4. 4. 2017|archive-date=13. 9. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180913190025/http://www.fhmzbih.gov.ba/latinica/ZRAK/vrijednostiPolutanata.php|url-status=dead}}</ref> === Rijeke === [[Datoteka:06Sarajevo Miljacka03.jpg|mini|desno|Pogled na Miljacku s mosta na Skenderiji]] Miljacka je rijeka, koja najvećim dijelom protiče kroz Sarajevo od [[istok]]a prema [[zapad]]u. Duga je 35,9&nbsp;kilometera. Nastaje od nekoliko vrela u podnožju planina [[Romanija|Romanije]] i [[Jahorina|Jahorine]]. [[Paljanska Miljacka]] (12,9&nbsp;km) izvire na Palama. [[Mokranjska Miljacka]] izvire u [[Kadino Selo (Pale, RS)|Kadinom Selu]]. Nekoliko kilometera istočno od Sarajeva u selu [[Dovlići]], ove dvije pritoke se spajaju u Miljacku. Dalje Miljacka teče na zapad kroz Sarajevo, odakle nastavlja svoj put prema rijeci Bosni u koju se ulijeva. U zapadnom dijelu [[Sarajevsko polje|Sarajevskog polja]], na području općine [[Ilidža]], izvire jedna od najvećih rijeka u Bosni i Hercegovini, [[Bosna (rijeka)|Bosna]], koja nastaje od tridesetak manjih izvora u podnožju planine [[Igman]], stvarajući park prirode - Vrelo Bosne. Pored rijeka Bosne, [[Željeznica|Željeznice]] i Miljacke, ostali veći stalni vodotoci su: [[Zujevina]], [[Ljubina (rijeka)|Ljubina]], [[Misoča]], [[Stavnja]], [[Tilava]], [[Dobrinja (rijeka)|Dobrinja]], [[Bijela rijeka]], [[Crna rijeka (Željeznica|Crna rijeka]], [[Mošćanica]], [[Vogošćanska rijeka]] i dr.<ref>{{cite web|title=Rijeke, jezera, izvori Kantona Sarajevo|url=http://portal.skola.ba/start/RijekejezeraizvoriKantonaSarajevo/tabid/213/Default.aspx|website=portal.skola.ba|publisher=Zvanični web-portal osnovnih i srednjih škola Kantona Sarajevo|access-date=24. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150701143424/http://portal.skola.ba/start/RijekejezeraizvoriKantonaSarajevo/tabid/213/Default.aspx|archive-date=1. 7. 2015|url-status=dead}}</ref> [[Vodopad Skakavac (Sarajevo)|Vodopad Skakavac]], visok 98&nbsp;metara, nalazi se oko 12&nbsp;km od centra grada. === Brežuljci, brda i planine === Centar grada Sarajeva leži na nadmorskoj visini od 511&nbsp; metara iznad površine mora. Najnižu nadmorsku visinu u sarajevskoj kotlini ima općina [[Ilidža]] sa 498&nbsp;m, dok viši dijelovi grada i prigradska naselja na padinama okolnih brda: [[Grdonj]] i [[Hum]] na sjeveru, [[Borja|Borija]] na istoku i padine Trebevića na jugu, leže na prosječnoj nadmorskoj visini od 900&nbsp; metara. Grad okružuju šumoviti obronci olimpijskih planina jedinstvene ljepote, čiji vrhovi prelaze 2000&nbsp; metara: [[Treskavica]] (2088&nbsp; m), [[Bjelašnica]] (2067&nbsp; m), [[Jahorina]] (1916&nbsp; m), [[Igman]] (1502&nbsp; m) i [[Trebević]] (1629&nbsp;m). Obronci obližnjih planina bogati su šumom. [[Crnogorica]]: [[jela]], [[smrča]], [[ariš]] i [[bor (biljka)|bor]] i [[bjelogorica]]: [[breza]], [[topola]] i [[obična lijeska|lijeska]]. 1939. godine botaničar [[Karl Maly]] osnovao je [[Botanički vrt na Trebeviću|Botanički vrt]] na Trebeviću, koji je u [[Drugi svjetski rat|drugom svjetskom ratu]] u potpunosti uništen. 1948. godine na visini od 1530&nbsp;m zasađen je [[rasadnik]], botanički [[arboretum]] [[Šumarski fakultet u Sarajevu|Šumarskog fakulteta]]. Za vrijeme [[Rat u BiH|rata u Bosni i Hercegovini]] 1992-95. šumski fond je najvećim dijelom uništen. == Historija == {{Glavni|Historija Sarajeva|Hronologija Sarajeva}} === Mlađe kameno doba (neolit) === [[Datoteka:Butmirska vaza.jpg|thumb|Vaza iz perioda neolitke Butmirske kulture]] Jedno od najranijih arheoloških otkrića kojima se dokazuje naseljenost područja grada potiče iz [[neolit]]ske [[Butmirska kultura|Butmirske kulture]]. Otkrića u [[Prahistorijsko naselje Butmir|Butmiru]] desila su se na teritoriji današnje sarajevske općine [[Ilidža|Ilidže]] 1893. godine.<ref name="naselje">{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2500 |title=Prahistorijsko naselje u Butmiru |work=kons.gov.ba |access-date=13. 9. 2016 |archive-date=30. 11. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201130174756/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2500 |url-status=dead }}</ref> Tada su austrougarske vlasti tokom izgradnje poljoprivredne škole otkrili arheološko nalazište. Bogatstvo kremena na ovom području bilo je privlačno neolitskim ljudima, a naselje se razvijalo i bilo u procvatu. Na tom području razvijena je jedinstvena keramika i njen dizaj, koji karakteriziraju narod Butmira kao jedinstvenu kulturu, kako je opisano na Međunarodnom kongresu arheologa i antropologa održanom u Sarajevu 1894. godine.<ref>[http://www.sarajevo-tourism.com/eng/sarajevothroughhistory.wbsp "The Culture & History"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071212025705/http://www.sarajevo-tourism.com/eng/sarajevothroughhistory.wbsp |date=12. 12. 2007 }}, Tourism Association of Sarajevo Canton, Retrieved on 3 August 2006.</ref> === Doba Ilira === Sljedeća istaknuta kultura u Sarajevu bili su Iliri. Drevni narod, koji su većinu zapadnog Balkana smatrali svojom domovinom, imali su nekoliko ključnih naselja u regiji, uglavnom oko rijeke Miljacke i u sarajevskoj dolini. Iliri u sarajevskoj regiji pripadali su [[Desidijati]]ma, posljednjem Ilirskom narodu u Bosni i Hercegovini koji se odupro rimskoj okupaciji. === Rimsko doba === Njihov poraz od rimskog cara [[Tiberije|Tiberija]] 9. godine nove ere označava početak [[Bosna i Hercegovina u Rimskom Carstvu|rimske vladavine u regiji]].<ref name="Bojanovski">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/doc/12834705/Ivo-Bojanovski-BIH-u-Anticko-Doba |title= Ivo Bojanovski: BOSNA I HERCEGOVINA U ANTIČKO DOBA |work=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988 |access-date= 9. 2. 2016}}</ref> Rimljani nikada nisu izgradili područje današnje Bosne, ali rimska kolonija ''[[Aquae S (Ilidža)|Aquae Sulphurae]]'' nalazila se u blizini današnje Ilidže i bila je najvažnije naselje tog vremena.<ref name="Mesihović">{{Cite web |url= https://iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2019/09/historijska_traganja_1.%C4%8CLANCI-SalmedinM.pdf |title= Salmedin Mesihović: Doprinos historiji sarajevskog prostora u antičko doba, Izvorni naučni rad |work= Filozofski fakultet, Sarajevo, |access-date= 9. 2. 2019 }}{{Mrtav link}}</ref> Nakon Rimljana područje su naselili [[Bosna i Hercegovina u Gotskom kraljevstvu|Goti]],<ref name="Basler">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/267288103/Kulturna-Istorija-Bosne-i-Hercegovine |title= Alojz Benac-Đuro Basler-Borivoj Ćović-Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić - KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE |work= Veselin Masleša, Sarajevo, 1966 |access-date= 9. 2. 2019}}</ref> a u 7. vijeku i [[Slaveni]].<ref>{{Cite web|url=http://www.aneks8komisija.com.ba/main.php?id_struct=50&lang=4&action=view&id=2498|archive-url=https://web.archive.org/web/20071013171041/http://www.aneks8komisija.com.ba/main.php?id_struct=50&lang=4&action=view&id=2498|url-status=dead|archive-date=13. 10. 2007|title=Commission to preserve national monuments|date=13. 10. 2007|access-date=14. 8. 2018}}</ref><ref name=Brit>"Sarajevo", ''New Britannica'', volume 10, edition 15 (1989). {{ISBN|0-85229-493-X}}.</ref> === Srednji vijek === {{Glavni|Sarajevo u srednjem vijeku}} [[Datoteka:Stecak Zmeljaski Muzej Sarajevo.jpg|mini|225p|lijevo|Stećak, Zemaljski muzej Sarajevo]] [[Datoteka:Day in Sarajevo.jpg|mini|180p|lijevo|[[Baščaršija]]]] [[Datoteka:Sarajevo Historic View.jpg|mini|desno|180p|Sarajevo oko 1900. godine]] [[Datoteka:Sarajevo Tram (1901).png|mini|desno|180p|Prvi tramvaj u Evropi, u Sarajevu, [[1885]]. godine.]] Nakon perioda [[neolit]]a, [[Iliri|ilirske]] i rimske vladavine, u 7. stoljeću ovdje se naseljavaju [[Slaveni]]. U povelji iz 13. stoljeća područje Sarajeva je bilo dio župe [[Vrhbosna (župa)|Vrhbosna]]. O ovom vremenu svjedoče nadgrobni spomenici jedinstveni u svijetu - [[stećak|stećci]]. Nedaleko od Sarajeva, u selu [[Hreša (Stari Grad)|Hreša]] pronađeno je 30 [[stećak]]a. Najljepši krase vrt [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljskog muzeja u Sarajevu]]. Dolaskom Turaka 1435. i padom utvrde [[Hodidjed]], na obalama Miljacke nastaju naselja iz kojih će se kasnije oformiti Sarajevo. Osnivačem Sarajeva smatra se [[Isa-beg Ishaković]], koji je 1462. izdao odredbu o formiranju grada, na lijevoj obali Miljacke sagradio [[Careva džamija (Sarajevo)|Carevu džamiju]], prvu džamiju na ovom području; gradi [[saraj]], most, [[Tekija|tekiju]], [[hamam]], [[mekteb]] i [[Medresa|medresu]], te nekoliko [[han]]ova<ref name="Holm">[[Holm Sundhaussen]], "Sarajevo - Die Geschichte einer Stadt", Böhlau Verlag Wien, Köln, Weimar {{ISBN|978-3-205-79517-9}} {{Simboli jezika|de|Njemački jezik}}</ref> 1507. grad se prvi put pominje svojim današnjim imenom (''ime od Saraj-ovasi, polje oko dvora''). Intenzivni razvoj [[zanat]]stva i [[Trgovina|trgovine]] brzo su od Sarajeva stvorili bogat grad, raskrsnicu [[religija]] i kultura, trgovačkih puteva i putnika. U [[16. vijek]]u to je bio jedan od najbogatijih gradova u ovom dijelu Evrope, kada su izgrađene i neke kapitalne građevine koje i danas predstavljaju bisere [[arhitektura|arhitekture]] i civilizacije tog doba. Tada je u Sarajevu, kao zadužbina [[vezir]]a [[Gazi Husrev-beg]]a otvorena i Visoka škola [[Gazi Husrev-begova medresa|Kuršumli-medresa]], koja je podsjećala na univerzitete u drugim velikim gradovima Evrope. 1531. izgrađena [[Gazi Husrev-begova džamija]] najpoznatija je građevina starog Sarajeva i jedan od najvećih sakralnih spomenika islamske arhitekture na Balkanu. Iz ovog vremena su [[imaret]], [[bezistan]]i i [[hamam]]i. Tih godina je izgrađena i [[Stara pravoslavna crkva u Sarajevu|Stara pravoslavna crkva]].<ref>{{cite web|url=http://www.staracrkva.org/hram.htm|title=Stara pravoslavna crkva u Sarajevu|work=staracrkva.org|access-date=24. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20120219191649/http://www.staracrkva.org/hram.htm|archive-date=19. 2. 2012|url-status=dead}}</ref> ''Zlatno doba'' prekinut će požar [[1697]]. kada je austrijski princ [[Eugen Savojski|Eugen von Savoyen]] sa samo 8500 vojnika ušao u grad i do temelja ga spalio. Od [[1850]]. je Sarajevo glavni grad Bosne, provincije [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. U grad se doseljavaju [[Jevreji]] [[Sefardi]], poslije izgona iz [[Španija|Španije]], grade [[sinagoga|sinagoge]], a istovremeno nastaju pravoslavne, katoličke i evangelističke [[crkva|crkve]] i [[Katedrala Srca Isusova]]. === Moderno doba === {{Glavni|Sarajevo u austrougarsko doba|Sarajevo u prvoj i drugoj Jugoslaviji}} [[Datoteka:Latin (Princip) Bridge on Miljacka River2.jpg|mini|lijevo]] [[1878]]. dolaskom [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] uprave na ove prostore, Sarajevo je upravni centar [[Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj|Kondominiuma]]. Uz svoj dotad orijentalni, dobija i evropski izgled. Austro-ugarski period je vrijeme snažnog prodiranja srednjoevropske kulture, načina privređivanja, običaja i drugih civilizacijskih vrijednosti. Grad dobija savremene fabrike, a brojne škole zapadnog tipa i kulturne institucije obogaćuju glavni grad Bosne i Hercegovine. U ovo se vrijeme grade [[Zemaljski muzej]], gradska [[Sarajevska vijećnica|Vijećnica]], Gimnazija, sud, zgrada [[Narodno pozorište Sarajevo|Narodnog pozorišta]], pošta, bolnica, [[Gradska tržnica Markale|tržnica]], banke, vile na [[Marijin dvor]]u i dr. Gradi se uskotračna pruga prema sjeveru, jugu i istoku. Pod velom ''evropeizacije'', austrougarski carski činovnici i vojnici crpe dotad malo korištena privredna i prirodna bogatstva Bosne. Dana 28. juna 1914. pripadnik [[Mlada Bosna|Mlade Bosne]] [[Gavrilo Princip]] u Sarajevu je izveo [[atentat]] na austrijskog prestolonasljednika [[Franz Ferdinand|Franza Ferdinanda]], što je poslužilo kao povod Austrougarskoj Monarhiji da napadne Kraljevinu Srbiju, a što je bio jedan od uzroka [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. Poslije tog rata grad ulazi u sastav jugoslavenskih državnih zajednica: [[Država SHS|Države SHS]], a potom i [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]]. Arhitektonska slika ostaje gotovo nepromijenjena, industrija nazaduje, društvena nezadovoljstva radnika rastu i Sarajevo, kao grad, između dva svjetska rata, uglavnom stagnira i privredno i ekonomski nazaduje. Letargiju u koju je grad zapao prekidaju protesti i štrajkovi radnika i napredne sarajevske inteligencije. Nakon Prvog svjetskog rata i pritiska [[Vojska Kraljevine Srbije|Vojske Kraljevine Srbije]], koja se našla na strani saveznika, i pored pobune slavenskih naroda u Austro-Ugarskoj, Sarajevo je postalo dio novouspostavljene [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]]. Iako je imao određenu političku važnost kao središte, prvo regije, a potom i [[Drinska banovina|Drinske banovine]], više nije bio nacionalna prijestonica, što je bio početak pada važnosti grada.<ref>{{cite web|url=https://www.latimes.com/travel/europe/la-tr-d-sarajevo-timeline-20140727-story.html|title=Timeline: A short history of Sarajevo and region|first=Los Angeles|last=Times|date=|work=latimes.com}}</ref> Takav status ostat će do završetka Drugog svjetskog rata, kada će Sarajevo ponovo dobiti na važnosti jer će postati glavni grad jedne od saveznih republika. [[Datoteka:Sarajevo - carrer Ferhadija.JPG|mini|180p|desno|Pogled na Štrosmajerovu ulicu]] ==== Drugi svjetski rat ==== Početkom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] na ovim prostorima, njemačke i italijanske invazivne snage u kratkom roku su slomile otpor [[Vojska Kraljevine Jugoslavije|Vojske Kraljevine Jugoslavije]], koja je u tzv. Aprilskom ratu doživjela totalni raspad na različite frakcije. Nakon njemačke kampanje bombardiranja, u Sarajevo su 15. aprila 1941. ušle snage [[Wehrmacht]]ove [[16. pješadijska divizija|16. pješadijske divizije]]. [[Sile Osovine]] su uspostavile [[Marionetska država|marionetsku državu]] [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH-a]] u čiji sastav je ušlo i Sarajevo. Tokom tog perioda grad je bio upravno središte [[Velika župa Vrhbosna|Velike župe Vrhbosna]]. U Sarajevu je u progonima Ustaša, ubijena većina židovskog stanovništva, a na Vracama je strijeljeno oko 11.000 Srba, Židova, bosanskohercegovačkih komunista i protivnika ustaškog režima. ==== Jugoslavija ==== Nakon završetka rata 1945. Sarajevo postaje upravni, kulturni i ekonomski centar [[SR Bosna i Hercegovina|SR Bosne i Hercegovine]], jedne od šest [[Republike SFRJ|republika]] [[SFRJ|SFR Jugoslavije]]. U gradu se razvija industrija, [[ekonomija]], a između ostalog školstvo i kultura čine ga glavnim centrom Republike. Osniva se [[Univerzitet u Sarajevu|Univerzitet]], [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademija nauka i umjetnosti]], brojni muzeji i [[galerija|galerije]], naučne institucije, [[Radiotelevizija Sarajevo|radio-televizija]]. Broj stanovnika grada raste na više od 500.000. [[Međunarodni olimpijski odbor]] povjerava Sarajevu organizaciju [[Zimske olimpijske igre 1984.|XIV Zimskih olimpijskih igara]], koje su održane 1984. ==== Rat u Bosni i Hercegovini ==== {{Glavni|Opsada Sarajeva}} [[Datoteka:Sarajevo Siege Part III.jpg|mini|250p|desno|Pogled na grad i ruševine nastale tokom rata]] Društvene i političke promjene u tadašnjoj [[SFRJ|Jugoslaviji]] dovele su do prvih [[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.|općih izbora 1990.]] na kojima je izabrano [[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990 - Predsjedništvo SR BiH|Predsjedništvo SR BiH]]. Predsjednik [[Predsjedništvo Socijalističke republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Socijalističke republike Bosne i Hercegovine]] [[Alija Izetbegović]], raspisao je [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|građanski referendum]] o samostalnosti SR BiH. To je dovelo do stvaranja [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]]. Neslaganjem vojnog vrha [[JNA]] i četveročlanog [[Predsjedništvo SFRJ|Predsjedništva SFRJ]] s većinskom odlukom naroda SR BiH, dolazi do izbijanja međunacionalnih sukoba, stvaranja nacionalnih paravojnih formacija i [[Rat u BiH|rata u Bosni i Hercegovini]], a posebno na njen glavni grad, Sarajevo. Grad Sarajevo, bio je pod opsadom 3,5 godine, u neprestanim vojnim akcijama pretrpio je ogromna materijalna razaranja i brojne ljudske gubitke. Snajperskom i artiljerijskom vatrom [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] i srpski paramiliternih jedinica ubijeno je 10.615 ljudi, među kojima je bilo 1.601 dijete, a skoro 50.000 stanovnika Sarajeva bilo je ranjeno. Spaljena je gradska [[Sarajevska vijećnica|Vijećnica]] u kojoj je bila smještena [[Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine|Narodna i Univerzitetska biblioteka]], a mnogi kulturno-historijski, stambeni i vjerski objekti u gradu su oštećeni. == Grb i zastava == {{Glavni|Grb Grada Sarajeva|Zastava Sarajevskog kantona}} Grad Sarajevo od 2000. godine ima svoju novu [[Zastava Grada Sarajeva|zastavu]] i novi [[Grb Grada Sarajeva|grb]]. Na glavi štita su elementi tipičnih krovova, koji simboliziraju i brda u zelenoj boji. Ispod su nazubljene gradske zidine s dvije otvorene kapije u crnoj boji na bijeloj pozadini, koje simboliziraju Grad. U dnu grba je dolina, kroz koju teče rijeka u plavoj boji, koju premošćuje bijeli most. Okvir grba je zlatno-žut.<ref>{{cite web|url=http://www.sarajevo.ba/ba/stream.php?kat=63|title=Grad Sarajevo: Grb i zastava|author=daenet d.o.o.|work=sarajevo.ba|access-date=24. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304122629/http://sarajevo.ba/ba/stream.php?kat=63|archive-date=4. 3. 2016|url-status=dead}}</ref> == Politika == {{Glavni|Politička organizacija Sarajeva}} === Politička organizacija Grada Sarajeva === Organi Grada Sarajeva su Gradsko vijeće Grada Sarajeva i [[Spisak gradonačelnika Sarajeva|gradonačelnik Grada Sarajeva]]. ===== Gradsko vijeće Grada Sarajeva===== Gradsko vijeće je, kao predstavničko tijelo građana Grada Sarajeva, najviši organ Grada Sarajeva. Gradsko vijeće se sastoji od 28 vijećnika. Svako općinsko vijeće općina koje čine Grad Sarajevo bira po sedam delegata u Gradsko vijeće iz reda općinskih vijećnika. Bošnjacima, Hrvatima i Srbima, kao konstitutivnim narodima, pojedinačno garantira minimum 20% mjesta u Gradskom vijeću, a grupi Ostalih najmanje dva mjesta, bez obzira na izborne rezultate. ===== Gradonačelnik===== Gradonačelnik Grada Sarajeva je izvršni organ Grada Sarajeva. Gradonačelnik predstavlja i zastupa Grad Sarajevo. Gradonačelnik odgovara za ustavnost i zakonitost akata koje donosi, odnosno predlaže Gradskom vijeću. Od novembra 2024. godine gradonačelnik Grada Sarajeva je [[Predrag Puharić]].<ref>{{cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/predrag-puharic-sdp-je-novi-gradonacelnik-sarajeva-dobio-podrsku-gradskog-vijeca/241129116|title=Predrag Puharić (SDP) je novi gradonačelnik Sarajeva, dobio podršku Gradskog vijeća|date=29. 11. 2024|access-date=29. 11. 2024|language=bs|author=V.K.|publisher=Klix.ba}}</ref> ==== Gradska uprava ==== {{Glavni|Gradska uprava Grada Sarajeva}} Čelna tijela vlasti u Gradu Sarajevo su gradonačelnik, koji upravlja radom [[Gradske službe Sarajeva|Gradskim službama]], te [[Gradsko vijeće Sarajeva]] koje ima 28 članova. Upravu grada sačinjavaju: kabinet gradonačelnika, dva zamjenika gradonačelnika, sekretar gradske uprave, savjetnici gradonačelnika, Pravobranilac Grada Sarajeva i sedam gradskih službi za pitanja opće uprave, komunalne poslove, lokalno poslovanje i razvoj grada, urbano planiranje i stambene poslove, obrazovanje, kulturu i sport, Zavod za informatiku i telematiku, Gradski savjet i stručni kolegij gradonačelnika.<ref>{{cite web|url=http://sarajevo.ba/public/photo/organizacija-1.jpg|title=Šematski prikaz organizacije Grada Sarajeva na službenoj stranici|website=sarajevo.ba|access-date=24. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20110706131539/http://sarajevo.ba/public/photo/organizacija-1.jpg|archive-date=6. 7. 2011|url-status=dead}}</ref>[[Datoteka:Sarajevo municipalities.PNG|mini|250|desno|Položaj grada (narandžasto) unutar kantona Sarajevo]] === Glavni grad === {{sekcija}} === Kanton Sarajevo === Osnivanjem Federacije Bosne i Hercegovine, osnovan je i Kanton Sarajevo, jedan od 10 kantona koji formiraju Federaciju BiH. Kanton Sarajevo se sastoji od 9 općina pri čemu su četiri ''gradske općine'' koje formiraju grad Sarajevo ([[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad Sarajevo]], [[Centar (Sarajevo)|Centar Sarajevo]], [[Novo Sarajevo]], [[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad Sarajevo]]) i pet ostalih općina: Hadžići, Ilidža, Ilijaš, Trnovo i Vogošća. == Administrativna podjela grada == === Gradske općine === ==== Teritorijalna podjela do 1995. ==== Do rata 1992–95. Grad Sarajevo je činilo šest gradskih općina: [[Centar (Sarajevo)|Centar]], [[Ilidža]], [[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]], [[Novo Sarajevo]], [[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]] i [[Vogošća]], te prigradske općine: [[Hadžići]], [[Ilijaš]], [[Pale (FBiH)|Pale]] i [[Trnovo (FBiH)|Trnovo]]. ==== Teritorijalna podjela od 1995. ==== Nakon potpisivanja [[Dejtonski mirovni sporazum|Dejtonskog mirovnog sporazuma]] formira se Grad Sarajevo od četiri gradske općine: [[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]], [[Centar (Sarajevo)|Centar]], [[Novo Sarajevo]] i [[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]], a zajedno sa susjednim općinama čini [[Kanton Sarajevo]], koji je u sastavu [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]. Od dijelova predratnih općina Novi Grad, Novo Sarajevo, Stari Grad, Trnovo, Pale i cijelog teritorija općine [[Sokolac]] 1993, te naselja [[Kasindo (naselje)|Kasindo]], [[Lukavica (Istočno Novo Sarajevo)|Lukavica]], [[Hreša (Istočni Stari Grad)|Hreša]] itd.<ref>{{cite web|title=Geografski položaj i prirodne odlike grada Istočno Sarajevo|url=http://www.gradistocnosarajevo.net/o-gradu/geografski-polozaj/|publisher=Grad Istočno Sarajevo|access-date=24. 9. 2015}}</ref> formiran je Grad [[Istočno Sarajevo]], koji je pripao entitetu [[Republika Srpska]]. Istočno Sarajevo se do odluke Ustavnog suda o neustavnosti naziva zvalo Srpsko Sarajevo. Zvanično Istočno Sarajevo čine: [[Istočni Stari Grad]], [[Istočna Ilidža]], [[Istočno Novo Sarajevo]], [[Pale (RS)|Pale]], [[Trnovo (RS)|Trnovo RS]] i [[Sokolac]]. == Stanovništvo == {{Glavni|Demografija Sarajeva}} Broj stanovnika Sarajeva se tokom historije uglavnom povećavao. Najbrži rast stanovništva bilježi se tokom perioda nakon Drugog svjetskog rata, uglavnom usljed ubrzane industrijalizacije i povećanog priliva stanovništva u gradske centre. Prema procjeni u Sarajevu je 1945. živjelo oko 115.000 stanovnika da bi prema popisu stanovništva iz 1971. taj broj bio trostruko veći i iznosio 359.448 stanovnika. Porast broja stanovnika nastavio se a već za vrijeme zimske olimpijade 1984. grad je imao oko pola miliona stanovnika. Vrhunac po pitanju broja stanovnika, prema službenim rezultatima, grad je dostigao 1991. godine kada je Sarajevo prema popisu stanovništva naseljavalo 527.049 stanovnika. Usljed rata u BiH i dezintegracije grada (službeno manja površina grada), na području današnjeg Sarajeva prema popisu stanovništva iz 2013. godine živjelo je 275.524 stanovnika. === Etnicitet === Po posljednjem službenom [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|popisu stanovništva iz 2013. godine]], Grad Sarajevo (područje 4 gradske općine na površini od 141,5&nbsp;km<sup>2</sup>: [[Novo Sarajevo]], [[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]], [[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]] i [[Centar (Sarajevo)|Centar]]) imao je 275.524 stanovnika.<ref name = "RP_2013">{{RP 2013}}</ref> {{Stubičasti dijagram | naslov = Etnička struktura Sarajeva 2013. god. | širina = 500px | širina_stubovima = 60% | lijevo1 = Etnička grupa | desno1 = Broj stanovnika | maks = 275524 |ime_stuba1 = [[Bošnjaci]] |boja_stuba1=#99C68E|cifra_stuba1=222457|tekst_stuba1=222.457 (81%) |ime_stuba2 = [[Srbi]] |boja_stuba2=#FA8072|cifra_stuba2=10422 |tekst_stuba2=10.422 (4%) |ime_stuba3 = [[Hrvati]] |boja_stuba3=#87CEEB|cifra_stuba3=13604 |tekst_stuba3=13.604 (5%) |ime_stuba4 = Ostali i nep. |boja_stuba4=#D2B48C|cifra_stuba4=56470 |tekst_stuba4=56.470 (10%) |tekst = }} Po [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.|popisu stanovništva iz 1991]]. godine, Grad Sarajevo (područje svih deset općina prema teritorijalnoj podjeli do 1995. godine) imao je 527.049 stanovnika.<ref name="SZS">{{cite web|title=Popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine, za teritorijalnu organizaciju, općine i pripadajuća naseljena mjesta 1991. godine|url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf|publisher=Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ|access-date=24. 9. 2015|format=PDF}}</ref> Naseljeno mjesto Sarajevo, imalo je po istom popisu 416.497 stanovnika. Ostalih 110.552 stanovnika živjelo je u 335 naseljenih mjesta, u 10 općina. === Religija === Većina stanovnika su muslimani, a sama konfesionalna slika Sarajeva je jedinstvena u Evropi, zbog njene raznolikosti grad se nerijetko poredi sa [[Jerusalem]]om. Sarajevo je sjedište [[Reisul-ulema|Reisul-uleme]], poglavara [[Islam u Bosni i Hercegovini|Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini]], sjedište [[Pravoslavlje u Bosni i Hercegovini|Dabrobosanske mitropolije]] [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]], te sjedište [[Vrhbosanska nadbiskupija|Vrhbosanske nadbiskupije]] [[Katolička crkva|rimokatoličke crkve]] u Bosni i Hercegovini. Prema popisu iz 2013. godine 252.653 stanovnika Sarajeva je navelo svoju religijsku pripadnost. Prema tim podacima najviše je pripadnika islama 225.088 (81,69%), dok je kršćana 23.140 ili 8,4% (katolika 12.608 i pravoslavaca 10.532). Potpuna religijska struktura grada data je na sljedećem grafikonu. {{Stubičasti dijagram | naslov = Religijska pripadnost stanovništva Sarajeva 2013. god. | širina = 500px | širina_stubovima = 60% | lijevo1 = Religijska grupa | desno1 = Broj stanovnika | maks = 275524 |ime_stuba1 = [[Islam]] |boja_stuba1=#99C68E|cifra_stuba1=225088|tekst_stuba1=225.088 (81,69%) |ime_stuba2 = [[Katoličanstvo]] |boja_stuba2=#FA8072|cifra_stuba2=12608|tekst_stuba2=12.608 (4,58%) |ime_stuba3 = [[Pravoslavlje]] |boja_stuba3=#87CEEB|cifra_stuba3=10532|tekst_stuba3=10.532 (3,82%) |ime_stuba4 = Ateisti, agnostici, ne izjašnjavaju se, bez odgovora |boja_stuba4=#D2B48C|cifra_stuba4=22871|tekst_stuba4=22.871 (8,30%) |ime_stuba5 = Ostali |boja_stuba5=#BEB48D|cifra_stuba5=4425 |tekst_stuba5=4.425 (1,61%) |tekst = }} Urbanu sliku grada krase brojni sakralni objekti četiri svjetske konfesije: [[Džamija|džamije]] iz osmanskog perioda, pravoslavne, katoličke i evangelističke crkve, [[sinagoga]] i drugi kulturno-historijski spomenici, koji se nalaze u samom centru grada Sarajeva, udaljeni tek stotinjak metara jedni od drugih. <gallery mode="packed" heights="175px"> Sarajevo Kaisermoschee.JPG|[[Careva džamija (Sarajevo)|Careva džamija]] Sarajevo ortodox church.JPG|[[Saborna crkva u Sarajevu]] JesusesHearthCathedral.jpg| [[Sarajevska katedrala]] Sarajevo Synagoge 03.jpg|[[Sarajevska sinagoga]] </gallery> == Arhitektura == [[Datoteka:Sarajevo Begova Mosque 1900.jpg|mini|150p|desno|Begova džamija 1900. godine]] [[Datoteka:BiH, Sarajevo - Svrzina kuća 1.jpg|mini|150p|desno|Svrzina kuća]] [[Datoteka:Sarajevo princip bruecke.jpg|mini|150p|desno|Latinska ćuprija]] [[Datoteka:Sarajevo Admejdan.jpg|mini|150p|desno|Muzički paviljon]] [[Datoteka:Sarajevo Sahatklula by Klackalica.jpg|mini|150p|desno|Sarajevska sahat-kula]] [[Datoteka:BBI Shopping and Business Center.jpg|mini|150p|desno|ARIA Centar]] [[Datoteka:Hotel Holiday u Sarajevu, prijašnji Holiday Inn.png|mini|180p|desno|Hotel Holiday u Sarajevu, prijašnji Holiday Inn]] [[Datoteka:Sarajevo city tour , Bosnia Herzegovina in Ultra 4K.webm|thumb|Sarajevo gradska tura video]] Sarajevo se može pohvaliti dobro očuvanim starim trgovačkim dijelom grada, [[Baščaršija|Baščaršijom]], koja je nastala u periodu osmanske vladavine u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Ovaj dio grada obiluje jedinstvenim arhitektonskim ostvarenjima osmanske gradske [[Arhitektura Bosne i Hercegovine|arhitekture]], među kojima su brojne potkupolne [[džamija|džamije]], te tradicionalne forme orijentalne arhitekture poput: [[konak]]a, [[han]]ova i [[bezistan]]a. Ratna uništavanja,<ref>{{cite web|last1=Perlez|first1=Jane|title=Ruins of Sarajevo Library Is Symbol of a Shattered Culture|url=http://www.nytimes.com/specials/bosnia/context/0812yugo-bosnia-sara.html|publisher=The New York Times|date=12. 8. 1996|access-date=24. 9. 2015}}</ref> kao i rekonstrukcija, brojnih uništenih kulturnih i vjerskih objekata, kao što su [[Gazi Husrev-begova biblioteka]], [[Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine|Nacionalna i univerzitetska biblioteka]], [[Orijentalni institut u Sarajevu|Orijentalni institut]] i [[Olimpijski muzej Sarajevo|Olimpijski muzej]], doveli su do donošenja zakona o zaštiti kulture i kulturnih institucija. ==== Osmanski period ==== * [[Baščaršijska džamija]], 1516. * [[Gazi Husrev-begova džamija]], 1531. * [[Gazi Husrev-begova medresa|Kuršumli medresa]], 1537/38. * [[Gazi Husrev-begov bezistan]], 1540. * [[Bijela tabija]], oko 1550. * [[Alipašina džamija]], 1560/61. * [[Ferhadija džamija (Sarajevo)|Ferhadija džamija]], 1561/62. * [[Kozija ćuprija]], prva polovina 16. stoljeća * [[Brusa bezistan]], 1561. * [[Careva džamija (Sarajevo)|Careva džamija]], 1566. * [[Muzej Jevreja Bosne i Hercegovine|Stari jevrejski hram]], 1580/81, današnji oblik 1821. * [[Morića han]], kraj 16. stoljeća * [[Sarajevska sahat-kula]], kraj 16. stoljeća * [[Stara pravoslavna crkva u Sarajevu|Stara pravoslavna crkva]], 1539. * [[Kapi-kula na Ploči]], početak 18. stoljeća * [[Višegradska kapi-kula]], početak 18. stoljeća * [[Sebilj]], 1754, današnji oblik 1891. * [[Latinska ćuprija]], bivši [[Principov most]], 1789. * [[Turbe sedam braće]], 1815. * [[Svrzina kuća]], tradicionalna bosanska gradska kuća, 1832. * [[Zgrada Ministarstva odbrane na Bistriku]], 1854/56. * [[Saborna crkva u Sarajevu|Saborna crkva]], 1863/72. * [[Konak na Bistriku]], 1867/69. === Austro-ugarski period === * [[Dom Armije u Sarajevu|Dom Armije]], 1880/81. * [[Hotel "Evropa"]], 1880/81. * [[Despića kuća]], 1881. * [[Katedrala Srca Isusova]], 1884/89. * [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo BiH]], 1885. * [[Ćumurija most]], 1886. * [[Marijin dvor (zgrada)|Palata Marijin dvor]], 1885/95. i 1897. * [[Čobanija (most)|Čobanija most]], 1888. * [[Eiffelov most]], 1893. * [[Careva ćuprija]], 1897. * [[Fakultet islamskih nauka u Sarajevu|Fakultet islamskih nauka]], 1887/89. * [[Sarajevska vijećnica|Vijećnica]], kasnije Nacionalna biblioteka Bosne i Hercegovine, 1891/96. * [[Inat kuća]], kraj 19. stoljeća * [[Gradska tržnica Markale]], 1894. * [[Narodno pozorište Sarajevo|Narodno pozorište]], 1897/98. * [[Sarajevska pivara]], 1898. * [[Drvenija most]], 1899. * [[Akademija likovnih umjetnosti u Sarajevu|Akademija likovnih umjetnosti]], bivša Evangelistička crkva, 1898/99. * [[Crkva svetih Ćirila i Metoda u Sarajevu|Crkva Sv. Ćirila i Metoda]], kraj 19. stoljeća * [[Sarajevska sinagoga|Aškenaška sinagoga]], 1902. * [[Crkva Kraljice svete krunice]] na Banjskom brijegu, 1910/11. * [[Franjevačka crkva svetog Ante Padovanskog]], 1912/14. * [[Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine]], 1912. * [[Rektorat Univerziteta]], 1912/14. * [[Zgrada "Napretka"]], 1912/13. * [[Banka na Obali]], 1913. * [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljski muzej BiH]], 1913. * [[Zgrada glavne pošte u Sarajevu|Zgrada glavne pošte]], 1913. * [[Jajce (kasarna)]], 1913/14. * [[Muzički paviljon u Sarajevu|Muzički paviljon]], 1913. === Moderni period === * [[Centralna banka Bosne i Hercegovine|Centralna banka BiH]], 1929. * [[Crkva svetog Preobraženja u Sarajevu|Crkva svetog preobraženja]], 1939. * [[Crkva svetog Josipa (Sarajevo)|Crkva svetog Josipa]], 1940. * [[Higijenski zavod]], 1950. * [[Pozorište lutaka]], 1950. * [[Historijski muzej Bosne i Hercegovine|Historijski muzej]], 1958. * [[Skenderija]], sportski i kulturni centar, 1969. * [[Ledena dvorana]] * [[RTV Dom]], 1974. i 1983. * [[Elektroprivreda Bosne i Hercegovine|Elektroprivreda BiH]], 1978. * [[Zgrada "Oslobođenja"]], 1981/82. * [[Hotel "Holiday Inn"]], 1983. * [[Olimpijska dvorana Zetra]], 1983. * [[UNITIC poslovno-upravne zgrade]], 1986. * [[Bošnjački institut]], 2001. * [[Avaz Business Center]], 2005. * [[Bosmalov gradski centar]], 2006. * [[Avaz Twist Tower]], 2008. * [[ARIA Centar]], 2009. * [[Importanne Centar]], 2010. * [[Alta Centar]], 2010. * [[Sarajevo City Center]], 2014. === Nacionalni spomenici === {{Glavni|Spisak nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u Sarajevu}} [[Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine]], odabrala je 102 spomenika, građevine i komplekse građevina u Sarajevu za [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine|Nacionalne spomenike Bosne i Hercegovine]].<ref>{{cite web|url=http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1|title=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika|work=kons.gov.ba|access-date=24. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151025010656/http://kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1|archive-date=25. 10. 2015|url-status=dead}}</ref> Na privremenoj listi Komisije, nalazi se još 21 spomenik, čije će proglašenje uslijediti.<ref>{{cite web|url=http://www.kons.gov.ba/main.php?mod=spomenici&extra=Privremeni&blok=2&indexGrad=1&lang=1&idGrad=86|title=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika|work=kons.gov.ba|access-date=24. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150416023757/http://www.kons.gov.ba/main.php?mod=spomenici&extra=Privremeni&blok=2&indexGrad=1&lang=1&idGrad=86|archive-date=16. 4. 2015|url-status=dead}}</ref> == Građevine == === Mostovi === {{Glavni|Mostovi u Sarajevu}} <!--http://www.sarajevo.ba/ba/article.php?pid=16 http://www.scribd.com/doc/31536540/Mostovi-u-BiH http://www.youtube.com/watch?v=6L76TGXJd8o--> Doline sarajevskih rijeka su predstavljale osnovu komunikacije i kretanja, koja povezuje istok i zapad kroz središte Balkana, već za [[Iliri|Ilire]] i njihovo pleme [[Desitijati|Desitijata]] u [[bronzano doba|bronzanom dobu]], te [[Rimljani|Rimljane]], koji ovdje grade ceste, koje povezuju [[Narona|Naronu]] s [[Podrinje]]m i [[Podunavlje]]m. Tokom [[srednji vijek|srednjeg vijeka]] to je dio ''bosanskog druma'', koji je iz [[Srednja Evropa|Srednje Evrope]] i sa [[Jadran]]a prolazio kroz [[Hrvatska|Hrvatsku]], [[Bosna i Hercegovina|Bosnu]] i [[Srbija|Srbiju]] do [[Carigrad]]a, čime tadašnja [[Vrhbosna]] postaje centrom domaće i strane trgovine. Iz doba [[Osmansko Carstvo|osmanske vlasti]] potiču najstariji [[most]]ovi u Sarajevu: stari [[Rimski most]], nedaleko od Sarajeva, [[Kozija ćuprija]], [[Šeher-Ćehajina ćuprija]] i [[Careva ćuprija]] u starom dijelu grada. Obale Miljacke premošćuju i noviji mostovi iz doba [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] uprave: [[Ajfelov most]], [[Čobanija (most)]] ili [[Ćumurija most]], kao i savremeni mostovi: [[Most Skenderija]], [[Most Suade i Olge]], [[Most malezijsko-bosanskohercegovačkog prijateljstva]] i dr. Neki od sarajevskih mostova su isključivo pješački. === Trgovi i ulice === {{sekcija}} === Vjerski objekti === {{Glavni|Spisak vjerskih objekata u Sarajevu}} ==== Mezarja/Groblja ==== {{Glavni|Spisak grobalja u Sarajevu}} <gallery mode="packed"> Mezarje Stadion Cemetery.jpg|Mezarje Stadion Groblje Sveti arhanđeli, Georgije i Gavrilo (Sarajevo).jpg|Groblje Sveti arhanđeli, Georgije i Gavrilo </gallery> Najstarije [[Nekropola|nekropole]] [[Crkva bosanska|crkve bosanske]], [[Bogumili|bogumilske]], [[Pravoslavna crkva u Bosni i Hercegovini|pravoslavne]] i [[Katolička crkva Bosne i Hercegovine|katoličke]] i [[Mezarje|islamska mezarja]] razasuta su gradom. [[Stećak|Stećci]], monumentalni kameni blokovi i jedinstveni nadgrobni spomenici iz [[Srednji vijek|srednjevjekovnog perioda]] mogu se naći nedaleko od Sarajeva u selu [[Nekropola stećaka u selu Šabići|Šabići]] kod [[Trnovo (FBiH)|Trnova]] i selima [[Dolovi (Konjic)|Dolovi]] i [[Lukomir]] na obroncima [[Bjelašnica|Bjelašnice]]. Gradsko groblje [[Bare (groblje)|Bare]] je sa 33 ha površine, jedno od većih u Europi, a po konfiguraciji terena i položaju jedno je od interesantnijih i ljepših grobalja na [[Balkan]]u. Na groblju „Bare“ su grobljanske površine za pripadnike svih religija: [[musliman]]e, [[Pravoslavlje|pravoslavne]], [[Rimokatoličanstvo|katolike]], [[Judaizam|judaiste]], [[evangelist]]e, [[adventist]]e, [[Starokatolička crkva|starokatolike]], kao i [[Ateizam|ateiste]]. <!--Na njemu počivaju:--> Novo gradsko groblje [[Vlakovo (groblje)|Vlakovo]] je izgrađeno u septembru 1985. godine nedaleko od Sarajeva, u vrijeme kada je groblje „Bare“ bilo gotovo popunjeno. Groblje se proteže na 25 ha, na kome se obavlja najveći broj sahrana. [[Stadion (groblje)|Stadion]] je zbog svog nastanka groblje jedinstveno u svijetu. Životnom nuždom, za vrijeme [[Opsada Sarajeva|opsade Sarajeva]], 1992–95. godine kada su, usljed svakodnevnih artiljerijskih i snajperskih napada na grad sa okolnih brda, mnoga groblja bila nedostupna, a broj civilnih žrtava rastao, jedan nogometni stadion pretvoren je u groblje.<ref>{{cite web|url=http://cvijet.ba/gradska_groblja|archive-url=https://web.archive.org/web/20110823060120/http://cvijet.ba/gradska_groblja|title=cvijet.ba - briga o grobljima Sarajevskog kantona|archive-date=23. 8. 2011|work=cvijet.ba|access-date=24. 9. 2015|url-status=dead}}</ref> Neobično lijepa su stara groblja [[Alifakovac (groblje)|Alifakovac]] i [[Jevrejsko groblje u Sarajevu|Jevrejsko groblje]]. == Kultura == {{Glavni|Kultura u Sarajevu}} === Opere i pozorišta === Prve klasične, pozorišne predstave u gradu održavale su se u [[Despića kuća|Despića kući]], pa se ovaj objekat može smatrati pretečom savremenog [[pozorište|pozorišta]] u Sarajevu.<ref>{{cite web|url=http://www.sonar.ba/discover.php?lang=ba&action=full&id=14|title=Official Destination Sarajevo Guide|work=Sarajevo.travel|access-date=24. 9. 2015}}</ref> Danas je tu smješten Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti.<ref>{{cite web|url=http://www.muzejsarajeva.ba/content/view/24/39/lang,ba/|archive-url=https://web.archive.org/web/20070808150008/http://www.muzejsarajeva.ba/content/view/24/39/lang,ba/|title=Muzej Sarajeva - Despica kuca|author=Administrator|archive-date=8. 8. 2007|work=muzejsarajeva.ba|access-date=24. 9. 2015|url-status=dead}}</ref> [[Narodno pozorište Sarajevo|Narodno pozorište]], osnovano [[1921.]] kao dramski teatar, je najstariji bosanskohercegovački profesionalni teatar. Jedan od prvih direktora Narodnog pozorišta Sarajevo bio je [[Branislav Nušić]]. Od 1946. Narodno pozorište dobija i muzičke segmente djelovanja: [[Sarajevska opera|operu]] i [[Sarajevski balet|balet]]. Kao jedini operski i baletni teatar u državi, središnje je mjesto razvoja scenske umjetnosti u Bosni i Hercegovini. Veliki broj glumaca, režisera, scenografa, kostimografa, koreografa, dirigenata, baletnih i opernih umjetnika, sticali su slavu na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo, kao što je [[Ljiljana Molnar-Talajić]], svjetski priznata [[primadona]], koja je ponijela slavu sarajevskog i bosanskohercegovačkog teatra i na pozornicama najznačajnijih svjetskih teatara. Narodno pozorište Sarajevo ima 225 zaposlenih, a svoju djelatnost ostavaruje u matičnoj kući na [[Obala Kulina bana|Obali Kulina bana]]<ref>{{cite web|url=http://nps.ba/|title=Narodno pozorište Sarajevo|work=nps.ba|access-date=24. 9. 2015}}</ref> , kao i u zgradi [[Terezija]], gdje se nalaze radionički prostor i produkcija scenografije. Narodno pozorište Sarajevo član je [[Nova evropska teatarska asocijacija|Nove evropske teatarske asocijacije]]. [[Kamerni teatar 55]] počeo je sa radom 7. marta 1955. godine. Njegov osnivač bio je [[Jurislav Korenić]] (1914–1974). Teatar je, na tragu novih teatarskih stremljenja u tadašnjoj Evropi, bio novost na ovim prostorima i primjer kojeg su slijedili brojni teatri. Prezentira novi vid dramaturgije, ”dramu apsurda” ili “anti dramu” ili “novu dramu”. Izvode se tekstovi [[Samuel Beckett|Becketta]], [[Alfred Jarry|Jarryja]], [[Jean Genet|Geneta]], [[Eugène Ionesco|Ionesca]], Schwartza, [[Anton Pavlovič Čehov|Čehova]]… i drugih autora, čija poetika u modernom teatru proizlazi iz “apsurdnog osjećanja života”. Karakterizira ga pozornica “ring”, okružena gledalištem, umjesto frontalnog tipa scene, s nepremostivom “rampom”, s intimnijom, prirodnijom i iskrenijom glumačkom igrom.<ref>{{cite web|title=Službena stranica Kamernog teatra 55 u Sarajevu|url=http://www.kamerniteatar55.ba/|access-date=24. 9. 2015}}</ref> [[Pozorište mladih Sarajevo|Pozorište mladih]]<ref>{{cite web|title=Pozorište mladih Sarajevo|url=http://www.pozoristemladih.ba/|access-date=24. 9. 2015}}</ref> nastalo je 1977. godine udruživanjem dva pozorista: Pionirskog pozorišta i Pozorista lutaka, sa dvije samostalne scene, Lutkarskom i Dramskom. Oba teatra osnovana su 1950. godine. Prvih desetak godina postojanja Pionirsko pozoriste nema svog ansambla, pa po projektu angažuje glumce iz drugih teatara i "glumce" djecu, od koji su neki i danas poznati i priznati umjetnici. Pozorište lutaka u tom periodu njeguje marionetu kao osnovni izraz. Njime rukovodi [[Adolf Pomezni]]. Pionirsko pozorište 1960-tih godina osniva svoj profesionalni ansambl, mijenja naziv u ''Pozorište za mlade'', i počinje sa postavljanjem sve ambicioznijih projekata, koji nisu namijenjeni samo najmlađim, nego pretenduju animiranju što širih grupacija mladih. Na čelo Pozorišta lutaka dolazi pozorišni mag Jurislav Korenić i njegovim dolaskom nastaje novi period u razvoju teatra, što se ogleda u različitim lutkarskim tehnikama koje se primjenjuju, kao i u samom istraživanju mogućnosti daljeg razvoja lutkarstva uopće. Igraju se relevantna djela domaćih i svjetskih autora: J. Skupa i K. Venig: "Srećko među bubama", J. Vandot i V. Rabadan: "Kekec", zatim "Pinokio", D. Bibanovića, "Alisa u zemlji čuda", L. Paljetka, "Palčić Dugonja", G. Simića, "Pepeljuga", D. Todorovića, na Lutkarskoj, a [[William Shakespeare|Shakespeareove]] "Bura" i "Komedija zabuna", [[Aristofan]]ove "Ptice", Homerova "Odiseja", [[Jarry]]jev "Kralj Ibi", Držićeva "Novela od Stanca", [[Ionesco]]v "Kralj umire", Kurićeva "Ljepotica i zvijer". Lukićeve "I opet Nušić" i "Bašeskija, san o Sarajevu", i mnoge druge na Dramskoj sceni. U saradnji s domaćim i stranim režiserima, uz zajednički angažman [[MESS]]-a i glumaca u Sarajevu, u Pozorištu mladih tokom rata premijerno su izvedene brojne predstave: [[Samuel Beckett|Beckettov]] "Čekajući Godoa", [[Euripid]]esov "Alkestis", [[Schuman]]ov "Cirkus Veliko stopalo", [[Jarry]]jev "Okovani Ibi", [[Miller]]ova "Hamlet mašina", G. Simić: "Bajka o Sarajevu", F. Furaković: "Abeceda"…, a po završetku rata pozorište nastavlja svoju djelatnost predstavama "Tri jezika", [[F. Hohler]]a, "Dijete školjke", [[R. Herfurtner]]a, "Kraj igre", [[Samuel Beckett|S. Becketta]], "Familija" (Zeko, Zeko), [[C. Serreau]]a, "Tajna dvorske lude", [[Hazim Akmadžić|H. Akmadžića]], "Makbet",[[William Shakespeare|W. Shakespearea]], "Kad bi ovo bila predstava", [[Almir Imširević|A. Imširevića]], "Spaseni za dlaku", [[T. Wilder]]a, "Košmar o Bosni", N. Veličkovića i dr. [[SARTR|Sarajevski ratni teatar SARTR]]<ref>{{cite web|url=http://www.sartr.ba/|title=SARTR — Sarajevski ratni teatar|work=sartr.ba|access-date=24. 9. 2015|archive-date=7. 8. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130807102353/http://www.sartr.ba/|url-status=dead}}</ref> utemeljen je 17. maja 1992. godine na inicijativu reditelja [[Dubravko Bibanović|Dubravka Bibanovića]] i [[Gradimir Gojer|Gradimira Gojera]], [[Đorđe Mačkić|ing. Đorđa Mačkića]] i pisca [[Safet Plakalo|Safeta Plakala]], a okupio je glumce i saradnike iz tri profesionalna sarajevska teatra koja su, zbog rata u BiH, morala obustaviti svoj rad. U augustu 1992. SARTR je konstituiran kao vojna jedinica pri Regionalnom štabu Oružanih snaga BiH Sarajevo, a 12. januara 1993. godine Odlukom Ratnog Predsjedništva Skupštine grada Sarajeva, kao javna ustanova iz oblasti kulture od posebnog interesa za odbranu grada. Odlukom Skupštine Kantona Sarajevo od 24. jula 1997. ulogu osnivača SARTR-a preuzeo je Kanton Sarajevo. Od 2003. Sarajevski ratni teatar SARTR je nosilac [[Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva|Šestoaprilske nagrade]]. Njegov pokretač i redatelj, [[Safet Plakalo]], opisuje SARTR kao "duhovno oružje protiv nadrealizma rata", zaokružujući njegov karakret u motu "teatrom protiv smrti". Unatoč ograničenim sredstvima, SARTR je danas uspješna profesionalna kuća s brojnim međunarodnim koprodukcijama, nastupima i nagradama. === Muzeji i galerije === {{Glavni|Spisak muzeja u Sarajevu|Spisak galerija u Sarajevu}} [[Datoteka:Sarajevo Haggadah.jpg|thumb|left|kopija [[Sarajevska hagada|Sarajevske hagade]]]] Kao grad poznat po svojoj historiji i kulturi Sarajevo obiluje muzejima. Neki od njih su: [[Muzej Sarajeva]], [[Ars Aevi|Ars Aevi muzej umjetnosti]], [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine]], [[Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine]], [[Historijski muzej Bosne i Hercegovine]], [[Olimpijski muzej Sarajevo|Olimpijski muzej]], [[Brusa bezistan]], [[Muzej "Sarajevo 1878–1918."]], [[Muzej Jevreja Bosne i Hercegovine]], [[Muzej ratnog djetinjstva]], [[Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine]], [[Muzej "Alija Izetbegović"]] i [[Tunel spasa]]. Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine je dom [[Sarajevska hagada|Sarajevske hagade]], [[Iluminirani rukopisi|iluminiranog rukopisa]] i najstarijeg dokumenta [[Sefardi|sefardskih]] [[Jevreji|Jevreja]] na svijetu, objavljene u Barceloni oko 1350. a koja sadrži tradicionalne jevrejske [[Hagada|hagade]]. Ovaj dokument je stalno izložen u muzeju i jedina je preostala ilustrirana sefardska hagada na svijetu. Zemaljski muzej također je domaćin cjelogodišnjih izložbi koje se odnose na lokalnu, regionalnu i međunarodnu kulturu i historiju te je dom za preko 5.000 artefakata iz bosanske historije. Galerije Sarajeva su: [[Collegium Artisticum]], [[Gakerija Mak|Mak]], [[Galerija "Roman Petrović"|Roman Petrović]], [[Galerija Novi hram|Novi hram]], [[Atelje-zbirka Safet Zec]], [[Galerija Mersada Berbera 'E&A']], [[Galerija Paleta|Paleta]], [[Galerija Sveti Anto]], [[Galerija Boris Smoje|Boris Smoje]], [[Mala galerija]], [[Galerija Kicoš]] i dr. <gallery mode="packed"> Sarajevo, Baščaršija II.jpg|[[Bošnjački institut]] Sarajevo, muezum Alije Izetbegoviće.jpg|[[Muzej "Alija Izetbegović"]] Sarajevo 1914 museum IMG 1118.JPG|[[Muzej "Sarajevo 1878–1918."]] Exterior house - Sarajevo Tunnel Museum (2).jpg|[[Tunel spasa]] National Museum of BiH Aerial.JPG|[[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine]] </gallery> === Festivali === {{Glavni|Spisak festivala u Sarajevu}} Sarajevo je međunarodno poznato po svojoj eklektičnoj i raznolikoj ponudi od preko 50 godišnjih festivala. [[Sarajevo Film Festival]] osnovan je 1995. godine za vrijeme rata u BiH i postao je premijerni i najveći filmski festival u [[Jugoistočna Evropa|jugoistočnoj Evropi]].<ref name="About the Festival">{{cite web |url=http://www.sff.ba/en/page/about-the-festival |title=About the Festival |publisher=Sarajevo Film Festival Official Website |access-date=3. 4. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180708191719/https://www.sff.ba/en/page/about-the-festival |archive-date=8. 7. 2018 |url-status=dead }}</ref> Festival se održava u [[Narodno pozorište Sarajevo|Narodnom pozorištu]], uz projekcije u Pozorištu na otvorenom ''Metalac'' i Bosanskom kulturnom centru. Sarajevo je proglašeno [[Grad filma|Gradom filma]].<ref>{{Cite web|url=https://en.unesco.org/creative-cities/events/unesco-designates-66-new-creative-cities|title=UNESCO designates 66 new Creative Cities {{!}} Creative Cities Network|website=en.unesco.org|access-date=23. 9. 2021}}</ref> Međunarodni festival [[MESS]] eksperimentalni je pozorišni festival i najstariji pozorišni festival na [[Balkan]]u.<ref>{{cite web|url=http://befestival.org/about/european-network/|title=MESS International Theatre Festival|publisher=befestival.org}}</ref> Godišnji [[Omladinski Film Festival Sarajevo]] prikazuje igrane, animirane i kratke filmove iz cijelog svijeta i premijerni je studentski filmski festival na Balkanu.<ref>{{cite web|url=http://balkans.aljazeera.net/vijesti/omladinski-film-festival-sarajevo-predstavlja-nove-mlade-autore|title=Omladinski filmski festival Sarajevo predstavlja nove mlade autore|publisher=Al Jazeera Balkans|date=4. 7. 2017}}</ref> Također poznati su i festivali kao što su: [[Sarajevska zima]], [[Sarajevski džez festival]], ljetni kulturni festival ''[[Baščaršijske noći]]'' i Svjetski televizijski festival orijentalne muzike. === Muzika === {{Glavni|Sarajevska muzička scena|Spisak bosanskohercegovačkih patriotskih pjesama}} [[Datoteka:Tifa i Bregovic Nis polovina 80-ih.jpg|thumb|right|250px|[[Bijelo dugme]], muzička grupa koje se smatra najpopularnijim bendom koji je ikada postojao u bivšoj Jugoslaviji i jednim od najvažnijih aktera jugoslovenske rock scene. Na slici su Mladen Vojičić Tifa (lijevo) i Goran Bregović (desno)]] [[Datoteka:Evstafiev-bosnia-cello.jpg|thumb|right|250px|[[Vedran Smailović]] svira violončelo na ruševinama [[Sarajevska vijećnica|Sarajevske vijećnice]] 1992.]] Sarajevo je kroz historiju bilo jedan od najvažnijih muzičkih centara u regiji. Sarajevska muzička scena ima dugu tradiciju a kao njena najplodonosnija era smatra se period između [[1961.]] i [[1991.]] U to doba počine se razvijati ''Sarajevska škola pop rocka'' a osnivaju se muzičke grupe kao što su: [[Indexi]] (1962), [[Ambasadori]] (1968), Pro Arte a na sceni se pojavljuju i kantautori poput [[Kemal Monteno|Kemala Montena]]. Period ekspanzije sarajevske muzičke scene nastavlja se i tokom 1980-ih, s bendovima: [[Plavi orkestar]], [[Crvena jabuka]] i [[Divlje jagode]], po većini kritičara, pionirima u regionalnom rokenrol pokretu. Sarajevo je takođe bilo dom i mjesto nastanka vjerojatno najpopularnijeg i najuticajnijeg jugoslovenskog rock sastava svih vremena, [[Bijelo dugme|Bijelog Dugmeta]] (1974), u velikoj mjeri jugoslavenske paralele sa [[The Rolling Stones|Rolling Stonesima]], kako po popularnosti tako i po utjecaju na druge muzičke sastave. Sarajevo je također bilo dom vrlo zapažene urbane subkulture post-punka poznate pod nazivom [[Novi primitivizam]], koja je započela početkom 1980-ih s Baglama Bandom koji je zabranjen nedugo nakon izdanja svog prvog LP-a a koji je uveden u ''mainstream'' bendove kao što je [[Zabranjeno pušenje]] i [[Elvis J. Kurtović & His Meteors]], kao i kroz prvobitno radio a potom i tv serijal [[Top lista nadrealista]]. Ostali značajni bendovi koji se smatraju dijelom ove subkulture su [[Bombaj štampa]]. Pored i odvojeno od Novog primitivizma, Sarajevo je rodni grad jednog od najznačajnijih bivših jugoslavenskih alternativnih industrijskih bendova, [[SCH (bend)|SCH]]-a. U periodu do 90-tih u Sarajevu su osnivani i mnogi drugi popularni bendovi kap što su: [[Merlin (grupa)|Merlin]], [[Valentino (grupa)|Valentino]], [[Bolero (muzička grupa)|Bolero]] i dr. S razlogom se sarajevska muzička scena, pogotovo 70-tih i 80tih godina smatra kao najuspješnija scena tadašnje Jugoslavije. Što je možda još važnije, Sarajevo je krajem 19. i tokom 20. vijeka bilo dom rastućem i velikom centru stvaranja zapisa [[Sevdalinke]] i u velikoj mjeri je doprinijelo tome da se ovaj historijski žanr muzike ponovo ''probije'' na glavnu scenu s obzirom da je sevdalinka dugi niz vijekova bila važan i jedan od najpoznatijih segmenata [[Kultura Bosne i Hercegovine|Bosanske kulture]]. Tekstopisci i muzičari kao što su [[Himzo Polovina]], [[Safet Isović]], [[Zaim Imamović]], [[Zehra Deović]], [[Halid Bešlić]], [[Hanka Paldum]], [[Nada Mamula]], [[Meho Puzić]] i mnogi drugi su tokom svoje karijere živjeli i komponovali u Sarajevu gdje su i napisali neke od svojih najvažnijih djela. Sarajevo je takođe u velikoj mjeri utjecalo na pop scenu Jugoslavije s muzičarima poput Zdravka Čolića, Kemala Montena, Dine Merlina, Seida Memića Vajte, Harija Mata Harija, Mladena Vojičića Tife, Željka Bebeka i mnogih drugih. Mnogi noviji sarajevski bendovi također su pronašli ime i afirmirali se u Sarajevu, poput [[Regina (grupa)|Regine]] koja je također snimila dva albuma za vrijeme Jugoslavije i [[Letu štuke]], koji je zapravo osnovan u Jugoslaviji sa poznatim bosanskohercegovačko-američkim piscem [[Aleksandar Hemon|Aleksandrom Hemonom]] ali je reputaciju stekao kasnije, tokom 2000-ih. Sarajevo je u novije vrijeme dom važne i eklektične kombinacije novih bendova i nezavisnih muzičara, koji nastavljaju djelovati i nastupati na sve većem broju festivala i koncerata širom države. U gradu se održava i najveći jazz festival u regiji, Sarajevski džez festival. Američki heavy metal sastav [[Savatage]] objavio je pjesmu pod nazivom ''Badnjak (Sarajevo 12/24)'' na svom albumu ''Dead Winter Dead'' 1995. godine, a govori o sviraču violončela koji je svirao zaboravljenu božićnu pjesmu u ratom razorenom Sarajevu. Pjesmu je kasnije isti bend ponovo objavio pod nazivom ''Transsibirski orkestar'' na svom prvom albumu ''Badnjak i druge priče'' 1996. godine, pri čemu je pjesma postigla trenutni uspjeh i popularnost. Nakon rata, irska rock grupa [[U2 (grupa)|U2]] je bila prva strana grupa koji je održala koncert u gradu. === Kulturne institucije === Uz nekoliko nacionalnih i gradskih [[pozorište|pozorišnih]] kuća, [[muzej]]a i kulturnih institucija, Sarajevo je i važno mjesto na kulturnoj mapi ovog dijela evropskog kontinenta. Druge kulturne institucije uključuju [[Sarajevski kulturni centar]], Sarajevsku biblioteku, [[Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine|Umjetničku galeriju BiH]] i [[Bošnjački institut]]. === Gastronomija === {{sekcija}} == Turizam i rekreacija == {{Glavni|Turističke atrakcije u Sarajevu}} Svjetski poznat turistički vodič ''[[Lonely Planet]]'' svrstao je Sarajevo 2006. godine na 43. mjesto najljepših gradova svijeta,<ref name="Lonely Planet 2006">{{cite book|title=The Cities Book: A Journey Through The Best Cities In The World|date=2006|publisher=Lonely Planet Publications|location=Melbourne|isbn=1-74104-731-5|url=https://archive.org/details/lonelyplanetciti00lone}}</ref> a u decembru 2009. je Sarajevo izabrano među deset gradova koje vrijedi posjetiti u 2010. godini.<ref>{{cite web |url=http://www.news.com.au/travel/galleries/gallery-e6frflw0-1225794915428?page=2 |title=Lonely Planet's Top 10 Cities 2010 &#124; Lonely Planet's Top 10 Cities 2010 |publisher=News.com.au |access-date=19. 1. 2010 |archive-date=10. 10. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101010052209/http://www.news.com.au/travel/galleries/gallery-e6frflw0-1225794915428?page=2 |url-status=dead }}</ref> Prema podacima iz 2013. godine Sarajevo je posjetilo 302.570 turista, što je za 17,9% više u odnosu na prethodnu godinu, sa ostvarenih 595.637 noćenja, što je za 18% više nego u 2012. godini.<ref>{{cite web|url=http://ekapija.ba/bs/Vijest/kapital/u-ks-u-2013-je-najuspjesnija-turisticka-godina-od-kad-se-vodi-statistika/34489 |title=Kanton Sarajevo: Više turista u 2011 |publisher=Vijesti.ba |access-date=12. 3. 2013}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.fzs.ba/god.htm |title=Statistički Godišnjaci/Ljetopisi|publisher=Fzs.ba |access-date=12. 3. 2013}}</ref> Prema anketi koju je sproveo sajt Booking.com a u kojoj je učestvovalo preko 50.000 putnika Sarajevo je uvršteno na 7. mjesto od 10 najpopularnijih svjetskih destinacija za kušanje lokalnih kulinarskih specijaliteta u 2018. godini.<ref>{{cite web |title=Stats: Malaysia, Taiwan Top Destinations for Local Food |url=https://www.travelagentcentral.com/running-your-business/stats-malaysia-taiwan-top-destinations-for-local-food |website=www.travelagentcentral.com |access-date=7. 6. 2018}}</ref> Kao najpoželjniji grad je izabran malezijski grad Ipoh a na spisku su se našli uglavnom gradovi iz Azije a Sarajevo je uz [[peru]]ansku [[Lima|Limu]] jedini glavni grad neke od država. Sportski turizam uglavnom još uvijek koristi sportske objekte i terene sagrađene za potrebe Zimskih olimpijskih igara 1984. godine, posebno skijašta na obližnjim planinama Bjelašnica, Igman, Jahorina, Trebević i Treskavica. Primjeri popularnih destinacija Sarajeva i okoline su [[Vrelo Bosne]], [[Begova džamija]], [[Katedrala Srca Isusova|Sarajevska katedrala]] i džamija Gazi Husrev-bega. Turizam u Sarajevu uglavnom se fokusiran na historijskom, vjerskom, kulturnom i segmentu zimskih sportova. ==== Sarajevska žičara ==== {{Glavni|Sarajevska žičara}} [[Datoteka:Trebević CC (42065596011).jpg|mini|desno|250px|Pogled na Sarajevsku žičaru 2018.]] Trebevićka žičara, u sarajevskom žargonu poznatija kao uspinjača, svečano je otvorena 3. maja 1959. godine, a povezivala je [[Bistrik]] (583 m/nv) sa Vidikovcem na [[Trebević]]u (1160 m/nv). Puštanju u promet uspinjače prisustvovao je veliki broj građana, koji su „okupirali“ polaznu stanicu, ali i padinske ulice i avlije iznad kojih je prolazila. Polazna stanica se nalazila u ulici Avdage Šahinagića (u to vrijeme Dimitrija Tucovića) preko puta [[Sarajevska vijećnica|sarajevske Vijećnice]] na nadmorskoj visini 583 metra, a dolazila je na Vidikovac na [[Trebević]]u na 1160 m/nv. Visinska razlika je bila preko 570 metara, a razdaljina među stanicama je iznosila 2070 m. Stara Trebevićka žičara je po kategorizaciji spadala u red kabinskih žičara s kružnim tokom. Po konstrukciji je bila dvoužetna, tj. duž trase su se nalazila dva čelična užeta: jedno vučno, a drugo noseće. Na trasi su bili projektovani i ugrađeni rešetkasti čelični stubovi sa raščlanjenim temeljima (ukupno 8 stubova), a čija je visina bila između 8 i 24 metra. Sistem je imao 50 kabina kapaciteta po 4 putnika. Vožnja je trajala 12 minuta, a za jedan sat se moglo prevesti 800 putnika u oba pravca. Izgradnja žičare trajala je oko godinu dana, ali su priprema za njenu izgradnju počele već 1956. godine. Vodeći projektant žičare bio je František Šup iz [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]]. Na projektu i izgradnji žičare radile su vodeće jugoslavenske firme ''Impola'' iz [[Slovenska Bistrica|Slovenske Bistric]]<nowiki/>e, ''Termoelektro'' [[Beograd]], ''Jelšingrad'' [[Banja Luka]], te ''[[Energoinvest]]'' Sarajevo. Pogonski dio je naručen iz čehoslovačke firme ''Transeksport''. Na polaznoj i dolaznoj stanici su izgrađene čekaonice sa bifeima, a na dolaznoj stanici na Vidikovcu kasnije je sagrađen istoimeni restoran. Svojom dužinom od skoro 2.100 metara, trebevićka žičara bila je jedna od najznačajnijih u bivšoj Jugoslaviji, a jedna od rijetkih uopće koja polazi iz samog centra grada i za 12 minuta vas dovodi u netaknutu prirodu, oazu čistog zraka. Tokom [[Opsada Sarajeva|opsade]] grada, žičara je, zajedno sa polaznom i dolaznom stanicom na [[Trebević]]u, potpuno uništena.<ref>{{Cite web|url=https://www.zicara.ba/bs/article/27/historija-zicare|title=Prva izgradnja žičare {{!}} Žičara|website=www.zicara.ba|access-date=6. 10. 2018|archive-date=27. 4. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200427135431/https://www.zicara.ba/bs/article/27/historija-zicare|url-status=dead}}</ref> Nova Sarajevska žičara službeno je otvorena 6. aprila 2018. godine, na dan Grada Sarajeva. Sa ukupno 33 moderne korpe čini novi sistem, koji može iz grada do Trebevića prevesti do 1.200 putnika na sat, sa vožnjom koja u jednom smjeru traje oko 9 minuta. ==== Parkovi i šetališta ==== {{Glavni|Spisak parkova u Sarajevu}} U Sarajevu i periferiji nalazi se mnogo parkova, šetališta i izletišta. Popularna aktivnost građana Sarajeva je ulični šah, koji se obično igra na Trgu oslobođenja Alija Izetbegović. Veliki park je najveća zelena površina u centru grada u sklopu kojeg se nalazi i [[Spomen-obilježje ubijenoj djeci opkoljenog Sarajeva 1992–1995.|Spomen obilježje ubijenoj djeci opkoljenog Sarajeva]]. Park [[Hastahana]] je popularno mjesto za relaksaciju, također u gradu u naselju [[Marijin Dvor]]. Osim ovih parkova tu su i parkovi [[Prk Betanija|Betanija]], [[Da Riva]], [[Barice (Stari Grad)|Barice]] i dr. Od šetališta najpoznatije je [[Vilsonovo šetalište]], koje se proteže uz desnu obalu Miljacke kao i šetalište u blizini Sarajeva, [[Velika aleja]], koje povezuje Ilidžu sa vrelom Bosne. [[Kozija ćuprija]], u kanjonu Miljacka, istočno od Sarajeva također je popularna turistička destinacija. Zahvaljujući konfiguraciji zemljišta u Sarajevu i njegovoj okolini nalaze se mjesta odakle se pruža izvrstan panoramski pogled na Sarajevo. Jedno od takvih mjesta je [[Avaz Twist Tower]], restoran Park Prinčeva, Vidikovac (Trebević), [[Žuta tabija|žuta]]/[[Bijela tabija|bijela]] na [[Vratnik (Sarajevo)|Vratniku]], kao i brojni krovovi visokih zgrada širom grada. <gallery mode="packed" heights="150px"> Veliki Park Sarajevo.JPG|Veliki Park Koševo Park, Sarajevo.JPG|Koševski Park Vilsonovo šetalište.JPG|Vilsonovo šetalište Koševski potok via Pionirska dolina.JPG|Koševski potok teče kroz [[Pionirska dolina|Pionirsku dolinu]] (zoološki vrt) Sarajevo street chess.jpg|Ulični šah Hastahana Park, Sarajevo.jpg|Hastahana Park na Marijin Dvoru (u 2005.) Sarajevo Admejdan.jpg|Sarajevo Atmejdan ''Muzički paviljon'' </gallery> == Sport == [[Datoteka:Vucko.jpg|mini|120p|Vučko, maskota XIV Olimpijskih igara 1984. godine]] {{Glavni|Sport u Sarajevu|Spisak sportskih klubova u Sarajevu}} {{Dodatne informacije|Zimske olimpijske igre 1984.}} Iako u Sarajevu egzistiraju mnoga sportska društva i klubovi od kojih su neku postigli i evropski vrijedne rezultate ([[KK Bosna Royal|KK Bosna]] prvak Evrope 1979) Sarajevo je u svijetu sporta najpoznatije kao mjesto održavanja [[Zimske olimpijske igre 1984.|XIV zimskih olimpijskih igara]]. Neki od olimpijskih objekata su porušeni u zadnjem ratu ali su i obnovljeni kao što je slučaj sa [[Olimpijska dvorana Zetra|Olimpijskom dvoranom Zetra]] i [[Stadion "Asim Ferhatović Hase"|Olimpijski stadion "Asim Ferhatović Hase"]]. Od sportova u Sarajevu je najpopularniji nogomet i klubovi [[FK Sarajevo|Sarajevo]] i [[NK Željezničar|Željezničar]] koji igraju zapaženu ulogu ne samo u okviru bosanskohercegovačke [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer lige Bosne i Hercegovine]] već su dobre rezultate postigli i za vrijeme bivše Jugoslavije, te su najtrofejniji klubovi u državi. Od nogometnih klubova tu su još i [[FK Olimpik Sarajevo|FK Olimpic]] i [[NK SAŠK Napredak Sarajevo|NK SAŠK Napredak]]. Od ostalih popularnih sportova tu su još i [[košarka]] pri čemu se ističe klub KK Bosna, jedini košarkaški klub u državi koji je u muškoj konkurenciji osvojio titulu prvaka Evrope, višestruki osvajači prvenstva i kupa Bosne i Hercegovine i bivše Jugoslavije. Rukomet, odbojka, tenis, plivanje, hokej na ledu, atletika i niz borilačkih sportova su ostali vidovi sportskog nadmetanja u kojem Sarajevo ima svoje predstavnike. Najtrofejniji klubovi u državi su i [[klub sjedeće odbojke “SPID“]], višestruki prvaci BiH i šestostruki prvaci Evropi kao i klub ''[[Odbojkaški klub invalida Fantomi|Fantomi]]'' sa jednako vrijednim rezultatima na domaćem i međunarodnom nivou. [[ŠK Bosna|Šahovski klub Bosna]] je najtrofejniji šahovski klub u BiH. Od 80-tih godina klub ostvaruje zapažene rezultate pri čemu vrijedi istaći da je klub od 1990tih godina osvojio 4 titule prvaka Evrope po čemu je trenutno trećerangirani šahovski klub u Evropi. Osvajanjem četvrte titule prvaka 2002. godine jedno su vrijeme bili i najtrofejniji svjetski klub, ispred ruskog [[CSKA]] sa tri titule. Za klub je jedno vrijeme nastupao i [[Gari Kasparov]], jedan od najboljih šahista u historiji. === Sportski klubovi === Sportski život se prvenstveno odvija kroz nekoliko sportskih društava od kojih su poznatiji: [[SD Sarajevo]], [[SD Željezničar]] i [[USD "Bosna"|USD Bosna]], popularni ''studenti''. Sportska društva imaju sekcije u više sportskih grana. Među velikim brojem sportskih kolektiva u gradu ističu se [[nogomet]]ni klubovi [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]], [[FK Sarajevo|Sarajevo]] i [[FK Olimpik Sarajevo|Olimpik]], rukometni klubovi [[RK Željezničar|Željezničar]] i [[RK Bosna Sarajevo|Bosna]], muški košarkaški klubovi [[KK Bosna Royal|Bosna]], evropski prvak 1979 i Spars. Osim klubova iz najpopularnijih sportova u Sarajevu egzistiraju i klubovi iz ostalih sportova kao što su: [[Atletski klub Bosna|atletika]], [[Biciklistički klub Bosna|biciklizam]], [[Odbojkaški klub Bosna|odbojka]], [[Šahovski klub Bosna|šah]], [[vaterpolo]], klubovi iz različitih boriličkih sportova i dr. Također postoji i [[Aeroklub Sarajevo]] osnovan 1946. godine. Neki od najpopilarnijih sarajevskih klubova navedeni su u sljedećoj tebeli. {|class="wikitable" style="margin-left: auto; margin-right: auto; border: none;" |- ! scope="col" |Klub ! scope="col" |Sport ! scope="col" |Takmiči se u ! scope="col" |Dvorana ! scope="col" |Osnovan |- |[[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] |[[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|Nogomet]] |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine]] |[[Stadion Grbavica|Grbavica Stadium]] |1921. |- |[[FK Sarajevo|Sarajevo]] |Nogomet |Premijer liga Bosne i Hercegovine |[[Stadion "Asim Ferhatović Hase"|Asim Ferhatović Hase]] |1946. |- |[[FK Olimpik Sarajevo|Olimpik]] |Nogomet |[[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva nogometna liga FBiH]] |[[Stadion Otoka|Otoka Stadion]] |1993. |- |[[RK Bosna Sarajevo|RK Bosna]] |[[Rukometni savez Bosne i Hercegovine|Rukomet]] |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine u rukometu]] |[[Dvorana "Mirza Delibašić"]] |1948. |- |[[KK Bosna Royal]] |[[Košarkaški savez Bosne i Hercegovine|Košarka]] |[[Prvenstvo Bosne i Hercegovine u košarci]] |[[Dvorana "Mirza Delibašić"]] |1951. |- |[[HK Bosna]] |[[Hokejaški savez Bosne i Hercegovine|Hokej]] |[[Liga Bosne i Hercegovine u hokeju]] |[[Olimpijska dvorana Zetra|Zetra]] |1980. |- |[[VK Bosna]] |Vaterpolo |[[Liga Bosne i Hercegovine u vaterpolu]] |[[Olimpijski bazen Otoka]] |1984. |- |[[SDI Spid]] |Sjedeća odbojka |[[Prvenstvo Bosne i Hercegovine u sjedećoj odbojci]] |[[Olimpijska dvorana "Ramiz Salčin"]] |1994. |- |[[OKI Fantomi]] |Sjedeća odbojka |Prvenstvo Bosne i Hercegovine u sjedećoj odbojci |[[Olimpijska dvorana "Ramiz Salčin"]] |1995. |} === Sportske manifestacije === U Sarajevu se održava relativno veliki broj sportskih manifestacija i takmičenja, kako onih redovnih tako i periodičnih. Sportska događanja su uglavnom sa učešćem domaćih klubova i takmičara iako postoje i ona međunarodnog karaktera. Najznačanije takmičenje koje je održano u gradu su [[Zimske olimpijske igre 1984.]] godine a od ostalih međunarodnih takmičenja mogu se izdvojiti [[Svjetsko prvenstvo u košarci 1970.]] (grupna faza) i [[Evropski zimski olimpijski festival mladih 2019.|Evropski zimski olimpijski festival mladih]] održan 2019 godine. == Privreda i infrastruktura == === Privreda === {{Glavni|Privreda Sarajeva}} [[Datoteka:Centralna_banka_BiH.JPG|mini|250p|desno|Zgrada [[Centralna banka Bosne i Hercegovine|Centralne banke Bosne i Hercegovine]]]] Nakon socijalističkog perioda i godina rata, ekonomija Sarajeva je postala predmet rekonstrukcije i rehabilitacije.<ref>{{cite web|url=http://www.seerecon.org/bosnia/ec/sectors/sarajevo.htm|archive-url=https://web.archive.org/web/20081228003803/http://www.seerecon.org/bosnia/ec/sectors/sarajevo.htm|title=The EC reconstruction programme for Bosnia and Herzegovina detailed by sector - Europe for Sarajevo Programme|archive-date=28. 12. 2008|work=seerecon.org|access-date=24. 9. 2015|language=en|url-status=dead}}</ref> Među brojnim ekonomskim znakovima, 1997. godine je otvorena [[Centralna banka Bosne i Hercegovine]] i 2002. je počela sa radom [[Sarajevska berza]]. Velika gradska baza proizvodnje, administracije i turizma, kombinirana sa velikim informalnim tržištem,<ref>{{cite web|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html|title=The World Factbook|work=cia.gov|access-date=24. 9. 2015|language=en|archive-date=15. 3. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193211/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html|url-status=dead}}</ref> čini grad najvećim ekonomskim regionom Bosne i Hercegovine. Iako je Sarajevo imalo razvijenu industriju tokom socijalističkog perioda, samo je nekolicini preduzeća izvršila uspješnu tranziciju na kapitalističku ekonomiju. Sarajevska industrija sada uključuje [[Fabrika duhana Sarajevo|industriju duhanskih proizvoda]], namještaja, automobila i komunikacijske opreme. Kompanije smještene u Sarajevu su [[B&H Airlines]] (prijašni Air Bosna), [[BH Telecom]], [[Bosmalov gradski centar]], [[Bosnalijek]], [[Energopetrol]], [[Fabrika duhana Sarajevo]] i [[Sarajevska pivara]]. Sarajevo ima jaku turističku ponudu i [[Lonely Planet]] je gradu dao 43. mjesto na listi najposjećenijih gradova u svijetu u [[2006]]. godini.<ref>Lonely Planet (3. 2006). Put kroz najbolje gradove u Evropi</ref> Sportski turizam koristi skijaške terene olimpijskih igara iz [[1984]], na obližnjim planinama [[Bjelašnica|Bjelašnici]], [[Igman]]u, [[Jahorina|Jahorini]] i [[Treskavica|Treskavici]]. Prosječna neto plaća u prva četiri mjeseca 2014. godine iznosila je 1.039 KM<ref>{{cite web|title=Uporedni pregled broja zaposlenih i nezaposlenih, prosječne bruto i neto plaće na području Kantona Sarajevo za 2014. godinu-prethodni podaci|url=http://zis.ks.gov.ba/sites/zis.ks.gov.ba/files/45%20Pla%C4%87a%202014.pdf|website=zis.ks.gov.ba|publisher=Kantonalna javna ustanova za zaštićena prirodna područja|access-date=24. 9. 2015|archive-date=20. 8. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180820194500/http://zis.ks.gov.ba/sites/zis.ks.gov.ba/files/45%20Pla%C4%87a%202014.pdf|url-status=dead}}</ref> dok je prosjek neto plaća u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji BiH]] u istom periodu iznosio 836 [[KM]].<ref>{{cite web|url=http://www.fzs.ba|title=Federalni zavod za statistiku|work=fzs.ba|access-date=24. 9. 2015}}</ref> Pored toga, Sarajevo bilježi i najnižu stopu nezapolsenosti te najveći broj preduzeća po glavi stanovnika u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji BiH]].<ref>{{cite web|title=Makroekonomski pokazatelji po kantonima 2012.|url=http://www.fzzpr.gov.ba/upload/file/dokumenti/makroekonomski_i_socioekonomski_pokazatelji/Makroekonomski%20pokazatelji%20po%20kantonima%202012%20-%2020%2006%202013%20.pdf|website=fzzpr.gov.ba|publisher=Federalni zavod za programiranje razvoja|access-date=24. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20140123030337/http://www.fzzpr.gov.ba/upload/file/dokumenti/makroekonomski_i_socioekonomski_pokazatelji/Makroekonomski%20pokazatelji%20po%20kantonima%202012%20-%2020%2006%202013%20.pdf|archive-date=23. 1. 2014|url-status=dead}}</ref> Ekonomski, Sarajevo je najrazvijeniji grad Bosne i Hercegovine. === Telekomunikacije i mediji === ==== Internet ==== Internetska mreža u Sarajevu je prva u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] po brzini, kvalitetu i veličini mreže. Neki od najvećih internetskih operatera su: Logosoft, HS-HKB net i Telemach (kablovski internet) kao i BH Telecom, Eronet, M:tel, Blic i drugi iz oblasti ADSL-a. ==== Elektronski i printani mediji ==== {{Glavni|Komunikacije i mediji u Sarajevu}} Kao glavni i najveći grad [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], Sarajevo je medijski centar u zemlji. Većina komunikacijskih i medijskih infrastruktura je uništena tokom rata, ali rekonstrukcija koju je vodio [[visoki predstavnik Bosne i Hercegovine]] je pomogla modernizaciji medija.<ref>{{cite web|url=http://www.ejc.nl/jr/emland/bih.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20050519084032/http://www.ejc.nl/jr/emland/bih.html|title=Bosnia and Herzegovina Media Landscape|archive-date=19. 5. 2005|work=ejc.nl|access-date=24. 9. 2015|url-status=dead}}</ref> [[Internet]] je ponovo postao dostupan u gradu [[1995]].<ref>{{cite web|url=http://soemz.euv-frankfurt-o.de/media-see/newmedia/main/articles/j_avdagic.htm|archive-url=https://web.archive.org/web/20071007143822/http://soemz.euv-frankfurt-o.de/media-see/newmedia/main/articles/j_avdagic.htm|title=The Internet and the Public in Bosnia-Herzegovina|author=Jelenka Vockić-Avdagić|archive-date=7. 10. 2007|work=euv-frankfurt-o.de|access-date=24. 9. 2015|url-status=live}}</ref> [[BHT|Bosanskohercegovačka televizija]] je državna TV stanica, jedna od tri u Bosni i Hercegovini. Drugi elektronski mediji u gradu su NRTV "Studio 99", [[NTV Hayat]], [[OBN|Open Broadcast Network]], [[TV Kantona Sarajevo]] i TV Alfa. Postoje nezavisne, privatne i institucionalne radio stanice, poput [[Radio M|Radija M]], [[Radio Stari Grad|RSG]], eFM studentskog radija, Radija Sarajevo 202 (do prve polovine 2010.) i Radija BIR. Pored nabrojanih, u gradu egzistiraju i [[Radio Slobodna Evropa]], kao i nekoliko američkih i zapadnoevropskih stanica. [[Oslobođenje]], osnovano [[1943]], najstarije su sarajevske dnevne novine i jedine koje su preživjele rat. Tiražem su ove novine iza [[Dnevni avaz|Dnevnog avaza]], osnovanog 1995. i [[Jutarnje novine|Jutarnjih novina]].<ref>{{cite web|url=http://www.mediaonline.ba/en/?ID=211|title=Šta se događa sa najstarijim bosanskohercegovačkim novinama: Oslobođenje se prodaje za 4.7 miliona KM|first=Radenko|last=Udovičić|work=mediaonline.ba|date=5. 3. 2002|access-date=24. 9. 2015|archive-date=27. 2. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120227181119/http://www.mediaonline.ba/en/?ID=211|url-status=dead}}</ref> U druge lokalne periodične novine spadaju novine [[Hrvatska riječ]] na hrvatskom jeziku i magazin [[Start (novine)|Start]], kao i sedmične novine [[Slobodna Bosna]] i [[BH dani]]. === Vodovod === Kantonalno javno komunalno preduzeće "Vodovod i kanalizacija" Sarajevo bavi se osnovnim djelatnostima:<ref>{{cite web|url=http://www.viksa.ba/|title=KJKP 'Vodovod i kanalizacija' d.o.o. Sarajevo|work=viksa.ba|access-date=24. 9. 2015}}</ref> * Proizvodnja i distribucija vode; * Prečišćavanje i odvođenje otpadnih voda. === Zdravstvo === * [[Klinički centar Univerziteta u Sarajevu]] (Bolnica "Koševo"); * [[Opća bolnica "Prim.dr. Abdulah Nakaš"]] (Vojna bolnica); * [[Ambulantna njega|Ambulante]] porodične medicine; * Domovi zdravlja (Stari Grad, Vrazova Centar, "Omer Maslić" Novo Sarajevo, Novi Grad) * [[Psihijatrijska bolnica Kantona Sarajevo]] (Jagomir) == Saobraćaj == {{Glavni|Javni promet u Sarajevu|JKP GRAS Sarajevo}} [[Datoteka:Boeing 737 BH Airlines.jpg|mini|225p|B&H Airlines B737-400 na [[Međunarodni aerodrom Sarajevo|Sarajevskom aerodromu]]]] Sarajevo je središte cestovnog prometa u BiH. Sedam magistralnih puteva povezuje grad sa ostalim dijelovima zemlje. Na sjever M5 u pravcu [[Travnik]]a, [[Banja Luka|Banja Luke]] i [[Bihać]]a, M17 ka [[Zenica|Zenici]] i [[Doboj]]u, kao i M18 prema [[Tuzla|Tuzli]], na istok vode M5 prema [[Višegrad]]u i [[Goražde|Goraždu]], kao i M19 ka [[Zvornik]]u. Na jug vodi M18 preko [[Foča (RS)|Foče]] za [[Dubrovnik]], a na zapad M17 u pravcu [[Mostar]]a. Od 2003. Sarajevo je povezano autoputom [[Autoput A1 (Bosna i Hercegovina)|A1]], sa mjestima [[Ilijaš]], [[Visoko]] i [[Kakanj]], a od augusta 2014. godine izgradeno je nekoliko dionica autoput između Sarajeva i Zenice te sarajevska obilaznica na potezu Sarajevo-sjever – Sarajevo-zapad<ref>{{cite web|url=http://www.jpautoceste.ba/20131003774/dinamika-gradnje|title=Dinamika gradnje|author=Admin|work=jpautoceste.ba|access-date=24. 9. 2015}}</ref> Planirani evropski autoput, [[koridor Vc|koridor 5C]], prolazi kraj Sarajeva, povezujući ga sa [[Budimpešta|Budimpeštom]] na sjeveru i sa [[Ploče|Pločama]] na jugu.<ref>{{cite web|title=Koridor 5C|url=http://www.bosmal.com/en/?lg=en&nav_ID=14|publisher=Bosmal|access-date=24. 9. 2015|archive-date=28. 3. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20080328012107/http://www.bosmal.com/en/?lg=en&nav_ID=14|url-status=dead}}</ref> === Gradski saobraćaj === {{Glavni|Gradski promet u Sarajevu}} Položaj Sarajeva, uske gradske ulice i nedostatak parkinga ograničavaju automobilski promet u gradu. U vrijeme [[Zimske olimpijske igre 1984.|Olimpijskih igara]] 1984. godine, grad je dobio dio [[Sarajevska zaobilaznica|zaobilaznice]], što je djelomice olakšalo prometnu situaciju, no 2,6&nbsp;km i dva tunela koja su trebala povezati naselja [[Ciglane (naselje)|Ciglane]] i [[Pofalići]], zbog nedostatka novca, još nisu u potpunosti završeni. Sam centar grada pretvoren je 70-tih godina u pješačku zonu. Dvije glavne ulice u gradu su [[Titova ulica|Titova]] i [[Ulica Zmaja od Bosne]]. Električni [[Sarajevski tramvaji|tramvaji]] sa sedam tramvajskih linija, koji su u službi od [[1885]], su najstarija vrsta javnog prijevoza u gradu.<!-- Nije moguće pronaći funkcionalnu kopiju na web.archive.org <ref>O tramvajima na [http://www.virtualnosarajevo.com.ba/trams.htm virtualnom Sarajevu]</ref> --> Naselja [[Dobrinja (Sarajevo)|Dobrinja]] i [[Vogošća]] od 80-ih godina povezana su sa centrom grada [[Sarajevski trolejbusi|trolejbuskim linijama]]. Za vrijeme [[Rat u BiH|rata]], prekinuta trolejbuska veza sa Vogošćom je u obnovi. Danas u gradu postoji pet [[trolejbus]]kih, te mnogo autobuskih linija, koje autobusima i za Sarajevo specifičnim [[Spisak minibuskih linija u Sarajevu|minibusima]] (kombibus), strme i teško dostupne dijelove grada povezuju sa centrom. Javni gradski prijevoz nudi firma [[JKP GRAS Sarajevo]]. === Međunarodni saobraćaj === {{Glavni|Međunarodni aerodrom Sarajevo}} [[Glavna željeznička stanica u Sarajevu]] se nalazi u centralnom dijelu grada. Grad je dnevno željeznicom povezan sa [[Zagreb]]om, [[Beograd]]om i [[Ploče|Pločama]], a od 2002. ponovo sa [[Budimpešta|Budimpeštom]]. Dobro razgranatom autobuskom mrežom, Sarajevo je dostupno iz bilo kojeg pravca. [[Međunarodni aerodrom Sarajevo]] (SJJ) smješten je desetak kilometara jugozapadno od centra grada, u naselju Butmir. Najveći je i najprometniji aerodrom u Bosni i Hercegovini. Otvoren je 1969. godine a dužina piste iznosi 2.700 [[metar|m]]. Sarajevo a i Bosna i Hercegovina je putem ovog aerodroma povezana sa mnogim, uglavnom evropskim gradovima. Tokom rata aerodrom se koristio za letove [[Ujedinjeni narodi|UN]]-a i transport humanitarne pomoći. Od [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]] iz [[1996]]. godine, aerodrom je otvoren za putničke letove avionskih kompanija [[B&H Airlines]], [[Austrian Airlines]], [[Alitalia]], [[Lufthansa]], [[Jat Airways]], [[Croatia Airlines]] i drugih. U 2017. godini prevezeno je 957.969 putnika što je rekord od osnivanja aerodroma.<ref name="statistika">{{cite web|title=Međunarodni aerodrom Sarajevo - Statistika|url=http://www.sarajevo-airport.ba/tekst.php?lang=bos&id=94&kat=2&sub_kat=0|publisher=http://www.sarajevo-airport.ba|access-date=1. 2. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180113072456/http://www.sarajevo-airport.ba/tekst.php?lang=bos&id=94&kat=2&sub_kat=0|archive-date=13. 1. 2018|url-status=dead}}</ref> Poređenja radi, tokom [[1996]]. godine putnički promet je iznosio oko 25.000 putnika.<ref>{{cite web|url=http://www.fortunecity.com/oasis/tropicana/533/statistic.htm|title=Statatistički podaci za sarajevski aerodrom|first=Zahid|last=Krkić|work=archive.org|access-date=24. 9. 2015|language=en|archive-date=19. 6. 2001|archive-url=https://web.archive.org/web/20010619074934/http://www.fortunecity.com/oasis/tropicana/533/statistic.htm|url-status=bot: unknown}}</ref> == Obrazovanje == {{Glavni|Obrazovanje u Sarajevu}} U Sarajevu, prema podacima iz 2000. godine, u sklopu Javne ustanove ''Djeca Sarajeva'' egzistira 25 vrtića u kojima boravi 2090 djece. Na području grada, na snazi je obavezno devetogodišnje osnovno obrazovanje. Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku u školskoj 2016/2017. godini nastavu u 47 osnovnih škola na području 4 gradske općine pohađalo je 22.477 učenika dok je u 4 škole za djecu sa posebnim potrebama bilo upisano 299 učenika.<ref name="fzs">{{cite web|title=Kanton Sarajevo u brojkama|url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2017/07/Kanton-Sarajevo-u-brojkama.pdf|website=fzs.ba|publisher=Federalni zavod za statistiku|access-date=12. 3. 2018}}</ref> U istom periodu, u 31 srednje škole različitih vrsta bilo je upisano 12.381 učenik.<ref name="fzs"/> === Visokoškolsko obrazovanje === {{Glavni|Univerzitet u Sarajevu|Međunarodni univerzitet u Sarajevu|Sarajevo School of Science and Technology|Međunarodni univerzitet Burch}} [[Datoteka:Sarajevo University building.JPG|mini|250p|Zgrada Univerziteta u Sarajevu]] Grad Sarajevo sjedište je najveće i najstarije visokoškolske ustanove u državi, [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]], te niza drugih visokoškolskih ustanova, čime se svrstava u red najvećih univerzitetskih centara u cijeloj regiji [[Jugoistočna Evropa|jugoistočne Evrope]]. Sarajevski univerzitet osnovan je 1949. godina i čine ga 30 organizacionih jedinica (25 fakulteta i akademija, 5 instituta).<ref name="unsa">{{cite web|title=Univerzitet u brojkama|url=http://www.unsa.ba/univerzitet-u-brojkama|publisher=unsa.ba|access-date=23. 1. 2018|archive-date=12. 1. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180112025924/http://www.unsa.ba/univerzitet-u-brojkama|url-status=dead}}</ref> Studij se izvodi na sva tri ciklusa prema [[Bolonjska deklaracija|Bolonjskom procesu]], na ukupno 518 studijskih programa. Tokom 2016. godine na Univerzitetu su angažirana 877 nastavnika i 429 saradnika a krajem iste godine na univerzitetu je studiralo 30.442 studenta.<ref name="unsa"/> Osim sarajevskog univerziteta u gradu djeluje još nekoliko privatnih univerziteta, između ostalih i [[Međunarodni univerzitet u Sarajevu]] (osnovan 2003), [[Sarajevo School of Science and Technology]] (2004) i [[Međunarodni univerzitet Burch]] (2008). Tokom rata 1993. izgorjela je [[Gradska vijećnica Sarajevo|Nacionalna i Univerzitetska biblioteka]], sa najvećom literarnom zbirkom jugoistočne Evrope. [[Datoteka:Broj studenata u Sarajevu.jpg|mini|400px|Broj studenata u Sarajevu 2000. godine]] Prema podacima iz 2012. u gradu je studiralo 33.435 studenata. === Biblioteke === * Javna ustanova Biblioteka Sarajeva<ref>{{cite web|url=http://www.bgs.ba/aktuelnosti.html|title=Biblioteka Sarajeva|work=bgs.ba|access-date=24. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150810095346/http://bgs.ba/aktuelnosti.html|archive-date=10. 8. 2015|url-status=dead}}</ref> Sopstvene biblioteke imaju svi fakulteti, kao i niz drugih institucija, udruženja i firmi. == Poznate osobe == Sarajevo je grad brojnih poznatih bosanskih pjesnika i mislilaca. Nobelovac [[Ivo Andrić]] je dio svog života proveo u Sarajevu, kao i pjesnici i književnici [[Silvije Strahimir Kranjčević]], [[Isak Samokovlija]], [[Mak Dizdar]], [[Duško Trifunović]] i drugi. Slikari [[Mersad Berber]], [[Safet Zec]], kao i režiser [[Oskar]]ovac [[Danis Tanović]]. Dobitnik [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] za hemiju [[Vladimir Prelog]] rođen je u Sarajevu, kao i književnik i scenarista [[Zlatko Topčić]] te režiseri [[Dino Mustafić]], [[Jasmila Žbanić]], [[Benjamin Filipović]], [[Pjer Žalica]], [[Ademir Kenović]] i [[Emir Kusturica]]. === Ličnosti rođene u Sarajevu === {{Glavni|Spisak poznatih osoba rođenih u Sarajevu}} {{div col||20em}} * [[Abdulah Sidran]], književnik * [[Ademir Kenović]], filmski režiser * [[Mula Mustafa Bašeskija]], ljetopisac, pjesnik, kaligraf i skupljač kulturnog naslijeđa * [[Aleksandar Hemon]], književnik * [[Aleksandar Obradović (književnik)|Aleksandar Obradović]], književnik i slikar * [[Asim Ferhatović]], nogometaš * [[Alen Škoro]], nogometaš * [[Bekim Fehmiu]], pozorišni i filmski glumac * [[Benjamin Filipović]], režiser * [[Boris Nemšić]], preduzetnik, Austrija * [[Boris Novković]], pjevač * [[Boris Tadić]], predsjednik [[Srbija|Srbije]] * [[Braco Dimitrijević]], umjetnik * [[Branko Crvenkovski]], bivši predsjednik [[Makedonija|Makedonije]] * [[Bulend Biščević]], nogometaš * [[David Elazar]], zapovjednik generalštaba izraelske vojske * [[Davorin Popović]], pjevač * [[Dalibor Brozović]], lingvista * [[Dino Mustafić]], režiser * [[Marko Brecelj]], muzičar, umjetnik * [[Đorđe Novković]], kompozitor * [[Džemaludin Mušović]], nogometni igrač i trener * [[Edin Dervišhalidović]], pjevač * [[Edin Džeko]], nogometaš * [[Emir Kusturica]], filmski režiser * [[Ervin Rustemagić]], strip autor, producent, distributer i filmski producent * [[Goran Bregović]], muzičar * [[Hajrudin Varešanović]], pjevač * [[Hans Fronius]], slikar i ilustrator, Austrija * [[Ivica Osim]], nogometni igrač i trener * [[Jadranka Stojaković]], pjevačica i autorica * [[Jasna Diklić]], glumica * [[Jasmila Žbanić]], filmska režiserka * [[Karlo Malý]], biolog i botaničar * [[Kemal Monteno]], pjevač * [[Mario Stanić]], nogometaš * [[Marko Pešić]], košarkaš * [[Mladen Jeličić-Troko]], glumac * [[Mladen Vojičić]] - Tifa, pjevač * [[Momo Kapor]], književnik * [[Miljenko Jergović]], književnik * [[Nenad Kecmanović]], politolog * [[Ognjen Tadić]], političar * [[Petar Rogulja]], hrvatski političar i novinar * [[Pjer Žalica]], režiser * [[Predrag Danilović]], košarkaš * [[Predrag Pašić]], nogometaš * [[Stjepan Kljujić]], političar * [[Vladimir Prelog]], hemičar, dobitnik Nobelove nagrade * [[Vojislav Šešelj]], ratni zločinac, srpski nacionalistički ideolog i političar * [[Vojo Dimitrijević]], slikar * [[Zdravko Čolić]], pjevač * [[Zlatan Filipović]], likovni umjetnik * [[Zlatko Topčić]], književnik i scenarista * [[Željko Bebek]], pjevač * [[Irfan Hozo]], likovni umjetnik, grafičar * [[Edin Numankadić]], umjetnik {{div col end}} === Ličnosti koje su živjele i radile u Sarajevu === {{div col||20em}} * [[Alija Izetbegović]], prvi predsjednik RBiH * [[Ivo Andrić]], književnik, dobitnik Nobelove nagrade * [[Dževad Karahasan]], književnik * [[Skender Kulenović]], književnik * [[Silvije Strahimir Kranjčević]], književnik * [[Tin Ujević]], književnik * [[Branislav Nušić]], književnik * [[Adeline Pauline Irby]], književnica * [[Staka Skenderova]], spisateljica * [[Safet Zec]], akademski slikar * [[Sinan Alimanović]], kompozitor * [[Avdo Smailović]], kompozitor * [[Mersad Berber]], akademski slikar * [[Meša Selimović]], književnik * [[Ahmet Hromadžić]], književnik * [[Ahmed Muradbegović]], književnik * [[Boro Stjepanović]], glumac * [[Admiral Mahić]], pjesnik * [[Bahrudin Čengić]], reditelj * [[Irfan Horozović]], književnik * [[Vitomir Lukić]], književnik * [[Vladimir Premec]], filozof * [[Ilija Ladin]], pjesnik * [[Semezdin Mehmedinović]], književnik * [[Miralem Srkalović|Miralem Lalo Srkalović]], akademski slikar * [[Isak Samokovlija]], književnik * [[Mak Dizdar]], pjesnik * [[Duško Trifunović]], pjesnik * [[Alija Isaković]], književnik i historičar jezika i književnosti * [[Friedrich Katzer]], geolog * [[Viktor Apfelbeck]], entomolog * [[Ivica Matić]], reditelj, scenarist * [[Tvrtko Kulenović]], književnik * [[Vanja Sutlić]], filozof * [[Derviš Sušić]], književnik {{div col end}} == Nagrade i priznanja == {{Glavni|Nagrade i priznanja Grada Sarajeva}} Sarajevo kao glavni grad u državi i centar od historijskog, kulturnog i privrednog značaja ustanovilo je i redovno dodjeljuje različite nagrade i priznanja zaslužnim osobama, kolektivima i institucijama. Pored zasigurno najznačajnije [[Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva|Šestoaprilske nagrade Grada Sarajeva]], koja se dodjeljuje još od 1956. godine u nekoliko kategorija, Grad Sarajevo dodjeljuje još i nagrade ''[[Sarajevska pahuljica]]'' (od 2014), ''[[Graham Bamford]]'' (od 2013) i ''[[Slovo Makovo – Mak Dizdar]]'' od 2017. godine.<ref name="nagrade i priznanja">{{cite web |title=Nagrade i priznanja Grada Sarajeva |url=http://sarajevo.ba/nagrade-i-priznanja/ |website=sarajevo.ba |access-date=7. 4. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190315234504/http://sarajevo.ba/nagrade-i-priznanja/ |archive-date=15. 3. 2019 |url-status=dead }}</ref> Pored nagrada, Grad Sarajevo dodjeljuje još i priznanja: ''[[Ključ Grada Sarajeva]]'', ''[[Počasni građanin grada Sarajeva]]'', ''[[Plaketa Grada Sarajeva]]'' i ''[[Zahvalnica Grada Sarajeva]]''.<ref name="nagrade i priznanja"/> === Šestoaprilska nagrada === {{Glavni|Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva}} Predstavlja najznačajniju nagradu koju Grad Sarajevo dodjeljuje istaknutim pojedincima, grupama i kolektivima za značajna ostvarenja i dostignuća na različitim poljima ljudskog djelovanja. Dodjeljuje se u tri kategorije, kao pojedinačna, grupna i kolektivna nagrada. Prvi put je dodijeljena na dan Sarajeva 1956. godine i to Voji Dimitrijeviću (u pojedinačnoj kategoriji) i Andriji-Šain Čačinu i Marijanu Baldazaru kao grupna nagrada. Kolektivna nagrada se dodjeluje periodično istaknutim kolektivima i institucijama a prvi put je dodijeljana 1961. godine [[Pozorište lutaka Sarajevo|Pozorištu lutaka Sarajevo]]. === Počasni građanin === {{Glavni|Počasni građanin grada Sarajeva}} Priznanje ''Počasni građanin Grada Sarajeva'' se dodjeljuje građanima [[BiH|Bosne i Hercegovine]] koji su se naročito istakli u razvoju Grada, unaprijeđenju međunarodne saradnje i očuvanju [[mir]]a u zemlji i inostranstvu ili stranim državljanima koji su ostvarili naročit doprinos razvoju i afitrmaciji Grada te razvoju međunarodnih i međuljudskih odnosa na načelima [[solidarnost]]i, [[demokratija|demokratičnosti]], [[humanost]]i i [[tolerancija|tolerancije]] među ljudima.<ref>{{Cite web |url=http://www.sarajevo.ba/ba/article.php?pid=31 |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 4. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101128195855/http://sarajevo.ba/ba/article.php?pid=31 |archive-date=28. 11. 2010 |url-status=dead }}</ref> == Međunarodni odnosi == === Gradovi prijatelji === Prijateljske odnose Sarajevo je uspostavilo sa sljedećim gradovima:<ref>{{cite web|title=Međunarodna saradnja - gradovi prijatelji|url=https://sarajevo.ba/medunarodna-saradnja/gradovi-prijatelji/|website=sarajevo.ba|access-date=23. 1. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190207235415/http://sarajevo.ba/medunarodna-saradnja/gradovi-prijatelji/|archive-date=7. 2. 2019|url-status=dead}}</ref> {{div col||20em}} * [[Zagreb]], [[Hrvatska]] <small>''(od 2001)''</small> * [[Ljubljana]], [[Slovenija]] <small>''(od 2002)''</small> * [[Salt Lake City]], [[Utah]], [[SAD]] <small>''(od 2002)''</small> * [[Kairo]], [[Egipat]] <small>''(od 2006)''</small> * [[Dubrovnik]], Hrvatska <small>''(od 2006)''</small> * [[Konya]], [[Turska]] <small>''(od 2007)''</small> * [[Vukovar]], Hrvatska <small>''(od 2011)''</small> * [[Bad Ischl]], [[Austrija]] <small>''(od 2016)''</small> * [[Hirošima]], [[Japan]] <small>''(od 2017)''</small> * [[Moskva]], [[Rusija]] <small>''(od 2017)''</small> * [[Beograd]], [[Srbija]] <small>''(od 2017)''</small> {{div col end}} === Gradovi pobratimi === Grad Sarajevo je uspostavilo pobratimske odnose sa mnogim gradovima svijeta.<ref>{{cite web |title=Međunarodna saradnja - gradovi pobratimi |url=https://sarajevo.ba/medunarodna-saradnja/gradovi-pobratimi/ |website=sarajevo.ba |access-date=22. 1. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190117001810/http://sarajevo.ba/medunarodna-saradnja/gradovi-pobratimi/ |archive-date=17. 1. 2019 |url-status=dead }}</ref> {{div col||20em}} * [[Coventry]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] <small>''(od 1957)''</small> * [[Tlemcen]], [[Alžir]] <small>''(od 1964)''</small> * [[Baku]], [[Azerbejdžan]] <small>''(od 1972)''</small> * [[Magdeburg]], [[Njemačka]] <small>''(od 1972)''</small> * [[Friedrichshafen]], Njemačka <small>''(od 1972)''</small> * [[Napulj]], [[Italija]] <small>''(od 1976)''</small> * [[Tripoli]], [[Libija]] <small>''(od 1976)''</small> * [[Ferrara]], Italija <small>''(od 1978)''</small> * [[Bursa]], [[Turska]] <small>''(od 1979)''</small> * [[Innsbruck]], [[Austrija]] <small>''(od 1980)''</small> * [[Tianjin]], [[Kina]] <small>''(od 1981)''</small> * [[Wolfsburg]], Njemačka <small>''(od 1985)''</small> * [[Calgary]], [[Kanada]] <small>''(od 1986)''</small> * [[Venecija]], Italija <small>''(od 1994)''</small> * [[Collegno]], Italija <small>''(od 1994)''</small> * [[Ankara]], Turska <small>''(od 1994)''</small> * [[Budimpešta]], [[Mađarska]] <small>''(od 1995)''<ref>{{cite web|title=Sister City - Budapest|publisher=Official website of New York City|url=http://www.nyc.gov/html/unccp/scp/html/sc/budapest_main.shtml|access-date=14. 5. 2008|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20080421215230/http://www.nyc.gov/html/unccp/scp/html/sc/budapest_main.shtml|archive-date=21. 4. 2008|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|title=Sister cities of Budapest|language=hu|publisher=Official Website of Budapest|url=http://www.budapest.hu/engine.aspx?page=20030224-cikk-testvervarosok|access-date=31. 1. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20050309070457/http://www.budapest.hu/engine.aspx?page=20030224-cikk-testvervarosok|archive-date=9. 3. 2005|url-status=dead}}</ref></small> * [[Serre Chevalier]], [[Francuska]] <small>''(od 1995)''</small> * [[Prato]], Italija <small>''(od 1995)''</small> * [[Tirana]], [[Albanija]] <small>''(od 1996)''</small> * [[Istanbul]], Turska <small>''(od 1997)''<ref>{{cite web|url=http://www.greatistanbul.com/sister_cities.htm|title=Sister Cities of Istanbul|access-date=8. 9. 2007|language=en|archive-date=17. 1. 2010|archive-url=https://www.webcitation.org/5mq0Igk9U?url=http://www.greatistanbul.com/sister_cities.htm|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.radikal.com.tr/haber.php?haberno=94185|publisher=Radikal|language=tr|date=3. 11. 2003|quote=49 sister cities in 2003|title=İstanbul'a 49 kardeş|last=Erdem|first=Selim Efe}}</ref></small> * [[Stockholm]], [[Švedska]] <small>''(od 1997)''</small> * [[Kuvajt (grad)|Kuvajt]], [[Kuvajt]] <small>''(od 1998)''</small> * [[Dayton]], [[Ohio]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] <small>''(od 1999)''</small> * [[Barcelona]], [[Španija]] <small>''(od 2000)''<ref name="Barcelona">{{cite web|url=http://w3.bcn.es/XMLServeis/XMLHomeLinkPl/0,4022,229724149_257215678_1,00.html|title=Official Barcelona Website: ''Sister Cities''|access-date=11. 11. 2008|publisher=Ajuntament de Barcelona 1995-2008|language=es|archive-url=https://web.archive.org/web/20100106163853/http://w3.bcn.es/XMLServeis/XMLHomeLinkPl/0,4022,229724149_257215678_1,00.html|archive-date=6. 1. 2010|url-status=dead}}</ref></small> * [[Madrid]], Španija <small>''(od 2007)''</small> * [[Pula]], [[Hrvatska]] <small>''(od 2012)''</small> * [[Teheran]], [[Iran]] <small>''(od 2016)''</small> * [[Skoplje]], [[Makedonija]] <small>''(od 2017)''</small> * [[Doha]], [[Katar]] <small>''(od 2018)''</small> * [[Izmir]], Turska <small>''(od 2022)''</small> * [[Podgorica]], [[Crna Gora]] <small>''(od 2022)''</small> {{div col end}} == Također pogledajte == {{Portal|Bosna i Hercegovina}} * [[Spisak gradonačelnika Sarajeva]] * [[Počasni doktori nauka Univerziteta u Sarajevu]] * [[Spisak nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u Sarajevu]] * [[Apel sarajevskih intelektualaca svjetskoj savjesti]] == Reference == {{Refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat}} {{Wikivoyage}} {{Wikicitat}} {{Wikivijesti|Category:Sarajevo|Sarajevo}} * [http://www.sarajevo.ba Službene stranice grada] {{bs simbol}} * [http://www.sarajevo-tourism.com Stranica turističke zajednice] {{bs simbol}} {{en simbol}} * [https://web.archive.org/web/20130519011211/http://navigator.ba/maps/sarajevo/dispmap.php Interaktivna mapa Sarajeva] {{bs simbol}} * [http://www.rutmap.ba/ Rutmap.ba - mapa Sarajeva] * [[Miljenko Jergović]],[https://web.archive.org/web/20130522141940/http://bhdani.com/arhiva/105/citanka05.htm Historijska čitanka] BH dani broj 105, 4. 6. 1999 {{Geografska lokacija |Centar = Sarajevo |Sjever = [[Zenica]], [[Doboj]] |Sjeveroistok = [[Tuzla]], [[Bijeljina]], [[Brčko]] |Istok = [[Goražde]], [[Višegrad]] |Jugoistok = [[Foča (RS)|Foča]] |Jug = [[Trebinje]] |Jugozapad = [[Konjic]], [[Mostar]], [[Neum]] |Zapad = [[Bugojno]], [[Livno]] |Sjeverozapad = [[Travnik]], [[Banja Luka]], [[Bihać]] }} {{Sarajevo}} {{Općine u Sarajevu}} {{Sarajevska naselja}} {{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}} {{Gradovi domaćini ZOI-a}} {{Glavni gradovi evropskih država}} {{Istaknuti članak}}{{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Glavni gradovi evropskih država]] [[Kategorija:Sarajevo|*]] [[Kategorija:Službeni gradovi Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Gradovi u Federaciji Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Gradovi u Kantonu Sarajevo]] nx4qjeqb0v7bfdniswdq80xjz9qmx19 3729924 3729923 2025-06-25T18:24:37Z 77.77.217.181 This is torally incorect. 3729924 wikitext text/x-wiki {{Drugo_značenje|Sarajevo (čvor)}} {{Infokutija naselje u BiH | ime = Sarajevo | službeni_naziv = Grad Sarajevo | naselje_vrsta = Grad | slika = {{multiple image | border = infobox | total_width = 300 | image_style = border:1; | perrow = 1/4/2/4 | image1 = Sarajevo City Panorama.JPG | image2 = JesusesHearthCathedral.jpg | image3 = Sarajevo ortodox church.JPG | image4 = Sarajevo gazi husrev bey mausoleum IMG 1279.JPG | image5 = Sebilj, Sarajevo.jpg | image6 = Latin Bridge 02 (22757259615).jpg | image7 = Academy of fine art and Festina lente.jpg | image8 = Sarajevo City Hall 01.jpg | image9 = National Museum of BiH Aerial.JPG | image10 = Vječna vatra, Sarajevo (by Pudelek).JPG }} | slika_opis = Od vrha, s lijeva na desno: Pogled na Sarajevo s [[Bijela tabija|Bijele tabije]], [[Katedrala Srca Isusova]], [[Saborna crkva u Sarajevu]], [[Gazi Husrev-begovo turbe]], [[Sebilj]], [[Latinska ćuprija]] na [[Miljacka|Miljacki]], [[Akademija likovnih umjetnosti u Sarajevu|Akademija likovnih umjetnosti]], [[Sarajevska vijećnica|Vijećnica]], [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljski muzej]], [[Vječna vatra]] | slike_veličina = | slika_zastava = Flag of Sarajevo.svg | slika_grb = Coat of arms of Sarajevo.svg | moto = | koordinate = {{coord|43|51|22.8|N|18|24|47.6|E|type:city|display=inline,title}} | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | kanton = [[Kanton Sarajevo]] | općina = [[Centar (Sarajevo)|Centar]]<br />[[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]]<br />[[Novo Sarajevo]]<br />[[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]] | osnovan = 1461. | osnivač = [[Isa-beg Ishaković]] | gradonačelnik = [[Predrag Puharić]] | gradonačelnik_stranka = [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP]] | površina_ukupno = 141.5 | površina_urban = 489 | površina_metro = 3350 | nadmorska_visina = 550 | stanovništvo_datum = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]] | stanovništvo_ukupno = 275524 | stanovništvo_urban = 405930 | stanovništvo_metro = 555210 | stanovništvo_demonim = Sarajlija, Sarajka | poštanski_broj = 71000 | pozivni_broj = (+387) 33 | veb-sajt = {{URL|https://www.sarajevo.ba/}} }} '''Sarajevo''' je [[Glavni grad|glavni]] i najveći [[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|grad]] [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], njena [[metropola]]<ref>{{cite web|title=Prostorni plan Kantona Sarajevo za period od 2003. do 2023. godine|url=http://zpr.ks.gov.ba/sites/zpr.ks.gov.ba/files/pp/Prostorni_plan/PROSTORNI%20PLAN%20%20za%20štampu.pdf|website=zpr.ks.gov.ba|publisher=Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo|access-date=24. 9. 2015|format=PDF|archive-url=https://web.archive.org/web/20180906015449/http://zpr.ks.gov.ba/sites/zpr.ks.gov.ba/files/pp/Prostorni_plan/PROSTORNI%20PLAN%20%20za%20%C5%A1tampu.pdf|archive-date=6. 9. 2018|url-status=dead}}</ref> i njen najveći urbani, kulturni, ekonomski i prometni centar. Ujedno, to je glavni grad [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] i sjedište [[Kanton Sarajevo|Kantona Sarajevo]]. Prema [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.|popisu stanovništva iz 1991.]] grad je po tadašnjoj strukturi sa deset općina imao 527.049, a po [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|popisu stanovništva iz 2013.]] i trenutnoj teritorijalnoj podjeli sa četiri općine 275.524. Nalazi se u središnjem dijelu jugoistočne Evrope i Balkana. Kroz grad protiče [[rijeka]] [[Miljacka]], a u neposrednoj blizini grada u općini [[Ilidža]] je i izvorište rijeke [[Bosna (rijeka)|Bosne]], s izletištem [[Vrelo Bosne|Vrelom Bosne]]. Oko grada nalaze se planine: [[Jahorina]], [[Bjelašnica]], [[Igman]], [[Treskavica]] i [[Trebević]]. Sarajevo je političko, finansijsko, socijalno i kulturno središte Bosne i Hercegovine i istaknuto središte kulture na Balkanu, sa uticajem na čitavu regiju u oblasti zabave, medija, mode i umjetnosti.<ref>{{cite web|url=http://www.mediterraneanews.com/index/2011/05/sarajevo-the-economic-administrative-cultural-and-educational-center-of-bosnia-and-herzegovina/ |title=Sarajevo: The economic, administrative, cultural and educational center of Bosnia and Herzegovina |publisher=Mediterranea News |date=12. 5. 2011 |access-date=15. 7. 2021|url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120424230137/http://www.mediterraneanews.com/index/2011/05/sarajevo-the-economic-administrative-cultural-and-educational-center-of-bosnia-and-herzegovina/ |archive-date=24. 4. 2012 }}</ref> Regionalni je centar u obrazovanju, dom je prve balkanske institucije tercijarnog obrazovanja, islamske [[Medresa|medrese]], koja je danas dio [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]].<ref>{{cite web|last=Agency|first=Anadolu|title=Saraybosna'da 476 yıldır yaşayan medrese! (Sarajevo Celebrates 476 Years of its Medresa!)|url=http://www.haber7.com/balkanlar/haber/974831-saraybosnada-476-yildir-yasayan-medrese|publisher=Haber7|access-date=15. 7. 2021}}</ref> Grad je poznat po svojoj tradicionalnoj kulturnoj i religijskoj raznolikosti, sa pripadnicima [[Islam u Bosni i Hercegovini|islama]], [[Pravoslavlje|pravoslavlja]], [[Rimokatoličanstvo|katolicizma]] i [[Jevreji u Bosni i Hercegovini|judaizma]] koji tu egzistiraju stoljećima. Jedan je od rijetkih evropskih gradova u čijem se centru, u neposrednoj blizini, nalaze bogomolje sve tri velike monoteističke religije: [[džamija]], [[Rimokatolička crkva|katolička crkva]], [[pravoslavna crkva]] i [[sinagoga]]. Iako su područja oko grada naseljena još od prahistorije, moderni grad nastao je kao osmanlijsko uporište u 15. vijeku. Sarajevo je tokom svoje historije nekoliko puta privuklo međunarodnu pažnju. 1885. godine Sarajevo je bio prvi grad u Evropi i drugi grad na svijetu koji je imao stalnu mrežu električnih tramvaja koji su saobraćali kroz grad, slijedeći u tom primjeru [[San Francisco]]. 1914. godine Sarajevo je bilo i mjesto [[Sarajevski atentat|atentata]] na nadvojvodu Franza Ferdinanda od strane lokalnog [[Mlada Bosna|mladobosanskog]] aktiviste [[Gavrilo Princip|Gavrila Principa]] koji je pokrenuo [[Prvi svjetski rat]], koji je također okončao austrougarsku vlast u Bosni i Hercegovini i rezultirao stvaranjem Kraljevine Jugoslavije. Kasnije, nakon Drugog svjetskog rata, uspostavljanje Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine u okviru Druge Jugoslavije dovelo je do masovnog širenja Sarajeva, tada glavnog grada republike, što je kulminiralo domaćinstvom Zimskih olimpijskih igara 1984. godine koje su obilježile prosperitetnu eru za grad. Međutim, početkom [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji|jugoslovenskih ratova]], tokom 1.425 dana od aprila 1992. do februara 1996. godine, grad je pretrpio [[Opsada Sarajeva|najdužu opsadu glavnog grada u historiji modernog ratovanja]], tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|bosanskohercegovačkog rata]] i [[Raspad Jugoslavije|raspada Jugoslavije]].<ref>{{cite news |url=http://www.timesonline.co.uk/tol/news/world/europe/article575571.ece |title=The New Siege of Sarajevo |last=Connelly |first=Charlie |date=8. 10. 2005 |work=The Times |location=UK |access-date=15. 7. 2021 |archive-date=5. 5. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200505131350/https://www.thetimes.co.uk/ |url-status=dead }}</ref> Sarajevo je 2011. nominovano za [[Evropski glavni grad kulture]] 2014. a 2019. je zajedno sa [[Istočno Sarajevo|Istočnim Sarajevom]] bio domaćin [[Evropski zimski olimpijski festival mladih 2019.|Evropskog zimskog olimpijskog festivala mladih 2019.]]<ref>{{cite web|url=http://www.bh-news.com/en/vijest_det.php?vid=3827&r=1 |title=Nomination of Sarajevo for European Capital of Culture 2014 |publisher=BH-News.com |access-date=15. 9. 2011}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.eppgroup.eu/press/showpr.asp?prcontroldoctypeid=1&prcontrolid=10331&prcontentid=17480&prcontentlg=en |title=Sarajevo: With Sarajevo as Europe's Capital of Culture 2014 we could send an... – 12/05/2011 – EPP Group |publisher=Group of the European People's Party (Christian Democrats) in the European Parliament |access-date=15. 9. 2011 |archive-date=2. 8. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180802193159/http://www.eppgroup.eu/press/showpr.asp?prcontroldoctypeid=1&prcontrolid=10331&prcontentid=17480&prcontentlg=en |url-status=dead }}</ref> == Etimologija == Sarajevo je historijsko ime grada, koje po jednoj od teorija potiče od kovanice ''Saray Ovası'' što znači ''Dvor i polje oko dvora''. Sarajevo se ponekad naziva ''Šeher'' ([[Turski jezik|tur]]. şehir; [[Perzijski jezik|per]]. شهر ''šahr''), imenom koje je gradu dao njegov osnivač [[Isa-beg Ishaković]]. Zbog svog orijentalnog izgleda nazivano je i imenom ''Damask sjevera'', a Jevreji [[Sefardi]] su ga nazvali ''Mali Jerusalem''. [[Abdulah Škaljić]], autor rječnika "Turcizmi u srpsko-hrvatskom jeziku", u istoj knjizi navodi sljedeće: {{Citat|...Složenica je nastala po uzoru na složenice [[Smederevo]], [[Kraljevo]], [[Popovo]], [[Mirijevo]], [[Trnovo (složenica)]] itd. Turski naziv za Sarajevo je "Saray-Bosna", ali se u jednoj od najstarijih bosanskih [[vakufnama]], u vakufnami [[Mustaj-beg Skenderpašić|Mustaj-bega Skenderpašića]] iz 1517. g. (čiji je original i prijevod objavio Dr [[Hazim Šabanović]] u POF-u II-IV, 1953, str.403) Sarajevo naziva i "Saray-ovasi", doslovce: "Sarajevsko polje". Iako sam ranije zastupao da je Sarajevo nastalo od tur. "Saray-ovasi", došao sam do zaključka da je ispravnije tumačenje koje sam gore naveo''".<ref name="Škaljić1989">{{cite book|author=Abdulah Škaljić|title=Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku|url=http://books.google.com/books?id=O5BiAAAAMAAJ|year=1989|publisher=Svjetlost|isbn=978-86-01-01459-6}}</ref>}} == Geografija == {{Glavni|Geografija Sarajeva}} [[Datoteka:Sarajevo_SPOT_1050.jpg|mini|lijevo|Snimak Sarajeva i okoline napravljen satelitom [[SPOT]]]] [[Datoteka:Pogled na Sarajevo.png|mini|250p|Pogled na Sarajevo sa [[Hrid (Sarajevo)|Hrida]]]] Sarajevo se nalazi u središnjem dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i zauzima površinu od 141,5&nbsp;km<sup>2</sup>. Centralni dijelovi grada smješteni su u kompozitnoj [[Sarajevska kotlina|Sarajevskoj kotlini]], koja se pruža od [[istok]]a prema [[zapad]]u i završava u [[Sarajevsko polje|Sarajevskom polju]], okruženo planinama Bjelašnicom i Igmanom na jugozapadu, Trebevićem na jugoistoku, te srednjim planinama i međudolinskim rtovima na sjeveru i sjeverozapadu. Najstariji dijelovi grada ([[Vratnik (Sarajevo)|Vratnik]], [[Bistrik]], [[Hrid (Sarajevo)|Hrid]], [[Kovači (Sarajevo)|Kovači]], [[Alifakovac]]) su na padinama okolnih bregova. Prosječna nadmorska visina Sarajevskog polja je 500&nbsp; m. Najzapadnija tačka polja je na 18<sup>○</sup> 16' istočne geografske dužine. Krajnja istočna tačka je na 18<sup>○</sup> 27' istočne geografske dužine, najsjevernija je 43<sup>○</sup> 53’ sjeverne geografske širine, a najjužnija je na 43<sup>○</sup> 47' sjeverne geografske širine <ref>{{cite web|url=http://www.sarajevo.ba/ba/stream.php?kat=31|title=Grad Sarajevo: O Sarajevu|author=daenet d.o.o.|work=sarajevo.ba|access-date=24. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150411044233/http://www.sarajevo.ba/ba/stream.php?kat=31|archive-date=11. 4. 2015|url-status=dead}}</ref>. [[Datoteka:Sarajevo topographic map.svg|250px|mini]] Rijeka [[Miljacka]] jedno je od glavnih geografskih obilježja grada. Teče od istoka, kroz centar Sarajeva, do zapadnog dijela grada gdje se ulijeva u [[Bosna (rijeka)|Bosnu]]. Kao ''Sarajevska rijeka'', Miljacka izvire oko 2 kilometra južno od Pala, u podnožju Jahorine, nekoliko kilometara istočno od centra Sarajeva. Izvor Bosne, [[Vrelo Bosne]] nalazi se kod kod Ilidže i još je jedno značajna prirodna znamenitost i izletište Sarajlija i drugih turista. Nekoliko manjih rijeka i potoka poput Koševskog potoka također protječe kroz grad i okolicu. === Panorama === {{Široka slika|Sarajevo panorama.jpg|1000px|Panorama Sarajeva}} === Klima === Sarajevo se nalazi u području umjerene [[Kontinentalna klima|kontinentalne klime]], sa uticajem kontinentalne klime sa sjevera i mediteranske sa juga. Prosječna godišnja temperatura zraka iznosi 9,5&nbsp;°C, a prosječna količina padavina je oko 919 l/&nbsp;mm. Najhladniji period tokom godine je januar sa prosječnih -1,3&nbsp;°C i jedini je mjesec sa negativnom srednjom vrijednošću temperature zraka.<ref name="klima">{{cite web|title=Sarajevo - klima|url=https://www.sarajevo.ba/bs/article/1223/klima}}</ref> Juli je najtopliji sa prosječnom vrijednošću temperature zraka od 19,1&nbsp;°C. Najekstremnije temperature zraka zabilježene u Sarajevu su -26,4&nbsp;°C (zabilježena 4. januara 1942. godine) i 40.0&nbsp;°C (19. augusta 1946).<ref name="klima"/> Najviše sunčanih sati je tokom augusta sa prosječnih 270 sunčanih sati dok godišnji prosjek iznosi 1830 sunčanih sati po čemu se Sarajevo svrstava u srednje sunčane gradove.<ref name="klima"/> Nasuprot tome, stepen oblačnosti u prosjeku godišnje iznosi 59% a najizraženija je tokom decembra kada je oblačnost u prosjeku iznosi 75%.<ref name="klima"/> {{Vremenski okvir | naslov = <!-- * Prosječna temperatura * --> | pt_jan = -0,5 | pt_feb = 1,4 | pt_mar = 5,7 | pt_apr = 10,0 | pt_maj = 14,8 | pt_jun = 17,7 | pt_jul = 19,7 | pt_aug = 19,7 | pt_sep = 15,3 | pt_okt = 11,0 | pt_nov = 5,4 | pt_dec = 0,9 <!-- * Najviša prosječna temperatura * --> | vt_jan = 3,7 | vt_feb = 6,0 | vt_mar = 10,9 | vt_apr = 15,6 | vt_maj = 21,4 | vt_jun = 24,5 | vt_jul = 27,0 | vt_aug = 27,2 | vt_sep = 22,0 | vt_okt = 17,0 | vt_nov = 9,7 | vt_dec = 4,2 <!-- * Najniža prosječna temperatura * --> | nt_jan = -3,3 | nt_feb = -2,5 | nt_mar = 1,1 | nt_apr = 4,8 | nt_maj = 9,0 | nt_jun = 11,9 | nt_jul = 13,7 | nt_aug = 13,7 | nt_sep = 10,0 | nt_okt = 6,4 | nt_nov = 1,9 | nt_dec = -1,8 <!-- * Padavine * --> | p_jan = 68 | p_feb = 64 | p_mar = 70 | p_apr = 77 | p_maj = 72 | p_jun = 90 | p_jul = 72 | p_aug = 66 | p_sep = 91 | p_okt = 86 | p_nov = 85 | p_dec = 86 <!-- * Broj kišnih dana * --> | kd_jan = 8 | kd_feb = 10 | kd_mar = 13 | kd_apr = 17 | kd_maj = 17 | kd_jun = 16 | kd_jul = 14 | kd_aug = 13 | kd_sep = 15 | kd_okt = 13 | kd_nov = 12 | kd_dec = 11 <!-- * Prosječna vlažnost zraka * --> | vz_jan = 79 | vz_feb = 74 | vz_mar = 68 | vz_apr = 67 | vz_maj = 68 | vz_jun = 70 | vz_jul = 69 | vz_aug = 69 | vz_sep = 75 | vz_okt = 77 | vz_nov = 76 | vz_dec = 81 <!-- * Broj sunčanih sati * --> | ss_jan = | ss_feb = | ss_mar = | ss_apr = | ss_maj = | ss_jun = | ss_jul = | ss_aug = | ss_sep = | ss_okt = | ss_nov = | ss_dec = <!-- --> | dijagram = | izvor = Pogoda.ru.net<ref name = pogoda>{{cite web | url = http://www.pogoda.ru.net/climate2/14654.htm | title = Weather and Climate: The Climate of Sarajevo | publisher = Weather and Climate (Погода и климат) | access-date=25. 8. 2016 | language = ruski | archive-url = https://web.archive.org/web/20120516141700/http://pogoda.ru.net/climate2/14654.htm | archive-date=16. 5. 2012 }}</ref> i [[NOAA]] (sun, 1961–1990)<ref name = NOAA>{{cite web | url = ftp://ftp.atdd.noaa.gov/pub/GCOS/WMO-Normals/RA-VI/BH/14654.TXT | title = Sarajevo Climate Normals 1961–1990 | publisher = National Oceanic and Atmospheric Administration | access-date=25. 8. 2016}}</ref> }} === Zagađenje zraka === Kvalitet zraka je jedno od gorućih pitanja iz oblasti zaštite okoline grada Sarajeva.<ref>{{Cite web|url=http://www.balkaninsight.com/en/article/air-pollution-reaching-alarming-levels-in-bosnia-experts-warn-11-30-2015|title=Air Pollution is Choking Bosnia, Experts Warn :: Balkan Insight|website=www.balkaninsight.com|access-date=4. 4. 2017}}</ref><ref>{{Cite news|url=http://www.foxnews.com/world/2016/12/26/sarajevo-introduces-transport-restrictions-to-ease-pollution.html|title=Sarajevo introduces transport restrictions to ease pollution|date=26. 12. 2016|work=Fox News|access-date=4. 4. 2017|language=en-US}}</ref> Prema bazi podataka [[Svjetska zdravstvena organizacija|Svjetske zdravstvene organizacije (WHO)]] o kvaliteti zraka u 2016. godini,<ref>{{Cite web|url=http://www.who.int/phe/health_topics/outdoorair/databases/cities/en/|title=WHO Global Urban Ambient Air Pollution Database (update 2016)|website=World Health Organization|language=en-GB|access-date=4. 4. 2017|archive-date=1. 3. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170301221905/http://who.int/phe/health_topics/outdoorair/databases/cities/en/|url-status=dead}}</ref> prosječna godišnja koncentracija [[Sitne lebdeće čestice|sitnih lebdećih čestica (PM2.5)]] u 2010. godini procijenjena je na 30 μg/m<sup>3</sup> na osnovu mjerenja PM10, što je 3 puta više od vrijednosti datih u Smjernici za kvalitet zraka WHO-a<ref>{{Cite web|url=http://www.who.int/mediacentre/factsheets/fs313/en/|title=Ambient (outdoor) air quality and health|website=World Health Organization|language=en-GB|access-date=4. 4. 2017}}</ref> za godišnji prosjek PM2.5. U Sarajevu ne postoje novija direktna dugoročna mjerenja vrijednosti sitnih lebdećih čestica PM2.5 i mogu se dati samo procjene za vrijednost PM10, koji je manje štetan za zdravlje u odnosu na PM2.5.<ref>{{Cite web|url=https://cfpub.epa.gov/ncea/isa/recordisplay.cfm?deid=216546|title=Integrated Science Assessment (ISA) for Particulate Matter (Final Report, Dec 2009)|last=Group|first=US EPA National Center for Environmental Assessment, Research Triangle Park Nc, Environmental Media Assessment|last2=Sacks|first2=Jason|website=cfpub.epa.gov|language=en|access-date=4. 4. 2017}}</ref> Stvarni podaci o kvalitetu zraka u realnom vremenu u obliku vrijednosti PM10, ozona, NO2, CO i SO2 dostupni su na web stranici [[Federalni hidrometeorološki zavod|Federalnog hidrometeorološkog zavoda]].<ref>{{Cite web|url=http://www.fhmzbih.gov.ba/latinica/ZRAK/vrijednostiPolutanata.php|title=Federalni hidrometeorološki zavod|website=www.fhmzbih.gov.ba|access-date=4. 4. 2017|archive-date=13. 9. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180913190025/http://www.fhmzbih.gov.ba/latinica/ZRAK/vrijednostiPolutanata.php|url-status=dead}}</ref> === Rijeke === [[Datoteka:06Sarajevo Miljacka03.jpg|mini|desno|Pogled na Miljacku s mosta na Skenderiji]] Miljacka je rijeka, koja najvećim dijelom protiče kroz Sarajevo od [[istok]]a prema [[zapad]]u. Duga je 35,9&nbsp;kilometera. Nastaje od nekoliko vrela u podnožju planina [[Romanija|Romanije]] i [[Jahorina|Jahorine]]. [[Paljanska Miljacka]] (12,9&nbsp;km) izvire na Palama. [[Mokranjska Miljacka]] izvire u [[Kadino Selo (Pale, RS)|Kadinom Selu]]. Nekoliko kilometera istočno od Sarajeva u selu [[Dovlići]], ove dvije pritoke se spajaju u Miljacku. Dalje Miljacka teče na zapad kroz Sarajevo, odakle nastavlja svoj put prema rijeci Bosni u koju se ulijeva. U zapadnom dijelu [[Sarajevsko polje|Sarajevskog polja]], na području općine [[Ilidža]], izvire jedna od najvećih rijeka u Bosni i Hercegovini, [[Bosna (rijeka)|Bosna]], koja nastaje od tridesetak manjih izvora u podnožju planine [[Igman]], stvarajući park prirode - Vrelo Bosne. Pored rijeka Bosne, [[Željeznica|Željeznice]] i Miljacke, ostali veći stalni vodotoci su: [[Zujevina]], [[Ljubina (rijeka)|Ljubina]], [[Misoča]], [[Stavnja]], [[Tilava]], [[Dobrinja (rijeka)|Dobrinja]], [[Bijela rijeka]], [[Crna rijeka (Željeznica|Crna rijeka]], [[Mošćanica]], [[Vogošćanska rijeka]] i dr.<ref>{{cite web|title=Rijeke, jezera, izvori Kantona Sarajevo|url=http://portal.skola.ba/start/RijekejezeraizvoriKantonaSarajevo/tabid/213/Default.aspx|website=portal.skola.ba|publisher=Zvanični web-portal osnovnih i srednjih škola Kantona Sarajevo|access-date=24. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150701143424/http://portal.skola.ba/start/RijekejezeraizvoriKantonaSarajevo/tabid/213/Default.aspx|archive-date=1. 7. 2015|url-status=dead}}</ref> [[Vodopad Skakavac (Sarajevo)|Vodopad Skakavac]], visok 98&nbsp;metara, nalazi se oko 12&nbsp;km od centra grada. === Brežuljci, brda i planine === Centar grada Sarajeva leži na nadmorskoj visini od 511&nbsp; metara iznad površine mora. Najnižu nadmorsku visinu u sarajevskoj kotlini ima općina [[Ilidža]] sa 498&nbsp;m, dok viši dijelovi grada i prigradska naselja na padinama okolnih brda: [[Grdonj]] i [[Hum]] na sjeveru, [[Borja|Borija]] na istoku i padine Trebevića na jugu, leže na prosječnoj nadmorskoj visini od 900&nbsp; metara. Grad okružuju šumoviti obronci olimpijskih planina jedinstvene ljepote, čiji vrhovi prelaze 2000&nbsp; metara: [[Treskavica]] (2088&nbsp; m), [[Bjelašnica]] (2067&nbsp; m), [[Jahorina]] (1916&nbsp; m), [[Igman]] (1502&nbsp; m) i [[Trebević]] (1629&nbsp;m). Obronci obližnjih planina bogati su šumom. [[Crnogorica]]: [[jela]], [[smrča]], [[ariš]] i [[bor (biljka)|bor]] i [[bjelogorica]]: [[breza]], [[topola]] i [[obična lijeska|lijeska]]. 1939. godine botaničar [[Karl Maly]] osnovao je [[Botanički vrt na Trebeviću|Botanički vrt]] na Trebeviću, koji je u [[Drugi svjetski rat|drugom svjetskom ratu]] u potpunosti uništen. 1948. godine na visini od 1530&nbsp;m zasađen je [[rasadnik]], botanički [[arboretum]] [[Šumarski fakultet u Sarajevu|Šumarskog fakulteta]]. Za vrijeme [[Rat u BiH|rata u Bosni i Hercegovini]] 1992-95. šumski fond je najvećim dijelom uništen. == Historija == {{Glavni|Historija Sarajeva|Hronologija Sarajeva}} === Mlađe kameno doba (neolit) === [[Datoteka:Butmirska vaza.jpg|thumb|Vaza iz perioda neolitke Butmirske kulture]] Jedno od najranijih arheoloških otkrića kojima se dokazuje naseljenost područja grada potiče iz [[neolit]]ske [[Butmirska kultura|Butmirske kulture]]. Otkrića u [[Prahistorijsko naselje Butmir|Butmiru]] desila su se na teritoriji današnje sarajevske općine [[Ilidža|Ilidže]] 1893. godine.<ref name="naselje">{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2500 |title=Prahistorijsko naselje u Butmiru |work=kons.gov.ba |access-date=13. 9. 2016 |archive-date=30. 11. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201130174756/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2500 |url-status=dead }}</ref> Tada su austrougarske vlasti tokom izgradnje poljoprivredne škole otkrili arheološko nalazište. Bogatstvo kremena na ovom području bilo je privlačno neolitskim ljudima, a naselje se razvijalo i bilo u procvatu. Na tom području razvijena je jedinstvena keramika i njen dizaj, koji karakteriziraju narod Butmira kao jedinstvenu kulturu, kako je opisano na Međunarodnom kongresu arheologa i antropologa održanom u Sarajevu 1894. godine.<ref>[http://www.sarajevo-tourism.com/eng/sarajevothroughhistory.wbsp "The Culture & History"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071212025705/http://www.sarajevo-tourism.com/eng/sarajevothroughhistory.wbsp |date=12. 12. 2007 }}, Tourism Association of Sarajevo Canton, Retrieved on 3 August 2006.</ref> === Doba Ilira === Sljedeća istaknuta kultura u Sarajevu bili su Iliri. Drevni narod, koji su većinu zapadnog Balkana smatrali svojom domovinom, imali su nekoliko ključnih naselja u regiji, uglavnom oko rijeke Miljacke i u sarajevskoj dolini. Iliri u sarajevskoj regiji pripadali su [[Desidijati]]ma, posljednjem Ilirskom narodu u Bosni i Hercegovini koji se odupro rimskoj okupaciji. === Rimsko doba === Njihov poraz od rimskog cara [[Tiberije|Tiberija]] 9. godine nove ere označava početak [[Bosna i Hercegovina u Rimskom Carstvu|rimske vladavine u regiji]].<ref name="Bojanovski">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/doc/12834705/Ivo-Bojanovski-BIH-u-Anticko-Doba |title= Ivo Bojanovski: BOSNA I HERCEGOVINA U ANTIČKO DOBA |work=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988 |access-date= 9. 2. 2016}}</ref> Rimljani nikada nisu izgradili područje današnje Bosne, ali rimska kolonija ''[[Aquae S (Ilidža)|Aquae Sulphurae]]'' nalazila se u blizini današnje Ilidže i bila je najvažnije naselje tog vremena.<ref name="Mesihović">{{Cite web |url= https://iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2019/09/historijska_traganja_1.%C4%8CLANCI-SalmedinM.pdf |title= Salmedin Mesihović: Doprinos historiji sarajevskog prostora u antičko doba, Izvorni naučni rad |work= Filozofski fakultet, Sarajevo, |access-date= 9. 2. 2019 }}{{Mrtav link}}</ref> Nakon Rimljana područje su naselili [[Bosna i Hercegovina u Gotskom kraljevstvu|Goti]],<ref name="Basler">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/267288103/Kulturna-Istorija-Bosne-i-Hercegovine |title= Alojz Benac-Đuro Basler-Borivoj Ćović-Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić - KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE |work= Veselin Masleša, Sarajevo, 1966 |access-date= 9. 2. 2019}}</ref> a u 7. vijeku i [[Slaveni]].<ref>{{Cite web|url=http://www.aneks8komisija.com.ba/main.php?id_struct=50&lang=4&action=view&id=2498|archive-url=https://web.archive.org/web/20071013171041/http://www.aneks8komisija.com.ba/main.php?id_struct=50&lang=4&action=view&id=2498|url-status=dead|archive-date=13. 10. 2007|title=Commission to preserve national monuments|date=13. 10. 2007|access-date=14. 8. 2018}}</ref><ref name=Brit>"Sarajevo", ''New Britannica'', volume 10, edition 15 (1989). {{ISBN|0-85229-493-X}}.</ref> === Srednji vijek === {{Glavni|Sarajevo u srednjem vijeku}} [[Datoteka:Stecak Zmeljaski Muzej Sarajevo.jpg|mini|225p|lijevo|Stećak, Zemaljski muzej Sarajevo]] [[Datoteka:Day in Sarajevo.jpg|mini|180p|lijevo|[[Baščaršija]]]] [[Datoteka:Sarajevo Historic View.jpg|mini|desno|180p|Sarajevo oko 1900. godine]] [[Datoteka:Sarajevo Tram (1901).png|mini|desno|180p|Prvi tramvaj u Evropi, u Sarajevu, [[1885]]. godine.]] Nakon perioda [[neolit]]a, [[Iliri|ilirske]] i rimske vladavine, u 7. stoljeću ovdje se naseljavaju [[Slaveni]]. U povelji iz 13. stoljeća područje Sarajeva je bilo dio župe [[Vrhbosna (župa)|Vrhbosna]]. O ovom vremenu svjedoče nadgrobni spomenici jedinstveni u svijetu - [[stećak|stećci]]. Nedaleko od Sarajeva, u selu [[Hreša (Stari Grad)|Hreša]] pronađeno je 30 [[stećak]]a. Najljepši krase vrt [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljskog muzeja u Sarajevu]]. Dolaskom Turaka 1435. i padom utvrde [[Hodidjed]], na obalama Miljacke nastaju naselja iz kojih će se kasnije oformiti Sarajevo. Osnivačem Sarajeva smatra se [[Isa-beg Ishaković]], koji je 1462. izdao odredbu o formiranju grada, na lijevoj obali Miljacke sagradio [[Careva džamija (Sarajevo)|Carevu džamiju]], prvu džamiju na ovom području; gradi [[saraj]], most, [[Tekija|tekiju]], [[hamam]], [[mekteb]] i [[Medresa|medresu]], te nekoliko [[han]]ova<ref name="Holm">[[Holm Sundhaussen]], "Sarajevo - Die Geschichte einer Stadt", Böhlau Verlag Wien, Köln, Weimar {{ISBN|978-3-205-79517-9}} {{Simboli jezika|de|Njemački jezik}}</ref> 1507. grad se prvi put pominje svojim današnjim imenom (''ime od Saraj-ovasi, polje oko dvora''). Intenzivni razvoj [[zanat]]stva i [[Trgovina|trgovine]] brzo su od Sarajeva stvorili bogat grad, raskrsnicu [[religija]] i kultura, trgovačkih puteva i putnika. U [[16. vijek]]u to je bio jedan od najbogatijih gradova u ovom dijelu Evrope, kada su izgrađene i neke kapitalne građevine koje i danas predstavljaju bisere [[arhitektura|arhitekture]] i civilizacije tog doba. Tada je u Sarajevu, kao zadužbina [[vezir]]a [[Gazi Husrev-beg]]a otvorena i Visoka škola [[Gazi Husrev-begova medresa|Kuršumli-medresa]], koja je podsjećala na univerzitete u drugim velikim gradovima Evrope. 1531. izgrađena [[Gazi Husrev-begova džamija]] najpoznatija je građevina starog Sarajeva i jedan od najvećih sakralnih spomenika islamske arhitekture na Balkanu. Iz ovog vremena su [[imaret]], [[bezistan]]i i [[hamam]]i. Tih godina je izgrađena i [[Stara pravoslavna crkva u Sarajevu|Stara pravoslavna crkva]].<ref>{{cite web|url=http://www.staracrkva.org/hram.htm|title=Stara pravoslavna crkva u Sarajevu|work=staracrkva.org|access-date=24. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20120219191649/http://www.staracrkva.org/hram.htm|archive-date=19. 2. 2012|url-status=dead}}</ref> ''Zlatno doba'' prekinut će požar [[1697]]. kada je austrijski princ [[Eugen Savojski|Eugen von Savoyen]] sa samo 8500 vojnika ušao u grad i do temelja ga spalio. Od [[1850]]. je Sarajevo glavni grad Bosne, provincije [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. U grad se doseljavaju [[Jevreji]] [[Sefardi]], poslije izgona iz [[Španija|Španije]], grade [[sinagoga|sinagoge]], a istovremeno nastaju pravoslavne, katoličke i evangelističke [[crkva|crkve]] i [[Katedrala Srca Isusova]]. === Moderno doba === {{Glavni|Sarajevo u austrougarsko doba|Sarajevo u prvoj i drugoj Jugoslaviji}} [[Datoteka:Latin (Princip) Bridge on Miljacka River2.jpg|mini|lijevo]] [[1878]]. dolaskom [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] uprave na ove prostore, Sarajevo je upravni centar [[Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj|Kondominiuma]]. Uz svoj dotad orijentalni, dobija i evropski izgled. Austro-ugarski period je vrijeme snažnog prodiranja srednjoevropske kulture, načina privređivanja, običaja i drugih civilizacijskih vrijednosti. Grad dobija savremene fabrike, a brojne škole zapadnog tipa i kulturne institucije obogaćuju glavni grad Bosne i Hercegovine. U ovo se vrijeme grade [[Zemaljski muzej]], gradska [[Sarajevska vijećnica|Vijećnica]], Gimnazija, sud, zgrada [[Narodno pozorište Sarajevo|Narodnog pozorišta]], pošta, bolnica, [[Gradska tržnica Markale|tržnica]], banke, vile na [[Marijin dvor]]u i dr. Gradi se uskotračna pruga prema sjeveru, jugu i istoku. Pod velom ''evropeizacije'', austrougarski carski činovnici i vojnici crpe dotad malo korištena privredna i prirodna bogatstva Bosne. Dana 28. juna 1914. pripadnik [[Mlada Bosna|Mlade Bosne]] [[Gavrilo Princip]] u Sarajevu je izveo [[atentat]] na austrijskog prestolonasljednika [[Franz Ferdinand|Franza Ferdinanda]], što je poslužilo kao povod Austrougarskoj Monarhiji da napadne Kraljevinu Srbiju, a što je bio jedan od uzroka [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. Poslije tog rata grad ulazi u sastav jugoslavenskih državnih zajednica: [[Država SHS|Države SHS]], a potom i [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]]. Arhitektonska slika ostaje gotovo nepromijenjena, industrija nazaduje, društvena nezadovoljstva radnika rastu i Sarajevo, kao grad, između dva svjetska rata, uglavnom stagnira i privredno i ekonomski nazaduje. Letargiju u koju je grad zapao prekidaju protesti i štrajkovi radnika i napredne sarajevske inteligencije. Nakon Prvog svjetskog rata i pritiska [[Vojska Kraljevine Srbije|Vojske Kraljevine Srbije]], koja se našla na strani saveznika, i pored pobune slavenskih naroda u Austro-Ugarskoj, Sarajevo je postalo dio novouspostavljene [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]]. Iako je imao određenu političku važnost kao središte, prvo regije, a potom i [[Drinska banovina|Drinske banovine]], više nije bio nacionalna prijestonica, što je bio početak pada važnosti grada.<ref>{{cite web|url=https://www.latimes.com/travel/europe/la-tr-d-sarajevo-timeline-20140727-story.html|title=Timeline: A short history of Sarajevo and region|first=Los Angeles|last=Times|date=|work=latimes.com}}</ref> Takav status ostat će do završetka Drugog svjetskog rata, kada će Sarajevo ponovo dobiti na važnosti jer će postati glavni grad jedne od saveznih republika. [[Datoteka:Sarajevo - carrer Ferhadija.JPG|mini|180p|desno|Pogled na Štrosmajerovu ulicu]] ==== Drugi svjetski rat ==== Početkom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] na ovim prostorima, njemačke i italijanske invazivne snage u kratkom roku su slomile otpor [[Vojska Kraljevine Jugoslavije|Vojske Kraljevine Jugoslavije]], koja je u tzv. Aprilskom ratu doživjela totalni raspad na različite frakcije. Nakon njemačke kampanje bombardiranja, u Sarajevo su 15. aprila 1941. ušle snage [[Wehrmacht]]ove [[16. pješadijska divizija|16. pješadijske divizije]]. [[Sile Osovine]] su uspostavile [[Marionetska država|marionetsku državu]] [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH-a]] u čiji sastav je ušlo i Sarajevo. Tokom tog perioda grad je bio upravno središte [[Velika župa Vrhbosna|Velike župe Vrhbosna]]. U Sarajevu je u progonima Ustaša, ubijena većina židovskog stanovništva, a na Vracama je strijeljeno oko 11.000 Srba, Židova, bosanskohercegovačkih komunista i protivnika ustaškog režima. ==== Jugoslavija ==== Nakon završetka rata 1945. Sarajevo postaje upravni, kulturni i ekonomski centar [[SR Bosna i Hercegovina|SR Bosne i Hercegovine]], jedne od šest [[Republike SFRJ|republika]] [[SFRJ|SFR Jugoslavije]]. U gradu se razvija industrija, [[ekonomija]], a između ostalog školstvo i kultura čine ga glavnim centrom Republike. Osniva se [[Univerzitet u Sarajevu|Univerzitet]], [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademija nauka i umjetnosti]], brojni muzeji i [[galerija|galerije]], naučne institucije, [[Radiotelevizija Sarajevo|radio-televizija]]. Broj stanovnika grada raste na više od 500.000. [[Međunarodni olimpijski odbor]] povjerava Sarajevu organizaciju [[Zimske olimpijske igre 1984.|XIV Zimskih olimpijskih igara]], koje su održane 1984. ==== Rat u Bosni i Hercegovini ==== {{Glavni|Opsada Sarajeva}} [[Datoteka:Sarajevo Siege Part III.jpg|mini|250p|desno|Pogled na grad i ruševine nastale tokom rata]] Društvene i političke promjene u tadašnjoj [[SFRJ|Jugoslaviji]] dovele su do prvih [[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.|općih izbora 1990.]] na kojima je izabrano [[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990 - Predsjedništvo SR BiH|Predsjedništvo SR BiH]]. Predsjednik [[Predsjedništvo Socijalističke republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Socijalističke republike Bosne i Hercegovine]] [[Alija Izetbegović]], raspisao je [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|građanski referendum]] o samostalnosti SR BiH. To je dovelo do stvaranja [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]]. Neslaganjem vojnog vrha [[JNA]] i četveročlanog [[Predsjedništvo SFRJ|Predsjedništva SFRJ]] s većinskom odlukom naroda SR BiH, dolazi do izbijanja međunacionalnih sukoba, stvaranja nacionalnih paravojnih formacija i [[Rat u BiH|rata u Bosni i Hercegovini]], a posebno na njen glavni grad, Sarajevo. Grad Sarajevo, bio je pod opsadom 3,5 godine, u neprestanim vojnim akcijama pretrpio je ogromna materijalna razaranja i brojne ljudske gubitke. Snajperskom i artiljerijskom vatrom [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] i srpski paramiliternih jedinica ubijeno je 10.615 ljudi, među kojima je bilo 1.601 dijete, a skoro 50.000 stanovnika Sarajeva bilo je ranjeno. Spaljena je gradska [[Sarajevska vijećnica|Vijećnica]] u kojoj je bila smještena [[Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine|Narodna i Univerzitetska biblioteka]], a mnogi kulturno-historijski, stambeni i vjerski objekti u gradu su oštećeni. == Grb i zastava == {{Glavni|Grb Grada Sarajeva|Zastava Sarajevskog kantona}} Grad Sarajevo od 2000. godine ima svoju novu [[Zastava Grada Sarajeva|zastavu]] i novi [[Grb Grada Sarajeva|grb]]. Na glavi štita su elementi tipičnih krovova, koji simboliziraju i brda u zelenoj boji. Ispod su nazubljene gradske zidine s dvije otvorene kapije u crnoj boji na bijeloj pozadini, koje simboliziraju Grad. U dnu grba je dolina, kroz koju teče rijeka u plavoj boji, koju premošćuje bijeli most. Okvir grba je zlatno-žut.<ref>{{cite web|url=http://www.sarajevo.ba/ba/stream.php?kat=63|title=Grad Sarajevo: Grb i zastava|author=daenet d.o.o.|work=sarajevo.ba|access-date=24. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304122629/http://sarajevo.ba/ba/stream.php?kat=63|archive-date=4. 3. 2016|url-status=dead}}</ref> == Politika == {{Glavni|Politička organizacija Sarajeva}} === Politička organizacija Grada Sarajeva === Organi Grada Sarajeva su Gradsko vijeće Grada Sarajeva i [[Spisak gradonačelnika Sarajeva|gradonačelnik Grada Sarajeva]]. ===== Gradsko vijeće Grada Sarajeva===== Gradsko vijeće je, kao predstavničko tijelo građana Grada Sarajeva, najviši organ Grada Sarajeva. Gradsko vijeće se sastoji od 28 vijećnika. Svako općinsko vijeće općina koje čine Grad Sarajevo bira po sedam delegata u Gradsko vijeće iz reda općinskih vijećnika. Bošnjacima, Hrvatima i Srbima, kao konstitutivnim narodima, pojedinačno garantira minimum 20% mjesta u Gradskom vijeću, a grupi Ostalih najmanje dva mjesta, bez obzira na izborne rezultate. ===== Gradonačelnik===== Gradonačelnik Grada Sarajeva je izvršni organ Grada Sarajeva. Gradonačelnik predstavlja i zastupa Grad Sarajevo. Gradonačelnik odgovara za ustavnost i zakonitost akata koje donosi, odnosno predlaže Gradskom vijeću. Od novembra 2024. godine gradonačelnik Grada Sarajeva je [[Predrag Puharić]].<ref>{{cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/predrag-puharic-sdp-je-novi-gradonacelnik-sarajeva-dobio-podrsku-gradskog-vijeca/241129116|title=Predrag Puharić (SDP) je novi gradonačelnik Sarajeva, dobio podršku Gradskog vijeća|date=29. 11. 2024|access-date=29. 11. 2024|language=bs|author=V.K.|publisher=Klix.ba}}</ref> ==== Gradska uprava ==== {{Glavni|Gradska uprava Grada Sarajeva}} Čelna tijela vlasti u Gradu Sarajevo su gradonačelnik, koji upravlja radom [[Gradske službe Sarajeva|Gradskim službama]], te [[Gradsko vijeće Sarajeva]] koje ima 28 članova. Upravu grada sačinjavaju: kabinet gradonačelnika, dva zamjenika gradonačelnika, sekretar gradske uprave, savjetnici gradonačelnika, Pravobranilac Grada Sarajeva i sedam gradskih službi za pitanja opće uprave, komunalne poslove, lokalno poslovanje i razvoj grada, urbano planiranje i stambene poslove, obrazovanje, kulturu i sport, Zavod za informatiku i telematiku, Gradski savjet i stručni kolegij gradonačelnika.<ref>{{cite web|url=http://sarajevo.ba/public/photo/organizacija-1.jpg|title=Šematski prikaz organizacije Grada Sarajeva na službenoj stranici|website=sarajevo.ba|access-date=24. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20110706131539/http://sarajevo.ba/public/photo/organizacija-1.jpg|archive-date=6. 7. 2011|url-status=dead}}</ref>[[Datoteka:Sarajevo municipalities.PNG|mini|250|desno|Položaj grada (narandžasto) unutar kantona Sarajevo]] === Glavni grad === {{sekcija}} === Kanton Sarajevo === Osnivanjem Federacije Bosne i Hercegovine, osnovan je i Kanton Sarajevo, jedan od 10 kantona koji formiraju Federaciju BiH. Kanton Sarajevo se sastoji od 9 općina pri čemu su četiri ''gradske općine'' koje formiraju grad Sarajevo ([[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad Sarajevo]], [[Centar (Sarajevo)|Centar Sarajevo]], [[Novo Sarajevo]], [[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad Sarajevo]]) i pet ostalih općina: Hadžići, Ilidža, Ilijaš, Trnovo i Vogošća. == Administrativna podjela grada == === Gradske općine === ==== Teritorijalna podjela do 1995. ==== Do rata 1992–95. Grad Sarajevo je činilo šest gradskih općina: [[Centar (Sarajevo)|Centar]], [[Ilidža]], [[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]], [[Novo Sarajevo]], [[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]] i [[Vogošća]], te prigradske općine: [[Hadžići]], [[Ilijaš]], [[Pale (FBiH)|Pale]] i [[Trnovo (FBiH)|Trnovo]]. ==== Teritorijalna podjela od 1995. ==== Nakon potpisivanja [[Dejtonski mirovni sporazum|Dejtonskog mirovnog sporazuma]] formira se Grad Sarajevo od četiri gradske općine: [[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]], [[Centar (Sarajevo)|Centar]], [[Novo Sarajevo]] i [[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]], a zajedno sa susjednim općinama čini [[Kanton Sarajevo]], koji je u sastavu [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]. Od dijelova predratnih općina Novi Grad, Novo Sarajevo, Stari Grad, Trnovo, Pale i cijelog teritorija općine [[Sokolac]] 1993, te naselja [[Kasindo (naselje)|Kasindo]], [[Lukavica (Istočno Novo Sarajevo)|Lukavica]], [[Hreša (Istočni Stari Grad)|Hreša]] itd.<ref>{{cite web|title=Geografski položaj i prirodne odlike grada Istočno Sarajevo|url=http://www.gradistocnosarajevo.net/o-gradu/geografski-polozaj/|publisher=Grad Istočno Sarajevo|access-date=24. 9. 2015}}</ref> formiran je Grad [[Istočno Sarajevo]], koji je pripao entitetu [[Republika Srpska]]. Istočno Sarajevo se do odluke Ustavnog suda o neustavnosti naziva zvalo Srpsko Sarajevo. Zvanično Istočno Sarajevo čine: [[Istočni Stari Grad]], [[Istočna Ilidža]], [[Istočno Novo Sarajevo]], [[Pale (RS)|Pale]], [[Trnovo (RS)|Trnovo RS]] i [[Sokolac]]. == Stanovništvo == {{Glavni|Demografija Sarajeva}} Broj stanovnika Sarajeva se tokom historije uglavnom povećavao. Najbrži rast stanovništva bilježi se tokom perioda nakon Drugog svjetskog rata, uglavnom usljed ubrzane industrijalizacije i povećanog priliva stanovništva u gradske centre. Prema procjeni u Sarajevu je 1945. živjelo oko 115.000 stanovnika da bi prema popisu stanovništva iz 1971. taj broj bio trostruko veći i iznosio 359.448 stanovnika. Porast broja stanovnika nastavio se a već za vrijeme zimske olimpijade 1984. grad je imao oko pola miliona stanovnika. Vrhunac po pitanju broja stanovnika, prema službenim rezultatima, grad je dostigao 1991. godine kada je Sarajevo prema popisu stanovništva naseljavalo 527.049 stanovnika. Usljed rata u BiH i dezintegracije grada (službeno manja površina grada), na području današnjeg Sarajeva prema popisu stanovništva iz 2013. godine živjelo je 275.524 stanovnika. === Etnicitet === Po posljednjem službenom [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|popisu stanovništva iz 2013. godine]], Grad Sarajevo (područje 4 gradske općine na površini od 141,5&nbsp;km<sup>2</sup>: [[Novo Sarajevo]], [[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]], [[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]] i [[Centar (Sarajevo)|Centar]]) imao je 275.524 stanovnika.<ref name = "RP_2013">{{RP 2013}}</ref> {{Stubičasti dijagram | naslov = Etnička struktura Sarajeva 2013. god. | širina = 500px | širina_stubovima = 60% | lijevo1 = Etnička grupa | desno1 = Broj stanovnika | maks = 275524 |ime_stuba1 = [[Bošnjaci]] |boja_stuba1=#99C68E|cifra_stuba1=222457|tekst_stuba1=222.457 (81%) |ime_stuba2 = [[Srbi]] |boja_stuba2=#FA8072|cifra_stuba2=10422 |tekst_stuba2=10.422 (4%) |ime_stuba3 = [[Hrvati]] |boja_stuba3=#87CEEB|cifra_stuba3=13604 |tekst_stuba3=13.604 (5%) |ime_stuba4 = Ostali i nep. |boja_stuba4=#D2B48C|cifra_stuba4=56470 |tekst_stuba4=56.470 (10%) |tekst = }} Po [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.|popisu stanovništva iz 1991]]. godine, Grad Sarajevo (područje svih deset općina prema teritorijalnoj podjeli do 1995. godine) imao je 527.049 stanovnika.<ref name="SZS">{{cite web|title=Popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine, za teritorijalnu organizaciju, općine i pripadajuća naseljena mjesta 1991. godine|url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf|publisher=Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ|access-date=24. 9. 2015|format=PDF}}</ref> Naseljeno mjesto Sarajevo, imalo je po istom popisu 416.497 stanovnika. Ostalih 110.552 stanovnika živjelo je u 335 naseljenih mjesta, u 10 općina. === Religija === Većina stanovnika su muslimani, a sama konfesionalna slika Sarajeva je jedinstvena u Evropi, zbog njene raznolikosti grad se nerijetko poredi sa [[Jerusalem]]om. Sarajevo je sjedište [[Reisul-ulema|Reisul-uleme]], poglavara [[Islam u Bosni i Hercegovini|Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini]], sjedište [[Pravoslavlje u Bosni i Hercegovini|Dabrobosanske mitropolije]] [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]], te sjedište [[Vrhbosanska nadbiskupija|Vrhbosanske nadbiskupije]] [[Katolička crkva|rimokatoličke crkve]] u Bosni i Hercegovini. Prema popisu iz 2013. godine 252.653 stanovnika Sarajeva je navelo svoju religijsku pripadnost. Prema tim podacima najviše je pripadnika islama 225.088 (81,69%), dok je kršćana 23.140 ili 8,4% (katolika 12.608 i pravoslavaca 10.532). Potpuna religijska struktura grada data je na sljedećem grafikonu. {{Stubičasti dijagram | naslov = Religijska pripadnost stanovništva Sarajeva 2013. god. | širina = 500px | širina_stubovima = 60% | lijevo1 = Religijska grupa | desno1 = Broj stanovnika | maks = 275524 |ime_stuba1 = [[Islam]] |boja_stuba1=#99C68E|cifra_stuba1=225088|tekst_stuba1=225.088 (81,69%) |ime_stuba2 = [[Katoličanstvo]] |boja_stuba2=#FA8072|cifra_stuba2=12608|tekst_stuba2=12.608 (4,58%) |ime_stuba3 = [[Pravoslavlje]] |boja_stuba3=#87CEEB|cifra_stuba3=10532|tekst_stuba3=10.532 (3,82%) |ime_stuba4 = Ateisti, agnostici, ne izjašnjavaju se, bez odgovora |boja_stuba4=#D2B48C|cifra_stuba4=22871|tekst_stuba4=22.871 (8,30%) |ime_stuba5 = Ostali |boja_stuba5=#BEB48D|cifra_stuba5=4425 |tekst_stuba5=4.425 (1,61%) |tekst = }} Urbanu sliku grada krase brojni sakralni objekti četiri svjetske konfesije: [[Džamija|džamije]] iz osmanskog perioda, pravoslavne, katoličke i evangelističke crkve, [[sinagoga]] i drugi kulturno-historijski spomenici, koji se nalaze u samom centru grada Sarajeva, udaljeni tek stotinjak metara jedni od drugih. <gallery mode="packed" heights="175px"> Sarajevo Kaisermoschee.JPG|[[Careva džamija (Sarajevo)|Careva džamija]] Sarajevo ortodox church.JPG|[[Saborna crkva u Sarajevu]] JesusesHearthCathedral.jpg| [[Sarajevska katedrala]] Sarajevo Synagoge 03.jpg|[[Sarajevska sinagoga]] </gallery> == Arhitektura == [[Datoteka:Sarajevo Begova Mosque 1900.jpg|mini|150p|desno|Begova džamija 1900. godine]] [[Datoteka:BiH, Sarajevo - Svrzina kuća 1.jpg|mini|150p|desno|Svrzina kuća]] [[Datoteka:Sarajevo princip bruecke.jpg|mini|150p|desno|Latinska ćuprija]] [[Datoteka:Sarajevo Admejdan.jpg|mini|150p|desno|Muzički paviljon]] [[Datoteka:Sarajevo Sahatklula by Klackalica.jpg|mini|150p|desno|Sarajevska sahat-kula]] [[Datoteka:BBI Shopping and Business Center.jpg|mini|150p|desno|ARIA Centar]] [[Datoteka:Hotel Holiday u Sarajevu, prijašnji Holiday Inn.png|mini|180p|desno|Hotel Holiday u Sarajevu, prijašnji Holiday Inn]] [[Datoteka:Sarajevo city tour , Bosnia Herzegovina in Ultra 4K.webm|thumb|Sarajevo gradska tura video]] Sarajevo se može pohvaliti dobro očuvanim starim trgovačkim dijelom grada, [[Baščaršija|Baščaršijom]], koja je nastala u periodu osmanske vladavine u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Ovaj dio grada obiluje jedinstvenim arhitektonskim ostvarenjima osmanske gradske [[Arhitektura Bosne i Hercegovine|arhitekture]], među kojima su brojne potkupolne [[džamija|džamije]], te tradicionalne forme orijentalne arhitekture poput: [[konak]]a, [[han]]ova i [[bezistan]]a. Ratna uništavanja,<ref>{{cite web|last1=Perlez|first1=Jane|title=Ruins of Sarajevo Library Is Symbol of a Shattered Culture|url=http://www.nytimes.com/specials/bosnia/context/0812yugo-bosnia-sara.html|publisher=The New York Times|date=12. 8. 1996|access-date=24. 9. 2015}}</ref> kao i rekonstrukcija, brojnih uništenih kulturnih i vjerskih objekata, kao što su [[Gazi Husrev-begova biblioteka]], [[Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine|Nacionalna i univerzitetska biblioteka]], [[Orijentalni institut u Sarajevu|Orijentalni institut]] i [[Olimpijski muzej Sarajevo|Olimpijski muzej]], doveli su do donošenja zakona o zaštiti kulture i kulturnih institucija. ==== Osmanski period ==== * [[Baščaršijska džamija]], 1516. * [[Gazi Husrev-begova džamija]], 1531. * [[Gazi Husrev-begova medresa|Kuršumli medresa]], 1537/38. * [[Gazi Husrev-begov bezistan]], 1540. * [[Bijela tabija]], oko 1550. * [[Alipašina džamija]], 1560/61. * [[Ferhadija džamija (Sarajevo)|Ferhadija džamija]], 1561/62. * [[Kozija ćuprija]], prva polovina 16. stoljeća * [[Brusa bezistan]], 1561. * [[Careva džamija (Sarajevo)|Careva džamija]], 1566. * [[Muzej Jevreja Bosne i Hercegovine|Stari jevrejski hram]], 1580/81, današnji oblik 1821. * [[Morića han]], kraj 16. stoljeća * [[Sarajevska sahat-kula]], kraj 16. stoljeća * [[Stara pravoslavna crkva u Sarajevu|Stara pravoslavna crkva]], 1539. * [[Kapi-kula na Ploči]], početak 18. stoljeća * [[Višegradska kapi-kula]], početak 18. stoljeća * [[Sebilj]], 1754, današnji oblik 1891. * [[Latinska ćuprija]], bivši [[Principov most]], 1789. * [[Turbe sedam braće]], 1815. * [[Svrzina kuća]], tradicionalna bosanska gradska kuća, 1832. * [[Zgrada Ministarstva odbrane na Bistriku]], 1854/56. * [[Saborna crkva u Sarajevu|Saborna crkva]], 1863/72. * [[Konak na Bistriku]], 1867/69. === Austro-ugarski period === * [[Dom Armije u Sarajevu|Dom Armije]], 1880/81. * [[Hotel "Evropa"]], 1880/81. * [[Despića kuća]], 1881. * [[Katedrala Srca Isusova]], 1884/89. * [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo BiH]], 1885. * [[Ćumurija most]], 1886. * [[Marijin dvor (zgrada)|Palata Marijin dvor]], 1885/95. i 1897. * [[Čobanija (most)|Čobanija most]], 1888. * [[Eiffelov most]], 1893. * [[Careva ćuprija]], 1897. * [[Fakultet islamskih nauka u Sarajevu|Fakultet islamskih nauka]], 1887/89. * [[Sarajevska vijećnica|Vijećnica]], kasnije Nacionalna biblioteka Bosne i Hercegovine, 1891/96. * [[Inat kuća]], kraj 19. stoljeća * [[Gradska tržnica Markale]], 1894. * [[Narodno pozorište Sarajevo|Narodno pozorište]], 1897/98. * [[Sarajevska pivara]], 1898. * [[Drvenija most]], 1899. * [[Akademija likovnih umjetnosti u Sarajevu|Akademija likovnih umjetnosti]], bivša Evangelistička crkva, 1898/99. * [[Crkva svetih Ćirila i Metoda u Sarajevu|Crkva Sv. Ćirila i Metoda]], kraj 19. stoljeća * [[Sarajevska sinagoga|Aškenaška sinagoga]], 1902. * [[Crkva Kraljice svete krunice]] na Banjskom brijegu, 1910/11. * [[Franjevačka crkva svetog Ante Padovanskog]], 1912/14. * [[Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine]], 1912. * [[Rektorat Univerziteta]], 1912/14. * [[Zgrada "Napretka"]], 1912/13. * [[Banka na Obali]], 1913. * [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljski muzej BiH]], 1913. * [[Zgrada glavne pošte u Sarajevu|Zgrada glavne pošte]], 1913. * [[Jajce (kasarna)]], 1913/14. * [[Muzički paviljon u Sarajevu|Muzički paviljon]], 1913. === Moderni period === * [[Centralna banka Bosne i Hercegovine|Centralna banka BiH]], 1929. * [[Crkva svetog Preobraženja u Sarajevu|Crkva svetog preobraženja]], 1939. * [[Crkva svetog Josipa (Sarajevo)|Crkva svetog Josipa]], 1940. * [[Higijenski zavod]], 1950. * [[Pozorište lutaka]], 1950. * [[Historijski muzej Bosne i Hercegovine|Historijski muzej]], 1958. * [[Skenderija]], sportski i kulturni centar, 1969. * [[Ledena dvorana]] * [[RTV Dom]], 1974. i 1983. * [[Elektroprivreda Bosne i Hercegovine|Elektroprivreda BiH]], 1978. * [[Zgrada "Oslobođenja"]], 1981/82. * [[Hotel "Holiday Inn"]], 1983. * [[Olimpijska dvorana Zetra]], 1983. * [[UNITIC poslovno-upravne zgrade]], 1986. * [[Bošnjački institut]], 2001. * [[Avaz Business Center]], 2005. * [[Bosmalov gradski centar]], 2006. * [[Avaz Twist Tower]], 2008. * [[ARIA Centar]], 2009. * [[Importanne Centar]], 2010. * [[Alta Centar]], 2010. * [[Sarajevo City Center]], 2014. === Nacionalni spomenici === {{Glavni|Spisak nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u Sarajevu}} [[Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine]], odabrala je 102 spomenika, građevine i komplekse građevina u Sarajevu za [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine|Nacionalne spomenike Bosne i Hercegovine]].<ref>{{cite web|url=http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1|title=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika|work=kons.gov.ba|access-date=24. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151025010656/http://kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1|archive-date=25. 10. 2015|url-status=dead}}</ref> Na privremenoj listi Komisije, nalazi se još 21 spomenik, čije će proglašenje uslijediti.<ref>{{cite web|url=http://www.kons.gov.ba/main.php?mod=spomenici&extra=Privremeni&blok=2&indexGrad=1&lang=1&idGrad=86|title=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika|work=kons.gov.ba|access-date=24. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150416023757/http://www.kons.gov.ba/main.php?mod=spomenici&extra=Privremeni&blok=2&indexGrad=1&lang=1&idGrad=86|archive-date=16. 4. 2015|url-status=dead}}</ref> == Građevine == === Mostovi === {{Glavni|Mostovi u Sarajevu}} <!--http://www.sarajevo.ba/ba/article.php?pid=16 http://www.scribd.com/doc/31536540/Mostovi-u-BiH http://www.youtube.com/watch?v=6L76TGXJd8o--> Doline sarajevskih rijeka su predstavljale osnovu komunikacije i kretanja, koja povezuje istok i zapad kroz središte Balkana, već za [[Iliri|Ilire]] i njihovo pleme [[Desitijati|Desitijata]] u [[bronzano doba|bronzanom dobu]], te [[Rimljani|Rimljane]], koji ovdje grade ceste, koje povezuju [[Narona|Naronu]] s [[Podrinje]]m i [[Podunavlje]]m. Tokom [[srednji vijek|srednjeg vijeka]] to je dio ''bosanskog druma'', koji je iz [[Srednja Evropa|Srednje Evrope]] i sa [[Jadran]]a prolazio kroz [[Hrvatska|Hrvatsku]], [[Bosna i Hercegovina|Bosnu]] i [[Srbija|Srbiju]] do [[Carigrad]]a, čime tadašnja [[Vrhbosna]] postaje centrom domaće i strane trgovine. Iz doba [[Osmansko Carstvo|osmanske vlasti]] potiču najstariji [[most]]ovi u Sarajevu: stari [[Rimski most]], nedaleko od Sarajeva, [[Kozija ćuprija]], [[Šeher-Ćehajina ćuprija]] i [[Careva ćuprija]] u starom dijelu grada. Obale Miljacke premošćuju i noviji mostovi iz doba [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] uprave: [[Ajfelov most]], [[Čobanija (most)]] ili [[Ćumurija most]], kao i savremeni mostovi: [[Most Skenderija]], [[Most Suade i Olge]], [[Most malezijsko-bosanskohercegovačkog prijateljstva]] i dr. Neki od sarajevskih mostova su isključivo pješački. === Trgovi i ulice === {{sekcija}} === Vjerski objekti === {{Glavni|Spisak vjerskih objekata u Sarajevu}} ==== Mezarja/Groblja ==== {{Glavni|Spisak grobalja u Sarajevu}} <gallery mode="packed"> Mezarje Stadion Cemetery.jpg|Mezarje Stadion Groblje Sveti arhanđeli, Georgije i Gavrilo (Sarajevo).jpg|Groblje Sveti arhanđeli, Georgije i Gavrilo </gallery> Najstarije [[Nekropola|nekropole]] [[Crkva bosanska|crkve bosanske]], [[Bogumili|bogumilske]], [[Pravoslavna crkva u Bosni i Hercegovini|pravoslavne]] i [[Katolička crkva Bosne i Hercegovine|katoličke]] i [[Mezarje|islamska mezarja]] razasuta su gradom. [[Stećak|Stećci]], monumentalni kameni blokovi i jedinstveni nadgrobni spomenici iz [[Srednji vijek|srednjevjekovnog perioda]] mogu se naći nedaleko od Sarajeva u selu [[Nekropola stećaka u selu Šabići|Šabići]] kod [[Trnovo (FBiH)|Trnova]] i selima [[Dolovi (Konjic)|Dolovi]] i [[Lukomir]] na obroncima [[Bjelašnica|Bjelašnice]]. Gradsko groblje [[Bare (groblje)|Bare]] je sa 33 ha površine, jedno od većih u Europi, a po konfiguraciji terena i položaju jedno je od interesantnijih i ljepših grobalja na [[Balkan]]u. Na groblju „Bare“ su grobljanske površine za pripadnike svih religija: [[musliman]]e, [[Pravoslavlje|pravoslavne]], [[Rimokatoličanstvo|katolike]], [[Judaizam|judaiste]], [[evangelist]]e, [[adventist]]e, [[Starokatolička crkva|starokatolike]], kao i [[Ateizam|ateiste]]. <!--Na njemu počivaju:--> Novo gradsko groblje [[Vlakovo (groblje)|Vlakovo]] je izgrađeno u septembru 1985. godine nedaleko od Sarajeva, u vrijeme kada je groblje „Bare“ bilo gotovo popunjeno. Groblje se proteže na 25 ha, na kome se obavlja najveći broj sahrana. [[Stadion (groblje)|Stadion]] je zbog svog nastanka groblje jedinstveno u svijetu. Životnom nuždom, za vrijeme [[Opsada Sarajeva|opsade Sarajeva]], 1992–95. godine kada su, usljed svakodnevnih artiljerijskih i snajperskih napada na grad sa okolnih brda, mnoga groblja bila nedostupna, a broj civilnih žrtava rastao, jedan nogometni stadion pretvoren je u groblje.<ref>{{cite web|url=http://cvijet.ba/gradska_groblja|archive-url=https://web.archive.org/web/20110823060120/http://cvijet.ba/gradska_groblja|title=cvijet.ba - briga o grobljima Sarajevskog kantona|archive-date=23. 8. 2011|work=cvijet.ba|access-date=24. 9. 2015|url-status=dead}}</ref> Neobično lijepa su stara groblja [[Alifakovac (groblje)|Alifakovac]] i [[Jevrejsko groblje u Sarajevu|Jevrejsko groblje]]. == Kultura == {{Glavni|Kultura u Sarajevu}} === Opere i pozorišta === Prve klasične, pozorišne predstave u gradu održavale su se u [[Despića kuća|Despića kući]], pa se ovaj objekat može smatrati pretečom savremenog [[pozorište|pozorišta]] u Sarajevu.<ref>{{cite web|url=http://www.sonar.ba/discover.php?lang=ba&action=full&id=14|title=Official Destination Sarajevo Guide|work=Sarajevo.travel|access-date=24. 9. 2015}}</ref> Danas je tu smješten Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti.<ref>{{cite web|url=http://www.muzejsarajeva.ba/content/view/24/39/lang,ba/|archive-url=https://web.archive.org/web/20070808150008/http://www.muzejsarajeva.ba/content/view/24/39/lang,ba/|title=Muzej Sarajeva - Despica kuca|author=Administrator|archive-date=8. 8. 2007|work=muzejsarajeva.ba|access-date=24. 9. 2015|url-status=dead}}</ref> [[Narodno pozorište Sarajevo|Narodno pozorište]], osnovano [[1921.]] kao dramski teatar, je najstariji bosanskohercegovački profesionalni teatar. Jedan od prvih direktora Narodnog pozorišta Sarajevo bio je [[Branislav Nušić]]. Od 1946. Narodno pozorište dobija i muzičke segmente djelovanja: [[Sarajevska opera|operu]] i [[Sarajevski balet|balet]]. Kao jedini operski i baletni teatar u državi, središnje je mjesto razvoja scenske umjetnosti u Bosni i Hercegovini. Veliki broj glumaca, režisera, scenografa, kostimografa, koreografa, dirigenata, baletnih i opernih umjetnika, sticali su slavu na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo, kao što je [[Ljiljana Molnar-Talajić]], svjetski priznata [[primadona]], koja je ponijela slavu sarajevskog i bosanskohercegovačkog teatra i na pozornicama najznačajnijih svjetskih teatara. Narodno pozorište Sarajevo ima 225 zaposlenih, a svoju djelatnost ostavaruje u matičnoj kući na [[Obala Kulina bana|Obali Kulina bana]]<ref>{{cite web|url=http://nps.ba/|title=Narodno pozorište Sarajevo|work=nps.ba|access-date=24. 9. 2015}}</ref> , kao i u zgradi [[Terezija]], gdje se nalaze radionički prostor i produkcija scenografije. Narodno pozorište Sarajevo član je [[Nova evropska teatarska asocijacija|Nove evropske teatarske asocijacije]]. [[Kamerni teatar 55]] počeo je sa radom 7. marta 1955. godine. Njegov osnivač bio je [[Jurislav Korenić]] (1914–1974). Teatar je, na tragu novih teatarskih stremljenja u tadašnjoj Evropi, bio novost na ovim prostorima i primjer kojeg su slijedili brojni teatri. Prezentira novi vid dramaturgije, ”dramu apsurda” ili “anti dramu” ili “novu dramu”. Izvode se tekstovi [[Samuel Beckett|Becketta]], [[Alfred Jarry|Jarryja]], [[Jean Genet|Geneta]], [[Eugène Ionesco|Ionesca]], Schwartza, [[Anton Pavlovič Čehov|Čehova]]… i drugih autora, čija poetika u modernom teatru proizlazi iz “apsurdnog osjećanja života”. Karakterizira ga pozornica “ring”, okružena gledalištem, umjesto frontalnog tipa scene, s nepremostivom “rampom”, s intimnijom, prirodnijom i iskrenijom glumačkom igrom.<ref>{{cite web|title=Službena stranica Kamernog teatra 55 u Sarajevu|url=http://www.kamerniteatar55.ba/|access-date=24. 9. 2015}}</ref> [[Pozorište mladih Sarajevo|Pozorište mladih]]<ref>{{cite web|title=Pozorište mladih Sarajevo|url=http://www.pozoristemladih.ba/|access-date=24. 9. 2015}}</ref> nastalo je 1977. godine udruživanjem dva pozorista: Pionirskog pozorišta i Pozorista lutaka, sa dvije samostalne scene, Lutkarskom i Dramskom. Oba teatra osnovana su 1950. godine. Prvih desetak godina postojanja Pionirsko pozoriste nema svog ansambla, pa po projektu angažuje glumce iz drugih teatara i "glumce" djecu, od koji su neki i danas poznati i priznati umjetnici. Pozorište lutaka u tom periodu njeguje marionetu kao osnovni izraz. Njime rukovodi [[Adolf Pomezni]]. Pionirsko pozorište 1960-tih godina osniva svoj profesionalni ansambl, mijenja naziv u ''Pozorište za mlade'', i počinje sa postavljanjem sve ambicioznijih projekata, koji nisu namijenjeni samo najmlađim, nego pretenduju animiranju što širih grupacija mladih. Na čelo Pozorišta lutaka dolazi pozorišni mag Jurislav Korenić i njegovim dolaskom nastaje novi period u razvoju teatra, što se ogleda u različitim lutkarskim tehnikama koje se primjenjuju, kao i u samom istraživanju mogućnosti daljeg razvoja lutkarstva uopće. Igraju se relevantna djela domaćih i svjetskih autora: J. Skupa i K. Venig: "Srećko među bubama", J. Vandot i V. Rabadan: "Kekec", zatim "Pinokio", D. Bibanovića, "Alisa u zemlji čuda", L. Paljetka, "Palčić Dugonja", G. Simića, "Pepeljuga", D. Todorovića, na Lutkarskoj, a [[William Shakespeare|Shakespeareove]] "Bura" i "Komedija zabuna", [[Aristofan]]ove "Ptice", Homerova "Odiseja", [[Jarry]]jev "Kralj Ibi", Držićeva "Novela od Stanca", [[Ionesco]]v "Kralj umire", Kurićeva "Ljepotica i zvijer". Lukićeve "I opet Nušić" i "Bašeskija, san o Sarajevu", i mnoge druge na Dramskoj sceni. U saradnji s domaćim i stranim režiserima, uz zajednički angažman [[MESS]]-a i glumaca u Sarajevu, u Pozorištu mladih tokom rata premijerno su izvedene brojne predstave: [[Samuel Beckett|Beckettov]] "Čekajući Godoa", [[Euripid]]esov "Alkestis", [[Schuman]]ov "Cirkus Veliko stopalo", [[Jarry]]jev "Okovani Ibi", [[Miller]]ova "Hamlet mašina", G. Simić: "Bajka o Sarajevu", F. Furaković: "Abeceda"…, a po završetku rata pozorište nastavlja svoju djelatnost predstavama "Tri jezika", [[F. Hohler]]a, "Dijete školjke", [[R. Herfurtner]]a, "Kraj igre", [[Samuel Beckett|S. Becketta]], "Familija" (Zeko, Zeko), [[C. Serreau]]a, "Tajna dvorske lude", [[Hazim Akmadžić|H. Akmadžića]], "Makbet",[[William Shakespeare|W. Shakespearea]], "Kad bi ovo bila predstava", [[Almir Imširević|A. Imširevića]], "Spaseni za dlaku", [[T. Wilder]]a, "Košmar o Bosni", N. Veličkovića i dr. [[SARTR|Sarajevski ratni teatar SARTR]]<ref>{{cite web|url=http://www.sartr.ba/|title=SARTR — Sarajevski ratni teatar|work=sartr.ba|access-date=24. 9. 2015|archive-date=7. 8. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130807102353/http://www.sartr.ba/|url-status=dead}}</ref> utemeljen je 17. maja 1992. godine na inicijativu reditelja [[Dubravko Bibanović|Dubravka Bibanovića]] i [[Gradimir Gojer|Gradimira Gojera]], [[Đorđe Mačkić|ing. Đorđa Mačkića]] i pisca [[Safet Plakalo|Safeta Plakala]], a okupio je glumce i saradnike iz tri profesionalna sarajevska teatra koja su, zbog rata u BiH, morala obustaviti svoj rad. U augustu 1992. SARTR je konstituiran kao vojna jedinica pri Regionalnom štabu Oružanih snaga BiH Sarajevo, a 12. januara 1993. godine Odlukom Ratnog Predsjedništva Skupštine grada Sarajeva, kao javna ustanova iz oblasti kulture od posebnog interesa za odbranu grada. Odlukom Skupštine Kantona Sarajevo od 24. jula 1997. ulogu osnivača SARTR-a preuzeo je Kanton Sarajevo. Od 2003. Sarajevski ratni teatar SARTR je nosilac [[Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva|Šestoaprilske nagrade]]. Njegov pokretač i redatelj, [[Safet Plakalo]], opisuje SARTR kao "duhovno oružje protiv nadrealizma rata", zaokružujući njegov karakret u motu "teatrom protiv smrti". Unatoč ograničenim sredstvima, SARTR je danas uspješna profesionalna kuća s brojnim međunarodnim koprodukcijama, nastupima i nagradama. === Muzeji i galerije === {{Glavni|Spisak muzeja u Sarajevu|Spisak galerija u Sarajevu}} [[Datoteka:Sarajevo Haggadah.jpg|thumb|left|kopija [[Sarajevska hagada|Sarajevske hagade]]]] Kao grad poznat po svojoj historiji i kulturi Sarajevo obiluje muzejima. Neki od njih su: [[Muzej Sarajeva]], [[Ars Aevi|Ars Aevi muzej umjetnosti]], [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine]], [[Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine]], [[Historijski muzej Bosne i Hercegovine]], [[Olimpijski muzej Sarajevo|Olimpijski muzej]], [[Brusa bezistan]], [[Muzej "Sarajevo 1878–1918."]], [[Muzej Jevreja Bosne i Hercegovine]], [[Muzej ratnog djetinjstva]], [[Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine]], [[Muzej "Alija Izetbegović"]] i [[Tunel spasa]]. Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine je dom [[Sarajevska hagada|Sarajevske hagade]], [[Iluminirani rukopisi|iluminiranog rukopisa]] i najstarijeg dokumenta [[Sefardi|sefardskih]] [[Jevreji|Jevreja]] na svijetu, objavljene u Barceloni oko 1350. a koja sadrži tradicionalne jevrejske [[Hagada|hagade]]. Ovaj dokument je stalno izložen u muzeju i jedina je preostala ilustrirana sefardska hagada na svijetu. Zemaljski muzej također je domaćin cjelogodišnjih izložbi koje se odnose na lokalnu, regionalnu i međunarodnu kulturu i historiju te je dom za preko 5.000 artefakata iz bosanske historije. Galerije Sarajeva su: [[Collegium Artisticum]], [[Gakerija Mak|Mak]], [[Galerija "Roman Petrović"|Roman Petrović]], [[Galerija Novi hram|Novi hram]], [[Atelje-zbirka Safet Zec]], [[Galerija Mersada Berbera 'E&A']], [[Galerija Paleta|Paleta]], [[Galerija Sveti Anto]], [[Galerija Boris Smoje|Boris Smoje]], [[Mala galerija]], [[Galerija Kicoš]] i dr. <gallery mode="packed"> Sarajevo, Baščaršija II.jpg|[[Bošnjački institut]] Sarajevo, muezum Alije Izetbegoviće.jpg|[[Muzej "Alija Izetbegović"]] Sarajevo 1914 museum IMG 1118.JPG|[[Muzej "Sarajevo 1878–1918."]] Exterior house - Sarajevo Tunnel Museum (2).jpg|[[Tunel spasa]] National Museum of BiH Aerial.JPG|[[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine]] </gallery> === Festivali === {{Glavni|Spisak festivala u Sarajevu}} Sarajevo je međunarodno poznato po svojoj eklektičnoj i raznolikoj ponudi od preko 50 godišnjih festivala. [[Sarajevo Film Festival]] osnovan je 1995. godine za vrijeme rata u BiH i postao je premijerni i najveći filmski festival u [[Jugoistočna Evropa|jugoistočnoj Evropi]].<ref name="About the Festival">{{cite web |url=http://www.sff.ba/en/page/about-the-festival |title=About the Festival |publisher=Sarajevo Film Festival Official Website |access-date=3. 4. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180708191719/https://www.sff.ba/en/page/about-the-festival |archive-date=8. 7. 2018 |url-status=dead }}</ref> Festival se održava u [[Narodno pozorište Sarajevo|Narodnom pozorištu]], uz projekcije u Pozorištu na otvorenom ''Metalac'' i Bosanskom kulturnom centru. Sarajevo je proglašeno [[Grad filma|Gradom filma]].<ref>{{Cite web|url=https://en.unesco.org/creative-cities/events/unesco-designates-66-new-creative-cities|title=UNESCO designates 66 new Creative Cities {{!}} Creative Cities Network|website=en.unesco.org|access-date=23. 9. 2021}}</ref> Međunarodni festival [[MESS]] eksperimentalni je pozorišni festival i najstariji pozorišni festival na [[Balkan]]u.<ref>{{cite web|url=http://befestival.org/about/european-network/|title=MESS International Theatre Festival|publisher=befestival.org}}</ref> Godišnji [[Omladinski Film Festival Sarajevo]] prikazuje igrane, animirane i kratke filmove iz cijelog svijeta i premijerni je studentski filmski festival na Balkanu.<ref>{{cite web|url=http://balkans.aljazeera.net/vijesti/omladinski-film-festival-sarajevo-predstavlja-nove-mlade-autore|title=Omladinski filmski festival Sarajevo predstavlja nove mlade autore|publisher=Al Jazeera Balkans|date=4. 7. 2017}}</ref> Također poznati su i festivali kao što su: [[Sarajevska zima]], [[Sarajevski džez festival]], ljetni kulturni festival ''[[Baščaršijske noći]]'' i Svjetski televizijski festival orijentalne muzike. === Muzika === {{Glavni|Sarajevska muzička scena|Spisak bosanskohercegovačkih patriotskih pjesama}} [[Datoteka:Tifa i Bregovic Nis polovina 80-ih.jpg|thumb|right|250px|[[Bijelo dugme]], muzička grupa koje se smatra najpopularnijim bendom koji je ikada postojao u bivšoj Jugoslaviji i jednim od najvažnijih aktera jugoslovenske rock scene. Na slici su Mladen Vojičić Tifa (lijevo) i Goran Bregović (desno)]] [[Datoteka:Evstafiev-bosnia-cello.jpg|thumb|right|250px|[[Vedran Smailović]] svira violončelo na ruševinama [[Sarajevska vijećnica|Sarajevske vijećnice]] 1992.]] Sarajevo je kroz historiju bilo jedan od najvažnijih muzičkih centara u regiji. Sarajevska muzička scena ima dugu tradiciju a kao njena najplodonosnija era smatra se period između [[1961.]] i [[1991.]] U to doba počine se razvijati ''Sarajevska škola pop rocka'' a osnivaju se muzičke grupe kao što su: [[Indexi]] (1962), [[Ambasadori]] (1968), Pro Arte a na sceni se pojavljuju i kantautori poput [[Kemal Monteno|Kemala Montena]]. Period ekspanzije sarajevske muzičke scene nastavlja se i tokom 1980-ih, s bendovima: [[Plavi orkestar]], [[Crvena jabuka]] i [[Divlje jagode]], po većini kritičara, pionirima u regionalnom rokenrol pokretu. Sarajevo je takođe bilo dom i mjesto nastanka vjerojatno najpopularnijeg i najuticajnijeg jugoslovenskog rock sastava svih vremena, [[Bijelo dugme|Bijelog Dugmeta]] (1974), u velikoj mjeri jugoslavenske paralele sa [[The Rolling Stones|Rolling Stonesima]], kako po popularnosti tako i po utjecaju na druge muzičke sastave. Sarajevo je također bilo dom vrlo zapažene urbane subkulture post-punka poznate pod nazivom [[Novi primitivizam]], koja je započela početkom 1980-ih s Baglama Bandom koji je zabranjen nedugo nakon izdanja svog prvog LP-a a koji je uveden u ''mainstream'' bendove kao što je [[Zabranjeno pušenje]] i [[Elvis J. Kurtović & His Meteors]], kao i kroz prvobitno radio a potom i tv serijal [[Top lista nadrealista]]. Ostali značajni bendovi koji se smatraju dijelom ove subkulture su [[Bombaj štampa]]. Pored i odvojeno od Novog primitivizma, Sarajevo je rodni grad jednog od najznačajnijih bivših jugoslavenskih alternativnih industrijskih bendova, [[SCH (bend)|SCH]]-a. U periodu do 90-tih u Sarajevu su osnivani i mnogi drugi popularni bendovi kap što su: [[Merlin (grupa)|Merlin]], [[Valentino (grupa)|Valentino]], [[Bolero (muzička grupa)|Bolero]] i dr. S razlogom se sarajevska muzička scena, pogotovo 70-tih i 80tih godina smatra kao najuspješnija scena tadašnje Jugoslavije. Što je možda još važnije, Sarajevo je krajem 19. i tokom 20. vijeka bilo dom rastućem i velikom centru stvaranja zapisa [[Sevdalinke]] i u velikoj mjeri je doprinijelo tome da se ovaj historijski žanr muzike ponovo ''probije'' na glavnu scenu s obzirom da je sevdalinka dugi niz vijekova bila važan i jedan od najpoznatijih segmenata [[Kultura Bosne i Hercegovine|Bosanske kulture]]. Tekstopisci i muzičari kao što su [[Himzo Polovina]], [[Safet Isović]], [[Zaim Imamović]], [[Zehra Deović]], [[Halid Bešlić]], [[Hanka Paldum]], [[Nada Mamula]], [[Meho Puzić]] i mnogi drugi su tokom svoje karijere živjeli i komponovali u Sarajevu gdje su i napisali neke od svojih najvažnijih djela. Sarajevo je takođe u velikoj mjeri utjecalo na pop scenu Jugoslavije s muzičarima poput Zdravka Čolića, Kemala Montena, Dine Merlina, Seida Memića Vajte, Harija Mata Harija, Mladena Vojičića Tife, Željka Bebeka i mnogih drugih. Mnogi noviji sarajevski bendovi također su pronašli ime i afirmirali se u Sarajevu, poput [[Regina (grupa)|Regine]] koja je također snimila dva albuma za vrijeme Jugoslavije i [[Letu štuke]], koji je zapravo osnovan u Jugoslaviji sa poznatim bosanskohercegovačko-američkim piscem [[Aleksandar Hemon|Aleksandrom Hemonom]] ali je reputaciju stekao kasnije, tokom 2000-ih. Sarajevo je u novije vrijeme dom važne i eklektične kombinacije novih bendova i nezavisnih muzičara, koji nastavljaju djelovati i nastupati na sve većem broju festivala i koncerata širom države. U gradu se održava i najveći jazz festival u regiji, Sarajevski džez festival. Američki heavy metal sastav [[Savatage]] objavio je pjesmu pod nazivom ''Badnjak (Sarajevo 12/24)'' na svom albumu ''Dead Winter Dead'' 1995. godine, a govori o sviraču violončela koji je svirao zaboravljenu božićnu pjesmu u ratom razorenom Sarajevu. Pjesmu je kasnije isti bend ponovo objavio pod nazivom ''Transsibirski orkestar'' na svom prvom albumu ''Badnjak i druge priče'' 1996. godine, pri čemu je pjesma postigla trenutni uspjeh i popularnost. Nakon rata, irska rock grupa [[U2 (grupa)|U2]] je bila prva strana grupa koji je održala koncert u gradu. === Kulturne institucije === Uz nekoliko nacionalnih i gradskih [[pozorište|pozorišnih]] kuća, [[muzej]]a i kulturnih institucija, Sarajevo je i važno mjesto na kulturnoj mapi ovog dijela evropskog kontinenta. Druge kulturne institucije uključuju [[Sarajevski kulturni centar]], Sarajevsku biblioteku, [[Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine|Umjetničku galeriju BiH]] i [[Bošnjački institut]]. === Gastronomija === {{sekcija}} == Turizam i rekreacija == {{Glavni|Turističke atrakcije u Sarajevu}} Svjetski poznat turistički vodič ''[[Lonely Planet]]'' svrstao je Sarajevo 2006. godine na 43. mjesto najljepših gradova svijeta,<ref name="Lonely Planet 2006">{{cite book|title=The Cities Book: A Journey Through The Best Cities In The World|date=2006|publisher=Lonely Planet Publications|location=Melbourne|isbn=1-74104-731-5|url=https://archive.org/details/lonelyplanetciti00lone}}</ref> a u decembru 2009. je Sarajevo izabrano među deset gradova koje vrijedi posjetiti u 2010. godini.<ref>{{cite web |url=http://www.news.com.au/travel/galleries/gallery-e6frflw0-1225794915428?page=2 |title=Lonely Planet's Top 10 Cities 2010 &#124; Lonely Planet's Top 10 Cities 2010 |publisher=News.com.au |access-date=19. 1. 2010 |archive-date=10. 10. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101010052209/http://www.news.com.au/travel/galleries/gallery-e6frflw0-1225794915428?page=2 |url-status=dead }}</ref> Prema podacima iz 2013. godine Sarajevo je posjetilo 302.570 turista, što je za 17,9% više u odnosu na prethodnu godinu, sa ostvarenih 595.637 noćenja, što je za 18% više nego u 2012. godini.<ref>{{cite web|url=http://ekapija.ba/bs/Vijest/kapital/u-ks-u-2013-je-najuspjesnija-turisticka-godina-od-kad-se-vodi-statistika/34489 |title=Kanton Sarajevo: Više turista u 2011 |publisher=Vijesti.ba |access-date=12. 3. 2013}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.fzs.ba/god.htm |title=Statistički Godišnjaci/Ljetopisi|publisher=Fzs.ba |access-date=12. 3. 2013}}</ref> Prema anketi koju je sproveo sajt Booking.com a u kojoj je učestvovalo preko 50.000 putnika Sarajevo je uvršteno na 7. mjesto od 10 najpopularnijih svjetskih destinacija za kušanje lokalnih kulinarskih specijaliteta u 2018. godini.<ref>{{cite web |title=Stats: Malaysia, Taiwan Top Destinations for Local Food |url=https://www.travelagentcentral.com/running-your-business/stats-malaysia-taiwan-top-destinations-for-local-food |website=www.travelagentcentral.com |access-date=7. 6. 2018}}</ref> Kao najpoželjniji grad je izabran malezijski grad Ipoh a na spisku su se našli uglavnom gradovi iz Azije a Sarajevo je uz [[peru]]ansku [[Lima|Limu]] jedini glavni grad neke od država. Sportski turizam uglavnom još uvijek koristi sportske objekte i terene sagrađene za potrebe Zimskih olimpijskih igara 1984. godine, posebno skijašta na obližnjim planinama Bjelašnica, Igman, Jahorina, Trebević i Treskavica. Primjeri popularnih destinacija Sarajeva i okoline su [[Vrelo Bosne]], [[Begova džamija]], [[Katedrala Srca Isusova|Sarajevska katedrala]] i džamija Gazi Husrev-bega. Turizam u Sarajevu uglavnom se fokusiran na historijskom, vjerskom, kulturnom i segmentu zimskih sportova. ==== Sarajevska žičara ==== {{Glavni|Sarajevska žičara}} [[Datoteka:Trebević CC (42065596011).jpg|mini|desno|250px|Pogled na Sarajevsku žičaru 2018.]] Trebevićka žičara, u sarajevskom žargonu poznatija kao uspinjača, svečano je otvorena 3. maja 1959. godine, a povezivala je [[Bistrik]] (583 m/nv) sa Vidikovcem na [[Trebević]]u (1160 m/nv). Puštanju u promet uspinjače prisustvovao je veliki broj građana, koji su „okupirali“ polaznu stanicu, ali i padinske ulice i avlije iznad kojih je prolazila. Polazna stanica se nalazila u ulici Avdage Šahinagića (u to vrijeme Dimitrija Tucovića) preko puta [[Sarajevska vijećnica|sarajevske Vijećnice]] na nadmorskoj visini 583 metra, a dolazila je na Vidikovac na [[Trebević]]u na 1160 m/nv. Visinska razlika je bila preko 570 metara, a razdaljina među stanicama je iznosila 2070 m. Stara Trebevićka žičara je po kategorizaciji spadala u red kabinskih žičara s kružnim tokom. Po konstrukciji je bila dvoužetna, tj. duž trase su se nalazila dva čelična užeta: jedno vučno, a drugo noseće. Na trasi su bili projektovani i ugrađeni rešetkasti čelični stubovi sa raščlanjenim temeljima (ukupno 8 stubova), a čija je visina bila između 8 i 24 metra. Sistem je imao 50 kabina kapaciteta po 4 putnika. Vožnja je trajala 12 minuta, a za jedan sat se moglo prevesti 800 putnika u oba pravca. Izgradnja žičare trajala je oko godinu dana, ali su priprema za njenu izgradnju počele već 1956. godine. Vodeći projektant žičare bio je František Šup iz [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]]. Na projektu i izgradnji žičare radile su vodeće jugoslavenske firme ''Impola'' iz [[Slovenska Bistrica|Slovenske Bistric]]<nowiki/>e, ''Termoelektro'' [[Beograd]], ''Jelšingrad'' [[Banja Luka]], te ''[[Energoinvest]]'' Sarajevo. Pogonski dio je naručen iz čehoslovačke firme ''Transeksport''. Na polaznoj i dolaznoj stanici su izgrađene čekaonice sa bifeima, a na dolaznoj stanici na Vidikovcu kasnije je sagrađen istoimeni restoran. Svojom dužinom od skoro 2.100 metara, trebevićka žičara bila je jedna od najznačajnijih u bivšoj Jugoslaviji, a jedna od rijetkih uopće koja polazi iz samog centra grada i za 12 minuta vas dovodi u netaknutu prirodu, oazu čistog zraka. Tokom [[Opsada Sarajeva|opsade]] grada, žičara je, zajedno sa polaznom i dolaznom stanicom na [[Trebević]]u, potpuno uništena.<ref>{{Cite web|url=https://www.zicara.ba/bs/article/27/historija-zicare|title=Prva izgradnja žičare {{!}} Žičara|website=www.zicara.ba|access-date=6. 10. 2018|archive-date=27. 4. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200427135431/https://www.zicara.ba/bs/article/27/historija-zicare|url-status=dead}}</ref> Nova Sarajevska žičara službeno je otvorena 6. aprila 2018. godine, na dan Grada Sarajeva. Sa ukupno 33 moderne korpe čini novi sistem, koji može iz grada do Trebevića prevesti do 1.200 putnika na sat, sa vožnjom koja u jednom smjeru traje oko 9 minuta. ==== Parkovi i šetališta ==== {{Glavni|Spisak parkova u Sarajevu}} U Sarajevu i periferiji nalazi se mnogo parkova, šetališta i izletišta. Popularna aktivnost građana Sarajeva je ulični šah, koji se obično igra na Trgu oslobođenja Alija Izetbegović. Veliki park je najveća zelena površina u centru grada u sklopu kojeg se nalazi i [[Spomen-obilježje ubijenoj djeci opkoljenog Sarajeva 1992–1995.|Spomen obilježje ubijenoj djeci opkoljenog Sarajeva]]. Park [[Hastahana]] je popularno mjesto za relaksaciju, također u gradu u naselju [[Marijin Dvor]]. Osim ovih parkova tu su i parkovi [[Prk Betanija|Betanija]], [[Da Riva]], [[Barice (Stari Grad)|Barice]] i dr. Od šetališta najpoznatije je [[Vilsonovo šetalište]], koje se proteže uz desnu obalu Miljacke kao i šetalište u blizini Sarajeva, [[Velika aleja]], koje povezuje Ilidžu sa vrelom Bosne. [[Kozija ćuprija]], u kanjonu Miljacka, istočno od Sarajeva također je popularna turistička destinacija. Zahvaljujući konfiguraciji zemljišta u Sarajevu i njegovoj okolini nalaze se mjesta odakle se pruža izvrstan panoramski pogled na Sarajevo. Jedno od takvih mjesta je [[Avaz Twist Tower]], restoran Park Prinčeva, Vidikovac (Trebević), [[Žuta tabija|žuta]]/[[Bijela tabija|bijela]] na [[Vratnik (Sarajevo)|Vratniku]], kao i brojni krovovi visokih zgrada širom grada. <gallery mode="packed" heights="150px"> Veliki Park Sarajevo.JPG|Veliki Park Koševo Park, Sarajevo.JPG|Koševski Park Vilsonovo šetalište.JPG|Vilsonovo šetalište Koševski potok via Pionirska dolina.JPG|Koševski potok teče kroz [[Pionirska dolina|Pionirsku dolinu]] (zoološki vrt) Sarajevo street chess.jpg|Ulični šah Hastahana Park, Sarajevo.jpg|Hastahana Park na Marijin Dvoru (u 2005.) Sarajevo Admejdan.jpg|Sarajevo Atmejdan ''Muzički paviljon'' </gallery> == Sport == [[Datoteka:Vucko.jpg|mini|120p|Vučko, maskota XIV Olimpijskih igara 1984. godine]] {{Glavni|Sport u Sarajevu|Spisak sportskih klubova u Sarajevu}} {{Dodatne informacije|Zimske olimpijske igre 1984.}} Iako u Sarajevu egzistiraju mnoga sportska društva i klubovi od kojih su neku postigli i evropski vrijedne rezultate ([[KK Bosna Royal|KK Bosna]] prvak Evrope 1979) Sarajevo je u svijetu sporta najpoznatije kao mjesto održavanja [[Zimske olimpijske igre 1984.|XIV zimskih olimpijskih igara]]. Neki od olimpijskih objekata su porušeni u zadnjem ratu ali su i obnovljeni kao što je slučaj sa [[Olimpijska dvorana Zetra|Olimpijskom dvoranom Zetra]] i [[Stadion "Asim Ferhatović Hase"|Olimpijski stadion "Asim Ferhatović Hase"]]. Od sportova u Sarajevu je najpopularniji nogomet i klubovi [[FK Sarajevo|Sarajevo]] i [[NK Željezničar|Željezničar]] koji igraju zapaženu ulogu ne samo u okviru bosanskohercegovačke [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer lige Bosne i Hercegovine]] već su dobre rezultate postigli i za vrijeme bivše Jugoslavije, te su najtrofejniji klubovi u državi. Od nogometnih klubova tu su još i [[FK Olimpik Sarajevo|FK Olimpic]] i [[NK SAŠK Napredak Sarajevo|NK SAŠK Napredak]]. Od ostalih popularnih sportova tu su još i [[košarka]] pri čemu se ističe klub KK Bosna, jedini košarkaški klub u državi koji je u muškoj konkurenciji osvojio titulu prvaka Evrope, višestruki osvajači prvenstva i kupa Bosne i Hercegovine i bivše Jugoslavije. Rukomet, odbojka, tenis, plivanje, hokej na ledu, atletika i niz borilačkih sportova su ostali vidovi sportskog nadmetanja u kojem Sarajevo ima svoje predstavnike. Najtrofejniji klubovi u državi su i [[klub sjedeće odbojke “SPID“]], višestruki prvaci BiH i šestostruki prvaci Evropi kao i klub ''[[Odbojkaški klub invalida Fantomi|Fantomi]]'' sa jednako vrijednim rezultatima na domaćem i međunarodnom nivou. [[ŠK Bosna|Šahovski klub Bosna]] je najtrofejniji šahovski klub u BiH. Od 80-tih godina klub ostvaruje zapažene rezultate pri čemu vrijedi istaći da je klub od 1990tih godina osvojio 4 titule prvaka Evrope po čemu je trenutno trećerangirani šahovski klub u Evropi. Osvajanjem četvrte titule prvaka 2002. godine jedno su vrijeme bili i najtrofejniji svjetski klub, ispred ruskog [[CSKA]] sa tri titule. Za klub je jedno vrijeme nastupao i [[Gari Kasparov]], jedan od najboljih šahista u historiji. === Sportski klubovi === Sportski život se prvenstveno odvija kroz nekoliko sportskih društava od kojih su poznatiji: [[SD Sarajevo]], [[SD Željezničar]] i [[USD "Bosna"|USD Bosna]], popularni ''studenti''. Sportska društva imaju sekcije u više sportskih grana. Među velikim brojem sportskih kolektiva u gradu ističu se [[nogomet]]ni klubovi [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]], [[FK Sarajevo|Sarajevo]] i [[FK Olimpik Sarajevo|Olimpik]], rukometni klubovi [[RK Željezničar|Željezničar]] i [[RK Bosna Sarajevo|Bosna]], muški košarkaški klubovi [[KK Bosna Royal|Bosna]], evropski prvak 1979 i Spars. Osim klubova iz najpopularnijih sportova u Sarajevu egzistiraju i klubovi iz ostalih sportova kao što su: [[Atletski klub Bosna|atletika]], [[Biciklistički klub Bosna|biciklizam]], [[Odbojkaški klub Bosna|odbojka]], [[Šahovski klub Bosna|šah]], [[vaterpolo]], klubovi iz različitih boriličkih sportova i dr. Također postoji i [[Aeroklub Sarajevo]] osnovan 1946. godine. Neki od najpopilarnijih sarajevskih klubova navedeni su u sljedećoj tebeli. {|class="wikitable" style="margin-left: auto; margin-right: auto; border: none;" |- ! scope="col" |Klub ! scope="col" |Sport ! scope="col" |Takmiči se u ! scope="col" |Dvorana ! scope="col" |Osnovan |- |[[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] |[[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|Nogomet]] |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine]] |[[Stadion Grbavica|Grbavica Stadium]] |1921. |- |[[FK Sarajevo|Sarajevo]] |Nogomet |Premijer liga Bosne i Hercegovine |[[Stadion "Asim Ferhatović Hase"|Asim Ferhatović Hase]] |1946. |- |[[FK Olimpik Sarajevo|Olimpik]] |Nogomet |[[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva nogometna liga FBiH]] |[[Stadion Otoka|Otoka Stadion]] |1993. |- |[[RK Bosna Sarajevo|RK Bosna]] |[[Rukometni savez Bosne i Hercegovine|Rukomet]] |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine u rukometu]] |[[Dvorana "Mirza Delibašić"]] |1948. |- |[[KK Bosna Royal]] |[[Košarkaški savez Bosne i Hercegovine|Košarka]] |[[Prvenstvo Bosne i Hercegovine u košarci]] |[[Dvorana "Mirza Delibašić"]] |1951. |- |[[HK Bosna]] |[[Hokejaški savez Bosne i Hercegovine|Hokej]] |[[Liga Bosne i Hercegovine u hokeju]] |[[Olimpijska dvorana Zetra|Zetra]] |1980. |- |[[VK Bosna]] |Vaterpolo |[[Liga Bosne i Hercegovine u vaterpolu]] |[[Olimpijski bazen Otoka]] |1984. |- |[[SDI Spid]] |Sjedeća odbojka |[[Prvenstvo Bosne i Hercegovine u sjedećoj odbojci]] |[[Olimpijska dvorana "Ramiz Salčin"]] |1994. |- |[[OKI Fantomi]] |Sjedeća odbojka |Prvenstvo Bosne i Hercegovine u sjedećoj odbojci |[[Olimpijska dvorana "Ramiz Salčin"]] |1995. |} === Sportske manifestacije === U Sarajevu se održava relativno veliki broj sportskih manifestacija i takmičenja, kako onih redovnih tako i periodičnih. Sportska događanja su uglavnom sa učešćem domaćih klubova i takmičara iako postoje i ona međunarodnog karaktera. Najznačanije takmičenje koje je održano u gradu su [[Zimske olimpijske igre 1984.]] godine a od ostalih međunarodnih takmičenja mogu se izdvojiti [[Svjetsko prvenstvo u košarci 1970.]] (grupna faza) i [[Evropski zimski olimpijski festival mladih 2019.|Evropski zimski olimpijski festival mladih]] održan 2019 godine. == Privreda i infrastruktura == === Privreda === {{Glavni|Privreda Sarajeva}} [[Datoteka:Centralna_banka_BiH.JPG|mini|250p|desno|Zgrada [[Centralna banka Bosne i Hercegovine|Centralne banke Bosne i Hercegovine]]]] Nakon socijalističkog perioda i godina rata, ekonomija Sarajeva je postala predmet rekonstrukcije i rehabilitacije.<ref>{{cite web|url=http://www.seerecon.org/bosnia/ec/sectors/sarajevo.htm|archive-url=https://web.archive.org/web/20081228003803/http://www.seerecon.org/bosnia/ec/sectors/sarajevo.htm|title=The EC reconstruction programme for Bosnia and Herzegovina detailed by sector - Europe for Sarajevo Programme|archive-date=28. 12. 2008|work=seerecon.org|access-date=24. 9. 2015|language=en|url-status=dead}}</ref> Među brojnim ekonomskim znakovima, 1997. godine je otvorena [[Centralna banka Bosne i Hercegovine]] i 2002. je počela sa radom [[Sarajevska berza]]. Velika gradska baza proizvodnje, administracije i turizma, kombinirana sa velikim informalnim tržištem,<ref>{{cite web|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html|title=The World Factbook|work=cia.gov|access-date=24. 9. 2015|language=en|archive-date=15. 3. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193211/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html|url-status=dead}}</ref> čini grad najvećim ekonomskim regionom Bosne i Hercegovine. Iako je Sarajevo imalo razvijenu industriju tokom socijalističkog perioda, samo je nekolicini preduzeća izvršila uspješnu tranziciju na kapitalističku ekonomiju. Sarajevska industrija sada uključuje [[Fabrika duhana Sarajevo|industriju duhanskih proizvoda]], namještaja, automobila i komunikacijske opreme. Kompanije smještene u Sarajevu su [[B&H Airlines]] (prijašni Air Bosna), [[BH Telecom]], [[Bosmalov gradski centar]], [[Bosnalijek]], [[Energopetrol]], [[Fabrika duhana Sarajevo]] i [[Sarajevska pivara]]. Sarajevo ima jaku turističku ponudu i [[Lonely Planet]] je gradu dao 43. mjesto na listi najposjećenijih gradova u svijetu u [[2006]]. godini.<ref>Lonely Planet (3. 2006). Put kroz najbolje gradove u Evropi</ref> Sportski turizam koristi skijaške terene olimpijskih igara iz [[1984]], na obližnjim planinama [[Bjelašnica|Bjelašnici]], [[Igman]]u, [[Jahorina|Jahorini]] i [[Treskavica|Treskavici]]. Prosječna neto plaća u prva četiri mjeseca 2014. godine iznosila je 1.039 KM<ref>{{cite web|title=Uporedni pregled broja zaposlenih i nezaposlenih, prosječne bruto i neto plaće na području Kantona Sarajevo za 2014. godinu-prethodni podaci|url=http://zis.ks.gov.ba/sites/zis.ks.gov.ba/files/45%20Pla%C4%87a%202014.pdf|website=zis.ks.gov.ba|publisher=Kantonalna javna ustanova za zaštićena prirodna područja|access-date=24. 9. 2015|archive-date=20. 8. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180820194500/http://zis.ks.gov.ba/sites/zis.ks.gov.ba/files/45%20Pla%C4%87a%202014.pdf|url-status=dead}}</ref> dok je prosjek neto plaća u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji BiH]] u istom periodu iznosio 836 [[KM]].<ref>{{cite web|url=http://www.fzs.ba|title=Federalni zavod za statistiku|work=fzs.ba|access-date=24. 9. 2015}}</ref> Pored toga, Sarajevo bilježi i najnižu stopu nezapolsenosti te najveći broj preduzeća po glavi stanovnika u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji BiH]].<ref>{{cite web|title=Makroekonomski pokazatelji po kantonima 2012.|url=http://www.fzzpr.gov.ba/upload/file/dokumenti/makroekonomski_i_socioekonomski_pokazatelji/Makroekonomski%20pokazatelji%20po%20kantonima%202012%20-%2020%2006%202013%20.pdf|website=fzzpr.gov.ba|publisher=Federalni zavod za programiranje razvoja|access-date=24. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20140123030337/http://www.fzzpr.gov.ba/upload/file/dokumenti/makroekonomski_i_socioekonomski_pokazatelji/Makroekonomski%20pokazatelji%20po%20kantonima%202012%20-%2020%2006%202013%20.pdf|archive-date=23. 1. 2014|url-status=dead}}</ref> Ekonomski, Sarajevo je najrazvijeniji grad Bosne i Hercegovine. === Telekomunikacije i mediji === ==== Internet ==== Internetska mreža u Sarajevu je prva u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] po brzini, kvalitetu i veličini mreže. Neki od najvećih internetskih operatera su: Logosoft, HS-HKB net i Telemach (kablovski internet) kao i BH Telecom, Eronet, M:tel, Blic i drugi iz oblasti ADSL-a. ==== Elektronski i printani mediji ==== {{Glavni|Komunikacije i mediji u Sarajevu}} Kao glavni i najveći grad [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], Sarajevo je medijski centar u zemlji. Većina komunikacijskih i medijskih infrastruktura je uništena tokom rata, ali rekonstrukcija koju je vodio [[visoki predstavnik Bosne i Hercegovine]] je pomogla modernizaciji medija.<ref>{{cite web|url=http://www.ejc.nl/jr/emland/bih.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20050519084032/http://www.ejc.nl/jr/emland/bih.html|title=Bosnia and Herzegovina Media Landscape|archive-date=19. 5. 2005|work=ejc.nl|access-date=24. 9. 2015|url-status=dead}}</ref> [[Internet]] je ponovo postao dostupan u gradu [[1995]].<ref>{{cite web|url=http://soemz.euv-frankfurt-o.de/media-see/newmedia/main/articles/j_avdagic.htm|archive-url=https://web.archive.org/web/20071007143822/http://soemz.euv-frankfurt-o.de/media-see/newmedia/main/articles/j_avdagic.htm|title=The Internet and the Public in Bosnia-Herzegovina|author=Jelenka Vockić-Avdagić|archive-date=7. 10. 2007|work=euv-frankfurt-o.de|access-date=24. 9. 2015|url-status=live}}</ref> [[BHT|Bosanskohercegovačka televizija]] je državna TV stanica, jedna od tri u Bosni i Hercegovini. Drugi elektronski mediji u gradu su NRTV "Studio 99", [[NTV Hayat]], [[OBN|Open Broadcast Network]], [[TV Kantona Sarajevo]] i TV Alfa. Postoje nezavisne, privatne i institucionalne radio stanice, poput [[Radio M|Radija M]], [[Radio Stari Grad|RSG]], eFM studentskog radija, Radija Sarajevo 202 (do prve polovine 2010.) i Radija BIR. Pored nabrojanih, u gradu egzistiraju i [[Radio Slobodna Evropa]], kao i nekoliko američkih i zapadnoevropskih stanica. [[Oslobođenje]], osnovano [[1943]], najstarije su sarajevske dnevne novine i jedine koje su preživjele rat. Tiražem su ove novine iza [[Dnevni avaz|Dnevnog avaza]], osnovanog 1995. i [[Jutarnje novine|Jutarnjih novina]].<ref>{{cite web|url=http://www.mediaonline.ba/en/?ID=211|title=Šta se događa sa najstarijim bosanskohercegovačkim novinama: Oslobođenje se prodaje za 4.7 miliona KM|first=Radenko|last=Udovičić|work=mediaonline.ba|date=5. 3. 2002|access-date=24. 9. 2015|archive-date=27. 2. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120227181119/http://www.mediaonline.ba/en/?ID=211|url-status=dead}}</ref> U druge lokalne periodične novine spadaju novine [[Hrvatska riječ]] na hrvatskom jeziku i magazin [[Start (novine)|Start]], kao i sedmične novine [[Slobodna Bosna]] i [[BH dani]]. === Vodovod === Kantonalno javno komunalno preduzeće "Vodovod i kanalizacija" Sarajevo bavi se osnovnim djelatnostima:<ref>{{cite web|url=http://www.viksa.ba/|title=KJKP 'Vodovod i kanalizacija' d.o.o. Sarajevo|work=viksa.ba|access-date=24. 9. 2015}}</ref> * Proizvodnja i distribucija vode; * Prečišćavanje i odvođenje otpadnih voda. === Zdravstvo === * [[Klinički centar Univerziteta u Sarajevu]] (Bolnica "Koševo"); * [[Opća bolnica "Prim.dr. Abdulah Nakaš"]] (Vojna bolnica); * [[Ambulantna njega|Ambulante]] porodične medicine; * Domovi zdravlja (Stari Grad, Vrazova Centar, "Omer Maslić" Novo Sarajevo, Novi Grad) * [[Psihijatrijska bolnica Kantona Sarajevo]] (Jagomir) == Saobraćaj == {{Glavni|Javni promet u Sarajevu|JKP GRAS Sarajevo}} [[Datoteka:Boeing 737 BH Airlines.jpg|mini|225p|B&H Airlines B737-400 na [[Međunarodni aerodrom Sarajevo|Sarajevskom aerodromu]]]] Sarajevo je središte cestovnog prometa u BiH. Sedam magistralnih puteva povezuje grad sa ostalim dijelovima zemlje. Na sjever M5 u pravcu [[Travnik]]a, [[Banja Luka|Banja Luke]] i [[Bihać]]a, M17 ka [[Zenica|Zenici]] i [[Doboj]]u, kao i M18 prema [[Tuzla|Tuzli]], na istok vode M5 prema [[Višegrad]]u i [[Goražde|Goraždu]], kao i M19 ka [[Zvornik]]u. Na jug vodi M18 preko [[Foča (RS)|Foče]] za [[Dubrovnik]], a na zapad M17 u pravcu [[Mostar]]a. Od 2003. Sarajevo je povezano autoputom [[Autoput A1 (Bosna i Hercegovina)|A1]], sa mjestima [[Ilijaš]], [[Visoko]] i [[Kakanj]], a od augusta 2014. godine izgradeno je nekoliko dionica autoput između Sarajeva i Zenice te sarajevska obilaznica na potezu Sarajevo-sjever – Sarajevo-zapad<ref>{{cite web|url=http://www.jpautoceste.ba/20131003774/dinamika-gradnje|title=Dinamika gradnje|author=Admin|work=jpautoceste.ba|access-date=24. 9. 2015}}</ref> Planirani evropski autoput, [[koridor Vc|koridor 5C]], prolazi kraj Sarajeva, povezujući ga sa [[Budimpešta|Budimpeštom]] na sjeveru i sa [[Ploče|Pločama]] na jugu.<ref>{{cite web|title=Koridor 5C|url=http://www.bosmal.com/en/?lg=en&nav_ID=14|publisher=Bosmal|access-date=24. 9. 2015|archive-date=28. 3. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20080328012107/http://www.bosmal.com/en/?lg=en&nav_ID=14|url-status=dead}}</ref> === Gradski saobraćaj === {{Glavni|Gradski promet u Sarajevu}} Položaj Sarajeva, uske gradske ulice i nedostatak parkinga ograničavaju automobilski promet u gradu. U vrijeme [[Zimske olimpijske igre 1984.|Olimpijskih igara]] 1984. godine, grad je dobio dio [[Sarajevska zaobilaznica|zaobilaznice]], što je djelomice olakšalo prometnu situaciju, no 2,6&nbsp;km i dva tunela koja su trebala povezati naselja [[Ciglane (naselje)|Ciglane]] i [[Pofalići]], zbog nedostatka novca, još nisu u potpunosti završeni. Sam centar grada pretvoren je 70-tih godina u pješačku zonu. Dvije glavne ulice u gradu su [[Titova ulica|Titova]] i [[Ulica Zmaja od Bosne]]. Električni [[Sarajevski tramvaji|tramvaji]] sa sedam tramvajskih linija, koji su u službi od [[1885]], su najstarija vrsta javnog prijevoza u gradu.<!-- Nije moguće pronaći funkcionalnu kopiju na web.archive.org <ref>O tramvajima na [http://www.virtualnosarajevo.com.ba/trams.htm virtualnom Sarajevu]</ref> --> Naselja [[Dobrinja (Sarajevo)|Dobrinja]] i [[Vogošća]] od 80-ih godina povezana su sa centrom grada [[Sarajevski trolejbusi|trolejbuskim linijama]]. Za vrijeme [[Rat u BiH|rata]], prekinuta trolejbuska veza sa Vogošćom je u obnovi. Danas u gradu postoji pet [[trolejbus]]kih, te mnogo autobuskih linija, koje autobusima i za Sarajevo specifičnim [[Spisak minibuskih linija u Sarajevu|minibusima]] (kombibus), strme i teško dostupne dijelove grada povezuju sa centrom. Javni gradski prijevoz nudi firma [[JKP GRAS Sarajevo]]. === Međunarodni saobraćaj === {{Glavni|Međunarodni aerodrom Sarajevo}} [[Glavna željeznička stanica u Sarajevu]] se nalazi u centralnom dijelu grada. Grad je dnevno željeznicom povezan sa [[Zagreb]]om, [[Beograd]]om i [[Ploče|Pločama]], a od 2002. ponovo sa [[Budimpešta|Budimpeštom]]. Dobro razgranatom autobuskom mrežom, Sarajevo je dostupno iz bilo kojeg pravca. [[Međunarodni aerodrom Sarajevo]] (SJJ) smješten je desetak kilometara jugozapadno od centra grada, u naselju Butmir. Najveći je i najprometniji aerodrom u Bosni i Hercegovini. Otvoren je 1969. godine a dužina piste iznosi 2.700 [[metar|m]]. Sarajevo a i Bosna i Hercegovina je putem ovog aerodroma povezana sa mnogim, uglavnom evropskim gradovima. Tokom rata aerodrom se koristio za letove [[Ujedinjeni narodi|UN]]-a i transport humanitarne pomoći. Od [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]] iz [[1996]]. godine, aerodrom je otvoren za putničke letove avionskih kompanija [[B&H Airlines]], [[Austrian Airlines]], [[Alitalia]], [[Lufthansa]], [[Jat Airways]], [[Croatia Airlines]] i drugih. U 2017. godini prevezeno je 957.969 putnika što je rekord od osnivanja aerodroma.<ref name="statistika">{{cite web|title=Međunarodni aerodrom Sarajevo - Statistika|url=http://www.sarajevo-airport.ba/tekst.php?lang=bos&id=94&kat=2&sub_kat=0|publisher=http://www.sarajevo-airport.ba|access-date=1. 2. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180113072456/http://www.sarajevo-airport.ba/tekst.php?lang=bos&id=94&kat=2&sub_kat=0|archive-date=13. 1. 2018|url-status=dead}}</ref> Poređenja radi, tokom [[1996]]. godine putnički promet je iznosio oko 25.000 putnika.<ref>{{cite web|url=http://www.fortunecity.com/oasis/tropicana/533/statistic.htm|title=Statatistički podaci za sarajevski aerodrom|first=Zahid|last=Krkić|work=archive.org|access-date=24. 9. 2015|language=en|archive-date=19. 6. 2001|archive-url=https://web.archive.org/web/20010619074934/http://www.fortunecity.com/oasis/tropicana/533/statistic.htm|url-status=bot: unknown}}</ref> == Obrazovanje == {{Glavni|Obrazovanje u Sarajevu}} U Sarajevu, prema podacima iz 2000. godine, u sklopu Javne ustanove ''Djeca Sarajeva'' egzistira 25 vrtića u kojima boravi 2090 djece. Na području grada, na snazi je obavezno devetogodišnje osnovno obrazovanje. Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku u školskoj 2016/2017. godini nastavu u 47 osnovnih škola na području 4 gradske općine pohađalo je 22.477 učenika dok je u 4 škole za djecu sa posebnim potrebama bilo upisano 299 učenika.<ref name="fzs">{{cite web|title=Kanton Sarajevo u brojkama|url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2017/07/Kanton-Sarajevo-u-brojkama.pdf|website=fzs.ba|publisher=Federalni zavod za statistiku|access-date=12. 3. 2018}}</ref> U istom periodu, u 31 srednje škole različitih vrsta bilo je upisano 12.381 učenik.<ref name="fzs"/> === Visokoškolsko obrazovanje === {{Glavni|Univerzitet u Sarajevu|Međunarodni univerzitet u Sarajevu|Sarajevo School of Science and Technology|Međunarodni univerzitet Burch}} [[Datoteka:Sarajevo University building.JPG|mini|250p|Zgrada Univerziteta u Sarajevu]] Grad Sarajevo sjedište je najveće i najstarije visokoškolske ustanove u državi, [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]], te niza drugih visokoškolskih ustanova, čime se svrstava u red najvećih univerzitetskih centara u cijeloj regiji [[Jugoistočna Evropa|jugoistočne Evrope]]. Sarajevski univerzitet osnovan je 1949. godina i čine ga 30 organizacionih jedinica (25 fakulteta i akademija, 5 instituta).<ref name="unsa">{{cite web|title=Univerzitet u brojkama|url=http://www.unsa.ba/univerzitet-u-brojkama|publisher=unsa.ba|access-date=23. 1. 2018|archive-date=12. 1. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180112025924/http://www.unsa.ba/univerzitet-u-brojkama|url-status=dead}}</ref> Studij se izvodi na sva tri ciklusa prema [[Bolonjska deklaracija|Bolonjskom procesu]], na ukupno 518 studijskih programa. Tokom 2016. godine na Univerzitetu su angažirana 877 nastavnika i 429 saradnika a krajem iste godine na univerzitetu je studiralo 30.442 studenta.<ref name="unsa"/> Osim sarajevskog univerziteta u gradu djeluje još nekoliko privatnih univerziteta, između ostalih i [[Međunarodni univerzitet u Sarajevu]] (osnovan 2003), [[Sarajevo School of Science and Technology]] (2004) i [[Međunarodni univerzitet Burch]] (2008). Tokom rata 1993. izgorjela je [[Gradska vijećnica Sarajevo|Nacionalna i Univerzitetska biblioteka]], sa najvećom literarnom zbirkom jugoistočne Evrope. [[Datoteka:Broj studenata u Sarajevu.jpg|mini|400px|Broj studenata u Sarajevu 2000. godine]] Prema podacima iz 2012. u gradu je studiralo 33.435 studenata. === Biblioteke === * Javna ustanova Biblioteka Sarajeva<ref>{{cite web|url=http://www.bgs.ba/aktuelnosti.html|title=Biblioteka Sarajeva|work=bgs.ba|access-date=24. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150810095346/http://bgs.ba/aktuelnosti.html|archive-date=10. 8. 2015|url-status=dead}}</ref> Sopstvene biblioteke imaju svi fakulteti, kao i niz drugih institucija, udruženja i firmi. == Poznate osobe == Sarajevo je grad brojnih poznatih bosanskih pjesnika i mislilaca. Nobelovac [[Ivo Andrić]] je dio svog života proveo u Sarajevu, kao i pjesnici i književnici [[Silvije Strahimir Kranjčević]], [[Isak Samokovlija]], [[Mak Dizdar]], [[Duško Trifunović]] i drugi. Slikari [[Mersad Berber]], [[Safet Zec]], kao i režiser [[Oskar]]ovac [[Danis Tanović]]. Dobitnik [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] za hemiju [[Vladimir Prelog]] rođen je u Sarajevu, kao i književnik i scenarista [[Zlatko Topčić]] te režiseri [[Dino Mustafić]], [[Jasmila Žbanić]], [[Benjamin Filipović]], [[Pjer Žalica]], [[Ademir Kenović]] i [[Emir Kusturica]]. === Ličnosti rođene u Sarajevu === {{Glavni|Spisak poznatih osoba rođenih u Sarajevu}} {{div col||20em}} * [[Abdulah Sidran]], književnik * [[Ademir Kenović]], filmski režiser * [[Mula Mustafa Bašeskija]], ljetopisac, pjesnik, kaligraf i skupljač kulturnog naslijeđa * [[Aleksandar Hemon]], književnik * [[Aleksandar Obradović (književnik)|Aleksandar Obradović]], književnik i slikar * [[Asim Ferhatović]], nogometaš * [[Alen Škoro]], nogometaš * [[Bekim Fehmiu]], pozorišni i filmski glumac * [[Benjamin Filipović]], režiser * [[Boris Nemšić]], preduzetnik, Austrija * [[Boris Novković]], pjevač * [[Boris Tadić]], predsjednik [[Srbija|Srbije]] * [[Braco Dimitrijević]], umjetnik * [[Branko Crvenkovski]], bivši predsjednik [[Makedonija|Makedonije]] * [[Bulend Biščević]], nogometaš * [[David Elazar]], zapovjednik generalštaba izraelske vojske * [[Davorin Popović]], pjevač * [[Dalibor Brozović]], lingvista * [[Dino Mustafić]], režiser * [[Marko Brecelj]], muzičar, umjetnik * [[Đorđe Novković]], kompozitor * [[Džemaludin Mušović]], nogometni igrač i trener * [[Edin Dervišhalidović]], pjevač * [[Edin Džeko]], nogometaš * [[Emir Kusturica]], filmski režiser * [[Ervin Rustemagić]], strip autor, producent, distributer i filmski producent * [[Goran Bregović]], muzičar * [[Hajrudin Varešanović]], pjevač * [[Hans Fronius]], slikar i ilustrator, Austrija * [[Ivica Osim]], nogometni igrač i trener * [[Jadranka Stojaković]], pjevačica i autorica * [[Jasna Diklić]], glumica * [[Jasmila Žbanić]], filmska režiserka * [[Karlo Malý]], biolog i botaničar * [[Kemal Monteno]], pjevač * [[Mario Stanić]], nogometaš * [[Marko Pešić]], košarkaš * [[Mladen Jeličić-Troko]], glumac * [[Mladen Vojičić]] - Tifa, pjevač * [[Momo Kapor]], književnik * [[Miljenko Jergović]], književnik * [[Nenad Kecmanović]], politolog * [[Ognjen Tadić]], političar * [[Petar Rogulja]], hrvatski političar i novinar * [[Pjer Žalica]], režiser * [[Predrag Danilović]], košarkaš * [[Predrag Pašić]], nogometaš * [[Stjepan Kljujić]], političar * [[Vladimir Prelog]], hemičar, dobitnik Nobelove nagrade * [[Vojislav Šešelj]], ratni zločinac, srpski nacionalistički ideolog i političar * [[Vojo Dimitrijević]], slikar * [[Zdravko Čolić]], pjevač * [[Zlatan Filipović]], likovni umjetnik * [[Zlatko Topčić]], književnik i scenarista * [[Željko Bebek]], pjevač * [[Irfan Hozo]], likovni umjetnik, grafičar * [[Edin Numankadić]], umjetnik {{div col end}} === Ličnosti koje su živjele i radile u Sarajevu === {{div col||20em}} * [[Alija Izetbegović]], prvi predsjednik RBiH * [[Ivo Andrić]], književnik, dobitnik Nobelove nagrade * [[Dževad Karahasan]], književnik * [[Skender Kulenović]], književnik * [[Silvije Strahimir Kranjčević]], književnik * [[Tin Ujević]], književnik * [[Branislav Nušić]], književnik * [[Adeline Pauline Irby]], književnica * [[Staka Skenderova]], spisateljica * [[Safet Zec]], akademski slikar * [[Sinan Alimanović]], kompozitor * [[Avdo Smailović]], kompozitor * [[Mersad Berber]], akademski slikar * [[Meša Selimović]], književnik * [[Ahmet Hromadžić]], književnik * [[Ahmed Muradbegović]], književnik * [[Boro Stjepanović]], glumac * [[Admiral Mahić]], pjesnik * [[Bahrudin Čengić]], reditelj * [[Irfan Horozović]], književnik * [[Vitomir Lukić]], književnik * [[Vladimir Premec]], filozof * [[Ilija Ladin]], pjesnik * [[Semezdin Mehmedinović]], književnik * [[Miralem Srkalović|Miralem Lalo Srkalović]], akademski slikar * [[Isak Samokovlija]], književnik * [[Mak Dizdar]], pjesnik * [[Duško Trifunović]], pjesnik * [[Alija Isaković]], književnik i historičar jezika i književnosti * [[Friedrich Katzer]], geolog * [[Viktor Apfelbeck]], entomolog * [[Ivica Matić]], reditelj, scenarist * [[Tvrtko Kulenović]], književnik * [[Vanja Sutlić]], filozof * [[Derviš Sušić]], književnik {{div col end}} == Nagrade i priznanja == {{Glavni|Nagrade i priznanja Grada Sarajeva}} Sarajevo kao glavni grad u državi i centar od historijskog, kulturnog i privrednog značaja ustanovilo je i redovno dodjeljuje različite nagrade i priznanja zaslužnim osobama, kolektivima i institucijama. Pored zasigurno najznačajnije [[Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva|Šestoaprilske nagrade Grada Sarajeva]], koja se dodjeljuje još od 1956. godine u nekoliko kategorija, Grad Sarajevo dodjeljuje još i nagrade ''[[Sarajevska pahuljica]]'' (od 2014), ''[[Graham Bamford]]'' (od 2013) i ''[[Slovo Makovo – Mak Dizdar]]'' od 2017. godine.<ref name="nagrade i priznanja">{{cite web |title=Nagrade i priznanja Grada Sarajeva |url=http://sarajevo.ba/nagrade-i-priznanja/ |website=sarajevo.ba |access-date=7. 4. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190315234504/http://sarajevo.ba/nagrade-i-priznanja/ |archive-date=15. 3. 2019 |url-status=dead }}</ref> Pored nagrada, Grad Sarajevo dodjeljuje još i priznanja: ''[[Ključ Grada Sarajeva]]'', ''[[Počasni građanin grada Sarajeva]]'', ''[[Plaketa Grada Sarajeva]]'' i ''[[Zahvalnica Grada Sarajeva]]''.<ref name="nagrade i priznanja"/> === Šestoaprilska nagrada === {{Glavni|Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva}} Predstavlja najznačajniju nagradu koju Grad Sarajevo dodjeljuje istaknutim pojedincima, grupama i kolektivima za značajna ostvarenja i dostignuća na različitim poljima ljudskog djelovanja. Dodjeljuje se u tri kategorije, kao pojedinačna, grupna i kolektivna nagrada. Prvi put je dodijeljena na dan Sarajeva 1956. godine i to Voji Dimitrijeviću (u pojedinačnoj kategoriji) i Andriji-Šain Čačinu i Marijanu Baldazaru kao grupna nagrada. Kolektivna nagrada se dodjeluje periodično istaknutim kolektivima i institucijama a prvi put je dodijeljana 1961. godine [[Pozorište lutaka Sarajevo|Pozorištu lutaka Sarajevo]]. === Počasni građanin === {{Glavni|Počasni građanin grada Sarajeva}} Priznanje ''Počasni građanin Grada Sarajeva'' se dodjeljuje građanima [[BiH|Bosne i Hercegovine]] koji su se naročito istakli u razvoju Grada, unaprijeđenju međunarodne saradnje i očuvanju [[mir]]a u zemlji i inostranstvu ili stranim državljanima koji su ostvarili naročit doprinos razvoju i afitrmaciji Grada te razvoju međunarodnih i međuljudskih odnosa na načelima [[solidarnost]]i, [[demokratija|demokratičnosti]], [[humanost]]i i [[tolerancija|tolerancije]] među ljudima.<ref>{{Cite web |url=http://www.sarajevo.ba/ba/article.php?pid=31 |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 4. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101128195855/http://sarajevo.ba/ba/article.php?pid=31 |archive-date=28. 11. 2010 |url-status=dead }}</ref> == Međunarodni odnosi == === Gradovi prijatelji === Prijateljske odnose Sarajevo je uspostavilo sa sljedećim gradovima:<ref>{{cite web|title=Međunarodna saradnja - gradovi prijatelji|url=https://sarajevo.ba/medunarodna-saradnja/gradovi-prijatelji/|website=sarajevo.ba|access-date=23. 1. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190207235415/http://sarajevo.ba/medunarodna-saradnja/gradovi-prijatelji/|archive-date=7. 2. 2019|url-status=dead}}</ref> {{div col||20em}} * [[Zagreb]], [[Hrvatska]] <small>''(od 2001)''</small> * [[Ljubljana]], [[Slovenija]] <small>''(od 2002)''</small> * [[Salt Lake City]], [[Utah]], [[SAD]] <small>''(od 2002)''</small> * [[Kairo]], [[Egipat]] <small>''(od 2006)''</small> * [[Dubrovnik]], Hrvatska <small>''(od 2006)''</small> * [[Konya]], [[Turska]] <small>''(od 2007)''</small> * [[Vukovar]], Hrvatska <small>''(od 2011)''</small> * [[Bad Ischl]], [[Austrija]] <small>''(od 2016)''</small> * [[Hirošima]], [[Japan]] <small>''(od 2017)''</small> * [[Moskva]], [[Rusija]] <small>''(od 2017)''</small> * [[Beograd]], [[Srbija]] <small>''(od 2017)''</small> {{div col end}} === Gradovi pobratimi === Grad Sarajevo je uspostavilo pobratimske odnose sa mnogim gradovima svijeta.<ref>{{cite web |title=Međunarodna saradnja - gradovi pobratimi |url=https://sarajevo.ba/medunarodna-saradnja/gradovi-pobratimi/ |website=sarajevo.ba |access-date=22. 1. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190117001810/http://sarajevo.ba/medunarodna-saradnja/gradovi-pobratimi/ |archive-date=17. 1. 2019 |url-status=dead }}</ref> {{div col||20em}} * [[Coventry]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] <small>''(od 1957)''</small> * [[Tlemcen]], [[Alžir]] <small>''(od 1964)''</small> * [[Baku]], [[Azerbejdžan]] <small>''(od 1972)''</small> * [[Magdeburg]], [[Njemačka]] <small>''(od 1972)''</small> * [[Friedrichshafen]], Njemačka <small>''(od 1972)''</small> * [[Napulj]], [[Italija]] <small>''(od 1976)''</small> * [[Tripoli]], [[Libija]] <small>''(od 1976)''</small> * [[Ferrara]], Italija <small>''(od 1978)''</small> * [[Bursa]], [[Turska]] <small>''(od 1979)''</small> * [[Innsbruck]], [[Austrija]] <small>''(od 1980)''</small> * [[Tianjin]], [[Kina]] <small>''(od 1981)''</small> * [[Wolfsburg]], Njemačka <small>''(od 1985)''</small> * [[Calgary]], [[Kanada]] <small>''(od 1986)''</small> * [[Venecija]], Italija <small>''(od 1994)''</small> * [[Collegno]], Italija <small>''(od 1994)''</small> * [[Ankara]], Turska <small>''(od 1994)''</small> * [[Budimpešta]], [[Mađarska]] <small>''(od 1995)''<ref>{{cite web|title=Sister City - Budapest|publisher=Official website of New York City|url=http://www.nyc.gov/html/unccp/scp/html/sc/budapest_main.shtml|access-date=14. 5. 2008|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20080421215230/http://www.nyc.gov/html/unccp/scp/html/sc/budapest_main.shtml|archive-date=21. 4. 2008|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|title=Sister cities of Budapest|language=hu|publisher=Official Website of Budapest|url=http://www.budapest.hu/engine.aspx?page=20030224-cikk-testvervarosok|access-date=31. 1. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20050309070457/http://www.budapest.hu/engine.aspx?page=20030224-cikk-testvervarosok|archive-date=9. 3. 2005|url-status=dead}}</ref></small> * [[Serre Chevalier]], [[Francuska]] <small>''(od 1995)''</small> * [[Prato]], Italija <small>''(od 1995)''</small> * [[Tirana]], [[Albanija]] <small>''(od 1996)''</small> * [[Istanbul]], Turska <small>''(od 1997)''<ref>{{cite web|url=http://www.greatistanbul.com/sister_cities.htm|title=Sister Cities of Istanbul|access-date=8. 9. 2007|language=en|archive-date=17. 1. 2010|archive-url=https://www.webcitation.org/5mq0Igk9U?url=http://www.greatistanbul.com/sister_cities.htm|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.radikal.com.tr/haber.php?haberno=94185|publisher=Radikal|language=tr|date=3. 11. 2003|quote=49 sister cities in 2003|title=İstanbul'a 49 kardeş|last=Erdem|first=Selim Efe}}</ref></small> * [[Stockholm]], [[Švedska]] <small>''(od 1997)''</small> * [[Kuvajt (grad)|Kuvajt]], [[Kuvajt]] <small>''(od 1998)''</small> * [[Dayton]], [[Ohio]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] <small>''(od 1999)''</small> * [[Barcelona]], [[Španija]] <small>''(od 2000)''<ref name="Barcelona">{{cite web|url=http://w3.bcn.es/XMLServeis/XMLHomeLinkPl/0,4022,229724149_257215678_1,00.html|title=Official Barcelona Website: ''Sister Cities''|access-date=11. 11. 2008|publisher=Ajuntament de Barcelona 1995-2008|language=es|archive-url=https://web.archive.org/web/20100106163853/http://w3.bcn.es/XMLServeis/XMLHomeLinkPl/0,4022,229724149_257215678_1,00.html|archive-date=6. 1. 2010|url-status=dead}}</ref></small> * [[Madrid]], Španija <small>''(od 2007)''</small> * [[Pula]], [[Hrvatska]] <small>''(od 2012)''</small> * [[Teheran]], [[Iran]] <small>''(od 2016)''</small> * [[Skoplje]], [[Makedonija]] <small>''(od 2017)''</small> * [[Doha]], [[Katar]] <small>''(od 2018)''</small> * [[Izmir]], Turska <small>''(od 2022)''</small> * [[Podgorica]], [[Crna Gora]] <small>''(od 2022)''</small> {{div col end}} == Također pogledajte == {{Portal|Bosna i Hercegovina}} * [[Spisak gradonačelnika Sarajeva]] * [[Počasni doktori nauka Univerziteta u Sarajevu]] * [[Spisak nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u Sarajevu]] * [[Apel sarajevskih intelektualaca svjetskoj savjesti]] == Reference == {{Refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat}} {{Wikivoyage}} {{Wikicitat}} {{Wikivijesti|Category:Sarajevo|Sarajevo}} * [http://www.sarajevo.ba Službene stranice grada] {{bs simbol}} * [http://www.sarajevo-tourism.com Stranica turističke zajednice] {{bs simbol}} {{en simbol}} * [https://web.archive.org/web/20130519011211/http://navigator.ba/maps/sarajevo/dispmap.php Interaktivna mapa Sarajeva] {{bs simbol}} * [http://www.rutmap.ba/ Rutmap.ba - mapa Sarajeva] * [[Miljenko Jergović]],[https://web.archive.org/web/20130522141940/http://bhdani.com/arhiva/105/citanka05.htm Historijska čitanka] BH dani broj 105, 4. 6. 1999 {{Geografska lokacija |Centar = Sarajevo |Sjever = [[Zenica]], [[Doboj]] |Sjeveroistok = [[Tuzla]], [[Bijeljina]], [[Brčko]] |Istok = [[Goražde]], [[Višegrad]] |Jugoistok = [[Foča (RS)|Foča]] |Jug = [[Trebinje]] |Jugozapad = [[Konjic]], [[Mostar]], [[Neum]] |Zapad = [[Bugojno]], [[Livno]] |Sjeverozapad = [[Travnik]], [[Banja Luka]], [[Bihać]] }} {{Sarajevo}} {{Općine u Sarajevu}} {{Sarajevska naselja}} {{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}} {{Gradovi domaćini ZOI-a}} {{Glavni gradovi evropskih država}} {{Istaknuti članak}}{{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Glavni gradovi evropskih država]] [[Kategorija:Sarajevo|*]] [[Kategorija:Službeni gradovi Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Gradovi u Federaciji Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Gradovi u Kantonu Sarajevo]] px8l7uh875t7jgws1e1fn58smi66dko 3729925 3729924 2025-06-25T18:28:06Z KWiki 9400 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/77.77.217.181|77.77.217.181]] ([[User talk:77.77.217.181|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:InternetArchiveBot|InternetArchiveBot]] 3713656 wikitext text/x-wiki {{Drugo_značenje|Sarajevo (čvor)}} {{Infokutija naselje u BiH | ime = Sarajevo | službeni_naziv = Grad Sarajevo | naselje_vrsta = Grad | slika = {{multiple image | border = infobox | total_width = 300 | image_style = border:1; | perrow = 1/4/2/4 | image1 = Sarajevo City Panorama.JPG | image2 = JesusesHearthCathedral.jpg | image3 = Sarajevo ortodox church.JPG | image4 = Sarajevo gazi husrev bey mausoleum IMG 1279.JPG | image5 = Sebilj, Sarajevo.jpg | image6 = Latin Bridge 02 (22757259615).jpg | image7 = Academy of fine art and Festina lente.jpg | image8 = Sarajevo City Hall 01.jpg | image9 = National Museum of BiH Aerial.JPG | image10 = Vječna vatra, Sarajevo (by Pudelek).JPG }} | slika_opis = Od vrha, s lijeva na desno: Pogled na Sarajevo s [[Bijela tabija|Bijele tabije]], [[Katedrala Srca Isusova]], [[Saborna crkva u Sarajevu]], [[Gazi Husrev-begovo turbe]], [[Sebilj]], [[Latinska ćuprija]] na [[Miljacka|Miljacki]], [[Akademija likovnih umjetnosti u Sarajevu|Akademija likovnih umjetnosti]], [[Sarajevska vijećnica|Vijećnica]], [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljski muzej]], [[Vječna vatra]] | slike_veličina = | slika_zastava = Flag of Sarajevo.svg | slika_grb = Coat of arms of Sarajevo.svg | nadimak = Jerusalem Evrope,<ref name="In Europe's Jerusalem">{{cite web|url=http://www.catholicculture.org/news/features/index.cfm?recnum=21006|title=In Europe's Jerusalem|website=catholicculture.org|publisher=Catholic World News|first=Josip|last=Stilinović|date=3. 1. 2002|access-date=24. 9. 2015|quote=The city's principal mosques are the Gazi Husrev-Bey's Mosque, or Begova Džamija (1530), and the Mosque of Ali Pasha (1560–61)|language=en}}</ref> Jerusalem Balkana<ref name="google27">{{cite book|url=http://books.google.com/books?id=AxxBPfEk3_0C&q=Sarajevo#v=snippet&q=Sarajevo&f=false|title=The Jews and their Future: A Conversation on Judaism and Jewish Identities|first1=Esther|last1=Benbassa|first2=Jean-Christophe|last2=Attias|year=2004|location=London|publisher=Zed Books|page=27|isbn=1-84277-391-7}}</ref> | moto = | koordinate = {{coord|43|51|22.8|N|18|24|47.6|E|type:city|display=inline,title}} | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | kanton = [[Kanton Sarajevo]] | općina = [[Centar (Sarajevo)|Centar]]<br />[[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]]<br />[[Novo Sarajevo]]<br />[[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]] | osnovan = 1461. | osnivač = [[Isa-beg Ishaković]] | gradonačelnik = [[Predrag Puharić]] | gradonačelnik_stranka = [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP]] | površina_ukupno = 141.5 | površina_urban = 489 | površina_metro = 3350 | nadmorska_visina = 550 | stanovništvo_datum = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]] | stanovništvo_ukupno = 275524 | stanovništvo_urban = 405930 | stanovništvo_metro = 555210 | stanovništvo_demonim = Sarajlija, Sarajka | poštanski_broj = 71000 | pozivni_broj = (+387) 33 | veb-sajt = {{URL|https://www.sarajevo.ba/}} }} '''Sarajevo''' je [[Glavni grad|glavni]] i najveći [[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|grad]] [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], njena [[metropola]]<ref>{{cite web|title=Prostorni plan Kantona Sarajevo za period od 2003. do 2023. godine|url=http://zpr.ks.gov.ba/sites/zpr.ks.gov.ba/files/pp/Prostorni_plan/PROSTORNI%20PLAN%20%20za%20štampu.pdf|website=zpr.ks.gov.ba|publisher=Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo|access-date=24. 9. 2015|format=PDF|archive-url=https://web.archive.org/web/20180906015449/http://zpr.ks.gov.ba/sites/zpr.ks.gov.ba/files/pp/Prostorni_plan/PROSTORNI%20PLAN%20%20za%20%C5%A1tampu.pdf|archive-date=6. 9. 2018|url-status=dead}}</ref> i njen najveći urbani, kulturni, ekonomski i prometni centar. Ujedno, to je glavni grad [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] i sjedište [[Kanton Sarajevo|Kantona Sarajevo]]. Prema [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.|popisu stanovništva iz 1991.]] grad je po tadašnjoj strukturi sa deset općina imao 527.049, a po [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|popisu stanovništva iz 2013.]] i trenutnoj teritorijalnoj podjeli sa četiri općine 275.524. Nalazi se u središnjem dijelu jugoistočne Evrope i Balkana. Kroz grad protiče [[rijeka]] [[Miljacka]], a u neposrednoj blizini grada u općini [[Ilidža]] je i izvorište rijeke [[Bosna (rijeka)|Bosne]], s izletištem [[Vrelo Bosne|Vrelom Bosne]]. Oko grada nalaze se planine: [[Jahorina]], [[Bjelašnica]], [[Igman]], [[Treskavica]] i [[Trebević]]. Sarajevo je političko, finansijsko, socijalno i kulturno središte Bosne i Hercegovine i istaknuto središte kulture na Balkanu, sa uticajem na čitavu regiju u oblasti zabave, medija, mode i umjetnosti.<ref>{{cite web|url=http://www.mediterraneanews.com/index/2011/05/sarajevo-the-economic-administrative-cultural-and-educational-center-of-bosnia-and-herzegovina/ |title=Sarajevo: The economic, administrative, cultural and educational center of Bosnia and Herzegovina |publisher=Mediterranea News |date=12. 5. 2011 |access-date=15. 7. 2021|url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120424230137/http://www.mediterraneanews.com/index/2011/05/sarajevo-the-economic-administrative-cultural-and-educational-center-of-bosnia-and-herzegovina/ |archive-date=24. 4. 2012 }}</ref> Regionalni je centar u obrazovanju, dom je prve balkanske institucije tercijarnog obrazovanja, islamske [[Medresa|medrese]], koja je danas dio [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]].<ref>{{cite web|last=Agency|first=Anadolu|title=Saraybosna'da 476 yıldır yaşayan medrese! (Sarajevo Celebrates 476 Years of its Medresa!)|url=http://www.haber7.com/balkanlar/haber/974831-saraybosnada-476-yildir-yasayan-medrese|publisher=Haber7|access-date=15. 7. 2021}}</ref> Grad je poznat po svojoj tradicionalnoj kulturnoj i religijskoj raznolikosti, sa pripadnicima [[Islam u Bosni i Hercegovini|islama]], [[Pravoslavlje|pravoslavlja]], [[Rimokatoličanstvo|katolicizma]] i [[Jevreji u Bosni i Hercegovini|judaizma]] koji tu egzistiraju stoljećima. Zbog svoje duge i bogate historije, vjerskih i kulturnih raznolikosti, Sarajevo se ponekad naziva ''Jerusalem Evrope'' ili ''Jerusalem Balkana''. Jedan je od rijetkih evropskih gradova u čijem se centru, u neposrednoj blizini, nalaze bogomolje sve tri velike monoteističke religije: [[džamija]], [[Rimokatolička crkva|katolička crkva]], [[pravoslavna crkva]] i [[sinagoga]]. Iako su područja oko grada naseljena još od prahistorije, moderni grad nastao je kao osmanlijsko uporište u 15. vijeku. Sarajevo je tokom svoje historije nekoliko puta privuklo međunarodnu pažnju. 1885. godine Sarajevo je bio prvi grad u Evropi i drugi grad na svijetu koji je imao stalnu mrežu električnih tramvaja koji su saobraćali kroz grad, slijedeći u tom primjeru [[San Francisco]]. 1914. godine Sarajevo je bilo i mjesto [[Sarajevski atentat|atentata]] na nadvojvodu Franza Ferdinanda od strane lokalnog [[Mlada Bosna|mladobosanskog]] aktiviste [[Gavrilo Princip|Gavrila Principa]] koji je pokrenuo [[Prvi svjetski rat]], koji je također okončao austrougarsku vlast u Bosni i Hercegovini i rezultirao stvaranjem Kraljevine Jugoslavije. Kasnije, nakon Drugog svjetskog rata, uspostavljanje Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine u okviru Druge Jugoslavije dovelo je do masovnog širenja Sarajeva, tada glavnog grada republike, što je kulminiralo domaćinstvom Zimskih olimpijskih igara 1984. godine koje su obilježile prosperitetnu eru za grad. Međutim, početkom [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji|jugoslovenskih ratova]], tokom 1.425 dana od aprila 1992. do februara 1996. godine, grad je pretrpio [[Opsada Sarajeva|najdužu opsadu glavnog grada u historiji modernog ratovanja]], tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|bosanskohercegovačkog rata]] i [[Raspad Jugoslavije|raspada Jugoslavije]].<ref>{{cite news |url=http://www.timesonline.co.uk/tol/news/world/europe/article575571.ece |title=The New Siege of Sarajevo |last=Connelly |first=Charlie |date=8. 10. 2005 |work=The Times |location=UK |access-date=15. 7. 2021 |archive-date=5. 5. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200505131350/https://www.thetimes.co.uk/ |url-status=dead }}</ref> Sarajevo je 2011. nominovano za [[Evropski glavni grad kulture]] 2014. a 2019. je zajedno sa [[Istočno Sarajevo|Istočnim Sarajevom]] bio domaćin [[Evropski zimski olimpijski festival mladih 2019.|Evropskog zimskog olimpijskog festivala mladih 2019.]]<ref>{{cite web|url=http://www.bh-news.com/en/vijest_det.php?vid=3827&r=1 |title=Nomination of Sarajevo for European Capital of Culture 2014 |publisher=BH-News.com |access-date=15. 9. 2011}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.eppgroup.eu/press/showpr.asp?prcontroldoctypeid=1&prcontrolid=10331&prcontentid=17480&prcontentlg=en |title=Sarajevo: With Sarajevo as Europe's Capital of Culture 2014 we could send an... – 12/05/2011 – EPP Group |publisher=Group of the European People's Party (Christian Democrats) in the European Parliament |access-date=15. 9. 2011 |archive-date=2. 8. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180802193159/http://www.eppgroup.eu/press/showpr.asp?prcontroldoctypeid=1&prcontrolid=10331&prcontentid=17480&prcontentlg=en |url-status=dead }}</ref> == Etimologija == Sarajevo je historijsko ime grada, koje po jednoj od teorija potiče od kovanice ''Saray Ovası'' što znači ''Dvor i polje oko dvora''. Sarajevo se ponekad naziva ''Šeher'' ([[Turski jezik|tur]]. şehir; [[Perzijski jezik|per]]. شهر ''šahr''), imenom koje je gradu dao njegov osnivač [[Isa-beg Ishaković]]. Zbog svog orijentalnog izgleda nazivano je i imenom ''Damask sjevera'', a Jevreji [[Sefardi]] su ga nazvali ''Mali Jerusalem''. [[Abdulah Škaljić]], autor rječnika "Turcizmi u srpsko-hrvatskom jeziku", u istoj knjizi navodi sljedeće: {{Citat|...Složenica je nastala po uzoru na složenice [[Smederevo]], [[Kraljevo]], [[Popovo]], [[Mirijevo]], [[Trnovo (složenica)]] itd. Turski naziv za Sarajevo je "Saray-Bosna", ali se u jednoj od najstarijih bosanskih [[vakufnama]], u vakufnami [[Mustaj-beg Skenderpašić|Mustaj-bega Skenderpašića]] iz 1517. g. (čiji je original i prijevod objavio Dr [[Hazim Šabanović]] u POF-u II-IV, 1953, str.403) Sarajevo naziva i "Saray-ovasi", doslovce: "Sarajevsko polje". Iako sam ranije zastupao da je Sarajevo nastalo od tur. "Saray-ovasi", došao sam do zaključka da je ispravnije tumačenje koje sam gore naveo''".<ref name="Škaljić1989">{{cite book|author=Abdulah Škaljić|title=Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku|url=http://books.google.com/books?id=O5BiAAAAMAAJ|year=1989|publisher=Svjetlost|isbn=978-86-01-01459-6}}</ref>}} == Geografija == {{Glavni|Geografija Sarajeva}} [[Datoteka:Sarajevo_SPOT_1050.jpg|mini|lijevo|Snimak Sarajeva i okoline napravljen satelitom [[SPOT]]]] [[Datoteka:Pogled na Sarajevo.png|mini|250p|Pogled na Sarajevo sa [[Hrid (Sarajevo)|Hrida]]]] Sarajevo se nalazi u središnjem dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i zauzima površinu od 141,5&nbsp;km<sup>2</sup>. Centralni dijelovi grada smješteni su u kompozitnoj [[Sarajevska kotlina|Sarajevskoj kotlini]], koja se pruža od [[istok]]a prema [[zapad]]u i završava u [[Sarajevsko polje|Sarajevskom polju]], okruženo planinama Bjelašnicom i Igmanom na jugozapadu, Trebevićem na jugoistoku, te srednjim planinama i međudolinskim rtovima na sjeveru i sjeverozapadu. Najstariji dijelovi grada ([[Vratnik (Sarajevo)|Vratnik]], [[Bistrik]], [[Hrid (Sarajevo)|Hrid]], [[Kovači (Sarajevo)|Kovači]], [[Alifakovac]]) su na padinama okolnih bregova. Prosječna nadmorska visina Sarajevskog polja je 500&nbsp; m. Najzapadnija tačka polja je na 18<sup>○</sup> 16' istočne geografske dužine. Krajnja istočna tačka je na 18<sup>○</sup> 27' istočne geografske dužine, najsjevernija je 43<sup>○</sup> 53’ sjeverne geografske širine, a najjužnija je na 43<sup>○</sup> 47' sjeverne geografske širine <ref>{{cite web|url=http://www.sarajevo.ba/ba/stream.php?kat=31|title=Grad Sarajevo: O Sarajevu|author=daenet d.o.o.|work=sarajevo.ba|access-date=24. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150411044233/http://www.sarajevo.ba/ba/stream.php?kat=31|archive-date=11. 4. 2015|url-status=dead}}</ref>. [[Datoteka:Sarajevo topographic map.svg|250px|mini]] Rijeka [[Miljacka]] jedno je od glavnih geografskih obilježja grada. Teče od istoka, kroz centar Sarajeva, do zapadnog dijela grada gdje se ulijeva u [[Bosna (rijeka)|Bosnu]]. Kao ''Sarajevska rijeka'', Miljacka izvire oko 2 kilometra južno od Pala, u podnožju Jahorine, nekoliko kilometara istočno od centra Sarajeva. Izvor Bosne, [[Vrelo Bosne]] nalazi se kod kod Ilidže i još je jedno značajna prirodna znamenitost i izletište Sarajlija i drugih turista. Nekoliko manjih rijeka i potoka poput Koševskog potoka također protječe kroz grad i okolicu. === Panorama === {{Široka slika|Sarajevo panorama.jpg|1000px|Panorama Sarajeva}} === Klima === Sarajevo se nalazi u području umjerene [[Kontinentalna klima|kontinentalne klime]], sa uticajem kontinentalne klime sa sjevera i mediteranske sa juga. Prosječna godišnja temperatura zraka iznosi 9,5&nbsp;°C, a prosječna količina padavina je oko 919 l/&nbsp;mm. Najhladniji period tokom godine je januar sa prosječnih -1,3&nbsp;°C i jedini je mjesec sa negativnom srednjom vrijednošću temperature zraka.<ref name="klima">{{cite web|title=Sarajevo - klima|url=https://www.sarajevo.ba/bs/article/1223/klima}}</ref> Juli je najtopliji sa prosječnom vrijednošću temperature zraka od 19,1&nbsp;°C. Najekstremnije temperature zraka zabilježene u Sarajevu su -26,4&nbsp;°C (zabilježena 4. januara 1942. godine) i 40.0&nbsp;°C (19. augusta 1946).<ref name="klima"/> Najviše sunčanih sati je tokom augusta sa prosječnih 270 sunčanih sati dok godišnji prosjek iznosi 1830 sunčanih sati po čemu se Sarajevo svrstava u srednje sunčane gradove.<ref name="klima"/> Nasuprot tome, stepen oblačnosti u prosjeku godišnje iznosi 59% a najizraženija je tokom decembra kada je oblačnost u prosjeku iznosi 75%.<ref name="klima"/> {{Vremenski okvir | naslov = <!-- * Prosječna temperatura * --> | pt_jan = -0,5 | pt_feb = 1,4 | pt_mar = 5,7 | pt_apr = 10,0 | pt_maj = 14,8 | pt_jun = 17,7 | pt_jul = 19,7 | pt_aug = 19,7 | pt_sep = 15,3 | pt_okt = 11,0 | pt_nov = 5,4 | pt_dec = 0,9 <!-- * Najviša prosječna temperatura * --> | vt_jan = 3,7 | vt_feb = 6,0 | vt_mar = 10,9 | vt_apr = 15,6 | vt_maj = 21,4 | vt_jun = 24,5 | vt_jul = 27,0 | vt_aug = 27,2 | vt_sep = 22,0 | vt_okt = 17,0 | vt_nov = 9,7 | vt_dec = 4,2 <!-- * Najniža prosječna temperatura * --> | nt_jan = -3,3 | nt_feb = -2,5 | nt_mar = 1,1 | nt_apr = 4,8 | nt_maj = 9,0 | nt_jun = 11,9 | nt_jul = 13,7 | nt_aug = 13,7 | nt_sep = 10,0 | nt_okt = 6,4 | nt_nov = 1,9 | nt_dec = -1,8 <!-- * Padavine * --> | p_jan = 68 | p_feb = 64 | p_mar = 70 | p_apr = 77 | p_maj = 72 | p_jun = 90 | p_jul = 72 | p_aug = 66 | p_sep = 91 | p_okt = 86 | p_nov = 85 | p_dec = 86 <!-- * Broj kišnih dana * --> | kd_jan = 8 | kd_feb = 10 | kd_mar = 13 | kd_apr = 17 | kd_maj = 17 | kd_jun = 16 | kd_jul = 14 | kd_aug = 13 | kd_sep = 15 | kd_okt = 13 | kd_nov = 12 | kd_dec = 11 <!-- * Prosječna vlažnost zraka * --> | vz_jan = 79 | vz_feb = 74 | vz_mar = 68 | vz_apr = 67 | vz_maj = 68 | vz_jun = 70 | vz_jul = 69 | vz_aug = 69 | vz_sep = 75 | vz_okt = 77 | vz_nov = 76 | vz_dec = 81 <!-- * Broj sunčanih sati * --> | ss_jan = | ss_feb = | ss_mar = | ss_apr = | ss_maj = | ss_jun = | ss_jul = | ss_aug = | ss_sep = | ss_okt = | ss_nov = | ss_dec = <!-- --> | dijagram = | izvor = Pogoda.ru.net<ref name = pogoda>{{cite web | url = http://www.pogoda.ru.net/climate2/14654.htm | title = Weather and Climate: The Climate of Sarajevo | publisher = Weather and Climate (Погода и климат) | access-date=25. 8. 2016 | language = ruski | archive-url = https://web.archive.org/web/20120516141700/http://pogoda.ru.net/climate2/14654.htm | archive-date=16. 5. 2012 }}</ref> i [[NOAA]] (sun, 1961–1990)<ref name = NOAA>{{cite web | url = ftp://ftp.atdd.noaa.gov/pub/GCOS/WMO-Normals/RA-VI/BH/14654.TXT | title = Sarajevo Climate Normals 1961–1990 | publisher = National Oceanic and Atmospheric Administration | access-date=25. 8. 2016}}</ref> }} === Zagađenje zraka === Kvalitet zraka je jedno od gorućih pitanja iz oblasti zaštite okoline grada Sarajeva.<ref>{{Cite web|url=http://www.balkaninsight.com/en/article/air-pollution-reaching-alarming-levels-in-bosnia-experts-warn-11-30-2015|title=Air Pollution is Choking Bosnia, Experts Warn :: Balkan Insight|website=www.balkaninsight.com|access-date=4. 4. 2017}}</ref><ref>{{Cite news|url=http://www.foxnews.com/world/2016/12/26/sarajevo-introduces-transport-restrictions-to-ease-pollution.html|title=Sarajevo introduces transport restrictions to ease pollution|date=26. 12. 2016|work=Fox News|access-date=4. 4. 2017|language=en-US}}</ref> Prema bazi podataka [[Svjetska zdravstvena organizacija|Svjetske zdravstvene organizacije (WHO)]] o kvaliteti zraka u 2016. godini,<ref>{{Cite web|url=http://www.who.int/phe/health_topics/outdoorair/databases/cities/en/|title=WHO Global Urban Ambient Air Pollution Database (update 2016)|website=World Health Organization|language=en-GB|access-date=4. 4. 2017|archive-date=1. 3. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170301221905/http://who.int/phe/health_topics/outdoorair/databases/cities/en/|url-status=dead}}</ref> prosječna godišnja koncentracija [[Sitne lebdeće čestice|sitnih lebdećih čestica (PM2.5)]] u 2010. godini procijenjena je na 30 μg/m<sup>3</sup> na osnovu mjerenja PM10, što je 3 puta više od vrijednosti datih u Smjernici za kvalitet zraka WHO-a<ref>{{Cite web|url=http://www.who.int/mediacentre/factsheets/fs313/en/|title=Ambient (outdoor) air quality and health|website=World Health Organization|language=en-GB|access-date=4. 4. 2017}}</ref> za godišnji prosjek PM2.5. U Sarajevu ne postoje novija direktna dugoročna mjerenja vrijednosti sitnih lebdećih čestica PM2.5 i mogu se dati samo procjene za vrijednost PM10, koji je manje štetan za zdravlje u odnosu na PM2.5.<ref>{{Cite web|url=https://cfpub.epa.gov/ncea/isa/recordisplay.cfm?deid=216546|title=Integrated Science Assessment (ISA) for Particulate Matter (Final Report, Dec 2009)|last=Group|first=US EPA National Center for Environmental Assessment, Research Triangle Park Nc, Environmental Media Assessment|last2=Sacks|first2=Jason|website=cfpub.epa.gov|language=en|access-date=4. 4. 2017}}</ref> Stvarni podaci o kvalitetu zraka u realnom vremenu u obliku vrijednosti PM10, ozona, NO2, CO i SO2 dostupni su na web stranici [[Federalni hidrometeorološki zavod|Federalnog hidrometeorološkog zavoda]].<ref>{{Cite web|url=http://www.fhmzbih.gov.ba/latinica/ZRAK/vrijednostiPolutanata.php|title=Federalni hidrometeorološki zavod|website=www.fhmzbih.gov.ba|access-date=4. 4. 2017|archive-date=13. 9. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180913190025/http://www.fhmzbih.gov.ba/latinica/ZRAK/vrijednostiPolutanata.php|url-status=dead}}</ref> === Rijeke === [[Datoteka:06Sarajevo Miljacka03.jpg|mini|desno|Pogled na Miljacku s mosta na Skenderiji]] Miljacka je rijeka, koja najvećim dijelom protiče kroz Sarajevo od [[istok]]a prema [[zapad]]u. Duga je 35,9&nbsp;kilometera. Nastaje od nekoliko vrela u podnožju planina [[Romanija|Romanije]] i [[Jahorina|Jahorine]]. [[Paljanska Miljacka]] (12,9&nbsp;km) izvire na Palama. [[Mokranjska Miljacka]] izvire u [[Kadino Selo (Pale, RS)|Kadinom Selu]]. Nekoliko kilometera istočno od Sarajeva u selu [[Dovlići]], ove dvije pritoke se spajaju u Miljacku. Dalje Miljacka teče na zapad kroz Sarajevo, odakle nastavlja svoj put prema rijeci Bosni u koju se ulijeva. U zapadnom dijelu [[Sarajevsko polje|Sarajevskog polja]], na području općine [[Ilidža]], izvire jedna od najvećih rijeka u Bosni i Hercegovini, [[Bosna (rijeka)|Bosna]], koja nastaje od tridesetak manjih izvora u podnožju planine [[Igman]], stvarajući park prirode - Vrelo Bosne. Pored rijeka Bosne, [[Željeznica|Željeznice]] i Miljacke, ostali veći stalni vodotoci su: [[Zujevina]], [[Ljubina (rijeka)|Ljubina]], [[Misoča]], [[Stavnja]], [[Tilava]], [[Dobrinja (rijeka)|Dobrinja]], [[Bijela rijeka]], [[Crna rijeka (Željeznica|Crna rijeka]], [[Mošćanica]], [[Vogošćanska rijeka]] i dr.<ref>{{cite web|title=Rijeke, jezera, izvori Kantona Sarajevo|url=http://portal.skola.ba/start/RijekejezeraizvoriKantonaSarajevo/tabid/213/Default.aspx|website=portal.skola.ba|publisher=Zvanični web-portal osnovnih i srednjih škola Kantona Sarajevo|access-date=24. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150701143424/http://portal.skola.ba/start/RijekejezeraizvoriKantonaSarajevo/tabid/213/Default.aspx|archive-date=1. 7. 2015|url-status=dead}}</ref> [[Vodopad Skakavac (Sarajevo)|Vodopad Skakavac]], visok 98&nbsp;metara, nalazi se oko 12&nbsp;km od centra grada. === Brežuljci, brda i planine === Centar grada Sarajeva leži na nadmorskoj visini od 511&nbsp; metara iznad površine mora. Najnižu nadmorsku visinu u sarajevskoj kotlini ima općina [[Ilidža]] sa 498&nbsp;m, dok viši dijelovi grada i prigradska naselja na padinama okolnih brda: [[Grdonj]] i [[Hum]] na sjeveru, [[Borja|Borija]] na istoku i padine Trebevića na jugu, leže na prosječnoj nadmorskoj visini od 900&nbsp; metara. Grad okružuju šumoviti obronci olimpijskih planina jedinstvene ljepote, čiji vrhovi prelaze 2000&nbsp; metara: [[Treskavica]] (2088&nbsp; m), [[Bjelašnica]] (2067&nbsp; m), [[Jahorina]] (1916&nbsp; m), [[Igman]] (1502&nbsp; m) i [[Trebević]] (1629&nbsp;m). Obronci obližnjih planina bogati su šumom. [[Crnogorica]]: [[jela]], [[smrča]], [[ariš]] i [[bor (biljka)|bor]] i [[bjelogorica]]: [[breza]], [[topola]] i [[obična lijeska|lijeska]]. 1939. godine botaničar [[Karl Maly]] osnovao je [[Botanički vrt na Trebeviću|Botanički vrt]] na Trebeviću, koji je u [[Drugi svjetski rat|drugom svjetskom ratu]] u potpunosti uništen. 1948. godine na visini od 1530&nbsp;m zasađen je [[rasadnik]], botanički [[arboretum]] [[Šumarski fakultet u Sarajevu|Šumarskog fakulteta]]. Za vrijeme [[Rat u BiH|rata u Bosni i Hercegovini]] 1992-95. šumski fond je najvećim dijelom uništen. == Historija == {{Glavni|Historija Sarajeva|Hronologija Sarajeva}} === Mlađe kameno doba (neolit) === [[Datoteka:Butmirska vaza.jpg|thumb|Vaza iz perioda neolitke Butmirske kulture]] Jedno od najranijih arheoloških otkrića kojima se dokazuje naseljenost područja grada potiče iz [[neolit]]ske [[Butmirska kultura|Butmirske kulture]]. Otkrića u [[Prahistorijsko naselje Butmir|Butmiru]] desila su se na teritoriji današnje sarajevske općine [[Ilidža|Ilidže]] 1893. godine.<ref name="naselje">{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2500 |title=Prahistorijsko naselje u Butmiru |work=kons.gov.ba |access-date=13. 9. 2016 |archive-date=30. 11. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201130174756/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2500 |url-status=dead }}</ref> Tada su austrougarske vlasti tokom izgradnje poljoprivredne škole otkrili arheološko nalazište. Bogatstvo kremena na ovom području bilo je privlačno neolitskim ljudima, a naselje se razvijalo i bilo u procvatu. Na tom području razvijena je jedinstvena keramika i njen dizaj, koji karakteriziraju narod Butmira kao jedinstvenu kulturu, kako je opisano na Međunarodnom kongresu arheologa i antropologa održanom u Sarajevu 1894. godine.<ref>[http://www.sarajevo-tourism.com/eng/sarajevothroughhistory.wbsp "The Culture & History"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071212025705/http://www.sarajevo-tourism.com/eng/sarajevothroughhistory.wbsp |date=12. 12. 2007 }}, Tourism Association of Sarajevo Canton, Retrieved on 3 August 2006.</ref> === Doba Ilira === Sljedeća istaknuta kultura u Sarajevu bili su Iliri. Drevni narod, koji su većinu zapadnog Balkana smatrali svojom domovinom, imali su nekoliko ključnih naselja u regiji, uglavnom oko rijeke Miljacke i u sarajevskoj dolini. Iliri u sarajevskoj regiji pripadali su [[Desidijati]]ma, posljednjem Ilirskom narodu u Bosni i Hercegovini koji se odupro rimskoj okupaciji. === Rimsko doba === Njihov poraz od rimskog cara [[Tiberije|Tiberija]] 9. godine nove ere označava početak [[Bosna i Hercegovina u Rimskom Carstvu|rimske vladavine u regiji]].<ref name="Bojanovski">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/doc/12834705/Ivo-Bojanovski-BIH-u-Anticko-Doba |title= Ivo Bojanovski: BOSNA I HERCEGOVINA U ANTIČKO DOBA |work=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988 |access-date= 9. 2. 2016}}</ref> Rimljani nikada nisu izgradili područje današnje Bosne, ali rimska kolonija ''[[Aquae S (Ilidža)|Aquae Sulphurae]]'' nalazila se u blizini današnje Ilidže i bila je najvažnije naselje tog vremena.<ref name="Mesihović">{{Cite web |url= https://iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2019/09/historijska_traganja_1.%C4%8CLANCI-SalmedinM.pdf |title= Salmedin Mesihović: Doprinos historiji sarajevskog prostora u antičko doba, Izvorni naučni rad |work= Filozofski fakultet, Sarajevo, |access-date= 9. 2. 2019 }}{{Mrtav link}}</ref> Nakon Rimljana područje su naselili [[Bosna i Hercegovina u Gotskom kraljevstvu|Goti]],<ref name="Basler">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/267288103/Kulturna-Istorija-Bosne-i-Hercegovine |title= Alojz Benac-Đuro Basler-Borivoj Ćović-Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić - KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE |work= Veselin Masleša, Sarajevo, 1966 |access-date= 9. 2. 2019}}</ref> a u 7. vijeku i [[Slaveni]].<ref>{{Cite web|url=http://www.aneks8komisija.com.ba/main.php?id_struct=50&lang=4&action=view&id=2498|archive-url=https://web.archive.org/web/20071013171041/http://www.aneks8komisija.com.ba/main.php?id_struct=50&lang=4&action=view&id=2498|url-status=dead|archive-date=13. 10. 2007|title=Commission to preserve national monuments|date=13. 10. 2007|access-date=14. 8. 2018}}</ref><ref name=Brit>"Sarajevo", ''New Britannica'', volume 10, edition 15 (1989). {{ISBN|0-85229-493-X}}.</ref> === Srednji vijek === {{Glavni|Sarajevo u srednjem vijeku}} [[Datoteka:Stecak Zmeljaski Muzej Sarajevo.jpg|mini|225p|lijevo|Stećak, Zemaljski muzej Sarajevo]] [[Datoteka:Day in Sarajevo.jpg|mini|180p|lijevo|[[Baščaršija]]]] [[Datoteka:Sarajevo Historic View.jpg|mini|desno|180p|Sarajevo oko 1900. godine]] [[Datoteka:Sarajevo Tram (1901).png|mini|desno|180p|Prvi tramvaj u Evropi, u Sarajevu, [[1885]]. godine.]] Nakon perioda [[neolit]]a, [[Iliri|ilirske]] i rimske vladavine, u 7. stoljeću ovdje se naseljavaju [[Slaveni]]. U povelji iz 13. stoljeća područje Sarajeva je bilo dio župe [[Vrhbosna (župa)|Vrhbosna]]. O ovom vremenu svjedoče nadgrobni spomenici jedinstveni u svijetu - [[stećak|stećci]]. Nedaleko od Sarajeva, u selu [[Hreša (Stari Grad)|Hreša]] pronađeno je 30 [[stećak]]a. Najljepši krase vrt [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljskog muzeja u Sarajevu]]. Dolaskom Turaka 1435. i padom utvrde [[Hodidjed]], na obalama Miljacke nastaju naselja iz kojih će se kasnije oformiti Sarajevo. Osnivačem Sarajeva smatra se [[Isa-beg Ishaković]], koji je 1462. izdao odredbu o formiranju grada, na lijevoj obali Miljacke sagradio [[Careva džamija (Sarajevo)|Carevu džamiju]], prvu džamiju na ovom području; gradi [[saraj]], most, [[Tekija|tekiju]], [[hamam]], [[mekteb]] i [[Medresa|medresu]], te nekoliko [[han]]ova<ref name="Holm">[[Holm Sundhaussen]], "Sarajevo - Die Geschichte einer Stadt", Böhlau Verlag Wien, Köln, Weimar {{ISBN|978-3-205-79517-9}} {{Simboli jezika|de|Njemački jezik}}</ref> 1507. grad se prvi put pominje svojim današnjim imenom (''ime od Saraj-ovasi, polje oko dvora''). Intenzivni razvoj [[zanat]]stva i [[Trgovina|trgovine]] brzo su od Sarajeva stvorili bogat grad, raskrsnicu [[religija]] i kultura, trgovačkih puteva i putnika. U [[16. vijek]]u to je bio jedan od najbogatijih gradova u ovom dijelu Evrope, kada su izgrađene i neke kapitalne građevine koje i danas predstavljaju bisere [[arhitektura|arhitekture]] i civilizacije tog doba. Tada je u Sarajevu, kao zadužbina [[vezir]]a [[Gazi Husrev-beg]]a otvorena i Visoka škola [[Gazi Husrev-begova medresa|Kuršumli-medresa]], koja je podsjećala na univerzitete u drugim velikim gradovima Evrope. 1531. izgrađena [[Gazi Husrev-begova džamija]] najpoznatija je građevina starog Sarajeva i jedan od najvećih sakralnih spomenika islamske arhitekture na Balkanu. Iz ovog vremena su [[imaret]], [[bezistan]]i i [[hamam]]i. Tih godina je izgrađena i [[Stara pravoslavna crkva u Sarajevu|Stara pravoslavna crkva]].<ref>{{cite web|url=http://www.staracrkva.org/hram.htm|title=Stara pravoslavna crkva u Sarajevu|work=staracrkva.org|access-date=24. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20120219191649/http://www.staracrkva.org/hram.htm|archive-date=19. 2. 2012|url-status=dead}}</ref> ''Zlatno doba'' prekinut će požar [[1697]]. kada je austrijski princ [[Eugen Savojski|Eugen von Savoyen]] sa samo 8500 vojnika ušao u grad i do temelja ga spalio. Od [[1850]]. je Sarajevo glavni grad Bosne, provincije [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. U grad se doseljavaju [[Jevreji]] [[Sefardi]], poslije izgona iz [[Španija|Španije]], grade [[sinagoga|sinagoge]], a istovremeno nastaju pravoslavne, katoličke i evangelističke [[crkva|crkve]] i [[Katedrala Srca Isusova]]. === Moderno doba === {{Glavni|Sarajevo u austrougarsko doba|Sarajevo u prvoj i drugoj Jugoslaviji}} [[Datoteka:Latin (Princip) Bridge on Miljacka River2.jpg|mini|lijevo]] [[1878]]. dolaskom [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] uprave na ove prostore, Sarajevo je upravni centar [[Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj|Kondominiuma]]. Uz svoj dotad orijentalni, dobija i evropski izgled. Austro-ugarski period je vrijeme snažnog prodiranja srednjoevropske kulture, načina privređivanja, običaja i drugih civilizacijskih vrijednosti. Grad dobija savremene fabrike, a brojne škole zapadnog tipa i kulturne institucije obogaćuju glavni grad Bosne i Hercegovine. U ovo se vrijeme grade [[Zemaljski muzej]], gradska [[Sarajevska vijećnica|Vijećnica]], Gimnazija, sud, zgrada [[Narodno pozorište Sarajevo|Narodnog pozorišta]], pošta, bolnica, [[Gradska tržnica Markale|tržnica]], banke, vile na [[Marijin dvor]]u i dr. Gradi se uskotračna pruga prema sjeveru, jugu i istoku. Pod velom ''evropeizacije'', austrougarski carski činovnici i vojnici crpe dotad malo korištena privredna i prirodna bogatstva Bosne. Dana 28. juna 1914. pripadnik [[Mlada Bosna|Mlade Bosne]] [[Gavrilo Princip]] u Sarajevu je izveo [[atentat]] na austrijskog prestolonasljednika [[Franz Ferdinand|Franza Ferdinanda]], što je poslužilo kao povod Austrougarskoj Monarhiji da napadne Kraljevinu Srbiju, a što je bio jedan od uzroka [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. Poslije tog rata grad ulazi u sastav jugoslavenskih državnih zajednica: [[Država SHS|Države SHS]], a potom i [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]]. Arhitektonska slika ostaje gotovo nepromijenjena, industrija nazaduje, društvena nezadovoljstva radnika rastu i Sarajevo, kao grad, između dva svjetska rata, uglavnom stagnira i privredno i ekonomski nazaduje. Letargiju u koju je grad zapao prekidaju protesti i štrajkovi radnika i napredne sarajevske inteligencije. Nakon Prvog svjetskog rata i pritiska [[Vojska Kraljevine Srbije|Vojske Kraljevine Srbije]], koja se našla na strani saveznika, i pored pobune slavenskih naroda u Austro-Ugarskoj, Sarajevo je postalo dio novouspostavljene [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]]. Iako je imao određenu političku važnost kao središte, prvo regije, a potom i [[Drinska banovina|Drinske banovine]], više nije bio nacionalna prijestonica, što je bio početak pada važnosti grada.<ref>{{cite web|url=https://www.latimes.com/travel/europe/la-tr-d-sarajevo-timeline-20140727-story.html|title=Timeline: A short history of Sarajevo and region|first=Los Angeles|last=Times|date=|work=latimes.com}}</ref> Takav status ostat će do završetka Drugog svjetskog rata, kada će Sarajevo ponovo dobiti na važnosti jer će postati glavni grad jedne od saveznih republika. [[Datoteka:Sarajevo - carrer Ferhadija.JPG|mini|180p|desno|Pogled na Štrosmajerovu ulicu]] ==== Drugi svjetski rat ==== Početkom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] na ovim prostorima, njemačke i italijanske invazivne snage u kratkom roku su slomile otpor [[Vojska Kraljevine Jugoslavije|Vojske Kraljevine Jugoslavije]], koja je u tzv. Aprilskom ratu doživjela totalni raspad na različite frakcije. Nakon njemačke kampanje bombardiranja, u Sarajevo su 15. aprila 1941. ušle snage [[Wehrmacht]]ove [[16. pješadijska divizija|16. pješadijske divizije]]. [[Sile Osovine]] su uspostavile [[Marionetska država|marionetsku državu]] [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH-a]] u čiji sastav je ušlo i Sarajevo. Tokom tog perioda grad je bio upravno središte [[Velika župa Vrhbosna|Velike župe Vrhbosna]]. U Sarajevu je u progonima Ustaša, ubijena većina židovskog stanovništva, a na Vracama je strijeljeno oko 11.000 Srba, Židova, bosanskohercegovačkih komunista i protivnika ustaškog režima. ==== Jugoslavija ==== Nakon završetka rata 1945. Sarajevo postaje upravni, kulturni i ekonomski centar [[SR Bosna i Hercegovina|SR Bosne i Hercegovine]], jedne od šest [[Republike SFRJ|republika]] [[SFRJ|SFR Jugoslavije]]. U gradu se razvija industrija, [[ekonomija]], a između ostalog školstvo i kultura čine ga glavnim centrom Republike. Osniva se [[Univerzitet u Sarajevu|Univerzitet]], [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademija nauka i umjetnosti]], brojni muzeji i [[galerija|galerije]], naučne institucije, [[Radiotelevizija Sarajevo|radio-televizija]]. Broj stanovnika grada raste na više od 500.000. [[Međunarodni olimpijski odbor]] povjerava Sarajevu organizaciju [[Zimske olimpijske igre 1984.|XIV Zimskih olimpijskih igara]], koje su održane 1984. ==== Rat u Bosni i Hercegovini ==== {{Glavni|Opsada Sarajeva}} [[Datoteka:Sarajevo Siege Part III.jpg|mini|250p|desno|Pogled na grad i ruševine nastale tokom rata]] Društvene i političke promjene u tadašnjoj [[SFRJ|Jugoslaviji]] dovele su do prvih [[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.|općih izbora 1990.]] na kojima je izabrano [[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990 - Predsjedništvo SR BiH|Predsjedništvo SR BiH]]. Predsjednik [[Predsjedništvo Socijalističke republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Socijalističke republike Bosne i Hercegovine]] [[Alija Izetbegović]], raspisao je [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|građanski referendum]] o samostalnosti SR BiH. To je dovelo do stvaranja [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]]. Neslaganjem vojnog vrha [[JNA]] i četveročlanog [[Predsjedništvo SFRJ|Predsjedništva SFRJ]] s većinskom odlukom naroda SR BiH, dolazi do izbijanja međunacionalnih sukoba, stvaranja nacionalnih paravojnih formacija i [[Rat u BiH|rata u Bosni i Hercegovini]], a posebno na njen glavni grad, Sarajevo. Grad Sarajevo, bio je pod opsadom 3,5 godine, u neprestanim vojnim akcijama pretrpio je ogromna materijalna razaranja i brojne ljudske gubitke. Snajperskom i artiljerijskom vatrom [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] i srpski paramiliternih jedinica ubijeno je 10.615 ljudi, među kojima je bilo 1.601 dijete, a skoro 50.000 stanovnika Sarajeva bilo je ranjeno. Spaljena je gradska [[Sarajevska vijećnica|Vijećnica]] u kojoj je bila smještena [[Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine|Narodna i Univerzitetska biblioteka]], a mnogi kulturno-historijski, stambeni i vjerski objekti u gradu su oštećeni. == Grb i zastava == {{Glavni|Grb Grada Sarajeva|Zastava Sarajevskog kantona}} Grad Sarajevo od 2000. godine ima svoju novu [[Zastava Grada Sarajeva|zastavu]] i novi [[Grb Grada Sarajeva|grb]]. Na glavi štita su elementi tipičnih krovova, koji simboliziraju i brda u zelenoj boji. Ispod su nazubljene gradske zidine s dvije otvorene kapije u crnoj boji na bijeloj pozadini, koje simboliziraju Grad. U dnu grba je dolina, kroz koju teče rijeka u plavoj boji, koju premošćuje bijeli most. Okvir grba je zlatno-žut.<ref>{{cite web|url=http://www.sarajevo.ba/ba/stream.php?kat=63|title=Grad Sarajevo: Grb i zastava|author=daenet d.o.o.|work=sarajevo.ba|access-date=24. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304122629/http://sarajevo.ba/ba/stream.php?kat=63|archive-date=4. 3. 2016|url-status=dead}}</ref> == Politika == {{Glavni|Politička organizacija Sarajeva}} === Politička organizacija Grada Sarajeva === Organi Grada Sarajeva su Gradsko vijeće Grada Sarajeva i [[Spisak gradonačelnika Sarajeva|gradonačelnik Grada Sarajeva]]. ===== Gradsko vijeće Grada Sarajeva===== Gradsko vijeće je, kao predstavničko tijelo građana Grada Sarajeva, najviši organ Grada Sarajeva. Gradsko vijeće se sastoji od 28 vijećnika. Svako općinsko vijeće općina koje čine Grad Sarajevo bira po sedam delegata u Gradsko vijeće iz reda općinskih vijećnika. Bošnjacima, Hrvatima i Srbima, kao konstitutivnim narodima, pojedinačno garantira minimum 20% mjesta u Gradskom vijeću, a grupi Ostalih najmanje dva mjesta, bez obzira na izborne rezultate. ===== Gradonačelnik===== Gradonačelnik Grada Sarajeva je izvršni organ Grada Sarajeva. Gradonačelnik predstavlja i zastupa Grad Sarajevo. Gradonačelnik odgovara za ustavnost i zakonitost akata koje donosi, odnosno predlaže Gradskom vijeću. Od novembra 2024. godine gradonačelnik Grada Sarajeva je [[Predrag Puharić]].<ref>{{cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/predrag-puharic-sdp-je-novi-gradonacelnik-sarajeva-dobio-podrsku-gradskog-vijeca/241129116|title=Predrag Puharić (SDP) je novi gradonačelnik Sarajeva, dobio podršku Gradskog vijeća|date=29. 11. 2024|access-date=29. 11. 2024|language=bs|author=V.K.|publisher=Klix.ba}}</ref> ==== Gradska uprava ==== {{Glavni|Gradska uprava Grada Sarajeva}} Čelna tijela vlasti u Gradu Sarajevo su gradonačelnik, koji upravlja radom [[Gradske službe Sarajeva|Gradskim službama]], te [[Gradsko vijeće Sarajeva]] koje ima 28 članova. Upravu grada sačinjavaju: kabinet gradonačelnika, dva zamjenika gradonačelnika, sekretar gradske uprave, savjetnici gradonačelnika, Pravobranilac Grada Sarajeva i sedam gradskih službi za pitanja opće uprave, komunalne poslove, lokalno poslovanje i razvoj grada, urbano planiranje i stambene poslove, obrazovanje, kulturu i sport, Zavod za informatiku i telematiku, Gradski savjet i stručni kolegij gradonačelnika.<ref>{{cite web|url=http://sarajevo.ba/public/photo/organizacija-1.jpg|title=Šematski prikaz organizacije Grada Sarajeva na službenoj stranici|website=sarajevo.ba|access-date=24. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20110706131539/http://sarajevo.ba/public/photo/organizacija-1.jpg|archive-date=6. 7. 2011|url-status=dead}}</ref>[[Datoteka:Sarajevo municipalities.PNG|mini|250|desno|Položaj grada (narandžasto) unutar kantona Sarajevo]] === Glavni grad === {{sekcija}} === Kanton Sarajevo === Osnivanjem Federacije Bosne i Hercegovine, osnovan je i Kanton Sarajevo, jedan od 10 kantona koji formiraju Federaciju BiH. Kanton Sarajevo se sastoji od 9 općina pri čemu su četiri ''gradske općine'' koje formiraju grad Sarajevo ([[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad Sarajevo]], [[Centar (Sarajevo)|Centar Sarajevo]], [[Novo Sarajevo]], [[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad Sarajevo]]) i pet ostalih općina: Hadžići, Ilidža, Ilijaš, Trnovo i Vogošća. == Administrativna podjela grada == === Gradske općine === ==== Teritorijalna podjela do 1995. ==== Do rata 1992–95. Grad Sarajevo je činilo šest gradskih općina: [[Centar (Sarajevo)|Centar]], [[Ilidža]], [[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]], [[Novo Sarajevo]], [[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]] i [[Vogošća]], te prigradske općine: [[Hadžići]], [[Ilijaš]], [[Pale (FBiH)|Pale]] i [[Trnovo (FBiH)|Trnovo]]. ==== Teritorijalna podjela od 1995. ==== Nakon potpisivanja [[Dejtonski mirovni sporazum|Dejtonskog mirovnog sporazuma]] formira se Grad Sarajevo od četiri gradske općine: [[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]], [[Centar (Sarajevo)|Centar]], [[Novo Sarajevo]] i [[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]], a zajedno sa susjednim općinama čini [[Kanton Sarajevo]], koji je u sastavu [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]. Od dijelova predratnih općina Novi Grad, Novo Sarajevo, Stari Grad, Trnovo, Pale i cijelog teritorija općine [[Sokolac]] 1993, te naselja [[Kasindo (naselje)|Kasindo]], [[Lukavica (Istočno Novo Sarajevo)|Lukavica]], [[Hreša (Istočni Stari Grad)|Hreša]] itd.<ref>{{cite web|title=Geografski položaj i prirodne odlike grada Istočno Sarajevo|url=http://www.gradistocnosarajevo.net/o-gradu/geografski-polozaj/|publisher=Grad Istočno Sarajevo|access-date=24. 9. 2015}}</ref> formiran je Grad [[Istočno Sarajevo]], koji je pripao entitetu [[Republika Srpska]]. Istočno Sarajevo se do odluke Ustavnog suda o neustavnosti naziva zvalo Srpsko Sarajevo. Zvanično Istočno Sarajevo čine: [[Istočni Stari Grad]], [[Istočna Ilidža]], [[Istočno Novo Sarajevo]], [[Pale (RS)|Pale]], [[Trnovo (RS)|Trnovo RS]] i [[Sokolac]]. == Stanovništvo == {{Glavni|Demografija Sarajeva}} Broj stanovnika Sarajeva se tokom historije uglavnom povećavao. Najbrži rast stanovništva bilježi se tokom perioda nakon Drugog svjetskog rata, uglavnom usljed ubrzane industrijalizacije i povećanog priliva stanovništva u gradske centre. Prema procjeni u Sarajevu je 1945. živjelo oko 115.000 stanovnika da bi prema popisu stanovništva iz 1971. taj broj bio trostruko veći i iznosio 359.448 stanovnika. Porast broja stanovnika nastavio se a već za vrijeme zimske olimpijade 1984. grad je imao oko pola miliona stanovnika. Vrhunac po pitanju broja stanovnika, prema službenim rezultatima, grad je dostigao 1991. godine kada je Sarajevo prema popisu stanovništva naseljavalo 527.049 stanovnika. Usljed rata u BiH i dezintegracije grada (službeno manja površina grada), na području današnjeg Sarajeva prema popisu stanovništva iz 2013. godine živjelo je 275.524 stanovnika. === Etnicitet === Po posljednjem službenom [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|popisu stanovništva iz 2013. godine]], Grad Sarajevo (područje 4 gradske općine na površini od 141,5&nbsp;km<sup>2</sup>: [[Novo Sarajevo]], [[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]], [[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]] i [[Centar (Sarajevo)|Centar]]) imao je 275.524 stanovnika.<ref name = "RP_2013">{{RP 2013}}</ref> {{Stubičasti dijagram | naslov = Etnička struktura Sarajeva 2013. god. | širina = 500px | širina_stubovima = 60% | lijevo1 = Etnička grupa | desno1 = Broj stanovnika | maks = 275524 |ime_stuba1 = [[Bošnjaci]] |boja_stuba1=#99C68E|cifra_stuba1=222457|tekst_stuba1=222.457 (81%) |ime_stuba2 = [[Srbi]] |boja_stuba2=#FA8072|cifra_stuba2=10422 |tekst_stuba2=10.422 (4%) |ime_stuba3 = [[Hrvati]] |boja_stuba3=#87CEEB|cifra_stuba3=13604 |tekst_stuba3=13.604 (5%) |ime_stuba4 = Ostali i nep. |boja_stuba4=#D2B48C|cifra_stuba4=56470 |tekst_stuba4=56.470 (10%) |tekst = }} Po [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.|popisu stanovništva iz 1991]]. godine, Grad Sarajevo (područje svih deset općina prema teritorijalnoj podjeli do 1995. godine) imao je 527.049 stanovnika.<ref name="SZS">{{cite web|title=Popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine, za teritorijalnu organizaciju, općine i pripadajuća naseljena mjesta 1991. godine|url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf|publisher=Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ|access-date=24. 9. 2015|format=PDF}}</ref> Naseljeno mjesto Sarajevo, imalo je po istom popisu 416.497 stanovnika. Ostalih 110.552 stanovnika živjelo je u 335 naseljenih mjesta, u 10 općina. === Religija === Većina stanovnika su muslimani, a sama konfesionalna slika Sarajeva je jedinstvena u Evropi, zbog njene raznolikosti grad se nerijetko poredi sa [[Jerusalem]]om. Sarajevo je sjedište [[Reisul-ulema|Reisul-uleme]], poglavara [[Islam u Bosni i Hercegovini|Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini]], sjedište [[Pravoslavlje u Bosni i Hercegovini|Dabrobosanske mitropolije]] [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]], te sjedište [[Vrhbosanska nadbiskupija|Vrhbosanske nadbiskupije]] [[Katolička crkva|rimokatoličke crkve]] u Bosni i Hercegovini. Prema popisu iz 2013. godine 252.653 stanovnika Sarajeva je navelo svoju religijsku pripadnost. Prema tim podacima najviše je pripadnika islama 225.088 (81,69%), dok je kršćana 23.140 ili 8,4% (katolika 12.608 i pravoslavaca 10.532). Potpuna religijska struktura grada data je na sljedećem grafikonu. {{Stubičasti dijagram | naslov = Religijska pripadnost stanovništva Sarajeva 2013. god. | širina = 500px | širina_stubovima = 60% | lijevo1 = Religijska grupa | desno1 = Broj stanovnika | maks = 275524 |ime_stuba1 = [[Islam]] |boja_stuba1=#99C68E|cifra_stuba1=225088|tekst_stuba1=225.088 (81,69%) |ime_stuba2 = [[Katoličanstvo]] |boja_stuba2=#FA8072|cifra_stuba2=12608|tekst_stuba2=12.608 (4,58%) |ime_stuba3 = [[Pravoslavlje]] |boja_stuba3=#87CEEB|cifra_stuba3=10532|tekst_stuba3=10.532 (3,82%) |ime_stuba4 = Ateisti, agnostici, ne izjašnjavaju se, bez odgovora |boja_stuba4=#D2B48C|cifra_stuba4=22871|tekst_stuba4=22.871 (8,30%) |ime_stuba5 = Ostali |boja_stuba5=#BEB48D|cifra_stuba5=4425 |tekst_stuba5=4.425 (1,61%) |tekst = }} Urbanu sliku grada krase brojni sakralni objekti četiri svjetske konfesije: [[Džamija|džamije]] iz osmanskog perioda, pravoslavne, katoličke i evangelističke crkve, [[sinagoga]] i drugi kulturno-historijski spomenici, koji se nalaze u samom centru grada Sarajeva, udaljeni tek stotinjak metara jedni od drugih. <gallery mode="packed" heights="175px"> Sarajevo Kaisermoschee.JPG|[[Careva džamija (Sarajevo)|Careva džamija]] Sarajevo ortodox church.JPG|[[Saborna crkva u Sarajevu]] JesusesHearthCathedral.jpg| [[Sarajevska katedrala]] Sarajevo Synagoge 03.jpg|[[Sarajevska sinagoga]] </gallery> == Arhitektura == [[Datoteka:Sarajevo Begova Mosque 1900.jpg|mini|150p|desno|Begova džamija 1900. godine]] [[Datoteka:BiH, Sarajevo - Svrzina kuća 1.jpg|mini|150p|desno|Svrzina kuća]] [[Datoteka:Sarajevo princip bruecke.jpg|mini|150p|desno|Latinska ćuprija]] [[Datoteka:Sarajevo Admejdan.jpg|mini|150p|desno|Muzički paviljon]] [[Datoteka:Sarajevo Sahatklula by Klackalica.jpg|mini|150p|desno|Sarajevska sahat-kula]] [[Datoteka:BBI Shopping and Business Center.jpg|mini|150p|desno|ARIA Centar]] [[Datoteka:Hotel Holiday u Sarajevu, prijašnji Holiday Inn.png|mini|180p|desno|Hotel Holiday u Sarajevu, prijašnji Holiday Inn]] [[Datoteka:Sarajevo city tour , Bosnia Herzegovina in Ultra 4K.webm|thumb|Sarajevo gradska tura video]] Sarajevo se može pohvaliti dobro očuvanim starim trgovačkim dijelom grada, [[Baščaršija|Baščaršijom]], koja je nastala u periodu osmanske vladavine u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Ovaj dio grada obiluje jedinstvenim arhitektonskim ostvarenjima osmanske gradske [[Arhitektura Bosne i Hercegovine|arhitekture]], među kojima su brojne potkupolne [[džamija|džamije]], te tradicionalne forme orijentalne arhitekture poput: [[konak]]a, [[han]]ova i [[bezistan]]a. Ratna uništavanja,<ref>{{cite web|last1=Perlez|first1=Jane|title=Ruins of Sarajevo Library Is Symbol of a Shattered Culture|url=http://www.nytimes.com/specials/bosnia/context/0812yugo-bosnia-sara.html|publisher=The New York Times|date=12. 8. 1996|access-date=24. 9. 2015}}</ref> kao i rekonstrukcija, brojnih uništenih kulturnih i vjerskih objekata, kao što su [[Gazi Husrev-begova biblioteka]], [[Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine|Nacionalna i univerzitetska biblioteka]], [[Orijentalni institut u Sarajevu|Orijentalni institut]] i [[Olimpijski muzej Sarajevo|Olimpijski muzej]], doveli su do donošenja zakona o zaštiti kulture i kulturnih institucija. ==== Osmanski period ==== * [[Baščaršijska džamija]], 1516. * [[Gazi Husrev-begova džamija]], 1531. * [[Gazi Husrev-begova medresa|Kuršumli medresa]], 1537/38. * [[Gazi Husrev-begov bezistan]], 1540. * [[Bijela tabija]], oko 1550. * [[Alipašina džamija]], 1560/61. * [[Ferhadija džamija (Sarajevo)|Ferhadija džamija]], 1561/62. * [[Kozija ćuprija]], prva polovina 16. stoljeća * [[Brusa bezistan]], 1561. * [[Careva džamija (Sarajevo)|Careva džamija]], 1566. * [[Muzej Jevreja Bosne i Hercegovine|Stari jevrejski hram]], 1580/81, današnji oblik 1821. * [[Morića han]], kraj 16. stoljeća * [[Sarajevska sahat-kula]], kraj 16. stoljeća * [[Stara pravoslavna crkva u Sarajevu|Stara pravoslavna crkva]], 1539. * [[Kapi-kula na Ploči]], početak 18. stoljeća * [[Višegradska kapi-kula]], početak 18. stoljeća * [[Sebilj]], 1754, današnji oblik 1891. * [[Latinska ćuprija]], bivši [[Principov most]], 1789. * [[Turbe sedam braće]], 1815. * [[Svrzina kuća]], tradicionalna bosanska gradska kuća, 1832. * [[Zgrada Ministarstva odbrane na Bistriku]], 1854/56. * [[Saborna crkva u Sarajevu|Saborna crkva]], 1863/72. * [[Konak na Bistriku]], 1867/69. === Austro-ugarski period === * [[Dom Armije u Sarajevu|Dom Armije]], 1880/81. * [[Hotel "Evropa"]], 1880/81. * [[Despića kuća]], 1881. * [[Katedrala Srca Isusova]], 1884/89. * [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo BiH]], 1885. * [[Ćumurija most]], 1886. * [[Marijin dvor (zgrada)|Palata Marijin dvor]], 1885/95. i 1897. * [[Čobanija (most)|Čobanija most]], 1888. * [[Eiffelov most]], 1893. * [[Careva ćuprija]], 1897. * [[Fakultet islamskih nauka u Sarajevu|Fakultet islamskih nauka]], 1887/89. * [[Sarajevska vijećnica|Vijećnica]], kasnije Nacionalna biblioteka Bosne i Hercegovine, 1891/96. * [[Inat kuća]], kraj 19. stoljeća * [[Gradska tržnica Markale]], 1894. * [[Narodno pozorište Sarajevo|Narodno pozorište]], 1897/98. * [[Sarajevska pivara]], 1898. * [[Drvenija most]], 1899. * [[Akademija likovnih umjetnosti u Sarajevu|Akademija likovnih umjetnosti]], bivša Evangelistička crkva, 1898/99. * [[Crkva svetih Ćirila i Metoda u Sarajevu|Crkva Sv. Ćirila i Metoda]], kraj 19. stoljeća * [[Sarajevska sinagoga|Aškenaška sinagoga]], 1902. * [[Crkva Kraljice svete krunice]] na Banjskom brijegu, 1910/11. * [[Franjevačka crkva svetog Ante Padovanskog]], 1912/14. * [[Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine]], 1912. * [[Rektorat Univerziteta]], 1912/14. * [[Zgrada "Napretka"]], 1912/13. * [[Banka na Obali]], 1913. * [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljski muzej BiH]], 1913. * [[Zgrada glavne pošte u Sarajevu|Zgrada glavne pošte]], 1913. * [[Jajce (kasarna)]], 1913/14. * [[Muzički paviljon u Sarajevu|Muzički paviljon]], 1913. === Moderni period === * [[Centralna banka Bosne i Hercegovine|Centralna banka BiH]], 1929. * [[Crkva svetog Preobraženja u Sarajevu|Crkva svetog preobraženja]], 1939. * [[Crkva svetog Josipa (Sarajevo)|Crkva svetog Josipa]], 1940. * [[Higijenski zavod]], 1950. * [[Pozorište lutaka]], 1950. * [[Historijski muzej Bosne i Hercegovine|Historijski muzej]], 1958. * [[Skenderija]], sportski i kulturni centar, 1969. * [[Ledena dvorana]] * [[RTV Dom]], 1974. i 1983. * [[Elektroprivreda Bosne i Hercegovine|Elektroprivreda BiH]], 1978. * [[Zgrada "Oslobođenja"]], 1981/82. * [[Hotel "Holiday Inn"]], 1983. * [[Olimpijska dvorana Zetra]], 1983. * [[UNITIC poslovno-upravne zgrade]], 1986. * [[Bošnjački institut]], 2001. * [[Avaz Business Center]], 2005. * [[Bosmalov gradski centar]], 2006. * [[Avaz Twist Tower]], 2008. * [[ARIA Centar]], 2009. * [[Importanne Centar]], 2010. * [[Alta Centar]], 2010. * [[Sarajevo City Center]], 2014. === Nacionalni spomenici === {{Glavni|Spisak nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u Sarajevu}} [[Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine]], odabrala je 102 spomenika, građevine i komplekse građevina u Sarajevu za [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine|Nacionalne spomenike Bosne i Hercegovine]].<ref>{{cite web|url=http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1|title=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika|work=kons.gov.ba|access-date=24. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151025010656/http://kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1|archive-date=25. 10. 2015|url-status=dead}}</ref> Na privremenoj listi Komisije, nalazi se još 21 spomenik, čije će proglašenje uslijediti.<ref>{{cite web|url=http://www.kons.gov.ba/main.php?mod=spomenici&extra=Privremeni&blok=2&indexGrad=1&lang=1&idGrad=86|title=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika|work=kons.gov.ba|access-date=24. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150416023757/http://www.kons.gov.ba/main.php?mod=spomenici&extra=Privremeni&blok=2&indexGrad=1&lang=1&idGrad=86|archive-date=16. 4. 2015|url-status=dead}}</ref> == Građevine == === Mostovi === {{Glavni|Mostovi u Sarajevu}} <!--http://www.sarajevo.ba/ba/article.php?pid=16 http://www.scribd.com/doc/31536540/Mostovi-u-BiH http://www.youtube.com/watch?v=6L76TGXJd8o--> Doline sarajevskih rijeka su predstavljale osnovu komunikacije i kretanja, koja povezuje istok i zapad kroz središte Balkana, već za [[Iliri|Ilire]] i njihovo pleme [[Desitijati|Desitijata]] u [[bronzano doba|bronzanom dobu]], te [[Rimljani|Rimljane]], koji ovdje grade ceste, koje povezuju [[Narona|Naronu]] s [[Podrinje]]m i [[Podunavlje]]m. Tokom [[srednji vijek|srednjeg vijeka]] to je dio ''bosanskog druma'', koji je iz [[Srednja Evropa|Srednje Evrope]] i sa [[Jadran]]a prolazio kroz [[Hrvatska|Hrvatsku]], [[Bosna i Hercegovina|Bosnu]] i [[Srbija|Srbiju]] do [[Carigrad]]a, čime tadašnja [[Vrhbosna]] postaje centrom domaće i strane trgovine. Iz doba [[Osmansko Carstvo|osmanske vlasti]] potiču najstariji [[most]]ovi u Sarajevu: stari [[Rimski most]], nedaleko od Sarajeva, [[Kozija ćuprija]], [[Šeher-Ćehajina ćuprija]] i [[Careva ćuprija]] u starom dijelu grada. Obale Miljacke premošćuju i noviji mostovi iz doba [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] uprave: [[Ajfelov most]], [[Čobanija (most)]] ili [[Ćumurija most]], kao i savremeni mostovi: [[Most Skenderija]], [[Most Suade i Olge]], [[Most malezijsko-bosanskohercegovačkog prijateljstva]] i dr. Neki od sarajevskih mostova su isključivo pješački. === Trgovi i ulice === {{sekcija}} === Vjerski objekti === {{Glavni|Spisak vjerskih objekata u Sarajevu}} ==== Mezarja/Groblja ==== {{Glavni|Spisak grobalja u Sarajevu}} <gallery mode="packed"> Mezarje Stadion Cemetery.jpg|Mezarje Stadion Groblje Sveti arhanđeli, Georgije i Gavrilo (Sarajevo).jpg|Groblje Sveti arhanđeli, Georgije i Gavrilo </gallery> Najstarije [[Nekropola|nekropole]] [[Crkva bosanska|crkve bosanske]], [[Bogumili|bogumilske]], [[Pravoslavna crkva u Bosni i Hercegovini|pravoslavne]] i [[Katolička crkva Bosne i Hercegovine|katoličke]] i [[Mezarje|islamska mezarja]] razasuta su gradom. [[Stećak|Stećci]], monumentalni kameni blokovi i jedinstveni nadgrobni spomenici iz [[Srednji vijek|srednjevjekovnog perioda]] mogu se naći nedaleko od Sarajeva u selu [[Nekropola stećaka u selu Šabići|Šabići]] kod [[Trnovo (FBiH)|Trnova]] i selima [[Dolovi (Konjic)|Dolovi]] i [[Lukomir]] na obroncima [[Bjelašnica|Bjelašnice]]. Gradsko groblje [[Bare (groblje)|Bare]] je sa 33 ha površine, jedno od većih u Europi, a po konfiguraciji terena i položaju jedno je od interesantnijih i ljepših grobalja na [[Balkan]]u. Na groblju „Bare“ su grobljanske površine za pripadnike svih religija: [[musliman]]e, [[Pravoslavlje|pravoslavne]], [[Rimokatoličanstvo|katolike]], [[Judaizam|judaiste]], [[evangelist]]e, [[adventist]]e, [[Starokatolička crkva|starokatolike]], kao i [[Ateizam|ateiste]]. <!--Na njemu počivaju:--> Novo gradsko groblje [[Vlakovo (groblje)|Vlakovo]] je izgrađeno u septembru 1985. godine nedaleko od Sarajeva, u vrijeme kada je groblje „Bare“ bilo gotovo popunjeno. Groblje se proteže na 25 ha, na kome se obavlja najveći broj sahrana. [[Stadion (groblje)|Stadion]] je zbog svog nastanka groblje jedinstveno u svijetu. Životnom nuždom, za vrijeme [[Opsada Sarajeva|opsade Sarajeva]], 1992–95. godine kada su, usljed svakodnevnih artiljerijskih i snajperskih napada na grad sa okolnih brda, mnoga groblja bila nedostupna, a broj civilnih žrtava rastao, jedan nogometni stadion pretvoren je u groblje.<ref>{{cite web|url=http://cvijet.ba/gradska_groblja|archive-url=https://web.archive.org/web/20110823060120/http://cvijet.ba/gradska_groblja|title=cvijet.ba - briga o grobljima Sarajevskog kantona|archive-date=23. 8. 2011|work=cvijet.ba|access-date=24. 9. 2015|url-status=dead}}</ref> Neobično lijepa su stara groblja [[Alifakovac (groblje)|Alifakovac]] i [[Jevrejsko groblje u Sarajevu|Jevrejsko groblje]]. == Kultura == {{Glavni|Kultura u Sarajevu}} === Opere i pozorišta === Prve klasične, pozorišne predstave u gradu održavale su se u [[Despića kuća|Despića kući]], pa se ovaj objekat može smatrati pretečom savremenog [[pozorište|pozorišta]] u Sarajevu.<ref>{{cite web|url=http://www.sonar.ba/discover.php?lang=ba&action=full&id=14|title=Official Destination Sarajevo Guide|work=Sarajevo.travel|access-date=24. 9. 2015}}</ref> Danas je tu smješten Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti.<ref>{{cite web|url=http://www.muzejsarajeva.ba/content/view/24/39/lang,ba/|archive-url=https://web.archive.org/web/20070808150008/http://www.muzejsarajeva.ba/content/view/24/39/lang,ba/|title=Muzej Sarajeva - Despica kuca|author=Administrator|archive-date=8. 8. 2007|work=muzejsarajeva.ba|access-date=24. 9. 2015|url-status=dead}}</ref> [[Narodno pozorište Sarajevo|Narodno pozorište]], osnovano [[1921.]] kao dramski teatar, je najstariji bosanskohercegovački profesionalni teatar. Jedan od prvih direktora Narodnog pozorišta Sarajevo bio je [[Branislav Nušić]]. Od 1946. Narodno pozorište dobija i muzičke segmente djelovanja: [[Sarajevska opera|operu]] i [[Sarajevski balet|balet]]. Kao jedini operski i baletni teatar u državi, središnje je mjesto razvoja scenske umjetnosti u Bosni i Hercegovini. Veliki broj glumaca, režisera, scenografa, kostimografa, koreografa, dirigenata, baletnih i opernih umjetnika, sticali su slavu na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo, kao što je [[Ljiljana Molnar-Talajić]], svjetski priznata [[primadona]], koja je ponijela slavu sarajevskog i bosanskohercegovačkog teatra i na pozornicama najznačajnijih svjetskih teatara. Narodno pozorište Sarajevo ima 225 zaposlenih, a svoju djelatnost ostavaruje u matičnoj kući na [[Obala Kulina bana|Obali Kulina bana]]<ref>{{cite web|url=http://nps.ba/|title=Narodno pozorište Sarajevo|work=nps.ba|access-date=24. 9. 2015}}</ref> , kao i u zgradi [[Terezija]], gdje se nalaze radionički prostor i produkcija scenografije. Narodno pozorište Sarajevo član je [[Nova evropska teatarska asocijacija|Nove evropske teatarske asocijacije]]. [[Kamerni teatar 55]] počeo je sa radom 7. marta 1955. godine. Njegov osnivač bio je [[Jurislav Korenić]] (1914–1974). Teatar je, na tragu novih teatarskih stremljenja u tadašnjoj Evropi, bio novost na ovim prostorima i primjer kojeg su slijedili brojni teatri. Prezentira novi vid dramaturgije, ”dramu apsurda” ili “anti dramu” ili “novu dramu”. Izvode se tekstovi [[Samuel Beckett|Becketta]], [[Alfred Jarry|Jarryja]], [[Jean Genet|Geneta]], [[Eugène Ionesco|Ionesca]], Schwartza, [[Anton Pavlovič Čehov|Čehova]]… i drugih autora, čija poetika u modernom teatru proizlazi iz “apsurdnog osjećanja života”. Karakterizira ga pozornica “ring”, okružena gledalištem, umjesto frontalnog tipa scene, s nepremostivom “rampom”, s intimnijom, prirodnijom i iskrenijom glumačkom igrom.<ref>{{cite web|title=Službena stranica Kamernog teatra 55 u Sarajevu|url=http://www.kamerniteatar55.ba/|access-date=24. 9. 2015}}</ref> [[Pozorište mladih Sarajevo|Pozorište mladih]]<ref>{{cite web|title=Pozorište mladih Sarajevo|url=http://www.pozoristemladih.ba/|access-date=24. 9. 2015}}</ref> nastalo je 1977. godine udruživanjem dva pozorista: Pionirskog pozorišta i Pozorista lutaka, sa dvije samostalne scene, Lutkarskom i Dramskom. Oba teatra osnovana su 1950. godine. Prvih desetak godina postojanja Pionirsko pozoriste nema svog ansambla, pa po projektu angažuje glumce iz drugih teatara i "glumce" djecu, od koji su neki i danas poznati i priznati umjetnici. Pozorište lutaka u tom periodu njeguje marionetu kao osnovni izraz. Njime rukovodi [[Adolf Pomezni]]. Pionirsko pozorište 1960-tih godina osniva svoj profesionalni ansambl, mijenja naziv u ''Pozorište za mlade'', i počinje sa postavljanjem sve ambicioznijih projekata, koji nisu namijenjeni samo najmlađim, nego pretenduju animiranju što širih grupacija mladih. Na čelo Pozorišta lutaka dolazi pozorišni mag Jurislav Korenić i njegovim dolaskom nastaje novi period u razvoju teatra, što se ogleda u različitim lutkarskim tehnikama koje se primjenjuju, kao i u samom istraživanju mogućnosti daljeg razvoja lutkarstva uopće. Igraju se relevantna djela domaćih i svjetskih autora: J. Skupa i K. Venig: "Srećko među bubama", J. Vandot i V. Rabadan: "Kekec", zatim "Pinokio", D. Bibanovića, "Alisa u zemlji čuda", L. Paljetka, "Palčić Dugonja", G. Simića, "Pepeljuga", D. Todorovića, na Lutkarskoj, a [[William Shakespeare|Shakespeareove]] "Bura" i "Komedija zabuna", [[Aristofan]]ove "Ptice", Homerova "Odiseja", [[Jarry]]jev "Kralj Ibi", Držićeva "Novela od Stanca", [[Ionesco]]v "Kralj umire", Kurićeva "Ljepotica i zvijer". Lukićeve "I opet Nušić" i "Bašeskija, san o Sarajevu", i mnoge druge na Dramskoj sceni. U saradnji s domaćim i stranim režiserima, uz zajednički angažman [[MESS]]-a i glumaca u Sarajevu, u Pozorištu mladih tokom rata premijerno su izvedene brojne predstave: [[Samuel Beckett|Beckettov]] "Čekajući Godoa", [[Euripid]]esov "Alkestis", [[Schuman]]ov "Cirkus Veliko stopalo", [[Jarry]]jev "Okovani Ibi", [[Miller]]ova "Hamlet mašina", G. Simić: "Bajka o Sarajevu", F. Furaković: "Abeceda"…, a po završetku rata pozorište nastavlja svoju djelatnost predstavama "Tri jezika", [[F. Hohler]]a, "Dijete školjke", [[R. Herfurtner]]a, "Kraj igre", [[Samuel Beckett|S. Becketta]], "Familija" (Zeko, Zeko), [[C. Serreau]]a, "Tajna dvorske lude", [[Hazim Akmadžić|H. Akmadžića]], "Makbet",[[William Shakespeare|W. Shakespearea]], "Kad bi ovo bila predstava", [[Almir Imširević|A. Imširevića]], "Spaseni za dlaku", [[T. Wilder]]a, "Košmar o Bosni", N. Veličkovića i dr. [[SARTR|Sarajevski ratni teatar SARTR]]<ref>{{cite web|url=http://www.sartr.ba/|title=SARTR — Sarajevski ratni teatar|work=sartr.ba|access-date=24. 9. 2015|archive-date=7. 8. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130807102353/http://www.sartr.ba/|url-status=dead}}</ref> utemeljen je 17. maja 1992. godine na inicijativu reditelja [[Dubravko Bibanović|Dubravka Bibanovića]] i [[Gradimir Gojer|Gradimira Gojera]], [[Đorđe Mačkić|ing. Đorđa Mačkića]] i pisca [[Safet Plakalo|Safeta Plakala]], a okupio je glumce i saradnike iz tri profesionalna sarajevska teatra koja su, zbog rata u BiH, morala obustaviti svoj rad. U augustu 1992. SARTR je konstituiran kao vojna jedinica pri Regionalnom štabu Oružanih snaga BiH Sarajevo, a 12. januara 1993. godine Odlukom Ratnog Predsjedništva Skupštine grada Sarajeva, kao javna ustanova iz oblasti kulture od posebnog interesa za odbranu grada. Odlukom Skupštine Kantona Sarajevo od 24. jula 1997. ulogu osnivača SARTR-a preuzeo je Kanton Sarajevo. Od 2003. Sarajevski ratni teatar SARTR je nosilac [[Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva|Šestoaprilske nagrade]]. Njegov pokretač i redatelj, [[Safet Plakalo]], opisuje SARTR kao "duhovno oružje protiv nadrealizma rata", zaokružujući njegov karakret u motu "teatrom protiv smrti". Unatoč ograničenim sredstvima, SARTR je danas uspješna profesionalna kuća s brojnim međunarodnim koprodukcijama, nastupima i nagradama. === Muzeji i galerije === {{Glavni|Spisak muzeja u Sarajevu|Spisak galerija u Sarajevu}} [[Datoteka:Sarajevo Haggadah.jpg|thumb|left|kopija [[Sarajevska hagada|Sarajevske hagade]]]] Kao grad poznat po svojoj historiji i kulturi Sarajevo obiluje muzejima. Neki od njih su: [[Muzej Sarajeva]], [[Ars Aevi|Ars Aevi muzej umjetnosti]], [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine]], [[Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine]], [[Historijski muzej Bosne i Hercegovine]], [[Olimpijski muzej Sarajevo|Olimpijski muzej]], [[Brusa bezistan]], [[Muzej "Sarajevo 1878–1918."]], [[Muzej Jevreja Bosne i Hercegovine]], [[Muzej ratnog djetinjstva]], [[Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine]], [[Muzej "Alija Izetbegović"]] i [[Tunel spasa]]. Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine je dom [[Sarajevska hagada|Sarajevske hagade]], [[Iluminirani rukopisi|iluminiranog rukopisa]] i najstarijeg dokumenta [[Sefardi|sefardskih]] [[Jevreji|Jevreja]] na svijetu, objavljene u Barceloni oko 1350. a koja sadrži tradicionalne jevrejske [[Hagada|hagade]]. Ovaj dokument je stalno izložen u muzeju i jedina je preostala ilustrirana sefardska hagada na svijetu. Zemaljski muzej također je domaćin cjelogodišnjih izložbi koje se odnose na lokalnu, regionalnu i međunarodnu kulturu i historiju te je dom za preko 5.000 artefakata iz bosanske historije. Galerije Sarajeva su: [[Collegium Artisticum]], [[Gakerija Mak|Mak]], [[Galerija "Roman Petrović"|Roman Petrović]], [[Galerija Novi hram|Novi hram]], [[Atelje-zbirka Safet Zec]], [[Galerija Mersada Berbera 'E&A']], [[Galerija Paleta|Paleta]], [[Galerija Sveti Anto]], [[Galerija Boris Smoje|Boris Smoje]], [[Mala galerija]], [[Galerija Kicoš]] i dr. <gallery mode="packed"> Sarajevo, Baščaršija II.jpg|[[Bošnjački institut]] Sarajevo, muezum Alije Izetbegoviće.jpg|[[Muzej "Alija Izetbegović"]] Sarajevo 1914 museum IMG 1118.JPG|[[Muzej "Sarajevo 1878–1918."]] Exterior house - Sarajevo Tunnel Museum (2).jpg|[[Tunel spasa]] National Museum of BiH Aerial.JPG|[[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine]] </gallery> === Festivali === {{Glavni|Spisak festivala u Sarajevu}} Sarajevo je međunarodno poznato po svojoj eklektičnoj i raznolikoj ponudi od preko 50 godišnjih festivala. [[Sarajevo Film Festival]] osnovan je 1995. godine za vrijeme rata u BiH i postao je premijerni i najveći filmski festival u [[Jugoistočna Evropa|jugoistočnoj Evropi]].<ref name="About the Festival">{{cite web |url=http://www.sff.ba/en/page/about-the-festival |title=About the Festival |publisher=Sarajevo Film Festival Official Website |access-date=3. 4. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180708191719/https://www.sff.ba/en/page/about-the-festival |archive-date=8. 7. 2018 |url-status=dead }}</ref> Festival se održava u [[Narodno pozorište Sarajevo|Narodnom pozorištu]], uz projekcije u Pozorištu na otvorenom ''Metalac'' i Bosanskom kulturnom centru. Sarajevo je proglašeno [[Grad filma|Gradom filma]].<ref>{{Cite web|url=https://en.unesco.org/creative-cities/events/unesco-designates-66-new-creative-cities|title=UNESCO designates 66 new Creative Cities {{!}} Creative Cities Network|website=en.unesco.org|access-date=23. 9. 2021}}</ref> Međunarodni festival [[MESS]] eksperimentalni je pozorišni festival i najstariji pozorišni festival na [[Balkan]]u.<ref>{{cite web|url=http://befestival.org/about/european-network/|title=MESS International Theatre Festival|publisher=befestival.org}}</ref> Godišnji [[Omladinski Film Festival Sarajevo]] prikazuje igrane, animirane i kratke filmove iz cijelog svijeta i premijerni je studentski filmski festival na Balkanu.<ref>{{cite web|url=http://balkans.aljazeera.net/vijesti/omladinski-film-festival-sarajevo-predstavlja-nove-mlade-autore|title=Omladinski filmski festival Sarajevo predstavlja nove mlade autore|publisher=Al Jazeera Balkans|date=4. 7. 2017}}</ref> Također poznati su i festivali kao što su: [[Sarajevska zima]], [[Sarajevski džez festival]], ljetni kulturni festival ''[[Baščaršijske noći]]'' i Svjetski televizijski festival orijentalne muzike. === Muzika === {{Glavni|Sarajevska muzička scena|Spisak bosanskohercegovačkih patriotskih pjesama}} [[Datoteka:Tifa i Bregovic Nis polovina 80-ih.jpg|thumb|right|250px|[[Bijelo dugme]], muzička grupa koje se smatra najpopularnijim bendom koji je ikada postojao u bivšoj Jugoslaviji i jednim od najvažnijih aktera jugoslovenske rock scene. Na slici su Mladen Vojičić Tifa (lijevo) i Goran Bregović (desno)]] [[Datoteka:Evstafiev-bosnia-cello.jpg|thumb|right|250px|[[Vedran Smailović]] svira violončelo na ruševinama [[Sarajevska vijećnica|Sarajevske vijećnice]] 1992.]] Sarajevo je kroz historiju bilo jedan od najvažnijih muzičkih centara u regiji. Sarajevska muzička scena ima dugu tradiciju a kao njena najplodonosnija era smatra se period između [[1961.]] i [[1991.]] U to doba počine se razvijati ''Sarajevska škola pop rocka'' a osnivaju se muzičke grupe kao što su: [[Indexi]] (1962), [[Ambasadori]] (1968), Pro Arte a na sceni se pojavljuju i kantautori poput [[Kemal Monteno|Kemala Montena]]. Period ekspanzije sarajevske muzičke scene nastavlja se i tokom 1980-ih, s bendovima: [[Plavi orkestar]], [[Crvena jabuka]] i [[Divlje jagode]], po većini kritičara, pionirima u regionalnom rokenrol pokretu. Sarajevo je takođe bilo dom i mjesto nastanka vjerojatno najpopularnijeg i najuticajnijeg jugoslovenskog rock sastava svih vremena, [[Bijelo dugme|Bijelog Dugmeta]] (1974), u velikoj mjeri jugoslavenske paralele sa [[The Rolling Stones|Rolling Stonesima]], kako po popularnosti tako i po utjecaju na druge muzičke sastave. Sarajevo je također bilo dom vrlo zapažene urbane subkulture post-punka poznate pod nazivom [[Novi primitivizam]], koja je započela početkom 1980-ih s Baglama Bandom koji je zabranjen nedugo nakon izdanja svog prvog LP-a a koji je uveden u ''mainstream'' bendove kao što je [[Zabranjeno pušenje]] i [[Elvis J. Kurtović & His Meteors]], kao i kroz prvobitno radio a potom i tv serijal [[Top lista nadrealista]]. Ostali značajni bendovi koji se smatraju dijelom ove subkulture su [[Bombaj štampa]]. Pored i odvojeno od Novog primitivizma, Sarajevo je rodni grad jednog od najznačajnijih bivših jugoslavenskih alternativnih industrijskih bendova, [[SCH (bend)|SCH]]-a. U periodu do 90-tih u Sarajevu su osnivani i mnogi drugi popularni bendovi kap što su: [[Merlin (grupa)|Merlin]], [[Valentino (grupa)|Valentino]], [[Bolero (muzička grupa)|Bolero]] i dr. S razlogom se sarajevska muzička scena, pogotovo 70-tih i 80tih godina smatra kao najuspješnija scena tadašnje Jugoslavije. Što je možda još važnije, Sarajevo je krajem 19. i tokom 20. vijeka bilo dom rastućem i velikom centru stvaranja zapisa [[Sevdalinke]] i u velikoj mjeri je doprinijelo tome da se ovaj historijski žanr muzike ponovo ''probije'' na glavnu scenu s obzirom da je sevdalinka dugi niz vijekova bila važan i jedan od najpoznatijih segmenata [[Kultura Bosne i Hercegovine|Bosanske kulture]]. Tekstopisci i muzičari kao što su [[Himzo Polovina]], [[Safet Isović]], [[Zaim Imamović]], [[Zehra Deović]], [[Halid Bešlić]], [[Hanka Paldum]], [[Nada Mamula]], [[Meho Puzić]] i mnogi drugi su tokom svoje karijere živjeli i komponovali u Sarajevu gdje su i napisali neke od svojih najvažnijih djela. Sarajevo je takođe u velikoj mjeri utjecalo na pop scenu Jugoslavije s muzičarima poput Zdravka Čolića, Kemala Montena, Dine Merlina, Seida Memića Vajte, Harija Mata Harija, Mladena Vojičića Tife, Željka Bebeka i mnogih drugih. Mnogi noviji sarajevski bendovi također su pronašli ime i afirmirali se u Sarajevu, poput [[Regina (grupa)|Regine]] koja je također snimila dva albuma za vrijeme Jugoslavije i [[Letu štuke]], koji je zapravo osnovan u Jugoslaviji sa poznatim bosanskohercegovačko-američkim piscem [[Aleksandar Hemon|Aleksandrom Hemonom]] ali je reputaciju stekao kasnije, tokom 2000-ih. Sarajevo je u novije vrijeme dom važne i eklektične kombinacije novih bendova i nezavisnih muzičara, koji nastavljaju djelovati i nastupati na sve većem broju festivala i koncerata širom države. U gradu se održava i najveći jazz festival u regiji, Sarajevski džez festival. Američki heavy metal sastav [[Savatage]] objavio je pjesmu pod nazivom ''Badnjak (Sarajevo 12/24)'' na svom albumu ''Dead Winter Dead'' 1995. godine, a govori o sviraču violončela koji je svirao zaboravljenu božićnu pjesmu u ratom razorenom Sarajevu. Pjesmu je kasnije isti bend ponovo objavio pod nazivom ''Transsibirski orkestar'' na svom prvom albumu ''Badnjak i druge priče'' 1996. godine, pri čemu je pjesma postigla trenutni uspjeh i popularnost. Nakon rata, irska rock grupa [[U2 (grupa)|U2]] je bila prva strana grupa koji je održala koncert u gradu. === Kulturne institucije === Uz nekoliko nacionalnih i gradskih [[pozorište|pozorišnih]] kuća, [[muzej]]a i kulturnih institucija, Sarajevo je i važno mjesto na kulturnoj mapi ovog dijela evropskog kontinenta. Druge kulturne institucije uključuju [[Sarajevski kulturni centar]], Sarajevsku biblioteku, [[Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine|Umjetničku galeriju BiH]] i [[Bošnjački institut]]. === Gastronomija === {{sekcija}} == Turizam i rekreacija == {{Glavni|Turističke atrakcije u Sarajevu}} Svjetski poznat turistički vodič ''[[Lonely Planet]]'' svrstao je Sarajevo 2006. godine na 43. mjesto najljepših gradova svijeta,<ref name="Lonely Planet 2006">{{cite book|title=The Cities Book: A Journey Through The Best Cities In The World|date=2006|publisher=Lonely Planet Publications|location=Melbourne|isbn=1-74104-731-5|url=https://archive.org/details/lonelyplanetciti00lone}}</ref> a u decembru 2009. je Sarajevo izabrano među deset gradova koje vrijedi posjetiti u 2010. godini.<ref>{{cite web |url=http://www.news.com.au/travel/galleries/gallery-e6frflw0-1225794915428?page=2 |title=Lonely Planet's Top 10 Cities 2010 &#124; Lonely Planet's Top 10 Cities 2010 |publisher=News.com.au |access-date=19. 1. 2010 |archive-date=10. 10. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101010052209/http://www.news.com.au/travel/galleries/gallery-e6frflw0-1225794915428?page=2 |url-status=dead }}</ref> Prema podacima iz 2013. godine Sarajevo je posjetilo 302.570 turista, što je za 17,9% više u odnosu na prethodnu godinu, sa ostvarenih 595.637 noćenja, što je za 18% više nego u 2012. godini.<ref>{{cite web|url=http://ekapija.ba/bs/Vijest/kapital/u-ks-u-2013-je-najuspjesnija-turisticka-godina-od-kad-se-vodi-statistika/34489 |title=Kanton Sarajevo: Više turista u 2011 |publisher=Vijesti.ba |access-date=12. 3. 2013}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.fzs.ba/god.htm |title=Statistički Godišnjaci/Ljetopisi|publisher=Fzs.ba |access-date=12. 3. 2013}}</ref> Prema anketi koju je sproveo sajt Booking.com a u kojoj je učestvovalo preko 50.000 putnika Sarajevo je uvršteno na 7. mjesto od 10 najpopularnijih svjetskih destinacija za kušanje lokalnih kulinarskih specijaliteta u 2018. godini.<ref>{{cite web |title=Stats: Malaysia, Taiwan Top Destinations for Local Food |url=https://www.travelagentcentral.com/running-your-business/stats-malaysia-taiwan-top-destinations-for-local-food |website=www.travelagentcentral.com |access-date=7. 6. 2018}}</ref> Kao najpoželjniji grad je izabran malezijski grad Ipoh a na spisku su se našli uglavnom gradovi iz Azije a Sarajevo je uz [[peru]]ansku [[Lima|Limu]] jedini glavni grad neke od država. Sportski turizam uglavnom još uvijek koristi sportske objekte i terene sagrađene za potrebe Zimskih olimpijskih igara 1984. godine, posebno skijašta na obližnjim planinama Bjelašnica, Igman, Jahorina, Trebević i Treskavica. Primjeri popularnih destinacija Sarajeva i okoline su [[Vrelo Bosne]], [[Begova džamija]], [[Katedrala Srca Isusova|Sarajevska katedrala]] i džamija Gazi Husrev-bega. Turizam u Sarajevu uglavnom se fokusiran na historijskom, vjerskom, kulturnom i segmentu zimskih sportova. ==== Sarajevska žičara ==== {{Glavni|Sarajevska žičara}} [[Datoteka:Trebević CC (42065596011).jpg|mini|desno|250px|Pogled na Sarajevsku žičaru 2018.]] Trebevićka žičara, u sarajevskom žargonu poznatija kao uspinjača, svečano je otvorena 3. maja 1959. godine, a povezivala je [[Bistrik]] (583 m/nv) sa Vidikovcem na [[Trebević]]u (1160 m/nv). Puštanju u promet uspinjače prisustvovao je veliki broj građana, koji su „okupirali“ polaznu stanicu, ali i padinske ulice i avlije iznad kojih je prolazila. Polazna stanica se nalazila u ulici Avdage Šahinagića (u to vrijeme Dimitrija Tucovića) preko puta [[Sarajevska vijećnica|sarajevske Vijećnice]] na nadmorskoj visini 583 metra, a dolazila je na Vidikovac na [[Trebević]]u na 1160 m/nv. Visinska razlika je bila preko 570 metara, a razdaljina među stanicama je iznosila 2070 m. Stara Trebevićka žičara je po kategorizaciji spadala u red kabinskih žičara s kružnim tokom. Po konstrukciji je bila dvoužetna, tj. duž trase su se nalazila dva čelična užeta: jedno vučno, a drugo noseće. Na trasi su bili projektovani i ugrađeni rešetkasti čelični stubovi sa raščlanjenim temeljima (ukupno 8 stubova), a čija je visina bila između 8 i 24 metra. Sistem je imao 50 kabina kapaciteta po 4 putnika. Vožnja je trajala 12 minuta, a za jedan sat se moglo prevesti 800 putnika u oba pravca. Izgradnja žičare trajala je oko godinu dana, ali su priprema za njenu izgradnju počele već 1956. godine. Vodeći projektant žičare bio je František Šup iz [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]]. Na projektu i izgradnji žičare radile su vodeće jugoslavenske firme ''Impola'' iz [[Slovenska Bistrica|Slovenske Bistric]]<nowiki/>e, ''Termoelektro'' [[Beograd]], ''Jelšingrad'' [[Banja Luka]], te ''[[Energoinvest]]'' Sarajevo. Pogonski dio je naručen iz čehoslovačke firme ''Transeksport''. Na polaznoj i dolaznoj stanici su izgrađene čekaonice sa bifeima, a na dolaznoj stanici na Vidikovcu kasnije je sagrađen istoimeni restoran. Svojom dužinom od skoro 2.100 metara, trebevićka žičara bila je jedna od najznačajnijih u bivšoj Jugoslaviji, a jedna od rijetkih uopće koja polazi iz samog centra grada i za 12 minuta vas dovodi u netaknutu prirodu, oazu čistog zraka. Tokom [[Opsada Sarajeva|opsade]] grada, žičara je, zajedno sa polaznom i dolaznom stanicom na [[Trebević]]u, potpuno uništena.<ref>{{Cite web|url=https://www.zicara.ba/bs/article/27/historija-zicare|title=Prva izgradnja žičare {{!}} Žičara|website=www.zicara.ba|access-date=6. 10. 2018|archive-date=27. 4. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200427135431/https://www.zicara.ba/bs/article/27/historija-zicare|url-status=dead}}</ref> Nova Sarajevska žičara službeno je otvorena 6. aprila 2018. godine, na dan Grada Sarajeva. Sa ukupno 33 moderne korpe čini novi sistem, koji može iz grada do Trebevića prevesti do 1.200 putnika na sat, sa vožnjom koja u jednom smjeru traje oko 9 minuta. ==== Parkovi i šetališta ==== {{Glavni|Spisak parkova u Sarajevu}} U Sarajevu i periferiji nalazi se mnogo parkova, šetališta i izletišta. Popularna aktivnost građana Sarajeva je ulični šah, koji se obično igra na Trgu oslobođenja Alija Izetbegović. Veliki park je najveća zelena površina u centru grada u sklopu kojeg se nalazi i [[Spomen-obilježje ubijenoj djeci opkoljenog Sarajeva 1992–1995.|Spomen obilježje ubijenoj djeci opkoljenog Sarajeva]]. Park [[Hastahana]] je popularno mjesto za relaksaciju, također u gradu u naselju [[Marijin Dvor]]. Osim ovih parkova tu su i parkovi [[Prk Betanija|Betanija]], [[Da Riva]], [[Barice (Stari Grad)|Barice]] i dr. Od šetališta najpoznatije je [[Vilsonovo šetalište]], koje se proteže uz desnu obalu Miljacke kao i šetalište u blizini Sarajeva, [[Velika aleja]], koje povezuje Ilidžu sa vrelom Bosne. [[Kozija ćuprija]], u kanjonu Miljacka, istočno od Sarajeva također je popularna turistička destinacija. Zahvaljujući konfiguraciji zemljišta u Sarajevu i njegovoj okolini nalaze se mjesta odakle se pruža izvrstan panoramski pogled na Sarajevo. Jedno od takvih mjesta je [[Avaz Twist Tower]], restoran Park Prinčeva, Vidikovac (Trebević), [[Žuta tabija|žuta]]/[[Bijela tabija|bijela]] na [[Vratnik (Sarajevo)|Vratniku]], kao i brojni krovovi visokih zgrada širom grada. <gallery mode="packed" heights="150px"> Veliki Park Sarajevo.JPG|Veliki Park Koševo Park, Sarajevo.JPG|Koševski Park Vilsonovo šetalište.JPG|Vilsonovo šetalište Koševski potok via Pionirska dolina.JPG|Koševski potok teče kroz [[Pionirska dolina|Pionirsku dolinu]] (zoološki vrt) Sarajevo street chess.jpg|Ulični šah Hastahana Park, Sarajevo.jpg|Hastahana Park na Marijin Dvoru (u 2005.) Sarajevo Admejdan.jpg|Sarajevo Atmejdan ''Muzički paviljon'' </gallery> == Sport == [[Datoteka:Vucko.jpg|mini|120p|Vučko, maskota XIV Olimpijskih igara 1984. godine]] {{Glavni|Sport u Sarajevu|Spisak sportskih klubova u Sarajevu}} {{Dodatne informacije|Zimske olimpijske igre 1984.}} Iako u Sarajevu egzistiraju mnoga sportska društva i klubovi od kojih su neku postigli i evropski vrijedne rezultate ([[KK Bosna Royal|KK Bosna]] prvak Evrope 1979) Sarajevo je u svijetu sporta najpoznatije kao mjesto održavanja [[Zimske olimpijske igre 1984.|XIV zimskih olimpijskih igara]]. Neki od olimpijskih objekata su porušeni u zadnjem ratu ali su i obnovljeni kao što je slučaj sa [[Olimpijska dvorana Zetra|Olimpijskom dvoranom Zetra]] i [[Stadion "Asim Ferhatović Hase"|Olimpijski stadion "Asim Ferhatović Hase"]]. Od sportova u Sarajevu je najpopularniji nogomet i klubovi [[FK Sarajevo|Sarajevo]] i [[NK Željezničar|Željezničar]] koji igraju zapaženu ulogu ne samo u okviru bosanskohercegovačke [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer lige Bosne i Hercegovine]] već su dobre rezultate postigli i za vrijeme bivše Jugoslavije, te su najtrofejniji klubovi u državi. Od nogometnih klubova tu su još i [[FK Olimpik Sarajevo|FK Olimpic]] i [[NK SAŠK Napredak Sarajevo|NK SAŠK Napredak]]. Od ostalih popularnih sportova tu su još i [[košarka]] pri čemu se ističe klub KK Bosna, jedini košarkaški klub u državi koji je u muškoj konkurenciji osvojio titulu prvaka Evrope, višestruki osvajači prvenstva i kupa Bosne i Hercegovine i bivše Jugoslavije. Rukomet, odbojka, tenis, plivanje, hokej na ledu, atletika i niz borilačkih sportova su ostali vidovi sportskog nadmetanja u kojem Sarajevo ima svoje predstavnike. Najtrofejniji klubovi u državi su i [[klub sjedeće odbojke “SPID“]], višestruki prvaci BiH i šestostruki prvaci Evropi kao i klub ''[[Odbojkaški klub invalida Fantomi|Fantomi]]'' sa jednako vrijednim rezultatima na domaćem i međunarodnom nivou. [[ŠK Bosna|Šahovski klub Bosna]] je najtrofejniji šahovski klub u BiH. Od 80-tih godina klub ostvaruje zapažene rezultate pri čemu vrijedi istaći da je klub od 1990tih godina osvojio 4 titule prvaka Evrope po čemu je trenutno trećerangirani šahovski klub u Evropi. Osvajanjem četvrte titule prvaka 2002. godine jedno su vrijeme bili i najtrofejniji svjetski klub, ispred ruskog [[CSKA]] sa tri titule. Za klub je jedno vrijeme nastupao i [[Gari Kasparov]], jedan od najboljih šahista u historiji. === Sportski klubovi === Sportski život se prvenstveno odvija kroz nekoliko sportskih društava od kojih su poznatiji: [[SD Sarajevo]], [[SD Željezničar]] i [[USD "Bosna"|USD Bosna]], popularni ''studenti''. Sportska društva imaju sekcije u više sportskih grana. Među velikim brojem sportskih kolektiva u gradu ističu se [[nogomet]]ni klubovi [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]], [[FK Sarajevo|Sarajevo]] i [[FK Olimpik Sarajevo|Olimpik]], rukometni klubovi [[RK Željezničar|Željezničar]] i [[RK Bosna Sarajevo|Bosna]], muški košarkaški klubovi [[KK Bosna Royal|Bosna]], evropski prvak 1979 i Spars. Osim klubova iz najpopularnijih sportova u Sarajevu egzistiraju i klubovi iz ostalih sportova kao što su: [[Atletski klub Bosna|atletika]], [[Biciklistički klub Bosna|biciklizam]], [[Odbojkaški klub Bosna|odbojka]], [[Šahovski klub Bosna|šah]], [[vaterpolo]], klubovi iz različitih boriličkih sportova i dr. Također postoji i [[Aeroklub Sarajevo]] osnovan 1946. godine. Neki od najpopilarnijih sarajevskih klubova navedeni su u sljedećoj tebeli. {|class="wikitable" style="margin-left: auto; margin-right: auto; border: none;" |- ! scope="col" |Klub ! scope="col" |Sport ! scope="col" |Takmiči se u ! scope="col" |Dvorana ! scope="col" |Osnovan |- |[[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] |[[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|Nogomet]] |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine]] |[[Stadion Grbavica|Grbavica Stadium]] |1921. |- |[[FK Sarajevo|Sarajevo]] |Nogomet |Premijer liga Bosne i Hercegovine |[[Stadion "Asim Ferhatović Hase"|Asim Ferhatović Hase]] |1946. |- |[[FK Olimpik Sarajevo|Olimpik]] |Nogomet |[[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva nogometna liga FBiH]] |[[Stadion Otoka|Otoka Stadion]] |1993. |- |[[RK Bosna Sarajevo|RK Bosna]] |[[Rukometni savez Bosne i Hercegovine|Rukomet]] |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine u rukometu]] |[[Dvorana "Mirza Delibašić"]] |1948. |- |[[KK Bosna Royal]] |[[Košarkaški savez Bosne i Hercegovine|Košarka]] |[[Prvenstvo Bosne i Hercegovine u košarci]] |[[Dvorana "Mirza Delibašić"]] |1951. |- |[[HK Bosna]] |[[Hokejaški savez Bosne i Hercegovine|Hokej]] |[[Liga Bosne i Hercegovine u hokeju]] |[[Olimpijska dvorana Zetra|Zetra]] |1980. |- |[[VK Bosna]] |Vaterpolo |[[Liga Bosne i Hercegovine u vaterpolu]] |[[Olimpijski bazen Otoka]] |1984. |- |[[SDI Spid]] |Sjedeća odbojka |[[Prvenstvo Bosne i Hercegovine u sjedećoj odbojci]] |[[Olimpijska dvorana "Ramiz Salčin"]] |1994. |- |[[OKI Fantomi]] |Sjedeća odbojka |Prvenstvo Bosne i Hercegovine u sjedećoj odbojci |[[Olimpijska dvorana "Ramiz Salčin"]] |1995. |} === Sportske manifestacije === U Sarajevu se održava relativno veliki broj sportskih manifestacija i takmičenja, kako onih redovnih tako i periodičnih. Sportska događanja su uglavnom sa učešćem domaćih klubova i takmičara iako postoje i ona međunarodnog karaktera. Najznačanije takmičenje koje je održano u gradu su [[Zimske olimpijske igre 1984.]] godine a od ostalih međunarodnih takmičenja mogu se izdvojiti [[Svjetsko prvenstvo u košarci 1970.]] (grupna faza) i [[Evropski zimski olimpijski festival mladih 2019.|Evropski zimski olimpijski festival mladih]] održan 2019 godine. == Privreda i infrastruktura == === Privreda === {{Glavni|Privreda Sarajeva}} [[Datoteka:Centralna_banka_BiH.JPG|mini|250p|desno|Zgrada [[Centralna banka Bosne i Hercegovine|Centralne banke Bosne i Hercegovine]]]] Nakon socijalističkog perioda i godina rata, ekonomija Sarajeva je postala predmet rekonstrukcije i rehabilitacije.<ref>{{cite web|url=http://www.seerecon.org/bosnia/ec/sectors/sarajevo.htm|archive-url=https://web.archive.org/web/20081228003803/http://www.seerecon.org/bosnia/ec/sectors/sarajevo.htm|title=The EC reconstruction programme for Bosnia and Herzegovina detailed by sector - Europe for Sarajevo Programme|archive-date=28. 12. 2008|work=seerecon.org|access-date=24. 9. 2015|language=en|url-status=dead}}</ref> Među brojnim ekonomskim znakovima, 1997. godine je otvorena [[Centralna banka Bosne i Hercegovine]] i 2002. je počela sa radom [[Sarajevska berza]]. Velika gradska baza proizvodnje, administracije i turizma, kombinirana sa velikim informalnim tržištem,<ref>{{cite web|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html|title=The World Factbook|work=cia.gov|access-date=24. 9. 2015|language=en|archive-date=15. 3. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193211/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html|url-status=dead}}</ref> čini grad najvećim ekonomskim regionom Bosne i Hercegovine. Iako je Sarajevo imalo razvijenu industriju tokom socijalističkog perioda, samo je nekolicini preduzeća izvršila uspješnu tranziciju na kapitalističku ekonomiju. Sarajevska industrija sada uključuje [[Fabrika duhana Sarajevo|industriju duhanskih proizvoda]], namještaja, automobila i komunikacijske opreme. Kompanije smještene u Sarajevu su [[B&H Airlines]] (prijašni Air Bosna), [[BH Telecom]], [[Bosmalov gradski centar]], [[Bosnalijek]], [[Energopetrol]], [[Fabrika duhana Sarajevo]] i [[Sarajevska pivara]]. Sarajevo ima jaku turističku ponudu i [[Lonely Planet]] je gradu dao 43. mjesto na listi najposjećenijih gradova u svijetu u [[2006]]. godini.<ref>Lonely Planet (3. 2006). Put kroz najbolje gradove u Evropi</ref> Sportski turizam koristi skijaške terene olimpijskih igara iz [[1984]], na obližnjim planinama [[Bjelašnica|Bjelašnici]], [[Igman]]u, [[Jahorina|Jahorini]] i [[Treskavica|Treskavici]]. Prosječna neto plaća u prva četiri mjeseca 2014. godine iznosila je 1.039 KM<ref>{{cite web|title=Uporedni pregled broja zaposlenih i nezaposlenih, prosječne bruto i neto plaće na području Kantona Sarajevo za 2014. godinu-prethodni podaci|url=http://zis.ks.gov.ba/sites/zis.ks.gov.ba/files/45%20Pla%C4%87a%202014.pdf|website=zis.ks.gov.ba|publisher=Kantonalna javna ustanova za zaštićena prirodna područja|access-date=24. 9. 2015|archive-date=20. 8. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180820194500/http://zis.ks.gov.ba/sites/zis.ks.gov.ba/files/45%20Pla%C4%87a%202014.pdf|url-status=dead}}</ref> dok je prosjek neto plaća u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji BiH]] u istom periodu iznosio 836 [[KM]].<ref>{{cite web|url=http://www.fzs.ba|title=Federalni zavod za statistiku|work=fzs.ba|access-date=24. 9. 2015}}</ref> Pored toga, Sarajevo bilježi i najnižu stopu nezapolsenosti te najveći broj preduzeća po glavi stanovnika u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji BiH]].<ref>{{cite web|title=Makroekonomski pokazatelji po kantonima 2012.|url=http://www.fzzpr.gov.ba/upload/file/dokumenti/makroekonomski_i_socioekonomski_pokazatelji/Makroekonomski%20pokazatelji%20po%20kantonima%202012%20-%2020%2006%202013%20.pdf|website=fzzpr.gov.ba|publisher=Federalni zavod za programiranje razvoja|access-date=24. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20140123030337/http://www.fzzpr.gov.ba/upload/file/dokumenti/makroekonomski_i_socioekonomski_pokazatelji/Makroekonomski%20pokazatelji%20po%20kantonima%202012%20-%2020%2006%202013%20.pdf|archive-date=23. 1. 2014|url-status=dead}}</ref> Ekonomski, Sarajevo je najrazvijeniji grad Bosne i Hercegovine. === Telekomunikacije i mediji === ==== Internet ==== Internetska mreža u Sarajevu je prva u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] po brzini, kvalitetu i veličini mreže. Neki od najvećih internetskih operatera su: Logosoft, HS-HKB net i Telemach (kablovski internet) kao i BH Telecom, Eronet, M:tel, Blic i drugi iz oblasti ADSL-a. ==== Elektronski i printani mediji ==== {{Glavni|Komunikacije i mediji u Sarajevu}} Kao glavni i najveći grad [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], Sarajevo je medijski centar u zemlji. Većina komunikacijskih i medijskih infrastruktura je uništena tokom rata, ali rekonstrukcija koju je vodio [[visoki predstavnik Bosne i Hercegovine]] je pomogla modernizaciji medija.<ref>{{cite web|url=http://www.ejc.nl/jr/emland/bih.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20050519084032/http://www.ejc.nl/jr/emland/bih.html|title=Bosnia and Herzegovina Media Landscape|archive-date=19. 5. 2005|work=ejc.nl|access-date=24. 9. 2015|url-status=dead}}</ref> [[Internet]] je ponovo postao dostupan u gradu [[1995]].<ref>{{cite web|url=http://soemz.euv-frankfurt-o.de/media-see/newmedia/main/articles/j_avdagic.htm|archive-url=https://web.archive.org/web/20071007143822/http://soemz.euv-frankfurt-o.de/media-see/newmedia/main/articles/j_avdagic.htm|title=The Internet and the Public in Bosnia-Herzegovina|author=Jelenka Vockić-Avdagić|archive-date=7. 10. 2007|work=euv-frankfurt-o.de|access-date=24. 9. 2015|url-status=live}}</ref> [[BHT|Bosanskohercegovačka televizija]] je državna TV stanica, jedna od tri u Bosni i Hercegovini. Drugi elektronski mediji u gradu su NRTV "Studio 99", [[NTV Hayat]], [[OBN|Open Broadcast Network]], [[TV Kantona Sarajevo]] i TV Alfa. Postoje nezavisne, privatne i institucionalne radio stanice, poput [[Radio M|Radija M]], [[Radio Stari Grad|RSG]], eFM studentskog radija, Radija Sarajevo 202 (do prve polovine 2010.) i Radija BIR. Pored nabrojanih, u gradu egzistiraju i [[Radio Slobodna Evropa]], kao i nekoliko američkih i zapadnoevropskih stanica. [[Oslobođenje]], osnovano [[1943]], najstarije su sarajevske dnevne novine i jedine koje su preživjele rat. Tiražem su ove novine iza [[Dnevni avaz|Dnevnog avaza]], osnovanog 1995. i [[Jutarnje novine|Jutarnjih novina]].<ref>{{cite web|url=http://www.mediaonline.ba/en/?ID=211|title=Šta se događa sa najstarijim bosanskohercegovačkim novinama: Oslobođenje se prodaje za 4.7 miliona KM|first=Radenko|last=Udovičić|work=mediaonline.ba|date=5. 3. 2002|access-date=24. 9. 2015|archive-date=27. 2. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120227181119/http://www.mediaonline.ba/en/?ID=211|url-status=dead}}</ref> U druge lokalne periodične novine spadaju novine [[Hrvatska riječ]] na hrvatskom jeziku i magazin [[Start (novine)|Start]], kao i sedmične novine [[Slobodna Bosna]] i [[BH dani]]. === Vodovod === Kantonalno javno komunalno preduzeće "Vodovod i kanalizacija" Sarajevo bavi se osnovnim djelatnostima:<ref>{{cite web|url=http://www.viksa.ba/|title=KJKP 'Vodovod i kanalizacija' d.o.o. Sarajevo|work=viksa.ba|access-date=24. 9. 2015}}</ref> * Proizvodnja i distribucija vode; * Prečišćavanje i odvođenje otpadnih voda. === Zdravstvo === * [[Klinički centar Univerziteta u Sarajevu]] (Bolnica "Koševo"); * [[Opća bolnica "Prim.dr. Abdulah Nakaš"]] (Vojna bolnica); * [[Ambulantna njega|Ambulante]] porodične medicine; * Domovi zdravlja (Stari Grad, Vrazova Centar, "Omer Maslić" Novo Sarajevo, Novi Grad) * [[Psihijatrijska bolnica Kantona Sarajevo]] (Jagomir) == Saobraćaj == {{Glavni|Javni promet u Sarajevu|JKP GRAS Sarajevo}} [[Datoteka:Boeing 737 BH Airlines.jpg|mini|225p|B&H Airlines B737-400 na [[Međunarodni aerodrom Sarajevo|Sarajevskom aerodromu]]]] Sarajevo je središte cestovnog prometa u BiH. Sedam magistralnih puteva povezuje grad sa ostalim dijelovima zemlje. Na sjever M5 u pravcu [[Travnik]]a, [[Banja Luka|Banja Luke]] i [[Bihać]]a, M17 ka [[Zenica|Zenici]] i [[Doboj]]u, kao i M18 prema [[Tuzla|Tuzli]], na istok vode M5 prema [[Višegrad]]u i [[Goražde|Goraždu]], kao i M19 ka [[Zvornik]]u. Na jug vodi M18 preko [[Foča (RS)|Foče]] za [[Dubrovnik]], a na zapad M17 u pravcu [[Mostar]]a. Od 2003. Sarajevo je povezano autoputom [[Autoput A1 (Bosna i Hercegovina)|A1]], sa mjestima [[Ilijaš]], [[Visoko]] i [[Kakanj]], a od augusta 2014. godine izgradeno je nekoliko dionica autoput između Sarajeva i Zenice te sarajevska obilaznica na potezu Sarajevo-sjever – Sarajevo-zapad<ref>{{cite web|url=http://www.jpautoceste.ba/20131003774/dinamika-gradnje|title=Dinamika gradnje|author=Admin|work=jpautoceste.ba|access-date=24. 9. 2015}}</ref> Planirani evropski autoput, [[koridor Vc|koridor 5C]], prolazi kraj Sarajeva, povezujući ga sa [[Budimpešta|Budimpeštom]] na sjeveru i sa [[Ploče|Pločama]] na jugu.<ref>{{cite web|title=Koridor 5C|url=http://www.bosmal.com/en/?lg=en&nav_ID=14|publisher=Bosmal|access-date=24. 9. 2015|archive-date=28. 3. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20080328012107/http://www.bosmal.com/en/?lg=en&nav_ID=14|url-status=dead}}</ref> === Gradski saobraćaj === {{Glavni|Gradski promet u Sarajevu}} Položaj Sarajeva, uske gradske ulice i nedostatak parkinga ograničavaju automobilski promet u gradu. U vrijeme [[Zimske olimpijske igre 1984.|Olimpijskih igara]] 1984. godine, grad je dobio dio [[Sarajevska zaobilaznica|zaobilaznice]], što je djelomice olakšalo prometnu situaciju, no 2,6&nbsp;km i dva tunela koja su trebala povezati naselja [[Ciglane (naselje)|Ciglane]] i [[Pofalići]], zbog nedostatka novca, još nisu u potpunosti završeni. Sam centar grada pretvoren je 70-tih godina u pješačku zonu. Dvije glavne ulice u gradu su [[Titova ulica|Titova]] i [[Ulica Zmaja od Bosne]]. Električni [[Sarajevski tramvaji|tramvaji]] sa sedam tramvajskih linija, koji su u službi od [[1885]], su najstarija vrsta javnog prijevoza u gradu.<!-- Nije moguće pronaći funkcionalnu kopiju na web.archive.org <ref>O tramvajima na [http://www.virtualnosarajevo.com.ba/trams.htm virtualnom Sarajevu]</ref> --> Naselja [[Dobrinja (Sarajevo)|Dobrinja]] i [[Vogošća]] od 80-ih godina povezana su sa centrom grada [[Sarajevski trolejbusi|trolejbuskim linijama]]. Za vrijeme [[Rat u BiH|rata]], prekinuta trolejbuska veza sa Vogošćom je u obnovi. Danas u gradu postoji pet [[trolejbus]]kih, te mnogo autobuskih linija, koje autobusima i za Sarajevo specifičnim [[Spisak minibuskih linija u Sarajevu|minibusima]] (kombibus), strme i teško dostupne dijelove grada povezuju sa centrom. Javni gradski prijevoz nudi firma [[JKP GRAS Sarajevo]]. === Međunarodni saobraćaj === {{Glavni|Međunarodni aerodrom Sarajevo}} [[Glavna željeznička stanica u Sarajevu]] se nalazi u centralnom dijelu grada. Grad je dnevno željeznicom povezan sa [[Zagreb]]om, [[Beograd]]om i [[Ploče|Pločama]], a od 2002. ponovo sa [[Budimpešta|Budimpeštom]]. Dobro razgranatom autobuskom mrežom, Sarajevo je dostupno iz bilo kojeg pravca. [[Međunarodni aerodrom Sarajevo]] (SJJ) smješten je desetak kilometara jugozapadno od centra grada, u naselju Butmir. Najveći je i najprometniji aerodrom u Bosni i Hercegovini. Otvoren je 1969. godine a dužina piste iznosi 2.700 [[metar|m]]. Sarajevo a i Bosna i Hercegovina je putem ovog aerodroma povezana sa mnogim, uglavnom evropskim gradovima. Tokom rata aerodrom se koristio za letove [[Ujedinjeni narodi|UN]]-a i transport humanitarne pomoći. Od [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]] iz [[1996]]. godine, aerodrom je otvoren za putničke letove avionskih kompanija [[B&H Airlines]], [[Austrian Airlines]], [[Alitalia]], [[Lufthansa]], [[Jat Airways]], [[Croatia Airlines]] i drugih. U 2017. godini prevezeno je 957.969 putnika što je rekord od osnivanja aerodroma.<ref name="statistika">{{cite web|title=Međunarodni aerodrom Sarajevo - Statistika|url=http://www.sarajevo-airport.ba/tekst.php?lang=bos&id=94&kat=2&sub_kat=0|publisher=http://www.sarajevo-airport.ba|access-date=1. 2. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180113072456/http://www.sarajevo-airport.ba/tekst.php?lang=bos&id=94&kat=2&sub_kat=0|archive-date=13. 1. 2018|url-status=dead}}</ref> Poređenja radi, tokom [[1996]]. godine putnički promet je iznosio oko 25.000 putnika.<ref>{{cite web|url=http://www.fortunecity.com/oasis/tropicana/533/statistic.htm|title=Statatistički podaci za sarajevski aerodrom|first=Zahid|last=Krkić|work=archive.org|access-date=24. 9. 2015|language=en|archive-date=19. 6. 2001|archive-url=https://web.archive.org/web/20010619074934/http://www.fortunecity.com/oasis/tropicana/533/statistic.htm|url-status=bot: unknown}}</ref> == Obrazovanje == {{Glavni|Obrazovanje u Sarajevu}} U Sarajevu, prema podacima iz 2000. godine, u sklopu Javne ustanove ''Djeca Sarajeva'' egzistira 25 vrtića u kojima boravi 2090 djece. Na području grada, na snazi je obavezno devetogodišnje osnovno obrazovanje. Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku u školskoj 2016/2017. godini nastavu u 47 osnovnih škola na području 4 gradske općine pohađalo je 22.477 učenika dok je u 4 škole za djecu sa posebnim potrebama bilo upisano 299 učenika.<ref name="fzs">{{cite web|title=Kanton Sarajevo u brojkama|url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2017/07/Kanton-Sarajevo-u-brojkama.pdf|website=fzs.ba|publisher=Federalni zavod za statistiku|access-date=12. 3. 2018}}</ref> U istom periodu, u 31 srednje škole različitih vrsta bilo je upisano 12.381 učenik.<ref name="fzs"/> === Visokoškolsko obrazovanje === {{Glavni|Univerzitet u Sarajevu|Međunarodni univerzitet u Sarajevu|Sarajevo School of Science and Technology|Međunarodni univerzitet Burch}} [[Datoteka:Sarajevo University building.JPG|mini|250p|Zgrada Univerziteta u Sarajevu]] Grad Sarajevo sjedište je najveće i najstarije visokoškolske ustanove u državi, [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]], te niza drugih visokoškolskih ustanova, čime se svrstava u red najvećih univerzitetskih centara u cijeloj regiji [[Jugoistočna Evropa|jugoistočne Evrope]]. Sarajevski univerzitet osnovan je 1949. godina i čine ga 30 organizacionih jedinica (25 fakulteta i akademija, 5 instituta).<ref name="unsa">{{cite web|title=Univerzitet u brojkama|url=http://www.unsa.ba/univerzitet-u-brojkama|publisher=unsa.ba|access-date=23. 1. 2018|archive-date=12. 1. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180112025924/http://www.unsa.ba/univerzitet-u-brojkama|url-status=dead}}</ref> Studij se izvodi na sva tri ciklusa prema [[Bolonjska deklaracija|Bolonjskom procesu]], na ukupno 518 studijskih programa. Tokom 2016. godine na Univerzitetu su angažirana 877 nastavnika i 429 saradnika a krajem iste godine na univerzitetu je studiralo 30.442 studenta.<ref name="unsa"/> Osim sarajevskog univerziteta u gradu djeluje još nekoliko privatnih univerziteta, između ostalih i [[Međunarodni univerzitet u Sarajevu]] (osnovan 2003), [[Sarajevo School of Science and Technology]] (2004) i [[Međunarodni univerzitet Burch]] (2008). Tokom rata 1993. izgorjela je [[Gradska vijećnica Sarajevo|Nacionalna i Univerzitetska biblioteka]], sa najvećom literarnom zbirkom jugoistočne Evrope. [[Datoteka:Broj studenata u Sarajevu.jpg|mini|400px|Broj studenata u Sarajevu 2000. godine]] Prema podacima iz 2012. u gradu je studiralo 33.435 studenata. === Biblioteke === * Javna ustanova Biblioteka Sarajeva<ref>{{cite web|url=http://www.bgs.ba/aktuelnosti.html|title=Biblioteka Sarajeva|work=bgs.ba|access-date=24. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150810095346/http://bgs.ba/aktuelnosti.html|archive-date=10. 8. 2015|url-status=dead}}</ref> Sopstvene biblioteke imaju svi fakulteti, kao i niz drugih institucija, udruženja i firmi. == Poznate osobe == Sarajevo je grad brojnih poznatih bosanskih pjesnika i mislilaca. Nobelovac [[Ivo Andrić]] je dio svog života proveo u Sarajevu, kao i pjesnici i književnici [[Silvije Strahimir Kranjčević]], [[Isak Samokovlija]], [[Mak Dizdar]], [[Duško Trifunović]] i drugi. Slikari [[Mersad Berber]], [[Safet Zec]], kao i režiser [[Oskar]]ovac [[Danis Tanović]]. Dobitnik [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] za hemiju [[Vladimir Prelog]] rođen je u Sarajevu, kao i književnik i scenarista [[Zlatko Topčić]] te režiseri [[Dino Mustafić]], [[Jasmila Žbanić]], [[Benjamin Filipović]], [[Pjer Žalica]], [[Ademir Kenović]] i [[Emir Kusturica]]. === Ličnosti rođene u Sarajevu === {{Glavni|Spisak poznatih osoba rođenih u Sarajevu}} {{div col||20em}} * [[Abdulah Sidran]], književnik * [[Ademir Kenović]], filmski režiser * [[Mula Mustafa Bašeskija]], ljetopisac, pjesnik, kaligraf i skupljač kulturnog naslijeđa * [[Aleksandar Hemon]], književnik * [[Aleksandar Obradović (književnik)|Aleksandar Obradović]], književnik i slikar * [[Asim Ferhatović]], nogometaš * [[Alen Škoro]], nogometaš * [[Bekim Fehmiu]], pozorišni i filmski glumac * [[Benjamin Filipović]], režiser * [[Boris Nemšić]], preduzetnik, Austrija * [[Boris Novković]], pjevač * [[Boris Tadić]], predsjednik [[Srbija|Srbije]] * [[Braco Dimitrijević]], umjetnik * [[Branko Crvenkovski]], bivši predsjednik [[Makedonija|Makedonije]] * [[Bulend Biščević]], nogometaš * [[David Elazar]], zapovjednik generalštaba izraelske vojske * [[Davorin Popović]], pjevač * [[Dalibor Brozović]], lingvista * [[Dino Mustafić]], režiser * [[Marko Brecelj]], muzičar, umjetnik * [[Đorđe Novković]], kompozitor * [[Džemaludin Mušović]], nogometni igrač i trener * [[Edin Dervišhalidović]], pjevač * [[Edin Džeko]], nogometaš * [[Emir Kusturica]], filmski režiser * [[Ervin Rustemagić]], strip autor, producent, distributer i filmski producent * [[Goran Bregović]], muzičar * [[Hajrudin Varešanović]], pjevač * [[Hans Fronius]], slikar i ilustrator, Austrija * [[Ivica Osim]], nogometni igrač i trener * [[Jadranka Stojaković]], pjevačica i autorica * [[Jasna Diklić]], glumica * [[Jasmila Žbanić]], filmska režiserka * [[Karlo Malý]], biolog i botaničar * [[Kemal Monteno]], pjevač * [[Mario Stanić]], nogometaš * [[Marko Pešić]], košarkaš * [[Mladen Jeličić-Troko]], glumac * [[Mladen Vojičić]] - Tifa, pjevač * [[Momo Kapor]], književnik * [[Miljenko Jergović]], književnik * [[Nenad Kecmanović]], politolog * [[Ognjen Tadić]], političar * [[Petar Rogulja]], hrvatski političar i novinar * [[Pjer Žalica]], režiser * [[Predrag Danilović]], košarkaš * [[Predrag Pašić]], nogometaš * [[Stjepan Kljujić]], političar * [[Vladimir Prelog]], hemičar, dobitnik Nobelove nagrade * [[Vojislav Šešelj]], ratni zločinac, srpski nacionalistički ideolog i političar * [[Vojo Dimitrijević]], slikar * [[Zdravko Čolić]], pjevač * [[Zlatan Filipović]], likovni umjetnik * [[Zlatko Topčić]], književnik i scenarista * [[Željko Bebek]], pjevač * [[Irfan Hozo]], likovni umjetnik, grafičar * [[Edin Numankadić]], umjetnik {{div col end}} === Ličnosti koje su živjele i radile u Sarajevu === {{div col||20em}} * [[Alija Izetbegović]], prvi predsjednik RBiH * [[Ivo Andrić]], književnik, dobitnik Nobelove nagrade * [[Dževad Karahasan]], književnik * [[Skender Kulenović]], književnik * [[Silvije Strahimir Kranjčević]], književnik * [[Tin Ujević]], književnik * [[Branislav Nušić]], književnik * [[Adeline Pauline Irby]], književnica * [[Staka Skenderova]], spisateljica * [[Safet Zec]], akademski slikar * [[Sinan Alimanović]], kompozitor * [[Avdo Smailović]], kompozitor * [[Mersad Berber]], akademski slikar * [[Meša Selimović]], književnik * [[Ahmet Hromadžić]], književnik * [[Ahmed Muradbegović]], književnik * [[Boro Stjepanović]], glumac * [[Admiral Mahić]], pjesnik * [[Bahrudin Čengić]], reditelj * [[Irfan Horozović]], književnik * [[Vitomir Lukić]], književnik * [[Vladimir Premec]], filozof * [[Ilija Ladin]], pjesnik * [[Semezdin Mehmedinović]], književnik * [[Miralem Srkalović|Miralem Lalo Srkalović]], akademski slikar * [[Isak Samokovlija]], književnik * [[Mak Dizdar]], pjesnik * [[Duško Trifunović]], pjesnik * [[Alija Isaković]], književnik i historičar jezika i književnosti * [[Friedrich Katzer]], geolog * [[Viktor Apfelbeck]], entomolog * [[Ivica Matić]], reditelj, scenarist * [[Tvrtko Kulenović]], književnik * [[Vanja Sutlić]], filozof * [[Derviš Sušić]], književnik {{div col end}} == Nagrade i priznanja == {{Glavni|Nagrade i priznanja Grada Sarajeva}} Sarajevo kao glavni grad u državi i centar od historijskog, kulturnog i privrednog značaja ustanovilo je i redovno dodjeljuje različite nagrade i priznanja zaslužnim osobama, kolektivima i institucijama. Pored zasigurno najznačajnije [[Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva|Šestoaprilske nagrade Grada Sarajeva]], koja se dodjeljuje još od 1956. godine u nekoliko kategorija, Grad Sarajevo dodjeljuje još i nagrade ''[[Sarajevska pahuljica]]'' (od 2014), ''[[Graham Bamford]]'' (od 2013) i ''[[Slovo Makovo – Mak Dizdar]]'' od 2017. godine.<ref name="nagrade i priznanja">{{cite web |title=Nagrade i priznanja Grada Sarajeva |url=http://sarajevo.ba/nagrade-i-priznanja/ |website=sarajevo.ba |access-date=7. 4. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190315234504/http://sarajevo.ba/nagrade-i-priznanja/ |archive-date=15. 3. 2019 |url-status=dead }}</ref> Pored nagrada, Grad Sarajevo dodjeljuje još i priznanja: ''[[Ključ Grada Sarajeva]]'', ''[[Počasni građanin grada Sarajeva]]'', ''[[Plaketa Grada Sarajeva]]'' i ''[[Zahvalnica Grada Sarajeva]]''.<ref name="nagrade i priznanja"/> === Šestoaprilska nagrada === {{Glavni|Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva}} Predstavlja najznačajniju nagradu koju Grad Sarajevo dodjeljuje istaknutim pojedincima, grupama i kolektivima za značajna ostvarenja i dostignuća na različitim poljima ljudskog djelovanja. Dodjeljuje se u tri kategorije, kao pojedinačna, grupna i kolektivna nagrada. Prvi put je dodijeljena na dan Sarajeva 1956. godine i to Voji Dimitrijeviću (u pojedinačnoj kategoriji) i Andriji-Šain Čačinu i Marijanu Baldazaru kao grupna nagrada. Kolektivna nagrada se dodjeluje periodično istaknutim kolektivima i institucijama a prvi put je dodijeljana 1961. godine [[Pozorište lutaka Sarajevo|Pozorištu lutaka Sarajevo]]. === Počasni građanin === {{Glavni|Počasni građanin grada Sarajeva}} Priznanje ''Počasni građanin Grada Sarajeva'' se dodjeljuje građanima [[BiH|Bosne i Hercegovine]] koji su se naročito istakli u razvoju Grada, unaprijeđenju međunarodne saradnje i očuvanju [[mir]]a u zemlji i inostranstvu ili stranim državljanima koji su ostvarili naročit doprinos razvoju i afitrmaciji Grada te razvoju međunarodnih i međuljudskih odnosa na načelima [[solidarnost]]i, [[demokratija|demokratičnosti]], [[humanost]]i i [[tolerancija|tolerancije]] među ljudima.<ref>{{Cite web |url=http://www.sarajevo.ba/ba/article.php?pid=31 |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 4. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101128195855/http://sarajevo.ba/ba/article.php?pid=31 |archive-date=28. 11. 2010 |url-status=dead }}</ref> == Međunarodni odnosi == === Gradovi prijatelji === Prijateljske odnose Sarajevo je uspostavilo sa sljedećim gradovima:<ref>{{cite web|title=Međunarodna saradnja - gradovi prijatelji|url=https://sarajevo.ba/medunarodna-saradnja/gradovi-prijatelji/|website=sarajevo.ba|access-date=23. 1. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190207235415/http://sarajevo.ba/medunarodna-saradnja/gradovi-prijatelji/|archive-date=7. 2. 2019|url-status=dead}}</ref> {{div col||20em}} * [[Zagreb]], [[Hrvatska]] <small>''(od 2001)''</small> * [[Ljubljana]], [[Slovenija]] <small>''(od 2002)''</small> * [[Salt Lake City]], [[Utah]], [[SAD]] <small>''(od 2002)''</small> * [[Kairo]], [[Egipat]] <small>''(od 2006)''</small> * [[Dubrovnik]], Hrvatska <small>''(od 2006)''</small> * [[Konya]], [[Turska]] <small>''(od 2007)''</small> * [[Vukovar]], Hrvatska <small>''(od 2011)''</small> * [[Bad Ischl]], [[Austrija]] <small>''(od 2016)''</small> * [[Hirošima]], [[Japan]] <small>''(od 2017)''</small> * [[Moskva]], [[Rusija]] <small>''(od 2017)''</small> * [[Beograd]], [[Srbija]] <small>''(od 2017)''</small> {{div col end}} === Gradovi pobratimi === Grad Sarajevo je uspostavilo pobratimske odnose sa mnogim gradovima svijeta.<ref>{{cite web |title=Međunarodna saradnja - gradovi pobratimi |url=https://sarajevo.ba/medunarodna-saradnja/gradovi-pobratimi/ |website=sarajevo.ba |access-date=22. 1. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190117001810/http://sarajevo.ba/medunarodna-saradnja/gradovi-pobratimi/ |archive-date=17. 1. 2019 |url-status=dead }}</ref> {{div col||20em}} * [[Coventry]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] <small>''(od 1957)''</small> * [[Tlemcen]], [[Alžir]] <small>''(od 1964)''</small> * [[Baku]], [[Azerbejdžan]] <small>''(od 1972)''</small> * [[Magdeburg]], [[Njemačka]] <small>''(od 1972)''</small> * [[Friedrichshafen]], Njemačka <small>''(od 1972)''</small> * [[Napulj]], [[Italija]] <small>''(od 1976)''</small> * [[Tripoli]], [[Libija]] <small>''(od 1976)''</small> * [[Ferrara]], Italija <small>''(od 1978)''</small> * [[Bursa]], [[Turska]] <small>''(od 1979)''</small> * [[Innsbruck]], [[Austrija]] <small>''(od 1980)''</small> * [[Tianjin]], [[Kina]] <small>''(od 1981)''</small> * [[Wolfsburg]], Njemačka <small>''(od 1985)''</small> * [[Calgary]], [[Kanada]] <small>''(od 1986)''</small> * [[Venecija]], Italija <small>''(od 1994)''</small> * [[Collegno]], Italija <small>''(od 1994)''</small> * [[Ankara]], Turska <small>''(od 1994)''</small> * [[Budimpešta]], [[Mađarska]] <small>''(od 1995)''<ref>{{cite web|title=Sister City - Budapest|publisher=Official website of New York City|url=http://www.nyc.gov/html/unccp/scp/html/sc/budapest_main.shtml|access-date=14. 5. 2008|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20080421215230/http://www.nyc.gov/html/unccp/scp/html/sc/budapest_main.shtml|archive-date=21. 4. 2008|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|title=Sister cities of Budapest|language=hu|publisher=Official Website of Budapest|url=http://www.budapest.hu/engine.aspx?page=20030224-cikk-testvervarosok|access-date=31. 1. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20050309070457/http://www.budapest.hu/engine.aspx?page=20030224-cikk-testvervarosok|archive-date=9. 3. 2005|url-status=dead}}</ref></small> * [[Serre Chevalier]], [[Francuska]] <small>''(od 1995)''</small> * [[Prato]], Italija <small>''(od 1995)''</small> * [[Tirana]], [[Albanija]] <small>''(od 1996)''</small> * [[Istanbul]], Turska <small>''(od 1997)''<ref>{{cite web|url=http://www.greatistanbul.com/sister_cities.htm|title=Sister Cities of Istanbul|access-date=8. 9. 2007|language=en|archive-date=17. 1. 2010|archive-url=https://www.webcitation.org/5mq0Igk9U?url=http://www.greatistanbul.com/sister_cities.htm|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.radikal.com.tr/haber.php?haberno=94185|publisher=Radikal|language=tr|date=3. 11. 2003|quote=49 sister cities in 2003|title=İstanbul'a 49 kardeş|last=Erdem|first=Selim Efe}}</ref></small> * [[Stockholm]], [[Švedska]] <small>''(od 1997)''</small> * [[Kuvajt (grad)|Kuvajt]], [[Kuvajt]] <small>''(od 1998)''</small> * [[Dayton]], [[Ohio]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] <small>''(od 1999)''</small> * [[Barcelona]], [[Španija]] <small>''(od 2000)''<ref name="Barcelona">{{cite web|url=http://w3.bcn.es/XMLServeis/XMLHomeLinkPl/0,4022,229724149_257215678_1,00.html|title=Official Barcelona Website: ''Sister Cities''|access-date=11. 11. 2008|publisher=Ajuntament de Barcelona 1995-2008|language=es|archive-url=https://web.archive.org/web/20100106163853/http://w3.bcn.es/XMLServeis/XMLHomeLinkPl/0,4022,229724149_257215678_1,00.html|archive-date=6. 1. 2010|url-status=dead}}</ref></small> * [[Madrid]], Španija <small>''(od 2007)''</small> * [[Pula]], [[Hrvatska]] <small>''(od 2012)''</small> * [[Teheran]], [[Iran]] <small>''(od 2016)''</small> * [[Skoplje]], [[Makedonija]] <small>''(od 2017)''</small> * [[Doha]], [[Katar]] <small>''(od 2018)''</small> * [[Izmir]], Turska <small>''(od 2022)''</small> * [[Podgorica]], [[Crna Gora]] <small>''(od 2022)''</small> {{div col end}} == Također pogledajte == {{Portal|Bosna i Hercegovina}} * [[Spisak gradonačelnika Sarajeva]] * [[Počasni doktori nauka Univerziteta u Sarajevu]] * [[Spisak nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u Sarajevu]] * [[Apel sarajevskih intelektualaca svjetskoj savjesti]] == Reference == {{Refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat}} {{Wikivoyage}} {{Wikicitat}} {{Wikivijesti|Category:Sarajevo|Sarajevo}} * [http://www.sarajevo.ba Službene stranice grada] {{bs simbol}} * [http://www.sarajevo-tourism.com Stranica turističke zajednice] {{bs simbol}} {{en simbol}} * [https://web.archive.org/web/20130519011211/http://navigator.ba/maps/sarajevo/dispmap.php Interaktivna mapa Sarajeva] {{bs simbol}} * [http://www.rutmap.ba/ Rutmap.ba - mapa Sarajeva] * [[Miljenko Jergović]],[https://web.archive.org/web/20130522141940/http://bhdani.com/arhiva/105/citanka05.htm Historijska čitanka] BH dani broj 105, 4. 6. 1999 {{Geografska lokacija |Centar = Sarajevo |Sjever = [[Zenica]], [[Doboj]] |Sjeveroistok = [[Tuzla]], [[Bijeljina]], [[Brčko]] |Istok = [[Goražde]], [[Višegrad]] |Jugoistok = [[Foča (RS)|Foča]] |Jug = [[Trebinje]] |Jugozapad = [[Konjic]], [[Mostar]], [[Neum]] |Zapad = [[Bugojno]], [[Livno]] |Sjeverozapad = [[Travnik]], [[Banja Luka]], [[Bihać]] }} {{Sarajevo}} {{Općine u Sarajevu}} {{Sarajevska naselja}} {{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}} {{Gradovi domaćini ZOI-a}} {{Glavni gradovi evropskih država}} {{Istaknuti članak}}{{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Glavni gradovi evropskih država]] [[Kategorija:Sarajevo|*]] [[Kategorija:Službeni gradovi Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Gradovi u Federaciji Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Gradovi u Kantonu Sarajevo]] m2tvdvhekboixhcpu1z7h25rj6ebnta 3729926 3729925 2025-06-25T18:28:58Z 77.77.217.181 This caption is totally irrelevant 3729926 wikitext text/x-wiki {{Drugo_značenje|Sarajevo (čvor)}} {{Infokutija naselje u BiH | ime = Sarajevo | službeni_naziv = Grad Sarajevo | naselje_vrsta = Grad | slika = {{multiple image | border = infobox | total_width = 300 | image_style = border:1; | perrow = 1/4/2/4 | image1 = Sarajevo City Panorama.JPG | image2 = JesusesHearthCathedral.jpg | image3 = Sarajevo ortodox church.JPG | image4 = Sarajevo gazi husrev bey mausoleum IMG 1279.JPG | image5 = Sebilj, Sarajevo.jpg | image6 = Latin Bridge 02 (22757259615).jpg | image7 = Academy of fine art and Festina lente.jpg | image8 = Sarajevo City Hall 01.jpg | image9 = National Museum of BiH Aerial.JPG | image10 = Vječna vatra, Sarajevo (by Pudelek).JPG }} | slika_opis = Od vrha, s lijeva na desno: Pogled na Sarajevo s [[Bijela tabija|Bijele tabije]], [[Katedrala Srca Isusova]], [[Saborna crkva u Sarajevu]], [[Gazi Husrev-begovo turbe]], [[Sebilj]], [[Latinska ćuprija]] na [[Miljacka|Miljacki]], [[Akademija likovnih umjetnosti u Sarajevu|Akademija likovnih umjetnosti]], [[Sarajevska vijećnica|Vijećnica]], [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljski muzej]], [[Vječna vatra]] | slike_veličina = | slika_zastava = Flag of Sarajevo.svg | slika_grb = Coat of arms of Sarajevo.svg | nadimak = Jerusalem Evrope,<ref name="In Europe's Jerusalem">{{cite web|url=http://www.catholicculture.org/news/features/index.cfm?recnum=21006|title=In Europe's Jerusalem|website=catholicculture.org|publisher=Catholic World News|first=Josip|last=Stilinović|date=3. 1. 2002|access-date=24. 9. 2015|quote=The city's principal mosques are the Gazi Husrev-Bey's Mosque, or Begova Džamija (1530), and the Mosque of Ali Pasha (1560–61)|language=en}}</ref> Jerusalem Balkana<ref name="google27">{{cite book|url=http://books.google.com/books?id=AxxBPfEk3_0C&q=Sarajevo#v=snippet&q=Sarajevo&f=false|title=The Jews and their Future: A Conversation on Judaism and Jewish Identities|first1=Esther|last1=Benbassa|first2=Jean-Christophe|last2=Attias|year=2004|location=London|publisher=Zed Books|page=27|isbn=1-84277-391-7}}</ref> | moto = | koordinate = {{coord|43|51|22.8|N|18|24|47.6|E|type:city|display=inline,title}} | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | kanton = [[Kanton Sarajevo]] | općina = [[Centar (Sarajevo)|Centar]]<br />[[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]]<br />[[Novo Sarajevo]]<br />[[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]] | osnovan = 1461. | osnivač = [[Isa-beg Ishaković]] | gradonačelnik = [[Predrag Puharić]] | gradonačelnik_stranka = [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP]] | površina_ukupno = 141.5 | površina_urban = 489 | površina_metro = 3350 | nadmorska_visina = 550 | stanovništvo_datum = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]] | stanovništvo_ukupno = 275524 | stanovništvo_urban = 405930 | stanovništvo_metro = 555210 | stanovništvo_demonim = Sarajlija, Sarajka | poštanski_broj = 71000 | pozivni_broj = (+387) 33 | veb-sajt = {{URL|https://www.sarajevo.ba/}} }} '''Sarajevo''' je [[Glavni grad|glavni]] i najveći [[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|grad]] [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], njena [[metropola]]<ref>{{cite web|title=Prostorni plan Kantona Sarajevo za period od 2003. do 2023. godine|url=http://zpr.ks.gov.ba/sites/zpr.ks.gov.ba/files/pp/Prostorni_plan/PROSTORNI%20PLAN%20%20za%20štampu.pdf|website=zpr.ks.gov.ba|publisher=Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo|access-date=24. 9. 2015|format=PDF|archive-url=https://web.archive.org/web/20180906015449/http://zpr.ks.gov.ba/sites/zpr.ks.gov.ba/files/pp/Prostorni_plan/PROSTORNI%20PLAN%20%20za%20%C5%A1tampu.pdf|archive-date=6. 9. 2018|url-status=dead}}</ref> i njen najveći urbani, kulturni, ekonomski i prometni centar. Ujedno, to je glavni grad [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] i sjedište [[Kanton Sarajevo|Kantona Sarajevo]]. Prema [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.|popisu stanovništva iz 1991.]] grad je po tadašnjoj strukturi sa deset općina imao 527.049, a po [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|popisu stanovništva iz 2013.]] i trenutnoj teritorijalnoj podjeli sa četiri općine 275.524. Nalazi se u središnjem dijelu jugoistočne Evrope i Balkana. Kroz grad protiče [[rijeka]] [[Miljacka]], a u neposrednoj blizini grada u općini [[Ilidža]] je i izvorište rijeke [[Bosna (rijeka)|Bosne]], s izletištem [[Vrelo Bosne|Vrelom Bosne]]. Oko grada nalaze se planine: [[Jahorina]], [[Bjelašnica]], [[Igman]], [[Treskavica]] i [[Trebević]]. Sarajevo je političko, finansijsko, socijalno i kulturno središte Bosne i Hercegovine i istaknuto središte kulture na Balkanu, sa uticajem na čitavu regiju u oblasti zabave, medija, mode i umjetnosti.<ref>{{cite web|url=http://www.mediterraneanews.com/index/2011/05/sarajevo-the-economic-administrative-cultural-and-educational-center-of-bosnia-and-herzegovina/ |title=Sarajevo: The economic, administrative, cultural and educational center of Bosnia and Herzegovina |publisher=Mediterranea News |date=12. 5. 2011 |access-date=15. 7. 2021|url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120424230137/http://www.mediterraneanews.com/index/2011/05/sarajevo-the-economic-administrative-cultural-and-educational-center-of-bosnia-and-herzegovina/ |archive-date=24. 4. 2012 }}</ref> Regionalni je centar u obrazovanju, dom je prve balkanske institucije tercijarnog obrazovanja, islamske [[Medresa|medrese]], koja je danas dio [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]].<ref>{{cite web|last=Agency|first=Anadolu|title=Saraybosna'da 476 yıldır yaşayan medrese! (Sarajevo Celebrates 476 Years of its Medresa!)|url=http://www.haber7.com/balkanlar/haber/974831-saraybosnada-476-yildir-yasayan-medrese|publisher=Haber7|access-date=15. 7. 2021}}</ref> Grad je poznat po svojoj tradicionalnoj kulturnoj i religijskoj raznolikosti, sa pripadnicima [[Islam u Bosni i Hercegovini|islama]], [[Pravoslavlje|pravoslavlja]], [[Rimokatoličanstvo|katolicizma]] i [[Jevreji u Bosni i Hercegovini|judaizma]] koji tu egzistiraju stoljećima. Zbog svoje duge i bogate historije, vjerskih i kulturnih raznolikosti, Sarajevo se ponekad naziva ''Jerusalem Evrope'' ili ''Jerusalem Balkana''. Jedan je od rijetkih evropskih gradova u čijem se centru, u neposrednoj blizini, nalaze bogomolje sve tri velike monoteističke religije: [[džamija]], [[Rimokatolička crkva|katolička crkva]], [[pravoslavna crkva]] i [[sinagoga]]. Iako su područja oko grada naseljena još od prahistorije, moderni grad nastao je kao osmanlijsko uporište u 15. vijeku. Sarajevo je tokom svoje historije nekoliko puta privuklo međunarodnu pažnju. 1885. godine Sarajevo je bio prvi grad u Evropi i drugi grad na svijetu koji je imao stalnu mrežu električnih tramvaja koji su saobraćali kroz grad, slijedeći u tom primjeru [[San Francisco]]. 1914. godine Sarajevo je bilo i mjesto [[Sarajevski atentat|atentata]] na nadvojvodu Franza Ferdinanda od strane lokalnog [[Mlada Bosna|mladobosanskog]] aktiviste [[Gavrilo Princip|Gavrila Principa]] koji je pokrenuo [[Prvi svjetski rat]], koji je također okončao austrougarsku vlast u Bosni i Hercegovini i rezultirao stvaranjem Kraljevine Jugoslavije. Kasnije, nakon Drugog svjetskog rata, uspostavljanje Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine u okviru Druge Jugoslavije dovelo je do masovnog širenja Sarajeva, tada glavnog grada republike, što je kulminiralo domaćinstvom Zimskih olimpijskih igara 1984. godine koje su obilježile prosperitetnu eru za grad. Međutim, početkom [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji|jugoslovenskih ratova]], tokom 1.425 dana od aprila 1992. do februara 1996. godine, grad je pretrpio [[Opsada Sarajeva|najdužu opsadu glavnog grada u historiji modernog ratovanja]], tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|bosanskohercegovačkog rata]] i [[Raspad Jugoslavije|raspada Jugoslavije]].<ref>{{cite news |url=http://www.timesonline.co.uk/tol/news/world/europe/article575571.ece |title=The New Siege of Sarajevo |last=Connelly |first=Charlie |date=8. 10. 2005 |work=The Times |location=UK |access-date=15. 7. 2021 |archive-date=5. 5. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200505131350/https://www.thetimes.co.uk/ |url-status=dead }}</ref> Sarajevo je 2011. nominovano za [[Evropski glavni grad kulture]] 2014. a 2019. je zajedno sa [[Istočno Sarajevo|Istočnim Sarajevom]] bio domaćin [[Evropski zimski olimpijski festival mladih 2019.|Evropskog zimskog olimpijskog festivala mladih 2019.]]<ref>{{cite web|url=http://www.bh-news.com/en/vijest_det.php?vid=3827&r=1 |title=Nomination of Sarajevo for European Capital of Culture 2014 |publisher=BH-News.com |access-date=15. 9. 2011}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.eppgroup.eu/press/showpr.asp?prcontroldoctypeid=1&prcontrolid=10331&prcontentid=17480&prcontentlg=en |title=Sarajevo: With Sarajevo as Europe's Capital of Culture 2014 we could send an... – 12/05/2011 – EPP Group |publisher=Group of the European People's Party (Christian Democrats) in the European Parliament |access-date=15. 9. 2011 |archive-date=2. 8. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180802193159/http://www.eppgroup.eu/press/showpr.asp?prcontroldoctypeid=1&prcontrolid=10331&prcontentid=17480&prcontentlg=en |url-status=dead }}</ref> == Etimologija == Sarajevo je historijsko ime grada, koje po jednoj od teorija potiče od kovanice ''Saray Ovası'' što znači ''Dvor i polje oko dvora''. Sarajevo se ponekad naziva ''Šeher'' ([[Turski jezik|tur]]. şehir; [[Perzijski jezik|per]]. شهر ''šahr''), imenom koje je gradu dao njegov osnivač [[Isa-beg Ishaković]]. Zbog svog orijentalnog izgleda nazivano je i imenom ''Damask sjevera'', a Jevreji [[Sefardi]] su ga nazvali ''Mali Jerusalem''. [[Abdulah Škaljić]], autor rječnika "Turcizmi u srpsko-hrvatskom jeziku", u istoj knjizi navodi sljedeće: {{Citat|...Složenica je nastala po uzoru na složenice [[Smederevo]], [[Kraljevo]], [[Popovo]], [[Mirijevo]], [[Trnovo (složenica)]] itd. Turski naziv za Sarajevo je "Saray-Bosna", ali se u jednoj od najstarijih bosanskih [[vakufnama]], u vakufnami [[Mustaj-beg Skenderpašić|Mustaj-bega Skenderpašića]] iz 1517. g. (čiji je original i prijevod objavio Dr [[Hazim Šabanović]] u POF-u II-IV, 1953, str.403) Sarajevo naziva i "Saray-ovasi", doslovce: "Sarajevsko polje". Iako sam ranije zastupao da je Sarajevo nastalo od tur. "Saray-ovasi", došao sam do zaključka da je ispravnije tumačenje koje sam gore naveo''".<ref name="Škaljić1989">{{cite book|author=Abdulah Škaljić|title=Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku|url=http://books.google.com/books?id=O5BiAAAAMAAJ|year=1989|publisher=Svjetlost|isbn=978-86-01-01459-6}}</ref>}} == Geografija == {{Glavni|Geografija Sarajeva}} [[Datoteka:Sarajevo_SPOT_1050.jpg|mini|lijevo|Snimak Sarajeva i okoline napravljen satelitom [[SPOT]]]] [[Datoteka:Pogled na Sarajevo.png|mini|250p|Pogled na Sarajevo sa [[Hrid (Sarajevo)|Hrida]]]] Sarajevo se nalazi u središnjem dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i zauzima površinu od 141,5&nbsp;km<sup>2</sup>. Centralni dijelovi grada smješteni su u kompozitnoj [[Sarajevska kotlina|Sarajevskoj kotlini]], koja se pruža od [[istok]]a prema [[zapad]]u i završava u [[Sarajevsko polje|Sarajevskom polju]], okruženo planinama Bjelašnicom i Igmanom na jugozapadu, Trebevićem na jugoistoku, te srednjim planinama i međudolinskim rtovima na sjeveru i sjeverozapadu. Najstariji dijelovi grada ([[Vratnik (Sarajevo)|Vratnik]], [[Bistrik]], [[Hrid (Sarajevo)|Hrid]], [[Kovači (Sarajevo)|Kovači]], [[Alifakovac]]) su na padinama okolnih bregova. Prosječna nadmorska visina Sarajevskog polja je 500&nbsp; m. Najzapadnija tačka polja je na 18<sup>○</sup> 16' istočne geografske dužine. Krajnja istočna tačka je na 18<sup>○</sup> 27' istočne geografske dužine, najsjevernija je 43<sup>○</sup> 53’ sjeverne geografske širine, a najjužnija je na 43<sup>○</sup> 47' sjeverne geografske širine <ref>{{cite web|url=http://www.sarajevo.ba/ba/stream.php?kat=31|title=Grad Sarajevo: O Sarajevu|author=daenet d.o.o.|work=sarajevo.ba|access-date=24. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150411044233/http://www.sarajevo.ba/ba/stream.php?kat=31|archive-date=11. 4. 2015|url-status=dead}}</ref>. [[Datoteka:Sarajevo topographic map.svg|250px|mini]] Rijeka [[Miljacka]] jedno je od glavnih geografskih obilježja grada. Teče od istoka, kroz centar Sarajeva, do zapadnog dijela grada gdje se ulijeva u [[Bosna (rijeka)|Bosnu]]. Kao ''Sarajevska rijeka'', Miljacka izvire oko 2 kilometra južno od Pala, u podnožju Jahorine, nekoliko kilometara istočno od centra Sarajeva. Izvor Bosne, [[Vrelo Bosne]] nalazi se kod kod Ilidže i još je jedno značajna prirodna znamenitost i izletište Sarajlija i drugih turista. Nekoliko manjih rijeka i potoka poput Koševskog potoka također protječe kroz grad i okolicu. === Panorama === {{Široka slika|Sarajevo panorama.jpg|1000px|Panorama Sarajeva}} === Klima === Sarajevo se nalazi u području umjerene [[Kontinentalna klima|kontinentalne klime]], sa uticajem kontinentalne klime sa sjevera i mediteranske sa juga. Prosječna godišnja temperatura zraka iznosi 9,5&nbsp;°C, a prosječna količina padavina je oko 919 l/&nbsp;mm. Najhladniji period tokom godine je januar sa prosječnih -1,3&nbsp;°C i jedini je mjesec sa negativnom srednjom vrijednošću temperature zraka.<ref name="klima">{{cite web|title=Sarajevo - klima|url=https://www.sarajevo.ba/bs/article/1223/klima}}</ref> Juli je najtopliji sa prosječnom vrijednošću temperature zraka od 19,1&nbsp;°C. Najekstremnije temperature zraka zabilježene u Sarajevu su -26,4&nbsp;°C (zabilježena 4. januara 1942. godine) i 40.0&nbsp;°C (19. augusta 1946).<ref name="klima"/> Najviše sunčanih sati je tokom augusta sa prosječnih 270 sunčanih sati dok godišnji prosjek iznosi 1830 sunčanih sati po čemu se Sarajevo svrstava u srednje sunčane gradove.<ref name="klima"/> Nasuprot tome, stepen oblačnosti u prosjeku godišnje iznosi 59% a najizraženija je tokom decembra kada je oblačnost u prosjeku iznosi 75%.<ref name="klima"/> {{Vremenski okvir | naslov = <!-- * Prosječna temperatura * --> | pt_jan = -0,5 | pt_feb = 1,4 | pt_mar = 5,7 | pt_apr = 10,0 | pt_maj = 14,8 | pt_jun = 17,7 | pt_jul = 19,7 | pt_aug = 19,7 | pt_sep = 15,3 | pt_okt = 11,0 | pt_nov = 5,4 | pt_dec = 0,9 <!-- * Najviša prosječna temperatura * --> | vt_jan = 3,7 | vt_feb = 6,0 | vt_mar = 10,9 | vt_apr = 15,6 | vt_maj = 21,4 | vt_jun = 24,5 | vt_jul = 27,0 | vt_aug = 27,2 | vt_sep = 22,0 | vt_okt = 17,0 | vt_nov = 9,7 | vt_dec = 4,2 <!-- * Najniža prosječna temperatura * --> | nt_jan = -3,3 | nt_feb = -2,5 | nt_mar = 1,1 | nt_apr = 4,8 | nt_maj = 9,0 | nt_jun = 11,9 | nt_jul = 13,7 | nt_aug = 13,7 | nt_sep = 10,0 | nt_okt = 6,4 | nt_nov = 1,9 | nt_dec = -1,8 <!-- * Padavine * --> | p_jan = 68 | p_feb = 64 | p_mar = 70 | p_apr = 77 | p_maj = 72 | p_jun = 90 | p_jul = 72 | p_aug = 66 | p_sep = 91 | p_okt = 86 | p_nov = 85 | p_dec = 86 <!-- * Broj kišnih dana * --> | kd_jan = 8 | kd_feb = 10 | kd_mar = 13 | kd_apr = 17 | kd_maj = 17 | kd_jun = 16 | kd_jul = 14 | kd_aug = 13 | kd_sep = 15 | kd_okt = 13 | kd_nov = 12 | kd_dec = 11 <!-- * Prosječna vlažnost zraka * --> | vz_jan = 79 | vz_feb = 74 | vz_mar = 68 | vz_apr = 67 | vz_maj = 68 | vz_jun = 70 | vz_jul = 69 | vz_aug = 69 | vz_sep = 75 | vz_okt = 77 | vz_nov = 76 | vz_dec = 81 <!-- * Broj sunčanih sati * --> | ss_jan = | ss_feb = | ss_mar = | ss_apr = | ss_maj = | ss_jun = | ss_jul = | ss_aug = | ss_sep = | ss_okt = | ss_nov = | ss_dec = <!-- --> | dijagram = | izvor = Pogoda.ru.net<ref name = pogoda>{{cite web | url = http://www.pogoda.ru.net/climate2/14654.htm | title = Weather and Climate: The Climate of Sarajevo | publisher = Weather and Climate (Погода и климат) | access-date=25. 8. 2016 | language = ruski | archive-url = https://web.archive.org/web/20120516141700/http://pogoda.ru.net/climate2/14654.htm | archive-date=16. 5. 2012 }}</ref> i [[NOAA]] (sun, 1961–1990)<ref name = NOAA>{{cite web | url = ftp://ftp.atdd.noaa.gov/pub/GCOS/WMO-Normals/RA-VI/BH/14654.TXT | title = Sarajevo Climate Normals 1961–1990 | publisher = National Oceanic and Atmospheric Administration | access-date=25. 8. 2016}}</ref> }} === Zagađenje zraka === Kvalitet zraka je jedno od gorućih pitanja iz oblasti zaštite okoline grada Sarajeva.<ref>{{Cite web|url=http://www.balkaninsight.com/en/article/air-pollution-reaching-alarming-levels-in-bosnia-experts-warn-11-30-2015|title=Air Pollution is Choking Bosnia, Experts Warn :: Balkan Insight|website=www.balkaninsight.com|access-date=4. 4. 2017}}</ref><ref>{{Cite news|url=http://www.foxnews.com/world/2016/12/26/sarajevo-introduces-transport-restrictions-to-ease-pollution.html|title=Sarajevo introduces transport restrictions to ease pollution|date=26. 12. 2016|work=Fox News|access-date=4. 4. 2017|language=en-US}}</ref> Prema bazi podataka [[Svjetska zdravstvena organizacija|Svjetske zdravstvene organizacije (WHO)]] o kvaliteti zraka u 2016. godini,<ref>{{Cite web|url=http://www.who.int/phe/health_topics/outdoorair/databases/cities/en/|title=WHO Global Urban Ambient Air Pollution Database (update 2016)|website=World Health Organization|language=en-GB|access-date=4. 4. 2017|archive-date=1. 3. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170301221905/http://who.int/phe/health_topics/outdoorair/databases/cities/en/|url-status=dead}}</ref> prosječna godišnja koncentracija [[Sitne lebdeće čestice|sitnih lebdećih čestica (PM2.5)]] u 2010. godini procijenjena je na 30 μg/m<sup>3</sup> na osnovu mjerenja PM10, što je 3 puta više od vrijednosti datih u Smjernici za kvalitet zraka WHO-a<ref>{{Cite web|url=http://www.who.int/mediacentre/factsheets/fs313/en/|title=Ambient (outdoor) air quality and health|website=World Health Organization|language=en-GB|access-date=4. 4. 2017}}</ref> za godišnji prosjek PM2.5. U Sarajevu ne postoje novija direktna dugoročna mjerenja vrijednosti sitnih lebdećih čestica PM2.5 i mogu se dati samo procjene za vrijednost PM10, koji je manje štetan za zdravlje u odnosu na PM2.5.<ref>{{Cite web|url=https://cfpub.epa.gov/ncea/isa/recordisplay.cfm?deid=216546|title=Integrated Science Assessment (ISA) for Particulate Matter (Final Report, Dec 2009)|last=Group|first=US EPA National Center for Environmental Assessment, Research Triangle Park Nc, Environmental Media Assessment|last2=Sacks|first2=Jason|website=cfpub.epa.gov|language=en|access-date=4. 4. 2017}}</ref> Stvarni podaci o kvalitetu zraka u realnom vremenu u obliku vrijednosti PM10, ozona, NO2, CO i SO2 dostupni su na web stranici [[Federalni hidrometeorološki zavod|Federalnog hidrometeorološkog zavoda]].<ref>{{Cite web|url=http://www.fhmzbih.gov.ba/latinica/ZRAK/vrijednostiPolutanata.php|title=Federalni hidrometeorološki zavod|website=www.fhmzbih.gov.ba|access-date=4. 4. 2017|archive-date=13. 9. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180913190025/http://www.fhmzbih.gov.ba/latinica/ZRAK/vrijednostiPolutanata.php|url-status=dead}}</ref> === Rijeke === [[Datoteka:06Sarajevo Miljacka03.jpg|mini|desno|Pogled na Miljacku s mosta na Skenderiji]] Miljacka je rijeka, koja najvećim dijelom protiče kroz Sarajevo od [[istok]]a prema [[zapad]]u. Duga je 35,9&nbsp;kilometera. Nastaje od nekoliko vrela u podnožju planina [[Romanija|Romanije]] i [[Jahorina|Jahorine]]. [[Paljanska Miljacka]] (12,9&nbsp;km) izvire na Palama. [[Mokranjska Miljacka]] izvire u [[Kadino Selo (Pale, RS)|Kadinom Selu]]. Nekoliko kilometera istočno od Sarajeva u selu [[Dovlići]], ove dvije pritoke se spajaju u Miljacku. Dalje Miljacka teče na zapad kroz Sarajevo, odakle nastavlja svoj put prema rijeci Bosni u koju se ulijeva. U zapadnom dijelu [[Sarajevsko polje|Sarajevskog polja]], na području općine [[Ilidža]], izvire jedna od najvećih rijeka u Bosni i Hercegovini, [[Bosna (rijeka)|Bosna]], koja nastaje od tridesetak manjih izvora u podnožju planine [[Igman]], stvarajući park prirode - Vrelo Bosne. Pored rijeka Bosne, [[Željeznica|Željeznice]] i Miljacke, ostali veći stalni vodotoci su: [[Zujevina]], [[Ljubina (rijeka)|Ljubina]], [[Misoča]], [[Stavnja]], [[Tilava]], [[Dobrinja (rijeka)|Dobrinja]], [[Bijela rijeka]], [[Crna rijeka (Željeznica|Crna rijeka]], [[Mošćanica]], [[Vogošćanska rijeka]] i dr.<ref>{{cite web|title=Rijeke, jezera, izvori Kantona Sarajevo|url=http://portal.skola.ba/start/RijekejezeraizvoriKantonaSarajevo/tabid/213/Default.aspx|website=portal.skola.ba|publisher=Zvanični web-portal osnovnih i srednjih škola Kantona Sarajevo|access-date=24. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150701143424/http://portal.skola.ba/start/RijekejezeraizvoriKantonaSarajevo/tabid/213/Default.aspx|archive-date=1. 7. 2015|url-status=dead}}</ref> [[Vodopad Skakavac (Sarajevo)|Vodopad Skakavac]], visok 98&nbsp;metara, nalazi se oko 12&nbsp;km od centra grada. === Brežuljci, brda i planine === Centar grada Sarajeva leži na nadmorskoj visini od 511&nbsp; metara iznad površine mora. Najnižu nadmorsku visinu u sarajevskoj kotlini ima općina [[Ilidža]] sa 498&nbsp;m, dok viši dijelovi grada i prigradska naselja na padinama okolnih brda: [[Grdonj]] i [[Hum]] na sjeveru, [[Borja|Borija]] na istoku i padine Trebevića na jugu, leže na prosječnoj nadmorskoj visini od 900&nbsp; metara. Grad okružuju šumoviti obronci olimpijskih planina jedinstvene ljepote, čiji vrhovi prelaze 2000&nbsp; metara: [[Treskavica]] (2088&nbsp; m), [[Bjelašnica]] (2067&nbsp; m), [[Jahorina]] (1916&nbsp; m), [[Igman]] (1502&nbsp; m) i [[Trebević]] (1629&nbsp;m). Obronci obližnjih planina bogati su šumom. [[Crnogorica]]: [[jela]], [[smrča]], [[ariš]] i [[bor (biljka)|bor]] i [[bjelogorica]]: [[breza]], [[topola]] i [[obična lijeska|lijeska]]. 1939. godine botaničar [[Karl Maly]] osnovao je [[Botanički vrt na Trebeviću|Botanički vrt]] na Trebeviću, koji je u [[Drugi svjetski rat|drugom svjetskom ratu]] u potpunosti uništen. 1948. godine na visini od 1530&nbsp;m zasađen je [[rasadnik]], botanički [[arboretum]] [[Šumarski fakultet u Sarajevu|Šumarskog fakulteta]]. Za vrijeme [[Rat u BiH|rata u Bosni i Hercegovini]] 1992-95. šumski fond je najvećim dijelom uništen. == Historija == {{Glavni|Historija Sarajeva|Hronologija Sarajeva}} === Mlađe kameno doba (neolit) === [[Datoteka:Butmirska vaza.jpg|thumb|Vaza iz perioda neolitke Butmirske kulture]] Jedno od najranijih arheoloških otkrića kojima se dokazuje naseljenost područja grada potiče iz [[neolit]]ske [[Butmirska kultura|Butmirske kulture]]. Otkrića u [[Prahistorijsko naselje Butmir|Butmiru]] desila su se na teritoriji današnje sarajevske općine [[Ilidža|Ilidže]] 1893. godine.<ref name="naselje">{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2500 |title=Prahistorijsko naselje u Butmiru |work=kons.gov.ba |access-date=13. 9. 2016 |archive-date=30. 11. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201130174756/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2500 |url-status=dead }}</ref> Tada su austrougarske vlasti tokom izgradnje poljoprivredne škole otkrili arheološko nalazište. Bogatstvo kremena na ovom području bilo je privlačno neolitskim ljudima, a naselje se razvijalo i bilo u procvatu. Na tom području razvijena je jedinstvena keramika i njen dizaj, koji karakteriziraju narod Butmira kao jedinstvenu kulturu, kako je opisano na Međunarodnom kongresu arheologa i antropologa održanom u Sarajevu 1894. godine.<ref>[http://www.sarajevo-tourism.com/eng/sarajevothroughhistory.wbsp "The Culture & History"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071212025705/http://www.sarajevo-tourism.com/eng/sarajevothroughhistory.wbsp |date=12. 12. 2007 }}, Tourism Association of Sarajevo Canton, Retrieved on 3 August 2006.</ref> === Doba Ilira === Sljedeća istaknuta kultura u Sarajevu bili su Iliri. Drevni narod, koji su većinu zapadnog Balkana smatrali svojom domovinom, imali su nekoliko ključnih naselja u regiji, uglavnom oko rijeke Miljacke i u sarajevskoj dolini. Iliri u sarajevskoj regiji pripadali su [[Desidijati]]ma, posljednjem Ilirskom narodu u Bosni i Hercegovini koji se odupro rimskoj okupaciji. === Rimsko doba === Njihov poraz od rimskog cara [[Tiberije|Tiberija]] 9. godine nove ere označava početak [[Bosna i Hercegovina u Rimskom Carstvu|rimske vladavine u regiji]].<ref name="Bojanovski">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/doc/12834705/Ivo-Bojanovski-BIH-u-Anticko-Doba |title= Ivo Bojanovski: BOSNA I HERCEGOVINA U ANTIČKO DOBA |work=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988 |access-date= 9. 2. 2016}}</ref> Rimljani nikada nisu izgradili područje današnje Bosne, ali rimska kolonija ''[[Aquae S (Ilidža)|Aquae Sulphurae]]'' nalazila se u blizini današnje Ilidže i bila je najvažnije naselje tog vremena.<ref name="Mesihović">{{Cite web |url= https://iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2019/09/historijska_traganja_1.%C4%8CLANCI-SalmedinM.pdf |title= Salmedin Mesihović: Doprinos historiji sarajevskog prostora u antičko doba, Izvorni naučni rad |work= Filozofski fakultet, Sarajevo, |access-date= 9. 2. 2019 }}{{Mrtav link}}</ref> Nakon Rimljana područje su naselili [[Bosna i Hercegovina u Gotskom kraljevstvu|Goti]],<ref name="Basler">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/267288103/Kulturna-Istorija-Bosne-i-Hercegovine |title= Alojz Benac-Đuro Basler-Borivoj Ćović-Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić - KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE |work= Veselin Masleša, Sarajevo, 1966 |access-date= 9. 2. 2019}}</ref> a u 7. vijeku i [[Slaveni]].<ref>{{Cite web|url=http://www.aneks8komisija.com.ba/main.php?id_struct=50&lang=4&action=view&id=2498|archive-url=https://web.archive.org/web/20071013171041/http://www.aneks8komisija.com.ba/main.php?id_struct=50&lang=4&action=view&id=2498|url-status=dead|archive-date=13. 10. 2007|title=Commission to preserve national monuments|date=13. 10. 2007|access-date=14. 8. 2018}}</ref><ref name=Brit>"Sarajevo", ''New Britannica'', volume 10, edition 15 (1989). {{ISBN|0-85229-493-X}}.</ref> === Srednji vijek === {{Glavni|Sarajevo u srednjem vijeku}} [[Datoteka:Stecak Zmeljaski Muzej Sarajevo.jpg|mini|225p|lijevo|Stećak, Zemaljski muzej Sarajevo]] [[Datoteka:Day in Sarajevo.jpg|mini|180p|lijevo|[[Baščaršija]]]] [[Datoteka:Sarajevo Historic View.jpg|mini|desno|180p|Sarajevo oko 1900. godine]] [[Datoteka:Sarajevo Tram (1901).png|mini|desno|180p|Prvi tramvaj u Evropi, u Sarajevu, [[1885]]. godine.]] Nakon perioda [[neolit]]a, [[Iliri|ilirske]] i rimske vladavine, u 7. stoljeću ovdje se naseljavaju [[Slaveni]]. U povelji iz 13. stoljeća područje Sarajeva je bilo dio župe [[Vrhbosna (župa)|Vrhbosna]]. O ovom vremenu svjedoče nadgrobni spomenici jedinstveni u svijetu - [[stećak|stećci]]. Nedaleko od Sarajeva, u selu [[Hreša (Stari Grad)|Hreša]] pronađeno je 30 [[stećak]]a. Najljepši krase vrt [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljskog muzeja u Sarajevu]]. Dolaskom Turaka 1435. i padom utvrde [[Hodidjed]], na obalama Miljacke nastaju naselja iz kojih će se kasnije oformiti Sarajevo. Osnivačem Sarajeva smatra se [[Isa-beg Ishaković]], koji je 1462. izdao odredbu o formiranju grada, na lijevoj obali Miljacke sagradio [[Careva džamija (Sarajevo)|Carevu džamiju]], prvu džamiju na ovom području; gradi [[saraj]], most, [[Tekija|tekiju]], [[hamam]], [[mekteb]] i [[Medresa|medresu]], te nekoliko [[han]]ova<ref name="Holm">[[Holm Sundhaussen]], "Sarajevo - Die Geschichte einer Stadt", Böhlau Verlag Wien, Köln, Weimar {{ISBN|978-3-205-79517-9}} {{Simboli jezika|de|Njemački jezik}}</ref> 1507. grad se prvi put pominje svojim današnjim imenom (''ime od Saraj-ovasi, polje oko dvora''). Intenzivni razvoj [[zanat]]stva i [[Trgovina|trgovine]] brzo su od Sarajeva stvorili bogat grad, raskrsnicu [[religija]] i kultura, trgovačkih puteva i putnika. U [[16. vijek]]u to je bio jedan od najbogatijih gradova u ovom dijelu Evrope, kada su izgrađene i neke kapitalne građevine koje i danas predstavljaju bisere [[arhitektura|arhitekture]] i civilizacije tog doba. Tada je u Sarajevu, kao zadužbina [[vezir]]a [[Gazi Husrev-beg]]a otvorena i Visoka škola [[Gazi Husrev-begova medresa|Kuršumli-medresa]], koja je podsjećala na univerzitete u drugim velikim gradovima Evrope. 1531. izgrađena [[Gazi Husrev-begova džamija]] najpoznatija je građevina starog Sarajeva i jedan od najvećih sakralnih spomenika islamske arhitekture na Balkanu. Iz ovog vremena su [[imaret]], [[bezistan]]i i [[hamam]]i. Tih godina je izgrađena i [[Stara pravoslavna crkva u Sarajevu|Stara pravoslavna crkva]].<ref>{{cite web|url=http://www.staracrkva.org/hram.htm|title=Stara pravoslavna crkva u Sarajevu|work=staracrkva.org|access-date=24. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20120219191649/http://www.staracrkva.org/hram.htm|archive-date=19. 2. 2012|url-status=dead}}</ref> ''Zlatno doba'' prekinut će požar [[1697]]. kada je austrijski princ [[Eugen Savojski|Eugen von Savoyen]] sa samo 8500 vojnika ušao u grad i do temelja ga spalio. Od [[1850]]. je Sarajevo glavni grad Bosne, provincije [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. U grad se doseljavaju [[Jevreji]] [[Sefardi]], poslije izgona iz [[Španija|Španije]], grade [[sinagoga|sinagoge]], a istovremeno nastaju pravoslavne, katoličke i evangelističke [[crkva|crkve]] i [[Katedrala Srca Isusova]]. === Moderno doba === {{Glavni|Sarajevo u austrougarsko doba|Sarajevo u prvoj i drugoj Jugoslaviji}} [[Datoteka:Latin (Princip) Bridge on Miljacka River2.jpg|mini|lijevo]] [[1878]]. dolaskom [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] uprave na ove prostore, Sarajevo je upravni centar [[Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj|Kondominiuma]]. Uz svoj dotad orijentalni, dobija i evropski izgled. Austro-ugarski period je vrijeme snažnog prodiranja srednjoevropske kulture, načina privređivanja, običaja i drugih civilizacijskih vrijednosti. Grad dobija savremene fabrike, a brojne škole zapadnog tipa i kulturne institucije obogaćuju glavni grad Bosne i Hercegovine. U ovo se vrijeme grade [[Zemaljski muzej]], gradska [[Sarajevska vijećnica|Vijećnica]], Gimnazija, sud, zgrada [[Narodno pozorište Sarajevo|Narodnog pozorišta]], pošta, bolnica, [[Gradska tržnica Markale|tržnica]], banke, vile na [[Marijin dvor]]u i dr. Gradi se uskotračna pruga prema sjeveru, jugu i istoku. Pod velom ''evropeizacije'', austrougarski carski činovnici i vojnici crpe dotad malo korištena privredna i prirodna bogatstva Bosne. Dana 28. juna 1914. pripadnik [[Mlada Bosna|Mlade Bosne]] [[Gavrilo Princip]] u Sarajevu je izveo [[atentat]] na austrijskog prestolonasljednika [[Franz Ferdinand|Franza Ferdinanda]], što je poslužilo kao povod Austrougarskoj Monarhiji da napadne Kraljevinu Srbiju, a što je bio jedan od uzroka [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. Poslije tog rata grad ulazi u sastav jugoslavenskih državnih zajednica: [[Država SHS|Države SHS]], a potom i [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]]. Arhitektonska slika ostaje gotovo nepromijenjena, industrija nazaduje, društvena nezadovoljstva radnika rastu i Sarajevo, kao grad, između dva svjetska rata, uglavnom stagnira i privredno i ekonomski nazaduje. Letargiju u koju je grad zapao prekidaju protesti i štrajkovi radnika i napredne sarajevske inteligencije. Nakon Prvog svjetskog rata i pritiska [[Vojska Kraljevine Srbije|Vojske Kraljevine Srbije]], koja se našla na strani saveznika, i pored pobune slavenskih naroda u Austro-Ugarskoj, Sarajevo je postalo dio novouspostavljene [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]]. Iako je imao određenu političku važnost kao središte, prvo regije, a potom i [[Drinska banovina|Drinske banovine]], više nije bio nacionalna prijestonica, što je bio početak pada važnosti grada.<ref>{{cite web|url=https://www.latimes.com/travel/europe/la-tr-d-sarajevo-timeline-20140727-story.html|title=Timeline: A short history of Sarajevo and region|first=Los Angeles|last=Times|date=|work=latimes.com}}</ref> Takav status ostat će do završetka Drugog svjetskog rata, kada će Sarajevo ponovo dobiti na važnosti jer će postati glavni grad jedne od saveznih republika. [[Datoteka:Sarajevo - carrer Ferhadija.JPG|mini|180p|desno|Pogled na Štrosmajerovu ulicu]] ==== Drugi svjetski rat ==== Početkom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] na ovim prostorima, njemačke i italijanske invazivne snage u kratkom roku su slomile otpor [[Vojska Kraljevine Jugoslavije|Vojske Kraljevine Jugoslavije]], koja je u tzv. Aprilskom ratu doživjela totalni raspad na različite frakcije. Nakon njemačke kampanje bombardiranja, u Sarajevo su 15. aprila 1941. ušle snage [[Wehrmacht]]ove [[16. pješadijska divizija|16. pješadijske divizije]]. [[Sile Osovine]] su uspostavile [[Marionetska država|marionetsku državu]] [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH-a]] u čiji sastav je ušlo i Sarajevo. Tokom tog perioda grad je bio upravno središte [[Velika župa Vrhbosna|Velike župe Vrhbosna]]. U Sarajevu je u progonima Ustaša, ubijena većina židovskog stanovništva, a na Vracama je strijeljeno oko 11.000 Srba, Židova, bosanskohercegovačkih komunista i protivnika ustaškog režima. ==== Jugoslavija ==== Nakon završetka rata 1945. Sarajevo postaje upravni, kulturni i ekonomski centar [[SR Bosna i Hercegovina|SR Bosne i Hercegovine]], jedne od šest [[Republike SFRJ|republika]] [[SFRJ|SFR Jugoslavije]]. U gradu se razvija industrija, [[ekonomija]], a između ostalog školstvo i kultura čine ga glavnim centrom Republike. Osniva se [[Univerzitet u Sarajevu|Univerzitet]], [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademija nauka i umjetnosti]], brojni muzeji i [[galerija|galerije]], naučne institucije, [[Radiotelevizija Sarajevo|radio-televizija]]. Broj stanovnika grada raste na više od 500.000. [[Međunarodni olimpijski odbor]] povjerava Sarajevu organizaciju [[Zimske olimpijske igre 1984.|XIV Zimskih olimpijskih igara]], koje su održane 1984. ==== Rat u Bosni i Hercegovini ==== {{Glavni|Opsada Sarajeva}} [[Datoteka:Sarajevo Siege Part III.jpg|mini|250p|desno|Pogled na grad i ruševine nastale tokom rata]] Društvene i političke promjene u tadašnjoj [[SFRJ|Jugoslaviji]] dovele su do prvih [[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.|općih izbora 1990.]] na kojima je izabrano [[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990 - Predsjedništvo SR BiH|Predsjedništvo SR BiH]]. Predsjednik [[Predsjedništvo Socijalističke republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Socijalističke republike Bosne i Hercegovine]] [[Alija Izetbegović]], raspisao je [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|građanski referendum]] o samostalnosti SR BiH. To je dovelo do stvaranja [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]]. Neslaganjem vojnog vrha [[JNA]] i četveročlanog [[Predsjedništvo SFRJ|Predsjedništva SFRJ]] s većinskom odlukom naroda SR BiH, dolazi do izbijanja međunacionalnih sukoba, stvaranja nacionalnih paravojnih formacija i [[Rat u BiH|rata u Bosni i Hercegovini]], a posebno na njen glavni grad, Sarajevo. Grad Sarajevo, bio je pod opsadom 3,5 godine, u neprestanim vojnim akcijama pretrpio je ogromna materijalna razaranja i brojne ljudske gubitke. Snajperskom i artiljerijskom vatrom [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] i srpski paramiliternih jedinica ubijeno je 10.615 ljudi, među kojima je bilo 1.601 dijete, a skoro 50.000 stanovnika Sarajeva bilo je ranjeno. Spaljena je gradska [[Sarajevska vijećnica|Vijećnica]] u kojoj je bila smještena [[Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine|Narodna i Univerzitetska biblioteka]], a mnogi kulturno-historijski, stambeni i vjerski objekti u gradu su oštećeni. == Grb i zastava == {{Glavni|Grb Grada Sarajeva|Zastava Sarajevskog kantona}} Grad Sarajevo od 2000. godine ima svoju novu [[Zastava Grada Sarajeva|zastavu]] i novi [[Grb Grada Sarajeva|grb]]. Na glavi štita su elementi tipičnih krovova, koji simboliziraju i brda u zelenoj boji. Ispod su nazubljene gradske zidine s dvije otvorene kapije u crnoj boji na bijeloj pozadini, koje simboliziraju Grad. U dnu grba je dolina, kroz koju teče rijeka u plavoj boji, koju premošćuje bijeli most. Okvir grba je zlatno-žut.<ref>{{cite web|url=http://www.sarajevo.ba/ba/stream.php?kat=63|title=Grad Sarajevo: Grb i zastava|author=daenet d.o.o.|work=sarajevo.ba|access-date=24. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304122629/http://sarajevo.ba/ba/stream.php?kat=63|archive-date=4. 3. 2016|url-status=dead}}</ref> == Politika == {{Glavni|Politička organizacija Sarajeva}} === Politička organizacija Grada Sarajeva === Organi Grada Sarajeva su Gradsko vijeće Grada Sarajeva i [[Spisak gradonačelnika Sarajeva|gradonačelnik Grada Sarajeva]]. ===== Gradsko vijeće Grada Sarajeva===== Gradsko vijeće je, kao predstavničko tijelo građana Grada Sarajeva, najviši organ Grada Sarajeva. Gradsko vijeće se sastoji od 28 vijećnika. Svako općinsko vijeće općina koje čine Grad Sarajevo bira po sedam delegata u Gradsko vijeće iz reda općinskih vijećnika. Bošnjacima, Hrvatima i Srbima, kao konstitutivnim narodima, pojedinačno garantira minimum 20% mjesta u Gradskom vijeću, a grupi Ostalih najmanje dva mjesta, bez obzira na izborne rezultate. ===== Gradonačelnik===== Gradonačelnik Grada Sarajeva je izvršni organ Grada Sarajeva. Gradonačelnik predstavlja i zastupa Grad Sarajevo. Gradonačelnik odgovara za ustavnost i zakonitost akata koje donosi, odnosno predlaže Gradskom vijeću. Od novembra 2024. godine gradonačelnik Grada Sarajeva je [[Predrag Puharić]].<ref>{{cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/predrag-puharic-sdp-je-novi-gradonacelnik-sarajeva-dobio-podrsku-gradskog-vijeca/241129116|title=Predrag Puharić (SDP) je novi gradonačelnik Sarajeva, dobio podršku Gradskog vijeća|date=29. 11. 2024|access-date=29. 11. 2024|language=bs|author=V.K.|publisher=Klix.ba}}</ref> ==== Gradska uprava ==== {{Glavni|Gradska uprava Grada Sarajeva}} Čelna tijela vlasti u Gradu Sarajevo su gradonačelnik, koji upravlja radom [[Gradske službe Sarajeva|Gradskim službama]], te [[Gradsko vijeće Sarajeva]] koje ima 28 članova. Upravu grada sačinjavaju: kabinet gradonačelnika, dva zamjenika gradonačelnika, sekretar gradske uprave, savjetnici gradonačelnika, Pravobranilac Grada Sarajeva i sedam gradskih službi za pitanja opće uprave, komunalne poslove, lokalno poslovanje i razvoj grada, urbano planiranje i stambene poslove, obrazovanje, kulturu i sport, Zavod za informatiku i telematiku, Gradski savjet i stručni kolegij gradonačelnika.<ref>{{cite web|url=http://sarajevo.ba/public/photo/organizacija-1.jpg|title=Šematski prikaz organizacije Grada Sarajeva na službenoj stranici|website=sarajevo.ba|access-date=24. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20110706131539/http://sarajevo.ba/public/photo/organizacija-1.jpg|archive-date=6. 7. 2011|url-status=dead}}</ref>[[Datoteka:Sarajevo municipalities.PNG|mini|250|desno|Položaj grada (narandžasto) unutar kantona Sarajevo]] === Glavni grad === {{sekcija}} === Kanton Sarajevo === Osnivanjem Federacije Bosne i Hercegovine, osnovan je i Kanton Sarajevo, jedan od 10 kantona koji formiraju Federaciju BiH. Kanton Sarajevo se sastoji od 9 općina pri čemu su četiri ''gradske općine'' koje formiraju grad Sarajevo ([[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad Sarajevo]], [[Centar (Sarajevo)|Centar Sarajevo]], [[Novo Sarajevo]], [[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad Sarajevo]]) i pet ostalih općina: Hadžići, Ilidža, Ilijaš, Trnovo i Vogošća. == Administrativna podjela grada == === Gradske općine === ==== Teritorijalna podjela do 1995. ==== Do rata 1992–95. Grad Sarajevo je činilo šest gradskih općina: [[Centar (Sarajevo)|Centar]], [[Ilidža]], [[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]], [[Novo Sarajevo]], [[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]] i [[Vogošća]], te prigradske općine: [[Hadžići]], [[Ilijaš]], [[Pale (FBiH)|Pale]] i [[Trnovo (FBiH)|Trnovo]]. ==== Teritorijalna podjela od 1995. ==== Nakon potpisivanja [[Dejtonski mirovni sporazum|Dejtonskog mirovnog sporazuma]] formira se Grad Sarajevo od četiri gradske općine: [[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]], [[Centar (Sarajevo)|Centar]], [[Novo Sarajevo]] i [[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]], a zajedno sa susjednim općinama čini [[Kanton Sarajevo]], koji je u sastavu [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]. Od dijelova predratnih općina Novi Grad, Novo Sarajevo, Stari Grad, Trnovo, Pale i cijelog teritorija općine [[Sokolac]] 1993, te naselja [[Kasindo (naselje)|Kasindo]], [[Lukavica (Istočno Novo Sarajevo)|Lukavica]], [[Hreša (Istočni Stari Grad)|Hreša]] itd.<ref>{{cite web|title=Geografski položaj i prirodne odlike grada Istočno Sarajevo|url=http://www.gradistocnosarajevo.net/o-gradu/geografski-polozaj/|publisher=Grad Istočno Sarajevo|access-date=24. 9. 2015}}</ref> formiran je Grad [[Istočno Sarajevo]], koji je pripao entitetu [[Republika Srpska]]. Istočno Sarajevo se do odluke Ustavnog suda o neustavnosti naziva zvalo Srpsko Sarajevo. Zvanično Istočno Sarajevo čine: [[Istočni Stari Grad]], [[Istočna Ilidža]], [[Istočno Novo Sarajevo]], [[Pale (RS)|Pale]], [[Trnovo (RS)|Trnovo RS]] i [[Sokolac]]. == Stanovništvo == {{Glavni|Demografija Sarajeva}} Broj stanovnika Sarajeva se tokom historije uglavnom povećavao. Najbrži rast stanovništva bilježi se tokom perioda nakon Drugog svjetskog rata, uglavnom usljed ubrzane industrijalizacije i povećanog priliva stanovništva u gradske centre. Prema procjeni u Sarajevu je 1945. živjelo oko 115.000 stanovnika da bi prema popisu stanovništva iz 1971. taj broj bio trostruko veći i iznosio 359.448 stanovnika. Porast broja stanovnika nastavio se a već za vrijeme zimske olimpijade 1984. grad je imao oko pola miliona stanovnika. Vrhunac po pitanju broja stanovnika, prema službenim rezultatima, grad je dostigao 1991. godine kada je Sarajevo prema popisu stanovništva naseljavalo 527.049 stanovnika. Usljed rata u BiH i dezintegracije grada (službeno manja površina grada), na području današnjeg Sarajeva prema popisu stanovništva iz 2013. godine živjelo je 275.524 stanovnika. === Etnicitet === Po posljednjem službenom [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|popisu stanovništva iz 2013. godine]], Grad Sarajevo (područje 4 gradske općine na površini od 141,5&nbsp;km<sup>2</sup>: [[Novo Sarajevo]], [[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]], [[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]] i [[Centar (Sarajevo)|Centar]]) imao je 275.524 stanovnika.<ref name = "RP_2013">{{RP 2013}}</ref> {{Stubičasti dijagram | naslov = Etnička struktura Sarajeva 2013. god. | širina = 500px | širina_stubovima = 60% | lijevo1 = Etnička grupa | desno1 = Broj stanovnika | maks = 275524 |ime_stuba1 = [[Bošnjaci]] |boja_stuba1=#99C68E|cifra_stuba1=222457|tekst_stuba1=222.457 (81%) |ime_stuba2 = [[Srbi]] |boja_stuba2=#FA8072|cifra_stuba2=10422 |tekst_stuba2=10.422 (4%) |ime_stuba3 = [[Hrvati]] |boja_stuba3=#87CEEB|cifra_stuba3=13604 |tekst_stuba3=13.604 (5%) |ime_stuba4 = Ostali i nep. |boja_stuba4=#D2B48C|cifra_stuba4=56470 |tekst_stuba4=56.470 (10%) |tekst = }} Po [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.|popisu stanovništva iz 1991]]. godine, Grad Sarajevo (područje svih deset općina prema teritorijalnoj podjeli do 1995. godine) imao je 527.049 stanovnika.<ref name="SZS">{{cite web|title=Popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine, za teritorijalnu organizaciju, općine i pripadajuća naseljena mjesta 1991. godine|url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf|publisher=Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ|access-date=24. 9. 2015|format=PDF}}</ref> Naseljeno mjesto Sarajevo, imalo je po istom popisu 416.497 stanovnika. Ostalih 110.552 stanovnika živjelo je u 335 naseljenih mjesta, u 10 općina. === Religija === Većina stanovnika su muslimani, a sama konfesionalna slika Sarajeva je jedinstvena u Evropi, zbog njene raznolikosti grad se nerijetko poredi sa [[Jerusalem]]om. Sarajevo je sjedište [[Reisul-ulema|Reisul-uleme]], poglavara [[Islam u Bosni i Hercegovini|Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini]], sjedište [[Pravoslavlje u Bosni i Hercegovini|Dabrobosanske mitropolije]] [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]], te sjedište [[Vrhbosanska nadbiskupija|Vrhbosanske nadbiskupije]] [[Katolička crkva|rimokatoličke crkve]] u Bosni i Hercegovini. Prema popisu iz 2013. godine 252.653 stanovnika Sarajeva je navelo svoju religijsku pripadnost. Prema tim podacima najviše je pripadnika islama 225.088 (81,69%), dok je kršćana 23.140 ili 8,4% (katolika 12.608 i pravoslavaca 10.532). Potpuna religijska struktura grada data je na sljedećem grafikonu. {{Stubičasti dijagram | naslov = Religijska pripadnost stanovništva Sarajeva 2013. god. | širina = 500px | širina_stubovima = 60% | lijevo1 = Religijska grupa | desno1 = Broj stanovnika | maks = 275524 |ime_stuba1 = [[Islam]] |boja_stuba1=#99C68E|cifra_stuba1=225088|tekst_stuba1=225.088 (81,69%) |ime_stuba2 = [[Katoličanstvo]] |boja_stuba2=#FA8072|cifra_stuba2=12608|tekst_stuba2=12.608 (4,58%) |ime_stuba3 = [[Pravoslavlje]] |boja_stuba3=#87CEEB|cifra_stuba3=10532|tekst_stuba3=10.532 (3,82%) |ime_stuba4 = Ateisti, agnostici, ne izjašnjavaju se, bez odgovora |boja_stuba4=#D2B48C|cifra_stuba4=22871|tekst_stuba4=22.871 (8,30%) |ime_stuba5 = Ostali |boja_stuba5=#BEB48D|cifra_stuba5=4425 |tekst_stuba5=4.425 (1,61%) |tekst = }} Urbanu sliku grada krase brojni sakralni objekti četiri svjetske konfesije: [[Džamija|džamije]] iz osmanskog perioda, pravoslavne, katoličke i evangelističke crkve, [[sinagoga]] i drugi kulturno-historijski spomenici, koji se nalaze u samom centru grada Sarajeva, udaljeni tek stotinjak metara jedni od drugih. <gallery mode="packed" heights="175"> Datoteka:Sarajevo Kaisermoschee.JPG|[[Careva džamija (Sarajevo)|Careva džamija]] Datoteka:JesusesHearthCathedral.jpg|[[Sarajevska katedrala]] Datoteka:Sarajevo Synagoge 03.jpg|[[Sarajevska sinagoga]] </gallery> == Arhitektura == [[Datoteka:Sarajevo Begova Mosque 1900.jpg|mini|150p|desno|Begova džamija 1900. godine]] [[Datoteka:BiH, Sarajevo - Svrzina kuća 1.jpg|mini|150p|desno|Svrzina kuća]] [[Datoteka:Sarajevo princip bruecke.jpg|mini|150p|desno|Latinska ćuprija]] [[Datoteka:Sarajevo Admejdan.jpg|mini|150p|desno|Muzički paviljon]] [[Datoteka:Sarajevo Sahatklula by Klackalica.jpg|mini|150p|desno|Sarajevska sahat-kula]] [[Datoteka:BBI Shopping and Business Center.jpg|mini|150p|desno|ARIA Centar]] [[Datoteka:Hotel Holiday u Sarajevu, prijašnji Holiday Inn.png|mini|180p|desno|Hotel Holiday u Sarajevu, prijašnji Holiday Inn]] [[Datoteka:Sarajevo city tour , Bosnia Herzegovina in Ultra 4K.webm|thumb|Sarajevo gradska tura video]] Sarajevo se može pohvaliti dobro očuvanim starim trgovačkim dijelom grada, [[Baščaršija|Baščaršijom]], koja je nastala u periodu osmanske vladavine u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Ovaj dio grada obiluje jedinstvenim arhitektonskim ostvarenjima osmanske gradske [[Arhitektura Bosne i Hercegovine|arhitekture]], među kojima su brojne potkupolne [[džamija|džamije]], te tradicionalne forme orijentalne arhitekture poput: [[konak]]a, [[han]]ova i [[bezistan]]a. Ratna uništavanja,<ref>{{cite web|last1=Perlez|first1=Jane|title=Ruins of Sarajevo Library Is Symbol of a Shattered Culture|url=http://www.nytimes.com/specials/bosnia/context/0812yugo-bosnia-sara.html|publisher=The New York Times|date=12. 8. 1996|access-date=24. 9. 2015}}</ref> kao i rekonstrukcija, brojnih uništenih kulturnih i vjerskih objekata, kao što su [[Gazi Husrev-begova biblioteka]], [[Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine|Nacionalna i univerzitetska biblioteka]], [[Orijentalni institut u Sarajevu|Orijentalni institut]] i [[Olimpijski muzej Sarajevo|Olimpijski muzej]], doveli su do donošenja zakona o zaštiti kulture i kulturnih institucija. ==== Osmanski period ==== * [[Baščaršijska džamija]], 1516. * [[Gazi Husrev-begova džamija]], 1531. * [[Gazi Husrev-begova medresa|Kuršumli medresa]], 1537/38. * [[Gazi Husrev-begov bezistan]], 1540. * [[Bijela tabija]], oko 1550. * [[Alipašina džamija]], 1560/61. * [[Ferhadija džamija (Sarajevo)|Ferhadija džamija]], 1561/62. * [[Kozija ćuprija]], prva polovina 16. stoljeća * [[Brusa bezistan]], 1561. * [[Careva džamija (Sarajevo)|Careva džamija]], 1566. * [[Muzej Jevreja Bosne i Hercegovine|Stari jevrejski hram]], 1580/81, današnji oblik 1821. * [[Morića han]], kraj 16. stoljeća * [[Sarajevska sahat-kula]], kraj 16. stoljeća * [[Stara pravoslavna crkva u Sarajevu|Stara pravoslavna crkva]], 1539. * [[Kapi-kula na Ploči]], početak 18. stoljeća * [[Višegradska kapi-kula]], početak 18. stoljeća * [[Sebilj]], 1754, današnji oblik 1891. * [[Latinska ćuprija]], bivši [[Principov most]], 1789. * [[Turbe sedam braće]], 1815. * [[Svrzina kuća]], tradicionalna bosanska gradska kuća, 1832. * [[Zgrada Ministarstva odbrane na Bistriku]], 1854/56. * [[Saborna crkva u Sarajevu|Saborna crkva]], 1863/72. * [[Konak na Bistriku]], 1867/69. === Austro-ugarski period === * [[Dom Armije u Sarajevu|Dom Armije]], 1880/81. * [[Hotel "Evropa"]], 1880/81. * [[Despića kuća]], 1881. * [[Katedrala Srca Isusova]], 1884/89. * [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo BiH]], 1885. * [[Ćumurija most]], 1886. * [[Marijin dvor (zgrada)|Palata Marijin dvor]], 1885/95. i 1897. * [[Čobanija (most)|Čobanija most]], 1888. * [[Eiffelov most]], 1893. * [[Careva ćuprija]], 1897. * [[Fakultet islamskih nauka u Sarajevu|Fakultet islamskih nauka]], 1887/89. * [[Sarajevska vijećnica|Vijećnica]], kasnije Nacionalna biblioteka Bosne i Hercegovine, 1891/96. * [[Inat kuća]], kraj 19. stoljeća * [[Gradska tržnica Markale]], 1894. * [[Narodno pozorište Sarajevo|Narodno pozorište]], 1897/98. * [[Sarajevska pivara]], 1898. * [[Drvenija most]], 1899. * [[Akademija likovnih umjetnosti u Sarajevu|Akademija likovnih umjetnosti]], bivša Evangelistička crkva, 1898/99. * [[Crkva svetih Ćirila i Metoda u Sarajevu|Crkva Sv. Ćirila i Metoda]], kraj 19. stoljeća * [[Sarajevska sinagoga|Aškenaška sinagoga]], 1902. * [[Crkva Kraljice svete krunice]] na Banjskom brijegu, 1910/11. * [[Franjevačka crkva svetog Ante Padovanskog]], 1912/14. * [[Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine]], 1912. * [[Rektorat Univerziteta]], 1912/14. * [[Zgrada "Napretka"]], 1912/13. * [[Banka na Obali]], 1913. * [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljski muzej BiH]], 1913. * [[Zgrada glavne pošte u Sarajevu|Zgrada glavne pošte]], 1913. * [[Jajce (kasarna)]], 1913/14. * [[Muzički paviljon u Sarajevu|Muzički paviljon]], 1913. === Moderni period === * [[Centralna banka Bosne i Hercegovine|Centralna banka BiH]], 1929. * [[Crkva svetog Preobraženja u Sarajevu|Crkva svetog preobraženja]], 1939. * [[Crkva svetog Josipa (Sarajevo)|Crkva svetog Josipa]], 1940. * [[Higijenski zavod]], 1950. * [[Pozorište lutaka]], 1950. * [[Historijski muzej Bosne i Hercegovine|Historijski muzej]], 1958. * [[Skenderija]], sportski i kulturni centar, 1969. * [[Ledena dvorana]] * [[RTV Dom]], 1974. i 1983. * [[Elektroprivreda Bosne i Hercegovine|Elektroprivreda BiH]], 1978. * [[Zgrada "Oslobođenja"]], 1981/82. * [[Hotel "Holiday Inn"]], 1983. * [[Olimpijska dvorana Zetra]], 1983. * [[UNITIC poslovno-upravne zgrade]], 1986. * [[Bošnjački institut]], 2001. * [[Avaz Business Center]], 2005. * [[Bosmalov gradski centar]], 2006. * [[Avaz Twist Tower]], 2008. * [[ARIA Centar]], 2009. * [[Importanne Centar]], 2010. * [[Alta Centar]], 2010. * [[Sarajevo City Center]], 2014. === Nacionalni spomenici === {{Glavni|Spisak nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u Sarajevu}} [[Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine]], odabrala je 102 spomenika, građevine i komplekse građevina u Sarajevu za [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine|Nacionalne spomenike Bosne i Hercegovine]].<ref>{{cite web|url=http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1|title=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika|work=kons.gov.ba|access-date=24. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151025010656/http://kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1|archive-date=25. 10. 2015|url-status=dead}}</ref> Na privremenoj listi Komisije, nalazi se još 21 spomenik, čije će proglašenje uslijediti.<ref>{{cite web|url=http://www.kons.gov.ba/main.php?mod=spomenici&extra=Privremeni&blok=2&indexGrad=1&lang=1&idGrad=86|title=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika|work=kons.gov.ba|access-date=24. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150416023757/http://www.kons.gov.ba/main.php?mod=spomenici&extra=Privremeni&blok=2&indexGrad=1&lang=1&idGrad=86|archive-date=16. 4. 2015|url-status=dead}}</ref> == Građevine == === Mostovi === {{Glavni|Mostovi u Sarajevu}} <!--http://www.sarajevo.ba/ba/article.php?pid=16 http://www.scribd.com/doc/31536540/Mostovi-u-BiH http://www.youtube.com/watch?v=6L76TGXJd8o--> Doline sarajevskih rijeka su predstavljale osnovu komunikacije i kretanja, koja povezuje istok i zapad kroz središte Balkana, već za [[Iliri|Ilire]] i njihovo pleme [[Desitijati|Desitijata]] u [[bronzano doba|bronzanom dobu]], te [[Rimljani|Rimljane]], koji ovdje grade ceste, koje povezuju [[Narona|Naronu]] s [[Podrinje]]m i [[Podunavlje]]m. Tokom [[srednji vijek|srednjeg vijeka]] to je dio ''bosanskog druma'', koji je iz [[Srednja Evropa|Srednje Evrope]] i sa [[Jadran]]a prolazio kroz [[Hrvatska|Hrvatsku]], [[Bosna i Hercegovina|Bosnu]] i [[Srbija|Srbiju]] do [[Carigrad]]a, čime tadašnja [[Vrhbosna]] postaje centrom domaće i strane trgovine. Iz doba [[Osmansko Carstvo|osmanske vlasti]] potiču najstariji [[most]]ovi u Sarajevu: stari [[Rimski most]], nedaleko od Sarajeva, [[Kozija ćuprija]], [[Šeher-Ćehajina ćuprija]] i [[Careva ćuprija]] u starom dijelu grada. Obale Miljacke premošćuju i noviji mostovi iz doba [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] uprave: [[Ajfelov most]], [[Čobanija (most)]] ili [[Ćumurija most]], kao i savremeni mostovi: [[Most Skenderija]], [[Most Suade i Olge]], [[Most malezijsko-bosanskohercegovačkog prijateljstva]] i dr. Neki od sarajevskih mostova su isključivo pješački. === Trgovi i ulice === {{sekcija}} === Vjerski objekti === {{Glavni|Spisak vjerskih objekata u Sarajevu}} ==== Mezarja/Groblja ==== {{Glavni|Spisak grobalja u Sarajevu}} <gallery mode="packed"> Mezarje Stadion Cemetery.jpg|Mezarje Stadion Groblje Sveti arhanđeli, Georgije i Gavrilo (Sarajevo).jpg|Groblje Sveti arhanđeli, Georgije i Gavrilo </gallery> Najstarije [[Nekropola|nekropole]] [[Crkva bosanska|crkve bosanske]], [[Bogumili|bogumilske]], [[Pravoslavna crkva u Bosni i Hercegovini|pravoslavne]] i [[Katolička crkva Bosne i Hercegovine|katoličke]] i [[Mezarje|islamska mezarja]] razasuta su gradom. [[Stećak|Stećci]], monumentalni kameni blokovi i jedinstveni nadgrobni spomenici iz [[Srednji vijek|srednjevjekovnog perioda]] mogu se naći nedaleko od Sarajeva u selu [[Nekropola stećaka u selu Šabići|Šabići]] kod [[Trnovo (FBiH)|Trnova]] i selima [[Dolovi (Konjic)|Dolovi]] i [[Lukomir]] na obroncima [[Bjelašnica|Bjelašnice]]. Gradsko groblje [[Bare (groblje)|Bare]] je sa 33 ha površine, jedno od većih u Europi, a po konfiguraciji terena i položaju jedno je od interesantnijih i ljepših grobalja na [[Balkan]]u. Na groblju „Bare“ su grobljanske površine za pripadnike svih religija: [[musliman]]e, [[Pravoslavlje|pravoslavne]], [[Rimokatoličanstvo|katolike]], [[Judaizam|judaiste]], [[evangelist]]e, [[adventist]]e, [[Starokatolička crkva|starokatolike]], kao i [[Ateizam|ateiste]]. <!--Na njemu počivaju:--> Novo gradsko groblje [[Vlakovo (groblje)|Vlakovo]] je izgrađeno u septembru 1985. godine nedaleko od Sarajeva, u vrijeme kada je groblje „Bare“ bilo gotovo popunjeno. Groblje se proteže na 25 ha, na kome se obavlja najveći broj sahrana. [[Stadion (groblje)|Stadion]] je zbog svog nastanka groblje jedinstveno u svijetu. Životnom nuždom, za vrijeme [[Opsada Sarajeva|opsade Sarajeva]], 1992–95. godine kada su, usljed svakodnevnih artiljerijskih i snajperskih napada na grad sa okolnih brda, mnoga groblja bila nedostupna, a broj civilnih žrtava rastao, jedan nogometni stadion pretvoren je u groblje.<ref>{{cite web|url=http://cvijet.ba/gradska_groblja|archive-url=https://web.archive.org/web/20110823060120/http://cvijet.ba/gradska_groblja|title=cvijet.ba - briga o grobljima Sarajevskog kantona|archive-date=23. 8. 2011|work=cvijet.ba|access-date=24. 9. 2015|url-status=dead}}</ref> Neobično lijepa su stara groblja [[Alifakovac (groblje)|Alifakovac]] i [[Jevrejsko groblje u Sarajevu|Jevrejsko groblje]]. == Kultura == {{Glavni|Kultura u Sarajevu}} === Opere i pozorišta === Prve klasične, pozorišne predstave u gradu održavale su se u [[Despića kuća|Despića kući]], pa se ovaj objekat može smatrati pretečom savremenog [[pozorište|pozorišta]] u Sarajevu.<ref>{{cite web|url=http://www.sonar.ba/discover.php?lang=ba&action=full&id=14|title=Official Destination Sarajevo Guide|work=Sarajevo.travel|access-date=24. 9. 2015}}</ref> Danas je tu smješten Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti.<ref>{{cite web|url=http://www.muzejsarajeva.ba/content/view/24/39/lang,ba/|archive-url=https://web.archive.org/web/20070808150008/http://www.muzejsarajeva.ba/content/view/24/39/lang,ba/|title=Muzej Sarajeva - Despica kuca|author=Administrator|archive-date=8. 8. 2007|work=muzejsarajeva.ba|access-date=24. 9. 2015|url-status=dead}}</ref> [[Narodno pozorište Sarajevo|Narodno pozorište]], osnovano [[1921.]] kao dramski teatar, je najstariji bosanskohercegovački profesionalni teatar. Jedan od prvih direktora Narodnog pozorišta Sarajevo bio je [[Branislav Nušić]]. Od 1946. Narodno pozorište dobija i muzičke segmente djelovanja: [[Sarajevska opera|operu]] i [[Sarajevski balet|balet]]. Kao jedini operski i baletni teatar u državi, središnje je mjesto razvoja scenske umjetnosti u Bosni i Hercegovini. Veliki broj glumaca, režisera, scenografa, kostimografa, koreografa, dirigenata, baletnih i opernih umjetnika, sticali su slavu na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo, kao što je [[Ljiljana Molnar-Talajić]], svjetski priznata [[primadona]], koja je ponijela slavu sarajevskog i bosanskohercegovačkog teatra i na pozornicama najznačajnijih svjetskih teatara. Narodno pozorište Sarajevo ima 225 zaposlenih, a svoju djelatnost ostavaruje u matičnoj kući na [[Obala Kulina bana|Obali Kulina bana]]<ref>{{cite web|url=http://nps.ba/|title=Narodno pozorište Sarajevo|work=nps.ba|access-date=24. 9. 2015}}</ref> , kao i u zgradi [[Terezija]], gdje se nalaze radionički prostor i produkcija scenografije. Narodno pozorište Sarajevo član je [[Nova evropska teatarska asocijacija|Nove evropske teatarske asocijacije]]. [[Kamerni teatar 55]] počeo je sa radom 7. marta 1955. godine. Njegov osnivač bio je [[Jurislav Korenić]] (1914–1974). Teatar je, na tragu novih teatarskih stremljenja u tadašnjoj Evropi, bio novost na ovim prostorima i primjer kojeg su slijedili brojni teatri. Prezentira novi vid dramaturgije, ”dramu apsurda” ili “anti dramu” ili “novu dramu”. Izvode se tekstovi [[Samuel Beckett|Becketta]], [[Alfred Jarry|Jarryja]], [[Jean Genet|Geneta]], [[Eugène Ionesco|Ionesca]], Schwartza, [[Anton Pavlovič Čehov|Čehova]]… i drugih autora, čija poetika u modernom teatru proizlazi iz “apsurdnog osjećanja života”. Karakterizira ga pozornica “ring”, okružena gledalištem, umjesto frontalnog tipa scene, s nepremostivom “rampom”, s intimnijom, prirodnijom i iskrenijom glumačkom igrom.<ref>{{cite web|title=Službena stranica Kamernog teatra 55 u Sarajevu|url=http://www.kamerniteatar55.ba/|access-date=24. 9. 2015}}</ref> [[Pozorište mladih Sarajevo|Pozorište mladih]]<ref>{{cite web|title=Pozorište mladih Sarajevo|url=http://www.pozoristemladih.ba/|access-date=24. 9. 2015}}</ref> nastalo je 1977. godine udruživanjem dva pozorista: Pionirskog pozorišta i Pozorista lutaka, sa dvije samostalne scene, Lutkarskom i Dramskom. Oba teatra osnovana su 1950. godine. Prvih desetak godina postojanja Pionirsko pozoriste nema svog ansambla, pa po projektu angažuje glumce iz drugih teatara i "glumce" djecu, od koji su neki i danas poznati i priznati umjetnici. Pozorište lutaka u tom periodu njeguje marionetu kao osnovni izraz. Njime rukovodi [[Adolf Pomezni]]. Pionirsko pozorište 1960-tih godina osniva svoj profesionalni ansambl, mijenja naziv u ''Pozorište za mlade'', i počinje sa postavljanjem sve ambicioznijih projekata, koji nisu namijenjeni samo najmlađim, nego pretenduju animiranju što širih grupacija mladih. Na čelo Pozorišta lutaka dolazi pozorišni mag Jurislav Korenić i njegovim dolaskom nastaje novi period u razvoju teatra, što se ogleda u različitim lutkarskim tehnikama koje se primjenjuju, kao i u samom istraživanju mogućnosti daljeg razvoja lutkarstva uopće. Igraju se relevantna djela domaćih i svjetskih autora: J. Skupa i K. Venig: "Srećko među bubama", J. Vandot i V. Rabadan: "Kekec", zatim "Pinokio", D. Bibanovića, "Alisa u zemlji čuda", L. Paljetka, "Palčić Dugonja", G. Simića, "Pepeljuga", D. Todorovića, na Lutkarskoj, a [[William Shakespeare|Shakespeareove]] "Bura" i "Komedija zabuna", [[Aristofan]]ove "Ptice", Homerova "Odiseja", [[Jarry]]jev "Kralj Ibi", Držićeva "Novela od Stanca", [[Ionesco]]v "Kralj umire", Kurićeva "Ljepotica i zvijer". Lukićeve "I opet Nušić" i "Bašeskija, san o Sarajevu", i mnoge druge na Dramskoj sceni. U saradnji s domaćim i stranim režiserima, uz zajednički angažman [[MESS]]-a i glumaca u Sarajevu, u Pozorištu mladih tokom rata premijerno su izvedene brojne predstave: [[Samuel Beckett|Beckettov]] "Čekajući Godoa", [[Euripid]]esov "Alkestis", [[Schuman]]ov "Cirkus Veliko stopalo", [[Jarry]]jev "Okovani Ibi", [[Miller]]ova "Hamlet mašina", G. Simić: "Bajka o Sarajevu", F. Furaković: "Abeceda"…, a po završetku rata pozorište nastavlja svoju djelatnost predstavama "Tri jezika", [[F. Hohler]]a, "Dijete školjke", [[R. Herfurtner]]a, "Kraj igre", [[Samuel Beckett|S. Becketta]], "Familija" (Zeko, Zeko), [[C. Serreau]]a, "Tajna dvorske lude", [[Hazim Akmadžić|H. Akmadžića]], "Makbet",[[William Shakespeare|W. Shakespearea]], "Kad bi ovo bila predstava", [[Almir Imširević|A. Imširevića]], "Spaseni za dlaku", [[T. Wilder]]a, "Košmar o Bosni", N. Veličkovića i dr. [[SARTR|Sarajevski ratni teatar SARTR]]<ref>{{cite web|url=http://www.sartr.ba/|title=SARTR — Sarajevski ratni teatar|work=sartr.ba|access-date=24. 9. 2015|archive-date=7. 8. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130807102353/http://www.sartr.ba/|url-status=dead}}</ref> utemeljen je 17. maja 1992. godine na inicijativu reditelja [[Dubravko Bibanović|Dubravka Bibanovića]] i [[Gradimir Gojer|Gradimira Gojera]], [[Đorđe Mačkić|ing. Đorđa Mačkića]] i pisca [[Safet Plakalo|Safeta Plakala]], a okupio je glumce i saradnike iz tri profesionalna sarajevska teatra koja su, zbog rata u BiH, morala obustaviti svoj rad. U augustu 1992. SARTR je konstituiran kao vojna jedinica pri Regionalnom štabu Oružanih snaga BiH Sarajevo, a 12. januara 1993. godine Odlukom Ratnog Predsjedništva Skupštine grada Sarajeva, kao javna ustanova iz oblasti kulture od posebnog interesa za odbranu grada. Odlukom Skupštine Kantona Sarajevo od 24. jula 1997. ulogu osnivača SARTR-a preuzeo je Kanton Sarajevo. Od 2003. Sarajevski ratni teatar SARTR je nosilac [[Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva|Šestoaprilske nagrade]]. Njegov pokretač i redatelj, [[Safet Plakalo]], opisuje SARTR kao "duhovno oružje protiv nadrealizma rata", zaokružujući njegov karakret u motu "teatrom protiv smrti". Unatoč ograničenim sredstvima, SARTR je danas uspješna profesionalna kuća s brojnim međunarodnim koprodukcijama, nastupima i nagradama. === Muzeji i galerije === {{Glavni|Spisak muzeja u Sarajevu|Spisak galerija u Sarajevu}} [[Datoteka:Sarajevo Haggadah.jpg|thumb|left|kopija [[Sarajevska hagada|Sarajevske hagade]]]] Kao grad poznat po svojoj historiji i kulturi Sarajevo obiluje muzejima. Neki od njih su: [[Muzej Sarajeva]], [[Ars Aevi|Ars Aevi muzej umjetnosti]], [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine]], [[Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine]], [[Historijski muzej Bosne i Hercegovine]], [[Olimpijski muzej Sarajevo|Olimpijski muzej]], [[Brusa bezistan]], [[Muzej "Sarajevo 1878–1918."]], [[Muzej Jevreja Bosne i Hercegovine]], [[Muzej ratnog djetinjstva]], [[Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine]], [[Muzej "Alija Izetbegović"]] i [[Tunel spasa]]. Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine je dom [[Sarajevska hagada|Sarajevske hagade]], [[Iluminirani rukopisi|iluminiranog rukopisa]] i najstarijeg dokumenta [[Sefardi|sefardskih]] [[Jevreji|Jevreja]] na svijetu, objavljene u Barceloni oko 1350. a koja sadrži tradicionalne jevrejske [[Hagada|hagade]]. Ovaj dokument je stalno izložen u muzeju i jedina je preostala ilustrirana sefardska hagada na svijetu. Zemaljski muzej također je domaćin cjelogodišnjih izložbi koje se odnose na lokalnu, regionalnu i međunarodnu kulturu i historiju te je dom za preko 5.000 artefakata iz bosanske historije. Galerije Sarajeva su: [[Collegium Artisticum]], [[Gakerija Mak|Mak]], [[Galerija "Roman Petrović"|Roman Petrović]], [[Galerija Novi hram|Novi hram]], [[Atelje-zbirka Safet Zec]], [[Galerija Mersada Berbera 'E&A']], [[Galerija Paleta|Paleta]], [[Galerija Sveti Anto]], [[Galerija Boris Smoje|Boris Smoje]], [[Mala galerija]], [[Galerija Kicoš]] i dr. <gallery mode="packed"> Sarajevo, Baščaršija II.jpg|[[Bošnjački institut]] Sarajevo, muezum Alije Izetbegoviće.jpg|[[Muzej "Alija Izetbegović"]] Sarajevo 1914 museum IMG 1118.JPG|[[Muzej "Sarajevo 1878–1918."]] Exterior house - Sarajevo Tunnel Museum (2).jpg|[[Tunel spasa]] National Museum of BiH Aerial.JPG|[[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine]] </gallery> === Festivali === {{Glavni|Spisak festivala u Sarajevu}} Sarajevo je međunarodno poznato po svojoj eklektičnoj i raznolikoj ponudi od preko 50 godišnjih festivala. [[Sarajevo Film Festival]] osnovan je 1995. godine za vrijeme rata u BiH i postao je premijerni i najveći filmski festival u [[Jugoistočna Evropa|jugoistočnoj Evropi]].<ref name="About the Festival">{{cite web |url=http://www.sff.ba/en/page/about-the-festival |title=About the Festival |publisher=Sarajevo Film Festival Official Website |access-date=3. 4. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180708191719/https://www.sff.ba/en/page/about-the-festival |archive-date=8. 7. 2018 |url-status=dead }}</ref> Festival se održava u [[Narodno pozorište Sarajevo|Narodnom pozorištu]], uz projekcije u Pozorištu na otvorenom ''Metalac'' i Bosanskom kulturnom centru. Sarajevo je proglašeno [[Grad filma|Gradom filma]].<ref>{{Cite web|url=https://en.unesco.org/creative-cities/events/unesco-designates-66-new-creative-cities|title=UNESCO designates 66 new Creative Cities {{!}} Creative Cities Network|website=en.unesco.org|access-date=23. 9. 2021}}</ref> Međunarodni festival [[MESS]] eksperimentalni je pozorišni festival i najstariji pozorišni festival na [[Balkan]]u.<ref>{{cite web|url=http://befestival.org/about/european-network/|title=MESS International Theatre Festival|publisher=befestival.org}}</ref> Godišnji [[Omladinski Film Festival Sarajevo]] prikazuje igrane, animirane i kratke filmove iz cijelog svijeta i premijerni je studentski filmski festival na Balkanu.<ref>{{cite web|url=http://balkans.aljazeera.net/vijesti/omladinski-film-festival-sarajevo-predstavlja-nove-mlade-autore|title=Omladinski filmski festival Sarajevo predstavlja nove mlade autore|publisher=Al Jazeera Balkans|date=4. 7. 2017}}</ref> Također poznati su i festivali kao što su: [[Sarajevska zima]], [[Sarajevski džez festival]], ljetni kulturni festival ''[[Baščaršijske noći]]'' i Svjetski televizijski festival orijentalne muzike. === Muzika === {{Glavni|Sarajevska muzička scena|Spisak bosanskohercegovačkih patriotskih pjesama}} [[Datoteka:Tifa i Bregovic Nis polovina 80-ih.jpg|thumb|right|250px|[[Bijelo dugme]], muzička grupa koje se smatra najpopularnijim bendom koji je ikada postojao u bivšoj Jugoslaviji i jednim od najvažnijih aktera jugoslovenske rock scene. Na slici su Mladen Vojičić Tifa (lijevo) i Goran Bregović (desno)]] [[Datoteka:Evstafiev-bosnia-cello.jpg|thumb|right|250px|[[Vedran Smailović]] svira violončelo na ruševinama [[Sarajevska vijećnica|Sarajevske vijećnice]] 1992.]] Sarajevo je kroz historiju bilo jedan od najvažnijih muzičkih centara u regiji. Sarajevska muzička scena ima dugu tradiciju a kao njena najplodonosnija era smatra se period između [[1961.]] i [[1991.]] U to doba počine se razvijati ''Sarajevska škola pop rocka'' a osnivaju se muzičke grupe kao što su: [[Indexi]] (1962), [[Ambasadori]] (1968), Pro Arte a na sceni se pojavljuju i kantautori poput [[Kemal Monteno|Kemala Montena]]. Period ekspanzije sarajevske muzičke scene nastavlja se i tokom 1980-ih, s bendovima: [[Plavi orkestar]], [[Crvena jabuka]] i [[Divlje jagode]], po većini kritičara, pionirima u regionalnom rokenrol pokretu. Sarajevo je takođe bilo dom i mjesto nastanka vjerojatno najpopularnijeg i najuticajnijeg jugoslovenskog rock sastava svih vremena, [[Bijelo dugme|Bijelog Dugmeta]] (1974), u velikoj mjeri jugoslavenske paralele sa [[The Rolling Stones|Rolling Stonesima]], kako po popularnosti tako i po utjecaju na druge muzičke sastave. Sarajevo je također bilo dom vrlo zapažene urbane subkulture post-punka poznate pod nazivom [[Novi primitivizam]], koja je započela početkom 1980-ih s Baglama Bandom koji je zabranjen nedugo nakon izdanja svog prvog LP-a a koji je uveden u ''mainstream'' bendove kao što je [[Zabranjeno pušenje]] i [[Elvis J. Kurtović & His Meteors]], kao i kroz prvobitno radio a potom i tv serijal [[Top lista nadrealista]]. Ostali značajni bendovi koji se smatraju dijelom ove subkulture su [[Bombaj štampa]]. Pored i odvojeno od Novog primitivizma, Sarajevo je rodni grad jednog od najznačajnijih bivših jugoslavenskih alternativnih industrijskih bendova, [[SCH (bend)|SCH]]-a. U periodu do 90-tih u Sarajevu su osnivani i mnogi drugi popularni bendovi kap što su: [[Merlin (grupa)|Merlin]], [[Valentino (grupa)|Valentino]], [[Bolero (muzička grupa)|Bolero]] i dr. S razlogom se sarajevska muzička scena, pogotovo 70-tih i 80tih godina smatra kao najuspješnija scena tadašnje Jugoslavije. Što je možda još važnije, Sarajevo je krajem 19. i tokom 20. vijeka bilo dom rastućem i velikom centru stvaranja zapisa [[Sevdalinke]] i u velikoj mjeri je doprinijelo tome da se ovaj historijski žanr muzike ponovo ''probije'' na glavnu scenu s obzirom da je sevdalinka dugi niz vijekova bila važan i jedan od najpoznatijih segmenata [[Kultura Bosne i Hercegovine|Bosanske kulture]]. Tekstopisci i muzičari kao što su [[Himzo Polovina]], [[Safet Isović]], [[Zaim Imamović]], [[Zehra Deović]], [[Halid Bešlić]], [[Hanka Paldum]], [[Nada Mamula]], [[Meho Puzić]] i mnogi drugi su tokom svoje karijere živjeli i komponovali u Sarajevu gdje su i napisali neke od svojih najvažnijih djela. Sarajevo je takođe u velikoj mjeri utjecalo na pop scenu Jugoslavije s muzičarima poput Zdravka Čolića, Kemala Montena, Dine Merlina, Seida Memića Vajte, Harija Mata Harija, Mladena Vojičića Tife, Željka Bebeka i mnogih drugih. Mnogi noviji sarajevski bendovi također su pronašli ime i afirmirali se u Sarajevu, poput [[Regina (grupa)|Regine]] koja je također snimila dva albuma za vrijeme Jugoslavije i [[Letu štuke]], koji je zapravo osnovan u Jugoslaviji sa poznatim bosanskohercegovačko-američkim piscem [[Aleksandar Hemon|Aleksandrom Hemonom]] ali je reputaciju stekao kasnije, tokom 2000-ih. Sarajevo je u novije vrijeme dom važne i eklektične kombinacije novih bendova i nezavisnih muzičara, koji nastavljaju djelovati i nastupati na sve većem broju festivala i koncerata širom države. U gradu se održava i najveći jazz festival u regiji, Sarajevski džez festival. Američki heavy metal sastav [[Savatage]] objavio je pjesmu pod nazivom ''Badnjak (Sarajevo 12/24)'' na svom albumu ''Dead Winter Dead'' 1995. godine, a govori o sviraču violončela koji je svirao zaboravljenu božićnu pjesmu u ratom razorenom Sarajevu. Pjesmu je kasnije isti bend ponovo objavio pod nazivom ''Transsibirski orkestar'' na svom prvom albumu ''Badnjak i druge priče'' 1996. godine, pri čemu je pjesma postigla trenutni uspjeh i popularnost. Nakon rata, irska rock grupa [[U2 (grupa)|U2]] je bila prva strana grupa koji je održala koncert u gradu. === Kulturne institucije === Uz nekoliko nacionalnih i gradskih [[pozorište|pozorišnih]] kuća, [[muzej]]a i kulturnih institucija, Sarajevo je i važno mjesto na kulturnoj mapi ovog dijela evropskog kontinenta. Druge kulturne institucije uključuju [[Sarajevski kulturni centar]], Sarajevsku biblioteku, [[Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine|Umjetničku galeriju BiH]] i [[Bošnjački institut]]. === Gastronomija === {{sekcija}} == Turizam i rekreacija == {{Glavni|Turističke atrakcije u Sarajevu}} Svjetski poznat turistički vodič ''[[Lonely Planet]]'' svrstao je Sarajevo 2006. godine na 43. mjesto najljepših gradova svijeta,<ref name="Lonely Planet 2006">{{cite book|title=The Cities Book: A Journey Through The Best Cities In The World|date=2006|publisher=Lonely Planet Publications|location=Melbourne|isbn=1-74104-731-5|url=https://archive.org/details/lonelyplanetciti00lone}}</ref> a u decembru 2009. je Sarajevo izabrano među deset gradova koje vrijedi posjetiti u 2010. godini.<ref>{{cite web |url=http://www.news.com.au/travel/galleries/gallery-e6frflw0-1225794915428?page=2 |title=Lonely Planet's Top 10 Cities 2010 &#124; Lonely Planet's Top 10 Cities 2010 |publisher=News.com.au |access-date=19. 1. 2010 |archive-date=10. 10. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101010052209/http://www.news.com.au/travel/galleries/gallery-e6frflw0-1225794915428?page=2 |url-status=dead }}</ref> Prema podacima iz 2013. godine Sarajevo je posjetilo 302.570 turista, što je za 17,9% više u odnosu na prethodnu godinu, sa ostvarenih 595.637 noćenja, što je za 18% više nego u 2012. godini.<ref>{{cite web|url=http://ekapija.ba/bs/Vijest/kapital/u-ks-u-2013-je-najuspjesnija-turisticka-godina-od-kad-se-vodi-statistika/34489 |title=Kanton Sarajevo: Više turista u 2011 |publisher=Vijesti.ba |access-date=12. 3. 2013}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.fzs.ba/god.htm |title=Statistički Godišnjaci/Ljetopisi|publisher=Fzs.ba |access-date=12. 3. 2013}}</ref> Prema anketi koju je sproveo sajt Booking.com a u kojoj je učestvovalo preko 50.000 putnika Sarajevo je uvršteno na 7. mjesto od 10 najpopularnijih svjetskih destinacija za kušanje lokalnih kulinarskih specijaliteta u 2018. godini.<ref>{{cite web |title=Stats: Malaysia, Taiwan Top Destinations for Local Food |url=https://www.travelagentcentral.com/running-your-business/stats-malaysia-taiwan-top-destinations-for-local-food |website=www.travelagentcentral.com |access-date=7. 6. 2018}}</ref> Kao najpoželjniji grad je izabran malezijski grad Ipoh a na spisku su se našli uglavnom gradovi iz Azije a Sarajevo je uz [[peru]]ansku [[Lima|Limu]] jedini glavni grad neke od država. Sportski turizam uglavnom još uvijek koristi sportske objekte i terene sagrađene za potrebe Zimskih olimpijskih igara 1984. godine, posebno skijašta na obližnjim planinama Bjelašnica, Igman, Jahorina, Trebević i Treskavica. Primjeri popularnih destinacija Sarajeva i okoline su [[Vrelo Bosne]], [[Begova džamija]], [[Katedrala Srca Isusova|Sarajevska katedrala]] i džamija Gazi Husrev-bega. Turizam u Sarajevu uglavnom se fokusiran na historijskom, vjerskom, kulturnom i segmentu zimskih sportova. ==== Sarajevska žičara ==== {{Glavni|Sarajevska žičara}} [[Datoteka:Trebević CC (42065596011).jpg|mini|desno|250px|Pogled na Sarajevsku žičaru 2018.]] Trebevićka žičara, u sarajevskom žargonu poznatija kao uspinjača, svečano je otvorena 3. maja 1959. godine, a povezivala je [[Bistrik]] (583 m/nv) sa Vidikovcem na [[Trebević]]u (1160 m/nv). Puštanju u promet uspinjače prisustvovao je veliki broj građana, koji su „okupirali“ polaznu stanicu, ali i padinske ulice i avlije iznad kojih je prolazila. Polazna stanica se nalazila u ulici Avdage Šahinagića (u to vrijeme Dimitrija Tucovića) preko puta [[Sarajevska vijećnica|sarajevske Vijećnice]] na nadmorskoj visini 583 metra, a dolazila je na Vidikovac na [[Trebević]]u na 1160 m/nv. Visinska razlika je bila preko 570 metara, a razdaljina među stanicama je iznosila 2070 m. Stara Trebevićka žičara je po kategorizaciji spadala u red kabinskih žičara s kružnim tokom. Po konstrukciji je bila dvoužetna, tj. duž trase su se nalazila dva čelična užeta: jedno vučno, a drugo noseće. Na trasi su bili projektovani i ugrađeni rešetkasti čelični stubovi sa raščlanjenim temeljima (ukupno 8 stubova), a čija je visina bila između 8 i 24 metra. Sistem je imao 50 kabina kapaciteta po 4 putnika. Vožnja je trajala 12 minuta, a za jedan sat se moglo prevesti 800 putnika u oba pravca. Izgradnja žičare trajala je oko godinu dana, ali su priprema za njenu izgradnju počele već 1956. godine. Vodeći projektant žičare bio je František Šup iz [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]]. Na projektu i izgradnji žičare radile su vodeće jugoslavenske firme ''Impola'' iz [[Slovenska Bistrica|Slovenske Bistric]]<nowiki/>e, ''Termoelektro'' [[Beograd]], ''Jelšingrad'' [[Banja Luka]], te ''[[Energoinvest]]'' Sarajevo. Pogonski dio je naručen iz čehoslovačke firme ''Transeksport''. Na polaznoj i dolaznoj stanici su izgrađene čekaonice sa bifeima, a na dolaznoj stanici na Vidikovcu kasnije je sagrađen istoimeni restoran. Svojom dužinom od skoro 2.100 metara, trebevićka žičara bila je jedna od najznačajnijih u bivšoj Jugoslaviji, a jedna od rijetkih uopće koja polazi iz samog centra grada i za 12 minuta vas dovodi u netaknutu prirodu, oazu čistog zraka. Tokom [[Opsada Sarajeva|opsade]] grada, žičara je, zajedno sa polaznom i dolaznom stanicom na [[Trebević]]u, potpuno uništena.<ref>{{Cite web|url=https://www.zicara.ba/bs/article/27/historija-zicare|title=Prva izgradnja žičare {{!}} Žičara|website=www.zicara.ba|access-date=6. 10. 2018|archive-date=27. 4. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200427135431/https://www.zicara.ba/bs/article/27/historija-zicare|url-status=dead}}</ref> Nova Sarajevska žičara službeno je otvorena 6. aprila 2018. godine, na dan Grada Sarajeva. Sa ukupno 33 moderne korpe čini novi sistem, koji može iz grada do Trebevića prevesti do 1.200 putnika na sat, sa vožnjom koja u jednom smjeru traje oko 9 minuta. ==== Parkovi i šetališta ==== {{Glavni|Spisak parkova u Sarajevu}} U Sarajevu i periferiji nalazi se mnogo parkova, šetališta i izletišta. Popularna aktivnost građana Sarajeva je ulični šah, koji se obično igra na Trgu oslobođenja Alija Izetbegović. Veliki park je najveća zelena površina u centru grada u sklopu kojeg se nalazi i [[Spomen-obilježje ubijenoj djeci opkoljenog Sarajeva 1992–1995.|Spomen obilježje ubijenoj djeci opkoljenog Sarajeva]]. Park [[Hastahana]] je popularno mjesto za relaksaciju, također u gradu u naselju [[Marijin Dvor]]. Osim ovih parkova tu su i parkovi [[Prk Betanija|Betanija]], [[Da Riva]], [[Barice (Stari Grad)|Barice]] i dr. Od šetališta najpoznatije je [[Vilsonovo šetalište]], koje se proteže uz desnu obalu Miljacke kao i šetalište u blizini Sarajeva, [[Velika aleja]], koje povezuje Ilidžu sa vrelom Bosne. [[Kozija ćuprija]], u kanjonu Miljacka, istočno od Sarajeva također je popularna turistička destinacija. Zahvaljujući konfiguraciji zemljišta u Sarajevu i njegovoj okolini nalaze se mjesta odakle se pruža izvrstan panoramski pogled na Sarajevo. Jedno od takvih mjesta je [[Avaz Twist Tower]], restoran Park Prinčeva, Vidikovac (Trebević), [[Žuta tabija|žuta]]/[[Bijela tabija|bijela]] na [[Vratnik (Sarajevo)|Vratniku]], kao i brojni krovovi visokih zgrada širom grada. <gallery mode="packed" heights="150px"> Veliki Park Sarajevo.JPG|Veliki Park Koševo Park, Sarajevo.JPG|Koševski Park Vilsonovo šetalište.JPG|Vilsonovo šetalište Koševski potok via Pionirska dolina.JPG|Koševski potok teče kroz [[Pionirska dolina|Pionirsku dolinu]] (zoološki vrt) Sarajevo street chess.jpg|Ulični šah Hastahana Park, Sarajevo.jpg|Hastahana Park na Marijin Dvoru (u 2005.) Sarajevo Admejdan.jpg|Sarajevo Atmejdan ''Muzički paviljon'' </gallery> == Sport == [[Datoteka:Vucko.jpg|mini|120p|Vučko, maskota XIV Olimpijskih igara 1984. godine]] {{Glavni|Sport u Sarajevu|Spisak sportskih klubova u Sarajevu}} {{Dodatne informacije|Zimske olimpijske igre 1984.}} Iako u Sarajevu egzistiraju mnoga sportska društva i klubovi od kojih su neku postigli i evropski vrijedne rezultate ([[KK Bosna Royal|KK Bosna]] prvak Evrope 1979) Sarajevo je u svijetu sporta najpoznatije kao mjesto održavanja [[Zimske olimpijske igre 1984.|XIV zimskih olimpijskih igara]]. Neki od olimpijskih objekata su porušeni u zadnjem ratu ali su i obnovljeni kao što je slučaj sa [[Olimpijska dvorana Zetra|Olimpijskom dvoranom Zetra]] i [[Stadion "Asim Ferhatović Hase"|Olimpijski stadion "Asim Ferhatović Hase"]]. Od sportova u Sarajevu je najpopularniji nogomet i klubovi [[FK Sarajevo|Sarajevo]] i [[NK Željezničar|Željezničar]] koji igraju zapaženu ulogu ne samo u okviru bosanskohercegovačke [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer lige Bosne i Hercegovine]] već su dobre rezultate postigli i za vrijeme bivše Jugoslavije, te su najtrofejniji klubovi u državi. Od nogometnih klubova tu su još i [[FK Olimpik Sarajevo|FK Olimpic]] i [[NK SAŠK Napredak Sarajevo|NK SAŠK Napredak]]. Od ostalih popularnih sportova tu su još i [[košarka]] pri čemu se ističe klub KK Bosna, jedini košarkaški klub u državi koji je u muškoj konkurenciji osvojio titulu prvaka Evrope, višestruki osvajači prvenstva i kupa Bosne i Hercegovine i bivše Jugoslavije. Rukomet, odbojka, tenis, plivanje, hokej na ledu, atletika i niz borilačkih sportova su ostali vidovi sportskog nadmetanja u kojem Sarajevo ima svoje predstavnike. Najtrofejniji klubovi u državi su i [[klub sjedeće odbojke “SPID“]], višestruki prvaci BiH i šestostruki prvaci Evropi kao i klub ''[[Odbojkaški klub invalida Fantomi|Fantomi]]'' sa jednako vrijednim rezultatima na domaćem i međunarodnom nivou. [[ŠK Bosna|Šahovski klub Bosna]] je najtrofejniji šahovski klub u BiH. Od 80-tih godina klub ostvaruje zapažene rezultate pri čemu vrijedi istaći da je klub od 1990tih godina osvojio 4 titule prvaka Evrope po čemu je trenutno trećerangirani šahovski klub u Evropi. Osvajanjem četvrte titule prvaka 2002. godine jedno su vrijeme bili i najtrofejniji svjetski klub, ispred ruskog [[CSKA]] sa tri titule. Za klub je jedno vrijeme nastupao i [[Gari Kasparov]], jedan od najboljih šahista u historiji. === Sportski klubovi === Sportski život se prvenstveno odvija kroz nekoliko sportskih društava od kojih su poznatiji: [[SD Sarajevo]], [[SD Željezničar]] i [[USD "Bosna"|USD Bosna]], popularni ''studenti''. Sportska društva imaju sekcije u više sportskih grana. Među velikim brojem sportskih kolektiva u gradu ističu se [[nogomet]]ni klubovi [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]], [[FK Sarajevo|Sarajevo]] i [[FK Olimpik Sarajevo|Olimpik]], rukometni klubovi [[RK Željezničar|Željezničar]] i [[RK Bosna Sarajevo|Bosna]], muški košarkaški klubovi [[KK Bosna Royal|Bosna]], evropski prvak 1979 i Spars. Osim klubova iz najpopularnijih sportova u Sarajevu egzistiraju i klubovi iz ostalih sportova kao što su: [[Atletski klub Bosna|atletika]], [[Biciklistički klub Bosna|biciklizam]], [[Odbojkaški klub Bosna|odbojka]], [[Šahovski klub Bosna|šah]], [[vaterpolo]], klubovi iz različitih boriličkih sportova i dr. Također postoji i [[Aeroklub Sarajevo]] osnovan 1946. godine. Neki od najpopilarnijih sarajevskih klubova navedeni su u sljedećoj tebeli. {|class="wikitable" style="margin-left: auto; margin-right: auto; border: none;" |- ! scope="col" |Klub ! scope="col" |Sport ! scope="col" |Takmiči se u ! scope="col" |Dvorana ! scope="col" |Osnovan |- |[[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] |[[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|Nogomet]] |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine]] |[[Stadion Grbavica|Grbavica Stadium]] |1921. |- |[[FK Sarajevo|Sarajevo]] |Nogomet |Premijer liga Bosne i Hercegovine |[[Stadion "Asim Ferhatović Hase"|Asim Ferhatović Hase]] |1946. |- |[[FK Olimpik Sarajevo|Olimpik]] |Nogomet |[[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva nogometna liga FBiH]] |[[Stadion Otoka|Otoka Stadion]] |1993. |- |[[RK Bosna Sarajevo|RK Bosna]] |[[Rukometni savez Bosne i Hercegovine|Rukomet]] |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine u rukometu]] |[[Dvorana "Mirza Delibašić"]] |1948. |- |[[KK Bosna Royal]] |[[Košarkaški savez Bosne i Hercegovine|Košarka]] |[[Prvenstvo Bosne i Hercegovine u košarci]] |[[Dvorana "Mirza Delibašić"]] |1951. |- |[[HK Bosna]] |[[Hokejaški savez Bosne i Hercegovine|Hokej]] |[[Liga Bosne i Hercegovine u hokeju]] |[[Olimpijska dvorana Zetra|Zetra]] |1980. |- |[[VK Bosna]] |Vaterpolo |[[Liga Bosne i Hercegovine u vaterpolu]] |[[Olimpijski bazen Otoka]] |1984. |- |[[SDI Spid]] |Sjedeća odbojka |[[Prvenstvo Bosne i Hercegovine u sjedećoj odbojci]] |[[Olimpijska dvorana "Ramiz Salčin"]] |1994. |- |[[OKI Fantomi]] |Sjedeća odbojka |Prvenstvo Bosne i Hercegovine u sjedećoj odbojci |[[Olimpijska dvorana "Ramiz Salčin"]] |1995. |} === Sportske manifestacije === U Sarajevu se održava relativno veliki broj sportskih manifestacija i takmičenja, kako onih redovnih tako i periodičnih. Sportska događanja su uglavnom sa učešćem domaćih klubova i takmičara iako postoje i ona međunarodnog karaktera. Najznačanije takmičenje koje je održano u gradu su [[Zimske olimpijske igre 1984.]] godine a od ostalih međunarodnih takmičenja mogu se izdvojiti [[Svjetsko prvenstvo u košarci 1970.]] (grupna faza) i [[Evropski zimski olimpijski festival mladih 2019.|Evropski zimski olimpijski festival mladih]] održan 2019 godine. == Privreda i infrastruktura == === Privreda === {{Glavni|Privreda Sarajeva}} [[Datoteka:Centralna_banka_BiH.JPG|mini|250p|desno|Zgrada [[Centralna banka Bosne i Hercegovine|Centralne banke Bosne i Hercegovine]]]] Nakon socijalističkog perioda i godina rata, ekonomija Sarajeva je postala predmet rekonstrukcije i rehabilitacije.<ref>{{cite web|url=http://www.seerecon.org/bosnia/ec/sectors/sarajevo.htm|archive-url=https://web.archive.org/web/20081228003803/http://www.seerecon.org/bosnia/ec/sectors/sarajevo.htm|title=The EC reconstruction programme for Bosnia and Herzegovina detailed by sector - Europe for Sarajevo Programme|archive-date=28. 12. 2008|work=seerecon.org|access-date=24. 9. 2015|language=en|url-status=dead}}</ref> Među brojnim ekonomskim znakovima, 1997. godine je otvorena [[Centralna banka Bosne i Hercegovine]] i 2002. je počela sa radom [[Sarajevska berza]]. Velika gradska baza proizvodnje, administracije i turizma, kombinirana sa velikim informalnim tržištem,<ref>{{cite web|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html|title=The World Factbook|work=cia.gov|access-date=24. 9. 2015|language=en|archive-date=15. 3. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193211/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html|url-status=dead}}</ref> čini grad najvećim ekonomskim regionom Bosne i Hercegovine. Iako je Sarajevo imalo razvijenu industriju tokom socijalističkog perioda, samo je nekolicini preduzeća izvršila uspješnu tranziciju na kapitalističku ekonomiju. Sarajevska industrija sada uključuje [[Fabrika duhana Sarajevo|industriju duhanskih proizvoda]], namještaja, automobila i komunikacijske opreme. Kompanije smještene u Sarajevu su [[B&H Airlines]] (prijašni Air Bosna), [[BH Telecom]], [[Bosmalov gradski centar]], [[Bosnalijek]], [[Energopetrol]], [[Fabrika duhana Sarajevo]] i [[Sarajevska pivara]]. Sarajevo ima jaku turističku ponudu i [[Lonely Planet]] je gradu dao 43. mjesto na listi najposjećenijih gradova u svijetu u [[2006]]. godini.<ref>Lonely Planet (3. 2006). Put kroz najbolje gradove u Evropi</ref> Sportski turizam koristi skijaške terene olimpijskih igara iz [[1984]], na obližnjim planinama [[Bjelašnica|Bjelašnici]], [[Igman]]u, [[Jahorina|Jahorini]] i [[Treskavica|Treskavici]]. Prosječna neto plaća u prva četiri mjeseca 2014. godine iznosila je 1.039 KM<ref>{{cite web|title=Uporedni pregled broja zaposlenih i nezaposlenih, prosječne bruto i neto plaće na području Kantona Sarajevo za 2014. godinu-prethodni podaci|url=http://zis.ks.gov.ba/sites/zis.ks.gov.ba/files/45%20Pla%C4%87a%202014.pdf|website=zis.ks.gov.ba|publisher=Kantonalna javna ustanova za zaštićena prirodna područja|access-date=24. 9. 2015|archive-date=20. 8. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180820194500/http://zis.ks.gov.ba/sites/zis.ks.gov.ba/files/45%20Pla%C4%87a%202014.pdf|url-status=dead}}</ref> dok je prosjek neto plaća u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji BiH]] u istom periodu iznosio 836 [[KM]].<ref>{{cite web|url=http://www.fzs.ba|title=Federalni zavod za statistiku|work=fzs.ba|access-date=24. 9. 2015}}</ref> Pored toga, Sarajevo bilježi i najnižu stopu nezapolsenosti te najveći broj preduzeća po glavi stanovnika u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji BiH]].<ref>{{cite web|title=Makroekonomski pokazatelji po kantonima 2012.|url=http://www.fzzpr.gov.ba/upload/file/dokumenti/makroekonomski_i_socioekonomski_pokazatelji/Makroekonomski%20pokazatelji%20po%20kantonima%202012%20-%2020%2006%202013%20.pdf|website=fzzpr.gov.ba|publisher=Federalni zavod za programiranje razvoja|access-date=24. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20140123030337/http://www.fzzpr.gov.ba/upload/file/dokumenti/makroekonomski_i_socioekonomski_pokazatelji/Makroekonomski%20pokazatelji%20po%20kantonima%202012%20-%2020%2006%202013%20.pdf|archive-date=23. 1. 2014|url-status=dead}}</ref> Ekonomski, Sarajevo je najrazvijeniji grad Bosne i Hercegovine. === Telekomunikacije i mediji === ==== Internet ==== Internetska mreža u Sarajevu je prva u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] po brzini, kvalitetu i veličini mreže. Neki od najvećih internetskih operatera su: Logosoft, HS-HKB net i Telemach (kablovski internet) kao i BH Telecom, Eronet, M:tel, Blic i drugi iz oblasti ADSL-a. ==== Elektronski i printani mediji ==== {{Glavni|Komunikacije i mediji u Sarajevu}} Kao glavni i najveći grad [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], Sarajevo je medijski centar u zemlji. Većina komunikacijskih i medijskih infrastruktura je uništena tokom rata, ali rekonstrukcija koju je vodio [[visoki predstavnik Bosne i Hercegovine]] je pomogla modernizaciji medija.<ref>{{cite web|url=http://www.ejc.nl/jr/emland/bih.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20050519084032/http://www.ejc.nl/jr/emland/bih.html|title=Bosnia and Herzegovina Media Landscape|archive-date=19. 5. 2005|work=ejc.nl|access-date=24. 9. 2015|url-status=dead}}</ref> [[Internet]] je ponovo postao dostupan u gradu [[1995]].<ref>{{cite web|url=http://soemz.euv-frankfurt-o.de/media-see/newmedia/main/articles/j_avdagic.htm|archive-url=https://web.archive.org/web/20071007143822/http://soemz.euv-frankfurt-o.de/media-see/newmedia/main/articles/j_avdagic.htm|title=The Internet and the Public in Bosnia-Herzegovina|author=Jelenka Vockić-Avdagić|archive-date=7. 10. 2007|work=euv-frankfurt-o.de|access-date=24. 9. 2015|url-status=live}}</ref> [[BHT|Bosanskohercegovačka televizija]] je državna TV stanica, jedna od tri u Bosni i Hercegovini. Drugi elektronski mediji u gradu su NRTV "Studio 99", [[NTV Hayat]], [[OBN|Open Broadcast Network]], [[TV Kantona Sarajevo]] i TV Alfa. Postoje nezavisne, privatne i institucionalne radio stanice, poput [[Radio M|Radija M]], [[Radio Stari Grad|RSG]], eFM studentskog radija, Radija Sarajevo 202 (do prve polovine 2010.) i Radija BIR. Pored nabrojanih, u gradu egzistiraju i [[Radio Slobodna Evropa]], kao i nekoliko američkih i zapadnoevropskih stanica. [[Oslobođenje]], osnovano [[1943]], najstarije su sarajevske dnevne novine i jedine koje su preživjele rat. Tiražem su ove novine iza [[Dnevni avaz|Dnevnog avaza]], osnovanog 1995. i [[Jutarnje novine|Jutarnjih novina]].<ref>{{cite web|url=http://www.mediaonline.ba/en/?ID=211|title=Šta se događa sa najstarijim bosanskohercegovačkim novinama: Oslobođenje se prodaje za 4.7 miliona KM|first=Radenko|last=Udovičić|work=mediaonline.ba|date=5. 3. 2002|access-date=24. 9. 2015|archive-date=27. 2. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120227181119/http://www.mediaonline.ba/en/?ID=211|url-status=dead}}</ref> U druge lokalne periodične novine spadaju novine [[Hrvatska riječ]] na hrvatskom jeziku i magazin [[Start (novine)|Start]], kao i sedmične novine [[Slobodna Bosna]] i [[BH dani]]. === Vodovod === Kantonalno javno komunalno preduzeće "Vodovod i kanalizacija" Sarajevo bavi se osnovnim djelatnostima:<ref>{{cite web|url=http://www.viksa.ba/|title=KJKP 'Vodovod i kanalizacija' d.o.o. Sarajevo|work=viksa.ba|access-date=24. 9. 2015}}</ref> * Proizvodnja i distribucija vode; * Prečišćavanje i odvođenje otpadnih voda. === Zdravstvo === * [[Klinički centar Univerziteta u Sarajevu]] (Bolnica "Koševo"); * [[Opća bolnica "Prim.dr. Abdulah Nakaš"]] (Vojna bolnica); * [[Ambulantna njega|Ambulante]] porodične medicine; * Domovi zdravlja (Stari Grad, Vrazova Centar, "Omer Maslić" Novo Sarajevo, Novi Grad) * [[Psihijatrijska bolnica Kantona Sarajevo]] (Jagomir) == Saobraćaj == {{Glavni|Javni promet u Sarajevu|JKP GRAS Sarajevo}} [[Datoteka:Boeing 737 BH Airlines.jpg|mini|225p|B&H Airlines B737-400 na [[Međunarodni aerodrom Sarajevo|Sarajevskom aerodromu]]]] Sarajevo je središte cestovnog prometa u BiH. Sedam magistralnih puteva povezuje grad sa ostalim dijelovima zemlje. Na sjever M5 u pravcu [[Travnik]]a, [[Banja Luka|Banja Luke]] i [[Bihać]]a, M17 ka [[Zenica|Zenici]] i [[Doboj]]u, kao i M18 prema [[Tuzla|Tuzli]], na istok vode M5 prema [[Višegrad]]u i [[Goražde|Goraždu]], kao i M19 ka [[Zvornik]]u. Na jug vodi M18 preko [[Foča (RS)|Foče]] za [[Dubrovnik]], a na zapad M17 u pravcu [[Mostar]]a. Od 2003. Sarajevo je povezano autoputom [[Autoput A1 (Bosna i Hercegovina)|A1]], sa mjestima [[Ilijaš]], [[Visoko]] i [[Kakanj]], a od augusta 2014. godine izgradeno je nekoliko dionica autoput između Sarajeva i Zenice te sarajevska obilaznica na potezu Sarajevo-sjever – Sarajevo-zapad<ref>{{cite web|url=http://www.jpautoceste.ba/20131003774/dinamika-gradnje|title=Dinamika gradnje|author=Admin|work=jpautoceste.ba|access-date=24. 9. 2015}}</ref> Planirani evropski autoput, [[koridor Vc|koridor 5C]], prolazi kraj Sarajeva, povezujući ga sa [[Budimpešta|Budimpeštom]] na sjeveru i sa [[Ploče|Pločama]] na jugu.<ref>{{cite web|title=Koridor 5C|url=http://www.bosmal.com/en/?lg=en&nav_ID=14|publisher=Bosmal|access-date=24. 9. 2015|archive-date=28. 3. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20080328012107/http://www.bosmal.com/en/?lg=en&nav_ID=14|url-status=dead}}</ref> === Gradski saobraćaj === {{Glavni|Gradski promet u Sarajevu}} Položaj Sarajeva, uske gradske ulice i nedostatak parkinga ograničavaju automobilski promet u gradu. U vrijeme [[Zimske olimpijske igre 1984.|Olimpijskih igara]] 1984. godine, grad je dobio dio [[Sarajevska zaobilaznica|zaobilaznice]], što je djelomice olakšalo prometnu situaciju, no 2,6&nbsp;km i dva tunela koja su trebala povezati naselja [[Ciglane (naselje)|Ciglane]] i [[Pofalići]], zbog nedostatka novca, još nisu u potpunosti završeni. Sam centar grada pretvoren je 70-tih godina u pješačku zonu. Dvije glavne ulice u gradu su [[Titova ulica|Titova]] i [[Ulica Zmaja od Bosne]]. Električni [[Sarajevski tramvaji|tramvaji]] sa sedam tramvajskih linija, koji su u službi od [[1885]], su najstarija vrsta javnog prijevoza u gradu.<!-- Nije moguće pronaći funkcionalnu kopiju na web.archive.org <ref>O tramvajima na [http://www.virtualnosarajevo.com.ba/trams.htm virtualnom Sarajevu]</ref> --> Naselja [[Dobrinja (Sarajevo)|Dobrinja]] i [[Vogošća]] od 80-ih godina povezana su sa centrom grada [[Sarajevski trolejbusi|trolejbuskim linijama]]. Za vrijeme [[Rat u BiH|rata]], prekinuta trolejbuska veza sa Vogošćom je u obnovi. Danas u gradu postoji pet [[trolejbus]]kih, te mnogo autobuskih linija, koje autobusima i za Sarajevo specifičnim [[Spisak minibuskih linija u Sarajevu|minibusima]] (kombibus), strme i teško dostupne dijelove grada povezuju sa centrom. Javni gradski prijevoz nudi firma [[JKP GRAS Sarajevo]]. === Međunarodni saobraćaj === {{Glavni|Međunarodni aerodrom Sarajevo}} [[Glavna željeznička stanica u Sarajevu]] se nalazi u centralnom dijelu grada. Grad je dnevno željeznicom povezan sa [[Zagreb]]om, [[Beograd]]om i [[Ploče|Pločama]], a od 2002. ponovo sa [[Budimpešta|Budimpeštom]]. Dobro razgranatom autobuskom mrežom, Sarajevo je dostupno iz bilo kojeg pravca. [[Međunarodni aerodrom Sarajevo]] (SJJ) smješten je desetak kilometara jugozapadno od centra grada, u naselju Butmir. Najveći je i najprometniji aerodrom u Bosni i Hercegovini. Otvoren je 1969. godine a dužina piste iznosi 2.700 [[metar|m]]. Sarajevo a i Bosna i Hercegovina je putem ovog aerodroma povezana sa mnogim, uglavnom evropskim gradovima. Tokom rata aerodrom se koristio za letove [[Ujedinjeni narodi|UN]]-a i transport humanitarne pomoći. Od [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]] iz [[1996]]. godine, aerodrom je otvoren za putničke letove avionskih kompanija [[B&H Airlines]], [[Austrian Airlines]], [[Alitalia]], [[Lufthansa]], [[Jat Airways]], [[Croatia Airlines]] i drugih. U 2017. godini prevezeno je 957.969 putnika što je rekord od osnivanja aerodroma.<ref name="statistika">{{cite web|title=Međunarodni aerodrom Sarajevo - Statistika|url=http://www.sarajevo-airport.ba/tekst.php?lang=bos&id=94&kat=2&sub_kat=0|publisher=http://www.sarajevo-airport.ba|access-date=1. 2. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180113072456/http://www.sarajevo-airport.ba/tekst.php?lang=bos&id=94&kat=2&sub_kat=0|archive-date=13. 1. 2018|url-status=dead}}</ref> Poređenja radi, tokom [[1996]]. godine putnički promet je iznosio oko 25.000 putnika.<ref>{{cite web|url=http://www.fortunecity.com/oasis/tropicana/533/statistic.htm|title=Statatistički podaci za sarajevski aerodrom|first=Zahid|last=Krkić|work=archive.org|access-date=24. 9. 2015|language=en|archive-date=19. 6. 2001|archive-url=https://web.archive.org/web/20010619074934/http://www.fortunecity.com/oasis/tropicana/533/statistic.htm|url-status=bot: unknown}}</ref> == Obrazovanje == {{Glavni|Obrazovanje u Sarajevu}} U Sarajevu, prema podacima iz 2000. godine, u sklopu Javne ustanove ''Djeca Sarajeva'' egzistira 25 vrtića u kojima boravi 2090 djece. Na području grada, na snazi je obavezno devetogodišnje osnovno obrazovanje. Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku u školskoj 2016/2017. godini nastavu u 47 osnovnih škola na području 4 gradske općine pohađalo je 22.477 učenika dok je u 4 škole za djecu sa posebnim potrebama bilo upisano 299 učenika.<ref name="fzs">{{cite web|title=Kanton Sarajevo u brojkama|url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2017/07/Kanton-Sarajevo-u-brojkama.pdf|website=fzs.ba|publisher=Federalni zavod za statistiku|access-date=12. 3. 2018}}</ref> U istom periodu, u 31 srednje škole različitih vrsta bilo je upisano 12.381 učenik.<ref name="fzs"/> === Visokoškolsko obrazovanje === {{Glavni|Univerzitet u Sarajevu|Međunarodni univerzitet u Sarajevu|Sarajevo School of Science and Technology|Međunarodni univerzitet Burch}} [[Datoteka:Sarajevo University building.JPG|mini|250p|Zgrada Univerziteta u Sarajevu]] Grad Sarajevo sjedište je najveće i najstarije visokoškolske ustanove u državi, [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]], te niza drugih visokoškolskih ustanova, čime se svrstava u red najvećih univerzitetskih centara u cijeloj regiji [[Jugoistočna Evropa|jugoistočne Evrope]]. Sarajevski univerzitet osnovan je 1949. godina i čine ga 30 organizacionih jedinica (25 fakulteta i akademija, 5 instituta).<ref name="unsa">{{cite web|title=Univerzitet u brojkama|url=http://www.unsa.ba/univerzitet-u-brojkama|publisher=unsa.ba|access-date=23. 1. 2018|archive-date=12. 1. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180112025924/http://www.unsa.ba/univerzitet-u-brojkama|url-status=dead}}</ref> Studij se izvodi na sva tri ciklusa prema [[Bolonjska deklaracija|Bolonjskom procesu]], na ukupno 518 studijskih programa. Tokom 2016. godine na Univerzitetu su angažirana 877 nastavnika i 429 saradnika a krajem iste godine na univerzitetu je studiralo 30.442 studenta.<ref name="unsa"/> Osim sarajevskog univerziteta u gradu djeluje još nekoliko privatnih univerziteta, između ostalih i [[Međunarodni univerzitet u Sarajevu]] (osnovan 2003), [[Sarajevo School of Science and Technology]] (2004) i [[Međunarodni univerzitet Burch]] (2008). Tokom rata 1993. izgorjela je [[Gradska vijećnica Sarajevo|Nacionalna i Univerzitetska biblioteka]], sa najvećom literarnom zbirkom jugoistočne Evrope. [[Datoteka:Broj studenata u Sarajevu.jpg|mini|400px|Broj studenata u Sarajevu 2000. godine]] Prema podacima iz 2012. u gradu je studiralo 33.435 studenata. === Biblioteke === * Javna ustanova Biblioteka Sarajeva<ref>{{cite web|url=http://www.bgs.ba/aktuelnosti.html|title=Biblioteka Sarajeva|work=bgs.ba|access-date=24. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150810095346/http://bgs.ba/aktuelnosti.html|archive-date=10. 8. 2015|url-status=dead}}</ref> Sopstvene biblioteke imaju svi fakulteti, kao i niz drugih institucija, udruženja i firmi. == Poznate osobe == Sarajevo je grad brojnih poznatih bosanskih pjesnika i mislilaca. Nobelovac [[Ivo Andrić]] je dio svog života proveo u Sarajevu, kao i pjesnici i književnici [[Silvije Strahimir Kranjčević]], [[Isak Samokovlija]], [[Mak Dizdar]], [[Duško Trifunović]] i drugi. Slikari [[Mersad Berber]], [[Safet Zec]], kao i režiser [[Oskar]]ovac [[Danis Tanović]]. Dobitnik [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] za hemiju [[Vladimir Prelog]] rođen je u Sarajevu, kao i književnik i scenarista [[Zlatko Topčić]] te režiseri [[Dino Mustafić]], [[Jasmila Žbanić]], [[Benjamin Filipović]], [[Pjer Žalica]], [[Ademir Kenović]] i [[Emir Kusturica]]. === Ličnosti rođene u Sarajevu === {{Glavni|Spisak poznatih osoba rođenih u Sarajevu}} {{div col||20em}} * [[Abdulah Sidran]], književnik * [[Ademir Kenović]], filmski režiser * [[Mula Mustafa Bašeskija]], ljetopisac, pjesnik, kaligraf i skupljač kulturnog naslijeđa * [[Aleksandar Hemon]], književnik * [[Aleksandar Obradović (književnik)|Aleksandar Obradović]], književnik i slikar * [[Asim Ferhatović]], nogometaš * [[Alen Škoro]], nogometaš * [[Bekim Fehmiu]], pozorišni i filmski glumac * [[Benjamin Filipović]], režiser * [[Boris Nemšić]], preduzetnik, Austrija * [[Boris Novković]], pjevač * [[Boris Tadić]], predsjednik [[Srbija|Srbije]] * [[Braco Dimitrijević]], umjetnik * [[Branko Crvenkovski]], bivši predsjednik [[Makedonija|Makedonije]] * [[Bulend Biščević]], nogometaš * [[David Elazar]], zapovjednik generalštaba izraelske vojske * [[Davorin Popović]], pjevač * [[Dalibor Brozović]], lingvista * [[Dino Mustafić]], režiser * [[Marko Brecelj]], muzičar, umjetnik * [[Đorđe Novković]], kompozitor * [[Džemaludin Mušović]], nogometni igrač i trener * [[Edin Dervišhalidović]], pjevač * [[Edin Džeko]], nogometaš * [[Emir Kusturica]], filmski režiser * [[Ervin Rustemagić]], strip autor, producent, distributer i filmski producent * [[Goran Bregović]], muzičar * [[Hajrudin Varešanović]], pjevač * [[Hans Fronius]], slikar i ilustrator, Austrija * [[Ivica Osim]], nogometni igrač i trener * [[Jadranka Stojaković]], pjevačica i autorica * [[Jasna Diklić]], glumica * [[Jasmila Žbanić]], filmska režiserka * [[Karlo Malý]], biolog i botaničar * [[Kemal Monteno]], pjevač * [[Mario Stanić]], nogometaš * [[Marko Pešić]], košarkaš * [[Mladen Jeličić-Troko]], glumac * [[Mladen Vojičić]] - Tifa, pjevač * [[Momo Kapor]], književnik * [[Miljenko Jergović]], književnik * [[Nenad Kecmanović]], politolog * [[Ognjen Tadić]], političar * [[Petar Rogulja]], hrvatski političar i novinar * [[Pjer Žalica]], režiser * [[Predrag Danilović]], košarkaš * [[Predrag Pašić]], nogometaš * [[Stjepan Kljujić]], političar * [[Vladimir Prelog]], hemičar, dobitnik Nobelove nagrade * [[Vojislav Šešelj]], ratni zločinac, srpski nacionalistički ideolog i političar * [[Vojo Dimitrijević]], slikar * [[Zdravko Čolić]], pjevač * [[Zlatan Filipović]], likovni umjetnik * [[Zlatko Topčić]], književnik i scenarista * [[Željko Bebek]], pjevač * [[Irfan Hozo]], likovni umjetnik, grafičar * [[Edin Numankadić]], umjetnik {{div col end}} === Ličnosti koje su živjele i radile u Sarajevu === {{div col||20em}} * [[Alija Izetbegović]], prvi predsjednik RBiH * [[Ivo Andrić]], književnik, dobitnik Nobelove nagrade * [[Dževad Karahasan]], književnik * [[Skender Kulenović]], književnik * [[Silvije Strahimir Kranjčević]], književnik * [[Tin Ujević]], književnik * [[Branislav Nušić]], književnik * [[Adeline Pauline Irby]], književnica * [[Staka Skenderova]], spisateljica * [[Safet Zec]], akademski slikar * [[Sinan Alimanović]], kompozitor * [[Avdo Smailović]], kompozitor * [[Mersad Berber]], akademski slikar * [[Meša Selimović]], književnik * [[Ahmet Hromadžić]], književnik * [[Ahmed Muradbegović]], književnik * [[Boro Stjepanović]], glumac * [[Admiral Mahić]], pjesnik * [[Bahrudin Čengić]], reditelj * [[Irfan Horozović]], književnik * [[Vitomir Lukić]], književnik * [[Vladimir Premec]], filozof * [[Ilija Ladin]], pjesnik * [[Semezdin Mehmedinović]], književnik * [[Miralem Srkalović|Miralem Lalo Srkalović]], akademski slikar * [[Isak Samokovlija]], književnik * [[Mak Dizdar]], pjesnik * [[Duško Trifunović]], pjesnik * [[Alija Isaković]], književnik i historičar jezika i književnosti * [[Friedrich Katzer]], geolog * [[Viktor Apfelbeck]], entomolog * [[Ivica Matić]], reditelj, scenarist * [[Tvrtko Kulenović]], književnik * [[Vanja Sutlić]], filozof * [[Derviš Sušić]], književnik {{div col end}} == Nagrade i priznanja == {{Glavni|Nagrade i priznanja Grada Sarajeva}} Sarajevo kao glavni grad u državi i centar od historijskog, kulturnog i privrednog značaja ustanovilo je i redovno dodjeljuje različite nagrade i priznanja zaslužnim osobama, kolektivima i institucijama. Pored zasigurno najznačajnije [[Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva|Šestoaprilske nagrade Grada Sarajeva]], koja se dodjeljuje još od 1956. godine u nekoliko kategorija, Grad Sarajevo dodjeljuje još i nagrade ''[[Sarajevska pahuljica]]'' (od 2014), ''[[Graham Bamford]]'' (od 2013) i ''[[Slovo Makovo – Mak Dizdar]]'' od 2017. godine.<ref name="nagrade i priznanja">{{cite web |title=Nagrade i priznanja Grada Sarajeva |url=http://sarajevo.ba/nagrade-i-priznanja/ |website=sarajevo.ba |access-date=7. 4. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190315234504/http://sarajevo.ba/nagrade-i-priznanja/ |archive-date=15. 3. 2019 |url-status=dead }}</ref> Pored nagrada, Grad Sarajevo dodjeljuje još i priznanja: ''[[Ključ Grada Sarajeva]]'', ''[[Počasni građanin grada Sarajeva]]'', ''[[Plaketa Grada Sarajeva]]'' i ''[[Zahvalnica Grada Sarajeva]]''.<ref name="nagrade i priznanja"/> === Šestoaprilska nagrada === {{Glavni|Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva}} Predstavlja najznačajniju nagradu koju Grad Sarajevo dodjeljuje istaknutim pojedincima, grupama i kolektivima za značajna ostvarenja i dostignuća na različitim poljima ljudskog djelovanja. Dodjeljuje se u tri kategorije, kao pojedinačna, grupna i kolektivna nagrada. Prvi put je dodijeljena na dan Sarajeva 1956. godine i to Voji Dimitrijeviću (u pojedinačnoj kategoriji) i Andriji-Šain Čačinu i Marijanu Baldazaru kao grupna nagrada. Kolektivna nagrada se dodjeluje periodično istaknutim kolektivima i institucijama a prvi put je dodijeljana 1961. godine [[Pozorište lutaka Sarajevo|Pozorištu lutaka Sarajevo]]. === Počasni građanin === {{Glavni|Počasni građanin grada Sarajeva}} Priznanje ''Počasni građanin Grada Sarajeva'' se dodjeljuje građanima [[BiH|Bosne i Hercegovine]] koji su se naročito istakli u razvoju Grada, unaprijeđenju međunarodne saradnje i očuvanju [[mir]]a u zemlji i inostranstvu ili stranim državljanima koji su ostvarili naročit doprinos razvoju i afitrmaciji Grada te razvoju međunarodnih i međuljudskih odnosa na načelima [[solidarnost]]i, [[demokratija|demokratičnosti]], [[humanost]]i i [[tolerancija|tolerancije]] među ljudima.<ref>{{Cite web |url=http://www.sarajevo.ba/ba/article.php?pid=31 |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 4. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101128195855/http://sarajevo.ba/ba/article.php?pid=31 |archive-date=28. 11. 2010 |url-status=dead }}</ref> == Međunarodni odnosi == === Gradovi prijatelji === Prijateljske odnose Sarajevo je uspostavilo sa sljedećim gradovima:<ref>{{cite web|title=Međunarodna saradnja - gradovi prijatelji|url=https://sarajevo.ba/medunarodna-saradnja/gradovi-prijatelji/|website=sarajevo.ba|access-date=23. 1. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190207235415/http://sarajevo.ba/medunarodna-saradnja/gradovi-prijatelji/|archive-date=7. 2. 2019|url-status=dead}}</ref> {{div col||20em}} * [[Zagreb]], [[Hrvatska]] <small>''(od 2001)''</small> * [[Ljubljana]], [[Slovenija]] <small>''(od 2002)''</small> * [[Salt Lake City]], [[Utah]], [[SAD]] <small>''(od 2002)''</small> * [[Kairo]], [[Egipat]] <small>''(od 2006)''</small> * [[Dubrovnik]], Hrvatska <small>''(od 2006)''</small> * [[Konya]], [[Turska]] <small>''(od 2007)''</small> * [[Vukovar]], Hrvatska <small>''(od 2011)''</small> * [[Bad Ischl]], [[Austrija]] <small>''(od 2016)''</small> * [[Hirošima]], [[Japan]] <small>''(od 2017)''</small> * [[Moskva]], [[Rusija]] <small>''(od 2017)''</small> * [[Beograd]], [[Srbija]] <small>''(od 2017)''</small> {{div col end}} === Gradovi pobratimi === Grad Sarajevo je uspostavilo pobratimske odnose sa mnogim gradovima svijeta.<ref>{{cite web |title=Međunarodna saradnja - gradovi pobratimi |url=https://sarajevo.ba/medunarodna-saradnja/gradovi-pobratimi/ |website=sarajevo.ba |access-date=22. 1. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190117001810/http://sarajevo.ba/medunarodna-saradnja/gradovi-pobratimi/ |archive-date=17. 1. 2019 |url-status=dead }}</ref> {{div col||20em}} * [[Coventry]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] <small>''(od 1957)''</small> * [[Tlemcen]], [[Alžir]] <small>''(od 1964)''</small> * [[Baku]], [[Azerbejdžan]] <small>''(od 1972)''</small> * [[Magdeburg]], [[Njemačka]] <small>''(od 1972)''</small> * [[Friedrichshafen]], Njemačka <small>''(od 1972)''</small> * [[Napulj]], [[Italija]] <small>''(od 1976)''</small> * [[Tripoli]], [[Libija]] <small>''(od 1976)''</small> * [[Ferrara]], Italija <small>''(od 1978)''</small> * [[Bursa]], [[Turska]] <small>''(od 1979)''</small> * [[Innsbruck]], [[Austrija]] <small>''(od 1980)''</small> * [[Tianjin]], [[Kina]] <small>''(od 1981)''</small> * [[Wolfsburg]], Njemačka <small>''(od 1985)''</small> * [[Calgary]], [[Kanada]] <small>''(od 1986)''</small> * [[Venecija]], Italija <small>''(od 1994)''</small> * [[Collegno]], Italija <small>''(od 1994)''</small> * [[Ankara]], Turska <small>''(od 1994)''</small> * [[Budimpešta]], [[Mađarska]] <small>''(od 1995)''<ref>{{cite web|title=Sister City - Budapest|publisher=Official website of New York City|url=http://www.nyc.gov/html/unccp/scp/html/sc/budapest_main.shtml|access-date=14. 5. 2008|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20080421215230/http://www.nyc.gov/html/unccp/scp/html/sc/budapest_main.shtml|archive-date=21. 4. 2008|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|title=Sister cities of Budapest|language=hu|publisher=Official Website of Budapest|url=http://www.budapest.hu/engine.aspx?page=20030224-cikk-testvervarosok|access-date=31. 1. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20050309070457/http://www.budapest.hu/engine.aspx?page=20030224-cikk-testvervarosok|archive-date=9. 3. 2005|url-status=dead}}</ref></small> * [[Serre Chevalier]], [[Francuska]] <small>''(od 1995)''</small> * [[Prato]], Italija <small>''(od 1995)''</small> * [[Tirana]], [[Albanija]] <small>''(od 1996)''</small> * [[Istanbul]], Turska <small>''(od 1997)''<ref>{{cite web|url=http://www.greatistanbul.com/sister_cities.htm|title=Sister Cities of Istanbul|access-date=8. 9. 2007|language=en|archive-date=17. 1. 2010|archive-url=https://www.webcitation.org/5mq0Igk9U?url=http://www.greatistanbul.com/sister_cities.htm|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.radikal.com.tr/haber.php?haberno=94185|publisher=Radikal|language=tr|date=3. 11. 2003|quote=49 sister cities in 2003|title=İstanbul'a 49 kardeş|last=Erdem|first=Selim Efe}}</ref></small> * [[Stockholm]], [[Švedska]] <small>''(od 1997)''</small> * [[Kuvajt (grad)|Kuvajt]], [[Kuvajt]] <small>''(od 1998)''</small> * [[Dayton]], [[Ohio]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] <small>''(od 1999)''</small> * [[Barcelona]], [[Španija]] <small>''(od 2000)''<ref name="Barcelona">{{cite web|url=http://w3.bcn.es/XMLServeis/XMLHomeLinkPl/0,4022,229724149_257215678_1,00.html|title=Official Barcelona Website: ''Sister Cities''|access-date=11. 11. 2008|publisher=Ajuntament de Barcelona 1995-2008|language=es|archive-url=https://web.archive.org/web/20100106163853/http://w3.bcn.es/XMLServeis/XMLHomeLinkPl/0,4022,229724149_257215678_1,00.html|archive-date=6. 1. 2010|url-status=dead}}</ref></small> * [[Madrid]], Španija <small>''(od 2007)''</small> * [[Pula]], [[Hrvatska]] <small>''(od 2012)''</small> * [[Teheran]], [[Iran]] <small>''(od 2016)''</small> * [[Skoplje]], [[Makedonija]] <small>''(od 2017)''</small> * [[Doha]], [[Katar]] <small>''(od 2018)''</small> * [[Izmir]], Turska <small>''(od 2022)''</small> * [[Podgorica]], [[Crna Gora]] <small>''(od 2022)''</small> {{div col end}} == Također pogledajte == {{Portal|Bosna i Hercegovina}} * [[Spisak gradonačelnika Sarajeva]] * [[Počasni doktori nauka Univerziteta u Sarajevu]] * [[Spisak nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u Sarajevu]] * [[Apel sarajevskih intelektualaca svjetskoj savjesti]] == Reference == {{Refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat}} {{Wikivoyage}} {{Wikicitat}} {{Wikivijesti|Category:Sarajevo|Sarajevo}} * [http://www.sarajevo.ba Službene stranice grada] {{bs simbol}} * [http://www.sarajevo-tourism.com Stranica turističke zajednice] {{bs simbol}} {{en simbol}} * [https://web.archive.org/web/20130519011211/http://navigator.ba/maps/sarajevo/dispmap.php Interaktivna mapa Sarajeva] {{bs simbol}} * [http://www.rutmap.ba/ Rutmap.ba - mapa Sarajeva] * [[Miljenko Jergović]],[https://web.archive.org/web/20130522141940/http://bhdani.com/arhiva/105/citanka05.htm Historijska čitanka] BH dani broj 105, 4. 6. 1999 {{Geografska lokacija |Centar = Sarajevo |Sjever = [[Zenica]], [[Doboj]] |Sjeveroistok = [[Tuzla]], [[Bijeljina]], [[Brčko]] |Istok = [[Goražde]], [[Višegrad]] |Jugoistok = [[Foča (RS)|Foča]] |Jug = [[Trebinje]] |Jugozapad = [[Konjic]], [[Mostar]], [[Neum]] |Zapad = [[Bugojno]], [[Livno]] |Sjeverozapad = [[Travnik]], [[Banja Luka]], [[Bihać]] }} {{Sarajevo}} {{Općine u Sarajevu}} {{Sarajevska naselja}} {{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}} {{Gradovi domaćini ZOI-a}} {{Glavni gradovi evropskih država}} {{Istaknuti članak}}{{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Glavni gradovi evropskih država]] [[Kategorija:Sarajevo|*]] [[Kategorija:Službeni gradovi Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Gradovi u Federaciji Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Gradovi u Kantonu Sarajevo]] 09xd5n9xbc4vgr9yppi08kkwg7emfoz 3729929 3729926 2025-06-25T18:46:00Z AnToni 2325 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/77.77.217.181|77.77.217.181]] ([[User talk:77.77.217.181|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:KWiki|KWiki]] 3713656 wikitext text/x-wiki {{Drugo_značenje|Sarajevo (čvor)}} {{Infokutija naselje u BiH | ime = Sarajevo | službeni_naziv = Grad Sarajevo | naselje_vrsta = Grad | slika = {{multiple image | border = infobox | total_width = 300 | image_style = border:1; | perrow = 1/4/2/4 | image1 = Sarajevo City Panorama.JPG | image2 = JesusesHearthCathedral.jpg | image3 = Sarajevo ortodox church.JPG | image4 = Sarajevo gazi husrev bey mausoleum IMG 1279.JPG | image5 = Sebilj, Sarajevo.jpg | image6 = Latin Bridge 02 (22757259615).jpg | image7 = Academy of fine art and Festina lente.jpg | image8 = Sarajevo City Hall 01.jpg | image9 = National Museum of BiH Aerial.JPG | image10 = Vječna vatra, Sarajevo (by Pudelek).JPG }} | slika_opis = Od vrha, s lijeva na desno: Pogled na Sarajevo s [[Bijela tabija|Bijele tabije]], [[Katedrala Srca Isusova]], [[Saborna crkva u Sarajevu]], [[Gazi Husrev-begovo turbe]], [[Sebilj]], [[Latinska ćuprija]] na [[Miljacka|Miljacki]], [[Akademija likovnih umjetnosti u Sarajevu|Akademija likovnih umjetnosti]], [[Sarajevska vijećnica|Vijećnica]], [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljski muzej]], [[Vječna vatra]] | slike_veličina = | slika_zastava = Flag of Sarajevo.svg | slika_grb = Coat of arms of Sarajevo.svg | nadimak = Jerusalem Evrope,<ref name="In Europe's Jerusalem">{{cite web|url=http://www.catholicculture.org/news/features/index.cfm?recnum=21006|title=In Europe's Jerusalem|website=catholicculture.org|publisher=Catholic World News|first=Josip|last=Stilinović|date=3. 1. 2002|access-date=24. 9. 2015|quote=The city's principal mosques are the Gazi Husrev-Bey's Mosque, or Begova Džamija (1530), and the Mosque of Ali Pasha (1560–61)|language=en}}</ref> Jerusalem Balkana<ref name="google27">{{cite book|url=http://books.google.com/books?id=AxxBPfEk3_0C&q=Sarajevo#v=snippet&q=Sarajevo&f=false|title=The Jews and their Future: A Conversation on Judaism and Jewish Identities|first1=Esther|last1=Benbassa|first2=Jean-Christophe|last2=Attias|year=2004|location=London|publisher=Zed Books|page=27|isbn=1-84277-391-7}}</ref> | moto = | koordinate = {{coord|43|51|22.8|N|18|24|47.6|E|type:city|display=inline,title}} | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | kanton = [[Kanton Sarajevo]] | općina = [[Centar (Sarajevo)|Centar]]<br />[[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]]<br />[[Novo Sarajevo]]<br />[[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]] | osnovan = 1461. | osnivač = [[Isa-beg Ishaković]] | gradonačelnik = [[Predrag Puharić]] | gradonačelnik_stranka = [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP]] | površina_ukupno = 141.5 | površina_urban = 489 | površina_metro = 3350 | nadmorska_visina = 550 | stanovništvo_datum = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]] | stanovništvo_ukupno = 275524 | stanovništvo_urban = 405930 | stanovništvo_metro = 555210 | stanovništvo_demonim = Sarajlija, Sarajka | poštanski_broj = 71000 | pozivni_broj = (+387) 33 | veb-sajt = {{URL|https://www.sarajevo.ba/}} }} '''Sarajevo''' je [[Glavni grad|glavni]] i najveći [[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|grad]] [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], njena [[metropola]]<ref>{{cite web|title=Prostorni plan Kantona Sarajevo za period od 2003. do 2023. godine|url=http://zpr.ks.gov.ba/sites/zpr.ks.gov.ba/files/pp/Prostorni_plan/PROSTORNI%20PLAN%20%20za%20štampu.pdf|website=zpr.ks.gov.ba|publisher=Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo|access-date=24. 9. 2015|format=PDF|archive-url=https://web.archive.org/web/20180906015449/http://zpr.ks.gov.ba/sites/zpr.ks.gov.ba/files/pp/Prostorni_plan/PROSTORNI%20PLAN%20%20za%20%C5%A1tampu.pdf|archive-date=6. 9. 2018|url-status=dead}}</ref> i njen najveći urbani, kulturni, ekonomski i prometni centar. Ujedno, to je glavni grad [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] i sjedište [[Kanton Sarajevo|Kantona Sarajevo]]. Prema [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.|popisu stanovništva iz 1991.]] grad je po tadašnjoj strukturi sa deset općina imao 527.049, a po [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|popisu stanovništva iz 2013.]] i trenutnoj teritorijalnoj podjeli sa četiri općine 275.524. Nalazi se u središnjem dijelu jugoistočne Evrope i Balkana. Kroz grad protiče [[rijeka]] [[Miljacka]], a u neposrednoj blizini grada u općini [[Ilidža]] je i izvorište rijeke [[Bosna (rijeka)|Bosne]], s izletištem [[Vrelo Bosne|Vrelom Bosne]]. Oko grada nalaze se planine: [[Jahorina]], [[Bjelašnica]], [[Igman]], [[Treskavica]] i [[Trebević]]. Sarajevo je političko, finansijsko, socijalno i kulturno središte Bosne i Hercegovine i istaknuto središte kulture na Balkanu, sa uticajem na čitavu regiju u oblasti zabave, medija, mode i umjetnosti.<ref>{{cite web|url=http://www.mediterraneanews.com/index/2011/05/sarajevo-the-economic-administrative-cultural-and-educational-center-of-bosnia-and-herzegovina/ |title=Sarajevo: The economic, administrative, cultural and educational center of Bosnia and Herzegovina |publisher=Mediterranea News |date=12. 5. 2011 |access-date=15. 7. 2021|url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120424230137/http://www.mediterraneanews.com/index/2011/05/sarajevo-the-economic-administrative-cultural-and-educational-center-of-bosnia-and-herzegovina/ |archive-date=24. 4. 2012 }}</ref> Regionalni je centar u obrazovanju, dom je prve balkanske institucije tercijarnog obrazovanja, islamske [[Medresa|medrese]], koja je danas dio [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]].<ref>{{cite web|last=Agency|first=Anadolu|title=Saraybosna'da 476 yıldır yaşayan medrese! (Sarajevo Celebrates 476 Years of its Medresa!)|url=http://www.haber7.com/balkanlar/haber/974831-saraybosnada-476-yildir-yasayan-medrese|publisher=Haber7|access-date=15. 7. 2021}}</ref> Grad je poznat po svojoj tradicionalnoj kulturnoj i religijskoj raznolikosti, sa pripadnicima [[Islam u Bosni i Hercegovini|islama]], [[Pravoslavlje|pravoslavlja]], [[Rimokatoličanstvo|katolicizma]] i [[Jevreji u Bosni i Hercegovini|judaizma]] koji tu egzistiraju stoljećima. Zbog svoje duge i bogate historije, vjerskih i kulturnih raznolikosti, Sarajevo se ponekad naziva ''Jerusalem Evrope'' ili ''Jerusalem Balkana''. Jedan je od rijetkih evropskih gradova u čijem se centru, u neposrednoj blizini, nalaze bogomolje sve tri velike monoteističke religije: [[džamija]], [[Rimokatolička crkva|katolička crkva]], [[pravoslavna crkva]] i [[sinagoga]]. Iako su područja oko grada naseljena još od prahistorije, moderni grad nastao je kao osmanlijsko uporište u 15. vijeku. Sarajevo je tokom svoje historije nekoliko puta privuklo međunarodnu pažnju. 1885. godine Sarajevo je bio prvi grad u Evropi i drugi grad na svijetu koji je imao stalnu mrežu električnih tramvaja koji su saobraćali kroz grad, slijedeći u tom primjeru [[San Francisco]]. 1914. godine Sarajevo je bilo i mjesto [[Sarajevski atentat|atentata]] na nadvojvodu Franza Ferdinanda od strane lokalnog [[Mlada Bosna|mladobosanskog]] aktiviste [[Gavrilo Princip|Gavrila Principa]] koji je pokrenuo [[Prvi svjetski rat]], koji je također okončao austrougarsku vlast u Bosni i Hercegovini i rezultirao stvaranjem Kraljevine Jugoslavije. Kasnije, nakon Drugog svjetskog rata, uspostavljanje Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine u okviru Druge Jugoslavije dovelo je do masovnog širenja Sarajeva, tada glavnog grada republike, što je kulminiralo domaćinstvom Zimskih olimpijskih igara 1984. godine koje su obilježile prosperitetnu eru za grad. Međutim, početkom [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji|jugoslovenskih ratova]], tokom 1.425 dana od aprila 1992. do februara 1996. godine, grad je pretrpio [[Opsada Sarajeva|najdužu opsadu glavnog grada u historiji modernog ratovanja]], tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|bosanskohercegovačkog rata]] i [[Raspad Jugoslavije|raspada Jugoslavije]].<ref>{{cite news |url=http://www.timesonline.co.uk/tol/news/world/europe/article575571.ece |title=The New Siege of Sarajevo |last=Connelly |first=Charlie |date=8. 10. 2005 |work=The Times |location=UK |access-date=15. 7. 2021 |archive-date=5. 5. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200505131350/https://www.thetimes.co.uk/ |url-status=dead }}</ref> Sarajevo je 2011. nominovano za [[Evropski glavni grad kulture]] 2014. a 2019. je zajedno sa [[Istočno Sarajevo|Istočnim Sarajevom]] bio domaćin [[Evropski zimski olimpijski festival mladih 2019.|Evropskog zimskog olimpijskog festivala mladih 2019.]]<ref>{{cite web|url=http://www.bh-news.com/en/vijest_det.php?vid=3827&r=1 |title=Nomination of Sarajevo for European Capital of Culture 2014 |publisher=BH-News.com |access-date=15. 9. 2011}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.eppgroup.eu/press/showpr.asp?prcontroldoctypeid=1&prcontrolid=10331&prcontentid=17480&prcontentlg=en |title=Sarajevo: With Sarajevo as Europe's Capital of Culture 2014 we could send an... – 12/05/2011 – EPP Group |publisher=Group of the European People's Party (Christian Democrats) in the European Parliament |access-date=15. 9. 2011 |archive-date=2. 8. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180802193159/http://www.eppgroup.eu/press/showpr.asp?prcontroldoctypeid=1&prcontrolid=10331&prcontentid=17480&prcontentlg=en |url-status=dead }}</ref> == Etimologija == Sarajevo je historijsko ime grada, koje po jednoj od teorija potiče od kovanice ''Saray Ovası'' što znači ''Dvor i polje oko dvora''. Sarajevo se ponekad naziva ''Šeher'' ([[Turski jezik|tur]]. şehir; [[Perzijski jezik|per]]. شهر ''šahr''), imenom koje je gradu dao njegov osnivač [[Isa-beg Ishaković]]. Zbog svog orijentalnog izgleda nazivano je i imenom ''Damask sjevera'', a Jevreji [[Sefardi]] su ga nazvali ''Mali Jerusalem''. [[Abdulah Škaljić]], autor rječnika "Turcizmi u srpsko-hrvatskom jeziku", u istoj knjizi navodi sljedeće: {{Citat|...Složenica je nastala po uzoru na složenice [[Smederevo]], [[Kraljevo]], [[Popovo]], [[Mirijevo]], [[Trnovo (složenica)]] itd. Turski naziv za Sarajevo je "Saray-Bosna", ali se u jednoj od najstarijih bosanskih [[vakufnama]], u vakufnami [[Mustaj-beg Skenderpašić|Mustaj-bega Skenderpašića]] iz 1517. g. (čiji je original i prijevod objavio Dr [[Hazim Šabanović]] u POF-u II-IV, 1953, str.403) Sarajevo naziva i "Saray-ovasi", doslovce: "Sarajevsko polje". Iako sam ranije zastupao da je Sarajevo nastalo od tur. "Saray-ovasi", došao sam do zaključka da je ispravnije tumačenje koje sam gore naveo''".<ref name="Škaljić1989">{{cite book|author=Abdulah Škaljić|title=Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku|url=http://books.google.com/books?id=O5BiAAAAMAAJ|year=1989|publisher=Svjetlost|isbn=978-86-01-01459-6}}</ref>}} == Geografija == {{Glavni|Geografija Sarajeva}} [[Datoteka:Sarajevo_SPOT_1050.jpg|mini|lijevo|Snimak Sarajeva i okoline napravljen satelitom [[SPOT]]]] [[Datoteka:Pogled na Sarajevo.png|mini|250p|Pogled na Sarajevo sa [[Hrid (Sarajevo)|Hrida]]]] Sarajevo se nalazi u središnjem dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i zauzima površinu od 141,5&nbsp;km<sup>2</sup>. Centralni dijelovi grada smješteni su u kompozitnoj [[Sarajevska kotlina|Sarajevskoj kotlini]], koja se pruža od [[istok]]a prema [[zapad]]u i završava u [[Sarajevsko polje|Sarajevskom polju]], okruženo planinama Bjelašnicom i Igmanom na jugozapadu, Trebevićem na jugoistoku, te srednjim planinama i međudolinskim rtovima na sjeveru i sjeverozapadu. Najstariji dijelovi grada ([[Vratnik (Sarajevo)|Vratnik]], [[Bistrik]], [[Hrid (Sarajevo)|Hrid]], [[Kovači (Sarajevo)|Kovači]], [[Alifakovac]]) su na padinama okolnih bregova. Prosječna nadmorska visina Sarajevskog polja je 500&nbsp; m. Najzapadnija tačka polja je na 18<sup>○</sup> 16' istočne geografske dužine. Krajnja istočna tačka je na 18<sup>○</sup> 27' istočne geografske dužine, najsjevernija je 43<sup>○</sup> 53’ sjeverne geografske širine, a najjužnija je na 43<sup>○</sup> 47' sjeverne geografske širine <ref>{{cite web|url=http://www.sarajevo.ba/ba/stream.php?kat=31|title=Grad Sarajevo: O Sarajevu|author=daenet d.o.o.|work=sarajevo.ba|access-date=24. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150411044233/http://www.sarajevo.ba/ba/stream.php?kat=31|archive-date=11. 4. 2015|url-status=dead}}</ref>. [[Datoteka:Sarajevo topographic map.svg|250px|mini]] Rijeka [[Miljacka]] jedno je od glavnih geografskih obilježja grada. Teče od istoka, kroz centar Sarajeva, do zapadnog dijela grada gdje se ulijeva u [[Bosna (rijeka)|Bosnu]]. Kao ''Sarajevska rijeka'', Miljacka izvire oko 2 kilometra južno od Pala, u podnožju Jahorine, nekoliko kilometara istočno od centra Sarajeva. Izvor Bosne, [[Vrelo Bosne]] nalazi se kod kod Ilidže i još je jedno značajna prirodna znamenitost i izletište Sarajlija i drugih turista. Nekoliko manjih rijeka i potoka poput Koševskog potoka također protječe kroz grad i okolicu. === Panorama === {{Široka slika|Sarajevo panorama.jpg|1000px|Panorama Sarajeva}} === Klima === Sarajevo se nalazi u području umjerene [[Kontinentalna klima|kontinentalne klime]], sa uticajem kontinentalne klime sa sjevera i mediteranske sa juga. Prosječna godišnja temperatura zraka iznosi 9,5&nbsp;°C, a prosječna količina padavina je oko 919 l/&nbsp;mm. Najhladniji period tokom godine je januar sa prosječnih -1,3&nbsp;°C i jedini je mjesec sa negativnom srednjom vrijednošću temperature zraka.<ref name="klima">{{cite web|title=Sarajevo - klima|url=https://www.sarajevo.ba/bs/article/1223/klima}}</ref> Juli je najtopliji sa prosječnom vrijednošću temperature zraka od 19,1&nbsp;°C. Najekstremnije temperature zraka zabilježene u Sarajevu su -26,4&nbsp;°C (zabilježena 4. januara 1942. godine) i 40.0&nbsp;°C (19. augusta 1946).<ref name="klima"/> Najviše sunčanih sati je tokom augusta sa prosječnih 270 sunčanih sati dok godišnji prosjek iznosi 1830 sunčanih sati po čemu se Sarajevo svrstava u srednje sunčane gradove.<ref name="klima"/> Nasuprot tome, stepen oblačnosti u prosjeku godišnje iznosi 59% a najizraženija je tokom decembra kada je oblačnost u prosjeku iznosi 75%.<ref name="klima"/> {{Vremenski okvir | naslov = <!-- * Prosječna temperatura * --> | pt_jan = -0,5 | pt_feb = 1,4 | pt_mar = 5,7 | pt_apr = 10,0 | pt_maj = 14,8 | pt_jun = 17,7 | pt_jul = 19,7 | pt_aug = 19,7 | pt_sep = 15,3 | pt_okt = 11,0 | pt_nov = 5,4 | pt_dec = 0,9 <!-- * Najviša prosječna temperatura * --> | vt_jan = 3,7 | vt_feb = 6,0 | vt_mar = 10,9 | vt_apr = 15,6 | vt_maj = 21,4 | vt_jun = 24,5 | vt_jul = 27,0 | vt_aug = 27,2 | vt_sep = 22,0 | vt_okt = 17,0 | vt_nov = 9,7 | vt_dec = 4,2 <!-- * Najniža prosječna temperatura * --> | nt_jan = -3,3 | nt_feb = -2,5 | nt_mar = 1,1 | nt_apr = 4,8 | nt_maj = 9,0 | nt_jun = 11,9 | nt_jul = 13,7 | nt_aug = 13,7 | nt_sep = 10,0 | nt_okt = 6,4 | nt_nov = 1,9 | nt_dec = -1,8 <!-- * Padavine * --> | p_jan = 68 | p_feb = 64 | p_mar = 70 | p_apr = 77 | p_maj = 72 | p_jun = 90 | p_jul = 72 | p_aug = 66 | p_sep = 91 | p_okt = 86 | p_nov = 85 | p_dec = 86 <!-- * Broj kišnih dana * --> | kd_jan = 8 | kd_feb = 10 | kd_mar = 13 | kd_apr = 17 | kd_maj = 17 | kd_jun = 16 | kd_jul = 14 | kd_aug = 13 | kd_sep = 15 | kd_okt = 13 | kd_nov = 12 | kd_dec = 11 <!-- * Prosječna vlažnost zraka * --> | vz_jan = 79 | vz_feb = 74 | vz_mar = 68 | vz_apr = 67 | vz_maj = 68 | vz_jun = 70 | vz_jul = 69 | vz_aug = 69 | vz_sep = 75 | vz_okt = 77 | vz_nov = 76 | vz_dec = 81 <!-- * Broj sunčanih sati * --> | ss_jan = | ss_feb = | ss_mar = | ss_apr = | ss_maj = | ss_jun = | ss_jul = | ss_aug = | ss_sep = | ss_okt = | ss_nov = | ss_dec = <!-- --> | dijagram = | izvor = Pogoda.ru.net<ref name = pogoda>{{cite web | url = http://www.pogoda.ru.net/climate2/14654.htm | title = Weather and Climate: The Climate of Sarajevo | publisher = Weather and Climate (Погода и климат) | access-date=25. 8. 2016 | language = ruski | archive-url = https://web.archive.org/web/20120516141700/http://pogoda.ru.net/climate2/14654.htm | archive-date=16. 5. 2012 }}</ref> i [[NOAA]] (sun, 1961–1990)<ref name = NOAA>{{cite web | url = ftp://ftp.atdd.noaa.gov/pub/GCOS/WMO-Normals/RA-VI/BH/14654.TXT | title = Sarajevo Climate Normals 1961–1990 | publisher = National Oceanic and Atmospheric Administration | access-date=25. 8. 2016}}</ref> }} === Zagađenje zraka === Kvalitet zraka je jedno od gorućih pitanja iz oblasti zaštite okoline grada Sarajeva.<ref>{{Cite web|url=http://www.balkaninsight.com/en/article/air-pollution-reaching-alarming-levels-in-bosnia-experts-warn-11-30-2015|title=Air Pollution is Choking Bosnia, Experts Warn :: Balkan Insight|website=www.balkaninsight.com|access-date=4. 4. 2017}}</ref><ref>{{Cite news|url=http://www.foxnews.com/world/2016/12/26/sarajevo-introduces-transport-restrictions-to-ease-pollution.html|title=Sarajevo introduces transport restrictions to ease pollution|date=26. 12. 2016|work=Fox News|access-date=4. 4. 2017|language=en-US}}</ref> Prema bazi podataka [[Svjetska zdravstvena organizacija|Svjetske zdravstvene organizacije (WHO)]] o kvaliteti zraka u 2016. godini,<ref>{{Cite web|url=http://www.who.int/phe/health_topics/outdoorair/databases/cities/en/|title=WHO Global Urban Ambient Air Pollution Database (update 2016)|website=World Health Organization|language=en-GB|access-date=4. 4. 2017|archive-date=1. 3. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170301221905/http://who.int/phe/health_topics/outdoorair/databases/cities/en/|url-status=dead}}</ref> prosječna godišnja koncentracija [[Sitne lebdeće čestice|sitnih lebdećih čestica (PM2.5)]] u 2010. godini procijenjena je na 30 μg/m<sup>3</sup> na osnovu mjerenja PM10, što je 3 puta više od vrijednosti datih u Smjernici za kvalitet zraka WHO-a<ref>{{Cite web|url=http://www.who.int/mediacentre/factsheets/fs313/en/|title=Ambient (outdoor) air quality and health|website=World Health Organization|language=en-GB|access-date=4. 4. 2017}}</ref> za godišnji prosjek PM2.5. U Sarajevu ne postoje novija direktna dugoročna mjerenja vrijednosti sitnih lebdećih čestica PM2.5 i mogu se dati samo procjene za vrijednost PM10, koji je manje štetan za zdravlje u odnosu na PM2.5.<ref>{{Cite web|url=https://cfpub.epa.gov/ncea/isa/recordisplay.cfm?deid=216546|title=Integrated Science Assessment (ISA) for Particulate Matter (Final Report, Dec 2009)|last=Group|first=US EPA National Center for Environmental Assessment, Research Triangle Park Nc, Environmental Media Assessment|last2=Sacks|first2=Jason|website=cfpub.epa.gov|language=en|access-date=4. 4. 2017}}</ref> Stvarni podaci o kvalitetu zraka u realnom vremenu u obliku vrijednosti PM10, ozona, NO2, CO i SO2 dostupni su na web stranici [[Federalni hidrometeorološki zavod|Federalnog hidrometeorološkog zavoda]].<ref>{{Cite web|url=http://www.fhmzbih.gov.ba/latinica/ZRAK/vrijednostiPolutanata.php|title=Federalni hidrometeorološki zavod|website=www.fhmzbih.gov.ba|access-date=4. 4. 2017|archive-date=13. 9. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180913190025/http://www.fhmzbih.gov.ba/latinica/ZRAK/vrijednostiPolutanata.php|url-status=dead}}</ref> === Rijeke === [[Datoteka:06Sarajevo Miljacka03.jpg|mini|desno|Pogled na Miljacku s mosta na Skenderiji]] Miljacka je rijeka, koja najvećim dijelom protiče kroz Sarajevo od [[istok]]a prema [[zapad]]u. Duga je 35,9&nbsp;kilometera. Nastaje od nekoliko vrela u podnožju planina [[Romanija|Romanije]] i [[Jahorina|Jahorine]]. [[Paljanska Miljacka]] (12,9&nbsp;km) izvire na Palama. [[Mokranjska Miljacka]] izvire u [[Kadino Selo (Pale, RS)|Kadinom Selu]]. Nekoliko kilometera istočno od Sarajeva u selu [[Dovlići]], ove dvije pritoke se spajaju u Miljacku. Dalje Miljacka teče na zapad kroz Sarajevo, odakle nastavlja svoj put prema rijeci Bosni u koju se ulijeva. U zapadnom dijelu [[Sarajevsko polje|Sarajevskog polja]], na području općine [[Ilidža]], izvire jedna od najvećih rijeka u Bosni i Hercegovini, [[Bosna (rijeka)|Bosna]], koja nastaje od tridesetak manjih izvora u podnožju planine [[Igman]], stvarajući park prirode - Vrelo Bosne. Pored rijeka Bosne, [[Željeznica|Željeznice]] i Miljacke, ostali veći stalni vodotoci su: [[Zujevina]], [[Ljubina (rijeka)|Ljubina]], [[Misoča]], [[Stavnja]], [[Tilava]], [[Dobrinja (rijeka)|Dobrinja]], [[Bijela rijeka]], [[Crna rijeka (Željeznica|Crna rijeka]], [[Mošćanica]], [[Vogošćanska rijeka]] i dr.<ref>{{cite web|title=Rijeke, jezera, izvori Kantona Sarajevo|url=http://portal.skola.ba/start/RijekejezeraizvoriKantonaSarajevo/tabid/213/Default.aspx|website=portal.skola.ba|publisher=Zvanični web-portal osnovnih i srednjih škola Kantona Sarajevo|access-date=24. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150701143424/http://portal.skola.ba/start/RijekejezeraizvoriKantonaSarajevo/tabid/213/Default.aspx|archive-date=1. 7. 2015|url-status=dead}}</ref> [[Vodopad Skakavac (Sarajevo)|Vodopad Skakavac]], visok 98&nbsp;metara, nalazi se oko 12&nbsp;km od centra grada. === Brežuljci, brda i planine === Centar grada Sarajeva leži na nadmorskoj visini od 511&nbsp; metara iznad površine mora. Najnižu nadmorsku visinu u sarajevskoj kotlini ima općina [[Ilidža]] sa 498&nbsp;m, dok viši dijelovi grada i prigradska naselja na padinama okolnih brda: [[Grdonj]] i [[Hum]] na sjeveru, [[Borja|Borija]] na istoku i padine Trebevića na jugu, leže na prosječnoj nadmorskoj visini od 900&nbsp; metara. Grad okružuju šumoviti obronci olimpijskih planina jedinstvene ljepote, čiji vrhovi prelaze 2000&nbsp; metara: [[Treskavica]] (2088&nbsp; m), [[Bjelašnica]] (2067&nbsp; m), [[Jahorina]] (1916&nbsp; m), [[Igman]] (1502&nbsp; m) i [[Trebević]] (1629&nbsp;m). Obronci obližnjih planina bogati su šumom. [[Crnogorica]]: [[jela]], [[smrča]], [[ariš]] i [[bor (biljka)|bor]] i [[bjelogorica]]: [[breza]], [[topola]] i [[obična lijeska|lijeska]]. 1939. godine botaničar [[Karl Maly]] osnovao je [[Botanički vrt na Trebeviću|Botanički vrt]] na Trebeviću, koji je u [[Drugi svjetski rat|drugom svjetskom ratu]] u potpunosti uništen. 1948. godine na visini od 1530&nbsp;m zasađen je [[rasadnik]], botanički [[arboretum]] [[Šumarski fakultet u Sarajevu|Šumarskog fakulteta]]. Za vrijeme [[Rat u BiH|rata u Bosni i Hercegovini]] 1992-95. šumski fond je najvećim dijelom uništen. == Historija == {{Glavni|Historija Sarajeva|Hronologija Sarajeva}} === Mlađe kameno doba (neolit) === [[Datoteka:Butmirska vaza.jpg|thumb|Vaza iz perioda neolitke Butmirske kulture]] Jedno od najranijih arheoloških otkrića kojima se dokazuje naseljenost područja grada potiče iz [[neolit]]ske [[Butmirska kultura|Butmirske kulture]]. Otkrića u [[Prahistorijsko naselje Butmir|Butmiru]] desila su se na teritoriji današnje sarajevske općine [[Ilidža|Ilidže]] 1893. godine.<ref name="naselje">{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2500 |title=Prahistorijsko naselje u Butmiru |work=kons.gov.ba |access-date=13. 9. 2016 |archive-date=30. 11. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201130174756/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2500 |url-status=dead }}</ref> Tada su austrougarske vlasti tokom izgradnje poljoprivredne škole otkrili arheološko nalazište. Bogatstvo kremena na ovom području bilo je privlačno neolitskim ljudima, a naselje se razvijalo i bilo u procvatu. Na tom području razvijena je jedinstvena keramika i njen dizaj, koji karakteriziraju narod Butmira kao jedinstvenu kulturu, kako je opisano na Međunarodnom kongresu arheologa i antropologa održanom u Sarajevu 1894. godine.<ref>[http://www.sarajevo-tourism.com/eng/sarajevothroughhistory.wbsp "The Culture & History"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071212025705/http://www.sarajevo-tourism.com/eng/sarajevothroughhistory.wbsp |date=12. 12. 2007 }}, Tourism Association of Sarajevo Canton, Retrieved on 3 August 2006.</ref> === Doba Ilira === Sljedeća istaknuta kultura u Sarajevu bili su Iliri. Drevni narod, koji su većinu zapadnog Balkana smatrali svojom domovinom, imali su nekoliko ključnih naselja u regiji, uglavnom oko rijeke Miljacke i u sarajevskoj dolini. Iliri u sarajevskoj regiji pripadali su [[Desidijati]]ma, posljednjem Ilirskom narodu u Bosni i Hercegovini koji se odupro rimskoj okupaciji. === Rimsko doba === Njihov poraz od rimskog cara [[Tiberije|Tiberija]] 9. godine nove ere označava početak [[Bosna i Hercegovina u Rimskom Carstvu|rimske vladavine u regiji]].<ref name="Bojanovski">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/doc/12834705/Ivo-Bojanovski-BIH-u-Anticko-Doba |title= Ivo Bojanovski: BOSNA I HERCEGOVINA U ANTIČKO DOBA |work=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988 |access-date= 9. 2. 2016}}</ref> Rimljani nikada nisu izgradili područje današnje Bosne, ali rimska kolonija ''[[Aquae S (Ilidža)|Aquae Sulphurae]]'' nalazila se u blizini današnje Ilidže i bila je najvažnije naselje tog vremena.<ref name="Mesihović">{{Cite web |url= https://iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2019/09/historijska_traganja_1.%C4%8CLANCI-SalmedinM.pdf |title= Salmedin Mesihović: Doprinos historiji sarajevskog prostora u antičko doba, Izvorni naučni rad |work= Filozofski fakultet, Sarajevo, |access-date= 9. 2. 2019 }}{{Mrtav link}}</ref> Nakon Rimljana područje su naselili [[Bosna i Hercegovina u Gotskom kraljevstvu|Goti]],<ref name="Basler">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/267288103/Kulturna-Istorija-Bosne-i-Hercegovine |title= Alojz Benac-Đuro Basler-Borivoj Ćović-Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić - KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE |work= Veselin Masleša, Sarajevo, 1966 |access-date= 9. 2. 2019}}</ref> a u 7. vijeku i [[Slaveni]].<ref>{{Cite web|url=http://www.aneks8komisija.com.ba/main.php?id_struct=50&lang=4&action=view&id=2498|archive-url=https://web.archive.org/web/20071013171041/http://www.aneks8komisija.com.ba/main.php?id_struct=50&lang=4&action=view&id=2498|url-status=dead|archive-date=13. 10. 2007|title=Commission to preserve national monuments|date=13. 10. 2007|access-date=14. 8. 2018}}</ref><ref name=Brit>"Sarajevo", ''New Britannica'', volume 10, edition 15 (1989). {{ISBN|0-85229-493-X}}.</ref> === Srednji vijek === {{Glavni|Sarajevo u srednjem vijeku}} [[Datoteka:Stecak Zmeljaski Muzej Sarajevo.jpg|mini|225p|lijevo|Stećak, Zemaljski muzej Sarajevo]] [[Datoteka:Day in Sarajevo.jpg|mini|180p|lijevo|[[Baščaršija]]]] [[Datoteka:Sarajevo Historic View.jpg|mini|desno|180p|Sarajevo oko 1900. godine]] [[Datoteka:Sarajevo Tram (1901).png|mini|desno|180p|Prvi tramvaj u Evropi, u Sarajevu, [[1885]]. godine.]] Nakon perioda [[neolit]]a, [[Iliri|ilirske]] i rimske vladavine, u 7. stoljeću ovdje se naseljavaju [[Slaveni]]. U povelji iz 13. stoljeća područje Sarajeva je bilo dio župe [[Vrhbosna (župa)|Vrhbosna]]. O ovom vremenu svjedoče nadgrobni spomenici jedinstveni u svijetu - [[stećak|stećci]]. Nedaleko od Sarajeva, u selu [[Hreša (Stari Grad)|Hreša]] pronađeno je 30 [[stećak]]a. Najljepši krase vrt [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljskog muzeja u Sarajevu]]. Dolaskom Turaka 1435. i padom utvrde [[Hodidjed]], na obalama Miljacke nastaju naselja iz kojih će se kasnije oformiti Sarajevo. Osnivačem Sarajeva smatra se [[Isa-beg Ishaković]], koji je 1462. izdao odredbu o formiranju grada, na lijevoj obali Miljacke sagradio [[Careva džamija (Sarajevo)|Carevu džamiju]], prvu džamiju na ovom području; gradi [[saraj]], most, [[Tekija|tekiju]], [[hamam]], [[mekteb]] i [[Medresa|medresu]], te nekoliko [[han]]ova<ref name="Holm">[[Holm Sundhaussen]], "Sarajevo - Die Geschichte einer Stadt", Böhlau Verlag Wien, Köln, Weimar {{ISBN|978-3-205-79517-9}} {{Simboli jezika|de|Njemački jezik}}</ref> 1507. grad se prvi put pominje svojim današnjim imenom (''ime od Saraj-ovasi, polje oko dvora''). Intenzivni razvoj [[zanat]]stva i [[Trgovina|trgovine]] brzo su od Sarajeva stvorili bogat grad, raskrsnicu [[religija]] i kultura, trgovačkih puteva i putnika. U [[16. vijek]]u to je bio jedan od najbogatijih gradova u ovom dijelu Evrope, kada su izgrađene i neke kapitalne građevine koje i danas predstavljaju bisere [[arhitektura|arhitekture]] i civilizacije tog doba. Tada je u Sarajevu, kao zadužbina [[vezir]]a [[Gazi Husrev-beg]]a otvorena i Visoka škola [[Gazi Husrev-begova medresa|Kuršumli-medresa]], koja je podsjećala na univerzitete u drugim velikim gradovima Evrope. 1531. izgrađena [[Gazi Husrev-begova džamija]] najpoznatija je građevina starog Sarajeva i jedan od najvećih sakralnih spomenika islamske arhitekture na Balkanu. Iz ovog vremena su [[imaret]], [[bezistan]]i i [[hamam]]i. Tih godina je izgrađena i [[Stara pravoslavna crkva u Sarajevu|Stara pravoslavna crkva]].<ref>{{cite web|url=http://www.staracrkva.org/hram.htm|title=Stara pravoslavna crkva u Sarajevu|work=staracrkva.org|access-date=24. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20120219191649/http://www.staracrkva.org/hram.htm|archive-date=19. 2. 2012|url-status=dead}}</ref> ''Zlatno doba'' prekinut će požar [[1697]]. kada je austrijski princ [[Eugen Savojski|Eugen von Savoyen]] sa samo 8500 vojnika ušao u grad i do temelja ga spalio. Od [[1850]]. je Sarajevo glavni grad Bosne, provincije [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. U grad se doseljavaju [[Jevreji]] [[Sefardi]], poslije izgona iz [[Španija|Španije]], grade [[sinagoga|sinagoge]], a istovremeno nastaju pravoslavne, katoličke i evangelističke [[crkva|crkve]] i [[Katedrala Srca Isusova]]. === Moderno doba === {{Glavni|Sarajevo u austrougarsko doba|Sarajevo u prvoj i drugoj Jugoslaviji}} [[Datoteka:Latin (Princip) Bridge on Miljacka River2.jpg|mini|lijevo]] [[1878]]. dolaskom [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] uprave na ove prostore, Sarajevo je upravni centar [[Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj|Kondominiuma]]. Uz svoj dotad orijentalni, dobija i evropski izgled. Austro-ugarski period je vrijeme snažnog prodiranja srednjoevropske kulture, načina privređivanja, običaja i drugih civilizacijskih vrijednosti. Grad dobija savremene fabrike, a brojne škole zapadnog tipa i kulturne institucije obogaćuju glavni grad Bosne i Hercegovine. U ovo se vrijeme grade [[Zemaljski muzej]], gradska [[Sarajevska vijećnica|Vijećnica]], Gimnazija, sud, zgrada [[Narodno pozorište Sarajevo|Narodnog pozorišta]], pošta, bolnica, [[Gradska tržnica Markale|tržnica]], banke, vile na [[Marijin dvor]]u i dr. Gradi se uskotračna pruga prema sjeveru, jugu i istoku. Pod velom ''evropeizacije'', austrougarski carski činovnici i vojnici crpe dotad malo korištena privredna i prirodna bogatstva Bosne. Dana 28. juna 1914. pripadnik [[Mlada Bosna|Mlade Bosne]] [[Gavrilo Princip]] u Sarajevu je izveo [[atentat]] na austrijskog prestolonasljednika [[Franz Ferdinand|Franza Ferdinanda]], što je poslužilo kao povod Austrougarskoj Monarhiji da napadne Kraljevinu Srbiju, a što je bio jedan od uzroka [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. Poslije tog rata grad ulazi u sastav jugoslavenskih državnih zajednica: [[Država SHS|Države SHS]], a potom i [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]]. Arhitektonska slika ostaje gotovo nepromijenjena, industrija nazaduje, društvena nezadovoljstva radnika rastu i Sarajevo, kao grad, između dva svjetska rata, uglavnom stagnira i privredno i ekonomski nazaduje. Letargiju u koju je grad zapao prekidaju protesti i štrajkovi radnika i napredne sarajevske inteligencije. Nakon Prvog svjetskog rata i pritiska [[Vojska Kraljevine Srbije|Vojske Kraljevine Srbije]], koja se našla na strani saveznika, i pored pobune slavenskih naroda u Austro-Ugarskoj, Sarajevo je postalo dio novouspostavljene [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]]. Iako je imao određenu političku važnost kao središte, prvo regije, a potom i [[Drinska banovina|Drinske banovine]], više nije bio nacionalna prijestonica, što je bio početak pada važnosti grada.<ref>{{cite web|url=https://www.latimes.com/travel/europe/la-tr-d-sarajevo-timeline-20140727-story.html|title=Timeline: A short history of Sarajevo and region|first=Los Angeles|last=Times|date=|work=latimes.com}}</ref> Takav status ostat će do završetka Drugog svjetskog rata, kada će Sarajevo ponovo dobiti na važnosti jer će postati glavni grad jedne od saveznih republika. [[Datoteka:Sarajevo - carrer Ferhadija.JPG|mini|180p|desno|Pogled na Štrosmajerovu ulicu]] ==== Drugi svjetski rat ==== Početkom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] na ovim prostorima, njemačke i italijanske invazivne snage u kratkom roku su slomile otpor [[Vojska Kraljevine Jugoslavije|Vojske Kraljevine Jugoslavije]], koja je u tzv. Aprilskom ratu doživjela totalni raspad na različite frakcije. Nakon njemačke kampanje bombardiranja, u Sarajevo su 15. aprila 1941. ušle snage [[Wehrmacht]]ove [[16. pješadijska divizija|16. pješadijske divizije]]. [[Sile Osovine]] su uspostavile [[Marionetska država|marionetsku državu]] [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH-a]] u čiji sastav je ušlo i Sarajevo. Tokom tog perioda grad je bio upravno središte [[Velika župa Vrhbosna|Velike župe Vrhbosna]]. U Sarajevu je u progonima Ustaša, ubijena većina židovskog stanovništva, a na Vracama je strijeljeno oko 11.000 Srba, Židova, bosanskohercegovačkih komunista i protivnika ustaškog režima. ==== Jugoslavija ==== Nakon završetka rata 1945. Sarajevo postaje upravni, kulturni i ekonomski centar [[SR Bosna i Hercegovina|SR Bosne i Hercegovine]], jedne od šest [[Republike SFRJ|republika]] [[SFRJ|SFR Jugoslavije]]. U gradu se razvija industrija, [[ekonomija]], a između ostalog školstvo i kultura čine ga glavnim centrom Republike. Osniva se [[Univerzitet u Sarajevu|Univerzitet]], [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademija nauka i umjetnosti]], brojni muzeji i [[galerija|galerije]], naučne institucije, [[Radiotelevizija Sarajevo|radio-televizija]]. Broj stanovnika grada raste na više od 500.000. [[Međunarodni olimpijski odbor]] povjerava Sarajevu organizaciju [[Zimske olimpijske igre 1984.|XIV Zimskih olimpijskih igara]], koje su održane 1984. ==== Rat u Bosni i Hercegovini ==== {{Glavni|Opsada Sarajeva}} [[Datoteka:Sarajevo Siege Part III.jpg|mini|250p|desno|Pogled na grad i ruševine nastale tokom rata]] Društvene i političke promjene u tadašnjoj [[SFRJ|Jugoslaviji]] dovele su do prvih [[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.|općih izbora 1990.]] na kojima je izabrano [[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990 - Predsjedništvo SR BiH|Predsjedništvo SR BiH]]. Predsjednik [[Predsjedništvo Socijalističke republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Socijalističke republike Bosne i Hercegovine]] [[Alija Izetbegović]], raspisao je [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|građanski referendum]] o samostalnosti SR BiH. To je dovelo do stvaranja [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]]. Neslaganjem vojnog vrha [[JNA]] i četveročlanog [[Predsjedništvo SFRJ|Predsjedništva SFRJ]] s većinskom odlukom naroda SR BiH, dolazi do izbijanja međunacionalnih sukoba, stvaranja nacionalnih paravojnih formacija i [[Rat u BiH|rata u Bosni i Hercegovini]], a posebno na njen glavni grad, Sarajevo. Grad Sarajevo, bio je pod opsadom 3,5 godine, u neprestanim vojnim akcijama pretrpio je ogromna materijalna razaranja i brojne ljudske gubitke. Snajperskom i artiljerijskom vatrom [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] i srpski paramiliternih jedinica ubijeno je 10.615 ljudi, među kojima je bilo 1.601 dijete, a skoro 50.000 stanovnika Sarajeva bilo je ranjeno. Spaljena je gradska [[Sarajevska vijećnica|Vijećnica]] u kojoj je bila smještena [[Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine|Narodna i Univerzitetska biblioteka]], a mnogi kulturno-historijski, stambeni i vjerski objekti u gradu su oštećeni. == Grb i zastava == {{Glavni|Grb Grada Sarajeva|Zastava Sarajevskog kantona}} Grad Sarajevo od 2000. godine ima svoju novu [[Zastava Grada Sarajeva|zastavu]] i novi [[Grb Grada Sarajeva|grb]]. Na glavi štita su elementi tipičnih krovova, koji simboliziraju i brda u zelenoj boji. Ispod su nazubljene gradske zidine s dvije otvorene kapije u crnoj boji na bijeloj pozadini, koje simboliziraju Grad. U dnu grba je dolina, kroz koju teče rijeka u plavoj boji, koju premošćuje bijeli most. Okvir grba je zlatno-žut.<ref>{{cite web|url=http://www.sarajevo.ba/ba/stream.php?kat=63|title=Grad Sarajevo: Grb i zastava|author=daenet d.o.o.|work=sarajevo.ba|access-date=24. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304122629/http://sarajevo.ba/ba/stream.php?kat=63|archive-date=4. 3. 2016|url-status=dead}}</ref> == Politika == {{Glavni|Politička organizacija Sarajeva}} === Politička organizacija Grada Sarajeva === Organi Grada Sarajeva su Gradsko vijeće Grada Sarajeva i [[Spisak gradonačelnika Sarajeva|gradonačelnik Grada Sarajeva]]. ===== Gradsko vijeće Grada Sarajeva===== Gradsko vijeće je, kao predstavničko tijelo građana Grada Sarajeva, najviši organ Grada Sarajeva. Gradsko vijeće se sastoji od 28 vijećnika. Svako općinsko vijeće općina koje čine Grad Sarajevo bira po sedam delegata u Gradsko vijeće iz reda općinskih vijećnika. Bošnjacima, Hrvatima i Srbima, kao konstitutivnim narodima, pojedinačno garantira minimum 20% mjesta u Gradskom vijeću, a grupi Ostalih najmanje dva mjesta, bez obzira na izborne rezultate. ===== Gradonačelnik===== Gradonačelnik Grada Sarajeva je izvršni organ Grada Sarajeva. Gradonačelnik predstavlja i zastupa Grad Sarajevo. Gradonačelnik odgovara za ustavnost i zakonitost akata koje donosi, odnosno predlaže Gradskom vijeću. Od novembra 2024. godine gradonačelnik Grada Sarajeva je [[Predrag Puharić]].<ref>{{cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/predrag-puharic-sdp-je-novi-gradonacelnik-sarajeva-dobio-podrsku-gradskog-vijeca/241129116|title=Predrag Puharić (SDP) je novi gradonačelnik Sarajeva, dobio podršku Gradskog vijeća|date=29. 11. 2024|access-date=29. 11. 2024|language=bs|author=V.K.|publisher=Klix.ba}}</ref> ==== Gradska uprava ==== {{Glavni|Gradska uprava Grada Sarajeva}} Čelna tijela vlasti u Gradu Sarajevo su gradonačelnik, koji upravlja radom [[Gradske službe Sarajeva|Gradskim službama]], te [[Gradsko vijeće Sarajeva]] koje ima 28 članova. Upravu grada sačinjavaju: kabinet gradonačelnika, dva zamjenika gradonačelnika, sekretar gradske uprave, savjetnici gradonačelnika, Pravobranilac Grada Sarajeva i sedam gradskih službi za pitanja opće uprave, komunalne poslove, lokalno poslovanje i razvoj grada, urbano planiranje i stambene poslove, obrazovanje, kulturu i sport, Zavod za informatiku i telematiku, Gradski savjet i stručni kolegij gradonačelnika.<ref>{{cite web|url=http://sarajevo.ba/public/photo/organizacija-1.jpg|title=Šematski prikaz organizacije Grada Sarajeva na službenoj stranici|website=sarajevo.ba|access-date=24. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20110706131539/http://sarajevo.ba/public/photo/organizacija-1.jpg|archive-date=6. 7. 2011|url-status=dead}}</ref>[[Datoteka:Sarajevo municipalities.PNG|mini|250|desno|Položaj grada (narandžasto) unutar kantona Sarajevo]] === Glavni grad === {{sekcija}} === Kanton Sarajevo === Osnivanjem Federacije Bosne i Hercegovine, osnovan je i Kanton Sarajevo, jedan od 10 kantona koji formiraju Federaciju BiH. Kanton Sarajevo se sastoji od 9 općina pri čemu su četiri ''gradske općine'' koje formiraju grad Sarajevo ([[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad Sarajevo]], [[Centar (Sarajevo)|Centar Sarajevo]], [[Novo Sarajevo]], [[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad Sarajevo]]) i pet ostalih općina: Hadžići, Ilidža, Ilijaš, Trnovo i Vogošća. == Administrativna podjela grada == === Gradske općine === ==== Teritorijalna podjela do 1995. ==== Do rata 1992–95. Grad Sarajevo je činilo šest gradskih općina: [[Centar (Sarajevo)|Centar]], [[Ilidža]], [[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]], [[Novo Sarajevo]], [[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]] i [[Vogošća]], te prigradske općine: [[Hadžići]], [[Ilijaš]], [[Pale (FBiH)|Pale]] i [[Trnovo (FBiH)|Trnovo]]. ==== Teritorijalna podjela od 1995. ==== Nakon potpisivanja [[Dejtonski mirovni sporazum|Dejtonskog mirovnog sporazuma]] formira se Grad Sarajevo od četiri gradske općine: [[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]], [[Centar (Sarajevo)|Centar]], [[Novo Sarajevo]] i [[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]], a zajedno sa susjednim općinama čini [[Kanton Sarajevo]], koji je u sastavu [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]. Od dijelova predratnih općina Novi Grad, Novo Sarajevo, Stari Grad, Trnovo, Pale i cijelog teritorija općine [[Sokolac]] 1993, te naselja [[Kasindo (naselje)|Kasindo]], [[Lukavica (Istočno Novo Sarajevo)|Lukavica]], [[Hreša (Istočni Stari Grad)|Hreša]] itd.<ref>{{cite web|title=Geografski položaj i prirodne odlike grada Istočno Sarajevo|url=http://www.gradistocnosarajevo.net/o-gradu/geografski-polozaj/|publisher=Grad Istočno Sarajevo|access-date=24. 9. 2015}}</ref> formiran je Grad [[Istočno Sarajevo]], koji je pripao entitetu [[Republika Srpska]]. Istočno Sarajevo se do odluke Ustavnog suda o neustavnosti naziva zvalo Srpsko Sarajevo. Zvanično Istočno Sarajevo čine: [[Istočni Stari Grad]], [[Istočna Ilidža]], [[Istočno Novo Sarajevo]], [[Pale (RS)|Pale]], [[Trnovo (RS)|Trnovo RS]] i [[Sokolac]]. == Stanovništvo == {{Glavni|Demografija Sarajeva}} Broj stanovnika Sarajeva se tokom historije uglavnom povećavao. Najbrži rast stanovništva bilježi se tokom perioda nakon Drugog svjetskog rata, uglavnom usljed ubrzane industrijalizacije i povećanog priliva stanovništva u gradske centre. Prema procjeni u Sarajevu je 1945. živjelo oko 115.000 stanovnika da bi prema popisu stanovništva iz 1971. taj broj bio trostruko veći i iznosio 359.448 stanovnika. Porast broja stanovnika nastavio se a već za vrijeme zimske olimpijade 1984. grad je imao oko pola miliona stanovnika. Vrhunac po pitanju broja stanovnika, prema službenim rezultatima, grad je dostigao 1991. godine kada je Sarajevo prema popisu stanovništva naseljavalo 527.049 stanovnika. Usljed rata u BiH i dezintegracije grada (službeno manja površina grada), na području današnjeg Sarajeva prema popisu stanovništva iz 2013. godine živjelo je 275.524 stanovnika. === Etnicitet === Po posljednjem službenom [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|popisu stanovništva iz 2013. godine]], Grad Sarajevo (područje 4 gradske općine na površini od 141,5&nbsp;km<sup>2</sup>: [[Novo Sarajevo]], [[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]], [[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]] i [[Centar (Sarajevo)|Centar]]) imao je 275.524 stanovnika.<ref name = "RP_2013">{{RP 2013}}</ref> {{Stubičasti dijagram | naslov = Etnička struktura Sarajeva 2013. god. | širina = 500px | širina_stubovima = 60% | lijevo1 = Etnička grupa | desno1 = Broj stanovnika | maks = 275524 |ime_stuba1 = [[Bošnjaci]] |boja_stuba1=#99C68E|cifra_stuba1=222457|tekst_stuba1=222.457 (81%) |ime_stuba2 = [[Srbi]] |boja_stuba2=#FA8072|cifra_stuba2=10422 |tekst_stuba2=10.422 (4%) |ime_stuba3 = [[Hrvati]] |boja_stuba3=#87CEEB|cifra_stuba3=13604 |tekst_stuba3=13.604 (5%) |ime_stuba4 = Ostali i nep. |boja_stuba4=#D2B48C|cifra_stuba4=56470 |tekst_stuba4=56.470 (10%) |tekst = }} Po [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.|popisu stanovništva iz 1991]]. godine, Grad Sarajevo (područje svih deset općina prema teritorijalnoj podjeli do 1995. godine) imao je 527.049 stanovnika.<ref name="SZS">{{cite web|title=Popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine, za teritorijalnu organizaciju, općine i pripadajuća naseljena mjesta 1991. godine|url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf|publisher=Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ|access-date=24. 9. 2015|format=PDF}}</ref> Naseljeno mjesto Sarajevo, imalo je po istom popisu 416.497 stanovnika. Ostalih 110.552 stanovnika živjelo je u 335 naseljenih mjesta, u 10 općina. === Religija === Većina stanovnika su muslimani, a sama konfesionalna slika Sarajeva je jedinstvena u Evropi, zbog njene raznolikosti grad se nerijetko poredi sa [[Jerusalem]]om. Sarajevo je sjedište [[Reisul-ulema|Reisul-uleme]], poglavara [[Islam u Bosni i Hercegovini|Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini]], sjedište [[Pravoslavlje u Bosni i Hercegovini|Dabrobosanske mitropolije]] [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]], te sjedište [[Vrhbosanska nadbiskupija|Vrhbosanske nadbiskupije]] [[Katolička crkva|rimokatoličke crkve]] u Bosni i Hercegovini. Prema popisu iz 2013. godine 252.653 stanovnika Sarajeva je navelo svoju religijsku pripadnost. Prema tim podacima najviše je pripadnika islama 225.088 (81,69%), dok je kršćana 23.140 ili 8,4% (katolika 12.608 i pravoslavaca 10.532). Potpuna religijska struktura grada data je na sljedećem grafikonu. {{Stubičasti dijagram | naslov = Religijska pripadnost stanovništva Sarajeva 2013. god. | širina = 500px | širina_stubovima = 60% | lijevo1 = Religijska grupa | desno1 = Broj stanovnika | maks = 275524 |ime_stuba1 = [[Islam]] |boja_stuba1=#99C68E|cifra_stuba1=225088|tekst_stuba1=225.088 (81,69%) |ime_stuba2 = [[Katoličanstvo]] |boja_stuba2=#FA8072|cifra_stuba2=12608|tekst_stuba2=12.608 (4,58%) |ime_stuba3 = [[Pravoslavlje]] |boja_stuba3=#87CEEB|cifra_stuba3=10532|tekst_stuba3=10.532 (3,82%) |ime_stuba4 = Ateisti, agnostici, ne izjašnjavaju se, bez odgovora |boja_stuba4=#D2B48C|cifra_stuba4=22871|tekst_stuba4=22.871 (8,30%) |ime_stuba5 = Ostali |boja_stuba5=#BEB48D|cifra_stuba5=4425 |tekst_stuba5=4.425 (1,61%) |tekst = }} Urbanu sliku grada krase brojni sakralni objekti četiri svjetske konfesije: [[Džamija|džamije]] iz osmanskog perioda, pravoslavne, katoličke i evangelističke crkve, [[sinagoga]] i drugi kulturno-historijski spomenici, koji se nalaze u samom centru grada Sarajeva, udaljeni tek stotinjak metara jedni od drugih. <gallery mode="packed" heights="175px"> Sarajevo Kaisermoschee.JPG|[[Careva džamija (Sarajevo)|Careva džamija]] Sarajevo ortodox church.JPG|[[Saborna crkva u Sarajevu]] JesusesHearthCathedral.jpg| [[Sarajevska katedrala]] Sarajevo Synagoge 03.jpg|[[Sarajevska sinagoga]] </gallery> == Arhitektura == [[Datoteka:Sarajevo Begova Mosque 1900.jpg|mini|150p|desno|Begova džamija 1900. godine]] [[Datoteka:BiH, Sarajevo - Svrzina kuća 1.jpg|mini|150p|desno|Svrzina kuća]] [[Datoteka:Sarajevo princip bruecke.jpg|mini|150p|desno|Latinska ćuprija]] [[Datoteka:Sarajevo Admejdan.jpg|mini|150p|desno|Muzički paviljon]] [[Datoteka:Sarajevo Sahatklula by Klackalica.jpg|mini|150p|desno|Sarajevska sahat-kula]] [[Datoteka:BBI Shopping and Business Center.jpg|mini|150p|desno|ARIA Centar]] [[Datoteka:Hotel Holiday u Sarajevu, prijašnji Holiday Inn.png|mini|180p|desno|Hotel Holiday u Sarajevu, prijašnji Holiday Inn]] [[Datoteka:Sarajevo city tour , Bosnia Herzegovina in Ultra 4K.webm|thumb|Sarajevo gradska tura video]] Sarajevo se može pohvaliti dobro očuvanim starim trgovačkim dijelom grada, [[Baščaršija|Baščaršijom]], koja je nastala u periodu osmanske vladavine u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Ovaj dio grada obiluje jedinstvenim arhitektonskim ostvarenjima osmanske gradske [[Arhitektura Bosne i Hercegovine|arhitekture]], među kojima su brojne potkupolne [[džamija|džamije]], te tradicionalne forme orijentalne arhitekture poput: [[konak]]a, [[han]]ova i [[bezistan]]a. Ratna uništavanja,<ref>{{cite web|last1=Perlez|first1=Jane|title=Ruins of Sarajevo Library Is Symbol of a Shattered Culture|url=http://www.nytimes.com/specials/bosnia/context/0812yugo-bosnia-sara.html|publisher=The New York Times|date=12. 8. 1996|access-date=24. 9. 2015}}</ref> kao i rekonstrukcija, brojnih uništenih kulturnih i vjerskih objekata, kao što su [[Gazi Husrev-begova biblioteka]], [[Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine|Nacionalna i univerzitetska biblioteka]], [[Orijentalni institut u Sarajevu|Orijentalni institut]] i [[Olimpijski muzej Sarajevo|Olimpijski muzej]], doveli su do donošenja zakona o zaštiti kulture i kulturnih institucija. ==== Osmanski period ==== * [[Baščaršijska džamija]], 1516. * [[Gazi Husrev-begova džamija]], 1531. * [[Gazi Husrev-begova medresa|Kuršumli medresa]], 1537/38. * [[Gazi Husrev-begov bezistan]], 1540. * [[Bijela tabija]], oko 1550. * [[Alipašina džamija]], 1560/61. * [[Ferhadija džamija (Sarajevo)|Ferhadija džamija]], 1561/62. * [[Kozija ćuprija]], prva polovina 16. stoljeća * [[Brusa bezistan]], 1561. * [[Careva džamija (Sarajevo)|Careva džamija]], 1566. * [[Muzej Jevreja Bosne i Hercegovine|Stari jevrejski hram]], 1580/81, današnji oblik 1821. * [[Morića han]], kraj 16. stoljeća * [[Sarajevska sahat-kula]], kraj 16. stoljeća * [[Stara pravoslavna crkva u Sarajevu|Stara pravoslavna crkva]], 1539. * [[Kapi-kula na Ploči]], početak 18. stoljeća * [[Višegradska kapi-kula]], početak 18. stoljeća * [[Sebilj]], 1754, današnji oblik 1891. * [[Latinska ćuprija]], bivši [[Principov most]], 1789. * [[Turbe sedam braće]], 1815. * [[Svrzina kuća]], tradicionalna bosanska gradska kuća, 1832. * [[Zgrada Ministarstva odbrane na Bistriku]], 1854/56. * [[Saborna crkva u Sarajevu|Saborna crkva]], 1863/72. * [[Konak na Bistriku]], 1867/69. === Austro-ugarski period === * [[Dom Armije u Sarajevu|Dom Armije]], 1880/81. * [[Hotel "Evropa"]], 1880/81. * [[Despića kuća]], 1881. * [[Katedrala Srca Isusova]], 1884/89. * [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo BiH]], 1885. * [[Ćumurija most]], 1886. * [[Marijin dvor (zgrada)|Palata Marijin dvor]], 1885/95. i 1897. * [[Čobanija (most)|Čobanija most]], 1888. * [[Eiffelov most]], 1893. * [[Careva ćuprija]], 1897. * [[Fakultet islamskih nauka u Sarajevu|Fakultet islamskih nauka]], 1887/89. * [[Sarajevska vijećnica|Vijećnica]], kasnije Nacionalna biblioteka Bosne i Hercegovine, 1891/96. * [[Inat kuća]], kraj 19. stoljeća * [[Gradska tržnica Markale]], 1894. * [[Narodno pozorište Sarajevo|Narodno pozorište]], 1897/98. * [[Sarajevska pivara]], 1898. * [[Drvenija most]], 1899. * [[Akademija likovnih umjetnosti u Sarajevu|Akademija likovnih umjetnosti]], bivša Evangelistička crkva, 1898/99. * [[Crkva svetih Ćirila i Metoda u Sarajevu|Crkva Sv. Ćirila i Metoda]], kraj 19. stoljeća * [[Sarajevska sinagoga|Aškenaška sinagoga]], 1902. * [[Crkva Kraljice svete krunice]] na Banjskom brijegu, 1910/11. * [[Franjevačka crkva svetog Ante Padovanskog]], 1912/14. * [[Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine]], 1912. * [[Rektorat Univerziteta]], 1912/14. * [[Zgrada "Napretka"]], 1912/13. * [[Banka na Obali]], 1913. * [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljski muzej BiH]], 1913. * [[Zgrada glavne pošte u Sarajevu|Zgrada glavne pošte]], 1913. * [[Jajce (kasarna)]], 1913/14. * [[Muzički paviljon u Sarajevu|Muzički paviljon]], 1913. === Moderni period === * [[Centralna banka Bosne i Hercegovine|Centralna banka BiH]], 1929. * [[Crkva svetog Preobraženja u Sarajevu|Crkva svetog preobraženja]], 1939. * [[Crkva svetog Josipa (Sarajevo)|Crkva svetog Josipa]], 1940. * [[Higijenski zavod]], 1950. * [[Pozorište lutaka]], 1950. * [[Historijski muzej Bosne i Hercegovine|Historijski muzej]], 1958. * [[Skenderija]], sportski i kulturni centar, 1969. * [[Ledena dvorana]] * [[RTV Dom]], 1974. i 1983. * [[Elektroprivreda Bosne i Hercegovine|Elektroprivreda BiH]], 1978. * [[Zgrada "Oslobođenja"]], 1981/82. * [[Hotel "Holiday Inn"]], 1983. * [[Olimpijska dvorana Zetra]], 1983. * [[UNITIC poslovno-upravne zgrade]], 1986. * [[Bošnjački institut]], 2001. * [[Avaz Business Center]], 2005. * [[Bosmalov gradski centar]], 2006. * [[Avaz Twist Tower]], 2008. * [[ARIA Centar]], 2009. * [[Importanne Centar]], 2010. * [[Alta Centar]], 2010. * [[Sarajevo City Center]], 2014. === Nacionalni spomenici === {{Glavni|Spisak nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u Sarajevu}} [[Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine]], odabrala je 102 spomenika, građevine i komplekse građevina u Sarajevu za [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine|Nacionalne spomenike Bosne i Hercegovine]].<ref>{{cite web|url=http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1|title=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika|work=kons.gov.ba|access-date=24. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151025010656/http://kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1|archive-date=25. 10. 2015|url-status=dead}}</ref> Na privremenoj listi Komisije, nalazi se još 21 spomenik, čije će proglašenje uslijediti.<ref>{{cite web|url=http://www.kons.gov.ba/main.php?mod=spomenici&extra=Privremeni&blok=2&indexGrad=1&lang=1&idGrad=86|title=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika|work=kons.gov.ba|access-date=24. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150416023757/http://www.kons.gov.ba/main.php?mod=spomenici&extra=Privremeni&blok=2&indexGrad=1&lang=1&idGrad=86|archive-date=16. 4. 2015|url-status=dead}}</ref> == Građevine == === Mostovi === {{Glavni|Mostovi u Sarajevu}} <!--http://www.sarajevo.ba/ba/article.php?pid=16 http://www.scribd.com/doc/31536540/Mostovi-u-BiH http://www.youtube.com/watch?v=6L76TGXJd8o--> Doline sarajevskih rijeka su predstavljale osnovu komunikacije i kretanja, koja povezuje istok i zapad kroz središte Balkana, već za [[Iliri|Ilire]] i njihovo pleme [[Desitijati|Desitijata]] u [[bronzano doba|bronzanom dobu]], te [[Rimljani|Rimljane]], koji ovdje grade ceste, koje povezuju [[Narona|Naronu]] s [[Podrinje]]m i [[Podunavlje]]m. Tokom [[srednji vijek|srednjeg vijeka]] to je dio ''bosanskog druma'', koji je iz [[Srednja Evropa|Srednje Evrope]] i sa [[Jadran]]a prolazio kroz [[Hrvatska|Hrvatsku]], [[Bosna i Hercegovina|Bosnu]] i [[Srbija|Srbiju]] do [[Carigrad]]a, čime tadašnja [[Vrhbosna]] postaje centrom domaće i strane trgovine. Iz doba [[Osmansko Carstvo|osmanske vlasti]] potiču najstariji [[most]]ovi u Sarajevu: stari [[Rimski most]], nedaleko od Sarajeva, [[Kozija ćuprija]], [[Šeher-Ćehajina ćuprija]] i [[Careva ćuprija]] u starom dijelu grada. Obale Miljacke premošćuju i noviji mostovi iz doba [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] uprave: [[Ajfelov most]], [[Čobanija (most)]] ili [[Ćumurija most]], kao i savremeni mostovi: [[Most Skenderija]], [[Most Suade i Olge]], [[Most malezijsko-bosanskohercegovačkog prijateljstva]] i dr. Neki od sarajevskih mostova su isključivo pješački. === Trgovi i ulice === {{sekcija}} === Vjerski objekti === {{Glavni|Spisak vjerskih objekata u Sarajevu}} ==== Mezarja/Groblja ==== {{Glavni|Spisak grobalja u Sarajevu}} <gallery mode="packed"> Mezarje Stadion Cemetery.jpg|Mezarje Stadion Groblje Sveti arhanđeli, Georgije i Gavrilo (Sarajevo).jpg|Groblje Sveti arhanđeli, Georgije i Gavrilo </gallery> Najstarije [[Nekropola|nekropole]] [[Crkva bosanska|crkve bosanske]], [[Bogumili|bogumilske]], [[Pravoslavna crkva u Bosni i Hercegovini|pravoslavne]] i [[Katolička crkva Bosne i Hercegovine|katoličke]] i [[Mezarje|islamska mezarja]] razasuta su gradom. [[Stećak|Stećci]], monumentalni kameni blokovi i jedinstveni nadgrobni spomenici iz [[Srednji vijek|srednjevjekovnog perioda]] mogu se naći nedaleko od Sarajeva u selu [[Nekropola stećaka u selu Šabići|Šabići]] kod [[Trnovo (FBiH)|Trnova]] i selima [[Dolovi (Konjic)|Dolovi]] i [[Lukomir]] na obroncima [[Bjelašnica|Bjelašnice]]. Gradsko groblje [[Bare (groblje)|Bare]] je sa 33 ha površine, jedno od većih u Europi, a po konfiguraciji terena i položaju jedno je od interesantnijih i ljepših grobalja na [[Balkan]]u. Na groblju „Bare“ su grobljanske površine za pripadnike svih religija: [[musliman]]e, [[Pravoslavlje|pravoslavne]], [[Rimokatoličanstvo|katolike]], [[Judaizam|judaiste]], [[evangelist]]e, [[adventist]]e, [[Starokatolička crkva|starokatolike]], kao i [[Ateizam|ateiste]]. <!--Na njemu počivaju:--> Novo gradsko groblje [[Vlakovo (groblje)|Vlakovo]] je izgrađeno u septembru 1985. godine nedaleko od Sarajeva, u vrijeme kada je groblje „Bare“ bilo gotovo popunjeno. Groblje se proteže na 25 ha, na kome se obavlja najveći broj sahrana. [[Stadion (groblje)|Stadion]] je zbog svog nastanka groblje jedinstveno u svijetu. Životnom nuždom, za vrijeme [[Opsada Sarajeva|opsade Sarajeva]], 1992–95. godine kada su, usljed svakodnevnih artiljerijskih i snajperskih napada na grad sa okolnih brda, mnoga groblja bila nedostupna, a broj civilnih žrtava rastao, jedan nogometni stadion pretvoren je u groblje.<ref>{{cite web|url=http://cvijet.ba/gradska_groblja|archive-url=https://web.archive.org/web/20110823060120/http://cvijet.ba/gradska_groblja|title=cvijet.ba - briga o grobljima Sarajevskog kantona|archive-date=23. 8. 2011|work=cvijet.ba|access-date=24. 9. 2015|url-status=dead}}</ref> Neobično lijepa su stara groblja [[Alifakovac (groblje)|Alifakovac]] i [[Jevrejsko groblje u Sarajevu|Jevrejsko groblje]]. == Kultura == {{Glavni|Kultura u Sarajevu}} === Opere i pozorišta === Prve klasične, pozorišne predstave u gradu održavale su se u [[Despića kuća|Despića kući]], pa se ovaj objekat može smatrati pretečom savremenog [[pozorište|pozorišta]] u Sarajevu.<ref>{{cite web|url=http://www.sonar.ba/discover.php?lang=ba&action=full&id=14|title=Official Destination Sarajevo Guide|work=Sarajevo.travel|access-date=24. 9. 2015}}</ref> Danas je tu smješten Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti.<ref>{{cite web|url=http://www.muzejsarajeva.ba/content/view/24/39/lang,ba/|archive-url=https://web.archive.org/web/20070808150008/http://www.muzejsarajeva.ba/content/view/24/39/lang,ba/|title=Muzej Sarajeva - Despica kuca|author=Administrator|archive-date=8. 8. 2007|work=muzejsarajeva.ba|access-date=24. 9. 2015|url-status=dead}}</ref> [[Narodno pozorište Sarajevo|Narodno pozorište]], osnovano [[1921.]] kao dramski teatar, je najstariji bosanskohercegovački profesionalni teatar. Jedan od prvih direktora Narodnog pozorišta Sarajevo bio je [[Branislav Nušić]]. Od 1946. Narodno pozorište dobija i muzičke segmente djelovanja: [[Sarajevska opera|operu]] i [[Sarajevski balet|balet]]. Kao jedini operski i baletni teatar u državi, središnje je mjesto razvoja scenske umjetnosti u Bosni i Hercegovini. Veliki broj glumaca, režisera, scenografa, kostimografa, koreografa, dirigenata, baletnih i opernih umjetnika, sticali su slavu na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo, kao što je [[Ljiljana Molnar-Talajić]], svjetski priznata [[primadona]], koja je ponijela slavu sarajevskog i bosanskohercegovačkog teatra i na pozornicama najznačajnijih svjetskih teatara. Narodno pozorište Sarajevo ima 225 zaposlenih, a svoju djelatnost ostavaruje u matičnoj kući na [[Obala Kulina bana|Obali Kulina bana]]<ref>{{cite web|url=http://nps.ba/|title=Narodno pozorište Sarajevo|work=nps.ba|access-date=24. 9. 2015}}</ref> , kao i u zgradi [[Terezija]], gdje se nalaze radionički prostor i produkcija scenografije. Narodno pozorište Sarajevo član je [[Nova evropska teatarska asocijacija|Nove evropske teatarske asocijacije]]. [[Kamerni teatar 55]] počeo je sa radom 7. marta 1955. godine. Njegov osnivač bio je [[Jurislav Korenić]] (1914–1974). Teatar je, na tragu novih teatarskih stremljenja u tadašnjoj Evropi, bio novost na ovim prostorima i primjer kojeg su slijedili brojni teatri. Prezentira novi vid dramaturgije, ”dramu apsurda” ili “anti dramu” ili “novu dramu”. Izvode se tekstovi [[Samuel Beckett|Becketta]], [[Alfred Jarry|Jarryja]], [[Jean Genet|Geneta]], [[Eugène Ionesco|Ionesca]], Schwartza, [[Anton Pavlovič Čehov|Čehova]]… i drugih autora, čija poetika u modernom teatru proizlazi iz “apsurdnog osjećanja života”. Karakterizira ga pozornica “ring”, okružena gledalištem, umjesto frontalnog tipa scene, s nepremostivom “rampom”, s intimnijom, prirodnijom i iskrenijom glumačkom igrom.<ref>{{cite web|title=Službena stranica Kamernog teatra 55 u Sarajevu|url=http://www.kamerniteatar55.ba/|access-date=24. 9. 2015}}</ref> [[Pozorište mladih Sarajevo|Pozorište mladih]]<ref>{{cite web|title=Pozorište mladih Sarajevo|url=http://www.pozoristemladih.ba/|access-date=24. 9. 2015}}</ref> nastalo je 1977. godine udruživanjem dva pozorista: Pionirskog pozorišta i Pozorista lutaka, sa dvije samostalne scene, Lutkarskom i Dramskom. Oba teatra osnovana su 1950. godine. Prvih desetak godina postojanja Pionirsko pozoriste nema svog ansambla, pa po projektu angažuje glumce iz drugih teatara i "glumce" djecu, od koji su neki i danas poznati i priznati umjetnici. Pozorište lutaka u tom periodu njeguje marionetu kao osnovni izraz. Njime rukovodi [[Adolf Pomezni]]. Pionirsko pozorište 1960-tih godina osniva svoj profesionalni ansambl, mijenja naziv u ''Pozorište za mlade'', i počinje sa postavljanjem sve ambicioznijih projekata, koji nisu namijenjeni samo najmlađim, nego pretenduju animiranju što širih grupacija mladih. Na čelo Pozorišta lutaka dolazi pozorišni mag Jurislav Korenić i njegovim dolaskom nastaje novi period u razvoju teatra, što se ogleda u različitim lutkarskim tehnikama koje se primjenjuju, kao i u samom istraživanju mogućnosti daljeg razvoja lutkarstva uopće. Igraju se relevantna djela domaćih i svjetskih autora: J. Skupa i K. Venig: "Srećko među bubama", J. Vandot i V. Rabadan: "Kekec", zatim "Pinokio", D. Bibanovića, "Alisa u zemlji čuda", L. Paljetka, "Palčić Dugonja", G. Simića, "Pepeljuga", D. Todorovića, na Lutkarskoj, a [[William Shakespeare|Shakespeareove]] "Bura" i "Komedija zabuna", [[Aristofan]]ove "Ptice", Homerova "Odiseja", [[Jarry]]jev "Kralj Ibi", Držićeva "Novela od Stanca", [[Ionesco]]v "Kralj umire", Kurićeva "Ljepotica i zvijer". Lukićeve "I opet Nušić" i "Bašeskija, san o Sarajevu", i mnoge druge na Dramskoj sceni. U saradnji s domaćim i stranim režiserima, uz zajednički angažman [[MESS]]-a i glumaca u Sarajevu, u Pozorištu mladih tokom rata premijerno su izvedene brojne predstave: [[Samuel Beckett|Beckettov]] "Čekajući Godoa", [[Euripid]]esov "Alkestis", [[Schuman]]ov "Cirkus Veliko stopalo", [[Jarry]]jev "Okovani Ibi", [[Miller]]ova "Hamlet mašina", G. Simić: "Bajka o Sarajevu", F. Furaković: "Abeceda"…, a po završetku rata pozorište nastavlja svoju djelatnost predstavama "Tri jezika", [[F. Hohler]]a, "Dijete školjke", [[R. Herfurtner]]a, "Kraj igre", [[Samuel Beckett|S. Becketta]], "Familija" (Zeko, Zeko), [[C. Serreau]]a, "Tajna dvorske lude", [[Hazim Akmadžić|H. Akmadžića]], "Makbet",[[William Shakespeare|W. Shakespearea]], "Kad bi ovo bila predstava", [[Almir Imširević|A. Imširevića]], "Spaseni za dlaku", [[T. Wilder]]a, "Košmar o Bosni", N. Veličkovića i dr. [[SARTR|Sarajevski ratni teatar SARTR]]<ref>{{cite web|url=http://www.sartr.ba/|title=SARTR — Sarajevski ratni teatar|work=sartr.ba|access-date=24. 9. 2015|archive-date=7. 8. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130807102353/http://www.sartr.ba/|url-status=dead}}</ref> utemeljen je 17. maja 1992. godine na inicijativu reditelja [[Dubravko Bibanović|Dubravka Bibanovića]] i [[Gradimir Gojer|Gradimira Gojera]], [[Đorđe Mačkić|ing. Đorđa Mačkića]] i pisca [[Safet Plakalo|Safeta Plakala]], a okupio je glumce i saradnike iz tri profesionalna sarajevska teatra koja su, zbog rata u BiH, morala obustaviti svoj rad. U augustu 1992. SARTR je konstituiran kao vojna jedinica pri Regionalnom štabu Oružanih snaga BiH Sarajevo, a 12. januara 1993. godine Odlukom Ratnog Predsjedništva Skupštine grada Sarajeva, kao javna ustanova iz oblasti kulture od posebnog interesa za odbranu grada. Odlukom Skupštine Kantona Sarajevo od 24. jula 1997. ulogu osnivača SARTR-a preuzeo je Kanton Sarajevo. Od 2003. Sarajevski ratni teatar SARTR je nosilac [[Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva|Šestoaprilske nagrade]]. Njegov pokretač i redatelj, [[Safet Plakalo]], opisuje SARTR kao "duhovno oružje protiv nadrealizma rata", zaokružujući njegov karakret u motu "teatrom protiv smrti". Unatoč ograničenim sredstvima, SARTR je danas uspješna profesionalna kuća s brojnim međunarodnim koprodukcijama, nastupima i nagradama. === Muzeji i galerije === {{Glavni|Spisak muzeja u Sarajevu|Spisak galerija u Sarajevu}} [[Datoteka:Sarajevo Haggadah.jpg|thumb|left|kopija [[Sarajevska hagada|Sarajevske hagade]]]] Kao grad poznat po svojoj historiji i kulturi Sarajevo obiluje muzejima. Neki od njih su: [[Muzej Sarajeva]], [[Ars Aevi|Ars Aevi muzej umjetnosti]], [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine]], [[Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine]], [[Historijski muzej Bosne i Hercegovine]], [[Olimpijski muzej Sarajevo|Olimpijski muzej]], [[Brusa bezistan]], [[Muzej "Sarajevo 1878–1918."]], [[Muzej Jevreja Bosne i Hercegovine]], [[Muzej ratnog djetinjstva]], [[Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine]], [[Muzej "Alija Izetbegović"]] i [[Tunel spasa]]. Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine je dom [[Sarajevska hagada|Sarajevske hagade]], [[Iluminirani rukopisi|iluminiranog rukopisa]] i najstarijeg dokumenta [[Sefardi|sefardskih]] [[Jevreji|Jevreja]] na svijetu, objavljene u Barceloni oko 1350. a koja sadrži tradicionalne jevrejske [[Hagada|hagade]]. Ovaj dokument je stalno izložen u muzeju i jedina je preostala ilustrirana sefardska hagada na svijetu. Zemaljski muzej također je domaćin cjelogodišnjih izložbi koje se odnose na lokalnu, regionalnu i međunarodnu kulturu i historiju te je dom za preko 5.000 artefakata iz bosanske historije. Galerije Sarajeva su: [[Collegium Artisticum]], [[Gakerija Mak|Mak]], [[Galerija "Roman Petrović"|Roman Petrović]], [[Galerija Novi hram|Novi hram]], [[Atelje-zbirka Safet Zec]], [[Galerija Mersada Berbera 'E&A']], [[Galerija Paleta|Paleta]], [[Galerija Sveti Anto]], [[Galerija Boris Smoje|Boris Smoje]], [[Mala galerija]], [[Galerija Kicoš]] i dr. <gallery mode="packed"> Sarajevo, Baščaršija II.jpg|[[Bošnjački institut]] Sarajevo, muezum Alije Izetbegoviće.jpg|[[Muzej "Alija Izetbegović"]] Sarajevo 1914 museum IMG 1118.JPG|[[Muzej "Sarajevo 1878–1918."]] Exterior house - Sarajevo Tunnel Museum (2).jpg|[[Tunel spasa]] National Museum of BiH Aerial.JPG|[[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine]] </gallery> === Festivali === {{Glavni|Spisak festivala u Sarajevu}} Sarajevo je međunarodno poznato po svojoj eklektičnoj i raznolikoj ponudi od preko 50 godišnjih festivala. [[Sarajevo Film Festival]] osnovan je 1995. godine za vrijeme rata u BiH i postao je premijerni i najveći filmski festival u [[Jugoistočna Evropa|jugoistočnoj Evropi]].<ref name="About the Festival">{{cite web |url=http://www.sff.ba/en/page/about-the-festival |title=About the Festival |publisher=Sarajevo Film Festival Official Website |access-date=3. 4. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180708191719/https://www.sff.ba/en/page/about-the-festival |archive-date=8. 7. 2018 |url-status=dead }}</ref> Festival se održava u [[Narodno pozorište Sarajevo|Narodnom pozorištu]], uz projekcije u Pozorištu na otvorenom ''Metalac'' i Bosanskom kulturnom centru. Sarajevo je proglašeno [[Grad filma|Gradom filma]].<ref>{{Cite web|url=https://en.unesco.org/creative-cities/events/unesco-designates-66-new-creative-cities|title=UNESCO designates 66 new Creative Cities {{!}} Creative Cities Network|website=en.unesco.org|access-date=23. 9. 2021}}</ref> Međunarodni festival [[MESS]] eksperimentalni je pozorišni festival i najstariji pozorišni festival na [[Balkan]]u.<ref>{{cite web|url=http://befestival.org/about/european-network/|title=MESS International Theatre Festival|publisher=befestival.org}}</ref> Godišnji [[Omladinski Film Festival Sarajevo]] prikazuje igrane, animirane i kratke filmove iz cijelog svijeta i premijerni je studentski filmski festival na Balkanu.<ref>{{cite web|url=http://balkans.aljazeera.net/vijesti/omladinski-film-festival-sarajevo-predstavlja-nove-mlade-autore|title=Omladinski filmski festival Sarajevo predstavlja nove mlade autore|publisher=Al Jazeera Balkans|date=4. 7. 2017}}</ref> Također poznati su i festivali kao što su: [[Sarajevska zima]], [[Sarajevski džez festival]], ljetni kulturni festival ''[[Baščaršijske noći]]'' i Svjetski televizijski festival orijentalne muzike. === Muzika === {{Glavni|Sarajevska muzička scena|Spisak bosanskohercegovačkih patriotskih pjesama}} [[Datoteka:Tifa i Bregovic Nis polovina 80-ih.jpg|thumb|right|250px|[[Bijelo dugme]], muzička grupa koje se smatra najpopularnijim bendom koji je ikada postojao u bivšoj Jugoslaviji i jednim od najvažnijih aktera jugoslovenske rock scene. Na slici su Mladen Vojičić Tifa (lijevo) i Goran Bregović (desno)]] [[Datoteka:Evstafiev-bosnia-cello.jpg|thumb|right|250px|[[Vedran Smailović]] svira violončelo na ruševinama [[Sarajevska vijećnica|Sarajevske vijećnice]] 1992.]] Sarajevo je kroz historiju bilo jedan od najvažnijih muzičkih centara u regiji. Sarajevska muzička scena ima dugu tradiciju a kao njena najplodonosnija era smatra se period između [[1961.]] i [[1991.]] U to doba počine se razvijati ''Sarajevska škola pop rocka'' a osnivaju se muzičke grupe kao što su: [[Indexi]] (1962), [[Ambasadori]] (1968), Pro Arte a na sceni se pojavljuju i kantautori poput [[Kemal Monteno|Kemala Montena]]. Period ekspanzije sarajevske muzičke scene nastavlja se i tokom 1980-ih, s bendovima: [[Plavi orkestar]], [[Crvena jabuka]] i [[Divlje jagode]], po većini kritičara, pionirima u regionalnom rokenrol pokretu. Sarajevo je takođe bilo dom i mjesto nastanka vjerojatno najpopularnijeg i najuticajnijeg jugoslovenskog rock sastava svih vremena, [[Bijelo dugme|Bijelog Dugmeta]] (1974), u velikoj mjeri jugoslavenske paralele sa [[The Rolling Stones|Rolling Stonesima]], kako po popularnosti tako i po utjecaju na druge muzičke sastave. Sarajevo je također bilo dom vrlo zapažene urbane subkulture post-punka poznate pod nazivom [[Novi primitivizam]], koja je započela početkom 1980-ih s Baglama Bandom koji je zabranjen nedugo nakon izdanja svog prvog LP-a a koji je uveden u ''mainstream'' bendove kao što je [[Zabranjeno pušenje]] i [[Elvis J. Kurtović & His Meteors]], kao i kroz prvobitno radio a potom i tv serijal [[Top lista nadrealista]]. Ostali značajni bendovi koji se smatraju dijelom ove subkulture su [[Bombaj štampa]]. Pored i odvojeno od Novog primitivizma, Sarajevo je rodni grad jednog od najznačajnijih bivših jugoslavenskih alternativnih industrijskih bendova, [[SCH (bend)|SCH]]-a. U periodu do 90-tih u Sarajevu su osnivani i mnogi drugi popularni bendovi kap što su: [[Merlin (grupa)|Merlin]], [[Valentino (grupa)|Valentino]], [[Bolero (muzička grupa)|Bolero]] i dr. S razlogom se sarajevska muzička scena, pogotovo 70-tih i 80tih godina smatra kao najuspješnija scena tadašnje Jugoslavije. Što je možda još važnije, Sarajevo je krajem 19. i tokom 20. vijeka bilo dom rastućem i velikom centru stvaranja zapisa [[Sevdalinke]] i u velikoj mjeri je doprinijelo tome da se ovaj historijski žanr muzike ponovo ''probije'' na glavnu scenu s obzirom da je sevdalinka dugi niz vijekova bila važan i jedan od najpoznatijih segmenata [[Kultura Bosne i Hercegovine|Bosanske kulture]]. Tekstopisci i muzičari kao što su [[Himzo Polovina]], [[Safet Isović]], [[Zaim Imamović]], [[Zehra Deović]], [[Halid Bešlić]], [[Hanka Paldum]], [[Nada Mamula]], [[Meho Puzić]] i mnogi drugi su tokom svoje karijere živjeli i komponovali u Sarajevu gdje su i napisali neke od svojih najvažnijih djela. Sarajevo je takođe u velikoj mjeri utjecalo na pop scenu Jugoslavije s muzičarima poput Zdravka Čolića, Kemala Montena, Dine Merlina, Seida Memića Vajte, Harija Mata Harija, Mladena Vojičića Tife, Željka Bebeka i mnogih drugih. Mnogi noviji sarajevski bendovi također su pronašli ime i afirmirali se u Sarajevu, poput [[Regina (grupa)|Regine]] koja je također snimila dva albuma za vrijeme Jugoslavije i [[Letu štuke]], koji je zapravo osnovan u Jugoslaviji sa poznatim bosanskohercegovačko-američkim piscem [[Aleksandar Hemon|Aleksandrom Hemonom]] ali je reputaciju stekao kasnije, tokom 2000-ih. Sarajevo je u novije vrijeme dom važne i eklektične kombinacije novih bendova i nezavisnih muzičara, koji nastavljaju djelovati i nastupati na sve većem broju festivala i koncerata širom države. U gradu se održava i najveći jazz festival u regiji, Sarajevski džez festival. Američki heavy metal sastav [[Savatage]] objavio je pjesmu pod nazivom ''Badnjak (Sarajevo 12/24)'' na svom albumu ''Dead Winter Dead'' 1995. godine, a govori o sviraču violončela koji je svirao zaboravljenu božićnu pjesmu u ratom razorenom Sarajevu. Pjesmu je kasnije isti bend ponovo objavio pod nazivom ''Transsibirski orkestar'' na svom prvom albumu ''Badnjak i druge priče'' 1996. godine, pri čemu je pjesma postigla trenutni uspjeh i popularnost. Nakon rata, irska rock grupa [[U2 (grupa)|U2]] je bila prva strana grupa koji je održala koncert u gradu. === Kulturne institucije === Uz nekoliko nacionalnih i gradskih [[pozorište|pozorišnih]] kuća, [[muzej]]a i kulturnih institucija, Sarajevo je i važno mjesto na kulturnoj mapi ovog dijela evropskog kontinenta. Druge kulturne institucije uključuju [[Sarajevski kulturni centar]], Sarajevsku biblioteku, [[Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine|Umjetničku galeriju BiH]] i [[Bošnjački institut]]. === Gastronomija === {{sekcija}} == Turizam i rekreacija == {{Glavni|Turističke atrakcije u Sarajevu}} Svjetski poznat turistički vodič ''[[Lonely Planet]]'' svrstao je Sarajevo 2006. godine na 43. mjesto najljepših gradova svijeta,<ref name="Lonely Planet 2006">{{cite book|title=The Cities Book: A Journey Through The Best Cities In The World|date=2006|publisher=Lonely Planet Publications|location=Melbourne|isbn=1-74104-731-5|url=https://archive.org/details/lonelyplanetciti00lone}}</ref> a u decembru 2009. je Sarajevo izabrano među deset gradova koje vrijedi posjetiti u 2010. godini.<ref>{{cite web |url=http://www.news.com.au/travel/galleries/gallery-e6frflw0-1225794915428?page=2 |title=Lonely Planet's Top 10 Cities 2010 &#124; Lonely Planet's Top 10 Cities 2010 |publisher=News.com.au |access-date=19. 1. 2010 |archive-date=10. 10. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101010052209/http://www.news.com.au/travel/galleries/gallery-e6frflw0-1225794915428?page=2 |url-status=dead }}</ref> Prema podacima iz 2013. godine Sarajevo je posjetilo 302.570 turista, što je za 17,9% više u odnosu na prethodnu godinu, sa ostvarenih 595.637 noćenja, što je za 18% više nego u 2012. godini.<ref>{{cite web|url=http://ekapija.ba/bs/Vijest/kapital/u-ks-u-2013-je-najuspjesnija-turisticka-godina-od-kad-se-vodi-statistika/34489 |title=Kanton Sarajevo: Više turista u 2011 |publisher=Vijesti.ba |access-date=12. 3. 2013}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.fzs.ba/god.htm |title=Statistički Godišnjaci/Ljetopisi|publisher=Fzs.ba |access-date=12. 3. 2013}}</ref> Prema anketi koju je sproveo sajt Booking.com a u kojoj je učestvovalo preko 50.000 putnika Sarajevo je uvršteno na 7. mjesto od 10 najpopularnijih svjetskih destinacija za kušanje lokalnih kulinarskih specijaliteta u 2018. godini.<ref>{{cite web |title=Stats: Malaysia, Taiwan Top Destinations for Local Food |url=https://www.travelagentcentral.com/running-your-business/stats-malaysia-taiwan-top-destinations-for-local-food |website=www.travelagentcentral.com |access-date=7. 6. 2018}}</ref> Kao najpoželjniji grad je izabran malezijski grad Ipoh a na spisku su se našli uglavnom gradovi iz Azije a Sarajevo je uz [[peru]]ansku [[Lima|Limu]] jedini glavni grad neke od država. Sportski turizam uglavnom još uvijek koristi sportske objekte i terene sagrađene za potrebe Zimskih olimpijskih igara 1984. godine, posebno skijašta na obližnjim planinama Bjelašnica, Igman, Jahorina, Trebević i Treskavica. Primjeri popularnih destinacija Sarajeva i okoline su [[Vrelo Bosne]], [[Begova džamija]], [[Katedrala Srca Isusova|Sarajevska katedrala]] i džamija Gazi Husrev-bega. Turizam u Sarajevu uglavnom se fokusiran na historijskom, vjerskom, kulturnom i segmentu zimskih sportova. ==== Sarajevska žičara ==== {{Glavni|Sarajevska žičara}} [[Datoteka:Trebević CC (42065596011).jpg|mini|desno|250px|Pogled na Sarajevsku žičaru 2018.]] Trebevićka žičara, u sarajevskom žargonu poznatija kao uspinjača, svečano je otvorena 3. maja 1959. godine, a povezivala je [[Bistrik]] (583 m/nv) sa Vidikovcem na [[Trebević]]u (1160 m/nv). Puštanju u promet uspinjače prisustvovao je veliki broj građana, koji su „okupirali“ polaznu stanicu, ali i padinske ulice i avlije iznad kojih je prolazila. Polazna stanica se nalazila u ulici Avdage Šahinagića (u to vrijeme Dimitrija Tucovića) preko puta [[Sarajevska vijećnica|sarajevske Vijećnice]] na nadmorskoj visini 583 metra, a dolazila je na Vidikovac na [[Trebević]]u na 1160 m/nv. Visinska razlika je bila preko 570 metara, a razdaljina među stanicama je iznosila 2070 m. Stara Trebevićka žičara je po kategorizaciji spadala u red kabinskih žičara s kružnim tokom. Po konstrukciji je bila dvoužetna, tj. duž trase su se nalazila dva čelična užeta: jedno vučno, a drugo noseće. Na trasi su bili projektovani i ugrađeni rešetkasti čelični stubovi sa raščlanjenim temeljima (ukupno 8 stubova), a čija je visina bila između 8 i 24 metra. Sistem je imao 50 kabina kapaciteta po 4 putnika. Vožnja je trajala 12 minuta, a za jedan sat se moglo prevesti 800 putnika u oba pravca. Izgradnja žičare trajala je oko godinu dana, ali su priprema za njenu izgradnju počele već 1956. godine. Vodeći projektant žičare bio je František Šup iz [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]]. Na projektu i izgradnji žičare radile su vodeće jugoslavenske firme ''Impola'' iz [[Slovenska Bistrica|Slovenske Bistric]]<nowiki/>e, ''Termoelektro'' [[Beograd]], ''Jelšingrad'' [[Banja Luka]], te ''[[Energoinvest]]'' Sarajevo. Pogonski dio je naručen iz čehoslovačke firme ''Transeksport''. Na polaznoj i dolaznoj stanici su izgrađene čekaonice sa bifeima, a na dolaznoj stanici na Vidikovcu kasnije je sagrađen istoimeni restoran. Svojom dužinom od skoro 2.100 metara, trebevićka žičara bila je jedna od najznačajnijih u bivšoj Jugoslaviji, a jedna od rijetkih uopće koja polazi iz samog centra grada i za 12 minuta vas dovodi u netaknutu prirodu, oazu čistog zraka. Tokom [[Opsada Sarajeva|opsade]] grada, žičara je, zajedno sa polaznom i dolaznom stanicom na [[Trebević]]u, potpuno uništena.<ref>{{Cite web|url=https://www.zicara.ba/bs/article/27/historija-zicare|title=Prva izgradnja žičare {{!}} Žičara|website=www.zicara.ba|access-date=6. 10. 2018|archive-date=27. 4. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200427135431/https://www.zicara.ba/bs/article/27/historija-zicare|url-status=dead}}</ref> Nova Sarajevska žičara službeno je otvorena 6. aprila 2018. godine, na dan Grada Sarajeva. Sa ukupno 33 moderne korpe čini novi sistem, koji može iz grada do Trebevića prevesti do 1.200 putnika na sat, sa vožnjom koja u jednom smjeru traje oko 9 minuta. ==== Parkovi i šetališta ==== {{Glavni|Spisak parkova u Sarajevu}} U Sarajevu i periferiji nalazi se mnogo parkova, šetališta i izletišta. Popularna aktivnost građana Sarajeva je ulični šah, koji se obično igra na Trgu oslobođenja Alija Izetbegović. Veliki park je najveća zelena površina u centru grada u sklopu kojeg se nalazi i [[Spomen-obilježje ubijenoj djeci opkoljenog Sarajeva 1992–1995.|Spomen obilježje ubijenoj djeci opkoljenog Sarajeva]]. Park [[Hastahana]] je popularno mjesto za relaksaciju, također u gradu u naselju [[Marijin Dvor]]. Osim ovih parkova tu su i parkovi [[Prk Betanija|Betanija]], [[Da Riva]], [[Barice (Stari Grad)|Barice]] i dr. Od šetališta najpoznatije je [[Vilsonovo šetalište]], koje se proteže uz desnu obalu Miljacke kao i šetalište u blizini Sarajeva, [[Velika aleja]], koje povezuje Ilidžu sa vrelom Bosne. [[Kozija ćuprija]], u kanjonu Miljacka, istočno od Sarajeva također je popularna turistička destinacija. Zahvaljujući konfiguraciji zemljišta u Sarajevu i njegovoj okolini nalaze se mjesta odakle se pruža izvrstan panoramski pogled na Sarajevo. Jedno od takvih mjesta je [[Avaz Twist Tower]], restoran Park Prinčeva, Vidikovac (Trebević), [[Žuta tabija|žuta]]/[[Bijela tabija|bijela]] na [[Vratnik (Sarajevo)|Vratniku]], kao i brojni krovovi visokih zgrada širom grada. <gallery mode="packed" heights="150px"> Veliki Park Sarajevo.JPG|Veliki Park Koševo Park, Sarajevo.JPG|Koševski Park Vilsonovo šetalište.JPG|Vilsonovo šetalište Koševski potok via Pionirska dolina.JPG|Koševski potok teče kroz [[Pionirska dolina|Pionirsku dolinu]] (zoološki vrt) Sarajevo street chess.jpg|Ulični šah Hastahana Park, Sarajevo.jpg|Hastahana Park na Marijin Dvoru (u 2005.) Sarajevo Admejdan.jpg|Sarajevo Atmejdan ''Muzički paviljon'' </gallery> == Sport == [[Datoteka:Vucko.jpg|mini|120p|Vučko, maskota XIV Olimpijskih igara 1984. godine]] {{Glavni|Sport u Sarajevu|Spisak sportskih klubova u Sarajevu}} {{Dodatne informacije|Zimske olimpijske igre 1984.}} Iako u Sarajevu egzistiraju mnoga sportska društva i klubovi od kojih su neku postigli i evropski vrijedne rezultate ([[KK Bosna Royal|KK Bosna]] prvak Evrope 1979) Sarajevo je u svijetu sporta najpoznatije kao mjesto održavanja [[Zimske olimpijske igre 1984.|XIV zimskih olimpijskih igara]]. Neki od olimpijskih objekata su porušeni u zadnjem ratu ali su i obnovljeni kao što je slučaj sa [[Olimpijska dvorana Zetra|Olimpijskom dvoranom Zetra]] i [[Stadion "Asim Ferhatović Hase"|Olimpijski stadion "Asim Ferhatović Hase"]]. Od sportova u Sarajevu je najpopularniji nogomet i klubovi [[FK Sarajevo|Sarajevo]] i [[NK Željezničar|Željezničar]] koji igraju zapaženu ulogu ne samo u okviru bosanskohercegovačke [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer lige Bosne i Hercegovine]] već su dobre rezultate postigli i za vrijeme bivše Jugoslavije, te su najtrofejniji klubovi u državi. Od nogometnih klubova tu su još i [[FK Olimpik Sarajevo|FK Olimpic]] i [[NK SAŠK Napredak Sarajevo|NK SAŠK Napredak]]. Od ostalih popularnih sportova tu su još i [[košarka]] pri čemu se ističe klub KK Bosna, jedini košarkaški klub u državi koji je u muškoj konkurenciji osvojio titulu prvaka Evrope, višestruki osvajači prvenstva i kupa Bosne i Hercegovine i bivše Jugoslavije. Rukomet, odbojka, tenis, plivanje, hokej na ledu, atletika i niz borilačkih sportova su ostali vidovi sportskog nadmetanja u kojem Sarajevo ima svoje predstavnike. Najtrofejniji klubovi u državi su i [[klub sjedeće odbojke “SPID“]], višestruki prvaci BiH i šestostruki prvaci Evropi kao i klub ''[[Odbojkaški klub invalida Fantomi|Fantomi]]'' sa jednako vrijednim rezultatima na domaćem i međunarodnom nivou. [[ŠK Bosna|Šahovski klub Bosna]] je najtrofejniji šahovski klub u BiH. Od 80-tih godina klub ostvaruje zapažene rezultate pri čemu vrijedi istaći da je klub od 1990tih godina osvojio 4 titule prvaka Evrope po čemu je trenutno trećerangirani šahovski klub u Evropi. Osvajanjem četvrte titule prvaka 2002. godine jedno su vrijeme bili i najtrofejniji svjetski klub, ispred ruskog [[CSKA]] sa tri titule. Za klub je jedno vrijeme nastupao i [[Gari Kasparov]], jedan od najboljih šahista u historiji. === Sportski klubovi === Sportski život se prvenstveno odvija kroz nekoliko sportskih društava od kojih su poznatiji: [[SD Sarajevo]], [[SD Željezničar]] i [[USD "Bosna"|USD Bosna]], popularni ''studenti''. Sportska društva imaju sekcije u više sportskih grana. Među velikim brojem sportskih kolektiva u gradu ističu se [[nogomet]]ni klubovi [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]], [[FK Sarajevo|Sarajevo]] i [[FK Olimpik Sarajevo|Olimpik]], rukometni klubovi [[RK Željezničar|Željezničar]] i [[RK Bosna Sarajevo|Bosna]], muški košarkaški klubovi [[KK Bosna Royal|Bosna]], evropski prvak 1979 i Spars. Osim klubova iz najpopularnijih sportova u Sarajevu egzistiraju i klubovi iz ostalih sportova kao što su: [[Atletski klub Bosna|atletika]], [[Biciklistički klub Bosna|biciklizam]], [[Odbojkaški klub Bosna|odbojka]], [[Šahovski klub Bosna|šah]], [[vaterpolo]], klubovi iz različitih boriličkih sportova i dr. Također postoji i [[Aeroklub Sarajevo]] osnovan 1946. godine. Neki od najpopilarnijih sarajevskih klubova navedeni su u sljedećoj tebeli. {|class="wikitable" style="margin-left: auto; margin-right: auto; border: none;" |- ! scope="col" |Klub ! scope="col" |Sport ! scope="col" |Takmiči se u ! scope="col" |Dvorana ! scope="col" |Osnovan |- |[[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] |[[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|Nogomet]] |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine]] |[[Stadion Grbavica|Grbavica Stadium]] |1921. |- |[[FK Sarajevo|Sarajevo]] |Nogomet |Premijer liga Bosne i Hercegovine |[[Stadion "Asim Ferhatović Hase"|Asim Ferhatović Hase]] |1946. |- |[[FK Olimpik Sarajevo|Olimpik]] |Nogomet |[[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva nogometna liga FBiH]] |[[Stadion Otoka|Otoka Stadion]] |1993. |- |[[RK Bosna Sarajevo|RK Bosna]] |[[Rukometni savez Bosne i Hercegovine|Rukomet]] |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine u rukometu]] |[[Dvorana "Mirza Delibašić"]] |1948. |- |[[KK Bosna Royal]] |[[Košarkaški savez Bosne i Hercegovine|Košarka]] |[[Prvenstvo Bosne i Hercegovine u košarci]] |[[Dvorana "Mirza Delibašić"]] |1951. |- |[[HK Bosna]] |[[Hokejaški savez Bosne i Hercegovine|Hokej]] |[[Liga Bosne i Hercegovine u hokeju]] |[[Olimpijska dvorana Zetra|Zetra]] |1980. |- |[[VK Bosna]] |Vaterpolo |[[Liga Bosne i Hercegovine u vaterpolu]] |[[Olimpijski bazen Otoka]] |1984. |- |[[SDI Spid]] |Sjedeća odbojka |[[Prvenstvo Bosne i Hercegovine u sjedećoj odbojci]] |[[Olimpijska dvorana "Ramiz Salčin"]] |1994. |- |[[OKI Fantomi]] |Sjedeća odbojka |Prvenstvo Bosne i Hercegovine u sjedećoj odbojci |[[Olimpijska dvorana "Ramiz Salčin"]] |1995. |} === Sportske manifestacije === U Sarajevu se održava relativno veliki broj sportskih manifestacija i takmičenja, kako onih redovnih tako i periodičnih. Sportska događanja su uglavnom sa učešćem domaćih klubova i takmičara iako postoje i ona međunarodnog karaktera. Najznačanije takmičenje koje je održano u gradu su [[Zimske olimpijske igre 1984.]] godine a od ostalih međunarodnih takmičenja mogu se izdvojiti [[Svjetsko prvenstvo u košarci 1970.]] (grupna faza) i [[Evropski zimski olimpijski festival mladih 2019.|Evropski zimski olimpijski festival mladih]] održan 2019 godine. == Privreda i infrastruktura == === Privreda === {{Glavni|Privreda Sarajeva}} [[Datoteka:Centralna_banka_BiH.JPG|mini|250p|desno|Zgrada [[Centralna banka Bosne i Hercegovine|Centralne banke Bosne i Hercegovine]]]] Nakon socijalističkog perioda i godina rata, ekonomija Sarajeva je postala predmet rekonstrukcije i rehabilitacije.<ref>{{cite web|url=http://www.seerecon.org/bosnia/ec/sectors/sarajevo.htm|archive-url=https://web.archive.org/web/20081228003803/http://www.seerecon.org/bosnia/ec/sectors/sarajevo.htm|title=The EC reconstruction programme for Bosnia and Herzegovina detailed by sector - Europe for Sarajevo Programme|archive-date=28. 12. 2008|work=seerecon.org|access-date=24. 9. 2015|language=en|url-status=dead}}</ref> Među brojnim ekonomskim znakovima, 1997. godine je otvorena [[Centralna banka Bosne i Hercegovine]] i 2002. je počela sa radom [[Sarajevska berza]]. Velika gradska baza proizvodnje, administracije i turizma, kombinirana sa velikim informalnim tržištem,<ref>{{cite web|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html|title=The World Factbook|work=cia.gov|access-date=24. 9. 2015|language=en|archive-date=15. 3. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193211/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html|url-status=dead}}</ref> čini grad najvećim ekonomskim regionom Bosne i Hercegovine. Iako je Sarajevo imalo razvijenu industriju tokom socijalističkog perioda, samo je nekolicini preduzeća izvršila uspješnu tranziciju na kapitalističku ekonomiju. Sarajevska industrija sada uključuje [[Fabrika duhana Sarajevo|industriju duhanskih proizvoda]], namještaja, automobila i komunikacijske opreme. Kompanije smještene u Sarajevu su [[B&H Airlines]] (prijašni Air Bosna), [[BH Telecom]], [[Bosmalov gradski centar]], [[Bosnalijek]], [[Energopetrol]], [[Fabrika duhana Sarajevo]] i [[Sarajevska pivara]]. Sarajevo ima jaku turističku ponudu i [[Lonely Planet]] je gradu dao 43. mjesto na listi najposjećenijih gradova u svijetu u [[2006]]. godini.<ref>Lonely Planet (3. 2006). Put kroz najbolje gradove u Evropi</ref> Sportski turizam koristi skijaške terene olimpijskih igara iz [[1984]], na obližnjim planinama [[Bjelašnica|Bjelašnici]], [[Igman]]u, [[Jahorina|Jahorini]] i [[Treskavica|Treskavici]]. Prosječna neto plaća u prva četiri mjeseca 2014. godine iznosila je 1.039 KM<ref>{{cite web|title=Uporedni pregled broja zaposlenih i nezaposlenih, prosječne bruto i neto plaće na području Kantona Sarajevo za 2014. godinu-prethodni podaci|url=http://zis.ks.gov.ba/sites/zis.ks.gov.ba/files/45%20Pla%C4%87a%202014.pdf|website=zis.ks.gov.ba|publisher=Kantonalna javna ustanova za zaštićena prirodna područja|access-date=24. 9. 2015|archive-date=20. 8. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180820194500/http://zis.ks.gov.ba/sites/zis.ks.gov.ba/files/45%20Pla%C4%87a%202014.pdf|url-status=dead}}</ref> dok je prosjek neto plaća u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji BiH]] u istom periodu iznosio 836 [[KM]].<ref>{{cite web|url=http://www.fzs.ba|title=Federalni zavod za statistiku|work=fzs.ba|access-date=24. 9. 2015}}</ref> Pored toga, Sarajevo bilježi i najnižu stopu nezapolsenosti te najveći broj preduzeća po glavi stanovnika u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji BiH]].<ref>{{cite web|title=Makroekonomski pokazatelji po kantonima 2012.|url=http://www.fzzpr.gov.ba/upload/file/dokumenti/makroekonomski_i_socioekonomski_pokazatelji/Makroekonomski%20pokazatelji%20po%20kantonima%202012%20-%2020%2006%202013%20.pdf|website=fzzpr.gov.ba|publisher=Federalni zavod za programiranje razvoja|access-date=24. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20140123030337/http://www.fzzpr.gov.ba/upload/file/dokumenti/makroekonomski_i_socioekonomski_pokazatelji/Makroekonomski%20pokazatelji%20po%20kantonima%202012%20-%2020%2006%202013%20.pdf|archive-date=23. 1. 2014|url-status=dead}}</ref> Ekonomski, Sarajevo je najrazvijeniji grad Bosne i Hercegovine. === Telekomunikacije i mediji === ==== Internet ==== Internetska mreža u Sarajevu je prva u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] po brzini, kvalitetu i veličini mreže. Neki od najvećih internetskih operatera su: Logosoft, HS-HKB net i Telemach (kablovski internet) kao i BH Telecom, Eronet, M:tel, Blic i drugi iz oblasti ADSL-a. ==== Elektronski i printani mediji ==== {{Glavni|Komunikacije i mediji u Sarajevu}} Kao glavni i najveći grad [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], Sarajevo je medijski centar u zemlji. Većina komunikacijskih i medijskih infrastruktura je uništena tokom rata, ali rekonstrukcija koju je vodio [[visoki predstavnik Bosne i Hercegovine]] je pomogla modernizaciji medija.<ref>{{cite web|url=http://www.ejc.nl/jr/emland/bih.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20050519084032/http://www.ejc.nl/jr/emland/bih.html|title=Bosnia and Herzegovina Media Landscape|archive-date=19. 5. 2005|work=ejc.nl|access-date=24. 9. 2015|url-status=dead}}</ref> [[Internet]] je ponovo postao dostupan u gradu [[1995]].<ref>{{cite web|url=http://soemz.euv-frankfurt-o.de/media-see/newmedia/main/articles/j_avdagic.htm|archive-url=https://web.archive.org/web/20071007143822/http://soemz.euv-frankfurt-o.de/media-see/newmedia/main/articles/j_avdagic.htm|title=The Internet and the Public in Bosnia-Herzegovina|author=Jelenka Vockić-Avdagić|archive-date=7. 10. 2007|work=euv-frankfurt-o.de|access-date=24. 9. 2015|url-status=live}}</ref> [[BHT|Bosanskohercegovačka televizija]] je državna TV stanica, jedna od tri u Bosni i Hercegovini. Drugi elektronski mediji u gradu su NRTV "Studio 99", [[NTV Hayat]], [[OBN|Open Broadcast Network]], [[TV Kantona Sarajevo]] i TV Alfa. Postoje nezavisne, privatne i institucionalne radio stanice, poput [[Radio M|Radija M]], [[Radio Stari Grad|RSG]], eFM studentskog radija, Radija Sarajevo 202 (do prve polovine 2010.) i Radija BIR. Pored nabrojanih, u gradu egzistiraju i [[Radio Slobodna Evropa]], kao i nekoliko američkih i zapadnoevropskih stanica. [[Oslobođenje]], osnovano [[1943]], najstarije su sarajevske dnevne novine i jedine koje su preživjele rat. Tiražem su ove novine iza [[Dnevni avaz|Dnevnog avaza]], osnovanog 1995. i [[Jutarnje novine|Jutarnjih novina]].<ref>{{cite web|url=http://www.mediaonline.ba/en/?ID=211|title=Šta se događa sa najstarijim bosanskohercegovačkim novinama: Oslobođenje se prodaje za 4.7 miliona KM|first=Radenko|last=Udovičić|work=mediaonline.ba|date=5. 3. 2002|access-date=24. 9. 2015|archive-date=27. 2. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120227181119/http://www.mediaonline.ba/en/?ID=211|url-status=dead}}</ref> U druge lokalne periodične novine spadaju novine [[Hrvatska riječ]] na hrvatskom jeziku i magazin [[Start (novine)|Start]], kao i sedmične novine [[Slobodna Bosna]] i [[BH dani]]. === Vodovod === Kantonalno javno komunalno preduzeće "Vodovod i kanalizacija" Sarajevo bavi se osnovnim djelatnostima:<ref>{{cite web|url=http://www.viksa.ba/|title=KJKP 'Vodovod i kanalizacija' d.o.o. Sarajevo|work=viksa.ba|access-date=24. 9. 2015}}</ref> * Proizvodnja i distribucija vode; * Prečišćavanje i odvođenje otpadnih voda. === Zdravstvo === * [[Klinički centar Univerziteta u Sarajevu]] (Bolnica "Koševo"); * [[Opća bolnica "Prim.dr. Abdulah Nakaš"]] (Vojna bolnica); * [[Ambulantna njega|Ambulante]] porodične medicine; * Domovi zdravlja (Stari Grad, Vrazova Centar, "Omer Maslić" Novo Sarajevo, Novi Grad) * [[Psihijatrijska bolnica Kantona Sarajevo]] (Jagomir) == Saobraćaj == {{Glavni|Javni promet u Sarajevu|JKP GRAS Sarajevo}} [[Datoteka:Boeing 737 BH Airlines.jpg|mini|225p|B&H Airlines B737-400 na [[Međunarodni aerodrom Sarajevo|Sarajevskom aerodromu]]]] Sarajevo je središte cestovnog prometa u BiH. Sedam magistralnih puteva povezuje grad sa ostalim dijelovima zemlje. Na sjever M5 u pravcu [[Travnik]]a, [[Banja Luka|Banja Luke]] i [[Bihać]]a, M17 ka [[Zenica|Zenici]] i [[Doboj]]u, kao i M18 prema [[Tuzla|Tuzli]], na istok vode M5 prema [[Višegrad]]u i [[Goražde|Goraždu]], kao i M19 ka [[Zvornik]]u. Na jug vodi M18 preko [[Foča (RS)|Foče]] za [[Dubrovnik]], a na zapad M17 u pravcu [[Mostar]]a. Od 2003. Sarajevo je povezano autoputom [[Autoput A1 (Bosna i Hercegovina)|A1]], sa mjestima [[Ilijaš]], [[Visoko]] i [[Kakanj]], a od augusta 2014. godine izgradeno je nekoliko dionica autoput između Sarajeva i Zenice te sarajevska obilaznica na potezu Sarajevo-sjever – Sarajevo-zapad<ref>{{cite web|url=http://www.jpautoceste.ba/20131003774/dinamika-gradnje|title=Dinamika gradnje|author=Admin|work=jpautoceste.ba|access-date=24. 9. 2015}}</ref> Planirani evropski autoput, [[koridor Vc|koridor 5C]], prolazi kraj Sarajeva, povezujući ga sa [[Budimpešta|Budimpeštom]] na sjeveru i sa [[Ploče|Pločama]] na jugu.<ref>{{cite web|title=Koridor 5C|url=http://www.bosmal.com/en/?lg=en&nav_ID=14|publisher=Bosmal|access-date=24. 9. 2015|archive-date=28. 3. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20080328012107/http://www.bosmal.com/en/?lg=en&nav_ID=14|url-status=dead}}</ref> === Gradski saobraćaj === {{Glavni|Gradski promet u Sarajevu}} Položaj Sarajeva, uske gradske ulice i nedostatak parkinga ograničavaju automobilski promet u gradu. U vrijeme [[Zimske olimpijske igre 1984.|Olimpijskih igara]] 1984. godine, grad je dobio dio [[Sarajevska zaobilaznica|zaobilaznice]], što je djelomice olakšalo prometnu situaciju, no 2,6&nbsp;km i dva tunela koja su trebala povezati naselja [[Ciglane (naselje)|Ciglane]] i [[Pofalići]], zbog nedostatka novca, još nisu u potpunosti završeni. Sam centar grada pretvoren je 70-tih godina u pješačku zonu. Dvije glavne ulice u gradu su [[Titova ulica|Titova]] i [[Ulica Zmaja od Bosne]]. Električni [[Sarajevski tramvaji|tramvaji]] sa sedam tramvajskih linija, koji su u službi od [[1885]], su najstarija vrsta javnog prijevoza u gradu.<!-- Nije moguće pronaći funkcionalnu kopiju na web.archive.org <ref>O tramvajima na [http://www.virtualnosarajevo.com.ba/trams.htm virtualnom Sarajevu]</ref> --> Naselja [[Dobrinja (Sarajevo)|Dobrinja]] i [[Vogošća]] od 80-ih godina povezana su sa centrom grada [[Sarajevski trolejbusi|trolejbuskim linijama]]. Za vrijeme [[Rat u BiH|rata]], prekinuta trolejbuska veza sa Vogošćom je u obnovi. Danas u gradu postoji pet [[trolejbus]]kih, te mnogo autobuskih linija, koje autobusima i za Sarajevo specifičnim [[Spisak minibuskih linija u Sarajevu|minibusima]] (kombibus), strme i teško dostupne dijelove grada povezuju sa centrom. Javni gradski prijevoz nudi firma [[JKP GRAS Sarajevo]]. === Međunarodni saobraćaj === {{Glavni|Međunarodni aerodrom Sarajevo}} [[Glavna željeznička stanica u Sarajevu]] se nalazi u centralnom dijelu grada. Grad je dnevno željeznicom povezan sa [[Zagreb]]om, [[Beograd]]om i [[Ploče|Pločama]], a od 2002. ponovo sa [[Budimpešta|Budimpeštom]]. Dobro razgranatom autobuskom mrežom, Sarajevo je dostupno iz bilo kojeg pravca. [[Međunarodni aerodrom Sarajevo]] (SJJ) smješten je desetak kilometara jugozapadno od centra grada, u naselju Butmir. Najveći je i najprometniji aerodrom u Bosni i Hercegovini. Otvoren je 1969. godine a dužina piste iznosi 2.700 [[metar|m]]. Sarajevo a i Bosna i Hercegovina je putem ovog aerodroma povezana sa mnogim, uglavnom evropskim gradovima. Tokom rata aerodrom se koristio za letove [[Ujedinjeni narodi|UN]]-a i transport humanitarne pomoći. Od [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]] iz [[1996]]. godine, aerodrom je otvoren za putničke letove avionskih kompanija [[B&H Airlines]], [[Austrian Airlines]], [[Alitalia]], [[Lufthansa]], [[Jat Airways]], [[Croatia Airlines]] i drugih. U 2017. godini prevezeno je 957.969 putnika što je rekord od osnivanja aerodroma.<ref name="statistika">{{cite web|title=Međunarodni aerodrom Sarajevo - Statistika|url=http://www.sarajevo-airport.ba/tekst.php?lang=bos&id=94&kat=2&sub_kat=0|publisher=http://www.sarajevo-airport.ba|access-date=1. 2. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180113072456/http://www.sarajevo-airport.ba/tekst.php?lang=bos&id=94&kat=2&sub_kat=0|archive-date=13. 1. 2018|url-status=dead}}</ref> Poređenja radi, tokom [[1996]]. godine putnički promet je iznosio oko 25.000 putnika.<ref>{{cite web|url=http://www.fortunecity.com/oasis/tropicana/533/statistic.htm|title=Statatistički podaci za sarajevski aerodrom|first=Zahid|last=Krkić|work=archive.org|access-date=24. 9. 2015|language=en|archive-date=19. 6. 2001|archive-url=https://web.archive.org/web/20010619074934/http://www.fortunecity.com/oasis/tropicana/533/statistic.htm|url-status=bot: unknown}}</ref> == Obrazovanje == {{Glavni|Obrazovanje u Sarajevu}} U Sarajevu, prema podacima iz 2000. godine, u sklopu Javne ustanove ''Djeca Sarajeva'' egzistira 25 vrtića u kojima boravi 2090 djece. Na području grada, na snazi je obavezno devetogodišnje osnovno obrazovanje. Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku u školskoj 2016/2017. godini nastavu u 47 osnovnih škola na području 4 gradske općine pohađalo je 22.477 učenika dok je u 4 škole za djecu sa posebnim potrebama bilo upisano 299 učenika.<ref name="fzs">{{cite web|title=Kanton Sarajevo u brojkama|url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2017/07/Kanton-Sarajevo-u-brojkama.pdf|website=fzs.ba|publisher=Federalni zavod za statistiku|access-date=12. 3. 2018}}</ref> U istom periodu, u 31 srednje škole različitih vrsta bilo je upisano 12.381 učenik.<ref name="fzs"/> === Visokoškolsko obrazovanje === {{Glavni|Univerzitet u Sarajevu|Međunarodni univerzitet u Sarajevu|Sarajevo School of Science and Technology|Međunarodni univerzitet Burch}} [[Datoteka:Sarajevo University building.JPG|mini|250p|Zgrada Univerziteta u Sarajevu]] Grad Sarajevo sjedište je najveće i najstarije visokoškolske ustanove u državi, [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]], te niza drugih visokoškolskih ustanova, čime se svrstava u red najvećih univerzitetskih centara u cijeloj regiji [[Jugoistočna Evropa|jugoistočne Evrope]]. Sarajevski univerzitet osnovan je 1949. godina i čine ga 30 organizacionih jedinica (25 fakulteta i akademija, 5 instituta).<ref name="unsa">{{cite web|title=Univerzitet u brojkama|url=http://www.unsa.ba/univerzitet-u-brojkama|publisher=unsa.ba|access-date=23. 1. 2018|archive-date=12. 1. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180112025924/http://www.unsa.ba/univerzitet-u-brojkama|url-status=dead}}</ref> Studij se izvodi na sva tri ciklusa prema [[Bolonjska deklaracija|Bolonjskom procesu]], na ukupno 518 studijskih programa. Tokom 2016. godine na Univerzitetu su angažirana 877 nastavnika i 429 saradnika a krajem iste godine na univerzitetu je studiralo 30.442 studenta.<ref name="unsa"/> Osim sarajevskog univerziteta u gradu djeluje još nekoliko privatnih univerziteta, između ostalih i [[Međunarodni univerzitet u Sarajevu]] (osnovan 2003), [[Sarajevo School of Science and Technology]] (2004) i [[Međunarodni univerzitet Burch]] (2008). Tokom rata 1993. izgorjela je [[Gradska vijećnica Sarajevo|Nacionalna i Univerzitetska biblioteka]], sa najvećom literarnom zbirkom jugoistočne Evrope. [[Datoteka:Broj studenata u Sarajevu.jpg|mini|400px|Broj studenata u Sarajevu 2000. godine]] Prema podacima iz 2012. u gradu je studiralo 33.435 studenata. === Biblioteke === * Javna ustanova Biblioteka Sarajeva<ref>{{cite web|url=http://www.bgs.ba/aktuelnosti.html|title=Biblioteka Sarajeva|work=bgs.ba|access-date=24. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150810095346/http://bgs.ba/aktuelnosti.html|archive-date=10. 8. 2015|url-status=dead}}</ref> Sopstvene biblioteke imaju svi fakulteti, kao i niz drugih institucija, udruženja i firmi. == Poznate osobe == Sarajevo je grad brojnih poznatih bosanskih pjesnika i mislilaca. Nobelovac [[Ivo Andrić]] je dio svog života proveo u Sarajevu, kao i pjesnici i književnici [[Silvije Strahimir Kranjčević]], [[Isak Samokovlija]], [[Mak Dizdar]], [[Duško Trifunović]] i drugi. Slikari [[Mersad Berber]], [[Safet Zec]], kao i režiser [[Oskar]]ovac [[Danis Tanović]]. Dobitnik [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] za hemiju [[Vladimir Prelog]] rođen je u Sarajevu, kao i književnik i scenarista [[Zlatko Topčić]] te režiseri [[Dino Mustafić]], [[Jasmila Žbanić]], [[Benjamin Filipović]], [[Pjer Žalica]], [[Ademir Kenović]] i [[Emir Kusturica]]. === Ličnosti rođene u Sarajevu === {{Glavni|Spisak poznatih osoba rođenih u Sarajevu}} {{div col||20em}} * [[Abdulah Sidran]], književnik * [[Ademir Kenović]], filmski režiser * [[Mula Mustafa Bašeskija]], ljetopisac, pjesnik, kaligraf i skupljač kulturnog naslijeđa * [[Aleksandar Hemon]], književnik * [[Aleksandar Obradović (književnik)|Aleksandar Obradović]], književnik i slikar * [[Asim Ferhatović]], nogometaš * [[Alen Škoro]], nogometaš * [[Bekim Fehmiu]], pozorišni i filmski glumac * [[Benjamin Filipović]], režiser * [[Boris Nemšić]], preduzetnik, Austrija * [[Boris Novković]], pjevač * [[Boris Tadić]], predsjednik [[Srbija|Srbije]] * [[Braco Dimitrijević]], umjetnik * [[Branko Crvenkovski]], bivši predsjednik [[Makedonija|Makedonije]] * [[Bulend Biščević]], nogometaš * [[David Elazar]], zapovjednik generalštaba izraelske vojske * [[Davorin Popović]], pjevač * [[Dalibor Brozović]], lingvista * [[Dino Mustafić]], režiser * [[Marko Brecelj]], muzičar, umjetnik * [[Đorđe Novković]], kompozitor * [[Džemaludin Mušović]], nogometni igrač i trener * [[Edin Dervišhalidović]], pjevač * [[Edin Džeko]], nogometaš * [[Emir Kusturica]], filmski režiser * [[Ervin Rustemagić]], strip autor, producent, distributer i filmski producent * [[Goran Bregović]], muzičar * [[Hajrudin Varešanović]], pjevač * [[Hans Fronius]], slikar i ilustrator, Austrija * [[Ivica Osim]], nogometni igrač i trener * [[Jadranka Stojaković]], pjevačica i autorica * [[Jasna Diklić]], glumica * [[Jasmila Žbanić]], filmska režiserka * [[Karlo Malý]], biolog i botaničar * [[Kemal Monteno]], pjevač * [[Mario Stanić]], nogometaš * [[Marko Pešić]], košarkaš * [[Mladen Jeličić-Troko]], glumac * [[Mladen Vojičić]] - Tifa, pjevač * [[Momo Kapor]], književnik * [[Miljenko Jergović]], književnik * [[Nenad Kecmanović]], politolog * [[Ognjen Tadić]], političar * [[Petar Rogulja]], hrvatski političar i novinar * [[Pjer Žalica]], režiser * [[Predrag Danilović]], košarkaš * [[Predrag Pašić]], nogometaš * [[Stjepan Kljujić]], političar * [[Vladimir Prelog]], hemičar, dobitnik Nobelove nagrade * [[Vojislav Šešelj]], ratni zločinac, srpski nacionalistički ideolog i političar * [[Vojo Dimitrijević]], slikar * [[Zdravko Čolić]], pjevač * [[Zlatan Filipović]], likovni umjetnik * [[Zlatko Topčić]], književnik i scenarista * [[Željko Bebek]], pjevač * [[Irfan Hozo]], likovni umjetnik, grafičar * [[Edin Numankadić]], umjetnik {{div col end}} === Ličnosti koje su živjele i radile u Sarajevu === {{div col||20em}} * [[Alija Izetbegović]], prvi predsjednik RBiH * [[Ivo Andrić]], književnik, dobitnik Nobelove nagrade * [[Dževad Karahasan]], književnik * [[Skender Kulenović]], književnik * [[Silvije Strahimir Kranjčević]], književnik * [[Tin Ujević]], književnik * [[Branislav Nušić]], književnik * [[Adeline Pauline Irby]], književnica * [[Staka Skenderova]], spisateljica * [[Safet Zec]], akademski slikar * [[Sinan Alimanović]], kompozitor * [[Avdo Smailović]], kompozitor * [[Mersad Berber]], akademski slikar * [[Meša Selimović]], književnik * [[Ahmet Hromadžić]], književnik * [[Ahmed Muradbegović]], književnik * [[Boro Stjepanović]], glumac * [[Admiral Mahić]], pjesnik * [[Bahrudin Čengić]], reditelj * [[Irfan Horozović]], književnik * [[Vitomir Lukić]], književnik * [[Vladimir Premec]], filozof * [[Ilija Ladin]], pjesnik * [[Semezdin Mehmedinović]], književnik * [[Miralem Srkalović|Miralem Lalo Srkalović]], akademski slikar * [[Isak Samokovlija]], književnik * [[Mak Dizdar]], pjesnik * [[Duško Trifunović]], pjesnik * [[Alija Isaković]], književnik i historičar jezika i književnosti * [[Friedrich Katzer]], geolog * [[Viktor Apfelbeck]], entomolog * [[Ivica Matić]], reditelj, scenarist * [[Tvrtko Kulenović]], književnik * [[Vanja Sutlić]], filozof * [[Derviš Sušić]], književnik {{div col end}} == Nagrade i priznanja == {{Glavni|Nagrade i priznanja Grada Sarajeva}} Sarajevo kao glavni grad u državi i centar od historijskog, kulturnog i privrednog značaja ustanovilo je i redovno dodjeljuje različite nagrade i priznanja zaslužnim osobama, kolektivima i institucijama. Pored zasigurno najznačajnije [[Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva|Šestoaprilske nagrade Grada Sarajeva]], koja se dodjeljuje još od 1956. godine u nekoliko kategorija, Grad Sarajevo dodjeljuje još i nagrade ''[[Sarajevska pahuljica]]'' (od 2014), ''[[Graham Bamford]]'' (od 2013) i ''[[Slovo Makovo – Mak Dizdar]]'' od 2017. godine.<ref name="nagrade i priznanja">{{cite web |title=Nagrade i priznanja Grada Sarajeva |url=http://sarajevo.ba/nagrade-i-priznanja/ |website=sarajevo.ba |access-date=7. 4. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190315234504/http://sarajevo.ba/nagrade-i-priznanja/ |archive-date=15. 3. 2019 |url-status=dead }}</ref> Pored nagrada, Grad Sarajevo dodjeljuje još i priznanja: ''[[Ključ Grada Sarajeva]]'', ''[[Počasni građanin grada Sarajeva]]'', ''[[Plaketa Grada Sarajeva]]'' i ''[[Zahvalnica Grada Sarajeva]]''.<ref name="nagrade i priznanja"/> === Šestoaprilska nagrada === {{Glavni|Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva}} Predstavlja najznačajniju nagradu koju Grad Sarajevo dodjeljuje istaknutim pojedincima, grupama i kolektivima za značajna ostvarenja i dostignuća na različitim poljima ljudskog djelovanja. Dodjeljuje se u tri kategorije, kao pojedinačna, grupna i kolektivna nagrada. Prvi put je dodijeljena na dan Sarajeva 1956. godine i to Voji Dimitrijeviću (u pojedinačnoj kategoriji) i Andriji-Šain Čačinu i Marijanu Baldazaru kao grupna nagrada. Kolektivna nagrada se dodjeluje periodično istaknutim kolektivima i institucijama a prvi put je dodijeljana 1961. godine [[Pozorište lutaka Sarajevo|Pozorištu lutaka Sarajevo]]. === Počasni građanin === {{Glavni|Počasni građanin grada Sarajeva}} Priznanje ''Počasni građanin Grada Sarajeva'' se dodjeljuje građanima [[BiH|Bosne i Hercegovine]] koji su se naročito istakli u razvoju Grada, unaprijeđenju međunarodne saradnje i očuvanju [[mir]]a u zemlji i inostranstvu ili stranim državljanima koji su ostvarili naročit doprinos razvoju i afitrmaciji Grada te razvoju međunarodnih i međuljudskih odnosa na načelima [[solidarnost]]i, [[demokratija|demokratičnosti]], [[humanost]]i i [[tolerancija|tolerancije]] među ljudima.<ref>{{Cite web |url=http://www.sarajevo.ba/ba/article.php?pid=31 |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 4. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101128195855/http://sarajevo.ba/ba/article.php?pid=31 |archive-date=28. 11. 2010 |url-status=dead }}</ref> == Međunarodni odnosi == === Gradovi prijatelji === Prijateljske odnose Sarajevo je uspostavilo sa sljedećim gradovima:<ref>{{cite web|title=Međunarodna saradnja - gradovi prijatelji|url=https://sarajevo.ba/medunarodna-saradnja/gradovi-prijatelji/|website=sarajevo.ba|access-date=23. 1. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190207235415/http://sarajevo.ba/medunarodna-saradnja/gradovi-prijatelji/|archive-date=7. 2. 2019|url-status=dead}}</ref> {{div col||20em}} * [[Zagreb]], [[Hrvatska]] <small>''(od 2001)''</small> * [[Ljubljana]], [[Slovenija]] <small>''(od 2002)''</small> * [[Salt Lake City]], [[Utah]], [[SAD]] <small>''(od 2002)''</small> * [[Kairo]], [[Egipat]] <small>''(od 2006)''</small> * [[Dubrovnik]], Hrvatska <small>''(od 2006)''</small> * [[Konya]], [[Turska]] <small>''(od 2007)''</small> * [[Vukovar]], Hrvatska <small>''(od 2011)''</small> * [[Bad Ischl]], [[Austrija]] <small>''(od 2016)''</small> * [[Hirošima]], [[Japan]] <small>''(od 2017)''</small> * [[Moskva]], [[Rusija]] <small>''(od 2017)''</small> * [[Beograd]], [[Srbija]] <small>''(od 2017)''</small> {{div col end}} === Gradovi pobratimi === Grad Sarajevo je uspostavilo pobratimske odnose sa mnogim gradovima svijeta.<ref>{{cite web |title=Međunarodna saradnja - gradovi pobratimi |url=https://sarajevo.ba/medunarodna-saradnja/gradovi-pobratimi/ |website=sarajevo.ba |access-date=22. 1. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190117001810/http://sarajevo.ba/medunarodna-saradnja/gradovi-pobratimi/ |archive-date=17. 1. 2019 |url-status=dead }}</ref> {{div col||20em}} * [[Coventry]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] <small>''(od 1957)''</small> * [[Tlemcen]], [[Alžir]] <small>''(od 1964)''</small> * [[Baku]], [[Azerbejdžan]] <small>''(od 1972)''</small> * [[Magdeburg]], [[Njemačka]] <small>''(od 1972)''</small> * [[Friedrichshafen]], Njemačka <small>''(od 1972)''</small> * [[Napulj]], [[Italija]] <small>''(od 1976)''</small> * [[Tripoli]], [[Libija]] <small>''(od 1976)''</small> * [[Ferrara]], Italija <small>''(od 1978)''</small> * [[Bursa]], [[Turska]] <small>''(od 1979)''</small> * [[Innsbruck]], [[Austrija]] <small>''(od 1980)''</small> * [[Tianjin]], [[Kina]] <small>''(od 1981)''</small> * [[Wolfsburg]], Njemačka <small>''(od 1985)''</small> * [[Calgary]], [[Kanada]] <small>''(od 1986)''</small> * [[Venecija]], Italija <small>''(od 1994)''</small> * [[Collegno]], Italija <small>''(od 1994)''</small> * [[Ankara]], Turska <small>''(od 1994)''</small> * [[Budimpešta]], [[Mađarska]] <small>''(od 1995)''<ref>{{cite web|title=Sister City - Budapest|publisher=Official website of New York City|url=http://www.nyc.gov/html/unccp/scp/html/sc/budapest_main.shtml|access-date=14. 5. 2008|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20080421215230/http://www.nyc.gov/html/unccp/scp/html/sc/budapest_main.shtml|archive-date=21. 4. 2008|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|title=Sister cities of Budapest|language=hu|publisher=Official Website of Budapest|url=http://www.budapest.hu/engine.aspx?page=20030224-cikk-testvervarosok|access-date=31. 1. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20050309070457/http://www.budapest.hu/engine.aspx?page=20030224-cikk-testvervarosok|archive-date=9. 3. 2005|url-status=dead}}</ref></small> * [[Serre Chevalier]], [[Francuska]] <small>''(od 1995)''</small> * [[Prato]], Italija <small>''(od 1995)''</small> * [[Tirana]], [[Albanija]] <small>''(od 1996)''</small> * [[Istanbul]], Turska <small>''(od 1997)''<ref>{{cite web|url=http://www.greatistanbul.com/sister_cities.htm|title=Sister Cities of Istanbul|access-date=8. 9. 2007|language=en|archive-date=17. 1. 2010|archive-url=https://www.webcitation.org/5mq0Igk9U?url=http://www.greatistanbul.com/sister_cities.htm|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.radikal.com.tr/haber.php?haberno=94185|publisher=Radikal|language=tr|date=3. 11. 2003|quote=49 sister cities in 2003|title=İstanbul'a 49 kardeş|last=Erdem|first=Selim Efe}}</ref></small> * [[Stockholm]], [[Švedska]] <small>''(od 1997)''</small> * [[Kuvajt (grad)|Kuvajt]], [[Kuvajt]] <small>''(od 1998)''</small> * [[Dayton]], [[Ohio]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] <small>''(od 1999)''</small> * [[Barcelona]], [[Španija]] <small>''(od 2000)''<ref name="Barcelona">{{cite web|url=http://w3.bcn.es/XMLServeis/XMLHomeLinkPl/0,4022,229724149_257215678_1,00.html|title=Official Barcelona Website: ''Sister Cities''|access-date=11. 11. 2008|publisher=Ajuntament de Barcelona 1995-2008|language=es|archive-url=https://web.archive.org/web/20100106163853/http://w3.bcn.es/XMLServeis/XMLHomeLinkPl/0,4022,229724149_257215678_1,00.html|archive-date=6. 1. 2010|url-status=dead}}</ref></small> * [[Madrid]], Španija <small>''(od 2007)''</small> * [[Pula]], [[Hrvatska]] <small>''(od 2012)''</small> * [[Teheran]], [[Iran]] <small>''(od 2016)''</small> * [[Skoplje]], [[Makedonija]] <small>''(od 2017)''</small> * [[Doha]], [[Katar]] <small>''(od 2018)''</small> * [[Izmir]], Turska <small>''(od 2022)''</small> * [[Podgorica]], [[Crna Gora]] <small>''(od 2022)''</small> {{div col end}} == Također pogledajte == {{Portal|Bosna i Hercegovina}} * [[Spisak gradonačelnika Sarajeva]] * [[Počasni doktori nauka Univerziteta u Sarajevu]] * [[Spisak nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u Sarajevu]] * [[Apel sarajevskih intelektualaca svjetskoj savjesti]] == Reference == {{Refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat}} {{Wikivoyage}} {{Wikicitat}} {{Wikivijesti|Category:Sarajevo|Sarajevo}} * [http://www.sarajevo.ba Službene stranice grada] {{bs simbol}} * [http://www.sarajevo-tourism.com Stranica turističke zajednice] {{bs simbol}} {{en simbol}} * [https://web.archive.org/web/20130519011211/http://navigator.ba/maps/sarajevo/dispmap.php Interaktivna mapa Sarajeva] {{bs simbol}} * [http://www.rutmap.ba/ Rutmap.ba - mapa Sarajeva] * [[Miljenko Jergović]],[https://web.archive.org/web/20130522141940/http://bhdani.com/arhiva/105/citanka05.htm Historijska čitanka] BH dani broj 105, 4. 6. 1999 {{Geografska lokacija |Centar = Sarajevo |Sjever = [[Zenica]], [[Doboj]] |Sjeveroistok = [[Tuzla]], [[Bijeljina]], [[Brčko]] |Istok = [[Goražde]], [[Višegrad]] |Jugoistok = [[Foča (RS)|Foča]] |Jug = [[Trebinje]] |Jugozapad = [[Konjic]], [[Mostar]], [[Neum]] |Zapad = [[Bugojno]], [[Livno]] |Sjeverozapad = [[Travnik]], [[Banja Luka]], [[Bihać]] }} {{Sarajevo}} {{Općine u Sarajevu}} {{Sarajevska naselja}} {{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}} {{Gradovi domaćini ZOI-a}} {{Glavni gradovi evropskih država}} {{Istaknuti članak}}{{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Glavni gradovi evropskih država]] [[Kategorija:Sarajevo|*]] [[Kategorija:Službeni gradovi Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Gradovi u Federaciji Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Gradovi u Kantonu Sarajevo]] m2tvdvhekboixhcpu1z7h25rj6ebnta 3729957 3729929 2025-06-25T20:44:14Z GoodBosnian 170315 &nbsp; je sam po sebi razmak 3729957 wikitext text/x-wiki {{Drugo_značenje|Sarajevo (čvor)}} {{Infokutija naselje u BiH | ime = Sarajevo | službeni_naziv = Grad Sarajevo | naselje_vrsta = Grad | slika = {{multiple image | border = infobox | total_width = 300 | image_style = border:1; | perrow = 1/4/2/4 | image1 = Sarajevo City Panorama.JPG | image2 = JesusesHearthCathedral.jpg | image3 = Sarajevo ortodox church.JPG | image4 = Sarajevo gazi husrev bey mausoleum IMG 1279.JPG | image5 = Sebilj, Sarajevo.jpg | image6 = Latin Bridge 02 (22757259615).jpg | image7 = Academy of fine art and Festina lente.jpg | image8 = Sarajevo City Hall 01.jpg | image9 = National Museum of BiH Aerial.JPG | image10 = Vječna vatra, Sarajevo (by Pudelek).JPG }} | slika_opis = Od vrha, s lijeva na desno: Pogled na Sarajevo s [[Bijela tabija|Bijele tabije]], [[Katedrala Srca Isusova]], [[Saborna crkva u Sarajevu]], [[Gazi Husrev-begovo turbe]], [[Sebilj]], [[Latinska ćuprija]] na [[Miljacka|Miljacki]], [[Akademija likovnih umjetnosti u Sarajevu|Akademija likovnih umjetnosti]], [[Sarajevska vijećnica|Vijećnica]], [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljski muzej]], [[Vječna vatra]] | slike_veličina = | slika_zastava = Flag of Sarajevo.svg | slika_grb = Coat of arms of Sarajevo.svg | nadimak = Jerusalem Evrope,<ref name="In Europe's Jerusalem">{{cite web|url=http://www.catholicculture.org/news/features/index.cfm?recnum=21006|title=In Europe's Jerusalem|website=catholicculture.org|publisher=Catholic World News|first=Josip|last=Stilinović|date=3. 1. 2002|access-date=24. 9. 2015|quote=The city's principal mosques are the Gazi Husrev-Bey's Mosque, or Begova Džamija (1530), and the Mosque of Ali Pasha (1560–61)|language=en}}</ref> Jerusalem Balkana<ref name="google27">{{cite book|url=http://books.google.com/books?id=AxxBPfEk3_0C&q=Sarajevo#v=snippet&q=Sarajevo&f=false|title=The Jews and their Future: A Conversation on Judaism and Jewish Identities|first1=Esther|last1=Benbassa|first2=Jean-Christophe|last2=Attias|year=2004|location=London|publisher=Zed Books|page=27|isbn=1-84277-391-7}}</ref> | moto = | koordinate = {{coord|43|51|22.8|N|18|24|47.6|E|type:city|display=inline,title}} | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | kanton = [[Kanton Sarajevo]] | općina = [[Centar (Sarajevo)|Centar]]<br />[[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]]<br />[[Novo Sarajevo]]<br />[[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]] | osnovan = 1461. | osnivač = [[Isa-beg Ishaković]] | gradonačelnik = [[Predrag Puharić]] | gradonačelnik_stranka = [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP]] | površina_ukupno = 141.5 | površina_urban = 489 | površina_metro = 3350 | nadmorska_visina = 550 | stanovništvo_datum = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]] | stanovništvo_ukupno = 275524 | stanovništvo_urban = 405930 | stanovništvo_metro = 555210 | stanovništvo_demonim = Sarajlija, Sarajka | poštanski_broj = 71000 | pozivni_broj = (+387) 33 | veb-sajt = {{URL|https://www.sarajevo.ba/}} }} '''Sarajevo''' je [[Glavni grad|glavni]] i najveći [[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|grad]] [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], njena [[metropola]]<ref>{{cite web|title=Prostorni plan Kantona Sarajevo za period od 2003. do 2023. godine|url=http://zpr.ks.gov.ba/sites/zpr.ks.gov.ba/files/pp/Prostorni_plan/PROSTORNI%20PLAN%20%20za%20štampu.pdf|website=zpr.ks.gov.ba|publisher=Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo|access-date=24. 9. 2015|format=PDF|archive-url=https://web.archive.org/web/20180906015449/http://zpr.ks.gov.ba/sites/zpr.ks.gov.ba/files/pp/Prostorni_plan/PROSTORNI%20PLAN%20%20za%20%C5%A1tampu.pdf|archive-date=6. 9. 2018|url-status=dead}}</ref> i njen najveći urbani, kulturni, ekonomski i prometni centar. Ujedno, to je glavni grad [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] i sjedište [[Kanton Sarajevo|Kantona Sarajevo]]. Prema [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.|popisu stanovništva iz 1991.]] grad je po tadašnjoj strukturi sa deset općina imao 527.049, a po [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|popisu stanovništva iz 2013.]] i trenutnoj teritorijalnoj podjeli sa četiri općine 275.524. Nalazi se u središnjem dijelu jugoistočne Evrope i Balkana. Kroz grad protiče [[rijeka]] [[Miljacka]], a u neposrednoj blizini grada u općini [[Ilidža]] je i izvorište rijeke [[Bosna (rijeka)|Bosne]], s izletištem [[Vrelo Bosne|Vrelom Bosne]]. Oko grada nalaze se planine: [[Jahorina]], [[Bjelašnica]], [[Igman]], [[Treskavica]] i [[Trebević]]. Sarajevo je političko, finansijsko, socijalno i kulturno središte Bosne i Hercegovine i istaknuto središte kulture na Balkanu, sa uticajem na čitavu regiju u oblasti zabave, medija, mode i umjetnosti.<ref>{{cite web|url=http://www.mediterraneanews.com/index/2011/05/sarajevo-the-economic-administrative-cultural-and-educational-center-of-bosnia-and-herzegovina/ |title=Sarajevo: The economic, administrative, cultural and educational center of Bosnia and Herzegovina |publisher=Mediterranea News |date=12. 5. 2011 |access-date=15. 7. 2021|url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120424230137/http://www.mediterraneanews.com/index/2011/05/sarajevo-the-economic-administrative-cultural-and-educational-center-of-bosnia-and-herzegovina/ |archive-date=24. 4. 2012 }}</ref> Regionalni je centar u obrazovanju, dom je prve balkanske institucije tercijarnog obrazovanja, islamske [[Medresa|medrese]], koja je danas dio [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]].<ref>{{cite web|last=Agency|first=Anadolu|title=Saraybosna'da 476 yıldır yaşayan medrese! (Sarajevo Celebrates 476 Years of its Medresa!)|url=http://www.haber7.com/balkanlar/haber/974831-saraybosnada-476-yildir-yasayan-medrese|publisher=Haber7|access-date=15. 7. 2021}}</ref> Grad je poznat po svojoj tradicionalnoj kulturnoj i religijskoj raznolikosti, sa pripadnicima [[Islam u Bosni i Hercegovini|islama]], [[Pravoslavlje|pravoslavlja]], [[Rimokatoličanstvo|katolicizma]] i [[Jevreji u Bosni i Hercegovini|judaizma]] koji tu egzistiraju stoljećima. Zbog svoje duge i bogate historije, vjerskih i kulturnih raznolikosti, Sarajevo se ponekad naziva ''Jerusalem Evrope'' ili ''Jerusalem Balkana''. Jedan je od rijetkih evropskih gradova u čijem se centru, u neposrednoj blizini, nalaze bogomolje sve tri velike monoteističke religije: [[džamija]], [[Rimokatolička crkva|katolička crkva]], [[pravoslavna crkva]] i [[sinagoga]]. Iako su područja oko grada naseljena još od prahistorije, moderni grad nastao je kao osmanlijsko uporište u 15. vijeku. Sarajevo je tokom svoje historije nekoliko puta privuklo međunarodnu pažnju. 1885. godine Sarajevo je bio prvi grad u Evropi i drugi grad na svijetu koji je imao stalnu mrežu električnih tramvaja koji su saobraćali kroz grad, slijedeći u tom primjeru [[San Francisco]]. 1914. godine Sarajevo je bilo i mjesto [[Sarajevski atentat|atentata]] na nadvojvodu Franza Ferdinanda od strane lokalnog [[Mlada Bosna|mladobosanskog]] aktiviste [[Gavrilo Princip|Gavrila Principa]] koji je pokrenuo [[Prvi svjetski rat]], koji je također okončao austrougarsku vlast u Bosni i Hercegovini i rezultirao stvaranjem Kraljevine Jugoslavije. Kasnije, nakon Drugog svjetskog rata, uspostavljanje Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine u okviru Druge Jugoslavije dovelo je do masovnog širenja Sarajeva, tada glavnog grada republike, što je kulminiralo domaćinstvom Zimskih olimpijskih igara 1984. godine koje su obilježile prosperitetnu eru za grad. Međutim, početkom [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji|jugoslovenskih ratova]], tokom 1.425 dana od aprila 1992. do februara 1996. godine, grad je pretrpio [[Opsada Sarajeva|najdužu opsadu glavnog grada u historiji modernog ratovanja]], tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|bosanskohercegovačkog rata]] i [[Raspad Jugoslavije|raspada Jugoslavije]].<ref>{{cite news |url=http://www.timesonline.co.uk/tol/news/world/europe/article575571.ece |title=The New Siege of Sarajevo |last=Connelly |first=Charlie |date=8. 10. 2005 |work=The Times |location=UK |access-date=15. 7. 2021 |archive-date=5. 5. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200505131350/https://www.thetimes.co.uk/ |url-status=dead }}</ref> Sarajevo je 2011. nominovano za [[Evropski glavni grad kulture]] 2014. a 2019. je zajedno sa [[Istočno Sarajevo|Istočnim Sarajevom]] bio domaćin [[Evropski zimski olimpijski festival mladih 2019.|Evropskog zimskog olimpijskog festivala mladih 2019.]]<ref>{{cite web|url=http://www.bh-news.com/en/vijest_det.php?vid=3827&r=1 |title=Nomination of Sarajevo for European Capital of Culture 2014 |publisher=BH-News.com |access-date=15. 9. 2011}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.eppgroup.eu/press/showpr.asp?prcontroldoctypeid=1&prcontrolid=10331&prcontentid=17480&prcontentlg=en |title=Sarajevo: With Sarajevo as Europe's Capital of Culture 2014 we could send an... – 12/05/2011 – EPP Group |publisher=Group of the European People's Party (Christian Democrats) in the European Parliament |access-date=15. 9. 2011 |archive-date=2. 8. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180802193159/http://www.eppgroup.eu/press/showpr.asp?prcontroldoctypeid=1&prcontrolid=10331&prcontentid=17480&prcontentlg=en |url-status=dead }}</ref> == Etimologija == Sarajevo je historijsko ime grada, koje po jednoj od teorija potiče od kovanice ''Saray Ovası'' što znači ''Dvor i polje oko dvora''. Sarajevo se ponekad naziva ''Šeher'' ([[Turski jezik|tur]]. şehir; [[Perzijski jezik|per]]. شهر ''šahr''), imenom koje je gradu dao njegov osnivač [[Isa-beg Ishaković]]. Zbog svog orijentalnog izgleda nazivano je i imenom ''Damask sjevera'', a Jevreji [[Sefardi]] su ga nazvali ''Mali Jerusalem''. [[Abdulah Škaljić]], autor rječnika "Turcizmi u srpsko-hrvatskom jeziku", u istoj knjizi navodi sljedeće: {{Citat|...Složenica je nastala po uzoru na složenice [[Smederevo]], [[Kraljevo]], [[Popovo]], [[Mirijevo]], [[Trnovo (složenica)]] itd. Turski naziv za Sarajevo je "Saray-Bosna", ali se u jednoj od najstarijih bosanskih [[vakufnama]], u vakufnami [[Mustaj-beg Skenderpašić|Mustaj-bega Skenderpašića]] iz 1517. g. (čiji je original i prijevod objavio Dr [[Hazim Šabanović]] u POF-u II-IV, 1953, str.403) Sarajevo naziva i "Saray-ovasi", doslovce: "Sarajevsko polje". Iako sam ranije zastupao da je Sarajevo nastalo od tur. "Saray-ovasi", došao sam do zaključka da je ispravnije tumačenje koje sam gore naveo''".<ref name="Škaljić1989">{{cite book|author=Abdulah Škaljić|title=Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku|url=http://books.google.com/books?id=O5BiAAAAMAAJ|year=1989|publisher=Svjetlost|isbn=978-86-01-01459-6}}</ref>}} == Geografija == {{Glavni|Geografija Sarajeva}} [[Datoteka:Sarajevo_SPOT_1050.jpg|mini|lijevo|Snimak Sarajeva i okoline napravljen satelitom [[SPOT]]]] [[Datoteka:Pogled na Sarajevo.png|mini|250p|Pogled na Sarajevo sa [[Hrid (Sarajevo)|Hrida]]]] Sarajevo se nalazi u središnjem dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i zauzima površinu od 141,5&nbsp;km<sup>2</sup>. Centralni dijelovi grada smješteni su u kompozitnoj [[Sarajevska kotlina|Sarajevskoj kotlini]], koja se pruža od [[istok]]a prema [[zapad]]u i završava u [[Sarajevsko polje|Sarajevskom polju]], okruženo planinama Bjelašnicom i Igmanom na jugozapadu, Trebevićem na jugoistoku, te srednjim planinama i međudolinskim rtovima na sjeveru i sjeverozapadu. Najstariji dijelovi grada ([[Vratnik (Sarajevo)|Vratnik]], [[Bistrik]], [[Hrid (Sarajevo)|Hrid]], [[Kovači (Sarajevo)|Kovači]], [[Alifakovac]]) su na padinama okolnih bregova. Prosječna nadmorska visina Sarajevskog polja je 500&nbsp;m. Najzapadnija tačka polja je na 18<sup>○</sup> 16' istočne geografske dužine. Krajnja istočna tačka je na 18<sup>○</sup> 27' istočne geografske dužine, najsjevernija je 43<sup>○</sup> 53’ sjeverne geografske širine, a najjužnija je na 43<sup>○</sup> 47' sjeverne geografske širine <ref>{{cite web|url=http://www.sarajevo.ba/ba/stream.php?kat=31|title=Grad Sarajevo: O Sarajevu|author=daenet d.o.o.|work=sarajevo.ba|access-date=24. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150411044233/http://www.sarajevo.ba/ba/stream.php?kat=31|archive-date=11. 4. 2015|url-status=dead}}</ref>. [[Datoteka:Sarajevo topographic map.svg|250px|mini]] Rijeka [[Miljacka]] jedno je od glavnih geografskih obilježja grada. Teče od istoka, kroz centar Sarajeva, do zapadnog dijela grada gdje se ulijeva u [[Bosna (rijeka)|Bosnu]]. Kao ''Sarajevska rijeka'', Miljacka izvire oko 2 kilometra južno od Pala, u podnožju Jahorine, nekoliko kilometara istočno od centra Sarajeva. Izvor Bosne, [[Vrelo Bosne]] nalazi se kod kod Ilidže i još je jedno značajna prirodna znamenitost i izletište Sarajlija i drugih turista. Nekoliko manjih rijeka i potoka poput Koševskog potoka također protječe kroz grad i okolicu. === Panorama === {{Široka slika|Sarajevo panorama.jpg|1000px|Panorama Sarajeva}} === Klima === Sarajevo se nalazi u području umjerene [[Kontinentalna klima|kontinentalne klime]], sa uticajem kontinentalne klime sa sjevera i mediteranske sa juga. Prosječna godišnja temperatura zraka iznosi 9,5&nbsp;°C, a prosječna količina padavina je oko 919 l/&nbsp;mm. Najhladniji period tokom godine je januar sa prosječnih -1,3&nbsp;°C i jedini je mjesec sa negativnom srednjom vrijednošću temperature zraka.<ref name="klima">{{cite web|title=Sarajevo - klima|url=https://www.sarajevo.ba/bs/article/1223/klima}}</ref> Juli je najtopliji sa prosječnom vrijednošću temperature zraka od 19,1&nbsp;°C. Najekstremnije temperature zraka zabilježene u Sarajevu su -26,4&nbsp;°C (zabilježena 4. januara 1942. godine) i 40.0&nbsp;°C (19. augusta 1946).<ref name="klima"/> Najviše sunčanih sati je tokom augusta sa prosječnih 270 sunčanih sati dok godišnji prosjek iznosi 1830 sunčanih sati po čemu se Sarajevo svrstava u srednje sunčane gradove.<ref name="klima"/> Nasuprot tome, stepen oblačnosti u prosjeku godišnje iznosi 59% a najizraženija je tokom decembra kada je oblačnost u prosjeku iznosi 75%.<ref name="klima"/> {{Vremenski okvir | naslov = <!-- * Prosječna temperatura * --> | pt_jan = -0,5 | pt_feb = 1,4 | pt_mar = 5,7 | pt_apr = 10,0 | pt_maj = 14,8 | pt_jun = 17,7 | pt_jul = 19,7 | pt_aug = 19,7 | pt_sep = 15,3 | pt_okt = 11,0 | pt_nov = 5,4 | pt_dec = 0,9 <!-- * Najviša prosječna temperatura * --> | vt_jan = 3,7 | vt_feb = 6,0 | vt_mar = 10,9 | vt_apr = 15,6 | vt_maj = 21,4 | vt_jun = 24,5 | vt_jul = 27,0 | vt_aug = 27,2 | vt_sep = 22,0 | vt_okt = 17,0 | vt_nov = 9,7 | vt_dec = 4,2 <!-- * Najniža prosječna temperatura * --> | nt_jan = -3,3 | nt_feb = -2,5 | nt_mar = 1,1 | nt_apr = 4,8 | nt_maj = 9,0 | nt_jun = 11,9 | nt_jul = 13,7 | nt_aug = 13,7 | nt_sep = 10,0 | nt_okt = 6,4 | nt_nov = 1,9 | nt_dec = -1,8 <!-- * Padavine * --> | p_jan = 68 | p_feb = 64 | p_mar = 70 | p_apr = 77 | p_maj = 72 | p_jun = 90 | p_jul = 72 | p_aug = 66 | p_sep = 91 | p_okt = 86 | p_nov = 85 | p_dec = 86 <!-- * Broj kišnih dana * --> | kd_jan = 8 | kd_feb = 10 | kd_mar = 13 | kd_apr = 17 | kd_maj = 17 | kd_jun = 16 | kd_jul = 14 | kd_aug = 13 | kd_sep = 15 | kd_okt = 13 | kd_nov = 12 | kd_dec = 11 <!-- * Prosječna vlažnost zraka * --> | vz_jan = 79 | vz_feb = 74 | vz_mar = 68 | vz_apr = 67 | vz_maj = 68 | vz_jun = 70 | vz_jul = 69 | vz_aug = 69 | vz_sep = 75 | vz_okt = 77 | vz_nov = 76 | vz_dec = 81 <!-- * Broj sunčanih sati * --> | ss_jan = | ss_feb = | ss_mar = | ss_apr = | ss_maj = | ss_jun = | ss_jul = | ss_aug = | ss_sep = | ss_okt = | ss_nov = | ss_dec = <!-- --> | dijagram = | izvor = Pogoda.ru.net<ref name = pogoda>{{cite web | url = http://www.pogoda.ru.net/climate2/14654.htm | title = Weather and Climate: The Climate of Sarajevo | publisher = Weather and Climate (Погода и климат) | access-date=25. 8. 2016 | language = ruski | archive-url = https://web.archive.org/web/20120516141700/http://pogoda.ru.net/climate2/14654.htm | archive-date=16. 5. 2012 }}</ref> i [[NOAA]] (sun, 1961–1990)<ref name = NOAA>{{cite web | url = ftp://ftp.atdd.noaa.gov/pub/GCOS/WMO-Normals/RA-VI/BH/14654.TXT | title = Sarajevo Climate Normals 1961–1990 | publisher = National Oceanic and Atmospheric Administration | access-date=25. 8. 2016}}</ref> }} === Zagađenje zraka === Kvalitet zraka je jedno od gorućih pitanja iz oblasti zaštite okoline grada Sarajeva.<ref>{{Cite web|url=http://www.balkaninsight.com/en/article/air-pollution-reaching-alarming-levels-in-bosnia-experts-warn-11-30-2015|title=Air Pollution is Choking Bosnia, Experts Warn :: Balkan Insight|website=www.balkaninsight.com|access-date=4. 4. 2017}}</ref><ref>{{Cite news|url=http://www.foxnews.com/world/2016/12/26/sarajevo-introduces-transport-restrictions-to-ease-pollution.html|title=Sarajevo introduces transport restrictions to ease pollution|date=26. 12. 2016|work=Fox News|access-date=4. 4. 2017|language=en-US}}</ref> Prema bazi podataka [[Svjetska zdravstvena organizacija|Svjetske zdravstvene organizacije (WHO)]] o kvaliteti zraka u 2016. godini,<ref>{{Cite web|url=http://www.who.int/phe/health_topics/outdoorair/databases/cities/en/|title=WHO Global Urban Ambient Air Pollution Database (update 2016)|website=World Health Organization|language=en-GB|access-date=4. 4. 2017|archive-date=1. 3. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170301221905/http://who.int/phe/health_topics/outdoorair/databases/cities/en/|url-status=dead}}</ref> prosječna godišnja koncentracija [[Sitne lebdeće čestice|sitnih lebdećih čestica (PM2.5)]] u 2010. godini procijenjena je na 30 μg/m<sup>3</sup> na osnovu mjerenja PM10, što je 3 puta više od vrijednosti datih u Smjernici za kvalitet zraka WHO-a<ref>{{Cite web|url=http://www.who.int/mediacentre/factsheets/fs313/en/|title=Ambient (outdoor) air quality and health|website=World Health Organization|language=en-GB|access-date=4. 4. 2017}}</ref> za godišnji prosjek PM2.5. U Sarajevu ne postoje novija direktna dugoročna mjerenja vrijednosti sitnih lebdećih čestica PM2.5 i mogu se dati samo procjene za vrijednost PM10, koji je manje štetan za zdravlje u odnosu na PM2.5.<ref>{{Cite web|url=https://cfpub.epa.gov/ncea/isa/recordisplay.cfm?deid=216546|title=Integrated Science Assessment (ISA) for Particulate Matter (Final Report, Dec 2009)|last=Group|first=US EPA National Center for Environmental Assessment, Research Triangle Park Nc, Environmental Media Assessment|last2=Sacks|first2=Jason|website=cfpub.epa.gov|language=en|access-date=4. 4. 2017}}</ref> Stvarni podaci o kvalitetu zraka u realnom vremenu u obliku vrijednosti PM10, ozona, NO2, CO i SO2 dostupni su na web stranici [[Federalni hidrometeorološki zavod|Federalnog hidrometeorološkog zavoda]].<ref>{{Cite web|url=http://www.fhmzbih.gov.ba/latinica/ZRAK/vrijednostiPolutanata.php|title=Federalni hidrometeorološki zavod|website=www.fhmzbih.gov.ba|access-date=4. 4. 2017|archive-date=13. 9. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180913190025/http://www.fhmzbih.gov.ba/latinica/ZRAK/vrijednostiPolutanata.php|url-status=dead}}</ref> === Rijeke === [[Datoteka:06Sarajevo Miljacka03.jpg|mini|desno|Pogled na Miljacku s mosta na Skenderiji]] Miljacka je rijeka, koja najvećim dijelom protiče kroz Sarajevo od [[istok]]a prema [[zapad]]u. Duga je 35,9&nbsp;kilometera. Nastaje od nekoliko vrela u podnožju planina [[Romanija|Romanije]] i [[Jahorina|Jahorine]]. [[Paljanska Miljacka]] (12,9&nbsp;km) izvire na Palama. [[Mokranjska Miljacka]] izvire u [[Kadino Selo (Pale, RS)|Kadinom Selu]]. Nekoliko kilometera istočno od Sarajeva u selu [[Dovlići]], ove dvije pritoke se spajaju u Miljacku. Dalje Miljacka teče na zapad kroz Sarajevo, odakle nastavlja svoj put prema rijeci Bosni u koju se ulijeva. U zapadnom dijelu [[Sarajevsko polje|Sarajevskog polja]], na području općine [[Ilidža]], izvire jedna od najvećih rijeka u Bosni i Hercegovini, [[Bosna (rijeka)|Bosna]], koja nastaje od tridesetak manjih izvora u podnožju planine [[Igman]], stvarajući park prirode - Vrelo Bosne. Pored rijeka Bosne, [[Željeznica|Željeznice]] i Miljacke, ostali veći stalni vodotoci su: [[Zujevina]], [[Ljubina (rijeka)|Ljubina]], [[Misoča]], [[Stavnja]], [[Tilava]], [[Dobrinja (rijeka)|Dobrinja]], [[Bijela rijeka]], [[Crna rijeka (Željeznica|Crna rijeka]], [[Mošćanica]], [[Vogošćanska rijeka]] i dr.<ref>{{cite web|title=Rijeke, jezera, izvori Kantona Sarajevo|url=http://portal.skola.ba/start/RijekejezeraizvoriKantonaSarajevo/tabid/213/Default.aspx|website=portal.skola.ba|publisher=Zvanični web-portal osnovnih i srednjih škola Kantona Sarajevo|access-date=24. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150701143424/http://portal.skola.ba/start/RijekejezeraizvoriKantonaSarajevo/tabid/213/Default.aspx|archive-date=1. 7. 2015|url-status=dead}}</ref> [[Vodopad Skakavac (Sarajevo)|Vodopad Skakavac]], visok 98&nbsp;metara, nalazi se oko 12&nbsp;km od centra grada. === Brežuljci, brda i planine === Centar grada Sarajeva leži na nadmorskoj visini od 511&nbsp;metara iznad površine mora. Najnižu nadmorsku visinu u sarajevskoj kotlini ima općina [[Ilidža]] sa 498&nbsp;m, dok viši dijelovi grada i prigradska naselja na padinama okolnih brda: [[Grdonj]] i [[Hum]] na sjeveru, [[Borja|Borija]] na istoku i padine Trebevića na jugu, leže na prosječnoj nadmorskoj visini od 900&nbsp;metara. Grad okružuju šumoviti obronci olimpijskih planina jedinstvene ljepote, čiji vrhovi prelaze 2000&nbsp;metara: [[Treskavica]] (2088&nbsp;m), [[Bjelašnica]] (2067&nbsp;m), [[Jahorina]] (1916&nbsp;m), [[Igman]] (1502&nbsp;m) i [[Trebević]] (1629&nbsp;m). Obronci obližnjih planina bogati su šumom. [[Crnogorica]]: [[jela]], [[smrča]], [[ariš]] i [[bor (biljka)|bor]] i [[bjelogorica]]: [[breza]], [[topola]] i [[obična lijeska|lijeska]]. 1939. godine botaničar [[Karl Maly]] osnovao je [[Botanički vrt na Trebeviću|Botanički vrt]] na Trebeviću, koji je u [[Drugi svjetski rat|drugom svjetskom ratu]] u potpunosti uništen. 1948. godine na visini od 1530&nbsp;m zasađen je [[rasadnik]], botanički [[arboretum]] [[Šumarski fakultet u Sarajevu|Šumarskog fakulteta]]. Za vrijeme [[Rat u BiH|rata u Bosni i Hercegovini]] 1992-95. šumski fond je najvećim dijelom uništen. == Historija == {{Glavni|Historija Sarajeva|Hronologija Sarajeva}} === Mlađe kameno doba (neolit) === [[Datoteka:Butmirska vaza.jpg|thumb|Vaza iz perioda neolitke Butmirske kulture]] Jedno od najranijih arheoloških otkrića kojima se dokazuje naseljenost područja grada potiče iz [[neolit]]ske [[Butmirska kultura|Butmirske kulture]]. Otkrića u [[Prahistorijsko naselje Butmir|Butmiru]] desila su se na teritoriji današnje sarajevske općine [[Ilidža|Ilidže]] 1893. godine.<ref name="naselje">{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2500 |title=Prahistorijsko naselje u Butmiru |work=kons.gov.ba |access-date=13. 9. 2016 |archive-date=30. 11. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201130174756/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2500 |url-status=dead }}</ref> Tada su austrougarske vlasti tokom izgradnje poljoprivredne škole otkrili arheološko nalazište. Bogatstvo kremena na ovom području bilo je privlačno neolitskim ljudima, a naselje se razvijalo i bilo u procvatu. Na tom području razvijena je jedinstvena keramika i njen dizaj, koji karakteriziraju narod Butmira kao jedinstvenu kulturu, kako je opisano na Međunarodnom kongresu arheologa i antropologa održanom u Sarajevu 1894. godine.<ref>[http://www.sarajevo-tourism.com/eng/sarajevothroughhistory.wbsp "The Culture & History"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071212025705/http://www.sarajevo-tourism.com/eng/sarajevothroughhistory.wbsp |date=12. 12. 2007 }}, Tourism Association of Sarajevo Canton, Retrieved on 3 August 2006.</ref> === Doba Ilira === Sljedeća istaknuta kultura u Sarajevu bili su Iliri. Drevni narod, koji su većinu zapadnog Balkana smatrali svojom domovinom, imali su nekoliko ključnih naselja u regiji, uglavnom oko rijeke Miljacke i u sarajevskoj dolini. Iliri u sarajevskoj regiji pripadali su [[Desidijati]]ma, posljednjem Ilirskom narodu u Bosni i Hercegovini koji se odupro rimskoj okupaciji. === Rimsko doba === Njihov poraz od rimskog cara [[Tiberije|Tiberija]] 9. godine nove ere označava početak [[Bosna i Hercegovina u Rimskom Carstvu|rimske vladavine u regiji]].<ref name="Bojanovski">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/doc/12834705/Ivo-Bojanovski-BIH-u-Anticko-Doba |title= Ivo Bojanovski: BOSNA I HERCEGOVINA U ANTIČKO DOBA |work=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988 |access-date= 9. 2. 2016}}</ref> Rimljani nikada nisu izgradili područje današnje Bosne, ali rimska kolonija ''[[Aquae S (Ilidža)|Aquae Sulphurae]]'' nalazila se u blizini današnje Ilidže i bila je najvažnije naselje tog vremena.<ref name="Mesihović">{{Cite web |url= https://iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2019/09/historijska_traganja_1.%C4%8CLANCI-SalmedinM.pdf |title= Salmedin Mesihović: Doprinos historiji sarajevskog prostora u antičko doba, Izvorni naučni rad |work= Filozofski fakultet, Sarajevo, |access-date= 9. 2. 2019 }}{{Mrtav link}}</ref> Nakon Rimljana područje su naselili [[Bosna i Hercegovina u Gotskom kraljevstvu|Goti]],<ref name="Basler">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/267288103/Kulturna-Istorija-Bosne-i-Hercegovine |title= Alojz Benac-Đuro Basler-Borivoj Ćović-Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić - KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE |work= Veselin Masleša, Sarajevo, 1966 |access-date= 9. 2. 2019}}</ref> a u 7. vijeku i [[Slaveni]].<ref>{{Cite web|url=http://www.aneks8komisija.com.ba/main.php?id_struct=50&lang=4&action=view&id=2498|archive-url=https://web.archive.org/web/20071013171041/http://www.aneks8komisija.com.ba/main.php?id_struct=50&lang=4&action=view&id=2498|url-status=dead|archive-date=13. 10. 2007|title=Commission to preserve national monuments|date=13. 10. 2007|access-date=14. 8. 2018}}</ref><ref name=Brit>"Sarajevo", ''New Britannica'', volume 10, edition 15 (1989). {{ISBN|0-85229-493-X}}.</ref> === Srednji vijek === {{Glavni|Sarajevo u srednjem vijeku}} [[Datoteka:Stecak Zmeljaski Muzej Sarajevo.jpg|mini|225p|lijevo|Stećak, Zemaljski muzej Sarajevo]] [[Datoteka:Day in Sarajevo.jpg|mini|180p|lijevo|[[Baščaršija]]]] [[Datoteka:Sarajevo Historic View.jpg|mini|desno|180p|Sarajevo oko 1900. godine]] [[Datoteka:Sarajevo Tram (1901).png|mini|desno|180p|Prvi tramvaj u Evropi, u Sarajevu, [[1885]]. godine.]] Nakon perioda [[neolit]]a, [[Iliri|ilirske]] i rimske vladavine, u 7. stoljeću ovdje se naseljavaju [[Slaveni]]. U povelji iz 13. stoljeća područje Sarajeva je bilo dio župe [[Vrhbosna (župa)|Vrhbosna]]. O ovom vremenu svjedoče nadgrobni spomenici jedinstveni u svijetu - [[stećak|stećci]]. Nedaleko od Sarajeva, u selu [[Hreša (Stari Grad)|Hreša]] pronađeno je 30 [[stećak]]a. Najljepši krase vrt [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljskog muzeja u Sarajevu]]. Dolaskom Turaka 1435. i padom utvrde [[Hodidjed]], na obalama Miljacke nastaju naselja iz kojih će se kasnije oformiti Sarajevo. Osnivačem Sarajeva smatra se [[Isa-beg Ishaković]], koji je 1462. izdao odredbu o formiranju grada, na lijevoj obali Miljacke sagradio [[Careva džamija (Sarajevo)|Carevu džamiju]], prvu džamiju na ovom području; gradi [[saraj]], most, [[Tekija|tekiju]], [[hamam]], [[mekteb]] i [[Medresa|medresu]], te nekoliko [[han]]ova<ref name="Holm">[[Holm Sundhaussen]], "Sarajevo - Die Geschichte einer Stadt", Böhlau Verlag Wien, Köln, Weimar {{ISBN|978-3-205-79517-9}} {{Simboli jezika|de|Njemački jezik}}</ref> 1507. grad se prvi put pominje svojim današnjim imenom (''ime od Saraj-ovasi, polje oko dvora''). Intenzivni razvoj [[zanat]]stva i [[Trgovina|trgovine]] brzo su od Sarajeva stvorili bogat grad, raskrsnicu [[religija]] i kultura, trgovačkih puteva i putnika. U [[16. vijek]]u to je bio jedan od najbogatijih gradova u ovom dijelu Evrope, kada su izgrađene i neke kapitalne građevine koje i danas predstavljaju bisere [[arhitektura|arhitekture]] i civilizacije tog doba. Tada je u Sarajevu, kao zadužbina [[vezir]]a [[Gazi Husrev-beg]]a otvorena i Visoka škola [[Gazi Husrev-begova medresa|Kuršumli-medresa]], koja je podsjećala na univerzitete u drugim velikim gradovima Evrope. 1531. izgrađena [[Gazi Husrev-begova džamija]] najpoznatija je građevina starog Sarajeva i jedan od najvećih sakralnih spomenika islamske arhitekture na Balkanu. Iz ovog vremena su [[imaret]], [[bezistan]]i i [[hamam]]i. Tih godina je izgrađena i [[Stara pravoslavna crkva u Sarajevu|Stara pravoslavna crkva]].<ref>{{cite web|url=http://www.staracrkva.org/hram.htm|title=Stara pravoslavna crkva u Sarajevu|work=staracrkva.org|access-date=24. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20120219191649/http://www.staracrkva.org/hram.htm|archive-date=19. 2. 2012|url-status=dead}}</ref> ''Zlatno doba'' prekinut će požar [[1697]]. kada je austrijski princ [[Eugen Savojski|Eugen von Savoyen]] sa samo 8500 vojnika ušao u grad i do temelja ga spalio. Od [[1850]]. je Sarajevo glavni grad Bosne, provincije [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. U grad se doseljavaju [[Jevreji]] [[Sefardi]], poslije izgona iz [[Španija|Španije]], grade [[sinagoga|sinagoge]], a istovremeno nastaju pravoslavne, katoličke i evangelističke [[crkva|crkve]] i [[Katedrala Srca Isusova]]. === Moderno doba === {{Glavni|Sarajevo u austrougarsko doba|Sarajevo u prvoj i drugoj Jugoslaviji}} [[Datoteka:Latin (Princip) Bridge on Miljacka River2.jpg|mini|lijevo]] [[1878]]. dolaskom [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] uprave na ove prostore, Sarajevo je upravni centar [[Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj|Kondominiuma]]. Uz svoj dotad orijentalni, dobija i evropski izgled. Austro-ugarski period je vrijeme snažnog prodiranja srednjoevropske kulture, načina privređivanja, običaja i drugih civilizacijskih vrijednosti. Grad dobija savremene fabrike, a brojne škole zapadnog tipa i kulturne institucije obogaćuju glavni grad Bosne i Hercegovine. U ovo se vrijeme grade [[Zemaljski muzej]], gradska [[Sarajevska vijećnica|Vijećnica]], Gimnazija, sud, zgrada [[Narodno pozorište Sarajevo|Narodnog pozorišta]], pošta, bolnica, [[Gradska tržnica Markale|tržnica]], banke, vile na [[Marijin dvor]]u i dr. Gradi se uskotračna pruga prema sjeveru, jugu i istoku. Pod velom ''evropeizacije'', austrougarski carski činovnici i vojnici crpe dotad malo korištena privredna i prirodna bogatstva Bosne. Dana 28. juna 1914. pripadnik [[Mlada Bosna|Mlade Bosne]] [[Gavrilo Princip]] u Sarajevu je izveo [[atentat]] na austrijskog prestolonasljednika [[Franz Ferdinand|Franza Ferdinanda]], što je poslužilo kao povod Austrougarskoj Monarhiji da napadne Kraljevinu Srbiju, a što je bio jedan od uzroka [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. Poslije tog rata grad ulazi u sastav jugoslavenskih državnih zajednica: [[Država SHS|Države SHS]], a potom i [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]]. Arhitektonska slika ostaje gotovo nepromijenjena, industrija nazaduje, društvena nezadovoljstva radnika rastu i Sarajevo, kao grad, između dva svjetska rata, uglavnom stagnira i privredno i ekonomski nazaduje. Letargiju u koju je grad zapao prekidaju protesti i štrajkovi radnika i napredne sarajevske inteligencije. Nakon Prvog svjetskog rata i pritiska [[Vojska Kraljevine Srbije|Vojske Kraljevine Srbije]], koja se našla na strani saveznika, i pored pobune slavenskih naroda u Austro-Ugarskoj, Sarajevo je postalo dio novouspostavljene [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]]. Iako je imao određenu političku važnost kao središte, prvo regije, a potom i [[Drinska banovina|Drinske banovine]], više nije bio nacionalna prijestonica, što je bio početak pada važnosti grada.<ref>{{cite web|url=https://www.latimes.com/travel/europe/la-tr-d-sarajevo-timeline-20140727-story.html|title=Timeline: A short history of Sarajevo and region|first=Los Angeles|last=Times|date=|work=latimes.com}}</ref> Takav status ostat će do završetka Drugog svjetskog rata, kada će Sarajevo ponovo dobiti na važnosti jer će postati glavni grad jedne od saveznih republika. [[Datoteka:Sarajevo - carrer Ferhadija.JPG|mini|180p|desno|Pogled na Štrosmajerovu ulicu]] ==== Drugi svjetski rat ==== Početkom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] na ovim prostorima, njemačke i italijanske invazivne snage u kratkom roku su slomile otpor [[Vojska Kraljevine Jugoslavije|Vojske Kraljevine Jugoslavije]], koja je u tzv. Aprilskom ratu doživjela totalni raspad na različite frakcije. Nakon njemačke kampanje bombardiranja, u Sarajevo su 15. aprila 1941. ušle snage [[Wehrmacht]]ove [[16. pješadijska divizija|16. pješadijske divizije]]. [[Sile Osovine]] su uspostavile [[Marionetska država|marionetsku državu]] [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH-a]] u čiji sastav je ušlo i Sarajevo. Tokom tog perioda grad je bio upravno središte [[Velika župa Vrhbosna|Velike župe Vrhbosna]]. U Sarajevu je u progonima Ustaša, ubijena većina židovskog stanovništva, a na Vracama je strijeljeno oko 11.000 Srba, Židova, bosanskohercegovačkih komunista i protivnika ustaškog režima. ==== Jugoslavija ==== Nakon završetka rata 1945. Sarajevo postaje upravni, kulturni i ekonomski centar [[SR Bosna i Hercegovina|SR Bosne i Hercegovine]], jedne od šest [[Republike SFRJ|republika]] [[SFRJ|SFR Jugoslavije]]. U gradu se razvija industrija, [[ekonomija]], a između ostalog školstvo i kultura čine ga glavnim centrom Republike. Osniva se [[Univerzitet u Sarajevu|Univerzitet]], [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademija nauka i umjetnosti]], brojni muzeji i [[galerija|galerije]], naučne institucije, [[Radiotelevizija Sarajevo|radio-televizija]]. Broj stanovnika grada raste na više od 500.000. [[Međunarodni olimpijski odbor]] povjerava Sarajevu organizaciju [[Zimske olimpijske igre 1984.|XIV Zimskih olimpijskih igara]], koje su održane 1984. ==== Rat u Bosni i Hercegovini ==== {{Glavni|Opsada Sarajeva}} [[Datoteka:Sarajevo Siege Part III.jpg|mini|250p|desno|Pogled na grad i ruševine nastale tokom rata]] Društvene i političke promjene u tadašnjoj [[SFRJ|Jugoslaviji]] dovele su do prvih [[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.|općih izbora 1990.]] na kojima je izabrano [[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990 - Predsjedništvo SR BiH|Predsjedništvo SR BiH]]. Predsjednik [[Predsjedništvo Socijalističke republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Socijalističke republike Bosne i Hercegovine]] [[Alija Izetbegović]], raspisao je [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|građanski referendum]] o samostalnosti SR BiH. To je dovelo do stvaranja [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]]. Neslaganjem vojnog vrha [[JNA]] i četveročlanog [[Predsjedništvo SFRJ|Predsjedništva SFRJ]] s većinskom odlukom naroda SR BiH, dolazi do izbijanja međunacionalnih sukoba, stvaranja nacionalnih paravojnih formacija i [[Rat u BiH|rata u Bosni i Hercegovini]], a posebno na njen glavni grad, Sarajevo. Grad Sarajevo, bio je pod opsadom 3,5 godine, u neprestanim vojnim akcijama pretrpio je ogromna materijalna razaranja i brojne ljudske gubitke. Snajperskom i artiljerijskom vatrom [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] i srpski paramiliternih jedinica ubijeno je 10.615 ljudi, među kojima je bilo 1.601 dijete, a skoro 50.000 stanovnika Sarajeva bilo je ranjeno. Spaljena je gradska [[Sarajevska vijećnica|Vijećnica]] u kojoj je bila smještena [[Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine|Narodna i Univerzitetska biblioteka]], a mnogi kulturno-historijski, stambeni i vjerski objekti u gradu su oštećeni. == Grb i zastava == {{Glavni|Grb Grada Sarajeva|Zastava Sarajevskog kantona}} Grad Sarajevo od 2000. godine ima svoju novu [[Zastava Grada Sarajeva|zastavu]] i novi [[Grb Grada Sarajeva|grb]]. Na glavi štita su elementi tipičnih krovova, koji simboliziraju i brda u zelenoj boji. Ispod su nazubljene gradske zidine s dvije otvorene kapije u crnoj boji na bijeloj pozadini, koje simboliziraju Grad. U dnu grba je dolina, kroz koju teče rijeka u plavoj boji, koju premošćuje bijeli most. Okvir grba je zlatno-žut.<ref>{{cite web|url=http://www.sarajevo.ba/ba/stream.php?kat=63|title=Grad Sarajevo: Grb i zastava|author=daenet d.o.o.|work=sarajevo.ba|access-date=24. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304122629/http://sarajevo.ba/ba/stream.php?kat=63|archive-date=4. 3. 2016|url-status=dead}}</ref> == Politika == {{Glavni|Politička organizacija Sarajeva}} === Politička organizacija Grada Sarajeva === Organi Grada Sarajeva su Gradsko vijeće Grada Sarajeva i [[Spisak gradonačelnika Sarajeva|gradonačelnik Grada Sarajeva]]. ===== Gradsko vijeće Grada Sarajeva===== Gradsko vijeće je, kao predstavničko tijelo građana Grada Sarajeva, najviši organ Grada Sarajeva. Gradsko vijeće se sastoji od 28 vijećnika. Svako općinsko vijeće općina koje čine Grad Sarajevo bira po sedam delegata u Gradsko vijeće iz reda općinskih vijećnika. Bošnjacima, Hrvatima i Srbima, kao konstitutivnim narodima, pojedinačno garantira minimum 20% mjesta u Gradskom vijeću, a grupi Ostalih najmanje dva mjesta, bez obzira na izborne rezultate. ===== Gradonačelnik===== Gradonačelnik Grada Sarajeva je izvršni organ Grada Sarajeva. Gradonačelnik predstavlja i zastupa Grad Sarajevo. Gradonačelnik odgovara za ustavnost i zakonitost akata koje donosi, odnosno predlaže Gradskom vijeću. Od novembra 2024. godine gradonačelnik Grada Sarajeva je [[Predrag Puharić]].<ref>{{cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/predrag-puharic-sdp-je-novi-gradonacelnik-sarajeva-dobio-podrsku-gradskog-vijeca/241129116|title=Predrag Puharić (SDP) je novi gradonačelnik Sarajeva, dobio podršku Gradskog vijeća|date=29. 11. 2024|access-date=29. 11. 2024|language=bs|author=V.K.|publisher=Klix.ba}}</ref> ==== Gradska uprava ==== {{Glavni|Gradska uprava Grada Sarajeva}} Čelna tijela vlasti u Gradu Sarajevo su gradonačelnik, koji upravlja radom [[Gradske službe Sarajeva|Gradskim službama]], te [[Gradsko vijeće Sarajeva]] koje ima 28 članova. Upravu grada sačinjavaju: kabinet gradonačelnika, dva zamjenika gradonačelnika, sekretar gradske uprave, savjetnici gradonačelnika, Pravobranilac Grada Sarajeva i sedam gradskih službi za pitanja opće uprave, komunalne poslove, lokalno poslovanje i razvoj grada, urbano planiranje i stambene poslove, obrazovanje, kulturu i sport, Zavod za informatiku i telematiku, Gradski savjet i stručni kolegij gradonačelnika.<ref>{{cite web|url=http://sarajevo.ba/public/photo/organizacija-1.jpg|title=Šematski prikaz organizacije Grada Sarajeva na službenoj stranici|website=sarajevo.ba|access-date=24. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20110706131539/http://sarajevo.ba/public/photo/organizacija-1.jpg|archive-date=6. 7. 2011|url-status=dead}}</ref>[[Datoteka:Sarajevo municipalities.PNG|mini|250|desno|Položaj grada (narandžasto) unutar kantona Sarajevo]] === Glavni grad === {{sekcija}} === Kanton Sarajevo === Osnivanjem Federacije Bosne i Hercegovine, osnovan je i Kanton Sarajevo, jedan od 10 kantona koji formiraju Federaciju BiH. Kanton Sarajevo se sastoji od 9 općina pri čemu su četiri ''gradske općine'' koje formiraju grad Sarajevo ([[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad Sarajevo]], [[Centar (Sarajevo)|Centar Sarajevo]], [[Novo Sarajevo]], [[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad Sarajevo]]) i pet ostalih općina: Hadžići, Ilidža, Ilijaš, Trnovo i Vogošća. == Administrativna podjela grada == === Gradske općine === ==== Teritorijalna podjela do 1995. ==== Do rata 1992–95. Grad Sarajevo je činilo šest gradskih općina: [[Centar (Sarajevo)|Centar]], [[Ilidža]], [[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]], [[Novo Sarajevo]], [[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]] i [[Vogošća]], te prigradske općine: [[Hadžići]], [[Ilijaš]], [[Pale (FBiH)|Pale]] i [[Trnovo (FBiH)|Trnovo]]. ==== Teritorijalna podjela od 1995. ==== Nakon potpisivanja [[Dejtonski mirovni sporazum|Dejtonskog mirovnog sporazuma]] formira se Grad Sarajevo od četiri gradske općine: [[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]], [[Centar (Sarajevo)|Centar]], [[Novo Sarajevo]] i [[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]], a zajedno sa susjednim općinama čini [[Kanton Sarajevo]], koji je u sastavu [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]. Od dijelova predratnih općina Novi Grad, Novo Sarajevo, Stari Grad, Trnovo, Pale i cijelog teritorija općine [[Sokolac]] 1993, te naselja [[Kasindo (naselje)|Kasindo]], [[Lukavica (Istočno Novo Sarajevo)|Lukavica]], [[Hreša (Istočni Stari Grad)|Hreša]] itd.<ref>{{cite web|title=Geografski položaj i prirodne odlike grada Istočno Sarajevo|url=http://www.gradistocnosarajevo.net/o-gradu/geografski-polozaj/|publisher=Grad Istočno Sarajevo|access-date=24. 9. 2015}}</ref> formiran je Grad [[Istočno Sarajevo]], koji je pripao entitetu [[Republika Srpska]]. Istočno Sarajevo se do odluke Ustavnog suda o neustavnosti naziva zvalo Srpsko Sarajevo. Zvanično Istočno Sarajevo čine: [[Istočni Stari Grad]], [[Istočna Ilidža]], [[Istočno Novo Sarajevo]], [[Pale (RS)|Pale]], [[Trnovo (RS)|Trnovo RS]] i [[Sokolac]]. == Stanovništvo == {{Glavni|Demografija Sarajeva}} Broj stanovnika Sarajeva se tokom historije uglavnom povećavao. Najbrži rast stanovništva bilježi se tokom perioda nakon Drugog svjetskog rata, uglavnom usljed ubrzane industrijalizacije i povećanog priliva stanovništva u gradske centre. Prema procjeni u Sarajevu je 1945. živjelo oko 115.000 stanovnika da bi prema popisu stanovništva iz 1971. taj broj bio trostruko veći i iznosio 359.448 stanovnika. Porast broja stanovnika nastavio se a već za vrijeme zimske olimpijade 1984. grad je imao oko pola miliona stanovnika. Vrhunac po pitanju broja stanovnika, prema službenim rezultatima, grad je dostigao 1991. godine kada je Sarajevo prema popisu stanovništva naseljavalo 527.049 stanovnika. Usljed rata u BiH i dezintegracije grada (službeno manja površina grada), na području današnjeg Sarajeva prema popisu stanovništva iz 2013. godine živjelo je 275.524 stanovnika. === Etnicitet === Po posljednjem službenom [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|popisu stanovništva iz 2013. godine]], Grad Sarajevo (područje 4 gradske općine na površini od 141,5&nbsp;km<sup>2</sup>: [[Novo Sarajevo]], [[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]], [[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]] i [[Centar (Sarajevo)|Centar]]) imao je 275.524 stanovnika.<ref name = "RP_2013">{{RP 2013}}</ref> {{Stubičasti dijagram | naslov = Etnička struktura Sarajeva 2013. god. | širina = 500px | širina_stubovima = 60% | lijevo1 = Etnička grupa | desno1 = Broj stanovnika | maks = 275524 |ime_stuba1 = [[Bošnjaci]] |boja_stuba1=#99C68E|cifra_stuba1=222457|tekst_stuba1=222.457 (81%) |ime_stuba2 = [[Srbi]] |boja_stuba2=#FA8072|cifra_stuba2=10422 |tekst_stuba2=10.422 (4%) |ime_stuba3 = [[Hrvati]] |boja_stuba3=#87CEEB|cifra_stuba3=13604 |tekst_stuba3=13.604 (5%) |ime_stuba4 = Ostali i nep. |boja_stuba4=#D2B48C|cifra_stuba4=56470 |tekst_stuba4=56.470 (10%) |tekst = }} Po [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.|popisu stanovništva iz 1991]]. godine, Grad Sarajevo (područje svih deset općina prema teritorijalnoj podjeli do 1995. godine) imao je 527.049 stanovnika.<ref name="SZS">{{cite web|title=Popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine, za teritorijalnu organizaciju, općine i pripadajuća naseljena mjesta 1991. godine|url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf|publisher=Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ|access-date=24. 9. 2015|format=PDF}}</ref> Naseljeno mjesto Sarajevo, imalo je po istom popisu 416.497 stanovnika. Ostalih 110.552 stanovnika živjelo je u 335 naseljenih mjesta, u 10 općina. === Religija === Većina stanovnika su muslimani, a sama konfesionalna slika Sarajeva je jedinstvena u Evropi, zbog njene raznolikosti grad se nerijetko poredi sa [[Jerusalem]]om. Sarajevo je sjedište [[Reisul-ulema|Reisul-uleme]], poglavara [[Islam u Bosni i Hercegovini|Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini]], sjedište [[Pravoslavlje u Bosni i Hercegovini|Dabrobosanske mitropolije]] [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]], te sjedište [[Vrhbosanska nadbiskupija|Vrhbosanske nadbiskupije]] [[Katolička crkva|rimokatoličke crkve]] u Bosni i Hercegovini. Prema popisu iz 2013. godine 252.653 stanovnika Sarajeva je navelo svoju religijsku pripadnost. Prema tim podacima najviše je pripadnika islama 225.088 (81,69%), dok je kršćana 23.140 ili 8,4% (katolika 12.608 i pravoslavaca 10.532). Potpuna religijska struktura grada data je na sljedećem grafikonu. {{Stubičasti dijagram | naslov = Religijska pripadnost stanovništva Sarajeva 2013. god. | širina = 500px | širina_stubovima = 60% | lijevo1 = Religijska grupa | desno1 = Broj stanovnika | maks = 275524 |ime_stuba1 = [[Islam]] |boja_stuba1=#99C68E|cifra_stuba1=225088|tekst_stuba1=225.088 (81,69%) |ime_stuba2 = [[Katoličanstvo]] |boja_stuba2=#FA8072|cifra_stuba2=12608|tekst_stuba2=12.608 (4,58%) |ime_stuba3 = [[Pravoslavlje]] |boja_stuba3=#87CEEB|cifra_stuba3=10532|tekst_stuba3=10.532 (3,82%) |ime_stuba4 = Ateisti, agnostici, ne izjašnjavaju se, bez odgovora |boja_stuba4=#D2B48C|cifra_stuba4=22871|tekst_stuba4=22.871 (8,30%) |ime_stuba5 = Ostali |boja_stuba5=#BEB48D|cifra_stuba5=4425 |tekst_stuba5=4.425 (1,61%) |tekst = }} Urbanu sliku grada krase brojni sakralni objekti četiri svjetske konfesije: [[Džamija|džamije]] iz osmanskog perioda, pravoslavne, katoličke i evangelističke crkve, [[sinagoga]] i drugi kulturno-historijski spomenici, koji se nalaze u samom centru grada Sarajeva, udaljeni tek stotinjak metara jedni od drugih. <gallery mode="packed" heights="175px"> Sarajevo Kaisermoschee.JPG|[[Careva džamija (Sarajevo)|Careva džamija]] Sarajevo ortodox church.JPG|[[Saborna crkva u Sarajevu]] JesusesHearthCathedral.jpg| [[Sarajevska katedrala]] Sarajevo Synagoge 03.jpg|[[Sarajevska sinagoga]] </gallery> == Arhitektura == [[Datoteka:Sarajevo Begova Mosque 1900.jpg|mini|150p|desno|Begova džamija 1900. godine]] [[Datoteka:BiH, Sarajevo - Svrzina kuća 1.jpg|mini|150p|desno|Svrzina kuća]] [[Datoteka:Sarajevo princip bruecke.jpg|mini|150p|desno|Latinska ćuprija]] [[Datoteka:Sarajevo Admejdan.jpg|mini|150p|desno|Muzički paviljon]] [[Datoteka:Sarajevo Sahatklula by Klackalica.jpg|mini|150p|desno|Sarajevska sahat-kula]] [[Datoteka:BBI Shopping and Business Center.jpg|mini|150p|desno|ARIA Centar]] [[Datoteka:Hotel Holiday u Sarajevu, prijašnji Holiday Inn.png|mini|180p|desno|Hotel Holiday u Sarajevu, prijašnji Holiday Inn]] [[Datoteka:Sarajevo city tour , Bosnia Herzegovina in Ultra 4K.webm|thumb|Sarajevo gradska tura video]] Sarajevo se može pohvaliti dobro očuvanim starim trgovačkim dijelom grada, [[Baščaršija|Baščaršijom]], koja je nastala u periodu osmanske vladavine u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Ovaj dio grada obiluje jedinstvenim arhitektonskim ostvarenjima osmanske gradske [[Arhitektura Bosne i Hercegovine|arhitekture]], među kojima su brojne potkupolne [[džamija|džamije]], te tradicionalne forme orijentalne arhitekture poput: [[konak]]a, [[han]]ova i [[bezistan]]a. Ratna uništavanja,<ref>{{cite web|last1=Perlez|first1=Jane|title=Ruins of Sarajevo Library Is Symbol of a Shattered Culture|url=http://www.nytimes.com/specials/bosnia/context/0812yugo-bosnia-sara.html|publisher=The New York Times|date=12. 8. 1996|access-date=24. 9. 2015}}</ref> kao i rekonstrukcija, brojnih uništenih kulturnih i vjerskih objekata, kao što su [[Gazi Husrev-begova biblioteka]], [[Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine|Nacionalna i univerzitetska biblioteka]], [[Orijentalni institut u Sarajevu|Orijentalni institut]] i [[Olimpijski muzej Sarajevo|Olimpijski muzej]], doveli su do donošenja zakona o zaštiti kulture i kulturnih institucija. ==== Osmanski period ==== * [[Baščaršijska džamija]], 1516. * [[Gazi Husrev-begova džamija]], 1531. * [[Gazi Husrev-begova medresa|Kuršumli medresa]], 1537/38. * [[Gazi Husrev-begov bezistan]], 1540. * [[Bijela tabija]], oko 1550. * [[Alipašina džamija]], 1560/61. * [[Ferhadija džamija (Sarajevo)|Ferhadija džamija]], 1561/62. * [[Kozija ćuprija]], prva polovina 16. stoljeća * [[Brusa bezistan]], 1561. * [[Careva džamija (Sarajevo)|Careva džamija]], 1566. * [[Muzej Jevreja Bosne i Hercegovine|Stari jevrejski hram]], 1580/81, današnji oblik 1821. * [[Morića han]], kraj 16. stoljeća * [[Sarajevska sahat-kula]], kraj 16. stoljeća * [[Stara pravoslavna crkva u Sarajevu|Stara pravoslavna crkva]], 1539. * [[Kapi-kula na Ploči]], početak 18. stoljeća * [[Višegradska kapi-kula]], početak 18. stoljeća * [[Sebilj]], 1754, današnji oblik 1891. * [[Latinska ćuprija]], bivši [[Principov most]], 1789. * [[Turbe sedam braće]], 1815. * [[Svrzina kuća]], tradicionalna bosanska gradska kuća, 1832. * [[Zgrada Ministarstva odbrane na Bistriku]], 1854/56. * [[Saborna crkva u Sarajevu|Saborna crkva]], 1863/72. * [[Konak na Bistriku]], 1867/69. === Austro-ugarski period === * [[Dom Armije u Sarajevu|Dom Armije]], 1880/81. * [[Hotel "Evropa"]], 1880/81. * [[Despića kuća]], 1881. * [[Katedrala Srca Isusova]], 1884/89. * [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo BiH]], 1885. * [[Ćumurija most]], 1886. * [[Marijin dvor (zgrada)|Palata Marijin dvor]], 1885/95. i 1897. * [[Čobanija (most)|Čobanija most]], 1888. * [[Eiffelov most]], 1893. * [[Careva ćuprija]], 1897. * [[Fakultet islamskih nauka u Sarajevu|Fakultet islamskih nauka]], 1887/89. * [[Sarajevska vijećnica|Vijećnica]], kasnije Nacionalna biblioteka Bosne i Hercegovine, 1891/96. * [[Inat kuća]], kraj 19. stoljeća * [[Gradska tržnica Markale]], 1894. * [[Narodno pozorište Sarajevo|Narodno pozorište]], 1897/98. * [[Sarajevska pivara]], 1898. * [[Drvenija most]], 1899. * [[Akademija likovnih umjetnosti u Sarajevu|Akademija likovnih umjetnosti]], bivša Evangelistička crkva, 1898/99. * [[Crkva svetih Ćirila i Metoda u Sarajevu|Crkva Sv. Ćirila i Metoda]], kraj 19. stoljeća * [[Sarajevska sinagoga|Aškenaška sinagoga]], 1902. * [[Crkva Kraljice svete krunice]] na Banjskom brijegu, 1910/11. * [[Franjevačka crkva svetog Ante Padovanskog]], 1912/14. * [[Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine]], 1912. * [[Rektorat Univerziteta]], 1912/14. * [[Zgrada "Napretka"]], 1912/13. * [[Banka na Obali]], 1913. * [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljski muzej BiH]], 1913. * [[Zgrada glavne pošte u Sarajevu|Zgrada glavne pošte]], 1913. * [[Jajce (kasarna)]], 1913/14. * [[Muzički paviljon u Sarajevu|Muzički paviljon]], 1913. === Moderni period === * [[Centralna banka Bosne i Hercegovine|Centralna banka BiH]], 1929. * [[Crkva svetog Preobraženja u Sarajevu|Crkva svetog preobraženja]], 1939. * [[Crkva svetog Josipa (Sarajevo)|Crkva svetog Josipa]], 1940. * [[Higijenski zavod]], 1950. * [[Pozorište lutaka]], 1950. * [[Historijski muzej Bosne i Hercegovine|Historijski muzej]], 1958. * [[Skenderija]], sportski i kulturni centar, 1969. * [[Ledena dvorana]] * [[RTV Dom]], 1974. i 1983. * [[Elektroprivreda Bosne i Hercegovine|Elektroprivreda BiH]], 1978. * [[Zgrada "Oslobođenja"]], 1981/82. * [[Hotel "Holiday Inn"]], 1983. * [[Olimpijska dvorana Zetra]], 1983. * [[UNITIC poslovno-upravne zgrade]], 1986. * [[Bošnjački institut]], 2001. * [[Avaz Business Center]], 2005. * [[Bosmalov gradski centar]], 2006. * [[Avaz Twist Tower]], 2008. * [[ARIA Centar]], 2009. * [[Importanne Centar]], 2010. * [[Alta Centar]], 2010. * [[Sarajevo City Center]], 2014. === Nacionalni spomenici === {{Glavni|Spisak nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u Sarajevu}} [[Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine]], odabrala je 102 spomenika, građevine i komplekse građevina u Sarajevu za [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine|Nacionalne spomenike Bosne i Hercegovine]].<ref>{{cite web|url=http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1|title=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika|work=kons.gov.ba|access-date=24. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151025010656/http://kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1|archive-date=25. 10. 2015|url-status=dead}}</ref> Na privremenoj listi Komisije, nalazi se još 21 spomenik, čije će proglašenje uslijediti.<ref>{{cite web|url=http://www.kons.gov.ba/main.php?mod=spomenici&extra=Privremeni&blok=2&indexGrad=1&lang=1&idGrad=86|title=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika|work=kons.gov.ba|access-date=24. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150416023757/http://www.kons.gov.ba/main.php?mod=spomenici&extra=Privremeni&blok=2&indexGrad=1&lang=1&idGrad=86|archive-date=16. 4. 2015|url-status=dead}}</ref> == Građevine == === Mostovi === {{Glavni|Mostovi u Sarajevu}} <!--http://www.sarajevo.ba/ba/article.php?pid=16 http://www.scribd.com/doc/31536540/Mostovi-u-BiH http://www.youtube.com/watch?v=6L76TGXJd8o--> Doline sarajevskih rijeka su predstavljale osnovu komunikacije i kretanja, koja povezuje istok i zapad kroz središte Balkana, već za [[Iliri|Ilire]] i njihovo pleme [[Desitijati|Desitijata]] u [[bronzano doba|bronzanom dobu]], te [[Rimljani|Rimljane]], koji ovdje grade ceste, koje povezuju [[Narona|Naronu]] s [[Podrinje]]m i [[Podunavlje]]m. Tokom [[srednji vijek|srednjeg vijeka]] to je dio ''bosanskog druma'', koji je iz [[Srednja Evropa|Srednje Evrope]] i sa [[Jadran]]a prolazio kroz [[Hrvatska|Hrvatsku]], [[Bosna i Hercegovina|Bosnu]] i [[Srbija|Srbiju]] do [[Carigrad]]a, čime tadašnja [[Vrhbosna]] postaje centrom domaće i strane trgovine. Iz doba [[Osmansko Carstvo|osmanske vlasti]] potiču najstariji [[most]]ovi u Sarajevu: stari [[Rimski most]], nedaleko od Sarajeva, [[Kozija ćuprija]], [[Šeher-Ćehajina ćuprija]] i [[Careva ćuprija]] u starom dijelu grada. Obale Miljacke premošćuju i noviji mostovi iz doba [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] uprave: [[Ajfelov most]], [[Čobanija (most)]] ili [[Ćumurija most]], kao i savremeni mostovi: [[Most Skenderija]], [[Most Suade i Olge]], [[Most malezijsko-bosanskohercegovačkog prijateljstva]] i dr. Neki od sarajevskih mostova su isključivo pješački. === Trgovi i ulice === {{sekcija}} === Vjerski objekti === {{Glavni|Spisak vjerskih objekata u Sarajevu}} ==== Mezarja/Groblja ==== {{Glavni|Spisak grobalja u Sarajevu}} <gallery mode="packed"> Mezarje Stadion Cemetery.jpg|Mezarje Stadion Groblje Sveti arhanđeli, Georgije i Gavrilo (Sarajevo).jpg|Groblje Sveti arhanđeli, Georgije i Gavrilo </gallery> Najstarije [[Nekropola|nekropole]] [[Crkva bosanska|crkve bosanske]], [[Bogumili|bogumilske]], [[Pravoslavna crkva u Bosni i Hercegovini|pravoslavne]] i [[Katolička crkva Bosne i Hercegovine|katoličke]] i [[Mezarje|islamska mezarja]] razasuta su gradom. [[Stećak|Stećci]], monumentalni kameni blokovi i jedinstveni nadgrobni spomenici iz [[Srednji vijek|srednjevjekovnog perioda]] mogu se naći nedaleko od Sarajeva u selu [[Nekropola stećaka u selu Šabići|Šabići]] kod [[Trnovo (FBiH)|Trnova]] i selima [[Dolovi (Konjic)|Dolovi]] i [[Lukomir]] na obroncima [[Bjelašnica|Bjelašnice]]. Gradsko groblje [[Bare (groblje)|Bare]] je sa 33 ha površine, jedno od većih u Europi, a po konfiguraciji terena i položaju jedno je od interesantnijih i ljepših grobalja na [[Balkan]]u. Na groblju „Bare“ su grobljanske površine za pripadnike svih religija: [[musliman]]e, [[Pravoslavlje|pravoslavne]], [[Rimokatoličanstvo|katolike]], [[Judaizam|judaiste]], [[evangelist]]e, [[adventist]]e, [[Starokatolička crkva|starokatolike]], kao i [[Ateizam|ateiste]]. <!--Na njemu počivaju:--> Novo gradsko groblje [[Vlakovo (groblje)|Vlakovo]] je izgrađeno u septembru 1985. godine nedaleko od Sarajeva, u vrijeme kada je groblje „Bare“ bilo gotovo popunjeno. Groblje se proteže na 25 ha, na kome se obavlja najveći broj sahrana. [[Stadion (groblje)|Stadion]] je zbog svog nastanka groblje jedinstveno u svijetu. Životnom nuždom, za vrijeme [[Opsada Sarajeva|opsade Sarajeva]], 1992–95. godine kada su, usljed svakodnevnih artiljerijskih i snajperskih napada na grad sa okolnih brda, mnoga groblja bila nedostupna, a broj civilnih žrtava rastao, jedan nogometni stadion pretvoren je u groblje.<ref>{{cite web|url=http://cvijet.ba/gradska_groblja|archive-url=https://web.archive.org/web/20110823060120/http://cvijet.ba/gradska_groblja|title=cvijet.ba - briga o grobljima Sarajevskog kantona|archive-date=23. 8. 2011|work=cvijet.ba|access-date=24. 9. 2015|url-status=dead}}</ref> Neobično lijepa su stara groblja [[Alifakovac (groblje)|Alifakovac]] i [[Jevrejsko groblje u Sarajevu|Jevrejsko groblje]]. == Kultura == {{Glavni|Kultura u Sarajevu}} === Opere i pozorišta === Prve klasične, pozorišne predstave u gradu održavale su se u [[Despića kuća|Despića kući]], pa se ovaj objekat može smatrati pretečom savremenog [[pozorište|pozorišta]] u Sarajevu.<ref>{{cite web|url=http://www.sonar.ba/discover.php?lang=ba&action=full&id=14|title=Official Destination Sarajevo Guide|work=Sarajevo.travel|access-date=24. 9. 2015}}</ref> Danas je tu smješten Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti.<ref>{{cite web|url=http://www.muzejsarajeva.ba/content/view/24/39/lang,ba/|archive-url=https://web.archive.org/web/20070808150008/http://www.muzejsarajeva.ba/content/view/24/39/lang,ba/|title=Muzej Sarajeva - Despica kuca|author=Administrator|archive-date=8. 8. 2007|work=muzejsarajeva.ba|access-date=24. 9. 2015|url-status=dead}}</ref> [[Narodno pozorište Sarajevo|Narodno pozorište]], osnovano [[1921.]] kao dramski teatar, je najstariji bosanskohercegovački profesionalni teatar. Jedan od prvih direktora Narodnog pozorišta Sarajevo bio je [[Branislav Nušić]]. Od 1946. Narodno pozorište dobija i muzičke segmente djelovanja: [[Sarajevska opera|operu]] i [[Sarajevski balet|balet]]. Kao jedini operski i baletni teatar u državi, središnje je mjesto razvoja scenske umjetnosti u Bosni i Hercegovini. Veliki broj glumaca, režisera, scenografa, kostimografa, koreografa, dirigenata, baletnih i opernih umjetnika, sticali su slavu na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo, kao što je [[Ljiljana Molnar-Talajić]], svjetski priznata [[primadona]], koja je ponijela slavu sarajevskog i bosanskohercegovačkog teatra i na pozornicama najznačajnijih svjetskih teatara. Narodno pozorište Sarajevo ima 225 zaposlenih, a svoju djelatnost ostavaruje u matičnoj kući na [[Obala Kulina bana|Obali Kulina bana]]<ref>{{cite web|url=http://nps.ba/|title=Narodno pozorište Sarajevo|work=nps.ba|access-date=24. 9. 2015}}</ref> , kao i u zgradi [[Terezija]], gdje se nalaze radionički prostor i produkcija scenografije. Narodno pozorište Sarajevo član je [[Nova evropska teatarska asocijacija|Nove evropske teatarske asocijacije]]. [[Kamerni teatar 55]] počeo je sa radom 7. marta 1955. godine. Njegov osnivač bio je [[Jurislav Korenić]] (1914–1974). Teatar je, na tragu novih teatarskih stremljenja u tadašnjoj Evropi, bio novost na ovim prostorima i primjer kojeg su slijedili brojni teatri. Prezentira novi vid dramaturgije, ”dramu apsurda” ili “anti dramu” ili “novu dramu”. Izvode se tekstovi [[Samuel Beckett|Becketta]], [[Alfred Jarry|Jarryja]], [[Jean Genet|Geneta]], [[Eugène Ionesco|Ionesca]], Schwartza, [[Anton Pavlovič Čehov|Čehova]]… i drugih autora, čija poetika u modernom teatru proizlazi iz “apsurdnog osjećanja života”. Karakterizira ga pozornica “ring”, okružena gledalištem, umjesto frontalnog tipa scene, s nepremostivom “rampom”, s intimnijom, prirodnijom i iskrenijom glumačkom igrom.<ref>{{cite web|title=Službena stranica Kamernog teatra 55 u Sarajevu|url=http://www.kamerniteatar55.ba/|access-date=24. 9. 2015}}</ref> [[Pozorište mladih Sarajevo|Pozorište mladih]]<ref>{{cite web|title=Pozorište mladih Sarajevo|url=http://www.pozoristemladih.ba/|access-date=24. 9. 2015}}</ref> nastalo je 1977. godine udruživanjem dva pozorista: Pionirskog pozorišta i Pozorista lutaka, sa dvije samostalne scene, Lutkarskom i Dramskom. Oba teatra osnovana su 1950. godine. Prvih desetak godina postojanja Pionirsko pozoriste nema svog ansambla, pa po projektu angažuje glumce iz drugih teatara i "glumce" djecu, od koji su neki i danas poznati i priznati umjetnici. Pozorište lutaka u tom periodu njeguje marionetu kao osnovni izraz. Njime rukovodi [[Adolf Pomezni]]. Pionirsko pozorište 1960-tih godina osniva svoj profesionalni ansambl, mijenja naziv u ''Pozorište za mlade'', i počinje sa postavljanjem sve ambicioznijih projekata, koji nisu namijenjeni samo najmlađim, nego pretenduju animiranju što širih grupacija mladih. Na čelo Pozorišta lutaka dolazi pozorišni mag Jurislav Korenić i njegovim dolaskom nastaje novi period u razvoju teatra, što se ogleda u različitim lutkarskim tehnikama koje se primjenjuju, kao i u samom istraživanju mogućnosti daljeg razvoja lutkarstva uopće. Igraju se relevantna djela domaćih i svjetskih autora: J. Skupa i K. Venig: "Srećko među bubama", J. Vandot i V. Rabadan: "Kekec", zatim "Pinokio", D. Bibanovića, "Alisa u zemlji čuda", L. Paljetka, "Palčić Dugonja", G. Simića, "Pepeljuga", D. Todorovića, na Lutkarskoj, a [[William Shakespeare|Shakespeareove]] "Bura" i "Komedija zabuna", [[Aristofan]]ove "Ptice", Homerova "Odiseja", [[Jarry]]jev "Kralj Ibi", Držićeva "Novela od Stanca", [[Ionesco]]v "Kralj umire", Kurićeva "Ljepotica i zvijer". Lukićeve "I opet Nušić" i "Bašeskija, san o Sarajevu", i mnoge druge na Dramskoj sceni. U saradnji s domaćim i stranim režiserima, uz zajednički angažman [[MESS]]-a i glumaca u Sarajevu, u Pozorištu mladih tokom rata premijerno su izvedene brojne predstave: [[Samuel Beckett|Beckettov]] "Čekajući Godoa", [[Euripid]]esov "Alkestis", [[Schuman]]ov "Cirkus Veliko stopalo", [[Jarry]]jev "Okovani Ibi", [[Miller]]ova "Hamlet mašina", G. Simić: "Bajka o Sarajevu", F. Furaković: "Abeceda"…, a po završetku rata pozorište nastavlja svoju djelatnost predstavama "Tri jezika", [[F. Hohler]]a, "Dijete školjke", [[R. Herfurtner]]a, "Kraj igre", [[Samuel Beckett|S. Becketta]], "Familija" (Zeko, Zeko), [[C. Serreau]]a, "Tajna dvorske lude", [[Hazim Akmadžić|H. Akmadžića]], "Makbet",[[William Shakespeare|W. Shakespearea]], "Kad bi ovo bila predstava", [[Almir Imširević|A. Imširevića]], "Spaseni za dlaku", [[T. Wilder]]a, "Košmar o Bosni", N. Veličkovića i dr. [[SARTR|Sarajevski ratni teatar SARTR]]<ref>{{cite web|url=http://www.sartr.ba/|title=SARTR — Sarajevski ratni teatar|work=sartr.ba|access-date=24. 9. 2015|archive-date=7. 8. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130807102353/http://www.sartr.ba/|url-status=dead}}</ref> utemeljen je 17. maja 1992. godine na inicijativu reditelja [[Dubravko Bibanović|Dubravka Bibanovića]] i [[Gradimir Gojer|Gradimira Gojera]], [[Đorđe Mačkić|ing. Đorđa Mačkića]] i pisca [[Safet Plakalo|Safeta Plakala]], a okupio je glumce i saradnike iz tri profesionalna sarajevska teatra koja su, zbog rata u BiH, morala obustaviti svoj rad. U augustu 1992. SARTR je konstituiran kao vojna jedinica pri Regionalnom štabu Oružanih snaga BiH Sarajevo, a 12. januara 1993. godine Odlukom Ratnog Predsjedništva Skupštine grada Sarajeva, kao javna ustanova iz oblasti kulture od posebnog interesa za odbranu grada. Odlukom Skupštine Kantona Sarajevo od 24. jula 1997. ulogu osnivača SARTR-a preuzeo je Kanton Sarajevo. Od 2003. Sarajevski ratni teatar SARTR je nosilac [[Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva|Šestoaprilske nagrade]]. Njegov pokretač i redatelj, [[Safet Plakalo]], opisuje SARTR kao "duhovno oružje protiv nadrealizma rata", zaokružujući njegov karakret u motu "teatrom protiv smrti". Unatoč ograničenim sredstvima, SARTR je danas uspješna profesionalna kuća s brojnim međunarodnim koprodukcijama, nastupima i nagradama. === Muzeji i galerije === {{Glavni|Spisak muzeja u Sarajevu|Spisak galerija u Sarajevu}} [[Datoteka:Sarajevo Haggadah.jpg|thumb|left|kopija [[Sarajevska hagada|Sarajevske hagade]]]] Kao grad poznat po svojoj historiji i kulturi Sarajevo obiluje muzejima. Neki od njih su: [[Muzej Sarajeva]], [[Ars Aevi|Ars Aevi muzej umjetnosti]], [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine]], [[Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine]], [[Historijski muzej Bosne i Hercegovine]], [[Olimpijski muzej Sarajevo|Olimpijski muzej]], [[Brusa bezistan]], [[Muzej "Sarajevo 1878–1918."]], [[Muzej Jevreja Bosne i Hercegovine]], [[Muzej ratnog djetinjstva]], [[Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine]], [[Muzej "Alija Izetbegović"]] i [[Tunel spasa]]. Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine je dom [[Sarajevska hagada|Sarajevske hagade]], [[Iluminirani rukopisi|iluminiranog rukopisa]] i najstarijeg dokumenta [[Sefardi|sefardskih]] [[Jevreji|Jevreja]] na svijetu, objavljene u Barceloni oko 1350. a koja sadrži tradicionalne jevrejske [[Hagada|hagade]]. Ovaj dokument je stalno izložen u muzeju i jedina je preostala ilustrirana sefardska hagada na svijetu. Zemaljski muzej također je domaćin cjelogodišnjih izložbi koje se odnose na lokalnu, regionalnu i međunarodnu kulturu i historiju te je dom za preko 5.000 artefakata iz bosanske historije. Galerije Sarajeva su: [[Collegium Artisticum]], [[Gakerija Mak|Mak]], [[Galerija "Roman Petrović"|Roman Petrović]], [[Galerija Novi hram|Novi hram]], [[Atelje-zbirka Safet Zec]], [[Galerija Mersada Berbera 'E&A']], [[Galerija Paleta|Paleta]], [[Galerija Sveti Anto]], [[Galerija Boris Smoje|Boris Smoje]], [[Mala galerija]], [[Galerija Kicoš]] i dr. <gallery mode="packed"> Sarajevo, Baščaršija II.jpg|[[Bošnjački institut]] Sarajevo, muezum Alije Izetbegoviće.jpg|[[Muzej "Alija Izetbegović"]] Sarajevo 1914 museum IMG 1118.JPG|[[Muzej "Sarajevo 1878–1918."]] Exterior house - Sarajevo Tunnel Museum (2).jpg|[[Tunel spasa]] National Museum of BiH Aerial.JPG|[[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine]] </gallery> === Festivali === {{Glavni|Spisak festivala u Sarajevu}} Sarajevo je međunarodno poznato po svojoj eklektičnoj i raznolikoj ponudi od preko 50 godišnjih festivala. [[Sarajevo Film Festival]] osnovan je 1995. godine za vrijeme rata u BiH i postao je premijerni i najveći filmski festival u [[Jugoistočna Evropa|jugoistočnoj Evropi]].<ref name="About the Festival">{{cite web |url=http://www.sff.ba/en/page/about-the-festival |title=About the Festival |publisher=Sarajevo Film Festival Official Website |access-date=3. 4. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180708191719/https://www.sff.ba/en/page/about-the-festival |archive-date=8. 7. 2018 |url-status=dead }}</ref> Festival se održava u [[Narodno pozorište Sarajevo|Narodnom pozorištu]], uz projekcije u Pozorištu na otvorenom ''Metalac'' i Bosanskom kulturnom centru. Sarajevo je proglašeno [[Grad filma|Gradom filma]].<ref>{{Cite web|url=https://en.unesco.org/creative-cities/events/unesco-designates-66-new-creative-cities|title=UNESCO designates 66 new Creative Cities {{!}} Creative Cities Network|website=en.unesco.org|access-date=23. 9. 2021}}</ref> Međunarodni festival [[MESS]] eksperimentalni je pozorišni festival i najstariji pozorišni festival na [[Balkan]]u.<ref>{{cite web|url=http://befestival.org/about/european-network/|title=MESS International Theatre Festival|publisher=befestival.org}}</ref> Godišnji [[Omladinski Film Festival Sarajevo]] prikazuje igrane, animirane i kratke filmove iz cijelog svijeta i premijerni je studentski filmski festival na Balkanu.<ref>{{cite web|url=http://balkans.aljazeera.net/vijesti/omladinski-film-festival-sarajevo-predstavlja-nove-mlade-autore|title=Omladinski filmski festival Sarajevo predstavlja nove mlade autore|publisher=Al Jazeera Balkans|date=4. 7. 2017}}</ref> Također poznati su i festivali kao što su: [[Sarajevska zima]], [[Sarajevski džez festival]], ljetni kulturni festival ''[[Baščaršijske noći]]'' i Svjetski televizijski festival orijentalne muzike. === Muzika === {{Glavni|Sarajevska muzička scena|Spisak bosanskohercegovačkih patriotskih pjesama}} [[Datoteka:Tifa i Bregovic Nis polovina 80-ih.jpg|thumb|right|250px|[[Bijelo dugme]], muzička grupa koje se smatra najpopularnijim bendom koji je ikada postojao u bivšoj Jugoslaviji i jednim od najvažnijih aktera jugoslovenske rock scene. Na slici su Mladen Vojičić Tifa (lijevo) i Goran Bregović (desno)]] [[Datoteka:Evstafiev-bosnia-cello.jpg|thumb|right|250px|[[Vedran Smailović]] svira violončelo na ruševinama [[Sarajevska vijećnica|Sarajevske vijećnice]] 1992.]] Sarajevo je kroz historiju bilo jedan od najvažnijih muzičkih centara u regiji. Sarajevska muzička scena ima dugu tradiciju a kao njena najplodonosnija era smatra se period između [[1961.]] i [[1991.]] U to doba počine se razvijati ''Sarajevska škola pop rocka'' a osnivaju se muzičke grupe kao što su: [[Indexi]] (1962), [[Ambasadori]] (1968), Pro Arte a na sceni se pojavljuju i kantautori poput [[Kemal Monteno|Kemala Montena]]. Period ekspanzije sarajevske muzičke scene nastavlja se i tokom 1980-ih, s bendovima: [[Plavi orkestar]], [[Crvena jabuka]] i [[Divlje jagode]], po većini kritičara, pionirima u regionalnom rokenrol pokretu. Sarajevo je takođe bilo dom i mjesto nastanka vjerojatno najpopularnijeg i najuticajnijeg jugoslovenskog rock sastava svih vremena, [[Bijelo dugme|Bijelog Dugmeta]] (1974), u velikoj mjeri jugoslavenske paralele sa [[The Rolling Stones|Rolling Stonesima]], kako po popularnosti tako i po utjecaju na druge muzičke sastave. Sarajevo je također bilo dom vrlo zapažene urbane subkulture post-punka poznate pod nazivom [[Novi primitivizam]], koja je započela početkom 1980-ih s Baglama Bandom koji je zabranjen nedugo nakon izdanja svog prvog LP-a a koji je uveden u ''mainstream'' bendove kao što je [[Zabranjeno pušenje]] i [[Elvis J. Kurtović & His Meteors]], kao i kroz prvobitno radio a potom i tv serijal [[Top lista nadrealista]]. Ostali značajni bendovi koji se smatraju dijelom ove subkulture su [[Bombaj štampa]]. Pored i odvojeno od Novog primitivizma, Sarajevo je rodni grad jednog od najznačajnijih bivših jugoslavenskih alternativnih industrijskih bendova, [[SCH (bend)|SCH]]-a. U periodu do 90-tih u Sarajevu su osnivani i mnogi drugi popularni bendovi kap što su: [[Merlin (grupa)|Merlin]], [[Valentino (grupa)|Valentino]], [[Bolero (muzička grupa)|Bolero]] i dr. S razlogom se sarajevska muzička scena, pogotovo 70-tih i 80tih godina smatra kao najuspješnija scena tadašnje Jugoslavije. Što je možda još važnije, Sarajevo je krajem 19. i tokom 20. vijeka bilo dom rastućem i velikom centru stvaranja zapisa [[Sevdalinke]] i u velikoj mjeri je doprinijelo tome da se ovaj historijski žanr muzike ponovo ''probije'' na glavnu scenu s obzirom da je sevdalinka dugi niz vijekova bila važan i jedan od najpoznatijih segmenata [[Kultura Bosne i Hercegovine|Bosanske kulture]]. Tekstopisci i muzičari kao što su [[Himzo Polovina]], [[Safet Isović]], [[Zaim Imamović]], [[Zehra Deović]], [[Halid Bešlić]], [[Hanka Paldum]], [[Nada Mamula]], [[Meho Puzić]] i mnogi drugi su tokom svoje karijere živjeli i komponovali u Sarajevu gdje su i napisali neke od svojih najvažnijih djela. Sarajevo je takođe u velikoj mjeri utjecalo na pop scenu Jugoslavije s muzičarima poput Zdravka Čolića, Kemala Montena, Dine Merlina, Seida Memića Vajte, Harija Mata Harija, Mladena Vojičića Tife, Željka Bebeka i mnogih drugih. Mnogi noviji sarajevski bendovi također su pronašli ime i afirmirali se u Sarajevu, poput [[Regina (grupa)|Regine]] koja je također snimila dva albuma za vrijeme Jugoslavije i [[Letu štuke]], koji je zapravo osnovan u Jugoslaviji sa poznatim bosanskohercegovačko-američkim piscem [[Aleksandar Hemon|Aleksandrom Hemonom]] ali je reputaciju stekao kasnije, tokom 2000-ih. Sarajevo je u novije vrijeme dom važne i eklektične kombinacije novih bendova i nezavisnih muzičara, koji nastavljaju djelovati i nastupati na sve većem broju festivala i koncerata širom države. U gradu se održava i najveći jazz festival u regiji, Sarajevski džez festival. Američki heavy metal sastav [[Savatage]] objavio je pjesmu pod nazivom ''Badnjak (Sarajevo 12/24)'' na svom albumu ''Dead Winter Dead'' 1995. godine, a govori o sviraču violončela koji je svirao zaboravljenu božićnu pjesmu u ratom razorenom Sarajevu. Pjesmu je kasnije isti bend ponovo objavio pod nazivom ''Transsibirski orkestar'' na svom prvom albumu ''Badnjak i druge priče'' 1996. godine, pri čemu je pjesma postigla trenutni uspjeh i popularnost. Nakon rata, irska rock grupa [[U2 (grupa)|U2]] je bila prva strana grupa koji je održala koncert u gradu. === Kulturne institucije === Uz nekoliko nacionalnih i gradskih [[pozorište|pozorišnih]] kuća, [[muzej]]a i kulturnih institucija, Sarajevo je i važno mjesto na kulturnoj mapi ovog dijela evropskog kontinenta. Druge kulturne institucije uključuju [[Sarajevski kulturni centar]], Sarajevsku biblioteku, [[Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine|Umjetničku galeriju BiH]] i [[Bošnjački institut]]. === Gastronomija === {{sekcija}} == Turizam i rekreacija == {{Glavni|Turističke atrakcije u Sarajevu}} Svjetski poznat turistički vodič ''[[Lonely Planet]]'' svrstao je Sarajevo 2006. godine na 43. mjesto najljepših gradova svijeta,<ref name="Lonely Planet 2006">{{cite book|title=The Cities Book: A Journey Through The Best Cities In The World|date=2006|publisher=Lonely Planet Publications|location=Melbourne|isbn=1-74104-731-5|url=https://archive.org/details/lonelyplanetciti00lone}}</ref> a u decembru 2009. je Sarajevo izabrano među deset gradova koje vrijedi posjetiti u 2010. godini.<ref>{{cite web |url=http://www.news.com.au/travel/galleries/gallery-e6frflw0-1225794915428?page=2 |title=Lonely Planet's Top 10 Cities 2010 &#124; Lonely Planet's Top 10 Cities 2010 |publisher=News.com.au |access-date=19. 1. 2010 |archive-date=10. 10. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101010052209/http://www.news.com.au/travel/galleries/gallery-e6frflw0-1225794915428?page=2 |url-status=dead }}</ref> Prema podacima iz 2013. godine Sarajevo je posjetilo 302.570 turista, što je za 17,9% više u odnosu na prethodnu godinu, sa ostvarenih 595.637 noćenja, što je za 18% više nego u 2012. godini.<ref>{{cite web|url=http://ekapija.ba/bs/Vijest/kapital/u-ks-u-2013-je-najuspjesnija-turisticka-godina-od-kad-se-vodi-statistika/34489 |title=Kanton Sarajevo: Više turista u 2011 |publisher=Vijesti.ba |access-date=12. 3. 2013}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.fzs.ba/god.htm |title=Statistički Godišnjaci/Ljetopisi|publisher=Fzs.ba |access-date=12. 3. 2013}}</ref> Prema anketi koju je sproveo sajt Booking.com a u kojoj je učestvovalo preko 50.000 putnika Sarajevo je uvršteno na 7. mjesto od 10 najpopularnijih svjetskih destinacija za kušanje lokalnih kulinarskih specijaliteta u 2018. godini.<ref>{{cite web |title=Stats: Malaysia, Taiwan Top Destinations for Local Food |url=https://www.travelagentcentral.com/running-your-business/stats-malaysia-taiwan-top-destinations-for-local-food |website=www.travelagentcentral.com |access-date=7. 6. 2018}}</ref> Kao najpoželjniji grad je izabran malezijski grad Ipoh a na spisku su se našli uglavnom gradovi iz Azije a Sarajevo je uz [[peru]]ansku [[Lima|Limu]] jedini glavni grad neke od država. Sportski turizam uglavnom još uvijek koristi sportske objekte i terene sagrađene za potrebe Zimskih olimpijskih igara 1984. godine, posebno skijašta na obližnjim planinama Bjelašnica, Igman, Jahorina, Trebević i Treskavica. Primjeri popularnih destinacija Sarajeva i okoline su [[Vrelo Bosne]], [[Begova džamija]], [[Katedrala Srca Isusova|Sarajevska katedrala]] i džamija Gazi Husrev-bega. Turizam u Sarajevu uglavnom se fokusiran na historijskom, vjerskom, kulturnom i segmentu zimskih sportova. ==== Sarajevska žičara ==== {{Glavni|Sarajevska žičara}} [[Datoteka:Trebević CC (42065596011).jpg|mini|desno|250px|Pogled na Sarajevsku žičaru 2018.]] Trebevićka žičara, u sarajevskom žargonu poznatija kao uspinjača, svečano je otvorena 3. maja 1959. godine, a povezivala je [[Bistrik]] (583 m/nv) sa Vidikovcem na [[Trebević]]u (1160 m/nv). Puštanju u promet uspinjače prisustvovao je veliki broj građana, koji su „okupirali“ polaznu stanicu, ali i padinske ulice i avlije iznad kojih je prolazila. Polazna stanica se nalazila u ulici Avdage Šahinagića (u to vrijeme Dimitrija Tucovića) preko puta [[Sarajevska vijećnica|sarajevske Vijećnice]] na nadmorskoj visini 583 metra, a dolazila je na Vidikovac na [[Trebević]]u na 1160 m/nv. Visinska razlika je bila preko 570 metara, a razdaljina među stanicama je iznosila 2070 m. Stara Trebevićka žičara je po kategorizaciji spadala u red kabinskih žičara s kružnim tokom. Po konstrukciji je bila dvoužetna, tj. duž trase su se nalazila dva čelična užeta: jedno vučno, a drugo noseće. Na trasi su bili projektovani i ugrađeni rešetkasti čelični stubovi sa raščlanjenim temeljima (ukupno 8 stubova), a čija je visina bila između 8 i 24 metra. Sistem je imao 50 kabina kapaciteta po 4 putnika. Vožnja je trajala 12 minuta, a za jedan sat se moglo prevesti 800 putnika u oba pravca. Izgradnja žičare trajala je oko godinu dana, ali su priprema za njenu izgradnju počele već 1956. godine. Vodeći projektant žičare bio je František Šup iz [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]]. Na projektu i izgradnji žičare radile su vodeće jugoslavenske firme ''Impola'' iz [[Slovenska Bistrica|Slovenske Bistric]]<nowiki/>e, ''Termoelektro'' [[Beograd]], ''Jelšingrad'' [[Banja Luka]], te ''[[Energoinvest]]'' Sarajevo. Pogonski dio je naručen iz čehoslovačke firme ''Transeksport''. Na polaznoj i dolaznoj stanici su izgrađene čekaonice sa bifeima, a na dolaznoj stanici na Vidikovcu kasnije je sagrađen istoimeni restoran. Svojom dužinom od skoro 2.100 metara, trebevićka žičara bila je jedna od najznačajnijih u bivšoj Jugoslaviji, a jedna od rijetkih uopće koja polazi iz samog centra grada i za 12 minuta vas dovodi u netaknutu prirodu, oazu čistog zraka. Tokom [[Opsada Sarajeva|opsade]] grada, žičara je, zajedno sa polaznom i dolaznom stanicom na [[Trebević]]u, potpuno uništena.<ref>{{Cite web|url=https://www.zicara.ba/bs/article/27/historija-zicare|title=Prva izgradnja žičare {{!}} Žičara|website=www.zicara.ba|access-date=6. 10. 2018|archive-date=27. 4. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200427135431/https://www.zicara.ba/bs/article/27/historija-zicare|url-status=dead}}</ref> Nova Sarajevska žičara službeno je otvorena 6. aprila 2018. godine, na dan Grada Sarajeva. Sa ukupno 33 moderne korpe čini novi sistem, koji može iz grada do Trebevića prevesti do 1.200 putnika na sat, sa vožnjom koja u jednom smjeru traje oko 9 minuta. ==== Parkovi i šetališta ==== {{Glavni|Spisak parkova u Sarajevu}} U Sarajevu i periferiji nalazi se mnogo parkova, šetališta i izletišta. Popularna aktivnost građana Sarajeva je ulični šah, koji se obično igra na Trgu oslobođenja Alija Izetbegović. Veliki park je najveća zelena površina u centru grada u sklopu kojeg se nalazi i [[Spomen-obilježje ubijenoj djeci opkoljenog Sarajeva 1992–1995.|Spomen obilježje ubijenoj djeci opkoljenog Sarajeva]]. Park [[Hastahana]] je popularno mjesto za relaksaciju, također u gradu u naselju [[Marijin Dvor]]. Osim ovih parkova tu su i parkovi [[Prk Betanija|Betanija]], [[Da Riva]], [[Barice (Stari Grad)|Barice]] i dr. Od šetališta najpoznatije je [[Vilsonovo šetalište]], koje se proteže uz desnu obalu Miljacke kao i šetalište u blizini Sarajeva, [[Velika aleja]], koje povezuje Ilidžu sa vrelom Bosne. [[Kozija ćuprija]], u kanjonu Miljacka, istočno od Sarajeva također je popularna turistička destinacija. Zahvaljujući konfiguraciji zemljišta u Sarajevu i njegovoj okolini nalaze se mjesta odakle se pruža izvrstan panoramski pogled na Sarajevo. Jedno od takvih mjesta je [[Avaz Twist Tower]], restoran Park Prinčeva, Vidikovac (Trebević), [[Žuta tabija|žuta]]/[[Bijela tabija|bijela]] na [[Vratnik (Sarajevo)|Vratniku]], kao i brojni krovovi visokih zgrada širom grada. <gallery mode="packed" heights="150px"> Veliki Park Sarajevo.JPG|Veliki Park Koševo Park, Sarajevo.JPG|Koševski Park Vilsonovo šetalište.JPG|Vilsonovo šetalište Koševski potok via Pionirska dolina.JPG|Koševski potok teče kroz [[Pionirska dolina|Pionirsku dolinu]] (zoološki vrt) Sarajevo street chess.jpg|Ulični šah Hastahana Park, Sarajevo.jpg|Hastahana Park na Marijin Dvoru (u 2005.) Sarajevo Admejdan.jpg|Sarajevo Atmejdan ''Muzički paviljon'' </gallery> == Sport == [[Datoteka:Vucko.jpg|mini|120p|Vučko, maskota XIV Olimpijskih igara 1984. godine]] {{Glavni|Sport u Sarajevu|Spisak sportskih klubova u Sarajevu}} {{Dodatne informacije|Zimske olimpijske igre 1984.}} Iako u Sarajevu egzistiraju mnoga sportska društva i klubovi od kojih su neku postigli i evropski vrijedne rezultate ([[KK Bosna Royal|KK Bosna]] prvak Evrope 1979) Sarajevo je u svijetu sporta najpoznatije kao mjesto održavanja [[Zimske olimpijske igre 1984.|XIV zimskih olimpijskih igara]]. Neki od olimpijskih objekata su porušeni u zadnjem ratu ali su i obnovljeni kao što je slučaj sa [[Olimpijska dvorana Zetra|Olimpijskom dvoranom Zetra]] i [[Stadion "Asim Ferhatović Hase"|Olimpijski stadion "Asim Ferhatović Hase"]]. Od sportova u Sarajevu je najpopularniji nogomet i klubovi [[FK Sarajevo|Sarajevo]] i [[NK Željezničar|Željezničar]] koji igraju zapaženu ulogu ne samo u okviru bosanskohercegovačke [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer lige Bosne i Hercegovine]] već su dobre rezultate postigli i za vrijeme bivše Jugoslavije, te su najtrofejniji klubovi u državi. Od nogometnih klubova tu su još i [[FK Olimpik Sarajevo|FK Olimpic]] i [[NK SAŠK Napredak Sarajevo|NK SAŠK Napredak]]. Od ostalih popularnih sportova tu su još i [[košarka]] pri čemu se ističe klub KK Bosna, jedini košarkaški klub u državi koji je u muškoj konkurenciji osvojio titulu prvaka Evrope, višestruki osvajači prvenstva i kupa Bosne i Hercegovine i bivše Jugoslavije. Rukomet, odbojka, tenis, plivanje, hokej na ledu, atletika i niz borilačkih sportova su ostali vidovi sportskog nadmetanja u kojem Sarajevo ima svoje predstavnike. Najtrofejniji klubovi u državi su i [[klub sjedeće odbojke “SPID“]], višestruki prvaci BiH i šestostruki prvaci Evropi kao i klub ''[[Odbojkaški klub invalida Fantomi|Fantomi]]'' sa jednako vrijednim rezultatima na domaćem i međunarodnom nivou. [[ŠK Bosna|Šahovski klub Bosna]] je najtrofejniji šahovski klub u BiH. Od 80-tih godina klub ostvaruje zapažene rezultate pri čemu vrijedi istaći da je klub od 1990tih godina osvojio 4 titule prvaka Evrope po čemu je trenutno trećerangirani šahovski klub u Evropi. Osvajanjem četvrte titule prvaka 2002. godine jedno su vrijeme bili i najtrofejniji svjetski klub, ispred ruskog [[CSKA]] sa tri titule. Za klub je jedno vrijeme nastupao i [[Gari Kasparov]], jedan od najboljih šahista u historiji. === Sportski klubovi === Sportski život se prvenstveno odvija kroz nekoliko sportskih društava od kojih su poznatiji: [[SD Sarajevo]], [[SD Željezničar]] i [[USD "Bosna"|USD Bosna]], popularni ''studenti''. Sportska društva imaju sekcije u više sportskih grana. Među velikim brojem sportskih kolektiva u gradu ističu se [[nogomet]]ni klubovi [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]], [[FK Sarajevo|Sarajevo]] i [[FK Olimpik Sarajevo|Olimpik]], rukometni klubovi [[RK Željezničar|Željezničar]] i [[RK Bosna Sarajevo|Bosna]], muški košarkaški klubovi [[KK Bosna Royal|Bosna]], evropski prvak 1979 i Spars. Osim klubova iz najpopularnijih sportova u Sarajevu egzistiraju i klubovi iz ostalih sportova kao što su: [[Atletski klub Bosna|atletika]], [[Biciklistički klub Bosna|biciklizam]], [[Odbojkaški klub Bosna|odbojka]], [[Šahovski klub Bosna|šah]], [[vaterpolo]], klubovi iz različitih boriličkih sportova i dr. Također postoji i [[Aeroklub Sarajevo]] osnovan 1946. godine. Neki od najpopilarnijih sarajevskih klubova navedeni su u sljedećoj tebeli. {|class="wikitable" style="margin-left: auto; margin-right: auto; border: none;" |- ! scope="col" |Klub ! scope="col" |Sport ! scope="col" |Takmiči se u ! scope="col" |Dvorana ! scope="col" |Osnovan |- |[[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] |[[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|Nogomet]] |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine]] |[[Stadion Grbavica|Grbavica Stadium]] |1921. |- |[[FK Sarajevo|Sarajevo]] |Nogomet |Premijer liga Bosne i Hercegovine |[[Stadion "Asim Ferhatović Hase"|Asim Ferhatović Hase]] |1946. |- |[[FK Olimpik Sarajevo|Olimpik]] |Nogomet |[[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva nogometna liga FBiH]] |[[Stadion Otoka|Otoka Stadion]] |1993. |- |[[RK Bosna Sarajevo|RK Bosna]] |[[Rukometni savez Bosne i Hercegovine|Rukomet]] |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine u rukometu]] |[[Dvorana "Mirza Delibašić"]] |1948. |- |[[KK Bosna Royal]] |[[Košarkaški savez Bosne i Hercegovine|Košarka]] |[[Prvenstvo Bosne i Hercegovine u košarci]] |[[Dvorana "Mirza Delibašić"]] |1951. |- |[[HK Bosna]] |[[Hokejaški savez Bosne i Hercegovine|Hokej]] |[[Liga Bosne i Hercegovine u hokeju]] |[[Olimpijska dvorana Zetra|Zetra]] |1980. |- |[[VK Bosna]] |Vaterpolo |[[Liga Bosne i Hercegovine u vaterpolu]] |[[Olimpijski bazen Otoka]] |1984. |- |[[SDI Spid]] |Sjedeća odbojka |[[Prvenstvo Bosne i Hercegovine u sjedećoj odbojci]] |[[Olimpijska dvorana "Ramiz Salčin"]] |1994. |- |[[OKI Fantomi]] |Sjedeća odbojka |Prvenstvo Bosne i Hercegovine u sjedećoj odbojci |[[Olimpijska dvorana "Ramiz Salčin"]] |1995. |} === Sportske manifestacije === U Sarajevu se održava relativno veliki broj sportskih manifestacija i takmičenja, kako onih redovnih tako i periodičnih. Sportska događanja su uglavnom sa učešćem domaćih klubova i takmičara iako postoje i ona međunarodnog karaktera. Najznačanije takmičenje koje je održano u gradu su [[Zimske olimpijske igre 1984.]] godine a od ostalih međunarodnih takmičenja mogu se izdvojiti [[Svjetsko prvenstvo u košarci 1970.]] (grupna faza) i [[Evropski zimski olimpijski festival mladih 2019.|Evropski zimski olimpijski festival mladih]] održan 2019 godine. == Privreda i infrastruktura == === Privreda === {{Glavni|Privreda Sarajeva}} [[Datoteka:Centralna_banka_BiH.JPG|mini|250p|desno|Zgrada [[Centralna banka Bosne i Hercegovine|Centralne banke Bosne i Hercegovine]]]] Nakon socijalističkog perioda i godina rata, ekonomija Sarajeva je postala predmet rekonstrukcije i rehabilitacije.<ref>{{cite web|url=http://www.seerecon.org/bosnia/ec/sectors/sarajevo.htm|archive-url=https://web.archive.org/web/20081228003803/http://www.seerecon.org/bosnia/ec/sectors/sarajevo.htm|title=The EC reconstruction programme for Bosnia and Herzegovina detailed by sector - Europe for Sarajevo Programme|archive-date=28. 12. 2008|work=seerecon.org|access-date=24. 9. 2015|language=en|url-status=dead}}</ref> Među brojnim ekonomskim znakovima, 1997. godine je otvorena [[Centralna banka Bosne i Hercegovine]] i 2002. je počela sa radom [[Sarajevska berza]]. Velika gradska baza proizvodnje, administracije i turizma, kombinirana sa velikim informalnim tržištem,<ref>{{cite web|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html|title=The World Factbook|work=cia.gov|access-date=24. 9. 2015|language=en|archive-date=15. 3. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193211/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html|url-status=dead}}</ref> čini grad najvećim ekonomskim regionom Bosne i Hercegovine. Iako je Sarajevo imalo razvijenu industriju tokom socijalističkog perioda, samo je nekolicini preduzeća izvršila uspješnu tranziciju na kapitalističku ekonomiju. Sarajevska industrija sada uključuje [[Fabrika duhana Sarajevo|industriju duhanskih proizvoda]], namještaja, automobila i komunikacijske opreme. Kompanije smještene u Sarajevu su [[B&H Airlines]] (prijašni Air Bosna), [[BH Telecom]], [[Bosmalov gradski centar]], [[Bosnalijek]], [[Energopetrol]], [[Fabrika duhana Sarajevo]] i [[Sarajevska pivara]]. Sarajevo ima jaku turističku ponudu i [[Lonely Planet]] je gradu dao 43. mjesto na listi najposjećenijih gradova u svijetu u [[2006]]. godini.<ref>Lonely Planet (3. 2006). Put kroz najbolje gradove u Evropi</ref> Sportski turizam koristi skijaške terene olimpijskih igara iz [[1984]], na obližnjim planinama [[Bjelašnica|Bjelašnici]], [[Igman]]u, [[Jahorina|Jahorini]] i [[Treskavica|Treskavici]]. Prosječna neto plaća u prva četiri mjeseca 2014. godine iznosila je 1.039 KM<ref>{{cite web|title=Uporedni pregled broja zaposlenih i nezaposlenih, prosječne bruto i neto plaće na području Kantona Sarajevo za 2014. godinu-prethodni podaci|url=http://zis.ks.gov.ba/sites/zis.ks.gov.ba/files/45%20Pla%C4%87a%202014.pdf|website=zis.ks.gov.ba|publisher=Kantonalna javna ustanova za zaštićena prirodna područja|access-date=24. 9. 2015|archive-date=20. 8. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180820194500/http://zis.ks.gov.ba/sites/zis.ks.gov.ba/files/45%20Pla%C4%87a%202014.pdf|url-status=dead}}</ref> dok je prosjek neto plaća u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji BiH]] u istom periodu iznosio 836 [[KM]].<ref>{{cite web|url=http://www.fzs.ba|title=Federalni zavod za statistiku|work=fzs.ba|access-date=24. 9. 2015}}</ref> Pored toga, Sarajevo bilježi i najnižu stopu nezapolsenosti te najveći broj preduzeća po glavi stanovnika u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji BiH]].<ref>{{cite web|title=Makroekonomski pokazatelji po kantonima 2012.|url=http://www.fzzpr.gov.ba/upload/file/dokumenti/makroekonomski_i_socioekonomski_pokazatelji/Makroekonomski%20pokazatelji%20po%20kantonima%202012%20-%2020%2006%202013%20.pdf|website=fzzpr.gov.ba|publisher=Federalni zavod za programiranje razvoja|access-date=24. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20140123030337/http://www.fzzpr.gov.ba/upload/file/dokumenti/makroekonomski_i_socioekonomski_pokazatelji/Makroekonomski%20pokazatelji%20po%20kantonima%202012%20-%2020%2006%202013%20.pdf|archive-date=23. 1. 2014|url-status=dead}}</ref> Ekonomski, Sarajevo je najrazvijeniji grad Bosne i Hercegovine. === Telekomunikacije i mediji === ==== Internet ==== Internetska mreža u Sarajevu je prva u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] po brzini, kvalitetu i veličini mreže. Neki od najvećih internetskih operatera su: Logosoft, HS-HKB net i Telemach (kablovski internet) kao i BH Telecom, Eronet, M:tel, Blic i drugi iz oblasti ADSL-a. ==== Elektronski i printani mediji ==== {{Glavni|Komunikacije i mediji u Sarajevu}} Kao glavni i najveći grad [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], Sarajevo je medijski centar u zemlji. Većina komunikacijskih i medijskih infrastruktura je uništena tokom rata, ali rekonstrukcija koju je vodio [[visoki predstavnik Bosne i Hercegovine]] je pomogla modernizaciji medija.<ref>{{cite web|url=http://www.ejc.nl/jr/emland/bih.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20050519084032/http://www.ejc.nl/jr/emland/bih.html|title=Bosnia and Herzegovina Media Landscape|archive-date=19. 5. 2005|work=ejc.nl|access-date=24. 9. 2015|url-status=dead}}</ref> [[Internet]] je ponovo postao dostupan u gradu [[1995]].<ref>{{cite web|url=http://soemz.euv-frankfurt-o.de/media-see/newmedia/main/articles/j_avdagic.htm|archive-url=https://web.archive.org/web/20071007143822/http://soemz.euv-frankfurt-o.de/media-see/newmedia/main/articles/j_avdagic.htm|title=The Internet and the Public in Bosnia-Herzegovina|author=Jelenka Vockić-Avdagić|archive-date=7. 10. 2007|work=euv-frankfurt-o.de|access-date=24. 9. 2015|url-status=live}}</ref> [[BHT|Bosanskohercegovačka televizija]] je državna TV stanica, jedna od tri u Bosni i Hercegovini. Drugi elektronski mediji u gradu su NRTV "Studio 99", [[NTV Hayat]], [[OBN|Open Broadcast Network]], [[TV Kantona Sarajevo]] i TV Alfa. Postoje nezavisne, privatne i institucionalne radio stanice, poput [[Radio M|Radija M]], [[Radio Stari Grad|RSG]], eFM studentskog radija, Radija Sarajevo 202 (do prve polovine 2010.) i Radija BIR. Pored nabrojanih, u gradu egzistiraju i [[Radio Slobodna Evropa]], kao i nekoliko američkih i zapadnoevropskih stanica. [[Oslobođenje]], osnovano [[1943]], najstarije su sarajevske dnevne novine i jedine koje su preživjele rat. Tiražem su ove novine iza [[Dnevni avaz|Dnevnog avaza]], osnovanog 1995. i [[Jutarnje novine|Jutarnjih novina]].<ref>{{cite web|url=http://www.mediaonline.ba/en/?ID=211|title=Šta se događa sa najstarijim bosanskohercegovačkim novinama: Oslobođenje se prodaje za 4.7 miliona KM|first=Radenko|last=Udovičić|work=mediaonline.ba|date=5. 3. 2002|access-date=24. 9. 2015|archive-date=27. 2. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120227181119/http://www.mediaonline.ba/en/?ID=211|url-status=dead}}</ref> U druge lokalne periodične novine spadaju novine [[Hrvatska riječ]] na hrvatskom jeziku i magazin [[Start (novine)|Start]], kao i sedmične novine [[Slobodna Bosna]] i [[BH dani]]. === Vodovod === Kantonalno javno komunalno preduzeće "Vodovod i kanalizacija" Sarajevo bavi se osnovnim djelatnostima:<ref>{{cite web|url=http://www.viksa.ba/|title=KJKP 'Vodovod i kanalizacija' d.o.o. Sarajevo|work=viksa.ba|access-date=24. 9. 2015}}</ref> * Proizvodnja i distribucija vode; * Prečišćavanje i odvođenje otpadnih voda. === Zdravstvo === * [[Klinički centar Univerziteta u Sarajevu]] (Bolnica "Koševo"); * [[Opća bolnica "Prim.dr. Abdulah Nakaš"]] (Vojna bolnica); * [[Ambulantna njega|Ambulante]] porodične medicine; * Domovi zdravlja (Stari Grad, Vrazova Centar, "Omer Maslić" Novo Sarajevo, Novi Grad) * [[Psihijatrijska bolnica Kantona Sarajevo]] (Jagomir) == Saobraćaj == {{Glavni|Javni promet u Sarajevu|JKP GRAS Sarajevo}} [[Datoteka:Boeing 737 BH Airlines.jpg|mini|225p|B&H Airlines B737-400 na [[Međunarodni aerodrom Sarajevo|Sarajevskom aerodromu]]]] Sarajevo je središte cestovnog prometa u BiH. Sedam magistralnih puteva povezuje grad sa ostalim dijelovima zemlje. Na sjever M5 u pravcu [[Travnik]]a, [[Banja Luka|Banja Luke]] i [[Bihać]]a, M17 ka [[Zenica|Zenici]] i [[Doboj]]u, kao i M18 prema [[Tuzla|Tuzli]], na istok vode M5 prema [[Višegrad]]u i [[Goražde|Goraždu]], kao i M19 ka [[Zvornik]]u. Na jug vodi M18 preko [[Foča (RS)|Foče]] za [[Dubrovnik]], a na zapad M17 u pravcu [[Mostar]]a. Od 2003. Sarajevo je povezano autoputom [[Autoput A1 (Bosna i Hercegovina)|A1]], sa mjestima [[Ilijaš]], [[Visoko]] i [[Kakanj]], a od augusta 2014. godine izgradeno je nekoliko dionica autoput između Sarajeva i Zenice te sarajevska obilaznica na potezu Sarajevo-sjever – Sarajevo-zapad<ref>{{cite web|url=http://www.jpautoceste.ba/20131003774/dinamika-gradnje|title=Dinamika gradnje|author=Admin|work=jpautoceste.ba|access-date=24. 9. 2015}}</ref> Planirani evropski autoput, [[koridor Vc|koridor 5C]], prolazi kraj Sarajeva, povezujući ga sa [[Budimpešta|Budimpeštom]] na sjeveru i sa [[Ploče|Pločama]] na jugu.<ref>{{cite web|title=Koridor 5C|url=http://www.bosmal.com/en/?lg=en&nav_ID=14|publisher=Bosmal|access-date=24. 9. 2015|archive-date=28. 3. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20080328012107/http://www.bosmal.com/en/?lg=en&nav_ID=14|url-status=dead}}</ref> === Gradski saobraćaj === {{Glavni|Gradski promet u Sarajevu}} Položaj Sarajeva, uske gradske ulice i nedostatak parkinga ograničavaju automobilski promet u gradu. U vrijeme [[Zimske olimpijske igre 1984.|Olimpijskih igara]] 1984. godine, grad je dobio dio [[Sarajevska zaobilaznica|zaobilaznice]], što je djelomice olakšalo prometnu situaciju, no 2,6&nbsp;km i dva tunela koja su trebala povezati naselja [[Ciglane (naselje)|Ciglane]] i [[Pofalići]], zbog nedostatka novca, još nisu u potpunosti završeni. Sam centar grada pretvoren je 70-tih godina u pješačku zonu. Dvije glavne ulice u gradu su [[Titova ulica|Titova]] i [[Ulica Zmaja od Bosne]]. Električni [[Sarajevski tramvaji|tramvaji]] sa sedam tramvajskih linija, koji su u službi od [[1885]], su najstarija vrsta javnog prijevoza u gradu.<!-- Nije moguće pronaći funkcionalnu kopiju na web.archive.org <ref>O tramvajima na [http://www.virtualnosarajevo.com.ba/trams.htm virtualnom Sarajevu]</ref> --> Naselja [[Dobrinja (Sarajevo)|Dobrinja]] i [[Vogošća]] od 80-ih godina povezana su sa centrom grada [[Sarajevski trolejbusi|trolejbuskim linijama]]. Za vrijeme [[Rat u BiH|rata]], prekinuta trolejbuska veza sa Vogošćom je u obnovi. Danas u gradu postoji pet [[trolejbus]]kih, te mnogo autobuskih linija, koje autobusima i za Sarajevo specifičnim [[Spisak minibuskih linija u Sarajevu|minibusima]] (kombibus), strme i teško dostupne dijelove grada povezuju sa centrom. Javni gradski prijevoz nudi firma [[JKP GRAS Sarajevo]]. === Međunarodni saobraćaj === {{Glavni|Međunarodni aerodrom Sarajevo}} [[Glavna željeznička stanica u Sarajevu]] se nalazi u centralnom dijelu grada. Grad je dnevno željeznicom povezan sa [[Zagreb]]om, [[Beograd]]om i [[Ploče|Pločama]], a od 2002. ponovo sa [[Budimpešta|Budimpeštom]]. Dobro razgranatom autobuskom mrežom, Sarajevo je dostupno iz bilo kojeg pravca. [[Međunarodni aerodrom Sarajevo]] (SJJ) smješten je desetak kilometara jugozapadno od centra grada, u naselju Butmir. Najveći je i najprometniji aerodrom u Bosni i Hercegovini. Otvoren je 1969. godine a dužina piste iznosi 2.700 [[metar|m]]. Sarajevo a i Bosna i Hercegovina je putem ovog aerodroma povezana sa mnogim, uglavnom evropskim gradovima. Tokom rata aerodrom se koristio za letove [[Ujedinjeni narodi|UN]]-a i transport humanitarne pomoći. Od [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]] iz [[1996]]. godine, aerodrom je otvoren za putničke letove avionskih kompanija [[B&H Airlines]], [[Austrian Airlines]], [[Alitalia]], [[Lufthansa]], [[Jat Airways]], [[Croatia Airlines]] i drugih. U 2017. godini prevezeno je 957.969 putnika što je rekord od osnivanja aerodroma.<ref name="statistika">{{cite web|title=Međunarodni aerodrom Sarajevo - Statistika|url=http://www.sarajevo-airport.ba/tekst.php?lang=bos&id=94&kat=2&sub_kat=0|publisher=http://www.sarajevo-airport.ba|access-date=1. 2. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180113072456/http://www.sarajevo-airport.ba/tekst.php?lang=bos&id=94&kat=2&sub_kat=0|archive-date=13. 1. 2018|url-status=dead}}</ref> Poređenja radi, tokom [[1996]]. godine putnički promet je iznosio oko 25.000 putnika.<ref>{{cite web|url=http://www.fortunecity.com/oasis/tropicana/533/statistic.htm|title=Statatistički podaci za sarajevski aerodrom|first=Zahid|last=Krkić|work=archive.org|access-date=24. 9. 2015|language=en|archive-date=19. 6. 2001|archive-url=https://web.archive.org/web/20010619074934/http://www.fortunecity.com/oasis/tropicana/533/statistic.htm|url-status=bot: unknown}}</ref> == Obrazovanje == {{Glavni|Obrazovanje u Sarajevu}} U Sarajevu, prema podacima iz 2000. godine, u sklopu Javne ustanove ''Djeca Sarajeva'' egzistira 25 vrtića u kojima boravi 2090 djece. Na području grada, na snazi je obavezno devetogodišnje osnovno obrazovanje. Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku u školskoj 2016/2017. godini nastavu u 47 osnovnih škola na području 4 gradske općine pohađalo je 22.477 učenika dok je u 4 škole za djecu sa posebnim potrebama bilo upisano 299 učenika.<ref name="fzs">{{cite web|title=Kanton Sarajevo u brojkama|url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2017/07/Kanton-Sarajevo-u-brojkama.pdf|website=fzs.ba|publisher=Federalni zavod za statistiku|access-date=12. 3. 2018}}</ref> U istom periodu, u 31 srednje škole različitih vrsta bilo je upisano 12.381 učenik.<ref name="fzs"/> === Visokoškolsko obrazovanje === {{Glavni|Univerzitet u Sarajevu|Međunarodni univerzitet u Sarajevu|Sarajevo School of Science and Technology|Međunarodni univerzitet Burch}} [[Datoteka:Sarajevo University building.JPG|mini|250p|Zgrada Univerziteta u Sarajevu]] Grad Sarajevo sjedište je najveće i najstarije visokoškolske ustanove u državi, [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]], te niza drugih visokoškolskih ustanova, čime se svrstava u red najvećih univerzitetskih centara u cijeloj regiji [[Jugoistočna Evropa|jugoistočne Evrope]]. Sarajevski univerzitet osnovan je 1949. godina i čine ga 30 organizacionih jedinica (25 fakulteta i akademija, 5 instituta).<ref name="unsa">{{cite web|title=Univerzitet u brojkama|url=http://www.unsa.ba/univerzitet-u-brojkama|publisher=unsa.ba|access-date=23. 1. 2018|archive-date=12. 1. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180112025924/http://www.unsa.ba/univerzitet-u-brojkama|url-status=dead}}</ref> Studij se izvodi na sva tri ciklusa prema [[Bolonjska deklaracija|Bolonjskom procesu]], na ukupno 518 studijskih programa. Tokom 2016. godine na Univerzitetu su angažirana 877 nastavnika i 429 saradnika a krajem iste godine na univerzitetu je studiralo 30.442 studenta.<ref name="unsa"/> Osim sarajevskog univerziteta u gradu djeluje još nekoliko privatnih univerziteta, između ostalih i [[Međunarodni univerzitet u Sarajevu]] (osnovan 2003), [[Sarajevo School of Science and Technology]] (2004) i [[Međunarodni univerzitet Burch]] (2008). Tokom rata 1993. izgorjela je [[Gradska vijećnica Sarajevo|Nacionalna i Univerzitetska biblioteka]], sa najvećom literarnom zbirkom jugoistočne Evrope. [[Datoteka:Broj studenata u Sarajevu.jpg|mini|400px|Broj studenata u Sarajevu 2000. godine]] Prema podacima iz 2012. u gradu je studiralo 33.435 studenata. === Biblioteke === * Javna ustanova Biblioteka Sarajeva<ref>{{cite web|url=http://www.bgs.ba/aktuelnosti.html|title=Biblioteka Sarajeva|work=bgs.ba|access-date=24. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150810095346/http://bgs.ba/aktuelnosti.html|archive-date=10. 8. 2015|url-status=dead}}</ref> Sopstvene biblioteke imaju svi fakulteti, kao i niz drugih institucija, udruženja i firmi. == Poznate osobe == Sarajevo je grad brojnih poznatih bosanskih pjesnika i mislilaca. Nobelovac [[Ivo Andrić]] je dio svog života proveo u Sarajevu, kao i pjesnici i književnici [[Silvije Strahimir Kranjčević]], [[Isak Samokovlija]], [[Mak Dizdar]], [[Duško Trifunović]] i drugi. Slikari [[Mersad Berber]], [[Safet Zec]], kao i režiser [[Oskar]]ovac [[Danis Tanović]]. Dobitnik [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] za hemiju [[Vladimir Prelog]] rođen je u Sarajevu, kao i književnik i scenarista [[Zlatko Topčić]] te režiseri [[Dino Mustafić]], [[Jasmila Žbanić]], [[Benjamin Filipović]], [[Pjer Žalica]], [[Ademir Kenović]] i [[Emir Kusturica]]. === Ličnosti rođene u Sarajevu === {{Glavni|Spisak poznatih osoba rođenih u Sarajevu}} {{div col||20em}} * [[Abdulah Sidran]], književnik * [[Ademir Kenović]], filmski režiser * [[Mula Mustafa Bašeskija]], ljetopisac, pjesnik, kaligraf i skupljač kulturnog naslijeđa * [[Aleksandar Hemon]], književnik * [[Aleksandar Obradović (književnik)|Aleksandar Obradović]], književnik i slikar * [[Asim Ferhatović]], nogometaš * [[Alen Škoro]], nogometaš * [[Bekim Fehmiu]], pozorišni i filmski glumac * [[Benjamin Filipović]], režiser * [[Boris Nemšić]], preduzetnik, Austrija * [[Boris Novković]], pjevač * [[Boris Tadić]], predsjednik [[Srbija|Srbije]] * [[Braco Dimitrijević]], umjetnik * [[Branko Crvenkovski]], bivši predsjednik [[Makedonija|Makedonije]] * [[Bulend Biščević]], nogometaš * [[David Elazar]], zapovjednik generalštaba izraelske vojske * [[Davorin Popović]], pjevač * [[Dalibor Brozović]], lingvista * [[Dino Mustafić]], režiser * [[Marko Brecelj]], muzičar, umjetnik * [[Đorđe Novković]], kompozitor * [[Džemaludin Mušović]], nogometni igrač i trener * [[Edin Dervišhalidović]], pjevač * [[Edin Džeko]], nogometaš * [[Emir Kusturica]], filmski režiser * [[Ervin Rustemagić]], strip autor, producent, distributer i filmski producent * [[Goran Bregović]], muzičar * [[Hajrudin Varešanović]], pjevač * [[Hans Fronius]], slikar i ilustrator, Austrija * [[Ivica Osim]], nogometni igrač i trener * [[Jadranka Stojaković]], pjevačica i autorica * [[Jasna Diklić]], glumica * [[Jasmila Žbanić]], filmska režiserka * [[Karlo Malý]], biolog i botaničar * [[Kemal Monteno]], pjevač * [[Mario Stanić]], nogometaš * [[Marko Pešić]], košarkaš * [[Mladen Jeličić-Troko]], glumac * [[Mladen Vojičić]] - Tifa, pjevač * [[Momo Kapor]], književnik * [[Miljenko Jergović]], književnik * [[Nenad Kecmanović]], politolog * [[Ognjen Tadić]], političar * [[Petar Rogulja]], hrvatski političar i novinar * [[Pjer Žalica]], režiser * [[Predrag Danilović]], košarkaš * [[Predrag Pašić]], nogometaš * [[Stjepan Kljujić]], političar * [[Vladimir Prelog]], hemičar, dobitnik Nobelove nagrade * [[Vojislav Šešelj]], ratni zločinac, srpski nacionalistički ideolog i političar * [[Vojo Dimitrijević]], slikar * [[Zdravko Čolić]], pjevač * [[Zlatan Filipović]], likovni umjetnik * [[Zlatko Topčić]], književnik i scenarista * [[Željko Bebek]], pjevač * [[Irfan Hozo]], likovni umjetnik, grafičar * [[Edin Numankadić]], umjetnik {{div col end}} === Ličnosti koje su živjele i radile u Sarajevu === {{div col||20em}} * [[Alija Izetbegović]], prvi predsjednik RBiH * [[Ivo Andrić]], književnik, dobitnik Nobelove nagrade * [[Dževad Karahasan]], književnik * [[Skender Kulenović]], književnik * [[Silvije Strahimir Kranjčević]], književnik * [[Tin Ujević]], književnik * [[Branislav Nušić]], književnik * [[Adeline Pauline Irby]], književnica * [[Staka Skenderova]], spisateljica * [[Safet Zec]], akademski slikar * [[Sinan Alimanović]], kompozitor * [[Avdo Smailović]], kompozitor * [[Mersad Berber]], akademski slikar * [[Meša Selimović]], književnik * [[Ahmet Hromadžić]], književnik * [[Ahmed Muradbegović]], književnik * [[Boro Stjepanović]], glumac * [[Admiral Mahić]], pjesnik * [[Bahrudin Čengić]], reditelj * [[Irfan Horozović]], književnik * [[Vitomir Lukić]], književnik * [[Vladimir Premec]], filozof * [[Ilija Ladin]], pjesnik * [[Semezdin Mehmedinović]], književnik * [[Miralem Srkalović|Miralem Lalo Srkalović]], akademski slikar * [[Isak Samokovlija]], književnik * [[Mak Dizdar]], pjesnik * [[Duško Trifunović]], pjesnik * [[Alija Isaković]], književnik i historičar jezika i književnosti * [[Friedrich Katzer]], geolog * [[Viktor Apfelbeck]], entomolog * [[Ivica Matić]], reditelj, scenarist * [[Tvrtko Kulenović]], književnik * [[Vanja Sutlić]], filozof * [[Derviš Sušić]], književnik {{div col end}} == Nagrade i priznanja == {{Glavni|Nagrade i priznanja Grada Sarajeva}} Sarajevo kao glavni grad u državi i centar od historijskog, kulturnog i privrednog značaja ustanovilo je i redovno dodjeljuje različite nagrade i priznanja zaslužnim osobama, kolektivima i institucijama. Pored zasigurno najznačajnije [[Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva|Šestoaprilske nagrade Grada Sarajeva]], koja se dodjeljuje još od 1956. godine u nekoliko kategorija, Grad Sarajevo dodjeljuje još i nagrade ''[[Sarajevska pahuljica]]'' (od 2014), ''[[Graham Bamford]]'' (od 2013) i ''[[Slovo Makovo – Mak Dizdar]]'' od 2017. godine.<ref name="nagrade i priznanja">{{cite web |title=Nagrade i priznanja Grada Sarajeva |url=http://sarajevo.ba/nagrade-i-priznanja/ |website=sarajevo.ba |access-date=7. 4. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190315234504/http://sarajevo.ba/nagrade-i-priznanja/ |archive-date=15. 3. 2019 |url-status=dead }}</ref> Pored nagrada, Grad Sarajevo dodjeljuje još i priznanja: ''[[Ključ Grada Sarajeva]]'', ''[[Počasni građanin grada Sarajeva]]'', ''[[Plaketa Grada Sarajeva]]'' i ''[[Zahvalnica Grada Sarajeva]]''.<ref name="nagrade i priznanja"/> === Šestoaprilska nagrada === {{Glavni|Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva}} Predstavlja najznačajniju nagradu koju Grad Sarajevo dodjeljuje istaknutim pojedincima, grupama i kolektivima za značajna ostvarenja i dostignuća na različitim poljima ljudskog djelovanja. Dodjeljuje se u tri kategorije, kao pojedinačna, grupna i kolektivna nagrada. Prvi put je dodijeljena na dan Sarajeva 1956. godine i to Voji Dimitrijeviću (u pojedinačnoj kategoriji) i Andriji-Šain Čačinu i Marijanu Baldazaru kao grupna nagrada. Kolektivna nagrada se dodjeluje periodično istaknutim kolektivima i institucijama a prvi put je dodijeljana 1961. godine [[Pozorište lutaka Sarajevo|Pozorištu lutaka Sarajevo]]. === Počasni građanin === {{Glavni|Počasni građanin grada Sarajeva}} Priznanje ''Počasni građanin Grada Sarajeva'' se dodjeljuje građanima [[BiH|Bosne i Hercegovine]] koji su se naročito istakli u razvoju Grada, unaprijeđenju međunarodne saradnje i očuvanju [[mir]]a u zemlji i inostranstvu ili stranim državljanima koji su ostvarili naročit doprinos razvoju i afitrmaciji Grada te razvoju međunarodnih i međuljudskih odnosa na načelima [[solidarnost]]i, [[demokratija|demokratičnosti]], [[humanost]]i i [[tolerancija|tolerancije]] među ljudima.<ref>{{Cite web |url=http://www.sarajevo.ba/ba/article.php?pid=31 |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 4. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101128195855/http://sarajevo.ba/ba/article.php?pid=31 |archive-date=28. 11. 2010 |url-status=dead }}</ref> == Međunarodni odnosi == === Gradovi prijatelji === Prijateljske odnose Sarajevo je uspostavilo sa sljedećim gradovima:<ref>{{cite web|title=Međunarodna saradnja - gradovi prijatelji|url=https://sarajevo.ba/medunarodna-saradnja/gradovi-prijatelji/|website=sarajevo.ba|access-date=23. 1. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190207235415/http://sarajevo.ba/medunarodna-saradnja/gradovi-prijatelji/|archive-date=7. 2. 2019|url-status=dead}}</ref> {{div col||20em}} * [[Zagreb]], [[Hrvatska]] <small>''(od 2001)''</small> * [[Ljubljana]], [[Slovenija]] <small>''(od 2002)''</small> * [[Salt Lake City]], [[Utah]], [[SAD]] <small>''(od 2002)''</small> * [[Kairo]], [[Egipat]] <small>''(od 2006)''</small> * [[Dubrovnik]], Hrvatska <small>''(od 2006)''</small> * [[Konya]], [[Turska]] <small>''(od 2007)''</small> * [[Vukovar]], Hrvatska <small>''(od 2011)''</small> * [[Bad Ischl]], [[Austrija]] <small>''(od 2016)''</small> * [[Hirošima]], [[Japan]] <small>''(od 2017)''</small> * [[Moskva]], [[Rusija]] <small>''(od 2017)''</small> * [[Beograd]], [[Srbija]] <small>''(od 2017)''</small> {{div col end}} === Gradovi pobratimi === Grad Sarajevo je uspostavilo pobratimske odnose sa mnogim gradovima svijeta.<ref>{{cite web |title=Međunarodna saradnja - gradovi pobratimi |url=https://sarajevo.ba/medunarodna-saradnja/gradovi-pobratimi/ |website=sarajevo.ba |access-date=22. 1. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190117001810/http://sarajevo.ba/medunarodna-saradnja/gradovi-pobratimi/ |archive-date=17. 1. 2019 |url-status=dead }}</ref> {{div col||20em}} * [[Coventry]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] <small>''(od 1957)''</small> * [[Tlemcen]], [[Alžir]] <small>''(od 1964)''</small> * [[Baku]], [[Azerbejdžan]] <small>''(od 1972)''</small> * [[Magdeburg]], [[Njemačka]] <small>''(od 1972)''</small> * [[Friedrichshafen]], Njemačka <small>''(od 1972)''</small> * [[Napulj]], [[Italija]] <small>''(od 1976)''</small> * [[Tripoli]], [[Libija]] <small>''(od 1976)''</small> * [[Ferrara]], Italija <small>''(od 1978)''</small> * [[Bursa]], [[Turska]] <small>''(od 1979)''</small> * [[Innsbruck]], [[Austrija]] <small>''(od 1980)''</small> * [[Tianjin]], [[Kina]] <small>''(od 1981)''</small> * [[Wolfsburg]], Njemačka <small>''(od 1985)''</small> * [[Calgary]], [[Kanada]] <small>''(od 1986)''</small> * [[Venecija]], Italija <small>''(od 1994)''</small> * [[Collegno]], Italija <small>''(od 1994)''</small> * [[Ankara]], Turska <small>''(od 1994)''</small> * [[Budimpešta]], [[Mađarska]] <small>''(od 1995)''<ref>{{cite web|title=Sister City - Budapest|publisher=Official website of New York City|url=http://www.nyc.gov/html/unccp/scp/html/sc/budapest_main.shtml|access-date=14. 5. 2008|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20080421215230/http://www.nyc.gov/html/unccp/scp/html/sc/budapest_main.shtml|archive-date=21. 4. 2008|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|title=Sister cities of Budapest|language=hu|publisher=Official Website of Budapest|url=http://www.budapest.hu/engine.aspx?page=20030224-cikk-testvervarosok|access-date=31. 1. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20050309070457/http://www.budapest.hu/engine.aspx?page=20030224-cikk-testvervarosok|archive-date=9. 3. 2005|url-status=dead}}</ref></small> * [[Serre Chevalier]], [[Francuska]] <small>''(od 1995)''</small> * [[Prato]], Italija <small>''(od 1995)''</small> * [[Tirana]], [[Albanija]] <small>''(od 1996)''</small> * [[Istanbul]], Turska <small>''(od 1997)''<ref>{{cite web|url=http://www.greatistanbul.com/sister_cities.htm|title=Sister Cities of Istanbul|access-date=8. 9. 2007|language=en|archive-date=17. 1. 2010|archive-url=https://www.webcitation.org/5mq0Igk9U?url=http://www.greatistanbul.com/sister_cities.htm|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.radikal.com.tr/haber.php?haberno=94185|publisher=Radikal|language=tr|date=3. 11. 2003|quote=49 sister cities in 2003|title=İstanbul'a 49 kardeş|last=Erdem|first=Selim Efe}}</ref></small> * [[Stockholm]], [[Švedska]] <small>''(od 1997)''</small> * [[Kuvajt (grad)|Kuvajt]], [[Kuvajt]] <small>''(od 1998)''</small> * [[Dayton]], [[Ohio]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] <small>''(od 1999)''</small> * [[Barcelona]], [[Španija]] <small>''(od 2000)''<ref name="Barcelona">{{cite web|url=http://w3.bcn.es/XMLServeis/XMLHomeLinkPl/0,4022,229724149_257215678_1,00.html|title=Official Barcelona Website: ''Sister Cities''|access-date=11. 11. 2008|publisher=Ajuntament de Barcelona 1995-2008|language=es|archive-url=https://web.archive.org/web/20100106163853/http://w3.bcn.es/XMLServeis/XMLHomeLinkPl/0,4022,229724149_257215678_1,00.html|archive-date=6. 1. 2010|url-status=dead}}</ref></small> * [[Madrid]], Španija <small>''(od 2007)''</small> * [[Pula]], [[Hrvatska]] <small>''(od 2012)''</small> * [[Teheran]], [[Iran]] <small>''(od 2016)''</small> * [[Skoplje]], [[Makedonija]] <small>''(od 2017)''</small> * [[Doha]], [[Katar]] <small>''(od 2018)''</small> * [[Izmir]], Turska <small>''(od 2022)''</small> * [[Podgorica]], [[Crna Gora]] <small>''(od 2022)''</small> {{div col end}} == Također pogledajte == {{Portal|Bosna i Hercegovina}} * [[Spisak gradonačelnika Sarajeva]] * [[Počasni doktori nauka Univerziteta u Sarajevu]] * [[Spisak nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u Sarajevu]] * [[Apel sarajevskih intelektualaca svjetskoj savjesti]] == Reference == {{Refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat}} {{Wikivoyage}} {{Wikicitat}} {{Wikivijesti|Category:Sarajevo|Sarajevo}} * [http://www.sarajevo.ba Službene stranice grada] {{bs simbol}} * [http://www.sarajevo-tourism.com Stranica turističke zajednice] {{bs simbol}} {{en simbol}} * [https://web.archive.org/web/20130519011211/http://navigator.ba/maps/sarajevo/dispmap.php Interaktivna mapa Sarajeva] {{bs simbol}} * [http://www.rutmap.ba/ Rutmap.ba - mapa Sarajeva] * [[Miljenko Jergović]],[https://web.archive.org/web/20130522141940/http://bhdani.com/arhiva/105/citanka05.htm Historijska čitanka] BH dani broj 105, 4. 6. 1999 {{Geografska lokacija |Centar = Sarajevo |Sjever = [[Zenica]], [[Doboj]] |Sjeveroistok = [[Tuzla]], [[Bijeljina]], [[Brčko]] |Istok = [[Goražde]], [[Višegrad]] |Jugoistok = [[Foča (RS)|Foča]] |Jug = [[Trebinje]] |Jugozapad = [[Konjic]], [[Mostar]], [[Neum]] |Zapad = [[Bugojno]], [[Livno]] |Sjeverozapad = [[Travnik]], [[Banja Luka]], [[Bihać]] }} {{Sarajevo}} {{Općine u Sarajevu}} {{Sarajevska naselja}} {{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}} {{Gradovi domaćini ZOI-a}} {{Glavni gradovi evropskih država}} {{Istaknuti članak}}{{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Glavni gradovi evropskih država]] [[Kategorija:Sarajevo|*]] [[Kategorija:Službeni gradovi Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Gradovi u Federaciji Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Gradovi u Kantonu Sarajevo]] l2ikrnbn047nyp2bnrf7lhl67jnqp4e Zagreb 0 1098 3729948 3603717 2025-06-25T20:15:43Z 46.188.159.76 3729948 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u Hrvatskoj <!-- *** Gornji dio *** --> |ime = Zagreb |vrsta = Grad <!-- *** Ime **** --> |službeni naziv = Grad Zagreb |slogan = |nadimak = <!-- *** Slika *** --> |slika = Montage of major Zagreb landmarks.jpg |opis_slike = Zagreb, kolaž |dimenzija_slike = <!-- *** Simboli *** --> |zastava = Flag of Zagreb.svg |grb = Coat of arms of Zagreb.svg <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> |županija = [[Datoteka:Flag of Zagreb.svg|20px|border]] [[Grad Zagreb]] |općina = |općina1 = |općina2 = |općina3 = |općina4 = |općina5 = |općina6 = |općina7 = |općina8 = |općina9 = |općina10 = <!-- *** Položaj *** --> | širina_stepeni = 45| širina_minuta = 48| širina_sekundi = 46| širina_SJ = N | dužina_stepeni = 15| dužina_minuta = 58| dužina_sekundi = 39| dužina_IZ = E |najveća tačka = |najveća tačka metara = 133 <!-- *** Površina *** --> |površina grad = |površina općina = 641.00 <!-- *** Stanovništvo *** --> |stanovništvo općina = 767131 |stanovništvo grad = 663592 |stanovništvo ukupno = |stanovništvo godina = [[2021.]] |stanovništvo općina godina = |gustoća = |gustoća općina = 1232.47 <!-- *** Historija i administracija *** --> |osnovano = |gradonačelnik = Tomislav Tomašević |gradonačelnik stranka = Možemo! <!-- *** Kod *** --> |poštanski broj = 10000 |pozivni broj = (+385) 1 <!-- *** Karta *** --> | karta_lokacija = Hrvatska | opis_karte = <!-- *** Web stranice *** --> | web stranice = [http://www.zagreb.hr/ Grad Zagreb] <!-- *** Bilješka *** --> |bilješka = }} [[Datoteka:Zagreb trg bana Jelačića.jpg|280px|mini|Zagreb, centralni gradski trg [[Ban Jelačić|Bana Jelačića]]]] '''Zagreb''' je najveći i [[glavni grad]] [[Hrvatska|Republike Hrvatske]], a istovremeno i (jedini grad u kojem kifla[ Ivan kos iz zapruđa] pusi kurceve za đabe i voli kad mu se svrsi u oko)najstarijih evropskih gradova – 1994. proslavio je 900. godišnjicu prvog pisanog dokumenta s njegovim imenom. == Historija == U pisanim izvorima se spominje već 1094. prilikom osnivanja biskupije, danas Nadbiskupije zagrebačke sa sjedištem na Kaptolu. Za Zagreb je naročito važna i 1242. godina, kada je Gradec dobio povelju Zlatnu bulu od kralja [[Bela IV|Bele IV]], koji ga je time proglasio slobodnim kraljevskim gradom u znak zahvalnosti što su mu Zagrepčani pružili gostoprimstvo i zaštitu pred najezdom [[Tatari|Tatara]]. Prema legendi tom prilikom Bela je ostavio gradu i jedan top pod uslovom da se svaki dan iz njega puca kako ne bi zahrđao. Tako se grički top svaki dan oglašava tačno u podne, službeno od 1. januara 1877. Od utvrde Gradec do danas su sačuvana [[Kamenita vrata]], tu je i stara gornjogradska jezgra s crkvom sv. Marka i najljepša zagrebačka barokna crkva sv. Katarine. Česti i dugotrajni sukobi Kaptola i Gradeca oko lokalnog trgovanja i politička zavisnost Hrvatske u prošlosti su kočile jači razvoj Zagreba u političko i privredno središte. Sukobi se vremenom stišavaju, a 1850. grad biva ujedinjen u jedinstvenu cjelinu s prvim gradonačelnikom Josipom Kamaufom. U međuvremenu [[Jezuiti|isusovci]] osnivaju prvu gimnaziju (1607) i prvu štampariju (1664), a grad dobija i univerzitet 1669. Prve novine na [[hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]] (kajkavsko narječje) u Zagrebu pokreće [[Ljudevit Gaj]]. Prva [[željeznica|željeznička]] linija ([[Zidani Most (Laško)|Zidani Most]] – Zagreb – [[Sisak]]) uspostavljena je 1862, nakon još jedne godine proradila je plinara, a zatim i prva telefonska linija 1881. Krajem 19. stoljeća Zagreb se širi i razvija: stiže prvi tramvaj na konjsku vuču, uspinjača, svečano je otvorena zgrada HNK. Od 1921. do 1931. broj stanovnika porastao je za 70%, što je najveći demografski porast u historiji grada. Godine 1926. u gradu počinje raditi prva radiostanica u ovom dijelu [[Evropa|Evrope]], 1947. održana je sajamska priredba [[Zagrebački velesajam]], a krajem 1950-ih i prvi [[Zagrebfest|Festival Zagreb]]. Godine 1961. otvara se zagrebački aerodrom u naselju Pleso, 1975. otvoren je hotel "Intercontinental", 1987. grad je domaćin [[Univerzijada|Univerzijade]]. Zagreb je važan i u međunarodnom trgovinskom poslovnom svijetu, što se najbolje ogleda u aktivnostima Zagrebačkog velesajma. Željeznička i autobuska stanica te [[Aerodrom "Franjo Tuđman"|aerodrom Pleso]] najprometniji su u Hrvatskoj. Zagreb je i vodeći zdravstveni centar u Hrvatskoj. Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj bio je u sastavu užeg područja Grada Zagreba. == Geografija == Smješten je u podnožju [[Medvednica|Medvednice]], duž [[Sava|Save]], a istočno od centra grada prolazi [[16. meridijan (istok)|16. meridijan]]. Sastoji se iz Gornjeg grada (historijskog središta grada), Donjeg grada (izgrađen početkom 19. stoljeća) i [[Novi Zagreb|Novog Zagreba]] (izgrađen poslije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]). Prema sjeveru Medvednice nalazi se [[Zagorje (Hrvatska)|Zagorje]], poznato po šumama, vinogradima i dvorcima. U privrednom i poslovnom središtu Zagreba radi gotovo 1.000.000 stanovnika. Zagreb je političko i administrativno središte Hrvatske, u kojem je sjedište [[Hrvatski sabor|Sabora]], [[Predsjednik Republike Hrvatske|predsjednika]] i [[Vlada Hrvatske|Vlade]]. Nalazi se u jugozapadnom, rubnom dijelu velike Panonske zavale, a obuhvata područje između Medvednice na sjeveru i cestovne obilaznice na jugu te [[Podsused]]a na zapadu i [[Sesvete|Sesveta]] na istoku. Smješten na raskršću cestovnih i željezničkih saobraćajnica, Zagreb je i važan industrijski centar [[jugoistočna Evropa|jugoistočne Evrope]]. [[Industrija]] obuhvata hemijsku, prehrambenu i mašinsku. === Ptice === Na području Zagreba zabilježeno je 100 vrsta gnjezdarica (najbrojnije su [[pjevice]] s 57 vrsta), 6 vrsta [[grabljivica]], 7 vrsta [[djetlić]]a, 16 vrsta [[močvarica]] i 14 vrsta iz ostalih [[Porodica (taksonomija)|porodica]]. Više od 30 vrsta prica imaju [[Maksimir]], [[Jarun]], [[Savica]], [[Bundek]] i [[Tuškanac]].<ref>Vedran Lucić, [http://www.ptice.net/izdan-atlas-ptica-gnjezdarica-grada-zagreba/ Objavljen Atlas ptica gnjezdarica grada Zagreba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220107230200/http://www.ptice.net/izdan-atlas-ptica-gnjezdarica-grada-zagreba/ |date=7. 1. 2022 }}, Ptice.net, pristupljeno 23. maja 2021.</ref> ==== Popis gnjezdarica ==== {{Div col|cols=4}} * ''[[Accipiter gentilis]]'' – jastreb * ''[[Accipiter nisus]]'' – kobac * ''[[Acrocephalus arundinaceus]]'' – veliki trstenjak * ''[[Acrocephalus palustris]]'' – trstenjak mlakar * ''[[Aegithalos caudatus]]'' – dugorepa sjenica * ''[[Alauda arvensis]]'' – poljska ševa * ''[[Alcedo atthis]]'' – vodomar * ''[[Anas platyrhynchos]]'' – divlja patka * ''[[Apus apus]]'' – čiopa * ''[[Asio otus]]'' – mala ušara * ''[[Buteo buteo]]'' – škanjac * ''[[Carduelis carduelis]]'' – češljugar * ''[[Carduelis chloris]]'' – zelendur * ''[[Carduelis cannabina]]'' – juričica * ''[[Certhia brachydactyla]]'' – dugokljuni puzavac * ''[[Charadrius dubius]]'' – kulik sljepčić * ''[[Chlidonias hybridus]]'' – bjelobrada čigra * ''[[Ciconia ciconia]]'' – roda * ''[[Cinclus cinclus]]'' – vodenkos * ''[[Coccothraustes coccothraustes]]'' – batokljun * ''[[Columba livia|Columba livia forma domestica]]'' – gradski golub * ''[[Columba palumbus]]'' – golub grivnjaš * ''[[Corvus cornix]]'' – siva vrana * ''[[Corvus frugilegus]]'' – gačac * ''[[Corvus monedula]]'' – čavka * ''[[Coturnix coturnix]]'' – prepelica * ''[[Crex crex]]'' – kosac * ''[[Cuculus canorus]]'' – kukavica * ''[[Cyanistes caeruleus]]'' – plavetna sjenica * ''[[Cygnus olor]]'' – crvenokljuni labud * ''[[Delichon urbicum]]'' – piljak * ''[[Dendrocopos major]]'' – veliki djetlić * ''[[Dendrocopos medius]]'' – crvenoglavi djetlić * ''[[Dendrocopos minor]]'' – mali djetlić * ''[[Dryocopus martius]]'' – crna žuna * ''[[Emberiza citrinella]]'' – žuta strnadica * ''[[Erithacus rubecula]]'' – crvendać * ''[[Falco peregrinus]]'' – sivi sokol * ''[[Falco subbuteo]]'' – sokol lastavičar * ''[[Falco tinnunculus]]'' – vjetruša * ''[[Ficedula albicollis]]'' – bjelovrata muharica * ''[[Fringilla coelebs]]'' – zeba * ''[[Fulica atra]]'' – liska * ''[[Galerida cristata]]'' – kukmasta ševa * ''[[Gallinula chloropus]]'' – mlakuša * ''[[Garrulus glandarius]]'' – šojka * ''[[Hirundo rustica]]'' – lastavica * ''[[Ixobrychus minutus]]'' – čapljica voljak * ''[[Jynx torquilla]]'' – vijoglav * ''[[Lanius collurio]]'' – rusi svračak * ''[[Larus ridibundus]]'' – riječni galeb * ''[[Lophophanes cristatus]]'' – kukmasta sjenica * ''[[Luscinia megarhynchos]]'' – slavuj * ''[[Merops apiaster]]'' – pčelarica * ''[[Motacilla alba]]'' – bijela pastirica * ''[[Motacilla cinerea]]'' – gorska pastirica * ''[[Motacilla flava]]'' – žuta pastirica * ''[[Muscicapa striata]]'' – siva muharica * ''[[Netta rufina]]'' – patka gogoljica * ''[[Oenanthe oenanthe]]'' – sivkasta bjeloguza * ''[[Oriolus oriolus]]'' – vuga * ''[[Otus scops]]'' – ćuk * ''[[Parus major]]'' – velika sjenica * ''[[Passer domesticus]]'' – vrabac * ''[[Passer montanus]]'' – poljski vrabac * ''[[Perdix perdix]]'' – trčka * ''[[Phasianus colchicus]]'' – fazan * ''[[Phylloscopus collybita]]'' – zviždak * ''[[Phylloscopus sibilatrix]]'' – šumski zviždak * ''[[Phoenicurus ochruros]]'' – mrka crvenrepka * ''[[Phoenicurus phoenicurus]]'' – šumska crvenrepka * ''[[Pica pica]]'' – svraka * ''[[Picus canus]]'' – siva žuna * ''[[Picus viridis]]'' – zelena žuna * ''[[Podiceps cristatus]]'' – ćubasti gnjurac * ''[[Poecile palustris]]'' – crnoglava sjenica * ''[[Periparus ater]]'' – jelova sjenica * ''[[Regulus regulus]]'' – zlatoglavi kraljić * ''[[Remiz pendulinus]]'' – sjenica mošnjarka * ''[[Riparia riparia]]'' – bregunica * ''[[Saxicola rubetra]]'' – smeđoglavi batić * ''[[Saxicola torquatus]]'' – crnoglavi batić * ''[[Serinus serinus]]'' – žutarica * ''[[Sitta europaea]]'' – brgljez * ''[[Sterna albifrons]]'' – mala čigra * ''[[Sterna hirundo]]'' – crvenokljuna čigra * ''[[Streptopelia decaocto]]'' – gugutka * ''[[Streptopelia turtur]]'' – grlica * ''[[Strix aluco]]'' – šumska sova * ''[[Sturnus vulgaris]]'' – čvorak * ''[[Sylvia atricapilla]]'' – crnokapa grmuša * ''[[Sylvia communis]]'' – grmuša pjenica * ''[[Sylvia curruca]]'' – grmuša čevrljinka * ''[[Sylvia nisoria]]'' – pjegava grmuša * ''[[Tachybaptus ruficollis]]'' – mali gnjurac * ''[[Turdus merula]]'' – kos * ''[[Turdus philomelos]]'' – drozd cikelj * ''[[Turdus viscivorus]]'' – drozd imelaš * ''[[Troglodytes troglodytes]]'' – palčić * ''[[Vanellus vanellus]]'' – vivak {{Div col end}} == Klima == Staro jezgro grada Zagreba leži na 122 m [[nadmorska visina|nadmorske visine]] i ima prosječnu godišnju temperaturu 12&nbsp;°C. ==Gradske četvrti== {| class="wikitable sortable" |- ! Gradska četvrt || Br. stanovnika (popis [[2021.]]) |- | Brezovica || 12.046 |- | Črnomerec || 38.084 |- | Donja Dubrava || 33.537 |- | Donji Grad || 31.209 |- | Gornja Dubrava || 58.255 |- | Gornji Grad–Medveščak || 26.423 |- | Maksimir || 47.356 |- | Novi Zagreb–istok || 55.898 |- | Novi Zagreb–zapad || 63.917 |- | Peščenica–Žitnjak || 53.023 |- | Podsljeme || 18.974 |- | Podsused–Vrapče || 44.910 |- | Sesvete || 70.800 |- | Stenjevec || 53.862 |- | Trešnjevka–jug || 65.324 |- | Trešnjevka–sjever || 52.974 |- | Trnje || 40.539 |- | '''ukupno''' || 767.131 |- |} ==Stanovništvo== {{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Zagreb)}} Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Zagreb)|popisu stanovništva 2021.]] Grad Zagreb imao je 767.131 stanovnika, od čega u samom Zagrebu 663.592. === Grad Zagreb === {| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;" |- ! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref name=autogenerated1>[http://www.dzs.hr Republika Hrvatska – Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.–2001.]</ref> |- | [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]] |- | 48.266 || 54.761 || 67.188 || 82.848 || 111.565 || 136.351 || 167.765 || 258.024 || 356.529 || 393.919 || 478.076 || 629.896 || 723.065 || 777.826 || 779.145 || 790.017 || 767.131 |} <small>'''Napomena''': ''Nastao iz stare općine Grad Zagreb.''</small> === Zagreb (naseljeno mjesto) === {| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;" |- ! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref name=autogenerated1/> |- | [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]] |- | 32.203 || 37.001 || 48.136 || 60.910 || 87.239 || 109.029 || 140.815 || 227.838 || 325.223 || 361.564 || 442.768 || 579.943 || 656.380 || 706.770 || 691.724 || 688.163 || 663.592 |} <small>'''Napomena''': ''Naselje '''Zagreb''' povećano je 1981. pripajanjem naselja '''Branovec''', '''Čučerje''', '''Čugovec''', '''Dankovec''', '''Degidovec''', '''Granešina''', '''Jalševec''', '''Medvedski Breg''', '''Miroševec''', '''Novaki Granešinski''', '''Novoselec Granešinski''', '''Oporovec''', '''Pionirski Grad''', '''Podbrežje''', '''Slanovec''' i '''Trstenik''', koja su prestala postojati. Za ta bivša naselja sadrži podatke od 1857. do 1971, osim za bivše naselje '''Pionirski Grad''' za koje sadrži podatke od 1953. do 1971. U 1991. naselje '''Zagreb''' također je povećano pripajanjem naselja '''Blato''', '''Glogovec Zaprudski''', '''Hrelići''', '''Jakuševec''', '''Klara''', '''Otočec Zaprudski''', '''Otok Zaprudski''' i '''Remetinec Stupnički'''. Za ta bivša naselja sadrži podatke od 1857. do 1981. Nenaseljeni dijelovi naselja '''Hrelići''' i '''Jakuševec''' pripojeni su naselju [[Veliko Polje (Zagreb)|Veliko Polje]], a naselja '''Klara''' naselju [[Donji Čehi]]. U 1991. naselje je povećano pripajanjem dijelova područja naselja [[Botinec]] i [[Buzin (Zagreb)|Buzin]], u kojima je sadržan dio podataka od 1857. do 1981., dijela naselja [[Gornji Čehi]], u kojem je sadržan dio podataka od 1857. do 1961., dijela naselja [[Lučko]], u kojem je sadržan dio podataka od 1857. do 1971., i nenaseljenog dijela područja naselja [[Zadvorsko]]. Naselje '''Zagreb''' sadrži podatke i za bivša naselja [[Bačun]], [[Bidrovec]], '''Bijenik''', '''Bizek''', '''Bliznec''', '''Borčec''', '''Borongaj''', '''Črnomerec''', '''Čulinec''', '''Dedići''', [[Dešćevec]], '''Dolec''', '''Dolje''', '''Dolje Podsusedsko''', '''Donje Vrapče''', '''Donji Bukovec''', [[Donji Markuševec]], [[Dubrava Markuševečka]], '''Frateršćica''', '''Goljak''', '''Gorenci''', '''Gornja Kustošija''', '''Gornje Vrapče''', '''Gornji Bukovec''', [[Gornji Markuševec]], '''Gornji Stenjevec''', '''Gračani''', '''Horvati''', '''Jačkovina''', '''Jagodišće''', '''Jankomir''', '''Jarek Podsusedski''', '''Jarun''', '''Kostanjek''', '''Krvarići''', '''Kustošija''', '''Lašćina''', '''Lisičina''', '''Lukšići''', '''Ljubljanica''', '''Mikulići''', '''Mlinovi''', '''Opatovina''', '''Perjavica''', '''Petruševec''', '''Podsused''', [[Popovec (bivše naselje)|Popovec]], '''Prečko''', '''Remete''', '''Resnički Gaj''', '''Resnik''', '''Retkovec''', '''Rudeš''', '''Stenjevec''', '''Šestine''', '''Šestinski Kraljevec''', '''Špansko''', [[Štefanovec]], [[Trnava (Zagreb)|Trnava]], '''Trnava Resnička''', [[Vidovec (Zagreb)|Vidovec]], '''Vrapče''', '''Vukomerec''' i [[Žitnjak]], koja su u pojedinim razdobljima bila iskazivana kao samostalna naselja.''</small> === Popis 1991. === {{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Zagreb (uže područje))}} Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Zagreb (uže područje))|popisu stanovništva 1991]], naseljeno mjesto Zagreb imalo je 706.770 stanovnika sljedećeg nacionalnog sastava: {| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;" |- ! colspan="1" | Zagreb |- | 1991. |- | {{Tortni grafikon | thumb = center | caption=ukupno: 706,770 | label1 = [[Hrvati]] 594,323 | value1 = 84.09 | color1 = #4169E1 | label2 = [[Srbi]] 44,384 | value2 = 6.27 | color2 = #FF0000 | label3 = [[Jugoslaveni]] 14,218 | value3 = 2.01 | color3 = #8B008B | label4 = [[Bošnjaci|Muslimani]] 11,247 | value4 = 1.59 | color4 = #228B22 | label5 = [[Slovenci]] 6,299 | value5 = 0.89 | color5 = #FF55A3 | label6 = [[Albanci]] 2,526 | value6 = 0.35 | color6 = #4B3621 | label7 = [[Crnogorci]] 2,332 | value7 = 0.32 | color7 = #C19A6B | label8 = [[Makedonci]] 1,707 | value8 = 0.24 | color8 = #FF7E00 | label9 = [[Mađari]] 1,033 | value9 = 0.14 | color9 = #665D1E | label10 = [[Česi]] 973 | value10 = 0.13 | color10 = #B94E48 | label11 = [[Romi]] 902 | value11 = 0.12 | color11 = #91A3B0 | label12 = [[Jevreji]] 392 | value12 = 0.05 | color12 = #F0DC82 | label13 = [[Nijemci]] 296 | value13 = 0.04 | color13 = #BDB76B | label14 = [[Italijani]] 261 | value14 = 0.03 | color14 = #007FFF | label15 = [[Ukrajinci]] 249 | value15 = 0.03 | color15 = #7FFF00 | label16 = [[Rusi]] 214 | value16 = 0.03 | color16 = #F400A1 | label17 = [[Slovaci]] 203 | value17 = 0.02 | color17 = #9966CC | label18 = [[Bugari]] 144 | value18 = 0.02 | color18 = #FF9966 | label19 = [[Poljaci]] 127 | value19 = 0.01 | color19 = #800020 | label20 = [[Rusini]] 117 | value20 = 0.01 | color20 = #00416A | label21 = [[Rumuni]] 105 | value21 = 0.01 | color21 = #08E8DE | label22 = [[Turci]] 77 | value22 = 0.01 | color22 = #006A4E | label23 = [[Grci]] 68 | value23 = 0.00 | color23 = #0087BD | label24 = [[Austrijanci]] 56 | value24 = 0.00 | color24 = #9F8170 | label25 = [[Vlasi]] 7 | value25 = 0.00 | color25 = #96C8A2 | label26 = ostali 621 | value26 = 0.08 | color26 = #FFBF00 | label27 = neopredijeljeni 14,498 | value27 = 2.05 | color27 = #C154C1 | label28 = region. opr. 1,297 | value28 = 0.18 | color28 = #66424D | label29 = nepoznato 8,094 | value29 = 1.14 | color29 = #A2A2D0 }} |- |} ===Popis 1910. === {| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;" |- ! colspan="2" | Zagreb |- | '''jezik''' || '''vjera''' |- | {{Tortni grafikon | thumb = center | caption=ukupno: 109,029 | label1 = [[Hrvatski jezik|Hrvatski]] 88,595 | value1 = 81.25 | color1 = #4169E1 | label2 = [[Slovenski jezik|Slovenski]] 5,469 | value2 = 5.01 | color2 = #FF55A3 | label3 = [[Njemački jezik|Njemački]] 4,512 | value3 = 4.13 | color3 = #BDB76B | label4 = [[Mađarski jezik|Mađarski]] 4,104 | value4 = 3.76 | color4 = #665D1E | label5 = [[Srpski jezik|Srpski]] 4,024 | value5 = 3.69 | color5 = #FF0000 | label6 = [[Češki jezik|Češki]] 1,234 | value6 = 1.13 | color6 = #B94E48 | label7 = [[Italijanski jezik|Italijanski]] 338 | value7 = 0.31 | color7 = #007FFF | label8 = [[Slovački jezik|Slovački]] 134 | value8 = 0.12 | color8 = #9966CC | label9 = [[Rusinski jezik|Rusinski]] 46 | value9 = 0.04 | color9 = #00416A | label10 = [[Rumunski jezik|Rumunski]] 22 | value10 = 0.02 | color10 = #08E8DE | label11 = ostali 551 | value11 = 0.50 | color11 = #A2A2D0 }} | {{Tortni grafikon | thumb = center | caption=ukupno: 109,029 | label1 = [[Rimokatolička crkva|Rimokatolici]] 98,998 | value1 = 90.79 | color1 = #4169E1 | label2 = [[Judaizam|Jevreji]] 4,275 | value2 = 3.92 | color2 = #FFBF00 | label3 = [[Pravoslavna crkva|Pravoslavci]] 4,201 | value3 = 3.85 | color3 = #FF0000 | label4 = [[Luteranizam|Luterani]] 598 | value4 = 0.54 | color4 = #551B8C | label5 = [[Kalvinizam|Kalvinisti]] 552 | value5 = 0.50 | color5 = #84DE02 | label6 = [[Grkokatolička crkva|Grkokatolici]] 330 | value6 = 0.30 | color6 = #592720 | label7 = ostali 75 | value7 = 0.06 | color7 = #A2A2D0 | label8 = - | value8 = - | color8 = - | label9 = - | value9 = - | color9 = - | label10 = - | value10 = - | color10 = - | label11 = - | value11 = - | color11 = - }} |} === Univerzitet === {{Glavni|Univerzitet u Zagrebu}} Univerzitet u Zagrebu (''Sveučilište'') drugi je najstariji u Hrvatskoj, osnovan nakon zadarskog (1396), i među najstarijima u Evropi. Osnovan je 1669. Do danas je na njemu diplomiralo više od 200.000 studenata, magistriralo više od 18.000 i doktoriralo više od 8.000. Naučno-nastavni i umjetnički rad obavlja se na 28 fakulteta, tri umjetničke akademije, stručnoj – Učiteljskoj akademiji i univerzitetskom studiju – Hrvatskim studijima. Pri Sveučilištu djeluju 33 visoka učilišta. === Naučne institucije === U Zagrebu djeluju 22 instituta na područjima društvenih i prirodnih nauka. Najpoznatija ustanova na području prirodnih nauka jest [[Institut "Ruđer Bošković"]], društvenih nauka [[Institut "Ivo Pilar"]], a naučni rad u okviru humanističkih nauka predvode Hrvatski institut za povijest, Institut za povijest umjetnosti i Institut za arheologiju. Zagreb je sjedište [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti]] (HAZU; nekad JAZU), koju je 1866. osnovao đakovački biskup [[Josip Juraj Strossmayer]]. === Srednje škole i gimnazije === U Zagrebu djeluje 100 srednjih škola, od čega je 31 gimnazija. == Galerija == <gallery mode="packed" heights="120px"> Datoteka:Kamenita vrata N.jpg|[[Kamenita vrata]] Datoteka:Zagreb Lotrščak Tower 1.jpg|Kula [[Lotrščak]] Datoteka:HNK_Zagreb_by_night.jpg|Zgrada [[Hrvatsko narodno pozorište (Zagreb)|Hrvatskog narodnog pozorišta]] Datoteka:Banski dvori.jpg|[[Banski dvori]] Datoteka:The Zagreb Chatedral 2.jpg|[[Zagrebačka katedrala]] Datoteka:Mirogoj Cemetery Front.jpg|Ulaz u groblje [[Mirogoj]], izgrađeno 1876. Datoteka:Croatian Academy of Science and Arts.JPG|Zgrada [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|HAZU-a]] Datoteka:Zagreb Glavni kolodvor 1.JPG|Zgrada glavne željezničke stanice Datoteka:Zagreb Ilica.jpg|Pješačka zona u [[Ilica|Ilici]] Datoteka:Mamutica Zagreb vrh.jpg|"Mamutica" u Novom Zagrebu, po obimu najveća zagrebačka zgrada Datoteka:Zgrada_Kockica_Zagreb.jpg|Zgrada "Kockica", na Prisavlju Datoteka:Zagreb.bogovic.street.j1.jpg|Bogovićeva ulica Datoteka:Croatian State Archive.jpg|Zgrada [[Hrvatski državni arhiv|Hrvatskog državnog arhiva]] Datoteka:Zagrepcanka dan.jpg|Neboder Zagrepčanka Datoteka:TrgBurze1.jpg|Zgrada [[Hrvatska narodna banka|Hrvatske narodne banke]] Datoteka:Zgrada HRT Zagreb.jpg|Zgrada [[Hrvatska radiotelevizija|HRT-a]] Datoteka:NSK Zagreb.jpg|Zgrada [[Nacionalna i sveučilišna knjižnica Hrvatske|Nacionalne i univerzitetske biblioteke]] Datoteka:Markova crkva Zagreb 12-2008.jpg|[[Crkva sv. Marka (Zagreb)|Crkva sv. Marka]] Datoteka:Православна црква у Загребу.JPG|Pravoslavna crkva Preobraženja Gospodnjeg Datoteka:Evangelicka crkva u Zagrebu.jpg|Evangelistička crkva Datoteka:Zagrebačka džamija.jpg|[[Zagrebačka džamija]] Datoteka:Zgrada Poglavarstva Grada Zagreba.jpg|Zgrada gradske uprave |"Eurotower", zgrada Zagrebačke berze Datoteka:Hrvatska gospodarska komora.jpg|Zgrada Hrvatske gospodarske komore Datoteka:Muzej Mimara.jpg|[[Muzej "Mimara"]] Datoteka:Zagreb Concert Hall.jpg|[[Koncertna dvorana "Vatroslav Lisinski"]] Datoteka:University of Zagreb.jpg|Zgrada Rektorata Zagrebačkog univerziteta i [[Pravni fakultet u Zagrebu|Pravnog fakulteta]] Datoteka:Ban Jelacic Denkmal Zagreb.jpg|Spomenik banu [[Josip Jelačić|Jelačiću]] Datoteka:Zagreb, King Tomislav.JPG|Spomenik kralju [[Tomislav I Trpimirović|Tomislavu]] Datoteka:A.G. Matos (Zagreb).jpg|Spomenik [[Antun Gustav Matoš|Antunu Gustavu Matošu]] Datoteka:Zrinjevac.j1.jpg|Park [[Zrinjevac]] Datoteka:Botanical Garden Zagreb.jpg|Botanički vrt Datoteka:Cablecar and tower of Lotrscak, Zagreb, Croatia.jpg|[[Zagrebačka uspinjača|Uspinjača]] i kula Lotrščak Datoteka:Dolac 01.JPG|Tržnica Dolac Datoteka:Zagreb - Ivan Tkalčić street 1.JPG|Pješačka zona u Tkalčevićevoj ulici Datoteka:ZagrebMestrovicevPaviljon.jpg|Dom likovnih umjetnosti Datoteka:Maksimir Park, Zagreb.JPG|Park [[Maksimir (park)|Maksimir]] Datoteka:Dom sportova (Zagreb).jpg|[[Dom sportova (Zagreb)|Dom sportova]] Datoteka:Arena Zagreb 21-12-08.jpg|[[Zagrebačka arena]] Datoteka:Petlja Držićeva Slavonska.jpg|Gradska saobraćajna petlja Držićeva–Slavonska Datoteka:Zagreb tram (21).jpg|Plavi tramvaj Datoteka:Croatia airlines zg tower.JPG|[[Aerodrom Zagreb|Zagrebački aerodrom]] Pleso u [[Velika Gorica|Velikoj Gorici]] </gallery> {{Široka slika|Panorama Zagreb.jpg|905px|Panorama Zagreba}} == Također pogledajte == * [[Eurotower]] * [[Medicinski fakultet u Zagrebu]] * [[Medveščak]] * [[Zagrepčanka]] * [[Cibonin toranj]] * [[Tehnički muzej Nikola Tesla]] == Literatura == * [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine. * Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998, {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}}; == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Zagreb}} * [http://www.zagreb.hr Službeni sajt] * [http://www.zagreb-touristinfo.hr/ Turistička zajednica Grada Zagreba] {{stub-grad-Hrvatska}} {{Zagreb}} {{Zagreb-gradske četvrti}} {{Glavni gradovi evropskih država}} {{Gradovi_u_Hrvatskoj}} {{Županije u Hrvatskoj}} {{Sava}} [[Kategorija:Zagreb|*]] [[Kategorija:Gradovi u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Županije u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Glavni gradovi evropskih država]] rrna1v6enlqjyge6kkn9qcpdtdlwgif 3729950 3729948 2025-06-25T20:17:19Z Quinlan83 133395 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/46.188.159.76|46.188.159.76]] ([[User talk:46.188.159.76|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Rethymno|Rethymno]] 3603717 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u Hrvatskoj <!-- *** Gornji dio *** --> |ime = Zagreb |vrsta = Grad <!-- *** Ime **** --> |službeni naziv = Grad Zagreb |slogan = |nadimak = <!-- *** Slika *** --> |slika = Montage of major Zagreb landmarks.jpg |opis_slike = Zagreb, kolaž |dimenzija_slike = <!-- *** Simboli *** --> |zastava = Flag of Zagreb.svg |grb = Coat of arms of Zagreb.svg <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> |županija = [[Datoteka:Flag of Zagreb.svg|20px|border]] [[Grad Zagreb]] |općina = |općina1 = |općina2 = |općina3 = |općina4 = |općina5 = |općina6 = |općina7 = |općina8 = |općina9 = |općina10 = <!-- *** Položaj *** --> | širina_stepeni = 45| širina_minuta = 48| širina_sekundi = 46| širina_SJ = N | dužina_stepeni = 15| dužina_minuta = 58| dužina_sekundi = 39| dužina_IZ = E |najveća tačka = |najveća tačka metara = 133 <!-- *** Površina *** --> |površina grad = |površina općina = 641.00 <!-- *** Stanovništvo *** --> |stanovništvo općina = 767131 |stanovništvo grad = 663592 |stanovništvo ukupno = |stanovništvo godina = [[2021.]] |stanovništvo općina godina = |gustoća = |gustoća općina = 1232.47 <!-- *** Historija i administracija *** --> |osnovano = |gradonačelnik = Tomislav Tomašević |gradonačelnik stranka = Možemo! <!-- *** Kod *** --> |poštanski broj = 10000 |pozivni broj = (+385) 1 <!-- *** Karta *** --> | karta_lokacija = Hrvatska | opis_karte = <!-- *** Web stranice *** --> | web stranice = [http://www.zagreb.hr/ Grad Zagreb] <!-- *** Bilješka *** --> |bilješka = }} [[Datoteka:Zagreb trg bana Jelačića.jpg|280px|mini|Zagreb, centralni gradski trg [[Ban Jelačić|Bana Jelačića]]]] '''Zagreb''' je najveći i [[glavni grad]] [[Hrvatska|Republike Hrvatske]], a istovremeno i jedan od najstarijih evropskih gradova – 1994. proslavio je 900. godišnjicu prvog pisanog dokumenta s njegovim imenom. == Historija == U pisanim izvorima se spominje već 1094. prilikom osnivanja biskupije, danas Nadbiskupije zagrebačke sa sjedištem na Kaptolu. Za Zagreb je naročito važna i 1242. godina, kada je Gradec dobio povelju Zlatnu bulu od kralja [[Bela IV|Bele IV]], koji ga je time proglasio slobodnim kraljevskim gradom u znak zahvalnosti što su mu Zagrepčani pružili gostoprimstvo i zaštitu pred najezdom [[Tatari|Tatara]]. Prema legendi tom prilikom Bela je ostavio gradu i jedan top pod uslovom da se svaki dan iz njega puca kako ne bi zahrđao. Tako se grički top svaki dan oglašava tačno u podne, službeno od 1. januara 1877. Od utvrde Gradec do danas su sačuvana [[Kamenita vrata]], tu je i stara gornjogradska jezgra s crkvom sv. Marka i najljepša zagrebačka barokna crkva sv. Katarine. Česti i dugotrajni sukobi Kaptola i Gradeca oko lokalnog trgovanja i politička zavisnost Hrvatske u prošlosti su kočile jači razvoj Zagreba u političko i privredno središte. Sukobi se vremenom stišavaju, a 1850. grad biva ujedinjen u jedinstvenu cjelinu s prvim gradonačelnikom Josipom Kamaufom. U međuvremenu [[Jezuiti|isusovci]] osnivaju prvu gimnaziju (1607) i prvu štampariju (1664), a grad dobija i univerzitet 1669. Prve novine na [[hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]] (kajkavsko narječje) u Zagrebu pokreće [[Ljudevit Gaj]]. Prva [[željeznica|željeznička]] linija ([[Zidani Most (Laško)|Zidani Most]] – Zagreb – [[Sisak]]) uspostavljena je 1862, nakon još jedne godine proradila je plinara, a zatim i prva telefonska linija 1881. Krajem 19. stoljeća Zagreb se širi i razvija: stiže prvi tramvaj na konjsku vuču, uspinjača, svečano je otvorena zgrada HNK. Od 1921. do 1931. broj stanovnika porastao je za 70%, što je najveći demografski porast u historiji grada. Godine 1926. u gradu počinje raditi prva radiostanica u ovom dijelu [[Evropa|Evrope]], 1947. održana je sajamska priredba [[Zagrebački velesajam]], a krajem 1950-ih i prvi [[Zagrebfest|Festival Zagreb]]. Godine 1961. otvara se zagrebački aerodrom u naselju Pleso, 1975. otvoren je hotel "Intercontinental", 1987. grad je domaćin [[Univerzijada|Univerzijade]]. Zagreb je važan i u međunarodnom trgovinskom poslovnom svijetu, što se najbolje ogleda u aktivnostima Zagrebačkog velesajma. Željeznička i autobuska stanica te [[Aerodrom "Franjo Tuđman"|aerodrom Pleso]] najprometniji su u Hrvatskoj. Zagreb je i vodeći zdravstveni centar u Hrvatskoj. Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj bio je u sastavu užeg područja Grada Zagreba. == Geografija == Smješten je u podnožju [[Medvednica|Medvednice]], duž [[Sava|Save]], a istočno od centra grada prolazi [[16. meridijan (istok)|16. meridijan]]. Sastoji se iz Gornjeg grada (historijskog središta grada), Donjeg grada (izgrađen početkom 19. stoljeća) i [[Novi Zagreb|Novog Zagreba]] (izgrađen poslije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]). Prema sjeveru Medvednice nalazi se [[Zagorje (Hrvatska)|Zagorje]], poznato po šumama, vinogradima i dvorcima. U privrednom i poslovnom središtu Zagreba radi gotovo 1.000.000 stanovnika. Zagreb je političko i administrativno središte Hrvatske, u kojem je sjedište [[Hrvatski sabor|Sabora]], [[Predsjednik Republike Hrvatske|predsjednika]] i [[Vlada Hrvatske|Vlade]]. Nalazi se u jugozapadnom, rubnom dijelu velike Panonske zavale, a obuhvata područje između Medvednice na sjeveru i cestovne obilaznice na jugu te [[Podsused]]a na zapadu i [[Sesvete|Sesveta]] na istoku. Smješten na raskršću cestovnih i željezničkih saobraćajnica, Zagreb je i važan industrijski centar [[jugoistočna Evropa|jugoistočne Evrope]]. [[Industrija]] obuhvata hemijsku, prehrambenu i mašinsku. === Ptice === Na području Zagreba zabilježeno je 100 vrsta gnjezdarica (najbrojnije su [[pjevice]] s 57 vrsta), 6 vrsta [[grabljivica]], 7 vrsta [[djetlić]]a, 16 vrsta [[močvarica]] i 14 vrsta iz ostalih [[Porodica (taksonomija)|porodica]]. Više od 30 vrsta prica imaju [[Maksimir]], [[Jarun]], [[Savica]], [[Bundek]] i [[Tuškanac]].<ref>Vedran Lucić, [http://www.ptice.net/izdan-atlas-ptica-gnjezdarica-grada-zagreba/ Objavljen Atlas ptica gnjezdarica grada Zagreba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220107230200/http://www.ptice.net/izdan-atlas-ptica-gnjezdarica-grada-zagreba/ |date=7. 1. 2022 }}, Ptice.net, pristupljeno 23. maja 2021.</ref> ==== Popis gnjezdarica ==== {{Div col|cols=4}} * ''[[Accipiter gentilis]]'' – jastreb * ''[[Accipiter nisus]]'' – kobac * ''[[Acrocephalus arundinaceus]]'' – veliki trstenjak * ''[[Acrocephalus palustris]]'' – trstenjak mlakar * ''[[Aegithalos caudatus]]'' – dugorepa sjenica * ''[[Alauda arvensis]]'' – poljska ševa * ''[[Alcedo atthis]]'' – vodomar * ''[[Anas platyrhynchos]]'' – divlja patka * ''[[Apus apus]]'' – čiopa * ''[[Asio otus]]'' – mala ušara * ''[[Buteo buteo]]'' – škanjac * ''[[Carduelis carduelis]]'' – češljugar * ''[[Carduelis chloris]]'' – zelendur * ''[[Carduelis cannabina]]'' – juričica * ''[[Certhia brachydactyla]]'' – dugokljuni puzavac * ''[[Charadrius dubius]]'' – kulik sljepčić * ''[[Chlidonias hybridus]]'' – bjelobrada čigra * ''[[Ciconia ciconia]]'' – roda * ''[[Cinclus cinclus]]'' – vodenkos * ''[[Coccothraustes coccothraustes]]'' – batokljun * ''[[Columba livia|Columba livia forma domestica]]'' – gradski golub * ''[[Columba palumbus]]'' – golub grivnjaš * ''[[Corvus cornix]]'' – siva vrana * ''[[Corvus frugilegus]]'' – gačac * ''[[Corvus monedula]]'' – čavka * ''[[Coturnix coturnix]]'' – prepelica * ''[[Crex crex]]'' – kosac * ''[[Cuculus canorus]]'' – kukavica * ''[[Cyanistes caeruleus]]'' – plavetna sjenica * ''[[Cygnus olor]]'' – crvenokljuni labud * ''[[Delichon urbicum]]'' – piljak * ''[[Dendrocopos major]]'' – veliki djetlić * ''[[Dendrocopos medius]]'' – crvenoglavi djetlić * ''[[Dendrocopos minor]]'' – mali djetlić * ''[[Dryocopus martius]]'' – crna žuna * ''[[Emberiza citrinella]]'' – žuta strnadica * ''[[Erithacus rubecula]]'' – crvendać * ''[[Falco peregrinus]]'' – sivi sokol * ''[[Falco subbuteo]]'' – sokol lastavičar * ''[[Falco tinnunculus]]'' – vjetruša * ''[[Ficedula albicollis]]'' – bjelovrata muharica * ''[[Fringilla coelebs]]'' – zeba * ''[[Fulica atra]]'' – liska * ''[[Galerida cristata]]'' – kukmasta ševa * ''[[Gallinula chloropus]]'' – mlakuša * ''[[Garrulus glandarius]]'' – šojka * ''[[Hirundo rustica]]'' – lastavica * ''[[Ixobrychus minutus]]'' – čapljica voljak * ''[[Jynx torquilla]]'' – vijoglav * ''[[Lanius collurio]]'' – rusi svračak * ''[[Larus ridibundus]]'' – riječni galeb * ''[[Lophophanes cristatus]]'' – kukmasta sjenica * ''[[Luscinia megarhynchos]]'' – slavuj * ''[[Merops apiaster]]'' – pčelarica * ''[[Motacilla alba]]'' – bijela pastirica * ''[[Motacilla cinerea]]'' – gorska pastirica * ''[[Motacilla flava]]'' – žuta pastirica * ''[[Muscicapa striata]]'' – siva muharica * ''[[Netta rufina]]'' – patka gogoljica * ''[[Oenanthe oenanthe]]'' – sivkasta bjeloguza * ''[[Oriolus oriolus]]'' – vuga * ''[[Otus scops]]'' – ćuk * ''[[Parus major]]'' – velika sjenica * ''[[Passer domesticus]]'' – vrabac * ''[[Passer montanus]]'' – poljski vrabac * ''[[Perdix perdix]]'' – trčka * ''[[Phasianus colchicus]]'' – fazan * ''[[Phylloscopus collybita]]'' – zviždak * ''[[Phylloscopus sibilatrix]]'' – šumski zviždak * ''[[Phoenicurus ochruros]]'' – mrka crvenrepka * ''[[Phoenicurus phoenicurus]]'' – šumska crvenrepka * ''[[Pica pica]]'' – svraka * ''[[Picus canus]]'' – siva žuna * ''[[Picus viridis]]'' – zelena žuna * ''[[Podiceps cristatus]]'' – ćubasti gnjurac * ''[[Poecile palustris]]'' – crnoglava sjenica * ''[[Periparus ater]]'' – jelova sjenica * ''[[Regulus regulus]]'' – zlatoglavi kraljić * ''[[Remiz pendulinus]]'' – sjenica mošnjarka * ''[[Riparia riparia]]'' – bregunica * ''[[Saxicola rubetra]]'' – smeđoglavi batić * ''[[Saxicola torquatus]]'' – crnoglavi batić * ''[[Serinus serinus]]'' – žutarica * ''[[Sitta europaea]]'' – brgljez * ''[[Sterna albifrons]]'' – mala čigra * ''[[Sterna hirundo]]'' – crvenokljuna čigra * ''[[Streptopelia decaocto]]'' – gugutka * ''[[Streptopelia turtur]]'' – grlica * ''[[Strix aluco]]'' – šumska sova * ''[[Sturnus vulgaris]]'' – čvorak * ''[[Sylvia atricapilla]]'' – crnokapa grmuša * ''[[Sylvia communis]]'' – grmuša pjenica * ''[[Sylvia curruca]]'' – grmuša čevrljinka * ''[[Sylvia nisoria]]'' – pjegava grmuša * ''[[Tachybaptus ruficollis]]'' – mali gnjurac * ''[[Turdus merula]]'' – kos * ''[[Turdus philomelos]]'' – drozd cikelj * ''[[Turdus viscivorus]]'' – drozd imelaš * ''[[Troglodytes troglodytes]]'' – palčić * ''[[Vanellus vanellus]]'' – vivak {{Div col end}} == Klima == Staro jezgro grada Zagreba leži na 122 m [[nadmorska visina|nadmorske visine]] i ima prosječnu godišnju temperaturu 12&nbsp;°C. ==Gradske četvrti== {| class="wikitable sortable" |- ! Gradska četvrt || Br. stanovnika (popis [[2021.]]) |- | Brezovica || 12.046 |- | Črnomerec || 38.084 |- | Donja Dubrava || 33.537 |- | Donji Grad || 31.209 |- | Gornja Dubrava || 58.255 |- | Gornji Grad–Medveščak || 26.423 |- | Maksimir || 47.356 |- | Novi Zagreb–istok || 55.898 |- | Novi Zagreb–zapad || 63.917 |- | Peščenica–Žitnjak || 53.023 |- | Podsljeme || 18.974 |- | Podsused–Vrapče || 44.910 |- | Sesvete || 70.800 |- | Stenjevec || 53.862 |- | Trešnjevka–jug || 65.324 |- | Trešnjevka–sjever || 52.974 |- | Trnje || 40.539 |- | '''ukupno''' || 767.131 |- |} ==Stanovništvo== {{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Zagreb)}} Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Zagreb)|popisu stanovništva 2021.]] Grad Zagreb imao je 767.131 stanovnika, od čega u samom Zagrebu 663.592. === Grad Zagreb === {| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;" |- ! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref name=autogenerated1>[http://www.dzs.hr Republika Hrvatska – Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.–2001.]</ref> |- | [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]] |- | 48.266 || 54.761 || 67.188 || 82.848 || 111.565 || 136.351 || 167.765 || 258.024 || 356.529 || 393.919 || 478.076 || 629.896 || 723.065 || 777.826 || 779.145 || 790.017 || 767.131 |} <small>'''Napomena''': ''Nastao iz stare općine Grad Zagreb.''</small> === Zagreb (naseljeno mjesto) === {| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;" |- ! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref name=autogenerated1/> |- | [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]] |- | 32.203 || 37.001 || 48.136 || 60.910 || 87.239 || 109.029 || 140.815 || 227.838 || 325.223 || 361.564 || 442.768 || 579.943 || 656.380 || 706.770 || 691.724 || 688.163 || 663.592 |} <small>'''Napomena''': ''Naselje '''Zagreb''' povećano je 1981. pripajanjem naselja '''Branovec''', '''Čučerje''', '''Čugovec''', '''Dankovec''', '''Degidovec''', '''Granešina''', '''Jalševec''', '''Medvedski Breg''', '''Miroševec''', '''Novaki Granešinski''', '''Novoselec Granešinski''', '''Oporovec''', '''Pionirski Grad''', '''Podbrežje''', '''Slanovec''' i '''Trstenik''', koja su prestala postojati. Za ta bivša naselja sadrži podatke od 1857. do 1971, osim za bivše naselje '''Pionirski Grad''' za koje sadrži podatke od 1953. do 1971. U 1991. naselje '''Zagreb''' također je povećano pripajanjem naselja '''Blato''', '''Glogovec Zaprudski''', '''Hrelići''', '''Jakuševec''', '''Klara''', '''Otočec Zaprudski''', '''Otok Zaprudski''' i '''Remetinec Stupnički'''. Za ta bivša naselja sadrži podatke od 1857. do 1981. Nenaseljeni dijelovi naselja '''Hrelići''' i '''Jakuševec''' pripojeni su naselju [[Veliko Polje (Zagreb)|Veliko Polje]], a naselja '''Klara''' naselju [[Donji Čehi]]. U 1991. naselje je povećano pripajanjem dijelova područja naselja [[Botinec]] i [[Buzin (Zagreb)|Buzin]], u kojima je sadržan dio podataka od 1857. do 1981., dijela naselja [[Gornji Čehi]], u kojem je sadržan dio podataka od 1857. do 1961., dijela naselja [[Lučko]], u kojem je sadržan dio podataka od 1857. do 1971., i nenaseljenog dijela područja naselja [[Zadvorsko]]. Naselje '''Zagreb''' sadrži podatke i za bivša naselja [[Bačun]], [[Bidrovec]], '''Bijenik''', '''Bizek''', '''Bliznec''', '''Borčec''', '''Borongaj''', '''Črnomerec''', '''Čulinec''', '''Dedići''', [[Dešćevec]], '''Dolec''', '''Dolje''', '''Dolje Podsusedsko''', '''Donje Vrapče''', '''Donji Bukovec''', [[Donji Markuševec]], [[Dubrava Markuševečka]], '''Frateršćica''', '''Goljak''', '''Gorenci''', '''Gornja Kustošija''', '''Gornje Vrapče''', '''Gornji Bukovec''', [[Gornji Markuševec]], '''Gornji Stenjevec''', '''Gračani''', '''Horvati''', '''Jačkovina''', '''Jagodišće''', '''Jankomir''', '''Jarek Podsusedski''', '''Jarun''', '''Kostanjek''', '''Krvarići''', '''Kustošija''', '''Lašćina''', '''Lisičina''', '''Lukšići''', '''Ljubljanica''', '''Mikulići''', '''Mlinovi''', '''Opatovina''', '''Perjavica''', '''Petruševec''', '''Podsused''', [[Popovec (bivše naselje)|Popovec]], '''Prečko''', '''Remete''', '''Resnički Gaj''', '''Resnik''', '''Retkovec''', '''Rudeš''', '''Stenjevec''', '''Šestine''', '''Šestinski Kraljevec''', '''Špansko''', [[Štefanovec]], [[Trnava (Zagreb)|Trnava]], '''Trnava Resnička''', [[Vidovec (Zagreb)|Vidovec]], '''Vrapče''', '''Vukomerec''' i [[Žitnjak]], koja su u pojedinim razdobljima bila iskazivana kao samostalna naselja.''</small> === Popis 1991. === {{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Zagreb (uže područje))}} Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Zagreb (uže područje))|popisu stanovništva 1991]], naseljeno mjesto Zagreb imalo je 706.770 stanovnika sljedećeg nacionalnog sastava: {| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;" |- ! colspan="1" | Zagreb |- | 1991. |- | {{Tortni grafikon | thumb = center | caption=ukupno: 706,770 | label1 = [[Hrvati]] 594,323 | value1 = 84.09 | color1 = #4169E1 | label2 = [[Srbi]] 44,384 | value2 = 6.27 | color2 = #FF0000 | label3 = [[Jugoslaveni]] 14,218 | value3 = 2.01 | color3 = #8B008B | label4 = [[Bošnjaci|Muslimani]] 11,247 | value4 = 1.59 | color4 = #228B22 | label5 = [[Slovenci]] 6,299 | value5 = 0.89 | color5 = #FF55A3 | label6 = [[Albanci]] 2,526 | value6 = 0.35 | color6 = #4B3621 | label7 = [[Crnogorci]] 2,332 | value7 = 0.32 | color7 = #C19A6B | label8 = [[Makedonci]] 1,707 | value8 = 0.24 | color8 = #FF7E00 | label9 = [[Mađari]] 1,033 | value9 = 0.14 | color9 = #665D1E | label10 = [[Česi]] 973 | value10 = 0.13 | color10 = #B94E48 | label11 = [[Romi]] 902 | value11 = 0.12 | color11 = #91A3B0 | label12 = [[Jevreji]] 392 | value12 = 0.05 | color12 = #F0DC82 | label13 = [[Nijemci]] 296 | value13 = 0.04 | color13 = #BDB76B | label14 = [[Italijani]] 261 | value14 = 0.03 | color14 = #007FFF | label15 = [[Ukrajinci]] 249 | value15 = 0.03 | color15 = #7FFF00 | label16 = [[Rusi]] 214 | value16 = 0.03 | color16 = #F400A1 | label17 = [[Slovaci]] 203 | value17 = 0.02 | color17 = #9966CC | label18 = [[Bugari]] 144 | value18 = 0.02 | color18 = #FF9966 | label19 = [[Poljaci]] 127 | value19 = 0.01 | color19 = #800020 | label20 = [[Rusini]] 117 | value20 = 0.01 | color20 = #00416A | label21 = [[Rumuni]] 105 | value21 = 0.01 | color21 = #08E8DE | label22 = [[Turci]] 77 | value22 = 0.01 | color22 = #006A4E | label23 = [[Grci]] 68 | value23 = 0.00 | color23 = #0087BD | label24 = [[Austrijanci]] 56 | value24 = 0.00 | color24 = #9F8170 | label25 = [[Vlasi]] 7 | value25 = 0.00 | color25 = #96C8A2 | label26 = ostali 621 | value26 = 0.08 | color26 = #FFBF00 | label27 = neopredijeljeni 14,498 | value27 = 2.05 | color27 = #C154C1 | label28 = region. opr. 1,297 | value28 = 0.18 | color28 = #66424D | label29 = nepoznato 8,094 | value29 = 1.14 | color29 = #A2A2D0 }} |- |} ===Popis 1910. === {| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;" |- ! colspan="2" | Zagreb |- | '''jezik''' || '''vjera''' |- | {{Tortni grafikon | thumb = center | caption=ukupno: 109,029 | label1 = [[Hrvatski jezik|Hrvatski]] 88,595 | value1 = 81.25 | color1 = #4169E1 | label2 = [[Slovenski jezik|Slovenski]] 5,469 | value2 = 5.01 | color2 = #FF55A3 | label3 = [[Njemački jezik|Njemački]] 4,512 | value3 = 4.13 | color3 = #BDB76B | label4 = [[Mađarski jezik|Mađarski]] 4,104 | value4 = 3.76 | color4 = #665D1E | label5 = [[Srpski jezik|Srpski]] 4,024 | value5 = 3.69 | color5 = #FF0000 | label6 = [[Češki jezik|Češki]] 1,234 | value6 = 1.13 | color6 = #B94E48 | label7 = [[Italijanski jezik|Italijanski]] 338 | value7 = 0.31 | color7 = #007FFF | label8 = [[Slovački jezik|Slovački]] 134 | value8 = 0.12 | color8 = #9966CC | label9 = [[Rusinski jezik|Rusinski]] 46 | value9 = 0.04 | color9 = #00416A | label10 = [[Rumunski jezik|Rumunski]] 22 | value10 = 0.02 | color10 = #08E8DE | label11 = ostali 551 | value11 = 0.50 | color11 = #A2A2D0 }} | {{Tortni grafikon | thumb = center | caption=ukupno: 109,029 | label1 = [[Rimokatolička crkva|Rimokatolici]] 98,998 | value1 = 90.79 | color1 = #4169E1 | label2 = [[Judaizam|Jevreji]] 4,275 | value2 = 3.92 | color2 = #FFBF00 | label3 = [[Pravoslavna crkva|Pravoslavci]] 4,201 | value3 = 3.85 | color3 = #FF0000 | label4 = [[Luteranizam|Luterani]] 598 | value4 = 0.54 | color4 = #551B8C | label5 = [[Kalvinizam|Kalvinisti]] 552 | value5 = 0.50 | color5 = #84DE02 | label6 = [[Grkokatolička crkva|Grkokatolici]] 330 | value6 = 0.30 | color6 = #592720 | label7 = ostali 75 | value7 = 0.06 | color7 = #A2A2D0 | label8 = - | value8 = - | color8 = - | label9 = - | value9 = - | color9 = - | label10 = - | value10 = - | color10 = - | label11 = - | value11 = - | color11 = - }} |} === Univerzitet === {{Glavni|Univerzitet u Zagrebu}} Univerzitet u Zagrebu (''Sveučilište'') drugi je najstariji u Hrvatskoj, osnovan nakon zadarskog (1396), i među najstarijima u Evropi. Osnovan je 1669. Do danas je na njemu diplomiralo više od 200.000 studenata, magistriralo više od 18.000 i doktoriralo više od 8.000. Naučno-nastavni i umjetnički rad obavlja se na 28 fakulteta, tri umjetničke akademije, stručnoj – Učiteljskoj akademiji i univerzitetskom studiju – Hrvatskim studijima. Pri Sveučilištu djeluju 33 visoka učilišta. === Naučne institucije === U Zagrebu djeluju 22 instituta na područjima društvenih i prirodnih nauka. Najpoznatija ustanova na području prirodnih nauka jest [[Institut "Ruđer Bošković"]], društvenih nauka [[Institut "Ivo Pilar"]], a naučni rad u okviru humanističkih nauka predvode Hrvatski institut za povijest, Institut za povijest umjetnosti i Institut za arheologiju. Zagreb je sjedište [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti]] (HAZU; nekad JAZU), koju je 1866. osnovao đakovački biskup [[Josip Juraj Strossmayer]]. === Srednje škole i gimnazije === U Zagrebu djeluje 100 srednjih škola, od čega je 31 gimnazija. == Galerija == <gallery mode="packed" heights="120px"> Datoteka:Kamenita vrata N.jpg|[[Kamenita vrata]] Datoteka:Zagreb Lotrščak Tower 1.jpg|Kula [[Lotrščak]] Datoteka:HNK_Zagreb_by_night.jpg|Zgrada [[Hrvatsko narodno pozorište (Zagreb)|Hrvatskog narodnog pozorišta]] Datoteka:Banski dvori.jpg|[[Banski dvori]] Datoteka:The Zagreb Chatedral 2.jpg|[[Zagrebačka katedrala]] Datoteka:Mirogoj Cemetery Front.jpg|Ulaz u groblje [[Mirogoj]], izgrađeno 1876. Datoteka:Croatian Academy of Science and Arts.JPG|Zgrada [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|HAZU-a]] Datoteka:Zagreb Glavni kolodvor 1.JPG|Zgrada glavne željezničke stanice Datoteka:Zagreb Ilica.jpg|Pješačka zona u [[Ilica|Ilici]] Datoteka:Mamutica Zagreb vrh.jpg|"Mamutica" u Novom Zagrebu, po obimu najveća zagrebačka zgrada Datoteka:Zgrada_Kockica_Zagreb.jpg|Zgrada "Kockica", na Prisavlju Datoteka:Zagreb.bogovic.street.j1.jpg|Bogovićeva ulica Datoteka:Croatian State Archive.jpg|Zgrada [[Hrvatski državni arhiv|Hrvatskog državnog arhiva]] Datoteka:Zagrepcanka dan.jpg|Neboder Zagrepčanka Datoteka:TrgBurze1.jpg|Zgrada [[Hrvatska narodna banka|Hrvatske narodne banke]] Datoteka:Zgrada HRT Zagreb.jpg|Zgrada [[Hrvatska radiotelevizija|HRT-a]] Datoteka:NSK Zagreb.jpg|Zgrada [[Nacionalna i sveučilišna knjižnica Hrvatske|Nacionalne i univerzitetske biblioteke]] Datoteka:Markova crkva Zagreb 12-2008.jpg|[[Crkva sv. Marka (Zagreb)|Crkva sv. Marka]] Datoteka:Православна црква у Загребу.JPG|Pravoslavna crkva Preobraženja Gospodnjeg Datoteka:Evangelicka crkva u Zagrebu.jpg|Evangelistička crkva Datoteka:Zagrebačka džamija.jpg|[[Zagrebačka džamija]] Datoteka:Zgrada Poglavarstva Grada Zagreba.jpg|Zgrada gradske uprave |"Eurotower", zgrada Zagrebačke berze Datoteka:Hrvatska gospodarska komora.jpg|Zgrada Hrvatske gospodarske komore Datoteka:Muzej Mimara.jpg|[[Muzej "Mimara"]] Datoteka:Zagreb Concert Hall.jpg|[[Koncertna dvorana "Vatroslav Lisinski"]] Datoteka:University of Zagreb.jpg|Zgrada Rektorata Zagrebačkog univerziteta i [[Pravni fakultet u Zagrebu|Pravnog fakulteta]] Datoteka:Ban Jelacic Denkmal Zagreb.jpg|Spomenik banu [[Josip Jelačić|Jelačiću]] Datoteka:Zagreb, King Tomislav.JPG|Spomenik kralju [[Tomislav I Trpimirović|Tomislavu]] Datoteka:A.G. Matos (Zagreb).jpg|Spomenik [[Antun Gustav Matoš|Antunu Gustavu Matošu]] Datoteka:Zrinjevac.j1.jpg|Park [[Zrinjevac]] Datoteka:Botanical Garden Zagreb.jpg|Botanički vrt Datoteka:Cablecar and tower of Lotrscak, Zagreb, Croatia.jpg|[[Zagrebačka uspinjača|Uspinjača]] i kula Lotrščak Datoteka:Dolac 01.JPG|Tržnica Dolac Datoteka:Zagreb - Ivan Tkalčić street 1.JPG|Pješačka zona u Tkalčevićevoj ulici Datoteka:ZagrebMestrovicevPaviljon.jpg|Dom likovnih umjetnosti Datoteka:Maksimir Park, Zagreb.JPG|Park [[Maksimir (park)|Maksimir]] Datoteka:Dom sportova (Zagreb).jpg|[[Dom sportova (Zagreb)|Dom sportova]] Datoteka:Arena Zagreb 21-12-08.jpg|[[Zagrebačka arena]] Datoteka:Petlja Držićeva Slavonska.jpg|Gradska saobraćajna petlja Držićeva–Slavonska Datoteka:Zagreb tram (21).jpg|Plavi tramvaj Datoteka:Croatia airlines zg tower.JPG|[[Aerodrom Zagreb|Zagrebački aerodrom]] Pleso u [[Velika Gorica|Velikoj Gorici]] </gallery> {{Široka slika|Panorama Zagreb.jpg|905px|Panorama Zagreba}} == Također pogledajte == * [[Eurotower]] * [[Medicinski fakultet u Zagrebu]] * [[Medveščak]] * [[Zagrepčanka]] * [[Cibonin toranj]] * [[Tehnički muzej Nikola Tesla]] == Literatura == * [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine. * Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998, {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}}; == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Zagreb}} * [http://www.zagreb.hr Službeni sajt] * [http://www.zagreb-touristinfo.hr/ Turistička zajednica Grada Zagreba] {{stub-grad-Hrvatska}} {{Zagreb}} {{Zagreb-gradske četvrti}} {{Glavni gradovi evropskih država}} {{Gradovi_u_Hrvatskoj}} {{Županije u Hrvatskoj}} {{Sava}} [[Kategorija:Zagreb|*]] [[Kategorija:Gradovi u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Županije u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Glavni gradovi evropskih država]] 4vqkc0qk97yko7z035eeyttknb9dh5j FK Željezničar Sarajevo 0 1562 3729895 3729729 2025-06-25T16:25:51Z Bakir123 110053 /* Trenutni sastav */ 3729895 wikitext text/x-wiki {{Preusmjerenje|FK Željezničar}} {{Infokutija fudbalski klub | Boja1 = white | Boja2 = #1A478F | Ime kluba = FK Željezničar | Puno ime = Fudbalski klub<br>Željezničar Sarajevo | Grb = FK Željezničar Sarajevo.png | veličina_grba = 160px | Nadimak = ''Željo''<br>''Plavi'' | Osnovan = 19. septembar 1921.<ref>{{cite web|title=Osnivanje kluba - FK Željezničar|url=http://fkzeljeznicar.ba/klub/historija/osnivanje-kluba/|website=fkzeljeznicar.ba|access-date=7. 8. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150805074324/http://fkzeljeznicar.ba/klub/historija/osnivanje-kluba/|archive-date=5. 8. 2015|url-status=dead}}</ref> | Raspušten = | Lokacija = [[Sarajevo]]<br>[[Bosna i Hercegovina]] | Boje = {{colorbox|#1A478F}} {{colorbox|white}} | Federacija = [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|N/FS BiH]] | Konfederacija = [[UEFA]] | Liga = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga BiH]] | Stadion = [[Stadion Grbavica|Grbavica]] | Kapacitet = 13.146<ref>{{cite web|title=Jeste li znali… Zašto se stadion Grbavica u Sarajevu zove “Dolina ćupova”|url=http://doznajemo.com/2012/05/30/jeste-li-znali-zasto-se-stadion-grbavica-u-sarajevu-zove-dolina-cupova/|website=doznajemo.com|access-date=7. 8. 2015|date=30. 5. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304191824/http://doznajemo.com/2012/05/30/jeste-li-znali-zasto-se-stadion-grbavica-u-sarajevu-zove-dolina-cupova/|archive-date=4. 3. 2016|url-status=dead}}</ref> | Vlasnik kluba = | Predsjednik kluba = [[Admir Tunović]] | Trener = [[Admir Adžem]] | Uspjesi = 16 trofeja | Nacionalni kupovi = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga BiH]] '''X6'''<br>[[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kup BiH]] '''X6'''<br>[[Nogometni superkup Bosne i Hercegovine|Superkup BiH]] '''X3'''<br>[[Prva nogometna liga Jugoslavije|Prva liga Jugoslavije]] '''X1''' | Evropski kupovi = | Adresa = Bulevar Ivice Osima 27<br />71000 Sarajevo | Plasman u prethodnoj sezoni = 4. mjesto | Prethodna sezona = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2024/2025.|2024/25.]] | Webstranica = [http://www.fkzeljeznicar.ba/ fkzeljeznicar.ba] | Trenutna sezona = [[Datoteka:Soccerball_current_event.svg|30px]] [[FK Željezničar Sarajevo – sezona 2025/2026.|Trenutna sezona]] | uzorak_lr1 = _zeljeznicar2122h | uzorak_t1 = _zeljeznicar2122h | uzorak_dr1 = _zeljeznicar2122h | uzorak_š1 = | uzorak_č1 = | lijeva ruka1 = | tijelo1 = | desna ruka1 = | šorc1 = 0000FF | čarape1 = 0000FF | opis1 = | uzorak_lr2 = _zeljeznicar2122a | uzorak_t2 = _zeljeznicar2122a | uzorak_dr2 = _zeljeznicar2122a | uzorak_š2 = | uzorak_č2 = | lijeva ruka2 = FFFFFF | tijelo2 = FFFFFF | desna ruka2 = FFFFFF | šorc2 = 87CEFA | čarape2 = 87CEFA | opis2 = | uzorak_lr3 = _haugesund17h | uzorak_t3 = _macronkimah1wrb | uzorak_dr3 = _haugesund17h | uzorak_š3 = | uzorak_č3 = | lijeva ruka3 = FFFFFF | tijelo3 = FFFFFF | desna ruka3 = FFFFFF | šorc3 = FFFFFF | čarape3 = FFFFFF | opis3 = }} '''Fudbalski klub Željezničar''', poznat i pod nadimkom '''Željo''', jest profesionalni [[nogomet]]ni klub iz [[Sarajevo|Sarajeva]], [[Bosna i Hercegovina]]. Takmiči se u [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer ligi Bosne i Hercegovine]]. Osnovan je 19. septembra 1921. Željezničar je jedan od najpoznatijih i, uz [[FK Sarajevo]], najtrofejniji nogometni klub iz Bosne i Hercegovine sa šest osvojenih trofeja nacionalnog prvenstava, šest titula nacionalnog kupa, kao i tri titule superkupa. U sezoni 1971/1972. osvojio je prvu ligu Jugoslavije. Godine 1981. igrao je finale kupa Jugoslavije. Najveći uspjeh u evropskim takmičenjima ostvaruje u sezoni 1984/1985. kada je igrao polufinale [[UEFA Evropska liga|Kupa UEFA]]. Za klub je nastupalo nekoliko reprezentativaca Jugoslavije i Bosne i Hercegovine, neki od njih su: [[Ivica Osim]], [[Mehmed Baždarević]], [[Josip Katalinski]], [[Edin Bahtić]], [[Haris Škoro]] i [[Edin Džeko]]. Nadimak kluba je ''Plavi''. Najveći rival Željezničara je FK Sarajevo. Domaće utakmice igra na stadionu [[Stadion Grbavica|Grbavica]]. ==Historija== ===Početak: Prvi radnički klub u Sarajevu=== Željezničar su osnovali radnici ''Željezničke radionice'' na inicijativu [[Dimitrije Dimitrijević|Dimitrija Dimitrijevića]] 15. septembra 1921. Zajedno sa Ludvigom Lepleom, Stjepanom Katalinićem i ostalim radnicima iz Željezničke radionice skupljaju novac za kupovinu lopte i dresova na kojima su bila kao grb izvezena krila lokomotive sa loptom, a zatim i za registraciju kluba kod Sarajevskog podsaveza. Kao tada jedini radnički klub među ostalim, nacionalno orjentisanim, klubovima Željezničar se susreo sa mnogim teškoćama. Prva utakmica odigrana je sa [[NK SAŠK Napredak Sarajevo|SAŠK-om]] 17. septembra u 16 sati. Na igralištu je prisustvovalo 500 gledalaca, a SAŠK je bio bolji, pobjedivši sa 5-1. Nakon poraza Željezničar je sljedećeg dana odigrao drugu prijateljsku utakmicu sa ''Sarajevskim Sportskim Klubom'' i zabilježio prvu pobjedu od 2-1. {{Citat2|'''SAŠK KONTRA ŽELJEZNIČARA'''<br />U subotu 17. o. mj. u 4 sata poslije podne odigraće SAŠK prvu javnu utakmicu nakon svog povratka sa turneje. Interes za ovu utakmicu je osobit pošto ćemo imati priliku da vidimo novih trikova koje je SAŠK na svojoj turneji pripremio. Igra će prema tome biti vrlo zanimljiva, igra se na Kovačićima. Cijena uobičajena.|Večernja pošta 16. septembar 1921.}} ===Takmičenje u okviru Sarajevskog podsaveza=== [[Datoteka:ZELJO_PRVI_LOGO.png|mini|desno|180px|Prvi grb Željezničara.]] Prvu takmičarsku sezonu Željezničar je igrao u drugom razredu sarajevskog podsaveza, gdje su još nastupali: ''Troja'', ''Šparta'', ''Barakohba''. Ekipu je vodio [[Silvio Alkalaj]]. Prvu utakmicu Željezničar je igrao 2. novembra 1921. protiv Troje. Rezultat je bio 1-1. Prvu pobjedu u službenim utakmicama "plavi" su zabilježili u proljetnom dijelu prve sezone protiv Barakohbe. Rezultat je bio uvjerljiv 7-0. Napokon u sezoni 1925-1926 Željezničar uspjeva ući u Prvi razred Sarajevskog podsaveza. Nadmoćno, sa 4 pobjede nad konkurentima i gol razlikom 18 – 4 Željo se konačno dokopao dugo željenog cilja. Sezonu prije ostvarena je i rekordna pobjeda u dosadašnjoj historiji Željezničara 18-0. Ova pobjeda ostvarena je u sezoni 1924-25 nad ekipom Barkohoba, u drugom razredu Sarajevskog podsaveza. Prvi stadion na kojem je Željezničar igrao svoje utakmice je bilo vojno vježbalište na Čengić Vili - [[Egzercir]]. Egzercir je korišten jer Željo kao radnički "Željezničarski sportski klub" nije imao novca za iznamljivanje nekog od gradskih terena kojima su gazdovali SAŠK, Hajduk i Slavija. Većinu svog ligaškog staža Željezničar je proveo u Sarajevskoj ligi, dok je takmičenje u prvoj ligi Jugoslavije bilo rezervisano za tada bolji SAŠK. ===Oduzimanje najboljih igrača=== Početkom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] zaustavlja se rad kluba. Nakon završetka rata klub se obnavlja i nastupa u prvoj ligi Bosne i Hercegovine koju osvaja, te tako ostvaruje plasman u prvu ligu Jugoslavije, u njenoj premijernoj sezoni 1946-47. Međutim nakon što je gradska vlast formirala novi klub ''Torpedo'' (kasnije [[FK Sarajevo|Sarajevo]]) koji je trebao predstavljati najbolje iz BiH, većina igrača Željezničara dobija naređenje da pređe u novi klub. Odlukom političkih vrhova Željezničar je novoformiranom klubu Torpedo morao ustupiti svoje najbolje igrače: Lovrića (kapiten), Alajbegovića, Konjevoda, Lazarevića, Rajlića, Golca i Šilića. Jedini igrač koji je uspio odoliti svim ucjenama je Joško Domorocki.<ref>{{Cite web |url=http://i46.tinypic.com/mcc1oy.jpg |title=Kako je nestalo pola Želje |access-date=26. 7. 2011 |archive-date=7. 3. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120307033224/http://i46.tinypic.com/mcc1oy.jpg |url-status=dead }}</ref> Takav slijed događaja bio je poguban po Željezničar koji ispada iz prve lige, a period konsolidacije trajao je do sezone 1953/54 kada se plavi ponovo vraćaju u prvu ligu Jugoslavije. ===Prva titula=== [[Datoteka:ZELJO_GRB.png|mini|desno|180px|Grb Željezničara za vrijeme SFRJ.]] Bile su to najslavnije godine tima sa Grbavice. Željezničar je u sezoni 1971-72. osvojio šampionsku krunu nekadašnje [[Jugoslavija|Jugoslavije]]. Bila je to godina u kojoj su izabranici [[Milan Ribar|Milana Ribara]] vodili mrtvu trku sa beogradskom [[FK Crvena zvezda|Crvenom zvezdom]]. Na kraju su "plavi" sakupili 59, a beograđani 49 bodova. Željo je doživio samo četiri poraza, dok su 9 puta igrali neriješeno. Pobjedilo se čak u 21 utakmici. Impozantntna gol razlika govori sama po sebi o snazi tadašnjeg Želje. Postignuto je 55 pogodaka, što je bilo dovoljno za treće mjesto rang-liste najefikasnijih ekipa, a da je odbrana odigrala veliku ulogu govori podatak da je primljeno samo 20 golova (najmanje u ligi). Postignuta je i velika pobjeda protiv slovenskog Maribora od 8:0. Gradski derbi u dva susreta zavrsen je egalom. Na Grbavici je bio bolji Željezničar rezultatom 2:1, a u uzvratu na Koševu protivnik je bio bolji identičnim ishodom. Kao sto je spomenuto stručni štab je predvodio [[Milan Ribar]], a na klupi su još sjedili [[Sulejman Kulović]] i [[Fadil Požegija]]. Najbolji strijelac Želje u ovoj sezoni bio je legenda sa Grbavice, [[Josip Bukal]] sa postignutih 14 pogodaka, a [[Božo Janković]] dao je 13, dok je [[Josip Katalinski]] 12 puta pogađao mreže protivničkih golmana. [[Slobodan Janjuš]], golman "plavih" je u toj godini postao rekorder po do tada najmanjem broju primljenih golova u svim odigranim šampionatima, svega 20. Šampionsku generaciju činili su: Slobodan Janjuš, Dragan Kojović, Velija Bećirspahić, Blagoje Bratić, Josip Katalinski, Enver Hadžiabdić, Branislav Jelušić, Božo Janković, Josip Bukal, Edin Sprečo, Avdija Deraković, Slobodan Kojović, Fahrija Hrvat, Džemaludin Serbo, Nusret Kadrić, Hajrudin Saračević, Miloš Radović i Željko Rodić. ===Period poslije rata u BiH=== [[Datoteka:ZELJO_GRB_1996.png|mini|desno|180px|Grb Željezničara nakon rata.]] Tokom rata u Bosni i Hercegovini i opsade Sarajeva, stadion Željezničara našao se na srpskoj strani, a zapadna tribina bila je u potpunosti spaljena.<ref>[http://img64.imageshack.us/img64/345/scan0016e.jpg Uništena zapadna tribina]</ref><ref>[https://archive.today/20120713073340/img10.imageshack.us/img10/2426/scan0017j.jpg Uništena zapadna tribina sa sjeverne tribine]</ref> Entuzijasti i pobornici plavog tima održavali su treninge u školskim salama, samo kako klub ne bi izgubio kontinuitet. Nakon rata 2. maja 1996. održana je prva poslijeratna utakmica na Grbavici, i to između FK Željezničar i [[FK Sarajevo]], nakon što je stadion očišćen od strane pionira FK Željezničar.<ref>[https://archive.today/20120710114319/img18.imageshack.us/img18/9312/scan0026j.jpg Pioniri FK Željezničar, mart 1996.]</ref> Utakmica je završena rezultatom 1:1.<ref>[http://www.youtube.com/watch?v=sJeT8buQdzY FK Željezničar-FK Sarajevo 1:1]</ref> 5. juna 1998. godine održan je Play-Off za prvaka Bosne i Hercegovine na stadionu Koševo. U 89. minuti [[Hadis Zubanović]] je plavima donio prvu titulu prvaka BiH. 5. juni navijači Željezničara slave kao "Zubandan".<ref>[http://www.youtube.com/watch?v=NQ3dahARaD8 Sretan Zubandan!]</ref> U 2001. i 2002. godini Željezničar osvaja dvije uzastopne titule prvaka pod trenerskom palicom [[Amar Osim]]a. Nakon evropskog poraza od [[FC Hearts]] iz Škotske, Amar Osim napušta klupu Željezničara i odlazi u japanski [[JEF United]]. Do 2009. godine Željezničar ne postiže uspjehe, a klub se suočava sa strašnim finansijskim problemima. Ipak, nakon promjene Upravnog odbora kluba, na klupu se vraća miljenik navijača Amar Osim<ref>{{Cite web |url=http://www.sportsport.ba/bh_fudbal/amar-osim-od-ponedeljka-trener-zelje/19184 |title=Amar Osim od ponedjeljka trener Želje |access-date=26. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170929231950/http://www.sportsport.ba/bh_fudbal/amar-osim-od-ponedeljka-trener-zelje/19184 |archive-date=29. 9. 2017 |url-status=dead }}</ref> i odmah u prvoj sezoni 2009/10. Željezničaru donosi titulu <ref>[http://www.sportsport.ba/bh_fudbal/osim-furiozno-smo-dosli-do-titule/36868 Osim:Furiozno smo došli do titule]</ref>. U sezoni 2010/11. Željezničar se plasirao na 3. poziciju u šampionatu BiH, i osvaja Kup BiH nakon pobjeda od 1:0 na Grbavici<ref>[http://www.sportsport.ba/bh_fudbal/video-zeljeznicar---celik-10/56013 Željezničar - Čelik 1:0]</ref> i 0:3 na Bilinom Polju protiv FK Čelik Zenica.<ref>{{Cite web |url=http://www.sportsport.ba/tekst/3/zeljo-osvojio-kup-bih/57718 |title=Željo osvojio Kup BiH |access-date=26. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110820040838/http://www.sportsport.ba/tekst/3/zeljo-osvojio-kup-bih/57718 |archive-date=20. 8. 2011 |url-status=dead }}</ref> ==Evropski nastupi== Kako u domaćim takmičenjima, Željezničar je imao uspjeha i u evropskim kupovima. Prvo učestvovanje Željezničara nekom od evropskih takmičenja bilo je u sezoni 1971-72. Nakon što je u sezoni osvojio drugo mjesto Željezničar je nastupio u prvoj sezoni novog evropskog takmičenja - [[Kup UEFA|kupa UEFA]]. U prvom kolu je izbačen belgijski [[Club Brugge]] ukupnim rezultatom 4-3, a dalje su padali [[Bologna FC 1909|Bologna]], škotski [[St. Johnstone FC|St. Johnstone]], da bi u četvrtfinalu na penale ispao od mađarskog [[Ferencvárosi Torna Club|Ferencvarosa]]. Najbolji strijelci Željezničara u ovom takmičenju su bili [[Josip Bukal]] sa 7 golova i [[Edin Sprečo]] sa 5 golova. Najveći međunarodni uspjeh Željezničar je postigao u sezoni 1984-85. Naime, te sezone "plavi” sa Grbavice pod vodstvom [[Ivica Osim|Ivice Osima]] bili su nadomak finala kupa UEFA. U prvom kolu žrijeb je htio da Željezničar igra sa bugarskim [[OFC Sliven 2000|Slivenom]] Bugari su slavili na svom terenu (1-0), da bi u revanšu u [[Sarajevo|Sarajevu]] doživjeli debakl, 5-1 za Željezničar. Drugo kolo donosi švicarski [[FC Sion|Sion]]. Nakon pobjede na [[Stadion Grbavica|Grbavici]] od 2-1, u drugom meču Željo je uspio očuvati minimalnu prednost, remizirajući (1-1). U narednoj rundi je igrao protiv [[FC Universitatea Craiova|FC Universitate]]. U prvom meču rumunisu bili bolji sa 2-0. Očekivalo se da je ta prednost neuhvatljiva. Međutim, Željezničar je u revanšu pobijedio sa 4-0. Ulazak među osam je bio veliki uspjeh. Na Grbavici su savladani uvijek neugodni Sovjeti. [[FK Dinamo Minsk|Dinamo]] iz [[Minsk]]a je poražen rezultatom 2-0, da bi u revanšu odigrao 1-1. U polufinalu protivnik je bio [[FC Videoton Székesfehérvár|Videoton]], ekipa koja je do tada eliminisala velikane poput [[Manchester United]]a, [[PSG|PSG-a]] i beogradskog [[FK Partizan|Partizan]] koji je poražen čak sa 5-0. Na prvoj utakmici u [[Sekesfehervaru]] Mađari su vodili sa 2:0, da bi tadašnji reprezentativac [[Haris Škoro]] postigao gol za smanjenje vodstva. U finišu Videoton povečava prednost. Krajnji ishod ovog meca glasio je 3-1. Prepuna Grbavica dočekala je [[24. april]]a 1984. godine u veličanstvenoj atmosferi. Golovima Bahtića i Ćurića Željo je bio jednom nogom u finalu elitnog evropskog takmičenja. Igrao se 87 minut. Najteži sportski trenutak u historiji Želje. Prvi prelazak preko centra Mađari su iskoristili na pravi nacin. Dovoljno je reci Cuhaji. Boje Željezničara u Evropi branili su: Škrba, Berjan, Baljić, Šabanadžović, Čapljić, Komšić, Čilić, Bahtić, Škoro, Mihajlović, Baždarević, Nikić, Samardžija. Željezničar je igrao i u [[UEFA Liga Prvaka|Kupu evropskih šampiona]], i to nakon osvojene titule 1972 godine. U sezoni 1972-73 Željo je igrao protiv engleskog tima [[Derby County FC|Derby County]] i izgubio obje utakmice, u gostima 0-2, dok je na Koševu gdje je igran revanš bilo 1-2. Nakon uspostavljanja [[Premijer liga BiH|Premijer lige BiH]] Željezničar je stalni učesnik evropskih takmičenja. U prethodnim godinama Željezničar se sastajao sa škotskim [[Kilmarnock FC|Kilmarnockom]] (d: 1-1, g: 0-1), poljskom [[Wisla Krakov|Wislom]] (d: 0-0, g: 1-3), bugarskim [[PFK Levski Sofija|Levskim]] (d: 0-0, g: 0-4), kiparskim [[Anorthosis Famagusta FC|Anorthosisom]] (d: 1-0, g: 3-1), škotskim [[Heart of Midlothian FC|Heartsom]] (d: 0-0, g: 0-2) i bugarskim [[PFK Liteks Loveč|Liteksom]] (d: 1-2, g: 0-7). Najveći poslijeratni uspjeh je postignut u sezoni 2002-03. kada je Željezničar došao do 3. pretkola [[UEFA Liga Prvaka|Lige Prvaka]]. Najprije je pobjeđen [[Íþróttabandalag Akraness|Akraness]] ukupnim rezultatom 4-0. Nakon toga Željo je u 2 utakmice bio bolji od norveškog predstavnika [[Lillestrøm SK|Lilestroma]] da bi na kraju pred 40.000 gledalaca na [[Stadion Koševo|stadionu Koševo]] ugostio engleski [[Newcastle United FC|Newcastle]]. Nažalost nije bilo snage za nešto više pa je Željo ispao ukupnim rezultatom 5-0. Nakon ispadanja iz Lige Prvaka Željo nastavlja takmičenje u Kupu UEFA, ali nesretno ispada od španske [[Málaga CF|Malage]] ukupnim rezultatom 0-1. Iako je u sezoni 2004-05. izborio učestvovanje u Kupu UEFA zbog nedobijanja [[UEFA program licenciranja|Uefine licence]] Željezničaru je uskraćen izlazak u Evropu. Nakon osvajanja titule 2010. godine Željezničar je igrao u 2. pretkolu Lige Prvaka protiv [[Hapoel Tel Aviv FC|Hapoela]] iz [[Tel Aviv]]a. Na Bloomfield Stadionu u Tel Avivu poražen je sa 5-0<ref>{{Cite web |url=http://www.neznase.ba/sport/nogomet/1619-hapoel-eljezniar-50katastrofalan-poraz-bh-prvaka.html |title=Katastrofalan poraz bh. prvaka |access-date=26. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110927035824/http://www.neznase.ba/sport/nogomet/1619-hapoel-eljezniar-50katastrofalan-poraz-bh-prvaka.html |archive-date=27. 9. 2011 |url-status=dead }}</ref>, dok je na Koševu bilo 0-1 <ref>[http://www.youtube.com/watch?v=NEV4y0d78LQ Željezničar-Hapoel 0:1]</ref>. Osvajanje Kupa BiH 2011. godine i treća pozicija u prvenstvu osigurala je Željezničaru nastup u drugom pretkolu [[UEFA Evropska liga|Evropske lige]]. Željezničar je eliminisao [[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff]] iz [[Tiraspol]]a ukupnim rezultatom 1-0.<ref>[http://www.fkzeljeznicar.com/vijesti/plavi-uspjesni-zeljo-u-trecem-pretkolu Plavi uspješni: Željo u trećem pretkolu]</ref>. U trećem pretkolu Željezničar je poražen u prvoj utakmici od [[Maccabi Tel Aviv FC|Maccabi Tel Aviv]] rezultatom 0-2<ref>[http://www.sportsport.ba/ino_fudbal/dobra-igra-nije-donijela-dobar-rezultat/61504 Dobra igra nije donijela dobar rezultat]</ref>. ===Utakmice=== ====[[UEFA Liga prvaka]]==== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! Sezona ! Takmičenje ! Runda ! Protivnik ! {{tooltip|D|Domaćin}} ! {{tooltip|G|Gost}} ! Ukupno ! |- | [[Kup evropskih šampiona 1972/1973.|1972–73]]. | [[UEFA Liga prvaka|Kup evropskih šampiona]] |1 {{tooltip|R|Runda}} | align=left|{{ZD|ENG}} [[Derby County FC|Derby County]] |1–2 |0–2 |1–4 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[UEFA Liga prvaka 2001/2002.|2001–02]]. | rowspan=7|[[UEFA Liga prvaka]] |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|BUG}} [[PFK Levski Sofija|Levski Sofija]] |0–0 |0–4 |0–4 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | rowspan=3|[[UEFA Liga prvaka 2002/2003.|2002–03]]. |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|ISL}} [[ÍA Akranes|Akranes]] |3–0 |1–0 |4–0 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|NOR}} [[Lillestrøm SK|Lillestrøm]] |1–0 |1–0 |2–0 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |3 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|ENG}} [[Newcastle United FC|Newcastle United]] |0–1 |0–4 |0–5 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[UEFA Liga prvaka 2010/2011.|2010–11]]. |2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|IZR}} [[Hapoel Tel Aviv FC|Hapoel Tel Aviv]] |0–1 |0–5 |0–6 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[UEFA Liga prvaka 2012/2013.|2012–13]]. |2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|SLO}} [[NK Maribor|Maribor]] |1–2 |1–4 |2–6 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[UEFA Liga prvaka 2013/2014.|2013–14]]. |2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|ČEŠ}} [[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]] |1–2 |3–4 |4–6 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |} ====[[UEFA Evropska liga]]==== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! Sezona ! Runda ! Protivnik ! {{tooltip|D|Domaćin}} ! {{tooltip|G|Gost}} ! Ukupno ! |- | rowspan=2|[[UEFA Evropska liga 2011/2012.|2011–12]]. |2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|MOL}} [[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]] |1–0 |0–0 |1–0 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |3 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|IZR}} [[Maccabi Tel Aviv FC|Maccabi Tel Aviv]] |0–2 |0–6 |0–8 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | rowspan=2|[[UEFA Evropska liga 2014/2015.|2014–15]]. |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|CG}} [[FK Lovćen|Lovćen]] |0–0 |1–0 |1–0 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|MAK}} [[FK Metalurg Skopje|Metalurg]] |2–2 |0–0 |2–2 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- |rowspan=3|[[UEFA Evropska liga 2015/2016.|2015–16]]. |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|MLT}} [[Balzan FC|Balzan]] |1–0 |2–0 |3–0 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|MAĐ}} [[Ferencvárosi TC|Ferencváros]] |2–0 |1–0 |3–0 |[[File:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |3 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|BEL}} [[Standard Liège]] |0–1 |1–2 |1–3 |[[File:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | rowspan="2" | [[UEFA Evropska liga 2017/2018.|2017–18]]. |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|CG}} [[FK Zeta|Zeta]] |1–0 |2–2 |3–2 |[[File:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|ŠVE}} [[AIK Fotboll|AIK]] |0–0 |0–2 |0–2 |[[File:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | rowspan="2" | [[UEFA Evropska liga 2018/2019.|2018–19]]. |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|EST}} [[JK Narva Trans|Narva Trans]] |3–1 |2–0 |5–1 ||[[File:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|KIP}} [[Apollon Limassol|Apollon]] |1–2 |1–3 |2–5 |[[File:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[UEFA Evropska liga 2020/2021.|2020–21]]. |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|IZR}} [[Maccabi Haifa FC|Maccabi Haifa]] |{{n/a}} |1–3 |{{n/a}} |[[File:Symbol delete vote.svg|17px]] |} ====[[UEFA Konferencijska liga]]==== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! Sezona ! Runda ! Protivnik ! {{tooltip|D|Domaćin}} ! {{tooltip|G|Gost}} ! Ukupno ! |- |rowspan=2|[[UEFA Evropska konferencijska liga 2023/2024.|2023–24.]] |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|BLR}} [[FK Dinamo Minsk|Dinamo Minsk]] |2–2 |2–1 |4–3 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|AZE}} [[Neftçi Baku|Neftçi]] |2–2 |0–2 |2–4 |[[File:Symbol delete vote.svg|17px]] |- |[[UEFA Konferencijska liga 2025/2026.|2025–26.]] |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|SVN}} [[FC Koper|Koper]] | | | | |} ====[[Kup UEFA]]==== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! Sezona ! Runda ! Protivnik ! {{tooltip|D|Domaćin}} ! {{tooltip|G|Gost}} ! Ukupno ! |- | rowspan=4|[[Kup UEFA 1971/1972.|1971–72]]. | 1R | align=left|{{ZD|BEL}} [[Club Brugge KV|Club Brugge]] |3–0 |1–3 |4–3 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | 2R | align=left|{{ZD|ITA}} [[Bologna FC 1909|Bologna]] |1–1 |2–2 |3–3 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | 3R | align=left|{{ZD|ŠKO}} [[St. Johnstone FC|St. Johnstone]] |5–1 |0–1 |5–2 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |1/4 | align=left|{{ZD|MAĐ|1957}} [[Ferencvárosi Torna Club|Ferencváros]] |1–2 |2–1 |3–3 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | rowspan=5|[[Kup UEFA 1984/1985.|1984–85]]. |1R | align=left|{{ZD|BUG|1971}} [[FK Sliven|Sliven]] |5–1 |0–1 |5–2 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |2R | align=left|{{ZD|ŠVI}} [[FC Sion|Sion]] |2–1 |1–1 |3–2 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |3R | align=left|{{ZD|RUM|1965}} [[FC Universitatea Craiova|Universitatea Craiova]] |4–0 |0–2 |4–2 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |1/4 | align=left|{{ZD|SSSR}} [[FK Dinamo Minsk|Dinamo Minsk]] |2–0 |1–1 |3–1 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |1/2 | align=left|{{ZD|MAĐ|1957}} [[FC Videoton Székesfehérvár|Videoton]] |2–1 |1–3 |3–4 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[Kup UEFA 1998/1999.|1998–99]]. |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|ŠKO}} [[Kilmarnock FC|Kilmarnock]] |1–1 |0–1 |1–2 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[Kup UEFA 2000/2001.|2000–01]]. | {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|POLJ}} [[Wisła Kraków]] |0–0 |1–3 |1–3 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[Kup UEFA 2002/2003.|2002–03]]. |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|ŠPA}} [[Málaga CF|Málaga]] |0–0 |0–1 |0–1 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | rowspan=2|[[Kup UEFA 2003/2004.|2003–04]]. | {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|KIP}} [[Anorthosis Famagusta FC|Anorthosis Famagusta]] |1–0 |3–1 |4–1 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|ŠKO}} [[Heart of Midlothian FC|Heart of Midlothian]] |0–0 |0–2 |0–2 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | rowspan=2|[[Kup UEFA 2004/2005.|2004–05]]. |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|SMR}} [[SS Pennarossa|Pennarossa]] |4–0 |5–1 |9–1 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|BUG}} [[PFK Litex Loveč|Litex Loveč]] |1–2 |0–7 |1–9 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |} ====[[Kup velesajamskih gradova]]==== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! Sezona ! Runda ! Protivnik ! {{tooltip|D|Domaćin}} ! {{tooltip|G|Gost}} ! Ukupno ! |- |[[Kup velesajamskih gradova 1970/1971.|1970–71]]. |1R | align=left|{{ZD|BEL}} [[RSC Anderlecht|Anderlecht]] |3–4 |4–5 |7–9 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- |} ==== [[UEFA Intertoto kup]] ==== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! Sezona ! Runda ! Protivnik ! {{tooltip|D|Domaćin}} ! {{tooltip|G|Gost}} ! |- | rowspan=3|[[Intertoto kup 1965/1966.|1965–66]]. | rowspan=3| {{tooltip|GF|Grupna faza}} | align=left|{{ZD|POLJ}} [[Gwardia Varšava]] |2–1 |1–2 |rowspan=3 align="center"|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | align=left|{{ZD|ČSSR}} [[TJ Baník Ostrava|Baník Ostrava]] |3–1 |1–1 |- | align=left|{{ZD|DRNJ}} [[1. FC Lokomotive Leipzig|Lokomotive Leipzig]] |2–2 |0–0 |- |} ====[[Mitropa kup]]==== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! Sezona ! Runda ! Protivnik ! {{tooltip|D|Domaćin}} ! {{tooltip|G|Gost}} ! Ukupno ! |- | rowspan=2|[[Mitropa kup 1963/1964.|1963–64]]. | 1/4 | align=left|{{ZD|AUT}} [[FK Austria Beč|Austria Beč]] |4–1 |2–0 |6–1 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | 1/2 | align=left|{{ZD|MAĐ|1957}} [[MTK Budapest]] |1–1 |0–1 |1–2 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[Mitropa kup 1964/1965.|1964–65]]. | 1/4 | align=left|{{ZD|Čehoslovačka}} [[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]] |2–1 |1–3 |3–4 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | rowspan=2|[[Mitropa kup 1967/1968.|1967–68]]. |1R | align=left|{{ZD|Čehoslovačka}} [[Jednota Trenčín]] |1–0 |0–0 |1–0 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | 1/4 | align=left|{{ZD|Čehoslovačka}} [[FC Spartak Trnava|Spartak Trnava]] |2–2 |1–2 |3–4 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | rowspan=3|[[Mitropa kup 1968/1969.|1968–69]]. |1R | align=left|{{ZD|MAĐ|1957}} [[Budapest Honvéd FC|Budapest Honvéd]] |1–0 |1–0 |2–0 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |1/4 | align=left|{{ZD|ČSSR}} [[TJ Baník Ostrava|Baník Ostrava]] |4–0 |1–1 |5–1 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |1/2 | align=left|{{ZD|ČSSR}} [[TJ Sklo Union Teplice|Sklo Union Teplice]] |1–1 |1–2 |2–3 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |} ==Stadion== {{Glavni|Stadion Grbavica}} Željezničar od [[1953]]. godine svoje domaće utakmice igra na [[Stadion Grbavica|stadionu Grbavica]] u istoimenom sarajevskom naselju. Stadion je od 1953 godine pretrpio tri veća renoviranja. Prvo od [[1968]]. do [[1976]] kada je napravljena sjeverna tribina, zatim je obnovljen nakon reintegracije Grbavice kada je ponovo izgrađena drvena tribina na zapadnoj strani i pred sezonu 2004/05 kada su na sjevernu i južnu tribinu postavljene stolice čime je kapacitet stadiona smanjen na 12 000 mjesta. Stadion ne ispunjava kriterije UEFA, te zbog toga Željezničar svoje utakmice igra na stadionu Koševo. Nakon konstrukcije istočne tribine u aprilu 2017. godine, trenutni kapacitet stadiona je 13.146 sjedećih mjesta. [[Datoteka:Grbavica 2017.jpg|thumb|center|800px|Stadion Grbavica sa 12.601 gledalaca 1. aprila 2017. godine.<ref>https://fkzeljeznicar.ba/ukupan-prihod-sa-utakmice-protiv-slobode-87-490-km/25555/</ref>]] ==Navijači== Željezničar je i u Jugoslaviji bio prepoznatljiv kao ekipa koja je imala veliku podršku navijača. U šampionskoj sezoni 1971/72. Željezničar je titulu ovjerio na [[Stadion JNA|stadionu JNA]] pred velikim brojem svojih navijača. Navijači Željezničara, koji su se uvijek nalazili na južnoj strani stadiona Grbavica, svoj novi svijetli trenutak imaju u [[Beograd]]u 1981, ovaj put na [[Marakana|Marakani]] u finalu Kupa SFRJ. Preko 60.000 navijača [[FK Velež|Veleža]] i Željezničara ispunilo je Beogradski stadion. Tokom osamdesetih najposjećenije utakmice su bile one protiv velike četvorke ([[FK Partizan|Partizan]], [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]], [[NK Dinamo Zagreb|Dinamo]], [[NK Hajduk Split|Hajduk]]), Veleža, kao i protiv gradskog rivala [[FK Sarajevo|Sarajeva]].<ref>{{Cite web |url=http://themaniacs.org/tm87/historija.html |title=Historija "The Maniacs 87" |access-date=26. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140720023729/http://themaniacs.org/tm87/historija.html |archive-date=20. 7. 2014 |url-status=dead }}</ref> U drugoj polovini 80-ih dolazi do organizacije navijača Željezničara koji se nazivaju "The Maniacs", ili Manijaci. Stvaraju se i podgrupe "Blue Tigers" i "Joint Union". Najznačajniji vođa navijača Željezničara bio je [[Dževad Begić-Đilda]], heroj odbrane Sarajeva, koji je poginuo 11. jula 1992. godine. Manijaci, kao i drugi građani Sarajeva, 11. jula svake godine posjete i polože cvijeće ispred spomen-ploče Dževadu Begiću.<ref>[http://www.scsport.ba/v2/tekst.php?ID=22122 Manijaci položili cvijeće na spomen ploči Dževada Begića - Đilde]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> U spomen Đildi i njegovom bratu Izetu, u Sarajevu jedna ulica nosi ime "Braće Begić". Također, održava se i malonogometni turnir između Manijaka što je još jedan način da se oda počast heroju Sarajeva.<ref>[http://www.sarajevo-x.com/sport/nogomet/clanak/110710057 Počeo turnir "Dževad Begić Đilda" na Grbavici]</ref> Željezničar je imao mnogo poznatih simpatizera, a neki od njih su muzičari i glumci [[Davorin Popović]], [[Mladen Vojičić|Mladen Vojičić - Tifa]], [[Zdravko Čolić]], [[Goran Bregović]], [[Davor Sučić]], [[Branko Đurić|Branko Đurić - Đuro]], [[Boris Šiber]], [[Zenit Đozić]], [[Benjamin Filipović]], [[Milan Pavlović]], [[Nenad Janković]] (dr.Nele Karajlić), političari [[Željko Komšić]], [[Gradimir Gojer]], [[Alija Behmen]], [[Ljubiša Marković]], [[Nedžad Branković]], [[Marin Ivanišević]], pisci [[Aleksandar Hemon]], [[Miljenko Jergović]], [[Zuko Džumhur]], [[Dario Džamonja]] i mnogi drugi. ==Trenutni sastav== ''Posljednja izmjena: 25. juni 2025.''<ref>{{cite web| title = FK Željezničar - Prvi tim - Igrači| access-date = 25. 6. 2025| website = fkzeljeznicar.ba| url = https://fkzeljeznicar.ba/prvi-tim/}}</ref><ref>{{cite web | title = FK Zeljeznicar Sarajevo | access-date = 25. 6. 2025| year = 2025| website = transfermarkt.co.uk | url = http://www.transfermarkt.co.uk/zeljeznicar/startseite/verein/2573}}</ref> {{Nogometna ekipa početak}} {{Nogometna ekipa igrač|br=1|nac=BIH|ime=[[Tarik Abdulahović]]|poz=GK}} {{Nogometna ekipa igrač|br=2|nac=NIG|ime=[[Edwin Odinaka]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=5|nac=BIH|ime=[[Afan Fočo]]|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=6|nac=HRV|ime=[[Marin Karamarko]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=7|nac=BIH|ime=[[Sulejman Krpić]]|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=8|nac=HRV|ime=[[Dan Lagumdžija]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=10|nac=BIH|ime=[[Madžid Šošić]]|poz=MF}} {{kapiten}} {{Nogometna ekipa igrač|br=11|nac=BRA|ime=[[Vini Peixoto]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=13|nac=BIH|ime=[[Vedad Muftić]]|poz=GK}} {{Nogometna ekipa igrač|br=14|nac=MKD|ime=[[Matej Cvetanoski]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=15|nac=BIH|ime=[[Ernad Babaluk]]|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=16|nac=BIH|ime=[[Dženan Šabić]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=18|nac=SRB|ime=[[Ognjen Laušević]]|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=19|nac=BIH|ime=[[Mustafa Šukilović]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=20|nac=BRA|ime=[[Léo Simoni]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa sredina}} {{Nogometna ekipa igrač|br=23|nac=CG|ime=[[Aleksandar Boljević]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=25|nac=BIH|ime=[[Aiman Šemdin]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=26|nac=BIH|ime=[[Malik Kolić]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=30|nac=BIH|ime=[[Vedad Garčević]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=88|nac=BIH|ime=[[Samir Radovac]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br= |nac=BIH|ime=[[Enes Alić]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br= |nac=CUR|ime=[[Giovanni Troupée]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br= |nac=LUX|ime=[[Edin Osmanović]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br= |nac=NIZ|ime=[[Collin Seedorf]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br= |nac=NIG|ime=[[Olanrewaju Ibraheem]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br= |nac=HRV|ime=[[Josip Pejić]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br= |nac=BRA|ime=[[João Erick]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br= |nac=BIH|ime=[[Admir Gojak]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br= |nac=BIH|ime=[[Hamza Jaganjac]]|poz=FW|ostalo=na posudbi iz [[NK Istra 1961|Istre 1961]]}} {{Nogometna ekipa kraj}} ==Uspjesi== {| class="wikitable" ! Takmičenje ! Plasman ! Sezone |- |rowspan="2"| '''[[Prva nogometna liga Jugoslavije|Prva liga SFRJ]]''' |I mjesto |1971–72 |- |II mjesto |1970–71 |- |rowspan="2"| '''[[Druga nogometna liga Jugoslavije|Druga liga SFRJ]]''' |I mjesto |1956–57, 1961–62, 1977–78 |- |II mjesto |1953–54 |- |rowspan="2"| '''[[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]''' |I mjesto |[[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1997/1998.|1997–98]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2000/2001.|2000–01]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2001/2002.|2001–02]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2009/2010.|2009–10]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2011/2012.|2011–12]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2012/2013.|2012–13]] |- |II mjesto |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2002/2003.|2002–03]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2002/2003.|2003–04]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2004/2005.|2004–05]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2014/2015.|2014–15]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2016/2017.|2016–17]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2017/2018.|2017–18]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2019/2020.|2019–20]] |- |'''[[Kup Jugoslavije u nogometu|Kup SFRJ]]''' |Finalista |1980–81 |- |rowspan="2"| '''[[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kup BiH]]''' |Pobjednik |1999–2000, 2000–01, 2002–03, 2010–11, 2011–12, [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2017/2018.|2017–18]] |- |Finalista |1996–97, 2001–02, 2009–10, 2012–13 |- |'''[[Superkup Bosne i Hercegovine u nogometu|Superkup]]''' |Pobjednik |1998, 2000, 2001 |- |rowspan="2"| '''[[Kup UEFA]]''' |1/2 finale |1984–85 |- |1/4 finale |1971–72 |- |} ==Treneri== {{Div col|5}} *{{ZD|Kraljevina Jugoslavija}} [[Adolf Šmit]] (1922–1923) *{{ZD|Kraljevina Jugoslavija}} [[Josip Šebalj]] (1923–1934) *{{ZD|Kraljevina Jugoslavija}} [[Milovan Adamović]] (1934–1935) *{{ZD|Kraljevina Jugoslavija}} [[Vilim Novak]] (1935–1936) *{{ZD|Kraljevina Jugoslavija}} [[Petar Bugarinović]] (1936–1939) *{{ZD|Kraljevina Jugoslavija}} [[Dušan Marković]] (1939–1941) *[[Drugi svjetski rat]] (1941–1945) *{{ZD|JUG}} [[Zdravko Pavlić]] (1945) *{{ZD|JUG}} [[Milan Rajlić]] (1945–1947) *{{ZD|JUG}} [[Ivica Medarić]] (1947) *{{ZD|JUG}} [[Mensur Bajrami]] ''(privremeno)'' (1947–1948) *{{ZD|ČEŠ}} [[František Bičiště]] (1948–1949) *{{ZD|JUG}} [[Josip Bulat]] (1949) *{{ZD|JUG}} [[Stevo Maslavarić]] (1950) *{{ZD|JUG}} [[Aleksandar Petrović (nogomet)|Aleksandar Petrović]] (1950) *{{ZD|JUG}} [[Slavko Zagorac]] (1951) *{{ZD|JUG}} [[Zdravko Pavlić]] (1952–1953) *{{ZD|JUG}} [[Branislav Hrnjiček]] (1953–1954) *{{ZD|JUG}} [[Prvoslav Dragičević]] (1954–1955) *{{ZD|JUG}} [[Miloš Pajević]] (1955) *{{ZD|JUG}} [[Mensur Bajrami]] (1955–1956) *{{ZD|JUG}} [[Branko Šalipur]] (1956) *{{ZD|JUG}} [[Miroslav Brozović]] (1956–1958) *{{ZD|MAĐ}} [[László Fenyvesi]] (1958–1959) *{{ZD|JUG}} [[Mensur Bajrami]] (1959) *{{ZD|JUG}} [[Dimitrije Tadić]] (1959–1960) *{{ZD|JUG}} [[Branko Stanković]] (1960) *{{ZD|JUG}} [[Joško Domorocki]] (1960–1961) *{{ZD|JUG}} [[Vlatko Konjevod]] (1961–1964) *{{ZD|JUG}} [[Munib Saračević]] (1964–1965) *{{ZD|JUG}} [[Josip Babić]] (1965–1966) *{{ZD|JUG}} [[Marcel Žigante]] (1966–1967) *{{ZD|JUG}} [[Milan Ribar]] (1967–1976) *{{ZD|JUG}} [[Vasilije Radović]] ''(privremeno)'' (1976–1977) *{{ZD|JUG}} [[Sulejman Rebac]] (1977–1978) *{{ZD|JUG}} [[Ivica Osim]] (1978–1986) *{{ZD|JUG}} [[Boris Bračulj]] (1986–1987) *{{ZD|JUG}} [[Mile Prnjatović]] (1987) *{{ZD|JUG}} [[Blagoje Bratić]] (1987–1988) *{{ZD|JUG}} [[Josip Bukal]] (1988) *{{ZD|JUG}} [[Mišo Smajlović]] ''(privremeno)'' (1988–1989) *{{ZD|JUG}} [[Nedeljko Gugolj]] (1989) *{{ZD|JUG}} [[Mišo Smajlović]] (1989–1991) *{{ZD|JUG}} [[Milan Ribar]] (1991–1992) *[[Rat u Bosni i Hercegovini]] (1992–1994) *{{ZD slika|Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg}} [[Mišo Smajlović]] (1994–1997) *{{ZD slika|Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg}} [[Tarik Hodžić]] ''(privremeno)'' (1997) *{{ZD slika|Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg}} [[Dino Đurbuzović]] (1997) *{{ZD slika|Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg}} [[Boris Bračulj]] (1997–1998) *{{ZD|BIH}} [[Enver Hadžiabdić]] (1998–1999) *{{ZD|BIH}} [[Nedžad Verlašević]] (1999) *{{ZD|BIH}} [[Enver Hadžiabdić]] (1999–2000) *{{ZD|BIH}} [[Dino Đurbuzović]] (2000–2001) *{{ZD|BIH}} [[Amar Osim]] (2001–2003) *{{ZD|BIH}} [[Milomir Odović]] (2003–2004) *{{ZD|ČEŠ}} [[Jiří Plíšek]] (2004) *{{ZD|BIH}} [[Ismet Štilić]] ''(privremeno)'' (2004) *{{ZD|BIH}} [[Ivo Ištuk]] (2005) *{{ZD|BIH}} [[Ratko Ninković]] (2005) *{{ZD|BIH}} [[Almir Memić]] ''(privremeno)'' (2006) *{{ZD|BIH}} [[Nenad Starovlah]] (2006) *{{ZD|BIH}} [[Dželaludin Muharemović]] ''(privremeno)'' (2006) *{{ZD|BIH}} [[Enver Hadžiadbić]] (2007–2008) *{{ZD|BIH}} [[Simo Krunić]] (2008) *{{ZD|BIH}} [[Demir Hotić]] (2009) *{{ZD|BIH}} [[Amar Osim]] (2009–2013) *{{ZD|BIH}} [[Dino Đurbuzović]] (2013–2014) *{{ZD|BIH}} [[Admir Adžem]] (2014) *{{ZD|BIH}} [[Almir Memić]] (2014–2015) *{{ZD|BIH}} [[Milomir Odović]] (2015) *{{ZD|BIH}} [[Vlado Čapljić]] (2015) *{{ZD|BIH}} [[Edis Mulalić]] (2015–2016) *{{ZD|BIH}} [[Haris Alihodžić]] ''(privremeno)'' (2016) *{{ZD|SLO}} [[Miloš Kostić]] (2016) *{{ZD|SRB}} [[Slavko Petrović]] (2016–2017) *{{ZD|BIH}} [[Admir Adžem]] (2017–2018) *{{ZD|SRB}} [[Slobodan Krčmarević]] (2018) *{{ZD|BIH}} [[Milomir Odović]] (2018) *{{ZD|BIH}} [[Amar Osim]] (2018–2021) *{{ZD|BIH}} [[Blaž Slišković]] (2021) *{{ZD|HRV}} [[Tomislav Ivković]] (2021) *{{ZD|BIH}} [[Edis Mulalić]] (2022–2023) *{{ZD|BIH}} [[Nermin Bašić]] (2023) *{{ZD|BIH}} [[Haris Alihodžić]] ''(privremeno)'' (2023) *{{ZD|SAU}} [[Abdulhakeem Al-Tuwaijri]] (2023–2024) *{{ZD|BIH}} [[Bruno Akrapović]] (2024) *{{ZD|BIH}} [[Dino Đurbuzović]] ''(privremeno)'' (2024) *{{ZD|BIH}} [[Denis Ćorić]] (2024–2025) *{{ZD|BIH}} [[Admir Adžem]] (2025–danas) {{Div col end}} ==Predsjednici kluba== {{Div col|5}} *Hinko Tegzeš *Ljubo Gospodnetić *Tadija Živković *Drago Matulić *Dušan Savić *Pavle Bašić *Ljubiša Veselinović *Vidak Bulajić *Halid Topić *Josip Vranešić *Gojko Pobrić *Miladin Draškić *Radoslav Škobić *Božidar Čalović *Omer Topuzović *Nusret Mahić *Hamdija Omanović *Anto Sučić *Nedjeljko Stipić *Subhija Karamehić *Božo Bevanda *Nedžad Dizdarević *Hajrudin Čengić *Esad Ibrahimović *[[Nedžad Branković]] *Kemal Kozarić *Redžad Ćatić *Sabahudin Žujo *Faruk Telibećirović *Narcis Džumhur *Samir Landžo *Mladen Grubešić *Faruk Telibećirović *Sabahudin Žujo *[[Almir Gredić]] *Vedran Vukotić *Senad Misimović *Nihad Selimović *Admir Džubur *Samir Cerić *Nazif Hasanbegović *Edis Kovačević *Jusuf Tanović *Oro Ibrišimović *Admir Tunović {{Div col end}} ==Reference== {{Refspisak|2}} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat|FK Željezničar}} *[http://www.fkzeljeznicar.ba/ Zvanična stranica kluba] *[http://www.themaniacs.org/ Nezvanična stranica navijača] *[http://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=64381/profile/index.html FK Željezničar na zvaničnoj stranici UEFA-e] *[http://www.fifa.com/world-match-centre/clubs/club=bosnia-and-herzegovina-zeljeznicar-sarajevo-1885395/index.html FK Željezničar na zvaničnoj stranici FIFA-e] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150427224348/http://www.fifa.com/world-match-centre/clubs/club=bosnia-and-herzegovina-zeljeznicar-sarajevo-1885395/index.html |date=27. 4. 2015 }} *[https://web.archive.org/web/20070809015818/http://www.themaniacs.org/index.php?option=content&task=view&id=493&Itemid=82 Historija Željezničara na stranici themaniacs.org] {{Premijer liga Bosne i Hercegovine}} {{Navkutije |ime = |naslov = FK Željezničar u takmičenjima |naslovstil = background-color:#FFd700; border: solid 1px #000; color:#000000; |podaci1 = {{Nogometni prvaci Bosne i Hercegovine}} {{Osvajači kupa Bosne i Hercegovine u nogometu}} }} {{Sportista godine Bosne i Hercegovine}} {{Sarajevo}} {{Poluzaštita}} [[Kategorija:FK Željezničar Sarajevo]] [[Kategorija:Nogometni klubovi u Bosni i Hercegovini|Željezničar]] [[Kategorija:Sport u Sarajevu|Željezničar]] [[Kategorija:SD Željezničar]] [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1921.|Željezničar]] [[Kategorija:Sportski kolektiv godine Bosne i Hercegovine]] exiw4ozdd25y1z6qjf6vdq54n96w8fw 1945. 0 2684 3729959 3715677 2025-06-25T21:47:53Z Astrameri 151645 nova osoba pod "rođeni" 3729959 wikitext text/x-wiki {{godina}} '''1945.''' (MCMXLV) je uobičajena godina koja počinje u ponedjeljak po gregorijanskom kalendaru, 1945. godina Common Era (CE) i Anno Domini (AD), 945. godina drugog milenija, 45. godina 20. stoljeća i šesta godina decenije 1940-ih. 1945. označio je kraj Drugog svjetskog rata i pad nacističke Njemačke i Japanskog Carstva. To je ujedno i godina oslobođenja koncentracionih logora i jedina godina u kojoj je u borbi korišteno atomsko oružje. {{Godina u drugim kalendarima}} == Događaji == * Književnik [[Ćamil Sijarić]] izabran za poziciju sekretara Suda narodne časti u [[Banja Luka|Banjoj Luci]]. * Gradski narodni odbor [[Sarajevo|Sarajeva]] donosi odluku o postepenom rušenju [[Baščaršija|Baščaršije]], misleći da stari trgovački centar nema ulogu u modernom gradu. * Bošnjački aktivist [[Ademaga Mešić]] je zbog aktivnosti koje se protive interesima Komunističke vlasti osuđen na doživotnu robiju. * Prva dramska predstava poslije oslobođenja [[Zagreb]]a – ''Najezda'' Leonova u izvedbi [[Kazalište narodnog oslobođenja|Kazališta narodnog oslobođenja]]. * Objavljeni romani [[Ivo Andrić|Ive Andrića]] "Na Drini ćuprija", "Travnička hronika" i "Gospođica", napisani u [[Beograd]]u tokom rata. === Januar === * Održana [[2. dodjela "Zlatnog globusa"]]; * [[27. januar]] – Od strane [[Sovjetski savez|sovjetske]] [[Crvena Armija|Crvene Armije]] oslobođen [[nacizam|nacistički]] [[Koncentracioni logor Auschwitz-Birkenau|koncentracioni logor Auschwitz]]. === Februar === * [[4. februar|4]]–[[11. februar]] – Održana [[Konferencija u Jalti]]. === Mart === === April === *[[1. april]] – Iskrcavanjem [[Sjedinjene Američke Države|američkih]] trupa na [[japan]]ski otok [[Okinava]] počela posljednja etapa u prodiranju savezničkih snaga prem Japanu u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]]. * [[3. april]] – U [[Skoplje|Skoplju]] otvoreno [[Makedonsko narodno pozorište]] sa predstavom [["Platon Krečet"]], sovjetskog pisca [[Aleksandar Kornejčuk|Aleksandra Kornejčuka]]; * [[4. april]] – [[Crvena armija]] ([[SSSR]]) oslobodila [[Mađarska|Mađarsku]]. * [[6. april]] – [[Partizani]] oslobodili [[Sarajevo]]. * [[30. april]] – [[Hitler]] počinio [[samoubistvo]]. === Maj === * [[1. maj]] – Oslobođenje [[Trst]]a. * [[8. maj]] – [[Njemačka]] potpisala [[kapitulacija|kapitulaciju]]. * [[9. maj]] – Dan pobjede nad [[fašizam|fašizmom]]. * [[15. maj]] – Završene ratne operacije u [[Jugoslavija|Jugoslaviji]] i Drugi svjetski rat. === Juni === * [[26. juni]] – U [[San Francisco|San Francisku]] završena [[Konferencija Ujedinjenih nacija o međunarodnoj organizaciji]], čiji je rezultat bilo potpisivanje [[Povelja Ujedinjenih nacija|Povelje UN-a]], koja je stupila na snagu [[24. oktobar|24. oktobra]]. === Juli === * [[16. juli]] – Prva test-eksplozija [[atomska bomba|atomske bombe]] sa 6&nbsp;kg [[plutonij]]a izvedena u [[Alamogordo|Alamogordu]] ([[Novi Meksiko]]). === August === * [[6. august]] i [[9. august]] – [[Atomski napad na Hiroshimu i Nagasaki]]. * [[7. august]] – U [[Beograd]]u održano [[Treće zasjedanje AVNOJ-a]]. === Septembar === === Oktobar === * [[24. oktobar]] – Na snagu je stupila [[Povelja Ujedinjenih nacija|Povelja UN-a]], kojom je osnovana Organizacija [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]]. === Novembar === * [[11. novembar]] – Na [[Izbori za narodne poslanike Ustavotvorne skupštine Demokratske federativne Jugoslavije 1945.|prvim poslijeratnim izborima]] izabrana Ustavotvorna skupština Demokratske Federativne [[Jugoslavija|Jugoslavije]]. * [[13. novembar]] – [[Charles de Gaulle]] izabran za predsjednika [[francuska|Francuske]]. * [[15. novembar]] – [[Gabriela Mistral]] postala prva Latinoamerikanka koja je dobila [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelovu nagradu za književnost]]. * [[16. novembar]] – Osinivanje [[UNESCO]]-a, specijalizirane agencije [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] * [[20. novembar]] – Započelo suđenje 24 nacistička kriminalca u Palači Pravde u [[Nürnberg]]u. * [[20. novembar]] – Saveznička Kontrolna komisija dozvolila preseljenje 6 miliona Nijemaca iz [[austrija|Austrije]], [[poljska|Poljske]] i Mađarske u Zapadnu Njemačku. * [[27. novembar]] – [[Norveška]] postala članica [[UN|Ujedinjenih Naroda]]. === Decembar === * [[29. decembar]] – Na trećem zasjedanju [[AVNOJ]]-a u [[Beograd]]u službeno ime Demokratska Federativna Jugoslavija (DFJ) je promjenjeno u Federativna Narodna Republika Jugoslavija ([[FNRJ]]), da bi konačno državna zajednica [[7. april]]a [[1963]]. dobila ime [[SFRJ|Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija (SFRJ)]]. == 1945. u temama == === [[Književnost]] === * Objavljena ''Gospođica'' [[Ivo Andrić|Ive Andrića]] * Objavljena ''Travnička hronika'' [[Ivo Andrić|Ive Andrića]] * Objavljena knjiga poema ''Stojanka majka Knežopoljka'' [[Skender Kulenović|Skendera Kulenovića]] == Rođeni == * Nepoznat datum – [[Ivan Čerešnješ]], bosanskohercegovački i izraelski arhitekta === Januar=== * [[2. januar]] – [[Slobodan Praljak]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] i [[Hrvatska|hrvatski]] general te penzionisani general major [[Hrvatska vojska|Hrvatske vojske]] i [[Hrvatsko vijeće odbrane|Hrvatskog vijeća odbrane]] * [[10. januar]] – [[Rod Stewart]] * [[20. januar]] – [[Momčilo Krajišnik]], bosanskohercegovački političar i ratni zločinac * [[29. januar]] – [[Cambin Danzan]], mongolski biatlonac. * [[30. januar]] – [[Karen Gorney]] === Februar === * [[5. februar]] – [[Józef Różak]], [[Poljska|poljski]] [[biatlon]]ac * [[6. februar]] – [[Bob Marley]], jamajkanski pjevač * [[9. februar]] – [[Mia Farrow]] * [[17. februar]] – [[Meliha Husedžinović]], jugoslavenska i [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] [[Historija umjetnosti|historičarka umjetnosti]] * [[22. februar]] – [[Ivan Kordić]], bosanskohercegovački i [[Hrvatska|hrvatski]] [[Književnost|književnik]], [[Književna kritika|književni kritičar]] i [[Novinarstvo|novinar]] === Mart === * [[2. mart]] – [[Tomislav Dretar]], bosanskohercegovački pisac, književni kritičar, novinar i političar * [[8. mart]] – [[Ladislav Žižka]], [[čehoslovačka|čehoslovački]] [[biatlon]]ac * [[13. mart]] – [[Anatolij Timofejevič Fomenko]], ukrajinski [[matematičar]] * [[14. mart]] – [[Marko Vešović (književnik)|Marko Vešović]], [[Crna Gora|crnogorsko]]-bosanskohercegovački pjesnik i kolumnist * [[18. mart]] – [[Rapko Orman]], bosanskohercegovački pjesnik * [[19. mart]] – [[Josip Osti]], bosanskohercegovačko-slovenski književnik, esejist, književni kritičar i prevodilac * [[24. mart]] – [[Munib Maglajlić]], bosanskohercegovački [[historija književnosti|historičar književnosti]] * [[30. mart]] – [[Eric Clapton]], britanski gitarist i pjevač === April === * [[21. april]] - [[Dževad Šabanagić]], bosanskohercegovački violinista i koncertmajstor === Maj === * [[2. maj]] – [[Alija Dubočanin]], bosanskohercegovački književnik * [[9. maj]] – [[Josef Heynckes]], njemački nogometni trener i nogometaš. * [[14. maj]] – [[Yochanan Vollach]], [[Izrael]]ski [[nogomet]]aš * [[20. maj]] – [[Anton Zeilinger]], austrijski fizičar i nobelovac * [[21. maj]] – [[Zoja Bašarina]], [[jakutsk]]a književna kritičarka, i filologinja * [[30. maj]] - [[Pero Zubac]] - bosanskohercegovački, srbijanski i jugoslavenski pisac === Juni === * [[9. juni]] – [[Dunja Dimitrijević]], bosanskohercegovačka pijanistica * [[13. juni]] – [[Malcolm Hirst]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[biatlon]]ac === Juli === * [[9. juli]] – [[Dean Koontz]], američki pisac * [[10. juli]] – [[Ron Glass]], američki glumac * [[26. juli]] – [[Jeffrey Stevens]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[biatlon]]ac * [[30. juli]] – [[Patrick Modiano]], francuski pisac === August === * [[13. august]] – [[Aleksander Klima]], [[Poljska|poljski]] [[biatlon]]ac === Septembar === * [[1. septembar]] – [[Haris Silajdžić]], bosanskohercegovački političar i državnik * [[2. septembar]] – [[Rizo Džafić]], bosanski književnik, znanstvenik, književni kritičar i historičar književnosti * [[11. septembar]] – [[Franz Beckenbauer]], njemački nogometaš * [[25. septembar]] – [[Yrjö Salpakari]], [[Finska|finski]] [[biatlon]]ac * [[26. septembar]] – [[Bryan Ferry]], britanski pjevač i tekstopisac * === Oktobar === * [[2. oktobar]] – [[Don McLean]], američki kantautor i gitarist * [[23. oktobar]] – [[Michel Vautrot]], francuski [[nogometni sudija]] * [[27. oktobar]] – [[Kjell Hovda]], [[Norveška|norveški]] [[biatlon]]ac === Novembar === * [[18. novembar]] – [[Roger Bean (biatlonac)|Roger Bean]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[biatlon]]ac === Decembar === * [[16. decembar]] ** [[Željko Bebek]], bosanskohercegovački pjevač ** [[Muhamed Šator]], bosanskohercegovački lingvist * [[24. decembar]] – [[Lemmy Kilmister]], britanski muzičar, član [[Motörhead]]a == Umrli == === Januar=== * [[13. januar]] – [[Dositej Vasić]], [[Biskup|vladika]] [[niš]]ki i prvi [[Zagrebačko-ljubljanska mitropolija|mitropolit zagrebački]], [[Srpska pravoslavna crkva|srpske pravoslavne crkve]]. * [[22. januar]] – [[Else Lasker-Schüler]], njemačka književnica === Februar === === Mart === === April === * [[12. april]] – [[Franklin D. Roosevelt]], američki političar i državnik, 32. predsjednik Sjedinjenih Američkih Država * [[28. april]] – [[Benito Mussolini]], italijanski fašistički diktator * [[30. april]] – [[Eva Braun]], životna saputnica [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]] === Maj === * [[3. maj]] – [[Albert Sauer]], prvi komadant [[Koncentracioni logor|koncentracionog logora]] [[Koncentracioni logor Mauthausen|Mauthausen]]; * [[23. maj]] – [[Heinrich Himmler]], njemački nacistički političar i glavni šef SS-a === Juni === * [[29. juni]] – [[Mustafa Busuladžić]], bošnjački intelektualac === Juli === === August === === Septembar === * [[20. septembar]] – [[Eduard Wirths]], nacistički liječnik u [[Koncentracioni logor|koncentracionom logoru]] [[Koncentracioni logor Dachau|Dachau]] === Oktobar === === Novembar === === Decembar === * [[4. decembar]] – [[Thomas Hunt Morgan]], američki [[evolucija|evolucijski]] [[biolog]], [[genetičar]] i [[embriologija|embriolog]] == [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] == *[[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]] **[[Wolfgang Pauli]], [[Austrija]] *[[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]] **[[Artturi Virtanen]], [[Finska]] *[[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]] **[[Alexander Fleming]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] **[[Ernst B. Chain]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] **[[Howard Florey]], [[Australija]] *[[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]] **[[Gabriela Mistral]], [[Čile]] *[[Nobelova nagrada za mir|Mir]] **[[Cordell Hull]], [[SAD]] == Reference == {{Refspisak}} == Dodatna literatura == * [[Ian Buruma]]. ''Year Zero: A History of 1945'' (Penguin Press; 2013) 368 pages; pokriva oslobođenje, osvetu, dekolonizaciju i uspon Ujedinjenih naroda. [https://www.amazon.com/Year-Zero-History-Ian-Buruma/dp/0143125974/ excerpt] * International News Service, ''It Happened In 1945 The Essential Year Book'' (1946) * Keith Lowe. ''Savage Continent: Europe in the Aftermath of World War II'' (2012) [https://www.amazon.com/dp/1250000203/ excerpt and text search] * McDannald, A. H. ed. ''The Americana Annual 1946'' (1946) events of 1945 [https://archive.org/download/americanaannual029885mbp/americanaannual029885mbp.pdf online]; enciklopedijski godišnjak globalna pokrivenost u 950pp * Walter Yust, ed. ''10 Eventful Years, 1937 – 1946'' Chicago: Encyclopædia Britannica, 1947, 4 vol., encyclopedia yearbook [https://archive.org/search.php?query=title%3A%28%27%2710%20Eventful%20Years%2C%29 online] == Vanjski linkovi == {{commonscat|1945}} {{Normativna kontrola}} 2q58mdsq9f1urlqu8yqbsy17p1pp682 Vijeće ministara Bosne i Hercegovine 0 2988 3729865 3678933 2025-06-25T15:01:42Z Bakir123 110053 /* Trenutni saziv */ 3729865 wikitext text/x-wiki {{Infokutija izvršna vlast | ime = Vijeće ministara Bosne i Hercegovine | izvorno_ime = Савјет министара Босне и Херцеговине | saziv = [[Saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Borjana Krišto)|XIV saziv]] | slika = Coat of arms of Bosnia and Herzegovina.svg | veličina_slike = 100px | opis_slike = [[Grb Bosne i Hercegovine]] | osnovano = 3. januar 1997. | teritorija = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | titula_vođe = [[Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine|Predsjedavajući Vijeća ministara BiH]] | imenuje = [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo BiH]] | glavni_organ = [[Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH]] | ministarstva = {{Sakrij | okvir_stil = | naslov = 9 | naslov_stil = font-weight:normal; text-align:left; | podaci_stil = | podaci = {{plainlist| * [[Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine|Ministarstvo vanjskih poslova]] * [[Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine|Ministarstvo trgovine i ekonomskih odnosa]] * [[Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine|Ministarstvo finansija i trezora]] * [[Ministarstvo komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine|Ministarstvo komunikacija i prometa]] * [[Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine|Ministarstvo civilnih poslova]] * [[Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine|Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice]] * [[Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine|Ministarstvo pravde]] * [[Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine|Ministarstvo sigurnosti]] * [[Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine|Ministarstvo odbrane]]}} }} | responsible = [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarna skupština BiH]] | budžet = 1.355.400.000 KM (2024)<ref>{{Cite web|url=https://n1info.ba/vijesti/usvojen-budzet-bih-za-2024-godinu/|title=Vijeće ministara BiH usvojilo budžet za 2024. godinu|last=BiH|first=N1|date=4. 7. 2024|website=N1|language=bs-BA|access-date=28. 8. 2024}}</ref> | sjedište = [[Zgrada prijateljstva između Grčke i Bosne i Hercegovine|Zgrada prijateljstva između Grčke i BiH]], Trg BiH 1, [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] | veb-sajt = [https://vijeceministara.gov.ba/Default.aspx?langTag=bs-BA vijeceministara.gov.ba] }} {{Politika Bosne i Hercegovine}} '''Vijeće ministara Bosne i Hercegovine''' je organ [[izvršna vlast|izvršne vlasti]] [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], koji vrši svoja prava i dužnosti kao vladine funkcije,<ref>{{Cite web|url=https://www.vijeceministara.gov.ba/pdf_doc/Hrvatski%20Web%2017-12-2022.pdf|title=Zakon o Vijeću ministara BiH|date=17. 12. 2022|website=vijeceministara.gov.ba|publisher=Vijeće ministara BiH|access-date=29. 5. 2024}}</ref> zbog toga je za ovu instituciju ponekad u upotrebi i termin '''Vlada Bosne i Hercegovine'''. Sjedište Vijeća ministara BiH je u [[Sarajevo|Sarajevu]], u [[Zgrada prijateljstva između Grčke i Bosne i Hercegovine|Zgradi prijateljstva između Grčke i Bosne i Hercegovine]]. Trenutna [[Spisak predsjednika vlada Bosne i Hercegovine|Predsjedavajuća Vijeća ministara]] je [[Borjana Krišto]], članica [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ]]-a. == Izbor == [[Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine|Predsjedavajućeg Vijeća ministara]] imenuje [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]]<ref name="zakon">[http://www.vijeceministara.gov.ba/pdf_doc/?id=12235 Zakon o vijeću ministara BiH]</ref>, a odobrava [[Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavnički dom]] [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine]]. Predsjedavajući zatim predlaže ministre najdalje u roku od 35 dana koje, također, potvrđuje Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH. == Historija == === Nastanak === {{Glavni|Dejtonski sporazum}} Vijeće ministara Bosne i Hercegovine službeno je naslijedilo [[Vlada Republike Bosne i Hercegovine|Vladu Republike Bosne i Hercegovine]] imenovanjem [[Saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Boro Bosić/Haris Silajdžić)|prvog saziva Vijeća]], 3. januara 1997, nakon [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1996.|prvih poslijeratnih općih izbora]] održanih 14. septembra 1996. U svojim prvim godinama postojanja imala je 2 kopredsjedavajuća i samo 3 ministarstva, s obzirom na to da je značajan dio resora prebačen na nivo novouspostaljenih [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|kantona]] i [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|entiteta]]. Za prve [[Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine|kopredsjedavajuće]] izabrani su [[Boro Bosić]] i [[Haris Silajdžić]].<ref>{{Cite web|url=https://vijeceministara.gov.ba/pdf_doc/sazivi%20bos%20izmjena%20%20zamjenika%20predsjedavajuce%2031-8-2023.pdf|title=Sazivi Vijeća ministara Bosne i Hercegovine|date=31. 8. 2023|website=vijeceministara.gov.ba|publisher=Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|location=[[Sarajevo]]|access-date=26. 5. 2024}}</ref> === Ocjena ustavnosti === Dana 11. februara 1999. [[Mirko Banjac]], u to vrijeme zamjenik predsjedavajućeg [[Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavničkog doma]] [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine BiH]], podnio je zahtjev [[Ustavni sud Bosne i Hercegovine|Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine]] za, između ostalog, ocjenu ustavnosti Zakona o Vijeću ministara BiH (Službeni glasnik BiH, br. 4/97), koja je predviđala postojanje dva kopredsjedavajuća i jednog potpredsjedavajućeg Vijeća ministara. Sud je u svojoj odluci 14. augusta iste godine, između ostalog, naveo sljedeće:<ref>{{Cite web|url=https://www.ustavnisud.ba/uploads/odluke/_bs/U-1-99-12354.pdf|title=Odluka Ustavnog suda|date=14. 8. 1999|website=ustavnisud.ba|publisher=[[Ustavni sud Bosne i Hercegovine]]|access-date=26. 5. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.ustavnisud.ba/public/down/USTAV_BOSNE_I_HERCEGOVINE_bos.pdf|title=Ustav Bosne i Hercegovine|date=14. 12. 1995|website=ustavnisud.ba|publisher=[[Ustavni sud Bosne i Hercegovine]]|access-date=26. 5. 2024}}</ref> {{Citat|Član V/4. Ustava Bosne i Hercegovine definiše Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, koga čine predsjedavajući Vijeća ministara i određen broj ministara po potrebi, koji su odgovorni za provođenje politike i odluka Bosne i Hercegovine iz nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine; Predsjedništvo Bosne i Hercegovine imenuje predsjedavajućeg Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, koji preuzima dužnosti po odobrenju Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine; predsjedavajući Vijeća ministara imenuje ministra vanjskih poslova, ministra vanjske trgovine i druge ministre po potrebi (najviše dvije trećine ministara mogu biti imenovani sa teritorije Federacije Bosne i Hercegovine), koji će preuzeti dužnost po odobrenju Predstavničkog doma; predsjedavajući, također, imenuje zamjenike ministara (koji neće biti iz istog konstitutivnog naroda kao i njihovi ministri), koji preuzimaju dužnost nakon odobrenja Predstavničkog doma. Iz navedenog slijedi da osporene zakonske odredbe koje definišu kopredsjedavajuće i potpredsjedavajućeg Vijeća ministara nisu u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine, jer je Ustav na jasan način uspostavio klasičnu funkciju mandatara koji i imenuje ministre sukladno članu V/4. Ustava. Prema tome, radi se o materijalnoj neustavnosti osporenih zakonskih odredbi.}} Također, Parlamentarnoj skupštini BiH dao se rok od 3 mjeseca od dana objavljivanja odluke u “[[Službeni list Bosne i Hercegovine|Službenom glasniku Bosne i Hercegovine]]” da navedene odredbe Zakona usaglasi sa [[Ustav Bosne i Hercegovine|Ustavom Bosne i Hercegovine]]. Nakon što to nije učinjeno, Ustavni sud je, postupajući po zahtjevu podnosioca, a na osnovu ranije odluke i pravnog stajališta iznesenog u razlozima odluke, utvrdio da određene odredbe Zakona o Vijeću ministara prestaju da važe.<ref>{{Cite web|url=https://www.ustavnisud.ba/uploads/documents/bilten-usbih-2000-ii_1614688858.pdf|title=Odluka Ustavnog suda BiH U 1/99|date=29. 1. 2000|website=ustavnisud.ba|publisher=[[Ustavni sud Bosne i Hercegovine]]|access-date=29. 5. 2024}}</ref> Na osnovu toga, [[Saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Spasoje Tuševljak)|naredni (III) saziv]] Vijeća ministara imao je samo jednog predsjedavajućeg, a prvi samostalni bio je [[Spasoje Tuševljak]] ([[Srpska demokratska stranka|SDS]]). Također, formirana su 3 nova ministarstva, koja su prenešena sa entitetskog na državni nivo: [[Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine|ministarstvo trezora institucija]], [[Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine|ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice]] i [[Ministarstvo za evropske integracije Bosne i Hercegovine|ministarstvo za evropske integracije]]. === Zakon Visokog predstavnika === Dana 18. decembra 2002. donesen je Zakon o Vijeću ministara BiH ("Službeni glasnik BiH", broj: 38/02) od strane [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Visokog predstavnika]] [[Paddy Ashdown|Paddya Ashdowna]].<ref>{{Cite web|url=http://www.sluzbenilist.ba/page/i/mW2PfBjZBn4=|title=Službeni glasnik BiH broj 38/02|date=18. 12. 2002|website=sluzbenilist.ba|access-date=27. 5. 2024}}</ref> Od [[Saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Adnan Terzić)|narednog (VIII) saziva]], predsjedavajući nije imao više nadležno ministarstvo, kako je to ranije bilo, a njegovi zamjenici su ministri u Vijeću ministara, koji moraju biti druge nacionalnosti od njega. Također su formirana 4 ministarstva, [[Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine|ministarstvo sigurnosti]], [[Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine|ministarstvo pravde]], [[Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine|ministarstvo odbrane]] i [[Ministarstvo komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine|ministarstvo komunikacija i prometa]] (ministarstvo civilnih poslova i komunikacija izgubilo je nadležnosti komunikacija), ministarstvo trezora institucija postalo je [[Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine|ministarstvo finansija i trezora]], a nadležnosti ministarstva za evropske integracije preuzela je [[Direkcija za evropske integracije Bosne i Hercegovine|Direkcija za evropske integracije]], [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine#Stalna tijela|stalno tijelo]] Vijeća ministara.<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.vijeceministara.gov.ba/stalna_tijela/dei/default.aspx?id=1719&langTag=bs-BA|title=Direkcija za europske integracije|website=www.vijeceministara.gov.ba|access-date=27. 5. 2024}}</ref> == Struktura == Vijeće ministara čini [[Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine|predsjedavajući]] i 9 ministara. Oni rade i odlučuju na sjednicama, pri čemu je potrebno da sjednici prisustvuje više od polovine članova, a najmanje po dva ministra iz svakog [[Konstitutivni narod|konstiutivnog naroda]]. U cilju kvalitetnog i efikasnog djelovanja, u okviru Vijeća djeluju stalni ili privremeni uredi, direkcije, službe, odbori i druga tijela. Za svoj rad Vijeće je odgovorno [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine]]. === Ministarstva === Od 2002. postoje devet ministarstva koji čine Vijeće ministara: * [[Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine]], * [[Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine]], * [[Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine]], * [[Ministarstvo komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine]], * [[Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine]], * [[Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine]], * [[Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine]], * [[Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine]], * [[Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine]]. === Stalna tijela === Stalna tijela Vijeća ministara su:<ref>{{Cite web|url=https://vijeceministara.gov.ba/stalna_tijela/default.aspx?id=1903&langTag=bs-BA|title=Stalna tijela Vijeća ministara|website=vijeceministara.gov.ba|access-date=29. 5. 2024}}</ref> * [[Odbor za ekonomiju Bosne i Hercegovine|Odbor za ekonomiju]] - koordinirajuće tijelo za oblasti iz djelokruga rada Ministarstva za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose, Ministarstva finansija i trezora i Ministarstva komunikacija i prometa.<ref>{{Cite web|url=https://vijeceministara.gov.ba/stalna_tijela/odbor_za_ekonomiju/default.aspx?id=1723&langTag=hr-HR|title=Odbor za ekonomiju|website=vijeceministara.gov.ba|access-date=29. 5. 2024}}</ref> * [[Odbor za unutrašnju politiku Bosne i Hercegovine|Odbor za unutrašnju politiku]] - koordinirajuće tijelo za oblast iz djelokruga rada Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice, Ministarstva civilnih poslova, Ministarstva pravde, Ministarstva sigurnosti i Ministarstva odbrane.<ref>{{Cite web|url=https://vijeceministara.gov.ba/stalna_tijela/unutrasnja_politika/default.aspx?id=1725&langTag=hr-HR|title=Odbor za unutarnju politiku Vijeća ministara Bosne i Hercegovine|website=vijeceministara.gov.ba|access-date=29. 5. 2024}}</ref> * [[Direkcija za evropske integracije Bosne i Hercegovine|Direkcija za evropske integracije]] - tijelo sa zadatkom da koordinira proces integracije Bosne i Hercegovine u [[Evropska unija|Evropsku uniju]]. Direkcija je preuzela nadležnosti bivšeg Ministarstva za evropske integracije.<ref name=":0" /> * [[Generalni sekretarijat Bosne i Hercegovine|Generalni sekretarijat]] - tijelo koje obavlja poslove koji se odnose na: pripremu sjednica i sastanaka, vođenje zapisnika, vođenje evidencije, informiranje javnosti, praćenje provedbe odluka Vijeća ministara, protokola, obavlja materijalno-finansijske, administrativne i tehničke poslove za Vijeće ministara u izvršavanju njegovih zadataka i stara se o objavljivanju odluka Vijeća ministara u službenim glasilima.<ref>{{Cite web|url=https://vijeceministara.gov.ba/stalna_tijela/generalni_sekretarijat/default.aspx?id=1721&langTag=hr-HR&template_id=92&pageIndex=1|title=Generalni sekretarijat|website=vijeceministara.gov.ba|access-date=29. 5. 2024}}</ref> * [[Ured za zakonodavstvo Bosne i Hercegovine|Ured za zakonodavstvo]] - mjerodavno tijelo za davanje pravnog mišljenja o materijalima koji se upućuju Vijeću ministara u pogledu njihovog metodološkog jedinstva u pripremi i u pogledu usaglašenosti sa [[Ustav Bosne i Hercegovine|Ustavom BiH]] i zakonima BiH, za brigu o objavljivanju odluka u službenom listu BiH, entiteta i [[Brčko distrikt]]a.<ref>{{Cite web|url=https://vijeceministara.gov.ba/stalna_tijela/zakonodavstvo/default.aspx?id=1908&langTag=hr-HR&template_id=92&pageIndex=1|title=Ured za zakonodavstvo Vijeća ministara Bosne i Hercegovine|website=vijeceministara.gov.ba|access-date=29. 5. 2024}}</ref> * [[Ured koordinatora za reformu javne uprave Bosne i Hercegovine|Ured koordinatora za reformu javne uprave]] - ured za koordinaciju reformske aktivnosti između Vijeća ministara, entitetskih i [[Vlada Brčko distrikta|Vlade Brčko distrikta]], blisko sarađujući sa Delegacijom Evropske komisije u BiH.<ref>{{Cite web|url=https://vijeceministara.gov.ba/stalna_tijela/javne_reforme/default.aspx?id=9121&langTag=bs-BA|title=Ured koordinatora za reformu javne uprave|website=vijeceministara.gov.ba|access-date=29. 5. 2024}}</ref> * [[Direkcija za ekonomsko planiranje Bosne i Hercegovine|Direkcija za ekonomsko planiranje]] - direkcija nadležna za: koordinisanje pripreme godišnjih, srednjoročnih i dugoročnih makroekonomskih projekcija, koordinisanje pripreme godišnjih, srednjoročnih i dugoročnih strategija razvoja, monitoring implementacije godišnjih, srednjoročnih i dugoročnih strategija razvoja, istraživanja i analizu ekonomskih trendova i istraživanja i analizu uključivanja svih slojeva društva u ekonomske tokove.<ref>{{Cite web|url=https://vijeceministara.gov.ba/stalna_tijela/dep/default.aspx?id=14333&langTag=bs-BA|title=Direkcija za ekonomsko planiranje|website=vijeceministara.gov.ba|access-date=29. 5. 2024}}</ref> * [[Ured koordinatora Brčko distrikta u Vijeću ministara Bosne i Hercegovine|Ured koordinatora Brčko distrikta BiH u Vijeću ministara]] - ured nadležan za: koordinaciju rada Brčko distrikta i Vijeća ministara, primjenu Konačne arbitražne odluke za Brčko s posebnim naglaskom na stvaranju uvjeta za predstavljanje Brčko distrikta u institucijama BiH, unapređenje Sporazuma o koordinaciji i saradnji između Vijeća ministara i Brčko distrikta i njenih protokola, uspostavljanje saradnje i koordinacija sa institucijama BiH, međunarodnim organizacijama, fondovima, ambasadama, kao i koordinacija sa nadležnim odjelima Vlade Brčko distrikta i drugim institucijama, radnim grupama i tijelima Brčko distrikta, usaglašavanja mehanizama ili procesa za uključenje Brčko distrikta u konsultacije o zakonima koji utiču na Distrikt ili zahtijevaju izmjene zakona Brčko distrikta i/ili imaju budžetske implikacije, uključujući i okvirne zakone.<ref>{{Cite web|url=https://vijeceministara.gov.ba/stalna_tijela/javne_reforme/Default.aspx?id=10301&langTag=bs-BA|title=Ured koordinatora Brčko distrikta BiH u Vijeću ministara|website=vijeceministara.gov.ba|access-date=29. 5. 2024}}</ref> * [[Odbor državne službe za žalbe Bosne i Hercegovine|Odbor državne službe za žalbe]] - odbor odgovoran za razmatranje svih konačnih odluka, preduzetih i propuštenih radnji institucije i/ili [[Agencija za državnu službu|Agencije za državnu službu BiH]].<ref>{{Cite web|url=https://vijeceministara.gov.ba/stalna_tijela/odbor_drzavne_sluzbe_za_zalbe/default.aspx?id=29887&langTag=bs-BA|title=Odbor državne službe za žalbe|website=vijeceministara.gov.ba|access-date=29. 5. 2024}}</ref> == Nadležnosti == Vijeće ministara odgovorno je za sprovođenje politika i odluka u oblastima: * [[Vanjska politika|vanjske politike]]; * [[Međunarodna trgovina|međunarodne trgovinske politike]]; * [[Carinska politika|carinske politike]]; * [[Monetarna politika|monetarne politike]]; * [[Finansije|finansija]] institucija i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine; * politike i regulative o [[Imigracija|imigraciji]], [[izbjeglica]]ma i [[azil]]u; * [[Vanjska politika Bosne i Hercegovine|međunarodno]] i [[Međuentitetska linija razgraničenja|međuentitetsko]] sprovođenje krivičnog zakona, uključujući odnose s [[Interpol]]om; * uspostavljanja i rada zajedničkih i međunarodnih komunikacijskih objekata; * [[Uredba|regulisanje]] međuentitetskog [[saobraćaj]]a; * [[kontrola vazdušnog saobraćaja]]; * olakšavanja međuentitetske koordinacije; * drugih pitanja po dogovoru između entiteta. == Spisak saziva == Od osnivanja Vijeća ministara izabrano je četrnaest saziva. {| class="wikitable" style="text-align:left; font-size: 90%; width:60%" |- ! Saziv ! Predsjedavajući ! Period |- | [[Saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Boro Bosić/Haris Silajdžić)|I saziv]]|| [[Boro Bosić]]/[[Haris Silajdžić]] || 3. januar 1997 – 3. februar 1999. |- | [[Saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Svetozar Mihajlović/Haris Silajdžić)|II saziv]]|| [[Svetozar Mihajlović]]/[[Haris Silajdžić]] || 3. februar 1999 – 6. juni 2000. |- | [[Saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Spasoje Tuševljak)|III saziv]]|| [[Spasoje Tuševljak]]|| 6. juni 2000 – 18. oktobar 2000. |- | [[Saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Martin Raguž)|IV saziv]]|| [[Martin Raguž]] || 18. oktobar 2000 – 22. februar 2001. |- | [[Saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Božidar Matić)|V saziv]]|| [[Božidar Matić]]|| 22. februar 2001 – 18. juli 2001. |- | [[Saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Zlatko Lagumdžija)|VI saziv]]|| [[Zlatko Lagumdžija]] || 18. juli 2001 – 15. mart 2002. |- | [[Saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Dragan Mikerević)|VII saziv]]|| [[Dragan Mikerević]]|| 15. mart 2002 – 23. decembar 2002. |- | [[Saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Adnan Terzić)|VIII saziv]]|| [[Adnan Terzić]]|| 23. decembar 2002 – 11. januar 2007. |- | [[Saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Nikola Špirić)|IX saziv]]|| rowspan="2" | [[Nikola Špirić]] || 11. januar 2007 – 28. decembar 2007. |- |[[Saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Nikola Špirić II)|X saziv]] |28. decembar 2007 – 12. januar 2012. |- | [[Saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Vjekoslav Bevanda)|XI saziv]]|| [[Vjekoslav Bevanda]] || 12. januar 2012 – 31. mart 2015. |- | [[Saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Denis Zvizdić)|XII saziv]] || [[Denis Zvizdić]] || 31. mart 2015 – 23. decembar 2019. |- | [[Saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Zoran Tegeltija)|XIII saziv]] || [[Zoran Tegeltija]] || 23. decembar 2019 – 25. januar 2023. |- | [[Saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Borjana Krišto)|XIV saziv]]|| [[Borjana Krišto]] || ''od 25. januara 2023.'' |} == Trenutni saziv == Članovi Vijeća ministara izabrani 25. januara 2023. su: {| class="wikitable" !Ured ! colspan="2" |Nositelj dužnosti !Stranka !Zamjenik |- |[[Spisak predsjednika vlada Bosne i Hercegovine|Predsjedavajuća Vijeća ministara]] |[[Datoteka:Borjana Krišto (2025-06-11).jpg|bez okvira|80px]] |[[Borjana Krišto]] |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |[[Staša Košarac]] ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]])<br>[[Zukan Helez]] ([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP]]) |- |[[Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine|Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa]] |[[Datoteka:Staša Košarac (1) (cropped).jpg|bez okvira|80px]] |[[Staša Košarac]] |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |[[Ljiljana Lovrić]] ([[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS BiH]]) |- |[[Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine|Ministarstvo finansija i trezora]] |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Srđan Amidžić]] |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |[[Muhamed Hasanović]] ([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP]]) |- |[[Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine|Ministarstvo pravde]] |[[Datoteka:Davor Bunoza.jpg|80px]] |[[Davor Bunoza]] |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |[[Elvir Mahmuzić]] ([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP]]) |- |[[Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine|Ministarstvo vanjskih poslova]] |[[Datoteka:Elmedin Konaković (2024-03-07).jpg|bez okvira|80px]] |[[Elmedin Konaković]] |[[Narod i pravda|NiP]] |[[Josip Brkić]] ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]) |- |[[Ministarstvo komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine|Ministarstvo komunikacija i prometa]] |[[Datoteka:Edin Forto (2023-12-05) (cropped).jpg|bez okvira|80px]] |[[Edin Forto]] |[[Naša stranka|NS]] |[[Ognjen Janjić]] ([[Demokratski savez|DEMOS]]) |- |[[Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine|Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice]] |[[Datoteka:No_image.png|80px]] |[[Sevlid Hurtić]] |[[Bosanskohercegovački zeleni|BH Zeleni]] |[[Duška Jurišić]] ([[Naša stranka|NS]]) |- |[[Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine|Ministarstvo sigurnosti]] |[[Datoteka:No_image.png|bez okvira|80px]] |''Upražnjeno'' | |[[Ivica Bošnjak]] ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]) |- |[[Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine|Ministarstvo odbrane]] |[[Datoteka:Zukan Helez (2023-07-18) (cropped).jpg|bez okvira|80px]] |[[Zukan Helez]] |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP]] |[[Slaven Galić]] ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]])<br>[[Aleksandar Goganović]] ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]) |- |[[Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine|Ministarstvo civilnih poslova]] |[[Datoteka:Dubravka Bošnjak.jpg|80px]] |[[Dubravka Bošnjak]] |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |[[Marijana Mojić]] ([[Ujedinjena Srpska|US]]) |} == Također pogledajte == * [[Spisak predsjednika vlada Bosne i Hercegovine]] *[[Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine]] *[[Vlada Republike Bosne i Hercegovine]] == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Portal Bosna i Hercegovina}} * {{službeni sajt|1=https://www.vijeceministara.gov.ba/default.aspx?langTag=bs-BA}} {{BiH po temama}} {{Vlade u Evropi}} {{Vijeće ministara Bosne i Hercegovine}} {{Sazivi Vijeća ministara BiH}} [[Kategorija:Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|*]] [[Kategorija:Vlade Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački ministri|*]] [[Kategorija:Institucije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Vlade po državama|Bosna i Hercegovina]] [[Kategorija:Evropske vlade|Bosna i Hercegovina]] pwdkophfeigh5vlxrrskwnipnzggwkp 3729891 3729865 2025-06-25T16:19:31Z Bakir123 110053 /* Trenutni saziv */ 3729891 wikitext text/x-wiki {{Infokutija izvršna vlast | ime = Vijeće ministara Bosne i Hercegovine | izvorno_ime = Савјет министара Босне и Херцеговине | saziv = [[Saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Borjana Krišto)|XIV saziv]] | slika = Coat of arms of Bosnia and Herzegovina.svg | veličina_slike = 100px | opis_slike = [[Grb Bosne i Hercegovine]] | osnovano = 3. januar 1997. | teritorija = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | titula_vođe = [[Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine|Predsjedavajući Vijeća ministara BiH]] | imenuje = [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo BiH]] | glavni_organ = [[Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH]] | ministarstva = {{Sakrij | okvir_stil = | naslov = 9 | naslov_stil = font-weight:normal; text-align:left; | podaci_stil = | podaci = {{plainlist| * [[Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine|Ministarstvo vanjskih poslova]] * [[Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine|Ministarstvo trgovine i ekonomskih odnosa]] * [[Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine|Ministarstvo finansija i trezora]] * [[Ministarstvo komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine|Ministarstvo komunikacija i prometa]] * [[Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine|Ministarstvo civilnih poslova]] * [[Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine|Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice]] * [[Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine|Ministarstvo pravde]] * [[Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine|Ministarstvo sigurnosti]] * [[Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine|Ministarstvo odbrane]]}} }} | responsible = [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarna skupština BiH]] | budžet = 1.355.400.000 KM (2024)<ref>{{Cite web|url=https://n1info.ba/vijesti/usvojen-budzet-bih-za-2024-godinu/|title=Vijeće ministara BiH usvojilo budžet za 2024. godinu|last=BiH|first=N1|date=4. 7. 2024|website=N1|language=bs-BA|access-date=28. 8. 2024}}</ref> | sjedište = [[Zgrada prijateljstva između Grčke i Bosne i Hercegovine|Zgrada prijateljstva između Grčke i BiH]], Trg BiH 1, [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] | veb-sajt = [https://vijeceministara.gov.ba/Default.aspx?langTag=bs-BA vijeceministara.gov.ba] }} {{Politika Bosne i Hercegovine}} '''Vijeće ministara Bosne i Hercegovine''' je organ [[izvršna vlast|izvršne vlasti]] [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], koji vrši svoja prava i dužnosti kao vladine funkcije,<ref>{{Cite web|url=https://www.vijeceministara.gov.ba/pdf_doc/Hrvatski%20Web%2017-12-2022.pdf|title=Zakon o Vijeću ministara BiH|date=17. 12. 2022|website=vijeceministara.gov.ba|publisher=Vijeće ministara BiH|access-date=29. 5. 2024}}</ref> zbog toga je za ovu instituciju ponekad u upotrebi i termin '''Vlada Bosne i Hercegovine'''. Sjedište Vijeća ministara BiH je u [[Sarajevo|Sarajevu]], u [[Zgrada prijateljstva između Grčke i Bosne i Hercegovine|Zgradi prijateljstva između Grčke i Bosne i Hercegovine]]. Trenutna [[Spisak predsjednika vlada Bosne i Hercegovine|Predsjedavajuća Vijeća ministara]] je [[Borjana Krišto]], članica [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ]]-a. == Izbor == [[Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine|Predsjedavajućeg Vijeća ministara]] imenuje [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]]<ref name="zakon">[http://www.vijeceministara.gov.ba/pdf_doc/?id=12235 Zakon o vijeću ministara BiH]</ref>, a odobrava [[Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavnički dom]] [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine]]. Predsjedavajući zatim predlaže ministre najdalje u roku od 35 dana koje, također, potvrđuje Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH. == Historija == === Nastanak === {{Glavni|Dejtonski sporazum}} Vijeće ministara Bosne i Hercegovine službeno je naslijedilo [[Vlada Republike Bosne i Hercegovine|Vladu Republike Bosne i Hercegovine]] imenovanjem [[Saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Boro Bosić/Haris Silajdžić)|prvog saziva Vijeća]], 3. januara 1997, nakon [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1996.|prvih poslijeratnih općih izbora]] održanih 14. septembra 1996. U svojim prvim godinama postojanja imala je 2 kopredsjedavajuća i samo 3 ministarstva, s obzirom na to da je značajan dio resora prebačen na nivo novouspostaljenih [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|kantona]] i [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|entiteta]]. Za prve [[Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine|kopredsjedavajuće]] izabrani su [[Boro Bosić]] i [[Haris Silajdžić]].<ref>{{Cite web|url=https://vijeceministara.gov.ba/pdf_doc/sazivi%20bos%20izmjena%20%20zamjenika%20predsjedavajuce%2031-8-2023.pdf|title=Sazivi Vijeća ministara Bosne i Hercegovine|date=31. 8. 2023|website=vijeceministara.gov.ba|publisher=Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|location=[[Sarajevo]]|access-date=26. 5. 2024}}</ref> === Ocjena ustavnosti === Dana 11. februara 1999. [[Mirko Banjac]], u to vrijeme zamjenik predsjedavajućeg [[Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavničkog doma]] [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine BiH]], podnio je zahtjev [[Ustavni sud Bosne i Hercegovine|Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine]] za, između ostalog, ocjenu ustavnosti Zakona o Vijeću ministara BiH (Službeni glasnik BiH, br. 4/97), koja je predviđala postojanje dva kopredsjedavajuća i jednog potpredsjedavajućeg Vijeća ministara. Sud je u svojoj odluci 14. augusta iste godine, između ostalog, naveo sljedeće:<ref>{{Cite web|url=https://www.ustavnisud.ba/uploads/odluke/_bs/U-1-99-12354.pdf|title=Odluka Ustavnog suda|date=14. 8. 1999|website=ustavnisud.ba|publisher=[[Ustavni sud Bosne i Hercegovine]]|access-date=26. 5. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.ustavnisud.ba/public/down/USTAV_BOSNE_I_HERCEGOVINE_bos.pdf|title=Ustav Bosne i Hercegovine|date=14. 12. 1995|website=ustavnisud.ba|publisher=[[Ustavni sud Bosne i Hercegovine]]|access-date=26. 5. 2024}}</ref> {{Citat|Član V/4. Ustava Bosne i Hercegovine definiše Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, koga čine predsjedavajući Vijeća ministara i određen broj ministara po potrebi, koji su odgovorni za provođenje politike i odluka Bosne i Hercegovine iz nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine; Predsjedništvo Bosne i Hercegovine imenuje predsjedavajućeg Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, koji preuzima dužnosti po odobrenju Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine; predsjedavajući Vijeća ministara imenuje ministra vanjskih poslova, ministra vanjske trgovine i druge ministre po potrebi (najviše dvije trećine ministara mogu biti imenovani sa teritorije Federacije Bosne i Hercegovine), koji će preuzeti dužnost po odobrenju Predstavničkog doma; predsjedavajući, također, imenuje zamjenike ministara (koji neće biti iz istog konstitutivnog naroda kao i njihovi ministri), koji preuzimaju dužnost nakon odobrenja Predstavničkog doma. Iz navedenog slijedi da osporene zakonske odredbe koje definišu kopredsjedavajuće i potpredsjedavajućeg Vijeća ministara nisu u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine, jer je Ustav na jasan način uspostavio klasičnu funkciju mandatara koji i imenuje ministre sukladno članu V/4. Ustava. Prema tome, radi se o materijalnoj neustavnosti osporenih zakonskih odredbi.}} Također, Parlamentarnoj skupštini BiH dao se rok od 3 mjeseca od dana objavljivanja odluke u “[[Službeni list Bosne i Hercegovine|Službenom glasniku Bosne i Hercegovine]]” da navedene odredbe Zakona usaglasi sa [[Ustav Bosne i Hercegovine|Ustavom Bosne i Hercegovine]]. Nakon što to nije učinjeno, Ustavni sud je, postupajući po zahtjevu podnosioca, a na osnovu ranije odluke i pravnog stajališta iznesenog u razlozima odluke, utvrdio da određene odredbe Zakona o Vijeću ministara prestaju da važe.<ref>{{Cite web|url=https://www.ustavnisud.ba/uploads/documents/bilten-usbih-2000-ii_1614688858.pdf|title=Odluka Ustavnog suda BiH U 1/99|date=29. 1. 2000|website=ustavnisud.ba|publisher=[[Ustavni sud Bosne i Hercegovine]]|access-date=29. 5. 2024}}</ref> Na osnovu toga, [[Saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Spasoje Tuševljak)|naredni (III) saziv]] Vijeća ministara imao je samo jednog predsjedavajućeg, a prvi samostalni bio je [[Spasoje Tuševljak]] ([[Srpska demokratska stranka|SDS]]). Također, formirana su 3 nova ministarstva, koja su prenešena sa entitetskog na državni nivo: [[Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine|ministarstvo trezora institucija]], [[Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine|ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice]] i [[Ministarstvo za evropske integracije Bosne i Hercegovine|ministarstvo za evropske integracije]]. === Zakon Visokog predstavnika === Dana 18. decembra 2002. donesen je Zakon o Vijeću ministara BiH ("Službeni glasnik BiH", broj: 38/02) od strane [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Visokog predstavnika]] [[Paddy Ashdown|Paddya Ashdowna]].<ref>{{Cite web|url=http://www.sluzbenilist.ba/page/i/mW2PfBjZBn4=|title=Službeni glasnik BiH broj 38/02|date=18. 12. 2002|website=sluzbenilist.ba|access-date=27. 5. 2024}}</ref> Od [[Saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Adnan Terzić)|narednog (VIII) saziva]], predsjedavajući nije imao više nadležno ministarstvo, kako je to ranije bilo, a njegovi zamjenici su ministri u Vijeću ministara, koji moraju biti druge nacionalnosti od njega. Također su formirana 4 ministarstva, [[Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine|ministarstvo sigurnosti]], [[Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine|ministarstvo pravde]], [[Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine|ministarstvo odbrane]] i [[Ministarstvo komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine|ministarstvo komunikacija i prometa]] (ministarstvo civilnih poslova i komunikacija izgubilo je nadležnosti komunikacija), ministarstvo trezora institucija postalo je [[Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine|ministarstvo finansija i trezora]], a nadležnosti ministarstva za evropske integracije preuzela je [[Direkcija za evropske integracije Bosne i Hercegovine|Direkcija za evropske integracije]], [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine#Stalna tijela|stalno tijelo]] Vijeća ministara.<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.vijeceministara.gov.ba/stalna_tijela/dei/default.aspx?id=1719&langTag=bs-BA|title=Direkcija za europske integracije|website=www.vijeceministara.gov.ba|access-date=27. 5. 2024}}</ref> == Struktura == Vijeće ministara čini [[Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine|predsjedavajući]] i 9 ministara. Oni rade i odlučuju na sjednicama, pri čemu je potrebno da sjednici prisustvuje više od polovine članova, a najmanje po dva ministra iz svakog [[Konstitutivni narod|konstiutivnog naroda]]. U cilju kvalitetnog i efikasnog djelovanja, u okviru Vijeća djeluju stalni ili privremeni uredi, direkcije, službe, odbori i druga tijela. Za svoj rad Vijeće je odgovorno [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine]]. === Ministarstva === Od 2002. postoje devet ministarstva koji čine Vijeće ministara: * [[Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine]], * [[Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine]], * [[Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine]], * [[Ministarstvo komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine]], * [[Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine]], * [[Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine]], * [[Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine]], * [[Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine]], * [[Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine]]. === Stalna tijela === Stalna tijela Vijeća ministara su:<ref>{{Cite web|url=https://vijeceministara.gov.ba/stalna_tijela/default.aspx?id=1903&langTag=bs-BA|title=Stalna tijela Vijeća ministara|website=vijeceministara.gov.ba|access-date=29. 5. 2024}}</ref> * [[Odbor za ekonomiju Bosne i Hercegovine|Odbor za ekonomiju]] - koordinirajuće tijelo za oblasti iz djelokruga rada Ministarstva za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose, Ministarstva finansija i trezora i Ministarstva komunikacija i prometa.<ref>{{Cite web|url=https://vijeceministara.gov.ba/stalna_tijela/odbor_za_ekonomiju/default.aspx?id=1723&langTag=hr-HR|title=Odbor za ekonomiju|website=vijeceministara.gov.ba|access-date=29. 5. 2024}}</ref> * [[Odbor za unutrašnju politiku Bosne i Hercegovine|Odbor za unutrašnju politiku]] - koordinirajuće tijelo za oblast iz djelokruga rada Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice, Ministarstva civilnih poslova, Ministarstva pravde, Ministarstva sigurnosti i Ministarstva odbrane.<ref>{{Cite web|url=https://vijeceministara.gov.ba/stalna_tijela/unutrasnja_politika/default.aspx?id=1725&langTag=hr-HR|title=Odbor za unutarnju politiku Vijeća ministara Bosne i Hercegovine|website=vijeceministara.gov.ba|access-date=29. 5. 2024}}</ref> * [[Direkcija za evropske integracije Bosne i Hercegovine|Direkcija za evropske integracije]] - tijelo sa zadatkom da koordinira proces integracije Bosne i Hercegovine u [[Evropska unija|Evropsku uniju]]. Direkcija je preuzela nadležnosti bivšeg Ministarstva za evropske integracije.<ref name=":0" /> * [[Generalni sekretarijat Bosne i Hercegovine|Generalni sekretarijat]] - tijelo koje obavlja poslove koji se odnose na: pripremu sjednica i sastanaka, vođenje zapisnika, vođenje evidencije, informiranje javnosti, praćenje provedbe odluka Vijeća ministara, protokola, obavlja materijalno-finansijske, administrativne i tehničke poslove za Vijeće ministara u izvršavanju njegovih zadataka i stara se o objavljivanju odluka Vijeća ministara u službenim glasilima.<ref>{{Cite web|url=https://vijeceministara.gov.ba/stalna_tijela/generalni_sekretarijat/default.aspx?id=1721&langTag=hr-HR&template_id=92&pageIndex=1|title=Generalni sekretarijat|website=vijeceministara.gov.ba|access-date=29. 5. 2024}}</ref> * [[Ured za zakonodavstvo Bosne i Hercegovine|Ured za zakonodavstvo]] - mjerodavno tijelo za davanje pravnog mišljenja o materijalima koji se upućuju Vijeću ministara u pogledu njihovog metodološkog jedinstva u pripremi i u pogledu usaglašenosti sa [[Ustav Bosne i Hercegovine|Ustavom BiH]] i zakonima BiH, za brigu o objavljivanju odluka u službenom listu BiH, entiteta i [[Brčko distrikt]]a.<ref>{{Cite web|url=https://vijeceministara.gov.ba/stalna_tijela/zakonodavstvo/default.aspx?id=1908&langTag=hr-HR&template_id=92&pageIndex=1|title=Ured za zakonodavstvo Vijeća ministara Bosne i Hercegovine|website=vijeceministara.gov.ba|access-date=29. 5. 2024}}</ref> * [[Ured koordinatora za reformu javne uprave Bosne i Hercegovine|Ured koordinatora za reformu javne uprave]] - ured za koordinaciju reformske aktivnosti između Vijeća ministara, entitetskih i [[Vlada Brčko distrikta|Vlade Brčko distrikta]], blisko sarađujući sa Delegacijom Evropske komisije u BiH.<ref>{{Cite web|url=https://vijeceministara.gov.ba/stalna_tijela/javne_reforme/default.aspx?id=9121&langTag=bs-BA|title=Ured koordinatora za reformu javne uprave|website=vijeceministara.gov.ba|access-date=29. 5. 2024}}</ref> * [[Direkcija za ekonomsko planiranje Bosne i Hercegovine|Direkcija za ekonomsko planiranje]] - direkcija nadležna za: koordinisanje pripreme godišnjih, srednjoročnih i dugoročnih makroekonomskih projekcija, koordinisanje pripreme godišnjih, srednjoročnih i dugoročnih strategija razvoja, monitoring implementacije godišnjih, srednjoročnih i dugoročnih strategija razvoja, istraživanja i analizu ekonomskih trendova i istraživanja i analizu uključivanja svih slojeva društva u ekonomske tokove.<ref>{{Cite web|url=https://vijeceministara.gov.ba/stalna_tijela/dep/default.aspx?id=14333&langTag=bs-BA|title=Direkcija za ekonomsko planiranje|website=vijeceministara.gov.ba|access-date=29. 5. 2024}}</ref> * [[Ured koordinatora Brčko distrikta u Vijeću ministara Bosne i Hercegovine|Ured koordinatora Brčko distrikta BiH u Vijeću ministara]] - ured nadležan za: koordinaciju rada Brčko distrikta i Vijeća ministara, primjenu Konačne arbitražne odluke za Brčko s posebnim naglaskom na stvaranju uvjeta za predstavljanje Brčko distrikta u institucijama BiH, unapređenje Sporazuma o koordinaciji i saradnji između Vijeća ministara i Brčko distrikta i njenih protokola, uspostavljanje saradnje i koordinacija sa institucijama BiH, međunarodnim organizacijama, fondovima, ambasadama, kao i koordinacija sa nadležnim odjelima Vlade Brčko distrikta i drugim institucijama, radnim grupama i tijelima Brčko distrikta, usaglašavanja mehanizama ili procesa za uključenje Brčko distrikta u konsultacije o zakonima koji utiču na Distrikt ili zahtijevaju izmjene zakona Brčko distrikta i/ili imaju budžetske implikacije, uključujući i okvirne zakone.<ref>{{Cite web|url=https://vijeceministara.gov.ba/stalna_tijela/javne_reforme/Default.aspx?id=10301&langTag=bs-BA|title=Ured koordinatora Brčko distrikta BiH u Vijeću ministara|website=vijeceministara.gov.ba|access-date=29. 5. 2024}}</ref> * [[Odbor državne službe za žalbe Bosne i Hercegovine|Odbor državne službe za žalbe]] - odbor odgovoran za razmatranje svih konačnih odluka, preduzetih i propuštenih radnji institucije i/ili [[Agencija za državnu službu|Agencije za državnu službu BiH]].<ref>{{Cite web|url=https://vijeceministara.gov.ba/stalna_tijela/odbor_drzavne_sluzbe_za_zalbe/default.aspx?id=29887&langTag=bs-BA|title=Odbor državne službe za žalbe|website=vijeceministara.gov.ba|access-date=29. 5. 2024}}</ref> == Nadležnosti == Vijeće ministara odgovorno je za sprovođenje politika i odluka u oblastima: * [[Vanjska politika|vanjske politike]]; * [[Međunarodna trgovina|međunarodne trgovinske politike]]; * [[Carinska politika|carinske politike]]; * [[Monetarna politika|monetarne politike]]; * [[Finansije|finansija]] institucija i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine; * politike i regulative o [[Imigracija|imigraciji]], [[izbjeglica]]ma i [[azil]]u; * [[Vanjska politika Bosne i Hercegovine|međunarodno]] i [[Međuentitetska linija razgraničenja|međuentitetsko]] sprovođenje krivičnog zakona, uključujući odnose s [[Interpol]]om; * uspostavljanja i rada zajedničkih i međunarodnih komunikacijskih objekata; * [[Uredba|regulisanje]] međuentitetskog [[saobraćaj]]a; * [[kontrola vazdušnog saobraćaja]]; * olakšavanja međuentitetske koordinacije; * drugih pitanja po dogovoru između entiteta. == Spisak saziva == Od osnivanja Vijeća ministara izabrano je četrnaest saziva. {| class="wikitable" style="text-align:left; font-size: 90%; width:60%" |- ! Saziv ! Predsjedavajući ! Period |- | [[Saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Boro Bosić/Haris Silajdžić)|I saziv]]|| [[Boro Bosić]]/[[Haris Silajdžić]] || 3. januar 1997 – 3. februar 1999. |- | [[Saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Svetozar Mihajlović/Haris Silajdžić)|II saziv]]|| [[Svetozar Mihajlović]]/[[Haris Silajdžić]] || 3. februar 1999 – 6. juni 2000. |- | [[Saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Spasoje Tuševljak)|III saziv]]|| [[Spasoje Tuševljak]]|| 6. juni 2000 – 18. oktobar 2000. |- | [[Saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Martin Raguž)|IV saziv]]|| [[Martin Raguž]] || 18. oktobar 2000 – 22. februar 2001. |- | [[Saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Božidar Matić)|V saziv]]|| [[Božidar Matić]]|| 22. februar 2001 – 18. juli 2001. |- | [[Saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Zlatko Lagumdžija)|VI saziv]]|| [[Zlatko Lagumdžija]] || 18. juli 2001 – 15. mart 2002. |- | [[Saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Dragan Mikerević)|VII saziv]]|| [[Dragan Mikerević]]|| 15. mart 2002 – 23. decembar 2002. |- | [[Saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Adnan Terzić)|VIII saziv]]|| [[Adnan Terzić]]|| 23. decembar 2002 – 11. januar 2007. |- | [[Saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Nikola Špirić)|IX saziv]]|| rowspan="2" | [[Nikola Špirić]] || 11. januar 2007 – 28. decembar 2007. |- |[[Saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Nikola Špirić II)|X saziv]] |28. decembar 2007 – 12. januar 2012. |- | [[Saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Vjekoslav Bevanda)|XI saziv]]|| [[Vjekoslav Bevanda]] || 12. januar 2012 – 31. mart 2015. |- | [[Saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Denis Zvizdić)|XII saziv]] || [[Denis Zvizdić]] || 31. mart 2015 – 23. decembar 2019. |- | [[Saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Zoran Tegeltija)|XIII saziv]] || [[Zoran Tegeltija]] || 23. decembar 2019 – 25. januar 2023. |- | [[Saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Borjana Krišto)|XIV saziv]]|| [[Borjana Krišto]] || ''od 25. januara 2023.'' |} == Trenutni saziv == Članovi Vijeća ministara izabrani 25. januara 2023. su: {| class="wikitable" !Ured ! colspan="2" |Nositelj dužnosti !Stranka !Zamjenik |- |[[Spisak predsjednika vlada Bosne i Hercegovine|Predsjedavajuća Vijeća ministara]] |[[Datoteka:Borjana Krišto (2025-06-11).jpg|bez okvira|80px]] |[[Borjana Krišto]] |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |[[Staša Košarac]] ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]])<br>[[Zukan Helez]] ([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP]]) |- |[[Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine|Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa]] |[[Datoteka:Staša Košarac (1) (cropped).jpg|bez okvira|80px]] |[[Staša Košarac]] |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |[[Ljiljana Lovrić]] ([[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS BiH]]) |- |[[Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine|Ministarstvo finansija i trezora]] |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Srđan Amidžić]] |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |[[Muhamed Hasanović]] ([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP]]) |- |[[Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine|Ministarstvo pravde]] |[[Datoteka:Davor Bunoza.jpg|80px]] |[[Davor Bunoza]] |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |[[Elvir Mahmuzić]] ([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP]]) |- |[[Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine|Ministarstvo vanjskih poslova]] |[[Datoteka:Elmedin Konaković (2024-03-07).jpg|bez okvira|80px]] |[[Elmedin Konaković]] |[[Narod i pravda|NiP]] |[[Josip Brkić]] ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]) |- |[[Ministarstvo komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine|Ministarstvo komunikacija i prometa]] |[[Datoteka:Edin Forto (2023-12-05) (cropped).jpg|bez okvira|80px]] |[[Edin Forto]] |[[Naša stranka|NS]] |[[Ognjen Janjić]] ([[Demokratski savez|DEMOS]]) |- |[[Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine|Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice]] |[[Datoteka:No_image.png|80px]] |[[Sevlid Hurtić]] |[[Bosanskohercegovački zeleni|BH Zeleni]] |[[Duška Jurišić]] ([[Naša stranka|NS]]) |- |[[Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine|Ministarstvo sigurnosti]] |[[Datoteka:No_image.png|bez okvira|80px]] |''Upražnjeno'' | |[[Ivica Bošnjak]] ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]) |- |[[Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine|Ministarstvo odbrane]] |[[Datoteka:Zukan Helez 2025 (cropped).jpg|bez okvira|80px]] |[[Zukan Helez]] |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP]] |[[Slaven Galić]] ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]])<br>[[Aleksandar Goganović]] ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]) |- |[[Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine|Ministarstvo civilnih poslova]] |[[Datoteka:Dubravka Bošnjak.jpg|80px]] |[[Dubravka Bošnjak]] |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |[[Marijana Mojić]] ([[Ujedinjena Srpska|US]]) |} == Također pogledajte == * [[Spisak predsjednika vlada Bosne i Hercegovine]] *[[Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine]] *[[Vlada Republike Bosne i Hercegovine]] == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Portal Bosna i Hercegovina}} * {{službeni sajt|1=https://www.vijeceministara.gov.ba/default.aspx?langTag=bs-BA}} {{BiH po temama}} {{Vlade u Evropi}} {{Vijeće ministara Bosne i Hercegovine}} {{Sazivi Vijeća ministara BiH}} [[Kategorija:Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|*]] [[Kategorija:Vlade Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački ministri|*]] [[Kategorija:Institucije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Vlade po državama|Bosna i Hercegovina]] [[Kategorija:Evropske vlade|Bosna i Hercegovina]] o7glknoj001vtqmjlwqk2vczwf38zii 9. mart 0 4706 3729964 3715227 2025-06-25T21:59:47Z Astrameri 151645 3729964 wikitext text/x-wiki {{MartKalendar}} '''9. mart / ožujak (9. 3)''' jest 68. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (69. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine još je 297 dana. == Događaji == * [[1009]] – Prvi poznati spomen [[Litvanija|Litvanije]], u analima manastira u [[Quedlinburg]]u. * [[1500]] – Flota koju je predvodio [[Pedro Álvares Cabral]] isplovila iz [[Lisabon]]a; kasnije će otkriti [[Brazil]]. * [[1842.|1842]] - Održano prvo izvođenje [[Nabucco|opere]] [[Nabucco]] u [[Milano|milanskoj]] ''Scali'' pod orginalnim nazivom ''Nabucodonosor''. * [[1908]] – Osnovan [[FC Inter Milano]] nakon raskola unutar Milan Football and Cricket Cluba ([[AC Milan]]). * [[2006]] – Općinski sud u Banjoj Luci osudio ratnog zločinca [[Milanko Vujanović|Milanka Vujanovića]] za ratne zločine počinjene nad civilnim stanovništvom u mjestu [[Blagaj Rijeka]] ([[Novi Grad]]). == Rođeni == === 15. vijek === * [[1451]] – [[Amerigo Vespucci]], italijanski moreplovac i istraživač === 19. vijek === * [[1890]] – [[Vjačeslav Molotov]], ruski političar === 20. vijek === * [[1921]] – [[Astor Piazzolla]], argentinski tango-muzičar * [[1923]] – [[Zaim Muzaferija]], jugoslavenski i [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] glumac * [[1930]] – [[Ornette Coleman]], američki džez saksofonist * [[1934]] – [[Jurij Gagarin]], ruski astronaut, prvi čovjek u svemiru * [[1937]] – [[Marcel Vogel (biatlonac)|Marcel Vogel]], [[Švicarska|švicarski]] [[biatlon]]ac * [[1942]] – [[John Cale]], britanski muzičar, kompozitor i muzički producent * [[1943]] – [[Bobby Fischer]], američki šahist * [[1945]] – [[Katja Ebstein]], njemačka šansonjerka * [[1950]] – [[Milić Vukašinović]], bosanskohercegovački muzičar * [[1955]] – [[Ornella Muti]], italijanska glumica * [[1964]] – [[Juliette Binoche]], francuska glumica * [[1967]] - [[Svjetlana Bukvić-Nichols]], bosanskohercegovačka i američka kompozitorka * [[1968]] – [[Jorge Larrionda]], urugvajski nogometni sudija * [[1980]] – [[Matthew Gray Gubler]], američki glumac i režiser * [[1990]] – [[Tomislav Brkić]], bosanskohercegovački [[tenis]]er * [[2000]] – [[Nika Križnar]], [[Slovenija|slovenska]] [[ski-skakačica]] == Umrli == * [[1851]] – [[Hans Christian Ørsted]], danski fizičar i hemičar * [[1954]] – [[Eva Ahnert-Rohlfs]], njemačka astronomkinja * [[1965]] - [[Josip Majer]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] kompozitor [[Češka|češkog]] porijekla * [[1988]] – [[Kurt Georg Kiesinger]], njemački političar i državnik * [[2000]] – [[Liliana Budicin-Manestar]], hrvatska sopranistica == Praznici == {{Proširiti sekciju}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|9 March}} * [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/march/9/ Na današnji dan (9. mart), ''BBC.co.uk''] {{en simbol}} * [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/march-9/ Na današnji dan (9. mart), ''nytimes.com''] {{en simbol}} {{Mjeseci}} [[Kategorija:Mart|*-09]] ifd5ule0j9044bxm09s0pyr9t1b9gw3 3729966 3729964 2025-06-25T22:07:14Z KWiki 9400 3729966 wikitext text/x-wiki {{MartKalendar}} '''9. mart / ožujak (9. 3)''' jest 68. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (69. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine još je 297 dana. == Događaji == * [[1009]] – Prvi poznati spomen [[Litvanija|Litvanije]], u analima manastira u [[Quedlinburg]]u. * [[1500]] – Flota koju je predvodio [[Pedro Álvares Cabral]] isplovila iz [[Lisabon]]a; kasnije će otkriti [[Brazil]]. * [[1842]] – Praizvedba [[Opera|opere]] ''[[Nabucco]]'' u [[Milano|milanskoj]] ''Scali'' pod originalnim nazivom ''Nabucodonosor''. * [[1908]] – Osnovan [[FC Inter Milano]] nakon raskola unutar Milan Football and Cricket Cluba ([[AC Milan]]). * [[2006]] – Općinski sud u Banjoj Luci osudio ratnog zločinca [[Milanko Vujanović|Milanka Vujanovića]] za ratne zločine počinjene nad civilnim stanovništvom u mjestu [[Blagaj Rijeka]] ([[Novi Grad]]). == Rođeni == === 15. vijek === * [[1451]] – [[Amerigo Vespucci]], italijanski moreplovac i istraživač === 19. vijek === * [[1890]] – [[Vjačeslav Molotov]], ruski političar === 20. vijek === * [[1921]] – [[Astor Piazzolla]], argentinski tango-muzičar * [[1923]] – [[Zaim Muzaferija]], jugoslavenski i [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] glumac * [[1930]] – [[Ornette Coleman]], američki džez saksofonist * [[1934]] – [[Jurij Gagarin]], ruski astronaut, prvi čovjek u svemiru * [[1937]] – [[Marcel Vogel (biatlonac)|Marcel Vogel]], [[Švicarska|švicarski]] [[biatlon]]ac * [[1942]] – [[John Cale]], britanski muzičar, kompozitor i muzički producent * [[1943]] – [[Bobby Fischer]], američki šahist * [[1945]] – [[Katja Ebstein]], njemačka šansonjerka * [[1950]] – [[Milić Vukašinović]], bosanskohercegovački muzičar * [[1955]] – [[Ornella Muti]], italijanska glumica * [[1964]] – [[Juliette Binoche]], francuska glumica * [[1967]] - [[Svjetlana Bukvić-Nichols]], bosanskohercegovačka i američka kompozitorica * [[1968]] – [[Jorge Larrionda]], urugvajski nogometni sudija * [[1980]] – [[Matthew Gray Gubler]], američki glumac i režiser * [[1990]] – [[Tomislav Brkić]], bosanskohercegovački [[tenis]]er * [[2000]] – [[Nika Križnar]], [[Slovenija|slovenska]] [[ski-skakačica]] == Umrli == * [[1851]] – [[Hans Christian Ørsted]], danski fizičar i hemičar * [[1954]] – [[Eva Ahnert-Rohlfs]], njemačka astronomkinja * [[1965]] – [[Josip Majer]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] kompozitor [[Češka|češkog]] porijekla * [[1988]] – [[Kurt Georg Kiesinger]], njemački političar i državnik * [[2000]] – [[Liliana Budicin-Manestar]], hrvatska sopranistica == Praznici == {{Proširiti sekciju}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|9 March}} * [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/march/9/ Na današnji dan (9. mart), ''BBC.co.uk''] {{en simbol}} * [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/march-9/ Na današnji dan (9. mart), ''nytimes.com''] {{en simbol}} {{Mjeseci}} [[Kategorija:Mart|*-09]] 6gv9woi05wfnzrv60tldl1vuf3j44xc 30. maj 0 4830 3729961 3549626 2025-06-25T21:48:49Z Astrameri 151645 nova osoba pod "rođeni" 3729961 wikitext text/x-wiki {{MajKalendar}} '''30. maj / svibanj (30. 5)''' jest 150. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (151. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine još je 215 dana. == Događaji == * [[1445]] – [[Margareta Anžujska]] krunisana za kraljicu Engleske. * [[1784]] – Mirovnim sporazumom u Parizu završava Englesko-nizozemski rat od 1780. do 1784. To je bio četvrti rat imeđu Engleza i Nizozemaca. * [[1913.|1913]] – Potpisan [[Londonski sporazum (1913)|Londonski sporazum]] * [[1992]] – Donesena [[Rezolucija Vijeća sigurnosti broj 757]], o uvođenju sankcija za područje [[SR Jugoslavija|SR Jugoslavije]]. == Rođeni == === 15. vijek === * [[1423]] – [[Georg von Peuerbach]], austrijski astronom i matematičar === 17. vijek === * [[1672]] – [[Petar Veliki]] (Pjotr Aleksejevič Romanov), ruski car === 18. vijek === * [[1799]] – [[Ferdo Livadić]], hrvatski kompozitor === 19. vijek === * [[1814]] – [[Mihail Bakunjin]], ruski revolucionar i anarhist * [[1846]] – [[Peter Carl Fabergé]], ruski zlatar * [[1876]] – [[Vladimir Nazor]], hrvatski književnik * [[1896]] – [[Howard Hawks]], američki filmski režiser === 20. vijek === * [[1908]] – [[Hannes Alfvén]], švedski fizičar * [[1909]] – [[Benny Goodman]], američki muzičar * [[1945.|1945]] - [[Pero Zubac]] - bosanskohercegovački, srbijanski i jugoslavenski pisac * [[1951]] – [[Zdravko Čolić]], jugoslavenski pop-pjevač * [[1955]] – [[Safet Oručević]], bosanskohercegovački političar i biznismen * [[1959]] – [[Blaž Slišković]], bosanskohercegovački nogometaš i selektor * [[1974]] – [[Cee Lo Green]], američki reper, tekstopisac i glumac * [[1979]] – [[István Vad]], mađarski nogometni sudija * [[1980]] ** [[Steven Gerrard]], engleski nogometaš ** [[Halis Özkahya]], turski nogometni sudija * [[1999]] – [[Eddie Nketiah]], engleski nogometaš == Umrli == === 13. vijek === * [[1252]] – Ferdinand III, kralj Španije i, kao Ferdinand II, kralj Kastilje === 15. vijek === * [[1431]] – [[Ivana Orleanska]], francuska nacionalna junakinja i svetica Katoličke crkve === 16. vijek === * [[1593]] – [[Christopher Marlowe]], engleski književnik === 17. vijek === * [[1640]] – [[Peter Paul Rubens]], flamanski slikar === 18. vijek === * [[1744]] – [[Alexander Pope]], engleski književnik * [[1778]] – [[Volter]], francuski književnik, historičar i filozof === 20. vijek === * [[1912]] – [[Wilbur Wright]], američki pionir aviacije i graditelj aviona * [[1960]] – [[Boris Leonidovič Pasternak]], ruski književnik * [[1984]] – [[Šukrija Pandžo]], bosanskohercegovački književnik == Praznici == {{Proširiti sekciju}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|30 May}} * [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/may/30 Na današnji dan (30. maj), ''BBC.co.uk''] {{en simbol}} * [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/may-30/ Na današnji dan (30. maj), ''nytimes.com''] {{en simbol}} {{Mjeseci}} [[Kategorija:Dani u godini|maj030]] 96jkkdl71v80tui6fzwwplyfxtlk80t Skidajmo se do kraja 0 5551 3730032 3636433 2025-06-26T09:55:47Z Panasko 146730 [[Kategorija:Britanske komedije]] uklonjena; [[Kategorija:Britanske filmske komedije]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3730032 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film | naziv = Skidajmo se do kraja | slika = The Full Monty.jpg | veličina_slike = | slika_alt = | tekst = | originalni_naslov = {{jezik|en|The Full Monty}} | režija = [[Peter Cattaneo]] | producent = [[Uberto Pasolini]] | scenarist = [[Simon Beaufoy]] | narator = | uloge = {{Plainlist| * [[Robert Carlyle]] * [[Mark Addy]] * [[William Snape]] * [[Steve Huison]] * [[Tom Wilkinson]] * [[Paul Barber]] * [[Hugo Speer]] }} | muzika = [[Anne Dudley]] | kinematografija = [[John de Borman]] | žanr = | montaža = {{Plainlist| * David Freeman * [[Nick Moore]] }} | studio = {{Plainlist| * Redwave Films * [[Film4 Productions]] }} | distributer = [[Fox Searchlight Pictures]] | datum = 29. august 1997. | trajanje = 91 minuta<ref>{{cite web|title=''THE FULL MONTY'' (15)|url=http://www.bbfc.co.uk/releases/full-monty-1970-6|work=[[Fox Searchlight Pictures]]|publisher=[[British Board of Film Classification]]|date=19. 5. 1997|access-date=21. 9. 2013|archive-date=4. 11. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131104041511/http://www.bbfc.co.uk/releases/full-monty-1970-6|url-status=dead}}</ref> | zemlja = [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] | jezik = engleski | budžet = 3,5 miliona dolara<ref name="Mojo">{{cite web | url = http://boxofficemojo.com/movies/?id=fullmonty.htm | title = ''The Full Monty'' (1997) | work = Box Office Mojo | publisher = IMDb | access-date=3. 3. 2010}}</ref> | zarada = 258 miliona dolara<ref name="Mojo"/> | prethodnik = | nasljednik = }} '''''Skidajmo se do kraja''''' britanska je dramska komedija snimljena 1997. u režiji [[Peter Cattaneo|Petera Cattanea]]. Glavne uloge tumače [[Robert Carlyle]], [[Mark Addy]], [[William Snape]], [[Steve Huison]], [[Tom Wilkinson]], [[Paul Barber]] i [[Hugo Speer]]. Scenarij je napisao [[Simon Beaufoy]]. Radnja filma je postavljena u [[Sheffield]]u, Engleska, počevši sa putopisnom reportažom o gradu iz 1972. godine. Priča se usredsređuje na šest nezaposlenih muškaraca, od kojih su četiri bivši metalski radnici, koji odlučuju da osnuju muški [[striptiz]] nešto slično Chippendale plesačima, kako bi prikupili dovoljno novca da žive negdje drugdje a za glavnog lika, Gaza, da bi mogao da vidi svog sina. Gaz izjavljuje da će njihov šou biti bolji od Chippendale plesača jer će se oni "skidati do kraja". Uprkos tome što je komedija, film također dotiče ozbiljne teme kao što su [[nezaposlenost]], prava očeva, [[Depresija (raspoloženje)|depresija]], [[imotencija]], [[homoseksualnost]], [[gojaznost]], kulturu [[Radnička klasa|radničke klase]] i [[samoubistvo]]. Po izlasku film je doživio veliki uspjeh kod kritičara i neočekivani međunarodni komercijalni uspjeh, zaradivši preko 250 miliona dolara naspram budžeta od samo 3,5 miliona. To je bio film sa najvećom zaradom u Velikoj Britaniji nadmašivši i ''[[Titanic (1997)|Titanic]]''. Na kraju je imao 4 nominacije za nagradu Oscar u kategorijama [[Oscar za najbolji film|Oscara za najbolji film]], [[Oscar za najboljeg režisera|režiju]], [[Oscar za najbolji originalni scenarij|originalni scenarij]] i [[Oscar za najbolju originalnu muziku|najbolju originalnu muziku]], osvojivši samo jedan i to u kategoriji za najbolju originalnu muziku. Film je kasnije 2000. godine bio adaptiran u istoimeni mjuzikl, te u pozorišni komad 2013. godine. == Radnja == Nekada uspješna čeličana u [[Sheffield]]u, Južnom Yorkshireu, je zatvorena, a većina zaposlenih su otpušteni. Bivši radnici čeličane Gary "Gaz" Schofield i Dave Horsefall bave se krađom i prodajom metalnog otpada iz napuštenih fabričkih pogona. Gaz se suočava sa svojom bivšom suprugom Mandy i njenim momkom Barryem u vezi sa plaćanjem [[alimentacij]]e koju je propustio zbog gubitka posla. Gazov sin, Nathan, voli svog oca, i želi da na bolji način provode svoje vrijeme kada su zajedno. Jednog dana, Gaz je vidio žene postrojene ispred lokalnog kluba kako čekaju da vide Chippendale [[striptiz]]. Odmah mu je sinula ideja da osnuje svoju striptiz grupu koristeći lokalne ljude u nadi da će zarađivati dovoljno da otplati svoje obaveze alimentacije. Prvi koji se pridružio grupi je Lomper, čuvar iz čeličane, gdje su Dave i Gaz nekad radili. Depresivan, Lomper pokušava samoubistvo, ali ga je spasio Dave koji ga nagovara da se pridruži grupi. Zatim, regrutuju Geralda Coopera, njihovog bivšeg poslovođu u čeličani, koji krije od supruge činjenicu da je nezaposlen. Gaz i Dave vide Geralda i njegovu suprugu, Lindu, na času plesa i zapošljavaju ga da ih nauči neke prave plesne pokrete. Njih četvorica održavajau otvorene audicije za zapošljavanje više članova i odlučuju se za Horsea, starijeg čovjeka koji je dobar plesač, i Guya, koji loše pleše, ali fizički dobro izgleda. Sada ih je ukupno šestoro i počinju da vježbaju svoj čin. Gaz zatim saznaje da mora platiti 100 funti, kako bi se osigurao nastup u klubu za jednu noć. On ne može da priušti ovaj novac, ali Nathan uplaćuje rezervaciju iz svoje štednje. Kada su upoznali dvije lokalne žene dok su stavljali plakate za predstavu, one ih hvale da su bolji od stvarnih Chippendale plesača jer oni se "skidaju do kraja". Dave odustaje od grupe zbog problema sa izgledom tijela i dobiva posao kao čuvar u firmi [[Asda]]. Ostali izvode javni čin u blizini čeličane pred nekim Horseovim rođakama, ali ih je policajac u prolazu uhvatio na djelu. Gaz, Gerald i Horse su uhapšeni zbog nedoličnog ponašanja. To je sve koštalo Gaza da izgubi pravo da viđa sina Nathana. Lomper i Guy uspjevaju izbjeći hapšenja, i odlaze u Lomperovu kuću gdje započinju homoseksualni odnos. Geralda u međuvremenu Linda izbacuje iz kuće nakon što je sudski izvršitelj ušao u njihovu kuću i zaplijenio njihove stvari kako bi se otplatili Geraldovi dugovi, što je uzrokovalo da ostane u Gazovoj plesnoj grupi. Kasnije Gaz odlazi u Asda-u i pita Davea ako bi mogao posuditi jaknu za pogreb Lomperove majke. Dave se slaže i odlučuje da napusti svoj posao i onda idu zajedno na sahranu. Uskoro, grupa saznaje da ih je nastup i hapšenje ustvari i proslavilo. Oni odlučuju da se odreknu plana, ali u međuvremenu Gaz saznaje da je šou rasprodat. On uvjerava druge da to urade za samo jednu noć. Gerald nije siguran jer je sada dobio posao za koji su Gaz i Dave ranije pokušali sabotirati njegov intervju, ali on se slaže da nastupi samo jednom. U početku, Dave i dalje odbija, međutim ponovo dobija samopouzdanje nakon što ga supruga Jean ohrabruje, i pridružuje se ostatku grupe samo minut prije nego što su izašli na pozornicu. Nathan također dolazi sa Daveom ali kriomice, i govori Gazu da je Mandy tu, ali ona neće dozvoliti Barryu da ide s njom. Međutim, i sam Gaz odbija da se pojavi jer postoje ljudi u publici (uključujući i pripadnike policije koji su gledali prijašnje snimke sa sigurnosne kamere), ali na plakatima je pisalo da je šou samo za žene. Ostalih pet počinju nastup kada Nathan poziva svog oca da izađe na pozornicu. Gaz, ponosan na svog sina, pridružuje se ostalima i nastupa pred publikom dok ga Mandy sada vidi u novom svjetlu. Film se završava sa nastupom grupe na pozornici ispred prepune kuće, a dok su se skidali svirala je verzija pjesme ''[[You Can Leave Your Hat On]]'' u izvedbi [[Tom Jones (pjevač)|Toma Jonesa]]. Njihove kape su bili zadnji odjevni predmeti koje su skinuli što je izazvalo zapanjujući uspjeh. == Uloge == {{Div col}} * [[Robert Carlyle]] – Gary "Gaz" Schofield * [[Mark Addy]] – Dave Horsefall * [[William Snape]] – Nathan Schofield * [[Steve Huison]] – Lomper * [[Tom Wilkinson]] – Gerald Arthur Cooper * [[Paul Barber]] – Barrington "Horse" Mitchell * [[Hugo Speer]] – Guy * [[Lesley Sharp]] – Jean Horsefall * [[Emily Woof]] – Mandy * Deirdre Costello – Linda Cooper * Paul Butterworth – Barry * [[Dave Hill]] – Alan * [[Bruce Jones]] – Reg * Andrew Livingston – Terry * Vinny Dhillon – Sharon {{Div col end}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{wikicitat|Skidajmo se do kraja}} * {{IMDb title|0119164|Skidajmo se do kraja}} * {{Rotten Tomatoes|full_monty|Skidajmo se do kraja}} * {{Metacritic film|the-full-monty|Skidajmo se do kraja}} * {{Mojo title|fullmonty|Skidajmo se do kraja}} * [https://web.archive.org/web/20150204005253/http://www.worldwidewords.org/articles/monty.htm The Full Monty - Odakle je došao naslov filma] {{BAFTA za najbolji film}} [[Kategorija:Britanski filmovi]] [[Kategorija:Britanske filmske komedije]] [[Kategorija:Filmovi iz 1997.]] [[Kategorija:Filmovi na engleskom jeziku]] [[Kategorija:Filmovi koji su dobili Oscar za najbolju originalnu muziku]] [[Kategorija:Filmovi "Fox Searchlight Picturesa"]] [[Kategorija:Filmovi snimljeni u Engleskoj]] [[Kategorija:BAFTA za najbolji britanski film]] 3ybqrn0o3rixhv5mjqc1nnmh1h9vus6 1842. 0 6700 3729963 3709948 2025-06-25T21:58:32Z Astrameri 151645 nova stavka pod "događaji" 3729963 wikitext text/x-wiki {{godina}}{{Godina u drugim kalendarima}} == Događaji == {{Proširiti sekciju}} * [[9. mart]] - Održano prvo izvođenje [[Nabucco|opere]] [[Nabucco]] u [[Milano|milanskoj]] ''Scali'' pod orginalnim nazivom ''Nabucodonosor''. == 1842. u temama == {{Proširiti sekciju}} == Rođeni == === Januar=== === Februar === * [[10. februar]] – [[Agnes Mary Clerke]], [[irska]] [[astronom]]kinja i [[Pisac|spisateljica]] * [[25. februar]] - [[Karl May]], njemački književnik === Mart === === April === === Maj === * [[1. maj]] – [[Risto Milić]], srpski pjesnik === Juni === === Juli === === August === === Septembar === * [[21. septembar]] - [[Abdul Hamid II]], osmanlijski sultan === Oktobar === === Novembar === * [[12. novembar]] - [[John William Strutt Rayleigh]], engleski fizičar === Decembar === == Umrli == === Datum nepoznat === * [[Nodira]] – uzbekistanska pjesnikinja i državnica === Januar === === Februar === === Mart === * [[15. mart]] - [[Luigi Cherubini]], italijanski kompozitor {{Commonscat|1842|1842.}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}} qslcvon1zajkeal0va00a2m65psorz2 3729965 3729963 2025-06-25T22:05:42Z KWiki 9400 @[[Korisnik:Srđan|Srđan]], @[[Korisnik:AnToni|Toni]]: Možda sekciju "...u temama" treba botovski ukloniti iz članaka o godinama jer gotovo je svuda prazna, a ionako se sve može svesti pod "Događaje". 3729965 wikitext text/x-wiki {{godina}} {{Godina u drugim kalendarima}} == Događaji == * [[9. mart]] – Praizvedba [[Opera|opere]] ''[[Nabucco]]'' u [[Milano|milanskoj]] ''Scali'' pod originalnim nazivom ''Nabucodonosor''. == Rođeni == === Januar=== === Februar === * [[10. februar]] – [[Agnes Mary Clerke]], [[irska]] [[astronom]]kinja i [[Pisac|spisateljica]] * [[25. februar]] – [[Karl May]], njemački književnik === Mart === === April === === Maj === * [[1. maj]] – [[Risto Milić]], srpski pjesnik === Juni === === Juli === === August === === Septembar === * [[21. septembar]] – [[Abdul Hamid II]], osmanlijski sultan === Oktobar === === Novembar === * [[12. novembar]] – [[John William Strutt Rayleigh]], engleski fizičar === Decembar === == Umrli == === Datum nepoznat === * [[Nodira]] – uzbekistanska pjesnikinja i državnica === Januar === === Februar === === Mart === * [[15. mart]] – [[Luigi Cherubini]], italijanski kompozitor == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|1842|1842.}} {{Normativna kontrola}} 2e82dwy299ge9ehbo5hifmqnrvxu5u6 Teleskop 0 7517 3729858 3628353 2025-06-25T12:50:50Z KWiki 9400 3729858 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:USA harlan j smith telescope TX.jpg|mini|Teleskop "Harlan J. Smith" pri Univerzitetu Texas u [[Austin (Teksas)|Austinu]] ([[Sjedinjene Američke Države]])]] '''Teleskop''' je optička sprava koja uz pomoć [[leća]] i/ili [[ogledalo|ogledala]] omogućava posmatranje i oslikavanje udaljenih astronomskih objekata.<ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/science/optical-telescope|title=telescope|access-date=8. 7. 2016}}</ref> Porijeklo vodi od grčke riječi ''teleskopos'', što znači "gledanje u daljinu". == Historija == Prvi teleskop napravio je [[Galileo Galilei]] 1609,<ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/science/Galilean-telescope |title= Galilean telescope |access-date=8. 7. 2016}}</ref> pošto je došao na ideju da bi se novi nizozemski izum – [[dvogled]] – mogao koristiti za posmatranje nebeskih tijela. Sam Galileo isprva je koristio riječ "perspicillum" da bi kasnije počeo koristiti termine "telescopium" na [[latinski jezik|latinskom]] i "telescopio" na [[italijanski jezik|italijanskom]]. Bosanska riječ za ovaj izum vuče porijeklo od Galileovih riječi. Kasnije [[Johannes Kepler]] poboljšava Galileov teleskop korištenjem dvostrukih leća. On također objašnjava principe na kojima teleskop radi u knjizi ''Astronomiae Pars Optica and Dioptrice''. == Postolje == Montiranje teleskopa na postolje obavlja se na dva osnovna načina – ekvatorijalno i azimutalno. Većina jednostavnijih teleskopa montira se ekvatorijalno zbog lakšeg kompenziranja Zemljine rotacije pri opservacijama. == Optički teleskop == Postoje dvije glavne vrste optičkih teleskopa – refraktori i reflektori. U refraktorima slika nastaje refrakcijom svjetlosti na površinama leći, dok kod reflektora slika nastaje odbijanjem od ogledala unutar teleskopa. === Refraktor === [[Datoteka:Vixen_refracting_telescope.jpg|mini|Moderni azimutalno montiran teleskop refraktor]] [[Datoteka:ApoRef.png|mini|Teleskop refraktor]] Prvi teleskopi bili su refraktori, poput Galileovog. Njihova je prednost u tome što su kompaktni, daju oštru sliku s visokim kontrastom, jednostavni su za upotrebu i pouzdani. Cijela konstrukcija refraktora zatvorena je u teleskopskoj cijevi i stoga njena unutrašnjost nije izložena prašini. Refraktori su, međutim, skuplji za izradu od reflektora zbog same prirode proizvodnje leća, posebno pri otvorima čiji je prečnik veći od 120&nbsp;mm. To ograničenje u veličini otvora čini refraktore manje pogodnima za proučavanje manje svijetlih objekata, kao što su [[Galaksija|galaksije]] i [[Maglina|magline]]. Za posmatranje svjetlijih objekata kao što su [[Mjesec (satelit)|Mjesec]] i [[planete]] refraktori su dobar izbor. Pogodni su i za posmatranje objekata na Zemlji jer je slika koju daju normalno okrenuta uz korištenje korekcijske prizme. Ahromatizam (neželjeni efekt prelamanja svjetla u leći gdje se svjetlost razlaže u svoje komponente, što rezultira time da sve boje nisu u fokusu istovremeno, tako da svijetli objekti dobijaju ljubičastu auru) nedostatak je gotovo svih refraktora, osim onih najskupljih, tipa apohromat. === Reflektor === [[Datoteka:Goto-teleskop.jpg|mini|Moderan ekvatorijalno montiran katadiopter]] Reflektori<ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/science/optical-telescope#toc44208|title=telescope|access-date=8. 7. 2016}}</ref> generalno daju najviše skupljene svjetlosti za uloženi novac i stoga su danas svi veći teleskopi ovog tipa. Zbog te osobine pogodni su za posmatranje manje svijetlih objekata. Njihova je slika, međutim, naopako okrenuta i početnicima to može komplikovati opservacije. Optika reflektora povremeno se mora kolimirati, tj. osi primarnog ogledala i okulara moraju se preusmjeriti tako da se podudaraju. Ogledala su osjetljiva na temperaturne promjene, tako da se reflektori, naročito oni s većim prečnicima primarnih ogledala, moraju aklimatizovati prije nego što opservacije počnu da bi se dobio zadovoljavajući kvalitet slike. === Katadiopter === Katadiopteri su hibridi reflektora i refraktora. Skupljaju svjetlost pomoću leća i ogledala, a glavna im je prednost kompaktnost. Većina katadioptera su tipa Schmidt–Cassegrain ili Maksutov–Cassegrain. == Radioteleskop == [[Datoteka:DSCN6149_Effelsberg_totale.jpg|mini|100-metarski radioteleskop u Effelsbergu ([[Njemačka]])]] Radioteleskop je znatno kasniji izum od optičkog teleskopa. Namijenjen je za posmatranje [[Elektromagnetno zračenje|elektromagnetnog zračenja]] dužih talasnih dužina. Umjesto optike koriste se antene – obično vrlo velike parabolične antene – za primanje radiotalasa. Najveći radioteleskop na svijetu – ALMA (Atacama Large Milimeter / Submilimeter Array) – smješten je na visoravni iznad pustinje [[Atacama]] u [[Čile]]u, a zadatak mu je da traga za rješenjem tajne nastanka svemira. Sačinjava ga mreža od 66 [[antena]] i u stanju je doprijeti u svemir dalje od bilo kojeg drugog radioteleskopa.<ref>[http://www.slobodnaevropa.org/archive/news/20130313/500/500.html?id=24927725 Najveći radioteleskop u Čileu]</ref> == Aktivna optika == [[Datoteka:MOA_telescope_underside_of_main_mirror.jpg|mini|Pozadina primarnog ogledala jednog modernog teleskopa s aktivnom optikom]] Aktivna optika je tehnologija za automatsko, računarski upravljano prilagođavanje forme primarnog te položaja sekundarnog ogledala u jednom teleskopu reflektoru. Tehnika kompenzira mehaničke deformacije uzrokovane vjetrom i rotacijom teleskopa. == Adaptivna optika == Adaptivna optika je tehnička konstrukcija koja mjeri i brzo koriguje različita optička izobličenja kao aberaciju u jednom optičkom sistemu za vrijeme operacije. Može se koristiti za redukciju atmosferske distorzije u teleskopu. === Primjena na velikim teleskopima === Teleskopi na Zemlji čiji je prečnik veći od nekoliko metara ograničeni su u rezoluciji zbog atmosferske turbulencije. Oštrina slike može se popraviti adaptivnom optikom, što znači da računarski upravljani regulatori brzo prilagođavaju teleskop atmosferskoj turbulenciji. Ta tehnologija danas se primjenjuje na mnogim velikim teleskopima. == Najpoznatiji teleskopi == [[Datoteka:Hubble Space Telescope (27946391011).jpg|mini|Teleskop [[Svemirski teleskop Hubble|Hubble]] u orbiti oko Zemlje]] * '''[[Svemirski teleskop Hubble]]'''<ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/Hubble-Space-Telescope|title=Hubble Space Telescope (HST) {{!}} astronomy|access-date=8. 7. 2016}}</ref> kruži u orbiti oko Zemlje. Smještanjem ovog teleskopa van Zemljine atmosfere izbjegnute su atmosferske smetnje koje stvaraju velike neprilike za sve teleskope na površini Zemlje. Hubble se primarno koristi za posmatranje nebeskih objekata u infracrvenom i ultraljubičastom spektru. * [[VLT]] (Very Large Telescope – "Veoma veliki teleskop") pripada Evropskoj južnoj opservatoriji (ESO), a smješten je u Atacami u [[Čile]]u. Razlog za to su izvrsne vremenske prilike. Sastoji se od četiri ogledala prečnika 8 m, koja su uvezana pomoću [[računar]]a i mogu se koristiti zajedno za posmatranje istih nebeskih objekata. * [[Teleskopi Keck]] na ugašenom [[vulkan]]u [[Mauna Kea]] na [[Havaji]]ma jedni su od najvećih na svijetu. Prvi je počeo s radom 1993, a drugi 1996. == Također pogledajte == * [[Dvogled]] * [[Lupa]] * [[Mikroskop]] * [[Prva svjetlost (astronomija)|Prva svjetlost]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat-inline|Telescope}} * [http://www.scopemaking.net/hrv/collimat.htm Kolimiranje Newtonian optike] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090223101731/http://www.scopemaking.net/hrv/collimat.htm |date=23. 2. 2009}} {{en simbol}} * [http://www.spacetelescope.org/index.html Evropski sajt svemirskog teleskopa Hubble] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070113200929/http://www.spacetelescope.org/index.html |date=13. 1. 2007}} {{en simbol}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Teleskopi| ]] [[Kategorija:Optički instrumenti]] bd6suijw5dohr2aslc0ur3psfsah8fz Spisak predsjednika vlada Bosne i Hercegovine 0 10788 3729867 3688969 2025-06-25T15:02:51Z Bakir123 110053 /* Spisak */ 3729867 wikitext text/x-wiki {{Politika Bosne i Hercegovine}} '''Spisak predsjednika vlada Bosne i Hercegovine''' u periodu od kraja [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] do danas. Ova funkcija je od 1918. imala različita imena: *Predsjednik Narodne vlade (1918–1919) *Predsjednik Zemaljske vlade (1919–1921) *Predsjednik Pokrajinske uprave (1921–1924) *Predsjednik Vlade (1945–1953) *Predsjednik Izvršnog vijeća (1953–1990) *Predsjednik Vlade (1990–1997) *[[Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine|Predsjedavajući Vijeća ministara]] (od 1997). U periodu od 3. januara 1997. do 6. juna 2000. ovaj položaj su dijelila dva člana, po jedan iz [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] i [[Republika Srpska|Republike Srpske]]. ==Spisak== {|style="font-size:89%; text-align: left" class=wikitable |- ! Funkcija ! colspan="2" | Političar ! Mandatni period |- ! colspan="4" |{{ZD|Kraljevina Jugoslavija}} [[Bosna i Hercegovina (1918−1924)|Pokrajina Bosna i Hercegovina]] |- |[[Predsjednik vlade|Predsjednik]] [[Narodna vlada Bosne i Hercegovine|Narodne vlade BiH]] | rowspan="2" |[[Datoteka:Spiridon Špiro Bocarić - Atanasije Šola.jpg|bez okvira|119x119piksel]] | rowspan="2" |[[Anastasije Šola]] |1. novembar 1918 – 31. januar 1919. |- |[[Predsjednik vlade|Predsjednik]] [[Zemaljska vlada Bosne i Hercegovine|Zemaljske vlade BiH]] |31. januar 1919 – 21. juli 1921. |- | rowspan="2" |[[Predsjednik vlade|Pokrajinski namjesnik]] [[Pokrajinska uprava za Bosnu i Hercegovinu|Pokrajinske uprave za BiH]] |[[Datoteka:Milan Srškić facingright.jpg|bez okvira|90x90piksel]] |[[Milan Srškić]] |21. juli 1921 – 26. august 1922. |- |[[Datoteka:Coat of arms of the Kingdom of Yugoslavia.svg|bez okvira|93x93piksel]] |[[Ljubomir Vulović (političar)|Ljubomir Vulović]] |26. august 1922 – 25. februar 1924. |- ! colspan="4" align=center | {{ZID|FD Bosna i Hercegovina|1943}} |- |[[Izvršno vijeće Skupštine Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine#Spisak predsjednika|Predsjednik]] [[Izvršno vijeće Skupštine Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Narodne vlade]] [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina#Historija|FDBiH]] |[[Datoteka:Rodoljub Čolaković 1.jpg|80p]] |[[Rodoljub Čolaković]] |26. april 1945 – 14. februar 1946. |- ! colspan="4" |{{ZID|NR Bosna i Hercegovina}} |- | rowspan="2" | [[Izvršno vijeće Skupštine Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine#Spisak predsjednika|Predsjednik]] [[Izvršno vijeće Skupštine Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Vlade]] [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina#Historija|NRBiH]] |[[Datoteka:Rodoljub Čolaković 1.jpg|80p]] |[[Rodoljub Čolaković]] | 14. februar 1946 – septembar 1948. |- | [[Datoteka:Djuro Pucar (cropped).jpg|80p]] | [[Đuro Pucar]] | septembar 1948 – decembar 1953. |- | rowspan="2"| [[Izvršno vijeće Skupštine Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine#Spisak predsjednika|Predsjednik]] [[Izvršno vijeće Skupštine Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Izvršnog vijeća]] [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina#Historija|NRBiH]] | [[Datoteka:Avdo Humo.jpg|80p]] | [[Avdo Humo]] | decembar 1953 – 1956. |- | [[Datoteka:Osman Karabegovic.jpg|80p]] | [[Osman Karabegović]] | 1956–1963. |- ! colspan="4" |{{ZID|SR Bosna i Hercegovina}} |- | rowspan="9" | [[Izvršno vijeće Skupštine Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine#Spisak predsjednika|Predsjednik]] [[Izvršno vijeće Skupštine Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Izvršnog vijeća]] [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SRBiH]] | [[Datoteka:Hasan brkic cropped.png|80p]] | [[Hasan Brkić]] | 1963–1965. |- | [[Datoteka:Rudi Kolak.jpg|80p]] | [[Rudi Kolak]] | 1965–1967. |- | [[Datoteka:Branko Mikulić (1988).jpg|80p]] | [[Branko Mikulić]] | 1967–1969. |- | [[Datoteka:Dragutin Kosovac.jpg|80p]] | [[Dragutin Kosovac]] | 1969 – april 1974. |- | [[Datoteka:Milanko Renovica.jpg|80p]] | [[Milanko Renovica]] | april 1974 – 28. april 1982. |- | [[Datoteka:Seid Maglajlija.jpg|80p]] | [[Seid Maglajlija]] | 28. april 1982 – 28. april 1984. |- | [[Datoteka:Coat of Arms of the Socialist Republic of Bosnia and Herzegovina.svg|80p]] | [[Gojko Ubiparip]] | 28. april 1984 – april 1986. |- | [[Datoteka:Coat of Arms of the Socialist Republic of Bosnia and Herzegovina.svg|80p]] | [[Josip Lovrenović]] | april 1986 – april 1988. |- | [[Datoteka:Coat of Arms of the Socialist Republic of Bosnia and Herzegovina.svg|80p]] | [[Marko Ćeranić]] | april 1988 – 20. decembar 1990. |- |[[Izvršno vijeće Skupštine Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine#Spisak predsjednika|Predsjednik]] [[Izvršno vijeće Skupštine Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Vlade]] [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SRBiH]] | [[Datoteka:Jure_Pelivan.jpg|80p]] | [[Jure Pelivan]] | 20. decembar 1990 – 15. juni 1992. |- ! colspan="4" align=center | {{ZD|BIH|1992}} [[Republika Bosna i Hercegovina]] |- | rowspan="4"| [[Vlada Republike Bosne i Hercegovine#Spisak predsjednika|Predsjednik]] [[Vlada Republike Bosne i Hercegovine|Vlade]] [[Republika Bosna i Hercegovina|RBiH]] | [[Datoteka:Jure_Pelivan.jpg|80p]] | [[Jure Pelivan]] | 15. juni 1992 – 9. novembar 1992. |- | [[Datoteka:Mile_Akmadžić.jpg|80p]] | [[Mile Akmadžić]] | 9. novembar 1992 – august 1993. |- | [[Datoteka:Haris Silajdžić 1995.jpg|80p]] | [[Haris Silajdžić]] | 29. oktobar 1993 – 30. januar 1996.{{Efn|Potpisom [[Vašingtonski sporazum|Vašingtonskog sporazuma]], kojim je okončan [[bošnjačko-hrvatski sukob]], uspostavljena je i [[Federacija Bosne i Hercegovine]]. Zbog toga je 23. juna 1994. imenovana zajednička Vlada Republike i Federacije BiH, čije je zapravo puni naziv bio Vlada Republike/Federacije Bosne i Hercegovine.<ref>{{Cite web|url=https://faktor.ba/vijest/institucije-bih-u-periodu-1992-1996-ko-su-bili-clanovi-predsjednistva-premijeri-i-ministri-rbih-249409|title=Institucije BiH u periodu 1992-1996: Ko su bili članovi Predsjedništva, premijeri i ministri RBiH|last=Šarenkapa|first=A.|date=17. 1. 2018|website=faktor.ba|publisher=Simurg Media|archive-url=https://web.archive.org/web/20230419101003/https://faktor.ba/vijest/institucije-bih-u-periodu-1992-1996-ko-su-bili-clanovi-predsjednistva-premijeri-i-ministri-rbih-249409|archive-date=19. 4. 2023|access-date=25. 5. 2024}}</ref>|naziv=R/FBiH|grupa=lower-alpha}} |- | [[Datoteka:HasanMuratovic.jpg|80p]] | [[Hasan Muratović]] | 30. januar 1996 – 3. januar 1997. |- ! colspan="4" align=center | {{ZID|Bosna i Hercegovina}} |- | rowspan="4"| Kopredsjedavajući [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|Vijeća ministara]]{{efn|U periodi od 1997-2000. [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine]] imalo je dva kopredsjedavajuća.<ref>[http://vijeceministara.gov.ba/home_right_docs/info/sazivi%20bos%20190516.pdf Sazivi Vijeća ministara]</ref>|name=KOP|grupa=lower-alpha}} | [[Datoteka:Haris Silajdžić.jpg|80p]] | [[Haris Silajdžić]] | rowspan="2"| 3. januar 1997 – 3. februar 1999. |- | [[Datoteka:Coat of arms of Bosnia and Herzegovina.svg|80p]] | [[Boro Bosić]] |- | [[Datoteka:Haris Silajdžić.jpg|80p]] | [[Haris Silajdžić]] | rowspan="2"| 3. februar 1999 – 6. juni 2000. |- | [[Datoteka:Coat of arms of Bosnia and Herzegovina.svg|80p]] | [[Svetozar Mihajlović]] |- | rowspan="11" | [[Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine|Predsjedavajući Vijeća ministara]] | [[Datoteka:Coat of arms of Bosnia and Herzegovina.svg|80p]] | [[Spasoje Tuševljak]] | 6. juni 2000 – 18. oktobar 2000. |- | [[Datoteka:Martin Raguž 2025.jpg|80p]] | [[Martin Raguž]] | 18. oktobar 2000 – 22. februar 2001. |- | [[Datoteka:Božidar Matić.png|80p]] | [[Božidar Matić]] | 22. februar 2001 – 18. juli 2001. |- | [[Datoteka:Zlatko Lagumdzija (cropped).jpg|80p]] | [[Zlatko Lagumdžija]] | 18. juli 2001 – 15. mart 2002. |- | [[Datoteka:Coat of arms of Bosnia and Herzegovina.svg|80p]] | [[Dragan Mikerević]] | 15. mart 2002 – 23. decembar 2002. |- | [[Datoteka:Adnan Terzić (cropped).jpg|80p]] | [[Adnan Terzić]] | 23. decembar 2002 – 11. januar 2007. |- | [[Datoteka:Visit of Nikola Špirić to the European Commission (cropped).jpg|80p]] | [[Nikola Špirić]] | 11. januar 2007 – 12. januar 2012. |- | [[Datoteka:Vjekoslav Bevanda 2012 (cropped).jpg|80p]] | [[Vjekoslav Bevanda]] | 12. januar 2012 – 31. mart 2015. |- | [[Datoteka:Denis Zvizdic (cropped).jpg|80p]] | [[Denis Zvizdić]] | 31. mart 2015 – 23. decembar 2019. |- | [[Datoteka:Zoran Tegeltija - May 2021 (cropped).jpg|80p]] | [[Zoran Tegeltija]] | 23. decembar 2019 – 25. januar 2023. |- | [[Datoteka:Borjana Krišto (2025-06-11).jpg|80p]] | [[Borjana Krišto]] | Od 25. januara 2023. |} ==Također pogledajte== *[[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine]] *[[Spisak predsjednika Bosne i Hercegovine]] ==Napomene== <references group="lower-alpha" /> == Reference == {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== * [https://www.vijeceministara.gov.ba Zvanični sajt Vijeća ministara Bosne i Hercegovine] [[Kategorija:Politika Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Spiskovi]] [[Kategorija:Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|-]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački premijeri|*]] [[Kategorija:Spiskovi vezani za Bosnu i Hercegovinu]] [[Kategorija:Premijeri po državama|Bosna i Hercegovina]] 9oql98rcbcv6of3e55rt3n39384e80w Faruk Buljubašić 0 17240 3729979 3486772 2025-06-26T07:21:12Z Nerko65 55647 3729979 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Faruk Buljubašić | slika = | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = <!-- {{Datum rođenja i godine|GGGG|MM|DD}} za žive osobe. Staviti samo godinu ako nije poznat tačan datum rođenja. Za ljude koji su umrli, koristiti samo {{Datum rođenja|GGGG|MM|DD}} --> | mjesto_rođenja = [[Bijeljina]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = Tekstopisac i estradni menadžer | godine_aktivnosti = | poznat_po = Tekstopisac brojnih muzičkih hitova | značajna_djela = }} '''Faruk Buljubašić''', poznatiji po estradnom imenu "Fayo", jeste [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] i [[Hrvatska|hrvatski]] tekstopisac i estradni menadžer. Rođen je u [[Bijeljina|Bijeljini]], a od druge polovine 1980-ih pa do danas sarađivao je sa mnogim imenima estrade u Bosni i Hercegovini i [[Hrvatska|Hrvatskoj]] sa kojima je osvojio neke od najprestižnijih muzičkih nagrada i velikog broja pregleda na [[YouTube]]. Od 1992. zbog izbijanja [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], preselio se u Hrvatsku, gdje je nastavio saradnju sa uglavnom imenima s hrvatske estradne scene. U novije vrijeme okrenuo se i saradnji s mlađim izvođačima. Sarađivao je sa najpoznatijim izvođačima s estradne scene, kao što su: [[Hari Mata Hari]], [[Zlatko Pejaković]], [[Nina Badrić]], [[Divas]], [[Branimir Mihaljević]], [[Severina|Severina Vučković]], [[Željko Bebek]], [[Amir Kazić Leo]], [[Sanja Doležal]], [[Mišo Kovač]], [[Doris Dragović]], [[Tony Cetinski|Toni Cetinski]], [[Novi fosili]], [[Davor Radolfi]], [[Maja Blagdan]], [[Ivana Banfić]], [[Crvena jabuka]], [[Jasmin Stavros]], [[Jasna Zlokić]], [[Thompson]]. <ref>{{Cite web|url= https://www.zamp.hr/autori/tjedan-autora/pregled/763/tjedan-autora-predstavlja-fayu|title= ''"Tjedan Autora" predstavlja Fayu''|website= zamp.hr|access-date= 26. 6. 2025}}</ref><ref>{{Cite web|url= https://www.imdb.com/name/nm11336080/|title= ''Faruk Buljubašić Fayo''|website= imdb.com|access-date= 26. 6. 2025}}</ref> == Također pogledajte == *[[Spisak pjesama Faruka Buljubašića]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * http://www.zamp.hr/aid/sadrzaj/sAutor.htm?CODE=133002091{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} * http://www.diskografija.com/umjetnik/faruk-buljubasic-fayo.htm * http://24ur.com/ekskluziv/glasba/kdo-zdrzi-zur-do-zore.html {{stub-bh-biog}} [[Kategorija:Biografije, Bijeljina|Buljubašić, Faruk]] jsxruqrqez6gc48pcd4cn4qarj3czga Miloš Kapetanović 0 17388 3730028 3675854 2025-06-26T09:50:51Z Panasko 146730 [[Kategorija:Bosanskohercegovački Gitaristi]] uklonjena; [[Kategorija:Bosanskohercegovački gitaristi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3730028 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} '''Miloš Kapetanović''', bivši gitarista rock-grupe "[[Srčani udar (grupa)|Srčani udar]]",<ref>{{Cite web|url=https://srcaniudar.com/o-bendu|title=Srcani Udar - O Bendu|website=srcaniudar.com|access-date=2024-12-29}}</ref> rođen je 14. oktobra 1962. u [[Vareš]]u, [[SR Bosna i Hercegovina|SR BiH]]. Dobio prvu gitaru kad mu je bilo 14 godina. U gimnazijskim danima prve svirke sa bendom po lokalnim igrankama i klubovima. U [[Zagreb]]u je svirao sa "Mješovitim vojnim orkestrom" u Lisinskom. Uticaj na stil sviranja: antologija ex-YU i globalne rock scene 60-90-tih, a pomalo i etno-ritmovi i harmonije. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}}{{DEFAULTSORT:Kapetanović, Miloš}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački muzičari]] [[Kategorija:Biografije, Vareš]] [[Kategorija:Rođeni 1962.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački gitaristi]] jsa9qzofr33pccanf3kioc8yesgexz0 Divlje jagode 0 17801 3729854 3715553 2025-06-25T12:01:01Z KWiki 9400 /* Singlovi / EP */ 3729854 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičar | ime = Divlje jagode | pozadina = skupina | slika = Divlje jagode.JPG | žanr = [[hard rock]], [[heavy metal]] | karijera = 1977 – danas<br /><small>(kao grupa "Zenit", 1976–1977)</small> | trenutni_članovi = [[Ante Janković]] - vokal, [[Zele Lipovača|Sead Lipovača]] - gitare, [[Zlatan Ćehić]] - bas-gitara, vokal, [[Thomas Balaž]] - bubnjevi, [[Marko Osmanović]] - vokal | bivši_članovi = | izdavač = [[Jugoton]], [[Diskos]], [[Diskoton]], [[Logo Records]], [[Croatia Records]], [[Nimfa Sound]] | porijeklo = [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]], [[Bosna i Hercegovina]] | album1 = [[Sto vjekova]] | godina1 = 1997. | album2 = [[Od neba do neba]] | godina2 = 2003. | najnoviji_album = [[Biodinamička ljubav]] | godina3 = 2013. }} '''Divlje jagode''' je [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenska]] i [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] [[hard rock]] i [[heavy metal]] muzička grupa osnovana 1977. godine u [[Bihać]]u.<ref>{{cite web |url= https://www.discogs.com/artist/846484-Divlje-Jagode?page=2|title= ''Divlje jagode''|work= discogs.com|access-date=26. 2. 2023}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.mixeta.net/2014/01/08/prvi-pjevac-divljih-jagoda-ante-jankovic/|title=Prvi pjevač Divljih Jagoda – Ante Janković|last=Martinić|first=Domagoj|date=8. 1. 2014 |access-date=26. 11. 2022 |website=Mixeta.net}}</ref> Divlje jagode predstavljaju regionalne pionire heavy metal žanra i jednom od najpopularnijih i najtrajnijih rok muzičkih sastava u Bosni i Hercegovini i bivšoj Jugoslaviji. Imali su mnoge promjene sastava, ostali aktivni u muzičkoj industriji i zadržali popularnost tokom godina. Za 40 godina od svog osnivanja, Divlje jagode objavile su 13 studijskih albuma, veliki broj [[Muzički singl|singl ploča]], kompilacijskih albuma i prodali blizu 4 miliona [[Long play|LP]] ploča i [[Compact disc|CD]]-a.<ref>{{Cite web |url=http://jugoton.rs/izvodjac/divlje-jagode/#1519128481049-39d19f40-80d71427-fe07a11b-9cb0 |title=Divlje jagode - Jugoton |access-date=7. 11. 2019 |archive-date=10. 2. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200210035156/http://jugoton.rs/izvodjac/divlje-jagode/#1519128481049-39d19f40-80d71427-fe07a11b-9cb0 |url-status=dead }}</ref> Predvođeni gitaristom [[Zele Lipovača|Seadom Lipovačom]], još uvijek sviraju heavy metal muziku iz 1980-ih, po uzoru na [[Australija|australijski]] hard rok sastav [[AC/DC]], tradiciju koju su započeli na njihovom [[Motori (Divlje jagode)|trećem albumu]].<ref>{{Cite web|url= https://www.metal-archives.com/reviews/Divlje_Jagode/Motori/21062/|title= ''Heavy metal encyclopedia: Great heavy metal from Yugoslavia''|work= metal-archives.com|access-date= 26. 2. 2023}}</ref> == Historija == === Počeci === Iako su Divlje jagode bosanskohercegovački muzički sastav, njihovi počeci vezuju se za [[Zagreb]], gdje je gitarist i idejni vođa [[Zele Lipovača|Sead Lipovača]] pohađao fakultet.<ref>{{Cite web|url= https://www.metal-archives.com/|title= ''Ecyclopaedia Metallum: Divlje Jagode''|work= metal-archives.com|access-date= 11. 4. 2023}}</ref> Uporedo sa studijama bavio se i muzikom, gdje je na zagrebačkoj rok sceni upoznao neke od muzičara sa kojima je imao prve nastupe. Nakon nekoliko prvih rok sastava, godine 1976. iskristalisala se grupa muzičara predvođenih Seadom Lipovačom pod nazivom ''Zenit''. U tom sastavu nastupali su na rok festivalima, a snimka s jednog od tih nastupa nalazi se na kompilacijskom albumu "Jugoslavenski pop-rok festival 1974." Nešto kasnije, 1977. promijenili su ime u ''Divlje jagode'', a u prvoj postavi bili su: Sead Lipovača ([[električna gitara]]), [[Ante Janković]] (pjevač), [[Nihad Jusufhodžić]] ([[bas-gitara]]), [[Mustafa Ismailovski|Mustafa Ismailovski "Muc"]] na klavijaturi i [[Adonis Dokuzović]] ([[bubnjevi]]).<ref>{{Cite web|url= https://metalstorm.net/bands/biography.php?band_id=3192&bandname=Divlje+Jagode|title= ''Divlje Jagode - Biography''|work= metalstorm.net|access-date= 11. 4. 2023}}</ref> === Prve singl ploče i album "Divlje jagode" === U jesen 1977. snimaju prvu singl-ploču "[[Jedina Moja / Rock n Roll|Jedina moja / Rock 'n' Roll]]" ostvarivši veliki uspjeh kod publike i kritičara s baladom "Jedina moja". Ova pjesma je do danas ostala obavezni dio koncertnog repertoara Divljih jagoda. Serijom singl-ploča nastavljaju uspjeh snimivši obradu bosanske [[Sevdalinka|sevdalinke]] "[[Moj dilbere / Prijatelj|Moj dilbere]]" i "[[Patkica / Kad bi Vi, gospođo|Patkica]]". Sve to je bila dobra najava za njihov prvi [[Long-play|LP]] album "[[Divlje jagode (album)|Divlje jagode]]", kojim također postižu dobar komercijalni uspjeh kao i popularnost kod publike sa snimljenom novom verzijom hita "Jedina moja", te baladom "Krivo je more" kao i nizom hard rok pjesama po uzoru na britanske sastave [[Deep Purple]] i [[Black Sabbath]]. Muziku za većinu pjesama napisao je gitarist Sead Lipovača "Zele", tekstove je uglavnom pisao pjevač Anto Janković, dok je produkciju uradio [[Vladimir Delač]]. Sve njihove prve tonske snimke objavila je izdavačka kuća [[Jugoton]]. Nakon objavljivanja prvog LP albuma "Divlje jagode" i koncertne turneje koja je uslijedila, ovaj hard rok sastav snimio je još jednu singl-ploću "[[Nemam ništa protiv / Bit će bolje|Nemam ništa protiv / Bit' će bolje]] na tekstove [[Marina Tucaković|Marine Tucaković]]. Slijedi jednogodišnja pauza jer je nekoliko muzičara otišlo na služenje vojnog roka u [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]]. U međuvremenu, klavijaturist [[Mustafa Ismailovski]] "Muc" ih napušta i osniva [[Pop-muzika|pop]] grupu [[Srebrna krila]], dok Sead Lipovača komponira muziku za sarajevsku [[disko]] grupu [[Mirzino jato]].<ref name="janjatović">{{cite book|last=Janjatović|first=Petar|title= EX YU ROCK enciklopedija 1960-2006, str.57|year=2007|publisher=self-released|location=Belgrade|page=57}}</ref> === Prva polovina 1980-ih === Početkom 1981. dolazi do ponovnog okupljanja Divljih jagoda, ali u malo promijenjenoj postavi, s novim basistom [[Alen Islamović|Alijom Islamovićem]] i novim bubnjarem [[Nasko Budimlić|Naskom Budimlićem]]. Odlaze u [[Beograd]] gdje u studiju Druga maca snimaju drugi album "[[Stakleni hotel]]" u kome se u potpunosti opredjeljuju za heavy metal zvuk. U međuvremenu, preselili su se u Sarajevo promijenivši diskografsku kuću i sredinom iste godine objavili za [[Diskoton]] svoj već navedeni drugi album. Producenti su bili [[Enco Lesić]] i Sead Lipovača, a tekstove su pisali [[Goran Petranović]] (pjevač grupe [[Elvis J. Kurtović]]), [[Marina Tucaković]] i Alija Islamović. Posebno se ističu pjesme "Autostop", "Stakleni hotel", te balade "Kako si topla i mila", "Dodirni me, skloni bol" i "Potraži put", koje su se u to vrijeme često mogle čuti na radiju i televiziji. Shodno odabranom muzičkom žanru, muzičari ovog sastava malo su promijenili način odijevanja, a posebno gitarist Lipovača, koji je po uzoru na [[Angus Young|Angusa Younga]] nosio kratke hlačice i svirajući električnu gitaru trčkarao po pozornici. Ubrzo nakon objavljivanja albuma kreću na jugoslavensku turneju, a od velikih koncerata svirali su na beogradskom Hipodromu, gdje zajedno s [[Bijelo dugme|Bijelim dugmetom]] ugošćuju sastav [[Iron Maiden]] (koji je tada po prvi put dolazio na prostore bivše Jugoslavije), rok festivalu u [[Bihać]]u (BROF-u) za postradale u [[Bosanska krajina|Bosanskoj krajini]]. Nakon odsvirane turneje i nekoliko koncerata tokom 1982. počinju raditi na materijalu za novi album. U međuvremenu, sastav je napustio dotadašnji pjevač Ante Janković u namjeri da se posveti samostalnoj karijeri. Prije nego što je otišao, napisao je pjesmu "Ne želiš kraj", koja će kasnije postati jedna od njihovih najpopularnijih balada. Kritičari su je različito tumačili, dok su je jedni opisivali kao ljubavnu baladu, drugi su govorili kako najavljuje rastanak dva prijatelja (Lipovače i Jankovića). Nakon njegovog odlaska, ulogu pjevača preuzima tadašnji basist Alija Islamović. Nakon veoma uspješne koncertne turneje na kojoj im se nakratko pridružio i Anto Janković, odlaze u [[Njemačka|Njemačku]] gdje od 3-23. juna 1982. u Music Paark Studiju nedaleko od [[Frankfurt na Majni|Frankfurta na Majni]] snimaju album "[[Motori (Divlje jagode)|Motori]]" s kojim će ostvariti najveći uspjeh u karijeri.<ref>{{Cite web|url= https://www.discogs.com/release/1141150-Divlje-Jagode-Motori|title= ''Divlje jagode: ''Motori''|work= discogs.com|access-date= 5. 3. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url= https://www.metal-archives.com/albums/Divlje_Jagode/Motori/21062|title= ''Divlje jagode: ''Motori''|work= metalmusicarchives.com|access-date= 5. 3. 2024}}</ref> Početni prodajni tiraž albuma bio je 50.000, ali ubrzo dostiže brojku od 400.000 prodanih primjeraka i dobija etiketu ''Najbolji album godine''. Istovremeno, Divlje jagode proglašeni su za najbolji hard-rok i heavy metal muzički sastav na prostorima bivše Jugoslavije. Kao rezultat ovih uspjeha, pojavljuju se u popularnim muzičkim časopisima, kao i najznačajnijem [[Džuboks (muzički časopis)|Džuboksu]]. Na ovom albumu iskristalisali su novi muzički stil po uzoru na [[AC/DC]], a svojim pjevanjem posebno dobro se uklopio Islamović, koji je ujedno pisac tekstova za većinu pjesama od kojih se posebno ističu naslovna "Motori", "Šejla", "Zagrizi rokenrol" i balade "Nasmiješi se", "Ne želiš kraj".<ref name="janjatović"/> Po završetku velike koncertne turneje po bivšoj Jugoslaviji, ponovo u dva navrata odlaze u Njemačku, gdje u istom studiju snimaju albume "[[Čarobnjaci (Divlje jagode)|Čarobnjaci]]" i "[[Vatra (Divlje jagode)|Vatra]]", koje je 2. 11. 1983. i aprila 1985. objavila izdavačka kuća [[Diskoton]]. Muziku za oba albuma komponirao je gitarist Lipovača, a izuzetak je pjesma s albuma "Vatra" koja je autorsko djelo producenta [[Theo Werdin|Thea Werdina]]. Tekstove za večinu pjesama za oba albuma napisao pjevač Islamović, dok je pored njega na albumu "Vatra" tekstove nekoliko pjesama ("Ciganka", "Let na drugi svijet") uradio [[Slobodan Đurasović]]. U međuvremenu, pridružio im se [[Zlatan Ćehić|Zlatan Čehić]] na [[Bas-gitara|bas-gitari]] dok se Islamović usredsredio na pjevanje.<ref>{{Cite web|url= https://www.discogs.com/master/286042-Divlje-Jagode-Vatra|title= Divlje jagode - Vatra''|work= discogs.com|access-date= 5. 3. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url= https://www.discogs.com/master/284175-Divlje-Jagode-%C4%8Carobnjaci|title= Divlje jagode - Čarobnjaci''|work= discogs.com|access-date= 5. 3. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url= https://www.metal-archives.com/reviews/Divlje_Jagode/%C4%8Carobnjaci/21063/|title= ''Divlje jagode - Čarobnjaci''|work= metal-archives.com|access-date= 5. 3. 2024}}</ref> Unatoč dobrim pjesmama, oba već navedena muzička ostvarenja nisu ostvarila jednak uspjeh kao album "Motori". Početkom 1984. odlaze na promotivnu turneju tokom koje Islamović dobija ponudu od [[Goran Bregović|Gorana Bregovića]] da pređe u [[Bijelo dugme]]. To uzrokuje nesuglasice među članovima Divljih jagoda, ali situacija se smiruje nakon Islamovićevog odbijanja ponude i ostajanja u sastavu. Dobra vijest za Divlje jagode bio je poziv menadžera kompanije [[Trans Atlantic Records]] na potpisivanje predugovora i snimanje albuma u [[London]], koji je uslijedio nakon objavljivanja albuma "Vatra".<ref name="janjatović"/> === Druga polovina 1980-ih === Cjelokupan period od 1986 – 1987 za muzičare Divljih jagoda proteći će u pokušajima da se probiju na zapadnu hard-rok scenu. U tu svrhu preselili su se u najjačem sastavu u London, gdje su počeli s probnim snimanjem albuma "[[Wild Strawberries (Divlje jagode)|Wild Strawberries]]" na kojem je bilo osam starih pjesama na [[Engleski jezik|engleskom jeziku]] i dvije nove, "Wild Boys" i "Fire On The Water". Producent je bio Keith Woolven, gost muzičar na klavijaturi bio je Don Airey, a tekstove je napisao [[Aleksandar Mežek]]. Po povratku iz Londona sviraju na nekoliko većih koncerata na prostorima bivše Jugoslavije. Njihovom velikom koncertu u Zagrebu prisustvovao je i Xavier Rusell, novinar heavy metal časopisa ''Kerrang!'', koji je napisao o koncertu: {{Citat|"Divlje jagode su muzički još uvijek u 1970-im, a utjecaj sastava Y&T, Black Sabbath i Saxon su očigledni, dok se kroz njihove pjesme tu i tamo provlači po koji [[Judas Priest]] [[rif]] na električnoj gitari. Njihove stare balade naišle su na najpovoljniju reakciju domaće publike."}} Početkom 1986. ponovo odlaze u London kako bi završili snimanje novog albuma na engleskom jeziku, a ubrzo su objavili promotivnu singl ploču "Sheila". Jedan od značajnih koncertnih nastupa u to vrijeme bio je u poznatom londonskom Marquee klubu 16. februara, za kojim je slijedila čitava serija nastupa po drugim engleskim klubovima. Pjevač Islamović je nezadovoljan zaradom od turneje, te problemima oko kašnjenja objavljivanja albuma i sumnjom u njihov muzički uspjeh u Engleskoj, odlazi iz Londona i vraća se u Sarajevo. Prihvata ponovnu ponudu Bregovića da pređe u Bijelo dugme. Nasko Budimlić također odlazi iz grupe i počinje po kafanama svirati bubnjeve u narodnjačkim sastavima. Time se naglo prekida engleska epizoda Divljih jagoda, a sve to zajedno odložilo je objavljivanje albuma "Wild Strawberries" bez neke velike promocije tek u maju 1987. LP ploča licencno je objavljena u [[Švedska|Švedskoj]], Njemačkoj i [[Nizozemska|Nizozemskoj]], a scenska pauza ovog sastava popunjena je objavljivanjem kompilacijskog albuma "[[Najbolje (Divlje jagode)|Najbolje]]", koji je objavio [[Diskoton]]. Lipovača radi na okupljanju sastava, a podršku u tome ima od Zlatana Čehića, koji mu predlaže da nađu novog pjevača. U međuvremenu, u sastav se vraća klavijaturist [[Samir Šestan]]. U kombinaciji za pjevača izvjesno vrijeme bio je Stevie, Englez, a onda je u ljeto 1987. došao [[Mladen Vojičić Tifa|Mladen Vojičić "Tifa"]]. Novi bubnjar je [[Edin Šehović]], dok klavijature preuzima [[Vladimir Podany]]. Krajem godine odlaze u studio i počinju raditi na materijalu za sedmi studijski album Divljih jagoda, a producent je bio Peter Hinton iz Londona, koji je radio sa engleskim hard-rok sastavom Saxon. Novi album "[[Konji (Divlje jagode)|Konji]]" izlazi početkom 1988., a prije toga objavii su promotivnu singl ploču "[[Turski marš / Konji]]".<ref name="janjatović"/> Okupivši veoma dobru ekipu rok muzičara, gitarist i vođa ovog sastava Sead Lipovača "Zele" komponirao je album čiji je zvuk u odnosu na njihova ranija muzička izdanja mekši sa manje heavy metal [[rif]]ova, a pjesme su stilski raznovrsnije. Posebno zanimljiv doprinos ukupnom zvuku ovog sastava dao je sarajevski klavijaturist Vladimir Podany, koji se posebno istakao u pjesmi "Turski marš" i tom prilikom pokazao veoma dobro umijeće sviranja ovog instrumenta tokom skoro jednominutnog završetka pjesme odsviranog po uzoru na jedno od najpoznatijih orguljaških djela "[[Tokata i fuga u d-molu]]", [[BWV]] 565 [[Johann Sebastian Bach|Johanna Sebastiana Bacha]].<ref name= "metalarchive">{{Cite web|url= https://www.metal-archives.com/reviews/Divlje_Jagode/Konji/21065/|title= ''Divlje jagode - Konji''|work= metal-archives.com|access-date= 13. 3. 2024}}</ref> Veliki uspjeh kod publike ostvarile su pjesme "Zauvijek tvoj" i naslovna "Konji". Tu je i obrada njihove stare pjesme "Divlje jagode" sa ubačenim motivom iz [[Sevdalinka|sevdalinke]] "[[Prošetala Suljagina Fata]]", odsviranom na električnoj gitari.<ref name="janjatović"/> Ovaj antologijski album predstavlja (zajedno s albumom "Motori") jedno od najkvalitetnijih muzičkih ostvarenja Divljih jagoda u kojem su pokazali zrelost muziciranja i istovremeno svrstavši se među najznačajnije predstavnike ovog muzičkog žanra na [[Sarajevska škola pop roka|sarajevskoj pop rok sceni]], a i šire.<ref name= "metalarchive"/> Međutim, ova postava nije dugo trajala, jer je prvo iz Divljih jagoda otišao Tifa, a za njim klavijaturist Podany i bubnjar Edin Šehović. Pjevanje preuzima Zlatan Čehić, a na mjesto bubnjara dolazi [[Điđi Jankelić]]. U ovoj postavi sviraju niz koncerata, a u Sarajevu na koncertu pridružuje im se Toni Janković, koji pjeva njihove stare hitove što je izazvalo velike ovacije publike. Tokom 1989. nastavljaju s koncertnim aktivnostima, a krajem godine vođa ovog sastava "Zele" u sastav zove mladog [[split]]skog pjevača [[Gibonni|Zlatana Stipišića "Gibbonnija"]]. On preuzima ulogu glavnog pjevača i zajedno s Divljim jagodama snimio je novi album, koji je objavljen u Njemačkoj, Nizozemskoj i Švedskoj, što je pomogle "Zeletu" da potpiše predugovor sa američkom izdavačkom kućom, no taj projekt nikada nije ostvaren. Ubrzo nakon toga, Gibonni se vraća u Split, gdje se posvećuje svojoj solo karijeri. Nakon toga, Divlje jagode na neko vrijeme prestaju s radom.<ref name="janjatović"/> === 1990-e === Tokom [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji|ratova u bivšoj Jugoslaviji]] Sead Lipovača živio je u Londonu i Zagrebu, gdje je komponirao nove pjesme i svirao humanitarne koncerte. Godine 1993. snimio je prvi solistički album "[[Zele - Magic Love (Divlje jagode)|Magic Love]]" za strano tržište s pjesmama na [[Engleski jezik|engleskom jeziku]].<ref name="janjatović"/> S ovog albuma posebno se ističe instrumentalna pjesma "Maida" za koju je snimljen i video spot za [[MTV]].<ref>{{Cite web|url= https://www.discogs.com/release/4652060-Zele-Magic-Love|title= ''Zele - Magic Love''|work= discogs.com|access-date= 1. 5. 2024}}</ref> Ubrzo zatim, snimljen je studijski album Divljih jagoda "[[Labude, kad rata ne bude]]" na kojem se kao pjevač dobro predstavio basist Zlatan Čehić. Kao i na albumu "Konji", prilikom komponiranja novih pjesama, Lipovača se usredsredio više na melodijski i pjevački dio uz mješavinu hard-rok ("Rospija", "Na tvojim usnama"), pop-rok pjesama s pjevljivim refrenima ("Labude, kad rata ne bude", "Ljubav može sve") i tradicionalnih rok balada ("Mojoj ljubavi", "Dali si ikad mene").<ref>{{Cite web|url= https://www.discogs.com/master/591867-Divlje-Jagode-Labude-Kad-Rata-Ne-Bude-|title= Divlje jagode - Labude, kad rata ne bude''|work= discogs.com|access-date= 3. 5. 2024}}</ref> U okviru promotivne turneje sviraju koncerte u Hrvatskoj, Njemačkoj, te drugim evropskim gradovima. Nakonn toga, iz sastava odlazi dugogodišnji član Zlatan Čehić, kako bi snimio svoj solo album, a umjesto njega u Divlje jagode dolazi novi basist [[Sanin Karić|Sanjin Karić]]. Sastav nastavlja svirati po evropskim gradovima i priprema muzički materijal za novi album.<ref name="janjatović"/> == Članovi grupe == === Vokali === *[[Pero Galić]] ''Gale''– vokal (2000.-2005.),(2006.-2007.) *[[Žanil Tataj]] ''Žak'' – vokal (1991.-1992.), (1994.-2002.), uživo kao gost(2007.-2008.) *[[Ante Janković]] ''Toni'' – vokal (1977.-1982.),(2005.), uživo kao gost (2006.-) *[[Alen Islamović]] – vokal, bas-gitara (1980.-1986.) *[[Zlatan Ćehić]] ''Ćeha'' – bas-gitara, vokal (1984.-1995.),(2006.-) *[[Mladen Vojičić Tifa]]'' – vokal (1987.-1988.) *[[Emir Cerić]] ''Cera'' – vokal (1996.) (kao gost na albumu ''Sto Vjekova'' 1996.) *[[Gibonni|Zlatan Stipišić Gibonni]] - vokal (1989.-1990.) *[[Marko Osmanović]] - (2008.)-2013.) *[[Livio Berak]] - (2013.) *[[Tina Rupčić]] - (kao gost na albumu ''Magic Love'' 1992.) - vokal === Gitaristi === *[[Zele Lipovača|Sead Lipovača]] ''Zele'' – gitare (1977.-) *[[Saša Čabrić]] – bas-gitara (1977.) *[[Dejan Orešković]] ''Klo''– bas-gitara (1997.-[[2004]].), (2006.), uživo (2012.) *[[Nihad Jusufhodžić]] – bas-gitara (1977.-[[1979]].) *[[Alen Islamović]] - bas-gitara (1980.-1984.) *[[Sanin Karić]] – bas-gitara (1995.-[[1997]].),(2005.-2005.) *[[Zlatan Ćehić]] - bas-gitara (1984.-1995.), (2006.-2012.) *[[Andraš Išpan]] - bas-gitara 2012.- 2015.) === Klavijature === *[[Mustafa Ismailovski]] ''Muc'' – klavijature (1978.-1980.) *[[Vlado Podany]] – klavijature (1988.) *[[Don Airey]] – klavijature (1987.) (kao gost na albumu ''Wild Strawberries'' i UK Mini tour) *[[Toni Lasan]] – klavijature (1996.) (kao gost na albumu ''Sto vjekova'') *[[Mladen Krajnik]] – klavijature (1977.) *[[Samir Šestan]] – klavijature (1985. uživo),-(1987.) *[[Damjan Deurić]] – klavijature (2011.-) === Bubnjevi === *[[Thomas Balaž]] – bubnjevi (1997.-2011.) *[[Adonis Dokuzović]] – bubnjevi (1976.-1980.) *[[Nasko Budimlić]] – bubnjevi (1980.-1986., 1989.-1999.), 2011.- 2015.) *[[Velibor Čolović Šeki]] - bubnjevi (1987.) *[[Edin Šehović]] "Šeha" – bubnjevi (1987.-1988.) *[[Điđi Jankelić|Dragan "Điđi" Jankelić]] – bubnjevi (1988.-1989.) *[[Adrian Borić]] – bubnjevi (2015.-) == Singlovi / EP == * 1977: "[[Jedina moja / Rock 'n' Roll]]" * 1977: "[[Moj dilbere / Prijatelj]]" * 1978: "[[Patkica / Kad bi Vi, gospođo]]" * 1979: "[[Nemam ništa protiv / Bit će bolje]]" * 1988: "[[Turski marš / Konji]]" * 2003: "[[Dobro došla, ljubavi / Marija]]" * 2006: "[[Piramida (Divlje jagode)|Piramida]]" * 2011: "[[Ne, nisam ja]]" * 2016: "[[Evo banke, cigane moj]]" * 2018: "[[Znamo da je kraj]]" * 2018: "[[Zauvijek tvoj]]" * 2019: "[[Zbog tebe, draga]]" * 2019: "[[Sama si]]" * 2022: "[[Zašto ranije nisi došla?]]" * 2022: "[[Plave noći bez tebe]]" * 2022: "[[Vanila i znoj]]" * 2023: "[[Kreni, kišo]]" == Albumi == *1978. "[[Divlje jagode (album)|Divlje jagode]]" *1981. "[[Stakleni hotel]]" *1982. "[[Motori (Divlje jagode)|Motori]]" *1984. "[[Čarobnjaci (Divlje jagode)|Čarobnjaci]]" *1985. "[[Vatra (Divlje jagode)|Vatra]]" *1987. "[[Wild Strawberries (Divlje jagode)|Wild Strawberries]]" *1988. "[[Konji (Divlje jagode)|Konji]]" *1993. "[[Zele - Magic Love (Divlje jagode)|Zele - Magic Love]]" *1994. "[[Labude, kad rata ne bude]]" *1997. "[[Sto vjekova]]" *2003. "[[Od neba do neba (Divlje jagode)|Od neba do neba]]" *2006. "[[Divlje Jagode Collection-Box Set (12 CD) (Divlje jagode)|Divlje Jagode Collecton-Box Set(12CD)]]" (+ Piramida-singl) *2013. "[[Biodinamička ljubav]]" *2020. "[[Jukebox (Divlje jagode)|Jukebox]]" == Kompilacije == *1986. "[[Najbolje (Divlje jagode)|Najbolje]]" *1993. "[[Sarajevo, ti i ja]]" *1995. "[[Antologija 1 i 2 (Divlje jagode)|Antologija 1 i 2]]" *1997. "[[The Best Of (Divlje jagode)|The Best Of]]" *2003. "[[The Very Best Of (Divlje jagode)|The Very Best Of]]" *2004. "[[The Very Best Of - Let na drugi svijet (Divlje jagode)|The Very Best Of - Let na drugi svijet]]"(+Krivo je more nova verzija-singl) == Koncertni albumi == *2023. "[[Let na drugi svijet (Live in Beograd)]]" == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.divljejagode.com/ Službena stranica] {{Divlje jagode}} [[Kategorija:Divlje jagode|*]] [[Kategorija:Bosanskohercegovačke muzičke grupe]] [[Kategorija:Bosanskohercegovačke rok-grupe]] [[Kategorija:Jugoslavenske rok-grupe]] [[Kategorija:Muzičke grupe iz Bihaća]] [[Kategorija:Muzičke grupe osnovane 1977.]] r5808iks9jcmdp3za6lhy27kv4fchvy 3729855 3729854 2025-06-25T12:02:06Z KWiki 9400 /* Albumi */ 3729855 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičar | ime = Divlje jagode | pozadina = skupina | slika = Divlje jagode.JPG | žanr = [[hard rock]], [[heavy metal]] | karijera = 1977 – danas<br /><small>(kao grupa "Zenit", 1976–1977)</small> | trenutni_članovi = [[Ante Janković]] - vokal, [[Zele Lipovača|Sead Lipovača]] - gitare, [[Zlatan Ćehić]] - bas-gitara, vokal, [[Thomas Balaž]] - bubnjevi, [[Marko Osmanović]] - vokal | bivši_članovi = | izdavač = [[Jugoton]], [[Diskos]], [[Diskoton]], [[Logo Records]], [[Croatia Records]], [[Nimfa Sound]] | porijeklo = [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]], [[Bosna i Hercegovina]] | album1 = [[Sto vjekova]] | godina1 = 1997. | album2 = [[Od neba do neba]] | godina2 = 2003. | najnoviji_album = [[Biodinamička ljubav]] | godina3 = 2013. }} '''Divlje jagode''' je [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenska]] i [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] [[hard rock]] i [[heavy metal]] muzička grupa osnovana 1977. godine u [[Bihać]]u.<ref>{{cite web |url= https://www.discogs.com/artist/846484-Divlje-Jagode?page=2|title= ''Divlje jagode''|work= discogs.com|access-date=26. 2. 2023}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.mixeta.net/2014/01/08/prvi-pjevac-divljih-jagoda-ante-jankovic/|title=Prvi pjevač Divljih Jagoda – Ante Janković|last=Martinić|first=Domagoj|date=8. 1. 2014 |access-date=26. 11. 2022 |website=Mixeta.net}}</ref> Divlje jagode predstavljaju regionalne pionire heavy metal žanra i jednom od najpopularnijih i najtrajnijih rok muzičkih sastava u Bosni i Hercegovini i bivšoj Jugoslaviji. Imali su mnoge promjene sastava, ostali aktivni u muzičkoj industriji i zadržali popularnost tokom godina. Za 40 godina od svog osnivanja, Divlje jagode objavile su 13 studijskih albuma, veliki broj [[Muzički singl|singl ploča]], kompilacijskih albuma i prodali blizu 4 miliona [[Long play|LP]] ploča i [[Compact disc|CD]]-a.<ref>{{Cite web |url=http://jugoton.rs/izvodjac/divlje-jagode/#1519128481049-39d19f40-80d71427-fe07a11b-9cb0 |title=Divlje jagode - Jugoton |access-date=7. 11. 2019 |archive-date=10. 2. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200210035156/http://jugoton.rs/izvodjac/divlje-jagode/#1519128481049-39d19f40-80d71427-fe07a11b-9cb0 |url-status=dead }}</ref> Predvođeni gitaristom [[Zele Lipovača|Seadom Lipovačom]], još uvijek sviraju heavy metal muziku iz 1980-ih, po uzoru na [[Australija|australijski]] hard rok sastav [[AC/DC]], tradiciju koju su započeli na njihovom [[Motori (Divlje jagode)|trećem albumu]].<ref>{{Cite web|url= https://www.metal-archives.com/reviews/Divlje_Jagode/Motori/21062/|title= ''Heavy metal encyclopedia: Great heavy metal from Yugoslavia''|work= metal-archives.com|access-date= 26. 2. 2023}}</ref> == Historija == === Počeci === Iako su Divlje jagode bosanskohercegovački muzički sastav, njihovi počeci vezuju se za [[Zagreb]], gdje je gitarist i idejni vođa [[Zele Lipovača|Sead Lipovača]] pohađao fakultet.<ref>{{Cite web|url= https://www.metal-archives.com/|title= ''Ecyclopaedia Metallum: Divlje Jagode''|work= metal-archives.com|access-date= 11. 4. 2023}}</ref> Uporedo sa studijama bavio se i muzikom, gdje je na zagrebačkoj rok sceni upoznao neke od muzičara sa kojima je imao prve nastupe. Nakon nekoliko prvih rok sastava, godine 1976. iskristalisala se grupa muzičara predvođenih Seadom Lipovačom pod nazivom ''Zenit''. U tom sastavu nastupali su na rok festivalima, a snimka s jednog od tih nastupa nalazi se na kompilacijskom albumu "Jugoslavenski pop-rok festival 1974." Nešto kasnije, 1977. promijenili su ime u ''Divlje jagode'', a u prvoj postavi bili su: Sead Lipovača ([[električna gitara]]), [[Ante Janković]] (pjevač), [[Nihad Jusufhodžić]] ([[bas-gitara]]), [[Mustafa Ismailovski|Mustafa Ismailovski "Muc"]] na klavijaturi i [[Adonis Dokuzović]] ([[bubnjevi]]).<ref>{{Cite web|url= https://metalstorm.net/bands/biography.php?band_id=3192&bandname=Divlje+Jagode|title= ''Divlje Jagode - Biography''|work= metalstorm.net|access-date= 11. 4. 2023}}</ref> === Prve singl ploče i album "Divlje jagode" === U jesen 1977. snimaju prvu singl-ploču "[[Jedina Moja / Rock n Roll|Jedina moja / Rock 'n' Roll]]" ostvarivši veliki uspjeh kod publike i kritičara s baladom "Jedina moja". Ova pjesma je do danas ostala obavezni dio koncertnog repertoara Divljih jagoda. Serijom singl-ploča nastavljaju uspjeh snimivši obradu bosanske [[Sevdalinka|sevdalinke]] "[[Moj dilbere / Prijatelj|Moj dilbere]]" i "[[Patkica / Kad bi Vi, gospođo|Patkica]]". Sve to je bila dobra najava za njihov prvi [[Long-play|LP]] album "[[Divlje jagode (album)|Divlje jagode]]", kojim također postižu dobar komercijalni uspjeh kao i popularnost kod publike sa snimljenom novom verzijom hita "Jedina moja", te baladom "Krivo je more" kao i nizom hard rok pjesama po uzoru na britanske sastave [[Deep Purple]] i [[Black Sabbath]]. Muziku za većinu pjesama napisao je gitarist Sead Lipovača "Zele", tekstove je uglavnom pisao pjevač Anto Janković, dok je produkciju uradio [[Vladimir Delač]]. Sve njihove prve tonske snimke objavila je izdavačka kuća [[Jugoton]]. Nakon objavljivanja prvog LP albuma "Divlje jagode" i koncertne turneje koja je uslijedila, ovaj hard rok sastav snimio je još jednu singl-ploću "[[Nemam ništa protiv / Bit će bolje|Nemam ništa protiv / Bit' će bolje]] na tekstove [[Marina Tucaković|Marine Tucaković]]. Slijedi jednogodišnja pauza jer je nekoliko muzičara otišlo na služenje vojnog roka u [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]]. U međuvremenu, klavijaturist [[Mustafa Ismailovski]] "Muc" ih napušta i osniva [[Pop-muzika|pop]] grupu [[Srebrna krila]], dok Sead Lipovača komponira muziku za sarajevsku [[disko]] grupu [[Mirzino jato]].<ref name="janjatović">{{cite book|last=Janjatović|first=Petar|title= EX YU ROCK enciklopedija 1960-2006, str.57|year=2007|publisher=self-released|location=Belgrade|page=57}}</ref> === Prva polovina 1980-ih === Početkom 1981. dolazi do ponovnog okupljanja Divljih jagoda, ali u malo promijenjenoj postavi, s novim basistom [[Alen Islamović|Alijom Islamovićem]] i novim bubnjarem [[Nasko Budimlić|Naskom Budimlićem]]. Odlaze u [[Beograd]] gdje u studiju Druga maca snimaju drugi album "[[Stakleni hotel]]" u kome se u potpunosti opredjeljuju za heavy metal zvuk. U međuvremenu, preselili su se u Sarajevo promijenivši diskografsku kuću i sredinom iste godine objavili za [[Diskoton]] svoj već navedeni drugi album. Producenti su bili [[Enco Lesić]] i Sead Lipovača, a tekstove su pisali [[Goran Petranović]] (pjevač grupe [[Elvis J. Kurtović]]), [[Marina Tucaković]] i Alija Islamović. Posebno se ističu pjesme "Autostop", "Stakleni hotel", te balade "Kako si topla i mila", "Dodirni me, skloni bol" i "Potraži put", koje su se u to vrijeme često mogle čuti na radiju i televiziji. Shodno odabranom muzičkom žanru, muzičari ovog sastava malo su promijenili način odijevanja, a posebno gitarist Lipovača, koji je po uzoru na [[Angus Young|Angusa Younga]] nosio kratke hlačice i svirajući električnu gitaru trčkarao po pozornici. Ubrzo nakon objavljivanja albuma kreću na jugoslavensku turneju, a od velikih koncerata svirali su na beogradskom Hipodromu, gdje zajedno s [[Bijelo dugme|Bijelim dugmetom]] ugošćuju sastav [[Iron Maiden]] (koji je tada po prvi put dolazio na prostore bivše Jugoslavije), rok festivalu u [[Bihać]]u (BROF-u) za postradale u [[Bosanska krajina|Bosanskoj krajini]]. Nakon odsvirane turneje i nekoliko koncerata tokom 1982. počinju raditi na materijalu za novi album. U međuvremenu, sastav je napustio dotadašnji pjevač Ante Janković u namjeri da se posveti samostalnoj karijeri. Prije nego što je otišao, napisao je pjesmu "Ne želiš kraj", koja će kasnije postati jedna od njihovih najpopularnijih balada. Kritičari su je različito tumačili, dok su je jedni opisivali kao ljubavnu baladu, drugi su govorili kako najavljuje rastanak dva prijatelja (Lipovače i Jankovića). Nakon njegovog odlaska, ulogu pjevača preuzima tadašnji basist Alija Islamović. Nakon veoma uspješne koncertne turneje na kojoj im se nakratko pridružio i Anto Janković, odlaze u [[Njemačka|Njemačku]] gdje od 3-23. juna 1982. u Music Paark Studiju nedaleko od [[Frankfurt na Majni|Frankfurta na Majni]] snimaju album "[[Motori (Divlje jagode)|Motori]]" s kojim će ostvariti najveći uspjeh u karijeri.<ref>{{Cite web|url= https://www.discogs.com/release/1141150-Divlje-Jagode-Motori|title= ''Divlje jagode: ''Motori''|work= discogs.com|access-date= 5. 3. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url= https://www.metal-archives.com/albums/Divlje_Jagode/Motori/21062|title= ''Divlje jagode: ''Motori''|work= metalmusicarchives.com|access-date= 5. 3. 2024}}</ref> Početni prodajni tiraž albuma bio je 50.000, ali ubrzo dostiže brojku od 400.000 prodanih primjeraka i dobija etiketu ''Najbolji album godine''. Istovremeno, Divlje jagode proglašeni su za najbolji hard-rok i heavy metal muzički sastav na prostorima bivše Jugoslavije. Kao rezultat ovih uspjeha, pojavljuju se u popularnim muzičkim časopisima, kao i najznačajnijem [[Džuboks (muzički časopis)|Džuboksu]]. Na ovom albumu iskristalisali su novi muzički stil po uzoru na [[AC/DC]], a svojim pjevanjem posebno dobro se uklopio Islamović, koji je ujedno pisac tekstova za većinu pjesama od kojih se posebno ističu naslovna "Motori", "Šejla", "Zagrizi rokenrol" i balade "Nasmiješi se", "Ne želiš kraj".<ref name="janjatović"/> Po završetku velike koncertne turneje po bivšoj Jugoslaviji, ponovo u dva navrata odlaze u Njemačku, gdje u istom studiju snimaju albume "[[Čarobnjaci (Divlje jagode)|Čarobnjaci]]" i "[[Vatra (Divlje jagode)|Vatra]]", koje je 2. 11. 1983. i aprila 1985. objavila izdavačka kuća [[Diskoton]]. Muziku za oba albuma komponirao je gitarist Lipovača, a izuzetak je pjesma s albuma "Vatra" koja je autorsko djelo producenta [[Theo Werdin|Thea Werdina]]. Tekstove za večinu pjesama za oba albuma napisao pjevač Islamović, dok je pored njega na albumu "Vatra" tekstove nekoliko pjesama ("Ciganka", "Let na drugi svijet") uradio [[Slobodan Đurasović]]. U međuvremenu, pridružio im se [[Zlatan Ćehić|Zlatan Čehić]] na [[Bas-gitara|bas-gitari]] dok se Islamović usredsredio na pjevanje.<ref>{{Cite web|url= https://www.discogs.com/master/286042-Divlje-Jagode-Vatra|title= Divlje jagode - Vatra''|work= discogs.com|access-date= 5. 3. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url= https://www.discogs.com/master/284175-Divlje-Jagode-%C4%8Carobnjaci|title= Divlje jagode - Čarobnjaci''|work= discogs.com|access-date= 5. 3. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url= https://www.metal-archives.com/reviews/Divlje_Jagode/%C4%8Carobnjaci/21063/|title= ''Divlje jagode - Čarobnjaci''|work= metal-archives.com|access-date= 5. 3. 2024}}</ref> Unatoč dobrim pjesmama, oba već navedena muzička ostvarenja nisu ostvarila jednak uspjeh kao album "Motori". Početkom 1984. odlaze na promotivnu turneju tokom koje Islamović dobija ponudu od [[Goran Bregović|Gorana Bregovića]] da pređe u [[Bijelo dugme]]. To uzrokuje nesuglasice među članovima Divljih jagoda, ali situacija se smiruje nakon Islamovićevog odbijanja ponude i ostajanja u sastavu. Dobra vijest za Divlje jagode bio je poziv menadžera kompanije [[Trans Atlantic Records]] na potpisivanje predugovora i snimanje albuma u [[London]], koji je uslijedio nakon objavljivanja albuma "Vatra".<ref name="janjatović"/> === Druga polovina 1980-ih === Cjelokupan period od 1986 – 1987 za muzičare Divljih jagoda proteći će u pokušajima da se probiju na zapadnu hard-rok scenu. U tu svrhu preselili su se u najjačem sastavu u London, gdje su počeli s probnim snimanjem albuma "[[Wild Strawberries (Divlje jagode)|Wild Strawberries]]" na kojem je bilo osam starih pjesama na [[Engleski jezik|engleskom jeziku]] i dvije nove, "Wild Boys" i "Fire On The Water". Producent je bio Keith Woolven, gost muzičar na klavijaturi bio je Don Airey, a tekstove je napisao [[Aleksandar Mežek]]. Po povratku iz Londona sviraju na nekoliko većih koncerata na prostorima bivše Jugoslavije. Njihovom velikom koncertu u Zagrebu prisustvovao je i Xavier Rusell, novinar heavy metal časopisa ''Kerrang!'', koji je napisao o koncertu: {{Citat|"Divlje jagode su muzički još uvijek u 1970-im, a utjecaj sastava Y&T, Black Sabbath i Saxon su očigledni, dok se kroz njihove pjesme tu i tamo provlači po koji [[Judas Priest]] [[rif]] na električnoj gitari. Njihove stare balade naišle su na najpovoljniju reakciju domaće publike."}} Početkom 1986. ponovo odlaze u London kako bi završili snimanje novog albuma na engleskom jeziku, a ubrzo su objavili promotivnu singl ploču "Sheila". Jedan od značajnih koncertnih nastupa u to vrijeme bio je u poznatom londonskom Marquee klubu 16. februara, za kojim je slijedila čitava serija nastupa po drugim engleskim klubovima. Pjevač Islamović je nezadovoljan zaradom od turneje, te problemima oko kašnjenja objavljivanja albuma i sumnjom u njihov muzički uspjeh u Engleskoj, odlazi iz Londona i vraća se u Sarajevo. Prihvata ponovnu ponudu Bregovića da pređe u Bijelo dugme. Nasko Budimlić također odlazi iz grupe i počinje po kafanama svirati bubnjeve u narodnjačkim sastavima. Time se naglo prekida engleska epizoda Divljih jagoda, a sve to zajedno odložilo je objavljivanje albuma "Wild Strawberries" bez neke velike promocije tek u maju 1987. LP ploča licencno je objavljena u [[Švedska|Švedskoj]], Njemačkoj i [[Nizozemska|Nizozemskoj]], a scenska pauza ovog sastava popunjena je objavljivanjem kompilacijskog albuma "[[Najbolje (Divlje jagode)|Najbolje]]", koji je objavio [[Diskoton]]. Lipovača radi na okupljanju sastava, a podršku u tome ima od Zlatana Čehića, koji mu predlaže da nađu novog pjevača. U međuvremenu, u sastav se vraća klavijaturist [[Samir Šestan]]. U kombinaciji za pjevača izvjesno vrijeme bio je Stevie, Englez, a onda je u ljeto 1987. došao [[Mladen Vojičić Tifa|Mladen Vojičić "Tifa"]]. Novi bubnjar je [[Edin Šehović]], dok klavijature preuzima [[Vladimir Podany]]. Krajem godine odlaze u studio i počinju raditi na materijalu za sedmi studijski album Divljih jagoda, a producent je bio Peter Hinton iz Londona, koji je radio sa engleskim hard-rok sastavom Saxon. Novi album "[[Konji (Divlje jagode)|Konji]]" izlazi početkom 1988., a prije toga objavii su promotivnu singl ploču "[[Turski marš / Konji]]".<ref name="janjatović"/> Okupivši veoma dobru ekipu rok muzičara, gitarist i vođa ovog sastava Sead Lipovača "Zele" komponirao je album čiji je zvuk u odnosu na njihova ranija muzička izdanja mekši sa manje heavy metal [[rif]]ova, a pjesme su stilski raznovrsnije. Posebno zanimljiv doprinos ukupnom zvuku ovog sastava dao je sarajevski klavijaturist Vladimir Podany, koji se posebno istakao u pjesmi "Turski marš" i tom prilikom pokazao veoma dobro umijeće sviranja ovog instrumenta tokom skoro jednominutnog završetka pjesme odsviranog po uzoru na jedno od najpoznatijih orguljaških djela "[[Tokata i fuga u d-molu]]", [[BWV]] 565 [[Johann Sebastian Bach|Johanna Sebastiana Bacha]].<ref name= "metalarchive">{{Cite web|url= https://www.metal-archives.com/reviews/Divlje_Jagode/Konji/21065/|title= ''Divlje jagode - Konji''|work= metal-archives.com|access-date= 13. 3. 2024}}</ref> Veliki uspjeh kod publike ostvarile su pjesme "Zauvijek tvoj" i naslovna "Konji". Tu je i obrada njihove stare pjesme "Divlje jagode" sa ubačenim motivom iz [[Sevdalinka|sevdalinke]] "[[Prošetala Suljagina Fata]]", odsviranom na električnoj gitari.<ref name="janjatović"/> Ovaj antologijski album predstavlja (zajedno s albumom "Motori") jedno od najkvalitetnijih muzičkih ostvarenja Divljih jagoda u kojem su pokazali zrelost muziciranja i istovremeno svrstavši se među najznačajnije predstavnike ovog muzičkog žanra na [[Sarajevska škola pop roka|sarajevskoj pop rok sceni]], a i šire.<ref name= "metalarchive"/> Međutim, ova postava nije dugo trajala, jer je prvo iz Divljih jagoda otišao Tifa, a za njim klavijaturist Podany i bubnjar Edin Šehović. Pjevanje preuzima Zlatan Čehić, a na mjesto bubnjara dolazi [[Điđi Jankelić]]. U ovoj postavi sviraju niz koncerata, a u Sarajevu na koncertu pridružuje im se Toni Janković, koji pjeva njihove stare hitove što je izazvalo velike ovacije publike. Tokom 1989. nastavljaju s koncertnim aktivnostima, a krajem godine vođa ovog sastava "Zele" u sastav zove mladog [[split]]skog pjevača [[Gibonni|Zlatana Stipišića "Gibbonnija"]]. On preuzima ulogu glavnog pjevača i zajedno s Divljim jagodama snimio je novi album, koji je objavljen u Njemačkoj, Nizozemskoj i Švedskoj, što je pomogle "Zeletu" da potpiše predugovor sa američkom izdavačkom kućom, no taj projekt nikada nije ostvaren. Ubrzo nakon toga, Gibonni se vraća u Split, gdje se posvećuje svojoj solo karijeri. Nakon toga, Divlje jagode na neko vrijeme prestaju s radom.<ref name="janjatović"/> === 1990-e === Tokom [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji|ratova u bivšoj Jugoslaviji]] Sead Lipovača živio je u Londonu i Zagrebu, gdje je komponirao nove pjesme i svirao humanitarne koncerte. Godine 1993. snimio je prvi solistički album "[[Zele - Magic Love (Divlje jagode)|Magic Love]]" za strano tržište s pjesmama na [[Engleski jezik|engleskom jeziku]].<ref name="janjatović"/> S ovog albuma posebno se ističe instrumentalna pjesma "Maida" za koju je snimljen i video spot za [[MTV]].<ref>{{Cite web|url= https://www.discogs.com/release/4652060-Zele-Magic-Love|title= ''Zele - Magic Love''|work= discogs.com|access-date= 1. 5. 2024}}</ref> Ubrzo zatim, snimljen je studijski album Divljih jagoda "[[Labude, kad rata ne bude]]" na kojem se kao pjevač dobro predstavio basist Zlatan Čehić. Kao i na albumu "Konji", prilikom komponiranja novih pjesama, Lipovača se usredsredio više na melodijski i pjevački dio uz mješavinu hard-rok ("Rospija", "Na tvojim usnama"), pop-rok pjesama s pjevljivim refrenima ("Labude, kad rata ne bude", "Ljubav može sve") i tradicionalnih rok balada ("Mojoj ljubavi", "Dali si ikad mene").<ref>{{Cite web|url= https://www.discogs.com/master/591867-Divlje-Jagode-Labude-Kad-Rata-Ne-Bude-|title= Divlje jagode - Labude, kad rata ne bude''|work= discogs.com|access-date= 3. 5. 2024}}</ref> U okviru promotivne turneje sviraju koncerte u Hrvatskoj, Njemačkoj, te drugim evropskim gradovima. Nakonn toga, iz sastava odlazi dugogodišnji član Zlatan Čehić, kako bi snimio svoj solo album, a umjesto njega u Divlje jagode dolazi novi basist [[Sanin Karić|Sanjin Karić]]. Sastav nastavlja svirati po evropskim gradovima i priprema muzički materijal za novi album.<ref name="janjatović"/> == Članovi grupe == === Vokali === *[[Pero Galić]] ''Gale''– vokal (2000.-2005.),(2006.-2007.) *[[Žanil Tataj]] ''Žak'' – vokal (1991.-1992.), (1994.-2002.), uživo kao gost(2007.-2008.) *[[Ante Janković]] ''Toni'' – vokal (1977.-1982.),(2005.), uživo kao gost (2006.-) *[[Alen Islamović]] – vokal, bas-gitara (1980.-1986.) *[[Zlatan Ćehić]] ''Ćeha'' – bas-gitara, vokal (1984.-1995.),(2006.-) *[[Mladen Vojičić Tifa]]'' – vokal (1987.-1988.) *[[Emir Cerić]] ''Cera'' – vokal (1996.) (kao gost na albumu ''Sto Vjekova'' 1996.) *[[Gibonni|Zlatan Stipišić Gibonni]] - vokal (1989.-1990.) *[[Marko Osmanović]] - (2008.)-2013.) *[[Livio Berak]] - (2013.) *[[Tina Rupčić]] - (kao gost na albumu ''Magic Love'' 1992.) - vokal === Gitaristi === *[[Zele Lipovača|Sead Lipovača]] ''Zele'' – gitare (1977.-) *[[Saša Čabrić]] – bas-gitara (1977.) *[[Dejan Orešković]] ''Klo''– bas-gitara (1997.-[[2004]].), (2006.), uživo (2012.) *[[Nihad Jusufhodžić]] – bas-gitara (1977.-[[1979]].) *[[Alen Islamović]] - bas-gitara (1980.-1984.) *[[Sanin Karić]] – bas-gitara (1995.-[[1997]].),(2005.-2005.) *[[Zlatan Ćehić]] - bas-gitara (1984.-1995.), (2006.-2012.) *[[Andraš Išpan]] - bas-gitara 2012.- 2015.) === Klavijature === *[[Mustafa Ismailovski]] ''Muc'' – klavijature (1978.-1980.) *[[Vlado Podany]] – klavijature (1988.) *[[Don Airey]] – klavijature (1987.) (kao gost na albumu ''Wild Strawberries'' i UK Mini tour) *[[Toni Lasan]] – klavijature (1996.) (kao gost na albumu ''Sto vjekova'') *[[Mladen Krajnik]] – klavijature (1977.) *[[Samir Šestan]] – klavijature (1985. uživo),-(1987.) *[[Damjan Deurić]] – klavijature (2011.-) === Bubnjevi === *[[Thomas Balaž]] – bubnjevi (1997.-2011.) *[[Adonis Dokuzović]] – bubnjevi (1976.-1980.) *[[Nasko Budimlić]] – bubnjevi (1980.-1986., 1989.-1999.), 2011.- 2015.) *[[Velibor Čolović Šeki]] - bubnjevi (1987.) *[[Edin Šehović]] "Šeha" – bubnjevi (1987.-1988.) *[[Điđi Jankelić|Dragan "Điđi" Jankelić]] – bubnjevi (1988.-1989.) *[[Adrian Borić]] – bubnjevi (2015.-) == Singlovi / EP == * 1977: "[[Jedina moja / Rock 'n' Roll]]" * 1977: "[[Moj dilbere / Prijatelj]]" * 1978: "[[Patkica / Kad bi Vi, gospođo]]" * 1979: "[[Nemam ništa protiv / Bit će bolje]]" * 1988: "[[Turski marš / Konji]]" * 2003: "[[Dobro došla, ljubavi / Marija]]" * 2006: "[[Piramida (Divlje jagode)|Piramida]]" * 2011: "[[Ne, nisam ja]]" * 2016: "[[Evo banke, cigane moj]]" * 2018: "[[Znamo da je kraj]]" * 2018: "[[Zauvijek tvoj]]" * 2019: "[[Zbog tebe, draga]]" * 2019: "[[Sama si]]" * 2022: "[[Zašto ranije nisi došla?]]" * 2022: "[[Plave noći bez tebe]]" * 2022: "[[Vanila i znoj]]" * 2023: "[[Kreni, kišo]]" == Albumi == * 1978: ''[[Divlje jagode (album)|Divlje jagode]]'' * 1981: ''[[Stakleni hotel]]'' * 1982: ''[[Motori (Divlje jagode)|Motori]]'' * 1984: ''[[Čarobnjaci (Divlje jagode)|Čarobnjaci]]'' * 1985: ''[[Vatra (Divlje jagode)|Vatra]]'' * 1987: ''[[Wild Strawberries (Divlje jagode)|Wild Strawberries]]'' * 1988: ''[[Konji (Divlje jagode)|Konji]]'' * 1993: ''[[Zele - Magic Love (Divlje jagode)|Zele - Magic Love]]'' * 1994: ''[[Labude, kad rata ne bude]]'' * 1997: ''[[Sto vjekova]]'' * 2003: ''[[Od neba do neba (Divlje jagode)|Od neba do neba]]'' * 2006: ''[[Divlje Jagode Collection-Box Set (12 CD) (Divlje jagode)|Divlje Jagode Collecton-Box Set(12CD)]]'' (+ singl "Piramida") * 2013: ''[[Biodinamička ljubav]]'' * 2020: ''[[Jukebox (Divlje jagode)|Jukebox]]'' == Kompilacije == *1986. "[[Najbolje (Divlje jagode)|Najbolje]]" *1993. "[[Sarajevo, ti i ja]]" *1995. "[[Antologija 1 i 2 (Divlje jagode)|Antologija 1 i 2]]" *1997. "[[The Best Of (Divlje jagode)|The Best Of]]" *2003. "[[The Very Best Of (Divlje jagode)|The Very Best Of]]" *2004. "[[The Very Best Of - Let na drugi svijet (Divlje jagode)|The Very Best Of - Let na drugi svijet]]"(+Krivo je more nova verzija-singl) == Koncertni albumi == *2023. "[[Let na drugi svijet (Live in Beograd)]]" == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.divljejagode.com/ Službena stranica] {{Divlje jagode}} [[Kategorija:Divlje jagode|*]] [[Kategorija:Bosanskohercegovačke muzičke grupe]] [[Kategorija:Bosanskohercegovačke rok-grupe]] [[Kategorija:Jugoslavenske rok-grupe]] [[Kategorija:Muzičke grupe iz Bihaća]] [[Kategorija:Muzičke grupe osnovane 1977.]] cs7axnyql9zg5sexxauqzhof5xv07ky Hezbollah 0 23776 3729912 3671828 2025-06-25T17:26:30Z CommonsDelinker 1478 Uklanjam datoteku [[c:File:Hassan_Nasrallah's_speech_in_Beirut,_November_2023_(32).jpg|Hassan_Nasrallah's_speech_in_Beirut,_November_2023_(32).jpg]]; na Commonsu ju je izbrisao/-la [[c:User:Yann|Yann]]; razlog: per [[:c:COM:NETCOPYVIO|]]. 3729912 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Logo of the Hezbollah.svg|mini|Logo Hezbollaha.]] '''Hezbollah''' ({{ArJ|‮حزب الله‬}}, Hizb Allāh, ''Božija stranka'') je [[Šiiti|šiitska]], [[Iran|pro-iranska]], [[liban]]ska paravojna<ref>{{Cite web |date=2023-12-15 |title=Hezbollah {{!}} Meaning, History, & Ideology {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/topic/Hezbollah |access-date=2023-12-17 |website=Encyclopædia Britannica}}</ref><ref>{{Cite web |title=What Is Hezbollah? |url=https://www.cfr.org/backgrounder/what-hezbollah |access-date=2023-12-17 |website=Council on Foreign Relations}}</ref> islamistička organizacija i politička stranka. Osnovana je 1982. kao pokret otpora protiv [[izrael]]a. Hezbollah je jedna od političkih stranaka u Libanu i postavlja neke od ministara u libanskoj Vladi, Hezbollah još uvijek rukovodi paravojnim trupama koje djeluju u borbi protiv Izraela. Hezbollahovo paravojno krilo je [[Vijeće za džihad]],<ref name="LevittP15">{{cite book |last=Levitt |first=Matthew |author-link=Matthew Levitt |year=2013 |title=Hezbollah: The Global Footprint of Lebanon's Party of God |page=15 |publisher=Hurst Publishers |url=https://books.google.com/books?id=yTJeAQAAQBAJ&q=jihad+council+hezbollah&pg=PA14 |quote=... the Jihad Council coordinates 'resistance activity'. |isbn=978-1-84904-333-5}}<br />{{cite news |url=http://www.dailystar.com.lb/News/Lebanon-News/2014/May-15/256484-hezbollah-cutting-costs-as-iranian-aid-dries-up.ashx |title=Hezbollah cutting costs as Iranian aid dries up |first=Antoine |last=Ghattas Saab |work=The Daily Star |quote=...&nbsp;Hezbollah's military wing ... Known as the 'Jihad Council' |date=15 May 2014 |access-date=1 June 2014}}</ref> a njegovo političko krilo je partija Lojalnost bloku otpora u libanskom parlamentu. Procijenjeno je da je njegova oružana snaga ekvivalentna onoj vojske srednje veličine 2016.<ref name="haaretz.com">{{cite web |date=August 2016 |title=Hezbollah: Not a terror group but a midsized army |url=http://www.haaretz.com/st/c/prod/eng/2016/07/lebanon2/ |archiveurl=https://web.archive.org/web/20220408153940/http://www.haaretz.com/st/c/prod/eng/2016/07/lebanon2/ |archive-date=April 8, 2022 |work=Haaretz}}</ref> Hezbollah su 1982. osnovali libanski imami kao odgovor na [[Libanski rat 1982.|izraelsku invaziju na Liban]].<ref name="bbc-hi-me2">{{cite news |date=21 May 2008 |title=Who Are Hezbollah? |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/4314423.stm |access-date=15 August 2008 |website=[[BBC News]]}}</ref> Inspirisan [[Iranska revolucij|Iranskom revolucijom]] 1979. i modelom islamskog upravljanja ajatolaha [[Ruholah Homeini|Ruholaha Homeinija]], Hezbollah je uspostavio čvrste veze sa [[Iran|Iranom]]. Grupu je u početku podržavalo 1.500 instruktora [[Korpus islamske revolucionarne garde|Korpusa Islamske revolucionarne garde]] (IRGC), koji su pomogli u ujedinjenju različitih libanskih šiitskih frakcija pod Hezbollahovim vodstvom.<ref name="nybooks2">{{cite journal |author=Adam Shatz |date=29 April 2004 |title=In Search of Hezbollah |url=http://www.nybooks.com/articles/17060 |journal=[[The New York Review of Books]] |volume=51 |issue=7 |archive-url=https://web.archive.org/web/20060822195222/http://www.nybooks.com/articles/17060 |archive-date=22 August 2006}}</ref> U manifestu Hezbollaha iz 1985. navedeni su njegovi ključni ciljevi, koji uključuju protjerivanje zapadnog utjecaja iz regije, uništenje Izraela, obećanje vjernosti iranskom vrhovnom vođi i uspostavljanje islamske vlade pod utjecajem iranske političke ideologije. Međutim, manifest je također naglašavao samoopredjeljenje Libana.<ref>{{cite book |author=Itamar Rabinovich |url=https://books.google.com/books?id=iVJR9UZnTVAC&pg=PA425 |title=Israel in the Middle East |publisher=UPNE |year=2008| isbn=978-0-87451-962-4 }}</ref> Tokom 1980-ih i 1990-ih, Hezbollah se borio protiv izraelskih snaga i [[Vojska Južnog Libana|Vojske Južnog Libana]], što je na kraju dovelo do povlačenja Izraela iz južnog Libana 2000.<ref>{{Cite news |last=Lopez |first=German |date=2024-09-24 |title=Israel's Strikes on Lebanon |url=https://www.nytimes.com/2024/09/24/briefing/israel-hezbollah-lebanon.html |work=The New York Times}}</ref> Hezbollah je također igrao istaknutu ulogu u [[Izraelsko-libanski sukob 2006.|Libanskom ratu 2006]], a kasnije se uključio u [[Građanski rat u Siriji|sirijski građanski rat]], gdje se borio zajedno sa sirijskom vladom protiv pobunjeničkih snaga.<ref>{{Cite news |last=Barnard |first=Anne |date=3 January 2014 |title=Mystery in Hezbollah Operatives Life and Death |url=https://www.nytimes.com/2014/01/04/world/middleeast/mystery-in-hezbollah-operatives-life-and-death.html |newspaper=The New York Times}}</ref> U 2009, Hezbollah je ažurirao svoj manifest kako bi se suprotstavio političkom sektaštvu, apelirao na neislamske pokrete i promovisao vladu nacionalnog jedinstva. Ažurirani manifest ima isti osnovni pristup vanjskoj politici, naglašavajući hegemonističke strategije SAD-a i uloge Izraela u regionu kao napredne baze za kolonizaciju regiona.<ref name="Berti">Berti, Benedetta. "The “Rebirth” of Hizbollah: Analyzing the 2009 Manifesto." ''Strategic Assessment'' 12, no. 12 (2010): 91-100.</ref><ref name=":3">{{Cite news |last=Ladki |first=Nadim |date=November 30, 2009 |title=Hezbollah cuts Islamist rhetoric in new manifesto |url=https://www.reuters.com/article/world/hezbollah-cuts-islamist-rhetoric-in-new-manifesto-idUSTRE5AT3VK/ |work=[[Reuters]] |agency=Reuters}}</ref> Od 1990-ih, Hezbollah je izrastao u značajnu političku snagu u Libanu. Grupa upravlja velikom mrežom društvenih usluga, uključujući [[Škola|škole]] i [[Bolnica|bolnice]], i vodi satelitsku TV stanicu Al-Manar. Politički, Hezbollahova lojalnost bloku otpora ima 15 mjesta u libanskom parlamentu, što ga čini moćnim igračem u libanskoj vladi.<ref name="deeb-hzb-a-primer2">{{cite web |last=Deeb |first=Lara |date=31 July 2006 |title=Hizballah: A Primer |url=http://www.merip.org/mero/mero073106 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111019062730/http://merip.org/mero/mero073106 |archive-date=19 October 2011}}</ref> Međutim, uticaj grupe doveo je do sve veće kritike u zemlji. Nakon [[Eksplozije u Bejrutu 2020.|eksplozije u luci u Bejrutu 2020]]., Hezbollah je optužen da je opstruisao napore da se odgovorni pozovu na odgovornost, što je doprinijelo padu povjerenja javnosti. Istraživanje arapskog barometra iz 2024. pokazalo je da 55% Libanaca "uopšte nema povjerenja" u Hezbollah, iako je i dalje popularan među šiitskom populacijom.<ref>{{Cite news |last=Stroul |first=Dana |date=2024-09-23 |title=Israel and Hezbollah Are Escalating Toward Catastrophe |url=https://www.foreignaffairs.com/israel/israel-and-hezbollah-are-escalating-toward-catastrophe |access-date=2024-09-29 |work=Foreign Affairs}}</ref> Unatoč pozivima na razoružanje prema rezolucijama [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda]], Hezbollah je proširio svoje vojne kapacitete. Njegovo naoružano krilo se sada smatra jačim od libanskih oružanih snaga,<ref name="NYT052020132">{{cite news |last=Barnard |first=Anne |date=20 May 2013 |title=Hezbollah's Role in Syria War Shakes the Lebanese |url=https://www.nytimes.com/2013/05/21/world/middleeast/syria-developments.html?pagewanted=all&_r=0 |access-date=20 June 2013 |newspaper=The New York Times}}</ref> što ga čini jednim od najmoćnijih nedržavnih aktera na svijetu. Vođa Hezbollaha [[Hassan Nasrallah|Hasan Nasralah]] je 2021. izjavio da grupa ima 100.000 boraca.<ref>{{Cite news |last=El Deeb |first=Sarah |date=18 October 2021 |title=Hezbollah leader declares his group has 100,000 fighters |url=https://apnews.com/article/middle-east-lebanon-beirut-civil-wars-hassan-nasrallah-a3c10d99cca2ef1c3d58dae135297025 |access-date=21 October 2021 |work=Associated Press News}}</ref> Hezbollah je bio uključen u nekoliko napada visokog profila; veruje se da je odgovoran za [[Bombaški napad na američku ambasadu u Bejrutu 1983.|bombardovanje američke ambasade]] i [[Bombaški napadi na kasarne u Bejrutu 1983.|bombaške napade na američke i francuske kasarne u Bejrutu 1983.]] godine, kao i za kasnije napade, uključujući bombaške napade i otmice.<ref>{{Cite news |last1=Laverty |first1=Rory |last2=Lamothe |first2=Dan |date=2024-09-21 |title=For Americans scarred by Beirut bombings, a measure of delayed justice |url=https://www.washingtonpost.com/national-security/2024/09/21/beirut-bombings-marines-hezbollah/ |newspaper=The Washington Post |quote=Hezbollah was founded in 1982, as violence against U.S. troops in Lebanon spiked. In addition to its roles in the major bombings of 1983, the militant group was involved in the bombing of the U.S. Embassy annex in Beirut in 1984 that killed 23 people, the hijacking of TWA Flight 847 in 1985 and the Khobar Towers attack in Saudi Arabia in 1996 that killed 19 U.S. airmen, according to the Office of the Director of National Intelligence.}}</ref><ref>{{Cite news |last=Lopez |first=German |date=2024-09-24 |title=Israel's Strikes on Lebanon |url=https://www.nytimes.com/2024/09/24/briefing/israel-hezbollah-lebanon.html |work=The New York Times |quote=Hezbollah first gained international notoriety in 1983, when it blew up the American embassy in Beirut, Lebanon’s capital, and later American and French barracks there.}}</ref> Dok su neki naučnici Hezbollah smatrali [[Pokret otpora|pokretom otpora]],{{Sfn|Farida|2019|p=1-2}}{{Sfn|Daher|2019|p=8}}{{Sfn|Al-Aloosy|2020|p=43, 74}} cijelu organizaciju, ili samo njeno vojno krilo, više od 20 zemalja označilo ga je kao [[Teroristička organizacija|terorističku grupu]],<ref name="Rudoren-Jodi-2013b2">{{Cite news |author1=Kanter, James |author2=Rudoren, Jodi |date=22 July 2013 |title=European Union Adds Military Wing of Hezbollah to List of Terrorist Organizations |url=https://www.nytimes.com/2013/07/23/world/middleeast/european-union-adds-hezbollah-wing-to-terror-list.html |access-date=4 September 2013 |newspaper=The New York Times}}</ref> uključujući većinu zapadnih zemlje:[68] [[Njemačka]],<ref>{{cite web|url=https://www.france24.com/en/20200430-germany-designates-hezbollah-as-terrorist-group-conducts-raids-on-suspects|title=Germany designates Hezbollah as terrorist group, conducts raids on suspects|date=2020-04-30|publisher=[[France 24]]|language=en|access-date=2021-12-24|author=[[Reuters]]}}</ref> [[Ujedinjeno Kraljevstvo]], [[Japan]], [[Kanada]], [[Nizozemska]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u, a od maja 2021. i [[Austrija]].<ref>Natalie Amiri: ''Zwischen den Welten. Von Macht und Ohnmacht im Iran.'' Aufbau Verlag, Berlin 2021, ISBN 978-3-351-03880-9; Taschenbuchausgabe ebenda 2022, ISBN 978-3-7466-4030-3, S. 135.</ref> == Nastanak == Kratko nakon upada izraelskih trupa u južni Liban 1982, došlo je do osnivanja Hezbollah spajanjem šiitskog Amal pokreta sa više manjih vojnih grupa. Hezbollah je u početku zajedno sa Amal policijom u Libanu vodila borbu protiv izraelskih trupa da bi 1985. došlo do raskida između proiranskog Hezbollah i [[Sirija|prosirijskog]] Amal pokreta. Nakon završetka građanskog rata, došlo je do pomirenja ova dva pokreta i političke koalicije. == Finansiranje == Hezbollah se sa jedne strane finansira dobrotvornim prilozima, čije je porijeklo vrlo često nepoznato. Sa druge strane iranska Vlada podržava Hezbollah sa oko 50 miliona € godišnje. == Također pogledajte == * [[Izraelsko-libanski sukob 2006.]] * [[Hassan Nasrallah]] == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20060721120611/http://www.almanar.com.lb/news.aspx?Language=en Engleska stranica televizijske stanice al-Manar stranke] * [http://www.hizbollah.org Hezbollah] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191227103918/http://www.hizbollah.org/ |date=27. 12. 2019 }} === Reference === {{Refspisak}} == Dodatna literatura == === Knjige === * {{cite book|author=Joseph Alagha|year=2006|title=The Shifts in Hizbullah's Ideology: Religious Ideology, Political Ideology|url=https://archive.org/details/shiftsinhizbulla0000alag|publisher=Amsterdam University Press|isbn=978-90-5356-910-8|author-link=Joseph Alagha}} * {{cite book|author1=[[Tom Diaz]] |author2=[[Barbara Newman]]|year=2005|title=Lightning Out of Lebanon: Hezbollah Terrorists on American Soil|publisher=[[Presidio Press]]|isbn=978-0-345-47568-8|url=https://books.google.com/books?id=EQzV3vuV7eAC}} * {{cite book|author=Ahmad Nizar Hamzeh|year=2004|title=In The Path Of Hizbullah|url=https://archive.org/details/inpathofhizbulla0000hamz|publisher=Syracuse University Press|isbn=978-0-8156-3053-1|author-link=Ahmad Nizar Hamzeh}} * {{cite book|author=Judith Palmer Harik|year=2006|title=Hezbollah: The Changing Face of Terrorism|url=https://archive.org/details/hezbollahchangin0000hari_v5t1|publisher=I.B. Tauris|isbn=978-1-84511-024-6|author-link=Judith Palmer Harik}} * {{cite book|author=Hala Jaber|year=1997|title=Hezbollah|publisher=[[Columbia University Press]]|isbn=978-0-231-10834-8|author-link=Hala Jaber|url=https://archive.org/details/hezbollahbornwit00jabe}} * {{cite book|author=Avi Jorisch|year=2004|title=Beacon of Hatred: Inside Hizballahs Al-Manar Television|url=https://archive.org/details/beaconofhatredin0000jori|publisher=Washington Institute for Near East Policy|isbn=978-0-944029-88-6|author-link=Avi Jorisch}} * {{cite book|author=Augustus Richard Norton|year=2000|url=http://www.cfr.org/publication/8612/hizballah_of_lebanon.html|publisher=Council on Foreign Relations|title=Hizballah of Lebanon: Extremist Ideals vs. Mundane Politics|archive-url=https://web.archive.org/web/20060720163202/http://www.cfr.org/publication/8612/hizballah_of_lebanon.html|archive-date=20 July 2006|author-link=Augustus Richard Norton}} * {{cite book |author=Augustus Richard Norton |year=2007 |url=https://archive.org/details/hezbollahshorthi00nort |title=Hezbollah: A Short History |publisher=Princeton University Press |isbn=978-0-691-13124-5 |author-link=Augustus Richard Norton }} * {{cite book |last=Qassem |first=Naim |author-link=Naim Qassem |title=Hizbullah: The Story from Within |publisher=Saqi Books |year=2005 |isbn=978-0-86356-517-5 |url=https://archive.org/details/hizbullahstoryfr00qasi }} * {{cite book|author=Amal Saad-Ghorayeb|year=2001|title=Hizbullah: Politics and Religion|url=https://archive.org/details/hizbullahpolitic0000saad|publisher=[[Pluto Press]]|isbn=978-0-7453-1793-9|author-link=Amal Saad-Ghorayeb}} * {{cite book|author=Jamal Sankari|year=2005|title=Fadlallah: The Making of a Radical Shi'ite Leader|publisher=Saqi Books|isbn=978-0-86356-596-0|author-link=Jamal Sankari}} === Članci === * {{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/8076820.stm |title=Inside Lebanese Hezbollah militia |author=Natalia Antelava |publisher=BBC News|date=2 June 2006 |access-date=24 July 2009}} {{Commonscat}} {{Izraelsko-palestinski sukob}} [[Kategorija:Političke stranke u Libanu]] [[Kategorija:Terorističke organizacije]] [[Kategorija:Islamističke organizacije]] hs2rrcffg1dv4mtfy6bfiwb6n905to3 Nedžib Jeleč 0 26565 3730030 3640073 2025-06-26T09:53:04Z Panasko 146730 [[Kategorija:Bosanskohercegovački producentii]] uklonjena; [[Kategorija:Bosanskohercegovački producenti]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3730030 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičar | počasni_prefiks = | ime = Nedžib Jeleč | počasni_sufiks = | slika = | slika_veličina = | široka_slika = | alt = | opis = | pozadina = instrumentalist | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | ime_po_rođenju = | alias = | datum_rođenja = 4. mart 1963 | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] | porijeklo = | datum_smrti = 5. novembar 2017 | mjesto_smrti = Sarajevo, [[Bosna i Hercegovina]] | žanr = [[Pop-muzika|pop]], [[Rok-muzika|rok]] | zanimanje = muzički producent, aranžer, ton-majstor i studijski muzičar | instrument = [[bas-gitara]] | karijera = 1977 – 2015 | izdavač = | povezani_umjetnici = [[Gino Banana]], [[Kongres]], [[Vatreni poljubac]], [[Hari Mata Hari]], [[Bombaj štampa]] | veb-sajt = | značajni_instrumenti = | modul = | modul2 = | modul3 = }} '''Nedžib Jeleč''' (poznat i kao ''Neno Jelić'', ''Neno Jelač''; rođen u [[Sarajevo|Sarajevu]] 4. marta 1963 - 5. novembar 2017) bio je muzički producent, aranžer, ton-majstor i studijski muzičar, čije ime se pojavljivalo od druge polovine 1980-ih do 2015. na izdanjima svih muzičkih kuća u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviji]] i nakon raspada iste. Njegova značajnija muzička karijera počinje od sviranja bas-gitare u sarajevskim [[Pop-muzika|pop]] [[Rok-muzika|rok]] grupi [[Gino Banana]], [[Kongres]] i [[Vatreni poljubac]] (od 1984 - 1986. godine). Paralelno sa radom u muzičkom studiju "BLAP" [[Brano Likić|Brane Likića]], gdje je kao muzički producent, ton-majstor i studijski muzičar bitno učestvovao u uspjehu grupe [[Merlin (grupa)|Merlin]]. Istovremeno je od 1986. do 1988. godine radio na projektima mnogih tadašnjih popularnih folk pjevača, kao što su: [[Hanka Paldum]], [[Toma Zdravković]], [[Duško Kuliš]], [[Osman Hadžić]] i drugi. Godinama poslije je kao samostalni muzički producent, tonmajstor i programer radio na projektima grupa: "[[Merlin (grupa)|Merlin]]", "[[Hari Mata Hari]]", "[[Valentino (grupa)|Valentino]]" "[[Bolero (muzička grupa)|Bolero)]]". Nakon učestvovanja u snimanji prvog albuma sa grupom "[[Bombaj štampa]]", nastavio je raditi sa grupom kao basista i producent. Zajedno sa Miodragom Dobrijevićam (Bato) osnovao je "MPC" STUDIO 1990 - 1992, gdje je producirao albume [[Mladen Vojičić Tifa|Mladena Vojičića Tife]] i grupe "[[Regina]]". Istovremeno, radio je i na muzici za filmove "[[Praznik u Sarajevu]]" "[[Vanbračna putovanja]]" i "[[Sex - partijski neprijatelj br. 1]]. Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] (od 1992. do 1994. godine), radio je u [[Bosanskohercegovačka radio-televizija|Radioteleviziji Bosne i Hercegovine]] i kao muzički producent predstavljao Bosnu i Hercegovinu na [[Eurosong]]u sa izvođačima poput [[Fazla]] 1993. godine, te [[Alma i Dejan]] 1994. godine. Odlazi u Njemačku 1994. godine, gdje je bio vlasnik muzičkog studija ''Keller Sound Studio'' u [[Dortmund]]u, a radio je i u izdavačkoj kući ''[[In-Takt Records]]'' na brojnim projektima bosanskohercegovačkih izvođača.<ref>{{Cite web|url= https://www.metal-archives.com/artists/Ned%C5%BEib_%22Neno%22_Jele%C4%8D/816013|title= ''Nedžib "Neno" Jeleč''|work= metal-archives.com|access-date= 15. 7. 2022}}</ref><ref>{{Cite web|url= https://www.discogs.com/artist/970101-Neno-Jele%C4%8D?filter_anv=1&anv=Ned%C5%BEib+Jele%C4%8D|title= ''Nedžib Jeleč''|work= discogs.com|access-date= 15. 7. 2022}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{DEFAULTSORT:Jeleč, Nedžib}} [[Kategorija:Rođeni 1963.]] [[Kategorija:Umrli 2017.]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački muzičari]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Jugoslavenski muzičari]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački producenti]] [[Kategorija:Jugoslavenski producenti]] [[Kategorija:Basisti]] b3sdqpalqraza5z20a8yc2ddoikur21 Borjana Krišto 0 30220 3729863 3673960 2025-06-25T15:01:07Z Bakir123 110053 3729863 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = Borjana Krišto | slika = Borjana Krišto (2025-06-11).jpg | redoslijed = [[Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine|Predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine]] | vrijeme_na_vlasti = 25. januar 2023 – | prethodnik = [[Zoran Tegeltija]] | nasljednik = | redoslijed2 = [[Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine|Predsjednica Federacije Bosne i Hercegovine]] | vrijeme_na_vlasti2 = 22. februar 2007 – 17. mart 2011. | prethodnik2 = [[Niko Lozančić]] | nasljednik2 = [[Živko Budimir]] | redoslijed3 = | vrijeme_na_vlasti3 = | prethodnik3 = | nasljednik3 = | redoslijed4 = | vrijeme_na_vlasti4 = | prethodnik4 = | nasljednik4 = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1961|08|13}} | mjesto_rođenja = [[Livno]], [[NR Bosna i Hercegovina]], [[FNRJ]] | datum_smrti = | etnicitet = | politička_stranka = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine]] | supruga = | djeca = | obrazovanje = [[Univerzitet u Banjoj Luci]] | vjera = | potpis = | web_stranica = }} '''Borjana Krišto''' ([[Livno]], 13. august 1961)<ref>{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/representative/detail/233|title=Poslanici|website=www.parlament.ba|access-date=15. 5. 2018}}</ref> jest [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] i [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|hrvatska]] političarka i trenutna [[Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine|predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine]]. Diplomirala je na [[Pravni fakultet Univerziteta u Banjoj Luci|Pravnom fakultetu]] u [[Banja Luka|Banjoj Luci]] 1983. godine, a pravosudni ispit položila u [[Sarajevo|Sarajevu]] 2001. godine. Članica je [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine]] (HDZ BiH) od 1995, a od 2015. i zamjenica predsjednika stranke.<ref>[http://imovinapoliticara.cin.ba/profil.php?profil=89 Biografija Borjane Krišto na cin.ba]</ref> Do 1999. radila je u pravnim službama preduzeća, a od 1999. do 2000. obavljala je dužnost ministra pravosuđa i uprave u [[Kanton 10|Kantonu 10]]. Od 2000. do 2002. bila je na dužnosti sekretara Vlade Kantona 10. U istom periodu bila je član više radnih tijela u izradi zakonskih i podzakonskih akata, kao i član Komisije za polaganje stručnog upravnog ispita u HBK. Na izborima 2002. izabrana je za poslanika u [[Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Predstavničkom domu Parlamenta FBiH]]. Obavljala je dužnost [[Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine|predsjednice FBiH]] do marta 2011. Bila je delegatkinja u [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH]] od 2011. do 2014. Dana 9. augusta 2017. postala je predsjedavajuća [[Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] (PSBiH), u trajanju od osam mjeseci na toj funkciji.<ref>{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/Publication/Read/12065?title=borjana-kristo-predsjedavajuca-predstavnickog-doma-narednih-osam-mjeseci&pageId=238|title=Borjana Krišto predsjedavajuća Predstavničkog doma narednih osam mjeseci|website=www.parlament.ba|access-date=15. 5. 2018}}</ref> Dana 25. januara 2023. postala je predsjedavajuća [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|Vijeća ministara]] u roku od četiri godine. == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20061005045848/http://www.fbihvlada.gov.ba/bosanski/ministarstvo_pravde.htm Vlada Federacije BiH] * http://assembly.coe.int/nw/xml/AssemblyList/MP-Details-EN.asp?MemberID=5886 {{Predsjedavajući Vijeća ministara BiH}} {{Četrnaesti saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine}} {{Predsjednici Federacije BiH}} {{Predsjedavajući Predstavničkog doma PSBiH}} {{DEFAULTSORT:Krišto, Borjana}} [[Kategorija:Rođeni 1961.]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] [[Kategorija:Političari Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Biografije, Livno]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Političari Federacije Bosne i Hercegovine]] gutu6qcf3wuk1xbd1e9qwo4y5v59jg1 Pelješac 0 35398 3729879 3005351 2025-06-25T15:41:11Z ElPo94 168680 3729879 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} [[Datoteka:Croatia_-_Peljesac.PNG|mini|250p|Pelješac]] [[Datoteka:Golet na PelišcuP2050368.JPG|mini|250px|Golet na Pelješcu]] [[Datoteka:Vino Plavac s Pelješca.jpg|mini|250p|Pelješac je poznat po kvalitetnom vinu]] '''Pelješac''' (''[[Italijanski jezik|italijanski]] Sabbioncello'') jest [[poluostrvo]] u [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanskoj županiji]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Dugo je 70-ak km, a po površini koju zauzima Pelješac je drugo najveće poluostrvo u Hrvatskoj nakon [[Istra|Istre]]. == Geografija == Na Pelješcu nema većih gradova. Najveći su [[Ston]] i [[Orebić]]. Ostatak čine sela, a ističe se veliko selo [[Ponikve]] koje se sastoji od mnogo manjih sela. Najveće kupalište je [[Prapratno]], gdje je i pristanište brodova. Pelješac se dijeli na prostor ijekavskog govora od Stona do Janjine i prostor ikavskog govora u ostalim mjestima. U selima ima mnogo [[vinova loza|vinove loze]]. Uzgajaju se i [[domaće životinje]]. Od kulturno-historijskih spomenika ističu se zidine u Stonu. Postoji nekoliko osnovnih škola. Smješteno je u blizini [[Neum]]a i [[Dubrovnik]]a. Najviše brdo na Pelješcu je [[Sveti Ilija (brdo)|Sveti Ilija]] s istoimenim vrhom na 961 m nadmorske visine. Sveti Ilija je poznat još i pod nazivima ''Zmijsko brdo'' ili ''Monte Vipera''. == Administrativna podjela == Pelješac je administrativno podeljen na općine: * [[Orebić]] * [[Trpanj]] * [[Janjina]] * [[Ston]] == Također pogledajte == * [[Geografija Hrvatske]] * [[Dalmacija]] * [[Dubrovačko-neretvanska županija]] * [[Dubrovačka republika]] {{Commonscat}} [[Kategorija:Geografija Hrvatske]] [[Kategorija:Poluostrva]] [[Kategorija:Poluostrva u Hrvatskoj]] sqp5xv3pen0nyrlrxg30vpl4h985530 Razgovor s korisnikom:AnToni 3 38243 3729898 3715718 2025-06-25T16:33:25Z KWiki 9400 /* IČ */ novi odlomak 3729898 wikitext text/x-wiki {{ambox|mala_kutija=desno|tekst={{nowrap|BS: '''Odgovaram na poruku tamo gdje se i postavi!''' }}|vrsta=sitnica}} {{Korisnik:EdinBot/Arhivirati |brojač = 9 |min_tema_arhivirati = 2 |indeks = Razgovor sa korisnikom:AnToni/Arhive |maks_veličina_arhive = 200K |zaglavlje_arhive = {{RazgovorArhiva}} |min_tema_ostaviti = 2 |maks_starost_teme = staro(30d) |arhiva = Razgovor sa korisnikom:AnToni/Arhiva %(brojač)d }} == Sitenotice == Bi li mogao [[Wikipedia:Projekti/Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka|ovaj projekt]] staviti na [[MediaWiki:Sitenotice]]? Hvala unaprijed, [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13:17, 8 juni 2025 (CEST) :Odlično je ovo! Dodaj samo [[:Datoteka:Scale icon green.svg|ovu sliku]] u parametar {{para|image}} i ukloni onaj atribut border (da ne bude narandžasto). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16:26, 8 juni 2025 (CEST) == You're invited: Feminism and Folklore Advocacy Session – June 20! == <div style="border:8px maroon ridge;padding:6px;> Hello {{PAGENAME}} [[File:Feminism and Folklore logo.svg | right | frameless]] We are pleased to invite you to an inspiring session in the Feminism and Folklore International Campaign Advocacy Series titled: 🎙️ Documenting Indigenous Women’s Wisdom: The Role of Grandmothers and Elders<br> 🗓 Friday, June 20, 2025<br> ⏰ 4:00 PM UTC<br> 🌍 Online – [https://us06web.zoom.us/j/86470824823?pwd=s7ruwuxrradtJNcZLVT9EyClb8g7ho.1 Zoom link]<br> 👤 Facilitator: Obiageli Ezeilo (Wiki for Senior Citizens Network)<br> Join us as we explore how the oral teachings of grandmothers and elders preserve cultural heritage and influence today’s feminist movements. Learn how to document these narratives using Wikimedia platforms! 🔗 Event Page & Details: https://meta.wikimedia.org/wiki/Event:Documenting_Indigenous_Women%E2%80%99s_Wisdom:_The_Role_of_Grandmothers_and_Elders This session includes:<br> ✔️ A keynote presentation<br> ✔️ Story-sharing interactive segment<br> ✔️ Q&A + tools for documenting women’s wisdom on Wikimedia<br> We hope to see you there! Warm regards,<br> Stella<br> On behalf of Feminism and Folklore Team<br> [[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[User talk:MediaWiki message delivery|<span class="signature-talk">{{int:Talkpagelinktext}}</span>]]) 23:49, 17 June 2025 (UTC) </div> <!-- Message sent by User:Joris Darlington Quarshie@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Joris_Darlington_Quarshie/FnF1&oldid=28399508 --> == Feminism and Folklore 2025 - Local prize winners == [[File:Feminism and Folklore 2025 logo.svg|centre|550px|frameless]] ::<div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> ''{{int:please-translate}}'' Dear Wikimedian, Congratulations on your outstanding achievement in winning a local prize in the '''Feminism and Folklore 2025''' writing competition! We truly appreciate your dedication and the valuable contribution you’ve made in documenting local folk culture and highlighting women’s representation on your local Wikipedia. To claim your prize, please complete the [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdONlpmv1iTrvXnXbHPlfFzUcuF71obJKtPGkycgjGObQ4ShA/viewform?usp=dialog prize form] by July 5th, 2025. Kindly note that after this date, the form will be closed and submissions will no longer be accepted. Please also note that all prizes will be awarded in the form of [https://www.tremendous.com/ Tremendous Vouchers] only. If you have any questions or need assistance, feel free to contact us via your talk page or email. We're happy to help. Warm regards, [[:m:Feminism and Folklore 2025|FNF 2025 International Team]] ::::Stay connected [[File:B&W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&nbsp; [[File:B&W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]] </div> --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 12:20, 21 juni 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf25&oldid=28891702 --> == IČ == Trebamo imati i nazive po starom sistemu zbog crvenih linkova [[Wikipedia:Istaknuti_članci/Arhiva_1#2025.|ovdje]]. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:33, 25 juni 2025 (CEST) 1zyvf3tvgqa06qekf152bbay26lqrxh 3729901 3729898 2025-06-25T16:36:13Z AnToni 2325 /* IČ */ odgovor 3729901 wikitext text/x-wiki {{ambox|mala_kutija=desno|tekst={{nowrap|BS: '''Odgovaram na poruku tamo gdje se i postavi!''' }}|vrsta=sitnica}} {{Korisnik:EdinBot/Arhivirati |brojač = 9 |min_tema_arhivirati = 2 |indeks = Razgovor sa korisnikom:AnToni/Arhive |maks_veličina_arhive = 200K |zaglavlje_arhive = {{RazgovorArhiva}} |min_tema_ostaviti = 2 |maks_starost_teme = staro(30d) |arhiva = Razgovor sa korisnikom:AnToni/Arhiva %(brojač)d }} == Sitenotice == Bi li mogao [[Wikipedia:Projekti/Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka|ovaj projekt]] staviti na [[MediaWiki:Sitenotice]]? Hvala unaprijed, [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13:17, 8 juni 2025 (CEST) :Odlično je ovo! Dodaj samo [[:Datoteka:Scale icon green.svg|ovu sliku]] u parametar {{para|image}} i ukloni onaj atribut border (da ne bude narandžasto). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16:26, 8 juni 2025 (CEST) == You're invited: Feminism and Folklore Advocacy Session – June 20! == <div style="border:8px maroon ridge;padding:6px;> Hello {{PAGENAME}} [[File:Feminism and Folklore logo.svg | right | frameless]] We are pleased to invite you to an inspiring session in the Feminism and Folklore International Campaign Advocacy Series titled: 🎙️ Documenting Indigenous Women’s Wisdom: The Role of Grandmothers and Elders<br> 🗓 Friday, June 20, 2025<br> ⏰ 4:00 PM UTC<br> 🌍 Online – [https://us06web.zoom.us/j/86470824823?pwd=s7ruwuxrradtJNcZLVT9EyClb8g7ho.1 Zoom link]<br> 👤 Facilitator: Obiageli Ezeilo (Wiki for Senior Citizens Network)<br> Join us as we explore how the oral teachings of grandmothers and elders preserve cultural heritage and influence today’s feminist movements. Learn how to document these narratives using Wikimedia platforms! 🔗 Event Page & Details: https://meta.wikimedia.org/wiki/Event:Documenting_Indigenous_Women%E2%80%99s_Wisdom:_The_Role_of_Grandmothers_and_Elders This session includes:<br> ✔️ A keynote presentation<br> ✔️ Story-sharing interactive segment<br> ✔️ Q&A + tools for documenting women’s wisdom on Wikimedia<br> We hope to see you there! Warm regards,<br> Stella<br> On behalf of Feminism and Folklore Team<br> [[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[User talk:MediaWiki message delivery|<span class="signature-talk">{{int:Talkpagelinktext}}</span>]]) 23:49, 17 June 2025 (UTC) </div> <!-- Message sent by User:Joris Darlington Quarshie@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Joris_Darlington_Quarshie/FnF1&oldid=28399508 --> == Feminism and Folklore 2025 - Local prize winners == [[File:Feminism and Folklore 2025 logo.svg|centre|550px|frameless]] ::<div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> ''{{int:please-translate}}'' Dear Wikimedian, Congratulations on your outstanding achievement in winning a local prize in the '''Feminism and Folklore 2025''' writing competition! We truly appreciate your dedication and the valuable contribution you’ve made in documenting local folk culture and highlighting women’s representation on your local Wikipedia. To claim your prize, please complete the [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdONlpmv1iTrvXnXbHPlfFzUcuF71obJKtPGkycgjGObQ4ShA/viewform?usp=dialog prize form] by July 5th, 2025. Kindly note that after this date, the form will be closed and submissions will no longer be accepted. Please also note that all prizes will be awarded in the form of [https://www.tremendous.com/ Tremendous Vouchers] only. If you have any questions or need assistance, feel free to contact us via your talk page or email. We're happy to help. Warm regards, [[:m:Feminism and Folklore 2025|FNF 2025 International Team]] ::::Stay connected [[File:B&W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&nbsp; [[File:B&W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]] </div> --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 12:20, 21 juni 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf25&oldid=28891702 --> == IČ == Trebamo imati i nazive po starom sistemu zbog crvenih linkova [[Wikipedia:Istaknuti_članci/Arhiva_1#2025.|ovdje]]. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:33, 25 juni 2025 (CEST) :Da vidimo šta Srđan kaže? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 18:36, 25 juni 2025 (CEST) jhmxxofrj90pvqdnu5jdro0rpe5e6tq Astrofotografija 0 39134 3729971 2404354 2025-06-25T23:04:48Z KWiki 9400 [[Kategorija:Astrofotografija]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3729971 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} '''Astrofotografija''' je fotografisanje nebeskih tijela kao što su [[planeta|planete]], [[zvijezda|zvijezde]] i [[galaksija|galaksije]]. Astrofotografija je jako važna tehnika za astronome jer ona omogućava otkrivanje nebeskih tijela i detalja na nebeskim tijelima koje inače ne bi bilo moguće opaziti s golim okom. == Vrste kamera == {{Proširiti sekciju}} == Način montiranja == {{Proširiti sekciju}} == Metode == {{Proširiti sekciju}} == Opće metode == * duga izlaganja * kompenzacija rotacije [[Zemlja (planeta)|Zemlje]] * korištenje raznih filtera === Metode posebne za fotografski film === * emulzije koje su posebno formulirane za niske razine svjetlosti * hipersensitiranje fotografske emulzije koristeći inertne plinove === Metode posebne za CCD === * hlađenje kamere == Otkrića == Planeta [[Pluton (planeta)|Pluton]] je otkriven pomoću astrofotografije. == Također pogledajte == * [[Edward Emerson Barnard]] {{Commonscat|Astronomical photography}} [[Kategorija:Astronomija]] [[Kategorija:Astrofotografija| ]] 1omokr0bkrkiflneq9e6ptmklov8g1n Vince Carter 0 45530 3730059 3229137 2025-06-26T11:50:49Z KWiki 9400 /* Vanjski linkovi */ 3730059 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija osoba | ime = Vince Carter | slika = Vince Carter 2013-03-25 (1).jpg | veličina_slike = | opis = Vincent Lamar "Vince" Carter | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1977|1|26}} | mjesto_rođenja = Daytona Beach (Florida), SAD | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Vincent Lamar "Vince" Carter''' bivši je američki [[košarka]]š. Visok je 198&nbsp;cm i igrao je na poziciji [[bek šuter|beka šutera]]. Izabran je kao peti izbor na [[NBA draft]]u [[NBA draft 1998.|1998.]] od [[Golden State Warriors]]a i odmah razmijenjen u [[Toronto Raptors]]e. U prvoj sezoni u Raptorsima dobio je nagradu za [[NBA novajlija godine|novajliju godine]]. 2004. godine prešao je u [[Brooklyn Nets|New Jersey Netse]]. == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Vince Carter}} * [https://web.archive.org/web/20061206001538/http://www.vincecarter15.com/home/default.sps?itype=6492&pageid=427 Službena stranica Vincea Cartera] * [http://www.nba.com/playerfile/vince_carter/?nav=page Vince Carter] na ''NBA.com'' {{Stub-biog}} {{NBA draft 1998.}} {{NBA novajlija godine}} {{Pobjednici NBA Slam Dunka}} {{Sportska osoba godine (NBA)}} {{Nagrada "Twyman–Stokes"}} {{Košarkaška Kuća slavnih}} {{Sastav košarkaške reprezentacije Sjedinjenih Američkih Država na OI 2000}} {{DEFAULTSORT:Carter, Vince}} [[Kategorija:Rođeni 1977.]] [[Kategorija:Biografije, Daytona Beach (Florida)]] [[Kategorija:Američki košarkaši]] [[Kategorija:Američki olimpijci]] [[Kategorija:Košarkaši Toronto Raptorsa]] [[Kategorija:Košarkaši Dallas Mavericksa]] [[Kategorija:Košarkaši Memphis Grizzliesa]] [[Kategorija:Košarkaši New Jersey Netsa]] [[Kategorija:Košarkaši Orlando Magica]] [[Kategorija:Košarkaši Phoenix Sunsa]] [[Kategorija:Košarkaši Atlanta Hawksa]] [[Kategorija:Osvajači zlatne medalje na Olimpijskim igrama (SAD)]] hidcyfje5196a9rlb9t4j9blxr4mbbf 3730060 3730059 2025-06-26T11:51:10Z KWiki 9400 3730060 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija osoba | ime = Vince Carter | slika = Vince Carter 2013-03-25 (1).jpg | veličina_slike = | opis = Vincent Lamar "Vince" Carter | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1977|1|26}} | mjesto_rođenja = Daytona Beach (Florida), SAD | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Vincent Lamar "Vince" Carter''' bivši je američki [[košarka]]š. Visok je 198&nbsp;cm i igrao je na poziciji [[bek šuter|beka šutera]]. Izabran je kao peti izbor na [[NBA draft]]u [[NBA draft 1998.|1998.]] od [[Golden State Warriors]]a i odmah razmijenjen u [[Toronto Raptors]]e. U prvoj sezoni u Raptorsima dobio je nagradu za [[NBA novajlija godine|novajliju godine]]. 2004. godine prešao je u [[Brooklyn Nets|New Jersey Netse]]. == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Vince Carter}} * [https://web.archive.org/web/20061206001538/http://www.vincecarter15.com/home/default.sps?itype=6492&pageid=427 Službena stranica Vincea Cartera] * [http://www.nba.com/playerfile/vince_carter/?nav=page Vince Carter] na ''NBA.com'' {{Stub-biog}} {{NBA draft 1998.}} {{NBA novajlija godine}} {{Pobjednici NBA Slam Dunka}} {{Sportska osoba godine (NBA)}} {{Nagrada "Twyman–Stokes"}} {{Košarkaška Kuća slavnih}} {{Sastav košarkaške reprezentacije Sjedinjenih Američkih Država na OI 2000}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Carter, Vince}} [[Kategorija:Rođeni 1977.]] [[Kategorija:Biografije, Daytona Beach (Florida)]] [[Kategorija:Američki košarkaši]] [[Kategorija:Američki olimpijci]] [[Kategorija:Košarkaši Toronto Raptorsa]] [[Kategorija:Košarkaši Dallas Mavericksa]] [[Kategorija:Košarkaši Memphis Grizzliesa]] [[Kategorija:Košarkaši New Jersey Netsa]] [[Kategorija:Košarkaši Orlando Magica]] [[Kategorija:Košarkaši Phoenix Sunsa]] [[Kategorija:Košarkaši Atlanta Hawksa]] [[Kategorija:Osvajači zlatne medalje na Olimpijskim igrama (SAD)]] 215p3r3s66wp0irfytkku1g9vbg6kum Chauncey Billups 0 55936 3730058 3422278 2025-06-26T11:50:05Z KWiki 9400 /* Vanjski linkovi */ 3730058 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija osoba | ime = Chauncey Billups | slika = Chauncey Billups Nuggets.jpg | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1976|9|25}} | mjesto_rođenja = Denver, SAD | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Chauncey Ray Billups''' bivši je američki [[NBA]] [[košarka]]š. Visok je 191&nbsp;cm i igrao je na poziciji [[plejmejker]]a. Na [[NBA draft]]u [[NBA draft 1997.|1997.]] kao 3. pik izabrali su ga [[Boston Celtics]]i, koji su ga polovinom prve sezone razmijenili u [[Toronto Raptors]]e. Godine 1999. razmijenjen je u [[Denver Nuggets]]e, da bi već naredne sezone prešao u [[Orlando Magic]], za koji zbog povrede nije odigrao nijednu utakmicu. Od 2000. do 2002. igrao je u [[Minnesota Timberwolves]]ima, da bi u junu 2002. potpisao ugovor sa [[Detroit Pistonsi]]ma, s kojima je [[NBA finale 2004.|2004]]. postao prvak NBA i osvojio nagradu za [[Najkorisniji igrač NBA finala|najkorisnijeg igrača finala]]. == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Chauncey Billups}} * [http://www.nba.com/playerfile/chauncey_billups/?nav=page Chauncey Billups] na ''NBA.com'' {{stub-košarka}} {{NBA draft 1997.}} {{Najkorisniji igrač NBA finala}} {{Pobjednici NBA Shooting Starsa}} {{Sportska osoba godine (NBA)}} {{Nagrada "Twyman–Stokes"}} {{Košarkaška Kuća slavnih}} {{Treneri Portland Trail Blazersa}} {{Sastav košarkaške reprezentacije Sjedinjenih Američkih Država na SP 2010}} {{DEFAULTSORT:Billups, Chauncey}} [[Kategorija:Rođeni 1976.]] [[Kategorija:Biografije, Denver]] [[Kategorija:Američki košarkaši]] [[Kategorija:Košarkaši Boston Celticsa]] [[Kategorija:Košarkaši Toronto Raptorsa]] [[Kategorija:Košarkaši Denver Nuggetsa]] [[Kategorija:Košarkaši Detroit Pistonsa]] [[Kategorija:Košarkaši Minnesota Timberwolvesa]] [[Kategorija:Košarkaši Los Angeles Clippersa]] [[Kategorija:Košarkaši New York Knicksa]] mktq0k71arjqxcqrw1ns2fodfcfzwu7 3730061 3730058 2025-06-26T11:51:36Z KWiki 9400 /* Vanjski linkovi */ 3730061 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija osoba | ime = Chauncey Billups | slika = Chauncey Billups Nuggets.jpg | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1976|9|25}} | mjesto_rođenja = Denver, SAD | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Chauncey Ray Billups''' bivši je američki [[NBA]] [[košarka]]š. Visok je 191&nbsp;cm i igrao je na poziciji [[plejmejker]]a. Na [[NBA draft]]u [[NBA draft 1997.|1997.]] kao 3. pik izabrali su ga [[Boston Celtics]]i, koji su ga polovinom prve sezone razmijenili u [[Toronto Raptors]]e. Godine 1999. razmijenjen je u [[Denver Nuggets]]e, da bi već naredne sezone prešao u [[Orlando Magic]], za koji zbog povrede nije odigrao nijednu utakmicu. Od 2000. do 2002. igrao je u [[Minnesota Timberwolves]]ima, da bi u junu 2002. potpisao ugovor sa [[Detroit Pistonsi]]ma, s kojima je [[NBA finale 2004.|2004]]. postao prvak NBA i osvojio nagradu za [[Najkorisniji igrač NBA finala|najkorisnijeg igrača finala]]. == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Chauncey Billups}} * [http://www.nba.com/playerfile/chauncey_billups/?nav=page Chauncey Billups] na ''NBA.com'' {{stub-košarka}} {{NBA draft 1997.}} {{Najkorisniji igrač NBA finala}} {{Pobjednici NBA Shooting Starsa}} {{Sportska osoba godine (NBA)}} {{Nagrada "Twyman–Stokes"}} {{Košarkaška Kuća slavnih}} {{Treneri Portland Trail Blazersa}} {{Sastav košarkaške reprezentacije Sjedinjenih Američkih Država na SP 2010}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Billups, Chauncey}} [[Kategorija:Rođeni 1976.]] [[Kategorija:Biografije, Denver]] [[Kategorija:Američki košarkaši]] [[Kategorija:Košarkaši Boston Celticsa]] [[Kategorija:Košarkaši Toronto Raptorsa]] [[Kategorija:Košarkaši Denver Nuggetsa]] [[Kategorija:Košarkaši Detroit Pistonsa]] [[Kategorija:Košarkaši Minnesota Timberwolvesa]] [[Kategorija:Košarkaši Los Angeles Clippersa]] [[Kategorija:Košarkaši New York Knicksa]] 9268ogeovgl8knaxrtzcyh4rt9m0c5o Carmelo Anthony 0 56071 3730062 3519081 2025-06-26T11:52:38Z KWiki 9400 /* Vanjski linkovi */ 3730062 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Carmelo Anthony | slika = Carmelo Anthony Nov 2013.jpg | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1984|5|29}} | mjesto_rođenja = Brooklyn, SAD | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = košarkaš | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Carmelo Kyan Anthony''' nekadašnji je američki [[košarka]]š. Visok je 203&nbsp;cm i igrao je na poziciji [[nisko krilo|niskog krila]]. == NBA karijera == Na [[NBA draft]]u [[NBA draft 2003.|2003.]] izabrali su ga [[Denver Nuggets]]i kao 3. pik. Bio je nosilac igre Nuggetsa, a po dolasku [[Allen Iverson|Allena Iversona]] u ekipi su očekivani veliki rezultati. 22. februara 2011, zajedno sa [[Chauncey Billups|Chaunceyem Billupsom]], [[Shelden Williams|Sheldenom Williamsom]], [[Renaldo Balkman|Renaldom Balkmanom]] i [[Anthony Carter|Anthonyjem Carterom]] prelazi u Knickse. U sezonama [[NBA 2005/2006.|2005/06.]] i [[NBA 2006/2007.|2006/07.]] izabran je u treću petorku lige. Dana 22. maja 2023. objavio je kraj karijere.<ref>{{cite web |url= https://www.klix.ba/sport/kosarka/veliki-carmelo-anthony-zavrsio-igracku-karijeru-fanovima-objasnio-zasto-se-povlaci/230522133 |title= Veliki Carmelo Anthony završio igračku karijeru, fanovima objasnio zašto se povlači |website= [[klix.ba]] |date= 22. 5. 2023 |access-date= 23. 5. 2023}}</ref> == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Carmelo Anthony}} * [http://www.carmeloanthony.com/ Službeni sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130119024636/http://www.carmeloanthony.com/ |date=19. 1. 2013 }} * [https://www.nba.com/stats/player/2546/career Carmelo Anthony] na ''NBA.com'' * [https://www.basketball-reference.com/players/a/anthoca01.html Profil] na ''[[Basketball Reference]]u'' {{NBA draft 2003.}} {{Najbolji strijelci sezone u NBA}} {{Najveća minutaža u sezoni (NBA)}} {{Košarkaška Kuća slavnih}} {{NBA 75}} {{Denver Nuggets}} {{Sastav košarkaške reprezentacije Sjedinjenih Američkih Država na OI 2004}} {{Sastav košarkaške reprezentacije Sjedinjenih Američkih Država na OI 2008}} {{Sastav košarkaške reprezentacije Sjedinjenih Američkih Država na OI 2012}} {{Sastav košarkaške reprezentacije Sjedinjenih Američkih Država na OI 2016}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Anthony, Carmelo}} [[Kategorija:Rođeni 1984.]] [[Kategorija:Biografije, Brooklyn]] [[Kategorija:Američki košarkaši]] [[Kategorija:Američki olimpijci]] [[Kategorija:Košarkaši Denver Nuggetsa]] [[Kategorija:Košarkaši New York Knicksa]] [[Kategorija:Košarkaši Oklahoma City Thundera]] [[Kategorija:Košarkaši Houston Rocketsa]] [[Kategorija:Košarkaši Portland Trail Blazersa]] [[Kategorija:Košarkaši Los Angeles Lakersa]] [[Kategorija:Košarkaši na Olimpijskim igrama 2004.]] [[Kategorija:Košarkaši na Olimpijskim igrama 2008.]] [[Kategorija:Košarkaši na Olimpijskim igrama 2012.]] [[Kategorija:Košarkaši na Olimpijskim igrama 2016.]] [[Kategorija:Osvajači zlatne medalje na Olimpijskim igrama (SAD)]] [[Kategorija:Osvajači bronzane medalje na Olimpijskim igrama (SAD)]] 0vbw0rwezjvtl7o60sube9jlim5rxjn Minimax (TV-kanal) 0 77445 3729973 3689744 2025-06-26T05:15:32Z CommonsDelinker 1478 Uklanjam datoteku [[c:File:Minimax-logo-320.png|Minimax-logo-320.png]]; na Commonsu ju je izbrisao/-la [[c:User:Krd|Krd]]; razlog: No permission since 18 June 2025. 3729973 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} '''Minimax''' je centralnoevropski televizijski kanal na kojem se prikazuju [[Crtani film|animirane serije]]. Sa prikazivanjem je počeo 1999. godine u [[Mađarska|Mađarskoj]], u [[Rumunija|Rumuniji]] od 2001. godine, u [[Češka|Češkoj]] i [[Slovačka|Slovačkoj]] od 2003. godine, a na području [[Jugoslavija|bivše Jugoslavije]] od 2008. godine. Ranije, u perodu 1999-2004 bio je emitovan i u [[Poljska|Poljskoj]]. U Mađarskoj od aprila 2007. godine dijeli platformu sa kanalom [[Animax]] (anime) nakon osam sati. Bivši TV kanali koji su dijelili kanal sa Minimaxom su: MusicBox (muzički spotovi), Game One (videoigre), iTV (videoigre) i Cherry Music (muzički spotovi). Animirane serije koje su emitovane: [[Braceface]], [[Babar the Elephant|Babar]], [[Franklin]], [[Jakers! The Adventures of Piggley Winks]], [[Barbie]] filmovi, [[Tomica i prijatelji]], [[Noddy]], [[Bibi Blocksberg]], [[Maya & Miguel]], [[Miss Spider's Sunny Patch Friends]], [[Miss BG]], [[Miss Mallard Mysteries]], [[Moj mali poni]], Littlest Pet Shop. == Minimaks Srbija == '''Minimaks Srbija''' ({{jez-sr|Минимакс Србија}}) je Minimaxov kanal osnovan 2008. za područje [[Srbija|Srbije]] i [[Srpski jezik|srpskog govornog područja]]. Program se emituje u [[Srbija|Srbiji]], [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], [[Crna Gora|Crnoj Gori]] i [[Sjeverna Makedonija|Sjevernoj Makedoniji]] na [[srpski jezik|srpskom jeziku]]. Minimaks Srbija je potpuno sinhronizovan na srpski jezik uključujući i reklame. Dolazi u satelitskim paketima: Max TV, Total TV, Digi TV i Minimax paketa na satelitu Amos. == Vanjski linkovi == * [http://www.minimax.tv Minimax International] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180811115310/http://minimax.tv/ |date=11. 8. 2018 }} * [http://www.minimax.hu Minimax Mađarska] * [http://www.minimaxro.tv Minimax Rumunija] * [https://web.archive.org/web/20180526172901/http://www.minimaxtv.cz/ Minimax Češka] * [https://web.archive.org/web/20140803133533/http://www.minimaxtv.sk/ Minimax Slovačka] * [http://www.minimaxtv.rs Minimax Srbija] [[Kategorija:TV-stanice osnovane 1999.]] [[Kategorija:Srbijanske TV-stanice]] [[Kategorija:Slovačke TV-stanice]] [[Kategorija:Mađarske TV-stanice]] [[Kategorija:Češke TV-stanice]] [[Kategorija:Rumunske TV-stanice]] [[Kategorija:Poljske TV-stanice]] [[Kategorija:Sjevernomakedonske TV-stanice]] [[Kategorija:AMC Network International]] oxcxmg4dor4enlnqfhk6scp17k447l3 Jimmy Page 0 100511 3730040 3269653 2025-06-26T09:58:51Z Panasko 146730 [[Kategorija:Britanski rock muzičari]] uklonjena; [[Kategorija:Britanski rok-muzičari]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3730040 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija muzičar | počasni_prefiks = | ime = Jimmy Page | počasni_sufiks = | slika = Jimmy Page at the Echo music award 2013.jpg | slika_veličina = | široka_slika = <!-- 'da' ako je široka slika, inače ostaviti prazno --> | alt = | opis = | pozadina = solo_izvođač | izvorno_ime = Jimmy Patrick Page | izvorno_ime_jezik = | ime_po_rođenju = | alias = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1944|1|9}} | mjesto_rođenja = Heston, UK | porijeklo = | datum_smrti = <!-- {{datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --> | mjesto_smrti = | žanr = [[Hard rock]], [[Heavy metal]]<br /> Blues rock, Folk rock | zanimanje = [[Muzičar]], [[kompozitor]], [[muzički producent]] | instrument = [[električna gitara|Gitara]], [[Mandolina]], [[Bas gitara]], [[Bendžo]], [[Usna harmonika]], Dulcimer, Theremin | karijera = 1962–danas | izdavač = Swan Song, Atlantic, Geffen. Fontana, Mercury | povezani_umjetnici = [[The Yardbirds]], [[Led Zeppelin]], The Honeydrippers, The Firm, Coverdale-Page, Page and Plant, XYZ, The Black Crowes | veb-sajt = <!-- {{URL|primjer.com}} --> | značajni_instrumenti = [[Gibson Les Paul]]<br />Gibson EDS-1275<br />Danelectro 59 DC<br />Fender Telecaster | modul = | modul2 = | modul3 = }} '''James Patrick''' "'''Jimmy'''" '''Page''' (rođen 9. januara 1944) [[UK|britanski]] je [[gitarist]] i [[muzički producent]]. Bio je član [[rock]] benda [[The Yardbirds]] prije osnivanja engleskog rock benda [[Led Zeppelin]]. Godine 2003., magazin ''[[Rolling Stone]]'' mu je dao 3. mjesto među 100 [[gitara|gitarista]] svih vremena. Također je i ušao u [[Rock and Roll Hall of Fame]] dvaput - kao član The Yardbirdsa i kao član Led Zeppelina. ==Vanjski linkovi== *{{Commonscat-inline|Jimmy Page}} {{DEFAULTSORT:Page, Jimmy}} [[Kategorija:Rođeni 1944.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Heston]] [[Kategorija:Britanski rok-muzičari]] [[Kategorija:Gitaristi]] j6755yhuddo65271a8l00or0phlepnu Šablon:Porodično stablo/dok 10 129469 3729927 2885505 2025-06-25T18:42:51Z AnToni 2325 /* Korištenje */ 3729927 wikitext text/x-wiki This is a template for rendering simple [[family tree]]s consisting of boxes and connecting lines based on an [[ASCII art]]-like syntax. The trees are displayed as [[HTML]] tables using [[Cascading Style Sheets|CSS]] attributes, and may contain arbitrary [[wiki markup]] within the boxes. == Korištenje == Ovaj kod: {{Porodično stablo/start}} {{Porodično stablo |MB|~|y|~|MD| |OB|~|y|~|OD| |MB=baka po majci|MD=djed po majci|OB=baka po ocu|OD=djed po ocu}} {{Porodično stablo | | | | |!| | | |||||||!| }} {{Porodično stablo | | | |MA|~|~|~|y|~|~|~|OT| |TE| MA=majka|OT=otac|TE=tetka}} {{Porodično stablo | |||||,|-|-|-|+|-|-|-|.| | | }} {{Porodično stablo |||||BR| |JA| |SE| | | BR=brat|JA=ja|SE=sestra}} {{Porodično stablo/kraj}} {|style="float:left;margin-left:1em" |+ '''Solid lines:''' |- | <big><code>,</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|,}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>v</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|v}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>.</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|.}}{{Porodično stablo/kraj}} |- | <big><code>)</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|)}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>+</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|+}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>(</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|(}}{{Porodično stablo/kraj}} |- | <big><code>`</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|`}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>^</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|^}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>'</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|'}}{{Porodično stablo/kraj}} |- | <big><code>-</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|-}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>!</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|!}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code> </code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo| }}{{Porodično stablo/kraj}} |} {| style="float:left;margin-left:1em" |+ '''Dashed lines:''' |- | <big><code>F</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|F}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>V</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|V}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>7</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|7}}{{Porodično stablo/kraj}} |- | <big><code>D</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|D}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>%</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|%}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>C</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|C}}{{Porodično stablo/kraj}} |- | <big><code>L</code></big> ||style="border: 1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|L}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>A</code></big> ||style="border: 1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|A}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>J</code></big> ||style="border: 1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|J}}{{Porodično stablo/kraj}} |- | <big><code>~</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|~}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>:</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|:}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code> </code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo| }}{{Porodično stablo/kraj}} |} {|style="float:left;margin-left:1em" |+ '''Mixed (1):''' |- | <big><code>r</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|r}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>y</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|y}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>n</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|n}}{{Porodično stablo/kraj}} |- | <big><code>]</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|]}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>#</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|#}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>[</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|[}}{{Porodično stablo/kraj}} |- | <big><code>c</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|c}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>h</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|h}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>j</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|j}}{{Porodično stablo/kraj}} |- | <big><code>~</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|~}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>!</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|!}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code> </code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo| }}{{Porodično stablo/kraj}} |} {|style="float:left;margin-left:1em" |+ '''Mixed (2):''' |- | <big><code>p</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|p}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>u</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|u}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>q</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|q}}{{Porodično stablo/kraj}} |- | <big><code>}</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|}|}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>*</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|*}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>{</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|{|}}{{Porodično stablo/kraj}} |- | <big><code>b</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|b}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>t</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|t|}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>d</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|d}}{{Porodično stablo/kraj}} |- | <big><code>-</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|-}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>:</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|:}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code> </code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo| }}{{Porodično stablo/kraj}} |} {|style="float:left;margin-left:1em" |+ '''Misc.:'''<!-- this subset is an insufficient set or questionable: --> |- | || | <big><code>T</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|T}}{{Porodično stablo/kraj}} |- | <big><code>G</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|G}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>X</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|X}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>K</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|K}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>k</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|k}}{{Porodično stablo/kraj}} |- | || | <big><code>U</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|U}}{{Porodično stablo/kraj}} |} <br clear="left" /> == Druge boje (nije potrebno) == {{Porodično stablo/start |}} {{Porodično stablo|border=3|stil_kutije=background:#D8BFD8;| | FOO |y| BAR | |FOO=Box 1|BAR=Box 2}} {{Porodično stablo|border=0|stil_kutije=background:#dfd;| | |,|-|^|-|.| | }} {{Porodično stablo|border=0|stil_kutije=background:#dfd;| | FOO | | BAR | |FOO=Box 3|BAR=Box 4}} {{Porodično stablo/kraj}} <pre style="overflow:auto;"> {{Porodično stablo/start |}} {{Porodično stablo|border=3|stil_kutije=background:#D8BFD8;| | FOO |y| BAR | |FOO=Box 1|BAR=Box 2}} {{Porodično stablo|border=0|stil_kutije=background:#dfd;| | |,|-|^|-|.| | }} {{Porodično stablo|border=0|stil_kutije=background:#dfd;| | FOO | | BAR | |FOO=Box 3|BAR=Box 4}} {{Porodično stablo/kraj}} </pre> {{Porodično stablo/start |}} {{Porodično stablo| | | | |BIJELA| | | | |BIJELA=Bijela kutija}} {{Porodično stablo| |,|-|-|'|!|`|-|-|.| }} {{Porodično stablo|CRVENA |~|ZELENA|~|PLAVA |CRVENA=Crvena kutija|ZELENA=Zelena kutija|PLAVA=Plava kutija |stil_kutije_CRVENA = background-color: #faa; |stil_kutije_ZELENA = background-color: #afa; |stil_kutije_PLAVA = background-color: #aaf; }} {{Porodično stablo/kraj}} <pre style="overflow:auto;"> {{Porodično stablo/start |}} {{Porodično stablo| | | | |BIJELA| | | | |BIJELA=Bijela kutija}} {{Porodično stablo| |,|-|-|'|!|`|-|-|.| }} {{Porodično stablo|CRVENA |~|ZELENA|~|PLAVA |CRVENA=Crvena kutija|ZELENA=Zelena kutija|PLAVA=Plava kutija |stil_kutije_CRVENA = background-color: #faa; |stil_kutije_ZELENA = background-color: #afa; |stil_kutije_PLAVA = background-color: #aaf; }} {{Porodično stablo/kraj}} </pre> <includeonly> [[Kategorija:Lua šabloni]] </includeonly> 3mecldd83ihobuqh5upzcqzctbtyick 3729928 3729927 2025-06-25T18:44:52Z AnToni 2325 /* Korištenje */ 3729928 wikitext text/x-wiki This is a template for rendering simple [[family tree]]s consisting of boxes and connecting lines based on an [[ASCII art]]-like syntax. The trees are displayed as [[HTML]] tables using [[Cascading Style Sheets|CSS]] attributes, and may contain arbitrary [[wiki markup]] within the boxes. == Korištenje == <pre> {{Porodično stablo/start}} {{Porodično stablo |MB|~|y|~|MD| |OB|~|y|~|OD| |MB=baka po majci|MD=djed po majci|OB=baka po ocu|OD=djed po ocu}} {{Porodično stablo | | | | |!| | | |||||||!| }} {{Porodično stablo | | | |MA|~|~|~|y|~|~|~|OT| |TE| MA=majka|OT=otac|TE=tetka}} {{Porodično stablo | |||||,|-|-|-|+|-|-|-|.| | | }} {{Porodično stablo |||||BR| |JA| |SE| | | BR=brat|JA=ja|SE=sestra}} {{Porodično stablo/kraj}} </pre> {{Porodično stablo/start}} {{Porodično stablo |MB|~|y|~|MD| |OB|~|y|~|OD| |MB=baka po majci|MD=djed po majci|OB=baka po ocu|OD=djed po ocu}} {{Porodično stablo | | | | |!| | | |||||||!| }} {{Porodično stablo | | | |MA|~|~|~|y|~|~|~|OT| |TE| MA=majka|OT=otac|TE=tetka}} {{Porodično stablo | |||||,|-|-|-|+|-|-|-|.| | | }} {{Porodično stablo |||||BR| |JA| |SE| | | BR=brat|JA=ja|SE=sestra}} {{Porodično stablo/kraj}} == Grafike == {|style="float:left;margin-left:1em" |+ '''Solid lines:''' |- | <big><code>,</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|,}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>v</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|v}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>.</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|.}}{{Porodično stablo/kraj}} |- | <big><code>)</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|)}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>+</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|+}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>(</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|(}}{{Porodično stablo/kraj}} |- | <big><code>`</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|`}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>^</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|^}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>'</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|'}}{{Porodično stablo/kraj}} |- | <big><code>-</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|-}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>!</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|!}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code> </code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo| }}{{Porodično stablo/kraj}} |} {| style="float:left;margin-left:1em" |+ '''Dashed lines:''' |- | <big><code>F</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|F}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>V</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|V}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>7</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|7}}{{Porodično stablo/kraj}} |- | <big><code>D</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|D}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>%</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|%}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>C</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|C}}{{Porodično stablo/kraj}} |- | <big><code>L</code></big> ||style="border: 1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|L}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>A</code></big> ||style="border: 1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|A}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>J</code></big> ||style="border: 1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|J}}{{Porodično stablo/kraj}} |- | <big><code>~</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|~}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>:</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|:}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code> </code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo| }}{{Porodično stablo/kraj}} |} {|style="float:left;margin-left:1em" |+ '''Mixed (1):''' |- | <big><code>r</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|r}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>y</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|y}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>n</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|n}}{{Porodično stablo/kraj}} |- | <big><code>]</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|]}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>#</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|#}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>[</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|[}}{{Porodično stablo/kraj}} |- | <big><code>c</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|c}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>h</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|h}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>j</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|j}}{{Porodično stablo/kraj}} |- | <big><code>~</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|~}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>!</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|!}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code> </code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo| }}{{Porodično stablo/kraj}} |} {|style="float:left;margin-left:1em" |+ '''Mixed (2):''' |- | <big><code>p</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|p}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>u</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|u}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>q</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|q}}{{Porodično stablo/kraj}} |- | <big><code>}</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|}|}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>*</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|*}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>{</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|{|}}{{Porodično stablo/kraj}} |- | <big><code>b</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|b}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>t</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|t|}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>d</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|d}}{{Porodično stablo/kraj}} |- | <big><code>-</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|-}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>:</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|:}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code> </code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo| }}{{Porodično stablo/kraj}} |} {|style="float:left;margin-left:1em" |+ '''Misc.:'''<!-- this subset is an insufficient set or questionable: --> |- | || | <big><code>T</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|T}}{{Porodično stablo/kraj}} |- | <big><code>G</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|G}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>X</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|X}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>K</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|K}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>k</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|k}}{{Porodično stablo/kraj}} |- | || | <big><code>U</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|U}}{{Porodično stablo/kraj}} |} <br clear="left" /> == Druge boje (nije potrebno) == {{Porodično stablo/start |}} {{Porodično stablo|border=3|stil_kutije=background:#D8BFD8;| | FOO |y| BAR | |FOO=Box 1|BAR=Box 2}} {{Porodično stablo|border=0|stil_kutije=background:#dfd;| | |,|-|^|-|.| | }} {{Porodično stablo|border=0|stil_kutije=background:#dfd;| | FOO | | BAR | |FOO=Box 3|BAR=Box 4}} {{Porodično stablo/kraj}} <pre style="overflow:auto;"> {{Porodično stablo/start |}} {{Porodično stablo|border=3|stil_kutije=background:#D8BFD8;| | FOO |y| BAR | |FOO=Box 1|BAR=Box 2}} {{Porodično stablo|border=0|stil_kutije=background:#dfd;| | |,|-|^|-|.| | }} {{Porodično stablo|border=0|stil_kutije=background:#dfd;| | FOO | | BAR | |FOO=Box 3|BAR=Box 4}} {{Porodično stablo/kraj}} </pre> {{Porodično stablo/start |}} {{Porodično stablo| | | | |BIJELA| | | | |BIJELA=Bijela kutija}} {{Porodično stablo| |,|-|-|'|!|`|-|-|.| }} {{Porodično stablo|CRVENA |~|ZELENA|~|PLAVA |CRVENA=Crvena kutija|ZELENA=Zelena kutija|PLAVA=Plava kutija |stil_kutije_CRVENA = background-color: #faa; |stil_kutije_ZELENA = background-color: #afa; |stil_kutije_PLAVA = background-color: #aaf; }} {{Porodično stablo/kraj}} <pre style="overflow:auto;"> {{Porodično stablo/start |}} {{Porodično stablo| | | | |BIJELA| | | | |BIJELA=Bijela kutija}} {{Porodično stablo| |,|-|-|'|!|`|-|-|.| }} {{Porodično stablo|CRVENA |~|ZELENA|~|PLAVA |CRVENA=Crvena kutija|ZELENA=Zelena kutija|PLAVA=Plava kutija |stil_kutije_CRVENA = background-color: #faa; |stil_kutije_ZELENA = background-color: #afa; |stil_kutije_PLAVA = background-color: #aaf; }} {{Porodično stablo/kraj}} </pre> <includeonly> [[Kategorija:Lua šabloni]] </includeonly> lugfaf2kpqf7gutzmxgoe7vi67br3kf 3729931 3729928 2025-06-25T18:53:36Z AnToni 2325 /* Grafike */ 3729931 wikitext text/x-wiki This is a template for rendering simple [[family tree]]s consisting of boxes and connecting lines based on an [[ASCII art]]-like syntax. The trees are displayed as [[HTML]] tables using [[Cascading Style Sheets|CSS]] attributes, and may contain arbitrary [[wiki markup]] within the boxes. == Korištenje == <pre> {{Porodično stablo/start}} {{Porodično stablo |MB|~|y|~|MD| |OB|~|y|~|OD| |MB=baka po majci|MD=djed po majci|OB=baka po ocu|OD=djed po ocu}} {{Porodično stablo | | | | |!| | | |||||||!| }} {{Porodično stablo | | | |MA|~|~|~|y|~|~|~|OT| |TE| MA=majka|OT=otac|TE=tetka}} {{Porodično stablo | |||||,|-|-|-|+|-|-|-|.| | | }} {{Porodično stablo |||||BR| |JA| |SE| | | BR=brat|JA=ja|SE=sestra}} {{Porodično stablo/kraj}} </pre> {{Porodično stablo/start}} {{Porodično stablo |MB|~|y|~|MD| |OB|~|y|~|OD| |MB=baka po majci|MD=djed po majci|OB=baka po ocu|OD=djed po ocu}} {{Porodično stablo | | | | |!| | | |||||||!| }} {{Porodično stablo | | | |MA|~|~|~|y|~|~|~|OT| |TE| MA=majka|OT=otac|TE=tetka}} {{Porodično stablo | |||||,|-|-|-|+|-|-|-|.| | | }} {{Porodično stablo |||||BR| |JA| |SE| | | BR=brat|JA=ja|SE=sestra}} {{Porodično stablo/kraj}} == Grafike == {|style="float:left;margin-left:1em" |+ '''Solid lines:''' |- | <big><code>,</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|,}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>v</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|v}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>.</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|.}}{{Porodično stablo/kraj}} |- | <big><code>)</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|)}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>+</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|+}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>(</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|(}}{{Porodično stablo/kraj}} |- | <big><code>`</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|`}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>^</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|^}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>'</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|'}}{{Porodično stablo/kraj}} |- | <big><code>-</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|-}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>!</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|!}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code> </code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo| }}{{Porodično stablo/kraj}} |} {| style="float:left;margin-left:1em" |+ '''Isprekidane linije:''' |- | <big><code>F</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|F}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>V</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|V}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>7</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|7}}{{Porodično stablo/kraj}} |- | <big><code>D</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|D}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>%</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|%}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>C</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|C}}{{Porodično stablo/kraj}} |- | <big><code>L</code></big> ||style="border: 1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|L}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>A</code></big> ||style="border: 1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|A}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>J</code></big> ||style="border: 1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|J}}{{Porodično stablo/kraj}} |- | <big><code>~</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|~}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>:</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|:}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code> </code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo| }}{{Porodično stablo/kraj}} |} {|style="float:left;margin-left:1em" |+ '''Mixed (1):''' |- | <big><code>r</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|r}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>y</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|y}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>n</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|n}}{{Porodično stablo/kraj}} |- | <big><code>]</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|]}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>#</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|#}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>[</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|[}}{{Porodično stablo/kraj}} |- | <big><code>c</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|c}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>h</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|h}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>j</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|j}}{{Porodično stablo/kraj}} |- | <big><code>~</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|~}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>!</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|!}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code> </code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo| }}{{Porodično stablo/kraj}} |} {|style="float:left;margin-left:1em" |+ '''Mixed (2):''' |- | <big><code>p</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|p}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>u</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|u}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>q</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|q}}{{Porodično stablo/kraj}} |- | <big><code>}</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|}|}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>*</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|*}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>{</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|{|}}{{Porodično stablo/kraj}} |- | <big><code>b</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|b}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>t</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|t|}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>d</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|d}}{{Porodično stablo/kraj}} |- | <big><code>-</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|-}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>:</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|:}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code> </code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo| }}{{Porodično stablo/kraj}} |} {|style="float:left;margin-left:1em" |+ '''Misc.:'''<!-- this subset is an insufficient set or questionable: --> |- | || | <big><code>T</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|T}}{{Porodično stablo/kraj}} |- | <big><code>G</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|G}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>X</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|X}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>K</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|K}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>k</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|k}}{{Porodično stablo/kraj}} |- | || | <big><code>U</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|U}}{{Porodično stablo/kraj}} |} <br clear="left" /> == Druge boje (nije potrebno) == {{Porodično stablo/start |}} {{Porodično stablo|border=3|stil_kutije=background:#D8BFD8;| | FOO |y| BAR | |FOO=Box 1|BAR=Box 2}} {{Porodično stablo|border=0|stil_kutije=background:#dfd;| | |,|-|^|-|.| | }} {{Porodično stablo|border=0|stil_kutije=background:#dfd;| | FOO | | BAR | |FOO=Box 3|BAR=Box 4}} {{Porodično stablo/kraj}} <pre style="overflow:auto;"> {{Porodično stablo/start |}} {{Porodično stablo|border=3|stil_kutije=background:#D8BFD8;| | FOO |y| BAR | |FOO=Box 1|BAR=Box 2}} {{Porodično stablo|border=0|stil_kutije=background:#dfd;| | |,|-|^|-|.| | }} {{Porodično stablo|border=0|stil_kutije=background:#dfd;| | FOO | | BAR | |FOO=Box 3|BAR=Box 4}} {{Porodično stablo/kraj}} </pre> {{Porodično stablo/start |}} {{Porodično stablo| | | | |BIJELA| | | | |BIJELA=Bijela kutija}} {{Porodično stablo| |,|-|-|'|!|`|-|-|.| }} {{Porodično stablo|CRVENA |~|ZELENA|~|PLAVA |CRVENA=Crvena kutija|ZELENA=Zelena kutija|PLAVA=Plava kutija |stil_kutije_CRVENA = background-color: #faa; |stil_kutije_ZELENA = background-color: #afa; |stil_kutije_PLAVA = background-color: #aaf; }} {{Porodično stablo/kraj}} <pre style="overflow:auto;"> {{Porodično stablo/start |}} {{Porodično stablo| | | | |BIJELA| | | | |BIJELA=Bijela kutija}} {{Porodično stablo| |,|-|-|'|!|`|-|-|.| }} {{Porodično stablo|CRVENA |~|ZELENA|~|PLAVA |CRVENA=Crvena kutija|ZELENA=Zelena kutija|PLAVA=Plava kutija |stil_kutije_CRVENA = background-color: #faa; |stil_kutije_ZELENA = background-color: #afa; |stil_kutije_PLAVA = background-color: #aaf; }} {{Porodično stablo/kraj}} </pre> <includeonly> [[Kategorija:Lua šabloni]] </includeonly> dgszic5x3b7ndbgsfji59kgt0ku0lzu 3729933 3729931 2025-06-25T19:14:31Z AnToni 2325 /* Korištenje */ 3729933 wikitext text/x-wiki This is a template for rendering simple [[family tree]]s consisting of boxes and connecting lines based on an [[ASCII art]]-like syntax. The trees are displayed as [[HTML]] tables using [[Cascading Style Sheets|CSS]] attributes, and may contain arbitrary [[wiki markup]] within the boxes. == Korištenje == {{Porodično stablo/start}} {{Porodično stablo ||||||MB|~|y|~|MD| |OB|~|y|~|OD| |MB=baka po majci|MD=djed po majci|OB=baka po ocu|OD=djed po ocu}} {{Porodično stablo ||,|-|-|-|v|-|-|-|(| | | | | | | | | |)|-|-|-|v|-|-|.||}} {{Porodično stablo|UJ| |TM| |MA|~|~|~|y|~|~|~|OT| |ST| |TO|UJ=ujak|TM=tetka po majci|MA=majka|OT=otac|ST=stric|TO=tetka po ocu}} {{Porodično stablo | | |||||| | | |,|-|-|-|+|-|-|-|.| | | }} {{Porodično stablo |||||| | | | |BR| |JA| |SE| | | BR=brat|JA=ja|SE=sestra}} {{Porodično stablo/kraj}} </pre> == Grafike == {|style="float:left;margin-left:1em" |+ '''Solid lines:''' |- | <big><code>,</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|,}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>v</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|v}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>.</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|.}}{{Porodično stablo/kraj}} |- | <big><code>)</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|)}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>+</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|+}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>(</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|(}}{{Porodično stablo/kraj}} |- | <big><code>`</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|`}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>^</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|^}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>'</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|'}}{{Porodično stablo/kraj}} |- | <big><code>-</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|-}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>!</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|!}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code> </code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo| }}{{Porodično stablo/kraj}} |} {| style="float:left;margin-left:1em" |+ '''Isprekidane linije:''' |- | <big><code>F</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|F}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>V</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|V}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>7</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|7}}{{Porodično stablo/kraj}} |- | <big><code>D</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|D}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>%</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|%}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>C</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|C}}{{Porodično stablo/kraj}} |- | <big><code>L</code></big> ||style="border: 1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|L}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>A</code></big> ||style="border: 1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|A}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>J</code></big> ||style="border: 1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|J}}{{Porodično stablo/kraj}} |- | <big><code>~</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|~}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>:</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|:}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code> </code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo| }}{{Porodično stablo/kraj}} |} {|style="float:left;margin-left:1em" |+ '''Mixed (1):''' |- | <big><code>r</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|r}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>y</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|y}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>n</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|n}}{{Porodično stablo/kraj}} |- | <big><code>]</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|]}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>#</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|#}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>[</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|[}}{{Porodično stablo/kraj}} |- | <big><code>c</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|c}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>h</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|h}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>j</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|j}}{{Porodično stablo/kraj}} |- | <big><code>~</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|~}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>!</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|!}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code> </code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo| }}{{Porodično stablo/kraj}} |} {|style="float:left;margin-left:1em" |+ '''Mixed (2):''' |- | <big><code>p</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|p}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>u</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|u}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>q</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|q}}{{Porodično stablo/kraj}} |- | <big><code>}</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|}|}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>*</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|*}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>{</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|{|}}{{Porodično stablo/kraj}} |- | <big><code>b</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|b}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>t</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|t|}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>d</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|d}}{{Porodično stablo/kraj}} |- | <big><code>-</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|-}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>:</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|:}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code> </code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo| }}{{Porodično stablo/kraj}} |} {|style="float:left;margin-left:1em" |+ '''Misc.:'''<!-- this subset is an insufficient set or questionable: --> |- | || | <big><code>T</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|T}}{{Porodično stablo/kraj}} |- | <big><code>G</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|G}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>X</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|X}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>K</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|K}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>k</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|k}}{{Porodično stablo/kraj}} |- | || | <big><code>U</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|U}}{{Porodično stablo/kraj}} |} <br clear="left" /> == Druge boje (nije potrebno) == {{Porodično stablo/start |}} {{Porodično stablo|border=3|stil_kutije=background:#D8BFD8;| | FOO |y| BAR | |FOO=Box 1|BAR=Box 2}} {{Porodično stablo|border=0|stil_kutije=background:#dfd;| | |,|-|^|-|.| | }} {{Porodično stablo|border=0|stil_kutije=background:#dfd;| | FOO | | BAR | |FOO=Box 3|BAR=Box 4}} {{Porodično stablo/kraj}} <pre style="overflow:auto;"> {{Porodično stablo/start |}} {{Porodično stablo|border=3|stil_kutije=background:#D8BFD8;| | FOO |y| BAR | |FOO=Box 1|BAR=Box 2}} {{Porodično stablo|border=0|stil_kutije=background:#dfd;| | |,|-|^|-|.| | }} {{Porodično stablo|border=0|stil_kutije=background:#dfd;| | FOO | | BAR | |FOO=Box 3|BAR=Box 4}} {{Porodično stablo/kraj}} </pre> {{Porodično stablo/start |}} {{Porodično stablo| | | | |BIJELA| | | | |BIJELA=Bijela kutija}} {{Porodično stablo| |,|-|-|'|!|`|-|-|.| }} {{Porodično stablo|CRVENA |~|ZELENA|~|PLAVA |CRVENA=Crvena kutija|ZELENA=Zelena kutija|PLAVA=Plava kutija |stil_kutije_CRVENA = background-color: #faa; |stil_kutije_ZELENA = background-color: #afa; |stil_kutije_PLAVA = background-color: #aaf; }} {{Porodično stablo/kraj}} <pre style="overflow:auto;"> {{Porodično stablo/start |}} {{Porodično stablo| | | | |BIJELA| | | | |BIJELA=Bijela kutija}} {{Porodično stablo| |,|-|-|'|!|`|-|-|.| }} {{Porodično stablo|CRVENA |~|ZELENA|~|PLAVA |CRVENA=Crvena kutija|ZELENA=Zelena kutija|PLAVA=Plava kutija |stil_kutije_CRVENA = background-color: #faa; |stil_kutije_ZELENA = background-color: #afa; |stil_kutije_PLAVA = background-color: #aaf; }} {{Porodično stablo/kraj}} </pre> <includeonly> [[Kategorija:Lua šabloni]] </includeonly> 1hm4mo1219t5qswl2murfcog0h2o3ia 3729934 3729933 2025-06-25T19:15:56Z AnToni 2325 /* Korištenje */ 3729934 wikitext text/x-wiki This is a template for rendering simple [[family tree]]s consisting of boxes and connecting lines based on an [[ASCII art]]-like syntax. The trees are displayed as [[HTML]] tables using [[Cascading Style Sheets|CSS]] attributes, and may contain arbitrary [[wiki markup]] within the boxes. == Korištenje == <pre> {{Porodično stablo/start}} {{Porodično stablo ||||||MB|~|y|~|MD| |OB|~|y|~|OD| |MB=baka po majci|MD=djed po majci|OB=baka po ocu|OD=djed po ocu}} {{Porodično stablo ||,|-|-|-|v|-|-|-|(| | | | | | | | | |)|-|-|-|v|-|-|.||}} {{Porodično stablo|UJ| |TM| |MA|~|~|~|y|~|~|~|OT| |ST| |TO|UJ=ujak|TM=tetka po majci|MA=majka|OT=otac|ST=stric|TO=tetka po ocu}} {{Porodično stablo | | |||||| | | |,|-|-|-|+|-|-|-|.| | | }} {{Porodično stablo |||||| | | | |BR| |JA| |SE| | | BR=brat|JA=ja|SE=sestra}} {{Porodično stablo/kraj}} </pre> {{Porodično stablo/start}} {{Porodično stablo ||||||MB|~|y|~|MD| |OB|~|y|~|OD| |MB=baka po majci|MD=djed po majci|OB=baka po ocu|OD=djed po ocu}} {{Porodično stablo ||,|-|-|-|v|-|-|-|(| | | | | | | | | |)|-|-|-|v|-|-|.||}} {{Porodično stablo|UJ| |TM| |MA|~|~|~|y|~|~|~|OT| |ST| |TO|UJ=ujak|TM=tetka po majci|MA=majka|OT=otac|ST=stric|TO=tetka po ocu}} {{Porodično stablo | | |||||| | | |,|-|-|-|+|-|-|-|.| | | }} {{Porodično stablo |||||| | | | |BR| |JA| |SE| | | BR=brat|JA=ja|SE=sestra}} {{Porodično stablo/kraj}} == Grafike == {|style="float:left;margin-left:1em" |+ '''Solid lines:''' |- | <big><code>,</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|,}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>v</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|v}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>.</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|.}}{{Porodično stablo/kraj}} |- | <big><code>)</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|)}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>+</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|+}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>(</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|(}}{{Porodično stablo/kraj}} |- | <big><code>`</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|`}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>^</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|^}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>'</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|'}}{{Porodično stablo/kraj}} |- | <big><code>-</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|-}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>!</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|!}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code> </code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo| }}{{Porodično stablo/kraj}} |} {| style="float:left;margin-left:1em" |+ '''Isprekidane linije:''' |- | <big><code>F</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|F}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>V</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|V}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>7</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|7}}{{Porodično stablo/kraj}} |- | <big><code>D</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|D}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>%</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|%}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>C</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|C}}{{Porodično stablo/kraj}} |- | <big><code>L</code></big> ||style="border: 1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|L}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>A</code></big> ||style="border: 1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|A}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>J</code></big> ||style="border: 1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|J}}{{Porodično stablo/kraj}} |- | <big><code>~</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|~}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>:</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|:}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code> </code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo| }}{{Porodično stablo/kraj}} |} {|style="float:left;margin-left:1em" |+ '''Mixed (1):''' |- | <big><code>r</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|r}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>y</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|y}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>n</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|n}}{{Porodično stablo/kraj}} |- | <big><code>]</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|]}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>#</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|#}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>[</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|[}}{{Porodično stablo/kraj}} |- | <big><code>c</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|c}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>h</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|h}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>j</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|j}}{{Porodično stablo/kraj}} |- | <big><code>~</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|~}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>!</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|!}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code> </code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo| }}{{Porodično stablo/kraj}} |} {|style="float:left;margin-left:1em" |+ '''Mixed (2):''' |- | <big><code>p</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|p}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>u</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|u}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>q</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|q}}{{Porodično stablo/kraj}} |- | <big><code>}</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|}|}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>*</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|*}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>{</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|{|}}{{Porodično stablo/kraj}} |- | <big><code>b</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|b}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>t</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|t|}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>d</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|d}}{{Porodično stablo/kraj}} |- | <big><code>-</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|-}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>:</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|:}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code> </code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo| }}{{Porodično stablo/kraj}} |} {|style="float:left;margin-left:1em" |+ '''Misc.:'''<!-- this subset is an insufficient set or questionable: --> |- | || | <big><code>T</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|T}}{{Porodično stablo/kraj}} |- | <big><code>G</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|G}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>X</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|X}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>K</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|K}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>k</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|k}}{{Porodično stablo/kraj}} |- | || | <big><code>U</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|U}}{{Porodično stablo/kraj}} |} <br clear="left" /> == Druge boje (nije potrebno) == {{Porodično stablo/start |}} {{Porodično stablo|border=3|stil_kutije=background:#D8BFD8;| | FOO |y| BAR | |FOO=Box 1|BAR=Box 2}} {{Porodično stablo|border=0|stil_kutije=background:#dfd;| | |,|-|^|-|.| | }} {{Porodično stablo|border=0|stil_kutije=background:#dfd;| | FOO | | BAR | |FOO=Box 3|BAR=Box 4}} {{Porodično stablo/kraj}} <pre style="overflow:auto;"> {{Porodično stablo/start |}} {{Porodično stablo|border=3|stil_kutije=background:#D8BFD8;| | FOO |y| BAR | |FOO=Box 1|BAR=Box 2}} {{Porodično stablo|border=0|stil_kutije=background:#dfd;| | |,|-|^|-|.| | }} {{Porodično stablo|border=0|stil_kutije=background:#dfd;| | FOO | | BAR | |FOO=Box 3|BAR=Box 4}} {{Porodično stablo/kraj}} </pre> {{Porodično stablo/start |}} {{Porodično stablo| | | | |BIJELA| | | | |BIJELA=Bijela kutija}} {{Porodično stablo| |,|-|-|'|!|`|-|-|.| }} {{Porodično stablo|CRVENA |~|ZELENA|~|PLAVA |CRVENA=Crvena kutija|ZELENA=Zelena kutija|PLAVA=Plava kutija |stil_kutije_CRVENA = background-color: #faa; |stil_kutije_ZELENA = background-color: #afa; |stil_kutije_PLAVA = background-color: #aaf; }} {{Porodično stablo/kraj}} <pre style="overflow:auto;"> {{Porodično stablo/start |}} {{Porodično stablo| | | | |BIJELA| | | | |BIJELA=Bijela kutija}} {{Porodično stablo| |,|-|-|'|!|`|-|-|.| }} {{Porodično stablo|CRVENA |~|ZELENA|~|PLAVA |CRVENA=Crvena kutija|ZELENA=Zelena kutija|PLAVA=Plava kutija |stil_kutije_CRVENA = background-color: #faa; |stil_kutije_ZELENA = background-color: #afa; |stil_kutije_PLAVA = background-color: #aaf; }} {{Porodično stablo/kraj}} </pre> <includeonly> [[Kategorija:Lua šabloni]] </includeonly> qekcmesxdn9o52bwgj9qw6neq34czf7 3729935 3729934 2025-06-25T19:18:22Z AnToni 2325 /* Korištenje */ 3729935 wikitext text/x-wiki This is a template for rendering simple [[family tree]]s consisting of boxes and connecting lines based on an [[ASCII art]]-like syntax. The trees are displayed as [[HTML]] tables using [[Cascading Style Sheets|CSS]] attributes, and may contain arbitrary [[wiki markup]] within the boxes. == Korištenje == <pre> {{Porodično stablo/start}} {{Porodično stablo ||||||MB|~|y|~|MD| |OB|~|y|~|OD| |MB=baka po majci|MD=djed po majci|OB=baka po ocu|OD=djed po ocu}} {{Porodično stablo | |,|-|-|-|v|-|-|-|(| | | | | | | | | |)|-|-|-|v|-|-|.| |}} {{Porodično stablo|UJ| |TM| |MA|~|~|~|y|~|~|~|OT| |ST| |TO|UJ=ujak|TM=tetka po majci|MA=majka|OT=otac|ST=stric|TO=tetka po ocu}} {{Porodično stablo | | | | || | | | | |,|-|-|-|+|-|-|-|.| | | }} {{Porodično stablo | | | | | | | | | |BR| |JA| |SE| | | BR=brat|JA=ja|SE=sestra}} {{Porodično stablo/kraj}} </pre> {{Porodično stablo/start}} {{Porodično stablo ||||||MB|~|y|~|MD| |OB|~|y|~|OD| |MB=baka po majci|MD=djed po majci|OB=baka po ocu|OD=djed po ocu}} {{Porodično stablo ||,|-|-|-|v|-|-|-|(| | | | | | | | | |)|-|-|-|v|-|-|.||}} {{Porodično stablo|UJ| |TM| |MA|~|~|~|y|~|~|~|OT| |ST| |TO|UJ=ujak|TM=tetka po majci|MA=majka|OT=otac|ST=stric|TO=tetka po ocu}} {{Porodično stablo | | |||||| | | |,|-|-|-|+|-|-|-|.| | | }} {{Porodično stablo |||||| | | | |BR| |JA| |SE| | | BR=brat|JA=ja|SE=sestra}} {{Porodično stablo/kraj}} == Grafike == {|style="float:left;margin-left:1em" |+ '''Solid lines:''' |- | <big><code>,</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|,}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>v</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|v}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>.</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|.}}{{Porodično stablo/kraj}} |- | <big><code>)</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|)}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>+</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|+}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>(</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|(}}{{Porodično stablo/kraj}} |- | <big><code>`</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|`}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>^</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|^}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>'</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|'}}{{Porodično stablo/kraj}} |- | <big><code>-</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|-}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>!</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|!}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code> </code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo| }}{{Porodično stablo/kraj}} |} {| style="float:left;margin-left:1em" |+ '''Isprekidane linije:''' |- | <big><code>F</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|F}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>V</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|V}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>7</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|7}}{{Porodično stablo/kraj}} |- | <big><code>D</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|D}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>%</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|%}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>C</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|C}}{{Porodično stablo/kraj}} |- | <big><code>L</code></big> ||style="border: 1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|L}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>A</code></big> ||style="border: 1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|A}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>J</code></big> ||style="border: 1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|J}}{{Porodično stablo/kraj}} |- | <big><code>~</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|~}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>:</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|:}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code> </code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo| }}{{Porodično stablo/kraj}} |} {|style="float:left;margin-left:1em" |+ '''Mixed (1):''' |- | <big><code>r</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|r}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>y</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|y}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>n</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|n}}{{Porodično stablo/kraj}} |- | <big><code>]</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|]}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>#</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|#}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>[</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|[}}{{Porodično stablo/kraj}} |- | <big><code>c</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|c}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>h</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|h}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>j</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|j}}{{Porodično stablo/kraj}} |- | <big><code>~</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|~}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>!</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|!}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code> </code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo| }}{{Porodično stablo/kraj}} |} {|style="float:left;margin-left:1em" |+ '''Mixed (2):''' |- | <big><code>p</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|p}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>u</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|u}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>q</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|q}}{{Porodično stablo/kraj}} |- | <big><code>}</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|}|}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>*</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|*}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>{</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|{|}}{{Porodično stablo/kraj}} |- | <big><code>b</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|b}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>t</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|t|}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>d</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|d}}{{Porodično stablo/kraj}} |- | <big><code>-</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|-}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>:</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|:}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code> </code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo| }}{{Porodično stablo/kraj}} |} {|style="float:left;margin-left:1em" |+ '''Misc.:'''<!-- this subset is an insufficient set or questionable: --> |- | || | <big><code>T</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|T}}{{Porodično stablo/kraj}} |- | <big><code>G</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|G}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>X</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|X}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>K</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|K}}{{Porodično stablo/kraj}} | <big><code>k</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|k}}{{Porodično stablo/kraj}} |- | || | <big><code>U</code></big> ||style="border:1px solid gray"| {{Porodično stablo/start}}{{Porodično stablo|U}}{{Porodično stablo/kraj}} |} <br clear="left" /> == Druge boje (nije potrebno) == {{Porodično stablo/start |}} {{Porodično stablo|border=3|stil_kutije=background:#D8BFD8;| | FOO |y| BAR | |FOO=Box 1|BAR=Box 2}} {{Porodično stablo|border=0|stil_kutije=background:#dfd;| | |,|-|^|-|.| | }} {{Porodično stablo|border=0|stil_kutije=background:#dfd;| | FOO | | BAR | |FOO=Box 3|BAR=Box 4}} {{Porodično stablo/kraj}} <pre style="overflow:auto;"> {{Porodično stablo/start |}} {{Porodično stablo|border=3|stil_kutije=background:#D8BFD8;| | FOO |y| BAR | |FOO=Box 1|BAR=Box 2}} {{Porodično stablo|border=0|stil_kutije=background:#dfd;| | |,|-|^|-|.| | }} {{Porodično stablo|border=0|stil_kutije=background:#dfd;| | FOO | | BAR | |FOO=Box 3|BAR=Box 4}} {{Porodično stablo/kraj}} </pre> {{Porodično stablo/start |}} {{Porodično stablo| | | | |BIJELA| | | | |BIJELA=Bijela kutija}} {{Porodično stablo| |,|-|-|'|!|`|-|-|.| }} {{Porodično stablo|CRVENA |~|ZELENA|~|PLAVA |CRVENA=Crvena kutija|ZELENA=Zelena kutija|PLAVA=Plava kutija |stil_kutije_CRVENA = background-color: #faa; |stil_kutije_ZELENA = background-color: #afa; |stil_kutije_PLAVA = background-color: #aaf; }} {{Porodično stablo/kraj}} <pre style="overflow:auto;"> {{Porodično stablo/start |}} {{Porodično stablo| | | | |BIJELA| | | | |BIJELA=Bijela kutija}} {{Porodično stablo| |,|-|-|'|!|`|-|-|.| }} {{Porodično stablo|CRVENA |~|ZELENA|~|PLAVA |CRVENA=Crvena kutija|ZELENA=Zelena kutija|PLAVA=Plava kutija |stil_kutije_CRVENA = background-color: #faa; |stil_kutije_ZELENA = background-color: #afa; |stil_kutije_PLAVA = background-color: #aaf; }} {{Porodično stablo/kraj}} </pre> <includeonly> [[Kategorija:Lua šabloni]] </includeonly> aqx02hqgzapalwwfw6mm37a69oghmtr Atik Behram-begova (Šarena) džamija 0 139735 3729859 3729752 2025-06-25T13:04:31Z Emin Tarahija 159760 3729859 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vjerski objekt | ime = Šarena (Behram Begova) džamija | slika = Behram-begova džamija u Tuzli.jpg | veličina_slike = 250px | alt_slike = | opis_slike = Vanjski izgled Behram-begove džamije | geografska_dužina = 18.673307 | geografska_širina = 44.539997 | vrsta_karte = Bosna i Hercegovina | veličina_karte = 250px | opis_karte = Položaj Behram-begove (Šarene) džamije u Bosni i Hercegovini | reljef_karte = da | lokacija = [[Tuzla]] - Stari grad | religijska_pripadnost = [[Islam]] | općina = [[Tuzla]] | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | država = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | oznaka_baštine = | vodstvo = | arhitekt = | arhitektonski_tip = | arhitektonski_stil = osmanski stil | osnivač = Behram-beg | glavni_ugovarač = | smjer_fasade = | kamen_temeljac = | godina_dovršetka = | troškovi_gradnje = | kapacitet = 150 | dužina = 10,0 m | širina = 10,0 m | visina_maks = | broj_kupola = | broj_munara = 1 | visina_munare = | materijali = }} '''Atik''' ili '''Behram-begova (Šarena) džamija''' je najstarija [[džamija]] u [[Tuzla|Tuzli]], izgrađena prije 1548<ref>{{Cite web|url=https://medzlistuzla.ba/sarena-atik-behram-begova-dzamija/|title=Šarena (Atik, Behram-begova) džamija|last=adminmedzlis|date=2013-07-26|website=Medžlis Islamske zajednice Tuzla|language=bs-BA|access-date=2024-10-06}}</ref>, a 2025. godine nakon temeljite rekonstrukcije i restauracije svečano otvorena.<ref>{{Cite web|url=https://medzlistuzla.ba/svecano-otvorenje-behram-begove-dzamije/|title=Svečano otvorenje Behram-begove džamije|last=Administrator|date=2025-04-22|website=Medžlis Islamske zajednice Tuzla|language=bs-BA|access-date=2025-06-25}}</ref> ==Ime== Ime '''Atik''' ova džamija je dobila zbog toga što je ona, vjerovatno, najstarija [[tuzla|tuzlanska]] džamija, a ime '''Behram-begova''' dobila je po tome što je preko puta nje bila smještena [[Behram-begova medresa]], i što je vjerovatno sam ovaj [[Vakuf|vakif]] dao da se ona obnovi i održava. Također je zbog svoje ukrašene unutrašnjosti nazivaju i Šarena džamija.<ref>{{Cite web|url=https://preporod.info/bs/article/22038/behram-begova-dzamija-najstarija-tuzlanska-dzamija|title=Behram-begova džamija, najstarija tuzlanska džamija {{!}} Preporod.info|website=preporod.info|language=bs|access-date=2024-10-06}}</ref> ==Arhitektura== [[Datoteka:Behram-begova džamija - harem.jpg|lijevo|mini|220x220piksel|Harem i ulaz u džamiju]] Džamija je sagrađena na jednom manjem brežuljku, veličine je 10x10 m i dominira okolinom. Prije požara 1871. bila je zidana od [[Ćerpić|ćerpića]], s drvenom [[kupola|kupolom]]. Imala je nakon ponovne izgradnje 1888. i kupolu od čvrstog materijala, ali je ona brzo zamijenjena krovom od crijepa. U prizemlju ima deset prozora pravljenih od željeza sa ukrštenim rešetkama. Unutrašnjost džamije je ukrašena raznim mustrama. [[Minber]] je izrađen u arapskom stilu. [[Munara]] se sastoji iz više djelova, pa je tako od podnožja do vrha zida džamije četvrtasta sa uskim krovom sa tri strane. Džamija kao i sami [[harem]] je osiguran potpornim zidom od kamena sa betonskom pločom.<ref>{{Cite web|url=https://radiokameleon.ba/atik-behram-begova-sarena-dzamija-tuzla/|title=ATIK BEHRAM BEGOVA (ŠARENA) DŽAMIJA TUZLA - Kameleon M&M|date=2023-02-24|language=bs-BA|access-date=2024-10-06}}</ref> == Galerija == <gallery> Datoteka:Behram-begova džamija - harem 2.jpg|[[Harem]] džamije Datoteka:Tuzla - Atik Behram Bey-Šarena Mosque 5 (2019).jpg|Nekadašnji ulaz za [[Behram-begova medresa|medresu Behram-bega]], u neposrednoj blizini džamije Datoteka:Atik džamija Tuzla, rekonstrukcija 2024.jpg|Rekonstrukcija džamije, 2024. Datoteka:Unutrašnjost Behram-begove džamije 2.jpg|Unutrašnjost džamije ([[mihrab]]) Datoteka:Unutrašnjost Behram-begove džamije.jpg|Unutrašnjost ([[mahfil]]) </gallery> == Reference == [[Kategorija:Džamije u Tuzli]] [[Kategorija:Nacionalni spomenici u Tuzli]] <references />{{Džamije u Bosni i Hercegovini}} s8qgyz9nx6zctldfrw4c0wil789tifi 3729860 3729859 2025-06-25T13:05:43Z Emin Tarahija 159760 3729860 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vjerski objekt | ime = Behram-begova (Šarena) džamija | slika = Behram-begova džamija u Tuzli.jpg | veličina_slike = 250px | alt_slike = | opis_slike = Vanjski izgled Behram-begove džamije | geografska_dužina = 18.673307 | geografska_širina = 44.539997 | vrsta_karte = Bosna i Hercegovina | veličina_karte = 250px | opis_karte = Položaj Behram-begove (Šarene) džamije u Bosni i Hercegovini | reljef_karte = da | lokacija = [[Tuzla]] - Stari grad | religijska_pripadnost = [[Islam]] | općina = [[Tuzla]] | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | država = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | oznaka_baštine = | vodstvo = | arhitekt = | arhitektonski_tip = | arhitektonski_stil = osmanski stil | osnivač = Behram-beg | glavni_ugovarač = | smjer_fasade = | kamen_temeljac = | godina_dovršetka = | troškovi_gradnje = | kapacitet = 150 | dužina = 10,0 m | širina = 10,0 m | visina_maks = | broj_kupola = | broj_munara = 1 | visina_munare = | materijali = }} '''Behram-begova (Šarena ili Atik) džamija''' je najstarija [[džamija]] u [[Tuzla|Tuzli]], izgrađena prije 1548<ref>{{Cite web|url=https://medzlistuzla.ba/sarena-atik-behram-begova-dzamija/|title=Šarena (Atik, Behram-begova) džamija|last=adminmedzlis|date=2013-07-26|website=Medžlis Islamske zajednice Tuzla|language=bs-BA|access-date=2024-10-06}}</ref>, a 2025. godine nakon temeljite rekonstrukcije i restauracije svečano otvorena.<ref>{{Cite web|url=https://medzlistuzla.ba/svecano-otvorenje-behram-begove-dzamije/|title=Svečano otvorenje Behram-begove džamije|last=Administrator|date=2025-04-22|website=Medžlis Islamske zajednice Tuzla|language=bs-BA|access-date=2025-06-25}}</ref> ==Ime== Ime '''Atik''' ova džamija je dobila zbog toga što je ona, vjerovatno, najstarija [[tuzla|tuzlanska]] džamija, a ime '''Behram-begova''' dobila je po tome što je preko puta nje bila smještena [[Behram-begova medresa]], i što je vjerovatno sam ovaj [[Vakuf|vakif]] dao da se ona obnovi i održava. Također je zbog svoje ukrašene unutrašnjosti nazivaju i Šarena džamija.<ref>{{Cite web|url=https://preporod.info/bs/article/22038/behram-begova-dzamija-najstarija-tuzlanska-dzamija|title=Behram-begova džamija, najstarija tuzlanska džamija {{!}} Preporod.info|website=preporod.info|language=bs|access-date=2024-10-06}}</ref> ==Arhitektura== [[Datoteka:Behram-begova džamija - harem.jpg|lijevo|mini|220x220piksel|Harem i ulaz u džamiju]] Džamija je sagrađena na jednom manjem brežuljku, veličine je 10x10 m i dominira okolinom. Prije požara 1871. bila je zidana od [[Ćerpić|ćerpića]], s drvenom [[kupola|kupolom]]. Imala je nakon ponovne izgradnje 1888. i kupolu od čvrstog materijala, ali je ona brzo zamijenjena krovom od crijepa. U prizemlju ima deset prozora pravljenih od željeza sa ukrštenim rešetkama. Unutrašnjost džamije je ukrašena raznim mustrama. [[Minber]] je izrađen u arapskom stilu. [[Munara]] se sastoji iz više djelova, pa je tako od podnožja do vrha zida džamije četvrtasta sa uskim krovom sa tri strane. Džamija kao i sami [[harem]] je osiguran potpornim zidom od kamena sa betonskom pločom.<ref>{{Cite web|url=https://radiokameleon.ba/atik-behram-begova-sarena-dzamija-tuzla/|title=ATIK BEHRAM BEGOVA (ŠARENA) DŽAMIJA TUZLA - Kameleon M&M|date=2023-02-24|language=bs-BA|access-date=2024-10-06}}</ref> == Galerija == <gallery> Datoteka:Behram-begova džamija - harem 2.jpg|[[Harem]] džamije Datoteka:Tuzla - Atik Behram Bey-Šarena Mosque 5 (2019).jpg|Nekadašnji ulaz za [[Behram-begova medresa|medresu Behram-bega]], u neposrednoj blizini džamije Datoteka:Atik džamija Tuzla, rekonstrukcija 2024.jpg|Rekonstrukcija džamije, 2024. Datoteka:Unutrašnjost Behram-begove džamije 2.jpg|Unutrašnjost džamije ([[mihrab]]) Datoteka:Unutrašnjost Behram-begove džamije.jpg|Unutrašnjost ([[mahfil]]) </gallery> == Reference == [[Kategorija:Džamije u Tuzli]] [[Kategorija:Nacionalni spomenici u Tuzli]] <references />{{Džamije u Bosni i Hercegovini}} gbb44lh4d5d0p67qtaoxt0iyudlfzar Kategorija:Kultura Albanije 14 149724 3730022 3605443 2025-06-26T09:35:38Z Panasko 146730 Zamijenjen sadržaj stranice sa "{{Dvojnik|Kategorija:Albanska kultura}} {{Kultura po državama|Albanija}} {{Commonscat|Culture of Albania}}" 3730022 wikitext text/x-wiki {{Dvojnik|Kategorija:Albanska kultura}} {{Kultura po državama|Albanija}} {{Commonscat|Culture of Albania}} kth79vctzd3zv06256qwj2i7v944qnx 3730048 3730022 2025-06-26T10:59:47Z KWiki 9400 3730048 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|Culture of Albania}} {{Kultura po državama|Albanija}} mob2ws1my79qe0qycow60e7xgt76rj1 Nabucco 0 152108 3729962 3374354 2025-06-25T21:54:53Z Astrameri 151645 novi linkovi i sitne korekcije 3729962 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} [[Datoteka:Nabucco.jpg|mini|desno|Prizor iz opere ''Nabucco'']] '''''Nabucco''''' (skraćenica od '''Nabukodonosor''') jest [[opera]] iz četiri čina, djelo [[Italija|italijanskog]] [[Kompozitor|kompozitora]] [[Giuseppe Verdi|Giuseppea Verdija]]. [[Libreto]] za ovu operu je napisao italijanski kompozitor i libretista Temistocle Solera, baziranu na [[Biblija|biblijskoj]] priči i [[Pozorište|pozorišnoj]] igri iz 1836. godine Anicet-Bourgeoisa i Francis Cornua. Prvo izvođenje opere održano je 9. marta 1842. u [[Milano|milanskoj]] ''Scali'' pod orginalnim nazivom ''Nabucodonosor''. Uspjeh ove opere cementirao je dugorični muzički uspjeh [[Giuseppe Verdi|Giuseppea Verdija]] i nagovijestio svijetlu muzičku budućnost. Fabula slijedi sudbinu odlaska Jevreja iz [[Babilon|Babilona]], kojim je vladao kralj Nabukodonosor. Posebno upečatljiv trag iz ove opere dao je melidiozan [[hor]] porobljenog naroda (Hor Jevreja iz opere Nabucco), koji je postao pjesmom italijanskih revolucionara tokom Risorgimenta. == Uloge == {| class="wikitable" |- ! style="background-color: #BCBCBC"| Uloga ! style="background-color: #BCBCBC"| ! style="background-color: #BCBCBC"| Glas |- |Nabucco ||''babilonski kralj'' ||bariton |- |Abigaille|| ''kćer Nabucca i robinje'' || [[sopran]] |- |Fenena|| ''kći'' || [[mezzosopran]] |- |Ismaele|| ''rođak jeruzalemskog kralja Sedekije'' || [[tenor]] |- |Zaccaria|| ''židovski visoki svećenik'' || [[Bas (glas)|bass]] |- |Anna|| ''Zaccarieva sestra'' || sopran |- |Abdallo|| ''vojskovođa'' || tenor |- |Vrhovni svećenik boga Baala|| || bass |- |narod, svećenici, vojska|| |} == Sadržaj == :Vrijeme: 587. p. n. e. :Mjesto: [[Jerusalem]] i [[Babilon]] === 1. Čin - Jerusalem === U Jeruzalemu se jevrejski narod boji rata s Babilonom. Knez Zaharias nastoji smanjiti tenzije tako što smiruje narod činjenicom kako je kćerka babilonskog kralja Nabukodonosora Fenena u njihovim rukama. I pored ovog, balilonska vojska napada Jeruzalem i Fenena biva oslobođena izraelskim vojskovođom Ismaelem, koji je od naroda označen kao izdajica. Babilonska vojska uništava Solomonov hram i odvlači izraelski narod do Babilona. === 2. Čin - Nevjernik === Abigal nastoji ubijediti oca da joj povjeri nasljedvtvo nad babilonskim tronom. Na kraju se ispostavlja da ona nije Nabukodnosorova kćerka već robinja. Kralj za svoju nasljednicu određuje oslobođenu kćerku Fenenu, što izaziva revolt u Abigail koja iz osvete obznanjuje kako Fenena potajno poštuje jevrejsku religiju. Kralj koji se trudi ubijediti jevrejski narod da napusti svoje bogove i počne poštovati njega kao vlast, biva pogođen gromom i poludi. === 3. Čin - Proročanstvo === Abigali postaje jača, domogne se krune te prisili kralja da prosudi smrt za sve Jevreje (uključujući i Fenenu) Zaharaia, prethodno izdajica, među porobljeim i umirućim Jevrejima odlučuje se na oslobođenje Jevreja iz Babilonske vlasti. === 4. Čin - Svrgnuti idol === Nabukodonosr, kojeg u međuvremenu Abigail strpala u tamnicu, moli za pomoć jevrejskog boga Jehovu, u trenutku kad Fenenu vode na pogubljenje. Čudom biva oslobođen i pogubljenje prekine. U završnoj sceni kralj naređuje rušenje Baalovih statua, prelazi na jevrejsku vjeru te oslobađa Jevreje iz ropstva. == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Nabucco (opera)}} * [http://imslp.org/wiki/Nabucco_(Verdi,_Giuseppe) Nabucco (Verdi, Giuseppe)] {{Simboli jezika|en|engleski}} * [https://web.archive.org/web/20070927200358/http://www.opera-guide.ch/opern_komponisten.php?uilang=en&first-letter=V Opera-guide] {{Simboli jezika|en|engleski}} * [http://opera.stanford.edu/Verdi/Nabucco/libretto.html Nabucodonosor] {{Simboli jezika|en|engleski}} {{Kurzivan naslov}} [[Kategorija:Opere]] s70yx5qzu0bw7nr9r4rw8ius1r2t0xm Kategorija:1787. u slikarstvu 14 152402 3730015 3649674 2025-06-26T08:31:30Z Panasko 146730 Panasko premjestio je stranicu [[Kategorija:1787 u slikarstvu]] na [[Kategorija:1787. u slikarstvu]]: Standardizacija 3649674 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Slikarstvo po godinama]] [[Kategorija:1780-e u slikarstvu]] [[Kategorija:18. vijek u slikarstvu]] [[Kategorija:1787.]] 00ob16q4p1bpf8vi4heckkqkn72e9aq Ustaška vojnica 0 152783 3729870 3729789 2025-06-25T15:14:38Z AnToni 2325 /* 1943 */ 3729870 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vojna jedinica | ime = Ustaška vojnica | slika = Emblem of the Ustaše.svg | veličina_slike = 87px | opis_slike = | aktivan = 11. april 1941. – januar 1945. | osnovana = | ukinuta = | država = [[Nezavisna Država Hrvatska]] | grana = [[Kopnena vojska]] | vrsta = Dobrovoljačka milicija | dio = [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] | glavno_sjedište = | nadimak = | moto = | boje = | oprema = | bitke = [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije]]<br/>[[Operacija "Trio"]] | veb-sajt = | komandir1_oznaka = | komandir1 = [[Jure Francetić]] | komandir2_oznaka = | komandir2 = [[Rafael Boban]] | komandir3_oznaka = | komandir3 = [[Vjekoslav Luburić]] | komandir4_oznaka = | komandir4 = }} '''Ustaška vojnica''' '''(Ustaška milicija)''' je bila vojna grana [[Ustaše|Ustaškog pokreta]], koju je osnovao fašistički i genocidni režim [[Ante Pavelić|Ante Pavelića]] aktivna na prostoru [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne države Hrvatske]] (danas [[Hrvatska]] i [[Bosna i Hercegovina|BiH]]) marionetskoj državi [[Sile Osovine|Osovine]] uspostavljenoj od velikog dijela [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|okupirane Jugoslavije]] tokom tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Iako je nastala kao ustaška stranačka vojska, Ustaška vojnica kasnije je postala regularni dio oružanih snaga NDH. Vojnica je tokom svog postojanja prošla kroz niz reorganizacija, proširujući se na sve oružane elemente vlade NDH izvan [[Hrvatsko domobranstvo|Hrvatskog domobranstva]], [[Mornarica Nezavisne Države Hrvatske|Mornarice]] i [[Zrakoplovstvo Nezavisne Države Hrvatske|Zračnih snaga]]. Spojila se s Domobranstvom u decembru 1944. i januaru 1945. kako bi formirala [[Hrvatske oružane snage]], iako spajanje nije rezultiralo homogenom organizacijom; bivši oficiri ustaške milicije dominirali su operacijama HOS-a i držali većinu komandnih položaja. Ustaška milicija bila je odgovorna za neke od najgorih zločina koje je počinio ustaški režim tokom Drugog svjetskog rata, uključujući ključnu ulogu u osnivanju i radu oko 20 koncentracionih logora u NDH. Njene jedinice uključivale su [[Crna legija|Crnu legiju]], kojom su komandovali [[Jure Francetić]] i [[Rafael Boban]], i Ustaške obrambene brigade, kojima je komandovao [[Vjekoslav Luburić]]. == Formiranje i organizacijske promjene == Ustaška milicija je osnovana 11. aprila 1941. kada je maršal [[Slavko Kvaternik]] imenovao poseban štab za kontrolu raznih dobrovoljačkih oružanih grupa koje su spontano nastale širom NDH dok se vojska Kraljevine Jugoslavije slomila pred invazijom [[Sile Osovine|Osovine]]. Dana 10. maja 1941, [[Ante Pavelić]] je izdao posebnu naredbu kojom je detaljno opisana njena formalna organizacija.{{sfn|Tomasevich|2001|pp=340, 421}} Međutim, neke od grupa koje su rano formirane bile su neregularne ili "divlje" ustaške jedinice koje nisu bile uključene u formalnu organizaciju, koja je u početku brojala 4.500. Broj neregularnih ustaša širom NDH navodno je iznosio čak 25.000-30.000.<ref>[[#Pavlowitch 2008|Pavlowitch (2008)]], p. 29</ref> I formalne i neregularne jedinice ubrzo su bile uključene u zločine nad [[Srbi|Srbima]], [[Jevreji|Jevrejima]], [[Romi|Romima]] i svim navodnim i stvarnim protivnicima ustaškog režima.{{sfn|Tomasevich|2001|p=341}} Milicija se sastojala uglavnom od dobrovoljaca, a samo 25% oficirskog kora bilo je profesionalno obučeno. Članovi su bili indoktrinirani ustaškom ideologijom i posvećeni odbrani Pavelića i ustaškog režima. Iako je Pavelić bio njen titularni vrhovni komandant, nije vršio praktičnu kontrolu nad njenim vojnim operacijama, jer su ustaške formacije i jedinice na terenu bile stavljene pod komandu [[Hrvatsko domobranstvo|Hrvatskog domobranstva]] ili snaga Osovinskih snaga.{{sfn|Tomasevich|2001|p=421}} Milicija je imala značajan broj [[Bošnjaci|Bošnjaka]], iako je njihov broj opao nakon sredine 1943, a nije bilo muslimanskih vođa milicije i malo ih je unapređeno u više činove.{{sfn|Tomasevich|2001|p=490}} Uključivala je i malu [[Nijemci u Jugoslaviji|Volksdeutsche miliciju]] (njemački: Einsatzstaffel der Deutschen Mannschaft, EDM), koja je stvorena u julu 1941. i narasla na 1.500 redovnih i 1.200 rezervnih vojnika do juna 1942. Glavni zadatak EDM-a bio je zaštita njemačkih zajednica u Jugoslaviji, uglavnom u [[Slavonija|Slavoniji]] i [[Srem|Sremu]].{{sfn|Tomasevich|2001|pp=283-284}} U augustu 1941, stvorena je [[Ustaška nadzorna služba]] za borbu protiv antiustaških aktivnosti širom NDH. Nadzorna služba sastojala se od četiri elementa: [[Ustaška policija|ustaške policije]], [[Ustaška obavještajna služba|ustaške obavještajne službe]], [[Ustaške obrambene brigade|ustaških obrambenih brigada]] i osoblja. Šefa Nadzorne službe imenovao je Pavelić i bio mu je direktno odgovoran.{{sfn|Tomasevich|2001|p=341}} === Divlje ustaše === U prvim mjesecima nakon osnivanja Nezavisne Države Hrvatske, većina ustaških grupa nije bila pod centraliziranom kontrolom: osim 4.500 redovnih vojnika Ustaškog korpusa, bilo je oko 25.000-30.000 "[[Paravojne ustaške postrojbe|Divljih ustaša]]" . Vladina štampa i državni zvaničnici ohrabrivali su ove slabo organizirane i vrlo agresivne grupe da se bore protiv neprijatelja režima. Nakon masovnih zločina nad srpskim stanovništvom koje su ustaše počinile tokom ljetnih mjeseci 1941, režim je odlučio da za sve zločine okrivi neregularne ustaše - nedisciplinirane, nekontrolisane i plaćene za svoju službu samo plijenom; vlasti su čak mnoge od njih osudile na smrt i javno pogubile u augustu i septembru 1941. zbog neovlaštenog ubijanja i pljačke Srba i Roma. Da bi se zaustavile nekontrolisane aktivnosti Divljih ustaša, centralna vlada je koristila oko 6.000 žandara i oko 45.000 novoregrutiranih pripadnika snaga "domobranstva". U ostatku rata, ostale su neke "seoske milicije" (hrv. "seoske straže") sastavljene od Divljih ustaša.<ref>{{cite book |last1=Alonso |first1=Miguel |last2=Kramer |first2=Alan |last3=Rodrigo |first3=Javier |title=Fascist Warfare, 1922–1945: Aggression, Occupation, Annihilation |date=2019 |publisher=Springer Nature |isbn=978-3-03027-648-5 |pages=242-244, 253, 257-261 |url=https://books.google.com/books?id=XXfADwAAQBAJ}}</ref> Grupe Divljih ustaša privlačile su kriminalne elemente. To je prepoznao i sam Pavelić - koji je zapravo koristio ove elemente kao pogodno žrtveno jarce za akcije koje je naredila jezgra ustaškog pokreta.{{sfn|Tomasevich|2001|pp=341-343, 401-402}} === Formiranje specijalnih jedinica === Krajem 1941, ustaška [[Crna legija]] formirana je uglavnom od bošnjačkih i hrvatskih izbjeglica iz sela u [[Podrinje|istočnoj Bosni]], gdje su [[četnici]] i [[partizani]] već počinili masakre velikih razmjera. Legija, koja je imala između 1.000 i 1.500 ljudi, stekla je žestoku reputaciju u borbi protiv četnika i partizana, a bila je odgovorna i za masakre velikih razmjera nad srpskim civilima. U početku je njome komandovao potpukovnik [[Jure Francetić]], a kasnije, nakon što su Francetića ubili partizani u decembru 1942, komandovao je major [[Rafael Boban]]. Postala je dio 5. divizije HOS-a u decembru 1944, a Boban je unaprijeđen u [[General|generala]] da komanduje divizijom.{{sfn|Tomasevich|2001|p=422}} Druga specijalna snaga bile su Ustaške obrambene brigade, kojima je komandovao [[Vjekoslav Luburić]], koji je brzo stekao reputaciju ekstremne brutalnosti. Brigade su upravljale nizom koncentracionih logora koje je osnovao ustaški režim. Poput Legije, i oni su se borili protiv četnika i partizana i bili su odgovorni za velike zločine nad srpskim stanovništvom.{{sfn|Tomasevich|2001|p=422}} === Reorganizacija 1942. === [[File:Ustaski borci.jpg|240px|thumbnail|Vojnici ustaške milicije iz [[Tomislavgrad]]a.]] Dana 18. marta 1942, zakonskim dekretom oružane snage su organizovane u Domobranstvo, Mornaricu i Zračne snage; Žandarmeriju; i Ustašku miliciju.{{sfn|Tomasevich|2001|p=420}} Posebnom uredbom od 26. juna 1942, žandarmerija, koja je prethodno bila dio Domobranstva, postala je dio Ustaške milicije i stavljena je pod komandu mladog ustaškog pukovnika [[Vilko Pečnikar|Vilka Pečnikara]].{{sfn|Tomasevich|2001|p=420}} U julu i augustu 1942, milicija je preuzela kontrolu nad svim oružanim snagama NDH osim Domobranstva, Mornarice i Zračnih snaga. Tada se sastojala od redovne milicije, Pavelićeve lične garde, željezničkih sigurnosnih trupa, žandarmerije, redovne policije, Ustaške nadzorne službe, Ustaške obrazovne ustanove, Ustaške pripremne službe i disciplinskog suda.{{sfn|Tomasevich|2001|p=421}} Ustaška nadzorna služba uključivala je Ustaške obrambene brigade, koje su osnovane krajem 1941. Nakon smjene maršala Kvaternika s dužnosti ministra vojske i vrhovnog zapovjednika u oktobru 1942, odnosi između Ustaške milicije i Hrvatskog domobranstva dodatno su se pogoršali, na štetu Domobranstva.{{sfn|Tomasevich|2001|p=442}} === 1943 === U maju 1943, milicija je uključivala oko 30 redovnih bataljona različite jačine. Dvanaest je raspoređeno u italijanskim okupacijskim zonama, prvenstveno u Zoni III, dok je ostatak radio s lakom pješadijom i brdskim brigadama Domobranstva i njemačko-hrvatskom SS policijom.{{sfn|Tomasevich|2001|p=421}} Ovaj obrazac raspoređivanja primjenjivao se do spajanja Domobranstva i milicije u decembru 1944. U junu 1943, Ustaška nadzorna služba je ukinuta, a njene funkcije su prenesene na Ministarstvo unutrašnjih poslova. Međutim, Ustaške obrambene brigade pod Luburićem nastavile su djelovati samostalno.{{sfn|Tomasevich|2001|p=422}} Do septembra 1943, ubrzo nakon italijanske predaje, ustaška milicija je obuhvatala 25 bataljona (22.500 ljudi), plus Pavelićevu ličnu gardu od oko 6.000 ljudi, žandarmeriju od oko 18.000 ljudi i mnoge manje naoružane grupe.{{sfn|Tomasevich|2001|p=423}} U oktobru 1943, njemački vrhovni komandant u jugoistočnoj Evropi, [[generalfeldmaršal]] [[Maksimilijan von Weichs]], podnio je prijedlog operativnom štabu [[Wehrmacht|Wehrmachta]] koji je uključivao spajanje ustaške milicije s Hrvatskim domobranstvom. Prijedlog je efektivno preporučivao uklanjanje ustaša s vlasti kao dio sveobuhvatnih promjena u upravljanju NDH. Iako je [[Adolf Hitler|Hitler]] razmotrio prijedlog, odlučio je da ga ne nastavi uglavnom zbog dodatnih njemačkih trupa koje bi bile potrebne za njegovu provedbu.{{sfn|Tomasevich|2001|pp=315-317}} === Spajanje s Hrvatskom domobranom === Dana 1. decembra 1944, ustaška milicija i Hrvatsko domobranstvo su spojene i organizirane u 16 divizija u tri korpusa. U to vrijeme, milicija se sastojala od oko 76.000 oficira i vojnika. Ova brojka nije uključivala Ustaške obrambene brigade, kojih je bilo oko 10.000, a koje su ostale izvan oružanih snaga.{{sfn|Tomasevich|2001|pp=459-460}} Ustaše s odgovarajućim iskustvom, zajedno s nekim profesionalnim vojnim oficirima s jakom lojalnošću Paveliću, postavljene su na sve ključne pozicije.{{sfn|Tomasevich|2001|p=330}} Nove snage nazvane su Hrvatske oružane snage (HOS), ali spajanje je samo objedinilo postojeće formacije poput ustaških milicijskih brigada i pukova Hrvatske domobrane kao zasebne elemente pod divizijskom komandom. Uniforme, oprema i opskrba izgleda da su ostale kakve su bile prije spajanja. U martu 1945, Ustaške obrambene brigade su uključene u HOS.{{sfn|Tomasevich|2001|p=460}} == Raspoređivanje unutar NDH == Kada su Italijani ponovo okupirali Zonu II i III 1941, preuzeli su kontrolu nad oko jednom trećinom teritorije NDH i naredili svim jedinicama ustaške milicije (koje su optuživali za ekscese protiv srpskog stanovništva NDH) i većini jedinica domobranske garde da se povuku iz tih zona. Vlada NDH je žestoko protestovala, ali Italijani nisu popuštali, već su umjesto toga koristili pomoćne četničke jedinice za održavanje mira u tim zonama. Do septembra 1942, u Zoni II nije bilo više od oko 1.000 pripadnika ustaške milicije, a bili su pod bliskom italijanskom komandom i nadzorom.{{sfn|Tomasevich|2001|pp=253-254}} Sredinom 1942, Nijemci su preuzeli punu komandu nad svim trupama NDH koje su djelovale s njima sjeverno od njemačko-italijanske demarkacijske linije.{{sfn|Tomasevich|2001|pp=274-276}} == Sastav == Sredinom 1941, Ustaška milicija brojala je 5.000 ljudi,{{sfn|Dizdar|1996|p=165}} što se do kraja 1941. povećalo na 16.000 vojnika.{{sfn|Dizdar|1996|p=167}} U drugoj polovini 1942, njene jedinice su brojale 42.000.{{sfn|Dizdar|1996|p=171}} Nakon kapitulacije Italije u septembru 1943, Ustaška milicija je reorganizovana. Do kraja 1943, njena veličina je porasla na oko 55.000 vojnika, organizovanih u devet brigada, tri puka, 48 bataljona i nekoliko nezavisnih jedinica.{{sfn|Dizdar|1996|p=177}} U prvoj polovini 1944. došlo je do još jedne reorganizacije. Veličina Ustaške milicije povećala se na 76.000 vojnika.{{sfn|Dizdar|1996|p=183}} Ustaška milicija je u svoje redove regrutovala etničke Hrvate, Bošnjake i Nijemce.{{sfn|Obhođaš|Werhas|Dimitrijević|Despot|2013|p=178}} Procjenjuje se da su 30% članova Ustaške milicije činili Bošnjaci.{{sfn|Kisić Kolanović|2001|p=286}} Među jedinicama stacioniranim u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], njihov udio je bio nešto iznad 50%, ali su činili mali dio oficirskog kora.{{sfn|Džaja|2004|p=260}} U julu 1943, ustaški štab izdao je naredbu o popunjavanju redova nove [[13. SS oružana brdska divizija "Handžar" (hrvatska br. 1)|SS Handžar divizije]] bošnjacima koji su služili u njenoj vojsci. Nekoliko elitnih jedinica isključeno je iz naredbe, poput Pavelićeve lične garde.{{sfn|Obhođaš|Werhas|Dimitrijević|Despot|2013|p=190}} Etnički Nijemci unutar ustaške milicije bili su organizirani u "njemačku etničku miliciju" (Vojnica Njemačke narodne skupine ili Einsatzstaffel der Deutschen Mannschaft). Njeni bataljoni i druge jedinice, od kojih je posljednja formirana početkom 1943, brojale su oko 4.700 oficira i vojnika. Njihova reorganizacija započela je u septembru 1942. Do 1. maja 1943, sve te jedinice su uključene u Waffen-SS ili njemačku policiju unutar NDH.{{sfn|Obhođaš|Werhas|Dimitrijević|Despot|2013b|pp=100—103}} Do septembra 1942, ustaška milicija bila je popunjena isključivo dobrovoljcima. Od tada su regruti hrvatskih domobrana dobili mogućnost da obaveznu vojnu službu obavljaju i u jedinicama ustaške milicije.{{sfn|Obhođaš|Werhas|Dimitrijević|Despot|2013|p=295}} Regrutacija maloljetnika u početku nije bila dozvoljena, iako njihovo prisustvo, uglavnom izbjeglica, nije bilo neuobičajeno.{{sfn|Obhođaš|Werhas|Dimitrijević|Despot|2013|p=48}} U decembru 1944, ustaški štab je dozvolio regrutaciju maloljetnih dobrovoljaca od 16 godina.{{sfn|Obhođaš|Werhas|Dimitrijević|Despot|2013b|p=146}} {| class="wikitable" style="text-align:right;" width="500px" ! !Sredina 1941. !Kraj 1941. !Kraj 1942. !Kraj 1943. !Sredina 1944. |- | align="left" |Veličina |5.000{{sfn|Dizdar|1996|p=165}} |16.000{{sfn|Dizdar|1996|p=167}} |42.000{{sfn|Dizdar|1996|p=171}} |55.000{{sfn|Dizdar|1996|p=177}} |76.000{{sfn|Dizdar|1996|p=183}} |} ====Početak 1942.==== {| class="wikitable" cellpadding="3" align="center" !width="40%" |Jedinica !width="25%" |Komanda !width="20%" |Brojno stanje !width="15%" |Reference |- |[[Poglavnikov tjelesni zdrug|Poglavnikova tjelesna bojna]] |[[Zagreb]] |1000 | rowspan="22" |<ref>[[Damir Jug|Jug, Damir]]; Oružane snage NDH, 2004., 214. str.</ref><ref>[[Damir Jug|Jug, Damir]]; Oružane snage NDH, 2004., 215. str.</ref> |- |I. djelatna bojna |[[Sarajevo]] |1100 |- |II. djelatna bojna |[[Sarajevo]] |600 |- |III. djelatna bojna |[[Brčko]] |550 |- |IV. djelatna bojna |[[Jasenovac]]<br>[[Bosanska Gradiška]] |500 |- |V. djelatna bojna |[[Glina (Hrvatska)|Glina]] |600 |- |VI. djelatna bojna |[[Bosanski Novi]] |900 |- |VII. djelatna bojna |[[Dvor na Uni]] |1000 |- |VIII. djelatna bojna |[[Banja Luka]] |700 |- |IX. djelatna bojna |[[Zagreb]] |600 |- |X. djelatna bojna |[[Slunj]] |700 |- |XI. djelatna bojna |[[Vrginmost]] |700 |- |XII. djelatna bojna |[[Kostajnica]] |600 |- |[[Crna legija]] |[[Podrinje|Istočna Bosna]] |1500 |- |Obrambena bojna |[[Jasenovac]] |600 |- |I. željeznička bojna |[[Zagreb]] |600 |- |II. željeznička bojna |[[Sarajevo]] | |- |III. željeznička bojna |[[Osijek]] | |- |Ustaško-domobranska pukovnija "Dr. Ante Pavelić" | |1800 |- |Bojna ustaških domobrana |[[Zagreb]] | |- |Pripremna ustaška bojna |[[Zagreb]] | |- |Bojna Njemačke momčadi | |800 |} ====Sredina 1943.==== {| class="wikitable" cellpadding="3" align="center" !width="35%" |Jedinica !width="10%" |Komandant !width="35%" |Sastav !width="10%" |Komanda !width="10%" |Reference |- |'''[[Crna legija|I. stajaći djelatni sdrug - Sarajevo]]''' |pukovnik [[Ivan Stipković]] |II. ustaška bojna Sarajevo<br>XXII. ustaška bojna Vlasenica<br>XXIV. ustaška bojna Sokolac |[[Sokolac]] | rowspan="14" |<ref>[[Damir Jug|Jug, Damir]]; Oružane snage NDH, 2004., 226. str.</ref> |- |'''[[II. stajaći djelatni zdrug - Vinkovci]]''' |pukovnik [[Mihovil Sertić]] |Stožerna satnija Vinkovci<br>IV. bojna Doboj<br>VI. bojna Derventa<br>XV. bojna Podravska Slatina<br>XVI. bojna Našice<br>XVIII. bojna Đurđenovac |[[Našice]] |- |'''[[III. stajaći djelatni sdrug - Karlovac]]''' |pukovnik [[Ante Magaš]] |V. bojna Švarča<br>X. bojna Rečica<br>XI. bojna Koprivnica<br>XII. bojna Rovine<br>XIII. bojna Samobor<br>XXX. bojna Pisarovina<br>XXXIII. bojna Ogulin<br>XXXVII. bojna Đurđevac |[[Karlovac]] |- |'''[[IV. stajaći djelatni sdrug - Gospić]]''' |potpukovnik [[Delko Bogdanić]] |IX. bojna Gospić<br>XVII. bojna Drniš<br>XIX. bojna Senj<br>XXXI. bojna Klanac<br>XXXIV. bojna Smiljan |[[Gospić]] |- |'''[[Peti stajaći djelatni sdrug|V. stajaći djelatni sdrug - Livno]]''' |potpukovnik [[Rafael Boban]] |Stožerna satnija Livno<br>Oklopna satnija Livno<br>I. gorska stajaća bitnica Glamoč<br>I. bojna Glamoč<br>VII. bojna Livno<br>XX. bojna Šuica<br>XXV. bojna Ljubuški |[[Livno]] |- |'''[[I. prometni sdrug - Zagreb]]''' | |I. bojna Zagreb<br>Udarna bojna prometnih zdrugova Zagreb<br>I. doknadna bojna Zagreb<br>II. doknadna bojna Zagreb<br>Posadna bojna Sveti Ivan Zelina |[[Zagreb]] |- |'''[[II. prometni sdrug - Sarajevo]]''' | | | |- |'''[[I. novačka bojna]]''' | | |[[Hrvatski Karlovci]] |- |'''[[II. novačka bojna]]''' | | |[[Osijek]] |- |'''[[I. željezničko-stražarska bojna]]''' | | |[[Nova Gradiška]] |- |'''[[Samovozna satnija]]''' | | |[[Zagreb]] |- |'''[[Stražarski vod]]''' | | |[[Kerestinec]] |- |'''[[Zagrebačka ustaška posadna bojna]]''' | | |[[Zagreb]] |- |'''[[Sarajevska posadna satnija]]''' | | |[[Sarajevo]] |} == Borbeni ugled == Ustaška milicija se u gotovo svim aspektima razlikovala od uglavnom regrutovanog [[Hrvatsko domobranstvo|Hrvatskog domobranstva]]. Dok je Domobranstvo bilo slabo opremljeno i podložno masovnim dezerterstvima od kraja 1942. nadalje, Ustaška milicija se sastojala od mladih, dobro opremljenih i indoktriniranih dobrovoljaca koji su bili lojalni [[Ante Pavelić|Paveliću]] i NDH. Iako su bili loše disciplinovani, voljeli su se boriti i bili su žilavi vojnici. Tek sredinom 1944. jedinice Ustaške milicije počele su patiti od značajnog broja dezerterstva, iako to nikada nije bilo u obimu koji je pretrpjelo Domobranstvo.{{sfn|Tomasevich|2001|pp=427-431}} Zbog svoje veće pouzdanosti, jedinice Ustaške milicije korištene su na krilima sumnjivih jedinica Domobranstva koje su se borile protiv partizana kako bi se obeshrabrila masovna dezerterstva tokom akcija.{{sfn|Tomasevich|2001|p=438}} == Antipartizanske operacije i zločini == [[File:Ustaše militia execute prisoners near the Jasenovac concentration camp.jpg|thumb|right|200px|Ustaška vojnica pogubljuje zatvorenike u blizini [[Koncentracijski logor Jasenovac|koncentracijskog logora Jasenovac]]]] Ustaška milicija počinila je mnoga zlostavljanja i zločine nad srpskim stanovništvom NDH. U maju 1941, u gradu [[Glina (Hrvatska)|Glini]], 50 kilometara od [[Zagreb|Zagreba]], pripadnici milicije su natjerali oko 260 mještana u crkvu, ubili ih i zapalili crkvu.{{sfn|Tomasevich|2001|p=536}} Do septembra 1941, preko 118.000 Srba je protjerano iz NDH, mnoge pravoslavne crkve su uništene ili oskrnavljene, a mnogi pravoslavni sveštenici su ubijeni ili protjerani.{{sfn|Tomasevich|2001|p=537}} Milicija je koristila obećanja o preobraćenju kako bi okupila srpske seljake kako bi ih lakše ubijali.<ref name="Yeomans2015">{{cite book|author=Yeomans, Rory|title=The Utopia of Terror: Life and Death in Wartime Croatia|year=2015|publisher=Boydell & Brewer|pages=21–22|isbn=9781580465458}}</ref> Krajem jula 1942, svi [[Koncentracijski logor|koncentracijski logori]] u NDH su zvanično prebačeni iz Ministarstva unutrašnjih poslova u Ustašku nadzornu službu, koja je vodila logore od augusta 1941. Postojalo je oko 20 velikih i srednjih logora, od kojih je najveći bio skup objekata u blizini ušća Save i Une u [[Koncentracijski logor Jasenovac|Jasenovcu]]. Logori tamo su bili poznati po svojoj brutalnosti, barbarstvu i velikom broju žrtava. Čak i nakon što je Služba ukinuta u januaru 1943, [[Vjekoslav Luburić]] je ostao zadužen za logore tokom većeg dijela rata.{{sfn|Tomasevich|2001|p=399}} U augustu 1942, elementi Ustaške milicije, zajedno s Hrvatskom domobranstvom i njemačkim snagama, proveli su veliku antipartizansku operaciju u Srijemu. Tokom ove ofanzive, jedinice Ustaške milicije počinile su velike zločine nad srpskim stanovništvom. Zajedno s njemačkim jedinicama, poslali su hiljade srpskih civila, uključujući žene i djecu, kao i neke partizane, u koncentracione logore u [[Koncentracijski logor Jasenovac|Jasenovcu]], [[Koncentracijski logor Sisk|Sisku]], [[Koncentracijski logor Stara Gradiška|Staroj Gradišci]] i [[Koncentracijski logor Zemun|Zemunu]].{{sfn|Tomasevich|2001|p=414}} === Paravojne ustaške postrojbe === Tokom NDH postojale su i [[paravojne ustaške postrojbe]], tj. postrojbe koje su se nazivale ustaškima ali nisu bile pod kontrolom Vrhovnog zapovjedništva Ustaške vojnice. Bile su poznate i kao ''divlji ustaše'' ili ''seoske straže''. Često su radile nerede u krajevima sa mješanim hrvatsko-srpskim ili muslimansko-srpskim stanovništvom i bile su na zlu glasu zbog zločina i pljačke. Formalno su prevedene u sastav Ustaške vojnice krajem 1941. === Vojnica Njemačke narodne skupine - Einsatzstaffel === '''Einsatzstaffel der Deutschen Mannschaft''' (ES) bila je oružana jedinica njemačke manjine sa prostora NDH. Jedinica je bila veličine bojne od 3 satnije. Većina vojnika ES-a bili su iz Slavonije i Srijema. Komanda jedinice bila je u [[Osijek]]u. Prvi komandant ove jedinice bio je [[Jakob Lichtenberger]], imenovan od strane Volksgruppenführera [[Branimir Altgayer|Branimira Altgayera]], vođe etničkih Nijemaca u Hrvatskoj. ES je bio pod komandom Glavnog stožera Ustaške vojnice. Vojnici ES-a su isprva nosili uniforme [[Hrvatsko domobranstvo|Hrvatskog domobranstva]], no početkom 1942. uvedene su uniforme u stilu [[Waffen SS]]-a. Pripadnici postrojbe polagali su zakletvu odanosti Adolfu Hitleru i Anti Paveliću. ==Činovi== Oznake činova od 3. augusta 1942. <gallery> Slika:Krilnik (UHRP OF-7).gif|[[Krilnik]] ([[General]]) Slika:Pukovnik (UHRP OF-5).gif|[[Pukovnik]] Slika:Podpukovnik (UHRP OF-4).gif|Dopukovnik ([[Potpukovnik]]) Slika:Bojnik (UHRP OF-3).gif|Bojnik ([[Major]]) Slika:Nadsadnik (UHRP OF-2A).gif|Nadsatnik Slika:Sadnik (UHRP OF-2B).gif|Satnik ([[Kapetan]]) Slika:Nadporučnik (UHRP OF-1A).gif|Natporučnik Slika:Poručnik (UHRP OF-1B).gif|[[Poručnik]] Slika:Zastavnik (UHRP OR-8).gif|[[Zastavnik]] Slika:Časnički Namjesnik (UHRP OR-7).gif|Časnički namjesnik Slika:Stožvodnik (UHRP OR-6).gif|Stožerni vodnik Slika:Vodnik (UHRP OR-5).gif|[[Vodnik]] Slika:Dovodnik (UHRP OR-4).gif|Dovodnik Slika:Razvodnik (UHRP OR-3).gif|Rojnik Slika:Dobrojnik (UHRP OR-2).gif|Dorojnik Slika:Vojničar (UHRP OR-1).gif|Vojničar </gallery> == Ustaški oficiri == *[[Jure Francetić]] *[[Vjekoslav Maks Luburić]] *[[Rafael Boban]] *[[Dinko Šakić]] *[[Ivo Stipković]] *[[Božidar Kavran]] *[[Ivan Ico Kirin]] *[[Ivica Matković]] *[[Ljubo Miloš]] *[[Ante Moškov]] *[[Juraj (Juco) Rukavina]] *[[Tomislav Sertić]] *[[Vjekoslav Servetzy]] *[[Vjekoslav Vrančić]] *[[Antun Vrban]] *[[Dido Kvaternik]] *[[Josip Tomljanović]]-Zmaj od Bosne *[[Franjo Šimić]] *[[Buna Bonić]] *[[Jure Bobinac]] *[[Zdenko Begić]] * general [[Mirko Gregorić]] *general [[Antun Nardelli]] *general [[Salih Alikadić]] *general [[Junuz Ajanović]] *general [[Muharem Hromić]] *poručnik [[Bećir Lokmić]]- Sarajevske ustaške bojne ([[Crna legija]]) *[[Muhamed Hadžiefendić]] *[[Zaim Kapetanović - kapetan]] *[[Nešad Topčić]] *[[Ibrahim Pjanić]] *zapovjednik [[Mehmed Riđanović]] *[[pukovnik]]-[[muftija]] [[Akif Handžić]] - [[Poglavnikova garda]] == Također pogledajte == * [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|Narodnooslobodilačka borba]] ==Literatura== *Damir Jug, ''Oružane snage NDH: Sveukupni ustroj'' *Ivan Košutić, ''Hrvatsko domobranstvo u Drugom svjetskom ratu'' == Reference == {{reflist}} == Bibliografija == *{{cite journal|last=Dizdar|first=Zdravko|url=https://hrcak.srce.hr/213912?lang=en|language=hr|title=Brojidbeni pokazatelji odnosa vojničkih postrojbi na teritoriju Nezavisne Države Hrvatske 1941.-1945. godine|trans-title=Statistical indications of the strength of military units in the Independent State of Croatia 1941-1945|pages=161–196|journal=Journal of Contemporary History|volume=28|number=1–2|date=1996|publisher=Croatian Institute of History|location=Zagreb, Croatia}} * {{cite book|last=Džaja|first=Srećko Matko|url=https://books.google.com/books?id=tjA8AAAAMAAJ|year=2004|title=Politička realnost jugoslavenstva|trans-title=The political reality of Yugoslavism|publisher=Svjetlo riječi|isbn=9789958741357|language=hr}} * {{cite book|last=Kisić Kolanović|first=Nada|url=https://books.google.com/books?id=k1dzAAAACAAJ|year=2001|title=NDH i Italija: političke veze i diplomatski odnosi|trans-title=The NDH and Italy: Political Connections and Diplomatic Relations|publisher=Naklada Ljevak|isbn=9789531784603|language=hr}} * {{cite book |last=Milazzo |first=Matteo J. |title=The Chetnik Movement & the Yugoslav Resistance |publisher=Johns Hopkins University Press |year=1975 |isbn=0-8018-1589-4 |ref=Milazzo_1975 }} * {{cite book|last1=Obhođaš|first1=Amir|last2=Werhas|first2=Mario|last3=Dimitrijević|first3=Bojan|last4=Despot|first4=Zvonimir|year=2013|title=Ustaška vojnica 1|trans-title=Ustaše Militia 1|publisher=Despot Infinitus|location=Zagreb|isbn=9789537892104|language=hr}} * {{cite book|last1=Obhođaš|first1=Amir|last2=Werhas|first2=Mario|last3=Dimitrijević|first3=Bojan|last4=Despot|first4=Zvonimir|year=2013|title=Ustaška vojnica 2|trans-title=Ustaše Militia 2|publisher=Despot Infinitus|location=Zagreb|isbn=978-953-7892-17-3|language=hr|ref={{harvid|Obhođaš|Werhas|Dimitrijević|Despot|2013b}}}} * {{cite book |first=Stevan K. |last=Pavlowitch |title=Hitler's New Disorder: The Second World War in Yugoslavia |publisher=Columbia University Press |location=New York |year=2008 |isbn=978-1-85065-895-5 |url=https://books.google.com/books?id=R8d2409V9tEC |ref=Pavlowitch_2008 }} *{{cite book |last=Ramet |first=Sabrina P. |title=The Three Yugoslavias: State-Building and Legitimation, 1918–2005 |url=https://books.google.com/books?id=FTw3lEqi2-oC |publisher=Indiana University Press |year=2006 |location=New York |isbn=0-253-34656-8 |ref=Ramet_2006 }} * {{cite book |first=Walter R. |last=Roberts |title=Tito, Mihailović and the Allies 1941–1945 |publisher=Rutgers University Press |year=1973 |isbn=0822307731 |url=https://books.google.com/books?id=43CbLU8FgFsC |ref=Roberts_1973 }} * {{cite book |last=Tomasevich |first=Jozo |title=War and Revolution in Yugoslavia, 1941–1945: The Chetniks |volume=1 |publisher=Stanford University Press |year=1975 |location=San Francisco |isbn=0-8047-0857-6 |url=https://books.google.com/books?id=yoCaAAAAIAAJ }} * {{cite book |first=Jozo |last=Tomasevich |title=War and Revolution in Yugoslavia, 1941–1945: Occupation and Collaboration |volume=2 |publisher=Stanford University Press |year=2001 |location=San Francisco |isbn=0-8047-3615-4 |url=https://books.google.com/books?id=fqUSGevFe5MC }} * [[Mark Aarons|Aarons, Mark]] and [[John Loftus (military author)|Loftus, John]]: ''Unholy Trinity: How the Vatican's Nazi Networks Betrayed Western Intelligence to the Soviets''. New York: St. Martin's Press, 1992. 372 pages. {{ISBN|0-312-07111-6}}. * {{cite book|last=Fischer|first=Bernd J.|title=Balkan Strongmen: Dictators and Authoritarian Rulers of South-Eastern Europe|year=2007|publisher=Purdue University Press|isbn=978-1-55753-455-2|ref=refFischer2007}} * Hermann Neubacher: Sonderauftrag Suedost 1940–1945, Bericht eines fliegendes Diplomaten, 2. durchgesehene Auflage, Goettingen, 1956. * Ladislaus Hory and Martin Broszat. ''Der Kroatische Ustascha-Staat, 1941–1945.'' Stuttgart, 1964. * Thomas, N., K. Mikulan, and C. Pavelic. ''Axis Forces in Yugoslavia 1941–45''. London: Osprey, 1995. {{ISBN|1-85532-473-3}}. * Encyclopedia of the Holocaust, Israel Gutman editor-in-chief, Vol. 4, Ustase entry. Macmillan, 1990. * Aleksa Djilas. ''The contested country: Yugoslav unity and communist revolution, 1919–1953.'' Harvard University Press, 1991. *{{cite web|url=http://www.crohis.com/izvori/ustzk.pdf |title=Independent State of Croatia laws on Croatian - Zakonske osnove progona politickih protivnika i rasno nepodobnih u NDH |access-date=2011-06-03}} {{Commonscat|Ustaše}} {{Kolaboracija u Jugoslaviji}} [[Kategorija:Vojne jedinice Nezavisne Države Hrvatske]] [[Kategorija:Vojska]] rxrymk01w5eyladk7xz4k9rhrtamghk 3729872 3729870 2025-06-25T15:15:30Z AnToni 2325 /* Spajanje s Hrvatskom domobranom */ 3729872 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vojna jedinica | ime = Ustaška vojnica | slika = Emblem of the Ustaše.svg | veličina_slike = 87px | opis_slike = | aktivan = 11. april 1941. – januar 1945. | osnovana = | ukinuta = | država = [[Nezavisna Država Hrvatska]] | grana = [[Kopnena vojska]] | vrsta = Dobrovoljačka milicija | dio = [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] | glavno_sjedište = | nadimak = | moto = | boje = | oprema = | bitke = [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije]]<br/>[[Operacija "Trio"]] | veb-sajt = | komandir1_oznaka = | komandir1 = [[Jure Francetić]] | komandir2_oznaka = | komandir2 = [[Rafael Boban]] | komandir3_oznaka = | komandir3 = [[Vjekoslav Luburić]] | komandir4_oznaka = | komandir4 = }} '''Ustaška vojnica''' '''(Ustaška milicija)''' je bila vojna grana [[Ustaše|Ustaškog pokreta]], koju je osnovao fašistički i genocidni režim [[Ante Pavelić|Ante Pavelića]] aktivna na prostoru [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne države Hrvatske]] (danas [[Hrvatska]] i [[Bosna i Hercegovina|BiH]]) marionetskoj državi [[Sile Osovine|Osovine]] uspostavljenoj od velikog dijela [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|okupirane Jugoslavije]] tokom tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Iako je nastala kao ustaška stranačka vojska, Ustaška vojnica kasnije je postala regularni dio oružanih snaga NDH. Vojnica je tokom svog postojanja prošla kroz niz reorganizacija, proširujući se na sve oružane elemente vlade NDH izvan [[Hrvatsko domobranstvo|Hrvatskog domobranstva]], [[Mornarica Nezavisne Države Hrvatske|Mornarice]] i [[Zrakoplovstvo Nezavisne Države Hrvatske|Zračnih snaga]]. Spojila se s Domobranstvom u decembru 1944. i januaru 1945. kako bi formirala [[Hrvatske oružane snage]], iako spajanje nije rezultiralo homogenom organizacijom; bivši oficiri ustaške milicije dominirali su operacijama HOS-a i držali većinu komandnih položaja. Ustaška milicija bila je odgovorna za neke od najgorih zločina koje je počinio ustaški režim tokom Drugog svjetskog rata, uključujući ključnu ulogu u osnivanju i radu oko 20 koncentracionih logora u NDH. Njene jedinice uključivale su [[Crna legija|Crnu legiju]], kojom su komandovali [[Jure Francetić]] i [[Rafael Boban]], i Ustaške obrambene brigade, kojima je komandovao [[Vjekoslav Luburić]]. == Formiranje i organizacijske promjene == Ustaška milicija je osnovana 11. aprila 1941. kada je maršal [[Slavko Kvaternik]] imenovao poseban štab za kontrolu raznih dobrovoljačkih oružanih grupa koje su spontano nastale širom NDH dok se vojska Kraljevine Jugoslavije slomila pred invazijom [[Sile Osovine|Osovine]]. Dana 10. maja 1941, [[Ante Pavelić]] je izdao posebnu naredbu kojom je detaljno opisana njena formalna organizacija.{{sfn|Tomasevich|2001|pp=340, 421}} Međutim, neke od grupa koje su rano formirane bile su neregularne ili "divlje" ustaške jedinice koje nisu bile uključene u formalnu organizaciju, koja je u početku brojala 4.500. Broj neregularnih ustaša širom NDH navodno je iznosio čak 25.000-30.000.<ref>[[#Pavlowitch 2008|Pavlowitch (2008)]], p. 29</ref> I formalne i neregularne jedinice ubrzo su bile uključene u zločine nad [[Srbi|Srbima]], [[Jevreji|Jevrejima]], [[Romi|Romima]] i svim navodnim i stvarnim protivnicima ustaškog režima.{{sfn|Tomasevich|2001|p=341}} Milicija se sastojala uglavnom od dobrovoljaca, a samo 25% oficirskog kora bilo je profesionalno obučeno. Članovi su bili indoktrinirani ustaškom ideologijom i posvećeni odbrani Pavelića i ustaškog režima. Iako je Pavelić bio njen titularni vrhovni komandant, nije vršio praktičnu kontrolu nad njenim vojnim operacijama, jer su ustaške formacije i jedinice na terenu bile stavljene pod komandu [[Hrvatsko domobranstvo|Hrvatskog domobranstva]] ili snaga Osovinskih snaga.{{sfn|Tomasevich|2001|p=421}} Milicija je imala značajan broj [[Bošnjaci|Bošnjaka]], iako je njihov broj opao nakon sredine 1943, a nije bilo muslimanskih vođa milicije i malo ih je unapređeno u više činove.{{sfn|Tomasevich|2001|p=490}} Uključivala je i malu [[Nijemci u Jugoslaviji|Volksdeutsche miliciju]] (njemački: Einsatzstaffel der Deutschen Mannschaft, EDM), koja je stvorena u julu 1941. i narasla na 1.500 redovnih i 1.200 rezervnih vojnika do juna 1942. Glavni zadatak EDM-a bio je zaštita njemačkih zajednica u Jugoslaviji, uglavnom u [[Slavonija|Slavoniji]] i [[Srem|Sremu]].{{sfn|Tomasevich|2001|pp=283-284}} U augustu 1941, stvorena je [[Ustaška nadzorna služba]] za borbu protiv antiustaških aktivnosti širom NDH. Nadzorna služba sastojala se od četiri elementa: [[Ustaška policija|ustaške policije]], [[Ustaška obavještajna služba|ustaške obavještajne službe]], [[Ustaške obrambene brigade|ustaških obrambenih brigada]] i osoblja. Šefa Nadzorne službe imenovao je Pavelić i bio mu je direktno odgovoran.{{sfn|Tomasevich|2001|p=341}} === Divlje ustaše === U prvim mjesecima nakon osnivanja Nezavisne Države Hrvatske, većina ustaških grupa nije bila pod centraliziranom kontrolom: osim 4.500 redovnih vojnika Ustaškog korpusa, bilo je oko 25.000-30.000 "[[Paravojne ustaške postrojbe|Divljih ustaša]]" . Vladina štampa i državni zvaničnici ohrabrivali su ove slabo organizirane i vrlo agresivne grupe da se bore protiv neprijatelja režima. Nakon masovnih zločina nad srpskim stanovništvom koje su ustaše počinile tokom ljetnih mjeseci 1941, režim je odlučio da za sve zločine okrivi neregularne ustaše - nedisciplinirane, nekontrolisane i plaćene za svoju službu samo plijenom; vlasti su čak mnoge od njih osudile na smrt i javno pogubile u augustu i septembru 1941. zbog neovlaštenog ubijanja i pljačke Srba i Roma. Da bi se zaustavile nekontrolisane aktivnosti Divljih ustaša, centralna vlada je koristila oko 6.000 žandara i oko 45.000 novoregrutiranih pripadnika snaga "domobranstva". U ostatku rata, ostale su neke "seoske milicije" (hrv. "seoske straže") sastavljene od Divljih ustaša.<ref>{{cite book |last1=Alonso |first1=Miguel |last2=Kramer |first2=Alan |last3=Rodrigo |first3=Javier |title=Fascist Warfare, 1922–1945: Aggression, Occupation, Annihilation |date=2019 |publisher=Springer Nature |isbn=978-3-03027-648-5 |pages=242-244, 253, 257-261 |url=https://books.google.com/books?id=XXfADwAAQBAJ}}</ref> Grupe Divljih ustaša privlačile su kriminalne elemente. To je prepoznao i sam Pavelić - koji je zapravo koristio ove elemente kao pogodno žrtveno jarce za akcije koje je naredila jezgra ustaškog pokreta.{{sfn|Tomasevich|2001|pp=341-343, 401-402}} === Formiranje specijalnih jedinica === Krajem 1941, ustaška [[Crna legija]] formirana je uglavnom od bošnjačkih i hrvatskih izbjeglica iz sela u [[Podrinje|istočnoj Bosni]], gdje su [[četnici]] i [[partizani]] već počinili masakre velikih razmjera. Legija, koja je imala između 1.000 i 1.500 ljudi, stekla je žestoku reputaciju u borbi protiv četnika i partizana, a bila je odgovorna i za masakre velikih razmjera nad srpskim civilima. U početku je njome komandovao potpukovnik [[Jure Francetić]], a kasnije, nakon što su Francetića ubili partizani u decembru 1942, komandovao je major [[Rafael Boban]]. Postala je dio 5. divizije HOS-a u decembru 1944, a Boban je unaprijeđen u [[General|generala]] da komanduje divizijom.{{sfn|Tomasevich|2001|p=422}} Druga specijalna snaga bile su Ustaške obrambene brigade, kojima je komandovao [[Vjekoslav Luburić]], koji je brzo stekao reputaciju ekstremne brutalnosti. Brigade su upravljale nizom koncentracionih logora koje je osnovao ustaški režim. Poput Legije, i oni su se borili protiv četnika i partizana i bili su odgovorni za velike zločine nad srpskim stanovništvom.{{sfn|Tomasevich|2001|p=422}} === Reorganizacija 1942. === [[File:Ustaski borci.jpg|240px|thumbnail|Vojnici ustaške milicije iz [[Tomislavgrad]]a.]] Dana 18. marta 1942, zakonskim dekretom oružane snage su organizovane u Domobranstvo, Mornaricu i Zračne snage; Žandarmeriju; i Ustašku miliciju.{{sfn|Tomasevich|2001|p=420}} Posebnom uredbom od 26. juna 1942, žandarmerija, koja je prethodno bila dio Domobranstva, postala je dio Ustaške milicije i stavljena je pod komandu mladog ustaškog pukovnika [[Vilko Pečnikar|Vilka Pečnikara]].{{sfn|Tomasevich|2001|p=420}} U julu i augustu 1942, milicija je preuzela kontrolu nad svim oružanim snagama NDH osim Domobranstva, Mornarice i Zračnih snaga. Tada se sastojala od redovne milicije, Pavelićeve lične garde, željezničkih sigurnosnih trupa, žandarmerije, redovne policije, Ustaške nadzorne službe, Ustaške obrazovne ustanove, Ustaške pripremne službe i disciplinskog suda.{{sfn|Tomasevich|2001|p=421}} Ustaška nadzorna služba uključivala je Ustaške obrambene brigade, koje su osnovane krajem 1941. Nakon smjene maršala Kvaternika s dužnosti ministra vojske i vrhovnog zapovjednika u oktobru 1942, odnosi između Ustaške milicije i Hrvatskog domobranstva dodatno su se pogoršali, na štetu Domobranstva.{{sfn|Tomasevich|2001|p=442}} === 1943 === U maju 1943, milicija je uključivala oko 30 redovnih bataljona različite jačine. Dvanaest je raspoređeno u italijanskim okupacijskim zonama, prvenstveno u Zoni III, dok je ostatak radio s lakom pješadijom i brdskim brigadama Domobranstva i njemačko-hrvatskom SS policijom.{{sfn|Tomasevich|2001|p=421}} Ovaj obrazac raspoređivanja primjenjivao se do spajanja Domobranstva i milicije u decembru 1944. U junu 1943, Ustaška nadzorna služba je ukinuta, a njene funkcije su prenesene na Ministarstvo unutrašnjih poslova. Međutim, Ustaške obrambene brigade pod Luburićem nastavile su djelovati samostalno.{{sfn|Tomasevich|2001|p=422}} Do septembra 1943, ubrzo nakon italijanske predaje, ustaška milicija je obuhvatala 25 bataljona (22.500 ljudi), plus Pavelićevu ličnu gardu od oko 6.000 ljudi, žandarmeriju od oko 18.000 ljudi i mnoge manje naoružane grupe.{{sfn|Tomasevich|2001|p=423}} U oktobru 1943, njemački vrhovni komandant u jugoistočnoj Evropi, [[generalfeldmaršal]] [[Maksimilijan von Weichs]], podnio je prijedlog operativnom štabu [[Wehrmacht|Wehrmachta]] koji je uključivao spajanje ustaške milicije s Hrvatskim domobranstvom. Prijedlog je efektivno preporučivao uklanjanje ustaša s vlasti kao dio sveobuhvatnih promjena u upravljanju NDH. Iako je [[Adolf Hitler|Hitler]] razmotrio prijedlog, odlučio je da ga ne nastavi uglavnom zbog dodatnih njemačkih trupa koje bi bile potrebne za njegovu provedbu.{{sfn|Tomasevich|2001|pp=315-317}} === Spajanje s Hrvatskim domobranstvom === Dana 1. decembra 1944, ustaška milicija i Hrvatsko domobranstvo su spojene i organizirane u 16 divizija u tri korpusa. U to vrijeme, milicija se sastojala od oko 76.000 oficira i vojnika. Ova brojka nije uključivala Ustaške obrambene brigade, kojih je bilo oko 10.000, a koje su ostale izvan oružanih snaga.{{sfn|Tomasevich|2001|pp=459-460}} Ustaše s odgovarajućim iskustvom, zajedno s nekim profesionalnim vojnim oficirima s jakom lojalnošću Paveliću, postavljene su na sve ključne pozicije.{{sfn|Tomasevich|2001|p=330}} Nove snage nazvane su Hrvatske oružane snage (HOS), ali spajanje je samo objedinilo postojeće formacije poput ustaških milicijskih brigada i pukova Hrvatske domobrane kao zasebne elemente pod divizijskom komandom. Uniforme, oprema i opskrba izgleda da su ostale kakve su bile prije spajanja. U martu 1945, Ustaške obrambene brigade su uključene u HOS.{{sfn|Tomasevich|2001|p=460}} == Raspoređivanje unutar NDH == Kada su Italijani ponovo okupirali Zonu II i III 1941, preuzeli su kontrolu nad oko jednom trećinom teritorije NDH i naredili svim jedinicama ustaške milicije (koje su optuživali za ekscese protiv srpskog stanovništva NDH) i većini jedinica domobranske garde da se povuku iz tih zona. Vlada NDH je žestoko protestovala, ali Italijani nisu popuštali, već su umjesto toga koristili pomoćne četničke jedinice za održavanje mira u tim zonama. Do septembra 1942, u Zoni II nije bilo više od oko 1.000 pripadnika ustaške milicije, a bili su pod bliskom italijanskom komandom i nadzorom.{{sfn|Tomasevich|2001|pp=253-254}} Sredinom 1942, Nijemci su preuzeli punu komandu nad svim trupama NDH koje su djelovale s njima sjeverno od njemačko-italijanske demarkacijske linije.{{sfn|Tomasevich|2001|pp=274-276}} == Sastav == Sredinom 1941, Ustaška milicija brojala je 5.000 ljudi,{{sfn|Dizdar|1996|p=165}} što se do kraja 1941. povećalo na 16.000 vojnika.{{sfn|Dizdar|1996|p=167}} U drugoj polovini 1942, njene jedinice su brojale 42.000.{{sfn|Dizdar|1996|p=171}} Nakon kapitulacije Italije u septembru 1943, Ustaška milicija je reorganizovana. Do kraja 1943, njena veličina je porasla na oko 55.000 vojnika, organizovanih u devet brigada, tri puka, 48 bataljona i nekoliko nezavisnih jedinica.{{sfn|Dizdar|1996|p=177}} U prvoj polovini 1944. došlo je do još jedne reorganizacije. Veličina Ustaške milicije povećala se na 76.000 vojnika.{{sfn|Dizdar|1996|p=183}} Ustaška milicija je u svoje redove regrutovala etničke Hrvate, Bošnjake i Nijemce.{{sfn|Obhođaš|Werhas|Dimitrijević|Despot|2013|p=178}} Procjenjuje se da su 30% članova Ustaške milicije činili Bošnjaci.{{sfn|Kisić Kolanović|2001|p=286}} Među jedinicama stacioniranim u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], njihov udio je bio nešto iznad 50%, ali su činili mali dio oficirskog kora.{{sfn|Džaja|2004|p=260}} U julu 1943, ustaški štab izdao je naredbu o popunjavanju redova nove [[13. SS oružana brdska divizija "Handžar" (hrvatska br. 1)|SS Handžar divizije]] bošnjacima koji su služili u njenoj vojsci. Nekoliko elitnih jedinica isključeno je iz naredbe, poput Pavelićeve lične garde.{{sfn|Obhođaš|Werhas|Dimitrijević|Despot|2013|p=190}} Etnički Nijemci unutar ustaške milicije bili su organizirani u "njemačku etničku miliciju" (Vojnica Njemačke narodne skupine ili Einsatzstaffel der Deutschen Mannschaft). Njeni bataljoni i druge jedinice, od kojih je posljednja formirana početkom 1943, brojale su oko 4.700 oficira i vojnika. Njihova reorganizacija započela je u septembru 1942. Do 1. maja 1943, sve te jedinice su uključene u Waffen-SS ili njemačku policiju unutar NDH.{{sfn|Obhođaš|Werhas|Dimitrijević|Despot|2013b|pp=100—103}} Do septembra 1942, ustaška milicija bila je popunjena isključivo dobrovoljcima. Od tada su regruti hrvatskih domobrana dobili mogućnost da obaveznu vojnu službu obavljaju i u jedinicama ustaške milicije.{{sfn|Obhođaš|Werhas|Dimitrijević|Despot|2013|p=295}} Regrutacija maloljetnika u početku nije bila dozvoljena, iako njihovo prisustvo, uglavnom izbjeglica, nije bilo neuobičajeno.{{sfn|Obhođaš|Werhas|Dimitrijević|Despot|2013|p=48}} U decembru 1944, ustaški štab je dozvolio regrutaciju maloljetnih dobrovoljaca od 16 godina.{{sfn|Obhođaš|Werhas|Dimitrijević|Despot|2013b|p=146}} {| class="wikitable" style="text-align:right;" width="500px" ! !Sredina 1941. !Kraj 1941. !Kraj 1942. !Kraj 1943. !Sredina 1944. |- | align="left" |Veličina |5.000{{sfn|Dizdar|1996|p=165}} |16.000{{sfn|Dizdar|1996|p=167}} |42.000{{sfn|Dizdar|1996|p=171}} |55.000{{sfn|Dizdar|1996|p=177}} |76.000{{sfn|Dizdar|1996|p=183}} |} ====Početak 1942.==== {| class="wikitable" cellpadding="3" align="center" !width="40%" |Jedinica !width="25%" |Komanda !width="20%" |Brojno stanje !width="15%" |Reference |- |[[Poglavnikov tjelesni zdrug|Poglavnikova tjelesna bojna]] |[[Zagreb]] |1000 | rowspan="22" |<ref>[[Damir Jug|Jug, Damir]]; Oružane snage NDH, 2004., 214. str.</ref><ref>[[Damir Jug|Jug, Damir]]; Oružane snage NDH, 2004., 215. str.</ref> |- |I. djelatna bojna |[[Sarajevo]] |1100 |- |II. djelatna bojna |[[Sarajevo]] |600 |- |III. djelatna bojna |[[Brčko]] |550 |- |IV. djelatna bojna |[[Jasenovac]]<br>[[Bosanska Gradiška]] |500 |- |V. djelatna bojna |[[Glina (Hrvatska)|Glina]] |600 |- |VI. djelatna bojna |[[Bosanski Novi]] |900 |- |VII. djelatna bojna |[[Dvor na Uni]] |1000 |- |VIII. djelatna bojna |[[Banja Luka]] |700 |- |IX. djelatna bojna |[[Zagreb]] |600 |- |X. djelatna bojna |[[Slunj]] |700 |- |XI. djelatna bojna |[[Vrginmost]] |700 |- |XII. djelatna bojna |[[Kostajnica]] |600 |- |[[Crna legija]] |[[Podrinje|Istočna Bosna]] |1500 |- |Obrambena bojna |[[Jasenovac]] |600 |- |I. željeznička bojna |[[Zagreb]] |600 |- |II. željeznička bojna |[[Sarajevo]] | |- |III. željeznička bojna |[[Osijek]] | |- |Ustaško-domobranska pukovnija "Dr. Ante Pavelić" | |1800 |- |Bojna ustaških domobrana |[[Zagreb]] | |- |Pripremna ustaška bojna |[[Zagreb]] | |- |Bojna Njemačke momčadi | |800 |} ====Sredina 1943.==== {| class="wikitable" cellpadding="3" align="center" !width="35%" |Jedinica !width="10%" |Komandant !width="35%" |Sastav !width="10%" |Komanda !width="10%" |Reference |- |'''[[Crna legija|I. stajaći djelatni sdrug - Sarajevo]]''' |pukovnik [[Ivan Stipković]] |II. ustaška bojna Sarajevo<br>XXII. ustaška bojna Vlasenica<br>XXIV. ustaška bojna Sokolac |[[Sokolac]] | rowspan="14" |<ref>[[Damir Jug|Jug, Damir]]; Oružane snage NDH, 2004., 226. str.</ref> |- |'''[[II. stajaći djelatni zdrug - Vinkovci]]''' |pukovnik [[Mihovil Sertić]] |Stožerna satnija Vinkovci<br>IV. bojna Doboj<br>VI. bojna Derventa<br>XV. bojna Podravska Slatina<br>XVI. bojna Našice<br>XVIII. bojna Đurđenovac |[[Našice]] |- |'''[[III. stajaći djelatni sdrug - Karlovac]]''' |pukovnik [[Ante Magaš]] |V. bojna Švarča<br>X. bojna Rečica<br>XI. bojna Koprivnica<br>XII. bojna Rovine<br>XIII. bojna Samobor<br>XXX. bojna Pisarovina<br>XXXIII. bojna Ogulin<br>XXXVII. bojna Đurđevac |[[Karlovac]] |- |'''[[IV. stajaći djelatni sdrug - Gospić]]''' |potpukovnik [[Delko Bogdanić]] |IX. bojna Gospić<br>XVII. bojna Drniš<br>XIX. bojna Senj<br>XXXI. bojna Klanac<br>XXXIV. bojna Smiljan |[[Gospić]] |- |'''[[Peti stajaći djelatni sdrug|V. stajaći djelatni sdrug - Livno]]''' |potpukovnik [[Rafael Boban]] |Stožerna satnija Livno<br>Oklopna satnija Livno<br>I. gorska stajaća bitnica Glamoč<br>I. bojna Glamoč<br>VII. bojna Livno<br>XX. bojna Šuica<br>XXV. bojna Ljubuški |[[Livno]] |- |'''[[I. prometni sdrug - Zagreb]]''' | |I. bojna Zagreb<br>Udarna bojna prometnih zdrugova Zagreb<br>I. doknadna bojna Zagreb<br>II. doknadna bojna Zagreb<br>Posadna bojna Sveti Ivan Zelina |[[Zagreb]] |- |'''[[II. prometni sdrug - Sarajevo]]''' | | | |- |'''[[I. novačka bojna]]''' | | |[[Hrvatski Karlovci]] |- |'''[[II. novačka bojna]]''' | | |[[Osijek]] |- |'''[[I. željezničko-stražarska bojna]]''' | | |[[Nova Gradiška]] |- |'''[[Samovozna satnija]]''' | | |[[Zagreb]] |- |'''[[Stražarski vod]]''' | | |[[Kerestinec]] |- |'''[[Zagrebačka ustaška posadna bojna]]''' | | |[[Zagreb]] |- |'''[[Sarajevska posadna satnija]]''' | | |[[Sarajevo]] |} == Borbeni ugled == Ustaška milicija se u gotovo svim aspektima razlikovala od uglavnom regrutovanog [[Hrvatsko domobranstvo|Hrvatskog domobranstva]]. Dok je Domobranstvo bilo slabo opremljeno i podložno masovnim dezerterstvima od kraja 1942. nadalje, Ustaška milicija se sastojala od mladih, dobro opremljenih i indoktriniranih dobrovoljaca koji su bili lojalni [[Ante Pavelić|Paveliću]] i NDH. Iako su bili loše disciplinovani, voljeli su se boriti i bili su žilavi vojnici. Tek sredinom 1944. jedinice Ustaške milicije počele su patiti od značajnog broja dezerterstva, iako to nikada nije bilo u obimu koji je pretrpjelo Domobranstvo.{{sfn|Tomasevich|2001|pp=427-431}} Zbog svoje veće pouzdanosti, jedinice Ustaške milicije korištene su na krilima sumnjivih jedinica Domobranstva koje su se borile protiv partizana kako bi se obeshrabrila masovna dezerterstva tokom akcija.{{sfn|Tomasevich|2001|p=438}} == Antipartizanske operacije i zločini == [[File:Ustaše militia execute prisoners near the Jasenovac concentration camp.jpg|thumb|right|200px|Ustaška vojnica pogubljuje zatvorenike u blizini [[Koncentracijski logor Jasenovac|koncentracijskog logora Jasenovac]]]] Ustaška milicija počinila je mnoga zlostavljanja i zločine nad srpskim stanovništvom NDH. U maju 1941, u gradu [[Glina (Hrvatska)|Glini]], 50 kilometara od [[Zagreb|Zagreba]], pripadnici milicije su natjerali oko 260 mještana u crkvu, ubili ih i zapalili crkvu.{{sfn|Tomasevich|2001|p=536}} Do septembra 1941, preko 118.000 Srba je protjerano iz NDH, mnoge pravoslavne crkve su uništene ili oskrnavljene, a mnogi pravoslavni sveštenici su ubijeni ili protjerani.{{sfn|Tomasevich|2001|p=537}} Milicija je koristila obećanja o preobraćenju kako bi okupila srpske seljake kako bi ih lakše ubijali.<ref name="Yeomans2015">{{cite book|author=Yeomans, Rory|title=The Utopia of Terror: Life and Death in Wartime Croatia|year=2015|publisher=Boydell & Brewer|pages=21–22|isbn=9781580465458}}</ref> Krajem jula 1942, svi [[Koncentracijski logor|koncentracijski logori]] u NDH su zvanično prebačeni iz Ministarstva unutrašnjih poslova u Ustašku nadzornu službu, koja je vodila logore od augusta 1941. Postojalo je oko 20 velikih i srednjih logora, od kojih je najveći bio skup objekata u blizini ušća Save i Une u [[Koncentracijski logor Jasenovac|Jasenovcu]]. Logori tamo su bili poznati po svojoj brutalnosti, barbarstvu i velikom broju žrtava. Čak i nakon što je Služba ukinuta u januaru 1943, [[Vjekoslav Luburić]] je ostao zadužen za logore tokom većeg dijela rata.{{sfn|Tomasevich|2001|p=399}} U augustu 1942, elementi Ustaške milicije, zajedno s Hrvatskom domobranstvom i njemačkim snagama, proveli su veliku antipartizansku operaciju u Srijemu. Tokom ove ofanzive, jedinice Ustaške milicije počinile su velike zločine nad srpskim stanovništvom. Zajedno s njemačkim jedinicama, poslali su hiljade srpskih civila, uključujući žene i djecu, kao i neke partizane, u koncentracione logore u [[Koncentracijski logor Jasenovac|Jasenovcu]], [[Koncentracijski logor Sisk|Sisku]], [[Koncentracijski logor Stara Gradiška|Staroj Gradišci]] i [[Koncentracijski logor Zemun|Zemunu]].{{sfn|Tomasevich|2001|p=414}} === Paravojne ustaške postrojbe === Tokom NDH postojale su i [[paravojne ustaške postrojbe]], tj. postrojbe koje su se nazivale ustaškima ali nisu bile pod kontrolom Vrhovnog zapovjedništva Ustaške vojnice. Bile su poznate i kao ''divlji ustaše'' ili ''seoske straže''. Često su radile nerede u krajevima sa mješanim hrvatsko-srpskim ili muslimansko-srpskim stanovništvom i bile su na zlu glasu zbog zločina i pljačke. Formalno su prevedene u sastav Ustaške vojnice krajem 1941. === Vojnica Njemačke narodne skupine - Einsatzstaffel === '''Einsatzstaffel der Deutschen Mannschaft''' (ES) bila je oružana jedinica njemačke manjine sa prostora NDH. Jedinica je bila veličine bojne od 3 satnije. Većina vojnika ES-a bili su iz Slavonije i Srijema. Komanda jedinice bila je u [[Osijek]]u. Prvi komandant ove jedinice bio je [[Jakob Lichtenberger]], imenovan od strane Volksgruppenführera [[Branimir Altgayer|Branimira Altgayera]], vođe etničkih Nijemaca u Hrvatskoj. ES je bio pod komandom Glavnog stožera Ustaške vojnice. Vojnici ES-a su isprva nosili uniforme [[Hrvatsko domobranstvo|Hrvatskog domobranstva]], no početkom 1942. uvedene su uniforme u stilu [[Waffen SS]]-a. Pripadnici postrojbe polagali su zakletvu odanosti Adolfu Hitleru i Anti Paveliću. ==Činovi== Oznake činova od 3. augusta 1942. <gallery> Slika:Krilnik (UHRP OF-7).gif|[[Krilnik]] ([[General]]) Slika:Pukovnik (UHRP OF-5).gif|[[Pukovnik]] Slika:Podpukovnik (UHRP OF-4).gif|Dopukovnik ([[Potpukovnik]]) Slika:Bojnik (UHRP OF-3).gif|Bojnik ([[Major]]) Slika:Nadsadnik (UHRP OF-2A).gif|Nadsatnik Slika:Sadnik (UHRP OF-2B).gif|Satnik ([[Kapetan]]) Slika:Nadporučnik (UHRP OF-1A).gif|Natporučnik Slika:Poručnik (UHRP OF-1B).gif|[[Poručnik]] Slika:Zastavnik (UHRP OR-8).gif|[[Zastavnik]] Slika:Časnički Namjesnik (UHRP OR-7).gif|Časnički namjesnik Slika:Stožvodnik (UHRP OR-6).gif|Stožerni vodnik Slika:Vodnik (UHRP OR-5).gif|[[Vodnik]] Slika:Dovodnik (UHRP OR-4).gif|Dovodnik Slika:Razvodnik (UHRP OR-3).gif|Rojnik Slika:Dobrojnik (UHRP OR-2).gif|Dorojnik Slika:Vojničar (UHRP OR-1).gif|Vojničar </gallery> == Ustaški oficiri == *[[Jure Francetić]] *[[Vjekoslav Maks Luburić]] *[[Rafael Boban]] *[[Dinko Šakić]] *[[Ivo Stipković]] *[[Božidar Kavran]] *[[Ivan Ico Kirin]] *[[Ivica Matković]] *[[Ljubo Miloš]] *[[Ante Moškov]] *[[Juraj (Juco) Rukavina]] *[[Tomislav Sertić]] *[[Vjekoslav Servetzy]] *[[Vjekoslav Vrančić]] *[[Antun Vrban]] *[[Dido Kvaternik]] *[[Josip Tomljanović]]-Zmaj od Bosne *[[Franjo Šimić]] *[[Buna Bonić]] *[[Jure Bobinac]] *[[Zdenko Begić]] * general [[Mirko Gregorić]] *general [[Antun Nardelli]] *general [[Salih Alikadić]] *general [[Junuz Ajanović]] *general [[Muharem Hromić]] *poručnik [[Bećir Lokmić]]- Sarajevske ustaške bojne ([[Crna legija]]) *[[Muhamed Hadžiefendić]] *[[Zaim Kapetanović - kapetan]] *[[Nešad Topčić]] *[[Ibrahim Pjanić]] *zapovjednik [[Mehmed Riđanović]] *[[pukovnik]]-[[muftija]] [[Akif Handžić]] - [[Poglavnikova garda]] == Također pogledajte == * [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|Narodnooslobodilačka borba]] ==Literatura== *Damir Jug, ''Oružane snage NDH: Sveukupni ustroj'' *Ivan Košutić, ''Hrvatsko domobranstvo u Drugom svjetskom ratu'' == Reference == {{reflist}} == Bibliografija == *{{cite journal|last=Dizdar|first=Zdravko|url=https://hrcak.srce.hr/213912?lang=en|language=hr|title=Brojidbeni pokazatelji odnosa vojničkih postrojbi na teritoriju Nezavisne Države Hrvatske 1941.-1945. godine|trans-title=Statistical indications of the strength of military units in the Independent State of Croatia 1941-1945|pages=161–196|journal=Journal of Contemporary History|volume=28|number=1–2|date=1996|publisher=Croatian Institute of History|location=Zagreb, Croatia}} * {{cite book|last=Džaja|first=Srećko Matko|url=https://books.google.com/books?id=tjA8AAAAMAAJ|year=2004|title=Politička realnost jugoslavenstva|trans-title=The political reality of Yugoslavism|publisher=Svjetlo riječi|isbn=9789958741357|language=hr}} * {{cite book|last=Kisić Kolanović|first=Nada|url=https://books.google.com/books?id=k1dzAAAACAAJ|year=2001|title=NDH i Italija: političke veze i diplomatski odnosi|trans-title=The NDH and Italy: Political Connections and Diplomatic Relations|publisher=Naklada Ljevak|isbn=9789531784603|language=hr}} * {{cite book |last=Milazzo |first=Matteo J. |title=The Chetnik Movement & the Yugoslav Resistance |publisher=Johns Hopkins University Press |year=1975 |isbn=0-8018-1589-4 |ref=Milazzo_1975 }} * {{cite book|last1=Obhođaš|first1=Amir|last2=Werhas|first2=Mario|last3=Dimitrijević|first3=Bojan|last4=Despot|first4=Zvonimir|year=2013|title=Ustaška vojnica 1|trans-title=Ustaše Militia 1|publisher=Despot Infinitus|location=Zagreb|isbn=9789537892104|language=hr}} * {{cite book|last1=Obhođaš|first1=Amir|last2=Werhas|first2=Mario|last3=Dimitrijević|first3=Bojan|last4=Despot|first4=Zvonimir|year=2013|title=Ustaška vojnica 2|trans-title=Ustaše Militia 2|publisher=Despot Infinitus|location=Zagreb|isbn=978-953-7892-17-3|language=hr|ref={{harvid|Obhođaš|Werhas|Dimitrijević|Despot|2013b}}}} * {{cite book |first=Stevan K. |last=Pavlowitch |title=Hitler's New Disorder: The Second World War in Yugoslavia |publisher=Columbia University Press |location=New York |year=2008 |isbn=978-1-85065-895-5 |url=https://books.google.com/books?id=R8d2409V9tEC |ref=Pavlowitch_2008 }} *{{cite book |last=Ramet |first=Sabrina P. |title=The Three Yugoslavias: State-Building and Legitimation, 1918–2005 |url=https://books.google.com/books?id=FTw3lEqi2-oC |publisher=Indiana University Press |year=2006 |location=New York |isbn=0-253-34656-8 |ref=Ramet_2006 }} * {{cite book |first=Walter R. |last=Roberts |title=Tito, Mihailović and the Allies 1941–1945 |publisher=Rutgers University Press |year=1973 |isbn=0822307731 |url=https://books.google.com/books?id=43CbLU8FgFsC |ref=Roberts_1973 }} * {{cite book |last=Tomasevich |first=Jozo |title=War and Revolution in Yugoslavia, 1941–1945: The Chetniks |volume=1 |publisher=Stanford University Press |year=1975 |location=San Francisco |isbn=0-8047-0857-6 |url=https://books.google.com/books?id=yoCaAAAAIAAJ }} * {{cite book |first=Jozo |last=Tomasevich |title=War and Revolution in Yugoslavia, 1941–1945: Occupation and Collaboration |volume=2 |publisher=Stanford University Press |year=2001 |location=San Francisco |isbn=0-8047-3615-4 |url=https://books.google.com/books?id=fqUSGevFe5MC }} * [[Mark Aarons|Aarons, Mark]] and [[John Loftus (military author)|Loftus, John]]: ''Unholy Trinity: How the Vatican's Nazi Networks Betrayed Western Intelligence to the Soviets''. New York: St. Martin's Press, 1992. 372 pages. {{ISBN|0-312-07111-6}}. * {{cite book|last=Fischer|first=Bernd J.|title=Balkan Strongmen: Dictators and Authoritarian Rulers of South-Eastern Europe|year=2007|publisher=Purdue University Press|isbn=978-1-55753-455-2|ref=refFischer2007}} * Hermann Neubacher: Sonderauftrag Suedost 1940–1945, Bericht eines fliegendes Diplomaten, 2. durchgesehene Auflage, Goettingen, 1956. * Ladislaus Hory and Martin Broszat. ''Der Kroatische Ustascha-Staat, 1941–1945.'' Stuttgart, 1964. * Thomas, N., K. Mikulan, and C. Pavelic. ''Axis Forces in Yugoslavia 1941–45''. London: Osprey, 1995. {{ISBN|1-85532-473-3}}. * Encyclopedia of the Holocaust, Israel Gutman editor-in-chief, Vol. 4, Ustase entry. Macmillan, 1990. * Aleksa Djilas. ''The contested country: Yugoslav unity and communist revolution, 1919–1953.'' Harvard University Press, 1991. *{{cite web|url=http://www.crohis.com/izvori/ustzk.pdf |title=Independent State of Croatia laws on Croatian - Zakonske osnove progona politickih protivnika i rasno nepodobnih u NDH |access-date=2011-06-03}} {{Commonscat|Ustaše}} {{Kolaboracija u Jugoslaviji}} [[Kategorija:Vojne jedinice Nezavisne Države Hrvatske]] [[Kategorija:Vojska]] c5dopergm8ahrb6khqqkgx6z3y6hwfz Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine 0 176710 3729868 3690341 2025-06-25T15:11:50Z Bakir123 110053 /* Spisak dosadašnjih predsjednika */ 3729868 wikitext text/x-wiki {{Politika Federacije Bosne i Hercegovine}}'''Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine''' je po [[Ustav Federacije Bosne i Hercegovine|Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine]] najviši organ [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]].<ref name="Ustav">{{Cite web |url=http://www.parlamentfbih.gov.ba/dom_naroda/bos/parlament/o_parlamentu/ustavfbih.html |title=Ustav Federacije Bosne i Hercegovine na web stranici Parlamenta FBiH |access-date=11. 1. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140113221125/http://parlamentfbih.gov.ba/dom_naroda/bos/parlament/o_parlamentu/ustavfbih.html |archive-date=13. 1. 2014 |url-status=dead }}</ref> Predsjednik Federacije između ostalih dužnosti utvrđenih Ustavom, imenuje [[Vlada Federacije Bosne i Hercegovine|Vlada Federacije]], šefove diplomatskih misija, oficira u armiji, sudija federalnih sudova, potpisuje odluke Parlamenta, potpisuje i ratificira međunarodne sporazume u ime Federacije, primanje i akreditira ambasadora i daje pomilovanja za djela utvrđena federalnim zakonima, osim za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocida.<ref name="Ustav" /> ==Spisak dosadašnjih predsjednika== {| class="wikitable" ! colspan="3" rowspan="2" |Predsjednik ! colspan="2" |Mandat ! rowspan="2" |Stranka |- ! Od ! Do |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;" |1. |[[Datoteka:Kresimir Zubak at the Sarajevo Air Force Base - Flickr - The Central Intelligence Agency (cropped).jpg|80px]] | [[Krešimir Zubak]] | 31. maj 1994. | 18. maj 1997. | rowspan="2" | [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;" |2. |[[Datoteka:Na19. obljetnici HB, Grude 4428 (cropped).jpg|80px]] | [[Vladimir Šoljić]] | 18. maj 1997. | 29. december 1997. |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;" |3. | rowspan="2" |[[Datoteka:No_image.png|80px]] | rowspan="2" | [[Ejup Ganić]] | rowspan="2" | 1. januar 2000. | rowspan="2" | 1. januar 2001. | [[Stranka demokratske akcije]] <small>(do maja 2000)</small> |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};" | |[[Nezavisni kandidat|Nezavisni]] <small>(od maja 2000)</small> |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;" |4. |[[Datoteka:No_image.png|80px]] | [[Ivo Andrić Lužanski]] | 1. januar 2001. | 28. februar 2001. | [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}; color:white;" |5. |[[Datoteka:No_image.png|80px]] | [[Karlo Filipović]] | 28. februar 2001. | 1. januar 2002. | [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}}; color:white;" |6. |[[Datoteka:SafetHalilovic.jpeg|bez okvira|80px]] | [[Safet Halilović]] | 1. januar 2002. | 27. januar 2003. | [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;" |7. |[[Datoteka:No_image.png|80px]] | [[Niko Lozančić]] | 27. januar 2003. | 22. februar 2007. | rowspan="2" | [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;" |8. |[[Datoteka:Borjana Krišto 2014.jpg|80px]] | [[Borjana Krišto]] | 22. februar 2007. | 17. mart 2011. |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HSP BiH|tamno|BS}}; color:white;" |9. | rowspan="2" |[[Datoteka:General bojnik Živko Budimir.jpg|80px]] | rowspan="2" | [[Živko Budimir]] | rowspan="2" | 17. mart 2011. | rowspan="2" | 9. februar 2015. | [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|Hrvatska stranka prava BiH]] <small>(do marta 2013)</small> |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SPP|tamno|BS}};" | |[[Stranka pravde i povjerenja]] <small>(od marta 2013)</small> |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;" |10. |[[Datoteka:Marinko Čavara, 2023.jpg|80px]] | [[Marinko Čavara]] | 9. februar 2015. | 28. februar 2023. | rowspan="2" | [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;" |11. |[[Datoteka:Lidija Bradara.jpg|80px]] | [[Lidija Bradara]] | 28. februar 2023. | ''trenutno'' |} == Također pogledajte == * [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]] *[[Potpredsjednici Federacije Bosne i Hercegovine]] == Reference == {{reference}} ==Vanjski linkovi== * [http://www.predsjednikfbih.gov.ba/ Zvanični sajt predsjednika Federacije Bosne i Hercegovine] [[Kategorija:Politika Federacije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Predsjednici Federacije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Institucije Federacije Bosne i Hercegovine]] mxd5gyokna4t4awtx4wkg9m4y863k1p RoboCop (2014) 0 379847 3729922 3510404 2025-06-25T18:19:39Z 78.174.55.43 3729922 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film | naziv = RoboCop (2014) | poster = RoboCop (2014).jpg | tekst = | režija = [[José Padilha]] | producent = [[Marc Abraham]]<br />[[Eric Newman (producent)|Eric Newman]] | scenarist = Joshua Zetumer (prema istoimenom [[roman]]u [[Edward Neumeier|Edwarda Neumeiera]] i [[Michael Miner|Michaela Minera]]) | uloge = [[Joel Kinnaman]]<br />[[Gary Oldman]]<br />[[Michael Keaton]]<br />[[Samuel L. Jackson]]<br> | muzika = Pedro Bromfman <br> | kinematografija = [[Lula Carvalho]] <br> | žanr = [[naučna fantastika]]<br>[[akcijski|akcija]] | montaža = [[Daniel Rezende]]<br />[[Peter McNulty (filmski editor)|Peter McNulty]] <br> | produkcija = [[Strike Entertainment]]<br />[[Metro-Goldwyn-Mayer]]<br />[[Columbia Pictures]] | distributer = [[20th Century Fox]]<br>[[StudioCanal]] ([[UK]]) | datum = 30. januar 2014. <small>([[Malezija]]<br>[[Singapur]]<br>[[Tajvan]])</small><br />7. februar 2014. <small>([[Ujedinjeno Kraljevstvo]])</small> <br />12. februar 2014. <small>([[SAD]])</small> | trajanje = 118 minuta | država = [[SAD]] | jezik = [[engleski jezik|engleski]] | budžet = $100–130 miliona<ref>[http://www.comicbookmovie.com/fansites/nailbiter111/news/?a=94792 ''Cool Slew Of ROBOCOP Production Used Concept Art, ComicBookMovie''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141213020623/http://www.comicbookmovie.com/fansites/nailbiter111/news/?a=94792 |date=13. 12. 2014 }}; pristupljeno: 18. 2. 2015.</ref><ref>[http://www.thewrap.com/forget-flowers-robocop-ready-rip-valentines-box-office/''Forget Flowers, ‘Robocop’ Ready to Romance the Valentine's Weekend Box Office, thewrap.com'']; pristupljeno: 18. 2. 2015.</ref><ref>[http://thenewdaily.com.au/news/2014/02/06/movie-advisor-robocop/ ''Movie Advisor: RoboCop, thenewdaily.com.au'']; pristupljeno: 18. 2. 2015.</ref><ref>[http://stash-magazine.com/films/know-it-all-robocop-2014/ ''Know It All: RoboCop 2014, stash-magazine.com''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141213023627/http://stash-magazine.com/films/know-it-all-robocop-2014/ |date=13. 12. 2014 }}; pristupljeno: 18. 2. 2015.</ref> | zarada = 242.7 [[američki dolar|$]]<ref name="RoboCop (2014), boxofficemojo.com">[http://www.boxofficemojo.com/movies/?page=main&id=robocop2013.htm ''RoboCop (2014), boxofficemojo.com'']; pristupljeno: 18. 2. 2015.</ref> }} '''RoboCop''' ({{bs|Robot policajac}}) je 3D naučno-fantastični, [[Akcijski film|akcijski]] američki film koji je režirao [[José Padilha]]. Robocop (2014) je remake verzija istoimenog filma iz 1987. godine [[RoboCop (1987)]]. U filmu glavne uloge imaju [[Joel Kinnaman]] kao [[Robocop]] te [[Gary Oldman]], [[Michael Keaton]], i [[Samuel L. Jackson]]. Screen Gems, amerčka filmska kompanija, je 2005. godine najavila remake, ali je obustavljen godinu dana kasnije. [[Darren Aronofsky]] i [[David Self]] su bili angažirani za režiju i pisanje filma do 2010. godine, ali je pravljenje filma odgađano nekoliko puta, a [[José Padilha]] je potpisao ugovor 2011. godine, čime se krenulo u realizaciju [[remake]]a. U martu, 2012. godine, [[Metro-Goldwyn-Mayer]] (nasljednik kompanije [[Orion Pictures]] do 11. septembra, 2014, tj. studio koji je prvi film producirao iz 1987. godine) objavio je puštanje u promet filma u augustu 2013. godine, ali i taj datum je promijenjen u februar 2014. godine kao datum izdavanja. Glavne uloge su birane od Marta do Jula 2012. godine. Početne fotografije su snimane u Septembru, 2012. godine u [[Toronto|Toront]]u<ref name="collider">{{cite web |url=http://collider.com/robocop-new-armor-set-image/195784/ |title=ROBOCOP Remake Set Image Reveals New Armor |publisher=Collider |date= |access-date=17. 9. 2012 |archive-date=17. 9. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120917161706/http://collider.com/robocop-new-armor-set-image/195784 |url-status=dead }}</ref> i [[Vancouver]]u,<ref name="vancityfilming">{{cite web |url=http://vancityfilming.com/robocop-reshoot-set-video-with-gary-oldman/ |title=RoboCop: set video with Gary Oldman |publisher=Vancity Filming |date= |access-date=3. 5. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130509231553/http://vancityfilming.com/robocop-reshoot-set-video-with-gary-oldman/ |archive-date=9. 5. 2013 |url-status=dead }}</ref> sa jos nekim lokacijama poput [[Hamilton, Ontario|Hamilton]]a, [[Ontario|Ontaria]], i [[Detroit]]a u [[SAD]]-u. Prva premijera filma je bila u [[Malezija|Malezij]]i, [[Singapur]]u i [[Tajvan]]u 30. Januara 2014. godine. Tek kasnije je 12. Februara 2014. godine, film prikazan u [[SAD]]. Film je dobio različite recenzije, od pohvale za izvedbu, ažuriranje i stil te političke i medijske satire, koja se nalazi u njemu. Ali kritike u poređenju sa orginalnim filmom su bile vezane za nedostatak nasilja, društvene satire te razvoja karaktera. ''RoboCop'' je zaradio 242. miliona [[dolar]]a na kino blagajnama širom svijeta, čineći Robocop filmom sa najvećom zaradom u franšizi filmova '''Robocop.''' == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == * [http://www.robocop.com/ ''Zvanična stranica''] * {{imdb_title|id=1234721|title=RoboCop}} * {{mojo title|robocop2013|RoboCop}} * {{rotten-tomatoes|1200731-robocop|RoboCop}} * [http://www.metacritic.com/movie/robocop-2013 ''RoboCop na metacritic.com''] * [https://web.archive.org/web/20120710000939/http://www.omnicorp.com/ ''RoboCop na omnicorp.com''] [[Kategorija:Američki filmovi]] [[Kategorija:Filmovi iz 2014.]] [[Kategorija:Filmovi s radnjom u Detroitu]] [[Kategorija:Filmovi s radnjom u Teheranu]] [[Kategorija:Filmovi s radnjom u Kini]] s9z6ojfoc5exwk7x1as15dosohs88yl Šablon:Navkutija sa sklopivim grupama 10 407378 3730052 2914331 2025-06-26T11:27:55Z 21775198.138-dopisnik 131410 3730052 wikitext text/x-wiki {{#invoke:navbox|navbox |name = {{{ime|<noinclude>Navkutija sa sklopivim grupama</noinclude>}}} |navbar = {{{navbar|}}} |state = {{{stanje|<noinclude>uncollapsed</noinclude>}}} |border = {{#switch: {{{okvir|{{{1|}}}}}} | dijete = child | bez = none | podgrupa = subgroup }} |title = {{{naslov<includeonly>|</includeonly>}}} |above = {{{iznad|}}} |image = {{{slika|}}} |imageleft = {{{slikalijevo|}}} |bodyclass = {{{tijeloklasa|}}} |titleclass = {{{naslovklasa|}}} |aboveclass = {{{iznadklasa|}}} |belowclass = {{{ispodklasa|}}} |groupclass = {{{grupaklasa|}}} |listclass = {{{podaciklasa|}}} |imageclass = {{{slikaklasa|}}} |style = {{{stil|}}}{{{tijelostil|}}} |basestyle = {{{osnovastil|}}} |titlestyle = {{{naslovstil|}}} |abovestyle = {{{iznadstil|}}} |belowstyle = {{{ispodstil|}}} |imagestyle = {{{slikastil|}}} |imageleftstyle = {{{slikalijevostil|}}} |list1 = {{#if:{{{grupa1<includeonly>|</includeonly>}}}{{{odl1|}}}{{{odlomak1|}}} | {{#invoke:navbox|navbox|child |navbar = plain |state = {{#ifeq:{{{izabrano}}}|{{{skra1}}} |uncollapsed |{{{stanje1|collapsed}}}}} |titlestyle = {{{osnovastil|}}};{{{grupastil|}}}{{{odlnaslovstil|}}}{{{grupa1stil|}}}{{{odl1naslovstil|}}} |liststyle = {{{podacistil|}}}{{{sadržajstil|}}}{{{podaci1stil|}}}{{{sadržaj1stil|}}} |title = {{{grupa1<includeonly>|</includeonly>}}}{{{odl1|}}}{{{odlomak1|}}}<noinclude> ili {{{odlomak1}}} ili {{{odl1}}}</noinclude> |list1 = {{{podaci1<includeonly>|</includeonly>}}}{{{sadržaj1|}}}<noinclude> ili {{{sadržaj1}}}</noinclude> |image = {{{slika1|}}} |imageleft = {{{slikalijevo1|}}} |{{#if:{{{podacipadding|}}} |listpadding |void}} = {{{podacipadding|}}} }} | {{{podaci1|}}}{{{sadržaj1|}}} }} |list2 = {{#if:{{{grupa2<includeonly>|</includeonly>}}}{{{odl2|}}}{{{odlomak2|}}} | {{#invoke:navbox|navbox|child |navbar = plain |state = {{#ifeq:{{{izabrano}}}|{{{skra2}}} |uncollapsed |{{{stanje2|collapsed}}}}} |titlestyle = {{{osnovastil|}}};{{{grupastil|}}}{{{odlnaslovstil|}}}{{{grupa2stil|}}}{{{odl2naslovstil|}}} |liststyle = {{{podacistil|}}}{{{sadržajstil|}}}{{{podaci2stil|}}}{{{sadržaj2stil|}}} |title = {{{grupa2<includeonly>|</includeonly>}}}{{{odl2|}}}{{{odlomak2|}}}<noinclude> ili {{{odlomak2}}} ili {{{odl2}}}</noinclude> |list1 = {{{podaci2<includeonly>|</includeonly>}}}{{{sadržaj2|}}}<noinclude> ili {{{sadržaj2}}}</noinclude> |image = {{{slika2|}}} |imageleft = {{{slikalijevo2|}}} |{{#if:{{{podacipadding|}}} |listpadding |void}} = {{{podacipadding|}}} }} | {{{podaci2|}}}{{{sadržaj2|}}} }} |list3 = {{#if:{{{grupa3<includeonly>|</includeonly>}}}{{{odl3|}}}{{{odlomak3|}}} | {{#invoke:navbox|navbox|child |navbar = plain |state = {{#ifeq:{{{izabrano}}}|{{{skra3}}} |uncollapsed |{{{stanje3|collapsed}}}}} |titlestyle = {{{osnovastil|}}};{{{grupastil|}}}{{{odlnaslovstil|}}}{{{grupa3stil|}}}{{{odl3naslovstil|}}} |liststyle = {{{podacistil|}}}{{{sadržajstil|}}}{{{podaci3stil|}}}{{{sadržaj3stil|}}} |title = {{{grupa3<includeonly>|</includeonly>}}}{{{odl3|}}}{{{odlomak3|}}}<noinclude> ili {{{odlomak3}}} ili {{{odl3}}}</noinclude> |list1 = {{{podaci3<includeonly>|</includeonly>}}}{{{sadržaj3|}}}<noinclude> ili {{{sadržaj3}}}</noinclude> |image = {{{slika3|}}} |imageleft = {{{slikalijevo3|}}} |{{#if:{{{podacipadding|}}} |listpadding |void}} = {{{podacipadding|}}} }} | {{{podaci3|}}}{{{sadržaj3|}}} }} |list4 = {{#if:{{{grupa4<includeonly>|</includeonly>}}}{{{odl4|}}}{{{odlomak4|}}} | {{#invoke:navbox|navbox|child |navbar = plain |state = {{#ifeq:{{{izabrano}}}|{{{skra4}}} |uncollapsed |{{{stanje4|collapsed}}}}} |titlestyle = {{{osnovastil|}}};{{{grupastil|}}}{{{odlnaslovstil|}}}{{{grupa4stil|}}}{{{odl4naslovstil|}}} |liststyle = {{{podacistil|}}}{{{sadržajstil|}}}{{{podaci4stil|}}}{{{sadržaj4stil|}}} |title = {{{grupa4<includeonly>|</includeonly>}}}{{{odl4|}}}{{{odlomak4|}}}<noinclude> ili {{{odlomak4}}} ili {{{odl4}}}</noinclude> |list1 = {{{podaci4<includeonly>|</includeonly>}}}{{{sadržaj4|}}}<noinclude> ili {{{sadržaj4}}}</noinclude> |image = {{{slika4|}}} |imageleft = {{{slikalijevo4|}}} |{{#if:{{{podacipadding|}}} |listpadding |void}} = {{{podacipadding|}}} }} | {{{podaci4|}}}{{{sadržaj4|}}} }} |list5 = {{#if:{{{grupa5<includeonly>|</includeonly>}}}{{{odl5|}}}{{{odlomak5|}}} | {{#invoke:navbox|navbox|child |navbar = plain |state = {{#ifeq:{{{izabrano}}}|{{{skra5}}} |uncollapsed |{{{stanje5|collapsed}}}}} |titlestyle = {{{osnovastil|}}};{{{grupastil|}}}{{{odlnaslovstil|}}}{{{grupa5stil|}}}{{{odl5naslovstil|}}} |liststyle = {{{podacistil|}}}{{{sadržajstil|}}}{{{podaci5stil|}}}{{{sadržaj5stil|}}} |title = {{{grupa5<includeonly>|</includeonly>}}}{{{odl5|}}}{{{odlomak5|}}}<noinclude> ili {{{odlomak5}}} ili {{{odl5}}}</noinclude> |list1 = {{{podaci5<includeonly>|</includeonly>}}}{{{sadržaj5|}}}<noinclude> ili {{{sadržaj5}}}</noinclude> |image = {{{slika5|}}} |imageleft = {{{slikalijevo5|}}} |{{#if:{{{podacipadding|}}} |listpadding |void}} = {{{podacipadding|}}} }} | {{{podaci5|}}}{{{sadržaj5|}}} }} |list6 = {{#if:{{{grupa6|}}}{{{odl6|}}}{{{odlomak6|}}} | {{#invoke:navbox|navbox|child |navbar = plain |state = {{#ifeq:{{{izabrano}}}|{{{skra6}}} |uncollapsed |{{{stanje6|collapsed}}}}} |titlestyle = {{{osnovastil|}}};{{{grupastil|}}}{{{odlnaslovstil|}}}{{{grupa6stil|}}}{{{odl6naslovstil|}}} |liststyle = {{{podacistil|}}}{{{sadržajstil|}}}{{{podaci6stil|}}}{{{sadržaj6stil|}}} |title = {{{grupa6|}}}{{{odl6|}}}{{{odlomak6|}}} |list1 = {{{podaci6|}}}{{{sadržaj6|}}} |image = {{{slika6|}}} |imageleft = {{{slikalijevo6|}}} |{{#if:{{{podacipadding|}}} |listpadding |void}} = {{{podacipadding|}}} }} | {{{podaci6|}}}{{{sadržaj6|<noinclude>''(...itd, maksimalno grupa20/odl20/odlomak20 i podaci20/sadržaj20)''</noinclude>}}} }} |list7 = {{#if:{{{grupa7|}}}{{{odl7|}}}{{{odlomak7|}}} | {{#invoke:navbox|navbox|child |navbar = plain |state = {{#ifeq:{{{izabrano}}}|{{{skra7}}} |uncollapsed |{{{stanje7|collapsed}}}}} |titlestyle = {{{osnovastil|}}};{{{grupastil|}}}{{{odlnaslovstil|}}}{{{grupa7stil|}}}{{{odl7naslovstil|}}} |liststyle = {{{podacistil|}}}{{{sadržajstil|}}}{{{podaci7stil|}}}{{{sadržaj7stil|}}} |title = {{{grupa7|}}}{{{odl7|}}}{{{odlomak7|}}} |list1 = {{{podaci7|}}}{{{sadržaj7|}}} |image = {{{slika7|}}} |imageleft = {{{slikalijevo7|}}} |{{#if:{{{podacipadding|}}} |listpadding |void}} = {{{podacipadding|}}} }} | {{{podaci7|}}}{{{sadržaj7|}}} }} |list8 = {{#if:{{{grupa8|}}}{{{odl8|}}}{{{odlomak8|}}} | {{#invoke:navbox|navbox|child |navbar = plain |state = {{#ifeq:{{{izabrano}}}|{{{skra8}}} |uncollapsed |{{{stanje8|collapsed}}}}} |titlestyle = {{{osnovastil|}}};{{{grupastil|}}}{{{odlnaslovstil|}}}{{{grupa8stil|}}}{{{odl8naslovstil|}}} |liststyle = {{{podacistil|}}}{{{sadržajstil|}}}{{{podaci8stil|}}}{{{sadržaj8stil|}}} |title = {{{grupa8|}}}{{{odl8|}}}{{{odlomak8|}}} |list1 = {{{podaci8|}}}{{{sadržaj8|}}} |image = {{{slika8|}}} |imageleft = {{{slikalijevo8|}}} |{{#if:{{{podacipadding|}}} |listpadding |void}} = {{{podacipadding|}}} }} | {{{podaci8|}}}{{{sadržaj8|}}} }} |list9 = {{#if:{{{grupa9|}}}{{{odl9|}}}{{{odlomak9|}}} | {{#invoke:navbox|navbox|child |navbar = plain |state = {{#ifeq:{{{izabrano}}}|{{{skra9}}} |uncollapsed |{{{stanje9|collapsed}}}}} |titlestyle = {{{osnovastil|}}};{{{grupastil|}}}{{{odlnaslovstil|}}}{{{grupa9stil|}}}{{{odl9naslovstil|}}} |liststyle = {{{podacistil|}}}{{{sadržajstil|}}}{{{podaci9stil|}}}{{{sadržaj9stil|}}} |title = {{{grupa9|}}}{{{odl9|}}}{{{odlomak9|}}} |list1 = {{{podaci9|}}}{{{sadržaj9|}}} |image = {{{slika9|}}} |imageleft = {{{slikalijevo9|}}} |{{#if:{{{podacipadding|}}} |listpadding |void}} = {{{podacipadding|}}} }} | {{{podaci9|}}}{{{sadržaj9|}}} }} |list10 = {{#if:{{{grupa10|}}}{{{odl10|}}}{{{odlomak10|}}} | {{#invoke:navbox|navbox|child |navbar = plain |state = {{#ifeq:{{{izabrano}}}|{{{skra10}}} |uncollapsed |{{{stanje10|collapsed}}}}} |titlestyle = {{{osnovastil|}}};{{{grupastil|}}}{{{odlnaslovstil|}}}{{{grupa10stil|}}}{{{odl10naslovstil|}}} |liststyle = {{{podacistil|}}}{{{sadržajstil|}}}{{{podaci10stil|}}}{{{sadržaj10stil|}}} |title = {{{grupa10|}}}{{{odl10|}}}{{{odlomak10|}}} |list1 = {{{podaci10|}}}{{{sadržaj10|}}} |image = {{{slika10|}}} |imageleft = {{{slikalijevo10|}}} |{{#if:{{{podacipadding|}}} |listpadding |void}} = {{{podacipadding|}}} }} | {{{podaci10|}}}{{{sadržaj10|}}} }} |list11 = {{#if:{{{grupa11|}}}{{{odl11|}}}{{{odlomak11|}}} | {{#invoke:navbox|navbox|child |navbar = plain |state = {{#ifeq:{{{izabrano}}}|{{{skra11}}} |uncollapsed |{{{stanje11|collapsed}}}}} |titlestyle = {{{osnovastil|}}};{{{grupastil|}}}{{{odlnaslovstil|}}}{{{grupa11stil|}}}{{{odl11naslovstil|}}} |liststyle = {{{podacistil|}}}{{{sadržajstil|}}}{{{podaci11stil|}}}{{{sadržaj11stil|}}} |title = {{{grupa11|}}}{{{odl11|}}}{{{odlomak11|}}} |list1 = {{{podaci11|}}}{{{sadržaj11|}}} |image = {{{slika11|}}} |imageleft = {{{slikalijevo11|}}} |{{#if:{{{podacipadding|}}} |listpadding |void}} = {{{podacipadding|}}} }} | {{{podaci11|}}}{{{sadržaj11|}}} }} |list12 = {{#if:{{{grupa12|}}}{{{odl12|}}}{{{odlomak12|}}} | {{#invoke:navbox|navbox|child |navbar = plain |state = {{#ifeq:{{{izabrano}}}|{{{skra12}}} |uncollapsed |{{{stanje12|collapsed}}}}} |titlestyle = {{{osnovastil|}}};{{{grupastil|}}}{{{odlnaslovstil|}}}{{{grupa12stil|}}}{{{odl12naslovstil|}}} |liststyle = {{{podacistil|}}}{{{sadržajstil|}}}{{{podaci12stil|}}}{{{sadržaj12stil|}}} |title = {{{grupa12|}}}{{{odl12|}}}{{{odlomak12|}}} |list1 = {{{podaci12|}}}{{{sadržaj12|}}} |image = {{{slika12|}}} |imageleft = {{{slikalijevo12|}}} |{{#if:{{{podacipadding|}}} |listpadding |void}} = {{{podacipadding|}}} }} | {{{podaci12|}}}{{{sadržaj12|}}} }} |list13 = {{#if:{{{grupa13|}}}{{{odl13|}}}{{{odlomak13|}}} | {{#invoke:navbox|navbox|child |navbar = plain |state = {{#ifeq:{{{izabrano}}}|{{{skra13}}} |uncollapsed |{{{stanje13|collapsed}}}}} |titlestyle = {{{osnovastil|}}};{{{grupastil|}}}{{{odlnaslovstil|}}}{{{grupa13stil|}}}{{{odl13naslovstil|}}} |liststyle = {{{podacistil|}}}{{{sadržajstil|}}}{{{podaci13stil|}}}{{{sadržaj13stil|}}} |title = {{{grupa13|}}}{{{odl13|}}}{{{odlomak13|}}} |list1 = {{{podaci13|}}}{{{sadržaj13|}}} |image = {{{slika13|}}} |imageleft = {{{slikalijevo13|}}} |{{#if:{{{podacipadding|}}} |listpadding |void}} = {{{podacipadding|}}} }} | {{{podaci13|}}}{{{sadržaj13|}}} }} |list14 = {{#if:{{{grupa14|}}}{{{odl14|}}}{{{odlomak14|}}} | {{#invoke:navbox|navbox|child |navbar = plain |state = {{#ifeq:{{{izabrano}}}|{{{skra14}}} |uncollapsed |{{{stanje14|collapsed}}}}} |titlestyle = {{{osnovastil|}}};{{{grupastil|}}}{{{odlnaslovstil|}}}{{{grupa14stil|}}}{{{odl14naslovstil|}}} |liststyle = {{{podacistil|}}}{{{sadržajstil|}}}{{{podaci14stil|}}}{{{sadržaj14stil|}}} |title = {{{grupa14|}}}{{{odl14|}}}{{{odlomak14|}}} |list1 = {{{podaci14|}}}{{{sadržaj14|}}} |image = {{{slika14|}}} |imageleft = {{{slikalijevo14|}}} |{{#if:{{{podacipadding|}}} |listpadding |void}} = {{{podacipadding|}}} }} | {{{podaci14|}}}{{{sadržaj14|}}} }} |list15 = {{#if:{{{grupa15|}}}{{{odl15|}}}{{{odlomak15|}}} | {{#invoke:navbox|navbox|child |navbar = plain |state = {{#ifeq:{{{izabrano}}}|{{{skra15}}} |uncollapsed |{{{stanje15|collapsed}}}}} |titlestyle = {{{osnovastil|}}};{{{grupastil|}}}{{{odlnaslovstil|}}}{{{grupa15stil|}}}{{{odl15naslovstil|}}} |liststyle = {{{podacistil|}}}{{{sadržajstil|}}}{{{podaci15stil|}}}{{{sadržaj15stil|}}} |title = {{{grupa15|}}}{{{odl15|}}}{{{odlomak15|}}} |list1 = {{{podaci15|}}}{{{sadržaj15|}}} |image = {{{slika15|}}} |imageleft = {{{slikalijevo15|}}} |{{#if:{{{podacipadding|}}} |listpadding |void}} = {{{podacipadding|}}} }} | {{{podaci15|}}}{{{sadržaj15|}}} }} |list16 = {{#if:{{{grupa16|}}}{{{odl16|}}}{{{odlomak16|}}} | {{#invoke:navbox|navbox|child |navbar = plain |state = {{#ifeq:{{{izabrano}}}|{{{skra16}}} |uncollapsed |{{{stanje16|collapsed}}}}} |titlestyle = {{{osnovastil|}}};{{{grupastil|}}}{{{odlnaslovstil|}}}{{{grupa16stil|}}}{{{odl16naslovstil|}}} |liststyle = {{{podacistil|}}}{{{sadržajstil|}}}{{{podaci16stil|}}}{{{sadržaj16stil|}}} |title = {{{grupa16|}}}{{{odl16|}}}{{{odlomak16|}}} |list1 = {{{podaci16|}}}{{{sadržaj16|}}} |image = {{{slika16|}}} |imageleft = {{{slikalijevo16|}}} |{{#if:{{{podacipadding|}}} |listpadding |void}} = {{{podacipadding|}}} }} | {{{podaci16|}}}{{{sadržaj16|}}} }} |list17 = {{#if:{{{grupa17|}}}{{{odl17|}}}{{{odlomak17|}}} | {{#invoke:navbox|navbox|child |navbar = plain |state = {{#ifeq:{{{izabrano}}}|{{{skra17}}} |uncollapsed |{{{stanje17|collapsed}}}}} |titlestyle = {{{osnovastil|}}};{{{grupastil|}}}{{{odlnaslovstil|}}}{{{grupa17stil|}}}{{{odl17naslovstil|}}} |liststyle = {{{podacistil|}}}{{{sadržajstil|}}}{{{podaci17stil|}}}{{{sadržaj17stil|}}} |title = {{{grupa17|}}}{{{odl17|}}}{{{odlomak17|}}} |list1 = {{{podaci17|}}}{{{sadržaj17|}}} |image = {{{slika17|}}} |imageleft = {{{slikalijevo17|}}} |{{#if:{{{podacipadding|}}} |listpadding |void}} = {{{podacipadding|}}} }} | {{{podaci17|}}}{{{sadržaj17|}}} }} |list18 = {{#if:{{{grupa18|}}}{{{odl18|}}}{{{odlomak18|}}} | {{#invoke:navbox|navbox|child |navbar = plain |state = {{#ifeq:{{{izabrano}}}|{{{skra18}}} |uncollapsed |{{{stanje18|collapsed}}}}} |titlestyle = {{{osnovastil|}}};{{{grupastil|}}}{{{odlnaslovstil|}}}{{{grupa18stil|}}}{{{odl18naslovstil|}}} |liststyle = {{{podacistil|}}}{{{sadržajstil|}}}{{{podaci18stil|}}}{{{sadržaj18stil|}}} |title = {{{grupa18|}}}{{{odl18|}}}{{{odlomak18|}}} |list1 = {{{podaci18|}}}{{{sadržaj18|}}} |image = {{{slika18|}}} |imageleft = {{{slikalijevo18|}}} |{{#if:{{{podacipadding|}}} |listpadding |void}} = {{{podacipadding|}}} }} | {{{podaci18|}}}{{{sadržaj18|}}} }} |list19 = {{#if:{{{grupa19|}}}{{{odl19|}}}{{{odlomak19|}}} | {{#invoke:navbox|navbox|child |navbar = plain |state = {{#ifeq:{{{izabrano}}}|{{{skra19}}} |uncollapsed |{{{stanje19|collapsed}}}}} |titlestyle = {{{osnovastil|}}};{{{grupastil|}}}{{{odlnaslovstil|}}}{{{grupa19stil|}}}{{{odl19naslovstil|}}} |liststyle = {{{podacistil|}}}{{{sadržajstil|}}}{{{podaci19stil|}}}{{{sadržaj19stil|}}} |title = {{{grupa19|}}}{{{odl19|}}}{{{odlomak19|}}} |list1 = {{{podaci19|}}}{{{sadržaj19|}}} |image = {{{slika19|}}} |imageleft = {{{slikalijevo19|}}} |{{#if:{{{podacipadding|}}} |listpadding |void}} = {{{podacipadding|}}} }} | {{{podaci19|}}}{{{sadržaj19|}}} }} |list20 = {{#if:{{{grupa20|}}}{{{odl20|}}}{{{odlomak20|}}} | {{#invoke:navbox|navbox|child |navbar = plain |state = {{#ifeq:{{{izabrano}}}|{{{skra20}}} |uncollapsed |{{{stanje20|collapsed}}}}} |titlestyle = {{{osnovastil|}}};{{{grupastil|}}}{{{odlnaslovstil|}}}{{{grupa20stil|}}}{{{odl20naslovstil|}}} |liststyle = {{{podacistil|}}}{{{sadržajstil|}}}{{{podaci20stil|}}}{{{sadržaj20stil|}}} |title = {{{grupa20|}}}{{{odl20|}}}{{{odlomak20|}}} |list1 = {{{podaci20|}}}{{{sadržaj20|}}} |image = {{{slika20|}}} |imageleft = {{{slikalijevo20|}}} |{{#if:{{{podacipadding|}}} |listpadding |void}} = {{{podacipadding|}}} }} | {{{podaci20|}}}{{{sadržaj20|}}} }} |below = {{{ispod|}}} |tracking = <noinclude>no</noinclude>{{#switch: {{{kategorije|{{{praćenje|}}}}}} | da = yes | ne = no }} }} tw0ah1o4su2rfi81jyzavikmdk5sy04 Šablon:Košarkaška Kuća slavnih 10 407827 3730057 3557363 2025-06-26T11:48:05Z KWiki 9400 3730057 wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = Košarkaška Kuća slavnih | naslov = [[Košarkaška Kuća slavnih]] | stanje = autocollapse | tijeloklasa = hlist | iznad = Lokacija: [[Springfield (Massachusetts)|Springfield]] ([[Massachusetts]]) | grupa1 = [[Spisak članova Košarkaške Kuće slavnih|Članovi]] | podaci1 = {{Navkutija sa sklopivim grupama|okvir=dijete | grupa1 = [[Spisak trenera u Košarkaškoj Kući slavnih|Treneri]] | podaci1 = {{Navkutija|okvir=dijete | podaci1 = * [[Rick Adelman|Adelman]] * [[Lidija Aleksejeva|Aleksejeva]] * [[Phog Allen|Allen]] * [[Harold Anderson|Anderson]] * [[Red Auerbach|Auerbach]] * [[Geno Auriemma|Auriemma]] * [[Leon Barmore|Barmore]] * [[Sam Barry|Barry]] * [[Gene Bess|Bess]] * [[Gary Blair|Blair]] * [[Ernest Blood|Blood]] * [[Jim Boeheim|Boeheim]] * [[Larry Brown (košarkaš)|L. Brown]] * [[Jim Calhoun|Calhoun]] * [[John Calipari|Calipari]] * [[Howard Cann|Cann]] * [[Doc Carlson|Carlson]] * [[Lou Carnesecca|Carnesecca]] * [[Ben Carnevale|Carnevale]] * [[Pete Carril|Carril]] * [[Everett Case|Case]] * [[Van Chancellor|Chancellor]] * [[John Chaney (košarkaš, 1932)|Chaney]] * [[Jody Conradt|Conradt]] * [[Denny Crum|Crum]] * [[Chuck Daly|Daly]] * [[Everett Dean|Dean]] * [[Antonio Díaz-Miguel|Díaz-Miguel]] * [[Edgar Diddle|Diddle]] * [[Billy Donovan|Donovan]] * [[Bruce Drake|Drake]] * [[Lefty Driesell|Driesell]] * [[Pedro Ferrándiz|Ferrándiz]] * [[Bill Fitch|Fitch]] * [[Cotton Fitzsimmons|Fitzsimmons]] * [[Clarence Gaines|Gaines]] * [[Sandro Gamba|Gamba]] * [[Jack Gardner (košarkaš)|Gardner]] * [[Lindsay Gaze|Gaze]] * [[Slats Gill|Gill]] * [[Aleksandar Gomeljski|Gomeljski]] * [[Theresa Grentz|Grentz]] * [[Sue Gunter|Gunter]] * [[Alex Hannum|Hannum]] * [[Marv Harshman|Harshman]] * [[Don Haskins|Haskins]] * [[Sylvia Hatchell|Hatchell]] * '''[[Tom Heinsohn|Heinsohn]]''' * [[Eddie Hickey|Hickey]] * [[David Hixon|Hixon]] * [[Howard Hobson|Hobson]] * [[Red Holzman|Holzman]] * [[Bob Huggins|Huggins]] * [[Robert Hughes (košarkaški trener)|Hughes]] * [[Bob Hurley|Hurley]] * [[Henry Iba|Iba]] * [[Tom Izzo|Izzo]] * [[Phil Jackson|P. Jackson]] * [[Doggie Julian|Julian]] * [[George Karl|Karl]] * [[Gene Keady|Keady]] * [[Frank Keaney|Keaney]] * [[George Keogan|Keogan]] * [[Bob Knight|Knight]] * [[Mike Krzyzewski|Krzyzewski]] * [[John Kundla|Kundla]] * [[Ward Lambert|Lambert]] * [[Bobby Leonard|Leonard]] * [[Guy Lewis|Lewis]] * [[Harry Litwack|Litwack]] * [[Ken Loeffler|Loeffler]] * [[Dutch Lonborg|Lonborg]] * [[Herb Magee|Magee]] * [[Arad McCutchan|McCutchan]] * [[Muffet McGraw|McGraw]] * [[Al McGuire|A. McGuire]] * [[Frank McGuire|F. McGuire]] * ''[[John McLendon|McLendon]]'' * [[Walter Meanwell|Meanwell]] * [[Ray Meyer|Meyer]] * [[Ralph Miller|Miller]] * [[Billie Moore|B. Moore]] * [[Kim Mulkey|Mulkey]] * [[Don Nelson|Nelson]] * [[Aleksandar Nikolić (košarkaš)|Nikolić]] * [[Mirko Novosel|Novosel]] * [[Lute Olson|Olson]] * [[Gregg Popovich|Popovich]] * [[Rick Pitino|Pitino]] * [[Jack Ramsay|Ramsay]] * [[Harley Redin|Redin]] * [[Nolan Richardson|Richardson]] * [[Pat Riley|Riley]] * [[Cesare Rubini|Rubini]] * [[Adolph Rupp|Rupp]] * [[Cathy Rush|Rush]] * [[Bo Ryan|Ryan]] * [[Lenny Sachs|Sachs]] * [[Bill Self|Self]] * '''[[Bill Sharman|Sharman]]''' * [[Everett Shelton|Shelton]] * [[Jerry Sloan|Sloan]] * [[Charles Smith (košarkaški trener)|C. Smith]] * [[Dean Smith|D. Smith]] * [[Marianne Stanley|Stanley]] * [[Barbara Stevens (košarka)|Stevens]] * [[C. Vivian Stringer|Stringer]] * [[Pat Summitt|Summitt]] * [[Eddie Sutton|Sutton]] * [[Jerry Tarkanian|Tarkanian]] * [[Fred Taylor (košarkaš, 1924)|Taylor]] * [[Bertha Teague|Teague]] * [[John Thompson (košarkaš)|J. Thompson]] * [[Rudy Tomjanovich|Tomjanovich]] * [[Tara VanDerveer|VanDerveer]] * [[Margaret Wade (košarkašica)|Wade]] * [[Stan Watts|Watts]] * '''[[Lenny Wilkens|Wilkens]]''' * [[Gary Williams (košarkaš)|G. Williams]] * [[Roy Williams (trener)|R. Williams]] * '''[[John Wooden|Wooden]]''' * [[Phil Woolpert|Woolpert]] * [[Morgan Wootten|Wootten]] * [[Jay Wright (košarka)|Wright]] * [[Kay Yow|Yow]] | ispod = '''Podebljano ime''' označava da se osoba navodi i kao igrač }} | grupa2 = [[Spisak članova Košarkaške Kuće slavnih#Funkcioneri|Funkcioneri]] | podaci2 = * [[Senda Berenson Abbott|Abbott]] * [[Val Ackerman|Ackerman]] * [[Micky Arison|Arison]] * [[Al Attles|Attles]] * [[Don Barksdale|Barksdale]] * [[Patrick Baumann (košarka)|Baumann]] * [[Clair Bee|Bee]] * [[Daniel Biasone|Biasone]] * [[Hubie Brown|H. Brown]] * [[Walter A. Brown|W. Brown]] * [[John Bunn|Bunn]] * [[Jerry Buss|Buss]] * [[Nathaniel Clifton|Clifton]] * [[Jerry Colangelo|Colangelo]] * [[Doug Collins (košarka)|Collins]] * [[Larry Costello|Costello]] * [[William Davidson|Davidson]] * [[Bob Douglas|Douglas]] * [[Alva Duer|Duer]] * [[Wayne Embry|Embry]] * [[Clifford Fagan|Fagan]] * [[Harry A. Fisher|Fisher]] * [[Lawrence Fleisher|Fleisher]] * [[Howard Garfinkel|Garfinkel]] * [[Dave Gavitt|Gavitt]] * [[Eddie Gottlieb|Gottlieb]] * [[Russ Granik|Granik]] * [[Luther Gulick (ljekar)|Gulick]] * [[Del Harris|Harris]] * [[Lester Harrison|Harrison]] * [[Chick Hearn|Hearn]] * [[Edwin Henderson|Henderson]] * [[Ferenc Hepp|Hepp]] * [[Edward J. Hickox|Hickox]] * [[Tony Hinkle|Hinkle]] * [[Ned Irish|Irish]] * [[Mannie Jackson|M. Jackson]] * [[Tom Jernstedt|Jernstedt]] * [[Renato William Jones|R. Jones]] * [[Walter Kennedy (košarkaš)|Kennedy]] * [[Phil Knight|Knight]] * [[Jerry Krause|J. Krause]] * [[Meadowlark Lemon|Lemon]] * [[Emil Liston|Liston]] * [[Earl Lloyd|Lloyd]] * [[Rebecca Lobo|Lobo]] * ''[[John McLendon|McLendon]]'' * [[Bill Mokray|Mokray]] * [[Ralph Morgan (košarkaš)|Morgan]] * [[Frank Morgenweck|Morgenweck]] * [[James Naismith|Naismith]] * [[Pete Newell|Newell]] * [[C. M. Newton|Newton]] * [[John O'Brien (košarkaš, 1888)|J. O'Brien]] * [[Larry O'Brien|L. O'Brien]] * [[Harold Olsen|Olsen]] * [[Maurice Podoloff|Podoloff]] * [[H. V. Porter|Porter]] * [[George Raveling|Raveling]] * [[William Reid (košarkaš)|Reid]] * [[Jerry Reinsdorf|Reinsdorf]] * [[Elmer Ripley|Ripley]] * [[Satch Sanders|Sanders]] * [[Abe Saperstein|Saperstein]] * [[Arthur Schabinger|Schabinger]] * [[Herb Simon (biznismen)|Simon]] * [[Lynn St. John|St. John]] * [[Amos Alonzo Stagg|Stagg]] * [[Borislav Stanković|Stanković]] * [[Ed Steitz|Steitz]] * [[David Stern|Stern]] * [[Chuck Taylor (trgovac)|Taylor]] * [[Rod Thorn|Thorn]] * [[Oswald Tower|Tower]] * [[Arthur Trester|Trester]] * [[Jim Valvano|Valvano]] * [[Dick Vitale|Vitale]] * [[Clifford Wells|Wells]] * [[Rick Welts|Welts]] * [[Jerry West|West]] * [[Louis Wilke|Wilke]] * [[Tex Winter|Winter]] * [[Fred Zollner|Zollner]] | grupa3 = [[Spisak igrača u Košarkaškoj Kući slavnih|Igrači]] | podaci3 = {{Navkutija|okvir=dijete | grupa1 = [[Plejmejker]]i | podaci1 = * [[Ray Allen|R. Allen]] * [[Nate Archibald|Archibald]] * [[Dick Barnett|Barnett]] * [[John Beckman|Beckman]] * [[Chauncey Billups|Billups]] * [[Sergej Bjelov|Bjelov]] * [[Dave Bing|Bing]] * [[Sue Bird|S. Bird]] * [[Carol Blazejowski|Blazejowski]] * [[Bennie Borgmann|Borgmann]] * [[Carl Braun (košarkaš)|Braun]] * [[Joseph Brennan (košarkaš)|Brennan]] * [[Kobe Bryant|Bryant]] * [[Vince Carter|Carter]] * [[Al Cervi|Cervi]] * [[Maurice Cheeks|Cheeks]] * [[Zack Clayton|Clayton]] * [[Cynthia Cooper-Dyke|Cooper-Dyke]] * [[Bob Cousy|Cousy]] * [[Louie Dampier|Dampier]] * [[Bob Davies|Davies]] * [[Clyde Drexler|Drexler]] * [[Joe Dumars|Dumars]] * [[Teresa Edwards|Edwards]] * [[Walt Frazier|Frazier]] * [[Marty Friedman (košarkaš)|Friedman]] * [[Nikos Galis|Galis]] * [[George Gervin|Gervin]] * [[Emanuel Ginóbili|Ginóbili]] * [[Gail Goodrich|Goodrich]] * [[Hal Greer|Greer]] * [[Richie Guerin|Guerin]] * [[Becky Hammon|Hammon]] * [[Vic Hanson|Hanson]] * [[Tim Hardaway|T. Hardaway]] * [[Marques Haynes|Haynes]] * [[Nat Holman|Holman]] * [[Chuck Hyatt|Hyatt]] * [[John Isaacs|Isaacs]] * [[Allen Iverson|Iverson]] * [[Buddy Jeannette|Jeannette]] * [[Inman Jackson|I. Jackson]] * [[Dennis Johnson|D. Johnson]] * [[Magic Johnson|E. Johnson]] * [[K. C. Jones|K. Jones]] * [[Sam Jones (košarkaš)|S. Jones]] * [[Michael Jordan|Jordan]] * [[Jason Kidd|Kidd]] * [[Nancy Lieberman|Lieberman]] * [[Pete Maravich|Maravich]] * [[Hortência Marcari|Marcari]] * [[Šarūnas Marčiulionis|Marčiulionis]] * [[Slater Martin|Martin]] * [[Bobby McDermott|McDermott]] * [[Tracy McGrady|McGrady]] * [[Dick McGuire|D. McGuire]] * [[Ann Meyers|Meyers]] * [[Reggie Miller|R. Miller]] * [[Sidney Moncrief|Moncrief]] * [[Earl Monroe|Monroe]] * [[Pearl Moore|P. Moore]] * [[Calvin Murphy|C. Murphy]] * [[Steve Nash|Nash]] * [[Harlan Page|Page]] * [[Tony Parker|Parker]] * [[Gary Payton|Payton]] * [[Dražen Petrović|Petrović]] * [[Andy Phillip|Phillip]] * [[Cumberland Posey|Posey]] * [[Albert Pullins|Pullins]] * [[Mitch Richmond|Richmond]] * [[Oscar Robertson|Robertson]] * [[Guy Rodgers|Rodgers]] * [[John Roosma|Roosma]] * [[John Russell (košarkaš)|J. Russell]] * [[John Schommer|Schommer]] * [[Charlie Scott|Scott]] * [[Barney Sedran|Sedran]] * '''[[Bill Sharman|Sharman]]''' * [[Katie Smith|K. Smith]] * [[Dawn Staley|Staley]] * [[Christian Steinmetz|Steinmetz]] * [[John Stockton|Stockton]] * [[Sheryl Swoopes|Swoopes]] * [[Isiah Thomas|Thomas]] * [[David Thompson (košarkaš)|D. Thompson]] * [[Michele Timms|Timms]] * [[Fuzzy Vandivier|Vandivier]] * [[Dwyane Wade|Wade]] * [[Bobby Wanzer|Wanzer]] * [[Teresa Weatherspoon|Weatherspoon]] * [[Jerry West|West]] * [[Paul Westphal|Westphal]] * [[Lindsay Whalen|Whalen]] * [[Jo Jo White|J. White]] * '''[[Lenny Wilkens|Wilkens]]''' * [[Lynette Woodard|Woodard]] * '''[[John Wooden|Wooden]]''' | grupa2 = [[Krilni bek]]ovi | podaci2 = * [[Carmelo Anthony|Anthony]] * [[Paul Arizin|Arizin]] * [[Seimone Augustus|Augustus]] * [[Charles Barkley|Barkley]] * [[Rick Barry|Barry]] * [[Elgin Baylor|Baylor]] * [[Larry Bird|L. Bird]] * [[Chris Bosh|Bosh]] * [[Sonny Boswell|Boswell]] * [[Bill Bradley|Bradley]] * [[Roger Brown (košarkaš, 1942)|R. Brown]] * [[Swin Cash|Cash]] * [[Tamika Catchings|Catchings]] * [[Chuck Cooper (košarkaš)|C. Cooper]] * [[Michael Cooper|M. Cooper]] * [[Billy Cunningham|Cunningham]] * [[Denise Curry|Curry]] * [[Dražen Dalipagić|Dalipagić]] * [[Bob Dandridge|Dandridge]] * [[Adrian Dantley|Dantley]] * [[Walter Davis (košarkaš)|Davis]] * [[Dave DeBusschere|DeBusschere]] * [[Dutch Dehnert|Dehnert]] * [[Tim Duncan|Duncan]] * [[Paul Endacott|Endacott]] * [[Alex English|English]] * [[Julius Erving|Erving]] * [[Harold E. Foster|Foster]] * [[Joe Fulks|Fulks]] * [[Laddie Gale|Gale]] * [[Kevin Garnett|Garnett]] * [[Pau Gasol|Gasol]] * [[Pop Gates|Gates]] * [[Tom Gola|Gola]] * [[Cliff Hagan|Hagan]] * [[John Havlicek|Havlicek]] * [[Connie Hawkins|Hawkins]] * [[Elvin Hayes|Hayes]] * [[Spencer Haywood|Haywood]] * '''[[Tom Heinsohn|Heinsohn]]''' * [[Grant Hill|Hill]] * [[Bailey Howell|Howell]] * [[Lou Hudson|Hudson]] * [[Lauren Jackson|L. Jackson]] * [[Gus Johnson (košarkaš)|G. Johnson]] * [[Bobby Jones (košarkaš, 1951)|B. Jones]] * [[Bernard King|King]] * [[Radivoj Korać|Korać]] * [[Toni Kukoč|Kukoč]] * [[Jerry Lucas|Lucas]] * [[Hank Luisetti|Luisetti]] * [[Karl Malone|K. Malone]] * [[Katrina McClain Johnson|McClain]] * [[Branch McCracken|B. McCracken]] * [[Jack McCracken|J. McCracken]] * [[George McGinnis|McGinnis]] * [[Kevin McHale (košarkaš)|McHale]] * [[Vern Mikkelsen|Mikkelsen]] * [[Cheryl Miller|C. Miller]] * [[Maya Moore|M. Moore]] * [[Chris Mullin (košarkaš)|Mullin]] * [[Dirk Nowitzki|Nowitzki]] * [[Bob Pettit|Pettit]] * [[Paul Pierce|Pierce]] * [[Scottie Pippen|Pippen]] * [[Jim Pollard|Pollard]] * [[Dino Rađa|Rađa]] * [[Frank Ramsey (košarkaš)|Ramsey]] * [[Dennis Rodman|Rodman]] * [[Dolph Schayes|Schayes]] * [[Ernest Schmidt|E. Schmidt]] * [[Oscar Schmidt|O. Schmidt]] * [[Maurice Stokes|Stokes]] * [[John "Cat" Thompson|C. Thompson]] * [[Tina Thompson|T. Thompson]] * [[Jack Twyman|Twyman]] * [[Chet Walker|Walker]] * [[Ora Washington|Washington]] * [[Chris Webber|Webber]] * [[Nera White|N. White]] * [[Jamaal Wilkes|Wilkes]] * [[Dominique Wilkins|Wilkins]] * [[James Worthy|Worthy]] * [[George Yardley|Yardley]] | grupa3 = [[Centar (košarka)|Centri]] | podaci3 = * [[Kareem Abdul-Jabbar|Abdul-Jabbar]] * [[Thomas Barlow (košarkaš)|Barlow]] * [[Zelmo Beaty|Beaty]] * [[Walt Bellamy|Bellamy]] * [[Wilt Chamberlain|Chamberlain]] * [[Tarzan Cooper|T. Cooper]] * [[Krešimir Ćosić|Ćosić]] * [[Dave Cowens|Cowens]] * [[Joan Crawford (košarkašica)|J. Crawford]] * [[Mel Daniels|Daniels]] * [[Forrest DeBernardi|DeBernardi]] * [[Vlade Divac|Divac]] * [[Anne Donovan|Donovan]] * [[Tim Duncan|T. Duncan]] * [[Patrick Ewing|Ewing]] * [[Sylvia Fowles|Fowles]] * [[Harry Gallatin|Gallatin]] * [[Kevin Garnett|K. Garnett]] * [[Artis Gilmore|Gilmore]] * [[Yolanda Griffith|Griffith]] * [[Ace Gruenig|Gruenig]] * [[Lusia Harris|Harris-Stewart]] * [[Bob Houbregs|Houbregs]] * [[Dwight Howard|Howard]] * [[Dan Issel|Issel]] * [[Skinny Johnson|W. Johnson]] * [[Neil Johnston|Johnston]] * [[Moose Krause|M. Krause]] * [[Bob Kurland|Kurland]] * [[Bob Lanier (košarkaš)|Lanier]] * [[Lisa Leslie|Leslie]] * [[Clyde Lovellette|Lovellette]] * [[Joe Lapchick|Lapchick]] * [[Ed Macauley|Macauley]] * [[Ubiratan Pereira Maciel|Maciel]] * [[Moses Malone|M. Malone]] * [[Bob McAdoo|McAdoo]] * [[Dino Meneghin|Meneghin]] * [[George Mikan|Mikan]] * [[Alonzo Mourning|Mourning]] * [[Stretch Murphy|S. Murphy]] * [[Dikembe Mutombo|Mutombo]] * [[Hakeem Olajuwon|Olajuwon]] * [[Shaquille O'Neal|O'Neal]] * [[Robert Parish|Parish]] * [[Willis Reed|Reed]] * [[Arnie Risen|Risen]] * [[David Robinson (košarkaš)|Robinson]] * [[Bill Russell|B. Russell]] * [[Arvydas Sabonis|Sabonis]] * [[Ralph Sampson|Sampson]] * [[Uljana Semjonova|Semjonova]] * [[Jack Sikma|Sikma]] * [[Nate Thurmond|Thurmond]] * [[Wes Unseld|Unseld]] * [[Ed Wachter|Wachter]] * [[Ben Wallace (košarkaš)|Wallace]] * [[Bill Walton|Walton]] * [[Yao Ming|Yao]] | ispod = '''Podebljano ime''' označava da se osoba navodi i kao trener }} | grupa4 = [[Spisak članova Košarkaške Kuće slavnih#Sudije|Sudije]] | podaci4 = * [[Dick Bavetta|Bavetta]] * [[Danny Crawford|D. Crawford]] * [[James Enright|Enright]] * [[Hugh Evans (košarkaški sudija)|Evans]] * [[Darell Garretson|Garretson]] * [[George Hepbron|Hepbron]] * [[George Hoyt|Hoyt]] * [[Matthew P. Kennedy|Kennedy]] * [[Lloyd Leith|Leith]] * [[Red Mihalik|Mihalik]] * [[Hank Nichols|Nichols]] * [[John Nucatola|Nucatola]] * [[Ernest C. Quigley|Quigley]] * [[Mendy Rudolph|Rudolph]] * [[Dallas Shirley|Shirley]] * [[Earl Strom|Strom]] * [[David Tobey|Tobey]] * [[David Walsh (košarkaški sudija)|Walsh]] | grupa5 = [[Spisak članova Košarkaške Kuće slavnih#Ekipe|Ekipe]] | podaci5 = * [[Tennessee State Tigers – ekipa 1956/1957.|Tennessee State Tigers – ekipa 1956/57]] * [[Tennessee State Tigers – ekipa 1957/1958.|Tennessee State Tigers – ekipa 1957/58]] * [[Tennessee State Tigers – ekipa 1958/1959.|Tennessee State Tigers – ekipa 1958/59]] * [[Košarkaška ekipa SAD-a na Olimpijskim igrama 1960.|Ekipa SAD-a na OI 1960]] * [[Košarkaška ekipa SAD-a na Olimpijskim igrama 1992.|Ekipa SAD-a na OI 1992]] * [[Košarkaška ekipa SAD-a na Olimpijskim igrama 2008.|Ekipa SAD-a na OI 2008]] * [[All American Red Heads]] * [[Buffalo Germans]] * [[The First Team]] * [[Harlem Globetrotters]] * [[Univerzitet "Immaculata"#Ženska košarka|Univerzitet "Immaculata"]] * [[New York Renaissance]] * [[Original Celtics]] * [[Košarkaška ekipa "Texas Western Miners" 1965/1966.|Texas Western]] * [[Ženska košarkaška reprezentacija SAD-a na Olimpijskim igrama 1976.|Ženska ekipa SAD-a na OI 1976]] * [[Baptistički univerzitet Wayland#Ženska košarka|Ženske ekipe Baptističkog univerziteta Wayland (1948–1982)]] }} | grupa2 = Nagrade | podaci2 = * [[Nagrada "Bob Cousy"]] * [[Nagrada "Jerry West"]] * [[Nagrada "Julius Erving"]] * [[Nagrada "Karl Malone"]] * [[Nagrada "Abdul-Jabbar"]] * [[Nagrada "Nancy Lieberman"]] * [[Nagrada "Ann Meyers Drysdale"]] * [[Nagrada "Cheryl Miller"]] * [[Nagrada "Katrina McClain"]] * [[Nagrada "Lisa Leslie"]] | ispod = * [http://www.hoophall.com/ Zvanični sajt] }}<noinclude> {{sklopiva opcija}} [[Kategorija:Košarkaške navigacijske kutije]] </noinclude> 6l9wxg0wy55bjeve9g3t2ehk8wwryaa Šablon:Mr. Basketball USA 10 422659 3730056 3659928 2025-06-26T11:31:59Z KWiki 9400 3730056 wikitext text/x-wiki {{Navkutija |ime = Mr. Basketball USA |naslov = Dobitnici nagrade [[Mr. Basketball USA]] |podaciklasa = hlist |podaci1 = * 1955:&nbsp;[[Wilt Chamberlain|Chamberlain]] * 1956:&nbsp;[[Oscar Robertson|Robertson]] * 1957–1958:&nbsp;[[Jerry Lucas|Lucas]] * 1959:&nbsp;[[Bill Raftery|Raftery]] * 1960:&nbsp;[[Connie Hawkins|Hawkins]] * 1961:&nbsp;[[Bill Bradley|Bradley]] * 1962:&nbsp;[[Cazzie Russell|Russell]] * 1963:&nbsp;[[Edgar Lacy|Lacy]] * 1964–1965:&nbsp;[[Kareem Abdul-Jabbar|Alcindor]] * 1966:&nbsp;[[Calvin Murphy|Murphy]] * 1967:&nbsp;[[Spencer Haywood|Haywood]] * {{nowrap|1968:&nbsp;[[Paul Westphal|Westphal]]}} * 1969:&nbsp;[[George McGinnis|McGinnis]] * 1970:&nbsp;[[Tom McMillen|McMillen]] * 1971:&nbsp;[[Maurice Lucas|Lucas]] * 1972:&nbsp;[[Quinn Buckner|Buckner]] * 1973:&nbsp;[[Adrian Dantley|Dantley]] * 1974:&nbsp;[[Moses Malone|Malone]] * 1975:&nbsp;[[Bill Cartwright|Cartwright]] * 1976:&nbsp;[[Darrell Griffith|Griffith]] * 1977:&nbsp;[[Albert King (košarkaš)|King]] * 1978:&nbsp;[[Mark Aguirre|Aguirre]] * 1979:&nbsp;[[Clark Kellogg|Kellogg]] * 1980:&nbsp;[[Doc Rivers|Rivers]] * 1981:&nbsp;[[Patrick Ewing|Ewing]] * 1982:&nbsp;[[Wayman Tisdale|Tisdale]] * 1983:&nbsp;[[Reggie Williams (košarkaš, 1964)|R. Williams]] * 1984:&nbsp;[[John Williams (košarkaš, 1966)|J. Williams]] * 1985:&nbsp;[[Danny Ferry|Ferry]] * 1986:&nbsp;[[J. R. Reid|Reid]] * 1987:&nbsp;[[Larry Johnson (košarkaš, 1969)|Johnson]] * 1988:&nbsp;[[Alonzo Mourning|Mourning]] * 1989:&nbsp;[[Kenny Anderson (košarkaš)|Anderson]] * 1990:&nbsp;[[Damon Bailey|Bailey]] * 1991:&nbsp;[[Chris Webber|Webber]] * 1992:&nbsp;[[Jason Kidd|Kidd]] * {{nowrap|1993:&nbsp;[[Rasheed Wallace|Wallace]]}} * 1994:&nbsp;[[Felipe López (košarkaš)|Lopez]] * 1995:&nbsp;[[Kevin Garnett|Garnett]] * 1996:&nbsp;[[Mike Bibby|Bibby]] * 1997:&nbsp;[[Tracy McGrady|McGrady]] * 1998:&nbsp;[[Rashard Lewis|Lewis]] * 1999:&nbsp;[[Jonathan Bender|Bender]] * 2000:&nbsp;[[Darius Miles|Miles]] * 2001:&nbsp;[[Dajuan Wagner|Wagner]] * 2002–2003:&nbsp;[[LeBron James|James]] * 2004:&nbsp;[[Sebastian Telfair|Telfair]] * 2005:&nbsp;[[Monta Ellis|Ellis]] * 2006:&nbsp;[[Greg Oden|Oden]] * {{nowrap|2007:&nbsp;[[O. J. Mayo|Mayo]]}} * 2008:&nbsp;[[Brandon Jennings|Jennings]] * 2009:&nbsp;[[Derrick Favors|Favors]] * 2010:&nbsp;[[Harrison Barnes|Barnes]] * 2011:&nbsp;[[Michael Kidd-Gilchrist|Kidd-Gilchrist]] * 2012:&nbsp;[[Shabazz Muhammad|Muhammad]] * 2013:&nbsp;[[Andrew Wiggins|Wiggins]] * 2014:&nbsp;[[Cliff Alexander|Alexander]] * 2015:&nbsp;[[Ben Simmons|Simmons]] * 2016:&nbsp;[[Lonzo Ball|Ball]] * 2017:&nbsp;[[Michael Porter Jr.|Porter]] * 2018:&nbsp;[[R. J. Barrett|Barrett]] * {{nowrap|2019:&nbsp;[[Isaiah Stewart|Stewart]]}} * 2020:&nbsp;[[Cade Cunningham|Cunningham]] * 2021:&nbsp;[[Chet Holmgren|Holgrem]] * 2022:&nbsp;[[Dariq Whitehead|Whitehead]] * 2023:&nbsp;[[Cameron Boozer|Boozer]] * 2024:&nbsp;[[Cooper Flagg|Flagg]] * 2025:&nbsp;[[Cameron Boozer|Boozer]] }}<noinclude> [[Kategorija:Košarkaške navigacijske kutije|Mr. Basketball]] [[Kategorija:Srednjoškolska košarka u SAD-u|Mr. Basketball]] [[Kategorija:Šabloni sportskih nagrada|Mr. Basketball]] </noinclude> qkg6muztrz93e68xi8d4h8mzdpczv8m Prva gimnazija (Sarajevo) 0 426609 3729861 3712291 2025-06-25T14:26:53Z 109.175.102.114 U kategoriji političari dodan Alija Izetbegović. Uklonjen ratni zločinac Vojislav Šešelj. 3729861 wikitext text/x-wiki '''Prva gimnazija''' u [[Sarajevo|Sarajevu]] najstarija je [[srednja škola|srednjoškolska]] ustanova u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Osnovana je [[1879.]] ukazom [[Zemaljska vlada|Zemaljske vlade]], a odlukom austrijskog cara i ugarskog kralja [[Franjo Josip, car Austrije|Franje Josipa]]. Dan škole se proslavlja [[6. april]]a. == Historija == [[File:Sarajevo First-Gymnasium.jpg|thumb|left|Ispred ulaza škole oko 1930.]] [[Datoteka:Godišnje izvješće realne gimnasije u Sarajevu 1881-82.png|175px|mini|desno|Godišnji izvještaj Realne gimnazije 1881/82. školske godine]] Prvi direktor škole bio je dr. [[Ivan Branislav Zoch]]. Prve školske godine škola imala je 42 učenika. Do [[1919.]] gimnazija je bila muška škola. Prva zgrada u kojoj se škola nalazi bila je zgrada Ruzdije u Halilbašićevoj ulici, poslije koje se škola seli u Salomovu zgradu na uglu Jefićeve ulice kod [[Katedrala Srca Isusova|Sarajevske katedrale]]. U današnju zgradu škola se preselila [[1889.]] Škola je [[1883.]] u [[Trst]]u osvojila drugu nagradu na austrougarskoj školskoj izložbi, ispred škola iz [[Beč]]a i [[Budimpešta|Budimpešte]]. Nastavni jezik škole bio je "balkanski zemaljski jezik sa latinskim i ćiriličnim pismom". Škola je bila veoma dobro opremljena, a kabineti, učila i udžbenici bili su uređeni po najvišim didatičkim mjerilima i dostignućima tadašnjeg vremena. == Nazivi == {{columns-list|3| * Carska-kraljevska realna gimnazija * Klasična (humanistička) gimnazija (1883–1884) * Velika gimnazija (1884–1922) * Prva gimnazija (1922–1925) * Prva muška realna gimnazija (1925–1953) * Državna klasična gimnazija – Prva muška gimnazija (1953–1954) * Državna klasična gimnazija (1954–1960) * Prva klasična gimnazija (1960–1961) * Prva gimnazija (1961–1982) * Revolucionari i narodni heroji Prve gimnazije (1982–1991) * Javna ustanova Prva gimnazija (1991) }} == Učenici == Za 140 godina postojanja kroz školu je prošlo skoro 40.000 učenika. Najpoznatiji učenici su: * književnici: [[Safvet-beg Bašagić]], [[Isak Samokovlija]], [[Tugomir Alaupović]] i [[Petar Kočić]] * slikari: [[Vojo Dimitrijević]], [[Branko Šotra]], [[Jovan Bijelić]] i [[Mario Mikulić]] * nobelovci: [[Ivo Andrić]] * narodni heroji: [[Slobodan Princip Seljo]] * političari: Alija Izetbegović<ref>{{Cite web|url=http://www.muzejalijaizetbegovic.ba/en/page.php?id=30|title=Muzej Alija Izetbegović 1925-2003|last=Creative 24/7 - www.creative247.ba|website=www.muzejalijaizetbegovic.ba|language=bs|access-date=2025-06-25}}</ref> * sportisti: Ivan Sokolov * muzičari: [[Saša Lošić]] * matematičarka: [[Vera Šnajder|Vera Popović Šnajder]] <ref>{{Cite web|url=https://www.bhfuturesfoundation.org/vera-snajder-tribute-en|title=Vera Šnajder Award|website=Bosnia & Herzegovina Futures Foundation|language=en-US|access-date=2025-06-04}}</ref> == Direktori == Tokom postojanja gimnazije, škola je imala 21. direktora, i to: {{columns-list|3| * Ivan Branislav Zoch * Gustav Johan Jili (1882–1884) * Davorin Nemanić (1884–1890) * Martin Bedjanić (1900–1910) * Dragan Kudlih (1910–1915) * Ivan Kovačić (1916–1918) * Milan Čuović (1918–1926) * Vladimir Perinović (1926–1928) * Lazar Kondić (1931–1940) * Milenko Vidković (1945–1950) * Obren Vukomanović (1950–1951) * Ivan Barbalić (1951–1956) * Momčilo Jovanović (1959–1965) * Blanka Popović (1965–1973) * Adila Muhamedagić (1974–1982) * Amir Avdagić (1983–1987) * Zlata Bukvić (1987–2000) * Ešrefa Gačanin (2000–2009) * Jasmina Hadžimurtezić (2009–2013) * Kenan Novalija (2013–2016) * Jasmina Melkić (2016–2017) * Lejla Tuzlak (2017-2022) *Velida Tinjak (od 2022) }} == Također pogledajte == * [[Druga gimnazija (Sarajevo)]] == Vanjski linkovi == * {{cite web|title=Prva gimnazija - Sarajevo|url=http://sarajevo18781918.blogger.ba/arhiva/2005/05/11/38370|work=Sarajevo (1878-1918)|access-date=11. 1. 2017|archive-date=14. 3. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170314080811/http://sarajevo18781918.blogger.ba/arhiva/2005/05/11/38370|url-status=dead}} * {{cite web|title=Prva gimnazija Sarajevo|url=https://www.youtube.com/watch?v=1LySIp1b2tM&feature=youtu.be|access-date=11. 1. 2017}} [[Kategorija:Srednje škole u Sarajevu]] h1nlq9aacctwbq1u4wnvyz5yk7wrshq 3729862 3729861 2025-06-25T14:54:11Z AnToni 2325 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/109.175.102.114|109.175.102.114]] ([[User talk:109.175.102.114|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:81.217.35.240|81.217.35.240]] 3712291 wikitext text/x-wiki '''Prva gimnazija''' u [[Sarajevo|Sarajevu]] najstarija je [[srednja škola|srednjoškolska]] ustanova u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Osnovana je [[1879.]] ukazom [[Zemaljska vlada|Zemaljske vlade]], a odlukom austrijskog cara i ugarskog kralja [[Franjo Josip, car Austrije|Franje Josipa]]. Dan škole se proslavlja [[6. april]]a. == Historija == [[File:Sarajevo First-Gymnasium.jpg|thumb|left|Ispred ulaza škole oko 1930.]] [[Datoteka:Godišnje izvješće realne gimnasije u Sarajevu 1881-82.png|175px|mini|desno|Godišnji izvještaj Realne gimnazije 1881/82. školske godine]] Prvi direktor škole bio je dr. [[Ivan Branislav Zoch]]. Prve školske godine škola imala je 42 učenika. Do [[1919.]] gimnazija je bila muška škola. Prva zgrada u kojoj se škola nalazi bila je zgrada Ruzdije u Halilbašićevoj ulici, poslije koje se škola seli u Salomovu zgradu na uglu Jefićeve ulice kod [[Katedrala Srca Isusova|Sarajevske katedrale]]. U današnju zgradu škola se preselila [[1889.]] Škola je [[1883.]] u [[Trst]]u osvojila drugu nagradu na austrougarskoj školskoj izložbi, ispred škola iz [[Beč]]a i [[Budimpešta|Budimpešte]]. Nastavni jezik škole bio je "balkanski zemaljski jezik sa latinskim i ćiriličnim pismom". Škola je bila veoma dobro opremljena, a kabineti, učila i udžbenici bili su uređeni po najvišim didatičkim mjerilima i dostignućima tadašnjeg vremena. == Nazivi == {{columns-list|3| * Carska-kraljevska realna gimnazija * Klasična (humanistička) gimnazija (1883–1884) * Velika gimnazija (1884–1922) * Prva gimnazija (1922–1925) * Prva muška realna gimnazija (1925–1953) * Državna klasična gimnazija – Prva muška gimnazija (1953–1954) * Državna klasična gimnazija (1954–1960) * Prva klasična gimnazija (1960–1961) * Prva gimnazija (1961–1982) * Revolucionari i narodni heroji Prve gimnazije (1982–1991) * Javna ustanova Prva gimnazija (1991) }} == Učenici == Za 140 godina postojanja kroz školu je prošlo skoro 40.000 učenika. Najpoznatiji učenici su: * književnici: [[Safvet-beg Bašagić]], [[Isak Samokovlija]], [[Tugomir Alaupović]] i [[Petar Kočić]] * slikari: [[Vojo Dimitrijević]], [[Branko Šotra]], [[Jovan Bijelić]] i [[Mario Mikulić]] * nobelovci: [[Ivo Andrić]] * narodni heroji: [[Slobodan Princip Seljo]] * političari: [[Vojislav Šešelj]] * sportisti: Ivan Sokolov * muzičari: [[Saša Lošić]] * matematičarka: [[Vera Šnajder|Vera Popović Šnajder]] <ref>{{Cite web|url=https://www.bhfuturesfoundation.org/vera-snajder-tribute-en|title=Vera Šnajder Award|website=Bosnia & Herzegovina Futures Foundation|language=en-US|access-date=2025-06-04}}</ref> == Direktori == Tokom postojanja gimnazije, škola je imala 21. direktora, i to: {{columns-list|3| * Ivan Branislav Zoch * Gustav Johan Jili (1882–1884) * Davorin Nemanić (1884–1890) * Martin Bedjanić (1900–1910) * Dragan Kudlih (1910–1915) * Ivan Kovačić (1916–1918) * Milan Čuović (1918–1926) * Vladimir Perinović (1926–1928) * Lazar Kondić (1931–1940) * Milenko Vidković (1945–1950) * Obren Vukomanović (1950–1951) * Ivan Barbalić (1951–1956) * Momčilo Jovanović (1959–1965) * Blanka Popović (1965–1973) * Adila Muhamedagić (1974–1982) * Amir Avdagić (1983–1987) * Zlata Bukvić (1987–2000) * Ešrefa Gačanin (2000–2009) * Jasmina Hadžimurtezić (2009–2013) * Kenan Novalija (2013–2016) * Jasmina Melkić (2016–2017) * Lejla Tuzlak (2017-2022) *Velida Tinjak (od 2022) }} == Također pogledajte == * [[Druga gimnazija (Sarajevo)]] == Vanjski linkovi == * {{cite web|title=Prva gimnazija - Sarajevo|url=http://sarajevo18781918.blogger.ba/arhiva/2005/05/11/38370|work=Sarajevo (1878-1918)|access-date=11. 1. 2017|archive-date=14. 3. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170314080811/http://sarajevo18781918.blogger.ba/arhiva/2005/05/11/38370|url-status=dead}} * {{cite web|title=Prva gimnazija Sarajevo|url=https://www.youtube.com/watch?v=1LySIp1b2tM&feature=youtu.be|access-date=11. 1. 2017}} [[Kategorija:Srednje škole u Sarajevu]] 0i0ka6z7q5dm34ol0ewhsd27jzl2c90 Šablon:Ujedinjene nacije 10 442736 3729976 3714035 2025-06-26T07:09:40Z Panasko 146730 3729976 wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = Ujedinjene nacije | naslov = {{ZID|Ujedinjene nacije}} | slika = | tijeloklasa = hlist | iznad = * [[Generalni sekretar Ujedinjenih nacija|Generalni sekretar]]: [[António Guterres]] * [[Zamjenik generalnog sekretara Ujedinjenih nacija|Zamjenica generalnog sekretara]]: [[Amina J. Muhammed]] * [[Predsjednik Generalne skupštine Ujedinjenih nacija|Predsjednik Generalne skupštine]]: [[Csaba Kőrösi]] | grupa1 = Sistem Ujedinjenih nacija <br /> | podaci1 = {{Navkutija|dijete | grupastil = width:7em; | podacistil = width:auto; | grupa1 = [[Povelja Ujedinjenih nacija]] | podaci1 = [[Preambula Povelje Ujedinjenih nacija|Preambula]] | grupa2 = Glavni organi | podaci2 = * [[Generalna skupština Ujedinjenih nacija|Generalna skupština]] * [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeće sigurnosti]] * [[Ekonomsko i socijalno vijeće Ujedinjenih nacija|Ekonomsko i socijalno vijeće]] * [[Sekretarijat Ujedinjenih nacija| Sekretarijat]] * [[Međunarodni sud pravde]] * [[Starateljsko vijeće Ujedinjenih nacija|Starateljsko vijeće]] | grupa3 = Programi i <br />[[Spisak specijaliziranih agencija Ujedinjenih nacija|specijalizirane agencije]] | podaci3 = * [[FAO]] * [[Međunarodna agencija za atomsku energiju|IAEA]] * [[Organizacija za međunarodnu civilnu avijaciju|ICAO]] * [[Međunarodni fond za poljoprivredni razvoj|IFAD]] * [[Međunarodna organizacija rada|ILO]] * [[Međunarodni monetarni fond|IMF]] * [[Međunarodna pomorska organizacija|IMO]] * [[Međuvladin panel za klimatske promjene|IPCC]] * [[Međunarodni trgovinski centar|ITC]] * [[Međunarodna telekomunikacijska unija|ITU]] * [[Specijalni sud za Sijera Leone|SCSL]] * [[Zajednički program UN o HIV/AIDS-u|UNAIDS]] * [[Konferencija UN o trgovini i razvoju|UNCTAD]] * [[Komisija UN za međunarodno trgovinsko pravo|UNCITRAL]] * [[Fond Ujedinjenih nacija za investicije i razvoj|UNCDF]] * [[Okvir razvojne pomoći UN|UNDAF]] * [[Grupa Organizacije UN za razvoj|UNDG]] * [[Program Ujedinjenih nacija za razvoj|UNDP]] * [[Оdjeljenje za javno informisanje UN|UNDPI]] * [[Program UN za životnu sredinu|UNEP]] ** [[UNEP OzonAction|OzonAction]] ** [[GRID-Arendal]] * [[UNESCO]] * [[Fond UN za međunarodna partnerstva|UNFIP]] * [[Fond UN za stanovništvo|UNFPA]] * [[Visoki povjerenik Ujedinjenih nacija za izbjeglice|UNHCR]] * [[Vijeće Ujedinjenih nacija za ljudska prava|UNHRC]] * [[UNICEF]] * [[UNIDO]] * [[Svjetska turistička organizacija|UNWTO]] * [[Svjetska poštanska unija|UPU]] * [[Svjetska grupa banaka|WBG]] * [[Svjetski program za hranu|WFP]] * [[Svjetska zdravstvena organizacija|WHO]] * [[Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo|WIPO]] * [[Svjetska meteorološka organizacija|WMO]] }} | grupa2 = Članice i posmatrači | podaci2 = * [[Države članice Ujedinjenih nacija|Članice]] * [[Proširenje članstva Ujedinjenih nacija|Države osnivači]] ([[Stalne članice Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|Stalne članice Vijeća sigurnosti]]) * [[Posmatrači u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija|Posmatrači u Generalnoj skupštini]] ([[Evropska unija i Ujedinjene nacije|Evropska unija]]) }}<includeonly></includeonly> <noinclude>[[Kategorija:Ujedinjene nacije]] </noinclude> 06utksdbd4eipq636chn9odwtj89fjt Parker (solarna sonda) 0 448234 3729967 3675551 2025-06-25T22:47:48Z KWiki 9400 KWiki premjestio je stranicu [[Svemirska letjelica Parker]] na [[Parker (solarna sonda)]] 3675551 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Animation_of_Parker_Solar_Probe_trajectory.gif|desno|mini|Animacija trajektorije letjelice ''Parker'' od 7. augusta 2018.,  do 29. augusta 2025.<br />{{legend2|magenta|''Parker Solar Probe''}}{{·}}{{legend2|Yellow|[[Sunce]]}}{{·}}{{legend2|Lime|[[Merkur]]}}{{·}}{{legend2|Cyan|[[Venera]]}}{{·}}{{legend2|RoyalBlue|[[Zemlja]]}}]]'''''Svemirska letjelica Parker (en. Solar Probe''''', raniji nazivi: '''''Solar Probe''''', '''''Solar Probe Plus''''', ili '''''Solar Probe+''''', skraćeno '''PSP''')<ref name="bbc22jl18">{{Cite news|url=https://www.theguardian.com/science/2018/jul/22/parker-solar-probe-set-the-controls-for-the-edge-of-the-sun|title=Parker Solar Probe: set the controls for the edge of the sun...|last=Clark|first=Stuart|date=22. 7. 2018|work=The Guardian}}</ref> jeste [[NASA|NASA-ina]] robotizovana svemirska letjelica usmjerena da ispituje vanjsku koronu [[Sunce|Sunca]].<ref name="NYT-20180811">{{Cite news|url=https://www.nytimes.com/2018/08/10/science/parker-solar-probe-launch.html|title=NASA Delays Parker Solar Probe Launch|last=Chang|first=Kenneth|date=11. 8. 2018|work=[[The New York Times]]|access-date=11. 8. 2018}}</ref><ref name="NYT-20170531">{{Cite news|url=https://www.nytimes.com/2017/05/31/science/nasa-parker-solar-probe-sun.html|title=Newly Named NASA Spacecraft Will Aim Straight for the Sun|last=Chang|first=Kenneth|date=31. 5. 2017|work=New York Times|access-date=1. 6. 2017}}</ref><ref name="feasible">{{Cite journal|last=Applied Physics Laboratory|date=19. 11. 2008|title=Feasible Mission Designs for Solar Probe Plus to Launch in 2015, 2016, 2017, or 2018|url=http://www.physics.umd.edu/courses/Phys410/Anlage_Spring13/2015-2018missions.pdf|publisher=[[Johns Hopkins University]]}}</ref> Ona će prići na 8,86 sunčevih radijusa (6,2 miliona kilometara)<ref name="PressKit">{{Cite web|url=https://www.nasa.gov/sites/default/files/atoms/files/parkersolarprobe_presskit_august2018_final.pdf|title=NASA Press Kit: Parker Solar Probe|publisher=NASA|access-date=15. 8. 2018}}</ref> od fotosfere (površine) Sunca, i putovat će, kada bude najbliže Suncu, brzinom od 700 000 kilometara na sat.<ref name="NASA-201180809">{{Cite web|url=https://www.nasa.gov/content/goddard/parker-solar-probe-humanity-s-first-visit-to-a-star|title=Parker Solar Probe: Humanity’s First Visit to a Star|last=Garner|first=Rob|date=9. 8. 2018|website=[[NASA]]|access-date=9. 8. 2018|archive-date=5. 6. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170605051919/https://www.nasa.gov/content/goddard/parker-solar-probe-humanity-s-first-visit-to-a-star|url-status=dead}}</ref> == Trajektorij == [[Datoteka:Parker_Solar_Probe_Launch_(NHQ201808120013).jpg|mini|Lansiranje Parker solarne sonde 2018|lijevo|155x155piksel]] Letjelica ''Parker'' u svojoj misiji koristi višestruku gravitacionu pomoć Venere za inkrementalno smanjenje svog orbitalnog perihela da postigne višestruko prolaženje pored Sunca na udaljenosti od 8,5 sunčevih radijusa. Naučna faza misije će trajati 7 godina, sa 24 obilaska, sa fokusom na periode kada je letjelica najbliža Suncu.<ref name="jhuapl">{{Cite web|url=http://solarprobe.jhuapl.edu/|title=Solar Probe Plus: A NASA Mission to Touch the Sun:|date=4. 9. 2010|publisher=Johns Hopkins University Applied Physics Laboratory|access-date=30. 9. 2010}}</ref> {{Raščistiti}} == Status == Lansiranje je obavljeno 12. augusta, 2018., u 7:31 prije podne po GMT. Dana 24. decembra 2024. u 11:53 UTC, PSP se približio Suncu, došavši na udaljenost od 6,1 miliona km (3,8 miliona milja) od površine. Njegov signal fara primljen je 26. decembra, pokazujući da je preživio prolazak kroz koronu. Detaljna telemetrija se očekuje 1. januara 2025. <ref>{{Cite web|url=https://blogs.nasa.gov/parkersolarprobe/2024/12/27/nasas-parker-solar-probe-reports-successful-closest-approach-to-sun/|title=NASA’s Parker Solar Probe Reports Successful Closest Approach to Sun – Parker Solar Probe|date=2024-12-27|website=blogs.nasa.gov|language=en-US|access-date=2024-12-27}}</ref> [[Datoteka:Switchbacks_on_the_Sun.gif|mini|PSP je uočio povratne promjene — smetnje u kretanju sunčevog vjetra koje su uzrokovale da se magnetsko polje savije na sebe.]] [[Datoteka:Evolution_of_PSP_design.jpg|lijevo|mini|Evolucija PSP dizajna|218x218piksel]] [[Datoteka:KSC-20180605-PH_GEB01_0116_(41073463690).jpg|lijevo|mini|Testiranje svjetlosnim snopom u Astrotech postrojenju za procesiranje]][[Datoteka:Parker_Solar_Probe.webm|mini|NASA ''Parker svemirska letjelica za ispitivanje Sunca'' tokom opsežnih ispitivanja uticaja na okolinu]] == Reference == {{Reflist}} == Vanjski linkovi == * [http://parkersolarprobe.jhuapl.edu/ Parker Probe Plus] u Johns Hopkins University Applied Physics Laboratory (JHUAPL) * [https://web.archive.org/web/20110719221441/http://solarprobe.jhuapl.edu/mission/docs/SolarProbeME.pdf Solar Probe Plus] (Mission Engineering Report; JHUAPL) * [https://web.archive.org/web/20160828040133/http://science.nasa.gov/about-us/smd-programs/heliophysics-research/ Heliophysics Research] (NASA) * [http://ehpd.gsfc.nasa.gov/ Explorers and Heliophysics Projects Division] (EHPD; NASA) * [https://www.nasa.gov/content/goddard/parker-solar-probe ''Parker Solar Probe''] (podaci i novosti; NASA) * [https://www.nytimes.com/video/science/100000006012333/nasa-parker-solar-probe.html ''Parker Solar Probe''] (Video/3:45; [[The New York Times|NYT]]; August 12, 2018) [[Kategorija:Svemirske letjelice NASA-e]] 2jqkju2rkay0bolcxz68hl9d33sv6nq Spisak likova u "Prijateljima" i "Joeyju" 0 457031 3729940 3729751 2025-06-25T19:33:00Z AnToni 2325 /* Glavni likovi */ 3729940 wikitext text/x-wiki {{multiple image | align = | direction = vertical | width = 130 | image1 = JenniferAniston08TIFF.jpg | alt1 = Aniston 2008. | caption1 = | image2 = Courteney Cox 1995.jpg | alt2 = Cox 1995. | caption2 = | image3 = Lisa Kudrow 3.jpg | alt3 = Kudrow 2009. | image4 = Matt Le Blanc.jpg | alt4 = LeBlanc 1995. | image5 = Matthew Perry 1995 (cropped).jpg | alt5 = Perry 1995. | image6 = David Schwimmer 2005 Madagascar.jpg | alt6 = Schwimmer 2005. | footer = Glavni glumci u ''Prijateljima''; odozgo: Aniston, Cox, Kudrow, LeBlanc, Perry i Schwimmer }} Tokom emitiranja američkog [[sitkom]]a ''[[Prijatelji (serija)|Prijatelji]]'' i ''[[spin-off]]'' serije ''[[Joey (serija)|Joey]]'', koji su prikazani u deset, odnosno dvije sezone na [[NBC]]-ju u periodu 1994–2006. pojavili su se deseci likova.<ref>{{cite web |url= https://www.imdb.com/title/tt0108778/ |title= Friends (TV series, 1994–2004) – IMDb |access-date= 23. 6. 2012 |archive-url= https://web.archive.org/web/20120621110219/http://www.imdb.com/title/tt0108778/ |archive-date=21. 6. 2012}}</ref> ''Prijatelji'' su imali šest glavnih likova: [[Rachel Green]] ([[Jennifer Aniston]]), [[Monica Geller]] ([[Courteney Cox]]), [[Phoebe Buffay]] ([[Lisa Kudrow]]), [[Joey Tribbiani]] ([[Matt LeBlanc]]), [[Chandler Bing]] ([[Matthew Perry]]) i [[Ross Geller]] ([[David Schwimmer]]), dok je u ''Joeyju'' LeBlanc nastavio s istom ulogom, a ostali likovi jesu [[#Gina Tribbiani|Gina Tribbiani]] ([[Drea de Matteo]]), [[#Alex Garrett|Alex Garrett]] ([[Andrea Anders]]), [[#Michael Tribbiani|Michael Tribbiani]] ([[Paulo Costanzo]]), [[#Bobbie Morganstern|Bobbie Morganstern]] ([[Jennifer Coolidge]]), [[#Zach Miller|Zach Miller]] ([[Miguel A. Núñez Jr.]]) i [[#Howard|Howard]] ([[Ben Falcone]]). Osim sporednih i povremenih uloga, u serijama su gostovale i glumačke zvijezde.<ref>{{cite web |url= https://www.imdb.com/list/ZJ96JhXFm30/ |title= IMDb: Top 50 Famous ''Friends'' Guest Stars |access-date= 23. 6. 2012 |archive-url= https://web.archive.org/web/20120321162306/http://www.imdb.com/list/ZJ96JhXFm30/ |archive-date= 21. 2. 2012}}</ref> == Ansamblska podjela uloga == Glavni glumci bili su poznati televizijskim gledaocima prije uloga u ''Prijateljima'', ali nisu smatrani zvijezdama.<ref name= "friendsorigin">{{cite web |url= http://www.baltimoresun.com/topic/bal-friends-buzz0502,0,495484.story |title= They leave as they began: With a buzz |access-date=23. 12. 2008 |author= Tom Jicha |date= 2. 5. 2004 |work=[[The Baltimore Sun]] |archive-url= https://web.archive.org/web/20110604154545/http://www.baltimoresun.com/topic/bal-friends-buzz0502%2C0%2C495484.story |archive-date=4. 6. 2011}}</ref><ref name="castnames">{{cite web |url= http://www.expressindia.com/news/fullstory.php?newsid=31095#compstory |title= ''Friends'' heads for much-hyped farewell |access-date=19. 12. 2008 |date= 5. 5. 2004 |work=[[The Indian Express]] |archive-url= https://web.archive.org/web/20090129120529/http://www.expressindia.com/news/fullstory.php?newsid=31095 |archive-date=29. 1. 2009}}</ref> Kreator David Crane želio je da svih šest glumaca ima ravnopravne uloge u seriji,<ref name="friendsorigin"/> pa su ''Prijatelji'' proglašeni "prvom serijom s istinskom [[Ansamblska podjela uloga|ansamblskom podjelom uloga]]".<ref name="paidcasttog"/> Članovi glumačke postave trudili su se da takav format održe cijelo vrijeme i nisu dozvolili da niko od njih pretjerano dominira;<ref name="paidcasttog"/> sami su sebe prijavljivali u iste glumačke kategorije za razne televizijske nagrade i priznanja,<ref name="community2003">{{cite news |url= http://www.usatoday.com/community/chat_03/2003-09-18-bianco.htm |title= The Emmy Awards: Robert Bianco |access-date=19. 12. 2008 |author= Robert Bianco |date=1. 1. 2005 |work= USA Today}}</ref> kolektivno pregovarali o plaćama<ref name="paidcasttog">{{cite web|url=http://www.csmonitor.com/2004/0506/p01s01-ussc.html |title= A ''family'' sitcom for Gen X&nbsp;– ''Friends'' cast a new TV mold |access-date=19. 12. 2008 |author= Christina McCarroll |date=6. 5. 2004 |work= The Christian Science Monitor}}</ref> te zahtijevali da se tokom prve sezone zajedno pojavljuju na naslovnicama raznih magazina.<ref name="filmhours">{{cite web |url= http://www.enquirer.com/editions/2002/01/27/tem_friends_grows_in.html |title= ''Friends'' grows in stature, ratings |access-date= 5. 1. 2009 |author= John Kiesewetter |date= 27. 1. 2002 |work= [[The National Enquirer]] |archive-date= 4. 12. 2012 |archive-url= https://archive.today/20121204193030/http://www.enquirer.com/editions/2002/01/27/tem_friends_grows_in.html |url-status= dead}}</ref> Svi su postali pravi prijatelji i iza kamera<ref name="kudrowcast">{{cite web |work= USA Weekend |url= http://www.usaweekend.com/00_issues/001008/001008kudrow.html |archive-url= https://archive.today/20120526223112/http://www.usaweekend.com/00_issues/001008/001008kudrow.html |archive-date=26. 5. 2012 |title= Balancing friends and family |access-date=19. 12. 2008 |author= Jeffrey Zaslow |date=8. 10. 2000 }}</ref> i to u tolikoj mjeri da se [[Tom Selleck]], koji se tokom druge sezone pojavio u nizu epizoda, požalio da se osjeća izostavljenim.<ref>{{cite news |url= http://www.independent.ie/unsorted/features/why-well-miss-our-absent-friends-170513.html |title= Why we will miss our absent ''Friends'' |work= [[Irish Independent]] |date= 6. 5. 2004 |author= Ed Power |access-date= 19. 12. 2008}}</ref> Članovi glumačke postave ostali su dobri prijatelji i nakon snimanja serije, prvenstveno Aniston i Cox – Aniston je postala kuma Coco, kćeri koju su dobili Cox i [[David Arquette]].<ref>{{cite news |url= http://www.denverpost.com/celebritybuzz/ci_7213047 |title= People: DeGeneres tries to calm the howling pack |access-date= 19. 12. 2008 |date= 18. 10. 2007 |work= [[The Denver Post]] |archive-date= 19. 7. 2009 |archive-url= https://web.archive.org/web/20090719174243/http://www.denverpost.com/celebritybuzz/ci_7213047 |url-status= dead}}</ref> U službenoj oproštajnoj knjizi ''Friends 'Til the End'' (''Prijatelji do kraja'') svaki od njih u intervjuima je priznao da su im ostali članovi postave postali poput porodice.<ref>{{cite book |title= Friends 'Til the End: The Official Celebration of All Ten Years |author= David Wild |year= 2004 |work= [[WarnerMedia|Time Warner]] |isbn= 1-932273-19-0 |url= http://www.amazon.com/dp/1932273190}}</ref> === Plaće === U originalnim ugovorima za prvu sezonu svi članovi glumačke postave bili su plaćeni 22.500 [[Američki dolar|dolara]] po epizodi.<ref name="salariescastlots">{{cite news |url=http://pqasb.pqarchiver.com/latimes/access/10164381.html?dids=10164381:10164381&FMT=ABS&FMTS=ABS:FT&date=Aug+12%2C+1996&author=Lowry%2C+Brian&pub=Los+Angeles+Times&desc=%27Friends%27+cast+returning+amid+contract+dispute&pqatl=google |title=''Friends'' cast returning amid contract dispute |access-date=8. 3. 2009 |author=Brian Lowry |date=12. 8. 1996 |work=Los Angeles Times |archive-date=20. 7. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090720012355/http://pqasb.pqarchiver.com/latimes/access/10164381.html?dids=10164381:10164381&FMT=ABS&FMTS=ABS:FT&date=Aug+12%2C+1996&author=Lowry%2C+Brian&pub=Los+Angeles+Times&desc=%27Friends%27+cast+returning+amid+contract+dispute&pqatl=google |url-status=dead}}</ref> Međutim, u drugoj sezoni plaće su počele varirati između 20.000 i 40.000 dolara po epizodi.<ref name="salariescastlots"/><ref name="castpaid">{{cite news |url=https://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9C03EED71E39F935A25754C0A960958260 |title= ''Friends'' Cast Bands Together to Demand a Salary Increase |access-date=8. 3. 2009 |author= Bill Carter |date=16. 7. 1996 |work= [[The New York Times]]}}</ref> Prije treće sezone kompletna glumačka postava odlučila je ući u zajedničke pregovore o plaći unatoč tome što je kompanija [[Warner Bros.]] preferirala individualne razgovore o ugovorima.<ref name="Rice">{{cite news |url= http://www.ew.com/ew/article/0,,275935,00.html |title= Friendly Fire |access-date= 8. 3. 2009 |author= Lynette Rice |date= 21. 4. 2000 |work= [[Entertainment Weekly]] |archive-date= 19. 7. 2009 |archive-url= https://web.archive.org/web/20090719103906/http://www.ew.com/ew/article/0%2C%2C275935%2C00.html |url-status= dead}}</ref> Glumci su počeli dobijati isplate u iznosu najniže plaće, što je značilo da su Aniston i Schwimmer dobijali manje novca nego što su mogli dobiti. Tako su u trećoj sezoni svi glumci dobijali 75.000 dolara po epizodi, 85.000 u četvrtoj, 100.000 u petoj i 125.000 u šestoj. U sedmoj i osmoj sezoni to je poraslo na 750.000, a u posljednje dvije sezone na milion dolara po epizodi.<ref name="friendstimeline">{{cite web |url= https://www.usatoday.com/life/television/news/2004-01-21-friends-timeline_x.htm |title= ''Friends'' til the end |access-date=19. 12. 2008 |author= Nadia Saah |date= 21. 1. 2004 |work= USA Today}}</ref> Od pete sezone glumci su počeli dobijati i tantijeme od repriziranja serije na drugim mrežama.<ref name="castpaid"/> === Pregled === {| class="wikitable plainrowheaders" style="text-align:center; width:97%;" ! scope="col" rowspan="2" style="width:20%;" | Lik ! scope="col" rowspan="2" style="width:17%;" | Glumac ! scope="col" colspan="10" style="width:60%;" | ''[[Prijatelji (serija)|Prijatelji]]'' ! scope="col" colspan="2" style="width:60%;" | ''[[Joey (serija)|Joey]]'' |- ! scope="col" style="width:5%;" | [[Prijatelji (1. sezona)|1.]] ! scope="col" style="width:5%;" | [[Prijatelji (2. sezona)|2.]] ! scope="col" style="width:5%;" | [[Prijatelji (3. sezona)|3.]] ! scope="col" style="width:5%;" | [[Prijatelji (4. sezona)|4.]] ! scope="col" style="width:5%;" | [[Prijatelji (5. sezona)|5.]] ! scope="col" style="width:5%;" | [[Prijatelji (6. sezona)|6.]] ! scope="col" style="width:5%;" | [[Prijatelji (7. sezona)|7.]] ! scope="col" style="width:5%;" | [[Prijatelji (8. sezona)|8.]] ! scope="col" style="width:5%;" | [[Prijatelji (9. sezona)|9.]] ! scope="col" style="width:5%;" | [[Prijatelji (10. sezona)|10.]] ! scope="col" style="width:5%;" | [[Joey (serija)#Sezona 1|1.]] ! scope="col" style="width:5%;" | [[Joey (serija)#Sezona 1|2.]] |- | scope="row" | [[<includeonly>Spisak likova u "Prijateljima" i "Joeyju"</includeonly>#Rachel Green|Rachel Karen Green]] | [[Jennifer Aniston]] | colspan="10" {{CMain}} | colspan="2" {{N/a|}} |- | scope="row" | [[<includeonly>Spisak likova u "Prijateljima" i "Joeyju"</includeonly>#Monica Geller|Monica Geller-Bing]] | [[Courteney Cox]] | colspan="10" {{CMain}} | colspan="2" {{N/a|}} |- | scope="row" | [[<includeonly>Spisak likova u "Prijateljima" i "Joeyju"</includeonly>#Phoebe Buffay|Phoebe Buffay-Hannigan]] | [[Lisa Kudrow]] | colspan="10" {{CMain}} | colspan="2" {{N/a|}} |- | scope="row" | [[<includeonly>Spisak likova u "Prijateljima" i "Joeyju"</includeonly>#Joey Tribbiani|Joseph Francis "Joey" Tribbiani Jr.]] | [[Matt LeBlanc]] | colspan="12" {{CMain}} |- | scope="row" | [[<includeonly>Spisak likova u "Prijateljima" i "Joeyju"</includeonly>#Chandler Bing|Chandler Muriel Bing]] | [[Matthew Perry]] | colspan="10" {{CMain}} | colspan="2" {{N/a|}} |- | scope="row" | [[<includeonly>Spisak likova u "Prijateljima" i "Joeyju"</includeonly>#Ross Geller|Dr. Ross Eustace Geller]] | [[David Schwimmer]] | colspan="10" {{CMain}} | colspan="2" {{N/a|}} |- | scope="row" | [[<includeonly>Spisak likova u "Prijateljima" i "Joeyju"</includeonly>#Gina Tribbiani|Gina Tribbiani]] | [[Drea de Matteo]]<hr/>K. J. Steinberg | colspan="2" {{N/a|}} | {{CGuest}} | colspan="7" {{N/a|}} | colspan="2" {{CMain}} |- | scope="row" | [[<includeonly>Spisak likova u "Prijateljima" i "Joeyju"</includeonly>#Alex Garrett|Alexis "Alex" Garrett]] | [[Andrea Anders]] | colspan="10" {{N/a|}} | colspan="2" {{CMain}} |- | scope="row" | [[<includeonly>Spisak likova u "Prijateljima" i "Joeyju"</includeonly>#Michael Tribbiani|Michael Tribbiani]] | [[Paulo Costanzo]] | colspan="10" {{N/a|}} | colspan="2" {{CMain}} |- | scope="row" | [[<includeonly>Spisak likova u "Prijateljima" i "Joeyju"</includeonly>#Bobbie Morganstern|Roberta "Bobbie" Morganstern]] | [[Jennifer Coolidge]] | colspan="10" {{N/a|}} | colspan="2" {{CMain}} |- | scope="row" | [[<includeonly>Spisak likova u "Prijateljima" i "Joeyju"</includeonly>#Howard|Howard]] | [[Ben Falcone]] | colspan="10" {{N/a|}} | colspan="2" {{CMain}} |- | scope="row" | [[<includeonly>Spisak likova u "Prijateljima" i "Joeyju"</includeonly>#Zach Miller|Zach Miller]] | [[Miguel A. Núñez Jr.]] | colspan="11" {{N/a|}} | {{CMain}} |} == Porodična stabla == {{Porodična stabla glavnih likova u "Prijateljima"}} == Glavni likovi == === ''Prijatelji'' === ==== Rachel Green ==== {{Glavni|Rachel Green}} '''Rachel Karen Green''' ([[Jennifer Aniston]]) razmažena je, ali srdačna i simpatična kćerka bogatog kardiovaskularnog hirurga. Pojavljuje se već u prvim kadrovima prve epizode nakon što pobjegne s vjenčanja na kojem se trebala udati za Barryja Farbera, odlučivši pokušati živjeti samostalno, bez finansijske podrške roditelja.<ref name="pilot" group="e">{{cite episode |title= The Pilot |series= Prijatelji |author= David Crane |author2= Marta Kauffman (scenaristi) |author3= James Burrows (režiser) |network= [[NBC]] |date=22. 9. 1994 |season= 1 |number= 1}}</ref> U [[New York City|New Yorku]] traži i uspijeva naći [[Monica Geller|Moniku Geller]], prijateljicu iz srednje škole, te se useljava u njen stan, gdje upoznaje Monikinu prijateljicu [[Phoebe Buffay]] i susjeda [[Joey Tribbiani|Joeyja Tribbianija]]. Rachel već poznaje [[Ross Geller|Rossa Gellera]], Monikinog brata, jer su sve troje pohađali istu srednju školu. U prvoj epizodi upoznaje i se sa [[Chandler Bing|Chandlerom Bingom]], Rossovim prijateljem s fakulteta, ali se kasnije saznaje da je njega upoznala i ranije, dok je Ross bio na fakultetu. Prvi posao Rachel nalazi u kafiću "Central Perk". Kasnije se počinje baviti modom, postajući prvo asistentica mušterijama pri kupovini u [[Bloomingdale's]]u da bi kasnije dobila posao u [[Ralph Lauren Corporation]]u. Veliki dio Rachelinog života tokom serije vrti se oko njene veze s Rossom. Na kraju sedme sezone, tokom vjenčanja Chandlera i Monike, otkriva se da je Rachel trudna kao posljedica susreta za jednu noć s Rossom. U početku je odlučna sama podizati bebu, ali kasnije shvata da joj je potrebna Rossova pomoć. Odlučuje živjeti s njim čak iako u tom trenutku nisu bili u vezi. U finalu osme sezone rađa kćerku Emmu, kojoj je ime odabrala Monika. Na početku devete sezone Monica kaže da je tako željela nazvati svoju kćerku. Rachel se ime zaista svidi, pa joj ga Monica pokloni kao znak njihovog prijateljstva. Tokom 10. sezone Rachel dobije ponudu za posao u "[[Louis Vuitton]]u" u [[Pariz]]u. Prihvata je i počne se pripremati da se preseli u [[Francuska|Francusku]] s Emmom. Međutim, u [[The Last One (Prijatelji)|posljednjoj epizodi]] predomisli se i odbije ponudu, uz čuveno "silaženje s aviona", te se ona i Ross vrate jedno drugome.<ref group="e" name="Last One">{{cite episode |title= The Last One |series= Prijatelji |author1= Marta Kauffman |author2= David Crane (scenaristi) |author3= Kevin S. Bright (režiser) |author-link3= Kevin S. Bright |network= [[NBC]] |date=6. 5. 2004 |season= 10 |number= 17 i 18}}</ref> ==== Monica Geller ==== {{Glavni|Monica Geller}} '''Monica Geller-Bing''' ([[Courteney Cox]]) mlađa je Rossova sestra i najbolja prijateljica Rachel, koju prihvati da živi s njom nakon što ova pobjegne s vjenčanja. Primarno radi kao šef kuhinje u raznim restoranima. Opisana je kao "matica" grupe,<ref>{{cite web |url= http://nl.newsbank.com/nl-search/we/Archives?p_product=PBPB&p_theme=pbpb&p_action=search&p_maxdocs=200&p_topdoc=1&p_text_direct-0=0EAF87116FDB357D&p_field_direct-0=document_id&p_perpage=10&p_sort=YMD_date:D&s_trackval=GooglePM |title= Fall TV '94 |access-date=14. 2. 2009 |author= Paul Lomartire |date=4. 9. 1994 |work=[[The Palm Beach Post]]|archive-url= https://web.archive.org/web/20110714174657/http://nl.newsbank.com/nl-search/we/Archives?p_product=PBPB&p_theme=pbpb&p_action=search&p_maxdocs=200&p_topdoc=1&p_text_direct-0=0EAF87116FDB357D&p_field_direct-0=document_id&p_perpage=10&p_sort=YMD_date:D&s_trackval=GooglePM |archive-date=14. 7. 2011 }}</ref> i poznata je po [[Opsesivno-kompulzivni poremećaj|opsesivno-kompulzivnoj]] i takmičarskoj naravi.<ref>{{cite web |url= https://www.usatoday.com/life/television/news/2004-03-03-revisiting-friends_x.htm |title= ''Friends'' played great game of poker |access-date=20. 2. 2009 |author= Robert Bianco |date=3. 3. 2004 |work= [[USA Today]]}}</ref><ref>{{cite news |url= http://www.timesonline.co.uk/tol/news/article722553.ece |title= Sarey Carey: Does pride in housework make me bad as well as mad? |access-date=20. 2. 2009 |date=21. 5. 2006 |work=[[The Sunday Times]]|archive-url= https://web.archive.org/web/20110629103342/http://www.timesonline.co.uk/tol/news/article722553.ece |archive-date=29. 6. 2011}}</ref> Drugi, naročito Ross, često je u šali zadirkuju zbog njene [[pretilost]]i u djetinjstvu i tinejdžerskim godinama. U drugoj sezoni zaljubljuje se u Richarda Burkea ([[Tom Selleck]]), prijatelja njenog oca Jacka ([[Elliott Gould]]). Uprkos tome što je 21 godinu stariji, Monica i Richard sretni su i njeni roditelji prihvataju njihovu vezu. Međutim, kao posljedica toga što Monica žudi za osnivanjem porodice, a Richard je već ima, prekidaju na kraju sezone. Nakon nekoliko neuspješnih pokušaja s raznim muškarcima neočekivano počinje vezu s dugogodišnjim prijateljem [[Chandler Bing|Chandlerom Bingom]] na kraju četvrte sezone, tokom Rossovog vjenčanja s Emily Waltham u [[London]]u. Monica i Chandler pokušavaju sakriti svoju vezu od ostatka grupe tokom većeg dijela pete sezone, ali na kraju [[The One Where Everybody Finds Out|svi saznaju]] za nju. Nakon proslave prve godišnjice veze u [[Las Vegas]]u počinju živjeti zajedno i do kraja šeste sezone zaručuju se. Poslije vjenčanja pokušavaju dobiti dijete, ali se ispostavi da to nisu u mogućnosti. U posljednjoj sezoni usvajaju novorođene blizance, koje su nazvali Erica i Jack. ==== Phoebe Buffay ==== {{Glavni|Phoebe Buffay}} '''Phoebe Buffay-Hannigan''' ([[Lisa Kudrow]]) čudnjikava je, ali dobrodušna maserka koja je odrasla bez doma, pa stoga ponekad prijateljima priča o neobičnim događajima iz života na ulici. Nadobudna je muzičarka koja svira gitaru i pjeva pjesme s ponešto neobičnim tekstovima u "Central Perku". Ima jednojajčanu blizanku Ursulu (Kudrow glumi i nju), koja je jednako čudna kao Phoebe i koja se pojavljuje kao epizodni lik u seriji ''[[Lud za tobom]]''. Nakon niza sastanaka i veza s više muškaraca, u devetoj sezoni upoznaje Mikea Hannigana ([[Paul Rudd]]), za koga se i udaje u posljednjoj sezoni. Također je postala surogat-majka za svog polubrata Franka Jr. ([[Giovanni Ribisi]]), rodivši trojke u petoj sezoni. ==== Joey Tribbiani ==== {{Glavni|Joey Tribbiani}} '''Joseph Francis "Joey" Tribbiani Jr.''' ([[Matt LeBlanc]]) dobrodušni je, ali ne baš najbistriji glumac u potrazi za ulogama i ljubitelj hrane, koji postane umjereno poznat po ulozi dr. Drakea Ramoraya u fikcionaliziranoj verziji sapunice ''[[Naši najbolji dani]]''. Također je ženskaroš i tokom serije ima mnoštvo djevojaka, često se služeći svojim zaštitnim "uletom" "How ''you'' doin'?" U osmoj sezoni zaljubljuje se u Rachel. Prije uloge u ''Prijateljima'' LeBlanc je bio član redovne postave kratkotrajne serije ''[[TV 101]]'', zatim je glumio sporedni lik u sitkomu ''[[Bračne vode]]'' te glavni lik u njegovim ''spin-off'' serijama, ''[[Top of the Heap]]'' i ''[[Vinnie i Bobby]]''.<ref>{{cite web |url= http://www.baltimoresun.com/topic/zap-ronleavittobit,0,4424382.story |title= ''Married ... With Children'' Co-Creator Dies |access-date=23. 12. 2008 |author= Dennis McLellan |date=12. 2. 2008 |work=[[The Baltimore Sun]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20110604154639/http://www.baltimoresun.com/topic/zap-ronleavittobit%2C0%2C4424382.story |archive-date=4. 6. 2011}}</ref> Nakon završetka ''Prijatelja'' LeBlanc je nastavio glumiti Joeyja u također kratkotrajnom ''spin-offu'' nazvanom jednostavno ''[[Joey (serija)|Joey]]''. ==== Chandler Bing ==== {{Glavni|Chandler Bing}} '''Chandler Muriel Bing''' ([[Matthew Perry]]) rukovodilac je u [[statistička analiza|statističkoj analizi]] i rekonfiguraciji podataka u velikoj multinacionalnoj korporaciji. Kasnije daje otkaz i postaje mlađi pisac tekstova za reklame u reklamnoj agenciji. Poznat je po sarkastičnom smislu za humor.<ref>{{cite web |url= http://nl.newsbank.com/nl-search/we/Archives?p_product=AC&p_theme=ac&p_action=search&p_maxdocs=200&p_topdoc=1&p_text_direct-0=0EAEAB624D214A1B&p_field_direct-0=document_id&p_perpage=10&p_sort=YMD_date:D&s_trackval=GooglePM |title= ''Friends'' Star Finally has Chance to Enjoy Success |access-date=20. 2. 2009 |date=26. 3. 1995 |work=[[The Los Angeles Times]]|archive-url= https://web.archive.org/web/20110714174706/http://nl.newsbank.com/nl-search/we/Archives?p_product=AC&p_theme=ac&p_action=search&p_maxdocs=200&p_topdoc=1&p_text_direct-0=0EAEAB624D214A1B&p_field_direct-0=document_id&p_perpage=10&p_sort=YMD_date:D&s_trackval=GooglePM |archive-date=14. 7. 2011 }}</ref> Često se ruga svom najboljem prijatelju Joeyju zbog njegove gluposti. Također je često prikazan kao donekle nesretna osoba, doživljavajući mnogo loše sreće boreći se kroz život, a povremeno se bori i s ovisnošću o nikotinu. Ipak, između njega i Monike rodi se duboka uzajamna ljubav i on je zaprosi na kraju šeste sezone, a vjenčaju se na kraju sedme. U posljednjoj epizodi usvajaju blizance, koje su nazvali Jack i Erica.<ref name="friendstimeline" /> Poput Aniston, Perry se već bio pojavio u nekoliko neuspješnih pilot-epizoda sitkomâ prije uloge u ''Prijateljima''. Također je glumio u serijama ''[[Druga šansa (1987)|Druga šansa]]'' i ''[[Sydney (serija)|Sidney]]''. ==== Ross Geller ==== {{Glavni|Ross Geller}} '''[[Doktor|Dr.]] Ross Eustace Geller''' ([[David Schwimmer]]) [[Paleontologija|paleontolog]] je u muzeju prahistorije, a kasnije profesor paleontologije na [[Njujorški univerzitet|Njujorškom univerzitetu]]. Najinteligentniji od šest glavnih likova, ali istovremeno nespretan i "mušičav", poznat je po tome što je pametan, sveznalica koja se ponosi svojom racionalnošću uprkos njegovoj očitoj beznadnoj romantičnosti. Prikazan je kao najbrižniji od glavnih likova u više situacija tokom serije. Stariji je Monikin brat, Chandlerov cimer dok su bili na fakultetu i Rachelin ''on-off'' momak. Njegov prvi brak već je bio okončan prije početka radnje serije, a drugi je trajao tek nekoliko sedmica. Izgledalo je da ga je drugi razvod izuzetno deprimirao i učinio neuobičajeno temperamentnim početkom pete sezone, kao, npr., kad je vikao na kolegu s posla zbog toga što je uzeo njegov sendvič, bacivši ga potom u smeće. Nakon što se useli u stan u kojem je prethodno živio [[Ružni Goli Tip]], dobija ponudu da se vrati na posao, ali ponovo "poludi" kad kroz prozor ugleda Chandlera i Moniku ''in corpus delicti'', postavši posljednji koji je saznao za njihovu vezu. Također se u potpuno alkoholiziranom stanju vjenčava s jednako alkoholiziranom Rachel u [[Las Vegas]]u, nakon čega neuspješno pokušavaju poništiti brak; morali su se zadovoljiti razvodom, Rossovim trećim. Njegov odnos s Rachel jedna je od glavnih tema serije tokom svih deset sezona. Također je otac Bena, sina koga je dobio s bivšom suprugom Carol, i Emme, kćerke koju je dobio s Rachel nakon susreta za jednu noć (u tom trenutku nisu bili u vezi). U posljednjoj epizodi Ross i Rachel konačno se pomiruju, odlučivši ostati zajedno jednom i zauvijek. Autori serije razvi(ja)li su lik Rossa imajući Schwimmera na umu, pa je on postao prvi glumac koji je dobio ulogu u ''Prijateljima''. Prije te uloge glumio je sporedne likove u ''[[Zlatne godine (serija)|Zlatnim godinama]]'' i ''[[Njujorški plavci|Njujorškim plavcima]]'';<ref name="friendsorigin"/> njegova prva stalna uloga u serijama bila je ona u sitkomu ''[[Monty (serija)|Monty]]''. Schwimmer je jedini član glumačke postave koji je rodom iz [[New York City]]ja. Ross Geller izabran je za najbolji lik u ''Prijateljima'' u anketi koju je proveo [[Comedy Central UK]].<ref>{{Cite news |access-date= 9. 4. 2018 |url= http://www.comedycentral.co.uk/friends/articles/our-favourite-ever-ross-moments |title= It’s Official: Ross Geller Is the Best Friend |work= Comedy Central UK |archive-date= 21. 4. 2018 |archive-url= https://web.archive.org/web/20180421173907/http://www.comedycentral.co.uk/friends/articles/our-favourite-ever-ross-moments |url-status= dead}}</ref> === ''Joey'' === ==== Gina Tribbiani ==== '''Gina Tribbiani''' ([[Drea de Matteo]]): Joeyjeva atraktivna starija sestra, s kojom Joey dolazi živjeti u [[Los Angeles]]u nakon završetka ''Prijatelja''. Temperamentna, promiskuitetna i ne baš naročito bistra, ali veoma praktična i snalažljiva, brižna je, ali previše zaštitnički nastrojena i dominirajuća majka. Godinama je uvjeravala svog sina Michaela (koji je [[genije]]) da je rođen kad su joj bile 22 godine, a ne 16 i uvijek kaže da je on jedina stvar koju je dobro napravila. Ona i Joey imaju i prijateljski odnos (osim toga što su brat i sestra), a oboje su izuzetno privlačni osobama suprotnog spola i imaju brojne ljubavne veze. U početku je radila kao frizerka, a od druge sezone radi kao sekretarica za Joeyjevu agenticu Bobbie, impresioniravši je drskim ponašanjem. U istoj sezoni ponovo se počinje viđati s Michaelovim ocem Jimmyjem. U epizodi "Joey and the Holding Hands" implicirano je da bi mogla biti [[biseksualnost|biseksualka]]. ==== Alex Garrett ==== '''Alexis "Alex" Garrett''' ([[Andrea Anders]]): Joeyjeva prva susjeda, stanodavka i prijateljica. Obrazovana je, ali pomalo rasijana plavuša i advokatica koja je diplomirala na [[Sjeverozapadni univerzitet|Sjeverozapadnom univerzitetu]] i [[Pravni fakultet Univerziteta Pepperdine|Pravnom fakultetu]] [[Univerzitet Pepperdine|Univerziteta Pepperdine]]. U početku se plašila Gine, ali je bila i zaintrigirana njom, pa se njih dvije na kraju sprijateljuju i Alex postaje sve odvažnija u načinu oblačenja i ponašanju, zahvaljujući Gininom utjecaju. Zbunjuje je, ali i impresionira Joeyjev intuitivni dar da je u stanju znati kada ona nosi tange i većinu vremena provodi u Joeyjevom i Michaelovom stanu. Ona i Joey povezuju se i postaju bliski prijatelji. Njen suprug profesionalni je muzičar u [[orkestar|orkestru]] te je većinu vremena daleko od kuće, pa se ona povjerava Joeyju o svojim bračnim problemima. U drugoj sezoni Alex se zaljubljuje u Joeyja, što će potrajati duži period. Gina joj pokušava pomoći da ga preboli, ali kad Alex počne izlaziti sa Joeyjevim prijateljem Deanom, Joey ubrzo shvata da je i on zaljubljen u nju. Alex i Joey počinju se viđati te se nedugo prije posljednje epizode zaručuju. LeBlanc i Anders bili su u vezi nekoliko godina u stvarnom životu nakon otkazivanja ''Joeyja''. ==== Michael Tribbiani ==== '''Michael Tribbiani''' ([[Paulo Costanzo]]): Joeyjev nećak koji idolizira sposobnost svog ujaka da se viđa s mnogim ženama, a koji je sam zatvoren i nervozan u društvu djevojaka. Samosvjestan je da je bio toliko zaštićen i da ga je majka dojila do sedme godine. Početkom druge sezone otkriveno je da ima [[Aspergerov sindrom]]. Veliki je ljubitelj serije ''[[Zvjezdane staze: Sljedeća generacija]]'' i filmskog serijala ''[[Ratovi zvijezda]]''. Izuzetno je [[Inteligencija|inteligentan]], [[aeroastronautičko inženjerstvo|aeroastronautički inženjer]], pohađa [[Kalifornijski tehnološki institut]] i specijalizira se u primijenjenoj [[termodinamika|termodinamici]], često sa svojim rivalom Seth radi na [[inženjerstvo|inženjerskim]] projektima te je očita direktna suprotnost svojoj više snalažljivoj majci i ujaku. Okreće se Joeyju kao "starijem bratu" i zamjeni za očinsku figuru čak i nakon što njegov biološki otac Jimmy ponovo uđe u život njegove majke. ==== Bobbie Morganstern ==== '''Roberta "Bobbie" Morganstern''' ([[Jennifer Coolidge]]): Joeyjeva pretjerano seksualizirana agentica koju unajmljuje nakon smrti Estelle Leonard i, navodno, 12. najmoćnija žena u [[Hollywood]]u. Veoma je zaljubljena u Michaela. Često se zabavlja tako što traži od svog pomoćnika u uredu da izvodi smiješne trikove ili se elektrošokira omamljivačem. Drska je, direktna, agresivna, vrlo zabavna i pomalo rasijana, smije se svemu i na svačiji račun, uključujući i svog klijenta Joeyja. Jednom ju je tužio [[Phil Collins]]. ==== Howard ==== '''Howard''' ([[Ben Falcone]]): Joeyjev prijatelj i susjed. ==== Zach Miller ==== '''Zach Miller''' ([[Miguel A. Núñez Jr.]]): glumac koji se pridružuje postavi u drugoj sezoni i postaje jedan od Joeyjevih najboljih prijatelja. Ima zanimljivu karijeru, radeći u rasponu od statiranja u televizijskim produkcijama do režiranja amaterskih predstava. Izgleda da nema dom; viđen je jednom kako živi u Joeyjevoj prikolici dok je radio u blokbasteru. U jednoj epizodi Zach i Joey, obojica pijani, vjenčaju se u [[Tijuana|Tijuani]], što je možda parodija na račun Rossovog i Rachelinog "pijanog" vjenčanja u posljednoj epizodi pete sezone ''Prijatelja''. Zach se posljednji put pojavio u epizodi "Joey and the Big Move". Núñeza nije bilo u posljednjih pet epizoda jer je našao drugi posao. Zachovo odsustvo u seriji nije spomenuto, kao ni sam Zach uopće. == Stalni sporedni likovi == Svaki od sljedećih likova može, ali i ne mora biti naročito važan za priču serije; svaki je uveden u jednoj sezoni i obično se pojavljivao u sljedećima. === Sezona 1 === ==== Gunther ==== '''Gunther''' ([[James Michael Tyler]]): konobar, a kasnije šef u "Central Perku", koji se prvi put pojavljuje kao lik u pozadini u epizodi "The One with the Sonogram at the End". Bivši je glumac i jednom je glumio Brycea u seriji ''[[Sva moja djeca]]'' prije nego što je taj lik "stradao u lavini".<ref group="e" name="Eddie Go">{{cite episode |title= The One Where Eddie Won't Go |series= ''Prijatelji |author= Michael Curtis |author2= Gregory S. Malins (scenaristi) |author3= Michael Lembeck (režiser) |network= NBC |date=28. 3. 1996 |season= 2|number= 19}}</ref> U trećoj sezoni zaljubljuje se u Rachel, što čuva za sebe sve do [[The Last One (Prijatelji)|posljednje epizode]].<ref group="e" name="Last One"/> Izuzev Rossa, koga ne voli, uglavnom je u dobrim odnosima s ostatkom družine iako ga povremeno iznerviraju njihovo šašavo ponašanje i komentari. Motivacija za njegovo "neprijateljstvo" prema Rossu jest ljubomora (jer je svjestan Rossovog odnosa s Rachel), što je spomenuto više puta, a najpoznatiji je primjer iz epizode "The One with the Morning After", kad otkrije Rachel da se Ross (koji je u tom trenutku pogrešno mislio da je njegova veza s njom gotova — "Bili smo na pauzi") napio i prevario je.<ref group="e" name="Morning After">{{cite episode |title= The One with the Morning After |series= Prijatelji |author= David Crane |author2= Marta Kauffman (scenaristi) |author3= James Burrows (režiser) |network= NBC |date=20. 2. 1997 |season= 3|number= 16}}</ref> Gunther se pojavljuje u većini epizoda, ali tek povremeno privuče pažnju na sebe i gotovo nikad nema bitnu ulogu u radnji epizode. U epizodi "The One With The Stain",<ref group="e" name="Stain">{{cite episode |title= The One with the Stain |series= Prijatelji |author1= R. Lee Fleming Jr. (scenarist) |author2= Kevin S. Bright (režiser) |network= NBC |date=8. 11. 2001 |season=8 |number= 7}}</ref> Otkriveno je da govori [[Holandski jezik|holandski]] (iako s jakim američkim naglaskom), rekavši jednom Rossu da je "ezel" ([[magarac]]). Tyler je dobio ulogu Gunthera jer je bio jedini statist koji je znao raditi s aparatom za kapućino na setu "Central Perka". Pojavljuje se kao glas Gunthera i u igri ''Friends'' za [[PlayStation 2]], PC i [[Xbox]], u kojoj je jedan od naratora, te u društvenoj igri ''Friends: Scene It?''. Godine 2004. ''[[The Seattle Times]]'' rangirao je Gunthera na osmo mjesto na spisku najboljih gostujućih likova u ''Prijateljima''.<ref name="McFadden"/> Kad ga je 2009. sajt ''[[Heat (magazin)|Heatworld.com]]'' upitao šta bi Gunther radio "danas", Tyler se našalio: "Vjerovatno bi bio u vrlo tradicionalnom braku, s mnogo djece koja trčkaraju okolo s kosom svjetlijom od Sunca."<ref>{{cite web |date=24. 9. 2009 |title= There was a Friends party last night—and it was AMAZING! |url= http://www.heatworld.com/Celeb-News/2009/09/There-was-a-Friends-party-last-night--and-it-was-AMAZING/ |website= Heatworld.com |access-date=15. 4. 2012 |archive-url= https://web.archive.org/web/20120418222423/http://www.heatworld.com/Celeb-News/2009/09/There-was-a-Friends-party-last-night--and-it-was-AMAZING/ |archive-date=18. 4. 2012}}</ref> Ne računajući šest glavnih glumaca, pojavljuje se u najviše epizoda. ==== Jack i Judy Geller ==== [[Datoteka:Elliott Gould - 1986.jpg|mini|[[Elliott Gould]] glumio je Jacka Gellera, Rossovog i Monikinog oca, u 20 epizoda, od 1994. do 2003.]] '''Jack''' ([[Elliott Gould]]) i '''Judy Geller''' ([[Christina Pickles]]): Rossovi i Monikini roditelji. U ranijim pojavljivanjima Jack je često davao neprikladne komentare, koje je naglašavao riječima "Samo ''kažem''...!" Judy često snishodljivo komentira Monikin nedostatak ljubavnog života i ponekad zaboravi da njena kćerka uopće postoji, dok istovremeno favorizira Rossa. Jack je uravnoteženiji u pažnji prema svojoj djeci i brine se za oboje. Nakon što Gelleri prodaju kuću u sedmoj sezoni, otkriveno je da je Jack koristio kutije s Monikinim starim stvarima da spriječi da kišnica dođe do njegovog [[Porsche]]a. Zbog stalne grižnje savjesti Jack krišom počinje pušiti i odlučuje pokloniti Porsche Moniki, što kod Rossa izazove ogromnu ljubomoru iako je tokom cijelog djetinjstva bio favoriziran. Uprkos tome što imaju vlastite "mušice", povremeno ostaju zaprepašteni šašavim ponašanjem svoje djece, kao što je bilo Rossovo katastrofalno vjenčanje s Emily ili Monikin apsurdni govor na zabavi povodom 35. godišnjice njihovog braka. Ponekad ih zbune i ludorije ostalih četvero prijatelja, kao što su Phoebeini i/ili Joeyjevi idiotski ili ludi komentari, odvratni biskvit koji je napravila Rachel, a koji je Joey rado pojeo, i situacija kad je Chandler ušao u ''jacuzzi'' sa Jackom bez ikakve odjeće ispod peškira omotanog oko struka. Pickles je nominirana za [[Nagrada Emmy za najbolju gostujuću glumicu u humorističkoj seriji|Emmy za najbolju gostujuću glumicu u humorističkoj seriji]] za nastup u epizodi "The One Where Nana Dies Twice" 1995.<ref group="e" name="Nana">{{cite episode |title= The One Where Nana Dies Twice |series= Prijatelji |author1= Marta Kauffman |author2= David Crane (scenaristi) |author3= James Burrows (režiser) |network= NBC |date=10. 9. 1994 |season= 1 |number= 8}}</ref> ''The Seattle Times'' rangirao je Jacka i Judy 2004. na drugo mjesto na spisku najboljih gostujućih likova u seriji.<ref name="McFadden"/> ==== Barry Farber ==== '''Barry Farber''' ([[Mitchell Whitfield]]): Rachelin ostavljeni zaručnik. Barry, [[Ortodoncija|ortodont]], odlučuje otići na svoj i Rachelin medeni mjesec s njenom kumom Mindy i uskoro počinje vezu s njom. Ta veza biva poljuljana kad on i Rachel počnu razmatrati da se vrate jedno drugome.<ref group="e" name="Orthodontist">{{cite episode |title= The One with the Evil Orthodontist |series= Prijatelji |author= Doty Abrams (scenaristica) |author2= Peter Bonerz (režiser) |network= NBC |date=6. 4. 1995 |season= 1 |number= 20}}</ref> Odlučuje ostati s Mindy i kasnije se vjenča s njom. Rachel je pozvana na vjenčanje, ali nailazi na hladan doček zbog ostavljanja Barryja, a Rossov šašavi govor, koji je zbunio sve prisutne, nije baš popravio njenu situaciju sve dok ona, u očajničkom pokušaju da spasi nešto ponosa, ne izađe na scenu gdje je mikrofon i počne pjevati.<ref group="e" name="Barry and Mindy">{{cite episode |title= The One with Barry and Mindy's Wedding |series= Prijatelji |author= Ira Ungerleider (priča) |author2= Brown Mandell (scenarist) |author3= Michael Lembeck (režiser) |network= NBC |date= 16. 5. 1996 |season= 2 |number= 24}}</ref> Za Barryja i Mindy rečeno je da su se razveli pet godina kasnije, nakon što je ona saznala da je on vara.<ref group="e" name="Could Have Been">{{cite episode |title= The One That Could Have Been |series= Prijatelji |author= Gregory S. Malins |author2= Adam Chase |author3= David Crane |author4= Marta Kauffman (scenaristi) |author5= Michael Lembeck (režiser) |network= NBC |date=17. 2. 2000 |season= 6 |number= 15 i 16}}</ref> Barryjevo prezime u pilot-epizodi bilo je "Finkle",<ref name="pilot" group="e"/> a u svim drugim pojavljivanjima "Farber" osim u epizodi "The One with the Flashback",<ref group="e" name="Flashback">{{cite episode |title= The One with the Flashback |series= Prijatelji |author= David Crane |author2= Marta Kauffman (scenaristi) |author3= Peter Bonerz (režiser) |network= NBC |date=31. 10. 1996 |season= 3 |number= 6}}</ref> u kojoj je spomenut kao "Barry Barber". Bio je zvan i "Barry White", a moguće je da je nazvan u čast dugogodišnjeg voditelja ''talk-showa'' [[Barry Farber|Barryja Farbera]]. ==== Carol Willick i Susan Bunch ==== '''Carol Willick''' ([[Anita Barone]] u prvom pojavljivanju, [[Jane Sibbett]] kasnije) i '''Susan Bunch''' ([[Jessica Hecht]]): Carol je Rossova bivša supruga, koja prije pilot-epizode otkriva da je [[lezbijka]], a Susan je njena partnerica. Carol se razvela od Rossa kako bi bila sa Susan. U drugoj epizodi serije govori mu da je trudna i da je on otac,<ref group="e" name="Sonogram">{{cite episode |title= The One with the Sonogram at the End |series= Prijatelji |author= David Crane |author2= Marta Kauffman (scenaristi) |author3= James Burrows (režiser) |network= NBC |date=29. 10. 1994 |season= 1|number= 2}}</ref> ali da će dijete podizati sa Susan iako želi da i Ross bude uključen u život djeteta. Carol i Susan često zbunjuje Rossovo ponašanje kad je u njihovoj blizini. Iako su Ross i Carol ostali u dobrim odnosima nakon razvoda, Ross donekle zamjera Susan što je zbog nje izgubio Carol.<ref group="e" name="Truth">{{cite episode |title= The One with the Truth About London |series= Prijatelji |author= Brian Buckner |author2= Sebastian Jones (priča) |author3= Jeff Greenstein |author4= Jeff Strauss (scenarij) |author5= David Schwimmer (režiser) |network= NBC |date= 22. 2. 2001 |season= 7 |number= 16}}</ref> Susan i Ross u početku su, prirodno, često u sukobu, ali nakratko ostavljaju svoje razlike po strani kad Carol rodi dječaka, koga, nakon višesedmičnih rasprava o imenu, nazovu Ben.<ref group="e" name="Birth">{{cite episode |title= The One with the Birth |series= Prijatelji |first= David Crane |author2= Marta Kauffman (priča) |author3= Jeff Greenstein |author4= Jeff Strauss (scenarij) |author5= James Burrows (režiser) |network= NBC |date=11. 5. 1995 |season= 1 |number= 23}}</ref> Carol i Susan objavljuju planove za svoje vjenčanje u epizodi "[[The One with the Lesbian Wedding]]", ali Carolini roditelji odbiju doći na njega, pa ona počne sumnjati u svoju odluku. Rossu isprva nije baš drago vidjeti da mu se bivša supruga ponovo udaje, ali kasnije dolazi u poziciju da bude jedan od onih koji je ohrabruju da obave ceremoniju uprkos protivljenju njenih roditelja. Na svadbenom prijemu Susan zahvaljuje Rossu na ulozi koju je imao u spašavanju vjenčanja i ponudi mu da zapleše s njim; on prihvati, čime njihov napeti odnos biva popravljen.<ref group="e" name="Lesbian Wedding">{{cite episode |title= The One with the Lesbian Wedding |series= Prijatelji |author= Doty Abrams (scenaristica) |author2= Thomas Schlamme (režiser) |network= NBC |date=19. 1. 1996 |season= 2 |number= 11}}</ref> Carol i Susan sporadično se pojavljuju u sljedećim sezonama sve do epizode "The One That Could Have Been" (Susan),<ref group="e" name="Could Have Been"/> odnosno "The One with the Truth About London" (Carol). Likovi Carol i Susan zasnovani su na najboljim prijatelji(ca)ma autora serije, Kauffman i Cranea, u New Yorku: "Nismo ih osmislili s bilo kakvim političkim razlogom ili radi lezbijskog elementa. To je jednostavno bila prilika da se ispriča zaista zanimljiva priča."{{sfn|Stallings|2000|p=26}} Nevladina organizacija [[GLAAD]], koja se bori protiv negativnog prikazivanja homoseksualizma na televiziji i filmu, navela je Carol i Susan kao pozitivan primjer istospolnog para na televiziji. Hecht je prvobitno bila na audiciji za ulogu Monike.<ref>{{cite news |title= TV Article: Jessica Hecht enjoys the taste of success |author= Bret Watson |newspaper= Entertainment Weekly |date=1. 12. 1995 |url= http://www.ew.com/ew/article/0,,299751,00.html |access-date=15. 4. 2012 |archive-url= https://web.archive.org/web/20121002125205/http://www.ew.com/ew/article/0%2C%2C299751%2C00.html |archive-date=2. 10. 2012}}</ref> ==== Marcel ==== '''Marcel''' ([[Spisak životinja na filmu i televiziji|životinja glumac]]): [[Kapucin (majmun)|Kapucin]] koga Ross u početku drži kao kućnog ljubimca<ref group="e" name="Monkey">{{cite episode |title= The One with the Monkey |series= Prijatelji |author= Adam Chase |author2= Ira Ungerleider (scenaristi) |author3= Peter Bonerz (režiser) |network= NBC |date=15. 12. 1994 |season= 1 |number= 10}}</ref> i koji služi kao humoristički kontrast svom vlasniku sa štreberskim karakterom. Rachel ga jednom prilikom izgubi u gradu,<ref group="e" name="Monkey Gets Away">{{cite episode |title= The One Where the Monkey Gets Away |series= Prijatelji |author= Jeffrey Astrof |author2= Mike Sikowitz (scenaristi) |first3= Peter Bonerz (režiser) |network= NBC |date=9. 3. 1995 |season= 1 |number= 19}}</ref> i nazove službu za kontrolu nad životinjama, ali saznaje od Rossa da je Marcel [[Uvedena vrsta|egzotična životinja]] koju je ilegalno držati u gradu. Nakon neuspješnog pokušaja da spriječe Luisu ([[Megan Cavanagh]]), radnicu u službi za kontrolu nad životinjama, da otkrije da drže ilegalnu egzotičnu životinju, zbunjujući je sve vrijeme luckastim ponašanjem, Rachel, Monica, Ross i Phoebe saznaju da je Luisa nekadašnja Rachelina i Monikina razredna kolegica, koja, prepoznavši Rachel, pokušava joj napakostiti (jer ju je ova jednom osramotila u srednjoj školi) time što će zaplijeniti Marcela. Rachel zato zaprijeti da će reći njenom šefu da je pogodila Phoebe "u stražnjicu strelicom" namijenjenom Marcelu. Kasnije Marcel seksualno sazrijeva i počinje zaskakati na sve, pa ga Ross mora odnijeti u zoološki vrt<ref group="e" name="Fake Monica">{{cite episode |title= The One with the Fake Monica |series= Prijatelji |author= Adam Chase |author2= Ira Underleider (scenaristi) |author3= Gail Mancuso (režiserka) |network= NBC |date=27. 4. 1995 |season= 1 |number= 21}}</ref> – "gdje može imati pristup majmunskoj ljubavi". Ross na kraju saznaje da je Marcel ukraden iz zoološkog vrta i uključen u [[šoubiznis]] te da – nakon što je glumio u reklami za alkoholno piće – sada glumi u filmu koji se snima u New Yorku,<ref group="e" name= "Superbowl">{{cite episode |title= The One After the Superbowl |series= Prijatelji |author= Jeffrey Astrof |author2= Mike Sikowitz |author3= Michael Borkow (scenaristi) |author4= Michael Lembeck (režiser) |network= NBC |date=28. 1. 1996 |season= 2 |number= 12 i 13}}</ref> pa ga pronalazi i posljednji put "susreće" se s njim. U kasnijoj sezoni Ross se pita zašto je imao majmuna za kućnog ljubimca. ==== Janice Litman-Goralnik ==== '''Janice Litman-Goralnik''' (rođ. '''Hosenstein''') ([[Maggie Wheeler]]): Chandlerova djevojka s kojom stalno prekida i ponovo se miri u prve četiri sezone. Jedan je od rijetkih sporednih likova koji se pojavljuju u svim sezonama. Ima nazalni glas, čudan smijeh (sličan smijehu [[Boycie]]ja iz ''[[Mućke|Mućki]]'') i izražen njujorški naglasak koji zvuče toliko iritantno da čine da Chandler želi prekinuti s njom, ali istovremeno ne želi povrijediti njene osjećaje jer je inače dobronamjerna osoba. Praveći gest rukom usred pokušaja da prekine s njom, a da je ne uzruja, slučajno je ubode prstom u oko u epizodi "The One with the East German Laundry Detergent"<ref group="e" name="Uberweiss">{{cite episode |title= The One with the East German Laundry Detergent |series= Prijatelji |author= Jeff Greenstein |author2= Jeff Strauss (scenaristi) |author3= Pamela Fryman (režiserka) |network= NBC |date=20. 10. 1994 |season= 1 |number= 5}}</ref> te iako joj Phoebe na kraju uspijeva objasniti u njegovo ime da on želi okončati njihovu vezu i navesti je da pristane prekinuti s njim, a da je pritom ne uzruja, ponovo joj se vraća na novogodišnju večer<ref group="e" name="Monkey"/> i Dan zaljubljenih.<ref group="e" name="Candy Hearts">{{cite episode |title= The One with the Candy Hearts |series= Prijatelji |author= Bill Lawrence (scenarist) |author2= James Burrows (režiser) |network= NBC |date=9. 2. 1995 |season= 1 |number= 14}}</ref> Kada Chandler, pod utjecajem smrti g. Hecklesa, odluči ne umrijeti sam, nazove Janice,<ref group="e" name="Heckles Dies">{{cite episode |title= The One Where Mr. Heckles Dies |series= Prijatelji |author= Michael Curtis |author2= Gregory S. Malins (scenaristi) |author3= Kevin S. Bright (režiser) |network= NBC |date=5. 10. 1995 |season= 2 |number= 3}}</ref> ali se razočara kad otkrije da je udana i trudna. U epizodi "The One with Barry and Mindy's Wedding"<ref group="e" name="Barry and Mindy"/> Chandler dogovara sastanak s tajanstvenom ženom koju je upoznao posredstvom [[internet]]a, za koju se ispostavi da je Janice. Njihova veza traje do treće sezone, kada Janice odluči ostaviti muža kako bi bila sa Chandlerom. Kasnije Joey vidi Janice kako se ljubi sa svojim suprugom, koji vodi biznis s madracima, usred njihovog razvoda.<ref group="e" name="Race Car">{{cite episode |title= The One with the Race Car Bed |series= Prijatelji |author= Seth Kurland (scenarist) |author2= Gail Mancuso (režiserka) |network= NBC |date=7. 11. 1996 |season= 3 |number= 7}}</ref> Kad Chandler sazna za to u epizodi "The One with the Giant Poking Device", govori Janice da se treba vratiti suprugu, ne želeći uništiti njihovu porodicu.<ref group="e" name="Poking">{{cite episode |title= The One with the Giant Poking Device |series= Prijatelji |author= Adam Chase (scenarist) |author2= Gail Mancuso (režiserka) |network= NBC |date=14. 11. 1996 |season= 3 |number= 8}}</ref> Chandler je ostavlja u osmoj epizodi treće sezone. U četvrtoj sezoni, kada se Janice vrati u njegov život, prethodno se razvevši,<ref group="e" name="Rugby">{{cite episode |title= The One with All the Rugby |series= Prijatelji |author= Ted Cohen |author2= Andrew Reich (scenaristi) |author3= James Burrows (režiser) |network= NBC |date=26. 2. 1998 |season= 4 |number= 15}}</ref> Chandler, koji je na kraju smatra nepodnošljivom zbog iritantnog zvuka njenog glasa, pravi se da odlazi u [[Jemen]] da bi je se riješio zauvijek. U kasnijoj epizodi Janice nakratko ulazi u vezu s Rossom ubrzo nakon što je on prekinuo s Emily. Budući da je nesretan zbog toga, cio njihov sastanak provodi žaleći se na sve, zbog čega ga ona počne smatrati nepodnošljivim i napusti ga (Ross je očekivao da će se dogoditi obratno, ali je bio sretan što izlazi s nekim ko ga je tako dobro slušao u međuvremenu).<ref group="e" name="Work Laugh">{{cite episode |title= The One with Chandler's Work Laugh |series= Prijatelji |author= Alicia Sky Varinaitis (scenaristica) |author2= Kevin S. Bright (režiser) |network= NBC |date=21. 1. 1999 |season= 5 |number= 12}}</ref> Također se pojavljuje u [[kameo]]-ulozi na "otkrivenoj" audiotraci koju Chandler pusti Moniki, ne znajući da je na njoj Janicein glas.<ref group="e" name="Unagi">{{cite episode |title= The One with Unagi |series= Prijatelji |author= Zachary Rosenblatt (priča) |author2= Adam Chase (scenarij) |author3= Gary Halvorson (režiser) |network= NBC |date=24. 2. 2000 |season= 6 |number= 17}}</ref> Kad se Chandler i Monica zaruče, ona se pokušava umiješati u njihove planove za vjenčanje, otišavši tek kad joj Monica rekne da Chandler još gaji osjećaje prema njoj, što nije bila istina.<ref group="e" name="Library">{{cite episode |title= The One with Ross's Library Book |series= Prijatelji |author= Scott Silveri (scenarist) |author2= David Schwimmer (režiser) |network= NBC |date=16. 11. 2000 |season= 7 |number= 7}}</ref> Na kraju osme sezone, dok Ross i Rachel u bolnici čekaju rođenje svoje kćerke Emme,<ref group="e" name="Rachel Baby">{{cite episode |title= The One Where Rachel Has a Baby |series= Prijatelji |author= Scott Silveri |author2= Marta Kauffman |author3= David Crane (scenaristi) |author4= Kevin S. Bright (režiser) |network= NBC |date=16. 5. 2002 |season= 8 |number= 23 i 24}}</ref> Janice (također pred porođajem) smještena je u istoj sobi s Rachel. Kasnije rađa sina Aarona, za koga u šali rekne da će biti Emmin muž. Također uvjerava Rachel da Ross možda neće biti tu da odgaja dijete s njom kao što ona misli. Budući da planiraju imati djecu, Monica i Chandler odlaze u kliniku za plodnost, gdje susreću Janice i njenog muža, koji su slučajno istovremeno došli tu.<ref group="e" name="Fertility Test">{{cite episode |title= The One with the Fertility Test |series= Prijatelji |author= Scott Silveri (priča) |author2= Robert Carlock (scenarij) |author3= Gary Halvorson (režiser) |network= NBC |date=1. 5. 2003 |season= 9 |number= 21}}</ref> Kad se Chandler zabrine zbog svoje sperme, ona mu dadne savjet i podršku. Posljednji put pojavljuje se krajem desete sezone, u epizodi "The One Where Estelle Dies",<ref group="e" name="Estelle Dies">{{cite episode |title= The One Where Estelle Dies |series= Prijatelji |author= Mark Kunerth (priča) |author2= David Crane |author3= Marta Kauffman (scenarij) |author4= Gary Halvorson (režiser) |network= NBC |date=22. 4. 2004 |season= 10 |number= 15}}</ref> kada se ispostavlja da planira kupovinu kuće pored one koju Monica i Chandler žele kupiti. Da bi je se oslobodio zauvijek, Chandler se pretvara da je još voli, zbog čega se Janice, kao što se nadao, uplaši da će oboje na kraju uništiti svoje brakove (jer ona još voli Chandlera) ako bude živjela u kući do njegove, pa ipak odluči ne kupiti kuću i naizgled odlazi iz Chandlerovog života jednom zauvijek, ali ga poljubi posljednji put prije toga, na njegovo veliko iznenađenje. Vjerovatno zato što je zabavljaju njihove otkačene, čudne, šašave osobnosti, čini se da Janice uživa u provođenju vremena sa šestero prijatelja, što je za njih donekle ironično i vrlo neprijatno jer je niko od njih ne može podnijeti (iako se čini da je ona potpuno slijepa za činjenicu da se oni osjećaju tako, ne pokazujući gotovo nimalo svijesti o tome da oni mrze to što je moraju trpjeti) zbog njenog nepodnošljivo iritantnog nazalnog njujorškog naglaska i smijeha. Također, naglašava svaku riječ svoje zaštitne rečenice ''"Ooo–moooj–Bože!"'' (''"Oooh–myyy–Gawd!"''), a Chandler ponekad to imitira. Janicein karakteristični smijeh nastao je tokom probe za petu epizodu (njeno prvo pojavljivanje u seriji);<ref group="e" name="Uberweiss"/> nakon što su Chandler i Janice izgovorili rečenice "More latte?" / "No, I'm still working on mine", Wheeler se nasmijala.<ref>Maggie Wheeler, ''Friends of Friends'' (DVD), New Wave Entertainment i Warner Home Entertainment, 2004.</ref> Godine 2004. ''The Seattle Times'' rangirao je Janice kao najbolji gostujući lik u seriji.<ref name="McFadden">{{cite news |author= Kay McFadden |date=6. 5. 2004 |url= http://seattletimes.nwsource.com/html/entertainment/2001920541_characters06.html |title= Friends of 'Friends': guest characters |work=The Seattle Times|archive-url= https://web.archive.org/web/20090719172604/http://seattletimes.nwsource.com/html/entertainment/2001920541_characters06.html |archive-date=19. 7. 2009}}</ref> ==== G. Heckles ==== '''G. Heckles''' ([[Larry Hankin]]): Monikin i Rachelin susjed iz stana tačno ispod njihovog, nadmeni, veoma neobični stariji čovjek koji se stalno žali na buku iako šestero prijatelja uopće nije glasno kad god tvrdi da ga uznemiravaju. Njegov razlog za to nikad nije otkriven sve dok u epizodi u kojoj umre grupa otkriva da se u njegovom stanu buka očito pojačava; kad Chandler čuje lupanje iz sobe iznad Hecklesovog stana dok je bio u njemu (iako nikad nije otkriveno šta su tačno ljudi iznad radili da uzrokuju buku), to mu toliko zasmeta da nehotice počne imitirati Hecklesa udarajući metlom u plafon.<ref group="e" name="Heckles Dies"/> Pojavljuje se u epizodama "The One with Two Parts, Part 1"<ref group="e" name="Two Parts">{{cite episode |title= The One with Two Parts |series= Prijatelji |author= Marta Kauffman |author2= David Crane (scenaristi) |author3= Michael Lembeck (režiser) |network= NBC |date=23. 2. 1995 |season=1 |number= 16 i 17}}</ref> i "The One Where the Monkey Gets Away"<ref group="e" name="Monkey Gets Away"/> prije nego što umre u epizodi "The One Where Mr. Heckles Dies".<ref group="e" name="Heckles Dies"/> Kao posljednji čin pakosti, ostavlja sve svoje smeće "bučnim djevojkama u stanu iznad mog". Posljednji put pojavljuje se u kameo-ulozi u epizodi "The One with the Flashback",<ref group="e" name="Flashback"/> čija je radnja smještena u 1993, kada se žali da ga buka koju pravi Phoebe ometa u vježbanju sviranja oboe (iako je čak zapravo ni ne svira) te nehotice (i okrutno) uzrokuje da Joey postane Chandlerov cimer. Obično govori za stvari da su njegove, a kad mu druga osoba rekne da on nema datu stvar, odgovori da ju je mogao imati. Naprimjer, kad Rachel i Phoebe traže vlasnika izgubljene mačke, on rekne: "Da, to je moja mačka." One mu reknu da on nema mačku, na što on odgovori: "Mogao sam je imati." Prema riječima g. Treegera, umro je od srčanog udara dok je "čistio". Prvi put pojavio se u epizodi iz prve sezone "The One With the Blackout", u kojoj je potpisan jednostavno kao "Čudak". ==== Paolo ==== '''Paolo''' ([[Cosimo Fusco]]): Italijan, još jedan Rachelin i Monikin susjed iz zgrade, na koga Rachel naleti u epizodi "The One with the Blackout".<ref group="e" name="Blackout">{{cite episode |title= The One With The Blackout |series= Prijatelji |first= Jeffrey Astrof |author2= Mike Sikowitz (scenaristi) |author3= James Burrows (režiser) |network= NBC |date=3. 12. 1994 |season= 1 |number= 7}}</ref> Počnu se viđati, što Rossa učini ljubomornim. Ostavi ga nakon što on tokom masaže opipa Phoebe,<ref group="e" name="Lasagnas">{{cite episode |title= The One with the Dozen Lasagnas |series= Prijatelji |author= Jeffrey Astrof |author2= Mike Sikowitz |author3= Adam Chase |author4= Ira Ungerleider (scenaristi) |author5= Paul Lazarus (režiser) |network= NBC |date=12. 1. 1995 |season= 1 |number= 12}}</ref> ali spava s njim posljednji put u epizodi "The One with Ross's New Girlfriend".<ref group="e" name="Ross New Girlfriend">{{cite episode |title= The One with Ross's New Girlfriend |series= Prijatelji |author= Jeffrey Astrof |author2= Mike Sikowitz (scenaristi) |author3= Michael Lembeck (režiser) |network= NBC |date=21. 10. 1995 |season= 2 |number= 1}}</ref> U italijanskoj sinhronizaciji serije ime mu je promijenjeno u Pablo i po nacionalnosti je Španac. ==== Terry ==== '''Terry''' ([[Max Wright]]): prvobitni šef "Central Perka" (prije nego što je to postao Gunther), koji ne krije da misli da je Rachel užasna konobarica i da je Phoebe "''toliko'' loša" muzičarka. U epizodi "The One Where Underdog Gets Away" odbija dati Rachel povišicu<ref group="e" name="Underdog">{{cite episode |title= The One Where Underdog Gets Away |series= Prijatelji |author= Jeff Greenstein |author2= Jeff Strauss (scenaristi) |author3= James Burrows (režiser) |network= NBC |date=17. 11. 1994 |season= 1 |number= 9}}</ref> i unajmljuje profesionalnu muzičarku, Stephanie Schiffer (odglumila ju je [[Chrissie Hynde]] iz grupe [[The Pretenders]]), kako bi zamijenila Phoebe u epizodi "The One with the Baby on the Bus".<ref group="e" name="Bus">{{cite episode |title= The One with the Baby on the Bus |series= Prijatelji |author= Betsy Borns (scenaristica) |author2= Gail Mancuso (režiserka) |network= NBC |date=2. 11. 1995 |season= 2 |number= 6}}</ref> Posljednji je put spomenut u epizodi "The One Where Rachel Quits", u kojoj traži od Rachel da opet prođe konobarsku obuku kod Gunthera, a kad ona dadne otkaz na polovini obuke, odmah zapošljava novu i iskusniju konobaricu. Po svoj prilici, penzionisao se u četvrtoj sezoni i od tog trenutka Gunther postaje jedini šef "Central Perka". ==== Zabavni Bobby ==== '''"Zabavni Bobby"''' ('''Robert''') ([[Vincent Ventresca]]): Monikin momak alkoholičar. U svom prvom pojavljivanju ("The One with the Monkey"<ref group="e" name="Monkey"/>) njegova "zabavnost" nestane na Monikinoj novogodišnjoj zabavi nakon što mu umre djed, ali njegova depresija ne sprečava Moniku, kojoj bude krivo što joj "kvari zabavu", da mu u usta stavi puhaljku i primora ga da "trubi", na njegovu zbunjenost. U epizodi "The One with Russ"<ref group="e" name="Russ">{{cite episode |title= The One with Russ |series= Prijatelji |author= Ira Ungerleider (scenarist) |author2= Thomas Schlamme (režiser) |network= NBC |date=4. 1. 1996 |season= 2 |number= 10}}</ref> Monica otkriva ekipi da je upravo alkohol ono što Zabavnog Bobbyja čini zabavnim. Pokušava ga navesti da se odvikne od pića, ali zažali to kad on postane izuzetno dosadan. Nakon toga Monica postaje ta koja pije na njihovim sastancima kako bi mogla odslušati njegove zatupljujuće dosadne priče. Bobby zatim prekida s njom, rekavši da nije dovoljno jak za vezu u kojoj su oboje međusobno ovisni. U epizodi "The One with Phoebe's Husband" otkriveno je da je donje rublje na telefonskom stubu Monikino i da je tu dospjelo kad je spavala sa Zabavnim Bobbyjem na terasi.<ref group="e" name="Phoebe Husband">{{cite episode |title= The One with Phoebe's Husband |series= Prijatelji |author= Alexa Junge (scenaristica) |author2= Gail Mancuso (režiserka) |network= NBC |date=12. 10. 1995 |season= 2 |number= 4}}</ref> ==== David ==== [[Datoteka:Hankazaria05.jpg|mini|upright|[[Hank Azaria]] glumio je Davida, Phoebeinog momka, 1994, 2001. i 2003.]] '''David''', "Naučnik" ([[Hank Azaria]]): [[fizičar]] u koga se Phoebe zaljubi u epizodi "The One with the Monkey", kada dobije stipendiju za trogodišnji istraživački put u [[Minsk]] (za koji je u seriji netačno rečeno da je u [[Rusija|Rusiji]] umjesto u [[Bjelorusija|Bjelorusiji]]).<ref group="e" name="Monkey"/> Nakon prepirke sa svojim partnerom u istraživanju Maxom (Wayne Pére) Phoebe mu govori da ide u Minsk čak i ako će joj to slomiti srce. Sedam godina kasnije nakratko se vraća u New York i provodi večer s Phoebe, na kraju koje joj želi reći da je voli, ali to ne uradi jer bi mu otežalo odlazak.<ref group="e" name="Cheesecakes">{{cite episode |title= The One with the Cheesecakes |series= Prijatelji |author= Shana Goldberg-Meehan (scenaristica) |author2= Gary Halvorson (režiser) |network= NBC |date=4. 1. 2001 |season= 7 |number= 11}}</ref> Dvije godine kasnije dolazi u još jednu posjetu u epizodi "The One with the Male Nanny", u kojoj poljubi Phoebe prije nego što mu ona prizna da se viđa s [[#Mike Hannigan|Mikeom Hanniganom]], koji ih uhvati zajedno.<ref group="e" name="Male Nanny">{{cite episode |title= The One with the Male Nanny |series= Prijatelji |author= David Crane |author2= Marta Kauffman (scenaristi) |author3= Kevin S. Bright (režiser) |network= NBC |date=7. 11. 2002 |season= 9 |number= 6}}</ref> Trajno se vraća u epizodi "The One with the Donor", ne uspjevši u svom istraživanju, i, saznavši da su Phoebe i Mike prekinuli, on i Phoebe ponovo počnu izlaziti.<ref group="e" name="Donor">{{cite episode |title= The One with the Donor |series= Prijatelji |author= Andrew Reich |author2= Ted Cohen (scenaristi) |author3= Ben Weiss (režiser) |network= NBC |date=8. 5. 2003 |season= 9 |number= 22}}</ref> U epizodi "[[The One in Barbados – Part 1]]" David je zaprosi, ali ga ona odbije, odabravši ipak Mikea.<ref group="e" name="Barbados">{{cite episode |title= The One in Barbados |series= Prijatelji |author= Shana Goldberg-Meehan |author2= Scott Silveri |author3= Marta Kauffman |author4= David Crane (scenaristi) |network= NBC |date=15. 5. 2003 |season= 9 |number= 23}}</ref> Godine 2003. Azaria je bio nominiran za [[Emmy za izvanrednog gostujućeg glumca u humorističkoj seriji]] za svoju izvedbu.<ref>{{cite news |url= http://www.emmys.com/awards/nominees-winners/2003/outstanding-guest-actor-in-a-comedy-series |title= Nominees/Winners |newspaper= Television Academy |access-date=27. 1. 2017 |url-status=live |archive-url= https://web.archive.org/web/20160926055111/http://www.emmys.com/awards/nominees-winners/2003/outstanding-guest-actor-in-a-comedy-series |archive-date=26. 9. 2016}}</ref> Prvobitno je bio na audiciji za ulogu Joeyja.<ref>{{cite news |url= http://www.avclub.com/articles/hank-azaria,61696/1/ |title= Random Roles – Hank Azaria |author= Will Harris |date=14. 9. 2011 |access-date=21. 9. 2011 |work= The A.V. Club |url-status=live |archive-url= https://web.archive.org/web/20110925104035/http://www.avclub.com/articles/hank-azaria%2C61696/1/ |archive-date=25. 9. 2011}}</ref> ==== Nora Tyler Bing ==== '''Nora Tyler Bing''' ([[Morgan Fairchild]]): Chandlerova majka, autorica erotskih romana, u čija djela spadaju bestseleri ''Neograničena euforija'', ''Ponoćna euforija'' i ''Gospodarica kučka''. Prvi se put pojavljuje u epizodi "The One with Mrs. Bing",<ref group="e" name="Mrs Bing">{{cite episode |title= The One with Mrs. Bing |series= Prijatelji |author= Alexa Junge (scenaristica) |author2= James Burrows (režiser) |network= NBC |date=1. 1. 1995 |season= 1 |number= 11}}</ref> u kojoj upoznaje ekipu dok je bila na promociji nove knjige u New Yorku. Nakon večere poljubi Rossa. Pojavljuje se u kameo-ulozi u scenama iz prošlosti u epizodi "[[The One with All the Thanksgivings]]"<ref group="e" name="Thanksgiving Flashback">{{cite episode |title= The One with All the Thanksgivings |series= Prijatelji |author= Gregory S. Malins (scenarist) |author2= Kevin S. Bright (režiser) |network= NBC |date=19. 11. 1998 |season= 5 |number= 8}}</ref> te kasnije u epizodi s [[The One with Monica and Chandler's Wedding|vjenčanjem Monike i Chandlera]] (s [[Kathleen Turner]] u ulozi Chandlerovog oca)<ref group="e" name="M and C Wedding">{{cite episode |title= The One with Monica and Chandler's Wedding |series= Prijatelji |author= Gregory S. Malins |author2= Marta Kauffman |author3= David Crane (scenaristi) |network= NBC |airdate=17. 5. 2001 |season= 7 |number= 23 i 24}}</ref> i "The One After 'I Do'".<ref group="e" name="I Do">{{cite episode |title= The One After 'I Do' |series= Prijatelji |author= David Crane |author2= Marta Kauffman (scenaristi) |author3= Kevin S. Bright (režiser) |network= NBC |date=27. 9. 2001 |season= 8 |number= 1}}</ref> ''The Seattle Times'' rangirao je 2004. Noru i njenog bivšeg muža kao pete najbolje gostujuće likove u seriji.<ref name="McFadden"/> ==== Ursula Buffay ==== '''Ursula Pamela Buffay''' ([[Lisa Kudrow]]): Phoebeina jednojajčana [[blizanka]]. Kudrow je prvobitno tumačila ulogu Ursule u sitkomu ''[[Lud za tobom]]'', glumeći je kao nesposobnu konobaricu u "Riff'su" koja često zaboravlja narudžbe.<ref group="m" name="Married to the Job">{{cite episode |title= Married to the Job |author= Russ Woody (scenarist) |author2= Thomas Schlamme (režiser) |series= Lud za tobom |network= NBC |date=7. 10. 1993 |season= 2 |number= 4}}</ref> Ursula je jednako čudna kao Phoebe, ali je, za razliku od nje, sebična, amoralna, gruba, drska i [[Hedonizam|hedonistična]] osoba koja je toliko zaljubljena u sebe i sebična da često zaboravlja stvari, obično se prema Phoebe odnosi s prezirom, te je niko ko je zaista poznaje ne voli. Phoebe o njoj govori kao o svojoj "[[Zli blizanac|zloj blizanki]]". U ''Prijateljima'' se prvi put pojavljuje u epizodi "The One with Two Parts":<ref group="e" name="Two Parts"/> Chandler i Joey ručaju u "Riff'su" i zamijene Ursulu s Phoebe. Joeyja privuče Ursula i oni se počnu viđati. Ursula rekne Phoebe da joj je Joey dosadan i tvrdi da je on dovoljno pametan da to sam shvati i da mu ona to ne mora reći, pa se Phoebe pretvara da je Ursula kako bi nježno prekinula s njim. U istoj epizodi [[Helen Hunt]] i [[Leila Kenzle]] pojavljuju se u kameo-ulogama kao njihovi likovi u seriji ''Lud za tobom'' (Jamie Buchman i Fran Devanow), u sceni u kojoj zamijene Phoebe s Ursulom u "Central Perku". Ursula se sljedeći put kratko pojavljuje u epizodi "The One with the Jam",<ref group="e" name="Jam">{{cite episode |title= The One with the Jam |series= Prijatelji |author= Wil Calhoun (scenarist) |author2= Kevin S. Bright (režiser) |network= NBC |date=3. 10. 1996 |season= 3 |number= 3}}</ref> u kojoj je uhodi čovjek ([[David Arquette]]) koji je zamijeni s Phoebe. Phoebe naivno počinje vezu s tim čovjekom, ali je prekida kad on ne mogne savladati svoju opsesiju Ursulom. U epizodi "The One with the Jellyfish"<ref group="e" name="Jellyfish">{{cite episode |title= The One with the Jellyfish |series= Prijatelji |author= Wil Calhoun (scenarist) |author2= Shelley Jensen (režiserka) |network= NBC |date=25. 9. 1997 |season= 4 |number= 1}}</ref> Phoebe kaže Ursuli da njihova pokojna majka nije njihova biološka majka (koju glumi [[Teri Garr]]), ali je Ursula već znala to. U epizodi "The One Where Chandler Can't Cry",<ref group="e" name="Cry">{{cite episode |title= The One Where Chandler Can't Cry |series= Prijatelji |author= Andrew Reich |author2= Ted Cohen (scenaristi) |author3= Kevin S. Bright (režiser) |network= NBC |date=10. 2. 2000 |season= 6 |number= 14}}</ref> Phoebe počinje dobijati neželjenu pažnju od muškaraca i otkriva da Ursula glumi u pornografskim filmovima koristeći se Phoebeinim imenom. Phoebe joj se osvećuje unovčavajući njene čekove i sramoteći mnoge njene ljubitelje. U prisjećanjima u epizodi "The One Where They All Turn Thirty"<ref group="e" name="Thirty">{{cite episode |title= The One Where They All Turn Thirty |series= Prijatelji |author= Vanessa McCarthy (priča) |author2= Ellen Plummer |author3= Sherry Bilsing (scenarij) |author4= Ben Weiss (režiser) |network= NBC |date=8. 2. 2001 |season= 7 |number= 14}}</ref> otkriva se da je Ursula prodala Phoebein rodni list švedskom bjeguncu i da imaju ''31'' godinu, a ne 30. U epizodi "The One with the Halloween Party"<ref group="e" name="Halloween">{{cite episode |title= The One with the Halloween Party |series= Prijatelji |author= Mark Kunerth (scenarist) |author2= Gary Halvorson (režiser) |network= NBC |date=1. 11. 2001 |season= 8 |number= 6}}</ref> Ursula upoznaje Phoebe sa svojim zaručnikom Ericom ([[Sean Penn]]). Phoebe biva užasnuta time što je Ursula slagala Ericu da radi kao nastavnica, da je članica [[Mirovni korpus|Mirovnog korpusa]], nepušačica te da prisustvuje sastancima crkvene grupe, pa Ericu rekne istinu, nakon čega on prekine s Ursulom. U posljednjoj epizodi serije ''Lud za tobom'', čija se radnja odvija 22 godine kasnije, otkriva se da je nakon uspješne pornografske karijere Ursula postala [[Guverner New Yorka|guvernerka New Yorka]].<ref group="m" name="The Final Frontier">{{cite episode |title= The Final Frontier |author= Helen Hunt (priča / scenarij / režija) |author2= Paul Reiser |author3= Victor Levin (priča / scenarij) |series= Lud za tobom |network= NBC |date=24. 5. 1999 |season= 7 |number= 21 i 22}}</ref> ==== Mindy Hunter-Farber ==== '''Mindy Hunter-Farber''' ([[Jennifer Grey]] u epizodi "The One with the Evil Orthodontist",<ref group="e" name="Orthodontist"/> [[Jana Marie Hupp]] u epizodi "The One with Barry and Mindy's Wedding"<ref group="e" name="Barry and Mindy"/>): Rachelina kuma na njenom neuspješnom vjenčanju s Barryjem. Mindy i Rachel bile su najbolje prijateljice dok su odrastale, ali njihovo prijateljstvo biva testirano kad Rachel otkrije da se Mindy viđa s Barryjem. Zamoli Rachel da i ona njoj bude kuma i oblači drečavu ružičastu haljinu. Mindy se udaje za Barryja u epizodi "The One with Barry and Mindy's Wedding",<ref group="e" name="Barry and Mindy"/> ali je on kasnije prevari i ona se razvede od njega do epizode "The One That Could Have Been, Part 1".<ref group="e" name="Could Have Been"/> ==== Ben Geller ==== '''Ben''' (razni glumci, 1995–1999; [[Cole Sprouse]], 2000–2002): Rossov i Carolin sin, rođen u epizodi "[[Prijatelji (1. sezona)#ep23|The One with the Birth]]".<ref group="e" name="Birth"/> Bebu Bena glumili su Michael Gunderson, braća Charles Thomas Allen i John Christopher Allen od treće do pete sezone i [[Cole Sprouse]] od šeste do osme sezone. ==== Julie ==== [[Datoteka:Lauren Tom by Gage Skidmore.jpg|mini|180px|[[Lauren Tom]] glumila je Julie]] '''Julie''' ([[Lauren Tom]]): Rossova stara kolegica s postdiplomskog studija, koju ponovo sretne dok je bio na putovanju u Kini; prvi se put pojavljuje u posljednjoj sceni posljednje epizode prve sezone.<ref group="e" name="Rachel Finds">{{cite episode |title= The One Where Rachel Finds Out |series= Prijatelji |author= Chris Brown (scenarist) |author2= Kevin S. Bright (režiser) |network= NBC |date=18. 5. 1995 |season= 1 |number= 24}}</ref> Počnu izlaziti, ali ubrzo prekinu, kad Ross otkrije da voli Rachel.<ref group="e" name="List">{{cite episode |title= The One with the List |series= Prijatelji |author= David Crane |author2= Marta Kauffman (scenaristi) |author3= Mary Kay Place (režiserka) |network= NBC |date=16. 11. 1995 |season= 2 |number= 8}}</ref> Dok su se Ross i Julie viđali, Rachel je sve to vrijeme mrzila tu vezu jer je sedmicu prije Rossovog povratka iz Kine saznala da je Ross zaljubljen u nju. To je učinilo da se Rachelini osjećaji prema njemu brzo pojačaju, čineći je ljubomornom na Julieinu vezu s njim. Nakon prekida s Rossom Julie susreće Russa, Rossovog dvojnika (koga također glumi David Schwimmer), i između njih se odmah pojave osjećaji. ==== Steve ==== '''Steve''' ([[Jon Lovitz]]): vlasnik restorana i narkoman koga poznaje Phoebe. U prvoj sezoni Monica ga pokušava impresionirati kako bi dobila posao u njegovom restoranu, a Phoebe mu rekne da može otići u Monikin stan i tamo probati njenu hranu, ali se on u putu do tamo nadrogira, pa se, posljedično, počne ponašati nepodnošljivo. Na kraju epizode Phoebe ga kažnjava vrlo bolnom masažom.<ref group="e" name="Stoned">{{cite episode |title= The One with the Stoned Guy |series= Prijatelji |author= Jeff Greenstein |author2= Jeff Strauss (scenaristi) |author3= Alan Myerson (režiser) |network= NBC |date=16. 2. 1995 |season= 1 |number= 15}}</ref> Njegov problem s drogom na kraju dovede do toga da izgubi restoran. Osam godina kasnije Phoebe sredi da se on sastane s Rachel (a Ross ni s kim) na sastanku naslijepo, kao dio tajne strategije da ponovo spoji Rachel i Rossa.<ref group="e" name="Blind Dates">{{cite episode |title= The One with the Blind Dates |series= Prijatelji |author= Sherry Bilsing-Graham |author2= Ellen Plummer (scenaristice) |author3= Kevin S. Bright (režiser) |network= NBC |date=6. 2. 2003 |season= 9 |number= 14}}</ref> ==== Ružni Goli Tip ==== '''Ružni Goli Tip''' (Jon Haugen): gojazni stanar u zgradi prekoputa Monikinog stana, koji je često, možda i stalno, nag u stanu, s otvorenim zavjesama, pa družina često komentira njegove aktivnosti: "Ružni Goli Tip svira [[violončelo]]", "nosi 'gravitacijske čizme'" itd. Prvi je put spomenut u drugoj epizodi,<ref group="e" name="Sonogram"/> ali se pojavljuje samo dvaput: prvi put prikazani su njegov stomak i ruka u epizodi "The One with the Giant Poking Device",<ref group="e" name="Poking"/> u kojoj ga družina (koja misli da je mrtav) bocka s druge strane ulice dugim predmetom napravljenim od štapića za jelo, a drugi put prikazan je s leđa od glave do struka u epizodi "The One Where Everybody Finds Out",<ref group="e" name="Everybody">{{cite episode |title= The One Where Everybody Finds Out |series= Prijatelji |author= Alexa Junge (scenaristica) |author2= Michael Lembeck (režiser) |network= NBC |date=11. 2. 1999 |season= 5 |number= 14}}</ref> u kojoj se iseljava iz stana, a Ross potom pokušava dobiti taj stan umiljavajući se Ružnom Golom Tipu skakućući s njim nag. (U epizodi "The One with the Flashback"<ref group="e" name="Flashback"/> saznaje se da je nekad bio "Slatki Goli Tip", ali je onda, 1993, počeo dobijati na težini.) Mnogo godina identitet glumca koji ga je glumio u njegovim izuzetno ograničenim pojavljivanjima bio je misterija. Špekuliralo se da je [[Mike Hagerty|Michael G. Hagerty]], koji glumi g. Treegera, bio i Ružni Goli Tip. Međutim, Hagerty je negirao tu teoriju. Dana 31. maja 2016. u ''[[The Huffington Post]]u'' objavljen je članak Todda Van Lulinga, s detaljima njegove potrage za identitetom glumca, u kojem je otkriveno da je to bio Jon Haugen.<ref>{{cite web |url= http://www.huffingtonpost.com/entry/ugly-naked-guy-friends_us_573caa4ae4b0ef86171cef1f?wk454cxugc8y9cnmi |author= Todd Van Luling |date=31. 5. 2016 |access-date=31. 5. 2016 |work= The Huffington Post |title= My Year-Long Quest to Uncover the Identity of 'Ugly Naked Guy' |archive-date=31. 5. 2016 |archive-url= https://web.archive.org/web/20160531201636/http://www.huffingtonpost.com/entry/ugly-naked-guy-friends_us_573caa4ae4b0ef86171cef1f?wk454cxugc8y9cnmi}}</ref> === Sezona 2 === ==== G. Treeger ==== '''G. Treeger''' ([[Mike Hagerty]]): domar u Monikinoj zgradi. Prvi se put pojavljuje u epizodi "The One Where Heckles Dies",<ref group="e" name="Heckles Dies"/> u kojoj pokaže Hecklesovom advokatu gdje žive Monica i Rachel. Zatim se pojavio u epizodi "The One with Phoebe's Dad",<ref group="e" name="Phoebe's Dad">{{cite episode |title= The One with Phoebe's Dad |series= Prijatelji |author= Jeffrey Astrof |author2= Mike Sikowitz (scenaristi) |author3= Kevin S. Bright (režiser) |network= NBC |date=14. 12. 1995 |season= 2 |number= 9}}</ref> u kojoj Monica misli da joj namjerno ne želi popraviti radijator, a on sam ostane zbunjen nakon što ga Ross, Monica i Rachel više puta pokušaju uvjeriti da ga popravi uprkos njegovim pokušajima da objasni da neće moći zamijeniti točkić koji je Ross slučajno odvalio jer prodavnica s dijelovima neće raditi do sljedećeg utorka. Kasnije, kad mu se Joey suprotstavi nakon njegovih kritika na Rachelin račun,<ref group="e" name="Ballroom">{{cite episode |title= The One with the Ballroom Dancing |series= Prijatelji |author= Ted Cohen |author2= Andrew Reich (scenaristi) |first3= Gail Mancuso (režiserka) |network= NBC |date=16. 10. 1997 |season= 4 |number= 4}}</ref> zaprijeti da će srediti da Monica i Rachel budu izbačene iz stana (jer Monica ilegalno izdaje stan koji zapravo pripada njenoj pokojnoj baci, što iritira Treegera) osim ako mu Joey pomogne vježbati plesanje kako bi impresionirao jednu ženu. U epizodi "The One with the Free Porn"<ref group="e" name="Porn">{{cite episode |title= The One with the Free Porn| |series= Prijatelji |author= Mark Kunerth |author2= Richard Goodman (scenaristi) |author3= Michael Lembeck (režiser) |network= NBC |date=26. 3. 1998 |season= 4 |number= 17}}</ref> čisti odvod u kupatilu u Chandlerovom i Joeyjevom stanu (koji su nedugo prije toga Monika i Rachel izgubile na kvizu protiv njih) i upozori ih da nikad ne isključe televizor nakon što počnu primati besplatan pornografski kanal. U svom posljednjem pojavljivanju<ref group="e" name="Rachel Tells">{{cite episode |title= The One Where Rachel Tells Ross |series= Prijatelji |author= Sherry Bilsing |author2= Ellen Plummer (scenaristice) |author3= Sheldon Epps (režiser) |network= NBC |date=11. 10. 2001 |season= 8 |number= 3}}</ref> dovodi vatrogasca da razbije vrata Monikinog stana nakon što mu Joey rekne da je namirisao plin. Također je spomenut u posljednjoj epizodi kad Monica rekne ekipi da mu trebaju svi ključevi od njenog i Rachelinog stana. ==== Estelle Leonard ==== '''Estelle Leonard''' ([[June Gable]]): Joeyjeva agentica. Prvi se put pojavila u epizodi "The One with the Butt",<ref group="e" name="Butt">{{cite episode |title= The One with the Butt |series= Prijatelji |author= Adam Chase |first2= Ira Ungerleider (scenaristi) |author3= Arlene Sanford (režiserka) |network= NBC |date=27. 10. 1994 |season= 1 |number= 5}}</ref> ali je scena izrezana zbog dužine trajanja epizode iako je uvrštena u DVD-verziju prve sezone (i dalje je bila spomenuta nakon Joeyjeve predstave u originalnom emitiranju te epizode). Njeno prvo pravo pojavljivanje bilo je u epizodi "The One with Russ",<ref group="e" name="Russ"/> kada, nakon što Joey kaže Estelle da mu je dosta slabih uloga, sređuje mu epizodnu ulogu u ''Našim najboljim danima''. U epizodi "The One with the Screamer" bila je prisutna kad je režiser predstave u kojoj je Joey imao glavnu ulogu čitao kritički osvrt na nju i, zajedno s ostalim prisutnima, ostala zbunjena i Joeyjevim i režiserovim "mušicama".<ref group="e" name="Screamer">{{cite episode |title= The One with the Screamer |series= Prijatelji |author= Shana Goldberg-Meehan |author2= Scott Silveri (scenaristi) |author3= Peter Bonerz (režiser) |network= NBC |airdate=24. 4. 1997 |season= 3 |number= 22}}</ref> Iako tokom serije generalno podupire Joeyjevu karijeru, u jednoj epizodi, međutim, čini se da je potkopava<ref group="e" name="Insurance">{{cite episode |title= The One Where Joey Loses His Insurance |series= Prijatelji |author= Andrew Reich |author2= Ted Cohen (scenaristi) |author3= Gary Halvorson (režiser) |network= NBC |date=14. 10. 1999 |season= 6 |number= 4}}</ref> nakon što stekne dojam da ju je Joey otpustio, što zapravo nije bio uradio. U posljednjoj sezoni umire;<ref group="e" name="Estelle Dies"/> Joey održi govor na njenoj sahrani, gdje je otkriveno da je, osim Joeyja, njen jedini klijent bio Al Zebooker, čovjek koji jede papir. Kad je Gable bila na audiciji za ulogu, odglumila je Estelle prilično "uravno" i bila je ohrabrena da "uradi nešto s njom". Vratila se u sobu za audiciju u "debelom odijelu" i jedući sendvič, na kojem je ugasila cigaretu. Ta izvedba korištena je u izrezanoj sceni iz epizode "The One with the Butt".<ref group="e" name="Butt"/> Njena dob nikad nije otkrivena, ali je Gable vjerovala da je bila u 80-ima.<ref>June Gable (2004), ''Friends of Friends'' (DVD), New Wave Entertainment i Warner Home Entertainment.</ref> ''The Seattle Times'' rangirao je Estelle 2004. kao šesti najbolji gostujući lik u seriji.<ref name="McFadden"/> Gable je također glumila medicinsku sestru koja porodi Carol u epizodi "The One with the Birth". ==== Richard Burke ==== [[Datoteka:Tom Selleck 2010.jpg|mini|upright|[[Tom Selleck]] glumio je Monikinog momka, dr. Richarda Burkea, u nekoliko epizoda između 1995. i 2000.]] '''Dr. Richard Burke''' ([[Tom Selleck]]): [[oftalmolog]] i najbolji prijatelj Jacka Gellera. Predstavljen je u epizodi "The One Where Ross and Rachel... You Know",<ref group="e" name="You Know">{{cite episode |title= The One Where Ross and Rachel... You Know |series= Prijatelji |author= Michael Curtis |author2= Gregory S. Malins (scenaristi) |author3= Michael Lembeck (režiser) |network= NBC |date=8. 2. 1996 |season= 2 |number= 16}}</ref> kad Monica radi ketering na događaju u njegovom stanu. Počinje se viđati s njom iako je 21 godinu stariji, što razbjesni njene roditelje kad saznaju.<ref group="e" name="Joey Moves">{{cite episode |title= The One Where Joey Moves Out |series= Prijatelji |author= Betsy Borns (scenaristica) |author2= Michael Lembeck (režiser) |network= NBC |date=15. 2. 1996 |season= 2 |number= 17}}</ref> Prekidaju u epizodi "The One with Barry and Mindy's Wedding"<ref group="e" name="Barry and Mindy"/> kad joj rekne da ne želi imati više djece, s obzirom na to da su njegova (iz prvog braka) već odrasli ljudi. Uprkos tome što se i dalje vole, ne mogu pomiriti tu razliku i oboje su emotivno razoreni mjesecima. Richard se nakratko pojavi (samo glasom) u epizodi "[[The One Where No One's Ready]]",<ref group="e" name="Ready">{{cite episode |title= The One Where No One's Ready |series= Prijatelji |author= Ira Ungerleider (scenarist) |author2= Gail Mancuso (režiserka) |network= NBC |date=26. 9. 1996 |season= 3 |number= 2}}</ref> a kasnije on i Monica pokušavaju obnoviti romansu kao "prijatelji" prije nego što prihvate da razlozi zbog kojih su prekinuli ostaju validni.<ref group="e" name="Just Friends">{{cite episode |title= The One Where Monica and Richard Are Just Friends |series= Prijatelji |author= Michael Borkow (scenarist) |author2= Robby Benson (režiser) |network= NBC |date=30. 1. 1997 |season= 3 |number= 13}}</ref> U epizodi "[[The One in Vegas]]" nalete jedno na drugo van ekrana i odlaze na ručak. Monica ne osjeća ništa prema Richardu, ali se suzdrži od toga da rekne Chandleru za taj susret zbog njihove nadolazeće godišnjice. Kad on sazna istinu, svađaju se veći dio epizode dok ga Monica ne uvjeri da više nikad neće vidjeti Richarda. U epizodi "[[The One with the Proposal]]"<ref group="e" name="Proposal">{{cite episode |title= The One with the Proposal |series= Prijatelji |author= Scott Silveri |author2= Shana Goldberg-Meehan |author3= Andrew Reich |author4= Ted Cohen (scenaristi) |author5= Kevin S. Bright (režiser) |network= NBC |date=18. 5. 2000 |season= 6 |number= 24 i 25}}</ref> nabasa na Moniku i Chandlera na večeri. Dok je Chandler planira zaprositi, ali najprije se pretvarajući da je protiv braka, jer "želi da to bude iznenađenje", Richard zatekne Moniku nespremnu govoreći joj da je još voli, da se želi oženiti njom i imati djecu. Monica ga odbija, ali kasnije stiže u njegov stan, frustrirana vlastitom situacijom. Požali mu se na to koliko joj loše idu stvari u ljubavnom životu, a potom odlazi razmisliti o svemu. Na kraju Chandler dolazi u Richardov stan tražeći Moniku i govori mu o svom planu za prosidbu. U početku se čini da Richard nema simpatije prema Chandleru, odgovorivši mu na njegovo objašnjavanje plana da je prvo navede da pomisli da je protiv braka riječima da je plan "upalio vrlo dobro", ali kad mu Chandler ljutito rekne da nema pravo uništiti vezu s njom drugom čovjeku jer je već uništio vlastitu, shvata da je Chandler u pravu i govori mu: "Idi po nju, Chandlere. I mogu li ti dati mali savjet? Ako je osvojiš, ne puštaj je. Vjeruj mi" – primijetivši da mrzi činjenicu da je on dobar tip kad mu Chandler zahvali. Njegov stan stavljen je na prodaju u devetoj sezoni, u epizodi "The One with Ross's Inappropriate Song",<ref group="e" name="Ross's Song">{{cite episode |title= The One with Ross's Inappropriate Song |series= Prijatelji |author= Robert Carlock (scenarist) |author2= Gary Halvorson (režiser) |network= NBC |date=14. 11. 2002 |season= 9 |number= 7}}</ref> ali se Richard ne pojavljuje. Dok je tamo, Chandler saznaje da je Richard snimio seks s Monikom na kasetu, koju ukrade i gleda, ali on i Monica kasnije otkrivaju da je Richard presnimio njihov čin, što Chandleru olakša, ali Moniku ostavi uvrijeđenom. Svi Selleckovi ulasci u drugoj sezoni morali su biti ponovo snimljeni nakon odlaska publike jer je "bilo kao s [[The Beatles]]ima s vrištanjem i aplauzom".{{sfn|Stallings|2000|p=53}} Za pojavljivanje u epizodi "The One with the Proposal"<ref group="e" name="Proposal"/> (2000), njegovo posljednje u seriji, nominiran je za Emmy za izvanrednog gostujućeg glumca u humorističkoj seriji.<ref>{{cite web |url= http://www.emmys.com/awards/nominees-winners/2000/outstanding-guest-actor-in-a-comedy-series |title= 52nd Emmy Awards Nominees and Winners |work= [[Nagrada Emmy|Emmy Awards]] |access-date=15. 11. 2017}}</ref> ''The Seattle Times'' rangirao je Richarda 2004. kao treći najbolji gostujući lik u seriji.<ref name="McFadden"/> ==== Sandra Green ==== <!-- [[Datoteka:Marlo Thomas - 1968.jpg|mini|upright|[[Marlo Thomas]] glumila je Sandru Green, Rachelinu majku, koja se razvela od Rachelinog oca u drugoj sezoni, a pojavljuje se još nekoliko puta do kraja serije]] --> '''Sandra Green''' ([[Marlo Thomas]]): Rachelina previše zaštitnički nastrojena majka. U epizodi "The One with the Lesbian Wedding"<ref group="e" name="Lesbian Wedding"/> otkriva Rachel da nikad nije voljela Rachelinog oca i da se razvodi od njega. ("Ti se nisi udala za svog Barryja, dušo – ali ''ja'' jesam za ''svog''.") Kasnije se pridružuje svima na na Carolinom i Susaninom vjenčanju. U epizodi "The One with the Two Parties"<ref group="e" name="Parties">{{cite episode |title= The One with the Two Parties |series= Prijatelji |author= Alexa Junge (scenaristica) |author2= Michael Lembeck (režiser) |network= NBC |date=2. 5. 1996 |season= 2 |number= 22}}</ref> stiže na Rachelinu rođendansku zabavu i cijelu večer nije svjesna da je i njen bivši suprug tu jer ih šestero prijatelja uspijeva spriječiti da saznaju jedno za drugo priredivši dvije zabave u dva stana, sve vrijeme zbunjujući oboje čudnim ponašanjem; Joey čak i poljubi Sandru kako ne bi primijetila odlazak njenog bivšeg muža sa zabave. U epizodi "The One with the Baby Shower"<ref group="e" name="Shower">{{cite episode |title= The One with the Baby Shower |series= Prijatelji |author= Sherry Bilsing-Graham |author2= Ellen Plummer (scenaristice) |author3= Kevin S. Bright (režiser) |network= NBC |date=25. 4. 2002 |season= 8 |number= 20}}</ref> u posljednjem trenutku pozvana je na darivanje Rachelinog djeteta, kada ponudi da se useli kod Rossa i Rachel kako bi pomogla u prvim mjesecima bebinog života; Rachel najprije to prihvati, ali je Ross navede da se predomisli. Kad je Rachel planirala preseljenje u Pariz, bilo je zamišljeno da Sandra odleti tamo s Emmom nekoliko dana kasnije. Međutim, to se nikad nije dogodilo jer je Rachel odabrala da ostane u New Yorku s Rossom, kome je Sandra kasnije postala punica nakon što se ponovo vjenčao s Rachel. Za pojavljivanje u epizodi "The One with the Lesbian Wedding" Thomas je nominirana za Emmy za izvanrednu gostujuću glumicu u humorističkoj seriji 1996.<ref>{{cite news |url= http://www.emmys.com/awards/nominees-winners/1996/outstanding-guest-actress-in-a-comedy-series |title= Nominees/Winners |newspaper= Television Academy |access-date=27. 1. 2017 |archive-url= https://web.archive.org/web/20161016001345/http://www.emmys.com/awards/nominees-winners/1996/outstanding-guest-actress-in-a-comedy-series |archive-date=16. 10. 2016}}</ref> ==== Frances ==== '''Frances''' ([[Audra Lindley]]): Phoebeina baka, po njenoj pokojnoj majci Lily. Jedini put pojavila se u epizodi "The One with Phoebe's Dad",<ref group="e" name="Phoebe's Dad"/> u kojoj otkriva Phoebe da osoba na fotografijama koje čuva po kući nije Phoebein otac, što motivira Phoebe da pokuša pronaći svog pravog oca. Iako se pojavila samo jednom, spomenuta je u još nekoliko epizoda, uključujući "The One with Joey's Bag" iz pete sezone,<ref group="e" name="The One with Joey's Bag">{{cite episode |title= The One with Joey's Bag |series= Prijatelji |author= Michael Curtis (priča) |author2= Seth Kurland (scenarij) |author3= Gail Mancuso (režiserka) |network= NBC |date=4. 2. 1999 |season= 5 |number= 13}}</ref> u kojoj se saznaje da je nedavno umrla, pa Phoebe planira njenu sahranu. Phoebe je od bake naslijedila stan i žuti taksi, koji je zadržala do kraja serije. ==== Frank Buffay Jr. ==== '''Frank Buffay Jr.''' ([[Giovanni Ribisi]]): Phoebein polubrat po ocu. U epizodi "The One with the Bullies"<ref group="e" name="Bullies">{{cite episode |title= The One with the Bullies |series= Prijatelji |author=Brian Buckner |author2=Sebastian Jones (scenaristi) |author3= Michael Lembeck (režiser) |network= NBC |date= 25. 4. 1996 |season= 2 |number= 21}}</ref> Phoebe ga upoznaje nakon što skupi hrabrosti da pokuca na vrata svog oca u predgrađu, ali saznaje od majke Franka mlađeg (koju glumi [[Laraine Newman]]) da ju je njen otac napustio prije nekoliko godina. Uprkos tome što nije našla oca, povezuje se s Frankom mlađim, koji kasnije dolazi u grad u posjetu<ref group="e" name="Frank Jr">{{cite episode |title= The One with Frank Jr. |series= Prijatelji |author= Shana Goldberg-Meehan |author2= Scott Silveri (scenaristi) |author3= Steve Zuckerman (režiser) |network= NBC |airdate= 17. 10. 1996 |season= 3 |number= 5}}</ref> i tom prilikom udvara se Jasmine, Phoebeinoj kolegici s posla, te zamijeni njen salon za masažu s javnom kućom. Na kraju se zaljubljuje u Alice Knight ([[Debra Jo Rupp]]), njegovu bivšu nastavnicu domaćinstva, 26 godina stariju, i zaručuje se s njom.<ref group="e" name="Hypnosis">{{cite episode |title= The One with the Hypnosis Tape |series= Prijatelji |author= Seth Kurland (scenarist) |author2= Robby Benson (režiser) |network= NBC |date= 13. 3. 1997 |season= 3 |number= 18}}</ref> U epizodi "The One With Phoebe's Uterus"<ref group="e" name="Uterus">{{cite episode |title= The One with Phoebe's Uterus |series= Prijatelji |author= Seth Kurland (scenarist) |author2= David Steinberg (režiser) |network= NBC |date= 8. 1. 1998 |season= 4 |number= 11}}</ref> Frank i Alice zamole Phoebe da bude surogat-majka za njihovu djecu i ona kasnije rodi njihove trojke, od kojih se oprosti u emotivnoj sceni u [[The One Hundredth|100. epizodi]].<ref group="e" name="Hundredth">{{cite episode |title= The One Hundredth |series= Prijatelji |author= David Crane |author2= Marta Kauffman (scenaristi) |author3= Kevin S. Bright (režiser) |network= NBC |date= 8. 10. 1998 |season= 5 |number= 3}}</ref> Frank se posljednji put pojavljuje u epizodi "The One Where Ross is Fine",<ref group="e" name="Ross Fine">{{cite episode |title= The One Where Ross is Fine |series= Prijatelji |author= Sherry Bilsing-Graham |author2= Ellen Plummer (scenaristice) |author3= Ben Weiss (režiser) |network= NBC |date= 2. 10. 2003 |season= 10 |number= 2}}</ref> kada se on i trojke susretnu s Phoebe u "Central Perku". U toj epizodi kaže da "nije spavao četiri godine" i da je toliko iscrpljen odgajanjem djece, predloživši čak da Phoebe uzme jedno sebi. Međutim, uskoro shvata da previše voli svoju djecu da bi dao ijedno od njih; Phoebe predloži da ih ona počne čuvati kako bi Frank i Alice mogli imati više vremena za sebe. Ribisi se prethodno pojavio u epizodi "The One with the Baby on the Bus" kao prolaznik koji ubaci kondom umjesto novca u Phoebeinu kutiju za gitaru dok je pjevala na ulici, a zatim se vraća po njega. Nikad nije objašnjeno je li to bio lik Franka, koji još nije bio predstavljen po imenu u to vrijeme.<ref group="e" name="Bus"/> ''The Seattle Times'' rangirao je Franka 2004. kao četvrti najbolji gostujući lik u seriji.<ref name="McFadden"/> Alice se, prema planu, trebala pojaviti u samo jednoj epizodi, ali je vraćena kao epizodni lik nakon što je ubačen zaplet sa surogat-majčinstvom, koji je nastao kad je Kudrow zatrudnjela u stvarnom životu.<ref>Debra Jo Rupp (2004), ''Friends of Friends'' (DVD), New Wave Entertainment DVD i Warner Home Entertainment.</ref> ==== Leonard Green ==== '''Dr. Leonard Green''' ([[Ron Leibman]]): Rachelin otac, nabusiti, grubi i prilično amoralni [[Vaskularna hirurgija|vaskularni hirurg]]; iako je iskreno nježan i obično dobronamjeran prema svojoj kćerki, općenito je gadan, zloban nasilnik koji brzo uvrijedi svakoga ko ga, čak i slučajno, i najmanje iritira. Odmah od početka ne svidi mu se Ross, Rachelin momak, kad se ovaj referira na njegovu profesiju kao na "igru".<ref group="e" name="Parties"/> Kasnije, kad Ross i Rachel saznaju da će dobiti dijete (Emmu), postaje bijesan zbog toga što nisu zaručeni jer ne želi da njegovo unuče bude vanbračno dijete i na kraju odlazi u Rossov stan i viče na njega jer mu je Rachel (koja se boji očevog gnjeva) lagala i tvrdila da ju je Ross odbio zaprositi, što na kraju dovodi do toga da mu Rachel razjasni situaciju.<ref group="e" name="Stripper">{{cite episode |title= The One with the Stripper |series= Prijatelji |author= Andrew Reich |author2= Ted Cohen (scenaristi) |author3= David Schwimmer (režiser) |network= NBC |date= 15. 11. 2001 |season= 8 |number= 8}}</ref> U epizodi "The One Where Joey Speaks French"<ref group="e" name="French">{{cite episode |title= The One Where Joey Speaks French |series= Prijatelji |author= Sherry Bilsing-Graham |author2= Ellen Plummer (scenaristice) |author3= Gary Halvorson (režiser) |network= NBC |date= 19. 2. 2004 |season= 10 |number= 15}}</ref> doživljava [[srčani udar]] i oporavlja se u bolnici kad Rachel stigne s Rossom, koga Leonard opet dočekuje s prezirom. Iako je Leonard, kao i njegova kćerka Amy, namjerno bio neprijatan i nedopadljiv lik, humoristički odušak koji je on pružao uzrokovao je da – opet, kao njegova kćerka Amy – postane zapamćen kao lik koga su ljubitelji serije "voljeli mrziti". === Sezona 3 === ==== Mark Robinson ==== '''Mark Robinson''' ([[Steven Eckholdt]]): Rachelin kolega iz kancelarije u Bloomingdale'su, koji se prvi put pojavljuje u epizodi "The One Where Chandler Can't Remember Which Sister". Ross je ljubomoran na njega zbog pogrešne sumnje da on i Rachel imaju aferu. Njegovi se strahovi pojačaju kad se Mark i Rachel dogovore da zajedno odu na modni seminar iako u epizodi "The One With Phoebe's Ex-Partner" Mark dadne otkaz i ode u drugu firmu, što ljubomornog Rossa izazove da se ponudi da ide s njom umjesto Marka iako ne zna ništa o modi. Upravo Markovo prisustvo u njenom stanu nakon što joj je ponudio da je utješi poslije njene svađe s Rossom navede Rossa, koji je čuo njegov glas u pozadini dok je razgovarao s Rachel telefonom i pogrešno pomislio da je došao spavati s njom, da postane uvjeren da je njegova veza s Rachel sada gotova i, nakon što ljutito spusti slušalicu, napije se i spava s Chloe<ref group="e" name="Break">{{cite episode |title= The One where Ross and Rachel Take a Break |series= Prijatelji |airdate= 1. 1. 1997 |season= 3 |number= 15}}</ref> što na kraju prekine njihovu vezu. Kasnije Mark pozove Rachel na sastanak i ona prihvata, međutim, odbije daljnji napredak njihovog odnosa kad shvati da je prihvatila ponudu samo da bi učinila Rossa ljubomornim.<ref group="e" name="Tiny T-shirt">{{cite episode |title= The One with the Tiny T-Shirt |series= Prijatelji |airdate= 27. 3. 1997 |season= 3 |number= 19}}</ref> To je posljednji put da je Mark viđen sve do epizode "The One with Princess Consuela",<ref group="e" name="Consuela"/> u 10. sezoni, u kojoj susreće Rachel i Rossa nakon što ona dobije otkaz u Ralph Lauren Corporationu i pozove je na večeru, ponudivši joj novi posao u "Louisu Vuittonu" u Parizu. Ross ga ne uspijeva prepoznati, ali ponovo postane ljubomoran nakon podsjećanja, izrazivši čak ekstremnu mržnju prema Marku, i zabrani Rachel da ode na večeru s njim. Također je otkriveno da se u međuvremenu Mark oženio i dobio djecu (tačnije, blizance). Kad bude obaviješten o tome, posramljeni Ross upita: "Trebamo li poslati nešto?" Iako Ross pokuša kontrirati Markovoj ponudi za posao sredivši da Rachel bude vraćena na stari posao u "Ralphu Laurenu", na kraju popušta shvativši da Rachel želi ići u Pariz. Međutim, kad joj na aerodromu prizna da je još voli, Rachel silazi s aviona u posljednjoj minuti i vraća se Rossu, odbijajući tako Markovu ponudu za posao. ==== Sophie ==== '''Sophie''' ([[Laura Dean (glumica)|Laura Dean]]): Markova zamjena. Često je žrtva svoje šefice Joanne, a povremeno je zbunjuju šašavi komentari Chandlera (koji je bio u kratkoj vezi sa Joannom). U epizodi "The One Where They're Going to ''Party!''"<ref group="e" name="Party"/> presretna je zbog Joannine smrti. ==== Joanna ==== '''Joanna''' ([[Alison LaPlaca]]): Rachelina šefica, koja, uprkos tome što je ponekad zbunjuju njegovi luckasti komentari, izlazi sa Chandlerom u dvije epizode (jednom u trećoj sezoni,<ref group="e" name="Dollhouse">{{cite episode|title= The One with the Dollhouse |series= Prijatelji |airdate= 10. 4. 1997 |season= 3 |number= 20}}</ref> jednom u četvrtoj<ref group="e" name="Cuffs">{{cite episode |title= The One with the Cuffs |series= Prijatelji |airdate= 9. 10. 1997 |season= 4 |number= 3}}</ref>). Neprijateljski se odnosi prema svojoj asistentici Sophie, ali je obično dobra prema Rachel. Nakon što namjerno sabotira Rachelinu promociju kako bi je zadržala kod sebe, konačno ponudi Rachel promociju u svom odjelu,<ref group="e" name="Party">{{cite episode |title= The One Where They're Going to ''Party!'' |series= Prijatelji |airdate= 11. 12. 1997 |season= 4 |number= 9}}</ref> ali pogine nakon što je udari taksi ne stigavši predati papire, pa Rachel ostane bez promocije. ==== Doug ==== '''Douglas "Doug"''' ([[Sam McMurray]]): Chandlerov novi šef u epizodi "The One with the Ultimate Fighting Champion".<ref group="e" name="UFC">{{cite episode |title= The One with the Ultimate Fighting Champion |series= Prijatelji |airdate= 8. 5. 1997 |season= 3 |number= 24}}</ref> Uživa zvati Chandlera "''Bing!''" i pljeskati svoje muške kolege po stražnjici. Monica i Chandler odigraju partiju tenisa s Dougom i njegovom suprugom, koji ostanu iscrpljeni, razdraženi i zbunjeni Monikinim pretjerano takmičarskim stavom u epizodi "The One with Chandler's Work Laugh".<ref group="e" name="Work Laugh"></ref> U njoj je implicirano da se njemu, njegovoj supruzi i ostatku Chandlerovih kolega ne sviđa Joey, za koga Chandler tvrdi da mu je narušio ugled u njihovim očima (pretpostavlja se, svom svojom glupošću) nakon što ga je pozvao na poslovnu zabavu; štetu je popravila Monica kad ju je pozvao na drugu zabavu. U epizodi "The One with Ross's Step Forward" poziva Moniku i Chandlera na večeru kako bi proslavio svoj razvod. Da bi se izvukao, Chandler se pretvara da želi biti sam jer su se on i Monica rastali, ali mu se to obije o glavu kada Doug, koji je, uprkos naizgled vedrom i rasterećenom stavu prema razvodu, ustvari u depresiji zbog njega, pokušava razveseliti Chandlera tako što ga odvodi u striptiz-klubove, pijan bacajući limenke na ptice, bacivši na kraju i svoj vjenčani prsten u oluk (Chandler je prvo odbio Dougovu ponudu, ali je tada pogriješio nepromišljeno navevši da je razlog odbijanja to što Monica ne bi to cijenila da bi zatim bio primoran ispraviti se vidjevši Dougov zbunjen izraz lica).<ref group="e" name="Ross's Step Forward">{{cite episode |title= The One with Ross's Step Forward |series= Prijatelji |airdate= 13. 12. 2001 |season= 8 |number= 11}}</ref> ==== Bonnie ==== '''Bonnie''' ([[Christine Taylor]]): Phoebeina nekad ćelava prijateljica, prvi put spomenuta u epizodi "The One with the Candy Hearts" (iako kao "Abby"), kojoj sredi izlazak s Rossom u epizodi "The One with the Ultimate Fighting Champion". Rachel ju je upoznala dvije godine prije događaja u toj epizodi i pamti je kao "čudnu ćelavu djevojku"; međutim, kad je Rachel ponovo susretne, ostane užasnuta kad vidi da joj je kosa ponovo narasla i da je vrlo privlačna žena. Budući da Rachel još ima osjećaje prema Rossu, ona, u uspješnom pokušaju sabotaže njegove veze s Bonnie, uvjeri Bonnie da opet obrije glavu u epizodi "The One at the Beach".<ref group="e" name="At the Beach">{{cite episode |title= The One at the Beach |series= Prijatelji |airdate= 15. 5. 1997 |season= 3 |number= 25}}</ref> Nakratko se pojavljuje na početku epizode "The One with the Jellyfish", kad je Ross odluči ostaviti i vratiti se Rachel. Implicirao je da je napravio užasnu zbrku kad je prekinuo s njom, uznemirivši je i razbjesnivši je pritom. ==== Phoebe Abbott ==== [[Datoteka:Teri Garr - signed.jpg|mini|upright|[[Teri Garr]] glumila je Phoebeinu biološku majku, Phoebe Abbott, u tri epizode u trećoj i četvrtoj sezoni]] '''Phoebe Abbott''' ([[Teri Garr]]): Phoebeina biološka majka, s kojom dijeli i ime. Phoebe je pronalazi u epizodi "The One at the Beach", vjerujući da je ona Lilyina prijateljica. Na kraju te epizode otkriva Phoebe da ju je ona rodila i pomiruje se s njom u epizodi "The One with the Jellyfish". Kasnije, kad Phoebe odluči biti surogat-majka za dijete Franka i Alice,<ref group="e" name="Uterus"/> posuđuje joj svoje štene kako bi joj demonstrirala koliko je teško predati djecu drugome nakon njihovog nošenja u stomaku. ==== Pile i Patka ==== '''Pile''' i '''Patka''' (životinje glumci): Chandlerovi i Joeyjevi kućni ljubimci. U epizodi "The One With a Chick and a Duck" Joey usvoji [[Kokoška|pile]] iz utočišta za životinje, pogrešno razumjevši vijest o ljudima koji kupuju piliće, a zatim shvate da se ne mogu adekvatno brinuti o njima. Nakon što ga Phoebe potakne da vrati Pile, ali otkrivši pritom da će životinje biti [[Eutanazija životinja|eutanazirane]], Chandler, koji je otišao vratiti Pile, vraća se kući s Piletom i Patkom. Chandler i Joey odnose se prema njima kao da su im djeca – u jednom trenutku Chandler kažnjava Patku poslavši je u hodnik ("Ostani tamo i razmisli o tome šta si uradila!"). Chandler nakratko nazove Pile "Yasmine", po glumici iz ''[[Spasilačka služba (serija)|Spasilačke službe]]'' [[Yasmine Bleeth]] (međutim, kasnije se ispostavi da je Pile zapravo [[pijetao]], ne kokoška); a u epizodi "The One With Ross's Thing" Chandler naziva mogućeg mladunca Patke i Pileta "Dick" (''Duck'' + ''Chick''), a Joey ga naziva "Chuck" (''Chick'' + ''Duck''). Do šeste sezone životinje su nestale iz serije; Patka je spomenuta u sedmoj sezoni, ali ne i prikazana. U finalu serije<ref group="e" name="Last One"/> Joey kupi Chandleru novo pače i pile kao poklon za useljenje u novu kuću – prethodno ih je nazvao "Patka Junior" i "Pile Junior" – i otkriva se da su originalne ptice uginule prije izvjesnog vremena; ne želeći da se Joey uznemiri zbog toga, Chandler mu kaže da su otišle živjeti na farmi na koju pristup posjetiocima nije dozvoljen. === Sezona 4 === ==== Stu ==== '''Stuart "Stu"''' ([[Fred Stoller]]): konobar u restoranu "Allesandro's", gdje Monica dobija posao u epizodi "The One Where They're Going to Party!" U drugoj epizodi, "The One with the Girl from Poughkeepsie",<ref group="e" name="Girl from Poughkeepsie">{{cite episode |title= The One with the Girl from Poughkeepsie |series= Prijatelji |airdate= 18. 12. 1997 |season= 4 |number= 10}}</ref> Stu predvodi pobunu kuhinjskog osoblja protiv Monike (za što mu je motiv jednim dijelom bila činjenica da je napisala izuzetno negativnu kritiku na račun hrane i usluge u tom restoranu prije nego što je dobila posao u njemu i da su se zbog toga on i ostatak osoblja osjećali javno poniženima, a drugi dio motiva bilo je to što je član njegove porodice izgubio posao nakon što ga je ona zamijenila na poziciji glavnog kuhara), zaključavši je u hladnjaču i napisavši uvrede na njenoj kuharskoj kapi. Monica zapošljava Joeyja kao marionetu kako bi mogla pokazati autoritet pred osobljem otpustivši ga pred svima njima i pobuna se ubrzo okončava. U epizodi "The One with the Stripper"<ref group="e" name="Stripper"/> Stu daje Moniki broj telefona osobe za koju ona pretpostavlja da je striptizeta za Chandlerovu zakašnjelu momačku večer iako se ispostavi da je zapravo prostitutka. ==== Emily Waltham ==== '''Emily Waltham''' ([[Helen Baxendale]]): nećakinja Rachelinog šefa, Engleskinja, koja dolazi u dvosedmičnu posjetu New Yorku u 14. epizodi četvrte sezone. Po nagovoru šefa, Rachel bi trebala otići s njom u operu, ali je tad imala sastanak sa Joshuom, pa uspijeva nagovoriti Rossa da je on odvede. Oni se sjajno provedu i završe u motelu u [[Vermont]]u. Emily odlazi nazad u Englesku, ali je Ross uspijeva stići na aerodromu i kaže joj da je voli, na šta ona, zatečena, odgovori samo "Hvala". Kasnije mu otkriva da ima momka, Colina, ali ga ostavlja zbog Rossa i priznaje mu da ga voli. Ubrzo se odlučuju vjenčati. Njen prijateljski odnos s Rachel uskoro se mijenja tokom vjenčanja. Svi prijatelji lete u London na to vjenčanje u finalu četvrte sezone,<ref group="e" name="Ross's Wedding">{{cite episode |title= The One with Ross's Wedding |series= Prijatelji |airdate= 7. 5. 1998 |season= 4 |number= 23 i 24}}</ref> osim tada trudne Phoebe i Rachel, koja je odlučila ne prisustvovati zbog njene prošlosti s Rossom. Ipak, ubrzo shvata da još voli Rossa i odlazi u London kako bi mu to rekla i spriječila vjenčanje. Tokom izgovaranja bračnih zavjeta Ross slučajno izgovori Rachelino ime pred oltarom, ponizivši Emily pred njenim prijateljima i porodicom. Uprkos tome, ceremonija vjenčanja nastavlja se u prvoj epizodi pete sezone, ali ponižena Emily bježi sa svadbenog prijema. Ross traži od njenih roditelja da joj kažu da će je čekati na aerodromu, nadajući se da će ona ipak htjeti ići na njihov medeni mjesec u [[Grčka|Grčku]]. Ross na kraju odluči povesti Rachel sa sobom, a Emily ih ugleda dok su zajedno na aerodromu te ponovo bježi od Rossa, koji zbog nje propušta let i ostavlja Rachel da sama ode u Grčku.<ref group="e" name="Ross Says Rachel">{{cite episode |title= The One After Ross Says Rachel |series= Prijatelji |airdate= 24. 9. 1998 |season= 5 |number= 1}}</ref> U četvrtoj epizodi pete sezone Ross se pokušava pomiriti s njom i nagovoriti je da se vrati u New York.<ref group="e" name="pbs">{{cite episode |title= The One Where Phoebe Hates PBS |series= Prijatelji |airdate= 15. 10. 1998 |season= 5 |number= 4}}</ref> Ona pristaje, ali pod uvjetom da se više nikad ne vidi s Rachel i da iz stana izbaci sve što je ona ikad dodirnula, što je praktično nemoguće. Kad sazna da je on na večeri s cijelom ekipom, uključujući i Rachel, kaže mu da mu ne može vjerovati i odluči da se razvedu. To je bilo njeno posljednje pojavljivanje u seriji. U 12. epizodi pete sezone Ross je saznao da se Emily ponovo udaje i zbog toga je ušao u vezu sa Janice, međutim, veza nije potrajala. Osam epizoda kasnije Rachel je u Rossovom stanu i na njegovoj telefonskoj sekretarici čuje poruku koju mu je Emily ostavila, dan prije njenog vjenčanja. Emily je željela razgovarati s Rossom o obnovi njihove veze, govoreći da je zabrinuta da su napravili grešku prilikom razvoda i da se premišlja u vezi s novim brakom. Rachel slučajno obriše poruku i premišlja se da li da kaže Rossu za nju. Na kraju mu odlučuje sve reći, ali ga uvjerava da je ne nazove.<ref group="e" name="Ride-Along">{{cite episode |title= The One with the Ride-Along |series= Prijatelji |airdate= 29. 4. 1999 |season=5 |number=20}}</ref> Prezime "Waltham" zapravo je ime grada u kojem je oboje autora serije pohađalo koledž. Za ulogu Emily u razmatranju je najprije bila [[Patsy Kensit]], ali ju je odbila.<ref>{{cite news |author= Tom Russo |date= 10. 4. 1998 |url= http://www.ew.com/ew/article/0,,282615,00.html |title= Her Best 'Friends' Wedding? |work= Entertainment Weekly |issue=426 |url-status=live |archive-url= https://web.archive.org/web/20121011233405/http://www.ew.com/ew/article/0%2C%2C282615%2C00.html |archive-date= 11. 10. 2012}}</ref> Brak Rossa i Emily trebao je trajati dosta duže, ali je Helen Baxendale zatrudnjela prije početka snimanja pete sezone i nije bila u mogućnosti putovati radi snimanja, pa su stoga njena pojavljivanja nakon četvrte sezone reducirana.<ref name="dvd">{{cite video |people= Kevin S. Bright; Marta Kauffman; David Crane |date= 2004 |title= Friends: The Complete Fourth Season DVD audio commentary for "The One with Ross's Wedding" |medium= DVD |location= [[Los Angeles]] |publisher= Warner Home Video}}</ref> Baxendale je zamoljena da reprizira svoju ulogu u desetoj sezoni, ali je to odbila kako bi glumila u predstavi ''[[After Miss Julie]]'' na West Endu i zato što nije željela isti nivo pažnje tabloida kao što je to bio slučaj 1998.<ref>{{cite news |author= Emma Brockes |date= 28. 11. 2003 |url= https://www.theguardian.com/stage/2003/nov/28/theatre2 |title= 'I don't feel like a drip' |work= The Guardian |access-date= 7. 7. 2009 |url-status=live |archive-url= https://web.archive.org/web/20140912153639/http://www.theguardian.com/stage/2003/nov/28/theatre2 |archive-date= 12. 9. 2014}}</ref> ==== Stephen i Andrea Waltham ==== '''Stephen''' ([[Tom Conti]]) i '''Andrea Waltham''' ([[Jennifer Saunders]]): Emilyin otac i goropadna maćeha, predstavljeni u epizodi "The One with Ross's Wedding, Part 2". Brak im je hladan i otvoreno se odnose s prezirom jedno prema drugome. Podjednako su neprijateljski raspoloženi prema Jacku i Judy Geller kad Gelleri odbiju platiti preuređivanje njihove kuće nakon svadbenog prijema. Tokom vjenčanja, poput svih gostiju, šokirani su i krajnje zatečeni kad Ross slučajno rekne Rachelino ime umjesto Emilyinog tokom izgovaranja bračnih zavjeta. U epizodi "The One After Ross Says 'Rachel'" Stephen ljutito govori Rossu da se Emily sakrila nakon što je pobjegla kroz prozor u kupatilu i da se sada osjeća poniženom, ali to ne sprečava Andreu da Rossu pred Stephenom kaže da misli da je on (Ross) "vrlo sladak". Andreine posljednje riječi u seriji bile su "Nazovi me" (upućene Rossu), a Stephenove, upućene Andrei kao odgovor na njeno flertovanje s Rossom, bile su: "Provodiš pola života u kupatilu – zašto ''ti'' nikad ne pobjegneš kroz prokleti prozor?!" === Sezona 5 === ==== G. Zelner ==== '''Gospodin Zelner''' ([[Steve Ireland]]): izvršni direktor u "Ralph Laurenu", koji intervjuira Rachel za posao u 17. epizodi pete sezone, istovremeno otkrivajući da je teško nositi se s njenim "bubicama".<ref group="e" name="Inadvertent">{{cite episode |title= The One with Rachel's Inadvertent Kiss |series= Prijatelji |airdate= 18. 3. 1999 |season= 5 |number= 17}}</ref> Rachel ga nenamjerno poljubi tokom razgovora, ali ipak dobija posao. Izgleda vrlo plašljiv i ozbiljan u vezi sa svojim poslom. Nakon što je Rachel unaprijeđena u sedmoj sezoni, on od gostujućeg postaje epizodni lik. U 14. epizodi desete sezone otpušta Rachel nakon što saznaje za njen razgovor s predstavnikom "[[Gucci]]ja".<ref group="e" name="Consuela">{{cite episode |title= The One with Princess Consuela |series= Prijatelji |airdate= 26. 2. 2004 |season= 10 |number= 14}}</ref> Ross pokušava vratiti Rachelin posao podmićivanjem Zelnera: Zelner ima sina Rossa koji voli dinosaure. Ross se predstavi kao "Ron", šokiran činjenicom da je Zelnerov sin njegov imenjak.<ref group="e" name="Estelle Dies"/> ==== Kim ==== '''Kim''' ([[Joanna Gleason]]): Rachelina kolegica u "Ralph Laurenu". U epizodi "The One Where Rachel Smokes" Rachel pomisli da propušta trenutke kada se donose važne odluke s obzirom na to da one uvijek budu donesene kad Kim uzme pauzu za cigaretu. Pokušava početi pušiti kako bi mogla ostati u toku, ali biva neuspješna kada Kim, koju je Rachelino šašavo ponašanje u pokušajima da joj se pridruži dok puši u početku zbunjivalo, zaprijeti da će je otpustiti ako nastavi štetiti svom zdravlju.<ref group="e" name="Smokes">{{cite episode |title= The One Where Rachel Smokes |series= Prijatelji |airdate= 8. 4. 1999 |season= 5 |number= 18}}</ref> Kasnije, Kim pomisli da je Rachel poljubila [[Ralph Lauren|Ralpha Laurena]] da bi joj preuzela posao, a ustvari je vidjela Phoebe kako ljubi "Kennyja iz kopirnice". Nakon što bezuspješno pokuša poreći aferu, Rachel se počne pretvarati da ju je Ralph ostavio. Kim joj povjeruje kad vidi ono za što je mislila da je hladan pogled Ralpha (koji je glumio samog sebe) u liftu.<ref group="e" name="Teeth">{{cite episode |title= The One with Ross's Teeth |series= Prijatelji |airdate= 18. 11. 1999 |season= 6 |number= 8}}</ref> === Sezona 6 === ''Napomena'': Nijedan lik predstavljen u ovoj sezoni nije se pojavio u kasnijim sezonama. Stoga su navedeni u odjeljku "[[#Samo sezona 6|Samo sezona 6]]". === Sezona 7 === ==== Tag Jones ==== [[Datoteka:Cahill, Eddie (USAF).jpg|mini|upright|[[Eddie Cahill]] pojavio se kao Tag Jones u šest epizoda sedme i jednoj epizodi osme sezone]] '''Tag Jones''' ([[Eddie Cahill]]): Rachelin neiskusni, ali privlačni novi pomoćnik u "Polo Ralph Laurenu". Zapošljava ga nakon što bude promovirana, ne zato što je najbolji izbor nego zato što je očarana njime.<ref group="e" name="Assistant">{{cite episode |title= The One with Rachel's Assistant |series= Prijatelji |airdate= 26. 10. 2000 |season= 7 |number= 4}}</ref> Nakon što se i on zainteresira za nju, pokušavaju sakriti svoju vezu od njenog šefa Zelnera, inače bi Tagovo zapošljenje bilo sukob interesa.<ref group="e" name="Candy">{{cite episode |title= The One with All the Candy |series= Prijatelji |airdate= 7. 12. 2000 |season= 7 |number= 9}}</ref> U epizodi "The One Where They All Turn Thirty" Rachel prekida s njim kad shvati da ga njihova razlika od šest godina čini premladim i nezrelim za vezu s njom ako se ona namjerava držati svog plana da se uda.<ref group="e" name="Thirty"/> Ponovo se pojavljuje u epizodi "The One with the Red Sweater" u osmoj sezoni kad Phoebe misli da je on otac Rachelinog nerođenog djeteta. Tag kaže Rachel da je mnogo sazrio od njihovog prekida i da želi nastaviti njihovu vezu, ali odustane kad otkrije da ona čeka dijete s nekim drugim. Kasnije se sastaje s Rossom, koji je zapravo otac i koji nosi istu vrstu crvenog džempera.<ref group="e" name="Sweater">{{cite episode |title= The One with the Red Sweater |series= Prijatelji |airdate= 4. 10. 2001 |season= 8 |number= 2}}</ref> ==== Charles Bing / Helena Handbasket ==== '''Charles Bing / Helena Handbasket''' ([[Kathleen Turner]]): Chandlerov otac i Norin bivši suprug, transvestit, koji je redovno spominjan u prethodnim sezonama, ali ne i viđen. Odlučna pozvati ga na njihovo vjenčanje u epizodi "The One with Chandler's Dad", Monica odvuče Chandlera na njegovu burlesku u Las Vegas, gdje je prvi put viđen u seriji, nastupajući pod imenom "Helena Handbasket". Chandler ga poziva na vjenčanje<ref group="e" name="CDad">{{cite episode |title= The One with Chandler's Dad |series= Prijatelji |airdate= 10. 5. 2001 |season= 7 |number= 22}}</ref> te on i Nora otprate Chandlera do oltara u epizodi "The One with Monica and Chandler's Wedding, Part 1".<ref group="e" name="Wedding">{{cite episode |title= The One with Monica and Chandler's Wedding, Part 1 |series= Prijatelji |airdate= 17. 5. 2001 |season= 7 |number= 23}}</ref> Nije se pojavio na svadbenom prijemu u epizodi "The One After 'I Do'"<ref group="e" name="I Do"/> iako se u izrezanoj sceni vidi kako plače na spratu nakon što Joey slučajno uništi njegovu haljinu. Lik Charlesa, koga glumi žena, ostavljen je dvosmislen, a podrazumijeva se da je zapravo transrodna žena. === Sezona 8 === ==== Emma ==== '''Emma Geller-Green''' (Cali i Noelle Sheldon): Rachelina i Rossova kćerka. Iako je Ross prvobitno htio nazvati svoju kćerku "Isabella," Rachel je zaplakala kad je odlučila da to ime ne odgovara djetetu, a bila je zgrožena preostalim izborom, [[Delilah]]. Monica ljubazno predlaže ime "Emma," koje je odabrala za svoju buduću kćerku još kad je imala 14 godina, ali se, s obzirom na to da se "ništa ne slaže dobro s 'Bing'", pomiruje s time "da je propala" i prepušta to ime Rachel da ga ona dadne svojoj kćerki. === Sezona 9 === ==== Mike Hannigan ==== [[Datoteka:Paul Rudd (cropped).jpg|mini|upright|[[Paul Rudd]] glumio je Mikea Hannigana, Phoebeinog momka i supruga, u devetoj i desetoj sezoni]] '''Michael "Mike" Hannigan''' ([[Paul Rudd]]): Phoebein momak i kasnije suprug. Početkom sezone Joey i Phoebe odlučuju otići na dvostruki sastanak, obećavajući da će naći jedno drugom partnere naslijepo.<ref group="e" name="Pediatrician">{{cite episode |title= The One with the Pediatrician |series= Prijatelji |airdate= 10. 10. 2002 |season= 9 |number= 3}}</ref> Međutim, Joey zaboravlja na Phoebein sastanak i, u želji da spriječi da ona to otkrije, kad ona upita za ime muškarca s kojim joj je sredio sastanak, pretvara se da se muškarac zove Mike. Zatim ulazi u kafić i očajnički viče "Mike!" Hannigan se odaziva i biva uvučen na sastanak, što ne prolazi dobro kad Mike, slučajno, jasno daje do znanja Phoebe da zapravo ne poznaje Joeyja, a Joey pokušava popraviti situaciju, posljedično uznemirujući Phoebe i otkazujući svoj sastanak naslijepo s Mary-Ellen. Mikeu je žao Phoebe dok je posmatra kako odlazi, a kad je sutradan ponovo vidi u kafiću, razgovara s njom i objašnjava da je pristao biti uvučen na sastanak jer mu je bilo rečeno da će dobiti besplatnu večeru, što nije dobio, i sresti lijepu djevojku, što se jest dogodilo. Polaskana Phoebe pristaje kad je pozove na drugi sastanak,<ref group="e" name="Sharks">{{cite episode|title= The One with the Sharks |series= Prijatelji |airdate= 17. 10. 2002 |season= 9 |number= 4}}</ref> koji ispada podjednako loš kao i prvi zahvaljujući Rossu, koji slučajno uznemiri Phoebe prije sastanka, zbog čega ona provodi veći dio noći plačući na njegovom ramenu. Ross odlazi u Mikeovu kuću i pokušava mu objasniti da je slučajno uznemirio Phoebe, što pokreće lanac smiješnih događaja koji rezultiraju time da Mike na kraju odluči da još ima osjećaje prema Phoebe i u 16. epizodi devete sezone oni odlučuju živjeti zajedno.<ref group="e" name="Boob Job">{{cite episode |title= The One with the Boob Job |series= Prijatelji |airdate= 20. 2. 2003 |season= 9 |number= 16}}</ref> Phoebe predlaže da bi se jednog dana mogli vjenčati, ali on joj govori da se, nakon svog zbrkanog razvoda, više nikad ne želi vjenčati, što rezultira prekidom. Emotivno nesposobni da budu odvojeni, pomiruju se u sljedećoj epizodi.<ref group="e" name="Memorial Service">{{cite episode |title= The One with the Memorial Service |series= Prijatelji |airdate= 13. 3. 2003 |season= 9 |number= 17}}</ref> U finalu sezone Monica poziva Mikea na [[Barbados]] s ekipom prijatelja, gdje on zaprosi Phoebe u isto vrijeme kao i David. Ona ih odbija obojicu, ali govori Davidu da je Mike muškarac s kojim želi biti. Na početku desete sezone Mike je primoran prekinuti s Precious ([[Anne Dudek]]), djevojkom koju je viđao otkad je raskinuo s Phoebe, ali Phoebe (koja nervira Precious zovući je "Susie"), uvjeri Precious da ''ona'' ostavi njega.<ref group="e" name="Joey & Rachel Kiss">{{cite episode |title= The One After Joey and Rachel Kiss |series= Prijatelji |airdate= 25. 9. 2003 |season= 10 |number= 1}}</ref> U petoj epizodi desete sezone Mike zvanično prosi Phoebe<ref group="e" name="Rachel's Sister Babysits">{{cite episode |title= The One Where Rachel's Sister Babysits |series= Prijatelji |airdate= 30. 10. 2003| season= 10 |number= 5}}</ref> te ih Joey vjenča sedam epizoda kasnije ispred "Central Perka".<ref group="e" name="Phoebe's Wedding">{{cite episode |title= The One with Phoebe's Wedding |series= Prijatelji |airdate= 12. 9. 2004 |season= 10 |number= 12}}</ref> Kad Phoebe nakratko promijeni ime u "Princess Consuela Bananahammock",<ref group="e" name="Consuela"/> Mike rekne da će on promijeniti ime u "Crap Bag" ("Vreća smeća"), što Phoebe natjera da vrati svoje ime. Nakratko se pojavljuje u posljednjoj epizodi, donoseći Moniki i Chandleru natpis "Dobro došla na svijet, bebo Bing". On govori Phoebe da i on želi imati dijete, sa čim se ona složi. ==== Theodore i Bitsy Hannigan ==== '''Theodore i Bitsy Hannigan''' ([[Gregory Itzin]] i [[Cristine Rose]]): Mikeovi bogati, nadmeni roditelji. On im predstavi Phoebe<ref group="e" name="Ross's Song"/> i ubrzo nakon toga oni jasno stave do znanja da ne odobravaju njihovu vezu jer ih iritiraju i zbunjuju njene čudne "bubice", ali Mike im se usprotivi i izjavi svoju ljubav prema njoj pred njima i njihovo dvoje "grešno dosadnih" prijatelja (koje, također, zbunjuju Phoebine "bubice"). Oni kasnije upoznaju Joeyja, koji ih zbuni komentarom o tome kako je lijepo što "njihovi klinci odrastaju" (Phoebe mu je rekla da joj je on "poput oca") i kasnije dolaze na vjenčanje. Theodore "smrvi pilulu" u suprugino piće na vjenčanju kako ona ne bi napravila scenu i ona djeluje sretno i bezbrižno. ==== Amy Green ==== [[Datoteka:Christina Applegate 2014 Comic Con (cropped).jpg|upright|mini|[[Christina Applegate]] glumila je Amy Green]] '''Amy Green''' ([[Christina Applegate]]): jedna od Racheline dvije sestre. Prvi se put pojavila u osmoj epizodi devete sezone.<ref group="e" name="Rachel's Other Sister">{{cite episode |title= The One with Rachel's Other Sister |series= Prijatelji |airdate= 21. 11. 2002 |season= 9 |number= 8}}</ref> Dolazi kod Monike i Chandlera na večeru za Dan zahvalnosti, gdje se ljuti nakon što sazna da neće dobiti starateljstvo nad Emmom ako Rachel i Ross umru. Gruba, hedonistična, bezobrazna, amoralna, materijalistična i potpuno neosjetljiva na tuđa osjećanja, veoma iritira prijatelje svojim okrutno iskrenim mišljenjima o njima i sebičnim, egocentričnim stavom, ali djeluje kao da se pomalo plaši Monike, uvjerena da je luda (nakon što je svjedočila Monikinim bizarnim pravilima u vezi s jedenjem iz porculanskih tanjira koje su ona i Chandler dobili kao poklon povodom vjenčanja). Kada se Rachel i Amy kasnije posvađaju nakon što Amy, po Rachelinom mišljenju, uvrijedi Emmu, to rezultira tučom, prilikom koje su razbile jedan od Monikinih tanjira (zbog čega se Monica gotovo onesvijesti). Chandler ih tada obje ukori kao što bi to jedan otac uradio i zatraži da se Amy izvini zbog toga što je upropastila Dan zahvalnosti, što ona i učini. Kasnije joj daje nagovještaj da je njihova tuča bila "prava stvar za uzbuđenje". Rachel se pomiruje s Amy nakon što joj ponudi da koristi popust koji ona ima u "Ralph Laurenu" kao zaposlenica. Amy se ponovo pojavljuje u petoj epizodi desete sezone, gdje govori Rachel da se planira udati za Myrona, oca svog bivšeg momka Marka, koji je bogat. Ipak, nakon Rachelinog savjeta da pokuša sama zarađivati otkazuje zaruke i prenoći u Rachelinom i Joeyjevom stanu. Rachel je pokušava naučiti odgovornosti puštajući je da čuva Emmu (koju Amy zove "Ella", insistirajući na tome da je to ime ljepše) te je natjerati da prestane biti tako sebična i da učini nešto lijepo za nekoga. Na kraju, Amy odluči poslušati Rachelin savjet i učiniti nešto lijepo za Emmu. Samo, problem je u tome što je samozaokupljena i egocentrična Amy odlučila probušiti Emmine uši. Ross i Rachel užasnuti su i ljuti na nju, naročito nakon što otkrije da planira postati stilistica za bebe (što se kasnije ispostavlja kao promašaj). Ipak, Amy i Rachel ponovo se pomiruju na kraju epizode kad počnu tračati o tome kako se njihova sestra Jill prilično udebljala. To je bila indirektna referenca na tadašnju trudnoću Reese Witherspoon (koja glumi Jill). Iako je Amy, poput njenog oca Leonarda, namjerno osmišljena kao neprijatan i nedopadljiv lik, humor koji je proizvodila uzrokovao je da, opet poput oca, postane zapamćena kao lik koji su ljubitelji serije "voljeli mrziti". Applegate je 2003. osvojila Emmy za najbolju gostujuću glumicu u humorističkoj seriji za nastup u epizodi "The One with Rachel's Other Sister" te ponovo nominirana za izvedbu u epizodi "The One Where Rachel's Sister Babysits". ==== Charlie Wheeler ==== [[Datoteka:Aisha Tyler SDCC 2014.jpg|mini|upright|[[Aisha Tyler]] glumila je Joeyjevu, a zatim Rossovu djevojku, također paleontologinju, u devetoj i desetoj sezoni]] '''Charlie Wheeler''' ([[Aisha Tyler]]): privlačna profesorica paleontologije, u koju se Ross zaljubi u epizodi "The One with the Soap Opera Party".<ref group="e" name="Soap Opera Party">{{cite episode |title= The One with the Soap Opera Party |series= Prijatelji |airdate= 24. 4. 2003 |season= 9 |number= 20}}</ref> Planira je pozvati da izađu, ali biva prekasno kad ona umjesto toga izađe sa Joeyjem. Prvobitno ljut, Ross na kraju prihvata njihovu vezu i pomaže Joeyju da smisli inteligentna mjesta za sastanke u epizodi "The One with the Fertility Test". Na Rossovoj paleontološkoj konferenciji na Barbadosu u finalu devete sezone Charlie kaže Joeyju da nemaju ništa zajedničko i prekida s njim. Potom se počne viđati s Rossom. U šestoj epizodi desete sezone ostavlja ga i vraća se svom ranijem momku, dr. Benjaminu Hobartu ([[Greg Kinnear]]).<ref group="e" name="Ross's Grant">{{cite episode |title= The One with Ross's Grant |series= Prijatelji |airdate= 6. 11. 2003 |season= 10 |number= 6}}</ref> Lik Charlie osmišljen je kao odgovor na kritike koje je produkcijska ekipa serije dobijala zbog premalog broja nebjelačkkih likova. Charlie je bila tek drugi važniji sporedni lik koji tumači [[Afroamerikanci|tamnoputa]] glumica, nakon pojavljivanja [[Gabrielle Union]] u ulozi Kristen Lang u epizodi "The One with the Cheap Wedding Dress".<ref group="e" name="Cheap Wedding Dress">{{cite episode |title= The One with the Cheap Wedding Dress |series= Prijatelji |airdate= 15. 3. 2001 |season= 7 |number= 17}}</ref><ref>{{cite news |author= Jennifer Armstrong |date= 25. 4. 2003 |url= http://www.ew.com/ew/article/0,,444594,00.html |title= 'Friend' of the Day |work= Entertainment Weekly |url-status= live |archive-url= https://web.archive.org/web/20090225063831/http://www.ew.com/ew/article/0%2C%2C444594%2C00.html |archive-date= 25. 2. 2009}}</ref> Uloga nije specifično osmišljena za tamnoputu glumicu. Tyler je rekla za ''[[Tampa Bay Times|St. Petersburg Times]]'': "Nadam se da će frustraciju [publike zbog manjka etničke / rasne raznolikosti] ublažiti činjenica da se, kad su kreirali ovu ulogu, nisu uplašili [težine koju nosi]. Osmislili su je da bude tako pametna i seksi i na višem nivou, nije bila tek neka crna djevojka u ''Prijateljima''."<ref>{{cite news |author= Eric Deggans |date= 12. 3. 2004 |url= http://www.sptimes.com/2004/03/12/Artsandentertainment/Swerving_again.shtml |title= Swerving again |work= St Petersburg Times |url-status= live |archive-url= https://web.archive.org/web/20090719091936/http://www.sptimes.com/2004/03/12/Artsandentertainment/Swerving_again.shtml |archive-date= 19. 7. 2009}}</ref> === Sezona 10 === [[Datoteka:Anna Faris - Guardians of the Galaxy premiere - July 2014 (cropped).jpg|mini|desno|upright|[[Anna Faris]] glumila je Eriku, mladu trudnicu koja dozvoljava Moniki i Chandleru da usvoje njene blizance u 10. sezoni]] ==== Erica ==== '''Erica''' ([[Anna Faris]]): djevojka iz [[Cincinnati]]ja koja odlučuje dozvoliti Moniki i Chandleru da usvoje njene bebe u epizodi "The One with the Birth Mother".<ref group="e" name="Birth Mother">{{cite episode |title= The One with the Birth Mother |series= Prijatelji |airdate= 8. 1. 2004 |season= 10 |number= 9}}</ref> Posjećuje New York u epizodi "The One Where Joey Speaks French" te razgleda turističke znamenitosti s Monikom i Chandlerom. Dobija trudove na kraju epizode "The One with Rachel's Going Away Party" i rađa blizance Eriku i Jacka u posljednjoj epizodi. ==== Jack i Erica Bing ==== '''Jack i Erica Bing''' – usvojena djeca Monike i Chandlera. Tumačili su ih Cristobal i Antonella. Otkriveno je da Monica i Chandler nisu znali da će dobiti blizance na usvajanje dok nisu rođeni. Chandler predloži da daju jedno od njih na daljnje usvajanje, ali Monica odbija, rekavši: "Ne možemo ih razdvojiti. Oni su naša djeca i idu s nama."<ref group="e" name="Last One"/> ==== Missy Goldberg ==== '''Missy Goldberg''' ([[Ellen Pompeo]]): žena s Rossovog i Chandlerovog koledža, na kojem se obojica dogovore da je neće pozvati na sastanak kako ne bi pokvarili prijateljstvo. Predstavljena je u epizodi "The One Where the Stripper Cries".<ref group="e" name="Stripper Cries">{{cite episode |title= The One Where the Stripper Cries |series= Prijatelji |airdate= 5. 2. 2004 |season= 10 |number= 11}}</ref> Na okupljanju Chandler dozvoljava Rossu da prekine dogovor, jer je sad on oženjen, i otkriva se da su se Chandler i Missy mnogo puta ljubili na koledžu po završetku predavanja, i to u naučnim laboratorijama, koje Ross zove svojim "terenom". ==== Benjamin Hobart ==== '''Benjamin Hobart''' ([[Greg Kinnear]]): paleontolog, [[Nobelova nagrada|nobelovac]] i bivši momak Rossove djevojke Charlie Wheeler, predstavljen u epizodi "The One with Ross's Grant". Vidjevši Charlie prvi put nakon dugo vremena i upoznavši Rossa (koji ga zbunjuje šašavim komentarima), na kraju priznaje Rossu da je još zaljubljen u nju i zatim ga neuspješno pokušava uvjeriti da prekine s njom. Kad Ross odbije, Benjamin mu to zamjeri, što ispoljava postavljajući krajnje luckasta pitanja na Rossovom razgovoru za dodjelu subvencije. On i Charlie na kraju ponovo postaju par nakon što ga Ross natjera da prizna svoje postupke pred njom. ==== Amanda Buffamonteezi ==== '''Amanda Buffamonteezi''' ([[Jennifer Coolidge]]): dosadna gospođa koja je nekad živjela u istoj zgradi prije nego što se preselila u Englesku.<ref group="e" name="Ross' Tan">{{cite episode |title= The One with Ross's Tan |series= Prijatelji |airdate= 9. 10. 2004 |season= 10 |number= 3}}</ref> Govori s lažnim engleskim naglaskom i tvrdi da je spavala s [[Evel Knievel|Evelom Knievelom]]. Njen napuhani ego i krajnja usmjerenost samo na sebe čine da je Monica i Phoebe smatraju nepodnošljivom, ali, ne želeći povrijediti njena, uprkos svemu, dobronamjerna osjećanja, slože se da se nađu s njom u kafiću nakon što Chandler uništi njihov prvobitni plan da joj se ne javljaju ni na jedan telefonski poziv učinivši upravo to i rekavši joj da su one u stanu s njim, nakon čega je zbuni komentarom da ide na pedikuru prije nego što preda telefon Moniki. Coolidge se pojavljuje i u ''[[Joey (serija)|Joeyju]]'', gdje glumi njegovu agenticu. ==== Roy ==== '''Roy''' ([[Danny DeVito]]): striper u epizodi "The One Where the Stripper Cries", koga u posljednji tren unajme za Phoebeinu djevojačku večer nakon što ona izrazi razočaranje time što zabava nije "prljavija". Pod pritiskom od Phoebe (koja ih je zaboravila zamoliti da unajme stripera prije nego što je zabava zapravo počela), prijatelji pregledaju telefonski imenik i nazovu prvog stripera čiji broj pronađu, tražeći od njega da brzo stigne u Monikin stan, gdje se zabava održava. Kad se pojavi, djevojke se iznenade kad vide da ima najmanje 50 godina, ali i da je u zabludi o svom fizičkom izgledu, jer očito ima problema s prihvatanjem činjenice da nije graciozno ostario i da ženama više nije fizički privlačan. Kad vidi da Phoebe ne uživa u njegovom nastupu, iznervira se, posebno kad ona rekne, dok se grči, da "ovako ona izgleda kad je uzbuđena". Zatim počnu raspravljati treba li mu ili ne treba platiti dolazak nakon prilično teškog i užurbanog puta do stana s njegove strane, a kad ona odbije dozvoliti saosjećajnoj Rachel i Moniki da mu plate i još ga izvrijeđa, osjetljivi striper uzruja se i počne plakati, prisiljen prihvatiti činjenicu da više nije fizički privlačan, ali skidanje je sve što zna. Osjećajući krivicu, Phoebe ga tješi i govori mu da bi trebao podučavati skidanju umjesto da ga izvodi. Na njeno insistiranje, on tada nastupa posljednji put za zabavu. ==== Mackenzie ==== '''Mackenzie''' ([[Dakota Fanning]]): kćerka trenutnih stanara u kući koju Monica i Chandler kupe. Ona na kraju pomaže Joeyju da se nosi s brigama u vezi sa Chandlerovim i Monikinim odlaskom iz grada. Kao osvetu za Joeyjevo pretjerano zabrinuto ponašanje, Monica i Chandler nakratko se pretvaraju da je Mackenzie duh.<ref group="e" name="Estelle Dies"/> == Likovi u samo jednoj sezoni == === Samo sezona 1 === [[Datoteka:George Clooney 2016.jpg|mini|upright|[[George Clooney]] (''na slici'') i [[Noah Wyle]] glume doktore Michaela Mitchella i Jeffreyja Rosena, tim redoslijedom. U ''[[Hitna služba (serija)|Hitnoj službi]]'' tumače uloge [[Doug Ross|Douga Rossa]] i [[John Carter (Hitna služba)|Johna Cartera]].]] ==== Joseph Tribbiani Sr. i Gloria Tribbiani ==== '''Joseph''' i njegova supruga '''Gloria Tribbiani''' ([[Brenda Vaccaro]]), osim Joeyja, imaju i još sedam kćerki: Ginna, Tinna, Dina, Mary Angela, Mary Teresa, Veronica i Cooky. Joeyjev otac, Joseph Tribbiani Sr. ([[Robert Costanzo]]), pojavio se u 13. epizodi prve sezone, kada posjeti Joeyja, te Joey otkriva da njegov otac ima aferu s drugom ženom, Ronni ([[Lee Garlington]]). Joeyjeva majka Gloria, koja je sve vrijeme potajno znala za aferu, nalaže Joeyju da prestane pokušavati nagovoriti oca da je okonča jer joj je muž postao neobično lijep otkad ju je počeo varati. Prema Joeyjevim i Ginninim riječima, Gloria je bila jednom spomenuta u medicinskom časopisu zbog činjenice da su njene trudnoće bile odmah nakon njenog porođaja, što je rezultiralo time da je svako njeno dijete rođeno devet mjeseci nakon prethodnog. U sedmoj sezoni Joey je spomenuo da Gloria mrzi Poštu SAD-a i Irce. Joeyjevi roditelji pojavljuju se samo jednom u seriji, dok se otac ponovo pojavljuje u ''[[spin-off]]'' seriji "Joey", čime je Robert Costanzo, uz Matta LeBlanca, postao jedini od glumačke ekipe ''Prijatelja'' koji se pojavio u ''Joeyju''. ==== Michael Mitchell i Jeffrey Rosen ==== [[Ljekar|Doktori]] '''Michael Mitchell''' ([[George Clooney]]) i '''Jeffrey Rosen''' ([[Noah Wyle]]): dvojica ljekara koje Monica i Rachel upoznaju u bolnici i odu na sastanak s njima. Njih dvije zamijene identitete radi [[Zdravstveno osiguranje|zdravstvenog osiguranja]], što na kraju uzrokuje da stvari krenu ludim tokom. Dr. Mitchell kasnije spasi život Rossovom majmunu Marcelu, koji proguta pločice sa slovima iz igre [[Scrabble]] i zamalo se uguši.<ref group="e" name="Two Parts"/> (Clooney i Wyle već su glumili ljekare u ''[[Hitna služba (serija)|Hitnoj službi]]'' kada su se zajedno pojavili u ''Prijateljima''.) ==== Jill Goodacre Connick ==== '''[[Jill Goodacre Connick]]''' (glumi samu sebe) ostaje zarobljena sa Chandlerom u predvorju s [[bankomat]]om u epizodi "The One with Blackout".<ref group="e" name="Blackout"/> Chandler koristi njen mobitel kako bi obavijestio Joeyja i ostale, upušta se u nelagodan razgovor s njom i igra igru ​​"zavrti telefonsku olovku iznad glave". ==== Alan ==== '''Alan''' ([[Geoffrey Lower]]) Monikin je momak u epizodi "The One with the Thumb".<ref group="e" name="Thumb">{{cite episode |title= The One with the Thumb |series= Prijatelji |airdate= 6. 10. 1994 |season= 1|number= 3}}</ref> Svi ga vole više nego što ga voli Monika. Na kraju epizode Monica prekida s njim i razgovara o prekidu s ostalim prijateljima kao da su i oni prekinuli s njim. Ironija je u tome što Alan osjeti olakšanje kad Monica prekine s njim jer jednostavno ne podnosi njene prijatelje, kako sam kaže. ==== Lydia ==== '''Lydia''' ([[Leah Remini]]): samohrana buduća majka pri čijem porodu Joey pomaže prije nego što Carol rodi Bena.<ref group="e" name="Birth"/> Njihovi razgovori uglavnom se vrte oko toga čija je omiljena košarkaška ekipa bolja: [[Boston Celtics]] (Lydia) ili [[New York Knicks]] (Joey). Na kraju stiže otac Lydijine bebe, a Joey ih ostavlja same. Remini se prvobitno bila prijavila na audiciju za ulogu Monike. ==== Roger ==== '''Roger''' ([[Fisher Stevens]]): psihijatar s kojim Phoebe izlazi u epizodi "The One with the Boobies". Ostali prijatelji brzo razviju antipatiju prema njemu nakon što (vrlo precizno) dijagnosticira njihove nesvjesne potrebe i nedostatke, poput Chandlerovih problema s intimnošću i Rossove krivice zbog toga što su ga roditelji favorizirali u odnosu na Moniku, te njihovu narcisoidnu dinamiku grupe. Phoebe prekida s njim, pridruživši se ostalima u mržnji prema njemu; više ga nikada ne vide, ali se spominje u sljedećoj epizodi ("The One with the Candy Hearts") kada ga Phoebe nazove jer "lijepo je imati sastanak na [[Valentinovo]]", u suštini potvrđujući ono što je rekao o njenom osjećaju traženja potvrde i privrženosti. === Samo sezona 2 === {{multiple image|direction=vertical |image1= Chris Isaak at NAMM 1 25 2014 -15 (12243161146).jpg |caption1= [[Chris Isaak]] glumi [[#Rob Donnan|Roba Donnana]], s kojim se Phoebe viđa i koji joj zabrani da dolazi u biblioteku jer je pjevala pjesme koje, kako tvrde roditelji, negativno utječu na djecu. |image2 = Julia Roberts 2011 Shankbone 3.JPG |caption2= [[Julia Roberts]] odglumila je [[#Susie Moss|Susie Moss]], koja se osvećuje Chandleru (koji joj je u djetinjstvu podigao suknju kako bi otkrio njeno donje rublje) tako što mu je skinula odjeću i ostavila mu svoje donje rublje na javnom mjestu. |image3= Brooke Shields 2011 (Cropped).jpg |caption3= [[Brooke Shields]] tumači ulogu [[#Erika Ford|Erike Ford]], koja uhodi Joeyja vjerujući da je on dr. Drake Ramoray, lik koji Joey glumi u ''[[Dani naših života|Danima naših života]]''. ---- |footer= Troje glumaca sa slika pojavilo se u epizodi "[[The One After the Superbowl]]" (1996).}} ==== Caroline Duffy ==== '''Caroline Duffy''' ([[Lea Thompson]]): karikaturistica. Reprizirajući ulogu iz serije ''[[Caroline u gradu]]'', razgovara sa Joeyjem i Chandlerom – vidjevši ih s Benom i posljedično misleći da su ljubavnici – u epizodi "The One with the Baby on the Bus".<ref group="e" name="Bus"/> ==== Eddie Manoick ==== '''Eddie Manoick''' ([[Adam Goldberg]]): Chandlerov cimer nakon što se Joey preseli u drugi stan, dobivši epizodnu ulogu dr. Drakea Ramoraya u ''[[Dani naših života|Danima naših života]]''.<ref group="e" name="Joey Moves"/> Chandler ubrzo shvata da nemaju ništa zajedničko: Eddie mrzi ''[[Spasilačka služba (serija)|Spasilačku službu]]'', [[stoni nogomet]] i [[sport]] općenito. Kad se čini da se uspješno zbližavaju, Eddie otkriva svoje poremećene unutrašnje misli i počinje pokazivati ​​znakove mentalne bolesti, poput krađe glava lutaka iz robne kuće [[Macy's]] i opsesivne dehidracije voća. U epizodi "The One Where Dr. Ramoray Dies"<ref group="e" name="Ramoray">{{cite episode |title= The One Where Dr. Ramoray Dies |series= Prijatelji |airdate= 21. 3. 1996 |season= 2|number= 18}}</ref> sumnja da je Chandler spavao s njegovom bivšom djevojkom Tilly i ubio njegovu [[Zlatna ribica|zlatnu ribicu]]. Kasnije zaboravlja te događaje, ali Chandler zahtijeva da se iseli nakon što sazna da ga Eddie gleda kako spava.<ref group="e" name="Eddie Go"/> Eddie pristaje otići, ali kasnije poriče da se razgovor dogodio, vjerujući umjesto toga da su on i Chandler otišli na vikend-putovanje u Las Vegas. Chandler se na kraju rješava Eddieja dozvoljavajući Joeyju da se vrati nakon što Joeyjeva karijera posustane poslije smrti dr. Ramoraya. Promijene brave, iznesu Eddiejeve stvari u hodnik i pretvaraju se da nikad nije tamo živio; zbunjen, Eddie odlazi i više nije viđen. Goldberg se kasnije pojavio u drugoj sezoni ''Joeyja'' kao '''Jimmy Costa''', biološki otac Joeyjevog nećaka Michaela. ==== Rob Donnan ==== '''Rob Donnan''' ([[Chris Isaak]]): Rob zamoli Phoebe da pjeva djeci u biblioteci, ali roditelji ostanu užasnuti njenim morbidno iskrenim tekstovima. Međutim, djeci se pjesme sviđaju i dolaze u kafić slušati je, a Phoebe uči Roba "Smelly Cat".<ref group="e" name="Superbowl"/> Isaakova pjesma "[[Wicked Game]]" svira u pozadini kad Rachel i Ross prvi put spavaju zajedno ("The One Where Ross and Rachel...You Know"). ==== Zaposlenici zoološkog vrta ==== Upravnik zoološkog vrta ([[Fred Willard]]) u koji je Ross poslao Marcela pokušava prikriti provalu u kojoj je Marcel otet i kasnije prisiljen nastupati u šoubiznisu. Kad Ross ode u zoološki vrt kako bi posjetio Marcela, upravnik slaže Rossu da je Marcel uginuo. Ross kasnije saznaje šta se dogodilo od neobičnog domara ([[Dan Castellaneta]]), sa čudnom fasciniranošću životinjama u zoološkom vrtu.<ref group="e" name="Superbowl"/> ==== Susie Moss ==== '''Susie "Gaćice" Moss''' ([[Julia Roberts]]): Chandlerova stara prijateljica iz djetinjstva, koja radi na produkciji filma<ref group="e" name="Superbowl"/> i s kojom Chandler ima burnu historiju: kad su bili u osnovnoj školi, Chandler joj je podigao suknju dok je bila na sceni, otkrivši njeno donje rublje cijeloj školi, i ona to nije preboljela sve dok nije završila srednju školu. Dogovore sastanak, a Chandler ne sluti da je to plan osvete. Nakon što ga je uvjerila da obuče njene gaćice, Susie ga vodi na večeru, svlači ga u muškom toaletu i odlazi s njegovom odjećom, ostavljajući ga odjevenog samo u gaćice. Nikad više nije viđena. Roberts i Perry kratko su bili u vezi u stvarnom životu. ==== Jean-Claude Van Damme ==== '''[[Jean-Claude Van Damme]]''' (glumi samog sebe): glumac u filmu koji Susie producira, a za čiju se pažnju nadmeću Monica i Rachel. Monica je zaljubljena u njega, ali je previše stidljiva da bi ga pozvala da izađu, pa Rachel pokušava u njeno ime, ali on kaže da bi radije izašao s njom (Rachel). Rachel traži dozvolu od Monike, koju ona nerado dadne. Nakon što Rachel ode s njim na sastanak, nastane svađa između nje i Monike koja završava time što Rachel kaže Moniki da ga više neće viđati kako bi Monica mogla izaći s njim. Kad Monica ode s njim na sastanak, saznaje da je pristao izaći (s Monikom) samo zato što mu je Rachel rekla da Monica "umire od želje za 'trojkom' s njim i [[Drew Barrymore]]". Monica ga odmah ostavi. Kad se vrati kući, Rachel i ona ponovo se posvađaju, ali ovog puta na kraju se izvine jedna drugoj, složivši se da mu nisu trebale dozvoliti da stane između njih. Posljednji put viđen je veoma iritiran – zajedno sa svima ostalima na setu u studiju – Joeyjevom glupošću dok je pokušavao glumiti uz njega.<ref group="e" name="Superbowl"/> ==== Erika Ford ==== '''Erika Ford''' ([[Brooke Shields]]): mentalno bolesna progoniteljica koja misli da je Joey zapravo dr. Drake Ramoray, lik koji glumi u ''Danima naših života''.<ref group="e" name="Superbowl"/> Uprkos tome, Joey ode s njom na sastanak. Ona ga ostavi kad posumnja da je "Drake" vara s drugom ženom (zapravo s drugim likom iz sapunice). On pokušava objasniti da je to TV-serija i da on nije Drake, ali ona ne razumije, pa joj Ross kaže da je Joey "Hans Ramoray", Drakeov "zli blizanac", a Joey joj kaže da ode u Salem kako bi našla "pravog" Drakea Ramoraya. Nakon toga više nije viđena. ==== Ryan ==== '''Ryan''' ([[Charlie Sheen]]) stiže u New York na dopust iz mornarice kako bi posjetio Phoebe, koja u to vrijeme ima [[pljuskavice]].<ref group="e" name="Pox">{{cite episode| title= The One with the Chicken Pox| series= Prijatelji| airdate= 5. 5. 1996 |season=2| number=23}}</ref> Zbunjen je kad vidi da Phoebe pokriva glavu šalom, pokušavajući prikriti činjenicu da ima pljuskavice; na kraju je uvjerivši da mu to prizna, odlučuje da ne može podnijeti da bude odvojen od nje i posljedično se zarazi pljuskavicama od nje te oboje ostatak vremena provode bolesni i pokušavaju se ne češati po ranama. ==== Duncan Sullivan ==== '''Duncan Sullivan''' ([[Steve Zahn]]): kanadski plesač na ledu za koga se Phoebe udala kako bi mu omogućila da dobije zelenu kartu.<ref group="e" name="Phoebe Husband"/> Dok je Phoebe vjerovala da je homoseksualac, on se vratio kako bi zatražio razvod od nje jer je shvatio da je heteroseksualac i zaprosio drugu ženu. Nakon što je svjedočio i bio zbunjen Rachelinim ludorijama s golubom (nakon što ga je uhvatila u lonac), priznaje Phoebe istinu o svojoj seksualnosti. ==== Russ ==== '''Russ''' (David Schwimmer; potpisan kao "Snaro"): prvi muškarac s kojim Rachel izlazi nakon Rossa. Nešto viši Rossov [[dvojnik]], Russ je zubar. Iako su i Ross i Rachel isprva nesvjesni Russove sličnosti s Rossom, Rachel to konačno primjećuje nakon rasprave o tome šta definiše "doktora". U posljednjoj sceni epizode "[[The One with Russ]]" Russ otkriva Phoebe i Chandleru da je Rachel prekinula s njim. Dok se Russ pita šta će sa svojim životom, Rossova bivša djevojka [[#Julie|Julie]] ulazi i pogledom se susreće s Russom; njih dvoje odmah se zaljubljuju i zajedno napuštaju "Central Perk". Godine 2019. Lauren Tom opisala je par kao da su te godine još skupa.<ref>{{cite web |url= https://www.youtube.com/watch?v=5s2nCm0a9Nc |title= 'Friends' Actress Lauren Tom On Reaction To Rachel-Ross-Julie Love Triangle. TODAY Originals |publisher= YouTube}}</ref> === Samo sezona 3 === [[Datoteka:Jon Favreau 2016.jpeg|mini|upright|[[Jon Favreau]] glumio je preduzetnika i Monikinog momka Petea Beckera u šest epizoda.]] [[Datoteka:Ben-Stiller-(MS1411200222).jpg|mini|upright|U epizodi "The One with the Screamer" (1997) [[Ben Stiller]] glumio je Tommyja, Rachelinog momka, koga Ross smatra ludim jer viče na ljude kad god je ljut.]] {{multiple image|image1=Robin Williams (6451536411) (cropped).jpg|direction=vertical|image2=Billy Crystal by Gage Skidmore.jpg|footer= [[Robin Williams]] (više iznad) i [[Billy Crystal]] (iznad) tumačili su nepotpisane uloge Tomasa i Tima u uvodu epizode "The One with the Ultimate Fighting Champion" (1997).}} ==== Chloe ==== '''Chloe''' ([[Angela Featherstone]]): radnica u kopirnici. Prvi put spominje se u epizodama "The One with the Princess Leia Fantasy" i "The One with the Jam", a prvi je put viđena u epizodi "The One Where Ross and Rachel Take a Break", kada Chloe (gotovo bez napora) zavede Rossa nakon što se on i Rachel posvađaju i on povjeruje da ona (Rachel) spava s Markom. Ross je pokušava brzo izvesti iz svog stana sljedećeg dana (u epizodi "The One with the Morning After") nakon što čuje Rachelinu glasovnu poruku kojom obustavlja njihov "prekid", ali Chloe je još tamo (iako skrivena) kad Rachel stigne. Kasnije, Ross ne može zaustaviti "trag" tračeva koji vode od Chloe do Rachel, a potonja saznaje za njihovu noć provedenu zajedno, što dovodi do prekida. ==== Pete Becker ==== '''Pete Becker''' ([[Jon Favreau]]): genij za računarski [[softver]] i multimilioner, Pete se pojavljuje kad dajući Moniki napojnicu od 20.000 dolara u restoranu "Moondance" u epizodi "The One with the Hypnosis Tape", za što ona pretpostavlja da je šala. Pozove je na picu i vodi je u Rim. Monica se brine da je ne privlači i ne može shvatiti zašto. Kada joj Pete ponudi posao u svom restoranu, ona ga odbije, ne želeći povrijediti njegove osjećaje, ali Peteov poljubac za rastanak konačno budi osjećaje kod nje. Monica misli da će je zaprositi u epizodi "The One with Ross's Thing"; umjesto toga on joj kaže da želi postati [[Ultimate Fighting Championship|Ultimate Fighting Champion]]. Teško ga poraze [[Tank Abbott]],<ref group="e" name="UFC"></ref> i svaki drugi borac protiv koga se bori, a Monica nevoljko prekida njihovu vezu nakon što on odbije odustati uprkos sve težim povredama. Lik Petea zamišljen je kao "genijalni naučnik, milijarder nalik na [[Bill Gates|Billa Gatesa]]" koji Moniku nije privukao. Producenti i direktor za odabir glumaca imali su poteškoća u nalaženju nekoga ko bi glumio Petea onako kako su željeli, "ko je dovoljno privlačan da nam se svidi, kako bismo mogli navijati za njega, ali s druge strane, nije model zapanjujućeg izgleda da bismo Monici rekli: 'U čemu je problem?' kad se ona ne bi zaljubila u njega".{{sfn|Stallings|2000|p=92}} ==== Kate Miller ==== '''Kate Miller''' ([[Dina Meyer]]): Joeyjeva kolegica u predstavi ''Boxing Day''.<ref group="e" name="Tiny T-shirt"/> Joey se zaljubljuje u nju i ona spava s njim, ali ona je već u vezi s režiserom Marshallom Townendom i vidi Joeyja kao [[Veza za jednu noć|avanturu za jednu noć]]. Režiser je ostavi kad predstava loše prođe kod kritičara, a ona se sastaje sa Joeyjem u epizodi "The One with the Screamer". Joey bude očajan kad mu ona saopći da odlazi u Los Angeles zbog uloge u sapunici. U epizodi "The One in Barbados (1)" iz devete sezone, Joey i Rachel, u nadi da će ući na farmaceutsku konvenciju, koriste [[Krivotvorenje ličnih dokumenata|lažne lične karte]]; Rachel koristi pseudonim "Kate Miller". ==== Marshall Townend ==== '''Marshall Townend''' ([[Reg Rogers]]): pretjerano dramatičan, samodopadan režiser predstave ''Boxing Day'', koji je u vezi s Kate. On i svi ostali uključeni u stvaranje predstave (osim Lauren) ismijavaju Joeyja nakon što ga Kate razotkrije kao čovjeka koji se u jednoj [[Inforeklama|inforeklami]] pojavio kao čovjek previše glup da bi otvorio kutiju mlijeka. Kasnije ostavi Kate nakon što ona (i predstava) dobiju loše kritike. ==== Lauren ==== '''Lauren''' ([[Jennifer Milmore]]): Kateina zamjena u predstavi ''Boxing Day''. Velika je ljubiteljica Joeyja i njegove uloge dr. Drakea Ramoraya i na kraju spava s njim. Joey je ostavi nakon što spava s Kate i, iako je ona u početku uzrujana (naziva ga "svinjom"), kasnije se čini da joj je dobro s njim. Preuzima ulogu Adrienne u predstavi nakon što Kate ode u Los Angeles. Milmore je "autorica" ​​knjige za samopomoć ''Be Your Own Windkeeper'', koju su djevojke čitale u epizodi iz druge sezone. Udana je za jednog od scenarista ''Prijatelja'' Gregoryja S. Malinsa. ==== Tommy ("Vrištač") ==== '''Tommy "Vrištač"''' ([[Ben Stiller]]): agresivni nasilnik koji bijesno "plane" na najmanju iritaciju, nakon čega se odmah nastavi normalno ponašati, u epizodi prikladno nazvanoj "The One with The Screamer" ("Ona s Vrištačem"). Predstavljen je kao momak koji u posljednji tren odvodi Rachel na jednu od Joeyjevih predstava jer ona odluči da joj treba sastanak kao protivteža Rossovom; Ross ga vidi kako viče na stariji par koji je slučajno sjeo na njegovo i Rossovo mjesto, a kasnije viče na Rossa jer je ovaj zamalo prolio kahvu po njemu. Ross pokušava upozoriti Rachel i ostale prijatelje, ali mu oni ne povjeruju, pretpostavljajući da je samo ljubomoran. Međutim, Tommyjevo pravo lice bude otkriveno kada svih šest prijatelja vidi kako gubi živce nakon što Joeyjevo i Chandlerovo pile urinira u njegovu ruku, a on vrišti i na njega i na njihovu patku. Prihvativši, na vlastito razočaranje, da ga se ostali sada boje, prekida s Rachel i više nikad nije viđen. ==== Isabella Rossellini ==== '''[[Isabella Rossellini]]''' (glumi samu sebe): posjećuje "Central Perk" na kraju epizode "The One with Frank Jr." Jedna od radnji u epizodi uključivala je Rossa i Rachel kako sastavljaju spiskove s po petero ljudi (slavnih osoba) s kojima mogu spavati; Rossellini je izvorno bila na Rossovom, ali ju je on zamijenio [[Winona Ryder|Winonom Ryder]] jer je Rossellini "međunarodna" i stoga nikad neće biti u blizini... nakon čega se ona pojavi. Rachel potiče Rossa da je pokuša zavesti, znajući da će biti odbijen; Rossellini je donekle šarmirana i zaintrigirana Rossovim "spiskom", ali odlazi nakon što vidi da ona nije na konačnoj verziji (šaljivo rekavši da ima spisak od pet muškaraca iz kafića, ali da je Rossa upravo skinula s njega). ==== Tomas i Tim ==== '''Tomas''' ([[Robin Williams]]) i '''Tim''' ([[Billy Crystal]]): dva stranca u kafiću. Pojavljujući se na početku epizode "The One with the Ultimate Fighting Champion", izvode skeč dok sjede na kauču s grupom u "Central Perku". Tomas povjeri Timu da misli da ga žena vara s ginekologom, zbog čega prijatelji prestanu pokušavati voditi vlastiti razgovor i počnu prisluškivati. Na kraju Tim otkriva da on spava s Tomasovom ženom; briznuvši u plač, Tomas počne vikati na Tima i vrijeđati ga te bijesan napušta kafić, a za njim pođe Tim, koji šestero šokiranih, zbunjenih prijatelja posljednji put posramljeno i s osjećajem krivice pogleda prije nego što izađe. Williams i Crystal snimali su u blizini i improvizovali su sve svoje rečenice, a nisu potpisani u odjavnoj špici. === Samo sezona 4 === [[Datoteka:Paget Brewster.jpg|mini|upright|U četvrtoj sezoni [[Paget Brewster]] tumačila je ulogu Kathy, glumicu koja najprije izlazi sa Joeyjem i prevari ga, a zatim isto uradi i Chandleru.]] [[Datoteka:TateDonovan (cropped).jpg|mini|upright|[[Tate Donovan]] imao je epizodnu ulogu Rachelinog momka Joshue u isto vrijeme dok je bio u vezi sa Jennifer Aniston.]] [[Datoteka:Michael Vartan 2010 cropped.jpg|mini|upright|[[Michael Vartan]] glumio je Tima, sina [[#Richard Burke|Richarda Burkea]], u samo jednoj epizodi, u kojoj odlazi na sastanak s Monikom.]] ==== Kathy ==== '''Kathy''' ([[Paget Brewster]]): Joeyjeva djevojka, predstavljena u epizodi "The One with Joey's New Girlfriend".<ref group="e" name="Joey's New Girlfriend">{{cite episode |title= The One with Joey's New Girlfriend |series= Prijatelji |airdate= 30. 10. 1997 |season= 4|number=5}}</ref> Uskoro se između Kathy i Chandlera razvije privlačnost,<ref group="e" name="Dirty Girl"/> koja se manifestira poljupcem; Kathy zatim prekida sa Joeyjem, ne rekavši mu zašto.<ref group="e" name="Crosses Line">{{cite episode |title= The One Where Chandler Crosses the Line |series= Prijatelji |airdate= 13. 11. 1997 |season=4|number=7}}</ref> Nakon što mu Chandler otkrije istinu, Joey postane ogorčen i odluči se iseliti,<ref group="e" name="ChandlerInBox">{{cite episode |title= The One with Chandler in a Box |series= Prijatelji |airdate= 20. 11. 1997 |season=4 |number=8}}</ref> ali se predomisli nakon što čuje Kathyine osjećaje prema Chandleru te se ona i Chandler zbliže. Iako se Chandler u početku ne osjeća ugodno zbog mogućnosti da njihova veza postane seksualna jer bi ga direktno upoređivali sa Joeyjem, Monica i Rachel uspijevaju dati Chandleru neke savjete. Nešto kasnije Chandler odlazi vidjeti Kathy u predstavi i postaje ljubomoran na njene erotske scene s kolegom Nickom. Chandler počinje sumnjati da ga vara; kad je suoči s tim, ona odlazi uvrijeđena, a Chandler pretpostavlja najgore. Shvativši da je došao do pogrešnog zaključka, Chandler sljedećeg jutra dolazi u Kathyin stan kako bi joj se izvinio, ali ugleda Nickove pantalone i oni prekinu.<ref group="e" name="Rachel Crush">{{cite episode |title= The One with Rachel's Crush |series= Prijatelji |airdate= 29. 1. 1998 |season=4|number=13}}</ref> Kad je Brewster stigla na audiciju, vjerovala je da je "nedorasla zamjena" i da nema šanse dobiti ulogu. Perry joj je kasnije rekao da su producenti znali da je prava za ulogu kada se sama nazvala "nedoraslom". Prve dvije sedmice provela je vjerujući da će biti otpuštena i da će je zamijeniti ljepšom glumicom. Brewster nije htjela da Kathy bude uklonjena iz serije zbog toga što je prevarila Chandlera; Aniston, Cox i Kudrow složile su se s njom i pokušale nagovoriti producente da njen odlazak objasne time da mora na turneju s predstavom.<ref>Paget Brewster, ''Friends of Friends'' (DVD), New Wave Entertainment DVD and Warner Home Entertainment, 2004.</ref> ==== Charlton Heston ==== '''[[Charlton Heston]]''' (glumi samog sebe): glumac u filmu sa Joeyjem. Joey zaudara nakon što je cijeli dan proveo u ribolovu, a da se nije istuširao, pa koristi Hestonov tuš, a on ga uhvati na djelu. Joey pokušava objasniti da "smrdi" – za šta Heston smatra da se odnosi na njegovu glumu, a ne na njegov miris – i Heston Joeyju održi glumački motivacijski govor prije nego što mu rekne: "Bez obzira na to koliko ''misliš'' da zaudaraš, ''nikad'' ne smiješ upasti u ''moju garderobu'' i koristiti ''moj tuš''!"<ref group="e" name="Dirty Day">{{cite episode |title= The One with Joey's Dirty Day |series= Prijatelji |airdate= 5. 2. 1998 |season=4 |number=14}}</ref> ==== Prodavač ==== '''Prodavač''' (mađioničar [[Penn Jillette]]): pokušava prodati Joeyju komplet enciklopedija; sjedne s njim i pokazuje mu neke natuknice iz toma "V". Cijeli set od 20 tomova košta 1500 dolara, a kad ga Joey obavijesti da ima samo 50 dolara, nudi Joeyju izbor jednog toma; Joey kupi tom "V".<ref group="e" name="Cuffs"/> ==== Striptizeta ==== '''Striptizeta''' ([[Lisa Rotondi]]): angažovana je za Rossovu momačku večer. Nakon toga prijatelji pogrešno shvate da je uzela Rossov vjenčani prsten, koji je zapravo progutala Chandlerova i Joeyjeva Patka. ==== Cheryl ==== '''Cheryl''' ([[Rebecca Romijn]]): žena s kojom Ross izlazi tokom jedne epizode, otkrivajući da živi u nevjerovatno prljavom stanu, prepunom štakora i buha, ali Rossov stan smatra odvratnim zbog "čudnog mirisa" (za koji se Ross šali da bi mogao biti od sapuna). Pokušava uspostaviti vezu s njom, ali ne može preći preko njenog neurednog načina života. Kasnije, Monica dolazi i traži da očisti Cherylin stan jer ne može zaspati zbog razmišljanja o tome.<ref group="e"name="Dirty Girl">{{cite episode |title= The One with the Dirty Girl |series= Prijatelji |airdate= 6. 11. 1997 |season=4 |number=6}}</ref> ==== Joshua Burgin ==== '''Joshua Burgin''' ([[Tate Donovan]]): nedavno razvedeni kupac i milioner i poslovni investitor koji redovnoo koristi Rachel kao ličnu asistenticu u kupovini u robnoj kući "Bloomingdale's". Prvi se put pojavljuje u epizodi "The One with Rachel's Crush".<ref group="e"name="Rachel's Crush">{{cite episode |title= The One with Rachel's Crush |series= Prijatelji |airdate= 29. 1. 1998 |season=4 |number=13}}</ref> Počnu izlaziti, ali prekinu u epizodi "The One with All the Wedding Dresses"<ref group="e"name="All the Wedding Dresses">{{cite episode |title= The One with All the Wedding Dresses |series= Prijatelji |airdate= 16. 4. 1998 |season=4 |number=20}}</ref> kad Rachel, zbunjena Rossovim nedavnim zarukama s Emily, zaprosi Joshuu nakon samo četiri sastanka. Njegove roditelje glume [[John Bennett Perry]] (otac Matthewa Perryja u stvarnom životu) i [[Pat Crowley]]. Joshua se pojavio u vrijeme kada su Aniston i Donovan bili u vezi u stvarnom životu.<ref>{{cite web |url= http://media.www.redandblack.com/media/storage/paper871/news/1998/01/29/UndefinedSection/Untitled.Article-2584760.shtml |title= redandblack.com |url-status=dead |archive-url= https://web.archive.org/web/20090721224642/http://media.www.redandblack.com/media/storage/paper871/news/1998/01/29/UndefinedSection/Untitled.Article-2584760.shtml |archive-date= 21. 7. 2009 |language=en}}</ref> ==== Chip Matthews ==== '''Chip Matthews''' ([[Dan Gauthier]]): pohađao je Srednju školu Lincoln s Rachel, Monikom i Rossom, a opisan je kao najpopularniji momak u školi. Njegovo prvo kratko pojavljivanje zapravo je u kućnom videu Gellerovih u epizodi "[[The One with the Prom Video]]"<ref group="e"name="Prom Video">{{cite episode |title= The One with the Prom Video |series= Prijatelji |airdate= 1. 2. 1996 |season=2 |number=14}}</ref> kao Rachelin pratilac na maturskoj večeri; glumi ga nepoznati, nenavedeni glumac i lice mu se ne vidi na ekranu. U potpunosti se pojavljuje u epizodi "The One with the Cat",<ref group="e"name="Cat">{{cite episode |title= The One with the Cat |series= Prijatelji |airdate= 2. 10. 1997 |season=4 |number=2}}</ref> kad Monica odlazi s njim na sastanak i tada bude otkriveno da je, u noći njihove maturske večeri, prevario Rachel. Monikin srednjoškolski san ubrzo se raspadne kad shvati da je Chip mentalno još tinejdžer: nije sazrio niti učinio išta da se poboljša od srednje škole, još se druži s istim prijateljima, izvodi nezrele smicalice ljudima, živi s roditeljima i radi honorarno u kinu jer voli besplatne postere i slatkiše koje dobija. Monica ga "ostavi" i više nije viđen. ==== G. Waltham ==== '''G. Waltham''' ([[Paxton Whitehead]]): Rachelin šef u "Bloomingdale'su", koji se pojavljuje u epizodama "The One with Rachel's Crush" i "The One with Joey's Dirty Day" nakon što je Rachel degradirana na posao pomoćnice pri ličnoj kupovini poslije Joannine smrti. On je stric Emily Waltham. Emily upozna Rossa i zaljubi se u njega tek nakon što g. Waltham zamoli Rachel da ode s Emily na operu; Rachel to odbije kako bi se pokušala zbližiti sa Joshuom i uvjeri Rossa da on pođe s njom. ==== Sarah, vojvotkinja od Yorka ==== '''[[Sarah Ferguson|Sarah, vojvotkinja od Yorka]]''', pojavljuje se u kameo-ulozi sa Joeyjem na njegovoj kameri u epizodi "The One with Ross's Wedding". ==== Tim Burke ==== '''Dr. Tim Burke''' ([[Michael Vartan]]): sin Richarda Burkea. Monica, kojoj komadić leda skoči u oko dok je vadila puricu iz zamrzivača, susreće ga. Pozvan je na večeru za Dan zahvalnosti u epizodi "The One with Chandler in a Box". Na kraju, nakon što se poljube, oboje shvate da je njihovo viđanje pogreška jer ga Monica poredi s Richardom i oboma se zgadi pomisao.<ref group="e" name="ChandlerInBox"/> === Samo sezona 5 === [[Datoteka:Bob Balaban 2012 Shankbone.JPG|mini|upright|[[Bob Balaban]] glumio je Franka Buffaya starijeg, Phoebeinog oca, u petoj sezoni]] ==== Danny ==== '''Danny''' ([[George Newbern]]): čovjek koji je bio na putovanju oko svijeta i koji se vrati u epizodi "The One with the Yeti".<ref group="e" name="Yeti">{{cite episode |title= The One with the Yeti |series= Prijatelji |airdate= 5. 11. 1998 |season=5 |number=6}}</ref> Rachel i Monica susreću bradatog muškarca u podrumu svoje zgrade i pomisle da je [[jeti]]. Rachel osjeti privlačnost prema njemu, ali glumi da je teško dostupna pretvarajući se da je ne zanima zabava koju priređuje.<ref group="e" name="RossMoves">{{cite episode |title= The One Where Ross Moves In |series= Prijatelji |airdate= 12. 11. 1998 |season=5 |number=7}}</ref> Na kraju se zbliže, ali ga Rachel ostavi kad otkrije da ima "posebnu vezu" s njegovom sestrom.<ref group="e" name="Danny's Sister">{{cite episode |title= The One with the Inappropriate Sister |series= Prijatelji |airdate= 17. 12. 1998 |season=5 |number=10}}</ref> ==== Katie ==== '''Katie''' ([[Soleil Moon Frye]]): djevojka na koju se odnosi naslov epizode "The One with the Girl Who Hits Joey". Izuzetno je energična i baca udarce kako bi naglasila svoju poentu, koji su mnogo jači nego što misli. Iako je naizgled dobra osoba, kad god razigrano udari Joeyja u ruku, slučajno ga povrijedi, ali toga nije svjesna. Kad joj Joey to rekne, ona pomisli da se samo dobrodušno šali na račun njenog rasta (niska je). Joey na kraju odluči da želi prekinuti s njom, ali se brine koliko će ga snažno udariti kad bude stvarno uzrujana. Rachel mu pomogne kad udari Katie u gležanj kao odmazdu za jedan od Katieinih udaraca, a kad Joey odbije stati u Katieinu odbranu, ona prekine s njim i odlazi. Nakon toga više nije viđena.<ref group="e" name="Hits Joey">{{cite episode |title= The One with the Girl Who Hits Joey |series= Prijatelji |airdate= 18. 2. 1999 |season=5|number=15}}</ref> ==== Donald Ledbetter ==== '''Dr. Donald Ledbetter''' ([[Michael Ensign]]): Rossov šef u muzeju. Nakon što pojede Rossov sendvič s puretinom za Dan zahvalnosti, Ross ljutito viče na njega, a on ga stavi na studijski dopust.<ref group="e" name="Sandwich">{{cite episode |title= The One with Ross's Sandwich |series= Prijatelji |airdate= 10. 12. 1998 |season=5 |number=9}}</ref> Ponovo se pojavljuje u sceni poslije završne špice u epizodi "The One Where Everybody Finds Out".<ref group="e" name="Everybody"/> ==== Gary ==== '''Gary''' ([[Michael Rapaport]]): policajac koji slučajno ostavi svoju značku u "Central Perku".<ref group="e" name="Cop">{{cite episode |title= The One with the Cop |series= Prijatelji |airdate= 25. 2. 1999 |season=5 |number=16}}</ref> Phoebe je nalazi i počinje se [[Izdavanje za policajca|pretvarati da je policajka]]. On joj uđe u trag i, ne želeći da se sazna da je ostavio značku u kafiću, odluči da je neće uhapsiti te, osjetivši privlačnost prema njoj, pozove je na večeru i oni počnu vezu. Vodi Rossa, Joeyja i Chandlera na vožnju, dok ga istovremeno iritiraju njihove osobenosti,<ref group="e" name="Ride-Along"></ref> i upita Phoebe da se preseli kod njega.<ref group="e" name="Ball">{{cite episode |title= The One with the Ball |series= Prijatelji |airdate= 6. 5. 1999 |season=5 |number=21}}</ref> Ona ga ostavi nakon što zapuca na pticu na njegovoj prozorskoj dasci samo zato što ga je iritirala preglasnim cvrkutanjem. Nakon toga više nije viđen. ==== Frank Buffay Sr. ==== '''Frank Buffay Sr.''' ([[Bob Balaban]]): otac Phoebe, Ursule i Franka Jr. Pojavljuje se na sprovodu Phoebeine usvojiteljske bake<ref group="e" name="The One with Joey's Bag"/> tražeći svoju pokojnu suprugu Lily. Njegova odbrana od toga što je napustio Phoebe i Ursulu jest da je "bio loš otac". Zatim podijeli "uspavanku" koju im je pokušavao pjevati, a koja je začuđujuće slična Phoebeinoj "Smrdljivoj mački". === Samo sezona 6 === [[Datoteka:Elle Macpherson 2011.jpg|mini|upright|[[Elle Macpherson]] tumačila je ulogu [[#Janine LaCroix|Janine LaCroix]], Joeyjevu cimericu, a potom i djevojku, do epizode "[[The One with the Apothecary Table]]" (2000).]] [[Datoteka:Reese Witherspoon at TIFF 2014.jpg|mini|upright|[[Reese Witherspoon]] glumila je jednu od Rachelinih sestara, [[#Jill Green|Jill]], u dvije epizode šeste sezone.]] [[Datoteka:Bruce Willis by Gage Skidmore.jpg|mini|upright|[[Bruce Willis]] pojavio se u tri epizode šeste sezone i donirao svoj honorar, prebacivši ga na račune pet dobrotvornih organizacija.]] ==== Janine LaCroix ==== '''Janine LaCroix''' ([[Elle Macpherson]]): Joeyjeva cimerica nakon što se Chandler preseli kod Monike. Joey objavljuje oglas za novu cimericu u epizodi "The One Where Phoebe Runs"; atraktivna australska plesačica Janine prijavljuje se i Joey joj odmah daje sobu ne znajući ništa drugo o njoj.<ref group="e" name="PhoebeRuns">{{cite episode |title= The One Where Phoebe Runs |series= Prijatelji |airdate= 11. 11. 1999 |season=6 |number=7}}</ref> Ona daje ženstveni dodir stanu vješajući slike beba, cvijeća i beba odjevenih kao cvijeće, što uznemiruje Joeyja, koji osjeća da "postaje žena".<ref group="e" name="Teeth"/> Počnu vezu tokom snimanja emisije ''[[Dick Clark's New Year's Rockin' Eve]]'',<ref group="e" name="Routine">{{cite episode |title= The One with the Routine |series= Prijatelji |airdate= 16. 12. 1999 |season=6 |number=10}}</ref> ali prekinu nakon što ona otkrije da ne voli Moniku i Chandlera. Ubrzo nakon toga se iseljava i više nije viđena.<ref group="e" name="Apothecary">{{cite episode |title= The One with Apothecary Table |series= Prijatelji |airdate= 6. 1. 2000 |season=6 |number=11}}</ref> ==== Sutkinja ==== '''Sutkinja''' ([[Conchata Ferrell]]): vodi slučaj u kojem Ross i Rachel – koji su se vjenčali u [[Las Vegas]]u dok su bili pijani – pokušavaju dobiti poništenje braka; obavještava ih da se umjesto toga moraju razvesti.<ref group="e" name="Porsche">{{cite episode |title= The One with Joey's Porsche |series= Prijatelji |airdate= 21. 10. 1999 |season=6 |number=5}}</ref> ==== Jill Green ==== '''Jill Green''' ([[Reese Witherspoon]]): jedna od Racheline dvije sestre, koja dolazi kod Monike i Chandlera u epizodi "The One with Rachel's Sister", misleći da Rachel još živi tu. Njihov otac uskratio joj je novac i poslao je da ostane s Rachel, "jedinom kćerkom na koju je ikad bio ponosan". Tašta je, luckasta, materijalistična i razmažena, vrlo slična svojoj drugoj sestri [[#Amy Green|Amy]], ali je mnogo ljubaznija prema Rachel i njenim prijateljima. Rachel pokušava naučiti Jill kako svijet funkcioniše, ali Jill samo kupuje skupe stvari.<ref group="e" name="RachelSister">{{cite episode |title= The One with Rachel's Sister |series= Prijatelji |airdate= 3. 2. 2000 |season=6 |number=13}}</ref> Izlazi s Rossom kako bi napakostila Rachel i povremeno je zbunjena njihovim osobenostima, ali odlazi u sljedećoj epizodi nakon što je Ross odbije, a ona u bijesu uništi njegov projektor za dijapozitive.<ref group="e" name="cannotCry">{{cite episode |title= The One Where Chandler Can't Cry |series= Prijatelji |airdate= 10. 2. 2000 |season=6|number=14}}</ref> Spomenuta je u desetoj sezoni kad Amy s radošću otkriva da se udebljala, dobivši sedam kilograma (referenca na trudnoću Reese Witherspoon). ==== Elizabeth Stevens ==== '''Elizabeth Stevens''' ([[Alexandra Holden]]): jedna od Rossovih studentica, s kojom počne izlaziti u epizodi "The One Where Ross Dates a Student", pogrešno vjerujući da to nije protivno pravilima univerziteta.<ref group="e" name="StudentDate">{{cite episode |title= The One Where Ross Dates a Student |series= Prijatelji |airdate= 9. 3. 2000 |season=6 |number=18}}</ref> U epizodi "The One with Joey's Fridge" Elizabeth odlazi na plažu s nekoliko momaka za proljetne praznike; ljubomoran i zabrinut, Ross je prati, pojavivši se na [[MTV]]-ju kako pleše s njom.<ref group="e" name="Fridge">{{cite episode |title= The One with Joey's Fridge |series= Prijatelji |airdate= 23. 3. 2000 |season=6 |number=19}}</ref> Prekine s njom u epizodi "The One with the Proposal, Part 1" kad mu postane jasno da je premlada za ozbiljnu vezu s njim. Elizabeth zatim ljutito baca balon s vodom iz svog stana pogodivši Rossa pravo u glavu i oblivši ga. Nakon toga više nije viđena.<ref group="e" name="Proposal1">{{cite episode |title= The One with the Proposal, Part 1 |series= Prijatelji |airdate= 18. 5. 2000 |season=6 |number=24}}</ref> ==== Paul Stevens ==== '''Paul Stevens''' ([[Bruce Willis]]): Elizabethin otac, kome se Ross od početka ne svidi. Zaprijeti da će srediti da ga otpuste s univerziteta ako ne prekine s Elizabeth. Nakon što se Rachel pridruži njima troma na večeri, Paul i Rachel počnu se viđati. Dva para završe u Paulovoj seoskoj kolibi u epizodi "The One Where Paul's the Man", ne znajući jedni za druge. Ross čuje Paula kako se psihički motiviše pred ogledalom i pjeva "Love Machine" te koristi to znanje kako bi ucijenio Paula da ne otkrije univerzitetu njegovu vezu s Elizabeth.<ref group="e" name="PaulMan">{{cite episode |title= The One Where Paul's the Man |series= Prijatelji |airdate= 4. 5. 2000 |season=6 |number=22}}</ref> Nakon što Ross i Elizabeth prekinu, Rachel se nastavi viđati s Paulom, ali smatra da je previše zatvoren i pokušava ga natjerati da se emocionalno otvori; zažali zbog toga kada se on najzad otvori, briznuvši u plač i satima govoreći o svojoj prošlosti, te prekine s njim.<ref group="e" name="Ring">{{cite episode |title= The One with the Ring |series= Prijatelji |airdate= 11. 5. 2000 |season=6 |number=23}}</ref> Willis je svoj honorar za pojavljivanje prebacio na račune pet dobrotvornih organizacija nakon što je izgubio opkladu s kolegom iz filma ''[[Ubica mehkog srca]]'', Matthewom Perryjem. Za ulogu Paula osvojio je [[Emmy za najboljeg gostujućeg glumca u humorističkoj seriji]].<ref>{{cite news |title= Friends Gig Nets Willis an Emmy |url= https://abcnews.go.com/Entertainment/story?id=116112&page=1 |work= [[ABC News (SAD)|ABC News]] |access-date= 3. 5. 2015 |url-status=live |archive-url= https://web.archive.org/web/20160116183148/https://abcnews.go.com/Entertainment/story?id=116112&page=1 |archive-date= 16. 1. 2016 |language=en}}</ref> === Samo sezona 7 === [[Datoteka:Susan Sarandon, Festival de Sitges 2017 (cropped).jpg|mini|upright|[[Susan Sarandon]] glumila je Ceciliju Monroe, fiktivnu glumicu u ''Danima naših života''.]] [[Datoteka:Denise Richards 2009.jpg|mini|upright|[[Denise Richards]] pojavila se u ulozi Cassie Geller, supermodela i Rossove i Monikine rođake, koja je neodoljiva Chandleru, Rossu i čak i Phoebe.]] [[Datoteka:Winona Ryder 2010 TIFF adjusted.jpg|mini|upright|[[Winona Ryder]] tumačila je ulogu Melisse, jedne od Rachelinih prijateljica iz sestrinstva na koledžu; Rachel se sjeća njihovog poljupca u pijanstvu, a zatim je [[Episoda s lezbijskim poljupcem|poljubi]] na kraju epizode "The One with Rachel's Big Kiss".]] ==== Erin ==== '''Erin''' ([[Kristin Davis]]): djevojka s kojom Joey provede noć,<ref group="e" name="Library"/> a zatim ode do Monike i Rachel i zatraži od njih da je se riješe, ali one to ne učine. Joey je prisiljen ponovo izaći s njom i razvije osjećaje prema njoj, ali onda ga ona odluči ostaviti, prepuštajući Rachel i Phoebe da mu to kažu.<ref group="e" name="Library"/> ==== Cecilia Monroe ==== '''Cecilia Monroe''' ([[Susan Sarandon]]): diva sapunica, koja godinama glumi Jessiku Lockhart u ''Danima naših života'',<ref group="e" name="Brain">{{cite episode |title= The One with Joey's New Brain |series= Prijatelji |airdate= 14. 2. 2001 |season=7 |number=15}}</ref> poznatu po bacanju pića na ljude i udaranju po licu. Kad njen lik bude ubijen, njen mozak prebace na Joeyjevog dr. Drakea Ramoraya. Cecilia spava sa Joeyjem i uči ga kako da je "glumi", ali zatim prihvati ulogu u Meksiku, prekidajući njihovu vezu, i više se nikad ne pojavi. ==== Cassie Geller ==== '''Cassie Geller''' ([[Denise Richards]]): Rossova i Monikina rođaka, koja dođe kod Chandlera i Monike. Chandler, koji je zaručen, Ross i [[Biradoznalost|inače heteroseksualna]] Phoebe osjete privlačnost prema njoj zbog njene zanosne kose. U početku, Chandlerovo stalno zurenje zahtijeva da ona umjesto toga ostane u Rossovom stanu. Dok gledaju film, Ross uvjeri sebe da i ona "želi to" i čini pogrešan potez. Cassieina negativna reakcija ostavi ga bez riječi na vrijeme koje mu djeluje kao vječnost, a zatim pogorša situaciju rekavši: "Nisam spavao ni s kim vrlo dugo."<ref group="e" name="Cousin">{{cite episode |title= The One with Ross and Monica's Cousin |series= Prijatelji |airdate= 19. 4. 2001 |season=7 |number=19}}</ref> Posljedično, Cassie ostaje s Phoebe, koja u sebi misli da bi je trebala pozvati van jer Cassie nije ''njena'' rođaka. ==== Melissa Warburton ==== '''Melissa Warburton''' ([[Winona Ryder]]): jedna od Rachelinih prijateljica iz sestrinstva na koledžu. Tokom završne godine Melissa i Rachel otišle su na havajsku zabavu u bikinijima s košaricama od kokosovog oraha i, nakon što su popile previše sangrije, počele su se ljubiti. Melissa se zaljubila u Rachel i nikad nije zaboravila tu noć, ali Rachel to nikad nije doživjela kao ništa više od ludog studentskog iskustva.<ref group="e" name="Big Kiss">{{cite episode |title= The One with Rachel's Big Kiss |series= Prijatelji |airdate= 26. 4. 2001 |season=7 |number=20}}</ref> Rachel naleti na Melissu u "Central Perku" i odu na večeru. Kad Rachel suoči Melissu s poljupcem, ona se pretvara da se ne sjeća da se to dogodilo jer ne misli da će joj Rachel uzvratiti ljubav. Na kraju večere Rachel je ponovo poljubi kako bi dokazala Phoebe da može učiniti nešto ludo. Melissa to shvati kao da i Rachel voli nju. Kaže da se "niko ne može tako dobro ljubiti, a da to ne misli ozbiljno", ali Rachel odgovori da se ona samo dobro ljubi. Melissa je izuzetno postiđena i pokušava se ponašati kao da se šali, govoreći: "Nisam zaljubljena u tebe. Ne čujem kako se kokosovi orasi sudaraju. Ne zamišljam tvoje lice dok vodim ljubav sa svojim momkom..." Melissa odlazi, ali ne prije nego što zatraži još jedan poljubac za rastanak, koji ne dobije. Nakon toga nije viđena. ==== Richard Crosby ==== '''Richard Crosby''' ([[Gary Oldman]]): pedantni glumac, s kojim Joey dijeli scene u ratnoj drami, također u dvodijelnoj epizodi "The One with Monica and Chandler's Wedding" (pojavljuje se u oba dijela).<ref group="e" name="Wedding"/> Stekne loš prvi dojam o Joeyju kad ga ovaj iznervira čestitajući mu na osvajanju [[Oscar]]a, koji zapravo nije osvojio. Crosby insistira na tome da pravi glumci pljuju kad izgovaraju tekst, što rezultira time da oba glumca pljuju jedan po drugome tokom snimanja, a ekipa im nakon toga daje peškire. Crosby se kasnije pijan pojavi na poslu, što izazove zabrinutost hoće li Joey završiti svoje scene na vrijeme da prisustvuje vjenčanju. Oldman je za ovu ulogu nominovan za Emmy za najboljeg gostujućeg glumca u humorističkoj seriji. === Samo sezona 8 === [[Datoteka:Bonnie Somerville adjusted.jpg|mini|upright|[[Bonnie Somerville]] glumila je Rossovu djevojku Monu u sedam epizoda osme sezone.]] [[Datoteka:Sean Penn with Cristina Fernández crop.JPG|mini|upright|[[Sean Penn]] tumačio je ulogu Erica, Phoebeinog momka i bivšeg momka njene sestre blizanke Ursule, u dvjema epizodama.]] [[Datoteka:Brad Pitt 2019 by Glenn Francis.jpg|mini|upright|[[Brad Pitt]] pojavio se kao Will Colbert u devetoj epizodi osme sezone ("[[The One with the Rumor]]").]] ==== Mona ==== '''Mona''' ([[Bonnie Somerville]]): kolegica s posla u Monikinom restoranu. Prvi put susreće Rossa u epizodi "The One After 'I Do'". Kasnije se ponovo sretnu u epizodi "The One with Rachel's Date"<ref group="e" name="Rachel's Date">{{cite episode |title= The One with Rachel's Date |series= Prijatelji |airdate= 25. 10. 2001 |season=8 |number=5}}</ref> i počinju se viđati. Njihova veza od početka je problematična jer je Ross otac Racheline bebe; u epizodi "The One with the Stripper" Leonard Green naziva je "skitnicom" nakon što Ross ne zaprosi Rachel, a Ross redovno zaboravlja na sastanke s njom kad Rachel ima problema s bebom. Na kraju prekinu u epizodi "The One with the Birthing Video"<ref group="e" name="Birthing Video">{{cite episode |title= The One with the Birthing Video |series= Prijatelji |airdate= 7. 2. 2002 |season=8 |number=15}}</ref> nakon što Rachel "izleti" da će živjeti s Rossom dok beba ne bude rođena. U epizodi "The One with the Tea Leaves"<ref group="e" name="Tea Leaves">{{cite episode |title= The One with the Tea Leaves |series= Prijatelji |airdate= 7. 3. 2002 |season=8 |number=17}}</ref> Ross se ušulja u njen stan kako bi vratio svoju majicu "izblijedjele boje lososa" koju je tamo ostavio, ali se mora sakriti kad ona dođe kući s drugim momkom, ali ga otkriju kada se počnu ljubiti, a on pokuša izaći; iako je isprva ljuta na Rossa, kasnije ga posjećuje kako bi prihvatila njegovo izvinjenje i pretpostavlja da on još gaji osjećaje prema njoj. Priznaje da i ona još ima osjećaje prema njemu, ali insistira da moraju krenuti dalje. Pita Rossa može li zadržati majicu u znak sjećanja, ali Ross je zapravo samo želio vratiti majicu i ona zauvijek odlazi nakon što je on uzme. ==== Dina Tribbiani ==== '''Dina Tribbiani''' ([[Marla Sokoloff]]): Joeyjeva najmlađa sestra, koja se pojavila u epizodi "The One with Monica's Boots". Smatra se najpametnijom i najpristojnijom od Tribbianijeve djece. Položila je [[SAT (ispit)|SAT-ove]] i išla na fakultet "obje godine", ali i dalje nije pretjerano bistra. U jednom trenutku upita Rachel: "Brineš li se ikad da ćeš hodati i da će beba jednostavno iskliznuti iz tebe?" Kad je Dina otkrila da je trudna, prvo je otišla do Rachel jer je i sama Rachel neudana i trudna u to vrijeme te je moli da joj pomogne da kaže Joeyju. Dina kaže da joj je Joey najdraži na svijetu i da se više bojala reći njemu da je trudna nego ikome drugom. Zatrudnjela je sa svojim momkom Bobbyjem Corsom.<ref group="e" name="Boots">{{cite episode |title= The One with Monica's Boots |series= Prijatelji | airdate= 6. 12. 2001 |season=8 |number=10}}</ref> Iako nije spomenut imenom, lik Dine pojavio se i u epizodi "The One Where Chandler Can't Remember Which Sister". ==== Bobby ==== '''Bobby''' ([[Marc Rose]]): momak Dine Tribbiani i otac njenog nerođenog djeteta. ==== Dr. Long ==== '''Dr. Long''' ([[Amanda Carlin]]): Rachelina akušerka. Pojavljuje se u pet epizoda. Porađa Rachel u epizodi "The One Where Rachel Has a Baby" nakon Rachelinih izuzetno dugih trudova. ==== Eric ==== '''Eric''' ([[Sean Penn]]): momak Ursule Buffay, koga ona dovodi na Monikinu zabavu za Noć vještica u epizodi "The One with the Halloween Party".<ref group="e" name="Halloween Party">{{cite episode |title= The One with the Halloween Party |series= Prijatelji |airdate= 1. 11. 2001 |season=8 |number=6}}</ref> Phoebe osjeti privlačnost prema njemu, ali saznaje da je Ursula lagala o sebi kako bi se udala za njega, pa ga odmah upozori na njene laži. On je ostavlja i u epizodi "The One with the Stain" pokušava se pomiriti s Phoebe, ali ne može podnijeti pogled na nju jer ga podsjeća na njenu sestru. Phoebe ga uspijeva uvjeriti da pređe preko toga. Nakon što su se malo ljubili, ode jer ima zakazanu mušteriju za masažu, a kad se vrati, otkrije da je Eric spavao s Ursulom misleći da je ona Phoebe. U nelagodi odlučuju da je previše čudno da bi se nastavili viđati. Penn je dobio ulogu nakon što je nekoliko puta posjetio set ''Prijatelja'' sa svojom djecom, koja su bila ljubitelji serije.<ref>{{cite magazine |author= Caroline Kepnes |date= 16. 11. 2001 |language=en |url= http://www.ew.com/ew/article/0,,253432,00.html |title= Burning Question |magazine= Entertainment Weekly |url-status=dead |archive-url= https://web.archive.org/web/20090719103901/http://www.ew.com/ew/article/0%2C%2C253432%2C00.html |archive-date= 19. 7. 2009}}</ref> ==== Will Colbert ==== '''Will Colbert''' ([[Brad Pitt]]): bivši Monikin i Rossov prijatelj iz srednje škole s prekomjernom težinom i dugogodišnjom ljutnjom prema Rachel. Monica ga poziva na večeru za Dan zahvalnosti u epizodi "[[The One with the Rumor]]"<ref group="e" name="Rumor">{{cite episode |title= The One with the Rumor |series= Prijatelji |airdate= 22. 11. 2001 |season=8 |number=9}}</ref> Will je izgubio 70 kg i sada izgleda sjajno, što navodi Phoebe da flertuje s njim. Otkriva se da mrzi Rachel zbog maltretiranja koje je pretrpio od nje u srednjoj školi te da je s Rossom osnovao klub "Mrzim Rachel Green" i širio glasine o tome da je [[hermafrodit]]. Posljednji put viđen je zbunjen, ali zabavljen kad Joey uđe u sobu u Phoebeinim trudničkim pantalonama (u zabludi da će se morati presvući u nove pantalone kako bi postigao cilj da sam pojede cijelu puricu). Pitt je u to vrijeme bio u braku s Aniston, a njegovo pravo ime zapravo je William. ==== Jim Nelson ==== '''Jim Nelson''' ([[James LeGros]]): tip koji poziva Phoebe na sastanak, a zatim je odbija od sebe nizom jezivih, vulgarnih komentara, zbog čega ga ona ostavi. Pojavio se u epizodi "The One with The Tea Leaves". ==== Parker ==== '''Parker''' ([[Alec Baldwin]]): izuzetno energičan i optimističan muškarac, koga Phoebe upoznaje u hemijskoj čistionici u epizodi "The One with the Tea Leaves". Sljedeći put pojavljuje se u epizodi "The One in Massapequa",<ref group="e" name="Massapequa">{{cite episode |title= The One with in Massapequa |series= Prijatelji |airdate= 28. 3. 2002 |season=8 |number=18}}</ref> gdje upoznaje ostalih petero prijatelja i naživcira ih navikom da diže veliku buku u vezi sa svime, čak i kad je riječ o najtrivijalnijim stvarima. Na godišnjici braka Jacka i Judy Geller izluđuje sve uzbuđujući se zbog svega što vidi. Phoebe čuje svoje prijatelje kako ismijavaju Parkera i ukori ih, ali ubrzo počne iritirati i nju. U svom stanu, nakon zabave, ne mogavši ​​ga više slušati, Phoebe "pukne" i ljutito mu kaže da želi da bude "mnogo manje sretan"; on prekine s njom... a zatim se vrati, uzbuđen, kako bi pohvalio Phoebe zbog svađe koju su upravo imali. ==== "Bolesni Gad" i "Zla Kučka" ==== '''"Bolesni Gad"''' ([[Jimmy Palumbo]]) i '''"Zla Kučka"''' ([[Debi Mazar]]): par koji čeka dijete i s kojim Rachel, koja čeka porod, dijeli poluprivatnu bolničku sobu. Žena je očito u boli i duboko frustrirana zbog toga, a njen perverzni suprug stalno gleda Rachel, zbog čega na njega istresa glavninu frustracija. === Samo sezona 9 === ==== Leonard Hayes ==== '''Leonard Hayes''' ([[Jeff Goldblum]]): režiser koji misli da Joey ne glumi "dovoljno hitno"; stekne loš prvi dojam o Joeyju kada pogrešno pomisli da ga ovaj ismijava u njihovom razgovoru kratko nakon prvog susreta, ali se ubrzo predomisli kad shvati da mu Joey zapravo daje kompliment na svoj način. Kad Joey odradi audiciju u stanju potrebe za toaletom, Leonard ostane impresioniran novostečenom hitnošću u njegovoj izvedbi, pa Joey popije mnogo tečnosti pripremajući se za drugu audiciju. Na njoj stvari idu dobro sve dok Leonard, ne shvativši da Joey treba mokriti, ne napravi grešku rekavši mu da se "opusti", zbog čega se odmah upiški u gaće, na Leonardovo razočaranje.<ref group="e" name="Mugging">{{cite episode |title= The One with the Mugging |series= Prijatelji |airdate= 13. 2. 2003 |season=9 |number=15}}</ref> ==== Gavin Mitchell ==== '''Gavin Mitchell''' ([[Dermot Mulroney]]): Rachelina privremena zamjena u "Polo Ralph Laurenu". Zelner daje Rachel do znanja da mu se sviđa Gavin, pa Rachel ranije završava porodiljni dopust kako bi se nadmetala s njim u epizodi "The One Where Rachel Goes Back to Work".<ref group="e" name="Rachel Goes Back to Work">{{cite episode |title= The One Where Rachel Goes Back to Work |series= Prijatelji |airdate= 9. 1. 2003 |season=9 |number=11}}</ref> Njihov radni odnos poboljšao se do epizode "The One with Phoebe's Rats", a poljube se i na njenoj rođendanskoj zabavi. U epizodi "The One Where Monica Sings"<ref group="e" name="Monica Sings">{{cite episode |title= The One Where Monica Sings |series= Prijatelji |airdate= 30. 1. 2003 |season=9 |number=13}}</ref> Rachel kaže Gavinu da bi, iako joj se sviđa, veza bila teška zbog njene historije s Rossom. ==== Steve ==== '''Steve''' ([[Phill Lewis]]): Chandlerov šef na stažiranju. Pojavljuje se u epizodama "The One Where Rachel Goes Back to Work", "The One with the Mugging" i "The One with the Lottery", kada Chandleru ponudi posao mlađeg reklamopisca. ==== Molly ==== '''Molly''' ([[Melissa George]]): Emmina zgodna dadilja, koju Ross uspijeva zaposliti jer Rachel to ne vidi u njoj.<ref group="e" name="Phoebe's Rats">{{cite episode |title= The One with Phoebe's Rats |series= Prijatelji |airdate= 16. 1. 2003 |season=9 |number=12}}</ref> Kad je Joey vidi, njegov se ženskaroški instinkt aktivira. Ross pokušava natjerati Joeyja da je se kloni dok flertuje s njom, zbog čega je Joey još više poželi. Ross želi da Chandler pazi na Joeyja i pobrine se da ne krene za Molly. Dok Ross drži predavanje Joeyju, neko pokuca na vrata i to je Mollyina djevojka. Poljube se i Ross više nema problem iako Joeyja još više uzbudi njen lezbijski status. Molly se pojavila još jednom u kameo-ulozi, u epizodi "The One Where Monica Sings".<ref group="e" name="Monica Sings"></ref> ==== Sandy ==== '''Sandy''' ([[Freddie Prinze Jr.]]): Emmin prvi bebisiter.<ref group="e" name="Male Nanny"/> Nakon neuspješnih razgovora s nekoliko dadilja, i Ross i Rachel iznenađeni su kad vide da je Sandy muškarac. Tokom razgovora pridobije Rachel i ona ga zaposli uprkos tome što Ross nije bio zainteresovan. Sandy se pokazuje vrlo kompetentnim, ukazavši Rossu i Rachel na to da igračke dinosauri koje je našao u stanu nisu primjerene za Emminu dob (samo da bi mu Ross rekao da su to njegove igračke, zbog čega je zbunjeni Sandy odgovorio: "Također nisu primjerene dobi"), pa čak i podučavajući Joeyja svojim tehnikama; međutim, otpuste ga nakon što se Ross ne mogne navići na ideju da ima mušku dadilju, ali ne prije nego što navede Sandyja da se rasplače prisjećajući se svog lošeg iskustva s ocem. ==== Zach ==== '''Zach''' ([[John Stamos]]): potencijalni donor sperme za Moniku, koja otkrije da ne može zatrudnjeti sa Chandlerom.<ref group="e" name="Donor"/> ==== Wendy ==== '''Wendy''' ([[Selma Blair]]): Chandlerova koketna kolegica iz [[Tulsa|Tulse]] u [[Oklahoma|Oklahomi]], koja ga pokuša zavesti kad on bude prisiljen provesti Božić tamo.<ref group="e" name="Xmas in Tulsa">{{cite episode |title= The One with the Christmas in Tulsa |series= Prijatelji |airdate= 12. 12. 2002 |season=9 |number=10}}</ref> === Samo sezona 10 === {{hatnote|Glavna sekcija: [[Spisak_likova_u_"Prijateljima"_i_"Joeyju"#Sezona_10|§ Uvedeni u desetoj sezoni]].}} == Kameo-uloge == {{col-begin}} {{col-break}} * [[Jill Goodacre Connick]] ("The One with the Blackout") * [[Dick Clark]] ("The One with the Monkey") * [[Jay Leno]] ("The One with Mrs. Bing") * [[Jean-Claude Van Damme]] ("The One After the Superbowl: Part 2") * [[Isabella Rossellini]] ("The One with Frank Jr.") * [[Robin Williams]] ("The One with the Ultimate Fighting Champion") * [[Charlton Heston]] ("The One with Joey's Dirty Day") * [[Sarah Ferguson|Sarah, vojvotkinja od Yorka]] ("The One with Ross's Wedding: Part 1") * [[Richard Branson]] ("The One with Ross's Wedding: Part 1") * [[June Whitfield]] ("The One with Ross's Wedding: Part 2") * [[Hugh Laurie]] ("The One with Ross's Wedding: Part 2") {{col-break}} * [[Gary Collins (glumac)|Gary Collins]] ("The One Where Phoebe Hates PBS") * [[Ralph Lauren]] ("The One with Rachel's Inadvertent Kiss") * [[McKenzie Westmore]] ("The One with Joey's Award") * [[Trudie Styler]] ("The One with Monica's Boots") * [[Matthew Ashford]] ("The One with the Soap Opera Party") * [[Kyle Lowder]] ("The One with the Soap Opera Party") * [[Farah Fath]] ("The One with the Soap Opera Party") * [[Alexis Thorpe]] ("The One with the Soap Opera Party") * [[Donny Osmond]] ("The One Where the Stripper Cries") * [[Leslie Charleson]] ("The One Where the Stripper Cries") {{col-end}} == Reference == === Primarne === ; Iz ''Prijatelja'': {{refspisak|30em|group=e|}} ; Ostalo: {{refspisak|30em|group=m|}} === Sekundarni izvori === {{refspisak|2}} === Bibliografija === * {{cite book |last= Stallings |first=Penny |date=2000 |title=The Ultimate Friends Companion |url= |location=London |work= Channel 4 Books |page= |isbn=0752272314 |access-date= |ref= harv}} {{raščistiti}} {{Prijatelji (serija)}} {{Istaknuti članak}} [[Kategorija:Prijatelji (serija)]] 7u2z582cymwjd8crcci9zpyipq78ma5 3730002 3729940 2025-06-26T08:11:07Z AnToni 2325 /* Porodična stabla */ 3730002 wikitext text/x-wiki {{multiple image | align = | direction = vertical | width = 130 | image1 = JenniferAniston08TIFF.jpg | alt1 = Aniston 2008. | caption1 = | image2 = Courteney Cox 1995.jpg | alt2 = Cox 1995. | caption2 = | image3 = Lisa Kudrow 3.jpg | alt3 = Kudrow 2009. | image4 = Matt Le Blanc.jpg | alt4 = LeBlanc 1995. | image5 = Matthew Perry 1995 (cropped).jpg | alt5 = Perry 1995. | image6 = David Schwimmer 2005 Madagascar.jpg | alt6 = Schwimmer 2005. | footer = Glavni glumci u ''Prijateljima''; odozgo: Aniston, Cox, Kudrow, LeBlanc, Perry i Schwimmer }} Tokom emitiranja američkog [[sitkom]]a ''[[Prijatelji (serija)|Prijatelji]]'' i ''[[spin-off]]'' serije ''[[Joey (serija)|Joey]]'', koji su prikazani u deset, odnosno dvije sezone na [[NBC]]-ju u periodu 1994–2006. pojavili su se deseci likova.<ref>{{cite web |url= https://www.imdb.com/title/tt0108778/ |title= Friends (TV series, 1994–2004) – IMDb |access-date= 23. 6. 2012 |archive-url= https://web.archive.org/web/20120621110219/http://www.imdb.com/title/tt0108778/ |archive-date=21. 6. 2012}}</ref> ''Prijatelji'' su imali šest glavnih likova: [[Rachel Green]] ([[Jennifer Aniston]]), [[Monica Geller]] ([[Courteney Cox]]), [[Phoebe Buffay]] ([[Lisa Kudrow]]), [[Joey Tribbiani]] ([[Matt LeBlanc]]), [[Chandler Bing]] ([[Matthew Perry]]) i [[Ross Geller]] ([[David Schwimmer]]), dok je u ''Joeyju'' LeBlanc nastavio s istom ulogom, a ostali likovi jesu [[#Gina Tribbiani|Gina Tribbiani]] ([[Drea de Matteo]]), [[#Alex Garrett|Alex Garrett]] ([[Andrea Anders]]), [[#Michael Tribbiani|Michael Tribbiani]] ([[Paulo Costanzo]]), [[#Bobbie Morganstern|Bobbie Morganstern]] ([[Jennifer Coolidge]]), [[#Zach Miller|Zach Miller]] ([[Miguel A. Núñez Jr.]]) i [[#Howard|Howard]] ([[Ben Falcone]]). Osim sporednih i povremenih uloga, u serijama su gostovale i glumačke zvijezde.<ref>{{cite web |url= https://www.imdb.com/list/ZJ96JhXFm30/ |title= IMDb: Top 50 Famous ''Friends'' Guest Stars |access-date= 23. 6. 2012 |archive-url= https://web.archive.org/web/20120321162306/http://www.imdb.com/list/ZJ96JhXFm30/ |archive-date= 21. 2. 2012}}</ref> == Ansamblska podjela uloga == Glavni glumci bili su poznati televizijskim gledaocima prije uloga u ''Prijateljima'', ali nisu smatrani zvijezdama.<ref name= "friendsorigin">{{cite web |url= http://www.baltimoresun.com/topic/bal-friends-buzz0502,0,495484.story |title= They leave as they began: With a buzz |access-date=23. 12. 2008 |author= Tom Jicha |date= 2. 5. 2004 |work=[[The Baltimore Sun]] |archive-url= https://web.archive.org/web/20110604154545/http://www.baltimoresun.com/topic/bal-friends-buzz0502%2C0%2C495484.story |archive-date=4. 6. 2011}}</ref><ref name="castnames">{{cite web |url= http://www.expressindia.com/news/fullstory.php?newsid=31095#compstory |title= ''Friends'' heads for much-hyped farewell |access-date=19. 12. 2008 |date= 5. 5. 2004 |work=[[The Indian Express]] |archive-url= https://web.archive.org/web/20090129120529/http://www.expressindia.com/news/fullstory.php?newsid=31095 |archive-date=29. 1. 2009}}</ref> Kreator David Crane želio je da svih šest glumaca ima ravnopravne uloge u seriji,<ref name="friendsorigin"/> pa su ''Prijatelji'' proglašeni "prvom serijom s istinskom [[Ansamblska podjela uloga|ansamblskom podjelom uloga]]".<ref name="paidcasttog"/> Članovi glumačke postave trudili su se da takav format održe cijelo vrijeme i nisu dozvolili da niko od njih pretjerano dominira;<ref name="paidcasttog"/> sami su sebe prijavljivali u iste glumačke kategorije za razne televizijske nagrade i priznanja,<ref name="community2003">{{cite news |url= http://www.usatoday.com/community/chat_03/2003-09-18-bianco.htm |title= The Emmy Awards: Robert Bianco |access-date=19. 12. 2008 |author= Robert Bianco |date=1. 1. 2005 |work= USA Today}}</ref> kolektivno pregovarali o plaćama<ref name="paidcasttog">{{cite web|url=http://www.csmonitor.com/2004/0506/p01s01-ussc.html |title= A ''family'' sitcom for Gen X&nbsp;– ''Friends'' cast a new TV mold |access-date=19. 12. 2008 |author= Christina McCarroll |date=6. 5. 2004 |work= The Christian Science Monitor}}</ref> te zahtijevali da se tokom prve sezone zajedno pojavljuju na naslovnicama raznih magazina.<ref name="filmhours">{{cite web |url= http://www.enquirer.com/editions/2002/01/27/tem_friends_grows_in.html |title= ''Friends'' grows in stature, ratings |access-date= 5. 1. 2009 |author= John Kiesewetter |date= 27. 1. 2002 |work= [[The National Enquirer]] |archive-date= 4. 12. 2012 |archive-url= https://archive.today/20121204193030/http://www.enquirer.com/editions/2002/01/27/tem_friends_grows_in.html |url-status= dead}}</ref> Svi su postali pravi prijatelji i iza kamera<ref name="kudrowcast">{{cite web |work= USA Weekend |url= http://www.usaweekend.com/00_issues/001008/001008kudrow.html |archive-url= https://archive.today/20120526223112/http://www.usaweekend.com/00_issues/001008/001008kudrow.html |archive-date=26. 5. 2012 |title= Balancing friends and family |access-date=19. 12. 2008 |author= Jeffrey Zaslow |date=8. 10. 2000 }}</ref> i to u tolikoj mjeri da se [[Tom Selleck]], koji se tokom druge sezone pojavio u nizu epizoda, požalio da se osjeća izostavljenim.<ref>{{cite news |url= http://www.independent.ie/unsorted/features/why-well-miss-our-absent-friends-170513.html |title= Why we will miss our absent ''Friends'' |work= [[Irish Independent]] |date= 6. 5. 2004 |author= Ed Power |access-date= 19. 12. 2008}}</ref> Članovi glumačke postave ostali su dobri prijatelji i nakon snimanja serije, prvenstveno Aniston i Cox – Aniston je postala kuma Coco, kćeri koju su dobili Cox i [[David Arquette]].<ref>{{cite news |url= http://www.denverpost.com/celebritybuzz/ci_7213047 |title= People: DeGeneres tries to calm the howling pack |access-date= 19. 12. 2008 |date= 18. 10. 2007 |work= [[The Denver Post]] |archive-date= 19. 7. 2009 |archive-url= https://web.archive.org/web/20090719174243/http://www.denverpost.com/celebritybuzz/ci_7213047 |url-status= dead}}</ref> U službenoj oproštajnoj knjizi ''Friends 'Til the End'' (''Prijatelji do kraja'') svaki od njih u intervjuima je priznao da su im ostali članovi postave postali poput porodice.<ref>{{cite book |title= Friends 'Til the End: The Official Celebration of All Ten Years |author= David Wild |year= 2004 |work= [[WarnerMedia|Time Warner]] |isbn= 1-932273-19-0 |url= http://www.amazon.com/dp/1932273190}}</ref> === Plaće === U originalnim ugovorima za prvu sezonu svi članovi glumačke postave bili su plaćeni 22.500 [[Američki dolar|dolara]] po epizodi.<ref name="salariescastlots">{{cite news |url=http://pqasb.pqarchiver.com/latimes/access/10164381.html?dids=10164381:10164381&FMT=ABS&FMTS=ABS:FT&date=Aug+12%2C+1996&author=Lowry%2C+Brian&pub=Los+Angeles+Times&desc=%27Friends%27+cast+returning+amid+contract+dispute&pqatl=google |title=''Friends'' cast returning amid contract dispute |access-date=8. 3. 2009 |author=Brian Lowry |date=12. 8. 1996 |work=Los Angeles Times |archive-date=20. 7. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090720012355/http://pqasb.pqarchiver.com/latimes/access/10164381.html?dids=10164381:10164381&FMT=ABS&FMTS=ABS:FT&date=Aug+12%2C+1996&author=Lowry%2C+Brian&pub=Los+Angeles+Times&desc=%27Friends%27+cast+returning+amid+contract+dispute&pqatl=google |url-status=dead}}</ref> Međutim, u drugoj sezoni plaće su počele varirati između 20.000 i 40.000 dolara po epizodi.<ref name="salariescastlots"/><ref name="castpaid">{{cite news |url=https://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9C03EED71E39F935A25754C0A960958260 |title= ''Friends'' Cast Bands Together to Demand a Salary Increase |access-date=8. 3. 2009 |author= Bill Carter |date=16. 7. 1996 |work= [[The New York Times]]}}</ref> Prije treće sezone kompletna glumačka postava odlučila je ući u zajedničke pregovore o plaći unatoč tome što je kompanija [[Warner Bros.]] preferirala individualne razgovore o ugovorima.<ref name="Rice">{{cite news |url= http://www.ew.com/ew/article/0,,275935,00.html |title= Friendly Fire |access-date= 8. 3. 2009 |author= Lynette Rice |date= 21. 4. 2000 |work= [[Entertainment Weekly]] |archive-date= 19. 7. 2009 |archive-url= https://web.archive.org/web/20090719103906/http://www.ew.com/ew/article/0%2C%2C275935%2C00.html |url-status= dead}}</ref> Glumci su počeli dobijati isplate u iznosu najniže plaće, što je značilo da su Aniston i Schwimmer dobijali manje novca nego što su mogli dobiti. Tako su u trećoj sezoni svi glumci dobijali 75.000 dolara po epizodi, 85.000 u četvrtoj, 100.000 u petoj i 125.000 u šestoj. U sedmoj i osmoj sezoni to je poraslo na 750.000, a u posljednje dvije sezone na milion dolara po epizodi.<ref name="friendstimeline">{{cite web |url= https://www.usatoday.com/life/television/news/2004-01-21-friends-timeline_x.htm |title= ''Friends'' til the end |access-date=19. 12. 2008 |author= Nadia Saah |date= 21. 1. 2004 |work= USA Today}}</ref> Od pete sezone glumci su počeli dobijati i tantijeme od repriziranja serije na drugim mrežama.<ref name="castpaid"/> === Pregled === {| class="wikitable plainrowheaders" style="text-align:center; width:97%;" ! scope="col" rowspan="2" style="width:20%;" | Lik ! scope="col" rowspan="2" style="width:17%;" | Glumac ! scope="col" colspan="10" style="width:60%;" | ''[[Prijatelji (serija)|Prijatelji]]'' ! scope="col" colspan="2" style="width:60%;" | ''[[Joey (serija)|Joey]]'' |- ! scope="col" style="width:5%;" | [[Prijatelji (1. sezona)|1.]] ! scope="col" style="width:5%;" | [[Prijatelji (2. sezona)|2.]] ! scope="col" style="width:5%;" | [[Prijatelji (3. sezona)|3.]] ! scope="col" style="width:5%;" | [[Prijatelji (4. sezona)|4.]] ! scope="col" style="width:5%;" | [[Prijatelji (5. sezona)|5.]] ! scope="col" style="width:5%;" | [[Prijatelji (6. sezona)|6.]] ! scope="col" style="width:5%;" | [[Prijatelji (7. sezona)|7.]] ! scope="col" style="width:5%;" | [[Prijatelji (8. sezona)|8.]] ! scope="col" style="width:5%;" | [[Prijatelji (9. sezona)|9.]] ! scope="col" style="width:5%;" | [[Prijatelji (10. sezona)|10.]] ! scope="col" style="width:5%;" | [[Joey (serija)#Sezona 1|1.]] ! scope="col" style="width:5%;" | [[Joey (serija)#Sezona 1|2.]] |- | scope="row" | [[<includeonly>Spisak likova u "Prijateljima" i "Joeyju"</includeonly>#Rachel Green|Rachel Karen Green]] | [[Jennifer Aniston]] | colspan="10" {{CMain}} | colspan="2" {{N/a|}} |- | scope="row" | [[<includeonly>Spisak likova u "Prijateljima" i "Joeyju"</includeonly>#Monica Geller|Monica Geller-Bing]] | [[Courteney Cox]] | colspan="10" {{CMain}} | colspan="2" {{N/a|}} |- | scope="row" | [[<includeonly>Spisak likova u "Prijateljima" i "Joeyju"</includeonly>#Phoebe Buffay|Phoebe Buffay-Hannigan]] | [[Lisa Kudrow]] | colspan="10" {{CMain}} | colspan="2" {{N/a|}} |- | scope="row" | [[<includeonly>Spisak likova u "Prijateljima" i "Joeyju"</includeonly>#Joey Tribbiani|Joseph Francis "Joey" Tribbiani Jr.]] | [[Matt LeBlanc]] | colspan="12" {{CMain}} |- | scope="row" | [[<includeonly>Spisak likova u "Prijateljima" i "Joeyju"</includeonly>#Chandler Bing|Chandler Muriel Bing]] | [[Matthew Perry]] | colspan="10" {{CMain}} | colspan="2" {{N/a|}} |- | scope="row" | [[<includeonly>Spisak likova u "Prijateljima" i "Joeyju"</includeonly>#Ross Geller|Dr. Ross Eustace Geller]] | [[David Schwimmer]] | colspan="10" {{CMain}} | colspan="2" {{N/a|}} |- | scope="row" | [[<includeonly>Spisak likova u "Prijateljima" i "Joeyju"</includeonly>#Gina Tribbiani|Gina Tribbiani]] | [[Drea de Matteo]]<hr/>K. J. Steinberg | colspan="2" {{N/a|}} | {{CGuest}} | colspan="7" {{N/a|}} | colspan="2" {{CMain}} |- | scope="row" | [[<includeonly>Spisak likova u "Prijateljima" i "Joeyju"</includeonly>#Alex Garrett|Alexis "Alex" Garrett]] | [[Andrea Anders]] | colspan="10" {{N/a|}} | colspan="2" {{CMain}} |- | scope="row" | [[<includeonly>Spisak likova u "Prijateljima" i "Joeyju"</includeonly>#Michael Tribbiani|Michael Tribbiani]] | [[Paulo Costanzo]] | colspan="10" {{N/a|}} | colspan="2" {{CMain}} |- | scope="row" | [[<includeonly>Spisak likova u "Prijateljima" i "Joeyju"</includeonly>#Bobbie Morganstern|Roberta "Bobbie" Morganstern]] | [[Jennifer Coolidge]] | colspan="10" {{N/a|}} | colspan="2" {{CMain}} |- | scope="row" | [[<includeonly>Spisak likova u "Prijateljima" i "Joeyju"</includeonly>#Howard|Howard]] | [[Ben Falcone]] | colspan="10" {{N/a|}} | colspan="2" {{CMain}} |- | scope="row" | [[<includeonly>Spisak likova u "Prijateljima" i "Joeyju"</includeonly>#Zach Miller|Zach Miller]] | [[Miguel A. Núñez Jr.]] | colspan="11" {{N/a|}} | {{CMain}} |} === Porodična stabla === {{Porodična stabla glavnih likova u "Prijateljima"}} == Glavni likovi == === ''Prijatelji'' === ==== Rachel Green ==== {{Glavni|Rachel Green}} '''Rachel Karen Green''' ([[Jennifer Aniston]]) razmažena je, ali srdačna i simpatična kćerka bogatog kardiovaskularnog hirurga. Pojavljuje se već u prvim kadrovima prve epizode nakon što pobjegne s vjenčanja na kojem se trebala udati za Barryja Farbera, odlučivši pokušati živjeti samostalno, bez finansijske podrške roditelja.<ref name="pilot" group="e">{{cite episode |title= The Pilot |series= Prijatelji |author= David Crane |author2= Marta Kauffman (scenaristi) |author3= James Burrows (režiser) |network= [[NBC]] |date=22. 9. 1994 |season= 1 |number= 1}}</ref> U [[New York City|New Yorku]] traži i uspijeva naći [[Monica Geller|Moniku Geller]], prijateljicu iz srednje škole, te se useljava u njen stan, gdje upoznaje Monikinu prijateljicu [[Phoebe Buffay]] i susjeda [[Joey Tribbiani|Joeyja Tribbianija]]. Rachel već poznaje [[Ross Geller|Rossa Gellera]], Monikinog brata, jer su sve troje pohađali istu srednju školu. U prvoj epizodi upoznaje i se sa [[Chandler Bing|Chandlerom Bingom]], Rossovim prijateljem s fakulteta, ali se kasnije saznaje da je njega upoznala i ranije, dok je Ross bio na fakultetu. Prvi posao Rachel nalazi u kafiću "Central Perk". Kasnije se počinje baviti modom, postajući prvo asistentica mušterijama pri kupovini u [[Bloomingdale's]]u da bi kasnije dobila posao u [[Ralph Lauren Corporation]]u. Veliki dio Rachelinog života tokom serije vrti se oko njene veze s Rossom. Na kraju sedme sezone, tokom vjenčanja Chandlera i Monike, otkriva se da je Rachel trudna kao posljedica susreta za jednu noć s Rossom. U početku je odlučna sama podizati bebu, ali kasnije shvata da joj je potrebna Rossova pomoć. Odlučuje živjeti s njim čak iako u tom trenutku nisu bili u vezi. U finalu osme sezone rađa kćerku Emmu, kojoj je ime odabrala Monika. Na početku devete sezone Monica kaže da je tako željela nazvati svoju kćerku. Rachel se ime zaista svidi, pa joj ga Monica pokloni kao znak njihovog prijateljstva. Tokom 10. sezone Rachel dobije ponudu za posao u "[[Louis Vuitton]]u" u [[Pariz]]u. Prihvata je i počne se pripremati da se preseli u [[Francuska|Francusku]] s Emmom. Međutim, u [[The Last One (Prijatelji)|posljednjoj epizodi]] predomisli se i odbije ponudu, uz čuveno "silaženje s aviona", te se ona i Ross vrate jedno drugome.<ref group="e" name="Last One">{{cite episode |title= The Last One |series= Prijatelji |author1= Marta Kauffman |author2= David Crane (scenaristi) |author3= Kevin S. Bright (režiser) |author-link3= Kevin S. Bright |network= [[NBC]] |date=6. 5. 2004 |season= 10 |number= 17 i 18}}</ref> ==== Monica Geller ==== {{Glavni|Monica Geller}} '''Monica Geller-Bing''' ([[Courteney Cox]]) mlađa je Rossova sestra i najbolja prijateljica Rachel, koju prihvati da živi s njom nakon što ova pobjegne s vjenčanja. Primarno radi kao šef kuhinje u raznim restoranima. Opisana je kao "matica" grupe,<ref>{{cite web |url= http://nl.newsbank.com/nl-search/we/Archives?p_product=PBPB&p_theme=pbpb&p_action=search&p_maxdocs=200&p_topdoc=1&p_text_direct-0=0EAF87116FDB357D&p_field_direct-0=document_id&p_perpage=10&p_sort=YMD_date:D&s_trackval=GooglePM |title= Fall TV '94 |access-date=14. 2. 2009 |author= Paul Lomartire |date=4. 9. 1994 |work=[[The Palm Beach Post]]|archive-url= https://web.archive.org/web/20110714174657/http://nl.newsbank.com/nl-search/we/Archives?p_product=PBPB&p_theme=pbpb&p_action=search&p_maxdocs=200&p_topdoc=1&p_text_direct-0=0EAF87116FDB357D&p_field_direct-0=document_id&p_perpage=10&p_sort=YMD_date:D&s_trackval=GooglePM |archive-date=14. 7. 2011 }}</ref> i poznata je po [[Opsesivno-kompulzivni poremećaj|opsesivno-kompulzivnoj]] i takmičarskoj naravi.<ref>{{cite web |url= https://www.usatoday.com/life/television/news/2004-03-03-revisiting-friends_x.htm |title= ''Friends'' played great game of poker |access-date=20. 2. 2009 |author= Robert Bianco |date=3. 3. 2004 |work= [[USA Today]]}}</ref><ref>{{cite news |url= http://www.timesonline.co.uk/tol/news/article722553.ece |title= Sarey Carey: Does pride in housework make me bad as well as mad? |access-date=20. 2. 2009 |date=21. 5. 2006 |work=[[The Sunday Times]]|archive-url= https://web.archive.org/web/20110629103342/http://www.timesonline.co.uk/tol/news/article722553.ece |archive-date=29. 6. 2011}}</ref> Drugi, naročito Ross, često je u šali zadirkuju zbog njene [[pretilost]]i u djetinjstvu i tinejdžerskim godinama. U drugoj sezoni zaljubljuje se u Richarda Burkea ([[Tom Selleck]]), prijatelja njenog oca Jacka ([[Elliott Gould]]). Uprkos tome što je 21 godinu stariji, Monica i Richard sretni su i njeni roditelji prihvataju njihovu vezu. Međutim, kao posljedica toga što Monica žudi za osnivanjem porodice, a Richard je već ima, prekidaju na kraju sezone. Nakon nekoliko neuspješnih pokušaja s raznim muškarcima neočekivano počinje vezu s dugogodišnjim prijateljem [[Chandler Bing|Chandlerom Bingom]] na kraju četvrte sezone, tokom Rossovog vjenčanja s Emily Waltham u [[London]]u. Monica i Chandler pokušavaju sakriti svoju vezu od ostatka grupe tokom većeg dijela pete sezone, ali na kraju [[The One Where Everybody Finds Out|svi saznaju]] za nju. Nakon proslave prve godišnjice veze u [[Las Vegas]]u počinju živjeti zajedno i do kraja šeste sezone zaručuju se. Poslije vjenčanja pokušavaju dobiti dijete, ali se ispostavi da to nisu u mogućnosti. U posljednjoj sezoni usvajaju novorođene blizance, koje su nazvali Erica i Jack. ==== Phoebe Buffay ==== {{Glavni|Phoebe Buffay}} '''Phoebe Buffay-Hannigan''' ([[Lisa Kudrow]]) čudnjikava je, ali dobrodušna maserka koja je odrasla bez doma, pa stoga ponekad prijateljima priča o neobičnim događajima iz života na ulici. Nadobudna je muzičarka koja svira gitaru i pjeva pjesme s ponešto neobičnim tekstovima u "Central Perku". Ima jednojajčanu blizanku Ursulu (Kudrow glumi i nju), koja je jednako čudna kao Phoebe i koja se pojavljuje kao epizodni lik u seriji ''[[Lud za tobom]]''. Nakon niza sastanaka i veza s više muškaraca, u devetoj sezoni upoznaje Mikea Hannigana ([[Paul Rudd]]), za koga se i udaje u posljednjoj sezoni. Također je postala surogat-majka za svog polubrata Franka Jr. ([[Giovanni Ribisi]]), rodivši trojke u petoj sezoni. ==== Joey Tribbiani ==== {{Glavni|Joey Tribbiani}} '''Joseph Francis "Joey" Tribbiani Jr.''' ([[Matt LeBlanc]]) dobrodušni je, ali ne baš najbistriji glumac u potrazi za ulogama i ljubitelj hrane, koji postane umjereno poznat po ulozi dr. Drakea Ramoraya u fikcionaliziranoj verziji sapunice ''[[Naši najbolji dani]]''. Također je ženskaroš i tokom serije ima mnoštvo djevojaka, često se služeći svojim zaštitnim "uletom" "How ''you'' doin'?" U osmoj sezoni zaljubljuje se u Rachel. Prije uloge u ''Prijateljima'' LeBlanc je bio član redovne postave kratkotrajne serije ''[[TV 101]]'', zatim je glumio sporedni lik u sitkomu ''[[Bračne vode]]'' te glavni lik u njegovim ''spin-off'' serijama, ''[[Top of the Heap]]'' i ''[[Vinnie i Bobby]]''.<ref>{{cite web |url= http://www.baltimoresun.com/topic/zap-ronleavittobit,0,4424382.story |title= ''Married ... With Children'' Co-Creator Dies |access-date=23. 12. 2008 |author= Dennis McLellan |date=12. 2. 2008 |work=[[The Baltimore Sun]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20110604154639/http://www.baltimoresun.com/topic/zap-ronleavittobit%2C0%2C4424382.story |archive-date=4. 6. 2011}}</ref> Nakon završetka ''Prijatelja'' LeBlanc je nastavio glumiti Joeyja u također kratkotrajnom ''spin-offu'' nazvanom jednostavno ''[[Joey (serija)|Joey]]''. ==== Chandler Bing ==== {{Glavni|Chandler Bing}} '''Chandler Muriel Bing''' ([[Matthew Perry]]) rukovodilac je u [[statistička analiza|statističkoj analizi]] i rekonfiguraciji podataka u velikoj multinacionalnoj korporaciji. Kasnije daje otkaz i postaje mlađi pisac tekstova za reklame u reklamnoj agenciji. Poznat je po sarkastičnom smislu za humor.<ref>{{cite web |url= http://nl.newsbank.com/nl-search/we/Archives?p_product=AC&p_theme=ac&p_action=search&p_maxdocs=200&p_topdoc=1&p_text_direct-0=0EAEAB624D214A1B&p_field_direct-0=document_id&p_perpage=10&p_sort=YMD_date:D&s_trackval=GooglePM |title= ''Friends'' Star Finally has Chance to Enjoy Success |access-date=20. 2. 2009 |date=26. 3. 1995 |work=[[The Los Angeles Times]]|archive-url= https://web.archive.org/web/20110714174706/http://nl.newsbank.com/nl-search/we/Archives?p_product=AC&p_theme=ac&p_action=search&p_maxdocs=200&p_topdoc=1&p_text_direct-0=0EAEAB624D214A1B&p_field_direct-0=document_id&p_perpage=10&p_sort=YMD_date:D&s_trackval=GooglePM |archive-date=14. 7. 2011 }}</ref> Često se ruga svom najboljem prijatelju Joeyju zbog njegove gluposti. Također je često prikazan kao donekle nesretna osoba, doživljavajući mnogo loše sreće boreći se kroz život, a povremeno se bori i s ovisnošću o nikotinu. Ipak, između njega i Monike rodi se duboka uzajamna ljubav i on je zaprosi na kraju šeste sezone, a vjenčaju se na kraju sedme. U posljednjoj epizodi usvajaju blizance, koje su nazvali Jack i Erica.<ref name="friendstimeline" /> Poput Aniston, Perry se već bio pojavio u nekoliko neuspješnih pilot-epizoda sitkomâ prije uloge u ''Prijateljima''. Također je glumio u serijama ''[[Druga šansa (1987)|Druga šansa]]'' i ''[[Sydney (serija)|Sidney]]''. ==== Ross Geller ==== {{Glavni|Ross Geller}} '''[[Doktor|Dr.]] Ross Eustace Geller''' ([[David Schwimmer]]) [[Paleontologija|paleontolog]] je u muzeju prahistorije, a kasnije profesor paleontologije na [[Njujorški univerzitet|Njujorškom univerzitetu]]. Najinteligentniji od šest glavnih likova, ali istovremeno nespretan i "mušičav", poznat je po tome što je pametan, sveznalica koja se ponosi svojom racionalnošću uprkos njegovoj očitoj beznadnoj romantičnosti. Prikazan je kao najbrižniji od glavnih likova u više situacija tokom serije. Stariji je Monikin brat, Chandlerov cimer dok su bili na fakultetu i Rachelin ''on-off'' momak. Njegov prvi brak već je bio okončan prije početka radnje serije, a drugi je trajao tek nekoliko sedmica. Izgledalo je da ga je drugi razvod izuzetno deprimirao i učinio neuobičajeno temperamentnim početkom pete sezone, kao, npr., kad je vikao na kolegu s posla zbog toga što je uzeo njegov sendvič, bacivši ga potom u smeće. Nakon što se useli u stan u kojem je prethodno živio [[Ružni Goli Tip]], dobija ponudu da se vrati na posao, ali ponovo "poludi" kad kroz prozor ugleda Chandlera i Moniku ''in corpus delicti'', postavši posljednji koji je saznao za njihovu vezu. Također se u potpuno alkoholiziranom stanju vjenčava s jednako alkoholiziranom Rachel u [[Las Vegas]]u, nakon čega neuspješno pokušavaju poništiti brak; morali su se zadovoljiti razvodom, Rossovim trećim. Njegov odnos s Rachel jedna je od glavnih tema serije tokom svih deset sezona. Također je otac Bena, sina koga je dobio s bivšom suprugom Carol, i Emme, kćerke koju je dobio s Rachel nakon susreta za jednu noć (u tom trenutku nisu bili u vezi). U posljednjoj epizodi Ross i Rachel konačno se pomiruju, odlučivši ostati zajedno jednom i zauvijek. Autori serije razvi(ja)li su lik Rossa imajući Schwimmera na umu, pa je on postao prvi glumac koji je dobio ulogu u ''Prijateljima''. Prije te uloge glumio je sporedne likove u ''[[Zlatne godine (serija)|Zlatnim godinama]]'' i ''[[Njujorški plavci|Njujorškim plavcima]]'';<ref name="friendsorigin"/> njegova prva stalna uloga u serijama bila je ona u sitkomu ''[[Monty (serija)|Monty]]''. Schwimmer je jedini član glumačke postave koji je rodom iz [[New York City]]ja. Ross Geller izabran je za najbolji lik u ''Prijateljima'' u anketi koju je proveo [[Comedy Central UK]].<ref>{{Cite news |access-date= 9. 4. 2018 |url= http://www.comedycentral.co.uk/friends/articles/our-favourite-ever-ross-moments |title= It’s Official: Ross Geller Is the Best Friend |work= Comedy Central UK |archive-date= 21. 4. 2018 |archive-url= https://web.archive.org/web/20180421173907/http://www.comedycentral.co.uk/friends/articles/our-favourite-ever-ross-moments |url-status= dead}}</ref> === ''Joey'' === ==== Gina Tribbiani ==== '''Gina Tribbiani''' ([[Drea de Matteo]]): Joeyjeva atraktivna starija sestra, s kojom Joey dolazi živjeti u [[Los Angeles]]u nakon završetka ''Prijatelja''. Temperamentna, promiskuitetna i ne baš naročito bistra, ali veoma praktična i snalažljiva, brižna je, ali previše zaštitnički nastrojena i dominirajuća majka. Godinama je uvjeravala svog sina Michaela (koji je [[genije]]) da je rođen kad su joj bile 22 godine, a ne 16 i uvijek kaže da je on jedina stvar koju je dobro napravila. Ona i Joey imaju i prijateljski odnos (osim toga što su brat i sestra), a oboje su izuzetno privlačni osobama suprotnog spola i imaju brojne ljubavne veze. U početku je radila kao frizerka, a od druge sezone radi kao sekretarica za Joeyjevu agenticu Bobbie, impresioniravši je drskim ponašanjem. U istoj sezoni ponovo se počinje viđati s Michaelovim ocem Jimmyjem. U epizodi "Joey and the Holding Hands" implicirano je da bi mogla biti [[biseksualnost|biseksualka]]. ==== Alex Garrett ==== '''Alexis "Alex" Garrett''' ([[Andrea Anders]]): Joeyjeva prva susjeda, stanodavka i prijateljica. Obrazovana je, ali pomalo rasijana plavuša i advokatica koja je diplomirala na [[Sjeverozapadni univerzitet|Sjeverozapadnom univerzitetu]] i [[Pravni fakultet Univerziteta Pepperdine|Pravnom fakultetu]] [[Univerzitet Pepperdine|Univerziteta Pepperdine]]. U početku se plašila Gine, ali je bila i zaintrigirana njom, pa se njih dvije na kraju sprijateljuju i Alex postaje sve odvažnija u načinu oblačenja i ponašanju, zahvaljujući Gininom utjecaju. Zbunjuje je, ali i impresionira Joeyjev intuitivni dar da je u stanju znati kada ona nosi tange i većinu vremena provodi u Joeyjevom i Michaelovom stanu. Ona i Joey povezuju se i postaju bliski prijatelji. Njen suprug profesionalni je muzičar u [[orkestar|orkestru]] te je većinu vremena daleko od kuće, pa se ona povjerava Joeyju o svojim bračnim problemima. U drugoj sezoni Alex se zaljubljuje u Joeyja, što će potrajati duži period. Gina joj pokušava pomoći da ga preboli, ali kad Alex počne izlaziti sa Joeyjevim prijateljem Deanom, Joey ubrzo shvata da je i on zaljubljen u nju. Alex i Joey počinju se viđati te se nedugo prije posljednje epizode zaručuju. LeBlanc i Anders bili su u vezi nekoliko godina u stvarnom životu nakon otkazivanja ''Joeyja''. ==== Michael Tribbiani ==== '''Michael Tribbiani''' ([[Paulo Costanzo]]): Joeyjev nećak koji idolizira sposobnost svog ujaka da se viđa s mnogim ženama, a koji je sam zatvoren i nervozan u društvu djevojaka. Samosvjestan je da je bio toliko zaštićen i da ga je majka dojila do sedme godine. Početkom druge sezone otkriveno je da ima [[Aspergerov sindrom]]. Veliki je ljubitelj serije ''[[Zvjezdane staze: Sljedeća generacija]]'' i filmskog serijala ''[[Ratovi zvijezda]]''. Izuzetno je [[Inteligencija|inteligentan]], [[aeroastronautičko inženjerstvo|aeroastronautički inženjer]], pohađa [[Kalifornijski tehnološki institut]] i specijalizira se u primijenjenoj [[termodinamika|termodinamici]], često sa svojim rivalom Seth radi na [[inženjerstvo|inženjerskim]] projektima te je očita direktna suprotnost svojoj više snalažljivoj majci i ujaku. Okreće se Joeyju kao "starijem bratu" i zamjeni za očinsku figuru čak i nakon što njegov biološki otac Jimmy ponovo uđe u život njegove majke. ==== Bobbie Morganstern ==== '''Roberta "Bobbie" Morganstern''' ([[Jennifer Coolidge]]): Joeyjeva pretjerano seksualizirana agentica koju unajmljuje nakon smrti Estelle Leonard i, navodno, 12. najmoćnija žena u [[Hollywood]]u. Veoma je zaljubljena u Michaela. Često se zabavlja tako što traži od svog pomoćnika u uredu da izvodi smiješne trikove ili se elektrošokira omamljivačem. Drska je, direktna, agresivna, vrlo zabavna i pomalo rasijana, smije se svemu i na svačiji račun, uključujući i svog klijenta Joeyja. Jednom ju je tužio [[Phil Collins]]. ==== Howard ==== '''Howard''' ([[Ben Falcone]]): Joeyjev prijatelj i susjed. ==== Zach Miller ==== '''Zach Miller''' ([[Miguel A. Núñez Jr.]]): glumac koji se pridružuje postavi u drugoj sezoni i postaje jedan od Joeyjevih najboljih prijatelja. Ima zanimljivu karijeru, radeći u rasponu od statiranja u televizijskim produkcijama do režiranja amaterskih predstava. Izgleda da nema dom; viđen je jednom kako živi u Joeyjevoj prikolici dok je radio u blokbasteru. U jednoj epizodi Zach i Joey, obojica pijani, vjenčaju se u [[Tijuana|Tijuani]], što je možda parodija na račun Rossovog i Rachelinog "pijanog" vjenčanja u posljednoj epizodi pete sezone ''Prijatelja''. Zach se posljednji put pojavio u epizodi "Joey and the Big Move". Núñeza nije bilo u posljednjih pet epizoda jer je našao drugi posao. Zachovo odsustvo u seriji nije spomenuto, kao ni sam Zach uopće. == Stalni sporedni likovi == Svaki od sljedećih likova može, ali i ne mora biti naročito važan za priču serije; svaki je uveden u jednoj sezoni i obično se pojavljivao u sljedećima. === Sezona 1 === ==== Gunther ==== '''Gunther''' ([[James Michael Tyler]]): konobar, a kasnije šef u "Central Perku", koji se prvi put pojavljuje kao lik u pozadini u epizodi "The One with the Sonogram at the End". Bivši je glumac i jednom je glumio Brycea u seriji ''[[Sva moja djeca]]'' prije nego što je taj lik "stradao u lavini".<ref group="e" name="Eddie Go">{{cite episode |title= The One Where Eddie Won't Go |series= ''Prijatelji |author= Michael Curtis |author2= Gregory S. Malins (scenaristi) |author3= Michael Lembeck (režiser) |network= NBC |date=28. 3. 1996 |season= 2|number= 19}}</ref> U trećoj sezoni zaljubljuje se u Rachel, što čuva za sebe sve do [[The Last One (Prijatelji)|posljednje epizode]].<ref group="e" name="Last One"/> Izuzev Rossa, koga ne voli, uglavnom je u dobrim odnosima s ostatkom družine iako ga povremeno iznerviraju njihovo šašavo ponašanje i komentari. Motivacija za njegovo "neprijateljstvo" prema Rossu jest ljubomora (jer je svjestan Rossovog odnosa s Rachel), što je spomenuto više puta, a najpoznatiji je primjer iz epizode "The One with the Morning After", kad otkrije Rachel da se Ross (koji je u tom trenutku pogrešno mislio da je njegova veza s njom gotova — "Bili smo na pauzi") napio i prevario je.<ref group="e" name="Morning After">{{cite episode |title= The One with the Morning After |series= Prijatelji |author= David Crane |author2= Marta Kauffman (scenaristi) |author3= James Burrows (režiser) |network= NBC |date=20. 2. 1997 |season= 3|number= 16}}</ref> Gunther se pojavljuje u većini epizoda, ali tek povremeno privuče pažnju na sebe i gotovo nikad nema bitnu ulogu u radnji epizode. U epizodi "The One With The Stain",<ref group="e" name="Stain">{{cite episode |title= The One with the Stain |series= Prijatelji |author1= R. Lee Fleming Jr. (scenarist) |author2= Kevin S. Bright (režiser) |network= NBC |date=8. 11. 2001 |season=8 |number= 7}}</ref> Otkriveno je da govori [[Holandski jezik|holandski]] (iako s jakim američkim naglaskom), rekavši jednom Rossu da je "ezel" ([[magarac]]). Tyler je dobio ulogu Gunthera jer je bio jedini statist koji je znao raditi s aparatom za kapućino na setu "Central Perka". Pojavljuje se kao glas Gunthera i u igri ''Friends'' za [[PlayStation 2]], PC i [[Xbox]], u kojoj je jedan od naratora, te u društvenoj igri ''Friends: Scene It?''. Godine 2004. ''[[The Seattle Times]]'' rangirao je Gunthera na osmo mjesto na spisku najboljih gostujućih likova u ''Prijateljima''.<ref name="McFadden"/> Kad ga je 2009. sajt ''[[Heat (magazin)|Heatworld.com]]'' upitao šta bi Gunther radio "danas", Tyler se našalio: "Vjerovatno bi bio u vrlo tradicionalnom braku, s mnogo djece koja trčkaraju okolo s kosom svjetlijom od Sunca."<ref>{{cite web |date=24. 9. 2009 |title= There was a Friends party last night—and it was AMAZING! |url= http://www.heatworld.com/Celeb-News/2009/09/There-was-a-Friends-party-last-night--and-it-was-AMAZING/ |website= Heatworld.com |access-date=15. 4. 2012 |archive-url= https://web.archive.org/web/20120418222423/http://www.heatworld.com/Celeb-News/2009/09/There-was-a-Friends-party-last-night--and-it-was-AMAZING/ |archive-date=18. 4. 2012}}</ref> Ne računajući šest glavnih glumaca, pojavljuje se u najviše epizoda. ==== Jack i Judy Geller ==== [[Datoteka:Elliott Gould - 1986.jpg|mini|[[Elliott Gould]] glumio je Jacka Gellera, Rossovog i Monikinog oca, u 20 epizoda, od 1994. do 2003.]] '''Jack''' ([[Elliott Gould]]) i '''Judy Geller''' ([[Christina Pickles]]): Rossovi i Monikini roditelji. U ranijim pojavljivanjima Jack je često davao neprikladne komentare, koje je naglašavao riječima "Samo ''kažem''...!" Judy često snishodljivo komentira Monikin nedostatak ljubavnog života i ponekad zaboravi da njena kćerka uopće postoji, dok istovremeno favorizira Rossa. Jack je uravnoteženiji u pažnji prema svojoj djeci i brine se za oboje. Nakon što Gelleri prodaju kuću u sedmoj sezoni, otkriveno je da je Jack koristio kutije s Monikinim starim stvarima da spriječi da kišnica dođe do njegovog [[Porsche]]a. Zbog stalne grižnje savjesti Jack krišom počinje pušiti i odlučuje pokloniti Porsche Moniki, što kod Rossa izazove ogromnu ljubomoru iako je tokom cijelog djetinjstva bio favoriziran. Uprkos tome što imaju vlastite "mušice", povremeno ostaju zaprepašteni šašavim ponašanjem svoje djece, kao što je bilo Rossovo katastrofalno vjenčanje s Emily ili Monikin apsurdni govor na zabavi povodom 35. godišnjice njihovog braka. Ponekad ih zbune i ludorije ostalih četvero prijatelja, kao što su Phoebeini i/ili Joeyjevi idiotski ili ludi komentari, odvratni biskvit koji je napravila Rachel, a koji je Joey rado pojeo, i situacija kad je Chandler ušao u ''jacuzzi'' sa Jackom bez ikakve odjeće ispod peškira omotanog oko struka. Pickles je nominirana za [[Nagrada Emmy za najbolju gostujuću glumicu u humorističkoj seriji|Emmy za najbolju gostujuću glumicu u humorističkoj seriji]] za nastup u epizodi "The One Where Nana Dies Twice" 1995.<ref group="e" name="Nana">{{cite episode |title= The One Where Nana Dies Twice |series= Prijatelji |author1= Marta Kauffman |author2= David Crane (scenaristi) |author3= James Burrows (režiser) |network= NBC |date=10. 9. 1994 |season= 1 |number= 8}}</ref> ''The Seattle Times'' rangirao je Jacka i Judy 2004. na drugo mjesto na spisku najboljih gostujućih likova u seriji.<ref name="McFadden"/> ==== Barry Farber ==== '''Barry Farber''' ([[Mitchell Whitfield]]): Rachelin ostavljeni zaručnik. Barry, [[Ortodoncija|ortodont]], odlučuje otići na svoj i Rachelin medeni mjesec s njenom kumom Mindy i uskoro počinje vezu s njom. Ta veza biva poljuljana kad on i Rachel počnu razmatrati da se vrate jedno drugome.<ref group="e" name="Orthodontist">{{cite episode |title= The One with the Evil Orthodontist |series= Prijatelji |author= Doty Abrams (scenaristica) |author2= Peter Bonerz (režiser) |network= NBC |date=6. 4. 1995 |season= 1 |number= 20}}</ref> Odlučuje ostati s Mindy i kasnije se vjenča s njom. Rachel je pozvana na vjenčanje, ali nailazi na hladan doček zbog ostavljanja Barryja, a Rossov šašavi govor, koji je zbunio sve prisutne, nije baš popravio njenu situaciju sve dok ona, u očajničkom pokušaju da spasi nešto ponosa, ne izađe na scenu gdje je mikrofon i počne pjevati.<ref group="e" name="Barry and Mindy">{{cite episode |title= The One with Barry and Mindy's Wedding |series= Prijatelji |author= Ira Ungerleider (priča) |author2= Brown Mandell (scenarist) |author3= Michael Lembeck (režiser) |network= NBC |date= 16. 5. 1996 |season= 2 |number= 24}}</ref> Za Barryja i Mindy rečeno je da su se razveli pet godina kasnije, nakon što je ona saznala da je on vara.<ref group="e" name="Could Have Been">{{cite episode |title= The One That Could Have Been |series= Prijatelji |author= Gregory S. Malins |author2= Adam Chase |author3= David Crane |author4= Marta Kauffman (scenaristi) |author5= Michael Lembeck (režiser) |network= NBC |date=17. 2. 2000 |season= 6 |number= 15 i 16}}</ref> Barryjevo prezime u pilot-epizodi bilo je "Finkle",<ref name="pilot" group="e"/> a u svim drugim pojavljivanjima "Farber" osim u epizodi "The One with the Flashback",<ref group="e" name="Flashback">{{cite episode |title= The One with the Flashback |series= Prijatelji |author= David Crane |author2= Marta Kauffman (scenaristi) |author3= Peter Bonerz (režiser) |network= NBC |date=31. 10. 1996 |season= 3 |number= 6}}</ref> u kojoj je spomenut kao "Barry Barber". Bio je zvan i "Barry White", a moguće je da je nazvan u čast dugogodišnjeg voditelja ''talk-showa'' [[Barry Farber|Barryja Farbera]]. ==== Carol Willick i Susan Bunch ==== '''Carol Willick''' ([[Anita Barone]] u prvom pojavljivanju, [[Jane Sibbett]] kasnije) i '''Susan Bunch''' ([[Jessica Hecht]]): Carol je Rossova bivša supruga, koja prije pilot-epizode otkriva da je [[lezbijka]], a Susan je njena partnerica. Carol se razvela od Rossa kako bi bila sa Susan. U drugoj epizodi serije govori mu da je trudna i da je on otac,<ref group="e" name="Sonogram">{{cite episode |title= The One with the Sonogram at the End |series= Prijatelji |author= David Crane |author2= Marta Kauffman (scenaristi) |author3= James Burrows (režiser) |network= NBC |date=29. 10. 1994 |season= 1|number= 2}}</ref> ali da će dijete podizati sa Susan iako želi da i Ross bude uključen u život djeteta. Carol i Susan često zbunjuje Rossovo ponašanje kad je u njihovoj blizini. Iako su Ross i Carol ostali u dobrim odnosima nakon razvoda, Ross donekle zamjera Susan što je zbog nje izgubio Carol.<ref group="e" name="Truth">{{cite episode |title= The One with the Truth About London |series= Prijatelji |author= Brian Buckner |author2= Sebastian Jones (priča) |author3= Jeff Greenstein |author4= Jeff Strauss (scenarij) |author5= David Schwimmer (režiser) |network= NBC |date= 22. 2. 2001 |season= 7 |number= 16}}</ref> Susan i Ross u početku su, prirodno, često u sukobu, ali nakratko ostavljaju svoje razlike po strani kad Carol rodi dječaka, koga, nakon višesedmičnih rasprava o imenu, nazovu Ben.<ref group="e" name="Birth">{{cite episode |title= The One with the Birth |series= Prijatelji |first= David Crane |author2= Marta Kauffman (priča) |author3= Jeff Greenstein |author4= Jeff Strauss (scenarij) |author5= James Burrows (režiser) |network= NBC |date=11. 5. 1995 |season= 1 |number= 23}}</ref> Carol i Susan objavljuju planove za svoje vjenčanje u epizodi "[[The One with the Lesbian Wedding]]", ali Carolini roditelji odbiju doći na njega, pa ona počne sumnjati u svoju odluku. Rossu isprva nije baš drago vidjeti da mu se bivša supruga ponovo udaje, ali kasnije dolazi u poziciju da bude jedan od onih koji je ohrabruju da obave ceremoniju uprkos protivljenju njenih roditelja. Na svadbenom prijemu Susan zahvaljuje Rossu na ulozi koju je imao u spašavanju vjenčanja i ponudi mu da zapleše s njim; on prihvati, čime njihov napeti odnos biva popravljen.<ref group="e" name="Lesbian Wedding">{{cite episode |title= The One with the Lesbian Wedding |series= Prijatelji |author= Doty Abrams (scenaristica) |author2= Thomas Schlamme (režiser) |network= NBC |date=19. 1. 1996 |season= 2 |number= 11}}</ref> Carol i Susan sporadično se pojavljuju u sljedećim sezonama sve do epizode "The One That Could Have Been" (Susan),<ref group="e" name="Could Have Been"/> odnosno "The One with the Truth About London" (Carol). Likovi Carol i Susan zasnovani su na najboljim prijatelji(ca)ma autora serije, Kauffman i Cranea, u New Yorku: "Nismo ih osmislili s bilo kakvim političkim razlogom ili radi lezbijskog elementa. To je jednostavno bila prilika da se ispriča zaista zanimljiva priča."{{sfn|Stallings|2000|p=26}} Nevladina organizacija [[GLAAD]], koja se bori protiv negativnog prikazivanja homoseksualizma na televiziji i filmu, navela je Carol i Susan kao pozitivan primjer istospolnog para na televiziji. Hecht je prvobitno bila na audiciji za ulogu Monike.<ref>{{cite news |title= TV Article: Jessica Hecht enjoys the taste of success |author= Bret Watson |newspaper= Entertainment Weekly |date=1. 12. 1995 |url= http://www.ew.com/ew/article/0,,299751,00.html |access-date=15. 4. 2012 |archive-url= https://web.archive.org/web/20121002125205/http://www.ew.com/ew/article/0%2C%2C299751%2C00.html |archive-date=2. 10. 2012}}</ref> ==== Marcel ==== '''Marcel''' ([[Spisak životinja na filmu i televiziji|životinja glumac]]): [[Kapucin (majmun)|Kapucin]] koga Ross u početku drži kao kućnog ljubimca<ref group="e" name="Monkey">{{cite episode |title= The One with the Monkey |series= Prijatelji |author= Adam Chase |author2= Ira Ungerleider (scenaristi) |author3= Peter Bonerz (režiser) |network= NBC |date=15. 12. 1994 |season= 1 |number= 10}}</ref> i koji služi kao humoristički kontrast svom vlasniku sa štreberskim karakterom. Rachel ga jednom prilikom izgubi u gradu,<ref group="e" name="Monkey Gets Away">{{cite episode |title= The One Where the Monkey Gets Away |series= Prijatelji |author= Jeffrey Astrof |author2= Mike Sikowitz (scenaristi) |first3= Peter Bonerz (režiser) |network= NBC |date=9. 3. 1995 |season= 1 |number= 19}}</ref> i nazove službu za kontrolu nad životinjama, ali saznaje od Rossa da je Marcel [[Uvedena vrsta|egzotična životinja]] koju je ilegalno držati u gradu. Nakon neuspješnog pokušaja da spriječe Luisu ([[Megan Cavanagh]]), radnicu u službi za kontrolu nad životinjama, da otkrije da drže ilegalnu egzotičnu životinju, zbunjujući je sve vrijeme luckastim ponašanjem, Rachel, Monica, Ross i Phoebe saznaju da je Luisa nekadašnja Rachelina i Monikina razredna kolegica, koja, prepoznavši Rachel, pokušava joj napakostiti (jer ju je ova jednom osramotila u srednjoj školi) time što će zaplijeniti Marcela. Rachel zato zaprijeti da će reći njenom šefu da je pogodila Phoebe "u stražnjicu strelicom" namijenjenom Marcelu. Kasnije Marcel seksualno sazrijeva i počinje zaskakati na sve, pa ga Ross mora odnijeti u zoološki vrt<ref group="e" name="Fake Monica">{{cite episode |title= The One with the Fake Monica |series= Prijatelji |author= Adam Chase |author2= Ira Underleider (scenaristi) |author3= Gail Mancuso (režiserka) |network= NBC |date=27. 4. 1995 |season= 1 |number= 21}}</ref> – "gdje može imati pristup majmunskoj ljubavi". Ross na kraju saznaje da je Marcel ukraden iz zoološkog vrta i uključen u [[šoubiznis]] te da – nakon što je glumio u reklami za alkoholno piće – sada glumi u filmu koji se snima u New Yorku,<ref group="e" name= "Superbowl">{{cite episode |title= The One After the Superbowl |series= Prijatelji |author= Jeffrey Astrof |author2= Mike Sikowitz |author3= Michael Borkow (scenaristi) |author4= Michael Lembeck (režiser) |network= NBC |date=28. 1. 1996 |season= 2 |number= 12 i 13}}</ref> pa ga pronalazi i posljednji put "susreće" se s njim. U kasnijoj sezoni Ross se pita zašto je imao majmuna za kućnog ljubimca. ==== Janice Litman-Goralnik ==== '''Janice Litman-Goralnik''' (rođ. '''Hosenstein''') ([[Maggie Wheeler]]): Chandlerova djevojka s kojom stalno prekida i ponovo se miri u prve četiri sezone. Jedan je od rijetkih sporednih likova koji se pojavljuju u svim sezonama. Ima nazalni glas, čudan smijeh (sličan smijehu [[Boycie]]ja iz ''[[Mućke|Mućki]]'') i izražen njujorški naglasak koji zvuče toliko iritantno da čine da Chandler želi prekinuti s njom, ali istovremeno ne želi povrijediti njene osjećaje jer je inače dobronamjerna osoba. Praveći gest rukom usred pokušaja da prekine s njom, a da je ne uzruja, slučajno je ubode prstom u oko u epizodi "The One with the East German Laundry Detergent"<ref group="e" name="Uberweiss">{{cite episode |title= The One with the East German Laundry Detergent |series= Prijatelji |author= Jeff Greenstein |author2= Jeff Strauss (scenaristi) |author3= Pamela Fryman (režiserka) |network= NBC |date=20. 10. 1994 |season= 1 |number= 5}}</ref> te iako joj Phoebe na kraju uspijeva objasniti u njegovo ime da on želi okončati njihovu vezu i navesti je da pristane prekinuti s njim, a da je pritom ne uzruja, ponovo joj se vraća na novogodišnju večer<ref group="e" name="Monkey"/> i Dan zaljubljenih.<ref group="e" name="Candy Hearts">{{cite episode |title= The One with the Candy Hearts |series= Prijatelji |author= Bill Lawrence (scenarist) |author2= James Burrows (režiser) |network= NBC |date=9. 2. 1995 |season= 1 |number= 14}}</ref> Kada Chandler, pod utjecajem smrti g. Hecklesa, odluči ne umrijeti sam, nazove Janice,<ref group="e" name="Heckles Dies">{{cite episode |title= The One Where Mr. Heckles Dies |series= Prijatelji |author= Michael Curtis |author2= Gregory S. Malins (scenaristi) |author3= Kevin S. Bright (režiser) |network= NBC |date=5. 10. 1995 |season= 2 |number= 3}}</ref> ali se razočara kad otkrije da je udana i trudna. U epizodi "The One with Barry and Mindy's Wedding"<ref group="e" name="Barry and Mindy"/> Chandler dogovara sastanak s tajanstvenom ženom koju je upoznao posredstvom [[internet]]a, za koju se ispostavi da je Janice. Njihova veza traje do treće sezone, kada Janice odluči ostaviti muža kako bi bila sa Chandlerom. Kasnije Joey vidi Janice kako se ljubi sa svojim suprugom, koji vodi biznis s madracima, usred njihovog razvoda.<ref group="e" name="Race Car">{{cite episode |title= The One with the Race Car Bed |series= Prijatelji |author= Seth Kurland (scenarist) |author2= Gail Mancuso (režiserka) |network= NBC |date=7. 11. 1996 |season= 3 |number= 7}}</ref> Kad Chandler sazna za to u epizodi "The One with the Giant Poking Device", govori Janice da se treba vratiti suprugu, ne želeći uništiti njihovu porodicu.<ref group="e" name="Poking">{{cite episode |title= The One with the Giant Poking Device |series= Prijatelji |author= Adam Chase (scenarist) |author2= Gail Mancuso (režiserka) |network= NBC |date=14. 11. 1996 |season= 3 |number= 8}}</ref> Chandler je ostavlja u osmoj epizodi treće sezone. U četvrtoj sezoni, kada se Janice vrati u njegov život, prethodno se razvevši,<ref group="e" name="Rugby">{{cite episode |title= The One with All the Rugby |series= Prijatelji |author= Ted Cohen |author2= Andrew Reich (scenaristi) |author3= James Burrows (režiser) |network= NBC |date=26. 2. 1998 |season= 4 |number= 15}}</ref> Chandler, koji je na kraju smatra nepodnošljivom zbog iritantnog zvuka njenog glasa, pravi se da odlazi u [[Jemen]] da bi je se riješio zauvijek. U kasnijoj epizodi Janice nakratko ulazi u vezu s Rossom ubrzo nakon što je on prekinuo s Emily. Budući da je nesretan zbog toga, cio njihov sastanak provodi žaleći se na sve, zbog čega ga ona počne smatrati nepodnošljivim i napusti ga (Ross je očekivao da će se dogoditi obratno, ali je bio sretan što izlazi s nekim ko ga je tako dobro slušao u međuvremenu).<ref group="e" name="Work Laugh">{{cite episode |title= The One with Chandler's Work Laugh |series= Prijatelji |author= Alicia Sky Varinaitis (scenaristica) |author2= Kevin S. Bright (režiser) |network= NBC |date=21. 1. 1999 |season= 5 |number= 12}}</ref> Također se pojavljuje u [[kameo]]-ulozi na "otkrivenoj" audiotraci koju Chandler pusti Moniki, ne znajući da je na njoj Janicein glas.<ref group="e" name="Unagi">{{cite episode |title= The One with Unagi |series= Prijatelji |author= Zachary Rosenblatt (priča) |author2= Adam Chase (scenarij) |author3= Gary Halvorson (režiser) |network= NBC |date=24. 2. 2000 |season= 6 |number= 17}}</ref> Kad se Chandler i Monica zaruče, ona se pokušava umiješati u njihove planove za vjenčanje, otišavši tek kad joj Monica rekne da Chandler još gaji osjećaje prema njoj, što nije bila istina.<ref group="e" name="Library">{{cite episode |title= The One with Ross's Library Book |series= Prijatelji |author= Scott Silveri (scenarist) |author2= David Schwimmer (režiser) |network= NBC |date=16. 11. 2000 |season= 7 |number= 7}}</ref> Na kraju osme sezone, dok Ross i Rachel u bolnici čekaju rođenje svoje kćerke Emme,<ref group="e" name="Rachel Baby">{{cite episode |title= The One Where Rachel Has a Baby |series= Prijatelji |author= Scott Silveri |author2= Marta Kauffman |author3= David Crane (scenaristi) |author4= Kevin S. Bright (režiser) |network= NBC |date=16. 5. 2002 |season= 8 |number= 23 i 24}}</ref> Janice (također pred porođajem) smještena je u istoj sobi s Rachel. Kasnije rađa sina Aarona, za koga u šali rekne da će biti Emmin muž. Također uvjerava Rachel da Ross možda neće biti tu da odgaja dijete s njom kao što ona misli. Budući da planiraju imati djecu, Monica i Chandler odlaze u kliniku za plodnost, gdje susreću Janice i njenog muža, koji su slučajno istovremeno došli tu.<ref group="e" name="Fertility Test">{{cite episode |title= The One with the Fertility Test |series= Prijatelji |author= Scott Silveri (priča) |author2= Robert Carlock (scenarij) |author3= Gary Halvorson (režiser) |network= NBC |date=1. 5. 2003 |season= 9 |number= 21}}</ref> Kad se Chandler zabrine zbog svoje sperme, ona mu dadne savjet i podršku. Posljednji put pojavljuje se krajem desete sezone, u epizodi "The One Where Estelle Dies",<ref group="e" name="Estelle Dies">{{cite episode |title= The One Where Estelle Dies |series= Prijatelji |author= Mark Kunerth (priča) |author2= David Crane |author3= Marta Kauffman (scenarij) |author4= Gary Halvorson (režiser) |network= NBC |date=22. 4. 2004 |season= 10 |number= 15}}</ref> kada se ispostavlja da planira kupovinu kuće pored one koju Monica i Chandler žele kupiti. Da bi je se oslobodio zauvijek, Chandler se pretvara da je još voli, zbog čega se Janice, kao što se nadao, uplaši da će oboje na kraju uništiti svoje brakove (jer ona još voli Chandlera) ako bude živjela u kući do njegove, pa ipak odluči ne kupiti kuću i naizgled odlazi iz Chandlerovog života jednom zauvijek, ali ga poljubi posljednji put prije toga, na njegovo veliko iznenađenje. Vjerovatno zato što je zabavljaju njihove otkačene, čudne, šašave osobnosti, čini se da Janice uživa u provođenju vremena sa šestero prijatelja, što je za njih donekle ironično i vrlo neprijatno jer je niko od njih ne može podnijeti (iako se čini da je ona potpuno slijepa za činjenicu da se oni osjećaju tako, ne pokazujući gotovo nimalo svijesti o tome da oni mrze to što je moraju trpjeti) zbog njenog nepodnošljivo iritantnog nazalnog njujorškog naglaska i smijeha. Također, naglašava svaku riječ svoje zaštitne rečenice ''"Ooo–moooj–Bože!"'' (''"Oooh–myyy–Gawd!"''), a Chandler ponekad to imitira. Janicein karakteristični smijeh nastao je tokom probe za petu epizodu (njeno prvo pojavljivanje u seriji);<ref group="e" name="Uberweiss"/> nakon što su Chandler i Janice izgovorili rečenice "More latte?" / "No, I'm still working on mine", Wheeler se nasmijala.<ref>Maggie Wheeler, ''Friends of Friends'' (DVD), New Wave Entertainment i Warner Home Entertainment, 2004.</ref> Godine 2004. ''The Seattle Times'' rangirao je Janice kao najbolji gostujući lik u seriji.<ref name="McFadden">{{cite news |author= Kay McFadden |date=6. 5. 2004 |url= http://seattletimes.nwsource.com/html/entertainment/2001920541_characters06.html |title= Friends of 'Friends': guest characters |work=The Seattle Times|archive-url= https://web.archive.org/web/20090719172604/http://seattletimes.nwsource.com/html/entertainment/2001920541_characters06.html |archive-date=19. 7. 2009}}</ref> ==== G. Heckles ==== '''G. Heckles''' ([[Larry Hankin]]): Monikin i Rachelin susjed iz stana tačno ispod njihovog, nadmeni, veoma neobični stariji čovjek koji se stalno žali na buku iako šestero prijatelja uopće nije glasno kad god tvrdi da ga uznemiravaju. Njegov razlog za to nikad nije otkriven sve dok u epizodi u kojoj umre grupa otkriva da se u njegovom stanu buka očito pojačava; kad Chandler čuje lupanje iz sobe iznad Hecklesovog stana dok je bio u njemu (iako nikad nije otkriveno šta su tačno ljudi iznad radili da uzrokuju buku), to mu toliko zasmeta da nehotice počne imitirati Hecklesa udarajući metlom u plafon.<ref group="e" name="Heckles Dies"/> Pojavljuje se u epizodama "The One with Two Parts, Part 1"<ref group="e" name="Two Parts">{{cite episode |title= The One with Two Parts |series= Prijatelji |author= Marta Kauffman |author2= David Crane (scenaristi) |author3= Michael Lembeck (režiser) |network= NBC |date=23. 2. 1995 |season=1 |number= 16 i 17}}</ref> i "The One Where the Monkey Gets Away"<ref group="e" name="Monkey Gets Away"/> prije nego što umre u epizodi "The One Where Mr. Heckles Dies".<ref group="e" name="Heckles Dies"/> Kao posljednji čin pakosti, ostavlja sve svoje smeće "bučnim djevojkama u stanu iznad mog". Posljednji put pojavljuje se u kameo-ulozi u epizodi "The One with the Flashback",<ref group="e" name="Flashback"/> čija je radnja smještena u 1993, kada se žali da ga buka koju pravi Phoebe ometa u vježbanju sviranja oboe (iako je čak zapravo ni ne svira) te nehotice (i okrutno) uzrokuje da Joey postane Chandlerov cimer. Obično govori za stvari da su njegove, a kad mu druga osoba rekne da on nema datu stvar, odgovori da ju je mogao imati. Naprimjer, kad Rachel i Phoebe traže vlasnika izgubljene mačke, on rekne: "Da, to je moja mačka." One mu reknu da on nema mačku, na što on odgovori: "Mogao sam je imati." Prema riječima g. Treegera, umro je od srčanog udara dok je "čistio". Prvi put pojavio se u epizodi iz prve sezone "The One With the Blackout", u kojoj je potpisan jednostavno kao "Čudak". ==== Paolo ==== '''Paolo''' ([[Cosimo Fusco]]): Italijan, još jedan Rachelin i Monikin susjed iz zgrade, na koga Rachel naleti u epizodi "The One with the Blackout".<ref group="e" name="Blackout">{{cite episode |title= The One With The Blackout |series= Prijatelji |first= Jeffrey Astrof |author2= Mike Sikowitz (scenaristi) |author3= James Burrows (režiser) |network= NBC |date=3. 12. 1994 |season= 1 |number= 7}}</ref> Počnu se viđati, što Rossa učini ljubomornim. Ostavi ga nakon što on tokom masaže opipa Phoebe,<ref group="e" name="Lasagnas">{{cite episode |title= The One with the Dozen Lasagnas |series= Prijatelji |author= Jeffrey Astrof |author2= Mike Sikowitz |author3= Adam Chase |author4= Ira Ungerleider (scenaristi) |author5= Paul Lazarus (režiser) |network= NBC |date=12. 1. 1995 |season= 1 |number= 12}}</ref> ali spava s njim posljednji put u epizodi "The One with Ross's New Girlfriend".<ref group="e" name="Ross New Girlfriend">{{cite episode |title= The One with Ross's New Girlfriend |series= Prijatelji |author= Jeffrey Astrof |author2= Mike Sikowitz (scenaristi) |author3= Michael Lembeck (režiser) |network= NBC |date=21. 10. 1995 |season= 2 |number= 1}}</ref> U italijanskoj sinhronizaciji serije ime mu je promijenjeno u Pablo i po nacionalnosti je Španac. ==== Terry ==== '''Terry''' ([[Max Wright]]): prvobitni šef "Central Perka" (prije nego što je to postao Gunther), koji ne krije da misli da je Rachel užasna konobarica i da je Phoebe "''toliko'' loša" muzičarka. U epizodi "The One Where Underdog Gets Away" odbija dati Rachel povišicu<ref group="e" name="Underdog">{{cite episode |title= The One Where Underdog Gets Away |series= Prijatelji |author= Jeff Greenstein |author2= Jeff Strauss (scenaristi) |author3= James Burrows (režiser) |network= NBC |date=17. 11. 1994 |season= 1 |number= 9}}</ref> i unajmljuje profesionalnu muzičarku, Stephanie Schiffer (odglumila ju je [[Chrissie Hynde]] iz grupe [[The Pretenders]]), kako bi zamijenila Phoebe u epizodi "The One with the Baby on the Bus".<ref group="e" name="Bus">{{cite episode |title= The One with the Baby on the Bus |series= Prijatelji |author= Betsy Borns (scenaristica) |author2= Gail Mancuso (režiserka) |network= NBC |date=2. 11. 1995 |season= 2 |number= 6}}</ref> Posljednji je put spomenut u epizodi "The One Where Rachel Quits", u kojoj traži od Rachel da opet prođe konobarsku obuku kod Gunthera, a kad ona dadne otkaz na polovini obuke, odmah zapošljava novu i iskusniju konobaricu. Po svoj prilici, penzionisao se u četvrtoj sezoni i od tog trenutka Gunther postaje jedini šef "Central Perka". ==== Zabavni Bobby ==== '''"Zabavni Bobby"''' ('''Robert''') ([[Vincent Ventresca]]): Monikin momak alkoholičar. U svom prvom pojavljivanju ("The One with the Monkey"<ref group="e" name="Monkey"/>) njegova "zabavnost" nestane na Monikinoj novogodišnjoj zabavi nakon što mu umre djed, ali njegova depresija ne sprečava Moniku, kojoj bude krivo što joj "kvari zabavu", da mu u usta stavi puhaljku i primora ga da "trubi", na njegovu zbunjenost. U epizodi "The One with Russ"<ref group="e" name="Russ">{{cite episode |title= The One with Russ |series= Prijatelji |author= Ira Ungerleider (scenarist) |author2= Thomas Schlamme (režiser) |network= NBC |date=4. 1. 1996 |season= 2 |number= 10}}</ref> Monica otkriva ekipi da je upravo alkohol ono što Zabavnog Bobbyja čini zabavnim. Pokušava ga navesti da se odvikne od pića, ali zažali to kad on postane izuzetno dosadan. Nakon toga Monica postaje ta koja pije na njihovim sastancima kako bi mogla odslušati njegove zatupljujuće dosadne priče. Bobby zatim prekida s njom, rekavši da nije dovoljno jak za vezu u kojoj su oboje međusobno ovisni. U epizodi "The One with Phoebe's Husband" otkriveno je da je donje rublje na telefonskom stubu Monikino i da je tu dospjelo kad je spavala sa Zabavnim Bobbyjem na terasi.<ref group="e" name="Phoebe Husband">{{cite episode |title= The One with Phoebe's Husband |series= Prijatelji |author= Alexa Junge (scenaristica) |author2= Gail Mancuso (režiserka) |network= NBC |date=12. 10. 1995 |season= 2 |number= 4}}</ref> ==== David ==== [[Datoteka:Hankazaria05.jpg|mini|upright|[[Hank Azaria]] glumio je Davida, Phoebeinog momka, 1994, 2001. i 2003.]] '''David''', "Naučnik" ([[Hank Azaria]]): [[fizičar]] u koga se Phoebe zaljubi u epizodi "The One with the Monkey", kada dobije stipendiju za trogodišnji istraživački put u [[Minsk]] (za koji je u seriji netačno rečeno da je u [[Rusija|Rusiji]] umjesto u [[Bjelorusija|Bjelorusiji]]).<ref group="e" name="Monkey"/> Nakon prepirke sa svojim partnerom u istraživanju Maxom (Wayne Pére) Phoebe mu govori da ide u Minsk čak i ako će joj to slomiti srce. Sedam godina kasnije nakratko se vraća u New York i provodi večer s Phoebe, na kraju koje joj želi reći da je voli, ali to ne uradi jer bi mu otežalo odlazak.<ref group="e" name="Cheesecakes">{{cite episode |title= The One with the Cheesecakes |series= Prijatelji |author= Shana Goldberg-Meehan (scenaristica) |author2= Gary Halvorson (režiser) |network= NBC |date=4. 1. 2001 |season= 7 |number= 11}}</ref> Dvije godine kasnije dolazi u još jednu posjetu u epizodi "The One with the Male Nanny", u kojoj poljubi Phoebe prije nego što mu ona prizna da se viđa s [[#Mike Hannigan|Mikeom Hanniganom]], koji ih uhvati zajedno.<ref group="e" name="Male Nanny">{{cite episode |title= The One with the Male Nanny |series= Prijatelji |author= David Crane |author2= Marta Kauffman (scenaristi) |author3= Kevin S. Bright (režiser) |network= NBC |date=7. 11. 2002 |season= 9 |number= 6}}</ref> Trajno se vraća u epizodi "The One with the Donor", ne uspjevši u svom istraživanju, i, saznavši da su Phoebe i Mike prekinuli, on i Phoebe ponovo počnu izlaziti.<ref group="e" name="Donor">{{cite episode |title= The One with the Donor |series= Prijatelji |author= Andrew Reich |author2= Ted Cohen (scenaristi) |author3= Ben Weiss (režiser) |network= NBC |date=8. 5. 2003 |season= 9 |number= 22}}</ref> U epizodi "[[The One in Barbados – Part 1]]" David je zaprosi, ali ga ona odbije, odabravši ipak Mikea.<ref group="e" name="Barbados">{{cite episode |title= The One in Barbados |series= Prijatelji |author= Shana Goldberg-Meehan |author2= Scott Silveri |author3= Marta Kauffman |author4= David Crane (scenaristi) |network= NBC |date=15. 5. 2003 |season= 9 |number= 23}}</ref> Godine 2003. Azaria je bio nominiran za [[Emmy za izvanrednog gostujućeg glumca u humorističkoj seriji]] za svoju izvedbu.<ref>{{cite news |url= http://www.emmys.com/awards/nominees-winners/2003/outstanding-guest-actor-in-a-comedy-series |title= Nominees/Winners |newspaper= Television Academy |access-date=27. 1. 2017 |url-status=live |archive-url= https://web.archive.org/web/20160926055111/http://www.emmys.com/awards/nominees-winners/2003/outstanding-guest-actor-in-a-comedy-series |archive-date=26. 9. 2016}}</ref> Prvobitno je bio na audiciji za ulogu Joeyja.<ref>{{cite news |url= http://www.avclub.com/articles/hank-azaria,61696/1/ |title= Random Roles – Hank Azaria |author= Will Harris |date=14. 9. 2011 |access-date=21. 9. 2011 |work= The A.V. Club |url-status=live |archive-url= https://web.archive.org/web/20110925104035/http://www.avclub.com/articles/hank-azaria%2C61696/1/ |archive-date=25. 9. 2011}}</ref> ==== Nora Tyler Bing ==== '''Nora Tyler Bing''' ([[Morgan Fairchild]]): Chandlerova majka, autorica erotskih romana, u čija djela spadaju bestseleri ''Neograničena euforija'', ''Ponoćna euforija'' i ''Gospodarica kučka''. Prvi se put pojavljuje u epizodi "The One with Mrs. Bing",<ref group="e" name="Mrs Bing">{{cite episode |title= The One with Mrs. Bing |series= Prijatelji |author= Alexa Junge (scenaristica) |author2= James Burrows (režiser) |network= NBC |date=1. 1. 1995 |season= 1 |number= 11}}</ref> u kojoj upoznaje ekipu dok je bila na promociji nove knjige u New Yorku. Nakon večere poljubi Rossa. Pojavljuje se u kameo-ulozi u scenama iz prošlosti u epizodi "[[The One with All the Thanksgivings]]"<ref group="e" name="Thanksgiving Flashback">{{cite episode |title= The One with All the Thanksgivings |series= Prijatelji |author= Gregory S. Malins (scenarist) |author2= Kevin S. Bright (režiser) |network= NBC |date=19. 11. 1998 |season= 5 |number= 8}}</ref> te kasnije u epizodi s [[The One with Monica and Chandler's Wedding|vjenčanjem Monike i Chandlera]] (s [[Kathleen Turner]] u ulozi Chandlerovog oca)<ref group="e" name="M and C Wedding">{{cite episode |title= The One with Monica and Chandler's Wedding |series= Prijatelji |author= Gregory S. Malins |author2= Marta Kauffman |author3= David Crane (scenaristi) |network= NBC |airdate=17. 5. 2001 |season= 7 |number= 23 i 24}}</ref> i "The One After 'I Do'".<ref group="e" name="I Do">{{cite episode |title= The One After 'I Do' |series= Prijatelji |author= David Crane |author2= Marta Kauffman (scenaristi) |author3= Kevin S. Bright (režiser) |network= NBC |date=27. 9. 2001 |season= 8 |number= 1}}</ref> ''The Seattle Times'' rangirao je 2004. Noru i njenog bivšeg muža kao pete najbolje gostujuće likove u seriji.<ref name="McFadden"/> ==== Ursula Buffay ==== '''Ursula Pamela Buffay''' ([[Lisa Kudrow]]): Phoebeina jednojajčana [[blizanka]]. Kudrow je prvobitno tumačila ulogu Ursule u sitkomu ''[[Lud za tobom]]'', glumeći je kao nesposobnu konobaricu u "Riff'su" koja često zaboravlja narudžbe.<ref group="m" name="Married to the Job">{{cite episode |title= Married to the Job |author= Russ Woody (scenarist) |author2= Thomas Schlamme (režiser) |series= Lud za tobom |network= NBC |date=7. 10. 1993 |season= 2 |number= 4}}</ref> Ursula je jednako čudna kao Phoebe, ali je, za razliku od nje, sebična, amoralna, gruba, drska i [[Hedonizam|hedonistična]] osoba koja je toliko zaljubljena u sebe i sebična da često zaboravlja stvari, obično se prema Phoebe odnosi s prezirom, te je niko ko je zaista poznaje ne voli. Phoebe o njoj govori kao o svojoj "[[Zli blizanac|zloj blizanki]]". U ''Prijateljima'' se prvi put pojavljuje u epizodi "The One with Two Parts":<ref group="e" name="Two Parts"/> Chandler i Joey ručaju u "Riff'su" i zamijene Ursulu s Phoebe. Joeyja privuče Ursula i oni se počnu viđati. Ursula rekne Phoebe da joj je Joey dosadan i tvrdi da je on dovoljno pametan da to sam shvati i da mu ona to ne mora reći, pa se Phoebe pretvara da je Ursula kako bi nježno prekinula s njim. U istoj epizodi [[Helen Hunt]] i [[Leila Kenzle]] pojavljuju se u kameo-ulogama kao njihovi likovi u seriji ''Lud za tobom'' (Jamie Buchman i Fran Devanow), u sceni u kojoj zamijene Phoebe s Ursulom u "Central Perku". Ursula se sljedeći put kratko pojavljuje u epizodi "The One with the Jam",<ref group="e" name="Jam">{{cite episode |title= The One with the Jam |series= Prijatelji |author= Wil Calhoun (scenarist) |author2= Kevin S. Bright (režiser) |network= NBC |date=3. 10. 1996 |season= 3 |number= 3}}</ref> u kojoj je uhodi čovjek ([[David Arquette]]) koji je zamijeni s Phoebe. Phoebe naivno počinje vezu s tim čovjekom, ali je prekida kad on ne mogne savladati svoju opsesiju Ursulom. U epizodi "The One with the Jellyfish"<ref group="e" name="Jellyfish">{{cite episode |title= The One with the Jellyfish |series= Prijatelji |author= Wil Calhoun (scenarist) |author2= Shelley Jensen (režiserka) |network= NBC |date=25. 9. 1997 |season= 4 |number= 1}}</ref> Phoebe kaže Ursuli da njihova pokojna majka nije njihova biološka majka (koju glumi [[Teri Garr]]), ali je Ursula već znala to. U epizodi "The One Where Chandler Can't Cry",<ref group="e" name="Cry">{{cite episode |title= The One Where Chandler Can't Cry |series= Prijatelji |author= Andrew Reich |author2= Ted Cohen (scenaristi) |author3= Kevin S. Bright (režiser) |network= NBC |date=10. 2. 2000 |season= 6 |number= 14}}</ref> Phoebe počinje dobijati neželjenu pažnju od muškaraca i otkriva da Ursula glumi u pornografskim filmovima koristeći se Phoebeinim imenom. Phoebe joj se osvećuje unovčavajući njene čekove i sramoteći mnoge njene ljubitelje. U prisjećanjima u epizodi "The One Where They All Turn Thirty"<ref group="e" name="Thirty">{{cite episode |title= The One Where They All Turn Thirty |series= Prijatelji |author= Vanessa McCarthy (priča) |author2= Ellen Plummer |author3= Sherry Bilsing (scenarij) |author4= Ben Weiss (režiser) |network= NBC |date=8. 2. 2001 |season= 7 |number= 14}}</ref> otkriva se da je Ursula prodala Phoebein rodni list švedskom bjeguncu i da imaju ''31'' godinu, a ne 30. U epizodi "The One with the Halloween Party"<ref group="e" name="Halloween">{{cite episode |title= The One with the Halloween Party |series= Prijatelji |author= Mark Kunerth (scenarist) |author2= Gary Halvorson (režiser) |network= NBC |date=1. 11. 2001 |season= 8 |number= 6}}</ref> Ursula upoznaje Phoebe sa svojim zaručnikom Ericom ([[Sean Penn]]). Phoebe biva užasnuta time što je Ursula slagala Ericu da radi kao nastavnica, da je članica [[Mirovni korpus|Mirovnog korpusa]], nepušačica te da prisustvuje sastancima crkvene grupe, pa Ericu rekne istinu, nakon čega on prekine s Ursulom. U posljednjoj epizodi serije ''Lud za tobom'', čija se radnja odvija 22 godine kasnije, otkriva se da je nakon uspješne pornografske karijere Ursula postala [[Guverner New Yorka|guvernerka New Yorka]].<ref group="m" name="The Final Frontier">{{cite episode |title= The Final Frontier |author= Helen Hunt (priča / scenarij / režija) |author2= Paul Reiser |author3= Victor Levin (priča / scenarij) |series= Lud za tobom |network= NBC |date=24. 5. 1999 |season= 7 |number= 21 i 22}}</ref> ==== Mindy Hunter-Farber ==== '''Mindy Hunter-Farber''' ([[Jennifer Grey]] u epizodi "The One with the Evil Orthodontist",<ref group="e" name="Orthodontist"/> [[Jana Marie Hupp]] u epizodi "The One with Barry and Mindy's Wedding"<ref group="e" name="Barry and Mindy"/>): Rachelina kuma na njenom neuspješnom vjenčanju s Barryjem. Mindy i Rachel bile su najbolje prijateljice dok su odrastale, ali njihovo prijateljstvo biva testirano kad Rachel otkrije da se Mindy viđa s Barryjem. Zamoli Rachel da i ona njoj bude kuma i oblači drečavu ružičastu haljinu. Mindy se udaje za Barryja u epizodi "The One with Barry and Mindy's Wedding",<ref group="e" name="Barry and Mindy"/> ali je on kasnije prevari i ona se razvede od njega do epizode "The One That Could Have Been, Part 1".<ref group="e" name="Could Have Been"/> ==== Ben Geller ==== '''Ben''' (razni glumci, 1995–1999; [[Cole Sprouse]], 2000–2002): Rossov i Carolin sin, rođen u epizodi "[[Prijatelji (1. sezona)#ep23|The One with the Birth]]".<ref group="e" name="Birth"/> Bebu Bena glumili su Michael Gunderson, braća Charles Thomas Allen i John Christopher Allen od treće do pete sezone i [[Cole Sprouse]] od šeste do osme sezone. ==== Julie ==== [[Datoteka:Lauren Tom by Gage Skidmore.jpg|mini|180px|[[Lauren Tom]] glumila je Julie]] '''Julie''' ([[Lauren Tom]]): Rossova stara kolegica s postdiplomskog studija, koju ponovo sretne dok je bio na putovanju u Kini; prvi se put pojavljuje u posljednjoj sceni posljednje epizode prve sezone.<ref group="e" name="Rachel Finds">{{cite episode |title= The One Where Rachel Finds Out |series= Prijatelji |author= Chris Brown (scenarist) |author2= Kevin S. Bright (režiser) |network= NBC |date=18. 5. 1995 |season= 1 |number= 24}}</ref> Počnu izlaziti, ali ubrzo prekinu, kad Ross otkrije da voli Rachel.<ref group="e" name="List">{{cite episode |title= The One with the List |series= Prijatelji |author= David Crane |author2= Marta Kauffman (scenaristi) |author3= Mary Kay Place (režiserka) |network= NBC |date=16. 11. 1995 |season= 2 |number= 8}}</ref> Dok su se Ross i Julie viđali, Rachel je sve to vrijeme mrzila tu vezu jer je sedmicu prije Rossovog povratka iz Kine saznala da je Ross zaljubljen u nju. To je učinilo da se Rachelini osjećaji prema njemu brzo pojačaju, čineći je ljubomornom na Julieinu vezu s njim. Nakon prekida s Rossom Julie susreće Russa, Rossovog dvojnika (koga također glumi David Schwimmer), i između njih se odmah pojave osjećaji. ==== Steve ==== '''Steve''' ([[Jon Lovitz]]): vlasnik restorana i narkoman koga poznaje Phoebe. U prvoj sezoni Monica ga pokušava impresionirati kako bi dobila posao u njegovom restoranu, a Phoebe mu rekne da može otići u Monikin stan i tamo probati njenu hranu, ali se on u putu do tamo nadrogira, pa se, posljedično, počne ponašati nepodnošljivo. Na kraju epizode Phoebe ga kažnjava vrlo bolnom masažom.<ref group="e" name="Stoned">{{cite episode |title= The One with the Stoned Guy |series= Prijatelji |author= Jeff Greenstein |author2= Jeff Strauss (scenaristi) |author3= Alan Myerson (režiser) |network= NBC |date=16. 2. 1995 |season= 1 |number= 15}}</ref> Njegov problem s drogom na kraju dovede do toga da izgubi restoran. Osam godina kasnije Phoebe sredi da se on sastane s Rachel (a Ross ni s kim) na sastanku naslijepo, kao dio tajne strategije da ponovo spoji Rachel i Rossa.<ref group="e" name="Blind Dates">{{cite episode |title= The One with the Blind Dates |series= Prijatelji |author= Sherry Bilsing-Graham |author2= Ellen Plummer (scenaristice) |author3= Kevin S. Bright (režiser) |network= NBC |date=6. 2. 2003 |season= 9 |number= 14}}</ref> ==== Ružni Goli Tip ==== '''Ružni Goli Tip''' (Jon Haugen): gojazni stanar u zgradi prekoputa Monikinog stana, koji je često, možda i stalno, nag u stanu, s otvorenim zavjesama, pa družina često komentira njegove aktivnosti: "Ružni Goli Tip svira [[violončelo]]", "nosi 'gravitacijske čizme'" itd. Prvi je put spomenut u drugoj epizodi,<ref group="e" name="Sonogram"/> ali se pojavljuje samo dvaput: prvi put prikazani su njegov stomak i ruka u epizodi "The One with the Giant Poking Device",<ref group="e" name="Poking"/> u kojoj ga družina (koja misli da je mrtav) bocka s druge strane ulice dugim predmetom napravljenim od štapića za jelo, a drugi put prikazan je s leđa od glave do struka u epizodi "The One Where Everybody Finds Out",<ref group="e" name="Everybody">{{cite episode |title= The One Where Everybody Finds Out |series= Prijatelji |author= Alexa Junge (scenaristica) |author2= Michael Lembeck (režiser) |network= NBC |date=11. 2. 1999 |season= 5 |number= 14}}</ref> u kojoj se iseljava iz stana, a Ross potom pokušava dobiti taj stan umiljavajući se Ružnom Golom Tipu skakućući s njim nag. (U epizodi "The One with the Flashback"<ref group="e" name="Flashback"/> saznaje se da je nekad bio "Slatki Goli Tip", ali je onda, 1993, počeo dobijati na težini.) Mnogo godina identitet glumca koji ga je glumio u njegovim izuzetno ograničenim pojavljivanjima bio je misterija. Špekuliralo se da je [[Mike Hagerty|Michael G. Hagerty]], koji glumi g. Treegera, bio i Ružni Goli Tip. Međutim, Hagerty je negirao tu teoriju. Dana 31. maja 2016. u ''[[The Huffington Post]]u'' objavljen je članak Todda Van Lulinga, s detaljima njegove potrage za identitetom glumca, u kojem je otkriveno da je to bio Jon Haugen.<ref>{{cite web |url= http://www.huffingtonpost.com/entry/ugly-naked-guy-friends_us_573caa4ae4b0ef86171cef1f?wk454cxugc8y9cnmi |author= Todd Van Luling |date=31. 5. 2016 |access-date=31. 5. 2016 |work= The Huffington Post |title= My Year-Long Quest to Uncover the Identity of 'Ugly Naked Guy' |archive-date=31. 5. 2016 |archive-url= https://web.archive.org/web/20160531201636/http://www.huffingtonpost.com/entry/ugly-naked-guy-friends_us_573caa4ae4b0ef86171cef1f?wk454cxugc8y9cnmi}}</ref> === Sezona 2 === ==== G. Treeger ==== '''G. Treeger''' ([[Mike Hagerty]]): domar u Monikinoj zgradi. Prvi se put pojavljuje u epizodi "The One Where Heckles Dies",<ref group="e" name="Heckles Dies"/> u kojoj pokaže Hecklesovom advokatu gdje žive Monica i Rachel. Zatim se pojavio u epizodi "The One with Phoebe's Dad",<ref group="e" name="Phoebe's Dad">{{cite episode |title= The One with Phoebe's Dad |series= Prijatelji |author= Jeffrey Astrof |author2= Mike Sikowitz (scenaristi) |author3= Kevin S. Bright (režiser) |network= NBC |date=14. 12. 1995 |season= 2 |number= 9}}</ref> u kojoj Monica misli da joj namjerno ne želi popraviti radijator, a on sam ostane zbunjen nakon što ga Ross, Monica i Rachel više puta pokušaju uvjeriti da ga popravi uprkos njegovim pokušajima da objasni da neće moći zamijeniti točkić koji je Ross slučajno odvalio jer prodavnica s dijelovima neće raditi do sljedećeg utorka. Kasnije, kad mu se Joey suprotstavi nakon njegovih kritika na Rachelin račun,<ref group="e" name="Ballroom">{{cite episode |title= The One with the Ballroom Dancing |series= Prijatelji |author= Ted Cohen |author2= Andrew Reich (scenaristi) |first3= Gail Mancuso (režiserka) |network= NBC |date=16. 10. 1997 |season= 4 |number= 4}}</ref> zaprijeti da će srediti da Monica i Rachel budu izbačene iz stana (jer Monica ilegalno izdaje stan koji zapravo pripada njenoj pokojnoj baci, što iritira Treegera) osim ako mu Joey pomogne vježbati plesanje kako bi impresionirao jednu ženu. U epizodi "The One with the Free Porn"<ref group="e" name="Porn">{{cite episode |title= The One with the Free Porn| |series= Prijatelji |author= Mark Kunerth |author2= Richard Goodman (scenaristi) |author3= Michael Lembeck (režiser) |network= NBC |date=26. 3. 1998 |season= 4 |number= 17}}</ref> čisti odvod u kupatilu u Chandlerovom i Joeyjevom stanu (koji su nedugo prije toga Monika i Rachel izgubile na kvizu protiv njih) i upozori ih da nikad ne isključe televizor nakon što počnu primati besplatan pornografski kanal. U svom posljednjem pojavljivanju<ref group="e" name="Rachel Tells">{{cite episode |title= The One Where Rachel Tells Ross |series= Prijatelji |author= Sherry Bilsing |author2= Ellen Plummer (scenaristice) |author3= Sheldon Epps (režiser) |network= NBC |date=11. 10. 2001 |season= 8 |number= 3}}</ref> dovodi vatrogasca da razbije vrata Monikinog stana nakon što mu Joey rekne da je namirisao plin. Također je spomenut u posljednjoj epizodi kad Monica rekne ekipi da mu trebaju svi ključevi od njenog i Rachelinog stana. ==== Estelle Leonard ==== '''Estelle Leonard''' ([[June Gable]]): Joeyjeva agentica. Prvi se put pojavila u epizodi "The One with the Butt",<ref group="e" name="Butt">{{cite episode |title= The One with the Butt |series= Prijatelji |author= Adam Chase |first2= Ira Ungerleider (scenaristi) |author3= Arlene Sanford (režiserka) |network= NBC |date=27. 10. 1994 |season= 1 |number= 5}}</ref> ali je scena izrezana zbog dužine trajanja epizode iako je uvrštena u DVD-verziju prve sezone (i dalje je bila spomenuta nakon Joeyjeve predstave u originalnom emitiranju te epizode). Njeno prvo pravo pojavljivanje bilo je u epizodi "The One with Russ",<ref group="e" name="Russ"/> kada, nakon što Joey kaže Estelle da mu je dosta slabih uloga, sređuje mu epizodnu ulogu u ''Našim najboljim danima''. U epizodi "The One with the Screamer" bila je prisutna kad je režiser predstave u kojoj je Joey imao glavnu ulogu čitao kritički osvrt na nju i, zajedno s ostalim prisutnima, ostala zbunjena i Joeyjevim i režiserovim "mušicama".<ref group="e" name="Screamer">{{cite episode |title= The One with the Screamer |series= Prijatelji |author= Shana Goldberg-Meehan |author2= Scott Silveri (scenaristi) |author3= Peter Bonerz (režiser) |network= NBC |airdate=24. 4. 1997 |season= 3 |number= 22}}</ref> Iako tokom serije generalno podupire Joeyjevu karijeru, u jednoj epizodi, međutim, čini se da je potkopava<ref group="e" name="Insurance">{{cite episode |title= The One Where Joey Loses His Insurance |series= Prijatelji |author= Andrew Reich |author2= Ted Cohen (scenaristi) |author3= Gary Halvorson (režiser) |network= NBC |date=14. 10. 1999 |season= 6 |number= 4}}</ref> nakon što stekne dojam da ju je Joey otpustio, što zapravo nije bio uradio. U posljednjoj sezoni umire;<ref group="e" name="Estelle Dies"/> Joey održi govor na njenoj sahrani, gdje je otkriveno da je, osim Joeyja, njen jedini klijent bio Al Zebooker, čovjek koji jede papir. Kad je Gable bila na audiciji za ulogu, odglumila je Estelle prilično "uravno" i bila je ohrabrena da "uradi nešto s njom". Vratila se u sobu za audiciju u "debelom odijelu" i jedući sendvič, na kojem je ugasila cigaretu. Ta izvedba korištena je u izrezanoj sceni iz epizode "The One with the Butt".<ref group="e" name="Butt"/> Njena dob nikad nije otkrivena, ali je Gable vjerovala da je bila u 80-ima.<ref>June Gable (2004), ''Friends of Friends'' (DVD), New Wave Entertainment i Warner Home Entertainment.</ref> ''The Seattle Times'' rangirao je Estelle 2004. kao šesti najbolji gostujući lik u seriji.<ref name="McFadden"/> Gable je također glumila medicinsku sestru koja porodi Carol u epizodi "The One with the Birth". ==== Richard Burke ==== [[Datoteka:Tom Selleck 2010.jpg|mini|upright|[[Tom Selleck]] glumio je Monikinog momka, dr. Richarda Burkea, u nekoliko epizoda između 1995. i 2000.]] '''Dr. Richard Burke''' ([[Tom Selleck]]): [[oftalmolog]] i najbolji prijatelj Jacka Gellera. Predstavljen je u epizodi "The One Where Ross and Rachel... You Know",<ref group="e" name="You Know">{{cite episode |title= The One Where Ross and Rachel... You Know |series= Prijatelji |author= Michael Curtis |author2= Gregory S. Malins (scenaristi) |author3= Michael Lembeck (režiser) |network= NBC |date=8. 2. 1996 |season= 2 |number= 16}}</ref> kad Monica radi ketering na događaju u njegovom stanu. Počinje se viđati s njom iako je 21 godinu stariji, što razbjesni njene roditelje kad saznaju.<ref group="e" name="Joey Moves">{{cite episode |title= The One Where Joey Moves Out |series= Prijatelji |author= Betsy Borns (scenaristica) |author2= Michael Lembeck (režiser) |network= NBC |date=15. 2. 1996 |season= 2 |number= 17}}</ref> Prekidaju u epizodi "The One with Barry and Mindy's Wedding"<ref group="e" name="Barry and Mindy"/> kad joj rekne da ne želi imati više djece, s obzirom na to da su njegova (iz prvog braka) već odrasli ljudi. Uprkos tome što se i dalje vole, ne mogu pomiriti tu razliku i oboje su emotivno razoreni mjesecima. Richard se nakratko pojavi (samo glasom) u epizodi "[[The One Where No One's Ready]]",<ref group="e" name="Ready">{{cite episode |title= The One Where No One's Ready |series= Prijatelji |author= Ira Ungerleider (scenarist) |author2= Gail Mancuso (režiserka) |network= NBC |date=26. 9. 1996 |season= 3 |number= 2}}</ref> a kasnije on i Monica pokušavaju obnoviti romansu kao "prijatelji" prije nego što prihvate da razlozi zbog kojih su prekinuli ostaju validni.<ref group="e" name="Just Friends">{{cite episode |title= The One Where Monica and Richard Are Just Friends |series= Prijatelji |author= Michael Borkow (scenarist) |author2= Robby Benson (režiser) |network= NBC |date=30. 1. 1997 |season= 3 |number= 13}}</ref> U epizodi "[[The One in Vegas]]" nalete jedno na drugo van ekrana i odlaze na ručak. Monica ne osjeća ništa prema Richardu, ali se suzdrži od toga da rekne Chandleru za taj susret zbog njihove nadolazeće godišnjice. Kad on sazna istinu, svađaju se veći dio epizode dok ga Monica ne uvjeri da više nikad neće vidjeti Richarda. U epizodi "[[The One with the Proposal]]"<ref group="e" name="Proposal">{{cite episode |title= The One with the Proposal |series= Prijatelji |author= Scott Silveri |author2= Shana Goldberg-Meehan |author3= Andrew Reich |author4= Ted Cohen (scenaristi) |author5= Kevin S. Bright (režiser) |network= NBC |date=18. 5. 2000 |season= 6 |number= 24 i 25}}</ref> nabasa na Moniku i Chandlera na večeri. Dok je Chandler planira zaprositi, ali najprije se pretvarajući da je protiv braka, jer "želi da to bude iznenađenje", Richard zatekne Moniku nespremnu govoreći joj da je još voli, da se želi oženiti njom i imati djecu. Monica ga odbija, ali kasnije stiže u njegov stan, frustrirana vlastitom situacijom. Požali mu se na to koliko joj loše idu stvari u ljubavnom životu, a potom odlazi razmisliti o svemu. Na kraju Chandler dolazi u Richardov stan tražeći Moniku i govori mu o svom planu za prosidbu. U početku se čini da Richard nema simpatije prema Chandleru, odgovorivši mu na njegovo objašnjavanje plana da je prvo navede da pomisli da je protiv braka riječima da je plan "upalio vrlo dobro", ali kad mu Chandler ljutito rekne da nema pravo uništiti vezu s njom drugom čovjeku jer je već uništio vlastitu, shvata da je Chandler u pravu i govori mu: "Idi po nju, Chandlere. I mogu li ti dati mali savjet? Ako je osvojiš, ne puštaj je. Vjeruj mi" – primijetivši da mrzi činjenicu da je on dobar tip kad mu Chandler zahvali. Njegov stan stavljen je na prodaju u devetoj sezoni, u epizodi "The One with Ross's Inappropriate Song",<ref group="e" name="Ross's Song">{{cite episode |title= The One with Ross's Inappropriate Song |series= Prijatelji |author= Robert Carlock (scenarist) |author2= Gary Halvorson (režiser) |network= NBC |date=14. 11. 2002 |season= 9 |number= 7}}</ref> ali se Richard ne pojavljuje. Dok je tamo, Chandler saznaje da je Richard snimio seks s Monikom na kasetu, koju ukrade i gleda, ali on i Monica kasnije otkrivaju da je Richard presnimio njihov čin, što Chandleru olakša, ali Moniku ostavi uvrijeđenom. Svi Selleckovi ulasci u drugoj sezoni morali su biti ponovo snimljeni nakon odlaska publike jer je "bilo kao s [[The Beatles]]ima s vrištanjem i aplauzom".{{sfn|Stallings|2000|p=53}} Za pojavljivanje u epizodi "The One with the Proposal"<ref group="e" name="Proposal"/> (2000), njegovo posljednje u seriji, nominiran je za Emmy za izvanrednog gostujućeg glumca u humorističkoj seriji.<ref>{{cite web |url= http://www.emmys.com/awards/nominees-winners/2000/outstanding-guest-actor-in-a-comedy-series |title= 52nd Emmy Awards Nominees and Winners |work= [[Nagrada Emmy|Emmy Awards]] |access-date=15. 11. 2017}}</ref> ''The Seattle Times'' rangirao je Richarda 2004. kao treći najbolji gostujući lik u seriji.<ref name="McFadden"/> ==== Sandra Green ==== <!-- [[Datoteka:Marlo Thomas - 1968.jpg|mini|upright|[[Marlo Thomas]] glumila je Sandru Green, Rachelinu majku, koja se razvela od Rachelinog oca u drugoj sezoni, a pojavljuje se još nekoliko puta do kraja serije]] --> '''Sandra Green''' ([[Marlo Thomas]]): Rachelina previše zaštitnički nastrojena majka. U epizodi "The One with the Lesbian Wedding"<ref group="e" name="Lesbian Wedding"/> otkriva Rachel da nikad nije voljela Rachelinog oca i da se razvodi od njega. ("Ti se nisi udala za svog Barryja, dušo – ali ''ja'' jesam za ''svog''.") Kasnije se pridružuje svima na na Carolinom i Susaninom vjenčanju. U epizodi "The One with the Two Parties"<ref group="e" name="Parties">{{cite episode |title= The One with the Two Parties |series= Prijatelji |author= Alexa Junge (scenaristica) |author2= Michael Lembeck (režiser) |network= NBC |date=2. 5. 1996 |season= 2 |number= 22}}</ref> stiže na Rachelinu rođendansku zabavu i cijelu večer nije svjesna da je i njen bivši suprug tu jer ih šestero prijatelja uspijeva spriječiti da saznaju jedno za drugo priredivši dvije zabave u dva stana, sve vrijeme zbunjujući oboje čudnim ponašanjem; Joey čak i poljubi Sandru kako ne bi primijetila odlazak njenog bivšeg muža sa zabave. U epizodi "The One with the Baby Shower"<ref group="e" name="Shower">{{cite episode |title= The One with the Baby Shower |series= Prijatelji |author= Sherry Bilsing-Graham |author2= Ellen Plummer (scenaristice) |author3= Kevin S. Bright (režiser) |network= NBC |date=25. 4. 2002 |season= 8 |number= 20}}</ref> u posljednjem trenutku pozvana je na darivanje Rachelinog djeteta, kada ponudi da se useli kod Rossa i Rachel kako bi pomogla u prvim mjesecima bebinog života; Rachel najprije to prihvati, ali je Ross navede da se predomisli. Kad je Rachel planirala preseljenje u Pariz, bilo je zamišljeno da Sandra odleti tamo s Emmom nekoliko dana kasnije. Međutim, to se nikad nije dogodilo jer je Rachel odabrala da ostane u New Yorku s Rossom, kome je Sandra kasnije postala punica nakon što se ponovo vjenčao s Rachel. Za pojavljivanje u epizodi "The One with the Lesbian Wedding" Thomas je nominirana za Emmy za izvanrednu gostujuću glumicu u humorističkoj seriji 1996.<ref>{{cite news |url= http://www.emmys.com/awards/nominees-winners/1996/outstanding-guest-actress-in-a-comedy-series |title= Nominees/Winners |newspaper= Television Academy |access-date=27. 1. 2017 |archive-url= https://web.archive.org/web/20161016001345/http://www.emmys.com/awards/nominees-winners/1996/outstanding-guest-actress-in-a-comedy-series |archive-date=16. 10. 2016}}</ref> ==== Frances ==== '''Frances''' ([[Audra Lindley]]): Phoebeina baka, po njenoj pokojnoj majci Lily. Jedini put pojavila se u epizodi "The One with Phoebe's Dad",<ref group="e" name="Phoebe's Dad"/> u kojoj otkriva Phoebe da osoba na fotografijama koje čuva po kući nije Phoebein otac, što motivira Phoebe da pokuša pronaći svog pravog oca. Iako se pojavila samo jednom, spomenuta je u još nekoliko epizoda, uključujući "The One with Joey's Bag" iz pete sezone,<ref group="e" name="The One with Joey's Bag">{{cite episode |title= The One with Joey's Bag |series= Prijatelji |author= Michael Curtis (priča) |author2= Seth Kurland (scenarij) |author3= Gail Mancuso (režiserka) |network= NBC |date=4. 2. 1999 |season= 5 |number= 13}}</ref> u kojoj se saznaje da je nedavno umrla, pa Phoebe planira njenu sahranu. Phoebe je od bake naslijedila stan i žuti taksi, koji je zadržala do kraja serije. ==== Frank Buffay Jr. ==== '''Frank Buffay Jr.''' ([[Giovanni Ribisi]]): Phoebein polubrat po ocu. U epizodi "The One with the Bullies"<ref group="e" name="Bullies">{{cite episode |title= The One with the Bullies |series= Prijatelji |author=Brian Buckner |author2=Sebastian Jones (scenaristi) |author3= Michael Lembeck (režiser) |network= NBC |date= 25. 4. 1996 |season= 2 |number= 21}}</ref> Phoebe ga upoznaje nakon što skupi hrabrosti da pokuca na vrata svog oca u predgrađu, ali saznaje od majke Franka mlađeg (koju glumi [[Laraine Newman]]) da ju je njen otac napustio prije nekoliko godina. Uprkos tome što nije našla oca, povezuje se s Frankom mlađim, koji kasnije dolazi u grad u posjetu<ref group="e" name="Frank Jr">{{cite episode |title= The One with Frank Jr. |series= Prijatelji |author= Shana Goldberg-Meehan |author2= Scott Silveri (scenaristi) |author3= Steve Zuckerman (režiser) |network= NBC |airdate= 17. 10. 1996 |season= 3 |number= 5}}</ref> i tom prilikom udvara se Jasmine, Phoebeinoj kolegici s posla, te zamijeni njen salon za masažu s javnom kućom. Na kraju se zaljubljuje u Alice Knight ([[Debra Jo Rupp]]), njegovu bivšu nastavnicu domaćinstva, 26 godina stariju, i zaručuje se s njom.<ref group="e" name="Hypnosis">{{cite episode |title= The One with the Hypnosis Tape |series= Prijatelji |author= Seth Kurland (scenarist) |author2= Robby Benson (režiser) |network= NBC |date= 13. 3. 1997 |season= 3 |number= 18}}</ref> U epizodi "The One With Phoebe's Uterus"<ref group="e" name="Uterus">{{cite episode |title= The One with Phoebe's Uterus |series= Prijatelji |author= Seth Kurland (scenarist) |author2= David Steinberg (režiser) |network= NBC |date= 8. 1. 1998 |season= 4 |number= 11}}</ref> Frank i Alice zamole Phoebe da bude surogat-majka za njihovu djecu i ona kasnije rodi njihove trojke, od kojih se oprosti u emotivnoj sceni u [[The One Hundredth|100. epizodi]].<ref group="e" name="Hundredth">{{cite episode |title= The One Hundredth |series= Prijatelji |author= David Crane |author2= Marta Kauffman (scenaristi) |author3= Kevin S. Bright (režiser) |network= NBC |date= 8. 10. 1998 |season= 5 |number= 3}}</ref> Frank se posljednji put pojavljuje u epizodi "The One Where Ross is Fine",<ref group="e" name="Ross Fine">{{cite episode |title= The One Where Ross is Fine |series= Prijatelji |author= Sherry Bilsing-Graham |author2= Ellen Plummer (scenaristice) |author3= Ben Weiss (režiser) |network= NBC |date= 2. 10. 2003 |season= 10 |number= 2}}</ref> kada se on i trojke susretnu s Phoebe u "Central Perku". U toj epizodi kaže da "nije spavao četiri godine" i da je toliko iscrpljen odgajanjem djece, predloživši čak da Phoebe uzme jedno sebi. Međutim, uskoro shvata da previše voli svoju djecu da bi dao ijedno od njih; Phoebe predloži da ih ona počne čuvati kako bi Frank i Alice mogli imati više vremena za sebe. Ribisi se prethodno pojavio u epizodi "The One with the Baby on the Bus" kao prolaznik koji ubaci kondom umjesto novca u Phoebeinu kutiju za gitaru dok je pjevala na ulici, a zatim se vraća po njega. Nikad nije objašnjeno je li to bio lik Franka, koji još nije bio predstavljen po imenu u to vrijeme.<ref group="e" name="Bus"/> ''The Seattle Times'' rangirao je Franka 2004. kao četvrti najbolji gostujući lik u seriji.<ref name="McFadden"/> Alice se, prema planu, trebala pojaviti u samo jednoj epizodi, ali je vraćena kao epizodni lik nakon što je ubačen zaplet sa surogat-majčinstvom, koji je nastao kad je Kudrow zatrudnjela u stvarnom životu.<ref>Debra Jo Rupp (2004), ''Friends of Friends'' (DVD), New Wave Entertainment DVD i Warner Home Entertainment.</ref> ==== Leonard Green ==== '''Dr. Leonard Green''' ([[Ron Leibman]]): Rachelin otac, nabusiti, grubi i prilično amoralni [[Vaskularna hirurgija|vaskularni hirurg]]; iako je iskreno nježan i obično dobronamjeran prema svojoj kćerki, općenito je gadan, zloban nasilnik koji brzo uvrijedi svakoga ko ga, čak i slučajno, i najmanje iritira. Odmah od početka ne svidi mu se Ross, Rachelin momak, kad se ovaj referira na njegovu profesiju kao na "igru".<ref group="e" name="Parties"/> Kasnije, kad Ross i Rachel saznaju da će dobiti dijete (Emmu), postaje bijesan zbog toga što nisu zaručeni jer ne želi da njegovo unuče bude vanbračno dijete i na kraju odlazi u Rossov stan i viče na njega jer mu je Rachel (koja se boji očevog gnjeva) lagala i tvrdila da ju je Ross odbio zaprositi, što na kraju dovodi do toga da mu Rachel razjasni situaciju.<ref group="e" name="Stripper">{{cite episode |title= The One with the Stripper |series= Prijatelji |author= Andrew Reich |author2= Ted Cohen (scenaristi) |author3= David Schwimmer (režiser) |network= NBC |date= 15. 11. 2001 |season= 8 |number= 8}}</ref> U epizodi "The One Where Joey Speaks French"<ref group="e" name="French">{{cite episode |title= The One Where Joey Speaks French |series= Prijatelji |author= Sherry Bilsing-Graham |author2= Ellen Plummer (scenaristice) |author3= Gary Halvorson (režiser) |network= NBC |date= 19. 2. 2004 |season= 10 |number= 15}}</ref> doživljava [[srčani udar]] i oporavlja se u bolnici kad Rachel stigne s Rossom, koga Leonard opet dočekuje s prezirom. Iako je Leonard, kao i njegova kćerka Amy, namjerno bio neprijatan i nedopadljiv lik, humoristički odušak koji je on pružao uzrokovao je da – opet, kao njegova kćerka Amy – postane zapamćen kao lik koga su ljubitelji serije "voljeli mrziti". === Sezona 3 === ==== Mark Robinson ==== '''Mark Robinson''' ([[Steven Eckholdt]]): Rachelin kolega iz kancelarije u Bloomingdale'su, koji se prvi put pojavljuje u epizodi "The One Where Chandler Can't Remember Which Sister". Ross je ljubomoran na njega zbog pogrešne sumnje da on i Rachel imaju aferu. Njegovi se strahovi pojačaju kad se Mark i Rachel dogovore da zajedno odu na modni seminar iako u epizodi "The One With Phoebe's Ex-Partner" Mark dadne otkaz i ode u drugu firmu, što ljubomornog Rossa izazove da se ponudi da ide s njom umjesto Marka iako ne zna ništa o modi. Upravo Markovo prisustvo u njenom stanu nakon što joj je ponudio da je utješi poslije njene svađe s Rossom navede Rossa, koji je čuo njegov glas u pozadini dok je razgovarao s Rachel telefonom i pogrešno pomislio da je došao spavati s njom, da postane uvjeren da je njegova veza s Rachel sada gotova i, nakon što ljutito spusti slušalicu, napije se i spava s Chloe<ref group="e" name="Break">{{cite episode |title= The One where Ross and Rachel Take a Break |series= Prijatelji |airdate= 1. 1. 1997 |season= 3 |number= 15}}</ref> što na kraju prekine njihovu vezu. Kasnije Mark pozove Rachel na sastanak i ona prihvata, međutim, odbije daljnji napredak njihovog odnosa kad shvati da je prihvatila ponudu samo da bi učinila Rossa ljubomornim.<ref group="e" name="Tiny T-shirt">{{cite episode |title= The One with the Tiny T-Shirt |series= Prijatelji |airdate= 27. 3. 1997 |season= 3 |number= 19}}</ref> To je posljednji put da je Mark viđen sve do epizode "The One with Princess Consuela",<ref group="e" name="Consuela"/> u 10. sezoni, u kojoj susreće Rachel i Rossa nakon što ona dobije otkaz u Ralph Lauren Corporationu i pozove je na večeru, ponudivši joj novi posao u "Louisu Vuittonu" u Parizu. Ross ga ne uspijeva prepoznati, ali ponovo postane ljubomoran nakon podsjećanja, izrazivši čak ekstremnu mržnju prema Marku, i zabrani Rachel da ode na večeru s njim. Također je otkriveno da se u međuvremenu Mark oženio i dobio djecu (tačnije, blizance). Kad bude obaviješten o tome, posramljeni Ross upita: "Trebamo li poslati nešto?" Iako Ross pokuša kontrirati Markovoj ponudi za posao sredivši da Rachel bude vraćena na stari posao u "Ralphu Laurenu", na kraju popušta shvativši da Rachel želi ići u Pariz. Međutim, kad joj na aerodromu prizna da je još voli, Rachel silazi s aviona u posljednjoj minuti i vraća se Rossu, odbijajući tako Markovu ponudu za posao. ==== Sophie ==== '''Sophie''' ([[Laura Dean (glumica)|Laura Dean]]): Markova zamjena. Često je žrtva svoje šefice Joanne, a povremeno je zbunjuju šašavi komentari Chandlera (koji je bio u kratkoj vezi sa Joannom). U epizodi "The One Where They're Going to ''Party!''"<ref group="e" name="Party"/> presretna je zbog Joannine smrti. ==== Joanna ==== '''Joanna''' ([[Alison LaPlaca]]): Rachelina šefica, koja, uprkos tome što je ponekad zbunjuju njegovi luckasti komentari, izlazi sa Chandlerom u dvije epizode (jednom u trećoj sezoni,<ref group="e" name="Dollhouse">{{cite episode|title= The One with the Dollhouse |series= Prijatelji |airdate= 10. 4. 1997 |season= 3 |number= 20}}</ref> jednom u četvrtoj<ref group="e" name="Cuffs">{{cite episode |title= The One with the Cuffs |series= Prijatelji |airdate= 9. 10. 1997 |season= 4 |number= 3}}</ref>). Neprijateljski se odnosi prema svojoj asistentici Sophie, ali je obično dobra prema Rachel. Nakon što namjerno sabotira Rachelinu promociju kako bi je zadržala kod sebe, konačno ponudi Rachel promociju u svom odjelu,<ref group="e" name="Party">{{cite episode |title= The One Where They're Going to ''Party!'' |series= Prijatelji |airdate= 11. 12. 1997 |season= 4 |number= 9}}</ref> ali pogine nakon što je udari taksi ne stigavši predati papire, pa Rachel ostane bez promocije. ==== Doug ==== '''Douglas "Doug"''' ([[Sam McMurray]]): Chandlerov novi šef u epizodi "The One with the Ultimate Fighting Champion".<ref group="e" name="UFC">{{cite episode |title= The One with the Ultimate Fighting Champion |series= Prijatelji |airdate= 8. 5. 1997 |season= 3 |number= 24}}</ref> Uživa zvati Chandlera "''Bing!''" i pljeskati svoje muške kolege po stražnjici. Monica i Chandler odigraju partiju tenisa s Dougom i njegovom suprugom, koji ostanu iscrpljeni, razdraženi i zbunjeni Monikinim pretjerano takmičarskim stavom u epizodi "The One with Chandler's Work Laugh".<ref group="e" name="Work Laugh"></ref> U njoj je implicirano da se njemu, njegovoj supruzi i ostatku Chandlerovih kolega ne sviđa Joey, za koga Chandler tvrdi da mu je narušio ugled u njihovim očima (pretpostavlja se, svom svojom glupošću) nakon što ga je pozvao na poslovnu zabavu; štetu je popravila Monica kad ju je pozvao na drugu zabavu. U epizodi "The One with Ross's Step Forward" poziva Moniku i Chandlera na večeru kako bi proslavio svoj razvod. Da bi se izvukao, Chandler se pretvara da želi biti sam jer su se on i Monica rastali, ali mu se to obije o glavu kada Doug, koji je, uprkos naizgled vedrom i rasterećenom stavu prema razvodu, ustvari u depresiji zbog njega, pokušava razveseliti Chandlera tako što ga odvodi u striptiz-klubove, pijan bacajući limenke na ptice, bacivši na kraju i svoj vjenčani prsten u oluk (Chandler je prvo odbio Dougovu ponudu, ali je tada pogriješio nepromišljeno navevši da je razlog odbijanja to što Monica ne bi to cijenila da bi zatim bio primoran ispraviti se vidjevši Dougov zbunjen izraz lica).<ref group="e" name="Ross's Step Forward">{{cite episode |title= The One with Ross's Step Forward |series= Prijatelji |airdate= 13. 12. 2001 |season= 8 |number= 11}}</ref> ==== Bonnie ==== '''Bonnie''' ([[Christine Taylor]]): Phoebeina nekad ćelava prijateljica, prvi put spomenuta u epizodi "The One with the Candy Hearts" (iako kao "Abby"), kojoj sredi izlazak s Rossom u epizodi "The One with the Ultimate Fighting Champion". Rachel ju je upoznala dvije godine prije događaja u toj epizodi i pamti je kao "čudnu ćelavu djevojku"; međutim, kad je Rachel ponovo susretne, ostane užasnuta kad vidi da joj je kosa ponovo narasla i da je vrlo privlačna žena. Budući da Rachel još ima osjećaje prema Rossu, ona, u uspješnom pokušaju sabotaže njegove veze s Bonnie, uvjeri Bonnie da opet obrije glavu u epizodi "The One at the Beach".<ref group="e" name="At the Beach">{{cite episode |title= The One at the Beach |series= Prijatelji |airdate= 15. 5. 1997 |season= 3 |number= 25}}</ref> Nakratko se pojavljuje na početku epizode "The One with the Jellyfish", kad je Ross odluči ostaviti i vratiti se Rachel. Implicirao je da je napravio užasnu zbrku kad je prekinuo s njom, uznemirivši je i razbjesnivši je pritom. ==== Phoebe Abbott ==== [[Datoteka:Teri Garr - signed.jpg|mini|upright|[[Teri Garr]] glumila je Phoebeinu biološku majku, Phoebe Abbott, u tri epizode u trećoj i četvrtoj sezoni]] '''Phoebe Abbott''' ([[Teri Garr]]): Phoebeina biološka majka, s kojom dijeli i ime. Phoebe je pronalazi u epizodi "The One at the Beach", vjerujući da je ona Lilyina prijateljica. Na kraju te epizode otkriva Phoebe da ju je ona rodila i pomiruje se s njom u epizodi "The One with the Jellyfish". Kasnije, kad Phoebe odluči biti surogat-majka za dijete Franka i Alice,<ref group="e" name="Uterus"/> posuđuje joj svoje štene kako bi joj demonstrirala koliko je teško predati djecu drugome nakon njihovog nošenja u stomaku. ==== Pile i Patka ==== '''Pile''' i '''Patka''' (životinje glumci): Chandlerovi i Joeyjevi kućni ljubimci. U epizodi "The One With a Chick and a Duck" Joey usvoji [[Kokoška|pile]] iz utočišta za životinje, pogrešno razumjevši vijest o ljudima koji kupuju piliće, a zatim shvate da se ne mogu adekvatno brinuti o njima. Nakon što ga Phoebe potakne da vrati Pile, ali otkrivši pritom da će životinje biti [[Eutanazija životinja|eutanazirane]], Chandler, koji je otišao vratiti Pile, vraća se kući s Piletom i Patkom. Chandler i Joey odnose se prema njima kao da su im djeca – u jednom trenutku Chandler kažnjava Patku poslavši je u hodnik ("Ostani tamo i razmisli o tome šta si uradila!"). Chandler nakratko nazove Pile "Yasmine", po glumici iz ''[[Spasilačka služba (serija)|Spasilačke službe]]'' [[Yasmine Bleeth]] (međutim, kasnije se ispostavi da je Pile zapravo [[pijetao]], ne kokoška); a u epizodi "The One With Ross's Thing" Chandler naziva mogućeg mladunca Patke i Pileta "Dick" (''Duck'' + ''Chick''), a Joey ga naziva "Chuck" (''Chick'' + ''Duck''). Do šeste sezone životinje su nestale iz serije; Patka je spomenuta u sedmoj sezoni, ali ne i prikazana. U finalu serije<ref group="e" name="Last One"/> Joey kupi Chandleru novo pače i pile kao poklon za useljenje u novu kuću – prethodno ih je nazvao "Patka Junior" i "Pile Junior" – i otkriva se da su originalne ptice uginule prije izvjesnog vremena; ne želeći da se Joey uznemiri zbog toga, Chandler mu kaže da su otišle živjeti na farmi na koju pristup posjetiocima nije dozvoljen. === Sezona 4 === ==== Stu ==== '''Stuart "Stu"''' ([[Fred Stoller]]): konobar u restoranu "Allesandro's", gdje Monica dobija posao u epizodi "The One Where They're Going to Party!" U drugoj epizodi, "The One with the Girl from Poughkeepsie",<ref group="e" name="Girl from Poughkeepsie">{{cite episode |title= The One with the Girl from Poughkeepsie |series= Prijatelji |airdate= 18. 12. 1997 |season= 4 |number= 10}}</ref> Stu predvodi pobunu kuhinjskog osoblja protiv Monike (za što mu je motiv jednim dijelom bila činjenica da je napisala izuzetno negativnu kritiku na račun hrane i usluge u tom restoranu prije nego što je dobila posao u njemu i da su se zbog toga on i ostatak osoblja osjećali javno poniženima, a drugi dio motiva bilo je to što je član njegove porodice izgubio posao nakon što ga je ona zamijenila na poziciji glavnog kuhara), zaključavši je u hladnjaču i napisavši uvrede na njenoj kuharskoj kapi. Monica zapošljava Joeyja kao marionetu kako bi mogla pokazati autoritet pred osobljem otpustivši ga pred svima njima i pobuna se ubrzo okončava. U epizodi "The One with the Stripper"<ref group="e" name="Stripper"/> Stu daje Moniki broj telefona osobe za koju ona pretpostavlja da je striptizeta za Chandlerovu zakašnjelu momačku večer iako se ispostavi da je zapravo prostitutka. ==== Emily Waltham ==== '''Emily Waltham''' ([[Helen Baxendale]]): nećakinja Rachelinog šefa, Engleskinja, koja dolazi u dvosedmičnu posjetu New Yorku u 14. epizodi četvrte sezone. Po nagovoru šefa, Rachel bi trebala otići s njom u operu, ali je tad imala sastanak sa Joshuom, pa uspijeva nagovoriti Rossa da je on odvede. Oni se sjajno provedu i završe u motelu u [[Vermont]]u. Emily odlazi nazad u Englesku, ali je Ross uspijeva stići na aerodromu i kaže joj da je voli, na šta ona, zatečena, odgovori samo "Hvala". Kasnije mu otkriva da ima momka, Colina, ali ga ostavlja zbog Rossa i priznaje mu da ga voli. Ubrzo se odlučuju vjenčati. Njen prijateljski odnos s Rachel uskoro se mijenja tokom vjenčanja. Svi prijatelji lete u London na to vjenčanje u finalu četvrte sezone,<ref group="e" name="Ross's Wedding">{{cite episode |title= The One with Ross's Wedding |series= Prijatelji |airdate= 7. 5. 1998 |season= 4 |number= 23 i 24}}</ref> osim tada trudne Phoebe i Rachel, koja je odlučila ne prisustvovati zbog njene prošlosti s Rossom. Ipak, ubrzo shvata da još voli Rossa i odlazi u London kako bi mu to rekla i spriječila vjenčanje. Tokom izgovaranja bračnih zavjeta Ross slučajno izgovori Rachelino ime pred oltarom, ponizivši Emily pred njenim prijateljima i porodicom. Uprkos tome, ceremonija vjenčanja nastavlja se u prvoj epizodi pete sezone, ali ponižena Emily bježi sa svadbenog prijema. Ross traži od njenih roditelja da joj kažu da će je čekati na aerodromu, nadajući se da će ona ipak htjeti ići na njihov medeni mjesec u [[Grčka|Grčku]]. Ross na kraju odluči povesti Rachel sa sobom, a Emily ih ugleda dok su zajedno na aerodromu te ponovo bježi od Rossa, koji zbog nje propušta let i ostavlja Rachel da sama ode u Grčku.<ref group="e" name="Ross Says Rachel">{{cite episode |title= The One After Ross Says Rachel |series= Prijatelji |airdate= 24. 9. 1998 |season= 5 |number= 1}}</ref> U četvrtoj epizodi pete sezone Ross se pokušava pomiriti s njom i nagovoriti je da se vrati u New York.<ref group="e" name="pbs">{{cite episode |title= The One Where Phoebe Hates PBS |series= Prijatelji |airdate= 15. 10. 1998 |season= 5 |number= 4}}</ref> Ona pristaje, ali pod uvjetom da se više nikad ne vidi s Rachel i da iz stana izbaci sve što je ona ikad dodirnula, što je praktično nemoguće. Kad sazna da je on na večeri s cijelom ekipom, uključujući i Rachel, kaže mu da mu ne može vjerovati i odluči da se razvedu. To je bilo njeno posljednje pojavljivanje u seriji. U 12. epizodi pete sezone Ross je saznao da se Emily ponovo udaje i zbog toga je ušao u vezu sa Janice, međutim, veza nije potrajala. Osam epizoda kasnije Rachel je u Rossovom stanu i na njegovoj telefonskoj sekretarici čuje poruku koju mu je Emily ostavila, dan prije njenog vjenčanja. Emily je željela razgovarati s Rossom o obnovi njihove veze, govoreći da je zabrinuta da su napravili grešku prilikom razvoda i da se premišlja u vezi s novim brakom. Rachel slučajno obriše poruku i premišlja se da li da kaže Rossu za nju. Na kraju mu odlučuje sve reći, ali ga uvjerava da je ne nazove.<ref group="e" name="Ride-Along">{{cite episode |title= The One with the Ride-Along |series= Prijatelji |airdate= 29. 4. 1999 |season=5 |number=20}}</ref> Prezime "Waltham" zapravo je ime grada u kojem je oboje autora serije pohađalo koledž. Za ulogu Emily u razmatranju je najprije bila [[Patsy Kensit]], ali ju je odbila.<ref>{{cite news |author= Tom Russo |date= 10. 4. 1998 |url= http://www.ew.com/ew/article/0,,282615,00.html |title= Her Best 'Friends' Wedding? |work= Entertainment Weekly |issue=426 |url-status=live |archive-url= https://web.archive.org/web/20121011233405/http://www.ew.com/ew/article/0%2C%2C282615%2C00.html |archive-date= 11. 10. 2012}}</ref> Brak Rossa i Emily trebao je trajati dosta duže, ali je Helen Baxendale zatrudnjela prije početka snimanja pete sezone i nije bila u mogućnosti putovati radi snimanja, pa su stoga njena pojavljivanja nakon četvrte sezone reducirana.<ref name="dvd">{{cite video |people= Kevin S. Bright; Marta Kauffman; David Crane |date= 2004 |title= Friends: The Complete Fourth Season DVD audio commentary for "The One with Ross's Wedding" |medium= DVD |location= [[Los Angeles]] |publisher= Warner Home Video}}</ref> Baxendale je zamoljena da reprizira svoju ulogu u desetoj sezoni, ali je to odbila kako bi glumila u predstavi ''[[After Miss Julie]]'' na West Endu i zato što nije željela isti nivo pažnje tabloida kao što je to bio slučaj 1998.<ref>{{cite news |author= Emma Brockes |date= 28. 11. 2003 |url= https://www.theguardian.com/stage/2003/nov/28/theatre2 |title= 'I don't feel like a drip' |work= The Guardian |access-date= 7. 7. 2009 |url-status=live |archive-url= https://web.archive.org/web/20140912153639/http://www.theguardian.com/stage/2003/nov/28/theatre2 |archive-date= 12. 9. 2014}}</ref> ==== Stephen i Andrea Waltham ==== '''Stephen''' ([[Tom Conti]]) i '''Andrea Waltham''' ([[Jennifer Saunders]]): Emilyin otac i goropadna maćeha, predstavljeni u epizodi "The One with Ross's Wedding, Part 2". Brak im je hladan i otvoreno se odnose s prezirom jedno prema drugome. Podjednako su neprijateljski raspoloženi prema Jacku i Judy Geller kad Gelleri odbiju platiti preuređivanje njihove kuće nakon svadbenog prijema. Tokom vjenčanja, poput svih gostiju, šokirani su i krajnje zatečeni kad Ross slučajno rekne Rachelino ime umjesto Emilyinog tokom izgovaranja bračnih zavjeta. U epizodi "The One After Ross Says 'Rachel'" Stephen ljutito govori Rossu da se Emily sakrila nakon što je pobjegla kroz prozor u kupatilu i da se sada osjeća poniženom, ali to ne sprečava Andreu da Rossu pred Stephenom kaže da misli da je on (Ross) "vrlo sladak". Andreine posljednje riječi u seriji bile su "Nazovi me" (upućene Rossu), a Stephenove, upućene Andrei kao odgovor na njeno flertovanje s Rossom, bile su: "Provodiš pola života u kupatilu – zašto ''ti'' nikad ne pobjegneš kroz prokleti prozor?!" === Sezona 5 === ==== G. Zelner ==== '''Gospodin Zelner''' ([[Steve Ireland]]): izvršni direktor u "Ralph Laurenu", koji intervjuira Rachel za posao u 17. epizodi pete sezone, istovremeno otkrivajući da je teško nositi se s njenim "bubicama".<ref group="e" name="Inadvertent">{{cite episode |title= The One with Rachel's Inadvertent Kiss |series= Prijatelji |airdate= 18. 3. 1999 |season= 5 |number= 17}}</ref> Rachel ga nenamjerno poljubi tokom razgovora, ali ipak dobija posao. Izgleda vrlo plašljiv i ozbiljan u vezi sa svojim poslom. Nakon što je Rachel unaprijeđena u sedmoj sezoni, on od gostujućeg postaje epizodni lik. U 14. epizodi desete sezone otpušta Rachel nakon što saznaje za njen razgovor s predstavnikom "[[Gucci]]ja".<ref group="e" name="Consuela">{{cite episode |title= The One with Princess Consuela |series= Prijatelji |airdate= 26. 2. 2004 |season= 10 |number= 14}}</ref> Ross pokušava vratiti Rachelin posao podmićivanjem Zelnera: Zelner ima sina Rossa koji voli dinosaure. Ross se predstavi kao "Ron", šokiran činjenicom da je Zelnerov sin njegov imenjak.<ref group="e" name="Estelle Dies"/> ==== Kim ==== '''Kim''' ([[Joanna Gleason]]): Rachelina kolegica u "Ralph Laurenu". U epizodi "The One Where Rachel Smokes" Rachel pomisli da propušta trenutke kada se donose važne odluke s obzirom na to da one uvijek budu donesene kad Kim uzme pauzu za cigaretu. Pokušava početi pušiti kako bi mogla ostati u toku, ali biva neuspješna kada Kim, koju je Rachelino šašavo ponašanje u pokušajima da joj se pridruži dok puši u početku zbunjivalo, zaprijeti da će je otpustiti ako nastavi štetiti svom zdravlju.<ref group="e" name="Smokes">{{cite episode |title= The One Where Rachel Smokes |series= Prijatelji |airdate= 8. 4. 1999 |season= 5 |number= 18}}</ref> Kasnije, Kim pomisli da je Rachel poljubila [[Ralph Lauren|Ralpha Laurena]] da bi joj preuzela posao, a ustvari je vidjela Phoebe kako ljubi "Kennyja iz kopirnice". Nakon što bezuspješno pokuša poreći aferu, Rachel se počne pretvarati da ju je Ralph ostavio. Kim joj povjeruje kad vidi ono za što je mislila da je hladan pogled Ralpha (koji je glumio samog sebe) u liftu.<ref group="e" name="Teeth">{{cite episode |title= The One with Ross's Teeth |series= Prijatelji |airdate= 18. 11. 1999 |season= 6 |number= 8}}</ref> === Sezona 6 === ''Napomena'': Nijedan lik predstavljen u ovoj sezoni nije se pojavio u kasnijim sezonama. Stoga su navedeni u odjeljku "[[#Samo sezona 6|Samo sezona 6]]". === Sezona 7 === ==== Tag Jones ==== [[Datoteka:Cahill, Eddie (USAF).jpg|mini|upright|[[Eddie Cahill]] pojavio se kao Tag Jones u šest epizoda sedme i jednoj epizodi osme sezone]] '''Tag Jones''' ([[Eddie Cahill]]): Rachelin neiskusni, ali privlačni novi pomoćnik u "Polo Ralph Laurenu". Zapošljava ga nakon što bude promovirana, ne zato što je najbolji izbor nego zato što je očarana njime.<ref group="e" name="Assistant">{{cite episode |title= The One with Rachel's Assistant |series= Prijatelji |airdate= 26. 10. 2000 |season= 7 |number= 4}}</ref> Nakon što se i on zainteresira za nju, pokušavaju sakriti svoju vezu od njenog šefa Zelnera, inače bi Tagovo zapošljenje bilo sukob interesa.<ref group="e" name="Candy">{{cite episode |title= The One with All the Candy |series= Prijatelji |airdate= 7. 12. 2000 |season= 7 |number= 9}}</ref> U epizodi "The One Where They All Turn Thirty" Rachel prekida s njim kad shvati da ga njihova razlika od šest godina čini premladim i nezrelim za vezu s njom ako se ona namjerava držati svog plana da se uda.<ref group="e" name="Thirty"/> Ponovo se pojavljuje u epizodi "The One with the Red Sweater" u osmoj sezoni kad Phoebe misli da je on otac Rachelinog nerođenog djeteta. Tag kaže Rachel da je mnogo sazrio od njihovog prekida i da želi nastaviti njihovu vezu, ali odustane kad otkrije da ona čeka dijete s nekim drugim. Kasnije se sastaje s Rossom, koji je zapravo otac i koji nosi istu vrstu crvenog džempera.<ref group="e" name="Sweater">{{cite episode |title= The One with the Red Sweater |series= Prijatelji |airdate= 4. 10. 2001 |season= 8 |number= 2}}</ref> ==== Charles Bing / Helena Handbasket ==== '''Charles Bing / Helena Handbasket''' ([[Kathleen Turner]]): Chandlerov otac i Norin bivši suprug, transvestit, koji je redovno spominjan u prethodnim sezonama, ali ne i viđen. Odlučna pozvati ga na njihovo vjenčanje u epizodi "The One with Chandler's Dad", Monica odvuče Chandlera na njegovu burlesku u Las Vegas, gdje je prvi put viđen u seriji, nastupajući pod imenom "Helena Handbasket". Chandler ga poziva na vjenčanje<ref group="e" name="CDad">{{cite episode |title= The One with Chandler's Dad |series= Prijatelji |airdate= 10. 5. 2001 |season= 7 |number= 22}}</ref> te on i Nora otprate Chandlera do oltara u epizodi "The One with Monica and Chandler's Wedding, Part 1".<ref group="e" name="Wedding">{{cite episode |title= The One with Monica and Chandler's Wedding, Part 1 |series= Prijatelji |airdate= 17. 5. 2001 |season= 7 |number= 23}}</ref> Nije se pojavio na svadbenom prijemu u epizodi "The One After 'I Do'"<ref group="e" name="I Do"/> iako se u izrezanoj sceni vidi kako plače na spratu nakon što Joey slučajno uništi njegovu haljinu. Lik Charlesa, koga glumi žena, ostavljen je dvosmislen, a podrazumijeva se da je zapravo transrodna žena. === Sezona 8 === ==== Emma ==== '''Emma Geller-Green''' (Cali i Noelle Sheldon): Rachelina i Rossova kćerka. Iako je Ross prvobitno htio nazvati svoju kćerku "Isabella," Rachel je zaplakala kad je odlučila da to ime ne odgovara djetetu, a bila je zgrožena preostalim izborom, [[Delilah]]. Monica ljubazno predlaže ime "Emma," koje je odabrala za svoju buduću kćerku još kad je imala 14 godina, ali se, s obzirom na to da se "ništa ne slaže dobro s 'Bing'", pomiruje s time "da je propala" i prepušta to ime Rachel da ga ona dadne svojoj kćerki. === Sezona 9 === ==== Mike Hannigan ==== [[Datoteka:Paul Rudd (cropped).jpg|mini|upright|[[Paul Rudd]] glumio je Mikea Hannigana, Phoebeinog momka i supruga, u devetoj i desetoj sezoni]] '''Michael "Mike" Hannigan''' ([[Paul Rudd]]): Phoebein momak i kasnije suprug. Početkom sezone Joey i Phoebe odlučuju otići na dvostruki sastanak, obećavajući da će naći jedno drugom partnere naslijepo.<ref group="e" name="Pediatrician">{{cite episode |title= The One with the Pediatrician |series= Prijatelji |airdate= 10. 10. 2002 |season= 9 |number= 3}}</ref> Međutim, Joey zaboravlja na Phoebein sastanak i, u želji da spriječi da ona to otkrije, kad ona upita za ime muškarca s kojim joj je sredio sastanak, pretvara se da se muškarac zove Mike. Zatim ulazi u kafić i očajnički viče "Mike!" Hannigan se odaziva i biva uvučen na sastanak, što ne prolazi dobro kad Mike, slučajno, jasno daje do znanja Phoebe da zapravo ne poznaje Joeyja, a Joey pokušava popraviti situaciju, posljedično uznemirujući Phoebe i otkazujući svoj sastanak naslijepo s Mary-Ellen. Mikeu je žao Phoebe dok je posmatra kako odlazi, a kad je sutradan ponovo vidi u kafiću, razgovara s njom i objašnjava da je pristao biti uvučen na sastanak jer mu je bilo rečeno da će dobiti besplatnu večeru, što nije dobio, i sresti lijepu djevojku, što se jest dogodilo. Polaskana Phoebe pristaje kad je pozove na drugi sastanak,<ref group="e" name="Sharks">{{cite episode|title= The One with the Sharks |series= Prijatelji |airdate= 17. 10. 2002 |season= 9 |number= 4}}</ref> koji ispada podjednako loš kao i prvi zahvaljujući Rossu, koji slučajno uznemiri Phoebe prije sastanka, zbog čega ona provodi veći dio noći plačući na njegovom ramenu. Ross odlazi u Mikeovu kuću i pokušava mu objasniti da je slučajno uznemirio Phoebe, što pokreće lanac smiješnih događaja koji rezultiraju time da Mike na kraju odluči da još ima osjećaje prema Phoebe i u 16. epizodi devete sezone oni odlučuju živjeti zajedno.<ref group="e" name="Boob Job">{{cite episode |title= The One with the Boob Job |series= Prijatelji |airdate= 20. 2. 2003 |season= 9 |number= 16}}</ref> Phoebe predlaže da bi se jednog dana mogli vjenčati, ali on joj govori da se, nakon svog zbrkanog razvoda, više nikad ne želi vjenčati, što rezultira prekidom. Emotivno nesposobni da budu odvojeni, pomiruju se u sljedećoj epizodi.<ref group="e" name="Memorial Service">{{cite episode |title= The One with the Memorial Service |series= Prijatelji |airdate= 13. 3. 2003 |season= 9 |number= 17}}</ref> U finalu sezone Monica poziva Mikea na [[Barbados]] s ekipom prijatelja, gdje on zaprosi Phoebe u isto vrijeme kao i David. Ona ih odbija obojicu, ali govori Davidu da je Mike muškarac s kojim želi biti. Na početku desete sezone Mike je primoran prekinuti s Precious ([[Anne Dudek]]), djevojkom koju je viđao otkad je raskinuo s Phoebe, ali Phoebe (koja nervira Precious zovući je "Susie"), uvjeri Precious da ''ona'' ostavi njega.<ref group="e" name="Joey & Rachel Kiss">{{cite episode |title= The One After Joey and Rachel Kiss |series= Prijatelji |airdate= 25. 9. 2003 |season= 10 |number= 1}}</ref> U petoj epizodi desete sezone Mike zvanično prosi Phoebe<ref group="e" name="Rachel's Sister Babysits">{{cite episode |title= The One Where Rachel's Sister Babysits |series= Prijatelji |airdate= 30. 10. 2003| season= 10 |number= 5}}</ref> te ih Joey vjenča sedam epizoda kasnije ispred "Central Perka".<ref group="e" name="Phoebe's Wedding">{{cite episode |title= The One with Phoebe's Wedding |series= Prijatelji |airdate= 12. 9. 2004 |season= 10 |number= 12}}</ref> Kad Phoebe nakratko promijeni ime u "Princess Consuela Bananahammock",<ref group="e" name="Consuela"/> Mike rekne da će on promijeniti ime u "Crap Bag" ("Vreća smeća"), što Phoebe natjera da vrati svoje ime. Nakratko se pojavljuje u posljednjoj epizodi, donoseći Moniki i Chandleru natpis "Dobro došla na svijet, bebo Bing". On govori Phoebe da i on želi imati dijete, sa čim se ona složi. ==== Theodore i Bitsy Hannigan ==== '''Theodore i Bitsy Hannigan''' ([[Gregory Itzin]] i [[Cristine Rose]]): Mikeovi bogati, nadmeni roditelji. On im predstavi Phoebe<ref group="e" name="Ross's Song"/> i ubrzo nakon toga oni jasno stave do znanja da ne odobravaju njihovu vezu jer ih iritiraju i zbunjuju njene čudne "bubice", ali Mike im se usprotivi i izjavi svoju ljubav prema njoj pred njima i njihovo dvoje "grešno dosadnih" prijatelja (koje, također, zbunjuju Phoebine "bubice"). Oni kasnije upoznaju Joeyja, koji ih zbuni komentarom o tome kako je lijepo što "njihovi klinci odrastaju" (Phoebe mu je rekla da joj je on "poput oca") i kasnije dolaze na vjenčanje. Theodore "smrvi pilulu" u suprugino piće na vjenčanju kako ona ne bi napravila scenu i ona djeluje sretno i bezbrižno. ==== Amy Green ==== [[Datoteka:Christina Applegate 2014 Comic Con (cropped).jpg|upright|mini|[[Christina Applegate]] glumila je Amy Green]] '''Amy Green''' ([[Christina Applegate]]): jedna od Racheline dvije sestre. Prvi se put pojavila u osmoj epizodi devete sezone.<ref group="e" name="Rachel's Other Sister">{{cite episode |title= The One with Rachel's Other Sister |series= Prijatelji |airdate= 21. 11. 2002 |season= 9 |number= 8}}</ref> Dolazi kod Monike i Chandlera na večeru za Dan zahvalnosti, gdje se ljuti nakon što sazna da neće dobiti starateljstvo nad Emmom ako Rachel i Ross umru. Gruba, hedonistična, bezobrazna, amoralna, materijalistična i potpuno neosjetljiva na tuđa osjećanja, veoma iritira prijatelje svojim okrutno iskrenim mišljenjima o njima i sebičnim, egocentričnim stavom, ali djeluje kao da se pomalo plaši Monike, uvjerena da je luda (nakon što je svjedočila Monikinim bizarnim pravilima u vezi s jedenjem iz porculanskih tanjira koje su ona i Chandler dobili kao poklon povodom vjenčanja). Kada se Rachel i Amy kasnije posvađaju nakon što Amy, po Rachelinom mišljenju, uvrijedi Emmu, to rezultira tučom, prilikom koje su razbile jedan od Monikinih tanjira (zbog čega se Monica gotovo onesvijesti). Chandler ih tada obje ukori kao što bi to jedan otac uradio i zatraži da se Amy izvini zbog toga što je upropastila Dan zahvalnosti, što ona i učini. Kasnije joj daje nagovještaj da je njihova tuča bila "prava stvar za uzbuđenje". Rachel se pomiruje s Amy nakon što joj ponudi da koristi popust koji ona ima u "Ralph Laurenu" kao zaposlenica. Amy se ponovo pojavljuje u petoj epizodi desete sezone, gdje govori Rachel da se planira udati za Myrona, oca svog bivšeg momka Marka, koji je bogat. Ipak, nakon Rachelinog savjeta da pokuša sama zarađivati otkazuje zaruke i prenoći u Rachelinom i Joeyjevom stanu. Rachel je pokušava naučiti odgovornosti puštajući je da čuva Emmu (koju Amy zove "Ella", insistirajući na tome da je to ime ljepše) te je natjerati da prestane biti tako sebična i da učini nešto lijepo za nekoga. Na kraju, Amy odluči poslušati Rachelin savjet i učiniti nešto lijepo za Emmu. Samo, problem je u tome što je samozaokupljena i egocentrična Amy odlučila probušiti Emmine uši. Ross i Rachel užasnuti su i ljuti na nju, naročito nakon što otkrije da planira postati stilistica za bebe (što se kasnije ispostavlja kao promašaj). Ipak, Amy i Rachel ponovo se pomiruju na kraju epizode kad počnu tračati o tome kako se njihova sestra Jill prilično udebljala. To je bila indirektna referenca na tadašnju trudnoću Reese Witherspoon (koja glumi Jill). Iako je Amy, poput njenog oca Leonarda, namjerno osmišljena kao neprijatan i nedopadljiv lik, humor koji je proizvodila uzrokovao je da, opet poput oca, postane zapamćena kao lik koji su ljubitelji serije "voljeli mrziti". Applegate je 2003. osvojila Emmy za najbolju gostujuću glumicu u humorističkoj seriji za nastup u epizodi "The One with Rachel's Other Sister" te ponovo nominirana za izvedbu u epizodi "The One Where Rachel's Sister Babysits". ==== Charlie Wheeler ==== [[Datoteka:Aisha Tyler SDCC 2014.jpg|mini|upright|[[Aisha Tyler]] glumila je Joeyjevu, a zatim Rossovu djevojku, također paleontologinju, u devetoj i desetoj sezoni]] '''Charlie Wheeler''' ([[Aisha Tyler]]): privlačna profesorica paleontologije, u koju se Ross zaljubi u epizodi "The One with the Soap Opera Party".<ref group="e" name="Soap Opera Party">{{cite episode |title= The One with the Soap Opera Party |series= Prijatelji |airdate= 24. 4. 2003 |season= 9 |number= 20}}</ref> Planira je pozvati da izađu, ali biva prekasno kad ona umjesto toga izađe sa Joeyjem. Prvobitno ljut, Ross na kraju prihvata njihovu vezu i pomaže Joeyju da smisli inteligentna mjesta za sastanke u epizodi "The One with the Fertility Test". Na Rossovoj paleontološkoj konferenciji na Barbadosu u finalu devete sezone Charlie kaže Joeyju da nemaju ništa zajedničko i prekida s njim. Potom se počne viđati s Rossom. U šestoj epizodi desete sezone ostavlja ga i vraća se svom ranijem momku, dr. Benjaminu Hobartu ([[Greg Kinnear]]).<ref group="e" name="Ross's Grant">{{cite episode |title= The One with Ross's Grant |series= Prijatelji |airdate= 6. 11. 2003 |season= 10 |number= 6}}</ref> Lik Charlie osmišljen je kao odgovor na kritike koje je produkcijska ekipa serije dobijala zbog premalog broja nebjelačkkih likova. Charlie je bila tek drugi važniji sporedni lik koji tumači [[Afroamerikanci|tamnoputa]] glumica, nakon pojavljivanja [[Gabrielle Union]] u ulozi Kristen Lang u epizodi "The One with the Cheap Wedding Dress".<ref group="e" name="Cheap Wedding Dress">{{cite episode |title= The One with the Cheap Wedding Dress |series= Prijatelji |airdate= 15. 3. 2001 |season= 7 |number= 17}}</ref><ref>{{cite news |author= Jennifer Armstrong |date= 25. 4. 2003 |url= http://www.ew.com/ew/article/0,,444594,00.html |title= 'Friend' of the Day |work= Entertainment Weekly |url-status= live |archive-url= https://web.archive.org/web/20090225063831/http://www.ew.com/ew/article/0%2C%2C444594%2C00.html |archive-date= 25. 2. 2009}}</ref> Uloga nije specifično osmišljena za tamnoputu glumicu. Tyler je rekla za ''[[Tampa Bay Times|St. Petersburg Times]]'': "Nadam se da će frustraciju [publike zbog manjka etničke / rasne raznolikosti] ublažiti činjenica da se, kad su kreirali ovu ulogu, nisu uplašili [težine koju nosi]. Osmislili su je da bude tako pametna i seksi i na višem nivou, nije bila tek neka crna djevojka u ''Prijateljima''."<ref>{{cite news |author= Eric Deggans |date= 12. 3. 2004 |url= http://www.sptimes.com/2004/03/12/Artsandentertainment/Swerving_again.shtml |title= Swerving again |work= St Petersburg Times |url-status= live |archive-url= https://web.archive.org/web/20090719091936/http://www.sptimes.com/2004/03/12/Artsandentertainment/Swerving_again.shtml |archive-date= 19. 7. 2009}}</ref> === Sezona 10 === [[Datoteka:Anna Faris - Guardians of the Galaxy premiere - July 2014 (cropped).jpg|mini|desno|upright|[[Anna Faris]] glumila je Eriku, mladu trudnicu koja dozvoljava Moniki i Chandleru da usvoje njene blizance u 10. sezoni]] ==== Erica ==== '''Erica''' ([[Anna Faris]]): djevojka iz [[Cincinnati]]ja koja odlučuje dozvoliti Moniki i Chandleru da usvoje njene bebe u epizodi "The One with the Birth Mother".<ref group="e" name="Birth Mother">{{cite episode |title= The One with the Birth Mother |series= Prijatelji |airdate= 8. 1. 2004 |season= 10 |number= 9}}</ref> Posjećuje New York u epizodi "The One Where Joey Speaks French" te razgleda turističke znamenitosti s Monikom i Chandlerom. Dobija trudove na kraju epizode "The One with Rachel's Going Away Party" i rađa blizance Eriku i Jacka u posljednjoj epizodi. ==== Jack i Erica Bing ==== '''Jack i Erica Bing''' – usvojena djeca Monike i Chandlera. Tumačili su ih Cristobal i Antonella. Otkriveno je da Monica i Chandler nisu znali da će dobiti blizance na usvajanje dok nisu rođeni. Chandler predloži da daju jedno od njih na daljnje usvajanje, ali Monica odbija, rekavši: "Ne možemo ih razdvojiti. Oni su naša djeca i idu s nama."<ref group="e" name="Last One"/> ==== Missy Goldberg ==== '''Missy Goldberg''' ([[Ellen Pompeo]]): žena s Rossovog i Chandlerovog koledža, na kojem se obojica dogovore da je neće pozvati na sastanak kako ne bi pokvarili prijateljstvo. Predstavljena je u epizodi "The One Where the Stripper Cries".<ref group="e" name="Stripper Cries">{{cite episode |title= The One Where the Stripper Cries |series= Prijatelji |airdate= 5. 2. 2004 |season= 10 |number= 11}}</ref> Na okupljanju Chandler dozvoljava Rossu da prekine dogovor, jer je sad on oženjen, i otkriva se da su se Chandler i Missy mnogo puta ljubili na koledžu po završetku predavanja, i to u naučnim laboratorijama, koje Ross zove svojim "terenom". ==== Benjamin Hobart ==== '''Benjamin Hobart''' ([[Greg Kinnear]]): paleontolog, [[Nobelova nagrada|nobelovac]] i bivši momak Rossove djevojke Charlie Wheeler, predstavljen u epizodi "The One with Ross's Grant". Vidjevši Charlie prvi put nakon dugo vremena i upoznavši Rossa (koji ga zbunjuje šašavim komentarima), na kraju priznaje Rossu da je još zaljubljen u nju i zatim ga neuspješno pokušava uvjeriti da prekine s njom. Kad Ross odbije, Benjamin mu to zamjeri, što ispoljava postavljajući krajnje luckasta pitanja na Rossovom razgovoru za dodjelu subvencije. On i Charlie na kraju ponovo postaju par nakon što ga Ross natjera da prizna svoje postupke pred njom. ==== Amanda Buffamonteezi ==== '''Amanda Buffamonteezi''' ([[Jennifer Coolidge]]): dosadna gospođa koja je nekad živjela u istoj zgradi prije nego što se preselila u Englesku.<ref group="e" name="Ross' Tan">{{cite episode |title= The One with Ross's Tan |series= Prijatelji |airdate= 9. 10. 2004 |season= 10 |number= 3}}</ref> Govori s lažnim engleskim naglaskom i tvrdi da je spavala s [[Evel Knievel|Evelom Knievelom]]. Njen napuhani ego i krajnja usmjerenost samo na sebe čine da je Monica i Phoebe smatraju nepodnošljivom, ali, ne želeći povrijediti njena, uprkos svemu, dobronamjerna osjećanja, slože se da se nađu s njom u kafiću nakon što Chandler uništi njihov prvobitni plan da joj se ne javljaju ni na jedan telefonski poziv učinivši upravo to i rekavši joj da su one u stanu s njim, nakon čega je zbuni komentarom da ide na pedikuru prije nego što preda telefon Moniki. Coolidge se pojavljuje i u ''[[Joey (serija)|Joeyju]]'', gdje glumi njegovu agenticu. ==== Roy ==== '''Roy''' ([[Danny DeVito]]): striper u epizodi "The One Where the Stripper Cries", koga u posljednji tren unajme za Phoebeinu djevojačku večer nakon što ona izrazi razočaranje time što zabava nije "prljavija". Pod pritiskom od Phoebe (koja ih je zaboravila zamoliti da unajme stripera prije nego što je zabava zapravo počela), prijatelji pregledaju telefonski imenik i nazovu prvog stripera čiji broj pronađu, tražeći od njega da brzo stigne u Monikin stan, gdje se zabava održava. Kad se pojavi, djevojke se iznenade kad vide da ima najmanje 50 godina, ali i da je u zabludi o svom fizičkom izgledu, jer očito ima problema s prihvatanjem činjenice da nije graciozno ostario i da ženama više nije fizički privlačan. Kad vidi da Phoebe ne uživa u njegovom nastupu, iznervira se, posebno kad ona rekne, dok se grči, da "ovako ona izgleda kad je uzbuđena". Zatim počnu raspravljati treba li mu ili ne treba platiti dolazak nakon prilično teškog i užurbanog puta do stana s njegove strane, a kad ona odbije dozvoliti saosjećajnoj Rachel i Moniki da mu plate i još ga izvrijeđa, osjetljivi striper uzruja se i počne plakati, prisiljen prihvatiti činjenicu da više nije fizički privlačan, ali skidanje je sve što zna. Osjećajući krivicu, Phoebe ga tješi i govori mu da bi trebao podučavati skidanju umjesto da ga izvodi. Na njeno insistiranje, on tada nastupa posljednji put za zabavu. ==== Mackenzie ==== '''Mackenzie''' ([[Dakota Fanning]]): kćerka trenutnih stanara u kući koju Monica i Chandler kupe. Ona na kraju pomaže Joeyju da se nosi s brigama u vezi sa Chandlerovim i Monikinim odlaskom iz grada. Kao osvetu za Joeyjevo pretjerano zabrinuto ponašanje, Monica i Chandler nakratko se pretvaraju da je Mackenzie duh.<ref group="e" name="Estelle Dies"/> == Likovi u samo jednoj sezoni == === Samo sezona 1 === [[Datoteka:George Clooney 2016.jpg|mini|upright|[[George Clooney]] (''na slici'') i [[Noah Wyle]] glume doktore Michaela Mitchella i Jeffreyja Rosena, tim redoslijedom. U ''[[Hitna služba (serija)|Hitnoj službi]]'' tumače uloge [[Doug Ross|Douga Rossa]] i [[John Carter (Hitna služba)|Johna Cartera]].]] ==== Joseph Tribbiani Sr. i Gloria Tribbiani ==== '''Joseph''' i njegova supruga '''Gloria Tribbiani''' ([[Brenda Vaccaro]]), osim Joeyja, imaju i još sedam kćerki: Ginna, Tinna, Dina, Mary Angela, Mary Teresa, Veronica i Cooky. Joeyjev otac, Joseph Tribbiani Sr. ([[Robert Costanzo]]), pojavio se u 13. epizodi prve sezone, kada posjeti Joeyja, te Joey otkriva da njegov otac ima aferu s drugom ženom, Ronni ([[Lee Garlington]]). Joeyjeva majka Gloria, koja je sve vrijeme potajno znala za aferu, nalaže Joeyju da prestane pokušavati nagovoriti oca da je okonča jer joj je muž postao neobično lijep otkad ju je počeo varati. Prema Joeyjevim i Ginninim riječima, Gloria je bila jednom spomenuta u medicinskom časopisu zbog činjenice da su njene trudnoće bile odmah nakon njenog porođaja, što je rezultiralo time da je svako njeno dijete rođeno devet mjeseci nakon prethodnog. U sedmoj sezoni Joey je spomenuo da Gloria mrzi Poštu SAD-a i Irce. Joeyjevi roditelji pojavljuju se samo jednom u seriji, dok se otac ponovo pojavljuje u ''[[spin-off]]'' seriji "Joey", čime je Robert Costanzo, uz Matta LeBlanca, postao jedini od glumačke ekipe ''Prijatelja'' koji se pojavio u ''Joeyju''. ==== Michael Mitchell i Jeffrey Rosen ==== [[Ljekar|Doktori]] '''Michael Mitchell''' ([[George Clooney]]) i '''Jeffrey Rosen''' ([[Noah Wyle]]): dvojica ljekara koje Monica i Rachel upoznaju u bolnici i odu na sastanak s njima. Njih dvije zamijene identitete radi [[Zdravstveno osiguranje|zdravstvenog osiguranja]], što na kraju uzrokuje da stvari krenu ludim tokom. Dr. Mitchell kasnije spasi život Rossovom majmunu Marcelu, koji proguta pločice sa slovima iz igre [[Scrabble]] i zamalo se uguši.<ref group="e" name="Two Parts"/> (Clooney i Wyle već su glumili ljekare u ''[[Hitna služba (serija)|Hitnoj službi]]'' kada su se zajedno pojavili u ''Prijateljima''.) ==== Jill Goodacre Connick ==== '''[[Jill Goodacre Connick]]''' (glumi samu sebe) ostaje zarobljena sa Chandlerom u predvorju s [[bankomat]]om u epizodi "The One with Blackout".<ref group="e" name="Blackout"/> Chandler koristi njen mobitel kako bi obavijestio Joeyja i ostale, upušta se u nelagodan razgovor s njom i igra igru ​​"zavrti telefonsku olovku iznad glave". ==== Alan ==== '''Alan''' ([[Geoffrey Lower]]) Monikin je momak u epizodi "The One with the Thumb".<ref group="e" name="Thumb">{{cite episode |title= The One with the Thumb |series= Prijatelji |airdate= 6. 10. 1994 |season= 1|number= 3}}</ref> Svi ga vole više nego što ga voli Monika. Na kraju epizode Monica prekida s njim i razgovara o prekidu s ostalim prijateljima kao da su i oni prekinuli s njim. Ironija je u tome što Alan osjeti olakšanje kad Monica prekine s njim jer jednostavno ne podnosi njene prijatelje, kako sam kaže. ==== Lydia ==== '''Lydia''' ([[Leah Remini]]): samohrana buduća majka pri čijem porodu Joey pomaže prije nego što Carol rodi Bena.<ref group="e" name="Birth"/> Njihovi razgovori uglavnom se vrte oko toga čija je omiljena košarkaška ekipa bolja: [[Boston Celtics]] (Lydia) ili [[New York Knicks]] (Joey). Na kraju stiže otac Lydijine bebe, a Joey ih ostavlja same. Remini se prvobitno bila prijavila na audiciju za ulogu Monike. ==== Roger ==== '''Roger''' ([[Fisher Stevens]]): psihijatar s kojim Phoebe izlazi u epizodi "The One with the Boobies". Ostali prijatelji brzo razviju antipatiju prema njemu nakon što (vrlo precizno) dijagnosticira njihove nesvjesne potrebe i nedostatke, poput Chandlerovih problema s intimnošću i Rossove krivice zbog toga što su ga roditelji favorizirali u odnosu na Moniku, te njihovu narcisoidnu dinamiku grupe. Phoebe prekida s njim, pridruživši se ostalima u mržnji prema njemu; više ga nikada ne vide, ali se spominje u sljedećoj epizodi ("The One with the Candy Hearts") kada ga Phoebe nazove jer "lijepo je imati sastanak na [[Valentinovo]]", u suštini potvrđujući ono što je rekao o njenom osjećaju traženja potvrde i privrženosti. === Samo sezona 2 === {{multiple image|direction=vertical |image1= Chris Isaak at NAMM 1 25 2014 -15 (12243161146).jpg |caption1= [[Chris Isaak]] glumi [[#Rob Donnan|Roba Donnana]], s kojim se Phoebe viđa i koji joj zabrani da dolazi u biblioteku jer je pjevala pjesme koje, kako tvrde roditelji, negativno utječu na djecu. |image2 = Julia Roberts 2011 Shankbone 3.JPG |caption2= [[Julia Roberts]] odglumila je [[#Susie Moss|Susie Moss]], koja se osvećuje Chandleru (koji joj je u djetinjstvu podigao suknju kako bi otkrio njeno donje rublje) tako što mu je skinula odjeću i ostavila mu svoje donje rublje na javnom mjestu. |image3= Brooke Shields 2011 (Cropped).jpg |caption3= [[Brooke Shields]] tumači ulogu [[#Erika Ford|Erike Ford]], koja uhodi Joeyja vjerujući da je on dr. Drake Ramoray, lik koji Joey glumi u ''[[Dani naših života|Danima naših života]]''. ---- |footer= Troje glumaca sa slika pojavilo se u epizodi "[[The One After the Superbowl]]" (1996).}} ==== Caroline Duffy ==== '''Caroline Duffy''' ([[Lea Thompson]]): karikaturistica. Reprizirajući ulogu iz serije ''[[Caroline u gradu]]'', razgovara sa Joeyjem i Chandlerom – vidjevši ih s Benom i posljedično misleći da su ljubavnici – u epizodi "The One with the Baby on the Bus".<ref group="e" name="Bus"/> ==== Eddie Manoick ==== '''Eddie Manoick''' ([[Adam Goldberg]]): Chandlerov cimer nakon što se Joey preseli u drugi stan, dobivši epizodnu ulogu dr. Drakea Ramoraya u ''[[Dani naših života|Danima naših života]]''.<ref group="e" name="Joey Moves"/> Chandler ubrzo shvata da nemaju ništa zajedničko: Eddie mrzi ''[[Spasilačka služba (serija)|Spasilačku službu]]'', [[stoni nogomet]] i [[sport]] općenito. Kad se čini da se uspješno zbližavaju, Eddie otkriva svoje poremećene unutrašnje misli i počinje pokazivati ​​znakove mentalne bolesti, poput krađe glava lutaka iz robne kuće [[Macy's]] i opsesivne dehidracije voća. U epizodi "The One Where Dr. Ramoray Dies"<ref group="e" name="Ramoray">{{cite episode |title= The One Where Dr. Ramoray Dies |series= Prijatelji |airdate= 21. 3. 1996 |season= 2|number= 18}}</ref> sumnja da je Chandler spavao s njegovom bivšom djevojkom Tilly i ubio njegovu [[Zlatna ribica|zlatnu ribicu]]. Kasnije zaboravlja te događaje, ali Chandler zahtijeva da se iseli nakon što sazna da ga Eddie gleda kako spava.<ref group="e" name="Eddie Go"/> Eddie pristaje otići, ali kasnije poriče da se razgovor dogodio, vjerujući umjesto toga da su on i Chandler otišli na vikend-putovanje u Las Vegas. Chandler se na kraju rješava Eddieja dozvoljavajući Joeyju da se vrati nakon što Joeyjeva karijera posustane poslije smrti dr. Ramoraya. Promijene brave, iznesu Eddiejeve stvari u hodnik i pretvaraju se da nikad nije tamo živio; zbunjen, Eddie odlazi i više nije viđen. Goldberg se kasnije pojavio u drugoj sezoni ''Joeyja'' kao '''Jimmy Costa''', biološki otac Joeyjevog nećaka Michaela. ==== Rob Donnan ==== '''Rob Donnan''' ([[Chris Isaak]]): Rob zamoli Phoebe da pjeva djeci u biblioteci, ali roditelji ostanu užasnuti njenim morbidno iskrenim tekstovima. Međutim, djeci se pjesme sviđaju i dolaze u kafić slušati je, a Phoebe uči Roba "Smelly Cat".<ref group="e" name="Superbowl"/> Isaakova pjesma "[[Wicked Game]]" svira u pozadini kad Rachel i Ross prvi put spavaju zajedno ("The One Where Ross and Rachel...You Know"). ==== Zaposlenici zoološkog vrta ==== Upravnik zoološkog vrta ([[Fred Willard]]) u koji je Ross poslao Marcela pokušava prikriti provalu u kojoj je Marcel otet i kasnije prisiljen nastupati u šoubiznisu. Kad Ross ode u zoološki vrt kako bi posjetio Marcela, upravnik slaže Rossu da je Marcel uginuo. Ross kasnije saznaje šta se dogodilo od neobičnog domara ([[Dan Castellaneta]]), sa čudnom fasciniranošću životinjama u zoološkom vrtu.<ref group="e" name="Superbowl"/> ==== Susie Moss ==== '''Susie "Gaćice" Moss''' ([[Julia Roberts]]): Chandlerova stara prijateljica iz djetinjstva, koja radi na produkciji filma<ref group="e" name="Superbowl"/> i s kojom Chandler ima burnu historiju: kad su bili u osnovnoj školi, Chandler joj je podigao suknju dok je bila na sceni, otkrivši njeno donje rublje cijeloj školi, i ona to nije preboljela sve dok nije završila srednju školu. Dogovore sastanak, a Chandler ne sluti da je to plan osvete. Nakon što ga je uvjerila da obuče njene gaćice, Susie ga vodi na večeru, svlači ga u muškom toaletu i odlazi s njegovom odjećom, ostavljajući ga odjevenog samo u gaćice. Nikad više nije viđena. Roberts i Perry kratko su bili u vezi u stvarnom životu. ==== Jean-Claude Van Damme ==== '''[[Jean-Claude Van Damme]]''' (glumi samog sebe): glumac u filmu koji Susie producira, a za čiju se pažnju nadmeću Monica i Rachel. Monica je zaljubljena u njega, ali je previše stidljiva da bi ga pozvala da izađu, pa Rachel pokušava u njeno ime, ali on kaže da bi radije izašao s njom (Rachel). Rachel traži dozvolu od Monike, koju ona nerado dadne. Nakon što Rachel ode s njim na sastanak, nastane svađa između nje i Monike koja završava time što Rachel kaže Moniki da ga više neće viđati kako bi Monica mogla izaći s njim. Kad Monica ode s njim na sastanak, saznaje da je pristao izaći (s Monikom) samo zato što mu je Rachel rekla da Monica "umire od želje za 'trojkom' s njim i [[Drew Barrymore]]". Monica ga odmah ostavi. Kad se vrati kući, Rachel i ona ponovo se posvađaju, ali ovog puta na kraju se izvine jedna drugoj, složivši se da mu nisu trebale dozvoliti da stane između njih. Posljednji put viđen je veoma iritiran – zajedno sa svima ostalima na setu u studiju – Joeyjevom glupošću dok je pokušavao glumiti uz njega.<ref group="e" name="Superbowl"/> ==== Erika Ford ==== '''Erika Ford''' ([[Brooke Shields]]): mentalno bolesna progoniteljica koja misli da je Joey zapravo dr. Drake Ramoray, lik koji glumi u ''Danima naših života''.<ref group="e" name="Superbowl"/> Uprkos tome, Joey ode s njom na sastanak. Ona ga ostavi kad posumnja da je "Drake" vara s drugom ženom (zapravo s drugim likom iz sapunice). On pokušava objasniti da je to TV-serija i da on nije Drake, ali ona ne razumije, pa joj Ross kaže da je Joey "Hans Ramoray", Drakeov "zli blizanac", a Joey joj kaže da ode u Salem kako bi našla "pravog" Drakea Ramoraya. Nakon toga više nije viđena. ==== Ryan ==== '''Ryan''' ([[Charlie Sheen]]) stiže u New York na dopust iz mornarice kako bi posjetio Phoebe, koja u to vrijeme ima [[pljuskavice]].<ref group="e" name="Pox">{{cite episode| title= The One with the Chicken Pox| series= Prijatelji| airdate= 5. 5. 1996 |season=2| number=23}}</ref> Zbunjen je kad vidi da Phoebe pokriva glavu šalom, pokušavajući prikriti činjenicu da ima pljuskavice; na kraju je uvjerivši da mu to prizna, odlučuje da ne može podnijeti da bude odvojen od nje i posljedično se zarazi pljuskavicama od nje te oboje ostatak vremena provode bolesni i pokušavaju se ne češati po ranama. ==== Duncan Sullivan ==== '''Duncan Sullivan''' ([[Steve Zahn]]): kanadski plesač na ledu za koga se Phoebe udala kako bi mu omogućila da dobije zelenu kartu.<ref group="e" name="Phoebe Husband"/> Dok je Phoebe vjerovala da je homoseksualac, on se vratio kako bi zatražio razvod od nje jer je shvatio da je heteroseksualac i zaprosio drugu ženu. Nakon što je svjedočio i bio zbunjen Rachelinim ludorijama s golubom (nakon što ga je uhvatila u lonac), priznaje Phoebe istinu o svojoj seksualnosti. ==== Russ ==== '''Russ''' (David Schwimmer; potpisan kao "Snaro"): prvi muškarac s kojim Rachel izlazi nakon Rossa. Nešto viši Rossov [[dvojnik]], Russ je zubar. Iako su i Ross i Rachel isprva nesvjesni Russove sličnosti s Rossom, Rachel to konačno primjećuje nakon rasprave o tome šta definiše "doktora". U posljednjoj sceni epizode "[[The One with Russ]]" Russ otkriva Phoebe i Chandleru da je Rachel prekinula s njim. Dok se Russ pita šta će sa svojim životom, Rossova bivša djevojka [[#Julie|Julie]] ulazi i pogledom se susreće s Russom; njih dvoje odmah se zaljubljuju i zajedno napuštaju "Central Perk". Godine 2019. Lauren Tom opisala je par kao da su te godine još skupa.<ref>{{cite web |url= https://www.youtube.com/watch?v=5s2nCm0a9Nc |title= 'Friends' Actress Lauren Tom On Reaction To Rachel-Ross-Julie Love Triangle. TODAY Originals |publisher= YouTube}}</ref> === Samo sezona 3 === [[Datoteka:Jon Favreau 2016.jpeg|mini|upright|[[Jon Favreau]] glumio je preduzetnika i Monikinog momka Petea Beckera u šest epizoda.]] [[Datoteka:Ben-Stiller-(MS1411200222).jpg|mini|upright|U epizodi "The One with the Screamer" (1997) [[Ben Stiller]] glumio je Tommyja, Rachelinog momka, koga Ross smatra ludim jer viče na ljude kad god je ljut.]] {{multiple image|image1=Robin Williams (6451536411) (cropped).jpg|direction=vertical|image2=Billy Crystal by Gage Skidmore.jpg|footer= [[Robin Williams]] (više iznad) i [[Billy Crystal]] (iznad) tumačili su nepotpisane uloge Tomasa i Tima u uvodu epizode "The One with the Ultimate Fighting Champion" (1997).}} ==== Chloe ==== '''Chloe''' ([[Angela Featherstone]]): radnica u kopirnici. Prvi put spominje se u epizodama "The One with the Princess Leia Fantasy" i "The One with the Jam", a prvi je put viđena u epizodi "The One Where Ross and Rachel Take a Break", kada Chloe (gotovo bez napora) zavede Rossa nakon što se on i Rachel posvađaju i on povjeruje da ona (Rachel) spava s Markom. Ross je pokušava brzo izvesti iz svog stana sljedećeg dana (u epizodi "The One with the Morning After") nakon što čuje Rachelinu glasovnu poruku kojom obustavlja njihov "prekid", ali Chloe je još tamo (iako skrivena) kad Rachel stigne. Kasnije, Ross ne može zaustaviti "trag" tračeva koji vode od Chloe do Rachel, a potonja saznaje za njihovu noć provedenu zajedno, što dovodi do prekida. ==== Pete Becker ==== '''Pete Becker''' ([[Jon Favreau]]): genij za računarski [[softver]] i multimilioner, Pete se pojavljuje kad dajući Moniki napojnicu od 20.000 dolara u restoranu "Moondance" u epizodi "The One with the Hypnosis Tape", za što ona pretpostavlja da je šala. Pozove je na picu i vodi je u Rim. Monica se brine da je ne privlači i ne može shvatiti zašto. Kada joj Pete ponudi posao u svom restoranu, ona ga odbije, ne želeći povrijediti njegove osjećaje, ali Peteov poljubac za rastanak konačno budi osjećaje kod nje. Monica misli da će je zaprositi u epizodi "The One with Ross's Thing"; umjesto toga on joj kaže da želi postati [[Ultimate Fighting Championship|Ultimate Fighting Champion]]. Teško ga poraze [[Tank Abbott]],<ref group="e" name="UFC"></ref> i svaki drugi borac protiv koga se bori, a Monica nevoljko prekida njihovu vezu nakon što on odbije odustati uprkos sve težim povredama. Lik Petea zamišljen je kao "genijalni naučnik, milijarder nalik na [[Bill Gates|Billa Gatesa]]" koji Moniku nije privukao. Producenti i direktor za odabir glumaca imali su poteškoća u nalaženju nekoga ko bi glumio Petea onako kako su željeli, "ko je dovoljno privlačan da nam se svidi, kako bismo mogli navijati za njega, ali s druge strane, nije model zapanjujućeg izgleda da bismo Monici rekli: 'U čemu je problem?' kad se ona ne bi zaljubila u njega".{{sfn|Stallings|2000|p=92}} ==== Kate Miller ==== '''Kate Miller''' ([[Dina Meyer]]): Joeyjeva kolegica u predstavi ''Boxing Day''.<ref group="e" name="Tiny T-shirt"/> Joey se zaljubljuje u nju i ona spava s njim, ali ona je već u vezi s režiserom Marshallom Townendom i vidi Joeyja kao [[Veza za jednu noć|avanturu za jednu noć]]. Režiser je ostavi kad predstava loše prođe kod kritičara, a ona se sastaje sa Joeyjem u epizodi "The One with the Screamer". Joey bude očajan kad mu ona saopći da odlazi u Los Angeles zbog uloge u sapunici. U epizodi "The One in Barbados (1)" iz devete sezone, Joey i Rachel, u nadi da će ući na farmaceutsku konvenciju, koriste [[Krivotvorenje ličnih dokumenata|lažne lične karte]]; Rachel koristi pseudonim "Kate Miller". ==== Marshall Townend ==== '''Marshall Townend''' ([[Reg Rogers]]): pretjerano dramatičan, samodopadan režiser predstave ''Boxing Day'', koji je u vezi s Kate. On i svi ostali uključeni u stvaranje predstave (osim Lauren) ismijavaju Joeyja nakon što ga Kate razotkrije kao čovjeka koji se u jednoj [[Inforeklama|inforeklami]] pojavio kao čovjek previše glup da bi otvorio kutiju mlijeka. Kasnije ostavi Kate nakon što ona (i predstava) dobiju loše kritike. ==== Lauren ==== '''Lauren''' ([[Jennifer Milmore]]): Kateina zamjena u predstavi ''Boxing Day''. Velika je ljubiteljica Joeyja i njegove uloge dr. Drakea Ramoraya i na kraju spava s njim. Joey je ostavi nakon što spava s Kate i, iako je ona u početku uzrujana (naziva ga "svinjom"), kasnije se čini da joj je dobro s njim. Preuzima ulogu Adrienne u predstavi nakon što Kate ode u Los Angeles. Milmore je "autorica" ​​knjige za samopomoć ''Be Your Own Windkeeper'', koju su djevojke čitale u epizodi iz druge sezone. Udana je za jednog od scenarista ''Prijatelja'' Gregoryja S. Malinsa. ==== Tommy ("Vrištač") ==== '''Tommy "Vrištač"''' ([[Ben Stiller]]): agresivni nasilnik koji bijesno "plane" na najmanju iritaciju, nakon čega se odmah nastavi normalno ponašati, u epizodi prikladno nazvanoj "The One with The Screamer" ("Ona s Vrištačem"). Predstavljen je kao momak koji u posljednji tren odvodi Rachel na jednu od Joeyjevih predstava jer ona odluči da joj treba sastanak kao protivteža Rossovom; Ross ga vidi kako viče na stariji par koji je slučajno sjeo na njegovo i Rossovo mjesto, a kasnije viče na Rossa jer je ovaj zamalo prolio kahvu po njemu. Ross pokušava upozoriti Rachel i ostale prijatelje, ali mu oni ne povjeruju, pretpostavljajući da je samo ljubomoran. Međutim, Tommyjevo pravo lice bude otkriveno kada svih šest prijatelja vidi kako gubi živce nakon što Joeyjevo i Chandlerovo pile urinira u njegovu ruku, a on vrišti i na njega i na njihovu patku. Prihvativši, na vlastito razočaranje, da ga se ostali sada boje, prekida s Rachel i više nikad nije viđen. ==== Isabella Rossellini ==== '''[[Isabella Rossellini]]''' (glumi samu sebe): posjećuje "Central Perk" na kraju epizode "The One with Frank Jr." Jedna od radnji u epizodi uključivala je Rossa i Rachel kako sastavljaju spiskove s po petero ljudi (slavnih osoba) s kojima mogu spavati; Rossellini je izvorno bila na Rossovom, ali ju je on zamijenio [[Winona Ryder|Winonom Ryder]] jer je Rossellini "međunarodna" i stoga nikad neće biti u blizini... nakon čega se ona pojavi. Rachel potiče Rossa da je pokuša zavesti, znajući da će biti odbijen; Rossellini je donekle šarmirana i zaintrigirana Rossovim "spiskom", ali odlazi nakon što vidi da ona nije na konačnoj verziji (šaljivo rekavši da ima spisak od pet muškaraca iz kafića, ali da je Rossa upravo skinula s njega). ==== Tomas i Tim ==== '''Tomas''' ([[Robin Williams]]) i '''Tim''' ([[Billy Crystal]]): dva stranca u kafiću. Pojavljujući se na početku epizode "The One with the Ultimate Fighting Champion", izvode skeč dok sjede na kauču s grupom u "Central Perku". Tomas povjeri Timu da misli da ga žena vara s ginekologom, zbog čega prijatelji prestanu pokušavati voditi vlastiti razgovor i počnu prisluškivati. Na kraju Tim otkriva da on spava s Tomasovom ženom; briznuvši u plač, Tomas počne vikati na Tima i vrijeđati ga te bijesan napušta kafić, a za njim pođe Tim, koji šestero šokiranih, zbunjenih prijatelja posljednji put posramljeno i s osjećajem krivice pogleda prije nego što izađe. Williams i Crystal snimali su u blizini i improvizovali su sve svoje rečenice, a nisu potpisani u odjavnoj špici. === Samo sezona 4 === [[Datoteka:Paget Brewster.jpg|mini|upright|U četvrtoj sezoni [[Paget Brewster]] tumačila je ulogu Kathy, glumicu koja najprije izlazi sa Joeyjem i prevari ga, a zatim isto uradi i Chandleru.]] [[Datoteka:TateDonovan (cropped).jpg|mini|upright|[[Tate Donovan]] imao je epizodnu ulogu Rachelinog momka Joshue u isto vrijeme dok je bio u vezi sa Jennifer Aniston.]] [[Datoteka:Michael Vartan 2010 cropped.jpg|mini|upright|[[Michael Vartan]] glumio je Tima, sina [[#Richard Burke|Richarda Burkea]], u samo jednoj epizodi, u kojoj odlazi na sastanak s Monikom.]] ==== Kathy ==== '''Kathy''' ([[Paget Brewster]]): Joeyjeva djevojka, predstavljena u epizodi "The One with Joey's New Girlfriend".<ref group="e" name="Joey's New Girlfriend">{{cite episode |title= The One with Joey's New Girlfriend |series= Prijatelji |airdate= 30. 10. 1997 |season= 4|number=5}}</ref> Uskoro se između Kathy i Chandlera razvije privlačnost,<ref group="e" name="Dirty Girl"/> koja se manifestira poljupcem; Kathy zatim prekida sa Joeyjem, ne rekavši mu zašto.<ref group="e" name="Crosses Line">{{cite episode |title= The One Where Chandler Crosses the Line |series= Prijatelji |airdate= 13. 11. 1997 |season=4|number=7}}</ref> Nakon što mu Chandler otkrije istinu, Joey postane ogorčen i odluči se iseliti,<ref group="e" name="ChandlerInBox">{{cite episode |title= The One with Chandler in a Box |series= Prijatelji |airdate= 20. 11. 1997 |season=4 |number=8}}</ref> ali se predomisli nakon što čuje Kathyine osjećaje prema Chandleru te se ona i Chandler zbliže. Iako se Chandler u početku ne osjeća ugodno zbog mogućnosti da njihova veza postane seksualna jer bi ga direktno upoređivali sa Joeyjem, Monica i Rachel uspijevaju dati Chandleru neke savjete. Nešto kasnije Chandler odlazi vidjeti Kathy u predstavi i postaje ljubomoran na njene erotske scene s kolegom Nickom. Chandler počinje sumnjati da ga vara; kad je suoči s tim, ona odlazi uvrijeđena, a Chandler pretpostavlja najgore. Shvativši da je došao do pogrešnog zaključka, Chandler sljedećeg jutra dolazi u Kathyin stan kako bi joj se izvinio, ali ugleda Nickove pantalone i oni prekinu.<ref group="e" name="Rachel Crush">{{cite episode |title= The One with Rachel's Crush |series= Prijatelji |airdate= 29. 1. 1998 |season=4|number=13}}</ref> Kad je Brewster stigla na audiciju, vjerovala je da je "nedorasla zamjena" i da nema šanse dobiti ulogu. Perry joj je kasnije rekao da su producenti znali da je prava za ulogu kada se sama nazvala "nedoraslom". Prve dvije sedmice provela je vjerujući da će biti otpuštena i da će je zamijeniti ljepšom glumicom. Brewster nije htjela da Kathy bude uklonjena iz serije zbog toga što je prevarila Chandlera; Aniston, Cox i Kudrow složile su se s njom i pokušale nagovoriti producente da njen odlazak objasne time da mora na turneju s predstavom.<ref>Paget Brewster, ''Friends of Friends'' (DVD), New Wave Entertainment DVD and Warner Home Entertainment, 2004.</ref> ==== Charlton Heston ==== '''[[Charlton Heston]]''' (glumi samog sebe): glumac u filmu sa Joeyjem. Joey zaudara nakon što je cijeli dan proveo u ribolovu, a da se nije istuširao, pa koristi Hestonov tuš, a on ga uhvati na djelu. Joey pokušava objasniti da "smrdi" – za šta Heston smatra da se odnosi na njegovu glumu, a ne na njegov miris – i Heston Joeyju održi glumački motivacijski govor prije nego što mu rekne: "Bez obzira na to koliko ''misliš'' da zaudaraš, ''nikad'' ne smiješ upasti u ''moju garderobu'' i koristiti ''moj tuš''!"<ref group="e" name="Dirty Day">{{cite episode |title= The One with Joey's Dirty Day |series= Prijatelji |airdate= 5. 2. 1998 |season=4 |number=14}}</ref> ==== Prodavač ==== '''Prodavač''' (mađioničar [[Penn Jillette]]): pokušava prodati Joeyju komplet enciklopedija; sjedne s njim i pokazuje mu neke natuknice iz toma "V". Cijeli set od 20 tomova košta 1500 dolara, a kad ga Joey obavijesti da ima samo 50 dolara, nudi Joeyju izbor jednog toma; Joey kupi tom "V".<ref group="e" name="Cuffs"/> ==== Striptizeta ==== '''Striptizeta''' ([[Lisa Rotondi]]): angažovana je za Rossovu momačku večer. Nakon toga prijatelji pogrešno shvate da je uzela Rossov vjenčani prsten, koji je zapravo progutala Chandlerova i Joeyjeva Patka. ==== Cheryl ==== '''Cheryl''' ([[Rebecca Romijn]]): žena s kojom Ross izlazi tokom jedne epizode, otkrivajući da živi u nevjerovatno prljavom stanu, prepunom štakora i buha, ali Rossov stan smatra odvratnim zbog "čudnog mirisa" (za koji se Ross šali da bi mogao biti od sapuna). Pokušava uspostaviti vezu s njom, ali ne može preći preko njenog neurednog načina života. Kasnije, Monica dolazi i traži da očisti Cherylin stan jer ne može zaspati zbog razmišljanja o tome.<ref group="e"name="Dirty Girl">{{cite episode |title= The One with the Dirty Girl |series= Prijatelji |airdate= 6. 11. 1997 |season=4 |number=6}}</ref> ==== Joshua Burgin ==== '''Joshua Burgin''' ([[Tate Donovan]]): nedavno razvedeni kupac i milioner i poslovni investitor koji redovnoo koristi Rachel kao ličnu asistenticu u kupovini u robnoj kući "Bloomingdale's". Prvi se put pojavljuje u epizodi "The One with Rachel's Crush".<ref group="e"name="Rachel's Crush">{{cite episode |title= The One with Rachel's Crush |series= Prijatelji |airdate= 29. 1. 1998 |season=4 |number=13}}</ref> Počnu izlaziti, ali prekinu u epizodi "The One with All the Wedding Dresses"<ref group="e"name="All the Wedding Dresses">{{cite episode |title= The One with All the Wedding Dresses |series= Prijatelji |airdate= 16. 4. 1998 |season=4 |number=20}}</ref> kad Rachel, zbunjena Rossovim nedavnim zarukama s Emily, zaprosi Joshuu nakon samo četiri sastanka. Njegove roditelje glume [[John Bennett Perry]] (otac Matthewa Perryja u stvarnom životu) i [[Pat Crowley]]. Joshua se pojavio u vrijeme kada su Aniston i Donovan bili u vezi u stvarnom životu.<ref>{{cite web |url= http://media.www.redandblack.com/media/storage/paper871/news/1998/01/29/UndefinedSection/Untitled.Article-2584760.shtml |title= redandblack.com |url-status=dead |archive-url= https://web.archive.org/web/20090721224642/http://media.www.redandblack.com/media/storage/paper871/news/1998/01/29/UndefinedSection/Untitled.Article-2584760.shtml |archive-date= 21. 7. 2009 |language=en}}</ref> ==== Chip Matthews ==== '''Chip Matthews''' ([[Dan Gauthier]]): pohađao je Srednju školu Lincoln s Rachel, Monikom i Rossom, a opisan je kao najpopularniji momak u školi. Njegovo prvo kratko pojavljivanje zapravo je u kućnom videu Gellerovih u epizodi "[[The One with the Prom Video]]"<ref group="e"name="Prom Video">{{cite episode |title= The One with the Prom Video |series= Prijatelji |airdate= 1. 2. 1996 |season=2 |number=14}}</ref> kao Rachelin pratilac na maturskoj večeri; glumi ga nepoznati, nenavedeni glumac i lice mu se ne vidi na ekranu. U potpunosti se pojavljuje u epizodi "The One with the Cat",<ref group="e"name="Cat">{{cite episode |title= The One with the Cat |series= Prijatelji |airdate= 2. 10. 1997 |season=4 |number=2}}</ref> kad Monica odlazi s njim na sastanak i tada bude otkriveno da je, u noći njihove maturske večeri, prevario Rachel. Monikin srednjoškolski san ubrzo se raspadne kad shvati da je Chip mentalno još tinejdžer: nije sazrio niti učinio išta da se poboljša od srednje škole, još se druži s istim prijateljima, izvodi nezrele smicalice ljudima, živi s roditeljima i radi honorarno u kinu jer voli besplatne postere i slatkiše koje dobija. Monica ga "ostavi" i više nije viđen. ==== G. Waltham ==== '''G. Waltham''' ([[Paxton Whitehead]]): Rachelin šef u "Bloomingdale'su", koji se pojavljuje u epizodama "The One with Rachel's Crush" i "The One with Joey's Dirty Day" nakon što je Rachel degradirana na posao pomoćnice pri ličnoj kupovini poslije Joannine smrti. On je stric Emily Waltham. Emily upozna Rossa i zaljubi se u njega tek nakon što g. Waltham zamoli Rachel da ode s Emily na operu; Rachel to odbije kako bi se pokušala zbližiti sa Joshuom i uvjeri Rossa da on pođe s njom. ==== Sarah, vojvotkinja od Yorka ==== '''[[Sarah Ferguson|Sarah, vojvotkinja od Yorka]]''', pojavljuje se u kameo-ulozi sa Joeyjem na njegovoj kameri u epizodi "The One with Ross's Wedding". ==== Tim Burke ==== '''Dr. Tim Burke''' ([[Michael Vartan]]): sin Richarda Burkea. Monica, kojoj komadić leda skoči u oko dok je vadila puricu iz zamrzivača, susreće ga. Pozvan je na večeru za Dan zahvalnosti u epizodi "The One with Chandler in a Box". Na kraju, nakon što se poljube, oboje shvate da je njihovo viđanje pogreška jer ga Monica poredi s Richardom i oboma se zgadi pomisao.<ref group="e" name="ChandlerInBox"/> === Samo sezona 5 === [[Datoteka:Bob Balaban 2012 Shankbone.JPG|mini|upright|[[Bob Balaban]] glumio je Franka Buffaya starijeg, Phoebeinog oca, u petoj sezoni]] ==== Danny ==== '''Danny''' ([[George Newbern]]): čovjek koji je bio na putovanju oko svijeta i koji se vrati u epizodi "The One with the Yeti".<ref group="e" name="Yeti">{{cite episode |title= The One with the Yeti |series= Prijatelji |airdate= 5. 11. 1998 |season=5 |number=6}}</ref> Rachel i Monica susreću bradatog muškarca u podrumu svoje zgrade i pomisle da je [[jeti]]. Rachel osjeti privlačnost prema njemu, ali glumi da je teško dostupna pretvarajući se da je ne zanima zabava koju priređuje.<ref group="e" name="RossMoves">{{cite episode |title= The One Where Ross Moves In |series= Prijatelji |airdate= 12. 11. 1998 |season=5 |number=7}}</ref> Na kraju se zbliže, ali ga Rachel ostavi kad otkrije da ima "posebnu vezu" s njegovom sestrom.<ref group="e" name="Danny's Sister">{{cite episode |title= The One with the Inappropriate Sister |series= Prijatelji |airdate= 17. 12. 1998 |season=5 |number=10}}</ref> ==== Katie ==== '''Katie''' ([[Soleil Moon Frye]]): djevojka na koju se odnosi naslov epizode "The One with the Girl Who Hits Joey". Izuzetno je energična i baca udarce kako bi naglasila svoju poentu, koji su mnogo jači nego što misli. Iako je naizgled dobra osoba, kad god razigrano udari Joeyja u ruku, slučajno ga povrijedi, ali toga nije svjesna. Kad joj Joey to rekne, ona pomisli da se samo dobrodušno šali na račun njenog rasta (niska je). Joey na kraju odluči da želi prekinuti s njom, ali se brine koliko će ga snažno udariti kad bude stvarno uzrujana. Rachel mu pomogne kad udari Katie u gležanj kao odmazdu za jedan od Katieinih udaraca, a kad Joey odbije stati u Katieinu odbranu, ona prekine s njim i odlazi. Nakon toga više nije viđena.<ref group="e" name="Hits Joey">{{cite episode |title= The One with the Girl Who Hits Joey |series= Prijatelji |airdate= 18. 2. 1999 |season=5|number=15}}</ref> ==== Donald Ledbetter ==== '''Dr. Donald Ledbetter''' ([[Michael Ensign]]): Rossov šef u muzeju. Nakon što pojede Rossov sendvič s puretinom za Dan zahvalnosti, Ross ljutito viče na njega, a on ga stavi na studijski dopust.<ref group="e" name="Sandwich">{{cite episode |title= The One with Ross's Sandwich |series= Prijatelji |airdate= 10. 12. 1998 |season=5 |number=9}}</ref> Ponovo se pojavljuje u sceni poslije završne špice u epizodi "The One Where Everybody Finds Out".<ref group="e" name="Everybody"/> ==== Gary ==== '''Gary''' ([[Michael Rapaport]]): policajac koji slučajno ostavi svoju značku u "Central Perku".<ref group="e" name="Cop">{{cite episode |title= The One with the Cop |series= Prijatelji |airdate= 25. 2. 1999 |season=5 |number=16}}</ref> Phoebe je nalazi i počinje se [[Izdavanje za policajca|pretvarati da je policajka]]. On joj uđe u trag i, ne želeći da se sazna da je ostavio značku u kafiću, odluči da je neće uhapsiti te, osjetivši privlačnost prema njoj, pozove je na večeru i oni počnu vezu. Vodi Rossa, Joeyja i Chandlera na vožnju, dok ga istovremeno iritiraju njihove osobenosti,<ref group="e" name="Ride-Along"></ref> i upita Phoebe da se preseli kod njega.<ref group="e" name="Ball">{{cite episode |title= The One with the Ball |series= Prijatelji |airdate= 6. 5. 1999 |season=5 |number=21}}</ref> Ona ga ostavi nakon što zapuca na pticu na njegovoj prozorskoj dasci samo zato što ga je iritirala preglasnim cvrkutanjem. Nakon toga više nije viđen. ==== Frank Buffay Sr. ==== '''Frank Buffay Sr.''' ([[Bob Balaban]]): otac Phoebe, Ursule i Franka Jr. Pojavljuje se na sprovodu Phoebeine usvojiteljske bake<ref group="e" name="The One with Joey's Bag"/> tražeći svoju pokojnu suprugu Lily. Njegova odbrana od toga što je napustio Phoebe i Ursulu jest da je "bio loš otac". Zatim podijeli "uspavanku" koju im je pokušavao pjevati, a koja je začuđujuće slična Phoebeinoj "Smrdljivoj mački". === Samo sezona 6 === [[Datoteka:Elle Macpherson 2011.jpg|mini|upright|[[Elle Macpherson]] tumačila je ulogu [[#Janine LaCroix|Janine LaCroix]], Joeyjevu cimericu, a potom i djevojku, do epizode "[[The One with the Apothecary Table]]" (2000).]] [[Datoteka:Reese Witherspoon at TIFF 2014.jpg|mini|upright|[[Reese Witherspoon]] glumila je jednu od Rachelinih sestara, [[#Jill Green|Jill]], u dvije epizode šeste sezone.]] [[Datoteka:Bruce Willis by Gage Skidmore.jpg|mini|upright|[[Bruce Willis]] pojavio se u tri epizode šeste sezone i donirao svoj honorar, prebacivši ga na račune pet dobrotvornih organizacija.]] ==== Janine LaCroix ==== '''Janine LaCroix''' ([[Elle Macpherson]]): Joeyjeva cimerica nakon što se Chandler preseli kod Monike. Joey objavljuje oglas za novu cimericu u epizodi "The One Where Phoebe Runs"; atraktivna australska plesačica Janine prijavljuje se i Joey joj odmah daje sobu ne znajući ništa drugo o njoj.<ref group="e" name="PhoebeRuns">{{cite episode |title= The One Where Phoebe Runs |series= Prijatelji |airdate= 11. 11. 1999 |season=6 |number=7}}</ref> Ona daje ženstveni dodir stanu vješajući slike beba, cvijeća i beba odjevenih kao cvijeće, što uznemiruje Joeyja, koji osjeća da "postaje žena".<ref group="e" name="Teeth"/> Počnu vezu tokom snimanja emisije ''[[Dick Clark's New Year's Rockin' Eve]]'',<ref group="e" name="Routine">{{cite episode |title= The One with the Routine |series= Prijatelji |airdate= 16. 12. 1999 |season=6 |number=10}}</ref> ali prekinu nakon što ona otkrije da ne voli Moniku i Chandlera. Ubrzo nakon toga se iseljava i više nije viđena.<ref group="e" name="Apothecary">{{cite episode |title= The One with Apothecary Table |series= Prijatelji |airdate= 6. 1. 2000 |season=6 |number=11}}</ref> ==== Sutkinja ==== '''Sutkinja''' ([[Conchata Ferrell]]): vodi slučaj u kojem Ross i Rachel – koji su se vjenčali u [[Las Vegas]]u dok su bili pijani – pokušavaju dobiti poništenje braka; obavještava ih da se umjesto toga moraju razvesti.<ref group="e" name="Porsche">{{cite episode |title= The One with Joey's Porsche |series= Prijatelji |airdate= 21. 10. 1999 |season=6 |number=5}}</ref> ==== Jill Green ==== '''Jill Green''' ([[Reese Witherspoon]]): jedna od Racheline dvije sestre, koja dolazi kod Monike i Chandlera u epizodi "The One with Rachel's Sister", misleći da Rachel još živi tu. Njihov otac uskratio joj je novac i poslao je da ostane s Rachel, "jedinom kćerkom na koju je ikad bio ponosan". Tašta je, luckasta, materijalistična i razmažena, vrlo slična svojoj drugoj sestri [[#Amy Green|Amy]], ali je mnogo ljubaznija prema Rachel i njenim prijateljima. Rachel pokušava naučiti Jill kako svijet funkcioniše, ali Jill samo kupuje skupe stvari.<ref group="e" name="RachelSister">{{cite episode |title= The One with Rachel's Sister |series= Prijatelji |airdate= 3. 2. 2000 |season=6 |number=13}}</ref> Izlazi s Rossom kako bi napakostila Rachel i povremeno je zbunjena njihovim osobenostima, ali odlazi u sljedećoj epizodi nakon što je Ross odbije, a ona u bijesu uništi njegov projektor za dijapozitive.<ref group="e" name="cannotCry">{{cite episode |title= The One Where Chandler Can't Cry |series= Prijatelji |airdate= 10. 2. 2000 |season=6|number=14}}</ref> Spomenuta je u desetoj sezoni kad Amy s radošću otkriva da se udebljala, dobivši sedam kilograma (referenca na trudnoću Reese Witherspoon). ==== Elizabeth Stevens ==== '''Elizabeth Stevens''' ([[Alexandra Holden]]): jedna od Rossovih studentica, s kojom počne izlaziti u epizodi "The One Where Ross Dates a Student", pogrešno vjerujući da to nije protivno pravilima univerziteta.<ref group="e" name="StudentDate">{{cite episode |title= The One Where Ross Dates a Student |series= Prijatelji |airdate= 9. 3. 2000 |season=6 |number=18}}</ref> U epizodi "The One with Joey's Fridge" Elizabeth odlazi na plažu s nekoliko momaka za proljetne praznike; ljubomoran i zabrinut, Ross je prati, pojavivši se na [[MTV]]-ju kako pleše s njom.<ref group="e" name="Fridge">{{cite episode |title= The One with Joey's Fridge |series= Prijatelji |airdate= 23. 3. 2000 |season=6 |number=19}}</ref> Prekine s njom u epizodi "The One with the Proposal, Part 1" kad mu postane jasno da je premlada za ozbiljnu vezu s njim. Elizabeth zatim ljutito baca balon s vodom iz svog stana pogodivši Rossa pravo u glavu i oblivši ga. Nakon toga više nije viđena.<ref group="e" name="Proposal1">{{cite episode |title= The One with the Proposal, Part 1 |series= Prijatelji |airdate= 18. 5. 2000 |season=6 |number=24}}</ref> ==== Paul Stevens ==== '''Paul Stevens''' ([[Bruce Willis]]): Elizabethin otac, kome se Ross od početka ne svidi. Zaprijeti da će srediti da ga otpuste s univerziteta ako ne prekine s Elizabeth. Nakon što se Rachel pridruži njima troma na večeri, Paul i Rachel počnu se viđati. Dva para završe u Paulovoj seoskoj kolibi u epizodi "The One Where Paul's the Man", ne znajući jedni za druge. Ross čuje Paula kako se psihički motiviše pred ogledalom i pjeva "Love Machine" te koristi to znanje kako bi ucijenio Paula da ne otkrije univerzitetu njegovu vezu s Elizabeth.<ref group="e" name="PaulMan">{{cite episode |title= The One Where Paul's the Man |series= Prijatelji |airdate= 4. 5. 2000 |season=6 |number=22}}</ref> Nakon što Ross i Elizabeth prekinu, Rachel se nastavi viđati s Paulom, ali smatra da je previše zatvoren i pokušava ga natjerati da se emocionalno otvori; zažali zbog toga kada se on najzad otvori, briznuvši u plač i satima govoreći o svojoj prošlosti, te prekine s njim.<ref group="e" name="Ring">{{cite episode |title= The One with the Ring |series= Prijatelji |airdate= 11. 5. 2000 |season=6 |number=23}}</ref> Willis je svoj honorar za pojavljivanje prebacio na račune pet dobrotvornih organizacija nakon što je izgubio opkladu s kolegom iz filma ''[[Ubica mehkog srca]]'', Matthewom Perryjem. Za ulogu Paula osvojio je [[Emmy za najboljeg gostujućeg glumca u humorističkoj seriji]].<ref>{{cite news |title= Friends Gig Nets Willis an Emmy |url= https://abcnews.go.com/Entertainment/story?id=116112&page=1 |work= [[ABC News (SAD)|ABC News]] |access-date= 3. 5. 2015 |url-status=live |archive-url= https://web.archive.org/web/20160116183148/https://abcnews.go.com/Entertainment/story?id=116112&page=1 |archive-date= 16. 1. 2016 |language=en}}</ref> === Samo sezona 7 === [[Datoteka:Susan Sarandon, Festival de Sitges 2017 (cropped).jpg|mini|upright|[[Susan Sarandon]] glumila je Ceciliju Monroe, fiktivnu glumicu u ''Danima naših života''.]] [[Datoteka:Denise Richards 2009.jpg|mini|upright|[[Denise Richards]] pojavila se u ulozi Cassie Geller, supermodela i Rossove i Monikine rođake, koja je neodoljiva Chandleru, Rossu i čak i Phoebe.]] [[Datoteka:Winona Ryder 2010 TIFF adjusted.jpg|mini|upright|[[Winona Ryder]] tumačila je ulogu Melisse, jedne od Rachelinih prijateljica iz sestrinstva na koledžu; Rachel se sjeća njihovog poljupca u pijanstvu, a zatim je [[Episoda s lezbijskim poljupcem|poljubi]] na kraju epizode "The One with Rachel's Big Kiss".]] ==== Erin ==== '''Erin''' ([[Kristin Davis]]): djevojka s kojom Joey provede noć,<ref group="e" name="Library"/> a zatim ode do Monike i Rachel i zatraži od njih da je se riješe, ali one to ne učine. Joey je prisiljen ponovo izaći s njom i razvije osjećaje prema njoj, ali onda ga ona odluči ostaviti, prepuštajući Rachel i Phoebe da mu to kažu.<ref group="e" name="Library"/> ==== Cecilia Monroe ==== '''Cecilia Monroe''' ([[Susan Sarandon]]): diva sapunica, koja godinama glumi Jessiku Lockhart u ''Danima naših života'',<ref group="e" name="Brain">{{cite episode |title= The One with Joey's New Brain |series= Prijatelji |airdate= 14. 2. 2001 |season=7 |number=15}}</ref> poznatu po bacanju pića na ljude i udaranju po licu. Kad njen lik bude ubijen, njen mozak prebace na Joeyjevog dr. Drakea Ramoraya. Cecilia spava sa Joeyjem i uči ga kako da je "glumi", ali zatim prihvati ulogu u Meksiku, prekidajući njihovu vezu, i više se nikad ne pojavi. ==== Cassie Geller ==== '''Cassie Geller''' ([[Denise Richards]]): Rossova i Monikina rođaka, koja dođe kod Chandlera i Monike. Chandler, koji je zaručen, Ross i [[Biradoznalost|inače heteroseksualna]] Phoebe osjete privlačnost prema njoj zbog njene zanosne kose. U početku, Chandlerovo stalno zurenje zahtijeva da ona umjesto toga ostane u Rossovom stanu. Dok gledaju film, Ross uvjeri sebe da i ona "želi to" i čini pogrešan potez. Cassieina negativna reakcija ostavi ga bez riječi na vrijeme koje mu djeluje kao vječnost, a zatim pogorša situaciju rekavši: "Nisam spavao ni s kim vrlo dugo."<ref group="e" name="Cousin">{{cite episode |title= The One with Ross and Monica's Cousin |series= Prijatelji |airdate= 19. 4. 2001 |season=7 |number=19}}</ref> Posljedično, Cassie ostaje s Phoebe, koja u sebi misli da bi je trebala pozvati van jer Cassie nije ''njena'' rođaka. ==== Melissa Warburton ==== '''Melissa Warburton''' ([[Winona Ryder]]): jedna od Rachelinih prijateljica iz sestrinstva na koledžu. Tokom završne godine Melissa i Rachel otišle su na havajsku zabavu u bikinijima s košaricama od kokosovog oraha i, nakon što su popile previše sangrije, počele su se ljubiti. Melissa se zaljubila u Rachel i nikad nije zaboravila tu noć, ali Rachel to nikad nije doživjela kao ništa više od ludog studentskog iskustva.<ref group="e" name="Big Kiss">{{cite episode |title= The One with Rachel's Big Kiss |series= Prijatelji |airdate= 26. 4. 2001 |season=7 |number=20}}</ref> Rachel naleti na Melissu u "Central Perku" i odu na večeru. Kad Rachel suoči Melissu s poljupcem, ona se pretvara da se ne sjeća da se to dogodilo jer ne misli da će joj Rachel uzvratiti ljubav. Na kraju večere Rachel je ponovo poljubi kako bi dokazala Phoebe da može učiniti nešto ludo. Melissa to shvati kao da i Rachel voli nju. Kaže da se "niko ne može tako dobro ljubiti, a da to ne misli ozbiljno", ali Rachel odgovori da se ona samo dobro ljubi. Melissa je izuzetno postiđena i pokušava se ponašati kao da se šali, govoreći: "Nisam zaljubljena u tebe. Ne čujem kako se kokosovi orasi sudaraju. Ne zamišljam tvoje lice dok vodim ljubav sa svojim momkom..." Melissa odlazi, ali ne prije nego što zatraži još jedan poljubac za rastanak, koji ne dobije. Nakon toga nije viđena. ==== Richard Crosby ==== '''Richard Crosby''' ([[Gary Oldman]]): pedantni glumac, s kojim Joey dijeli scene u ratnoj drami, također u dvodijelnoj epizodi "The One with Monica and Chandler's Wedding" (pojavljuje se u oba dijela).<ref group="e" name="Wedding"/> Stekne loš prvi dojam o Joeyju kad ga ovaj iznervira čestitajući mu na osvajanju [[Oscar]]a, koji zapravo nije osvojio. Crosby insistira na tome da pravi glumci pljuju kad izgovaraju tekst, što rezultira time da oba glumca pljuju jedan po drugome tokom snimanja, a ekipa im nakon toga daje peškire. Crosby se kasnije pijan pojavi na poslu, što izazove zabrinutost hoće li Joey završiti svoje scene na vrijeme da prisustvuje vjenčanju. Oldman je za ovu ulogu nominovan za Emmy za najboljeg gostujućeg glumca u humorističkoj seriji. === Samo sezona 8 === [[Datoteka:Bonnie Somerville adjusted.jpg|mini|upright|[[Bonnie Somerville]] glumila je Rossovu djevojku Monu u sedam epizoda osme sezone.]] [[Datoteka:Sean Penn with Cristina Fernández crop.JPG|mini|upright|[[Sean Penn]] tumačio je ulogu Erica, Phoebeinog momka i bivšeg momka njene sestre blizanke Ursule, u dvjema epizodama.]] [[Datoteka:Brad Pitt 2019 by Glenn Francis.jpg|mini|upright|[[Brad Pitt]] pojavio se kao Will Colbert u devetoj epizodi osme sezone ("[[The One with the Rumor]]").]] ==== Mona ==== '''Mona''' ([[Bonnie Somerville]]): kolegica s posla u Monikinom restoranu. Prvi put susreće Rossa u epizodi "The One After 'I Do'". Kasnije se ponovo sretnu u epizodi "The One with Rachel's Date"<ref group="e" name="Rachel's Date">{{cite episode |title= The One with Rachel's Date |series= Prijatelji |airdate= 25. 10. 2001 |season=8 |number=5}}</ref> i počinju se viđati. Njihova veza od početka je problematična jer je Ross otac Racheline bebe; u epizodi "The One with the Stripper" Leonard Green naziva je "skitnicom" nakon što Ross ne zaprosi Rachel, a Ross redovno zaboravlja na sastanke s njom kad Rachel ima problema s bebom. Na kraju prekinu u epizodi "The One with the Birthing Video"<ref group="e" name="Birthing Video">{{cite episode |title= The One with the Birthing Video |series= Prijatelji |airdate= 7. 2. 2002 |season=8 |number=15}}</ref> nakon što Rachel "izleti" da će živjeti s Rossom dok beba ne bude rođena. U epizodi "The One with the Tea Leaves"<ref group="e" name="Tea Leaves">{{cite episode |title= The One with the Tea Leaves |series= Prijatelji |airdate= 7. 3. 2002 |season=8 |number=17}}</ref> Ross se ušulja u njen stan kako bi vratio svoju majicu "izblijedjele boje lososa" koju je tamo ostavio, ali se mora sakriti kad ona dođe kući s drugim momkom, ali ga otkriju kada se počnu ljubiti, a on pokuša izaći; iako je isprva ljuta na Rossa, kasnije ga posjećuje kako bi prihvatila njegovo izvinjenje i pretpostavlja da on još gaji osjećaje prema njoj. Priznaje da i ona još ima osjećaje prema njemu, ali insistira da moraju krenuti dalje. Pita Rossa može li zadržati majicu u znak sjećanja, ali Ross je zapravo samo želio vratiti majicu i ona zauvijek odlazi nakon što je on uzme. ==== Dina Tribbiani ==== '''Dina Tribbiani''' ([[Marla Sokoloff]]): Joeyjeva najmlađa sestra, koja se pojavila u epizodi "The One with Monica's Boots". Smatra se najpametnijom i najpristojnijom od Tribbianijeve djece. Položila je [[SAT (ispit)|SAT-ove]] i išla na fakultet "obje godine", ali i dalje nije pretjerano bistra. U jednom trenutku upita Rachel: "Brineš li se ikad da ćeš hodati i da će beba jednostavno iskliznuti iz tebe?" Kad je Dina otkrila da je trudna, prvo je otišla do Rachel jer je i sama Rachel neudana i trudna u to vrijeme te je moli da joj pomogne da kaže Joeyju. Dina kaže da joj je Joey najdraži na svijetu i da se više bojala reći njemu da je trudna nego ikome drugom. Zatrudnjela je sa svojim momkom Bobbyjem Corsom.<ref group="e" name="Boots">{{cite episode |title= The One with Monica's Boots |series= Prijatelji | airdate= 6. 12. 2001 |season=8 |number=10}}</ref> Iako nije spomenut imenom, lik Dine pojavio se i u epizodi "The One Where Chandler Can't Remember Which Sister". ==== Bobby ==== '''Bobby''' ([[Marc Rose]]): momak Dine Tribbiani i otac njenog nerođenog djeteta. ==== Dr. Long ==== '''Dr. Long''' ([[Amanda Carlin]]): Rachelina akušerka. Pojavljuje se u pet epizoda. Porađa Rachel u epizodi "The One Where Rachel Has a Baby" nakon Rachelinih izuzetno dugih trudova. ==== Eric ==== '''Eric''' ([[Sean Penn]]): momak Ursule Buffay, koga ona dovodi na Monikinu zabavu za Noć vještica u epizodi "The One with the Halloween Party".<ref group="e" name="Halloween Party">{{cite episode |title= The One with the Halloween Party |series= Prijatelji |airdate= 1. 11. 2001 |season=8 |number=6}}</ref> Phoebe osjeti privlačnost prema njemu, ali saznaje da je Ursula lagala o sebi kako bi se udala za njega, pa ga odmah upozori na njene laži. On je ostavlja i u epizodi "The One with the Stain" pokušava se pomiriti s Phoebe, ali ne može podnijeti pogled na nju jer ga podsjeća na njenu sestru. Phoebe ga uspijeva uvjeriti da pređe preko toga. Nakon što su se malo ljubili, ode jer ima zakazanu mušteriju za masažu, a kad se vrati, otkrije da je Eric spavao s Ursulom misleći da je ona Phoebe. U nelagodi odlučuju da je previše čudno da bi se nastavili viđati. Penn je dobio ulogu nakon što je nekoliko puta posjetio set ''Prijatelja'' sa svojom djecom, koja su bila ljubitelji serije.<ref>{{cite magazine |author= Caroline Kepnes |date= 16. 11. 2001 |language=en |url= http://www.ew.com/ew/article/0,,253432,00.html |title= Burning Question |magazine= Entertainment Weekly |url-status=dead |archive-url= https://web.archive.org/web/20090719103901/http://www.ew.com/ew/article/0%2C%2C253432%2C00.html |archive-date= 19. 7. 2009}}</ref> ==== Will Colbert ==== '''Will Colbert''' ([[Brad Pitt]]): bivši Monikin i Rossov prijatelj iz srednje škole s prekomjernom težinom i dugogodišnjom ljutnjom prema Rachel. Monica ga poziva na večeru za Dan zahvalnosti u epizodi "[[The One with the Rumor]]"<ref group="e" name="Rumor">{{cite episode |title= The One with the Rumor |series= Prijatelji |airdate= 22. 11. 2001 |season=8 |number=9}}</ref> Will je izgubio 70 kg i sada izgleda sjajno, što navodi Phoebe da flertuje s njim. Otkriva se da mrzi Rachel zbog maltretiranja koje je pretrpio od nje u srednjoj školi te da je s Rossom osnovao klub "Mrzim Rachel Green" i širio glasine o tome da je [[hermafrodit]]. Posljednji put viđen je zbunjen, ali zabavljen kad Joey uđe u sobu u Phoebeinim trudničkim pantalonama (u zabludi da će se morati presvući u nove pantalone kako bi postigao cilj da sam pojede cijelu puricu). Pitt je u to vrijeme bio u braku s Aniston, a njegovo pravo ime zapravo je William. ==== Jim Nelson ==== '''Jim Nelson''' ([[James LeGros]]): tip koji poziva Phoebe na sastanak, a zatim je odbija od sebe nizom jezivih, vulgarnih komentara, zbog čega ga ona ostavi. Pojavio se u epizodi "The One with The Tea Leaves". ==== Parker ==== '''Parker''' ([[Alec Baldwin]]): izuzetno energičan i optimističan muškarac, koga Phoebe upoznaje u hemijskoj čistionici u epizodi "The One with the Tea Leaves". Sljedeći put pojavljuje se u epizodi "The One in Massapequa",<ref group="e" name="Massapequa">{{cite episode |title= The One with in Massapequa |series= Prijatelji |airdate= 28. 3. 2002 |season=8 |number=18}}</ref> gdje upoznaje ostalih petero prijatelja i naživcira ih navikom da diže veliku buku u vezi sa svime, čak i kad je riječ o najtrivijalnijim stvarima. Na godišnjici braka Jacka i Judy Geller izluđuje sve uzbuđujući se zbog svega što vidi. Phoebe čuje svoje prijatelje kako ismijavaju Parkera i ukori ih, ali ubrzo počne iritirati i nju. U svom stanu, nakon zabave, ne mogavši ​​ga više slušati, Phoebe "pukne" i ljutito mu kaže da želi da bude "mnogo manje sretan"; on prekine s njom... a zatim se vrati, uzbuđen, kako bi pohvalio Phoebe zbog svađe koju su upravo imali. ==== "Bolesni Gad" i "Zla Kučka" ==== '''"Bolesni Gad"''' ([[Jimmy Palumbo]]) i '''"Zla Kučka"''' ([[Debi Mazar]]): par koji čeka dijete i s kojim Rachel, koja čeka porod, dijeli poluprivatnu bolničku sobu. Žena je očito u boli i duboko frustrirana zbog toga, a njen perverzni suprug stalno gleda Rachel, zbog čega na njega istresa glavninu frustracija. === Samo sezona 9 === ==== Leonard Hayes ==== '''Leonard Hayes''' ([[Jeff Goldblum]]): režiser koji misli da Joey ne glumi "dovoljno hitno"; stekne loš prvi dojam o Joeyju kada pogrešno pomisli da ga ovaj ismijava u njihovom razgovoru kratko nakon prvog susreta, ali se ubrzo predomisli kad shvati da mu Joey zapravo daje kompliment na svoj način. Kad Joey odradi audiciju u stanju potrebe za toaletom, Leonard ostane impresioniran novostečenom hitnošću u njegovoj izvedbi, pa Joey popije mnogo tečnosti pripremajući se za drugu audiciju. Na njoj stvari idu dobro sve dok Leonard, ne shvativši da Joey treba mokriti, ne napravi grešku rekavši mu da se "opusti", zbog čega se odmah upiški u gaće, na Leonardovo razočaranje.<ref group="e" name="Mugging">{{cite episode |title= The One with the Mugging |series= Prijatelji |airdate= 13. 2. 2003 |season=9 |number=15}}</ref> ==== Gavin Mitchell ==== '''Gavin Mitchell''' ([[Dermot Mulroney]]): Rachelina privremena zamjena u "Polo Ralph Laurenu". Zelner daje Rachel do znanja da mu se sviđa Gavin, pa Rachel ranije završava porodiljni dopust kako bi se nadmetala s njim u epizodi "The One Where Rachel Goes Back to Work".<ref group="e" name="Rachel Goes Back to Work">{{cite episode |title= The One Where Rachel Goes Back to Work |series= Prijatelji |airdate= 9. 1. 2003 |season=9 |number=11}}</ref> Njihov radni odnos poboljšao se do epizode "The One with Phoebe's Rats", a poljube se i na njenoj rođendanskoj zabavi. U epizodi "The One Where Monica Sings"<ref group="e" name="Monica Sings">{{cite episode |title= The One Where Monica Sings |series= Prijatelji |airdate= 30. 1. 2003 |season=9 |number=13}}</ref> Rachel kaže Gavinu da bi, iako joj se sviđa, veza bila teška zbog njene historije s Rossom. ==== Steve ==== '''Steve''' ([[Phill Lewis]]): Chandlerov šef na stažiranju. Pojavljuje se u epizodama "The One Where Rachel Goes Back to Work", "The One with the Mugging" i "The One with the Lottery", kada Chandleru ponudi posao mlađeg reklamopisca. ==== Molly ==== '''Molly''' ([[Melissa George]]): Emmina zgodna dadilja, koju Ross uspijeva zaposliti jer Rachel to ne vidi u njoj.<ref group="e" name="Phoebe's Rats">{{cite episode |title= The One with Phoebe's Rats |series= Prijatelji |airdate= 16. 1. 2003 |season=9 |number=12}}</ref> Kad je Joey vidi, njegov se ženskaroški instinkt aktivira. Ross pokušava natjerati Joeyja da je se kloni dok flertuje s njom, zbog čega je Joey još više poželi. Ross želi da Chandler pazi na Joeyja i pobrine se da ne krene za Molly. Dok Ross drži predavanje Joeyju, neko pokuca na vrata i to je Mollyina djevojka. Poljube se i Ross više nema problem iako Joeyja još više uzbudi njen lezbijski status. Molly se pojavila još jednom u kameo-ulozi, u epizodi "The One Where Monica Sings".<ref group="e" name="Monica Sings"></ref> ==== Sandy ==== '''Sandy''' ([[Freddie Prinze Jr.]]): Emmin prvi bebisiter.<ref group="e" name="Male Nanny"/> Nakon neuspješnih razgovora s nekoliko dadilja, i Ross i Rachel iznenađeni su kad vide da je Sandy muškarac. Tokom razgovora pridobije Rachel i ona ga zaposli uprkos tome što Ross nije bio zainteresovan. Sandy se pokazuje vrlo kompetentnim, ukazavši Rossu i Rachel na to da igračke dinosauri koje je našao u stanu nisu primjerene za Emminu dob (samo da bi mu Ross rekao da su to njegove igračke, zbog čega je zbunjeni Sandy odgovorio: "Također nisu primjerene dobi"), pa čak i podučavajući Joeyja svojim tehnikama; međutim, otpuste ga nakon što se Ross ne mogne navići na ideju da ima mušku dadilju, ali ne prije nego što navede Sandyja da se rasplače prisjećajući se svog lošeg iskustva s ocem. ==== Zach ==== '''Zach''' ([[John Stamos]]): potencijalni donor sperme za Moniku, koja otkrije da ne može zatrudnjeti sa Chandlerom.<ref group="e" name="Donor"/> ==== Wendy ==== '''Wendy''' ([[Selma Blair]]): Chandlerova koketna kolegica iz [[Tulsa|Tulse]] u [[Oklahoma|Oklahomi]], koja ga pokuša zavesti kad on bude prisiljen provesti Božić tamo.<ref group="e" name="Xmas in Tulsa">{{cite episode |title= The One with the Christmas in Tulsa |series= Prijatelji |airdate= 12. 12. 2002 |season=9 |number=10}}</ref> === Samo sezona 10 === {{hatnote|Glavna sekcija: [[Spisak_likova_u_"Prijateljima"_i_"Joeyju"#Sezona_10|§ Uvedeni u desetoj sezoni]].}} == Kameo-uloge == {{col-begin}} {{col-break}} * [[Jill Goodacre Connick]] ("The One with the Blackout") * [[Dick Clark]] ("The One with the Monkey") * [[Jay Leno]] ("The One with Mrs. Bing") * [[Jean-Claude Van Damme]] ("The One After the Superbowl: Part 2") * [[Isabella Rossellini]] ("The One with Frank Jr.") * [[Robin Williams]] ("The One with the Ultimate Fighting Champion") * [[Charlton Heston]] ("The One with Joey's Dirty Day") * [[Sarah Ferguson|Sarah, vojvotkinja od Yorka]] ("The One with Ross's Wedding: Part 1") * [[Richard Branson]] ("The One with Ross's Wedding: Part 1") * [[June Whitfield]] ("The One with Ross's Wedding: Part 2") * [[Hugh Laurie]] ("The One with Ross's Wedding: Part 2") {{col-break}} * [[Gary Collins (glumac)|Gary Collins]] ("The One Where Phoebe Hates PBS") * [[Ralph Lauren]] ("The One with Rachel's Inadvertent Kiss") * [[McKenzie Westmore]] ("The One with Joey's Award") * [[Trudie Styler]] ("The One with Monica's Boots") * [[Matthew Ashford]] ("The One with the Soap Opera Party") * [[Kyle Lowder]] ("The One with the Soap Opera Party") * [[Farah Fath]] ("The One with the Soap Opera Party") * [[Alexis Thorpe]] ("The One with the Soap Opera Party") * [[Donny Osmond]] ("The One Where the Stripper Cries") * [[Leslie Charleson]] ("The One Where the Stripper Cries") {{col-end}} == Reference == === Primarne === ; Iz ''Prijatelja'': {{refspisak|30em|group=e|}} ; Ostalo: {{refspisak|30em|group=m|}} === Sekundarni izvori === {{refspisak|2}} === Bibliografija === * {{cite book |last= Stallings |first=Penny |date=2000 |title=The Ultimate Friends Companion |url= |location=London |work= Channel 4 Books |page= |isbn=0752272314 |access-date= |ref= harv}} {{raščistiti}} {{Prijatelji (serija)}} {{Istaknuti članak}} [[Kategorija:Prijatelji (serija)]] 2l795fcdrbgjdbdnkfpvtgyiasq7pwf Razgovor:Spisak likova u "Prijateljima" i "Joeyju" 1 457095 3729930 3729702 2025-06-25T18:50:23Z AnToni 2325 3729930 wikitext text/x-wiki {{Stranica za razgovor}} == Joeyev otac == Treba dio o Joeyovom ocu prebaciti u donji dio. Tamo su likovi koji se pojavljuju samo jednom ili u jednom serijalu. Ja cu pomoći, ali tek sam na početku petog serijala. Pa mogu ove povremene likove, inače imam spoilere dok čitam. Ross se tek oženio u Londonu.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 18:46, 10 novembar 2019 (CET) : Znam, ne sekiraj se. Pregledao sam ovo na EN štošta prije tebe. ;-) Radi drugo, uzet ću ovo na sebe, malo-pomalo; za mene nema ''spoilera''. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:49, 10 novembar 2019 (CET) == Zeleni karton == U dijelu o epizodnim ulogama je pojam "zeleni karton". Vjerovatno se radi o "vizi" za useljenike u SAD, čiji je bolji prevod "zelena karta". Promijeniti? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 18:43, 24 juni 2025 (CEST) ==Porodična stabla == {ping|KWiki}} Vidi da li je u redu pa da ubacimo u članak: ===Family trees=== {{chart top|[[Spisak likova u "Prijateljima" i "Joeyju"|Porodično stablo Geller–Bing-Green]]}} {{Porodično stablo/start|style=font: 100% sans-serif;|align=center}} {{Porodično stablo| | | |NB|y|CB| |JG|y|JD| | | | | |SG|y|LG|NB=[[#Nora Tyler Bing|Nora Bing]]|CB=[[#Charles Bing/Helena Handbasket|Charles Bing]]{{refn|group=n|Chandler's [[gay]] [[drag queen]] father, Charles Bing, is revealed to go by the [[Las Vegas]] stage name "Helena Handbasket" in "[[The One with Chandler's Dad]]".}}|JG=[[Jack Geller]]|JD=[[Judy Geller]]|SG=[[Sandra Green]]|LG=[[Leonard Green (Prijatelji)|Leonard Green]] }} {{Porodično stablo| | | | | | |!| | | |,|-|-|-|^|-|-|-|-|-|-|-|.| | | |)|-|v|-|.}} {{Porodično stablo| |ER| |CB|V|MG| |SB|V|CW|y|RG|y|RC|!|AG| |ER=[[Erica (Prijatelji)|Erica]]{{refn|group=n|name=Erica}}|CB='''[[Chandler Bing]]'''|MG='''[[Monica Geller|Monica E. Geller–Bing]]'''|SB=[[Susan Bunch]]|CW=[[Carol Willick]]|RG='''[[Ross Geller]]'''{{refn|group=n|name=Geller}}{{refn|group=n|Ross was additionally briefly married to [[Emily Waltham]], from "[[The One with Ross's Wedding]]" until "[[The One with the Yeti]]".}}|RC='''[[Rachel Green]]'''|AG=[[Amy Green]] |boxstyle_MG =background-color: #CEF2DA; |boxstyle_CB =background-color: #CEF2DA; |boxstyle_RG =background-color: #CEF2DA; |boxstyle_RC =background-color: #CEF2DA; }} {{Porodično stablo| | |)|-|-|-|-|-|t|.| | | | | | |L|~|~|~|[| | | |!| | | |!}} {{Porodično stablo| |EB| | | | |JB| | | | | | | | |BG| |EG| |JG| |EB=[[Erica Bing]]{{refn|group=n|name=Erica}}|JB=[[Jack Bing]]{{refn|group=n|name=Erica}}|BG=[[Ben Geller]]{{refn|group=n|name=Geller}}|EG=[[Emma Geller-Green|Emma Geller]]{{refn|group=n|name=Geller}}|JG=[[Jill Green (Prijatelji)|Jill Green]] }} {{Porodično stablo/kraj}} |- |style="text-align: left;"|'''Notes:''' {{reflist|group=n|refs= {{refn|group=n|name=Erica|In "[[The One with the Birth Mother]]", [[Erica (Prijatelji)|Erica]] agrees to let [[Monica Geller|Monica]] and [[Chandler Bing]] adopt her babies, giving birth in "[[The One with Rachel's Going Away Party]]" and "[[The Last One (Prijatelji)|The Last One]]".}} {{refn|group=n|name=Geller|Both of Ross's children, [[Ben Geller|Ben]] and [[Emma Geller-Green|Emma]], were respectively born sometime after his [[divorce]]s with their mothers, [[Carol Willick]] and [[Rachel Green]] (before remarrying the latter).}} }} {{chart bottom}} {{chart top|[[Phoebe Buffay|Buffay family]] tree}} {{Porodično stablo/start|align=center}} {{Porodično stablo| | | | | | | | | | | | | | | | |GF|GF=[[#Frances|Frances]]}} {{Porodično stablo| | | | | | | | | | | | | | | | | |!}} {{Porodično stablo| | | | |XB|y|FB|y|PA|-|MB| |BH|y|TH| |XB=Mrs. Buffay{{refn|group=q|name=MrsBuffay}}|FB=[[#Frank Buffay Sr.|Frank Buffay Sr.]]{{refn|group=q|name=Lily}}|PA=[[Phoebe Abbott]]{{refn|group=q|name=Lily}}|MB=[[Phoebe Buffay|Lily Buffay]]{{refn|group=q|name=Lily}}|BH=[[Bitsy Hannigan]]|TH=[[Theodore Hannigan]] }} {{Porodično stablo| | | | | | | |!| | | |)|-|-|-|-|-|-|-|.| | | |!}} {{Porodično stablo| | |AK|y|FB| |UB| |DS|-|PB|~|MH|AK=[[Alice Knight]]|FB=[[Frank Buffay Jr.]]|UB='''[[Ursula Buffay]]'''|DS=[[#Duncan Sullivan|Duncan Sullivan]]|PB='''[[Phoebe Buffay]]'''{{efn|group=n|name=Triplets}}|MH='''[[Mike Hannigan|Michael "Mike" Hannigan]]''' |boxstyle_UB =background-color: #CEF2DA; |boxstyle_PB =background-color: #CEF2DA; |boxstyle_MH =background-color: #FFFFDD; }} {{Porodično stablo| | | |,|-|^|-|v|-|-|-|v|-|-|-|-|-|-|-|'}} {{Porodično stablo| | |FB| |LB| |CB|FB=[[Frank Buffay Jr.|Frank Buffay III]]{{efn|group=n|name=Triplets|In "[[The One with Phoebe's Uterus]]", Frank and Alice ask Phoebe to be a surrogate mother for their child, and she later gives birth to their triplets, whom she then says goodbye to in an emotional scene in "[[The One Hundredth]]".<ref group="e" name="Uterus" /><ref group="e" name="Hundredth" />}}|LB=[[Frank Buffay Jr.|Leslie Buffay]]{{efn|group=n|name=Triplets}}|CB=[[Frank Buffay Jr.|Chandler Buffay]]{{efn|group=n|name=Triplets}}}} {{Porodično stablo|}} {{Porodično stablo/kraj}} |- |style="text-align: left;"|'''Notes:''' {{reflist|group=q|refs= {{refn|group=q|name=MrsBuffay|In "[[The One With the Bullies]]", Mrs Buffay (played by [[Laraine Newman]]) is seen as Frank Jr's mother.}} {{refn|group=q|name=Lily|In "[[The One at the Beach]]", we learn that Phoebe's Biological Mother [[Phoebe Abbott]], Birth Father [[Frank Buffay|Frank Buffay Sr.]], and Adoptive Mother [[Phoebe Buffay|Lily Buffay]] were in a three-way relationship, with Lily and Frank Buffay Sr. raising her.}} }} {{chart bottom}} {{chart top|[[Joey Tribbiani|Tribbiani family]] tree}} {{Porodično stablo/start|align=center}} {{Porodično stablo| | | | | | | | | | | |NA| |NE|NA=[[#Nonna|Nonna]]|NE=[[#Nonnie|Nonnie]]}} {{Porodično stablo| | | | | | | | | | | | |!| | | |!}} {{Porodično stablo| | | | | | | | | | | |GT|y|JT|GT=[[Gloria Tribbiani]]|JT=[[#Joseph Tribbiani Sr.|Joseph Tribbiani Sr.]] }} {{Porodično stablo| | | | | | |,|-|-|-|-|-|-|-|+|-|-|-|-|-|v|-|v|-|v|-|v|-|-|-|.}} {{Porodično stablo| |JC|y|GT| |AG|-|JT|~|ZM|!|CT|!|MT| |DT|v|BC| |JC=[[#Jimmy Costa|Jimmy Costa]]|GT='''[[Gina Tribbiani]]'''|AG='''[[#Alex Garrett|Alex Garrett]]'''|JT='''[[Joey Tribbiani]]'''|ZM='''[[#Zach Miller|Zach Miller]]'''|CT=[[The One Where Chandler Can't Remember Which Sister|Cookie Tribbiani]]|MT=[[The One Where Chandler Can't Remember Which Sister|Mary-Therese "Mary Teresa" Tribbiani]]|DT=[[#Dina Tribbiani|Dina Tribbiani]]|BC=[[#Dina Tribbiani|Bobby Corso]] |boxstyle_GT =background-color: #CEF2DA; |boxstyle_AG =background-color: #CEF2DA; |boxstyle_JT =background-color: #CEF2DA; |boxstyle_ZM =background-color: #CEF2DA; }} {{Porodično stablo| | | | |!| | | | | | | | | | | | | |,|-|^|-|v|-|^|-|.| | | | | |!}} {{Porodično stablo| | | |MT| | | | | | | | | | | |TT| |MA| |VT| | | |BC|MT='''[[Michael Tribbiani]]'''|TT=[[The One Where Chandler Can't Remember Which Sister|Tina Tribbiani]]|MA=[[The One Where Chandler Can't Remember Which Sister|Mary-Angela Tribbiani]]|VT=[[The One Where Chandler Can't Remember Which Sister|Veronika Tribbiani]]|BC=[[#Dina Tribbiani|Baby Corso]] |boxstyle_MT =background-color: #CEF2DA; }} {{Porodično stablo|}} {{Porodično stablo/kraj}} {{chart bottom}} {{reflist|group=n}} fbla39p4w92xy806ncxtqrhnnmy88qm 3729932 3729930 2025-06-25T18:55:14Z AnToni 2325 /* Porodična stabla */ 3729932 wikitext text/x-wiki {{Stranica za razgovor}} == Joeyev otac == Treba dio o Joeyovom ocu prebaciti u donji dio. Tamo su likovi koji se pojavljuju samo jednom ili u jednom serijalu. Ja cu pomoći, ali tek sam na početku petog serijala. Pa mogu ove povremene likove, inače imam spoilere dok čitam. Ross se tek oženio u Londonu.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 18:46, 10 novembar 2019 (CET) : Znam, ne sekiraj se. Pregledao sam ovo na EN štošta prije tebe. ;-) Radi drugo, uzet ću ovo na sebe, malo-pomalo; za mene nema ''spoilera''. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:49, 10 novembar 2019 (CET) == Zeleni karton == U dijelu o epizodnim ulogama je pojam "zeleni karton". Vjerovatno se radi o "vizi" za useljenike u SAD, čiji je bolji prevod "zelena karta". Promijeniti? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 18:43, 24 juni 2025 (CEST) ==Porodična stabla == {{ping|KWiki}} Vidi da li je u redu pa da ubacimo u članak: ===Family trees=== {{chart top|[[Spisak likova u "Prijateljima" i "Joeyju"|Porodično stablo Geller–Bing-Green]]}} {{Porodično stablo/start|style=font: 100% sans-serif;|align=center}} {{Porodično stablo| | | |NB|y|CB| |JG|y|JD| | | | | |SG|y|LG|NB=[[#Nora Tyler Bing|Nora Bing]]|CB=[[#Charles Bing/Helena Handbasket|Charles Bing]]{{refn|group=n|Chandler's [[gay]] [[drag queen]] father, Charles Bing, is revealed to go by the [[Las Vegas]] stage name "Helena Handbasket" in "[[The One with Chandler's Dad]]".}}|JG=[[Jack Geller]]|JD=[[Judy Geller]]|SG=[[Sandra Green]]|LG=[[Leonard Green (Prijatelji)|Leonard Green]] }} {{Porodično stablo| | | | | | |!| | | |,|-|-|-|^|-|-|-|-|-|-|-|.| | | |)|-|v|-|.}} {{Porodično stablo| |ER| |CB|V|MG| |SB|V|CW|y|RG|y|RC|!|AG| |ER=[[Erica (Prijatelji)|Erica]]{{refn|group=n|name=Erica}}|CB='''[[Chandler Bing]]'''|MG='''[[Monica Geller|Monica E. Geller–Bing]]'''|SB=[[Susan Bunch]]|CW=[[Carol Willick]]|RG='''[[Ross Geller]]'''{{refn|group=n|name=Geller}}{{refn|group=n|Ross was additionally briefly married to [[Emily Waltham]], from "[[The One with Ross's Wedding]]" until "[[The One with the Yeti]]".}}|RC='''[[Rachel Green]]'''|AG=[[Amy Green]] |boxstyle_MG =background-color: #CEF2DA; |boxstyle_CB =background-color: #CEF2DA; |boxstyle_RG =background-color: #CEF2DA; |boxstyle_RC =background-color: #CEF2DA; }} {{Porodično stablo| | |)|-|-|-|-|-|t|.| | | | | | |L|~|~|~|[| | | |!| | | |!}} {{Porodično stablo| |EB| | | | |JB| | | | | | | | |BG| |EG| |JG| |EB=[[Erica Bing]]{{refn|group=n|name=Erica}}|JB=[[Jack Bing]]{{refn|group=n|name=Erica}}|BG=[[Ben Geller]]{{refn|group=n|name=Geller}}|EG=[[Emma Geller-Green|Emma Geller]]{{refn|group=n|name=Geller}}|JG=[[Jill Green (Prijatelji)|Jill Green]] }} {{Porodično stablo/kraj}} |- |style="text-align: left;"|'''Notes:''' {{reflist|group=n|refs= {{refn|group=n|name=Erica|In "[[The One with the Birth Mother]]", [[Erica (Prijatelji)|Erica]] agrees to let [[Monica Geller|Monica]] and [[Chandler Bing]] adopt her babies, giving birth in "[[The One with Rachel's Going Away Party]]" and "[[The Last One (Prijatelji)|The Last One]]".}} {{refn|group=n|name=Geller|Both of Ross's children, [[Ben Geller|Ben]] and [[Emma Geller-Green|Emma]], were respectively born sometime after his [[divorce]]s with their mothers, [[Carol Willick]] and [[Rachel Green]] (before remarrying the latter).}} }} {{chart bottom}} {{chart top|[[Phoebe Buffay|Buffay family]] tree}} {{Porodično stablo/start|align=center}} {{Porodično stablo| | | | | | | | | | | | | | | | |GF|GF=[[#Frances|Frances]]}} {{Porodično stablo| | | | | | | | | | | | | | | | | |!}} {{Porodično stablo| | | | |XB|y|FB|y|PA|-|MB| |BH|y|TH| |XB=Mrs. Buffay{{refn|group=q|name=MrsBuffay}}|FB=[[#Frank Buffay Sr.|Frank Buffay Sr.]]{{refn|group=q|name=Lily}}|PA=[[Phoebe Abbott]]{{refn|group=q|name=Lily}}|MB=[[Phoebe Buffay|Lily Buffay]]{{refn|group=q|name=Lily}}|BH=[[Bitsy Hannigan]]|TH=[[Theodore Hannigan]] }} {{Porodično stablo| | | | | | | |!| | | |)|-|-|-|-|-|-|-|.| | | |!}} {{Porodično stablo| | |AK|y|FB| |UB| |DS|-|PB|~|MH|AK=[[Alice Knight]]|FB=[[Frank Buffay Jr.]]|UB='''[[Ursula Buffay]]'''|DS=[[#Duncan Sullivan|Duncan Sullivan]]|PB='''[[Phoebe Buffay]]'''{{efn|group=n|name=Triplets}}|MH='''[[Mike Hannigan|Michael "Mike" Hannigan]]''' |boxstyle_UB =background-color: #CEF2DA; |boxstyle_PB =background-color: #CEF2DA; |boxstyle_MH =background-color: #FFFFDD; }} {{Porodično stablo| | | |,|-|^|-|v|-|-|-|v|-|-|-|-|-|-|-|'}} {{Porodično stablo| | |FB| |LB| |CB|FB=[[Frank Buffay Jr.|Frank Buffay III]]{{efn|group=n|name=Triplets|In "[[The One with Phoebe's Uterus]]", Frank and Alice ask Phoebe to be a surrogate mother for their child, and she later gives birth to their triplets, whom she then says goodbye to in an emotional scene in "[[The One Hundredth]]".<ref group="e" name="Uterus" /><ref group="e" name="Hundredth" />}}|LB=[[Frank Buffay Jr.|Leslie Buffay]]{{efn|group=n|name=Triplets}}|CB=[[Frank Buffay Jr.|Chandler Buffay]]{{efn|group=n|name=Triplets}}}} {{Porodično stablo|}} {{Porodično stablo/kraj}} |- |style="text-align: left;"|'''Notes:''' {{reflist|group=q|refs= {{refn|group=q|name=MrsBuffay|In "[[The One With the Bullies]]", Mrs Buffay (played by [[Laraine Newman]]) is seen as Frank Jr's mother.}} {{refn|group=q|name=Lily|In "[[The One at the Beach]]", we learn that Phoebe's Biological Mother [[Phoebe Abbott]], Birth Father [[Frank Buffay|Frank Buffay Sr.]], and Adoptive Mother [[Phoebe Buffay|Lily Buffay]] were in a three-way relationship, with Lily and Frank Buffay Sr. raising her.}} }} {{chart bottom}} {{chart top|[[Joey Tribbiani|Tribbiani family]] tree}} {{Porodično stablo/start|align=center}} {{Porodično stablo| | | | | | | | | | | |NA| |NE|NA=[[#Nonna|Nonna]]|NE=[[#Nonnie|Nonnie]]}} {{Porodično stablo| | | | | | | | | | | | |!| | | |!}} {{Porodično stablo| | | | | | | | | | | |GT|y|JT|GT=[[Gloria Tribbiani]]|JT=[[#Joseph Tribbiani Sr.|Joseph Tribbiani Sr.]] }} {{Porodično stablo| | | | | | |,|-|-|-|-|-|-|-|+|-|-|-|-|-|v|-|v|-|v|-|v|-|-|-|.}} {{Porodično stablo| |JC|y|GT| |AG|-|JT|~|ZM|!|CT|!|MT| |DT|v|BC| |JC=[[#Jimmy Costa|Jimmy Costa]]|GT='''[[Gina Tribbiani]]'''|AG='''[[#Alex Garrett|Alex Garrett]]'''|JT='''[[Joey Tribbiani]]'''|ZM='''[[#Zach Miller|Zach Miller]]'''|CT=[[The One Where Chandler Can't Remember Which Sister|Cookie Tribbiani]]|MT=[[The One Where Chandler Can't Remember Which Sister|Mary-Therese "Mary Teresa" Tribbiani]]|DT=[[#Dina Tribbiani|Dina Tribbiani]]|BC=[[#Dina Tribbiani|Bobby Corso]] |boxstyle_GT =background-color: #CEF2DA; |boxstyle_AG =background-color: #CEF2DA; |boxstyle_JT =background-color: #CEF2DA; |boxstyle_ZM =background-color: #CEF2DA; }} {{Porodično stablo| | | | |!| | | | | | | | | | | | | |,|-|^|-|v|-|^|-|.| | | | | |!}} {{Porodično stablo| | | |MT| | | | | | | | | | | |TT| |MA| |VT| | | |BC|MT='''[[Michael Tribbiani]]'''|TT=[[The One Where Chandler Can't Remember Which Sister|Tina Tribbiani]]|MA=[[The One Where Chandler Can't Remember Which Sister|Mary-Angela Tribbiani]]|VT=[[The One Where Chandler Can't Remember Which Sister|Veronika Tribbiani]]|BC=[[#Dina Tribbiani|Baby Corso]] |boxstyle_MT =background-color: #CEF2DA; }} {{Porodično stablo|}} {{Porodično stablo/kraj}} {{chart bottom}} {{reflist|group=n}} 9r4ij8gu54jozxskp8zrz4lryvy82ne 3729936 3729932 2025-06-25T19:26:04Z KWiki 9400 /* Porodična stabla */ – @[[Korisnik:AnToni|Toni]]: Preveo sam ove napomene + Nonnie i Nonna. Treba li još nešto? 3729936 wikitext text/x-wiki {{Stranica za razgovor}} == Joeyev otac == Treba dio o Joeyovom ocu prebaciti u donji dio. Tamo su likovi koji se pojavljuju samo jednom ili u jednom serijalu. Ja cu pomoći, ali tek sam na početku petog serijala. Pa mogu ove povremene likove, inače imam spoilere dok čitam. Ross se tek oženio u Londonu.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 18:46, 10 novembar 2019 (CET) : Znam, ne sekiraj se. Pregledao sam ovo na EN štošta prije tebe. ;-) Radi drugo, uzet ću ovo na sebe, malo-pomalo; za mene nema ''spoilera''. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:49, 10 novembar 2019 (CET) == Zeleni karton == U dijelu o epizodnim ulogama je pojam "zeleni karton". Vjerovatno se radi o "vizi" za useljenike u SAD, čiji je bolji prevod "zelena karta". Promijeniti? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 18:43, 24 juni 2025 (CEST) ==Porodična stabla == {{ping|KWiki}} Vidi da li je u redu pa da ubacimo u članak: ===Family trees=== {{chart top|[[Spisak likova u "Prijateljima" i "Joeyju"|Porodično stablo Geller–Bing-Green]]}} {{Porodično stablo/start|style=font: 100% sans-serif;|align=center}} {{Porodično stablo| | | |NB|y|CB| |JG|y|JD| | | | | |SG|y|LG|NB=[[#Nora Tyler Bing|Nora Bing]]|CB=[[#Charles Bing/Helena Handbasket|Charles Bing]]{{refn|group=n|U epizodi "[[The One with Chandler's Dad]]" za Chandlerovog [[Homoseksualnost|homoseksualnog]] oca koji nosi žensku odjeću, Charlesa Binga, otkriveno je da u [[Las Vegas]]u nastupa pod imenom "Helena Handbasket".}}|JG=[[Jack Geller]]|JD=[[Judy Geller]]|SG=[[Sandra Green]]|LG=[[Leonard Green (Prijatelji)|Leonard Green]] }} {{Porodično stablo| | | | | | |!| | | |,|-|-|-|^|-|-|-|-|-|-|-|.| | | |)|-|v|-|.}} {{Porodično stablo| |ER| |CB|V|MG| |SB|V|CW|y|RG|y|RC|!|AG| |ER=[[Erica (Prijatelji)|Erica]]{{refn|group=n|name=Erica}}|CB='''[[Chandler Bing]]'''|MG='''[[Monica Geller|Monica E. Geller–Bing]]'''|SB=[[Susan Bunch]]|CW=[[Carol Willick]]|RG='''[[Ross Geller]]'''{{refn|group=n|name=Geller}}{{refn|group=n|Ross je nakratko bio u braku i s [[Emily Waltham]], između epizoda "[[The One with Ross's Wedding]]" i "[[The One with the Yeti]]".}}|RC='''[[Rachel Green]]'''|AG=[[Amy Green]] |boxstyle_MG =background-color: #CEF2DA; |boxstyle_CB =background-color: #CEF2DA; |boxstyle_RG =background-color: #CEF2DA; |boxstyle_RC =background-color: #CEF2DA; }} {{Porodično stablo| | |)|-|-|-|-|-|t|.| | | | | | |L|~|~|~|[| | | |!| | | |!}} {{Porodično stablo| |EB| | | | |JB| | | | | | | | |BG| |EG| |JG| |EB=[[Erica Bing]]{{refn|group=n|name=Erica}}|JB=[[Jack Bing]]{{refn|group=n|name=Erica}}|BG=[[Ben Geller]]{{refn|group=n|name=Geller}}|EG=[[Emma Geller-Green|Emma Geller]]{{refn|group=n|name=Geller}}|JG=[[Jill Green (Prijatelji)|Jill Green]] }} {{Porodično stablo/kraj}} |- |style="text-align: left;"|'''Notes:''' {{reflist|group=n|refs= {{refn|group=n|name=Erica|U epizodi "[[The One with the Birth Mother]]" [[Erica (Prijatelji)|Erica]] pristane da [[Monica Geller|Monica]] i [[Chandler Bing]] usvoje njene bebe, porodivši se u epizodama "[[The One with Rachel's Going Away Party]]" i "[[The Last One (Prijatelji)|The Last One]]".}} {{refn|group=n|name=Geller|Oboje Rossove djece, [[Ben Geller|Ben]] i [[Emma Geller-Green|Emma]], rođeno je nakon njegovog razvoda od njihovih majki, [[Carol Willick]] i [[Rachel Green]] (prije nego što se ponovo vjenčao s Rachel).}} }} {{chart bottom}} {{chart top|[[Phoebe Buffay|Porodično stablo Buffay]]}} {{Porodično stablo/start|align=center}} {{Porodično stablo| | | | | | | | | | | | | | | | |GF|GF=[[#Frances|Frances]]}} {{Porodično stablo| | | | | | | | | | | | | | | | | |!}} {{Porodično stablo| | | | |XB|y|FB|y|PA|-|MB| |BH|y|TH| |XB=Mrs. Buffay{{refn|group=q|name=MrsBuffay}}|FB=[[#Frank Buffay Sr.|Frank Buffay Sr.]]{{refn|group=q|name=Lily}}|PA=[[Phoebe Abbott]]{{refn|group=q|name=Lily}}|MB=[[Phoebe Buffay|Lily Buffay]]{{refn|group=q|name=Lily}}|BH=[[Bitsy Hannigan]]|TH=[[Theodore Hannigan]] }} {{Porodično stablo| | | | | | | |!| | | |)|-|-|-|-|-|-|-|.| | | |!}} {{Porodično stablo| | |AK|y|FB| |UB| |DS|-|PB|~|MH|AK=[[Alice Knight]]|FB=[[Frank Buffay Jr.]]|UB='''[[Ursula Buffay]]'''|DS=[[#Duncan Sullivan|Duncan Sullivan]]|PB='''[[Phoebe Buffay]]'''{{efn|group=n|name=Triplets}}|MH='''[[Mike Hannigan|Michael "Mike" Hannigan]]''' |boxstyle_UB =background-color: #CEF2DA; |boxstyle_PB =background-color: #CEF2DA; |boxstyle_MH =background-color: #FFFFDD; }} {{Porodično stablo| | | |,|-|^|-|v|-|-|-|v|-|-|-|-|-|-|-|'}} {{Porodično stablo| | |FB| |LB| |CB|FB=[[Frank Buffay Jr.|Frank Buffay III]]{{efn|group=n|name=Triplets|U epizodi "[[The One with Phoebe's Uterus]]" Frank i Alice upitaju Phoebe da bude surogat-majka njihovoj djeci i ona kasnije rodi njihove trojke, od kojih se zatim oprosti u emotivnoj sceni u epizodi "[[The One Hundredth]]".<ref group="e" name="Uterus"/><ref group="e" name="Hundredth"/>}}|LB=[[Frank Buffay Jr.|Leslie Buffay]]{{efn|group=n|name=Triplets}}|CB=[[Frank Buffay Jr.|Chandler Buffay]]{{efn|group=n|name=Triplets}}}} {{Porodično stablo|}} {{Porodično stablo/kraj}} |- |style="text-align: left;"|'''Napomene:''' {{reflist|group=q|refs= {{refn|group=q|name=MrsBuffay|U epizodi "[[The One With the Bullies]]" gđa Buffay ([[Laraine Newman]]) prikazana je kao majka Franka mlađeg.}} {{refn|group=q|name=Lily|U epizodi "[[The One at the Beach]]" otkriva se da su Phoebeina biološka majka [[Phoebe Abbott]], biološki otac [[Frank Buffay|Frank Buffay Sr.]] i usvojiteljska majka [[Phoebe Buffay|Lily Buffay]] bili u trosmjernoj vezi, a Phoebe su odgojili Lily i Frank Sr.}} }} {{chart bottom}} {{chart top|[[Joey Tribbiani|Porodično stablo Tribbiani]]}} {{Porodično stablo/start|align=center}} {{Porodično stablo| | | | | | | | | | | |NA| |NE|NA=[[#Baka|Baka]]|NE=[[#Djed|Djed]]}} {{Porodično stablo| | | | | | | | | | | | |!| | | |!}} {{Porodično stablo| | | | | | | | | | | |GT|y|JT|GT=[[Gloria Tribbiani]]|JT=[[#Joseph Tribbiani Sr.|Joseph Tribbiani Sr.]] }} {{Porodično stablo| | | | | | |,|-|-|-|-|-|-|-|+|-|-|-|-|-|v|-|v|-|v|-|v|-|-|-|.}} {{Porodično stablo| |JC|y|GT| |AG|-|JT|~|ZM|!|CT|!|MT| |DT|v|BC| |JC=[[#Jimmy Costa|Jimmy Costa]]|GT='''[[Gina Tribbiani]]'''|AG='''[[#Alex Garrett|Alex Garrett]]'''|JT='''[[Joey Tribbiani]]'''|ZM='''[[#Zach Miller|Zach Miller]]'''|CT=[[The One Where Chandler Can't Remember Which Sister|Cookie Tribbiani]]|MT=[[The One Where Chandler Can't Remember Which Sister|Mary-Therese "Mary Teresa" Tribbiani]]|DT=[[#Dina Tribbiani|Dina Tribbiani]]|BC=[[#Dina Tribbiani|Bobby Corso]] |boxstyle_GT =background-color: #CEF2DA; |boxstyle_AG =background-color: #CEF2DA; |boxstyle_JT =background-color: #CEF2DA; |boxstyle_ZM =background-color: #CEF2DA; }} {{Porodično stablo| | | | |!| | | | | | | | | | | | | |,|-|^|-|v|-|^|-|.| | | | | |!}} {{Porodično stablo| | | |MT| | | | | | | | | | | |TT| |MA| |VT| | | |BC|MT='''[[Michael Tribbiani]]'''|TT=[[The One Where Chandler Can't Remember Which Sister|Tina Tribbiani]]|MA=[[The One Where Chandler Can't Remember Which Sister|Mary-Angela Tribbiani]]|VT=[[The One Where Chandler Can't Remember Which Sister|Veronika Tribbiani]]|BC=[[#Dina Tribbiani|Baby Corso]] |boxstyle_MT =background-color: #CEF2DA; }} {{Porodično stablo|}} {{Porodično stablo/kraj}} {{chart bottom}} {{reflist|group=n}} ccntpvua83im79oe19wz0x6pd0346k6 3729937 3729936 2025-06-25T19:26:57Z KWiki 9400 /* Porodična stabla */ 3729937 wikitext text/x-wiki {{Stranica za razgovor}} == Joeyev otac == Treba dio o Joeyovom ocu prebaciti u donji dio. Tamo su likovi koji se pojavljuju samo jednom ili u jednom serijalu. Ja cu pomoći, ali tek sam na početku petog serijala. Pa mogu ove povremene likove, inače imam spoilere dok čitam. Ross se tek oženio u Londonu.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 18:46, 10 novembar 2019 (CET) : Znam, ne sekiraj se. Pregledao sam ovo na EN štošta prije tebe. ;-) Radi drugo, uzet ću ovo na sebe, malo-pomalo; za mene nema ''spoilera''. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:49, 10 novembar 2019 (CET) == Zeleni karton == U dijelu o epizodnim ulogama je pojam "zeleni karton". Vjerovatno se radi o "vizi" za useljenike u SAD, čiji je bolji prevod "zelena karta". Promijeniti? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 18:43, 24 juni 2025 (CEST) ==Porodična stabla == {{ping|KWiki}} Vidi da li je u redu pa da ubacimo u članak: ===Family trees=== {{chart top|[[Spisak likova u "Prijateljima" i "Joeyju"|Porodično stablo Geller–Bing-Green]]}} {{Porodično stablo/start|style=font: 100% sans-serif;|align=center}} {{Porodično stablo| | | |NB|y|CB| |JG|y|JD| | | | | |SG|y|LG|NB=[[#Nora Tyler Bing|Nora Bing]]|CB=[[#Charles Bing/Helena Handbasket|Charles Bing]]{{refn|group=n|U epizodi "[[The One with Chandler's Dad]]" za Chandlerovog [[Homoseksualnost|homoseksualnog]] oca koji nosi žensku odjeću, Charlesa Binga, otkriveno je da u [[Las Vegas]]u nastupa pod imenom "Helena Handbasket".}}|JG=[[Jack Geller]]|JD=[[Judy Geller]]|SG=[[Sandra Green]]|LG=[[Leonard Green (Prijatelji)|Leonard Green]] }} {{Porodično stablo| | | | | | |!| | | |,|-|-|-|^|-|-|-|-|-|-|-|.| | | |)|-|v|-|.}} {{Porodično stablo| |ER| |CB|V|MG| |SB|V|CW|y|RG|y|RC|!|AG| |ER=[[Erica (Prijatelji)|Erica]]{{refn|group=n|name=Erica}}|CB='''[[Chandler Bing]]'''|MG='''[[Monica Geller|Monica E. Geller–Bing]]'''|SB=[[Susan Bunch]]|CW=[[Carol Willick]]|RG='''[[Ross Geller]]'''{{refn|group=n|name=Geller}}{{refn|group=n|Ross je nakratko bio u braku i s [[Emily Waltham]], između epizoda "[[The One with Ross's Wedding]]" i "[[The One with the Yeti]]".}}|RC='''[[Rachel Green]]'''|AG=[[Amy Green]] |boxstyle_MG =background-color: #CEF2DA; |boxstyle_CB =background-color: #CEF2DA; |boxstyle_RG =background-color: #CEF2DA; |boxstyle_RC =background-color: #CEF2DA; }} {{Porodično stablo| | |)|-|-|-|-|-|t|.| | | | | | |L|~|~|~|[| | | |!| | | |!}} {{Porodično stablo| |EB| | | | |JB| | | | | | | | |BG| |EG| |JG| |EB=[[Erica Bing]]{{refn|group=n|name=Erica}}|JB=[[Jack Bing]]{{refn|group=n|name=Erica}}|BG=[[Ben Geller]]{{refn|group=n|name=Geller}}|EG=[[Emma Geller-Green|Emma Geller]]{{refn|group=n|name=Geller}}|JG=[[Jill Green (Prijatelji)|Jill Green]] }} {{Porodično stablo/kraj}} |- |style="text-align: left;"|'''Notes:''' {{reflist|group=n|refs= {{refn|group=n|name=Erica|U epizodi "[[The One with the Birth Mother]]" [[Erica (Prijatelji)|Erica]] pristane da [[Monica Geller|Monica]] i [[Chandler Bing]] usvoje njene bebe, porodivši se u epizodama "[[The One with Rachel's Going Away Party]]" i "[[The Last One (Prijatelji)|The Last One]]".}} {{refn|group=n|name=Geller|Oboje Rossove djece, [[Ben Geller|Ben]] i [[Emma Geller-Green|Emma]], rođeno je nakon njegovog razvoda od njihovih majki, [[Carol Willick]] i [[Rachel Green]] (prije nego što se ponovo vjenčao s Rachel).}} }} {{chart bottom}} {{chart top|[[Phoebe Buffay|Porodično stablo Buffay]]}} {{Porodično stablo/start|align=center}} {{Porodično stablo| | | | | | | | | | | | | | | | |GF|GF=[[#Frances|Frances]]}} {{Porodično stablo| | | | | | | | | | | | | | | | | |!}} {{Porodično stablo| | | | |XB|y|FB|y|PA|-|MB| |BH|y|TH| |XB=Mrs. Buffay{{refn|group=q|name=MrsBuffay}}|FB=[[#Frank Buffay Sr.|Frank Buffay Sr.]]{{refn|group=q|name=Lily}}|PA=[[Phoebe Abbott]]{{refn|group=q|name=Lily}}|MB=[[Phoebe Buffay|Lily Buffay]]{{refn|group=q|name=Lily}}|BH=[[Bitsy Hannigan]]|TH=[[Theodore Hannigan]] }} {{Porodično stablo| | | | | | | |!| | | |)|-|-|-|-|-|-|-|.| | | |!}} {{Porodično stablo| | |AK|y|FB| |UB| |DS|-|PB|~|MH|AK=[[Alice Knight]]|FB=[[Frank Buffay Jr.]]|UB='''[[Ursula Buffay]]'''|DS=[[#Duncan Sullivan|Duncan Sullivan]]|PB='''[[Phoebe Buffay]]'''{{efn|group=n|name=Triplets}}|MH='''[[Mike Hannigan|Michael "Mike" Hannigan]]''' |boxstyle_UB =background-color: #CEF2DA; |boxstyle_PB =background-color: #CEF2DA; |boxstyle_MH =background-color: #FFFFDD; }} {{Porodično stablo| | | |,|-|^|-|v|-|-|-|v|-|-|-|-|-|-|-|'}} {{Porodično stablo| | |FB| |LB| |CB|FB=[[Frank Buffay Jr.|Frank Buffay III]]{{efn|group=n|name=Triplets|U epizodi "[[The One with Phoebe's Uterus]]" Frank i Alice upitaju Phoebe da bude surogat-majka njihovoj djeci i ona kasnije rodi njihove trojke, od kojih se zatim oprosti u emotivnoj sceni u epizodi "[[The One Hundredth]]".<ref group="e" name="Uterus"/><ref group="e" name="Hundredth"/>}}|LB=[[Frank Buffay Jr.|Leslie Buffay]]{{efn|group=n|name=Triplets}}|CB=[[Frank Buffay Jr.|Chandler Buffay]]{{efn|group=n|name=Triplets}}}} {{Porodično stablo|}} {{Porodično stablo/kraj}} |- |style="text-align: left;"|'''Napomene:''' {{reflist|group=q|refs= {{refn|group=q|name=MrsBuffay|U epizodi "[[The One With the Bullies]]" gđa Buffay ([[Laraine Newman]]) prikazana je kao majka Franka mlađeg.}} {{refn|group=q|name=Lily|U epizodi "[[The One at the Beach]]" otkriva se da su Phoebeina biološka majka [[Phoebe Abbott]], biološki otac [[Frank Buffay|Frank Buffay Sr.]] i usvojiteljska majka [[Phoebe Buffay|Lily Buffay]] bili u trosmjernoj vezi, a Phoebe su odgojili Lily i Frank Sr.}} }} {{chart bottom}} {{chart top|[[Joey Tribbiani|Porodično stablo Tribbiani]]}} {{Porodično stablo/start|align=center}} {{Porodično stablo| | | | | | | | | | | |NA| |NE|NA=[[#Baka|Baka]]|NE=[[#Djed|Djed]]}} {{Porodično stablo| | | | | | | | | | | | |!| | | |!}} {{Porodično stablo| | | | | | | | | | | |GT|y|JT|GT=[[Gloria Tribbiani]]|JT=[[#Joseph Tribbiani Sr.|Joseph Tribbiani Sr.]] }} {{Porodično stablo| | | | | | |,|-|-|-|-|-|-|-|+|-|-|-|-|-|v|-|v|-|v|-|v|-|-|-|.}} {{Porodično stablo| |JC|y|GT| |AG|-|JT|~|ZM|!|CT|!|MT| |DT|v|BC| |JC=[[#Jimmy Costa|Jimmy Costa]]|GT='''[[Gina Tribbiani]]'''|AG='''[[#Alex Garrett|Alex Garrett]]'''|JT='''[[Joey Tribbiani]]'''|ZM='''[[#Zach Miller|Zach Miller]]'''|CT=[[The One Where Chandler Can't Remember Which Sister|Cookie Tribbiani]]|MT=[[The One Where Chandler Can't Remember Which Sister|Mary-Therese "Mary Teresa" Tribbiani]]|DT=[[#Dina Tribbiani|Dina Tribbiani]]|BC=[[#Dina Tribbiani|Bobby Corso]] |boxstyle_GT =background-color: #CEF2DA; |boxstyle_AG =background-color: #CEF2DA; |boxstyle_JT =background-color: #CEF2DA; |boxstyle_ZM =background-color: #CEF2DA; }} {{Porodično stablo| | | | |!| | | | | | | | | | | | | |,|-|^|-|v|-|^|-|.| | | | | |!}} {{Porodično stablo| | | |MT| | | | | | | | | | | |TT| |MA| |VT| | | |BC|MT='''[[Michael Tribbiani]]'''|TT=[[The One Where Chandler Can't Remember Which Sister|Tina Tribbiani]]|MA=[[The One Where Chandler Can't Remember Which Sister|Mary-Angela Tribbiani]]|VT=[[The One Where Chandler Can't Remember Which Sister|Veronika Tribbiani]]|BC=[[#Dina Tribbiani|beba Corso]] |boxstyle_MT =background-color: #CEF2DA; }} {{Porodično stablo|}} {{Porodično stablo/kraj}} {{chart bottom}} {{reflist|group=n}} kcmj0av7zxvjo6q2lxx7cnkdmwilnhh 3729939 3729937 2025-06-25T19:31:03Z AnToni 2325 /* Porodična stabla */ 3729939 wikitext text/x-wiki {{Stranica za razgovor}} == Joeyev otac == Treba dio o Joeyovom ocu prebaciti u donji dio. Tamo su likovi koji se pojavljuju samo jednom ili u jednom serijalu. Ja cu pomoći, ali tek sam na početku petog serijala. Pa mogu ove povremene likove, inače imam spoilere dok čitam. Ross se tek oženio u Londonu.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 18:46, 10 novembar 2019 (CET) : Znam, ne sekiraj se. Pregledao sam ovo na EN štošta prije tebe. ;-) Radi drugo, uzet ću ovo na sebe, malo-pomalo; za mene nema ''spoilera''. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:49, 10 novembar 2019 (CET) == Zeleni karton == U dijelu o epizodnim ulogama je pojam "zeleni karton". Vjerovatno se radi o "vizi" za useljenike u SAD, čiji je bolji prevod "zelena karta". Promijeniti? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 18:43, 24 juni 2025 (CEST) ==Porodična stabla == {{ping|KWiki}} Vidi da li je u redu pa da ubacimo u članak: ===Family trees=== {{chart top|[[Spisak likova u "Prijateljima" i "Joeyju"|Porodično stablo Geller–Bing-Green]]}} {{Porodično stablo/start|style=font: 100% sans-serif;|align=center}} {{Porodično stablo| | | |NB|y|CB| |JG|y|JD| | | | | |SG|y|LG|NB=[[#Nora Tyler Bing|Nora Bing]]|CB=[[#Charles Bing/Helena Handbasket|Charles Bing]]{{refn|group=n|U epizodi "[[The One with Chandler's Dad]]" za Chandlerovog [[Homoseksualnost|homoseksualnog]] oca koji nosi žensku odjeću, Charlesa Binga, otkriveno je da u [[Las Vegas]]u nastupa pod imenom "Helena Handbasket".}}|JG=[[Jack Geller]]|JD=[[Judy Geller]]|SG=[[Sandra Green]]|LG=[[Leonard Green (Prijatelji)|Leonard Green]] }} {{Porodično stablo| | | | | | |!| | | |,|-|-|-|^|-|-|-|-|-|-|-|.| | | |)|-|v|-|.}} {{Porodično stablo| |ER| |CB|V|MG| |SB|V|CW|y|RG|y|RC|!|AG| |ER=[[Erica (Prijatelji)|Erica]]{{refn|group=n|name=Erica}}|CB='''[[Chandler Bing]]'''|MG='''[[Monica Geller|Monica E. Geller–Bing]]'''|SB=[[Susan Bunch]]|CW=[[Carol Willick]]|RG='''[[Ross Geller]]'''{{refn|group=n|name=Geller}}{{refn|group=n|Ross je nakratko bio u braku i s [[Emily Waltham]], između epizoda "[[The One with Ross's Wedding]]" i "[[The One with the Yeti]]".}}|RC='''[[Rachel Green]]'''|AG=[[Amy Green]] |boxstyle_MG =background-color: #CEF2DA; |boxstyle_CB =background-color: #CEF2DA; |boxstyle_RG =background-color: #CEF2DA; |boxstyle_RC =background-color: #CEF2DA; }} {{Porodično stablo| | |)|-|-|-|-|-|t|.| | | | | | |L|~|~|~|[| | | |!| | | |!}} {{Porodično stablo| |EB| | | | |JB| | | | | | | | |BG| |EG| |JG| |EB=[[Erica Bing]]{{refn|group=n|name=Erica}}|JB=[[Jack Bing]]{{refn|group=n|name=Erica}}|BG=[[Ben Geller]]{{refn|group=n|name=Geller}}|EG=[[Emma Geller-Green|Emma Geller]]{{refn|group=n|name=Geller}}|JG=[[Jill Green (Prijatelji)|Jill Green]] }} {{Porodično stablo/kraj}} |- |style="text-align: left;"|'''Notes:''' {{reflist|group=n|refs= {{refn|group=n|name=Erica|U epizodi "[[The One with the Birth Mother]]" [[Erica (Prijatelji)|Erica]] pristane da [[Monica Geller|Monica]] i [[Chandler Bing]] usvoje njene bebe, porodivši se u epizodama "[[The One with Rachel's Going Away Party]]" i "[[The Last One (Prijatelji)|The Last One]]".}} {{refn|group=n|name=Geller|Oboje Rossove djece, [[Ben Geller|Ben]] i [[Emma Geller-Green|Emma]], rođeno je nakon njegovog razvoda od njihovih majki, [[Carol Willick]] i [[Rachel Green]] (prije nego što se ponovo vjenčao s Rachel).}} }} {{chart bottom}} {{chart top|[[Phoebe Buffay|Porodično stablo Buffay]]}} {{Porodično stablo/start|align=center}} {{Porodično stablo| | | | | | | | | | | | | | | | |GF|GF=[[#Frances|Frances]]}} {{Porodično stablo| | | | | | | | | | | | | | | | | |!}} {{Porodično stablo| | | | |XB|y|FB|y|PA|-|MB| |BH|y|TH| |XB=Mrs. Buffay{{refn|group=q|name=MrsBuffay}}|FB=[[#Frank Buffay Sr.|Frank Buffay Sr.]]{{refn|group=q|name=Lily}}|PA=[[Phoebe Abbott]]{{refn|group=q|name=Lily}}|MB=[[Phoebe Buffay|Lily Buffay]]{{refn|group=q|name=Lily}}|BH=[[Bitsy Hannigan]]|TH=[[Theodore Hannigan]] }} {{Porodično stablo| | | | | | | |!| | | |)|-|-|-|-|-|-|-|.| | | |!}} {{Porodično stablo| | |AK|y|FB| |UB| |DS|-|PB|~|MH|AK=[[Alice Knight]]|FB=[[Frank Buffay Jr.]]|UB='''[[Ursula Buffay]]'''|DS=[[#Duncan Sullivan|Duncan Sullivan]]|PB='''[[Phoebe Buffay]]'''{{efn|group=n|name=Triplets}}|MH='''[[Mike Hannigan|Michael "Mike" Hannigan]]''' |boxstyle_UB =background-color: #CEF2DA; |boxstyle_PB =background-color: #CEF2DA; |boxstyle_MH =background-color: #FFFFDD; }} {{Porodično stablo| | | |,|-|^|-|v|-|-|-|v|-|-|-|-|-|-|-|'}} {{Porodično stablo| | |FB| |LB| |CB|FB=[[Frank Buffay Jr.|Frank Buffay III]]{{efn|group=n|name=Triplets|U epizodi "[[The One with Phoebe's Uterus]]" Frank i Alice upitaju Phoebe da bude surogat-majka njihovoj djeci i ona kasnije rodi njihove trojke, od kojih se zatim oprosti u emotivnoj sceni u epizodi "[[The One Hundredth]]".<ref group="e" name="Uterus"/><ref group="e" name="Hundredth"/>}}|LB=[[Frank Buffay Jr.|Leslie Buffay]]{{efn|group=n|name=Triplets}}|CB=[[Frank Buffay Jr.|Chandler Buffay]]{{efn|group=n|name=Triplets}}}} {{Porodično stablo|}} {{Porodično stablo/kraj}} |- |style="text-align: left;"|'''Napomene:''' {{reflist|group=q|refs= {{refn|group=q|name=MrsBuffay|U epizodi "[[The One With the Bullies]]" gđa Buffay ([[Laraine Newman]]) prikazana je kao majka Franka mlađeg.}} {{refn|group=q|name=Lily|U epizodi "[[The One at the Beach]]" otkriva se da su Phoebeina biološka majka [[Phoebe Abbott]], biološki otac [[Frank Buffay|Frank Buffay Sr.]] i usvojiteljska majka [[Phoebe Buffay|Lily Buffay]] bili u trosmjernoj vezi, a Phoebe su odgojili Lily i Frank Sr.}} }} {{chart bottom}} {{chart top|[[Joey Tribbiani|Porodično stablo Tribbiani]]}} {{Porodično stablo/start|align=center}} {{Porodično stablo| | | | | | | | | | | |NA| |NE|NA=[[#Baka|Baka]]|NE=[[#Djed|Djed]]}} {{Porodično stablo| | | | | | | | | | | | |!| | | |!}} {{Porodično stablo| | | | | | | | | | | |GT|y|JT|GT=[[Gloria Tribbiani]]|JT=[[#Joseph Tribbiani Sr.|Joseph Tribbiani Sr.]] }} {{Porodično stablo| | | | | | |,|-|-|-|-|-|-|-|+|-|-|-|-|-|v|-|v|-|v|-|v|-|-|-|.}} {{Porodično stablo| |JC|y|GT| |AG|-|JT|~|ZM|!|CT|!|MT| |DT|v|BC| |JC=[[#Jimmy Costa|Jimmy Costa]]|GT='''[[Gina Tribbiani]]'''|AG='''[[#Alex Garrett|Alex Garrett]]'''|JT='''[[Joey Tribbiani]]'''|ZM='''[[#Zach Miller|Zach Miller]]'''|CT=[[The One Where Chandler Can't Remember Which Sister|Cookie Tribbiani]]|MT=[[The One Where Chandler Can't Remember Which Sister|Mary-Therese "Mary Teresa" Tribbiani]]|DT=[[#Dina Tribbiani|Dina Tribbiani]]|BC=[[#Dina Tribbiani|Bobby Corso]] |boxstyle_GT =background-color: #CEF2DA; |boxstyle_AG =background-color: #CEF2DA; |boxstyle_JT =background-color: #CEF2DA; |boxstyle_ZM =background-color: #CEF2DA; }} {{Porodično stablo| | | | |!| | | | | | | | | | | | | |,|-|^|-|v|-|^|-|.| | | | | |!}} {{Porodično stablo| | | |MT| | | | | | | | | | | |TT| |MA| |VT| | | |BC|MT='''[[Michael Tribbiani]]'''|TT=[[The One Where Chandler Can't Remember Which Sister|Tina Tribbiani]]|MA=[[The One Where Chandler Can't Remember Which Sister|Mary-Angela Tribbiani]]|VT=[[The One Where Chandler Can't Remember Which Sister|Veronika Tribbiani]]|BC=[[#Dina Tribbiani|beba Corso]] |boxstyle_MT =background-color: #CEF2DA; }} {{Porodično stablo|}} {{Porodično stablo/kraj}} {{chart bottom}} {{reflist|group=n}} : Za mene je ok... ako ti misliš da šta još treba, javi. Ovo je tvoje remek-djelo. Možda "obojim" glavne likove kao na en.wiki, ali za to moram promijeniti šablon. Možda je najbolje napraviti šablon, pa samo šablon ubaciti u članak?[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 21:31, 25 juni 2025 (CEST) 270gbug0yjp6mchaoqit5lszhorqz8p 3729944 3729939 2025-06-25T20:05:51Z KWiki 9400 /* Family trees */ odgovor 3729944 wikitext text/x-wiki {{Stranica za razgovor}} == Joeyev otac == Treba dio o Joeyovom ocu prebaciti u donji dio. Tamo su likovi koji se pojavljuju samo jednom ili u jednom serijalu. Ja cu pomoći, ali tek sam na početku petog serijala. Pa mogu ove povremene likove, inače imam spoilere dok čitam. Ross se tek oženio u Londonu.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 18:46, 10 novembar 2019 (CET) : Znam, ne sekiraj se. Pregledao sam ovo na EN štošta prije tebe. ;-) Radi drugo, uzet ću ovo na sebe, malo-pomalo; za mene nema ''spoilera''. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:49, 10 novembar 2019 (CET) == Zeleni karton == U dijelu o epizodnim ulogama je pojam "zeleni karton". Vjerovatno se radi o "vizi" za useljenike u SAD, čiji je bolji prevod "zelena karta". Promijeniti? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 18:43, 24 juni 2025 (CEST) ==Porodična stabla == {{ping|KWiki}} Vidi da li je u redu pa da ubacimo u članak: ===Family trees=== {{chart top|[[Spisak likova u "Prijateljima" i "Joeyju"|Porodično stablo Geller–Bing-Green]]}} {{Porodično stablo/start|style=font: 100% sans-serif;|align=center}} {{Porodično stablo| | | |NB|y|CB| |JG|y|JD| | | | | |SG|y|LG|NB=[[#Nora Tyler Bing|Nora Bing]]|CB=[[#Charles Bing/Helena Handbasket|Charles Bing]]{{refn|group=n|U epizodi "[[The One with Chandler's Dad]]" za Chandlerovog [[Homoseksualnost|homoseksualnog]] oca koji nosi žensku odjeću, Charlesa Binga, otkriveno je da u [[Las Vegas]]u nastupa pod imenom "Helena Handbasket".}}|JG=[[Jack Geller]]|JD=[[Judy Geller]]|SG=[[Sandra Green]]|LG=[[Leonard Green (Prijatelji)|Leonard Green]] }} {{Porodično stablo| | | | | | |!| | | |,|-|-|-|^|-|-|-|-|-|-|-|.| | | |)|-|v|-|.}} {{Porodično stablo| |ER| |CB|V|MG| |SB|V|CW|y|RG|y|RC|!|AG| |ER=[[Erica (Prijatelji)|Erica]]{{refn|group=n|name=Erica}}|CB='''[[Chandler Bing]]'''|MG='''[[Monica Geller|Monica E. Geller–Bing]]'''|SB=[[Susan Bunch]]|CW=[[Carol Willick]]|RG='''[[Ross Geller]]'''{{refn|group=n|name=Geller}}{{refn|group=n|Ross je nakratko bio u braku i s [[Emily Waltham]], između epizoda "[[The One with Ross's Wedding]]" i "[[The One with the Yeti]]".}}|RC='''[[Rachel Green]]'''|AG=[[Amy Green]] |boxstyle_MG =background-color: #CEF2DA; |boxstyle_CB =background-color: #CEF2DA; |boxstyle_RG =background-color: #CEF2DA; |boxstyle_RC =background-color: #CEF2DA; }} {{Porodično stablo| | |)|-|-|-|-|-|t|.| | | | | | |L|~|~|~|[| | | |!| | | |!}} {{Porodično stablo| |EB| | | | |JB| | | | | | | | |BG| |EG| |JG| |EB=[[Erica Bing]]{{refn|group=n|name=Erica}}|JB=[[Jack Bing]]{{refn|group=n|name=Erica}}|BG=[[Ben Geller]]{{refn|group=n|name=Geller}}|EG=[[Emma Geller-Green|Emma Geller]]{{refn|group=n|name=Geller}}|JG=[[Jill Green (Prijatelji)|Jill Green]] }} {{Porodično stablo/kraj}} |- |style="text-align: left;"|'''Notes:''' {{reflist|group=n|refs= {{refn|group=n|name=Erica|U epizodi "[[The One with the Birth Mother]]" [[Erica (Prijatelji)|Erica]] pristane da [[Monica Geller|Monica]] i [[Chandler Bing]] usvoje njene bebe, porodivši se u epizodama "[[The One with Rachel's Going Away Party]]" i "[[The Last One (Prijatelji)|The Last One]]".}} {{refn|group=n|name=Geller|Oboje Rossove djece, [[Ben Geller|Ben]] i [[Emma Geller-Green|Emma]], rođeno je nakon njegovog razvoda od njihovih majki, [[Carol Willick]] i [[Rachel Green]] (prije nego što se ponovo vjenčao s Rachel).}} }} {{chart bottom}} {{chart top|[[Phoebe Buffay|Porodično stablo Buffay]]}} {{Porodično stablo/start|align=center}} {{Porodično stablo| | | | | | | | | | | | | | | | |GF|GF=[[#Frances|Frances]]}} {{Porodično stablo| | | | | | | | | | | | | | | | | |!}} {{Porodično stablo| | | | |XB|y|FB|y|PA|-|MB| |BH|y|TH| |XB=Mrs. Buffay{{refn|group=q|name=MrsBuffay}}|FB=[[#Frank Buffay Sr.|Frank Buffay Sr.]]{{refn|group=q|name=Lily}}|PA=[[Phoebe Abbott]]{{refn|group=q|name=Lily}}|MB=[[Phoebe Buffay|Lily Buffay]]{{refn|group=q|name=Lily}}|BH=[[Bitsy Hannigan]]|TH=[[Theodore Hannigan]] }} {{Porodično stablo| | | | | | | |!| | | |)|-|-|-|-|-|-|-|.| | | |!}} {{Porodično stablo| | |AK|y|FB| |UB| |DS|-|PB|~|MH|AK=[[Alice Knight]]|FB=[[Frank Buffay Jr.]]|UB='''[[Ursula Buffay]]'''|DS=[[#Duncan Sullivan|Duncan Sullivan]]|PB='''[[Phoebe Buffay]]'''{{efn|group=n|name=Triplets}}|MH='''[[Mike Hannigan|Michael "Mike" Hannigan]]''' |boxstyle_UB =background-color: #CEF2DA; |boxstyle_PB =background-color: #CEF2DA; |boxstyle_MH =background-color: #FFFFDD; }} {{Porodično stablo| | | |,|-|^|-|v|-|-|-|v|-|-|-|-|-|-|-|'}} {{Porodično stablo| | |FB| |LB| |CB|FB=[[Frank Buffay Jr.|Frank Buffay III]]{{efn|group=n|name=Triplets|U epizodi "[[The One with Phoebe's Uterus]]" Frank i Alice upitaju Phoebe da bude surogat-majka njihovoj djeci i ona kasnije rodi njihove trojke, od kojih se zatim oprosti u emotivnoj sceni u epizodi "[[The One Hundredth]]".<ref group="e" name="Uterus"/><ref group="e" name="Hundredth"/>}}|LB=[[Frank Buffay Jr.|Leslie Buffay]]{{efn|group=n|name=Triplets}}|CB=[[Frank Buffay Jr.|Chandler Buffay]]{{efn|group=n|name=Triplets}}}} {{Porodično stablo|}} {{Porodično stablo/kraj}} |- |style="text-align: left;"|'''Napomene:''' {{reflist|group=q|refs= {{refn|group=q|name=MrsBuffay|U epizodi "[[The One With the Bullies]]" gđa Buffay ([[Laraine Newman]]) prikazana je kao majka Franka mlađeg.}} {{refn|group=q|name=Lily|U epizodi "[[The One at the Beach]]" otkriva se da su Phoebeina biološka majka [[Phoebe Abbott]], biološki otac [[Frank Buffay|Frank Buffay Sr.]] i usvojiteljska majka [[Phoebe Buffay|Lily Buffay]] bili u trosmjernoj vezi, a Phoebe su odgojili Lily i Frank Sr.}} }} {{chart bottom}} {{chart top|[[Joey Tribbiani|Porodično stablo Tribbiani]]}} {{Porodično stablo/start|align=center}} {{Porodično stablo| | | | | | | | | | | |NA| |NE|NA=[[#Baka|Baka]]|NE=[[#Djed|Djed]]}} {{Porodično stablo| | | | | | | | | | | | |!| | | |!}} {{Porodično stablo| | | | | | | | | | | |GT|y|JT|GT=[[Gloria Tribbiani]]|JT=[[#Joseph Tribbiani Sr.|Joseph Tribbiani Sr.]] }} {{Porodično stablo| | | | | | |,|-|-|-|-|-|-|-|+|-|-|-|-|-|v|-|v|-|v|-|v|-|-|-|.}} {{Porodično stablo| |JC|y|GT| |AG|-|JT|~|ZM|!|CT|!|MT| |DT|v|BC| |JC=[[#Jimmy Costa|Jimmy Costa]]|GT='''[[Gina Tribbiani]]'''|AG='''[[#Alex Garrett|Alex Garrett]]'''|JT='''[[Joey Tribbiani]]'''|ZM='''[[#Zach Miller|Zach Miller]]'''|CT=[[The One Where Chandler Can't Remember Which Sister|Cookie Tribbiani]]|MT=[[The One Where Chandler Can't Remember Which Sister|Mary-Therese "Mary Teresa" Tribbiani]]|DT=[[#Dina Tribbiani|Dina Tribbiani]]|BC=[[#Dina Tribbiani|Bobby Corso]] |boxstyle_GT =background-color: #CEF2DA; |boxstyle_AG =background-color: #CEF2DA; |boxstyle_JT =background-color: #CEF2DA; |boxstyle_ZM =background-color: #CEF2DA; }} {{Porodično stablo| | | | |!| | | | | | | | | | | | | |,|-|^|-|v|-|^|-|.| | | | | |!}} {{Porodično stablo| | | |MT| | | | | | | | | | | |TT| |MA| |VT| | | |BC|MT='''[[Michael Tribbiani]]'''|TT=[[The One Where Chandler Can't Remember Which Sister|Tina Tribbiani]]|MA=[[The One Where Chandler Can't Remember Which Sister|Mary-Angela Tribbiani]]|VT=[[The One Where Chandler Can't Remember Which Sister|Veronika Tribbiani]]|BC=[[#Dina Tribbiani|beba Corso]] |boxstyle_MT =background-color: #CEF2DA; }} {{Porodično stablo|}} {{Porodično stablo/kraj}} {{chart bottom}} {{reflist|group=n}} : Za mene je ok... ako ti misliš da šta još treba, javi. Ovo je tvoje remek-djelo. Možda "obojim" glavne likove kao na en.wiki, ali za to moram promijeniti šablon. Možda je najbolje napraviti šablon, pa samo šablon ubaciti u članak?[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 21:31, 25 juni 2025 (CEST) :Ma kakva boja; na startu je odmah rečeno ko su glavni likovi. Uostalom, ovo su ''Prijatelji'', valjda među pet najpoznatijih serija svih vremena. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:05, 25 juni 2025 (CEST) k7y5w3s6hwow5zxi66taelq5wdc6do3 3729946 3729944 2025-06-25T20:08:42Z AnToni 2325 /* Family trees */ odgovor 3729946 wikitext text/x-wiki {{Stranica za razgovor}} == Joeyev otac == Treba dio o Joeyovom ocu prebaciti u donji dio. Tamo su likovi koji se pojavljuju samo jednom ili u jednom serijalu. Ja cu pomoći, ali tek sam na početku petog serijala. Pa mogu ove povremene likove, inače imam spoilere dok čitam. Ross se tek oženio u Londonu.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 18:46, 10 novembar 2019 (CET) : Znam, ne sekiraj se. Pregledao sam ovo na EN štošta prije tebe. ;-) Radi drugo, uzet ću ovo na sebe, malo-pomalo; za mene nema ''spoilera''. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:49, 10 novembar 2019 (CET) == Zeleni karton == U dijelu o epizodnim ulogama je pojam "zeleni karton". Vjerovatno se radi o "vizi" za useljenike u SAD, čiji je bolji prevod "zelena karta". Promijeniti? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 18:43, 24 juni 2025 (CEST) ==Porodična stabla == {{ping|KWiki}} Vidi da li je u redu pa da ubacimo u članak: ===Family trees=== {{chart top|[[Spisak likova u "Prijateljima" i "Joeyju"|Porodično stablo Geller–Bing-Green]]}} {{Porodično stablo/start|style=font: 100% sans-serif;|align=center}} {{Porodično stablo| | | |NB|y|CB| |JG|y|JD| | | | | |SG|y|LG|NB=[[#Nora Tyler Bing|Nora Bing]]|CB=[[#Charles Bing/Helena Handbasket|Charles Bing]]{{refn|group=n|U epizodi "[[The One with Chandler's Dad]]" za Chandlerovog [[Homoseksualnost|homoseksualnog]] oca koji nosi žensku odjeću, Charlesa Binga, otkriveno je da u [[Las Vegas]]u nastupa pod imenom "Helena Handbasket".}}|JG=[[Jack Geller]]|JD=[[Judy Geller]]|SG=[[Sandra Green]]|LG=[[Leonard Green (Prijatelji)|Leonard Green]] }} {{Porodično stablo| | | | | | |!| | | |,|-|-|-|^|-|-|-|-|-|-|-|.| | | |)|-|v|-|.}} {{Porodično stablo| |ER| |CB|V|MG| |SB|V|CW|y|RG|y|RC|!|AG| |ER=[[Erica (Prijatelji)|Erica]]{{refn|group=n|name=Erica}}|CB='''[[Chandler Bing]]'''|MG='''[[Monica Geller|Monica E. Geller–Bing]]'''|SB=[[Susan Bunch]]|CW=[[Carol Willick]]|RG='''[[Ross Geller]]'''{{refn|group=n|name=Geller}}{{refn|group=n|Ross je nakratko bio u braku i s [[Emily Waltham]], između epizoda "[[The One with Ross's Wedding]]" i "[[The One with the Yeti]]".}}|RC='''[[Rachel Green]]'''|AG=[[Amy Green]] |boxstyle_MG =background-color: #CEF2DA; |boxstyle_CB =background-color: #CEF2DA; |boxstyle_RG =background-color: #CEF2DA; |boxstyle_RC =background-color: #CEF2DA; }} {{Porodično stablo| | |)|-|-|-|-|-|t|.| | | | | | |L|~|~|~|[| | | |!| | | |!}} {{Porodično stablo| |EB| | | | |JB| | | | | | | | |BG| |EG| |JG| |EB=[[Erica Bing]]{{refn|group=n|name=Erica}}|JB=[[Jack Bing]]{{refn|group=n|name=Erica}}|BG=[[Ben Geller]]{{refn|group=n|name=Geller}}|EG=[[Emma Geller-Green|Emma Geller]]{{refn|group=n|name=Geller}}|JG=[[Jill Green (Prijatelji)|Jill Green]] }} {{Porodično stablo/kraj}} |- |style="text-align: left;"|'''Notes:''' {{reflist|group=n|refs= {{refn|group=n|name=Erica|U epizodi "[[The One with the Birth Mother]]" [[Erica (Prijatelji)|Erica]] pristane da [[Monica Geller|Monica]] i [[Chandler Bing]] usvoje njene bebe, porodivši se u epizodama "[[The One with Rachel's Going Away Party]]" i "[[The Last One (Prijatelji)|The Last One]]".}} {{refn|group=n|name=Geller|Oboje Rossove djece, [[Ben Geller|Ben]] i [[Emma Geller-Green|Emma]], rođeno je nakon njegovog razvoda od njihovih majki, [[Carol Willick]] i [[Rachel Green]] (prije nego što se ponovo vjenčao s Rachel).}} }} {{chart bottom}} {{chart top|[[Phoebe Buffay|Porodično stablo Buffay]]}} {{Porodično stablo/start|align=center}} {{Porodično stablo| | | | | | | | | | | | | | | | |GF|GF=[[#Frances|Frances]]}} {{Porodično stablo| | | | | | | | | | | | | | | | | |!}} {{Porodično stablo| | | | |XB|y|FB|y|PA|-|MB| |BH|y|TH| |XB=Mrs. Buffay{{refn|group=q|name=MrsBuffay}}|FB=[[#Frank Buffay Sr.|Frank Buffay Sr.]]{{refn|group=q|name=Lily}}|PA=[[Phoebe Abbott]]{{refn|group=q|name=Lily}}|MB=[[Phoebe Buffay|Lily Buffay]]{{refn|group=q|name=Lily}}|BH=[[Bitsy Hannigan]]|TH=[[Theodore Hannigan]] }} {{Porodično stablo| | | | | | | |!| | | |)|-|-|-|-|-|-|-|.| | | |!}} {{Porodično stablo| | |AK|y|FB| |UB| |DS|-|PB|~|MH|AK=[[Alice Knight]]|FB=[[Frank Buffay Jr.]]|UB='''[[Ursula Buffay]]'''|DS=[[#Duncan Sullivan|Duncan Sullivan]]|PB='''[[Phoebe Buffay]]'''{{efn|group=n|name=Triplets}}|MH='''[[Mike Hannigan|Michael "Mike" Hannigan]]''' |boxstyle_UB =background-color: #CEF2DA; |boxstyle_PB =background-color: #CEF2DA; |boxstyle_MH =background-color: #FFFFDD; }} {{Porodično stablo| | | |,|-|^|-|v|-|-|-|v|-|-|-|-|-|-|-|'}} {{Porodično stablo| | |FB| |LB| |CB|FB=[[Frank Buffay Jr.|Frank Buffay III]]{{efn|group=n|name=Triplets|U epizodi "[[The One with Phoebe's Uterus]]" Frank i Alice upitaju Phoebe da bude surogat-majka njihovoj djeci i ona kasnije rodi njihove trojke, od kojih se zatim oprosti u emotivnoj sceni u epizodi "[[The One Hundredth]]".<ref group="e" name="Uterus"/><ref group="e" name="Hundredth"/>}}|LB=[[Frank Buffay Jr.|Leslie Buffay]]{{efn|group=n|name=Triplets}}|CB=[[Frank Buffay Jr.|Chandler Buffay]]{{efn|group=n|name=Triplets}}}} {{Porodično stablo|}} {{Porodično stablo/kraj}} |- |style="text-align: left;"|'''Napomene:''' {{reflist|group=q|refs= {{refn|group=q|name=MrsBuffay|U epizodi "[[The One With the Bullies]]" gđa Buffay ([[Laraine Newman]]) prikazana je kao majka Franka mlađeg.}} {{refn|group=q|name=Lily|U epizodi "[[The One at the Beach]]" otkriva se da su Phoebeina biološka majka [[Phoebe Abbott]], biološki otac [[Frank Buffay|Frank Buffay Sr.]] i usvojiteljska majka [[Phoebe Buffay|Lily Buffay]] bili u trosmjernoj vezi, a Phoebe su odgojili Lily i Frank Sr.}} }} {{chart bottom}} {{chart top|[[Joey Tribbiani|Porodično stablo Tribbiani]]}} {{Porodično stablo/start|align=center}} {{Porodično stablo| | | | | | | | | | | |NA| |NE|NA=[[#Baka|Baka]]|NE=[[#Djed|Djed]]}} {{Porodično stablo| | | | | | | | | | | | |!| | | |!}} {{Porodično stablo| | | | | | | | | | | |GT|y|JT|GT=[[Gloria Tribbiani]]|JT=[[#Joseph Tribbiani Sr.|Joseph Tribbiani Sr.]] }} {{Porodično stablo| | | | | | |,|-|-|-|-|-|-|-|+|-|-|-|-|-|v|-|v|-|v|-|v|-|-|-|.}} {{Porodično stablo| |JC|y|GT| |AG|-|JT|~|ZM|!|CT|!|MT| |DT|v|BC| |JC=[[#Jimmy Costa|Jimmy Costa]]|GT='''[[Gina Tribbiani]]'''|AG='''[[#Alex Garrett|Alex Garrett]]'''|JT='''[[Joey Tribbiani]]'''|ZM='''[[#Zach Miller|Zach Miller]]'''|CT=[[The One Where Chandler Can't Remember Which Sister|Cookie Tribbiani]]|MT=[[The One Where Chandler Can't Remember Which Sister|Mary-Therese "Mary Teresa" Tribbiani]]|DT=[[#Dina Tribbiani|Dina Tribbiani]]|BC=[[#Dina Tribbiani|Bobby Corso]] |boxstyle_GT =background-color: #CEF2DA; |boxstyle_AG =background-color: #CEF2DA; |boxstyle_JT =background-color: #CEF2DA; |boxstyle_ZM =background-color: #CEF2DA; }} {{Porodično stablo| | | | |!| | | | | | | | | | | | | |,|-|^|-|v|-|^|-|.| | | | | |!}} {{Porodično stablo| | | |MT| | | | | | | | | | | |TT| |MA| |VT| | | |BC|MT='''[[Michael Tribbiani]]'''|TT=[[The One Where Chandler Can't Remember Which Sister|Tina Tribbiani]]|MA=[[The One Where Chandler Can't Remember Which Sister|Mary-Angela Tribbiani]]|VT=[[The One Where Chandler Can't Remember Which Sister|Veronika Tribbiani]]|BC=[[#Dina Tribbiani|beba Corso]] |boxstyle_MT =background-color: #CEF2DA; }} {{Porodično stablo|}} {{Porodično stablo/kraj}} {{chart bottom}} {{reflist|group=n}} : Za mene je ok... ako ti misliš da šta još treba, javi. Ovo je tvoje remek-djelo. Možda "obojim" glavne likove kao na en.wiki, ali za to moram promijeniti šablon. Možda je najbolje napraviti šablon, pa samo šablon ubaciti u članak?[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 21:31, 25 juni 2025 (CEST) :Ma kakva boja; na startu je odmah rečeno ko su glavni likovi. Uostalom, ovo su ''Prijatelji'', valjda među pet najpoznatijih serija svih vremena. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:05, 25 juni 2025 (CEST) ::sad ću morat' još jednom odgledat'! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 22:08, 25 juni 2025 (CEST) mu10stp6ityb6972kcjclq2taclt17x 3729947 3729946 2025-06-25T20:11:11Z KWiki 9400 /* Family trees */ odgovor 3729947 wikitext text/x-wiki {{Stranica za razgovor}} == Joeyev otac == Treba dio o Joeyovom ocu prebaciti u donji dio. Tamo su likovi koji se pojavljuju samo jednom ili u jednom serijalu. Ja cu pomoći, ali tek sam na početku petog serijala. Pa mogu ove povremene likove, inače imam spoilere dok čitam. Ross se tek oženio u Londonu.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 18:46, 10 novembar 2019 (CET) : Znam, ne sekiraj se. Pregledao sam ovo na EN štošta prije tebe. ;-) Radi drugo, uzet ću ovo na sebe, malo-pomalo; za mene nema ''spoilera''. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:49, 10 novembar 2019 (CET) == Zeleni karton == U dijelu o epizodnim ulogama je pojam "zeleni karton". Vjerovatno se radi o "vizi" za useljenike u SAD, čiji je bolji prevod "zelena karta". Promijeniti? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 18:43, 24 juni 2025 (CEST) ==Porodična stabla == {{ping|KWiki}} Vidi da li je u redu pa da ubacimo u članak: ===Family trees=== {{chart top|[[Spisak likova u "Prijateljima" i "Joeyju"|Porodično stablo Geller–Bing-Green]]}} {{Porodično stablo/start|style=font: 100% sans-serif;|align=center}} {{Porodično stablo| | | |NB|y|CB| |JG|y|JD| | | | | |SG|y|LG|NB=[[#Nora Tyler Bing|Nora Bing]]|CB=[[#Charles Bing/Helena Handbasket|Charles Bing]]{{refn|group=n|U epizodi "[[The One with Chandler's Dad]]" za Chandlerovog [[Homoseksualnost|homoseksualnog]] oca koji nosi žensku odjeću, Charlesa Binga, otkriveno je da u [[Las Vegas]]u nastupa pod imenom "Helena Handbasket".}}|JG=[[Jack Geller]]|JD=[[Judy Geller]]|SG=[[Sandra Green]]|LG=[[Leonard Green (Prijatelji)|Leonard Green]] }} {{Porodično stablo| | | | | | |!| | | |,|-|-|-|^|-|-|-|-|-|-|-|.| | | |)|-|v|-|.}} {{Porodično stablo| |ER| |CB|V|MG| |SB|V|CW|y|RG|y|RC|!|AG| |ER=[[Erica (Prijatelji)|Erica]]{{refn|group=n|name=Erica}}|CB='''[[Chandler Bing]]'''|MG='''[[Monica Geller|Monica E. Geller–Bing]]'''|SB=[[Susan Bunch]]|CW=[[Carol Willick]]|RG='''[[Ross Geller]]'''{{refn|group=n|name=Geller}}{{refn|group=n|Ross je nakratko bio u braku i s [[Emily Waltham]], između epizoda "[[The One with Ross's Wedding]]" i "[[The One with the Yeti]]".}}|RC='''[[Rachel Green]]'''|AG=[[Amy Green]] |boxstyle_MG =background-color: #CEF2DA; |boxstyle_CB =background-color: #CEF2DA; |boxstyle_RG =background-color: #CEF2DA; |boxstyle_RC =background-color: #CEF2DA; }} {{Porodično stablo| | |)|-|-|-|-|-|t|.| | | | | | |L|~|~|~|[| | | |!| | | |!}} {{Porodično stablo| |EB| | | | |JB| | | | | | | | |BG| |EG| |JG| |EB=[[Erica Bing]]{{refn|group=n|name=Erica}}|JB=[[Jack Bing]]{{refn|group=n|name=Erica}}|BG=[[Ben Geller]]{{refn|group=n|name=Geller}}|EG=[[Emma Geller-Green|Emma Geller]]{{refn|group=n|name=Geller}}|JG=[[Jill Green (Prijatelji)|Jill Green]] }} {{Porodično stablo/kraj}} |- |style="text-align: left;"|'''Notes:''' {{reflist|group=n|refs= {{refn|group=n|name=Erica|U epizodi "[[The One with the Birth Mother]]" [[Erica (Prijatelji)|Erica]] pristane da [[Monica Geller|Monica]] i [[Chandler Bing]] usvoje njene bebe, porodivši se u epizodama "[[The One with Rachel's Going Away Party]]" i "[[The Last One (Prijatelji)|The Last One]]".}} {{refn|group=n|name=Geller|Oboje Rossove djece, [[Ben Geller|Ben]] i [[Emma Geller-Green|Emma]], rođeno je nakon njegovog razvoda od njihovih majki, [[Carol Willick]] i [[Rachel Green]] (prije nego što se ponovo vjenčao s Rachel).}} }} {{chart bottom}} {{chart top|[[Phoebe Buffay|Porodično stablo Buffay]]}} {{Porodično stablo/start|align=center}} {{Porodično stablo| | | | | | | | | | | | | | | | |GF|GF=[[#Frances|Frances]]}} {{Porodično stablo| | | | | | | | | | | | | | | | | |!}} {{Porodično stablo| | | | |XB|y|FB|y|PA|-|MB| |BH|y|TH| |XB=Mrs. Buffay{{refn|group=q|name=MrsBuffay}}|FB=[[#Frank Buffay Sr.|Frank Buffay Sr.]]{{refn|group=q|name=Lily}}|PA=[[Phoebe Abbott]]{{refn|group=q|name=Lily}}|MB=[[Phoebe Buffay|Lily Buffay]]{{refn|group=q|name=Lily}}|BH=[[Bitsy Hannigan]]|TH=[[Theodore Hannigan]] }} {{Porodično stablo| | | | | | | |!| | | |)|-|-|-|-|-|-|-|.| | | |!}} {{Porodično stablo| | |AK|y|FB| |UB| |DS|-|PB|~|MH|AK=[[Alice Knight]]|FB=[[Frank Buffay Jr.]]|UB='''[[Ursula Buffay]]'''|DS=[[#Duncan Sullivan|Duncan Sullivan]]|PB='''[[Phoebe Buffay]]'''{{efn|group=n|name=Triplets}}|MH='''[[Mike Hannigan|Michael "Mike" Hannigan]]''' |boxstyle_UB =background-color: #CEF2DA; |boxstyle_PB =background-color: #CEF2DA; |boxstyle_MH =background-color: #FFFFDD; }} {{Porodično stablo| | | |,|-|^|-|v|-|-|-|v|-|-|-|-|-|-|-|'}} {{Porodično stablo| | |FB| |LB| |CB|FB=[[Frank Buffay Jr.|Frank Buffay III]]{{efn|group=n|name=Triplets|U epizodi "[[The One with Phoebe's Uterus]]" Frank i Alice upitaju Phoebe da bude surogat-majka njihovoj djeci i ona kasnije rodi njihove trojke, od kojih se zatim oprosti u emotivnoj sceni u epizodi "[[The One Hundredth]]".<ref group="e" name="Uterus"/><ref group="e" name="Hundredth"/>}}|LB=[[Frank Buffay Jr.|Leslie Buffay]]{{efn|group=n|name=Triplets}}|CB=[[Frank Buffay Jr.|Chandler Buffay]]{{efn|group=n|name=Triplets}}}} {{Porodično stablo|}} {{Porodično stablo/kraj}} |- |style="text-align: left;"|'''Napomene:''' {{reflist|group=q|refs= {{refn|group=q|name=MrsBuffay|U epizodi "[[The One With the Bullies]]" gđa Buffay ([[Laraine Newman]]) prikazana je kao majka Franka mlađeg.}} {{refn|group=q|name=Lily|U epizodi "[[The One at the Beach]]" otkriva se da su Phoebeina biološka majka [[Phoebe Abbott]], biološki otac [[Frank Buffay|Frank Buffay Sr.]] i usvojiteljska majka [[Phoebe Buffay|Lily Buffay]] bili u trosmjernoj vezi, a Phoebe su odgojili Lily i Frank Sr.}} }} {{chart bottom}} {{chart top|[[Joey Tribbiani|Porodično stablo Tribbiani]]}} {{Porodično stablo/start|align=center}} {{Porodično stablo| | | | | | | | | | | |NA| |NE|NA=[[#Baka|Baka]]|NE=[[#Djed|Djed]]}} {{Porodično stablo| | | | | | | | | | | | |!| | | |!}} {{Porodično stablo| | | | | | | | | | | |GT|y|JT|GT=[[Gloria Tribbiani]]|JT=[[#Joseph Tribbiani Sr.|Joseph Tribbiani Sr.]] }} {{Porodično stablo| | | | | | |,|-|-|-|-|-|-|-|+|-|-|-|-|-|v|-|v|-|v|-|v|-|-|-|.}} {{Porodično stablo| |JC|y|GT| |AG|-|JT|~|ZM|!|CT|!|MT| |DT|v|BC| |JC=[[#Jimmy Costa|Jimmy Costa]]|GT='''[[Gina Tribbiani]]'''|AG='''[[#Alex Garrett|Alex Garrett]]'''|JT='''[[Joey Tribbiani]]'''|ZM='''[[#Zach Miller|Zach Miller]]'''|CT=[[The One Where Chandler Can't Remember Which Sister|Cookie Tribbiani]]|MT=[[The One Where Chandler Can't Remember Which Sister|Mary-Therese "Mary Teresa" Tribbiani]]|DT=[[#Dina Tribbiani|Dina Tribbiani]]|BC=[[#Dina Tribbiani|Bobby Corso]] |boxstyle_GT =background-color: #CEF2DA; |boxstyle_AG =background-color: #CEF2DA; |boxstyle_JT =background-color: #CEF2DA; |boxstyle_ZM =background-color: #CEF2DA; }} {{Porodično stablo| | | | |!| | | | | | | | | | | | | |,|-|^|-|v|-|^|-|.| | | | | |!}} {{Porodično stablo| | | |MT| | | | | | | | | | | |TT| |MA| |VT| | | |BC|MT='''[[Michael Tribbiani]]'''|TT=[[The One Where Chandler Can't Remember Which Sister|Tina Tribbiani]]|MA=[[The One Where Chandler Can't Remember Which Sister|Mary-Angela Tribbiani]]|VT=[[The One Where Chandler Can't Remember Which Sister|Veronika Tribbiani]]|BC=[[#Dina Tribbiani|beba Corso]] |boxstyle_MT =background-color: #CEF2DA; }} {{Porodično stablo|}} {{Porodično stablo/kraj}} {{chart bottom}} {{reflist|group=n}} : Za mene je ok... ako ti misliš da šta još treba, javi. Ovo je tvoje remek-djelo. Možda "obojim" glavne likove kao na en.wiki, ali za to moram promijeniti šablon. Možda je najbolje napraviti šablon, pa samo šablon ubaciti u članak?[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 21:31, 25 juni 2025 (CEST) :Ma kakva boja; na startu je odmah rečeno ko su glavni likovi. Uostalom, ovo su ''Prijatelji'', valjda među pet najpoznatijih serija svih vremena. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:05, 25 juni 2025 (CEST) ::sad ću morat' još jednom odgledat'! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 22:08, 25 juni 2025 (CEST) :::No, dok ja odgovorim, ti već uradio, vidim. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:11, 25 juni 2025 (CEST) 3kmro94ryjbiub8u3uxyg3nohuv73vi 3729949 3729947 2025-06-25T20:16:50Z AnToni 2325 /* Family trees */ odgovor 3729949 wikitext text/x-wiki {{Stranica za razgovor}} == Joeyev otac == Treba dio o Joeyovom ocu prebaciti u donji dio. Tamo su likovi koji se pojavljuju samo jednom ili u jednom serijalu. Ja cu pomoći, ali tek sam na početku petog serijala. Pa mogu ove povremene likove, inače imam spoilere dok čitam. Ross se tek oženio u Londonu.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 18:46, 10 novembar 2019 (CET) : Znam, ne sekiraj se. Pregledao sam ovo na EN štošta prije tebe. ;-) Radi drugo, uzet ću ovo na sebe, malo-pomalo; za mene nema ''spoilera''. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:49, 10 novembar 2019 (CET) == Zeleni karton == U dijelu o epizodnim ulogama je pojam "zeleni karton". Vjerovatno se radi o "vizi" za useljenike u SAD, čiji je bolji prevod "zelena karta". Promijeniti? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 18:43, 24 juni 2025 (CEST) ==Porodična stabla == {{ping|KWiki}} Vidi da li je u redu pa da ubacimo u članak: ===Family trees=== {{chart top|[[Spisak likova u "Prijateljima" i "Joeyju"|Porodično stablo Geller–Bing-Green]]}} {{Porodično stablo/start|style=font: 100% sans-serif;|align=center}} {{Porodično stablo| | | |NB|y|CB| |JG|y|JD| | | | | |SG|y|LG|NB=[[#Nora Tyler Bing|Nora Bing]]|CB=[[#Charles Bing/Helena Handbasket|Charles Bing]]{{refn|group=n|U epizodi "[[The One with Chandler's Dad]]" za Chandlerovog [[Homoseksualnost|homoseksualnog]] oca koji nosi žensku odjeću, Charlesa Binga, otkriveno je da u [[Las Vegas]]u nastupa pod imenom "Helena Handbasket".}}|JG=[[Jack Geller]]|JD=[[Judy Geller]]|SG=[[Sandra Green]]|LG=[[Leonard Green (Prijatelji)|Leonard Green]] }} {{Porodično stablo| | | | | | |!| | | |,|-|-|-|^|-|-|-|-|-|-|-|.| | | |)|-|v|-|.}} {{Porodično stablo| |ER| |CB|V|MG| |SB|V|CW|y|RG|y|RC|!|AG| |ER=[[Erica (Prijatelji)|Erica]]{{refn|group=n|name=Erica}}|CB='''[[Chandler Bing]]'''|MG='''[[Monica Geller|Monica E. Geller–Bing]]'''|SB=[[Susan Bunch]]|CW=[[Carol Willick]]|RG='''[[Ross Geller]]'''{{refn|group=n|name=Geller}}{{refn|group=n|Ross je nakratko bio u braku i s [[Emily Waltham]], između epizoda "[[The One with Ross's Wedding]]" i "[[The One with the Yeti]]".}}|RC='''[[Rachel Green]]'''|AG=[[Amy Green]] |boxstyle_MG =background-color: #CEF2DA; |boxstyle_CB =background-color: #CEF2DA; |boxstyle_RG =background-color: #CEF2DA; |boxstyle_RC =background-color: #CEF2DA; }} {{Porodično stablo| | |)|-|-|-|-|-|t|.| | | | | | |L|~|~|~|[| | | |!| | | |!}} {{Porodično stablo| |EB| | | | |JB| | | | | | | | |BG| |EG| |JG| |EB=[[Erica Bing]]{{refn|group=n|name=Erica}}|JB=[[Jack Bing]]{{refn|group=n|name=Erica}}|BG=[[Ben Geller]]{{refn|group=n|name=Geller}}|EG=[[Emma Geller-Green|Emma Geller]]{{refn|group=n|name=Geller}}|JG=[[Jill Green (Prijatelji)|Jill Green]] }} {{Porodično stablo/kraj}} |- |style="text-align: left;"|'''Notes:''' {{reflist|group=n|refs= {{refn|group=n|name=Erica|U epizodi "[[The One with the Birth Mother]]" [[Erica (Prijatelji)|Erica]] pristane da [[Monica Geller|Monica]] i [[Chandler Bing]] usvoje njene bebe, porodivši se u epizodama "[[The One with Rachel's Going Away Party]]" i "[[The Last One (Prijatelji)|The Last One]]".}} {{refn|group=n|name=Geller|Oboje Rossove djece, [[Ben Geller|Ben]] i [[Emma Geller-Green|Emma]], rođeno je nakon njegovog razvoda od njihovih majki, [[Carol Willick]] i [[Rachel Green]] (prije nego što se ponovo vjenčao s Rachel).}} }} {{chart bottom}} {{chart top|[[Phoebe Buffay|Porodično stablo Buffay]]}} {{Porodično stablo/start|align=center}} {{Porodično stablo| | | | | | | | | | | | | | | | |GF|GF=[[#Frances|Frances]]}} {{Porodično stablo| | | | | | | | | | | | | | | | | |!}} {{Porodično stablo| | | | |XB|y|FB|y|PA|-|MB| |BH|y|TH| |XB=Mrs. Buffay{{refn|group=q|name=MrsBuffay}}|FB=[[#Frank Buffay Sr.|Frank Buffay Sr.]]{{refn|group=q|name=Lily}}|PA=[[Phoebe Abbott]]{{refn|group=q|name=Lily}}|MB=[[Phoebe Buffay|Lily Buffay]]{{refn|group=q|name=Lily}}|BH=[[Bitsy Hannigan]]|TH=[[Theodore Hannigan]] }} {{Porodično stablo| | | | | | | |!| | | |)|-|-|-|-|-|-|-|.| | | |!}} {{Porodično stablo| | |AK|y|FB| |UB| |DS|-|PB|~|MH|AK=[[Alice Knight]]|FB=[[Frank Buffay Jr.]]|UB='''[[Ursula Buffay]]'''|DS=[[#Duncan Sullivan|Duncan Sullivan]]|PB='''[[Phoebe Buffay]]'''{{efn|group=n|name=Triplets}}|MH='''[[Mike Hannigan|Michael "Mike" Hannigan]]''' |boxstyle_UB =background-color: #CEF2DA; |boxstyle_PB =background-color: #CEF2DA; |boxstyle_MH =background-color: #FFFFDD; }} {{Porodično stablo| | | |,|-|^|-|v|-|-|-|v|-|-|-|-|-|-|-|'}} {{Porodično stablo| | |FB| |LB| |CB|FB=[[Frank Buffay Jr.|Frank Buffay III]]{{efn|group=n|name=Triplets|U epizodi "[[The One with Phoebe's Uterus]]" Frank i Alice upitaju Phoebe da bude surogat-majka njihovoj djeci i ona kasnije rodi njihove trojke, od kojih se zatim oprosti u emotivnoj sceni u epizodi "[[The One Hundredth]]".<ref group="e" name="Uterus"/><ref group="e" name="Hundredth"/>}}|LB=[[Frank Buffay Jr.|Leslie Buffay]]{{efn|group=n|name=Triplets}}|CB=[[Frank Buffay Jr.|Chandler Buffay]]{{efn|group=n|name=Triplets}}}} {{Porodično stablo|}} {{Porodično stablo/kraj}} |- |style="text-align: left;"|'''Napomene:''' {{reflist|group=q|refs= {{refn|group=q|name=MrsBuffay|U epizodi "[[The One With the Bullies]]" gđa Buffay ([[Laraine Newman]]) prikazana je kao majka Franka mlađeg.}} {{refn|group=q|name=Lily|U epizodi "[[The One at the Beach]]" otkriva se da su Phoebeina biološka majka [[Phoebe Abbott]], biološki otac [[Frank Buffay|Frank Buffay Sr.]] i usvojiteljska majka [[Phoebe Buffay|Lily Buffay]] bili u trosmjernoj vezi, a Phoebe su odgojili Lily i Frank Sr.}} }} {{chart bottom}} {{chart top|[[Joey Tribbiani|Porodično stablo Tribbiani]]}} {{Porodično stablo/start|align=center}} {{Porodično stablo| | | | | | | | | | | |NA| |NE|NA=[[#Baka|Baka]]|NE=[[#Djed|Djed]]}} {{Porodično stablo| | | | | | | | | | | | |!| | | |!}} {{Porodično stablo| | | | | | | | | | | |GT|y|JT|GT=[[Gloria Tribbiani]]|JT=[[#Joseph Tribbiani Sr.|Joseph Tribbiani Sr.]] }} {{Porodično stablo| | | | | | |,|-|-|-|-|-|-|-|+|-|-|-|-|-|v|-|v|-|v|-|v|-|-|-|.}} {{Porodično stablo| |JC|y|GT| |AG|-|JT|~|ZM|!|CT|!|MT| |DT|v|BC| |JC=[[#Jimmy Costa|Jimmy Costa]]|GT='''[[Gina Tribbiani]]'''|AG='''[[#Alex Garrett|Alex Garrett]]'''|JT='''[[Joey Tribbiani]]'''|ZM='''[[#Zach Miller|Zach Miller]]'''|CT=[[The One Where Chandler Can't Remember Which Sister|Cookie Tribbiani]]|MT=[[The One Where Chandler Can't Remember Which Sister|Mary-Therese "Mary Teresa" Tribbiani]]|DT=[[#Dina Tribbiani|Dina Tribbiani]]|BC=[[#Dina Tribbiani|Bobby Corso]] |boxstyle_GT =background-color: #CEF2DA; |boxstyle_AG =background-color: #CEF2DA; |boxstyle_JT =background-color: #CEF2DA; |boxstyle_ZM =background-color: #CEF2DA; }} {{Porodično stablo| | | | |!| | | | | | | | | | | | | |,|-|^|-|v|-|^|-|.| | | | | |!}} {{Porodično stablo| | | |MT| | | | | | | | | | | |TT| |MA| |VT| | | |BC|MT='''[[Michael Tribbiani]]'''|TT=[[The One Where Chandler Can't Remember Which Sister|Tina Tribbiani]]|MA=[[The One Where Chandler Can't Remember Which Sister|Mary-Angela Tribbiani]]|VT=[[The One Where Chandler Can't Remember Which Sister|Veronika Tribbiani]]|BC=[[#Dina Tribbiani|beba Corso]] |boxstyle_MT =background-color: #CEF2DA; }} {{Porodično stablo|}} {{Porodično stablo/kraj}} {{chart bottom}} {{reflist|group=n}} : Za mene je ok... ako ti misliš da šta još treba, javi. Ovo je tvoje remek-djelo. Možda "obojim" glavne likove kao na en.wiki, ali za to moram promijeniti šablon. Možda je najbolje napraviti šablon, pa samo šablon ubaciti u članak?[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 21:31, 25 juni 2025 (CEST) :Ma kakva boja; na startu je odmah rečeno ko su glavni likovi. Uostalom, ovo su ''Prijatelji'', valjda među pet najpoznatijih serija svih vremena. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:05, 25 juni 2025 (CEST) ::sad ću morat' još jednom odgledat'! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 22:08, 25 juni 2025 (CEST) :::No, dok ja odgovorim, ti već uradio, vidim. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:11, 25 juni 2025 (CEST) ::::Možda je lakše za uočiti. Može se i bez boje. Vidi šta je bolje, nije problem promijeniti. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 22:16, 25 juni 2025 (CEST) 0v85id6t4m867ep8z1loflga4hjr7jk 3729953 3729949 2025-06-25T20:25:29Z AnToni 2325 /* Family trees */ odgovor 3729953 wikitext text/x-wiki {{Stranica za razgovor}} == Joeyev otac == Treba dio o Joeyovom ocu prebaciti u donji dio. Tamo su likovi koji se pojavljuju samo jednom ili u jednom serijalu. Ja cu pomoći, ali tek sam na početku petog serijala. Pa mogu ove povremene likove, inače imam spoilere dok čitam. Ross se tek oženio u Londonu.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 18:46, 10 novembar 2019 (CET) : Znam, ne sekiraj se. Pregledao sam ovo na EN štošta prije tebe. ;-) Radi drugo, uzet ću ovo na sebe, malo-pomalo; za mene nema ''spoilera''. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:49, 10 novembar 2019 (CET) == Zeleni karton == U dijelu o epizodnim ulogama je pojam "zeleni karton". Vjerovatno se radi o "vizi" za useljenike u SAD, čiji je bolji prevod "zelena karta". Promijeniti? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 18:43, 24 juni 2025 (CEST) ==Porodična stabla == {{ping|KWiki}} Vidi da li je u redu pa da ubacimo u članak: ===Family trees=== {{chart top|[[Spisak likova u "Prijateljima" i "Joeyju"|Porodično stablo Geller–Bing-Green]]}} {{Porodično stablo/start|style=font: 100% sans-serif;|align=center}} {{Porodično stablo| | | |NB|y|CB| |JG|y|JD| | | | | |SG|y|LG|NB=[[#Nora Tyler Bing|Nora Bing]]|CB=[[#Charles Bing/Helena Handbasket|Charles Bing]]{{refn|group=n|U epizodi "[[The One with Chandler's Dad]]" za Chandlerovog [[Homoseksualnost|homoseksualnog]] oca koji nosi žensku odjeću, Charlesa Binga, otkriveno je da u [[Las Vegas]]u nastupa pod imenom "Helena Handbasket".}}|JG=[[Jack Geller]]|JD=[[Judy Geller]]|SG=[[Sandra Green]]|LG=[[Leonard Green (Prijatelji)|Leonard Green]] }} {{Porodično stablo| | | | | | |!| | | |,|-|-|-|^|-|-|-|-|-|-|-|.| | | |)|-|v|-|.}} {{Porodično stablo| |ER| |CB|V|MG| |SB|V|CW|y|RG|y|RC|!|AG| |ER=[[Erica (Prijatelji)|Erica]]{{refn|group=n|name=Erica}}|CB='''[[Chandler Bing]]'''|MG='''[[Monica Geller|Monica E. Geller–Bing]]'''|SB=[[Susan Bunch]]|CW=[[Carol Willick]]|RG='''[[Ross Geller]]'''{{refn|group=n|name=Geller}}{{refn|group=n|Ross je nakratko bio u braku i s [[Emily Waltham]], između epizoda "[[The One with Ross's Wedding]]" i "[[The One with the Yeti]]".}}|RC='''[[Rachel Green]]'''|AG=[[Amy Green]] |boxstyle_MG =background-color: #CEF2DA; |boxstyle_CB =background-color: #CEF2DA; |boxstyle_RG =background-color: #CEF2DA; |boxstyle_RC =background-color: #CEF2DA; }} {{Porodično stablo| | |)|-|-|-|-|-|t|.| | | | | | |L|~|~|~|[| | | |!| | | |!}} {{Porodično stablo| |EB| | | | |JB| | | | | | | | |BG| |EG| |JG| |EB=[[Erica Bing]]{{refn|group=n|name=Erica}}|JB=[[Jack Bing]]{{refn|group=n|name=Erica}}|BG=[[Ben Geller]]{{refn|group=n|name=Geller}}|EG=[[Emma Geller-Green|Emma Geller]]{{refn|group=n|name=Geller}}|JG=[[Jill Green (Prijatelji)|Jill Green]] }} {{Porodično stablo/kraj}} |- |style="text-align: left;"|'''Notes:''' {{reflist|group=n|refs= {{refn|group=n|name=Erica|U epizodi "[[The One with the Birth Mother]]" [[Erica (Prijatelji)|Erica]] pristane da [[Monica Geller|Monica]] i [[Chandler Bing]] usvoje njene bebe, porodivši se u epizodama "[[The One with Rachel's Going Away Party]]" i "[[The Last One (Prijatelji)|The Last One]]".}} {{refn|group=n|name=Geller|Oboje Rossove djece, [[Ben Geller|Ben]] i [[Emma Geller-Green|Emma]], rođeno je nakon njegovog razvoda od njihovih majki, [[Carol Willick]] i [[Rachel Green]] (prije nego što se ponovo vjenčao s Rachel).}} }} {{chart bottom}} {{chart top|[[Phoebe Buffay|Porodično stablo Buffay]]}} {{Porodično stablo/start|align=center}} {{Porodično stablo| | | | | | | | | | | | | | | | |GF|GF=[[#Frances|Frances]]}} {{Porodično stablo| | | | | | | | | | | | | | | | | |!}} {{Porodično stablo| | | | |XB|y|FB|y|PA|-|MB| |BH|y|TH| |XB=Mrs. Buffay{{refn|group=q|name=MrsBuffay}}|FB=[[#Frank Buffay Sr.|Frank Buffay Sr.]]{{refn|group=q|name=Lily}}|PA=[[Phoebe Abbott]]{{refn|group=q|name=Lily}}|MB=[[Phoebe Buffay|Lily Buffay]]{{refn|group=q|name=Lily}}|BH=[[Bitsy Hannigan]]|TH=[[Theodore Hannigan]] }} {{Porodično stablo| | | | | | | |!| | | |)|-|-|-|-|-|-|-|.| | | |!}} {{Porodično stablo| | |AK|y|FB| |UB| |DS|-|PB|~|MH|AK=[[Alice Knight]]|FB=[[Frank Buffay Jr.]]|UB='''[[Ursula Buffay]]'''|DS=[[#Duncan Sullivan|Duncan Sullivan]]|PB='''[[Phoebe Buffay]]'''{{efn|group=n|name=Triplets}}|MH='''[[Mike Hannigan|Michael "Mike" Hannigan]]''' |boxstyle_UB =background-color: #CEF2DA; |boxstyle_PB =background-color: #CEF2DA; |boxstyle_MH =background-color: #FFFFDD; }} {{Porodično stablo| | | |,|-|^|-|v|-|-|-|v|-|-|-|-|-|-|-|'}} {{Porodično stablo| | |FB| |LB| |CB|FB=[[Frank Buffay Jr.|Frank Buffay III]]{{efn|group=n|name=Triplets|U epizodi "[[The One with Phoebe's Uterus]]" Frank i Alice upitaju Phoebe da bude surogat-majka njihovoj djeci i ona kasnije rodi njihove trojke, od kojih se zatim oprosti u emotivnoj sceni u epizodi "[[The One Hundredth]]".<ref group="e" name="Uterus"/><ref group="e" name="Hundredth"/>}}|LB=[[Frank Buffay Jr.|Leslie Buffay]]{{efn|group=n|name=Triplets}}|CB=[[Frank Buffay Jr.|Chandler Buffay]]{{efn|group=n|name=Triplets}}}} {{Porodično stablo|}} {{Porodično stablo/kraj}} |- |style="text-align: left;"|'''Napomene:''' {{reflist|group=q|refs= {{refn|group=q|name=MrsBuffay|U epizodi "[[The One With the Bullies]]" gđa Buffay ([[Laraine Newman]]) prikazana je kao majka Franka mlađeg.}} {{refn|group=q|name=Lily|U epizodi "[[The One at the Beach]]" otkriva se da su Phoebeina biološka majka [[Phoebe Abbott]], biološki otac [[Frank Buffay|Frank Buffay Sr.]] i usvojiteljska majka [[Phoebe Buffay|Lily Buffay]] bili u trosmjernoj vezi, a Phoebe su odgojili Lily i Frank Sr.}} }} {{chart bottom}} {{chart top|[[Joey Tribbiani|Porodično stablo Tribbiani]]}} {{Porodično stablo/start|align=center}} {{Porodično stablo| | | | | | | | | | | |NA| |NE|NA=[[#Baka|Baka]]|NE=[[#Djed|Djed]]}} {{Porodično stablo| | | | | | | | | | | | |!| | | |!}} {{Porodično stablo| | | | | | | | | | | |GT|y|JT|GT=[[Gloria Tribbiani]]|JT=[[#Joseph Tribbiani Sr.|Joseph Tribbiani Sr.]] }} {{Porodično stablo| | | | | | |,|-|-|-|-|-|-|-|+|-|-|-|-|-|v|-|v|-|v|-|v|-|-|-|.}} {{Porodično stablo| |JC|y|GT| |AG|-|JT|~|ZM|!|CT|!|MT| |DT|v|BC| |JC=[[#Jimmy Costa|Jimmy Costa]]|GT='''[[Gina Tribbiani]]'''|AG='''[[#Alex Garrett|Alex Garrett]]'''|JT='''[[Joey Tribbiani]]'''|ZM='''[[#Zach Miller|Zach Miller]]'''|CT=[[The One Where Chandler Can't Remember Which Sister|Cookie Tribbiani]]|MT=[[The One Where Chandler Can't Remember Which Sister|Mary-Therese "Mary Teresa" Tribbiani]]|DT=[[#Dina Tribbiani|Dina Tribbiani]]|BC=[[#Dina Tribbiani|Bobby Corso]] |boxstyle_GT =background-color: #CEF2DA; |boxstyle_AG =background-color: #CEF2DA; |boxstyle_JT =background-color: #CEF2DA; |boxstyle_ZM =background-color: #CEF2DA; }} {{Porodično stablo| | | | |!| | | | | | | | | | | | | |,|-|^|-|v|-|^|-|.| | | | | |!}} {{Porodično stablo| | | |MT| | | | | | | | | | | |TT| |MA| |VT| | | |BC|MT='''[[Michael Tribbiani]]'''|TT=[[The One Where Chandler Can't Remember Which Sister|Tina Tribbiani]]|MA=[[The One Where Chandler Can't Remember Which Sister|Mary-Angela Tribbiani]]|VT=[[The One Where Chandler Can't Remember Which Sister|Veronika Tribbiani]]|BC=[[#Dina Tribbiani|beba Corso]] |boxstyle_MT =background-color: #CEF2DA; }} {{Porodično stablo|}} {{Porodično stablo/kraj}} {{chart bottom}} {{reflist|group=n}} : Za mene je ok... ako ti misliš da šta još treba, javi. Ovo je tvoje remek-djelo. Možda "obojim" glavne likove kao na en.wiki, ali za to moram promijeniti šablon. Možda je najbolje napraviti šablon, pa samo šablon ubaciti u članak?[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 21:31, 25 juni 2025 (CEST) :Ma kakva boja; na startu je odmah rečeno ko su glavni likovi. Uostalom, ovo su ''Prijatelji'', valjda među pet najpoznatijih serija svih vremena. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:05, 25 juni 2025 (CEST) ::sad ću morat' još jednom odgledat'! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 22:08, 25 juni 2025 (CEST) :::No, dok ja odgovorim, ti već uradio, vidim. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:11, 25 juni 2025 (CEST) ::::Možda je lakše za uočiti. Može se i bez boje. Vidi šta je bolje, nije problem promijeniti. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 22:16, 25 juni 2025 (CEST) :::::Treba još u šablonu dodati # u internom linku, tako da se "poplave" imena i direktno vode na dio o toj osobi. Ako stignem sutra popravim. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 22:25, 25 juni 2025 (CEST) bffqzhqekzchrm4ptju6xccromhh28b 3729954 3729953 2025-06-25T20:31:17Z KWiki 9400 /* Family trees */ odgovor 3729954 wikitext text/x-wiki {{Stranica za razgovor}} == Joeyev otac == Treba dio o Joeyovom ocu prebaciti u donji dio. Tamo su likovi koji se pojavljuju samo jednom ili u jednom serijalu. Ja cu pomoći, ali tek sam na početku petog serijala. Pa mogu ove povremene likove, inače imam spoilere dok čitam. Ross se tek oženio u Londonu.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 18:46, 10 novembar 2019 (CET) : Znam, ne sekiraj se. Pregledao sam ovo na EN štošta prije tebe. ;-) Radi drugo, uzet ću ovo na sebe, malo-pomalo; za mene nema ''spoilera''. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:49, 10 novembar 2019 (CET) == Zeleni karton == U dijelu o epizodnim ulogama je pojam "zeleni karton". Vjerovatno se radi o "vizi" za useljenike u SAD, čiji je bolji prevod "zelena karta". Promijeniti? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 18:43, 24 juni 2025 (CEST) ==Porodična stabla == {{ping|KWiki}} Vidi da li je u redu pa da ubacimo u članak: ===Family trees=== {{chart top|[[Spisak likova u "Prijateljima" i "Joeyju"|Porodično stablo Geller–Bing-Green]]}} {{Porodično stablo/start|style=font: 100% sans-serif;|align=center}} {{Porodično stablo| | | |NB|y|CB| |JG|y|JD| | | | | |SG|y|LG|NB=[[#Nora Tyler Bing|Nora Bing]]|CB=[[#Charles Bing/Helena Handbasket|Charles Bing]]{{refn|group=n|U epizodi "[[The One with Chandler's Dad]]" za Chandlerovog [[Homoseksualnost|homoseksualnog]] oca koji nosi žensku odjeću, Charlesa Binga, otkriveno je da u [[Las Vegas]]u nastupa pod imenom "Helena Handbasket".}}|JG=[[Jack Geller]]|JD=[[Judy Geller]]|SG=[[Sandra Green]]|LG=[[Leonard Green (Prijatelji)|Leonard Green]] }} {{Porodično stablo| | | | | | |!| | | |,|-|-|-|^|-|-|-|-|-|-|-|.| | | |)|-|v|-|.}} {{Porodično stablo| |ER| |CB|V|MG| |SB|V|CW|y|RG|y|RC|!|AG| |ER=[[Erica (Prijatelji)|Erica]]{{refn|group=n|name=Erica}}|CB='''[[Chandler Bing]]'''|MG='''[[Monica Geller|Monica E. Geller–Bing]]'''|SB=[[Susan Bunch]]|CW=[[Carol Willick]]|RG='''[[Ross Geller]]'''{{refn|group=n|name=Geller}}{{refn|group=n|Ross je nakratko bio u braku i s [[Emily Waltham]], između epizoda "[[The One with Ross's Wedding]]" i "[[The One with the Yeti]]".}}|RC='''[[Rachel Green]]'''|AG=[[Amy Green]] |boxstyle_MG =background-color: #CEF2DA; |boxstyle_CB =background-color: #CEF2DA; |boxstyle_RG =background-color: #CEF2DA; |boxstyle_RC =background-color: #CEF2DA; }} {{Porodično stablo| | |)|-|-|-|-|-|t|.| | | | | | |L|~|~|~|[| | | |!| | | |!}} {{Porodično stablo| |EB| | | | |JB| | | | | | | | |BG| |EG| |JG| |EB=[[Erica Bing]]{{refn|group=n|name=Erica}}|JB=[[Jack Bing]]{{refn|group=n|name=Erica}}|BG=[[Ben Geller]]{{refn|group=n|name=Geller}}|EG=[[Emma Geller-Green|Emma Geller]]{{refn|group=n|name=Geller}}|JG=[[Jill Green (Prijatelji)|Jill Green]] }} {{Porodično stablo/kraj}} |- |style="text-align: left;"|'''Notes:''' {{reflist|group=n|refs= {{refn|group=n|name=Erica|U epizodi "[[The One with the Birth Mother]]" [[Erica (Prijatelji)|Erica]] pristane da [[Monica Geller|Monica]] i [[Chandler Bing]] usvoje njene bebe, porodivši se u epizodama "[[The One with Rachel's Going Away Party]]" i "[[The Last One (Prijatelji)|The Last One]]".}} {{refn|group=n|name=Geller|Oboje Rossove djece, [[Ben Geller|Ben]] i [[Emma Geller-Green|Emma]], rođeno je nakon njegovog razvoda od njihovih majki, [[Carol Willick]] i [[Rachel Green]] (prije nego što se ponovo vjenčao s Rachel).}} }} {{chart bottom}} {{chart top|[[Phoebe Buffay|Porodično stablo Buffay]]}} {{Porodično stablo/start|align=center}} {{Porodično stablo| | | | | | | | | | | | | | | | |GF|GF=[[#Frances|Frances]]}} {{Porodično stablo| | | | | | | | | | | | | | | | | |!}} {{Porodično stablo| | | | |XB|y|FB|y|PA|-|MB| |BH|y|TH| |XB=Mrs. Buffay{{refn|group=q|name=MrsBuffay}}|FB=[[#Frank Buffay Sr.|Frank Buffay Sr.]]{{refn|group=q|name=Lily}}|PA=[[Phoebe Abbott]]{{refn|group=q|name=Lily}}|MB=[[Phoebe Buffay|Lily Buffay]]{{refn|group=q|name=Lily}}|BH=[[Bitsy Hannigan]]|TH=[[Theodore Hannigan]] }} {{Porodično stablo| | | | | | | |!| | | |)|-|-|-|-|-|-|-|.| | | |!}} {{Porodično stablo| | |AK|y|FB| |UB| |DS|-|PB|~|MH|AK=[[Alice Knight]]|FB=[[Frank Buffay Jr.]]|UB='''[[Ursula Buffay]]'''|DS=[[#Duncan Sullivan|Duncan Sullivan]]|PB='''[[Phoebe Buffay]]'''{{efn|group=n|name=Triplets}}|MH='''[[Mike Hannigan|Michael "Mike" Hannigan]]''' |boxstyle_UB =background-color: #CEF2DA; |boxstyle_PB =background-color: #CEF2DA; |boxstyle_MH =background-color: #FFFFDD; }} {{Porodično stablo| | | |,|-|^|-|v|-|-|-|v|-|-|-|-|-|-|-|'}} {{Porodično stablo| | |FB| |LB| |CB|FB=[[Frank Buffay Jr.|Frank Buffay III]]{{efn|group=n|name=Triplets|U epizodi "[[The One with Phoebe's Uterus]]" Frank i Alice upitaju Phoebe da bude surogat-majka njihovoj djeci i ona kasnije rodi njihove trojke, od kojih se zatim oprosti u emotivnoj sceni u epizodi "[[The One Hundredth]]".<ref group="e" name="Uterus"/><ref group="e" name="Hundredth"/>}}|LB=[[Frank Buffay Jr.|Leslie Buffay]]{{efn|group=n|name=Triplets}}|CB=[[Frank Buffay Jr.|Chandler Buffay]]{{efn|group=n|name=Triplets}}}} {{Porodično stablo|}} {{Porodično stablo/kraj}} |- |style="text-align: left;"|'''Napomene:''' {{reflist|group=q|refs= {{refn|group=q|name=MrsBuffay|U epizodi "[[The One With the Bullies]]" gđa Buffay ([[Laraine Newman]]) prikazana je kao majka Franka mlađeg.}} {{refn|group=q|name=Lily|U epizodi "[[The One at the Beach]]" otkriva se da su Phoebeina biološka majka [[Phoebe Abbott]], biološki otac [[Frank Buffay|Frank Buffay Sr.]] i usvojiteljska majka [[Phoebe Buffay|Lily Buffay]] bili u trosmjernoj vezi, a Phoebe su odgojili Lily i Frank Sr.}} }} {{chart bottom}} {{chart top|[[Joey Tribbiani|Porodično stablo Tribbiani]]}} {{Porodično stablo/start|align=center}} {{Porodično stablo| | | | | | | | | | | |NA| |NE|NA=[[#Baka|Baka]]|NE=[[#Djed|Djed]]}} {{Porodično stablo| | | | | | | | | | | | |!| | | |!}} {{Porodično stablo| | | | | | | | | | | |GT|y|JT|GT=[[Gloria Tribbiani]]|JT=[[#Joseph Tribbiani Sr.|Joseph Tribbiani Sr.]] }} {{Porodično stablo| | | | | | |,|-|-|-|-|-|-|-|+|-|-|-|-|-|v|-|v|-|v|-|v|-|-|-|.}} {{Porodično stablo| |JC|y|GT| |AG|-|JT|~|ZM|!|CT|!|MT| |DT|v|BC| |JC=[[#Jimmy Costa|Jimmy Costa]]|GT='''[[Gina Tribbiani]]'''|AG='''[[#Alex Garrett|Alex Garrett]]'''|JT='''[[Joey Tribbiani]]'''|ZM='''[[#Zach Miller|Zach Miller]]'''|CT=[[The One Where Chandler Can't Remember Which Sister|Cookie Tribbiani]]|MT=[[The One Where Chandler Can't Remember Which Sister|Mary-Therese "Mary Teresa" Tribbiani]]|DT=[[#Dina Tribbiani|Dina Tribbiani]]|BC=[[#Dina Tribbiani|Bobby Corso]] |boxstyle_GT =background-color: #CEF2DA; |boxstyle_AG =background-color: #CEF2DA; |boxstyle_JT =background-color: #CEF2DA; |boxstyle_ZM =background-color: #CEF2DA; }} {{Porodično stablo| | | | |!| | | | | | | | | | | | | |,|-|^|-|v|-|^|-|.| | | | | |!}} {{Porodično stablo| | | |MT| | | | | | | | | | | |TT| |MA| |VT| | | |BC|MT='''[[Michael Tribbiani]]'''|TT=[[The One Where Chandler Can't Remember Which Sister|Tina Tribbiani]]|MA=[[The One Where Chandler Can't Remember Which Sister|Mary-Angela Tribbiani]]|VT=[[The One Where Chandler Can't Remember Which Sister|Veronika Tribbiani]]|BC=[[#Dina Tribbiani|beba Corso]] |boxstyle_MT =background-color: #CEF2DA; }} {{Porodično stablo|}} {{Porodično stablo/kraj}} {{chart bottom}} {{reflist|group=n}} : Za mene je ok... ako ti misliš da šta još treba, javi. Ovo je tvoje remek-djelo. Možda "obojim" glavne likove kao na en.wiki, ali za to moram promijeniti šablon. Možda je najbolje napraviti šablon, pa samo šablon ubaciti u članak?[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 21:31, 25 juni 2025 (CEST) :Ma kakva boja; na startu je odmah rečeno ko su glavni likovi. Uostalom, ovo su ''Prijatelji'', valjda među pet najpoznatijih serija svih vremena. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:05, 25 juni 2025 (CEST) ::sad ću morat' još jednom odgledat'! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 22:08, 25 juni 2025 (CEST) :::No, dok ja odgovorim, ti već uradio, vidim. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:11, 25 juni 2025 (CEST) ::::Možda je lakše za uočiti. Može se i bez boje. Vidi šta je bolje, nije problem promijeniti. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 22:16, 25 juni 2025 (CEST) :::::Treba još u šablonu dodati # u internom linku, tako da se "poplave" imena i direktno vode na dio o toj osobi. Ako stignem sutra popravim. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 22:25, 25 juni 2025 (CEST) ::::::I pojavila se greška u referencama ("lower-alpha"). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:31, 25 juni 2025 (CEST) 47ar1n1a3hpb7fqg4iieemgc120j8es 3729956 3729954 2025-06-25T20:34:18Z AnToni 2325 /* Family trees */ odgovor 3729956 wikitext text/x-wiki {{Stranica za razgovor}} == Joeyev otac == Treba dio o Joeyovom ocu prebaciti u donji dio. Tamo su likovi koji se pojavljuju samo jednom ili u jednom serijalu. Ja cu pomoći, ali tek sam na početku petog serijala. Pa mogu ove povremene likove, inače imam spoilere dok čitam. Ross se tek oženio u Londonu.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 18:46, 10 novembar 2019 (CET) : Znam, ne sekiraj se. Pregledao sam ovo na EN štošta prije tebe. ;-) Radi drugo, uzet ću ovo na sebe, malo-pomalo; za mene nema ''spoilera''. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:49, 10 novembar 2019 (CET) == Zeleni karton == U dijelu o epizodnim ulogama je pojam "zeleni karton". Vjerovatno se radi o "vizi" za useljenike u SAD, čiji je bolji prevod "zelena karta". Promijeniti? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 18:43, 24 juni 2025 (CEST) ==Porodična stabla == {{ping|KWiki}} Vidi da li je u redu pa da ubacimo u članak: ===Family trees=== {{chart top|[[Spisak likova u "Prijateljima" i "Joeyju"|Porodično stablo Geller–Bing-Green]]}} {{Porodično stablo/start|style=font: 100% sans-serif;|align=center}} {{Porodično stablo| | | |NB|y|CB| |JG|y|JD| | | | | |SG|y|LG|NB=[[#Nora Tyler Bing|Nora Bing]]|CB=[[#Charles Bing/Helena Handbasket|Charles Bing]]{{refn|group=n|U epizodi "[[The One with Chandler's Dad]]" za Chandlerovog [[Homoseksualnost|homoseksualnog]] oca koji nosi žensku odjeću, Charlesa Binga, otkriveno je da u [[Las Vegas]]u nastupa pod imenom "Helena Handbasket".}}|JG=[[Jack Geller]]|JD=[[Judy Geller]]|SG=[[Sandra Green]]|LG=[[Leonard Green (Prijatelji)|Leonard Green]] }} {{Porodično stablo| | | | | | |!| | | |,|-|-|-|^|-|-|-|-|-|-|-|.| | | |)|-|v|-|.}} {{Porodično stablo| |ER| |CB|V|MG| |SB|V|CW|y|RG|y|RC|!|AG| |ER=[[Erica (Prijatelji)|Erica]]{{refn|group=n|name=Erica}}|CB='''[[Chandler Bing]]'''|MG='''[[Monica Geller|Monica E. Geller–Bing]]'''|SB=[[Susan Bunch]]|CW=[[Carol Willick]]|RG='''[[Ross Geller]]'''{{refn|group=n|name=Geller}}{{refn|group=n|Ross je nakratko bio u braku i s [[Emily Waltham]], između epizoda "[[The One with Ross's Wedding]]" i "[[The One with the Yeti]]".}}|RC='''[[Rachel Green]]'''|AG=[[Amy Green]] |boxstyle_MG =background-color: #CEF2DA; |boxstyle_CB =background-color: #CEF2DA; |boxstyle_RG =background-color: #CEF2DA; |boxstyle_RC =background-color: #CEF2DA; }} {{Porodično stablo| | |)|-|-|-|-|-|t|.| | | | | | |L|~|~|~|[| | | |!| | | |!}} {{Porodično stablo| |EB| | | | |JB| | | | | | | | |BG| |EG| |JG| |EB=[[Erica Bing]]{{refn|group=n|name=Erica}}|JB=[[Jack Bing]]{{refn|group=n|name=Erica}}|BG=[[Ben Geller]]{{refn|group=n|name=Geller}}|EG=[[Emma Geller-Green|Emma Geller]]{{refn|group=n|name=Geller}}|JG=[[Jill Green (Prijatelji)|Jill Green]] }} {{Porodično stablo/kraj}} |- |style="text-align: left;"|'''Notes:''' {{reflist|group=n|refs= {{refn|group=n|name=Erica|U epizodi "[[The One with the Birth Mother]]" [[Erica (Prijatelji)|Erica]] pristane da [[Monica Geller|Monica]] i [[Chandler Bing]] usvoje njene bebe, porodivši se u epizodama "[[The One with Rachel's Going Away Party]]" i "[[The Last One (Prijatelji)|The Last One]]".}} {{refn|group=n|name=Geller|Oboje Rossove djece, [[Ben Geller|Ben]] i [[Emma Geller-Green|Emma]], rođeno je nakon njegovog razvoda od njihovih majki, [[Carol Willick]] i [[Rachel Green]] (prije nego što se ponovo vjenčao s Rachel).}} }} {{chart bottom}} {{chart top|[[Phoebe Buffay|Porodično stablo Buffay]]}} {{Porodično stablo/start|align=center}} {{Porodično stablo| | | | | | | | | | | | | | | | |GF|GF=[[#Frances|Frances]]}} {{Porodično stablo| | | | | | | | | | | | | | | | | |!}} {{Porodično stablo| | | | |XB|y|FB|y|PA|-|MB| |BH|y|TH| |XB=Mrs. Buffay{{refn|group=q|name=MrsBuffay}}|FB=[[#Frank Buffay Sr.|Frank Buffay Sr.]]{{refn|group=q|name=Lily}}|PA=[[Phoebe Abbott]]{{refn|group=q|name=Lily}}|MB=[[Phoebe Buffay|Lily Buffay]]{{refn|group=q|name=Lily}}|BH=[[Bitsy Hannigan]]|TH=[[Theodore Hannigan]] }} {{Porodično stablo| | | | | | | |!| | | |)|-|-|-|-|-|-|-|.| | | |!}} {{Porodično stablo| | |AK|y|FB| |UB| |DS|-|PB|~|MH|AK=[[Alice Knight]]|FB=[[Frank Buffay Jr.]]|UB='''[[Ursula Buffay]]'''|DS=[[#Duncan Sullivan|Duncan Sullivan]]|PB='''[[Phoebe Buffay]]'''{{efn|group=n|name=Triplets}}|MH='''[[Mike Hannigan|Michael "Mike" Hannigan]]''' |boxstyle_UB =background-color: #CEF2DA; |boxstyle_PB =background-color: #CEF2DA; |boxstyle_MH =background-color: #FFFFDD; }} {{Porodično stablo| | | |,|-|^|-|v|-|-|-|v|-|-|-|-|-|-|-|'}} {{Porodično stablo| | |FB| |LB| |CB|FB=[[Frank Buffay Jr.|Frank Buffay III]]{{efn|group=n|name=Triplets|U epizodi "[[The One with Phoebe's Uterus]]" Frank i Alice upitaju Phoebe da bude surogat-majka njihovoj djeci i ona kasnije rodi njihove trojke, od kojih se zatim oprosti u emotivnoj sceni u epizodi "[[The One Hundredth]]".<ref group="e" name="Uterus"/><ref group="e" name="Hundredth"/>}}|LB=[[Frank Buffay Jr.|Leslie Buffay]]{{efn|group=n|name=Triplets}}|CB=[[Frank Buffay Jr.|Chandler Buffay]]{{efn|group=n|name=Triplets}}}} {{Porodično stablo|}} {{Porodično stablo/kraj}} |- |style="text-align: left;"|'''Napomene:''' {{reflist|group=q|refs= {{refn|group=q|name=MrsBuffay|U epizodi "[[The One With the Bullies]]" gđa Buffay ([[Laraine Newman]]) prikazana je kao majka Franka mlađeg.}} {{refn|group=q|name=Lily|U epizodi "[[The One at the Beach]]" otkriva se da su Phoebeina biološka majka [[Phoebe Abbott]], biološki otac [[Frank Buffay|Frank Buffay Sr.]] i usvojiteljska majka [[Phoebe Buffay|Lily Buffay]] bili u trosmjernoj vezi, a Phoebe su odgojili Lily i Frank Sr.}} }} {{chart bottom}} {{chart top|[[Joey Tribbiani|Porodično stablo Tribbiani]]}} {{Porodično stablo/start|align=center}} {{Porodično stablo| | | | | | | | | | | |NA| |NE|NA=[[#Baka|Baka]]|NE=[[#Djed|Djed]]}} {{Porodično stablo| | | | | | | | | | | | |!| | | |!}} {{Porodično stablo| | | | | | | | | | | |GT|y|JT|GT=[[Gloria Tribbiani]]|JT=[[#Joseph Tribbiani Sr.|Joseph Tribbiani Sr.]] }} {{Porodično stablo| | | | | | |,|-|-|-|-|-|-|-|+|-|-|-|-|-|v|-|v|-|v|-|v|-|-|-|.}} {{Porodično stablo| |JC|y|GT| |AG|-|JT|~|ZM|!|CT|!|MT| |DT|v|BC| |JC=[[#Jimmy Costa|Jimmy Costa]]|GT='''[[Gina Tribbiani]]'''|AG='''[[#Alex Garrett|Alex Garrett]]'''|JT='''[[Joey Tribbiani]]'''|ZM='''[[#Zach Miller|Zach Miller]]'''|CT=[[The One Where Chandler Can't Remember Which Sister|Cookie Tribbiani]]|MT=[[The One Where Chandler Can't Remember Which Sister|Mary-Therese "Mary Teresa" Tribbiani]]|DT=[[#Dina Tribbiani|Dina Tribbiani]]|BC=[[#Dina Tribbiani|Bobby Corso]] |boxstyle_GT =background-color: #CEF2DA; |boxstyle_AG =background-color: #CEF2DA; |boxstyle_JT =background-color: #CEF2DA; |boxstyle_ZM =background-color: #CEF2DA; }} {{Porodično stablo| | | | |!| | | | | | | | | | | | | |,|-|^|-|v|-|^|-|.| | | | | |!}} {{Porodično stablo| | | |MT| | | | | | | | | | | |TT| |MA| |VT| | | |BC|MT='''[[Michael Tribbiani]]'''|TT=[[The One Where Chandler Can't Remember Which Sister|Tina Tribbiani]]|MA=[[The One Where Chandler Can't Remember Which Sister|Mary-Angela Tribbiani]]|VT=[[The One Where Chandler Can't Remember Which Sister|Veronika Tribbiani]]|BC=[[#Dina Tribbiani|beba Corso]] |boxstyle_MT =background-color: #CEF2DA; }} {{Porodično stablo|}} {{Porodično stablo/kraj}} {{chart bottom}} {{reflist|group=n}} : Za mene je ok... ako ti misliš da šta još treba, javi. Ovo je tvoje remek-djelo. Možda "obojim" glavne likove kao na en.wiki, ali za to moram promijeniti šablon. Možda je najbolje napraviti šablon, pa samo šablon ubaciti u članak?[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 21:31, 25 juni 2025 (CEST) :Ma kakva boja; na startu je odmah rečeno ko su glavni likovi. Uostalom, ovo su ''Prijatelji'', valjda među pet najpoznatijih serija svih vremena. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:05, 25 juni 2025 (CEST) ::sad ću morat' još jednom odgledat'! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 22:08, 25 juni 2025 (CEST) :::No, dok ja odgovorim, ti već uradio, vidim. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:11, 25 juni 2025 (CEST) ::::Možda je lakše za uočiti. Može se i bez boje. Vidi šta je bolje, nije problem promijeniti. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 22:16, 25 juni 2025 (CEST) :::::Treba još u šablonu dodati # u internom linku, tako da se "poplave" imena i direktno vode na dio o toj osobi. Ako stignem sutra popravim. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 22:25, 25 juni 2025 (CEST) ::::::I pojavila se greška u referencama ("lower-alpha"). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:31, 25 juni 2025 (CEST) :::::::Popravim i to...u šablonu je, zato sam i napravio, da je lakše naći grešku. Poslije posla, ako stignem, al' zaboravit' neću. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 22:34, 25 juni 2025 (CEST) 45zlsqynuu27a0mclvtaazauo79yd6o GABA receptor 0 467443 3729857 3673353 2025-06-25T12:46:11Z 21775198.138-dopisnik 131410 3729857 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:GABA.png|thumb|250px|[[Gama-aminobuterna kiselina]]]] '''GABA receptori''' su klasa [[Receptor (biohemija)|receptora]] koji reagiraju na [[neurotransmiter]] [[gama-aminobuterna kiselina]] (GABA), glavni inhibitorni spoj u zrelom [[kičmenjaci|kičmenjačkom]] [[centralni nervni sistem|centralnom nervnom sistemu]]. Postoje dvije klase GABA receptora: [[GABAA receptor|GABA<sub>A</sub>]] i [[GABAB receptor|GABA<sub>B</sub>]]. GABA A receptori su [[kanalski ligandski ion]]i (poznati i kao [[ionotropni efekat|ionotropni]] receptori); budući da su GABA B receptori [[G-receptorski receptori]], koji se nazivaju i [[metabotropni receptori]]. == Ionski ligandski kanali == [[Datoteka:Cell GABA Receptor.png|thumb|upright=1.4|Ćelijski GABA<sub>A</sub> receptor.]] ===GABA<sub>A</sub> receptor=== Odavno je prepoznato da brzi odgovor [[neuron]]a na GABA koji blokira [[bikukullin]] i [[pikrotoksin]] nastaje uslijed izravne aktivacije [[anion]]skih kanala.<ref name="Kuffler">{{cite journal |vauthors=Kuffler SW, Edwards C |title=Mechanism of gamma aminobutyric acid (GABA) action and its relation to synaptic inhibition |journal=J. Neurophysiol. |volume=21 |issue=6 |pages=589–610 |date=novembar 1958 |pmid=13599049 |doi= 10.1152/jn.1958.21.6.589|url=http://jn.physiology.org/cgi/citmgr?gca=jn;21/6/589 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20040803162301/http://jn.physiology.org/cgi/citmgr?gca=jn |archive-date=3. 8. 2004 |df= }}</ref><ref name="Kravitz">{{cite journal |vauthors=Kravitz EA, Kuffler SW, Potter DD | title = Gamma-aminobutyric acid and other blocking compounds in crustacea. III. Their relative concentrations in separated motor and inhibitory axons |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-neurophysiology_1963-09_26_5/page/739 | journal = J. Neurophysiol. | volume = 26 | issue = | pages = 739–51 |date=septembar 1963 | pmid = 14065325 | doi = 10.1152/jn.1963.26.5.739}}</ref><ref name="Krnjevic">{{cite journal |vauthors=Krnjević K, Schwartz S | title = The action of gamma-aminobutyric acid on cortical neurones | journal = Exp Brain Res | volume = 3 | issue = 4 | pages = 320–36 | year = 1967 | pmid = 6031164 | doi = 10.1007/BF00237558| url =https://archive.org/details/sim_experimental-brain-research_1967-05-08_3_4/page/n23}}</ref><ref name="Takeuchi1967">{{cite journal | vauthors = Takeuchi A, Takeuchi N | title = Anion permeability of the inhibitory post-synaptic membrane of the crayfish neuromuscular junction | journal = J. Physiol. | volume = 191 | issue = 3 | pages = 575–90 | date = august 1967 | pmid = 6051794 | pmc = 1365493 | doi = 10.1113/jphysiol.1967.sp008269 }}</ref><ref name="pmid5357245">{{cite journal | vauthors = Takeuchi A, Takeuchi N | title = A study of the action of picrotoxin on the inhibitory neuromuscular junction of the crayfish | journal = J. Physiol. | volume = 205 | issue = 2 | pages = 377–91 | date = novembar 1969 | pmid = 5357245 | pmc = 1348609 | doi = 10.1113/jphysiol.1969.sp008972 }}</ref> Ovaj kanal je kasnije nazvan [[GABAA receptor|GABA receptor]].<ref name="pmid4502428">{{cite journal |vauthors=Takeuchi A, Onodera K | title = Effect of bicuculline on the GABA receptor of the crayfish neuromuscular junction | journal = Nature New Biology | volume = 236 | issue = 63 | pages = 55–6 |date=mart 1972 | pmid = 4502428 | doi = 10.1038/236055a0| url =https://archive.org/details/sim_nature-new-biology_1972-03-15_236_63/page/n24}}</ref> GABA-receptori koji brzo reagiraju članovi su porodice [[Cys-petlja]] [[Ligand-zatvoreni ionski kanal|ligandom zatvoreni]] [[ionski kanali]].<ref name="Barnard">{{cite journal | vauthors = Barnard EA, Skolnick P, Olsen RW, Mohler H, Sieghart W, Biggio G, Braestrup C, Bateson AN, Langer SZ | title = International Union of Pharmacology. XV. Subtypes of gamma-aminobutyric acidA receptors: classification on the basis of subunit structure and receptor function | journal = Pharmacol. Rev. | volume = 50 | issue = 2 | pages = 291–313 | date = juni 1998 | pmid = 9647870 | doi = | url = http://pharmrev.aspetjournals.org/cgi/content/full/50/2/291 | access-date = 9. 8. 2020 | archive-date = 6. 8. 2009 | archive-url = https://web.archive.org/web/20090806000657/http://pharmrev.aspetjournals.org/cgi/content/full/50/2/291 | url-status = dead }}</ref><ref name="Hevers">{{cite journal |vauthors=Hevers W, Lüddens H | title = The diversity of GABAA receptors. Pharmapoo and electrophysiological properties of GABAA channel subtypes | journal = Mol. Neurobiol. | volume = 18 | issue = 1 | pages = 35–86 |date=august 1998 | pmid = 9824848 | doi = 10.1007/BF02741459 | url = }}</ref><ref name="Sieghart">{{cite journal |vauthors=Sieghart W, Sperk G | title = Subunit composition, distribution and function of GABA(A) receptor subtypes | journal = Curr Top Med Chem | volume = 2 | issue = 8 | pages = 795–816 |date=august 2002 | pmid = 12171572 | doi = 10.2174/1568026023393507| url = }}</ref> Pripadnici ove superporodice, koja uključuje [[nikotinski acetilholinski receptor|nikotinske acetilholinske receptore]], GABA receptore A, [[receptor za glicin|glicinske]] i [[5-HT3|5-HT<sub>3</sub>]] receptore, sa karakterističnom petljom koju formira [[disulfidna veza|disulfidnu vezu]] između dva [[cistein]]ska ostatka. U ionotropnim GABA receptorima A, vezanje molekula GABA na njihova mjesta vezanja u vanćelijskom dijelu receptora pokreće otvaranje [[hloridni ion|hloridnog iona]] – selektivne pore. Povećani hlorid [[električna provodljivost|provodi]] [[membranski potencijal]] prema reverznom potencijalu Cl-iona koji je oko –75 [[Volt|mV]] u neuronima, inhibirajući pokretanje novih [[akcijski potencijal|akcijskih potencijala]]. Ovaj mehanizam je odgovoran za [[sedativ]]ne efekte GABA<sub>A</sub> alosterskih agonista. Pored toga, aktiviranje GABA receptora dovodi do takozvane [[inhibicija ranga|inhibicije ranga]], što smanjuje ekscitabilnost ćelije neovisno o promjenama [[membranski potencijal|potencijala membrane]]. Brojni su izvještaji o ekscitacijskim GABA<sub>A</sub> receptorima. Prema teoriji ekscitacijske GABA, ova pojava nastaje usljed povećane unutarćelijske koncentracije Cl<sup>–</sup> iona, bilo tokom razvoja nervnog sistema<ref name="pmid9364667">{{cite journal |vauthors=Ben-Ari Y, Khazipov R, Leinekugel X, Caillard O, Gaiarsa JL | title = GABAA, NMDA and AMPA receptors: a developmentally regulated 'ménage à trois' | journal = Trends Neurosci. | volume = 20 | issue = 11 | pages = 523–9 |date=novembar 1997 | pmid = 9364667 | doi = 10.1016/S0166-2236(97)01147-8 | url =https://archive.org/details/sim_trends-in-neurosciences_1997-11_20_11/page/523}}</ref><ref name="pmid10717431">{{cite journal |vauthors=Taketo M, Yoshioka T | title = Developmental change of GABA(A) receptor-mediated current in rat hippocampus | journal = Neuroscience | volume = 96 | issue = 3 | pages = 507–14 | year = 2000 | pmid = 10717431 | doi = 10.1016/S0306-4522(99)00574-6 | url = }}</ref> ili u izvjesnim populacijama ćelijao.<ref name=Tomiko>{{cite journal |vauthors=Tomiko SA, Taraskevich PS, Douglas WW | title = GABA acts directly on cells of pituitary pars intermedia to alter hormone output | journal = Nature | volume = 301 | issue = 5902 | pages = 706–7 |date=februar 1983 | pmid = 6828152 | doi = 10.1038/301706a0 |url = }}</ref><ref name=Cherubini>{{cite journal |vauthors=Cherubini E, Gaiarsa JL, Ben-Ari Y |title=GABA: an excitatory transmitter in early postnatal life |journal=Trends Neurosci. |volume=14 |issue=12 |pages=515–9 |date=decembar 1991 | pmid = 1726341 | doi = 10.1016/0166-2236(91)90003-D | url = }}</ref><ref name=Lamsa>{{cite journal |vauthors=Lamsa K, Taira T | title = Use-dependent shift from inhibitory to excitatory GABAA receptor action in SP-O interneurons in the rat hippocampal CA3 area |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-neurophysiology_2003-09_90_3/page/1983 | journal = J. Neurophysiol. | volume=90 |issue = 3 | pages = 1983–95 |date=septembar 2003 | pmid = 12750426 | doi = 10.1152/jn.00060.2003 }}</ref> Nakon ovog razvojnog perioda, regulira se hloridna pumpa i ubacuje u ćelijsku membranu, pumpajući Cl<sup>−</sup> ione u vanćelijski prostor tkiva. Daljnji otvori vezanja GABA na receptor stvaraju inhibicijske reakcije. Prevelika ekscitacija ovog receptora inducira remodeliranje receptora i eventualnu invagaciju GABA receptora. Kao rezultat toga, daljnje vezanje GABA postaje inhibirano i [[IPSP|inhibicijski postsinapsni potencijali]] više nisu relevantni. Međutim, ekscitacijska GABA teorija dovedena je u pitanje kao potencijalni artefakt eksperimentalnih uvjeta, a većina podataka prikupljena ''[[in vitro]]'' eksperimentima s krizom mozga podložna je kao nefiziološko okruženje, poput nedostatne [[metabolizam|metaboličke]] energije i oštećenja neurona. Kontroverza je nastala kada su brojna istraživanja pokazala da GABA u krstima neonatusnohg mozga postaje inhibicijska ako se [[glukoza]] u perfusatu nadopunjuje [[keton]]skim tijelima, [[piruvat]]om ili [[laktat]]om<ref>{{cite journal|last1=Rheims|first1=Sylvain|last2=Holmgren|first2=Carl D.|last3=Chazal|first3=Genevieve|last4=Mulder|first4=Jan|last5=Harkany|first5=Tibor|last6=Zilberter|first6=Tanya|last7=Zilberter|first7=Yuri|title=GABA action in immature neocortical neurons directly depends on the availability of ketone bodies|journal=Journal of Neurochemistry|date=august 2009|volume=110|issue=4|pages=1330–1338|doi=10.1111/j.1471-4159.2009.06230.x|pmid=19558450}}</ref><ref>{{cite journal|last1=Holmgren|first1=Carl D.|last2=Mukhtarov|first2=Marat|last3=Malkov|first3=Anton E.|last4=Popova|first4=Irina Y.|last5=Bregestovski|first5=Piotr|last6=Zilberter|first6=Yuri|title=Energy substrate availability as a determinant of neuronal resting potential, GABA signaling and spontaneous network activity in the neonatal cortex|journal=Journal of Neurochemistry|date=februar 2010|volume=112|issue=4|pages=900–912|doi=10.1111/j.1471-4159.2009.06506.x|pmid=19943846}}</ref> ili da je ekscitacijska GABA bila artefakt oštećenja neurona.<ref>{{cite journal|last1=Dzhala|first1=V.|last2=Valeeva|first2=G.|last3=Glykys|first3=J.|last4=Khazipov|first4=R.|last5=Staley|first5=K.|title=Traumatic Alterations in GABA Signaling Disrupt Hippocampal Network Activity in the Developing Brain|journal=Journal of Neuroscience|date=21. 3. 2012|volume=32|issue=12|pages=4017–4031|doi=10.1523/JNEUROSCI.5139-11.2012|pmid=22442068|pmc=3333790}}</ref> Naknadne studije autora i zagovornika ekscitacijske GABA teorije dovele su u pitanje ove rezultate,<ref>{{cite journal|last1=Kirmse|first1=K.|last2=Witte|first2=O. W.|last3=Holthoff|first3=K.|title=GABA Depolarizes Immature Neocortical Neurons in the Presence of the Ketone Body -Hydroxybutyrate|journal=Journal of Neuroscience|date=24. 11. 2010|volume=30|issue=47|pages=16002–16007|doi=10.1523/JNEUROSCI.2534-10.2010|pmid=21106838|pmc=6633760}}</ref><ref>{{cite journal|last1=Ruusuvuori|first1=E.|last2=Kirilkin|first2=I.|last3=Pandya|first3=N.|last4=Kaila|first4=K.|title=Spontaneous Network Events Driven by Depolarizing GABA Action in Neonatal Hippocampal Slices are Not Attributable to Deficient Mitochondrial Energy Metabolism|journal=Journal of Neuroscience|date=17. 11. 2010|volume=30|issue=46|pages=15638–15642|doi=10.1523/JNEUROSCI.3355-10.2010|pmid=21084619|pmc=6633692}}</ref><ref>{{cite journal|last1=Tyzio|first1=R.|last2=Allene|first2=C.|last3=Nardou|first3=R.|last4=Picardo|first4=M. A.|last5=Yamamoto|first5=S.|last6=Sivakumaran|first6=S.|last7=Caiati|first7=M. D.|last8=Rheims|first8=S.|last9=Minlebaev|first9=M.|last10=Milh|first10=M.|last11=Ferre|first11=P.|last12=Khazipov|first12=R.|last13=Romette|first13=J.-L.|last14=Lorquin|first14=J.|last15=Cossart|first15=R.|last16=Khalilov|first16=I.|last17=Nehlig|first17=A.|last18=Cherubini|first18=E.|last19=Ben-Ari|first19=Y.|title=Depolarizing Actions of GABA in Immature Neurons Depend Neither on Ketone Bodies Nor on Pyruvate|journal=Journal of Neuroscience|date=5. 1. 2011|volume=31|issue=1|pages=34–45|doi=10.1523/JNEUROSCI.3314-10.2011|pmid=21209187|pmc=6622726}}</ref> ali istina je ostala nepoznata sve dok se stvarni efekti GABA-e nisu mogli pouzdano rasvijetliti u netaknutom živom mozgu. Od tada, koristeći tehnologiju kao što je ''[[in vivo]]'' elektrofiziološko snimanje i optogenetika, dvije ''in vivo'' studije izvijestile su o uticaju GABA na mozak novorođenčadi. Obje su pokazale da je GABA doista sveukupni inhibitor, a njena aktivacija u mozgu glodara u razvoju ne rezultira mrežnom aktivacijom,<ref>{{cite journal|last1=Kirmse|first1=Knut|last2=Kummer|first2=Michael|last3=Kovalchuk|first3=Yury|last4=Witte|first4=Otto W.|last5=Garaschuk|first5=Olga|last6=Holthoff|first6=Knut|title=GABA depolarizes immature neurons and inhibits network activity in the neonatal neocortex in vivo|journal=Nature Communications|date=16. 7. 2015|volume=6|pages=7750|doi=10.1038/ncomms8750|pmid=26177896|doi-access=free}}</ref> a umjesto toga dovodi do smanjenja aktivnosti.<ref>{{cite journal|last1=Valeeva|first1=G.|last2=Tressard|first2=T.|last3=Mukhtarov|first3=M.|last4=Baude|first4=A.|last5=Khazipov|first5=R.|title=An Optogenetic Approach for Investigation of Excitatory and Inhibitory Network GABA Actions in Mice Expressing Channelrhodopsin-2 in GABAergic Neurons|journal=Journal of Neuroscience|date=1. 6. 2016|volume=36|issue=22|pages=5961–5973|doi=10.1523/JNEUROSCI.3482-15.2016|pmid=27251618|pmc=6601813}}</ref><ref>{{cite journal|last1=Zilberter|first1=M.|title=Reality of Inhibitory GABA in Neonatal Brain: Time to Rewrite the Textbooks?|journal=Journal of Neuroscience|date=5. 10. 2016|volume=36|issue=40|pages=10242–10244|doi=10.1523/JNEUROSCI.2270-16.2016|pmid=27707962|pmc=6705588}}</ref> GABA receptori utiču na neuronske funkcije koordinirajući sa glutamatskim procesima.<ref>{{Cite journal|last1=Farahmandfar|first1=Maryam|last2=Akbarabadi|first2=Ardeshir|last3=Bakhtazad|first3=Atefeh|last4=Zarrindast|first4=Mohammad-Reza|date=1. 3. 2016|title=Recovery from ketamine-induced amnesia by blockade of GABA-A receptor in medial prefrontal cortex of mice|journal=Neuroscience|volume=344|pages=48–55|doi=10.1016/j.neuroscience.2016.02.056|issn=1873-7544|pmid=26944606}}</ref> ===GABA<sub>A</sub>-ρ receptor=== Potklasa [[ionotropnost|ionotroppnih]] GABA receptora, neosjetljiva na tipske [[alosterična regulacija|alosterične modulatore]] GABA<sub>A</sub> receptorskih kanala kao što su [[benzodiazepin]] i [[barbiturat]]i,<ref name="pmid1847747">{{cite journal |vauthors=Sivilotti L, Nistri A | title = GABA receptor mechanisms in the central nervous system | journal = Prog. Neurobiol. | volume = 36 | issue = 1 | pages = 35–92 | year = 1991 | pmid = 1847747 | doi = 10.1016/0301-0082(91)90036-Z | url =https://archive.org/details/sim_progress-in-neurobiology_1991_36_1/page/35}}</ref><ref name="pmid8638289">{{cite journal |vauthors=Bormann J, Feigenspan A | title = GABAC receptors | journal = Trends Neurosci. | volume = 18 | issue = 12 | pages = 515–9 |date=decembar 1995 | pmid = 8638289 | doi = 10.1016/0166-2236(95)98370-E | url =https://archive.org/details/sim_trends-in-neurosciences_1995-12_18_12/page/515}}</ref><ref name="pmid8885697">{{cite journal | author = Johnston GA | title = GABAc receptors: relatively simple transmitter -gated ion channels? | journal = Trends Pharmacol. Sci. | volume = 17 | issue = 9 | pages = 319–23 |date=septembar 1996 | pmid = 8885697 | doi = 10.1016/0165-6147(96)10038-9| url =https://archive.org/details/sim_trends-in-pharmacological-sciences_1996-09_17_9/page/319}}</ref> označene kao GABA<sub>С</sub> receptor.<ref name="pmid6097844">{{cite journal | vauthors=Drew CA, Johnston GA, Weatherby RP | title = Bicuculline-insensitive GABA receptors: studies on the binding of (-)-baclofen to rat cerebellar membranes | journal = Neurosci. Lett. | volume = 52 | issue = 3 | pages = 317–21 |date=decembar 1984 | pmid = 6097844 | doi = 10.1016/0304-3940(84)90181-2| url =https://archive.org/details/sim_neuroscience-letters_1984-12-21_52_3/page/n106}}</ref><ref name="pmid11239575">{{cite journal |vauthors=Zhang D, Pan ZH, Awobuluyi M, Lipton SA | title = Structure and function of GABA(C) receptors: a comparison of native versus recombinant receptors | journal = Trends Pharmacol. Sci. | volume = 22 | issue = 3 | pages = 121–32 |date=mart 2001 | pmid = 11239575 | doi = 10.1016/S0165-6147(00)01625-4 | url = }}</ref> Nativni odgovori tipa GABA<sub>C</sub> receptora javljaju se u [[rožnjača|rožnjači]] i bipolarnim ili horizontalnim ćelijama kod [[kičmenjaci|kičmenjačkih]] vrsta.<ref name="pmid7678450">{{cite journal |vauthors=Feigenspan A, Wässle H, Bormann J | title = Pharmacology of GABA receptor Cl- channels in rat retinal bipolar cells | journal = Nature | volume = 361 | issue = 6408 | pages = 159–62 |date=januar 1993 | pmid = 7678450 | doi = 10.1038/361159a0 | url =https://archive.org/details/sim_nature-uk_1993-01-14_361_6408/page/n93}}</ref><ref name="pmid8421521">{{cite journal |vauthors=Qian H, Dowling JE | title = Novel GABA responses from rod-driven retinal horizontal cells | journal = Nature | volume = 361 | issue = 6408 | pages = 162–4 |date=januar 1993 | pmid = 8421521 | doi = 10.1038/361162a0 | url = }}</ref><ref name="pmid8884747">{{cite journal | author = Lukasiewicz PD | title = GABAC receptors in the vertebrate retina | journal = Mol. Neurobiol. | volume = 12 | issue = 3 | pages = 181–94 |date=juni 1996 | pmid = 8884747 | doi = 10.1007/BF02755587 | url = }}</ref><ref name="pmid9753143">{{cite journal |vauthors=Wegelius K, Pasternack M, Hiltunen JO, Rivera C, Kaila K, Saarma M, Reeben M | title = Distribution of GABA receptor rho subunit transcripts in the rat brain | journal = Eur. J. Neurosci. | volume = 10 | issue = 1 | pages = 350–7 |date=januar 1998 | pmid = 9753143 | doi = 10.1046/j.1460-9568.1998.00023.x | url = }}</ref> GABA<sub>С</sub> receptori sastoje se isključivo od ρ (ro) podjedinica koje su povezane sa GABA <sub>A</sub> receptorskim podjedinicama.<ref name="pmid1314944">{{cite journal | vauthors = Shimada S, Cutting G, Uhl GR | title = gamma-Aminobutyric acid A or C receptor? gamma-Aminobutyric acid rho 1 receptor RNA induces bicuculline-, barbiturate-, and benzodiazepine-insensitive gamma-aminobutyric acid responses in Xenopus oocytes | journal = Mol. Pharmacol. | volume = 41 | issue = 4 | pages = 683–7 | date = april 1992 | pmid = 1314944 | doi = | url = http://molpharm.aspetjournals.org/cgi/reprint/41/4/683 | access-date = 9. 8. 2020 | archive-date = 8. 9. 2008 | archive-url = https://web.archive.org/web/20080908045054/http://molpharm.aspetjournals.org/cgi/reprint/41/4/683 | url-status = dead }}</ref><ref name="pmid8388298">{{cite journal |vauthors=Kusama T, Spivak CE, Whiting P, Dawson VL, Schaeffer JC, Uhl GR | title = Pharmacology of GABA rho 1 and GABA alpha/beta receptors expressed in Xenopus oocytes and COS cells | journal = Br. J. Pharmacol. | volume = 109 | issue = 1 | pages = 200–6 |date=maj 1993 | pmid = 8388298 | pmc = 2175610 | doi = 10.1111/j.1476-5381.1993.tb13554.x| url = }}</ref><ref name="pmid8386671">{{cite journal |vauthors=Kusama T, Wang TL, Guggino WB, Cutting GR, Uhl GR | title = GABA rho 2 receptor pharmacological profile: GABA recognition site similarities to rho 1 | journal = Eur. J. Pharmacol. | volume = 245 | issue = 1 | pages = 83–4 |date=mart 1993 | pmid = 8386671 | doi = 10.1016/0922-4106(93)90174-8| url = }}</ref> Iako se termin "GABA<sub>C</sub> receptor" često koristi, GABA<sub>C</sub> može se posmatrati kao varijanta unutar porodice GABA<sub>A</sub> receptora.<ref name=Barnard/> Drugi su tvrdili da su razlike između GABA <sub>C</sub> i GABA<sub>A</sub> receptora dovoljno velike da opravdaju održavanje razlike između ove dve potklase GABA receptora.<ref name="pmid10780899">{{cite journal |vauthors=Chebib M, Johnston GA | title = GABA-Activated ligand gated ion channels: medicinal chemistry and molecular biology | journal = J. Med. Chem. | volume = 43 | issue = 8 | pages = 1427–47 |date=april 2000 | pmid = 10780899 | doi = 10.1021/jm9904349| url = }}</ref><ref name="pmid10637650">{{cite journal | author = Bormann J | title = The 'ABC' of GABA receptors | journal = Trends Pharmacol. Sci. | volume = 21 | issue = 1 | pages = 16–9 |date=januar 2000 | pmid = 10637650 | doi = 10.1016/S0165-6147(99)01413-3| url = }}</ref> Međutim, s obzirom da su GABA <sub>C</sub> receptori usko povezani u nizu, strukturi i funkciji s GABA<sub>A</sub> receptorima i ostalim GABA<sub>A</sub>, osim onih koji sadrže ρ podjedinice, pa izgleda da imaju farmakologiju GABA<sub>C</sub>. Odbor za nomenklaturu [[Međunarodna unija za osnovnu i kliničku farmakologiju|IUPHAR]] preporučio je da termin GABA<sub>C</sub> više ne postoji i koristiti se ρ, pa ih treba označiti kao ρ potporodicu GABA<sub>A</sub> receptora (GABA<sub>A</sub> –ρ).<ref name="pmid18790874">{{cite journal |vauthors=Olsen RW, Sieghart W | title = International Union of Pharmacology. LXX. Subtypes of γ-Aminobutyric AcidA Receptors: Classification on the Basis of Subunit Composition, Pharmacology, and Function. Update | journal = Pharmacological Reviews | volume = 60 | issue = 3 | pages = 243–60 |date=septembar 2008 | pmid = 18790874 | doi = 10.1124/pr.108.00505 | url = | pmc = 2847512 }}</ref> == Receptori povezani u G-proteinima == === GABA<sub>B</sub> receptor === Spori odgovor na GABA posreduju [[GABA B receptor|GABA<sub>B</sub> receptori]].<ref name="pmid12037141">{{cite journal |vauthors=Bowery NG, Bettler B, Froestl W, Gallagher JP, Marshall F, Raiteri M, Bonner TI, Enna SJ | title = International Union of Pharmacology. XXXIII. Mammalian gamma-aminobutyric acid(B) receptors: structure and function | journal = Pharmacological Reviews | volume = 54 | issue = 2 | pages = 247–64 |date=juni 2002 | pmid = 12037141 | doi = 10.1124/pr.54.2.247 | url = }}</ref> originally defined on the basis of pharmacological properties.<ref name="pmid6243177">{{cite journal |vauthors=Bowery NG, Hill DR, Hudson AL, Doble A, Middlemiss DN, Shaw J, Turnbull M | title = (-)Baclofen decreases neurotransmitter release in the mammalian CNS by an action at a novel GABA receptor | journal = Nature | volume = 283 | issue = 5742 | pages = 92–4 |date=januar 1980 | pmid = 6243177 | doi = 10.1038/283092a0|}}</ref> U studijama usredotočenim na kontrolu oslobađanja [[neurotransmiter]]a, uočeno je da je GABA receptor odgovoran za moduliranje evociranog oslobađanja u različitim izoliranim preparatima tkiva. Ova sposobnost GABA da inhibira oslobađanje neurotransmitera iz ovih preparata nije blokirana bikukulanom, nije oponašala [[izoguvacin]] i nije ovisila o Cl¯, a sve je to karakteristično za [[GABA A receptor|GABA<sub>A</sub>]] receptor. Najupečatljivije otkriće bilo je da je [[baklofen]] (β-paraklorofenil GABA), klinički korišteni mišićni oponašajući relaksant<ref name="Bein">{{cite book | author = Bein HJ | editor = Birkmayer W | title = Spasticity: A Topical Survey | edition = | language = | publisher = Hans Hubert Bern, Switzerland | location = | year = 1972 | origyear = | chapter = Pharmacological differentiations of muscle relaxants | pages = 76–89 | quote = | isbn = 3-456-00390-0 | oclc = | doi = | chapter-url = | access-date = }}</ref><ref name="Keberle">{{cite book |vauthors=Keberle H, Faigle JW | editor = Birkmayer W | title = Spasticity: A Topical Survey | edition = | language = | publisher = Hans Hubert Bern, Switzerland | location = | year = 1972 | origyear = | chapter = Synthesis and structure-activity relationship of the gamma-aminobutyric acid derivatives | pages = 76–89 | quote = | isbn = 3-456-00390-0 | oclc = | doi = | chapter-url = | access-date = }}</ref>, na stereoselektivni način, efekt GABA. Kasnije studije vezanja liganda pružale su izravne dokaze mjesta vezanja baklofena na membranama centralnih neurona.<ref name="pmid6259535">{{cite journal |vauthors=Hill DR, Bowery NG | title = 3H-baclofen and 3H-GABA bind to bicuculline-insensitive GABA B sites in rat brain | journal = Nature | volume = 290 | issue = 5802 | pages = 149–52 |date=mart 1981 | pmid = 6259535 | doi = 10.1038/290149a0| url = }}</ref> Kloniranje [[cDNK]] potvrdilo je da GABA receptor B pripada porodici [[G-protein-vezani receptor|G-proteinski povezanih receptora]].<ref name="pmid9069281">{{cite journal |vauthors=Kaupmann K, Huggel K, Heid J, Flor PJ, Bischoff S, Mickel SJ, McMaster G, Angst C, Bittiger H, Froestl W, Bettler B | title = Expression cloning of GABA(B) receptors uncovers similarity to metabotropic glutamate receptors | journal = Nature | volume = 386 | issue = 6622 | pages = 239–46 |date=mart 1997 | pmid = 9069281 | doi = 10.1038/386239a0 | url = }}</ref> Drugdje su pregledane dodatne informacije o GABA<sub>B</sub> receptorima.<ref name="pmid15989503">{{cite journal | author = Enna SJ | title = GABAB receptor agonists and antagonists: pharmacological properties and therapeutic possibilities | journal = Expert Opin Investig Drugs | volume = 6 | issue = 10 | pages = 1319–25 |date=oktobar 1997 | pmid = 15989503 | doi = 10.1517/13543784.6.10.1319 | url = | doi-access = free }}</ref><ref name="isbn0-89603-458-5">{{cite book |author1=Bowery, N. G. |author2=Enna, S. J. | title = The GABA receptors | edition = | language = | publisher = Humana Press | location = Totowa, NJ | year = 1997 | origyear = | pages = | quote = | isbn = 0-89603-458-5 | oclc = | doi = | url =https://archive.org/details/gabareceptors0000unse_02ed| access-date = }}</ref><ref name="pmid9872317">{{cite journal |vauthors=Kaupmann K, Malitschek B, Schuler V, Heid J, Froestl W, Beck P, Mosbacher J, Bischoff S, Kulik A, Shigemoto R, Karschin A, Bettler B | title = GABA(B)-receptor subtypes assemble into functional heteromeric complexes | journal = Nature | volume = 396 | issue = 6712 | pages = 683–7 |date=decembar 1998 | pmid = 9872317 | doi = 10.1038/25360 | url = }}</ref><ref name="pmid9844003">{{cite journal |vauthors=Kaupmann K, Schuler V, Mosbacher J, Bischoff S, Bittiger H, Heid J, Froestl W, Leonhard S, Pfaff T, Karschin A, Bettler B | title = Human γ-aminobutyric acid type B receptors are differentially expressed and regulate inwardly rectifying K+ channels | journal = Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. | volume = 95 | issue = 25 | pages = 14991–6 |date=decembar 1998 | pmid = 9844003 | pmc = 24563 | doi = 10.1073/pnas.95.25.14991| url = http://www.pnas.org/content/95/25/14991.abstract }}</ref><ref name="pmid10498952">{{cite journal |vauthors=Marshall FH, Jones KA, Kaupmann K, Bettler B | title = GABA receptors - the first 7TM heterodimers | journal = Trends Pharmacol. Sci. | volume = 20 | issue = 10 | pages = 396–9 |date=oktobar 1999 | pmid = 10498952 | doi = 10.1016/S0165-6147(99)01383-8 | url = }}</ref><ref name="pmid10917635">{{cite journal |vauthors=Marshall FH, White J, Main M, Green A, Wise A | title = GABA(B) receptors function as heterodimers | journal = Biochem. Soc. Trans. | volume = 27 | issue = 4 | pages = 530–5 |date=august 1999 | pmid = 10917635 | doi = 10.1042/bst0270530| url = }}</ref><ref name="pmid10604925">{{cite journal |vauthors=Bowery NG, Enna SJ | title = gamma-aminobutyric acid(B) receptors: first of the functional metabotropic heterodimers | journal = J. Pharmacol. Exp. Ther. | volume = 292 | issue = 1 | pages = 2–7 |date=januar 2000 | pmid = 10604925 | doi = | url = http://jpet.aspetjournals.org/cgi/content/full/292/1/2 }}</ref><ref name="isbn3-540-67616-3">{{cite book | author = Enna SJ | editor = Möhler H | title = Pharmacology of GABA and Glycine Neurotransmission (Handbook of Experimental Pharmacology) (Volume 150) | url = https://archive.org/details/pharmacologyofga0150unse | edition = | language = | publisher = Springer | location = Berlin | year = 2001 | origyear = | pages = [https://archive.org/details/pharmacologyofga0150unse/page/329 329]–342 | chapter = GABAB receptor signaling pathways | quote = | isbn = 3-540-67616-3 | oclc = | doi = | chapter-url = | access-date = }}</ref> ==Također pogledajte== * [[GABA agonist]] * [[GABA antagonist]] ==Reference== {{Reflist|2}} ==Vanjski linkovi== *[http://www.iuphar-db.org/GPCR/ChapterMenuForward?chapterID=1276 IUPHAR GPCR Database - GABA<sub>B</sub> receptors] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210919011502/https://www.iuphar-db.org/GPCR/ChapterMenuForward?chapterID=1276 |date=19. 9. 2021 }} * {{MeshName|GABA+Receptor}} {{commonscat|GABA receptor}}{{G-protein spregnuti receptori}} [[Kategorija:Receptori]] [[Kategorija:Fiziologija životinja]] k8v9ikdkur4s3uhsty31dmr954ualw2 IPhone 11 0 468581 3729893 3691890 2025-06-25T16:21:31Z 89.111.221.219 3729893 wikitext text/x-wiki {{Infokutija mobitel | ime = iPhone 11 | kodno_ime = | logo = iPhone 11 wordmark.svg | veličina_logoa = | slika = IPhone 11 White.svg | veličina_slike = 200px | alt = | tekst = Model iPhonea 11 u bijeloj boji | brend = [[Apple Inc.]] | proizvođač = [[Foxconn]] | slogan = "Svega koliko treba" ({{jez-en|Just the right amount of everything}}) | oznaka_serije = Generacija | serija = 13. | model = | mreže = {{Plainlist| * [[Dual SIM]] s [[eSIM]]-om * Intelov<ref name=PCMag>{{cite news|url=https://www.pcmag.com/news/370805/confirmed-iphone-11-series-phones-have-intel-modems|title=Confirmed: iPhone 11 Series Phones Have Intel Modems|work=PCMag|author=Sascha Segan|date=17. 9. 2019|access-date=26. 9. 2020|archive-date=5. 12. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191205125310/https://www.pcmag.com/news/370805/confirmed-iphone-11-series-phones-have-intel-modems|url-status=live}}</ref> LTE klase Gigabit, do 30 pojaseva }} | pušten_u_prodaju = 20. 9. 2019. | dostupnost = {{Collapsible list|framestyle=border:none; padding:0;|title=20. 9. 2019. |[[Australija]] |[[Austrija]] |[[Belgija]] |[[Češka]] |[[Danska]] |[[Finska]] |[[Francuska]] |[[Holandija]] |[[Hong Kong]] |[[Irska]] |[[Italija]] |[[Japan]] |[[Kanada]] |[[Kina]] |[[Meksiko]] |[[Njemačka]] |[[Norveška]] |[[Novi Zeland]] |[[Poljska]] |[[Portugal]] |[[Rusija]] |[[Saudijska Arabija]] |[[Singapur]] |[[Sjedinjene Američke Države]] |[[Španija]] |[[Švedska]] |[[Švicarska]] |[[Tajvan]] |[[Ujedinjeni Arapski Emirati]] |[[Ujedinjeno Kraljevstvo]] }} {{Collapsible list|framestyle=border:none; padding:0;|title=26. 9. 2019. |[[Izrael]]}} {{Collapsible list|framestyle=border:none; padding:0;|title=27. 9. 2019. |[[Andora]] |[[Armenija]] |[[Bahrein]] |[[Bosna i Hercegovina]] |[[Bugarska]] |[[Estonija]] |[[Gruzija]] |[[Hrvatska]] |[[Indija]] |[[Island]] |[[Južnoafrička Republika]] |[[Katar]] |[[Kipar]] |[[Kuvajt]] |[[Latvija]] |[[Lihtenštajn]] |[[Luksemburg]] |[[Mađarska]] |[[Malezija]] |[[Malta]] |[[Maroko]] |[[Monako]] |[[Nigerija]] |[[Oman]] |[[Rumunija]] |[[Slovačka]] |[[Slovenija]] |[[Srbija]]}} {{Collapsible list|framestyle=border:none; padding:0;|title=18. 10. 2019. |[[Brazil]] |[[Tajland]] |[[Turska]]}} {{Collapsible list|framestyle=border:none; padding:0;|title=25. 10. 2019. |[[Crna Gora]] |[[Filipini]] |[[Južna Koreja]]}} {{Collapsible list|framestyle=border:none; padding:0;|title=26. 10. 2019. |[[Egipat]]}} {{Collapsible list|framestyle=border:none; padding:0;|title=1. 11. 2019. |[[Vijetnam]]<ref>{{cite web |author=Thành Luân |title=Loạt iPhone 11 chính hãng mở bán tại Việt Nam, sức mua tăng vọt |url=https://thanhnien.vn/cong-nghe/loat-iphone-11-chinh-hang-mo-ban-tai-viet-nam-suc-mua-tang-vot-1143654.html |website=Thanh Niên |access-date=10. 9. 2020 |archive-date=26. 9. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200926225245/https://thanhnien.vn/cong-nghe/loat-iphone-11-chinh-hang-mo-ban-tai-viet-nam-suc-mua-tang-vot-1143654.html |url-status=live }}</ref>}} {{Collapsible list|framestyle=border:none; padding:0;|title=6. 12. 2019. |[[Indonezija]]}} | obustavljena_prodaja = | prodano = | isporučeno = | prethodnik = [[iPhone XR]] | sljedbenik = [[iPhone 12]] | povezano = {{Plainlist| * [[iPhone 11 Pro|iPhone 11 Pro / iPhone 11 Pro Max]] * [[iPhone SE (druga generacija)]] }} | vrsta = [[Phablet]] | oblik = [[Ekran na dodir]] | dimenzije = {{Plainlist| * V: 150,9{{razmak}}mm * Š: 75,7{{razmak}}mm * D: 8,3{{razmak}}mm }} | težina = 194 g | operativni_sistem = {{Plainlist| * '''Prvobitno:''' [[iOS 13]] * {{Trenutni iOS}} }} | soc = [[Apple A13|A13 Bionic]] | cpu = | gpu = | memorija = 4 [[Gigabajt|GB]] LPDDR4X RAM | skladište = 64, 128, 256 ili 512 GB | prenosivo_skladište = | baterija = 3,83 V 11,91 Wh (3110 mAh) [[Litij-ionska baterija|Li-ion]]<ref>{{Cite web |url=https://www.pcmag.com/news/370810/iphone-11-battery-sizes-confirmed |title=iPhone 11 Battery Sizes Confirmed |work=PC Magazine |last=Humphries |first=Matthew |date=18. 9. 2019 |access-date=18. 9. 2019 |archive-date=20. 9. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190920122203/https://www.pcmag.com/news/370810/iphone-11-battery-sizes-confirmed |url-status=live }}</ref> | unos = | ekran = {{Plainlist| * 6,1-inčni (15,49 cm) ekran [[Retina Display|Liquid Retina]]: LED [[IPS panel|IPS LCD]], 1792 × 828 px (326 [[Piksel po inču|ppi]]) * 625&nbsp;cd/m<sup>2</sup> maks. osvjetljenje (tipično) s Haptic Touchom }} | eksterni_ekran = | zadnja_kamera = 12 [[Megapiksel|MP]] (1,4 μm) (1/2,55″), blic s 4 LED-svjetla, [[otvor blende]] ƒ/1,8, [[optička stabilizacija slike]] (širokougaona), autofokus, [[IC filter]], [[Uzastopno snimanje (fotografija)|uzastopno snimanje]], objektiv od pet elemenata (ultraširokougana)<ref name=lens>{{cite web|url=https://www.engadget.com/2019/09/10/iphone-11-dual-camera-ultra-wide-lens-apple-event/|title=iPhone 11's dual-camera system has an ultra-wide lens|last=Holt|first=Kris|work=Engadget|date=10. 9. 2019|access-date=13. 3. 2020|archive-date=8. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191008050308/https://www.engadget.com/2019/09/10/iphone-11-dual-camera-ultra-wide-lens-apple-event/|url-status=live}}</ref> odnosno šest (širokougaona),<ref name=lens/> videosnimanje u rezoluciji od 4K pri 24, 30 ili 60 [[Brzina smjenjivanja kadrova|fps]] ili 1080p pri 30 ili 60 fps, usporeno snimanje (1080p pri 120 ili 240 fps), ubrzani videozapisi sa stabilizacijom, panorama (do 63 MP), portretni režim, portretno osvjetljenje, prepoznavanje lica, [[digitalna stabilizacija slike]], snimanje stereo-zvuka, noćni režim | prednja_kamera = 12 MP, otvor blende ƒ/2,2, uzastopno snimanje, upravljanje ekspozicijom, prepoznavanje lica, automatski HDR, automatska stabilizacija slike, blic "Retina", videosnimanje u rezoluciji od 4K pri 24, 30 ili 60 fps ili 1080p pri 30 ili 60 fps, usporeno snimanje (1080p pri 120 fps), portretni režim, portretno osvjetljenje i Animoji | zvuk = Prostorna audioreprodukcija, [[Dolby Atmos]] | povezivanje = [[802.11ax|Wi‑Fi 6]] ([[802.11ax]]) | ostalo = Vodootpornost IP68 prema standardu IEC 60529 (otporan na prskanje, vodu i prašinu), brzo punjenje do 18 W, bežično punjenje prema standardu [[Qi (standard)|Qi]] | sar = | hac = | veb-sajt = {{URL|https://www.apple.com/iphone-11/}} | reference = <ref name=introduce>{{cite web |last= |first= |url=https://www.apple.com/iphone-11/ |title=iPhone 11 Pro and Pro Max unveiled at Apple event |publisher=[[Apple Inc.]] |date= |access-date=10. 9. 2019 |archive-date=10. 9. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190910184638/https://www.apple.com/iphone-11/ |url-status=live }}</ref> }} {{Modeli iPhonea}} '''iPhone 11''' je [[Pametni mobitel|pametni telefon]] koji dizajnira, razvija i prodaje [[Apple Inc.|Apple Inc]]. Trinaesta je generacija iPhonea i nasljednik [[IPhone XR|iPhonea XR]]. Predstavio ga je [[Tim Cook]] 10. septembra 2019. u [[Cupertino|Cupertinu]] ([[Kalifornija]]) uz luksuzni model [[iPhone 11 Pro]]. Prednarudžbe su počele 13. septembra 2019, a telefon je zvanično pušten u prodaju 20. septembra 2019, dan nakon objave softvera [[iOS 13]]. Najveće promjene u odnosu na iPhone XR jesu čip [[Apple A13|Apple A13 Bionic]] i ultraširokougaona kamera.<ref>{{cite web |last=Murphy |first=Samantha |url=https://edition.cnn.com/2019/09/10/tech/iphone-11-apple-event/index.html |title=iPhone 11 Pro and Pro Max unveiled at Apple event |publisher=CNN Business |date= |access-date=10. 9. 2019 |archive-date=11. 9. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190911081159/https://edition.cnn.com/2019/09/10/tech/iphone-11-apple-event/index.html |url-status=live }}</ref> Dok iPhone 11 Pro dolazi s punjačem [[Lightning (priključak)|Lightning]] na [[USB-C]] od 18{{razmak}}W, iPhone 11 dolazi s istim punjačem od 5{{razmak}}W koji je dolazio uz prošle modele, iako oba modela podržavaju brzo punjenje od 18{{razmak}}W.<ref>{{cite web|url=https://www.engadget.com/2019/09/10/iphone-11-pro-max-fast-charger/|title=Apple finally includes a fast charger with the iPhone 11 Pro|website=Engadget|access-date=10. 9. 2019|archive-date=12. 9. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190912120505/https://www.engadget.com/2019/09/10/iphone-11-pro-max-fast-charger/|url-status=live}}</ref><ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.apple.com/iphone-11/specs/|title=iPhone 11 - Technical Specifications|website=[[Apple Inc.]]|access-date=11. 9. 2019|archive-date=10. 9. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190910184827/https://www.apple.com/iphone-11/specs/|url-status=live}}</ref> Uređaj je dobio nadogradnju na [[iOS 14]] 17. septembra 2020. Po najnovijem clanku koji je Apple objavio iphone 11 se gasi i povlaci iz upotrebe pocetkom izlaska iphona 17 == Historija == Gotovo sve pojedinosti o telefonu isplivale su na internet prije zvanične objave, uključujući sve specifikacije i vanjski izgled uređaja. Ispostavilo se da je veći dio podataka bio tačan, poput činjenice da su kamere poboljšane i da je zadržan urez za prednju kameru koji se prvi put pojavio na [[iPhone X|iPhoneu X]].<ref>{{Cite web|url=https://www.techradar.com/news/iphone-xi|title=New iPhone 11 release date, price, news and leaks|last=phones|first=Gareth Beavis 2019-08-15T21:18:23Z Mobile|website=TechRadar|language=en|access-date=17. 8. 2019|archive-date=16. 8. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190816203116/https://www.techradar.com/news/iphone-xi|url-status=live}}</ref><ref>{{cite news|url=https://www.independent.co.uk/life-style/gadgets-and-tech/news/iphone-11-pro-apple-release-date-details-features-rumours-latest-update-a9074481.html|title=Apple is about to launch a huge range of new products – here's what they are|last1=Griffin|first1=Andrew|date=22. 8. 2019|work=The Independent|access-date=27. 8. 2019|language=en|archive-date=27. 8. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190827233639/https://www.independent.co.uk/life-style/gadgets-and-tech/news/iphone-11-pro-apple-release-date-details-features-rumours-latest-update-a9074481.html|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.whathifi.com/advice/iphone-11-release-date-price-specs-and-latest-news-for-the-new-iphones|title=iPhone 11: release date, price and leaks for the new iPhone|website=WhatHiFi|language=en|access-date=27. 8. 2019|archive-date=27. 8. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190827233638/https://www.whathifi.com/advice/iphone-11-release-date-price-specs-and-latest-news-for-the-new-iphones|url-status=live}}</ref> Na zvaničnim pozivnicama koje su dobili novinari bio je naslikan stakleni šareni logotip Applea, što su pojedini kritičari povezali s mogućnosti pojave modelâ u novim bojama i novim dizajnom kamera.<ref>{{Cite web|url=https://www.mirror.co.uk/tech/iphone-11-launch-date-confirmed-19163964|title=iPhone 11 launch date confirmed as Apple sends out invitation to 'special event'|last=Curtis|first=Sophie|date=2. 9. 2019|website=mirror|access-date=16. 10. 2019|archive-date=16. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191016013803/https://www.mirror.co.uk/tech/iphone-11-launch-date-confirmed-19163964|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.inverse.com/article/58961-iphone-11-apple-event-invite-may-hint-at-the-future-of-smartphone-cameras|title=iPhone 11: Apple Event Invite May Hint at the Future of Smartphone Cameras|last=Brown|first=Mike|website=Inverse|language=en|access-date=16. 10. 2019|archive-date=16. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191016013803/https://www.inverse.com/article/58961-iphone-11-apple-event-invite-may-hint-at-the-future-of-smartphone-cameras|url-status=live}}</ref> == Dizajn == Dostupan je u šest boja: crnoj, zelenoj, žutoj, ljubičastoj, bijeloj i posebnoj crvenoj za brend [[Product Red]]. Na vrhu ekrana nalazi se urez za sistem kamera TrueDepth i zvučnik, slično [[IPhone XR|prethodniku]]. Kamere sa stražnje strane uređaja nisu u ravnini s kućištem, već su uzdignute i blic je iste veličine kao onaj u iPhoneu 11 Pro, s tim da iPhone 11 ima dvije kamera, a Pro tri.<ref name=introduce/><ref name=":0" /> Kućište stražnjih kamera na iPhoneu 11 napravljeno je od mat stakla, a sam stražnji dio telefona od sjajnog stakla, dok je kod modela Pro obrnuto. Logotip Applea sad je centriran na stražnjoj strani uređaja i ispod nema teksta, što je promjena u odnosu na prethodne modele. [[Datoteka:IPhone 11 all color.jpg|mini|Sve boje uređaja osim žute]] {| class="wikitable" |- !Boja !!Naziv |- |bgcolor="1F2020"| || Crna |- |bgcolor="F9F6EF" | || Bijela |- |bgcolor="D1CDDA" | || Ljubičasta |- |bgcolor="FFE681" | || Žuta |- |bgcolor="AEE1CD" | || Zelena |- |bgcolor="BA0C2E" | || [[Product Red|Product (Red)]] |} [[Datoteka:IPhone 11 RED.jpg|mini|iPhone 11 u crvenoj boji za [[Product Red|Product (Red)]]]] == Specifikacije == === Hardver === iPhone 11, kao i iPhone 11 Pro, koristi Appleov procesor A13 Bionic koji sadrži neuronski pogon treće generacije. Dostupni su modeli sa skladišnim prostorom od 64, 128 i 256{{razmak}}GB, a svaki ima 4{{razmak}}GB RAM-a. Otporan je na vodu, prašinu, prljavštinu (oznaka IP68) i može biti pod vodom na dubini od dva metra do 30 minuta. Međutim, garancija ne pokriva oštećenja tekućinom. Oba telefona, poput prošlih modela, nemaju 3,5 milimetarski priključak za slušalice i dolaze sa žičanom verzijom slušalica EarPods koje se priključuju preko ulaza [[Lightning (priključak)|Lightning]].<ref name=":0" /><ref name=GSM>{{Cite web|url=https://www.gsmarena.com/apple_iphone_11-9848.php|title=Apple iPhone 11 - Full phone specifications|website=www.gsmarena.com|access-date=10. 9. 2019|archive-date=9. 9. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190909172059/https://www.gsmarena.com/apple_iphone_11-9848.php|url-status=live}}</ref> To je prvi pametni telefon s ultraširokopojasnim hardverom (pruža ga čip Apple U1).<ref>{{Cite web|url=https://sixcolors.com/post/2019/09/the-u1-chip-in-the-iphone-11-is-the-beginning-of-an-ultra-wideband-revolution/|title=The U1 chip in the iPhone 11 is the beginning of an Ultra Wideband revolution|work=sixcolors|last=Snell|first=Jason|date=13. 9. 2019|access-date=26. 9. 2020|archive-date=14. 9. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190914235003/https://sixcolors.com/post/2019/09/the-u1-chip-in-the-iphone-11-is-the-beginning-of-an-ultra-wideband-revolution/|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.pocket-lint.com/phones/news/apple/149336-how-apple-s-u1-chip-adds-amazing-new-capabilities-to-the-iphone|title=How Apple's U1 Chip Adds Amazing New Capabilites to the iPhone|website=pocketlint|access-date=26. 9. 2020|archive-date=13. 9. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190913004921/https://www.pocket-lint.com/phones/news/apple/149336-how-apple-s-u1-chip-adds-amazing-new-capabilities-to-the-iphone|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.wired.com/story/apple-u1-chip/|title=The Biggest iPhone News Is a Tiny New Chip Inside It|work=Wired|last=Barrett|first=Brian|date=12. 9. 2019|access-date=26. 9. 2020|archive-date=13. 9. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190913045443/https://www.wired.com/story/apple-u1-chip/|url-status=live}}</ref> ==== Ekran ==== Ekran ima dijagonalu od 6,1{{razmak}}inča (15,5{{razmak}}cm) i koristi tehnologiju [[IPS panel|IPS]] [[LCD]], dok model Pro koristi [[OLED]]. Rezolucija je {{bezpreloma|1792 × 828}} piksela (1,5 megapiksel, 326{{razmak}}[[Piksel po inču|ppi]]) s maksimalnom svjetlinom od 625 nita i omjerom kontrasta 1400:1. Podržava Dolby Vision, HDR10, True Tone i široki spektar boja (P3). Kao što je slučaj i s modelima [[iPhone 11 Pro|11 Pro]], [[iPhone XR|XR]], [[iPhone XS|XS]] i [[iPhone X|X]], na vrhu ekrana nalazi se urez za sistem kamera TrueDepth i zvučnik. Ekran također ima oleofobnu oblogu otpornu na otiske prstiju.<ref name=":0" /><ref name=GSM /> Apple je u septembru 2019. najavio da će iPhone 11 i 11 Pro prikazati upozorenje kad se ekran zamijeni neovlaštenim dijelom. Kao razlog naveli su da bi moglo doći do raznoraznih problema ako se tokom popravka upotrijebe pogrešni dijelovi ili se pogrešno popravi.<ref>{{cite web |last1=Welch |first1=Chris |title=Apple’s iPhone 11 and 11 Pro will show a warning on your lock screen if they can’t verify a replaced screen |url=https://www.theverge.com/2019/9/25/20884287/apple-iphone-11-pro-max-display-screen-replacement-verification-warning |website=The Verge |access-date=26. 9. 2019 |archive-date=26. 9. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190926000126/https://www.theverge.com/2019/9/25/20884287/apple-iphone-11-pro-max-display-screen-replacement-verification-warning |url-status=live }}</ref> ==== Kamera ==== Straga se nalaze kamere od 12{{razmak}}MP: ultraširokougaona s [[Otvor blende|otvorom blende]] ƒ/2,4, vidnim poljem od 120° i dvostrukim optičkim smanjivanjem, kao i širokougaona s otvorom blende ƒ/1,8. Najveća rezolucija koju uređaj podržava za videosnimanje jest 4K pri 60{{razmak}}[[Brzina smjenjivanja kadrova|fps]], a može snimati usporene videozapise u rezoluciji 1080p do 240{{razmak}}fps.<ref name=":0" /> Podržana je i mogućnost fokusiranja zvuka na područje koje je izabrano tokom snimanja.<ref name="GSM" /> Jedino širokougaona kamera ima [[Optička stabilizacija slike|optičku stabilizaciju slike]]. Podržan je i portretni režim sa šest svjetlosnih efekata kao i napredni [[bokeh]] i kontrola dubine. Kad je noć, telefon se automatski prebacuje u noćni režim slikanja, što proizvodi svjetlije fotografije s manje šuma u slabo osvijetljenim okruženjima. Aplikacija za kameru iznova je dizajnirana i ima nove mogućnosti, kao što je traka za brzi prelaz s objektiva na objektiv i opcija "QuickTake" koja korisniku omogućuje da, držeći prstom na dugme za slikanje, snimi videozapis. Apple je također najavio mogućnost "Deep Fusion" koja koristi [[Umjetna inteligencija|umjetnu inteligenciju]] i [[mašinsko učenje]] za obradu slika; postala je dostupna 29. oktobra 2019. u sklopu softverskog ažuriranja na [[iOS 13|iOS 13.2]].<ref name=":0" /><ref name="GSM" /><ref>{{Cite web|url=https://www.computerworld.com/article/3438537/iphone-11-what-is-deep-fusion-and-how-does-it-work.html|title=iPhone 11: What is Deep Fusion and how does it work?|last=Evans|first=Jonny|date=12. 9. 2019|website=Computerworld|access-date=13. 9. 2019|archive-date=13. 9. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190913200338/https://www.computerworld.com/article/3438537/iphone-11-what-is-deep-fusion-and-how-does-it-work.html|url-status=live}}</ref> === Softver === Predinstalirana verzija softvera jest [[iOS 13]],<ref name="Goode"/> koji sadrži Siri, Face ID (pomoću kamere TrueDepth), Apple Pay i podršku za [[Apple Card]]. Na uređaj se može instalirati [[iOS 14]]. == Prijem == Naišao je na pretežno pozitivnu reakciju.<ref name="Goode">{{cite web |last1=Goode |first1=Lauren |title=Review: Apple iPhone 11 |url=https://www.wired.com/review/apple-iphone-11/ |website=Wired |access-date=1. 11. 2019 |archive-date=3. 3. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200303145152/https://www.wired.com/review/apple-iphone-11/ |url-status=live }}</ref><ref name="Axon">{{cite web |last1=Axon |first1=Samuel |title=iPhone 11 review: The most attractive choice in Apple’s best lineup in years |url=https://arstechnica.com/gadgets/2019/09/iphone-11-review-the-sweet-spot-iphone/ |website=arstechnica |access-date=1. 11. 2019 |archive-date=12. 3. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200312141223/https://arstechnica.com/gadgets/2019/09/iphone-11-review-the-sweet-spot-iphone/ |url-status=live }}</ref> Pohvaljene su performanse, baterija i kamere, dok je ekran kritiziran. Kritičari su također naglasili da je urez na vrhu ekrana prevelik za telefon objavljen 2019. godine. Prema izvještaju Counterpoint Researcha postao je drugi najprodavaniji model širom svijeta u 2019, i to za nešto manje od četiri mjeseca od puštanja u prodaju.<ref>{{Cite web|url=https://www.freepressjournal.in/technology/apple-iphone-xr-became-top-selling-model-globally-for-2019-counterpoint-research|title=Apple iPhone XR became top-selling model globally for 2019: Counterpoint Research|website=Free Press Journal|language=en|access-date=2. 3. 2020|archive-date=2. 3. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200302060852/https://www.freepressjournal.in/technology/apple-iphone-xr-became-top-selling-model-globally-for-2019-counterpoint-research|url-status=live}}</ref> == Također pogledajte == * [[iPhone 7]] * [[iPhone X]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://www.apple.com/iphone-11/ iPhone 11] na Appleovom zvaničnom sajtu {{maloslovo}} [[Kategorija:IPhone|11]] [[Kategorija:IOS|iPhone 11]] [[Kategorija:Mobilni telefoni predstavljeni 2019.]] 16l2y4jd7lkczddmkxwa61f811w2aja Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine 0 478978 3729864 3714116 2025-06-25T15:01:39Z Bakir123 110053 3729864 wikitext text/x-wiki {{Infokutija službena pozicija | pozicija = Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine | oznaka = Coat of arms of Bosnia and Herzegovina.svg | oznakatekst = [[Grb Bosne i Hercegovine]] | slika = Borjana Krišto (2025-06-11).jpg | trenutno = [[Borjana Krišto]] | trenutnood = 25. januara 2023. | sjedište = [[Zgrada prijateljstva između Grčke i Bosne i Hercegovine|Zgrada prijateljstva između Grčke i BiH]], [[Sarajevo]] | mandat = nema ograničenja | prethodnik = [[Zoran Tegeltija]] | inauguralni = [[Haris Silajdžić]] i [[Boro Bosić]] {{small|(kao kopredsjedavajući)}} | osnivanje = 3. januar 1997. | neslužbeni_nazivi = Premijer Bosne i Hercegovine<br>Predsjednik Vlade Bosne i Hercegovine | predlagač = [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]] | imenujega = [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] | plata = 5.513 [[Konvertibilna marka|KM]] mjesečno<ref>{{cite web|url=https://etto.ba/clanak/koliko-zara%C4%91uju-premijeri-i-%C4%8Dlanovi-vlada-u-regionu-u-srbiji-najmanje-u-sloveniji-najvi%C5%A1e|title=Koliko zarađuju premijeri i članovi vlada u regionu: U Srbiji najmanje, u Sloveniji najviše|date=12. 4. 2023|website=etto.ba}}</ref> | veb-sajt = [http://www.vijeceministara.gov.ba/Default.aspx?langTag=bs-BA vijeceministara.gov.ba] }} {{Politika Bosne i Hercegovine}} '''Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine''' jest [[Šef vlade|šef]] [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|Vijeća ministara Bosne i Hercegovine]]. Predsjedavajućeg Vijeća ministara predlaže [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]], a imenuje ga [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom]] [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]]. Kao šef vlade, predsjedavajući Vijeća ministara nema ovlasti za imenovanje ministara, već je njegova uloga koordinatora. Ministre umjesto njega imenuju parlamentarna većina, odnosno većinske stranke prema etničkim i entitetskim pravilima o zastupljenosti, tako da zamjenik ministra ne smije biti iste nacionalnosti kao i dotični ministar.<ref name="Constitution">{{Cite web |url=http://www.ccbh.ba/public/down/USTAV_BOSNE_I_HERCEGOVINE_engl.pdf |title=Constitution of Bosnia and Herzegovina |access-date=16. 6. 2021 |archive-date=28. 10. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151028162530/http://www.ccbh.ba/public/down/USTAV_BOSNE_I_HERCEGOVINE_engl.pdf |url-status=dead }}</ref> [[Borjana Krišto]] ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]) je 11. i trenutna predsjedavajuća Vijeća ministara. Dužnost je preuzela 25. januara 2023, nakon [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022.|općih izbora 2022]].<ref>{{cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/bih-dobila-novo-vijece-ministara-drzavnu-vlast-sada-cini-snsd-hdz-sdp-nip-ns-dns/230125037|title=BiH dobila novo Vijeće ministara, državnu vlast sada čini SNSD, HDZ, SDP, NiP, NS, DNS...|date=25. 1. 2023|website=Klix.ba|publisher=|language=bs|access-date=25. 1. 2023|author=N.V.}}</ref> Ujedno je i prva žena u historiji na čelu Vijeća ministara.<ref>{{cite web|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/borjana-kristo-vijece-ministara-bih-hdz-bih/32195819.html|title=Borjana Krišto - prva žena na čelu Vijeća ministara BiH|date=27. 12. 2022|website=slobodnaevropa.org|publisher=[[Radio Slobodna Evropa]]|language=bs|access-date=27. 12. 2022}}</ref> == Izbor == Član V.4 [[Ustav Bosne i Hercegovine|Ustava]] definira Vijeće ministara i njegove odgovornosti.<ref name="Constitution" /> Vijeće ministara sastoji se od predsjedavajućeg Vijeća ministara i određenog broja ministara, po potrebi, koji su odgovorni za provođenje politike i odluka Bosne i Hercegovine iz nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine. Predsjedništvo Bosne i Hercegovine imenuje predsjedavajućeg Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, koji preuzima dužnost nakon odobrenja Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine; predsjedavajući Vijeća ministara imenuje ministra vanjskih poslova, ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa i druge ministre, po potrebi (ne više od dvije trećine ministara može biti imenovano s teritorije [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]), koji preuzimaju dužnost nakon odobrenja Zastupničkog doma; također, predsjedavajući imenuje zamjenike ministara (koji ne mogu biti iz istog konstitutivnog naroda kao i njihovi ministri), koji preuzimaju dužnost nakon odobrenja Zastupničkog doma.<ref name="Constitution" /> == Historija == === Nastanak === {{Glavni|Dejtonski sporazum}}[[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine]] službeno je naslijedilo [[Vlada Republike Bosne i Hercegovine|Vladu Republike Bosne i Hercegovine]] imenovanjem [[Saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Boro Bosić/Haris Silajdžić)|prvog saziva Vijeća]], 3. januara 1997, nakon [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1996.|prvih poslijeratnih općih izbora]] održanih 14. septembra 1996. U svojim prvim godinama postojanja imala je 2 kopredsjedavajuća i samo 3 ministarstva, s obzirom na to da je značajan dio resora prebačen na nivo novouspostaljenih [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|kantona]] i [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|entiteta]]. Za prve [[Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine|kopredsjedavajuće]] izabrani su [[Boro Bosić]] i [[Haris Silajdžić]].<ref>{{Cite web|url=https://vijeceministara.gov.ba/pdf_doc/sazivi%20bos%20izmjena%20%20zamjenika%20predsjedavajuce%2031-8-2023.pdf|title=Sazivi Vijeća ministara Bosne i Hercegovine|date=31. 8. 2023|website=vijeceministara.gov.ba|publisher=Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|location=[[Sarajevo]]|access-date=26. 5. 2024}}</ref> === Ocjena ustavnosti === Dana 11. februara 1999. [[Mirko Banjac]], u to vrijeme zamjenik predsjedavajućeg [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupničkog doma]] [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine BiH]], podnio je zahtjev [[Ustavni sud Bosne i Hercegovine|Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine]] za, između ostalog, ocjenu ustavnosti Zakona o Vijeću ministara BiH (Službeni glasnik BiH, br. 4/97), koja je predviđala postojanje dva kopredsjedavajuća i jednog potpredsjedavajućeg Vijeća ministara. Sud je u svojoj odluci 14. augusta iste godine, između ostalog, naveo sljedeće:<ref>{{Cite web|url=https://www.ustavnisud.ba/uploads/odluke/_bs/U-1-99-12354.pdf|title=Odluka Ustavnog suda|date=14. 8. 1999|website=ustavnisud.ba|publisher=[[Ustavni sud Bosne i Hercegovine]]|access-date=26. 5. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.ustavnisud.ba/public/down/USTAV_BOSNE_I_HERCEGOVINE_bos.pdf|title=Ustav Bosne i Hercegovine|date=14. 12. 1995|website=ustavnisud.ba|publisher=[[Ustavni sud Bosne i Hercegovine]]|access-date=26. 5. 2024}}</ref>{{Citat|Član V/4. Ustava Bosne i Hercegovine definiše Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, koga čine predsjedavajući Vijeća ministara i određen broj ministara po potrebi, koji su odgovorni za provođenje politike i odluka Bosne i Hercegovine iz nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine; Predsjedništvo Bosne i Hercegovine imenuje predsjedavajućeg Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, koji preuzima dužnosti po odobrenju Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine; predsjedavajući Vijeća ministara imenuje ministra vanjskih poslova, ministra vanjske trgovine i druge ministre po potrebi (najviše dvije trećine ministara mogu biti imenovani sa teritorije Federacije Bosne i Hercegovine), koji će preuzeti dužnost po odobrenju Predstavničkog doma; predsjedavajući, također, imenuje zamjenike ministara (koji neće biti iz istog konstitutivnog naroda kao i njihovi ministri), koji preuzimaju dužnost nakon odobrenja Predstavničkog doma. Iz navedenog slijedi da osporene zakonske odredbe koje definišu kopredsjedavajuće i potpredsjedavajućeg Vijeća ministara nisu u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine, jer je Ustav na jasan način uspostavio klasičnu funkciju mandatara koji i imenuje ministre sukladno članu V/4. Ustava. Prema tome, radi se o materijalnoj neustavnosti osporenih zakonskih odredbi.}}Također, Parlamentarnoj skupštini BiH dao se rok od 3 mjeseca od dana objavljivanja odluke u “[[Službeni list Bosne i Hercegovine|Službenom glasniku Bosne i Hercegovine]]” da navedene odredbe Zakona usaglasi sa [[Ustav Bosne i Hercegovine|Ustavom Bosne i Hercegovine]]. Nakon što to nije učinjeno, Ustavni sud je, postupajući po zahtjevu podnosioca, a na osnovu ranije odluke i pravnog stajališta iznesenog u razlozima odluke, utvrdio da određene odredbe Zakona o Vijeću ministara prestaju da važe.<ref>{{Cite web|url=https://www.ustavnisud.ba/uploads/documents/bilten-usbih-2000-ii_1614688858.pdf|title=Odluka Ustavnog suda BiH U 1/99|date=29. 1. 2000|website=ustavnisud.ba|publisher=[[Ustavni sud Bosne i Hercegovine]]|access-date=29. 5. 2024}}</ref> Na osnovu toga, [[Saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Spasoje Tuševljak)|naredni (III) saziv]] Vijeća ministara imao je samo jednog predsjedavajućeg, a prvi samostalni bio je [[Spasoje Tuševljak]] ([[Srpska demokratska stranka|SDS]]). Također, formirana su 3 nova ministarstva, koja su prenešena sa entitetskog na državni nivo: [[Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine|ministarstvo trezora institucija]], [[Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine|ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice]] i [[Direkcija za evropske integracije Bosne i Hercegovine|ministarstvo za evropske integracije]]. === Zakon Visokog predstavnika === Dana 18. decembra 2002. donesen je Zakon o Vijeću ministara BiH ("Službeni glasnik BiH", broj: 38/02) od strane [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Visokog predstavnika]] [[Paddy Ashdown|Paddya Ashdowna]].<ref>{{Cite web|url=http://www.sluzbenilist.ba/page/i/mW2PfBjZBn4=|title=Službeni glasnik BiH broj 38/02|date=18. 12. 2002|website=sluzbenilist.ba|access-date=27. 5. 2024}}</ref> Od [[Saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Adnan Terzić)|narednog (VIII) saziva]], predsjedavajući nije imao više nadležno ministarstvo, kako je to ranije bilo, a njegovi zamjenici su ministri u Vijeću ministara, koji moraju biti druge nacionalnosti od njega. Također su formirana 4 ministarstva, [[Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine|ministarstvo sigurnosti]], [[Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine|ministarstvo pravde]], [[Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine|ministarstvo odbrane]] i [[Ministarstvo komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine|ministarstvo komunikacija i prometa]] (ministarstvo civilnih poslova i komunikacija izgubilo je nadležnosti komunikacija), ministarstvo trezora institucija postalo je [[Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine|ministarstvo finansija i trezora]], a nadležnosti ministarstva za evropske integracije preuzela je [[Direkcija za evropske integracije Bosne i Hercegovine|Direkcija za evropske integracije]], [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine#Stalna tijela|stalno tijelo]] Vijeća ministara.<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.vijeceministara.gov.ba/stalna_tijela/dei/default.aspx?id=1719&langTag=bs-BA|title=Direkcija za europske integracije|website=www.vijeceministara.gov.ba|access-date=27. 5. 2024}}</ref> == Nadležnosti == Predsjedavajući predstavlja Vijeće ministara i odgovoran je:<ref name=":1">{{Cite web|url=https://www.vijeceministara.gov.ba/ured_predsjedavajuceg/nadleznosti/default.aspx?id=1731&langTag=bs-BA|title=Nadležnosti predsjedavajućeg Vijeća ministara|date=14. 2. 2013|website=vijeceministara.gov.ba|publisher=[[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine]]|access-date=13. 6. 2025}}</ref> # za usklađivanje rada Vijeća ministara; # za usklađivanje ustavnih odnosa Vijeća ministara s radom [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva BiH]], [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine BiH]], kao i s entitetima i [[Brčko distrikt|Brčko]] [[Brčko distrikt|distriktom BiH]]; # za osiguravanje saradnje između Vijeća ministara i vlada entiteta i nižih nivoa vlasti; # za sazivanje sjednica Vijeća ministara; # za predsjedanje sjednicama Vijeća ministara; # za dnevni red sjednica Vijeća ministara; # za provedbu odluka Vijeća ministara; # za rad [[Direkcija za evropske integracije Bosne i Hercegovine|Direkcije za EU integracije]]. Predsjedavajući Vijeća ministara, u saradnji sa svojim zamjenicima, utvrđuje politiku rada Vijeća ministara, a posebno prioritete i dinamiku u radu Vijeća ministara. Također, Predsjedavajući posebno usklađuje i prati aktivnosti vladinih institucija u Bosni i Hercegovini u vezi sa [[Pristupanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji|pristupanjem Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji]].<ref name=":1" /> Radi efikasnog obavljanja ovih dužnosti i zadataka, [[Direkcija za evropske integracije Bosne i Hercegovine|Direkcija za]] [[Direkcija za evropske integracije Bosne i Hercegovine|evropske integracije]] direktno je odgovorna predsjedavajućem Vijeća ministara. Predsjedavajući je za svoj rad odgovoran Parlamentarnoj skupštini i Predsjedništvu.<ref name=":1" /> U slučaju njihovog odsustva, predsjedavajućeg zamjenjuje jedan od zamjenika predsjedavajućeg, u skladu sa Poslovnikom.<ref name=":1" /> == Spisak predsjedavajućih == {{Glavni|Spisak predsjednika vlada Bosne i Hercegovine}} U periodu od 3. januara 1997. do 6. juna 2000. ovaj položaj su dijelila dva kopredsjedavajuća, po jedan iz [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] i [[Republika Srpska|Republike Srpske]]. {| class="wikitable" style="text-align:center" !# !Portret ! width="180" |Ime i prezime ! colspan="2" |Mandat !Saziv !Stranka |- ! colspan="7" |Kopredsjedavajući [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|Vijeća ministara]] |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}; color:white;" |1. |[[Datoteka:Coat_of_arms_of_Bosnia_and_Herzegovina.svg|bez okvira|100px]] |[[Boro Bosić]] | rowspan="2" |3. januar 1997. | rowspan="2" |3. februar 1999. | rowspan="2" |[[Saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Boro Bosić/Haris Silajdžić)|I saziv]] |[[Srpska demokratska stranka|SDS]] |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}}; color:white;" | |[[Datoteka:Haris_Silajdžić.jpg|bez okvira|100px]] |[[Haris Silajdžić]] |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]] |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SPRS|tamno|BS}}; color:white;" |2. |[[Datoteka:Coat_of_arms_of_Bosnia_and_Herzegovina.svg|bez okvira|100px]] |[[Svetozar Mihajlović]] | rowspan="2" |3. februar 1999. | rowspan="2" |6. juni 2000. | rowspan="2" |[[Saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Svetozar Mihajlović/Haris Silajdžić)|II saziv]] |[[Socijalistička partija (Bosna i Hercegovina)|SP]] |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}}; color:white;" | |[[Datoteka:Haris_Silajdžić.jpg|bez okvira|100px]] |[[Haris Silajdžić]] |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]] |- ! colspan="7" |Predsjedavajući [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|Vijeća ministara]] |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}; color:white;" |1. |[[Datoteka:Coat_of_arms_of_Bosnia_and_Herzegovina.svg|bez okvira|100px]] |[[Spasoje Tuševljak]] |6. juni 2000. |18. oktobar 2000. |[[Saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Spasoje Tuševljak)|III saziv]] |[[Srpska demokratska stranka|SDS]] |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;" |2. |[[Datoteka:Martin Raguž 2025.jpg|100px]] |[[Martin Raguž]] |18. oktobar 2000. |22. februar 2001. |[[Saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Martin Raguž)|IV saziv]] |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}; color:white;" |3. |[[Datoteka:Božidar Matić.png|100px]] |[[Božidar Matić]] |22. februar 2001. |18. juli 2001. |[[Saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Božidar Matić)|V saziv]] | rowspan="2" |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}; color:white;" |4. |[[Datoteka:Zlatko Lagumdzija (cropped).jpg|bez okvira|100px]] |[[Zlatko Lagumdžija]] |18. juli 2001. |15. mart 2002. |[[Saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Zlatko Lagumdžija)|VI saziv]] |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|PDP|tamno|BS}}; color:white;" |5. |[[Datoteka:Coat_of_arms_of_Bosnia_and_Herzegovina.svg|bez okvira|100px]] |[[Dragan Mikerević]] |15. mart 2002. |23. decembar 2002. |[[Saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Dragan Mikerević)|VII saziv]] |[[Partija demokratskog progresa|PDP]] |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;" |6. |[[Datoteka:Adnan Terzić (cropped).jpg|bez okvira|100px]] |[[Adnan Terzić]] |23. decembar 2002. |11. januar 2007. |[[Saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Adnan Terzić)|VIII saziv]] |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}; color:white;" |7. |[[Datoteka:Visit of Nikola Špirić to the European Commission (cropped).jpg|100px]] |[[Nikola Špirić]] |11. januar 2007. |12. januar 2012. |[[Saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Nikola Špirić II)|IX saziv]]<br>[[Saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Nikola Špirić II)|X saziv]] |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;" |8. |[[Datoteka:Vjekoslav Bevanda 2012 (cropped).jpg|100px]] |[[Vjekoslav Bevanda]] |12. januar 2012. |31. mart 2015. |[[Saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Vjekoslav Bevanda)|XI saziv]] |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;" |9. |[[Datoteka:Denis Zvizdic (cropped).jpg|100px]] |[[Denis Zvizdić]] |31. mart 2015. |23. decembar 2019. |[[Saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Denis Zvizdić)|XII saziv]] |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}; color:white;" |10. |[[Datoteka:Zoran Tegeltija - May 2021 (cropped).jpg|100px]] |[[Zoran Tegeltija]] |23. decembar 2019. |25. januar 2023. |[[Saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Zoran Tegeltija)|XIII saziv]] |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;" |11. |[[Datoteka:Borjana Krišto (2023-12-05) (1) (cropped).jpg|100px]] |[[Borjana Krišto]] | colspan="2" |od 25. januara 2023. |[[Saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Borjana Krišto)|XIV saziv]] |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |} {{#tag:timeline|ImageSize=width:950 height:auto barincrement:15 PlotArea = top:10 bottom:80 right:100 left:20 AlignBars = late DateFormat = dd/mm/yyyy Period = from:01/01/2000 till:{{#time:d/m/Y}} TimeAxis = orientation:horizontal ScaleMinor = unit:year increment:3 start:2000 ScaleMajor = unit:year increment:3 start:2000 Colors = id:sds value:rgb(0.255,0.412,0.882) legend:SDS id:hdz value:rgb(0.098,0.098,0.439) legend:HDZ id:sdp value:rgb(0.937,0.110,0.153) legend:SDP id:pdp value:rgb(0.282,0.239,0.545) legend:PDP id:sda value:rgb(0.000,0.502,0.000) legend:SDA id:snsd value:rgb(0.545,0.000,0.000) legend:SNSD Legend = columns:1 left:205 top:35 columnwidth:75 TextData = pos:(20,40) textcolor:black fontsize:M text:"Političke stranke:" BarData = barset:PM PlotData = width:5 align:left fontsize:S shift:(5,-4) anchor:till barset:PM from: 06/06/2000 till: 18/10/2000 color:sds text:"[[Spasoje Tuševljak|Tuševljak]]" fontsize:10 from: 18/10/2000 till: 22/02/2001 color:hdz text:"[[Martin Raguž|Raguž]]" fontsize:10 from: 22/02/2001 till: 18/07/2001 color:sdp text:"[[Božidar Matić|Matić]]" fontsize:10 from: 18/07/2001 till: 15/03/2002 color:sdp text:"[[Zlatko Lagumdžija|Lagumdžija]]" fontsize:10 from: 15/03/2002 till: 23/12/2002 color:pdp text:"[[Dragan Mikerević|Mikerević]]" fontsize:10 from: 23/12/2002 till: 11/01/2007 color:sda text:"[[Adnan Terzić|Terzić]]" fontsize:10 from: 11/01/2007 till: 12/01/2012 color:snsd text:"[[Nikola Špirić|Špirić]]" fontsize:10 from: 12/01/2012 till: 31/03/2015 color:hdz text:"[[Vjekoslav Bevanda|Bevanda]]" fontsize:10 from: 31/03/2015 till: 23/12/2019 color:sda text:"[[Denis Zvizdić|Zvizdić]]" fontsize:10 from: 23/12/2019 till: 25/01/2023 color:snsd text:"[[Zoran Tegeltija|Tegeltija]]" fontsize:10 from: 25/01/2023 till: end color:hdz text:"[[Borjana Krišto|Krišto]]" fontsize:10}} == Također pogledajte == * [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine]] * [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]] ** [[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] ** [[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine prema vremenu obavljanja funkcije|Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine po vremenu obavljanja funkcije]] ** [[Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] == Reference == {{Refspisak}} {{BiH po temama}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački premijeri|*]] [[Kategorija:Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|*]] [[Kategorija:Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine|*]] [[Kategorija:Premijeri po državama|B]] trapusr2bop2cbmgs7tcuobb240wouu 3729866 3729864 2025-06-25T15:01:55Z Bakir123 110053 /* Spisak predsjedavajućih */ 3729866 wikitext text/x-wiki {{Infokutija službena pozicija | pozicija = Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine | oznaka = Coat of arms of Bosnia and Herzegovina.svg | oznakatekst = [[Grb Bosne i Hercegovine]] | slika = Borjana Krišto (2025-06-11).jpg | trenutno = [[Borjana Krišto]] | trenutnood = 25. januara 2023. | sjedište = [[Zgrada prijateljstva između Grčke i Bosne i Hercegovine|Zgrada prijateljstva između Grčke i BiH]], [[Sarajevo]] | mandat = nema ograničenja | prethodnik = [[Zoran Tegeltija]] | inauguralni = [[Haris Silajdžić]] i [[Boro Bosić]] {{small|(kao kopredsjedavajući)}} | osnivanje = 3. januar 1997. | neslužbeni_nazivi = Premijer Bosne i Hercegovine<br>Predsjednik Vlade Bosne i Hercegovine | predlagač = [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]] | imenujega = [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] | plata = 5.513 [[Konvertibilna marka|KM]] mjesečno<ref>{{cite web|url=https://etto.ba/clanak/koliko-zara%C4%91uju-premijeri-i-%C4%8Dlanovi-vlada-u-regionu-u-srbiji-najmanje-u-sloveniji-najvi%C5%A1e|title=Koliko zarađuju premijeri i članovi vlada u regionu: U Srbiji najmanje, u Sloveniji najviše|date=12. 4. 2023|website=etto.ba}}</ref> | veb-sajt = [http://www.vijeceministara.gov.ba/Default.aspx?langTag=bs-BA vijeceministara.gov.ba] }} {{Politika Bosne i Hercegovine}} '''Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine''' jest [[Šef vlade|šef]] [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|Vijeća ministara Bosne i Hercegovine]]. Predsjedavajućeg Vijeća ministara predlaže [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]], a imenuje ga [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom]] [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]]. Kao šef vlade, predsjedavajući Vijeća ministara nema ovlasti za imenovanje ministara, već je njegova uloga koordinatora. Ministre umjesto njega imenuju parlamentarna većina, odnosno većinske stranke prema etničkim i entitetskim pravilima o zastupljenosti, tako da zamjenik ministra ne smije biti iste nacionalnosti kao i dotični ministar.<ref name="Constitution">{{Cite web |url=http://www.ccbh.ba/public/down/USTAV_BOSNE_I_HERCEGOVINE_engl.pdf |title=Constitution of Bosnia and Herzegovina |access-date=16. 6. 2021 |archive-date=28. 10. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151028162530/http://www.ccbh.ba/public/down/USTAV_BOSNE_I_HERCEGOVINE_engl.pdf |url-status=dead }}</ref> [[Borjana Krišto]] ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]) je 11. i trenutna predsjedavajuća Vijeća ministara. Dužnost je preuzela 25. januara 2023, nakon [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022.|općih izbora 2022]].<ref>{{cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/bih-dobila-novo-vijece-ministara-drzavnu-vlast-sada-cini-snsd-hdz-sdp-nip-ns-dns/230125037|title=BiH dobila novo Vijeće ministara, državnu vlast sada čini SNSD, HDZ, SDP, NiP, NS, DNS...|date=25. 1. 2023|website=Klix.ba|publisher=|language=bs|access-date=25. 1. 2023|author=N.V.}}</ref> Ujedno je i prva žena u historiji na čelu Vijeća ministara.<ref>{{cite web|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/borjana-kristo-vijece-ministara-bih-hdz-bih/32195819.html|title=Borjana Krišto - prva žena na čelu Vijeća ministara BiH|date=27. 12. 2022|website=slobodnaevropa.org|publisher=[[Radio Slobodna Evropa]]|language=bs|access-date=27. 12. 2022}}</ref> == Izbor == Član V.4 [[Ustav Bosne i Hercegovine|Ustava]] definira Vijeće ministara i njegove odgovornosti.<ref name="Constitution" /> Vijeće ministara sastoji se od predsjedavajućeg Vijeća ministara i određenog broja ministara, po potrebi, koji su odgovorni za provođenje politike i odluka Bosne i Hercegovine iz nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine. Predsjedništvo Bosne i Hercegovine imenuje predsjedavajućeg Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, koji preuzima dužnost nakon odobrenja Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine; predsjedavajući Vijeća ministara imenuje ministra vanjskih poslova, ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa i druge ministre, po potrebi (ne više od dvije trećine ministara može biti imenovano s teritorije [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]), koji preuzimaju dužnost nakon odobrenja Zastupničkog doma; također, predsjedavajući imenuje zamjenike ministara (koji ne mogu biti iz istog konstitutivnog naroda kao i njihovi ministri), koji preuzimaju dužnost nakon odobrenja Zastupničkog doma.<ref name="Constitution" /> == Historija == === Nastanak === {{Glavni|Dejtonski sporazum}}[[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine]] službeno je naslijedilo [[Vlada Republike Bosne i Hercegovine|Vladu Republike Bosne i Hercegovine]] imenovanjem [[Saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Boro Bosić/Haris Silajdžić)|prvog saziva Vijeća]], 3. januara 1997, nakon [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1996.|prvih poslijeratnih općih izbora]] održanih 14. septembra 1996. U svojim prvim godinama postojanja imala je 2 kopredsjedavajuća i samo 3 ministarstva, s obzirom na to da je značajan dio resora prebačen na nivo novouspostaljenih [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|kantona]] i [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|entiteta]]. Za prve [[Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine|kopredsjedavajuće]] izabrani su [[Boro Bosić]] i [[Haris Silajdžić]].<ref>{{Cite web|url=https://vijeceministara.gov.ba/pdf_doc/sazivi%20bos%20izmjena%20%20zamjenika%20predsjedavajuce%2031-8-2023.pdf|title=Sazivi Vijeća ministara Bosne i Hercegovine|date=31. 8. 2023|website=vijeceministara.gov.ba|publisher=Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|location=[[Sarajevo]]|access-date=26. 5. 2024}}</ref> === Ocjena ustavnosti === Dana 11. februara 1999. [[Mirko Banjac]], u to vrijeme zamjenik predsjedavajućeg [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupničkog doma]] [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine BiH]], podnio je zahtjev [[Ustavni sud Bosne i Hercegovine|Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine]] za, između ostalog, ocjenu ustavnosti Zakona o Vijeću ministara BiH (Službeni glasnik BiH, br. 4/97), koja je predviđala postojanje dva kopredsjedavajuća i jednog potpredsjedavajućeg Vijeća ministara. Sud je u svojoj odluci 14. augusta iste godine, između ostalog, naveo sljedeće:<ref>{{Cite web|url=https://www.ustavnisud.ba/uploads/odluke/_bs/U-1-99-12354.pdf|title=Odluka Ustavnog suda|date=14. 8. 1999|website=ustavnisud.ba|publisher=[[Ustavni sud Bosne i Hercegovine]]|access-date=26. 5. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.ustavnisud.ba/public/down/USTAV_BOSNE_I_HERCEGOVINE_bos.pdf|title=Ustav Bosne i Hercegovine|date=14. 12. 1995|website=ustavnisud.ba|publisher=[[Ustavni sud Bosne i Hercegovine]]|access-date=26. 5. 2024}}</ref>{{Citat|Član V/4. Ustava Bosne i Hercegovine definiše Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, koga čine predsjedavajući Vijeća ministara i određen broj ministara po potrebi, koji su odgovorni za provođenje politike i odluka Bosne i Hercegovine iz nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine; Predsjedništvo Bosne i Hercegovine imenuje predsjedavajućeg Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, koji preuzima dužnosti po odobrenju Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine; predsjedavajući Vijeća ministara imenuje ministra vanjskih poslova, ministra vanjske trgovine i druge ministre po potrebi (najviše dvije trećine ministara mogu biti imenovani sa teritorije Federacije Bosne i Hercegovine), koji će preuzeti dužnost po odobrenju Predstavničkog doma; predsjedavajući, također, imenuje zamjenike ministara (koji neće biti iz istog konstitutivnog naroda kao i njihovi ministri), koji preuzimaju dužnost nakon odobrenja Predstavničkog doma. Iz navedenog slijedi da osporene zakonske odredbe koje definišu kopredsjedavajuće i potpredsjedavajućeg Vijeća ministara nisu u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine, jer je Ustav na jasan način uspostavio klasičnu funkciju mandatara koji i imenuje ministre sukladno članu V/4. Ustava. Prema tome, radi se o materijalnoj neustavnosti osporenih zakonskih odredbi.}}Također, Parlamentarnoj skupštini BiH dao se rok od 3 mjeseca od dana objavljivanja odluke u “[[Službeni list Bosne i Hercegovine|Službenom glasniku Bosne i Hercegovine]]” da navedene odredbe Zakona usaglasi sa [[Ustav Bosne i Hercegovine|Ustavom Bosne i Hercegovine]]. Nakon što to nije učinjeno, Ustavni sud je, postupajući po zahtjevu podnosioca, a na osnovu ranije odluke i pravnog stajališta iznesenog u razlozima odluke, utvrdio da određene odredbe Zakona o Vijeću ministara prestaju da važe.<ref>{{Cite web|url=https://www.ustavnisud.ba/uploads/documents/bilten-usbih-2000-ii_1614688858.pdf|title=Odluka Ustavnog suda BiH U 1/99|date=29. 1. 2000|website=ustavnisud.ba|publisher=[[Ustavni sud Bosne i Hercegovine]]|access-date=29. 5. 2024}}</ref> Na osnovu toga, [[Saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Spasoje Tuševljak)|naredni (III) saziv]] Vijeća ministara imao je samo jednog predsjedavajućeg, a prvi samostalni bio je [[Spasoje Tuševljak]] ([[Srpska demokratska stranka|SDS]]). Također, formirana su 3 nova ministarstva, koja su prenešena sa entitetskog na državni nivo: [[Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine|ministarstvo trezora institucija]], [[Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine|ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice]] i [[Direkcija za evropske integracije Bosne i Hercegovine|ministarstvo za evropske integracije]]. === Zakon Visokog predstavnika === Dana 18. decembra 2002. donesen je Zakon o Vijeću ministara BiH ("Službeni glasnik BiH", broj: 38/02) od strane [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Visokog predstavnika]] [[Paddy Ashdown|Paddya Ashdowna]].<ref>{{Cite web|url=http://www.sluzbenilist.ba/page/i/mW2PfBjZBn4=|title=Službeni glasnik BiH broj 38/02|date=18. 12. 2002|website=sluzbenilist.ba|access-date=27. 5. 2024}}</ref> Od [[Saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Adnan Terzić)|narednog (VIII) saziva]], predsjedavajući nije imao više nadležno ministarstvo, kako je to ranije bilo, a njegovi zamjenici su ministri u Vijeću ministara, koji moraju biti druge nacionalnosti od njega. Također su formirana 4 ministarstva, [[Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine|ministarstvo sigurnosti]], [[Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine|ministarstvo pravde]], [[Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine|ministarstvo odbrane]] i [[Ministarstvo komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine|ministarstvo komunikacija i prometa]] (ministarstvo civilnih poslova i komunikacija izgubilo je nadležnosti komunikacija), ministarstvo trezora institucija postalo je [[Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine|ministarstvo finansija i trezora]], a nadležnosti ministarstva za evropske integracije preuzela je [[Direkcija za evropske integracije Bosne i Hercegovine|Direkcija za evropske integracije]], [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine#Stalna tijela|stalno tijelo]] Vijeća ministara.<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.vijeceministara.gov.ba/stalna_tijela/dei/default.aspx?id=1719&langTag=bs-BA|title=Direkcija za europske integracije|website=www.vijeceministara.gov.ba|access-date=27. 5. 2024}}</ref> == Nadležnosti == Predsjedavajući predstavlja Vijeće ministara i odgovoran je:<ref name=":1">{{Cite web|url=https://www.vijeceministara.gov.ba/ured_predsjedavajuceg/nadleznosti/default.aspx?id=1731&langTag=bs-BA|title=Nadležnosti predsjedavajućeg Vijeća ministara|date=14. 2. 2013|website=vijeceministara.gov.ba|publisher=[[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine]]|access-date=13. 6. 2025}}</ref> # za usklađivanje rada Vijeća ministara; # za usklađivanje ustavnih odnosa Vijeća ministara s radom [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva BiH]], [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine BiH]], kao i s entitetima i [[Brčko distrikt|Brčko]] [[Brčko distrikt|distriktom BiH]]; # za osiguravanje saradnje između Vijeća ministara i vlada entiteta i nižih nivoa vlasti; # za sazivanje sjednica Vijeća ministara; # za predsjedanje sjednicama Vijeća ministara; # za dnevni red sjednica Vijeća ministara; # za provedbu odluka Vijeća ministara; # za rad [[Direkcija za evropske integracije Bosne i Hercegovine|Direkcije za EU integracije]]. Predsjedavajući Vijeća ministara, u saradnji sa svojim zamjenicima, utvrđuje politiku rada Vijeća ministara, a posebno prioritete i dinamiku u radu Vijeća ministara. Također, Predsjedavajući posebno usklađuje i prati aktivnosti vladinih institucija u Bosni i Hercegovini u vezi sa [[Pristupanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji|pristupanjem Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji]].<ref name=":1" /> Radi efikasnog obavljanja ovih dužnosti i zadataka, [[Direkcija za evropske integracije Bosne i Hercegovine|Direkcija za]] [[Direkcija za evropske integracije Bosne i Hercegovine|evropske integracije]] direktno je odgovorna predsjedavajućem Vijeća ministara. Predsjedavajući je za svoj rad odgovoran Parlamentarnoj skupštini i Predsjedništvu.<ref name=":1" /> U slučaju njihovog odsustva, predsjedavajućeg zamjenjuje jedan od zamjenika predsjedavajućeg, u skladu sa Poslovnikom.<ref name=":1" /> == Spisak predsjedavajućih == {{Glavni|Spisak predsjednika vlada Bosne i Hercegovine}} U periodu od 3. januara 1997. do 6. juna 2000. ovaj položaj su dijelila dva kopredsjedavajuća, po jedan iz [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] i [[Republika Srpska|Republike Srpske]]. {| class="wikitable" style="text-align:center" !# !Portret ! width="180" |Ime i prezime ! colspan="2" |Mandat !Saziv !Stranka |- ! colspan="7" |Kopredsjedavajući [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|Vijeća ministara]] |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}; color:white;" |1. |[[Datoteka:Coat_of_arms_of_Bosnia_and_Herzegovina.svg|bez okvira|100px]] |[[Boro Bosić]] | rowspan="2" |3. januar 1997. | rowspan="2" |3. februar 1999. | rowspan="2" |[[Saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Boro Bosić/Haris Silajdžić)|I saziv]] |[[Srpska demokratska stranka|SDS]] |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}}; color:white;" | |[[Datoteka:Haris_Silajdžić.jpg|bez okvira|100px]] |[[Haris Silajdžić]] |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]] |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SPRS|tamno|BS}}; color:white;" |2. |[[Datoteka:Coat_of_arms_of_Bosnia_and_Herzegovina.svg|bez okvira|100px]] |[[Svetozar Mihajlović]] | rowspan="2" |3. februar 1999. | rowspan="2" |6. juni 2000. | rowspan="2" |[[Saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Svetozar Mihajlović/Haris Silajdžić)|II saziv]] |[[Socijalistička partija (Bosna i Hercegovina)|SP]] |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}}; color:white;" | |[[Datoteka:Haris_Silajdžić.jpg|bez okvira|100px]] |[[Haris Silajdžić]] |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]] |- ! colspan="7" |Predsjedavajući [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|Vijeća ministara]] |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}; color:white;" |1. |[[Datoteka:Coat_of_arms_of_Bosnia_and_Herzegovina.svg|bez okvira|100px]] |[[Spasoje Tuševljak]] |6. juni 2000. |18. oktobar 2000. |[[Saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Spasoje Tuševljak)|III saziv]] |[[Srpska demokratska stranka|SDS]] |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;" |2. |[[Datoteka:Martin Raguž 2025.jpg|100px]] |[[Martin Raguž]] |18. oktobar 2000. |22. februar 2001. |[[Saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Martin Raguž)|IV saziv]] |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}; color:white;" |3. |[[Datoteka:Božidar Matić.png|100px]] |[[Božidar Matić]] |22. februar 2001. |18. juli 2001. |[[Saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Božidar Matić)|V saziv]] | rowspan="2" |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}; color:white;" |4. |[[Datoteka:Zlatko Lagumdzija (cropped).jpg|bez okvira|100px]] |[[Zlatko Lagumdžija]] |18. juli 2001. |15. mart 2002. |[[Saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Zlatko Lagumdžija)|VI saziv]] |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|PDP|tamno|BS}}; color:white;" |5. |[[Datoteka:Coat_of_arms_of_Bosnia_and_Herzegovina.svg|bez okvira|100px]] |[[Dragan Mikerević]] |15. mart 2002. |23. decembar 2002. |[[Saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Dragan Mikerević)|VII saziv]] |[[Partija demokratskog progresa|PDP]] |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;" |6. |[[Datoteka:Adnan Terzić (cropped).jpg|bez okvira|100px]] |[[Adnan Terzić]] |23. decembar 2002. |11. januar 2007. |[[Saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Adnan Terzić)|VIII saziv]] |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}; color:white;" |7. |[[Datoteka:Visit of Nikola Špirić to the European Commission (cropped).jpg|100px]] |[[Nikola Špirić]] |11. januar 2007. |12. januar 2012. |[[Saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Nikola Špirić II)|IX saziv]]<br>[[Saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Nikola Špirić II)|X saziv]] |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;" |8. |[[Datoteka:Vjekoslav Bevanda 2012 (cropped).jpg|100px]] |[[Vjekoslav Bevanda]] |12. januar 2012. |31. mart 2015. |[[Saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Vjekoslav Bevanda)|XI saziv]] |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;" |9. |[[Datoteka:Denis Zvizdic (cropped).jpg|100px]] |[[Denis Zvizdić]] |31. mart 2015. |23. decembar 2019. |[[Saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Denis Zvizdić)|XII saziv]] |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}; color:white;" |10. |[[Datoteka:Zoran Tegeltija - May 2021 (cropped).jpg|100px]] |[[Zoran Tegeltija]] |23. decembar 2019. |25. januar 2023. |[[Saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Zoran Tegeltija)|XIII saziv]] |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;" |11. |[[Datoteka:Borjana Krišto (2025-06-11).jpg|100px]] |[[Borjana Krišto]] | colspan="2" |od 25. januara 2023. |[[Saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Borjana Krišto)|XIV saziv]] |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |} {{#tag:timeline|ImageSize=width:950 height:auto barincrement:15 PlotArea = top:10 bottom:80 right:100 left:20 AlignBars = late DateFormat = dd/mm/yyyy Period = from:01/01/2000 till:{{#time:d/m/Y}} TimeAxis = orientation:horizontal ScaleMinor = unit:year increment:3 start:2000 ScaleMajor = unit:year increment:3 start:2000 Colors = id:sds value:rgb(0.255,0.412,0.882) legend:SDS id:hdz value:rgb(0.098,0.098,0.439) legend:HDZ id:sdp value:rgb(0.937,0.110,0.153) legend:SDP id:pdp value:rgb(0.282,0.239,0.545) legend:PDP id:sda value:rgb(0.000,0.502,0.000) legend:SDA id:snsd value:rgb(0.545,0.000,0.000) legend:SNSD Legend = columns:1 left:205 top:35 columnwidth:75 TextData = pos:(20,40) textcolor:black fontsize:M text:"Političke stranke:" BarData = barset:PM PlotData = width:5 align:left fontsize:S shift:(5,-4) anchor:till barset:PM from: 06/06/2000 till: 18/10/2000 color:sds text:"[[Spasoje Tuševljak|Tuševljak]]" fontsize:10 from: 18/10/2000 till: 22/02/2001 color:hdz text:"[[Martin Raguž|Raguž]]" fontsize:10 from: 22/02/2001 till: 18/07/2001 color:sdp text:"[[Božidar Matić|Matić]]" fontsize:10 from: 18/07/2001 till: 15/03/2002 color:sdp text:"[[Zlatko Lagumdžija|Lagumdžija]]" fontsize:10 from: 15/03/2002 till: 23/12/2002 color:pdp text:"[[Dragan Mikerević|Mikerević]]" fontsize:10 from: 23/12/2002 till: 11/01/2007 color:sda text:"[[Adnan Terzić|Terzić]]" fontsize:10 from: 11/01/2007 till: 12/01/2012 color:snsd text:"[[Nikola Špirić|Špirić]]" fontsize:10 from: 12/01/2012 till: 31/03/2015 color:hdz text:"[[Vjekoslav Bevanda|Bevanda]]" fontsize:10 from: 31/03/2015 till: 23/12/2019 color:sda text:"[[Denis Zvizdić|Zvizdić]]" fontsize:10 from: 23/12/2019 till: 25/01/2023 color:snsd text:"[[Zoran Tegeltija|Tegeltija]]" fontsize:10 from: 25/01/2023 till: end color:hdz text:"[[Borjana Krišto|Krišto]]" fontsize:10}} == Također pogledajte == * [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine]] * [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]] ** [[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] ** [[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine prema vremenu obavljanja funkcije|Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine po vremenu obavljanja funkcije]] ** [[Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] == Reference == {{Refspisak}} {{BiH po temama}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački premijeri|*]] [[Kategorija:Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|*]] [[Kategorija:Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine|*]] [[Kategorija:Premijeri po državama|B]] 59cmaoyrspllm29enl65eehn7uonkqs Emily u Parizu 0 479968 3730025 3682254 2025-06-26T09:43:07Z Panasko 146730 [[Kategorija:Američke komedijske serije iz 2020-ih]] uklonjena; [[Kategorija:Američke humorističke serije po žanru iz 2020-ih]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3730025 wikitext text/x-wiki {{Infokutija TV-emisija | ime = Emily u Parizu | slika = EIPLogo.png | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = | originalni_naslov = Emily in Paris | ime2 = | žanr = {{plainlist| * [[Komedija]] <ref>{{cite web |last=Shaffer |first=Claire |url=https://www.rollingstone.com/tv/tv-news/lily-collins-emily-in-paris-trailer-1060911/ |title=Lily Collins Navigates a New French Life in 'Emily in Paris' Trailer |work=[[Rolling Stone]] |date=16. 9. 2020|access-date=4. 10. 2020}}</ref> * [[drama]] }} | format = | autor = [[Darren Star]] | bazirano_na = | razvoj = | pisac = | scenarij = | priča = | režiser = | stvaralački_režiseri = | predstavlja = | glumci = {{plainlist| * [[Lily Collins]] * [[Philippine Leroy-Beaulieu]] * [[Ashley Park (actress)|Ashley Park]] * [[Lucas Bravo]] * Samuel Arnold * Bruno Gouery * [[Camille Razat]] * [[William Abadie]] }} | suci = | glasovi = | voditelj = | pripovjedač = | kompozitor_muzičke_teme = [[James Newton Howard]] | uvodna_tema = | završna_tema = | kompozitori = | država = [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | jezik = {{plainlist| * [[Engleski jezik]] * [[Francuski jezik]] }} | broj_sezona = 2 | broj_serijala = | broj_epizoda = 20 | spisak_epizoda = | izvršni_producenti = {{plainlist| * [[Andrew Fleming]] * Tony Hernandez * Lilly Burns * Darren Star }} | producenti = {{plainlist| * Stephen Joel Brown * Shihan Fey * Jake Fuller * Lily Collins * Raphaël Benoliel }} | montaža = {{plainlist| * Alex Minnick * Laura Weinberg * Jesse Gordon * John Rafanelli }} | lokacija = | kinematografija = {{plainlist| * Steven Fierberg * [[Alexander Gruszynski]] }} | kamerman = | trajanje = 24–34. minute | produkcijska_kompanija = {{Plainlist| * Darren Star Productions * [[Jax Media]] * [[MTV|MTV Studios]] }} | distributer = [[Netflix]] | budžet = | kanal = [[Netflix]] | format_slike = | format_tona = | prvo_prikazano_u = | prvo_emitiranje = 2. 10. 2020 – | zadnje_emitiranje = | u_BiH = | prethodno = | sljedeće = | povezano = | veb-sajt = https://www.netflix.com/title/81037371 | naslov_veb-sajta = Emily u Parizu - Netflix | veb-sajt_produkcije = | naslov_veb-sajta_produkcije = | imdb = tt8962124 }} '''''Emily u Parizu''''' je [[Sjedinjene Američke Države|američka]] [[Komedija|komedijska]] [[Televizijska serija|serija]], čiji je autor [[Darren Star]], a premijerno je emitirana 2. oktobra 2020, na [[Netflix]]u.<ref name="SeriesPremiere"/> U seriji glume: Lily Collins, Ashley Park, Philippine Leroy-Beaulieu, Lucas Bravo, Samuel Arnold,Camille Razat i Bruno Gouery. U novembru 2020, Netflix je obnovio seriju za drugu sezonu, čije je snimanje te sezone počelo u maju 2021.<ref name="S2Renewal"/><ref>{{Cite web|last=Weaver|first=Hilary|last2=Puckett-Pope|first2=Lauren|date=24. 5. 2021|title=Emily Will Get Yet Another Love Interest in ‘Emily in Paris’ Season 2|url=https://www.elle.com/culture/movies-tv/a34362907/emily-in-paris-season-2-news-release-date-cast-spoilers/|access-date=6. 7. 2021|website=ELLE|language=en-US}}</ref> == Glumci == === Glavne uloge === *[[Lily Collins]] kao Emily Cooper *[[Ashley Park (glumica)|Ashley Park]] kao Mindy Chen *[[Lucas Bravo]] kao Gabriel *[[Samuel Arnold]] kao Julien *[[Bruno Gouery]] kao Luc *[[Camille Razat]] kao Camille *[[William Abadie]] kao Antoine Lambert (2. sezona; ponavljajuća uloga također iz 1. sezone) === Ponavljajuće uloge === *[[Kate Walsh (glumica)|Kate Walsh]] as Madeline Wheeler *[[Arnaud Viard]] kao Paul Brossard *[[Lucien Laviscount]] kao Alfie (2. sezona) === Gostujuće uloge === *[[Roe Hartrampf]] kao Doug *[[Charley Fouquet]] kao Catherine Lambert *[[Eion Bailey]] kao Randy Zimmer *[[Jean-Christophe Bouvet]] kao Pierre Cadault *[[Charles Martins]] kao Mathieu Cadault *[[Aleksandra Yermak]] kao Klara *[[Carlson Young]] kao Brooklyn Clark *[[Elizabeth Tan (glumica)|Elizabeth Tan]] kao Li *[[Victor Meutelet]] kao Timothée *[[Camille Japy]] kao Louise *[[Christophe Guybet]] kao Gerard *[[David Prat]] kao Théo *[[Faith Prince]] kao Judith Robertson *[[Claude Perron]] kao Patricia *[[Isaiah Hodges]] *[[Christophe Tek]] == Epizode == {| class="wikitable plainrowheaders" style="width: 100%; margin-right: 0;" |- ! style="background: #3B125D; color: black;" width="50"| {{Abbr|Br. ep.|Broj epizode}} u seriji ! style="background: #3B125D; color: black;" width="60"| Br. ep.<br />u sezoni ! style="background: #3B125D; color: black;"| Naslov ! style="background: #3B125D; color: black;" width="105"| Datum {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 1 | BrojEpizode2 = 1 | Naslov = Emily in Paris | Datum = 2. 10. 2020. | BojaLinije = 3B125D }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 2 | BrojEpizode2 = 2 | Naslov = Masculin Féminin | Datum = 2. 10. 2020. | BojaLinije = 3B125D }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 3 | BrojEpizode2 = 3 | Naslov = Sexy or Sexist | Datum = 2. 10. 2020. | BojaLinije = 3B125D }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 4 | BrojEpizode2 = 4 | Naslov = A Kiss Is Just A Kiss | Datum = 2. 10. 2020. | BojaLinije = 3B125D }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 5 | BrojEpizode2 = 5 | Naslov = Faux Amis | Datum = 2. 10. 2020. | BojaLinije = 3B125D }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 6 | BrojEpizode2 = 6 | Naslov = Ringarde | Datum = 2. 10. 2020. | BojaLinije = 3B125D }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 7 | BrojEpizode2 = 7 | Naslov = French Ending | Datum = 2. 10. 2020. | BojaLinije = 3B125D }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 8 | BrojEpizode2 = 8 | Naslov = Family Affair | Datum = 2. 10. 2020. | BojaLinije = 3B125D }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 9 | BrojEpizode2 = 9 | Naslov = An American Auction in Paris | Datum = 2. 10. 2020. | BojaLinije = 3B125D }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 10 | BrojEpizode2 = 10 | Naslov = Cancel Couture | Datum = 2. 10. 2020. | BojaLinije = 3B125D }} |} == Proizvodnja == Dana 5. septembra 2018, najavljeno je da je Paramount Network naručio seriju za prvu sezonu koja se sastoji od 10. epizoda. Autor serije je Darren Star, od kojeg se također oćekivali da bude izvršni producent uz Tonyja Hernandeza.<ref name="SeriesOrder">{{Cite web |last1=Andreeva |first1=Nellie |last2=Petski |first2=Denise |date=5. 9. 2018 |title='Younger' Moves To Paramount Network For Season 6, Net Orders New Darren Star Series 'Emily In Paris', Sets Dramedy Night |url=https://deadline.com/2018/09/younger-moves-tv-land-paramount-network-emily-in-paris-series-darren-star-dramedy-night-1202456930/ |access-date=5. 9. 2018 |website=[[Deadline Hollywood]] |archive-date=5. 9. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180905195359/https://deadline.com/2018/09/younger-moves-tv-land-paramount-network-emily-in-paris-series-darren-star-dramedy-night-1202456930/ |url-status=live }}</ref><ref>{{cite web |last=Goldberg |first=Lesley |title=Paramount Network Doubles Down on Darren Star With 'Younger', 'Emily in Paris' |url=https://www.hollywoodreporter.com/live-feed/younger-moving-paramount-network-creator-darren-star-gets-new-show-emily-paris-1139692 |website=[[The Hollywood Reporter]] |access-date=5. 9. 2018 |date=5. 9. 2018}}</ref><ref>{{cite web |last=Otterson |first=Joe |title='Younger' Moves to Paramount Network for Season 6 as Network Greenlights New Darren Star Paris Series |url=https://variety.com/2018/tv/news/younger-season-6-paramount-network-darren-star-emily-in-paris-1202926189/ |website=[[Variety (magazine)|Variety]] |access-date=5. 9. 2018 |date=5. 9. 2018}}</ref><ref>{{cite web |last=Swift |first=Andy |title=Younger Moving to Paramount Network, New Darren Star Dramedy Ordered |url=https://tvline.com/2018/09/05/younger-season-6-moving-paramount-network-spring-premiere/ |website=TVLine |access-date=5. 9. 2018|date=5. 9. 2018}}</ref> Dana 13. jula 2020, najavljeno da je seriju preuzeo [[Netflix]].<ref name="MovedtoNetflix">{{Cite web|url=https://deadline.com/2020/07/emily-in-paris-picked-up-netflix-darren-star-comedy-series-lily-collins-star-moves-from-paramount-network-1202983850/|title='Emily In Paris' Picked Up By Netflix; Darren Star's Comedy Series Starring Lily Collins Moves To Streamer From Paramount Network|website=Deadline Hollywood|first=Nellie|last=Andreeva|date=13. 7. 2020|access-date=13. 7. 2020}}</ref> Dana 11. novembar 2020, [[Netflix]] je obnovio seriju za drugu sezonu.<ref name="S2Renewal">{{cite web|url=https://deadline.com/2020/11/emily-in-paris-renewed-netflix-season-2-1234612669/|title='Emily In Paris' Renewed At Netflix For Season 2|website=Deadline Hollywood|first=Peter|last=White|date=11. 11. 2020|access-date=11. 11. 2020}}</ref> === Snimanje === Očekivalo se da će snimanje za prvu sezonu početi početkom 2019, u [[Pariz]]u i predgrađima, ali je počelo snimanje u augustu 2019. Dana 3. maja 2021, započeto je snimanje za drugu sezonu,<ref name="S2Production">{{cite web|url=https://tvline.com/2021/05/03/emily-in-paris-season-2-production-start-france-netflix/|title=Emily in Paris Season 2 Begins Production Throughout France|website=TVLine|first=Vlada|last=Gelman|date=3. 5. 2021|access-date=3. 5. 2021}}</ref> a završilo se 9. jula 2021.<ref>{{cite web|url=https://www.varietyinsight.com/production_restart_full_view.php?track_id=184766|title=Emily in Paris|website=[[Variety Insight]]|access-date=29. 4. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210429165653/https://www.varietyinsight.com/production_restart_full_view.php?track_id=184766|archive-date=29. 4. 2021|url-status=live}}</ref> Lokacije gdje je snimana druga sezona su: [[Pariz]], Saint-Tropez i druge razne lokacje u [[Francuska|Francuskoj]]<ref name="S2Production"/> == Premijera == Dana 2. oktobra 2020, Serija je premijerno emitirana na [[Netflix]]u.<ref name="SeriesPremiere">{{cite web|url=https://tvline.com/2020/09/01/emily-in-paris-trailer-lily-collins-netflix-premiere-date-video/|title=Emily in Paris Gets October Premiere Date on Netflix — Watch First Trailer|website=[[TVLine]]|first=Andy|last=Swift|date=1. 9. 2020|access-date=1. 9. 2020}}</ref> == Kritike == Na sajtu agregatora [[Rotten Tomatoes]], serija ima odobrenje 63%, s prosječnom ocjenom 5,81/10 na temelju 55 recenzija.<ref>{{cite web|url=https://www.rottentomatoes.com/tv/emily_in_paris/s01|title=Emily in Paris: Season 1 (2020)|website=[[Rotten Tomatoes]]|access-date=18. 11. 2020}}</ref> Metacritic dao je filmu ocjenu 60 od 100 na osnovu 17 kritičara, ukazujući na "mješovite ili prosječne kritike".<ref>{{cite web|url=https://www.metacritic.com/tv/emily-in-paris/season-1|title=Emily in Paris: Season 1|website=[[Metacritic]]|access-date=24. 10. 2020}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{imdb title|id=tt8962124|title=Emily u Parizu}} [[Kategorija:Američke TV-serije iz 2020-ih]] [[Kategorija:Američke dramske serije iz 2020-ih]] [[Kategorija:TV-serije u produkciji Netflixa]] [[Kategorija:TV-emisije na engleskom jeziku]] [[Kategorija:TV-emisije na francuskom jeziku]] [[Kategorija:Američke humorističke serije po žanru iz 2020-ih]] d0oeglswsgcly7zuwpl6zxj9elh9ug3 3730026 3730025 2025-06-26T09:43:26Z Panasko 146730 [[Kategorija:Američke humorističke serije po žanru iz 2020-ih]] uklonjena; [[Kategorija:Američki sitkomi iz 2020-ih]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3730026 wikitext text/x-wiki {{Infokutija TV-emisija | ime = Emily u Parizu | slika = EIPLogo.png | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = | originalni_naslov = Emily in Paris | ime2 = | žanr = {{plainlist| * [[Komedija]] <ref>{{cite web |last=Shaffer |first=Claire |url=https://www.rollingstone.com/tv/tv-news/lily-collins-emily-in-paris-trailer-1060911/ |title=Lily Collins Navigates a New French Life in 'Emily in Paris' Trailer |work=[[Rolling Stone]] |date=16. 9. 2020|access-date=4. 10. 2020}}</ref> * [[drama]] }} | format = | autor = [[Darren Star]] | bazirano_na = | razvoj = | pisac = | scenarij = | priča = | režiser = | stvaralački_režiseri = | predstavlja = | glumci = {{plainlist| * [[Lily Collins]] * [[Philippine Leroy-Beaulieu]] * [[Ashley Park (actress)|Ashley Park]] * [[Lucas Bravo]] * Samuel Arnold * Bruno Gouery * [[Camille Razat]] * [[William Abadie]] }} | suci = | glasovi = | voditelj = | pripovjedač = | kompozitor_muzičke_teme = [[James Newton Howard]] | uvodna_tema = | završna_tema = | kompozitori = | država = [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | jezik = {{plainlist| * [[Engleski jezik]] * [[Francuski jezik]] }} | broj_sezona = 2 | broj_serijala = | broj_epizoda = 20 | spisak_epizoda = | izvršni_producenti = {{plainlist| * [[Andrew Fleming]] * Tony Hernandez * Lilly Burns * Darren Star }} | producenti = {{plainlist| * Stephen Joel Brown * Shihan Fey * Jake Fuller * Lily Collins * Raphaël Benoliel }} | montaža = {{plainlist| * Alex Minnick * Laura Weinberg * Jesse Gordon * John Rafanelli }} | lokacija = | kinematografija = {{plainlist| * Steven Fierberg * [[Alexander Gruszynski]] }} | kamerman = | trajanje = 24–34. minute | produkcijska_kompanija = {{Plainlist| * Darren Star Productions * [[Jax Media]] * [[MTV|MTV Studios]] }} | distributer = [[Netflix]] | budžet = | kanal = [[Netflix]] | format_slike = | format_tona = | prvo_prikazano_u = | prvo_emitiranje = 2. 10. 2020 – | zadnje_emitiranje = | u_BiH = | prethodno = | sljedeće = | povezano = | veb-sajt = https://www.netflix.com/title/81037371 | naslov_veb-sajta = Emily u Parizu - Netflix | veb-sajt_produkcije = | naslov_veb-sajta_produkcije = | imdb = tt8962124 }} '''''Emily u Parizu''''' je [[Sjedinjene Američke Države|američka]] [[Komedija|komedijska]] [[Televizijska serija|serija]], čiji je autor [[Darren Star]], a premijerno je emitirana 2. oktobra 2020, na [[Netflix]]u.<ref name="SeriesPremiere"/> U seriji glume: Lily Collins, Ashley Park, Philippine Leroy-Beaulieu, Lucas Bravo, Samuel Arnold,Camille Razat i Bruno Gouery. U novembru 2020, Netflix je obnovio seriju za drugu sezonu, čije je snimanje te sezone počelo u maju 2021.<ref name="S2Renewal"/><ref>{{Cite web|last=Weaver|first=Hilary|last2=Puckett-Pope|first2=Lauren|date=24. 5. 2021|title=Emily Will Get Yet Another Love Interest in ‘Emily in Paris’ Season 2|url=https://www.elle.com/culture/movies-tv/a34362907/emily-in-paris-season-2-news-release-date-cast-spoilers/|access-date=6. 7. 2021|website=ELLE|language=en-US}}</ref> == Glumci == === Glavne uloge === *[[Lily Collins]] kao Emily Cooper *[[Ashley Park (glumica)|Ashley Park]] kao Mindy Chen *[[Lucas Bravo]] kao Gabriel *[[Samuel Arnold]] kao Julien *[[Bruno Gouery]] kao Luc *[[Camille Razat]] kao Camille *[[William Abadie]] kao Antoine Lambert (2. sezona; ponavljajuća uloga također iz 1. sezone) === Ponavljajuće uloge === *[[Kate Walsh (glumica)|Kate Walsh]] as Madeline Wheeler *[[Arnaud Viard]] kao Paul Brossard *[[Lucien Laviscount]] kao Alfie (2. sezona) === Gostujuće uloge === *[[Roe Hartrampf]] kao Doug *[[Charley Fouquet]] kao Catherine Lambert *[[Eion Bailey]] kao Randy Zimmer *[[Jean-Christophe Bouvet]] kao Pierre Cadault *[[Charles Martins]] kao Mathieu Cadault *[[Aleksandra Yermak]] kao Klara *[[Carlson Young]] kao Brooklyn Clark *[[Elizabeth Tan (glumica)|Elizabeth Tan]] kao Li *[[Victor Meutelet]] kao Timothée *[[Camille Japy]] kao Louise *[[Christophe Guybet]] kao Gerard *[[David Prat]] kao Théo *[[Faith Prince]] kao Judith Robertson *[[Claude Perron]] kao Patricia *[[Isaiah Hodges]] *[[Christophe Tek]] == Epizode == {| class="wikitable plainrowheaders" style="width: 100%; margin-right: 0;" |- ! style="background: #3B125D; color: black;" width="50"| {{Abbr|Br. ep.|Broj epizode}} u seriji ! style="background: #3B125D; color: black;" width="60"| Br. ep.<br />u sezoni ! style="background: #3B125D; color: black;"| Naslov ! style="background: #3B125D; color: black;" width="105"| Datum {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 1 | BrojEpizode2 = 1 | Naslov = Emily in Paris | Datum = 2. 10. 2020. | BojaLinije = 3B125D }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 2 | BrojEpizode2 = 2 | Naslov = Masculin Féminin | Datum = 2. 10. 2020. | BojaLinije = 3B125D }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 3 | BrojEpizode2 = 3 | Naslov = Sexy or Sexist | Datum = 2. 10. 2020. | BojaLinije = 3B125D }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 4 | BrojEpizode2 = 4 | Naslov = A Kiss Is Just A Kiss | Datum = 2. 10. 2020. | BojaLinije = 3B125D }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 5 | BrojEpizode2 = 5 | Naslov = Faux Amis | Datum = 2. 10. 2020. | BojaLinije = 3B125D }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 6 | BrojEpizode2 = 6 | Naslov = Ringarde | Datum = 2. 10. 2020. | BojaLinije = 3B125D }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 7 | BrojEpizode2 = 7 | Naslov = French Ending | Datum = 2. 10. 2020. | BojaLinije = 3B125D }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 8 | BrojEpizode2 = 8 | Naslov = Family Affair | Datum = 2. 10. 2020. | BojaLinije = 3B125D }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 9 | BrojEpizode2 = 9 | Naslov = An American Auction in Paris | Datum = 2. 10. 2020. | BojaLinije = 3B125D }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 10 | BrojEpizode2 = 10 | Naslov = Cancel Couture | Datum = 2. 10. 2020. | BojaLinije = 3B125D }} |} == Proizvodnja == Dana 5. septembra 2018, najavljeno je da je Paramount Network naručio seriju za prvu sezonu koja se sastoji od 10. epizoda. Autor serije je Darren Star, od kojeg se također oćekivali da bude izvršni producent uz Tonyja Hernandeza.<ref name="SeriesOrder">{{Cite web |last1=Andreeva |first1=Nellie |last2=Petski |first2=Denise |date=5. 9. 2018 |title='Younger' Moves To Paramount Network For Season 6, Net Orders New Darren Star Series 'Emily In Paris', Sets Dramedy Night |url=https://deadline.com/2018/09/younger-moves-tv-land-paramount-network-emily-in-paris-series-darren-star-dramedy-night-1202456930/ |access-date=5. 9. 2018 |website=[[Deadline Hollywood]] |archive-date=5. 9. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180905195359/https://deadline.com/2018/09/younger-moves-tv-land-paramount-network-emily-in-paris-series-darren-star-dramedy-night-1202456930/ |url-status=live }}</ref><ref>{{cite web |last=Goldberg |first=Lesley |title=Paramount Network Doubles Down on Darren Star With 'Younger', 'Emily in Paris' |url=https://www.hollywoodreporter.com/live-feed/younger-moving-paramount-network-creator-darren-star-gets-new-show-emily-paris-1139692 |website=[[The Hollywood Reporter]] |access-date=5. 9. 2018 |date=5. 9. 2018}}</ref><ref>{{cite web |last=Otterson |first=Joe |title='Younger' Moves to Paramount Network for Season 6 as Network Greenlights New Darren Star Paris Series |url=https://variety.com/2018/tv/news/younger-season-6-paramount-network-darren-star-emily-in-paris-1202926189/ |website=[[Variety (magazine)|Variety]] |access-date=5. 9. 2018 |date=5. 9. 2018}}</ref><ref>{{cite web |last=Swift |first=Andy |title=Younger Moving to Paramount Network, New Darren Star Dramedy Ordered |url=https://tvline.com/2018/09/05/younger-season-6-moving-paramount-network-spring-premiere/ |website=TVLine |access-date=5. 9. 2018|date=5. 9. 2018}}</ref> Dana 13. jula 2020, najavljeno da je seriju preuzeo [[Netflix]].<ref name="MovedtoNetflix">{{Cite web|url=https://deadline.com/2020/07/emily-in-paris-picked-up-netflix-darren-star-comedy-series-lily-collins-star-moves-from-paramount-network-1202983850/|title='Emily In Paris' Picked Up By Netflix; Darren Star's Comedy Series Starring Lily Collins Moves To Streamer From Paramount Network|website=Deadline Hollywood|first=Nellie|last=Andreeva|date=13. 7. 2020|access-date=13. 7. 2020}}</ref> Dana 11. novembar 2020, [[Netflix]] je obnovio seriju za drugu sezonu.<ref name="S2Renewal">{{cite web|url=https://deadline.com/2020/11/emily-in-paris-renewed-netflix-season-2-1234612669/|title='Emily In Paris' Renewed At Netflix For Season 2|website=Deadline Hollywood|first=Peter|last=White|date=11. 11. 2020|access-date=11. 11. 2020}}</ref> === Snimanje === Očekivalo se da će snimanje za prvu sezonu početi početkom 2019, u [[Pariz]]u i predgrađima, ali je počelo snimanje u augustu 2019. Dana 3. maja 2021, započeto je snimanje za drugu sezonu,<ref name="S2Production">{{cite web|url=https://tvline.com/2021/05/03/emily-in-paris-season-2-production-start-france-netflix/|title=Emily in Paris Season 2 Begins Production Throughout France|website=TVLine|first=Vlada|last=Gelman|date=3. 5. 2021|access-date=3. 5. 2021}}</ref> a završilo se 9. jula 2021.<ref>{{cite web|url=https://www.varietyinsight.com/production_restart_full_view.php?track_id=184766|title=Emily in Paris|website=[[Variety Insight]]|access-date=29. 4. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210429165653/https://www.varietyinsight.com/production_restart_full_view.php?track_id=184766|archive-date=29. 4. 2021|url-status=live}}</ref> Lokacije gdje je snimana druga sezona su: [[Pariz]], Saint-Tropez i druge razne lokacje u [[Francuska|Francuskoj]]<ref name="S2Production"/> == Premijera == Dana 2. oktobra 2020, Serija je premijerno emitirana na [[Netflix]]u.<ref name="SeriesPremiere">{{cite web|url=https://tvline.com/2020/09/01/emily-in-paris-trailer-lily-collins-netflix-premiere-date-video/|title=Emily in Paris Gets October Premiere Date on Netflix — Watch First Trailer|website=[[TVLine]]|first=Andy|last=Swift|date=1. 9. 2020|access-date=1. 9. 2020}}</ref> == Kritike == Na sajtu agregatora [[Rotten Tomatoes]], serija ima odobrenje 63%, s prosječnom ocjenom 5,81/10 na temelju 55 recenzija.<ref>{{cite web|url=https://www.rottentomatoes.com/tv/emily_in_paris/s01|title=Emily in Paris: Season 1 (2020)|website=[[Rotten Tomatoes]]|access-date=18. 11. 2020}}</ref> Metacritic dao je filmu ocjenu 60 od 100 na osnovu 17 kritičara, ukazujući na "mješovite ili prosječne kritike".<ref>{{cite web|url=https://www.metacritic.com/tv/emily-in-paris/season-1|title=Emily in Paris: Season 1|website=[[Metacritic]]|access-date=24. 10. 2020}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{imdb title|id=tt8962124|title=Emily u Parizu}} [[Kategorija:Američke TV-serije iz 2020-ih]] [[Kategorija:Američke dramske serije iz 2020-ih]] [[Kategorija:TV-serije u produkciji Netflixa]] [[Kategorija:TV-emisije na engleskom jeziku]] [[Kategorija:TV-emisije na francuskom jeziku]] [[Kategorija:Američki sitkomi iz 2020-ih]] 9qze5o6jufier1r8zwyx6v2k7xnwknk Politika Federacije Bosne i Hercegovine 0 484148 3729869 3690339 2025-06-25T15:12:54Z Bakir123 110053 /* Spisak dosadašnjih predsjednika */ 3729869 wikitext text/x-wiki {{Politika Bosne i Hercegovine}}{{Politika Federacije Bosne i Hercegovine}} '''[[Federacija Bosne i Hercegovine]]''' je jedan od dva ravnopravna entiteta u Bosni i Hercegovini. Ona je jedinstven i nedjeljiv ustavnopravni entitet koji samostalno obavlja određene ustavotvorne, zakonodavne, izvršne i sudske funkcije, osim onih koje su izričito u nadležnosti [[Spisak agencija i institucija Bosne i Hercegovine|institucija Bosne i Hercegovine]]. == Struktura == === Predsjednik === {{Glavni|Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine}} Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine je po [[Ustav Federacije Bosne i Hercegovine|Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine]] najviši organ [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]].<ref name="Ustav">{{Cite web|url=http://www.parlamentfbih.gov.ba/dom_naroda/bos/parlament/o_parlamentu/ustavfbih.html|title=Ustav Federacije Bosne i Hercegovine na web stranici Parlamenta FBiH|archive-url=https://web.archive.org/web/20140113221125/http://parlamentfbih.gov.ba/dom_naroda/bos/parlament/o_parlamentu/ustavfbih.html|archive-date=13. 1. 2014|url-status=dead|access-date=11. 1. 2013}}</ref> Predsjednik Federacije između ostalih dužnosti utvrđenih Ustavom, imenuje [[Vlada Federacije Bosne i Hercegovine|Vlada Federacije]], šefove diplomatskih misija, oficira u armiji, sudija federalnih sudova, potpisuje odluke Parlamenta, potpisuje i ratificira međunarodne sporazume u ime Federacije, primanje i akreditira ambasadora i daje pomilovanja za djela utvrđena federalnim zakonima, osim za ratne zločine, [[Zločini protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]] i [[genocid]]a.<ref name="Ustav" /> ==== Spisak dosadašnjih predsjednika ==== {| class="wikitable" ! colspan="3" rowspan="2" |Predsjednik ! colspan="2" |Mandat ! rowspan="2" |Stranka |- ! Od ! Do |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;" |1. |[[Datoteka:Kresimir Zubak at the Sarajevo Air Force Base - Flickr - The Central Intelligence Agency (cropped).jpg|80px]] | [[Krešimir Zubak]] | 31. maj 1994. | 18. maj 1997. | rowspan="2" | [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;" |2. |[[Datoteka:Na19. obljetnici HB, Grude 4428 (cropped).jpg|80px]] | [[Vladimir Šoljić]] | 18. maj 1997. | 29. december 1997. |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;" |3. | rowspan="2" |[[Datoteka:No_image.png|80px]] | rowspan="2" | [[Ejup Ganić]] | rowspan="2" | 1. januar 2000. | rowspan="2" | 1. januar 2001. | [[Stranka demokratske akcije]] <small>(do maja 2000)</small> |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};" | |[[Nezavisni kandidat|Nezavisni]] <small>(od maja 2000)</small> |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;" |4. |[[Datoteka:No_image.png|80px]] | [[Ivo Andrić Lužanski]] | 1. januar 2001. | 28. februar 2001. | [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}; color:white;" |5. |[[Datoteka:No_image.png|80px]] | [[Karlo Filipović]] | 28. februar 2001. | 1. januar 2002. | [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}}; color:white;" |6. |[[Datoteka:SafetHalilovic.jpeg|80px]] | [[Safet Halilović]] | 1. januar 2002. | 27. januar 2003. | [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;" |7. |[[Datoteka:No_image.png|80px]] | [[Niko Lozančić]] | 27. januar 2003. | 22. februar 2007. | rowspan="2" | [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;" |8. |[[Datoteka:Borjana Krišto 2014.jpg|80px]] | [[Borjana Krišto]] | 22. februar 2007. | 17. mart 2011. |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HSP BiH|tamno|BS}}; color:white;" |9. | rowspan="2" |[[Datoteka:General bojnik Živko Budimir.jpg|80px]] | rowspan="2" | [[Živko Budimir]] | rowspan="2" | 17. mart 2011. | rowspan="2" | 9. februar 2015. | [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|Hrvatska stranka prava BiH]] <small>(do marta 2013)</small> |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SPP|tamno|BS}};" | |[[Stranka pravde i povjerenja]] <small>(od marta 2013)</small> |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;" |10. |[[Datoteka:Marinko Čavara, 2023.jpg|80px]] | [[Marinko Čavara]] | 9. februar 2015. | 28. februar 2023. | rowspan="2" | [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;" |11. |[[Datoteka:Lidija Bradara.jpg|80px]] | [[Lidija Bradara]] | 28. februar 2023. | ''trenutno'' |} === Parlament === {{Glavni|Parlament Federacije Bosne i Hercegovine}} [[Datoteka:HoR FBiH 2022.svg|mini|[[Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|'''Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH''']]{{legend|#00A859|[[Stranka demokratske akcije|SDA]]: 26 }} {{legend|#FF0000|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]: 15 }} {{legend|#0064AA|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]-[[Hrvatski narodni sabor Bosne i Hercegovine|HNS]]: 15 }} {{legend|#FF6600|[[Demokratska fronta|DF]] - [[Građanski savez|GS]]: 12 }} {{legend|#000080|[[Narod i pravda|NIP]] - [[Stranka penzionera/umirovljenika Bosne i Hercegovine|SPU BiH]]: 7 }} {{legend|#FA451F|[[Naša stranka|NS]]: 6 }} {{legend|#87B030|[[Narodni evropski savez|NES]]: 4 }} {{legend|#FFD900|[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]]: 4 }} {{legend|#A3DCFF|[[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]]: 3 }} {{legend|#EB332D|[[Hrvatski nacionalni pomak|HNP]]: 1 }} {{legend|#004E9C|[[Hrvatska republikanska stranka|HRS]]: 1 }} {{legend|#8FBC8F|[[Pokret demokratske akcije|PDA]]: 1 }} {{legend|#00AAAD|[[Pokret za modernu i aktivnu Krajinu|POMAK]]: 1 }} {{legend|#0070FF|[[Snaga naroda|SN]]: 1}} {{legend|#808080|Nezavisni: 1 }}]] [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine]], prema [[Ustav Federacije Bosne i Hercegovine|njenom Ustavu]], najviše je zakonodavno tijelo [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]. Ima dvodomnu strukturu i sastavljen je od [[Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Predstavničkog doma]] i [[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Doma naroda]]. [[Datoteka:HoP FBiH 2022.svg|mini|[[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|'''Dom naroda Parlamenta Federacije BiH''']]<br>'''Klub Bošnjaka (23)''':{{legend|#00A859|[[Stranka demokratske akcije|SDA]]: 11}} {{legend|#000080|[[Narod i pravda|NIP]]: 3}} {{legend|#87B030|[[Narodni evropski savez|NES]]: 2}} {{legend|#FF0000|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]: 1}} {{legend|#FF6600|[[Demokratska fronta|DF]]: 1}} {{legend|#8FBC8F|[[Pokret demokratske akcije|PDA]]: 1}} {{legend|#FFD900|[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]]: 1 }} {{legend|#FA451F|[[Naša stranka|NS]]: 1}} {{legend|#EE1C25|[[Socijaldemokrate Bosne i Hercegovine|SDBiH]]: 1}} {{legend|#454B7D|[[Nova politička inicijativa|NPI]]: 1}} '''Klub Hrvata (23)''':{{legend|#0064AA|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]: 14}} {{legend|#A3DCFF|[[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]]: 3}} {{legend|#FF0000|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]: 1}} {{legend|#000080|[[Narod i pravda|NIP]]: 1}} {{legend|#87B030|[[Narodni evropski savez|NES]]: 1}} {{legend|#EB332D|[[Hrvatski nacionalni pomak|HNP]]: 1}} {{legend|#00FF00|[[Za nove generacije|ZNG]]: 1}} {{legend|#DAE609|[[Bosanska narodna stranka|BNS]]: 1}} '''Klub Srba (23)''':{{legend|#FF0000|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]: 7}} {{legend|#00A859|[[Stranka demokratske akcije|SDA]]: 3}} {{legend|#0064AA|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]: 3}} {{legend|#FF6600|[[Demokratska fronta|DF]]: 3}} {{legend|#C40000|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]: 2}} {{legend|#FA451F|[[Naša stranka|NS]]: 1}} {{legend|#00BBF0|[[Liberalna stranka Bosne i Hercegovine|LS BiH]]: 1}} {{legend|#00008B|[[Novi početak|NP]]: 1}} {{legend|#242970|[[Srpska napredna stranka Federacije Bosne i Hercegovine|SNS FBiH]]: 1}} {{legend|#2957A4|[[Srpski nacionalni pokret Federacije Bosne i Hercegovine|SNP FBiH]]: 1}} '''Klub "Ostali" (11)''':{{legend|#FF0000|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]: 4}} {{legend|#FF6600|[[Demokratska fronta|DF]]: 4}} {{legend|#FA451F|[[Naša stranka|NS]]: 2}} {{legend|#FFD900|[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]]: 1}}]] Federacija Bosne i Hercegovine je osnovana [[Vašingtonski sporazum|Vašingtonskim sporazumom]] potpisanim 18. marta 1994. godine. Nakon toga je u [[Sarajevo|Sarajevu]] održana konstituirajuća sjednica Ustavotvorne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine sastavljena od poslanika s područja Federacije BiH izabranih na [[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990 - Parlament SR BiH|izborima 1990.]] godine u [[Skupštinu Republike Bosne i Hercegovine]]. Na toj sjednici je 30. marta 1994. godine usvojen [[Ustav Federacije Bosne i Hercegovine]] koji je stupio na snagu toga dana u ponoć. Ustavotvorna skupština je prestala s radom u oktobru 1996. godine, nakon izbora za Parlament Federacije Bosne i Hercegovine.<ref name="Historija">{{Cite web|url=http://www.parlamentfbih.gov.ba/dom_naroda/bos/parlament/o_parlamentu/istorijat.html|title=Historijat Parlamenta|archive-url=https://web.archive.org/web/20121224082807/http://www.parlamentfbih.gov.ba/dom_naroda/bos/parlament/o_parlamentu/istorijat.html|archive-date=24. 12. 2012|url-status=dead|access-date=11. 1. 2013}}</ref> ==== Predstavnički dom ==== {{Glavni|Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine}} [[Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]] se sastoji od 98 poslanika, koji se biraju demokratskim putem na neposrednim izborima, tajnim glasanjem, na teritoriji cijele [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije]], u skladu sa [[Ustav Federacije Bosne i Hercegovine|Ustavom Federacije]] i [[Izborni zakonom Bosne i Hercegovine|Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine]]. Mandat poslanika u Predstavničkom domu je četiri godine, ukoliko Predstavnički dom ne bude raspušten, u skladu sa Ustavom Federacije. Predstavnički dom ima predsjedavajućeg i dva potpredsjedavajuća.<ref>{{Cite web|url=http://predstavnickidom-pfbih.gov.ba/bs/page.php?id=2|title=Predstavnički dom - Parlament Federacije Bosne i Hercegovine - Predstavnicki dom|website=predstavnickidom-pfbih.gov.ba|access-date=3. 11. 2021}}</ref> ==== Dom naroda ==== {{Glavni|Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine}} [[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]] je pored [[Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Predstavničkog doma]], jedan od dva doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine. Dom naroda se sastoji od 58 poslanika, od kojih po 17 izaslanika iz reda svakog od konstitutivnih naroda i sedam izaslanika iz reda ostalih, koji se biraju demokratskim putem na neposrednim izborima, tajnim glasanjem, na teritoriji cijele [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije]], u skladu sa [[Ustav Federacije Bosne i Hercegovine|Ustavom Federacije]] i [[Izborni zakon Bosne i Hercegovine|Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine]].<ref>{{Cite web|url=https://parlamentfbih.gov.ba/v2/bs/stranica.php?idstranica=69|title=Parlament Federacije Bosne i Hercegovine DOM NARODA {{!}} Historijat|website=parlamentfbih.gov.ba|access-date=3. 11. 2021}}</ref> ==== Sazivi ==== Parlament Federacije BiH dosada je funkcionisao u devet saziva: {| class="wikitable" !Izbori !Saziv |- ! colspan="2" |[[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine#Historija|Ustavotvorna skupština Federacije Bosne i Hercegovine]] |- |''[[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.]]'' |[[Saziv Ustavotvorne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine|I saziv]] (18. mart 1994 - 6. novembar 1996) |- ! colspan="2" |[[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine]] |- |[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1996 - Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1996.]] |[[Prvi saziv Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|I saziv]] (6. novembar 1996 – 4. novembar 1998) |- |[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998 - Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998.]] |[[Drugi saziv Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|II saziv]] (4. novembar 1998 – 27. februar 2001) |- |[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2000 - Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2000.]] |[[Treći saziv Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|III saziv]] (27. februar 2001 – 4. decembar 2002) |- |[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2002 - Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2002.]] |[[Četvrti saziv Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|IV saziv]] (4. decembar 2002 – 21. novembar 2006) |- |[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2006 - Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2006.]] |[[Peti saziv Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|V saziv]] (21. novembar 2006 – 9. mart 2011) |- |[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2010 - Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2010.]] |[[Šesti saziv Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|VI saziv]] (9. mart 2011 – 2. decembar 2014) |- |[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014 - Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014.]] |[[Sedmi saziv Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|VII saziv]] (2. decembar 2014 – 27. novembar 2018) |- |[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018 - Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018.]] |[[Osmi saziv Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|VIII saziv]] (27. novembar 2018 – 1. decembar 2022) |- |[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022 - Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022.]] |[[Deveti saziv Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|XI saziv]] (od 1. decembra 2022) |} === Vlada === {{Glavni|Vlada Federacije Bosne i Hercegovine}} Vlada Federacije Bosne i Hercegovine jest izvršni organ [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] i ima sve izvršne nadležnosti osim onih predviđenih za [[Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine|predsjednika Federacije]] i [[Potpredsjednik Federacije Bosne i Hercegovine|potpredsjednike Federacije]]. Sjedište Vlade Federacije je u [[Sarajevo|Sarajevu]], a ministarstva su razmještena još i u [[Mostar]]u. Prema ''Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine'',<ref name="automatski generisano1">Ustav Federacije Bosne i Hercegovine ( s amandmanima I - CIX)</ref> ustanovljena je podjela izvršnih nadležnosti između [[Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine|predsjednika Federacije]], potpredsjednika Federacije, premijera, zamjenika premijera i ministara. Premijer je nadležan za: provođenje politike i izvršavanje zakona federalne vlasti, uključujući osiguravanje izvršavanja odluka sudova Federacije; predlaganje smjenjivanja [[Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine|predsjednika Federacije]]; predlaganje i davanje preporuka iz oblasti zakonodavstva i pripremanje proračunskih prijedloga [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine]]. Zamjenici premijera nadležni su za : vršenje dužnosti ministra; pomaganje premijeru u provođenju politike i izvršavanju zakona; odlučivanje da li će zatražiti mišljenje [[Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine|Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine]] i vršenje dužnosti premijera kad ovaj nije u mogućnosti da obavlja svoju funkciju ili kada je mjesto premijera upražnjeno dok novi premijer ne preuzme funkciju. Svaki ministar je nadležan za : provođenje federalne politike i izvršavanje federalnih zakona iz okvira nadležnosti svog ministarstva ili izvršavanja zadataka koje mu odredi premijer; rukovođenje, koordiniranje i nadziranje aktivnosti svog ministarstva; izdavanje uputstava, instrukcija, naredaba i donošenje propisa; pomaganje premijeru u provođenju federalne politike i izvršavanju zakona [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] itd.. ==== Sastav ==== {{Glavni|Saziv Vlade Federacije Bosne i Hercegovine (Nermin Nikšić II)}}{{Mandati|SDP BiH|HDZ BiH|NiP|NS|HDZ 1990|SN|float=right|Opis=Mandati|Naziv=10. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine|Broj mandata=17|Država=BS|Širina=0.9|HDZ BiH=5|NiP=2|Primjedba=|SDP BiH=6|NS=2|HDZ 1990=1|SN=1}} {| class="wikitable" style="text-align:left; font-size: 90%; width:66%" ! colspan="2" |Dužnost !Vršilac !Stranka |- ! align="center" style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};" | |[[Spisak premijera Federacije Bosne i Hercegovine|Predsjednik Vlade]] |[[Nermin Nikšić]] |{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|link|BS}} |- ! align="center" style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};" | | rowspan="2" |Zamjenik predsjednika Vlade |[[Toni Kraljević]] |{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|link|BS}} |- ! align="center" style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};" | |[[Vojin Mijatović]] |{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|link|BS}} |- |} {| class="wikitable" style="text-align:left; font-size: 90%; width:66%" ! colspan="2" |Ministarstvo !Ministar !Stranka |- ! align="center" style="background:#0070FF;" | |[[Ministarstvo unutrašnjih poslova Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo unutrašnjih poslova]] |[[Ramo Isak]] |{{Izborni dijagram/Partija|SN|link|BS}} |- ! align="center" style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};" | |[[Ministarstvo pravde Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo pravde]] |[[Vedran Škobić]] |{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|link|BS}} |- ! align="center" style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};" | |[[Ministarstvo finansija Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo finansija]] |[[Toni Kraljević]] |{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|link|BS}} |- ! align="center" style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};" | |[[Ministarstvo energije, rudarstva i industrije Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo energije, rudarstva i industrije]] |[[Vedran Lakić]] |{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|link|BS}} |- ! align="center" style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};" | |[[Ministarstvo prometa i komunikacija Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo prometa i komunikacija]] |[[Andrijana Katić]] |{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|link|BS}} |- ! align="center" style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|NiP|tamno|BS}};" | |[[Ministarstvo rada i socijalne politike Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo rada i socijalne politike]] |[[Adnan Delić]] |{{Izborni dijagram/Partija|NiP|link|BS}} |- ! align="center" style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};" | |[[Ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica]] |[[Nerin Dizdar]] |{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|link|BS}} |- ! align="center" style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};" | |[[Ministarstvo za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata]] |[[Nedžad Lokmić]] |{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|link|BS}} |- ! align="center" style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ 1990|tamno|BS}};" | |[[Ministarstvo zdravstva Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo zdravstva]] |[[Nediljko Rimac]] |{{Izborni dijagram/Partija|HDZ 1990|link|BS}} |- ! align="center" style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};" | |[[Ministarstvo obrazovanja i nauke Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo obrazovanja i nauke]] |[[Jasna Duraković]] |{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|link|BS}} |- ! align="center" style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};" | |[[Ministarstvo kulture i sporta Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo kulture i sporta]] |[[Sanja Vlaisavljević]] |{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|link|BS}} |- ! align="center" style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|NS|tamno|BS}};" | |[[Ministarstvo trgovine Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo trgovine]] |[[Amir Hasičević]] |{{Izborni dijagram/Partija|NS|link|BS}} |- ! align="center" style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};" | |[[Ministarstvo prostornog uređenja Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo prostornog uređenja]] |[[Željko Nedić]] |{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|link|BS}} |- ! align="center" style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|NiP|tamno|BS}};" | |[[Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva]] |[[Kemal Hrnjić]] |{{Izborni dijagram/Partija|NiP|link|BS}} |- ! align="center" style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};" | |[[Ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta]] |[[Vojin Mijatović]] |{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|link|BS}} |- | align="center" style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|NS|tamno|BS}};" | |[[Ministarstvo okoliša i turizma Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo okoliša i turizma]] |[[Nasiha Pozder]] |{{Izborni dijagram/Partija|NS|link|BS}} |- |} ==== Sazivi ==== # [[Vlada Federacije Bosne i Hercegovine Harisa Silajdžića]], izabrana 23. juna 1994.<ref>{{Cite web|url=https://faktor.ba/vijest/institucije-bih-u-periodu-1992-1996-ko-su-bili-clanovi-predsjednistva-premijeri-i-ministri-rbih-249409|title=Institucije BiH u periodu 1992-1996: Ko su bili članovi Predsjedništva, premijeri i ministri RBiH|last=Šarenkapa|first=A.|date=17. 1. 2018|website=faktor.ba|publisher=Simurg Media|archive-url=https://web.archive.org/web/20230419101003/https://faktor.ba/vijest/institucije-bih-u-periodu-1992-1996-ko-su-bili-clanovi-predsjednistva-premijeri-i-ministri-rbih-249409|archive-date=19. 4. 2023|access-date=25. 5. 2024}}</ref> # [[Vlada Federacije Bosne i Hercegovine Izudina Kapetanovića]], izabrana 31. januara 1996. # [[Vlada Federacije Bosne i Hercegovine Edhema Bičakčića]], izabrana 12. decembra 1998. # [[Vlada Federacije Bosne i Hercegovine Alije Behmena]], izabrana 12. marta 2001. # [[Vlada Federacije Bosne i Hercegovine Ahmeta Hadžipašića]], izabrana 14. februara 2003. # [[Vlada Federacije Bosne i Hercegovine Nedžada Brankovića]], izabrana 30. marta 2007. # [[Vlada Federacije Bosne i Hercegovine Mustafe Mujezinovića]], izabrana 25. juna 2009. # [[Vlada Federacije Bosne i Hercegovine Nermina Nikšića I]], izabrana 17. marta 2011. # [[Vlada Federacije Bosne i Hercegovine Fadila Novalića]], izabrana 31. marta 2015. # [[Vlada Federacije Bosne i Hercegovine Nermina Nikšića II]], izabrana 28. aprila 2023. === Ustavni sud === {{Glavni|Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine}}{{Proširiti sekciju}} == Također pogledajte == * [[Politika Bosne i Hercegovine]] * [[Ustav Federacije Bosne i Hercegovine]] * [[Izbori u Bosni i Hercegovini]] == Reference == {{Refspisak}} == Napomene == {{Napspisak}} [[Kategorija:Politika Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Politika Federacije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Federacija Bosne i Hercegovine]] k59c9d6m1satt81drjbte0c7372ewy9 Nedo Turković 0 490072 3730029 3651122 2025-06-26T09:51:52Z Panasko 146730 [[Kategorija:Bosanskohercegovački fudbaleri]] uklonjena; [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3730029 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Nedo Turković | slika = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1989|10|23}} | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], [[SFRJ]] | zanimanje = Nogometaš }} '''Nedo Turković''' (rođen 23. oktobra 1989.) je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] fudbaler koji igra na poziciji napadača. Trenutno je slobodni agent, a posljednji angažman mu je bio u fudbalskom klubu [[Abahani]] u Prvoj ligi [[Bangladeš]]a. == Klubska karijera == U karijeri Turković je igrao za 16 klubova, u deset različitih država, na tri kontinenta. === FK Željezničar === Turković je ponikao u [[FK Željezničar Sarajevo|Fudbalskom klubu Željezničar]] Sarajevo, u kojem je bio do 2009. godine, ali nije ubilježio ni jedan seniorski nastup. === SAŠK Napredak === U periodu od 2009. do 2011. godine Turković nastupa za sarajevskog niželigaša [[:en:NK SAŠK Napredak|NK SAŠK Napredak]], te nakon dvije sozone napušta klub. === NK Travnik === Svoj debi na primijerligaškim terenima Turković ostvaruje igrajući za [[NK Travnik]] u sezoni 2011/2012, za koji je upisao dva zvanična nastupa. Klub napušta na kraju sezone === FK Lovćen === Svoju prvu pravu nogometnu sezonu odigrao je u sezonu 2012/2013 igrajući za crnogorski [[FK Lovćen]] sa [[Cetinje|Cetinja]], ubilježivši 24 nastupa uz 4 postignuta gola. === NK Travnik === Nakon povratka u NK Travnik, Turković je za polusezonu odigrao 14 utakmica, uz 6 postignutih golova. === FC Akzhayik === Sezonu 2013/2014 odigrao je za [[kazahstan]]ski klub [[FC Akzhayik]], za koji je u 11 zvaničnih utakmica postigao dva gola. === Shuvlan FK === Narednu polusezonu Turković provodi u [[Azerbejdžan|azarbejdžanskom]] klubu [[Shuvlan FK]], za koji je odigtrao 17 zvaničnih utakmica, pri čemu je postigao četiri gola. === FK Željezničar === U klub u kojem je ponikao igrao je od 2014. do 2016. godine, ubilježivši 22 zvanična nastupa i dva gola. === NK Olimpic === Nakon epizode u Željezničaru, narednu sezonu(2016/2017) provodi u sarajevskom [[FK Olimpik Sarajevo|Olimpicu]], za koji nije postizao golove. === Brežice === Prvu polusezonu 2017. godine provodi igrajući za slovenskog drugoligaša Brežice, za koji u 10 utakmica postiže 9 golova. === Neroca === U decembru 2017. godine potpisuje za [[Indija|indijski]] klub [[Neroca]]<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/nedo-turkovic-potpisao-za-indijski-fc-neroca/171218103|title=Nedo Turković potpisao za indijski FC Neroca|website=www.klix.ba|language=bosanski|access-date=7. 4. 2022}}</ref>, koji se takmiči u najjačem razredu nacionalnog prvenstva u I-League. Za novi klub debitovao je u pobjedi od 1-0 protiv Lajonga,<ref>{{cite web|url=https://www.business-standard.com/article/news-ani/i-league-neroca-fc-breeze-past-lajong-1-0-117122300594_1.html|title=I league: Neroca FC breeze past Lajong 1-0|last=ANI|first=|date=23. 12. 2017|publisher=|access-date=14. 4. 2018|via=Business Standard}}</ref> nakon 12 odigranih zvaničnih utakmica i dva postignuta gola, napušta Nerocu u oktobru naredne godine. === Qormi === Od oktobra 2018. do 3. januara 2019. godine bio je član malteškog kluba Qormi FC,<ref>{{Cite web|url=https://sportsport.ba/fudbal/nedo-turkovic-pronasao-novi-klub/294642|title=Nedo Turković pronašao novi klub|website=SportSport.ba|language=hr|access-date=7. 4. 2022}}</ref> za koji je nastupio ukupno 3 puta.<ref>{{Cite web|url=https://sportsport.ba/fudbal/nedo-turkovic-napustio-maltu/301940|title=Nedo Turković napustio Maltu|website=SportSport.ba|language=hr|access-date=7. 4. 2022}}</ref> === AFC Turris-Oltul Turnu Măgurele === Ukupno dvanaest nastupa i jedan gol postigao je za [[Rumunija|rumunskog]] drugoligaša [[AFC Turris-Oltul Turnu Măgurele]] za koji je nastupao u sezoni 2019/2020<ref>{{Cite web|url=https://liga2.prosport.ro/seria-1/bursa-transferurilor/turris-a-castigat-amicalul-cu-progresul-spartac-una-dintre-ultimele-doua-noutati-din-lotul-lui-lincar-un-bosniac-a-reusit-o-dubla-18240833|title=Turris a câștigat amicalul cu Progresul Spartac.** Una dintre ultimele două nouțăti din lotul lui Lincar, un bosniac, a reușit o "dublă"|date=18. 7. 2019|website=Liga 2|language=ro|access-date=7. 4. 2022}}</ref>. === FC Argeș Pitești === U Rumuniji je nastupa još i za [[FC Argeș Pitești]]. za koji je tokom 2020. godine imao dva zvanična nastupa. === Al-Taqadom FC === Narednu, 2020/2021 sezonu proveo je igrajući u saudijskom drugoligašu [[Al-Taqadom FC]]. Odigrao je 13 zvaničnih utakmica, postigao je 3 gola.<ref>{{Cite web|url=https://scsport.ba/nedo-turkovic-pronasao-novi-angazman-iskusni-bh-napadac-zaigrat-ce-u-10-razlicitoj-zemlji-u-karijeri/|title=Nedo Turković pronašao novi angažman: Iskusni bh. napadač zaigrat će u 10. različitoj zemlji u karijeri|last=www.scsport.ba|first=Sport Centar-|website=Sport Centar|language=en|access-date=7. 4. 2022}}{{Mrtav link}}</ref> === Swadhinata KS === U novembru 2021. godine, Turković potpisuje za člana [[Bangladesh Premier League]] fudbalski klub [[Swadhinata KS]]<ref>{{Cite web|url=https://www.offsidebangladesh.com/বিদেশী-ফুটবলার-সংগ্রহে-ন/|title=বিদেশী ফুটবলার সংগ্রহে নজর কাড়লো স্বাধীনতা সংঘ!|last=Desk|first=Offside|date=24. 11. 2021}}</ref> Nakon odigranih 10 utakmica i 4 postignuta gola, klub napušta u aprilu 2022. godine. === Abhani === Za svoj 16. klub u karijeri, [[Abhani Limited Dhaka]], Turković je potpisao 7. aprila 2020. godine. == References == {{Reflist}} == External links == * [https://us.soccerway.com/players/nedo-turkovi/213265/ Soccerway Profile] * https://www.transfermarkt.com/nedo-turkovic/profil/spieler/166170 {{DEFAULTSORT:Turkovic, Nedo}} [[Kategorija:Rođeni 1989.]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] [[Kategorija:Fudbaleri FK Željezničar Sarajevo]] [[Kategorija:Fudbaleri NK SAŠK Napredak]] [[Kategorija:Fudbaleri NK Travnik]] [[Kategorija:Fudbaleri FK Lovćen]] [[Kategorija:Fudbaleri FC Akzhayik]] [[Kategorija:Fudbaleri AZAL PFK]] [[Kategorija:Fudbaleri FK Olimpik]] [[Kategorija:Fudbaleri NK Brežice 1919]] [[Kategorija:Fudbaleri NEROCA FC]] [[Kategorija:Fudbaleri Qormi F.C.]] [[Kategorija:Fudbaleri AFC Turris-Oltul Turnu Măgurele]] [[Kategorija:Fudbaleri FC Argeș Pitești]] [[Kategorija:Fudbaleri Al-Taqadom]] [[Kategorija:Fudbaleri Al-Diwaniya FC]] [[Kategorija:Živi ljudi]] h2ul10pin6esobezkwnoku08jl3rhrn Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022. 0 490811 3729873 3675484 2025-06-25T15:18:43Z Bakir123 110053 /* Član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda */ 3729873 wikitext text/x-wiki {{Infokutija izbori | država = Bosna i Hercegovina | prethodni_izbori = Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018. | prethodna_godina = 2018. | sljedeći_izbori = Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026. | sljedeća_godina = 2026. | datum_izbora = 2. oktobar 2022. | izlaznost = 1.733.206 (51.45%)<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=32&langId=1|title=Opći izbori u BiH 2022. godine - Potvrđeni rezultati|date=22. 10. 2022|website=www.izbori.ba|publisher=[[CIKBiH]]|access-date=23. 10. 2022}}</ref> | modul = {{Infokutija izbori | embed = yes | vrsta = Predsjednički | naziv_izbora = Član [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva]] iz reda bošnjačkog naroda | slika1 = [[Datoteka:Denis Bećirović (1) (cropped).jpg|150x150px]] | kandidat1 = '''[[Denis Bećirović]]''' | stranka1 = [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP]] | boja1 = {{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}} | broj_glasova1 = '''330.238''' | postotak1 = '''57,37%''' | slika2 = [[Datoteka:Bakir Izetbegović (2022-07-06).jpg|150x150px]] | kandidat2 = [[Bakir Izetbegović]] | stranka2 = [[Stranka demokratske akcije|SDA]] | boja2 = {{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}} | broj_glasova2 = 214.412 | postotak2 = 37,25% | modul = {{Infokutija izbori | embed = yes | vrsta = Predsjednički | naziv_izbora = Član Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda | slika1 = [[Datoteka:Željko Komšić 2021.jpg|150x150px]] | kandidat1 = '''[[Željko Komšić]]''' | stranka1 = [[Demokratska fronta|DF]] | boja1 = {{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}} | broj_glasova1 = '''227.540''' | postotak1 = '''55,80%''' | slika2 = [[Datoteka:Borjana Krišto (cropped).jpg|150x150px]] | kandidat2 = [[Borjana Krišto]] | stranka2 = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] | boja2 = {{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}} | broj_glasova2 = 180.255 | postotak2 = 44,20% | modul = {{Infokutija izbori | embed = yes | vrsta = Predsjednički | naziv_izbora = Član Predsjedništva iz reda srpskog naroda | slika1 = [[Datoteka:Željka Cvijanović 2022.jpg|150x150px]] | kandidat1 = '''[[Željka Cvijanović]]''' | stranka1 = [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] | boja1 = {{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}} | broj_glasova1 = '''327.720''' | postotak1 = '''51,65%''' | slika2 = [[Datoteka:Mirko Šarović (cropped).jpg|150x150px]] | kandidat2 = [[Mirko Šarović]] | stranka2 = [[Srpska demokratska stranka|SDS]] | boja2 = {{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}} | broj_glasova2 = 224.912 | postotak2 = 35,45% | titula = Članovi Predsjedništva | prije_izbora = [[Šefik Džaferović]] (Bošnjak)<br />[[Željko Komšić]] (Hrvat)<br />[[Milorad Dodik]] (Srbin) | nakon_izbora = [[Denis Bećirović]] (Bošnjak)<br />[[Željko Komšić]] (Hrvat)<br />[[Željka Cvijanović]] (Srbin) | map_image = | map_size = | map_caption = | modul = {{Infokutija parlamentarni izbori | embed = yes | naziv_izbora = [[Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavnički dom PS BiH]] | stranka1 = [[Stranka demokratske akcije]] | boja1 = #{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}} | lider1 = {{nowrap|[[Bakir Izetbegović]]}} | mandati1 = 9 | postotak1 = 17,23 | stranka2 = [[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] | boja2 = #{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}} | lider2 = {{nowrap|[[Milorad Dodik]]}} | mandati2 = 6 | postotak2 = 16,34 | stranka3 = {{nowrap|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]]{{Efn|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] je na izbore za [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarnu skupštinu BiH]], [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlament FBiH]], [[Predsjednik Republike Srpske|predsjednika]] i [[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|potpredsjednika]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]] nastupila u koaliciji sa strankama: [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP BiH]], [[Hrvatska kršćanska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HKDU]], [[Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević Bosne i Hercegovine|HSPAS]], [[Hrvatska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HDU]], [[Hrvatska stranka prava Herceg-Bosne|HSPHB]] i [[Hrvatski savez HKDU-HRAST|HRAST]].|naziv=HDZ-Drzavni nivo|grupa=koalicije}}}} | boja3 = #{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}} | lider3 = {{nowrap|[[Dragan Čović]]}} | mandati3 = 4 | postotak3 = 8,75 | stranka4 = [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]] | boja4 = #{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}} | lider4 = {{nowrap|[[Nermin Nikšić]]}} | mandati4 = 5 | postotak4 = 8,15 | stranka5 = [[Srpska demokratska stranka]] | boja5 = #{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}} | lider5 = {{nowrap|[[Mirko Šarović]]}} | mandati5 = 2 | postotak5 = 7,07 | stranka6 = [[Demokratska fronta]]-[[Građanski savez Bosne i Hercegovine|Građanski savez BiH]] | boja6 = #{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}} | lider6 = {{nowrap|[[Željko Komšić]]}} | mandati6 = 3 | postotak6 = 6,41 | stranka7 = [[Narod i pravda]] | boja7 = #{{Izborni dijagram/Partija|NiP|tamno|BS}} | lider7 = {{nowrap|[[Elmedin Konaković]]}} | mandati7 = 3 | postotak7 = 5,01 | stranka8 = [[Partija demokratskog progresa]] | boja8 = #{{Izborni dijagram/Partija|PDP|tamno|BS}} | lider8 = {{nowrap|[[Branislav Borenović]]}} | mandati8 = 2 | postotak8 = 4,63 | stranka9 = [[Naša stranka]] | boja9 = #{{Izborni dijagram/Partija|NS|tamno|BS}} | lider9 = {{nowrap|[[Edin Forto]]}} | mandati9 = 2 | postotak9 = 3,12 | stranka10 = [[Narodni evropski savez]]{{Efn|[[Narodni evropski savez|NES]] je na izbore za [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarnu skupštinu BiH]] nastupila u koaliciji sa strankom [[Za nove generacije]].|naziv=NES-ZNG|grupa=koalicije}} | boja10 = #{{Izborni dijagram/Partija|NES|tamno|BS}} | lider10 = {{nowrap|[[Nermin Ogrešević]]}} | mandati10 = 2 | postotak10 = 2,97 | stranka11 = [[Za pravdu i red]] | boja11 = #{{Izborni dijagram/Partija|ZPR|tamno|BS}} | lider11 = {{nowrap|[[Nebojša Vukanović]]}} | mandati11 = 1 | postotak11 = 2,08 | stranka12 = [[Demokratski savez]] | boja12 = #{{Izborni dijagram/Partija|DNS|tamno|BS}} | lider12 = {{nowrap|[[Nedeljko Čubrilović]]}} | mandati12 = 1 | postotak12 = 1,93 | stranka13 = [[Ujedinjena Srpska]] | boja13 = #{{Izborni dijagram/Partija|US|tamno|BS}} | lider13 = {{nowrap|[[Nenad Stevandić]]}} | mandati13 = 1 | postotak13 = 1,55 | stranka14 = [[Bosanskohercegovačka inicijativa|Bosanskohercegovačka inicijativa - KF]] | boja14 = #{{Izborni dijagram/Partija|NiP|tamno|BS}} | lider14 = {{nowrap|[[Fuad Kasumović (političar)|Fuad Kasumović]]}} | mandati14 = 1 | postotak14 = 1,28 | karta = 2022 Bosnian Municipalities.svg | veličina_karte = | opis_karte = Pobjednička stranka u svakoj općini. | titula = [[Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine|Predsjedavajući<br>Vijeća ministara BiH]] | prije_izbora = [[Zoran Tegeltija]] | stranka_prije = ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]) | nakon_izbora = [[Borjana Krišto]] | stranka_nakon = ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]) }}}}}}}}}} {{Politika Bosne i Hercegovine}} '''Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022.''' su izbori koji su se održali 2. oktobra 2022. godine.<ref name=":0" /><ref>{{Cite web|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/cik-bih-izbori-oktobar/31833705.html|title=Opći izbori u BiH raspisani za 2. oktobar|website=Radio Slobodna Evropa|language=sh|access-date=4. 5. 2022}}</ref> [[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]] (CIK) je 4. maja 2022. raspisala održavanje Općih izbora 2022. godine. Izbori se održavaju u nedjelju 2. oktobra 2022. godine. Na izborima biraju se članovi [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva BiH]], poslanici [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]], [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije BiH]] i [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodne skupštine Republike Srpske]], [[Predsjednik Republike Srpske|predsjednik]] i [[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|potpredsjednici]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]], te članovi [[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine|skupština kantona]] [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije BiH]]. Izbori su raspisani prema zakonu, tj. najmanje 150 dana prije datuma održavanja izbora. Dana 22. oktobra 2022. CIK je na 69. sjednici donio Odluku o utvrđivanju i objavlјivanju rezultata Općih izbora u Bosni i Hercegovini 2022. godine. Utvrđeni su rezultati za sve nivoe vlasti, osim za [[Predsjednik Republike Srpske|predsjednika]] i [[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|potpredsjednike]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]]. Rezultati izbora za Predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske će biti utvrđeni kad se steknu uvjeti. Glavni centar za brojanje nije okončao aktivnosti po Naredbi Centralne izborne komisije BiH od 10. oktobra 2022. godine, gdje se naredilo ponovno brojanje glasova zbog raznih nepravilnosti.<ref name=":8">{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/?Lang=3&CategoryID=64&Id=4340|title=Centralna izborna komisija BiH utvrdila rezultate Općih izbora 2022. godine|date=22. 10. 2022|website=www.izbori.ba|publisher=[[CIKBiH]]|access-date=23. 10. 2022}}</ref> Nakon što su se stekli neophodni uvjeti, CIK je 27. oktobra donio dopunsku Odluku o utvrđivanju i objavljivanju rezultata Općih izbora 2022. kojom su utvrđeni rezultati izbora za predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske.<ref name=":9">{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/?Lang=3&CategoryID=64&Id=4372|title=Potvrđeni rezultati izbora za predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske|date=27. 10. 2022|website=www.izbori.ba|publisher=CIKBiH|access-date=27. 10. 2022}}</ref> Dana 2. novembra CIK, na 80. sjednici, donio je Odluku o potvrđivanju i objavljivanju rezultata Općih izbora 2022. Sastavni dio odluke je detaljan tabelarni prikaz rezultata za svaki izborni nivo, po osnovnim izbornim jedinicama, biračkim mjestima, političkim subjektima i kandidatima.<ref>{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/?Lang=3&CategoryID=64&Id=4384|title=Potvrđeni rezultati Općih izbora 2022. godine za sve nivoe vlasti za koje su izbori provedeni|date=2. 11. 2022|website=www.izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIKBiH]]|access-date=8. 11. 2022}}</ref> ==Kandidati== === Predsjedništvo Bosne i Hercegovine === [[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|Centralna izborna komisija]] (CIK) BiH je za učešće na općim izborima 2. oktobra, ovjerila 10 prijava kandidata za [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo BiH]]. Od tih 10, njih 5 su iz [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije BiH]] (3 za bošnjačkog i 2 za hrvatskog člana) i 5 iz [[Republika Srpska|Republike Srpske]] (za srpskog člana). ====Član Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda==== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! colspan="2" | Kandidat ! colspan="2" | Stranka ! Pozadina |- | [[Datoteka:Bakir Izetbegović (2022-07-06).jpg|frameless|90px]] | [[Bakir Izetbegović]]<ref>{{Cite web|url=https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/izetbegovic-najavio-kandidaturu-za-predsjednistvo-sumnjam-da-konakovic-ima-hrabrost-uci-u-utrku-sa-radoncicem-i-zvizdicem-ne-bi-bilo-dosadno-670818|title=Oslobođenje - Izetbegović najavio kandidaturu za Predsjedništvo: Sumnjam da Konaković ima hrabrost ući u utrku, sa Radončićem i Zvizdićem ne bi bilo dosadno|date=5. 7. 2021|website=www.oslobodjenje.ba|language=bs-ba|access-date=24. 10. 2022}}</ref> | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};" | | [[Stranka demokratske akcije]] | Član [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva]] (2010–2018) <br> Predsjednik Stranke demokratske akcije (2014–) |- | [[Datoteka:Mirsad Hadzikadic Speech - May 2021 (cropped).jpg|frameless|90px]] | [[Mirsad Hadžikadić]]<ref>{{Cite web|url=https://fena.ba/article/1243919/predstavljeni-koalicija-drzava-njen-manifest-i-zajednicki-kandidat|title=Predstavljeni koalicija 'Država', njen manifest i zajednički kandidat|last=fena.ba|website=fena.ba|access-date=24. 10. 2022}}</ref> | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|PZP|tamno|BS}};" | | [[Platforma za progres]] | Direktor Instituta kompleksnih sistema na [[Univerzitet Sjeverne Karoline u Charlotti|Univerzitetu Sjeverne Karoline u Charlotti]] Osnivač i predsjednik Platforme za progres (2018–) |- | [[Datoteka:Denis Bećirović at Palazzo del Quirinale, 2024.jpg|90px]] | [[Denis Bećirović]]<ref>{{cite web|url=https://fena.ba/article/1269434/sedam-stranaka-opozicije-zajednicki-kandidiralo-denisa-becirovica-za-clana-predsjednistva-bih|title=Sedam stranaka opozicije zajednički kandidiralo Denisa Bećirovića za člana Predsjedništva BiH|date=21. 5. 2022|website=fena.ba|access-date=13. 7. 2022|author1=Vernera Jakupović}}</ref> | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};" | | [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija]] | <br> Delegat u [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Domu naroda]] (2019–2022) Potpredsjednik Socijaldemokratske partije BiH (2009–) |} ====Član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda==== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! colspan="2" | Kandidat ! colspan="2" | Stranka ! Pozadina |- | [[Datoteka:Željko Komšić 2023 (cropped).jpg|frameless|90px]] | [[Željko Komšić]]<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/zeljko-komsic-ce-se-ponovo-kandidovati-za-predsjednistvo-bih-moram-ne-mogu-stati/220508010|title=Željko Komšić će se ponovo kandidovati za Predsjedništvo BiH: Moram, ne mogu stati|website=www.klix.ba|language=hr|access-date=24. 10. 2022}}</ref> | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}};" | | [[Demokratska fronta]] | Član [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva]] (2006–2014,2018-) Osnivač i predsjednik Demokratske fronte (2018–) |- | [[Datoteka:Borjana Krišto (2025-06-11).jpg|frameless|90px]] | [[Borjana Krišto]]<ref>{{cite web|url=https://ba.n1info.com/vijesti/covic-odustao-borjana-kristo-kandidat-za-clana-predsjednistva-bih/|title=Čović odustao, Borjana Krišto kandidat za člana Predsjedništva BiH?|date=29. 6. 2022|publisher=n1info.ba|access-date=29. 6. 2022}}</ref> | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};" | | [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica]] | [[Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine|Predsjednica Federacije Bosne i Hercegovine]] (2007–2011) |} ====Član Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda==== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! colspan="2" | Kandidat ! colspan="2" | Stranka ! Pozadina |- | [[Datoteka:Željka Cvijanović 2024 (cropped).jpg|frameless|90px]] | [[Željka Cvijanović]]<ref name=":1">{{cite web|url=https://avaz.ba/vijesti/bih/754863/snsd-salje-cvijanovic-u-utrku-za-clana-predsjednistva-bih-dodik-kandidat-za-predsjednika-rs|title=SNSD šalje Cvijanović u utrku za člana Predsjedništva BiH, Dodik kandidat za predsjednika RS|date=1. 7. 2022|publisher=avaz.ba|access-date=1. 7. 2022|author=E.Ć.}}</ref> | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};" | | [[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] | [[Predsjednik Republike Srpske|Predsjednica Republike Srpske]] (2018–2022) <br> [[Predsjednik Vlade Republike Srpske|Predsjednica Vlade Republike Srpske]] (2013–2018) |- |[[Datoteka:Nenad Nešić (cropped).jpg|bez okvira|90px]] | [[Nenad Nešić]]<ref name=":2">{{cite web|url=https://www.nezavisne.com/novosti/bih/Nesic-u-trci-za-Predsjednistvo-Jovicic-za-predsjednika-Srpske/707188|title=Nešić u trci za Predsjedništvo, Jovičić za predsjednika Srpske|last1=Sladojević|first1=Dragan|date=2. 3. 2022|website=Nezavisne novine|language=sr|access-date=13. 7. 2022}}</ref> | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|DNS|tamno|BS}};" | | [[Demokratski narodni savez]] | Poslanik u [[Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavničkom domu]] (2018–2022) <br> Predsjednik Demokratskog narodnog saveza (2020–) |- | [[Datoteka:Vojin Mijatović (cropped).jpg|frameless|90px]] | [[Vojin Mijatović]]<ref name=":3">{{cite web|url=https://ba.n1info.com/vijesti/vojin-mijatovic-kandidat-za-clana-predsjednistva-bih/|title=Vojin Mijatović kandidat za člana Predsjedništva BiH|date=9. 6. 2022|website=N1|access-date=13. 7. 2022}}</ref> | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};" | | [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija]] | Potpredsjednik Socijaldemokratske partije |- | [[Datoteka:Mirko Šarović (cropped).jpg|frameless|90px]] | [[Mirko Šarović]]<ref name=":4">{{cite web|url=https://www.nezavisne.com/novosti/bih/SDS-odlucio-Mirko-Sarovic-kandidat-za-srpskog-clana-Predsjednistva-BiH/724192|title=SDS odlučio: Mirko Šarović kandidat za srpskog člana Predsjedništva BiH|last1=Vukić|first1=Uroš|date=23. 6. 2022|website=Nezavisne novine|access-date=13. 7. 2022}}</ref> | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};" | | [[Srpska demokratska stranka]] | Član [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva]] (2002–2003) <br> Predsjednik Srpske demokratske stranke (2019–2022) |- | [[Datoteka:Unknown person.jpg|frameless|90px]] |[[Borislav Bijelić]]<ref name=":6">{{cite web|url=https://vecernjenovosti.ba/81119/vijesti/republika-srpska/pripreme-za-izbore-objavljene-kompletne-kandidatske-liste-evo-ko-je-sve-u-izbornoj-trci/|title=PRIPREME ZA IZBORE: Objavljene kompletne kandidatske liste, evo ko je sve u „izbornoj trci“|date=5. 8. 2022|publisher=Novosti|language=sr|access-date=9. 9. 2022}}</ref> | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SŽ|tamno|BS}};" | |[[Stranka život]] | Bivši predsjednik Komisije za reviziju privatizacije državnog kapitala u preduzećima i bankama<ref name=":5">{{Cite web|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/borislav_bijelic/1968499.html|title=Multifunkcioner sa astronomskom zaradom|website=Radio Slobodna Evropa|language=sh|access-date=23. 10. 2022}}</ref> |} === Predsjednik Republike Srpske === [[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|Centralna izborna komisija]] (CIK) BiH je za učešće na općim izborima 2. oktobra, ovjerila 31 prijavu kandidata za [[Predsjednik Republike Srpske|Predsjednika]] i [[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|potpredsjednike]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]], a njih 17 su [[nezavisni kandidat]]<nowiki/>i.<ref name=":7">{{Cite web|url=https://mondo.ba/Info/Politika/a1159796/Kandidati-za-predsjednika-RS-na-izborima-2022.html|title=Ko se sve kandidovao za predsjednika RS: Na listi 31 kandidat|website=Mondo Bosna|language=en-US|access-date=23. 10. 2022}}</ref> {| class="wikitable" style="text-align:center" ! colspan="2" | Kandidat ! colspan="2" | Stranka ! Pozadina |- | [[Datoteka:Visit of Milorad Dodik to the EC (cropped).jpg|frameless|90px]] | [[Milorad Dodik]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};" | | [[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] | Član [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva]] (2018–2022) [[Predsjednik Republike Srpske]] (2010–2018) <br> [[Predsjednik Vlade Republike Srpske]] (2006–2010; 1998–2001) |- |[[Datoteka:Jelena Trivić.png|bez okvira|90px]] | [[Jelena Trivić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|PDP|tamno|BS}};" | |[[Partija demokratskog progresa]] |Poslanica u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]] (2018–2022) |- | [[Datoteka:Unknown person.jpg|frameless|90px]] |[[Radislav Jovičić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|DNS|tamno|BS}};" | |[[Demokratski narodni savez]] |[[Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske|Ministar MUP-a Republike Srpske]] (2013–2014) |- | [[Datoteka:Unknown person.jpg|frameless|90px]] |[[Neđo Đurić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SPS|tamno|BS}};" | |[[Socijalistička partija Srpske]] |Univerzitetski profesor i naučni savjetnik Tehničkog instituta u [[Bijeljina|Bijeljini]] |- | [[Datoteka:Unknown person.jpg|frameless|90px]] |[[Ćamil Duraković]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};" | |[[Nezavisni kandidat]] |Načelnik [[Srebrenica|općine Srebrenica]] (2012–2016) |- | [[Datoteka:Unknown person.jpg|frameless|90px]] |[[Davor Pranjić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};" | |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica]]{{Efn|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] je na izbore za [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarnu skupštinu BiH]], [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlament FBiH]], [[Predsjednik Republike Srpske|predsjednika]] i [[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|potpredsjednika]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]] nastupila u koaliciji sa strankama: [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP BiH]], [[Hrvatska kršćanska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HKDU]], [[Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević Bosne i Hercegovine|HSPAS]], [[Hrvatska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HDU]], [[Hrvatska stranka prava Herceg-Bosne|HSPHB]] i [[Hrvatski savez HKDU-HRAST|HRAST]].|naziv=HDZ-Drzavni nivo|grupa=koalicije}} |Predsjednik Gradskog odbora HDZ-a [[Banja Luka]] |- | colspan="5" |I ostali kandidati (25) |} == Rezultati == === Predsjedništvo Bosne i Hercegovine === {{Glavni|Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine}}Po Potvrđenim rezultatima, za nove članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine su izabrani: [[Denis Bećirović]], [[Željko Komšić]] i [[Željka Cvijanović]].<ref name=":0" /> {| class="wikitable" style="text-align:center" ! colspan="2" | Kandidat !Konstitutivni narod ! colspan="2" | Stranka ! Broj glasova ! % |- | [[Datoteka:Denis Bećirović at Palazzo del Quirinale, 2024.jpg|90px]] | [[Denis Bećirović]] |[[Bošnjaci]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};" | | [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija]] | 330.238 | 57,37 |- | [[Datoteka:Željka Cvijanović 2024 (cropped).jpg|frameless|90px]] | [[Željka Cvijanović]] |[[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srbi]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};" | | [[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] |327.720 | 51,65 |- | [[Datoteka:Željko Komšić 2023 (cropped).jpg|frameless|90px]] | [[Željko Komšić]] |[[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvati]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}};" | | [[Demokratska fronta]] |227.540 | 55,80 |} === Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine === {{Glavni|Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022 - Parlament Bosne i Hercegovine}} ==== Federacija Bosne i Hercegovine ==== {| class="wikitable" ! colspan="2" |Stranka !Broj glasova !% !Ukupan broj mandata !Broj redovnih mandata !Broj kompenzacijskih mandata |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};" | |[[Stranka demokratske akcije]] | style="text-align:center;" |243.413 | style="text-align:center;" |25,17 | style="text-align:center;" |8 | style="text-align:center;" |7 | style="text-align:center;" |1 |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};" | |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]]{{Efn|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] je na izbore za [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarnu skupštinu BiH]], [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlament FBiH]], [[Predsjednik Republike Srpske|predsjednika]] i [[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|potpredsjednika]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]] nastupila u koaliciji sa strankama: [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP BiH]], [[Hrvatska kršćanska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HKDU]], [[Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević Bosne i Hercegovine|HSPAS]], [[Hrvatska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HDU]], [[Hrvatska stranka prava Herceg-Bosne|HSPHB]] i [[Hrvatski savez HKDU-HRAST|HRAST]].|naziv=HDZ-Drzavni nivo|grupa=koalicije}} | style="text-align:center;" |137.340 | style="text-align:center;" |14,20 | style="text-align:center;" |4 | style="text-align:center;" |3 | style="text-align:center;" |1 |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};" | |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]] | style="text-align:center;" |129.499 | style="text-align:center;" |13,39 | style="text-align:center;" |5 | style="text-align:center;" |5 | style="text-align:center;" |0 |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}};" | |[[Demokratska fronta]]–[[Građanski savez Bosne i Hercegovine|Građanski savez]] | style="text-align:center;" |101.713 | style="text-align:center;" |10,52 | style="text-align:center;" |3 | style="text-align:center;" |2 | style="text-align:center;" |1 |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|NiP|tamno|BS}};" | |[[Narod i pravda]] | style="text-align:center;" |79.555 | style="text-align:center;" |8,23 | style="text-align:center;" |3 | style="text-align:center;" |1 | style="text-align:center;" |2 |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|NS|tamno|BS}};" | |[[Naša stranka]] | style="text-align:center;" |49.481 | style="text-align:center;" |5,12 | style="text-align:center;" |2 | style="text-align:center;" |1 | style="text-align:center;" |1 |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|NES|tamno|BS}};" | |[[Narodni evropski savez]]{{Efn|[[Narodni evropski savez|NES]] je na izbore za [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarnu skupštinu BiH]] nastupila u koaliciji sa strankom [[Za nove generacije]].|naziv=NES-ZNG|grupa=koalicije}} | style="text-align:center;" |47.157 | style="text-align:center;" |4,88 | style="text-align:center;" |2 | style="text-align:center;" |1 | style="text-align:center;" |1 |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|NiP|tamno|BS}};" | |[[Bosanskohercegovačka inicijativa|Bosanskohercegovačka inicijativa - KF]] | style="text-align:center;" |18.697 | style="text-align:center;" |1,93 | style="text-align:center;" |1 | style="text-align:center;" |0 | style="text-align:center;" |1 |- ! colspan="2" |Ukupno: ! colspan="2" |806.855 !28 !20 !8 |} ==== Republika Srpska ==== {| class="wikitable" ! colspan="2" |Stranka !Broj glasova !% !Ukupan broj mandata !Broj redovnih mandata !Broj kompenzacijskih mandata |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};" | |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] | style="text-align:center;" |255.515 | style="text-align:center;" |41,15 | style="text-align:center;" |6 | style="text-align:center;" |6 | style="text-align:center;" |0 |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};" | |[[Srpska demokratska stranka]] | style="text-align:center;" |112.250 | style="text-align:center;" |18,08 | style="text-align:center;" |2 | style="text-align:center;" |2 | style="text-align:center;" |0 |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|PDP|tamno|BS}};" | |[[Partija demokratskog progresa]] | style="text-align:center;" |73.023 | style="text-align:center;" |11,76 | style="text-align:center;" |2 | style="text-align:center;" |1 | style="text-align:center;" |1 |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|ZPR|tamno|BS}};" | |[[Za pravdu i red]] | style="text-align:center;" |32.982 | style="text-align:center;" |5,31 | style="text-align:center;" |1 | style="text-align:center;" |0 | style="text-align:center;" |1 |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|DNS|tamno|BS}};" | |[[Demokratski savez]] | style="text-align:center;" |30.591 | style="text-align:center;" |4,93 | style="text-align:center;" |1 | style="text-align:center;" |0 | style="text-align:center;" |1 |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};" | |[[Stranka demokratske akcije]] | style="text-align:center;" |30.132 | style="text-align:center;" |4,85 | style="text-align:center;" |1 | style="text-align:center;" |0 | style="text-align:center;" |1 |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|US|tamno|BS}};" | |[[Ujedinjena Srpska]] | style="text-align:center;" |24.313 | style="text-align:center;" |3,92 | style="text-align:center;" |1 | style="text-align:center;" |0 | style="text-align:center;" |1 |- ! colspan="2" |Ukupno: ! colspan="2" |558.806 !14 !9 !5 |} === Predsjednik Republike Srpske === {{Glavni|Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022 - predsjednik Republike Srpske}}Nakon što su se stekli neophodni uvjeti, CIK je 27. oktobra donio dopunsku Odluku o utvrđivanju i objavljivanju rezultata Općih izbora u Bosni i Hercegovini 2022. godine kojom su potvrđeni rezultati izbora za predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske.<ref name=":9" /> Prema potvrđenim rezultatima za predsjednika Republike Srpske je izabran [[Milorad Dodik]], a potpredsjednici su [[Ćamil Duraković]] i [[Davor Pranjić]]. {| class="wikitable" ! colspan="2" |Kandidat !Pozicija ! colspan="2" |Stranka !Broj glasova !% |- |[[Datoteka:Milorad Dodik (2022-11-28).jpg|frameless|90px]] | style="text-align:center;" |[[Milorad Dodik]] | style="text-align:center;" |[[Predsjednik Republike Srpske|Predsjednik]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};" | | style="text-align:center;" |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] | style="text-align:center;" |300.180 | style="text-align:center;" |47,06 |- |[[Datoteka:Unknown person.jpg|frameless|90px]] | style="text-align:center;" |[[Ćamil Duraković]] | style="text-align:center;" rowspan="2" |[[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|Potpredsjednici]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};" | | style="text-align:center;" |[[Nezavisni kandidat]] | style="text-align:center;" |13.760 | style="text-align:center;" |2,16 |- |[[Datoteka:Unknown person.jpg|frameless|90px]] | style="text-align:center;" |[[Davor Pranjić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};" | | style="text-align:center;" |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica]] | style="text-align:center;" |1.966 | style="text-align:center;" |0,31 |} === Parlament Federacije Bosne i Hercegovine === {{Glavni|Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022 - Parlament Federacije Bosne i Hercegovine}} {| class="wikitable" ! colspan="2" |Stranka !Broj glasova !% !Ukupan broj mandata !Broj redovnih mandata !Broj kompenzacijskih mandata |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};" | |[[Stranka demokratske akcije]] | style="text-align:center;" |238.111 | style="text-align:center;" |24,40 | style="text-align:center;" |26 | style="text-align:center;" |21 | style="text-align:center;" |5 |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};" | |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]] | style="text-align:center;" |131.323 | style="text-align:center;" |13,46 | style="text-align:center;" |15 | style="text-align:center;" |11 | style="text-align:center;" |4 |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};" | |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]]{{Efn|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] je na izbore za [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarnu skupštinu BiH]], [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlament FBiH]], [[Predsjednik Republike Srpske|predsjednika]] i [[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|potpredsjednika]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]] nastupila u koaliciji sa strankama: [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP BiH]], [[Hrvatska kršćanska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HKDU]], [[Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević Bosne i Hercegovine|HSPAS]], [[Hrvatska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HDU]], [[Hrvatska stranka prava Herceg-Bosne|HSPHB]] i [[Hrvatski savez HKDU-HRAST|HRAST]].|naziv=HDZ-Drzavni nivo|grupa=koalicije}} | style="text-align:center;" |130.567 | style="text-align:center;" |13,38 | style="text-align:center;" |15 | style="text-align:center;" |12 | style="text-align:center;" |3 |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}};" | |[[Demokratska fronta]]–[[Građanski savez Bosne i Hercegovine|Građanski savez]] | style="text-align:center;" |107.735 | style="text-align:center;" |11,04 | style="text-align:center;" |12 | style="text-align:center;" |10 | style="text-align:center;" |2 |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|NiP|tamno|BS}};" | |[[Narod i pravda]]{{Efn|[[Narod i pravda|NiP]] je na izbore za [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlament FBiH]] nastupila u koaliciji sa [[Stranka penzionera/umirovljenika Bosne i Hercegovine|SPU BiH]] pod nazivom "Povjerenje!".|naziv=NiP-SPU BiH|grupa=koalicije}} | style="text-align:center;" |67.200 | style="text-align:center;" |6,89 | style="text-align:center;" |7 | style="text-align:center;" |3 | style="text-align:center;" |4 |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|NS|tamno|BS}};" | |[[Naša stranka]] | style="text-align:center;" |50.815 | style="text-align:center;" |5,21 | style="text-align:center;" |6 | style="text-align:center;" |2 | style="text-align:center;" |4 |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|NES|tamno|BS}};" | |[[Narodni evropski savez]] | style="text-align:center;" |42.322 | style="text-align:center;" |4,34 | style="text-align:center;" |5 | style="text-align:center;" |4 | style="text-align:center;" |1 |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}};" | |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]] | style="text-align:center;" |36.465 | style="text-align:center;" |3,74 | style="text-align:center;" |4 | style="text-align:center;" |2 | style="text-align:center;" |2 |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ 1990|tamno|BS}};" | |[[Hrvatska demokratska zajednica 1990]] | style="text-align:center;" |26.518 | style="text-align:center;" |2,72 | style="text-align:center;" |3 | style="text-align:center;" |3 | style="text-align:center;" |0 |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|PDA|tamno|BS}};" | |[[Pokret demokratske akcije]] | style="text-align:center;" |18.312 | style="text-align:center;" |1,88 | style="text-align:center;" |1 | style="text-align:center;" |1 | style="text-align:center;" |0 |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|BHI|tamno|BS}};" | |[[Bosanskohercegovačka inicijativa]] | style="text-align:center;" |18.150 | style="text-align:center;" |1,86 | style="text-align:center;" |1 | style="text-align:center;" |1 | style="text-align:center;" |0 |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HRS|tamno|BS}};" | |[[Hrvatska republikanska stranka]] | style="text-align:center;" |13.050 | style="text-align:center;" |1,34 | style="text-align:center;" |1 | style="text-align:center;" |1 | style="text-align:center;" |0 |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HNP|tamno|BS}};" | |[[Hrvatski nacionalni pomak]] | style="text-align:center;" |5.351 | style="text-align:center;" |0,55 | style="text-align:center;" |1 | style="text-align:center;" |1 | style="text-align:center;" |0 |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|POMAK|tamno|BS}};" | |[[Pokret za modernu i aktivnu Krajinu]] | style="text-align:center;" |4.465 | style="text-align:center;" |0,46 | style="text-align:center;" |1 | style="text-align:center;" |1 | style="text-align:center;" |0 |- ! colspan="2" |Ukupno: ! colspan="2" |890.384 !98 !73 !25 |} === Narodna skupština Republike Srpske === {{Glavni|Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022 - Narodna skupština Republike Srpske}} {| class="wikitable" ! colspan="2" |Stranka !Broj glasova !% !Ukupan broj mandata !Broj redovnih mandata !Broj kompenzacijskih mandata |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};" | |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] | style="text-align:center;" |221.554 | style="text-align:center;" |34,63 | style="text-align:center;" |29 | style="text-align:center;" |27 | style="text-align:center;" |2 |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};" | |[[Srpska demokratska stranka]] | style="text-align:center;" |95.648 | style="text-align:center;" |14,95 | style="text-align:center;" |13 | style="text-align:center;" |13 | style="text-align:center;" |0 |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|PDP|tamno|BS}};" | |[[Partija demokratskog progresa]] | style="text-align:center;" |65.872 | style="text-align:center;" |10,30 | style="text-align:center;" |8 | style="text-align:center;" |6 | style="text-align:center;" |2 |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SP RS|tamno|BS}};" | |[[Socijalistička partija Republike Srpske|Socijalistička partija RS]]{{Efn|[[Socijalistička partija Republike Srpske|SP]] je na izbore za [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnu skupštinu]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]] nastupila u koaliciji sa strankama: [[Narodni demokratski pokret|NDP]] i [[Srpska narodna partija|SNP]].|naziv=SP-NSRS|grupa=koalicije}} | style="text-align:center;" |37.919 | style="text-align:center;" |5,93 | style="text-align:center;" |5 | style="text-align:center;" |5 | style="text-align:center;" |0 |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};" | |[[Pokret za državu]] | style="text-align:center;" |36.651 | style="text-align:center;" |5,73 | style="text-align:center;" |5 | style="text-align:center;" |3 | style="text-align:center;" |2 |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|DNS|tamno|BS}};" | |[[Demokratski savez]] | style="text-align:center;" |34.898 | style="text-align:center;" |5,46 | style="text-align:center;" |5 | style="text-align:center;" |3 | style="text-align:center;" |2 |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|US|tamno|BS}};" | |[[Ujedinjena Srpska]] | style="text-align:center;" |32.700 | style="text-align:center;" |5,11 | style="text-align:center;" |4 | style="text-align:center;" |3 | style="text-align:center;" |1 |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|ZPR|tamno|BS}};" | |[[Za pravdu i red]] | style="text-align:center;" |31.558 | style="text-align:center;" |4,93 | style="text-align:center;" |4 | style="text-align:center;" |2 | style="text-align:center;" |2 |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|DNS|tamno|BS}};" | |[[Demokratski narodni savez]] | style="text-align:center;" |28.502 | style="text-align:center;" |4,46 | style="text-align:center;" |4 | style="text-align:center;" |0 | style="text-align:center;" |4 |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|NPS|tamno|BS}};" | |[[Narodna partija Srpske]]{{Efn|[[Narodna partija Srpske|NPS]] je na izbore za [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnu skupštinu]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]] nastupila u koaliciji sa strankama: [[Pokret "Uspješna Srpska"|PUS]] i [[Prva Srpska demokratska stranka|Prva SDS]].|naziv=NPS-NSRS|grupa=koalicije}} | style="text-align:center;" |20.905 | style="text-align:center;" |3,27 | style="text-align:center;" |3 | style="text-align:center;" |1 | style="text-align:center;" |2 |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SPS|tamno|BS}};" | |[[Socijalistička partija Srpske]] | style="text-align:center;" |19.894 | style="text-align:center;" |3,11 | style="text-align:center;" |3 | style="text-align:center;" |0 | style="text-align:center;" |3 |- ! colspan="2" |Ukupno: ! colspan="2" |626.101 !83 !63 !20 |} === Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine === {{Glavni|Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022 - kantonalne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine}} {| class="wikitable" style="text-align:left; font-size: 90%; width:56%;" ! colspan="2" |Stranka ![[Datoteka:Coat of arms of Una-Sana.svg|28x28piksel]] [[Unsko-sanski kanton|USK]] ![[Datoteka:Coat_of_arms_of_Posavina.svg|28x28piksel]] [[Posavski kanton|PK]] ![[Datoteka:Coat_of_arms_of_Tuzla_Canton.svg|29x29piksel]] [[Tuzlanski kanton|TK]] ![[Datoteka:Coat of arms of Zenica-Doboj.svg|31x31piksel]] [[Zeničko-dobojski kanton|ZDK]] ![[Datoteka:Coat_of_arms_of_Bosnian_Podrinje.svg|33x33piksel]] [[Bosansko-podrinjski kanton Goražde|BPK]] ![[Datoteka:Coat_of_arms_of_Central_Bosnia.svg|35x35piksel]] [[Srednjobosanski kanton|SBK]] ![[Datoteka:Coat of arms of Herzegovina-Neretva.svg|28x28piksel]] [[Hercegovačko-neretvanski kanton|HNK]] ![[Datoteka:No_coats_of_arms.svg|30x30piksel]] [[Zapadnohercegovački kanton|ZHK]] ![[Datoteka:Coat of arms of Sarajevo Canton.svg|32x32piksel]] [[Kanton Sarajevo|KS]] ![[Datoteka:No_coats_of_arms.svg|30x30piksel]] [[Kanton 10|K10]] !'''Ukupno''' |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Stranka demokratske akcije]] |8 |3 |13 |11 |5 |11 |7 |– |7 |2 |67 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]] |– |12 |– |3{{Efn|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] je u [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojskom]] [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|kantonu]] nastupila u koaliciji sa strankama: [[Hrvatska seljačka stranka - Stjepan Radić|HSSSR]], [[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS]], [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP BiH]], [[Hrvatska kršćanska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HKDU]], [[Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević Bosne i Hercegovine|HSPAS]], [[Hrvatska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HDU]], [[Hrvatska stranka prava Herceg-Bosne|HSPHB]], [[Hrvatski savez HKDU-HRAST|HRAST]], [[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]] i [[Hrvatski nacionalni pomak|HNP]].|naziv=Napomena 1|grupa=koalicija}} |– |9{{Efn|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] je u [[Srednjobosanski kanton|Srednjobosanskom]] [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|kantonu]] nastupila u koaliciji sa strankama: [[Hrvatska seljačka stranka - Stjepan Radić|HSSSR]], [[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS]], [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP BiH]], [[Hrvatska kršćanska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HKDU]], [[Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević Bosne i Hercegovine|HSPAS]], [[Hrvatska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HDU]] i [[Hrvatski savez HKDU-HRAST|HRAST]].|naziv=Napomena 2|grupa=koalicija}} |11{{Efn|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] je u [[Hercegovačko-neretvanski kanton|Hercegovačko-neretvanskom]] [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|kantonu]] nastupila u koaliciji sa strankama: [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP BiH]], [[Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević Bosne i Hercegovine|HSPAS]], [[Hrvatska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HDU]], [[Hrvatska stranka prava Herceg-Bosne|HSPHB]] i [[Hrvatski savez HKDU-HRAST|HRAST]].|naziv=Napomena 3|grupa=koalicija}} |14{{Efn|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] je u [[Zapadnohercegovački kanton|Zapadnohercegovačkom]] [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|kantonu]] nastupila u koaliciji sa strankama: [[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS]], [[Hrvatska kršćanska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HKDU]] i [[Hrvatska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HDU]].|naziv=Napomena 4|grupa=koalicija}} |– |5 |54 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]] |3 |1 |8 |5 |2 |4 |3 |– |6 |2 |34 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|NiP|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Narod i pravda]] |2 |– |2 |3 |3 |2 |1 |– |7 |– |20 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Demokratska fronta]]–[[Građanski savez Bosne i Hercegovine|Građanski savez]] |3 |– |4 |3 |1 |2 |2 |– |4 |– |19 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ 1990|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Hrvatska demokratska zajednica 1990]] |– |2 |– |– |– |2{{Efn|[[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]] je u [[Srednjobosanski kanton|Srednjobosanskom]] [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|kantonu]] nastupila u koaliciji sa strankama: [[Hrvatska stranka prava Herceg-Bosne|HSPHB]] i [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP BiH]].|naziv=Napomena 5|grupa=koalicija}} |3 |4 |– |4 |15 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|NES|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Narodni evropski savez]] |8 |– |– |2 |2 |– |1 |– |– |– |13 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]] |1{{Efn|[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]] je u [[Unsko-sanski kanton|Unsko-sanskom]] [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|kantonu]] nastupila u koaliciji sa [[Stranka penzionera/umirovljenika Bosne i Hercegovine|SPU BiH]].|naziv=Napomena 6|grupa=koalicija}} |– |2 |– |2 |– |– |– |5 |– |10 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|NS|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Naša stranka]] |1 |– |1 |1 |– |– |– |– |5 |– |8 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HRS|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Hrvatska republikanska stranka]] |– |1 |– |– |– |– |2 |2 |– |1 |6 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|BHI|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Bosanskohercegovačka inicijativa]] |– |– |– |5 |– |– |– |– |– |– |5 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HNP|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Hrvatski nacionalni pomak]] |– |– |– |– |– |– |– |– |– |5 |5 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|PDA|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Pokret demokratske akcije]] |– |1 |3 |– |– |– |– |– |– |– |4 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBB|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Savez za bolju budućnost Bosne i Hercegovine|Savez za bolju budućnost BiH]] |– |– |– |2 |1 |– |– |– |– |– |3 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|POMAK|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Pokret za modernu i aktivnu Krajinu]] |3 |– |– |– |– |– |– |– |– |– |3 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|NP|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Novi početak]] |– |– |– |– |3 |– |– |– |– |– |3 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDBiH|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Socijaldemokrate Bosne i Hercegovine]] |– |– |2{{Efn|[[Socijaldemokrate Bosne i Hercegovine|SD BiH]] je u [[Tuzlanski kanton|Tuzlanskom]] [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|kantonu]] nastupila u koaliciji sa strankom [[Zeleni pokret]].|naziv=Napomena 7|grupa=koalicija}} |– |– |– |– |– |– |– |2 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] |– |– |– |– |– |– |– |– |– |2 |2 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HNL|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Hrvatska nezavisna lista]] |– |– |– |– |– |– |– |– |– |2 |2 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|NPI|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Nova politička inicijativa]] |– |– |– |– |2 |– |– |– |– |– |2 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|LS BiH|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Laburistička stranka Bosne i Hercegovine|Laburistička stranka BiH]] |1 |– |– |– |– |– |– |– |– |– |1 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|svijetlo|BS}};" | | align="left" |Nezavisni-neovisni |– |1 |– |– |– |– |– |– |– |– |1 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|BNS|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Bosanska narodna stranka]] |– |– |– |– |1 |– |– |– |– |– |1 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|BHD|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Bosanskohercegovački demokrati]] |– |– |– |– |1 |– |– |– |– |– |1 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|LSBiH|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Liberalna stranka Bosne i Hercegovine|Liberalna stranka BiH]] |– |– |– |– |1 |– |– |– |– |– |1 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|NGL|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Nezavisna građanska lista]] |– |– |– |– |1 |– |– |– |– |– |1 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HSP H-B|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Hrvatska stranka prava Herceg-Bosne]] |– |– |– |– |– |– |– |1 |– |– |1 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HSP BiH|svijetlo|BS}};" | | align="left" |[[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|Hrvatska stranka prava BiH]] |– |– |– |– |– |– |– |1 |– |– |1 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HSPdAS BiH|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević Bosne i Hercegovine|Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević BiH]] |– |– |– |– |– |– |– |1 |– |– |1 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNS FBiH|tamno|BS}};" | | align="left" |Srpska sloga ([[Srpska napredna stranka Federacije Bosne i Hercegovine|SNS FBiH]] – [[Socijalistička partija Republike Srpske|SP]] – [[Demokratski narodni savez|DNS]] – [[Partija demokratskog progresa|PDP]] – [[Srpska demokratska stranka|SDS]]) |– |– |– |– |– |– |– |– |– |1 |1 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNP FBiH|tamno|BS}};" | | align="left" |Srpsko jedinstvo ([[Srpski nacionalni pokret Federacije Bosne i Hercegovine|SNP FBiH]] – [[Socijalistička partija Srpske|SPS]]) |– |– |– |– |– |– |– |– |– |1 |1 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|ZNG|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Za nove generacije]] |– |– |– |– |– |– |– |– |1 |– |1 |- ! colspan="2" |Ukupno: !30 !21 !35 !35 !25 !30 !30 !23 !35 !25 !289 |} == Napomene == {{spisaknapomena|grupa="kanton"}} == Također pogledajte == * [[Izbori u Bosni i Hercegovini]] ** [[Izbori u Republici Srpskoj]] * [[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]] * [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]] * [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine]] * [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine]] * [[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine]] * [[Narodna skupština Republike Srpske]] * [[Predsjednik Republike Srpske]] * [[Spisak potpredsjednika Republike Srpske]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == *[https://www.izbori.ba/?Lang=3 Centralna izborna komisija BiH] {{Izbori u Bosni i Hercegovini}} {{Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022. po općinama}} [[Kategorija:Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022.|*]] [[Kategorija:Opći izbori u Bosni i Hercegovini|2022]] [[Kategorija:Izbori u Bosni i Hercegovini 2022.]] [[Kategorija:Izbori u Bosni i Hercegovini|2022]] [[Kategorija:2022. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Izbori u 2022.|Bosna i Hercegovina]] [[Kategorija:Izbori u Evropi 2022.|Bosna i Hercegovina]] pqprb2fk6ga88k9i5o69vc59xhrr8no Šablon:Najkorisniji igrač ACB lige 10 492342 3730053 3625764 2025-06-26T11:28:20Z KWiki 9400 3730053 wikitext text/x-wiki {{Navkutija |ime = Najkorisniji igrač ACB lige |naslov = [[Najkorisniji igrač ACB lige|Najkorisniji igrač]] [[ACB liga|ACB lige]] |naslovstil = background:#BFD7FF; color:blue; |podaciklasa = hlist |podaci1 = * 1992–1993:&nbsp;[[Darryl Middleton|Middleton]] * 1994–1995:&nbsp;[[Arvydas Sabonis|Sabonis]] * 1996:&nbsp;[[Michael Anderson (košarkaš)|Anderson]] * 1997:&nbsp;[[Kenny Green (košarkaš, 1967)|Green]] * 1998:&nbsp;[[Dejan Bodiroga|Bodiroga]] * 1999:&nbsp;[[Tanoka Beard|Beard]] * 2000:&nbsp;[[Darryl Middleton|Middleton]] * 2001:&nbsp;[[Lou Roe|Roe]] * 2002:&nbsp;[[Tanoka Beard|Beard]] * 2003:&nbsp;[[Walter Herrmann|Herrmann]] * 2004:&nbsp;[[Andrés Nocioni|Nocioni]] * 2005:&nbsp;[[Luis Scola|Scola]] * 2006:&nbsp;[[Juan Carlos Navarro (košarkaš)|Navarro]] * 2007:&nbsp;[[Luis Scola|Scola]] * 2008:&nbsp;[[Marc Gasol|Gasol]] * 2009:&nbsp;[[Felipe Reyes|Reyes]] * 2010:&nbsp;[[Tiago Splitter|Splitter]] * 2011:&nbsp;[[Fernando San Emeterio|San Emeterio]] * 2012:&nbsp;[[Andy Panko|Panko]] * 2013:&nbsp;[[Nikola Mirotić|Mirotić]] * 2014:&nbsp;[[Justin Doellman|Doellman]] * 2015:&nbsp;[[Felipe Reyes|Reyes]] * 2016:&nbsp;[[Ioannis Bourousis|Bourousis]] * 2017:&nbsp;[[Sergio Llull|Llull]] * 2018:&nbsp;[[Luka Dončić|Dončić]] * 2019:&nbsp;[[Nicolás Laprovíttola|Laprovíttola]] * 2020:&nbsp;[[Nikola Mirotić|Mirotić]] * 2021:&nbsp;[[Giorgi Šermadini|Šermadini]] * 2022:&nbsp;[[Džanan Musa|Musa]] * 2023:&nbsp;[[Giorgi Šermadini|Šermadini]] * 2024:&nbsp;[[Facundo Campazzo|Campazzo]] * 2025:&nbsp;[[Marcelo Huertas|Huertas]] }}<noinclude> [[Kategorija:Košarkaške navigacijske kutije]] </noinclude> gx54xmqvoime1q6zpuqragm3j2e9jn7 Šablon:Najbolji mladi igrač u ACB ligi 10 492343 3730054 3625211 2025-06-26T11:29:52Z KWiki 9400 3730054 wikitext text/x-wiki {{Navkutija |ime = Najbolji mladi igrač u ACB ligi |naslov = [[Najbolji mladi igrač u ACB ligi|Najbolji mladi igrač]] [[ACB liga|u ACB ligi]] |naslovstil = background:#BFD7FF; color:blue; |podaciklasa = hlist |nowrapitems = yes |grupa1 = Zvijezda u usponu |podaci1 = * 2005:&nbsp;[[Sergio Rodríguez|Rodríguez]] * 2006:&nbsp;[[Carlos Suárez (košarkaš)|Suárez]] * 2007:&nbsp;[[Ricky Rubio|Rubio]] * 2008:&nbsp;[[Mirza Teletović|Teletović]] * 2009:&nbsp;[[Brad Oleson|Oleson]] * 2010:&nbsp;[[Richard Hendrix|Hendrix]] * 2011:&nbsp;[[Gustavo Ayón|Ayón]] * 2012:&nbsp;[[Micah Downs|Downs]] * 2013:&nbsp;[[Salah Mejri|Mejri]] |grupa2 = Najbolji mladi igrač |podaci2 = * 2014:&nbsp;[[Guillem Vives|Vives]] * 2015:&nbsp;[[Dani Díez|Díez]] * 2016:&nbsp;[[Juancho Hernangómez|Hernangómez]] * 2017–2018:&nbsp;[[Luka Dončić|Dončić]] * 2019–2020:&nbsp;[[Carlos Alocén|Alocén]] * 2021:&nbsp;[[Usman Garuba|Garuba]] * 2022:&nbsp;[[Joel Parra|Parra]] * 2023–2025:&nbsp;[[Jean Montero|Montero]] }}<noinclude> [[Kategorija:Košarkaške navigacijske kutije]] </noinclude> ql7tma78l3mm6oaahbjlva1zfenayhr KK Real Madrid 0 493385 3730050 3661214 2025-06-26T11:25:11Z KWiki 9400 3730050 wikitext text/x-wiki {{Infokutija košarkaški klub | ime_kluba = Real Madrid | boja1 = #000000 | boja2 = #FFFFFF | boja3 = #660099 | logo = [[Datoteka:Real Madrid Baloncesto.png]] | nadimak = | liga = [[Liga ACB]]<br />[[Euroliga]]<!-- ili | lige = --> | konferencija = | divizija = | osnovan = {{Start date and years ago|df=yes|1931|3|8}} | ugašen = | historija = '''Real Madrid CF'''<br />(1931–danas) | dvorana = [[Dom sportova Zajednice Madrid|WiZink Center]] | kapacitet = 17.453 | lokacija = [[Madrid]], Španija | boje = Bijela, ljubičasta, siva<br />{{color box|#FFFFFF}} {{color box|#660099}} {{color box|#949698}} | trenutna_sezona = KK Real Madrid – sezona 2024/2025. | sponzor = Autohero | predsjednik = [[Florentino Pérez]] | zamjenik_predsjednika = | maenadžer = | trener = [[Chus Mateo]] | kapiten = [[Sergio Llull]] | vlasnik = | prvaci = '''11''' [[Euroliga]]<br />'''4''' [[FIBA Saporta Cup|Saporta Cup]]<br />'''1''' [[FIBA Kup Radivoja Koraća|Kup Koraća]]<br />'''1''' [[Eurokup (košarka)|Eurokup]]<br />'''5''' [[FIBA Interkontinentalni kup|Interkontinentalni kup]]<br />'''38''' [[Liga ACB|Špansko prvenstvo]]<br />'''29''' [[Kup kralja (košarka)|Španski kup]]<br />'''10''' [[Španski superkup (košarka)|Španski superkup]] | konferencijski_prvaci = | divizijski_prvaci = | sezona = | pozicija = | veb-sajt = {{url|http://www.realmadrid.com/}} | dom_naslov = | dom_tijelo = | dom_uzorak_t = _realmadridcf2223h | dom_šorc = | dom_uzorak_š = _realmadridcf2223h | gost_naslov = | gost_tijelo = _realmadrid2122a | gost_uzorak_t = _realmadridcf2223a | gost_šorc = _realmadrid2122a | gost_uzorak_š = _realmadridcf2223a }} '''Real Madrid Baloncesto''' španski je profesionalni [[košarka]]ški klub osnovan 1931. kao ogranak sportskog društva [[Real Madrid CF|Real Madrida]]. Na domaćem terenu igraju u [[Liga ACB|Ligi ACB]], a na međunarodnom nivou u [[Euroliga|Euroligi]]. Uspješan kao [[nogomet]]ni klub Atletskog saveza Real Madrida, košarkaški tim Madrida bio je najuspješniji od svojih protivnika u Španiji i Evropi. Jedini je evropski sportski klub koji je u istoj sezoni postao prvak Evrope u [[nogomet]]u i košarci. Timovi Real Madrida osvojili su rekordnih 38 titula prvaka Španije, uključujući nizove od sedam i deset uzastopnih. Osvojili su i rekordnih 29 [[Kup kralja (košarka)|Kupova kralja]], rekordnih 11 titula u [[Euroliga|Euroligi]], rekordna četiri [[Saporta kup]]a i rekordnih pet Interkontinentalnih kupova. Real Madrid također je osvojio tri trostruke krune. Među poznatije igrače koji su igrali za Real spadaju [[Arvydas Sabonis]], [[Dražen Petrović]], [[Rudy Fernández (košarkaš)|Rudy Fernández]], [[Sergio Rodriguez]], [[Serge Ibaka]], [[Dražen Dalipagić]], [[Nikola Mirotić]], [[Juan Antonio Corbalán]], [[Fernando Martín Espina|Fernando Martín]], [[Alberto Herreros]], [[Dejan Bodiroga]] i [[Luka Dončić]]. Real Madrid također ima razvojni košarkaški tim koji igra u amaterskom nivou, španskoj četvrtoj [[Liga EBA|ligi EBA]], pod nazivom [[Real Madrid Baloncesto B|Real Madrid B]]. == Sponzorsko imenovanje == * Real Madrid Otaysa 1990–1991. * Real Madrid Asegurator 1991–1992. * Real Madrid [[Teka]] 1992–2001. == Ekipa == === Trenutna postava === {{Basketball roster header | team = KK Real Madrid | color1 = White | bg1 = Purple | color2 = White | bg2 = Purple }} {{player3 | pos=SG | num=1 | nat=FRA | first=Fabien | last=Causeur | m=1.96 | kgs=86 | year=1987 | month=6 | date=16}} {{player3 | pos=GF | num=5 | nat=ESP | first=Rudy | last=Fernández | m=1.96 | kgs=83 | year=1985 | month=4 | date=4 |dab = košarkaš}} {{player3 | pos=SF | num=6 | nat=ESP | first=Alberto | last=Abalde | m=2.02 | kgs=95 | year=1995 | month=12 | date=15}} {{player3 | pos=PG | num=7 | nat=ARG | first=Facundo | last=Campazzo | m=1.78 | kgs=88 | year=1991 | month=3 | date=23}} {{player3 | pos=KB | num=11 | nat=CRO | first=Mario | last=Hezonja | m=2.03 | kgs=110 | year=1995 | month=2 | date=25}} {{player3 | pos=PG | num=12 | nat=ESP | first=Carlos | last=Alocén | m=1.94 | kgs=84 | year=2000 | month=12 | date=30}} {{player3 | pos=PG | num=13 | nat=ESP | first=Sergio | last=Rodríguez | m=1.91 | kgs=83 | year=1986 | month=6 | date=12}} {{player3 | pos=F | num=14 | nat=ARG | first=Gabriel | last=Deck | m=1.98 | kgs=105 | year=1995 | month=2 | date=8 }} {{player3 | pos=C | num=17 | nat=FRA | first=Vincent | last=Poirier | m=2.13 | kgs=110 | year=1993 | month=10 | date=17}} {{player3 | pos=C | num=22 | nat=ZEL | first=Edy | last=Tavares | m=2.20 | kgs=125 | year=1992 | month=3 | date=22}} {{player3 | pos=G | num=23 | nat=ESP | first=Sergio | last=Llull | m=1.90 | kgs=94 | year=1987 | month=11 | date=15|note = C}} {{player3 | pos=PF | num=28 | nat=FRA | first=Guerschon | last=Yabusele | m=2.01 | kgs=123 | year=1995 | month=12 | date=17}} {{player3 | pos=FC | num=30 | nat=SEN | first=Eli | last=Ndiaye | m=2.04 | kgs=83 | year=2004 | month=6 | date=26|nat2 = ESP}} {{player3 | pos=GF | num=31 | nat=BIH | first=Džanan | last=Musa | m=2.05 | kgs=101 | year=1999 | month=5 | date=8}} <!-- end list of players --> {{Basketball roster footer | head_coach = {{player||ESP|[[Chus Mateo]]}} | asst_coach = {{player||ESP|Paco Redondo}} {{player||ESP|Isidoro Calin}} {{player||ESP|Guillermo Frutos}} | ath_train = {{player||ESP|Juan Trapero}} | roster_url = https://www.realmadrid.com/en/basketball/team | access-date = 20. juli 2023. }}<section end=roster /> === Postava === {{Basketball depth chart | line_color = 660099 | alt_color = FFFFFF | starter_c = [[Edy Tavares]] | starter_pf = [[Gabriel Deck]] | starter_sf = [[Mario Hezonja]] | starter_sg = [[Džanan Musa]] | starter_pg = [[Facundo Campazzo]] | bench 1_c = [[Vincent Poirier]] | bench 1_pf = [[Guerschon Yabusele]] | bench 1_sf = [[Rudy Fernández (košarkaš)|Rudy Fernández]] | bench 1_sg = [[Sergio Llull]] | bench 1_pg = [[Sergio Rodríguez]] | bench 2_c = | bench 2_pf = | bench 2_sf = [[Alberto Abalde]] | bench 2_sg = [[Fabien Causeur]] | bench 2_pg = | bench 3_c = [[Eli Ndiaye]] | bench 3_pf = | bench 3_sf = | bench 3_sg = | bench 3_pg = [[Carlos Alocén]] | bench 4_c = | bench 4_pf = | bench 4_sf = | bench 4_sg = | bench 4_pg = }}<section end=depthchart /> ===Penzionisani brojevi=== {| class="wikitable sortable" style="font-size: 95%; text-align:center;" |- ! colspan=6|Penzionisani brojevi Real Madrida |- !# !{{Tooltip|Nac.|Nacionalnost}} !Igrač !Pozicija !Godine igranja |- | '''10''' || {{ZD|ESP}} || [[Fernando Martín Espina|Fernando Martín]] || [[Centar (košarka)|C]] || 1981–1986, 1987–1989. |} == Poznati igrači == Igrači koji su trenutno u timu su '''podebljani'''. Igrači koji su i dalje aktivni, ali u drugom timu, napisani su ''kurzivom''. {{Div col|colwidth=18em}} *{{ZD|ESP}} [[Santi Abad]] *{{ZD|ESP}} ''[[Pablo Aguilar (košarkaš)|Pablo Aguilar]]'' *{{ZD|ESP}} [[Juan Aísa]] *{{ZD|ESP}} [[Alberto Angulo]] *{{ZD|ESP}} [[Lucio Angulo]] *{{ZD|ESP}} [[José Miguel Antúnez]] *{{ZD|ESP}} [[Alberto Aspe]] *{{ZD|ESP}} [[José Biriukov]] *{{ZD|ESP}} [[Wayne Brabender]] *{{ZD|ESP}} [[Antonio Bueno]] *{{ZD|ESP}} [[Miguel Ángel Cabral]] *{{ZD|ESP}} [[Marcos Carbonell]] *{{ZD|ESP}} [[Pep Cargol]] *{{ZD|ESP}} [[Juan Antonio Corbalán]] *{{ZD|ESP}} [[Alfonso del Corral]] *{{ZD|ESP}} [[Rudy Fernández (košarkaš)|Rudy Fernández]] *{{ZD|ESP}} [[Martín Ferrer]] *{{ZD|ESP}} [[Alberto Férriz]] *{{ZD|ESP}} [[Víctor Férriz]] *{{ZD|ESP}} [[José Luis Galilea]] *{{ZD|ESP}} [[Carlos García (košarkaš)|Carlos García]] *{{ZD|ESP}} [[Héctor García (košarkaš)|Héctor García]] *{{ZD|ESP}} [[Javier García Coll]] *{{ZD|ESP}} [[Óscar González (košarkaš)|Óscar González]] *{{ZD|ESP}} [[Tomás González (košarkaš)|Tomás González]] *{{ZD|ESP}} [[Juan Antonio Hernández (košarkaš)|Juan Antonio Hernández]] *{{ZD|ESP}} [[Raúl Hernández (košarkaš)|Raúl Hernández]] *{{ZD|ESP}} [[Eduardo Hernández-Sonseca]] *{{ZD|ESP}} [[Alberto Herreros]] *{{ZD|ESP}} ''[[Serge Ibaka]]'' *{{ZD|ESP}} [[Iker Iturbe]] *{{ZD|ESP}} [[José Lasa (košarkaš)|José Lasa]] *{{ZD|ESP}} [[José Luis košarka]] *{{ZD|ESP}} [[Toño Llorente]] *{{ZD|ESP}} '''[[Sergio Llull]]''' *{{ZD|ESP}} [[Daniel López (košarkaš)|Daniel López]] *{{ZD|ESP}} [[Juanjo López]] *{{ZD|ESP}} [[Raül López (košarkaš)|Raúl López]] *{{ZD|ESP}} [[Juan Manuel López Iturriaga]] *{{ZD|ESP}} [[Clifford Luyk]] *{{ZD|ESP}} [[Antonio Martín Espina|Antonio Martín]] *{{ZD|ESP}} [[Fernando Martín Espina|Fernando Martín]] *{{ZD|ESP}} [[Jan Martín]] *{{ZD|ESP}} [[Fernando Mateo (košarkaš)|Fernando Mateo]] *{{ZD|ESP}} ''[[Nikola Mirotić]]'' *{{ZD|ESP}} [[Juan Antonio Morales]] *{{ZD|ESP}} [[Álex Mumbrú]] *{{ZD|ESP}} [[Roberto Núñez]] *{{ZD|ESP}} [[Juan Antonio Orenga]] *{{ZD|ESP}} [[Alfonso Reyes (košarkaš)|Alfonso Reyes]] *{{ZD|ESP}} [[Felipe Reyes]] *{{ZD|ESP}} [[Carlos Rodríguez (košarkaš)|Carlos Rodríguez]] *{{ZD|ESP}} [[Emiliano Rodríguez]] *{{ZD|ESP}} [[Marcos Rodríguez (košarkaš)|Marcos Rodríguez]] *{{ZD|ESP}} [[Sergio Rodríguez]] *{{ZD|ESP}} [[Johnny Rogers]] *{{ZD|ESP}} [[Fernando Romay]] *{{ZD|ESP}} [[Nacho Romero]] *{{ZD|ESP}} [[Quique Ruiz Paz]] *{{ZD|ESP}} [[Rafael Rullán]] *{{ZD|ESP}} [[Lolo Sainz]] *{{ZD|ESP}} [[Ismael Santos]] *{{ZD|ESP}} [[Lorenzo Sanz]] *{{ZD|ESP}} [[Carlos Sevillano]] *{{ZD|ESP}} [[José María Silva (košarkaš)|José María Silva]] *{{ZD|ESP}} [[Mike Smith (košarkaš, 1963)|Mike Smith]] *{{ZD|ESP}} [[Enrique Suárez]] *{{ZD|ESP}} [[Francisco Velasco]] *{{ZD|ESP}} [[Enrique Villalobos]] *{{ZD|ARG}} '''[[Facundo Campazzo]]''' *{{ZD|ARG}} [[Pablo Prigioni]] *{{ZD|ARG}} [[Andrés Nocioni]] *{{ZD|ARG}} [[Lucas Victoriano]] *{{ZD|AZE}} [[Jaycee Carroll]] *{{ZD|BEL}} [[Axel Hervelle]] *{{ZD|BEL}} [[Éric Struelens]] *{{ZD|BIH}} [[Mirza Delibašić]] *{{ZD|CRO}} [[Damir Mulaomerović]] *{{ZD|CRO}} ''[[Bojan Bogdanović]]'' *{{ZD|CRO}} [[Dontaye Draper]] *{{ZD|CRO}} [[Dražen Petrović]] *{{ZD|CRO}} [[Mario Stojić]] *{{ZD|CRO}} [[Žan Tabak]] *{{ZD|CRO}} [[Marko Tomas]] *{{ZD|CRO}} ''[[Ante Tomić (košarkaš)|Ante Tomić]]'' *{{ZD|FRA}} [[Alain Digbeu]] *{{ZD|FRA}} [[Mickaël Gelabale]] *{{ZD|FRA}} [[Moustapha Sonko]] *{{ZD|GBR}} [[Andrew Betts]] *{{ZD|GRČ}} [[Ioannis Bourousis]] *{{ZD|GRČ}} [[Antonis Fotsis|Antonios Fotsis]] *{{ZD|IRS}} [[Pat Burke]] *{{ZD|IRS}} [[Jay Larrañaga]] *{{ZD|LAT}} [[Kaspars Kambala]] *{{ZD|LTU}} [[Arvydas Sabonis]] *{{ZD|LTU}} [[Rimas Kurtinaitis]] *{{ZD|LTU}} [[Darjuš Lavrinovič]] *{{ZD|LTU}} [[Rimantas Kaukėnas]] *{{ZD|LTU}} [[Martynas Pocius]] *{{ZD|LTU}} [[Jonas Mačiulis]] *{{ZD|MEX}} [[Gustavo Ayón]] *{{ZD|MNE}} [[Blagota Sekulić]] *{{ZD|BIH}} [[Nedžad Sinanović]] *{{ZD|NED}} [[Rolf van Rijn]] *{{ZD|POL}} [[Maciej Lampe]] *{{ZD|PUR}} [[Juan Báez|Johnny Báez]] *{{ZD|PUR}} [[Freddy Borrás]] *{{ZD|PUR}} [[José Ortiz (košarkaš)|José Ortiz]] *{{ZD|PUR}} [[Guillermo Galíndez]] *{{ZD|PUR}} [[Rafael Deliz]] *{{ZD|PUR}} [[Toñín Casillas]] *{{ZD|PUR}} [[William Brindle (košarkaš)|William Brindle]] *{{ZD|RUS}} [[Mihail Mihailov (košarkaš)|Mihail Mihailov]] *{{ZD|SRB}} [[Dejan Bodiroga]] *{{ZD|SRB}} [[Dražen Dalipagić]] *{{ZD|SRB}} [[Aleksandar Đorđević]] *{{ZD|SRB}} [[Nikola Lončar]] *{{ZD|SRB}} [[Igor Rakočević]] *{{ZD|SRB}} [[Zoran Savić]] *{{ZD|SRB}} [[Dragan Tarlać]] *{{ZD|SRB}} [[Dušan Vukčević]] *{{ZD|SVN}} ''[[Luka Dončić]]'' *{{ZD|SVN}} ''[[Anthony Randolph]]'' *{{ZD|TUN}} ''[[Salah Mejri]]'' *{{ZD|TUR}} [[Kerem Tunçeri]] *{{ZD|USA}} [[Miles Aiken]] *{{ZD|USA}} [[Derrick Alston]] *{{ZD|USA}} [[Michael Anderson (košarkaš)|Michael Anderson]] *{{ZD|USA}} [[Joe Arlauckas]] *{{ZD|USA}} [[Tanoka Beard]] *{{ZD|USA}} [[Elmer Bennett]] *{{ZD|USA}} [[Louis Bullock]] *{{ZD|USA}} [[Josh Fisher (košarkaš)|Josh Fisher]] *{{ZD|USA}} [[Brian Jackson (košarkaš)|Brian Jackson]] *{{ZD|USA}} [[Charles Cornelius Smith|Charles Smith]] *{{ZD|USA}} [[Larry Spriggs]] *{{ZD|USA}} [[Walter Szczerbiak]] *{{ZD|FIL}} [[Juan Castellvi]] {{Div col end}} == Utakmice protiv NBA timova == {{basketballbox collapsible |date={{Start date|1988|10|23}} |place={{ZD|ŠPA}} [[Dom sportova (Madrid)|Palacio de Deportes]], [[Madrid]] | teamA = '''[[Boston Celtics]] {{ZD|USA}}''' |scoreA='''111''' | teamB = {{ZD|ESP}} Real Madrid |scoreB=96 }} {{basketballbox collapsible |date={{Start date|1993|10|22}} |place={{ZD|GER}} [[Olympiahalle]], [[München]] | teamA = '''[[Phoenix Suns]] {{ZD|USA}}''' |scoreA='''145''' | teamB = {{ZD|ŠPA}} Real Madrid |scoreB=115 }} {{basketballbox collapsible |date={{Start date|2007|10|11}} |place={{ZD|ESP}} [[Dom sportova (Madrid)|Palacio de Deportes]], [[Madrid]] | teamA = [[Toronto Raptors]] {{ZD|KAN}} |scoreA=103 | teamB = {{flagicon|ESP}} '''Real Madrid''' |scoreB='''104''' | report = [http://www.nba.com/games/20071011/TORRMA/boxscore.html Boxscore] }} {{basketballbox collapsible |date={{Start date|2009|10|08}} |place={{ZD|ESP}} [[Dom sportova (Madrid)|Palacio de Deportes]], [[Madrid]] | teamA = '''[[Utah Jazz]]''' {{ZD|USA}} |scoreA='''109''' | teamB = {{ZD|ESP}} Real Madrid |scoreB=87 | report = [http://www.nba.com/games/20091008/UTARMA/gameinfo.html#nbaGIboxscore Boxscore] }} {{basketballbox collapsible |date={{Start date|2012|10|6}} |place={{ZD|USA}} [[FedExForum]], [[Memphis]] | teamA = Real Madrid {{ZD|ESP}} |scoreA=93 | teamB = {{ZD|USA}} '''[[Memphis Grizzlies]]''' |scoreB='''105''' | report = [http://www.nba.com/games/20121006/RMDMEM/gameinfo.html?ls=gt2hp0011200004#nbaGIboxscore Boxscore] }} {{basketballbox collapsible |date={{Start date|2012|10|08}} |place={{ZD|CAN}} [[Air Canada Centre]], [[Toronto]] | teamA = Real Madrid {{ZD|ESP}} |scoreA=95 | teamB = {{ZD|CAN}} '''[[Toronto Raptors]]''' |scoreB='''102''' | report = [http://www.nba.com/games/20121008/RMDTOR/gameinfo.html?ls=gt2hp0011200011#nbaGIboxscore Boxscore] }} {{basketballbox collapsible |date={{Start date|2015|10|08}} |place={{ZD|ESP}} [[Barclaycard Center]], [[Madrid]] | teamA = '''[[Boston Celtics]]''' {{ZD|USA}} |scoreA='''111''' | teamB = {{ZD|ESP}} Real Madrid |scoreB=96 | report = [http://www.nba.com/games/20151008/BOSRMD/gameinfo.html?ls=gt2hp0011200011#nbaGIboxscore Boxscore] }} {{basketballbox collapsible |date={{Start date|2015|10|03}} |place={{ZD|ESP}} [[Barclaycard Center]], [[Madrid]] | teamA = [[Oklahoma City Thunder]] {{ZD|USA}} |scoreA=137 | teamB = {{ZD|ESP}} '''Real Madrid''' |scoreB='''142''' |overtime= (OT) | report = [http://www.nba.com/games/20161003/OKCRMD#/boxscore Boxscore] }} == Vanjski linkovi == * [http://www.realmadrid.com/en/basketball Službeni sajt] {{ACB Liga}} {{Osvajači KEŠ-a / Eurolige}} [[Kategorija:KK Real Madrid| ]] [[Kategorija:Košarkaški klubovi osnovani 1931.]] [[Kategorija:Sport u Madridu]] [[Kategorija:Euroligaški klubovi]] q4nuvrr7n3u16iaaxl4gfywbfteq6i4 3730051 3730050 2025-06-26T11:26:13Z KWiki 9400 3730051 wikitext text/x-wiki {{Infokutija košarkaški klub | ime_kluba = Real Madrid | boja1 = #000000 | boja2 = #FFFFFF | boja3 = #660099 | logo = [[Datoteka:Real Madrid Baloncesto.png]] | nadimak = | liga = [[Liga ACB]]<br />[[Euroliga]]<!-- ili | lige = --> | konferencija = | divizija = | osnovan = {{Start date and years ago|df=yes|1931|3|8}} | ugašen = | historija = '''Real Madrid CF'''<br />(1931–danas) | dvorana = [[Dom sportova Zajednice Madrid|WiZink Center]] | kapacitet = 17.453 | lokacija = [[Madrid]], Španija | boje = Bijela, ljubičasta, siva<br />{{color box|#FFFFFF}} {{color box|#660099}} {{color box|#949698}} | trenutna_sezona = KK Real Madrid – sezona 2025/2026. | sponzor = Autohero | predsjednik = [[Florentino Pérez]] | zamjenik_predsjednika = | maenadžer = | trener = [[Chus Mateo]] | kapiten = [[Sergio Llull]] | vlasnik = | prvaci = '''11''' [[Euroliga]]<br />'''4''' [[FIBA Saporta Cup|Saporta Cup]]<br />'''1''' [[FIBA Kup Radivoja Koraća|Kup Koraća]]<br />'''1''' [[Eurokup (košarka)|Eurokup]]<br />'''5''' [[FIBA Interkontinentalni kup|Interkontinentalni kup]]<br />'''38''' [[Liga ACB|Špansko prvenstvo]]<br />'''29''' [[Kup kralja (košarka)|Španski kup]]<br />'''10''' [[Španski superkup (košarka)|Španski superkup]] | konferencijski_prvaci = | divizijski_prvaci = | sezona = | pozicija = | veb-sajt = {{url|http://www.realmadrid.com/}} | dom_naslov = | dom_tijelo = | dom_uzorak_t = _realmadridcf2223h | dom_šorc = | dom_uzorak_š = _realmadridcf2223h | gost_naslov = | gost_tijelo = _realmadrid2122a | gost_uzorak_t = _realmadridcf2223a | gost_šorc = _realmadrid2122a | gost_uzorak_š = _realmadridcf2223a }} '''Real Madrid Baloncesto''' španski je profesionalni [[košarka]]ški klub osnovan 1931. kao ogranak sportskog društva [[Real Madrid CF|Real Madrida]]. Na domaćem terenu igraju u [[Liga ACB|Ligi ACB]], a na međunarodnom nivou u [[Euroliga|Euroligi]]. Uspješan kao [[nogomet]]ni klub Atletskog saveza Real Madrida, košarkaški tim Madrida bio je najuspješniji od svojih protivnika u Španiji i Evropi. Jedini je evropski sportski klub koji je u istoj sezoni postao prvak Evrope u [[nogomet]]u i košarci. Timovi Real Madrida osvojili su rekordnih 38 titula prvaka Španije, uključujući nizove od sedam i deset uzastopnih. Osvojili su i rekordnih 29 [[Kup kralja (košarka)|Kupova kralja]], rekordnih 11 titula u [[Euroliga|Euroligi]], rekordna četiri [[Saporta kup]]a i rekordnih pet Interkontinentalnih kupova. Real Madrid također je osvojio tri trostruke krune. Među poznatije igrače koji su igrali za Real spadaju [[Arvydas Sabonis]], [[Dražen Petrović]], [[Rudy Fernández (košarkaš)|Rudy Fernández]], [[Sergio Rodriguez]], [[Serge Ibaka]], [[Dražen Dalipagić]], [[Nikola Mirotić]], [[Juan Antonio Corbalán]], [[Fernando Martín Espina|Fernando Martín]], [[Alberto Herreros]], [[Dejan Bodiroga]] i [[Luka Dončić]]. Real Madrid također ima razvojni košarkaški tim koji igra u amaterskom nivou, španskoj četvrtoj [[Liga EBA|ligi EBA]], pod nazivom [[Real Madrid Baloncesto B|Real Madrid B]]. == Sponzorsko imenovanje == * Real Madrid Otaysa 1990–1991. * Real Madrid Asegurator 1991–1992. * Real Madrid [[Teka]] 1992–2001. == Ekipa == === Trenutna postava === {{Basketball roster header | team = KK Real Madrid | color1 = White | bg1 = Purple | color2 = White | bg2 = Purple }} {{player3 | pos=SG | num=1 | nat=FRA | first=Fabien | last=Causeur | m=1.96 | kgs=86 | year=1987 | month=6 | date=16}} {{player3 | pos=GF | num=5 | nat=ESP | first=Rudy | last=Fernández | m=1.96 | kgs=83 | year=1985 | month=4 | date=4 |dab = košarkaš}} {{player3 | pos=SF | num=6 | nat=ESP | first=Alberto | last=Abalde | m=2.02 | kgs=95 | year=1995 | month=12 | date=15}} {{player3 | pos=PG | num=7 | nat=ARG | first=Facundo | last=Campazzo | m=1.78 | kgs=88 | year=1991 | month=3 | date=23}} {{player3 | pos=KB | num=11 | nat=CRO | first=Mario | last=Hezonja | m=2.03 | kgs=110 | year=1995 | month=2 | date=25}} {{player3 | pos=PG | num=12 | nat=ESP | first=Carlos | last=Alocén | m=1.94 | kgs=84 | year=2000 | month=12 | date=30}} {{player3 | pos=PG | num=13 | nat=ESP | first=Sergio | last=Rodríguez | m=1.91 | kgs=83 | year=1986 | month=6 | date=12}} {{player3 | pos=F | num=14 | nat=ARG | first=Gabriel | last=Deck | m=1.98 | kgs=105 | year=1995 | month=2 | date=8 }} {{player3 | pos=C | num=17 | nat=FRA | first=Vincent | last=Poirier | m=2.13 | kgs=110 | year=1993 | month=10 | date=17}} {{player3 | pos=C | num=22 | nat=ZEL | first=Edy | last=Tavares | m=2.20 | kgs=125 | year=1992 | month=3 | date=22}} {{player3 | pos=G | num=23 | nat=ESP | first=Sergio | last=Llull | m=1.90 | kgs=94 | year=1987 | month=11 | date=15|note = C}} {{player3 | pos=PF | num=28 | nat=FRA | first=Guerschon | last=Yabusele | m=2.01 | kgs=123 | year=1995 | month=12 | date=17}} {{player3 | pos=FC | num=30 | nat=SEN | first=Eli | last=Ndiaye | m=2.04 | kgs=83 | year=2004 | month=6 | date=26|nat2 = ESP}} {{player3 | pos=GF | num=31 | nat=BIH | first=Džanan | last=Musa | m=2.05 | kgs=101 | year=1999 | month=5 | date=8}} <!-- end list of players --> {{Basketball roster footer | head_coach = {{player||ESP|[[Chus Mateo]]}} | asst_coach = {{player||ESP|Paco Redondo}} {{player||ESP|Isidoro Calin}} {{player||ESP|Guillermo Frutos}} | ath_train = {{player||ESP|Juan Trapero}} | roster_url = https://www.realmadrid.com/en/basketball/team | access-date = 20. juli 2023. }}<section end=roster /> === Postava === {{Basketball depth chart | line_color = 660099 | alt_color = FFFFFF | starter_c = [[Edy Tavares]] | starter_pf = [[Gabriel Deck]] | starter_sf = [[Mario Hezonja]] | starter_sg = [[Džanan Musa]] | starter_pg = [[Facundo Campazzo]] | bench 1_c = [[Vincent Poirier]] | bench 1_pf = [[Guerschon Yabusele]] | bench 1_sf = [[Rudy Fernández (košarkaš)|Rudy Fernández]] | bench 1_sg = [[Sergio Llull]] | bench 1_pg = [[Sergio Rodríguez]] | bench 2_c = | bench 2_pf = | bench 2_sf = [[Alberto Abalde]] | bench 2_sg = [[Fabien Causeur]] | bench 2_pg = | bench 3_c = [[Eli Ndiaye]] | bench 3_pf = | bench 3_sf = | bench 3_sg = | bench 3_pg = [[Carlos Alocén]] | bench 4_c = | bench 4_pf = | bench 4_sf = | bench 4_sg = | bench 4_pg = }}<section end=depthchart /> ===Penzionisani brojevi=== {| class="wikitable sortable" style="font-size: 95%; text-align:center;" |- ! colspan=6|Penzionisani brojevi Real Madrida |- !# !{{Tooltip|Nac.|Nacionalnost}} !Igrač !Pozicija !Godine igranja |- | '''10''' || {{ZD|ESP}} || [[Fernando Martín Espina|Fernando Martín]] || [[Centar (košarka)|C]] || 1981–1986, 1987–1989. |} == Poznati igrači == Igrači koji su trenutno u timu su '''podebljani'''. Igrači koji su i dalje aktivni, ali u drugom timu, napisani su ''kurzivom''. {{Div col|colwidth=18em}} *{{ZD|ESP}} [[Santi Abad]] *{{ZD|ESP}} ''[[Pablo Aguilar (košarkaš)|Pablo Aguilar]]'' *{{ZD|ESP}} [[Juan Aísa]] *{{ZD|ESP}} [[Alberto Angulo]] *{{ZD|ESP}} [[Lucio Angulo]] *{{ZD|ESP}} [[José Miguel Antúnez]] *{{ZD|ESP}} [[Alberto Aspe]] *{{ZD|ESP}} [[José Biriukov]] *{{ZD|ESP}} [[Wayne Brabender]] *{{ZD|ESP}} [[Antonio Bueno]] *{{ZD|ESP}} [[Miguel Ángel Cabral]] *{{ZD|ESP}} [[Marcos Carbonell]] *{{ZD|ESP}} [[Pep Cargol]] *{{ZD|ESP}} [[Juan Antonio Corbalán]] *{{ZD|ESP}} [[Alfonso del Corral]] *{{ZD|ESP}} [[Rudy Fernández (košarkaš)|Rudy Fernández]] *{{ZD|ESP}} [[Martín Ferrer]] *{{ZD|ESP}} [[Alberto Férriz]] *{{ZD|ESP}} [[Víctor Férriz]] *{{ZD|ESP}} [[José Luis Galilea]] *{{ZD|ESP}} [[Carlos García (košarkaš)|Carlos García]] *{{ZD|ESP}} [[Héctor García (košarkaš)|Héctor García]] *{{ZD|ESP}} [[Javier García Coll]] *{{ZD|ESP}} [[Óscar González (košarkaš)|Óscar González]] *{{ZD|ESP}} [[Tomás González (košarkaš)|Tomás González]] *{{ZD|ESP}} [[Juan Antonio Hernández (košarkaš)|Juan Antonio Hernández]] *{{ZD|ESP}} [[Raúl Hernández (košarkaš)|Raúl Hernández]] *{{ZD|ESP}} [[Eduardo Hernández-Sonseca]] *{{ZD|ESP}} [[Alberto Herreros]] *{{ZD|ESP}} ''[[Serge Ibaka]]'' *{{ZD|ESP}} [[Iker Iturbe]] *{{ZD|ESP}} [[José Lasa (košarkaš)|José Lasa]] *{{ZD|ESP}} [[José Luis košarka]] *{{ZD|ESP}} [[Toño Llorente]] *{{ZD|ESP}} '''[[Sergio Llull]]''' *{{ZD|ESP}} [[Daniel López (košarkaš)|Daniel López]] *{{ZD|ESP}} [[Juanjo López]] *{{ZD|ESP}} [[Raül López (košarkaš)|Raúl López]] *{{ZD|ESP}} [[Juan Manuel López Iturriaga]] *{{ZD|ESP}} [[Clifford Luyk]] *{{ZD|ESP}} [[Antonio Martín Espina|Antonio Martín]] *{{ZD|ESP}} [[Fernando Martín Espina|Fernando Martín]] *{{ZD|ESP}} [[Jan Martín]] *{{ZD|ESP}} [[Fernando Mateo (košarkaš)|Fernando Mateo]] *{{ZD|ESP}} ''[[Nikola Mirotić]]'' *{{ZD|ESP}} [[Juan Antonio Morales]] *{{ZD|ESP}} [[Álex Mumbrú]] *{{ZD|ESP}} [[Roberto Núñez]] *{{ZD|ESP}} [[Juan Antonio Orenga]] *{{ZD|ESP}} [[Alfonso Reyes (košarkaš)|Alfonso Reyes]] *{{ZD|ESP}} [[Felipe Reyes]] *{{ZD|ESP}} [[Carlos Rodríguez (košarkaš)|Carlos Rodríguez]] *{{ZD|ESP}} [[Emiliano Rodríguez]] *{{ZD|ESP}} [[Marcos Rodríguez (košarkaš)|Marcos Rodríguez]] *{{ZD|ESP}} [[Sergio Rodríguez]] *{{ZD|ESP}} [[Johnny Rogers]] *{{ZD|ESP}} [[Fernando Romay]] *{{ZD|ESP}} [[Nacho Romero]] *{{ZD|ESP}} [[Quique Ruiz Paz]] *{{ZD|ESP}} [[Rafael Rullán]] *{{ZD|ESP}} [[Lolo Sainz]] *{{ZD|ESP}} [[Ismael Santos]] *{{ZD|ESP}} [[Lorenzo Sanz]] *{{ZD|ESP}} [[Carlos Sevillano]] *{{ZD|ESP}} [[José María Silva (košarkaš)|José María Silva]] *{{ZD|ESP}} [[Mike Smith (košarkaš, 1963)|Mike Smith]] *{{ZD|ESP}} [[Enrique Suárez]] *{{ZD|ESP}} [[Francisco Velasco]] *{{ZD|ESP}} [[Enrique Villalobos]] *{{ZD|ARG}} '''[[Facundo Campazzo]]''' *{{ZD|ARG}} [[Pablo Prigioni]] *{{ZD|ARG}} [[Andrés Nocioni]] *{{ZD|ARG}} [[Lucas Victoriano]] *{{ZD|AZE}} [[Jaycee Carroll]] *{{ZD|BEL}} [[Axel Hervelle]] *{{ZD|BEL}} [[Éric Struelens]] *{{ZD|BIH}} [[Mirza Delibašić]] *{{ZD|CRO}} [[Damir Mulaomerović]] *{{ZD|CRO}} ''[[Bojan Bogdanović]]'' *{{ZD|CRO}} [[Dontaye Draper]] *{{ZD|CRO}} [[Dražen Petrović]] *{{ZD|CRO}} [[Mario Stojić]] *{{ZD|CRO}} [[Žan Tabak]] *{{ZD|CRO}} [[Marko Tomas]] *{{ZD|CRO}} ''[[Ante Tomić (košarkaš)|Ante Tomić]]'' *{{ZD|FRA}} [[Alain Digbeu]] *{{ZD|FRA}} [[Mickaël Gelabale]] *{{ZD|FRA}} [[Moustapha Sonko]] *{{ZD|GBR}} [[Andrew Betts]] *{{ZD|GRČ}} [[Ioannis Bourousis]] *{{ZD|GRČ}} [[Antonis Fotsis|Antonios Fotsis]] *{{ZD|IRS}} [[Pat Burke]] *{{ZD|IRS}} [[Jay Larrañaga]] *{{ZD|LAT}} [[Kaspars Kambala]] *{{ZD|LTU}} [[Arvydas Sabonis]] *{{ZD|LTU}} [[Rimas Kurtinaitis]] *{{ZD|LTU}} [[Darjuš Lavrinovič]] *{{ZD|LTU}} [[Rimantas Kaukėnas]] *{{ZD|LTU}} [[Martynas Pocius]] *{{ZD|LTU}} [[Jonas Mačiulis]] *{{ZD|MEX}} [[Gustavo Ayón]] *{{ZD|MNE}} [[Blagota Sekulić]] *{{ZD|BIH}} [[Nedžad Sinanović]] *{{ZD|NED}} [[Rolf van Rijn]] *{{ZD|POL}} [[Maciej Lampe]] *{{ZD|PUR}} [[Juan Báez|Johnny Báez]] *{{ZD|PUR}} [[Freddy Borrás]] *{{ZD|PUR}} [[José Ortiz (košarkaš)|José Ortiz]] *{{ZD|PUR}} [[Guillermo Galíndez]] *{{ZD|PUR}} [[Rafael Deliz]] *{{ZD|PUR}} [[Toñín Casillas]] *{{ZD|PUR}} [[William Brindle (košarkaš)|William Brindle]] *{{ZD|RUS}} [[Mihail Mihailov (košarkaš)|Mihail Mihailov]] *{{ZD|SRB}} [[Dejan Bodiroga]] *{{ZD|SRB}} [[Dražen Dalipagić]] *{{ZD|SRB}} [[Aleksandar Đorđević]] *{{ZD|SRB}} [[Nikola Lončar]] *{{ZD|SRB}} [[Igor Rakočević]] *{{ZD|SRB}} [[Zoran Savić]] *{{ZD|SRB}} [[Dragan Tarlać]] *{{ZD|SRB}} [[Dušan Vukčević]] *{{ZD|SVN}} ''[[Luka Dončić]]'' *{{ZD|SVN}} ''[[Anthony Randolph]]'' *{{ZD|TUN}} ''[[Salah Mejri]]'' *{{ZD|TUR}} [[Kerem Tunçeri]] *{{ZD|USA}} [[Miles Aiken]] *{{ZD|USA}} [[Derrick Alston]] *{{ZD|USA}} [[Michael Anderson (košarkaš)|Michael Anderson]] *{{ZD|USA}} [[Joe Arlauckas]] *{{ZD|USA}} [[Tanoka Beard]] *{{ZD|USA}} [[Elmer Bennett]] *{{ZD|USA}} [[Louis Bullock]] *{{ZD|USA}} [[Josh Fisher (košarkaš)|Josh Fisher]] *{{ZD|USA}} [[Brian Jackson (košarkaš)|Brian Jackson]] *{{ZD|USA}} [[Charles Cornelius Smith|Charles Smith]] *{{ZD|USA}} [[Larry Spriggs]] *{{ZD|USA}} [[Walter Szczerbiak]] *{{ZD|FIL}} [[Juan Castellvi]] {{Div col end}} == Utakmice protiv NBA timova == {{basketballbox collapsible |date={{Start date|1988|10|23}} |place={{ZD|ŠPA}} [[Dom sportova (Madrid)|Palacio de Deportes]], [[Madrid]] | teamA = '''[[Boston Celtics]] {{ZD|USA}}''' |scoreA='''111''' | teamB = {{ZD|ESP}} Real Madrid |scoreB=96 }} {{basketballbox collapsible |date={{Start date|1993|10|22}} |place={{ZD|GER}} [[Olympiahalle]], [[München]] | teamA = '''[[Phoenix Suns]] {{ZD|USA}}''' |scoreA='''145''' | teamB = {{ZD|ŠPA}} Real Madrid |scoreB=115 }} {{basketballbox collapsible |date={{Start date|2007|10|11}} |place={{ZD|ESP}} [[Dom sportova (Madrid)|Palacio de Deportes]], [[Madrid]] | teamA = [[Toronto Raptors]] {{ZD|KAN}} |scoreA=103 | teamB = {{flagicon|ESP}} '''Real Madrid''' |scoreB='''104''' | report = [http://www.nba.com/games/20071011/TORRMA/boxscore.html Boxscore] }} {{basketballbox collapsible |date={{Start date|2009|10|08}} |place={{ZD|ESP}} [[Dom sportova (Madrid)|Palacio de Deportes]], [[Madrid]] | teamA = '''[[Utah Jazz]]''' {{ZD|USA}} |scoreA='''109''' | teamB = {{ZD|ESP}} Real Madrid |scoreB=87 | report = [http://www.nba.com/games/20091008/UTARMA/gameinfo.html#nbaGIboxscore Boxscore] }} {{basketballbox collapsible |date={{Start date|2012|10|6}} |place={{ZD|USA}} [[FedExForum]], [[Memphis]] | teamA = Real Madrid {{ZD|ESP}} |scoreA=93 | teamB = {{ZD|USA}} '''[[Memphis Grizzlies]]''' |scoreB='''105''' | report = [http://www.nba.com/games/20121006/RMDMEM/gameinfo.html?ls=gt2hp0011200004#nbaGIboxscore Boxscore] }} {{basketballbox collapsible |date={{Start date|2012|10|08}} |place={{ZD|CAN}} [[Air Canada Centre]], [[Toronto]] | teamA = Real Madrid {{ZD|ESP}} |scoreA=95 | teamB = {{ZD|CAN}} '''[[Toronto Raptors]]''' |scoreB='''102''' | report = [http://www.nba.com/games/20121008/RMDTOR/gameinfo.html?ls=gt2hp0011200011#nbaGIboxscore Boxscore] }} {{basketballbox collapsible |date={{Start date|2015|10|08}} |place={{ZD|ESP}} [[Barclaycard Center]], [[Madrid]] | teamA = '''[[Boston Celtics]]''' {{ZD|USA}} |scoreA='''111''' | teamB = {{ZD|ESP}} Real Madrid |scoreB=96 | report = [http://www.nba.com/games/20151008/BOSRMD/gameinfo.html?ls=gt2hp0011200011#nbaGIboxscore Boxscore] }} {{basketballbox collapsible |date={{Start date|2015|10|03}} |place={{ZD|ESP}} [[Barclaycard Center]], [[Madrid]] | teamA = [[Oklahoma City Thunder]] {{ZD|USA}} |scoreA=137 | teamB = {{ZD|ESP}} '''Real Madrid''' |scoreB='''142''' |overtime= (OT) | report = [http://www.nba.com/games/20161003/OKCRMD#/boxscore Boxscore] }} == Vanjski linkovi == * [http://www.realmadrid.com/en/basketball Službeni sajt] {{ACB Liga}} {{Osvajači KEŠ-a / Eurolige}} [[Kategorija:KK Real Madrid| ]] [[Kategorija:Košarkaški klubovi osnovani 1931.]] [[Kategorija:Sport u Madridu]] [[Kategorija:Euroligaški klubovi]] 9qmjjmou727kod02hxp3w6bh6xmwddq 3730063 3730051 2025-06-26T11:55:20Z KWiki 9400 3730063 wikitext text/x-wiki {{Infokutija košarkaški klub | ime_kluba = Real Madrid | boja1 = #000000 | boja2 = #FFFFFF | boja3 = #660099 | logo = [[Datoteka:Real Madrid Baloncesto.png]] | nadimak = | liga = [[Liga ACB]]<br />[[Euroliga]]<!-- ili | lige = --> | konferencija = | divizija = | osnovan = {{Start date and years ago|df=yes|1931|3|8}} | ugašen = | historija = '''Real Madrid CF'''<br />(1931–danas) | dvorana = [[Dom sportova Zajednice Madrid|WiZink Center]] | kapacitet = 17.453 | lokacija = [[Madrid]], Španija | boje = Bijela, ljubičasta, siva<br />{{color box|#FFFFFF}} {{color box|#660099}} {{color box|#949698}} | trenutna_sezona = KK Real Madrid – sezona 2025/2026. | sponzor = Autohero | predsjednik = [[Florentino Pérez]] | zamjenik_predsjednika = | maenadžer = | trener = [[Chus Mateo]] | kapiten = [[Sergio Llull]] | vlasnik = | prvaci = '''11''' [[Euroliga]]<br />'''4''' [[FIBA Saporta Cup|Saporta Cup]]<br />'''1''' [[FIBA Kup Radivoja Koraća|Kup Koraća]]<br />'''1''' [[Eurokup (košarka)|Eurokup]]<br />'''5''' [[FIBA Interkontinentalni kup|Interkontinentalni kup]]<br />'''38''' [[Liga ACB|Špansko prvenstvo]]<br />'''29''' [[Kup kralja (košarka)|Španski kup]]<br />'''10''' [[Španski superkup (košarka)|Španski superkup]] | konferencijski_prvaci = | divizijski_prvaci = | sezona = | pozicija = | veb-sajt = {{url|http://www.realmadrid.com/}} | dom_naslov = | dom_tijelo = | dom_uzorak_t = _realmadridcf2223h | dom_šorc = | dom_uzorak_š = _realmadridcf2223h | gost_naslov = | gost_tijelo = _realmadrid2122a | gost_uzorak_t = _realmadridcf2223a | gost_šorc = _realmadrid2122a | gost_uzorak_š = _realmadridcf2223a }} '''Real Madrid Baloncesto''' španski je profesionalni [[košarka]]ški klub osnovan 1931. kao ogranak sportskog društva [[Real Madrid CF|Real Madrida]]. Na domaćem terenu igraju u [[Liga ACB|Ligi ACB]], a na međunarodnom nivou u [[Euroliga|Euroligi]]. Uspješan kao [[nogomet]]ni klub Atletskog saveza Real Madrida, košarkaški tim Madrida bio je najuspješniji od svojih protivnika u Španiji i Evropi. Jedini je evropski sportski klub koji je u istoj sezoni postao prvak Evrope u [[nogomet]]u i košarci. Timovi Real Madrida osvojili su rekordnih 38 titula prvaka Španije, uključujući nizove od sedam i deset uzastopnih. Osvojili su i rekordnih 29 [[Kup kralja (košarka)|Kupova kralja]], rekordnih 11 titula u [[Euroliga|Euroligi]], rekordna četiri [[Saporta kup]]a i rekordnih pet Interkontinentalnih kupova. Real Madrid također je osvojio tri trostruke krune. Među poznatije igrače koji su igrali za Real spadaju [[Arvydas Sabonis]], [[Dražen Petrović]], [[Rudy Fernández (košarkaš)|Rudy Fernández]], [[Sergio Rodriguez]], [[Serge Ibaka]], [[Dražen Dalipagić]], [[Nikola Mirotić]], [[Juan Antonio Corbalán]], [[Fernando Martín Espina|Fernando Martín]], [[Alberto Herreros]], [[Dejan Bodiroga]] i [[Luka Dončić]]. Real Madrid također ima razvojni košarkaški tim koji igra u amaterskom nivou, španskoj četvrtoj [[Liga EBA|ligi EBA]], pod nazivom [[Real Madrid Baloncesto B|Real Madrid B]]. == Sponzorsko imenovanje == * Real Madrid Otaysa 1990–1991. * Real Madrid Asegurator 1991–1992. * Real Madrid [[Teka]] 1992–2001. == Ekipa == === Trenutna postava === {{Basketball roster header | team = KK Real Madrid | color1 = White | bg1 = Purple | color2 = White | bg2 = Purple }} {{player3 | pos=SG | num=1 | nat=FRA | first=Fabien | last=Causeur | m=1.96 | kgs=86 | year=1987 | month=6 | date=16}} {{player3 | pos=GF | num=5 | nat=ESP | first=Rudy | last=Fernández | m=1.96 | kgs=83 | year=1985 | month=4 | date=4 |dab = košarkaš}} {{player3 | pos=SF | num=6 | nat=ESP | first=Alberto | last=Abalde | m=2.02 | kgs=95 | year=1995 | month=12 | date=15}} {{player3 | pos=PG | num=7 | nat=ARG | first=Facundo | last=Campazzo | m=1.78 | kgs=88 | year=1991 | month=3 | date=23}} {{player3 | pos=KB | num=11 | nat=CRO | first=Mario | last=Hezonja | m=2.03 | kgs=110 | year=1995 | month=2 | date=25}} {{player3 | pos=PG | num=12 | nat=ESP | first=Carlos | last=Alocén | m=1.94 | kgs=84 | year=2000 | month=12 | date=30}} {{player3 | pos=PG | num=13 | nat=ESP | first=Sergio | last=Rodríguez | m=1.91 | kgs=83 | year=1986 | month=6 | date=12}} {{player3 | pos=F | num=14 | nat=ARG | first=Gabriel | last=Deck | m=1.98 | kgs=105 | year=1995 | month=2 | date=8 }} {{player3 | pos=C | num=17 | nat=FRA | first=Vincent | last=Poirier | m=2.13 | kgs=110 | year=1993 | month=10 | date=17}} {{player3 | pos=C | num=22 | nat=ZEL | first=Edy | last=Tavares | m=2.20 | kgs=125 | year=1992 | month=3 | date=22}} {{player3 | pos=G | num=23 | nat=ESP | first=Sergio | last=Llull | m=1.90 | kgs=94 | year=1987 | month=11 | date=15|note = C}} {{player3 | pos=PF | num=28 | nat=FRA | first=Guerschon | last=Yabusele | m=2.01 | kgs=123 | year=1995 | month=12 | date=17}} {{player3 | pos=FC | num=30 | nat=SEN | first=Eli | last=Ndiaye | m=2.04 | kgs=83 | year=2004 | month=6 | date=26|nat2 = ESP}} {{player3 | pos=GF | num=31 | nat=BIH | first=Džanan | last=Musa | m=2.05 | kgs=101 | year=1999 | month=5 | date=8}} <!-- end list of players --> {{Basketball roster footer | head_coach = {{player||ESP|[[Chus Mateo]]}} | asst_coach = {{player||ESP|Paco Redondo}} {{player||ESP|Isidoro Calin}} {{player||ESP|Guillermo Frutos}} | ath_train = {{player||ESP|Juan Trapero}} | roster_url = https://www.realmadrid.com/en/basketball/team | access-date = 20. juli 2023. }}<section end=roster /> === Postava === {{Basketball depth chart | line_color = 660099 | alt_color = FFFFFF | starter_c = [[Edy Tavares]] | starter_pf = [[Gabriel Deck]] | starter_sf = [[Mario Hezonja]] | starter_sg = [[Džanan Musa]] | starter_pg = [[Facundo Campazzo]] | bench 1_c = [[Vincent Poirier]] | bench 1_pf = [[Guerschon Yabusele]] | bench 1_sf = [[Rudy Fernández (košarkaš)|Rudy Fernández]] | bench 1_sg = [[Sergio Llull]] | bench 1_pg = [[Sergio Rodríguez]] | bench 2_c = | bench 2_pf = | bench 2_sf = [[Alberto Abalde]] | bench 2_sg = [[Fabien Causeur]] | bench 2_pg = | bench 3_c = [[Eli Ndiaye]] | bench 3_pf = | bench 3_sf = | bench 3_sg = | bench 3_pg = [[Carlos Alocén]] | bench 4_c = | bench 4_pf = | bench 4_sf = | bench 4_sg = | bench 4_pg = }}<section end=depthchart /> ===Penzionisani brojevi=== {| class="wikitable sortable" style="font-size: 95%; text-align:center;" |- ! colspan=6|Penzionisani brojevi Real Madrida |- !# !{{Tooltip|Nac.|Nacionalnost}} !Igrač !Pozicija !Godine igranja |- | '''10''' || {{ZD|ESP}} || [[Fernando Martín Espina|Fernando Martín]] || [[Centar (košarka)|C]] || 1981–1986, 1987–1989. |} == Poznati igrači == Igrači koji su trenutno u timu su '''podebljani'''. Igrači koji su i dalje aktivni, ali u drugom timu, napisani su ''kurzivom''. {{Div col|colwidth=18em}} *{{ZD|ESP}} [[Santi Abad]] *{{ZD|ESP}} ''[[Pablo Aguilar (košarkaš)|Pablo Aguilar]]'' *{{ZD|ESP}} [[Juan Aísa]] *{{ZD|ESP}} [[Alberto Angulo]] *{{ZD|ESP}} [[Lucio Angulo]] *{{ZD|ESP}} [[José Miguel Antúnez]] *{{ZD|ESP}} [[Alberto Aspe]] *{{ZD|ESP}} [[José Biriukov]] *{{ZD|ESP}} [[Wayne Brabender]] *{{ZD|ESP}} [[Antonio Bueno]] *{{ZD|ESP}} [[Miguel Ángel Cabral]] *{{ZD|ESP}} [[Marcos Carbonell]] *{{ZD|ESP}} [[Pep Cargol]] *{{ZD|ESP}} [[Juan Antonio Corbalán]] *{{ZD|ESP}} [[Alfonso del Corral]] *{{ZD|ESP}} [[Rudy Fernández (košarkaš)|Rudy Fernández]] *{{ZD|ESP}} [[Martín Ferrer]] *{{ZD|ESP}} [[Alberto Férriz]] *{{ZD|ESP}} [[Víctor Férriz]] *{{ZD|ESP}} [[José Luis Galilea]] *{{ZD|ESP}} [[Carlos García (košarkaš)|Carlos García]] *{{ZD|ESP}} [[Héctor García (košarkaš)|Héctor García]] *{{ZD|ESP}} [[Javier García Coll]] *{{ZD|ESP}} [[Óscar González (košarkaš)|Óscar González]] *{{ZD|ESP}} [[Tomás González (košarkaš)|Tomás González]] *{{ZD|ESP}} [[Juan Antonio Hernández (košarkaš)|Juan Antonio Hernández]] *{{ZD|ESP}} [[Raúl Hernández (košarkaš)|Raúl Hernández]] *{{ZD|ESP}} [[Eduardo Hernández-Sonseca]] *{{ZD|ESP}} [[Alberto Herreros]] *{{ZD|ESP}} ''[[Serge Ibaka]]'' *{{ZD|ESP}} [[Iker Iturbe]] *{{ZD|ESP}} [[José Lasa (košarkaš)|José Lasa]] *{{ZD|ESP}} [[José Luis košarka]] *{{ZD|ESP}} [[Toño Llorente]] *{{ZD|ESP}} '''[[Sergio Llull]]''' *{{ZD|ESP}} [[Daniel López (košarkaš)|Daniel López]] *{{ZD|ESP}} [[Juanjo López]] *{{ZD|ESP}} [[Raül López (košarkaš)|Raúl López]] *{{ZD|ESP}} [[Juan Manuel López Iturriaga]] *{{ZD|ESP}} [[Clifford Luyk]] *{{ZD|ESP}} [[Antonio Martín Espina|Antonio Martín]] *{{ZD|ESP}} [[Fernando Martín Espina|Fernando Martín]] *{{ZD|ESP}} [[Jan Martín]] *{{ZD|ESP}} [[Fernando Mateo (košarkaš)|Fernando Mateo]] *{{ZD|ESP}} ''[[Nikola Mirotić]]'' *{{ZD|ESP}} [[Juan Antonio Morales]] *{{ZD|ESP}} [[Álex Mumbrú]] *{{ZD|ESP}} [[Roberto Núñez]] *{{ZD|ESP}} [[Juan Antonio Orenga]] *{{ZD|ESP}} [[Alfonso Reyes (košarkaš)|Alfonso Reyes]] *{{ZD|ESP}} [[Felipe Reyes]] *{{ZD|ESP}} [[Carlos Rodríguez (košarkaš)|Carlos Rodríguez]] *{{ZD|ESP}} [[Emiliano Rodríguez]] *{{ZD|ESP}} [[Marcos Rodríguez (košarkaš)|Marcos Rodríguez]] *{{ZD|ESP}} [[Sergio Rodríguez]] *{{ZD|ESP}} [[Johnny Rogers]] *{{ZD|ESP}} [[Fernando Romay]] *{{ZD|ESP}} [[Nacho Romero]] *{{ZD|ESP}} [[Quique Ruiz Paz]] *{{ZD|ESP}} [[Rafael Rullán]] *{{ZD|ESP}} [[Lolo Sainz]] *{{ZD|ESP}} [[Ismael Santos]] *{{ZD|ESP}} [[Lorenzo Sanz]] *{{ZD|ESP}} [[Carlos Sevillano]] *{{ZD|ESP}} [[José María Silva (košarkaš)|José María Silva]] *{{ZD|ESP}} [[Mike Smith (košarkaš, 1963)|Mike Smith]] *{{ZD|ESP}} [[Enrique Suárez]] *{{ZD|ESP}} [[Francisco Velasco]] *{{ZD|ESP}} [[Enrique Villalobos]] *{{ZD|ARG}} '''[[Facundo Campazzo]]''' *{{ZD|ARG}} [[Pablo Prigioni]] *{{ZD|ARG}} [[Andrés Nocioni]] *{{ZD|ARG}} [[Lucas Victoriano]] *{{ZD|AZE}} [[Jaycee Carroll]] *{{ZD|BEL}} [[Axel Hervelle]] *{{ZD|BEL}} [[Éric Struelens]] *{{ZD|BIH}} [[Mirza Delibašić]] *{{ZD|CRO}} [[Damir Mulaomerović]] *{{ZD|CRO}} ''[[Bojan Bogdanović]]'' *{{ZD|CRO}} [[Dontaye Draper]] *{{ZD|CRO}} [[Dražen Petrović]] *{{ZD|CRO}} [[Mario Stojić]] *{{ZD|CRO}} [[Žan Tabak]] *{{ZD|CRO}} [[Marko Tomas]] *{{ZD|CRO}} ''[[Ante Tomić (košarkaš)|Ante Tomić]]'' *{{ZD|FRA}} [[Alain Digbeu]] *{{ZD|FRA}} [[Mickaël Gelabale]] *{{ZD|FRA}} [[Moustapha Sonko]] *{{ZD|GBR}} [[Andrew Betts]] *{{ZD|GRČ}} [[Ioannis Bourousis]] *{{ZD|GRČ}} [[Antonis Fotsis|Antonios Fotsis]] *{{ZD|IRS}} [[Pat Burke]] *{{ZD|IRS}} [[Jay Larrañaga]] *{{ZD|LAT}} [[Kaspars Kambala]] *{{ZD|LTU}} [[Arvydas Sabonis]] *{{ZD|LTU}} [[Rimas Kurtinaitis]] *{{ZD|LTU}} [[Darjuš Lavrinovič]] *{{ZD|LTU}} [[Rimantas Kaukėnas]] *{{ZD|LTU}} [[Martynas Pocius]] *{{ZD|LTU}} [[Jonas Mačiulis]] *{{ZD|MEX}} [[Gustavo Ayón]] *{{ZD|MNE}} [[Blagota Sekulić]] *{{ZD|BIH}} [[Nedžad Sinanović]] *{{ZD|NED}} [[Rolf van Rijn]] *{{ZD|POL}} [[Maciej Lampe]] *{{ZD|PUR}} [[Juan Báez|Johnny Báez]] *{{ZD|PUR}} [[Freddy Borrás]] *{{ZD|PUR}} [[José Ortiz (košarkaš)|José Ortiz]] *{{ZD|PUR}} [[Guillermo Galíndez]] *{{ZD|PUR}} [[Rafael Deliz]] *{{ZD|PUR}} [[Toñín Casillas]] *{{ZD|PUR}} [[William Brindle (košarkaš)|William Brindle]] *{{ZD|RUS}} [[Mihail Mihailov (košarkaš)|Mihail Mihailov]] *{{ZD|SRB}} [[Dejan Bodiroga]] *{{ZD|SRB}} [[Dražen Dalipagić]] *{{ZD|SRB}} [[Aleksandar Đorđević]] *{{ZD|SRB}} [[Nikola Lončar]] *{{ZD|SRB}} [[Igor Rakočević]] *{{ZD|SRB}} [[Zoran Savić]] *{{ZD|SRB}} [[Dragan Tarlać]] *{{ZD|SRB}} [[Dušan Vukčević]] *{{ZD|SVN}} ''[[Luka Dončić]]'' *{{ZD|SVN}} ''[[Anthony Randolph]]'' *{{ZD|TUN}} ''[[Salah Mejri]]'' *{{ZD|TUR}} [[Kerem Tunçeri]] *{{ZD|USA}} [[Miles Aiken]] *{{ZD|USA}} [[Derrick Alston]] *{{ZD|USA}} [[Michael Anderson (košarkaš)|Michael Anderson]] *{{ZD|USA}} [[Joe Arlauckas]] *{{ZD|USA}} [[Tanoka Beard]] *{{ZD|USA}} [[Elmer Bennett]] *{{ZD|USA}} [[Louis Bullock]] *{{ZD|USA}} [[Josh Fisher (košarkaš)|Josh Fisher]] *{{ZD|USA}} [[Brian Jackson (košarkaš)|Brian Jackson]] *{{ZD|USA}} [[Charles Cornelius Smith|Charles Smith]] *{{ZD|USA}} [[Larry Spriggs]] *{{ZD|USA}} [[Walter Szczerbiak]] *{{ZD|FIL}} [[Juan Castellvi]] {{Div col end}} == Utakmice protiv NBA timova == {{basketballbox collapsible |date={{Start date|1988|10|23}} |place={{ZD|ŠPA}} [[Dom sportova (Madrid)|Palacio de Deportes]], [[Madrid]] | teamA = '''[[Boston Celtics]] {{ZD|USA}}''' |scoreA='''111''' | teamB = {{ZD|ESP}} Real Madrid |scoreB=96 }} {{basketballbox collapsible |date={{Start date|1993|10|22}} |place={{ZD|GER}} [[Olympiahalle]], [[München]] | teamA = '''[[Phoenix Suns]] {{ZD|USA}}''' |scoreA='''145''' | teamB = {{ZD|ŠPA}} Real Madrid |scoreB=115 }} {{basketballbox collapsible |date={{Start date|2007|10|11}} |place={{ZD|ESP}} [[Dom sportova (Madrid)|Palacio de Deportes]], [[Madrid]] | teamA = [[Toronto Raptors]] {{ZD|KAN}} |scoreA=103 | teamB = {{flagicon|ESP}} '''Real Madrid''' |scoreB='''104''' | report = [http://www.nba.com/games/20071011/TORRMA/boxscore.html Boxscore] }} {{basketballbox collapsible |date={{Start date|2009|10|08}} |place={{ZD|ESP}} [[Dom sportova (Madrid)|Palacio de Deportes]], [[Madrid]] | teamA = '''[[Utah Jazz]]''' {{ZD|USA}} |scoreA='''109''' | teamB = {{ZD|ESP}} Real Madrid |scoreB=87 | report = [http://www.nba.com/games/20091008/UTARMA/gameinfo.html#nbaGIboxscore Boxscore] }} {{basketballbox collapsible |date={{Start date|2012|10|6}} |place={{ZD|USA}} [[FedExForum]], [[Memphis]] | teamA = Real Madrid {{ZD|ESP}} |scoreA=93 | teamB = {{ZD|USA}} '''[[Memphis Grizzlies]]''' |scoreB='''105''' | report = [http://www.nba.com/games/20121006/RMDMEM/gameinfo.html?ls=gt2hp0011200004#nbaGIboxscore Boxscore] }} {{basketballbox collapsible |date={{Start date|2012|10|08}} |place={{ZD|CAN}} [[Air Canada Centre]], [[Toronto]] | teamA = Real Madrid {{ZD|ESP}} |scoreA=95 | teamB = {{ZD|CAN}} '''[[Toronto Raptors]]''' |scoreB='''102''' | report = [http://www.nba.com/games/20121008/RMDTOR/gameinfo.html?ls=gt2hp0011200011#nbaGIboxscore Boxscore] }} {{basketballbox collapsible |date={{Start date|2015|10|08}} |place={{ZD|ESP}} [[Barclaycard Center]], [[Madrid]] | teamA = '''[[Boston Celtics]]''' {{ZD|USA}} |scoreA='''111''' | teamB = {{ZD|ESP}} Real Madrid |scoreB=96 | report = [http://www.nba.com/games/20151008/BOSRMD/gameinfo.html?ls=gt2hp0011200011#nbaGIboxscore Boxscore] }} {{basketballbox collapsible |date={{Start date|2015|10|03}} |place={{ZD|ESP}} [[Barclaycard Center]], [[Madrid]] | teamA = [[Oklahoma City Thunder]] {{ZD|USA}} |scoreA=137 | teamB = {{ZD|ESP}} '''Real Madrid''' |scoreB='''142''' |overtime= (OT) | report = [http://www.nba.com/games/20161003/OKCRMD#/boxscore Boxscore] }} == Vanjski linkovi == * [http://www.realmadrid.com/en/basketball Službeni sajt] {{ACB Liga}} {{Osvajači KEŠ-a / Eurolige}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:KK Real Madrid| ]] [[Kategorija:Košarkaški klubovi osnovani 1931.]] [[Kategorija:Sport u Madridu]] [[Kategorija:Euroligaški klubovi]] i1p8rdhxtzaeciwp1zhze9y85xvd07y Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine 0 494052 3729871 3675483 2025-06-25T15:14:45Z Bakir123 110053 3729871 wikitext text/x-wiki {{Glavni|Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022.}} {{Politika Bosne i Hercegovine}} '''Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022. za članove [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]]''' održani su 2. oktobra 2022. godine.<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=32&langId=1|title=Opći izbori u BiH 2022. godine - Utvrđeni rezultati|date=22. 10. 2022|website=www.izbori.ba|publisher=[[CIKBiH]]|access-date=23. 10. 2022}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/cik-bih-izbori-oktobar/31833705.html|title=Opći izbori u BiH raspisani za 2. oktobar|website=Radio Slobodna Evropa|language=sh|access-date=4. 5. 2022}}</ref> Na izborima, osim članova [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva BiH]], biraju se i delegati [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]], [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije BiH]] i [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodne skupštine Republike Srpske]], [[Predsjednik Republike Srpske|predsjednik]] i [[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|potpredsjednici]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]], te članovi [[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine|skupština kantona]] [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije BiH]]. Na izborima za članove [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]], birana su tri člana, po jedan iz svakog konstitutivnog naroda [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Bosna i Hercegovina je bila izborno podijeljena u dvije osnovne izborne jedinice: [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciju Bosne i Hercegovine]] i [[Republika Srpska|Republiku Srpsku]]. U Federaciji Bosne i Hercegovine birao se član Predsjedništva iz reda [[Bošnjaci|bošnjačkog]] i [[Hrvati|hrvatskog]] naroda, u 80 izbornih jedinica, koje su predstavljale osnovne izborne jedinice, dok se u Republici Srpskoj, birao član Predsjedništva iz reda [[Srbi|srpskog]] naroda u ukupno 63 izborne jedinice. Birači sa područja Federacije Bosne i Hercegovine, mogli su glasati ili za bošnjačkog ili za hrvatskog člana. Mandat članova je četiri godine, koje je obnovljivo samo jednom u svakom pojedinačnom mandatu. == Kandidati == [[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|Centralna izborna komisija]] (CIK) BiH je za učešće na općim izborima 2. oktobra, ovjerila 10 prijava kandidata za [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo BiH]]. Od tih 10, njih 5 su iz [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije BiH]] (3 za bošnjačkog i 2 za hrvatskog člana) i 5 iz [[Republika Srpska|Republike Srpske]] (za srpskog člana). === Član Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda === {| class="wikitable" style="text-align:center" ! colspan="2" |Kandidat ! colspan="2" |Stranka !Pozadina !Ref. |- |[[Datoteka:Bakir Izetbegović (2022-07-06).jpg|bez okvira|100px]] |[[Bakir Izetbegović]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};" | |[[Stranka demokratske akcije]] |Član [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva]] (2010–2018) Predsjednik Stranke demokratske akcije (2014–) |<ref>{{Cite web|url=https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/izetbegovic-najavio-kandidaturu-za-predsjednistvo-sumnjam-da-konakovic-ima-hrabrost-uci-u-utrku-sa-radoncicem-i-zvizdicem-ne-bi-bilo-dosadno-670818|title=Oslobođenje - Izetbegović najavio kandidaturu za Predsjedništvo: Sumnjam da Konaković ima hrabrost ući u utrku, sa Radončićem i Zvizdićem ne bi bilo dosadno|date=5. 7. 2021|website=www.oslobodjenje.ba|language=bs-ba|access-date=24. 10. 2022}}</ref> |- |[[Datoteka:Mirsad_Hadzikadic_Speech_-_May_2021_(cropped).jpg|bez okvira|100px]] |[[Mirsad Hadžikadić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|MH PzP|tamno|BS}};" | |[[Platforma za progres]] |Direktor Instituta kompleksnih sistema na [[Univerzitet Sjeverne Karoline u Charlotti|Univerzitetu Sjeverne Karoline u Charlotti]] Osnivač i predsjednik Platforme za progres (2018–) |<ref>{{Cite web|url=https://fena.ba/article/1243919/predstavljeni-koalicija-drzava-njen-manifest-i-zajednicki-kandidat|title=Predstavljeni koalicija 'Država', njen manifest i zajednički kandidat|last=fena.ba|website=fena.ba|access-date=24. 10. 2022}}</ref> |- |[[Datoteka:Denis Bećirović at Palazzo del Quirinale, 2024.jpg|100px]] |[[Denis Bećirović]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};" | |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija]] |Delegat u [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Domu naroda]] (2019–2022) Potpredsjednik Socijaldemokratske partije BiH (2009–) |<ref>{{cite web|url=https://fena.ba/article/1269434/sedam-stranaka-opozicije-zajednicki-kandidiralo-denisa-becirovica-za-clana-predsjednistva-bih|title=Sedam stranaka opozicije zajednički kandidiralo Denisa Bećirovića za člana Predsjedništva BiH|date=21. 5. 2022|website=fena.ba|access-date=13. 7. 2022|author1=Vernera Jakupović}}</ref> |} === Član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda === {| class="wikitable" style="text-align:center" ! colspan="2" |Kandidat ! colspan="2" |Stranka !Pozadina !Ref. |- |[[Datoteka:Željko_Komšić_2023_(cropped).jpg|bez okvira|100px]] |[[Željko Komšić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}};" | |[[Demokratska fronta]] |Član [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva]] (2018–; 2006–2014) Osnivač i predsjednik Demokratske fronte (2018–) |<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/zeljko-komsic-ce-se-ponovo-kandidovati-za-predsjednistvo-bih-moram-ne-mogu-stati/220508010|title=Željko Komšić će se ponovo kandidovati za Predsjedništvo BiH: Moram, ne mogu stati|website=www.klix.ba|language=hr|access-date=24. 10. 2022}}</ref> |- |[[Datoteka:Borjana Krišto (2025-06-11).jpg|bez okvira|100px]] |[[Borjana Krišto]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};" | |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica]] |[[Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine|Predsjednica Federacije Bosne i Hercegovine]] (2007–2011) |<ref>{{cite web|url=https://ba.n1info.com/vijesti/covic-odustao-borjana-kristo-kandidat-za-clana-predsjednistva-bih/|title=Čović odustao, Borjana Krišto kandidat za člana Predsjedništva BiH?|date=29. 6. 2022|publisher=n1info.ba|access-date=29. 6. 2022}}</ref> |} === Član Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda === {| class="wikitable" style="text-align:center" ! colspan="2" |Kandidat ! colspan="2" |Stranka !Pozadina !Ref. |- |[[Datoteka:Željka Cvijanović 2024 (cropped).jpg|bez okvira|100px]] |[[Željka Cvijanović]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};" | |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] |[[Predsjednik Republike Srpske|Predsjednica Republike Srpske]] (2018–2022) [[Predsjednik Vlade Republike Srpske|Predsjednica Vlade Republike Srpske]] (2013–2018) |<ref name=":1">{{cite web|url=https://avaz.ba/vijesti/bih/754863/snsd-salje-cvijanovic-u-utrku-za-clana-predsjednistva-bih-dodik-kandidat-za-predsjednika-rs|title=SNSD šalje Cvijanović u utrku za člana Predsjedništva BiH, Dodik kandidat za predsjednika RS|date=1. 7. 2022|publisher=avaz.ba|access-date=1. 7. 2022|author=E.Ć.}}</ref> |- |[[Datoteka:Nenad Nešić (cropped).jpg|bez okvira|100px]] |[[Nenad Nešić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|DNS|tamno|BS}};" | |[[Demokratski narodni savez]] |Poslanik u [[Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavničkom domu]] (2018–) Predsjednik Demokratskog narodnog saveza (2020–) |<ref name=":2">{{cite web|url=https://www.nezavisne.com/novosti/bih/Nesic-u-trci-za-Predsjednistvo-Jovicic-za-predsjednika-Srpske/707188|title=Nešić u trci za Predsjedništvo, Jovičić za predsjednika Srpske|last1=Sladojević|first1=Dragan|date=2. 3. 2022|website=Nezavisne novine|language=sr|access-date=13. 7. 2022}}</ref> |- |[[Datoteka:Vojin_Mijatović_(cropped).jpg|bez okvira|100px]] |[[Vojin Mijatović]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};" | |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija]] |Potpredsjednik Socijaldemokratske partije |<ref name=":3">{{cite web|url=https://ba.n1info.com/vijesti/vojin-mijatovic-kandidat-za-clana-predsjednistva-bih/|title=Vojin Mijatović kandidat za člana Predsjedništva BiH|date=9. 6. 2022|website=N1|access-date=13. 7. 2022}}</ref> |- |[[Datoteka:Mirko_Šarović_(cropped).jpg|bez okvira|100px]] |[[Mirko Šarović]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};" | |[[Srpska demokratska stranka]] |Član [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva]] (2002–2003) Predsjednik Srpske demokratske stranke (2019–) |<ref name=":4">{{cite web|url=https://www.nezavisne.com/novosti/bih/SDS-odlucio-Mirko-Sarovic-kandidat-za-srpskog-clana-Predsjednistva-BiH/724192|title=SDS odlučio: Mirko Šarović kandidat za srpskog člana Predsjedništva BiH|last1=Vukić|first1=Uroš|date=23. 6. 2022|website=Nezavisne novine|access-date=13. 7. 2022}}</ref> |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|bez okvira|100px]] |[[Borislav Bijelić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|svijetlo|BS}};" | |[[Stranka život]] |Bivši predsjednik Komisije za reviziju privatizacije državnog kapitala u preduzećima i bankama<ref name=":5">{{Cite web|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/borislav_bijelic/1968499.html|title=Multifunkcioner sa astronomskom zaradom|website=Radio Slobodna Evropa|language=sh|access-date=23. 10. 2022}}</ref> |<ref name=":6">{{cite web|url=https://vecernjenovosti.ba/81119/vijesti/republika-srpska/pripreme-za-izbore-objavljene-kompletne-kandidatske-liste-evo-ko-je-sve-u-izbornoj-trci/|title=PRIPREME ZA IZBORE: Objavljene kompletne kandidatske liste, evo ko je sve u „izbornoj trci“|date=5. 8. 2022|publisher=Novosti|language=sr|access-date=9. 9. 2022}}</ref> |} == Rezultati == Po utvrđenim rezultatima, za nove članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine su izabrani: [[Denis Bećirović]], [[Željko Komšić]] i [[Željka Cvijanović]]. === Federacija Bosne i Hercegovine === Na izborima za članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz redova bošnjačkog i hrvatskog naroda izašlo je ukupno 1.056.149 glasača (50,07% od 2.109.344), a od toga je 983.413 (93,11%) važećih glasova, te 72.736 (6,89%) nevažećih. Glasati se moglo samo iz Federacije Bosne i Hercegovine.<ref>{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=32&langId=1#/1/1/0/0/701|title=Utvrđeni rezultati - Bošnjački član Predsjedništva|date=22. 10. 2022|website=www.izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|access-date=31. 10. 2022}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=32&langId=1#/1/1/0/0/702|title=Utvrđeni rezultati - Hrvatski član Predsjedništva|date=22. 10. 2022|website=www.izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|access-date=31. 10. 2022}}</ref> ==== Član Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda ==== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! colspan="2" |Kandidat ! colspan="2" |Stranka !Broj glasova !% !Mandat |- |[[Datoteka:Denis Bećirović at Palazzo del Quirinale, 2024.jpg|100px]] |'''[[Denis Bećirović]]''' | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};" | |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|'''Socijaldemokratska partija''']] |'''330.238''' |'''57,37''' |[[Datoteka:Checkmark_on_Circle.png|bez okvira|49x49piksel]] |- |[[Datoteka:Bakir Izetbegović (2022-07-06).jpg|bez okvira|100px]] |[[Bakir Izetbegović]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};" | |[[Stranka demokratske akcije]] |214.412 |37,25 |[[Datoteka:Eo_circle_red_letter-x.svg|bez okvira|49x49piksel]] |- |[[Datoteka:Mirsad_Hadzikadic_Speech_-_May_2021_(cropped).jpg|bez okvira|100px]] |[[Mirsad Hadžikadić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|MH PzP|tamno|BS}};" | |[[Platforma za progres]] |30.968 |5,38 |[[Datoteka:Eo_circle_red_letter-x.svg|bez okvira|49x49piksel]] |} ==== Član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda ==== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! colspan="2" |Kandidat ! colspan="2" |Stranka !Broj glasova !% !Mandat |- |[[Datoteka:Željko_Komšić_2023_(cropped).jpg|bez okvira|100px]] |'''[[Željko Komšić]]''' | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}};" | |'''[[Demokratska fronta]]''' |'''227.540''' |'''55,80''' |[[Datoteka:Checkmark_on_Circle.png|bez okvira|49x49piksel]] |- |[[Datoteka:Borjana Krišto (2025-06-11).jpg|bez okvira|100px]] |[[Borjana Krišto]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};" | |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica]] |180.255 |44,20 |[[Datoteka:Eo_circle_red_letter-x.svg|bez okvira|49x49piksel]] |} === Republika Srpska === Na izborima za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda srpskog naroda izašlo je ukupno 677.057 glasača (53,76% od 1.259.322), a od toga je 634.520 (93,72%) važećih glasova, te 42.537 (6,28%) nevažećih. Glasati se moglo samo iz Republike Srpske.<ref>{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=32&langId=1#/1/2/0/0/703|title=Utvrđeni rezultati - Srpski član Predsjedništva|date=22. 10. 2022|website=www.izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|access-date=31. 10. 2022}}</ref> ==== Član Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda ==== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! colspan="2" |Kandidat ! colspan="2" |Stranka !Broj glasova !% !Mandat |- |[[Datoteka:Željka Cvijanović 2024 (cropped).jpg|bez okvira|100px]] |'''[[Željka Cvijanović]]''' | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};" | |'''[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]''' |'''327.720''' |'''51,65''' |[[Datoteka:Checkmark_on_Circle.png|bez okvira|49x49piksel]] |- |[[Datoteka:Mirko_Šarović_(cropped).jpg|bez okvira|100px]] |[[Mirko Šarović]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};" | |[[Srpska demokratska stranka]] |224.912 |35,45 |[[Datoteka:Eo_circle_red_letter-x.svg|bez okvira|49x49piksel]] |- |[[Datoteka:Vojin_Mijatović_(cropped).jpg|bez okvira|100px]] |[[Vojin Mijatović]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};" | |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija]] |38.655 |6,09 |[[Datoteka:Eo_circle_red_letter-x.svg|bez okvira|49x49piksel]] |- |[[Datoteka:Nenad Nešić (cropped).jpg|bez okvira|100px]] |[[Nenad Nešić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|DNS|tamno|BS}};" | |[[Demokratski narodni savez]] |34.955 |5,51 |[[Datoteka:Eo_circle_red_letter-x.svg|bez okvira|49x49piksel]] |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|bez okvira|100px]] |[[Borislav Bijelić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|svijetlo|BS}};" | |[[Stranka život]] |8.278 |1,30 |[[Datoteka:Eo_circle_red_letter-x.svg|bez okvira|49x49piksel]] |} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://www.izbori.ba/?Lang=3 Službena stranica Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine] {{Izbori u Bosni i Hercegovini}} {{Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022. po općinama}} [[Kategorija:Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022.|Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Izbori za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|2022.]] 8fvyle7fv5bl4yaeb2of8hbvht123og Peri Kan Sofijeva 0 497886 3730027 3494628 2025-06-26T09:48:06Z Panasko 146730 [[Kategorija:Azerbejdžanski političar]] uklonjena; [[Kategorija:Azerbejdžanski političari]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3730027 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Peri Kan Sofijeva | slika = Pərixan_Sofiyeva.jpg | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja |1884||}} | mjesto_rođenja = Karajala, [[Rusko carstvo]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine |1953|||1884||}} | mjesto_smrti = Karajala, [[Sovjetski Savez]] | nacionalnost = Azerbejdžan | druga_imena = | zanimanje = Političarka | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Peri Kan Sofieva''' ([[Azerbejdžanski jezik|azerbejdžanski]]: Pərixan Sofiyeva; 1884 – 1953) bila je prva muslimanka izabrana na dužnost.<ref name="EA">[https://eurasianet.org/the-worlds-first-democratically-elected-muslim-woman-was-from-georgia The world's first democratically elected Muslim woman was from Georgia]</ref> == Biografija == Sofijeva je rođena 1884. godine u [[Gruzija|gruzijskom]] gradu Karajala, koji je tada bio deo gruzijske oblasti [[Tiflis]], u [[Rusko carstvo|Ruskom carstvu]]. Bila je jedina djevojčica u osmočlanoj porodici. U vrijeme Ruskog carstva, Sofija je bila glava porodice, čime je stekla popularnost. Uz kredit uzet od banke, otvorila je sirotište u selu.<ref name="EA" /> == Politička karijera == === Nezavisna Gruzija === Nakon februarske revolucije 1917. godine, tranzicija je započela reformom lokalne samouprave. 26. 5. 1918. [[Gruzija]] je proglasila svoju nezavisnost. Na lokalnim izborima kasnije tokom godine, Sofijeva je izabrana za odbornicu u [[Karajala|Karajali]].<ref name="EA" /> Iako je Sofijeva bila aktivna osoba, vrlo malo se zna o njenom životu.<ref>[http://www.turkinfo.org/2017/09/25/akakli-xvadagiani-qarayazi-anasi-p%C9%99rixanim-sofiyeva/ Akakli Xvadagiani. Qarayazı anası – Pərixanım Sofiyeva] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181201201722/http://www.turkinfo.org/2017/09/25/akakli-xvadagiani-qarayazi-anasi-p%C9%99rixanim-sofiyeva/ |date=1. 12. 2018 }} {{in lang|az}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.turkinfo.org/2017/09/25/akakli-xvadagiani-qarayazi-anasi-p%C9%99rixanim-sofiyeva/|title=Akakli Xvadagiani. Qarayazı anası – Pərixanım Sofiyeva|last1=Məmmədoğlu|first1=Mirzə|date=25. 9. 2017|website=TurkInfo.org|publisher=Türk Dünyası İnfo|location=Baku, Azerbaijan|language=Azerbaijani|archive-url=https://web.archive.org/web/20181201201722/http://www.turkinfo.org/2017/09/25/akakli-xvadagiani-qarayazi-anasi-p%C9%99rixanim-sofiyeva/|archive-date=1. 12. 2018|access-date=1. 12. 2018}}</ref> === Invazija na Sovjetski savez === Prema Rashgan Sofievoj, ženi nećaka Peri Kan Sofijeve, Sofijeva je mrzila boljševike i sovjetsku vladu. Zbog [[Velika čistka|Velike čistke]] hodala je sa svojim starim pištoljem Mauser C96, nakon što joj je osmoro braće pogubljeno i sahranjeno u jednoj od zajedničkih grobnica jer su dolazili iz bogate porodice i smatrani su izdajnicima.<ref name="EA" /> == Smrt == Sofijeva je umrla 1953. godine od srčanog udara, nakon što je čula da je jedan od njenih nećaka uhapšen<ref>[http://www.tdi.ge/en/page/what-we-should-know-about-azerbaijani-fellow-citizens WHAT WE SHOULD KNOW ABOUT AZERBAIJANI FELLOW CITIZENS]</ref>. == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Peri Kan, Sofijeva}} [[Kategorija:Rođeni 1884.]] [[Kategorija:Umrli 1953.]] [[Kategorija:Azerbejdžanski političari]] [[Kategorija:Biografije, Karajala]] awp4ikmoqxfgsx405zp0x67668w9e2d Evropski izuzetno veliki teleskop 0 500323 3729889 3576268 2025-06-25T16:04:16Z KWiki 9400 KWiki premjestio je stranicu [[Ekstremno veliki teleskop]] na [[Evropski izuzetno veliki teleskop]] bez ostavljanja preusmjerenja: Postoji ovaj naziv i kao opći pojam, pa treba dodati nešto radi razdvajanja. 3576267 wikitext text/x-wiki '''Ekstremno veliki teleskop''' ('''ELT''') je [[Opservatorij|astronomska opservatorija]] koja je trenutno u izgradnji. Kada bude završen, to će biti najveći [[Optički teleskop|optički]] / [[Infracrveno zračenje|bliski infracrveni]] [[izuzetno veliki teleskop]]. Dio agencije [[Evropska južna opservatorija|European Southern Observatory]] (ESO), nalazi se na vrhu [[Cerro Armazones|Cerro Armazonesa]] u [[Atacama|pustinji Atacama]] u sjevernom [[Čile|Čileu]]. Dizajn se sastoji od reflektirajućeg teleskopa sa [[Segmentirano ogledalo|segmentiranim]] [[Primarno ogledalo|primarnim ogledalom]] od 39,3 metara i 4,2 metara prečnik sekundarnog ogledala. Teleskop će biti podržan [[Adaptivna optika|adaptivnom optikom]], šest [[Laserska vodilica zvijezda|laserski vodećih zvjezdanih]] jedinica i više velikih naučnih instrumenata.<ref name="govert">{{Cite news|url=https://www.science.org/content/article/europe-downscales-monster-telescope-save-money|title=Europe Downscales Monster Telescope to Save Money|agency=Science Insider|date=14 June 2011|access-date=29 June 2020|last=Govert Schilling}}</ref> <ref name="50percent">{{Cite web|url=https://www.eso.org/public/news/eso2310/|title=ESO’s Extremely Large Telescope is now half completed}}</ref> Dizajn opservatorije će prikupiti 100 miliona puta više svjetlosti od ljudskog oka, što je otprilike 10 puta više svjetla od najvećih [[Spisak najvećih optičkih reflektujućih teleskopa|optičkih teleskopa]] koji postoje do 2023. godine, i ispravit će atmosfersku distorziju. Ima oko 250 puta veću površinu za prikupljanje svjetlosti od [[Svemirski teleskop Hubble|Hubble svemirskog teleskopa]] i, prema specifikacijama ELT-a, pružao bi slike 16 puta oštrije od onih s Hubblea.<ref name="E-ELT">{{Cite journal|last=ESO|title=THE EUROPEAN EXTREMELY LARGE TELESCOPE ("E-ELT") PROJECT|url=https://www.eso.org/sci/facilities/eelt/}}</ref> [[Datoteka:The_ESO_Council_during_their_meeting_in_Garching_on_11–12_June_2012.jpg|lijevo|mini| Savjet ESO se sastaje u sjedištu ESO-a u Garchingu, 2012. <ref name="eso1225">{{Cite news|title=ESO To Build World's Biggest Eye on the Sky|url=http://www.eso.org/public/news/eso1225/|access-date=13 June 2012|work=ESO Press Release}}</ref>]] [[Datoteka:Drone_shot_of_the_ELT_under_construction_at_Cerro_Armazones_(eso2310b).jpg|mini| Status izgradnje ELT-a krajem juna 2023]] [[Datoteka:Cerro_Armazones_night-time_panorama.jpg|mini|327x327piksel| Cerro Armazones noću (2010)]] [[Datoteka:The_optical_system_of_the_ELT_showing_the_location_of_the_mirrors.jpg|mini| Optički sistem ELT-a koji pokazuje lokaciju ogledala <ref>{{Cite web|url=https://www.eso.org/public/news/eso1704/|title=Contracts Signed for ELT Mirrors and Sensors|website=www.eso.org|access-date=23 January 2017}}</ref>]] [[Datoteka:First_ELT_Main_Mirror_Segments_Successfully_Cast.jpg|lijevo|mini| Odlijevanje prvih segmenata glavnog ogledala ELT <ref>{{Cite web|url=https://www.eso.org/public/news/eso1801/|title=First ELT Main Mirror Segments Successfully Cast|website=www.eso.org|access-date=9 January 2018}}</ref>]] [[Datoteka:Blank_Canvas_the_ELT’s_M2_Mirror_Blank.tif|mini| ELT-ov M2 Mirror Blank <ref>{{Cite web|url=https://www.eso.org/public/announcements/ann19003/|title=World's largest convex mirror blank ready for final touches - The ELT's M2 blank is being shipped to France for fine polishing|website=www.eso.org|language=en|access-date=16 January 2019}}</ref>]] [[Datoteka:ELT_concept.jpg|mini| ELT koncept|lijevo]] [[Datoteka:E-ELT_Trailer.ogv|mini| Ovo je službeni trejler za ELT. Dizajn za ELT prikazan ovdje je preliminarni.|lijevo]] [[Datoteka:The_First_E-ELT_Instruments.jpg|mini| Prvi ELT instrumenti <ref>{{Cite web|url=http://www.eso.org/public/announcements/ann15056/|title=First Instruments for E-ELT Approved|access-date=13 July 2015}}</ref>|lijevo]]{{comparison optical telescope primary mirrors.svg}} [[Datoteka:E-ELT_and_VLT_vs_Colosseum.jpg|mini|300x300piksel| ELT u poređenju sa [[Veoma veliki teleskop|VLT-om]] i [[Koloseum]]om|lijevo]] [[Datoteka:Size_comparison_between_the_E-ELT_and_other_telescope_domes.jpg|centar|mini|1000x1000piksel| Poređenje veličina između ELT i drugih kupola teleskopa]] == Reference == {{Refspisak}} <!-- <ref name="eso-mirrors">{{cite web |url=http://www.eso.org/sci/facilities/eelt/telescope/mirrors/ |title=E-ELT OPTICS |work=ESO |date=27 June 2011 |access-date= 1 September 2015}}</ref> <ref name="dome contract ann">{{cite web |url=http://www.eso.org/public/news/eso1617/ |title=ESO Signs Largest Ever Ground-based Astronomy Contract for E-ELT Dome and Telescope Structure |work=ESO |date=25 May 2016}}</ref> <ref name="final design doc">{{cite web |url=http://www.eso.org/sci/facilities/eelt/docs/E-ELT-PhaseB-BoardReport_ExecSummary.pdf |title=E-ELT Phase B Final Design Review |work=ESO Science Office |date=25 May 2016}}</ref> <ref name="ukweb">{{cite web |url=http://www.eelt.org.uk/industry/dome-structure/ |title=The UK involvement in the E-ELT}}</ref> <ref name="idom">{{cite web |url=http://www.idom.com/en/project/e-elt-dome-foundations/ |title=E-ELT DOME & FOUNDATIONS}}</ref> <ref name="eso-design">{{cite web |url=http://www.eso.org/sci/facilities/eelt/telescope/index.html |title=E-ELT TELESCOPE DESIGN |work=ESO |date=23 August 2012 |access-date=1 September 2015}}</ref> --> [[Kategorija:Članci koji sadrže video klipove]] [[Kategorija:Koordinate na Wikipodacima]] 6iv61qr9m7uncatzcc1ijsrgomookw2 3729890 3729889 2025-06-25T16:04:52Z KWiki 9400 3729890 wikitext text/x-wiki '''Evropski izuzetno veliki teleskop''' ('''ELT''') jest [[Opservatorij|astronomska opservatorija]] koja je trenutno u izgradnji. Kada bude završen, to će biti najveći [[Optički teleskop|optički]] / [[Infracrveno zračenje|bliski infracrveni]] [[izuzetno veliki teleskop]]. Dio agencije [[Evropska južna opservatorija|European Southern Observatory]] (ESO), nalazi se na vrhu [[Cerro Armazones|Cerro Armazonesa]] u [[Atacama|pustinji Atacama]] u sjevernom [[Čile]]u. Dizajn se sastoji od reflektirajućeg teleskopa sa [[Segmentirano ogledalo|segmentiranim]] [[Primarno ogledalo|primarnim ogledalom]] od 39,3 metara i 4,2 metara prečnik sekundarnog ogledala. Teleskop će biti podržan [[Adaptivna optika|adaptivnom optikom]], šest [[Laserska vodilica zvijezda|laserski vodećih zvjezdanih]] jedinica i više velikih naučnih instrumenata.<ref name="govert">{{Cite news|url=https://www.science.org/content/article/europe-downscales-monster-telescope-save-money|title=Europe Downscales Monster Telescope to Save Money|agency=Science Insider|date=14 June 2011|access-date=29 June 2020|last=Govert Schilling}}</ref> <ref name="50percent">{{Cite web|url=https://www.eso.org/public/news/eso2310/|title=ESO’s Extremely Large Telescope is now half completed}}</ref> Dizajn opservatorije će prikupiti 100 miliona puta više svjetlosti od ljudskog oka, što je otprilike 10 puta više svjetla od najvećih [[Spisak najvećih optičkih reflektujućih teleskopa|optičkih teleskopa]] koji postoje do 2023. godine, i ispravit će atmosfersku distorziju. Ima oko 250 puta veću površinu za prikupljanje svjetlosti od [[Svemirski teleskop Hubble|Hubble svemirskog teleskopa]] i, prema specifikacijama ELT-a, pružao bi slike 16 puta oštrije od onih s Hubblea.<ref name="E-ELT">{{Cite journal|last=ESO|title=THE EUROPEAN EXTREMELY LARGE TELESCOPE ("E-ELT") PROJECT|url=https://www.eso.org/sci/facilities/eelt/}}</ref> [[Datoteka:The_ESO_Council_during_their_meeting_in_Garching_on_11–12_June_2012.jpg|lijevo|mini| Savjet ESO se sastaje u sjedištu ESO-a u Garchingu, 2012. <ref name="eso1225">{{Cite news|title=ESO To Build World's Biggest Eye on the Sky|url=http://www.eso.org/public/news/eso1225/|access-date=13 June 2012|work=ESO Press Release}}</ref>]] [[Datoteka:Drone_shot_of_the_ELT_under_construction_at_Cerro_Armazones_(eso2310b).jpg|mini| Status izgradnje ELT-a krajem juna 2023]] [[Datoteka:Cerro_Armazones_night-time_panorama.jpg|mini|327x327piksel| Cerro Armazones noću (2010)]] [[Datoteka:The_optical_system_of_the_ELT_showing_the_location_of_the_mirrors.jpg|mini| Optički sistem ELT-a koji pokazuje lokaciju ogledala <ref>{{Cite web|url=https://www.eso.org/public/news/eso1704/|title=Contracts Signed for ELT Mirrors and Sensors|website=www.eso.org|access-date=23 January 2017}}</ref>]] [[Datoteka:First_ELT_Main_Mirror_Segments_Successfully_Cast.jpg|lijevo|mini| Odlijevanje prvih segmenata glavnog ogledala ELT <ref>{{Cite web|url=https://www.eso.org/public/news/eso1801/|title=First ELT Main Mirror Segments Successfully Cast|website=www.eso.org|access-date=9 January 2018}}</ref>]] [[Datoteka:Blank_Canvas_the_ELT’s_M2_Mirror_Blank.tif|mini| ELT-ov M2 Mirror Blank <ref>{{Cite web|url=https://www.eso.org/public/announcements/ann19003/|title=World's largest convex mirror blank ready for final touches - The ELT's M2 blank is being shipped to France for fine polishing|website=www.eso.org|language=en|access-date=16 January 2019}}</ref>]] [[Datoteka:ELT_concept.jpg|mini| ELT koncept|lijevo]] [[Datoteka:E-ELT_Trailer.ogv|mini| Ovo je službeni trejler za ELT. Dizajn za ELT prikazan ovdje je preliminarni.|lijevo]] [[Datoteka:The_First_E-ELT_Instruments.jpg|mini| Prvi ELT instrumenti <ref>{{Cite web|url=http://www.eso.org/public/announcements/ann15056/|title=First Instruments for E-ELT Approved|access-date=13 July 2015}}</ref>|lijevo]]{{comparison optical telescope primary mirrors.svg}} [[Datoteka:E-ELT_and_VLT_vs_Colosseum.jpg|mini|300x300piksel| ELT u poređenju sa [[Veoma veliki teleskop|VLT-om]] i [[Koloseum]]om|lijevo]] [[Datoteka:Size_comparison_between_the_E-ELT_and_other_telescope_domes.jpg|centar|mini|1000x1000piksel| Poređenje veličina između ELT i drugih kupola teleskopa]] == Reference == {{Refspisak}} <!-- <ref name="eso-mirrors">{{cite web |url=http://www.eso.org/sci/facilities/eelt/telescope/mirrors/ |title=E-ELT OPTICS |work=ESO |date=27 June 2011 |access-date= 1 September 2015}}</ref> <ref name="dome contract ann">{{cite web |url=http://www.eso.org/public/news/eso1617/ |title=ESO Signs Largest Ever Ground-based Astronomy Contract for E-ELT Dome and Telescope Structure |work=ESO |date=25 May 2016}}</ref> <ref name="final design doc">{{cite web |url=http://www.eso.org/sci/facilities/eelt/docs/E-ELT-PhaseB-BoardReport_ExecSummary.pdf |title=E-ELT Phase B Final Design Review |work=ESO Science Office |date=25 May 2016}}</ref> <ref name="ukweb">{{cite web |url=http://www.eelt.org.uk/industry/dome-structure/ |title=The UK involvement in the E-ELT}}</ref> <ref name="idom">{{cite web |url=http://www.idom.com/en/project/e-elt-dome-foundations/ |title=E-ELT DOME & FOUNDATIONS}}</ref> <ref name="eso-design">{{cite web |url=http://www.eso.org/sci/facilities/eelt/telescope/index.html |title=E-ELT TELESCOPE DESIGN |work=ESO |date=23 August 2012 |access-date=1 September 2015}}</ref> --> [[Kategorija:Članci koji sadrže video klipove]] [[Kategorija:Koordinate na Wikipodacima]] jxwc7sln99g6vk604800350u6nhuhcj Udri vraga 0 500911 3730033 3648918 2025-06-26T09:55:55Z Panasko 146730 [[Kategorija:Britanske komedije]] uklonjena; [[Kategorija:Britanske filmske komedije]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3730033 wikitext text/x-wiki {{Infobox film | name = Udri vraga | image = Beat The Devil - 1953 - poster.png | caption = Plakat filma (1953) | producer = John Huston | director = [[John Huston]] | screenplay = John Huston<br />[[Truman Capote]] | based_on = {{based on|''[[Udri vraga (roman)|Udri vraga]]''|[[Claud Cockburn|James Helvick]]}} | starring = {{ubl|[[Humphrey Bogart]]<br />[[Jennifer Jones]]<br />[[Gina Lollobrigida]]}} | music = [[Franco Mannino]] | cinematography = [[Oswald Morris]] | editing = [[Ralph Kemplen]] | studio = [[John and James Woolf|Romulus Films]]<br />[[Santana Productions|Santana Pictures Corporation]] | distributor = [[British Lion Films]] (UK)<br />[[United Artists]] (SAD) | released = {{ubl|24. 11. 1953 (London)|12. 3. 1954 (New York)}} | runtime = 94 minute | country = {{ubl|Italija|SAD|Ujedinjeno Kraljevstvo<ref name=TheCinematheque>{{cite web |website=The Cinematheque |url=http://thecinematheque.ca/beat-devil |quote=Beat the Devil USA/Great Britain/Italy 1954. Dir: John Huston. 93 min. DCP |year=2017 |title=Beat the Devil — The Cinematheque |access-date=26. 5. 2017 |archive-date=1. 6. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170601013624/http://thecinematheque.ca/beat-devil |url-status=dead }}</ref><ref name=IlCinemaRitrovato>{{cite web |url=https://festival.ilcinemaritrovato.it/en/film/beat-the-devil/ |website=Il Cinema Ritrovato |title=BEAT THE DEVIL — Il Cinema Ritrovato |access-date=26. 5. 2017 |quote=Restored in 4K by Sony Pictures Entertainment in collaboration with The Film Foundation with the support of RT Features and the Franco-American Cultural Fund, from the 35mm original camera negative and a 35mm fine grain master positive. Audio restoration by Deluxe Media Audio Services. Image restoration by L’Immagine Ritrovata laboratory.}}</ref>}} | language = Engleski | budget = | gross = 115.926 £ (UK)<ref>Vincent Porter, 'The Robert Clark Account', ''Historical Journal of Film, Radio and Television'', Vol 20 No 4, 2000 p501</ref> }} '''''Udri vraga''''' ({{jez-en|Beat the Devil}}) britanski je film u žanru [[avanturistički film|avanture]] i [[komedija (film)|komedije]] snimljen 1953. u režiji [[John Huston|Johna Hustona]]. Glavne uloge tumače [[Humphrey Bogart]], [[Jennifer Jones]], i [[Gina Lollobrigida]], u njenom američkom debiju, a u sporednim ulogama su [[Robert Morley]], [[Peter Lorre]] i [[Bernard Lee]].<ref>{{cite web|title=Beat the Devil (1953)|url=http://www.mrqe.com/movie_reviews/beat-the-devil-m100010576|publisher=MRQE|access-date=1. 6. 2012}}</ref> Huston i [[Truman Capote]] napisali su [[scenarij]], djelomično zasnovan na [[Udri đavla (roman)|istoimenom]] romanu britanskog novinara [[Claud Cockburn|Clauda Cockburna]] koji je napisao pod pseudonimom James Helvick. Huston je snimio film kao neku vrstu labave parodije na film iz 1941. ''[[Malteški soko (1941)|Malteški soko]]'', koji je Huston režirao i u kojem su se pojavili Bogart i Lorre. Capote je rekao: "John Huston i ja smo odlučili da se šalimo s pričom, da je tretiramo kao parodiju. Umjesto još jednog 'Malteškog sokola', pretvorili smo je u satiru."<ref>Gehring, Wes D. (1999) [https://books.google.com/books?id=MGI2vdGPN6UC&dq=%22beat+the+Devil%22+parody&pg=PA12 ''Parody as Film Genre: "Never Give a Saga an Even Break"''] Greenwood. p.12. {{ISBN|9780313261862}}</ref> Scenarij, pisan svaki dan dok je film sniman,<ref>Clayton, Jack, quoted in Plimpton, p. 127</ref> odnosi se na avanture šarolike ekipe prevaranata i gubitnika koji pokušavaju da preuzmu zemlju bogatu nalazištima [[uranij]]a u kolonijalnoj [[Kenija|Keniji]] dok čekaju u maloj [[italija]]nskoj luci dok čekaju na [[parobrod]] da otputuju za [[Mombasa|Mombasu]].<ref>{{cite web|title=Beat the Devil (1953) |url=http://www.rottentomatoes.com/m/beat_the_devil/ |publisher=Rotten tomatoes|access-date=1. 6. 2012}}</ref> == Radnja == Billy Dannreuther je bivši američki bogataš koji je zapao u teška vremena. Nerado radi s četvoricom lopova: Petersonom, Juliusom O'Harom, majorom Jackom Rossom i Ravellom, koji pokušavaju da steknu zemlju bogatu [[uranij]]em u [[Britanska istočna Afrika|Britanskoj istočnoj Africi]]. Billy sumnja da je major Ross ubio britanskog kolonijalnog oficira koji je prijetio da će razotkriti njihov plan. Dok čekaju u Italiji na put u Afriku, Billy i njegova supruga Marija upoznaju britanski par, Harry i Gwendolen Chelm, koji planiraju da putuju istim brodom. Harry se čini pravim i tradicionalnim Englezom, dok je Gwendolen poletna i kompulzivna maštarica. Billy i Gwendolen postaju ljubavnici, dok Marija flertuje sa Harryjem. Peterson postaje sumnjičav da Chelmovi možda pokušavaju sami nabaviti uranij. Izgleda da to nije istina, i čini se da to potvrđuje i sama Gwendolen, koja laže o svom mužu i preuveličava njegovu važnost. [[Datoteka:Beat the Devil (1953) by John Huston.webm|thumb|upright=1.3|Harry koji pati od morske bolesti i Gwendolen na palubi broda]] Billy i Peterson umjesto toga odluče uzeti avion, ali na putu do aerodroma njihov automobil pada niz liticu kada ga guraju nakon kvara i pogrešno se proširila vijest da su njih dvojica poginuli. Kako bi zamijenio Petersonov izgubljeni kapital, Ravello prilazi Harryju Chelmu i objašnjava njihovu šemu. Upravo tada, na opće iznenađenje, Bili i Peterson se vraćaju u hotel neozlijeđeni, baš u trenutku kada blagajnik najavljuje da je brod konačno spreman za plovidbu. Na brodu, Harry otkriva da zna za Petersonov plan i namjerava obavijestiti vlasti. Peterson naređuje majoru Rossu da ubije Harryja, ali Billy osujećuje pokušaj ubistva. Ne vjerujući Harryjevim ogorčenim optužbama, međutim, pijani kapetan broda je Harryja zaključao u brodskoj kabini. Brodski motor se pokvario i putnicima je rečeno da pobjegnu čamcem za spašavanje. Kada Billy ode da spasi Harryja, otkriva da se oslobodio i napustio brod, namjeravajući da ispliva na obalu. Nakon što su napustili brod, putnici se iskrcavaju na afričku plažu, gdje ih zarobljavaju arapski vojnici. Ispituje ih Ahmed, arapski zvaničnik koji sumnja da su oni špijuni ili revolucionari. Billy pokušava pobjeći ali biva uhvaćen. On se sprijateljuje s Ahmedom govoreći mu o [[Rita Hayworth|Riti Hayworth]], za koju se pretvara da ju je poznavao. Billy ga zatim nagovara da pošalje jedrenjakom njega i njegovo društvo nazad u Italiju. Nakon povratka nazad u Italiju, ispituje ih detektiv [[Scotland Yard]]a koji istražuje ubistvo kolonijalnog oficira. Baš kada se čini da je zaokupljen Petersonovim uglađenim govorom, Gwendolen otkriva Petersonovu šemu, njegovu umiješanost u ubistvo i pokušaj da ubije Harryja. Detektiv odmah hapsi Petersona, O'Haru, Rossa i Ravella. Dok četvoricu lopova odvode u lisicama, Gwendolen prima telegram iz Britanske istočne Afrike u kojem piše da je Harry stekao zemlju na kojoj su Peterson i ostali pokušavali da se obogate; sada je izuzetno bogat i spreman je oprostiti Gwendolen. Billy se radosno smije, govoreći: "Ovo je kraj, kraj!" == Uloge == * [[Humphrey Bogart]] – Billy Dannreuther<ref>{{cite book|last1=McCarty|first1=Clifford|title=BOGEY - The Films of Humphrey Bogart|date=1965|publisher=Cadillac Publishing Co, Inc.|location=New York, N.Y.|page=171}}</ref> * [[Jennifer Jones]] – gđa. Gwendolen Chelm * [[Gina Lollobrigida]] – Maria Dannreuther * [[Robert Morley]] – Peterson * [[Peter Lorre]] – Julius O'Hara * [[Edward Underdown]] – Harry Chelm * [[Ivor Barnard]] – major Jack Ross * [[Marco Tulli]] – Ravello * Manuel Serrano – Ahmed * [[Bernard Lee]] – inspektor Jack Clayton * Mario Perrone – blagajnik na brodu SS Nyanga * [[Giulio Donnini]] – administrator * [[Saro Urzì]] – kapetan broda SS Nyanga * [[Juan de Landa]] – latino vozač * [[Aldo Silvani]] – Charles, vlasnik restorana == Produkcija == Tokom snimanja filma, Humphrey Bogart je izgubio nekoliko zuba u saobraćajnoj nesreći. [[Peter Sellers]], tada nepoznat na međunarodnom nivou, ali sa talentom za imitiranje glasova, angažiran je da sinhronizira neke od Bogartovih dijaloga dok se Bogart prilagođavao gubitku zuba i nije mogao da govori razgovijetno.<ref>{{cite web|url=http://mentalfloss.com/article/28852/10-things-you-might-not-know-about-peter-sellers |title=10 Things You Might Not Know About Peter Sellers |publisher=Mental Floss |access-date=11. 9. 2017}}</ref> Veći dio filma je snimljen u Ravellu, iznad italijanske [[Amalfi]] obale.<ref>{{cite web|title=Beat the Devil film locations|url=http://movie-locations.com/movies/b/Beat-The-Devil-locations.html#.WQrFK_nys2w|website=Worldwide Guide to Movie Locations|publisher=The Worldwide Guide to Movie Locations|access-date=4. 5. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170428210915/http://www.movie-locations.com/movies/b/Beat-The-Devil-locations.html#.WQrFK_nys2w|archive-date=28. 4. 2017|url-status=dead}}</ref> Prikazana je centralna pijaca ispred katedrale i različiti kafići oko nje. Neke scene su snimane i u obližnjim Atranima, uključujući, nakratko, bazen hotela "Convento Luna". Nakon pregleda, četiri minute filma su izrezane i ponovo namontirane uz Bogartovu naraciju i flešbekom.<ref>{{cite web |url=http://filmforum.org/film/beat-the-devil-film |title=Film Forum - BEAT THE DEVIL |publisher=Film Forum [New York City] |year=2017 |access-date=26. 5. 2017}}</ref> == Kritike == U recenziji koja se poklopila s prikazivanjem filma u 68 njujorških kina, ''[[The New York Times]]'' ga je nazvao "izrazito nevaljalim i konverzacijski lažnim, kojem općenito nedostaje okus knjige, i da je obrada izrazito letimično iskonstruirana."<ref>{{cite web| title= City-Wide Debut | author= H. H. T. | date=13. 3. 1954| url= https://www.nytimes.com/1954/03/13/archives/citywide-debut.html | work= The New York Times| access-date=23. 10. 2021}}</ref> Humphreyju Bogartu se navodno nije sviđao film, vjerovatno zato što je izgubio dosta svog novca finansirajući ga. [[Roger Ebert]], koji je uključio film na svoju listu "Sjajnih filmova", primijetio je da je film okarakterisan kao prvi film u [[camp (style)|camp stilu]]. ''Udri vraga'' je u javnoj domeni dugi niz godina a njegova autorska prava nikada nisu obnovljena.<ref>{{cite web |first=Roger |last=Ebert |author-link=Roger Ebert |title = Beat the Devil |date = 26. 11. 2000 |url=http://www.rogerebert.com/reviews/great-movie-beat-the-devil-1954 |access-date = 20. 8. 2013 }}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{AFI film|51130}} * {{IMDb title|0046414}} * {{tcmdb title|68277}} * {{Amg movie|4481}} * {{Rotten Tomatoes}} * {{Internet Archive film|Beat_the_Devil_DVD}} [[Kategorija:Filmovi iz 1953.]] [[Kategorija:Britanski crno-bijeli filmovi]] [[Kategorija:Filmovi u režiji Johna Hustona]] [[Kategorija:Filmovi zasnovani na romanu]] [[Kategorija:Filmovi s radnjom u Italiji]] [[Kategorija:Filmovi snimljeni u Italiji]] [[Kategorija:Britanski filmovi]] [[Kategorija:Britanski avanturistički filmovi]] [[Kategorija:Britanske filmske komedije]] [[Kategorija:Filmovi na engleskom jeziku]] 13ox24rmvvpj7zvnaa3mt12sfpg7wj4 Zejneba Hardaga 0 503713 3730021 3585850 2025-06-26T09:12:33Z 5.43.85.102 3730021 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Zejneba Hardaga | slika = Zejneba Hardaga.jpg | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = 1918. | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], [[Kraljevina Jugoslavija]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1994|||1918||}} | mjesto_smrti = [[Jeruzalem]], [[Izrael]] | mjesto_počivanja = | prebivalište = | nacionalnost = | druga_imena = | alma_mater = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poznat_po = Pravednik među narodima | rodni_grad = | supružnik = | partner = | djeca = | roditelji = | porodica = | nagrade = }} '''Zejneba Hardaga''' bila je bosanskohercegovačka [[Pravednik među narodima|pravednica među narodima]]. Prva je žena i muslimanka u svijetu koja je ponijela titulu pravednika.<ref>{{Cite web|url=https://www.yadvashem.org/righteous/stories/hardaga-sadik.html|title=Mustafa and Zejneba Hardaga, Izet and Bachriya Hardaga, Ahmed Sadik|website=www.yadvashem.org|language=en|access-date=15. 2. 2024}}</ref> == Pravednica među narodima == Porodica Hardaga je islamske vjere. Spasili su jevrejsku porodicu tokom [[holokaust]]a. [[Josef Kavilio]], njegova žena i kćerka su bili prijatelji i poslovni saradnici sa Hardagama. Tokom zračnog bombardovanja njihova kuća je uništena, a prvi koji im je pritekao u pomoć bio je [[Mustafa Hardaga]]. "Naš dom je vaš dom", rekla je tada Zejneba Hardaga porodici Kavilio. Neko vrijeme su Kavilije bili sa Hardagama. Jednog dana članovi [[Gestapo]]a pojavili su se na vratima kuće porodice Hardaga da provjere njihova dokumenta. Josef Kavilio, njegova supruga i kćer krili su se u velikom ormaru. Samo ih je čudo spasilo i nisu otkriveni. Hardage su nastavili štititi članove porodice Kavilio sve dok nisu otišli u [[Mostar]], dio Bosne i Hercegovine koji je bio pod italijanskom kontrolom, gdje su Jevreji bili relativno sigurniji.<ref>{{cite web |url=https://www.fokus.ba/vijesti/bih/sudbine-u-bih-clanovi-ovih-porodica-spasavali-su-jedni-druge-u-dva-rata/1276299/ |title=Sudbina u BiH: Članovi ovih porodica spašavali su jedni druge u dva rata |publisher=fokus.ba |date=5. 8. 2017 |access-date=30. 12. 2020}}</ref> Čuvena fotografija nastala je 1941. u toku [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], na kojoj Zejneba u Sarajevu svojom odjećom skriva žutu Davidovu zvijezdu na lijevoj ruci Rifke Kavilio.<ref>{{cite web |url=https://sarajevskasehara.com/2020/05/zejneba-hardaga-prva-zena-u-svijetu-sa-titulom-pravednika-medju-narodima/ |title=Zejneba Hardaga: Prva žena u svijetu sa titulom "Pravednika među narodima" |publisher=sarajevskasehara.com |date=5. 8. 2017 |access-date=30. 12. 2020}}</ref> Međutim, Josef Kavilio je ostao u Sarajevu i nacisti su ga odveli u pritvor. Zbog velikog snijega zarobljenici nisu mogli biti prevezeni iz Sarajeva u [[Jasenovac]], pa su čistili sarajevske ulice od snijega. Šetajući Sarajevom, Zejneba je jednom vidjela okovanog Josefa. Donosila mu je hranu, ne samo za njega nego i za ostale zatvorenike. Josef je uspio pobjeći iz zatvora i vratio se u Hardagin dom. Porodica ga je čuvala, brinula o njemu i pomagala mu da ozdravi, jer je bio teško bolestan i prehladio se. Vojska NDH često je paradirala ulicama Sarajeva tražeći odbjegle zarobljenike, a Josef je, ne želeći da ugrozi Hardage, prebjegao u Mostar.<ref>{{Cite web|url=https://www.wisemuslimwomen.org/muslim-woman/zineba-hardaga-2/|title=Zejneba Hardaga {{!}} WISE Muslim Women Zejneba Hardaga|date=29. 6. 2011|website=WISE Muslim Women|access-date=15. 2. 2024}}</ref> Nakon rata, porodica Kavilio otišla je u [[Izrael]] 1948. Zatražili su od Yad Vashem muzeja da prepozna porodicu Hardagu u kolekciji Pravednika među narodima. Godinu dana kasnije, Zeineba je otišla u Izrael i posadila prvo drvo u znak sjećanja na prezime. Pedeset godina kasnije, 1994, dok je Sarajevo bilo pod opsadom život porodice Hardaga je bio ugrožen. Uz pomoć Zajedničkog odbora za distribuciju, a na inicijativu porodice Kavilio, Yad Vashem je zatražio od [[Spisak predsjednika Bosne i Hercegovine|predsjednika Bosne i Hercegovine]] [[Alija Izetbegović|Alije Izetbegovića]] da Hardage dođu u Izrael, gdje su ih dočekali najviši zvaničnici te zemlje, zajedno sa članovima porodice Kavilio. [[Sarah Pećanac]], Zejnebina kćerka, i njena porodica su kasnije prešli na [[judaizam]] zbog svega što se dešavalo. Na ovaj način je željela odati čast porodici Kavilio za sve što su učinili jedno za drugo.<ref>{{cite web |url=https://www.mreza-mira.net/vijesti/razno/sjecanje-koje-cuvamo/ |title=Sjećanje koje čuvamo: Dvije sarajevske porodice koje su spasile jedna drugu |publisher=mreza-mira.com |date=5. 8. 2017 |access-date=30. 12. 2020}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.independent.co.uk/news/people/news/divided-by-faith-united-by-war-1946471.html|title=Divided by faith, united by war|date=15. 4. 2010|website=The Independent|language=en|access-date=15. 2. 2024}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Hardaga, Zejneba}} [[Kategorija:Rođeni 1918.]] [[Kategorija:Umrli 1994.]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Dobitnici priznanja "Pravednik među narodima"]] h0odgrjq5gmzl8013nhxt0cjejqffo5 Šablon:Najkorisniji igrač finala ACB lige 10 506826 3730055 3625765 2025-06-26T11:30:59Z KWiki 9400 3730055 wikitext text/x-wiki {{Navkutija |ime = Najkorisniji igrač finala ACB lige |naslov = [[Najkorisniji igrač finala ACB lige|Najkorisniji igrač]] [[ACB liga|finala ACB lige]] |naslovstil = background:#BFD7FF; color:blue; |podaciklasa = hlist |podaci1 = * 1991:&nbsp;[[Corny Thompson|Thompson]] * 1992:&nbsp;[[Mike Smith (košarkaš, 1963)|Smith]] * 1993–1994:&nbsp;[[Arvydas Sabonis|Sabonis]] * 1995:&nbsp;[[Michael Ansley|Ansley]] * 1996:&nbsp;[[Xavi Fernández|X. Fernández]] * 1997:&nbsp;[[Roberto Dueñas|Dueñas]] * 1998:&nbsp;[[Joan Creus|Creus]] * 1999:&nbsp;[[Derrick Alston|Alston]] * 2000:&nbsp;[[Alberto Angulo|Angulo]] * 2001:&nbsp;[[Pau Gasol|Gasol]] * 2002:&nbsp;[[Elmer Bennett|Bennett]] * 2003:&nbsp;[[Šarūnas Jasikevičius|Jasikevičius]] * 2004:&nbsp;[[Dejan Bodiroga|Bodiroga]] * 2005:&nbsp;[[Louis Bullock|Bullock]] * 2006:&nbsp;[[Jorge Garbajosa|Garbajosa]] * 2007:&nbsp;[[Felipe Reyes|Reyes]] * 2008:&nbsp;[[Pete Mickeal|Mickeal]] * 2009:&nbsp;[[Juan Carlos Navarro (košarkaš)|Navarro]] * 2010:&nbsp;[[Tiago Splitter|Splitter]] * 2011:&nbsp;[[Juan Carlos Navarro (košarkaš)|Navarro]] * 2012:&nbsp;[[Erazem Lorbek|Lorbek]] * 2013:&nbsp;[[Felipe Reyes|Reyes]] * 2014:&nbsp;[[Juan Carlos Navarro (košarkaš)|Navarro]] * 2015–2016:&nbsp;[[Sergio Llull|Llull]] * 2017:&nbsp;[[Bojan Dubljević|Dubljević]] * 2018:&nbsp;[[Rudy Fernández (košarkaš)|R. Fernández]] * 2019:&nbsp;[[Facundo Campazzo|Campazzo]] * 2020:&nbsp;[[Luca Vildoza|Vildoza]] * 2021:&nbsp;[[Nikola Mirotić|Mirotić]] * 2022:&nbsp;[[Walter Tavares|Tavares]] * 2023:&nbsp;[[Nikola Mirotić|Mirotić]] * 2024:&nbsp;[[Džanan Musa|Musa]] * 2025:&nbsp;[[Facundo Campazzo|Campazzo]] }}<noinclude> [[Kategorija:Košarkaške navigacijske kutije]] </noinclude> a10i6jvhw6s6oszz4ql30z9rfqdl8l7 Kategorija:1908. u Engleskoj 14 511280 3730009 3700511 2025-06-26T08:25:51Z Panasko 146730 3730009 wikitext text/x-wiki {{commonscat|1908 in England}} [[Kategorija:Godine 20. vijeka u Engleskoj|1908.]] [[Kategorija:1900-te u Engleskoj|1908.]] [[Kategorija:1908. u Ujedinjenom Kraljevstvu|Engleska]] fqb3xfmgt6dch49eobz08gs701cyr14 Kategorija:Hrana i piće u Albaniji 14 513491 3730046 3662744 2025-06-26T10:58:54Z KWiki 9400 [[Kategorija:Albanska kultura]] uklonjena; [[Kategorija:Kultura Albanije]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3730046 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Hrana i piće po državama|Albanija]] [[Kategorija:Kultura Albanije|Hrana i piće]] [[Kategorija:Zdravlje u Albaniji|Hrana i piće]] hkt7vcrk2yoy7vre2hdu88feyr9u8yo Alpine (automobil) 0 514047 3730047 3713785 2025-06-26T10:59:16Z SuprêmeVEGA 170626 /* Trenutni modeli */ 3730047 wikitext text/x-wiki {{Infokutija kompanija | ime = Alpine | slika = Alpine logo.png | veličina_slike = | alt_slike = | tekst = | slika2 = Manufacture Alpine (1).jpg | veličina_slike2 = | alt_slike2 = | tekst2 = | poslovno_ime = | izvorno_ime = | prijašnje_ime = | vrsta = Autokompanija | berzni_naziv = | ISIN = | industrija = automobilska | žanr = | sudbina = | prethodnik = | nasljednik = | osnovano = 1955 | osnivač = [[Jean Redélé]] | sjedište = {{flagicon|FRA}} [[Dieppe]], [[Francuska]] | broj_lokacija = | poslužuje = | ključne_osobe = | proizvodi = | zaštitni_znak = | produkcija = | servisi = | prihod = | operativni_prihod = | neto_dobit = | APM = | ukupne_aktive = | kapital = | vlasnik = [[Renault]] | članovi = | zaposleni = | matična = | divizije = {{unbulleted list | [[Alpine F1 Team]] <ref>{{cite web|url=https://www.alpine-cars.co.uk/formula-1.html|title=Keep up with the 2024 Season|access-date=2. 11. 2024|archive-date=13. 11. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20241113071552/https://www.alpine-cars.co.uk/formula-1.html|url-status=dead}}</ref> }} | podružnice = | slogan = | omjer_kapitala = | rejting = | veb-sajt = {{URL|https://www.alpinecars.com/}} | dodatak = }} '''Alpine''' je francuski proizvođač sportskih automobila sa sjedištem u Dieppe u Francuskoj. Osnovana 1955. godine. od 1973. godine su u vlasništvu [[Renault]] grupacije.<ref>{{cite web|url=https://www.renaultgroup.com/en/our-brands/alpine/|title=Alpine, a brand at the forefront of innovation}}</ref> == Modeli == === Trenutni modeli === * [[Alpine A110]] (2017-) * [[Alpine A290]] (2024-) * [[Alpine A390]] (2025-) <gallery widths="150"> Image:2023 Renault Alpine A110 S.jpg|Alpine A110 Image:Alpine A290 GTS – f 15022025.jpg|Alpine A290 </gallery> === Zgodovinski modeli === * [[Alpine A106]] (1955-1961) * [[Alpine A108]] (1958-1965) * [[Alpine A110]] (1962-1977) * [[Alpine A310]] (1971-1984) * [[Renault Alpine GTA|Alpine GTA]] (1984-1991) * [[Renault Alpine A610|Alpine A610]] (1991-1995) <gallery widths="150"> Image:Alpine A106.jpeg|Alpine A106 Image:Renault Alpine.jpg|Alpine A108 Image:1971 Alpine A110 Berlinette 1.3 Front.jpg|Alpine A110 Image:2015-08-30 10-50-34 fete-cabriolet-belfort.jpg|Alpine A310 Image:Alpine GTA Le Mans rouge impérial.jpg|Alpine GTA Image:Alpine A610..0.jpg|Alpine A610 </gallery> ===Koncepti=== * [[Renault Alpine A110-50]] (2012) * [[Alpine Vision Gran Turismo]] (2015) * [[Alpine Vision]] (2016) * [[Alpine Alpenglow]] (2022) * [[Alpine A290 β]] (2023) * [[Alpine A390 β]] (2024) <gallery widths="150"> Festival automobile international 2013 - Concept Renault Alpine A110 50 - 003.jpg|Renault Alpine A110-50 Festival automobile international 2015 - Alpine Vision Gran Turismo - 013.jpg|Alpine Vision Gran Turismo Alpine Vision Geneva Motor Show 2016.jpg|Alpine Vision Mondial de l'auto Paris 2022 01.png|Alpine Alpenglow Concept car Alpine A290 mod.jpg|Alpine A290_β Alpine A390 β Concept - 02.jpg|Alpine A390_β </gallery> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == *{{commonscat}} {{Renault}} [[Kategorija:Francuski proizvođači automobila]] [[Kategorija:Proizvođači automobila]] kkdok7epexs31n39ybek73poo1i6o96 Wikipedia:Projekti/Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka 4 521177 3729974 3729790 2025-06-26T06:27:24Z Panasko 146730 /* Evidencija */ 3729974 wikitext text/x-wiki == Ideja == Na prijedlog [[Wikipedia:Međuprojektna saradnja|Inicijative za međuprojektnu saradnju]] pokreće se regionalni projekt sređivanja članaka kojima je osporena [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnost]]. Projekt se održava '''od 15. juna do 30. jula 2025'''. Cilj ovog projekta jest smanjenje broja članaka koji imaju oznaku osporene neutralnosti, kao i promovisanje neutralnog gledišta kao jednog od [[Wikipedia:Pet stubova Wikipedije|temeljnih stubova Wikipedije]]. Pozivaju se svi urednici i urednice da doprinesu poboljšanju sadržaja i očuvanju enciklopedijske nepristrasnosti. Projekt se organizira na Wikipedijama na bosanskom, [[:hr:Wikipedija:Međuprojektno_sređivanje_neutralnosti_članaka|hrvatskom]], [[:sr:Википедија:Међупројектна_акција_сређивања_неутралности_чланака|srpskom]] i [[:sh:Wikipedija:Međuprojektna_akcija_sređivanja_neutralnosti_članaka|srpskohrvatskom jeziku]]. == O Međuprojektnoj saradnji == {{see also|Wikipedia:Međuprojektna saradnja}} '''Inicijativa za međuprojektnu saradnju''', poznata pod skraćenim nazivom '''Međuprojektna saradnja''' ('''MPS'''), okuplja volontere i volonterke iz Wikimedijinih zajednica na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom i srpskohrvatskom jeziku. Fokusirana je na jačanje komunikacije među zajednicama, organiziranje zajedničkih uređivačkih maratona, koordiniranje uzajamnih poduhvata i smanjenje redundantnog rada boljom razmjenom znanja i iskustava za dobrobit svih uključenih projekata. == Ciljevi == Opći ciljevi projekta u skladu su s ciljevima [[Fondacija Wikimedia|Wikimedije]] općenito, a odnose se na kvalitet Wikimedijinog sadržaja te održivost saradnje: * Smanjiti broj članaka sa osporenim neutralnim gledištem. * Poboljšati neutralnost članaka kao jednog od pet stubova Wikipedije. * Povećati kvalitet Wikimedijinog sadržaja. * Podstaknuti lokalno učešće u međuprojektnim kampanjama. * Dati podršku budućoj saradnji između naših projekata. Lista ciljeva podložna je izmjenama i dopunama. Prije mijenjanja ciljeva započnite raspravu na stranici za razgovor uz informiranje organizatora. == Smjernice == U nastavku su pružene smjernice o radu: # Izaberite neki neobjektivni članak (npr. iz neke kategorije navedene u odjeljku '''[[#Resursi|Resursi]]'''). # Sredite članak u skladu s Wikipedijinim pravilima i smjernicama o neutralnosti (v. [[Wikipedia:Neutralno gledište]]). # Na stranici za razgovor članka postavite šablon {{Tl|Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka}}. # '''Ostavite recenziju''' (temeljit komentar) istog članka na '''barem jednoj''' od ostalih Wikipedija koje učestvuju u projektu. ## Ako članak ne postoji ni na jednoj drugoj Wikipediji, ne ostavljate recenziju. # Upišite svoj doprinos u odjeljak '''[[#Evidencija|Evidencija]]'''. == Učesnici i učesnice == <!-- Da biste se priključili, u novom redu dodajte tarabu i četiri tilde: # ~~~~ Hvala na učešću! --> U nastavku su navedeni učesnici i učesnice akcije: # [[Korisnik:Z1KA|Z1KA]] ([[Razgovor s korisnikom:Z1KA|razgovor]]) # [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) == Organizatori == U slučaju bilo kakvih nejasnoća ili pitanja, možete kontaktirati s međuprojektnim organizatorima – '''[[Korisnik:Panasko|Panaskom]]''' i '''[[Korisnik:Aca|Acom]]'''. == Resursi == Predložene članke za sređivanje možete naći u sljedećim kategorijama: * [[:Kategorija:Neutralnost osporena]] ({{PAGESINCAT:Neutralnost osporena}}) * [[:Kategorija:Sekcije u kojima je neutralnost osporena]] ({{PAGESINCAT:Sekcije u kojima je neutralnost osporena}}) * [[:Kategorija:Tačnost osporena]] ({{PAGESINCAT:Tačnost osporena}}) * [[:Kategorija:Sekcije kojima je tačnost osporena]] ({{PAGESINCAT:Sekcije kojima je tačnost osporena}}) * [[:Kategorija:Članci s ograničenim geografskim dosegom]] ({{PAGESINCAT:Članci s ograničenim geografskim dosegom}}) * [[:Kategorija:Članci koji možda sadrže originalno istraživanje]] ({{PAGESINCAT:Članci koji možda sadrže originalno istraživanje}}) * [[:Kategorija:Sekcije sa originalnim istraživanjem]] ({{PAGESINCAT:Sekcije sa originalnim istraživanjem}}) * [[:Kategorija:Kontroverzna tema]] ({{PAGESINCAT:Kontroverzna tema}}) Lista resursa nije iscrpna. Slobodno možete dodati nove resurse. Organizatori mogu ukloniti resurse koje smatraju neadekvatnima. == Nagrada == U nastavku je [[/Nagrada|nagrada]] koja će biti dodijeljena aktivnim učesnicima i učesnicama projekta: {{/Nagrada}} Nagradu dodjeljuju organizatori, uz eksplicitno odobrenje inicijative, pošto se projekt završi. == Evidencija == U nastavku je pružena evidencija sređenih članaka: {| class="wikitable sortable" |+Evidencija sređenih članaka |- !Br.!! Članak !! Sredio/-la !Sažetak sređivanja !Recenzija |- |1. || [[Referendum o autonomiji Sandžaka]] || {{u|Z1KA}} || ''Kontroverznost'' || [[:bs:Razgovor:Referendum o autonomiji Sandžaka|bs]] |- |2. || [[Bosanska Krupa#Rat u Bosni i Hercegovini]] || {{u|Z1KA}} || ''Neutralnost sekcije'' || [[:bs:Razgovor:Bosanska Krupa|bs]] |- |3. || [[Dedžal]] || {{u|Panasko}} || Neutralnost i preuređivanje || |- |4. || [[Demokratska stranka federalista]] || {{u|Panasko}} || Neutralnost i dodani izvori || |- |5. || [[Diktatura]] || {{u|Panasko}} || Neutralnost i dodani izvori || |- |6. || [[Septembarski pogrom]] || {{u|Panasko}} || Neutralnost i dodani izvori || |- |7. || [[Viktoria Faust]] || {{u|Panasko}} || Neutralnost i dodani izvori || |- |8. || [[Ustaška vojnica]] || {{u|Panasko}} || Neutralnost i dodani izvori || |} [[Kategorija:Wikipedia:Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka| ]] [[Kategorija:Wikipedia:Projekti|Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka]] [[Kategorija:Međuprojektna saradnja|Projekt]] fm228vt07gzj7atiwfahjq6rgb1q35u Rezolucija 1038 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 0 521715 3729984 3711139 2025-06-26T07:29:09Z Panasko 146730 [[Kategorija:1996. u Jugoslaviji]] uklonjena (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3729984 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rezolucija UN-a |Broj = 1038 |Organ = VS |Datum = 15. januar |Godina = 1996 |Sjednica = 3619 |Oznaka = S/RES/1038 |Dokument = https://undocs.org/S/RES/1038(1996) |Za = 15 |Suzdržani = 0 |Protiv = 0 |Odsutni = 0 |Tema = Situacija u Hrvatskoj |Rezultat = usvojeno |Slika = Prevlaka tvrdjava.JPG |Opis = Austro-Ugarska tvrđava na Prevlaci }} '''Rezolucija Vijeća sigurnosti 1038''' donesena je 15. januara 1996, na 3619. sjednici [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeća sigurnosti]] [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]]. Vijeće je rezoluciju usvojilo jednoglasno, nakon pozivanja na rezoluciju [[Rezolucija 779 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|779]] (1993), [[Rezolucija 981 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|981]] (1995) i [[Rezolucija 1025 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|1025]] (1995), Vijeće je ovlastilo Misiju posmatrača Ujedinjenih nacija na [[Prevlaka|Prevlaci]] da nastavi pratiti demilitarizaciju na području poluostrva Prevlaka u [[Hrvatska|Hrvatskoj]].<ref>{{cite book|last=United Nations, Office of Public Information|title=UN monthly chronicle, Volumes 32–33|publisher=United Nations, Office of Public Information|year=1996|page=28}}</ref> Vijeće je primijetilo sporazum kojim su se predsjednici Hrvatske i [[Savezna Republika Jugoslavija|Savezne Republike Jugoslavije]] dogovorili o demilitarizaciji i naglasilo doprinos koji je to dalo smanjenju napetosti u regiji. Posmatrači bi pratili demilitarizaciju na poluostrvu Prevlaka u periodu od tri mjeseca, a Vijeće bi produžilo ovaj period za dodatna tri mjeseca nakon prijema izvještaja [[Generalni sekretar Ujedinjenih nacija|Generalnog sekretara]].<ref>{{cite book|last=Hilaire|first=Max|title=United Nations law and the Security Council|publisher=Ashgate Publishing, Ltd|year=2005|isbn=978-0-7546-4489-7|page=172}}</ref> Do 15. marta 1996, od Generalnog sekretara [[Boutros Boutros-Ghali|Boutrosa Boutrosa-Ghalija]] zatraženo je da Vijeću podnese izvještaj o situaciji u regiji i napretku koji su strane postigle u rješavanju svojih razlika, kao i u vezi s mogućim produženjem mandata vojnih posmatrača. Konačno, posmatrači i [[IFOR|Implementacijske snage]] osnovane Rezolucijom [[Rezolucija 1031 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|1031]] (1995) pozvani su na međusobnu saradnju. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == *[https://undocs.org/S/RES/1038(1996) Text of the Resolution at undocs.org] {{Wikizvor|:s:en:United Nations Security Council Resolution 1038}} {{RVSUN_1996}} {{Rezolucije UN-a o bivšoj Jugoslaviji}} [[Kategorija:1996. u Hrvatskoj|Rezolucije]] [[Kategorija:1996. u SR Jugoslaviji|Rezolucije]] [[Kategorija:Vanjski odnosi Hrvatske|Rezolucije]] [[Kategorija:Vanjski odnosi SR Jugoslavije|Rezolucije]] [[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o Jugoslaviji|1038]] [[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o SR Jugoslaviji|1038]] [[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o Hrvatskoj|1038]] [[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o ratovima u bivšoj Jugoslaviji|1038]] s0evebo934yeyz1bxnvkvbl9tavqwfr Rezolucija 1066 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 0 521717 3729983 3711138 2025-06-26T07:28:51Z Panasko 146730 [[Kategorija:1996. u Jugoslaviji]] uklonjena (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3729983 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rezolucija UN-a |Broj = 1066 |Organ = VS |Datum = 15. juli |Godina = 1996 |Sjednica = 3681 |Oznaka = S/RES/1038 |Dokument = https://undocs.org/S/RES/1038(1996) |Za = 15 |Suzdržani = 0 |Protiv = 0 |Odsutni = 0 |Tema = Situacija u Hrvatskoj |Rezultat = usvojeno |Slika = Ulaz Boka kotorska - Prevlaka.jpg |Opis = Područje poluostrva Prevlaka }} '''Rezolucija Vijeća sigurnosti 1066''' donesena je 15. juli 1996, na 3681. sjednici [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeća sigurnosti]] [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]]. Vijeće je rezoluciju usvojilo jednoglasno, nakon pozivanja na rezoluciju [[Rezolucija 779 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|779]] (1993), [[Rezolucija 981 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|981]] (1995), [[Rezolucija 1025 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|1025]] (1995) i [[Rezolucija 1038 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|1038]] (1996), Vijeće je ovlastilo vojne posmatrače da nastave pratiti demilitarizaciju na području poluostrva [[Prevlaka]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] do 15. januara 1997.<ref>{{cite news|url=https://www.un.org/News/Press/docs/1996/19960715.sc6245.html|title=Security Council authorises mission of observers to continue monitoring demilitarisation of the Prevlaka peninsula|date=15 July 1996|publisher=United Nations}}</ref> Vijeće je primilo k znanju sporazum između predsjednika [[Hrvatska|Hrvatske]] i [[Savezna Republika Jugoslavija|Savezne Republike Jugoslavije]] o demilitarizaciji poluostrva Prevlaka i doprinos koji je to dalo smanjenju napetosti u regiji. Također je potvrdilo suverenitet, teritorijalni integritet i nezavisnost Hrvatske, te važnost međusobnog priznanja između država nasljednica u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|bivšoj Jugoslaviji]]. Dvije zemlje su pozvane da se pridržavaju svojih obaveza i nastave pregovore s ciljem normalizacije bilateralnih odnosa. Ohrabrene su da usvoje mjere za smanjenje napetosti, kako su predložili vojni posmatrači. U međuvremenu, posmatrači i Implementacijske snage pozvani su na međusobnu saradnju. Vijeće je također zatražilo od [[Generalni sekretar Ujedinjenih nacija|Generalnog sekretara]] da do 5. januara 1997. podnese izvještaj o situaciji na poluostrvu i o napretku koji su Hrvatska i SR Jugoslavija postigle u rješavanju svojih razlika.<ref>{{cite book|last=United Nations. Office of Public Information|title=UN monthly chronicle, Volumes 32–33|publisher=United Nations. Office of Public Information|year=1996|page=61}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == *[https://undocs.org/S/RES/1066(1996) Text of the Resolution at undocs.org] {{Wikizvor|:s:en:United Nations Security Council Resolution 1066}} {{RVSUN_1996}} {{Rezolucije UN-a o bivšoj Jugoslaviji}} [[Kategorija:1996. u Hrvatskoj|Rezolucije]] [[Kategorija:1996. u SR Jugoslaviji|Rezolucije]] [[Kategorija:Vanjski odnosi Hrvatske|Rezolucije]] [[Kategorija:Vanjski odnosi SR Jugoslavije|Rezolucije]] [[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o Jugoslaviji|1066]] [[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o SR Jugoslaviji|1066]] [[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o Hrvatskoj|1066]] [[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o ratovima u bivšoj Jugoslaviji|1066]] qvavucqg3mt37g8t7zcgo97qxqworm7 Norman Shutt 0 521840 3730039 3711950 2025-06-26T09:58:14Z Panasko 146730 [[Kategorija:Britanski olimpijci u skijašom trčanju]] uklonjena; [[Kategorija:Britanski olimpijci u skijaškom trčanju]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3730039 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Norman Shutt | slika = | opis_slike = Norman L. Shutt | puno_ime = | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1929|11|09}} | mjesto_rođenja = [[Shropshire]], [[Engleska]] | država_rođenja = [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2022|02|19|1929|11|09}} | mjesto_smrti = | država_smrti = [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] | zanimanje = vojnik, policajac | godine_aktivnosti = | visina = | težina = | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = | trener = | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 1961. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|1960.]]) | medalje_OI = '''0''' | zlato_OI = | nastup OI_NS = '''1''' ([[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|1960.]]) | medalje_OI_NS = | zlato_OI_NS = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''0''' | medalje_SP = | zlato_SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = | pobjede_SK = | plasman_SK = | pobjede_SK_štafeta = <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 1. 6. 2025. }} '''Norman Shutt''' rođen 9. novembra 1929. u [[Shropshire]]u, bio je [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]].<ref name="SportsRef">{{cite web |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/sh/norman-shutt-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200418041259/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/sh/norman-shutt-1.html |url-status=dead |archive-date=18. 4. 2020 |title=Norman Shutt Olympic Results |access-date=30. 5. 2019|language=en}}</ref> Umro je 19. februara 2022.<ref>{{cite web |title=Norman Shutt |url=https://www.olympedia.org/athletes/97516 |website=Olympedia |access-date=3. 1. 2024|language=en}}</ref> == Karijera == === Olimpijske igre === ==== Biatlon ==== {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1960}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960 – 20 km|30]] | | |} Shutt je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|ZOI 1960]], kada je biatlon prvi put uveden kao zvanični sport. U jedinoj disciplini, [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], osvojio je zadnje 30-o mjesto s 13 promašaja i zaostatkom od 38:14.9&nbsp;min iza [[Švedska na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|švedskog]] biatlonca [[Klas Lestander|Klasa Lestandera]], koji je bio bez promašaja, ==== Skijaško trčanje ==== {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! 15&nbsp;km !! 30&nbsp;km !! 50&nbsp;km !!{{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1960}} ([[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|Skijaško trčanje]]) | [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1960 – 15 km|52]] | | | |} Norman Shutt je u skijaškom trčanju nastupio samo jednom na [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|ZOI 1960.]] === Svjetsko prvenstvo === Norman Shutt nije nastupao na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. == Prestanak karijere == {{sekcija}} == Napomene == <references group="lower-alpha"/> == Reference == <references /> ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|3450}} * {{Sport365-2m|7114}} {{commonscat}} {{DEFAULTSORT:Shutt, Norman}} [[Kategorija:Rođeni 1929.]] [[Kategorija:Umrli 2022.]] [[Kategorija:Biografije, Shropshire]] [[Kategorija:Britanski biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1960.]] [[Kategorija:Skijaši-trkači na Zimskim olimpijskim igrama 1960.]] [[Kategorija:Britanski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Britanski olimpijci u skijaškom trčanju]] pxorp1biovq40ybez09da62owhoxc2z John Moore (biatlonac) 0 521841 3730038 3713097 2025-06-26T09:58:09Z Panasko 146730 [[Kategorija:Britanski olimpijci u skijašom trčanju]] uklonjena; [[Kategorija:Britanski olimpijci u skijaškom trčanju]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3730038 wikitext text/x-wiki {{About|britanskom biatloncu Johnu Mooreu|druge osobe s istim imenom|John Moore(čvor)}} {{Infokutija biatlonac | ime = John Moore | slika = | opis_slike = | puno_ime = John Arthur George Moore | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1933|05|18}} | mjesto_rođenja = [[Aldershot]], [[Engleska]] | država_rođenja = [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2017|08|26|1933|05|18}} | mjesto_smrti = [[Cornwall]], [[Engleska]] | država_smrti = [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] | zanimanje = | godine_aktivnosti = | visina = | težina = | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = | trener = | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 1961. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''2''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|1960]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|1964.]]) | medalje_OI = '''0''' | zlato_OI = | nastup OI_NS = '''3''' ([[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1956.|1956]], [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|1960]], [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|1964.]]) | medalje_OI_NS = '''0''' | zlato_OI_NS = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''4''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1959.|1959]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1961.|1961]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962.|1962]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1963.|1963.]]) | medalje_SP = '''0''' | zlato_SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = | pobjede_SK = | plasman_SK = | pobjede_SK_štafeta = <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 1. 6. 2025. }} '''John Moore''' rođen 18. maja 1933. u [[Aldershot]]u, bio je [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]].<ref name="SportsRef">{{cite web |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/mo/john-moore-3.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200417114223/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/mo/john-moore-3.html |url-status=dead |archive-date=17. 4. 2020 |title=John Moore Olympic Results |accessdate=30. 5. 2019|language=en}}</ref> Umro je 26. augusta 2017.<ref>{{cite web |title=John Moore |url=https://www.olympedia.org/athletes/95560 |website=Olympedia |access-date=26. 12. 2024|language=en}}}}</ref> == Karijera == === Olimpijske igre === ==== Biatlon ==== {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1960}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960 – 20 km|29]] | | |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1964}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964 – 20 km|40]] | | |} Moore je nastupio dva puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|ZOI 1960]], kada je biatlon prvi put uveden kao zvanični sport i na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|ZOI 1964.]] Najbolji rezultat ostvario je na ZOI 1960. u jedinoj disciplini, [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je osvojio predzadnje 29-o mjesto s 14 promašaja i zaostatkom od 35:29.2&nbsp;min iza [[Švedska na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|švedskog]] biatlonca [[Klas Lestander|Klasa Lestandera]], koji je utrku završio bez promašaja. ==== Skijaško trčanje ==== {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! 15&nbsp;km !! 30&nbsp;km !! 50&nbsp;km !!{{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1956}} ([[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1956.|Skijaško trčanje]]) | [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1956 – 15 km|58]] | [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1956 – 30 km|47]] | | |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1960}} ([[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|Skijaško trčanje]]) | [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1960 – 15 km|44]] | [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1960 – 30 km|38]] | [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1960 – 50 km|30]] | |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1964}} ([[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|Skijaško trčanje]]) | [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1964 – 15 km|56]] | | | [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1964 – štafeta|14]] |} Moore je u skijaškom trčanju nastupio tri puta na [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na: [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1956.|ZOI 1956]], [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|ZOI 1960.]] i [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|ZOI 1964.]] Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji bilo mu je predzadnje 30-o mjesto na ZOI 1960. u utrci [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1960 – 50 km|50&nbsp;km]], kada je sa zaostatkom od 44:09.0&nbsp;min bio spooriji od [[Finska na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|finskog]] skijaša [[Kalevi Hämäläinen|Kalevija Hämäläinena]]. Na ZOI 1964. u [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1964 – štafeta|štafeti]] s [[John Dent (biatlonac)|Johnom Dentom]], [[David Rees (britanski biatlonac)|Davidom Reesom]] i [[Roderick Tuck|Roderickom Tuckom]] osvojio je predzadnje 14-o mjesto. === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1959}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1959 – 20 km|28]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1961}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962 – 20 km|28]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1962}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962 – 20 km|38]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962 – ekipno (muškarci)|10]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1963}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1963 – 20 km|45]] | | |} John Moore je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1959.|SP 1959.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1963.|SP 1963.]] nastupio četiri puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Najbolji rezultat mu je 28-o mjesto na na SP 1959. u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1959 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je s 30 promašaja i zaostatkom od 36:55.0&nbsp;min bio iza pobjednika [[Vladimir Melanjin|Vladimira Melanjina]]; te na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1961.|SP 1961.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1961 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je s 22 promašaja i zaostatkom od 25:21.0&nbsp;min bio iza pobjednika [[Kalevi Huuskonen|Kalevija Huuskonena]]. U ekipnim utrkama je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962.|SP 1962.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962 – ekipno (muškarci)|ekipnoj]] utrci s [[Robert Holland|Robertom Hollandom]] i [[John Dent|Johnom Dentom]] osvojio zadnje, deseto mjesto. == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1964. == Nagrade == {{sekcija}} == Privatni život == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Reference == <references /> ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|3421}} * {{Sport365-2m|1104}} {{commonscat}} {{DEFAULTSORT:Moore, John}} [[Kategorija:Rođeni 1933.]] [[Kategorija:Umrli 2017.]] [[Kategorija:Biografije, Aldershot]] [[Kategorija:Britanski biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1960.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1964.]] [[Kategorija:Skijaši-trkači na Zimskim olimpijskim igrama 1956.]] [[Kategorija:Skijaši-trkači na Zimskim olimpijskim igrama 1960.]] [[Kategorija:Skijaši-trkači na Zimskim olimpijskim igrama 1964.]] [[Kategorija:Britanski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Britanski olimpijci u skijaškom trčanju]] ee6eqc43k4gcysdwq9iw2ci7xyl2glt Roderick Tuck 0 521842 3730036 3713085 2025-06-26T09:57:58Z Panasko 146730 [[Kategorija:Britanski olimpijci u skijašom trčanju]] uklonjena; [[Kategorija:Britanski olimpijci u skijaškom trčanju]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3730036 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Roderick Tuck | slika = | opis_slike = | puno_ime = Roderick Farndon Tuck | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1934|05|28}} | mjesto_rođenja = [[Portsmouth]], [[Engleska]] | država_rođenja = [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2006|05|10|1934|05|28}} | mjesto_smrti = [[West Sussex]], [[Engleska]] | država_smrti = [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] | zanimanje = | godine_aktivnosti = | visina = | težina = | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = | trener = | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 1961. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|1964.]]) | medalje_OI = '''0''' | zlato_OI = | nastup OI_NS = '''1''' ([[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|1964.]]) | medalje_OI_NS = '''0''' | zlato_OI_NS = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''1''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1965.|1965.]]) | medalje_SP = '''0''' | zlato_SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = | pobjede_SK = | plasman_SK = | pobjede_SK_štafeta = <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 1. 6. 2025. }} '''Roderick Tuck''' rođen 28. maja 1934. u [[Portsmouth]]u, bio je [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]].<ref name="SportsRef">{{cite web |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/tu/roderick-tuck-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200417184030/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/tu/roderick-tuck-1.html |url-status=dead |archive-date=17. 4. 2020 |title=Roderick Tuck Olympic Results |accessdate=30. 5. 2019|language=en}}</ref> Umro je 10. maja 2006. == Karijera == === Olimpijske igre === ==== Biatlon ==== {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1964}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964 – 20 km|43]] | | |} Tuck je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|ZOI 1964]]. Najbolji rezultat ostvario je na ZOI 1964. u jedinoj disciplini, [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je osvojio 43-o mjesto s devet promašaja i zaostatkom od 31:28.7&nbsp;min iza [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|sovjetskog]] biatlonca [[Vladimir Melanjin|Vladimira Melanjina]], koji je utrku završio bez promašaja. ==== Skijaško trčanje ==== {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! 15&nbsp;km !! 30&nbsp;km !! 50&nbsp;km !!{{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1964}} ([[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|Skijaško trčanje]]) | | [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1964 – 30 km|55]] | | [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1964 – štafeta|14]] |} Tuck je u skijaškom trčanju nastupio samo jednom na [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|ZOI 1964.]] Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji bilo mu je predzadnje 55-o mjesto u utrci na [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1964 – 30 km|30&nbsp;km]], kada je sa zaostatkom od 17:01.9&nbsp;min bio sporiji od [[Finska na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|finskog]] skijaša [[Eero Mäntyranta|Eeroa Mäntyranta]]. Na ZOI 1964. u [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1964 – štafeta|štafeti]] s [[John Dent (biatlonac)|Johnom Dentom]], [[David Rees (britanski biatlonac)|Davidom Reesom]] i [[John Moore (biatlonac)|Johnom Mooreom]] osvojio je predzadnje 14-o mjesto. === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1965}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1965 – 20 km|43]] | | |} Roderick Tuck je nastupio samo jednom na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Najbolji rezultat mu je 43-o mjesto na na SP 1965. u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1965 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je s 14 promašaja i zaostatkom od 21:15.0&nbsp;min bio iza pobjednika [[Olav Jordet|Olava Jordeta]]. U ekipnim utrkama nije nastupao. == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1965. == Nagrade == {{sekcija}} == Privatni život == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Reference == <references /> ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|3422}} * {{Sport365-2m|7101}} {{commonscat}} {{DEFAULTSORT:Tuck, Roderick}} [[Kategorija:Rođeni 1934.]] [[Kategorija:Umrli 2006.]] [[Kategorija:Biografije, Portsmouth]] [[Kategorija:Britanski biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1964.]] [[Kategorija:Skijaši-trkači na Zimskim olimpijskim igrama 1964.]] [[Kategorija:Britanski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Britanski olimpijci u skijaškom trčanju]] 9x7qgnhvn1sa4eku86a4xtjsxu7jdmt Kategorija:Britanski olimpijci u skijaškom trčanju 14 521843 3730034 3711984 2025-06-26T09:57:25Z Panasko 146730 Panasko premjestio je stranicu [[Kategorija:Britanski olimpijci u skijašom trčanju]] na [[Kategorija:Britanski olimpijci u skijaškom trčanju]]: Slovna ili gramatička greška 3711984 wikitext text/x-wiki {{Olimpijci u skijaškom trčanju po državama|Britanski}} qclryrunjvv2lbuhjpyhk2zkv6w9ph3 John Dent (biatlonac) 0 521884 3730037 3713094 2025-06-26T09:58:04Z Panasko 146730 [[Kategorija:Britanski olimpijci u skijašom trčanju]] uklonjena; [[Kategorija:Britanski olimpijci u skijaškom trčanju]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3730037 wikitext text/x-wiki {{About|britanskom biatloncu Johnu Dentu|druge osobe s istim imenom|John Dent (čvor)}} {{Infokutija biatlonac | ime = John Dent | slika = | opis_slike = | puno_ime = John Robin Dent | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1938|02|15}} | mjesto_rođenja = [[Engleska]] | država_rođenja = [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | visina = | težina = | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = | trener = | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 1964. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|1964.]]) | medalje_OI = '''0''' | zlato_OI = | nastup OI_NS = '''1''' ([[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|1964.]]) | medalje_OI_NS = '''0''' | zlato_OI_NS = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''2''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962.|1962]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1963.|1963.]]) | medalje_SP = '''0''' | zlato_SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = | pobjede_SK = | plasman_SK = | pobjede_SK_štafeta = <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 13. 6. 2025. }} '''John Dent''' rođen 15. februara 1938. nekadašnji je [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]].<ref name="SportsRef">{{cite web |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/de/john-dent-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200418040804/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/de/john-dent-1.html |url-status=dead |archive-date=18. 4. 2020 |title=John Dent Olympic Results |accessdate=31. 5. 2019|language=en}}</ref> == Karijera == === Olimpijske igre === ==== Biatlon ==== {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1964}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964 – 20 km|29]] | | |} Dent je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|ZOI 1964]]. Najbolji rezultat ostvario je na ZOI 1964. u jedinoj disciplini, [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je osvojio 29-o mjesto s tri promašaja i zaostatkom od 16:00.4&nbsp;min iza [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|sovjetskog]] biatlonca [[Vladimir Melanjin|Vladimira Melanjina]], koji je utrku završio bez promašaja. ==== Skijaško trčanje ==== {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! 15&nbsp;km !! 30&nbsp;km !! 50&nbsp;km !!{{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1964}} ([[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|Skijaško trčanje]]) | | | | [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1964 – štafeta|14]] |} Dent je u skijaškom trčanju nastupio samo jednom na [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|ZOI 1964.]] U [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1964 – štafeta|štafeti]] s [[Roderick Tuck|Roderickom Tuckom]], [[David Rees (britanski biatlonac)|Davidom Reesom]] i [[John Moore (biatlonac)|Johnom Mooreom]] osvojio je predzadnje 14-o mjesto. === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1962}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962 – 20 km|24]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962 – ekipno|10]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1963}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1963 – 20 km|22]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1963 – ekipno|9]] | |} John Dent je nastupio dva puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Najbolji rezultat mu je 22-o mjesto na na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1963|SP 1963.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1963 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je s 6 promašaja i zaostatkom od 14:31.7&nbsp;min bio iza pobjednika [[Vladimir Melanjin|Vladimir Melanjina]]. U ekipnim utrkama mu je najbolji rezultat na SP 1963. u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1963 – ekipno|ekipnoj utrci]] s [[Andrew Main|Andrewom Mainom]] i [[David Rees|Davidom Reesom]]. == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1965. == Nagrade == {{sekcija}} == Privatni život == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Reference == <references /> ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|3413}} * {{Sport365-2m|7101}} {{commonscat}} {{DEFAULTSORT:Dent, John}} [[Kategorija:Rođeni 1938.]] [[Kategorija:Britanski biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1964.]] [[Kategorija:Skijaši-trkači na Zimskim olimpijskim igrama 1964.]] [[Kategorija:Britanski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Britanski olimpijci u skijaškom trčanju]] ov7atm7yqx63m168upgdwuxbjtzv9ny Šablon:Šablon:IČ-Spisak likova u "Prijateljima" i "Joeyju" 10 522258 3729875 3729746 2025-06-25T15:38:05Z AnToni 2325 AnToni premjestio je stranicu [[Šablon:Istaknuti članak/juni2025]] na [[Šablon:Šablon:IČ-Spisak likova u "Prijateljima" i "Joeyju"]] bez ostavljanja preusmjerenja 3729746 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Friends logo.svg|desno|150px]] Tokom emitovanja američkog [[sitkom]]a ''[[Prijatelji (serija)|Prijatelji]]'' i ''[[spin-off]]'' serije ''[[Joey (serija)|Joey]]'', koji su prikazani u deset, odnosno dvije sezone na [[NBC]]-ju u periodu 1994–2006. pojavili su se deseci likova. ''Prijatelji'' su imali šest glavnih likova: [[Rachel Green]] ([[Jennifer Aniston]]), [[Monica Geller]] ([[Courteney Cox]]), [[Phoebe Buffay]] ([[Lisa Kudrow]]), [[Joey Tribbiani]] ([[Matt LeBlanc]]), [[Chandler Bing]] ([[Matthew Perry]]) i [[Ross Geller]] ([[David Schwimmer]]), dok je u ''Joeyju'' LeBlanc nastavio s istom ulogom, a ostali likovi jesu [[#Gina Tribbiani|Gina Tribbiani]] ([[Drea de Matteo]]), [[#Alex Garrett|Alex Garrett]] ([[Andrea Anders]]), [[#Michael Tribbiani|Michael Tribbiani]] ([[Paulo Costanzo]]), [[#Bobbie Morganstern|Bobbie Morganstern]] ([[Jennifer Coolidge]]), [[#Zach Miller|Zach Miller]] ([[Miguel A. Núñez Jr.]]) i [[#Howard|Howard]] ([[Ben Falcone]]). Osim sporednih i povremenih uloga, u serijama su gostovale i glumačke zvijezde.<noinclude> {{Istaknuti članci mjeseca (2025)}} [[Kategorija:Šabloni istaknutih članaka|2025-06]] </noinclude> 7b6eo4e2rq08yl5hx0fyzyr9anjalpn Razgovor o šablonu:Šablon:IČ-Spisak likova u "Prijateljima" i "Joeyju" 11 522304 3729874 2025-06-25T15:34:11Z AnToni 2325 /* Istaknuti članak */ novi odlomak 3729874 wikitext text/x-wiki == Istaknuti članak == Koliko sam ja shvatio, Srđan je napravio tako da se članci sami mjenjaju u određenim intervalima, tako da ovaj "stari" sistem više ne radi. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 17:34, 25 juni 2025 (CEST) dby9lmmqbs9ejxtmzh61b0wm6j99fvk 3729876 3729874 2025-06-25T15:38:06Z AnToni 2325 AnToni premjestio je stranicu [[Razgovor o šablonu:Istaknuti članak/juni2025]] na [[Razgovor o šablonu:Šablon:IČ-Spisak likova u "Prijateljima" i "Joeyju"]] bez ostavljanja preusmjerenja 3729874 wikitext text/x-wiki == Istaknuti članak == Koliko sam ja shvatio, Srđan je napravio tako da se članci sami mjenjaju u određenim intervalima, tako da ovaj "stari" sistem više ne radi. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 17:34, 25 juni 2025 (CEST) dby9lmmqbs9ejxtmzh61b0wm6j99fvk 3729877 3729876 2025-06-25T15:39:48Z AnToni 2325 /* Istaknuti članak */ odgovor 3729877 wikitext text/x-wiki == Istaknuti članak == Koliko sam ja shvatio, Srđan je napravio tako da se članci sami mjenjaju u određenim intervalima, tako da ovaj "stari" sistem više ne radi. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 17:34, 25 juni 2025 (CEST) :Ovako bi trebalo, pa će se jednom pojaviti autonatski. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 17:39, 25 juni 2025 (CEST) 9y84cl5b7c3zfdq6b2be20xynpgdaev 3729878 3729877 2025-06-25T15:40:23Z AnToni 2325 /* Istaknuti članak */ 3729878 wikitext text/x-wiki == Istaknuti članak == Koliko sam ja shvatio, Srđan je napravio tako da se članci sami mjenjaju u određenim intervalima, tako da ovaj "stari" sistem više ne radi. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 17:34, 25 juni 2025 (CEST) :Ovako (IČ-...) bi trebalo, pa će se jednom pojaviti automatski. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 17:39, 25 juni 2025 (CEST) 76bwk8c7orax52rqltnayheblcg5p23 3729880 3729878 2025-06-25T15:42:49Z AnToni 2325 /* Istaknuti članak */ odgovor 3729880 wikitext text/x-wiki == Istaknuti članak == Koliko sam ja shvatio, Srđan je napravio tako da se članci sami mjenjaju u određenim intervalima, tako da ovaj "stari" sistem više ne radi. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 17:34, 25 juni 2025 (CEST) :Ovako (IČ-...) bi trebalo, pa će se jednom pojaviti automatski. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 17:39, 25 juni 2025 (CEST) ::...i sad bi trebalo naslov ubaciti u ovaj šablon" ::[[Wikipedia:Projekti/Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka|"]]Šablon:IČ/naslovi"...? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 17:42, 25 juni 2025 (CEST) ozyi501mbionkaedvnw3rid3jbjeh0s 3729882 3729880 2025-06-25T15:45:16Z AnToni 2325 /* Istaknuti članak */ odgovor 3729882 wikitext text/x-wiki == Istaknuti članak == Koliko sam ja shvatio, Srđan je napravio tako da se članci sami mjenjaju u određenim intervalima, tako da ovaj "stari" sistem više ne radi. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 17:34, 25 juni 2025 (CEST) :Ovako (IČ-...) bi trebalo, pa će se jednom pojaviti automatski. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 17:39, 25 juni 2025 (CEST) ::...i sad bi trebalo naslov ubaciti u ovaj šablon" ::[[Wikipedia:Projekti/Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka|"]]Šablon:IČ/naslovi"...? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 17:42, 25 juni 2025 (CEST) :::I ovdje: "Šablon:IČ/spisak" [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 17:45, 25 juni 2025 (CEST) b3vyenc77fxez5h9alp7adk6rbxrq1y Dobro došla, ljubavi / Marija 0 522305 3729881 2025-06-25T15:43:41Z Nerko65 55647 Nova stranica: {{Infokutija singl | ime = Dobro došla, ljubavi / Marija | omot = | opis = | ime_muzičara_genitiv = [[Divlje jagode|Divljih jagoda]] | album = | A-strana = | B-strana = | izdat = 2003 | format = Download | snimljen = 2003 | žanr = [[Hard rock]] | dužina = 8:02 | izdavač = [[Croatia Records]] | pisac = | kompozitor... 3729881 wikitext text/x-wiki {{Infokutija singl | ime = Dobro došla, ljubavi / Marija | omot = | opis = | ime_muzičara_genitiv = [[Divlje jagode|Divljih jagoda]] | album = | A-strana = | B-strana = | izdat = 2003 | format = Download | snimljen = 2003 | žanr = [[Hard rock]] | dužina = 8:02 | izdavač = [[Croatia Records]] | pisac = | kompozitor = [[Zele Lipovača|Sead Lipovača "Zele"]] | producent = | certifikacija = | zadnji_singl = [[Turski marš / Konji]] <br> (1988) | ovaj_singl = '''Dobro došla, ljubavi / Marija''' <br/> (2003) | sljedeći_singl = [[Piramida (Divlje jagode|Piramida]] <br/> (2006) }} '''"Dobro došla, ljubavi / Marija"''' jest šesta [[Muzički singl|singl-ploča]] [[Sarajevo|sarajevske]] [[Rok-muzika|rok]]-grupe [[Divlje jagode]], a objavila ga je [[zagreb]]ačka izdavačka kuća [[Croatia Records]] 2003. Pjesme na ovoj singl-ploči objavljene su kao dio promocije albuma ''[[Od neba do neba]]'' snimljenog iste godine. Također, snimljen je još jedan promotivni [[Compact disc|CD]] s pjesmom ''Marija'', te biografijom ovog sastava i intervjuom. Ovo je prvo muzičko izdanje Divljih jagoda s novim pjevačem [[Pero Galić|Perom Galićem]], nakon odlaska [[Žanilo Tataj|Žanila Tataja "Žaka"]]. Kao gostujući pjevači pojavljuju se [[Toni Janković]] i [[Mirta Mandić]]. <ref>{{Cite web|url= https://www.discogs.com/release/7428145-Divlje-Jagode-Marija|title= ''Divlje jagode - Marija''|website= discogs.com|access-date= 25. 6. 2025}}</ref> Muziku i aranžmane za obje pjesme napisao je [[Zele Lipovača|Sead Lipovača "Zele"]] Na A-strani je poletna rok pjesma ''Dobro došla, ljubavi'', za koju je tekst napisao [[Faruk Buljubašić|Faruk Buljubašić "Fayo"]]. Ovom pjesmom Lipovača i muzičari iz Divljih jagoda započeli su svoj studijski album ''Od neba do neba''. Veoma je pogodna za koncertne izvedbe s pjevljivim refrenom i zanimljivom kombinacijom [[Gitara|akustične]] i [[Električna gitara|električne gitare]]. Na B-strani je rok balada ''Marija'' za koju je tekst napisao [[Slobodan Đurasović]]. Svojim početkom na akustičnoj gitari i pjevanjem veoma podsjeća na pjesmu ''[[Lady in Black (Uriah Heep)|Lady in Black]]'' britanske rok grupe [[Uriah Heep]]'', s njihovog antologijskog albuma ''[[Salisbury (Uriah Heep)|Salisbury]]'' iz 1970. Okupivši veoma dobru ekipu rok muzičara, gitarist i vođa ovog sastava Sead Lipovača i na ovoj singl-ploči kvalitetnim izvedbama dokazao je da su jedan od najznačajnijih hard-rok sastava s prostora bivše [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]]. Dizajn za omot uradio je [[Boris Galogaža]], a producent je bio Sead Lipovača.<ref>{{Cite web|url= https://www.discogs.com/release/7428169-Divlje-Jagode-Dobro-Do%C5%A1la-Ljubavi|title= ''Divlje jagode - Dobro došla, ljubavi / Marija''|work= discogs.com|access-date= 25. 6. 2025}}</ref> == Muzički primjeri == * [https://www.youtube.com/watch?v=_08DfO70mO0&list=OLAK5uy_lWWHrCRLDudQayUruOsNfrwUoq9nPsa2w&index=1, "Dobro došla, ljubavi"] * [https://www.youtube.com/watch?v=sErHYu3Xt0s&list=OLAK5uy_lWWHrCRLDudQayUruOsNfrwUoq9nPsa2w&index=3, "Marija"] == Reference == {{Refspisak}} [[Kategorija:Singlovi iz 2003.]] [[Kategorija:Singlovi Divljih jagoda]] [[Kategorija:Singlovi u izdanju Croatia Recordsa]] d55cjill04c8pumawdl8q5x46aj2ml2 Nađa Mehmedbašić 0 522306 3729883 2025-06-25T15:55:25Z Smoltoks 169909 Nova stranica: Nađa Mehmedbašić (1939-2021) bila je bosanskohercegovačka novinarka i autorica dokumentarnih filmova. '''Biografija ''' Rođena (1939.) je i odrasla u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Diplomirala je [[Pravni fakultet u Sarajevu|Pravni fakultet]] [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]].<ref>https://federalna.ba/in-memoriam-nada-mehmedbasic-nbqin</ref> <br> Godine 1965. počinje raditi kao novinarka na radiju, a zatim na televiziji. Karijeru je započela na Bosansk... 3729883 wikitext text/x-wiki Nađa Mehmedbašić (1939-2021) bila je bosanskohercegovačka novinarka i autorica dokumentarnih filmova. '''Biografija ''' Rođena (1939.) je i odrasla u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Diplomirala je [[Pravni fakultet u Sarajevu|Pravni fakultet]] [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]].<ref>https://federalna.ba/in-memoriam-nada-mehmedbasic-nbqin</ref> <br> Godine 1965. počinje raditi kao novinarka na radiju, a zatim na televiziji. Karijeru je započela na [[Bosanskohercegovačka radio-televizija|radioteleviziji Bosne i Hercegovine.]]<ref>https://avaz.ba/vijesti/bih/636448/umrla-novinarka-i-autorica-dokumentarnih-filmova-nada-mehmedbasic</ref> Kao televizijska novinarka, stekla je prepoznatljivost u žanru reportaže.<ref>Bakšić, H., 2024. Hamza. Sarajevo: Fondacija za razvoj medija i civilnog društva Mediacentar.p.239 https://www.media.ba/sites/default/files/hamza_knjiga_web_1.pdf</ref> Bila je i urednica Obrazovnog i dječijeg programa na [[Radio Sarajevo|Radiu Sarajevo]].<ref>Lukić, Đ., Milićević, M., Kučukalić, Z., Botica, A., Bilić, N., Trifunović, S., Prlenda, Z., Topić, E., Opančić, N., Jančić, M., Bejtović, S., Mišić, I. and Imamović, N., 2015. Radio Sarajevo: 10.04.1945.-10.05.1992. Sarajevo: Media centar.p.119.</ref><br> Pored medijskog rada, djeluje kao autorica i [[producent|producentica]] dokumentarnih filmova. Najviše se bavila temama vezanim uz [[Ekologija|ekologiju]] i humanost. <br> U toku [[Rat u Bosni i Hercegovini| rata u Bosni i Hercegvoini]], pokrenula je luktarsko pozorište „Sunčana strana“ („Sun side“) za koje je pisala tekstove i songove. Predstave su često izvođene u podrumima i bolničkom odjelu za djecu. Također je pokrenula objavljivanje časopisa „Prijatelj“ uz pomoć [[Međunarodni pokret Crveni krst i Crveni polumjesec|Crvenog križa]].<ref>PeaceWomen Across the Globe, 2025. Nadja Mehmedbasic. [online] Available at: https://1000peacewomen.org/en/network/1000-peacewomen/nadja-mehmedbasic-2281 [Accessed 25 June 2025].</ref><br><ref>Spahić, A., Ždralović, A., Aganović, A., Đokanović, B., Bavčić, E., Žuna, E., Giomi, F., Dračo, I., Delić, Z. and Popov-Momčinović, Z., 2015. Zabilježene: žene i javni život Bosne i Hercegovine u 20. vijeku. 2. dopunjeno i izmijenjeno izd. ed. Sarajevo: Sarajevski otvoreni centar; Fondacija CURE.p.209.https://soc.ba/site/wp-content/uploads/2015/09/Zabiljezene_final-drugo-izdanje_web_0909.pdf</ref> Nađa Mehmedbašić je preminula u Sarajevu 2021. godine, u 82. godini.<ref>https://face.ba/vijesti/bih/preminula-nada-mehmedbasic/175320/</ref> '''Nagrade i priznanja''' * Nominovana je 2005. godine za [[Nobelova nagrada za mir|Nobelovu nagradu za mir]], kao jedna od sedam žena iz Bosne i Hercegovine. Uvrštena je 2006. godine u knjigu „[[Hiljadu žena mira]].“<ref>https://www.media.ba/bs/mediametar/ko-se-sjeca-mirotvorki-jos</ref> * Prva nagrada na Festivalu ekološkog filma u Ostravi za film „Una jedina“ (1987).<ref>https://federalna.ba/in-memoriam-nada-mehmedbasic-nbqin</ref> * Nagrada INICEF-a Prix Japon za film "Sarajevski spomenar"(1996).<ref>https://issuu.com/sarajevofilmfestival/docs/18thsff_catalogue/67</ref> * Nagrada Pierre-Alain Donier za najhumaniji prisup viđen u filmovima od grada Ženeve.<ref>https://issuu.com/sarajevofilmfestival/docs/18thsff_catalogue/67</ref> * Nagrada na Festivalu Premois Ondas, u Barceloni za film „Prozor na kraju svijeta.“<ref>https://azra.ba/lifestyle/223358/umrla-novinarka-i-autorica-dokumentarnih-filmova-nadja-mehmedbasic/</ref> * Film „Okućnica duše“ uvršten je u deset najboljih ostvarenja na festivalu u Berlinu.<ref>https://federalna.ba/in-memoriam-nada-mehmedbasic-nbqin</ref> * Nagrada „Zlatni muflon“ u Nikoziji za film „Ubi nas razvoj.“ * Specijalna nagrada žirija na Festivalu u Krakovu, za film „Ponovi svoje ime.“<ref>https://azra.ba/lifestyle/223358/umrla-novinarka-i-autorica-dokumentarnih-filmova-nadja-mehmedbasic/</ref> * Nagrada Sjever-Jug francusko-švicarske televizije.<ref>https://issuu.com/sarajevofilmfestival/docs/18thsff_catalogue/67</ref> * Nagrada za reportažu „Tiha luka“ na festivalu radija i televijize.<ref>https://federalna.ba/in-memoriam-nada-mehmedbasic-nbqin</ref> * Nagrada za ženu godine 2007., od nevladine organizacije Biser International.[https://www.klix.ba/vijesti/bih/zena-i-muskarac-2007-godine-nadja-mehmedbasic-i-tvrtko-kulenovic/70308010] ''' Filmografija<ref>https://bhfilm.ba/wp-content/uploads/2023/06/BH.FILM-2012-2013.pdf</ref> ''' * [https://www.youtube.com/watch?v=3Vejcp1BNQY Životna uloga] (2012) – premijerno prikazan na 18. [[Sarajevo Film Festival|Sarajevo Film Festivalu]] * Pontanima (2009) * [https://www.youtube.com/watch?v=o2XoVF6Yp94&t=4s Dobri duh Starog mosta] (2008) - prikazan na otvorenju Starog mosta * Crn si svijete bijeli (2008) * Okućnica duše (2002) * Ponovi svoje ime (1999) * Kuća iza duge (1997) * Sarajevski spomenar (1996) * Tri (1996) * Bez rat hašem (1993) * Vanzemaljac (1991) * Nebeska berba (1990) * Ubi nas razvoj (1989) * Prozor na kraju grada (1988) * Una jedina (1987) * Producentkinja filma „Nedostajalo nam je srce“<ref>https://federalna.ba/in-memoriam-nada-mehmedbasic-nbqin</ref> * Scenaristkinja serije „[https://www.imdb.com/title/tt1441224/ Vrijeme prošlo-vrijeme sadašnje]“ (1986) d4aluivitw6obvi3q5d5v5ozg5dzmt1 3729884 3729883 2025-06-25T15:56:29Z Smoltoks 169909 3729884 wikitext text/x-wiki Nađa Mehmedbašić (1939-2021) bila je bosanskohercegovačka novinarka i autorica dokumentarnih filmova. '''Biografija ''' Rođena (1939.) je i odrasla u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Diplomirala je [[Pravni fakultet u Sarajevu|Pravni fakultet]] [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]].<ref>https://federalna.ba/in-memoriam-nada-mehmedbasic-nbqin</ref> Godine 1965. počinje raditi kao novinarka na radiju, a zatim na televiziji. Karijeru je započela na [[Bosanskohercegovačka radio-televizija|radioteleviziji Bosne i Hercegovine.]]<ref>https://avaz.ba/vijesti/bih/636448/umrla-novinarka-i-autorica-dokumentarnih-filmova-nada-mehmedbasic</ref> Kao televizijska novinarka, stekla je prepoznatljivost u žanru reportaže.<ref>Bakšić, H., 2024. Hamza. Sarajevo: Fondacija za razvoj medija i civilnog društva Mediacentar.p.239 https://www.media.ba/sites/default/files/hamza_knjiga_web_1.pdf</ref> Bila je i urednica Obrazovnog i dječijeg programa na [[Radio Sarajevo|Radiu Sarajevo]].<ref>Lukić, Đ., Milićević, M., Kučukalić, Z., Botica, A., Bilić, N., Trifunović, S., Prlenda, Z., Topić, E., Opančić, N., Jančić, M., Bejtović, S., Mišić, I. and Imamović, N., 2015. Radio Sarajevo: 10.04.1945.-10.05.1992. Sarajevo: Media centar.p.119.</ref> Pored medijskog rada, djeluje kao autorica i [[producent|producentica]] dokumentarnih filmova. Najviše se bavila temama vezanim uz [[Ekologija|ekologiju]] i humanost. U toku [[Rat u Bosni i Hercegovini| rata u Bosni i Hercegvoini]], pokrenula je luktarsko pozorište „Sunčana strana“ („Sun side“) za koje je pisala tekstove i songove. Predstave su često izvođene u podrumima i bolničkom odjelu za djecu. Također je pokrenula objavljivanje časopisa „Prijatelj“ uz pomoć [[Međunarodni pokret Crveni krst i Crveni polumjesec|Crvenog križa]].<ref>PeaceWomen Across the Globe, 2025. Nadja Mehmedbasic. [online] Available at: https://1000peacewomen.org/en/network/1000-peacewomen/nadja-mehmedbasic-2281 [Accessed 25 June 2025].</ref><br><ref>Spahić, A., Ždralović, A., Aganović, A., Đokanović, B., Bavčić, E., Žuna, E., Giomi, F., Dračo, I., Delić, Z. and Popov-Momčinović, Z., 2015. Zabilježene: žene i javni život Bosne i Hercegovine u 20. vijeku. 2. dopunjeno i izmijenjeno izd. ed. Sarajevo: Sarajevski otvoreni centar; Fondacija CURE.p.209.https://soc.ba/site/wp-content/uploads/2015/09/Zabiljezene_final-drugo-izdanje_web_0909.pdf</ref> Nađa Mehmedbašić je preminula u Sarajevu 2021. godine, u 82. godini.<ref>https://face.ba/vijesti/bih/preminula-nada-mehmedbasic/175320/</ref> '''Nagrade i priznanja''' * Nominovana je 2005. godine za [[Nobelova nagrada za mir|Nobelovu nagradu za mir]], kao jedna od sedam žena iz Bosne i Hercegovine. Uvrštena je 2006. godine u knjigu „[[Hiljadu žena mira]].“<ref>https://www.media.ba/bs/mediametar/ko-se-sjeca-mirotvorki-jos</ref> * Prva nagrada na Festivalu ekološkog filma u Ostravi za film „Una jedina“ (1987).<ref>https://federalna.ba/in-memoriam-nada-mehmedbasic-nbqin</ref> * Nagrada INICEF-a Prix Japon za film "Sarajevski spomenar"(1996).<ref>https://issuu.com/sarajevofilmfestival/docs/18thsff_catalogue/67</ref> * Nagrada Pierre-Alain Donier za najhumaniji prisup viđen u filmovima od grada Ženeve.<ref>https://issuu.com/sarajevofilmfestival/docs/18thsff_catalogue/67</ref> * Nagrada na Festivalu Premois Ondas, u Barceloni za film „Prozor na kraju svijeta.“<ref>https://azra.ba/lifestyle/223358/umrla-novinarka-i-autorica-dokumentarnih-filmova-nadja-mehmedbasic/</ref> * Film „Okućnica duše“ uvršten je u deset najboljih ostvarenja na festivalu u Berlinu.<ref>https://federalna.ba/in-memoriam-nada-mehmedbasic-nbqin</ref> * Nagrada „Zlatni muflon“ u Nikoziji za film „Ubi nas razvoj.“ * Specijalna nagrada žirija na Festivalu u Krakovu, za film „Ponovi svoje ime.“<ref>https://azra.ba/lifestyle/223358/umrla-novinarka-i-autorica-dokumentarnih-filmova-nadja-mehmedbasic/</ref> * Nagrada Sjever-Jug francusko-švicarske televizije.<ref>https://issuu.com/sarajevofilmfestival/docs/18thsff_catalogue/67</ref> * Nagrada za reportažu „Tiha luka“ na festivalu radija i televijize.<ref>https://federalna.ba/in-memoriam-nada-mehmedbasic-nbqin</ref> * Nagrada za ženu godine 2007., od nevladine organizacije Biser International.[https://www.klix.ba/vijesti/bih/zena-i-muskarac-2007-godine-nadja-mehmedbasic-i-tvrtko-kulenovic/70308010] ''' Filmografija<ref>https://bhfilm.ba/wp-content/uploads/2023/06/BH.FILM-2012-2013.pdf</ref> ''' * [https://www.youtube.com/watch?v=3Vejcp1BNQY Životna uloga] (2012) – premijerno prikazan na 18. [[Sarajevo Film Festival|Sarajevo Film Festivalu]] * Pontanima (2009) * [https://www.youtube.com/watch?v=o2XoVF6Yp94&t=4s Dobri duh Starog mosta] (2008) - prikazan na otvorenju Starog mosta * Crn si svijete bijeli (2008) * Okućnica duše (2002) * Ponovi svoje ime (1999) * Kuća iza duge (1997) * Sarajevski spomenar (1996) * Tri (1996) * Bez rat hašem (1993) * Vanzemaljac (1991) * Nebeska berba (1990) * Ubi nas razvoj (1989) * Prozor na kraju grada (1988) * Una jedina (1987) * Producentkinja filma „Nedostajalo nam je srce“<ref>https://federalna.ba/in-memoriam-nada-mehmedbasic-nbqin</ref> * Scenaristkinja serije „[https://www.imdb.com/title/tt1441224/ Vrijeme prošlo-vrijeme sadašnje]“ (1986) '''Izvori''' ehs5wrtbi2rfwoyfezkbz6rnatgpeh3 3729885 3729884 2025-06-25T15:57:19Z Smoltoks 169909 3729885 wikitext text/x-wiki Nađa Mehmedbašić (1939-2021) bila je bosanskohercegovačka novinarka i autorica dokumentarnih filmova. '''Biografija ''' Rođena (1939.) je i odrasla u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Diplomirala je [[Pravni fakultet u Sarajevu|Pravni fakultet]] [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]].<ref>https://federalna.ba/in-memoriam-nada-mehmedbasic-nbqin</ref> Godine 1965. počinje raditi kao novinarka na radiju, a zatim na televiziji. Karijeru je započela na [[Bosanskohercegovačka radio-televizija|radioteleviziji Bosne i Hercegovine.]]<ref>https://avaz.ba/vijesti/bih/636448/umrla-novinarka-i-autorica-dokumentarnih-filmova-nada-mehmedbasic</ref> Kao televizijska novinarka, stekla je prepoznatljivost u žanru reportaže.<ref>Bakšić, H., 2024. Hamza. Sarajevo: Fondacija za razvoj medija i civilnog društva Mediacentar.p.239 https://www.media.ba/sites/default/files/hamza_knjiga_web_1.pdf</ref> Bila je i urednica Obrazovnog i dječijeg programa na [[Radio Sarajevo|Radiu Sarajevo]].<ref>Lukić, Đ., Milićević, M., Kučukalić, Z., Botica, A., Bilić, N., Trifunović, S., Prlenda, Z., Topić, E., Opančić, N., Jančić, M., Bejtović, S., Mišić, I. and Imamović, N., 2015. Radio Sarajevo: 10.04.1945.-10.05.1992. Sarajevo: Media centar.p.119.</ref> Pored medijskog rada, djeluje kao autorica i [[producent|producentica]] dokumentarnih filmova. Najviše se bavila temama vezanim uz [[Ekologija|ekologiju]] i humanost. U toku [[Rat u Bosni i Hercegovini| rata u Bosni i Hercegvoini]], pokrenula je luktarsko pozorište „Sunčana strana“ („Sun side“) za koje je pisala tekstove i songove. Predstave su često izvođene u podrumima i bolničkom odjelu za djecu. Također je pokrenula objavljivanje časopisa „Prijatelj“ uz pomoć [[Međunarodni pokret Crveni krst i Crveni polumjesec|Crvenog križa]].<ref>PeaceWomen Across the Globe, 2025. Nadja Mehmedbasic. [online] Available at: https://1000peacewomen.org/en/network/1000-peacewomen/nadja-mehmedbasic-2281 [Accessed 25 June 2025].</ref><br><ref>Spahić, A., Ždralović, A., Aganović, A., Đokanović, B., Bavčić, E., Žuna, E., Giomi, F., Dračo, I., Delić, Z. and Popov-Momčinović, Z., 2015. Zabilježene: žene i javni život Bosne i Hercegovine u 20. vijeku. 2. dopunjeno i izmijenjeno izd. ed. Sarajevo: Sarajevski otvoreni centar; Fondacija CURE.p.209.https://soc.ba/site/wp-content/uploads/2015/09/Zabiljezene_final-drugo-izdanje_web_0909.pdf</ref> Nađa Mehmedbašić je preminula u Sarajevu 2021. godine, u 82. godini.<ref>https://face.ba/vijesti/bih/preminula-nada-mehmedbasic/175320/</ref> '''Nagrade i priznanja''' * Nominovana je 2005. godine za [[Nobelova nagrada za mir|Nobelovu nagradu za mir]], kao jedna od sedam žena iz Bosne i Hercegovine. Uvrštena je 2006. godine u knjigu „[[Hiljadu žena mira]].“<ref>https://www.media.ba/bs/mediametar/ko-se-sjeca-mirotvorki-jos</ref> * Prva nagrada na Festivalu ekološkog filma u Ostravi za film „Una jedina“ (1987).<ref>https://federalna.ba/in-memoriam-nada-mehmedbasic-nbqin</ref> * Nagrada INICEF-a Prix Japon za film "Sarajevski spomenar"(1996).<ref>https://issuu.com/sarajevofilmfestival/docs/18thsff_catalogue/67</ref> * Nagrada Pierre-Alain Donier za najhumaniji prisup viđen u filmovima od grada Ženeve.<ref>https://issuu.com/sarajevofilmfestival/docs/18thsff_catalogue/67</ref> * Nagrada na Festivalu Premois Ondas, u Barceloni za film „Prozor na kraju svijeta.“<ref>https://azra.ba/lifestyle/223358/umrla-novinarka-i-autorica-dokumentarnih-filmova-nadja-mehmedbasic/</ref> * Film „Okućnica duše“ uvršten je u deset najboljih ostvarenja na festivalu u Berlinu.<ref>https://federalna.ba/in-memoriam-nada-mehmedbasic-nbqin</ref> * Nagrada „Zlatni muflon“ u Nikoziji za film „Ubi nas razvoj.“ * Specijalna nagrada žirija na Festivalu u Krakovu, za film „Ponovi svoje ime.“<ref>https://azra.ba/lifestyle/223358/umrla-novinarka-i-autorica-dokumentarnih-filmova-nadja-mehmedbasic/</ref> * Nagrada Sjever-Jug francusko-švicarske televizije.<ref>https://issuu.com/sarajevofilmfestival/docs/18thsff_catalogue/67</ref> * Nagrada za reportažu „Tiha luka“ na festivalu radija i televijize.<ref>https://federalna.ba/in-memoriam-nada-mehmedbasic-nbqin</ref> * Nagrada za ženu godine 2007., od nevladine organizacije Biser International.[https://www.klix.ba/vijesti/bih/zena-i-muskarac-2007-godine-nadja-mehmedbasic-i-tvrtko-kulenovic/70308010] '''Filmografija'''<ref>https://bhfilm.ba/wp-content/uploads/2023/06/BH.FILM-2012-2013.pdf</ref> * [https://www.youtube.com/watch?v=3Vejcp1BNQY Životna uloga] (2012) – premijerno prikazan na 18. [[Sarajevo Film Festival|Sarajevo Film Festivalu]] * Pontanima (2009) * [https://www.youtube.com/watch?v=o2XoVF6Yp94&t=4s Dobri duh Starog mosta] (2008) - prikazan na otvorenju Starog mosta * Crn si svijete bijeli (2008) * Okućnica duše (2002) * Ponovi svoje ime (1999) * Kuća iza duge (1997) * Sarajevski spomenar (1996) * Tri (1996) * Bez rat hašem (1993) * Vanzemaljac (1991) * Nebeska berba (1990) * Ubi nas razvoj (1989) * Prozor na kraju grada (1988) * Una jedina (1987) * Producentkinja filma „Nedostajalo nam je srce“<ref>https://federalna.ba/in-memoriam-nada-mehmedbasic-nbqin</ref> * Scenaristkinja serije „[https://www.imdb.com/title/tt1441224/ Vrijeme prošlo-vrijeme sadašnje]“ (1986) '''Izvori''' 1bbdyoe1pevd68macd2ao2sbk7t0qfc 3729886 3729885 2025-06-25T15:59:08Z Smoltoks 169909 3729886 wikitext text/x-wiki Nađa Mehmedbašić (1939-2021) bila je bosanskohercegovačka novinarka i autorica dokumentarnih filmova. '''Biografija ''' Rođena (1939.) je i odrasla u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Diplomirala je [[Pravni fakultet u Sarajevu|Pravni fakultet]] [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]].<ref>https://federalna.ba/in-memoriam-nada-mehmedbasic-nbqin</ref> Godine 1965. počinje raditi kao novinarka na radiju, a zatim na televiziji. Karijeru je započela na [[Bosanskohercegovačka radio-televizija|radioteleviziji Bosne i Hercegovine.]]<ref>https://avaz.ba/vijesti/bih/636448/umrla-novinarka-i-autorica-dokumentarnih-filmova-nada-mehmedbasic</ref> Kao televizijska novinarka, stekla je prepoznatljivost u žanru reportaže.<ref>Bakšić, H., 2024. Hamza. Sarajevo: Fondacija za razvoj medija i civilnog društva Mediacentar.p.239 https://www.media.ba/sites/default/files/hamza_knjiga_web_1.pdf</ref> Bila je i urednica Obrazovnog i dječijeg programa na [[Radio Sarajevo|Radiu Sarajevo]].<ref>Lukić, Đ., Milićević, M., Kučukalić, Z., Botica, A., Bilić, N., Trifunović, S., Prlenda, Z., Topić, E., Opančić, N., Jančić, M., Bejtović, S., Mišić, I. and Imamović, N., 2015. Radio Sarajevo: 10.04.1945.-10.05.1992. Sarajevo: Media centar.p.119.</ref> Pored medijskog rada, djeluje kao autorica i [[producent|producentica]] dokumentarnih filmova. Najviše se bavila temama vezanim uz [[Ekologija|ekologiju]] i humanost. U toku [[Rat u Bosni i Hercegovini| rata u Bosni i Hercegvoini]], pokrenula je luktarsko pozorište „Sunčana strana“ („Sun side“) za koje je pisala tekstove i songove. Predstave su često izvođene u podrumima i bolničkom odjelu za djecu. Također je pokrenula objavljivanje časopisa „Prijatelj“ uz pomoć [[Međunarodni pokret Crveni krst i Crveni polumjesec|Crvenog križa]].<ref>PeaceWomen Across the Globe, 2025. Nadja Mehmedbasic. [online] Available at: https://1000peacewomen.org/en/network/1000-peacewomen/nadja-mehmedbasic-2281 [Accessed 25 June 2025].</ref><ref>Spahić, A., Ždralović, A., Aganović, A., Đokanović, B., Bavčić, E., Žuna, E., Giomi, F., Dračo, I., Delić, Z. and Popov-Momčinović, Z., 2015. Zabilježene: žene i javni život Bosne i Hercegovine u 20. vijeku. 2. dopunjeno i izmijenjeno izd. ed. Sarajevo: Sarajevski otvoreni centar; Fondacija CURE.p.209.https://soc.ba/site/wp-content/uploads/2015/09/Zabiljezene_final-drugo-izdanje_web_0909.pdf</ref> Nađa Mehmedbašić je preminula u Sarajevu 2021. godine, u 82. godini.<ref>https://face.ba/vijesti/bih/preminula-nada-mehmedbasic/175320/</ref> '''Nagrade i priznanja''' * Nominovana je 2005. godine za [[Nobelova nagrada za mir|Nobelovu nagradu za mir]], kao jedna od sedam žena iz Bosne i Hercegovine. Uvrštena je 2006. godine u knjigu „[[Hiljadu žena mira]].“<ref>https://www.media.ba/bs/mediametar/ko-se-sjeca-mirotvorki-jos</ref> * Prva nagrada na Festivalu ekološkog filma u Ostravi za film „Una jedina“ (1987).<ref>https://federalna.ba/in-memoriam-nada-mehmedbasic-nbqin</ref> * Nagrada INICEF-a Prix Japon za film „Sarajevski spomenar"(1996).<ref>https://issuu.com/sarajevofilmfestival/docs/18thsff_catalogue/67</ref> * Nagrada Pierre-Alain Donier za najhumaniji prisup viđen u filmovima od grada Ženeve.<ref>https://issuu.com/sarajevofilmfestival/docs/18thsff_catalogue/67</ref> * Nagrada na Festivalu Premois Ondas, u Barceloni za film „Prozor na kraju svijeta.“<ref>https://azra.ba/lifestyle/223358/umrla-novinarka-i-autorica-dokumentarnih-filmova-nadja-mehmedbasic/</ref> * Film „Okućnica duše“ uvršten je u deset najboljih ostvarenja na festivalu u Berlinu.<ref>https://federalna.ba/in-memoriam-nada-mehmedbasic-nbqin</ref> * Nagrada „Zlatni muflon“ u Nikoziji za film „Ubi nas razvoj.“ * Specijalna nagrada žirija na Festivalu u Krakovu, za film „Ponovi svoje ime.“<ref>https://azra.ba/lifestyle/223358/umrla-novinarka-i-autorica-dokumentarnih-filmova-nadja-mehmedbasic/</ref> * Nagrada Sjever-Jug francusko-švicarske televizije.<ref>https://issuu.com/sarajevofilmfestival/docs/18thsff_catalogue/67</ref> * Nagrada za reportažu „Tiha luka“ na festivalu radija i televijize.<ref>https://federalna.ba/in-memoriam-nada-mehmedbasic-nbqin</ref> * Nagrada za ženu godine 2007., od nevladine organizacije Biser International.[https://www.klix.ba/vijesti/bih/zena-i-muskarac-2007-godine-nadja-mehmedbasic-i-tvrtko-kulenovic/70308010] '''Filmografija'''<ref>https://bhfilm.ba/wp-content/uploads/2023/06/BH.FILM-2012-2013.pdf</ref> * [https://www.youtube.com/watch?v=3Vejcp1BNQY Životna uloga] (2012) – premijerno prikazan na 18. [[Sarajevo Film Festival|Sarajevo Film Festivalu]] * Pontanima (2009) * [https://www.youtube.com/watch?v=o2XoVF6Yp94&t=4s Dobri duh Starog mosta] (2008) - prikazan na otvorenju Starog mosta * Crn si svijete bijeli (2008) * Okućnica duše (2002) * Ponovi svoje ime (1999) * Kuća iza duge (1997) * Sarajevski spomenar (1996) * Tri (1996) * Bez rat hašem (1993) * Vanzemaljac (1991) * Nebeska berba (1990) * Ubi nas razvoj (1989) * Prozor na kraju grada (1988) * Una jedina (1987) * Producentkinja filma „Nedostajalo nam je srce“<ref>https://federalna.ba/in-memoriam-nada-mehmedbasic-nbqin</ref> * Scenaristkinja serije „[https://www.imdb.com/title/tt1441224/ Vrijeme prošlo-vrijeme sadašnje]“ (1986) '''Izvori''' if7omcdpszll3hob0hmigl60gn36zgb 3729887 3729886 2025-06-25T16:01:07Z Smoltoks 169909 3729887 wikitext text/x-wiki Nađa Mehmedbašić (1939-2021) bila je bosanskohercegovačka novinarka i autorica dokumentarnih filmova. '''Biografija ''' Rođena (1939.) je i odrasla u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Diplomirala je [[Pravni fakultet u Sarajevu|Pravni fakultet]] [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]].<ref>https://federalna.ba/in-memoriam-nada-mehmedbasic-nbqin</ref> Godine 1965. počinje raditi kao novinarka na radiju, a zatim na televiziji. Karijeru je započela na [[Bosanskohercegovačka radio-televizija|radioteleviziji Bosne i Hercegovine.]]<ref>https://avaz.ba/vijesti/bih/636448/umrla-novinarka-i-autorica-dokumentarnih-filmova-nada-mehmedbasic</ref> Kao televizijska novinarka, stekla je prepoznatljivost u žanru reportaže.<ref>Bakšić, H., 2024. Hamza. Sarajevo: Fondacija za razvoj medija i civilnog društva Mediacentar.p.239 https://www.media.ba/sites/default/files/hamza_knjiga_web_1.pdf</ref> Bila je i urednica Obrazovnog i dječijeg programa na [[Radio Sarajevo|Radiu Sarajevo]].<ref>Lukić, Đ., Milićević, M., Kučukalić, Z., Botica, A., Bilić, N., Trifunović, S., Prlenda, Z., Topić, E., Opančić, N., Jančić, M., Bejtović, S., Mišić, I. and Imamović, N., 2015. Radio Sarajevo: 10.04.1945.-10.05.1992. Sarajevo: Media centar.p.119.</ref> Pored medijskog rada, djelujovala je kao autorica i [[producent|producentica]] dokumentarnih filmova. Najviše se bavila temama vezanim uz [[Ekologija|ekologiju]] i humanost. U toku [[Rat u Bosni i Hercegovini| rata u Bosni i Hercegvoini]], pokrenula je luktarsko pozorište „Sunčana strana“ („Sun side“) za koje je pisala tekstove i songove. Predstave su često izvođene u podrumima i bolničkom odjelu za djecu. Također je pokrenula objavljivanje časopisa „Prijatelj“ uz pomoć [[Međunarodni pokret Crveni krst i Crveni polumjesec|Crvenog križa]].<ref>PeaceWomen Across the Globe, 2025. Nadja Mehmedbasic. [online] Available at: https://1000peacewomen.org/en/network/1000-peacewomen/nadja-mehmedbasic-2281 [Accessed 25 June 2025].</ref><ref>Spahić, A., Ždralović, A., Aganović, A., Đokanović, B., Bavčić, E., Žuna, E., Giomi, F., Dračo, I., Delić, Z. and Popov-Momčinović, Z., 2015. Zabilježene: žene i javni život Bosne i Hercegovine u 20. vijeku. 2. dopunjeno i izmijenjeno izd. ed. Sarajevo: Sarajevski otvoreni centar; Fondacija CURE.p.209.https://soc.ba/site/wp-content/uploads/2015/09/Zabiljezene_final-drugo-izdanje_web_0909.pdf</ref> Nađa Mehmedbašić je preminula u Sarajevu 2021. godine, u 82. godini.<ref>https://face.ba/vijesti/bih/preminula-nada-mehmedbasic/175320/</ref> '''Nagrade i priznanja''' * Nominovana je 2005. godine za [[Nobelova nagrada za mir|Nobelovu nagradu za mir]], kao jedna od sedam žena iz Bosne i Hercegovine. Uvrštena je 2006. godine u knjigu „[[Hiljadu žena mira]].“<ref>https://www.media.ba/bs/mediametar/ko-se-sjeca-mirotvorki-jos</ref> * Prva nagrada na Festivalu ekološkog filma u Ostravi za film „Una jedina“ (1987).<ref>https://federalna.ba/in-memoriam-nada-mehmedbasic-nbqin</ref> * Nagrada INICEF-a Prix Japon za film „Sarajevski spomenar"(1996).<ref>https://issuu.com/sarajevofilmfestival/docs/18thsff_catalogue/67</ref> * Nagrada Pierre-Alain Donier za najhumaniji prisup viđen u filmovima od grada Ženeve.<ref>https://issuu.com/sarajevofilmfestival/docs/18thsff_catalogue/67</ref> * Nagrada na Festivalu Premois Ondas, u Barceloni za film „Prozor na kraju svijeta.“<ref>https://azra.ba/lifestyle/223358/umrla-novinarka-i-autorica-dokumentarnih-filmova-nadja-mehmedbasic/</ref> * Film „Okućnica duše“ uvršten je u deset najboljih ostvarenja na festivalu u Berlinu.<ref>https://federalna.ba/in-memoriam-nada-mehmedbasic-nbqin</ref> * Nagrada „Zlatni muflon“ u Nikoziji za film „Ubi nas razvoj.“ * Specijalna nagrada žirija na Festivalu u Krakovu, za film „Ponovi svoje ime.“<ref>https://azra.ba/lifestyle/223358/umrla-novinarka-i-autorica-dokumentarnih-filmova-nadja-mehmedbasic/</ref> * Nagrada Sjever-Jug francusko-švicarske televizije.<ref>https://issuu.com/sarajevofilmfestival/docs/18thsff_catalogue/67</ref> * Nagrada za reportažu „Tiha luka“ na festivalu radija i televijize.<ref>https://federalna.ba/in-memoriam-nada-mehmedbasic-nbqin</ref> * Nagrada za ženu godine 2007., od nevladine organizacije Biser International.[https://www.klix.ba/vijesti/bih/zena-i-muskarac-2007-godine-nadja-mehmedbasic-i-tvrtko-kulenovic/70308010] '''Filmografija'''<ref>https://bhfilm.ba/wp-content/uploads/2023/06/BH.FILM-2012-2013.pdf</ref> * [https://www.youtube.com/watch?v=3Vejcp1BNQY Životna uloga] (2012) – premijerno prikazan na 18. [[Sarajevo Film Festival|Sarajevo Film Festivalu]] * Pontanima (2009) * [https://www.youtube.com/watch?v=o2XoVF6Yp94&t=4s Dobri duh Starog mosta] (2008) - prikazan na otvorenju Starog mosta * Crn si svijete bijeli (2008) * Okućnica duše (2002) * Ponovi svoje ime (1999) * Kuća iza duge (1997) * Sarajevski spomenar (1996) * Tri (1996) * Bez rat hašem (1993) * Vanzemaljac (1991) * Nebeska berba (1990) * Ubi nas razvoj (1989) * Prozor na kraju grada (1988) * Una jedina (1987) * Producentkinja filma „Nedostajalo nam je srce“<ref>https://federalna.ba/in-memoriam-nada-mehmedbasic-nbqin</ref> * Scenaristkinja serije „[https://www.imdb.com/title/tt1441224/ Vrijeme prošlo-vrijeme sadašnje]“ (1986) '''Izvori''' mlb39l04wf3p180ndw5q0sf4p29s1br 3729888 3729887 2025-06-25T16:02:47Z Smoltoks 169909 3729888 wikitext text/x-wiki Nađa Mehmedbašić (1939-2021) bila je bosanskohercegovačka novinarka i autorica dokumentarnih filmova. '''Biografija ''' Rođena (1939.) je i odrasla u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Diplomirala je [[Pravni fakultet u Sarajevu|Pravni fakultet]] [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]].<ref>https://federalna.ba/in-memoriam-nada-mehmedbasic-nbqin</ref> Godine 1965. počinje raditi kao novinarka na radiju, a zatim na televiziji. Karijeru je započela na [[Bosanskohercegovačka radio-televizija|radioteleviziji Bosne i Hercegovine.]]<ref>https://avaz.ba/vijesti/bih/636448/umrla-novinarka-i-autorica-dokumentarnih-filmova-nada-mehmedbasic</ref> Kao televizijska novinarka, stekla je prepoznatljivost u žanru reportaže.<ref>Bakšić, H., 2024. Hamza. Sarajevo: Fondacija za razvoj medija i civilnog društva Mediacentar.p.239 https://www.media.ba/sites/default/files/hamza_knjiga_web_1.pdf</ref> Bila je i urednica Obrazovnog i dječijeg programa na [[Radio Sarajevo|Radiu Sarajevo]].<ref>Lukić, Đ., Milićević, M., Kučukalić, Z., Botica, A., Bilić, N., Trifunović, S., Prlenda, Z., Topić, E., Opančić, N., Jančić, M., Bejtović, S., Mišić, I. and Imamović, N., 2015. Radio Sarajevo: 10.04.1945.-10.05.1992. Sarajevo: Media centar.p.119.</ref> Pored medijskog rada, djelovala je kao autorica i [[producent|producentica]] dokumentarnih filmova. Najviše se bavila temama vezanim uz [[Ekologija|ekologiju]] i humanost. U toku [[Rat u Bosni i Hercegovini| rata u Bosni i Hercegvoini]], pokrenula je luktarsko pozorište „Sunčana strana“ („Sun side“) za koje je pisala tekstove i songove. Predstave su često izvođene u podrumima i bolničkom odjelu za djecu. Također je pokrenula objavljivanje časopisa „Prijatelj“ uz pomoć [[Međunarodni pokret Crveni krst i Crveni polumjesec|Crvenog križa]].<ref>PeaceWomen Across the Globe, 2025. Nadja Mehmedbasic. [online] Available at: https://1000peacewomen.org/en/network/1000-peacewomen/nadja-mehmedbasic-2281 [Accessed 25 June 2025].</ref><ref>Spahić, A., Ždralović, A., Aganović, A., Đokanović, B., Bavčić, E., Žuna, E., Giomi, F., Dračo, I., Delić, Z. and Popov-Momčinović, Z., 2015. Zabilježene: žene i javni život Bosne i Hercegovine u 20. vijeku. 2. dopunjeno i izmijenjeno izd. ed. Sarajevo: Sarajevski otvoreni centar; Fondacija CURE.p.209.https://soc.ba/site/wp-content/uploads/2015/09/Zabiljezene_final-drugo-izdanje_web_0909.pdf</ref> Nađa Mehmedbašić je preminula u Sarajevu 2021. godine, u 82. godini.<ref>https://face.ba/vijesti/bih/preminula-nada-mehmedbasic/175320/</ref> '''Nagrade i priznanja''' * Nominovana je 2005. godine za [[Nobelova nagrada za mir|Nobelovu nagradu za mir]], kao jedna od sedam žena iz Bosne i Hercegovine. Uvrštena je 2006. godine u knjigu „[[Hiljadu žena mira]].“<ref>https://www.media.ba/bs/mediametar/ko-se-sjeca-mirotvorki-jos</ref> * Prva nagrada na Festivalu ekološkog filma u Ostravi za film „Una jedina“ (1987).<ref>https://federalna.ba/in-memoriam-nada-mehmedbasic-nbqin</ref> * Nagrada INICEF-a Prix Japon za film „Sarajevski spomenar"(1996).<ref>https://issuu.com/sarajevofilmfestival/docs/18thsff_catalogue/67</ref> * Nagrada Pierre-Alain Donier za najhumaniji prisup viđen u filmovima od grada Ženeve.<ref>https://issuu.com/sarajevofilmfestival/docs/18thsff_catalogue/67</ref> * Nagrada na Festivalu Premois Ondas, u Barceloni za film „Prozor na kraju svijeta.“<ref>https://azra.ba/lifestyle/223358/umrla-novinarka-i-autorica-dokumentarnih-filmova-nadja-mehmedbasic/</ref> * Film „Okućnica duše“ uvršten je u deset najboljih ostvarenja na festivalu u Berlinu.<ref>https://federalna.ba/in-memoriam-nada-mehmedbasic-nbqin</ref> * Nagrada „Zlatni muflon“ u Nikoziji za film „Ubi nas razvoj.“ * Specijalna nagrada žirija na Festivalu u Krakovu, za film „Ponovi svoje ime.“<ref>https://azra.ba/lifestyle/223358/umrla-novinarka-i-autorica-dokumentarnih-filmova-nadja-mehmedbasic/</ref> * Nagrada Sjever-Jug francusko-švicarske televizije.<ref>https://issuu.com/sarajevofilmfestival/docs/18thsff_catalogue/67</ref> * Nagrada za reportažu „Tiha luka“ na festivalu radija i televijize.<ref>https://federalna.ba/in-memoriam-nada-mehmedbasic-nbqin</ref> * Nagrada za ženu godine 2007., od nevladine organizacije Biser International.[https://www.klix.ba/vijesti/bih/zena-i-muskarac-2007-godine-nadja-mehmedbasic-i-tvrtko-kulenovic/70308010] '''Filmografija'''<ref>https://bhfilm.ba/wp-content/uploads/2023/06/BH.FILM-2012-2013.pdf</ref> * [https://www.youtube.com/watch?v=3Vejcp1BNQY Životna uloga] (2012) – premijerno prikazan na 18. [[Sarajevo Film Festival|Sarajevo Film Festivalu]] * Pontanima (2009) * [https://www.youtube.com/watch?v=o2XoVF6Yp94&t=4s Dobri duh Starog mosta] (2008) - prikazan na otvorenju Starog mosta * Crn si svijete bijeli (2008) * Okućnica duše (2002) * Ponovi svoje ime (1999) * Kuća iza duge (1997) * Sarajevski spomenar (1996) * Tri (1996) * Bez rat hašem (1993) * Vanzemaljac (1991) * Nebeska berba (1990) * Ubi nas razvoj (1989) * Prozor na kraju grada (1988) * Una jedina (1987) * Producentkinja filma „Nedostajalo nam je srce“<ref>https://federalna.ba/in-memoriam-nada-mehmedbasic-nbqin</ref> * Scenaristkinja serije „[https://www.imdb.com/title/tt1441224/ Vrijeme prošlo-vrijeme sadašnje]“ (1986) '''Izvori''' ofcofdgq3mr2qzbm9q3z0udtok46phf 3729894 3729888 2025-06-25T16:24:13Z Smoltoks 169909 3729894 wikitext text/x-wiki Nađa Mehmedbašić (1939-2021) bila je bosanskohercegovačka novinarka i autorica dokumentarnih filmova. '''Biografija ''' Rođena (1939.) je i odrasla u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Diplomirala je [[Pravni fakultet u Sarajevu|Pravni fakultet]] [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]].<ref>Udruženje fimskih radnika BiH, (2013). BH.FILM 2012–2013. Available at: https://bhfilm.ba/wp-content/uploads/2023/06/BH.FILM-2012-2013.pdf (Accessed: 25 June 2025). https://bhfilm.ba/wp-content/uploads/2023/06/BH.FILM-2012-2013.pdf</ref> Godine 1965. počinje raditi kao novinarka na radiju, a zatim na televiziji. Karijeru je započela na [[Bosanskohercegovačka radio-televizija|radioteleviziji Bosne i Hercegovine.]]<ref>B.C. (2021.) Umrla novinarka i autorica dokumentarnih filmova Nađa Mehmedbašić AVAZ. https://avaz.ba/vijesti/bih/636448/umrla-novinarka-i-autorica-dokumentarnih-filmova-nada-mehmedbasic</ref> Kao televizijska novinarka, stekla je prepoznatljivost u žanru reportaže.<ref>Bakšić, H., 2024. Hamza. Sarajevo: Fondacija za razvoj medija i civilnog društva Mediacentar.p.239 https://www.media.ba/sites/default/files/hamza_knjiga_web_1.pdf</ref> Bila je i urednica Obrazovnog i dječijeg programa na [[Radio Sarajevo|Radiu Sarajevo]].<ref>Lukić, Đ., Milićević, M., Kučukalić, Z., Botica, A., Bilić, N., Trifunović, S., Prlenda, Z., Topić, E., Opančić, N., Jančić, M., Bejtović, S., Mišić, I. and Imamović, N., 2015. Radio Sarajevo: 10.04.1945.-10.05.1992. Sarajevo: Media centar.p.119.</ref> Pored medijskog rada, djelovala je kao autorica i [[producent|producentica]] dokumentarnih filmova. Najviše se bavila temama vezanim uz [[Ekologija|ekologiju]] i humanost. U toku [[Rat u Bosni i Hercegovini| rata u Bosni i Hercegvoini]], pokrenula je luktarsko pozorište „Sunčana strana“ („Sun side“) za koje je pisala tekstove i songove. Predstave su često izvođene u podrumima i bolničkom odjelu za djecu. Također je pokrenula objavljivanje časopisa „Prijatelj“ uz pomoć [[Međunarodni pokret Crveni krst i Crveni polumjesec|Crvenog križa]].<ref>PeaceWomen Across the Globe, 2025. Nadja Mehmedbasic. [online] Available at: https://1000peacewomen.org/en/network/1000-peacewomen/nadja-mehmedbasic-2281 [Accessed 25 June 2025].</ref><ref>Spahić, A., Ždralović, A., Aganović, A., Đokanović, B., Bavčić, E., Žuna, E., Giomi, F., Dračo, I., Delić, Z. and Popov-Momčinović, Z., 2015. Zabilježene: žene i javni život Bosne i Hercegovine u 20. vijeku. 2. dopunjeno i izmijenjeno izd. ed. Sarajevo: Sarajevski otvoreni centar; Fondacija CURE.p.209.https://soc.ba/site/wp-content/uploads/2015/09/Zabiljezene_final-drugo-izdanje_web_0909.pdf</ref> Nađa Mehmedbašić je preminula u Sarajevu 2021. godine, u 82. godini.<ref>FACE TV. (2021). Preminula Nađa Mehmedbašić https://face.ba/vijesti/bih/preminula-nada-mehmedbasic/175320/</ref> '''Nagrade i priznanja''' * Nominovana je 2005. godine za [[Nobelova nagrada za mir|Nobelovu nagradu za mir]],“<ref>Ivana Dračo (2015) Ko se sjeća mirotvorki još?. Media.ba.https://www.media.ba/bs/mediametar/ko-se-sjeca-mirotvorki-jos</ref> kao jedna od sedam žena iz Bosne i Hercegovine. Uvrštena je 2006. godine u knjigu „[[Hiljadu žena mira]].<ref>Spahić, A., Ždralović, A., Aganović, A., Đokanović, B., Bavčić, E., Žuna, E., Giomi, F., Dračo, I., Delić, Z. and Popov-Momčinović, Z., 2015. Zabilježene: žene i javni život Bosne i Hercegovine u 20. vijeku. 2. dopunjeno i izmijenjeno izd. ed. Sarajevo: Sarajevski otvoreni centar; Fondacija CURE.p.209.https://soc.ba/site/wp-content/uploads/2015/09/Zabiljezene_final-drugo-izdanje_web_0909.pdf</ref> * Prva nagrada na Festivalu ekološkog filma u Ostravi za film „Una jedina“ (1987).<ref>FTV. (2021). In memoriam – Nađa Mehmedbašić. https://federalna.ba/in-memoriam-nada-mehmedbasic-nbqin</ref> * Nagrada INICEF-a Prix Japon za film „Sarajevski spomenar"(1996).<ref>Sarajevo Film Festival, (2012). 18th Sarajevo Film Festival Catalogue. Available at: https://issuu.com/sarajevofilmfestival/docs/18thsff_catalogue/45 (Accessed: 25 June 2025).</ref> * Nagrada Pierre-Alain Donier za najhumaniji prisup viđen u filmovima od grada Ženeve.<ref>https://issuu.com/sarajevofilmfestival/docs/18thsff_catalogue/67</ref> * Nagrada na Festivalu Premois Ondas, u Barceloni za film „Prozor na kraju svijeta.“<ref>https://azra.ba/lifestyle/223358/umrla-novinarka-i-autorica-dokumentarnih-filmova-nadja-mehmedbasic/</ref> * Film „Okućnica duše“ uvršten je u deset najboljih ostvarenja na festivalu u Berlinu.<ref><ref> * Nagrada „Zlatni muflon“ u Nikoziji za film „Ubi nas razvoj.“ * Specijalna nagrada žirija na Festivalu u Krakovu, za film „Ponovi svoje ime.“<ref> I.J. (2021.). umrla novinarka i autorica dokumentarnih filmova Nađa Mehmedbašić. AZRA. https://azra.ba/lifestyle/223358/umrla-novinarka-i-autorica-dokumentarnih-filmova-nadja-mehmedbasic/</ref> * Nagrada Sjever-Jug francusko-švicarske televizije.<ref>https://issuu.com/sarajevofilmfestival/docs/18thsff_catalogue/67</ref> * Nagrada za reportažu „Tiha luka“ na festivalu radija i televijize.<ref>FTV. (2021). In memoriam – Nađa Mehmedbašić. https://federalna.ba/in-memoriam-nada-mehmedbasic-nbqin</ref> * Nagrada za ženu godine 2007., od nevladine organizacije Biser International.[https://www.klix.ba/vijesti/bih/zena-i-muskarac-2007-godine-nadja-mehmedbasic-i-tvrtko-kulenovic/70308010] '''Filmografija'''<ref>Udruženje fimskih radnika BiH, (2013). BH.FILM 2012–2013. Available at: https://bhfilm.ba/wp-content/uploads/2023/06/BH.FILM-2012-2013.pdf (Accessed: 25 June 2025). https://bhfilm.ba/wp-content/uploads/2023/06/BH.FILM-2012-2013.pdf</ref> * [https://www.youtube.com/watch?v=3Vejcp1BNQY Životna uloga] (2012) – premijerno prikazan na 18. [[Sarajevo Film Festival|Sarajevo Film Festivalu]]<ref>Sarajevo Film Festival, (2012). 18th Sarajevo Film Festival Catalogue. Available at: https://issuu.com/sarajevofilmfestival/docs/18thsff_catalogue/45 (Accessed: 25 June 2025).</ref> * Pontanima (2009) * [https://www.youtube.com/watch?v=o2XoVF6Yp94&t=4s Dobri duh Starog mosta] (2008) - prikazan na otvorenju Starog mosta * Crn si svijete bijeli (2008) * Okućnica duše (2002) * Ponovi svoje ime (1999) * Kuća iza duge (1997) * Sarajevski spomenar (1996) * Tri (1996) * Bez rat hašem (1993) * Vanzemaljac (1991) * Nebeska berba (1990) * Ubi nas razvoj (1989) * Prozor na kraju grada (1988) * Una jedina (1987) * Producentkinja filma „Nedostajalo nam je srce“<ref>FTV. (2021). In memoriam – Nađa Mehmedbašić. https://federalna.ba/in-memoriam-nada-mehmedbasic-nbqin</ref> * Scenaristkinja serije „[https://www.imdb.com/title/tt1441224/ Vrijeme prošlo-vrijeme sadašnje]“ (1986) '''Izvori''' f2f5cwq8aqazqx9xyiqb3r3nv0rs7wp 3729896 3729894 2025-06-25T16:26:45Z Smoltoks 169909 3729896 wikitext text/x-wiki Nađa Mehmedbašić (1939-2021) bila je bosanskohercegovačka novinarka i autorica dokumentarnih filmova. '''Biografija ''' Rođena (1939.) je i odrasla u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Diplomirala je [[Pravni fakultet u Sarajevu|Pravni fakultet]] [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]].<ref>Udruženje fimskih radnika BiH, (2013). BH.FILM 2012–2013. Available at: https://bhfilm.ba/wp-content/uploads/2023/06/BH.FILM-2012-2013.pdf (Accessed: 25 June 2025). https://bhfilm.ba/wp-content/uploads/2023/06/BH.FILM-2012-2013.pdf</ref> Godine 1965. počinje raditi kao novinarka na radiju, a zatim na televiziji. Karijeru je započela na [[Bosanskohercegovačka radio-televizija|radioteleviziji Bosne i Hercegovine.]]<ref>B.C. (2021.) Umrla novinarka i autorica dokumentarnih filmova Nađa Mehmedbašić AVAZ. https://avaz.ba/vijesti/bih/636448/umrla-novinarka-i-autorica-dokumentarnih-filmova-nada-mehmedbasic</ref> Kao televizijska novinarka, stekla je prepoznatljivost u žanru reportaže.<ref>Bakšić, H., 2024. Hamza. Sarajevo: Fondacija za razvoj medija i civilnog društva Mediacentar.p.239 https://www.media.ba/sites/default/files/hamza_knjiga_web_1.pdf</ref> Bila je i urednica Obrazovnog i dječijeg programa na [[Radio Sarajevo|Radiu Sarajevo]].<ref>Lukić, Đ., Milićević, M., Kučukalić, Z., Botica, A., Bilić, N., Trifunović, S., Prlenda, Z., Topić, E., Opančić, N., Jančić, M., Bejtović, S., Mišić, I. and Imamović, N., 2015. Radio Sarajevo: 10.04.1945.-10.05.1992. Sarajevo: Media centar.p.119.</ref> Pored medijskog rada, djelovala je kao autorica i [[producent|producentica]] dokumentarnih filmova. Najviše se bavila temama vezanim uz [[Ekologija|ekologiju]] i humanost. U toku [[Rat u Bosni i Hercegovini| rata u Bosni i Hercegvoini]], pokrenula je luktarsko pozorište „Sunčana strana“ („Sun side“) za koje je pisala tekstove i songove. Predstave su često izvođene u podrumima i bolničkom odjelu za djecu. Također je pokrenula objavljivanje časopisa „Prijatelj“ uz pomoć [[Međunarodni pokret Crveni krst i Crveni polumjesec|Crvenog križa]].<ref>PeaceWomen Across the Globe, 2025. Nadja Mehmedbasic. [online] Available at: https://1000peacewomen.org/en/network/1000-peacewomen/nadja-mehmedbasic-2281 [Accessed 25 June 2025].</ref><ref>Spahić, A., Ždralović, A., Aganović, A., Đokanović, B., Bavčić, E., Žuna, E., Giomi, F., Dračo, I., Delić, Z. and Popov-Momčinović, Z., 2015. Zabilježene: žene i javni život Bosne i Hercegovine u 20. vijeku. 2. dopunjeno i izmijenjeno izd. ed. Sarajevo: Sarajevski otvoreni centar; Fondacija CURE.p.209.https://soc.ba/site/wp-content/uploads/2015/09/Zabiljezene_final-drugo-izdanje_web_0909.pdf</ref> Nađa Mehmedbašić je preminula u Sarajevu 2021. godine, u 82. godini.<ref>FACE TV. (2021). Preminula Nađa Mehmedbašić https://face.ba/vijesti/bih/preminula-nada-mehmedbasic/175320/</ref> '''Nagrade i priznanja''' * Nominovana je 2005. godine za [[Nobelova nagrada za mir|Nobelovu nagradu za mir]],“<ref>Ivana Dračo (2015) Ko se sjeća mirotvorki još?. Media.ba.https://www.media.ba/bs/mediametar/ko-se-sjeca-mirotvorki-jos</ref> kao jedna od sedam žena iz Bosne i Hercegovine. Uvrštena je 2006. godine u knjigu „[[Hiljadu žena mira]].<ref>Spahić, A., Ždralović, A., Aganović, A., Đokanović, B., Bavčić, E., Žuna, E., Giomi, F., Dračo, I., Delić, Z. and Popov-Momčinović, Z., 2015. Zabilježene: žene i javni život Bosne i Hercegovine u 20. vijeku. 2. dopunjeno i izmijenjeno izd. ed. Sarajevo: Sarajevski otvoreni centar; Fondacija CURE.p.209.https://soc.ba/site/wp-content/uploads/2015/09/Zabiljezene_final-drugo-izdanje_web_0909.pdf</ref> * Prva nagrada na Festivalu ekološkog filma u Ostravi za film „Una jedina“ (1987).<ref>FTV. (2021). In memoriam – Nađa Mehmedbašić. https://federalna.ba/in-memoriam-nada-mehmedbasic-nbqin</ref> * Nagrada INICEF-a Prix Japon za film „Sarajevski spomenar"(1996).<ref>Sarajevo Film Festival, (2012). 18th Sarajevo Film Festival Catalogue. Available at: https://issuu.com/sarajevofilmfestival/docs/18thsff_catalogue/45 (Accessed: 25 June 2025).</ref> * Nagrada Pierre-Alain Donier za najhumaniji prisup viđen u filmovima od grada Ženeve.<ref>{{Cite web|url=https://issuu.com/sarajevofilmfestival/docs/18thsff_catalogue/67|title=18thsff Catalogue|date=2017-03-16|website=Issuu|language=en|access-date=2025-06-25}}</ref> * Nagrada na Festivalu Premois Ondas, u Barceloni za film „Prozor na kraju svijeta.“<ref>{{Cite web|url=https://azra.ba/vijesti/223358/umrla-novinarka-i-autorica-dokumentarnih-filmova-nadja-mehmedbasic/|title=Umrla novinarka i autorica dokumentarnih filmova Nađa Mehmedbašić|last=I.J|date=2021-03-10|website=Azra Magazin|language=bs-BA|access-date=2025-06-25}}</ref> * Film „Okućnica duše“ uvršten je u deset najboljih ostvarenja na festivalu u Berlinu.<ref>{{Cite web|url=https://azra.ba/vijesti/223358/umrla-novinarka-i-autorica-dokumentarnih-filmova-nadja-mehmedbasic/|title=Umrla novinarka i autorica dokumentarnih filmova Nađa Mehmedbašić|last=I.J|date=2021-03-10|website=Azra Magazin|language=bs-BA|access-date=2025-06-25}} </ref> * Nagrada Sjever-Jug francusko-švicarske televizije.<ref>https://issuu.com/sarajevofilmfestival/docs/18thsff_catalogue/67</ref> * Nagrada za reportažu „Tiha luka“ na festivalu radija i televijize.<ref>FTV. (2021). In memoriam – Nađa Mehmedbašić. https://federalna.ba/in-memoriam-nada-mehmedbasic-nbqin</ref> * Nagrada za ženu godine 2007., od nevladine organizacije Biser International.[https://www.klix.ba/vijesti/bih/zena-i-muskarac-2007-godine-nadja-mehmedbasic-i-tvrtko-kulenovic/70308010] '''Filmografija'''<ref>Udruženje fimskih radnika BiH, (2013). BH.FILM 2012–2013. Available at: https://bhfilm.ba/wp-content/uploads/2023/06/BH.FILM-2012-2013.pdf (Accessed: 25 June 2025). https://bhfilm.ba/wp-content/uploads/2023/06/BH.FILM-2012-2013.pdf</ref> * [https://www.youtube.com/watch?v=3Vejcp1BNQY Životna uloga] (2012) – premijerno prikazan na 18. [[Sarajevo Film Festival|Sarajevo Film Festivalu]]<ref>Sarajevo Film Festival, (2012). 18th Sarajevo Film Festival Catalogue. Available at: https://issuu.com/sarajevofilmfestival/docs/18thsff_catalogue/45 (Accessed: 25 June 2025).</ref> * Pontanima (2009) * [https://www.youtube.com/watch?v=o2XoVF6Yp94&t=4s Dobri duh Starog mosta] (2008) - prikazan na otvorenju Starog mosta * Crn si svijete bijeli (2008) * Okućnica duše (2002) * Ponovi svoje ime (1999) * Kuća iza duge (1997) * Sarajevski spomenar (1996) * Tri (1996) * Bez rat hašem (1993) * Vanzemaljac (1991) * Nebeska berba (1990) * Ubi nas razvoj (1989) * Prozor na kraju grada (1988) * Una jedina (1987) * Producentkinja filma „Nedostajalo nam je srce“<ref>FTV. (2021). In memoriam – Nađa Mehmedbašić. https://federalna.ba/in-memoriam-nada-mehmedbasic-nbqin</ref> * Scenaristkinja serije „[https://www.imdb.com/title/tt1441224/ Vrijeme prošlo-vrijeme sadašnje]“ (1986) '''Izvori''' 46eb20bh6ejx6nlr13yjvkw6e5md7e0 3729900 3729896 2025-06-25T16:35:26Z AnToni 2325 3729900 wikitext text/x-wiki Nađa Mehmedbašić (1939-2021) bila je bosanskohercegovačka novinarka i autorica dokumentarnih filmova. '''Biografija ''' Rođena (1939.) je i odrasla u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Diplomirala je [[Pravni fakultet u Sarajevu|Pravni fakultet]] [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]].<ref>Udruženje fimskih radnika BiH, (2013). BH.FILM 2012–2013. Available at: https://bhfilm.ba/wp-content/uploads/2023/06/BH.FILM-2012-2013.pdf (Accessed: 25 June 2025). https://bhfilm.ba/wp-content/uploads/2023/06/BH.FILM-2012-2013.pdf</ref> Godine 1965. počinje raditi kao novinarka na radiju, a zatim na televiziji. Karijeru je započela na [[Bosanskohercegovačka radio-televizija|radioteleviziji Bosne i Hercegovine.]]<ref>B.C. (2021.) Umrla novinarka i autorica dokumentarnih filmova Nađa Mehmedbašić AVAZ. https://avaz.ba/vijesti/bih/636448/umrla-novinarka-i-autorica-dokumentarnih-filmova-nada-mehmedbasic</ref> Kao televizijska novinarka, stekla je prepoznatljivost u žanru reportaže.<ref>Bakšić, H., 2024. Hamza. Sarajevo: Fondacija za razvoj medija i civilnog društva Mediacentar.p.239 https://www.media.ba/sites/default/files/hamza_knjiga_web_1.pdf</ref> Bila je i urednica Obrazovnog i dječijeg programa na [[Radio Sarajevo|Radiu Sarajevo]].<ref>Lukić, Đ., Milićević, M., Kučukalić, Z., Botica, A., Bilić, N., Trifunović, S., Prlenda, Z., Topić, E., Opančić, N., Jančić, M., Bejtović, S., Mišić, I. and Imamović, N., 2015. Radio Sarajevo: 10.04.1945.-10.05.1992. Sarajevo: Media centar.p.119.</ref> Pored medijskog rada, djelovala je kao autorica i [[producent|producentica]] dokumentarnih filmova. Najviše se bavila temama vezanim uz [[Ekologija|ekologiju]] i humanost. U toku [[Rat u Bosni i Hercegovini| rata u Bosni i Hercegvoini]], pokrenula je luktarsko pozorište „Sunčana strana“ („Sun side“) za koje je pisala tekstove i songove. Predstave su često izvođene u podrumima i bolničkom odjelu za djecu. Također je pokrenula objavljivanje časopisa „Prijatelj“ uz pomoć [[Međunarodni pokret Crveni krst i Crveni polumjesec|Crvenog križa]].<ref>PeaceWomen Across the Globe, 2025. Nadja Mehmedbasic. [online] Available at: https://1000peacewomen.org/en/network/1000-peacewomen/nadja-mehmedbasic-2281 [Accessed 25 June 2025].</ref><ref>Spahić, A., Ždralović, A., Aganović, A., Đokanović, B., Bavčić, E., Žuna, E., Giomi, F., Dračo, I., Delić, Z. and Popov-Momčinović, Z., 2015. Zabilježene: žene i javni život Bosne i Hercegovine u 20. vijeku. 2. dopunjeno i izmijenjeno izd. ed. Sarajevo: Sarajevski otvoreni centar; Fondacija CURE.p.209.https://soc.ba/site/wp-content/uploads/2015/09/Zabiljezene_final-drugo-izdanje_web_0909.pdf</ref> Nađa Mehmedbašić je preminula u Sarajevu 2021. godine, u 82. godini.<ref>FACE TV. (2021). Preminula Nađa Mehmedbašić https://face.ba/vijesti/bih/preminula-nada-mehmedbasic/175320/</ref> ===Nagrade i priznanja=== * Nominovana je 2005. godine za [[Nobelova nagrada za mir|Nobelovu nagradu za mir]],“<ref>Ivana Dračo (2015) Ko se sjeća mirotvorki još?. Media.ba.https://www.media.ba/bs/mediametar/ko-se-sjeca-mirotvorki-jos</ref> kao jedna od sedam žena iz Bosne i Hercegovine. Uvrštena je 2006. godine u knjigu „[[Hiljadu žena mira]].<ref>Spahić, A., Ždralović, A., Aganović, A., Đokanović, B., Bavčić, E., Žuna, E., Giomi, F., Dračo, I., Delić, Z. and Popov-Momčinović, Z., 2015. Zabilježene: žene i javni život Bosne i Hercegovine u 20. vijeku. 2. dopunjeno i izmijenjeno izd. ed. Sarajevo: Sarajevski otvoreni centar; Fondacija CURE.p.209.https://soc.ba/site/wp-content/uploads/2015/09/Zabiljezene_final-drugo-izdanje_web_0909.pdf</ref> * Prva nagrada na Festivalu ekološkog filma u Ostravi za film „Una jedina“ (1987).<ref>FTV. (2021). In memoriam – Nađa Mehmedbašić. https://federalna.ba/in-memoriam-nada-mehmedbasic-nbqin</ref> * Nagrada INICEF-a Prix Japon za film „Sarajevski spomenar"(1996).<ref>Sarajevo Film Festival, (2012). 18th Sarajevo Film Festival Catalogue. Available at: https://issuu.com/sarajevofilmfestival/docs/18thsff_catalogue/45 (Accessed: 25 June 2025).</ref> * Nagrada Pierre-Alain Donier za najhumaniji prisup viđen u filmovima od grada Ženeve.<ref>{{Cite web|url=https://issuu.com/sarajevofilmfestival/docs/18thsff_catalogue/67|title=18thsff Catalogue|date=2017-03-16|website=Issuu|language=en|access-date=2025-06-25}}</ref> * Nagrada na Festivalu Premois Ondas, u Barceloni za film „Prozor na kraju svijeta.“<ref>{{Cite web|url=https://azra.ba/vijesti/223358/umrla-novinarka-i-autorica-dokumentarnih-filmova-nadja-mehmedbasic/|title=Umrla novinarka i autorica dokumentarnih filmova Nađa Mehmedbašić|last=I.J|date=2021-03-10|website=Azra Magazin|language=bs-BA|access-date=2025-06-25}}</ref> * Film „Okućnica duše“ uvršten je u deset najboljih ostvarenja na festivalu u Berlinu.<ref>{{Cite web|url=https://azra.ba/vijesti/223358/umrla-novinarka-i-autorica-dokumentarnih-filmova-nadja-mehmedbasic/|title=Umrla novinarka i autorica dokumentarnih filmova Nađa Mehmedbašić|last=I.J|date=2021-03-10|website=Azra Magazin|language=bs-BA|access-date=2025-06-25}}</ref> * Nagrada Sjever-Jug francusko-švicarske televizije<ref>https://issuu.com/sarajevofilmfestival/docs/18thsff_catalogue/67</ref> * Nagrada za reportažu „Tiha luka“ na festivalu radija i televijize.<ref>FTV. (2021). In memoriam – Nađa Mehmedbašić. https://federalna.ba/in-memoriam-nada-mehmedbasic-nbqin</ref> * Nagrada za ženu godine 2007., od nevladine organizacije Biser International.[https://www.klix.ba/vijesti/bih/zena-i-muskarac-2007-godine-nadja-mehmedbasic-i-tvrtko-kulenovic/70308010] ===Filmografija===<ref>Udruženje fimskih radnika BiH, (2013). BH.FILM 2012–2013. Available at: https://bhfilm.ba/wp-content/uploads/2023/06/BH.FILM-2012-2013.pdf (Accessed: 25 June 2025). https://bhfilm.ba/wp-content/uploads/2023/06/BH.FILM-2012-2013.pdf</ref> * Životna uloga (2012) – premijerno prikazan na 18. [[Sarajevo Film Festival|Sarajevo Film Festivalu]]<ref>Sarajevo Film Festival, (2012). 18th Sarajevo Film Festival Catalogue. Available at: https://issuu.com/sarajevofilmfestival/docs/18thsff_catalogue/45 (Accessed: 25 June 2025).</ref> * Pontanima (2009) * Dobri duh Starog mosta (2008) - prikazan na otvorenju Starog mosta * Crn si svijete bijeli (2008) * Okućnica duše (2002) * Ponovi svoje ime (1999) * Kuća iza duge (1997) * Sarajevski spomenar (1996) * Tri (1996) * Bez rat hašem (1993) * Vanzemaljac (1991) * Nebeska berba (1990) * Ubi nas razvoj (1989) * Prozor na kraju grada (1988) * Una jedina (1987) * Producentkinja filma „Nedostajalo nam je srce“<ref>FTV. (2021). In memoriam – Nađa Mehmedbašić. https://federalna.ba/in-memoriam-nada-mehmedbasic-nbqin</ref> * Scenaristica serije "Vrijeme prošlo-vrijeme sadašnje“ (1986) '''Izvori''' azxqua8sk1iq15vt1gkcnetkyph8936 3729902 3729900 2025-06-25T16:57:35Z AnToni 2325 /* Nagrade i priznanja */ 3729902 wikitext text/x-wiki Nađa Mehmedbašić (1939-2021) bila je bosanskohercegovačka novinarka i autorica dokumentarnih filmova. '''Biografija ''' Rođena (1939.) je i odrasla u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Diplomirala je [[Pravni fakultet u Sarajevu|Pravni fakultet]] [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]].<ref>Udruženje fimskih radnika BiH, (2013). BH.FILM 2012–2013. Available at: https://bhfilm.ba/wp-content/uploads/2023/06/BH.FILM-2012-2013.pdf (Accessed: 25 June 2025). https://bhfilm.ba/wp-content/uploads/2023/06/BH.FILM-2012-2013.pdf</ref> Godine 1965. počinje raditi kao novinarka na radiju, a zatim na televiziji. Karijeru je započela na [[Bosanskohercegovačka radio-televizija|radioteleviziji Bosne i Hercegovine.]]<ref>B.C. (2021.) Umrla novinarka i autorica dokumentarnih filmova Nađa Mehmedbašić AVAZ. https://avaz.ba/vijesti/bih/636448/umrla-novinarka-i-autorica-dokumentarnih-filmova-nada-mehmedbasic</ref> Kao televizijska novinarka, stekla je prepoznatljivost u žanru reportaže.<ref>Bakšić, H., 2024. Hamza. Sarajevo: Fondacija za razvoj medija i civilnog društva Mediacentar.p.239 https://www.media.ba/sites/default/files/hamza_knjiga_web_1.pdf</ref> Bila je i urednica Obrazovnog i dječijeg programa na [[Radio Sarajevo|Radiu Sarajevo]].<ref>Lukić, Đ., Milićević, M., Kučukalić, Z., Botica, A., Bilić, N., Trifunović, S., Prlenda, Z., Topić, E., Opančić, N., Jančić, M., Bejtović, S., Mišić, I. and Imamović, N., 2015. Radio Sarajevo: 10.04.1945.-10.05.1992. Sarajevo: Media centar.p.119.</ref> Pored medijskog rada, djelovala je kao autorica i [[producent|producentica]] dokumentarnih filmova. Najviše se bavila temama vezanim uz [[Ekologija|ekologiju]] i humanost. U toku [[Rat u Bosni i Hercegovini| rata u Bosni i Hercegvoini]], pokrenula je luktarsko pozorište „Sunčana strana“ („Sun side“) za koje je pisala tekstove i songove. Predstave su često izvođene u podrumima i bolničkom odjelu za djecu. Također je pokrenula objavljivanje časopisa „Prijatelj“ uz pomoć [[Međunarodni pokret Crveni krst i Crveni polumjesec|Crvenog križa]].<ref>PeaceWomen Across the Globe, 2025. Nadja Mehmedbasic. [online] Available at: https://1000peacewomen.org/en/network/1000-peacewomen/nadja-mehmedbasic-2281 [Accessed 25 June 2025].</ref><ref>Spahić, A., Ždralović, A., Aganović, A., Đokanović, B., Bavčić, E., Žuna, E., Giomi, F., Dračo, I., Delić, Z. and Popov-Momčinović, Z., 2015. Zabilježene: žene i javni život Bosne i Hercegovine u 20. vijeku. 2. dopunjeno i izmijenjeno izd. ed. Sarajevo: Sarajevski otvoreni centar; Fondacija CURE.p.209.https://soc.ba/site/wp-content/uploads/2015/09/Zabiljezene_final-drugo-izdanje_web_0909.pdf</ref> Nađa Mehmedbašić je preminula u Sarajevu 2021. godine, u 82. godini.<ref>FACE TV. (2021). Preminula Nađa Mehmedbašić https://face.ba/vijesti/bih/preminula-nada-mehmedbasic/175320/</ref> ===Nagrade i priznanja=== * Nominovana je 2005. godine za [[Nobelova nagrada za mir|Nobelovu nagradu za mir]],“<ref>Ivana Dračo (2015) Ko se sjeća mirotvorki još?. Media.ba.https://www.media.ba/bs/mediametar/ko-se-sjeca-mirotvorki-jos</ref> kao jedna od sedam žena iz Bosne i Hercegovine. Uvrštena je 2006. godine u knjigu „[[Hiljadu žena mira]].<ref>Spahić, A., Ždralović, A., Aganović, A., Đokanović, B., Bavčić, E., Žuna, E., Giomi, F., Dračo, I., Delić, Z. and Popov-Momčinović, Z., 2015. Zabilježene: žene i javni život Bosne i Hercegovine u 20. vijeku. 2. dopunjeno i izmijenjeno izd. ed. Sarajevo: Sarajevski otvoreni centar; Fondacija CURE.p.209.https://soc.ba/site/wp-content/uploads/2015/09/Zabiljezene_final-drugo-izdanje_web_0909.pdf</ref> * Prva nagrada na Festivalu ekološkog filma u Ostravi za film „Una jedina“ (1987).<ref>FTV. (2021). In memoriam – Nađa Mehmedbašić. https://federalna.ba/in-memoriam-nada-mehmedbasic-nbqin</ref> * Nagrada INICEF-a Prix Japon za film „Sarajevski spomenar"(1996).<ref>Sarajevo Film Festival, (2012). 18th Sarajevo Film Festival Catalogue. Available at: https://issuu.com/sarajevofilmfestival/docs/18thsff_catalogue/45 (Accessed: 25 June 2025).</ref> * Nagrada Pierre-Alain Donier za najhumaniji prisup viđen u filmovima od grada Ženeve.<ref>{{Cite web|url=https://issuu.com/sarajevofilmfestival/docs/18thsff_catalogue/67|title=18thsff Catalogue|date=2017-03-16|website=Issuu|language=en|access-date=2025-06-25}}</ref> * Nagrada na Festivalu Premois Ondas, u Barceloni za film „Prozor na kraju svijeta.“<ref>{{Cite web|url=https://azra.ba/vijesti/223358/umrla-novinarka-i-autorica-dokumentarnih-filmova-nadja-mehmedbasic/|title=Umrla novinarka i autorica dokumentarnih filmova Nađa Mehmedbašić|last=I.J|date=2021-03-10|website=Azra Magazin|language=bs-BA|access-date=2025-06-25}}</ref> * Film „Okućnica duše“ uvršten je u deset najboljih ostvarenja na festivalu u Berlinu.<ref>{{Cite web|url=https://azra.ba/vijesti/223358/umrla-novinarka-i-autorica-dokumentarnih-filmova-nadja-mehmedbasic/|title=Umrla novinarka i autorica dokumentarnih filmova Nađa Mehmedbašić|last=I.J|date=2021-03-10|website=Azra Magazin|language=bs-BA|access-date=2025-06-25}}</ref> * Nagrada Sjever-Jug francusko-švicarske televizije<ref>https://issuu.com/sarajevofilmfestival/docs/18thsff_catalogue/67</ref> * Nagrada za reportažu „Tiha luka“ na festivalu radija i televijize.<ref>FTV. (2021). In memoriam – Nađa Mehmedbašić. https://federalna.ba/in-memoriam-nada-mehmedbasic-nbqin</ref> * Nagrada za ženu godine 2007, od nevladine organizacije Biser International.<ref>[https://www.klix.ba/vijesti/bih/zena-i-muskarac-2007-godine-nadja-mehmedbasic-i-tvrtko-kulenovic/70308010]</ref> ===Filmografija=== * Životna uloga (2012) – premijerno prikazan na 18. [[Sarajevo Film Festival|Sarajevo Film Festivalu]]<ref>Sarajevo Film Festival, (2012). 18th Sarajevo Film Festival Catalogue. Available at: https://issuu.com/sarajevofilmfestival/docs/18thsff_catalogue/45 (Accessed: 25 June 2025).</ref> * Pontanima (2009) * Dobri duh Starog mosta (2008) - prikazan na otvorenju Starog mosta * Crn si svijete bijeli (2008) * Okućnica duše (2002) * Ponovi svoje ime (1999) * Kuća iza duge (1997) * Sarajevski spomenar (1996) * Tri (1996) * Bez rat hašem (1993) * Vanzemaljac (1991) * Nebeska berba (1990) * Ubi nas razvoj (1989) * Prozor na kraju grada (1988) * Una jedina (1987) * Producentkinja filma „Nedostajalo nam je srce“<ref>FTV. (2021). In memoriam – Nađa Mehmedbašić. https://federalna.ba/in-memoriam-nada-mehmedbasic-nbqin</ref> * Scenaristica serije "Vrijeme prošlo-vrijeme sadašnje“ (1986)<ref>Udruženje fimskih radnika BiH, (2013). BH.FILM 2012–2013. Available at: https://bhfilm.ba/wp-content/uploads/2023/06/BH.FILM-2012-2013.pdf (Accessed: 25 June 2025). https://bhfilm.ba/wp-content/uploads/2023/06/BH.FILM-2012-2013.pdf</ref> ===Reference === {{Refspisak}} p2bywjk57azrwaan0texy0j1tlig451 3729903 3729902 2025-06-25T16:59:07Z AnToni 2325 3729903 wikitext text/x-wiki '''Nađa Mehmedbašić''' (1939-2021) bila je bosanskohercegovačka novinarka i autorica dokumentarnih filmova. === Biografija === Rođena je 1939. u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Diplomirala je ba [[Pravni fakultet u Sarajevu|Pravnom fakultetu]] [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]].<ref>Udruženje fimskih radnika BiH, (2013). BH.FILM 2012–2013. Available at: https://bhfilm.ba/wp-content/uploads/2023/06/BH.FILM-2012-2013.pdf (Accessed: 25 June 2025). https://bhfilm.ba/wp-content/uploads/2023/06/BH.FILM-2012-2013.pdf</ref> Godine 1965. počinje raditi kao novinarka na radiju, a zatim na televiziji. Karijeru je započela na [[Bosanskohercegovačka radio-televizija|radioteleviziji Bosne i Hercegovine.]]<ref>B.C. (2021.) Umrla novinarka i autorica dokumentarnih filmova Nađa Mehmedbašić AVAZ. https://avaz.ba/vijesti/bih/636448/umrla-novinarka-i-autorica-dokumentarnih-filmova-nada-mehmedbasic</ref> Kao televizijska novinarka, stekla je prepoznatljivost u žanru reportaže.<ref>Bakšić, H., 2024. Hamza. Sarajevo: Fondacija za razvoj medija i civilnog društva Mediacentar.p.239 https://www.media.ba/sites/default/files/hamza_knjiga_web_1.pdf</ref> Bila je i urednica Obrazovnog i dječijeg programa na [[Radio Sarajevo|Radiu Sarajevo]].<ref>Lukić, Đ., Milićević, M., Kučukalić, Z., Botica, A., Bilić, N., Trifunović, S., Prlenda, Z., Topić, E., Opančić, N., Jančić, M., Bejtović, S., Mišić, I. and Imamović, N., 2015. Radio Sarajevo: 10.04.1945.-10.05.1992. Sarajevo: Media centar.p.119.</ref> Pored medijskog rada, djelovala je kao autorica i [[producent|producentica]] dokumentarnih filmova. Najviše se bavila temama vezanim uz [[Ekologija|ekologiju]] i humanost. U toku [[Rat u Bosni i Hercegovini| rata u Bosni i Hercegvoini]], pokrenula je luktarsko pozorište „Sunčana strana“ („Sun side“) za koje je pisala tekstove i songove. Predstave su često izvođene u podrumima i bolničkom odjelu za djecu. Također je pokrenula objavljivanje časopisa „Prijatelj“ uz pomoć [[Međunarodni pokret Crveni krst i Crveni polumjesec|Crvenog križa]].<ref>PeaceWomen Across the Globe, 2025. Nadja Mehmedbasic. [online] Available at: https://1000peacewomen.org/en/network/1000-peacewomen/nadja-mehmedbasic-2281 [Accessed 25 June 2025].</ref><ref>Spahić, A., Ždralović, A., Aganović, A., Đokanović, B., Bavčić, E., Žuna, E., Giomi, F., Dračo, I., Delić, Z. and Popov-Momčinović, Z., 2015. Zabilježene: žene i javni život Bosne i Hercegovine u 20. vijeku. 2. dopunjeno i izmijenjeno izd. ed. Sarajevo: Sarajevski otvoreni centar; Fondacija CURE.p.209.https://soc.ba/site/wp-content/uploads/2015/09/Zabiljezene_final-drugo-izdanje_web_0909.pdf</ref> Nađa Mehmedbašić je preminula u Sarajevu 2021. godine, u 82. godini.<ref>FACE TV. (2021). Preminula Nađa Mehmedbašić https://face.ba/vijesti/bih/preminula-nada-mehmedbasic/175320/</ref> ===Nagrade i priznanja=== * Nominovana je 2005. godine za [[Nobelova nagrada za mir|Nobelovu nagradu za mir]],“<ref>Ivana Dračo (2015) Ko se sjeća mirotvorki još?. Media.ba.https://www.media.ba/bs/mediametar/ko-se-sjeca-mirotvorki-jos</ref> kao jedna od sedam žena iz Bosne i Hercegovine. Uvrštena je 2006. godine u knjigu „[[Hiljadu žena mira]].<ref>Spahić, A., Ždralović, A., Aganović, A., Đokanović, B., Bavčić, E., Žuna, E., Giomi, F., Dračo, I., Delić, Z. and Popov-Momčinović, Z., 2015. Zabilježene: žene i javni život Bosne i Hercegovine u 20. vijeku. 2. dopunjeno i izmijenjeno izd. ed. Sarajevo: Sarajevski otvoreni centar; Fondacija CURE.p.209.https://soc.ba/site/wp-content/uploads/2015/09/Zabiljezene_final-drugo-izdanje_web_0909.pdf</ref> * Prva nagrada na Festivalu ekološkog filma u Ostravi za film „Una jedina“ (1987).<ref>FTV. (2021). In memoriam – Nađa Mehmedbašić. https://federalna.ba/in-memoriam-nada-mehmedbasic-nbqin</ref> * Nagrada INICEF-a Prix Japon za film „Sarajevski spomenar"(1996).<ref>Sarajevo Film Festival, (2012). 18th Sarajevo Film Festival Catalogue. Available at: https://issuu.com/sarajevofilmfestival/docs/18thsff_catalogue/45 (Accessed: 25 June 2025).</ref> * Nagrada Pierre-Alain Donier za najhumaniji prisup viđen u filmovima od grada Ženeve.<ref>{{Cite web|url=https://issuu.com/sarajevofilmfestival/docs/18thsff_catalogue/67|title=18thsff Catalogue|date=2017-03-16|website=Issuu|language=en|access-date=2025-06-25}}</ref> * Nagrada na Festivalu Premois Ondas, u Barceloni za film „Prozor na kraju svijeta.“<ref>{{Cite web|url=https://azra.ba/vijesti/223358/umrla-novinarka-i-autorica-dokumentarnih-filmova-nadja-mehmedbasic/|title=Umrla novinarka i autorica dokumentarnih filmova Nađa Mehmedbašić|last=I.J|date=2021-03-10|website=Azra Magazin|language=bs-BA|access-date=2025-06-25}}</ref> * Film „Okućnica duše“ uvršten je u deset najboljih ostvarenja na festivalu u Berlinu.<ref>{{Cite web|url=https://azra.ba/vijesti/223358/umrla-novinarka-i-autorica-dokumentarnih-filmova-nadja-mehmedbasic/|title=Umrla novinarka i autorica dokumentarnih filmova Nađa Mehmedbašić|last=I.J|date=2021-03-10|website=Azra Magazin|language=bs-BA|access-date=2025-06-25}}</ref> * Nagrada Sjever-Jug francusko-švicarske televizije<ref>https://issuu.com/sarajevofilmfestival/docs/18thsff_catalogue/67</ref> * Nagrada za reportažu „Tiha luka“ na festivalu radija i televijize.<ref>FTV. (2021). In memoriam – Nađa Mehmedbašić. https://federalna.ba/in-memoriam-nada-mehmedbasic-nbqin</ref> * Nagrada za ženu godine 2007, od nevladine organizacije Biser International.<ref>[https://www.klix.ba/vijesti/bih/zena-i-muskarac-2007-godine-nadja-mehmedbasic-i-tvrtko-kulenovic/70308010]</ref> ===Filmografija=== * Životna uloga (2012) – premijerno prikazan na 18. [[Sarajevo Film Festival|Sarajevo Film Festivalu]]<ref>Sarajevo Film Festival, (2012). 18th Sarajevo Film Festival Catalogue. Available at: https://issuu.com/sarajevofilmfestival/docs/18thsff_catalogue/45 (Accessed: 25 June 2025).</ref> * Pontanima (2009) * Dobri duh Starog mosta (2008) - prikazan na otvorenju Starog mosta * Crn si svijete bijeli (2008) * Okućnica duše (2002) * Ponovi svoje ime (1999) * Kuća iza duge (1997) * Sarajevski spomenar (1996) * Tri (1996) * Bez rat hašem (1993) * Vanzemaljac (1991) * Nebeska berba (1990) * Ubi nas razvoj (1989) * Prozor na kraju grada (1988) * Una jedina (1987) * Producentkinja filma „Nedostajalo nam je srce“<ref>FTV. (2021). In memoriam – Nađa Mehmedbašić. https://federalna.ba/in-memoriam-nada-mehmedbasic-nbqin</ref> * Scenaristica serije "Vrijeme prošlo-vrijeme sadašnje“ (1986)<ref>Udruženje fimskih radnika BiH, (2013). BH.FILM 2012–2013. Available at: https://bhfilm.ba/wp-content/uploads/2023/06/BH.FILM-2012-2013.pdf (Accessed: 25 June 2025). https://bhfilm.ba/wp-content/uploads/2023/06/BH.FILM-2012-2013.pdf</ref> ===Reference === {{Refspisak}} fx0p911mu7dt86ljdm3jni6mfs4t9ot 3729904 3729903 2025-06-25T17:00:04Z AnToni 2325 3729904 wikitext text/x-wiki '''Nađa Mehmedbašić''' (1939-2021) bila je bosanskohercegovačka novinarka i autorica dokumentarnih filmova. === Biografija === Rođena je 1939. u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Diplomirala je ba [[Pravni fakultet u Sarajevu|Pravnom fakultetu]] [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]].<ref>Udruženje fimskih radnika BiH, (2013). BH.FILM 2012–2013. Available at: https://bhfilm.ba/wp-content/uploads/2023/06/BH.FILM-2012-2013.pdf (Accessed: 25 June 2025). https://bhfilm.ba/wp-content/uploads/2023/06/BH.FILM-2012-2013.pdf</ref> Godine 1965. počinje raditi kao novinarka na radiju, a zatim na televiziji. Karijeru je započela na [[Bosanskohercegovačka radio-televizija|radioteleviziji Bosne i Hercegovine.]]<ref>B.C. (2021.) Umrla novinarka i autorica dokumentarnih filmova Nađa Mehmedbašić AVAZ. https://avaz.ba/vijesti/bih/636448/umrla-novinarka-i-autorica-dokumentarnih-filmova-nada-mehmedbasic</ref> Kao televizijska novinarka, stekla je prepoznatljivost u žanru reportaže.<ref>Bakšić, H., 2024. Hamza. Sarajevo: Fondacija za razvoj medija i civilnog društva Mediacentar.p.239 https://www.media.ba/sites/default/files/hamza_knjiga_web_1.pdf</ref> Bila je i urednica Obrazovnog i dječijeg programa na [[Radio Sarajevo|Radiu Sarajevo]].<ref>Lukić, Đ., Milićević, M., Kučukalić, Z., Botica, A., Bilić, N., Trifunović, S., Prlenda, Z., Topić, E., Opančić, N., Jančić, M., Bejtović, S., Mišić, I. and Imamović, N., 2015. Radio Sarajevo: 10.04.1945.-10.05.1992. Sarajevo: Media centar.p.119.</ref> Pored medijskog rada, djelovala je kao autorica i [[producent|producentica]] dokumentarnih filmova. Najviše se bavila temama vezanim uz [[Ekologija|ekologiju]] i humanost. U toku [[Rat u Bosni i Hercegovini| rata u Bosni i Hercegvoini]], pokrenula je luktarsko pozorište „Sunčana strana“ („Sun side“) za koje je pisala tekstove i songove. Predstave su često izvođene u podrumima i bolničkom odjelu za djecu. Također je pokrenula objavljivanje časopisa „Prijatelj“ uz pomoć [[Međunarodni pokret Crveni krst i Crveni polumjesec|Crvenog križa]].<ref>PeaceWomen Across the Globe, 2025. Nadja Mehmedbasic. [online] Available at: https://1000peacewomen.org/en/network/1000-peacewomen/nadja-mehmedbasic-2281 [Accessed 25 June 2025].</ref><ref>Spahić, A., Ždralović, A., Aganović, A., Đokanović, B., Bavčić, E., Žuna, E., Giomi, F., Dračo, I., Delić, Z. and Popov-Momčinović, Z., 2015. Zabilježene: žene i javni život Bosne i Hercegovine u 20. vijeku. 2. dopunjeno i izmijenjeno izd. ed. Sarajevo: Sarajevski otvoreni centar; Fondacija CURE.p.209.https://soc.ba/site/wp-content/uploads/2015/09/Zabiljezene_final-drugo-izdanje_web_0909.pdf</ref> Nađa Mehmedbašić je preminula u Sarajevu 2021., u 82. godini.<ref>FACE TV. (2021). Preminula Nađa Mehmedbašić https://face.ba/vijesti/bih/preminula-nada-mehmedbasic/175320/</ref> ===Nagrade i priznanja=== * Nominovana je 2005. za [[Nobelova nagrada za mir|Nobelovu nagradu za mir]],“<ref>Ivana Dračo (2015) Ko se sjeća mirotvorki još?. Media.ba.https://www.media.ba/bs/mediametar/ko-se-sjeca-mirotvorki-jos</ref> kao jedna od sedam žena iz Bosne i Hercegovine. Uvrštena je 2006. u knjigu „[[Hiljadu žena mira]].<ref>Spahić, A., Ždralović, A., Aganović, A., Đokanović, B., Bavčić, E., Žuna, E., Giomi, F., Dračo, I., Delić, Z. and Popov-Momčinović, Z., 2015. Zabilježene: žene i javni život Bosne i Hercegovine u 20. vijeku. 2. dopunjeno i izmijenjeno izd. ed. Sarajevo: Sarajevski otvoreni centar; Fondacija CURE.p.209.https://soc.ba/site/wp-content/uploads/2015/09/Zabiljezene_final-drugo-izdanje_web_0909.pdf</ref> * Prva nagrada na Festivalu ekološkog filma u Ostravi za film „Una jedina“ (1987).<ref>FTV. (2021). In memoriam – Nađa Mehmedbašić. https://federalna.ba/in-memoriam-nada-mehmedbasic-nbqin</ref> * Nagrada INICEF-a Prix Japon za film „Sarajevski spomenar"(1996).<ref>Sarajevo Film Festival, (2012). 18th Sarajevo Film Festival Catalogue. Available at: https://issuu.com/sarajevofilmfestival/docs/18thsff_catalogue/45 (Accessed: 25 June 2025).</ref> * Nagrada Pierre-Alain Donier za najhumaniji prisup viđen u filmovima od grada Ženeve.<ref>{{Cite web|url=https://issuu.com/sarajevofilmfestival/docs/18thsff_catalogue/67|title=18thsff Catalogue|date=2017-03-16|website=Issuu|language=en|access-date=2025-06-25}}</ref> * Nagrada na Festivalu Premois Ondas, u Barceloni za film „Prozor na kraju svijeta.“<ref>{{Cite web|url=https://azra.ba/vijesti/223358/umrla-novinarka-i-autorica-dokumentarnih-filmova-nadja-mehmedbasic/|title=Umrla novinarka i autorica dokumentarnih filmova Nađa Mehmedbašić|last=I.J|date=2021-03-10|website=Azra Magazin|language=bs-BA|access-date=2025-06-25}}</ref> * Film „Okućnica duše“ uvršten je u deset najboljih ostvarenja na festivalu u Berlinu.<ref>{{Cite web|url=https://azra.ba/vijesti/223358/umrla-novinarka-i-autorica-dokumentarnih-filmova-nadja-mehmedbasic/|title=Umrla novinarka i autorica dokumentarnih filmova Nađa Mehmedbašić|last=I.J|date=2021-03-10|website=Azra Magazin|language=bs-BA|access-date=2025-06-25}}</ref> * Nagrada Sjever-Jug francusko-švicarske televizije<ref>https://issuu.com/sarajevofilmfestival/docs/18thsff_catalogue/67</ref> * Nagrada za reportažu „Tiha luka“ na festivalu radija i televijize.<ref>FTV. (2021). In memoriam – Nađa Mehmedbašić. https://federalna.ba/in-memoriam-nada-mehmedbasic-nbqin</ref> * Nagrada za ženu godine 2007, od nevladine organizacije Biser International.<ref>[https://www.klix.ba/vijesti/bih/zena-i-muskarac-2007-godine-nadja-mehmedbasic-i-tvrtko-kulenovic/70308010]</ref> ===Filmografija=== * Životna uloga (2012) – premijerno prikazan na 18. [[Sarajevo Film Festival|Sarajevo Film Festivalu]]<ref>Sarajevo Film Festival, (2012). 18th Sarajevo Film Festival Catalogue. Available at: https://issuu.com/sarajevofilmfestival/docs/18thsff_catalogue/45 (Accessed: 25 June 2025).</ref> * Pontanima (2009) * Dobri duh Starog mosta (2008) - prikazan na otvorenju Starog mosta * Crn si svijete bijeli (2008) * Okućnica duše (2002) * Ponovi svoje ime (1999) * Kuća iza duge (1997) * Sarajevski spomenar (1996) * Tri (1996) * Bez rat hašem (1993) * Vanzemaljac (1991) * Nebeska berba (1990) * Ubi nas razvoj (1989) * Prozor na kraju grada (1988) * Una jedina (1987) * Producentkinja filma „Nedostajalo nam je srce“<ref>FTV (2021). In memoriam – Nađa Mehmedbašić. https://federalna.ba/in-memoriam-nada-mehmedbasic-nbqin</ref> * Scenaristica serije "Vrijeme prošlo-vrijeme sadašnje“ (1986)<ref>Udruženje fimskih radnika BiH, (2013). BH.FILM 2012–2013. Available at: https://bhfilm.ba/wp-content/uploads/2023/06/BH.FILM-2012-2013.pdf (Accessed: 25 June 2025). https://bhfilm.ba/wp-content/uploads/2023/06/BH.FILM-2012-2013.pdf</ref> ===Reference === {{Refspisak}} dkpc2je95z2jhul3vyadbqng4ftz4hw 3729905 3729904 2025-06-25T17:00:41Z AnToni 2325 3729905 wikitext text/x-wiki {{Kategorizacija}}{{Standardi}}{{Preuređivanje}}{{Čišćenje}} '''Nađa Mehmedbašić''' (1939-2021) bila je bosanskohercegovačka novinarka i autorica dokumentarnih filmova. === Biografija === Rođena je 1939. u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Diplomirala je ba [[Pravni fakultet u Sarajevu|Pravnom fakultetu]] [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]].<ref>Udruženje fimskih radnika BiH, (2013). BH.FILM 2012–2013. Available at: https://bhfilm.ba/wp-content/uploads/2023/06/BH.FILM-2012-2013.pdf (Accessed: 25 June 2025). https://bhfilm.ba/wp-content/uploads/2023/06/BH.FILM-2012-2013.pdf</ref> Godine 1965. počinje raditi kao novinarka na radiju, a zatim na televiziji. Karijeru je započela na [[Bosanskohercegovačka radio-televizija|radioteleviziji Bosne i Hercegovine.]]<ref>B.C. (2021.) Umrla novinarka i autorica dokumentarnih filmova Nađa Mehmedbašić AVAZ. https://avaz.ba/vijesti/bih/636448/umrla-novinarka-i-autorica-dokumentarnih-filmova-nada-mehmedbasic</ref> Kao televizijska novinarka, stekla je prepoznatljivost u žanru reportaže.<ref>Bakšić, H., 2024. Hamza. Sarajevo: Fondacija za razvoj medija i civilnog društva Mediacentar.p.239 https://www.media.ba/sites/default/files/hamza_knjiga_web_1.pdf</ref> Bila je i urednica Obrazovnog i dječijeg programa na [[Radio Sarajevo|Radiu Sarajevo]].<ref>Lukić, Đ., Milićević, M., Kučukalić, Z., Botica, A., Bilić, N., Trifunović, S., Prlenda, Z., Topić, E., Opančić, N., Jančić, M., Bejtović, S., Mišić, I. and Imamović, N., 2015. Radio Sarajevo: 10.04.1945.-10.05.1992. Sarajevo: Media centar.p.119.</ref> Pored medijskog rada, djelovala je kao autorica i [[producent|producentica]] dokumentarnih filmova. Najviše se bavila temama vezanim uz [[Ekologija|ekologiju]] i humanost. U toku [[Rat u Bosni i Hercegovini| rata u Bosni i Hercegvoini]], pokrenula je luktarsko pozorište „Sunčana strana“ („Sun side“) za koje je pisala tekstove i songove. Predstave su često izvođene u podrumima i bolničkom odjelu za djecu. Također je pokrenula objavljivanje časopisa „Prijatelj“ uz pomoć [[Međunarodni pokret Crveni krst i Crveni polumjesec|Crvenog križa]].<ref>PeaceWomen Across the Globe, 2025. Nadja Mehmedbasic. [online] Available at: https://1000peacewomen.org/en/network/1000-peacewomen/nadja-mehmedbasic-2281 [Accessed 25 June 2025].</ref><ref>Spahić, A., Ždralović, A., Aganović, A., Đokanović, B., Bavčić, E., Žuna, E., Giomi, F., Dračo, I., Delić, Z. and Popov-Momčinović, Z., 2015. Zabilježene: žene i javni život Bosne i Hercegovine u 20. vijeku. 2. dopunjeno i izmijenjeno izd. ed. Sarajevo: Sarajevski otvoreni centar; Fondacija CURE.p.209.https://soc.ba/site/wp-content/uploads/2015/09/Zabiljezene_final-drugo-izdanje_web_0909.pdf</ref> Nađa Mehmedbašić je preminula u Sarajevu 2021., u 82. godini.<ref>FACE TV. (2021). Preminula Nađa Mehmedbašić https://face.ba/vijesti/bih/preminula-nada-mehmedbasic/175320/</ref> ===Nagrade i priznanja=== * Nominovana je 2005. za [[Nobelova nagrada za mir|Nobelovu nagradu za mir]],“<ref>Ivana Dračo (2015) Ko se sjeća mirotvorki još?. Media.ba.https://www.media.ba/bs/mediametar/ko-se-sjeca-mirotvorki-jos</ref> kao jedna od sedam žena iz Bosne i Hercegovine. Uvrštena je 2006. u knjigu „[[Hiljadu žena mira]].<ref>Spahić, A., Ždralović, A., Aganović, A., Đokanović, B., Bavčić, E., Žuna, E., Giomi, F., Dračo, I., Delić, Z. and Popov-Momčinović, Z., 2015. Zabilježene: žene i javni život Bosne i Hercegovine u 20. vijeku. 2. dopunjeno i izmijenjeno izd. ed. Sarajevo: Sarajevski otvoreni centar; Fondacija CURE.p.209.https://soc.ba/site/wp-content/uploads/2015/09/Zabiljezene_final-drugo-izdanje_web_0909.pdf</ref> * Prva nagrada na Festivalu ekološkog filma u Ostravi za film „Una jedina“ (1987).<ref>FTV. (2021). In memoriam – Nađa Mehmedbašić. https://federalna.ba/in-memoriam-nada-mehmedbasic-nbqin</ref> * Nagrada INICEF-a Prix Japon za film „Sarajevski spomenar"(1996).<ref>Sarajevo Film Festival, (2012). 18th Sarajevo Film Festival Catalogue. Available at: https://issuu.com/sarajevofilmfestival/docs/18thsff_catalogue/45 (Accessed: 25 June 2025).</ref> * Nagrada Pierre-Alain Donier za najhumaniji prisup viđen u filmovima od grada Ženeve.<ref>{{Cite web|url=https://issuu.com/sarajevofilmfestival/docs/18thsff_catalogue/67|title=18thsff Catalogue|date=2017-03-16|website=Issuu|language=en|access-date=2025-06-25}}</ref> * Nagrada na Festivalu Premois Ondas, u Barceloni za film „Prozor na kraju svijeta.“<ref>{{Cite web|url=https://azra.ba/vijesti/223358/umrla-novinarka-i-autorica-dokumentarnih-filmova-nadja-mehmedbasic/|title=Umrla novinarka i autorica dokumentarnih filmova Nađa Mehmedbašić|last=I.J|date=2021-03-10|website=Azra Magazin|language=bs-BA|access-date=2025-06-25}}</ref> * Film „Okućnica duše“ uvršten je u deset najboljih ostvarenja na festivalu u Berlinu.<ref>{{Cite web|url=https://azra.ba/vijesti/223358/umrla-novinarka-i-autorica-dokumentarnih-filmova-nadja-mehmedbasic/|title=Umrla novinarka i autorica dokumentarnih filmova Nađa Mehmedbašić|last=I.J|date=2021-03-10|website=Azra Magazin|language=bs-BA|access-date=2025-06-25}}</ref> * Nagrada Sjever-Jug francusko-švicarske televizije<ref>https://issuu.com/sarajevofilmfestival/docs/18thsff_catalogue/67</ref> * Nagrada za reportažu „Tiha luka“ na festivalu radija i televijize.<ref>FTV. (2021). In memoriam – Nađa Mehmedbašić. https://federalna.ba/in-memoriam-nada-mehmedbasic-nbqin</ref> * Nagrada za ženu godine 2007, od nevladine organizacije Biser International.<ref>[https://www.klix.ba/vijesti/bih/zena-i-muskarac-2007-godine-nadja-mehmedbasic-i-tvrtko-kulenovic/70308010]</ref> ===Filmografija=== * Životna uloga (2012) – premijerno prikazan na 18. [[Sarajevo Film Festival|Sarajevo Film Festivalu]]<ref>Sarajevo Film Festival, (2012). 18th Sarajevo Film Festival Catalogue. Available at: https://issuu.com/sarajevofilmfestival/docs/18thsff_catalogue/45 (Accessed: 25 June 2025).</ref> * Pontanima (2009) * Dobri duh Starog mosta (2008) - prikazan na otvorenju Starog mosta * Crn si svijete bijeli (2008) * Okućnica duše (2002) * Ponovi svoje ime (1999) * Kuća iza duge (1997) * Sarajevski spomenar (1996) * Tri (1996) * Bez rat hašem (1993) * Vanzemaljac (1991) * Nebeska berba (1990) * Ubi nas razvoj (1989) * Prozor na kraju grada (1988) * Una jedina (1987) * Producentkinja filma „Nedostajalo nam je srce“<ref>FTV (2021). In memoriam – Nađa Mehmedbašić. https://federalna.ba/in-memoriam-nada-mehmedbasic-nbqin</ref> * Scenaristica serije "Vrijeme prošlo-vrijeme sadašnje“ (1986)<ref>Udruženje fimskih radnika BiH, (2013). BH.FILM 2012–2013. Available at: https://bhfilm.ba/wp-content/uploads/2023/06/BH.FILM-2012-2013.pdf (Accessed: 25 June 2025). https://bhfilm.ba/wp-content/uploads/2023/06/BH.FILM-2012-2013.pdf</ref> ===Reference === {{Refspisak}} rqdemb2oxwiouwwh3h7avfmulbv2l5i 3729910 3729905 2025-06-25T17:19:07Z Nerko65 55647 3729910 wikitext text/x-wiki {{Standardi}}{{Preuređivanje}}{{Čišćenje}} '''Nađa Mehmedbašić''' (1939-2021) bila je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] novinarka i autorica dokumentarnih filmova. === Biografija === Rođena je 1939. u [[Sarajevo|Sarajevu]], gdje je diplomirala na [[Pravni fakultet u Sarajevu|Pravnom fakultetu]] [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]].<ref>Udruženje fimskih radnika BiH, (2013). BH.FILM 2012–2013. Available at: https://bhfilm.ba/wp-content/uploads/2023/06/BH.FILM-2012-2013.pdf (Accessed: 25 June 2025). https://bhfilm.ba/wp-content/uploads/2023/06/BH.FILM-2012-2013.pdf</ref> Godine 1965. počinje raditi kao novinarka na radiju, a zatim na televiziji. Karijeru je započela na [[Bosanskohercegovačka radio-televizija|radioteleviziji Bosne i Hercegovine.]]<ref>B.C. (2021.) Umrla novinarka i autorica dokumentarnih filmova Nađa Mehmedbašić AVAZ. https://avaz.ba/vijesti/bih/636448/umrla-novinarka-i-autorica-dokumentarnih-filmova-nada-mehmedbasic</ref> Kao televizijska novinarka, stekla je prepoznatljivost u žanru reportaže.<ref>Bakšić, H., 2024. Hamza. Sarajevo: Fondacija za razvoj medija i civilnog društva Mediacentar.p.239 https://www.media.ba/sites/default/files/hamza_knjiga_web_1.pdf</ref> Bila je i urednica Obrazovnog i dječijeg programa na [[Radio Sarajevo|Radiu Sarajevo]].<ref>Lukić, Đ., Milićević, M., Kučukalić, Z., Botica, A., Bilić, N., Trifunović, S., Prlenda, Z., Topić, E., Opančić, N., Jančić, M., Bejtović, S., Mišić, I. and Imamović, N., 2015. Radio Sarajevo: 10.04.1945.-10.05.1992. Sarajevo: Media centar.p.119.</ref> Pored medijskog rada, djelovala je kao autorica i [[producent|producentica]] dokumentarnih filmova. Najviše se bavila temama vezanim uz [[Ekologija|ekologiju]] i humanost. U toku [[Rat u Bosni i Hercegovini| rata u Bosni i Hercegvoini]], pokrenula je lutkarsko pozorište "Sunčana strana" ("Sun side") za koje je pisala tekstove i songove. Predstave su često izvođene u podrumima i bolničkom odjelu za djecu. Također, pokrenula je objavljivanje časopisa "Prijatelj" uz pomoć [[Međunarodni pokret Crveni krst i Crveni polumjesec|Crvenog križa]].<ref>PeaceWomen Across the Globe, 2025. Nadja Mehmedbasic. [online] Available at: https://1000peacewomen.org/en/network/1000-peacewomen/nadja-mehmedbasic-2281 [Accessed 25 June 2025].</ref><ref>Spahić, A., Ždralović, A., Aganović, A., Đokanović, B., Bavčić, E., Žuna, E., Giomi, F., Dračo, I., Delić, Z. and Popov-Momčinović, Z., 2015. Zabilježene: žene i javni život Bosne i Hercegovine u 20. vijeku. 2. dopunjeno i izmijenjeno izd. ed. Sarajevo: Sarajevski otvoreni centar; Fondacija CURE.p.209.https://soc.ba/site/wp-content/uploads/2015/09/Zabiljezene_final-drugo-izdanje_web_0909.pdf</ref> Nađa Mehmedbašić preminula je u Sarajevu 2021. u 82. godini.<ref>FACE TV. (2021). Preminula Nađa Mehmedbašić https://face.ba/vijesti/bih/preminula-nada-mehmedbasic/175320/</ref> ===Nagrade i priznanja=== * Nominovana je 2005. za [[Nobelova nagrada za mir|Nobelovu nagradu za mir]],“<ref>Ivana Dračo (2015) Ko se sjeća mirotvorki još?. Media.ba.https://www.media.ba/bs/mediametar/ko-se-sjeca-mirotvorki-jos</ref> kao jedna od sedam žena iz Bosne i Hercegovine. Uvrštena je 2006. u knjigu „[[Hiljadu žena mira]].<ref>Spahić, A., Ždralović, A., Aganović, A., Đokanović, B., Bavčić, E., Žuna, E., Giomi, F., Dračo, I., Delić, Z. and Popov-Momčinović, Z., 2015. Zabilježene: žene i javni život Bosne i Hercegovine u 20. vijeku. 2. dopunjeno i izmijenjeno izd. ed. Sarajevo: Sarajevski otvoreni centar; Fondacija CURE.p.209.https://soc.ba/site/wp-content/uploads/2015/09/Zabiljezene_final-drugo-izdanje_web_0909.pdf</ref> * Prva nagrada na Festivalu ekološkog filma u Ostravi za film „Una jedina“ (1987).<ref>FTV. (2021). In memoriam – Nađa Mehmedbašić. https://federalna.ba/in-memoriam-nada-mehmedbasic-nbqin</ref> * Nagrada INICEF-a Prix Japon za film „Sarajevski spomenar"(1996).<ref>Sarajevo Film Festival, (2012). 18th Sarajevo Film Festival Catalogue. Available at: https://issuu.com/sarajevofilmfestival/docs/18thsff_catalogue/45 (Accessed: 25 June 2025).</ref> * Nagrada Pierre-Alain Donier za najhumaniji prisup viđen u filmovima od grada Ženeve.<ref>{{Cite web|url=https://issuu.com/sarajevofilmfestival/docs/18thsff_catalogue/67|title=18thsff Catalogue|date=2017-03-16|website=Issuu|language=en|access-date=2025-06-25}}</ref> * Nagrada na Festivalu Premois Ondas, u Barceloni za film „Prozor na kraju svijeta.“<ref>{{Cite web|url=https://azra.ba/vijesti/223358/umrla-novinarka-i-autorica-dokumentarnih-filmova-nadja-mehmedbasic/|title=Umrla novinarka i autorica dokumentarnih filmova Nađa Mehmedbašić|last=I.J|date=2021-03-10|website=Azra Magazin|language=bs-BA|access-date=2025-06-25}}</ref> * Film „Okućnica duše“ uvršten je u deset najboljih ostvarenja na festivalu u Berlinu.<ref>{{Cite web|url=https://azra.ba/vijesti/223358/umrla-novinarka-i-autorica-dokumentarnih-filmova-nadja-mehmedbasic/|title=Umrla novinarka i autorica dokumentarnih filmova Nađa Mehmedbašić|last=I.J|date=2021-03-10|website=Azra Magazin|language=bs-BA|access-date=2025-06-25}}</ref> * Nagrada Sjever-Jug francusko-švicarske televizije<ref>https://issuu.com/sarajevofilmfestival/docs/18thsff_catalogue/67</ref> * Nagrada za reportažu „Tiha luka“ na festivalu radija i televijize.<ref>FTV. (2021). In memoriam – Nađa Mehmedbašić. https://federalna.ba/in-memoriam-nada-mehmedbasic-nbqin</ref> * Nagrada za ženu godine 2007, od nevladine organizacije Biser International.<ref>[https://www.klix.ba/vijesti/bih/zena-i-muskarac-2007-godine-nadja-mehmedbasic-i-tvrtko-kulenovic/70308010]</ref> ===Filmografija=== * Životna uloga (2012) – premijerno prikazan na 18. [[Sarajevo Film Festival|Sarajevo Film Festivalu]]<ref>Sarajevo Film Festival, (2012). 18th Sarajevo Film Festival Catalogue. Available at: https://issuu.com/sarajevofilmfestival/docs/18thsff_catalogue/45 (Accessed: 25 June 2025).</ref> * Pontanima (2009) * Dobri duh Starog mosta (2008) - prikazan na otvorenju Starog mosta * Crn si svijete bijeli (2008) * Okućnica duše (2002) * Ponovi svoje ime (1999) * Kuća iza duge (1997) * Sarajevski spomenar (1996) * Tri (1996) * Bez rat hašem (1993) * Vanzemaljac (1991) * Nebeska berba (1990) * Ubi nas razvoj (1989) * Prozor na kraju grada (1988) * Una jedina (1987) * Producentkinja filma „Nedostajalo nam je srce“<ref>FTV (2021). In memoriam – Nađa Mehmedbašić. https://federalna.ba/in-memoriam-nada-mehmedbasic-nbqin</ref> * Scenaristica serije "Vrijeme prošlo-vrijeme sadašnje“ (1986)<ref>Udruženje fimskih radnika BiH, (2013). BH.FILM 2012–2013. Available at: https://bhfilm.ba/wp-content/uploads/2023/06/BH.FILM-2012-2013.pdf (Accessed: 25 June 2025). https://bhfilm.ba/wp-content/uploads/2023/06/BH.FILM-2012-2013.pdf</ref> ===Reference === {{Refspisak}} [[Kategorija:Rođeni 1939.]] [[Kategorija:Umrli 2021.]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] nnj51drhsg61adg4e8if4xnl4wtycyw 3730043 3729910 2025-06-26T10:43:28Z Smoltoks 169909 Promijenila sam pravopisne greške, i uredila sam format kako bi članak više bio prema wikipedia standardima. 3730043 wikitext text/x-wiki {{Standardi}}{{Preuređivanje}}{{Čišćenje}} {{Infokutija osoba | ime = Nađa Mehmedbašić | datum_rođenja = 1939. | mjesto_rođenja = Sarajevo | datum_smrti = 2021. | mjesto_smrti = Sarajevo | zanimanje = novinarka i autorica dokumentarnih filmova | značajna_djela = Sarajevski spomenar, Životna uloga | supružnik = [[Enver Enko Mehmedbašić]] (Enver Mehmedbašić) | izvorno_ime = | druga_imena = rođ. Mušanović | državljanstvo = Bosna i Hercegovina | djeca = }} '''Nađa Mehmedbašić''' (1939-2021.) bila je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] novinarka i autorica dokumentarnih filmova. == Biografija == Rođena je 1939. godine u [[Sarajevo|Sarajevu]], gdje je završila [[Pravni fakultet u Sarajevu|Pravni fakultet]] [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]].<ref>Udruženje fimskih radnika BiH, (2013). BH.FILM 2012–2013.https://bhfilm.ba/wp-content/uploads/2023/06/BH.FILM-2012-2013.pdf. Pristupljeno 2025-06-25. https://bhfilm.ba/wp-content/uploads/2023/06/BH.FILM-2012-2013.pdf</ref> Godine 1965. počela je raditi kao novinarka na radiju, a potom i na televiziji. Karijeru je započela na [[Bosanskohercegovačka radio-televizija|Radioteleviziji Bosne i Hercegovine.]]<ref>B.C. (2021.) Umrla novinarka i autorica dokumentarnih filmova Nađa Mehmedbašić AVAZ. https://avaz.ba/vijesti/bih/636448/umrla-novinarka-i-autorica-dokumentarnih-filmova-nada-mehmedbasic</ref> Kao televizijska novinarka, stekla je prepoznatljivost u žanru reportaže.<ref>Bakšić, H., 2024. Hamza. Sarajevo: Fondacija za razvoj medija i civilnog društva Mediacentar.p.239 https://www.media.ba/sites/default/files/hamza_knjiga_web_1.pdf</ref> Bila je i urednica Obrazovnog i dječijeg programa na Radiju Sarajevo.<ref>Valerijan Žujo. (2022.). Rusmir Šahinpašić. Nombad.ba. https://nomad.ba/zujo-rusmir-sahinpasic</ref><ref>Lukić, Đ., Milićević, M., Kučukalić, Z., Botica, A., Bilić, N., Trifunović, S., Prlenda, Z., Topić, E., Opančić, N., Jančić, M., Bejtović, S., Mišić, I. and Imamović, N., 2015. Radio Sarajevo: 10.04.1945.-10.05.1992. Sarajevo: Media centar.p.119.</ref> Pored medijskog rada, djelovala je kao autorica i [[producent|producentica]] dokumentarnih filmova, najčešće se baveći temama vezanim za [[Ekologija|ekologiju]] i humanost. Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini| rata u Bosni i Hercegovini]], pokrenula je lutkarsko pozorište „Sunčana strana" za koje je pisala tekstove i pjesme. Predstave su često izvođene u podrumima i bolničkom odjelu za djecu. Također je pokrenula objavljivanje časopisa „Prijatelj" uz pomoć [[Međunarodni pokret Crveni krst i Crveni polumjesec|Crvenog križa]].<ref>PeaceWomen Across the Globe, 2025. Nadja Mehmedbasic. https://1000peacewomen.org/en/network/1000-peacewomen/nadja-mehmedbasic-2281 Pristupljeno 2025-06-25..</ref><ref>Spahić, A., Ždralović, A., Aganović, A., Đokanović, B., Bavčić, E., Žuna, E., Giomi, F., Dračo, I., Delić, Z. and Popov-Momčinović, Z., 2015. Zabilježene: žene i javni život Bosne i Hercegovine u 20. vijeku. 2. dopunjeno i izmijenjeno izd. ed. Sarajevo: Sarajevski otvoreni centar; Fondacija CURE.p.209.https://soc.ba/site/wp-content/uploads/2015/09/Zabiljezene_final-drugo-izdanje_web_0909.pdf</ref> Nađa Mehmedbašić preminula je u Sarajevu 2021. u 82. godini.<ref>FACE TV. (2021). Preminula Nađa Mehmedbašić https://face.ba/vijesti/bih/preminula-nada-mehmedbasic/175320/</ref> ==Nagrade i priznanja== * Nominovana je 2005. za [[Nobelova nagrada za mir|Nobelovu nagradu za mir]],“<ref>Ivana Dračo (2015) Ko se sjeća mirotvorki još?. Media.ba.https://www.media.ba/bs/mediametar/ko-se-sjeca-mirotvorki-jos</ref> kao jedna od sedam žena iz Bosne i Hercegovine. Uvrštena je 2006. u knjigu „[[Hiljadu žena mira]]."<ref>Spahić, A., Ždralović, A., Aganović, A., Đokanović, B., Bavčić, E., Žuna, E., Giomi, F., Dračo, I., Delić, Z. and Popov-Momčinović, Z., 2015. Zabilježene: žene i javni život Bosne i Hercegovine u 20. vijeku. 2. dopunjeno i izmijenjeno izd. ed. Sarajevo: Sarajevski otvoreni centar; Fondacija CURE.p.209.https://soc.ba/site/wp-content/uploads/2015/09/Zabiljezene_final-drugo-izdanje_web_0909.pdf</ref> * Prva nagrada na Festivalu ekološkog filma u Ostravi za film „Una jedina“ (1987).<ref>FTV. (2021). In memoriam – Nađa Mehmedbašić. https://federalna.ba/in-memoriam-nada-mehmedbasic-nbqin</ref> * Nagrada UNICEF-a „Prix Japon" za film „Sarajevski spomenar"(1996).<ref>Sarajevo Film Festival, (2012). 18th Sarajevo Film Festival Catalogue. https://issuu.com/sarajevofilmfestival/docs/18thsff_catalogue/45. Pristupljeno 2025-06-25.</ref> * Nagrada Pierre-Alain Donier za najhumaniji prisup viđen u filmovima od grada [[Ženeva|Ženeve]].<ref>{{Cite web|url=https://issuu.com/sarajevofilmfestival/docs/18thsff_catalogue/67|title=18thsff Catalogue|date=2017-03-16|website=Issuu|publisher=Sarajevo Film Festival|language=en|access-date=2025-06-25}}</ref> * Nagrada na Festivalu Premois Ondas, u Barceloni za film „Prozor na kraju svijeta“(1988).<ref>{{Cite web|url=https://azra.ba/vijesti/223358/umrla-novinarka-i-autorica-dokumentarnih-filmova-nadja-mehmedbasic/|title=Umrla novinarka i autorica dokumentarnih filmova Nađa Mehmedbašić|last=I.J|date=2021-03-10|website=Azra Magazin|language=bs-BA|access-date=2025-06-25}}</ref> * Selekcija filma „Okućnica duše“ uvršten u deset najboljih ostvarenja na festivalu u Berlinu.<ref>{{Cite web|url=https://azra.ba/vijesti/223358/umrla-novinarka-i-autorica-dokumentarnih-filmova-nadja-mehmedbasic/|title=Umrla novinarka i autorica dokumentarnih filmova Nađa Mehmedbašić|last=I.J|date=2021-03-10|website=Azra Magazin|language=bs-BA|access-date=2025-06-25}}</ref> * Nagrada Sjever-Jug francusko-švicarske televizije<ref>{{Cite web|url=https://issuu.com/sarajevofilmfestival/docs/18thsff_catalogue/67|title=18thsff Catalogue|date=2017-03-16|website=Issuu|publisher=Sarajevo Film Festival|language=en|access-date=2025-06-26}}</ref> * Nagrada za reportažu „Tiha luka“ na festivalu radija i televijize.<ref>FTV. (2021). In memoriam – Nađa Mehmedbašić. https://federalna.ba/in-memoriam-nada-mehmedbasic-nbqin</ref> * Nagrada za ženu godine 2007., nevladine organizacije Biser International.<ref>[https://www.klix.ba/vijesti/bih/zena-i-muskarac-2007-godine-nadja-mehmedbasic-i-tvrtko-kulenovic/70308010]</ref> ==Filmografija== *Životna uloga (2012) – premijerno prikazan na 18. [[Sarajevo Film Festival|Sarajevo Film Festivalu]]<ref>Sarajevo Film Festival, (2012). 18th Sarajevo Film Festival Catalogue. https://issuu.com/sarajevofilmfestival/docs/18thsff_catalogue/45 Pristupljeno 2025-06-25.</ref> * Pontanima (2009) * Dobri duh Starog mosta (2008) - prikazan na otvorenju Starog mosta * Crn si svijete bijeli (2008) * Okućnica duše (2002) * Ponovi svoje ime (1999) * Kuća iza duge (1997) * Sarajevski spomenar (1996) * Tri (1996) * Bez rat hašem (1993) * Vanzemaljac (1991) * Nebeska berba (1990) * Ubi nas razvoj (1989) * Prozor na kraju grada (1988) * Una jedina (1987)<ref>{{Cite web|url=https://issuu.com/sarajevofilmfestival/docs/18thsff_catalogue/67|title=18thsff Catalogue|date=2017-03-16|website=Issuu|publisher=Sarajevo Film Festival|language=en|access-date=2025-06-26}}</ref> ==Druga djela== * Producentkinja filma „Nedostajalo nam je srce.“<ref>{{Cite web|url=https://federalna.ba/in-memoriam-nada-mehmedbasic-nbqin|title=In memoriam – Nađa Mehmedbašić|website=Federalna|language=en|access-date=2025-06-26}}</ref> * Scenaristkinja serije „Vrijeme prošlo-vrijeme sadašnje.“ (1986)<ref>Udruženje fimskih radnika BiH, (2013). BH.FILM 2012–2013. https://bhfilm.ba/wp-content/uploads/2023/06/BH.FILM-2012-2013.pdf Pristupljeno 2025-06-25.</ref> * Scenaristkinja serijala „Narkomanija."<ref>{{Citation|title=80 godina BHRT-a: Ogledalo društva - 05.04.2025.|url=https://www.youtube.com/watch?v=OulYPqteBN4|date=2025-04-05|accessdate=2025-06-26|last=BHRT - Radiotelevizija Bosne i Hercegovine}} </ref> * Autorica televizijskog omaža o Isaku Samokovliji.<ref>{{Cite web|url=https://arhiva.tacno.net/kultura/samokovlijin-sarajevski-san/|title=SAMOKOVLIJIN SARAJEVSKI SAN|website=Tacno.net|language=hr-HR|access-date=2025-06-26}}</ref> * Autorica filma „U srce nisu pogodili."<ref>https://tvprofil.com/show/12926173/u-srce-nisu-pogodili</ref> * Među autorima i autoricama monografije 93 zaposlenika i saradnika Radio Sarajeva, „Radio Sarajevo – 10.4.1945.–10.5.1992."<ref>{{Cite web|url=https://www.media.ba/bs/vijesti-i-dogadaji-vijesti/uskoro-izlazi-knjiga-radio-sarajevo-1041945-10-51992|title=Uskoro izlazi knjiga «Radio Sarajevo – 10.4.1945.–10.5.1992.»|date=2015-08-19|website=MC_ONLINE|language=bs|access-date=2025-06-26}}</ref> ==Reference== {{Refspisak}} [[Kategorija:Rođeni 1939.]] [[Kategorija:Umrli 2021.]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] 10tvmq9lo1xmkp69mi9tcqcsbhk4v6q Šablon:Astronomija 10 522307 3729892 2025-06-25T16:20:36Z KWiki 9400 Ko želi ubacivati po člancima slobodno mu je. :-) 3729892 wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = Astronomija | naslov = [[Astronomija]] | tijeloklasa = hlist | osnovastil = text-align: center; | iznad = * [[Opći prikaz astronomije|Opći prikaz]] * [[Historija astronomije|Historija]] ** [[Hronologija astronomije|hronologija]] * [[Astronom]] * [[Astronomski simboli]] * [[Astronomski objekt]] * [[Rječnik astronomije|Rječnik]] * [[Spisak tema u svemiru|...u svemiru]] | grupa1 = Astronomija po... | podaci1 = {{Navkutija podgrupa | grupastil = font-weight:normal; text-align: center; | grupa1 = ...načinu | podaci1 = * [[Amaterska astronomija|Amaterska]] * [[Posmatračka astronomija|Posmatračka]] * [[Trotoarska astronomija|Trotoarska]] * [[Svemirska opservatorija|Svemirski teleskop]] | grupa2 = ...nebeskim objektima | podaci2 = * [[Galaktička astronomija|Galaktička]] / [[Vangalaktička astronomija|Vangalaktička]] * [[Sunčev sistem|Lokalni sistem]] ** [[Sunce|solarna]]<!-- [[Solarna astronomija|Solarna]], preusmjereno s mogućnostima --> | grupa3 = ...EM-metodama | podaci3 = <!--EM (low to high-freq:)--> * [[Radioastronomija]] * [[submilimetarska astronomija|Submilimetarska]] * [[Infracrvena astronomija|Infracrvena]] ({{smaller|[[Dalekoinfracrvena astronomija|dalekoinfracrvena]]}}) * [[Optička astronomija|Optička]] * [[Ultraljubičasta astronomija|Ultraljubičasta]] * [[Rendgenska astronomija|Rendgenska]] ** [[Historija rendgenske astronomije|historija]] * [[Gamaastronomija]] | grupa4 = ...ostalim metodama | podaci4 = <!--other:--> * [[Neutrinska astronomija|Neutrinska]] * [[Astronomija kosmičkog zračenja|Kosmičko zračenje]] * [[Gravitacijskotalasna astronomija|Gravitacijsko zračenje]] * [[Visokoenergetska astronomija|Visokoenergetska]] * [[Radarska astronomija|Radarska]] * [[Sferna astronomija|Sferna]] * [[Višekanalna astronomija|Višekanalna]] | grupa5 = ...[[Kulturna astronomija|kulturama]] | podaci5 = * [[Aboridžinska astronomija|Aboridžinska]] * [[Babilonska astronomija|Babilonska]] * [[Egipatska astronomija|Egipatska]] * [[Hebrejska astronomija|Hebrejska]] * [[Indijska astronomija|Indijska]] * [[Inuitska astronomija|Inuitska]] * [[Kineska astronomija|Kineska]] * [[Majanska astronomija|Majanska]] * [[Perzijska astronomija|Perzijska]] * [[Astronomija u Srbiji|Srbijanska]] ** [[Srpska narodna astronomija|narodna]] * [[Astronomija u srednjovjekovnom islamu|Srednjovjekovna islamska]] * [[Starogrčka astronomija|Starogrčka]] * [[Tibetanska astronomija|Tibetanska]] }} <!---------------------------------------------------------> | grupa5 = [[Optički teleskop]]i | podaci5 = * [[Spisak optičkih teleskopa|Spisak]] * [[:Kategorija:Teleskopi|Kategorija]] * [[Izuzetno veliki teleskop]] <!--Poznati primjeri:--> * [[Evropski izuzetno veliki teleskop]] * [[Teleskopi Keck|Opservatorija Keck]] * [[Svemirski teleskop Hubble]] * [[Teleskop Hale]] * [[Veliki binokularni teleskop]] * [[Veliki južnoafrički teleskop]] * [[Veliki kanarski teleskop]] * [[Vrlo veliki teleskop]] | grupa6 = Povezano | podaci6 = * [[Arheoastronomija]] * [[Astrobiologija]] * [[Astrofizika]] * [[Astrohemija]] * [[Astroinformatika]] * [[Astrologija i astronomija]] * [[Astrometrija]] * ''[[Astronomers Monument]]'' * [[Astročestična fizika]] * [[Dvogled]] * [[Sazviježđe]] ** [[Spisak sazviježđa|IAU-ov spisak]] * [[Kosmogonija]] * [[Fotometrija (astronomija)|Fotometrija]] * [[Planetarij]] * [[Planetarna geologija]] * [[Fizička kosmologija]] * [[Kvantna kosmologija]] * [[Spisak astronoma]] ** [[Spisak francuskih astronoma|francuski]] ** [[Astronomija u srednjovjekovnom islamu#Značajniji astronomi|srednjovjekovni islamski]] ** [[Spisak ruskih astronoma i astrofizičara|ruski]] ** [[Spisak astronomkinja|žene]] * [[Teleskop]] ** [[rendgenski teleskop|rendgenski]] ** [[Historija teleskopa|historija]] ** [[Spisak teleskopa|spisak]] * [[Zodijak]] | ispod = * {{ikona|Category}} [[:Kategorija:Astronomija|Kategorija]] * {{ikona|commons}} [[commons:Category:astronomija|Commons]] }}<noinclude> [[Kategorija:Astronomski šabloni]] </noinclude> 9omygkh9qtr4eyp7yr00ssqy4yyzrch Razgovor s korisnikom:Smoltoks 3 522308 3729897 2025-06-25T16:29:19Z KWiki 9400 Nova stranica: {{Dobrodošlica}} 3729897 wikitext text/x-wiki {{Dobrodošlica}} gyjoyp37v3u06w731wtwzjdah9c91ny 3729899 3729897 2025-06-25T16:34:49Z KWiki 9400 /* "Prikaži izgled" */ novi odlomak 3729899 wikitext text/x-wiki {{Dobrodošlica}} == "Prikaži izgled" == {|cellspacing="4" cellpadding="0" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 0px; border-color:blue; clear: both; position:relative;" | Molimo Vas da za provjeru izgleda stranice koristite dugme "'''{{int:showpreview}}'''".<br />Učestalim korištenjem dugmeta "{{int:publishchanges}}" opterećujete [[Posebno:NedavneIzmjene|nedavne izmjene]] i historiju članka. Hvala na razumijevanju. {{#if:|{{{1}}}}} | [[Datoteka:Slika prikaži izgled.png|desno]] |} [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:34, 25 juni 2025 (CEST) rhsrmsmyaxzljty4f9ju6b4toyqpyhf 3729906 3729899 2025-06-25T17:08:21Z 109.175.38.235 /* "Prikaži izgled" */ odgovor 3729906 wikitext text/x-wiki {{Dobrodošlica}} == "Prikaži izgled" == {|cellspacing="4" cellpadding="0" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 0px; border-color:blue; clear: both; position:relative;" | Molimo Vas da za provjeru izgleda stranice koristite dugme "'''{{int:showpreview}}'''".<br />Učestalim korištenjem dugmeta "{{int:publishchanges}}" opterećujete [[Posebno:NedavneIzmjene|nedavne izmjene]] i historiju članka. Hvala na razumijevanju. {{#if:|{{{1}}}}} | [[Datoteka:Slika prikaži izgled.png|desno]] |} [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:34, 25 juni 2025 (CEST) :Zahvaljujem se na uputi. Izvinite, još uvijek učim. Imat ću u vidu u budućnosti. [[Posebno:Doprinosi/109.175.38.235|109.175.38.235]] 19:08, 25 juni 2025 (CEST) 9cl6l1zgoawa9sjf5g3rhh86qnj0z54 Razgovor s korisnikom:AnToni/test9 3 522309 3729909 2025-06-25T17:18:40Z AnToni 2325 /* Prijatelji - porodična stabla */ novi odlomak 3729909 wikitext text/x-wiki == Prijatelji - porodična stabla == Da prebacimo originalni šablon o porodičnim stablima s en.wiki? Naš je malo zastario. Moglo bi se napraviti, ali bi uzelo puno vremena. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:18, 25 juni 2025 (CEST) gb1pmy2lgctc2ciy0xpxwp06106qq9d Šablon:Porodično stablo/end 10 522310 3729913 2025-06-25T17:27:17Z AnToni 2325 Nova stranica: <noinclude><table></noinclude></table><noinclude>{{Documentation}}</noinclude> 3729913 wikitext text/x-wiki <noinclude><table></noinclude></table><noinclude>{{Documentation}}</noinclude> fezta2a3qmow3rikttoybl5b9mte5xz Šablon:Chart top 10 522311 3729914 2025-06-25T17:29:16Z AnToni 2325 Nova stranica: {| class="collapsible {{#ifeq:{{Yesno-no|{{{collapsed|{{{collapse|}}}}}}}}|yes|collapsed|expanded}}" style="{{#switch:{{{align|}}}{{{float|}}} | left = margin: 0.3em 1em 0.3em 0; float:left; clear:{{{clear|left}}}; min-width:{{{min-width|{{{width|33em}}}}}}; | right = margin: 0.3em 0 0.3em 1em; float:right; clear:{{{clear|right}}}; min-width:{{{min-width|{{{width|33em}}}}}}; | #default = margin: 0.3em auto auto; clear:{{{clear|none}}}; min-width:{{{min-width|{{{widt... 3729914 wikitext text/x-wiki {| class="collapsible {{#ifeq:{{Yesno-no|{{{collapsed|{{{collapse|}}}}}}}}|yes|collapsed|expanded}}" style="{{#switch:{{{align|}}}{{{float|}}} | left = margin: 0.3em 1em 0.3em 0; float:left; clear:{{{clear|left}}}; min-width:{{{min-width|{{{width|33em}}}}}}; | right = margin: 0.3em 0 0.3em 1em; float:right; clear:{{{clear|right}}}; min-width:{{{min-width|{{{width|33em}}}}}}; | #default = margin: 0.3em auto auto; clear:{{{clear|none}}}; min-width:{{{min-width|{{{width|60em}}}}}}; }} width:{{{width|auto}}}; font-size:85%; border:1px solid #aaa" ! style="padding:0.2em 0.3em 0.2em {{#if:{{{template_name|}}}|0.3em|4.3em}};{{#if:{{{background|}}}|background:{{{background|}}}; color: black|background:none; color: inherit}}; width:{{{width|auto}}}" | {{#if:{{{template_name|}}} |{{Navbar-collapsible|{{{title|{{{1|Family of {{PAGENAME}}}}}}}}|{{{template_name}}}}} |{{{title|{{{1|Family of {{PAGENAME}}}}}}}} }} |- | style="text-align:{{{text-align|center}}}" | {{#invoke:Check for unknown parameters|check|unknown=[[Category:Pages using chart top with unknown parameters|_VALUE_{{PAGENAME}}]]|preview=Page using [[Template:Chart top]] with unknown parameter "_VALUE_"|ignoreblank=y| 1 | align | background | clear | collapse | collapsed | float | min-width | template_name | text-align | title | width }}<noinclude> |} {{documentation}}</noinclude> ti41yaz309rbtifg6lvmtd482yvavsa Šablon:Chart bottom 10 522312 3729915 2025-06-25T17:29:55Z AnToni 2325 Nova stranica: <includeonly>|}</includeonly><noinclude> {{documentation|Template:Chart top/doc}} </noinclude> 3729915 wikitext text/x-wiki <includeonly>|}</includeonly><noinclude> {{documentation|Template:Chart top/doc}} </noinclude> fox8ehjw6tecak790qn3g0vm666gtni Šablon:Porodična stabla glavnih likova u "Prijateljima" 10 522314 3729941 2025-06-25T19:34:23Z AnToni 2325 Nova stranica: {{chart top|[[Spisak likova u "Prijateljima" i "Joeyju"|Porodično stablo Geller–Bing-Green]]}} {{Porodično stablo/start|style=font: 100% sans-serif;|align=center}} {{Porodično stablo| | | |NB|y|CB| |JG|y|JD| | | | | |SG|y|LG|NB=[[#Nora Tyler Bing|Nora Bing]]|CB=[[#Charles Bing/Helena Handbasket|Charles Bing]]{{refn|group=n|U epizodi "[[The One with Chandler's Dad]]" za Chandlerovog [[Homoseksualnost|homoseksualnog]] oca koji nosi žensku odjeću, Charlesa Binga, otkriven... 3729941 wikitext text/x-wiki {{chart top|[[Spisak likova u "Prijateljima" i "Joeyju"|Porodično stablo Geller–Bing-Green]]}} {{Porodično stablo/start|style=font: 100% sans-serif;|align=center}} {{Porodično stablo| | | |NB|y|CB| |JG|y|JD| | | | | |SG|y|LG|NB=[[#Nora Tyler Bing|Nora Bing]]|CB=[[#Charles Bing/Helena Handbasket|Charles Bing]]{{refn|group=n|U epizodi "[[The One with Chandler's Dad]]" za Chandlerovog [[Homoseksualnost|homoseksualnog]] oca koji nosi žensku odjeću, Charlesa Binga, otkriveno je da u [[Las Vegas]]u nastupa pod imenom "Helena Handbasket".}}|JG=[[Jack Geller]]|JD=[[Judy Geller]]|SG=[[Sandra Green]]|LG=[[Leonard Green (Prijatelji)|Leonard Green]] }} {{Porodično stablo| | | | | | |!| | | |,|-|-|-|^|-|-|-|-|-|-|-|.| | | |)|-|v|-|.}} {{Porodično stablo| |ER| |CB|V|MG| |SB|V|CW|y|RG|y|RC|!|AG| |ER=[[Erica (Prijatelji)|Erica]]{{refn|group=n|name=Erica}}|CB='''[[Chandler Bing]]'''|MG='''[[Monica Geller|Monica E. Geller–Bing]]'''|SB=[[Susan Bunch]]|CW=[[Carol Willick]]|RG='''[[Ross Geller]]'''{{refn|group=n|name=Geller}}{{refn|group=n|Ross je nakratko bio u braku i s [[Emily Waltham]], između epizoda "[[The One with Ross's Wedding]]" i "[[The One with the Yeti]]".}}|RC='''[[Rachel Green]]'''|AG=[[Amy Green]] |boxstyle_MG =background-color: #CEF2DA; |boxstyle_CB =background-color: #CEF2DA; |boxstyle_RG =background-color: #CEF2DA; |boxstyle_RC =background-color: #CEF2DA; }} {{Porodično stablo| | |)|-|-|-|-|-|t|.| | | | | | |L|~|~|~|[| | | |!| | | |!}} {{Porodično stablo| |EB| | | | |JB| | | | | | | | |BG| |EG| |JG| |EB=[[Erica Bing]]{{refn|group=n|name=Erica}}|JB=[[Jack Bing]]{{refn|group=n|name=Erica}}|BG=[[Ben Geller]]{{refn|group=n|name=Geller}}|EG=[[Emma Geller-Green|Emma Geller]]{{refn|group=n|name=Geller}}|JG=[[Jill Green (Prijatelji)|Jill Green]] }} {{Porodično stablo/kraj}} |- |style="text-align: left;"|'''Notes:''' {{reflist|group=n|refs= {{refn|group=n|name=Erica|U epizodi "[[The One with the Birth Mother]]" [[Erica (Prijatelji)|Erica]] pristane da [[Monica Geller|Monica]] i [[Chandler Bing]] usvoje njene bebe, porodivši se u epizodama "[[The One with Rachel's Going Away Party]]" i "[[The Last One (Prijatelji)|The Last One]]".}} {{refn|group=n|name=Geller|Oboje Rossove djece, [[Ben Geller|Ben]] i [[Emma Geller-Green|Emma]], rođeno je nakon njegovog razvoda od njihovih majki, [[Carol Willick]] i [[Rachel Green]] (prije nego što se ponovo vjenčao s Rachel).}} }} {{chart bottom}} {{chart top|[[Phoebe Buffay|Porodično stablo Buffay]]}} {{Porodično stablo/start|align=center}} {{Porodično stablo| | | | | | | | | | | | | | | | |GF|GF=[[#Frances|Frances]]}} {{Porodično stablo| | | | | | | | | | | | | | | | | |!}} {{Porodično stablo| | | | |XB|y|FB|y|PA|-|MB| |BH|y|TH| |XB=Mrs. Buffay{{refn|group=q|name=MrsBuffay}}|FB=[[#Frank Buffay Sr.|Frank Buffay Sr.]]{{refn|group=q|name=Lily}}|PA=[[Phoebe Abbott]]{{refn|group=q|name=Lily}}|MB=[[Phoebe Buffay|Lily Buffay]]{{refn|group=q|name=Lily}}|BH=[[Bitsy Hannigan]]|TH=[[Theodore Hannigan]] }} {{Porodično stablo| | | | | | | |!| | | |)|-|-|-|-|-|-|-|.| | | |!}} {{Porodično stablo| | |AK|y|FB| |UB| |DS|-|PB|~|MH|AK=[[Alice Knight]]|FB=[[Frank Buffay Jr.]]|UB='''[[Ursula Buffay]]'''|DS=[[#Duncan Sullivan|Duncan Sullivan]]|PB='''[[Phoebe Buffay]]'''{{efn|group=n|name=Triplets}}|MH='''[[Mike Hannigan|Michael "Mike" Hannigan]]''' |boxstyle_UB =background-color: #CEF2DA; |boxstyle_PB =background-color: #CEF2DA; |boxstyle_MH =background-color: #FFFFDD; }} {{Porodično stablo| | | |,|-|^|-|v|-|-|-|v|-|-|-|-|-|-|-|'}} {{Porodično stablo| | |FB| |LB| |CB|FB=[[Frank Buffay Jr.|Frank Buffay III]]{{efn|group=n|name=Triplets|U epizodi "[[The One with Phoebe's Uterus]]" Frank i Alice upitaju Phoebe da bude surogat-majka njihovoj djeci i ona kasnije rodi njihove trojke, od kojih se zatim oprosti u emotivnoj sceni u epizodi "[[The One Hundredth]]".<ref group="e" name="Uterus"/><ref group="e" name="Hundredth"/>}}|LB=[[Frank Buffay Jr.|Leslie Buffay]]{{efn|group=n|name=Triplets}}|CB=[[Frank Buffay Jr.|Chandler Buffay]]{{efn|group=n|name=Triplets}}}} {{Porodično stablo|}} {{Porodično stablo/kraj}} |- |style="text-align: left;"|'''Napomene:''' {{reflist|group=q|refs= {{refn|group=q|name=MrsBuffay|U epizodi "[[The One With the Bullies]]" gđa Buffay ([[Laraine Newman]]) prikazana je kao majka Franka mlađeg.}} {{refn|group=q|name=Lily|U epizodi "[[The One at the Beach]]" otkriva se da su Phoebeina biološka majka [[Phoebe Abbott]], biološki otac [[Frank Buffay|Frank Buffay Sr.]] i usvojiteljska majka [[Phoebe Buffay|Lily Buffay]] bili u trosmjernoj vezi, a Phoebe su odgojili Lily i Frank Sr.}} }} {{chart bottom}} {{chart top|[[Joey Tribbiani|Porodično stablo Tribbiani]]}} {{Porodično stablo/start|align=center}} {{Porodično stablo| | | | | | | | | | | |NA| |NE|NA=[[#Baka|Baka]]|NE=[[#Djed|Djed]]}} {{Porodično stablo| | | | | | | | | | | | |!| | | |!}} {{Porodično stablo| | | | | | | | | | | |GT|y|JT|GT=[[Gloria Tribbiani]]|JT=[[#Joseph Tribbiani Sr.|Joseph Tribbiani Sr.]] }} {{Porodično stablo| | | | | | |,|-|-|-|-|-|-|-|+|-|-|-|-|-|v|-|v|-|v|-|v|-|-|-|.}} {{Porodično stablo| |JC|y|GT| |AG|-|JT|~|ZM|!|CT|!|MT| |DT|v|BC| |JC=[[#Jimmy Costa|Jimmy Costa]]|GT='''[[Gina Tribbiani]]'''|AG='''[[#Alex Garrett|Alex Garrett]]'''|JT='''[[Joey Tribbiani]]'''|ZM='''[[#Zach Miller|Zach Miller]]'''|CT=[[The One Where Chandler Can't Remember Which Sister|Cookie Tribbiani]]|MT=[[The One Where Chandler Can't Remember Which Sister|Mary-Therese "Mary Teresa" Tribbiani]]|DT=[[#Dina Tribbiani|Dina Tribbiani]]|BC=[[#Dina Tribbiani|Bobby Corso]] |boxstyle_GT =background-color: #CEF2DA; |boxstyle_AG =background-color: #CEF2DA; |boxstyle_JT =background-color: #CEF2DA; |boxstyle_ZM =background-color: #CEF2DA; }} {{Porodično stablo| | | | |!| | | | | | | | | | | | | |,|-|^|-|v|-|^|-|.| | | | | |!}} {{Porodično stablo| | | |MT| | | | | | | | | | | |TT| |MA| |VT| | | |BC|MT='''[[Michael Tribbiani]]'''|TT=[[The One Where Chandler Can't Remember Which Sister|Tina Tribbiani]]|MA=[[The One Where Chandler Can't Remember Which Sister|Mary-Angela Tribbiani]]|VT=[[The One Where Chandler Can't Remember Which Sister|Veronika Tribbiani]]|BC=[[#Dina Tribbiani|beba Corso]] |boxstyle_MT =background-color: #CEF2DA; }} {{Porodično stablo|}} {{Porodično stablo/kraj}} {{chart bottom}} {{reflist|group=n}} cw7hxx8fqorj8di7c7bjs82s91t9swr 3729942 3729941 2025-06-25T20:01:05Z AnToni 2325 3729942 wikitext text/x-wiki {{SB}}{{chart top|[[Spisak likova u "Prijateljima" i "Joeyju"|Porodično stablo Geller–Bing-Green]]}} {{Porodično stablo/start|style=font: 100% sans-serif;|align=center}} {{Porodično stablo| | | |NB|y|CB| |JG|y|JD| | | | | |SG|y|LG|NB=[[#Nora Tyler Bing|Nora Bing]]|CB=[[#Charles Bing/Helena Handbasket|Charles Bing]]{{refn|group=n|U epizodi "[[The One with Chandler's Dad]]" za Chandlerovog [[Homoseksualnost|homoseksualnog]] oca koji nosi žensku odjeću, Charlesa Binga, otkriveno je da u [[Las Vegas]]u nastupa pod imenom "Helena Handbasket".}}|JG=[[Jack Geller]]|JD=[[Judy Geller]]|SG=[[Sandra Green]]|LG=[[Leonard Green (Prijatelji)|Leonard Green]] }} {{Porodično stablo| | | | | | |!| | | |,|-|-|-|^|-|-|-|-|-|-|-|.| | | |)|-|v|-|.}} {{Porodično stablo| |ER| |CB|V|MG| |SB|V|CW|y|RG|y|RC|!|AG| |ER=[[Erica (Prijatelji)|Erica]]{{refn|group=n|name=Erica}}|CB='''[[Chandler Bing]]'''|MG='''[[Monica Geller|Monica E. Geller–Bing]]'''|SB=[[Susan Bunch]]|CW=[[Carol Willick]]|RG='''[[Ross Geller]]'''{{refn|group=n|name=Geller}}{{refn|group=n|Ross je nakratko bio u braku i s [[Emily Waltham]], između epizoda "[[The One with Ross's Wedding]]" i "[[The One with the Yeti]]".}}|RC='''[[Rachel Green]]'''|AG=[[Amy Green]] |stil_kutije_MG =background-color: #CEF2DA; |stil_kutije_CB =background-color: #CEF2DA; |stil_kutije_RG =background-color: #CEF2DA; |stil_kutije_RC =background-color: #CEF2DA; }} {{Porodično stablo| | |)|-|-|-|-|-|t|.| | | | | | |L|~|~|~|[| | | |!| | | |!}} {{Porodično stablo| |EB| | | | |JB| | | | | | | | |BG| |EG| |JG| |EB=[[Erica Bing]]{{refn|group=n|name=Erica}}|JB=[[Jack Bing]]{{refn|group=n|name=Erica}}|BG=[[Ben Geller]]{{refn|group=n|name=Geller}}|EG=[[Emma Geller-Green|Emma Geller]]{{refn|group=n|name=Geller}}|JG=[[Jill Green (Prijatelji)|Jill Green]] }} {{Porodično stablo/kraj}} |- |style="text-align: left;"|'''Notes:''' {{reflist|group=n|refs= {{refn|group=n|name=Erica|U epizodi "[[The One with the Birth Mother]]" [[Erica (Prijatelji)|Erica]] pristane da [[Monica Geller|Monica]] i [[Chandler Bing]] usvoje njene bebe, porodivši se u epizodama "[[The One with Rachel's Going Away Party]]" i "[[The Last One (Prijatelji)|The Last One]]".}} {{refn|group=n|name=Geller|Oboje Rossove djece, [[Ben Geller|Ben]] i [[Emma Geller-Green|Emma]], rođeno je nakon njegovog razvoda od njihovih majki, [[Carol Willick]] i [[Rachel Green]] (prije nego što se ponovo vjenčao s Rachel).}} }} {{chart bottom}} {{chart top|[[Phoebe Buffay|Porodično stablo Buffay]]}} {{Porodično stablo/start|align=center}} {{Porodično stablo| | | | | | | | | | | | | | | | |GF|GF=[[#Frances|Frances]]}} {{Porodično stablo| | | | | | | | | | | | | | | | | |!}} {{Porodično stablo| | | | |XB|y|FB|y|PA|-|MB| |BH|y|TH| |XB=Mrs. Buffay{{refn|group=q|name=MrsBuffay}}|FB=[[#Frank Buffay Sr.|Frank Buffay Sr.]]{{refn|group=q|name=Lily}}|PA=[[Phoebe Abbott]]{{refn|group=q|name=Lily}}|MB=[[Phoebe Buffay|Lily Buffay]]{{refn|group=q|name=Lily}}|BH=[[Bitsy Hannigan]]|TH=[[Theodore Hannigan]] }} {{Porodično stablo| | | | | | | |!| | | |)|-|-|-|-|-|-|-|.| | | |!}} {{Porodično stablo| | |AK|y|FB| |UB| |DS|-|PB|~|MH|AK=[[Alice Knight]]|FB=[[Frank Buffay Jr.]]|UB='''[[Ursula Buffay]]'''|DS=[[#Duncan Sullivan|Duncan Sullivan]]|PB='''[[Phoebe Buffay]]'''{{efn|group=n|name=Triplets}}|MH='''[[Mike Hannigan|Michael "Mike" Hannigan]]''' |stil_kutije_UB =background-color: #CEF2DA; |stil_kutije_PB =background-color: #CEF2DA; |stil_kutije_MH =background-color: #FFFFDD; }} {{Porodično stablo| | | |,|-|^|-|v|-|-|-|v|-|-|-|-|-|-|-|'}} {{Porodično stablo| | |FB| |LB| |CB|FB=[[Frank Buffay Jr.|Frank Buffay III]]{{efn|group=n|name=Triplets|U epizodi "[[The One with Phoebe's Uterus]]" Frank i Alice upitaju Phoebe da bude surogat-majka njihovoj djeci i ona kasnije rodi njihove trojke, od kojih se zatim oprosti u emotivnoj sceni u epizodi "[[The One Hundredth]]".<ref group="e" name="Uterus"/><ref group="e" name="Hundredth"/>}}|LB=[[Frank Buffay Jr.|Leslie Buffay]]{{efn|group=n|name=Triplets}}|CB=[[Frank Buffay Jr.|Chandler Buffay]]{{efn|group=n|name=Triplets}}}} {{Porodično stablo|}} {{Porodično stablo/kraj}} |- |style="text-align: left;"|'''Napomene:''' {{reflist|group=q|refs= {{refn|group=q|name=MrsBuffay|U epizodi "[[The One With the Bullies]]" gđa Buffay ([[Laraine Newman]]) prikazana je kao majka Franka mlađeg.}} {{refn|group=q|name=Lily|U epizodi "[[The One at the Beach]]" otkriva se da su Phoebeina biološka majka [[Phoebe Abbott]], biološki otac [[Frank Buffay|Frank Buffay Sr.]] i usvojiteljska majka [[Phoebe Buffay|Lily Buffay]] bili u trosmjernoj vezi, a Phoebe su odgojili Lily i Frank Sr.}} }} {{chart bottom}} {{chart top|[[Joey Tribbiani|Porodično stablo Tribbiani]]}} {{Porodično stablo/start|align=center}} {{Porodično stablo| | | | | | | | | | | |NA| |NE|NA=[[#Baka|Baka]]|NE=[[#Djed|Djed]]}} {{Porodično stablo| | | | | | | | | | | | |!| | | |!}} {{Porodično stablo| | | | | | | | | | | |GT|y|JT|GT=[[Gloria Tribbiani]]|JT=[[#Joseph Tribbiani Sr.|Joseph Tribbiani Sr.]] }} {{Porodično stablo| | | | | | |,|-|-|-|-|-|-|-|+|-|-|-|-|-|v|-|v|-|v|-|v|-|-|-|.}} {{Porodično stablo| |JC|y|GT| |AG|-|JT|~|ZM|!|CT|!|MT| |DT|v|BC| |JC=[[#Jimmy Costa|Jimmy Costa]]|GT='''[[Gina Tribbiani]]'''|AG='''[[#Alex Garrett|Alex Garrett]]'''|JT='''[[Joey Tribbiani]]'''|ZM='''[[#Zach Miller|Zach Miller]]'''|CT=[[The One Where Chandler Can't Remember Which Sister|Cookie Tribbiani]]|MT=[[The One Where Chandler Can't Remember Which Sister|Mary-Therese "Mary Teresa" Tribbiani]]|DT=[[#Dina Tribbiani|Dina Tribbiani]]|BC=[[#Dina Tribbiani|Bobby Corso]] |stil_kutije_GT =background-color: #CEF2DA; |stil_kutije_AG =background-color: #CEF2DA; |stil_kutije_JT =background-color: #CEF2DA; |stil_kutije_ZM =background-color: #CEF2DA; }} {{Porodično stablo| | | | |!| | | | | | | | | | | | | |,|-|^|-|v|-|^|-|.| | | | | |!}} {{Porodično stablo| | | |MT| | | | | | | | | | | |TT| |MA| |VT| | | |BC|MT='''[[Michael Tribbiani]]'''|TT=[[The One Where Chandler Can't Remember Which Sister|Tina Tribbiani]]|MA=[[The One Where Chandler Can't Remember Which Sister|Mary-Angela Tribbiani]]|VT=[[The One Where Chandler Can't Remember Which Sister|Veronika Tribbiani]]|BC=[[#Dina Tribbiani|beba Corso]] |stil_kutije_MT =background-color: #CEF2DA; }} {{Porodično stablo|}} {{Porodično stablo/kraj}} {{chart bottom}} {{reflist|group=n}} bwwfsfzx310h41b1xsannfske1b4lh4 3729943 3729942 2025-06-25T20:02:18Z AnToni 2325 3729943 wikitext text/x-wiki {{chart top|[[Spisak likova u "Prijateljima" i "Joeyju"|Porodično stablo Geller–Bing-Green]]}} {{Porodično stablo/start|style=font: 100% sans-serif;|align=center}} {{Porodično stablo| | | |NB|y|CB| |JG|y|JD| | | | | |SG|y|LG|NB=[[#Nora Tyler Bing|Nora Bing]]|CB=[[#Charles Bing/Helena Handbasket|Charles Bing]]{{refn|group=n|U epizodi "[[The One with Chandler's Dad]]" za Chandlerovog [[Homoseksualnost|homoseksualnog]] oca koji nosi žensku odjeću, Charlesa Binga, otkriveno je da u [[Las Vegas]]u nastupa pod imenom "Helena Handbasket".}}|JG=[[Jack Geller]]|JD=[[Judy Geller]]|SG=[[Sandra Green]]|LG=[[Leonard Green (Prijatelji)|Leonard Green]] }} {{Porodično stablo| | | | | | |!| | | |,|-|-|-|^|-|-|-|-|-|-|-|.| | | |)|-|v|-|.}} {{Porodično stablo| |ER| |CB|V|MG| |SB|V|CW|y|RG|y|RC|!|AG| |ER=[[Erica (Prijatelji)|Erica]]{{refn|group=n|name=Erica}}|CB='''[[Chandler Bing]]'''|MG='''[[Monica Geller|Monica E. Geller–Bing]]'''|SB=[[Susan Bunch]]|CW=[[Carol Willick]]|RG='''[[Ross Geller]]'''{{refn|group=n|name=Geller}}{{refn|group=n|Ross je nakratko bio u braku i s [[Emily Waltham]], između epizoda "[[The One with Ross's Wedding]]" i "[[The One with the Yeti]]".}}|RC='''[[Rachel Green]]'''|AG=[[Amy Green]] |stil_kutije_MG =background-color: #CEF2DA; |stil_kutije_CB =background-color: #CEF2DA; |stil_kutije_RG =background-color: #CEF2DA; |stil_kutije_RC =background-color: #CEF2DA; }} {{Porodično stablo| | |)|-|-|-|-|-|t|.| | | | | | |L|~|~|~|[| | | |!| | | |!}} {{Porodično stablo| |EB| | | | |JB| | | | | | | | |BG| |EG| |JG| |EB=[[Erica Bing]]{{refn|group=n|name=Erica}}|JB=[[Jack Bing]]{{refn|group=n|name=Erica}}|BG=[[Ben Geller]]{{refn|group=n|name=Geller}}|EG=[[Emma Geller-Green|Emma Geller]]{{refn|group=n|name=Geller}}|JG=[[Jill Green (Prijatelji)|Jill Green]] }} {{Porodično stablo/kraj}} |- |style="text-align: left;"|'''Notes:''' {{reflist|group=n|refs= {{refn|group=n|name=Erica|U epizodi "[[The One with the Birth Mother]]" [[Erica (Prijatelji)|Erica]] pristane da [[Monica Geller|Monica]] i [[Chandler Bing]] usvoje njene bebe, porodivši se u epizodama "[[The One with Rachel's Going Away Party]]" i "[[The Last One (Prijatelji)|The Last One]]".}} {{refn|group=n|name=Geller|Oboje Rossove djece, [[Ben Geller|Ben]] i [[Emma Geller-Green|Emma]], rođeno je nakon njegovog razvoda od njihovih majki, [[Carol Willick]] i [[Rachel Green]] (prije nego što se ponovo vjenčao s Rachel).}} }} {{chart bottom}} {{chart top|[[Phoebe Buffay|Porodično stablo Buffay]]}} {{Porodično stablo/start|align=center}} {{Porodično stablo| | | | | | | | | | | | | | | | |GF|GF=[[#Frances|Frances]]}} {{Porodično stablo| | | | | | | | | | | | | | | | | |!}} {{Porodično stablo| | | | |XB|y|FB|y|PA|-|MB| |BH|y|TH| |XB=Mrs. Buffay{{refn|group=q|name=MrsBuffay}}|FB=[[#Frank Buffay Sr.|Frank Buffay Sr.]]{{refn|group=q|name=Lily}}|PA=[[Phoebe Abbott]]{{refn|group=q|name=Lily}}|MB=[[Phoebe Buffay|Lily Buffay]]{{refn|group=q|name=Lily}}|BH=[[Bitsy Hannigan]]|TH=[[Theodore Hannigan]] }} {{Porodično stablo| | | | | | | |!| | | |)|-|-|-|-|-|-|-|.| | | |!}} {{Porodično stablo| | |AK|y|FB| |UB| |DS|-|PB|~|MH|AK=[[Alice Knight]]|FB=[[Frank Buffay Jr.]]|UB='''[[Ursula Buffay]]'''|DS=[[#Duncan Sullivan|Duncan Sullivan]]|PB='''[[Phoebe Buffay]]'''{{efn|group=n|name=Triplets}}|MH='''[[Mike Hannigan|Michael "Mike" Hannigan]]''' |stil_kutije_UB =background-color: #CEF2DA; |stil_kutije_PB =background-color: #CEF2DA; |stil_kutije_MH =background-color: #FFFFDD; }} {{Porodično stablo| | | |,|-|^|-|v|-|-|-|v|-|-|-|-|-|-|-|'}} {{Porodično stablo| | |FB| |LB| |CB|FB=[[Frank Buffay Jr.|Frank Buffay III]]{{efn|group=n|name=Triplets|U epizodi "[[The One with Phoebe's Uterus]]" Frank i Alice upitaju Phoebe da bude surogat-majka njihovoj djeci i ona kasnije rodi njihove trojke, od kojih se zatim oprosti u emotivnoj sceni u epizodi "[[The One Hundredth]]".<ref group="e" name="Uterus"/><ref group="e" name="Hundredth"/>}}|LB=[[Frank Buffay Jr.|Leslie Buffay]]{{efn|group=n|name=Triplets}}|CB=[[Frank Buffay Jr.|Chandler Buffay]]{{efn|group=n|name=Triplets}}}} {{Porodično stablo|}} {{Porodično stablo/kraj}} |- |style="text-align: left;"|'''Napomene:''' {{reflist|group=q|refs= {{refn|group=q|name=MrsBuffay|U epizodi "[[The One With the Bullies]]" gđa Buffay ([[Laraine Newman]]) prikazana je kao majka Franka mlađeg.}} {{refn|group=q|name=Lily|U epizodi "[[The One at the Beach]]" otkriva se da su Phoebeina biološka majka [[Phoebe Abbott]], biološki otac [[Frank Buffay|Frank Buffay Sr.]] i usvojiteljska majka [[Phoebe Buffay|Lily Buffay]] bili u trosmjernoj vezi, a Phoebe su odgojili Lily i Frank Sr.}} }} {{chart bottom}} {{chart top|[[Joey Tribbiani|Porodično stablo Tribbiani]]}} {{Porodično stablo/start|align=center}} {{Porodično stablo| | | | | | | | | | | |NA| |NE|NA=[[#Baka|Baka]]|NE=[[#Djed|Djed]]}} {{Porodično stablo| | | | | | | | | | | | |!| | | |!}} {{Porodično stablo| | | | | | | | | | | |GT|y|JT|GT=[[Gloria Tribbiani]]|JT=[[#Joseph Tribbiani Sr.|Joseph Tribbiani Sr.]] }} {{Porodično stablo| | | | | | |,|-|-|-|-|-|-|-|+|-|-|-|-|-|v|-|v|-|v|-|v|-|-|-|.}} {{Porodično stablo| |JC|y|GT| |AG|-|JT|~|ZM|!|CT|!|MT| |DT|v|BC| |JC=[[#Jimmy Costa|Jimmy Costa]]|GT='''[[Gina Tribbiani]]'''|AG='''[[#Alex Garrett|Alex Garrett]]'''|JT='''[[Joey Tribbiani]]'''|ZM='''[[#Zach Miller|Zach Miller]]'''|CT=[[The One Where Chandler Can't Remember Which Sister|Cookie Tribbiani]]|MT=[[The One Where Chandler Can't Remember Which Sister|Mary-Therese "Mary Teresa" Tribbiani]]|DT=[[#Dina Tribbiani|Dina Tribbiani]]|BC=[[#Dina Tribbiani|Bobby Corso]] |stil_kutije_GT =background-color: #CEF2DA; |stil_kutije_AG =background-color: #CEF2DA; |stil_kutije_JT =background-color: #CEF2DA; |stil_kutije_ZM =background-color: #CEF2DA; }} {{Porodično stablo| | | | |!| | | | | | | | | | | | | |,|-|^|-|v|-|^|-|.| | | | | |!}} {{Porodično stablo| | | |MT| | | | | | | | | | | |TT| |MA| |VT| | | |BC|MT='''[[Michael Tribbiani]]'''|TT=[[The One Where Chandler Can't Remember Which Sister|Tina Tribbiani]]|MA=[[The One Where Chandler Can't Remember Which Sister|Mary-Angela Tribbiani]]|VT=[[The One Where Chandler Can't Remember Which Sister|Veronika Tribbiani]]|BC=[[#Dina Tribbiani|beba Corso]] |stil_kutije_MT =background-color: #CEF2DA; }} {{Porodično stablo|}} {{Porodično stablo/kraj}} {{chart bottom}} {{reflist|group=n}} kdup2w6a66a7yspitq9d8p7h1p2vm67 3729945 3729943 2025-06-25T20:08:04Z KWiki 9400 3729945 wikitext text/x-wiki {{chart top|[[Spisak likova u "Prijateljima" i "Joeyju"|Porodično stablo Geller–Bing-Green]]}} {{Porodično stablo/start|style=font: 100% sans-serif;|align=center}} {{Porodično stablo| | | |NB|y|CB| |JG|y|JD| | | | | |SG|y|LG|NB=[[#Nora Tyler Bing|Nora Bing]]|CB=[[#Charles Bing/Helena Handbasket|Charles Bing]]{{refn|group=n|U epizodi "[[The One with Chandler's Dad]]" za Chandlerovog [[Homoseksualnost|homoseksualnog]] oca koji nosi žensku odjeću, Charlesa Binga, otkriveno je da u [[Las Vegas]]u nastupa pod imenom "Helena Handbasket".}}|JG=[[Jack Geller]]|JD=[[Judy Geller]]|SG=[[Sandra Green]]|LG=[[Leonard Green (Prijatelji)|Leonard Green]] }} {{Porodično stablo| | | | | | |!| | | |,|-|-|-|^|-|-|-|-|-|-|-|.| | | |)|-|v|-|.}} {{Porodično stablo| |ER| |CB|V|MG| |SB|V|CW|y|RG|y|RC|!|AG| |ER=[[Erica (Prijatelji)|Erica]]{{refn|group=n|name=Erica}}|CB='''[[Chandler Bing]]'''|MG='''[[Monica Geller|Monica E. Geller–Bing]]'''|SB=[[Susan Bunch]]|CW=[[Carol Willick]]|RG='''[[Ross Geller]]'''{{refn|group=n|name=Geller}}{{refn|group=n|Ross je nakratko bio u braku i s [[Emily Waltham]], između epizoda "[[The One with Ross's Wedding]]" i "[[The One with the Yeti]]".}}|RC='''[[Rachel Green]]'''|AG=[[Amy Green]] |stil_kutije_MG =background-color: #CEF2DA; |stil_kutije_CB =background-color: #CEF2DA; |stil_kutije_RG =background-color: #CEF2DA; |stil_kutije_RC =background-color: #CEF2DA; }} {{Porodično stablo| | |)|-|-|-|-|-|t|.| | | | | | |L|~|~|~|[| | | |!| | | |!}} {{Porodično stablo| |EB| | | | |JB| | | | | | | | |BG| |EG| |JG| |EB=[[Erica Bing]]{{refn|group=n|name=Erica}}|JB=[[Jack Bing]]{{refn|group=n|name=Erica}}|BG=[[Ben Geller]]{{refn|group=n|name=Geller}}|EG=[[Emma Geller-Green|Emma Geller]]{{refn|group=n|name=Geller}}|JG=[[Jill Green (Prijatelji)|Jill Green]] }} {{Porodično stablo/kraj}} |- |style="text-align: left;"|'''Napomene:''' {{reflist|group=n|refs= {{refn|group=n|name=Erica|U epizodi "[[The One with the Birth Mother]]" [[Erica (Prijatelji)|Erica]] pristane da [[Monica Geller|Monica]] i [[Chandler Bing]] usvoje njene bebe, porodivši se u epizodama "[[The One with Rachel's Going Away Party]]" i "[[The Last One (Prijatelji)|The Last One]]".}} {{refn|group=n|name=Geller|Oboje Rossove djece, [[Ben Geller|Ben]] i [[Emma Geller-Green|Emma]], rođeno je nakon njegovog razvoda od njihovih majki, [[Carol Willick]] i [[Rachel Green]] (prije nego što se ponovo vjenčao s Rachel).}} }} {{chart bottom}} {{chart top|[[Phoebe Buffay|Porodično stablo Buffay]]}} {{Porodično stablo/start|align=center}} {{Porodično stablo| | | | | | | | | | | | | | | | |GF|GF=[[#Frances|Frances]]}} {{Porodično stablo| | | | | | | | | | | | | | | | | |!}} {{Porodično stablo| | | | |XB|y|FB|y|PA|-|MB| |BH|y|TH| |XB=Mrs. Buffay{{refn|group=q|name=MrsBuffay}}|FB=[[#Frank Buffay Sr.|Frank Buffay Sr.]]{{refn|group=q|name=Lily}}|PA=[[Phoebe Abbott]]{{refn|group=q|name=Lily}}|MB=[[Phoebe Buffay|Lily Buffay]]{{refn|group=q|name=Lily}}|BH=[[Bitsy Hannigan]]|TH=[[Theodore Hannigan]] }} {{Porodično stablo| | | | | | | |!| | | |)|-|-|-|-|-|-|-|.| | | |!}} {{Porodično stablo| | |AK|y|FB| |UB| |DS|-|PB|~|MH|AK=[[Alice Knight]]|FB=[[Frank Buffay Jr.]]|UB='''[[Ursula Buffay]]'''|DS=[[#Duncan Sullivan|Duncan Sullivan]]|PB='''[[Phoebe Buffay]]'''{{efn|group=n|name=Triplets}}|MH='''[[Mike Hannigan|Michael "Mike" Hannigan]]''' |stil_kutije_UB =background-color: #CEF2DA; |stil_kutije_PB =background-color: #CEF2DA; |stil_kutije_MH =background-color: #FFFFDD; }} {{Porodično stablo| | | |,|-|^|-|v|-|-|-|v|-|-|-|-|-|-|-|'}} {{Porodično stablo| | |FB| |LB| |CB|FB=[[Frank Buffay Jr.|Frank Buffay III]]{{efn|group=n|name=Triplets|U epizodi "[[The One with Phoebe's Uterus]]" Frank i Alice upitaju Phoebe da bude surogat-majka njihovoj djeci i ona kasnije rodi njihove trojke, od kojih se zatim oprosti u emotivnoj sceni u epizodi "[[The One Hundredth]]".<ref group="e" name="Uterus"/><ref group="e" name="Hundredth"/>}}|LB=[[Frank Buffay Jr.|Leslie Buffay]]{{efn|group=n|name=Triplets}}|CB=[[Frank Buffay Jr.|Chandler Buffay]]{{efn|group=n|name=Triplets}}}} {{Porodično stablo|}} {{Porodično stablo/kraj}} |- |style="text-align: left;"|'''Napomene:''' {{reflist|group=q|refs= {{refn|group=q|name=MrsBuffay|U epizodi "[[The One With the Bullies]]" gđa Buffay ([[Laraine Newman]]) prikazana je kao majka Franka mlađeg.}} {{refn|group=q|name=Lily|U epizodi "[[The One at the Beach]]" otkriva se da su Phoebeina biološka majka [[Phoebe Abbott]], biološki otac [[Frank Buffay|Frank Buffay Sr.]] i usvojiteljska majka [[Phoebe Buffay|Lily Buffay]] bili u trosmjernoj vezi, a Phoebe su odgojili Lily i Frank Sr.}} }} {{chart bottom}} {{chart top|[[Joey Tribbiani|Porodično stablo Tribbiani]]}} {{Porodično stablo/start|align=center}} {{Porodično stablo| | | | | | | | | | | |NA| |NE|NA=[[#Baka|Baka]]|NE=[[#Djed|Djed]]}} {{Porodično stablo| | | | | | | | | | | | |!| | | |!}} {{Porodično stablo| | | | | | | | | | | |GT|y|JT|GT=[[Gloria Tribbiani]]|JT=[[#Joseph Tribbiani Sr.|Joseph Tribbiani Sr.]] }} {{Porodično stablo| | | | | | |,|-|-|-|-|-|-|-|+|-|-|-|-|-|v|-|v|-|v|-|v|-|-|-|.}} {{Porodično stablo| |JC|y|GT| |AG|-|JT|~|ZM|!|CT|!|MT| |DT|v|BC| |JC=[[#Jimmy Costa|Jimmy Costa]]|GT='''[[Gina Tribbiani]]'''|AG='''[[#Alex Garrett|Alex Garrett]]'''|JT='''[[Joey Tribbiani]]'''|ZM='''[[#Zach Miller|Zach Miller]]'''|CT=[[The One Where Chandler Can't Remember Which Sister|Cookie Tribbiani]]|MT=[[The One Where Chandler Can't Remember Which Sister|Mary-Therese "Mary Teresa" Tribbiani]]|DT=[[#Dina Tribbiani|Dina Tribbiani]]|BC=[[#Dina Tribbiani|Bobby Corso]] |stil_kutije_GT =background-color: #CEF2DA; |stil_kutije_AG =background-color: #CEF2DA; |stil_kutije_JT =background-color: #CEF2DA; |stil_kutije_ZM =background-color: #CEF2DA; }} {{Porodično stablo| | | | |!| | | | | | | | | | | | | |,|-|^|-|v|-|^|-|.| | | | | |!}} {{Porodično stablo| | | |MT| | | | | | | | | | | |TT| |MA| |VT| | | |BC|MT='''[[Michael Tribbiani]]'''|TT=[[The One Where Chandler Can't Remember Which Sister|Tina Tribbiani]]|MA=[[The One Where Chandler Can't Remember Which Sister|Mary-Angela Tribbiani]]|VT=[[The One Where Chandler Can't Remember Which Sister|Veronika Tribbiani]]|BC=[[#Dina Tribbiani|beba Corso]] |stil_kutije_MT =background-color: #CEF2DA; }} {{Porodično stablo|}} {{Porodično stablo/kraj}} {{chart bottom}} {{reflist|group=n}} tbghwbxw4nf20sf1x1cgf1fej6x756d 3729951 3729945 2025-06-25T20:20:08Z AnToni 2325 3729951 wikitext text/x-wiki {{chart top|[[Spisak likova u "Prijateljima" i "Joeyju"|Porodično stablo Geller–Bing-Green]]}} {{Porodično stablo/start|style=font: 100% sans-serif;|align=center}} {{Porodično stablo| | | |NB|y|CB| |JG|y|JD| | | | | |SG|y|LG|NB=[[#Nora Tyler Bing|Nora Bing]]|CB=[[#Charles Bing/Helena Handbasket|Charles Bing]]{{refn|group=n|U epizodi "[[The One with Chandler's Dad]]" za Chandlerovog [[Homoseksualnost|homoseksualnog]] oca koji nosi žensku odjeću, Charlesa Binga, otkriveno je da u [[Las Vegas]]u nastupa pod imenom "Helena Handbasket".}}|JG=[[Jack Geller]]|JD=[[Judy Geller]]|SG=[[Sandra Green]]|LG=[[Leonard Green (Prijatelji)|Leonard Green]] }} {{Porodično stablo| | | | | | |!| | | |,|-|-|-|^|-|-|-|-|-|-|-|.| | | |)|-|v|-|.}} {{Porodično stablo| |ER| |CB|V|MG| |SB|V|CW|y|RG|y|RC|!|AG| |ER=[[Erica (Prijatelji)|Erica]]{{refn|group=n|name=Erica}}|CB='''[[Chandler Bing]]'''|MG='''[[Monica Geller|Monica E. Geller–Bing]]'''|SB=[[Susan Bunch]]|CW=[[Carol Willick]]|RG='''[[Ross Geller]]'''{{refn|group=n|name=Geller}}{{refn|group=n|Ross je nakratko bio u braku i s [[Emily Waltham]], između epizoda "[[The One with Ross's Wedding]]" i "[[The One with the Yeti]]".}}|RC='''[[Rachel Green]]'''|AG=[[Amy Green]] |stil_kutije_MG =background-color: #CEF2DA; |stil_kutije_CB =background-color: #CEF2DA; |stil_kutije_RG =background-color: #CEF2DA; |stil_kutije_RC =background-color: #CEF2DA; }} {{Porodično stablo| | |)|-|-|-|-|-|t|.| | | | | | |L|~|~|~|[| | | |!| | | |!}} {{Porodično stablo| |EB| | | | |JB| | | | | | | | |BG| |EG| |JG| |EB=[[Erica Bing]]{{refn|group=n|name=Erica}}|JB=[[Jack Bing]]{{refn|group=n|name=Erica}}|BG=[[Ben Geller]]{{refn|group=n|name=Geller}}|EG=[[#Emma|Emma Geller]]{{refn|group=n|name=Geller}}|JG=[[Jill Green (Prijatelji)|Jill Green]] }} {{Porodično stablo/kraj}} |- |style="text-align: left;"|'''Napomene:''' {{reflist|group=n|refs= {{refn|group=n|name=Erica|U epizodi "[[The One with the Birth Mother]]" [[Erica (Prijatelji)|Erica]] pristane da [[Monica Geller|Monica]] i [[Chandler Bing]] usvoje njene bebe, porodivši se u epizodama "[[The One with Rachel's Going Away Party]]" i "[[The Last One (Prijatelji)|The Last One]]".}} {{refn|group=n|name=Geller|Oboje Rossove djece, [[Ben Geller|Ben]] i [[Emma Geller-Green|Emma]], rođeno je nakon njegovog razvoda od njihovih majki, [[Carol Willick]] i [[Rachel Green]] (prije nego što se ponovo vjenčao s Rachel).}} }} {{chart bottom}} {{chart top|[[Phoebe Buffay|Porodično stablo Buffay]]}} {{Porodično stablo/start|align=center}} {{Porodično stablo| | | | | | | | | | | | | | | | |GF|GF=[[#Frances|Frances]]}} {{Porodično stablo| | | | | | | | | | | | | | | | | |!}} {{Porodično stablo| | | | |XB|y|FB|y|PA|-|MB| |BH|y|TH| |XB=Mrs. Buffay{{refn|group=q|name=MrsBuffay}}|FB=[[#Frank Buffay Sr.|Frank Buffay Sr.]]{{refn|group=q|name=Lily}}|PA=[[Phoebe Abbott]]{{refn|group=q|name=Lily}}|MB=[[Phoebe Buffay|Lily Buffay]]{{refn|group=q|name=Lily}}|BH=[[Bitsy Hannigan]]|TH=[[Theodore Hannigan]] }} {{Porodično stablo| | | | | | | |!| | | |)|-|-|-|-|-|-|-|.| | | |!}} {{Porodično stablo| | |AK|y|FB| |UB| |DS|-|PB|~|MH|AK=[[Alice Knight]]|FB=[[Frank Buffay Jr.]]|UB='''[[Ursula Buffay]]'''|DS=[[#Duncan Sullivan|Duncan Sullivan]]|PB='''[[Phoebe Buffay]]'''{{efn|group=n|name=Triplets}}|MH='''[[Mike Hannigan|Michael "Mike" Hannigan]]''' |stil_kutije_UB =background-color: #CEF2DA; |stil_kutije_PB =background-color: #CEF2DA; |stil_kutije_MH =background-color: #FFFFDD; }} {{Porodično stablo| | | |,|-|^|-|v|-|-|-|v|-|-|-|-|-|-|-|'}} {{Porodično stablo| | |FB| |LB| |CB|FB=[[Frank Buffay Jr.|Frank Buffay III]]{{efn|group=n|name=Triplets|U epizodi "[[The One with Phoebe's Uterus]]" Frank i Alice upitaju Phoebe da bude surogat-majka njihovoj djeci i ona kasnije rodi njihove trojke, od kojih se zatim oprosti u emotivnoj sceni u epizodi "[[The One Hundredth]]".<ref group="e" name="Uterus"/><ref group="e" name="Hundredth"/>}}|LB=[[Frank Buffay Jr.|Leslie Buffay]]{{efn|group=n|name=Triplets}}|CB=[[Frank Buffay Jr.|Chandler Buffay]]{{efn|group=n|name=Triplets}}}} {{Porodično stablo|}} {{Porodično stablo/kraj}} |- |style="text-align: left;"|'''Napomene:''' {{reflist|group=q|refs= {{refn|group=q|name=MrsBuffay|U epizodi "[[The One With the Bullies]]" gđa Buffay ([[Laraine Newman]]) prikazana je kao majka Franka mlađeg.}} {{refn|group=q|name=Lily|U epizodi "[[The One at the Beach]]" otkriva se da su Phoebeina biološka majka [[Phoebe Abbott]], biološki otac [[Frank Buffay|Frank Buffay Sr.]] i usvojiteljska majka [[Phoebe Buffay|Lily Buffay]] bili u trosmjernoj vezi, a Phoebe su odgojili Lily i Frank Sr.}} }} {{chart bottom}} {{chart top|[[Joey Tribbiani|Porodično stablo Tribbiani]]}} {{Porodično stablo/start|align=center}} {{Porodično stablo| | | | | | | | | | | |NA| |NE|NA=[[#Baka|Baka]]|NE=[[#Djed|Djed]]}} {{Porodično stablo| | | | | | | | | | | | |!| | | |!}} {{Porodično stablo| | | | | | | | | | | |GT|y|JT|GT=[[Gloria Tribbiani]]|JT=[[#Joseph Tribbiani Sr.|Joseph Tribbiani Sr.]] }} {{Porodično stablo| | | | | | |,|-|-|-|-|-|-|-|+|-|-|-|-|-|v|-|v|-|v|-|v|-|-|-|.}} {{Porodično stablo| |JC|y|GT| |AG|-|JT|~|ZM|!|CT|!|MT| |DT|v|BC| |JC=[[#Jimmy Costa|Jimmy Costa]]|GT='''[[Gina Tribbiani]]'''|AG='''[[#Alex Garrett|Alex Garrett]]'''|JT='''[[Joey Tribbiani]]'''|ZM='''[[#Zach Miller|Zach Miller]]'''|CT=[[The One Where Chandler Can't Remember Which Sister|Cookie Tribbiani]]|MT=[[The One Where Chandler Can't Remember Which Sister|Mary-Therese "Mary Teresa" Tribbiani]]|DT=[[#Dina Tribbiani|Dina Tribbiani]]|BC=[[#Dina Tribbiani|Bobby Corso]] |stil_kutije_GT =background-color: #CEF2DA; |stil_kutije_AG =background-color: #CEF2DA; |stil_kutije_JT =background-color: #CEF2DA; |stil_kutije_ZM =background-color: #CEF2DA; }} {{Porodično stablo| | | | |!| | | | | | | | | | | | | |,|-|^|-|v|-|^|-|.| | | | | |!}} {{Porodično stablo| | | |MT| | | | | | | | | | | |TT| |MA| |VT| | | |BC|MT='''[[Michael Tribbiani]]'''|TT=[[The One Where Chandler Can't Remember Which Sister|Tina Tribbiani]]|MA=[[The One Where Chandler Can't Remember Which Sister|Mary-Angela Tribbiani]]|VT=[[The One Where Chandler Can't Remember Which Sister|Veronika Tribbiani]]|BC=[[#Dina Tribbiani|beba Corso]] |stil_kutije_MT =background-color: #CEF2DA; }} {{Porodično stablo|}} {{Porodično stablo/kraj}} {{chart bottom}} {{reflist|group=n}} 0hwjh6vsv8j2ez49u4s4ysjkacw1368 3729952 3729951 2025-06-25T20:22:54Z AnToni 2325 3729952 wikitext text/x-wiki {{chart top|[[Spisak likova u "Prijateljima" i "Joeyju"|Porodično stablo Geller–Bing-Green]]}} {{Porodično stablo/start|style=font: 100% sans-serif;|align=center}} {{Porodično stablo| | | |NB|y|CB| |JG|y|JD| | | | | |SG|y|LG|NB=[[#Nora Tyler Bing|Nora Bing]]|CB=[[#Charles Bing/Helena Handbasket|Charles Bing]]{{refn|group=n|U epizodi "[[The One with Chandler's Dad]]" za Chandlerovog [[Homoseksualnost|homoseksualnog]] oca koji nosi žensku odjeću, Charlesa Binga, otkriveno je da u [[Las Vegas]]u nastupa pod imenom "Helena Handbasket".}}|JG=[[Jack Geller]]|JD=[[Judy Geller]]|SG=[[Sandra Green]]|LG=[[Leonard Green (Prijatelji)|Leonard Green]] }} {{Porodično stablo| | | | | | |!| | | |,|-|-|-|^|-|-|-|-|-|-|-|.| | | |)|-|v|-|.}} {{Porodično stablo| |ER| |CB|V|MG| |SB|V|CW|y|RG|y|RC|!|AG| |ER=[[Erica (Prijatelji)|Erica]]{{refn|group=n|name=Erica}}|CB='''[[Chandler Bing]]'''|MG='''[[Monica Geller|Monica E. Geller–Bing]]'''|SB=[[Susan Bunch]]|CW=[[Carol Willick]]|RG='''[[Ross Geller]]'''{{refn|group=n|name=Geller}}{{refn|group=n|Ross je nakratko bio u braku i s [[Emily Waltham]], između epizoda "[[The One with Ross's Wedding]]" i "[[The One with the Yeti]]".}}|RC='''[[Rachel Green]]'''|AG=[[Amy Green]] |stil_kutije_MG =background-color: #CEF2DA; |stil_kutije_CB =background-color: #CEF2DA; |stil_kutije_RG =background-color: #CEF2DA; |stil_kutije_RC =background-color: #CEF2DA; }} {{Porodično stablo| | |)|-|-|-|-|-|t|.| | | | | | |L|~|~|~|[| | | |!| | | |!}} {{Porodično stablo| |EB| | | | |JB| | | | | | | | |BG| |EG| |JG| |EB=[[Erica Bing]]{{refn|group=n|name=Erica}}|JB=[[Jack Bing]]{{refn|group=n|name=Erica}}|BG=[[Ben Geller]]{{refn|group=n|name=Geller}}|EG=[[#Emma|Emma Geller]]{{refn|group=n|name=Geller}}|JG=[[#Jill Green|Jill Green]] }} {{Porodično stablo/kraj}} |- |style="text-align: left;"|'''Napomene:''' {{reflist|group=n|refs= {{refn|group=n|name=Erica|U epizodi "[[The One with the Birth Mother]]" [[Erica (Prijatelji)|Erica]] pristane da [[Monica Geller|Monica]] i [[Chandler Bing]] usvoje njene bebe, porodivši se u epizodama "[[The One with Rachel's Going Away Party]]" i "[[The Last One (Prijatelji)|The Last One]]".}} {{refn|group=n|name=Geller|Oboje Rossove djece, [[Ben Geller|Ben]] i [[Emma Geller-Green|Emma]], rođeno je nakon njegovog razvoda od njihovih majki, [[Carol Willick]] i [[Rachel Green]] (prije nego što se ponovo vjenčao s Rachel).}} }} {{chart bottom}} {{chart top|[[Phoebe Buffay|Porodično stablo Buffay]]}} {{Porodično stablo/start|align=center}} {{Porodično stablo| | | | | | | | | | | | | | | | |GF|GF=[[#Frances|Frances]]}} {{Porodično stablo| | | | | | | | | | | | | | | | | |!}} {{Porodično stablo| | | | |XB|y|FB|y|PA|-|MB| |BH|y|TH| |XB=Mrs. Buffay{{refn|group=q|name=MrsBuffay}}|FB=[[#Frank Buffay Sr.|Frank Buffay Sr.]]{{refn|group=q|name=Lily}}|PA=[[Phoebe Abbott]]{{refn|group=q|name=Lily}}|MB=[[Phoebe Buffay|Lily Buffay]]{{refn|group=q|name=Lily}}|BH=[[Bitsy Hannigan]]|TH=[[Theodore Hannigan]] }} {{Porodično stablo| | | | | | | |!| | | |)|-|-|-|-|-|-|-|.| | | |!}} {{Porodično stablo| | |AK|y|FB| |UB| |DS|-|PB|~|MH|AK=[[Alice Knight]]|FB=[[Frank Buffay Jr.]]|UB='''[[Ursula Buffay]]'''|DS=[[#Duncan Sullivan|Duncan Sullivan]]|PB='''[[Phoebe Buffay]]'''{{efn|group=n|name=Triplets}}|MH='''[[Mike Hannigan|Michael "Mike" Hannigan]]''' |stil_kutije_UB =background-color: #CEF2DA; |stil_kutije_PB =background-color: #CEF2DA; |stil_kutije_MH =background-color: #FFFFDD; }} {{Porodično stablo| | | |,|-|^|-|v|-|-|-|v|-|-|-|-|-|-|-|'}} {{Porodično stablo| | |FB| |LB| |CB|FB=[[Frank Buffay Jr.|Frank Buffay III]]{{efn|group=n|name=Triplets|U epizodi "[[The One with Phoebe's Uterus]]" Frank i Alice upitaju Phoebe da bude surogat-majka njihovoj djeci i ona kasnije rodi njihove trojke, od kojih se zatim oprosti u emotivnoj sceni u epizodi "[[The One Hundredth]]".<ref group="e" name="Uterus"/><ref group="e" name="Hundredth"/>}}|LB=[[Frank Buffay Jr.|Leslie Buffay]]{{efn|group=n|name=Triplets}}|CB=[[Frank Buffay Jr.|Chandler Buffay]]{{efn|group=n|name=Triplets}}}} {{Porodično stablo|}} {{Porodično stablo/kraj}} |- |style="text-align: left;"|'''Napomene:''' {{reflist|group=q|refs= {{refn|group=q|name=MrsBuffay|U epizodi "[[The One With the Bullies]]" gđa Buffay ([[Laraine Newman]]) prikazana je kao majka Franka mlađeg.}} {{refn|group=q|name=Lily|U epizodi "[[The One at the Beach]]" otkriva se da su Phoebeina biološka majka [[Phoebe Abbott]], biološki otac [[Frank Buffay|Frank Buffay Sr.]] i usvojiteljska majka [[Phoebe Buffay|Lily Buffay]] bili u trosmjernoj vezi, a Phoebe su odgojili Lily i Frank Sr.}} }} {{chart bottom}} {{chart top|[[Joey Tribbiani|Porodično stablo Tribbiani]]}} {{Porodično stablo/start|align=center}} {{Porodično stablo| | | | | | | | | | | |NA| |NE|NA=[[#Baka|Baka]]|NE=[[#Djed|Djed]]}} {{Porodično stablo| | | | | | | | | | | | |!| | | |!}} {{Porodično stablo| | | | | | | | | | | |GT|y|JT|GT=[[Gloria Tribbiani]]|JT=[[#Joseph Tribbiani Sr.|Joseph Tribbiani Sr.]] }} {{Porodično stablo| | | | | | |,|-|-|-|-|-|-|-|+|-|-|-|-|-|v|-|v|-|v|-|v|-|-|-|.}} {{Porodično stablo| |JC|y|GT| |AG|-|JT|~|ZM|!|CT|!|MT| |DT|v|BC| |JC=[[#Jimmy Costa|Jimmy Costa]]|GT='''[[Gina Tribbiani]]'''|AG='''[[#Alex Garrett|Alex Garrett]]'''|JT='''[[Joey Tribbiani]]'''|ZM='''[[#Zach Miller|Zach Miller]]'''|CT=[[The One Where Chandler Can't Remember Which Sister|Cookie Tribbiani]]|MT=[[The One Where Chandler Can't Remember Which Sister|Mary-Therese "Mary Teresa" Tribbiani]]|DT=[[#Dina Tribbiani|Dina Tribbiani]]|BC=[[#Dina Tribbiani|Bobby Corso]] |stil_kutije_GT =background-color: #CEF2DA; |stil_kutije_AG =background-color: #CEF2DA; |stil_kutije_JT =background-color: #CEF2DA; |stil_kutije_ZM =background-color: #CEF2DA; }} {{Porodično stablo| | | | |!| | | | | | | | | | | | | |,|-|^|-|v|-|^|-|.| | | | | |!}} {{Porodično stablo| | | |MT| | | | | | | | | | | |TT| |MA| |VT| | | |BC|MT='''[[Michael Tribbiani]]'''|TT=[[The One Where Chandler Can't Remember Which Sister|Tina Tribbiani]]|MA=[[The One Where Chandler Can't Remember Which Sister|Mary-Angela Tribbiani]]|VT=[[The One Where Chandler Can't Remember Which Sister|Veronika Tribbiani]]|BC=[[#Dina Tribbiani|beba Corso]] |stil_kutije_MT =background-color: #CEF2DA; }} {{Porodično stablo|}} {{Porodično stablo/kraj}} {{chart bottom}} {{reflist|group=n}} 3o71jeonopde3apaehsb8if6s3s418i 3729955 3729952 2025-06-25T20:33:40Z KWiki 9400 3729955 wikitext text/x-wiki {{chart top|[[Spisak likova u "Prijateljima" i "Joeyju"|Porodično stablo Geller–Bing-Green]]}} {{Porodično stablo/start|style=font: 100% sans-serif;|align=center}} {{Porodično stablo| | | |NB|y|CB| |JG|y|JD| | | | | |SG|y|LG|NB=[[#Nora Tyler Bing|Nora Bing]]|CB=[[#Charles Bing/Helena Handbasket|Charles Bing]]{{refn|group=n|U epizodi "[[The One with Chandler's Dad]]" za Chandlerovog [[Homoseksualnost|homoseksualnog]] oca koji nosi žensku odjeću, Charlesa Binga, otkriveno je da u [[Las Vegas]]u nastupa pod imenom "Helena Handbasket".}}|JG=[[Jack Geller]]|JD=[[Judy Geller]]|SG=[[Sandra Green]]|LG=[[Leonard Green (Prijatelji)|Leonard Green]] }} {{Porodično stablo| | | | | | |!| | | |,|-|-|-|^|-|-|-|-|-|-|-|.| | | |)|-|v|-|.}} {{Porodično stablo| |ER| |CB|V|MG| |SB|V|CW|y|RG|y|RC|!|AG| |ER=[[Erica (Prijatelji)|Erica]]{{refn|group=n|name=Erica}}|CB='''[[Chandler Bing]]'''|MG='''[[Monica Geller|Monica E. Geller–Bing]]'''|SB=[[Susan Bunch]]|CW=[[Carol Willick]]|RG='''[[Ross Geller]]'''{{refn|group=n|name=Geller}}{{refn|group=n|Ross je nakratko bio u braku i s [[Emily Waltham]], između epizoda "[[The One with Ross's Wedding]]" i "[[The One with the Yeti]]".}}|RC='''[[Rachel Green]]'''|AG=[[Amy Green]] |stil_kutije_MG =background-color: #CEF2DA; |stil_kutije_CB =background-color: #CEF2DA; |stil_kutije_RG =background-color: #CEF2DA; |stil_kutije_RC =background-color: #CEF2DA; }} {{Porodično stablo| | |)|-|-|-|-|-|t|.| | | | | | |L|~|~|~|[| | | |!| | | |!}} {{Porodično stablo| |EB| | | | |JB| | | | | | | | |BG| |EG| |JG| |EB=[[Erica Bing]]{{refn|group=n|name=Erica}}|JB=[[Jack Bing]]{{refn|group=n|name=Erica}}|BG=[[Ben Geller]]{{refn|group=n|name=Geller}}|EG=[[#Emma|Emma Geller]]{{refn|group=n|name=Geller}}|JG=[[#Jill Green|Jill Green]] }} {{Porodično stablo/kraj}} |- |style="text-align: left;"|'''Napomene:''' {{reflist|group=n|refs= {{refn|group=n|name=Erica|U epizodi "[[The One with the Birth Mother]]" [[Erica (Prijatelji)|Erica]] pristane da [[Monica Geller|Monica]] i [[Chandler Bing]] usvoje njene bebe, porodivši se u epizodama "[[The One with Rachel's Going Away Party]]" i "[[The Last One (Prijatelji)|The Last One]]".}} {{refn|group=n|name=Geller|Oboje Rossove djece, [[Ben Geller|Ben]] i [[Emma Geller-Green|Emma]], rođeno je nakon njegovog razvoda od njihovih majki, [[Carol Willick]] i [[Rachel Green]] (prije nego što se ponovo vjenčao s Rachel).}} }} {{chart bottom}} {{chart top|[[Phoebe Buffay|Porodično stablo Buffay]]}} {{Porodično stablo/start|align=center}} {{Porodično stablo| | | | | | | | | | | | | | | | |GF|GF=[[#Frances|Frances]]}} {{Porodično stablo| | | | | | | | | | | | | | | | | |!}} {{Porodično stablo| | | | |XB|y|FB|y|PA|-|MB| |BH|y|TH| |XB=Gđa Buffay{{refn|group=q|name=MrsBuffay}}|FB=[[#Frank Buffay Sr.|Frank Buffay Sr.]]{{refn|group=q|name=Lily}}|PA=[[Phoebe Abbott]]{{refn|group=q|name=Lily}}|MB=[[Phoebe Buffay|Lily Buffay]]{{refn|group=q|name=Lily}}|BH=[[Bitsy Hannigan]]|TH=[[Theodore Hannigan]] }} {{Porodično stablo| | | | | | | |!| | | |)|-|-|-|-|-|-|-|.| | | |!}} {{Porodično stablo| | |AK|y|FB| |UB| |DS|-|PB|~|MH|AK=[[Alice Knight]]|FB=[[Frank Buffay Jr.]]|UB='''[[Ursula Buffay]]'''|DS=[[#Duncan Sullivan|Duncan Sullivan]]|PB='''[[Phoebe Buffay]]'''{{efn|group=n|name=Triplets}}|MH='''[[Mike Hannigan|Michael "Mike" Hannigan]]''' |stil_kutije_UB =background-color: #CEF2DA; |stil_kutije_PB =background-color: #CEF2DA; |stil_kutije_MH =background-color: #FFFFDD; }} {{Porodično stablo| | | |,|-|^|-|v|-|-|-|v|-|-|-|-|-|-|-|'}} {{Porodično stablo| | |FB| |LB| |CB|FB=[[Frank Buffay Jr.|Frank Buffay III]]{{efn|group=n|name=Triplets|U epizodi "[[The One with Phoebe's Uterus]]" Frank i Alice upitaju Phoebe da bude surogat-majka njihovoj djeci i ona kasnije rodi njihove trojke, od kojih se zatim oprosti u emotivnoj sceni u epizodi "[[The One Hundredth]]".<ref group="e" name="Uterus"/><ref group="e" name="Hundredth"/>}}|LB=[[Frank Buffay Jr.|Leslie Buffay]]{{efn|group=n|name=Triplets}}|CB=[[Frank Buffay Jr.|Chandler Buffay]]{{efn|group=n|name=Triplets}}}} {{Porodično stablo|}} {{Porodično stablo/kraj}} |- |style="text-align: left;"|'''Napomene:''' {{reflist|group=q|refs= {{refn|group=q|name=MrsBuffay|U epizodi "[[The One With the Bullies]]" gđa Buffay ([[Laraine Newman]]) prikazana je kao majka Franka mlađeg.}} {{refn|group=q|name=Lily|U epizodi "[[The One at the Beach]]" otkriva se da su Phoebeina biološka majka [[Phoebe Abbott]], biološki otac [[Frank Buffay|Frank Buffay Sr.]] i usvojiteljska majka [[Phoebe Buffay|Lily Buffay]] bili u trosmjernoj vezi, a Phoebe su odgojili Lily i Frank Sr.}} }} {{chart bottom}} {{chart top|[[Joey Tribbiani|Porodično stablo Tribbiani]]}} {{Porodično stablo/start|align=center}} {{Porodično stablo| | | | | | | | | | | |NA| |NE|NA=[[#Baka|Baka]]|NE=[[#Djed|Djed]]}} {{Porodično stablo| | | | | | | | | | | | |!| | | |!}} {{Porodično stablo| | | | | | | | | | | |GT|y|JT|GT=[[Gloria Tribbiani]]|JT=[[#Joseph Tribbiani Sr.|Joseph Tribbiani Sr.]] }} {{Porodično stablo| | | | | | |,|-|-|-|-|-|-|-|+|-|-|-|-|-|v|-|v|-|v|-|v|-|-|-|.}} {{Porodično stablo| |JC|y|GT| |AG|-|JT|~|ZM|!|CT|!|MT| |DT|v|BC| |JC=[[#Jimmy Costa|Jimmy Costa]]|GT='''[[Gina Tribbiani]]'''|AG='''[[#Alex Garrett|Alex Garrett]]'''|JT='''[[Joey Tribbiani]]'''|ZM='''[[#Zach Miller|Zach Miller]]'''|CT=[[The One Where Chandler Can't Remember Which Sister|Cookie Tribbiani]]|MT=[[The One Where Chandler Can't Remember Which Sister|Mary-Therese "Mary Teresa" Tribbiani]]|DT=[[#Dina Tribbiani|Dina Tribbiani]]|BC=[[#Dina Tribbiani|Bobby Corso]] |stil_kutije_GT =background-color: #CEF2DA; |stil_kutije_AG =background-color: #CEF2DA; |stil_kutije_JT =background-color: #CEF2DA; |stil_kutije_ZM =background-color: #CEF2DA; }} {{Porodično stablo| | | | |!| | | | | | | | | | | | | |,|-|^|-|v|-|^|-|.| | | | | |!}} {{Porodično stablo| | | |MT| | | | | | | | | | | |TT| |MA| |VT| | | |BC|MT='''[[Michael Tribbiani]]'''|TT=[[The One Where Chandler Can't Remember Which Sister|Tina Tribbiani]]|MA=[[The One Where Chandler Can't Remember Which Sister|Mary-Angela Tribbiani]]|VT=[[The One Where Chandler Can't Remember Which Sister|Veronika Tribbiani]]|BC=[[#Dina Tribbiani|beba Corso]] |stil_kutije_MT =background-color: #CEF2DA; }} {{Porodično stablo|}} {{Porodično stablo/kraj}} {{chart bottom}} {{reflist|group=n}} 8aemrhaos11vn4n91ccysk7kazq6bcf 3729958 3729955 2025-06-25T21:36:55Z AnToni 2325 3729958 wikitext text/x-wiki {{chart top|[[Spisak likova u "Prijateljima" i "Joeyju"|Porodično stablo Geller–Bing-Green]]}} {{Porodično stablo/start|style=font: 100% sans-serif;|align=center}} {{Porodično stablo| | | |NB|y|CB| |JG|y|JD| | | | | |SG|y|LG|NB=[[#Nora Tyler Bing|Nora Bing]]|CB=[[#Charles Bing/Helena Handbasket|Charles Bing]]{{refn|group=n|U epizodi "[[The One with Chandler's Dad]]" za Chandlerovog [[Homoseksualnost|homoseksualnog]] oca koji nosi žensku odjeću, Charlesa Binga, otkriveno je da u [[Las Vegas]]u nastupa pod imenom "Helena Handbasket".}}|JG=[[Jack Geller]]|JD=[[Judy Geller]]|SG=[[Sandra Green]]|LG=[[Leonard Green (Prijatelji)|Leonard Green]] }} {{Porodično stablo| | | | | | |!| | | |,|-|-|-|^|-|-|-|-|-|-|-|.| | | |)|-|v|-|.}} {{Porodično stablo| |ER| |CB|V|MG| |SB|V|CW|y|RG|y|RC|!|AG| |ER=[[Erica (Prijatelji)|Erica]]{{refn|group=n|name=Erica}}|CB='''[[Chandler Bing]]'''|MG='''[[Monica Geller|Monica E. Geller–Bing]]'''|SB=[[Susan Bunch]]|CW=[[Carol Willick]]|RG='''[[Ross Geller]]'''{{refn|group=n|name=Geller}}{{refn|group=n|Ross je nakratko bio u braku i s [[Emily Waltham]], između epizoda "[[The One with Ross's Wedding]]" i "[[The One with the Yeti]]".}}|RC='''[[Rachel Green]]'''|AG=[[Amy Green]] |stil_kutije_MG =background-color: #CEF2DA; |stil_kutije_CB =background-color: #CEF2DA; |stil_kutije_RG =background-color: #CEF2DA; |stil_kutije_RC =background-color: #CEF2DA; }} {{Porodično stablo| | |)|-|-|-|-|-|t|.| | | | | | |L|~|~|~|[| | | |!| | | |!}} {{Porodično stablo| |EB| | | | |JB| | | | | | | | |BG| |EG| |JG| |EB=[[Erica Bing]]{{refn|group=n|name=Erica}}|JB=[[Jack Bing]]{{refn|group=n|name=Erica}}|BG=[[Ben Geller]]{{refn|group=n|name=Geller}}|EG=[[#Emma|Emma Geller]]{{refn|group=n|name=Geller}}|JG=[[#Jill Green|Jill Green]] }} {{Porodično stablo/kraj}} |- |style="text-align: left;"|'''Napomene:''' {{reflist|group=n|refs= {{refn|group=n|name=Erica|U epizodi "[[The One with the Birth Mother]]" [[Erica (Prijatelji)|Erica]] pristane da [[Monica Geller|Monica]] i [[Chandler Bing]] usvoje njene bebe, porodivši se u epizodama "[[The One with Rachel's Going Away Party]]" i "[[The Last One (Prijatelji)|The Last One]]".}} {{refn|group=n|name=Geller|Oboje Rossove djece, [[Ben Geller|Ben]] i [[Emma Geller-Green|Emma]], rođeno je nakon njegovog razvoda od njihovih majki, [[Carol Willick]] i [[Rachel Green]] (prije nego što se ponovo vjenčao s Rachel).}} }} {{chart bottom}} {{chart top|[[Phoebe Buffay|Porodično stablo Buffay]]}} {{Porodično stablo/start|align=center}} {{Porodično stablo| | | | | | | | | | | | | | | | |GF|GF=[[#Frances|Frances]]}} {{Porodično stablo| | | | | | | | | | | | | | | | | |!}} {{Porodično stablo| | | | |XB|y|FB|y|PA|-|MB| |BH|y|TH| |XB=Gđa Buffay{{refn|group=q|name=MrsBuffay}}|FB=[[#Frank Buffay Sr.|Frank Buffay Sr.]]{{refn|group=q|name=Lily}}|PA=[[Phoebe Abbott]]{{refn|group=q|name=Lily}}|MB=[[Phoebe Buffay|Lily Buffay]]{{refn|group=q|name=Lily}}|BH=[[Bitsy Hannigan]]|TH=[[Theodore Hannigan]] }} {{Porodično stablo| | | | | | | |!| | | |)|-|-|-|-|-|-|-|.| | | |!}} {{Porodično stablo| | |AK|y|FB| |UB| |DS|-|PB|~|MH|AK=[[Alice Knight]]|FB=[[Frank Buffay Jr.]]|UB='''[[Ursula Buffay]]'''|DS=[[#Duncan Sullivan|Duncan Sullivan]]|PB='''[[Phoebe Buffay]]'''{{efn|group=n|name=Triplets}}|MH='''[[Mike Hannigan|Michael "Mike" Hannigan]]''' |stil_kutije_UB =background-color: #CEF2DA; |stil_kutije_PB =background-color: #CEF2DA; |stil_kutije_MH =background-color: #FFFFDD; }} {{Porodično stablo| | | |,|-|^|-|v|-|-|-|v|-|-|-|-|-|-|-|'}} {{Porodično stablo| | |FB| |LB| |CB|FB=[[Frank Buffay Jr.|Frank Buffay III]]{{efn|group=n|name=Triplets|U epizodi "[[The One with Phoebe's Uterus]]" Frank i Alice upitaju Phoebe da bude surogat-majka njihovoj djeci i ona kasnije rodi njihove trojke, od kojih se zatim oprosti u emotivnoj sceni u epizodi "[[The One Hundredth]]".<ref group="e" name="Uterus"/><ref group="e" name="Hundredth"/>}}|LB=[[Frank Buffay Jr.|Leslie Buffay]]{{efn|group=n|name=Triplets}}|CB=[[Frank Buffay Jr.|Chandler Buffay]]{{efn|group=n|name=Triplets}}}} {{Porodično stablo|}} {{Porodično stablo/kraj}} |- |style="text-align: left;"|'''Napomene:''' {{reflist|group=q|refs= {{refn|group=q|name=MrsBuffay|U epizodi "[[The One With the Bullies]]" gđa Buffay ([[Laraine Newman]]) prikazana je kao majka Franka mlađeg.}} {{refn|group=q|name=Lily|U epizodi "[[The One at the Beach]]" otkriva se da su Phoebeina biološka majka [[Phoebe Abbott]], biološki otac [[Frank Buffay|Frank Buffay Sr.]] i usvojiteljska majka [[Phoebe Buffay|Lily Buffay]] bili u trosmjernoj vezi, a Phoebe su odgojili Lily i Frank Sr.}} }} {{chart bottom}} {{chart top|[[Joey Tribbiani|Porodično stablo Tribbiani]]}} {{Porodično stablo/start|align=center}} {{Porodično stablo| | | | | | | | | | | |NA| |NE|NA=[[#Baka|Baka]]|NE=[[#Djed|Djed]]}} {{Porodično stablo| | | | | | | | | | | | |!| | | |!}} {{Porodično stablo| | | | | | | | | | | |GT|y|JT|GT=[[Gloria Tribbiani]]|JT=[[#Joseph Tribbiani Sr.|Joseph Tribbiani Sr.]] }} {{Porodično stablo| | | | | | |,|-|-|-|-|-|-|-|+|-|-|-|-|-|v|-|v|-|v|-|v|-|-|-|.}} {{Porodično stablo| |JC|y|GT| |AG|-|JT|~|ZM|!|CT|!|MT| |DT|v|BC| |JC=[[#Jimmy Costa|Jimmy Costa]]|GT='''[[Gina Tribbiani]]'''|AG='''[[#Alex Garrett|Alex Garrett]]'''|JT='''[[Joey Tribbiani]]'''|ZM='''[[#Zach Miller|Zach Miller]]'''|CT=[[The One Where Chandler Can't Remember Which Sister|Cookie Tribbiani]]|MT=[[The One Where Chandler Can't Remember Which Sister|Mary-Therese "Mary Teresa" Tribbiani]]|DT=[[#Dina Tribbiani|Dina Tribbiani]]|BC=[[#Dina Tribbiani|Bobby Corso]] |stil_kutije_GT =background-color: #CEF2DA; |stil_kutije_AG =background-color: #CEF2DA; |stil_kutije_JT =background-color: #CEF2DA; |stil_kutije_ZM =background-color: #CEF2DA; }} {{Porodično stablo| | | | |!| | | | | | | | | | | | | |,|-|^|-|v|-|^|-|.| | | | | |!}} {{Porodično stablo| | | |MT| | | | | | | | | | | |TT| |MA| |VT| | | |BC|MT='''[[Michael Tribbiani]]'''|TT=[[The One Where Chandler Can't Remember Which Sister|Tina Tribbiani]]|MA=[[The One Where Chandler Can't Remember Which Sister|Mary-Angela Tribbiani]]|VT=[[The One Where Chandler Can't Remember Which Sister|Veronika Tribbiani]]|BC=[[#Dina Tribbiani|beba Corso]] |stil_kutije_MT =background-color: #CEF2DA; }} {{Porodično stablo|}} {{Porodično stablo/kraj}} {{chart bottom}} {{reflist|group=n}} {{reflist|group=e}} {{napspisak}} jc0n6e9orzbg5la376gc2f6tposmb9m 3729960 3729958 2025-06-25T21:48:36Z KWiki 9400 3729960 wikitext text/x-wiki {{chart top|[[Spisak likova u "Prijateljima" i "Joeyju"|Porodično stablo Geller–Bing-Green]]}} {{Porodično stablo/start|style=font: 100% sans-serif;|align=center}} {{Porodično stablo| | | |NB|y|CB| |JG|y|JD| | | | | |SG|y|LG|NB=[[#Nora Tyler Bing|Nora Bing]]|CB=[[#Charles Bing/Helena Handbasket|Charles Bing]]{{refn|group=n|U epizodi "[[The One with Chandler's Dad]]" za Chandlerovog [[Homoseksualnost|homoseksualnog]] oca koji nosi žensku odjeću, Charlesa Binga, otkriveno je da u [[Las Vegas]]u nastupa pod imenom "Helena Handbasket".}}|JG=[[Jack Geller]]|JD=[[Judy Geller]]|SG=[[Sandra Green]]|LG=[[Leonard Green (Prijatelji)|Leonard Green]] }} {{Porodično stablo| | | | | | |!| | | |,|-|-|-|^|-|-|-|-|-|-|-|.| | | |)|-|v|-|.}} {{Porodično stablo| |ER| |CB|V|MG| |SB|V|CW|y|RG|y|RC|!|AG| |ER=[[Erica (Prijatelji)|Erica]]{{refn|group=n|name=Erica}}|CB='''[[Chandler Bing]]'''|MG='''[[Monica Geller|Monica E. Geller–Bing]]'''|SB=[[Susan Bunch]]|CW=[[Carol Willick]]|RG='''[[Ross Geller]]'''{{refn|group=n|name=Geller}}{{refn|group=n|Ross je nakratko bio u braku i s [[Emily Waltham]], između epizoda "[[The One with Ross's Wedding]]" i "[[The One with the Yeti]]".}}|RC='''[[Rachel Green]]'''|AG=[[Amy Green]] |stil_kutije_MG =background-color: #CEF2DA; |stil_kutije_CB =background-color: #CEF2DA; |stil_kutije_RG =background-color: #CEF2DA; |stil_kutije_RC =background-color: #CEF2DA; }} {{Porodično stablo| | |)|-|-|-|-|-|t|.| | | | | | |L|~|~|~|[| | | |!| | | |!}} {{Porodično stablo| |EB| | | | |JB| | | | | | | | |BG| |EG| |JG| |EB=[[Erica Bing]]{{refn|group=n|name=Erica}}|JB=[[Jack Bing]]{{refn|group=n|name=Erica}}|BG=[[Ben Geller]]{{refn|group=n|name=Geller}}|EG=[[#Emma|Emma Geller]]{{refn|group=n|name=Geller}}|JG=[[#Jill Green|Jill Green]] }} {{Porodično stablo/kraj}} |- |style="text-align: left;"|'''Napomene:''' {{reflist|group=n|refs= {{refn|group=n|name=Erica|U epizodi "[[The One with the Birth Mother]]" [[Erica (Prijatelji)|Erica]] pristane da [[Monica Geller|Monica]] i [[Chandler Bing]] usvoje njene bebe, porodivši se u epizodama "[[The One with Rachel's Going Away Party]]" i "[[The Last One (Prijatelji)|The Last One]]".}} {{refn|group=n|name=Geller|Oboje Rossove djece, [[Ben Geller|Ben]] i [[Emma Geller-Green|Emma]], rođeno je nakon njegovog razvoda od njihovih majki, [[Carol Willick]] i [[Rachel Green]] (prije nego što se ponovo vjenčao s Rachel).}} }} {{chart bottom}} {{chart top|[[Phoebe Buffay|Porodično stablo Buffay]]}} {{Porodično stablo/start|align=center}} {{Porodično stablo| | | | | | | | | | | | | | | | |GF|GF=[[#Frances|Frances]]}} {{Porodično stablo| | | | | | | | | | | | | | | | | |!}} {{Porodično stablo| | | | |XB|y|FB|y|PA|-|MB| |BH|y|TH| |XB=Gđa Buffay{{refn|group=q|name=MrsBuffay}}|FB=[[#Frank Buffay Sr.|Frank Buffay Sr.]]{{refn|group=q|name=Lily}}|PA=[[Phoebe Abbott]]{{refn|group=q|name=Lily}}|MB=[[Phoebe Buffay|Lily Buffay]]{{refn|group=q|name=Lily}}|BH=[[Bitsy Hannigan]]|TH=[[Theodore Hannigan]] }} {{Porodično stablo| | | | | | | |!| | | |)|-|-|-|-|-|-|-|.| | | |!}} {{Porodično stablo| | |AK|y|FB| |UB| |DS|-|PB|~|MH|AK=[[Alice Knight]]|FB=[[Frank Buffay Jr.]]|UB='''[[Ursula Buffay]]'''|DS=[[#Duncan Sullivan|Duncan Sullivan]]|PB='''[[Phoebe Buffay]]'''{{efn|group=n|name=Triplets}}|MH='''[[Mike Hannigan|Michael "Mike" Hannigan]]''' |stil_kutije_UB =background-color: #CEF2DA; |stil_kutije_PB =background-color: #CEF2DA; |stil_kutije_MH =background-color: #FFFFDD; }} {{Porodično stablo| | | |,|-|^|-|v|-|-|-|v|-|-|-|-|-|-|-|'}} {{Porodično stablo| | |FB| |LB| |CB|FB=[[Frank Buffay Jr.|Frank Buffay III]]{{efn|group=n|name=Triplets|U epizodi "[[The One with Phoebe's Uterus]]" Frank i Alice upitaju Phoebe da bude surogat-majka njihovoj djeci i ona kasnije rodi njihove trojke, od kojih se zatim oprosti u emotivnoj sceni u epizodi "[[The One Hundredth]]".<ref group="e" name="Uterus">{{cite episode |title= The One with Phoebe's Uterus |series= Prijatelji |author= Seth Kurland (scenarist) |author2= David Steinberg (režiser) |network= NBC |date= 8. 1. 1998 |season= 4 |number= 11}}</ref><ref group="e" name="Hundredth">{{cite episode |title= The One Hundredth |series= Prijatelji |author= David Crane |author2= Marta Kauffman (scenaristi) |author3= Kevin S. Bright (režiser) |network= NBC |date= 8. 10. 1998 |season= 5 |number= 3}}</ref>}}|LB=[[Frank Buffay Jr.|Leslie Buffay]]{{efn|group=n|name=Triplets}}|CB=[[Frank Buffay Jr.|Chandler Buffay]]{{efn|group=n|name=Triplets}}}} {{Porodično stablo|}} {{Porodično stablo/kraj}} |- |style="text-align: left;"|'''Napomene:''' {{reflist|group=q|refs= {{refn|group=q|name=MrsBuffay|U epizodi "[[The One With the Bullies]]" gđa Buffay ([[Laraine Newman]]) prikazana je kao majka Franka mlađeg.}} {{refn|group=q|name=Lily|U epizodi "[[The One at the Beach]]" otkriva se da su Phoebeina biološka majka [[Phoebe Abbott]], biološki otac [[Frank Buffay|Frank Buffay Sr.]] i usvojiteljska majka [[Phoebe Buffay|Lily Buffay]] bili u trosmjernoj vezi, a Phoebe su odgojili Lily i Frank Sr.}} }} {{chart bottom}} {{chart top|[[Joey Tribbiani|Porodično stablo Tribbiani]]}} {{Porodično stablo/start|align=center}} {{Porodično stablo| | | | | | | | | | | |NA| |NE|NA=[[#Baka|Baka]]|NE=[[#Djed|Djed]]}} {{Porodično stablo| | | | | | | | | | | | |!| | | |!}} {{Porodično stablo| | | | | | | | | | | |GT|y|JT|GT=[[Gloria Tribbiani]]|JT=[[#Joseph Tribbiani Sr.|Joseph Tribbiani Sr.]] }} {{Porodično stablo| | | | | | |,|-|-|-|-|-|-|-|+|-|-|-|-|-|v|-|v|-|v|-|v|-|-|-|.}} {{Porodično stablo| |JC|y|GT| |AG|-|JT|~|ZM|!|CT|!|MT| |DT|v|BC| |JC=[[#Jimmy Costa|Jimmy Costa]]|GT='''[[Gina Tribbiani]]'''|AG='''[[#Alex Garrett|Alex Garrett]]'''|JT='''[[Joey Tribbiani]]'''|ZM='''[[#Zach Miller|Zach Miller]]'''|CT=[[The One Where Chandler Can't Remember Which Sister|Cookie Tribbiani]]|MT=[[The One Where Chandler Can't Remember Which Sister|Mary-Therese "Mary Teresa" Tribbiani]]|DT=[[#Dina Tribbiani|Dina Tribbiani]]|BC=[[#Dina Tribbiani|Bobby Corso]] |stil_kutije_GT =background-color: #CEF2DA; |stil_kutije_AG =background-color: #CEF2DA; |stil_kutije_JT =background-color: #CEF2DA; |stil_kutije_ZM =background-color: #CEF2DA; }} {{Porodično stablo| | | | |!| | | | | | | | | | | | | |,|-|^|-|v|-|^|-|.| | | | | |!}} {{Porodično stablo| | | |MT| | | | | | | | | | | |TT| |MA| |VT| | | |BC|MT='''[[Michael Tribbiani]]'''|TT=[[The One Where Chandler Can't Remember Which Sister|Tina Tribbiani]]|MA=[[The One Where Chandler Can't Remember Which Sister|Mary-Angela Tribbiani]]|VT=[[The One Where Chandler Can't Remember Which Sister|Veronika Tribbiani]]|BC=[[#Dina Tribbiani|beba Corso]] |stil_kutije_MT =background-color: #CEF2DA; }} {{Porodično stablo|}} {{Porodično stablo/kraj}} {{chart bottom}} {{reflist|group=n}} {{reflist|group=e}} {{napspisak}} 5or5bk2tahut7y491hjimk45tnb9yp6 3729972 3729960 2025-06-26T04:40:42Z AnToni 2325 3729972 wikitext text/x-wiki {{chart top|[[Spisak likova u "Prijateljima" i "Joeyju"|Porodično stablo Geller–Bing-Green]]}} {{Porodično stablo/start|style=font: 100% sans-serif;|align=center}} {{Porodično stablo| | | |NB|y|CB| |JG|y|JD| | | | | |SG|y|LG|NB=[[#Nora Tyler Bing|Nora Bing]]|CB=[[#Charles Bing/Helena Handbasket|Charles Bing]]{{refn|group=n|U epizodi "[[The One with Chandler's Dad]]" za Chandlerovog [[Homoseksualnost|homoseksualnog]] oca koji nosi žensku odjeću, Charlesa Binga, otkriveno je da u [[Las Vegas]]u nastupa pod imenom "Helena Handbasket".}}|JG=[[#Jack Geller|Jack Geller]]|JD=[[#Judy Geller|Judy Geller]]|SG=[[#Sandra Green|Sandra Green]]|LG=[[#Leonard Green |Leonard Green]] }} {{Porodično stablo| | | | | | |!| | | |,|-|-|-|^|-|-|-|-|-|-|-|.| | | |)|-|v|-|.}} {{Porodično stablo| |ER| |CB|V|MG| |SB|V|CW|y|RG|y|RC|!|AG| |ER=[[#Erica|Erica]]{{refn|group=n|name=Erica}}|CB='''[[#Chandler Bing|Chandler Bing]]'''|MG='''[[#Monica Geller|Monica E. Geller–Bing]]'''|SB=[[Susan Bunch]]|CW=[[Carol Willick]]|RG='''[[Ross Geller]]'''{{refn|group=n|name=Geller}}{{refn|group=n|Ross je nakratko bio u braku i s [[Emily Waltham]], između epizoda "[[The One with Ross's Wedding]]" i "[[The One with the Yeti]]".}}|RC='''[[Rachel Green]]'''|AG=[[Amy Green]] |stil_kutije_MG =background-color: #CEF2DA; |stil_kutije_CB =background-color: #CEF2DA; |stil_kutije_RG =background-color: #CEF2DA; |stil_kutije_RC =background-color: #CEF2DA; }} {{Porodično stablo| | |)|-|-|-|-|-|t|.| | | | | | |L|~|~|~|[| | | |!| | | |!}} {{Porodično stablo| |EB| | | | |JB| | | | | | | | |BG| |EG| |JG| |EB=[[Erica Bing]]{{refn|group=n|name=Erica}}|JB=[[Jack Bing]]{{refn|group=n|name=Erica}}|BG=[[Ben Geller]]{{refn|group=n|name=Geller}}|EG=[[#Emma|Emma Geller]]{{refn|group=n|name=Geller}}|JG=[[#Jill Green|Jill Green]] }} {{Porodično stablo/kraj}} |- |style="text-align: left;"|'''Napomene:''' {{reflist|group=n|refs= {{refn|group=n|name=Erica|U epizodi "[[The One with the Birth Mother]]" [[Erica (Prijatelji)|Erica]] pristane da [[Monica Geller|Monica]] i [[Chandler Bing]] usvoje njene bebe, porodivši se u epizodama "[[The One with Rachel's Going Away Party]]" i "[[The Last One (Prijatelji)|The Last One]]".}} {{refn|group=n|name=Geller|Oboje Rossove djece, [[Ben Geller|Ben]] i [[Emma Geller-Green|Emma]], rođeno je nakon njegovog razvoda od njihovih majki, [[Carol Willick]] i [[Rachel Green]] (prije nego što se ponovo vjenčao s Rachel).}} }} {{chart bottom}} {{chart top|[[Phoebe Buffay|Porodično stablo Buffay]]}} {{Porodično stablo/start|align=center}} {{Porodično stablo| | | | | | | | | | | | | | | | |GF|GF=[[#Frances|Frances]]}} {{Porodično stablo| | | | | | | | | | | | | | | | | |!}} {{Porodično stablo| | | | |XB|y|FB|y|PA|-|MB| |BH|y|TH| |XB=Gđa Buffay{{refn|group=q|name=MrsBuffay}}|FB=[[#Frank Buffay Sr.|Frank Buffay Sr.]]{{refn|group=q|name=Lily}}|PA=[[Phoebe Abbott]]{{refn|group=q|name=Lily}}|MB=[[Phoebe Buffay|Lily Buffay]]{{refn|group=q|name=Lily}}|BH=[[Bitsy Hannigan]]|TH=[[Theodore Hannigan]] }} {{Porodično stablo| | | | | | | |!| | | |)|-|-|-|-|-|-|-|.| | | |!}} {{Porodično stablo| | |AK|y|FB| |UB| |DS|-|PB|~|MH|AK=[[Alice Knight]]|FB=[[Frank Buffay Jr.]]|UB='''[[Ursula Buffay]]'''|DS=[[#Duncan Sullivan|Duncan Sullivan]]|PB='''[[Phoebe Buffay]]'''{{efn|group=n|name=Triplets}}|MH='''[[Mike Hannigan|Michael "Mike" Hannigan]]''' |stil_kutije_UB =background-color: #CEF2DA; |stil_kutije_PB =background-color: #CEF2DA; |stil_kutije_MH =background-color: #FFFFDD; }} {{Porodično stablo| | | |,|-|^|-|v|-|-|-|v|-|-|-|-|-|-|-|'}} {{Porodično stablo| | |FB| |LB| |CB|FB=[[Frank Buffay Jr.|Frank Buffay III]]{{efn|group=n|name=Triplets|U epizodi "[[The One with Phoebe's Uterus]]" Frank i Alice upitaju Phoebe da bude surogat-majka njihovoj djeci i ona kasnije rodi njihove trojke, od kojih se zatim oprosti u emotivnoj sceni u epizodi "[[The One Hundredth]]".<ref group="e" name="Uterus">{{cite episode |title= The One with Phoebe's Uterus |series= Prijatelji |author= Seth Kurland (scenarist) |author2= David Steinberg (režiser) |network= NBC |date= 8. 1. 1998 |season= 4 |number= 11}}</ref><ref group="e" name="Hundredth">{{cite episode |title= The One Hundredth |series= Prijatelji |author= David Crane |author2= Marta Kauffman (scenaristi) |author3= Kevin S. Bright (režiser) |network= NBC |date= 8. 10. 1998 |season= 5 |number= 3}}</ref>}}|LB=[[Frank Buffay Jr.|Leslie Buffay]]{{efn|group=n|name=Triplets}}|CB=[[Frank Buffay Jr.|Chandler Buffay]]{{efn|group=n|name=Triplets}}}} {{Porodično stablo|}} {{Porodično stablo/kraj}} |- |style="text-align: left;"|'''Napomene:''' {{reflist|group=q|refs= {{refn|group=q|name=MrsBuffay|U epizodi "[[The One With the Bullies]]" gđa Buffay ([[Laraine Newman]]) prikazana je kao majka Franka mlađeg.}} {{refn|group=q|name=Lily|U epizodi "[[The One at the Beach]]" otkriva se da su Phoebeina biološka majka [[Phoebe Abbott]], biološki otac [[Frank Buffay|Frank Buffay Sr.]] i usvojiteljska majka [[Phoebe Buffay|Lily Buffay]] bili u trosmjernoj vezi, a Phoebe su odgojili Lily i Frank Sr.}} }} {{chart bottom}} {{chart top|[[Joey Tribbiani|Porodično stablo Tribbiani]]}} {{Porodično stablo/start|align=center}} {{Porodično stablo| | | | | | | | | | | |NA| |NE|NA=[[#Baka|Baka]]|NE=[[#Djed|Djed]]}} {{Porodično stablo| | | | | | | | | | | | |!| | | |!}} {{Porodično stablo| | | | | | | | | | | |GT|y|JT|GT=[[Gloria Tribbiani]]|JT=[[#Joseph Tribbiani Sr.|Joseph Tribbiani Sr.]] }} {{Porodično stablo| | | | | | |,|-|-|-|-|-|-|-|+|-|-|-|-|-|v|-|v|-|v|-|v|-|-|-|.}} {{Porodično stablo| |JC|y|GT| |AG|-|JT|~|ZM|!|CT|!|MT| |DT|v|BC| |JC=[[#Jimmy Costa|Jimmy Costa]]|GT='''[[Gina Tribbiani]]'''|AG='''[[#Alex Garrett|Alex Garrett]]'''|JT='''[[Joey Tribbiani]]'''|ZM='''[[#Zach Miller|Zach Miller]]'''|CT=[[The One Where Chandler Can't Remember Which Sister|Cookie Tribbiani]]|MT=[[The One Where Chandler Can't Remember Which Sister|Mary-Therese "Mary Teresa" Tribbiani]]|DT=[[#Dina Tribbiani|Dina Tribbiani]]|BC=[[#Dina Tribbiani|Bobby Corso]] |stil_kutije_GT =background-color: #CEF2DA; |stil_kutije_AG =background-color: #CEF2DA; |stil_kutije_JT =background-color: #CEF2DA; |stil_kutije_ZM =background-color: #CEF2DA; }} {{Porodično stablo| | | | |!| | | | | | | | | | | | | |,|-|^|-|v|-|^|-|.| | | | | |!}} {{Porodično stablo| | | |MT| | | | | | | | | | | |TT| |MA| |VT| | | |BC|MT='''[[Michael Tribbiani]]'''|TT=[[The One Where Chandler Can't Remember Which Sister|Tina Tribbiani]]|MA=[[The One Where Chandler Can't Remember Which Sister|Mary-Angela Tribbiani]]|VT=[[The One Where Chandler Can't Remember Which Sister|Veronika Tribbiani]]|BC=[[#Dina Tribbiani|beba Corso]] |stil_kutije_MT =background-color: #CEF2DA; }} {{Porodično stablo|}} {{Porodično stablo/kraj}} {{chart bottom}} {{reflist|group=n}} {{reflist|group=e}} {{napspisak}} mdp37wqh2advdaw573gc92bl4oww5xm 3729999 3729972 2025-06-26T08:07:12Z AnToni 2325 3729999 wikitext text/x-wiki {{chart top|[[Spisak likova u "Prijateljima" i "Joeyju"|Porodično stablo Geller–Bing-Green]]}} {{Porodično stablo/start|style=font: 100% sans-serif;|align=center}} {{Porodično stablo| | | |NB|y|CB| |JG|y|JD| | | | | |SG|y|LG|NB=[[#Nora Tyler Bing|Nora Bing]]|CB=[[#Charles Bing/Helena Handbasket|Charles Bing]]{{refn|group=n|U epizodi "[[The One with Chandler's Dad]]" za Chandlerovog [[Homoseksualnost|homoseksualnog]] oca koji nosi žensku odjeću, Charlesa Binga, otkriveno je da u [[Las Vegas]]u nastupa pod imenom "Helena Handbasket".}}|JG=[[#Jack Geller|Jack Geller]]|JD=[[#Judy Geller|Judy Geller]]|SG=[[#Sandra Green|Sandra Green]]|LG=[[#Leonard Green |Leonard Green]] }} {{Porodično stablo| | | | | | |!| | | |,|-|-|-|^|-|-|-|-|-|-|-|.| | | |)|-|v|-|.}} {{Porodično stablo| |ER| |CB|V|MG| |SB|V|CW|y|RG|y|RC|!|AG| |ER=[[#Erica|Erica]]{{refn|group=n|name=Erica}}|CB='''[[#Chandler Bing|Chandler Bing]]'''|MG='''[[#Monica Geller|Monica E. Geller–Bing]]'''|SB=[[#Susan Bunch|Susan Bunch]]|CW=[[#Carol Willick|Carol Willick]]|RG='''[[#Ross Geller|Ross Geller]]'''{{refn|group=n|name=Geller}}{{refn|group=n|Ross je nakratko bio u braku i s [[Emily Waltham]], između epizoda "[[The One with Ross's Wedding]]" i "[[The One with the Yeti]]".}}|RC='''[[#Rachel Green|Rachel Gree ]]'''|AG=[[#Amy Green|Amy Green]] |stil_kutije_MG =background-color: #CEF2DA; |stil_kutije_CB =background-color: #CEF2DA; |stil_kutije_RG =background-color: #CEF2DA; |stil_kutije_RC =background-color: #CEF2DA; }} {{Porodično stablo| | |)|-|-|-|-|-|t|.| | | | | | |L|~|~|~|[| | | |!| | | |!}} {{Porodično stablo| |EB| | | | |JB| | | | | | | | |BG| |EG| |JG| |EB=[[#Erica Bing|Erica Bing]]{{refn|group=n|name=Erica}}|JB=[[#Jack Bing|Jack Bing]]{{refn|group=n|name=Erica}}|BG=[[#Ben Geller|Ben Geller]]{{refn|group=n|name=Geller}}|EG=[[#Emma|Emma Geller]]{{refn|group=n|name=Geller}}|JG=[[#Jill Green|Jill Green]] }} {{Porodično stablo/kraj}} |- |style="text-align: left;"|'''Napomene:''' {{reflist|group=n|refs= {{refn|group=n|name=Erica|U epizodi "[[The One with the Birth Mother]]" [[Erica (Prijatelji)|Erica]] pristane da [[Monica Geller|Monica]] i [[Chandler Bing]] usvoje njene bebe, porodivši se u epizodama "[[The One with Rachel's Going Away Party]]" i "[[The Last One (Prijatelji)|The Last One]]".}} {{refn|group=n|name=Geller|Oboje Rossove djece, [[Ben Geller|Ben]] i [[Emma Geller-Green|Emma]], rođeno je nakon njegovog razvoda od njihovih majki, [[Carol Willick]] i [[Rachel Green]] (prije nego što se ponovo vjenčao s Rachel).}} }} {{chart bottom}} {{chart top|[[Phoebe Buffay|Porodično stablo Buffay]]}} {{Porodično stablo/start|align=center}} {{Porodično stablo| | | | | | | | | | | | | | | | |GF|GF=[[#Frances|Frances]]}} {{Porodično stablo| | | | | | | | | | | | | | | | | |!}} {{Porodično stablo| | | | |XB|y|FB|y|PA|-|MB| |BH|y|TH| |XB=Gđa Buffay{{refn|group=q|name=MrsBuffay}}|FB=[[#Frank Buffay Sr.|Frank Buffay Sr.]]{{refn|group=q|name=Lily}}|PA=[[Phoebe Abbott]]{{refn|group=q|name=Lily}}|MB=[[Phoebe Buffay|Lily Buffay]]{{refn|group=q|name=Lily}}|BH=[[Bitsy Hannigan]]|TH=[[Theodore Hannigan]] }} {{Porodično stablo| | | | | | | |!| | | |)|-|-|-|-|-|-|-|.| | | |!}} {{Porodično stablo| | |AK|y|FB| |UB| |DS|-|PB|~|MH|AK=[[Alice Knight]]|FB=[[Frank Buffay Jr.]]|UB='''[[Ursula Buffay]]'''|DS=[[#Duncan Sullivan|Duncan Sullivan]]|PB='''[[Phoebe Buffay]]'''{{efn|group=n|name=Triplets}}|MH='''[[Mike Hannigan|Michael "Mike" Hannigan]]''' |stil_kutije_UB =background-color: #CEF2DA; |stil_kutije_PB =background-color: #CEF2DA; |stil_kutije_MH =background-color: #FFFFDD; }} {{Porodično stablo| | | |,|-|^|-|v|-|-|-|v|-|-|-|-|-|-|-|'}} {{Porodično stablo| | |FB| |LB| |CB|FB=[[Frank Buffay Jr.|Frank Buffay III]]{{efn|group=n|name=Triplets|U epizodi "[[The One with Phoebe's Uterus]]" Frank i Alice upitaju Phoebe da bude surogat-majka njihovoj djeci i ona kasnije rodi njihove trojke, od kojih se zatim oprosti u emotivnoj sceni u epizodi "[[The One Hundredth]]".<ref group="e" name="Uterus">{{cite episode |title= The One with Phoebe's Uterus |series= Prijatelji |author= Seth Kurland (scenarist) |author2= David Steinberg (režiser) |network= NBC |date= 8. 1. 1998 |season= 4 |number= 11}}</ref><ref group="e" name="Hundredth">{{cite episode |title= The One Hundredth |series= Prijatelji |author= David Crane |author2= Marta Kauffman (scenaristi) |author3= Kevin S. Bright (režiser) |network= NBC |date= 8. 10. 1998 |season= 5 |number= 3}}</ref>}}|LB=[[Frank Buffay Jr.|Leslie Buffay]]{{efn|group=n|name=Triplets}}|CB=[[Frank Buffay Jr.|Chandler Buffay]]{{efn|group=n|name=Triplets}}}} {{Porodično stablo|}} {{Porodično stablo/kraj}} |- |style="text-align: left;"|'''Napomene:''' {{reflist|group=q|refs= {{refn|group=q|name=MrsBuffay|U epizodi "[[The One With the Bullies]]" gđa Buffay ([[Laraine Newman]]) prikazana je kao majka Franka mlađeg.}} {{refn|group=q|name=Lily|U epizodi "[[The One at the Beach]]" otkriva se da su Phoebeina biološka majka [[Phoebe Abbott]], biološki otac [[Frank Buffay|Frank Buffay Sr.]] i usvojiteljska majka [[Phoebe Buffay|Lily Buffay]] bili u trosmjernoj vezi, a Phoebe su odgojili Lily i Frank Sr.}} }} {{chart bottom}} {{chart top|[[Joey Tribbiani|Porodično stablo Tribbiani]]}} {{Porodično stablo/start|align=center}} {{Porodično stablo| | | | | | | | | | | |NA| |NE|NA=[[#Baka|Baka]]|NE=[[#Djed|Djed]]}} {{Porodično stablo| | | | | | | | | | | | |!| | | |!}} {{Porodično stablo| | | | | | | | | | | |GT|y|JT|GT=[[Gloria Tribbiani]]|JT=[[#Joseph Tribbiani Sr.|Joseph Tribbiani Sr.]] }} {{Porodično stablo| | | | | | |,|-|-|-|-|-|-|-|+|-|-|-|-|-|v|-|v|-|v|-|v|-|-|-|.}} {{Porodično stablo| |JC|y|GT| |AG|-|JT|~|ZM|!|CT|!|MT| |DT|v|BC| |JC=[[#Jimmy Costa|Jimmy Costa]]|GT='''[[Gina Tribbiani]]'''|AG='''[[#Alex Garrett|Alex Garrett]]'''|JT='''[[Joey Tribbiani]]'''|ZM='''[[#Zach Miller|Zach Miller]]'''|CT=[[The One Where Chandler Can't Remember Which Sister|Cookie Tribbiani]]|MT=[[The One Where Chandler Can't Remember Which Sister|Mary-Therese "Mary Teresa" Tribbiani]]|DT=[[#Dina Tribbiani|Dina Tribbiani]]|BC=[[#Dina Tribbiani|Bobby Corso]] |stil_kutije_GT =background-color: #CEF2DA; |stil_kutije_AG =background-color: #CEF2DA; |stil_kutije_JT =background-color: #CEF2DA; |stil_kutije_ZM =background-color: #CEF2DA; }} {{Porodično stablo| | | | |!| | | | | | | | | | | | | |,|-|^|-|v|-|^|-|.| | | | | |!}} {{Porodično stablo| | | |MT| | | | | | | | | | | |TT| |MA| |VT| | | |BC|MT='''[[Michael Tribbiani]]'''|TT=[[The One Where Chandler Can't Remember Which Sister|Tina Tribbiani]]|MA=[[The One Where Chandler Can't Remember Which Sister|Mary-Angela Tribbiani]]|VT=[[The One Where Chandler Can't Remember Which Sister|Veronika Tribbiani]]|BC=[[#Dina Tribbiani|beba Corso]] |stil_kutije_MT =background-color: #CEF2DA; }} {{Porodično stablo|}} {{Porodično stablo/kraj}} {{chart bottom}} {{reflist|group=n}} {{reflist|group=e}} {{napspisak}} 3k9dlb6eaogy1n8qmy165eg3cy42ok7 3730001 3729999 2025-06-26T08:10:19Z AnToni 2325 3730001 wikitext text/x-wiki {{chart top|[[Spisak likova u "Prijateljima" i "Joeyju"|Porodično stablo Geller–Bing-Green]]}} {{Porodično stablo/start|style=font: 100% sans-serif;|align=center}} {{Porodično stablo| | | |NB|y|CB| |JG|y|JD| | | | | |SG|y|LG|NB=[[#Nora Tyler Bing|Nora Bing]]|CB=[[#Charles Bing/Helena Handbasket|Charles Bing]]{{refn|group=n|U epizodi "[[The One with Chandler's Dad]]" za Chandlerovog [[Homoseksualnost|homoseksualnog]] oca koji nosi žensku odjeću, Charlesa Binga, otkriveno je da u [[Las Vegas]]u nastupa pod imenom "Helena Handbasket".}}|JG=[[#Jack Geller|Jack Geller]]|JD=[[#Judy Geller|Judy Geller]]|SG=[[#Sandra Green|Sandra Green]]|LG=[[#Leonard Green |Leonard Green]] }} {{Porodično stablo| | | | | | |!| | | |,|-|-|-|^|-|-|-|-|-|-|-|.| | | |)|-|v|-|.}} {{Porodično stablo| |ER| |CB|V|MG| |SB|V|CW|y|RG|y|RC|!|AG| |ER=[[#Erica|Erica]]{{refn|group=n|name=Erica}}|CB='''[[#Chandler Bing|Chandler Bing]]'''|MG='''[[#Monica Geller|Monica E. Geller–Bing]]'''|SB=[[#Susan Bunch|Susan Bunch]]|CW=[[#Carol Willick|Carol Willick]]|RG='''[[#Ross Geller|Ross Geller]]'''{{refn|group=n|name=Geller}}{{refn|group=n|Ross je nakratko bio u braku i s [[Emily Waltham]], između epizoda "[[The One with Ross's Wedding]]" i "[[The One with the Yeti]]".}}|RC='''[[#Rachel Green|Rachel Gree ]]'''|AG=[[#Amy Green|Amy Green]] |stil_kutije_MG =background-color: #CEF2DA; |stil_kutije_CB =background-color: #CEF2DA; |stil_kutije_RG =background-color: #CEF2DA; |stil_kutije_RC =background-color: #CEF2DA; }} {{Porodično stablo| | |)|-|-|-|-|-|t|.| | | | | | |L|~|~|~|[| | | |!| | | |!}} {{Porodično stablo| |EB| | | | |JB| | | | | | | | |BG| |EG| |JG| |EB=[[#Jack and Erica Bing|Erica Bing]]{{refn|group=n|name=Erica}}|JB=[[#Jack and Erica Bing|Jack Bing]]{{refn|group=n|name=Erica}}|BG=[[#Ben Geller|Ben Geller]]{{refn|group=n|name=Geller}}|EG=[[#Emma|Emma Geller]]{{refn|group=n|name=Geller}}|JG=[[#Jill Green|Jill Green]] }} {{Porodično stablo/kraj}} |- |style="text-align: left;"|'''Napomene:''' {{reflist|group=n|refs= {{refn|group=n|name=Erica|U epizodi "[[The One with the Birth Mother]]" [[Erica (Prijatelji)|Erica]] pristane da [[Monica Geller|Monica]] i [[Chandler Bing]] usvoje njene bebe, porodivši se u epizodama "[[The One with Rachel's Going Away Party]]" i "[[The Last One (Prijatelji)|The Last One]]".}} {{refn|group=n|name=Geller|Oboje Rossove djece, [[Ben Geller|Ben]] i [[Emma Geller-Green|Emma]], rođeno je nakon njegovog razvoda od njihovih majki, [[Carol Willick]] i [[Rachel Green]] (prije nego što se ponovo vjenčao s Rachel).}} }} {{chart bottom}} {{chart top|[[Phoebe Buffay|Porodično stablo Buffay]]}} {{Porodično stablo/start|align=center}} {{Porodično stablo| | | | | | | | | | | | | | | | |GF|GF=[[#Frances|Frances]]}} {{Porodično stablo| | | | | | | | | | | | | | | | | |!}} {{Porodično stablo| | | | |XB|y|FB|y|PA|-|MB| |BH|y|TH| |XB=Gđa Buffay{{refn|group=q|name=MrsBuffay}}|FB=[[#Frank Buffay Sr.|Frank Buffay Sr.]]{{refn|group=q|name=Lily}}|PA=[[Phoebe Abbott]]{{refn|group=q|name=Lily}}|MB=[[Phoebe Buffay|Lily Buffay]]{{refn|group=q|name=Lily}}|BH=[[Bitsy Hannigan]]|TH=[[Theodore Hannigan]] }} {{Porodično stablo| | | | | | | |!| | | |)|-|-|-|-|-|-|-|.| | | |!}} {{Porodično stablo| | |AK|y|FB| |UB| |DS|-|PB|~|MH|AK=[[Alice Knight]]|FB=[[Frank Buffay Jr.]]|UB='''[[Ursula Buffay]]'''|DS=[[#Duncan Sullivan|Duncan Sullivan]]|PB='''[[Phoebe Buffay]]'''{{efn|group=n|name=Triplets}}|MH='''[[Mike Hannigan|Michael "Mike" Hannigan]]''' |stil_kutije_UB =background-color: #CEF2DA; |stil_kutije_PB =background-color: #CEF2DA; |stil_kutije_MH =background-color: #FFFFDD; }} {{Porodično stablo| | | |,|-|^|-|v|-|-|-|v|-|-|-|-|-|-|-|'}} {{Porodično stablo| | |FB| |LB| |CB|FB=[[Frank Buffay Jr.|Frank Buffay III]]{{efn|group=n|name=Triplets|U epizodi "[[The One with Phoebe's Uterus]]" Frank i Alice upitaju Phoebe da bude surogat-majka njihovoj djeci i ona kasnije rodi njihove trojke, od kojih se zatim oprosti u emotivnoj sceni u epizodi "[[The One Hundredth]]".<ref group="e" name="Uterus">{{cite episode |title= The One with Phoebe's Uterus |series= Prijatelji |author= Seth Kurland (scenarist) |author2= David Steinberg (režiser) |network= NBC |date= 8. 1. 1998 |season= 4 |number= 11}}</ref><ref group="e" name="Hundredth">{{cite episode |title= The One Hundredth |series= Prijatelji |author= David Crane |author2= Marta Kauffman (scenaristi) |author3= Kevin S. Bright (režiser) |network= NBC |date= 8. 10. 1998 |season= 5 |number= 3}}</ref>}}|LB=[[Frank Buffay Jr.|Leslie Buffay]]{{efn|group=n|name=Triplets}}|CB=[[Frank Buffay Jr.|Chandler Buffay]]{{efn|group=n|name=Triplets}}}} {{Porodično stablo|}} {{Porodično stablo/kraj}} |- |style="text-align: left;"|'''Napomene:''' {{reflist|group=q|refs= {{refn|group=q|name=MrsBuffay|U epizodi "[[The One With the Bullies]]" gđa Buffay ([[Laraine Newman]]) prikazana je kao majka Franka mlađeg.}} {{refn|group=q|name=Lily|U epizodi "[[The One at the Beach]]" otkriva se da su Phoebeina biološka majka [[Phoebe Abbott]], biološki otac [[Frank Buffay|Frank Buffay Sr.]] i usvojiteljska majka [[Phoebe Buffay|Lily Buffay]] bili u trosmjernoj vezi, a Phoebe su odgojili Lily i Frank Sr.}} }} {{chart bottom}} {{chart top|[[Joey Tribbiani|Porodično stablo Tribbiani]]}} {{Porodično stablo/start|align=center}} {{Porodično stablo| | | | | | | | | | | |NA| |NE|NA=[[#Baka|Baka]]|NE=[[#Djed|Djed]]}} {{Porodično stablo| | | | | | | | | | | | |!| | | |!}} {{Porodično stablo| | | | | | | | | | | |GT|y|JT|GT=[[Gloria Tribbiani]]|JT=[[#Joseph Tribbiani Sr.|Joseph Tribbiani Sr.]] }} {{Porodično stablo| | | | | | |,|-|-|-|-|-|-|-|+|-|-|-|-|-|v|-|v|-|v|-|v|-|-|-|.}} {{Porodično stablo| |JC|y|GT| |AG|-|JT|~|ZM|!|CT|!|MT| |DT|v|BC| |JC=[[#Jimmy Costa|Jimmy Costa]]|GT='''[[Gina Tribbiani]]'''|AG='''[[#Alex Garrett|Alex Garrett]]'''|JT='''[[Joey Tribbiani]]'''|ZM='''[[#Zach Miller|Zach Miller]]'''|CT=[[The One Where Chandler Can't Remember Which Sister|Cookie Tribbiani]]|MT=[[The One Where Chandler Can't Remember Which Sister|Mary-Therese "Mary Teresa" Tribbiani]]|DT=[[#Dina Tribbiani|Dina Tribbiani]]|BC=[[#Dina Tribbiani|Bobby Corso]] |stil_kutije_GT =background-color: #CEF2DA; |stil_kutije_AG =background-color: #CEF2DA; |stil_kutije_JT =background-color: #CEF2DA; |stil_kutije_ZM =background-color: #CEF2DA; }} {{Porodično stablo| | | | |!| | | | | | | | | | | | | |,|-|^|-|v|-|^|-|.| | | | | |!}} {{Porodično stablo| | | |MT| | | | | | | | | | | |TT| |MA| |VT| | | |BC|MT='''[[Michael Tribbiani]]'''|TT=[[The One Where Chandler Can't Remember Which Sister|Tina Tribbiani]]|MA=[[The One Where Chandler Can't Remember Which Sister|Mary-Angela Tribbiani]]|VT=[[The One Where Chandler Can't Remember Which Sister|Veronika Tribbiani]]|BC=[[#Dina Tribbiani|beba Corso]] |stil_kutije_MT =background-color: #CEF2DA; }} {{Porodično stablo|}} {{Porodično stablo/kraj}} {{chart bottom}} {{reflist|group=n}} {{reflist|group=e}} {{napspisak}} l9atfr5i5tve1krxy7v7yqcnz4v4w5s 3730004 3730001 2025-06-26T08:13:08Z AnToni 2325 3730004 wikitext text/x-wiki {{chart top|[[Spisak likova u "Prijateljima" i "Joeyju"|Porodično stablo Geller–Bing-Green]]}} {{Porodično stablo/start|style=font: 100% sans-serif;|align=center}} {{Porodično stablo| | | |NB|y|CB| |JG|y|JD| | | | | |SG|y|LG|NB=[[#Nora Tyler Bing|Nora Bing]]|CB=[[#Charles Bing/Helena Handbasket|Charles Bing]]{{refn|group=n|U epizodi "[[The One with Chandler's Dad]]" za Chandlerovog [[Homoseksualnost|homoseksualnog]] oca koji nosi žensku odjeću, Charlesa Binga, otkriveno je da u [[Las Vegas]]u nastupa pod imenom "Helena Handbasket".}}|JG=[[#Jack Geller|Jack Geller]]|JD=[[#Judy Geller|Judy Geller]]|SG=[[#Sandra Green|Sandra Green]]|LG=[[#Leonard Green |Leonard Green]] }} {{Porodično stablo| | | | | | |!| | | |,|-|-|-|^|-|-|-|-|-|-|-|.| | | |)|-|v|-|.}} {{Porodično stablo| |ER| |CB|V|MG| |SB|V|CW|y|RG|y|RC|!|AG| |ER=[[#Erica|Erica]]{{refn|group=n|name=Erica}}|CB='''[[#Chandler Bing|Chandler Bing]]'''|MG='''[[#Monica Geller|Monica E. Geller–Bing]]'''|SB=[[#Susan Bunch|Susan Bunch]]|CW=[[#Carol Willick|Carol Willick]]|RG='''[[#Ross Geller|Ross Geller]]'''{{refn|group=n|name=Geller}}{{refn|group=n|Ross je nakratko bio u braku i s [[Emily Waltham]], između epizoda "[[The One with Ross's Wedding]]" i "[[The One with the Yeti]]".}}|RC='''[[#Rachel Green|Rachel Gree ]]'''|AG=[[#Amy Green|Amy Green]] |stil_kutije_MG =background-color: #CEF2DA; |stil_kutije_CB =background-color: #CEF2DA; |stil_kutije_RG =background-color: #CEF2DA; |stil_kutije_RC =background-color: #CEF2DA; }} {{Porodično stablo| | |)|-|-|-|-|-|t|.| | | | | | |L|~|~|~|[| | | |!| | | |!}} {{Porodično stablo| |EB| | | | |JB| | | | | | | | |BG| |EG| |JG| |EB=[[#Jack i Erica Bing|Erica Bing]]{{refn|group=n|name=Erica}}|JB=[[#Jack i Erica Bing|Jack Bing]]{{refn|group=n|name=Erica}}|BG=[[#Ben Geller|Ben Geller]]{{refn|group=n|name=Geller}}|EG=[[#Emma|Emma Geller]]{{refn|group=n|name=Geller}}|JG=[[#Jill Green|Jill Green]] }} {{Porodično stablo/kraj}} |- |style="text-align: left;"|'''Napomene:''' {{reflist|group=n|refs= {{refn|group=n|name=Erica|U epizodi "[[The One with the Birth Mother]]" [[Erica (Prijatelji)|Erica]] pristane da [[Monica Geller|Monica]] i [[Chandler Bing]] usvoje njene bebe, porodivši se u epizodama "[[The One with Rachel's Going Away Party]]" i "[[The Last One (Prijatelji)|The Last One]]".}} {{refn|group=n|name=Geller|Oboje Rossove djece, [[Ben Geller|Ben]] i [[Emma Geller-Green|Emma]], rođeno je nakon njegovog razvoda od njihovih majki, [[Carol Willick]] i [[Rachel Green]] (prije nego što se ponovo vjenčao s Rachel).}} }} {{chart bottom}} {{chart top|[[Phoebe Buffay|Porodično stablo Buffay]]}} {{Porodično stablo/start|align=center}} {{Porodično stablo| | | | | | | | | | | | | | | | |GF|GF=[[#Frances|Frances]]}} {{Porodično stablo| | | | | | | | | | | | | | | | | |!}} {{Porodično stablo| | | | |XB|y|FB|y|PA|-|MB| |BH|y|TH| |XB=Gđa Buffay{{refn|group=q|name=MrsBuffay}}|FB=[[#Frank Buffay Sr.|Frank Buffay Sr.]]{{refn|group=q|name=Lily}}|PA=[[Phoebe Abbott]]{{refn|group=q|name=Lily}}|MB=[[Phoebe Buffay|Lily Buffay]]{{refn|group=q|name=Lily}}|BH=[[Bitsy Hannigan]]|TH=[[Theodore Hannigan]] }} {{Porodično stablo| | | | | | | |!| | | |)|-|-|-|-|-|-|-|.| | | |!}} {{Porodično stablo| | |AK|y|FB| |UB| |DS|-|PB|~|MH|AK=[[Alice Knight]]|FB=[[Frank Buffay Jr.]]|UB='''[[Ursula Buffay]]'''|DS=[[#Duncan Sullivan|Duncan Sullivan]]|PB='''[[Phoebe Buffay]]'''{{efn|group=n|name=Triplets}}|MH='''[[Mike Hannigan|Michael "Mike" Hannigan]]''' |stil_kutije_UB =background-color: #CEF2DA; |stil_kutije_PB =background-color: #CEF2DA; |stil_kutije_MH =background-color: #FFFFDD; }} {{Porodično stablo| | | |,|-|^|-|v|-|-|-|v|-|-|-|-|-|-|-|'}} {{Porodično stablo| | |FB| |LB| |CB|FB=[[Frank Buffay Jr.|Frank Buffay III]]{{efn|group=n|name=Triplets|U epizodi "[[The One with Phoebe's Uterus]]" Frank i Alice upitaju Phoebe da bude surogat-majka njihovoj djeci i ona kasnije rodi njihove trojke, od kojih se zatim oprosti u emotivnoj sceni u epizodi "[[The One Hundredth]]".<ref group="e" name="Uterus">{{cite episode |title= The One with Phoebe's Uterus |series= Prijatelji |author= Seth Kurland (scenarist) |author2= David Steinberg (režiser) |network= NBC |date= 8. 1. 1998 |season= 4 |number= 11}}</ref><ref group="e" name="Hundredth">{{cite episode |title= The One Hundredth |series= Prijatelji |author= David Crane |author2= Marta Kauffman (scenaristi) |author3= Kevin S. Bright (režiser) |network= NBC |date= 8. 10. 1998 |season= 5 |number= 3}}</ref>}}|LB=[[Frank Buffay Jr.|Leslie Buffay]]{{efn|group=n|name=Triplets}}|CB=[[Frank Buffay Jr.|Chandler Buffay]]{{efn|group=n|name=Triplets}}}} {{Porodično stablo|}} {{Porodično stablo/kraj}} |- |style="text-align: left;"|'''Napomene:''' {{reflist|group=q|refs= {{refn|group=q|name=MrsBuffay|U epizodi "[[The One With the Bullies]]" gđa Buffay ([[Laraine Newman]]) prikazana je kao majka Franka mlađeg.}} {{refn|group=q|name=Lily|U epizodi "[[The One at the Beach]]" otkriva se da su Phoebeina biološka majka [[Phoebe Abbott]], biološki otac [[Frank Buffay|Frank Buffay Sr.]] i usvojiteljska majka [[Phoebe Buffay|Lily Buffay]] bili u trosmjernoj vezi, a Phoebe su odgojili Lily i Frank Sr.}} }} {{chart bottom}} {{chart top|[[Joey Tribbiani|Porodično stablo Tribbiani]]}} {{Porodično stablo/start|align=center}} {{Porodično stablo| | | | | | | | | | | |NA| |NE|NA=[[#Baka|Baka]]|NE=[[#Djed|Djed]]}} {{Porodično stablo| | | | | | | | | | | | |!| | | |!}} {{Porodično stablo| | | | | | | | | | | |GT|y|JT|GT=[[Gloria Tribbiani]]|JT=[[#Joseph Tribbiani Sr.|Joseph Tribbiani Sr.]] }} {{Porodično stablo| | | | | | |,|-|-|-|-|-|-|-|+|-|-|-|-|-|v|-|v|-|v|-|v|-|-|-|.}} {{Porodično stablo| |JC|y|GT| |AG|-|JT|~|ZM|!|CT|!|MT| |DT|v|BC| |JC=[[#Jimmy Costa|Jimmy Costa]]|GT='''[[Gina Tribbiani]]'''|AG='''[[#Alex Garrett|Alex Garrett]]'''|JT='''[[Joey Tribbiani]]'''|ZM='''[[#Zach Miller|Zach Miller]]'''|CT=[[The One Where Chandler Can't Remember Which Sister|Cookie Tribbiani]]|MT=[[The One Where Chandler Can't Remember Which Sister|Mary-Therese "Mary Teresa" Tribbiani]]|DT=[[#Dina Tribbiani|Dina Tribbiani]]|BC=[[#Dina Tribbiani|Bobby Corso]] |stil_kutije_GT =background-color: #CEF2DA; |stil_kutije_AG =background-color: #CEF2DA; |stil_kutije_JT =background-color: #CEF2DA; |stil_kutije_ZM =background-color: #CEF2DA; }} {{Porodično stablo| | | | |!| | | | | | | | | | | | | |,|-|^|-|v|-|^|-|.| | | | | |!}} {{Porodično stablo| | | |MT| | | | | | | | | | | |TT| |MA| |VT| | | |BC|MT='''[[Michael Tribbiani]]'''|TT=[[The One Where Chandler Can't Remember Which Sister|Tina Tribbiani]]|MA=[[The One Where Chandler Can't Remember Which Sister|Mary-Angela Tribbiani]]|VT=[[The One Where Chandler Can't Remember Which Sister|Veronika Tribbiani]]|BC=[[#Dina Tribbiani|beba Corso]] |stil_kutije_MT =background-color: #CEF2DA; }} {{Porodično stablo|}} {{Porodično stablo/kraj}} {{chart bottom}} {{reflist|group=n}} {{reflist|group=e}} {{napspisak}} rczy3qpns1kiimrs187ng5z0eazeban 3730014 3730004 2025-06-26T08:30:42Z AnToni 2325 3730014 wikitext text/x-wiki {{chart top|[[Spisak likova u "Prijateljima" i "Joeyju"|Porodično stablo Geller–Bing-Green]]}} {{Porodično stablo/start|style=font: 100% sans-serif;|align=center}} {{Porodično stablo| | | |NB|y|CB| |JG|y|JD| | | | | |SG|y|LG|NB=[[#Nora Tyler Bing|Nora Bing]]|CB=[[#Charles Bing/Helena Handbasket|Charles Bing]]{{refn|group=n|U epizodi "[[The One with Chandler's Dad]]" za Chandlerovog [[Homoseksualnost|homoseksualnog]] oca koji nosi žensku odjeću, Charlesa Binga, otkriveno je da u [[Las Vegas]]u nastupa pod imenom "Helena Handbasket".}}|JG=[[#Jack Geller|Jack Geller]]|JD=[[#Judy Geller|Judy Geller]]|SG=[[#Sandra Green|Sandra Green]]|LG=[[#Leonard Green |Leonard Green]] }} {{Porodično stablo| | | | | | |!| | | |,|-|-|-|^|-|-|-|-|-|-|-|.| | | |)|-|v|-|.}} {{Porodično stablo| |ER| |CB|V|MG| |SB|V|CW|y|RG|y|RC|!|AG| |ER=[[#Erica|Erica]]{{refn|group=n|name=Erica}}|CB='''[[#Chandler Bing|Chandler Bing]]'''|MG='''[[#Monica Geller|Monica E. Geller–Bing]]'''|SB=[[#Carol Willick i Susan Bunch|Susan Bunch]]|CW=[[#Carol Willick i Susan Bunch|Carol Willick]]|RG='''[[#Ross Geller|Ross Geller]]'''{{refn|group=n|name=Geller}}{{refn|group=n|Ross je nakratko bio u braku i s [[Emily Waltham]], između epizoda "[[The One with Ross's Wedding]]" i "[[The One with the Yeti]]".}}|RC='''[[#Rachel Green|Rachel Gree ]]'''|AG=[[#Amy Green|Amy Green]] |stil_kutije_MG =background-color: #CEF2DA; |stil_kutije_CB =background-color: #CEF2DA; |stil_kutije_RG =background-color: #CEF2DA; |stil_kutije_RC =background-color: #CEF2DA; }} {{Porodično stablo| | |)|-|-|-|-|-|t|.| | | | | | |L|~|~|~|[| | | |!| | | |!}} {{Porodično stablo| |EB| | | | |JB| | | | | | | | |BG| |EG| |JG| |EB=[[#Jack i Erica Bing|Erica Bing]]{{refn|group=n|name=Erica}}|JB=[[#Jack i Erica Bing|Jack Bing]]{{refn|group=n|name=Erica}}|BG=[[#Ben Geller|Ben Geller]]{{refn|group=n|name=Geller}}|EG=[[#Emma|Emma Geller]]{{refn|group=n|name=Geller}}|JG=[[#Jill Green|Jill Green]] }} {{Porodično stablo/kraj}} |- |style="text-align: left;"|'''Napomene:''' {{reflist|group=n|refs= {{refn|group=n|name=Erica|U epizodi "[[The One with the Birth Mother]]" [[Erica (Prijatelji)|Erica]] pristane da [[Monica Geller|Monica]] i [[Chandler Bing]] usvoje njene bebe, porodivši se u epizodama "[[The One with Rachel's Going Away Party]]" i "[[The Last One (Prijatelji)|The Last One]]".}} {{refn|group=n|name=Geller|Oboje Rossove djece, [[Ben Geller|Ben]] i [[Emma Geller-Green|Emma]], rođeno je nakon njegovog razvoda od njihovih majki, [[Carol Willick]] i [[Rachel Green]] (prije nego što se ponovo vjenčao s Rachel).}} }} {{chart bottom}} {{chart top|[[Phoebe Buffay|Porodično stablo Buffay]]}} {{Porodično stablo/start|align=center}} {{Porodično stablo| | | | | | | | | | | | | | | | |GF|GF=[[#Frances|Frances]]}} {{Porodično stablo| | | | | | | | | | | | | | | | | |!}} {{Porodično stablo| | | | |XB|y|FB|y|PA|-|MB| |BH|y|TH| |XB=Gđa Buffay{{refn|group=q|name=MrsBuffay}}|FB=[[#Frank Buffay Sr.|Frank Buffay Sr.]]{{refn|group=q|name=Lily}}|PA=[[Phoebe Abbott]]{{refn|group=q|name=Lily}}|MB=[[Phoebe Buffay|Lily Buffay]]{{refn|group=q|name=Lily}}|BH=[[Bitsy Hannigan]]|TH=[[Theodore Hannigan]] }} {{Porodično stablo| | | | | | | |!| | | |)|-|-|-|-|-|-|-|.| | | |!}} {{Porodično stablo| | |AK|y|FB| |UB| |DS|-|PB|~|MH|AK=[[Alice Knight]]|FB=[[Frank Buffay Jr.]]|UB='''[[Ursula Buffay]]'''|DS=[[#Duncan Sullivan|Duncan Sullivan]]|PB='''[[Phoebe Buffay]]'''{{efn|group=n|name=Triplets}}|MH='''[[Mike Hannigan|Michael "Mike" Hannigan]]''' |stil_kutije_UB =background-color: #CEF2DA; |stil_kutije_PB =background-color: #CEF2DA; |stil_kutije_MH =background-color: #FFFFDD; }} {{Porodično stablo| | | |,|-|^|-|v|-|-|-|v|-|-|-|-|-|-|-|'}} {{Porodično stablo| | |FB| |LB| |CB|FB=[[Frank Buffay Jr.|Frank Buffay III]]{{efn|group=n|name=Triplets|U epizodi "[[The One with Phoebe's Uterus]]" Frank i Alice upitaju Phoebe da bude surogat-majka njihovoj djeci i ona kasnije rodi njihove trojke, od kojih se zatim oprosti u emotivnoj sceni u epizodi "[[The One Hundredth]]".<ref group="e" name="Uterus">{{cite episode |title= The One with Phoebe's Uterus |series= Prijatelji |author= Seth Kurland (scenarist) |author2= David Steinberg (režiser) |network= NBC |date= 8. 1. 1998 |season= 4 |number= 11}}</ref><ref group="e" name="Hundredth">{{cite episode |title= The One Hundredth |series= Prijatelji |author= David Crane |author2= Marta Kauffman (scenaristi) |author3= Kevin S. Bright (režiser) |network= NBC |date= 8. 10. 1998 |season= 5 |number= 3}}</ref>}}|LB=[[Frank Buffay Jr.|Leslie Buffay]]{{efn|group=n|name=Triplets}}|CB=[[Frank Buffay Jr.|Chandler Buffay]]{{efn|group=n|name=Triplets}}}} {{Porodično stablo|}} {{Porodično stablo/kraj}} |- |style="text-align: left;"|'''Napomene:''' {{reflist|group=q|refs= {{refn|group=q|name=MrsBuffay|U epizodi "[[The One With the Bullies]]" gđa Buffay ([[Laraine Newman]]) prikazana je kao majka Franka mlađeg.}} {{refn|group=q|name=Lily|U epizodi "[[The One at the Beach]]" otkriva se da su Phoebeina biološka majka [[Phoebe Abbott]], biološki otac [[Frank Buffay|Frank Buffay Sr.]] i usvojiteljska majka [[Phoebe Buffay|Lily Buffay]] bili u trosmjernoj vezi, a Phoebe su odgojili Lily i Frank Sr.}} }} {{chart bottom}} {{chart top|[[Joey Tribbiani|Porodično stablo Tribbiani]]}} {{Porodično stablo/start|align=center}} {{Porodično stablo| | | | | | | | | | | |NA| |NE|NA=[[#Baka|Baka]]|NE=[[#Djed|Djed]]}} {{Porodično stablo| | | | | | | | | | | | |!| | | |!}} {{Porodično stablo| | | | | | | | | | | |GT|y|JT|GT=[[Gloria Tribbiani]]|JT=[[#Joseph Tribbiani Sr.|Joseph Tribbiani Sr.]] }} {{Porodično stablo| | | | | | |,|-|-|-|-|-|-|-|+|-|-|-|-|-|v|-|v|-|v|-|v|-|-|-|.}} {{Porodično stablo| |JC|y|GT| |AG|-|JT|~|ZM|!|CT|!|MT| |DT|v|BC| |JC=[[#Jimmy Costa|Jimmy Costa]]|GT='''[[Gina Tribbiani]]'''|AG='''[[#Alex Garrett|Alex Garrett]]'''|JT='''[[Joey Tribbiani]]'''|ZM='''[[#Zach Miller|Zach Miller]]'''|CT=[[The One Where Chandler Can't Remember Which Sister|Cookie Tribbiani]]|MT=[[The One Where Chandler Can't Remember Which Sister|Mary-Therese "Mary Teresa" Tribbiani]]|DT=[[#Dina Tribbiani|Dina Tribbiani]]|BC=[[#Dina Tribbiani|Bobby Corso]] |stil_kutije_GT =background-color: #CEF2DA; |stil_kutije_AG =background-color: #CEF2DA; |stil_kutije_JT =background-color: #CEF2DA; |stil_kutije_ZM =background-color: #CEF2DA; }} {{Porodično stablo| | | | |!| | | | | | | | | | | | | |,|-|^|-|v|-|^|-|.| | | | | |!}} {{Porodično stablo| | | |MT| | | | | | | | | | | |TT| |MA| |VT| | | |BC|MT='''[[Michael Tribbiani]]'''|TT=[[The One Where Chandler Can't Remember Which Sister|Tina Tribbiani]]|MA=[[The One Where Chandler Can't Remember Which Sister|Mary-Angela Tribbiani]]|VT=[[The One Where Chandler Can't Remember Which Sister|Veronika Tribbiani]]|BC=[[#Dina Tribbiani|beba Corso]] |stil_kutije_MT =background-color: #CEF2DA; }} {{Porodično stablo|}} {{Porodično stablo/kraj}} {{chart bottom}} {{reflist|group=n}} {{reflist|group=e}} {{napspisak}} jwsw5juv4fukb32z5qklant35jeo560 3730017 3730014 2025-06-26T08:33:47Z AnToni 2325 3730017 wikitext text/x-wiki {{chart top|[[Spisak likova u "Prijateljima" i "Joeyju"|Porodično stablo Geller–Bing-Green]]}} {{Porodično stablo/start|style=font: 100% sans-serif;|align=center}} {{Porodično stablo| | | |NB|y|CB| |JG|y|JD| | | | | |SG|y|LG|NB=[[#Nora Tyler Bing|Nora Bing]]|CB=[[#Charles Bing / Helena Handbasket|Charles Bing]]{{refn|group=n|U epizodi "[[The One with Chandler's Dad]]" za Chandlerovog [[Homoseksualnost|homoseksualnog]] oca koji nosi žensku odjeću, Charlesa Binga, otkriveno je da u [[Las Vegas]]u nastupa pod imenom "Helena Handbasket".}}|JG=[[#Jack Geller|Jack Geller]]|JD=[[#Judy Geller|Judy Geller]]|SG=[[#Sandra Green|Sandra Green]]|LG=[[#Leonard Green |Leonard Green]] }} {{Porodično stablo| | | | | | |!| | | |,|-|-|-|^|-|-|-|-|-|-|-|.| | | |)|-|v|-|.}} {{Porodično stablo| |ER| |CB|V|MG| |SB|V|CW|y|RG|y|RC|!|AG| |ER=[[#Erica|Erica]]{{refn|group=n|name=Erica}}|CB='''[[#Chandler Bing|Chandler Bing]]'''|MG='''[[#Monica Geller|Monica E. Geller–Bing]]'''|SB=[[#Carol Willick i Susan Bunch|Susan Bunch]]|CW=[[#Carol Willick i Susan Bunch|Carol Willick]]|RG='''[[#Ross Geller|Ross Geller]]'''{{refn|group=n|name=Geller}}{{refn|group=n|Ross je nakratko bio u braku i s [[Emily Waltham]], između epizoda "[[The One with Ross's Wedding]]" i "[[The One with the Yeti]]".}}|RC='''[[#Rachel Green|Rachel Gree ]]'''|AG=[[#Amy Green|Amy Green]] |stil_kutije_MG =background-color: #CEF2DA; |stil_kutije_CB =background-color: #CEF2DA; |stil_kutije_RG =background-color: #CEF2DA; |stil_kutije_RC =background-color: #CEF2DA; }} {{Porodično stablo| | |)|-|-|-|-|-|t|.| | | | | | |L|~|~|~|[| | | |!| | | |!}} {{Porodično stablo| |EB| | | | |JB| | | | | | | | |BG| |EG| |JG| |EB=[[#Jack i Erica Bing|Erica Bing]]{{refn|group=n|name=Erica}}|JB=[[#Jack i Erica Bing|Jack Bing]]{{refn|group=n|name=Erica}}|BG=[[#Ben Geller|Ben Geller]]{{refn|group=n|name=Geller}}|EG=[[#Emma|Emma Geller]]{{refn|group=n|name=Geller}}|JG=[[#Jill Green|Jill Green]] }} {{Porodično stablo/kraj}} |- |style="text-align: left;"|'''Napomene:''' {{reflist|group=n|refs= {{refn|group=n|name=Erica|U epizodi "[[The One with the Birth Mother]]" [[Erica (Prijatelji)|Erica]] pristane da [[Monica Geller|Monica]] i [[Chandler Bing]] usvoje njene bebe, porodivši se u epizodama "[[The One with Rachel's Going Away Party]]" i "[[The Last One (Prijatelji)|The Last One]]".}} {{refn|group=n|name=Geller|Oboje Rossove djece, [[Ben Geller|Ben]] i [[Emma Geller-Green|Emma]], rođeno je nakon njegovog razvoda od njihovih majki, [[Carol Willick]] i [[Rachel Green]] (prije nego što se ponovo vjenčao s Rachel).}} }} {{chart bottom}} {{chart top|[[Phoebe Buffay|Porodično stablo Buffay]]}} {{Porodično stablo/start|align=center}} {{Porodično stablo| | | | | | | | | | | | | | | | |GF|GF=[[#Frances|Frances]]}} {{Porodično stablo| | | | | | | | | | | | | | | | | |!}} {{Porodično stablo| | | | |XB|y|FB|y|PA|-|MB| |BH|y|TH| |XB=Gđa Buffay{{refn|group=q|name=MrsBuffay}}|FB=[[#Frank Buffay Sr.|Frank Buffay Sr.]]{{refn|group=q|name=Lily}}|PA=[[Phoebe Abbott]]{{refn|group=q|name=Lily}}|MB=[[Phoebe Buffay|Lily Buffay]]{{refn|group=q|name=Lily}}|BH=[[Bitsy Hannigan]]|TH=[[Theodore Hannigan]] }} {{Porodično stablo| | | | | | | |!| | | |)|-|-|-|-|-|-|-|.| | | |!}} {{Porodično stablo| | |AK|y|FB| |UB| |DS|-|PB|~|MH|AK=[[Alice Knight]]|FB=[[Frank Buffay Jr.]]|UB='''[[Ursula Buffay]]'''|DS=[[#Duncan Sullivan|Duncan Sullivan]]|PB='''[[Phoebe Buffay]]'''{{efn|group=n|name=Triplets}}|MH='''[[Mike Hannigan|Michael "Mike" Hannigan]]''' |stil_kutije_UB =background-color: #CEF2DA; |stil_kutije_PB =background-color: #CEF2DA; |stil_kutije_MH =background-color: #FFFFDD; }} {{Porodično stablo| | | |,|-|^|-|v|-|-|-|v|-|-|-|-|-|-|-|'}} {{Porodično stablo| | |FB| |LB| |CB|FB=[[Frank Buffay Jr.|Frank Buffay III]]{{efn|group=n|name=Triplets|U epizodi "[[The One with Phoebe's Uterus]]" Frank i Alice upitaju Phoebe da bude surogat-majka njihovoj djeci i ona kasnije rodi njihove trojke, od kojih se zatim oprosti u emotivnoj sceni u epizodi "[[The One Hundredth]]".<ref group="e" name="Uterus">{{cite episode |title= The One with Phoebe's Uterus |series= Prijatelji |author= Seth Kurland (scenarist) |author2= David Steinberg (režiser) |network= NBC |date= 8. 1. 1998 |season= 4 |number= 11}}</ref><ref group="e" name="Hundredth">{{cite episode |title= The One Hundredth |series= Prijatelji |author= David Crane |author2= Marta Kauffman (scenaristi) |author3= Kevin S. Bright (režiser) |network= NBC |date= 8. 10. 1998 |season= 5 |number= 3}}</ref>}}|LB=[[Frank Buffay Jr.|Leslie Buffay]]{{efn|group=n|name=Triplets}}|CB=[[Frank Buffay Jr.|Chandler Buffay]]{{efn|group=n|name=Triplets}}}} {{Porodično stablo|}} {{Porodično stablo/kraj}} |- |style="text-align: left;"|'''Napomene:''' {{reflist|group=q|refs= {{refn|group=q|name=MrsBuffay|U epizodi "[[The One With the Bullies]]" gđa Buffay ([[Laraine Newman]]) prikazana je kao majka Franka mlađeg.}} {{refn|group=q|name=Lily|U epizodi "[[The One at the Beach]]" otkriva se da su Phoebeina biološka majka [[Phoebe Abbott]], biološki otac [[Frank Buffay|Frank Buffay Sr.]] i usvojiteljska majka [[Phoebe Buffay|Lily Buffay]] bili u trosmjernoj vezi, a Phoebe su odgojili Lily i Frank Sr.}} }} {{chart bottom}} {{chart top|[[Joey Tribbiani|Porodično stablo Tribbiani]]}} {{Porodično stablo/start|align=center}} {{Porodično stablo| | | | | | | | | | | |NA| |NE|NA=[[#Baka|Baka]]|NE=[[#Djed|Djed]]}} {{Porodično stablo| | | | | | | | | | | | |!| | | |!}} {{Porodično stablo| | | | | | | | | | | |GT|y|JT|GT=[[Gloria Tribbiani]]|JT=[[#Joseph Tribbiani Sr.|Joseph Tribbiani Sr.]] }} {{Porodično stablo| | | | | | |,|-|-|-|-|-|-|-|+|-|-|-|-|-|v|-|v|-|v|-|v|-|-|-|.}} {{Porodično stablo| |JC|y|GT| |AG|-|JT|~|ZM|!|CT|!|MT| |DT|v|BC| |JC=[[#Jimmy Costa|Jimmy Costa]]|GT='''[[Gina Tribbiani]]'''|AG='''[[#Alex Garrett|Alex Garrett]]'''|JT='''[[Joey Tribbiani]]'''|ZM='''[[#Zach Miller|Zach Miller]]'''|CT=[[The One Where Chandler Can't Remember Which Sister|Cookie Tribbiani]]|MT=[[The One Where Chandler Can't Remember Which Sister|Mary-Therese "Mary Teresa" Tribbiani]]|DT=[[#Dina Tribbiani|Dina Tribbiani]]|BC=[[#Dina Tribbiani|Bobby Corso]] |stil_kutije_GT =background-color: #CEF2DA; |stil_kutije_AG =background-color: #CEF2DA; |stil_kutije_JT =background-color: #CEF2DA; |stil_kutije_ZM =background-color: #CEF2DA; }} {{Porodično stablo| | | | |!| | | | | | | | | | | | | |,|-|^|-|v|-|^|-|.| | | | | |!}} {{Porodično stablo| | | |MT| | | | | | | | | | | |TT| |MA| |VT| | | |BC|MT='''[[Michael Tribbiani]]'''|TT=[[The One Where Chandler Can't Remember Which Sister|Tina Tribbiani]]|MA=[[The One Where Chandler Can't Remember Which Sister|Mary-Angela Tribbiani]]|VT=[[The One Where Chandler Can't Remember Which Sister|Veronika Tribbiani]]|BC=[[#Dina Tribbiani|beba Corso]] |stil_kutije_MT =background-color: #CEF2DA; }} {{Porodično stablo|}} {{Porodično stablo/kraj}} {{chart bottom}} {{reflist|group=n}} {{reflist|group=e}} {{napspisak}} 7ad64yiftz0lky8ploposyyz75u1x9e 3730019 3730017 2025-06-26T08:42:50Z AnToni 2325 3730019 wikitext text/x-wiki {{chart top|[[Spisak likova u "Prijateljima" i "Joeyju"|Porodično stablo Geller–Bing-Green]]}} {{Porodično stablo/start|style=font: 100% sans-serif;|align=center}} {{Porodično stablo| | | |NB|y|CB| |JG|y|JD| | | | | |SG|y|LG|NB=[[#Nora Tyler Bing|Nora Bing]]|CB=[[#Charles Bing / Helena Handbasket|Charles Bing]]{{refn|group=n|U epizodi "[[The One with Chandler's Dad]]" za Chandlerovog [[Homoseksualnost|homoseksualnog]] oca koji nosi žensku odjeću, Charlesa Binga, otkriveno je da u [[Las Vegas]]u nastupa pod imenom "Helena Handbasket".}}|JG=[[#Jack i Judy Geller|Jack Geller]]|JD=[[#Jack i Judy Geller|Judy Geller]]|SG=[[#Sandra Green|Sandra Green]]|LG=[[#Leonard Green |Leonard Green]] }} {{Porodično stablo| | | | | | |!| | | |,|-|-|-|^|-|-|-|-|-|-|-|.| | | |)|-|v|-|.}} {{Porodično stablo| |ER| |CB|V|MG| |SB|V|CW|y|RG|y|RC|!|AG| |ER=[[#Erica|Erica]]{{refn|group=n|name=Erica}}|CB='''[[#Chandler Bing|Chandler Bing]]'''|MG='''[[#Monica Geller|Monica E. Geller–Bing]]'''|SB=[[#Carol Willick i Susan Bunch|Susan Bunch]]|CW=[[#Carol Willick i Susan Bunch|Carol Willick]]|RG='''[[#Ross Geller|Ross Geller]]'''{{refn|group=n|name=Geller}}{{refn|group=n|Ross je nakratko bio u braku i s [[Emily Waltham]], između epizoda "[[The One with Ross's Wedding]]" i "[[The One with the Yeti]]".}}|RC='''[[#Rachel Green|Rachel Gree ]]'''|AG=[[#Amy Green|Amy Green]] |stil_kutije_MG =background-color: #CEF2DA; |stil_kutije_CB =background-color: #CEF2DA; |stil_kutije_RG =background-color: #CEF2DA; |stil_kutije_RC =background-color: #CEF2DA; }} {{Porodično stablo| | |)|-|-|-|-|-|t|.| | | | | | |L|~|~|~|[| | | |!| | | |!}} {{Porodično stablo| |EB| | | | |JB| | | | | | | | |BG| |EG| |JG| |EB=[[#Jack i Erica Bing|Erica Bing]]{{refn|group=n|name=Erica}}|JB=[[#Jack i Erica Bing|Jack Bing]]{{refn|group=n|name=Erica}}|BG=[[#Ben Geller|Ben Geller]]{{refn|group=n|name=Geller}}|EG=[[#Emma|Emma Geller]]{{refn|group=n|name=Geller}}|JG=[[#Jill Green|Jill Green]] }} {{Porodično stablo/kraj}} |- |style="text-align: left;"|'''Napomene:''' {{reflist|group=n|refs= {{refn|group=n|name=Erica|U epizodi "[[The One with the Birth Mother]]" [[Erica (Prijatelji)|Erica]] pristane da [[Monica Geller|Monica]] i [[Chandler Bing]] usvoje njene bebe, porodivši se u epizodama "[[The One with Rachel's Going Away Party]]" i "[[The Last One (Prijatelji)|The Last One]]".}} {{refn|group=n|name=Geller|Oboje Rossove djece, [[Ben Geller|Ben]] i [[Emma Geller-Green|Emma]], rođeno je nakon njegovog razvoda od njihovih majki, [[Carol Willick]] i [[Rachel Green]] (prije nego što se ponovo vjenčao s Rachel).}} }} {{chart bottom}} {{chart top|[[Phoebe Buffay|Porodično stablo Buffay]]}} {{Porodično stablo/start|align=center}} {{Porodično stablo| | | | | | | | | | | | | | | | |GF|GF=[[#Frances|Frances]]}} {{Porodično stablo| | | | | | | | | | | | | | | | | |!}} {{Porodično stablo| | | | |XB|y|FB|y|PA|-|MB| |BH|y|TH| |XB=Gđa Buffay{{refn|group=q|name=MrsBuffay}}|FB=[[#Frank Buffay Sr.|Frank Buffay Sr.]]{{refn|group=q|name=Lily}}|PA=[[Phoebe Abbott]]{{refn|group=q|name=Lily}}|MB=[[Phoebe Buffay|Lily Buffay]]{{refn|group=q|name=Lily}}|BH=[[Bitsy Hannigan]]|TH=[[Theodore Hannigan]] }} {{Porodično stablo| | | | | | | |!| | | |)|-|-|-|-|-|-|-|.| | | |!}} {{Porodično stablo| | |AK|y|FB| |UB| |DS|-|PB|~|MH|AK=[[Alice Knight]]|FB=[[Frank Buffay Jr.]]|UB='''[[Ursula Buffay]]'''|DS=[[#Duncan Sullivan|Duncan Sullivan]]|PB='''[[Phoebe Buffay]]'''{{efn|group=n|name=Triplets}}|MH='''[[Mike Hannigan|Michael "Mike" Hannigan]]''' |stil_kutije_UB =background-color: #CEF2DA; |stil_kutije_PB =background-color: #CEF2DA; |stil_kutije_MH =background-color: #FFFFDD; }} {{Porodično stablo| | | |,|-|^|-|v|-|-|-|v|-|-|-|-|-|-|-|'}} {{Porodično stablo| | |FB| |LB| |CB|FB=[[Frank Buffay Jr.|Frank Buffay III]]{{efn|group=n|name=Triplets|U epizodi "[[The One with Phoebe's Uterus]]" Frank i Alice upitaju Phoebe da bude surogat-majka njihovoj djeci i ona kasnije rodi njihove trojke, od kojih se zatim oprosti u emotivnoj sceni u epizodi "[[The One Hundredth]]".<ref group="e" name="Uterus">{{cite episode |title= The One with Phoebe's Uterus |series= Prijatelji |author= Seth Kurland (scenarist) |author2= David Steinberg (režiser) |network= NBC |date= 8. 1. 1998 |season= 4 |number= 11}}</ref><ref group="e" name="Hundredth">{{cite episode |title= The One Hundredth |series= Prijatelji |author= David Crane |author2= Marta Kauffman (scenaristi) |author3= Kevin S. Bright (režiser) |network= NBC |date= 8. 10. 1998 |season= 5 |number= 3}}</ref>}}|LB=[[Frank Buffay Jr.|Leslie Buffay]]{{efn|group=n|name=Triplets}}|CB=[[Frank Buffay Jr.|Chandler Buffay]]{{efn|group=n|name=Triplets}}}} {{Porodično stablo|}} {{Porodično stablo/kraj}} |- |style="text-align: left;"|'''Napomene:''' {{reflist|group=q|refs= {{refn|group=q|name=MrsBuffay|U epizodi "[[The One With the Bullies]]" gđa Buffay ([[Laraine Newman]]) prikazana je kao majka Franka mlađeg.}} {{refn|group=q|name=Lily|U epizodi "[[The One at the Beach]]" otkriva se da su Phoebeina biološka majka [[Phoebe Abbott]], biološki otac [[Frank Buffay|Frank Buffay Sr.]] i usvojiteljska majka [[Phoebe Buffay|Lily Buffay]] bili u trosmjernoj vezi, a Phoebe su odgojili Lily i Frank Sr.}} }} {{chart bottom}} {{chart top|[[Joey Tribbiani|Porodično stablo Tribbiani]]}} {{Porodično stablo/start|align=center}} {{Porodično stablo| | | | | | | | | | | |NA| |NE|NA=[[#Baka|Baka]]|NE=[[#Djed|Djed]]}} {{Porodično stablo| | | | | | | | | | | | |!| | | |!}} {{Porodično stablo| | | | | | | | | | | |GT|y|JT|GT=[[Gloria Tribbiani]]|JT=[[#Joseph Tribbiani Sr.|Joseph Tribbiani Sr.]] }} {{Porodično stablo| | | | | | |,|-|-|-|-|-|-|-|+|-|-|-|-|-|v|-|v|-|v|-|v|-|-|-|.}} {{Porodično stablo| |JC|y|GT| |AG|-|JT|~|ZM|!|CT|!|MT| |DT|v|BC| |JC=[[#Jimmy Costa|Jimmy Costa]]|GT='''[[Gina Tribbiani]]'''|AG='''[[#Alex Garrett|Alex Garrett]]'''|JT='''[[Joey Tribbiani]]'''|ZM='''[[#Zach Miller|Zach Miller]]'''|CT=[[The One Where Chandler Can't Remember Which Sister|Cookie Tribbiani]]|MT=[[The One Where Chandler Can't Remember Which Sister|Mary-Therese "Mary Teresa" Tribbiani]]|DT=[[#Dina Tribbiani|Dina Tribbiani]]|BC=[[#Dina Tribbiani|Bobby Corso]] |stil_kutije_GT =background-color: #CEF2DA; |stil_kutije_AG =background-color: #CEF2DA; |stil_kutije_JT =background-color: #CEF2DA; |stil_kutije_ZM =background-color: #CEF2DA; }} {{Porodično stablo| | | | |!| | | | | | | | | | | | | |,|-|^|-|v|-|^|-|.| | | | | |!}} {{Porodično stablo| | | |MT| | | | | | | | | | | |TT| |MA| |VT| | | |BC|MT='''[[Michael Tribbiani]]'''|TT=[[The One Where Chandler Can't Remember Which Sister|Tina Tribbiani]]|MA=[[The One Where Chandler Can't Remember Which Sister|Mary-Angela Tribbiani]]|VT=[[The One Where Chandler Can't Remember Which Sister|Veronika Tribbiani]]|BC=[[#Dina Tribbiani|beba Corso]] |stil_kutije_MT =background-color: #CEF2DA; }} {{Porodično stablo|}} {{Porodično stablo/kraj}} {{chart bottom}} {{reflist|group=n}} {{reflist|group=e}} {{napspisak}} 4j1z2pk924u10bvsxstm2kimeykpg1n Svemirska letjelica Parker 0 522315 3729968 2025-06-25T22:47:48Z KWiki 9400 KWiki premjestio je stranicu [[Svemirska letjelica Parker]] na [[Parker (solarna sonda)]] 3729968 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Parker (solarna sonda)]] o4mz426tmv3nr70rky9gmczi3lp1vfu Prva svjetlost (astronomija) 0 522316 3729969 2025-06-25T22:58:33Z KWiki 9400 Nova stranica: U [[Astronomija|astronomiji]], '''prva svjetlost''' odnosi se na trenutak kada [[svjetlost]] s [[Astronomski objekt|nebeskog tijela]] prvi put udari u ogledalo ili leću novog [[teleskop]]a. To se odnosi ne samo na sam teleskop nego i na instrumente povezane s njim, od kojih se svakome pripisuje vlastita prva svjetlost. Slično tome, prva svjetlost s [[radioteleskop]]a nastaje kad prvi put primi [[radiotalas]]e, a prijemnici u različitim [[Talasna dužina|talasnim dužinama]... 3729969 wikitext text/x-wiki U [[Astronomija|astronomiji]], '''prva svjetlost''' odnosi se na trenutak kada [[svjetlost]] s [[Astronomski objekt|nebeskog tijela]] prvi put udari u ogledalo ili leću novog [[teleskop]]a. To se odnosi ne samo na sam teleskop nego i na instrumente povezane s njim, od kojih se svakome pripisuje vlastita prva svjetlost. Slično tome, prva svjetlost s [[radioteleskop]]a nastaje kad prvi put primi [[radiotalas]]e, a prijemnici u različitim [[Talasna dužina|talasnim dužinama]] mogu imati vlastitu prvu svjetlost. Pri puštanju [[laser]]a u rad taj se izraz koristi za prvu proizvedenu svjetlost, čak i prije nego što laser proradi na svojoj maksimalnoj snazi. Slike snimljene pri prvoj svjetlosti obično nisu od velike naučne važnosti i nižeg su [[Optička aberacija|kvaliteta]] od kasnijih slika jer teleskop ili instrument još nisu potpuno usklađeni. Često se za prvu sliku odabiru vrlo poznati ili spektakularni astronomski objekti s visokom vrijednošću prepoznavanja. Prva svjetlost u suštini je samo prvi uspješan funkcionalni test cijelog sistema i dokazuje da tehnologija radi. Za [[konstruktor]]e i graditelje novog teleskopa trenutak "prve svjetlosti" uzbudljiv je i važan događaj, kao što je slučaj i za veći dio astronomske zajednice. Prva svjetlost novog tipa teleskopa, poput [[Veliki binokularni teleskop|Velikog binokularnog teleskopa]] 2007,<ref>{{cite web |url= https://www.mpg.de/509890/pressemitteilung20051025 |title= "Erstes Licht" für das Large Binocular Telescope – Das größte und modernste Einzelteleskop der Welt hat die ersten Himmelsaufnahmen geliefert – deutsche Astronomen sind maßgeblich beteiligt |publisher= Max-Planck-Gesellschaft |date= 26. 10. 2005 |language=de |access-date= 28. 6. 2022}}</ref> obično privlači interes širom svijeta. == Galerija == <gallery heights="240" widths="320"> Datoteka:Tarantula Nebula TRAPPIST.jpg|Slika [[Maglina|magline]] [[Tarantula (maglina)|Tarantula]], koju je 2010. snimio teleskop [[TRAPPIST]].<ref>{{cite web |url= https://www.eso.org/public/images/eso1023a/ |title= TRAPPIST–South first light image of the Tarantula Nebula |publisher= [[Evropska južna opservatorija]] |date= 8. 6. 2010 |language=en |access-date= 28. 6. 2022}}</ref> Datoteka:Hubble First Light, First Released Image (STScI-1990-04a).png|Dio prvog svjetla [[Otvoreno zvjezdano jato|otvorenog zvjezdanog jata]] [[NGC 3532]], snimljenog 1990. kamerom širokog polja / planetarnom kamerom [[Svemirski teleskop Hubble|svemirskog teleskopa Hubble]]. Uprkos nedostacima primarnog ogledala, slike su bile jasnije od onih dobijenih posmatranjima sa zemlje.<ref>{{cite web |url= https://www.nasa.gov/content/hubbles-first-light |title= Hubble's 'First Light' |publisher= [[NASA]] |date= 3. 6. 2020 |language=en |access-date= 28. 6. 2022}}</ref> Datoteka:Kepler mission first light.tiff|Slika područja bogatog zvijezdama u sazviježđima [[Labud (sazviježđe)|Labud]] i [[Lira (sazviježđe)|Lira]], koju je snimio [[Kepler (svemirski teleskop)|Kepler]] 2009.<ref>{{cite web |url= https://www.nasa.gov/content/keplers-first-light |title= Kepler's First Light |publisher= NASA |date= 8. 4. 2009 |language=en |access-date= 28. 6. 2022}}</ref> Datoteka:JWST - First images of HD 84406.jpg|Slika zvijezde HD 84406 u sazviježđu [[Veliki medvjed (sazviježđe)|Veliki medvjed]], snimljena [[Svemirski teleskop "James Webb"|svemirskim teleskopom "James Webb"]] 2022. Pojedinačna zvijezda ovdje je vidljiva 18 puta, jer 18 pojedinačnih segmenata ogledala još nije kalibrirano.<ref name=":0">{{cite web |url= https://blogs.nasa.gov/webb/2022/02/11/photons-received-webb-sees-its-first-star-18-times/ |title= Photons Received: Webb Sees Its First Star – 18 Times |publisher= NASA |date= 11. 2. 2022 |language=en |access-date= 28. 6. 2022}}</ref> Datoteka:NGC 5317 (also NGC 5364).jpg|Slika galaksije [[NGC 5364]], snimljena 2002. instrumentom VIMOS na [[Vrlo veliki teleskop|Vrlo velikom teleskopu]].<ref>{{cite web |url= https://www.eso.org/public/germany/images/eso0209e/ |title= NGC 5364 |publisher= Evropska južna opservatorija |date= 12. 3. 2002 |language=en |access-date= 28. 6. 2022}}</ref> Datoteka:WISPR first light image.png|Slika [[Jupiter]]a i [[Mliječni put|Mliječnog puta]] snimljena 2002. pomoću [[WISPR]]-a na solarnoj sondi [[Parker (solarna sonda)|Parker]].<ref>{{cite web |url= https://www.nasa.gov/image-feature/first-light-data-for-nasas-parker-solar-probe |title= First Light Data for NASA's Parker Solar Probe |publisher= NASA |date= 19. 9. 2018 |language=en |access-date= 28. 6. 2022}}</ref> </gallery> == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * Prva svjetlost {{cite web |url= http://eso.org/outreach/press-rel/pr-1998/pr-06-98.html |title= Vrlo velikog teleskopa |access-date= 3. 4. 2018 |archive-date= 13. 6. 2006 |archive-url= https://web.archive.org/web/20060613045001/http://eso.org/outreach/press-rel/pr-1998/pr-06-98.html |url-status=dead}} {{en simbol}} * Prva svjetlost {{cite web |url= http://www.pd.astro.it/othersites/lbt/prima_luce.htm |title= Velikog binokularnog teleskopa |archive-url= https://web.archive.org/web/20070310191435/http://www.pd.astro.it/othersites/lbt/prima_luce.htm |archive-date= 10. 3. 2007}} {{it simbol}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Teleskopi]] [[Kategorija:Astrofotografija]] [[Kategorija:Astronomsko snimanje]] hslg20rv9ksdg8vvt7er6fgycx620zj Kategorija:Astrofotografija 14 522317 3729970 2025-06-25T23:02:21Z KWiki 9400 Nova stranica: {{commonscat|Astronomical photography}} {{Kategorija|Astrofotografija}} [[Kategorija:Astronomsko snimanje|Astrofotografija]] [[Kategorija:Fotografija po žanru|Astrofotografija]] 3729970 wikitext text/x-wiki {{commonscat|Astronomical photography}} {{Kategorija|Astrofotografija}} [[Kategorija:Astronomsko snimanje|Astrofotografija]] [[Kategorija:Fotografija po žanru|Astrofotografija]] 2kqach3wst0voe6yefq06oms6v2mzfr Fond Ujedinjenih nacija za investicije i razvoj 0 522318 3729975 2025-06-26T07:09:03Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Infokutija organizacija | ime = Fond Ujedinjenih nacija za investicije i razvoj | izvorno_ime = United Nations Capital Development Fund | slika = 260922-uncdf-logo-transparent-blue.png | veličina_slike = 120px | opis_slike = | karta = | veličina_karte = | opis_karte = | skraćenica = UNCDF | uzrečica... 3729975 wikitext text/x-wiki {{Infokutija organizacija | ime = Fond Ujedinjenih nacija za investicije i razvoj | izvorno_ime = United Nations Capital Development Fund | slika = 260922-uncdf-logo-transparent-blue.png | veličina_slike = 120px | opis_slike = | karta = | veličina_karte = | opis_karte = | skraćenica = UNCDF | uzrečica = | prethodnik = | nasljednik = | datum_osnivanja = {{Početni datum i godine|1966||}} | datum_gašenja = | vrsta = | status = | cilj = | glavno_sjedište = [[New York City]], [[Sjedinjene Američke Države]] | glavno_sjedište_koordinate = <!-- {{coord|LAT|LON|display=inline,title}} --> | područje_utjecaja = | članstvo = [[Ujedinjene nacije]] | jezik = | generalni_sekretar = | lider_vrsta1 = [[Izvršni sekretar]] | lider_ime1 = [[Pradeep Kurukulasuriya]] (od aprila 2024) | lider_vrsta2 = | lider_ime2 = | lider_vrsta3 = | lider_ime3 = | lider_vrsta4 = | lider_ime4 = | lider_vrsta5 = | lider_ime5 = | lider_vrsta6 = | lider_ime6 = | lider_vrsta7 = | lider_ime7 = | ključne_osobe = | glavni_organ = | budžet = | broj_zaposlenih = | broj_volontera = | veb-sajt = {{URL|uncdf.org}} }} '''Fond za kapitalni razvoj Ujedinjenih nacija (UNCDF)''' jest program Ujedinjenih nacija za pomoć [[Zemlje u razvoju|zemljama u razvoju]] u razvoju njihovih ekonomija dopunjavanjem postojećih izvora kapitalne pomoći putem grantova, kredita i garancija, prije svega za [[Najmanje razvijene zemlje|najmanje razvijene zemlje]] (LDC) među zemljama u razvoju. Kao vodeća platforma za mješovito finansiranje Ujedinjenih nacija, UNCDF koristi svoju jedinstvenu sposobnost prikupljanja finansiranja za skaliranje razvojnog utjecaja tamo gdje su potrebe najveće - sposobnost utemeljena u jedinstvenom investicijskom mandatu UNCDF-a - kako bi podržao postizanje [[Agenda za održivi razvoj 2030.|Agende za održivi razvoj 2030.]] i realizaciju Doha programa akcije za najmanje razvijene zemlje, 2022–2031. Osnovan od strane [[Generalna skupština Ujedinjenih nacija|Generalne skupštine]] 1966. i sa sjedištem u [[New York City|New Yorku]], UNCDF je autonomna organizacija UN-a povezana s [[Program Ujedinjenih nacija za razvoj|UNDP-om]].<ref>{{Cite web|url=http://www.africa-platform.org/finance-women-and-youth/united-nations-capital-fund-uncdf|title=Africa Platform}}</ref> UNCDF-ov program "CleanStart" koji vlasniku trgovine obezbjeđuje solarnu rasvjetu kako bi se suprotstavio siromaštvu uzrokovanom svjetlošću u [[Uganda|Ugandi]] koje nije povezano s mrežom, kao dio područja inkluzivne finansijske prakse. Originalni mandat UNCDF-a od strane Generalne skupštine UN-a je da "pomogne zemljama u razvoju u razvoju njihovih ekonomija dopunjavanjem postojećih izvora kapitalne pomoći putem grantova i kredita" (Rezolucija [[Rezolucija 2186 Generalne skupštine Ujedinjenih nacija|2186]] od 13. decembra 1966.).<ref>{{Cite web|url=http://uncdf.org/un_files/Download/2186.pdf|title=UNGA|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20130531042315/http://uncdf.org/un_files/Download/2186.pdf|archive-date=31 May 2013}}</ref> Mandat je izmijenjen 1973. kako bi služio prije svega, ali ne isključivo, najmanje razvijenim zemljama. Trenutni izvršni sekretar UNCDF-a je [[Pradeep Kurukulasuriya]].<ref>{{Cite web|url=https://www.uncdf.org/article/8716/mr-pradeep-kurukulasuriya-begins-tenure-as-executive-secretary-of-un-capital-development-fund|title=UNCDF|date=9 April 2024 }}</ref> == Historija == Osnovan od strane Generalne skupštine 1966. radi promovisanja ekonomskog razvoja, UNCDF je zvanično uspostavljen kao "autonomna organizacija unutar Ujedinjenih nacija" sa ciljem da "pomogne zemljama u razvoju u razvoju njihovih ekonomija dopunjavanjem postojećih izvora kapitalne pomoći putem grantova i kredita".<ref>{{Cite web |title=History Time Line – Video Gallery |url=https://www.uncdf.org/historytimeline |publisher=United Nations Capital Development Fund |location=New York City, U.S. |access-date=13 January 2024}}</ref> Godine 1973. Upravno vijeće je preusmjerilo aktivnosti UNCDF-a prema "prvo i najvažnije najmanje razvijenim među zemljama u razvoju" i počeo se fokusirati na najmanje razvijene zemlje svijeta 1974. Tokom sljedećih dvadeset godina, UNCDF je finansirao samostalnu kapitalnu infrastrukturu - puteve, mostove, sisteme navodnjavanja - uglavnom u [[Afrika|Africi]]. Primao je oko 40 miliona dolara osnovnog finansiranja godišnje i djelovao je iz kancelarija [[Program Ujedinjenih nacija za razvoj|UNDP-a]] u tim zemljama. Sredinom 1990-ih, UNCDF se počeo fokusirati na ulogu koju lokalne samouprave mogu igrati u planiranju, finansiranju i održavanju kapitalnih investicija. Promocija efikasnih ulaganja u infrastrukturu i pružanja usluga putem decentralizovanog upravljanja javnim finansijama od tada je glavni oslonac UNCDF-a. Drugo glavno područje ekspertize UNCDF-a – mikrofinansiranje – također datira iz sredine 1990-ih, kada su mnogi njegovi projekti ruralnog razvoja imali kreditne komponente. Resursi UNCDF-a ostaju skromni u poređenju s mnogim multilateralnim organizacijama. Međutim, razvio je značajan uspjeh u djelovanju tamo gdje drugi ne rade, a zatim je "iskorištavao" veće izvore javnog i privatnog kapitala. Prema riječima procjene Vlade Švedske iz 2008, "UNCDF treba posmatrati kao razvojnog aktera koji utire put drugima, a ne kao mehanizam finansiranja". U 2013, UNCDF je dobio najvišu ocjenu na SmartAid indeksu za mikrofinansiranje,<ref>{{Cite web|url=http://www.uncdf.org/sites/default/files/Documents/smartaid2013.pdf|title=CGAP|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20140331183720/http://www.uncdf.org/sites/default/files/Documents/smartaid2013.pdf|archive-date=31 March 2014}}</ref> mjeri ukupne učinkovitosti u mikrofinansiranju. == Reference == {{Refspisak}} {{Ujedinjene nacije}} [[Kategorija:Specijalizirane agencije Ujedinjenih nacija]] [[Kategorija:Organizacije osnovane 1966.]] [[Kategorija:Međunarodne organizacije]] ljekzdk53sxl4v85485rzc878lfxmd2 Kategorija:2010. u Crnoj Gori 14 522319 3729977 2025-06-26T07:18:02Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Godine po državama|201|0|200|202|21|Crnoj Gori|Montenegro|Evropi}} 3729977 wikitext text/x-wiki {{Godine po državama|201|0|200|202|21|Crnoj Gori|Montenegro|Evropi}} phty6ktypk6gmkn0bshivcx36rqleq9 Kategorija:2007. u Crnoj Gori 14 522320 3729978 2025-06-26T07:19:26Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Godine po državama|200|7|199|201|21|Crnoj Gori|Montenegro|Evropi}} 3729978 wikitext text/x-wiki {{Godine po državama|200|7|199|201|21|Crnoj Gori|Montenegro|Evropi}} 8dl1wjovcjtz9n28rux5zo3dn46ejg3 Kategorija:2003. u Republici Kongo 14 522321 3729980 2025-06-26T07:22:45Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Godine po državama|200|3|199|201|21|Republici Kongo|Republic of the Congo|Africi}} 3729980 wikitext text/x-wiki {{Godine po državama|200|3|199|201|21|Republici Kongo|Republic of the Congo|Africi}} nlikpk3z5h7ee0ed8nq618v3i4vlo6b 3729981 3729980 2025-06-26T07:26:29Z Panasko 146730 3729981 wikitext text/x-wiki {{Godine po državama|200|3|199|201|21|Republici Kongo|the Republic of the Congo|Africi}} seinigxtv393z0nxcv5u1qngqz3ww4u Kategorija:2004. u Republici Kongo 14 522322 3729982 2025-06-26T07:27:12Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Godine po državama|200|4|199|201|21|Republici Kongo|the Republic of the Congo|Africi}} 3729982 wikitext text/x-wiki {{Godine po državama|200|4|199|201|21|Republici Kongo|the Republic of the Congo|Africi}} rnyoh3s566sy3rh82ylxdb8qergucje Kategorija:1997. u Albaniji 14 522323 3729985 2025-06-26T07:29:37Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Godine po državama|199|7|198|200|20|Albaniji|Albania|Evropi}} 3729985 wikitext text/x-wiki {{Godine po državama|199|7|198|200|20|Albaniji|Albania|Evropi}} mo13911mwv411srsoo3mbyfzb3yjn7x Kategorija:1999. u Ruandi 14 522324 3729986 2025-06-26T07:31:28Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Godine po državama|199|9|198|200|20|Ruandi|Rwanda|Africi}} 3729986 wikitext text/x-wiki {{Godine po državama|199|9|198|200|20|Ruandi|Rwanda|Africi}} 9v76d3z1hlnpsx2yddtlmnvzn12heg5 Kategorija:1996. u Ruandi 14 522325 3729987 2025-06-26T07:32:19Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Godine po državama|199|6|198|200|20|Ruandi|Rwanda|Africi}} 3729987 wikitext text/x-wiki {{Godine po državama|199|6|198|200|20|Ruandi|Rwanda|Africi}} bu1xwfd9z5v6eyuyigxt3k0jqhyt002 Kategorija:2000-te u Albaniji 14 522326 3729988 2025-06-26T07:36:04Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Države po decenijama|19|20|21|22|0|Albaniji|Albania|Evropi}} 3729988 wikitext text/x-wiki {{Države po decenijama|19|20|21|22|0|Albaniji|Albania|Evropi}} 62avjobfj0baxe6672yhcqhtf5sglk8 Kategorija:2000-te u Demokratskoj Republici Kongo 14 522327 3729989 2025-06-26T07:37:07Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Države po decenijama|19|20|21|22|0|Demokratskoj Republici Kongo|the Democratic Republic of the Congo|Africi}} 3729989 wikitext text/x-wiki {{Države po decenijama|19|20|21|22|0|Demokratskoj Republici Kongo|the Democratic Republic of the Congo|Africi}} 6d27ai3lwzd6buamitpohue0ze97056 Kategorija:2000-te u Keniji 14 522328 3729990 2025-06-26T07:38:12Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Države po decenijama|19|20|21|22|0|Keniji|Kenya|Africi}} 3729990 wikitext text/x-wiki {{Države po decenijama|19|20|21|22|0|Keniji|Kenya|Africi}} azem1rpbeftcuj5a40jx3t0x74ikekp Kategorija:2000-te u Republici Kongo 14 522329 3729991 2025-06-26T07:39:00Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Države po decenijama|19|20|21|22|0|Republici Kongo|the Republic of the Congo|Africi}} 3729991 wikitext text/x-wiki {{Države po decenijama|19|20|21|22|0|Republici Kongo|the Republic of the Congo|Africi}} t9f5zifdw87x0hnwlnu6e0ik154dscg Kategorija:1990-e u Albaniji 14 522330 3729992 2025-06-26T07:40:57Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Države po decenijama|18|19|20|21|9|Albaniji|Albania|Evropi}} 3729992 wikitext text/x-wiki {{Države po decenijama|18|19|20|21|9|Albaniji|Albania|Evropi}} 15i5bg294zh5mrcprilnlckmqam6lxq Kategorija:1990-e u Ruandi 14 522331 3729993 2025-06-26T07:41:36Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Države po decenijama|18|19|20|21|9|Ruandi|Rwanda|Africi}} 3729993 wikitext text/x-wiki {{Države po decenijama|18|19|20|21|9|Ruandi|Rwanda|Africi}} ol70rpzlqtvta2ff91zgdehws394w93 Kategorija:1990-e u Češkoj 14 522332 3729994 2025-06-26T07:43:25Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Države po decenijama|18|19|20|21|9|Češkoj|Czechia|Evropi}} 3729994 wikitext text/x-wiki {{Države po decenijama|18|19|20|21|9|Češkoj|Czechia|Evropi}} rv6j8893bpxe4ua1v63b3rwrll2qhkw Kategorija:1978. u Turskoj 14 522333 3729995 2025-06-26T07:47:03Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Godine po državama|197|8|196|198|20|Turskoj|Turkey|Evropi}} [[Kategorija:1978. u Aziji]] 3729995 wikitext text/x-wiki {{Godine po državama|197|8|196|198|20|Turskoj|Turkey|Evropi}} [[Kategorija:1978. u Aziji]] nuhat9bcexsy7pzl54ffanf9qtd4w4y Kategorija:1983. u Hrvatskoj 14 522334 3729996 2025-06-26T07:48:47Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Godine po državama|198|3|197|199|20|Hrvatskoj|Croatia|Evropi}} [[Kategorija:1983. u Jugoslaviji|Hrvatska]] 3729996 wikitext text/x-wiki {{Godine po državama|198|3|197|199|20|Hrvatskoj|Croatia|Evropi}} [[Kategorija:1983. u Jugoslaviji|Hrvatska]] bjfvhrtz8lgh5s0bx010k70olb1wa1b Kategorija:1985. u Engleskoj 14 522335 3729997 2025-06-26T07:50:44Z Panasko 146730 Nova stranica: {{commonscat|1985 in England}} [[Kategorija:Godine 20. vijeka u Engleskoj|1985.]] [[Kategorija:1980-e u Engleskoj|1985.]] [[Kategorija:1985. u Ujedinjenom Kraljevstvu|Engleska]] 3729997 wikitext text/x-wiki {{commonscat|1985 in England}} [[Kategorija:Godine 20. vijeka u Engleskoj|1985.]] [[Kategorija:1980-e u Engleskoj|1985.]] [[Kategorija:1985. u Ujedinjenom Kraljevstvu|Engleska]] 3uvb0i0sfiwkvz2nz009p3pgz3mye3b Kategorija:1980-e u Engleskoj 14 522336 3729998 2025-06-26T08:06:18Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Države po decenijama|18|19|20|21|8|Engleskoj|England|Evropi}} [[Kategorija:1980-e u Ujedinjenom Kraljevstvu]] 3729998 wikitext text/x-wiki {{Države po decenijama|18|19|20|21|8|Engleskoj|England|Evropi}} [[Kategorija:1980-e u Ujedinjenom Kraljevstvu]] 2g75mw3o761tcd1j7dymldeef7balwc Kategorija:1985. na kanadskoj televiziji 14 522337 3730000 2025-06-26T08:08:17Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Godine na televiziji po državama|198|5|197|199|kanadskim|kanadskoj|Kanadi}} 3730000 wikitext text/x-wiki {{Godine na televiziji po državama|198|5|197|199|kanadskim|kanadskoj|Kanadi}} 8uvjnfeu7zafe4pngdmozicphnrigcs Kategorija:2020. na islandskoj televiziji 14 522338 3730003 2025-06-26T08:11:22Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Godine na televiziji po državama|202|0|201|203|islandskim|islandskoj|Islandu}} 3730003 wikitext text/x-wiki {{Godine na televiziji po državama|202|0|201|203|islandskim|islandskoj|Islandu}} 432d9417vhh74g6ji8kb5cnxgpyrp0d Kategorija:1979. na jugoslavenskoj televiziji 14 522339 3730005 2025-06-26T08:15:44Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Godine na televiziji po državama|197|9|196|198|jugoslavenskim|jugoslavenskoj|Jugoslaviji}} 3730005 wikitext text/x-wiki {{Godine na televiziji po državama|197|9|196|198|jugoslavenskim|jugoslavenskoj|Jugoslaviji}} 9yzh7nc2mx9h9n6l1v4bamyg6316ejz Kategorija:1980. na jugoslavenskoj televiziji 14 522340 3730006 2025-06-26T08:19:14Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Godine na televiziji po državama|198|0|197|199|jugoslavenskim|jugoslavenskoj|Jugoslaviji}} 3730006 wikitext text/x-wiki {{Godine na televiziji po državama|198|0|197|199|jugoslavenskim|jugoslavenskoj|Jugoslaviji}} kn4t5jefif3jsueyliudrl0skm831gp Kategorija:1967. na jugoslavenskoj televiziji 14 522341 3730007 2025-06-26T08:21:00Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Godine na televiziji po državama|196|7|195|197|jugoslavenskim|jugoslavenskoj|Jugoslaviji}} 3730007 wikitext text/x-wiki {{Godine na televiziji po državama|196|7|195|197|jugoslavenskim|jugoslavenskoj|Jugoslaviji}} dfen6ci8e0iuzfv8cxdd6x1vlf9tdrd Kategorija:1890-e u Ujedinjenom Kraljevstvu 14 522342 3730008 2025-06-26T08:24:24Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Države po decenijama|17|18|19|20|9|Ujedinjenom Kraljevstvu|the United Kingdom|Evropi}} 3730008 wikitext text/x-wiki {{Države po decenijama|17|18|19|20|9|Ujedinjenom Kraljevstvu|the United Kingdom|Evropi}} stlr2kz2gefk2hra3wac5538cimkop8 Kategorija:1900-te u Ujedinjenom Kraljevstvu 14 522343 3730010 2025-06-26T08:26:28Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Države po decenijama|18|19|20|21|0|Ujedinjenom Kraljevstvu|the United Kingdom|Evropi}} 3730010 wikitext text/x-wiki {{Države po decenijama|18|19|20|21|0|Ujedinjenom Kraljevstvu|the United Kingdom|Evropi}} am3wxez6chidmo77a655ix9bmzvyizi Kategorija:1920-e u Ujedinjenom Kraljevstvu 14 522344 3730011 2025-06-26T08:29:09Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Države po decenijama|18|19|20|21|2|Ujedinjenom Kraljevstvu|the United Kingdom|Evropi}} 3730011 wikitext text/x-wiki {{Države po decenijama|18|19|20|21|2|Ujedinjenom Kraljevstvu|the United Kingdom|Evropi}} idzhvqxu3m2m5em792frtgzvxlvd5ii Kategorija:1930-e u Ujedinjenom Kraljevstvu 14 522345 3730012 2025-06-26T08:29:13Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Države po decenijama|18|19|20|21|3|Ujedinjenom Kraljevstvu|the United Kingdom|Evropi}} 3730012 wikitext text/x-wiki {{Države po decenijama|18|19|20|21|3|Ujedinjenom Kraljevstvu|the United Kingdom|Evropi}} 0o8sbjik7ik08q8vjv52g8r9e8ez04j Kategorija:1950-e u Ujedinjenom Kraljevstvu 14 522346 3730013 2025-06-26T08:29:18Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Države po decenijama|18|19|20|21|5|Ujedinjenom Kraljevstvu|the United Kingdom|Evropi}} 3730013 wikitext text/x-wiki {{Države po decenijama|18|19|20|21|5|Ujedinjenom Kraljevstvu|the United Kingdom|Evropi}} on7z7tiu3j0f2l9owh5mxhj6ty4a65i Kategorija:Albumi Hajrudina Varešanovića 14 522350 3730023 2025-06-26T09:37:00Z Panasko 146730 Nova stranica: [[Kategorija:Albumi po izvođačima|Varešanović, Hajrudin]] 3730023 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Albumi po izvođačima|Varešanović, Hajrudin]] i3b3u5zq4ysos8m1tta1t1pz6q348lu Kategorija:Albumi iz 2025. 14 522351 3730024 2025-06-26T09:39:59Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Godina po kategoriji/obrnuto | m = 2 | c = 0 | d = 2 | y = 5 | kat = Albumi iz | sortkey = Albumi | podkat = 2025. u muzici }} [[Kategorija:Albumi po godinama|2025.]] [[Kategorija:Albumi iz 2020-ih]] 3730024 wikitext text/x-wiki {{Godina po kategoriji/obrnuto | m = 2 | c = 0 | d = 2 | y = 5 | kat = Albumi iz | sortkey = Albumi | podkat = 2025. u muzici }} [[Kategorija:Albumi po godinama|2025.]] [[Kategorija:Albumi iz 2020-ih]] 8dp6x6z69pm6564gine1f4lom7ukkl8 Kategorija:Jugoslavenski producenti 14 522352 3730031 2025-06-26T09:53:40Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Commonscat|Producers from Yugoslavia}} [[Kategorija:Producenti po državama|Jugoslavija]] [[Kategorija:Biografije, Jugoslavija|Producenti]] 3730031 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|Producers from Yugoslavia}} [[Kategorija:Producenti po državama|Jugoslavija]] [[Kategorija:Biografije, Jugoslavija|Producenti]] hxxxm5bg4kwhljhlswsrau5rsfpsbdd Kategorija:Decenije u Keniji 14 522354 3730041 2025-06-26T10:01:46Z Panasko 146730 Nova stranica: [[Kategorija:Decenije po državama|Kenija]] [[Kategorija:Historija Kenije po periodima]] [[Kategorija:Decenije u Africi|Kenija]] 3730041 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Decenije po državama|Kenija]] [[Kategorija:Historija Kenije po periodima]] [[Kategorija:Decenije u Africi|Kenija]] o3yc5dqqxrvln7fav8xk1kbsdim4w0z Kategorija:Decenije u Demokratskoj Republici Kongo 14 522355 3730042 2025-06-26T10:02:33Z Panasko 146730 Nova stranica: [[Kategorija:Decenije po državama|Demokratska Republika Kongo]] [[Kategorija:Historija Demokratske Republike Kongo po periodima]] [[Kategorija:Decenije u Africi|Demokratska Republika Kongo]] 3730042 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Decenije po državama|Demokratska Republika Kongo]] [[Kategorija:Historija Demokratske Republike Kongo po periodima]] [[Kategorija:Decenije u Africi|Demokratska Republika Kongo]] 2o2tio22dohlwb44h1v33bm2vd4l8bo UNCDF 0 522356 3730044 2025-06-26T10:44:29Z KWiki 9400 Preusmjereno na [[Fond Ujedinjenih nacija za investicije i razvoj]] 3730044 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Fond Ujedinjenih nacija za investicije i razvoj]] i4n42z1jtck7021qhitgtm7p7l28f2s Kategorija:Britanski rok-muzičari 14 522358 3730049 2025-06-26T11:03:59Z KWiki 9400 Nova stranica: {{commonscat|Rock musicians from the United Kingdom}} [[Kategorija:Rok-muzičari po državama|Britanski]] [[Kategorija:Britanski muzičari|Rok]] 3730049 wikitext text/x-wiki {{commonscat|Rock musicians from the United Kingdom}} [[Kategorija:Rok-muzičari po državama|Britanski]] [[Kategorija:Britanski muzičari|Rok]] ocrn4kgvoupv8fuc6cg4dvahx5xkbt7