E-mail

<mediawiki xmlns="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11/" xmlns:xsi="http://www.w3.org/2001/XMLSchema-instance" xsi:schemaLocation="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11/ http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11.xsd" version="0.11" xml:lang="bs">
  <siteinfo>
    <sitename>Wikipedia</sitename>
    <dbname>bswiki</dbname>
    <base>https://bs.wikipedia.org/wiki/Po%C4%8Detna_strana</base>
    <generator>MediaWiki 1.45.0-wmf.8</generator>
    <case>first-letter</case>
    <namespaces>
      <namespace key="-2" case="first-letter">Mediji</namespace>
      <namespace key="-1" case="first-letter">Posebno</namespace>
      <namespace key="0" case="first-letter" />
      <namespace key="1" case="first-letter">Razgovor</namespace>
      <namespace key="2" case="first-letter">Korisnik</namespace>
      <namespace key="3" case="first-letter">Razgovor s korisnikom</namespace>
      <namespace key="4" case="first-letter">Wikipedia</namespace>
      <namespace key="5" case="first-letter">Razgovor o Wikipediji</namespace>
      <namespace key="6" case="first-letter">Datoteka</namespace>
      <namespace key="7" case="first-letter">Razgovor o datoteci</namespace>
      <namespace key="8" case="first-letter">MediaWiki</namespace>
      <namespace key="9" case="first-letter">Razgovor o MediaWikiju</namespace>
      <namespace key="10" case="first-letter">Šablon</namespace>
      <namespace key="11" case="first-letter">Razgovor o šablonu</namespace>
      <namespace key="12" case="first-letter">Pomoć</namespace>
      <namespace key="13" case="first-letter">Razgovor o pomoći</namespace>
      <namespace key="14" case="first-letter">Kategorija</namespace>
      <namespace key="15" case="first-letter">Razgovor o kategoriji</namespace>
      <namespace key="100" case="first-letter">Portal</namespace>
      <namespace key="101" case="first-letter">Razgovor o portalu</namespace>
      <namespace key="710" case="first-letter">TimedText</namespace>
      <namespace key="711" case="first-letter">TimedText talk</namespace>
      <namespace key="828" case="first-letter">Modul</namespace>
      <namespace key="829" case="first-letter">Razgovor o modulu</namespace>
      <namespace key="1728" case="first-letter">Event</namespace>
      <namespace key="1729" case="first-letter">Event talk</namespace>
      <namespace key="2600" case="first-letter">Topic</namespace>
    </namespaces>
  </siteinfo>
  <page>
    <title>E-mail</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2725</id>
    <revision>
      <id>3732734</id>
      <parentid>3653263</parentid>
      <timestamp>2025-07-03T12:25:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>5.43.91.4</ip>
      </contributor>
      <comment>Historija</comment>
      <origin>3732734</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9569" sha1="oesuxk26zmezve3ri3dc98h197agd5z" xml:space="preserve">[[File:(at).svg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:(at).svg|mini|Simbolizovano{{Mrtav link}} slovo &quot;a&quot; koje označava englesku riječ &quot;at&quot; što na bosanskom znači &quot;na&quot;. Dio je svake SMTP email adrese.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://tools.ietf.org/html/rfc5321#section-2.3.11|title=RFC 5321 – Simple Mail Transfer Protocol|work=Network Working Group|archive-url=https://web.archive.org/web/20150116021100/http://tools.ietf.org/html/rfc5321#section-2.3.11|archive-date=16. 1. 2015|url-status=live|access-date=19. 1. 2015}}&lt;/ref&gt;]]'''E-mail''' ili '''e-pošta''' ('''''e'''lektronska '''pošta''''') jest mogućnost slanja poruka (&quot;pošte&quot;) putem [[Internet]]a. Današnji email sistemi se baziraju na modelu &quot;pohrani i proslijedi&quot;. Email [[server]]i prihvaćaju, prosljeđuju, isporučuju i skladište poruke. Korisnik ne mora biti prisutan i dostupan na računaru da bi se te radnje obavile.

Za prijenos elektronskih poruka koristi se SMTP protokol, dok se za preuzimanje poruka sa servera koriste '''IMAP''' i '''POP''' protokoli.

Izvorno, e-mail je bio [[Mediji|medij]] za samo [[tekst]]ualnu komunikaciju kodiranu u [[ASCII]], a kasnije je to prošireno [[MIME]] dodacima koji su omogućili slanje multimedijalnog sadržaja kao što su privici. Internacionalni email, koji omogućava korištenje email adresa kodiranih u [[UTF-8]], standardizovan je, ali nije općeprihvaćen.&lt;ref name=&quot;first&quot;&gt;{{cite web|url=http://economictimes.indiatimes.com/tech/internet/datamail-worlds-first-free-linguistic-email-service-supports-eight-india-languages/articleshow/54923001.cms|title=DataMail: World's first free linguistic email service supports eight India languages|archive-url=https://web.archive.org/web/20161022080739/http://economictimes.indiatimes.com/tech/internet/datamail-worlds-first-free-linguistic-email-service-supports-eight-india-languages/articleshow/54923001.cms|archive-date=22. 10. 2016|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
Slanje poruka između korisnika istog računarskog sistema postalo je moguće s pojavom time-sharing sistema početkom 1960-ih, a jedno od prvih značajnih rješenja bilo je u okviru [[Masačusetski institut za tehnologiju|MIT]]-ovog CTSS projekta iz 1965. godine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.multicians.org/thvv/mail-history.html|title=The History of Electronic Mail|website=www.multicians.org|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20171202025034/http://www.multicians.org/thvv/mail-history.html|archive-date=2017-12-02|access-date=2025-07-03}}&lt;/ref&gt; Većina tadašnjih proizvođača velikih računara (mainframe) i [[Miniračunar|miniračunara]] razvila je slične, ali uglavnom međusobno nekompatibilne aplikacije za elektronsku poštu.

Godine 1971. Ray Tomlinson je poslao prvu poruku putem ARPANET mreže, koristeći [[Znak @|znak &quot;@&quot;]] kako bi povezao korisničko ime i adresu servera. Ova inovacija je uvela danas prepoznatljiv format email adrese.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://openmap.bbn.com/~tomlinso/ray/firstemailframe.html|title=The First Network Email|last=Tomlinson|first=Ray|website=openmap.bbn.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20060506003539/https://openmap.bbn.com/~tomlinso/ray/firstemailframe.html|archive-date=2006-05-06|access-date=2025-07-03}}&lt;/ref&gt;

Tokom 1970-ih počeli su se razvijati i komercijalni vlasnički sistemi elektronske pošte. [[IBM]], CompuServe i Xerox koristili su interne sisteme, dok je CompuServe 1978. godine prodao komercijalni proizvod za unutar-kancelarijsku komunikaciju IBM-u, a kasnije i Xerox-u.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ibm.com/ibm/history/ibm100/us/en/icons/networkbus/|title=IBM100 - The Networked Business Place|date=2012-03-07|website=www.ibm.com|language=en-US|archive-url=https://web.archive.org/web/20200802211021/https://www.ibm.com/ibm/history/ibm100/us/en/icons/networkbus/|archive-date=2020-08-02|access-date=2025-07-03}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Gardner|first=P. C.|date=1981|title=A system for the automated office environment|url=https://ieeexplore.ieee.org/document/5387875/|journal=IBM Systems Journal|volume=20|issue=3|pages=321–345|doi=10.1147/sj.203.0321|issn=0018-8670}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Sept. 24, 1979: First Online Service for Consumers Debuts|url=https://www.wired.com/2009/09/0924compuserve-launches/|newspaper=Wired|access-date=2025-07-03|issn=1059-1028|language=en-US|first=Dylan|last=Tweney}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Enterprise|first=I. D. G.|url=https://books.google.com/books?id=ChMAmfS1nEkC&amp;dq=compuserve+Infoplex+1979&amp;pg=PA69|title=CompuServe pins hopes on MicroNET, InfoPlex|date=1979-10-22|publisher=IDG Enterprise|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.delanoheraldjournal.com/articles/columns-dhj/mark-ollig-column-10-31-11/|title=Mark Ollig Column – 10/31/11|website=www.delanoheraldjournal.com|access-date=2025-07-03}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Tech before its time: Xerox's shooting Star computer|url=https://www.newscientist.com/article/mg21328521-800-tech-before-its-time-xeroxs-shooting-star-computer/|newspaper=New Scientist|access-date=2025-07-03|language=en-US|date=2012-02-15}}&lt;/ref&gt; Sistemi kao što su ALL-IN-1 kompanije DEC i HPMAIL kompanije [[Hewlett-Packard]] (kasnije poznat kao HP DeskManager) razvijeni su početkom 1980-ih, pri čemu je HPMAIL postao najprodavaniji email sistem u svijetu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://research.microsoft.com/en-us/um/people/gbell/Digital/timeline/1982-4.htm|title=ALL-IN-1|date=1997-09-17|website=DIGITAL Computing Timeline|archive-url=https://web.archive.org/web/20170103002807/http://research.microsoft.com/en-us/um/people/gbell/Digital/timeline/1982-4.htm|archive-date=2017-01-03|access-date=2025-07-03}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.hpmuseum.net/divisions.php?did=10|title=HP Computer Museum|website=www.hpmuseum.net|archive-url=https://web.archive.org/web/20160909011243/http://www.hpmuseum.net/divisions.php?did=10|archive-date=2016-09-09|access-date=2025-07-03}}&lt;/ref&gt;

Godine 1983. [[Simple Mail Transfer Protocol]] (SMTP) je implementiran na ARPANET mreži, čime je uspostavljena osnova za današnji email standard. U drugoj polovini 1980-ih pojavili su se sistemi za elektronsku poštu unutar [[Lokalna računarska mreža|lokalnih mreža]] (LAN), a krajem 1980-ih i početkom 1990-ih činilo se da bi komercijalni sistemi ili X.400 sistem (dio GOSIP specifikacije) mogli postati dominantni. Međutim, ukidanjem ograničenja za komercijalni saobraćaj putem Interneta 1995. godine,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.walthowe.com/navnet/history.html|title=A Brief History of the Internet|last=Howe|first=Walt|website=www.walthowe.com|language=en|access-date=2025-07-03}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://bimicertifications.ba/|title=Retiring the NSFNET Backbone Service: Chronicling the End of an Era|website=BIMI|archive-url=https://archive.ph/Ze4ew|archive-date=2014-04-19|access-date=2025-07-03}}&lt;/ref&gt; Internet protokoli (SMTP, [[Post Office Protocol|POP3]] i IMAP) postali su standard za elektronsku poštu širom svijeta.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://wrap.warwick.ac.uk/1197/1/WRAP_THESIS_Rutter_2005.pdf|title=From Diversity to Convergence: British Computer Networks and the Internet, 1970-1995|last=Rutter|first=Dorian|date=2005|website=The University of Warwick|archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20221010/http://wrap.warwick.ac.uk/1197/1/WRAP_THESIS_Rutter_2005.pdf|archive-date=2022-10-10|access-date=2025-07-03}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Campbell-Kelly|first=Martin|last2=Garcia-Swartz|first2=Daniel D|date=2013-03-01|title=The History of the Internet: The Missing Narratives|url=https://doi.org/10.1057/jit.2013.4|journal=Journal of Information Technology|language=EN|volume=28|issue=1|pages=18–33|doi=10.1057/jit.2013.4|issn=0268-3962}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak|}}

== Izvori ==
{{refbegin}}
* Cemil Betanov, ''Introduction to X.400'', Artech House, {{ISBN|0-89006-597-7}}.
* Marsha Egan, &quot;[https://www.inboxdetox.com Inbox Detox and The Habit of Email Excellence] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160520091235/http://www.inboxdetox.com/|date=20. 5. 2016}}&quot;, Acanthus Publishing {{ISBN|978-0-9815589-8-1}}
* Lawrence Hughes, ''Internet e-mail Protocols, Standards and Implementation'', Artech House Publishers, {{ISBN|0-89006-939-5}}.
* Kevin Johnson, ''Internet Email Protocols: A Developer's Guide'', Addison-Wesley Professional, {{ISBN|0-201-43288-9}}.
* Pete Loshin, ''Essential Email Standards: RFCs and Protocols Made Practical'', John Wiley &amp; Sons, {{ISBN|0-471-34597-0}}.
* {{Cite journal|last=Partridge|first=Craig|date=April–June 2008|title=The Technical Development of Internet Email|url=https://www.ir.bbn.com/~craig/papers/email.pdf|journal=IEEE Annals of the History of Computing|volume=30|issue=2|pages=3–29|doi=10.1109/mahc.2008.32|issn=1934-1547|archive-url=https://web.archive.org/web/20160602161643/https://www.ir.bbn.com/~craig/papers/email.pdf|archive-date=2. 6. 2016|s2cid=206442868|url-status=dead}}
* Sara Radicati, ''Electronic Mail: An Introduction to the X.400 Message Handling Standards'', Mcgraw-Hill, {{ISBN|0-07-051104-7}}.
* John Rhoton, ''Programmer's Guide to Internet Mail: SMTP, POP, IMAP, and LDAP'', Elsevier, {{ISBN|1-55558-212-5}}.
* John Rhoton, ''X.400 and SMTP: Battle of the E-mail Protocols'', Elsevier, {{ISBN|1-55558-165-X}}.
* David Wood, ''Programming Internet Mail'', O'Reilly, {{ISBN|1-56592-479-7}}.
{{refend}}

== Vanjski linkovi ==

* [http://www.rfc-editor.org/rfc/rfc2822.txt Dokument o standardizaciji E-pošte] {{Simboli jezika|en|Engleski}}
{{Commonscat|E-mail}}

[[Kategorija:E-mail|*]]</text>
      <sha1>oesuxk26zmezve3ri3dc98h197agd5z</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Velika Srbija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3016</id>
    <revision>
      <id>3732985</id>
      <parentid>3536823</parentid>
      <timestamp>2025-07-04T11:34:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Redaktor GLAM</username>
        <id>164660</id>
      </contributor>
      <comment>Higher resolution version of image</comment>
      <origin>3732985</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="30485" sha1="bo8o6cbtho5uq0u6cdmt0z9qkwm9xt2" xml:space="preserve">{{Prijevod}}
{{Nedostaju_izvori}}{{Neutralnost}}[[Datoteka:Map of Greater Serbia (in Yugoslavia).svg|mini|desno|250px|Karta Velike Srbije definisana hipotetičkom granicom Virovitica-Karlovac-Karlobag (zapadna granica) je samo jedna od vizija granica Velike Srbije koju zagovara [[Vojislav Šešelj]]]]

'''Velika Srbija''' je često korišteni naziv za [[Srpski nacionalizam|srpski nacionalistički]] politički projekt i [[Iredentizam|iredentističku]] [[Ideologija|ideologiju]] čiji korijeni se javljaju u 19. vijeku. Pobornici ovog nacionalističkog projekta smatraju da bi granice Velike Srbije trebale obuhvatati sve regije i teritorije od tradicionalnog značaja za Srbe, uključujući i teriteorije izvan današnje Srbije a koje u nekoj mjeri naseljavaju Srbi. Glavna ideologija početnog pokreta (Pansrbizam) bila je ujediniti sve Srbe (ili sve teritorije koje su tokom historije naseljavali Srbi) u jednu državu, polažući pravo, u zavisnosti od verzije, na različite oblasti mnogih država u okruženju.

Velikosrpska ideologija, ovjekovječena u projektu Velike Srbije, polaže pravo na teritorije koje se danas nalaze u nezavisnim državama Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Makedoniji a koje su nekada bile u sastavu Jugoslavije. Tokom pojedinih perioda razvoja ove ideje, težnje velikosrpskih ideologa uključivale su i teritorijalnu ekspanziju Srbije prema dijelovima Albanije, Bugarske, Mađarske i Rumunije. Inspiracija za održavanje i jačanje ideje o Velikoj Srbiji, njeni zagovornici u velikoj mjeri crpe iz emocionalnih sjećanja na nekadašnje relativno veliko i moćnog srpsko carstvo koje je postojalo u jugoistočnoj Evropi tokom 14. vijeka.

Pokušaj ostvarivanja ideje Velike Srbije je u velikoj mjeri uticala na razbuktavanje ratnih dešavanja tokom [[Raspad SFRJ|raspada Jugoslavije]], pri čemu su počinjeni mnogi zločini.

== Pozadina ==

Pojam projekta velike Srbije (iako ne pod tim imenom) se javlja u vrijeme i nakon Prvog srpskog ustanka [[1804]]. Esencijalno, uobičajeni program nacionalne integracije i stvaranje nacionalne države u maksimalnim granicama je pojava ranog 19. vijeka i nije nikakva rijetkost među evropskim narodima koji su nacionalno buđenje doživjeli u periodu tokom i poslije [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]] i Napoleonskih ratova. Prvi formulator srpskog nacionalnog projekta (iako u maglovitom obliku) bio je srpski prosvjetiteljski pisac i jezički reformator [[Dositej Obradović]].

[[Datoteka:Shtokavian Subdialect en.png|mini|[[Vuk Karadžić]] je smatrao sve [[Štokavski dijalekti|štokavce]] [[Srbi]]ma, što je kasnije nazvano ''jezički pansrbizam''.]]

Geopolitički dio srpske nacionalne ideologije koji se temelji na problematičnim interpretacijama kulture i historijskog nasljeđa je radikalizirao najznačajniji srpski jezični i kulturni reformator [[Vuk Karadžić]]. Njegov jezični pansrbizam se može svesti na jednostavnu tvrdnju: svi izvorni govornici bilo kojeg dijelekta štokavskog narječje su etnički Srbi, tj. štokavsko narječje je ''per se'' nacionalno srpsko. Ta je tvrdnja, kojoj on nije bio tvorcem, nego samo nasljednikom zabluda, pa i svjesnih političkih krivotvorevina rane slavistike ([[Josef Dobrovsky]], [[Pavel Šafaržik]], [[Jernej Kopitar]], [[Franc Miklošič]], ...) u neku ruku odgovarala duhu vremena, međutim, sama faktografija ju je dovela u nepremostive poteškoće. Naime, u doba nacionalnog romantizma jezik je izjednačavan s &quot;duhom naroda&quot;, pa su književno dobro izgrađena tri zapadna narječja južnoslavenskih jezika ([[Štokavsko narječje|štokavsko]], [[Čakavsko narječje|čakavsko]] i [[Kajkavsko narječje|kajkavsko]]) romaničarsku filologiju stavljala pred velike idejne muke: kako je moguće da jedan narod ima &quot;tri duha&quot; ? Još veća &quot;nevolja&quot; za ideologe jezičkog pansrpstva bila je činjenica da je već četiri vijeka prije pojave Vuka Karadžića opstojala štokavski pisana književnost koja je etnički, od samih autora djela, identificirana s bosanskim i hrvatskim imenom i jezikom, ali nikad srpskim. Stoga su privrženici te ideologije (naročito Šafaržik) bili prisiljeni pribjeći raznim krivotvorinama i bizarnim izgovorima da štokavski pisci koji su pisali u 17. ili 18. stoljeću, i sebe identificirali s drugim slavenskim nacionalnim idejama - to nisu &quot;ozbiljno mislili&quot;.

Osim uobičajenih geostrateških planova, imao je ključnu ulogu u oblikovanju ciljeva potencijalne srpske ekspanzije: iako je obnova idealiziranog Dušanovog carstva bila jednim od emocionalno-ideoloških pokretača, u praksi je ta obnova bila odbačena, u prvom redu zbog nastanka grčke države i podrške koju je imala. Ideolozi srpskog ekspanzionizma su se usmjerili, osim zemalja u kojima je stara srpska država (12-14. vijek) ostala snažan civilizacijski pečat ([[Kosovo]], [[Makedonija]]) na zapad, u smjeru [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i [[Hrvatska|Hrvatske]]- u kojim nije bilo drevne srpske nacionalne državne i kulturne tradicije, ali, koje su dobile značajan priljev [[Vlasi|vlaških]] useljenika (poslije posrbljenih) tokom Osmanlijskog širenja u Hrvatskoj i BiH (15-18. vijek).

== Historija ideologije ==

Prvu i najvažniju formulaciju ideja Velike Srbije dobija u djelu srbijanskog ministra [[Ilija Garašanin|Ilije Garašanina]] &quot;[[Načertanije]]&quot;, nastalom [[1844]]. Esencijalno, radi se o planu promocije srpskog imena, kulture i nacionalnog identiteta, ponajviše među [[Bošnjaci]]ma i [[Hrvati]]ma, te u čekanju pogodnog trenutka raspada [[Osmanlijsko Carstvo|Osmanlijskog Carstva]], kako bi se stvorilo moćno srpsko carstvo. Neki od citata to ilustriraju:

[[Datoteka:Balkans in 1350 (134038106).jpg|mini|desno|Karta [[Dušanovo Carstvo|Dušanovog Carstva]], prema historiografiji 19. vijeka]]

:&quot;''Srpska država koja je već srećno počela, ali koja se rasprostirati i ojačati mora, ima svoj osnov i temelj tvrdi u carstvu srpskom 13-ga i 14-ga stoljetija i u bogatoj i slavnoj srpskoj istoriji. Po istoriji ovoj zna se da su srpski carevi počeli bili grčkom carstvu mah otimati i skoro bi mu konac učinili te bi tako na mesto propadšeg istočno-rimskog carstva srbsko-slavensko carstvo postavili i ovo naknadili...... Nova srbska država na jugu podavala bi Evropi sve garancije da ce ona biti vrsna i krepka država i koja će se moći među Austrijom i Rusijom održati..... Da bi se narod katoličeskog ispovedanija od Austrije i njenog upliva odvraćali i Srbiji većma priljubili nužno je na to osobito vnimanije obraćati. Ovo bi se najbolje postići moglo posredsvom fratera ovdašnjih, između kojih najglavnije trebalo bi za ideju sojedinjenja Bosne sa Srbijom zadobiti''..&quot;

Gore navedeni dijelovi teksta govore o cilju da se stvori velika srpska država na razvalinama [[Osmanlijsko Carstvo|Osmanlijskog Carstva]]. Glavni ''modus operandi'' nije navedeno nasilje nego političko-nacionalna propaganda. Značajno je da je osnovni nacrt, koji je nastao na ideji češkog političkog idealista Franje Zacha i poljskog grofa Czartoryskog, bitno izmijenjen u Garašaninovom &quot;Načertaniju&quot;: dok su prvobitne formulacije bile u duhu panslavizma južnoslavenske provenijencije, Garašaninov tekst je općesrpski program u kojem je pojam &quot;južni Slaveni&quot; sistemski i do kraja zamijenjem srpskim imenom. Od proto-južnoslavenskog projekta stvoren je velikosrpski.

Otprilike u isto vrijeme ([[1849]]) objavljen je drugi osnovni spis velikosrpske ideologije, napis &quot;Srbi svi i svuda&quot; srpskog jezikoslovca i nacionalnog ideologa [[Vuk Stefanović Karadžić|Vuka Karadžića]]. U ovom Karadžićevom tekstu jezički pansrbizam je dobio konačnu formulu.

[[Datoteka:Serbian greater expansion 1913.png|mini|Ekspanzija Srbije 1913. godine (na karti prikazana i [[Srbijanska okupacija Albanije]]), tokom balkanskih ratova.]]

Na Garašaninov tekst nije bilo osvrta jer je objavljen znatno kasnije u odnosu na trenutak nastanka, dok je Karadžićev članak izazvao buru nezadovoljstva pogotovo među hrvatskim kulturnim radnicima. Iako je već sljedeće godine upriličen sastanak u [[Beč]]u između hrvatskih [[Ilirci|Iliraca]] i Karadžića kojeg je pratio njegov učenik [[Đuro Daničić]], [[Bečki dogovor]] o pitanjima jezika je ostao bez stvarnog utjecaja (a i nije se direktno ticao jezičko-nacionalnih protivrječnosti), u sljedećim godinama su objelodanjeni opsežniji osvrti više autora u kojim se pobija Karadžićev jezički pansrbizam (spisi [[Bogoslav Šulek|Bogoslava Šuleka]], [[Ante Starčević]]a, [[Mirko Bogović|Mirka Bogovića]], [[Adolf Veber Tkalčević|Adolfa Vebera Tkalčevića]]). Iako je poslije Karadžićeve smrti najugledniji srpski filolog Đuro Daničić odustao od učiteljevih teza i čak ih pobijao, činjenica je da je u drugoj polovini srpski jezički nacionalizam ostao dominantom u srbijanskoj i prječanskoj srpskoj kulturnoj javnosti (primjeri su pisci i historičari Stojan Novaković, Stanoje Stanojević, Ljubomir Stojanović). S druge strane, najaktivniji građansko-liberalni srpski političari u [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]] su se suprotstavili samoj ideji Velike Srbije ([[Mihailo Polit Desančić]], [[Svetozar Miletić]]), a tu su ih slijedili srbijanski socijalisti, od Svetozara Markovića do Dimitrija Tucovića.

Većina srpske inteligencije (npr. svjetski ugledni [[geograf]] [[Jovan Cvijić]] i [[slavist]] [[Aleksandar Belić]]) je stajala na velikosrpskim pozicijama, tj. težila je stvoriti srpsku nacionalnu državu na područjima Makedonije, Kosova, Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Protagonisti tih ideja nijekali su nacionalnu opstojnost Hrvata i Makedonaca, upravo se rasistički odnosili prema Albancima na Kosovu i Makedoniji, a Bošnjake muslimane su nakanili raseliti ili prevesti na pravoslavlje. Sistemski planovi su rađeni za širenje srpskog pravoslavlja, potiskivanje katoličanstva i islama, gušenje ili iskorijenjivanje svih inonacionalnih tradicija, dok je najbrutalnija politika bila namijenjena Albancima, za koje se smatralo da im nema mjesta u bilo kakvoj srpskoj državi (što je vidljivo iz kasnijih planova za teror i raseljavanje Albanaca, autorima kojih su bili [[Vasa Čubrilović]] i pisac, kasniji nobelovac [[Ivo Andrić]]). Tu ideologiju podržavala je i vladajuća srbijanska političko-novčarska elita, a naročito [[Radikalna stranka]] na čelu s [[Nikola Pašić|Nikolom Pašićem]].

=== Balkanski ratovi ===
[[Datoteka:Serbian aspirations 1912.jpg|mini|lijevo|Velikosrpske pretenzije prije Balkanskih ratova (1912-1913), prema [[Izvještaj međunarodne komisije o Balkanskim ratovima|Izvještaju međunarodne komisije o Balkanskim ratovima]].&lt;ref name=&quot;Report&quot;&gt;{{cite book |title=Report of the International Commission to Inquire into the Causes and Conduct of the Balkan War |author=Carnegie Endowment for International Peace |year=1914 |publisher=Carnegie Endowment for International Peace |url=https://archive.org/details/reportofinternat00inteuoft}}&lt;/ref&gt;]]

Ideja o vraćanju u posjed proklamovane historijske srpske teritorije je pokretana više puta tokom 19. i 20. vijeka, naročito tokom teritorijalnog širenja Srbije prema jugu za vrijeme kolapsa Osmanlijskog Carstva, tj za vrijeme balkanskih ratova. Srbija je proklamovala ''historijska prava'' na teritoriju Makedonije, koja je dijelom bila u sastavu države cara Dušana tokom 14. vijeka.&lt;ref name=&quot;Report&quot;/&gt;

Prema [[Jovan Cvijić|Jovanu Cvijiću]], etnografu i geografu: ''u cilju ekonomske nezavisnosti, Srbija mora osigurati pristup Jadranskom moru i jednom dijelu albanske obale, okupacijom teritorije ili sticanjem ekonomskih i transportnih prava na taj kraj. Ovo, dakle, podrazumijeva okupiranje etnografski strane (nesrpske) teritorije, zbog naročito važnih ekonomskih interesa i vitalnih potreba.''&lt;ref&gt;{{cite web |author=Danijela Nadj |url=http://www.hic.hr/books/greatserbia/cvijic.htm |title=Jovan Cvijić, Selected statements |publisher=Hic.hr |date= |access-date=4. 8. 2010 |archive-date=31. 12. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101231233639/http://www.hic.hr/books/greatserbia/cvijic.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
=== Projekt &quot;Velika Srbija&quot; i Jugoslavija ===

Međutim, sama je ideologija Velike Srbije vremenski koincidirala s raznim nadnacionalnim ili pseudonacionalnim programima nastalima na području bivše Jugoslavije: prvo [[Ilirski pokret|Ilirskom pokretu]], a zatim ideji [[Jugoslavija|Jugoslavije]] ili [[jugoslaven]]stva. Ova posljednja, koja je smatrala da su [[Slovenci]], [[Hrvati]], [[Srbi]], a katkad i [[Bugari]] (te uglavnom izričito nespominjani, ali nerijetko posredno referencirani [[Bošnjaci]] i [[Makedonci]]) samo dijelovi jednog, &quot;jugoslavenskog&quot; naroda, a ne zasebne nacije, snažno je djelovala naročito na inteligenciju, a i na određen broj praktičnih političara (hrvatski političar [[Fran Supilo]], pisci [[Tin Ujević]] i [[Miroslav Krleža]] u ranoj fazi, [[Ivo Andrić]] cijeli život, najugledniji srpski kulturni djelatnik na prijelazu iz 19. u 20. vijek, [[Jovan Skerlić]]). Historija je dvije ideje najčešće suprotstavljala, a katkad i spajala.

Primjer je stvaranje Države Srba, Hrvata i Slovenaca ([[1918]]), nakon Prvog svjetskog rata, kada je tokom nekoliko desetljeća državnom hijerarhijom dominirala ideja &quot;Jugoslavena&quot; kao nacije sastavljene od tri &quot;plemena&quot;: Slovenaca, Hrvata i Srba. Historičari se razlikuju u ocjeni jugoslavenstva, kako u Kraljevini SHS/Jugoslaviji ([[1918]]-[[1941]]), tako i u socijalističkoj Jugoslaviji ([[1945]]-[[1991]]). Među politolozima nalazimo dva stava: po jednima je [[jugoslavenska ideologija]] (bilo &quot;tvrđa&quot;, kakva je bila kod [[Karađorđevići|Karađorđevića]], bilo &quot;mekša&quot; u doba [[Titoizam|titoizma]]) grobnica srpskih aspiracija, jer se srpstvo definira preko tradicionalnih vrijednosti (svetosavlje, Kosovski mit itd.). Činjenica je da je jugoslavenska ideologija tokom stare Jugoslavije ([[1918]]-[[1941]]) bila uglavnom krinkom za velikosrpsku, što je i istaknuto osnutkom [[ORJUNA|ORJUNE]] (organizacije jugoslavenskih nacionalista), protivfašističke monarhističke grupe koja je upletene u niz ubistava hrvatskih i slovenskih političkih i kulturnih djelatnika, te u gušenje radničkog pokreta. Značajno je da je ORJUNA djelovala često u savezu sa [[SRNAO]] (Srpskom nacionalnom omladinom) a protiv [[HANAO]] (Hrvatske nacionalne omladine), otkrivajući time da se ne radi o nadnacionalnoj, pa i antinacionalnoj ideologiji, nego o modifikaciji velikosrpske idejne platforme. Gledano iz toga ugla koji insistira na istovjetnosti srpstva i specifično srpskih nacionalnih tradicija, srpska ideologija je poražena u obje Jugoslavije jer nije uspjela asimilirati i/ili protjerati Hrvate i Bošnjake, nego su i Srbi svedeni na oko jedne trećine stanovništva, pa iako su dobili 49 % Bosne i Hercegovine poslije ratova u 1990-ima, bitno je da su dobrim dijelom etnički rasrbljeni, od pisma do etničkovjerskih vrijednosti, pa ne mogu djelovati kao asimilacijski magnet prema ostalim. Po tom gledanju [[srpstvo]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] i [[Hrvatska|Hrvatskoj]] je ili potpuno izgubilo, ili toliko reducirano da više nije presudan činilac u politici zapadno od [[Drina|Drine]]. Ostaje važnim i nezaobilaznim faktorom, ali bez šanse za dominacijom kakva je postojala [[1880]].

=== Projekt &quot;Velika Srbija&quot; u Drugom svjetskom ratu ===

Tokom međunacionalnog istrebljivačkog rata u Jugoslaviji, [[1941]]-[[1945]], a posebno u [[NDH]] (Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini), progam Velike Srbije je dobio konačnu formulaciju u spisu srpskog banjalučkog advokata, [[Stevan Moljević|Stevana Moljevića]], naslovljenog &quot;Homogena Srbija&quot;. U tekstu objavljenom u [[Nikšić]]u [[30. juni|30. juna]] [[1941]], kamo je pobjegao pred ustaškim progonima, taj ideolog, savjetnik četničkog vođe [[Dragoljub-Draža Mihailović|Draže Mihailovića]], piše:

“….''Osnovna greška u našem državnom uređenju bila je što [[1918]]. g. nisu bile udarene granice Srbije. Ta greška se mora ispraviti, danas ili nikad. Te granice se danas moraju udariti, i one moraju da uhvate celo etničko područje na kome [[Srbi]] žive sa slobodnim izlazima na more za sve srpske oblasti koje su na domak mora.''&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Miočević|first=Ivo Rendić|url=https://books.google.ba/books?id=sYHiAAAAMAAJ&amp;dq=Osnovna+gre%C5%A1ka+u+na%C5%A1em+dr%C5%BEavnom+ure%C4%91enju+bila+je+%C5%A1to+1918.+g.+nisu+bile+udarene+granice+Srbije.&amp;focus=searchwithinvolume&amp;q=%22Osnovna+gre%C5%A1ka+u+na%C5%A1em+dr%C5%BEavnom+ure%C4%91enju+bila+je+%C5%A1to+1918.+g.+nisu+bile+udarene+granice+Srbije%22|title=Zlo velike jetre: povijest i nepovijest Crnogoraca, Hrvata, Muslimana i Srba|date=1996|publisher=Književni krug|isbn=978-953-163-062-7|language=hr}}&lt;/ref&gt;

#''Na istoku i jugoistoku ([[Srbija]] i Južna Srbija) srpske granice su obeležene ishodom ratova za oslobođenje, i njih valja samo pojačati Vidinom i Custendilom.''
#''Na jugu ([[Crna Gora]] i [[Hercegovina]]) valja da u Jugozapadnu srpsku oblast uđu pored teritorija Zetske banovine: a) sva istočna Hercegovina sa železničkom prugom od [[Konjic]]a pa do [[Ploče|Ploča]], uključivo sa pojasom koji bi tu prugu zaštićivao, tako da bi u nju ušao srez konjički cijeli; od mostarskog sreza opštine: [[Mostar]] grad, [[Bijelo Polje]], [[Blagaj (Mostar)|Blagaj]] i [[Žitomislići]]; srez stolački cijeli; a od metkovićkog sreza [[Ploče]] i sve područje južno od Ploče; te [[Dubrovnik]] kome bi se imao dati poseban status. b) severni dio Albanije, ukoliko [[Albanija]] ne bi dobila autonomiju.''
#''Na zapadu valja da u Zapadnu srpsku oblast uđu, pored Vrbaske banovine, Severna [[Dalmacija]], srpski dio [[Lika|Like]], [[Kordun]]a, [[Banija|Banije]] i dio [[Slavonija|Slavonije]], tako da toj oblasti pripadnu lička železnička pruga od Plaškog do [[Šibenik]]a i severna železnička pruga od Okučana preko Sunje do Kostajnice. U tu oblast ušao bi na jednoj strani srez bugojanski osim [[Gornji Vakuf|Gornjeg Vakufa]] a od sreza lijevanjskog opštine: [[Livno|Lijevno]] i Donje Polje, a na drugoj strani od sreza šibeničkog opštine: [[Šibenik]] i [[Skradin]]; od kninskog sreza; opština [[Knin]] i srpski dio opštine [[Drniš]] sa svom teritorijom preko koje prelazi žel. pruga Knin-Šibenik, te eventualno srpskim delom opštine [[Vrlika]] u sinjskom srezu; srez benkovački cijeli; srez biogradski cijeli; srez Preko cijeli; tako do granica Zapadne srpske oblasti ide Velebitskim Kanalom i obuhvata [[Zadar]] sa svim ostrvima pred njim, od sreza gospićkog opštine: [[Gospić]], Lički Osik i Medak; od sreza perušićkog istočni dio, preko koga prelazi žel. pruga; od sreza otočačkog opštine: Dabar, Škare i Vrhovine; od sreza ogulinskog opštine; Drežnica, Gomirje, Gor. Dubrava i Plaški; srez vojnićki osim opštine Barilović; srez Vrginmost cijeli; srez glinski osim opština Bučice i Stankovac; od sreza petrinjskog opštine: Blinja, Graduša, Jabukovac i Sunja; srez kostajnički osim opštine Bobovac; od sreza Novske opštine: [[Jasenovac]] i Vanjska Novska, ali ove opštine valja porušiti tako da žel. pruga ostane na teritoriji ovih dveju opština; srez okučanski cijeli; srez pakrački osim opština: Antunovac, Gaj i Poljana; od sreza požeškog opština Velić Selo; srez [[Daruvar]], Grubišno Polje i Slatina; zatim bosanski srezovi [[Derventa]] i [[Gradačac]]. Razume se da u ovu oblast ulaze i svi drugi srezovi unutar navedenih granica. Za ovu zapadnu srpsku oblast, koja bi imala 46 srezova sa blizu milion i po duša, na kojoj je celo preduzeće Šipada, i veliki gvozdeni rudnik [[Ljubija]], preko koje prelazi [[Jadranska pruga]] [[Valjevo]] - [[Banja Luka]] - [[Šibenik]], valjalo bi obezbediti [[Zadar]] s okolinom i ostrva koja su pred njim radi zaštite njenog izlaska na more.''
#''Severnoj srpskoj oblasti valja dati, uz teritoriju [[Dunavska banovina|Dunavske banovine]], oduzete joj srpske srezove [[Vukovar]], [[Šid]] i [[Ilok]], i od vinkovačkog sreza opštine: [[Vinkovci]], Laze, [[Mirkovci]] i Novi Jankovci; srez i grad [[Osijek]] cijeli; Ovoj oblasti valja obezbediti [[Baranja|Baranju]] s Pečujom i istočni [[Banat]] s [[Temišvar]]om i Resicama.''
#''Središnjoj srpskoj oblasti - [[Drinska banovina|Drinskoj banovini]] - imaju se povratiti oduzeti joj bosanski srezovi: [[Brčko]], [[Travnik]] i [[Fojnica]]. [[Dalmacija]], koja bi obuhvatala Jadransku obalu od [[Ploče|Ploča]] pa do Šibenika, te od bos. herc. srezova: [[Prozor]], [[Ljubuški]], [[Duvno]]; zapadne delove mostarskog i livanjskog sreza, te delove kninskog i šibeničkog sreza na severu, ima da uđe u sastav Srbije i da dobije zaseban autonoman položaj. Rimokatolička crkva u Dalmaciji biće priznata i od države pomagana, ali rad crkve i rimokatoličkog sveštenstva u narodu mora biti na korist države i pod njenom kontrolom''.”

Iz gore navedenog je jasno da se radi o otkidanju oko 70% područja [[Hrvatska|Hrvatske]], inkorporiranju istog u Veliku Srbiju, te s ostacima okljaštrene Hrvatske i sa Slovenijom napraviti Jugoslaviju po velikosrpskim planovima. Čisto etnički bošnjački i hrvatski krajevi, uključuju se u Veliku Srbiju kao autonomne oblasti, ali samo vjerski tolerirane (bar u teoriji), ali ne i nacionalno. Realniji sadržaj svega toga je vidljiv iz dolje navedenih citata.
 
Početkom [[1942]]. godine, Moljević piše Dragiši Vasiću, drugom savjetniku četničkog zapovjednika [[Draža Mihailović|Draže Mihailovića]]: „''Što se tiče našeg razgraničenja sa Hrvatima, tu držimo da treba odmah, čim se ukaže prilika, prikupiti sve snage i stvoriti sebi svršen čin:''

''a) zaposesti na karti označenu teritoriju,''

''b) očistiti je prije nego li se iko pribere.''

''Zaposedanje bi se moglo izvršiti samo tako ako bi se jakim odredima zaposela cijela glavna čvorišta, i to: Osijek, Vinkovci, Slav. Brod, Sunja, Karlovac, Knin, Šibenik, te Mostar, [[Metković]], a onda iznutra pristupiti čišćenju zemlje od svih nesrpskih elemenata. Krivcima bi trebalo otvoriti put - Hrvatima u Hrvatsku, a Bošnjacima u Tursku (ili Albaniju)...''&quot;

Neke dileme koje su se javljale u jesen [[1941]]. godine, u četničkim štabovima, nastale pod uticajem prokomunističkih elemenata, Draža Mihailović je otklonio posebnom instrukcijom [[20. decembar|20. decembra]] [[1941]]. godine.

Ona je upućena, ne slučajno, komandantu četničkih odreda u Crnoj Gori i komandantu limsko-četničkih odreda Đorđiju Lasicu i kapetanu Pavlu Đurišiću, četničkim starješinama područja na kojem se nalazio velik broj Bošnjaka muslimana. U tom dokumentu, između ostalog, naglašavaju se i ovi zadaci četničkog pokreta:
# Stvoriti veliku Jugoslaviju i u njoj veliku Srbiju, etnički čistu u granicama Srbije-Crne-Gore-Bosne i Hercegovine-Srema-Banata i Bačke.
# Borba za uključenje u naš državni život i svih još neoslobođenih teritorija pod Italijanima i Njemcima ([[Trst]]-[[Gorica]]-[[Istra]] i [[Koruška]]) kao i [[Bugarska|Bugarske]], sjeverne [[Albanija|Albanije]] sa [[Skadar|Skadrom]].
# Čišćenje državne teritorije od svih narodnih manjina i nenacionalnih elemenata.
# Stvoriti neposredne zajedničke granice između Srbije i Crne Gore, kao i Srbije i Slovenačke, čišćenjem [[Sandžak]]a od muslimanskog življa, a Bosne od muslimanskog i katoličkog življa...
# U krajevima očišćenim od narodnih manjina i ne-nacionalnih elemenata, naselili Crnogorce (u obzir dolaze siromašne i nacionalno ispravne i poštene porodice)... (Arhiv VII, Ča, k. 1, reg, br. 10/1.)

Uzme li se u obzir da je Moljević bio glavni &quot;kartograf&quot; u Mihailovićevom štabu, može se zaključiti da je velikosrpski geopolitički plan bio političko-nacionalnim temeljem četničkog pokreta. Tvrdnje koje se katkad javljaju da je Mihailovićev četnički pokrat bio za obnovu Jugoslavije u unutrašnjim granicama kakve su bile uoči rata [[1941]]. nema potkrjepe u stvarnosti.

Projekt Velike Srbije u Drugom svjetskom ratu doživio je katastrofu i slom pobjedom komunističkih partizana i uspostavom šest federalnih republika, te stvaranjem dvije autonomne pokrajine u samoj Srbiji.

== Današnja situacija ==
=== Uloga ideje u raspadu SFRJ ===
{{Također pogledajte|Sastanak u Karađorđevu}}
U doba socijalističke Jugoslavije velikosrpski program je zamro, jer su srpski nacionalni interesi bili uglavnom zadovoljeni u ondašnjoj [[FNRJ]]/[[SFRJ]], dok su ekstremistički planovi uglavnom svedeni na retoriku četničke i rojalističke emigracije. Međutim, poslije smrti [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]] ([[1980]]) i izbijanja albanske iredentističke pobune na [[Kosovo|Kosovu]], te neuspjeha da se ta pobuna uguši mješavinom mjera &quot;mrkve i batine&quot;, srpski nacionalni pokret jača sredinom 1980-ih. Izvori su mu bili srpska intelektualna elita ([[Srpska akademija nauka i umetnosti]] - [[SANU]], [[Udruženje književnika Srbije]]). Među prominentnijim intelektualcima koji su oblikovali novi velikosrpski projekt bili su uglavnom pisci, ekonomisti, historičari, filozofi i politolozi: [[Dobrica Ćosić]]-Gedža, [[Ljubomir Tadić]] (otac Borisa Tadića, bivšeg predsjednika Srbije), [[Mihailo Marković]], [[Dejan Medaković]], Antonije Isaković-Lule, Miodrag Bulatović-Bule, Milorad Ekmečić, Zagorka Golubović, Kosta Mihailović, [[Vojislav Koštunica]] (bivši premijer Srbije), [[Radmilo Marojević]]... Najznačajniji dokument koji potječe iz toga perioda je tzv. &quot;[[Memorandum SANU]]&quot;, tj. šapirografirani tekst nacionalno-političkog projekta iz [[1986]]. Osnovne teze Memoranduma bile su:

[[Datoteka:Former Yugoslavia durning war.svg|mini|desno|Teritorije pod srpskom kontrolom za vrijeme ratova 1991-95]]

* SFRJ kao &quot;tamnica srpskog naroda&quot;;
* Srbi potlačeni i izvrgnuti denacionalizaciji i eksploataciji;
* Granice među republikama umjetne tvorevine koje su iscrtali dominantni hrvatski i slovenski komunisti, kao i njihovi srpski anacionalni poslušnici.

Te teze bile su u opticaju posebno nakon razmaha [[pansrpski mitingaški pokret|pansrpskog mitingaškog pokreta]]. Velikosrpski pokret (prema tekstu akademika [[Dušan Bilandžić|Dušana Bilandžića]]), koji su organizirale srpska naučna i kulturna udruženja stalno je podgrijavao situaciju u zemlji, ali nije uspio preoblikovati Jugoslaviju sve dok [[Slobodan Milošević]], na valu masovnih srpskih mitinga i protesta, nije zasjeo na čelo srbijanskih komunista i nizom različitih mjera (mitinzi, partijski pučevi, policijsko nasilje) srušio vodstva vojvođanskih i crnogorskih komunista, te nasilno ponovo &quot;inkorporirao&quot; Kosovo u Srbiju, kao pokrajinu bez realne autonomije. To je, uz glumljenu neutralnost [[JNA]], bio snažan korak prema pretvaranju Jugoslavije u Srboslaviju, zemlju koja ne bi mijenjala vanjske granice, a možda ni unutrašnje, ali u kojoj bi [[Srbi]] bili apsolutno dominantan narod u svim republikama, ponajviše preko represivnog vojno-policijskog aparata i centralizirane privrede koje bi isisavalo kapital iz ekonomski razvijenijih republika poput Hrvatske ili Slovenije. Raspadom Saveza komunista Jugoslavije, demokratskim višestranačkim izborima u Jugoslaviji, kao i slomom komunizma i Sovjetskog Saveza, pokazalo se da su te težnje nerealne, tj. da se &quot;ostalim&quot; ne može vladati preko jednopartijskog sistema. Stoga je nakon kratkog rata u Sloveniji u junu [[1991]]. velikosrpski pokret krenuo u totalni rat za ostvarenje granica koje su uglavnom odgovarale onim iscrtanim na Moljevićevoj karti. Međutim, nakon neočekivanog otpora u Republici Hrvatskoj i Republici Bosni i Hercegovini, plan Velike Srbije doživljava korekciju, na način da [[Srbija]] sa [[Hrvatska|Hrvatskom]] podijeli [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]]. Dogovor o podjeli sklopljen je između Franje Tuđmana i Slobodana Miloševića u [[Sastanak u Karađorđevu|Karađorđevu]]. O tom sastanku pred Tribunalom u Haagu svjedočili su [[Stjepan Mesić]] i [[Ante Marković]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.icty.org/x/cases/slobodan_milosevic/proswitness/bcs/mil-wit-markovic.htm|title=Predmet Milosevic (IT-02-54) - Skraceni sazetak svjedocenja Ante Markovica|website=www.icty.org|at=20. DOKAZNI PREDMET BROJ : Jovićeva knjiga, str. 81 (engleski)|access-date=15. 3. 2021}}&lt;/ref&gt;

[[Ante Marković]] je tokom svog glavnog svjedočenja rekao da je [[1991]]. godine iz više izvora čuo za sastanak Milošević-Tuđman u Karađorđevu, na kojem je dogovorena podjela BiH. Obojica su mu priznala da je istina šta se govori za [[Karađorđevo]]. &quot;''Tražio sam da razgovaram s obojicom i sreli smo se odvojeno, u Beogradu i Zagrebu. Ja sam im otvoreno rekao šta sam doznao. I jedan i drugi su potvrdili da su se dogovorili da podijele BiH. Milošević mi je to odmah rekao, a Tuđmanu je trebalo mnogo više vremena''&quot;, kazao je Marković.

Prema riječima svjedoka, Milošević je tvrdio da je &quot;''BiH i onako vještačka Titova tvorevina i da ne može opstati&quot;, kao i da su muslimani ([[Bošnjaci]], op. a.) i onako pravoslavci koji su silom prilika prihvatili [[Islam]]. Hrvatski predsjednik Tuđman je, po iskazu svjedoka, dijelio Miloševićevo mišljenje, rekavši da je &quot;Bosna šaptom pala''&quot; i da će [[Evropa]] to podržati, jer neće dozvoliti da ima &quot;muslimansku državu&quot; u svom srcu. Tuđman je tvrdio da su muslimani zapravo katolici koji su primorani da promijene vjeru.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.icty.org/bcs/content/ante-markovi%C4%87|title=Ante Marković {{!}} Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|website=www.icty.org|access-date=15. 3. 2021}}&lt;/ref&gt;

&quot;Na moje pitanje zar misli da se to može uraditi bez krvi do koljena, Milošević je odgovorio da ne vjeruje da će biti rata zato što većinu stanovništva u BiH čine [[Srbi]] i [[Hrvati]], a da su on i Tuđman predvidjeli enklavu za muslimane. Kad sam pitao šta ćemo ako ipak bude rata, rekao je samo: 'Onda ćemo vidjeti šta ćemo'&quot;, ispričao je Marković.

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Greater Serbia}}
* [https://pescanik.net/wp-content/PDF/memorandum_sanu.pdf MEMORANDUM SRPSKE AKADEMIJE NAUKA I UMETNOSTI], pescanik.net

{{Iredentizam}}

[[Kategorija:Srpski iredentizam|*]]
[[Kategorija:Srpski nacionalizam u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Srpski nacionalizam u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Srpski nacionalizam u Crnoj Gori]]
[[Kategorija:Srpski nacionalizam na Kosovu]]
[[Kategorija:Srpski nacionalizam u Sjevernoj Makedoniji]]</text>
      <sha1>bo8o6cbtho5uq0u6cdmt0z9qkwm9xt2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>14. januar</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3182</id>
    <revision>
      <id>3732842</id>
      <parentid>3618666</parentid>
      <timestamp>2025-07-03T20:11:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* 20. vijek */</comment>
      <origin>3732842</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5014" sha1="a7iciz78bqgni3jfffz1cgjhnk5k0l0" xml:space="preserve">{{JanuarKalendar}}
'''14. januar / siječanj (14. 1)''' jest 14. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]]. Do kraja godine ima još 351 dana (352 u [[prijestupna godina|prijestupnoj godini]]).

== Događaji ==
* [[1539]] – [[Španija]] osvojila [[Kuba|Kubu]]
* [[1690]] – Izumljen [[klarinet]] u [[Nürnberg]]u
* [[1724]] – Španski kralj [[Filip V, kralj Španije|Filip V]] abdicirao sa prijestolja
* [[1858]] – [[Napoleon III]] izbjegao pokušaj atentata
* [[1897]] – Na najviši vrh [[Južna Amerika|Južne Amerike]] [[Aconcagua]], prvi se popeo Švicarac [[Matthias Zurbrigen]]
* [[1897]] – Završeno šesto službeno [[Svjetsko prvenstvo u šahu 1896/97.]] između [[Wilhelm Steinitz|Steinitza]] i [[Emanuel Lasker|Laskera]], pobjedom Laskera.
* [[1900]] – Premijera [[Opera|opere]] [[Toska]], [[Giacomo Puccini|Giacoma Puccinija]]
* [[1928]] – Otvorene su [[Zimske olimpijske igre 1928.]], prve prave [[Zimske olimpijske igre]] koje nisu održane u sklopu [[Olimpijske igre|Ljetnih olimpijskih igara]]
* [[1955]] – [[Marilyn Monroe]] se udala za [[Joe DiMaggio|Joea DiMaggia]]
* [[1985]] – [[Martina Navratilova]] osvojila 100. [[tenis]]ki turnir 
* [[1995]] – Peti korpus ARBiH i pripadnici HVO u ranim jutarnim satima napadaju položaje VRS južno od Bihaća i oslobađaju izvor Klokot, Vedro Polje i podplješivička naselja. Akcijom je riješeno pitanje snabdijevanja dijela Bihaća pitkom vodom.
* [[2016]] 
** Nekoliko [[eksplozija]] i pucnjava s početkom 10:50 sati po lokalnom vremenu ([[UTC+7]]) ubilo je 7, a ranilo 24 ljudi u [[Teroristički napad u Jakarti 2016.|terorističkom napadu u Jakarti]].
** [[Jimmy Morales]] postaje 50. predsjednik [[Gvatemala|Republike Gvatemale]].

== Rođeni ==
=== 16. vijek ===
* [[1507]] – [[Katarina od Španije]], austrijska hercoginja i španska princeza

=== 19. vijek ===
* [[1818]] – [[Zacharias Topelius]], finsko-švedski pjesnik 
* [[1850]] – [[Pierre Loti]], francuski književnik
* [[1861]] – [[Mehmed VI]], sultan Osmanskog carstva 
* [[1875]] – [[Albert Schweitzer]], alzaško-njemački liječnik, filozof i muzičar
* [[1886]] – [[Hugh Lofting]], britanski književnik
* [[1892]] – [[Martin Niemöller]], njemački teolog
* [[1892]] – [[Paul Forell]], njemački nogometaš
* [[1896]] – [[John Dos Passos]], američki književnik

=== 20. vijek ===
* [[1901]] – [[Bebe Daniels]], američka glumica
* [[1905]] – [[Takeo Fukuda]], japanski političar
* [[1906]] – [[William Bendix]], američki glumac
* [[1909]] – [[Joseph W. Losey]], američki filmski režiser
* [[1911]] – [[Anatoli N. Rybakow]], ukrajinski književnik
* [[1914]] – [[Harold Russell]], kanadski glumac
* [[1919]] – [[Giulio Andreotti]], italijanski političar i državnik
* [[1931]] – [[Caterina Valente]], italijanska pjevačica i zabavljačica 
* [[1941]] – [[Faye Dunaway]], američka glumica
* 1941 – [[Milan Kučan]], slovenski političar 
* [[1942]] – [[Michael Gwisdek]], njemački glumac
* [[1943]] – [[Holland Taylor]], američki glumac
* [[1944]] – [[Makiko Tanaka]], japanski političar
* [[1947]] – [[Ina Deter]], njemačka pjevačica
* 1947 – [[Hans Nogly]], njemački nogometaš
* [[1949]] – [[Lawrence Kasdan]], američki režiser
* [[1956]] – [[Adriano Darioli]], [[Italija|italijanski]] [[biatlon]]ac
* [[1960]] – [[Andrea Fischer]], njemački političar
* [[1963]] – [[Steven Soderbergh]], američki filmski režiser
* [[1965]] – [[Désirée Nosbusch]], luksemburška TV-voditeljica i glumica
* [[1967]] – [[Emily Watson]] - britanska glumica
* [[1973]] – [[Jadranka Đokić]], hrvatska pozorišna, televizijska i filmska glumica.
* 1973 – [[Giancarlo Fisichella]], italijanski vozač Formule-1 
* [[1974]] – [[Daniela Gârbacea]], [[Rumunija|rumunska]] [[biatlon]]ka i [[Nordijsko skijanje|nordijska skijašica-trkačica]].
*[[1999]] – [[Declan Rice]], engleski nogometaš

== Umrli ==
* [[1676]] – [[Pier Francesco Cavalli]], italijanski kompozitor
* [[1742]] – [[Edmond Halley]], engleski astronom;
* [[1753]] – [[George Berkeley]], irski filozof;
* [[1874]] – [[Philipp Reis]];
* [[1898]] – [[Lewis Carroll]], britanski književnik i matematičar;
* [[1905]] - [[Ernst Abbe]], [[Njemačka|njemački]] [[astronom]], [[matematika|matematičar]] i [[fizičar]]
* [[1957]] – [[Humphrey Bogart]], glumac;
* [[1978]] – [[Kurt Godel]], matematičar;
* [[2009]] – [[Petar Anđelović]], [[BiH|bosanskohercegovački]] [[Franjevci|franjevac]], publicist, provincijal [[Bosna Srebrena|Franjevačke provincije Bosne Srebrene]];

== Praznici ==
* [[Nova Godina]], po [[julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]]

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|14 January}}
* [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/january/14/ Na današnji dan (14. januar), BBC.co.uk] {{en simbol}}
* [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/january-14/ Na današnji dan (14. januar), nytimes.com] {{en simbol}}

{{Mjeseci}}

[[Kategorija:Januar|*-14]]</text>
      <sha1>a7iciz78bqgni3jfffz1cgjhnk5k0l0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>18. januar</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3184</id>
    <revision>
      <id>3732831</id>
      <parentid>3705316</parentid>
      <timestamp>2025-07-03T19:36:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* 20. vijek */</comment>
      <origin>3732831</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3497" sha1="9j60lq82ezf1g0jnfk32bwuwqalz7ar" xml:space="preserve">{{JanuarKalendar}}
'''18. januar / siječanj (18. 1)''' jest 18. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]]. Do kraja godine ima još 347 dana (348 u [[prijestupna godina|prijestupnoj godini]]).

== Događaji ==
* [[1871]] – [[Njemačka]] se ujedinila.
* [[2016]] – Sedam država [[Evropska unija|Evropske unije]] zbog izbjegličke krize ukinulo [[Šengenski sporazum]].
* [[2017]] – U [[London]] prvi put stigao [[Kina|kineski]] [[teretni voz]], prešavši razdaljinu od 12.000 [[kilometar]]a.

== Rođeni ==
=== 18. vijek ===
* [[1795]] – [[Ana Pavlovna]], [[nizozemska]] [[Spisak nizozemskih kraljeva|kraljica]]

=== 19. vijek ===
* [[1892]] – [[Oliver Hardy]], američki komičar
* [[1900]] – [[François de Menthon]], glavni francuski tužilac u [[Nirnberški proces|Nirnberškom procesu]]

=== 20. vijek ===
* [[1904]] – [[Cary Grant]], američki glumac
* [[1911]] – [[Danny Kaye]], američki glumac i pjevač
* [[1914]] – [[Arno Schmidt]], njemački [[književnik]] i [[prevodilac]]
* [[1938.|1938]] – [[Nives Kavurić-Kurtović]], hrvatska slikarka
* [[1944]] – [[Alexander Van der Bellen]], [[Austrija|austrijski]] [[Politika|političar]] i trenutni [[Spisak predsjednika Austrije|predsjednik]] [[Austrija|Republike Austrije]]
* [[1954]] – [[Lotfi Bouchnak]],  [[tunis]]ki pjevač, svirač [[Ud (instrument)|uda]] i [[kompozitor]]
* [[Ismeta Dervoz|Ismeta Dervoz-Krvavac]], bosanskohercegovačka pjevačica i TV-voditeljica [[Radiotelevizija Sarajevo|Radiotelevizije Sarajevo]]
* [[1955]] – [[Kevin Costner]], američki glumac i producent
* 1955 – [[Dario Džamonja]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[Novinarstvo|novinar]] i pisac [[Kratka priča|kratkih priča]]
* [[1957]] – [[Celestino Midali]], [[Italija|italijanski]] [[biatlon]]ac
* [[1966]] – [[Aleksandar Halifman]], [[Rusija|ruski]] [[šah]]ovski [[velemajstor]]
* [[1970]] – [[Helena Garabíková]],[[čehoslovačka]] i [[češka]] [[biatlon]]ka.
* [[1974]] – [[Igor Bacal]], [[Moldavija|moldavski]] [[biatlon]]ac
* [[1982]] – [[Ariadne Artiles]], španski model
* [[1986]] – [[Valentina Semerenko]], [[Ukrajina|ukrajinska]] [[biatlon]]ka,
* 1986 – [[Vita Semerenko]], [[Ukrajina|ukrajinska]] [[biatlon]]ka,

== Umrli ==
=== 19. vijek ===
* [[1862]] – [[John Tyler]], američki političar i predsjednik

=== 20. vijek ===
* [[1936]] – [[Rudyard Kipling]], engleski književnik
* [[1961.|1961]] - [[Jaroslav Plecity]], bosanskohercegovački i češki kompozitor
* [[1977]]
** [[Džemal Bijedić]], bosanskohercegovački političar
** [[Carl Zuckmayer]], njemački književnik
* [[1987]] – [[Sergio Blažić]], hrvatski pjevač i član rok-grupe [[Atomsko sklonište]]
* [[1997]] – [[Henry Hermansen]], [[Norveška|norveški]] [[biatlon]]ac i [[Nordijsko skijanje|nordijski skijaš]]-[[Skijaško trčanje|trkač]] 

=== 21. vijek ===
* [[2016]] – [[Glenn Frey]], američki muzičar, član [[Eagles]]a
* [[2023]] – [[Ivan Kordić]], bosanskohercegovački i [[Hrvatska|hrvatski]] [[Književnost|književnik]], [[Književna kritika|književni kritičar]] i novinar

== Praznici ==
{{Proširiti sekciju}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|18 January}}
* [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/january/18/ Na današnji dan (18. januar), ''BBC.co.uk''] {{en simbol}}
* [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/january-18/ Na današnji dan (18. januar), ''nytimes.com''] {{en simbol}}

{{Mjeseci}}

[[Kategorija:Januar|*-18]]</text>
      <sha1>9j60lq82ezf1g0jnfk32bwuwqalz7ar</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Afel</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4339</id>
    <revision>
      <id>3732747</id>
      <parentid>3608830</parentid>
      <timestamp>2025-07-03T14:45:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Astronomija]] uklonjena; [[Kategorija:Orbite]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3732747</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3970" sha1="07dql5o4adaj5bnxcasv9crr70r0y49" xml:space="preserve">'''Afel''' je najveća udaljenost [[Planeta|planete]] od [[Sunce|Sunca]]. To je položaj neke planete kada je najudaljenija Suncu. Do njega dolazi zbog eliptičnog oblika ekliptike. [[Zemlja (planeta)|Zemlja]] prolazi kroz afel svake godine početkom [[Juli|jula]] i tada je udaljena od [[Sunce|Sunca]] 152,1 miliona kilometara.

Dani i vrijeme (prema [[UTC|koordiniranom svjetskom vremenu]]) afela i perihela Zemlje do 2020. godine.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.usno.navy.mil/USNO/astronomical-applications/data-services/earth-seasons |title=Arhivirana kopija |access-date=3. 7. 2011 |archive-date=22. 8. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140822085933/http://www.usno.navy.mil/USNO/astronomical-applications/data-services/earth-seasons |url-status=dead |archive-date=22. 8. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140822085933/http://www.usno.navy.mil/USNO/astronomical-applications/data-services/earth-seasons }}&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin-left:auto; margin-right:auto;&quot;
! rowspan=2  width=50 | Godina
! colspan=2 | Perihel
! colspan=2 | Afel
|-
| style=&quot;background:#f2f2f2&quot; width=81 | datum || style=&quot;background:#f2f2f2&quot; width=50 | vrijeme
| style=&quot;background:#f2f2f2&quot; width=81 | datum || style=&quot;background:#f2f2f2&quot; width=50 | vrijeme
|- style=&quot;background-color: {{#ifeq:{{TRENUTNAGODINA}}|2007.|gold}}&quot; |
!style=&quot;background-color: {{#ifeq:{{TRENUTNAGODINA}}|2007.|gold}}&quot; | 2007.
|3. januara || 20:00
|7. jula || 00:00
|- style=&quot;background-color: {{#ifeq:{{TRENUTNAGODINA}}|2008.|gold}}&quot; |
!style=&quot;background-color: {{#ifeq:{{TRENUTNAGODINA}}|2008.|gold}}&quot; | 2008.
|3. januara|| 00:00
|4. jula|| 08:00
|- style=&quot;background-color: {{#ifeq:{{TRENUTNAGODINA}}|2009.|gold}}&quot; |
!style=&quot;background-color: {{#ifeq:{{TRENUTNAGODINA}}|2009.|gold}}&quot; | 2009.
|4. januara|| 15:00
|4.  jula|| 02:00
|- style=&quot;background-color: {{#ifeq:{{TRENUTNAGODINA}}|2010.|gold}}&quot; |
!style=&quot;background-color: {{#ifeq:{{TRENUTNAGODINA}}|2010.|gold}}&quot; | 2010.
|3. januara|| 00:00
|6. jula|| 11:00
|- style=&quot;background-color: {{#ifeq:{{TRENUTNAGODINA}}|2011.|gold}}&quot; |
!style=&quot;background-color: {{#ifeq:{{TRENUTNAGODINA}}|2011.|gold}}&quot; | 2011.
|3. januara|| 19:00
|4.  jula|| 15:00
|- style=&quot;background-color: {{#ifeq:{{TRENUTNAGODINA}}|2012.|gold}}&quot; |
!style=&quot;background-color: {{#ifeq:{{TRENUTNAGODINA}}|2012.|gold}}&quot; | 2012.
|5. januara|| 00:00
|5. jula|| 03:00
|- style=&quot;background-color: {{#ifeq:{{TRENUTNAGODINA}}|2013.|gold}}&quot; |
!style=&quot;background-color: {{#ifeq:{{TRENUTNAGODINA}}|2013.|gold}}&quot; | 2013.
|2. januara|| 05:00
|5. jula|| 15:00
|- style=&quot;background-color: {{#ifeq:{{TRENUTNAGODINA}}|2014.|gold}}&quot; |
!style=&quot;background-color: {{#ifeq:{{TRENUTNAGODINA}}|2014.|gold}}&quot; | 2014.
|4. januara|| 12:00
|4.  jula|| 00:00
|- style=&quot;background-color: {{#ifeq:{{TRENUTNAGODINA}}|2015.|gold}}&quot; |
!style=&quot;background-color: {{#ifeq:{{TRENUTNAGODINA}}|2015.|gold}}&quot; | 2015.
|4. januara|| 07:00
|6. jula|| 19:00
|- style=&quot;background-color: {{#ifeq:{{TRENUTNAGODINA}}|2016.|gold}}&quot; |
!style=&quot;background-color: {{#ifeq:{{TRENUTNAGODINA}}|2016.|gold}}&quot; | 2016.
|2. januara|| 23:00
|4. jula|| 16:00
|- style=&quot;background-color: {{#ifeq:{{TRENUTNAGODINA}}|2017.|gold}}&quot; |
!style=&quot;background-color: {{#ifeq:{{TRENUTNAGODINA}}|2017.|gold}}&quot; | 2017.
|4. januara|| 14:00
|3. jula|| 20:00
|- style=&quot;background-color: {{#ifeq:{{TRENUTNAGODINA}}|2018.|gold}}&quot; |
!style=&quot;background-color: {{#ifeq:{{TRENUTNAGODINA}}|2018.|gold}}&quot; | 2018.
|3. januara|| 06:00
|6. jula || 17:00
|- style=&quot;background-color: {{#ifeq:{{TRENUTNAGODINA}}|2019.|gold}}&quot; |
!style=&quot;background-color: {{#ifeq:{{TRENUTNAGODINA}}|2019.|gold}}&quot; | 2019.
|3. januara|| 05:00
|4.  jula|| 22:00
|- style=&quot;background-color: {{#ifeq:{{TRENUTNAGODINA}}|2020.|gold}}&quot; |
!style=&quot;background-color: {{#ifeq:{{TRENUTNAGODINA}}|2020.|gold}}&quot; | 2020.
|5. januara|| 08:00
|4.  jula|| 12:00
|}

== Također pogledajte ==

*[[perihel]]
*[[apogej]]
*[[apoapsis]].
== Reference ==
{{reference}}

[[Kategorija:Orbite]]</text>
      <sha1>07dql5o4adaj5bnxcasv9crr70r0y49</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Telemetrija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>5814</id>
    <revision>
      <id>3732800</id>
      <parentid>3386874</parentid>
      <timestamp>2025-07-03T17:17:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Telemetrija]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3732800</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="994" sha1="bodlfmdzvmvfu6rdgju0lgwn69pfpaj" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
'''Telemetrija''' je [[tehnologija]], koja omogućava daljinsko mjerenje i davanje informacija sistemskom dizajneru ili operatoru. Riječ dolazi iz grčkog jezika '''tele''' = udaljeno i '''metron''' = mjeriti.

Telemetrija se tipično odnosi na [[bežična komunkacija|bežične komunikacije]], npr. korištenje radiofrekventnih sistema za ostvarivanje veze za prijenos podataka, ali se može odnositi i na prijenos podataka preko drugih [[medij|medija]], kao što su [[telefon]] ili [[računarska mreža]], ili preko [[optička veza|optičke veze]].

== Također pogledajte ==
* [[Daljinska istraživanja]]

== Vanjski linkovi ==
* http://www.telemetry.org/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120304213106/http://www.telemetry.org/ |date=4. 3. 2012 }}
* http://www.irig106.org/
* http://www.aktm.org/
* https://web.archive.org/web/20110613015006/http://www.pooya-control.com/products/telemetry/motorban

[[Kategorija:Elektronika]]
[[Kategorija:Telemetrija| ]]</text>
      <sha1>bodlfmdzvmvfu6rdgju0lgwn69pfpaj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1957.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>7626</id>
    <revision>
      <id>3732832</id>
      <parentid>3721106</parentid>
      <timestamp>2025-07-03T19:36:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Januar */</comment>
      <origin>3732832</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5342" sha1="puh5voa2e1lt3ryl619nh9hmng6lzbp" xml:space="preserve">{{godina}}
{{Godina u drugim kalendarima}}
[[Datoteka:Sputnik asm.jpg|mini|4. oktobar: Počinje program Sputnjik, prvi satelit lansiran u svemir.]]
'''1957.''' (MCMLVII) je bila uobičajena godina koja počinje utorkom po gregorijanskom kalendaru, 1957. godina Common Era (CE) i Anno Domini (AD), 957. godina 2. milenija, 57. godina 20. stoljeća, i 8. godina decenije 1950-ih.

== Događaji ==
* Objavljen roman [[Vladan Desnica|Vladana Desnice]] ''[[Proljeća Ivana Galeba]]''.
* Likovna grupa Mediala stvara fantastičko-figurativni nadrealizam, a naivna umjetnost ponovo je predmet interesovanja.
* Ukinute vize za ulazak stranaca u Jugoslaviju. Istovremeno, granice se otvaraju za građane koji odlaze na rad u zapadne zemlje.
* Prve [[Podravka|Podravkine]] krem-supe u vrećicama.
* [[22. februar]] – Osnovana [[Srednja muzička škola Tuzla|Srednja muzička škola]] u [[Tuzla|Tuzli]].
* [[28. februar]] – Održana [[14. dodjela &quot;Zlatnog globusa&quot;]].
* [[25. mart]] – Potpisivanjem [[Rimski ugovor|Rimskog ugovora]] osnovana [[Evropska ekonomska zajednica]].
* [[22. august]] – U [[Baden]]u započelo prvo [[Evropsko muško ekipno šahovsko prvenstvo 1957.|Evropsko muško ekipno šahovsko prvenstvo]]. 
* [[4. oktobar]] – Lansiran prvi [[vještački satelit]] [[Sputnjik]] 1.
* [[6. novembar]] – [[Felix Gailard]] postao premijer [[Francuska|Francuske]].
* [[15. novembar]] – Izborno tijelo za izbor reisul-uleme izabralo [[Sulejman Kemura|Sulejmana Kemuru]] za reisul-ulemu Islamske zajednice.

== Rođeni ==
=== Januar===
* [[18. januar]] – [[Celestino Midali]], [[Italija|italijanski]] [[biatlon]]ac
* [[22. januar]] – [[Mustafa Hajrulahović]], general [[Armija RBiH|Armije RBiH]]
* [[23. januar]] – [[Charles MacIvor (biatlonac)|Charles MacIvor]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]]
* [[27. januar]] – [[Janick Gers]], gitarist grupe [[Iron Maiden]]
* [[28. januar]] – [[Mirjana Karanović]], jugoslavenska i [[srbija]]nska [[Glumci|glumica]]

=== Februar ===
=== Mart ===
* [[3. mart]] –  [[Yoshinobu Murase]], [[japan]]ski olimpijski [[biatlon]]ac.
* 3. mart – [[Peter Zelinka]], [[čehoslovačka|čehoslovački]] [[biatlon]]ac
* [[11. mart]] – [[Qasem Soleimani]], [[iran]]ski general-major [[Iranska revolucionarna garda|Iranske revolucionarne garde]].
* [[29. mart]] – [[Christopher Lambert]], francuski glumac i [[filmski producent]]

=== April ===
* [[13. april]] – [[Zdravko Stojnić]], [[SFRJ|jugoslavenski]] olimpijac i član [[bob]]-reprezentacije 
* [[18. april]] – [[Ferida Duraković]], bosanskohercegovačka [[pjesnik]]inja

=== Maj ===
* [[10. maj]] 
** [[Sid Vicious]], britanski pjevač
** [[Vladimir Aljikin]], [[Sovjetski Savez|sovjetski]] [[biatlon]]ac i  [[Spisak olimpijskih pobjednika u biatlonu|olimpijski prvak]] u biatlonu.
* [[22. maj]] – [[Harri Stojka]], [[Austrija|austrijski]] gitarist, kompozitor, aranžer, vođa sastava, pjevač, [[džez]] muzičar

=== Juni ===
* [[6. juni]] – [[Stefano Braschi]], italijanski nogometni sudija
* [[21. juni]] – [[Kjell Søbak]], [[Norveška|norveški]] [[biatlon]]ac
* [[23. juni]] – [[Frances McDormand]], američka glumica
* [[25. juni]] – [[Vladimir Todaşcă]], [[Rumunija|rumunski]] [[biatlon]]ac

=== Juli ===
=== August ===
* [[7. august]] – [[Sabit Hadžić]], bosanskohercegovački košarkaš i trener
* [[17. august]] – [[Alen Islamović]], bosanskohercegovački rock-pjevač
* [[24. august]] – [[Stephen Fry]], [[Engleska|engleski]] [[komedija|komičar]], [[glumac]], pisac i aktivist

=== Septembar ===
* [[11. septembar]] – [[Preben Elkjær Larsen]], danski [[nogomet]]aš
* [[12. septembar]] – [[Hans Zimmer]], [[Njemačka|njemački]] [[kompozitor]] [[Filmska muzika|filmske muzike]] i [[muzički producent]]

=== Oktobar ===
* [[7. oktobar]] – [[Faruk Hadžibegić]], bosanskohercegovački nogometaš i trener
* [[13. oktobar]] – [[Andrej Lanišek]], [[SFRJ|jugoslavenski]] [[biatlon]]ac

=== Novembar ===
=== Decembar ===

== Umrli ==
* [[20. januar]] – [[James Brendan Connolly]], američki atletičar, prvi olimpijski pobjednik Igara modernog doba
* [[8. februar]] – [[John von Neumann]], mađarski matematičar, fizičar i izumitelj
* [[18. februar]] – [[Mate Bulić]], bosanskohercegovački pop i folk pjevač
* [[2. maj]] – [[Joseph McCarthy]], američki političar
* [[21. juni]] – [[Johannes Stark]], njemački fizičar
* [[19. juli]] – [[Curzio Malaparte]], italijanski književnik i publicist
* [[11. septembar]] – [[Mary Proctor]], britansko-američka popularizatorica [[Astronomija|astronomije]].
* [[20. septembar]] – [[Jean Sibelius]], finski [[kompozitor]]
* [[26. oktobar]] – [[Gerty Cori]], češko-austrijsko-američka biohemičarka

== Nobelove nagrade ==
* [[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]]
** [[Chen Ning Yang]], [[Kina]] / [[SAD]]
** [[Tsung-Dau Lee]], [[Kina]] / [[SAD]]
* [[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]] 
** [[Alexander Todd]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
* [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]] 
** [[Daniel Bovet]], [[Italija]]
* [[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]] 
** [[Albert Camus]], [[Francuska]]
* [[Nobelova nagrada za mir|Mir]]
** [[Lester Bowles Pearson]], [[Kanada]]

{{Commonscat|1957|1957.}}{{Normativna kontrola}}</text>
      <sha1>puh5voa2e1lt3ryl619nh9hmng6lzbp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Albedo</title>
    <ns>0</ns>
    <id>8123</id>
    <revision>
      <id>3732751</id>
      <parentid>3636761</parentid>
      <timestamp>2025-07-03T14:58:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>+ 8 kategorija; ±[[Kategorija:Astronomija]]→[[Kategorija:Efekti površine kopna na klimu]] (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3732751</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4089" sha1="nq6lqtyht5u8jojydt5ptyg2tzedgk8" xml:space="preserve">[[Datoteka:Albedo-e_hg.svg|mini|desno|Procenti difuzno reflektovanog Sunčevog svjetla, zavisno od različitih površina]]
'''Albedo''' je mjera moći odbijanja svjetlosti koju ima jedna površina ili tijelo.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://mynasadata.larc.nasa.gov/mini-lessonactivity/what-albedo|title=What is Albedo?|last=Data|first=My NASA|date=10. 8. 2020|website=My NASA Data|language=en|access-date=3. 12. 2023}}&lt;/ref&gt;

Albedo izražava omjer između odbijene (reflektirane) i primljene (apsorbirane) svjetlosti koja pada na jedno određeno tijelo ili površinu.

Albedo se izražava kao decimalni broj između nula i jedan ili kao vrijednost u procentima. 100% (ili jedan) znači da se sva svjetlost koja pada na jednu određenu površinu se odbija dok 0% (ili nula) znači da ta površina absorbira svo [[elektromagnetsko zračenje]] koje na nju pada.

Albedo je kao mjera koja se često koristi u [[astronomija|astronomiji]] i [[klimatologija|klimatologiji]]. Ako je poznata količina svjetlosti koja pada na jedno određeno tijelo i albedo tog tijela onda je moguće odrediti od kojih hemijskih elemenata se to tijelo sastoji. Na ovaj način su određeni sastojci mnogih tijela u [[svemir]]u.

Albedo naše planete, Zemlje iznosi u prosjeku 31%.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://scied.ucar.edu/learning-zone/how-climate-works/albedo-and-climate#:~:text=Above%20the%20Earth%20surface,%20clouds,is%20reflected%20out%20to%20space.|title=Albedo and Climate {{!}} Center for Science Education|website=scied.ucar.edu|access-date=3. 12. 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.sciencedirect.com/topics/earth-and-planetary-sciences/earth-albedo#:~:text=Albedo%20can%20be%20thought%20of,primary%20determinants%20of%20global%20albedo.|title=Earth Albedo - an overview {{!}} ScienceDirect Topics|website=www.sciencedirect.com|access-date=3. 12. 2023}}&lt;/ref&gt; [[Mjesec (satelit)|Mjesec]] čija se površina sastoji od bazaltnih stijena ima veoma nizak albedo (12%). Planete prekrivene oblacima kao na primjer [[Venera]] (75%) i [[Jupiter]] (52%) imaju ekstremno visok albedo.

Na našoj planeti postoje velike varijacije u mjeri odbijanja svjetlosti između različitih površina. Površine kao [[oblaci]] (do 80%) i [[snijeg]] (do 90%) imaju visok albedo&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://testbook.com/question-answer/which-one-of-the-following-land-surfaces-has-the-h--625fe3c2bdc895593d15febd|title=[Solved] Which one of the following land surfaces has the highest alb|website=Testbook|access-date=3. 12. 2023}}&lt;/ref&gt; dok naseljene površine (do 12%) i [[okean]]i (do 4%) imaju nizak albedo.

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat|Albedo}}
* [https://web.archive.org/web/20110907193602/http://www.albedo-project.org/ Službeni Website Albedo Projekta]
* [http://www-c4.ucsd.edu/gap/ Global Albedo Project (Centar za oblake, hemiju, i klimu)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304100752/http://www-c4.ucsd.edu/gap/ |date=4. 3. 2016 }}
* [http://www.eoearth.org/article/Albedo Albedo - Enciklopedija Zemlje]
* [https://web.archive.org/web/20060505132944/http://www-modis.bu.edu/brdf/product.html NASA MODIS BRDF/albedo product site]
*[https://archive.today/20121212003649/www.eumetsat.int/Home/Main/Access_to_Data/Meteosat_Meteorological_Products/Product_List/SP_1125489019643?l=en Surface albedo derived from Meteosat observations]
* [https://web.archive.org/web/20050201053302/http://jeff.medkeff.com/astro/lunar/obs_tech/albedo.htm A discussion of Lunar albedos]
* [http://www.tvu.com/metalreflectivityLR.jpg reflektivnost metala (dijagram)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304024228/http://www.tvu.com/metalreflectivityLR.jpg |date=4. 3. 2016 }}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Efekti površine kopna na klimu]]
[[Kategorija:Povratne informacije o klimatskim promjenama]]
[[Kategorija:Klimatsko forsiranje]]
[[Kategorija:Klimatologija]]
[[Kategorija:Elektromagnetno zračenje]]
[[Kategorija:Meteorološke veličine]]
[[Kategorija:Radiometrija]]
[[Kategorija:Raspršenje, apsorpcija i radijativni transfer]]
[[Kategorija:Zračenje]]</text>
      <sha1>nq6lqtyht5u8jojydt5ptyg2tzedgk8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Radiotelevizija Sarajevo</title>
    <ns>0</ns>
    <id>10838</id>
    <revision>
      <id>3732772</id>
      <parentid>3709765</parentid>
      <timestamp>2025-07-03T16:33:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Rethymno</username>
        <id>65466</id>
      </contributor>
      <comment>/* Spikeri */</comment>
      <origin>3732772</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11610" sha1="mori33omkdsw47ujmov158hnv1v7out" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
'''Radiotelevizija Sarajevo''' je jedna od ukupno osam radiotelevizijskih kuća tadašnjeg emiterskog sistema [[Jugoslavenska radiotelevizija|Jugoslavenske radiotelevizije]]. Osnovana je sredinom 1960-ih u [[Sarajevo|Sarajevu]] kao republička radiotelevizijska kuća za [[NR Bosna i Hercegovina|NR Bosnu i Hercegovinu]].

== Historija ==
Prvi elektronski medij koji se nakon završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog i rata]] i oslobođenja [[Sarajevo|Sarajeva]] oglasio u Bosni i Hercegovini bio je Radio Sarajevo. Radio Sarajevo je sa emitovanjem programa počeo 10. aprila 1945. godine riječima: ''&quot;Ovdje Radio Sarajevo. Smrt fašizmu - sloboda narodu!&quot;'' &lt;ref&gt;http://www.media.ba/bs/magazin-tehnike-i-forme/svjetski-dan-radija&lt;/ref&gt; koje je izgovorio Đorđe Lukić , prvi tehničar i spiker u eteru ovog radija. Do kraja 1945. godine program je trajao 6 sati i emitovan je u tri bloka: jutarnjem, podnevnom i večernjem. Radiotelevizija Sarajevo osnovana je sredinom 1960-ih godina u [[Sarajevo|Sarajevu]] kao republička radiotelevizijska kuća za [[NR Bosna i Hercegovina|NR Bosnu i Hercegovinu]] a bila je članica tadašnjeg emiterskog sistema [[Jugoslavenska radiotelevizija|Jugoslavenske radiotelevizije]].

Prve informacije na televiziji na prostoru [[NR Bosna i Hercegovina|NR BiH]] emituju se 1. juna 1961. godine kada je sa radom počela Televizija Sarajevo (TVSA). Iako tada nije imala vlastiti studio, redakcija televizije se nalazila u prostorijama Radio Sarajeva. Televizijsku redakciju činilo je samo troje ljudi (urednik: [[Alija Nuhbegović]], [[Jan Beran]] i [[Ismet Mehić]]) a emisije TVSA se obrađuju i emitiraju iz studija [[TV Beograd]] i [[TV Zagreb]]. Prvi direktor TVSA bila je Danica Kurtović. Prvi dokumentarni film naziva &quot;[[Oj Kozaro]]&quot; emitiran je 25. jula 1961. godine iz studija TV Zagreb, a bio je posvećen 20. godišnjici ustanka naroda Bosne i Hercegovine. Režiser ovog filma bio [[Jan Beran]]. Oba medija bila su znak posebnosti i državnosti Bosne i Hercegovine, a za njihovo osnivanje su najzaslužniji bosanskohercegovački političari [[Hamdija Pozderac]] i [[Branko Mikulić]]. Već 27. jula 1961. godine, izvršen je prvi televizijski prenos iz BiH. Prenosila se centralna svečanost povodom obilježavanja 20. godišnjice ustanka, koja je održana na [[Šehitluci (Banja Luka)|Šehitluci]]ma kod [[Banja Luka|Banje Luke]]. Prenos je je obavljen reportažnim kolima TV Ljubljana, a preuzela ga je cijela jugoslavenska mreža ([[RTV Ljubljana]], [[RTV Zagreb]], [[RTV Beograd]], [[RTV Novi Sad]], [[RTV Titograd]], [[RTV Priština]], i [[RTV Skoplje]]). Reporter sa ovog događaja bio je tadašnji direktor programa RTV Sarajevo Branislav Zlobički. Iste godine počinju radovi na izgradnji relejnog sistema na planini [[Bjelašnica|Bjelašnici]], a od 1. oktobra 1961. započelo je i cjelodnevno emitovanje prvog programa Radija Sarajevo (od 05:00 do 24:00 sata). Prva stalna emisija &quot;TV mjesečnik&quot; - mozaik filmskih informacija iz BiH uvedena je 1962. godine u kojoj je TVSA ukupno proizvela skromnih 956 minuta programa. Iste godine sa radom počinje i prvo dopisništvo TVSA iz [[Banja Luka|Banje Luke]]. 1965. godine vlastitim kapacitetima proizvodi 4.375 minuta televizijskog programa (od ukupno 233.481 minuta JRT) koje se emitiraju u zajedničkoj mreži Jugoslavenske televizije. TV reportaže sarajevskih autora nazivaju &quot;sarajevskom školom TV reportaže&quot;, a to najbolje potvrđuje podatak da je 1965. odlukom tadašnje ''Komisije'' Jugoslavenske radio-televizije, pet emisija TVSA upućeno je na međunarodne televizijske festivale. Prva prezentacija jednodnevnog programa TVSA emitirana je 31. maja 1966. godine. Program je i ovaj put emitiran iz studija TV Zagreb. Iste godine ekipa TV Sarajevo po prvi put prati predsjednika bivše Jugoslavije [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]] prilikom njegove posjete [[tuzla]]nskom području. TVSA prvi put učestvuje u novogodišnjem programu JRT i dobija odlične kritike.

TV Sarajevo započinje emitiranje programa iz vlastitog studija 17. marta 1969. godine kada je &quot;uživo&quot; emitiran &quot;Večernji ekran&quot; - prva informativna emisija TVSA. Urednici emisije bili su Aleksandar Vujišic, Arif Zulić i Pero Radović. Emitovanje ove emisije označilo je formiranje vlastite programske šeme. Već 1970. godine emitirano je 33.159 minuta vlastitog programa (prvi film TVSA pod nazivom &quot;[[Ugursuz (film)|Ugursuz]]&quot;, prva humoristička serija &quot;[[Karađoz]]&quot; i festival dječije muzike &quot;[[Mali šlager]]&quot;). Vlastiti TV Dnevnik, kao večernju informativnu emisiju, Televizija Sarajevo počinje emitirati 25. februara 1971. godine. Pokrenut je i drugi radijski program (emitiran na području grada Sarajeva) pod nazivom &quot;Sarajevo 202&quot; koji je bio informativnog, servisnog, kulturnog, sportskog i zabavnog karaktera. Treći program (III program) Radio Sarajeva pokrenut je 1973. godine a bio je posvećen naučnim i teorijskim razmatranjima, klasičnoj muzici i umjetnosti. Televizija Sarajevo emituje emisiju &quot;Zelena panorama&quot; koja je namjenjena poljoprivrednicima.

Početkom 1975. godine završena je prva faza izgradnje [[RTV Dom|RTV Dom-a]] u Sarajevu čime je RTV Sarajevo dobila odgovarajući proizvodni i redakcijski prostor uz nove elektronske uređaje. Istovremeno se dograđuju i odgovarajući antenski sistemi
i predajnici, formira mreža predajnika za emitovanje drugog radio programa (II program) koja sa 52 lokalne radio stanice omogućava pokrivenost od oko 80% stanovništva SR Bosne i Hercegovine. Pokreće se i drugi televizijski program (TVSA 2) a brojne nagrade i priznanja dolaze za ovu medijsku kuću 1970-ih i 1980-ih godina.

Najveći projekat TVSA bilo je praćenje i prenos [[ZOI 1984.|14. zimskih olimpijskih igara]] održanih od 8. do 19. februara u Sarajevu. Za ostvarenje ovog zadatka, TVSA je dobila nove proizvodne prostore u RTV Domu i najmoderniju tehničku opremu. Priznanja za ovaj zahtjevni projekat TVSA je dobila od mnogih velikih radijskih i televizijskih kompanija i asocijacija. Prvim programom TV Sarajevo (TVSA) 1985. godine pokriva 79%, a Drugim programom (TVSA 2) 57% teritorije SR Bosne i Hercegovine. TV Sarajevo, kao ravnopravna članica JRT-a, ima potpisane sporazume sa 39 tv organizacija širom svijeta što omogućava međunarodnu razmjenu informacija i emisija. Ulaganje u infrastrukturu se nastavlja, pa je tako izgrađeno 11 relejnih stanica i 189 pretvaračkih mjesta. Već 1989. godine sa emitovanjem počinje i treći televizijski kanal TVSA 3.

====Odašiljački objekti i frekvencije Radio Sarajeva====
[[Datoteka:AroundPorjecani.jpg|mini|desno|260p|Nekadašnji srednjotalasni radio-predajnik u selu [[Donje Moštre]], ugašen 2010. godine]]
Radio Sarajevo je do rata 1992. godine program emitovao na srednjim i ultrakratkim talasima. Srednjotalasni predajnik nalazio se u naselju [[Donje Moštre]] u općini [[Visoko]]. Bio je izgrađen 1948. godine. Antenski stub imao je visinu 125 metara, a program je emitovan na frekvenciji od 490 metara odn. 611&amp;nbsp;kHz. Početkom 1969. godine firma RIZ iz [[Zagreb]]a izgradila je novi odašiljač jačine 300&amp;nbsp;kW na istoj lokaciji, a antenski stub je montiran na 245 metara, što je u to vrijeme bio najviši antenski stub u tadašnjoj SFRJ, a težina stuba iznosila je 40 tona. Poslije dogovora o raspodjeli frekvencija u [[Ženeva|Ženevi]], 1974/75. godine, prvom programu Radio Sarajeva dodijeljena je frekvencija 612 KHz, na kojoj emituje od 1978. godine, jačine 600&amp;nbsp;kW. Kasnije je na istoj lokaciji montiran još jedan srednjotalasni odašiljački stub visine 80 metara koji je služio za emitovanje Drugog programa, na frekvenciji od 945&amp;nbsp;kHz (jačine 100&amp;nbsp;kW), koji je zbog velikih troškova za električnu energiju ugašen 1991. godine, pa je od tada sa srednjih talasa emitovan samo Prvi program. U jednom periodu preko srednjih talasa na frekvenciji 1.485&amp;nbsp;kHz (jačine 1&amp;nbsp;kW) emitovan je program Radio Sarajeva namijenjen slušaocima u glavnom gradu [[Sarajevo|Sarajevu]], pod imenom [[Radio 202 (Sarajevo)|Radio 202]]. Poslije rata, radi smanjenja troškova u nacionalnoj medijskoj kući, srednjotalasni [[radijski odašiljač Donje Moštre]] je ugašen 30. aprila 2010. godine, a nedugo zatim je razmontiran i uklonjen.

Stare radijske UKT FM frekvencije na kojima je do rata 1992. godine program emitovao Radio Sarajevo, bile su:

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 95%&quot; align=&quot;center&quot; 
! rowspan=&quot;2&quot; | predajnik
! colspan=&quot;8&quot; | radio-stanica / frekvencija (Mhz)
|-
! Radio Sarajevo 1
! Radio Sarajevo 2/3
|- 
| [[Bjelašnica]]
| align=&quot;center&quot; | 98,1
| align=&quot;center&quot; | 94,5
|-
| [[Hum (Sarajevo)|Hum]]
| align=&quot;center&quot; | 95,7
| align=&quot;center&quot; | 87,7
|-
| [[Kozara]]
| align=&quot;center&quot; | 92,7
| align=&quot;center&quot; | 95,3
|-
| [[Leotar]]
| align=&quot;center&quot; | 92,8
| align=&quot;center&quot; | 94,1
|-
| [[Majevica]]
| align=&quot;center&quot; | 89,9
| align=&quot;center&quot; | 98,9
|-
| [[Plješevica]]
| align=&quot;center&quot; | 94,1
| align=&quot;center&quot; | 95,7
|-
| [[Trovrh]]
| align=&quot;center&quot; | 90,3
| align=&quot;center&quot; | 99,5
|-
| [[Velež (planina)|Velež]]
| align=&quot;center&quot; | 97,3
| align=&quot;center&quot; | 91,7
|-
| [[Vlašić]]
| align=&quot;center&quot; | 89,3
| align=&quot;center&quot; | 97,0
|-
|}

=== 1992.===
Od 1992. godine, Radiotelevizija Sarajevo je i službeno nacionalna RTV kuća Bosne i Hercegovine, poznata pod imenom &quot;Radiotelevizija Bosne i Hercegovine&quot; ([[RTVBiH]]), koja je od prije par godina i javni RTV servis za teritoriju čitave BiH. Radiotelevizija Bosne i Hercegovine (ili Javni radiotelevizijski servis Bosne i Hercegovine, [[PBSBiH]]) članica je &quot;Eurovizije&quot;, evropske unije javnih i nacionalnih kuća.

==Poznati novinari==

*[[Vladimir Bilić]]
*[[Ilija Guzina]]
*[[Senad Hadžifejzović]]
*[[Ivica Puljić]]
*[[Budo Vukobrat]]
*[[Mufid Memija]]
*[[Zekerijah Smajić]]
*[[Nijaz Abadžić]]
*[[Vehid Gunić]]
*[[Zdenko Jendruh]]
*[[Smiljko Šagolj]]

==Sportski komentatori==

*[[Mirko Kamenjašević]]
*[[Jovo Dimitrijević]]
*[[Sreto Šćepanović]]
*[[Jovo Jovanović]]
*[[Nikola Bilić]]
*[[Zoran Popovski]]
*[[Duško Škorić]]
*[[Sead Hadžijahić]]
*[[Momir Jelovac]]
*[[Zdravko Lipovac]]        
*[[Nedeljko Kovinjalo]]

==Spikeri==

*[[Rusmir Šahinpašić]]
*[[Zora Jovanović]]
*[[Sabira Memišević]]
*[[Mirjana Jančić]]
*[[Sanja Damić]]
*[[Branko Klubička]]
*[[Jasminka Šipka]]
*[[Dalibor Eminefendić]]
*[[Mebrura Topolovac]]
*[[Rinko Golubović]]
*[[Željko Šarić]]
*[[Enesa Salkić]]
*[[Tomislav Đurić]]
*[[Zekerijah Đezić]]
*[[Dragica Iliktarević]]
*[[Duško Despotov]]
*[[Olivera Dodig]]
*[[Radinka Marković Kapetanović]]
*[[Dragica Štrbac]]
*[[Ljiljana Blagojević]]
*[[Duško Oljača]]
*[[Zrinka Tuzlak Jovanović]]
*[[Tomislav Bošković]]
*[[Midhat Paravlić]]

==Voditelji==

*[[Mersiha Čolaković]]
*[[Enver Šadinlija]]
*[[Nedeljko Opančić]]
*[[Zoran Kapetanović]]
*[[Dragan Alorić]]
*Zlatko Prlenda

==Urednici==
*[[Nenad Pejić]] do 1993.&lt;ref name=&quot;artium&quot;&gt;{{cite web|title=intervju Nenad Pejić: MOJA NAJVEĆA PROFESIONALNA ZABLUDA BILA JE ŠTO SAM VJEROVAO DA NOVINARI MOGU SPRIJEČITI RAT!|url=http://artium-artium.blogspot.de/2011/04/intervju-nenad-pejic-moja-najveca.html?m=1|website=ARTiUM|access-date=23. 12. 2017|date=14. 5. 2011}}&lt;/ref&gt;

==Direktori==
*[[Besim Cerić]]&lt;ref name=&quot;artium&quot; /&gt;
*[[Hrvoje Ištuk]] (1986.-1989.)
==Reference==
{{Reference}}

[[Kategorija:Bosanskohercegovačke radiostanice]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovačke TV-stanice]]
[[Kategorija:Mediji u Sarajevu]]
[[Kategorija:TV-stanice osnovane 1960.]]
[[Kategorija:Jugoslavenska radiotelevizija]]
[[Kategorija:Radio stanice osnovane 1945.]]</text>
      <sha1>mori33omkdsw47ujmov158hnv1v7out</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3732774</id>
      <parentid>3732772</parentid>
      <timestamp>2025-07-03T16:35:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Rethymno</username>
        <id>65466</id>
      </contributor>
      <comment>/* Poznati novinari */</comment>
      <origin>3732774</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11659" sha1="996z19y9emn7isj1bfb7r8wh9dnw71p" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
'''Radiotelevizija Sarajevo''' je jedna od ukupno osam radiotelevizijskih kuća tadašnjeg emiterskog sistema [[Jugoslavenska radiotelevizija|Jugoslavenske radiotelevizije]]. Osnovana je sredinom 1960-ih u [[Sarajevo|Sarajevu]] kao republička radiotelevizijska kuća za [[NR Bosna i Hercegovina|NR Bosnu i Hercegovinu]].

== Historija ==
Prvi elektronski medij koji se nakon završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog i rata]] i oslobođenja [[Sarajevo|Sarajeva]] oglasio u Bosni i Hercegovini bio je Radio Sarajevo. Radio Sarajevo je sa emitovanjem programa počeo 10. aprila 1945. godine riječima: ''&quot;Ovdje Radio Sarajevo. Smrt fašizmu - sloboda narodu!&quot;'' &lt;ref&gt;http://www.media.ba/bs/magazin-tehnike-i-forme/svjetski-dan-radija&lt;/ref&gt; koje je izgovorio Đorđe Lukić , prvi tehničar i spiker u eteru ovog radija. Do kraja 1945. godine program je trajao 6 sati i emitovan je u tri bloka: jutarnjem, podnevnom i večernjem. Radiotelevizija Sarajevo osnovana je sredinom 1960-ih godina u [[Sarajevo|Sarajevu]] kao republička radiotelevizijska kuća za [[NR Bosna i Hercegovina|NR Bosnu i Hercegovinu]] a bila je članica tadašnjeg emiterskog sistema [[Jugoslavenska radiotelevizija|Jugoslavenske radiotelevizije]].

Prve informacije na televiziji na prostoru [[NR Bosna i Hercegovina|NR BiH]] emituju se 1. juna 1961. godine kada je sa radom počela Televizija Sarajevo (TVSA). Iako tada nije imala vlastiti studio, redakcija televizije se nalazila u prostorijama Radio Sarajeva. Televizijsku redakciju činilo je samo troje ljudi (urednik: [[Alija Nuhbegović]], [[Jan Beran]] i [[Ismet Mehić]]) a emisije TVSA se obrađuju i emitiraju iz studija [[TV Beograd]] i [[TV Zagreb]]. Prvi direktor TVSA bila je Danica Kurtović. Prvi dokumentarni film naziva &quot;[[Oj Kozaro]]&quot; emitiran je 25. jula 1961. godine iz studija TV Zagreb, a bio je posvećen 20. godišnjici ustanka naroda Bosne i Hercegovine. Režiser ovog filma bio [[Jan Beran]]. Oba medija bila su znak posebnosti i državnosti Bosne i Hercegovine, a za njihovo osnivanje su najzaslužniji bosanskohercegovački političari [[Hamdija Pozderac]] i [[Branko Mikulić]]. Već 27. jula 1961. godine, izvršen je prvi televizijski prenos iz BiH. Prenosila se centralna svečanost povodom obilježavanja 20. godišnjice ustanka, koja je održana na [[Šehitluci (Banja Luka)|Šehitluci]]ma kod [[Banja Luka|Banje Luke]]. Prenos je je obavljen reportažnim kolima TV Ljubljana, a preuzela ga je cijela jugoslavenska mreža ([[RTV Ljubljana]], [[RTV Zagreb]], [[RTV Beograd]], [[RTV Novi Sad]], [[RTV Titograd]], [[RTV Priština]], i [[RTV Skoplje]]). Reporter sa ovog događaja bio je tadašnji direktor programa RTV Sarajevo Branislav Zlobički. Iste godine počinju radovi na izgradnji relejnog sistema na planini [[Bjelašnica|Bjelašnici]], a od 1. oktobra 1961. započelo je i cjelodnevno emitovanje prvog programa Radija Sarajevo (od 05:00 do 24:00 sata). Prva stalna emisija &quot;TV mjesečnik&quot; - mozaik filmskih informacija iz BiH uvedena je 1962. godine u kojoj je TVSA ukupno proizvela skromnih 956 minuta programa. Iste godine sa radom počinje i prvo dopisništvo TVSA iz [[Banja Luka|Banje Luke]]. 1965. godine vlastitim kapacitetima proizvodi 4.375 minuta televizijskog programa (od ukupno 233.481 minuta JRT) koje se emitiraju u zajedničkoj mreži Jugoslavenske televizije. TV reportaže sarajevskih autora nazivaju &quot;sarajevskom školom TV reportaže&quot;, a to najbolje potvrđuje podatak da je 1965. odlukom tadašnje ''Komisije'' Jugoslavenske radio-televizije, pet emisija TVSA upućeno je na međunarodne televizijske festivale. Prva prezentacija jednodnevnog programa TVSA emitirana je 31. maja 1966. godine. Program je i ovaj put emitiran iz studija TV Zagreb. Iste godine ekipa TV Sarajevo po prvi put prati predsjednika bivše Jugoslavije [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]] prilikom njegove posjete [[tuzla]]nskom području. TVSA prvi put učestvuje u novogodišnjem programu JRT i dobija odlične kritike.

TV Sarajevo započinje emitiranje programa iz vlastitog studija 17. marta 1969. godine kada je &quot;uživo&quot; emitiran &quot;Večernji ekran&quot; - prva informativna emisija TVSA. Urednici emisije bili su Aleksandar Vujišic, Arif Zulić i Pero Radović. Emitovanje ove emisije označilo je formiranje vlastite programske šeme. Već 1970. godine emitirano je 33.159 minuta vlastitog programa (prvi film TVSA pod nazivom &quot;[[Ugursuz (film)|Ugursuz]]&quot;, prva humoristička serija &quot;[[Karađoz]]&quot; i festival dječije muzike &quot;[[Mali šlager]]&quot;). Vlastiti TV Dnevnik, kao večernju informativnu emisiju, Televizija Sarajevo počinje emitirati 25. februara 1971. godine. Pokrenut je i drugi radijski program (emitiran na području grada Sarajeva) pod nazivom &quot;Sarajevo 202&quot; koji je bio informativnog, servisnog, kulturnog, sportskog i zabavnog karaktera. Treći program (III program) Radio Sarajeva pokrenut je 1973. godine a bio je posvećen naučnim i teorijskim razmatranjima, klasičnoj muzici i umjetnosti. Televizija Sarajevo emituje emisiju &quot;Zelena panorama&quot; koja je namjenjena poljoprivrednicima.

Početkom 1975. godine završena je prva faza izgradnje [[RTV Dom|RTV Dom-a]] u Sarajevu čime je RTV Sarajevo dobila odgovarajući proizvodni i redakcijski prostor uz nove elektronske uređaje. Istovremeno se dograđuju i odgovarajući antenski sistemi
i predajnici, formira mreža predajnika za emitovanje drugog radio programa (II program) koja sa 52 lokalne radio stanice omogućava pokrivenost od oko 80% stanovništva SR Bosne i Hercegovine. Pokreće se i drugi televizijski program (TVSA 2) a brojne nagrade i priznanja dolaze za ovu medijsku kuću 1970-ih i 1980-ih godina.

Najveći projekat TVSA bilo je praćenje i prenos [[ZOI 1984.|14. zimskih olimpijskih igara]] održanih od 8. do 19. februara u Sarajevu. Za ostvarenje ovog zadatka, TVSA je dobila nove proizvodne prostore u RTV Domu i najmoderniju tehničku opremu. Priznanja za ovaj zahtjevni projekat TVSA je dobila od mnogih velikih radijskih i televizijskih kompanija i asocijacija. Prvim programom TV Sarajevo (TVSA) 1985. godine pokriva 79%, a Drugim programom (TVSA 2) 57% teritorije SR Bosne i Hercegovine. TV Sarajevo, kao ravnopravna članica JRT-a, ima potpisane sporazume sa 39 tv organizacija širom svijeta što omogućava međunarodnu razmjenu informacija i emisija. Ulaganje u infrastrukturu se nastavlja, pa je tako izgrađeno 11 relejnih stanica i 189 pretvaračkih mjesta. Već 1989. godine sa emitovanjem počinje i treći televizijski kanal TVSA 3.

====Odašiljački objekti i frekvencije Radio Sarajeva====
[[Datoteka:AroundPorjecani.jpg|mini|desno|260p|Nekadašnji srednjotalasni radio-predajnik u selu [[Donje Moštre]], ugašen 2010. godine]]
Radio Sarajevo je do rata 1992. godine program emitovao na srednjim i ultrakratkim talasima. Srednjotalasni predajnik nalazio se u naselju [[Donje Moštre]] u općini [[Visoko]]. Bio je izgrađen 1948. godine. Antenski stub imao je visinu 125 metara, a program je emitovan na frekvenciji od 490 metara odn. 611&amp;nbsp;kHz. Početkom 1969. godine firma RIZ iz [[Zagreb]]a izgradila je novi odašiljač jačine 300&amp;nbsp;kW na istoj lokaciji, a antenski stub je montiran na 245 metara, što je u to vrijeme bio najviši antenski stub u tadašnjoj SFRJ, a težina stuba iznosila je 40 tona. Poslije dogovora o raspodjeli frekvencija u [[Ženeva|Ženevi]], 1974/75. godine, prvom programu Radio Sarajeva dodijeljena je frekvencija 612 KHz, na kojoj emituje od 1978. godine, jačine 600&amp;nbsp;kW. Kasnije je na istoj lokaciji montiran još jedan srednjotalasni odašiljački stub visine 80 metara koji je služio za emitovanje Drugog programa, na frekvenciji od 945&amp;nbsp;kHz (jačine 100&amp;nbsp;kW), koji je zbog velikih troškova za električnu energiju ugašen 1991. godine, pa je od tada sa srednjih talasa emitovan samo Prvi program. U jednom periodu preko srednjih talasa na frekvenciji 1.485&amp;nbsp;kHz (jačine 1&amp;nbsp;kW) emitovan je program Radio Sarajeva namijenjen slušaocima u glavnom gradu [[Sarajevo|Sarajevu]], pod imenom [[Radio 202 (Sarajevo)|Radio 202]]. Poslije rata, radi smanjenja troškova u nacionalnoj medijskoj kući, srednjotalasni [[radijski odašiljač Donje Moštre]] je ugašen 30. aprila 2010. godine, a nedugo zatim je razmontiran i uklonjen.

Stare radijske UKT FM frekvencije na kojima je do rata 1992. godine program emitovao Radio Sarajevo, bile su:

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 95%&quot; align=&quot;center&quot; 
! rowspan=&quot;2&quot; | predajnik
! colspan=&quot;8&quot; | radio-stanica / frekvencija (Mhz)
|-
! Radio Sarajevo 1
! Radio Sarajevo 2/3
|- 
| [[Bjelašnica]]
| align=&quot;center&quot; | 98,1
| align=&quot;center&quot; | 94,5
|-
| [[Hum (Sarajevo)|Hum]]
| align=&quot;center&quot; | 95,7
| align=&quot;center&quot; | 87,7
|-
| [[Kozara]]
| align=&quot;center&quot; | 92,7
| align=&quot;center&quot; | 95,3
|-
| [[Leotar]]
| align=&quot;center&quot; | 92,8
| align=&quot;center&quot; | 94,1
|-
| [[Majevica]]
| align=&quot;center&quot; | 89,9
| align=&quot;center&quot; | 98,9
|-
| [[Plješevica]]
| align=&quot;center&quot; | 94,1
| align=&quot;center&quot; | 95,7
|-
| [[Trovrh]]
| align=&quot;center&quot; | 90,3
| align=&quot;center&quot; | 99,5
|-
| [[Velež (planina)|Velež]]
| align=&quot;center&quot; | 97,3
| align=&quot;center&quot; | 91,7
|-
| [[Vlašić]]
| align=&quot;center&quot; | 89,3
| align=&quot;center&quot; | 97,0
|-
|}

=== 1992.===
Od 1992. godine, Radiotelevizija Sarajevo je i službeno nacionalna RTV kuća Bosne i Hercegovine, poznata pod imenom &quot;Radiotelevizija Bosne i Hercegovine&quot; ([[RTVBiH]]), koja je od prije par godina i javni RTV servis za teritoriju čitave BiH. Radiotelevizija Bosne i Hercegovine (ili Javni radiotelevizijski servis Bosne i Hercegovine, [[PBSBiH]]) članica je &quot;Eurovizije&quot;, evropske unije javnih i nacionalnih kuća.

==Poznati novinari==

*[[Vladimir Bilić]]
*[[Ilija Guzina]]
*[[Senad Hadžifejzović]]
*[[Ivica Puljić]]
*[[Budo Vukobrat]]
*[[Mufid Memija]]
*[[Zekerijah Smajić]]
*[[Nijaz Abadžić]]
*[[Vehid Gunić]]
*[[Zdenko Jendruh]]
*[[Smiljko Šagolj]
*[[Vesna Princ Turudić]]
*[[Nedim Lončarević]]

==Sportski komentatori==

*[[Mirko Kamenjašević]]
*[[Jovo Dimitrijević]]
*[[Sreto Šćepanović]]
*[[Jovo Jovanović]]
*[[Nikola Bilić]]
*[[Zoran Popovski]]
*[[Duško Škorić]]
*[[Sead Hadžijahić]]
*[[Momir Jelovac]]
*[[Zdravko Lipovac]]        
*[[Nedeljko Kovinjalo]]

==Spikeri==

*[[Rusmir Šahinpašić]]
*[[Zora Jovanović]]
*[[Sabira Memišević]]
*[[Mirjana Jančić]]
*[[Sanja Damić]]
*[[Branko Klubička]]
*[[Jasminka Šipka]]
*[[Dalibor Eminefendić]]
*[[Mebrura Topolovac]]
*[[Rinko Golubović]]
*[[Željko Šarić]]
*[[Enesa Salkić]]
*[[Tomislav Đurić]]
*[[Zekerijah Đezić]]
*[[Dragica Iliktarević]]
*[[Duško Despotov]]
*[[Olivera Dodig]]
*[[Radinka Marković Kapetanović]]
*[[Dragica Štrbac]]
*[[Ljiljana Blagojević]]
*[[Duško Oljača]]
*[[Zrinka Tuzlak Jovanović]]
*[[Tomislav Bošković]]
*[[Midhat Paravlić]]

==Voditelji==

*[[Mersiha Čolaković]]
*[[Enver Šadinlija]]
*[[Nedeljko Opančić]]
*[[Zoran Kapetanović]]
*[[Dragan Alorić]]
*Zlatko Prlenda

==Urednici==
*[[Nenad Pejić]] do 1993.&lt;ref name=&quot;artium&quot;&gt;{{cite web|title=intervju Nenad Pejić: MOJA NAJVEĆA PROFESIONALNA ZABLUDA BILA JE ŠTO SAM VJEROVAO DA NOVINARI MOGU SPRIJEČITI RAT!|url=http://artium-artium.blogspot.de/2011/04/intervju-nenad-pejic-moja-najveca.html?m=1|website=ARTiUM|access-date=23. 12. 2017|date=14. 5. 2011}}&lt;/ref&gt;

==Direktori==
*[[Besim Cerić]]&lt;ref name=&quot;artium&quot; /&gt;
*[[Hrvoje Ištuk]] (1986.-1989.)
==Reference==
{{Reference}}

[[Kategorija:Bosanskohercegovačke radiostanice]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovačke TV-stanice]]
[[Kategorija:Mediji u Sarajevu]]
[[Kategorija:TV-stanice osnovane 1960.]]
[[Kategorija:Jugoslavenska radiotelevizija]]
[[Kategorija:Radio stanice osnovane 1945.]]</text>
      <sha1>996z19y9emn7isj1bfb7r8wh9dnw71p</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3732775</id>
      <parentid>3732774</parentid>
      <timestamp>2025-07-03T16:35:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Rethymno</username>
        <id>65466</id>
      </contributor>
      <comment>/* Poznati novinari */</comment>
      <origin>3732775</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11660" sha1="hlh7w1fnz0rka7a0fppv577i023y7id" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
'''Radiotelevizija Sarajevo''' je jedna od ukupno osam radiotelevizijskih kuća tadašnjeg emiterskog sistema [[Jugoslavenska radiotelevizija|Jugoslavenske radiotelevizije]]. Osnovana je sredinom 1960-ih u [[Sarajevo|Sarajevu]] kao republička radiotelevizijska kuća za [[NR Bosna i Hercegovina|NR Bosnu i Hercegovinu]].

== Historija ==
Prvi elektronski medij koji se nakon završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog i rata]] i oslobođenja [[Sarajevo|Sarajeva]] oglasio u Bosni i Hercegovini bio je Radio Sarajevo. Radio Sarajevo je sa emitovanjem programa počeo 10. aprila 1945. godine riječima: ''&quot;Ovdje Radio Sarajevo. Smrt fašizmu - sloboda narodu!&quot;'' &lt;ref&gt;http://www.media.ba/bs/magazin-tehnike-i-forme/svjetski-dan-radija&lt;/ref&gt; koje je izgovorio Đorđe Lukić , prvi tehničar i spiker u eteru ovog radija. Do kraja 1945. godine program je trajao 6 sati i emitovan je u tri bloka: jutarnjem, podnevnom i večernjem. Radiotelevizija Sarajevo osnovana je sredinom 1960-ih godina u [[Sarajevo|Sarajevu]] kao republička radiotelevizijska kuća za [[NR Bosna i Hercegovina|NR Bosnu i Hercegovinu]] a bila je članica tadašnjeg emiterskog sistema [[Jugoslavenska radiotelevizija|Jugoslavenske radiotelevizije]].

Prve informacije na televiziji na prostoru [[NR Bosna i Hercegovina|NR BiH]] emituju se 1. juna 1961. godine kada je sa radom počela Televizija Sarajevo (TVSA). Iako tada nije imala vlastiti studio, redakcija televizije se nalazila u prostorijama Radio Sarajeva. Televizijsku redakciju činilo je samo troje ljudi (urednik: [[Alija Nuhbegović]], [[Jan Beran]] i [[Ismet Mehić]]) a emisije TVSA se obrađuju i emitiraju iz studija [[TV Beograd]] i [[TV Zagreb]]. Prvi direktor TVSA bila je Danica Kurtović. Prvi dokumentarni film naziva &quot;[[Oj Kozaro]]&quot; emitiran je 25. jula 1961. godine iz studija TV Zagreb, a bio je posvećen 20. godišnjici ustanka naroda Bosne i Hercegovine. Režiser ovog filma bio [[Jan Beran]]. Oba medija bila su znak posebnosti i državnosti Bosne i Hercegovine, a za njihovo osnivanje su najzaslužniji bosanskohercegovački političari [[Hamdija Pozderac]] i [[Branko Mikulić]]. Već 27. jula 1961. godine, izvršen je prvi televizijski prenos iz BiH. Prenosila se centralna svečanost povodom obilježavanja 20. godišnjice ustanka, koja je održana na [[Šehitluci (Banja Luka)|Šehitluci]]ma kod [[Banja Luka|Banje Luke]]. Prenos je je obavljen reportažnim kolima TV Ljubljana, a preuzela ga je cijela jugoslavenska mreža ([[RTV Ljubljana]], [[RTV Zagreb]], [[RTV Beograd]], [[RTV Novi Sad]], [[RTV Titograd]], [[RTV Priština]], i [[RTV Skoplje]]). Reporter sa ovog događaja bio je tadašnji direktor programa RTV Sarajevo Branislav Zlobički. Iste godine počinju radovi na izgradnji relejnog sistema na planini [[Bjelašnica|Bjelašnici]], a od 1. oktobra 1961. započelo je i cjelodnevno emitovanje prvog programa Radija Sarajevo (od 05:00 do 24:00 sata). Prva stalna emisija &quot;TV mjesečnik&quot; - mozaik filmskih informacija iz BiH uvedena je 1962. godine u kojoj je TVSA ukupno proizvela skromnih 956 minuta programa. Iste godine sa radom počinje i prvo dopisništvo TVSA iz [[Banja Luka|Banje Luke]]. 1965. godine vlastitim kapacitetima proizvodi 4.375 minuta televizijskog programa (od ukupno 233.481 minuta JRT) koje se emitiraju u zajedničkoj mreži Jugoslavenske televizije. TV reportaže sarajevskih autora nazivaju &quot;sarajevskom školom TV reportaže&quot;, a to najbolje potvrđuje podatak da je 1965. odlukom tadašnje ''Komisije'' Jugoslavenske radio-televizije, pet emisija TVSA upućeno je na međunarodne televizijske festivale. Prva prezentacija jednodnevnog programa TVSA emitirana je 31. maja 1966. godine. Program je i ovaj put emitiran iz studija TV Zagreb. Iste godine ekipa TV Sarajevo po prvi put prati predsjednika bivše Jugoslavije [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]] prilikom njegove posjete [[tuzla]]nskom području. TVSA prvi put učestvuje u novogodišnjem programu JRT i dobija odlične kritike.

TV Sarajevo započinje emitiranje programa iz vlastitog studija 17. marta 1969. godine kada je &quot;uživo&quot; emitiran &quot;Večernji ekran&quot; - prva informativna emisija TVSA. Urednici emisije bili su Aleksandar Vujišic, Arif Zulić i Pero Radović. Emitovanje ove emisije označilo je formiranje vlastite programske šeme. Već 1970. godine emitirano je 33.159 minuta vlastitog programa (prvi film TVSA pod nazivom &quot;[[Ugursuz (film)|Ugursuz]]&quot;, prva humoristička serija &quot;[[Karađoz]]&quot; i festival dječije muzike &quot;[[Mali šlager]]&quot;). Vlastiti TV Dnevnik, kao večernju informativnu emisiju, Televizija Sarajevo počinje emitirati 25. februara 1971. godine. Pokrenut je i drugi radijski program (emitiran na području grada Sarajeva) pod nazivom &quot;Sarajevo 202&quot; koji je bio informativnog, servisnog, kulturnog, sportskog i zabavnog karaktera. Treći program (III program) Radio Sarajeva pokrenut je 1973. godine a bio je posvećen naučnim i teorijskim razmatranjima, klasičnoj muzici i umjetnosti. Televizija Sarajevo emituje emisiju &quot;Zelena panorama&quot; koja je namjenjena poljoprivrednicima.

Početkom 1975. godine završena je prva faza izgradnje [[RTV Dom|RTV Dom-a]] u Sarajevu čime je RTV Sarajevo dobila odgovarajući proizvodni i redakcijski prostor uz nove elektronske uređaje. Istovremeno se dograđuju i odgovarajući antenski sistemi
i predajnici, formira mreža predajnika za emitovanje drugog radio programa (II program) koja sa 52 lokalne radio stanice omogućava pokrivenost od oko 80% stanovništva SR Bosne i Hercegovine. Pokreće se i drugi televizijski program (TVSA 2) a brojne nagrade i priznanja dolaze za ovu medijsku kuću 1970-ih i 1980-ih godina.

Najveći projekat TVSA bilo je praćenje i prenos [[ZOI 1984.|14. zimskih olimpijskih igara]] održanih od 8. do 19. februara u Sarajevu. Za ostvarenje ovog zadatka, TVSA je dobila nove proizvodne prostore u RTV Domu i najmoderniju tehničku opremu. Priznanja za ovaj zahtjevni projekat TVSA je dobila od mnogih velikih radijskih i televizijskih kompanija i asocijacija. Prvim programom TV Sarajevo (TVSA) 1985. godine pokriva 79%, a Drugim programom (TVSA 2) 57% teritorije SR Bosne i Hercegovine. TV Sarajevo, kao ravnopravna članica JRT-a, ima potpisane sporazume sa 39 tv organizacija širom svijeta što omogućava međunarodnu razmjenu informacija i emisija. Ulaganje u infrastrukturu se nastavlja, pa je tako izgrađeno 11 relejnih stanica i 189 pretvaračkih mjesta. Već 1989. godine sa emitovanjem počinje i treći televizijski kanal TVSA 3.

====Odašiljački objekti i frekvencije Radio Sarajeva====
[[Datoteka:AroundPorjecani.jpg|mini|desno|260p|Nekadašnji srednjotalasni radio-predajnik u selu [[Donje Moštre]], ugašen 2010. godine]]
Radio Sarajevo je do rata 1992. godine program emitovao na srednjim i ultrakratkim talasima. Srednjotalasni predajnik nalazio se u naselju [[Donje Moštre]] u općini [[Visoko]]. Bio je izgrađen 1948. godine. Antenski stub imao je visinu 125 metara, a program je emitovan na frekvenciji od 490 metara odn. 611&amp;nbsp;kHz. Početkom 1969. godine firma RIZ iz [[Zagreb]]a izgradila je novi odašiljač jačine 300&amp;nbsp;kW na istoj lokaciji, a antenski stub je montiran na 245 metara, što je u to vrijeme bio najviši antenski stub u tadašnjoj SFRJ, a težina stuba iznosila je 40 tona. Poslije dogovora o raspodjeli frekvencija u [[Ženeva|Ženevi]], 1974/75. godine, prvom programu Radio Sarajeva dodijeljena je frekvencija 612 KHz, na kojoj emituje od 1978. godine, jačine 600&amp;nbsp;kW. Kasnije je na istoj lokaciji montiran još jedan srednjotalasni odašiljački stub visine 80 metara koji je služio za emitovanje Drugog programa, na frekvenciji od 945&amp;nbsp;kHz (jačine 100&amp;nbsp;kW), koji je zbog velikih troškova za električnu energiju ugašen 1991. godine, pa je od tada sa srednjih talasa emitovan samo Prvi program. U jednom periodu preko srednjih talasa na frekvenciji 1.485&amp;nbsp;kHz (jačine 1&amp;nbsp;kW) emitovan je program Radio Sarajeva namijenjen slušaocima u glavnom gradu [[Sarajevo|Sarajevu]], pod imenom [[Radio 202 (Sarajevo)|Radio 202]]. Poslije rata, radi smanjenja troškova u nacionalnoj medijskoj kući, srednjotalasni [[radijski odašiljač Donje Moštre]] je ugašen 30. aprila 2010. godine, a nedugo zatim je razmontiran i uklonjen.

Stare radijske UKT FM frekvencije na kojima je do rata 1992. godine program emitovao Radio Sarajevo, bile su:

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 95%&quot; align=&quot;center&quot; 
! rowspan=&quot;2&quot; | predajnik
! colspan=&quot;8&quot; | radio-stanica / frekvencija (Mhz)
|-
! Radio Sarajevo 1
! Radio Sarajevo 2/3
|- 
| [[Bjelašnica]]
| align=&quot;center&quot; | 98,1
| align=&quot;center&quot; | 94,5
|-
| [[Hum (Sarajevo)|Hum]]
| align=&quot;center&quot; | 95,7
| align=&quot;center&quot; | 87,7
|-
| [[Kozara]]
| align=&quot;center&quot; | 92,7
| align=&quot;center&quot; | 95,3
|-
| [[Leotar]]
| align=&quot;center&quot; | 92,8
| align=&quot;center&quot; | 94,1
|-
| [[Majevica]]
| align=&quot;center&quot; | 89,9
| align=&quot;center&quot; | 98,9
|-
| [[Plješevica]]
| align=&quot;center&quot; | 94,1
| align=&quot;center&quot; | 95,7
|-
| [[Trovrh]]
| align=&quot;center&quot; | 90,3
| align=&quot;center&quot; | 99,5
|-
| [[Velež (planina)|Velež]]
| align=&quot;center&quot; | 97,3
| align=&quot;center&quot; | 91,7
|-
| [[Vlašić]]
| align=&quot;center&quot; | 89,3
| align=&quot;center&quot; | 97,0
|-
|}

=== 1992.===
Od 1992. godine, Radiotelevizija Sarajevo je i službeno nacionalna RTV kuća Bosne i Hercegovine, poznata pod imenom &quot;Radiotelevizija Bosne i Hercegovine&quot; ([[RTVBiH]]), koja je od prije par godina i javni RTV servis za teritoriju čitave BiH. Radiotelevizija Bosne i Hercegovine (ili Javni radiotelevizijski servis Bosne i Hercegovine, [[PBSBiH]]) članica je &quot;Eurovizije&quot;, evropske unije javnih i nacionalnih kuća.

==Poznati novinari==

*[[Vladimir Bilić]]
*[[Ilija Guzina]]
*[[Senad Hadžifejzović]]
*[[Ivica Puljić]]
*[[Budo Vukobrat]]
*[[Mufid Memija]]
*[[Zekerijah Smajić]]
*[[Nijaz Abadžić]]
*[[Vehid Gunić]]
*[[Zdenko Jendruh]]
*[[Smiljko Šagolj]]
*[[Vesna Princ Turudić]]
*[[Nedim Lončarević]]

==Sportski komentatori==

*[[Mirko Kamenjašević]]
*[[Jovo Dimitrijević]]
*[[Sreto Šćepanović]]
*[[Jovo Jovanović]]
*[[Nikola Bilić]]
*[[Zoran Popovski]]
*[[Duško Škorić]]
*[[Sead Hadžijahić]]
*[[Momir Jelovac]]
*[[Zdravko Lipovac]]        
*[[Nedeljko Kovinjalo]]

==Spikeri==

*[[Rusmir Šahinpašić]]
*[[Zora Jovanović]]
*[[Sabira Memišević]]
*[[Mirjana Jančić]]
*[[Sanja Damić]]
*[[Branko Klubička]]
*[[Jasminka Šipka]]
*[[Dalibor Eminefendić]]
*[[Mebrura Topolovac]]
*[[Rinko Golubović]]
*[[Željko Šarić]]
*[[Enesa Salkić]]
*[[Tomislav Đurić]]
*[[Zekerijah Đezić]]
*[[Dragica Iliktarević]]
*[[Duško Despotov]]
*[[Olivera Dodig]]
*[[Radinka Marković Kapetanović]]
*[[Dragica Štrbac]]
*[[Ljiljana Blagojević]]
*[[Duško Oljača]]
*[[Zrinka Tuzlak Jovanović]]
*[[Tomislav Bošković]]
*[[Midhat Paravlić]]

==Voditelji==

*[[Mersiha Čolaković]]
*[[Enver Šadinlija]]
*[[Nedeljko Opančić]]
*[[Zoran Kapetanović]]
*[[Dragan Alorić]]
*Zlatko Prlenda

==Urednici==
*[[Nenad Pejić]] do 1993.&lt;ref name=&quot;artium&quot;&gt;{{cite web|title=intervju Nenad Pejić: MOJA NAJVEĆA PROFESIONALNA ZABLUDA BILA JE ŠTO SAM VJEROVAO DA NOVINARI MOGU SPRIJEČITI RAT!|url=http://artium-artium.blogspot.de/2011/04/intervju-nenad-pejic-moja-najveca.html?m=1|website=ARTiUM|access-date=23. 12. 2017|date=14. 5. 2011}}&lt;/ref&gt;

==Direktori==
*[[Besim Cerić]]&lt;ref name=&quot;artium&quot; /&gt;
*[[Hrvoje Ištuk]] (1986.-1989.)
==Reference==
{{Reference}}

[[Kategorija:Bosanskohercegovačke radiostanice]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovačke TV-stanice]]
[[Kategorija:Mediji u Sarajevu]]
[[Kategorija:TV-stanice osnovane 1960.]]
[[Kategorija:Jugoslavenska radiotelevizija]]
[[Kategorija:Radio stanice osnovane 1945.]]</text>
      <sha1>hlh7w1fnz0rka7a0fppv577i023y7id</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3732776</id>
      <parentid>3732775</parentid>
      <timestamp>2025-07-03T16:36:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Rethymno</username>
        <id>65466</id>
      </contributor>
      <comment>/* Poznati novinari */</comment>
      <origin>3732776</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11681" sha1="sgti8uez8xn09ngqb2m63glwb5bc79a" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
'''Radiotelevizija Sarajevo''' je jedna od ukupno osam radiotelevizijskih kuća tadašnjeg emiterskog sistema [[Jugoslavenska radiotelevizija|Jugoslavenske radiotelevizije]]. Osnovana je sredinom 1960-ih u [[Sarajevo|Sarajevu]] kao republička radiotelevizijska kuća za [[NR Bosna i Hercegovina|NR Bosnu i Hercegovinu]].

== Historija ==
Prvi elektronski medij koji se nakon završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog i rata]] i oslobođenja [[Sarajevo|Sarajeva]] oglasio u Bosni i Hercegovini bio je Radio Sarajevo. Radio Sarajevo je sa emitovanjem programa počeo 10. aprila 1945. godine riječima: ''&quot;Ovdje Radio Sarajevo. Smrt fašizmu - sloboda narodu!&quot;'' &lt;ref&gt;http://www.media.ba/bs/magazin-tehnike-i-forme/svjetski-dan-radija&lt;/ref&gt; koje je izgovorio Đorđe Lukić , prvi tehničar i spiker u eteru ovog radija. Do kraja 1945. godine program je trajao 6 sati i emitovan je u tri bloka: jutarnjem, podnevnom i večernjem. Radiotelevizija Sarajevo osnovana je sredinom 1960-ih godina u [[Sarajevo|Sarajevu]] kao republička radiotelevizijska kuća za [[NR Bosna i Hercegovina|NR Bosnu i Hercegovinu]] a bila je članica tadašnjeg emiterskog sistema [[Jugoslavenska radiotelevizija|Jugoslavenske radiotelevizije]].

Prve informacije na televiziji na prostoru [[NR Bosna i Hercegovina|NR BiH]] emituju se 1. juna 1961. godine kada je sa radom počela Televizija Sarajevo (TVSA). Iako tada nije imala vlastiti studio, redakcija televizije se nalazila u prostorijama Radio Sarajeva. Televizijsku redakciju činilo je samo troje ljudi (urednik: [[Alija Nuhbegović]], [[Jan Beran]] i [[Ismet Mehić]]) a emisije TVSA se obrađuju i emitiraju iz studija [[TV Beograd]] i [[TV Zagreb]]. Prvi direktor TVSA bila je Danica Kurtović. Prvi dokumentarni film naziva &quot;[[Oj Kozaro]]&quot; emitiran je 25. jula 1961. godine iz studija TV Zagreb, a bio je posvećen 20. godišnjici ustanka naroda Bosne i Hercegovine. Režiser ovog filma bio [[Jan Beran]]. Oba medija bila su znak posebnosti i državnosti Bosne i Hercegovine, a za njihovo osnivanje su najzaslužniji bosanskohercegovački političari [[Hamdija Pozderac]] i [[Branko Mikulić]]. Već 27. jula 1961. godine, izvršen je prvi televizijski prenos iz BiH. Prenosila se centralna svečanost povodom obilježavanja 20. godišnjice ustanka, koja je održana na [[Šehitluci (Banja Luka)|Šehitluci]]ma kod [[Banja Luka|Banje Luke]]. Prenos je je obavljen reportažnim kolima TV Ljubljana, a preuzela ga je cijela jugoslavenska mreža ([[RTV Ljubljana]], [[RTV Zagreb]], [[RTV Beograd]], [[RTV Novi Sad]], [[RTV Titograd]], [[RTV Priština]], i [[RTV Skoplje]]). Reporter sa ovog događaja bio je tadašnji direktor programa RTV Sarajevo Branislav Zlobički. Iste godine počinju radovi na izgradnji relejnog sistema na planini [[Bjelašnica|Bjelašnici]], a od 1. oktobra 1961. započelo je i cjelodnevno emitovanje prvog programa Radija Sarajevo (od 05:00 do 24:00 sata). Prva stalna emisija &quot;TV mjesečnik&quot; - mozaik filmskih informacija iz BiH uvedena je 1962. godine u kojoj je TVSA ukupno proizvela skromnih 956 minuta programa. Iste godine sa radom počinje i prvo dopisništvo TVSA iz [[Banja Luka|Banje Luke]]. 1965. godine vlastitim kapacitetima proizvodi 4.375 minuta televizijskog programa (od ukupno 233.481 minuta JRT) koje se emitiraju u zajedničkoj mreži Jugoslavenske televizije. TV reportaže sarajevskih autora nazivaju &quot;sarajevskom školom TV reportaže&quot;, a to najbolje potvrđuje podatak da je 1965. odlukom tadašnje ''Komisije'' Jugoslavenske radio-televizije, pet emisija TVSA upućeno je na međunarodne televizijske festivale. Prva prezentacija jednodnevnog programa TVSA emitirana je 31. maja 1966. godine. Program je i ovaj put emitiran iz studija TV Zagreb. Iste godine ekipa TV Sarajevo po prvi put prati predsjednika bivše Jugoslavije [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]] prilikom njegove posjete [[tuzla]]nskom području. TVSA prvi put učestvuje u novogodišnjem programu JRT i dobija odlične kritike.

TV Sarajevo započinje emitiranje programa iz vlastitog studija 17. marta 1969. godine kada je &quot;uživo&quot; emitiran &quot;Večernji ekran&quot; - prva informativna emisija TVSA. Urednici emisije bili su Aleksandar Vujišic, Arif Zulić i Pero Radović. Emitovanje ove emisije označilo je formiranje vlastite programske šeme. Već 1970. godine emitirano je 33.159 minuta vlastitog programa (prvi film TVSA pod nazivom &quot;[[Ugursuz (film)|Ugursuz]]&quot;, prva humoristička serija &quot;[[Karađoz]]&quot; i festival dječije muzike &quot;[[Mali šlager]]&quot;). Vlastiti TV Dnevnik, kao večernju informativnu emisiju, Televizija Sarajevo počinje emitirati 25. februara 1971. godine. Pokrenut je i drugi radijski program (emitiran na području grada Sarajeva) pod nazivom &quot;Sarajevo 202&quot; koji je bio informativnog, servisnog, kulturnog, sportskog i zabavnog karaktera. Treći program (III program) Radio Sarajeva pokrenut je 1973. godine a bio je posvećen naučnim i teorijskim razmatranjima, klasičnoj muzici i umjetnosti. Televizija Sarajevo emituje emisiju &quot;Zelena panorama&quot; koja je namjenjena poljoprivrednicima.

Početkom 1975. godine završena je prva faza izgradnje [[RTV Dom|RTV Dom-a]] u Sarajevu čime je RTV Sarajevo dobila odgovarajući proizvodni i redakcijski prostor uz nove elektronske uređaje. Istovremeno se dograđuju i odgovarajući antenski sistemi
i predajnici, formira mreža predajnika za emitovanje drugog radio programa (II program) koja sa 52 lokalne radio stanice omogućava pokrivenost od oko 80% stanovništva SR Bosne i Hercegovine. Pokreće se i drugi televizijski program (TVSA 2) a brojne nagrade i priznanja dolaze za ovu medijsku kuću 1970-ih i 1980-ih godina.

Najveći projekat TVSA bilo je praćenje i prenos [[ZOI 1984.|14. zimskih olimpijskih igara]] održanih od 8. do 19. februara u Sarajevu. Za ostvarenje ovog zadatka, TVSA je dobila nove proizvodne prostore u RTV Domu i najmoderniju tehničku opremu. Priznanja za ovaj zahtjevni projekat TVSA je dobila od mnogih velikih radijskih i televizijskih kompanija i asocijacija. Prvim programom TV Sarajevo (TVSA) 1985. godine pokriva 79%, a Drugim programom (TVSA 2) 57% teritorije SR Bosne i Hercegovine. TV Sarajevo, kao ravnopravna članica JRT-a, ima potpisane sporazume sa 39 tv organizacija širom svijeta što omogućava međunarodnu razmjenu informacija i emisija. Ulaganje u infrastrukturu se nastavlja, pa je tako izgrađeno 11 relejnih stanica i 189 pretvaračkih mjesta. Već 1989. godine sa emitovanjem počinje i treći televizijski kanal TVSA 3.

====Odašiljački objekti i frekvencije Radio Sarajeva====
[[Datoteka:AroundPorjecani.jpg|mini|desno|260p|Nekadašnji srednjotalasni radio-predajnik u selu [[Donje Moštre]], ugašen 2010. godine]]
Radio Sarajevo je do rata 1992. godine program emitovao na srednjim i ultrakratkim talasima. Srednjotalasni predajnik nalazio se u naselju [[Donje Moštre]] u općini [[Visoko]]. Bio je izgrađen 1948. godine. Antenski stub imao je visinu 125 metara, a program je emitovan na frekvenciji od 490 metara odn. 611&amp;nbsp;kHz. Početkom 1969. godine firma RIZ iz [[Zagreb]]a izgradila je novi odašiljač jačine 300&amp;nbsp;kW na istoj lokaciji, a antenski stub je montiran na 245 metara, što je u to vrijeme bio najviši antenski stub u tadašnjoj SFRJ, a težina stuba iznosila je 40 tona. Poslije dogovora o raspodjeli frekvencija u [[Ženeva|Ženevi]], 1974/75. godine, prvom programu Radio Sarajeva dodijeljena je frekvencija 612 KHz, na kojoj emituje od 1978. godine, jačine 600&amp;nbsp;kW. Kasnije je na istoj lokaciji montiran još jedan srednjotalasni odašiljački stub visine 80 metara koji je služio za emitovanje Drugog programa, na frekvenciji od 945&amp;nbsp;kHz (jačine 100&amp;nbsp;kW), koji je zbog velikih troškova za električnu energiju ugašen 1991. godine, pa je od tada sa srednjih talasa emitovan samo Prvi program. U jednom periodu preko srednjih talasa na frekvenciji 1.485&amp;nbsp;kHz (jačine 1&amp;nbsp;kW) emitovan je program Radio Sarajeva namijenjen slušaocima u glavnom gradu [[Sarajevo|Sarajevu]], pod imenom [[Radio 202 (Sarajevo)|Radio 202]]. Poslije rata, radi smanjenja troškova u nacionalnoj medijskoj kući, srednjotalasni [[radijski odašiljač Donje Moštre]] je ugašen 30. aprila 2010. godine, a nedugo zatim je razmontiran i uklonjen.

Stare radijske UKT FM frekvencije na kojima je do rata 1992. godine program emitovao Radio Sarajevo, bile su:

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 95%&quot; align=&quot;center&quot; 
! rowspan=&quot;2&quot; | predajnik
! colspan=&quot;8&quot; | radio-stanica / frekvencija (Mhz)
|-
! Radio Sarajevo 1
! Radio Sarajevo 2/3
|- 
| [[Bjelašnica]]
| align=&quot;center&quot; | 98,1
| align=&quot;center&quot; | 94,5
|-
| [[Hum (Sarajevo)|Hum]]
| align=&quot;center&quot; | 95,7
| align=&quot;center&quot; | 87,7
|-
| [[Kozara]]
| align=&quot;center&quot; | 92,7
| align=&quot;center&quot; | 95,3
|-
| [[Leotar]]
| align=&quot;center&quot; | 92,8
| align=&quot;center&quot; | 94,1
|-
| [[Majevica]]
| align=&quot;center&quot; | 89,9
| align=&quot;center&quot; | 98,9
|-
| [[Plješevica]]
| align=&quot;center&quot; | 94,1
| align=&quot;center&quot; | 95,7
|-
| [[Trovrh]]
| align=&quot;center&quot; | 90,3
| align=&quot;center&quot; | 99,5
|-
| [[Velež (planina)|Velež]]
| align=&quot;center&quot; | 97,3
| align=&quot;center&quot; | 91,7
|-
| [[Vlašić]]
| align=&quot;center&quot; | 89,3
| align=&quot;center&quot; | 97,0
|-
|}

=== 1992.===
Od 1992. godine, Radiotelevizija Sarajevo je i službeno nacionalna RTV kuća Bosne i Hercegovine, poznata pod imenom &quot;Radiotelevizija Bosne i Hercegovine&quot; ([[RTVBiH]]), koja je od prije par godina i javni RTV servis za teritoriju čitave BiH. Radiotelevizija Bosne i Hercegovine (ili Javni radiotelevizijski servis Bosne i Hercegovine, [[PBSBiH]]) članica je &quot;Eurovizije&quot;, evropske unije javnih i nacionalnih kuća.

==Poznati novinari==

*[[Vladimir Bilić]]
*[[Ilija Guzina]]
*[[Senad Hadžifejzović]]
*[[Ivica Puljić]]
*[[Budo Vukobrat]]
*[[Mufid Memija]]
*[[Zekerijah Smajić]]
*[[Nijaz Abadžić]]
*[[Vehid Gunić]]
*[[Zdenko Jendruh]]
*[[Smiljko Šagolj]]
*[[Vesna Princ Turudić]]
*[[Nedim Lončarević]]
*[[Gordana Đezić]]

==Sportski komentatori==

*[[Mirko Kamenjašević]]
*[[Jovo Dimitrijević]]
*[[Sreto Šćepanović]]
*[[Jovo Jovanović]]
*[[Nikola Bilić]]
*[[Zoran Popovski]]
*[[Duško Škorić]]
*[[Sead Hadžijahić]]
*[[Momir Jelovac]]
*[[Zdravko Lipovac]]        
*[[Nedeljko Kovinjalo]]

==Spikeri==

*[[Rusmir Šahinpašić]]
*[[Zora Jovanović]]
*[[Sabira Memišević]]
*[[Mirjana Jančić]]
*[[Sanja Damić]]
*[[Branko Klubička]]
*[[Jasminka Šipka]]
*[[Dalibor Eminefendić]]
*[[Mebrura Topolovac]]
*[[Rinko Golubović]]
*[[Željko Šarić]]
*[[Enesa Salkić]]
*[[Tomislav Đurić]]
*[[Zekerijah Đezić]]
*[[Dragica Iliktarević]]
*[[Duško Despotov]]
*[[Olivera Dodig]]
*[[Radinka Marković Kapetanović]]
*[[Dragica Štrbac]]
*[[Ljiljana Blagojević]]
*[[Duško Oljača]]
*[[Zrinka Tuzlak Jovanović]]
*[[Tomislav Bošković]]
*[[Midhat Paravlić]]

==Voditelji==

*[[Mersiha Čolaković]]
*[[Enver Šadinlija]]
*[[Nedeljko Opančić]]
*[[Zoran Kapetanović]]
*[[Dragan Alorić]]
*Zlatko Prlenda

==Urednici==
*[[Nenad Pejić]] do 1993.&lt;ref name=&quot;artium&quot;&gt;{{cite web|title=intervju Nenad Pejić: MOJA NAJVEĆA PROFESIONALNA ZABLUDA BILA JE ŠTO SAM VJEROVAO DA NOVINARI MOGU SPRIJEČITI RAT!|url=http://artium-artium.blogspot.de/2011/04/intervju-nenad-pejic-moja-najveca.html?m=1|website=ARTiUM|access-date=23. 12. 2017|date=14. 5. 2011}}&lt;/ref&gt;

==Direktori==
*[[Besim Cerić]]&lt;ref name=&quot;artium&quot; /&gt;
*[[Hrvoje Ištuk]] (1986.-1989.)
==Reference==
{{Reference}}

[[Kategorija:Bosanskohercegovačke radiostanice]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovačke TV-stanice]]
[[Kategorija:Mediji u Sarajevu]]
[[Kategorija:TV-stanice osnovane 1960.]]
[[Kategorija:Jugoslavenska radiotelevizija]]
[[Kategorija:Radio stanice osnovane 1945.]]</text>
      <sha1>sgti8uez8xn09ngqb2m63glwb5bc79a</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3732783</id>
      <parentid>3732776</parentid>
      <timestamp>2025-07-03T16:47:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3732783</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11194" sha1="hl0qtnpgtp0ri38no5zje0giwznlk5q" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
'''Radiotelevizija Sarajevo''' je bila jedna od ukupno osam radiotelevizijskih kuća tadašnjeg emiterskog sistema [[Jugoslavenska radiotelevizija|Jugoslavenske radiotelevizije]]. Osnovana je sredinom 1960-ih u [[Sarajevo|Sarajevu]] kao republička radiotelevizijska kuća za [[NR Bosna i Hercegovina|NR Bosnu i Hercegovinu]].

== Historija ==
Prvi elektronski medij koji se nakon završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog i rata]] i oslobođenja [[Sarajevo|Sarajeva]] oglasio u Bosni i Hercegovini bio je Radio Sarajevo. Radio Sarajevo je sa emitovanjem programa počeo 10. aprila 1945. riječima: ''&quot;Ovdje Radio Sarajevo. Smrt fašizmu - sloboda narodu!&quot;'' &lt;ref&gt;http://www.media.ba/bs/magazin-tehnike-i-forme/svjetski-dan-radija&lt;/ref&gt; koje je izgovorio Đorđe Lukić, prvi tehničar i spiker u eteru ovog radija. Do kraja 1945. program je trajao 6 sati i emitovan je u tri bloka: jutarnjem, podnevnom i večernjem. 

Prve informacije na televiziji na prostoru [[NR Bosna i Hercegovina|NR BiH]] emituju se 1. juna 1961. kada je sa radom počela Televizija Sarajevo (TVSA). Iako tada nije imala vlastiti studio, redakcija televizije se nalazila u prostorijama Radio Sarajeva. Televizijsku redakciju činilo je samo troje ljudi (urednik: [[Alija Nuhbegović]], [[Jan Beran]] i [[Ismet Mehić]]) a emisije TVSA se obrađuju i emitiraju iz studija [[TV Beograd]] i [[TV Zagreb]]. Prvi direktor TVSA bila je Danica Kurtović. Prvi dokumentarni film naziva &quot;[[Oj Kozaro]]&quot; emitiran je 25. jula 1961. iz studija TV Zagreb, a bio je posvećen 20. godišnjici ustanka naroda Bosne i Hercegovine. Režiser ovog filma bio [[Jan Beran]]. Oba medija bila su znak posebnosti i državnosti Bosne i Hercegovine, a za njihovo osnivanje su najzaslužniji bosanskohercegovački političari [[Hamdija Pozderac]] i [[Branko Mikulić]]. Već 27. jula 1961, izvršen je prvi televizijski prenos iz BiH. Prenosila se centralna svečanost povodom obilježavanja 20. godišnjice ustanka, koja je održana na [[Šehitluci (Banja Luka)|Šehitluci]]ma kod [[Banja Luka|Banje Luke]]. Prenos je je obavljen reportažnim kolima TV Ljubljana, a preuzela ga je jugoslavenska mreža ([[RTV Ljubljana]], [[RTV Zagreb]], [[RTV Beograd]], [[RTV Novi Sad]], [[RTV Titograd]], [[RTV Priština]], i [[RTV Skoplje]]). Reporter sa ovog događaja bio je tadašnji direktor programa RTV Sarajevo Branislav Zlobički. Iste godine počinju radovi na izgradnji relejnog sistema na planini [[Bjelašnica|Bjelašnici]], a od 1. oktobra 1961. započelo je i cjelodnevno emitovanje prvog programa Radija Sarajevo (od 05:00 do 24:00 sata). Prva stalna emisija &quot;TV mjesečnik&quot; - mozaik filmskih informacija iz BiH uvedena je 1962. u kojoj je TVSA ukupno proizvela 956 minuta programa. Iste godine sa radom počinje i prvo dopisništvo TVSA iz [[Banja Luka|Banje Luke]]. 1965. vlastitim kapacitetima proizvodi 4.375 minuta televizijskog programa (od ukupno 233.481 minuta JRT) koje se emitiraju u zajedničkoj mreži Jugoslavenske televizije. TV reportaže sarajevskih autora nazivaju &quot;sarajevskom školom TV reportaže&quot;, a to najbolje potvrđuje podatak da je 1965. odlukom tadašnje ''Komisije'' Jugoslavenske radio-televizije, pet emisija TVSA upućeno je na međunarodne televizijske festivale. Prva prezentacija jednodnevnog programa TVSA emitirana je 31. maja 1966. Program je i ovaj put emitiran iz studija TV Zagreb. Iste godine ekipa TV Sarajevo po prvi put prati predsjednika bivše Jugoslavije [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]] prilikom njegove posjete [[tuzla]]nskom području. TVSA prvi put učestvuje u novogodišnjem programu JRT i dobija odlične kritike.

TV Sarajevo započinje emitiranje programa iz vlastitog studija 17. marta 1969. kada je &quot;uživo&quot; emitiran &quot;Večernji ekran&quot; - prva informativna emisija TVSA. Urednici emisije bili su Aleksandar Vujišic, Arif Zulić i Pero Radović. Emitovanje ove emisije označilo je formiranje vlastite programske šeme. Već 1970. emitirano je 33.159 minuta vlastitog programa (prvi film TVSA pod nazivom &quot;[[Ugursuz (film)|Ugursuz]]&quot;, prva humoristička serija &quot;[[Karađoz]]&quot; i festival dječije muzike &quot;[[Mali šlager]]&quot;). Vlastiti TV Dnevnik, kao večernju informativnu emisiju, Televizija Sarajevo počinje emitirati 25. februara 1971. Pokrenut je i drugi radijski program (emitiran na području grada Sarajeva) pod nazivom &quot;Sarajevo 202&quot; koji je bio informativnog, servisnog, kulturnog, sportskog i zabavnog karaktera. Treći program (III program) Radio Sarajeva pokrenut je 1973. a bio je posvećen naučnim i teorijskim razmatranjima, klasičnoj muzici i umjetnosti. Televizija Sarajevo emituje emisiju &quot;Zelena panorama&quot; koja je namjenjena poljoprivrednicima.

Početkom 1975. završena je prva faza izgradnje [[RTV Dom|RTV Dom-a]] u Sarajevu čime je RTV Sarajevo dobila odgovarajući proizvodni i redakcijski prostor uz nove elektronske uređaje. Istovremeno se dograđuju i odgovarajući antenski sistemi i predajnici, formira mreža predajnika za emitovanje drugog radio programa (II program) koja sa 52 lokalne radio stanice omogućava pokrivenost od oko 80% stanovništva SR Bosne i Hercegovine. Pokreće se i drugi televizijski program (TVSA 2) a brojne nagrade i priznanja dolaze za ovu medijsku kuću 1970-ih i 1980-ih godina.

Najveći projekat TVSA bilo je praćenje i prenos [[ZOI 1984.|14. zimskih olimpijskih igara]] održanih od 8. do 19. februara u Sarajevu. Za ostvarenje ovog zadatka, TVSA je dobila nove proizvodne prostore u RTV Domu i najmoderniju tehničku opremu. Priznanja za ovaj zahtjevni projekat TVSA je dobila od mnogih velikih radijskih i televizijskih kompanija i asocijacija. Prvim programom TV Sarajevo (TVSA) 1985. pokriva 79%, a Drugim programom (TVSA 2) 57% teritorije SR Bosne i Hercegovine. TV Sarajevo, kao ravnopravna članica JRT-a, ima potpisane sporazume sa 39 tv organizacija širom svijeta što omogućava međunarodnu razmjenu informacija i emisija. Ulaganje u infrastrukturu se nastavlja, pa je tako izgrađeno 11 relejnih stanica i 189 pretvaračkih mjesta. Već 1989. sa emitovanjem počinje i treći televizijski kanal TVSA 3.

====Odašiljački objekti i frekvencije Radio Sarajeva====
[[Datoteka:AroundPorjecani.jpg|mini|desno|260p|Nekadašnji srednjotalasni radio-predajnik u selu [[Donje Moštre]], ugašen 2010.]]
Radio Sarajevo je do rata 1992. program emitovao na srednjim i ultrakratkim talasima. Srednjotalasni predajnik nalazio se u naselju [[Donje Moštre]] u općini [[Visoko]]. Bio je izgrađen 1948. Antenski stub imao je visinu 125 metara, a program je emitovan na frekvenciji od 490 metara odn. 611&amp;nbsp;kHz. Početkom 1969. firma RIZ iz [[Zagreb]]a izgradila je novi odašiljač jačine 300&amp;nbsp;kW na istoj lokaciji, a antenski stub je montiran na 245 metara, što je u to vrijeme bio najviši antenski stub u tadašnjoj SFRJ, a težina stuba iznosila je 40 tona. Poslije dogovora o raspodjeli frekvencija u [[Ženeva|Ženevi]], 1974/75, prvom programu Radio Sarajeva dodijeljena je frekvencija 612 KHz, na kojoj emituje od 1978, jačine 600&amp;nbsp;kW. Kasnije je na istoj lokaciji montiran još jedan srednjotalasni odašiljački stub visine 80 metara koji je služio za emitovanje Drugog programa, na frekvenciji od 945&amp;nbsp;kHz (jačine 100&amp;nbsp;kW), koji je zbog velikih troškova za električnu energiju ugašen 1991, pa je od tada sa srednjih talasa emitovan samo Prvi program. U jednom periodu preko srednjih talasa na frekvenciji 1.485&amp;nbsp;kHz (jačine 1&amp;nbsp;kW) emitovan je program Radio Sarajeva namijenjen slušaocima u glavnom gradu [[Sarajevo|Sarajevu]], pod imenom [[Radio 202 (Sarajevo)|Radio 202]]. Poslije rata, radi smanjenja troškova u nacionalnoj medijskoj kući, srednjotalasni [[radijski odašiljač Donje Moštre]] je ugašen 30. aprila 2010, a nedugo zatim je razmontiran i uklonjen.

Stare radijske UKT FM frekvencije na kojima je do rata 1992. program emitovao Radio Sarajevo, bile su:

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 95%&quot; align=&quot;center&quot; 
! rowspan=&quot;2&quot; | predajnik
! colspan=&quot;8&quot; | radio-stanica / frekvencija (Mhz)
|-
! Radio Sarajevo 1
! Radio Sarajevo 2/3
|- 
| [[Bjelašnica]]
| align=&quot;center&quot; | 98,1
| align=&quot;center&quot; | 94,5
|-
| [[Hum (Sarajevo)|Hum]]
| align=&quot;center&quot; | 95,7
| align=&quot;center&quot; | 87,7
|-
| [[Kozara]]
| align=&quot;center&quot; | 92,7
| align=&quot;center&quot; | 95,3
|-
| [[Leotar]]
| align=&quot;center&quot; | 92,8
| align=&quot;center&quot; | 94,1
|-
| [[Majevica]]
| align=&quot;center&quot; | 89,9
| align=&quot;center&quot; | 98,9
|-
| [[Plješevica]]
| align=&quot;center&quot; | 94,1
| align=&quot;center&quot; | 95,7
|-
| [[Trovrh]]
| align=&quot;center&quot; | 90,3
| align=&quot;center&quot; | 99,5
|-
| [[Velež (planina)|Velež]]
| align=&quot;center&quot; | 97,3
| align=&quot;center&quot; | 91,7
|-
| [[Vlašić]]
| align=&quot;center&quot; | 89,3
| align=&quot;center&quot; | 97,0
|-
|}

=== 1992.===
Od 1992, Radiotelevizija Sarajevo je i službeno nacionalna RTV kuća Bosne i Hercegovine, poznata pod imenom &quot;Radiotelevizija Bosne i Hercegovine&quot; ([[RTVBiH]]), koja je od prije par godina i javni RTV servis za teritoriju čitave BiH. Radiotelevizija Bosne i Hercegovine (ili Javni radiotelevizijski servis Bosne i Hercegovine, [[PBSBiH]]) članica je &quot;Eurovizije&quot;, evropske unije javnih i nacionalnih kuća.

==Poznati novinari==

*[[Vladimir Bilić]]
*[[Ilija Guzina]]
*[[Senad Hadžifejzović]]
*[[Ivica Puljić]]
*[[Budo Vukobrat]]
*[[Mufid Memija]]
*[[Zekerijah Smajić]]
*[[Nijaz Abadžić]]
*[[Vehid Gunić]]
*[[Zdenko Jendruh]]
*[[Smiljko Šagolj]]
*[[Vesna Princ Turudić]]
*[[Nedim Lončarević]]
*[[Gordana Đezić]]

==Sportski komentatori==

*[[Mirko Kamenjašević]]
*[[Jovo Dimitrijević]]
*[[Sreto Šćepanović]]
*[[Jovo Jovanović]]
*[[Nikola Bilić]]
*[[Zoran Popovski]]
*[[Duško Škorić]]
*[[Sead Hadžijahić]]
*[[Momir Jelovac]]
*[[Zdravko Lipovac]]        
*[[Nedeljko Kovinjalo]]

==Spikeri==

*[[Rusmir Šahinpašić]]
*[[Zora Jovanović]]
*[[Sabira Memišević]]
*[[Mirjana Jančić]]
*[[Sanja Damić]]
*[[Branko Klubička]]
*[[Jasminka Šipka]]
*[[Dalibor Eminefendić]]
*[[Mebrura Topolovac]]
*[[Rinko Golubović]]
*[[Željko Šarić]]
*[[Enesa Salkić]]
*[[Tomislav Đurić]]
*[[Zekerijah Đezić]]
*[[Dragica Iliktarević]]
*[[Duško Despotov]]
*[[Olivera Dodig]]
*[[Radinka Marković Kapetanović]]
*[[Dragica Štrbac]]
*[[Ljiljana Blagojević]]
*[[Duško Oljača]]
*[[Zrinka Tuzlak Jovanović]]
*[[Tomislav Bošković]]
*[[Midhat Paravlić]]

==Voditelji==

*[[Mersiha Čolaković]]
*[[Enver Šadinlija]]
*[[Nedeljko Opančić]]
*[[Zoran Kapetanović]]
*[[Dragan Alorić]]
*Zlatko Prlenda

==Urednici==
*[[Nenad Pejić]] do 1993.&lt;ref name=&quot;artium&quot;&gt;{{cite web|title=intervju Nenad Pejić: MOJA NAJVEĆA PROFESIONALNA ZABLUDA BILA JE ŠTO SAM VJEROVAO DA NOVINARI MOGU SPRIJEČITI RAT!|url=http://artium-artium.blogspot.de/2011/04/intervju-nenad-pejic-moja-najveca.html?m=1|website=ARTiUM|access-date=23. 12. 2017|date=14. 5. 2011}}&lt;/ref&gt;

==Direktori==
*[[Besim Cerić]]&lt;ref name=&quot;artium&quot; /&gt;
*[[Hrvoje Ištuk]] (1986.-1989.)
==Reference==
{{Reference}}

[[Kategorija:Bosanskohercegovačke radiostanice]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovačke TV-stanice]]
[[Kategorija:Mediji u Sarajevu]]
[[Kategorija:TV-stanice osnovane 1960.]]
[[Kategorija:Jugoslavenska radiotelevizija]]
[[Kategorija:Radio stanice osnovane 1945.]]</text>
      <sha1>hl0qtnpgtp0ri38no5zje0giwznlk5q</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3732787</id>
      <parentid>3732783</parentid>
      <timestamp>2025-07-03T16:54:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Rethymno</username>
        <id>65466</id>
      </contributor>
      <comment>/* Poznati novinari */</comment>
      <origin>3732787</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11168" sha1="oocgasu8xh6i88w5a2yzl113m258kb5" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
'''Radiotelevizija Sarajevo''' je bila jedna od ukupno osam radiotelevizijskih kuća tadašnjeg emiterskog sistema [[Jugoslavenska radiotelevizija|Jugoslavenske radiotelevizije]]. Osnovana je sredinom 1960-ih u [[Sarajevo|Sarajevu]] kao republička radiotelevizijska kuća za [[NR Bosna i Hercegovina|NR Bosnu i Hercegovinu]].

== Historija ==
Prvi elektronski medij koji se nakon završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog i rata]] i oslobođenja [[Sarajevo|Sarajeva]] oglasio u Bosni i Hercegovini bio je Radio Sarajevo. Radio Sarajevo je sa emitovanjem programa počeo 10. aprila 1945. riječima: ''&quot;Ovdje Radio Sarajevo. Smrt fašizmu - sloboda narodu!&quot;'' &lt;ref&gt;http://www.media.ba/bs/magazin-tehnike-i-forme/svjetski-dan-radija&lt;/ref&gt; koje je izgovorio Đorđe Lukić, prvi tehničar i spiker u eteru ovog radija. Do kraja 1945. program je trajao 6 sati i emitovan je u tri bloka: jutarnjem, podnevnom i večernjem. 

Prve informacije na televiziji na prostoru [[NR Bosna i Hercegovina|NR BiH]] emituju se 1. juna 1961. kada je sa radom počela Televizija Sarajevo (TVSA). Iako tada nije imala vlastiti studio, redakcija televizije se nalazila u prostorijama Radio Sarajeva. Televizijsku redakciju činilo je samo troje ljudi (urednik: [[Alija Nuhbegović]], [[Jan Beran]] i [[Ismet Mehić]]) a emisije TVSA se obrađuju i emitiraju iz studija [[TV Beograd]] i [[TV Zagreb]]. Prvi direktor TVSA bila je Danica Kurtović. Prvi dokumentarni film naziva &quot;[[Oj Kozaro]]&quot; emitiran je 25. jula 1961. iz studija TV Zagreb, a bio je posvećen 20. godišnjici ustanka naroda Bosne i Hercegovine. Režiser ovog filma bio [[Jan Beran]]. Oba medija bila su znak posebnosti i državnosti Bosne i Hercegovine, a za njihovo osnivanje su najzaslužniji bosanskohercegovački političari [[Hamdija Pozderac]] i [[Branko Mikulić]]. Već 27. jula 1961, izvršen je prvi televizijski prenos iz BiH. Prenosila se centralna svečanost povodom obilježavanja 20. godišnjice ustanka, koja je održana na [[Šehitluci (Banja Luka)|Šehitluci]]ma kod [[Banja Luka|Banje Luke]]. Prenos je je obavljen reportažnim kolima TV Ljubljana, a preuzela ga je jugoslavenska mreža ([[RTV Ljubljana]], [[RTV Zagreb]], [[RTV Beograd]], [[RTV Novi Sad]], [[RTV Titograd]], [[RTV Priština]], i [[RTV Skoplje]]). Reporter sa ovog događaja bio je tadašnji direktor programa RTV Sarajevo Branislav Zlobički. Iste godine počinju radovi na izgradnji relejnog sistema na planini [[Bjelašnica|Bjelašnici]], a od 1. oktobra 1961. započelo je i cjelodnevno emitovanje prvog programa Radija Sarajevo (od 05:00 do 24:00 sata). Prva stalna emisija &quot;TV mjesečnik&quot; - mozaik filmskih informacija iz BiH uvedena je 1962. u kojoj je TVSA ukupno proizvela 956 minuta programa. Iste godine sa radom počinje i prvo dopisništvo TVSA iz [[Banja Luka|Banje Luke]]. 1965. vlastitim kapacitetima proizvodi 4.375 minuta televizijskog programa (od ukupno 233.481 minuta JRT) koje se emitiraju u zajedničkoj mreži Jugoslavenske televizije. TV reportaže sarajevskih autora nazivaju &quot;sarajevskom školom TV reportaže&quot;, a to najbolje potvrđuje podatak da je 1965. odlukom tadašnje ''Komisije'' Jugoslavenske radio-televizije, pet emisija TVSA upućeno je na međunarodne televizijske festivale. Prva prezentacija jednodnevnog programa TVSA emitirana je 31. maja 1966. Program je i ovaj put emitiran iz studija TV Zagreb. Iste godine ekipa TV Sarajevo po prvi put prati predsjednika bivše Jugoslavije [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]] prilikom njegove posjete [[tuzla]]nskom području. TVSA prvi put učestvuje u novogodišnjem programu JRT i dobija odlične kritike.

TV Sarajevo započinje emitiranje programa iz vlastitog studija 17. marta 1969. kada je &quot;uživo&quot; emitiran &quot;Večernji ekran&quot; - prva informativna emisija TVSA. Urednici emisije bili su Aleksandar Vujišic, Arif Zulić i Pero Radović. Emitovanje ove emisije označilo je formiranje vlastite programske šeme. Već 1970. emitirano je 33.159 minuta vlastitog programa (prvi film TVSA pod nazivom &quot;[[Ugursuz (film)|Ugursuz]]&quot;, prva humoristička serija &quot;[[Karađoz]]&quot; i festival dječije muzike &quot;[[Mali šlager]]&quot;). Vlastiti TV Dnevnik, kao večernju informativnu emisiju, Televizija Sarajevo počinje emitirati 25. februara 1971. Pokrenut je i drugi radijski program (emitiran na području grada Sarajeva) pod nazivom &quot;Sarajevo 202&quot; koji je bio informativnog, servisnog, kulturnog, sportskog i zabavnog karaktera. Treći program (III program) Radio Sarajeva pokrenut je 1973. a bio je posvećen naučnim i teorijskim razmatranjima, klasičnoj muzici i umjetnosti. Televizija Sarajevo emituje emisiju &quot;Zelena panorama&quot; koja je namjenjena poljoprivrednicima.

Početkom 1975. završena je prva faza izgradnje [[RTV Dom|RTV Dom-a]] u Sarajevu čime je RTV Sarajevo dobila odgovarajući proizvodni i redakcijski prostor uz nove elektronske uređaje. Istovremeno se dograđuju i odgovarajući antenski sistemi i predajnici, formira mreža predajnika za emitovanje drugog radio programa (II program) koja sa 52 lokalne radio stanice omogućava pokrivenost od oko 80% stanovništva SR Bosne i Hercegovine. Pokreće se i drugi televizijski program (TVSA 2) a brojne nagrade i priznanja dolaze za ovu medijsku kuću 1970-ih i 1980-ih godina.

Najveći projekat TVSA bilo je praćenje i prenos [[ZOI 1984.|14. zimskih olimpijskih igara]] održanih od 8. do 19. februara u Sarajevu. Za ostvarenje ovog zadatka, TVSA je dobila nove proizvodne prostore u RTV Domu i najmoderniju tehničku opremu. Priznanja za ovaj zahtjevni projekat TVSA je dobila od mnogih velikih radijskih i televizijskih kompanija i asocijacija. Prvim programom TV Sarajevo (TVSA) 1985. pokriva 79%, a Drugim programom (TVSA 2) 57% teritorije SR Bosne i Hercegovine. TV Sarajevo, kao ravnopravna članica JRT-a, ima potpisane sporazume sa 39 tv organizacija širom svijeta što omogućava međunarodnu razmjenu informacija i emisija. Ulaganje u infrastrukturu se nastavlja, pa je tako izgrađeno 11 relejnih stanica i 189 pretvaračkih mjesta. Već 1989. sa emitovanjem počinje i treći televizijski kanal TVSA 3.

====Odašiljački objekti i frekvencije Radio Sarajeva====
[[Datoteka:AroundPorjecani.jpg|mini|desno|260p|Nekadašnji srednjotalasni radio-predajnik u selu [[Donje Moštre]], ugašen 2010.]]
Radio Sarajevo je do rata 1992. program emitovao na srednjim i ultrakratkim talasima. Srednjotalasni predajnik nalazio se u naselju [[Donje Moštre]] u općini [[Visoko]]. Bio je izgrađen 1948. Antenski stub imao je visinu 125 metara, a program je emitovan na frekvenciji od 490 metara odn. 611&amp;nbsp;kHz. Početkom 1969. firma RIZ iz [[Zagreb]]a izgradila je novi odašiljač jačine 300&amp;nbsp;kW na istoj lokaciji, a antenski stub je montiran na 245 metara, što je u to vrijeme bio najviši antenski stub u tadašnjoj SFRJ, a težina stuba iznosila je 40 tona. Poslije dogovora o raspodjeli frekvencija u [[Ženeva|Ženevi]], 1974/75, prvom programu Radio Sarajeva dodijeljena je frekvencija 612 KHz, na kojoj emituje od 1978, jačine 600&amp;nbsp;kW. Kasnije je na istoj lokaciji montiran još jedan srednjotalasni odašiljački stub visine 80 metara koji je služio za emitovanje Drugog programa, na frekvenciji od 945&amp;nbsp;kHz (jačine 100&amp;nbsp;kW), koji je zbog velikih troškova za električnu energiju ugašen 1991, pa je od tada sa srednjih talasa emitovan samo Prvi program. U jednom periodu preko srednjih talasa na frekvenciji 1.485&amp;nbsp;kHz (jačine 1&amp;nbsp;kW) emitovan je program Radio Sarajeva namijenjen slušaocima u glavnom gradu [[Sarajevo|Sarajevu]], pod imenom [[Radio 202 (Sarajevo)|Radio 202]]. Poslije rata, radi smanjenja troškova u nacionalnoj medijskoj kući, srednjotalasni [[radijski odašiljač Donje Moštre]] je ugašen 30. aprila 2010, a nedugo zatim je razmontiran i uklonjen.

Stare radijske UKT FM frekvencije na kojima je do rata 1992. program emitovao Radio Sarajevo, bile su:

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 95%&quot; align=&quot;center&quot; 
! rowspan=&quot;2&quot; | predajnik
! colspan=&quot;8&quot; | radio-stanica / frekvencija (Mhz)
|-
! Radio Sarajevo 1
! Radio Sarajevo 2/3
|- 
| [[Bjelašnica]]
| align=&quot;center&quot; | 98,1
| align=&quot;center&quot; | 94,5
|-
| [[Hum (Sarajevo)|Hum]]
| align=&quot;center&quot; | 95,7
| align=&quot;center&quot; | 87,7
|-
| [[Kozara]]
| align=&quot;center&quot; | 92,7
| align=&quot;center&quot; | 95,3
|-
| [[Leotar]]
| align=&quot;center&quot; | 92,8
| align=&quot;center&quot; | 94,1
|-
| [[Majevica]]
| align=&quot;center&quot; | 89,9
| align=&quot;center&quot; | 98,9
|-
| [[Plješevica]]
| align=&quot;center&quot; | 94,1
| align=&quot;center&quot; | 95,7
|-
| [[Trovrh]]
| align=&quot;center&quot; | 90,3
| align=&quot;center&quot; | 99,5
|-
| [[Velež (planina)|Velež]]
| align=&quot;center&quot; | 97,3
| align=&quot;center&quot; | 91,7
|-
| [[Vlašić]]
| align=&quot;center&quot; | 89,3
| align=&quot;center&quot; | 97,0
|-
|}

=== 1992.===
Od 1992, Radiotelevizija Sarajevo je i službeno nacionalna RTV kuća Bosne i Hercegovine, poznata pod imenom &quot;Radiotelevizija Bosne i Hercegovine&quot; ([[RTVBiH]]), koja je od prije par godina i javni RTV servis za teritoriju čitave BiH. Radiotelevizija Bosne i Hercegovine (ili Javni radiotelevizijski servis Bosne i Hercegovine, [[PBSBiH]]) članica je &quot;Eurovizije&quot;, evropske unije javnih i nacionalnih kuća.

==Poznati novinari==

*[[Vladimir Bilić]]
*[[Ilija Guzina]]
*[[Senad Hadžifejzović]]
*[[Ivica Puljić]]
*[[Budo Vukobrat]]
*[[Mufid Memija]]
*[[Zekerijah Smajić]]
*[[Nijaz Abadžić]]
*[[Vehid Gunić]]
*[[Zdenko Jendruh]]
*[[Smiljko Šagolj]]
*[[Nedim Lončarević]]
*[[Gordana Đezić]]

==Sportski komentatori==

*[[Mirko Kamenjašević]]
*[[Jovo Dimitrijević]]
*[[Sreto Šćepanović]]
*[[Jovo Jovanović]]
*[[Nikola Bilić]]
*[[Zoran Popovski]]
*[[Duško Škorić]]
*[[Sead Hadžijahić]]
*[[Momir Jelovac]]
*[[Zdravko Lipovac]]        
*[[Nedeljko Kovinjalo]]

==Spikeri==

*[[Rusmir Šahinpašić]]
*[[Zora Jovanović]]
*[[Sabira Memišević]]
*[[Mirjana Jančić]]
*[[Sanja Damić]]
*[[Branko Klubička]]
*[[Jasminka Šipka]]
*[[Dalibor Eminefendić]]
*[[Mebrura Topolovac]]
*[[Rinko Golubović]]
*[[Željko Šarić]]
*[[Enesa Salkić]]
*[[Tomislav Đurić]]
*[[Zekerijah Đezić]]
*[[Dragica Iliktarević]]
*[[Duško Despotov]]
*[[Olivera Dodig]]
*[[Radinka Marković Kapetanović]]
*[[Dragica Štrbac]]
*[[Ljiljana Blagojević]]
*[[Duško Oljača]]
*[[Zrinka Tuzlak Jovanović]]
*[[Tomislav Bošković]]
*[[Midhat Paravlić]]

==Voditelji==

*[[Mersiha Čolaković]]
*[[Enver Šadinlija]]
*[[Nedeljko Opančić]]
*[[Zoran Kapetanović]]
*[[Dragan Alorić]]
*Zlatko Prlenda

==Urednici==
*[[Nenad Pejić]] do 1993.&lt;ref name=&quot;artium&quot;&gt;{{cite web|title=intervju Nenad Pejić: MOJA NAJVEĆA PROFESIONALNA ZABLUDA BILA JE ŠTO SAM VJEROVAO DA NOVINARI MOGU SPRIJEČITI RAT!|url=http://artium-artium.blogspot.de/2011/04/intervju-nenad-pejic-moja-najveca.html?m=1|website=ARTiUM|access-date=23. 12. 2017|date=14. 5. 2011}}&lt;/ref&gt;

==Direktori==
*[[Besim Cerić]]&lt;ref name=&quot;artium&quot; /&gt;
*[[Hrvoje Ištuk]] (1986.-1989.)
==Reference==
{{Reference}}

[[Kategorija:Bosanskohercegovačke radiostanice]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovačke TV-stanice]]
[[Kategorija:Mediji u Sarajevu]]
[[Kategorija:TV-stanice osnovane 1960.]]
[[Kategorija:Jugoslavenska radiotelevizija]]
[[Kategorija:Radio stanice osnovane 1945.]]</text>
      <sha1>oocgasu8xh6i88w5a2yzl113m258kb5</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3732788</id>
      <parentid>3732787</parentid>
      <timestamp>2025-07-03T16:55:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Rethymno</username>
        <id>65466</id>
      </contributor>
      <comment>/* Spikeri */</comment>
      <origin>3732788</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11207" sha1="n42crbd48y83peaqrie583cnbagbyug" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
'''Radiotelevizija Sarajevo''' je bila jedna od ukupno osam radiotelevizijskih kuća tadašnjeg emiterskog sistema [[Jugoslavenska radiotelevizija|Jugoslavenske radiotelevizije]]. Osnovana je sredinom 1960-ih u [[Sarajevo|Sarajevu]] kao republička radiotelevizijska kuća za [[NR Bosna i Hercegovina|NR Bosnu i Hercegovinu]].

== Historija ==
Prvi elektronski medij koji se nakon završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog i rata]] i oslobođenja [[Sarajevo|Sarajeva]] oglasio u Bosni i Hercegovini bio je Radio Sarajevo. Radio Sarajevo je sa emitovanjem programa počeo 10. aprila 1945. riječima: ''&quot;Ovdje Radio Sarajevo. Smrt fašizmu - sloboda narodu!&quot;'' &lt;ref&gt;http://www.media.ba/bs/magazin-tehnike-i-forme/svjetski-dan-radija&lt;/ref&gt; koje je izgovorio Đorđe Lukić, prvi tehničar i spiker u eteru ovog radija. Do kraja 1945. program je trajao 6 sati i emitovan je u tri bloka: jutarnjem, podnevnom i večernjem. 

Prve informacije na televiziji na prostoru [[NR Bosna i Hercegovina|NR BiH]] emituju se 1. juna 1961. kada je sa radom počela Televizija Sarajevo (TVSA). Iako tada nije imala vlastiti studio, redakcija televizije se nalazila u prostorijama Radio Sarajeva. Televizijsku redakciju činilo je samo troje ljudi (urednik: [[Alija Nuhbegović]], [[Jan Beran]] i [[Ismet Mehić]]) a emisije TVSA se obrađuju i emitiraju iz studija [[TV Beograd]] i [[TV Zagreb]]. Prvi direktor TVSA bila je Danica Kurtović. Prvi dokumentarni film naziva &quot;[[Oj Kozaro]]&quot; emitiran je 25. jula 1961. iz studija TV Zagreb, a bio je posvećen 20. godišnjici ustanka naroda Bosne i Hercegovine. Režiser ovog filma bio [[Jan Beran]]. Oba medija bila su znak posebnosti i državnosti Bosne i Hercegovine, a za njihovo osnivanje su najzaslužniji bosanskohercegovački političari [[Hamdija Pozderac]] i [[Branko Mikulić]]. Već 27. jula 1961, izvršen je prvi televizijski prenos iz BiH. Prenosila se centralna svečanost povodom obilježavanja 20. godišnjice ustanka, koja je održana na [[Šehitluci (Banja Luka)|Šehitluci]]ma kod [[Banja Luka|Banje Luke]]. Prenos je je obavljen reportažnim kolima TV Ljubljana, a preuzela ga je jugoslavenska mreža ([[RTV Ljubljana]], [[RTV Zagreb]], [[RTV Beograd]], [[RTV Novi Sad]], [[RTV Titograd]], [[RTV Priština]], i [[RTV Skoplje]]). Reporter sa ovog događaja bio je tadašnji direktor programa RTV Sarajevo Branislav Zlobički. Iste godine počinju radovi na izgradnji relejnog sistema na planini [[Bjelašnica|Bjelašnici]], a od 1. oktobra 1961. započelo je i cjelodnevno emitovanje prvog programa Radija Sarajevo (od 05:00 do 24:00 sata). Prva stalna emisija &quot;TV mjesečnik&quot; - mozaik filmskih informacija iz BiH uvedena je 1962. u kojoj je TVSA ukupno proizvela 956 minuta programa. Iste godine sa radom počinje i prvo dopisništvo TVSA iz [[Banja Luka|Banje Luke]]. 1965. vlastitim kapacitetima proizvodi 4.375 minuta televizijskog programa (od ukupno 233.481 minuta JRT) koje se emitiraju u zajedničkoj mreži Jugoslavenske televizije. TV reportaže sarajevskih autora nazivaju &quot;sarajevskom školom TV reportaže&quot;, a to najbolje potvrđuje podatak da je 1965. odlukom tadašnje ''Komisije'' Jugoslavenske radio-televizije, pet emisija TVSA upućeno je na međunarodne televizijske festivale. Prva prezentacija jednodnevnog programa TVSA emitirana je 31. maja 1966. Program je i ovaj put emitiran iz studija TV Zagreb. Iste godine ekipa TV Sarajevo po prvi put prati predsjednika bivše Jugoslavije [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]] prilikom njegove posjete [[tuzla]]nskom području. TVSA prvi put učestvuje u novogodišnjem programu JRT i dobija odlične kritike.

TV Sarajevo započinje emitiranje programa iz vlastitog studija 17. marta 1969. kada je &quot;uživo&quot; emitiran &quot;Večernji ekran&quot; - prva informativna emisija TVSA. Urednici emisije bili su Aleksandar Vujišic, Arif Zulić i Pero Radović. Emitovanje ove emisije označilo je formiranje vlastite programske šeme. Već 1970. emitirano je 33.159 minuta vlastitog programa (prvi film TVSA pod nazivom &quot;[[Ugursuz (film)|Ugursuz]]&quot;, prva humoristička serija &quot;[[Karađoz]]&quot; i festival dječije muzike &quot;[[Mali šlager]]&quot;). Vlastiti TV Dnevnik, kao večernju informativnu emisiju, Televizija Sarajevo počinje emitirati 25. februara 1971. Pokrenut je i drugi radijski program (emitiran na području grada Sarajeva) pod nazivom &quot;Sarajevo 202&quot; koji je bio informativnog, servisnog, kulturnog, sportskog i zabavnog karaktera. Treći program (III program) Radio Sarajeva pokrenut je 1973. a bio je posvećen naučnim i teorijskim razmatranjima, klasičnoj muzici i umjetnosti. Televizija Sarajevo emituje emisiju &quot;Zelena panorama&quot; koja je namjenjena poljoprivrednicima.

Početkom 1975. završena je prva faza izgradnje [[RTV Dom|RTV Dom-a]] u Sarajevu čime je RTV Sarajevo dobila odgovarajući proizvodni i redakcijski prostor uz nove elektronske uređaje. Istovremeno se dograđuju i odgovarajući antenski sistemi i predajnici, formira mreža predajnika za emitovanje drugog radio programa (II program) koja sa 52 lokalne radio stanice omogućava pokrivenost od oko 80% stanovništva SR Bosne i Hercegovine. Pokreće se i drugi televizijski program (TVSA 2) a brojne nagrade i priznanja dolaze za ovu medijsku kuću 1970-ih i 1980-ih godina.

Najveći projekat TVSA bilo je praćenje i prenos [[ZOI 1984.|14. zimskih olimpijskih igara]] održanih od 8. do 19. februara u Sarajevu. Za ostvarenje ovog zadatka, TVSA je dobila nove proizvodne prostore u RTV Domu i najmoderniju tehničku opremu. Priznanja za ovaj zahtjevni projekat TVSA je dobila od mnogih velikih radijskih i televizijskih kompanija i asocijacija. Prvim programom TV Sarajevo (TVSA) 1985. pokriva 79%, a Drugim programom (TVSA 2) 57% teritorije SR Bosne i Hercegovine. TV Sarajevo, kao ravnopravna članica JRT-a, ima potpisane sporazume sa 39 tv organizacija širom svijeta što omogućava međunarodnu razmjenu informacija i emisija. Ulaganje u infrastrukturu se nastavlja, pa je tako izgrađeno 11 relejnih stanica i 189 pretvaračkih mjesta. Već 1989. sa emitovanjem počinje i treći televizijski kanal TVSA 3.

====Odašiljački objekti i frekvencije Radio Sarajeva====
[[Datoteka:AroundPorjecani.jpg|mini|desno|260p|Nekadašnji srednjotalasni radio-predajnik u selu [[Donje Moštre]], ugašen 2010.]]
Radio Sarajevo je do rata 1992. program emitovao na srednjim i ultrakratkim talasima. Srednjotalasni predajnik nalazio se u naselju [[Donje Moštre]] u općini [[Visoko]]. Bio je izgrađen 1948. Antenski stub imao je visinu 125 metara, a program je emitovan na frekvenciji od 490 metara odn. 611&amp;nbsp;kHz. Početkom 1969. firma RIZ iz [[Zagreb]]a izgradila je novi odašiljač jačine 300&amp;nbsp;kW na istoj lokaciji, a antenski stub je montiran na 245 metara, što je u to vrijeme bio najviši antenski stub u tadašnjoj SFRJ, a težina stuba iznosila je 40 tona. Poslije dogovora o raspodjeli frekvencija u [[Ženeva|Ženevi]], 1974/75, prvom programu Radio Sarajeva dodijeljena je frekvencija 612 KHz, na kojoj emituje od 1978, jačine 600&amp;nbsp;kW. Kasnije je na istoj lokaciji montiran još jedan srednjotalasni odašiljački stub visine 80 metara koji je služio za emitovanje Drugog programa, na frekvenciji od 945&amp;nbsp;kHz (jačine 100&amp;nbsp;kW), koji je zbog velikih troškova za električnu energiju ugašen 1991, pa je od tada sa srednjih talasa emitovan samo Prvi program. U jednom periodu preko srednjih talasa na frekvenciji 1.485&amp;nbsp;kHz (jačine 1&amp;nbsp;kW) emitovan je program Radio Sarajeva namijenjen slušaocima u glavnom gradu [[Sarajevo|Sarajevu]], pod imenom [[Radio 202 (Sarajevo)|Radio 202]]. Poslije rata, radi smanjenja troškova u nacionalnoj medijskoj kući, srednjotalasni [[radijski odašiljač Donje Moštre]] je ugašen 30. aprila 2010, a nedugo zatim je razmontiran i uklonjen.

Stare radijske UKT FM frekvencije na kojima je do rata 1992. program emitovao Radio Sarajevo, bile su:

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 95%&quot; align=&quot;center&quot; 
! rowspan=&quot;2&quot; | predajnik
! colspan=&quot;8&quot; | radio-stanica / frekvencija (Mhz)
|-
! Radio Sarajevo 1
! Radio Sarajevo 2/3
|- 
| [[Bjelašnica]]
| align=&quot;center&quot; | 98,1
| align=&quot;center&quot; | 94,5
|-
| [[Hum (Sarajevo)|Hum]]
| align=&quot;center&quot; | 95,7
| align=&quot;center&quot; | 87,7
|-
| [[Kozara]]
| align=&quot;center&quot; | 92,7
| align=&quot;center&quot; | 95,3
|-
| [[Leotar]]
| align=&quot;center&quot; | 92,8
| align=&quot;center&quot; | 94,1
|-
| [[Majevica]]
| align=&quot;center&quot; | 89,9
| align=&quot;center&quot; | 98,9
|-
| [[Plješevica]]
| align=&quot;center&quot; | 94,1
| align=&quot;center&quot; | 95,7
|-
| [[Trovrh]]
| align=&quot;center&quot; | 90,3
| align=&quot;center&quot; | 99,5
|-
| [[Velež (planina)|Velež]]
| align=&quot;center&quot; | 97,3
| align=&quot;center&quot; | 91,7
|-
| [[Vlašić]]
| align=&quot;center&quot; | 89,3
| align=&quot;center&quot; | 97,0
|-
|}

=== 1992.===
Od 1992, Radiotelevizija Sarajevo je i službeno nacionalna RTV kuća Bosne i Hercegovine, poznata pod imenom &quot;Radiotelevizija Bosne i Hercegovine&quot; ([[RTVBiH]]), koja je od prije par godina i javni RTV servis za teritoriju čitave BiH. Radiotelevizija Bosne i Hercegovine (ili Javni radiotelevizijski servis Bosne i Hercegovine, [[PBSBiH]]) članica je &quot;Eurovizije&quot;, evropske unije javnih i nacionalnih kuća.

==Poznati novinari==

*[[Vladimir Bilić]]
*[[Ilija Guzina]]
*[[Senad Hadžifejzović]]
*[[Ivica Puljić]]
*[[Budo Vukobrat]]
*[[Mufid Memija]]
*[[Zekerijah Smajić]]
*[[Nijaz Abadžić]]
*[[Vehid Gunić]]
*[[Zdenko Jendruh]]
*[[Smiljko Šagolj]]
*[[Nedim Lončarević]]
*[[Gordana Đezić]]

==Sportski komentatori==

*[[Mirko Kamenjašević]]
*[[Jovo Dimitrijević]]
*[[Sreto Šćepanović]]
*[[Jovo Jovanović]]
*[[Nikola Bilić]]
*[[Zoran Popovski]]
*[[Duško Škorić]]
*[[Sead Hadžijahić]]
*[[Momir Jelovac]]
*[[Zdravko Lipovac]]        
*[[Nedeljko Kovinjalo]]

==Spikeri==

*[[Rusmir Šahinpašić]]
*[[Zora Jovanović]]
*[[Sabira Memišević]]
*[[Mirjana Jančić]]
*[[Sanja Damić]]
*[[Branko Klubička]]
*[[Jasminka Šipka]]
*[[Dalibor Eminefendić]]
*[[Mebrura Topolovac]]
*[[Rinko Golubović]]
*[[Željko Šarić]]
*[[Enesa Salkić]]
*[[Tomislav Đurić]]
*[[Zekerijah Đezić]]
*[[Dragica Iliktarević]]
*[[Duško Despotov]]
*[[Olivera Dodig]]
*[[Radinka Marković Kapetanović]]
*[[Dragica Štrbac]]
*[[Ljiljana Blagojević]]
*[[Duško Oljača]]
*[[Zrinka Tuzlak Jovanović]]
*[[Tomislav Bošković]]
*[[Midhat Paravlić]]
* Vesna Princ Turudić (Radio Zenica?)

==Voditelji==

*[[Mersiha Čolaković]]
*[[Enver Šadinlija]]
*[[Nedeljko Opančić]]
*[[Zoran Kapetanović]]
*[[Dragan Alorić]]
*Zlatko Prlenda

==Urednici==
*[[Nenad Pejić]] do 1993.&lt;ref name=&quot;artium&quot;&gt;{{cite web|title=intervju Nenad Pejić: MOJA NAJVEĆA PROFESIONALNA ZABLUDA BILA JE ŠTO SAM VJEROVAO DA NOVINARI MOGU SPRIJEČITI RAT!|url=http://artium-artium.blogspot.de/2011/04/intervju-nenad-pejic-moja-najveca.html?m=1|website=ARTiUM|access-date=23. 12. 2017|date=14. 5. 2011}}&lt;/ref&gt;

==Direktori==
*[[Besim Cerić]]&lt;ref name=&quot;artium&quot; /&gt;
*[[Hrvoje Ištuk]] (1986.-1989.)
==Reference==
{{Reference}}

[[Kategorija:Bosanskohercegovačke radiostanice]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovačke TV-stanice]]
[[Kategorija:Mediji u Sarajevu]]
[[Kategorija:TV-stanice osnovane 1960.]]
[[Kategorija:Jugoslavenska radiotelevizija]]
[[Kategorija:Radio stanice osnovane 1945.]]</text>
      <sha1>n42crbd48y83peaqrie583cnbagbyug</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Amonijak</title>
    <ns>0</ns>
    <id>17488</id>
    <revision>
      <id>3732881</id>
      <parentid>3272996</parentid>
      <timestamp>2025-07-04T00:48:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Д.Ильин</username>
        <id>72958</id>
      </contributor>
      <origin>3732881</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="38087" sha1="00d5ulqlzhqee5utfcmbsh1uwxe6awn" xml:space="preserve">{{Infokutija hemijski spoj
| Strukturna formula = [[Datoteka:Ammonia-dimensions-from-Greenwood&amp;Earnshaw-2D.svg|150px]][[Datoteka:Ammonia-3D-balls-A.png|150px]]
| Hemijski spoj = Amonijak
| Druga imena = Salmijak
| Sumarna formula = NH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;
| CAS registarski broj = 7664-41-7
| Kratki opis = bezbojni gas, oštrog mirisa
| Molarna masa = 17 g/mol
| Agregatno stanje = gas
| Gustoća = 0,7198 kg/m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;
| Tačka topljenja = −77,7 °C
| Tačka ključanja = −33 °C
| Pritisak pare = 8,5737 bar pri 20 °C
| Rastvorljivost = 541 g/l u [[voda|vodi]] pri 20 °C
| Dipolni moment = 1,42 D
| NFPA 704 = {{NFPA 704 |H = 3|F = 1| R = 0}}
}}
'''Amonijak''' ili '''azan''' je [[hemijski spoj]] [[dušik]]a i [[vodik]]a [[hemijska formula|hemijske zbirne formule]] NH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;. Pri normalnoj [[temperatura|temperaturi]] i [[pritisak|pritisku]], amonijak je bezbojni [[plin]], oštrog, prepoznatljiivog mirisa, lakši od zraka, lahko topiv u vodi. Pri djelovanju sa nekim materijalima [[Toksičnost|toksičan]] je i [[korozija|korozivan]].

[[Molekula]] amonijaka ima trigonalno-piramidnu strukturu, prema predviđanjima [[VSEPR teorija|VSEPR teorije]]. Takva struktura daje molekuli [[polarnost|polarni moment]] i čini je polarnom, zbog čega je amonijak lahko topiv u vodi. [[Atom]] [[dušik]]a u molekuli ima jedan slobodni [[elektron]]ski par, pa se amonijak ponaša kao [[baza]]. To znači da u vodenoj otopini može preuzeti [[proton]] od molekule vode, pri čemu nastaje [[hidroksidni anion]] i jedan amonijev kation (NH&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt;) koji ima oblik pravilnog [[tetraedar|tetraedra]]. Stepen do kojeg amonijak stvara amonijeve ione zavisi oh [[pH]] vrijednosti [[otopina|otopine]]: pri pH ~ 7 [[Disocijacija (hemija)|disocirano]] je oko 99% molekula amonijaka. Glavna primjena amonijaka je u proizvodnji [[gnojivo|gnojiva]], [[eksploziv]]a i [[polimer]]a. Također, koristi se i kao sastojak kod kućnih sredstava za čišćenje.&lt;ref name=&quot;Bajrović K 2005&quot;&gt;Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R.,  Ed. (2005): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, {{ISBN|9958-9344-1-8}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Voet D., Voet J. (1995):  Biochemistry, 2nd Ed. Wiley, http://www.wiley.com/college/math/chem/cg/sales/voet.html.&lt;/ref&gt;
 
U malim količinama, amonijaka ima i u [[atmosfera|atmosferi]], gdje nastaje zbog procesa raspadanja dušičnih tvari životinjskog i biljnog porijekla. Amonijak i [[bazne soli|amonijeve soli]] nalaze se u malim količinama u [[kiša|kišnici]], dok se [[amonijev hlorid]] (salmijak) i [[amonijev sulfat]] nalaze u blizini [[vulkan]]a, a [[kristali]] [[amonijev bikarbonat|amonijevog bikarbonata]] su pronađeni u [[Patagonija|patagonskom]] [[guano|guanu]], odnosno [[fosil]]nim ostacima ptičjeg [[izmet]]a. Amonijeve [[soli]] su široko rasprostranjene u plodnoj zemlji svih područja kao i u morskoj vodi. Tvari koje sadrže amonijak ili koje su mu slične zovu se ''amonijalkali''.&lt;ref&gt;Hall J. E., Guyton A. C. (2006): Textbook of medical physiology, 11th edition. Elsevier Saunders, St. Louis, Mo, {{ISBN|0-7216-0240-1}}.&lt;/ref&gt;
&lt;ref&gt;Hadžiselimović R., Maslić E. (1999): Osnovi etologije – Biologija ponašanja životinja i ljudi. Sarajevo Publishing, Sarajevo, {{ISBN|9958-21-091-6}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Nelson  D. L., Cox M. M. (2013): Lehninger principles of biochemistry. W. H. Freeman and Co., {{ISBN|978-1-4641-0962-1}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Atkins P.,  de Paula J. (2006): Physical chemistry, 8th Ed. W. H. Freeman, San Francisco, {{ISBN|0-7167-8759-8}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Binder H. H. (1999): Lexikon der chemischen Elemente. S. Hirzel Verlag, Stuttgart, {{ISBN|3-7776-0736-3}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Whitten K.W., Gailey K. D. and Davis R. E. (1992):  General chemistry, 4th Ed. Saunders College Publishing, Philadelphia,  {{ISBN|0-03-072373-6}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Petrucci R.H., Harwood W.S. and Herring F.G. (2002):  General Chemistry, 8th Ed. Prentice-Hall,  New York, {{ISBN|0-13-014329-4}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Laidler K. J. (1978): Physical chemistry with biological applications. Benjamin/Cummings, Menlo Park, {{ISBN|0-8053-5680-0}}.&lt;/ref&gt;

== Historija ==
Ime ''amonijak'' ([[Latinski jezik|lat.]] ''ammoniacus'') je dobio iz kraja blizu [[Amon]]ova hrama u [[Libija|Libiji]], gdje su se dobijale amonijeve soli.

[[Soli]] amonijaka bile su poznate iz vrlo ranih epoha, budući da se izraz &quot;Hammoniacus sal&quot; javlja u spisima [[Plinije Stariji|Plinija Starijeg]]. Nije poznato da li taj izraz ima identičan smisao s novijim izrazom &quot;sal-ammoniac&quot;. U obliku ''sal-ammoniac'', amonijak je bio poznat i [[alhemija|alkemičarima]] još u 13. stoljeću, a spominjao ga je i [[Albert Veliki]]. U [[Srednji vijek|Srednjem vijeku]] je bio upotrebljavan i kao boja tokom fermentiranja [[urin]]a da bi se izmijenile boje biljnog porijekla. U 15. stoljeću, njemački [[Benediktinci|benediktinski]] sveštenik [[Basilius Valentinus]] je dokazao da amonijak može biti dobijen djelovanjem alkalija na ''sal-ammoniac''. U kasnijem razdoblju, kada je ''sal-ammoniac'' dobijan [[destilacija|destilacijom]] [[papak]]a i [[rog]]ova [[bik]]a i neutraliziranjem, dobijeni [[Karbonati|karbonat]] s hlorovodičnom kiselinom dobio je ime &quot;duh jelenovog roga&quot; što se odnosilo na amonijak. U [[plin]]ovitom obliku amonijak je prvi izolirao [[Joseph Priestley]] [[1774]]. godine i dao mu ime &quot;alkalni zrak''. Međutim, dobio ga je [[alhemija|alhemičar]] Basilius Valentinus. Jedanaest godina poslije [[1785]]. godine, [[Claude Louis Berthollet]] je utvrdio i njegov sastav.

[[Haberov proces]] proizvodnje amonijaka iz [[dušik]]a koji se nalazi u [[zrak]]u, razvili su [[Fritz Haber]] i [[Carl Bosch]] [[1909]]. godine, a patentiran je [[1910]]. U industrijskim razmjerima, taj proces su prvi koristili [[Nijemci]] tokom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], rješavajući problem nedostatka [[nitrati|nitrata]] iz [[Čile]]a, zbog [[Antanta|savezničke]] blokade. Amonijak su koristili za dobijanje [[eksploziv]]a da bi podržali i svoje ratne ciljeve.

Amonijak koji je u komercijalnoj upotrebi kao &quot;bezvodni amonijak&quot; razlikuje se od [[otopina|otopine]] amonijevog hidroksida koja se zove &quot;kućni amonijak&quot;.

== Sinteza i proizvodnja ==
Mogućnost raznovrsne primjene učinila je amonijak jednim od [[anorganski spoj|anorganskih spojeva]] s najobimmijom proizvodnjom. Širom svijeta, postoji na desetine hemijskih postrojenja za proizvodnju amonijaka. Svjetska proizvodnja ovog spoja u [[2004]]. godini bila je 109 miliona [[tona]]. [[Kina]] je proizvela 28,4% od ukupne svjetske proizvodnje, a slijede je [[Indija]] sa 8,6%, [[Rusija]] s 8,4% i [[SAD]] s 8,2%. Više od 80% proizvedenog amonijaka koristi se za proizvodnju [[gnojiva]] za [[poljoprivreda|poljoprivrednu]]  proizvodnju.

Prije početka [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] većina amonijaka dobijala se putem [[suha destilacija|suhe destilacije]] biljnih i životinjskih otpadaka koji sadrže [[dušik]]. Za njegovu proizvodnju koristio se [[deva|devin]] izmet koji je bio [[destilacija|destiliran]] [[redukcija|redukcijom]] [[dušična kiselina|dušične kiseline]] i [[nitriti|nitrita]] s [[vodik]]om, a proizvodio se i destilacijom uglja i razgradnjom amonijevih soli pomoću alkalnih hidroksida ili upotrebom [[živi kreč|živog kreča]].  
Od [[soli]] koje su se najviše koristile, bila je ''sal-ammoniac'', odnosno [[amonij-hlorid]].

::2 NH&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;Cl + 2 CaO = CaCl&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; + Ca(OH)&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; + 2 NH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;
Današnje moderno postrojenje za proizvodnju amonijaka najprije pretvara [[prirodni plin]] ([[metan]]) ili [[nafta|tečni naftni plin]] (plinovi [[propan]] i [[Butan (plin)|butan]]) ili [[nafta|naftu]] u plinoviti [[vodik]]. Koristeći zalihe prirodnog plina, procesi koji se koriste u proizvodnji vodika su navedeni kako slijedi.

* Prvi korak u procesu je otsumporavanje, tj. uklanjanje [[sumpor]]nih spojeva iz prirodnog plina, zato što oni deaktiviraju  [[katalizator]]e koji se koriste u pojedinim koracima. 
Uklanjanje sumpora zahtijeva [[kataliza|katalitsku hidrogenaciju]], kada sumporni spojevi iz prirodnog plina prelaze u plinoviti [[vodik-sulfid]].
::H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; + RSH = RH + H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;S&lt;sub&gt;(''g'')&lt;/sub&gt;
* Plinoviti vodik-sulfid se [[apsorpcija|apsorbira]] i uklanja provođenjem kroz slojeve [[cink]]ovog oksida, gdje prelazi u kruti [[cink sulfid]].
::H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;S + ZnO = ZnS + H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O
* Katalitsko preoblikovnje prirodnog plina koji je oslobođen [[sumpor]]a, koristi se za proizvodnju [[vodik]]a i [[ugljik-monoksid]]a:
::CH&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; + H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O = CO + 3 H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;.
* U sljedećem koraku uvodi se reakcija [[ugljik-monoksid]]a s vodom da bi se dobile dodatne količine [[vodik]]a i [[ugljik-dioksid]]a:
::CO + H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O → CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; + H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;.
* Ugljik-dioksid se uklanja [[absorpcija|absorpcijom]] u vodenoj [[otopina|otopini]] [[etilamin]]a ili [[adsorpcija|adsorpcijom]] u adsorberima pod odgovarajućim pritiskom, pri čemu se koristi odgovarajući kruti adsorbent.
* Zadnji korak u proizvodnji [[vodik]]a je korištenje [[katalizator]]a [[metan-tion]]a, da bi se uklonili i najmanji tragovi ugljik-monoksida ili [[ugljik-dioksid]]a iz izolirane mase [[vodik]]a:
::CO + 3 H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; = CH&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; + H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O;
::CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; + 4 H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; = CH&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; + 2 H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O.
* Da bi se proizveo amonijak, omogućava se da [[vodik]] pomoću [[katalizator]]a reagira s [[dušik]]om koji se dobija iz [[zrak]]a, za dobijanje bezvodnog tekućeg amonijaka. Ovaj korak je poznat kao amonijeva petlja u sintezi, koja se odnosi na [[Haberov proces|Haber-Bosch proces]]:
::3 H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; + N&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; = 2 NH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;.

[[Plinska reformacija]], reakcija [[ugljemonoksid]]a  s vodom, uklanjanje ugljik-dioksida i reakcija s metantionskim katalizatorom,  odvijaju se pod [[pritisak|pritiskom]] od 60 do 180 bara, ovisno o tehnološkom rješenju koje se koristi u proizvodnji amonijaka. Veliki broj inženjerskih kompanija nudi mnogobrojna rješenja za izgradnju postrojenja za proizvodnju amonijaka. Najviše iskustva u ovoj industriji imaju kompanije [[Haldor Topsoe]] iz [[Danska|Danske]], [[Lurgi AG]] iz [[Njemačka|Njemačke]] i [[Kellogg, Brown i Root]] iz [[SAD]]-a.

== Biosinteza ==
Prirodni amonijak nastaje raspadanjem [[bjelančevina]] i usljed [[vulkan]]skih aktivnosti. Kod pojedinih [[organizam]]a amonijak se proizvodi pomoću atmosferskog [[dušik]]a N&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; uz [[kataliza|katalizu]] [[enzim]]a [[nitrogenaza|nitrogenaze]]. Taj proces se zove [[fiksacija dušika]]. Iako je malo vjerovatno da će buduće biološke metode biti konkurentne [[Haberov proces|Haber-Bosch procesu]], usmjereni su intenzivni napori na proučavanju mehanizma biološke [[Fiksacija dušika|fiksacije dušika]]. Naučno interesiranje za ovaj problem potiče neobična struktura [[aktivno mjesto|aktivnih mjesta]] na [[enzim]]u, koja se sastoje od Fe&lt;sub&gt;7&lt;/sub&gt;MoS&lt;sub&gt;9&lt;/sub&gt;. Amonijak je metabolički proizvod [[deaminacija|deaminacije]] [[aminokiselina]]. Kod ljudi, amonijak brzo prelazi u [[urea|ureu]], koja je mnogo manje [[Toksičnost|toksična]]. Ona je glavni sastojak suhe mase urina.&lt;ref name=&quot;Bajrović K 2005&quot;/&gt;
&lt;ref&gt;Hadžiselimović R., Pojskić N. (2005): Uvod u humanu imunogenetiku. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, {{ISBN|9958-9344-3-4}}.&lt;/ref&gt;
&lt;ref&gt;Alberts B. (2002)ː Molecular biology of the cell.  Garland Science, New York, {{ISBN|0-8153-3218-1}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo, {{ISBN|9958-10-222-6}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Kapur Pojskić L., Ed. (2014): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, 2. izdanje. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, {{ISBN|978-9958-9344-8-3}}.&lt;/ref&gt;

== Osobine ==
Amonijak je bezbojni [[plin]] s prepoznatljivim mirisom, lakši je od [[zrak]]a, gustoće 0,589 puta manje od gustoće zraka. Lahko se prevodi u tekuće stanje, a ključa na -33.7&amp;nbsp;°C; stvrdnjava se na -75&amp;nbsp;°C  kada nastaju bijeli kristali. Njegov [[kritični pritisak]] je oko 11,3 MPa odnosno 112 [[mjerne jedinice|atmosfera]], a [[kritična temperatura]] 132,3&amp;nbsp;°C. Tečni amonijak ima jaka [[ion]]izirajuća svojstva; [[dielektrična konstanta]] je 22, a topivost soli u tečnom amonijaku je mnogo proučavana. Tečni amonijak ima veliku stopu standardnog isparavanja, od 23,35 kJ/mol, ([[voda]] 40,65 kJ/mol, [[metan]] 8,19 kJ/mol, [[fosfin]] 14,6 kJ/mol). Zbog toga se u laboratorijama koristi u neizoliranim posudama na sobnoj temperaturi, iako je tu temperatura znatno iznad njegove tačke ključanja.

Amonijak je topiv u vodi, a sav rastvoreni može se ponovno dobiti isparavanjem. Vodena otopina amonijaka je [[baza]]. Maksimalna koncentracija amonijaka u vodi ([[zasićena otopina]]) ima gustoću od 0,880 g cm&lt;sup&gt;−3&lt;/sup&gt;. Ova otopina amonijaka ima alkalnu reakciju, a uz amonijak sadrži i dodavanjem vode nastalu bazu ''amonijev hidroksid'' (NH&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;OH, nazvanu ''amonijeva baza'' ili amonijeva lužina).

Amonijak ne podržava sagorijevanje i ne gori lahko, osim kada je pomiješan s [[kisik]]om, kada gori razvijajući slab žutozeleni plamen. [[Hlor]] se pali kada se propušta kroz amonijak, stvarajući [[dušik]] i [[hlorovodična kiselina|hlorovodičnu kiselinu]], osim kada je amonijak prisutan u suvišku i kada se stvara visoko eksplozivan dušik-trihlorid [[dušik-trihlorid|NCl&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;]]. [[Molekula]] amonijaka je već na sobnoj temperaturi podložna [[dušičnoj inverziji]], kada [[atom]] [[dušik]]a prolazi kroz [[simetrija|ravan simetrije]] tri [[vodik]]ova [[atom]]a. To se može uporediti s kišobranom koji se pri jakom vjetru okreće iznutra prema van. Energetska barijera ove inverzije amonijaka je 24,7 kJ/mol, a [[rezonantna frekvencija]] je 23,79 [[Herc|GHz]], što odgovara [[mikrovalovi|mikrovalnom]] zračenju [[valna dužina|valne dužine]] od 1,260&amp;nbsp;cm. Apsorpcija ove frekvencije bio je prvi proučavani mikrotalasni spektar.

=== Nastanak soli ===
Jedno od obilježavajućih svojstava amonijaka je direktno reagiranje s [[kiselina]]ma i stvaranje [[soli]]. [[Hlorovodična kiselina]] s njim gradi [[amonij-hlorid]] (''sal-ammoniac''), s [[dušična kiselina|dušičnom kiselinom]] [[amonij-nitrat]] itd. Potpuno suhi amonijak ne reagira s potpuno suhom hlorovodičnom kiselinom, jer je za reakciju neophodna vlaga:
::NH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt; + [[hlorovodik|HCl]] = [[Amonij-hlorid|NH&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;Cl]]
Soli proizvedene njegovom reakcijom sa [[kiselina]]ma poznate su kao amonijeve soli i sve sadrže amonijev ion (NH&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt;).

=== Kiselost ===

Iako je amonijak poznat kao [[baza]], može se ponašati i kao izuzetno slaba [[kiselina]]. Elektrolitskom [[disocijacija|disocijacijom]]  stvara [[amidi|amidni]] (NH&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;&amp;minus;&lt;/sup&gt;) [[ioni|ion]], kao na primjer kada se kruti [[litij-nitrid]] doda tekućem amonijaku,  kada se formira  litij-amidna [[otopina]]:
::Li&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;N&lt;sub&gt;(''s'')&lt;/sub&gt;+ 2 NH&lt;sub&gt;3 (''l'')&lt;/sub&gt; = 3; .Li&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt;&lt;sub&gt;(''am'')&lt;/sub&gt; + 3 NH&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;&amp;minus;&lt;/sup&gt;&lt;sub&gt;(''am'')&lt;/sub&gt;.
Ovo je [[Brønsted-Lowry]] kiselo-bazna reakcija u kojoj se amonijak ponaša kao [[kiselina]].

=== Nastanak ostalih spojeva ===
Amonijak se može ponašati i kao [[nukleofil]] u [[reakcija supstitucije|reakcijama supstitucije]]. [[Amini]] se stvaraju u reakciji  amonijaka s [[alkil halogenidi]]ma, iako je nastala NH&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; grupa također nukleofilna, a sekundarni i tercijarni amini često se nastaju kao nusproizvodi. Korištenje viška amonijaka smanjuje višestruke [[reakcija supstitucije|supstitucije]] i neutralizira novonastale [[vodikovi halogenidi|vodikove halogenide]]. [[Metilamin]] se za komercijalni promet priprema reakcijom amonijaka sa [[hlorometan]]om, a reakcijom amonijaka sa [[2-brompropanska kiselina|2-brompropanskom kiselinom]] priprema se [[racemati|racemni]] [[alanin]], a reakcija daje prinos od 70%. [[Etanolamin]] se priprema [[reakcija otvaranja prstena|reakcijom otvaranja prstena]] sa  [[etilen oksid]]om, a nekada se dopušta da se reakcija nastavi, pri čemu nastaju [[dietanolamin]] i [[trietanolamin]].

[[Amidi]] mogu biti pripremljeni u reakcijama s brojnim derivatima [[karboksilne kiseline|karboksilnih kiselina]]. [[Acil hlorid]]i su najreaktivniji, ali amonijak mora biti prisutan u najmanje dvostruko većoj količini da bi se neutralizirala novonastala [[hlorovodična kiselina]]. Sa amonijakom reagiraju i [[estri]] i [[anhidridi]], pri čemu nastaju [[amid]]i. Amonijeve soli karboksilnih kiselina mogu biti [[dehidratacija|dehidratirane]] do amida, ako nema prisutnih drugih grupa koje su termički osjetljive. Za takvu dehidrataciju potrebne su temperature od 150&amp;nbsp;°C do 200&amp;nbsp;°C.

[[Vodik]] u [[molekula]]ma amonijaka može se zamijeniti [[metal]]om, kada [[magnezij]] gori u amonijaku stvarajući [[magnezij-nitrid]]: Mg&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;N&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, a kada se gasoviti amonijak propusti preko zagrijanog [[natrij]]a ili [[kalij]]a, stvara se [[natrijamid]], NaNH&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, i [[kalijamid]], KNH&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;. Kada je to neophodno [[IUPAC]] za amonijak preporučuje upotrebu imena &quot;azan&quot;, pa bi [[kloramin]] bio nazvan hloroazan, a ne hloroamonijak.

==== Odnos s aluminijem ====

Amonijak taloži [[aluminij]] iz otopina njegovih soli kao [[Hidroksidi|hidroksid]], ali s njim ne stvara čvršče komplekse, koji su bili  dovoljni da se opet otopi, niti dovoljno zaluži otopinu da nastane aluminat.

=== Amonijski ligandi ===
U [[kompleksni spojevi|složenim spojevima]] amonijak se ponaša kao ligand kod [[prijelazni metali|prijelaznih metala]]. On je čisti [[s-davatelj]], u sredini [[spektrokemijska serija|spektrokemijske serije]] i ispoljava prijelazno tvrdo-mehko ponašanje. Iz historijskih razloga, u nomenklaturi [[koordinacioni spojevi|koordinacionih spojeva]], amonijak je dobio ime &quot;amin&quot;. Pojedini važni amino kompleksi uključuju:
* '''Tetraaminbakar(II)''', [Cu(NH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;)&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;]&lt;sup&gt;2+&lt;/sup&gt;, karakterističan tamnoplavi kompleks koji nastaje dodavanjem amonijaka otopini soli bakar-(II).
* '''Diamminsrebro(I)''', [Ag(NH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;)&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;]&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; je aktivna komponenta [[Tollensov reagens|Tollensova reagensa]].  Nastanak ovoga kompleksa može pomoći u razlikovanju [[percipitat]]a različitih [[halogenid]]a srebra: [[srebro-hlorid|AgCl]] je razgradiv u razblaženoj dvomolarnoj (2M) otopini amonijaka, [[srebro-bromid|AgBr]] je jedino razgradiv u koncentriranim amonijačnim otopinama, dok je [[srebro-iodid|AgI]] nerazgradiv u njegovim  vodenim otopinama.

Amino [[kompleksni spojevi|kompleksi]] hrom-(III) bili su poznati od kraja 19. vijeka, a  bili su osnova teorije koju je postavio [[Alfred Werner]] o koordinacijskim spojevima. Werner je primijetio da kompleks [CrCl&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;(NH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;)&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;] može izgraditi samo dva [[izomeri|izomera]], iz čega je izveo zaključak da [[ligand]]i moraju biti raspoređeni oko [[metal]]nog [[ion]]a na vrhovima [[oktaedar|oktaedra]]. To je potvrđeno [[rendgenska kristalografija|rendgenskom kristalografijom]]. Veza između amino liganda i metalnog iona je izrazito kiselija nego što je kiselost slobodnog amonijaka, a deprotoniranje u vodenoj otopini je rijetko. Jedan primjer je reakcija s kalomelom ( živa-(I)-klorid ), gdje je proizvedeni spoj amido-živa (II) jako razgradiv:
::Hg&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;Cl&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; + 2 NH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt; = Hg + HgCl(NH&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;) + NH&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; + Cl&lt;sup&gt;&amp;minus;&lt;/sup&gt;.

== Upotreba ==

Najbitnija primjena amonijaka je u proizvodnji [[dušična kiselina|dušične kiseline]]. Ako se mješavina jednog dijela amonijaka i devet dijelova zraka propusti preko mrežaste [[platina|platine]] kao [[katalizator]]a, pri temperaturi od 850&amp;nbsp;°C, amonijak oksidira u [[dušikov oksid]] :

::4 NH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt; + 5 O&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; = 4 NO + 6 H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O.

Osnova ovog procesa je djelovanje [[katalizator]]a, jer običnom [[oksidacija|oksidacijom]] amonijaka nastaju [[dušik]] i voda, a proizvodnja dušikovog oksida je primjer [[kinetička kontrola|kinetičke kontrole]]. Pošto se smjesa plinova ohladi do 200-250&amp;nbsp;°C, dušikov oksid se dodatno oksidira pri višku kisika koji je u smjesi, pri čemu se dobija [[dušik-(IV)-oksid]]. On zatim reagira s vodom, pri čemu nastaje [[dušična kiselina]], koja se koristi u proizvodnji [[gnojiva]] i [[eksploziv]]a:

::2 NO + O&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; = 2 NO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;;

::3 NO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; + 2 H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O = 2 HNO&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt; + NO.

Izdvojeni dušikov-(II)-oksid, NO, vraća se u tekući proces, a dobijena HNO&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt; povremeno se ispušta i koncentrira, sve dok ne dostigne maksimalnu koncentraciju od 68,5%. Dušična kiselina koja je nastala u ovom procesu, bez naknadnog koncentriranja ima koncentraciju od 60%. Amonijak služi kao sastojak gnojiva, ali se može koristiti i direktno kao gnojivo, otapajući se u vodi koja se koristi za navodnjavanje, bez ikakvog dodatnog hemijskog postupka. Ova upotreba amonijaka dopušta uzgajanje usjeva koji su ovisni o količini dostupnog dušika, kao što je [[kukuruz]]. Ukoliko se stalno na istom zemljištu uzgaja vrsta usjeva koja crpi rezerve dušika iz zemljišta, to će dovesti do iscrpljivanja obradivog zemljišta zbog nedostatka dušičnih spojeva u njemu.

Amonijak ima [[termodinamika|termodinamička]] svojstva koja ga čine pogodnim da se koristi kao rashladno sredstvo. Budući da pod pritiskom lahko prelazi u tečno stanje, a koristi se u gotovo svim vrstama rashladnih uređaja i sistema, sve do pojave alkalnih halogenida kao što je [[freon]]. Amonijak je toksičan i djeluje kao [[nadražljivac]] i korozivan je na sve [[legure]] sa [[Bakar (element)|bakrom]], povećavajući mogućnost da se pojavi curenje, što predstavlja veliki rizik. Njegova upotreba u malim rashladnim sistemima je uveliko zamijenjena alkalnim halogenidima, koji nisu [[otrov]]ni niti su iritanti i praktično su nezapaljivi. Amonijak se i dalje koristi kao rashladno sredstvo u velikim industrijskim procesima, kao što je obimnija proizvodnja [[led]]a i u prehrambenoj industriji. Koristan je kao komponenta u rashladnim sistemima apsorpcionog tipa, koji ne koriste kompresiju ekspanzijskog ciklusa, ali mogu iskoristiti temperaturnu razliku. Otkad upotreba alkalnih halogenida doprinosi smanjenju [[ozon]]skog sloja, amonijak se ponovo sve više upotrebljava kao sredstvo za rashlađivanje. Ponekad se dodaje vodi za piće zajedno s [[hlor]]om, kada stvara [[hloramin]], koji djeluje kao prečišćivač. Za razliku od hlora, hloramin ne reagira s organskim spojevima koji sadrže ugljik za stvaranje [[kancerogen]]ih spojeva [[metan]]a i halogenih elemenata, kao što je [[hloroform]] (CHCl&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;).

Tokom 1960-ih godina, kompanije za proizvodnju [[duhan]]a kao što su [[Brown &amp; Williamson]] i [[Philip Morris]] počele su upotrebljavati amonijak u [[cigarete|cigaretama]], jer je uočeno da to povećava dotok [[nikotin]]a u krvotok. Kao rezultat tog postupka, povećana je količina nikotina u [[krv]]i i pojačana je sposobnost cigareta da razviju nikotinsku [[ovisnost]], bez povećanja količine nikotina u cigaretama.

== Uloga amonijaka u biološkim sistemima i bolestima  ==
Amonijak je važan izvor [[dušik]]a za sve oblike života. Iako ga u velikim količinama ima i u atmosferi, samo nekoliko vrsta  [[organizam]]a sposobno je uzimati iz tog izvora. Dušik je neophodan za sintezu [[aminokiselina]], koje su osnovni gradivni elementi [[protein]]a. Neke biljke zavise od amonijaka i ostalih dušikovih spojeva koji se nalaze u zemljištu, u raspadajućim materijalima. Druge biljke, kao što su dušično fiksirajuće leguminoze (''[[Fabaceae]]''), koriste [[simbioza|simbiotske]] odnose s [[riizobij]]em, koji  usvaja amonijak iz atmosferskog dušika.

Amonijak je značajan i za normalnu i nenormalnu [[fiziologija|fiziologiju]] [[životinja]]. Kod njih se stvara tokom normalnog  [[metabolizam|metabolizma]] aminokiselina, iako je u velikim koncentracijama toksičan. [[Jetra]] ga pretvara u [[urea|ureu]] u nizu  reakcija koji je označen kao [[ciklus ureje]]. Poremećaji uloge jetre, kao što je slučaj kod [[ciroza|ciroze]], može prouzrokovati povećane količine amonijaka u [[krv]]i, [[hiperamonemija|hiperamonemiju]]. Slično tome, do hiperamonemije dovode i poremećaji u djelovanju [[enzim]]a koji su odgovorni za djelovanje ureina ciklusa, kao što je enzim [[ornitin transkarbamilaza]].
Hiperamonemija doprinosi konfuziji funkcija i pojavi [[koma|kome]] [[jetrena encefalopatija|jetrene encefalopatije]] kao i  [[neurologija|neuroloških]] bolesti koje su uobičajene za ljude s poremećenim ureinim ciklusom i [[organska acidurija|organske acidurije]]. Amonijak je važan i za normalnu kiselo-baznu ravnotežu kod životinja. Nakon nastanka amonijaka iz [[glutamin]]a, može se razgraditi [[alfa-ketoglutarat]], kada  nastaju dvije  molekule [[bikarbonat]]a koje služe kao [[puferi]] prehrambenih [[kiselina]]. 
Amonijak se izlučuje putem [[urin]]a, što smanjenja kiselost tjelesnih tkiva. Može se [[difuzija|rasprostirati]] putem [[bubreg|bubrežnih cjevčica]], kada se spaja s vodikovim ionom, dopuštajući na taj način ponovno smanjenje kiselosti.

== Tečni amonijak  ==
Tečni amonijak je najbolja poznata i najproučavanija nevodena ionizirajuća otopina. Njegova najvažnija osobina je mogućnost da otapa alkalne metale pri stvaranju visoko obojenih elektrovodičkih otopina koja sadrže topive elektrone. Izuzev ovih izuzetnih otopina, većina hemijskih procesa u tečnom amonijaku može se usporediti s odgovarajućim reakcijama u vodenim otopinama. Usporedba fizičkih svojstava NH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt; i vode pokazuje da NH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt; ima nižu tačku topljenja, tačku ključanja, gustoću, [[viskoznost]], [[dielektrična konstanta|dielektričnu konstantu]] i [[električna vodljivost|električnu provodljivost]]. To je posljedica dijelimično slabijeg vezanja vodika u NH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt; i zbog toga što takvo vezanje ne može stvarati ukršteno povezane mreže, s obzirom da molekula NH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt; ima samo jedan nevezani elektronski par. To se razlikuje od ponašanja molekule H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O, koja u svojoj strukturi ima dva nevezana elektronska para. Ionska [[konstanta samodisocijacije]] molekule NH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt; na -50&amp;nbsp;°C je približno 10&lt;sup&gt;−33&lt;/sup&gt; mol&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;•l&lt;sup&gt;−2&lt;/sup&gt;.
  
=== Topivost soli ===

{|
|-
! &amp;nbsp;
! Topivost&lt;br&gt; (g/100 g)
|-
| [[Amonij acetat]]
| 253.2
|-
| [[Amonij nitrat]]
| 389.6
|-
| [[Litij nitrat]]
| 243.7
|-
| [[Natrij nitrat]]
| 97.6
|-
| [[Kalij nitrat]]
| 10.4
|-
| [[Natrij fluorid]]
| 0.35
|-
| [[Natrij klorid]]
| 3.0
|-
| [[Natrij bromid]]
| 138.0
|-
| [[Natrijev iodid]]
| 161.9
|-
| [[Natrij tiocijanat]]
| 205.5
|-
|}

Tečni amonijak je ionizirajuća otopina. Iako je slabije [[otapalo]] od vode, prima cijeli niz ionskih spojeva uključujući mnoge [[nitrati|nitrate]], [[nitriti|nitrite]], [[cijanidi|cijanide]] i [[tiocijanati|tiocijanate]]. Većina amonijevih soli je rastvorljiva, a  te soli se u otopinama tečnog amonijaka ponašaju kao kiseline. Topivost halogenih soli povećava se idući od [[fluorid]]a ka [[jodidi]]ma. [[Zasićena otopina]] [[amonijev nitrat|amonijevog nitrata]] sadrži 0,83 [[mol (mjerna jedinica)|mola]] rastvora prema 1 molu amonijaka, a  ima pritisak pare koji je manji od 1 bara čak i na temperaturi od 25&amp;nbsp;°C.

=== Otopine metala ===
Tečni amonijak otapa [[alkalni metali|alkalne metale]] i druge [[elektronegativnost|elektropozitivne]] [[metali|metale]] kao što su: [[kalcij]], [[stroncij]], [[barij]], [[europij]] i [[iterbij]]. Pri malim koncentracijama (&lt;0,06&amp;nbsp;mol/L ) stvaraju se tamnoplave otopine, koje sadrže [[metal]]ne [[kation]]e i [[rastvorljivi elektroni|rastvorljive elektrone]], slobodne elektrone koji su okruženi rešetkom molekula amonijaka. Ove otopine su vrlo korisne kao jaki [[redukcija|reducirajući]] agensi. Pri većim koncentracijama su metalnog  izgleda i provodljivosti. Na niskim temperaturama mogu postojati dvije vrste rastvora kao faze koje se ne miješaju.

=== Redoks svojstva tečnog amonijaka ===
{| cellpadding=&quot;5&quot;
|-
! &amp;nbsp;
! [[Standardni elektrodni potencijal|''E''°]] (V, amonijak)
! [[Standardni elektrodni potencijal|''E''°]] (V, voda)
|-
| Li&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; + e&lt;sup&gt;&amp;minus;&lt;/sup&gt;  =  Li
|style=&quot;text-align: center;&quot;| &amp;minus;2.24
|style=&quot;text-align: center;&quot;| &amp;minus;3.04
|-
| K&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; + e&lt;sup&gt;&amp;minus;&lt;/sup&gt;  =  K
|style=&quot;text-align: center;&quot;| &amp;minus;1.98
|style=&quot;text-align: center;&quot;| &amp;minus;2.93
|-
| Na&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; + e&lt;sup&gt;&amp;minus;&lt;/sup&gt;  =  Na
|style=&quot;text-align: center;&quot;| &amp;minus;1.85
|style=&quot;text-align: center;&quot;| &amp;minus;2.71
|-
| Zn&lt;sup&gt;2+&lt;/sup&gt; + 2e&lt;sup&gt;&amp;minus;&lt;/sup&gt;  =  Zn
|style=&quot;text-align: center;&quot;| &amp;minus;0.53
|style=&quot;text-align: center;&quot;| &amp;minus;0.76
|-
| NH&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; + e&lt;sup&gt;&amp;minus;&lt;/sup&gt; = ½ H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; + NH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;
|style=&quot;text-align: center;&quot;| 0.00
|style=&quot;text-align: center;&quot;| &amp;ndash;
|-
| Cu&lt;sup&gt;2+&lt;/sup&gt; + 2e&lt;sup&gt;&amp;minus;&lt;/sup&gt; = Cu
|style=&quot;text-align: center;&quot;| +0.43
|style=&quot;text-align: center;&quot;| +0.34
|-
| Ag&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; + e&lt;sup&gt;&amp;minus;&lt;/sup&gt;  =  Ag
|style=&quot;text-align: center;&quot;| +0.83
|style=&quot;text-align: center;&quot;| +0.80
|-
|}

Raspon termodinamičke stabilnosti tečnog amonijaka je vrlo ograničen, jer potencijal oksidacije [[dušik]]a, [[Standardni elektrodni potencijal|''E''°]] (N&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; + 6NH&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; + 6e&lt;sup&gt;&amp;minus;&lt;/sup&gt; {{unicode|&amp;#8652;}} 8NH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;), iznosi samo + 0,04 V. U praksi, i [[oksidacija]] i [[redukcija]] dušika do [[vodik]]a su spore. Ovo se posebno odnosi na redukcijske otopine pomenutih [[alkalni metali|alkalnih metala]], koji su stabilni nekoliko dana, polahko se raspadaju na metalne [[amid]]e i vodik. Kod većine istraživanja koriste se otopine tečnog amonijaka koje se stvaraju u redukcijskim uslovima. Iako je oksidacija tečnog amonijaka obično spora, postoji rizik od [[eksplozija|eksplozije]], posebno kada  su prisutni [[ioni]] [[prijelazni metali|prijelaznih metala]] koji mogu biti [[katalizator]]i.

== Otkrivanje i određivanje količine amonijaka i njegovih soli ==

Prisustvo amonijaka i njegovih soli može se lahko utvrditi ako su prisutni čak i u vrlo malim tragovima. To je obavlja dodavanjem [[Nesslerova otopina|Nesslerove otopine]], koja u prisustvu najmanjih tragova amonijaka ili amonijevih soli ispoljava izrazito žuto obojenje. U industrijskim rashladnim postrojenjima za otkrivanje curenja amonijaka spaljuju se [[sumpor]]ni štapići. Prisustvao većih  količina amonijaka može se otkriti zagrijavanjem soli amonijaka s nagrizajućim alkalijama ili s [[kalcijev oksid|kalcijevim oksidom]], pri čemu se oslobađa karakterističan miris amonijaka. Količina amonijaka u amonijevim solima može se količinski odrediti  [[destilacija|destilacijom]] soli s [[natrijev hidroksid|natrijevim]] ili [[kalijev hidroksid|kalijevim hidroksidom]], kada se oslobođeni amonijak apsorbira. Dobije se poznata masa standardne [[sumporna kiselina|sumporne kiseline]], a višak kiseline se određuje [[volumetrijska analiza|volumetrijski]] ili amonijak može biti [[absorpcija|apsorbiran]] u [[hlorovodična kiselina|hlorovodičnoj kiselini]], a tako nastali amonijev hlorid daje talog – amonijev heksakloroplatinat  (NH&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;)&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;PtCl&lt;sub&gt;6&lt;/sub&gt;.

=== Međuzvjezdani prostor ===
Amonijak je prvi put primijećen u međuzvjezdanom prostoru [[1968]]. godine pomoću mikrovalova, koji su dolazili iz pravca [[galaksija|jezgra galaksije]]. To je prvootkrivena višeatomska molekula tog porijekla. Osjetljivost molekule amonijaka na širok spektar pobuđivanja i lahkoća s kojom se može promatrati u mnogobrojnim područjima, učinila je amonijak jednom od najvažnijih molekula tokom proučavanja  [[molekulski oblaci|molekulskih oblaka]]. Jačina linija amonijaka može se iskoristiti kod proračuna temperature tijela koje ga emitira. Otkriveni izotopski alotropi amonijaka su:

:NH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;, [[Izotopi dušika|&lt;sup&gt;15&lt;/sup&gt;N]]H&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;, i NH&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;[[Deuterij|D]], NHD&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, i ND&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;

Otkrivanje trostruko [[deuterij|deuteriranog]] amonijaka bila je iznenađenje, budući da je deuterij relativno rijedak. Vjeruje se da niska temperatura dopušta ovoj molekuli da opstane i da se akumulira. Prisustvo [[molekula]] amonijaka primijećeno je i u atmosferi planeta u okvirima gasovitih divova, uključujući tu i planetu [[Jupiter (planet)|Jupiter]], u čijoj se atmosferi nalazi amonijak zajedno s drugim gasovima kao što su: [[metan]], [[vodik]] i [[helij]]. Unutrašnjost [[Saturn (planet)|Saturna]] može sadržati zaleđeni amonijak u obliku [[kristal]]a.
 
== Toksičnost i mjere zaštite ==

=== Toksičnost  i skladištenje ===
Toksičnost amonijačnih rastvora obično nije tolika da izaziva probleme ljudima ili drugim [[sisar]]cima, budući da postoji posebni mehanizam koji sprečava njegovo akumuliranje u [[krvotok]]u. Djelovanjem enzima [[karbamil fosfat sinteza|karbamil fosfat sinteze]] amonijak se pretvara u [[karbamil fosfat]], a onda ulazi u [[ciklus ureje]], gdje se ugrađuje u [[aminokiseline]] ili izlučuje preko  [[urin]]a. [[Ribe]] i [[vodozemci]] nemaju ovaj mehanizam, pa  amonijak obično odstranjuju tako što ga direktno izlučuju iz organizma. Amonijak je čak i u razblaženim količinama visoko toksičan za vodene životinje i zato je svrstan kao &quot;opasan za okoliš&quot;.

Nikada se ne smije dopustiti da spojevi amonijaka dođu u kontakt s bazama (osim ako je namjera održavanje reakcije), zbog toga što može doći do oslobađanja opasnih količina gasovitog amonijaka.

=== Laboratorijska primjena otopina ===
Opasnost od otopina amonijaka ovisi o njihovoj koncentraciji. Razblažene su obično na 10% po težini (&lt;5.62&amp;nbsp;mol/L), a koncentrirane  obično 25% težine.  Takva otopina ima gustoću od 0.907 g/cm&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;, a otopina koja ima manju gustoću je više koncentrirana. 
Podjela otopina amonijaka od strane [[Evropska unija|Evropske unije]] data je u donjoj tabeli.
 &lt;!-- EU Index no. 007-001-01-2 --&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|'''[[Koncentracija]]'''&lt;br /&gt;(po težini)
| style=&quot;text-align:center;&quot;|'''[[Molarna masa|Molarnost]]'''
| style=&quot;text-align:center;&quot;|'''Klasifikacija'''
|-
| 5&amp;ndash;10%
| 2.87&amp;ndash;5.62&amp;nbsp;mol/L
| Iritant ('''Xi''')
|-
| 10&amp;ndash;25%
| 5.62&amp;ndash;13.29&amp;nbsp;mol/L
| Korozivan ('''C''')
|-
| &gt;25%
| &gt;13.29&amp;nbsp;mol/L
| Korozivan ('''C''')&lt;br /&gt;Opasan za&lt;br /&gt;okoliš ('''N''')
|-
|}

Amonijačne pare koje se oslobađaju iz koncentrirane supstance vrlo su iritirajuće za oči i [[sistem organa za disanje]]. Ovakve otopine treba upotrebljavati samo u prostorijama s osiguranom ventilacijom. Zasićene otopine amonijaka po toplom vemenu mogu izazvati značajan [[pritisak]] unutar zatvorene boce. S takvim bocama treba pažljivo rukovati, iako to obično nije problem za otopine od 25%. Otopine amonijaka ne smiju se miješati s [[halogeni]]ma, zbog nastajanja eksplozivnih i toksičnih spojeva. Produžen kontakt njegovih otopina sa solima [[srebro|srebra]], [[živa|žive]] ili [[jod]]a može izazvati stvaranje eksplozivnih spojeva. Takve smjese se obično stvaraju tokom kvalitativne hemijske analize. Njima se treba dodati kiselinu i treba ih nakon završetka testa prije odlaganja razblažiti.

=== Laboratorijska primjena bezvodnog amonijaka ===
Bezvodni amonijak je svrstan kao &quot;toksičan&quot; (&quot;T&quot;) i &quot;opasan za okoliš&quot; (&quot;N&quot;). Plin je zapaljiv (temperatura samopaljenja 651&amp;nbsp;°C ) i može  stvarati eksplozivne smjese sa zrakom (16 do 25%). Dopuštena koncentracija amonijaka u [[SAD]]-a iznosi 50 ppm (35&amp;nbsp;mg/m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;). Ponovljena izlaganja amonijaku smanjuju osjetljivost na njegov miris. Miris se može osjetiti pri koncentraciji manjoj od 0,5 ppm, ali osobe koje imaju smanjenu osjetljivost ne osjećaju ga čak ni kod koncentracija od 100 ppm. Bezvodni amonijak djeluje nagrizajuće na  [[legura|legure]] [[bakar|bakra]] i [[cink]]a, pa se pri rukovanju plinom ne smiju koristiti bronzane posude. Tečni amonijak može djelovati na [[guma|gumu]] i određene vrste [[plastika|plastike]]. Burno reaguje s [[halogeni]]m elementima i izaziva eksplozivnu [[polimerizacija|polimerizaciju]] [[etilen oksid]]a. Može stvarati eksplozivne spojeve sa [[zlato]]m, [[srebro]]m, [[živa|živom]], [[germanij]]em ili [[telurij]]em. Burne reakcije su primijećene i s [[acetaldehid]]om, [[hipokloriti|hipokloritnim otopinama]], [[natrij fericijanid]]om i [[peroksidi]]ma.

=== Kućna primjena ===
Otopine amonijaka (10%  težine) koriste se kao kućna sredstva za čišćenje, posebno [[staklo|stakla]]. Ove otopine su nadražljive za [[oko|oči]] i [[mukoza|mukozne membrane]] (dišni i probavni sistem), a u manjoj mjeri i za [[koža|kožu]]. Otopine amonijaka se  '''nikada''' ne smiju miješati s proizvodima koji sadrže [[hlor]] ili s jakim oksidansima, kao što je varikina, jer se stvara mnoštvo toksičnih i [[kancerogeni]]h spojeva kao što su [[hloramin]], [[hidrazin]] i  elementarni [[hlor]].

==Također pohledajte==
*[[Dušik]]
*[[Dušična kiselina]]

==Reference==
{{refspisak|2}}

==Vanjski linkovi==
{{Commons category|Ammonia}}
*http://www.inchem.org/documents/icsc/icsc/eics0414.htm International Chemical Safety Card 0414] (anhydrous ammonia), ilo.org.
*http://www.inchem.org/documents/icsc/icsc/eics0215.htm International Chemical Safety Card 0215] (aqueous solutions), ilo.org.
*http://www.inrs.fr/fichetox/ft16.html|title=Ammoniac{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} et solutions aqueuses |publisher=Institut National de Recherche et de Sécurité|language=fr}}
*http://www.ammoniaspills.org/ Emergency Response to Ammonia Fertilizer Releases (Spills)] for the Minnesota Department of Agriculture.ammoniaspills.org
*http://www.cdc.gov/niosh/topics/ammonia National Institute for Occupational Safety and Health – Ammonia Page], cdc.gov
*http://www.cdc.gov/niosh/npg/npgd0028.html NIOSH Pocket Guide to Chemical Hazards - Ammonia], cdc.gov

{{Spojevi dušika}}

[[Kategorija:Hemijski spojevi]]</text>
      <sha1>00d5ulqlzhqee5utfcmbsh1uwxe6awn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Astrognozija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>18076</id>
    <revision>
      <id>3732753</id>
      <parentid>3732150</parentid>
      <timestamp>2025-07-03T15:16:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>+[[Kategorija:Historija astronomije]]; ±[[Kategorija:Astronomija]]→[[Kategorija:Posmatračka astronomija]] (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3732753</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="51723" sha1="8rv7untdki1w6mrsekit79g48shd2sj" xml:space="preserve">{{Priča}}
{{AstronomijaPortal}}
[[Datoteka:Ursa Major - Ursa Minor - Polaris.jpg|mini|desno|250px|[[Sjevernjača]] se pronalazi na nebu tako da se prvo pronađe [[Veliki medvjed (sazviježđe)|Veliki medvjed]], koji ima oblik velikih kola (7 [[zvijezda]]) i zatim se od stražnjih dviju zvijezda produži linija (otprilike 5 dužina) u smjeru koji vodi Sjevernjači u [[Mali medvjed (sazviježđe)|Malom medvjedu]].]]
[[Datoteka:OrionCC.jpg|mini|desno|250px|[[Orion (sazviježđe)|Sazviježđe Orion]].]]
[[Datoteka:wintersky.jpg|mini|desno|250px|[[Zimski trougao]] (crveno) i [[Zimski šestougao]] (plavo).]]
[[Datoteka:Ecliptic path.jpg|mini|desno|250px|[[Zodijak]] ili ''životinjski krug'' čine 13 [[sazviježđe|sazviježđa]] kroz koje [[Sunce]] prividno prolazi tokom godine.]]
[[Datoteka:Artist's impression of the Milky Way (updated - annotated).jpg|mini|250px|desno|Umjetnička vizija spiralne strukture [[Mliječni put|Mliječnog puta]] kao [[galaksija|galasije]] sa dva duga zvjezdana kraka i prečkom.]]
[[Datoteka:lunar-eclipse-09-11-2003.jpeg|mini|desno|250px|Potpuno [[pomračenje Mjeseca]] snimljeno 9. novembra 2003.]]
[[Datoteka:Position Alpha Cen.png|mini|desno|250px|Najbliža [[zvijezda]] [[Sunce|Suncu]] je [[Proxima Centauri]], najbliža zvijezda u trostrukom zvjezdanom sistemu [[Alpha Centauri|α Cen]].]]
'''Astrognozija''' (od [[starogrčki jezik|starogrč.]] ''ἀστήρ'': zvijezda i ''γνῶσις'': znanje) jeste grana [[astronomija|astronomije]] koja se bavi prepoznavanjem [[zvijezda]] i [[sazviježđe|sazviježđa]] te drugih [[nebesko tijelo|nebeskih tijela]] na nebu. Orijentacijom uz pomoć zvijezda i vještinom uočavanja odabranih tijela ([[dvostruka zvijezda|dvostrukih zvijezda]], [[maglina|maglica]], [[zvjezdano jato|zvjezdanih jata]] i drugog) daje mogućnost prepoznavanja geometrijskog rasporeda zvijezda. Pomoću jačine njihove [[svjetlost]]i može se [[orijentacija|orijentirati]] i otkriti bilo šta novo na nebu, naprimjer [[kometa]] ili [[supernova]].&lt;ref&gt;Vladis Vujnović: &quot;Astronomija&quot;, Školska knjiga, 1989.&lt;/ref&gt;

== Osnove ==
Pogled na nebo otkriva mnoga nebeska tijela. Sjajem se ističu [[Sunce]] i [[Mjesec (satelit)|Mjesec]]. Kao sjajne objekte mogu se zapaziti i [[planeta|planete]]. Svjetlost Mjeseca i planeta nije vlastita, već odražena [[Sunčeva svjetlost|svjetlost Sunca]]. Noćno nebo puno je zvijezda. Na svakoj polutki ([[sjeverna hemisfera|sjeverna]] i [[južna hemisfera]]) vidi se po nekoliko hiljada zvijezda. Raspodijeljenošću i različitim sjajem, zvijezde oblikuju posebne grupe koje se nazivaju [[sazviježđe|sazviježđa]]. Čitava [[nebeska sfera]] se dijeli u 88 sazviježđa. Zvijezde su mnogo udaljenije od nas nego Sunce. Najbliža zvijezda je nekoliko hiljada puta dalje od posljednje planete. Zvijezde se [[Vlastito kretanje (astronomija)|kreću]], ali je zbog velikih udaljenosti njihovo kretanje teško zapaziti, pa se čini da ne mijenjaju mjesto, da se ne pokreću jedne prema drugima. Zbog te prividne stalnosti, ljudi su ih nazivali ''zvijezdama nekretnicama'' ili ''stajaćicama''.

Na dijelu neba vidi se svijetla nit prozvana [[Mliječni put]]. Pruga opasuje čitavu nebesku sferu. Tek se [[teleskop]]om otkriva da se Mliječni put sastoji iz zvijezda. Danas se zna da praktično sve što golim okom vidimo pripada jednom zvjezdanom sistemu, [[Galaksija|galaksiji]]. Dužina galaksije je tolika da prelazak svjetlosti s jednog kraja na drugi traje više od 100.000 godina. Izvan naše galaksije, na udaljenostima odakle svjetlost pristiže nakon stotina hiljada pa i više miliona godina, nalaze se druge galaksije.

Na zvjezdanoj pozadini neba kreću se planete. Riječ planeta je starogrčkog porijekla i znači &quot;''lutalica''&quot;. Planete primjetno izmijene položaj u roku od svega nekoliko dana, pa ''lutaju'' od sazviježđa do sazviježđa. Međutim, vrlo je lahko ustanoviti razliku između planeta i zvijezda. Golim okom se primjećuje da [[svjetlost]] zvijezde titra ili svjetluca (&quot;scintilira&quot;), a svjetlost planeta ne. Razlika je u tome što su zvijezde zbog velike udaljenosti tačkasti izvori svjetlosti, pa im tanki zraci prolaskom kroz [[Zemljina atmosfera|Zemljinu atmosferu]], koja je uvijek nemirna, neprestano mijenja smjer. Planete imaju vidljiv krug te od velikog broja zraka koje polaze s tog predmeta njih mnogo uvijek dospijeva u naše oko.

=== Sjevernjača ili Polarna zvijezda ===
Raspored zvijezda prikazuje se na zvjezdanim [[kartografija|kartama]] i u [[atlas]]ima, a položaj im se zapisuje u [[Astronomski katalog|katalozima]]. Da bismo se snašli među zvijezdama, najprije se određuje položaj [[nebeska sfera|sjevernog nebeskog pola]], mjesta kroz koje na nebeskom svodu prolazi Zemljina osa vrtnje. Na tom mjestu se približno nalazi zvijezda [[Sjevernjača]] ili ''Polarna zvijezda''. Na 45° [[45. paralela (sjever)|45° sjeverne geografske širine]], sjeverni nebeski se pol nalazi 45° iznad [[horizont]]a. [[Nebesko tijelo|Nebeska tijela]] izlaze na [[istok|istočnom]] horizontu i tokom noći u vidnom polju se nađu različita sazviježđa. Također, različita sazviježđa se vide u druga [[godišnje doba|godišnja doba]] jer se mijenja položaj Zemlje prema Suncu i zvijezdama. [[Zemlja (planeta)|Zemlja]] neprestano obilazi oko Sunca. Zato se noćno nebo naziva po godišnjim dobima: jesenskim, zimskim, proljetnim i ljetnim.

=== Cirkumpolarne zvijezde ===
Neke zvijezde se vide uvijek iznad horizonta: to su [[cirkumpolarna zvijezda|cirkumpolarne zvijezde]], smještene oko sjevernog nebeskog pola. Druge zvijezde izlaze i zalaze. Zvijezde koje se uopće ne vide (jer ih prividno okretanje neba neprestano vodi ispod horizonta) jesu anticirkumpolarne zvijezde. Sjevernjača se pronalazi pomoću [[Veliki medvjed (sazviježđe)|Velikog medvjeda]]. Razmak između zvijezda Meraka i Dubhea u Velikom medvjedu treba produžiti otprilike za 5 puta da bi se našla Sjevernjača. Ako se istim smjerom od Sjevernjače nastavi dalje, naići će se na zvijezde koje oblikuju slovo W, a to je sazviježđe [[Kasiopeja (sazviježđe)|Kasiopeje]], čiji se lik lahko pamti i potom lahko nalazi.

=== Zimski šestougao ===
[[Orion (sazviježđe)|Sazviježđe Orion]] najbolje se vidi zimi i spada u sazviježđe zimskog neba. Za [[orijentacija|orijentaciju]] je vrlo zgodno pronaći [[zimski šestougao]], mnogougao kojeg čine najsjajnije zvijezde iz šest sazviježđa; zvijezde su [[Rigel]], [[Sirius]], [[ProkyonAlfa Canis Minoris|Prokion]], [[Kastor (zvijezda)|Kastor]], [[Alpha Aurigae|Kapela]] i [[Aldebaran]]. Zvijezde opasuju područje u kojem se &quot;kriju&quot; veoma zanimljiva fizička tijela. Posred tog područja prolazi svijetla pruga Mliječnog puta.

=== Zodijak ili životinjski krug ===
[[Zodijak]] ili ''životinjski krug'' čine 13 sazviježđa kroz koje [[Sunce]] prividno prolazi tokom godine. Zapravo, kako [[Zemlja (planeta)|Zemlja]] obilazi oko Sunca, posmatrač na Zemlji zapaža Sunce u nekom mjestu na nebu, koje se naziva zodijak. Pojas zodijaka sastoji se od 13 sazviježđa (osim 12 zviježđa po kojima su nazvani [[astrologija|astrološki]] znakovi, tu je i trinaesto sazviježđe [[Zmijonosac (sazviježđe)|Zmijonosac]]): [[Djevica (sazviježđe)|Djevica]], [[Vaga (sazviježđe)|Vaga]], [[Škorpion (sazviježđe)|Škorpion]], [[Strijelac (sazviježđe)|Strijelac]], [[Jarac (sazviježđe)|Jarac]], [[Vodolija (sazviježđe)|Vodolija]], [[Ribe (sazviježđe)|Ribe]], [[Ovan (sazviježđe)|Ovan]], [[Bik (sazviježđe)|Bik]], [[Blizanci (sazviježđe)|Blizanci]], [[Rak (sazviježđe)|Rak]] i [[Lav (sazviježđe)|Lav]]. Imena su većinom životinjska, otuda pojasu i opći naziv. Prije nego što je bio prihvaćen [[Nikola Kopernik|Kopernikov]] [[heliocentrični model]] ljudi su smatrali da Sunce stvarno prolazi kroz zodijak. Područjem zodijaka kreću se i planete. Dakako, i to je kretanje prividno, nastalo slaganjem stvarnih kretanja Zemlje i planeta. Planete se ne kreću tačno po [[ekliptika|ekliptici]] zato što se njihove vlastite staze oko Sunca ne nalaze u ravnini Zemljine staze, ali razlike nisu baš velike. Projekcija planeta na nebeski svod izvodi složeno kretanje koje može biti u obliku petlje. Sve planete obilaze oko Sunca u istom smjeru, a Zemlja ih pretiče ako su dalje od Sunca, a zaostaje za njima ako su bliže Suncu. [[Mjesec (satelit)|Mjesečeva]] putanja također prolazi područjem zodijaka, ali se otklanja dalje od ekliptike nego planete.

== Posmatranje neba ==
[[Datoteka:Astronomy Amateur 3 V2.jpg|mini|desno|250px|[[Amaterska astronomija|Astronomi amateri]] posmatraju noćno nebo za vrijeme [[meteorski pljusak|meteorskog pljuska]] (meteorske kiše) [[Perzeidi|Perzeida]].]]
[[Datoteka:Vega Spitzer.jpg|mini|desno|250px|[[Vega]] snimljena [[svemirski teleskop Spitzer|svemirskim teleskopom Spitzerom]] u [[infracrvena astronomija|infracrvenom spektru]].]]
[[Datoteka:Celestia Sirius.jpg|mini|desno|250px|Najsjajnija zvijezda na nebu je [[Alpha Orionis|Sirius]], a ona je, ustvari, [[dvostruka zvijezda]]. Zamišljeni prikaz Siriusa A i B uz korištenje programa ''Celestia''.]]
[[Datoteka:Home made dobsonian, made by Beri, Okrug Gornji, Čiovo.jpg|mini|desno|250px|[[Reflektorski teleskop]] na Dobsonovoj montaži na Messierovom maratonu Višnjan-Rušnjak 2006.]]
Pretragu neba uvijek počinjemo bez [[teleskop]]a. Međutim, već mali teleskop će pokazati mnogo više detalja. Za potrebe astrognozije najpogodniji je lovački, odnosno vojnički dvogled 10 x 50 ([[ugaoni prečnik|ugaono povećanje]] 10 puta, prečnik [[objektiv]]a 50 [[milimetar|mm]]). Dobar dvogled lahko se prilagođava svakom posmatraču (navodi se na razmak [[zjenica]] i na dioptrije promatrača), a lahko se i brzo uperi u bilo koji dio neba. Prednost mu je i veliko vidno polje. Nedostatak je složena [[optika]], uz [[Prizma|prizmu]] za [[Totalna refleksija|totalnu refleksiju]]. U optičkom sistemu s više dijelova [[svjetlost]] se višestruko rasipa i gubi, a opada i kontrast. Zbog nestabilnosti svaki dvogled treba osloniti na stalak. Napredniji [[amaterska astronomija|astronomi-amateri]] upotrebljavaju refraktorski [[teleskop]] s [[objektiv]]om prečnika od 70 do 80&amp;nbsp;mm i sa [[fokusna dužina|fokusnom dužinom]] od 0,6 do 0,8 [[metar|m]]. Teleskop treba imati više [[okular]]a (ugaona povećanja 25, 50 i 100 puta).

=== Prividan sjaj zvijezda ili prividna magnituda ===
Prividna zvjezdana veličina ili magnituda opisuje svjetlost nebeskog tijela kao neposredne pojave na nebu, a ne mjeri ni tjelesnu veličinu ni stvaran tok svjetlosti koji napušta zvijezdu. Pomoću teleskopa zapažaju se zvijezde koje golim okom se ne mogu vidjeli. Prihvaćajući običaj još od [[antika|antike]], [[zvijezde]] se prema sjaju razvrstavaju u [[prividna magnituda|prividne magnitude]], odnosno kraće, u veličine ili [[magnituda (astronomija)|magnitude]] (znak: ''m'' ili ''mag''). Zvijezde vidljive golim okom dijelile su se u 6 magnituda. Najsvjetlije zvijezde bile su prve magnitude (''m'' = +1), a najtamnije šeste magnitude (''m'' = +6), što je granica ljudske moći opažanja (bez pomoći teleskopa). U običnim atmosferskim uvjetima vedrog neba normalno oko primjećuje zvijezdu pete magnitude. U boljim uvjetima zapaža se i zvijezda šeste magnitude. Naprimjer, zvijezda četvrte magnitude je oko 2,5 puta sjajnija od zvijezda pete magnitude, a zvijezda pete magnitude je oko 2,5 puta sjajnija od zvijezda šeste magnitude. Tačnije, osvjetljenosti koje daju zvijezde čije magnitude se razlikuju za jedinicu odnose se kao 2,512.

Na nebu su najsjajnije zvijezde [[Arktur (zvijezda)|Arktur]], [[Vega]], [[Capella|Kapela]] i [[Rigel]], koje su nulte magnitude, a još je sjajniji [[Sirius (zvijezda)|Sirius]], čiji je ''m'' = -1,4. Budući da se sjajnije zvijezde opisuju manjim brojem, idući po brojnom pravcu veličina, zalazi se u područje negativnih brojeva. Ima još i sjajnijih objekata. Kada je najsjajnija, [[Venera]] ima magnitudu ''m'' = -4,4, Mjesec ''m'' = -13,6, a [[Sunce]] ''m'' = -26,7. Izvježbano oko razaznat će u manjim grupama zvijezda razliku u magnitudi od 0,1 veličine.

Objektiv teleskopa prihvata tok svjetlosti srazmjeran svojoj [[površinska svjetlost|površini]]. Koliko puta je površina objektiva veća od površine očne zjenice toliko puta veći tok svjetlosti prođe kroz objektiv. Zato se teleskopom vide zvijezde slabijeg sjaja nego golim okom. Površina objektiva srazmjerna je [[kvadrat]]u [[prečnik]]a objektiva, pa je kvadratu prečnika srazmjerna i prihvaćena [[svjetlost]]. U idealnom slučaju, kada je teleskop odlične izrade, a [[Zemljina atmosfera]] čista i prozirna, vidjet će se najslabije zvijezde u zavisnosti od prečnika objektiva, kako to pokazuje sljedeća tabela:

{| class=&quot;wikitable&quot;
|- bgcolor=&quot;#efefef&quot;
!Qu|prečnik [[objektiv]]a (mm)||30||50||80||125||200
|-align = &quot;center&quot;
|[[prividna magnituda]] ''m''||+9||+10||+11||+12||+12
|-align = &quot;center&quot;		
|}

Podaci iz tabele odgovaraju činjenici da [[oko]], kojem [[sočivo (optika)|sočivo]] ima [[prečnik]] 8&amp;nbsp;mm, vidi zvijezdu šeste magnitude (''m'' = +6). Idealni slučaj ne susreće se često pa će se u stvarnosti primjetljiva zvijezda razlikovati za jednu do dvije veličine. Naprimjer, teleskopom prečnika 80&amp;nbsp;mm vidjet ćemo obično zvijezde magnitude ''m'' = +10. Najveći teleskopi bilježe zvijezde ''m'' = +24 ili ''m'' = +25, ali uz pomoć [[fotografija|fotografskih]] ploča koje se dugo izlažu svjetlosti, ili uz pomoć modernih [[fotomultiplikator|fotoelektričnih]] i [[poluprovodnik|poluprovodnih]] [[detektor]]a svjetlosti. Osobina teleskopa da prihvata određeni tok svjetlosti naziva se ''svjetlosna moć''.

=== Moć ugaonog razlučivanja teleskopa ===

Uz osobinu dvogleda kao sabirača svjetlosti druga važna osobina odnosi se na uočavanje detalja. Moć ugaonog razlučivanja teleskopa određena je najmanjim [[ugaoni prečnik|ugaonim razmakom]] između dva tačkasta, zvjezdolika objekta koja se još vide razdvojeno. Moć razlučivanja poboljšava se s veličinom objektiva. Pravilo je da je najmanji ugaoni razmak dvije zvijezde koje se još vide odvojeno obrnuto srazmjeran prečniku objektiva. Posmatraju li se dvije jednako sjajne zvijezde, vidjet će se odvojeno ako se nalaze bar na ugaonom razmaku navedenom u sljedećoj tabeli:

{| class=&quot;wikitable&quot;
|- bgcolor=&quot;#efefef&quot;
!Qu|prečnik [[objektiv]]a ([[milimetar|mm]])||30||40||50||60||80||100
|-align = &quot;center&quot;
|[[ugaoni prečnik]] ([[ugaona sekunda]])||4&quot;||3&quot;||2,5&quot;||2&quot;||1,5&quot;||1&quot;
|-align = &quot;center&quot;		
|}

Prikazani podaci su za astronomski [[teleskop]] najvećeg kvaliteta. Bit će teško ugledati [[dvostruka zvijezda|dvostruke zvijezde]] koje su rastavljene neku [[ugaona sekunda]] više nego što je zapisano u tabeli. Prizmatični [[dvogled]] teško razdvaja ugao manji od 20”. Također, teže se mogu ugledati odvojeno dvije zvijezde koje su izrazito različitog sjaja jer će jedna zabljesnuti drugu.

=== Veličina slike teleskopa ===

Pri posmatranju planeta i drugih nebeskih tijela koji pokazuju površinu važna je veličina slike koju stvara teleskop. Ta veličina zavisi od [[fokusna dužina|fokusnoj dužini]] [[objektiv]]a ''f'' i o [[ugaoni prečnik|ugaonom prečniku]] objekta na nebu (prividni prečnik). Svaki predmet koji na nebu vidimo pod uglom od 1[[ugaoni stepen|°]] imat će sliku u fokusnoj ravnini objektiva veliku otprilike:

:''f'' / 60

Predmet kojem je ugaoni prečnik 1”, imat će sliku u fokusnoj ravnini objektiva veliku:

:''f'' / 2 x 10&lt;sup&gt;5&lt;/sup&gt;

Predmet nekog drugog ugaonog prečnika imat će sliku čiju veličinu dobijamo kada prethodne izraze pomnožimo ugaonim prečnikom u stepenima (u prvom slučaju), odnosno u ugaonim sekundama (u drugom slučaju). Budući da planete imaju ugaone prečnike od kojih 10” do 60&quot;, moraju se posmatrati s povećanjem.

=== Fotografiranje uz pomoć teleskopa ===

[[fotografija|Fotografiranje]] pomoću teleskopa provodi se na dva načina.

* Jedan je bez povećanja pri čemu objektiv teleskopa služi umjesto objektiva [[fotoaparat]]a. Na teleskop se umjesto [[okular]]a ugradi fotoaparat, kojem se prethodno skine objektiv, film fotoaparata se pritom mora nalaziti u fokusnoj ravnini teleskopskog objektiva.
* Drugi je s povećanjem pri čemu se fotoaparat postavlja na okularni dio teleskopa zajedno sa sistemom leća za povećanje.

Pri dužim izlaganjima fotografske [[emulzija|emulzije]] svjetlosti svemirskih izvora teleskop se mora pokretati [[sat (instrument)|satnim mehanizmom]] za automatsko praćenje dnevnog kretanja neba, tako da slika nebeskog tijela pada uvijek na isto mjesto na filmu. Opažanje Mjeseca je najjednostavnije. Za vizuelno proučavanje pogodan je svaki dalekozor, prizmatični [[dvogled]] ili astronomski [[teleskop]], koji povećava od 10 do 30 puta. Dobri snimci dobijaju se već s pomoću fotoaparata s teleobjektivom.

== Opis nekih objekata ==
[[Datoteka:UrsaMajorCC.jpg|mini|desno|250px|[[Veliki medvjed (sazviježđe)|Veliki medvjed]] viđen golim okom. [[Asterizam (astronomija)|Asterizam]] koji čini 7 najsjajnijih zvijezda Velikog medvjeda a naziva se i ''Velika kola''.]]
[[Datoteka:CassiopeiaCC.jpg|mini|desno|250px|[[Kasiopeja (sazviježđe)|Sazviježđe Kasiopeje]] viđeno golim okom.]]
[[Datoteka:PegasusCC.jpg|mini|desno|250px|[[Pegaz (sazviježđe)|Sazviježđe Pegaza]] viđeno golim okom. Pegaz se lahko uočava po svojstvenom četverouglu zvijezda.]]
[[Datoteka:M31bobo.jpg|mini|desno|250px|''Andromedina maglica'' ([[Messier 31]], M31 ili NGC 224), najdalje svemirsko tijelo vidljivo golim okom.]]
[[Datoteka:M42filip.jpg|mini|desno|250px|[[Messier 42]] (M42 ili NGC 1976) ili ''Orionova maglica'' je [[emisijska maglina]] u sazviježđu [[Orion (sazviježđe)|Orioa]]. Nalazi se u ''Orionovom maču'', nizu zvijezda postavljenih okomito na ''Orionov pojas''.]]
[[Datoteka:AurigaCC.jpg|mini|desno|250px|[[Kočijaš (sazviježđe)|Sazviježđe Kočijaša]] viđeno golim okom ima oblik petougla.]]
[[Datoteka:M45 filip.jpg|250px|mini|desno|[[Messier 45]] (M45) poznat pod nazivom ''Vlašići'' odnosno ''Plejade'' je [[otvoreni skup]] u [[Bik (sa)|sazviježđu Bik]].]]
[[Datoteka:Crab Nebula.jpg|250px|mini|desno|[[Messier 1]] (M1) ili ''maglina Rak'' (NGC 1952 ili Taurus A) je [[ostatak supernove]] iz 1054. u [[Bik (sazviježđe)|sazviježđu Bik]].]]
[[Datoteka:LeoCC.jpg|mini|desno|250px|[[Lav (sazviježđe)|Sazviježđe Lava]] viđeno golim okom (svijetlo nebesko tijelo dolje je planeta [[Jupiter]]).&lt;ref&gt;[http://www.allthesky.com/constellations/leo.html AlltheSky.com]&lt;/ref&gt;]]
[[Datoteka:M13 FL.jpg|250px|mini|desno|Kuglasto zvjezdano jato [[Messier 13]] snimljen 80-milimetarskim [[teleskop]]om.]]
[[Datoteka:M57 The Ring Nebula.JPG|250px|mini|desno|''Maglica Prsten'' poznata i kao [[Messier 57]] (M57 ili NGC 6720) smještena je u sazviježđu [[Lira (sazviježđe)|Lire]]. M57 smatra se prototipom [[planetarna maglina|planetarnih maglina]].]]
[[Datoteka:Redgiants.svg|mini|desno|250px|Usporedba crvenog [[superdiv]]a [[Antares (zvijezda)|Antares]]a sa [[Sunce]]m, koje je prikazano kao sitna tačkica gore desno. Crna krivulja pokazuje veličinu [[Mars]]ove putanje. Na slici je također prikazan i [[Arktur (zvijezda)|Arktur]] radi poređenja veličina.]]

Najzanimljivija nebeska tijela su [[dvostruka zvijezda|dvostruke]] i [[višestruka zvijezda|višestruke zvijezde]], jata ili skupovi zvijezda ([[otvoreno zvjezdano jato]], [[kuglasto zvjezdano jato]] i drugo) i [[maglina|magline]], a veliki uspjeh je kad se ustanovi da je neka zvijezda [[Promjenljiva zvijezda|promjenjiva]]. Uspijemo li vidjeti naglu provalu sjaja zvijezde, otkrili smo [[supernova|supernovu]]. Ne jednom, [[amaterska astronomija|astronomu amateru]] posrećilo se da otkrije takvu zvijezdu.

=== Cirkumpolarna sazviježđa ===

Neke zvijezde se vide uvijek iznad [[horizont]]a: to su [[cirkumpolarna sazviježđa]] smještene oko sjevernog nebeskog pola. Cirkumpolarna sazviježđa na sjevernim geografskim širinama jesu sljedeća: [[Veliki medvjed (sazviježđe)|Velikog]] i [[Mali medvjed (sazviježđe)|Malog medvjeda]], [[Kasiopeja (sazviježđe)|Kasiopeje]], [[Kefej (sazviježđe)|Kefeja]], [[Zmaj (sazviježđe)|Zmaja]], [[Žirafa (sazviježđe)|Žirafe]] i [[Ris (sazviježđe)|Risa]].

==== Veliki medvjed ====

U Velikom medvjedu zvijezde [[Zeta Ursae Majoris|Mizar]] i [[80 Ursae Majoris|Alkor]] čini dvostruku zvijezdu. Iako je [[prividna magnituda|pete magnitude]] (''m'' = +5), Alkor ćemo lako zapaziti pored Mizara, koji je druge magnitude (''m'' = +2). Za jedan obilazak oko zajedničkog [[težište|težišta]] potrebno im je više od 2 miliona godina. Iako ih zapažamo blizu, zvijezde su razmaknute 20.000 [[Astronomska jedinica|AJ]]. U malom dalekozoru Mizar će nam se pokazati kao [[dvostruka zvijezda]] (razdvojena za 15[[ugaona minuta|”]]); govorimo o dvije komponente Mizara, Mizar A i Mizar B. Svaka od spomenutih zvijezda ima pratioca ili pratioce. Mizar A ima jednog pratioca, Mizar B dva pratioca, a Alcor samo jednog. Sve njih nećemo vidjeti našim [[dalekozor]]om; otkriveni su posebnim mjerenjima. Dakle, Mizar i Alkor nalaze se u višestrukom sistemu zvijezda.

==== Mali medvjed ====

U [[Mali medvjed (sazviježđe)|Malom medvjedu]] ističe se svijetložućkasta [[Sjevernjača (zvijezda)|Sjevernjača]] i ružičasti [[Beta Ursae Minoris|Kohab]]. [[Dalekozor]]om objektiva od 80&amp;nbsp;mm nedvosmisleno se otkriva pratilac Sjevernjače, koji je zvijezda devete magnitude (''m'' = +9). Njegovih 7 sjajnih zvijezda nazivaju se i ''Mala kola''.

==== Kasiopeja ====

[[Kasiopeja (sazviježđe)|Kasiopeja]] s otvorom slova '''W''' pokazuje put [[sjever]]a. Najsjajnija zvijezda Šedir ([[Alpha Cassiopeiae|Šedir]]) jest [[dvostruka zvijezda]]; druga zvijezda je devete magnitude (''m'' = +9). Međutim, nije riječ o fizičkom paru ili dvostrukoj zvijezdi vezanim privlačnom silom, već prividnom optičkom utisku (''optička dvostruka zvijezda''); prividno su jedna blizu druge samo zbog perspektive. Zvijezda [[Gamma Cassiopeiae|&amp;gamma; Cas]] je promjenjiva zvijezda; zna biti sjajnija od Šedira, ali i slabija od ostalih zvijezda u slovu W.

==== Kefej ====

[[Kefej (sazviježđe)|Kefej]] je neupadljivo sazviježđe, a u njemu se nalazi zvijezda [[Delta Cephei|&amp;delta; Cep]] po kojoj su dobile ime brojne promjenjive zvijezde, δ - cefeide, ili jednostavnije [[cefeida|cefeide]]. Sjaj joj se mijenja od magnitude ''m'' = +3,5 do ''m'' = +4,4. Period vremena u kojem se sjaj izmijeni je veoma pravilan i iznosi 5 dana i 9 sati. Fizički razlog promjene na samoj zvijezdi je u tome da ona ritmički mijenja [[volumen]], pulsiranjem, pa se ta vrsta zvijezda ubraja među [[promjenjiva zvijezda|pulsirajuće promjenjive zvijezde]].

==== Zmaj ====

[[Alpha Draconis|&amp;alpha; Dra]] je zvijezda četvrte magnitude (''m'' = +4). U vrijeme [[Stari Egipat|starih Egipćana]] ona je bila Polarna zvijezda. Od tada se nebeski pol zbog kretanja Zemljine ose ([[precesija]]) pomaknuo do sadašnjeg položaja u blizini [[Sjevernjača|Sjevernjače]]. [[Nu Draconis|&amp;nu; Dra]], u glavi Zmaja, široko je rastavljena fizička dvostruka zvijezda. Obje su pete magnitude (''m'' = +5), a oštro oko ih zapaža odvojeno i bez [[teleskop]]a.

=== Sazviježđa jesenskog neba ===

Sazviježđa jesenskog neba na sjevernoj polulopti su Pegaz, Andromeda, Ovan i Ribe, a niže pri [[horizont]]u su Jarac, Vodolija i Kit.

==== Pegaz ====

[[Pegaz (sazviježđe)|Pegaz]] se lahko uočava po svojstvenom četverouglu zvijezda smještenom na jug [[Beta Cassiopeiae|&amp;beta; Cas]]. Sjeveroistočni ugao četverougla čini [[Alpha Andromedae|&amp;alpha; And]], ostalo pripada Pegazu. Unutar četverougla ima malo primjetljivih zvijezda. U sazviježđu je zanimljiva crvenkasta zvijezda [[Beta Pegasi|Šeat]], koja u ne baš pravilnom ritmu od kojih 35 dana mijenja sjaj od ''m'' = +2 do ''m'' = +3. To je [[divovska zvijezda]] kojoj je prečnik jednak [[astronomska jedinica|AJ]].

==== Andromeda ====

U Andromedi su dva nebeska tijela interesantna za posmatranje. To je [[dvostruka zvijezda]] [[Gamma Andromedae|&amp;gamma; And]] sa žućkastom glavnom zvijezdom magnitude ''m'' = +2 i zelenkastomodrom sporednom zvijezdom magnitude ''m'' = +5. Najveća je zanimljivost sazviježđa ''Andromedina maglina'' ([[Messier 31]]; M31 ili NGC 224), najdalje svemirsko tijelo vidljivo golim okom. Udaljena je nešto više od 2.000.000 [[svjetlosna godina|svjetlosnih godina]] i predstavlja [[spiralna galaksija|spiralnu galaksiju]] sličnu našoj. Spiralni krakovi vide se tek s pomoću velikih teleskopa. Na Zemljinoj južnoj polulopti vidljive su dvije galaksije, [[Veliki Magellanov oblak|Veliki]] i [[Mali Magellanov oblak]], a one se vide mnogo jasnije nego što se vidi Andromedina galaksija zato što su Magellanovi oblaci puno bliži.

==== Ovan ====

[[Gamma Capricorni|&amp;gamma; Cap]] je lijep primjer dvostruke zvijezde, a obje zvijezde su četvrte magnitude (''m'' = +4).

==== Ribe ====

[[Ribe (sazviježđe)|Ribe]] su teže uočljivo sazviježđe, poznato najviše po tome što se u njemu nalazi [[proljećna tačka]]. To je ono mjesto na nebu kroz koje Sunce prolazi prvog dana [[proljeće|proljeća]]. Taj dio neba se ne može posmatrati onda kada se u njemu nalazi Sunce. Jesenski dio noćnog neba nalazi se u proljeće na dnevnoj strani neba.

==== Kit ====

U [[Kit (sazviježđe)|Kitu]] treba, s pomoću zvijezde [[Beta Ceti|&amp;beta; Cet]] i crvenkaste zvijezde [[Alpha Ceti|&amp;alpha; Cet]], naći zvijezdu [[Omicron Ceti|&amp;omicron; Cet]], koja nosi i ime ''Mira promjenljiva'', što na latinskom znači čudna. To je jedna od najpoznatijih promjenjivih zvijezda. U vrijeme najvećeg sjaja ima magnitudu ''m'' = +3, dok u vrijeme najmanjeg sjaja ima magnitudu ''m'' = +9, a to znači da isčezava pogledu golim okom. Vrijeme promjene sjaja nije posve stalno, a kreće se oko 332 dana. Dakle, samo trećinu tog vremena Mira je vidljiva. U saziježđu Kita može se naći zvijezda [[Tau Ceti]], zvijezda koja je udaljena samo 11,9 [[Svjetlosna godina|svjetlosnih godina]] i koja ima 5 [[Vansolarna planeta|vansolarnih planeta]].

=== Sazviježđa zimskog neba ===

Sazviježđa zimskog neba smatraju se najljepšim dijelom zvjezdanog neba. Ovdje se nalaze Orion, Veliki pas, Mali pas, Blizanci, Kočijaš, Bik, Perzej i još neka sazviježđa.

==== Orion ====

U [[Orion (sazviježđe)|Orionu]] [[Rigel]] (β Orionis) čisto je bijel, a [[Betelgeuze]] (α Orionis) narandžastocrven. Betelgeuze je nepravilno promjenjiva zvijezda sa sjajem magnitude od ''m'' = 0 do ''m'' = +1. Većina zvijezda Oriona su bjeličastog sjaja, znači da im se površine nalaze na visokoj temperaturi. Zvijezde su srazmjerno mlade (nekoliko desetaka miliona godina) i zrače snažnu svjetlost. Tom svjetlošću pobuđuju na svijetljenje rijedak [[međuzvjezdani plin]]. Stoga se u Orionu nalazi više međuzvjezdanih [[maglina]] od kojih je najpoznatija Velika Orionova maglina. Opazit ćemo je golim okom u maču Oriona. Orion je, naime, ime dobio po mitskom junaku i u sazviježđu se prepoznaje ljudsko tijelo, ramena, koljena i pojas. U pojasu se nalaze 3 zvijezde, [[Delta Orionis|&amp;delta;]],[[Epsilon Orionis|&amp;epsilon;]] i [[Zeta Orionis|&amp;zeta;]], a ispod pojasa visi mač, koje se nazivaju i ''Koscima''. Unutar Velike Orionove magline smještena je zvijezda [[Theta Orionis|&amp;theta; Orionis]], fizička višestruka zvijezda, čije četiri zvijezde se vide pomoću teleskopa od 80&amp;nbsp;mm; zato što te zvijezde čine lik trapeza, θ Orionis naziva se i ''Trapeznom zvijezdom''.

==== Veliki i Mali pas ====

U [[Veliki pas (sazviježđe)|Velikom]] i [[Mali pas (sazviježđe)|Malom psu]] najzanimljivije su njihove najsjajnije zvijezde, [[Alpha Canis Majoris|Sirius]] i [[Alpha Canis Minoris|Prokion]]. Titrajući u svijetlomodrikastim bljeskovima, Sirius privlači pažnju više nego ijedna zvijezda. To je druga najbliža zvijezda Suncu koja se vidi golim okom, a daleko je 8,7 [[svjetlosna godina|sg]] (prva najbliža zvijezda ujedno vidljiva golim okom je [[Alpha Centauri]] udaljena 4,3 [[svjetlosna godina|sg]], a nalazi se među anticirkumpolarnim zvijezdama). Prokion nije mnogo dalje, svega 11,3 sg. Još jedna slučajna podudarnost tih zvijezda je u tome što su obje dvostruke zvijezde, a sekundarni (koji se mogu zabilježiti tek s pomoću najvećih teleskopa) jesu [[bijeli patuljak|bijeli patuljci]]. Bijeli patuljak će postati i naše Sunce kada potroši [[vodik]] za fuziju.

==== Blizanci ====

[[Blizanci (sazviježđe)|Blizanci]] sadrže veliki broj zvijezda. Pogledamo li [[Kastor (zvijezda)|Kastor]]a (α Geminorum) boljim pogledom, razaznat ćemo da je to [[dvostruka zvijezda]]. Vrijeme obilaska tog fizičkog para iznosi 350 godina. Pomnija opažanja otkrivaju da je to zapravo [[višestruka zvijezda|šesterostruka zvijezda]].

==== Kočijaš ====

[[Kočijaš (sazviježđe)|Sazviježđe Kočijaša]] oblika petougla (jedan ugao pripada zvijezdi [[Beta Tauri|&amp;beta; Tau]]) lahko se nađe po najsjajnijoj zvijezdi, [[Alpha Aurigae|Kapeli]]. Žućkaste je boje, kao što bi izgledalo i Sunce da se posmatra iz daljine. [[Epsilon Aurigae|&amp;epsilon; Aur]] je dvostruka zvijezda s dugim periodom obilaska. Pritom sporedna zvijezda zamračuje glavnu zvijezdu, koja se smatra najvećom poznatom zvijezdom (oko 2.000 puta većom od Sunca, s prečnikom od gotovo 20 [[Astronomska jedinica|AJ]]).

==== Bik ====

U [[Bik (sazviježđe)|Biku]] najzapaženiji je sjajnocrvenkasti [[Aldebaran]], ali za oko najprivlačnija je ipak jedna grupa slabašnih zvjezdica, a to su [[Messier 45|Vlašići ili Plejade]]. Razlog zašto su zvijezde zajedno jest skupljanje međuzvjezdanog materijala i postupni prelazak u zvjezdani oblik. Sve su jednako stare, otprilike 50 miliona godina. Okom ih se može nabrojiti 7, a u teleskopu se roje. U Biku je vidljivo još jedno slično jato, [[Hijade]]. Oba jata svrstavaju se u [[otvoreno zvjezdano jato|otvorena ili galaktička jata zvijezda]]. Malo sjevernije, tik do zvijezde [[Zeta Tauri|&amp;zeta; Tau]], smještena je maglina [[Messier 1|M 1]] ili [[Rakovica (maglina)|Rakovica]], koja se može posmatrati dalekozorom od 50&amp;nbsp;mm. [[Fotografija|Fotografije]] snimljene većim teleskopima otkrivaju prekrasan prizor. Maglina M1 zapravo je raspršena tvar jedne zvijezde koja je eksplodirala 1054. Pojava takve zvjezdane katastrofe naziva se [[supernova|supernovom]], a dogođa se veoma rijetko. U cijelom Mliječnom putu javlja se svakih stotinjak godina. Manje eksplozije zvijezda, nove zvijezde, javljaju se svake godine. Zbog posljedica eksplozije maglica M1 širi se velikom brzinom, u obliku pramenova, po kojima je dobila ime &quot;Rakovica&quot;. U središtu magline nađen je [[Pulsari|pulsar]], odnosno [[neutronska zvijezda]].

==== Perzej ====

[[Perzej (sazviježđe)|Sazviježđe Perzeja]] ne sadrži puno sjajnih zvijezda, ali zbog položaja u [[Mliječni put|Mliječnom putu]] bogato je zanimljivim nebeskim tijelima. Najznamenitija zvijezda je [[Algol (zvijezda)|Algol]] (α Per), predstavnik pomračenih promjenjivih zvijezda. Njen naziv na [[arapski jezik|arapskom]] znači ''Vraška ili đavolja zvijezda''. Sjaj zvijezde je naizgled stalan, ali opadne u dva maha, jednom slabije, a drugi put jače, pa zvijezda od [[prividna magnituda|druge magnitude]] (''m'' = +2) postaje zvijezda treće magnitude (''m'' = +3). Jači pad ne traje dugo, svega oko 10 sati, a pojava se ponavlja u ciklusima od 2 dana i 21 sata. To je zapravo [[dvostruka zvijezda]], gdje jedna zvijezda pomračuje drugu prilikom obilaženja oko zajedničkog [[težište|težišta]]. Obje zvijezde [[Vlastito kretanje (astronomija)|kreću]] se u ravnini koja prolazi našim pogledom. Idući od Algola prema [[Kasiopeja (sazviježđe)|Kasiopeji]], na 2/3 puta, uočavamo raspršenu mrlju koju dalekozor otkriva kao dvostruki skup zvijezda ([[Eta Persei|&amp;eta;]] i [[Chi Persei|&amp;chi; Persei]]).

=== Sazviježđa proljetnog neba ===

Sazviježđa proljetnog neba jesu Lav, Volar, Djevica i Sjeverna kruna te kasnije prema ljetu Vaga. Taj dio neba siromašniji je zvijezdama od zimskog, ali ni njemu ne manjka zanimljivih nebeskih tijela.

==== Lav ====

Najlakše se prepoznaje [[Lav (sazviježđe)|Lav]]. Najsjajnija zvijezda [[Alpha Leonis|Regulus]] zvijezda je prve magnitude (''m'' = +1). Bjeličast [[Beta Leonis|Denebola]] je visoke temperature kao i Regulus. [[Gamma Leonis|&amp;gamma; Leo]] je dvostruka zvijezda s nešto slabijom drugom zvijezdom; za obilazak zvijezdama treba 400 godina.

==== Volar ====

Slijedeći pogledom &quot;rudu&quot; Velikih kola ([[Veliki medvjed (sazviježđe)|Velikog medvjeda]]) nailazi se na [[Volar (sazviježđe)|sazviježđe Volara]] i u njemu na sjajnu zvijezdu [[Alpha Volantis|Arktur]]. Zvijezda je nulte magnitude (''m'' = 0), metalnocrvenkastog sjaja. Dvostruke zvijezde u tom sazviježđu jesu [[Delta Volantis|&amp;delta; Vol]] (zvijezde se razaznaju manjim dvogledom) te [[Epsilon Volantis|&amp;epsilon; Vol]], za čije je razdvajanje potreban teleskop s objektivom od 80&amp;nbsp;mm. U posljednjem paru zvijezda sjajnija zvijezda je žućkasta, a pratilac modrikast.

==== Djevica ====

[[Spika (zvijezda)|Spika]] (α Vir) u [[Djevica (sazviježđe)|Djevici]] je zvijezda prve magnitude (''m'' = +1). Zajedno s Arkturom i Denebolom čini trougao po kojem se lakše orijentirati na tom dijelu neba. [[Gamma Virginis|&amp;gamma; Vir]] je dvostruka zvijezda, a obje zvijezde su četvrte magnitude (''m'' = +4); to je jedan od najsjajnijih ravnopravnih parova. Za međusobni obilazak zvijezdama treba 180 godina. Sazviježđe Djevice je inače poznato po tome što se njemu nalazi [[grupa galaksija]] od nas udaljena od 40 do 50 svjetlosnih godina. U toj grupi ima više od hiljadu [[galaksija]].

==== Sjeverna kruna ====

[[Sjeverna kruna (sazviježđe)|Sjeverna kruna]] je zanimljiv polukružni niz zvijezda slabijeg sjaja među kojim se ističe [[Alpha Coronae Borealis|Gemma]] (α CrB; ''Dragulj'') koja je druge magnitude (''m'' = +2).

==== Vaga ====

Potkraj proljeća i početkom ljeta zapaža se blizu horizonta [[Vaga (sazviježđe)|sazviježđe Vage]]. Vaga ima dvije sjajnije zvijezde od druge (''m'' = +2) do treće magnitude (''m'' = +3) nazvane ''Zuben-el-genubi'' (α Vage) i ''Zuben-el-šemali'' (β Vage). Posljednja se javlja svijetlozelenkastim blijeskom.

=== Sazviježđa ljetnog neba ===

Sazviježđa ljetnog neba iako ne dostižu bogatstvo &quot;Zimskog šestougla&quot; ipak okupljaju zanimljiva sazviježđa, a to su: Herkul, Lira, Labud , Sjeverni krst, Orao, Delfin, Škorpion i Strijelac.

==== Herkul ====

[[Herkul (sazviježđe)|Herkul]] zauzima šire područje između Volara i Lire, a uprkos manje uočljivim zvijezdama, interesantan je za posmatranje. [[Alpha Herculis|Ras Algethi]] (α Her) je crvenkasta zvijezda koja mijenja sjaj na nepravilan način, od magnitude ''m'' = +3 do ''m'' = +4. Promjena sjaja zapaža se i golim okom ako se stalno uspoređuje s bližim zvijezdama. [[Messier 13]] (M13 ili NGC 6205) ili ''Veliko Herkulovo jato'' je kuglasto jato otkriveno 1714. godine, a smjestio se između [[Zeta Herculis|&amp;zeta;]] i [[Eta Herculis|&amp;eta; Her]], ali bliže drugoj zvijezdi. Golim okom se zapaža u mrkloj noći kao mrlja. Pogledamo li ga teleskopom, nećemo uočiti pojedinačne zvijezde od kojih je sastavljen jer je za to potrebna [[fotografija]]. U njemu se sjatilo više od 100.000 zvijezda, i to na prostoru prečnika od nekoliko stotina [[svjetlosna godina|svjetlosnih godina]]. Kad bismo se nalazili u njegovom središtu, jedva bismo vidjeli zvijezde izvana (s njegove periferije). U jatu ima veoma velikih zvijezda, do 500 puta većih od Sunca, a neke su od njih promjenjive zvijezde. Jato je udaljeno oko 20.000 sg. Zato je to najdalje nebesko tijelo u [[Mliječni put|Mliječnom putu]] koje možemo vidjeti golim okom.

==== Lira ====

[[Vega]] u [[Lira (sazviježđe)|Liri]], [[Alpha Cygni|Deneb]] u Labudu i [[Alpha Aurigae|Altair]] u Orlu čine [[Veliki ljetni trougao]] zvijezda magnitude od ''m'' = 0 do ''m'' = +1. Sazviježđe Lire ne može se previdjeti. To je malehno sazviježđe jasnog oblika, obilato zanimljivostima. Vega je plavkasta zvijezda, ljeti visoko iznad horizonta. Zbog Zemljine [[precesija|precesije]] os Zemlje pokazivat će za više hiljada godina u njenom pravcu, pa ćemo Vegu nazivati Sjevernjačom. [[Beta Lyrae|&amp;beta; Lyr]] je dvostruka zvijezda. [[Epsilon Lyrae|&amp;epsilon; Lyr]] vidi se kao dvostruka zvijezda golim okom, a već dalekozor s objektivom od 80&amp;nbsp;mm pokazat će da je svaka zvijezda dvostruka. To je fizička četverostruka zvijezda. β Lyr poznata je pomračena promjenjiva dvostruka zvijezda, a sjaj joj se neprestano mijenja. To su dvije podjednako sjajne zvijezde koje na maloj udaljenosti obilaze jedna oko druge. Na pola razmaka između β Lyr i [[Gamma Lyrae|&amp;gamma; Lyr]] smjestila se ''Prstenasta maglina'' poznata i kao [[Messier 57]] (M57 ili NGC 6720). Vidjet će se teleskopom objektiva od 80 do 100&amp;nbsp;mm. Dobre snimke pokazuju da se sastoji od prstena u čijem središtu je jedva vidljiva zvijezda veoma visoke temperature. Prsten predstavlja rijetku ljusku gasa koja se odvojila od središnje zvijezde. Uobičajeni naziv za tu vrstu nebeskog tijela je [[planetarna maglina|planetarna ili prstenasta maglina]].

==== Labud ====

[[Alpha Cygni|Deneb]] je jedna od najdaljih zvijezda koje se vide golim okom, daleko je 1.600 sg, a vidimo je zbog zaista velikog sjaja ([[apsolutna magnituda]]); to je jedna od najsjajnijih zvijezda u Mliječnom putu. Inače većinu zvijezda vidimo zato što su bliske. [[Beta Cygni|Albireo]] (β Cyg) na drugom kraju križa, optički je [[dvostruka zvijezda]], s različitim bojama.

==== Orao ====

[[Alpha Aquilae|Altair]] (α Aql) prate dvije zvijezdce, [[Beta Aquilae|&amp;beta;]] i [[Gamma Aquilae|&amp;gamma; Aur]]. [[Orao (sazviježđe)|Sazviježđe Orla]] vidimo kako plovi u svijetloj pruzi [[Mliječni put|Mliječnog puta]]. Jedna od zvijezda [[Eta Aquilae|&amp;eta; Aur]] je [[cefeida]], s periodom 7 dana i 5 sati. Sjaj joj se mijenja od ''m'' = +3.5 do ''m'' = +4.3, pa se promjena uočava i bez dalekozora.

==== Delfin ====

[[Delfin (sazviježđe)|Delfin]] je malo sazviježđe nalik dječjem zmaju. Nalazi se s istočne strane Mliječnog puta, između Labuda i Orla. Durbinom vidimo da je [[Gamma Delphini|&amp;gamma; Del]] dvostruka zvijezda sa sjajnijom žućkastom zvijezdom i zelenkastim pratiocem.

==== Škorpion ====

U ljetnim noćima pojavljuje se [[Škorpion (sazviježđe)|Škorpion]], posebno u kasnijim večernjim satima jula i augusta. Tada se nad horizontom visoko dignu i Škorpion i Strijelac. [[Alpha Scorpii|Antares]] (α Sco) je crvenkasta zvijezda koja se po boji i sjaju (''m'' = +1) takmiči s [[Mars]]om; otuda joj je i naziv: ''Anti-Ares''. Zapravo je to daleka i veoma velika zvijezda s prečnikom od 3 [[Astronomska jedinica|AJ]]. Uz to je i dvostruka zvijezda.

==== Strijelac ====

[[Strijelac (sazviježđe)|Strijelca]] je teže prepoznati, jer se u njegovom smjeru, iza tamnih oblaka Mliječnog puta koji se na nebu ističu relativno malim brojem zvijezda, krije [[Galaktocentrična udaljenost|centar]] naše galaksije. Zemlja je od tog centra udaljena oko 30.000 [[svjetlosna godina|sg]].

== Opažanje planeta ==
[[Datoteka:Positional astronomy.svg|mini|desno|250px|Skica pokazuje [[ugao|uglove]] između [[Sunce|Sunca]] i [[planeta]] s obzirom na položaj [[Zemlja (planeta)|Zemlje]]: [[elongacija|elongaciju]], [[konjunkcija (astronomija)|konjukciju]], [[opozicija (astronomija)|opoziciju]] i kvadraturu.]]
[[Datoteka:Mercury transit 1.jpg|mini|desno|250px|Prijelaz (tranzit) [[Merkur]]a preko [[Sunce|Sunca]]. Merkur je mala tačka u donjem dijelu u sredini, ispred Sunca. S lijeve strane Sunca je [[Sunčeve pjege|Sunčeva pjega]].]]
[[Datoteka:Phases Venus.jpg|mini|desno|250px|[[Galileo Galilei|Galileo]] je pomoću [[teleskop]]a ugledao i [[Venerine mijene]], pojavu koja je nemoguća u okviru geocentričnog sistema pa je to bio i dokaz postojanja [[heliocentrični sistem|heliocentričnog sistema]].]]
[[Datoteka:Mars transparent.png|mini|desno|250px|Planeta [[Mars]] s vidljivim polarnim kapama&lt;br&gt;(izvor: NASA-in Hubbleov teleskop, snimljeno tokom opozicije Marsa 2001.)]]
[[Datoteka:Satelliti galileiani e Giove.jpg|mini|desno|250px|[[Jupiter]] i galilejevski sateliti.]]
[[Datoteka:Solar system scale-2.jpg|mini|desno|250px|Ova slika ilustrira relativnu veličinu planeta sobzirom na veličinu Sunca u [[Sunčev sistem|Sunčevom sistemu]].]]

=== Međusobni razmještaj planeta ===

Vidljivost [[planet]]a zavisi od njihovog položaja u [[Sunčev sistem|Sunčevom sistemu]] prema Zemlji. ''Donje'' ili ''unutrašnje planete'' (koje su bliže Suncu od Zemlje) nalaze se u [[konjunkcija (astronomija)|gornjoj konjukciji]] kada su na stazi tačno suprotno, dalje, s druge strane Sunca, a u donjoj konjukciji kada su u smjeru Sunca, ali s njegove bliže strane. U vrijeme između dvije uzastopne gornje konjukcije (ili dvije uzastopne donje) te planete prolaze kroz sve faze, slično Mjesecu. Vrijeme kada se mogu posmatrati je ograničeno. Uvijek su blizu Sunca, s nevelikim ugaonim zaklonom ([[elongacija|elongacijom]]). Najveća elongacija [[Merkur]]a je 28°, a [[Venera|Venere]] 48°. Iz sjevernih krajeva Zemlje vide se ili ujutro prije izlaska Sunca ili uvečer poslije zalaska Sunca, a ne mogu se vidjeti u ponoć.

''Gornje'' ili ''vanjske planete'' (one koje su dalje od Sunca nego što je Zemlja) mogu se naći u konjukciji, opoziciji i kvadraturi. Posmatrati ih je najpogodnije u [[opozicija (astronomija)|opoziciji]] jer je tada planeta najbliža Zemlji. Javljaju se i posebno povoljne velike opozicije kada je planeta zbog položaja na izduženoj stazi Zemlji najbliže. O uglu pod kojim se vidi tijelo planeta zavisi kako ćemo ih vidjeti i na njima razaznati detalje. Najveće ugaone prečnike postižu Venera i [[Jupiter]], dok se ostale planete vide mnogo manje. Planete se svake godine ne vide u istim položajima. Stoga podatke o položajima moramo potražiti u godišnjacima i prirodoslovnim časopisima koji objavljuju skice trenutnih planetnih staza. Jednaki međusobni razmještaj planeta, Sunca i Zemlje ponavlja se u ritmu [[sinodička godina|sinodičkih godina]] planeta.

=== Postupci zapažanja ===

Planete se zapažaju vizuelno ili snimanjem, a svaki postupak ima i prednosti i nedostataka. Nužno je koristiti se velikim povećanjima, od 100 do 300 puta. Pogodniji su [[teleskop]]i koji imaju [[objektiv]]e većih [[fokusna daljina|fokusnih daljina]] (ugaono povećanje astronomskog teleskopa je jednako omjeru foksune daljine objektiva i [[okular]]a), a i objektive većih prečnika jer sakupljaju više svjetlosti. Međutim, nema smisla da povećanje preraste preko mjere, iz više razloga. Kod velikog povećanja lik planeta je velik pa je osvijetljenost slike mala (jednaka količina [[svjetlost]]i raspodjeljuje se na veću površinu). Osvijetljenost slike raste s ''f'' – brojem objektiva (to je omjer prečnika objektiva i fokusne dužine). Ako se poveća fokusna dužinu da se dobilo veće povećanje, učinit će se to na štetu osvijetljenosti. Dakle, kod veće slike mora se fotografska [[emulzija]] duže izlagati svjetlosti. Oko u većoj slici slabije uočava kontraste. Nadalje, sitnije pojedinosti se gube zbog nemira koji unosi [[Zemljina atmosfera]]. Na sliku loše utječe i mutna [[atmosfera]] u blizini naselja. Optimalni odnos se postiže ako prečnik objektiva u mm odgovara povećanju, npr. objektiv od 100&amp;nbsp;mm je optimalan za maksimalno povećanje od 100 puta.&lt;ref&gt;[http://www.urania-wiesbaden.de/optik.html Tipps und Tricks bei der Wahl von Teleskop und Zubehör] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150905071219/http://www.urania-wiesbaden.de/optik.html |date=5. 9. 2015 }}''urania-wiesbaden.de'' Astronomische Gesellschaft Urania, pristupljeno 15.8.2015. {{de simbol}}&lt;/ref&gt;

Glavna prednost oka je u dobroj osjetljivosti i reagiranju. Kako se jasnoća slike brzo mijenja, oko može izabrati trenutak kada je slika najbolja. Na [[fotografija|fotografskom]] filmu ekspozicijom od više sekundi će se naslagati jedna preko druge i dobre i loše slike pa snimka planete neće biti tako jasna kao lik planete posmatran okom. Međutim, fotografska snimka, za razliku od posmatranja okom, je [[dokument]]. Za fotografiranje planeta nema smisla upotrebljavati [[teleskop]]e koji imaju objektiv manji od 120&amp;nbsp;mm (refraktor) odnosno 150&amp;nbsp;mm ([[reflektorski teleskop|reflektor]]). Vizuelna opažanja provode se i s manjim objektivima. Svako promatranje planeta treba popratiti crtežom i kratkim opisom. Vlastite rezultate treba uspoređivati s rezultatima drugih posmatrača. Rezultati često znaju biti veoma subjektivni. Iz sličnosti podudarnih rezultata mogu se izvesti i objektivni zaključci.

==== Merkur ====

Kako je najbliži Suncu i brzo mijenja položaj, to u kratkim razmacima, od nekoliko mjeseci, od večernje pojave postaje jutarnjom pojavom. Najbolje ga je potražiti od 40 do 60 minuta prije izlaska ili poslije zalaska [[Sunce|Sunca]] običnim dvogledom. Po boji je bjelkast, blijed. Prividna veličina [[Merkur]]a mijenja se od ''m'' = +1,1 do ''m'' = -1,2. Tako sjaje i sjajnije zvijezde pa ipak Merkura nećemo lahko ugledati zbog blizine Sunca. Ima dana kada se može posmatrati i 2 sata poslije zalaska Sunca. Bez [[teleskop]]a ili s manjim teleskopom dovoljno je da ga pronađemo.

==== Venera ====

[[Venera]] je najsjajnija [[planeta]] na nebu, sjaji kao [[brilijant]]; čak se može vidjeti da predmeti bacaju sjenu zbog njenog sjaja. I Venera se nalazi na dijelu neba nedaleko od Sunca. S položajem mijenja joj se i sjaj i mijena. Kada je najdalje, u gornjoj [[konjunkcija (astronomija)|konjukciji]], krug joj je posve osvijetljen, ali malen (10”), 6 puta manji nego kada je u donjoj konjukciji (60”) kada nam je okrenuta tamnom stranom. Disk joj je osvijetljen po pola u istočnoj i zapadnoj najvećoj elongaciji. Najveći sjaj, ''m'' = -4,4, postiže kada se nalazi na bližem dijelu staze i to pri elongaciji od 39°. Oštrije oko može i bez teleskopa razaznati kako su položeni rogovi (krajevi) srpa. Crtanje [[Venerine mijene|Venerinih mijena]] pomoću malog teleskopa  je tipičan zadatak za astronoma amatera. Oblik srpa uvjerit će nas da Venera ima [[atmosfera|atmosferu]] jer se krajevi srpa produžavaju preko polovine kruga. Kada se u trenutku donje konjukcije planeta primakne Suncu, oko nje se javi cijeli svijetleći prsten. Samo se uz napor mogu vidjeti raznolikosti u oblačnom pokrovu, kao i nejednolikosti u području terminatora (granice svjetlosti i tame). Posmatranja se obavljaju i po danu uz primjenu crvenog ili narandžastog filtera za prigušivanje modre pozadine neba.

==== Mars ====

[[Mars]] se lako prepoznaje po narandžastocrvenoj boji. Za oko je veoma privlačan. Brzo se kreće među zvijezdama pa se već u toku jedne sedmice primijeti da se od jedne zvijezde premjestio drugoj. Najbolje se vidi u vrijeme opozicije, oko ponoći. Dvogledom se neće vidjeti mnogo jasnije nego golim okom. Manjim teleskopom mogu se nazrijeti bijele polarne kape. Da bi se bolje vidio, treba sačekati veliku opoziciju; to je ona opozicija kada se Mars istovremeno nalazi na dijelu svoje putanje najbliže Suncu (Marsova putanja je primjetno izdužena). Tako se Mars i Zemlja povremeno primaknu na 56 miliona [[kilometar]]a; tada Marsov [[ugaoni prečnik]] dostigne 25”. Ima opozicijâ kada je krug planete 2 puta manji, a u konjukciji i 7 puta manji. Velike opozicije ponavljaju se svakih 15 do 17 godina.

==== Jupiter ====

[[Jupiter]] je jakog bjelkastog sjaja, najsjajnije nebesko tijelo poslije Venere jer dostiže magnitudu ''m'' = -2. Zbog toga što je 11 puta veći od Zemlje pločica mu se vidi pod uglom od 60[[ugaona minuta|”]]. Već u malom teleskopu Jupiter se proljepšava; oko njega se ističu 4 najveća [[prirodni satelit|satelita]]. Otkrio ih je [[Galileo Galilei]], pa se zovu galilejevskim, a poimence: [[Ija (mjesec)|Io ili Ija]], [[Evropa (mjesec)|Evropa]], [[Ganimed (mjesec)|Ganimed]] i [[Kalista (mjesec)|Kalisto]]. Lahko su vidljivi i uz sjajni Jupiter jer imaju magnitude od ''m'' = +4 do ''m'' = +6. Pratimo li satelite iz dana u dan, pažnju će nam privući način kojim izmjenjuju mjesta. Imamo li u okularu nitni križ, odnosno koordinatnu mrežicu, možemo mjeriti razmake satelita do centra planete te odrediti ophodno vrijeme svakog od njih. Na dijelu staze zalaze za Jupiter. [[Ole Rømer]] ustanovio je 1675. da trenuci opažanja [[okultacija]] (kad se nebesko tijelo, gledano sa Zemlje, skriva iza drugog) Jupiterovih satelita (primjer je Io) zavise od brzine širenja svjetlosti. Do tada se smatralo da se svjetlost prenosi beskonačnom brzinom. Značajno je da je Rømer dokazao da je [[brzina svjetlosti]] konačna. S teleskopom objektiva od 100&amp;nbsp;mm može se ugledati sjena ponekog mjeseca na Jupiterovoj površini. Astronomi amateri takmiče se u posmatranju i crtanju šara na vidljivoj površini, a one se pružaju u smjeru rotacije kao tamniji pojasi i svijetle zone. U jednoj južnoj zoni smještena je Velika crvena pjega.

==== Saturn ====

Saturn je bljeđi od Jupitera, a sjaji kao zvijezda prve magnitude (''m'' = +1). Svaki teleskop pokazat će da mu je pojas istaknut. Teleskop s objektivom od 80 do 100&amp;nbsp;mm otkriva da je to prsten. Prsten se sastoji od više dijelova; izraziti tamni procijep naziva se &quot;Cassinijevom pukotinom&quot;. Zapaža se i sjena prstenova na vidljivoj površini planete. Prsten se nalazi u ravnini Saturnovog ekvatora, nagnutoj prema ravnini ekliptike, pa se kretanjem Zemlje i Saturna mijenja ugao pod kojim gledamo prstenove. U trenucima kada Zemlja prolazi ravninom prstenova oni se gube iz vida jer su veoma tanki. Prečnik planete vidi se pod ugaonim prečnikom od 20”, a prečnik prstenova više je nego dva puta veći. Što je planeta dalje od Sunca, prividne mjere mu se mijenjaju manje s vremenom. Da bi se zapazio satelit Titan, mora se upotrijebiti teleskop. Titan je od Saturna, u ravnini njegovog ekvatora, udaljen za 5 prečnika prstenova.

==== Uran ====

Uran se može vidjeti i bez teleskopa jer je šeste magnitude (''m'' = +6), ali nije bio otkriven prije nego što je pronađen [[teleskop]]. Godine 1978. pronađeni su mu prstenovi, uski i razmaknuti, a manjim teleskopima se ne mogu ugledati. Vidjet će se samo pločica, ali ne odviše jasno.

==== Neptun ====

[[Neptun]] je osme magnitude (''m'' = +8). Budući da je daleko od Sunca, položaj među zvijezdama mijenja mu se veoma polako.

==== Pluton ====

[[Pluton]] se vidi samo najvećim teleskopima jer mu je magnituda ''m'' = +14. Poznat je po tome što Suncu priđe bliže od Neptuna. Počevši od 1980, čitavih 19 godina se kreće na manjim udaljenostima od Neptuna. Otkriće njegovog jednog satelita, koja su počela 1978, srušilo je hipotezu da bi mogao biti odbjegli Neptunov satelit.

== Također pogledajte ==
* [[Amaterska astronomija]]

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://web.archive.org/web/20080601205957/http://astro.fdst.hr/Promatracka/index.php Astronomska sekcija Fizikalnog društva Split - posmatračka astronomija] {{Simboli jezika|hr|hrvatski}}
* [http://www.wikinfo.org/Hrvatski/index.php/Jadransko_zvizdoslovje ''Wikinfo:'' Jadransko zvizdoslovje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121008012858/http://www.wikinfo.org/Hrvatski/index.php/Jadransko_zvizdoslovje |date=8. 10. 2012 }} {{Simboli jezika|hr|hrvatski}}
* [http://pocetnica.aad.hr/predavanja/10%20Astrognozija.pdf astrognozija]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} {{Simboli jezika|hr|hrvatski}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Posmatračka astronomija]]
[[Kategorija:Historija astronomije]]</text>
      <sha1>8rv7untdki1w6mrsekit79g48shd2sj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Galaksija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>18078</id>
    <revision>
      <id>3732869</id>
      <parentid>3692567</parentid>
      <timestamp>2025-07-03T23:16:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>−[[Kategorija:Astrofizika]]; ±[[Kategorija:Astronomski objekti]]→[[Kategorija:Koncepti u astronomiji]] (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3732869</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4064" sha1="p5gw79en40j8idujwjamk7lql3tsh3a" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:NGC 4414 (NASA-med).jpg|mini|250px|[[NGC 4414]], tipična spiralna galaksija]]
'''Galaksija''' je velika skupina [[zvijezda]] koje se drže na okupu međusobnim [[gravitacija|gravitacijskim]] privlačenjem. Postoji više tipova galaksija po veličini i obliku. Najmanje su galaksije patuljci s otprilike 100.000 zvijezda, dok na drugom kraju skale postoje gigantske galaksije s približno 3000 milijardi zvijezda.

== Historijski pregled ==
Historijski, galaksije su dijeljene prema njihovom prividnom izgledu (što se često naziva vizuelnom morfologijom). Čest oblik je eliptična galaksija, sa vitkim eliptičnim profilom. Spiralne galaksije su gomile u obliku diskova sa zakrivljenim, prahovitim kracima. Galaksije nepravilnih i neobičnih oblika poznate su pod nazivom neobičnih galaksija i tipično proizlaze iz raskida izazvanih gravitacijskim privlačenjima susjednih galaksija. Takva međudjelovanja bliskih galaksija, koja na kraju mogu i prerastati u stapanja galaksija, mogu potaknuti epizode znatno pojačanog stvaranja zvijezda i proizvesti ono što se naziva starburst galaksijom. Male galaksije koje ne posjeduju povezanu strukturu također se nazivaju nepravilnim galaksijama.

U vidljivom svemiru vjerovatno ima više od 100 milijardi (10&lt;sup&gt;11&lt;/sup&gt;) galaksija. Prečnici većine galaksija kreću se između 1000 i 100.000 [[parsek]]a i obično ih međusobno razdvajaju milioni parseka (ili ''megaparseci''). Međugalaktički prostor (prostor između galaksija) ispunjen je razrijeđenim plinom, čija je gustoća manja od jednog atoma po kubnom metru. Većina galaksija organizirana je u hijerarhijskim društvima koja se nazivaju skupovima, koji se opet, dalje, mogu združivati u superskupove. Te veće strukture općenito se raspoređuju u plohe i niti koje se prostiru nepreglednim svemirskim prazninama.

Iako još uvijek nedovoljno shvaćena, [[tamna materija]], čini se, učestvuje sa 90% u masi većine galaksija. Posmatranja ukazuju na to, da bi u središtima većine, ako ne i svih galaksija, mogle postojati supermasivne [[crna rupa|crne rupe]]. Pretpostavlja se da bi one mogle biti osnovnim uzrokom aktivnih galaktičkih jezgara nađenih u središtima nekih galaksija. Čini se da galaksija Mliječni put u svojoj jezgri udomljuje najmanje jedan takav objekt.

== Vrste galaksija ==
=== Vrste galaksija po obliku ===
* [[Spiralna galaksija]]
* [[Eliptična galaksija]]
* [[Lećasta galaksija]] (lentikularne)
* [[Nepravilna galaksija]]

== Također pogledajte ==
* [[NGC 1855]]
* [[NGC 7532]]
* [[NGC 700]]

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Galaxies}}
{{FizikaPortal}}
{{AstronomijaPortal}}
* [https://web.archive.org/web/20120311081523/http://astro.fdst.hr/index.php?p=http%3A%2F%2Fastro.fdst.hr%2FKozmologija%2FmorfoGalaksija.php Astro.fdst.hr]
* [http://www.zvjezdarnica.com/astronomija/osvrt/astronomija-u-bih/1102 Astronomija u BiH] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151107231345/http://www.zvjezdarnica.com/astronomija/osvrt/astronomija-u-bih/1102 |date=7. 11. 2015}}
* [https://web.archive.org/web/20061125183815/http://galileo.as.utexas.edu/research.html Galaxy Formation Research Homepage]
* http://www.bbc.co.uk/programmes/p003c1cn
* http://www.seds.org/messier/galaxy.html{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110812221521/http://seds.org/messier/galaxy.html |date=12. 8. 2011}}
* https://web.archive.org/web/20150718054637/http://www.atlasoftheuniverse.com/
* http://www.physics.org/facts/sand-galaxies.asp {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150821071507/http://www.physics.org/facts/sand-galaxies.asp |date=21. 8. 2015}} Koliko ima galaksija?
* https://web.archive.org/web/20150715160713/http://www.astronoo.com/en/galaxies.html
* http://science.nasa.gov/headlines/y2002/08feb_gravlens.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060411094750/http://science.nasa.gov/headlines/y2002/08feb_gravlens.htm |date=11. 4. 2006}}

{{Galaksija}}
{{Zvijezda}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Galaksije| ]]
[[Kategorija:Koncepti u astronomiji]]</text>
      <sha1>p5gw79en40j8idujwjamk7lql3tsh3a</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ustavni sud Bosne i Hercegovine</title>
    <ns>0</ns>
    <id>18283</id>
    <revision>
      <id>3732935</id>
      <parentid>3712134</parentid>
      <timestamp>2025-07-04T08:30:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3732935</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12838" sha1="sj1auvbh06a9g1ifj6qen96v7om6sww" xml:space="preserve">{{Infokutija državno tijelo
| slika           = Ustavni sud BiH logo.png
| veličina_slike  = 200px
| alt_slike       = 
| tekst           = Logo Ustavnog suda Bosne i Hercegovine
| slika2          = Predsjedništvo BiH (2989421535).jpg
| veličina_slike2 = 200px
| alt_slike2      = 
| tekst2          = [[Zgrada Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] u kojoj se nalazi Ustavni sud BiH
| izvorno_ime     = 
| državni nivo    = [[Bosna i Hercegovina]]
| sjedište        = [[Sarajevo]]
| ministar        = 
| budžet          = 5.382.000 KM (2016)&lt;ref name=&quot;SrednjorocniPlan&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.ustavnisud.ba/public/down/Sred_plan_rada_2018_2020_bs.pdf|title=Srednjoročni plan rada Ustavnog suda BiH|date=1. 6. 2017|website=Ustavni sud Bosne i Hercegovine|access-date=6. 10. 2021}}&lt;/ref&gt;
| ime ministarstva = 
| pozicija        = 
| osnivanje       = 15. februara 1964.
| šef agencije    = [[Mirsad Ćeman]] &lt;small&gt;(od 30. maja 2025.)&lt;/small&gt;
| zaposleni       = 94 (2016)&lt;ref name=&quot;SrednjorocniPlan&quot; /&gt;
| veb-sajt        = [https://www.ustavnisud.ba/ ustavnisud.ba]
| dodatak         = 
}}
{{Politika Bosne i Hercegovine}}
'''Ustavni sud Bosne i Hercegovine''', pored klasičnog zadatka koji se odnosi na zaštitu ustavnosti, ostvaruje u pojedinim vrstama sporova i neposredniju vezu sa sudskom odnosno zakonodavnom vlašću. Ustavni sud odlučuje u apelacijama na presude vrhovnih sudova [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|entiteta]] i na neki način preuzima ulogu Vrhovnoga suda [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Ustavni sud je jedini nadležan da odlučuje o bilo kojem sporu koji se javlja po [[Ustav Bosne i Hercegovine|Ustavu Bosne i Hercegovine]] između dva entiteta, ili između Bosne i Hercegovine i jednog ili oba entiteta, te između [[Spisak agencija i institucija Bosne i Hercegovine|institucija Bosne i Hercegovine]], uključujući ali ne ograničavajući se na to pitanje. Odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.ccbh.ba/public/down/USTAV_BOSNE_I_HERCEGOVINE_bos.pdf |title=Ustav Bosne i Hercegovine, član VI |access-date=11. 5. 2009 |archive-date=3. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160303193315/http://www.ccbh.ba/public/down/USTAV_BOSNE_I_HERCEGOVINE_bos.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Historija ==

Prvi Ustavni sud u bivšoj [[SFRJ|Jugoslaviji]] je osnovan još [[1963]]. godine, i to je ujedno i polazna tačka historije ustavnog sudstva u Bosni i Hercegovini. U skladu sa federativnom strukturom, osim Ustavnog suda na saveznom nivou, šest republika i dvije autonomne pokrajine, su također imale svoje ustavne sudove prije raspada bivše SFRJ.

Ustavni sud Bosne i Hercegovine je konstituiran po prvi put [[15. februar]]a [[1964]]. godine na osnovu Ustava iz [[1963]]. godine, a zadržan je i kasnijim Ustavom iz [[1974]]. godine. Ovaj Ustavni sud je u prvom redu imao nadležnost u apstraktnoj normativnoj kontroli, kao što je odlučivanje o saglasnosti (republičkih) zakona sa Ustavom i o ustavnosti i zakonitosti drugih propisa i općih i samoupravnih akata, te rješenje sporova između Republike i drugih društveno-političkih zajednica, kao i sukoba nadležnosti između sudova i organa društveno-političkih zajednica. Zakonom o Ustavnom sudu su bila regulirana pitanja organizacije, nadležnosti i postupka pred ovim Ustavnim sudom.

Ustav Bosne i Hercegovine (kao Aneks 4. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini), koji je stupio na snagu [[14. decembar|14. decembra]] [[1995]]. godine, su osnovni pravni okvir za djelatnosti današnjeg Ustavnog suda. Ali i evropsku konvencija za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda je direktno primjenjiva u Bosni i Hercegovini. Konvencija ima prioritet nad svim ostalim zakonima. Sud je ustanovljen nakon izvršenih procedura izbora i imenovanja, prvom sjednicom Ustavnog suda u maju [[1997]]. godine.

Institucija Ustavnog suda je utemeljena članom VI Ustava, kojim se osim nadležnosti uređuju i organizaciono ustrojstvo i procedure, te konačnost i obaveznost odluka. Sjedište Ustavnog suda je u Sarajevu. Sjednice se u pravilu održavaju u sjedištu, ali Sud može odlučiti da se sjednica održi i van sjedišta.

== Organizacija ==

Ustavni sud sačinjava devet sudija, od kojih šest sudija biraju parlamenti entiteta ([[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]] bira četiri, a [[Narodna skupština Republike Srpske]] dva), a preostalu trojicu bira predsjednik [[Evropski sud za ljudska prava|Evropskog suda za ljudska prava]], nakon konsultacija sa [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništvom Bosne i Hercegovine]]. Za sudije Ustavnog suda mogu biti izabrani istaknuti pravnici visokog moralnog ugleda. Sudije koje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava ne mogu biti državljani Bosne i Hercegovine niti bilo koje susjedne države. Mandat sudija imenovanih u prvom sazivu je pet godina, izuzev ako prije toga ne podnesu ostavku ili ne budu s razlogom razriješeni konsenzusom ostalih sudija. Sudije kasnijih saziva mogu obavljati svoje dužnosti do 70 godina starosti, izuzev ako prije toga ne podnesu ostavku ili budu razriješeni konsenzusom ostalih sudija.

Ustavni sud tajnim glasanjem bira predsjednika i tri zamjenika predsjednika iz reda sudija. Predsjedništvo Suda, tj. predsjednik i tri zamjenika predsjednika se biraju po principu rotacije. Mandat predsjednika Suda traje tri godine. Funkcija sudije je nespojiva sa članstvom u političkoj stranci ili političkoj organizaciji u Bosni i Hercegovini, članstvom u zakonodavnoj, izvršnoj i drugoj sudskoj vlasti u Bosni i Hercegovini odnosno u entitetima, ili sa bilo kojom drugom funkcijom koja može uticati na nepristrasnost sudije.

U obavljanju svoje funkcije sudije imaju imunitet, koji se regulira posebnim aktom kojeg donosi Sud. Sudija može biti razriješen dužnosti prije isteka mandata ako to sam zatraži, ako bude osuđen na zatvorsku kaznu, ako trajno izgubi sposobnost da obavlja svoju funkciju, ili ako obavlja javne ili profesionalne dužnosti nespojive sa funkcijom sudije Ustavnog suda. Sud utvrđuje postojanje razloga za razrješenje sudije prije isteka mandata s obzirom na činjenicu da sudije mogu biti razriješene dužnosti na osnovu konsenzusa ostalih sudija. Sud svoju organizaciju i djelatnost ostvaruje na principu finansijske samostalnosti.

Većina svih članova Suda sačinjava [[kvorum]]. Sud donosi odluke većinom glasova svih članova. Odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće i objavljuju se u &quot;Službenom glasniku Bosne i Hercegovine&quot; te u službenim glasilima entiteta: &quot;Službenim novinama Federacije BiH&quot;, &quot;Službenom glasniku Republike Srpske&quot; i &quot;Službenom glasniku Distrikta Brčko&quot;.

Ustavni sud je, u odnosu na druge organe vlasti u Bosni i Hercegovini, samostalan i neovisan. Nijedan organ u Bosni i Hercegovini ne može donositi zakone, druge propise i opće akte koji se tiču rada Ustavnog suda i njegove uloge utvrđene Ustavom.&lt;ref&gt;[http://www.ccbh.ba/public/down/pravila_bos.pdf Pravila Ustavnog suda BiH, član 2.]{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

== Nadležnosti ==
Nadležnosti Ustavnog suda su definirane u čl. VI/3. i IV/3. Ustava.&lt;br/&gt;
Nadležnosti Ustavnog suda se odnose na slijedeće četiri tačke:
* ''Sporovi sukoba nadležnosti i apstrakna kontrola ustavnosti:'' Sud odlučuje o pozitivnim ili negativnim sukobima nadležnosti, kao i o bilo kojim drugim sporovima koji se mogu pojaviti u odnosima između državnih i entitetskih struktura vlasti odnosno institucija Bosne i Hercegovine. Ustavni sud ima nadležnost da odluči da li je bilo koja odredba ustava ili zakona jednog entiteta u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine. Prema Ustavu, sporove može pokrenuti samo određen krug ovlaštenih pokretača: član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, predsjedavajući Vijeća ministara, predsjedavajući ili njegov zamjenik bilo kojeg doma Parlamentarne skupštine, jedna četvrtina članova/delegata bilo kojeg doma Parlamentarne skupštine, ili jedna četvrtina članova bilo kojeg doma zakonodavnog organa jednog entiteta.
* ''Apelaciona jurisdikcija:'' Ustavni sud predstavlja najvišu sudsku instancu u odnosu na redovne sudove, čime se potvrđuje njegova uloga u smislu posebnog institucionalnog garanta zaštite prava i sloboda ustanovljenih Ustavom.
* ''Proslijeđivanje pitanja od drugih sudova:'' Ustavni sud je nadležan u pitanjima koja mu je proslijedio bilo koji sud u Bosni i Hercegovini u pogledu toga da li je zakon, od čijeg važenja njegova odluka zavisi, kompatibilan sa Ustavom, sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i osnovnim slobodama o njenim protokolima, ili sa zakonima Bosne i Hercegovine; ili u pogledu postojanja ili domašaja nekog općeg pravila međunarodnog javnog prava.
* ''Deblokada Parlamentarne skupštine:'' Ustavni sud rješava spor u kojem je predložena odluka Parlamentarne skupštine, po mišljenju većine delegata jednog od konstitutivnih naroda, destruktivna po vitalni nacionalni interes, a pri tome su u Domu naroda iscrpljena sva &quot;parlamentarna sredstva&quot; za rješavanja ovog pitanja.

== Članovi ==

Trenutni članovi suda su:
* Predsjednica: [[Mirsad Ćeman]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://bljesak.info/vijesti/flash/ustavni-sud-bih-dobiva-novo-vodstvo/518779|title=Ustavni sud BiH dobio novo vodstvo - Bljesak.info|date=30. maj 2025|website=bljesak.info}}&lt;/ref&gt;
* Potpredsjednici: Valerija Galić, Angelika Nussberger
* Sudije: Larisa Velić, [[Marin Vukoja]], Helen Keller, Ledi Bianku

== Aktuelne odluke ==

=== Spor o državnim obilježima ===

[[31. mart]]a [[2006]]. godine utvrđeno je da čl. 1. i 2. Zakona o grbu i zastavi Federacije Bosne i Hercegovine i čl. 2. i 3. Ustavnog zakona o zastavi, grbu i himni Republike Srpske nisu u skladu sa članom II/4. Ustava Bosne i Hercegovine u vezi sa čl. 1.1. i 2.a) i c) Međunarodne konvencije o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije iz Aneksa I na Ustav Bosne i Hercegovine. Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine i Narodnoj skupštini Republike Srpske je naloženo da, u skladu sa članom 63. stav 4. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, u roku od šest mjeseci, od dana objave ove odluke u &quot;Službenom glasniku Bosne i Hercegovine&quot;, usaglasi navedene odredbe sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

Također je utvrđeno da član 2. Zakona o upotrebi zastave, grba i himne, u dijelu u kojem je propisano da se zastavom, grbom i himnom Republike Srpske &quot;predstavlja državnost Republike Srpske&quot;, nije u skladu sa čl. I/1. i I/2. Ustava Bosne i Hercegovine i da član 3. Zakona o upotrebi zastave, grba i himne, u dijelu u kojem je propisano da se simboli Republike Srpske upotrebljavaju &quot;u skladu sa moralnim normama srpskog naroda&quot; nisu u skladu sa članom II/4. Ustava Bosne i Hercegovine u vezi sa čl. 1.1. i 2.a) i c) Međunarodne konvencije o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije iz Aneksa I na Ustav Bosne i Hercegovine, te ih je Ustavni sud u tom dijelu i ukinuo. Ukinute odredbe prestaju važiti narednog dana od dana objavljivanja ove odluke u &quot;Službenom glasniku Bosne i Hercegovine&quot;, u skladu sa članom 63. stav 3. Pravila Ustavnog suda.

U obrazloženju sud navodi, da Ustavni sud smatra da je legitimno pravo bošnjačkog i hrvatskog naroda u Federaciji Bosne i Hercegovine, odnosno srpskog naroda u Republici Srpskoj, da se mora dati jednako pravo srpskom narodu u Federaciji BiH, odnosno bošnjačkom i hrvatskom narodu u Republici Srpskoj.

=== Spor o nazivima općina sa prefiksom &quot;srpski&quot;===

Sud je utvrdio [[26. mart]]a [[2004]]. da dio člana 11. Zakona o teritorijalnoj organizaciji i lokalnoj samoupravi i čl. 1. i 2. Zakona o Gradu Srpsko Sarajevo, u odnosu na nazive: Srpsko Sarajevo, Srpski Drvar, Srpski Sanski Most, Srpski Mostar, Srpsko Goražde, Srbinje, Srpski Ključ, Srpska Kostajnica, Srpski Brod, Srpska Ilidža, Srpsko Novo Sarajevo, Srpski Stari Grad i Srpsko Orašje, nisu u skladu sa članom II/4. u vezi sa čl. II/3. i II/5. Ustava Bosne i Hercegovine.

Sud je naložio Narodnoj skupštini Republike Srpske da, u skladu sa članom 63. stav 2. Poslovnika Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, najkasnije u roku od 3 mjeseca od dana objavljivanja ove odluke u &quot;Službenom glasniku Bosne i Hercegovine&quot;, uskladi član 11. Zakona o teritorijalnoj organizaciji i lokalnoj samoupravi i naziv i čl. 1. i 2. Zakona o Gradu Srpsko Sarajevo sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

== Također pogledajte ==
* [[Ustav]]
* [[Sudska vlast]]
* [[Sud Bosne i Hercegovine]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Wikizvor|Ustav Bosne i Hercegovine}}
*[http://www.ustavnisud.ba Ustavni sud BiH]

{{BiH po temama}}

[[Kategorija:Institucije Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Ustavni sud Bosne i Hercegovine|*]]
[[Kategorija:Ustav Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Ustavni sudovi|Bosna i Hercegovina]]</text>
      <sha1>sj1auvbh06a9g1ifj6qen96v7om6sww</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3732987</id>
      <parentid>3732935</parentid>
      <timestamp>2025-07-04T11:36:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Pinturiccio</username>
        <id>141837</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3732987</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12854" sha1="go4rwfg8o2daap84ofdaskh74dylftq" xml:space="preserve">{{Infokutija državno tijelo
| slika           = Ustavni sud BiH logo.png
| veličina_slike  = 200px
| alt_slike       = 
| tekst           = Logo Ustavnog suda Bosne i Hercegovine
| slika2          = Predsjedništvo BiH (2989421535).jpg
| veličina_slike2 = 200px
| alt_slike2      = 
| tekst2          = [[Zgrada Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] u kojoj se nalazi Ustavni sud Bosne i Hercegovine
| izvorno_ime     = 
| državni nivo    = [[Bosna i Hercegovina]]
| sjedište        = [[Sarajevo]]
| ministar        = 
| budžet          = 5.382.000 KM (2016)&lt;ref name=&quot;SrednjorocniPlan&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.ustavnisud.ba/public/down/Sred_plan_rada_2018_2020_bs.pdf|title=Srednjoročni plan rada Ustavnog suda BiH|date=1. 6. 2017|website=Ustavni sud Bosne i Hercegovine|access-date=6. 10. 2021}}&lt;/ref&gt;
| ime ministarstva = 
| pozicija        = 
| osnivanje       = 15. februara 1964.
| šef agencije    = [[Mirsad Ćeman]] &lt;small&gt;(od 30. maja 2025.)&lt;/small&gt;
| zaposleni       = 94 (2016)&lt;ref name=&quot;SrednjorocniPlan&quot; /&gt;
| veb-sajt        = [https://www.ustavnisud.ba/ ustavnisud.ba]
| dodatak         = 
}}
{{Politika Bosne i Hercegovine}}
'''Ustavni sud Bosne i Hercegovine''', pored klasičnog zadatka koji se odnosi na zaštitu ustavnosti, ostvaruje u pojedinim vrstama sporova i neposredniju vezu sa sudskom odnosno zakonodavnom vlašću. Ustavni sud odlučuje u apelacijama na presude vrhovnih sudova [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|entiteta]] i na neki način preuzima ulogu Vrhovnoga suda [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Ustavni sud je jedini nadležan da odlučuje o bilo kojem sporu koji se javlja po [[Ustav Bosne i Hercegovine|Ustavu Bosne i Hercegovine]] između dva entiteta, ili između Bosne i Hercegovine i jednog ili oba entiteta, te između [[Spisak agencija i institucija Bosne i Hercegovine|institucija Bosne i Hercegovine]], uključujući ali ne ograničavajući se na to pitanje. Odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.ccbh.ba/public/down/USTAV_BOSNE_I_HERCEGOVINE_bos.pdf |title=Ustav Bosne i Hercegovine, član VI |access-date=11. 5. 2009 |archive-date=3. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160303193315/http://www.ccbh.ba/public/down/USTAV_BOSNE_I_HERCEGOVINE_bos.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Historija ==

Prvi Ustavni sud u bivšoj [[SFRJ|Jugoslaviji]] je osnovan još [[1963]]. godine, i to je ujedno i polazna tačka historije ustavnog sudstva u Bosni i Hercegovini. U skladu sa federativnom strukturom, osim Ustavnog suda na saveznom nivou, šest republika i dvije autonomne pokrajine, su također imale svoje ustavne sudove prije raspada bivše SFRJ.

Ustavni sud Bosne i Hercegovine je konstituiran po prvi put [[15. februar]]a [[1964]]. godine na osnovu Ustava iz [[1963]]. godine, a zadržan je i kasnijim Ustavom iz [[1974]]. godine. Ovaj Ustavni sud je u prvom redu imao nadležnost u apstraktnoj normativnoj kontroli, kao što je odlučivanje o saglasnosti (republičkih) zakona sa Ustavom i o ustavnosti i zakonitosti drugih propisa i općih i samoupravnih akata, te rješenje sporova između Republike i drugih društveno-političkih zajednica, kao i sukoba nadležnosti između sudova i organa društveno-političkih zajednica. Zakonom o Ustavnom sudu su bila regulirana pitanja organizacije, nadležnosti i postupka pred ovim Ustavnim sudom.

Ustav Bosne i Hercegovine (kao Aneks 4. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini), koji je stupio na snagu [[14. decembar|14. decembra]] [[1995]]. godine, su osnovni pravni okvir za djelatnosti današnjeg Ustavnog suda. Ali i evropsku konvencija za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda je direktno primjenjiva u Bosni i Hercegovini. Konvencija ima prioritet nad svim ostalim zakonima. Sud je ustanovljen nakon izvršenih procedura izbora i imenovanja, prvom sjednicom Ustavnog suda u maju [[1997]]. godine.

Institucija Ustavnog suda je utemeljena članom VI Ustava, kojim se osim nadležnosti uređuju i organizaciono ustrojstvo i procedure, te konačnost i obaveznost odluka. Sjedište Ustavnog suda je u Sarajevu. Sjednice se u pravilu održavaju u sjedištu, ali Sud može odlučiti da se sjednica održi i van sjedišta.

== Organizacija ==

Ustavni sud sačinjava devet sudija, od kojih šest sudija biraju parlamenti entiteta ([[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]] bira četiri, a [[Narodna skupština Republike Srpske]] dva), a preostalu trojicu bira predsjednik [[Evropski sud za ljudska prava|Evropskog suda za ljudska prava]], nakon konsultacija sa [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništvom Bosne i Hercegovine]]. Za sudije Ustavnog suda mogu biti izabrani istaknuti pravnici visokog moralnog ugleda. Sudije koje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava ne mogu biti državljani Bosne i Hercegovine niti bilo koje susjedne države. Mandat sudija imenovanih u prvom sazivu je pet godina, izuzev ako prije toga ne podnesu ostavku ili ne budu s razlogom razriješeni konsenzusom ostalih sudija. Sudije kasnijih saziva mogu obavljati svoje dužnosti do 70 godina starosti, izuzev ako prije toga ne podnesu ostavku ili budu razriješeni konsenzusom ostalih sudija.

Ustavni sud tajnim glasanjem bira predsjednika i tri zamjenika predsjednika iz reda sudija. Predsjedništvo Suda, tj. predsjednik i tri zamjenika predsjednika se biraju po principu rotacije. Mandat predsjednika Suda traje tri godine. Funkcija sudije je nespojiva sa članstvom u političkoj stranci ili političkoj organizaciji u Bosni i Hercegovini, članstvom u zakonodavnoj, izvršnoj i drugoj sudskoj vlasti u Bosni i Hercegovini odnosno u entitetima, ili sa bilo kojom drugom funkcijom koja može uticati na nepristrasnost sudije.

U obavljanju svoje funkcije sudije imaju imunitet, koji se regulira posebnim aktom kojeg donosi Sud. Sudija može biti razriješen dužnosti prije isteka mandata ako to sam zatraži, ako bude osuđen na zatvorsku kaznu, ako trajno izgubi sposobnost da obavlja svoju funkciju, ili ako obavlja javne ili profesionalne dužnosti nespojive sa funkcijom sudije Ustavnog suda. Sud utvrđuje postojanje razloga za razrješenje sudije prije isteka mandata s obzirom na činjenicu da sudije mogu biti razriješene dužnosti na osnovu konsenzusa ostalih sudija. Sud svoju organizaciju i djelatnost ostvaruje na principu finansijske samostalnosti.

Većina svih članova Suda sačinjava [[kvorum]]. Sud donosi odluke većinom glasova svih članova. Odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće i objavljuju se u &quot;Službenom glasniku Bosne i Hercegovine&quot; te u službenim glasilima entiteta: &quot;Službenim novinama Federacije BiH&quot;, &quot;Službenom glasniku Republike Srpske&quot; i &quot;Službenom glasniku Distrikta Brčko&quot;.

Ustavni sud je, u odnosu na druge organe vlasti u Bosni i Hercegovini, samostalan i neovisan. Nijedan organ u Bosni i Hercegovini ne može donositi zakone, druge propise i opće akte koji se tiču rada Ustavnog suda i njegove uloge utvrđene Ustavom.&lt;ref&gt;[http://www.ccbh.ba/public/down/pravila_bos.pdf Pravila Ustavnog suda BiH, član 2.]{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

== Nadležnosti ==
Nadležnosti Ustavnog suda su definirane u čl. VI/3. i IV/3. Ustava.&lt;br/&gt;
Nadležnosti Ustavnog suda se odnose na slijedeće četiri tačke:
* ''Sporovi sukoba nadležnosti i apstrakna kontrola ustavnosti:'' Sud odlučuje o pozitivnim ili negativnim sukobima nadležnosti, kao i o bilo kojim drugim sporovima koji se mogu pojaviti u odnosima između državnih i entitetskih struktura vlasti odnosno institucija Bosne i Hercegovine. Ustavni sud ima nadležnost da odluči da li je bilo koja odredba ustava ili zakona jednog entiteta u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine. Prema Ustavu, sporove može pokrenuti samo određen krug ovlaštenih pokretača: član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, predsjedavajući Vijeća ministara, predsjedavajući ili njegov zamjenik bilo kojeg doma Parlamentarne skupštine, jedna četvrtina članova/delegata bilo kojeg doma Parlamentarne skupštine, ili jedna četvrtina članova bilo kojeg doma zakonodavnog organa jednog entiteta.
* ''Apelaciona jurisdikcija:'' Ustavni sud predstavlja najvišu sudsku instancu u odnosu na redovne sudove, čime se potvrđuje njegova uloga u smislu posebnog institucionalnog garanta zaštite prava i sloboda ustanovljenih Ustavom.
* ''Proslijeđivanje pitanja od drugih sudova:'' Ustavni sud je nadležan u pitanjima koja mu je proslijedio bilo koji sud u Bosni i Hercegovini u pogledu toga da li je zakon, od čijeg važenja njegova odluka zavisi, kompatibilan sa Ustavom, sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i osnovnim slobodama o njenim protokolima, ili sa zakonima Bosne i Hercegovine; ili u pogledu postojanja ili domašaja nekog općeg pravila međunarodnog javnog prava.
* ''Deblokada Parlamentarne skupštine:'' Ustavni sud rješava spor u kojem je predložena odluka Parlamentarne skupštine, po mišljenju većine delegata jednog od konstitutivnih naroda, destruktivna po vitalni nacionalni interes, a pri tome su u Domu naroda iscrpljena sva &quot;parlamentarna sredstva&quot; za rješavanja ovog pitanja.

== Članovi ==

Trenutni članovi suda su:
* Predsjednica: [[Mirsad Ćeman]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://bljesak.info/vijesti/flash/ustavni-sud-bih-dobiva-novo-vodstvo/518779|title=Ustavni sud BiH dobio novo vodstvo - Bljesak.info|date=30. maj 2025|website=bljesak.info}}&lt;/ref&gt;
* Potpredsjednici: Valerija Galić, Angelika Nussberger
* Sudije: Larisa Velić, [[Marin Vukoja]], Helen Keller, Ledi Bianku

== Aktuelne odluke ==

=== Spor o državnim obilježima ===

[[31. mart]]a [[2006]]. godine utvrđeno je da čl. 1. i 2. Zakona o grbu i zastavi Federacije Bosne i Hercegovine i čl. 2. i 3. Ustavnog zakona o zastavi, grbu i himni Republike Srpske nisu u skladu sa članom II/4. Ustava Bosne i Hercegovine u vezi sa čl. 1.1. i 2.a) i c) Međunarodne konvencije o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije iz Aneksa I na Ustav Bosne i Hercegovine. Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine i Narodnoj skupštini Republike Srpske je naloženo da, u skladu sa članom 63. stav 4. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, u roku od šest mjeseci, od dana objave ove odluke u &quot;Službenom glasniku Bosne i Hercegovine&quot;, usaglasi navedene odredbe sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

Također je utvrđeno da član 2. Zakona o upotrebi zastave, grba i himne, u dijelu u kojem je propisano da se zastavom, grbom i himnom Republike Srpske &quot;predstavlja državnost Republike Srpske&quot;, nije u skladu sa čl. I/1. i I/2. Ustava Bosne i Hercegovine i da član 3. Zakona o upotrebi zastave, grba i himne, u dijelu u kojem je propisano da se simboli Republike Srpske upotrebljavaju &quot;u skladu sa moralnim normama srpskog naroda&quot; nisu u skladu sa članom II/4. Ustava Bosne i Hercegovine u vezi sa čl. 1.1. i 2.a) i c) Međunarodne konvencije o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije iz Aneksa I na Ustav Bosne i Hercegovine, te ih je Ustavni sud u tom dijelu i ukinuo. Ukinute odredbe prestaju važiti narednog dana od dana objavljivanja ove odluke u &quot;Službenom glasniku Bosne i Hercegovine&quot;, u skladu sa članom 63. stav 3. Pravila Ustavnog suda.

U obrazloženju sud navodi, da Ustavni sud smatra da je legitimno pravo bošnjačkog i hrvatskog naroda u Federaciji Bosne i Hercegovine, odnosno srpskog naroda u Republici Srpskoj, da se mora dati jednako pravo srpskom narodu u Federaciji BiH, odnosno bošnjačkom i hrvatskom narodu u Republici Srpskoj.

=== Spor o nazivima općina sa prefiksom &quot;srpski&quot;===

Sud je utvrdio [[26. mart]]a [[2004]]. da dio člana 11. Zakona o teritorijalnoj organizaciji i lokalnoj samoupravi i čl. 1. i 2. Zakona o Gradu Srpsko Sarajevo, u odnosu na nazive: Srpsko Sarajevo, Srpski Drvar, Srpski Sanski Most, Srpski Mostar, Srpsko Goražde, Srbinje, Srpski Ključ, Srpska Kostajnica, Srpski Brod, Srpska Ilidža, Srpsko Novo Sarajevo, Srpski Stari Grad i Srpsko Orašje, nisu u skladu sa članom II/4. u vezi sa čl. II/3. i II/5. Ustava Bosne i Hercegovine.

Sud je naložio Narodnoj skupštini Republike Srpske da, u skladu sa članom 63. stav 2. Poslovnika Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, najkasnije u roku od 3 mjeseca od dana objavljivanja ove odluke u &quot;Službenom glasniku Bosne i Hercegovine&quot;, uskladi član 11. Zakona o teritorijalnoj organizaciji i lokalnoj samoupravi i naziv i čl. 1. i 2. Zakona o Gradu Srpsko Sarajevo sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

== Također pogledajte ==
* [[Ustav]]
* [[Sudska vlast]]
* [[Sud Bosne i Hercegovine]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Wikizvor|Ustav Bosne i Hercegovine}}
*[http://www.ustavnisud.ba Ustavni sud BiH]

{{BiH po temama}}

[[Kategorija:Institucije Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Ustavni sud Bosne i Hercegovine|*]]
[[Kategorija:Ustav Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Ustavni sudovi|Bosna i Hercegovina]]</text>
      <sha1>go4rwfg8o2daap84ofdaskh74dylftq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>695.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>19745</id>
    <revision>
      <id>3732735</id>
      <parentid>3732247</parentid>
      <timestamp>2025-07-03T12:26:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AdnanSa</username>
        <id>226</id>
      </contributor>
      <origin>3732735</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4306" sha1="3dpp5bipkbbxy48z56j7jrkiazk1j6z" xml:space="preserve">{{godina}}{{Godina u drugim kalendarima}}Godina '''695.''' ('''[[Rimski brojevi|DCXCV]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u petak]] u [[julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]]. Oznaka 695. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je [[kalendarska era]] [[Anno Domini]] u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina. 

== Događaji ==
=== Bizantijsko carstvo ===
* Stanovništvo Bizanta se pobunilo pod vodstvom Leontija, stratega (vojnog guvernera) Anadolske pokrajine, i proglasilo ga je carem (čija se vladavina završila 698. godine). Politika Justinijana II, neprijateljska prema aristokratiji, rastući poreski pritisak i nametanje preseljenja stanovništva, postaju nepopularni, te dolazi do ustanka kojeg predvodi grupa koja se naziva &quot;Plavima&quot;. Justinijan II je svrgnut i odsječen mu je nos (što je dovelo do njegovog kasnijeg nadimka &quot;Prorezani nos&quot;). Prognan je u Herson (Krim) i počinje planirati pokušaj ponovnog preuzimanja prijestolja.&lt;ref&gt;Ostrogorsky, George (1956). History of the Byzantine State. Oxford: Blackwell. pp. 116-122. and  124–126.&lt;/ref&gt;

=== Emevijski halifat ===
* Halifa Abdulmalik poslao je ekspediciju od 40.000 ljudi predvođenih Hassanom ibn al-Nu'manom da uspostavi red u Ifrikiji. Arapi su zauzeli Kartagu, ali je grad ponovo zauzela bizantijska flota do 698. godine, a zatim se borio protiv pobunjeničkih Berbera iz Kahene.&lt;ref&gt;Histoire du continent africain, par Jean Jolly, Marc de Fleurian, Editions L'Harmattan (ISBN 978-2-7384-4688-6 et 9782738446886)&lt;/ref&gt;

=== Evropa ===
* [[Hildebert III]] nasljeđuje Klodviga IV kao jedini kralj Franaka. On je sin [[Teodorik III|Teoderika III]] i postaje marioneta – roi fainéant – Pipina od Herstala, gradonačelnika palate Austrazije.
* Pipin postavlja svog sina Droga za gradonačelnika palate Burgundije. Njegov mlađi sin Grimoald II postaje gradonačelnik palate Neustrije.
* Saksonci pobjeđuju Bruktere između Lippe i Ruhra i okupiraju Vestfaliju u Njemačkoj (približan datum).

=== Britanija ===
* 6. septembar – Kralj Wihtred od Kenta, koji održava nezavisnost Kenta protiv rastuće ekspanzije Mersije, izdaje jedan od najranijih poznatih zakonika Britanije.&lt;ref&gt; Whitelock 1968, p. 357.&lt;/ref&gt;
* Kralj Aldfrith od Northumbrije ženi se princezom Cuthburh, sestrom kralja Inea od Wessexa (približan datum).

=== Srednja Amerika ===
* 15. juni – Uaxaclajuun Ub'aah K'aviil (&quot;Osamnaest zečeva&quot;) postaje novi vladar majanskog grada-države Copán u Hondurasu nakon smrti Čan Imixa K'aviila i vlada do smrti 736. godine.
* Majanski grad-država Tikal pobjeđuje Calakmul u današnjoj Gvatemali, okončavajući višestoljetno rivalstvo, ali uvodeći još jedan vijek ratovanja koji na kraju dovodi do napuštanja oba grada u IX vijeku.

== 695. u temama ==
=== Religija ===
* 21. novembar – Willibrord, northumbrijski misionar, postaje prvi biskup Utrechta (Holandija). Vraća se u Friziju da propovijeda i gradi brojne crkve (približan datum).
* Willibrord osniva benediktinski centar za obuku svećenika i mladih plemića. Ovo sjemenište kasnije postaje Univerzitet u Utrechtu.
* Suitbert, anglosaksonski misionar, osniva samostan u Kaiserswerthu (blizu Düsseldorfa) u Njemačkoj (približan datum).

== [[Porođaj|Rođeni]] ==
* Fudživara no Maro, japanski državnik (um. 737.) 
* Herlindis od Maaseika, franačka opatica (približan datum) 
* Kibi no Makibi, japanski učenjak (um. 775.) 
* Muhammed ibn al-Kasim, emevijski general (um. 715.) 
* Ōtomo no Košibi, japanski general (um. 777.) 
* Car Šang od Tanga, kineski vladar (ili 698.) 
* Teofil iz Edese, grčki astrolog (um. 785.) 
* Zejd ibn Ali, arapski imam i unuk [[Husejn ibn Ali]]ja (um. 740.)

== [[Smrt|Umrli]] ==
* Ado, vojvoda od Furlanije (Sjeverna Italija)
* Ansbert od Rouena, franački biskup
* Čan Imix K'aviil, majanski vladar (ajav)
* Sæbbi, kralj Kenta (približan datum)
* Stefan Perzijanac, glavni eunuh i sakelarios Bizantijskog Carstva pod Justinijanom II

{{Commonscat|695|695.}}

== Izvori ==
* Ostrogorsky, George (1956). History of the Byzantine State. Oxford: Blackwell.
* Whitelock, Dorothy, ed. (1968). English Historical Documents, vol. I, c.500–1042. London: Eyre &amp; Spottiswoode.

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}</text>
      <sha1>3dpp5bipkbbxy48z56j7jrkiazk1j6z</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>694.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>19746</id>
    <revision>
      <id>3732733</id>
      <parentid>3673819</parentid>
      <timestamp>2025-07-03T12:16:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AdnanSa</username>
        <id>226</id>
      </contributor>
      <origin>3732733</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2654" sha1="jb68s165b6pprmqv90lvfu89cthfdmq" xml:space="preserve">{{godina}}{{Godina u drugim kalendarima}}Godina '''694.''' ('''[[Rimski brojevi|DCXCIV]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u četvrtak]] u [[julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]]. Oznaka 694. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je [[kalendarska era]] [[Anno Domini]] u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina.

== Događaji ==
=== Bizantijsko carstvo ===
* Mardaiti pljačkaju teritorije pod muslimanskom vlašću iz svog glavnog uporišta Hagioupolisa, u sjevernoj Siriji (približan datum).

=== Emevijski halifat ===
* Al-Hadždžadž je imenovan za guvernera Iraka (694-714). Pokazao je dosljednu odanost Emevidima, držeći Irak i bivše [[Sasanidsko Carstvo|sasanidske]] posjede čvrstom rukom.&lt;ref&gt;The first dynasty of Islam : the Umayyad caliphate AD 661-750, par Gerald R. Hawting. Éditeur Routledge, 2000 (ISBN 978-0-415-24073-4 et 9780415240734)&lt;/ref&gt;

=== Evropa ===
* 9. novembar &lt;ref&gt;Encyclopédie méthodique. Éditeur Panckoucke, 1804&lt;/ref&gt;– Toledski sabor, na poticaj kralja Egice od Vizigota optužuje Jevreje za pomaganje muslimanima i osuđuje sve Jevreje na ropstvo uz konfiskaciju njihove imovine.&lt;ref&gt;La géographie du pouvoir dans l'Espagne visigothique, par Céline Martin [archive] Presses Univ. Septentrion, 2003 (ISBN 978-2-85939-815-6)&lt;/ref&gt; Teško je procijeniti utjecaj primjene ovih mjera (malo je izvora), ali to bi moglo objasniti činjenicu da su Jevreji dočekali muslimane kao osloboditelje (711. godine).

=== Britanija ===
* Kralj Ine od Wessexa napada Kent i iznuđuje 30.000 penija od njegovog naroda, kao naknadu za ubistvo kralja Mula.
* Kralj Sæbbi od Essexa abdicira s prijestolja, a nasljeđuju ga sinovi Sigeheard i Swæfred (približan datum).

=== Azija ===
* Asuku, carsku prijestolnicu Japana, napušta carica Džitō. Ona seli svoj dvor u Fudživara-kjō (prefektura Nara).
* Kapagan Kan (694–716) nasljeđuje svog brata Ilterish Kana kao vladar Istočnog turkijskog kaganata (Centralna Azija).

== 694. u temama ==
{{Proširiti sekciju}}

== [[Porođaj|Rođeni]] ==
* Fudživara no Umakai, japanski državnik (umro 737.)&lt;ref&gt;Grapard, Allan G. (2016). Mountain Mandalas: Shugendo in Kyushu. Bloomsbury Publishing. p. 28. ISBN 978-1-4742-4901-0.&lt;/ref&gt;
* Hammad Ar-Ravija, arapski učenjak (približan datum)
* Mildthryth, anglosaksonska opatica (približan datum)

== [[Smrt|Umrli]] ==
* Klodvig IV, kralj Franaka (r. 677.)
* Coenred, kralj Dorseta (približan datum)
* Rodoald, vojvoda od Furlanije (Italija)
* Xue Huai-yi, kineski budistički monah

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}{{Commonscat|694|694.}}</text>
      <sha1>jb68s165b6pprmqv90lvfu89cthfdmq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>693.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>19747</id>
    <revision>
      <id>3732952</id>
      <parentid>3673818</parentid>
      <timestamp>2025-07-04T09:25:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AdnanSa</username>
        <id>226</id>
      </contributor>
      <origin>3732952</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3327" sha1="qzepyqf3mmi7l1v3fzie2ihutmcf5ji" xml:space="preserve">{{godina}}{{Godina u drugim kalendarima}}Godina '''693.''' ('''[[Rimski brojevi|DCXCIII]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u srijedu]] u [[julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]]. Oznaka 693. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je [[kalendarska era]] [[Anno Domini]] u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina.
== Događaji ==
=== Emevijski halifat ===
* [[Kartaga|Kartagu]], koju su napustili Bizantijci, zauzimaju muslimani.&lt;ref&gt;Histoire des Juifs de Tunisie, par Paul Sebag. Editions L'Harmattan, 1991 (ISBN 978-2-7384-1027-6)&lt;/ref&gt; Ali će je 695. godine ponovo zauzeti bizantijska flota pod komandom patricija Ivana.

=== Evropa ===
* Sisebert, nadbiskup Toleda, predvodi pobunu protiv kralja Vizigota Ergice. Planira ubiti Ergicu i njegovu suprugu Liuvigoto, ali ne uspijeva, te je razriješen svećeništva i ekskomuniciran.
* 25. april – Šesnaesti sabor u Toledu: Ergica saziva crkveni sabor koji bi se bavio sigurnošću kraljevstva. Pobunjenici su anatemizirani, a Forum ludicum je modificiran. Sabor pokušava uništiti jevrejske zajednice putem ekonomskog uništenja; stoga su Jevrejima zabranjene luke, svaka trgovina s kršćanima im je zabranjena, a njihove zemljišne posjede konfiskuje kralj.&lt;ref&gt;La géographie du pouvoir dans l'Espagne visigothique, par Céline Martin. Presses Univ. Septentrion, 2003 (ISBN 978-2-85939-815-6)&lt;/ref&gt;

=== Britanija ===
* Kralj Oshere od Hwiccea (podkraljevstvo Mersije) umire nakon 13-godišnje vladavine. Nasljeđuju ga četiri sina kao navodni sukraljevi: Æthelberht, Æthelheard, Æthelweard i Æthelric.
* Kralj Ine od Wessexa uspostavlja svoj zapadnosaksonski &quot;Zakon o zakonima&quot; kako bi povratio vlast u svom kraljevstvu.&lt;ref&gt;Kirby, D. P. (1992). The Earliest English Kings. London: Routledge. ISBN 0-415-09086-5. p. 122.&lt;/ref&gt; Učvršćuje teritoriju Wessexa na zapadnom poluotoku (približan datum).

=== Srednja Amerika ===
* 31. maj – Kʼakʼ Tiliv Čan Čaak postavljen je za novog vladara [[Maje|majanskog]] grada-države Naranjo u Gvatemali u dobi od 5 godina, pod regentstvom svoje majke, Vak Čanil Ajav (Gospođe Šestog Neba) od Dos Pilasa, i vladao je do svoje smrti 720. godine.

== 693. u temama ==
=== Medicina ===
* Kuga u Narbonni.&lt;ref&gt;Les sociétés en Europe du milieu du VIe à la fin du IXe siècle, par Alain J. Stoclet. Presses Universitaires de Lyon, 2003 (ISBN 978-2-7297-0732-3)&lt;/ref&gt;

=== Religija ===
* Earconwald, londonski biskup, umire, a naslijedio ga je Waldhere. Sahranjen je u katedrali Svetog Pavla, a kasnije je proglašen svecem.&lt;ref&gt;Fryde, E. B.; Greenway, D. E.; Porter, S.; Roy, I. (1996). Handbook of British Chronology (third revised ed.). Cambridge University Press. ISBN 0-521-56350-X. p. 219.&lt;/ref&gt;
* Wulfram od Sensa prisustvuje skupštini biskupa u Valenciennesu (sjeverna Francuska).
* Kalinik I postaje 71. patrijarh Konstantinopola, nakon Pavla III.

== [[Porođaj|Rođeni]] ==
* Alfonso I, kralj Asturije (približan datum)

== [[Smrt|Umrli]] ==
* Begga, franačka opatinja (r. 615.)
* Bridei III, kralj Pikta
* Earconwald, biskup Londona
* Fáelchar ua Máele Ódrain, kralj Osraigea (Irska)
* Oshere, kralj Hwiccea (Mersija)
* Pavao III, patrijarh Konstantinopola

{{Commonscat|693|693.}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}</text>
      <sha1>qzepyqf3mmi7l1v3fzie2ihutmcf5ji</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Optički instrumenti</title>
    <ns>14</ns>
    <id>19968</id>
    <revision>
      <id>3732740</id>
      <parentid>2041214</parentid>
      <timestamp>2025-07-03T13:11:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <origin>3732740</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="154" sha1="3tpkpcmdwilknpghnn0e0ah0l4j35t2" xml:space="preserve">{{Commonscat|Optical devices}}
{{Kategorija|Optički instrument}}
[[Kategorija:Optički uređaji|Instrumenti]]
[[Kategorija:Naučni instrumenti|Optički]]</text>
      <sha1>3tpkpcmdwilknpghnn0e0ah0l4j35t2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Brzina svjetlosti</title>
    <ns>0</ns>
    <id>20770</id>
    <revision>
      <id>3732759</id>
      <parentid>3729408</parentid>
      <timestamp>2025-07-03T15:35:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Jedinice za brzinu]] uklonjena; [[Kategorija:Brzina]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3732759</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4877" sha1="tvwin7zm1i2bbm1e2wtfim178vglvk4" xml:space="preserve">{{AstronomijaPortal}}
'''Brzina svjetlosti''' u [[vakuum]]u iznosi 3*10&lt;sup&gt;8&lt;/sup&gt; m/s, tačnije 299.792.458 [[m/s|metara u sekundi]].&lt;ref&gt;{{Cite journal|date=29. 5. 2019|title=Definitions of SI Base Units|url=https://www.nist.gov/si-redefinition/definitions-si-base-units|journal=NIST|language=en}}&lt;/ref&gt;

Prema [[Posebna teorija relativnosti|specijalnoj teoriji relativnosti]], ''{{Mvar|c}}'' je gornja granica za brzinu kojom konvencionalna [[materija]] ili [[energija]] (a time i bilo koji [[signal]] koji nosi [[Informacija|informaciju]] ) može putovati kroz [[Prostor|svemir]].&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Moses Fayngold|url=https://books.google.com/books?id=Q3egk8Ds6ogC|title=Special Relativity and How it Works|publisher=John Wiley &amp; Sons|year=2008|isbn=978-3-527-40607-4|edition=illustrated|page=497}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Albert Shadowitz|url=https://books.google.com/books?id=1axfJqUT6R0C|title=Special Relativity|publisher=Courier Corporation|year=1988|isbn=978-0-486-65743-1|edition=revised|page=79}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Peres|first=Asher|author-link=Asher Peres|last2=Terno|first2=Daniel R.|date=6. 1. 2004|title=Quantum information and relativity theory|url=https://link.aps.org/doi/10.1103/RevModPhys.76.93|journal=Reviews of Modern Physics|language=en|volume=76|issue=1|pages=93–123|arxiv=quant-ph/0212023|bibcode=2004RvMP...76...93P|doi=10.1103/RevModPhys.76.93|issn=0034-6861}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Earth_and_Moon_speed_of_light_by_James_O'Donoghue.gif|alt=The diameter of the moon is about one quarter of that of Earth, and their distance is about thirty times the diameter of Earth. A beam of light starts from the Earth and reaches the Moon in about a second and a quarter.|mini|Snop svjetlosti je prikazan kako putuje između Zemlje i Mjeseca za vrijeme koje je potrebno svjetlosnom pulsu da se kreće između njih: 1,255 sekundi na njihovoj srednjoj orbitalnoj udaljenosti (od površine do površine). Relativne veličine i odvojenost sistema Zemlja–Mjesec prikazani su u mjerilu.]]
[[Datoteka:Io_eclipse_speed_of_light_measurement.svg|mini|Mjerenje brzine svjetlosti korištenjem pomračenja Ia od strane Jupitera]]
Brzina svjetlosti jedan je od važnijih [[fizika]]lnih pojmova [[Teorija relativnosti|teorije relativnosti]]. Brzinu svjetlosti prvi je odredio danski astronom [[Ole Rømer|Olaf Remer]] [[1676]]. godine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.amnh.org/learn-teach/curriculum-collections/cosmic-horizons-book/ole-roemer-speed-of-light#:~:text=Until%20that%20time%2C%20scientists%20assumed,light%20when%20he%20found%20it.|title=Ole Roemer and the Speed of Light|publisher=American Museum of Natural History}}&lt;/ref&gt; Postigao je to zahvaljujući činjenici da je rastojanje koje u njegovim razmatranjima prođe svjetlost veoma veliko, međuplanetarnih dimenzija. On je, promatrajući sa [[Zemlja (planeta)|Zemlje]], pratio vrijeme koje protekne od jednog do drugog uzastopnog ulaska, odnosno, izlaska jednog [[Jupiter|Jupiterovog]] [[Prirodni satelit|mjeseca]] iz sjene planete.
[[Datoteka:Ole Rømer.jpg|mini|Ole Rømer]]
Taj najbliži Jupiterov mjesec obiđe [[Planeta|planetu]] za 42 sata i 28 minuta. Romer je zapazio da svaki sljedeći izlazak tog mjeseca kasni, i to zato što se mijenja rastojanje između Jupitera i Zemlje. Obje te planete kruže oko Sunca, Zemlja na manjem rastojanju od Jupitera. 
Dok Zemlja za godinu dana obđe [[Sunce]] jedanput, za isto vrijeme [[Jupiter]] pređe tek 12-ti dio svoje putanje oko Sunca. Nakon malo više od pola godine, kada Zemlja u odnosu na Jupiter stigne sa druge strane Sunca, udaljenost je od Jupitera za oko 300 miliona kilometara veća nego u početku, tj. za onoliko koliko iznosi prečnik njene putanje oko Sunca. Zbir svih zakašnjenja izlaska Jupiterovog mjeseca iz njegove sjene iznosi tada oko 1.000 sekundi. Ako svjetlost pređe ovaj put za toliko vremena, slijedi da se ona prostire brzinom :
             
:''c= 300.000.000 km / 1.000 s, c= 300.000 km/s''  (Napomena: rezultat je približan)

Zbog nepreciznosti mjerenja rastojanja Zemlja- Jupiter u to vrijeme, Remer je dobio nešto manju vrijednost za brzinu svjetlosti. Najnovija mjerenja, uz primjenu tačnijih metoda i preciznijih instrumenata, pokazuju da je brzina svjetlosti u vakuumu 299.792.458&amp;nbsp;m/s ili približno 299.792&amp;nbsp;km/s. Tolikom se brzinom u [[vakuum]]u prenose i svi ostali [[elektromagnetno zračenje|elektromagnetski valovi]]. U svakoj drugoj optičkoj sredini brzina svjetlosti je manja (npr. u [[voda|vodi]] iznosi 225.000&amp;nbsp;km/s, u običnom [[staklo|staklu]] oko 200.000&amp;nbsp;km/s, u [[dijamant]]u samo 120.000&amp;nbsp;km/s, itd.)

== Reference ==
{{Refspisak}}
{{stub-fiz}}

{{Commonscat|Speed of light}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Osnovne konstante]]
[[Kategorija:Fizikalne veličine]]
[[Kategorija:Svjetlost]]
[[Kategorija:Posebna teorija relativnosti]]
[[Kategorija:Brzina]]</text>
      <sha1>tvwin7zm1i2bbm1e2wtfim178vglvk4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hubbleov zakon</title>
    <ns>0</ns>
    <id>20783</id>
    <revision>
      <id>3732960</id>
      <parentid>3730180</parentid>
      <timestamp>2025-07-04T10:09:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>+ 4 kategorija; ±[[Kategorija:Astronomija]]→[[Kategorija:Astronomske jednačine]] (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3732960</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7617" sha1="5ayt14n0nmg3jqmqde4mqbtemksjc05" xml:space="preserve">{{Fizička kosmologija}}
'''Hubbleov zakon''' pokazuje proporcionalnost između udaljenosti pojedine [[galaksija|galaksije]] i njenog [[crveni pomak|crvenog pomaka]] (brzine udaljavanja). Godine 1929. [[Edwin Hubble]] otkrio je ovisnost pomoću [[Dopplerov efekt|Dopplerovog efekta]]. Zaključio je da su udaljenosti galaksije i njene brzine udaljavanja proporcionalni, tj. da se dalje galaksije udaljavaju od nas većim brzinama. Ta proporcionalnost može se izraziti formulom:

:''v = H&lt;sub&gt;0&lt;/sub&gt; r''

gdje su: ''v'' – brzina udaljavanja, ''H&lt;sub&gt;0&lt;/sub&gt;'' – Hubbleova konstanta, a ''r'' – udaljenost.

[[Andromeda (galaksija)|Andromeda]], [[Mliječni put|naša]] susjedna galaksija, predstavlja izuzetak među ostalima jer se približava. Budući da je udaljena 2.5 miliona [[Svjetlosna godina|svjetlosnih godina]], sudarit će se s našom galaksijom za 10 milijardi godina.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.mpifr-bonn.mpg.de/518955/m31|title=Die Andromeda-Galaxie|date=|website=|publisher=Max-Planck Institut für Radioastronomie|language=de|access-date=15. 10. 2016}}&lt;/ref&gt;

Za određivanje Hubbleove konstante potrebno za veći broj galaksija odrediti njihove brzine udaljavanja i udaljenosti. Brzine udaljavanja se računaju preko spektra galaksije – uvrštavanjem pomaka talasnih dužina nekih spektralnih linija u jednačine [[Dopplerov efekt|Dopplerovog efekta]]. Pomoću Hubbleovog zakona moguće je odrediti udaljenost galaksija, a time i starost Svemira.

== Mjerenje udaljenosti u Svemiru ==
{{Glavni|Mjerenje udaljenosti u svemiru}}
Većina metoda mjerenja udaljenosti galaksija temelji se na zavisnosti njihovog [[magnituda (astronomija)|prividnog sjaja]] od [[luminozitet]]a i udaljenosti.

U postupku koji su prvi put primijenili A. Sandage i G. Tammann polazi se od precizne vrijednosti [[AJ|astronomske jedinice]], koja je dobijena radarskim mjerenjima položaja i kretanja [[Venera|Venere]]. Udaljenosti bližih [[zvijezda]] se nalaze metodom zvjezdane [[paralaksa|paralakse]].&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.br.de/mediathek/video/sendungen/alpha-centauri/alpha-centauri-all-2000_x100.html|title=Wie misst man Entfernungen im All - I|last=|first=|date=31. 8. 2014|work=Alpha Centauri|agency=Bayerischer Rundfunk|language=de|access-date=|via=|last1=Lesch|first1=Harald|authorlink1=Harald Lesch|access-date=5. 10. 2016|archive-date=15. 10. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20161015103331/http://www.br.de/mediathek/video/sendungen/alpha-centauri/alpha-centauri-all-2000_x100.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Zatim se metodom zvjezdanih skupova nalaze udaljenosti bližih otvorenih skupova. Udaljenost otvorenih skupova se koristi za kalibriranje krivulje period-apsolutni sjaj za [[Promjenjiva zvijezda|promjenjive zvijezde]] [[Cefeida|Cefeide]]. Pri tome se opažaju Cefeide koje se nalaze u otvorenim skupovima. Tada se pomoću relacije period-apsolutni sjaj određuju udaljenosti bližih galaksija, u kojima je moguće raspoznati Cefeide. Procijenjene udaljenosti što većeg broja galaksija koriste se za procjenu vrijednosti Hubbleove konstante H&lt;sub&gt;0&lt;/sub&gt;. Ovom metodom dobijena je vrijednost H&lt;sub&gt;0&lt;/sub&gt; = 15&amp;nbsp;km/s po milionu svjetlosnih godina.

Postupkom koji su razvili M. Aaronson, J. Mould i J. Huchra dobijene su nešto veće vrijednost: 27&amp;nbsp;km/s po milionu svjetlosnih godina. Postupak se zasniva na tzv. Tully-Fischerovoj relaciji koja povezuje brzinu rotacije pojedinih tipova spiralnih galaksija s njihovim luminozitetom. Zavisnost je fizikalno opravdana činjenicom da su i brzina rotacije i luminozitet ovisni o masi galaksije.

Kod veće udaljenosti se koristi eksplozija [[supernova]], a za najveće Hubbleova konstanta.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.br.de/mediathek/video/sendungen/alpha-centauri/alpha-centauri-all-2001_x100.html|title=Wie misst man Entfernungen im All - III|last=|first=|date=18. 2. 2001|work=Alpha Centauri|agency=Bayerischer Rundfunk|language=de|access-date=|via=|last1=Lesch|first1=Harald|authorlink1=Harald Lesch|access-date=5. 10. 2016}}&lt;/ref&gt;

== Starost Svemira ==
Prema teoriji [[veliki prasak|velikog praska]] širenje Svemira započelo je prije konačnog vremena, kada je čitav svemir bio zbijen u vrlo mali prostor. Starost svemira (vrijeme proteklo od Velikog praska) može se procijeniti iz vrijednosti ''Hubbleove konstante'' H&lt;sub&gt;0&lt;/sub&gt;. [[Recipročna vrijednost|Recipročnu vrijednost]] H&lt;sub&gt;0&lt;/sub&gt; nazivamo '''Hubbleovo vrijeme''' τ:

:''τ = 1/H&lt;sub&gt;0&lt;/sub&gt;''

=== Hubbleova konstanta ===
Za proračun konstante Hubble je koristio Cefeide. Tada nije bilo još poznato da postoje dvije vrste Cefeida, konstanta je imala drugu vrijednost nego danas.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.br.de/mediathek/video/sendungen/alpha-centauri/alpha-centauri-entfernungen-2001_x100.html|title=Wie misst man Entfernungen im All - II|last=|first=|date=7. 1. 2001|work=Alpha  Centauri|agency=Bayerischer Rundfunk|language=de|access-date=|via=|last1=Lesch|first1=Harald|authorlink1=Harald Lesch|access-date=5. 10. 2016}}&lt;/ref&gt;

Pomoću [[Svemirski teleskop Hubble|svemirskog teleskopa Hubble]] obavljena su 2001. mjerenja Cefeida u 31 galaksiji. Izmjerena vrijednost konstante je: (71±6&amp;nbsp;km/s)/ 1 [[Parsek|megaparseku]]. Druge metode daju rezultat od 65±15&amp;nbsp;km/s.&lt;ref&gt;{{Cite book|title=Astronomie|last=|first=|publisher=Brockhaus|year=2006|isbn=3-7653-1231-2|location=Mannheim|pages=175}}&lt;/ref&gt; Na Max-Planckovom institut za radiofiziku izmjerena je brzina od 71,2±2,7&amp;nbsp;km/s što dovodi do zaključka da se Svemir i brže širi.&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Holland|first1=Martin|title=Hubble-Konstante: Das Universum expandiert schneller als gedacht|url=https://www.heise.de/newsticker/meldung/Hubble-Konstante-Das-Universum-expandiert-schneller-als-gedacht-3608855.html|website=[[Heise Online]]|publisher=[[Heise Verlag]]|access-date=28. 1. 2017|language=de|date=27. 1. 2017}}&lt;/ref&gt;

=== Hubbleovo vrijeme ===
Mjerenja pokazuju, da se brzina udaljavanja povećava za određenu vrijednost (ovisno o metodi mjerenja) za svakih milion parseka. Iz tog podatka dobijamo za Hubbleovo vrijeme:&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.spektrum.de/lexikon/physik/hubble-zeit/6959|title=Hubble Zeit|last=|first=|date=|website=Spektrum der Wissenschaft|publisher=|language=de|access-date=5. 10. 2016}}&lt;/ref&gt;

:&lt;math&gt;\tau = \frac {r}{v} =\frac {1\ 000\ 000\ Pc}{65..71\ km/s} = 10..18\ milijardi\ g&lt;/math&gt;

Hubbleovo vrijeme ima sljedeće značenje: ako se svemir sve vrijeme širio današnjom brzinom, počeo bi se širiti tačno prije Hubbleovog vremena τ. Međutim, Hubbleovo vrijeme veće je od stvarne starosti svemira. Naime, uslijed usporavanja širenja svemira (posljedica međusobnog gravitacijskog privlačenja svih masa u svemiru) današnja vrijednost Hubbleove konstante manjaje  od vrijednosti u ranijim trenucima razvoja svemira. Da bi se odredila starost svemira, uz Hubbleovu konstantu treba izmjeriti i usporavanje širenja svemira.

== Također pogledajte ==
* [[Kosmologija]]
* [[Tamna energija]]
* [[Tamna materija]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://web.archive.org/web/20080602113030/http://astro.fdst.hr/Kozmologija/index.php Astronomska sekcija Fizikalnog društva Split - Kozmologija]
* [https://web.archive.org/web/20170309092058/http://eskola.hfd.hr/fizika_svemira/povijest.html Fizika svemira: historija svemira]

{{Naučnici čija se imena koriste u fizikalnim konstantama}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Edwin Hubble]]
[[Kategorija:Astronomske jednačine]]
[[Kategorija:Eponimni zakoni fizike]]
[[Kategorija:Fizička kosmologija]]
[[Kategorija:Velike strukture svemira]]</text>
      <sha1>5ayt14n0nmg3jqmqde4mqbtemksjc05</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Međunarodni aerodrom Sarajevo</title>
    <ns>0</ns>
    <id>22532</id>
    <revision>
      <id>3732853</id>
      <parentid>3713162</parentid>
      <timestamp>2025-07-03T20:46:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Admirmusicady</username>
        <id>148183</id>
      </contributor>
      <comment>/* Statistike broja putnika */</comment>
      <origin>3732853</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22675" sha1="tl978bnzco0bduu79y6wo1jtcg3otcl" xml:space="preserve">{{Infokutija aerodrom
| ime             = Međunarodni aerodrom Sarajevo
| izvorno ime     = 
| izvorno ime-a   = 
| izvorno ime-r   = 
| slika           = Sarajevo Airport 1 2024.jpg
| slika-širina    = 
| opis            = 
| IATA            = SJJ
| ICAO            = LQSA
| vrsta           = 
| vlasnik-operator = Uprava za civilnu avijaciju Bosne i Hercegovine
| vlasnik         = [[Vlada Federacije Bosne i Hercegovine]]
| operator        = 
| grad            = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina|BiH]]
| lokacija        = [[Butmir]], [[Bosna i Hercegovina|BiH]]
| izgrađen        = 2. Juni 1969
| upotreba        = 
| visina-m        = 521 m
| koordinate      = {{coor dms|43|49|29|N|018|19|53|E|type:airport}}
| website         = [http://www.sarajevo-airport.ba/ Službena stranica]
| metar-visina    = 
| metar-r         = 
| r1-broj         = 12/30
| r1-dužina-m     = 2.700
| r1-površina     = Asfalt
| r2-broj         = 
| r2-dužina-m     = 
| r2-površina     = 
| h1-broj         = 
| h1-dužina-m     = 
| h1-površina     = 
| h2-broj         = 
| h2-dužina-m     = 
| h2-površina     = 
| stat-god        = 
| stat1-naziv     = Br. putnika u 2024.
| stat1-podatak   = &lt;span style=&quot;color: #0c0; font-size: larger;&quot;&gt;▲&lt;/span&gt;1.821.762&lt;ref name=&quot;statistika&quot;&gt;{{cite web|title=Međunarodni aerodrom Sarajevo - Statistika|url=https://www.sarajevo-airport.ba/tekst.php?lang=bos&amp;id=94&amp;kat=2&amp;sub_kat=0|publisher=http://www.sarajevo-airport.ba|access-date=14. 8. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180506124142/http://www.sarajevo-airport.ba/tekst.php?lang=bos&amp;id=94&amp;kat=2&amp;sub_kat=0|archive-date=6. 5. 2018|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| stat2-naziv     = Br. putnika u 2023.
| stat2-podatak   = &lt;span style=&quot;color: #0c0; font-size: larger;&quot;&gt;▲&lt;/span&gt;1.362.007
| stat3-naziv     = Br. putnika u 2022.
| stat3-podatak   = &lt;span style=&quot;color: #0c0; font-size: larger;&quot;&gt;▲&lt;/span&gt;1.377.349
| fusnota         = 
}}
'''Međunarodni aerodrom Sarajevo''' ({{jez-en|Sarajevo International Airport}}) {{aerodrom kodovi|SJJ|LQSA}}, sa sjedištem u [[Butmir]]u, [[Sarajevo]], glavni je i najveći [[aerodrom]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Po osnivanju aerodrom se zvao ''Aerodrom Sarajevo-Ilidža''.&lt;ref name=&quot;historija&quot;&gt;{{cite web|title=Međunarodni aerodrom Sarajevo - Historijski razvoj aerodroma|url=https://www.sarajevo-airport.ba/tekst.php?lang=bos&amp;id=6&amp;kat=2&amp;sub_kat=0|publisher=http://www.sarajevo-airport.ba|access-date=14. 8. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180506124216/http://www.sarajevo-airport.ba/tekst.php?lang=bos&amp;id=6&amp;kat=2&amp;sub_kat=0|archive-date=6. 5. 2018|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; [[Ujedinjeni narodi]] su koristili aerodrom za dostavljanje humanitarne pomoći tokom rata.

Sa 957.969&lt;ref name=&quot;statistika&quot;/&gt; prevezenih putnika i 2.956.988&amp;nbsp;kg cargo tereta, uz obavljenih 12.775 avio operacija u 2017. godini,&lt;ref name=&quot;statistika&quot;/&gt; Međunarodni aerodrom Sarajevo je najveći aerodrom u Bosni i Hercegovini.
Mjesečni rekord po broju prevezenih putnika aerodrom je ostvario u julu 2018. godine kada je taj broj iznosio 159.380 putnika i najveći je od osnivanja aerodroma.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Međunarodni aerodrom Sarajevo - Rekordan broj opsluženih putnika|url=https://www.sarajevo-airport.ba/vijest.php?id=620|publisher=http://www.sarajevo-airport.ba|access-date=14. 8. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180906054030/https://www.sarajevo-airport.ba/vijest.php?id=620|archive-date=6. 9. 2018|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
=== Početak ===
Prvi službeni letovi za Sarajevo počinju 1930. godine upotrebom piste u naselju Butmir kada domaći avioprevoznik [[Aeroput]] otvara redovnu liniju povezujući [[Beograd]] i [[Podgorica|Podgoricu]] preko Sarajeva.&lt;ref name=&quot;aeroput&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.europeanairlines.no/drustvo-za-vazdusni-saobracaj-a-d-aeroput-1927-1948/|title=Drustvo za Vazdusni Saobracaj A D – Aeroput (1927–1948)|publisher= European Airlines|access-date=24. 1. 2019}}&lt;/ref&gt; Godinu kasnije, Aeroput otvara novu liniju koja povezuje Beograd i [[Zagreb]] preko Sarajeva, [[Split]]a i [[Rijeka (grad)|Rijeke]]. 1935. godine, Aeroput leti tri puta sedmično na relaciji Beograd–Sarajevo, a godinu dana poslije linija je proširena i na [[Dubrovnik]]. Godine 1937. postoje redovni letovi Sarajevo–Zagreb, a 1938. Aeroput postaje međunarodan proširenjem linije Dubrovnik–Sarajevo–Zagreb na [[Beč]], [[Brno]] i [[Prag]].&lt;ref name=&quot;aeroput&quot;/&gt; Aerodrom u Butmiru ostaje u upotrebi do 1969. godine. Potreba za novim aerodromom u Sarajevu sa asfaltiranom pistom prepoznata je sredinom 60-tih kada JAT (Nacionalni avioprevoznik Jugoslavije) počinje nabavljati mlazne avione, a nakon što je odbijen prijedlog da [[Sokolac]] (35&amp;nbsp;km od Sarajeva) dobije aerodrom. Izgradnja novog aerodroma počinje 1966. godine na lokaciji gdje se i danas nalazi, nedaleko od mjesta starog aerodroma.

Aerodrom Sarajevo je otvoren je 2. juna 1969. godine za unutardržavni saobraćaj. Godine 1970. veza sa [[Frankfurt]]om postaje prva međunarodna linija. Većinu vremena aerodrom je bio posredna stanica za ukrcavanje putnika koji su putovali za Zagreb i Beograd i dalje na međunarodne destinacije. Vremenom, obim saobraćaja je naglo porastao sa 60.000 na 700.000 putnika godišnje. Prvo renoviranje aerodroma došlo je pred [[Zimske olimpijske igre 1984.]] godine kada je pista proširena za 200 metara, unaprijeđen navigacijski sistem i izgrađena nova zgrada terminala dizajnirana da primi milion putnika godišnje. 
Na početku rata u Bosni, aerodrom je držala [[Jugoslavenska narodna armija]] (JNA). Kada su obustavljeni regularni letovi, JNA je evakuirala oko 30.000 ljudi, većinom žena i djece, koji su bili supruge i djeca JNA oficira, sklanjajući ih tako iz [[Opsada Sarajeva|opkoljenog Sarajeva]]. Prve pošiljke humanitarne pomoći, koje su poslale [[SAD]] i [[Francuska]], također su stigle u tom periodu.&lt;ref name=&quot;Two Days Till Peace - A Sarajevo Airport Story&quot;&gt;{{Cite web |url=http://twodaystillpeace.com/book.html |title=Arhivirana kopija |access-date=2. 2. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110831162049/http://twodaystillpeace.com/book.html |archive-date=31. 8. 2011 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Nakon odlaska JNA, aerodrom je neko vrijeme bio pod kontrolom snaga [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] i u junu 1992. godine ove snage su predale aerodrom [[UN]]-u da ga koristi u humanitarne svrhe. U najvećoj humanitarnoj operaciji u historiji UN-a, a koja je uslijedila tokom rata u Bosni, oko 13.000 letova prenijelo je i dostavilo preko 160.000 tona humanitarne pomoći opkoljenom Sarajevu,&lt;ref name=&quot;Two Days Till Peace - A Sarajevo Airport Story&quot;/&gt; što je premašilo trajanje zračnog mosta nakon Drugog svjetskog rata, kada su saveznici opskrbljivali [[Zapadni Berlin]].&lt;ref name=&quot;historija&quot;/&gt; 
Aerodrom je ponovno otvoren za civilni saobraćaj 16. augusta 1996. godine i tada je renoviran. Od [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]], aerodrom je poslovno napredovao ostvarujući saradnju sa [[Austrian Airlines]], [[Lufthansa]], [[Air Serbia]], [[Croatia Airlines]], [[Turkish Airlines]], [[Germanwings]] i drugim.

=== Razvoj u 2000-im ===
2004. godine, 397.000 putnika prošlo je kroz Međunarodni aerodrom Sarajevo, a 1996. godine, ta cifra je iznosila oko 25.000 putnika.

Dana 18. oktobra 2005. godine, [[Paddy Ashdown]], [[visoki predstavnik Bosne i Hercegovine]], suspendovao je odluku domaćih vlasti da preimenuju aerodrom u ''[[Alija Izetbegović]] International Airport'' po Aliji Izetbegoviću, [[Predsjednici Bosne i Hercegovine|prvom predsjedniku Republike Bosne i Hercegovine]]. Visoki predstavnik podvukao je da takvo preimenovanje aerodroma može podrivati proces pomirenja jer je diskriminirajuće za građane nebošnjačke nacionalnosti.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.ohr.int/ohr-dept/presso/pressr/default.asp?content_id=35695|title=High Representative Suspends Decision Renaming Sarajevo International Airport|date=26. 9. 2007|website=Web.archive.org|access-date=24. 1. 2019|archive-date=26. 9. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20070926234242/http://www.ohr.int/ohr-dept/presso/pressr/default.asp?content_id=35695|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt; 
2005. godine, Evropski ogranak Međunarodnog aerodromskog vijeća dodijelio je nagradu aerodromu u Sarajevu za najbolji aerodrom do milion putnika.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.aci-europe.org/upload/Excellence%20in%20airport%20operations%20-%201st%20ACI%20EUROPE%20Best%20Airport%20Awards.pdf|format=PDF|title=Excellence in airport operations : 1st ACI EUROPE Best Airport Awards|website=Web.archive.org|access-date=24. 1. 2019|archive-date=7. 7. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100707024229/http://www.aci-europe.org/upload/Excellence%20in%20airport%20operations%20-%201st%20ACI%20EUROPE%20Best%20Airport%20Awards.pdf|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt;
Godine 2013. Međunarodni aerodrom Sarajevo je imao 665.638 putnika, što je bilo više nego su imali svi ostali aerodromi u državi zajedno, a za 14,7% više nego u 2012. godini što je bio najveći broj putnika u poslijeratnom periodu. Naredne godine, 26. decembra, Sarajevski aerodrom dočekuje svog sedamstohiljaditog putnika na njegovom putu za Beč preko [[Austrian Airlines]]a, let broj OS758.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.sarajevo-airport.ba/vijest.php?id=330|website=Sarajevo-Airport.ba |title=Međunarodni aerodrom Sarajevo|access-date=6. 6. 2015}}&lt;/ref&gt;
U maju 2015. počeli su radovi na proširenju aerodroma. Radovi su se odnosili na proširenje kapaciteta za slijetanje aviona i dolaske putnika i to postavljanjem većeg broja štandova za kontrolu pasoša i reorganizacijom cijelog prostora tako da bude komforniji za putnike. Potom slijedi proširenje dijela za ukrcavanje putnika koje će uključivati i tri nova šaltera za prijem, a što će sa već postojećim činiti ukupno 15. Do kraja godine aerodrom će početi sa proširenjem platforme i izgradnjom brzih prilaza aviona na pistu kao i brzog napuštanja piste nakon slijetanja, a završetak radova planiran je sredinom naredne godine. Za 2017-tu godinu je bilo planirano renoviranje piste i prostora za manevrisanje. Sva renoviranja i proširenja aerodrom je finansirao iz vlastitih sredstava. 
Šestog juna 2015. godine, Sarajevo je posjetio [[papa Franjo]] došavši avionom Alitalia Airbus A320-200 sa [[rim]]skog aerodroma Fiumicino. Doček za papu Franju održan je na Sarajevskom međunarodnom aerodromu.

Aerodrom je služio i kao baza za domaćeg avioprijevoznika [[B&amp;H Airlines]] do juna 2015. kada je ovaj avioprijevoznik prestao sa radom.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.ch-aviation.com/portal/news/38492-sarajevo-to-shut-down-bh-airlines-citing-mounting-debts|title=Sarajevo to shut down B&amp;H Airlines citing mounting debts|website=Ch-aviation.com|access-date=24. 1. 2019}}&lt;/ref&gt;
Tokom decembra 2015. godine u Sarajevu je bilo dosta [[smog]]a i vidljivost je bila izrazito loša. Oko 40% letova je otkazano što se odrazilo na broj putnika i uzrokovalo finansijske gubitke za aerodrom. Tog decembra bilo je svega 28.167 putnika od 50.000 planiranih. 
Jedan od najvećih faktora ograničenja za Međunarodni aerodrom Sarajevo jeste planinski teren koji zahtijeva veliku pristupnu preciznost kao i veliki ugao nagiba u proceduri neuspješnog pristupa i slijetanja. Vlado Jurić, šef Ureda za bezbjednost u avijaciji Agencije za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH (BH ANSA), istakao je postojanje ovih problema. Za implementaciju ILS (Instrumental landing system) kategorije II ili III, teren ispred piste bi trebao biti oslobođen od fizičkih prepreka u dužini od najmanje 1000 metara. Ovo znači da bi RWY 12 (uzletno-sletnu stazu) trebalo smanjiti za 200 metara, a takvo rješenje je neprihvatljivo. Smanjenje dužine piste u svrhu poboljšanja procedure za slijetanje nije moguće i zato je neophodno tražiti drugo rješenje. 
Najveći problem za aerodrom u Sarajevu je smog. Glasnogovornik Međunarodnog aerodroma Sarajevo, Nermin Zijadić, izvijestio je da postoji konkretan plan za rješenje ovog problema. Također je izvjestio o budućim planiranim projektima na aerodromu od kojih je jedan od najvažniji rekonstrukcija sistema za osvjetljenje piste.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.sarajevo-airport.ba/vijest.php?id=426&amp;lang=eng|title=Sarajevo-Airport.ba - Međunarodni aerodrom Sarajevo|website=Sarajevo-airport.ba|access-date=8. 2. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20181014165007/https://www.sarajevo-airport.ba/vijest.php?id=426&amp;lang=eng|archive-date=14. 10. 2018|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

U 2016-oj godini [[Qatar Airways]] je najavio novu liniju koja će povezivati [[Doha|Dohu]] i [[Sarajevo]]. Prvobitni termin je odložen i letovi na ovoj relaciji počeli su 10. oktobra 2017. godine sa četiri leta sedmično.&lt;ref name=&quot;qatarairways.com&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.qatarairways.com/us/en/destinations.page |title=Arhivirana kopija |access-date=8. 2. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160824125732/http://www.qatarairways.com/us/en/destinations.page |archive-date=24. 8. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; U decembru 2016. godine aerodrom je poželio dobrodošlicu osamstohiljaditom putniku na letu za Beograd JU113 sa avioprijevoznikom [[Air Serbia]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.sarajevo-airport.ba/vijest.php?id=487|title=Sarajevo-Airport.ba - Međunarodni aerodrom Sarajevo|website=Sarajevo-airport.ba|access-date=8. 2. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20181215174800/https://www.sarajevo-airport.ba/vijest.php?id=487|archive-date=15. 12. 2018|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Trećeg maja 2017. godine aerodrom je najavio proširenje terminala. Vrijednost najavljenog projekta je bila 20 miliona KM i kraj realizacije je zakazan za 2018-tu godinu. Nova zgrada terminala imat će površinu od 9000 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; i sastojat će se od četiri nivoa i bit će spojena s postojećom. Nova zgrada terminala će imati kapacitet da primi 2 miliona putnika godišnje i bit će opremljena sa četiri avio-mosta.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.klix.ba/biznis/privreda/pogledajte-kako-ce-izgledati-novi-terminal-sarajevskog-aerodroma-vrijedan-38-miliona-km/170503033|title=Pogledajte kako će izgledati novi terminal sarajevskog aerodroma vrijedan 38 miliona KM (FOTO)|website=Klix.ba}}&lt;/ref&gt;

U 2017-toj godini Međunarodni aerodrom Sarajevo je ugostio šest novih avioprijevoznika i sedam novih destinacija: Atlas Global ([[Istanbul]]), [[Wizz Air]] ([[Budimpešta]]), [[Wataniya Airways]] ([[Kuvajt]]), [[Nesma Airlines]] ([[Rijad]]), TUI fly Belgium ([[Brisel]]), Flydubai ([[Podgorica]]), Qatar Airways ([[Doha]]).&lt;ref name=&quot;sarajevo-airport.ba1&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.sarajevo-airport.ba/timetable.php?lang=eng|title=Sarajevo-Airport.ba - Međunarodni aerodrom Sarajevo|website=Sarajevo-airport.ba|access-date=8. 2. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20181215174834/https://www.sarajevo-airport.ba/timetable.php?lang=eng|archive-date=15. 12. 2018|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Godine 2017-e, 28. novembra, međunarodni aerodrom Sarajevo imao je svog 900.000-og putnika te godine, što je bio rekordan broj do tad. Već naredne godine 5. decembra aerodrom je po prvi put dočekao milionitog putnika u jednoj godini.&lt;ref&gt;{{cite news |title=Sarajevski aerodrom ispratio milionitog putnika u ovoj godini (FOTO) |url=https://www.klix.ba/biznis/sarajevski-aerodrom-ispratio-milionitog-putnika-u-ovoj-godini/181205030 |website=Klix.ba}}&lt;/ref&gt;

== Kompanije i destinacije ==
[[Datoteka:SJJ-CTW.jpg|thumb|Kontrolni toranj aerodroma]]
Od [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]], Sarajevski aerodrom je postao međunarodni aerodrom. Današnje avio-kompanije, koje lete za Sarajevo, su: [[Austrian Airlines]], [[Lufthansa]], [[Jat Airways]] (danas [[Air Serbia]]), [[Croatia Airlines]], [[Turkish Airlines]] i ostali.

== Stalni letovi ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Avio-kompanija
! Destinacije
|-
| [[Air Arabia]]
| {{ZD|UAE}} [[Šardža]] (sezonski let)
|-
| [[Air Serbia]] 
| {{ZD|SRB}} [[Beograd]]
|-
| [[AnadoluJet]]
| {{ZD|TUR}} [[Istanbul]] – [[Međunarodni aerodrom &quot;Sabiha Gökçen&quot;|Sabiha Gökçen]]&lt;br&gt;{{ZD|TUR}} [[Antalya]] (sezonski let)&lt;br&gt;{{ZD|TUR}} [[Bodrum]] (sezonski let)
|-
| [[Austrian Airlines]]
| {{ZD|AUT}} [[Beč]]
|-
| [[Croatia Airlines]]
| {{ZD|HRV}} [[Zagreb]]
|-
| [[Eurowings]]
|{{ZD|NJE}} [[Stuttgart]] &lt;br&gt;
{{ZD|NJE}} [[Köln]]&lt;br&gt;
{{ZD|NJE}} [[Hamburg]]&lt;br&gt;
{{ZD|NJE}} [[Düsseldorf]]2026

|-
| [[FlyDubai]]
| {{ZD|UAE}} [[Dubai]]
|-
| [[FlyNas]]
| {{ZD|SAU}} [[Rijad]] (sezonski let)&lt;br&gt;{{ZD|SAU}} [[Džida]] (sezonski let)
|-
| [[Gulf Air]]
| {{ZD|BHR}} [[Manama]] 
|-
| [[Jezzera Airways]]
| {{ZD|KUV}} [[Kuvajt (grad)|Kuvajt]] (sezonski let)
|-
| [[Kuwait Airways]]
| {{ZD|KUV}} [[Kuvajt (grad)|Kuvajt]] (sezonski let)
|-
| [[Lufthansa]]
| {{ZD|NJE}} [[Frankfurt na Majni]]
|-
| [[Norwegian Air Shuttle]]
| {{ZD|ŠVE}} [[Stockholm]]&lt;br&gt;{{ZD|ŠVE}} [[Gothenburg]] (sezonski let)&lt;br&gt;{{ZD|NOR}} [[Oslo]] (sezonski let)&lt;br&gt;{{ZD|DAN}} [[Kopenhagen]] (sezonski let)
|-
| [[Nouvelair]]
| {{ZD|TUN}} [[Monastir (grad)|Monastir]] (sezonski let)
|-
| [[Pegasus Airlines]]
| {{ZD|TUR}} [[Istanbul]] – [[Međunarodni aerodrom &quot;Sabiha Gökçen&quot;|Sabiha Gökçen]]
|-
| [[Swiss International Air Lines]]
| {{ZD|ŠVI}} [[Zürich]] (sezonski let){{ZD|ŠVI}} [[Geneva]]2026

|-
| [[Turkish Airlines]]
| {{ZD|TUR}} [[Istanbul]]
|-
| [[Wizz Air Abu dabi]]
| {{ZD|UAE}} [[Abu Dhabi]]
|-
| [[Wizzair]]
| {{ZD|UK}} [[London]]&lt;br&gt; {{ZD|ITA}} [[Rim]]
|-
| [[Ryanair]]
|{{ZD|BEL}} [[Bruxelles]]&lt;br&gt; 
{{ZD|ŠVE}} [[Göteborg]]&lt;br&gt;{{ZD|ITA}} [[Milano]]&lt;br&gt;{{ZD|NJE}} [[Memmingen]]&lt;br&gt;{{ZD|UK}} [[London]]&lt;br&gt;
{{ZD|ŠVE}}[[Stockholm]]&lt;br&gt;
{{ZD|GRČ}} [[Solun]]&lt;br&gt;
{{ZD|ŠPA}} [[Girona]] &lt;br&gt;
{{ZD|FRA}} [[Paris]]&lt;br&gt; 
{{ZD|NJE}} [[Düsseldorf]]&lt;br&gt;
{{ZD|NJE}} [[Karlsruhe]]&lt;br&gt;
|- 
| [[Flydeal]]
| {{ZD|SAU}} [[Rijad]]&lt;br&gt;
{{ZD|SAU}}
[[JEDDAH]]
|-
| [[Qatar Airways]]
| {{ZD|KAT}} [[Doha]]
|-
| [[Air Cairo]]
| {{ZD|EGI}} [[Hurgada]] (sezonski let)
|-
| [[LOT]]
| {{ZD|POLJ}} [[Varšava]] (sezonski let)
|-
| [[Air Aegean]]
| {{ZD|MAK}} [[Skoplje]]&lt;br&gt;{{ZD|GRČ}} [[Atina]] (sezonski let)
|-
| [[Sunnexpres]]
| {{ZD|TUR}} [[Antalya]]&lt;br&gt;{{ZD|TUR}} [[Izmir]]
|-
| [[Iberia (avio-kompanija)|Iberia]]
| {{ZD|ŠPA}} [[Madrid]] (sezonski let: 25. maj – 8. juni 2024)
|}

== Cargo letovi ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Avio-kompanija
! Destinacije
|-
| [[Icar air]]
| Ancona
|-
| [[Solinair]]
| Beograd, Ljubljana
|-
| [[Air Trade]]
| Zagreb
|}

== Statistike broja putnika ==

Ukupan mjesečni broj putnika iznosi:&lt;ref name=&quot;statistika&quot;/&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! '''Godina/Mjesec'''
! Januar
! Februar
! Mart
! April
! Maj
! Juni
! Juli
! August
! Septembar
! Oktobar
! Novembar
! Decembar
! Ukupno godišnje
! Promjena %
|-
|2025
|116.283
|105.463
|112.056
|185.911
|197.260
|230.771
|
|
|
|
|
|
|{{Rast}}'''947.744'''
| +37,8%
|-
|2024.
|77.454
|75.112
|82.926
|133.822
|151.252
|202.515
|269.161
|259.017
|188.040
|148.402
|123.146
|111.033
|{{Rast}}'''1.821.762'''
| +33,8%
|-
|2023.
|61.068
|56.979
|76.193
|89.580
|115.976
|133.945
|196.195
|208.570
|144.013
|119.458
|83.139
|76.891
|{{rast}}'''1.362.007'''
| {{smanjenje}}'''3,2%'''

|-
|2022.
|56.521
|50.475
|70.292
|94.690
|132.590
|154.887
|210.954
|217.253
|143.824
|110.580
|68.243
|67.039
|{{rast}}'''1.377.349'''
| +88,01%
|-
|2021.
|13.229
|10.836
|18.115
|17.106
|31.925
|71.985
|136.017
|151.309
|99.950
|84.462
|61.989
|70.200
|{{rast}}'''767.133'''
|&lt;nowiki&gt;+207,2%&lt;/nowiki&gt;
|-
|2020.
|58.397
|51.969
|28.249
|929
|367
|3.629
|13.345
| 22.014
| 21.011
| 21.416
| 14.949
|13.367
|{{Smanjenje}}'''249.642'''
|&lt;nowiki&gt;-78,2%&lt;/nowiki&gt;
|-
|2019.
|53,485
|53,130
|67,893
|89,843
|74,178
|119,205
|180,929
|178,943
|105,370
|95,628
|67,358
|57.718
|{{rast}}'''1,143,680'''
|&lt;nowiki&gt;+9,27%&lt;/nowiki&gt;
|-
|2018.
|54.147
|48.986
|65.991
|86.995
|81.026
|92.997
|159.380
|159,506
|98,227
|83,660
|62,253
|53,417
|{{rast}}'''1,046,635'''
|  + 9,2%
|-
|2017.
|43.377
|41.122
|57.381
|79.796
|84.137
|78.170
|140.025
|144.166
|100.923
|80.769
|57.887
|50.218
|{{rast}}'''957.969'''&lt;ref name=&quot;statistika&quot; /&gt;
|  + 34,94%
|-
|2016.
|41,208
|42,567
|53,438
|68,085
|85,738
|66,429
|109,141
|118,350
|91,123
|71,360
|47,352
|44,183
|{{rast}}'''838,968'''
|  + 8,5%
|-
|2015.
|43,700
|39,908
|50,273
|63,064
|80,143
|74,855
|89,319
|101,307
|79,120
|71,255
|51,793
|28,167
|{{rast}}'''772,904'''
|&lt;nowiki&gt;+ 8,8%&lt;/nowiki&gt;
|-
|2014.
| 36.114
| 35.435
| 45.789
| 56.611
| 71.513
| 74.976
| 74.948
| 88.591
| 71.168
| 64.844
| 46.833
| 43.079
|{{rast}}'''709.901'''
|  + 7,36%
|-
|2013.
| 33.437
| 30.399
| 44.631
| 56.918
| 65.495
| 72.949
| 69.699
| 79.796
| 66.721
| 64.387
| 44.446
| 36.760
|{{rast}}'''665.638'''
|  + 14,75%

|-
|2012.
| 33.247
| 26.278
| 36.765
| 49.709
| 55.107
| 62.491
| 69.346
| 60.787
| 60.323
| 52.115
| 38.612
| 35.278
|{{smanjenje}}'''580.058'''
| – 3,32%
|-
|2011.
| 30.484
| 34.148
| 40.803
| 49.489
| 56.812
| 62.994
| 81.042
| 59.042
| 59.074
| 52.957
| 39.785
| 33.348
|{{rast}}'''599,978'''
|  + 6,5%
|-
|2010.
| 31.746
| 28.850
| 37.657
| 39.907
| 51.398
| 59.636
| 72.615
| 60.475
| 54.753
| 51.137
| 40.912
| 34.180
|{{rast}}'''563.266'''
|  + 6,2%
|-
| 2009.
| 28.117
| 27.266
| 33.909
| 41.390
| 45.921
| 57.588
| 67.930
| 60.746
| 48.802
| 46.773
| 39.494
| 35.979
|{{rast}}'''533.915&lt;ref name=&quot;statistika arhiva&quot;&gt;{{cite web|title=Međunarodni aerodrom Sarajevo - Statistika, arhiva|url=https://www.sarajevo-airport.ba/statistika/statistika_arhiva.pdf?rnd=1231256|publisher=http://www.sarajevo-airport.ba|access-date=14. 8. 2018}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; '''
|  + 4,7%
|-
| 2008.
| 23.909
| 27.121
| 34.896
| 38.052
| 46.974
| 55.391
| 62.524
| 61.560
| 42.752
| 46.094
| 34.089
| 32.913
|{{rast}}'''506.398'''
|  + 0,2%
|-
| 2007.
| 32.235
| 28.028
| 35.168
| 42.297
| 43.633
| 53.281
| 59.436
| 57.381
| 45.113
| 43.980
| 31.952
| 32.735
|{{rast}}'''505.269'''
|  + 8,4%
|-
| 2006.
| 26.743
| 24.292
| 30.484
| 37.380
| 44.290
| 49.987
| 56.504
| 54.811
| 45.394
| 38.690
| 28.166
| 29.287
| '''466.186'''
| -
|-
|}

== Također pogledajte ==
* [[Međunarodni aerodrom Tuzla]]
* [[Međunarodni aerodrom Mostar]]
* [[Međunarodni aerodrom Banja Luka]]
* [[B&amp;H Airlines]]
* [[Spisak aerodroma u Bosni i Hercegovini]]

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Sarajevo International Airport}}
* [http://www.sarajevo-airport.ba Službena web stranica] {{bs simbol}} {{en simbol}}

{{Aerodromi u Bosni i Hercegovini}}
{{Sarajevo}}

[[Kategorija:Aerodromi u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Građevine u Sarajevu]]
[[Kategorija:Aerodromi osnovani 1930.]]</text>
      <sha1>tl978bnzco0bduu79y6wo1jtcg3otcl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Bosanskohercegovački naučnici</title>
    <ns>14</ns>
    <id>25005</id>
    <revision>
      <id>3732977</id>
      <parentid>2054284</parentid>
      <timestamp>2025-07-04T10:40:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3732977</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="126" sha1="a8mrx2uy3t5x03jb6j8up7v7p2jthxq" xml:space="preserve">{{Naučnici po državama|Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini}}
{{Commons category|Scientists from Bosnia and Herzegovina}}</text>
      <sha1>a8mrx2uy3t5x03jb6j8up7v7p2jthxq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:AstronomijaPortal</title>
    <ns>10</ns>
    <id>29408</id>
    <revision>
      <id>3732756</id>
      <parentid>2990598</parentid>
      <timestamp>2025-07-03T15:29:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3732756</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="220" sha1="f1el9cjm6sjlmwzfohwvcbhyji9sx9w" xml:space="preserve">{{Sporedni okvir
| slika        = [[Datoteka:Q space.svg|30px]]
| tekst        = '''[[Portal:Astronomija]]'''&lt;br/&gt;Odjeljak posvećen '''[[Astronomija|astronomiji]]'''
}}&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Astronomija]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>f1el9cjm6sjlmwzfohwvcbhyji9sx9w</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3732757</id>
      <parentid>3732756</parentid>
      <timestamp>2025-07-03T15:30:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3732757</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="236" sha1="ktyhmiyyq36s5kis7t088cd8go0fk1i" xml:space="preserve">{{Sporedni okvir
| slika        = [[Datoteka:Q space.svg|30px]]
| tekst        = '''[[Portal:Astronomija]]'''&lt;br/&gt;Odjeljak posvećen '''[[Astronomija|astronomiji]]'''
}}&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Astronomski šabloni|Portal]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>ktyhmiyyq36s5kis7t088cd8go0fk1i</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Geografski pol</title>
    <ns>0</ns>
    <id>32836</id>
    <revision>
      <id>3732870</id>
      <parentid>2880265</parentid>
      <timestamp>2025-07-03T23:30:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <comment>±[[Kategorija:Kartografija]]→[[Kategorija:Geodezija]]; ±[[Kategorija:Astronomija]]→[[Kategorija:Polarne regije Zemlje]] (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3732870</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2440" sha1="irmxlv61j8ywa5qit7oq60uejyiq4jx" xml:space="preserve">[[Datoteka:Geographical and Magnetic Poles.png|mini|desno|250px|Geografska os rotacije A (zelena), uz prikaz sjevernog geografskog pola A1 i južnog geografskog pola A2; također su prikazani magnetno polje i magnetna os rotacije B (plava) te sjeverni magnetni pol B1 i južni magnetni pol B2.]]
'''Geografski pol''' zamišljena je tačka u kojoj [[planetarna os]] (os vrtnje) probada površinu [[planeta]] ili nekog tijela koje se [[Rotacija|okreće oko svoje osi]].&lt;ref&gt;{{cite encyclopedia |title= pole; geographic pole |last1= Kotljakov |first1=Vladimir |last2=Komarova |first2=Ana |encyclopedia=Elsevier's dictionary of geography: in English, Russian, French, Spanish and German |date=2006 |publisher=Elsevier |isbn= 9780080488783 |page=557 |edition=1. |url= https://books.google.com/books?id=6DhWw_cYLicC&amp;pg=PA557 |access-date= 22. 6. 2015}}&lt;/ref&gt; U općenitom slučaju govori se o polovima [[nebesko tijelo|nebeskih tijela]].

Budući da planetarna os probada planetarnu površinu u dvije tačke, probodišta se nazivaju [[sjeverni pol]] i [[južni pol]]. Na [[Zemlja (planet)|Zemlji]] su imena polova određena historijskim razlozima, ali u općenitom slučaju nije uvijek jasno kako nazvati polove tijela, s obzirom na to da im osi mogu biti različito usmjerene. Kada se govori o tijelima u [[Sunčev sistem|Sunčevom sistemu]], uobičajeno se za sjeverni pol tijela uzima pol bliži smjeru zvijezde [[Sjevernjača|Sjevernjače]].

Neka tijela u Sunčevom sistemu (npr. [[Saturn]]ov mjesec [[Hiperion (mjesec)|Hiperion]] ili asteroid [[4179 Toutatis]]) nemaju definisane polove, zbog svoje [[haotična rotacija|haotične rotacije]], uzrokovane nepravilnim oblikom ili gravitacijskim utjecajima obližnjih tijela.

Ako planeta posjeduje [[magnetno polje]], polovi se ne moraju poklapati s [[magnetni pol|magnetnim polovima]] planete.

Sam geografski pol nije stalno mjesto; on varira tokom historije, između ostalog, i zbog [[precesija|precesije]]; tako je prije 10.000 godina sjevernu tačku na nebu predstavljala zvijezda [[Vega]], a ne Sjevernjača.

== Također pogledajte ==
* [[Sjeverni pol]]
* [[Južni pol]]
* [[Polarna regija]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Geographical poles}}
* [http://www.educapoles.org/ Edukativni sajt Međunarodne polarne fondacije] {{en simbol}} {{fr simbol}} {{nl simbol}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Geodezija]]
[[Kategorija:Polarne regije Zemlje]]</text>
      <sha1>irmxlv61j8ywa5qit7oq60uejyiq4jx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Jesen</title>
    <ns>0</ns>
    <id>34483</id>
    <revision>
      <id>3732968</id>
      <parentid>3704724</parentid>
      <timestamp>2025-07-04T10:18:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3732968</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3593" sha1="naeg13u5v9d5qx5dkll8jxnorrq4opp" xml:space="preserve">{{Drugo značenje|Jesen (čvor)}}
[[Datoteka:Autunno in Valsassina, Italia (ottobre 2005).jpg|250px|desno|mini|Šuma u jesen]]
'''Jesen''' je jedno od četiri [[godišnja doba]]. Na sjevernoj polulopti traje dio septembra (od [[23. septembar|23. septembra]]), cijeli oktobar, novembar i dio decembra (do [[21. decembar|21. decembra]]). Na prvi dan ovoga doba [[ravnodnevnica|dan i noć jednako traju]]. U jesen lišće pada s grana.

Neke kulture [[Ravnodnevnica|jesenju ravnodnevicu]] smatraju &quot;sredinom jeseni&quot;, dok druge s dužim [[Sezonsko kašnjenje|temperaturnim kašnjenjem]] tretiraju ekvinocij kao početak jeseni.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.crh.noaa.gov/glossary.php?word=autumn|title=NOAA's National Weather Service – Glossary|publisher=Crh.noaa.gov|archive-url=https://web.archive.org/web/20120111152359/http://www.crh.noaa.gov/glossary.php?word=autumn|archive-date=11. 1. 2012|url-status=dead|access-date=6. 8. 2010}}&lt;/ref&gt; U engleskom govornom području, jesen je tradicionalno počinjala [[Lammas Day|Lammasovim danom]] i završavala se oko [[Noć vještica|Noći vještica]], približne sredine između [[Midsummer|sredine ljeta]], jesenje ravnodnevnice i [[Sredinom zime|sredine zime]]. Meteorolozi (i [[Australija]] &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.bom.gov.au/climate/glossary/seasons.shtml|title=Climate Glossary - Seasons|website=www.bom.gov.au|publisher=[[Bureau of Meteorology]], Australia}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://media.bom.gov.au/social/blog/1762/solstices-and-equinoxes-the-reasons-for-the-seasons/|title=Solstices and equinoxes: the reasons for the seasons|date=21. 6. 2018|website=[[Bureau of Meteorology]]|access-date=16. 1. 2020}}&lt;/ref&gt; i većina [[Umjereni pojas|umjerenih zemalja]] na južnoj hemisferi) &lt;ref&gt;{{Cite news|last=Deguara|first=Brittney|title=When does winter officially start in New Zealand?|url=https://www.stuff.co.nz/national/113038178/when-does-winter-officially-start-in-new-zealand|work=Stuff|date=27. 5. 2019|access-date=4. 10. 2020}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.tourism.net.nz/new-zealand/about-new-zealand/weather-and-climate.html|title=New Zealand Weather and Climate, New Zealand Weather, Temperatures and Climate in New Zealand|publisher=Tourism.net.nz|access-date=6. 8. 2010}}&lt;/ref&gt; koriste definiciju zasnovanu na [[Gregorijanski kalendar|mjesecima po gregorijanskom kalendaru]], pri čemu su jesen septembar, oktobar i novembar na sjevernoj hemisferi,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.bbc.co.uk/weather/features/understanding/autumn_forecasting.shtml|title=Understanding Weather – Autumn Forecasting|publisher=BBC Weather Centre|archive-url=https://web.archive.org/web/20100904052411/http://www.bbc.co.uk/weather/features/understanding/autumn_forecasting.shtml|archive-date=4. 9. 2010|url-status=dead|access-date=6. 8. 2010}}&lt;/ref&gt; i mart, april i maj na južnoj hemisferi.

== Asocijacije na jesen ==
Ovo godišnje doba može asocirati na pojmove [[žetva|žetve]], i [[melanholija|melanholije]]. Pojedini turisti putuju u druge krajeve ili države, da bi fotografisali promjenu boje jesenskog lišća.&lt;ref name=&quot;web.archive.org&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.bostonmagazine.com/articles/the_economics_of_leaf_peeping/ |title=Arhivirana kopija |access-date=13. 3. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120313134456/http://www.bostonmagazine.com/articles/the_economics_of_leaf_peeping/ |archive-date=13. 3. 2012 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Autumn}}
{{Godišnje doba}}
{{Vrijeme (meteorologija)}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Jesen| ]]</text>
      <sha1>naeg13u5v9d5qx5dkll8jxnorrq4opp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Robert De Niro</title>
    <ns>0</ns>
    <id>36647</id>
    <revision>
      <id>3732861</id>
      <parentid>3679522</parentid>
      <timestamp>2025-07-03T21:36:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <origin>3732861</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12770" sha1="mnhhg4qi9jtwool2tgo5ddict8r11pg" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                = Robert De Niro
| slika              = Robert de Niro Cannes Film Festival (3x4 cropped).jpg
| opis               = De Niro na [[Kanski filmski festival|Kanskom filmskom festivalu]] 2025.
| ime_pri_rođenju    = Robert Anthony De Niro Jr.
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1943|08|17}}
| mjesto_rođenja     = [[New York City]], SAD
| datum_smrti        = 
| mjesto_smrti       =
| prebivalište       = [[Gardiner]], [[New York]], SAD
| državljanstvo      = {{hlist|Američko|italijansko}}
| zanimanje          = Glumac, producer, režiser
| godine_aktivnosti  = 1963–sada
| značajna_djela     = [[Filmografija Roberta De Nira|Filmografija]]
| supružnik          = {{brak|[[Diahnne Abbott]]|1976|1988|razlog=razvod}}&lt;br /&gt;{{brak|[[Grace Hightower]]|1997|2018|razlog=razdvojeni}}
| djeca              = 6
| roditelji          = [[Robert De Niro Sr.]]&lt;br /&gt;[[Virginia Admiral]]
| nagrade            = [[Spisak nagrada i nominacija Roberta De Nira|Puni spisak]]
}}
'''Robert Anthony De Niro''' proslavljeni je [[Sjedinjene Američke Države|američki]] [[film]]ski [[glumci|glumac]], [[režiser]] i [[filmski producent]]. Tokom svoje karijere postao je jedan od najcjenjenijih karakternih glumaca svih vremena.

==Biografija==
De Niro potječe iz umjetničke porodice; njegova majka Virginia Admiral bila je [[slikarstvo|slikarka]], a otac Robert slikar, [[kiparstvo|kipar]] i [[pjesnik]]. Njegovi roditelji su se razveli kad je Robert imao samo 2 godine jer je otac navodno shvatio da je [[homoseksualnost|homoseksualac]].

Odrastao je u [[New York City|New York]]u, dijelu grada koji se naziva ''Little Italy'' (''Mala Italija'') i s 10 godina prvi put nastupio u ulozi plašljivog [[lav]]a u školskoj predstavi ''Čarobnjak iz Oza''. Majka ga je upisala u naprednu privatnu školu ''High School of Music and Art'' (New York), ali ju je napustio i s 13 godina se pridužio uličnim bandama, gdje je zbog izrazito blijedog tena nazvan ''Bobby Milk''. Njegov otac nije odobravao ovakvo ponašanje, pa su njihovi odnosi poprilično zahladnjeli. Nakon prolaznog razdoblja mladenačkog bunta, upisuje se, kao i većina glumaca njegove generacije, na ''Stella Adler Conservatory'', učeći od Leeja Strasberga njegovu metodu.

==Filmska karijera==
Svoju prvu zaradu kao glumac je dobio nastupajući u predstavi &quot;Medvjed&quot; [[Anton Pavlovič Čehov|A. P. Čehova]] sa 16 godina. U početku je glumio u off-[[broadway]]skim predstavama i ostvario prvu saradnju (1963. g.) s [[režiser]]om [[Brian de Palma|Brianom De
Palmom]] u filmu &quot;The Wedding Party&quot;.

Godine [[1973]]. započinje saradnja s [[Martin Scorsese|Martinom Scorseseom]] koja donosi neke od najboljih filmova u posljednja tri decenije poput ''[[Taksista (film)|Taksiste]] '' ([[1976]].), za kojeg se pripremao tako što je pribavio sve potrebne dozvole i vozio taksi po [[New York City|New York]]u. Uloga Travisa Bicklea mu je donijela zvjezdani status, a slavna rečenica iz filma &quot;you talkin' to me?&quot; postala je popularna u žargonu. Zatim je uslijedio film ''[[New York, New York]]'' iz [[1977]]. g. za
koji je učio svirati [[Saksofon (film)|Saksofon]] , a za ''[[Razjareni bik (film)|Razjareni bik]]'' u kom je glumio boksera Jakea LaMottu, trenirao je [[boks]], udebljao se 25&amp;nbsp;kg i ponovno smršao da bi što uvjerljivije prikazao propadanje boksera u drugom dijelu filma. Za ulogu Jakea LaMotte dobio je
[[Oscar]]a i [[Zlatni globus]]. Nominacije za Oscara donijele su mu uloga Michaela Vronskyja iz ''[[Lovac na jelene|Lovca na jelene]]'' te uloge u filmovima ''[[Rt straha (film)|Rt straha]] '', ''[[Buđenja (film)|Buđenja]]'' i ''[[Taksista (film)|Taksista]]''. Godine [[1984]]. odlično je odigrao ulogu [[Židovi|židovskog]] [[gangster]]a u filmu [[Sergio Leone|Sergia Leonea]] ''[[Bilo jednom u Americi]]'' , a utjelovljenje lika mladog Vita Corleonea u drugom dijelu ''[[Kum (film)|Kuma]]'', [[Francis Ford Coppola|Francisa Forda Coppole]] donijelo mu je još jednog [[Oscar]]a za najbolju sporednu ulogu. Kasnih 1980-ih u preuređenom skladištu [[kahva|kahve]] osniva [[Tribeca]] (Triangle Below Canal Street) filmski centar i pridonosi pretvaranju te gradske četvrti kojom dominiraju industrijske građevine iz [[19. vijek]]a u ugodno susjedstvo s dobrim restoranima i skupim stanovima, a u kojem se redovito snimaju i filmovi. Uz glumu i produkciju otvorio je [[1988]]. g. u prizemlju filmskog centra i restoran TriBeCa grill, a pojavljuje se i kao partner u još nekim poznatim restoranima. Nakon [[11. septembar|11. septembra]] [[2001]]. dodatno se angažirao na obnovi [[Manhattan]]a, pojavljivao se u javnosti, pozivao turiste da se vrate u New York i na kraju [[2002]]. g. pokrenuo i ''TriBeCa filmski festival''.

U filmovima iz osamdesetih godina pokazao je svoju glumačku raznolikost, uslijedile su godine uspona i padova, a najuvjerljiviji je ipak ostao u ulogama mračnih, snažnih, svojeglavih, nestrpljivih muškaraca. Poput uloge Neila McCauleyja u filmskom hitu ''[[Vrućina (film)|Vrućina]]'' u kojem je glumio s [[Al Pacino|Alom Pacinom]], režisera [[Michael Mann|Michaela Manna]]. Taj film je inače [[rimejk]] filma L.A. Takedown iz 1989. godine, također od Michaela Manna. A zajedno s prijateljem Martinom Scorseseom započeo je saradnju na pisanju biografije o 30 godina zajedničkog rada, osam vrhunskih filmova i prijateljstvu.

==Privatni život==
[[Datoteka:Robert De Niro 2 by David Shankbone.jpg|mini|desno|De Niro 2008.]]

Iako je želio da ga novinari procjenjuju po radu, njegov privatni život je bio previše zanimljiv da bi ga pustili na miru. S prvom suprugom tamnoputom Dianne Abbott vjenčao se 1976. godine, dobio s njom sina Raphaela i usvojio njenu kćerku iz prvog braka. Kasnije je iz dugotrajne veze sa supermodelom Toukie Smith dobio sinove blizance Aarona i Juliana (koji su začeti [[IVF|umjetnom oplodnjom]]). Godine [[2004]]. oženio se s Grace Hightower s kojom ima sina Elliotta iz 1998.

Zahvaljujući ''Tribeci'' koja ga je na neki način približila medijima, počeo se češće pojavljivati u javnosti, a planira još više uložiti u svoje susjedstvo i pomoći obnovi.

Godine [[2003]]. dijagnosticiran mu je [[rak prostate]], a tužna je činjenica da mu je otac umro [[1994]]. od iste bolesti. Odmah nakon objave te vijesti De Niro je primio javne poruke podrške od brojnih prijatelja i kolega koji su i sami proživjeli borbu protiv opake bolesti poput [[Sidney Poitier|Sidneya Poitiera]] i bivšeg njujorškog gradonačelnika Rudolpha Giulianija. Iako detalji o De Nirovom liječenju nisu objavljeni nagađa se da su liječnici bili preporučili hirurški zahvat. Nakon liječenja ubrzo se vratio radu i snimio još nekoliko filmova.

==Filmografija==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|- bgcolor=&quot;#CCCCCC&quot;
! Year !! Film !! Uloge
|-
|1968.||&quot;[[Pozdravi]]&quot;, ''Greetings''|| Jon Rubin 
|-
|1969.||&quot;[[Samova pjesma]]&quot;, ''Sam's Song''||Sam Nicoletti
|-
|1969.||''The Wedding Party''||Cecil
|- 
|1970.||&quot;[[Krvava mama]]&quot;, ''Bloody Mama'' || Lloyd Barker
|- 
|1970.||&quot;[[Zdravo majko!]]&quot;, ''Hi, Mom!''||Jon Rubin
|- 
|1971.||''Jennifer on My Mind''||Mardigian 
|- 
|1971.||''Born to Win''|| Danny
|- 
|1971.||''The Gang That Couldn't Shoot Straight''||Mario Trantino
|- 
|1973.||&quot;[[Ulice zla]]&quot;, ''Mean Streets''||John 'Johnny Boy' Civello 
|- 
|1973.||''Bang the Drum Slowly''||Bruce Pearson 
|- 
|1974.||&quot;[[Kum 2]]&quot;, ''The Godfather: Part II''||Vito Corleone
|- 
|1976.||&quot;[[Taksista]]&quot;, ''Taxi Driver''||Travis Bickle
|- 
|1976.||&quot;[[Dvadeseti vijek]]&quot;, ''1900 (Novecento)''||Alfredo Berlinghieri
|- 
|1976.||&quot;[[Posljednji tajkun]]&quot;, ''The Last Tycoon''||Monroe Stahr 
|- 
|1977.||&quot;[[New York, New York]]&quot;, ''New York, New York''||Jimmy Doyle 
|- 
|1978.||&quot;[[Lovac na jelene]]&quot;, ''The Deer Hunter''||Michael Vronsky 
|- 
|1980.||&quot;[[Razjareni bik (1980)|Razjareni bik]]&quot;, ''Raging Bull''||Jake La Motta
|- 
|1981.||&quot;[[Istinite ispovijesti]]&quot;, ''True Confessions''||Des Spellacy 
|- 
|1983.||&quot;[[Kralj komedije]]&quot;, ''The King of Comedy''  ||Rupert Pupkin 
|- 
|1984.||&quot;[[Biti zaljubljen]]&quot;, ''Falling in Love''||Frank Raftis 
|- 
|1984.||&quot;[[Bilo jednom u Americi]]&quot;, ''Once Upon a Time in America''||David 'Noodles' Aaronson
|- 
|1985.||&quot;[[Brazil (film)|Brazil]]&quot;, ''Brazil''||Archibald 'Harry' Tuttle
|-  
|1986.||&quot;[[Misija]]&quot;, ''The Mission''||Rodrigo Mendoza 
|- 
|1987.||&quot;[[Neslomljivi]]&quot;, ''The Untouchables''||Al Capone 
|- 
|1987.||&quot;[[Anđeosko srce]]&quot;, ''Angel Heart''||Louis Cyphre
|- 
|1988.||&quot;[[Ponoćna utrka]]&quot;, ''Midnight Run''||Jack Walsh 
|- 
|1989.||&quot;[[Mi nismo anđeli]]&quot;, ''We're No Angels''||Ned 
|- 
|1989.||&quot;[[Jacknife]]&quot;, ''Jacknife''||Joseph 'Jacknife' Megessey 
|- 
|1990.||''Stanley and Iris''||Stanley Everett Cox
|- 
|1990.||&quot;[[Buđenja]]&quot;, ''Awakenings''||Leonard Lowe 
|- 
|1990.||&quot;[[Dobri momci (1990)|Dobri momci]]&quot;, ''Goodfellas''||Jimmy Conway
|- 
|1991.||&quot;[[Rt straha]]&quot;, ''Cape Fear''||Max Cady
|- 
|1991.||&quot;[[Povratni udar]]&quot;, ''Backdraft''||Donald 'Shadow' Rimgale 
|- 
|1991.||''Guilty by Suspicion''||David Merrill
|- 
|1992.||&quot;[[Noć i grad]]&quot;, ''Night and the City''||Harry Fabian 
|- 
|1992.||&quot;[[Holivudski portret]]&quot;, ''Mistress''||Evan M. Wright
|- 
|1993.||&quot;[[Priča iz Bronxa]]&quot;, ''A Bronx Tale''||Lorenzo Anello 
|- 
|1993.||&quot;[[Život ovoga dječaka]]&quot;, ''This Boy's Life''||Dwight Hansen 
|- 
|1993.||&quot;[[Jedna žena, dva muškarca]]&quot;, ''Mad Dog and Glory''||Wayne 'Mad Dog' Dobie 
|- 
|1994.||&quot;[[Frankenstein]]&quot;, ''Mary Shelly's Frankenstein''||Frankensteinovo čudovište
|- 
|1995.||&quot;[[Casino]]&quot;, ''Casino''||Sam 'Ace' Rothstein
|- 
|1995.||&quot;[[Vrućina]]&quot;, ''Heat''|| Neil McCauley
|-
|1995. || ''A Hundred and One Nights'' 
|-  
|1996.||&quot;[[Marvinova soba]]&quot;, ''Marvin's Room''||Dr. Wally 
|- 
||1996.||&quot;[[Spavači]]&quot;, ''Sleepers''||Father Bobby 
|- 
|1996.||&quot;[[Obožavatelj (1996)|Obožavatelj]]&quot;, ''The Fan (1996 film)|The Fan''||Gil Renard 
|- 
|1997.||''Jackie Brown''||Louis Gara 
|- 
|1997.||''Wag the Dog''||Conrad Brean 
|- 
|1997.||''Cop Land''||Lt. Moe Tilden 
|- 
|1998.||&quot;[[Ronin]]&quot;, ''Ronin''||Sam 
|- 
|1998.||&quot;[[Velika očekivanja]]&quot;, ''Great Expectations''||Arthur Lustig 
|- 
|1999.||&quot;[[Nepodnošljivi prijatelj]]&quot;, ''Flawless''||Walt Koontz 
|- 
|1999.||&quot;[[Analiziraj ovo]]&quot;,''Analyze This''||Paul Vitti 
|- 
|2000.||&quot;[[Rocky &amp; Bullwinkle]]&quot;, ''The Adventures of Rocky &amp; Bullwinkle''||Fearless Leader
|- 
|2000.||&quot;[[Dozvola za brak]]&quot;, ''Meet the Parents''||Jack Byrnes 
|- 
|2000.||&quot;[[Časni ljudi]]&quot;, ''Men of Honor''||Chief Leslie W. 'Billy' Sunday
|- 
|2001.||''15 Minutes''||Detective Eddie Flemming
|- 
|2001.||''The Score''||Nick Wells
|- 
|2002.||''Showtime''||Det. Mitch Preston
|-  
|2002.||&quot;[[Analiziraj ono]]&quot;, ''Analyze That''||Paul Vitti 
|- 
|2002.||''City by the Sea''||Vincent LaMarca
|- 
|2004.||&quot;[[Dozvola za Fockere]]&quot;, ''Meet the Fockers''||Jack Byrnes 
|- 
|2004.||&quot;[[Riba ribi grize rep]]&quot;, ''Shark Tale''||glas) - Don Lino 
|- 
|2004.||&quot;[[Bogomdan]]&quot;, ''Godsend''||Richard Wells
|- 
|2004.||[[Most sudbine]], ''The Bridge of San Luis Rey''||Archbishop of Peru
|- 
|2005.||&quot;[[Igra skrivača]]&quot;, ''Hide and Seek''||David Callaway 
|-
|2006.||&quot;[[Dobri pastir]]&quot;, ''The Good Shepherd''||General William &quot;Bill&quot; Sullivan
|-
|2008.||&quot;[[Pikantne hollywoodske priče]]&quot;, ''What Just Happened''||Ben
|-
|2012.||&quot;[[U dobru i u zlu]]&quot;, ''Silver Linings Playbook''||Patrizio &quot;Pat&quot; Solitano Sr.
|-
|2014.||&quot;[[Raznosač (film)|Raznosač]], &quot;The Bag Man&quot;||Dragna
|-
|2019.||&quot;[[Joker (film)|Joker]]&quot;, ''Joker''||Murray Franklin
|- 
|2019.||&quot;[[Irac (film)|Irac]]&quot;, ''The Irishman''||Frank Sheeran
|}

==Vanjski linkovi==
{{Commonscat}}
*[http://www.tribecafilm.com/  Zvanična stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181215122954/http://www.tribecafilm.com/ |date=15. 12. 2018 }}
*{{imdb_name|id=0000134|name=Robert De Niro}}
*{{Rotten Tomatoes person|robert_de_niro|Robert De Niro}}
*{{Mojo name|robertdeniro}}

{{Oscar za glavnog glumca}}
{{Oscar - sporedni glumac}}
{{Nagrada Cecil B. DeMille}}
{{Zlatni globus za najboljeg glumca u drami}}
{{Nagrada Satellite za najboljeg glumca u mini seriji ili TV-filmu}}
{{AFI-jeva nagrada za životno djelo}}
{{Cannes - predsjednici žirija}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:De Niro, Robert}}
[[Kategorija:Rođeni 1943.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, New York City]]
[[Kategorija:Američki glumci]]
[[Kategorija:Američki režiseri]]
[[Kategorija:Američki filmski producenti]]
[[Kategorija:Amerikanci porijeklom iz Italije]]
[[Kategorija:Amerikanci porijeklom iz Irske]]
[[Kategorija:Amerikanci porijeklom iz Njemačke]]
[[Kategorija:Amerikanci porijeklom iz Francuske]]
[[Kategorija:Amerikanci porijeklom iz Engleske]]
[[Kategorija:Amerikanci porijeklom iz Nizozemske]]
[[Kategorija:Dobitnici Počasnog Srca Sarajeva]]</text>
      <sha1>mnhhg4qi9jtwool2tgo5ddict8r11pg</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3732862</id>
      <parentid>3732861</parentid>
      <timestamp>2025-07-03T21:37:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <origin>3732862</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12770" sha1="i9zlj2ljz7q1m4vnaqd6hc77zmkmhrk" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                = Robert De Niro
| slika              = Robert de Niro Cannes Film Festival (3x4 cropped).jpg
| opis               = De Niro na [[Kanski filmski festival|Kanskom filmskom festivalu]] 2025.
| ime_pri_rođenju    = Robert Anthony De Niro Jr.
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1943|08|17}}
| mjesto_rođenja     = [[New York City]], SAD
| datum_smrti        = 
| mjesto_smrti       =
| prebivalište       = [[Gardiner]], [[New York]], SAD
| državljanstvo      = {{hlist|Američko|italijansko}}
| zanimanje          = Glumac, producer, režiser
| godine_aktivnosti  = 1963–sada
| značajna_djela     = [[Filmografija Roberta De Nira|Filmografija]]
| supružnik          = {{brak|[[Diahnne Abbott]]|1976|1988|razlog=razvod}}&lt;br /&gt;{{brak|[[Grace Hightower]]|1997|2018|razlog=razdvojeni}}
| djeca              = 7
| roditelji          = [[Robert De Niro Sr.]]&lt;br /&gt;[[Virginia Admiral]]
| nagrade            = [[Spisak nagrada i nominacija Roberta De Nira|Puni spisak]]
}}
'''Robert Anthony De Niro''' proslavljeni je [[Sjedinjene Američke Države|američki]] [[film]]ski [[glumci|glumac]], [[režiser]] i [[filmski producent]]. Tokom svoje karijere postao je jedan od najcjenjenijih karakternih glumaca svih vremena.

==Biografija==
De Niro potječe iz umjetničke porodice; njegova majka Virginia Admiral bila je [[slikarstvo|slikarka]], a otac Robert slikar, [[kiparstvo|kipar]] i [[pjesnik]]. Njegovi roditelji su se razveli kad je Robert imao samo 2 godine jer je otac navodno shvatio da je [[homoseksualnost|homoseksualac]].

Odrastao je u [[New York City|New York]]u, dijelu grada koji se naziva ''Little Italy'' (''Mala Italija'') i s 10 godina prvi put nastupio u ulozi plašljivog [[lav]]a u školskoj predstavi ''Čarobnjak iz Oza''. Majka ga je upisala u naprednu privatnu školu ''High School of Music and Art'' (New York), ali ju je napustio i s 13 godina se pridužio uličnim bandama, gdje je zbog izrazito blijedog tena nazvan ''Bobby Milk''. Njegov otac nije odobravao ovakvo ponašanje, pa su njihovi odnosi poprilično zahladnjeli. Nakon prolaznog razdoblja mladenačkog bunta, upisuje se, kao i većina glumaca njegove generacije, na ''Stella Adler Conservatory'', učeći od Leeja Strasberga njegovu metodu.

==Filmska karijera==
Svoju prvu zaradu kao glumac je dobio nastupajući u predstavi &quot;Medvjed&quot; [[Anton Pavlovič Čehov|A. P. Čehova]] sa 16 godina. U početku je glumio u off-[[broadway]]skim predstavama i ostvario prvu saradnju (1963. g.) s [[režiser]]om [[Brian de Palma|Brianom De
Palmom]] u filmu &quot;The Wedding Party&quot;.

Godine [[1973]]. započinje saradnja s [[Martin Scorsese|Martinom Scorseseom]] koja donosi neke od najboljih filmova u posljednja tri decenije poput ''[[Taksista (film)|Taksiste]] '' ([[1976]].), za kojeg se pripremao tako što je pribavio sve potrebne dozvole i vozio taksi po [[New York City|New York]]u. Uloga Travisa Bicklea mu je donijela zvjezdani status, a slavna rečenica iz filma &quot;you talkin' to me?&quot; postala je popularna u žargonu. Zatim je uslijedio film ''[[New York, New York]]'' iz [[1977]]. g. za
koji je učio svirati [[Saksofon (film)|Saksofon]] , a za ''[[Razjareni bik (film)|Razjareni bik]]'' u kom je glumio boksera Jakea LaMottu, trenirao je [[boks]], udebljao se 25&amp;nbsp;kg i ponovno smršao da bi što uvjerljivije prikazao propadanje boksera u drugom dijelu filma. Za ulogu Jakea LaMotte dobio je
[[Oscar]]a i [[Zlatni globus]]. Nominacije za Oscara donijele su mu uloga Michaela Vronskyja iz ''[[Lovac na jelene|Lovca na jelene]]'' te uloge u filmovima ''[[Rt straha (film)|Rt straha]] '', ''[[Buđenja (film)|Buđenja]]'' i ''[[Taksista (film)|Taksista]]''. Godine [[1984]]. odlično je odigrao ulogu [[Židovi|židovskog]] [[gangster]]a u filmu [[Sergio Leone|Sergia Leonea]] ''[[Bilo jednom u Americi]]'' , a utjelovljenje lika mladog Vita Corleonea u drugom dijelu ''[[Kum (film)|Kuma]]'', [[Francis Ford Coppola|Francisa Forda Coppole]] donijelo mu je još jednog [[Oscar]]a za najbolju sporednu ulogu. Kasnih 1980-ih u preuređenom skladištu [[kahva|kahve]] osniva [[Tribeca]] (Triangle Below Canal Street) filmski centar i pridonosi pretvaranju te gradske četvrti kojom dominiraju industrijske građevine iz [[19. vijek]]a u ugodno susjedstvo s dobrim restoranima i skupim stanovima, a u kojem se redovito snimaju i filmovi. Uz glumu i produkciju otvorio je [[1988]]. g. u prizemlju filmskog centra i restoran TriBeCa grill, a pojavljuje se i kao partner u još nekim poznatim restoranima. Nakon [[11. septembar|11. septembra]] [[2001]]. dodatno se angažirao na obnovi [[Manhattan]]a, pojavljivao se u javnosti, pozivao turiste da se vrate u New York i na kraju [[2002]]. g. pokrenuo i ''TriBeCa filmski festival''.

U filmovima iz osamdesetih godina pokazao je svoju glumačku raznolikost, uslijedile su godine uspona i padova, a najuvjerljiviji je ipak ostao u ulogama mračnih, snažnih, svojeglavih, nestrpljivih muškaraca. Poput uloge Neila McCauleyja u filmskom hitu ''[[Vrućina (film)|Vrućina]]'' u kojem je glumio s [[Al Pacino|Alom Pacinom]], režisera [[Michael Mann|Michaela Manna]]. Taj film je inače [[rimejk]] filma L.A. Takedown iz 1989. godine, također od Michaela Manna. A zajedno s prijateljem Martinom Scorseseom započeo je saradnju na pisanju biografije o 30 godina zajedničkog rada, osam vrhunskih filmova i prijateljstvu.

==Privatni život==
[[Datoteka:Robert De Niro 2 by David Shankbone.jpg|mini|desno|De Niro 2008.]]

Iako je želio da ga novinari procjenjuju po radu, njegov privatni život je bio previše zanimljiv da bi ga pustili na miru. S prvom suprugom tamnoputom Dianne Abbott vjenčao se 1976. godine, dobio s njom sina Raphaela i usvojio njenu kćerku iz prvog braka. Kasnije je iz dugotrajne veze sa supermodelom Toukie Smith dobio sinove blizance Aarona i Juliana (koji su začeti [[IVF|umjetnom oplodnjom]]). Godine [[2004]]. oženio se s Grace Hightower s kojom ima sina Elliotta iz 1998.

Zahvaljujući ''Tribeci'' koja ga je na neki način približila medijima, počeo se češće pojavljivati u javnosti, a planira još više uložiti u svoje susjedstvo i pomoći obnovi.

Godine [[2003]]. dijagnosticiran mu je [[rak prostate]], a tužna je činjenica da mu je otac umro [[1994]]. od iste bolesti. Odmah nakon objave te vijesti De Niro je primio javne poruke podrške od brojnih prijatelja i kolega koji su i sami proživjeli borbu protiv opake bolesti poput [[Sidney Poitier|Sidneya Poitiera]] i bivšeg njujorškog gradonačelnika Rudolpha Giulianija. Iako detalji o De Nirovom liječenju nisu objavljeni nagađa se da su liječnici bili preporučili hirurški zahvat. Nakon liječenja ubrzo se vratio radu i snimio još nekoliko filmova.

==Filmografija==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|- bgcolor=&quot;#CCCCCC&quot;
! Year !! Film !! Uloge
|-
|1968.||&quot;[[Pozdravi]]&quot;, ''Greetings''|| Jon Rubin 
|-
|1969.||&quot;[[Samova pjesma]]&quot;, ''Sam's Song''||Sam Nicoletti
|-
|1969.||''The Wedding Party''||Cecil
|- 
|1970.||&quot;[[Krvava mama]]&quot;, ''Bloody Mama'' || Lloyd Barker
|- 
|1970.||&quot;[[Zdravo majko!]]&quot;, ''Hi, Mom!''||Jon Rubin
|- 
|1971.||''Jennifer on My Mind''||Mardigian 
|- 
|1971.||''Born to Win''|| Danny
|- 
|1971.||''The Gang That Couldn't Shoot Straight''||Mario Trantino
|- 
|1973.||&quot;[[Ulice zla]]&quot;, ''Mean Streets''||John 'Johnny Boy' Civello 
|- 
|1973.||''Bang the Drum Slowly''||Bruce Pearson 
|- 
|1974.||&quot;[[Kum 2]]&quot;, ''The Godfather: Part II''||Vito Corleone
|- 
|1976.||&quot;[[Taksista]]&quot;, ''Taxi Driver''||Travis Bickle
|- 
|1976.||&quot;[[Dvadeseti vijek]]&quot;, ''1900 (Novecento)''||Alfredo Berlinghieri
|- 
|1976.||&quot;[[Posljednji tajkun]]&quot;, ''The Last Tycoon''||Monroe Stahr 
|- 
|1977.||&quot;[[New York, New York]]&quot;, ''New York, New York''||Jimmy Doyle 
|- 
|1978.||&quot;[[Lovac na jelene]]&quot;, ''The Deer Hunter''||Michael Vronsky 
|- 
|1980.||&quot;[[Razjareni bik (1980)|Razjareni bik]]&quot;, ''Raging Bull''||Jake La Motta
|- 
|1981.||&quot;[[Istinite ispovijesti]]&quot;, ''True Confessions''||Des Spellacy 
|- 
|1983.||&quot;[[Kralj komedije]]&quot;, ''The King of Comedy''  ||Rupert Pupkin 
|- 
|1984.||&quot;[[Biti zaljubljen]]&quot;, ''Falling in Love''||Frank Raftis 
|- 
|1984.||&quot;[[Bilo jednom u Americi]]&quot;, ''Once Upon a Time in America''||David 'Noodles' Aaronson
|- 
|1985.||&quot;[[Brazil (film)|Brazil]]&quot;, ''Brazil''||Archibald 'Harry' Tuttle
|-  
|1986.||&quot;[[Misija]]&quot;, ''The Mission''||Rodrigo Mendoza 
|- 
|1987.||&quot;[[Neslomljivi]]&quot;, ''The Untouchables''||Al Capone 
|- 
|1987.||&quot;[[Anđeosko srce]]&quot;, ''Angel Heart''||Louis Cyphre
|- 
|1988.||&quot;[[Ponoćna utrka]]&quot;, ''Midnight Run''||Jack Walsh 
|- 
|1989.||&quot;[[Mi nismo anđeli]]&quot;, ''We're No Angels''||Ned 
|- 
|1989.||&quot;[[Jacknife]]&quot;, ''Jacknife''||Joseph 'Jacknife' Megessey 
|- 
|1990.||''Stanley and Iris''||Stanley Everett Cox
|- 
|1990.||&quot;[[Buđenja]]&quot;, ''Awakenings''||Leonard Lowe 
|- 
|1990.||&quot;[[Dobri momci (1990)|Dobri momci]]&quot;, ''Goodfellas''||Jimmy Conway
|- 
|1991.||&quot;[[Rt straha]]&quot;, ''Cape Fear''||Max Cady
|- 
|1991.||&quot;[[Povratni udar]]&quot;, ''Backdraft''||Donald 'Shadow' Rimgale 
|- 
|1991.||''Guilty by Suspicion''||David Merrill
|- 
|1992.||&quot;[[Noć i grad]]&quot;, ''Night and the City''||Harry Fabian 
|- 
|1992.||&quot;[[Holivudski portret]]&quot;, ''Mistress''||Evan M. Wright
|- 
|1993.||&quot;[[Priča iz Bronxa]]&quot;, ''A Bronx Tale''||Lorenzo Anello 
|- 
|1993.||&quot;[[Život ovoga dječaka]]&quot;, ''This Boy's Life''||Dwight Hansen 
|- 
|1993.||&quot;[[Jedna žena, dva muškarca]]&quot;, ''Mad Dog and Glory''||Wayne 'Mad Dog' Dobie 
|- 
|1994.||&quot;[[Frankenstein]]&quot;, ''Mary Shelly's Frankenstein''||Frankensteinovo čudovište
|- 
|1995.||&quot;[[Casino]]&quot;, ''Casino''||Sam 'Ace' Rothstein
|- 
|1995.||&quot;[[Vrućina]]&quot;, ''Heat''|| Neil McCauley
|-
|1995. || ''A Hundred and One Nights'' 
|-  
|1996.||&quot;[[Marvinova soba]]&quot;, ''Marvin's Room''||Dr. Wally 
|- 
||1996.||&quot;[[Spavači]]&quot;, ''Sleepers''||Father Bobby 
|- 
|1996.||&quot;[[Obožavatelj (1996)|Obožavatelj]]&quot;, ''The Fan (1996 film)|The Fan''||Gil Renard 
|- 
|1997.||''Jackie Brown''||Louis Gara 
|- 
|1997.||''Wag the Dog''||Conrad Brean 
|- 
|1997.||''Cop Land''||Lt. Moe Tilden 
|- 
|1998.||&quot;[[Ronin]]&quot;, ''Ronin''||Sam 
|- 
|1998.||&quot;[[Velika očekivanja]]&quot;, ''Great Expectations''||Arthur Lustig 
|- 
|1999.||&quot;[[Nepodnošljivi prijatelj]]&quot;, ''Flawless''||Walt Koontz 
|- 
|1999.||&quot;[[Analiziraj ovo]]&quot;,''Analyze This''||Paul Vitti 
|- 
|2000.||&quot;[[Rocky &amp; Bullwinkle]]&quot;, ''The Adventures of Rocky &amp; Bullwinkle''||Fearless Leader
|- 
|2000.||&quot;[[Dozvola za brak]]&quot;, ''Meet the Parents''||Jack Byrnes 
|- 
|2000.||&quot;[[Časni ljudi]]&quot;, ''Men of Honor''||Chief Leslie W. 'Billy' Sunday
|- 
|2001.||''15 Minutes''||Detective Eddie Flemming
|- 
|2001.||''The Score''||Nick Wells
|- 
|2002.||''Showtime''||Det. Mitch Preston
|-  
|2002.||&quot;[[Analiziraj ono]]&quot;, ''Analyze That''||Paul Vitti 
|- 
|2002.||''City by the Sea''||Vincent LaMarca
|- 
|2004.||&quot;[[Dozvola za Fockere]]&quot;, ''Meet the Fockers''||Jack Byrnes 
|- 
|2004.||&quot;[[Riba ribi grize rep]]&quot;, ''Shark Tale''||glas) - Don Lino 
|- 
|2004.||&quot;[[Bogomdan]]&quot;, ''Godsend''||Richard Wells
|- 
|2004.||[[Most sudbine]], ''The Bridge of San Luis Rey''||Archbishop of Peru
|- 
|2005.||&quot;[[Igra skrivača]]&quot;, ''Hide and Seek''||David Callaway 
|-
|2006.||&quot;[[Dobri pastir]]&quot;, ''The Good Shepherd''||General William &quot;Bill&quot; Sullivan
|-
|2008.||&quot;[[Pikantne hollywoodske priče]]&quot;, ''What Just Happened''||Ben
|-
|2012.||&quot;[[U dobru i u zlu]]&quot;, ''Silver Linings Playbook''||Patrizio &quot;Pat&quot; Solitano Sr.
|-
|2014.||&quot;[[Raznosač (film)|Raznosač]], &quot;The Bag Man&quot;||Dragna
|-
|2019.||&quot;[[Joker (film)|Joker]]&quot;, ''Joker''||Murray Franklin
|- 
|2019.||&quot;[[Irac (film)|Irac]]&quot;, ''The Irishman''||Frank Sheeran
|}

==Vanjski linkovi==
{{Commonscat}}
*[http://www.tribecafilm.com/  Zvanična stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181215122954/http://www.tribecafilm.com/ |date=15. 12. 2018 }}
*{{imdb_name|id=0000134|name=Robert De Niro}}
*{{Rotten Tomatoes person|robert_de_niro|Robert De Niro}}
*{{Mojo name|robertdeniro}}

{{Oscar za glavnog glumca}}
{{Oscar - sporedni glumac}}
{{Nagrada Cecil B. DeMille}}
{{Zlatni globus za najboljeg glumca u drami}}
{{Nagrada Satellite za najboljeg glumca u mini seriji ili TV-filmu}}
{{AFI-jeva nagrada za životno djelo}}
{{Cannes - predsjednici žirija}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:De Niro, Robert}}
[[Kategorija:Rođeni 1943.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, New York City]]
[[Kategorija:Američki glumci]]
[[Kategorija:Američki režiseri]]
[[Kategorija:Američki filmski producenti]]
[[Kategorija:Amerikanci porijeklom iz Italije]]
[[Kategorija:Amerikanci porijeklom iz Irske]]
[[Kategorija:Amerikanci porijeklom iz Njemačke]]
[[Kategorija:Amerikanci porijeklom iz Francuske]]
[[Kategorija:Amerikanci porijeklom iz Engleske]]
[[Kategorija:Amerikanci porijeklom iz Nizozemske]]
[[Kategorija:Dobitnici Počasnog Srca Sarajeva]]</text>
      <sha1>i9zlj2ljz7q1m4vnaqd6hc77zmkmhrk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Astrofotografija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>39134</id>
    <revision>
      <id>3732752</id>
      <parentid>3729971</parentid>
      <timestamp>2025-07-03T15:13:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>+ 3 kategorija; ±[[Kategorija:Astronomija]]→[[Kategorija:Astronomsko snimanje]] (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3732752</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1212" sha1="fsipdv45pob95fldms6h74twfaeruvg" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
'''Astrofotografija''' je fotografisanje nebeskih tijela kao što su [[planeta|planete]], [[zvijezda|zvijezde]] i [[galaksija|galaksije]]. Astrofotografija je jako važna tehnika za astronome jer ona omogućava otkrivanje nebeskih tijela i detalja na nebeskim tijelima koje inače ne bi bilo moguće opaziti s golim okom.

== Vrste kamera ==
{{Proširiti sekciju}}

== Način montiranja ==
{{Proširiti sekciju}}

== Metode ==
{{Proširiti sekciju}}

== Opće metode ==

* duga izlaganja 
* kompenzacija rotacije [[Zemlja (planeta)|Zemlje]]
* korištenje raznih filtera

=== Metode posebne za fotografski film ===

* emulzije koje su posebno formulirane za niske razine svjetlosti
* hipersensitiranje fotografske emulzije koristeći inertne plinove

=== Metode posebne za CCD ===

* hlađenje kamere 

== Otkrića ==

Planeta [[Pluton (planeta)|Pluton]] otkrivena je pomoću astrofotografije.

== Također pogledajte ==
* [[Edward Emerson Barnard]]

{{Commonscat|Astronomical photography}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Astrofotografija| ]]
[[Kategorija:Astronomsko snimanje]]
[[Kategorija:Svemirska umjetnost]]
[[Kategorija:Fotografske tehnike]]
[[Kategorija:Fotografija po žanru]]</text>
      <sha1>fsipdv45pob95fldms6h74twfaeruvg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Adaptivna optika</title>
    <ns>0</ns>
    <id>46904</id>
    <revision>
      <id>3732738</id>
      <parentid>3654898</parentid>
      <timestamp>2025-07-03T13:04:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Kandidat za proširenje.</comment>
      <origin>3732738</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="710" sha1="an9952yk12tu8y8xn1fritalgcyla7q" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
'''Adaptivna optika''' proces je u kojem se izobličenje slike u [[teleskop]]u nastalo [[turbulencija]]ma u [[atmosfera|atmosferi]] poništava u realnom vremenu. Nakon što optički [[senzor]]i izmjere izobličenje prave ili laserom stvorene &quot;umjetne&quot; [[zvijezda|zvijezde]], mehanički sistem pomiče deformabilno [[ogledalo]] i tako kompenzira utjecaj atmosfere. Uz pomoć adaptivne optike moguće je snimiti fotografije neba gotovo jednakog kvaliteta kao kad atmosfere ne bi ni bilo.

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Adaptive optics}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Astronomsko snimanje]]
[[Kategorija:Optički uređaji]]
[[Kategorija:Teleskopi]]</text>
      <sha1>an9952yk12tu8y8xn1fritalgcyla7q</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Epoha (astronomija)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>54689</id>
    <revision>
      <id>3732865</id>
      <parentid>3344869</parentid>
      <timestamp>2025-07-03T23:05:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Astronomija]] uklonjena; [[Kategorija:Astronomske epohe]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3732865</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1621" sha1="oo0uzgww07taakjc011yxpzdlqtctf9" xml:space="preserve">'''Epoha''' u [[astronomija|astronomiji]] predstavlja trenutak u kome neka [[zvijezda]] zauzima određen položaj, koji se poslije uzima kao početna tačka za određivanje njene [[putanja|putanje]].
To može biti položaj samog tijela ili koordinate određenih orbitalnih parametara. Uz epohu potrebne su [[Deklinacija (astronomija)|deklinacija]] kao i [[rektascenzija]] koje opisuju položaj objekta izmjerenog u odgovarajućoj epohi.&lt;ref name=&quot;Brockhaus&quot;&gt;Der Brockhaus ASTRONOMIE, 2006  Brockhaus GmbH Leipzig, Mannheim  {{ISBN|3-7653-1231-2}} {{Simboli jezika|de|Njemački}}&lt;/ref&gt;

Epohe koje su se do danas koristile su B1900, B1950 i J2000, pri čemu &quot;B&quot; označava &quot;[[Friedrich W. Bessel|Besselovu]]&quot; godinu, a &quot;J&quot; j[[Julijanski kalendar|ulijansku]]. Tačka [[Nebeski ekvator|nebeskog ekvatora]] je, prema proračunima, u toku zadnjih 26.000 godina mijenjana za 50 [[Uglovna minuta|uglovnih sekundi]] godišnje.&lt;ref name=&quot;COSMOS&quot;&gt;[http://astronomy.swin.edu.au/cosmos/E/Epoch Epoha iz enciklopedije COSMOS na astronomskom univerzitetu u] [[Swinburn]]u, [[Australija]] učitano 7.6.2014 {{Simboli jezika|en|Engleski}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==

{{reference}}

== Također pogledajte ==
* [[Epoha]]

== Vanjski linkovi ==
* http://aa.usno.navy.mil/faq/docs/TT.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060806040555/http://aa.usno.navy.mil/faq/docs/TT.html |date=6. 8. 2006 }}
* http://aa.usno.navy.mil/faq/docs/ICRS_doc.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060805073908/http://aa.usno.navy.mil/faq/docs/ICRS_doc.html |date=5. 8. 2006 }}
{{Orbite}}
{{stub-astro}}

[[Kategorija:Astronomske epohe]]</text>
      <sha1>oo0uzgww07taakjc011yxpzdlqtctf9</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3732866</id>
      <parentid>3732865</parentid>
      <timestamp>2025-07-03T23:08:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3732866</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1636" sha1="gvn6znrus29tquzc9f56ul79bzbw5y5" xml:space="preserve">'''Epoha''' u [[astronomija|astronomiji]] predstavlja trenutak u kojem neka [[zvijezda]] zauzima određen položaj, koji se poslije uzima kao početna tačka za određivanje njene [[putanja|putanje]].

To može biti položaj samog tijela ili koordinate određenih orbitalnih parametara. Uz epohu potrebne su [[Deklinacija (astronomija)|deklinacija]] i [[rektascenzija]], koje opisuju položaj objekta izmjerenog u odgovarajućoj epohi.&lt;ref name=&quot;Brockhaus&quot;&gt;Der Brockhaus ASTRONOMIE, 2006  Brockhaus GmbH Leipzig, Mannheim  {{ISBN|3-7653-1231-2}} {{Simboli jezika|de|Njemački}}&lt;/ref&gt;

Epohe koje su do danas korištene jesu B1900, B1950 i J2000, pri čemu &quot;B&quot; označava &quot;[[Friedrich W. Bessel|Besselovu]]&quot; godinu, a &quot;J&quot; [[Julijanski kalendar|julijansku]]. Tačka [[Nebeski ekvator|nebeskog ekvatora]], prema proračunima, u posljednjih 26.000 godina mijenjana je za 50 [[Uglovna minuta|uglovnih sekundi]] godišnje.&lt;ref name=&quot;COSMOS&quot;&gt;[http://astronomy.swin.edu.au/cosmos/E/Epoch &quot;Epoha&quot;] u enciklopediji ''Cosmos'' Astronomskog univerziteta u [[Swinburn]]u ([[Australija]]); pristupljeno: 7. 6. 2014. {{en simbol}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Epoha]]

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
* http://aa.usno.navy.mil/faq/docs/TT.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060806040555/http://aa.usno.navy.mil/faq/docs/TT.html |date=6. 8. 2006}}
* http://aa.usno.navy.mil/faq/docs/ICRS_doc.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060805073908/http://aa.usno.navy.mil/faq/docs/ICRS_doc.html |date=5. 8. 2006}}

{{stub-astro}}
{{Orbite}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Astronomske epohe]]</text>
      <sha1>gvn6znrus29tquzc9f56ul79bzbw5y5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Astrolab</title>
    <ns>0</ns>
    <id>54930</id>
    <revision>
      <id>3732754</id>
      <parentid>3731256</parentid>
      <timestamp>2025-07-03T15:24:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Vanjski linkovi */</comment>
      <origin>3732754</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2413" sha1="aej645b6z5q6727h7z8udkqswxlvb1o" xml:space="preserve">[[Datoteka:Astrolab.JPG|mini|desno|Astrolab iz 16. vijeka]]
'''Astrolab''' je historijski [[astronomija|astronomski]] [[mjerni instrument|instrument]] koji su koristili klasični [[astronomija|astronomi]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://legacy.geog.ucsb.edu/the-astrolabe-a-mathematical-jewel/|title=The Astrolabe: A Mathematical Jewel {{!}} UC Geography|language=en-US|access-date=2025-06-30}}&lt;/ref&gt; To je bio glavni [[navigacija|navigacijski]] instrument do otkrića [[sekstant]]a&lt;ref&gt;{{Cite news|title=HISTORIANS’ HOME YIELDS RICH LODE; New York Society Searches Its Own Building for Items to Mark Anniversary; SHOW OPENS THURSDAY; Portrait of Stuyvesant and Champlain's Astrolabe Will Be on Display|url=https://www.nytimes.com/1964/05/18/archives/historians-home-yields-rich-lode-new-york-society-searches-its-own.html|newspaper=The New York Times|date=1964-05-18|access-date=2025-06-30|issn=0362-4331|language=en-US}}&lt;/ref&gt; u [[18. vijek]]u. Između ostalog, koristio se za određivanje i predviđanje položaja [[Sunce|Sunca]], [[Mjesec (satelit)|Mjesec]]a, [[planeta]] i [[zvijezde|zvijezda]]; određivanje mjesnog vremena iz zadane [[geografska dužina|geografske dužine]] i obrnuto; mjerništvo; i za [[triangulacija|triangulaciju]]. Astrolozi [[islam]]skog svijeta i evropskih naroda koristili su se astrolabima za izradu [[horoskop]]a.

== Također pogledajte ==
* [[Antikitera mehanizam]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Astrolabes}}
* [https://alexboxer.com/astrolabe/ Interactive digital astrolabe by Alex Boxer]
* [http://www.astrosurf.com/spheres/as/astrolabe-en.htm A digital astrolabe (HTML5 and javascript)]
* [https://www.aramcoworld.com/Articles/May-2019/Astrolabe-Tech-Made-Not-So-Easy Astrolabe Tech Made... Not So Easy]
* [http://www.eso.org/~ohainaut/bin/astrolabe.cgi paper astrolabe generator, from the ESO]
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Analogni računari]]
[[Kategorija:Starogrčka astronomija]]
[[Kategorija:Starogrčka tehnologija]]
[[Kategorija:Astrometrija]]
[[Kategorija:Astronomski instrumenti]]
[[Kategorija:Islamska astronomija]]
[[Kategorija:Grčki izumi]]
[[Kategorija:Historijski naučni instrumenti]]
[[Kategorija:Inklinometri]]
[[Kategorija:Pomorska navigacija]]
[[Kategorija:Mehanički kalkulatori]]
[[Kategorija:Navigacijska oprema]]
[[Kategorija:Tehnologija u srednjovjekovnom islamskom svijetu]]
[[Kategorija:Naučna oprema]]</text>
      <sha1>aej645b6z5q6727h7z8udkqswxlvb1o</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Drakeova jednačina</title>
    <ns>0</ns>
    <id>58796</id>
    <revision>
      <id>3732790</id>
      <parentid>3199120</parentid>
      <timestamp>2025-07-03T17:01:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <comment>+ 5 kategorija; ± 2 kategorija (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3732790</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17386" sha1="mpc7eckz62vda4kn8b4q7spx3ozvhj7" xml:space="preserve">'''Drakeova jednačina''' daje procjenu broja [[civilizacija]] u [[Mliječni put|našoj galaksiji]] koje su sposobne i voljne komunicirati sa stanovnicima [[Zemlja (planeta)|Zemlje]].&lt;ref name=&quot;Drake 1961&quot;&gt;[[Physics Today]] 14 (4), 40–46 (1961). {{cite journal |url= https://pubs.aip.org/physicstoday/article/14/4/40/422237/Project-Ozma |title=Project Ozma |last= Drake |first=F. D. |date= april 1961 |journal= Physics Today |volume=14 |issue=4 |pages=40–46 |publisher= Američki institut za fiziku |doi=10.1063/1.3057500 |bibcode=1961PhT....14d..40D |access-date= 27. 4. 2023 |quote= The question of the existence of intelligent life elsewhere in space has long fascinated people, but, until recently, has been properly left to the science‐fiction writers.|url-access=subscription |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Burchell&quot;&gt;{{cite journal |author=Burchell |first=M. J. |date=2006 |title=W(h)ither the Drake equation? |journal= International Journal of Astrobiology |volume=5 |issue=3 |pages=243–250 |bibcode=2006IJAsB...5..243B |doi=10.1017/S1473550406003107 |s2cid=121060763}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Glade |first1=N. |last2=Ballet |first2=P. |last3=Bastien |first3=O. |date=2012 |title=A stochastic process approach of the drake equation parameters |journal= [[International Journal of Astrobiology]] |volume=11 |issue=2 |pages=103–108 |arxiv=1112.1506 |bibcode=2012IJAsB..11..103G |doi=10.1017/S1473550411000413|s2cid=119250730}}&lt;/ref&gt; Osmislio ju je američki [[astronom]] [[Frank Drake]].

== Začetak ideje ==
U septembru [[1959]]. godine, [[fizičar]]i [[Giuseppe Cocconi]] i [[Philip Morrison]] izdali su u [[Britanija|britanskom]] časopisu &quot;[[Nature]]&quot; članak pod imenom &quot;Traganje za međuzvjezdanim [[komunikacija]]ma&quot;. Autori su iznijeli mišljenje da su [[radio teleskop]]i već postali dovoljno jaki za primanje emisija koje bi druge [[Civilizacija|civilizacije]] mogle emitovati. Smatrali su da bi najlogičnija [[talasna dužina]] za to bila ona od 21&amp;nbsp;cm ([[frekvencija]] od 1.420,4 [[herc|MHz]]) na kojoj [[zračenje]] emituje neutralni [[vodik]], najčešći [[element]] u [[svemir]]u.

Sedam mjeseci kasnije, [[radio astronomija|radio astronom]] Frank Drake prvi je u [[Historija|historiji]] započeo sistematsku potragu za [[signal]]ima [[Inteligencija|inteligentnih]] bića iz svemira. Drake je pomoću 25-metarskog [[radio teleskop]]a 6 sati dnevno na [[Frekvencija|frekvenciji]] neutralnog vodika &quot;osluškivao&quot; dvije obližnje [[zvijezde]] slične [[Sunce|Suncu]]: [[Epsilon Eridana]] i [[Tau Kita]]. Projekt je nazvan [[OZMA]], a trajao je od aprila do jula [[1960]]. godine.

U novembru [[1961]]. godine, Frake Drake saziva konferenciju odabrane grupe od 10 [[naučnik]]a na temu potrage za [[vanzemaljska civilizacija|vanzemaljskim civilizacijama]]. Među njima su bili i [[Carl Sagan]] te nobelovac ([[hemija]], 1961. godine) [[Melvin Calvin]]. U pripremama za ovu konferenciju, Drake je sročio svoju poznatu formulu koja nam govori koliko je civilizacija u našoj galaksiji voljno i sposobno komunicirati sa nama putem radio-talasa:

:&lt;math&gt;N = R^{*} ~ \times ~ f_{p} ~ \times ~ n_{e} ~ \times ~ f_{l} ~ \times ~ f_{i} ~ \times ~ f_{c} ~ \times ~ L&lt;/math&gt;

gdje je:

:'''N''' - broj civilizacija u našoj galaksiji koje su sposobne za komunikaciju

i

:'''R*''' - broj [[zvijezda]] koje nastanu u jednoj godini u [[Mliječni put|našoj galaksiji]]
:'''f&lt;sub&gt;p&lt;/sub&gt;''' - udio zvijezda koje imaju [[vansolarna planeta|planete]]
:'''n&lt;sub&gt;e&lt;/sub&gt;''' - omjer planeta pogodnih za razvoj [[život]]a i zvijezda koje imaju planete
:'''f&lt;sub&gt;l&lt;/sub&gt;''' - vjerovatnoća da će se [[život]] pojaviti ako za to postoje uslovi
:'''f&lt;sub&gt;i&lt;/sub&gt;''' - vjerovatnoća da će se iz života razviti inteligencija
:'''f&lt;sub&gt;c&lt;/sub&gt;''' - vjerovatnoća da će inteligentni život biti voljan i sposoban komunicirati s ostatkom galaksije
:'''L'''  - prosječan životni vijek [[Tehnologija|tehnološke]] civilizacije,
Drake-ova jednačina nam govori da zavisi o:

S obzirom na to da nauka ni danas nije u stanju tačno definisati pojam života, prvenstveno zbog premalog uzorka (Zemlja je jedina planeta na kojemu zasigurno postoji život), Drake se u svojoj jednačini ograničio na bića čija se [[biologija]] zasniva na [[ugljik]]u, koji žive na planeti sa obiljem [[voda|vode]] (koja je nužna za ugljikovu hemiju), te zahtijevamo milijarde godina za razvoj [[inteligencija|inteligencije]]. Drugim riječima, bića vrlo slična nama.

== Analiza faktora jednačine ==

:&lt;math&gt;N = R^{*} ~ \times ~ f_{p} ~ \times ~ n_{e} ~ \times ~ f_{l} ~ \times ~ f_{i} ~ \times ~ f_{c} ~ \times ~ L&lt;/math&gt;

=== R* ===
'''R*''' je broj zvijezda koje nastanu u jednoj godini u galaksiji.

U Mliječnom putu nastane prosječno jedna zvijezda svake godine. Dakle, R = 1.

=== fp ===
'''f&lt;sub&gt;p&lt;/sub&gt;''' je udio zvijezda s planetnim sistemima

Ovo je bilo potpuno nepoznato do [[1995]]. godine, kada su dva [[švicarska]] naučnika, [[Michel Mayor]] i [[Didier Queloz]], slučajno otkrili prvi pravi [[sistem planeta]] izvan [[Sunčev sistem|Sunčevog sistema]]. Do marta [[2006]]. godine je otkriveno preko 170 [[vansolarna planeta|vansolarnih planeta]], uglavnom od strane tima koji predvode [[Geoff Marcy]] (u SAD-u) and [[Paul Butler]] (u Australiji). Marcy i Butler traže planete tražeći kolebanje zvijezde uslijed [[Gravitacija|gravitacionog]] uticaja planeta. [[Tehnika]] koju koriste Marcy i Butler je prikladna za traženje samo najmasivnijih planeta, tako da su do sada otkrivene samo [[jovijanske planete]] ([[gasoviti divovi]]).

Međutim, vjeruje se, na osnovu [[Teorija|teoretskih]] modela, da bi većina ovih planetarnih sistema mogli imati i manje planete poput naše Zemlje. U tu svrhu [[NASA]] planira iza [[2015]]. godine poslati u svemir specijalni teleskop za traženja zemljolikih vansolarnih planeta nazvan TPF ([[Terestrial Planet Finder]]). Veliki dio istraživanja na ovom području proveden je pomoću [[HST]]-a (Hubble Space Teleskop). HST je otkrio na desetke [[protoplanetni disk|protoplanetnih diskova]] - ranih stadija razvoja planetnih sistema. Cilj većeg dijela istraživanja HST-a je [[Orionova maglica]], područje udaljeno oko 1000 [[svjetlosna godina|svjetlosnih godina]], u kojoj se stvaraju nove [[zvijezde]]. Dio istraživanja obavljen je i u submilimetarskom dijelu [[elektromagnetni spektar|spektra]] [[elektromagnetno zračenje|elektromagnetnog zračenja]], pa je tako otkriven i disk prašine oko zvijezde [[Epsilon Eridani]], jednog od ciljeva projekta OZMA. Česta je pojava da su unutrašnja područja diska očišćena od prašine, što ukazuje na postojanje planeta.

Prema dosadašnjim istraživanjima, čini se da oko 10% posmatranih zvijezda ima planetne sisteme. Dakle, fp=0.1.

=== ne ===
'''n&lt;sub&gt;e&lt;/sub&gt;''' je udio planeta koji su pogodni za razvoj života

Pretpostavljajući da je oblik života donekle sličan našem, procjenjuje se kakav se tip planeta traži. Faktor n. e. ovisi o tri faktora:

1. Vrijeme potrebno za [[Evolucija|evoluciju]]:
: Ako je životu na Zemlji trebalo oko 4 milijarde godina da evoluira do današnjeg oblika, tada bi zvijezda morala potrajati barem toliko. To isključuje planete oko vrlo velikih, vrućih, svijetlih zvijezda (tipa [[O-zvijezda|O]] i [[B-zvijedza|B]]) koje vrlo kratko žive prije nego što eksplodiraju.

2. Hemija:
: Planeta mora imati hemijske spojeve potrebne za život. Danas je poznato da su spojevi koje imamo na Zemlji uobičajeni širom galaksije, te bi vjerovatno bili prisutni i na bilo kojoj planeti slične [[Temperatura|temperature]].

3. Tekuća voda:
: Pod pretpostavkom da živo biće treba tekuću vodu, tada planeta ne bi smjela biti ni preblizu zvijezdi (kao [[Merkur (planet)|Merkur]] i [[Venera (planet)|Venera]] gdje bi voda isparila, ili predaleko (kao [[Mars (planet)|Mars]] ili [[Jupiter (planet)|Jupiter]]) gdje bi se voda zaledila. Za svaku zvijezdu je moguće izračunati položaj &quot;naseljive zone&quot; koja daja uslove za tekuću vodu. Iz ovoga možemo procijeniti udio planeta koje postoje unutar naseljive zone.

Uzimajući ova tri faktora u obzir, uobičajena je procjena: ne = 0.1

=== fl ===
'''f&lt;sub&gt;l&lt;/sub&gt;''' je vjerovatnoća da će se život pojaviti ako postoje svi preduslovi za to

Argumenti [[pesimista]] su slijedeći: Zna se da se svi sastavni dijelovi živih bića, kao npr. [[amino-kiseline]], lako [[Sinteza|sintetiziraju]] [[Geologija|geološkim procesima]], te su prisutni čak i u svemiru, međutim put od sastavnih dijelova do prve [[RNK]] [[Molekula|molekule]] je neistraženo pitanje. Pesimisti vjeruju da je stvaranje života vrlo rijedak događaj, te da je fl vrlo blizu nuli. No, znamo da se život dogodio bar jednom (na Zemlji) pa možemo smatrati da fl sigurno nije manji od oko 1{{e|-8}} (broj zvijezda u Mliječnom putu je 1{{e|8}}).

Argumenti [[optimista]] su slijedeći: Zna se da je život na Zemlji započeo prije oko 3.8 milijarde godina, skoro odmah nakon prestanka bombardovanja planetezimalima, čim se Zemlja ohladila dovoljno da bi nastali hemijski spojevi potrebni za život. Optimisti vjeruju da se život pod pravim uslovima pojavljuje vrlo brzo. Dodatni argument koji se od prve diskusije na ovu temu pojavio na strani optimista je otkriće molekula koje čine osnovu života (složeni [[ugljikohidrati]], amino kiseline ...) posvuda u svemiru - u [[meteorit]]ima, [[kometa]]ma, međuzvjezdanom gasu i prašini. Činjenica da mi ne razumijemo kako se stvaraju RNK molekule iz jednostavnih amino kiselina odražava ljudsko neznanje, a ne zahtjevnost procesa! Dakle, optimisti vjeruju da je fl vrlo blizu jedinici.

Ukratko, znamo samo da je f&lt;sub&gt;l&lt;/sub&gt; negdje između 1{{e|-8}} i 1.

=== fi ===
'''f&lt;sub&gt;i&lt;/sub&gt;''' je udio vrsta koji razviju inteligenciju

'''Optimistički pogled''':
Na Zemlji, prije oko 100 000 godina, dvije su inteligentne vrste odvojeno evoluirale od svojih [[majmun]]olikih predaka. Prvi, [[homo sapiens neanderthalensis]] (&quot;Neandertalac&quot;) sa razvio u [[Evropa|Evropi]], dok se drugi, [[homo sapiens sapiens]] (mi) razvio na [[Bliski Istok|Bliskom Istoku]]. Obje su vrste dugo preživjele dok se homo sapiens sapiens nije prije 35 000 godina preselio sa Bliskog Istoka u Evropu i (najvjerovatnije) istrijebio Neandertalce. Dakle, na Zemlji su dvije (ili više, ako se računaju i neke [[životinje]], kao npr. [[delfin]]i) posebne vrste koje su razvile inteligenciju. Ovo pokazuje da se inteligencija razvija brzo i prirodno, dakle, svaki će oblik života s vremenom razviti inteligenciju, pa je: fi = 1.

'''Pesimistički pogled''':
Priča o Neardeltalcima još nije dovoljno čvrsta i pitanje je koliko su oni uopšte bili nezavisni. U svakom slučaju, oba vuku porijeklo od istog [[Sisavci|sisavca]], te se ne mogu smatrati potpuno nezavisnima. U biti, mi smo sigurni samo u to da je na Zemlji vrlo malo vrsta razvilo inteligenciju! Dakle, inteligencija je vrlo rijetka, te njena pojava vjerovatno zahtijeva neki posebni događaj u evoluciji. Od miliona vrsta na Zemlji, samo se kod jedne jasno razvila inteligencija, prema tome je fi = 1{{e|-6}}.

=== fc ===
'''f&lt;sub&gt;c&lt;/sub&gt;''' je vjerovatnoća da će inteligentni život odlučiti komunicirati s ostatkom galaksije

Pod &quot;komunikativnošću&quot; se misli na sposobnost izgradnje opreme za slanje [[signal]]a do drugih svjetova. Ljudi su došli do ovog stepena razvoja prije nekih 70 godina, kada je [[radio]] komunikacija prvi put postala dovoljno jaka da napusti našu planetu i postane dostupna mogućim vanzemaljskim civilizacijama sa osjetljivim prijemnicima.

Uobičajena je mišljenje da se eventualne druge civilizacije razvijaju slično našoj, sa naučnicima čija je radoznalost vodila prema otkrivanju tajni svemira i razvoju tehnologije, iako ova pretpostavka može biti i pogrešna.

Druge civilizacije mogu nikad ne razviti tehnologiju, ili razviti alternativne tehnologije (nama još uvijek nepoznate) i nikad ne razviti komunikaciju [[radio-talasi]]ma. Ovo je faktor o kojem najmanje znamo. Imamo samo podatke o jednoj (našoj) civilizaciji za koju znamo da ima volje i sposobnosti za komunikaciju s drugim civilizacijama. Sve što znamo je da je fc između 0 i 1. Dakle: 0 &lt; fc &lt; 1.

=== L ===
'''L''' je prosječni životni vijek tehnološke civilizacije

Koji događaji mogu uništiti našu civilizaciju? Globalni [[nuklearni rat]], uništenje [[Atmosfera|atmosfere]], udar [[asteroid]]a u Zemlju, novi neizlječivi [[virus (biologija)|virus]], [[eksplozija]] obližnje [[supernove]], bliski [[gamma bljesak]] itd.

Prije nekoliko godina (juli [[1994]].) smo imali priliku podsjetiti se na ulogu Jupitera u čuvanju unutrašnjih planeta od čestih udara meteorita (pad komete [[Shoemaker-Levy 9]] na Jupiter). Procjenjuje se da bi udari meteorita u Zemlju bili 1000 puta češći bez Jupitera, a katastrofični udari (kao onaj koji je prije 65 miliona godina presudio [[dinosauri]]ma) bi se događali svakih 100 000 godina.

I [[Mjesec (satelit)|Mjesec]] pozitivno utiče na stabilnost Zemlje. Naime, bez Mjeseca, pomaci rotacione ose (koja dovodi do drastičnih [[Klimatske promjene|klimatskih promjena]]) bili bi mnogo češći.

Katastrofe manjeg intenziteta ne moraju nužno biti nepovoljni faktor za nastanak inteligencije, jer tada [[prirodna selekcija]] dolazi do izražaja. Nakon svakog perioda masovnog izumiranja na Zemlji su se pojavljivale nove vrste, čak i više njih nego ih je bilo prije katastrofe. Serija [[ledeno doba|ledenih doba]], koja su ledila i [[okean]]e na [[ekvator]]u, u razdoblju od prije 760 do prije 550 miliona godina potakla je takozvanu &quot;[[prekambrijska eksplozija|prekambrijsku eksploziju]]&quot; - pojavu mnogo novih vrsta na Zemlji. Međutim, jako velika katastrofa mogla bi nepovratno uništiti život na planeti.

Mi smo posljednjih 70 godina u stanju komunicirati sa susjednim zvijezdama, što znači da će komunikacijska era naše civilizacije trajati između 70 i 5.2 milijardi godina! Dakle, 70 &lt; L &lt; 5.2{{e|9}}

== Rezultat jednačine ==

Množeći sve ove brojeve, za optimistični i pesimistični [[scenario]], dobijamo različite procjene broja civilizacija u galaksiji:

Prema pesimistima, mi smo sami u galaksiji. Prema optimistima, N = 5{{e|7}}, tj. oko 1 od 2000 zvijezda ima komunikativnu civilizaciju, što znači da možemo očekivati komšije na oko 100 svjetlosnih godina. Koristeći dosad stečeno znanje, nemoguće je procijeniti je li ispravan odgovor optimistički, pesimistički ili nešto između. Za eksperimentalnu provjeru se brine spojekt [[SETI]], no za sada bez uspjeha u pronalaženju susjednih civilizacija.

== Također pogledajte ==
* [[Astrobiologija]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Dodatna literatura ==
* {{cite book | first = Oliver | last = Morton | editor=Graham Formelo |chapter=A Mirror in the Sky | title = It Must Be Beautiful | publisher = Granta Books | year = 2002 | isbn = 1-86207-555-7}}
* {{cite book | first = Robert T. | last = Rood |author2=James S. Trefil | title = Are We Alone? The Possibility of Extraterrestrial Civilizations | publisher = Scribner | location = [[New York City|New York]] | year = 1981 | isbn = 0684178427}} 
* {{Cite book |editor1-link=Douglas Vakoch |editor1-first=Douglas A. |editor1-last=Vakoch |editor2-first=Matthew F. |editor2-last=Dowd |year=2015 |title=The Drake Equation: Estimating the Prevalence of Extraterrestrial Life Through the Ages |url=https://books.google.com/books?id=jcnSCQAAQBAJ |location=[[Cambridge]] |publisher= Cambridge University Press |isbn=978-1-10-707365-4}}


== Vanjski linkovi ==
* [http://spacegeek.org/calc/ Interactive Drake Equation Calculator]
* [https://astrosociety.org/file_download/inline/58ee6041-5f61-4f88-8b15-d2d3d22ab83d Frank Drake's 2010 article on &quot;The Origin of the Drake Equation&quot;]
* [https://web.archive.org/web/20100411202244/http://www.cosmosmagazine.com/features/online/3384/qa-with-frank-drake &quot;Only a matter of time, says Frank Drake&quot;], &quot;Pitanja i odgovori s Frankom Drakeom u februaru 2010.
* {{cite magazine |url=https://www.wired.com/wired/archive/12.12/life.html |title=The E.T. Equation, Recalculated |author=Drake |date= decembar 2004 |magazine=[[Wired (magazin)|Wired]] |first=Frank |author-link=Frank Drake}}
* [https://www.pbs.org/wgbh/nova/origins/drake.html Macromedia Flash page allowing the user to modify Drake's values] from [[Public Broadcasting Service|PBS]]'s ''[[Nova (američka serija)|Nova]]''
* [http://www.astronomycast.com/solar-system/episode-23-the-drake-equation/ &quot;The Drake Equation&quot;], ''[[Astronomy Cast]]'' episode #23; includes full transcript
* [http://www.area52online.com/sections/simulations/drake/guessinggame.htm Animated simulation of the Drake equation]. ({{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151208133744/http://www.area52online.com/sections/simulations/drake/guessinggame.htm |date= 8. 12. 2015 }})
* [http://www.bbc.co.uk/programmes/p009rtr0 &quot;The Alien Equation&quot;], BBC Radio program ''Discovery'' (22. 9. 2010)
* [https://www.cambridge.org/core/services/aop-cambridge-core/content/view/S1473550413000207 &quot;Reflections on the Equation&quot;] (PDF), by Frank Drake, 2013.

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Astrobiologija]]
[[Kategorija:Astronomske kontroverze]]
[[Kategorija:Astronomske hipoteze|*]]
[[Kategorija:Eponimne fizičke jednačine]]
[[Kategorija:Fermijev paradoks]]
[[Kategorija:Međuzvjezdane poruke]]
[[Kategorija:Potraga za vanzemaljskom inteligencijom]]</text>
      <sha1>mpc7eckz62vda4kn8b4q7spx3ozvhj7</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3732793</id>
      <parentid>3732790</parentid>
      <timestamp>2025-07-03T17:04:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3732793</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17452" sha1="dk5z7cht3kohrvdhbvo7vy8zpfdwqhh" xml:space="preserve">[[Datoteka:Dr. Frank Drake.jpg|mini|upright=0.9|[[Frank Drake]]]]
'''Drakeova jednačina''' daje procjenu broja [[civilizacija]] u [[Mliječni put|našoj galaksiji]] koje su sposobne i voljne komunicirati sa stanovnicima [[Zemlja (planeta)|Zemlje]].&lt;ref name=&quot;Drake 1961&quot;&gt;[[Physics Today]] 14 (4), 40–46 (1961). {{cite journal |url= https://pubs.aip.org/physicstoday/article/14/4/40/422237/Project-Ozma |title=Project Ozma |last= Drake |first=F. D. |date= april 1961 |journal= Physics Today |volume=14 |issue=4 |pages=40–46 |publisher= Američki institut za fiziku |doi=10.1063/1.3057500 |bibcode=1961PhT....14d..40D |access-date= 27. 4. 2023 |quote= The question of the existence of intelligent life elsewhere in space has long fascinated people, but, until recently, has been properly left to the science‐fiction writers.|url-access=subscription |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Burchell&quot;&gt;{{cite journal |author=Burchell |first=M. J. |date=2006 |title=W(h)ither the Drake equation? |journal= International Journal of Astrobiology |volume=5 |issue=3 |pages=243–250 |bibcode=2006IJAsB...5..243B |doi=10.1017/S1473550406003107 |s2cid=121060763}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Glade |first1=N. |last2=Ballet |first2=P. |last3=Bastien |first3=O. |date=2012 |title=A stochastic process approach of the drake equation parameters |journal= [[International Journal of Astrobiology]] |volume=11 |issue=2 |pages=103–108 |arxiv=1112.1506 |bibcode=2012IJAsB..11..103G |doi=10.1017/S1473550411000413|s2cid=119250730}}&lt;/ref&gt; Osmislio ju je američki [[astronom]] [[Frank Drake]].

== Začetak ideje ==
U septembru [[1959]]. godine, [[fizičar]]i [[Giuseppe Cocconi]] i [[Philip Morrison]] izdali su u [[Britanija|britanskom]] časopisu &quot;[[Nature]]&quot; članak pod imenom &quot;Traganje za međuzvjezdanim [[komunikacija]]ma&quot;. Autori su iznijeli mišljenje da su [[radio teleskop]]i već postali dovoljno jaki za primanje emisija koje bi druge [[Civilizacija|civilizacije]] mogle emitovati. Smatrali su da bi najlogičnija [[talasna dužina]] za to bila ona od 21&amp;nbsp;cm ([[frekvencija]] od 1.420,4 [[herc|MHz]]) na kojoj [[zračenje]] emituje neutralni [[vodik]], najčešći [[element]] u [[svemir]]u.

Sedam mjeseci kasnije, [[radio astronomija|radio astronom]] Frank Drake prvi je u [[Historija|historiji]] započeo sistematsku potragu za [[signal]]ima [[Inteligencija|inteligentnih]] bića iz svemira. Drake je pomoću 25-metarskog [[radio teleskop]]a 6 sati dnevno na [[Frekvencija|frekvenciji]] neutralnog vodika &quot;osluškivao&quot; dvije obližnje [[zvijezde]] slične [[Sunce|Suncu]]: [[Epsilon Eridana]] i [[Tau Kita]]. Projekt je nazvan [[OZMA]], a trajao je od aprila do jula [[1960]]. godine.

U novembru [[1961]]. godine, Frake Drake saziva konferenciju odabrane grupe od 10 [[naučnik]]a na temu potrage za [[vanzemaljska civilizacija|vanzemaljskim civilizacijama]]. Među njima su bili i [[Carl Sagan]] te nobelovac ([[hemija]], 1961. godine) [[Melvin Calvin]]. U pripremama za ovu konferenciju, Drake je sročio svoju poznatu formulu koja nam govori koliko je civilizacija u našoj galaksiji voljno i sposobno komunicirati sa nama putem radio-talasa:

:&lt;math&gt;N = R^{*} ~ \times ~ f_{p} ~ \times ~ n_{e} ~ \times ~ f_{l} ~ \times ~ f_{i} ~ \times ~ f_{c} ~ \times ~ L&lt;/math&gt;

gdje je:

:'''N''' - broj civilizacija u našoj galaksiji koje su sposobne za komunikaciju

i

:'''R*''' - broj [[zvijezda]] koje nastanu u jednoj godini u [[Mliječni put|našoj galaksiji]]
:'''f&lt;sub&gt;p&lt;/sub&gt;''' - udio zvijezda koje imaju [[vansolarna planeta|planete]]
:'''n&lt;sub&gt;e&lt;/sub&gt;''' - omjer planeta pogodnih za razvoj [[život]]a i zvijezda koje imaju planete
:'''f&lt;sub&gt;l&lt;/sub&gt;''' - vjerovatnoća da će se [[život]] pojaviti ako za to postoje uslovi
:'''f&lt;sub&gt;i&lt;/sub&gt;''' - vjerovatnoća da će se iz života razviti inteligencija
:'''f&lt;sub&gt;c&lt;/sub&gt;''' - vjerovatnoća da će inteligentni život biti voljan i sposoban komunicirati s ostatkom galaksije
:'''L'''  - prosječan životni vijek [[Tehnologija|tehnološke]] civilizacije,
Drake-ova jednačina nam govori da zavisi o:

S obzirom na to da nauka ni danas nije u stanju tačno definisati pojam života, prvenstveno zbog premalog uzorka (Zemlja je jedina planeta na kojemu zasigurno postoji život), Drake se u svojoj jednačini ograničio na bića čija se [[biologija]] zasniva na [[ugljik]]u, koji žive na planeti sa obiljem [[voda|vode]] (koja je nužna za ugljikovu hemiju), te zahtijevamo milijarde godina za razvoj [[inteligencija|inteligencije]]. Drugim riječima, bića vrlo slična nama.

== Analiza faktora jednačine ==

:&lt;math&gt;N = R^{*} ~ \times ~ f_{p} ~ \times ~ n_{e} ~ \times ~ f_{l} ~ \times ~ f_{i} ~ \times ~ f_{c} ~ \times ~ L&lt;/math&gt;

=== R* ===
'''R*''' je broj zvijezda koje nastanu u jednoj godini u galaksiji.

U Mliječnom putu nastane prosječno jedna zvijezda svake godine. Dakle, R = 1.

=== fp ===
'''f&lt;sub&gt;p&lt;/sub&gt;''' je udio zvijezda s planetnim sistemima

Ovo je bilo potpuno nepoznato do [[1995]]. godine, kada su dva [[švicarska]] naučnika, [[Michel Mayor]] i [[Didier Queloz]], slučajno otkrili prvi pravi [[sistem planeta]] izvan [[Sunčev sistem|Sunčevog sistema]]. Do marta [[2006]]. godine je otkriveno preko 170 [[vansolarna planeta|vansolarnih planeta]], uglavnom od strane tima koji predvode [[Geoff Marcy]] (u SAD-u) and [[Paul Butler]] (u Australiji). Marcy i Butler traže planete tražeći kolebanje zvijezde uslijed [[Gravitacija|gravitacionog]] uticaja planeta. [[Tehnika]] koju koriste Marcy i Butler je prikladna za traženje samo najmasivnijih planeta, tako da su do sada otkrivene samo [[jovijanske planete]] ([[gasoviti divovi]]).

Međutim, vjeruje se, na osnovu [[Teorija|teoretskih]] modela, da bi većina ovih planetarnih sistema mogli imati i manje planete poput naše Zemlje. U tu svrhu [[NASA]] planira iza [[2015]]. godine poslati u svemir specijalni teleskop za traženja zemljolikih vansolarnih planeta nazvan TPF ([[Terestrial Planet Finder]]). Veliki dio istraživanja na ovom području proveden je pomoću [[HST]]-a (Hubble Space Teleskop). HST je otkrio na desetke [[protoplanetni disk|protoplanetnih diskova]] - ranih stadija razvoja planetnih sistema. Cilj većeg dijela istraživanja HST-a je [[Orionova maglica]], područje udaljeno oko 1000 [[svjetlosna godina|svjetlosnih godina]], u kojoj se stvaraju nove [[zvijezde]]. Dio istraživanja obavljen je i u submilimetarskom dijelu [[elektromagnetni spektar|spektra]] [[elektromagnetno zračenje|elektromagnetnog zračenja]], pa je tako otkriven i disk prašine oko zvijezde [[Epsilon Eridani]], jednog od ciljeva projekta OZMA. Česta je pojava da su unutrašnja područja diska očišćena od prašine, što ukazuje na postojanje planeta.

Prema dosadašnjim istraživanjima, čini se da oko 10% posmatranih zvijezda ima planetne sisteme. Dakle, fp=0.1.

=== ne ===
'''n&lt;sub&gt;e&lt;/sub&gt;''' je udio planeta koji su pogodni za razvoj života

Pretpostavljajući da je oblik života donekle sličan našem, procjenjuje se kakav se tip planeta traži. Faktor n. e. ovisi o tri faktora:

1. Vrijeme potrebno za [[Evolucija|evoluciju]]:
: Ako je životu na Zemlji trebalo oko 4 milijarde godina da evoluira do današnjeg oblika, tada bi zvijezda morala potrajati barem toliko. To isključuje planete oko vrlo velikih, vrućih, svijetlih zvijezda (tipa [[O-zvijezda|O]] i [[B-zvijedza|B]]) koje vrlo kratko žive prije nego što eksplodiraju.

2. Hemija:
: Planeta mora imati hemijske spojeve potrebne za život. Danas je poznato da su spojevi koje imamo na Zemlji uobičajeni širom galaksije, te bi vjerovatno bili prisutni i na bilo kojoj planeti slične [[Temperatura|temperature]].

3. Tekuća voda:
: Pod pretpostavkom da živo biće treba tekuću vodu, tada planeta ne bi smjela biti ni preblizu zvijezdi (kao [[Merkur (planet)|Merkur]] i [[Venera (planet)|Venera]] gdje bi voda isparila, ili predaleko (kao [[Mars (planet)|Mars]] ili [[Jupiter (planet)|Jupiter]]) gdje bi se voda zaledila. Za svaku zvijezdu je moguće izračunati položaj &quot;naseljive zone&quot; koja daja uslove za tekuću vodu. Iz ovoga možemo procijeniti udio planeta koje postoje unutar naseljive zone.

Uzimajući ova tri faktora u obzir, uobičajena je procjena: ne = 0.1

=== fl ===
'''f&lt;sub&gt;l&lt;/sub&gt;''' je vjerovatnoća da će se život pojaviti ako postoje svi preduslovi za to

Argumenti [[pesimista]] su slijedeći: Zna se da se svi sastavni dijelovi živih bića, kao npr. [[amino-kiseline]], lako [[Sinteza|sintetiziraju]] [[Geologija|geološkim procesima]], te su prisutni čak i u svemiru, međutim put od sastavnih dijelova do prve [[RNK]] [[Molekula|molekule]] je neistraženo pitanje. Pesimisti vjeruju da je stvaranje života vrlo rijedak događaj, te da je fl vrlo blizu nuli. No, znamo da se život dogodio bar jednom (na Zemlji) pa možemo smatrati da fl sigurno nije manji od oko 1{{e|-8}} (broj zvijezda u Mliječnom putu je 1{{e|8}}).

Argumenti [[optimista]] su slijedeći: Zna se da je život na Zemlji započeo prije oko 3.8 milijarde godina, skoro odmah nakon prestanka bombardovanja planetezimalima, čim se Zemlja ohladila dovoljno da bi nastali hemijski spojevi potrebni za život. Optimisti vjeruju da se život pod pravim uslovima pojavljuje vrlo brzo. Dodatni argument koji se od prve diskusije na ovu temu pojavio na strani optimista je otkriće molekula koje čine osnovu života (složeni [[ugljikohidrati]], amino kiseline ...) posvuda u svemiru - u [[meteorit]]ima, [[kometa]]ma, međuzvjezdanom gasu i prašini. Činjenica da mi ne razumijemo kako se stvaraju RNK molekule iz jednostavnih amino kiselina odražava ljudsko neznanje, a ne zahtjevnost procesa! Dakle, optimisti vjeruju da je fl vrlo blizu jedinici.

Ukratko, znamo samo da je f&lt;sub&gt;l&lt;/sub&gt; negdje između 1{{e|-8}} i 1.

=== fi ===
'''f&lt;sub&gt;i&lt;/sub&gt;''' je udio vrsta koji razviju inteligenciju

'''Optimistički pogled''':
Na Zemlji, prije oko 100 000 godina, dvije su inteligentne vrste odvojeno evoluirale od svojih [[majmun]]olikih predaka. Prvi, [[homo sapiens neanderthalensis]] (&quot;Neandertalac&quot;) sa razvio u [[Evropa|Evropi]], dok se drugi, [[homo sapiens sapiens]] (mi) razvio na [[Bliski Istok|Bliskom Istoku]]. Obje su vrste dugo preživjele dok se homo sapiens sapiens nije prije 35 000 godina preselio sa Bliskog Istoka u Evropu i (najvjerovatnije) istrijebio Neandertalce. Dakle, na Zemlji su dvije (ili više, ako se računaju i neke [[životinje]], kao npr. [[delfin]]i) posebne vrste koje su razvile inteligenciju. Ovo pokazuje da se inteligencija razvija brzo i prirodno, dakle, svaki će oblik života s vremenom razviti inteligenciju, pa je: fi = 1.

'''Pesimistički pogled''':
Priča o Neardeltalcima još nije dovoljno čvrsta i pitanje je koliko su oni uopšte bili nezavisni. U svakom slučaju, oba vuku porijeklo od istog [[Sisavci|sisavca]], te se ne mogu smatrati potpuno nezavisnima. U biti, mi smo sigurni samo u to da je na Zemlji vrlo malo vrsta razvilo inteligenciju! Dakle, inteligencija je vrlo rijetka, te njena pojava vjerovatno zahtijeva neki posebni događaj u evoluciji. Od miliona vrsta na Zemlji, samo se kod jedne jasno razvila inteligencija, prema tome je fi = 1{{e|-6}}.

=== fc ===
'''f&lt;sub&gt;c&lt;/sub&gt;''' je vjerovatnoća da će inteligentni život odlučiti komunicirati s ostatkom galaksije

Pod &quot;komunikativnošću&quot; se misli na sposobnost izgradnje opreme za slanje [[signal]]a do drugih svjetova. Ljudi su došli do ovog stepena razvoja prije nekih 70 godina, kada je [[radio]] komunikacija prvi put postala dovoljno jaka da napusti našu planetu i postane dostupna mogućim vanzemaljskim civilizacijama sa osjetljivim prijemnicima.

Uobičajena je mišljenje da se eventualne druge civilizacije razvijaju slično našoj, sa naučnicima čija je radoznalost vodila prema otkrivanju tajni svemira i razvoju tehnologije, iako ova pretpostavka može biti i pogrešna.

Druge civilizacije mogu nikad ne razviti tehnologiju, ili razviti alternativne tehnologije (nama još uvijek nepoznate) i nikad ne razviti komunikaciju [[radio-talasi]]ma. Ovo je faktor o kojem najmanje znamo. Imamo samo podatke o jednoj (našoj) civilizaciji za koju znamo da ima volje i sposobnosti za komunikaciju s drugim civilizacijama. Sve što znamo je da je fc između 0 i 1. Dakle: 0 &lt; fc &lt; 1.

=== L ===
'''L''' je prosječni životni vijek tehnološke civilizacije

Koji događaji mogu uništiti našu civilizaciju? Globalni [[nuklearni rat]], uništenje [[Atmosfera|atmosfere]], udar [[asteroid]]a u Zemlju, novi neizlječivi [[virus (biologija)|virus]], [[eksplozija]] obližnje [[supernove]], bliski [[gamma bljesak]] itd.

Prije nekoliko godina (juli [[1994]].) smo imali priliku podsjetiti se na ulogu Jupitera u čuvanju unutrašnjih planeta od čestih udara meteorita (pad komete [[Shoemaker-Levy 9]] na Jupiter). Procjenjuje se da bi udari meteorita u Zemlju bili 1000 puta češći bez Jupitera, a katastrofični udari (kao onaj koji je prije 65 miliona godina presudio [[dinosauri]]ma) bi se događali svakih 100 000 godina.

I [[Mjesec (satelit)|Mjesec]] pozitivno utiče na stabilnost Zemlje. Naime, bez Mjeseca, pomaci rotacione ose (koja dovodi do drastičnih [[Klimatske promjene|klimatskih promjena]]) bili bi mnogo češći.

Katastrofe manjeg intenziteta ne moraju nužno biti nepovoljni faktor za nastanak inteligencije, jer tada [[prirodna selekcija]] dolazi do izražaja. Nakon svakog perioda masovnog izumiranja na Zemlji su se pojavljivale nove vrste, čak i više njih nego ih je bilo prije katastrofe. Serija [[ledeno doba|ledenih doba]], koja su ledila i [[okean]]e na [[ekvator]]u, u razdoblju od prije 760 do prije 550 miliona godina potakla je takozvanu &quot;[[prekambrijska eksplozija|prekambrijsku eksploziju]]&quot; - pojavu mnogo novih vrsta na Zemlji. Međutim, jako velika katastrofa mogla bi nepovratno uništiti život na planeti.

Mi smo posljednjih 70 godina u stanju komunicirati sa susjednim zvijezdama, što znači da će komunikacijska era naše civilizacije trajati između 70 i 5.2 milijardi godina! Dakle, 70 &lt; L &lt; 5.2{{e|9}}

== Rezultat jednačine ==

Množeći sve ove brojeve, za optimistični i pesimistični [[scenario]], dobijamo različite procjene broja civilizacija u galaksiji:

Prema pesimistima, mi smo sami u galaksiji. Prema optimistima, N = 5{{e|7}}, tj. oko 1 od 2000 zvijezda ima komunikativnu civilizaciju, što znači da možemo očekivati komšije na oko 100 svjetlosnih godina. Koristeći dosad stečeno znanje, nemoguće je procijeniti je li ispravan odgovor optimistički, pesimistički ili nešto između. Za eksperimentalnu provjeru se brine spojekt [[SETI]], no za sada bez uspjeha u pronalaženju susjednih civilizacija.

== Također pogledajte ==
* [[Astrobiologija]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Dodatna literatura ==
* {{cite book | first = Oliver | last = Morton | editor=Graham Formelo |chapter=A Mirror in the Sky | title = It Must Be Beautiful | publisher = Granta Books | year = 2002 | isbn = 1-86207-555-7}}
* {{cite book | first = Robert T. | last = Rood |author2=James S. Trefil | title = Are We Alone? The Possibility of Extraterrestrial Civilizations | publisher = Scribner | location = [[New York City|New York]] | year = 1981 | isbn = 0684178427}} 
* {{Cite book |editor1-link=Douglas Vakoch |editor1-first=Douglas A. |editor1-last=Vakoch |editor2-first=Matthew F. |editor2-last=Dowd |year=2015 |title=The Drake Equation: Estimating the Prevalence of Extraterrestrial Life Through the Ages |url=https://books.google.com/books?id=jcnSCQAAQBAJ |location=[[Cambridge]] |publisher= Cambridge University Press |isbn=978-1-10-707365-4}}


== Vanjski linkovi ==
* [http://spacegeek.org/calc/ Interactive Drake Equation Calculator]
* [https://astrosociety.org/file_download/inline/58ee6041-5f61-4f88-8b15-d2d3d22ab83d Frank Drake's 2010 article on &quot;The Origin of the Drake Equation&quot;]
* [https://web.archive.org/web/20100411202244/http://www.cosmosmagazine.com/features/online/3384/qa-with-frank-drake &quot;Only a matter of time, says Frank Drake&quot;], &quot;Pitanja i odgovori s Frankom Drakeom u februaru 2010.
* {{cite magazine |url=https://www.wired.com/wired/archive/12.12/life.html |title=The E.T. Equation, Recalculated |author=Drake |date= decembar 2004 |magazine=[[Wired (magazin)|Wired]] |first=Frank |author-link=Frank Drake}}
* [https://www.pbs.org/wgbh/nova/origins/drake.html Macromedia Flash page allowing the user to modify Drake's values] from [[Public Broadcasting Service|PBS]]'s ''[[Nova (američka serija)|Nova]]''
* [http://www.astronomycast.com/solar-system/episode-23-the-drake-equation/ &quot;The Drake Equation&quot;], ''[[Astronomy Cast]]'' episode #23; includes full transcript
* [http://www.area52online.com/sections/simulations/drake/guessinggame.htm Animated simulation of the Drake equation]. ({{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151208133744/http://www.area52online.com/sections/simulations/drake/guessinggame.htm |date= 8. 12. 2015 }})
* [http://www.bbc.co.uk/programmes/p009rtr0 &quot;The Alien Equation&quot;], BBC Radio program ''Discovery'' (22. 9. 2010)
* [https://www.cambridge.org/core/services/aop-cambridge-core/content/view/S1473550413000207 &quot;Reflections on the Equation&quot;] (PDF), by Frank Drake, 2013.

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Astrobiologija]]
[[Kategorija:Astronomske kontroverze]]
[[Kategorija:Astronomske hipoteze|*]]
[[Kategorija:Eponimne fizičke jednačine]]
[[Kategorija:Fermijev paradoks]]
[[Kategorija:Međuzvjezdane poruke]]
[[Kategorija:Potraga za vanzemaljskom inteligencijom]]</text>
      <sha1>dk5z7cht3kohrvdhbvo7vy8zpfdwqhh</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3732794</id>
      <parentid>3732793</parentid>
      <timestamp>2025-07-03T17:05:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3732794</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17469" sha1="hmgzdwyhk6ghmd3l08n0lx2d4k2kk6k" xml:space="preserve">[[Datoteka:Dr. Frank Drake.jpg|mini|upright=0.9|&lt;center&gt;[[Frank Drake]]&lt;/center&gt;]]
'''Drakeova jednačina''' daje procjenu broja [[civilizacija]] u [[Mliječni put|našoj galaksiji]] koje su sposobne i voljne komunicirati sa stanovnicima [[Zemlja (planeta)|Zemlje]].&lt;ref name=&quot;Drake 1961&quot;&gt;[[Physics Today]] 14 (4), 40–46 (1961). {{cite journal |url= https://pubs.aip.org/physicstoday/article/14/4/40/422237/Project-Ozma |title=Project Ozma |last= Drake |first=F. D. |date= april 1961 |journal= Physics Today |volume=14 |issue=4 |pages=40–46 |publisher= Američki institut za fiziku |doi=10.1063/1.3057500 |bibcode=1961PhT....14d..40D |access-date= 27. 4. 2023 |quote= The question of the existence of intelligent life elsewhere in space has long fascinated people, but, until recently, has been properly left to the science‐fiction writers.|url-access=subscription |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Burchell&quot;&gt;{{cite journal |author=Burchell |first=M. J. |date=2006 |title=W(h)ither the Drake equation? |journal= International Journal of Astrobiology |volume=5 |issue=3 |pages=243–250 |bibcode=2006IJAsB...5..243B |doi=10.1017/S1473550406003107 |s2cid=121060763}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Glade |first1=N. |last2=Ballet |first2=P. |last3=Bastien |first3=O. |date=2012 |title=A stochastic process approach of the drake equation parameters |journal= [[International Journal of Astrobiology]] |volume=11 |issue=2 |pages=103–108 |arxiv=1112.1506 |bibcode=2012IJAsB..11..103G |doi=10.1017/S1473550411000413|s2cid=119250730}}&lt;/ref&gt; Osmislio ju je američki [[astronom]] [[Frank Drake]].

== Začetak ideje ==
U septembru [[1959]]. godine, [[fizičar]]i [[Giuseppe Cocconi]] i [[Philip Morrison]] izdali su u [[Britanija|britanskom]] časopisu &quot;[[Nature]]&quot; članak pod imenom &quot;Traganje za međuzvjezdanim [[komunikacija]]ma&quot;. Autori su iznijeli mišljenje da su [[radio teleskop]]i već postali dovoljno jaki za primanje emisija koje bi druge [[Civilizacija|civilizacije]] mogle emitovati. Smatrali su da bi najlogičnija [[talasna dužina]] za to bila ona od 21&amp;nbsp;cm ([[frekvencija]] od 1.420,4 [[herc|MHz]]) na kojoj [[zračenje]] emituje neutralni [[vodik]], najčešći [[element]] u [[svemir]]u.

Sedam mjeseci kasnije, [[radio astronomija|radio astronom]] Frank Drake prvi je u [[Historija|historiji]] započeo sistematsku potragu za [[signal]]ima [[Inteligencija|inteligentnih]] bića iz svemira. Drake je pomoću 25-metarskog [[radio teleskop]]a 6 sati dnevno na [[Frekvencija|frekvenciji]] neutralnog vodika &quot;osluškivao&quot; dvije obližnje [[zvijezde]] slične [[Sunce|Suncu]]: [[Epsilon Eridana]] i [[Tau Kita]]. Projekt je nazvan [[OZMA]], a trajao je od aprila do jula [[1960]]. godine.

U novembru [[1961]]. godine, Frake Drake saziva konferenciju odabrane grupe od 10 [[naučnik]]a na temu potrage za [[vanzemaljska civilizacija|vanzemaljskim civilizacijama]]. Među njima su bili i [[Carl Sagan]] te nobelovac ([[hemija]], 1961. godine) [[Melvin Calvin]]. U pripremama za ovu konferenciju, Drake je sročio svoju poznatu formulu koja nam govori koliko je civilizacija u našoj galaksiji voljno i sposobno komunicirati sa nama putem radio-talasa:

:&lt;math&gt;N = R^{*} ~ \times ~ f_{p} ~ \times ~ n_{e} ~ \times ~ f_{l} ~ \times ~ f_{i} ~ \times ~ f_{c} ~ \times ~ L&lt;/math&gt;

gdje je:

:'''N''' - broj civilizacija u našoj galaksiji koje su sposobne za komunikaciju

i

:'''R*''' - broj [[zvijezda]] koje nastanu u jednoj godini u [[Mliječni put|našoj galaksiji]]
:'''f&lt;sub&gt;p&lt;/sub&gt;''' - udio zvijezda koje imaju [[vansolarna planeta|planete]]
:'''n&lt;sub&gt;e&lt;/sub&gt;''' - omjer planeta pogodnih za razvoj [[život]]a i zvijezda koje imaju planete
:'''f&lt;sub&gt;l&lt;/sub&gt;''' - vjerovatnoća da će se [[život]] pojaviti ako za to postoje uslovi
:'''f&lt;sub&gt;i&lt;/sub&gt;''' - vjerovatnoća da će se iz života razviti inteligencija
:'''f&lt;sub&gt;c&lt;/sub&gt;''' - vjerovatnoća da će inteligentni život biti voljan i sposoban komunicirati s ostatkom galaksije
:'''L'''  - prosječan životni vijek [[Tehnologija|tehnološke]] civilizacije,
Drake-ova jednačina nam govori da zavisi o:

S obzirom na to da nauka ni danas nije u stanju tačno definisati pojam života, prvenstveno zbog premalog uzorka (Zemlja je jedina planeta na kojemu zasigurno postoji život), Drake se u svojoj jednačini ograničio na bića čija se [[biologija]] zasniva na [[ugljik]]u, koji žive na planeti sa obiljem [[voda|vode]] (koja je nužna za ugljikovu hemiju), te zahtijevamo milijarde godina za razvoj [[inteligencija|inteligencije]]. Drugim riječima, bića vrlo slična nama.

== Analiza faktora jednačine ==

:&lt;math&gt;N = R^{*} ~ \times ~ f_{p} ~ \times ~ n_{e} ~ \times ~ f_{l} ~ \times ~ f_{i} ~ \times ~ f_{c} ~ \times ~ L&lt;/math&gt;

=== R* ===
'''R*''' je broj zvijezda koje nastanu u jednoj godini u galaksiji.

U Mliječnom putu nastane prosječno jedna zvijezda svake godine. Dakle, R = 1.

=== fp ===
'''f&lt;sub&gt;p&lt;/sub&gt;''' je udio zvijezda s planetnim sistemima

Ovo je bilo potpuno nepoznato do [[1995]]. godine, kada su dva [[švicarska]] naučnika, [[Michel Mayor]] i [[Didier Queloz]], slučajno otkrili prvi pravi [[sistem planeta]] izvan [[Sunčev sistem|Sunčevog sistema]]. Do marta [[2006]]. godine je otkriveno preko 170 [[vansolarna planeta|vansolarnih planeta]], uglavnom od strane tima koji predvode [[Geoff Marcy]] (u SAD-u) and [[Paul Butler]] (u Australiji). Marcy i Butler traže planete tražeći kolebanje zvijezde uslijed [[Gravitacija|gravitacionog]] uticaja planeta. [[Tehnika]] koju koriste Marcy i Butler je prikladna za traženje samo najmasivnijih planeta, tako da su do sada otkrivene samo [[jovijanske planete]] ([[gasoviti divovi]]).

Međutim, vjeruje se, na osnovu [[Teorija|teoretskih]] modela, da bi većina ovih planetarnih sistema mogli imati i manje planete poput naše Zemlje. U tu svrhu [[NASA]] planira iza [[2015]]. godine poslati u svemir specijalni teleskop za traženja zemljolikih vansolarnih planeta nazvan TPF ([[Terestrial Planet Finder]]). Veliki dio istraživanja na ovom području proveden je pomoću [[HST]]-a (Hubble Space Teleskop). HST je otkrio na desetke [[protoplanetni disk|protoplanetnih diskova]] - ranih stadija razvoja planetnih sistema. Cilj većeg dijela istraživanja HST-a je [[Orionova maglica]], područje udaljeno oko 1000 [[svjetlosna godina|svjetlosnih godina]], u kojoj se stvaraju nove [[zvijezde]]. Dio istraživanja obavljen je i u submilimetarskom dijelu [[elektromagnetni spektar|spektra]] [[elektromagnetno zračenje|elektromagnetnog zračenja]], pa je tako otkriven i disk prašine oko zvijezde [[Epsilon Eridani]], jednog od ciljeva projekta OZMA. Česta je pojava da su unutrašnja područja diska očišćena od prašine, što ukazuje na postojanje planeta.

Prema dosadašnjim istraživanjima, čini se da oko 10% posmatranih zvijezda ima planetne sisteme. Dakle, fp=0.1.

=== ne ===
'''n&lt;sub&gt;e&lt;/sub&gt;''' je udio planeta koji su pogodni za razvoj života

Pretpostavljajući da je oblik života donekle sličan našem, procjenjuje se kakav se tip planeta traži. Faktor n. e. ovisi o tri faktora:

1. Vrijeme potrebno za [[Evolucija|evoluciju]]:
: Ako je životu na Zemlji trebalo oko 4 milijarde godina da evoluira do današnjeg oblika, tada bi zvijezda morala potrajati barem toliko. To isključuje planete oko vrlo velikih, vrućih, svijetlih zvijezda (tipa [[O-zvijezda|O]] i [[B-zvijedza|B]]) koje vrlo kratko žive prije nego što eksplodiraju.

2. Hemija:
: Planeta mora imati hemijske spojeve potrebne za život. Danas je poznato da su spojevi koje imamo na Zemlji uobičajeni širom galaksije, te bi vjerovatno bili prisutni i na bilo kojoj planeti slične [[Temperatura|temperature]].

3. Tekuća voda:
: Pod pretpostavkom da živo biće treba tekuću vodu, tada planeta ne bi smjela biti ni preblizu zvijezdi (kao [[Merkur (planet)|Merkur]] i [[Venera (planet)|Venera]] gdje bi voda isparila, ili predaleko (kao [[Mars (planet)|Mars]] ili [[Jupiter (planet)|Jupiter]]) gdje bi se voda zaledila. Za svaku zvijezdu je moguće izračunati položaj &quot;naseljive zone&quot; koja daja uslove za tekuću vodu. Iz ovoga možemo procijeniti udio planeta koje postoje unutar naseljive zone.

Uzimajući ova tri faktora u obzir, uobičajena je procjena: ne = 0.1

=== fl ===
'''f&lt;sub&gt;l&lt;/sub&gt;''' je vjerovatnoća da će se život pojaviti ako postoje svi preduslovi za to

Argumenti [[pesimista]] su slijedeći: Zna se da se svi sastavni dijelovi živih bića, kao npr. [[amino-kiseline]], lako [[Sinteza|sintetiziraju]] [[Geologija|geološkim procesima]], te su prisutni čak i u svemiru, međutim put od sastavnih dijelova do prve [[RNK]] [[Molekula|molekule]] je neistraženo pitanje. Pesimisti vjeruju da je stvaranje života vrlo rijedak događaj, te da je fl vrlo blizu nuli. No, znamo da se život dogodio bar jednom (na Zemlji) pa možemo smatrati da fl sigurno nije manji od oko 1{{e|-8}} (broj zvijezda u Mliječnom putu je 1{{e|8}}).

Argumenti [[optimista]] su slijedeći: Zna se da je život na Zemlji započeo prije oko 3.8 milijarde godina, skoro odmah nakon prestanka bombardovanja planetezimalima, čim se Zemlja ohladila dovoljno da bi nastali hemijski spojevi potrebni za život. Optimisti vjeruju da se život pod pravim uslovima pojavljuje vrlo brzo. Dodatni argument koji se od prve diskusije na ovu temu pojavio na strani optimista je otkriće molekula koje čine osnovu života (složeni [[ugljikohidrati]], amino kiseline ...) posvuda u svemiru - u [[meteorit]]ima, [[kometa]]ma, međuzvjezdanom gasu i prašini. Činjenica da mi ne razumijemo kako se stvaraju RNK molekule iz jednostavnih amino kiselina odražava ljudsko neznanje, a ne zahtjevnost procesa! Dakle, optimisti vjeruju da je fl vrlo blizu jedinici.

Ukratko, znamo samo da je f&lt;sub&gt;l&lt;/sub&gt; negdje između 1{{e|-8}} i 1.

=== fi ===
'''f&lt;sub&gt;i&lt;/sub&gt;''' je udio vrsta koji razviju inteligenciju

'''Optimistički pogled''':
Na Zemlji, prije oko 100 000 godina, dvije su inteligentne vrste odvojeno evoluirale od svojih [[majmun]]olikih predaka. Prvi, [[homo sapiens neanderthalensis]] (&quot;Neandertalac&quot;) sa razvio u [[Evropa|Evropi]], dok se drugi, [[homo sapiens sapiens]] (mi) razvio na [[Bliski Istok|Bliskom Istoku]]. Obje su vrste dugo preživjele dok se homo sapiens sapiens nije prije 35 000 godina preselio sa Bliskog Istoka u Evropu i (najvjerovatnije) istrijebio Neandertalce. Dakle, na Zemlji su dvije (ili više, ako se računaju i neke [[životinje]], kao npr. [[delfin]]i) posebne vrste koje su razvile inteligenciju. Ovo pokazuje da se inteligencija razvija brzo i prirodno, dakle, svaki će oblik života s vremenom razviti inteligenciju, pa je: fi = 1.

'''Pesimistički pogled''':
Priča o Neardeltalcima još nije dovoljno čvrsta i pitanje je koliko su oni uopšte bili nezavisni. U svakom slučaju, oba vuku porijeklo od istog [[Sisavci|sisavca]], te se ne mogu smatrati potpuno nezavisnima. U biti, mi smo sigurni samo u to da je na Zemlji vrlo malo vrsta razvilo inteligenciju! Dakle, inteligencija je vrlo rijetka, te njena pojava vjerovatno zahtijeva neki posebni događaj u evoluciji. Od miliona vrsta na Zemlji, samo se kod jedne jasno razvila inteligencija, prema tome je fi = 1{{e|-6}}.

=== fc ===
'''f&lt;sub&gt;c&lt;/sub&gt;''' je vjerovatnoća da će inteligentni život odlučiti komunicirati s ostatkom galaksije

Pod &quot;komunikativnošću&quot; se misli na sposobnost izgradnje opreme za slanje [[signal]]a do drugih svjetova. Ljudi su došli do ovog stepena razvoja prije nekih 70 godina, kada je [[radio]] komunikacija prvi put postala dovoljno jaka da napusti našu planetu i postane dostupna mogućim vanzemaljskim civilizacijama sa osjetljivim prijemnicima.

Uobičajena je mišljenje da se eventualne druge civilizacije razvijaju slično našoj, sa naučnicima čija je radoznalost vodila prema otkrivanju tajni svemira i razvoju tehnologije, iako ova pretpostavka može biti i pogrešna.

Druge civilizacije mogu nikad ne razviti tehnologiju, ili razviti alternativne tehnologije (nama još uvijek nepoznate) i nikad ne razviti komunikaciju [[radio-talasi]]ma. Ovo je faktor o kojem najmanje znamo. Imamo samo podatke o jednoj (našoj) civilizaciji za koju znamo da ima volje i sposobnosti za komunikaciju s drugim civilizacijama. Sve što znamo je da je fc između 0 i 1. Dakle: 0 &lt; fc &lt; 1.

=== L ===
'''L''' je prosječni životni vijek tehnološke civilizacije

Koji događaji mogu uništiti našu civilizaciju? Globalni [[nuklearni rat]], uništenje [[Atmosfera|atmosfere]], udar [[asteroid]]a u Zemlju, novi neizlječivi [[virus (biologija)|virus]], [[eksplozija]] obližnje [[supernove]], bliski [[gamma bljesak]] itd.

Prije nekoliko godina (juli [[1994]].) smo imali priliku podsjetiti se na ulogu Jupitera u čuvanju unutrašnjih planeta od čestih udara meteorita (pad komete [[Shoemaker-Levy 9]] na Jupiter). Procjenjuje se da bi udari meteorita u Zemlju bili 1000 puta češći bez Jupitera, a katastrofični udari (kao onaj koji je prije 65 miliona godina presudio [[dinosauri]]ma) bi se događali svakih 100 000 godina.

I [[Mjesec (satelit)|Mjesec]] pozitivno utiče na stabilnost Zemlje. Naime, bez Mjeseca, pomaci rotacione ose (koja dovodi do drastičnih [[Klimatske promjene|klimatskih promjena]]) bili bi mnogo češći.

Katastrofe manjeg intenziteta ne moraju nužno biti nepovoljni faktor za nastanak inteligencije, jer tada [[prirodna selekcija]] dolazi do izražaja. Nakon svakog perioda masovnog izumiranja na Zemlji su se pojavljivale nove vrste, čak i više njih nego ih je bilo prije katastrofe. Serija [[ledeno doba|ledenih doba]], koja su ledila i [[okean]]e na [[ekvator]]u, u razdoblju od prije 760 do prije 550 miliona godina potakla je takozvanu &quot;[[prekambrijska eksplozija|prekambrijsku eksploziju]]&quot; - pojavu mnogo novih vrsta na Zemlji. Međutim, jako velika katastrofa mogla bi nepovratno uništiti život na planeti.

Mi smo posljednjih 70 godina u stanju komunicirati sa susjednim zvijezdama, što znači da će komunikacijska era naše civilizacije trajati između 70 i 5.2 milijardi godina! Dakle, 70 &lt; L &lt; 5.2{{e|9}}

== Rezultat jednačine ==

Množeći sve ove brojeve, za optimistični i pesimistični [[scenario]], dobijamo različite procjene broja civilizacija u galaksiji:

Prema pesimistima, mi smo sami u galaksiji. Prema optimistima, N = 5{{e|7}}, tj. oko 1 od 2000 zvijezda ima komunikativnu civilizaciju, što znači da možemo očekivati komšije na oko 100 svjetlosnih godina. Koristeći dosad stečeno znanje, nemoguće je procijeniti je li ispravan odgovor optimistički, pesimistički ili nešto između. Za eksperimentalnu provjeru se brine spojekt [[SETI]], no za sada bez uspjeha u pronalaženju susjednih civilizacija.

== Također pogledajte ==
* [[Astrobiologija]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Dodatna literatura ==
* {{cite book | first = Oliver | last = Morton | editor=Graham Formelo |chapter=A Mirror in the Sky | title = It Must Be Beautiful | publisher = Granta Books | year = 2002 | isbn = 1-86207-555-7}}
* {{cite book | first = Robert T. | last = Rood |author2=James S. Trefil | title = Are We Alone? The Possibility of Extraterrestrial Civilizations | publisher = Scribner | location = [[New York City|New York]] | year = 1981 | isbn = 0684178427}} 
* {{Cite book |editor1-link=Douglas Vakoch |editor1-first=Douglas A. |editor1-last=Vakoch |editor2-first=Matthew F. |editor2-last=Dowd |year=2015 |title=The Drake Equation: Estimating the Prevalence of Extraterrestrial Life Through the Ages |url=https://books.google.com/books?id=jcnSCQAAQBAJ |location=[[Cambridge]] |publisher= Cambridge University Press |isbn=978-1-10-707365-4}}


== Vanjski linkovi ==
* [http://spacegeek.org/calc/ Interactive Drake Equation Calculator]
* [https://astrosociety.org/file_download/inline/58ee6041-5f61-4f88-8b15-d2d3d22ab83d Frank Drake's 2010 article on &quot;The Origin of the Drake Equation&quot;]
* [https://web.archive.org/web/20100411202244/http://www.cosmosmagazine.com/features/online/3384/qa-with-frank-drake &quot;Only a matter of time, says Frank Drake&quot;], &quot;Pitanja i odgovori s Frankom Drakeom u februaru 2010.
* {{cite magazine |url=https://www.wired.com/wired/archive/12.12/life.html |title=The E.T. Equation, Recalculated |author=Drake |date= decembar 2004 |magazine=[[Wired (magazin)|Wired]] |first=Frank |author-link=Frank Drake}}
* [https://www.pbs.org/wgbh/nova/origins/drake.html Macromedia Flash page allowing the user to modify Drake's values] from [[Public Broadcasting Service|PBS]]'s ''[[Nova (američka serija)|Nova]]''
* [http://www.astronomycast.com/solar-system/episode-23-the-drake-equation/ &quot;The Drake Equation&quot;], ''[[Astronomy Cast]]'' episode #23; includes full transcript
* [http://www.area52online.com/sections/simulations/drake/guessinggame.htm Animated simulation of the Drake equation]. ({{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151208133744/http://www.area52online.com/sections/simulations/drake/guessinggame.htm |date= 8. 12. 2015 }})
* [http://www.bbc.co.uk/programmes/p009rtr0 &quot;The Alien Equation&quot;], BBC Radio program ''Discovery'' (22. 9. 2010)
* [https://www.cambridge.org/core/services/aop-cambridge-core/content/view/S1473550413000207 &quot;Reflections on the Equation&quot;] (PDF), by Frank Drake, 2013.

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Astrobiologija]]
[[Kategorija:Astronomske kontroverze]]
[[Kategorija:Astronomske hipoteze|*]]
[[Kategorija:Eponimne fizičke jednačine]]
[[Kategorija:Fermijev paradoks]]
[[Kategorija:Međuzvjezdane poruke]]
[[Kategorija:Potraga za vanzemaljskom inteligencijom]]</text>
      <sha1>hmgzdwyhk6ghmd3l08n0lx2d4k2kk6k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dalmatinsko svemirsko ljeto</title>
    <ns>0</ns>
    <id>60373</id>
    <revision>
      <id>3732782</id>
      <parentid>3477153</parentid>
      <timestamp>2025-07-03T16:46:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>±[[Kategorija:Astronomija]]→[[Kategorija:Astronomija u Hrvatskoj]]; ±[[Kategorija:Hrvatska]]→[[Kategorija:Manifestacije u Splitu]] (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3732782</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2980" sha1="c1hgtax9qsya11rzmlflmr6bue9v2uo" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:20070825 1 Greg Olsen talking to kids at Dalmatian Space Summer in Split, Croatia.jpg|mini|desno|150px|[[Gregory Olsen]] odgovara na dječija pitanja u Splitu, u subotu, 25.8.2007., na drugom od ukupno 3 predavanja za djecu]]
[[Datoteka:20070826_Per_Wimmer_talking_to_kids_at_Dalmatian_Space_Summer_in_Split,_Croatia.jpg|mini|desno|150px|[[Per Wimmer]]]]
[[Datoteka:20070825 Tokarev and Olsen at Dalmatian Space Summer in Split, Croatia.jpg|mini|desno|150px|Tokarev i Olsen pričaju o zajedničkom boravku u svemiru]]

'''Dalmatinsko svemirsko ljeto''' zajednički je naziv za niz događaja i manifestacija vezanih uz [[Astronomija|astronomiju]] i nauke o [[Svemir]]u koji su se odvijali u augustu 200. u [[Split]]u i okolini. Oni su objedinjeni nazivom &quot;Dalmatinsko svemirsko ljeto 2007&quot;.

Projekt je vodila mlada generacija [[Hrvatska|hrvatskih]] svemirskih naučnika, okupljena oko Zavoda za [[Fizika|fiziku]] na [[Univerzitet u Splitu|Univerziteta u Splitu]] i Društva ''znanost.org''.

Koordinator projekta bio je dr. Bojan Pečnik [https://web.archive.org/web/20070922125820/http://members.znanost.org/~bonnie/], hrvatski [[Astrofizika|astrofizičar]] s instituta AIU Jena u [[Njemačka|Njemačkoj]], a učestvovali su i mnogi drugi hrvatski astrofizičari i ostali naučnici (Dejan Vinković, Ana Bedalov, Željko Ivezić, Mario Jurić, Petar Mimica i drugi)

Ovaj niz događanja dio je opsežnije inicijative naziva &quot;Astrofizička inicijativa u Dalmaciji&quot; ([https://web.archive.org/web/20181214052956/http://www.aphyid.org/ ApID]). ApID je opsežan program pokretanja astrofizičkog centra izvrsnosti u Dalmaciji.

Cilj manifestacije bio je da se serijom aktivnosti vezanih za razne svemirske teme javnosti predstavi projekt ApID, koji objedinjava nastavu svemirskih nauka pri Zavodu za fiziku, vrhunske naučno-istraživačke projekte te opsežne programe promocije nauke u javnosti i školama.

Projekt je uključio sljedeća događanja:
* Škola [[Astrobiologija|astrobiologije]] projekta &quot;Nebo na poklon&quot;
* Svemir izbliza
* Modeliranje zvjezdanih sistema (međunarodni kongres astrofizičara)
* Ljudski boravak u svemiru (javni nastupi troje astronauta) (http://www.space-forum.org/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070909002957/http://www.space-forum.org/ |date=9. 9. 2007 }})
* Treći forum hrvatskih astronoma

U okviru foruma &quot;Ljudski boravak u svemiru&quot; u Splitu su gostovala tri astronauta:
* {{ZD|SAD}} [[Gregory Olsen]] (treći od pet &quot;[[Svemirski turizam|svemirskih turista]]&quot;)
* {{ZD|RUS}} [[Valerij Tokarev]]
* {{ZD|SAD}} [[Ed Lu]]

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat|Dalmatian Space Summer}}
* https://web.archive.org/web/20170513212043/http://astrofizika.org/
* http://space-forum.org {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191214204230/http://www.space-forum.org/ |date=14. 12. 2019}} – Forum &quot;Ljudski boravak u svemiru&quot;

[[Kategorija:Astronomija u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Manifestacije u Splitu]]</text>
      <sha1>c1hgtax9qsya11rzmlflmr6bue9v2uo</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Transport u Evropi</title>
    <ns>14</ns>
    <id>71838</id>
    <revision>
      <id>3732725</id>
      <parentid>2060260</parentid>
      <timestamp>2025-07-03T12:02:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3732725</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="114" sha1="6dgzors3qf1efw25d96e0r3tm1tpyni" xml:space="preserve">{{Commonscat|Transport in Europe}}
[[Kategorija:Transport po kontinentima|Evropa]]
[[Kategorija:Evropa|Transport]]</text>
      <sha1>6dgzors3qf1efw25d96e0r3tm1tpyni</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hillary Clinton</title>
    <ns>0</ns>
    <id>72401</id>
    <revision>
      <id>3732950</id>
      <parentid>3693336</parentid>
      <timestamp>2025-07-04T09:09:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <origin>3732950</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8287" sha1="owha1fmhadf5mita24krfrkgfbs950j" xml:space="preserve">{{Infokutija politički vođa
| ime                   = Hillary Clinton
| slika                 = Hillary Clinton official Secretary of State portrait crop.jpg
| redoslijed            = 67. [[Državni sekretar Sjedinjenih Američkih Država|Državni sekretar SAD]]
| vrijeme_na_vlasti     = 21. januar 2009 – 1. februar 2013.
| prethodnik            = [[Condoleezza Rice]]
| nasljednik            = [[John Kerry]]
| redoslijed2           = [[Senat Sjedinjenih Američkih Država|Savezna senatorka]] iz države [[New York (savezna država)|New York]]
| vrijeme_na_vlasti2    = 3. januar 2001 – 21. januar 2009
| prethodnik2           = [[Daniel Patrick Moynihan]]
| nasljednik2           = [[Kirsten Gillibrand]]
| redoslijed3           = [[Prva dama Sjedinjenih Američkih Država]]
| vrijeme_na_vlasti3    = 20. januar 1993 – 20. januar 2001.
| prethodnik3           = [[Barbara Bush]]
| nasljednik3           = [[Laura Bush]]
| datum_rođenja         = {{Datum rođenja i godine|1947|10|26}}
| mjesto_rođenja        = [[Chicago]], [[Illinois]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| nacionalnost          = [[Sjedinjene Američke Države|Amerikanka]]
| politička_stranka     = [[Demokratska stranka (SAD)|Demokratska stranka]] &lt;small&gt;(1968–)&lt;/small&gt;&lt;br&gt;[[Republikanska stranka (SAD)|Republikanska stranka]] &lt;small&gt;(1965–1968)&lt;/small&gt;
| supružnik             = [[Bill Clinton]] &lt;small&gt;(1975–trenutno)&lt;/small&gt;
| djeca                 = [[Chelsea Clinton]]
| obrazovanje           = [[Univerzitet Yale]] &lt;br&gt; [[Koledž Wellesley]]
| potpis                = [[Datoteka:Hillary Rodham Clinton Signature.svg|120px]]
| web_stranica          = 
}}
'''Hillary Diane Rodham Clinton''' (rođena Rodham; 26. oktobra 1947) [[Sjedinjene Američke Države|američka]] je političarka, diplomatkinja, pravnica i spisateljica koja je bila 67. [[Državni sekretar Sjedinjenih Američkih Država|državna sekretarka SAD-a]] od 2009. do 2013. tokom mandata [[Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država|predsjednika]] [[Barack Obama|Baracka Obame]].

Također je bila [[Senat Sjedinjenih Američkih Država|savezna senatorka]] iz [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|države]] [[New York (savezna država)|New York]] od 2001. do 2009., [[Prva dama Sjedinjenih Američkih Država|prva dama SAD-a]] od 1993. do 2001. kao supruga predsjednika [[Bill Clinton|Billa Clintona]] i kandidatkinja [[Demokratska stranka (SAD)|Demokratske stranke]] na [[Predsjednički izbori u Sjedinjenim Američkim Državama 2016.|predsjedničkim izborima 2016]]. Clinton je prva ženska kandidatkinja neke veće stranke i prva žena koja je osvojila većinu glasova na predsjedničkim izborima u američkoj historiji.

==Biografija==
Odgojena u [[Chicago|čikaškom]] predgrađu Park Ridge, Clinton je 1969. godine diplomirala na Wellesley Collegeu i stekla zvanje doktora medicine na Pravnom fakultetu Yale 1973. Nakon službovanja kao pravni savjetnik u Kongresu, preselila se u [[Arkansas]] i udala za budućeg [[Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država|predsjednika]] [[Bill Clinton|Billa Clintona]] 1975. godine; njih dvoje su se upoznali na Yaleu. 1977. godine osnovala je ''Arkansas Advocates for Children and Families''. Imenovana je prvom ženskom predsjednicom pravne službe korporacije 1978. godine, a sljedeće godine postala je prvom ženskom partnericom u odvjetničkom društvu ''Little Rock's Rose''. ''The National Law Journal'' dva puta ju je naveo kao jednu od stotinu najuticajnijih pravnika u Americi. Clinton je bila prva dama Arkansasa od 1979. do 1981. i ponovno od 1983. do 1992. Kao [[prva dama Sjedinjenih Američkih Država]], Clinton se zalagala za reformu zdravstvene zaštite. Njezina glavna inicijativa - plan zdravstvene zaštite Clinton - 1994. nije uspjela dobiti odobrenje [[Kongres Sjedinjenih Američkih Država|Kongresa]]. Clinton je 1997. i 1999. igrala vodeću ulogu u zagovaranju stvaranja Državnog programa dječijeg zdravstvenog osiguranja, Zakona o usvojenju i sigurnim porodicama i Zakona o neovisnosti o hraniteljstvu. Clinton se zalagala za rodnu ravnopravnost na [[Ujedinjene nacije|UN]]-ovoj konferenciji o ženama 1995. godine. Njezina bračna veza našla se pod lupom javnosti tokom skandala Lewinsky, zbog čega je izdala izjavu koja je potvrdila njenu predanost braku.

[[Datoteka:Lavrov and Clinton reset relations-1 (cropped).jpg|mini|lijevo|Ruski ministar vanjskih poslova [[Sergej Lavrov]] i Clinton drže &quot;dugme za resetovanje&quot;, mart 2009.]]

Clinton je 2000. godine izabrana za prvu žensku [[Senat Sjedinjenih Američkih Država|senatorku]] iz države [[New York (savezna država)|New York]]. Ponovno je izabrana 2006. i predsjedala je [[Demokratska stranka (SAD)|Demokratskim]] upravnim i terenskim komitetom Senata od 2003. do 2007. Tokom svog mandata u Senatu, Clinton se zalagala za medicinske beneficije za one koji su prvi reagirali čije je zdravlje oštećeno u [[Napadi 11. septembra 2001.|napadima 11. septembra]].&lt;ref&gt;{{Cite web|last1=McAfee|first1=Tierney|url=https://people.com/celebrity/911-how-hillary-clinton-and-donald-trump-responded-to-attacks/|title=How Hillary Clinton and Donald Trump Responded to the 9/11 Attacks|website=PEOPLE.com|date=9. 9. 2016|access-date=21. 8. 2019}}&lt;/ref&gt; Podržala je rezoluciju kojom se odobrava [[Rat u Iraku 2003.|rat u Iraku]] 2002. godine, ali se usprotivila rastu američkih trupa 2007. Clinton se 2008. kandidirala za predsjednicu, ali je poražena od konačnog pobjednika [[Barack Obama|Baracka Obame]] u demokratskim predizborima. Clinton je bila [[Državni sekretar Sjedinjenih Američkih Država|američka državna sekretarka]] u prvom mandatu Obamine administracije od 2009. do 2013. godine. Tokom svog mandata Clinton je uspostavila četverogodišnju reviziju diplomacije i razvoja. [[Arapsko proljeće|Arapskom proljeću]] odgovorila je zagovarajući [[Koalicijska intervencija u Libiji|vojnu intervenciju u Libiji]], ali su je [[Republikanska stranka (SAD)|republikanci]] oštro kritizirali zbog neuspjeha u sprečavanju ili adekvatnom odgovoru na napad u [[Bengazi]]ju 2012. godine. Clinton je pomogla organizirati diplomatsku izolaciju i režim međunarodnih sankcija protiv [[Iran]]a, nastojeći da ga prisili da smanji svoj nuklearni program; taj je napor na kraju doveo do multinacionalnog nuklearnog sporazuma JCPOA 2015. Njezina upotreba privatnog servera e-pošte dok je bila državna sekretarica bila je predmet intenzivnog nadzora; iako protiv Clinton nije podignuta optužnica, kontroverza oko e-pošte bila je najobuhvatnija tema tokom [[Predsjednički izbori u Sjedinjenim Američkim Državama 2016.|predsjedničkih izbora 2016. godine]].

Clinton je drugu predsjedničku kandidaturu ostvarila 2016. Nakon pobjede u demokratskoj nominaciji, kandidirala se na općim izborima, zajedno sa senatorom iz [[Virginia|Virginije]] Timom Kaineom. Clinton je izgubila predsjedničke izbore od republikanskog protivnika [[Donald Trump|Donalda Trumpa]] na Kolegiju izbornika, uprkos tome što je pobijedila na pluralu glasanja.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/svijet/donald-trump-je-novi-predsjednik-sad-a/161108026|title=Donald Trump je novi predsjednik SAD-a|website=Klix.ba|language=bs|access-date=9. 11. 2016}}&lt;/ref&gt; Nakon gubitka, napisala je svoje treće memoare &quot;Šta se dogodilo&quot; i pokrenula &quot;Naprijed zajedno&quot;, političku akcionu organizaciju posvećenu prikupljanju sredstava za progresivne političke grupe. Trenutna je kancelarka Univerziteta u [[Belfast]]u u [[Sjeverna Irska|Sjevernoj Irskoj]].

==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
{{Commonscat|Hillary Rodham Clinton}}
*[https://web.archive.org/web/20150615200248/https://www.hillaryclinton.com/ Službena stranica]

{{Državni sekretari SAD-a}}
{{Prve dame SAD-a}}

{{DEFAULTSORT:Clinton, Hillary}}
[[Kategorija:Rođeni 1947.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Chicago]]
[[Kategorija:Amerikanci porijeklom iz Engleske]]
[[Kategorija:Amerikanci porijeklom iz Francuske]]
[[Kategorija:Amerikanci porijeklom iz Škotske]]
[[Kategorija:Amerikanci porijeklom iz Velsa]]
[[Kategorija:Američki političari]]
[[Kategorija:Prve dame Sjedinjenih Američkih Država]]
[[Kategorija:Članovi Demokratske stranke (SAD)]]
[[Kategorija:Članovi Republikanske stranke (SAD)]]</text>
      <sha1>owha1fmhadf5mita24krfrkgfbs950j</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Bosanskohercegovački džudisti</title>
    <ns>14</ns>
    <id>77870</id>
    <revision>
      <id>3732980</id>
      <parentid>2047073</parentid>
      <timestamp>2025-07-04T10:43:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3732980</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="104" sha1="2exz37rl57vf1nlgiexm2ct4svheav7" xml:space="preserve">{{Commons category|Judoka from Bosnia and Herzegovina}}
{{Džudisti po državama|Bosanskohercegovački}}</text>
      <sha1>2exz37rl57vf1nlgiexm2ct4svheav7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Glavni niz</title>
    <ns>0</ns>
    <id>80053</id>
    <revision>
      <id>3732875</id>
      <parentid>3486970</parentid>
      <timestamp>2025-07-03T23:45:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3732875</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6076" sha1="al9pozvic6ka0s6ys84aoxflts0nb73" xml:space="preserve">{{Star nav}}
[[Datoteka:HRDiagram.png|mini|200px|Hertzsprung-Russellov dijagram]]
'''Glavni niz'''  (en. main sequence) područje je u Hertzsprung-Russellovom dijagramu ucrtano u dijagramsku liniju od desno dolje (crvene i relativno hladne zvijezde) do lijevo gore (plave i relativno vruće zvijezde).

Na Hertzsprung-Russelovovom dijagramu ucrtano je 22.000 [[zvijezda]] iz [[Hipparcos katalog|Hipparchos kataloga]] i približno 1000 zvijezda iz kataloga obližnjih zvijezda [[Gliese katalog|Gliese]]. Najuočljivija pojava na dijagramu je takozvana vodoravna pruga na kojoj se nalaze zvijezde glavnog niza. Ove zvijezde imaju u prosjeku najdužu zvjezdanu evoluciju. Vodik se, tokom nuklearne reakcije, direktno pretvara u helij.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Was sind Hauptreihensterne?|url=http://www.astronews.com/frag/antworten/1/frage1218.html|website=AstroNews|access-date=17. 5. 2016|language=de|date=6. 9. 2004}}&lt;/ref&gt; U donjem lijevom dijelu nalaze se [[bijeli patuljak|bijeli patuljci]], a u gornjem desnom dijelu zvijezde divovi i superdivovi. Sunce se nalazi na glavnom nizu sa sjajem 1 i [[temperatura|temperaturom]] od 5500-6000 [[Kelvin|K]].&lt;ref name=&quot;andromeda&quot;&gt;{{cite web|title=Russell|url=http://www.andromedagalaxie.de/html/sterne_hrd.htm|website=Andromedagallaxie|access-date=23. 5. 2016|language=de}}&lt;/ref&gt;

Zvijezde glavnog niza su zvijezde V svjetlosne klase, takozvani patuljci koji čine oko 90% svih zvijezda.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Sterntypen - Von Riesen und Zwergen|url=http://www.br-online.de/wissen-bildung/spacenight/sterngucker/deepsky/sterntypen.html|access-date=17. 5. 2016|work=Bayerischer Rundfunk Online|language=de}}&lt;/ref&gt; [[Sunce]] se nalazi u dijagramu praktično u sredini.

==Nuklearna reakcija==
Zvijezde ostaju duži dio evolucije u području glavnog niza. Nuklearna reakcija je stabilna, vodik fuzionira u helij, koja se odvija kroz dva paralelna procesa.&lt;ref name=&quot;lpuni&quot;&gt;{{cite web|title=Sternentwicklung|url=https://lp.uni-goettingen.de/get/text/7168|website=Georg August Universität Göttingen|access-date=17. 5. 2016|language=de|archive-date=31. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191031114605/https://lp.uni-goettingen.de/get/text/7168|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
===Proton-proton ciklus===
Prvi je proton-proton ciklus koji se odvija na temperaturama od 5*10&lt;sup&gt;6&lt;/sup&gt;-15*10&lt;sup&gt;6&lt;/sup&gt; K. Ciklus se odvija u 3 koraka:
{| class=wikitable
||
*2 atoma vodika se stapaju u [[deuterij]] ([[izotop]] vodika) 
*1 atom vodika i jedan atom helija fuzioniraju u 3 atoma helija 
*6 atoma helija (2x3 atoma) se spaja u 4 atoma helija i 2 atoma vodika  
||
;&lt;math&gt;1H&lt;/math&gt; + &lt;math&gt;1H&lt;/math&gt; [[Arrow (symbol)|&lt;math&gt;\rightarrow&lt;/math&gt;]] &lt;math&gt;2D&lt;/math&gt; + &lt;math&gt;e&lt;/math&gt;&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt;+&lt;math&gt;v&lt;/math&gt;&lt;sub&gt;e&lt;/sub&gt;
;&lt;math&gt;2D&lt;/math&gt; + &lt;math&gt;1H&lt;/math&gt; [[Arrow (symbol)|&lt;math&gt;\rightarrow&lt;/math&gt;]] &lt;math&gt;3He&lt;/math&gt; + &amp;gamma;
;&lt;math&gt;3He&lt;/math&gt; + &lt;math&gt;3He&lt;/math&gt; [[Arrow (symbol)|&lt;math&gt;\rightarrow&lt;/math&gt;]] &lt;math&gt;4He&lt;/math&gt; + &lt;math&gt;2 1He&lt;/math&gt;
|}
===CNO ciklus===
[[CNO ciklus]] ([[Bethe-Weizsäckerov ciklus]]) dominira kod temperatura 15*10&lt;sup&gt;6&lt;/sup&gt;-30*10&lt;sup&gt;6&lt;/sup&gt; K. [[Ugljik]], [[nitrogen]] i [[kisik]] (C,N,O) služe kao katalizatori. Nakon svakog ciklusa količina ugljika, nitrogena i kisika ostaje ista.
Vrijeme reakcije traje 10&lt;sup&gt;5&lt;/sup&gt;-10&lt;sup&gt;8&lt;/sup&gt; godina. CNO ciklus je kod težih (vrućih) zvijezda brži, tj. stapanje vodika u helij se odvija brže nego proton-proton ciklus kod hladnijih zvijezda. Vremenska skala ovisi o masi zvijezde.  CNO ciklus se odvija u 6 koraka:
{| class=wikitable
||
*12 atoma ugljika i jedan atom vodika se spaja u 13 atoma dušika uz gama zračenje;
*13 atoma dušika i 1 atom vodika se spaja u 13 atoma ugljik uz jedan pozitron i jedan elektron-neutrino
*13 atoma ugljika i jedan atom vodika se spaja u 14 atoma dušika uz gama zračenje
*14 atoma dušika i jedan atom vodika se spaja u 15 atoma kisika uz gama zračenje
*15 atoma kisika prelazi u 15 atoma dušika uz jedan pozitron i jedan elektron-neutrino
*15 atoma dušika i jedan atom vodika se spaja u 12 atoma ugljika i 4 atoma helija
||
&lt;math&gt;12C&lt;/math&gt; + &lt;math&gt;1H&lt;/math&gt; [[Arrow (symbol)|&lt;math&gt;\rightarrow&lt;/math&gt;]] &lt;math&gt;13N&lt;/math&gt; + &amp;gamma;
;&lt;math&gt;13N&lt;/math&gt; [[Arrow (symbol)|&lt;math&gt;\rightarrow&lt;/math&gt;]] &lt;math&gt;13C&lt;/math&gt; + &lt;math&gt;e&lt;/math&gt;&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt;+&lt;math&gt;v&lt;/math&gt;&lt;sub&gt;e&lt;/sub&gt;
;&lt;math&gt;13C&lt;/math&gt; + &lt;math&gt;1H&lt;/math&gt; [[Arrow (symbol)|&lt;math&gt;\rightarrow&lt;/math&gt;]] &lt;math&gt;14N&lt;/math&gt; + &amp;gamma;
;&lt;math&gt;14N&lt;/math&gt; + &lt;math&gt;1H&lt;/math&gt; [[Arrow (symbol)|&lt;math&gt;\rightarrow&lt;/math&gt;]] &lt;math&gt;15O&lt;/math&gt; + &amp;gamma;
;&lt;math&gt;15O&lt;/math&gt; [[Arrow (symbol)|&lt;math&gt;\rightarrow&lt;/math&gt;]] &lt;math&gt;15N&lt;/math&gt; + &lt;math&gt;e&lt;/math&gt;&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt;+&lt;math&gt;v&lt;/math&gt;&lt;sub&gt;e&lt;/sub&gt;
;&lt;math&gt;15N&lt;/math&gt; + &lt;math&gt;1H&lt;/math&gt; [[Arrow (symbol)|&lt;math&gt;\rightarrow&lt;/math&gt;]] &lt;math&gt;12C&lt;/math&gt; + &lt;math&gt;4He&lt;/math&gt;
|}

==Crveni div==
{{Glavni|Crveni div}}
Kada zvijezda napusti glavni niz, nakon što je kompletan vodik jezgre spojen u helij, postaje crveni div. Gorenje vodika se odvija u ljusci, što dovodi do širenja zvijezde. Povećanje volumena zvijezde dovodi do pada efektivne temperature dok sjaj zvijezde raste.&lt;ref name=&quot;lpuni&quot;/&gt;

==Reference==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat|Main-sequence stars}}
* [https://web.archive.org/web/20120509230434/http://astrosun2.astro.cornell.edu/academics/courses/astro101/herter/java/evolve/evolve.htm STELLAR EVOLUTION (https://www.lifewire.com/how-to-enable-java-in-chrome-4770854 JAVA enabler tab za Chrome)] {{en simbol}}
* [http://www.vendian.org/mncharity/dir3/starcolor/ Koje su boje zvijezde?] {{en simbol}}
* [http://www.eso.org/public/news/eso1230/ Najsjajnija zvijezda nije sama] {{en simbol}}
* [http://cass.ucsd.edu/public/tutorial/HR.html HR dijagram] {{en simbol}}
* [http://www.atlasoftheuniverse.com/hr.html HR dijagram] {{en simbol}}
* [http://astronomy.swin.edu.au/cms/astro/cosmos/Z/Zero+Age+Main+Sequence Starost nula] {{en simbol}}

{{Zvijezda}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Zvijezde glavnog niza]]
[[Kategorija:Koncepti u astronomiji]]
[[Kategorija:Tipovi zvijezda]]
[[Kategorija:Zvjezdana evolucija]]</text>
      <sha1>al9pozvic6ka0s6ys84aoxflts0nb73</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Infarkt miokarda</title>
    <ns>0</ns>
    <id>85219</id>
    <revision>
      <id>3732970</id>
      <parentid>3437368</parentid>
      <timestamp>2025-07-04T10:34:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Akutni bolovi]] uklonjena; [[Kategorija:Akutni bol]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3732970</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12425" sha1="9w8b75zhiuyvtqpwtsbcfadxmr3tloi" xml:space="preserve">{{Infokutija zdravstveno stanje
| naziv                    =Infarkt miokarda
| sinonimi                 =Srčani udar ili akutni infarkt miokarda
| slika                    = Blausen 0463 HeartAttack.png
| veličina_slike           = 300px
| alt                      = 
| opis_slike               = Infarkt miokarda nastaje kada se polahko nakuplja [[ateroskleroza|aterosklerotični]] [[Aterom|plak]] u unutrašnjoj sluznici [[koronarna arterija|koronarne arterije]], a zatim iznenada pukne, uzrokujući katastrofalnu formaciju [[tromb]]a, potpuno začepljenje [[arterije]] i sprečavanje nizvodnog protoka krvi.
| izgovor                  = 
| specijalnost             = [[Kardiologija]], [[hitna medicina]]   
| simptomi = [[Bol u grudima]], [[disanje|kratkoća daha]], [[mučnina]], [[sinkopa|osjećaj nesvjestice]], [[dijaforeza|hladan znoj]], [[Umor (medicinski)|osjećaj umora]]; bol u ruci, vratu, leđima, vilici ili [[trbuh]]u&lt;ref name=HLB2014/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.heart.org/en/health-topics/heart-attack/warning- signs-of-a-heart-attack/heart-attack-symptoms-in-women|title=Simptomi srčanog udara kod žena|website=American Heart Association}}&lt;/ref&gt;
| komplikacije = [[Srčana slabost]], [[Srčana aritmija|nepravilan rad srca]], [[kardiogeni šok]], [[srčani zastoj]]&lt;ref name=HLB2013MI/&gt;&lt;ref name=Heart2015/&gt;
| pojava                   = 
| trajanje                 = 
| vrste                    = 
| uzroci                   = Obično [[koronarna arterijska bolest]]&lt;ref name=HLB2013MI/&gt;
| rizici                   =[[Hipertenzija|Visoki krvni pritisak]], [[pušenje duhana|pušenje]], [[dijabetes melitus|dijabetes]], [[nedostatak fizičke aktivnosti]], [[gojaznost]], [[hiperholesterolemija|visok holesterol u krvi]]&lt;ref name=Meh2014/&gt;&lt;ref name=WHO2011/&gt;
| dijagnoza = [[Elektrokardiogram]]i (EKG), analize krvi, [[koronarna angiografija]]&lt;ref name=HLB2013D/&gt;
| diferencijalna_dijagnoza = 
| prevencija               = 
| tretman                  =  [[Perkutana koronarna intervencija]], [[tromboliza]]
| lijek                    = [[Aspirin]], [[nitroglicerin]], [[heparin]]
| prognoza                 = STEMI 10% rizika od smrti  (razvijeni svijet)
| frekvencija              = 15,9 miliona (2015.)
| smrtnost                 = 
}}
[[Datoteka:AMI pain front.png|mini|desno|300px|Zona boli usljed srčanog udara]]
'''Infarkt miokarda''' ('''MI'''), obično poznat kao '''srčani udar''', nastaje kada se [[Hemodinamika|protok krvi]] smanji ili zaustavi do [[koronarne arterija|koronarne arterije]] [[srca]], uzrokujući oštećenje [[srčani mišić|srčanog mišića]].&lt;ref name=HLB2014/&gt; Najčešći simptomi su [[bol u grudima]] ili [[angina|nelagodnost]] koja se može proširiti u [[rame]], [[ruke]], [[leđa]], [[vrat]] ili vilicu.&lt;ref name=HLB2014/&gt; Često se javlja u sredini ili lijevoj strani [[grudni koš|grudnog koša]] i traje duže od nekoliko minuta.&lt;ref name=HLB2014/&gt; Nelagodnost se povremeno može osjećati kao [[žgaravica]].&lt;ref name=HLB2014/&gt;Predstavlja odumiranje tkiva [[srce|srčanog mišića]], koje je prouzrokovano prestankom ili naglim smanjenjem cirkulacije [[krv]]i koja traje duže od 6 sati. Najčešće je uzrokovan krvnim ugruškom. Ostali simptomi mogu uključivati [[disanje|kratak dah]], mučnina, [[sinkopa|osećaj nesvestice]], [[dijaforeza|hladan znoj]] ili [[umor|osećaj umora]].&lt;ref name=HLB2014&gt;{{cite web|title=What Are the Signs and Symptoms of Coronary Heart Disease?|url=http://www.nhlbi.nih.gov/health/health-topics/topics/cad/signs|website=www.nhlbi.nih.gov|access-date=23 February 2015|date=September 29, 2014|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20150224034615/http://www.nhlbi.nih.gov/health/health-topics/topics/cad/signs|archive-date=24 February 2015}}&lt;/ref&gt; Oko 30% pogođenih  ima atipske simptome.&lt;ref name=Europe2012&gt;{{cite journal | vauthors = Steg PG, James SK, Atar D, Badano LP, Blömstrom-Lundqvist C, Borger MA, Di Mario C, Dickstein K, Ducrocq G, Fernandez-Aviles F, Gershlick AH, Giannuzzi P, Halvorsen S, Huber K, Juni P, Kastrati A, Knuuti J, Lenzen MJ, Mahaffey KW, Valgimigli M, van 't Hof A, Widimsky P, Zahger D | display-authors = 6 | title = ESC Guidelines for the management of acute myocardial infarction in patients presenting with ST-segment elevation | journal = European Heart Journal | volume = 33 | issue = 20 | pages = 2569–619 | date = October 2012 | pmid = 22922416 | doi = 10.1093/eurheartj/ehs215 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Žene su češće bez bolova u grudima i umjesto toga imaju bol u vratu, rukama ili osjećaju umor.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Coventry LL, Finn J, Bremner AP | title = Sex differences in symptom presentation in acute myocardial infarction: a systematic review and meta-analysis | journal = Heart &amp; Lung | volume = 40 | issue = 6 | pages = 477–91 | date = 2011 | pmid = 22000678 | doi = 10.1016/j.hrtlng.2011.05.001 }}&lt;/ref&gt; Među osobama starijim od 75 godina, oko 5% je imalo IM sa malo ili nimalo simptoma u historiji.&lt;ref name=Val2011&gt;{{cite journal | vauthors = Valensi P, Lorgis L, Cottin Y | title = Prevalence, incidence, predictive factors and prognosis of silent myocardial infarction: a review of the literature | journal = Archives of Cardiovascular Diseases | volume = 104 | issue = 3 | pages = 178–88 | date = March 2011 | pmid = 21497307 | doi = 10.1016/j.acvd.2010.11.013 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Može biti ga uzrokovati [[srčana slabost]], [[srčana aritmija|nepravilan srčani ritam]], [[kardiogeni šok]] 
ili  [[srčani zastoj]].&lt;ref name=HLB2013MI/&gt;&lt;ref name=Heart2015&gt;{{cite web|title=Heart Attack or Sudden Cardiac Arrest: How Are They Different?|url=http://www.heart.org/HEARTORG/Conditions/More/MyHeartandStrokeNews/Heart-Attack-or-Sudden-Cardiac-Arrest-How-Are-They-Different_UCM_440804_Article.jsp|website=www.heart.org|access-date=24 February 2015|date=Jul 30, 2014|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20150224045054/http://www.heart.org/HEARTORG/Conditions/More/MyHeartandStrokeNews/Heart-Attack-or-Sudden-Cardiac-Arrest-How-Are-They-Different_UCM_440804_Article.jsp|archive-date=24 February 2015}}&lt;/ref&gt;

==Uzroci i dijagnoza ==
Većina IM se javlja zbog [[koronarna arterijska bolest|koronarne arterijske bolesti]].&lt;ref name=HLB2013MI&gt;{{cite web|title=What Is a Heart Attack?|url=http://www.nhlbi.nih.gov/health/health-topics/topics/heartattack/|website=www.nhlbi.nih.gov|access-date=24 February 2015|date=December 17, 2013|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20150219152830/http://www.nhlbi.nih.gov/health/health-topics/topics/heartattack/|archive-date=19 February 2015}}&lt;/ref&gt; Faktori rizika su [[hipertenzija|visok krvni pritisak]], [[pušenje]], [[duhan]]a [[dijabetes melitus|dijabetes]], [[nedostatak fizičke aktivnosti]], [[gojaznost]], [[hiperholesterolemija|visok holesterol u krvi]], loša ishrana i [[alkoholizam|prekomerni unos alkohola]].&lt;ref name=Meh2014&gt;{{cite journal | vauthors = Mehta PK, Wei J, Wenger NK | title = Ischemic heart disease in women: a focus on risk factors | journal = Trends in Cardiovascular Medicine | volume = 25 | issue = 2 | pages = 140–51 | date = February 2015 | pmid = 25453985 | pmc = 4336825 | doi = 10.1016/j.tcm.2014.10.005 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=WHO2011&gt;{{cite book | vauthors = Mendis S, Puska P, Norrving B |title=Global atlas on cardiovascular disease prevention and control |date=2011 |publisher=World Health Organization in collaboration with the World Heart Federation and the World Stroke Organization |location=Geneva |isbn=978-92-4-156437-3 |pages=3–18 |edition=1st |url=http://whqlibdoc.who.int/publications/2011/9789241564373_eng.pdf?ua=1 |url-status=live|archive-url= https://web.archive.org/web/20140817123106/http://whqlibdoc.who.int/publications/2011/9789241564373_eng.pdf?ua=1 |archive-date=2014-08-17 }}&lt;/ref&gt; Potpuna blokada [[koronarne arterije]] uzrokovana rupturom [[ateroskleroza|aterosklerotskog plaka]] obično je osnovni mehanizam IM.&lt;ref name=HLB2013MI/&gt; MI su rjeđe uzrokovani [[spazam koronarnih arterija|spazmom koronarnih arterija]], koji može biti posljedica uzimanja [[kokain]]a, značajnog emocijskog stresa (poznatog kao [[Takotsubov sindrom]] ili ''sindrom slomljenog srca'') i ekstremne hladnoće, između ostalog.&lt;ref&gt;{{cite web|title=What Causes a Heart Attack?|url=http://www.nhlbi.nih.gov/health/health-topics/topics/heartattack/causes|website=www.nhlbi.nih.gov|access-date=24 February 2015|date=December 17, 2013|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20150218075735/http://www.nhlbi.nih.gov/health/health-topics/topics/heartattack/causes|archive-date=18 February 2015}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Devlin RJ, Henry JA | title = Clinical review: Major consequences of illicit drug consumption | journal = Critical Care | volume = 12 | issue = 1 | pages = 202 | date = 2008 | pmid = 18279535 | pmc = 2374627 | doi = 10.1186/cc6166 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=HLB2013D&gt;{{cite web|title=How Is a Heart Attack Diagnosed?|url=http://www.nhlbi.nih.gov/health/health-topics/topics/heartattack/diagnosis|website=www.nhlbi.nih.gov|access-date=24 February 2015|date=December 17, 2013|url-status=live|archive-url= https://web.archive.org/web/20150224044949/http://www.nhlbi.nih.gov/health/health-topics/topics/heartattack/diagnosis |archive-date=24 February 2015 }}&lt;/ref&gt;Brojni testovi su korisni za dijagnosticiranje, uključujući [[EKG|elektrokardiogram]] (EKG), krvne pretrage i koronarografiju. EKG, koji je snimak električne aktivnosti [[srca]],koji može potvrditi ST elevaciju MI (STEMI), ako je ST elevacija prisutna.&lt;ref name=Europe2012/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Electrocardiogram | work = NHLBI, NIH |url= https://www.nhlbi.nih.gov/health/health-topics/topics/ekg |access-date=10 April 2017|date=9 December 2016|url-status=live |archive-url= https://web.archive.org/web/20170411140634/https://www.nhlbi.nih.gov/health/health-topics/topics/ekg |archive-date=11 April 2017}}&lt;/ref&gt; Često korišteni testovi krvi uključuju [[troponin]] i rjeđe [[kreatin]]ski test [[kinaza]] MB.

== Klinička slika ==

Bol iza [[grudna kost|grudne kosti]], malaksalost, [[znojenje]], nagon na [[povraćanje]], pad [[krvni pritisak|krvnog pritiska]], ubrzano lupanje srca.

== Dijagnoza ==

Dijagnoza se postavlja na osnovu [[anamneza|anamneze]], [[elektrokardiografija|elektrokardiografije]] (EKG), [[laboratorija|laboratorijskih]] nalaza.

== Liječenje ==

Prije svega potrebno je spriječiti iznenadnu smrt do smještaja u bolničku ustanovu, liječi se poremećaj ritma srca, daju se [[antikoagulansi]] za sprječavanje stvaranja novih krvnih ugrušaka te [[trombolitici]], koji služe za razbijanje nastalih ugrušaka.

==Reference==
{{reflist}}
==Vanjski linkovi=
{{Medicinski izvori
| DiseasesDB     = 8664
| ICD10          = {{ICD10|I|21||i|20}}-{{ICD10|I|22||i|20}}
| ICD9           = {{ICD9|410}}
| MedlinePlus    = 000195
| eMedicineSubj  = med
| eMedicineTopic = 1567
| eMedicine_mult = {{eMedicine2|emerg|327}} {{eMedicine2|ped|2520}}
| MeshID         = D009203
}}
* {{curlie|Health/Conditions_and_Diseases/Cardiovascular_Disorders/Heart_Disease}}
* [http://www.americanheart.org/heartattack American Heart Association's Heart Attack web site] — Information and resources for preventing, recognizing, and treating a heart attack.
* TIMI Score for [http://www.mdcalc.com/timi-risk-score-for-uanstemi/ UA/NSTEMI] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161105220551/http://www.mdcalc.com/timi-risk-score-for-uanstemi/ |date=5. 11. 2016 }} and [http://www.mdcalc.com/timi-risk-score-for-stemi/ STEMI] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090319073410/http://www.mdcalc.com/timi-risk-score-for-stemi |date=19. 3. 2009 }}
* [http://www.mdcalc.com/heart-score-for-major-cardiac-events/ HEART Score for Major Cardiac Events] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161028004807/http://www.mdcalc.com/heart-score-for-major-cardiac-events/ |date=28. 10. 2016 }}
* {{cite web | url = https://medlineplus.gov/heartattack.html | publisher = U.S. National Library of Medicine | work = MedlinePlus | title = Heart Attack }}
{{Commonscat|Myocardial infarction}}
{{Patologija cirkulatornog sistema}}
{{Hemodinamika}}

{{Authority control}}
[[Kategorija:Bolesti povezane sa starenjem]]
[[Kategorija:Uzroci smrti]]
[[Kategorija:Ishemijske bolesti srca]]
[[Kategorija:Hitni medicinski slučajevi]]
[[Kategorija:Akutni bol]]
[[Kategorija:Kardiovaskularne bolesti]]</text>
      <sha1>9w8b75zhiuyvtqpwtsbcfadxmr3tloi</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3732971</id>
      <parentid>3732970</parentid>
      <timestamp>2025-07-04T10:34:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Akutni bol]] uklonjena; [[Kategorija:Akutna bol]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3732971</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12425" sha1="j6c0y7jgoqd6h6vumbgso5r6bp0c6w2" xml:space="preserve">{{Infokutija zdravstveno stanje
| naziv                    =Infarkt miokarda
| sinonimi                 =Srčani udar ili akutni infarkt miokarda
| slika                    = Blausen 0463 HeartAttack.png
| veličina_slike           = 300px
| alt                      = 
| opis_slike               = Infarkt miokarda nastaje kada se polahko nakuplja [[ateroskleroza|aterosklerotični]] [[Aterom|plak]] u unutrašnjoj sluznici [[koronarna arterija|koronarne arterije]], a zatim iznenada pukne, uzrokujući katastrofalnu formaciju [[tromb]]a, potpuno začepljenje [[arterije]] i sprečavanje nizvodnog protoka krvi.
| izgovor                  = 
| specijalnost             = [[Kardiologija]], [[hitna medicina]]   
| simptomi = [[Bol u grudima]], [[disanje|kratkoća daha]], [[mučnina]], [[sinkopa|osjećaj nesvjestice]], [[dijaforeza|hladan znoj]], [[Umor (medicinski)|osjećaj umora]]; bol u ruci, vratu, leđima, vilici ili [[trbuh]]u&lt;ref name=HLB2014/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.heart.org/en/health-topics/heart-attack/warning- signs-of-a-heart-attack/heart-attack-symptoms-in-women|title=Simptomi srčanog udara kod žena|website=American Heart Association}}&lt;/ref&gt;
| komplikacije = [[Srčana slabost]], [[Srčana aritmija|nepravilan rad srca]], [[kardiogeni šok]], [[srčani zastoj]]&lt;ref name=HLB2013MI/&gt;&lt;ref name=Heart2015/&gt;
| pojava                   = 
| trajanje                 = 
| vrste                    = 
| uzroci                   = Obično [[koronarna arterijska bolest]]&lt;ref name=HLB2013MI/&gt;
| rizici                   =[[Hipertenzija|Visoki krvni pritisak]], [[pušenje duhana|pušenje]], [[dijabetes melitus|dijabetes]], [[nedostatak fizičke aktivnosti]], [[gojaznost]], [[hiperholesterolemija|visok holesterol u krvi]]&lt;ref name=Meh2014/&gt;&lt;ref name=WHO2011/&gt;
| dijagnoza = [[Elektrokardiogram]]i (EKG), analize krvi, [[koronarna angiografija]]&lt;ref name=HLB2013D/&gt;
| diferencijalna_dijagnoza = 
| prevencija               = 
| tretman                  =  [[Perkutana koronarna intervencija]], [[tromboliza]]
| lijek                    = [[Aspirin]], [[nitroglicerin]], [[heparin]]
| prognoza                 = STEMI 10% rizika od smrti  (razvijeni svijet)
| frekvencija              = 15,9 miliona (2015.)
| smrtnost                 = 
}}
[[Datoteka:AMI pain front.png|mini|desno|300px|Zona boli usljed srčanog udara]]
'''Infarkt miokarda''' ('''MI'''), obično poznat kao '''srčani udar''', nastaje kada se [[Hemodinamika|protok krvi]] smanji ili zaustavi do [[koronarne arterija|koronarne arterije]] [[srca]], uzrokujući oštećenje [[srčani mišić|srčanog mišića]].&lt;ref name=HLB2014/&gt; Najčešći simptomi su [[bol u grudima]] ili [[angina|nelagodnost]] koja se može proširiti u [[rame]], [[ruke]], [[leđa]], [[vrat]] ili vilicu.&lt;ref name=HLB2014/&gt; Često se javlja u sredini ili lijevoj strani [[grudni koš|grudnog koša]] i traje duže od nekoliko minuta.&lt;ref name=HLB2014/&gt; Nelagodnost se povremeno može osjećati kao [[žgaravica]].&lt;ref name=HLB2014/&gt;Predstavlja odumiranje tkiva [[srce|srčanog mišića]], koje je prouzrokovano prestankom ili naglim smanjenjem cirkulacije [[krv]]i koja traje duže od 6 sati. Najčešće je uzrokovan krvnim ugruškom. Ostali simptomi mogu uključivati [[disanje|kratak dah]], mučnina, [[sinkopa|osećaj nesvestice]], [[dijaforeza|hladan znoj]] ili [[umor|osećaj umora]].&lt;ref name=HLB2014&gt;{{cite web|title=What Are the Signs and Symptoms of Coronary Heart Disease?|url=http://www.nhlbi.nih.gov/health/health-topics/topics/cad/signs|website=www.nhlbi.nih.gov|access-date=23 February 2015|date=September 29, 2014|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20150224034615/http://www.nhlbi.nih.gov/health/health-topics/topics/cad/signs|archive-date=24 February 2015}}&lt;/ref&gt; Oko 30% pogođenih  ima atipske simptome.&lt;ref name=Europe2012&gt;{{cite journal | vauthors = Steg PG, James SK, Atar D, Badano LP, Blömstrom-Lundqvist C, Borger MA, Di Mario C, Dickstein K, Ducrocq G, Fernandez-Aviles F, Gershlick AH, Giannuzzi P, Halvorsen S, Huber K, Juni P, Kastrati A, Knuuti J, Lenzen MJ, Mahaffey KW, Valgimigli M, van 't Hof A, Widimsky P, Zahger D | display-authors = 6 | title = ESC Guidelines for the management of acute myocardial infarction in patients presenting with ST-segment elevation | journal = European Heart Journal | volume = 33 | issue = 20 | pages = 2569–619 | date = October 2012 | pmid = 22922416 | doi = 10.1093/eurheartj/ehs215 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Žene su češće bez bolova u grudima i umjesto toga imaju bol u vratu, rukama ili osjećaju umor.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Coventry LL, Finn J, Bremner AP | title = Sex differences in symptom presentation in acute myocardial infarction: a systematic review and meta-analysis | journal = Heart &amp; Lung | volume = 40 | issue = 6 | pages = 477–91 | date = 2011 | pmid = 22000678 | doi = 10.1016/j.hrtlng.2011.05.001 }}&lt;/ref&gt; Među osobama starijim od 75 godina, oko 5% je imalo IM sa malo ili nimalo simptoma u historiji.&lt;ref name=Val2011&gt;{{cite journal | vauthors = Valensi P, Lorgis L, Cottin Y | title = Prevalence, incidence, predictive factors and prognosis of silent myocardial infarction: a review of the literature | journal = Archives of Cardiovascular Diseases | volume = 104 | issue = 3 | pages = 178–88 | date = March 2011 | pmid = 21497307 | doi = 10.1016/j.acvd.2010.11.013 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Može biti ga uzrokovati [[srčana slabost]], [[srčana aritmija|nepravilan srčani ritam]], [[kardiogeni šok]] 
ili  [[srčani zastoj]].&lt;ref name=HLB2013MI/&gt;&lt;ref name=Heart2015&gt;{{cite web|title=Heart Attack or Sudden Cardiac Arrest: How Are They Different?|url=http://www.heart.org/HEARTORG/Conditions/More/MyHeartandStrokeNews/Heart-Attack-or-Sudden-Cardiac-Arrest-How-Are-They-Different_UCM_440804_Article.jsp|website=www.heart.org|access-date=24 February 2015|date=Jul 30, 2014|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20150224045054/http://www.heart.org/HEARTORG/Conditions/More/MyHeartandStrokeNews/Heart-Attack-or-Sudden-Cardiac-Arrest-How-Are-They-Different_UCM_440804_Article.jsp|archive-date=24 February 2015}}&lt;/ref&gt;

==Uzroci i dijagnoza ==
Većina IM se javlja zbog [[koronarna arterijska bolest|koronarne arterijske bolesti]].&lt;ref name=HLB2013MI&gt;{{cite web|title=What Is a Heart Attack?|url=http://www.nhlbi.nih.gov/health/health-topics/topics/heartattack/|website=www.nhlbi.nih.gov|access-date=24 February 2015|date=December 17, 2013|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20150219152830/http://www.nhlbi.nih.gov/health/health-topics/topics/heartattack/|archive-date=19 February 2015}}&lt;/ref&gt; Faktori rizika su [[hipertenzija|visok krvni pritisak]], [[pušenje]], [[duhan]]a [[dijabetes melitus|dijabetes]], [[nedostatak fizičke aktivnosti]], [[gojaznost]], [[hiperholesterolemija|visok holesterol u krvi]], loša ishrana i [[alkoholizam|prekomerni unos alkohola]].&lt;ref name=Meh2014&gt;{{cite journal | vauthors = Mehta PK, Wei J, Wenger NK | title = Ischemic heart disease in women: a focus on risk factors | journal = Trends in Cardiovascular Medicine | volume = 25 | issue = 2 | pages = 140–51 | date = February 2015 | pmid = 25453985 | pmc = 4336825 | doi = 10.1016/j.tcm.2014.10.005 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=WHO2011&gt;{{cite book | vauthors = Mendis S, Puska P, Norrving B |title=Global atlas on cardiovascular disease prevention and control |date=2011 |publisher=World Health Organization in collaboration with the World Heart Federation and the World Stroke Organization |location=Geneva |isbn=978-92-4-156437-3 |pages=3–18 |edition=1st |url=http://whqlibdoc.who.int/publications/2011/9789241564373_eng.pdf?ua=1 |url-status=live|archive-url= https://web.archive.org/web/20140817123106/http://whqlibdoc.who.int/publications/2011/9789241564373_eng.pdf?ua=1 |archive-date=2014-08-17 }}&lt;/ref&gt; Potpuna blokada [[koronarne arterije]] uzrokovana rupturom [[ateroskleroza|aterosklerotskog plaka]] obično je osnovni mehanizam IM.&lt;ref name=HLB2013MI/&gt; MI su rjeđe uzrokovani [[spazam koronarnih arterija|spazmom koronarnih arterija]], koji može biti posljedica uzimanja [[kokain]]a, značajnog emocijskog stresa (poznatog kao [[Takotsubov sindrom]] ili ''sindrom slomljenog srca'') i ekstremne hladnoće, između ostalog.&lt;ref&gt;{{cite web|title=What Causes a Heart Attack?|url=http://www.nhlbi.nih.gov/health/health-topics/topics/heartattack/causes|website=www.nhlbi.nih.gov|access-date=24 February 2015|date=December 17, 2013|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20150218075735/http://www.nhlbi.nih.gov/health/health-topics/topics/heartattack/causes|archive-date=18 February 2015}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Devlin RJ, Henry JA | title = Clinical review: Major consequences of illicit drug consumption | journal = Critical Care | volume = 12 | issue = 1 | pages = 202 | date = 2008 | pmid = 18279535 | pmc = 2374627 | doi = 10.1186/cc6166 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=HLB2013D&gt;{{cite web|title=How Is a Heart Attack Diagnosed?|url=http://www.nhlbi.nih.gov/health/health-topics/topics/heartattack/diagnosis|website=www.nhlbi.nih.gov|access-date=24 February 2015|date=December 17, 2013|url-status=live|archive-url= https://web.archive.org/web/20150224044949/http://www.nhlbi.nih.gov/health/health-topics/topics/heartattack/diagnosis |archive-date=24 February 2015 }}&lt;/ref&gt;Brojni testovi su korisni za dijagnosticiranje, uključujući [[EKG|elektrokardiogram]] (EKG), krvne pretrage i koronarografiju. EKG, koji je snimak električne aktivnosti [[srca]],koji može potvrditi ST elevaciju MI (STEMI), ako je ST elevacija prisutna.&lt;ref name=Europe2012/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Electrocardiogram | work = NHLBI, NIH |url= https://www.nhlbi.nih.gov/health/health-topics/topics/ekg |access-date=10 April 2017|date=9 December 2016|url-status=live |archive-url= https://web.archive.org/web/20170411140634/https://www.nhlbi.nih.gov/health/health-topics/topics/ekg |archive-date=11 April 2017}}&lt;/ref&gt; Često korišteni testovi krvi uključuju [[troponin]] i rjeđe [[kreatin]]ski test [[kinaza]] MB.

== Klinička slika ==

Bol iza [[grudna kost|grudne kosti]], malaksalost, [[znojenje]], nagon na [[povraćanje]], pad [[krvni pritisak|krvnog pritiska]], ubrzano lupanje srca.

== Dijagnoza ==

Dijagnoza se postavlja na osnovu [[anamneza|anamneze]], [[elektrokardiografija|elektrokardiografije]] (EKG), [[laboratorija|laboratorijskih]] nalaza.

== Liječenje ==

Prije svega potrebno je spriječiti iznenadnu smrt do smještaja u bolničku ustanovu, liječi se poremećaj ritma srca, daju se [[antikoagulansi]] za sprječavanje stvaranja novih krvnih ugrušaka te [[trombolitici]], koji služe za razbijanje nastalih ugrušaka.

==Reference==
{{reflist}}
==Vanjski linkovi=
{{Medicinski izvori
| DiseasesDB     = 8664
| ICD10          = {{ICD10|I|21||i|20}}-{{ICD10|I|22||i|20}}
| ICD9           = {{ICD9|410}}
| MedlinePlus    = 000195
| eMedicineSubj  = med
| eMedicineTopic = 1567
| eMedicine_mult = {{eMedicine2|emerg|327}} {{eMedicine2|ped|2520}}
| MeshID         = D009203
}}
* {{curlie|Health/Conditions_and_Diseases/Cardiovascular_Disorders/Heart_Disease}}
* [http://www.americanheart.org/heartattack American Heart Association's Heart Attack web site] — Information and resources for preventing, recognizing, and treating a heart attack.
* TIMI Score for [http://www.mdcalc.com/timi-risk-score-for-uanstemi/ UA/NSTEMI] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161105220551/http://www.mdcalc.com/timi-risk-score-for-uanstemi/ |date=5. 11. 2016 }} and [http://www.mdcalc.com/timi-risk-score-for-stemi/ STEMI] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090319073410/http://www.mdcalc.com/timi-risk-score-for-stemi |date=19. 3. 2009 }}
* [http://www.mdcalc.com/heart-score-for-major-cardiac-events/ HEART Score for Major Cardiac Events] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161028004807/http://www.mdcalc.com/heart-score-for-major-cardiac-events/ |date=28. 10. 2016 }}
* {{cite web | url = https://medlineplus.gov/heartattack.html | publisher = U.S. National Library of Medicine | work = MedlinePlus | title = Heart Attack }}
{{Commonscat|Myocardial infarction}}
{{Patologija cirkulatornog sistema}}
{{Hemodinamika}}

{{Authority control}}
[[Kategorija:Bolesti povezane sa starenjem]]
[[Kategorija:Uzroci smrti]]
[[Kategorija:Ishemijske bolesti srca]]
[[Kategorija:Hitni medicinski slučajevi]]
[[Kategorija:Akutna bol]]
[[Kategorija:Kardiovaskularne bolesti]]</text>
      <sha1>j6c0y7jgoqd6h6vumbgso5r6bp0c6w2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Sportski objekti u Engleskoj</title>
    <ns>14</ns>
    <id>92375</id>
    <revision>
      <id>3732911</id>
      <parentid>2043175</parentid>
      <timestamp>2025-07-04T06:26:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3732911</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="139" sha1="9cn4fq09vgylv8vflsyn1yhpt8usyhb" xml:space="preserve">{{Sportski objekti u|Engleskoj}}
{{Commonscat|Sports venues in England}}
[[Kategorija:Sportski objekti u Ujedinjenom Kraljevstvu|Engleska]]</text>
      <sha1>9cn4fq09vgylv8vflsyn1yhpt8usyhb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cerera (patuljasta planeta)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>95945</id>
    <revision>
      <id>3732760</id>
      <parentid>3631792</parentid>
      <timestamp>2025-07-03T15:57:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>+ 4 kategorija; ± 4 kategorija (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3732760</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="51475" sha1="r97unbazwsgvx9081mv8izzhflyn5gg" xml:space="preserve">{{Istaknuti članak}}
{{Infokutija nebesko tijelo
| ime                         = Cerera [[Datoteka:Ceres symbol (bold).svg|20px|⚳]]
| slika                       = [[Datoteka:Ceres - RC3 - Haulani Crater (22381131691) (cropped).jpg|240px]]
| Opis slike                  = Pogled Cerere u prirodnoj boji sa svemirskog broda ''[[Dawn (svemirski brod)|Dawn]]'', maj 2015. &lt;ref group=&quot;lower-alpha&quot;&gt;Ova slika je napravljena 2. maja 2015. sa ''Dawn'' kosmičkog broda na visini od 13,642 km iznad površine Cerere. U sredini i desno od sredine se vide dvije [[Svijetle tačke na Cereri|svijetle tačke]], a ovaj fenomen je običan na Cereri, u Oxo i [[Haulani (krater)|Haulani]] kraterima. [[Ahuna Mons]] je također vidljiva na slici kao primjetljivo brdo, desno od dna.&lt;/ref&gt;
| boja                        = #FFFFC0
&lt;!-- ** Otkriće ** --&gt;
| Otkrio                      = [[Giuseppe Piazzi]]
| Datum otkrića               = 1. januar 1801.&lt;ref&gt;{{cite book | last=Schmadel | first=Lutz | authorlink=Lutz D. Schmadel | title=Dictionary of minor planet names | url=http://books.google.com/books?id=KWrB1jPCa8AC&amp;pg=PA15 | access-date=30. 12. 2008 | edition=peto | year=2003 | publisher=Springer | location=Njemačka | isbn=3-540-00238-3 | page=15 }}&lt;/ref&gt;
&lt;!-- ** Oznake ** --&gt;
| mp_naziv                    = '''1 Ceres'''
| drugi_nazivi                = A899 OF; 1943 XB
| mp_kategorija               = [[patuljasta planeta]]&lt;br /&gt;[[asteroidni pojas]]
| pridjevi                    =  Cereski, Cererin
&lt;!-- ** Osobine putanje ** --&gt;
| Osobine putanje ref         = &lt;ref name=&quot;jpl_sbdb&quot;&gt;{{cite web
  | last=Yeomans | first=Donald K. | date=5. 7. 2007
  | url=http://ssd.jpl.nasa.gov/sbdb.cgi?sstr=Ceres;orb=1
  | title=1 Ceres | publisher=JPL Small-Body Database Browser
  | access-date=10. 4. 2009}}—Navedene vrijednosti su zaokružene.&lt;/ref&gt;
| Epoha                       = 18. jun 2009.&lt;br /&gt;([[Julijanski dan|JD]] 2455000,5)
| Afel                        = 446.669.320&amp;nbsp;km&lt;br /&gt;2,9858&amp;nbsp;[[Astronomska jedinica|AJ]]
| Perihel                     = 380.995.855&amp;nbsp;km&lt;br /&gt;2,5468&amp;nbsp;AJ
| Periapsis                   =
| Apoapsis                    =
| Srednji poluprečnik putanje = 413.832.587&amp;nbsp;km&lt;br /&gt;2,7663&amp;nbsp;AJ&lt;ref name=&quot;jpl_sbdb&quot; /&gt;
| Ekscentricitet putanje      = 0,07934&lt;ref name=&quot;jpl_sbdb&quot; /&gt;
| Orbitalni period            = 1680,5&amp;nbsp;[[dan]]a&lt;br /&gt;4,60&amp;nbsp;[[Julijanska godina (astronomija)|godina]]
| Sinodni period              =
| Prosječna orbitalna brzina  = 17,882&amp;nbsp;km/s
| Srednja anomalija           = 27,448°
| Inklinacija                 = 10,585°&lt;ref name=&quot;jpl_sbdb&quot; /&gt; ka [[Ecliptika|Ekliptici]]&lt;br /&gt;9,20° ka [[Konstantna ravan|Konstantnoj ravni]]&lt;ref name=meanplane&gt;{{cite web
  |date=3. april 2009.
  |title=The MeanPlane (Invariable plane) of the Solar System passing through the barycenter
  |url=http://home.comcast.net/~kpheider/MeanPlane.gif
  |access-date=10. april 2009.
  |archive-url=https://web.archive.org/web/20090420194536/http://home.comcast.net/~kpheider/MeanPlane.gif
  |archive-date=20. 4. 2009
  |url-status=live
  }} (pronađeno [http://chemistry.unina.it/~alvitagl/solex/ Solex 10] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081220235836/http://chemistry.unina.it/~alvitagl/solex/ |date=20. 12. 2008 }}, napisao Aldo Vitagliano; pogledajte [[Konstantna ravan]])&lt;/ref&gt;
| Ugaona udaljenost           =
| Dužina ulaznog čvora        = 80,399°&lt;ref name=&quot;jpl_sbdb&quot; /&gt;
| Dužina periapsisa           =
| Vrijeme periapsisa          =
| Argument perihela           = 72,825°&lt;ref name=&quot;jpl_sbdb&quot; /&gt;
| Poluamplituda               = 
| Prirodni satelit            =
| Broj satelita               =
&lt;!-- ** Fizikalne osobine ** --&gt;
| Dimenzije                   = 
| Poluprečnik                 =
| Ekvatorijalni poluprečnik   = 487,3&amp;nbsp;±&amp;nbsp;1,8&amp;nbsp;km&lt;ref name=&quot;Thomas2005&quot; /&gt;
| Polarni poluprečnik         = 454,7&amp;nbsp;±&amp;nbsp;1,6&amp;nbsp;km&lt;ref name=&quot;Thomas2005&quot; /&gt;
| Elipticitet                 =
| Obim                        =
| Površina                    =
| Zapremina                   =
| Masa                        = 9,43&amp;nbsp;±&amp;nbsp;0,07{{e|20}}&amp;nbsp;kg&lt;ref name=&quot;Carry2008&quot; /&gt;
| Prosječna gustoća           = 2,077&amp;nbsp;±&amp;nbsp;0,036&amp;nbsp;g/cm&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;&lt;ref name=&quot;Thomas2005&quot; /&gt;
| Gravitacija na površini     = 0,27 [[m/s²|m/s&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]&lt;br /&gt;0,028 [[g-sila|g]]&lt;ref name=&quot;fact2&quot;&gt;Izračunato na osnovu poznatih parametara.&lt;/ref&gt;
| Brzina oslobađanja          = 0,51&amp;nbsp;km/s&lt;ref name=&quot;fact2&quot; /&gt;
| Period rotacije             =
| Siderički period rotacije   = 0,3781&amp;nbsp;d&lt;br /&gt;9,074170&amp;nbsp;h&lt;ref name=&quot;NSSDC&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Chamberlain2007&quot;&gt;{{cite journal
  |last=Chamberlain |first=Matthew A.
  |coauthors=Sykes, Mark V.; Esquerdo, Gilbert A.
  |title=Ceres lightcurve analysis – Period determination
  |journal=Icarus|volume=188|pages=451–456|year=2007
  |doi=10.1016/j.icarus.2006.11.025
  |url=http://adsabs.harvard.edu/abs/2007Icar..188..451C }}&lt;/ref&gt;
| Brzina rotacije             =
| Osni nagib                  = oko 3°&lt;ref name=&quot;Thomas2005&quot; /&gt;
| Rektascenzija sjevernog pola= 19 h 24 min &lt;br /&gt;291°&lt;ref name=&quot;Thomas2005&quot; /&gt;
| Ekliptična geografska širina=
| Ekliptična geografska dužina=
| Deklinacija                 = 59°&lt;ref name=&quot;Thomas2005&quot; /&gt;
| Albedo                      = 0,090&amp;nbsp;±&amp;nbsp;0,0033&amp;nbsp;([[geometrijski albedo|vizuelno geometrijski]])&lt;ref name=&quot;Li2006&quot; /&gt;
| Temp na površini            = '''min''': ? &lt;br /&gt;'''prosj.''': ~167 K&lt;ref name=&quot;Saint-Pe1993&quot;&gt;{{cite journal
  |last= Saint-Pé|first=O.
  |coauthors=Combes, N.; Rigaut F.
  |title=Ceres surface properties by high-resolution imaging from Earth
  |year=1993|volume=105|pages=271–281|
  journal=Icarus
  |doi=10.1006/icar.1993.1125
  |url=http://adsabs.harvard.edu/abs/1993Icar..105..271S }}&lt;/ref&gt;&lt;br /&gt;'''maks''': 239 K&lt;ref name=&quot;Saint-Pe1993&quot; /&gt;
| Spektralna klasa            = [[Asteroidi C-tipa|C]]&lt;ref name=&quot;Rivkin2006&quot; /&gt;
| Prividna magnituda          = 6,7&lt;ref name=&quot;Pasachoff1983&quot; /&gt; do 9,32&lt;ref name=&quot;fact3&quot;&gt;Magnituda i ugaona veličina generisani pomoću [http://ssd.jpl.nasa.gov/horizons.cgi?find_body=1&amp;body_group=sb&amp;sstr=1 Horizons] (Ephemeris: Observer Table: Quantities = 9,13,20,29)&lt;/ref&gt;
| Apsolutna magnituda         = 3,36&amp;nbsp;±&amp;nbsp;0,02&lt;ref name=&quot;Li2006&quot; /&gt;
| Ugaoni prečnik              = 0,84&quot;&lt;ref&gt;Ceresova ugaona veličina @ februar 2009. Pozicija: 974 km prečnik / (1,58319 AJ * 149.597.870 km) * 206265 = 0,84&quot;&lt;/ref&gt; do 0,33&quot;&lt;ref name=&quot;fact2&quot; /&gt;
}}
'''Cerera''', [[Oznake malih planeta|službene oznake]] '''1 Ceres''' (simbol: [[File:Ceres symbol (bold).svg|16px|⚳]]),&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://www.jpl.nasa.gov/infographics/what-is-a-dwarf-planet |author= JPL/NASA |date= 22. 4. 2015  |website= Jet Propulsion Laboratory |title= What is a Dwarf Planet? |access-date= 19. 1. 2022}}&lt;/ref&gt; je najmanja identifikovana [[patuljasta planeta]] u [[Sunčev sistem|Sunčevom sistemu]] i jedina u [[asteroidni pojas|asteroidnom pojasu]]. Otkrio ju je [[Giuseppe Piazzi]] 1. januara 1801. godine&lt;ref name=&quot;hoskin&quot; /&gt; i dobila je ime po [[Rimska mitologija|Rimskoj boginji]] [[Cerera (rimska mitologija)|Cereri]] — boginji rastućih biljaka, žetve i majčinske ljubavi.

Sa prečnikom od oko 950&amp;nbsp;[[km]], Cerera je daleko [[Spisak značajnih asteroida|najveće]] i najmasivnije tijelo u asteroidnom pojasu, te sadrži trećinu (32%) ukupne [[masa|mase]] pojasa.&lt;ref name=&quot;Pitjeva04b&quot;&gt;Pitjeva, E. V.; [http://journals.cambridge.org/production/action/cjoGetFulltext?fulltextid=303499 ''Precise determination of the motion of planets and some astronomical constants from modern observations'']{{Mrtav link}}, in Kurtz, D. W. (Ed.), ''Proceedings of IAU Colloquium No. 196: Transits of Venus: New Views of the Solar System and Galaxy'', 2004&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Moomaw&quot;&gt;{{cite web|author=Moomaw, Bruce|title=Ceres As An Abode Of Life|url=http://www.spaceblogger.com/reports/Ceres_As_An_Abode_Of_Life_999.html|access-date=6. 11. 2007|publisher=spaceblooger.com|date=2. 7. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20080929214602/http://www.spaceblogger.com/reports/Ceres_As_An_Abode_Of_Life_999.html|archive-date=29. 9. 2008|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Nedavna osmatranja su otkrila da je sferoidan, za razliku od nepravilnih oblika manjih tijela sa nižom [[gravitacija|gravitacijom]].&lt;ref name=&quot;Li2006&quot; /&gt; Površina Ceresa se vjerovatno sastoji od mješavine leda, vode i raznih [[hidrat]]nih [[mineral]]a kao što su [[karbonat]]i i [[glina|gline]].&lt;ref name=&quot;Rivkin2006&quot; /&gt; Ceres je vjerovatno podijeljen na [[Stijena (geologija)|stjenovito]] [[Jezgro (geologija)|jezgro]] i ledeni [[Omotač (geologija)|omotač]].&lt;ref name=&quot;Thomas2005&quot; /&gt; Moguće je da se ispod površine nalazi [[okean]], što ga čini mogućim odredištem u potrazi za [[vanzemaljski život|vanzemaljskim životom]].&lt;ref name=&quot;Moomaw&quot; /&gt;

Ceresova [[prividna magnituda]] se kreće od 6,7 do 9,3 i zato je premalo osvijetljen da bi se vidio golim okom.&lt;ref name=&quot;Pasachoff1983&quot; /&gt; 27. septembra 2007. godine, [[NASA]] je lansirala svemirsku sondu [[Dawn (letjelica)|Dawn]] radi istraživanja [[4 Vesta|Veste]] (2011.-2012.) i Ceresa (2015.).&lt;ref name=&quot;Russel2006&quot; /&gt;

== Otkriće ==
Ideju da bi nepoznata planeta mogla postojati između orbita [[Mars]]a i [[Jupiter]]a je prvi predložio [[Johann Elert Bode]] 1768. godine.&lt;ref name=&quot;hoskin&quot; /&gt; Njegova razmatranja su se zasnivala na takozvanom [[Titius-Bodeov zakon|Titius-Bodeovom zakonu]], sada napuštenoj teoriji koju je predložio [[Johann Daniel Titius]] 1766. godine.&lt;ref name=&quot;hoskin&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Hogg1948&quot;&gt;{{cite journal|last=Hogg|first=Helen Sawyer|title=The Titius-Bode Law and the Discovery of Ceres|journal=Journal of the Royal Astronomical Society of Canada|volume=242|pages=241–246|year=1948| url=http://adsabs.harvard.edu/abs/1948JRASC..42..241S}}&lt;/ref&gt; Po ovom zakonu, velika poluosa planete bi trebala biti blizu 2,8 [[Astronomska jedinica|AJ]].&lt;ref name=&quot;Hogg1948&quot; /&gt; Kada je [[William Herschell]] otkrio [[Uran]] 1781. godine,&lt;ref name=&quot;hoskin&quot; /&gt; vjera u zakon Titiusa i Bodea je porasla, i 1800. godine dvadeset četiri iskusna astronoma su udružili svoje napore, te započeli metodičku potragu za predloženom planetom.&lt;ref name=&quot;hoskin&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Hogg1948&quot; /&gt; Grupu je predvodio [[Franz Xaver, Baron von Zach|Franz Xaver von Zach]], urednik časopisa ''Monatliche Correspondenz''. Iako nisu uspjeli otkriti Ceres, kasnije su pronašli nekoliko velikih [[asteroid]]a.&lt;ref name=&quot;Hogg1948&quot; /&gt;
[[Datoteka:Piazzi Cerere.jpg|mini|lijevo|200px|Piazzijeva knjiga ''&quot;Della scoperta del nuovo pianeta Cerere Ferdinandea&quot;'' prikazuje otkriće Ceresa]]

Cereru je 1. januara 1801. godine otkrio [[Giuseppe Piazzi]] koji je tražio zvijezdu navedenu od strane [[Francis Wollaston (1737-1815)|Francisa Wollastona]] kao Mayer 87, jer se nije nalazila na datoj poziciji u [[Tobias Mayer|Mayerovom]] zodijačkom katalogu.&lt;ref name=&quot;hoskin&quot;&gt;{{cite web|last=Hoskin|first=Michael|date=26. 6. 1992|url=http://www.astropa.unipa.it/HISTORY/hoskin.html|title=Bodes' Law and the Discovery of Ceres|publisher=Observatorio Astronomico di Palermo &quot;Giuseppe S. Vaiana&quot;|access-date=5. 6. 2007|archive-date=22. 5. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110522214414/http://www.astropa.unipa.it/HISTORY/hoskin.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Umjesto zvijezde, Piazzi je pronašao objekat sličan zvijezdi koji se kretao i za koji je prvo mislio da je [[kometa]].&lt;ref name=&quot;Forbes1971&quot;&gt;{{cite journal|last=Forbes|first=Eric G.|title=Gauss and the Discovery of Ceres|journal=Journal for the History of Astronomy|volume=2|pages=195–199|year=1971| url=http://adsabs.harvard.edu/abs/1971JHA.....2..195F}}&lt;/ref&gt; Piazzi je ukupno 24 puta promatrao Ceres, zadnji put 11. februara, kada je bolest prekinula njegova promatranja. Svoje otkriće je objavio 24. januara 1801. godine u pismima kolegama astronomima, među njima i njegovom zemljaku [[Barnaba Oriani|Barnabiu Orianiu]] iz [[Milano|Milana]]. Predstavio ga je kao kometu, ali &quot;pošto je njegovo kretanje tako sporo i pravilno, više puta mi se učinilo da bi moglo biti nešto bolje od komete&quot;.&lt;ref name=&quot;hoskin&quot; /&gt; U aprilu, Piazzi je poslao svoja kompletna promatranja Orianiu, Johannu Elertu Bodeu i [[Jérôme Lalande|Jérômeu Lalandeu]] iz [[Pariz]]a. Informacije su objavljene 1801. godine u septembarskom izdanju časopisa ''Monatliche Correspondenz''.&lt;ref name=&quot;Forbes1971&quot; /&gt;

Ubrzo nakon ovoga, Ceresova prividna pozicija se promijenila (većinom zbog Zemljinog orbitalnog kretanja). Tada je već bio preblizu Sunčevom sjaju, pa drugi astronomi nisu mogli potvrditi Piazzieva posmatranja sve do kraja godine. Ipak nakon toliko dugo vremena, bilo je teško predvidjeti njegovu tačnu poziciju. Da bi ponovo pronašao Ceres, [[Carl Friedrich Gauss]], tada star 24 godine, je izumio efikasnu metodu otkrivanja orbite.&lt;ref name=&quot;Forbes1971&quot; /&gt; Za samo nekoliko sedmica, predvidio je njegovu putanju i poslao svoje rezultate von Zachu. 31. decembra 1801. godine von Zach i [[Heinrich W. M. Olbers]] su pronašli Ceres blizu predviđene pozicije.&lt;ref name=&quot;Forbes1971&quot; /&gt;

Herschel je 1802. godine procijenio da Ceres ima prečnik od 260&amp;nbsp;km, a 1811. godine [[Johann Hieronymus Schröter]] je procijenio da taj prečnik iznosi 2.613&amp;nbsp;km.&lt;ref&gt;{{cite web
  |author=Hilton, James L. |authorlink=James L. Hilton
  |title=Asteroid Masses and Densities
  |work=U.S. Naval Observatory
  |url=http://www.lpi.usra.edu/books/AsteroidsIII/pdf/3008.pdf
  |access-date=23. 6. 2008|format=PDF}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Hughes1994&quot;&gt;{{cite journal
  |last=Hughes|first=D. W.
  |title=The Historical Unravelling of the Diameters of the First Four Asteroids
  |journal=R.A.S. Quarterly Journal|volume=35|issue=3|page=331|year=1994
  |url=http://adsabs.harvard.edu/full/1994QJRAS..35..331H
   }}[http://articles.adsabs.harvard.edu/cgi-bin/nph-iarticle_query?1994QJRAS..35..331H&amp;defaultprint=YES&amp;page_ind=4&amp;filetype=.pdf (Strana 335)]&lt;/ref&gt;

== Ime ==
Piazzi je prvobitno predložio ime ''Ceres Ferdinandea'' ([[Italijani|italijanski]], ''Cerere Ferdinandea'') za ovo tijelo, po mitološkoj figuri [[Cerera (rimska mitologija)|Cereri]] ([[Rimska mitologija|Rimskoj boginji]] biljaka) i [[Ferdinand I od Dvije Sicilije|Kralju Ferdinandu]] od [[Kraljevstvo Dvije Sicilije|Dvije Sicilije]].&lt;ref name=&quot;hoskin&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Forbes1971&quot; /&gt; &quot;Ferdinandea&quot; nije bilo prihvatljivo drugim nacijama u svijetu, tako da je izbačeno. Ceres se kratkovremeno u Njemačkoj zvao [[Hera]].&lt;ref&gt;{{cite book|author=Foderà Serio, G.; Manara, A.; Sicoli, P.|editor=W. F. Bottke Jr., A. Cellino, P. Paolicchi, i R. P. Binzel|year=2002 |chapter=Giuseppe Piazzi and the Discovery of Ceres|title=Asteroids III|publisher=University of Arizona Press|pages=17–24|location=Tucson, Arizona| url=http://www.lpi.usra.edu/books/AsteroidsIII/pdf/3027.pdf|format=PDF|access-date=25. 6. 2009}}&lt;/ref&gt; U Grčkoj se naziva Δήμητρα ([[Demetra]]), po grčkom ekvivalentu boginje Cerere; u engleskom govornom području, Demetra je naziv asteroida ([[1108 Demetra]]). Zbog rijetkog korištenja, ne postoji konsenzus o ispravnom korištenju pridjeva, ali se najčešće koriste ''Cereski'' i ''Ceranin''. Ceresov [[Astronomski simboli|astronomski simbol]] je [[srp]] ([[Datoteka:Ceres symbol.svg|20px|Srp, simbol Ceresa]]), sličan [[Venera|Venerinom]] simbolu ([[Datoteka:Venus symbol.svg|22px|Astronomski simbol Venere]]) koji je simbol ženskog spola i Venerinog ogledala.&lt;ref name=&quot;Forbes1971&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Gould|first=B. A.|authorlink=Benjamin Apthorp Gould|title=On the symbolic notation of the asteroids|journal=Astronomical Journal|year=1852|volume=2|issue=34|page=80| url=http://adsabs.harvard.edu/abs/1852AJ......2...80G| access-date=5. 6. 2007|doi=10.1086/100212}}&lt;/ref&gt; Element [[Cerijum]] je dobio naziv po Ceresu.&lt;ref&gt;{{cite web|author=Staff|url=http://www.webelements.com/webelements/elements/text/Ce/hist.html|title =Cerium: historical information|publisher=Adaptive Optics| access-date=27. 4. 2007}}&lt;/ref&gt; Element [[paladij]] je prvobitno bio nazvan po Ceresu, ali je njegov pronalazač promijenio ime nakon što je [[cerij]] dobio svoje ime. Paladij je dobio ime po asteroidu [[2 Pallas]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://alchemy.chem.uwm.edu/amalgamator/features/feat2003/features.html#yag|date=[[30. oktobar]], 2003|title=Amalgamator Features 2003: 200 Years Ago|access-date=21. 8. 2006|archive-url=https://web.archive.org/web/20060207121906/http://alchemy.chem.uwm.edu/amalgamator/features/feat2003/features.html#yag|archive-date=7. 2. 2006|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Status ==
[[Datoteka:Ceres Earth Moon Comparison.png|200px|mini|lijevo|Ceres (dolje lijevo), Mjesec i Zemlja, prikazani u omjeru.]]
Klasifikacija Ceresa se više puta mijenjala i bila je predmet neslaganja. Johann Elert Bode je vjerovao da je Ceres &quot;odbjegli planet&quot; za kojeg je vjerovao da postoji između Marsa i Jupitera, na daljini od 419 miliona&amp;nbsp;km (2,8&amp;nbsp;AJ) od Sunca.&lt;ref name=&quot;hoskin&quot; /&gt; Ceresu je dodjeljen planetarni simbol i [[Planeta#Nekadašnje klasifikacije|ostao je izlistan kao planet]] u astronomskim knjigama (zajedno sa 2 Pallasom, [[3 Juno]]m i 4 Vestom oko pola vijeka, kada je otkriveno još asteroida.&lt;ref name=&quot;hoskin&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Forbes1971&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Hilton&quot; /&gt;

Ipak, kako je sve više objekata bilo otkrivano u području, shvaćeno je da Ceres predstavlja samo prvo u nizu mnogih sličnih tijela.&lt;ref name=&quot;hoskin&quot; /&gt; Sir William Herschel je 1802. godine skovao termin ''asteroid'' (&quot;sličan-zvijezdi&quot;) za takva tijela,&lt;ref name=&quot;Hilton&quot;&gt;{{cite web|url=http://aa.usno.navy.mil/faq/docs/minorplanets.php|first=James L.|last=Hilton|title=When Did the Asteroids Become Minor Planets?|date=17. 9. 2001|access-date=16. 8. 2006|archive-date=27. 3. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200327014030/https://www.webcitation.org/5msUtFmJu?url=http%3A%2F%2Faa.usno.navy.mil%2Ffaq%2Fdocs%2Fminorplanets.php|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; pišući kako &quot;ona toliko liče na male zvijezde da ih je veoma teško razlikovati, čak i sa veoma dobrim teleskopima&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web| url=http://links.jstor.org/sici?sici=0261-0523%281802%2992%3C213%3AOOTTLD%3E2.0.CO%3B2-R|first=William|last=Herschel|authorlink=William Herschel| title=''Observations on the two lately discovered celestial Bodies.''|date=6. 5. 1802}}&lt;/ref&gt; Kao prvo takvo tijelo koje je otkriveno, dodjeljena mu je oznaka 1 Ceres po modernom sistemu numerisanja asteroida.&lt;ref name=&quot;Hilton&quot; /&gt;

Debata iz 2006. godine oko [[Pluton]]a i šta čini 'planetu' je prouzrokovala da se Ceresova kvalifikacija kao planete ponovo razmotri.&lt;ref&gt;{{cite web|last=Battersby|first=Stephen|date=16. 8. 2006|url=http://space.newscientist.com/article/dn9762|title =Planet debate: Proposed new definitions|publisher=New Scientist|access-date=27. 4. 2007}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|first=Steve| last=Connor|title=Solar system to welcome three new planets|publisher=NZ Herald|date=16. 8. 2006|url=http://www.nzherald.co.nz/section/story.cfm?c_id=5&amp;ObjectID=10396493|access-date=27. 4. 2007}}&lt;/ref&gt; Predlog ispred [[Međunarodna Astronomska Zajednica|Međunarodne Astronomske Zajednice]] o [[definicija planete|definiciji planete]] bi bio definisao planetu kao &quot;nebesko tijelo koje (a) posjeduje dovoljno mase da njena sopstvena gravitacija nadjača sile apsolutno čvrstog tijela tako da može postići oblik hidrostatičke ravnoteže (skoro okrugli), i (b) se nalazi u orbiti oko zvijezde, a nije niti zvijezda niti satelit planete&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|author=[[Owen Gingerich|Gingerich, Owen]]; ''et al.''|date=16. 8. 2006|url=http://www.iau.org/iau0601.424.0.html|title=The IAU draft definition of &quot;Planet&quot; and &quot;Plutons&quot;|publisher=IAU|access-date=27. 4. 2007|archive-url=https://www.webcitation.org/62D6DNhLH?url=http://www.iau.org/iau0601.424.0.html|archive-date=5. 10. 2011|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Da je ova rezolucija usvojena, Ceres bi postao peta planeta od Sunca.&lt;ref&gt;{{cite web|author=Staff Writers|date=16. 8. 2006| url=http://www.spacedaily.com/reports/The_IAU_Draft_Definition_Of_Planets_And_Plutons_999.html|title= The IAU Draft Definition Of Planets And Plutons|publisher= SpaceDaily|access-date=27. 4. 2007}}&lt;/ref&gt; Ipak, ona nije prihvaćena, a na njeno mjesto je 24. augusta 2006. godine došla druga definicija &quot;planete&quot;: Planeta je &quot;nebesko tijelo koje se nalazi u orbiti oko Sunca, posjeduje dovoljno mase da njena sopstvena gravitacija nadjača sile apsolutno čvrstog tijela tako da može postići skoro okrugli oblik i koje je rasčistilo okruženje svoje orbitalne putanje.&quot; Po ovoj definiciji, Ceres nije planeta (jer orbitalnu putanju dijeli sa hiljadama drugih asteroida iz asteroidnog pojasa), i sada je klasifikovan kao &quot;patuljasta planeta&quot; (zajedno sa Plutonom, [[Makemake]]om, [[Haumea|Haumeom]] i [[Erida (patuljasta planeta)|Eridom]]). O pitanju o tome da li Ceres ostaje asteroid se nije raspravljalo.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.iau.org/Q_A2.415.0.html|title=Question and answers 2|publisher=IAU|access-date=31. 1. 2008|archive-url=https://www.webcitation.org/62D6FRw3H?url=http://www.iau.org/Q_A2.415.0.html|archive-date=5. 10. 2011|url-status=dead}} — Q: What is Ceres? &quot;Ceres is (or now we can say it was)&quot;.&lt;/ref&gt; Dvojne klasifikacije kao u slučaju [[komete asteroidnog pojasa|kometa asteroidnog pojasa]] postoje, a označavanje tijela patuljastom planetom ne isključuje mogućnost druge kvalifikacije.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://cfa-www.harvard.edu/mpec/K06/K06R19.html |title=MPEC 2006-R19 : EDITORIAL NOTICE |author=Spahr, T. B.|authorlink=Timothy B. Spahr |publisher=Minor Planet Center |date=7. 9. 2006 |quote=the numbering of &quot;dwarf planets&quot; does not preclude their having dual designations in possible separate catalogues of such bodies. |access-date=31. 1. 2008}}&lt;/ref&gt;

== Fizičke karakteristike ==
[[Datoteka:Moon and Asteroids 1 to 10.svg|mini|lijevo|Veličine prvih 10 otkrivenih manjih planeta u odnosu na [[Zemlja (planeta)|Zemljin]] [[Mjesec (satelit)|Mjesec]]. Cerera je skroz lijevo.]]
[[Datoteka:Ceres Rotation.jpg|mini|200px|Slike Cerere sa [[Svemirski teleskop Hubble|svemirskog teleskopa Hubble]], snimljene 2003/04. godine sa maksimalnom rezolucijom od oko 30&amp;nbsp;km. Priroda bijele tačke je nepoznata.]]

Ceres je najveći objekat u asteroidnom pojasu, koji leži između Marsa i Jupitera.&lt;ref name=&quot;Rivkin2006&quot; /&gt; Poznato je da [[Kuiperov pojas]] sadrži veće objekte, uključujući Pluton, [[50000 Quaoar]] i [[90482 Ork]], dok je udaljenija [[Erida (patuljasta planeta)|Erida]], u [[rasijani pojas|rasijanom pojasu]], najveća od svih ovih tijela.&lt;ref name=&quot;Stansberry 2007&quot;&gt;{{cite journal|last=Stansberry|first=J.| coauthors=Grundy, W.; Brown, M.; ''et al.''|title=Physical Properties of Kuiper Belt and Centaur Objects: Constraints from Spitzer Space Telescope|url=http://arxiv.org/abs/astro-ph/0702538v1|date=5. 11. 2007|access-date=8. 12. 2007|format=subscription required}}&lt;/ref&gt;

Ceresova masa je utvrđena analizom uticaja kojeg ima prema malim asteroidima. Rezultati koje su razni autori dobili se malo razlikuju.&lt;ref name=&quot;Kovacevic2007&quot;&gt;{{cite journal|last= Kovacevic|first=A.|coauthors=Kuzmanoski, M.|title=A New Determination of the Mass of (1) Ceres|journal=Earth, Moon, and Planets|volume=100|pages=117–123|year=2007|doi=10.1007/s11038-006-9124-4|url=http://adsabs.harvard.edu/abs/2007EM&amp;P..100..117K|access-date=8. 12. 2007}}&lt;/ref&gt; Srednja vrijednost tri najpreciznije vrijednosti od 2008. godine iznosi približno 9,4{{e|20}}&amp;nbsp;[[kg]].&lt;ref name=&quot;Carry2008&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Kovacevic2007&quot; /&gt; Sa ovom masom, Ceres čini trećinu ukupne izračunate mase asteroida u Sunčevom sistemu. Ukupna masa asteroida iznosi 3,0&amp;nbsp;±&amp;nbsp;0,2 {{e|21}}&amp;nbsp;kg,&lt;ref name=&quot;Pitjeva2005&quot;&gt;{{cite journal|last=Pitjeva|first=E. V.|authorlink=Elena V. Pitjeva|title=High-Precision Ephemerides of Planets — EPM and Determination of Some Astronomical Constants|journal=Solar System Research|year=2005|volume=39|issue=3|page=176|url=http://iau-comm4.jpl.nasa.gov/EPM2004.pdf|format=PDF|doi=10.1007/s11208-005-0033-2|access-date=9. 12. 2007|archive-date=7. 9. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120907164956/http://iau-comm4.jpl.nasa.gov/EPM2004.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; te čini oko četiri posto mase [[Mjesec (satelit)|Mjeseca]]. Veličina Ceresa i njegova masa su dovoljni da mu omoguće poprimanje skoro sferoidnog oblika.&lt;ref name=&quot;Thomas2005&quot; /&gt; Po tome, on je blizu hidrostatičke ravnoteže. Na drugu stranu, drugi veliki asteroidi kao što su 2 Pallas,&lt;ref name=&quot;Carry2007&quot;&gt;{{cite web|last=Carry|first=B.|coauthors=Kaasalainen, M.; Dumas, C.; ''et al.''|title=Asteroid 2 Pallas Physical Properties from Near-Infrared High-Angular Resolution Imagery|journal=ISO|access-date=5. novembar 2007.|year=2007|publisher=ESO Planetary Group: Journal Club|url=http://www.sc.eso.org/santiago/science/PlanetaryGroup/journal_club/slides/ESO.JournalClub-2007.08.14-BenoitCARRY.pdf|format=PDF|archive-url=https://web.archive.org/web/20080227052610/http://www.sc.eso.org/santiago/science/PlanetaryGroup/journal_club/slides/ESO.JournalClub-2007.08.14-BenoitCARRY.pdf|archive-date=27. 2. 2008|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; 3 Juno,&lt;ref name=&quot;Kaasalainen2002&quot;&gt;{{cite journal|last=Kaasalainen|first=M.|coauthors=Torppa, J.; Piironen, J.|title=Models of Twenty Asteroids from Photometric Data|journal=Icarus|volume=159|pages=369–395|year=2002|doi=10.1006/icar.2002.6907|url=http://www.rni.helsinki.fi/~mjk/IcarPIII.pdf|format=PDF|access-date=25. 6. 2009|archive-date=16. 2. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20080216072340/http://www.rni.helsinki.fi/~mjk/IcarPIII.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; 4 Vesta&lt;ref name=&quot;Thomas1997&quot;&gt;{{cite journal|last=Thomas|first=Peter C.|coauthors=Binzel, Richard P.; Gaffey, Michael J.; ''et al.''|title=Impact Excavation on Asteroid 4 Vesta: Hubble Space Telescope Results|journal=Science|volume=277|pages=1492–1495|year=1997| doi=10.1126/science.277.5331.1492|url=http://www.sciencemag.org/cgi/content/abstract/277/5331/1492|access-date=8. decembar 2007.}}&lt;/ref&gt; i posebno 10 Hygiea&lt;ref name=&quot;Barucci&quot;&gt;{{cite journal|doi=10.1006/icar.2001.6775|title=10 Hygiea: ISO Infrared Observations|year=2002|author=Barucci, M|journal=Icarus|volume=156|page=202}}&lt;/ref&gt; su prilično nepravilnog oblika.

Peter Thomas sa [[Univerzitet Cornell|Univerziteta Cornell]] je pretpostavio da Ceres ima podijeljenu unutrašnjost;&lt;ref name=&quot;Thomas2005&quot;&gt;{{cite journal|first=P. C.|last=Thomas|coauthors=Parker, J. Wm.; McFadden, L. A.; ''et al.''|title=Differentiation of the asteroid Ceres as revealed by its shape|year=2005|journal=Nature|volume=437|pages=224–226|doi=10.1038/nature03938| url=http://adsabs.harvard.edu/abs/2005Natur.437..224T|access-date=9. decembar 2007.}}&lt;/ref&gt; njegov [[elipticitet]] se čini premalim za nepodijeljeno tijelo, što znači da se sastoji od stjenovitog jezgra obavijenog ledenim [[Omotač (geologija)|omotačem]].&lt;ref name=&quot;Thomas2005&quot; /&gt; Ovaj 100&amp;nbsp;km širok omotač (23–28 posto mase Ceresa; 50 posto [[zapremina|zapremine]]&lt;ref&gt;0,72-0,77 anhidrona stijena po masi, po Williamu B. McKinnonu, 2008., &quot;On The Possibility Of Large KBOs Being Injected Into The Outer Asteroid Belt&quot;. ''American Astronomical Society,'' DPS meeting #40, #38.03 [http://adsabs.harvard.edu/abs/2008DPS....40.3803M]&lt;/ref&gt;) sadrži 200 miliona kubnih kilometara vode, što je veće od količine [[svježa voda|svježe vode]] na Zemlji.&lt;ref name=&quot;Carey2006&quot;&gt;{{cite news|url=http://space.com/scienceastronomy/050907_ceres_planet.html| title=Largest Asteroid Might Contain More Fresh Water than Earth|first=Bjorn|last=Carey| publisher=SPACE.com|date=7. septembar 2005.|access-date=16. august 2006.}}&lt;/ref&gt; Ovaj rezultat istraživanja podržavaju promatranja teleskopa Keck iz 2002. godine i evolucijsko modelovanje.&lt;ref name=&quot;Carry2008&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;McCord2005&quot;&gt;{{cite journal|last=McCord|first=Thomas B.| title=Ceres: Evolution and current state|journal=Journal of Geophysical Research|volume=110|page=E05009|year=2005|doi=10.1029/2004JE002244| url=http://adsabs.harvard.edu/abs/2005JGRE..11005009M}}&lt;/ref&gt; Takođe, određene karakteristike njegove površine i historija (kao što je udaljenost od Sunca, koja je dovoljno oslabila solarno zračenje da omogući uvrštavanje komponenata sa veoma niskom tačkom smrzavanja u njegovu formaciju) upućuju na prisutnost [[nestabilni materijali|nestabilnih materijala]] u unutrašnjosti Ceresa.&lt;ref name=&quot;Carry2008&quot; /&gt;

=== Površina ===

Sastav površine Ceresa je, u širem smislu, sličan sastavu površine [[Asteroidi C-tipa|asteroida C-tipa]].&lt;ref name=&quot;Rivkin2006&quot; /&gt; Ipak, neke razlike postoje. Sveprisutna svojstva [[IR]] [[spektrum]]a Ceresa pripadaju hidratnim materijalima, što označava prisutnost značajne količine vode u unutrašnjosti ovog tijela. Ostali mogući sastojci površine obuhvataju [[glina|gline]] bogate [[željezo]]m ([[kronstedtit]]e) i [[karbonat]]e ([[dolomit]]e i [[siderit]]e), koji su česti minerali u [[Ugljenikov hondrit|ugljenik-hondritnim]] meteoritima.&lt;ref name=&quot;Rivkin2006&quot; /&gt; Spektralne osobine karbonata i glina obično nedostaju u u spektru drugih asteroida C-tipa.&lt;ref name=&quot;Rivkin2006&quot;&gt;{{cite journal|last=Rivkin|first=A. S.|coauthors=Volquardsen, E. L.; Clark, B. E.|title=The surface composition of Ceres:Discovery of carbonates and iron-rich clays|journal=Icarus|volume=185|pages=563–567|year=2006|doi=10.1016/j.icarus.2006.08.022| url=http://irtfweb.ifa.hawaii.edu/~elv/icarus185.563.pdf|format=PDF|access-date=8. decembar 2007.}}&lt;/ref&gt; Ceres se ponekada klasifikuje kao [[Asteroidi G-tipa|asteroid G-tipa]].&lt;ref name=&quot;Parker2002&quot; /&gt;

Površina Ceresa je relativno topla. Maksimalna temperatura na osunčanoj strani je 5. maja 1991. godine procjenjena na 235&amp;nbsp;[[Kelvin|K]] (oko −38 °[[Celzijus|C]]).&lt;ref name=&quot;Saint-Pe1993&quot; /&gt; Ako se u obzir uzme [[heliocentrični model|heliocentrična]] udaljenost u datom vremenu, dobija se procjena o maksimalnoj temperaturi od 239&amp;nbsp;K na [[perihel]]u.

[[Datoteka:Ceres Isječak.png|lijevo|mini|250px|Dijagram unutrašnje strukture Ceresa]]

Otkriveno je samo nekoliko nedvojbenih svojstava površine Ceresa. [[Ultraljubičasto|Ultraljubičaste]] slike visoke rezolucije sa svemirskog teleskopa Hubble snimljene 1995. godine su pokazale tamnu tačku na njegovoj površini koja je dobila nadimak &quot;Piazzi&quot; u čast pronalazača Ceresa.&lt;ref name=&quot;Parker2002&quot; /&gt; Za nju se mislilo da predstavlja krater. Kasnije su [[infracrveno|blizu-infracrvene]] slike još veće rezolucije snimljene tokom cijele rotacije pomoću [[Teleskop Keck|teleskopa Keck]] korištenjem [[Adaptivna optika|adaptivne optike]] pokazale nekoliko svijetlih i tamnih dijelova koji su se kretali sa rotacijom patuljaste planete.&lt;ref name=&quot;Carry2008&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Keck&quot; /&gt; Dva tamna područja su imala kružni oblik i pretpostavlja se da su krateri; za jednog od njih je primjećeno da ima svijetlu centralnu regiju, dok je drugi identifikovan kao &quot;Piazzi&quot; područje.&lt;ref name=&quot;Carry2008&quot;&gt;{{cite journal|first=Benoit|last=Carry|coauthors=''et al.''|title=Near-Infrared Mapping and Physical Properties of the Dwarf-Planet Ceres|year=2007|month=November|journal=Astronomy &amp; Astrophysics|volume=478|pages=235–244|url=http://www2.keck.hawaii.edu/inst/people/conrad/nsfGrantRef/2007-arXiv-Benoit.Carry.pdf|format=PDF|doi=10.1051/0004-6361:20078166|access-date=27. 9. 2009|archive-date=30. 5. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20080530130946/http://www2.keck.hawaii.edu/inst/people/conrad/nsfGrantRef/2007-arXiv-Benoit.Carry.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Keck&quot; /&gt; Novije slike svemirskog teleskopa Hubble u vidljivom dijelu spektra cijele rotacije snimljene 2003. i 2004. godine prikazuju 11 prepoznatljivih područja na površini, čija je priroda trenutno nepoznata.&lt;ref name=&quot;Li2006&quot;&gt;{{cite journal|last=Li|first=Jian-Yang|coauthors=McFadden, Lucy A.; Parker, Joel Wm.|title=Photometric analysis of 1 Ceres and surface mapping from HST observations|journal=Icarus|volume=182|pages=143–160|year=2006|doi=10.1016/j.icarus.2005.12.012|url=http://www.astro.umd.edu/~jyli/publications/2006.Icar.182.143.pdf|format=PDF|access-date=8. decembar 2007.|date=|archive-url=https://web.archive.org/web/20071128201127/http://www.astro.umd.edu/~jyli/publications/2006.Icar.182.143.pdf|archive-date=28. 11. 2007|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Hubbl12003-4&quot;&gt;{{cite news| url=http://hubblesite.org/newscenter/newsdesk/archive/releases/2005/27/|title=Largest Asteroid May Be 'Mini Planet' with Water Ice|date=7. 9. 2005|access-date=16. august 2006.|publisher=HubbleSite}}&lt;/ref&gt; Jedno od ovih područja naliči području &quot;Piazzi&quot; koje je posmatrano ranije.&lt;ref name=&quot;Li2006&quot; /&gt;

Ova posljednja posmatranja su također pokazala da je Ceresov sjeverni pol usmjeren u smjeru [[rektascenzija|rektascenzije]] 19&amp;nbsp;h 24&amp;nbsp;min (291°), [[Deklinacija (astronomija)|deklinacija]] +59°, u [[sazviježđe]] [[Zmaj (sazviježđe)|Zmaja]]. Ovo znači da je Ceresov [[osni nagib]] veoma mali—oko 3°.&lt;ref name=&quot;Thomas2005&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Li2006&quot; /&gt;

=== Atmosfera ===

Postoje indikacije da bi Ceres mogao imati tanak sloj [[Atmosfera nebeskog tijela|atmosfere]] i [[Mraz|smrznutu]] vodu na površini.&lt;ref name=&quot;Ahearn1992&quot;&gt;{{cite journal|last=A’Hearn|first=Michael F.|coauthors=Feldman, Paul D.|title=Water vaporization on Ceres|journal=Icarus|volume=98|pages=54–60|year=1992|doi=10.1016/0019-1035(92)90206-M|url= http://adsabs.harvard.edu/abs/1992Icar...98...54A|access-date=8. decembar 2007.}}&lt;/ref&gt; Površinski zaleđena voda nije stabilna na udaljenostima manjim od 5 AJ od Sunca,&lt;ref name=&quot;frost&quot;&gt;{{cite web |date=13. 11. 2008 |title=Hubble Directly Observes Planet Orbiting Fomalhaut |publisher=Hubblesite |url=http://hubblesite.org/newscenter/archive/releases/2008/39/full/ |access-date=2. jul 2009.}}&lt;/ref&gt; pa se očekuje da će sublimirati ako se direktno izloži solarnom zračenju. Zaleđena voda može doći iz dubljih slojeva Ceresa na površinu, ali će nestati u veoma kratkom vremenskom periodu. Rezultat ovoga je teško otkrivanje isparavanja vode. Nestajanje vode sa područja Ceresovih polova je možda posmatrano ranih 90-tih, ali ovo nije dokazano. Postoji mogućnost otkrivanja nestajanja vode u okolini kratera nedavnog udara ili iz pukotina u slojevima ispod površine Ceresa.&lt;ref name=&quot;Carry2008&quot; /&gt; [[International Ultraviolet Explorer|IUE]] je ultraljubičastim posmatranjima otkrio statistički bitnu [[hidroksid]]nu vodenu paru u blizini Cereskog sjevernog pola.&lt;ref name=&quot;Ahearn1992&quot; /&gt;

== Orbita ==
[[Datoteka:Ceres Orbita.png|mini|lijevo|300px|Orbita Ceresa]]
Ceres putuje orbitom između Marsa i Jupitera, unutar asteroidnog pojasa, sa periodom od 4,6 Zemaljskih godina. Orbita je umjereno nagnuta (''i'' = 10,6° u odnosu na 7° za Merkur i 17° za Pluton) i umjereno [[Orbitalna ekscentričnost|ekscentrična]] (''e'' = 0,08 u odnosu na 0,09 za Mars).&lt;ref name=&quot;jpl_sbdb&quot; /&gt;

Dijagram ilustruje orbite Ceresa (plava) i nekoliko planeta (bijela/siva). Segmenti orbita ispod ekliptike su označeni tamnijim bojama, a znak narandžastog plusa označava lokaciju Sunca. Gornji lijevi dijagram je polarni pogled koji prikazuje lokaciju Ceresa između Marsa i Jupitera. Gornji desni dijagram je demonstracija lokacija [[pericentar|perihela]] (q) i [[apoapsis|afela]] (Q) Ceresa i Marsa. Perihel Marsa je na suprotnoj strani u odnosu na Sunce od perihela Ceresa i nekoliko velikih asteroida iz asteroidnog pojasa, uključujući 2 Pallas i 10 Hygieau. Donji dijagram je pogled iz perspektive koji prikazuje nagib orbite Ceresa u odnosu na orbite Marsa i Jupitera.

U prošlosti, smatralo se da je Ceres najveći član [[porodica asteroida|porodice asteroida]].&lt;ref name=&quot;Cellino&quot;&gt;Cellino, A.; ''et al.''; &quot;Spectroscopic Properties of Asteroid Families&quot;, in ''Asteroids III'', pp. 633-643, University of Arizona Press (2002). (tabela na strani 636, posebno).&lt;/ref&gt; Ove grupacije asteroida dijele slične elemente orbite, što može označavati slično porijeklo u vidu sudara asteroida u prošlosti. Ipak je otkriveno da Ceres ima drugačija spektralna svojstva od ostalih članova porodice, tako da se sada ova grupacija naziva [[Porodica Gefion]], nazvana po članu sa najnižim brojem, [[1272 Gefion]]u.&lt;ref name=&quot;Cellino&quot; /&gt; Ceres je vjerovatno samo uljez u svojoj sopstvenoj porodici, imajući slične orbitalne elemente čistom slučajnošću, ali ne i porijeklo.&lt;ref name=&quot;Kelley&quot;&gt;{{cite journal|author=Kelley, M. S.; Gaffey, M. J.|title=A Genetic Study of the Ceres (Williams #67) Asteroid Family|journal=Bulletin of the American Astronomical Society|year=1996|volume=28|page=1097| url=http://adsabs.harvard.edu/abs/1996BAAS...28R1097K|access-date=27. 4. 2007}}&lt;/ref&gt; Period rotacije Ceresa je 9 sati i 4 minute.&lt;ref name=&quot;NSSDC&quot;&gt;{{cite journal|author=Williams, David R.|title=Asteroid Fact Sheet|year=2004|url=http://nssdc.gsfc.nasa.gov/planetary/factsheet/asteroidfact.html}}&lt;/ref&gt;

=== Tranziti planeta sa Ceresa ===
Gledano sa Ceresa, Merkur, Venera, Zemlja i Mars mogu preći preko Sunca, to jest [[astronomski tranzit|tranzitovati]] preko njega. Najčešći tranziti su oni sa Merkurom, što se događa svakih par godina, posljednji put 2006., a sljedeći 2010. godine. Slični periodi su od 1953. do 2051. godine sa Venerom, 1814. do 2081. godine sa Zemljom, te od 767. do 2684. godine sa Marsom.&lt;ref&gt;{{cite web| url= http://chemistry.unina.it/~alvitagl/solex/| title= Solex| access-date=3. 6. 2009| archive-url= https://www.webcitation.org/5gOzK38bc?url=http://chemistry.unina.it/~alvitagl/solex/| archive-date=29. 4. 2009| url-status= dead}} brojevi generisani od strane Solexa&lt;/ref&gt;

== Porijeklo i evolucija ==
Posmatranja impliciraju da je Ceres preživjela [[protoplaneta]] (planetarni embrio) koja se formirala prije 4,57 milijardi godina u asteroidnom pojasu.&lt;ref name=&quot;Petit2001&quot;&gt;{{cite journal|last=Petit|first=Jean-Marc|coauthors=Morbidelli, Alessandro|title=The Primordial Excitation and Clearing of the Asteroid Belt|journal=Icarus|volume=153|pages=338–347|year=2001|doi=10.1006/icar.2001.6702|url=http://www.gps.caltech.edu/classes/ge133/reading/asteroids.pdf|format=PDF|access-date=25. 6. 2009|archive-date=21. 2. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20070221085835/http://www.gps.caltech.edu/classes/ge133/reading/asteroids.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Dok je većina protoplaneta [[Sunčev sistem#Unutrašnji Sunčev sistem|unutrašnjeg Sunčevog sistema]] (uključujući sva tijela veličine od Mjeseca do Marsa) ili spojena sa drugim protoplanetama zarad formiranja [[terestrička planeta|terestričkih planeta]] ili izbačena iz [[Sunčev sistem|Sunčevog sistema]] od strane [[Jupiter]]a,&lt;ref name=&quot;Petit2001&quot; /&gt; Ceres je preživio relativno netaknut.&lt;ref name=&quot;McCord2005&quot; /&gt; (Drugi mogući manji protoplanet, [[4 Vesta|Vesta]] je doživio katastrofalan udar nakon očvršćavanja.&lt;ref name=&quot;Thomas1997&quot; /&gt;) Ipak, postoji mogućnost da je Ceres formiran u Kuiperovom pojasu i da je kasnije uhvaćen u asteroidnom pojasu.&lt;ref&gt;Oko 10 % mogućnosti da je asteroidni pojas uhvatio masu Ceresa. William B. McKinnon, 2008., &quot;On The Possibility Of Large KBOs Being Injected Into The Outer Asteroid Belt&quot;. ''American Astronomical Society,'' DPS meeting #40, #38.03 [http://adsabs.harvard.edu/abs/2008DPS....40.3803M]&lt;/ref&gt;

Daljnja [[evolucija]] Ceresa je relativno jednostavna. Ugrijan energijom [[Akrecija (astrofizika)|akrecije]] i raspadanjem raznih [[radionuklidi|radionuklida]] uključujući, možda, kratkotrajne elemente poput [[Aluminijumovi izotopi|&lt;sup&gt;26&lt;/sup&gt;Al]], Ceres se podijelio na stjenovito [[Jezgro (geologija)|jezgro]] i ledeni [[Omotač (geologija)|omotač]] nedugo nakon formacije.&lt;ref name=&quot;Li2006&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;McCord2005&quot; /&gt; Ovaj događaj je izazvao oblikovanje površine vodenom [[vulkanizacija|vulkanizacijom]] i [[tektonika|tektonikom]], brišući pritom stara geografska obilježja.&lt;ref name=&quot;McCord2005&quot; /&gt; Ipak, zbog njegove male veličine, Ceres se brzo ohladio i procesi oblikovanja su se zaustavili.&lt;ref name=&quot;McCord2005&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Castillo-Rogez2007&quot;&gt;{{cite journal|last=Castillo-Rogez|first=J. C.|coauthors=McCord, T. B.; and Davis, A. G.|title=Ceres: evolution and present state|journal=Lunar and Planetary Science|volume=XXXVIII|pages=2006–2007|year=2007|url= http://www.lpi.usra.edu/meetings/lpsc2007/pdf/2006.pdf|format=PDF|access-date=25. 6. 2009}}&lt;/ref&gt; Led na površini je postepeno [[Sublimacija (hemija)|sublimirao]], ostavljajući razne hidratne minerale poput [[glina]] i [[Karbonati|karbonata]].&lt;ref name=&quot;Rivkin2006&quot; /&gt; Ceres je sada geološki mrtav, čija se površina oblikuje isključivo [[Udarni krater|udarima]].&lt;ref name=&quot;Li2006&quot; /&gt;

Prisustvo značajnih količina zaleđene vode u njegovom sastavu&lt;ref name=&quot;Thomas2005&quot; /&gt; povećava mogućnost da Ceres ima ili je imao sloj tečne vode u svojoj unutrašnjosti.&lt;ref name=&quot;McCord2005&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Castillo-Rogez2007&quot; /&gt; Ovaj hipotetički sloj se često zove [[okean]].&lt;ref name=&quot;Rivkin2006&quot; /&gt; Vodeni sloj se nalazi (ili se nalazio) vjerovatno između stjenovitog jezgra i zaleđenog omotača, slično kao kod [[Evropa (mjesec)|Evrope]].&lt;ref name=&quot;McCord2005&quot; /&gt; Postojanje okeana je vjerovatnije ako se [[amonijak]] ili drugi [[antifriz]]ni spojevi rastvaraju u vodi.&lt;ref name=&quot;McCord2005&quot; /&gt; Mogućnost postojanja tečne vode unutar Ceresa ga čini mjestom povoljnim za potragu za [[vanzemaljski život|vanzemaljskim životom]].&lt;ref name=&quot;Moomaw&quot; /&gt;

== Osmatranja ==
Kada se nalazi blizu perihela, Ceres može dostići vizuelnu magnitudu od +6,7.&lt;ref name=&quot;Pasachoff1983&quot;&gt;{{cite book|author=Menzel, Donald H.; and Pasachoff, Jay M.|year=1983|title=A Field Guide to the Stars and Planets|edition=drugo izdanje|publisher=Houghton Mifflin|location=Boston, MA|isbn=0395348358|page=[https://archive.org/details/fieldguidetostar00menz_0/page/391 391]|url=https://archive.org/details/fieldguidetostar00menz_0/page/391}}&lt;/ref&gt; Ovo uopšteno znači da je samo malo pretaman da bi se mogao vidjeti [[golo oko|golim okom]], ali pod posebnim uslovima gledanja, osoba veoma oštrog vida bi mogla vidjeti ovu [[patuljasta planeta|patuljastu planetu]]. Jedini drugi asteroidi koji mogu dostići sličnu magnitudu osvjetljenosti su [[4 Vesta#Vidljivost|4 Vesta]] i, tokom rijetkih pozicija blizu perihela, [[2 Pallas#Karakteristike|2 Pallas]] i [[7 Iris]].&lt;ref&gt;Martinez, Patrick, ''The Observer's Guide to Astronomy'', strana 298. Izdano 1994. godine, Cambridge University Press&lt;/ref&gt; Na [[astronomska konjunkcija|konjunkciji]], Ceres ima magnitudu od oko +9,3, što odgovara najslabije vidljivim objektima vidljivim sa 10x50 [[dvogled]]om. Dakle, može se vidjeti dvogledom kada god je iznad horizonta na tamnom nebu.

Neki značajni datumi u osmatranju Ceresa obuhvataju:
* [[Okultacija|Okultaciju]] [[zvijezda|zvijezde]] Ceresom osmatranu u [[Meksiko|Meksiku]], [[Florida|Floridi]] i na [[Karibi]]ma 13. novembra 1984. godine.&lt;ref name=&quot;Millis1987&quot;&gt;{{cite journal|last=Millis|first=L. R.|coauthors=Wasserman, L. H.; Franz, O. Z.; ''et al.''|title=The size, shape, density, and albedo of Ceres from its occultation of BD+8 deg 471|journal=Icarus|volume=72|pages=507–518|year=1987|doi=10.1016/0019-1035(87)90048-0|url= http://adsabs.harvard.edu/abs/1987Icar...72..507M}}&lt;/ref&gt;
* [[Ultraljubičasto|Ultraljubičaste]] slike svemirskog teleskopa Hubble sa rezolucijom od&amp;nbsp;50&amp;nbsp;km snimljene 1995. godine.&lt;ref name=&quot;Parker2002&quot;&gt;{{cite journal|last=Parker|first=J. W.|coauthors=Stern, Alan S.; Thomas Peter C.; ''et al.''|title=Analysis of the first disk-resolved images of Ceres from ultraviolet observations with the Hubble Space Telescope|year=2002|journal=The Astrophysical Journal|volume=123|pages=549–557| url=http://adsabs.harvard.edu/abs/2002AJ....123..549P|doi=10.1086/338093}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web| url=http://www.swri.org/press/ceres.htm| title=Observations reveal curiosities on the surface of asteroid Ceres| access-date=16. 8. 2006| archive-url=https://www.webcitation.org/62D6K1UXD?url=http://www.swri.org/press/ceres.htm| archive-date=5. 10. 2011| url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* [[Infracrveno|Infracrvene]] slike teleskopa Keck sa rezolucijom od 30&amp;nbsp;km snimljene 2002. godine korištenjem adaptivne optike.&lt;ref name=&quot;Keck&quot;&gt;{{cite web|author=Staff|date=11. 10. 2006|url=http://www.adaptiveoptics.org/News_1006_2.html|title=Keck Adaptive Optics Images the Dwarf Planet Ceres|publisher=Adaptive Optics|access-date=27. 4. 2007|archive-url=https://www.webcitation.org/5msUtkSON?url=http://www.adaptiveoptics.org/News_1006_2.html|archive-date=18. 1. 2010|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* Slike svemirskog teleskopa Hubble u vidljivom spektru sa rezolucijom od 30&amp;nbsp;km (najboljom do danas) snimljene 2003. i 2004. godine.&lt;ref name=&quot;Li2006&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Hubbl12003-4&quot; /&gt;

== Potencijalna nastanjivost ==
Iako se o Ceresu ne raspravlja tako aktivno kao o potencijalnom domu mikrobiološkog vanzemaljskog života kao što su Mars, Evropa, Enkelad ili Titan, on ima najviše vode od bilo kojeg tijela u unutrašnjem Sunčevom sistemu nakon Zemlje &lt;ref&gt;Julie C. Castillo-Rogez; et al. (31 January 2020). &quot;Ceres: Astrobiological Target and Possible Ocean World&quot;. Astrobiology. 20 (2): 269–291. Bibcode:2020AsBio..20..269C. doi:10.1089/ast.2018.1999. PMID 31904989.&lt;/ref&gt;, i vjerovatne džepove slane vode. ispod njegove površine mogla bi se osigurati staništa za život. Iako nema plime i oseke, kao Evropa ili [[Enkelad (mjesec)|Enkelad]], dovoljno je blizu Sunca i sadrži dovoljno dugovječnih radioaktivnih izotopa da očuva tekuću vodu u svojoj podzemnoj površini na duži period. Detekcija organskih jedinjenja na daljinu i prisustvo vode pomiješane sa 20% ugljika po masi na njenoj bliskoj površini moglo bi da obezbjedi uslove pogodne za organska hemijska jedinjenja &lt;ref&gt;Marchi, S.; Raponi, A.; Prettyman, T. H.; De Sanctis, M. C.; Castillo-Rogez, J.; Raymond, C. A.; Ammannito, E.; Bowling, T.; Ciarniello, M.; Kaplan, H.; Palomba, E.; Russell, C. T.; Vinogradoff, V.; Yamashita, N. (2018). &quot;An aqueously altered carbon-rich Ceres&quot;. Nature Astronomy. 3 (2): 140–145. doi:10.1038/s41550-018-0656-0. S2CID 135013590&lt;/ref&gt;. Od biohemijskih elemenata, Ceres je bogat ugljikom, vodikom, kisikom i azotom, ali fosfor tek treba da se otkrije &lt;ref&gt;Brandon Specktor (19 January 2021). &quot;Humans could move to this floating asteroid belt colony in the next 15 years, astrophysicist says&quot;&lt;/ref&gt;, a sumpor, uprkos tome što je sugerisan na osnovu Hubble UV opservacije, nije detektovan od strane Dawn misije.

== Istraživanje ==
[[Datoteka:Dawn Flight Configuration 2.jpg|mini|desno|Ilustracija Dawna dok uključuje [[ionski pogon]] na putu ka Ceresu]]

Do danas, nijedna svemirska sonda nije posjetila Ceres. Ipak, [[NASA]] je 27. septembra 2007. godine lansirala svemirsku letjelicu [[Dawn (letjelica)|Dawn]] koja je ušla u orbitu asteroida [[4 Vesta]] 16. jula 2011. godine prije nego što što je stigla do Ceresa početkom marta 2015. godine.&lt;ref name=&quot;Russel2006&quot; /&gt;

Zadatak misije je bio da letjelica Dawn uđe u orbitu oko Ceresa na visini od 5.900&amp;nbsp;km. Letjelica je smanjila orbitalnu udaljenost na 1.300&amp;nbsp;km nakon pet mjeseci studiranja, a zatim na 700&amp;nbsp;km nakon sljedećih pet mjeseci.&lt;ref&gt;{{cite web|first=Marc|last=Rayman|date=13. 7. 2006|url=http://www-ssc.igpp.ucla.edu/dawn/mission.html|title=Dawn: mission description|publisher=UCLA — IGPP Space Physics Center|access-date=27. 4. 2007|archive-date=4. 6. 2012|archive-url=https://archive.today/20120604144000/http://www-ssc.igpp.ucla.edu/dawn/mission.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Instrumenti svemirske letjelice obuhvataju kameru, vizuelnu i infracrvenu [[spektrometar]], te detektore [[gama zračenje|gama zračenja]] i [[neutron]]a. Oni su iskorišteni da ispitaju oblik i sastav patuljaste planete.&lt;ref name=&quot;Russel2006&quot;&gt;{{cite journal|last=Russel|first=C. T.|coauthors=Capaccioni, F.; Coradini, A.; ''et al.''|title=Dawn Discovery mission to Vesta and Ceres: Present status|journal=Advances in Space Research|volume=38|pages=2043–2048|year=2006|doi=10.1016/j.asr.2004.12.041| url=http://adsabs.harvard.edu/abs/2006AdSpR..38.2043R}}&lt;/ref&gt;

Radio signali sa letjelice dok se nalazila u orbiti i na površini [[Mars]]a su iskorišteni za procjenu mase Ceresa na osnovu njegovih perturbacija na putanju Marsa.&lt;ref name=&quot;Pitjeva2005&quot; /&gt;

''Dawn'' je 19. februara 2015. snimio dva izvora svjetla na njegovoj površini. Ispostavilo se da je riječ o odsjaju Sunca. Ipak, razlog odsjaja nije poznat. Moguće je da se tu nalazi led.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/snimljene-misteriozne-sjajne-mrlje-na-ceresu/26872721.html|title=Snimljene misteriozne sjajne mrlje|date=4. 3. 2015|website=Radio Slobodna Evropa|language=sh|access-date=7. 6. 2021}}&lt;/ref&gt;

Misija Dawn je završena 1. novembra 2018. godine nakon što je letjelici nestalo goriva &lt;ref&gt;Marc Rayman (2018). &quot;Dear Dawntasmagorias&quot;. NASA Jet Propulsion Laboratory. Archived from the original on 21 July 2021. Retrieved 21 July 2021.&lt;/ref&gt;.

== Također pogledajte ==
{{AstronomijaPortal}}
{{portal|Sunčev sistem|Solar system.jpg}}
* [[Asteroidi u astrologiji]]
* [[Planete u astrologiji#Ceres|Ceres u astrologiji]]
* [[Ceres u fikciji]]
* [[Kolonizacija Ceresa]]
* [[Planeta#Nekadašnje klasifikacije|Tijela Sunčevog sistema nekada smatrana planetama]]

== Reference ==
{{reflist|2}}

&lt;div class=&quot;references-small&quot;&gt;
=== Efemeride ===
* Hilton, James L., [http://aa.usno.navy.mil/publications/reports/asteroid_ephemerides.html ''U.S. Naval Observatory Ephemerides of the Largest Asteroids''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110723160546/http://aa.usno.navy.mil/publications/reports/asteroid_ephemerides.html |date=23. 7. 2011 }} The Astronomical Journal, Vol. 117, p.&amp;nbsp;1077 (1999). &lt;!-- not an accurate mass determination, but interesting reading, and online --&gt;
* {{cite web | last = Yeomans | first =Donald K. | url = http://ssd.jpl.nasa.gov/?horizons | title = Horizons system | publisher = NASA JPL | access-date=20. 3. 2007}}
&lt;/div&gt;

== Bilješke ==
{{reflist|group=lower-alpha}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Ceres (dwarf planet)}}
* [https://web.archive.org/web/20060103084353/http://anon.nasa-global.speedera.net/anon.nasa-global/HST_ceres/640.mov Snimak jedne rotacije Ceresa (procesuirane Hubbleove slike)]
* [http://www.keplersdiscovery.com/Asteroid.html Kako je Gauss odredio Ceresovu orbitu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080414165827/http://www.keplersdiscovery.com/Asteroid.html |date=14. 4. 2008 }} sa keplersdiscovery.com
* [http://planetary.org/explore/topics/asteroids_and_comets/ceres.html Ažurirane informacije o Ceresu, te poređenje veličine Ceresa i Zemlje (The Planetary Society)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080917032142/http://www.planetary.org/explore/topics/asteroids_and_comets/ceres.html |date=17. 9. 2008 }}
* [http://orbitsimulator.com/gravity/articles/ceres.html Simulacija Ceresove orbite]
* [http://home.comcast.net/~eliws/ceres/ Veb sajt u potpunosti posvećen 1 Ceresu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150930231655/http://home.comcast.net/~eliws/ceres/ |date=30. 9. 2015}}

{{Sunčev sistem}}
{{Patuljasta planeta}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Cerera (patuljasta planeta)| ]]
[[Kategorija:Asteroidi G-tipa]]
[[Kategorija:Otkrića Giuseppea Piazzija]]
[[Kategorija:Pozadinski asteroidi]]
[[Kategorija:Aktivni asteroidi]]
[[Kategorija:Imenovane male planete]]
[[Kategorija:Asteroidi C-tipa]]
[[Kategorija:Astronomski objekti otkriveni 1801.]]
[[Kategorija:Patuljaste planete]]</text>
      <sha1>r97unbazwsgvx9081mv8izzhflyn5gg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ekliptika</title>
    <ns>0</ns>
    <id>95999</id>
    <revision>
      <id>3732864</id>
      <parentid>3482943</parentid>
      <timestamp>2025-07-03T23:04:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>−[[Kategorija:Astronomija]]; +[[Kategorija:Ravni (geometrija)]]; ±[[Kategorija:Tehnički faktori astrologije]]→[[Kategorija:Tehnički faktori u astrologiji]] (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3732864</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13191" sha1="1w6vhcov6i63sjavawc19lxqf3bojvz" xml:space="preserve">{{dobar članak}}
[[Datoteka:Axialtilt.svg|mini|desno|300px|Perspektivni pogled na Zemlju i [[nebeska sfera|nebesku sferu]], prikazuje ekliptiku (ravan), nebeski ekvator (nad Zemljinim ekvatorom) i Zemljinu polarnu osu (koja je također usmjerena prema nebeskim polovima). Presjek prikazan između ekvatora i ekliptike (tačka ravnodnevnice) nije povezana sa nekom određenom lokacijom na Zemlji (iako se na dijagramu tako čini), jer se Zemlja obrće oko svoje ose, dok se nebeska sfera ne okreće. Ugao između ekvatorijalne ravni i ekliptičke ravni se naziva nakrivljenost ekliptike (ε).]]

'''Ekliptika''' je prividna putanja koju [[Sunce]] obilježava na nebu tokom godine. Tačnije, ona je presjek [[nebeska sfera|nebeske sfere]] sa '''[[Ekliptička ravan|ekliptičkom ravni]]''', koja predstavlja geometrijsku [[ravan]] koja sadrži srednju [[orbita|orbitu]] [[Zemlja (planeta)|Zemlje]] oko Sunca. (Ekliptiku ne treba mješati sa [[konstantna ravan|konstantnom ravni Sunčevog sistema]], koja je okomita na vektor sume [[obrtni moment|obrtnih momenta]] svih ravni planetarnih orbita, na što najviše utiče [[Jupiter]]. Trenutna ekliptička ravan je nagnuta za 1.5° u odnosu na konstantnu ravan.)

Ime ''ekliptika'' je nastalo zbog toga što se [[pomračenje|pomračenja]] događaju kada je puni ili mladi Mjesec veoma blizu ove putanje Sunca.

== Ekliptika i ekvator ==
Kako Zemljina osa obrtanja nije okomita na orbitalnu ravan, [[ekvatorijalna ravan]] nije paralelna ekliptičkoj ravni, nego sa njom pravi ugao od oko 23°26' što je poznato kao [[nakrivljenost ekliptike]]. [[Datoteka:Plane of Ecliptic.jpg|mini|300px|Ravan ekliptike se dobro vidi na ovoj slici koju je [[1994]]. godine snimila [[svemirska letjelica]] [[Clementine]]. Clementina kamera otkriva (s desna na lijevo) [[Mjesec (satelit)|Mjesec]] osvijetljen [[Zemljin odsjaj|Zemljinim odsjajem]], [[Sunce|Sunčev]] sjaj nad Mjesečevom ivicom, te planete [[Saturn]], [[Mars]] i [[Merkur (planeta)|Merkur]] (tri tačke u donjem lijevom dijelu).]]
Presjeci ekvatorijalne i ekliptičke ravni sa nebeskim svodom su [[veliki krugovi]] poznati kao nebeski ekvator i ekliptika, redom. Linija presjeka dviju ravni rezultuje dvjema dijametralno suprotnim tačkama presjeka, poznatim kao [[ravnodnevnica|ravnodnevnice]]. Ravnodnevnica preko koje Sunce prelazi sa [[strane svijeta|sjevera]] na [[strane svijeta|jug]] je poznata kao proljetna ravnodnevnica ili [[Prva tačka Ovna]]. Ekliptička [[geografska dužina|dužina]], oznaka '''λ''', se mjeri od ove tačke u opsegu od 0° do 360° prema [[Strane svijeta|istoku]]. Ekliptička [[geografska širina|širina]], oznaka '''β''', se mjeri do +90° ka sjeveru i do -90° ka jugu. Ista tačka presjeka također definiše početnu tačku ekvatorijalnog koordinatnog sistema, tačnije [[rektascenzija|rektascenziju]] mjerenu od 0 do 24 sata prema istoku, oznaka '''α''', i [[Deklinacija (astronomija)|deklinaciju]], oznaka '''δ''', također mjerenu do +90° ka sjeveru i do -90° ka jugu. Jednostavne formule obrtanja omogućavaju konverziju iz α, δ u λ, β i obrnuto (pogledajte: [[ekliptički koordinatni sistem]]).

== Ekliptika i zvijezde ==
Ekliptika služi kao centar regije poznate kao [[zodijak]] koja obuhvata pojas od 9° sa svih strana. Ova regija se tradicionalno dijeli na 12 znakova, svaki dužine od 30°. Ovi znakovi su imenovani po 12 od 13 [[sazviježđe|sazviježđa]] koja korače ekliptiku. Zodijački znakovi su veoma bitni mnogim [[astrolozi]]ma. Moderni [[astronomi]] obično koriste druge koordinatne sisteme (pogledajte ispod).

Pozicija proljetne ravnodnevnice nije fiksna među zvijezdama, nego se zahvaljujući [[precesija|precesiji]] Mjeseca i Sunca polako pomjera ka zapadu preko ekliptike brzinom od 1° za 72 godine. Mogu se registrovati i mnogo manji pomaci ka sjeveru/jugu (planetarna precesija). Drugim riječima, zvijezde se pomjeraju ka istoku (povećavaju njihovu ekliptiču dužinu) mjereno u odnosu na tačke ravnodnevnica - tj. mjereno ekliptičkim koordinatama i (često) također [[Ekvatorijalni koordinatni sistem|ekvatorijalnim]] koordinatama.

Koristeći trenutne službene granice sazviježđa [[Međunarodna Astronomska Zajednica|Međunarodne Astronomske Zajednice]] — i uzimajući u obzir promjenljivu brzinu precesije i rotaciju ekliptike — tačke ravnodnevnice se kreću kroz sazviježđa (u godinama [[Astronomski julijanski kalendar|astronomskog julijanskog kalendara]], gdje je 0. godina = 1. godina p. n. e., -1. = 2. p. n. e., itd.) na sljedeći način:&lt;ref&gt;J. Meeus; Mathematical astronomical morsels; {{ISBN|0-943396-51-4}}&lt;/ref&gt;
* Proljetna ravnodnevnica je prešla iz [[Bik (sazviježđe)|Bika]] u [[Ovan (sazviježđe)|Ovna]] -1865. godine, prešla u [[Ribe (sazviježđe)|Ribe]] -67. godine, preći će u [[Vodolija|Vodoliju]] 2597. godine, preći će u [[Jarac (sazviježđe)|Jarca]] 4312. godine. Prošla je pokraj ugla [[Kit (sazviježđe)|Kita]] na udaljenosti od 0°10' 1489. godine, ali nije stupila u njega.
* Ljetni solsticij je prešao iz [[Lav (sazviježđe)|Lava]] u [[Rak (sazviježđe)|Raka]] -1458. godine, prešao u [[Blizanci (sazviježđe)|Blizance]] -10. godine, prešao u Bika u decembru 1989. godine, te će preći u Ovna 4609. godine.
* Jesenska ravnodnevnica je prešla iz [[Vaga (sazviježđe)|Vage]] u [[Djevica (sazviježđe)|Djevicu]] -729. godine i preći će u Lava 2439. godine.
* Zimski solsticij je prešao iz Jarca u [[Strijelac (sazviježđe)|Strijelca]] -130. godine, preći će u [[Zmijonosac|Zmijonosca]] 2269. godine i preći će u [[Škorpion (sazviježđe)|Škorpiona]] 3597. godine.

== Ekliptika i Sunce ==
{{solsticiji-ravnodnevnice}}
Zbog uticaja drugih planeta na Zemljinu orbitu, ''pravo'' Sunce nikada nije tačno na ekliptici, nego je nekoliko ugaonih sekundi sjeverno ili južno od nje. Dakle centar ''srednjeg'' Sunca obilježava putanju ekliptike. Kako je Zemlji potrebna jedna godina da napravi jedno obrtanje oko Sunca, prividnoj poziciji Sunca također treba isto vrijeme da napravi krug na ekliptici. Tokom cijele godine od nešto više od 365 dana, Sunce se svakodnevno pomjera za 1° istočno (pravac povećavajuće ekliptičke dužine). Ovo godišnje pomjeranje ne treba miješati sa dnevnim kretanjem Sunca (zajedno sa zvijezdama i čitavim nebeskim svodom) prema zapadu preko ekvatora. Zvijezdama je potrebno oko 23 sata i 56 minuta da naprave jedan [[siderički dan]], dok je Suncu, koje se za to vrijeme pomjerilo za 1° istočno, potrebno 4 minute više — što čini [[Sunčev dan]] od upravo 24 sata.

Srednje Sunce siječe ekvator oko 20. marta kada su deklinacija, rektascenzija i ekliptička dužina proljetne ravnodnevnice jednaki nuli. (Ekliptička širina je uvijek jednaka nuli.) Proljetna ravnodnevnica označava početak proljeća na sjevernoj hemisferi i početak jeseni na južnoj. Tačno vrijeme i datum variraju od godine do godine zbog pojave [[prestupna godina|prestupnih godina]]. Također se pomjera kroz vijekove zbog netačnosti [[Gregorijanski kalendar|gregorijanskog kalendara]].

Ekliptička dužina od 90°, rektascenzija od 6 sati, te sjeverna deklinacija jednaka nakrivljenosti ekliptike (23,44°) se postižu oko 21. juna. Ovo je ljetni [[solsticij]] u sjevernoj hemisferi i zimski solsticij u južnoj hemisferi. Ekliptička dužina od 180° i rektascenzija od 12 sati se postižu oko 22. septembra i označavaju drugu ravnodnevnicu ili Prvu tačku [[Vaga (astrologija)|Vage]]. Zbog perturbacija Zemljine orbite, trenutak kada pravo Sunce prelazi ekvator može biti pomjeren nekoliko minuta unapred ili unazad. Najveća južna deklinacija Sunca se javlja na ekliptičkoj dužini od 270° i rektascenziji od 18 sati oko 21. decembra, na Prvoj tački [[Jarac (astronomija)|Jarca]].

Potrebno je naznačiti da se kardinalne tačke ravnodnevnica i solsticija nalaze u ''sazviježđima'' Riba, Bika, Djevice i Strijelca, redom, zbog [[Precesija (astronomija)|precesije ravnodnevnica]], iako su ravnodnevnice i solsticiji dobili imena po tradicionalnim ''znakovima'' zapadnjačke astrologije.

== Ekliptika i planete ==
Većina planeta se nalazi u orbitama oko Sunca koje se nalaze u gotovo istoj ravni kao Zemljina orbita, razlikujući se za najviše nekoliko stepeni. Tako se uvijek čini da se nalaze blizu ekliptike kada se gledaju u nebu. Izuzetak je [[Merkur (planeta)|Merkur]] sa orbitalnim [[nagib]]om od 7°. [[Pluton]] sa nagibom od 17° je bio izuzetak dok nije reklasifikovan kao [[patuljasta planeta]]. Druga tijela u [[Sunčev sistem|Sunčevom sistemu]] imaju čak i veće [[orbitalni nagib|orbitalne nagibe]] (npr. [[Eris (patuljasta planeta)|Eris]] sa 44° i [[2 Pallas|Pallas]] sa 34°).
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 1em auto 1em auto; float: right&quot;
|+align=bottom style=&quot;text-align:left;&quot;|
|- bgcolor=#ccccff
! colspan=12  style=&quot;background:#dddddd;&quot; | Nagib
|- style=&quot;font-size: smaller;&quot;
!
!Ime
!Nagib prema&lt;br /&gt;ravni Ekliptike (°)
![[Nagib|Nagib prema&lt;br /&gt;Sunčevom ekvatoru]] (°)
!Nagib prema&lt;br /&gt; [[Konstantna ravan|Konstantnoj ravni]]&lt;ref name=meanplane&gt;{{cite web
  |date=3. april 2009.
  |title=The MeanPlane (Invariable plane) of the Solar System passing through the barycenter
  |url=http://home.comcast.net/~kpheider/MeanPlane.gif
  |access-date=10. april 2009.
  |archive-url=https://web.archive.org/web/20090420194536/http://home.comcast.net/~kpheider/MeanPlane.gif
  |archive-date=20. 4. 2009
  |url-status=live
  }} (generisano pomoću [http://chemistry.unina.it/~alvitagl/solex/ Solex 10] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081220235836/http://chemistry.unina.it/~alvitagl/solex/ |date=20. 12. 2008 }}, napisao Aldo Vitagliano)&lt;/ref&gt; (°)
|- align=&quot;center&quot;
! rowspan=4 style=&quot;background: #DDEEFF;&quot; | [[Terestrička planeta|Terestričke&lt;br /&gt;planete]]
| align=&quot;left&quot; | [[Merkur (planeta)|Merkur]]
| 7,01
| 3,38
| 6,34
|- align=&quot;center&quot;
| align=&quot;left&quot; | [[Venera]]
| 3,39
| 3,86
| 2,19
|- align=&quot;center&quot;
| align=&quot;left&quot; | [[Zemlja (planeta)|Zemlja]]
| neprimjereno
| 7,155
| 1,57
|- align=&quot;center&quot;
| align=&quot;left&quot; | [[Mars]]
| 1,85
| 5,65
| 1,67
|- align=&quot;center&quot;
! rowspan=4 style=&quot;background: #DDEEFF;&quot; | [[Gasoviti džin|Gasoviti&lt;br /&gt;džinovi]]
| align=&quot;left&quot; | [[Jupiter]]
| 1,31
| 6,09
| 0,32
|- align=&quot;center&quot;
| align=&quot;left&quot; | [[Saturn]]
| 2,49
| 5,51
| 0,93
|- align=&quot;center&quot;
| align=&quot;left&quot; | [[Uran]]
| 0,77
| 6,48
| 1,02
|- align=&quot;center&quot;
| align=&quot;left&quot; | [[Neptun]]
| 1,77
| 6,43
| 0,72
|}
Zanimljivo je da, od svih osam velikih planeta, Zemlja ima najveći nagib orbite u odnosu na Sunčev ekvator, dok su iza nje džinovske planete.
Linija presjeka ekliptičke ravni sa orbitalnom ravni neke druge planete se naziva [[Orbitalni čvor|čvorna linija]] te planete, a tačke presjeka čvorne linije na nebeskom svodu su ulazni čvor (gdje planeta siječe ekliptiku sa juga prema sjeveru) i dijametralno suprotni izlazni čvor. Tranzit preko Sunca se može dogoditi samo ako [[inferiorna planeta]] pređe preko jedne od planetinih čvorova. Tranziti, posebno kada je u pitanju Venera, su veoma rijetki, jer je Zemljina orbita više nagnuta od orbita ostalih planeta.

Nagib čvornih liija, poput većine drugih svojstava orbite, se vijekovima mijenjaju zbog [[perturbacija (astronomija|perturbacija]] izazvanih drugim planetama.

== Ekliptika i Mjesec ==
[[Mjesec (satelit)|Mjesečeva]] orbita je nagnuta za oko 5° u odnosu na ekliptiku. Njegova čvorna linija nije fiksna, nego se pomjera ka zapadu za čitav krug jednom u 18,6 godina. Ovo je uzrokovano [[nutacija|nutacijom]]. Mjesec siječe ekliptiku otprilike dva puta mjesečno. Ako se ovo dogodi tokom [[mladi mjesec|mladog mjeseca]] dolazi do [[pomračenje Sunca|pomračenja Sunca]], a ako je u pitanju [[puni mjesec]], tada dolazi do [[pomračenje Mjeseca|pomračenja Mjeseca]]. Ovako se u stara vremena pratio trag ekliptike na nebu; ljudi bi označavali mjesta na kojima se pomračenja događaju.

== Ekliptika i koordinate zvijezda ==
U Evropi su se karte zvijezda i pozicije zvijezda u katalozima davale izražene u ekliptičkim koordinatama sve do 17. vijeka. Kineski astronomi su se oslanjali na ekvatorijalni sistem u svojim katalozima. Ekvatorijalne koordinate su se počele koristiti tek kada su astronomi počeli koristiti teleskope za mjerenje pozicija zvijezda. Danas se ekliptičke koordinate više ne koriste. Ipak, ova promjena nije uvijek primjerena, jer bi planetarne [[konjunkcija (astronomija)|konjunkcije]] bile mnogo lakše shvatljive ako bi se koristile ekliptičke koordinate.

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Ecliptic}}
{{Wikirječnik|ekliptika}}
* [http://www-spof.gsfc.nasa.gov/stargaze/Secliptc.htm NASA: &quot;Putanja Sunca, ekliptika&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080916024242/http://www-spof.gsfc.nasa.gov/stargaze/Secliptc.htm |date=16. 9. 2008}}
* [http://hyperphysics.phy-astr.gsu.edu/hbase/eclip.html Orbite i ekliptička ravan]
* [http://www.dur.ac.uk/john.lucey/users/solar_year.html Ekliptika: godišnja putanja Sunca]
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Nebeski koordinatni sistemi]]
[[Kategorija:Dinamika Sunčevog sistema]]
[[Kategorija:Tehnički faktori u astrologiji]]
[[Kategorija:Ravni (geometrija)]]</text>
      <sha1>1w6vhcov6i63sjavawc19lxqf3bojvz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hemisfera</title>
    <ns>0</ns>
    <id>129700</id>
    <revision>
      <id>3732956</id>
      <parentid>3180645</parentid>
      <timestamp>2025-07-04T10:04:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3732956</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2011" sha1="67qq9cb0xq5yti2kns70ixslzr4eja3" xml:space="preserve">'''Hemisfera''' ([[Grčki jezik|gr.]] ''hemi'', bs &quot;pola&quot;; [[Grčki jezik|gr.]] ''sphaira'', &quot;lopta, kugla&quot;) riječ je koja označava polovinu [[sfera|sfere]].&lt;ref&gt;[http://www.wissen.de/wortherkunft/sphaere Sphaere]''wissen.de'', pristupljeno 1.7.2015 {{de simbol}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.wissen.de/wortherkunft/hemisphaere Hemisphäre]''wissen.de'', pristupljeno 1.7.2015 {{de simbol}}&lt;/ref&gt;  Sinonim je polulopta. Često se koristi u [[matematika|matematici]], a u praksi naročito u [[astronomija|astronomiji]]. Planeta [[Zemlja]] je sastavljena od sjeverne i južne hemisfere, koju dijeli [[ekvator]]. Dok zapadnu i istočnu zemljinu hemisferu dijeli [[Greenwich|Greenwichki meridijan]].&lt;ref name=&quot;worldatlas&quot;&gt;[http://www.worldatlas.com/aatlas/imageh.htm Hemisphere Map]''worldatlas.com'', pristupljeno 1.7.2015 {{de simbol}}&lt;/ref&gt;

==Zemljine hemisfere&lt;ref name=&quot;worldatlas&quot;/&gt;==
[[Datoteka:Primemeridian.jpg|mini|Podjela hemisfera po [[ekvator]]u i [[Greenwich]]u, licenca [[javno vlasništvo]]; autor [https://commons.wikimedia.org/wiki/User:Kmf164 Kmf164] 2005]]

===Sjeverna===
Sastoji se od cijele [[Evropa|Evrope]], [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]], sjevernog dijela [[Južna Amerika|Južne Amerike]], dvije trećine [[Afrika|Afrike]] te gotovo cijele [[Azija|Azije]] ([[Indonezija]] samo djelomično).

===Južna===
Ubraja se veći dio Južne Amerike, trećina Afrike, cijeli [[Antarktik]], mali dio Azije, tj. Indonezije te [[Australija|Australije]] i [[Okeanije|Okeanije]].

===Zapadna===
Sastoji se od polovine Antarktika, cijelog [[Grenland]]a, cijele Sjeverne i Južne Amerike, uključujući i [[Srednja Amerika|Srednju Ameriku]] s [[Karibi]]ma.

===Istočna===
Čine je većina Afrike, polovina Antarktika, cijela Azija i Australija (s Okeanijom) i veći dio Evrope.

==Reference==
{{reference}}

==Vanjski linkovi==
{{Commonscat|Earth's hemispheres}}
* [http://www.worldatlas.com/ Worldatlas] {{en simbol}}

{{Zemljine hemisfere}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Zemljine hemisfere]]</text>
      <sha1>67qq9cb0xq5yti2kns70ixslzr4eja3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Laboratorija za mlazni pogon</title>
    <ns>0</ns>
    <id>129793</id>
    <revision>
      <id>3732803</id>
      <parentid>3709939</parentid>
      <timestamp>2025-07-03T17:21:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Laboratorija za mlazni pogon]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3732803</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4981" sha1="qvxwbk4535s0ih7e5015viippgw8o19" xml:space="preserve">{{Infokutija organizacija
| ime                            =JPL
| slika                          =Jet_Propulsion_Laboratory_logo.svg
| veličina_slike                 =200
| opis_slike                     =JPL logo
| karta                          =
| veličina_karte                 =
| opis_karte                     =
| skraćenica                     =
| uzrečica                       =
| prethodnik                     =
| nasljednik                     =
| datum_osnivanja                = 31. oktobar 1936.
| datum_gašenja                  =
| vrsta                          =
| status                         =
| cilj                           =
| glavno_sjedište                = La Cañada Flintridge, Kalifornija, SAD
| glavno_sjedište_koordinate     =
| područje_uticaja               =
| članstvo                       =
| jezik                          =
| generalni_sekretar             =
| lider_vrsta1                   =Izvršni direktor
| lider_ime1                     =Charles Elachi, 1. maj, 2001.&lt;ref&gt;http://www.jpl.nasa.gov/jplhistory/learnmore/directors.php&lt;/ref&gt;
| lider_vrsta2                   =
| lider_ime2                     =
| lider_vrsta3                   =
| lider_ime3                     =
| lider_vrsta4                   =
| lider_ime4                     =
| ključne_osobe                  =
| glavni_organ                   =
| budžet                         =
| broj_zaposlenih                =&gt;5000
| broj_volontera                 =
| web_stranica                   =http://www.jpl.nasa.gov/
}}
'''Laboratorija za mlazni pogon''' (engleski: Jet Propulsion Laboratory (JPL)) je istraživački i razvojni centar koji se finansira na državnom nivou. On je također [[NASA]]-in terenski centar lociran blizu područja doline San Gabriel, okruga Los Angeles, u Kaliforniji, [[Sjedinjene Američke Države]]. Postrojenje se nalazi u gradu La Canada Flintridge, blizu sjeverne granice Pasadene. JPL-om upravlja nedaleki Kalifornijski institut za tehnologiju (Caltech) za Nacionalnu aeronautičku i svemirsku administraciju - NASA. Osnovna zadaća laboratorije jeste konstruisanje i upravljanje robotičkim planetarnim letjelicama, ali ona također upravlja i letjelicama u Zemljinoj orbiti, kao i astronomskim misijama. Također je odgovorna za upravljanje NASA-inom &quot;Deep Space&quot; [[Opservatorija Goldstone|mrežom]]. Neki od trenutnih projekata su: Cassini-Huygens misija na [[Saturn]], &quot;[[Mars]] Exploration&quot; roveri (Spirit (Duh) i Opportunity (Mogućnost)), zatim orbiter za istraživanje Marsa &quot;Mars Reconnaissance Orbiter&quot;, i svemirski teleskop Spitzer.

JPL-ovo &quot;Postrojenje za svemirske letove&quot; i &quot;Svemirski simulator od 25 stopa&quot; su označeni kao Nacionalni spomenici.

Historija JPL-a (Jet Propulsion Laboratory) ima svoje tragove još unazad od 1936., kada su rađeni prvi eksperimenti sa raketama u mjestu Arroyo Seco. Eksperimenti se nastavljaju za potrebe armije.

JPL je učestvovao u uspješnom lansiranju prvog američkog satelita, [[Explorer]] 1, 1. februara, 1958.

Ova laboratorija je vodila interplanetarna istraživanja u okviru misija Mariner na Veneru, Mars, i [[Merkur]].

Ovdje je stalno zaposleno blizu 5000 stručnjaka sa Caltech-a, i obično nekoliko hiljada ljudi koji su zaposleni u firmama-ugovaračima, mnogi od njih sa Univerziteta Južna Kalifornija. NASA ima ovdje svoju stalnu ispostavu, koji nadgledaju rad u JPL-a, u ime federalne vlade.

Osim posla za vladu, JPL učestvuje u konsultacijama za brojne filmove i televizijske emisije, dajući naučne savjete u svrhu tačnosti produkcije. Jedan od primjera je i serija [[Babylon 5]].

Misije koje je djelimično finansirao JPL, su:

* [[Explorer program]]
* Ranger program
* Surveyor program
* [[Program Mariner]]
* Pioneer 3 &amp; 4
* [[Program Viking]]
* [[Program Voyager]]
* letjelica [[Magellan (letjelica)|Magellan]]
* letjelica [[Galileo (letjelica)|Galileo]]
* Wide Field i Planetary Camera 2
* [[Deep Space]] 1 &amp; 2
* [[Mars Global Surveyor]]
* [[Mars Climate Orbiter]]
* [[Cassini-Huygens]]
* Stardust
* [[Mars Odyssey]]
* [[Mars Pathfinder]]
* Mars Exploration Rover Mission
* [[Svemirski teleskop Spitzer]]
* [[Mars Reconnaissance Orbiter]]
* Gravity Recovery and Climate Experiment (GRACE)
* CloudSat
* [[Phoenix Mars Lander]]
* Ocean Surface Topography Mission (OSTM/Jason-2)
* Orbiting Carbon Observatory
* Mars Science Laboratory
* Wide-field Infrared Survey Explorer
* Outer Planets Mission Analysis Group

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
* http://www.jpl.nasa.gov/jplhistory/early/settingstakes.php {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150607172134/http://www.jpl.nasa.gov/jplhistory/early/settingstakes.php |date=7. 6. 2015 }} Historija JPL-a {{en simbol}}

{{Commonscat|Jet Propulsion Laboratory}}
{{NASA-ini centri}}

[[Kategorija:NASA]]
[[Kategorija:Građevine i strukture u Sjedinjenim Američkim Državama]]
[[Kategorija:Organizacije osnovane 1936.]]
[[Kategorija:Laboratorija za mlazni pogon| ]]</text>
      <sha1>qvxwbk4535s0ih7e5015viippgw8o19</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zločinački umovi</title>
    <ns>0</ns>
    <id>139106</id>
    <revision>
      <id>3732882</id>
      <parentid>3730249</parentid>
      <timestamp>2025-07-04T02:11:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Stephan1000000</username>
        <id>115208</id>
      </contributor>
      <comment>353</comment>
      <origin>3732882</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="98074" sha1="c024tixh2tne2baxstkdjp3zzfd163t" xml:space="preserve">{{Istaknuti članak}}
{{Infokutija TV-emisija
| ime                            = Zločinački umovi
| slika                          = Criminal-Minds.svg
| veličina_slike                 = 250px
| opis_slike                     = Naslovni kadar
| originalni_naslov              = Criminal Minds
| žanr                           = [[Dramska serija|Drama]] &lt;br/&gt; [[Policijski žanr|Policijski]] &lt;br/&gt; [[Triler]] &lt;br/&gt; [[Akcijski film|Akcija]]
| format                         = 
| autor                          = [[Jeff Davis (scenarist)|Jeff Davis]]
| bazirano_na                    = 
| razvoj                         = 
| pisac                          = 
| scenarij                       = 
| priča                          = 
| režiser                        = 
| glumci                         = [[Mandy Patinkin]] &lt;br/&gt; [[Thomas Gibson]] &lt;br/&gt; [[Lola Glaudini]] &lt;br/&gt; [[Shemar Moore]] &lt;br/&gt; [[Matthew Gray Gubler]] &lt;br/&gt; [[A. J. Cook (glumica)|A. J. Cook]] &lt;br/&gt; [[Kirsten Vangsness]] &lt;br/&gt; [[Paget Brewster]] &lt;br/&gt; [[Joe Mantegna]] &lt;br/&gt; [[Rachel Nichols]] &lt;br/&gt; [[Jeanne Tripplehorn]] &lt;br/&gt; [[Jennifer Love Hewitt]] &lt;br/&gt; [[Aisha Tyler]] &lt;br/&gt; [[Adam Rodriguez]] &lt;br/&gt; [[Damon Gupton]] &lt;br/&gt; [[Daniel Henney]]
| kompozitor_muzičke_teme        = 
| uvodna_tema                    = 
| završna_tema                   = 
| kompozitori                    = 
| država                         = [[SAD]]
| jezik                          = [[Engleski jezik|Engleski]]
| broj_sezona                    = 18
| broj_epizoda                   = 353
| spisak_epizoda                 = Spisak epizoda &quot;Zločinačkih umova&quot;
| izvršni_producenti             = [[Mark Gordon]] &lt;br/&gt; [[Jeff Davis (scenarist)|Jeff Davis]] &lt;br/&gt; [[Edward Allen Bernero]] &lt;br/&gt; [[Deborah Spera]] &lt;br/&gt; [[Chris Mundy]] &lt;br/&gt; [[Simon Mirren]] &lt;br/&gt; [[Erica Messer]] &lt;br/&gt; [[Janine Sherman Barrois]] &lt;br/&gt; [[Breen Frazier]] &lt;br/&gt; [[Harry Bring]] &lt;br/&gt; [[Glenn Kershaw]]
| producenti                     = 
| montaža                        = 
| lokacija                       = 
| kinematografija                = 
| kamerman                       = 
| trajanje                       = 42 minute
| produkcijska_kompanija         = {{ubl|[[Mark Gordon|The Mark Gordon Company]] &lt;br/&gt; [[Entertainment One]] &lt;br/&gt; [[ABC Studios|Touchstone Television]] &lt;br/&gt; (sezone 1–2) &lt;br/&gt; [[ABC Studios]]&lt;br/&gt;(sezone 3–15) &lt;br/&gt; [[Paramount Television (originalni)|Paramount Network Television]] (sezona 1) &lt;br/&gt; [[CBS Paramount Network Television]] (sezone 2–4) &lt;br/&gt; [[CBS Television Studios]] (sezone 5–15)}}
| distributer                    = [[CBS Television Distribution]] (SAD) &lt;br/&gt; [[Disney Media Distribution]] (svijet)
| kanal                          = [[CBS]]
| format_slike                   = [[1080i]] ([[16:9]] [[HDTV]])
| format_tona                    = [[Dolby Digital|Dolby Digital 5.1]]
| prvo_emitiranje                = 22. 9. 2005
| zadnje_emitiranje              = 19. 2. 2020.
| prethodno                      = 
| sljedeće                       = ''[[Zločinački umovi: Ponašanje sumnjivaca]]'' &lt;br/&gt; ''[[Zločinački umovi: Preko granice]]''
| povezano                       = 
| web_stranica                   = http://www.cbs.com/primetime/criminal_minds
| naslov_web_stranice            = Službena stranica
| web_stranica_produkcije        = 
| naslov_web_stranica_produkcije = 
| imdb                           = 0452046
}}
'''''Zločinački umovi''''' ({{jez-en|Criminal Minds}}) [[SAD|američka]] je kriminalistička [[televizijska serija|TV-serija]] koja prati rad [[FBI]]-eve [[Jedinica za analizu ponašanja|Jedinice za analizu ponašanja]] – JAP ({{jez-en|Behavioral Analysis Unit – BAU}}), čije je sjedište u [[Quantico (Virginia)|Quantiku]] ([[Virginia]]). Emitirana je od 2005. do 2020. i snimljeno je 15 sezona.&lt;ref&gt;{{cite web|url= https://deadline.com/2019/01/criminal-minds-end-15th-final-season-cbs-canceled-renewed-1202532632/ |title= 'Criminal Minds' To End Run With 10-Episode 15th &amp; Final Season On CBS |author= Nellie Andreeva |date= 11. 1. 2019 |work= Deadline Hollywood |access-date= 14. 1. 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://deadline.com/2019/11/cbs-winter-schedule-midseason-criminal-minds-final-season-15-premiere-ncis-new-orleans-new-time-slot-survivor-season-40-undercover-boss-tommy-fbi-most-wanted-macgyver-premiere-date-1202782646/ |title= CBS Sets Winter Schedule: 'Criminal Minds' Returns To Original Slot For Final Season, 'NCIS: New Orleans' Moves to Sunday |author= Nellie Andreeva |date= 11. 11. 2019 |work= Deadline Hollywood |access-date= 11. 11. 2019}}&lt;/ref&gt; Od drugih serija slične vrste razlikuje se po tome što se više fokusira na kriminalca nego na sam zločin. Seriju su producirali [[Mark Gordon|The Mark Gordon Company]] u asocijaciji sa [[CBS Television Studios]] i [[ABC Studios]]. Originalni naziv bio je ''Quantico'' i pilot-epizoda snimljena je u [[Vancouver]]u. U [[scenarij]]u za ''Quantico'' Gideonovo prezime bilo je Donovan.

Serija je stekla pohvale kritičara za karakterizaciju, tempo, atmosferu, glumu, režiju i scenarij. Postala je hit za CBS kad je riječ o rejtingu i redovno je bila jedna od najgledanijih serija te mreže tokom 15 godina emitiranja. Njen uspjeh doveo je do razvoja dvije ''[[spin-off]]'' serije i [[videoigra|videoigre]] zasnovane na seriji.&lt;ref&gt;{{cite web  |url= http://www.criminalmindsgame.com  |title= Blog o igri ''Criminal Minds''  |date= 1. 11. 2011  |access-date= 10. 5. 2013  |archive-date= 3. 3. 2016  |archive-url= https://web.archive.org/web/20160303193004/http://www.criminalmindsgame.com/  |url-status= dead  }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;products&quot;&gt;{{cite web |url= http://games.ign.com/articles/104/1041583p1.html |title= CBS Consumer Products Announces Eight New Video Games Based on Popular TV Shows |publisher= [[CBS Interactive]] |date= 29. 10. 2009 |access-date= 3. 1. 2011 |archive-date= 15. 12. 2010 |archive-url= https://web.archive.org/web/20101215032915/http://games.ign.com/articles/104/1041583p1.html |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;shavemagazine&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.shavemagazine.com/entertainment/Interview-Thomas-Gibson |title=Interview: Thomas Gibson |publisher=ShaveMagazine.com |access-date=10. 5. 2012 |archive-date=21. 7. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200721151920/http://www.shavemagazine.com/entertainment/Interview-Thomas-Gibson |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Pozadina ==
[[Datoteka:Criminal Minds scene (Season 6).jpg|mini|lijevo|200px|Scena sa snimanja iz [[Spisak epizoda &quot;Zločinačkih umova&quot;#Sezona 6|šeste sezone]]]]
Serija je u početku bila fokusirana na Jasona Gideona ([[Mandy Patinkin]]), Aarona &quot;Hotcha&quot; Hotchnera ([[Thomas Gibson]]) i ostatak JAP-a, koji su u prvoj sezoni još činili Elle Greenaway ([[Lola Glaudini]]), Derek Morgan ([[Shemar Moore]]), Spencer Reid ([[Matthew Gray Gubler]]), Jennifer Jareau ili &quot;JJ&quot; ([[A. J. Cook (glumica)|A. J. Cook]]) i Penelope Garcia ([[Kirsten Vangsness]]).

U drugoj sezoni Greenaway napušta ekipu nakon šeste epizode ([[The Boogeyman (Zločinački umovi)|&quot;The Boogeyman&quot;]]), a nju je od devete epizode ([[The Last Word (Zločinački umovi)|&quot;The Last Word&quot;]]) zamijenila Emily Prentiss ([[Paget Brewster]]), što je iznenadilo i Gideona i Hotchnera. Početkom treće sezone ekipu napušta i Gideon, nakon druge epizode ([[In Name and Blood (Zločinački umovi)|&quot;In Name and Blood&quot;]]). Od šeste epizode ([[About Face (Zločinački umovi)|&quot;About Face&quot;]]) zamijenio ga je David Rossi ([[Joe Mantegna]]), osnivač JAP-a, koji se vratio nakon što se neko vrijeme bio povukao zbog pisanja knjiga.

Prije početka šeste sezone objavljeno je da će Brewsterina uloga biti reducirana tokom sezone, a da će ugovor s Cook biti okončan;&lt;ref&gt;{{cite web |author= Nellie Andreeva |title='Criminal Minds' update: Paget Brewster inks new deal &amp; A.J. Cook wraps character |url= https://deadline.com/2010/06/criminal-minds-update-paget-brewster-inks-deal-to-go-back-a-j-cook-will-make-brief-return-49678/ |website= [[Deadline Hollywood]] |access-date= 7. 4. 2019 |archive-url= https://web.archive.org/web/20190228053123/https://deadline.com/2010/06/criminal-minds-update-paget-brewster-inks-deal-to-go-back-a-j-cook-will-make-brief-return-49678/ |archive-date= 28. 2. 2019 |date= 25. 6. 2010 |url-status= live}}&lt;/ref&gt; zamijenila ih je [[Rachel Nichols]] u ulozi [[Ashley Seaver]], kadetkinje FBI-a. Odluka da Cook i Brewster budu razriješen ugovora rezultirala je revoltom ljubitelja serije, koji su počeli potpisivati protestne peticije.&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://deadline.com/2010/06/fans-co-stars-back-minds-actresses-47466/ |title= Fans And Co-Stars Back 'Minds' Actresses |author= Nellie Andreeva |website= Deadline Hollywood |access-date= 22. 10. 2016}}&lt;/ref&gt; Posljedično, Cook i Brewster vraćene su u seriju za sedmu sezonu, a Nichols je otpuštena.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.deadline.com/2011/04/jj-is-back-aj-cook-inks-2-year-deal-to-return-to-criminal-minds/ |title= JJ Is Back! AJ Cook Inks 2-Year Deal To Return To 'Criminal Minds' |author= Nellie Andreeva |website= Deadline Hollywood |access-date= 8. 11. 2015}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Paget Return&quot;&gt;{{cite web |url= http://www.tvline.com/2011/05/its-official-criminal-minds-welcomes-back-paget-brewster-bids-farewell-to-rachel-nichols/ |title= It's Official: Criminal Minds Welcomes Back Paget Brewster, Bids Farewell to Rachel Nichols |author= Nellie Andreeva |work= [[TVLine]] |access-date= 8. 11. 2015 |archive-date= 4. 1. 2012 |archive-url= https://web.archive.org/web/20120104053931/http://www.tvline.com/2011/05/its-official-criminal-minds-welcomes-back-paget-brewster-bids-farewell-to-rachel-nichols/ |url-status= dead }}&lt;/ref&gt; Brewster je potom napustila seriju nakon te sezone;&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://www.deadline.com/2012/02/paget-brewster-criminal-minds-leaving-cbs-drama/ |title= Paget Brewster To Leave 'Criminal Minds' |website= Deadline Hollywood |author= Nellie Andreeva |date= 15. 2. 2012 |access-date= 15. 2. 2012}}&lt;/ref&gt; u osmoj sezoni zamijenila ju je [[Jeanne Tripplehorn]] u ulozi [[Alex Blake (Zločinački umovi)|Alex Blake]], lingvističke stručnjakinje.&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.digitalspy.co.uk/ustv/news/a387187/big-loves-jeanne-tripplehorn-becomes-criminal-minds-series-regular.html |title= Big Love Jeanne Tripplehorn becomes Criminal Minds series regular |work= [[Digital Spy]] |access-date= 18. 6. 2012 |archive-date= 25. 9. 2015 |archive-url= https://web.archive.org/web/20150925010209/http://www.digitalspy.co.uk/ustv/news/a387187/big-loves-jeanne-tripplehorn-becomes-criminal-minds-series-regular.html |url-status= dead }}&lt;/ref&gt; Brewster se, međutim, ipak pojavila kao gošća u jubilarnoj [[200 (Zločinački umovi)|200.]] epizodi.

Nakon dvije sezone Tripplehorn je otpuštena;&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://guardianlv.com/2014/08/criminal-minds-shares-details-on-alex-blakes-departure/ |title= Criminal Minds Shares Details on Alex Blake's Departure |author= Alexandria Ingham |work= Guardian Liberty Voice |access-date= 8. 11. 2015}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://www.tvguide.com/news/criminal-minds-finale-postmortem-exit-erica-messer-1081778/ |title= Criminal Minds Finale Postmortem: Boss on 'Emotional Exit,' Replacements and Season 10 |author= Joyce Eng |date= 15. 5. 2014 |work= [[TV Guide]] |publisher= [[NTVB Media (magazin)|NTVB Media]] [[CBS Interactive]] ([[CBS Corporation]]) (digitalna imovina)| access-date= 8. 11. 2015}}&lt;/ref&gt; u 10. sezoni glumačkoj ekipi pridružila se [[Jennifer Love Hewitt]] u ulozi Kate Callahan.&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://insidetv.ew.com/2014/07/01/jennifer-love-hewitt-criminal-minds/ |title= Jennifer Love Hewitt joins 'Criminal Minds' as series regular |work= [[Entertainment Weekly]] |access-date= 8. 11. 2015 |archive-date= 14. 1. 2015 |archive-url= https://web.archive.org/web/20150114091313/http://insidetv.ew.com/2014/07/01/jennifer-love-hewitt-criminal-minds/ |url-status= dead }}&lt;/ref&gt; Tokom te sezone producenti su &quot;ubili&quot; lik Gideona van ekrana; izvršna producentica [[Erica Messer]] rekla je da je ta odluka donesena jer je postalo jasno da se Patinkin neće vratiti u seriju, ali da bi Gideon mogao biti prikazan u prisjećanjima ako bi se ikad vratio.

Cook i Hewitt bile su na pauzi od snimanja zbog svojih trudnoća nakon završetka produkcije 10. sezone; [[Aisha Tyler]], koja glumi [[Tara Lewis (Zločinački umovi)|dr. Taru Lewis]], pridružila se seriji na početku 11. sezone u epizodnoj ulozi iako se pojavila u većini epizoda. Cook se vratila nakon sedme epizode te sezone,&lt;ref name=&quot;JLH&amp;AJ&quot;&gt;{{cite web |author= Sarah Huggins |date= 7. 5. 2015 |url= http://www.zap2it.com/blogs/criminal_minds_season_11_aj_cook_pregnancy_interview-2015-05 |title= How 'Criminal Minds' Season 11 will handle A.J. Cook's pregnancy |work= [[Zap2it]] |access-date= 28. 6. 2015 |archive-date= 19. 6. 2015 |archive-url= https://web.archive.org/web/20150619092001/http://www.zap2it.com/blogs/criminal_minds_season_11_aj_cook_pregnancy_interview-2015-05 |url-status= dead }}&lt;/ref&gt; ali se Hewitt nije vratila.&lt;ref name=&quot;JLH&quot;&gt;{{cite web |url= https://www.ew.com/article/2015/05/06/jennifer-love-hewitt-exits-criminal-minds-season11|title=Jennifer Love Hewitt not returning for 'Criminal Minds' season 11|work= Entertainment Weekly |access-date= 8. 11. 2015}}&lt;/ref&gt; Moore je napustio seriju pri kraju iste sezone; razmatrao je da to uradi u 10. sezoni, kad mu je istekao prethodni ugovor, ali su ga uvjerili da ostane kako bi se njegovom liku omogućio odgovarajući oproštaj.&lt;ref name=&quot;shemarleaves&quot;&gt;{{cite web |url= https://www.tvguide.com/news/shemar-moore-leaves-criminal-minds-interview/ |title= Shemar Moore on His Criminal Minds Exit: &quot;I'm Proud of the Way Things Ended for Derek Morgan&quot; |work= TV Guide |publisher= NTVB Media CBS Interactive (CBS Corporation) (digitalna imovina) |author= Joyce Eng |date= 23. 3. 2016 |access-date= 24. 3. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;shemarsorginalplan&quot;&gt;{{cite web |url= http://tvline.com/2016/03/23/shemar-moore-criminal-minds-leaving-season-11-derek-exits/ |title= Criminal Minds: Shemar Moore Hails the 'Exclamation Point' on Derek's 'Hero Ride,' Says 'I Left It All on the Field' |work= TVLine |author= Matt Webb Mitovich |date= 23. 3. 2016 |access-date= 24. 3. 2016}}&lt;/ref&gt; Messer je rekla da je prvobitno bilo planirano da Moore snimi šest epizoda, ali je odlučeno da se to produži na prvih 18 jer se šest &quot;nije činilo dovoljnim&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://www.tvguide.com/news/criminals-minds-shemar-moore-leaves-derek-morgan-erica-messer/ |title= Criminal Minds Boss on Shemar Moore's Exit: &quot;There Is No Replacing Derek Morgan&quot; |work= TV Guide |publisher= NTVB Media CBS Interactive (CBS Corporation) (digitalna imovina) |author= Joyce Eng |date= 24. 3. 2016 |access-date= 24. 3. 2016}}&lt;/ref&gt;

Sedmicu nakon Mooreovog odlaska Brewster se drugi put pojavila kao specijalna gošća; u 12. sezoni još je jednom postala članica glavne postave.&lt;ref&gt;{{cite news |url= http://www.cnn.com/2016/08/30/entertainment/paget-brewster-returning-criminal-minds/index.html |title= Paget Brewster is once again a series regular on 'Criminal Minds' |author= Sandra Gonzalez |date= 31. 8. 2016 |work= [[CNN News]] |access-date= 2. 10. 2016 |publisher= [[CNN]]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url= https://deadline.com/2016/07/criminal-minds-paget-brewster-return-season-12-1201790307/ |title= 'Criminal Minds': Paget Brewster To Return For Arc In Season 12 |author= Nellie Andreeva |date= 21. 7. 2016 |access-date= 22. 7. 2016 |website= Deadline Hollywood}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url= https://www.tvguide.com/news/paget-brewster-criminal-minds-return-season12/?ftag=TVG_Facebook |title= Paget Brewster Is Returning to Criminal Minds in Season 12 |author= Joyce Eng |date= 21. 7. 2016 |work= TV Guide |access-date= 22. 7. 2016 |publisher=NTVB Media CBS Interactive]] (CBS Corporation) (digitalna imovina)}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Paget1203&quot;&gt;{{Cite tweet |author= Harry Bring |user= LLPOS |number=760321320806526977 |title= Well, look who joined us for the table read on 1203! |date= 2. 8. 2016 |access-date= 2. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Moorea je u 12. sezoni zamijenio [[Adam Rodriguez]] u ulozi Lukea Alveza, agenta iz Jedinice za hvatanje bjegunaca.&lt;ref name=&quot;Time Inc&quot;&gt;{{cite web |author= James Hibberd |title= Criminal Minds adds Adam Rodriguez as series regular |url= https://www.ew.com/article/2016/06/08/criminal-minds-adam-rodriguez# |work= Entertainment Weekly |access-date= 15. 7. 2016}}&lt;/ref&gt; Tyler je također promovirana u glavnu postavu od te sezone.&lt;ref name=&quot;AishaS12Regular&quot;&gt;{{cite web |url= http://tvline.com/2016/08/10/criminal-minds-aisha-tyler-series-regular-season-12/ |title= Criminal Minds: Aisha Tyler Promoted to Series Regular for Season 12 |author= Matt Webb Mitovich |work= TVLine |date= 10. 8. 2016 |access-date= 10. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Nakon toga Gibson je suspendiran, a kasnije je dobio otkaz zbog sukoba s jednim od producenata na setu; njegov lik Hotchner izbačen je iz serije.&lt;ref name=&quot;TGSuspended&quot;&gt;{{cite web |url= https://deadline.com/2016/08/thomas-gibson-suspended-criminal-minds-on-set-altercation-1201801975/ |title= Thomas Gibson Suspended From 'Criminal Minds' Over On-Set Altercation |website= Deadline Hollywood |date= 11. 8. 2016 |access-date= 11. 8. 2016 |author= Nellie Andreeva}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url= https://www.hollywoodreporter.com/live-feed/thomas-gibson-fired-cbs-criminal-919150 |title= Thomas Gibson Fired From CBS' 'Criminal Minds' |access-date= 12. 8. 2016 |work= [[The Hollywood Reporter]] |author= Lesley Goldberg |date= 12. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Gibsona je zamijenio [[Damon Gupton]] u ulozi Stephen Walker, iskusni profiler iz Programa za analizu (kontraobavještajnog odsjeka FBI-a), koji je u JAP donio svoje vještine u hvatanju špijuna.&lt;ref name=&quot;DamonGupton&quot;&gt;{{cite web |url= http://tvline.com/2016/09/30/criminal-minds-season-12-damon-gupton-series-regular/ |title= Criminal Minds: New Series Regular Cast in Wake of Thomas Gibson's Exit |author= Matt Webb Mitovich |date= 30. 9. 2016 |access-date= 30. 9. 2016 |work= TVLine |archive-date= 1. 10. 2016 |archive-url= https://web.archive.org/web/20161001062723/http://tvline.com/2016/09/30/criminal-minds-season-12-damon-gupton-series-regular/ |url-status= dead }}&lt;/ref&gt; Guptonov ugovor nije obnovljen nakon 12. sezone, a CBS je naveo da je njegov odlazak bio &quot;dio kreativne promjene u seriji&quot;.&lt;ref name=&quot;DamonGuptonFired&quot;&gt;{{cite web |url= https://deadline.com/2017/06/criminal-minds-damon-gupton-exits-cbs-series-one-season-1202111448/ |title= 'Criminal Minds': Damon Gupton Leaving CBS Series After One Season |author= Nellie Andreeva |date= 11. 6. 2017 |access-date= 11. 6. 2017 |work= TVLine}}&lt;/ref&gt; [[Daniel Henney]], koji je bio među glavnim glumcima u ''spin-offu'' ''[[Zločinački umovi: Preko granice]]'', tumačeći lik [[Matt Simmons (Zločinački umovi)|Matta Simmonsa]], pridružio se glavnoj seriji u 13. sezoni, također kao član glavne postave.&lt;ref name=&quot;danielhenneyCM&quot;&gt;{{cite web |url=http://tvline.com/2017/06/20/criminal-minds-season-13-daniel-henney-cast-series-regular/ |title= ''Criminal Minds'' Adds ''Beyond Borders'' ' Daniel Henney as Series Regular |work= TVLine |access-date= 20. 6. 2017}}&lt;/ref&gt;

Termin &quot;UnSub&quot;, koji se vrlo često koristi u seriji, skraćenica je od izraza &quot;'''un'''known '''sub'''ject&quot;, tj. &quot;'''ne'''poznati '''sub'''jekt&quot; u istrazi.

== Likovi == 
=== Glavni ===
&lt;onlyinclude&gt;{| class=&quot;wikitable sortable&quot; width=&quot;100%&quot;
! rowspan=&quot;2&quot; | Lik
!! rowspan=&quot;2&quot; | Glumac
!! rowspan=&quot;2&quot; | Pozicija
!! colspan=&quot;15&quot; | Sezone
|-
! width=&quot;5%&quot; | [[Zločinački umovi (1. sezona)|1.]]
! width=&quot;5%&quot; | [[Zločinački umovi (2. sezona)|2.]]
! width=&quot;5%&quot; | [[Zločinački umovi (3. sezona)|3.]]
! width=&quot;5%&quot; | [[Zločinački umovi (4. sezona)|4.]]
! width=&quot;5%&quot; | [[Zločinački umovi (5. sezona)|5.]]
! width=&quot;5%&quot; | [[Zločinački umovi (6. sezona)|6.]]
! width=&quot;5%&quot; | [[Zločinački umovi (7. sezona)|7.]]
! width=&quot;5%&quot; | [[Zločinački umovi (8. sezona)|8.]]
! width=&quot;5%&quot; | [[Zločinački umovi (9. sezona)|9.]]
! width=&quot;5%&quot; | [[Zločinački umovi (10. sezona)|10.]]
! width=&quot;5%&quot; | [[Zločinački umovi (11. sezona)|11.]]
! width=&quot;5%&quot; | [[Zločinački umovi (12. sezona)|12.]]
! width=&quot;5%&quot; | [[Zločinački umovi (13. sezona)|13.]]
! width=&quot;5%&quot; | [[Zločinački umovi (14. sezona)|14.]]
! width=&quot;5%&quot; | [[Zločinački umovi (15. sezona)|15.]]
|-
| [[Mandy Patinkin]]
| [[Jason Gideon]]
| Stariji nadzorni specijalni agent
| colspan=&quot;3&quot; {{CMain}}&lt;ref name=&quot;Patinkin&quot; group=&quot;N&quot;&gt;[[Mandy Patinkin]] pojavio se samo u prve dvije epizode treće sezone.&lt;/ref&gt;
| colspan=&quot;6&quot; {{CNone}}
| colspan=&quot;1&quot; {{CGuest}}&lt;ref name=&quot;Patinkin2&quot; group=&quot;N&quot;&gt;[[Ben Savage]] glumi mladog Gideona.&lt;/ref&gt;
| colspan=&quot;4&quot; {{CNone}}
| colspan=&quot;1&quot; {{CGuest}}&lt;ref name=&quot;Patinkin2&quot; group=&quot;N&quot;/&gt;
|-
&lt;!-- PLEASE READ BEFORE EDITING
Thomas Gibson i dalje je član glavne postave u 12. sezoni. --&gt;
| [[Thomas Gibson]]
| [[Aaron Hotchner]]
| Šef jedinice
| colspan=&quot;12&quot; {{CMain}}&lt;ref name=&quot;Gibson&quot; group=&quot;N&quot;&gt;[[Thomas Gibson]] pojavio se samo u prve dvije epizode 12. sezone.&lt;/ref&gt;
| colspan=&quot;3&quot; {{CNone}}
|-
| [[Lola Glaudini]]
| [[Elle Greenaway]]
| Nadzorna specijalna agentica
| colspan=&quot;2&quot; {{CMain}}
| colspan=&quot;13&quot; {{CNone}}
|-
| [[Shemar Moore]]
| [[Derek Morgan (Zločinački umovi)|Derek Morgan]]
| Nadzorni specijalni agent
| colspan=&quot;11&quot; {{CMain}}
| colspan=&quot;2&quot; {{CGuest}} 
| colspan=&quot;2&quot; {{CNone}}
|-
| [[Matthew Gray Gubler]]
| [[Spencer Reid|Dr. Spencer Reid]]
| Nadzorni specijalni agent
| colspan=&quot;15&quot; {{CMain}}
|-
| [[A. J. Cook (glumica)|A. J. Cook]]
| [[Jennifer Jareau]]
| Veza s medijima / Nadzorna specijalna agentica
| colspan=&quot;5&quot; {{CMain}}
| {{CRecurring}}
| colspan=&quot;9&quot; {{CMain}}
|-
| [[Kirsten Vangsness]]
| [[Penelope Garcia]]
| Tehnička analitičarka / Veza s medijima
| colspan=&quot;1&quot; style=&quot;background: #ffd&quot; align=&quot;center&quot;| Također u glavnoj ulozi&lt;!-- MOLIMO, PROČITAJTE PRIJE UREĐIVANJA:
NE MIJENJAJTE STATUS KIRSTEN VANGSNESS U SEZONI 1 U &quot;EPIZODNA&quot;. Garcia je bila epizodni lik na početku serije, ali je od polovine prve sezone potpisivana kao &quot;Također u glavnoj ulozi&quot;, što Vangsness čini članicom redovne postave iako nije bila uključena u početnu špicu. --&gt;
| colspan=&quot;14&quot; {{CMain}}
|-
| [[Paget Brewster]]
| [[Emily Prentiss]]
| Nadzorna specijalna agentica / Šefica jedinice
| colspan=&quot;1&quot; {{CNone}}
| colspan=&quot;6&quot; {{CMain}}
| colspan=&quot;1&quot; {{CNone}}
| colspan=&quot;1&quot; {{CGuest}} 
| colspan=&quot;1&quot; {{CNone}}
| colspan=&quot;1&quot; {{CGuest}} 
| colspan=&quot;4&quot; {{CMain}}
|-
| [[Joe Mantegna]]
| [[David Rossi]]
| Stariji nadzorni specijalni agent
| colspan=&quot;2&quot; {{CNone}}
| colspan=&quot;13&quot; {{CMain}}
|-
| [[Rachel Nichols]]
| [[Ashley Seaver]]
| FBI-kadetkinja / Specijalna agentica
| colspan=&quot;5&quot; {{CNone}}
| colspan=&quot;1&quot; {{CMain}}
| colspan=&quot;9&quot; {{CNone}}
|-
| [[Jeanne Tripplehorn]]
| [[Alex Blake (Zločinački umovi)|Dr. Alex Blake]]
| Lingvistička stručnjakinja
| colspan=&quot;7&quot; {{CNone}}
| colspan=&quot;2&quot; {{CMain}}
| colspan=&quot;6&quot; {{CNone}}
|-
| [[Jennifer Love Hewitt]]
| [[Spisak likova u Zločinačkim umovima#Kate Callahan|Kate Callahan]]
| Tajna agentica
| colspan=&quot;9&quot; {{CNone}}
| colspan=&quot;1&quot; {{CMain}}
| colspan=&quot;5&quot; {{CNone}}
|-
| [[Aisha Tyler]]
| [[Tara Lewis (Zločinački umovi)|Dr. Tara Lewis]]
| Forenzička psihologinja
| colspan=&quot;10&quot; {{CNone}}
| {{CRecurring}}
| colspan=&quot;4&quot; {{CMain}}
|-
| [[Adam Rodriguez]]
| [[Luke Alvez]]
| Agent u Jedinici za hvatanje bjegunaca
| colspan=&quot;11&quot; {{CNone}}
| colspan=&quot;4&quot; {{CMain}}
|-
| [[Damon Gupton]]
| [[Spisak likova u Zločinačkim umovima#Stephen Walker|Stephen Walker]]
| Nadzorni specijalni agent
| colspan=&quot;11&quot; {{CNone}}
| colspan=&quot;1&quot; {{CMain}}
| colspan=&quot;3&quot; {{CNone}}
|-
| [[Daniel Henney]]
| [[Matt Simmons (Zločinački umovi)|Matt Simmons]]
| Agent za specijalne operacije
| colspan=&quot;9&quot; {{CNone}}
| colspan=&quot;1&quot; {{CGuest}} 
| colspan=&quot;1&quot; {{CNone}}
| colspan=&quot;1&quot; {{CGuest}} 
| colspan=&quot;3&quot; {{CMain}}
|}
{{Reflist|group=&quot;N&quot;}}&lt;/onlyinclude&gt;

=== Članovi JAP-a ===
[[Datoteka:Z. umovi - slika iz 4. sezone.jpg|mini|desno|350px|Postava iz 4. sezone; slijeva: Reid, Prentiss, Morgan, Hotchner, Rossi, J. J. i Garcia.]]
; [[Jason Gideon]]: poznat je kao najbolji [[profiliranje kriminalaca|profiler]] JAP-a. Pred početak serije bio je šef tima, ali je doživio slom živaca nakon što je poslao tim od šest agenata u jedno skladište u [[Boston]]u, gdje su svi poginuli od skrivene bombe. Na početku serije vraća se na mjesto šefa tima nakon šest mjeseci medicinskog dopusta, a za to vrijeme mijenjao ga je Hotchner. Gideon ima pristup tajnim dosjeima i uradio je neke tajne analize ponašanja za [[CIA]]-u. Veoma je dobar u [[šah]]u i jedini je član tima koji uvijek može pobijediti Reida. Gideon mu je i mentor, a, iako je nepisano pravilo da članovi tima ne profiliraju jedni druge, on im često pruža moralnu podršku i ohrabrenje kad ih &quot;stisnu&quot; stresovi uzrokovani poslom. Nakon niza emocionalno iscrpljujućih slučajeva i ubistva njegove prijateljice Sarah u njegovoj kući od serijskog ubice u bijegu počinje osjećati da je [[Sindrom sagorijevanja|&quot;sagorio&quot;]] i vraća vodstvo tima Hotchneru. Posljednja kap bila je kad je Hotchner dobio dvosedmičnu neplaćenu suspenziju od Strauss – potez za koji je smatrao sebe odgovornim. Odlazi u svoju kolibu i ostavlja pismo za Reida, za koga je znao da će ga potražiti. Kad Reid dođe u kolibu, zatječe je praznu; u njoj su bili samo pismo, te Gideonova značka i pištolj. U njegovoj posljednjoj sceni vidimo ga kako konobarici u jednoj zalogajnici u [[Nevada|Nevadi]] govori da ne zna kamo je pošao ni kako će znati da je stigao na odredište, a zatim sjeda u automobil i odlazi u nepoznatom pravcu. U 10. sezoni ubio ga je sumnjivac iz jednog od njegovih prvih slučajeva, s tim da to nije prikazano na ekranu.
; [[Aaron Hotchner|Aaron &quot;Hotch&quot; Hotchner]]: Studirao je [[pravo]] i bivši je tužilac; prvo je bio raspoređen u FBI-ev ured u [[Seattle]]u. Jedan je od najiskusnijih agenata u JAP-u, u kojoj je služio od osnivanja jedinice. Bori se (neuspješno) da izbalansira zahtjeve svog posla i porodičnog života. Njegova supruga Haley razvela se od njega u trećoj sezoni, a u petoj ju je ubio kriminalac u bijegu poznat pod nadimkom Bostonski kosac (''The Boston Reaper''). Hotchner ubija Kosca i spašava svog sina Jacka, nakon čega odlazi na odsustvo i privremeno predaje vodstvo tima Morganu. U sedmoj sezoni počinje se viđati s Beth Clemmons ([[Bellamy Young]]), ali veza biva okončana kad Beth prihvati ponudu za posao u [[Hong Kong]]u. Nakon sukoba s producentom na setu Gibson je uklonjen iz glavne postave poslije druge epizode 12. sezone, što je objašnjeno time da je Hotchner otišao na jedan privremeni zadatak. U kasnijoj epizodi otkriveno je da su on i Jack ušli u program za zaštitu svjedoka nakon što je Jacka uhodio Peter &quot;Mr. Scratch&quot; Lewis, serijski ubica iz jednog ranijeg slučaja JAP-a. Nakon Lewisove smrti na početku 13. sezone Prentiss otkriva da je Hotchner odabrao da se ne vrati u JAP nego da se umjesto toga potpuno posveti roditeljskim dužnostima prema Jacku.
; [[Elle Greenaway]]: Poput Hotchnera, i ona je prvo bila raspoređena u Seattle, a zatim je došla u JAP kao stručnjakinja za [[seks]]ualne zločine. Otac joj je bio [[New York City|njujorški]] policajac koji je poginuo na dužnosti. Polukubanka je i govori [[španski jezik|španski]]. Doživjela je tešku [[emocija|emocionalnu]] [[trauma|traumu]] nakon što ju je u finalu prve sezone ranio zločinac koji je sam sebe nazvao &quot;Kraljem Ribarom&quot; (lik iz legendi o [[kralj Arthur|kralju Arthuru]]). Odmah na početku druge sezone publika vidi da je preživjela i da se vratila na dužnost ranije nego što su to htjeli Gideon i Hotchner. Nekoliko epizoda kasnije, dok je sama iz zasjede nadgledala osumnjičenika za niz [[silovanje|silovanja]], upala je u njegovu kuću i hladnokrvno ga ubila. Lokalna policija proglasila je to samoodbranom, ali su Gideon i Hotchner doveli u pitanje njenu sposobnost kao profilera nakon tog slučaja. Uskoro je dala otkaz, predavši Hotchneru značku i pištolj, uz izjavu da to &quot;nije priznanje krivice&quot;.
; [[Derek Morgan (Zločinački umovi)|Derek Morgan]]: Morgan je samopouzdan, uvjerljiv i često &quot;vrelog&quot; temperamenta. Tokom mladosti, koju je proveo u [[Chicago|Chicagu]], dolazio je u sukobe sa zakonom i čak bio zatvoren u maloljetnički popravni dom zbog delinkvencije, ali ga je spasio svećenik koji ga je uzeo pod svoju brigu, ali koji je kasnije osumnjičen za seksualno zlostavljanje djece. Morgan se zainteresirao za [[američki nogomet]] i dobio stipendiju za [[Sjeverozapadni univerzitet]]. Kasnije je služio u jedinici za deaktiviranje eksplozivnih naprava, a nakon toga i kao policajac u čikaškoj policiji. Ima crni pojas u [[Džudo|džudu]] i vodi FBI-eve kurseve samoodbrane. Hotchner ga promovira kao svoju zamjenu tokom lova na Kosca, ali je Morgan tu promociju prihvatio kao privremenu, tj. dok Kosac ne bude uhvaćen. Kad se to dogodilo, vratio je Hotchneru poziciju šefa. Ima poseban način razgovora s tehničkom analitičarkom JAP-a Penelope Garcijom. Često joj se obraća riječima &quot;baby girl&quot; i pomaže joj da se vrati u stan na oporavak nakon što je bila ranjena. Nakon što je vidio ubistvo detektiva Spicera (epizoda [[Our Darkest Hour (Zločinački umovi)|&quot;Our Darkest Hour&quot;]], [[Spisak epizoda Zločinačkih umova#Sezona 5|5x23]]) i doprinio u spašavanju njegove kćeri Ellie ([[The Longest Night (Zločinački umovi)|&quot;The Longest Night&quot;]], [[Spisak epizoda Zločinačkih umova#Sezona 6|6x01]]), pokazao je poseban, gotovo očinski interes za nju. Tokom šeste sezone često joj šalje poruke i pomaže joj da savlada njen [[Posttraumatski stresni poremećaj|PTSP]]. Na početku sedme sezone (&quot;[[It Takes a Village (Zločinački umovi)|It Takes a Village]]&quot;) pokazuje krajnju mržnju prema Ianu Doyleu ([[Timothy V. Murphy]]) zbog ubistva Emily Prentiss, ali kad sazna da je njena smrt bila lažirana, ispoljava pomiješane osjećaje. U 11. sezoni oteo ga je i mučio otac Giuseppea Montola, plaćenog ubice koga je Morgan uhvatio i koji je umro u zatvoru. Uspijeva pobjeći i, kad sazna da je njegova djevojka Savannah trudna, shvata da ne želi da njegova porodica opet mora proći kroz takvu situaciju. Napušta JAP u epizodi &quot;[[A Beautiful Disaster (Zločinački umovi)|A Beautiful Disaster]]&quot; kako bi se brinuo za svoju sada već suprugu i tek rođenog sina.

; [[Spencer Reid]]: najmlađi član JAP-a. On je [[genije]] koji je s 12 godina završio srednju školu u [[Las Vegas]]u i ima [[doktor]]ate iz [[Matematika|matematike]], [[Hemija|hemije]] i [[Inženjerstvo|inženjerstva]], te stepen mastera iz [[Psihologija|psihologije]] i [[Sociologija|sociologije]], a u četvrtoj sezoni radi i na stjecanju stepena mastera iz [[Filozofija|filozofije]]. Otkriveno je da mu je [[kvocijent inteligencije]] 187 (veći čak i od [[Albert Einstein|Einsteinovog]]) i da ima [[eidetsko pamćenje]]. Obično ga predstavljaju kao &quot;dr. Reid&quot;, za razliku od predstavljanja ostalih članova JAP-a (&quot;/stariji/ nadzorni specijalni agent&quot;). Kao što je Hotchner objasnio u [[Extreme Aggressor (Zločinački umovi)|pilot-epizodi]], svrha toga je da ljudi Reida prime s poštovanjem i da se izbjegnu predrasude zbog njegovih godina. U trećoj sezoni bio je otet i drogiran [[dilaudid]]om, pomiješanim s još nekim neimenovanim halucinogenom (epizoda [[Revelations (Zločinački umovi)|&quot;Revelations&quot;]]), a zločinac je imao [[poremećaj višestruke ličnosti]]: nasumično bi preuzimao ličnosti svog zlostavljačkog oca, arhanđela Rafaela ili vlastitu. Kao posljedica toga, Reid postaje [[Ovisnost|ovisan]] o dilaudidu, ali se kasnije uspio izliječiti nakon pohađanja sastanaka grupa za pomoć ovisnicima specijalno namijenjenih predstavnicima zakona. U četvrtoj sezoni počinje dovoditi u pitanje neke stvari koje mu je majka rekla o njegovom djetinjstvu i otkriva da ih je njegov otac napustio nakon što mu je majka doživjela slom živaca na mjestu zločina, s kojim je i ona imala određenu povezanost. Ona inače pati od [[Shizofrenija|shizofrenije]] i smještena je instituciju za osobe s mentalnim poteškoćama. U šestoj sezoni Reid počinje patiti od jake glavobolje i, kad ljekari ne mognu utvrditi zašto, Reid pomisli da je možda i sam u ranoj fazi shizofrenije. I on veoma teško prima Prentissinu &quot;smrt&quot; i, kad je otkriveno da je lažirana, postaje nepovjerljiv i prema njoj i prema JJ (koja je pomogla u lažiranju i prikrivanju). Tokom osme sezone povezuje se sa djevojkom koja je žrtva uhođenja. U epizodi &quot;[[Zugzwang (Zločinački umovi)|Zugzwang]]&quot; njen uhoda, za koga se ispostavilo da je također djevojka, otima je i na kraju ubija i sebe i nju, što Reida ostavi uništenog. U 11. sezoni duboko ga pogodi Morganova odluka da napusti JAP, ali pokaže razumijevanje za njegove razloge. Već u početku serije sviđala mu se JJ, s kojom je čak i izašao u četvrtoj epizodi, odvevši je na utakmicu američkog nogometa. Kako se serija razvijala, njihov odnos postao je više bratsko-sestrinski. Imao je bratski odnos s Morganom, koji ga je često spominjao kao svog &quot;malog brata&quot; prije odlaska iz JAP-a. Red je i kum JJ-inom sinu Henryju i Morganovom sinu Hanku. Jedan period bio je uhapšen i zatvoren dok slučaj nije razriješen i njegovo ime očišćeno.
; [[Jennifer Jareau|Jennifer &quot;JJ&quot; Jareau]]: u prvih pet sezona služila je kao veza s medijima i lokalnim policijama. U braku je s Williamom LaMontagneom Jr., detektivom u policiji [[New Orleans]]a i ima dva sina, Henryja (Mekhai Andersen) i Michaela (Phoenix Sky Andersen); obojicu glume sinovi A. J. Cook. U šestoj sezoni nije se vratila u stalnu postavu jer je produkcijska kompanija odlučila ne obnoviti ugovor s A. J. Cook&lt;ref&gt;{{cite web |author= Michael Ausiello |date= 14. 6. 2010 |url= http://insidetv.ew.com/2010/06/14/criminal-minds-drops-a-j-cook/ |title= ''Criminal Minds'' Drops A. J. Cook&quot; |website= Ausiellofiles.ew.com |access-date= 6. 7. 2010 |archive-date= 25. 12. 2010 |archive-url= https://web.archive.org/web/20101225054054/http://insidetv.ew.com/2010/06/14/criminal-minds-drops-a-j-cook/ |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;, ali se pojavila u prve dvije epizode.&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://insidetv.ew.com/2010/06/25/criminal-minds-cook-brewster-return/ |title= Novosti iz ''Zločinačkih umova'': Cook i Brewster se vraćaju – ali na koliko dugo? (prijevod naslova) |access-date= 5. 1. 2011 |archive-date= 12. 1. 2011 |archive-url= https://web.archive.org/web/20110112231629/http://insidetv.ew.com/2010/06/25/criminal-minds-cook-brewster-return/ |url-status= dead }}&lt;/ref&gt; U drugoj epizodi šeste sezone primorana je prihvatiti promociju na novi posao u Pentagonu, što je bio uzrok njenog privremenog odlaska iz JAP-a. Ipak, pojavila se u finalu sezone i rekla da se vraća u JAP. Od sedme sezone radi kao legitimni profiler, a njenu dotadašnju ulogu preuzeli su Hotchner i Garcia. U jubilarnoj 200. epizodi radnja se dotiče njenog rada u Pentagonu, o kojem dotad ništa nije bilo otkriveno. Na kraju 10. sezone otkriva da očekuje drugo dijete, pa se nekoliko epizoda u 11. sezoni kolege s njom konsultiraju telefonski dok se nije vratila na teren u epizodi &quot;Target Rich&quot;.
; [[Penelope Garcia]]: [[računar]]ska tehničarka JAP-a u njihovom sjedištu u Quantiku. Nije [[Latinska Amerika|latinskoameričkog]] porijekla, kako bi se dalo zaključiti po prezimenu: to je prezime njenog očuha. U 18. godini ostala je bez oba roditelja i otad je živjela &quot;u polutami&quot; kao [[haker]]ica. Pridružila se FBI-u nakon što je privukla pažnju na sebe kad je ilegalno upala u neke FBI-eve stvari; posao joj je ponuđen u zamjenu za zatvorsku kaznu. Obično pomaže timu iz svoje računarske laboratorije u Quantiku, ali im se povremeno pridruži i na terenu kada to okolnosti zahtijevaju. Ima posebnu vezu s Morganom, koju često prate komična dobacivanja, ponekad i s aluzijama seksualne prirode, kad je on pozove radi nekih informacija. Bila je na rubu smrti kad je u nju pucao kriminalac s kojim je izišla na sastanak ne znajući ko je on zapravo. U epizodi [[Compromising Positions (Zločinački umovi)|&quot;Compromising Positions&quot;]] (6x04) pokušava biti veza JAP-a s medijima i popuniti JJ-ino mjesto nakon njenog odlaska. Hotchner i Garcia složili su se da bi najbolje bilo podijeliti te dužnosti između članova tima. Ponovo biva oteta na kraju 13. sezone. Agent Sam Cooper (''[[Zločinački umovi: Ponašanje sumnjivaca]]'') često je zove kad njegovom timu zatrebaju njene informatičke vještine. Kuma je JJ-inom sinu Henryju i Morganovom sinu Hanku.
; [[Emily Prentiss]]: kćerka ambasadorice Elizabeth Prentiss ([[Kate Jackson]]). Nakon što Elle napusti ekipu, pojavljuje se Prentiss s papirima na osnovu kojih je dodijeljena JAP-u. U početku je implicirano da je povukla neke veze preko svoje majke kako bi upala u ekipu; međutim, kasnije se otkriva da ju je direktorica Odsjeka Erin Strauss ubacila u tim kako bi imala nadmoć nad članom tima i kako bi kasnije &quot;potkopala&quot; Hotchnera. Prentiss je odbila učestvovati u prljavoj igri, izjavivši da će radije dati otkaz nego pomoći Strauss. Odlučuje ostati u JAP-u. Govori nekoliko stranih jezika ([[arapski jezik|arapski]] i španski), a koristi se i [[italijanski jezik|italijanskim]]. Ipak, u epizodi [[Honor Among Thieves (Zločinački umovi)|&quot;Honor Among Thieves&quot;]] (2x20) otkriveno je da Prentiss više ne može razumjeti [[ruski jezik|ruski]], treći jezik koji je znala. Naizgled biva ubijena dok ju je kao taoca držao Ian Doyle u epizodi &quot;Lauren&quot; (6x18), ali u posljednjoj sceni te epizode otkriveno je da je preživjela i publika je vidi u [[Pariz]]u sa JJ, koja joj daje pasoše i bankovne račune radi zaštite. Na početku sedme sezone (&quot;It Takes a Village&quot;) vraća se živa i zdrava, na veliko iznenađenje članova tima. Na kraju te sezone (&quot;Run&quot;) odlučuje napustiti JAP nakon što prihvati ponudu za posao u [[london]]skom uredu [[Interpol]]a. Vratila se u 200. epizodi kako bi pomogla spasiti otetu JJ i ponovo u epizodi &quot;Tribute&quot; (11x19), kada zatraži pomoć JAP-a u hvatanju serijskog ubice koji je ubijao u [[Evropa|Evropi]] prije ubistava u SAD-u. Za Brewster je potvrđeno da će se vratiti u višeepizodnom zapletu u 12. sezoni. Nakon otpuštanja Gibsona Brewster je ponovo promovirana u redovnu postavu od treće epizode 12. sezone; kasnije je Prentiss promovirana na Hotchevu poziciju šefa jedinice.
; [[David Rossi]]: Rossi je vrlo iskusan profiler koji je nekad radio s Hotchnerom na samom početku rada JAP-a da bi kasnije otišao u prijevremenu penziju zbog pisanja knjiga i držanja predavanja o analizi ponašanja kriminalaca sve dok se dobrovoljno nije vratio u JAP nakon Gideonovog odlaska. Ispostavilo se da je imao lični razlog za povratak, a to je zaključivanje jednog starog neriješenog slučaja, u čemu mu je krišom pomogla i Garcia. Ženio se tri puta i prilično je bogat zahvaljujući uspješnoj spisateljskoj karijeri. U epizodi &quot;From Childhood's Hour&quot; (7x05) ponovo se povezuje s prvom suprugom, Carolyn Baker, koja ima šokantne vijesti za njega. Otkriveno je da je došla njemu zato što joj je dijagnosticiran ALS (bolest Loua Gehriga) i želi da joj pomogne u njenom samoubistvu. U sljedećoj epizodi (&quot;Epilogue&quot;) Carolyn umire nakon što se predozira lijekovima. U epizodi je otkriveno i da je Rossi imao sina koji je umro prilikom porođaja. U epizodi &quot;The Fallen&quot; (8x07) saznaje se da je bio [[Marinski korpus Sjedinjenih Američkih Država|marinac]] u [[Vijetnamski rat|Vijetnamskom ratu]]. Prethodno je u finalu sedme sezone (&quot;Hit&quot;) otkriveno da je možda u tajnoj vezi sa Strauss; to je otkriveno kada su ih Garcia i Reid vidjeli kako napuštaju hotel. Na kraju osme sezone (&quot;The Replicator&quot;) publika vidi da cijeli tim zna za njihovu vezu. Ta epizoda bila je emotivna za Rossija jer je Strauss stradala od ruke &quot;Replikatora&quot;. Odvedena je iz njene hotelske sobe, u kojoj su se trebali naći te večeri, drogirana i ostavljena na ulicama New York Citya dezorijentirana kako bi je našao Hotchner. U posljednjoj sceni Rossi drži govor timu o njoj u svojoj kući nakon njene sahrane. U desetoj sezoni saznaje da ima kćerku Joy sa svojom drugom suprugom Hayden Montgomery (koja mu nikad nije rekla za nju). Ubrzo uspostavlja snažnu vezu sa Joy, njenim mužem i svojim unukom, čak &quot;odobrivši&quot; to što joj je muž italijanskog porijekla. U 11. sezoni ponovo se povezuje s Hayden i njih dvoje odluče dati drugu šansu svojoj vezi.
[[Datoteka:Criminal Minds at Paley.jpg|mini|desno|250px|Ekipa serije na diskusiji o seriji u [[Paley Centre]]u]]
; [[Alex Blake (Zločinački umovi)|Alex Blake]]: ([[Jeanne Tripplehorn]]) – FBI-eva lingvistička stručnjakinja i [[profesor]]ica na [[Univerzitet Georgetown|Univerzitetu Georgetown]] koja se pridružila JAP-u nakon Prentissinog odlaska u [[Interpol]]ov ured u [[London]]u. Prvi se put pojavljuje na početku osme sezone, [[The Silencer (Zločinački umovi)|&quot;The Silencer&quot;]]. Blake stvara ličnu povezanost s Reidom nakon što joj on otkrije da je počeo ljubavnu vezu sa ženom koju nikad nije upoznao.
; Jordan Todd: ([[Meta Golding]]) – Nju je JJ izabrala za svoju zamjenu dok se ona ne vrati s [[porođaj|porodiljskog]] dopusta. Jordan je prije toga služila u FBI-evoj Protivterorističkom odsjeku. Bilo je planirano da neko vrijeme prati JJ na poslu kako bi &quot;pohvatala&quot; potrebne stvari, ali to je potrajalo samo 1 dan jer je JJ dobila trudove i otišla da se porodi. Dobro se složila s ekipom, a čak je i platonski flertovala s Morganom. Posebno je bliska s Rossijem koji joj je davao savjete tokom rada na slučajevima. Međutim, nekoliko se puta &quot;zakačila&quot; sa Hotchnerom. Tokom slučaja serijskog cestovnog ubice u [[Los Angeles]]u savladale su je emocije (s kojima se, inače, i dotad teško nosila), pa je zbog toga odlučila napustiti JAP.

=== Sporedni likovi === 
; Haley Brooks Hotchner: ([[Meredith Monroe]]) – Bila je Hotchnerova srednjoškolska ljubav, a kasnije su se vjenčali i krajem 2005. dobili sina Jacka. Brak im je u problemima jer Haley smatra da je Aaron više posvećen poslu nego porodici. Taj podzaplet nastavlja se razvijati i na kraju druge epizode treće sezone Haley odlazi od Aarona, a sa sobom je odvela i Jacka. Kasnije u sezoni poslala je Aaronu papire za razvod, koje on pristaje potpisati bez pravne borbe kako bi očuvao vezu sa sinom. Nakon toga je Haley nekoliko puta spomenuta, ali se nije pojavila do prve epizode pete sezone, kada ''Bostonski kosac'' ranjava Aarona nožem, ukravši pritom i Haleyinu adresu. Haley i Jack uskoro su pronađeni nepovrijeđeni, ali Aaron ih stavlja pod sigurnosni nadzor na sigurnoj lokaciji, namjerno ne želeći znati na kojoj, kako bi ih zaštitio. Postaje opsjednut dovođenjem Kosca pred lice pravde kako bi ponovo mogao vidjeti Haley i sina. U devetoj epizodi te sezone Kosac ubija saveznog maršala koji je bio zadužen za Haleyinu sigurnost, zatim je namamljuje u Aaronovu kuću, rekavši joj da je on zamjena i da je Aaron mrtav. Kad su se susreli u kući, uzima je na nišan i prisiljava je da telefonira Aaronu kako bi on mogao slušati ubistvo Haley i Jacka. Aaron upućuje Jacku šifrovanu poruku da se sakrije, a zatim potresnu oproštajnu poruku Haley prije nego što ju je Kosac ubio. Aaron stiže do kuće prije ostatka tima i upušta se s Koscem u borbu na život i smrt golim šakama. Uspijeva ga pretući do smrti, a zatim pronalazi Jacka živog u njegovom skrovištu.

; Dr. Diana Reid: ([[Jane Lynch]]) – Ona je Reidova majka i, poput njega, ima kvocijent inteligencije genija. Nekad je radila kao univerzitetski profesor [[književnost]]i. Međutim, pati od shizofrenije i smještena je u sanatorij u Las Vegasu, kamo ju je odveo Spencer kad je napunio 18 godina. Muž William napustio ju je prije postavljanja dijagnoze jer se nije bio u stanju nositi s njenom bolešću. Funkcionalna je kad je pod lijekovima, ali često pada u [[regresija (psihologija)|regresiju]] na njenu univerzitetsku karijeru. Mnogo je vremena provela čitajući naglas knjige Spenceru dok je on rastao i on joj svaki dan piše pisma. Ponosna je na svog sina, ali je [[paranoja|paranoidna]] u vezi s FBI-em i njegove kolege naziva [[fašizam|&quot;fašistima&quot;]]. Imala je važnu ulogu u dva slučaja, u prvoj i četvrtoj sezoni. U prvoj sezoni Reid osjeća krivicu zbog izbjegavanja da posjeti majku i dolazi je vidjeti u posljednjoj epizodi dok je istraživao ''NeSuba'' koji je sam sebe zvao ''Kraljem Ribarom''. Reid otkriva da njegova majka može identificirati tog čovjeka jer je nekad bio smješten u istoj ustanovi s njom. Preko nje je saznao detalje o JAP-u, što mu je omogućilo da napravi veoma razrađenu &quot;zagonetku&quot; za JAP zasnovanu na potrazi za [[Sveti gral|Svetim gralom]], s personaliziranim tragovima za svakog člana tima pojedinačno kako bi pronašli djevojku koju je oteo, a koja je njegova biološka kćerka. U četvrtoj sezoni, dok je Reid istraživao otmicu jednog dječaka, otkriveno je da je Diana djelomično umiješana u jedan neriješen i povezan slučaj silovanja i ubistva dječaka. Spencer se u međuvremenu bori s [[noćna mora|noćnim morama]] u kojima na kraju uvijek pronalazi mrtvog dječaka, a zbog jednog mutnog sjećanja iz djetinjstva nije siguran imaju li more veze sa stvarnošću, uključujući i onu u kojoj njegov otac nešto spaljuje. To ga je navelo da posumnja da je možda poznavao tog dječaka u djetinjstvu i da je njegov otac ubica. Ispostavilo se da je Diana bila u automobilu s ocem ubijenog dječaka (inače porodičnim prijateljem) kad se on odvezao do kuće pretpostavljenog ubice i ubio ga [[bejzbol]]skom palicom, nakon čega se nešto krvi prenijelo na njenu odjeću. Ta odjeća je ono što je Reid u snu vidio da njegov otac spaljuje, kako bi zaštitio Dianu. Ona je počela doživljavati mentalni slom, što je Williama na kraju dovelo do toga da je napusti.

; Glavna direktorica Odsjeka Erin Strauss: ([[Jayne Atkinson]]) – Ona je direktno nadređena Hotchneru. Njeno iskustvo u FBI-u uglavnom je u domenu administracije i nikad nije bila na terenu s timom sve dok im se nije pridružila na slučaju serijskog ubice u [[Milwaukee]]ju u epizodi &quot;In Name and Blood&quot; (3x02). Smatra da je Hotchnerov tim neorganiziran i da Hotchner predstavlja prijetnju JAP-u. On sumnja da je njen neprijateljski stav prema njemu rezultat toga što ga ona vidi kao prijetnju njenom napredovanju u FBI-evoj hijerarhiji. Ona u tim dovodi Prentissovu kao zamjenu za Elle, a zatim pokušava od nje tražiti da bude njen špijun u timu, ne krijući svoju namjeru &quot;da sruši Hotchnera&quot;. Prentiss odbija i umjesto toga nakratko daje otkaz. Strauss nakon toga koristi Hotchevo i Gideonovo ne baš uspješno vođenje jednog slučaja kao izgovor da suspendira Hotchnera na 2 sedmice bez plaće, zahtijevajući da se provede istraga njegovih metoda. Nakon što se iz prve ruke uvjeri kakav posao tim zapravo radi (tokom hvatanja ubice u Milwaukeeju), Strauss najzad odustaje od svojih namjera da ukloni Hotchnera iz JAP-a ili da reorganizira tim. Umjesto toga dala im je do znanja da nijedan član tima ne treba očekivati promociju na bilo koji viši položaj u okviru FBI-a.
: Međutim, sezonu poslije, na Morgana se počinje gledati kao na mogućeg šefa terenskog ureda u New Yorku, što je dovelo u pitanje njenu navedenu tvrdnju. Ona se zatim koristi Hotchevim upitnim postupcima u periodu nakon što ga je ranio ''Bostonski kosac'' (epizoda [[Faceless, Nameless (Zločinački umovi)|&quot;Faceless, Nameless&quot;]], 5x01) i prisiljava ga da odstupi s mjesta šefa JAP-a i da bude ili negdje premješten ili možda otpušten. Hotchner odlučuje odstupiti i promovirati Morgana na mjesto šefa jer će ta unutrašnja pozicija zadržati tim na okupu. Morgan pristaje, rekavši da će tu funkciju obavljati samo dok ne uhvate ''Kosca'' (epizoda [[Cradle to Grave (Zločinački umovi)|&quot;Cradle to Grave&quot;]], 5x05). U jubilarnoj, 100. epizodi serije Strauss predvodi istragu o incidentu između Hotchnera i ''Kosca''. Ekipa se neprijateljski odnosi prema njoj (naročito Morgan i Rossi) i iako se čini da je zaista ljuta na Hotchnera, na kraju pokazuje istinsko saosjećanje prema njemu i oslobađa ga od bilo kakvih pogrešaka.
: Kasnije se pojavljuje u pilot-epizodi ''spin-off'' serije ''Zločinački umovi: Ponašanje sumnjivaca'' (koja je ustvari 18. epizoda 5. sezone ''Zločinačkih umova'' – [[The Fight (Zločinački umovi)|&quot;The Fight&quot;]]). Prvo telefonira Hotchneru u vezi sa statusom istrage. Zatim SNA Sam Cooper zatraži telefon da priča s njom. Ona mu kaže da slijedi njene naredbe i istraži slučaj. Kad mu kaže da se vrati, Cooper odbija. Naposljetku, pri kraju epizode ona mu kaže da se ukrca u avion sa Hotchnerom i timom i da se vrati na posao, dodavši da ima još hrpu slučajeva za njega.
: Još jednom, u 6. sezoni, Strauss pokazuje da se brine samo za sebe i ugled FBI-a; otišla je čak dotle da je prisilila JJ da prihvati promociju u Pentagon (protiv JJ-ine volje). 

; Det. William LaMontagne Jr: ([[Josh Stewart]]) – Prvi se put pojavio u epizodi [[Jones (Zločinački umovi)|&quot;Jones&quot;]] (2x18) kao detektiv u policiji New Orleansa koji istražuje slučaj serijskog ubice koji je nekad vodio njegov otac. William LaMontagne Sr. također je bio detektiv i bio je napravio pomak u tom slučaju upravo prije nego što je smrtno stradao u [[uragan Katrina|uraganu Katrina]]. I za ''NeSuba'' se smatralo da je doživio istu sudbinu, ali kad su se pojavili dokazi koji su govorili suprotno, LaMontagne Jr. preuzeo je slučaj koristeći se onim što je njegov otac dotad uradio i jednim tragom koji je on na samrti urezao u zid. LaMontagne Jr. pozvao je JAP u pomoć i na kraju su uspjeli uhvatiti zločinca. Tokom slučaja najviše je vremena proveo radeći sa JJ.
: U epizodi [[Heat (Zločinački umovi)|&quot;Heat&quot;]] (3x17) otkriveno je da su njih dvoje u vezi već više od godine, a u idućoj, [[The Crossing (Zločinački umovi)|&quot;The Crossing&quot;]], JJ mu telefonira i govori mu da je trudna. U finalu te sezone ([[Lo-Fi (Zločinački umovi)|&quot;Lo-Fi&quot;]]) Will se pojavio u New Yorku, gdje je JAP radio na novom slučaju, ponovivši svoju raniju prosidbu (koja nije prikazana) i rekavši JJ da je voljan odreći se značke, preseliti se u Virginiju i odgajati njihovo [[dijete]]. Od početka 4. sezone Will živi u Virginiji i &quot;radi&quot; kao [[kućni tata|&quot;kućni tata&quot;]] sinu Henryju. Od JJ se, bar ne još, nije očekivalo da prihvati bračnu ponudu, iako su ona i Will razmijenili prstenje s umecima Willovog [[zodijački kamen|zodijačkog kamena]] - [[kvarc|citrina]]. Willa nakratko opet vidimo u 100. epizodi kako sa JJ kupuje lijek za Henryja, te u epizodi [[The Slave of Duty (Zločinački umovi)|&quot;The Slave of Duty&quot;]], u kojoj se pridružuje JJ i timu na Haleyinoj sahrani.

; Tehnički analitičar Kevin Lynch: ([[Nicholas Brendon]]) – Prvi se put pojavio u epizodi [[Penelope (Zločinački umovi)|&quot;Penelope&quot;]] (3x09), u kojoj mu je bilo naređeno da pretraži Garcijin računar kako bi otkrio ko ju je ranio. Kevin je putem videoveze poslao timu znak da se osumnjičeni nalazi u sjedištu JAP-a. Bio je jako impresioniran Garcijinim računarskim vještinama i taj osjećaj je bio uzajaman. Na kraju epizode on i Garcia su se upoznali i njih su dvoje otada u vezi. Iako je Garcia kraće vrijeme bila zabrinuta zbog kršenja FBI-evih pravila o zabrani ljubavnih veza između zaposlenih nakon što je Rossi uhvatio &quot;na djelu&quot; nju i Kevina u njenoj kući (epizoda [[Damaged (Zločinački umovi)|&quot;Damaged&quot;]], 3x14), njene brige pokazale su se bezrazložnima. Kevin često posjećuje JAP kako bi proveo više vremena s Garcijom i čini se da ga je čitava ekipa srdačno prihvatila.
: U epizodi [[Roadkill (Zločinački umovi)|&quot;Roadkill&quot;]] (4x23) rekao je Garciji da je aplicirao za bolje plaćeni posao u [[Agencija za nacionalnu sigurnost|NSA]] i upitao ju je bi li se željela preseliti s njim ako dobije taj posao. Garcia se mučila s tom odlukom i na kraju mu je rekla da je JAP njen dom i da osjeća da ne može otići. Kevin joj tada govori da je položaj u NSA upravo otkazan zbog nekih sigurnosnih problema. Garciji se tad omaklo da mu kaže da &quot;ionako ne bi bio sretan u [[Karachi]]ju&quot;, čime je otkrila da je &quot;upala&quot; u NSA-in glavni sistem kako bi saznala o kojem se poslu radi. Ipak, Kevin joj to nije zamjerio i njihova veza i dalje je jaka. U petoj sezoni, tokom jednog slučaja kad tim nije imao dovoljno prostora za smještaj, pa je Garcija dijelila sobu s Morganom, Kevin joj telefonira i govori joj da je ljubomoran i da Morgan treba &quot;držati svoj pištolj skrivenim&quot;. Nakratko ga vidimo i u 100. epizodi kako pomaže Garciji da nađe ''Kosača''. Pojavio se i u epizodi &quot;Compromising Positions&quot; (6x04), također pomažući Garciji, koja je na sebe preuzela i JJ-in posao nakon njenog odlaska.

; [[Ashley Seaver]]: ([[Rachel Nichols]]) – Ona je kadetkinja koja je pohađala [[FBI-eva akademija|FBI-evu akademiju]] u Quantiku. Regrutirao ju je Hotchner da mu pomogne u istrazi višestrukih ubistava u jednoj zatvorenoj zajednici. Izabrana je zbog njene jedinstvene prošlosti: njen otac bio je Charles Beauchamp, poznat kao ''Redmondski rasparač'', koji je ubio 25 žena u periodu od deset godina prije nego što su ga uhapsili Hotchner i Rossi, nedugo prije njenog 18. rođendana. U početku su oni mislili samo razgovarati s Ashley, ali je ona insistirala da im se pridruži, rekavši da može prepoznati znakove ubice u zatvorenoj i tihoj zajednici. Odlazi sama u dom jedne od žrtava kako bi vratila laptop koji je korišten kao dokazni materijal i ubrzo po dolasku shvata da je muž udovac zapravo ubica. On je drži u kući pod prijetnjom nožem sve dok Hotchner ne stigne i ubije ga.

=== Važniji negativci === 
; Frank Breitkopf: ([[Keith Carradine]]) – Klasični primjer psihopata. Nije sposoban osjećati empatiju prema drugima, krivicu ni kajanje i tvrdi da nije odgovoran za svoje postupke. Kao i ostali ljudi njegovog tipa, vrlo je inteligentan, manipulativan i narcisoidan. JAP uspijeva otkriti da on uvijek putuje na istok i na zapad istom cestom i sve njegove žrtve nađene su duž te njegove rute. Tokom istrage niza ubistava Gideon i Morgan susreću Franka u zabačenoj zalogajnici u Nevadi. Franku je zanimljivo Gideonovo ime i objašnjava mu šta ono znači u [[mitologija|mitologiji]]: ime ''Jason'' dolazi od [[grčki jezik|grčke riječi]] koja znači &quot;izliječiti&quot;, a Gideon je Izraelićanin koji je vodio svoj narod protiv Midijaca. Frank se zatim upita šta su njegovi roditelji planirali za njega, a nakon toga objasni da ime ''Frank'' potječe od [[Germani|germanske]] riječi za jednu vrstu [[koplje|koplja]].
: Gideon i Morgan tada se predstave i traže od Franka da im kaže gdje se nalazi ona, tj. šerif(ica) Davis. Frank na to samo rekne da će prvo završiti sa svojim mliječnim napitkom. Gideon ga upita da li bi želio znati kako su ga pronašli. U međuvremenu je lokalna policija opkolila zalogajnicu. Tokom ''flashbackova'' tim shvaća da se Frank zadržao u gradu zbog jedne mještanke po imenu Jane, inače planirane žrtve, koja je zaradila njegovo poštovanje time što nije pokazala [[strah]] kad ju je on oteo nekoliko godina prije. Zaljubio se u nju i prolazio bi kroz grad svaki put kad bi bio u tom području samo da je posmatra i da joj ostavi poklone: zvončiće izrađene od ljudskih [[rebro|rebara]].
: Gideon i Morgan zatim izvode Franka vani. Tu ih sačekaju lokalne vlasti, uključujući i šerificu Davis, koja je pronađena u Janeinoj kući. Frank kaže Gideonu da će, ako ga puste da ode sa Jane, otkriti lokaciju autobusa punog djece, koji je ranije oteo. Gideon je skeptičan, ali na kraju povjeruje da Frank ustvari ne bi naudio djeci. Odvozi se s njih dvoje u pustinju i Frank mu tu kaže da su djeca dvije [[milja|milje]] zapadno. Gideon im dopušta da odu, zatim pronalazi autobus i poziva pojačanje. Zatim prate Frankove i Janeine otiske stopala u pustinji sve do mjesta na kojem tragovi nestaju. Gideon izjavljuje: &quot;Naći ćemo ga.&quot;
: Frank se pojavljuje kasnije u sezoni u [[Maryland]]u, gdje Gideon živi. Nastavlja mu se podsmijevati, ostavljajući tragove žrtava i izazivajući Gideona da ga uhvati. Čak uspijeva ubiti Gideonovu prijateljicu u Gideonovom stanu. Također je ubio Rebeccu Bryant, kćer – i bivšu taokinju – Randalla Garnera, ''Kralja Ribara''. Gideon tada shvaća da Frank ubija sve žrtve koje je on dotad spasio. 
: Kad Gideon konačno pronađe Franka i suoči se s njim u [[Manhattan]]u, pojavljuje se Jane i umiješa se u događaj. Frank je tada zgrabi za šaku, kaže joj da je voli, a zatim s njom skoči na obližnju prugu i voz ih ubija. Gideon napušta JAP početkom 3. sezone zbog ubistva njegove prijateljice, ali i zbog osjećaja &quot;sagorjelosti&quot;.

; George Foyet, &quot;Bostonski kosac&quot;: ([[C. Thomas Howell]]) – Prvi se put pojavio u epizodi [[Omnivore (Zločinački umovi)|&quot;Omnivore&quot;]]. Na početku epizode Hotchner odlazi u posjetu bivšem detektivu Shaunessyju. Njih su dvojica prije 10 godina zajedno lovili serijskog ubicu poznatog kao ''Bostonski kosac'', koji je uvijek nosio masku i crnu odjeću i ubijao je parove noću pokraj bostonskih cesta. Njegov način djelovanja varirao je od korištenja Magnuma 44, izbadanja i/ili klanja do premlaćivanja nekim priručnim predmetom. Kako bi vlasti sigurno znale da je počinilac on, uvijek je uzimao nešto što je pripadalo jednoj žrtvi i to stavio na drugu, pa bi od druge uzeo nešto novo i to stavio na treću itd. Između 1995. i 1998. napao je 21 osobu, od kojih je samo jedna preživjela, sve dok Shaunessy nije napravio dogovor s njim da će ga prestati tražiti; dogovor je bio uspješan i ubistva su prestala. Kao posljedica toga FBI, koji nikad nije stigao uraditi ''Koscev'' profil, nije ga mogao uhvatiti.
: Hotchner i tim pozvani su u Boston jer je Shaunessy na samrti. On zna da će s njegovom smrću ubistva opet početi, što se pokazalo tačnim već iste te noći. Naočale koje su pripadale Georgeu Foyetu pronađene su na truplu muškarca. Foyet je jedina preživjela ''Kosceva'' žrtva. Hotchner i Rossi odlaze mu u posjetu kako bi saznali nešto više i Foyet im kaže da se te večeri kad je napadnut upravo spremao zaprositi svoju djevojku, koja je ubijena iste večeri. Također saznaju da Foyet predaje računarske nauke u lokalnoj srednjoj školi. Ponude mu zaštitu, ali je on odbija, rekavši da neće dozvoliti ''Koscu'' da ga otjera iz Bostona.
: Tim izrađuje ''Koscev'' profil. Misle da ga seksualno privlače tinejdžerke te da je narcisoidan i da mu uspjeh leži u slavi. Odlučuju potražiti bilo koga ko je ranije hapšen zbog bilo kojih seksualnih prestupa. U međuvremenu ''Kosac'' nazove Hotchnera i ponudi mu isti dogovor kao i Shaunessyju. Hotchner ga &quot;otpuše&quot;, a ''Kosac'', u bijesu, ulazi u obližnji autobus i ubija sve putnike. Kad tim stigne na mjesto zločina, pronalaze sve 3 Foyetove adrese (koje im je on ranije dao) napisane krvlju na prozorima autobusa. Tim zatim hitno odlazi na posljednju Foyetovu adresu, gdje ''Kosac'' udarcem onesvještava Morgana. ''Kosac'' zatim nestaje, ali je prije toga uzeo Morganovu značku i ostavio mu metak, kako bi ga psihički mučio. Nakon što se Morgan osvijesti, tim pronalazi veliku količinu Foyetove krvi. Čini se da je ''Kosac'' ubio Foyeta, ali mu tijelo nije pronađeno.
: Garcia zatim pretražuje Foyetov dosje i otkriva da je on nekad bio zamjenski profesor i da je otpušten zbog seksualnog napada na jednu djevojku. Hotchner se nakon toga prisjeti ranije Foyetove izjave o ubistvu njegove djevojke: &quot;Znate li koliko dugo treba da se neko izbode nožem 67 puta?&quot; Na osnovu seksualnog napada i Foyetovog predetaljnog znanja o ubistvu njegove djevojke Hotchner zaključuje da je ''Kosac'' upravo Foyet i da je onda ranio sam sebe kako bi otklonio sve sumnje od sebe. Novinar koji piše roman o ''Koscu'' treba se naći s Foyetom na četvrtoj, dotad nepoznatoj adresi i Garcia je pronalazi lociravši novinarov mobitel. Foyet tada otkriva svoj pravi identitet novinaru (koji dosad ništa nije sumnjao u njega), ljut jer je u novinama napisao da je ''Kosac'' ili mrtav ili u zatvoru. Dok ga je Foyet držao na nišanu, u kuću upada JAP i hapsi Foyeta bez incidenta. Međutim, u zatvoru Foyet nanosi sebi ranu na ruci, a zatim učini da izgleda kao da povraća krv. Dok ga odvoze prema bolnici, uspijeva se osloboditi i pobjeći iz zatvora.
: Foyet se ponovo pojavljuje u finalu 4. sezone ([[...and Back (Zločinački umovi)|&quot;...and Back&quot;]]), iznenadivši Hotchnera u njegovom stanu i držeći ga na nišanu uz riječi: &quot;Trebao si pristati na dogovor&quot;. Začuje se pucanj, a slika potamni. U 1. epizodi 5. sezone (&quot;Faceless, Nameless&quot;), kad se Hotchner ne pojavi na poslu, Prentiss odlazi do njegovog stana da provjeri stvar. Pronalazi lokvu [[krv]]i i metak u zidu. Kad nazove Hitnu pomoć, otkriva da je neko dovezao &quot;FBI-evog agenta Dereka Morgana&quot;, iako se Morgan pojavio na poslu, što je značilo da je Foyet dovezao Hotchnera u Hitnu, odnosno da ga je namjerno ostavio na životu. Kroz prisjećanja vidimo da je Foyet pucao u zid pokraj Hotchnera. Hotchner ga je pokušao savladati, ali ga je Foyet nadjačao u borbi. Zatim je 9 puta ubo Hotchnera nožem, ali samo da bi ga ranio. Kad se Hotchner poslije osvijesti, shvaća da ga Foyet nije ubio zato što su mu meta Haley i Jack. JAP tada odlazi u Haleyin stan i nalaze nju i Jacka nepovrijeđene. Na kraju epizode Hotchner ih smješta pod sigurnosni nadzor [[Služba saveznog maršala|saveznog maršala]].
: Na kraju epizode [[Outfoxed (Zločinački umovi)|&quot;Outfoxed&quot;]] otkriva se da je Foyet posjećivao Carla Arnolda, poznatog kao ''Lisac'', koga je Hotchner strpao u zatvor u 1. sezoni. U narednoj epizodi ([[100 (Zločinački umovi)|&quot;100&quot;]]) tim ponovo pronalazi &quot;vruć&quot; trag o Foyetu kad otkriju lažno ime Peter Rhea pod kojim je Foyet kupovao lijekove u lokalnim apotekama. Pronalaze njegov stan i pretresu ga, ali otkrivaju da je on već otišao i da nosi nekoliko pištolja. Tim zatim odlazi do kuće Sama Kazmayera, maršala koji je zadužen da štiti Haley i Jacka, i otkrivaju da je u njega pucano 3 puta, da su mu odsječena 2 prsta i da ga je Foyet ostavio da umre. Taman prije smrti uspijeva im reći da je Foyet uzeo njegov telefon i da je oteo Haley. Foyet je nazvao Haley, predstavivši se kao maršal, i rekao joj da je Hotchner mrtav i da je treba prebaciti na drugu lokaciju. Uspijeva je namamiti u njenu kuću. Hotchner shvaća sve to i hitno odlazi tamo kako bi ih spasio. Foyet je natjerao Haley da nazove Hotchnera i ona tada shvaća da je u opasnosti. Hotchner uspijeva prenijeti Jacku šifrovanu poruku da se sakrije u sanduk za ruho dok on ne stigne tu. Ne uspijeva stići na vrijeme da spasi Haley jer je Foyet ubija dok je još bila na telefonskoj vezi. Hotchner stiže tamo i nalazi njeno mrtvo tijelo. Zatim se penje uza stepenice i pronalazi Foyeta sakrivenog iza zavjese. Ispuca čitav šaržer u njega, ali Foyet je na sebi imao prsluk od [[kevlar]]a. Uslijedila je borba između njih. Ovaj put Hotchner uspijeva nadjačati Foyeta i pretući ga do smrti.

== Epizode == 
{{Glavni|Spisak epizoda &quot;Zločinačkih umova&quot;}}

== Emitiranje u svijetu ==
{{col-begin}}
{{col-break}}
*{{ZID|Argentina}}: ''AXN''
*{{ZID|Australija}}: ''Channel 7''
*{{ZID|Austrija}}: ''[[ATV]]''
*{{ZID|Belgija}}: Frankofona: ''RTL-TVi'' (kao ''Esprits Criminels''); [[Flandrija]]: ''VT4''
*{{ZID|Bolivija}}: ''AXN''
*{{ZID|Brazil}}: ''AXN''
*{{ZID|Bugarska}}: ''[[Fox Crime]]'' ([[bugarski jezik|bug.]] ''Престъпни намерения'' - ''Zločinačke namjere'')
*{{ZID|Češka}}: ''[[AXN]]'' ([[češki jezik|češ.]] ''Myšlenky zločince'', [[slovački jezik|slovač.]] ''Myšlienky vraha'')
*{{ZID|Čile}}: ''AXN''
*{{ZID|Danska}}: ''Kanal 5''
*{{ZID|Ekvador}}: ''AXN''
*{{ZID|Estonija}}: ''Fox Crime'', ''[[TV3]]'' ([[estonski jezik|est.]] ''Kurjuse kannul'')
*{{ZID|Finska}}: ''[[Nelonen]]'' (''Criminal Minds - FBI-tutkijat'')
*{{ZID|Francuska}}: ''TF1'' ([[francuski jezik|fra.]] ''Esprits Criminels'')
*{{ZID|Grčka}}: ''FX'', ''ANT1'', ''NET''
*{{ZID|Gvatemala}}: ''AXN''
*{{ZID|Holandija}}: ''Veronica''
*{{ZID|Hrvatska}}: ''[[Hrvatska radiotelevizija|HRT 2]]''; ''RTL 2'' (starije epizode)
*{{ZID|Indija}}: ''Star World''
*{{ZID|Irska}}: ''RTE2''
*{{ZID|Italija}}: ''[[RAI 2]]''
*{{ZID|Izrael}}: ''Yes Action'' ([[hebrejski jezik|hebr.]] מחשבות פליליות - ''Zločinačke misli'')
{{col-break}}
*{{ZID|Japan}}: ''WOWOW'' ([[japanski jezik|jap.]] クリミナル･マインド FBI行動分析課 - ''Zločinački um: FBI-eva jedinica za analizu ponašanja'')
*{{ZID|Kanada}}: ''[[CTV Two]]''
*{{ZID|Kolumbija}}: ''AXN''
*{{ZID|Kostarika}}: ''AXN''
*{{ZID|Latvija}}: ''AXN''
*{{ZID|Malezija}}: ''FOX''
*{{ZID|Meksiko}}: ''AXN'' i ''Azteca 7'' (''Mentes Criminales'')
*{{ZID|Norveška}}: ''TV2'' i ''TV2 Zebra'' (reprize)
*{{ZID|Novi Zeland}}: ''TV One''
*{{ZID|Njemačka}}: ''[[Sat.1]]''
*{{ZID|Peru}}: ''AXN''
*{{ZID|Poljska}}: ''AXN'' i ''TVP 2''
*{{ZID|Portugal}}: ''SIC''
*{{ZID|Rumunija}}: ''AXN''
*{{ZID|Rusija}}: ''Fox Crime'' ([[ruski jezik|rus.]] ''Мыслить как преступник'' - ''Misliti kao zločinac'')
*{{ZID|Saudijska Arabija}}: ''FX'' ([[Bliski istok]] i [[Sjeverna Afrika]])
*{{ZID|Singapur}}: ''MediaCorp Channel 5''
*{{ZID|Srbija}}: ''Fox Crime'', [[Radiotelevizija Srbije|RTS1]]
*{{ZID|Švedska}}: ''Kanal 5''
*{{ZID|Švicarska}}: ''3 Plus TV'' ([[njemački jezik|njem.]]) i ''RSI la1'' ([[italijanski jezik|ita.]])
*{{ZID|Turska}}: ''DiziMax'', ''FOX''
*{{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}}: ''Sky LIVING''
*{{ZID|Ukrajina}}: ''НТН'' ([[ukrajinski jezik|ukr.]] ''Мислити як злочинець'' - ''Misliti kao zločinac'')
*{{ZID|Venecuela}}: ''AXN''
{{col-break}}
{{col-end}}

== [[DVD]]-izdanja == 
{| class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|-
! colspan=&quot;2&quot; rowspan=&quot;2&quot;| Sezona
! rowspan=&quot;2&quot;| Br. epizoda
! colspan=&quot;2&quot;| Originalno emitirana
! colspan=&quot;4&quot;| Datumi izdavanja DVD-ova
|-
! Premijera
! Finale
! [[Regionalni DVD-kodovi|Regija 1]]
! [[Regionalni DVD-kodovi|Regija 2]]
! [[Regionalni DVD-kodovi|Regija 4]]
! Diskovi
|-
 |bgcolor=&quot;000000&quot;|
 |[[Zločinački umovi (1. sezona)|1.]]
 |22
 |22. 9. 2005.
 |10. 5. 2006.
 |28. 11. 2006.
 |12. 2. 2007.
 |3. 11. 2007&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.ezydvd.com.au/item.zml/803591 |title=Criminal Minds - The 1st Season |access-date=19. 3. 2010 |publisher=[[EzyDVD]] |archive-date=5. 3. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100305121244/http://www.ezydvd.com.au/item.zml/803591 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
 |6
|-
 |bgcolor=&quot;6e7271&quot;|
 |[[Zločinački umovi (2. sezona)|2.]]
 |23
 |20. 9. 2006.
 |16. 5. 2007.
 |2. 10. 2007.
 |5. 5. 2008.
 |1. 4. 2008&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.ezydvd.com.au/item.zml/797846 |title=Criminal Minds - The 2nd Season |access-date=19. 3. 2010 |publisher=EzyDVD |archive-date=2. 3. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100302154334/http://www.ezydvd.com.au/item.zml/797846 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
 |6
|-
 |bgcolor=&quot;70131b&quot;|
 |[[Zločinački umovi (3. sezona)|3.]]
 |20
 |26. 9. 2007.
 |21. 5. 2008.
 |16. 9. 2008.
 |6. 4. 2009.
 |18. 3. 2009&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.ezydvd.com.au/item.zml/804107 |title=Criminal Minds - Season 3 |access-date=19. 3. 2010 |publisher=EzyDVD |archive-date=5. 3. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100305143727/http://www.ezydvd.com.au/item.zml/804107 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
 |5
|-
 |bgcolor=&quot;d10121&quot;|
 |[[Zločinački umovi (4. sezona)|4.]]
 |26
 |24. 9. 2008.
 |20. 5. 2009.
 |8. 9. 2009.
 |1. 3. 2010.
 |9. 3. 2010&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.ezydvd.com.au/item.zml/810656 |title=Criminal Minds - Season 4 |access-date=19. 3. 2010 |publisher=EzyDVD |archive-date=16. 3. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100316215544/http://www.ezydvd.com.au/item.zml/810656 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
 |7
|-
 |bgcolor=&quot;918d81&quot;|
 |[[Zločinački umovi (5. sezona)|5.]]
 |23
 |23. 9. 2009.
 |26. 5. 2010.
 |7. 9. 2010.
 |28. 2. 2011.
 |2. 3. 2011.
 |6
|-
 |bgcolor=&quot;c80a24&quot;|
 |[[Zločinački umovi (6. sezona)|6.]]
 |24
 |22. 9. 2010.
 |18. 5. 2011.
 |6. 9. 2011.
 |28. 11. 2011.
 |30. 11. 2011&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.tvshowsondvd.com/news/Criminal-Minds-Season-6/15545 |title=Criminal Minds - ''The 6th Season'' DVDs Announced by CBS/Paramount: Date, Cost, Packaging **UPDATE: DVD Supplements** |last1=Lambert |first1=David |date=20. 6. 2011 |publisher=[[TVShowsOnDVD.com]] |access-date=19. 1. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110623023227/http://www.tvshowsondvd.com/news/Criminal-Minds-Season-6/15545 |archive-date=23. 6. 2011 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
 |6
|-
 |bgcolor=&quot;#b11224&quot;|
 |[[Zločinački umovi (7. sezona)|7.]]
 |24
 |21. 9. 2011.
 |16. 5. 2012.
 |4. 9. 2012&lt;ref&gt;[http://www.tvshowsondvd.com/releases/Criminal-Minds-7th-Season/12238 Criminal Minds - The 7th Season] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150912164632/http://www.tvshowsondvd.com/releases/Criminal-Minds-7th-Season/12238 |date=12. 9. 2015 }} Tv Shows on DVD; Rev. 11. 6. 2012&lt;/ref&gt;
 |26. 11. 2012&lt;ref&gt;http://www.amazon.co.uk/Criminal-Minds-Season-7-DVD/dp/B007BDEWI0/ref=pd_cp_d_h__0&lt;/ref&gt;
 |7. 11. 2012.
 |6
|-
 |bgcolor=&quot;#644439&quot;|
 |[[Zločinački umovi (8. sezona)|8.]]
 | 24
 |26. 9. 2012.
 |22. 5. 2013.
 |3. 9. 2013&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.amazon.com/Criminal-Minds-Eighth-Shemar-Moore/dp/B00915G6SU/ref=sr_1_1?s=movies-tv&amp;ie=UTF8&amp;qid=1377268349&amp;sr=1-1&amp;keywords=criminal+minds|title=Criminal Minds: The Eighth Season|work=Amazon.co.uk|access-date=23. 8. 2013}}&lt;/ref&gt;
 |9. 12. 2013&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.sainsburysentertainment.co.uk/en/Films-TV/DVD/Criminal-Minds-Season-8/product.html?product=E11278837|title=Criminal Minds - Season 8|work=Sainsbury's Entertainment|access-date=23. 8. 2013|archive-url=https://archive.today/20130823143313/http://www.sainsburysentertainment.co.uk/en/Films-TV/DVD/Criminal-Minds-Season-8/product.html?product=E11278837|archive-date=23. 8. 2013|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
 |4. 12. 2013&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.ezydvd.com.au/DVD/criminal-minds-season-8/dp/6146802|title=Criminal Minds – Season 8|access-date=11. 2. 2014|archive-date=26. 2. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140226033507/http://www.ezydvd.com.au/DVD/criminal-minds-season-8/dp/6146802|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
 |6
|-
 |bgcolor=&quot;#333333&quot;|
 |[[Zločinački umovi (9. sezona)|9.]]
 | 24
 |25. 9. 2013.
 |14. 5. 2014.
 |26. 8. 2014&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.tvshowsondvd.com/news/Criminal-Minds-Season-9/19850|title=Criminal Minds: The Ninth Season|work=TVshowsonDVD.com|access-date=29. 5. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140529103316/http://www.tvshowsondvd.com/news/Criminal-Minds-Season-9/19850|archive-date=29. 5. 2014|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
 |8. 12. 2014&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.amazon.co.uk/Criminal-Minds-Season-9-DVD/dp/B00KLC88A6/ref=sr_1_87?s=dvd&amp;ie=UTF8&amp;qid=1403472851&amp;sr=1-87|title=Criminal Minds - Season 9 [DVD] |work=Amazon.co.uk|access-date=22. 6. 2014}}&lt;/ref&gt;
 |{{n/a}}
 |6
|-
 |bgcolor=&quot;000080&quot;|
 |[[Zločinački umovi (10. sezona)|10.]]
 | 23
 |1. 10. 2014.
 |6. 5. 2015.
 |25. 8. 2015.
 |7. 12. 2015.
 |2. 12. 2015.
 |6
|-
 |bgcolor=&quot;5C271D&quot;|
 |[[Zločinački umovi (11. sezona)|11.]]
 | 23
 |30. 9. 2015.
 |4. 5. 2016.
 |30. 8. 2016.
 |5. 12. 2016.
 |7. 12. 2016.
 |6
|}

== Rejting == 
Sezonski rejting (baziran na prosječnom broju gledalaca po epizodi) serije na ''CBS''-u:
{| style=&quot;text-align:center;&quot; class=&quot;wikitable&quot;
|-
! rowspan=&quot;2&quot;|Sezona
! rowspan=&quot;2&quot;|Epizode
! rowspan=&quot;2&quot;|Satnica ([[Istočna vremenska zona (Sjeverna Amerika)|IVZ]])
! scope=&quot;col&quot; colspan=&quot;2&quot; | Premijera
! scope=&quot;col&quot; colspan=&quot;2&quot; | Finale
! rowspan=&quot;2&quot; | TV-sezona
! rowspan=&quot;2&quot;|Plasman
! rowspan=&quot;2&quot;|Gledaoci&lt;br/&gt;(u milionima)
|-
! scope=&quot;col&quot; | Datum
! scope=&quot;col&quot; | Gledaoci&lt;br/&gt;premijere&lt;br/&gt;(u milionima)
! scope=&quot;col&quot; | Datum
! scope=&quot;col&quot; | Gledaoci&lt;br/&gt;finala&lt;br/&gt;(u milionima)
|-
|- style=&quot;background:#f9f9f9;&quot;
! style=&quot;background:#F9F9F9;text-align:center&quot; | [[Extreme Aggressor (Zločinački umovi)|1.]]
| 22
| style=&quot;text-align:center;&quot; rowspan=&quot;12&quot;| Srijeda, 21:00
| 22. 9. 2005.
|19,57&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://abcmedianet.com/web/dnr/dispDNR.aspx?id=092705_03 |title=Weekly Program Rankings |publisher=[[American Broadcasting Company|ABC]] Medianet |date=27. 9. 2005 |access-date=15. 3. 2010}}&lt;/ref&gt;
| 10. 5. 2006.
|12,67&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://abcmedianet.com/web/dnr/dispDNR.aspx?id=051606_06 |title=Weekly Program Rankings |publisher= ABC Medianet |date=16. 5. 2006 |access-date=15. 3. 2010}}&lt;/ref&gt;
| 2005/06.
| style=&quot;text-align:center&quot; | #28
| style=&quot;text-align:center&quot; | 12,63&lt;ref name=abc06&gt;{{cite web |url= http://abcmedianet.com/web/dnr/dispDNR.aspx?id=053106_05 |title= ABC Television Network 2005&amp;ndash;2006 Primetime Ranking Report |date= 31. 5. 2006 |publisher= ABC Medianet |access-date= 6. 11. 2007}}&lt;/ref&gt;
|- style=&quot;background:#f9f9f9;&quot;
! style=&quot;background:#F9F9F9;text-align:center&quot; | [[Spisak epizoda &quot;Zločinačkih umova&quot;#Sezona 2|2.]]
| 23
| 20. 9. 2006.
|15,65&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://abcmedianet.com/web/dnr/dispDNR.aspx?id=092606_07 |title=Weekly Program Rankings |publisher= ABC Medianet |date=26. 9. 2006 |access-date=15. 3. 2010}}&lt;/ref&gt;
| 16. 5. 2007.
|13,21&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://abcmedianet.com/web/dnr/dispDNR.aspx?id=052207_06 |title=Weekly Program Rankings |publisher=ABC Medianet |date=22. 5. 2007 |access-date=15. 3. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100528010145/http://abcmedianet.com/web/dnr/dispDNR.aspx?id=052207_06 |archive-date=28. 5. 2010 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; 
| 2006/07.
| style=&quot;text-align:center&quot; | #24
| style=&quot;text-align:center&quot; | 14,05&lt;ref name=abc07&gt;{{cite web |url= http://abcmedianet.com/web/dnr/dispDNR.aspx?id=053007_08 |title= ABC Television Network 2006&amp;ndash;2007 Primetime Ranking Report |date= 30. 5. 2007 |publisher= ABC Medianet |access-date= 31. 5. 2011}}&lt;/ref&gt;
|- style=&quot;background:#f9f9f9;&quot;
! style=&quot;background:#F9F9F9;text-align:center&quot; | [[Spisak epizoda &quot;Zločinačkih umova&quot;#Sezona 3|3.]]
| 20
| 26. 9. 2007.
|12,66&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://abcmedianet.com/web/dnr/dispDNR.aspx?id=100207_05 |title=Weekly Program Rankings |publisher= ABC Medianet |date=2. 10. 2007 |access-date=15. 3. 2010}}&lt;/ref&gt;
| 21. 5. 2008.
|13,15&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://tvbythenumbers.com/2008/05/28/top-cbs-primetime-shows-may-19-25/3922 |title=Top CBS Primetime Shows, May 19–25 |date=28. 5. 2008 |work=[[TV by the Numbers]] |publisher=Tribune Digital Ventures |access-date=15. 3. 2010 |author=Bill Gorman |archive-date=25. 9. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080925154923/http://tvbythenumbers.com/2008/05/28/top-cbs-primetime-shows-may-19-25/3922 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| 2007/08.
| style=&quot;text-align:center&quot; | #24
| style=&quot;text-align:center&quot; | 12,78&lt;ref name=abc08&gt;{{cite web |url= http://abcmedianet.com/web/dnr/dispDNR.aspx?id=052808_06 |title= ABC Television Network 2007&amp;ndash;2008 Primetime Ranking Report |date= 28. 5. 2008 |publisher= ABC Medianet |access-date= 3. 7. 2009}}&lt;/ref&gt;
|- style=&quot;background:#f9f9f9;&quot;
! style=&quot;background:#F9F9F9;text-align:center&quot; | [[Spisak epizoda &quot;Zločinačkih umova&quot;#Sezona 4|4.]]
| 26
| 24. 9. 2008.
|17,01&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://tvbythenumbers.com/2008/09/30/top-cbs-primetime-shows-september-22-28|title=Top CBS Primetime Shows, September 22–28|author=Bill Gorman|work=TV by the Numbers|publisher=Tribune Digital Ventures|date=30. 9. 2008|access-date=15. 3. 2010|archive-date=6. 6. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120606143251/http://tvbythenumbers.zap2it.com/2008/09/30/top-cbs-primetime-shows-september-22-28/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| 20. 5. 2009.
|13,99&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://tvbythenumbers.com/2009/05/27/top-cbs-primetime-shows-may-18-24-2009/19466|title=Top CBS Primetime Shows, May 18–24|author=Robert Seidman|work=TV by the Numbers|publisher=Tribune Digital Ventures|date=27. 5. 2009|access-date=15. 3. 2010|archive-date=5. 10. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20091005092212/http://tvbythenumbers.com/2009/05/27/top-cbs-primetime-shows-may-18-24-2009/19466|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| 2008/09.
| style=&quot;text-align:center&quot; | #11
| style=&quot;text-align:center&quot; | 14,95&lt;ref name=abc09&gt;{{cite web |url= http://abcmedianet.com/web/dnr/dispDNR.aspx?id=060209_05 |title= ABC Television Network 2008&amp;ndash;2009 Primetime Ranking Report |date= 2. 6. 2009 |publisher= ABC Medianet |access-date= 31. 5. 2011}}&lt;/ref&gt;
|- style=&quot;background:#f9f9f9;&quot;
! style=&quot;background:#F9F9F9;text-align:center&quot; | [[Spisak epizoda &quot;Zločinačkih umova&quot;#Sezona 5|5.]]
| 23
| 23. 9. 2009.
|15,85&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://tvbythenumbers.zap2it.com/2009/10/12/dollhouse-premiere-18-49-rating-increases-to-a-1-5-via-dvr-hopeful-or-futile/30214|title=Dollhouse Premiere 18-49 Rating Increases To A 1.5 Via DVR; Hopeful or Futile?|work=[[TV by the Numbers]]|publisher=Tribune Digital Ventures|date=12. 10. 2009|access-date=12. 8. 2016|archive-date=15. 10. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20091015043550/http://tvbythenumbers.com/2009/10/12/dollhouse-premiere-18-49-rating-increases-to-a-1-5-via-dvr-hopeful-or-futile/30214|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| 26. 5. 2010.
|12,97&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://tvbythenumbers.com/2010/06/02/tv-ratings-top-25-american-idol-big-bang-theory-two-and-a-half-men-top-18-49-ratings/52800 |title=TV Ratings Top 25: ''American Idol'', ''Big Bang Theory'', ''Two And A Half Men'' Top 18-49 Ratings |author=Bill Gorman |date=2. 6. 2010 |access-date=29. 6. 2010 |archive-date=5. 6. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100605034457/http://tvbythenumbers.com/2010/06/02/tv-ratings-top-25-american-idol-big-bang-theory-two-and-a-half-men-top-18-49-ratings/52800 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| 2009/10.
| style=&quot;text-align:center&quot; | #16
| style=&quot;text-align:center&quot; | 13,7&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://tvbythenumbers.com/2010/06/16/final-2009-10-broadcast-primetime-show-average-viewership/54336|title=Final 2009-10 Broadcast Primetime Show Average Viewership|work=TV by the Numbers|publisher=Tribune Digital Ventures|date=16. 6. 2010|access-date=29. 7. 2010|archive-date=24. 6. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100624063442/http://tvbythenumbers.com/2010/06/16/final-2009-10-broadcast-primetime-show-average-viewership/54336|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|- style=&quot;background:#f9f9f9;&quot;
! style=&quot;background:#F9F9F9;text-align:center&quot; | [[Spisak epizoda &quot;Zločinačkih umova&quot;#Sezona 6|6.]]
| 24
| 22. 9. 2010.
|14,13&lt;ref&gt;{{cite web|first=Robert|last=Seidman|url=http://tvbythenumbers.zap2it.com/2010/09/28/tv-ratings-broadcast-top-25-sunday-night-football-glee-greys-anatomy-dancing-with-the-stars-top-premiere-week/65498/|title=TV Ratings Broadcast Top 25: ‘Sunday Night Football’, ‘Glee,’ ‘Grey's Anatomy,’ ‘Dancing with the Stars’ Top Premiere Week|work=TV by the Numbers|publisher=Tribune Digital Ventures|date=28. 9. 2010|access-date=22. 9. 2011|archive-date=15. 6. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120615203655/http://tvbythenumbers.zap2it.com/2010/09/28/tv-ratings-broadcast-top-25-sunday-night-football-glee-greys-anatomy-dancing-with-the-stars-top-premiere-week/65498/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| 18. 5. 2011.
|12,84&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://tvbythenumbers.zap2it.com/2011/05/19/wednesday-final-ratings-american-idol-modern-family-law-happy-endings-adj-down/93382/|title=Wednesday Final Ratings: 'American Idol,' 'Modern Family,' 'Law &amp; Order: SVU' Adjusted Up; 'Happy Endings' Adj. Down|author=Robert Seidman|work=TV by the Numbers|publisher=Tribune Digital Ventures|date=19. 5. 2011|access-date=19. 5. 2011|archive-date=22. 5. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110522164945/http://tvbythenumbers.zap2it.com/2011/05/19/wednesday-final-ratings-american-idol-modern-family-law-happy-endings-adj-down/93382/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| 2010/11.
| style=&quot;text-align:center&quot; | #10
| style=&quot;text-align:center&quot; | 14,11&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://tvbythenumbers.zap2it.com/2011/06/01/2010-11-season-broadcast-primetime-show-viewership-averages/94407/|title=2010-11 Season Broadcast Primetime Show Viewership Averages|work=TV by the Numbers|publisher=Tribune Digital Ventures|date=1. 6. 2011|access-date=1. 6. 2011|archive-date=20. 6. 2011|archive-url=https://www.webcitation.org/5zZXRcj1U?url=http://tvbythenumbers.zap2it.com/2011/06/01/2010-11-season-broadcast-primetime-show-viewership-averages/94407/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|- style=&quot;background:#f9f9f9;&quot;
! style=&quot;background:#F9F9F9;text-align:center&quot; | [[Spisak epizoda &quot;Zločinačkih umova&quot;#Sezona 7.|7]]
| 24
| 21. 9. 2011.
|14,14&lt;ref name = Ep7x01&gt;{{Cite web|url=http://tvbythenumbers.zap2it.com/2011/09/27/tv-ratings-broadcast-top-25-two-and-a-half-men-tops-sunday-night-football-for-week-ending-september-25-2011/104976/|title=TV Ratings Broadcast Top 25: 'Two And A Half Men' Tops 'Sunday Night Football' For Week Ending September 25, 2011|work=TV by the Numbers|publisher=Tribune Digital Ventures|author=Bill Gorman|date=27. 9. 2011|access-date=27. 9. 2011|archive-date=29. 9. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110929140448/http://tvbythenumbers.zap2it.com/2011/09/27/tv-ratings-broadcast-top-25-two-and-a-half-men-tops-sunday-night-football-for-week-ending-september-25-2011/104976/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| 16. 5. 2012.
|13,68&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://tvbythenumbers.zap2it.com/2012/05/22/tv-ratings-broadcast-top-25-american-idol-ncis-top-week-35-viewing/135326/|title=TV Ratings Broadcast Top 25: 'American Idol', 'NCIS' Top Week 35 Viewing|author=Amanda Kondolojy|date=22. 5. 2012|work=TV by the Numbers|publisher=Tribune Digital Ventures|access-date=22. 5. 2012|archive-date=25. 5. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120525081222/http://tvbythenumbers.zap2it.com/2012/05/22/tv-ratings-broadcast-top-25-american-idol-ncis-top-week-35-viewing/135326/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| 2011/12.
| style=&quot;text-align:center&quot; | #15
| style=&quot;text-align:center&quot; | 13,2&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://tvbythenumbers.zap2it.com/2012/05/24/complete-list-of-2011-12-season-tv-show-viewership-sunday-night-football-tops-followed-by-american-idol-ncis-dancing-with-the-stars/135785/|title=Complete List Of 2011-12 Season TV Show Viewership: 'Sunday Night Football' Tops, Followed By 'American Idol,' 'NCIS' &amp; 'Dancing With The Stars'|work=TV by the Numbers|publisher=Tribune Digital Ventures|author=Bill Gorman|date=25. 5. 2012|access-date=25. 5. 2012|archive-date=30. 5. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120530044746/http://tvbythenumbers.zap2it.com/2012/05/24/complete-list-of-2011-12-season-tv-show-viewership-sunday-night-football-tops-followed-by-american-idol-ncis-dancing-with-the-stars/135785/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|- style=&quot;background:#f9f9f9;&quot;
! style=&quot;background:#F9F9F9;text-align:center&quot; | [[Spisak epizoda &quot;Zločinačkih umova&quot;#Sezona 8|8.]]
| 24
| 26. 9. 2012.
|11,73&lt;ref name=&quot;ep8x01&quot;&gt;{{cite web|url=http://tvbythenumbers.zap2it.com/2012/10/02/tv-ratings-broadcast-top-25-sunday-night-football-tops-week-1-viewing-among-adults-18-49-and-with-total-viewers/151011/|title=TV Ratings Broadcast Top 25: Sunday Night Football Tops Week 1 Viewing Among Adults 18-49 and With Total Viewers|work=TV by the Numbers|publisher=Tribune Digital Ventures|author=Sara Bibel|date=2. 10. 2012|access-date=2. 10. 2012|archive-date=4. 10. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20121004234018/http://tvbythenumbers.zap2it.com/2012/10/02/tv-ratings-broadcast-top-25-sunday-night-football-tops-week-1-viewing-among-adults-18-49-and-with-total-viewers/151011/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| 22. 5. 2013.
|11,01&lt;ref name=ep8x23a24&gt;{{cite web|url=http://tvbythenumbers.zap2it.com/2013/05/29/tv-ratings-broadcast-top-25-modern-family-tops-week-35-viewing-among-adults-18-49-dancing-with-the-stars-on-top-with-total-viewers/184627/|title=TV Ratings Broadcast Top 25: 'Modern Family' Tops Week 35 Viewing Among Adults 18-49, 'Dancing With the Stars' on Top With Total Viewers|last=Bibel|first=Sara|work=TV by the Numbers|publisher=Tribune Digital Ventures|date=29. 5. 2013|access-date=2. 6. 2013|archive-date=7. 3. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150307081322/http://tvbythenumbers.zap2it.com/2013/05/29/tv-ratings-broadcast-top-25-modern-family-tops-week-35-viewing-among-adults-18-49-dancing-with-the-stars-on-top-with-total-viewers/184627/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| 2012/13.
| style=&quot;text-align:center&quot; | #20
| style=&quot;text-align:center&quot; | 12,15&lt;ref name=&quot;season12-13&quot;&gt;{{cite web|url=http://tvbythenumbers.zap2it.com/2013/05/29/complete-list-of-2012-13-season-tv-show-viewership-sunday-night-football-tops-followed-by-ncis-the-big-bang-theory-ncis-los-angeles/184781/|title=Complete List Of 2012-13 Season TV Show Viewership: 'Sunday Night Football' Tops, Followed By 'NCIS,' 'The Big Bang Theory' &amp; 'NCIS: Los Angeles'|work=TV by the Numbers|publisher=Tribune Digital Ventures|last=Sara Bibel|date=29. 5. 2013|access-date=29. 5. 2013|archive-date=27. 6. 2013|archive-url=https://www.webcitation.org/6Hh9Es6JF?url=http://tvbythenumbers.zap2it.com/2013/05/29/complete-list-of-2012-13-season-tv-show-viewership-sunday-night-football-tops-followed-by-ncis-the-big-bang-theory-ncis-los-angeles/184781/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|- style=&quot;background:#f9f9f9;&quot;
! style=&quot;background:#F9F9F9;text-align:center&quot; | [[Spisak epizoda &quot;Zločinačkih umova&quot;#Sezona 9|9.]]
| 24
| 25. 9. 2013.
|11,27&lt;ref name=&quot;inspiration&quot;&gt;{{cite web|url=http://tvbythenumbers.zap2it.com/2013/09/26/wednesday-final-ratings-the-middle-modern-family-and-survivor-adjusted-up-nashville-csi-adjusted-down/205000|title=Wednesday Final Ratings: 'The Middle', 'Modern Family' and 'Survivor' Adjusted Up; 'Nashville' &amp; 'CSI' Adjusted Down|author=Amanda Kondolojy|work=TV by the Numbers|publisher=Tribune Digital Ventures|date=26. 9. 2013|access-date=26. 9. 2013|archive-date=29. 9. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130929011802/http://tvbythenumbers.zap2it.com/2013/09/26/wednesday-final-ratings-the-middle-modern-family-and-survivor-adjusted-up-nashville-csi-adjusted-down/205000/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| 14. 5. 2014.
|12,03&lt;ref name=&quot;demons&quot;&gt;{{cite web|url=http://tvbythenumbers.zap2it.com/2014/05/15/wednesday-final-ratings-revolution-arrow-survivor-suburgatory-modern-family-law-chicago-p-d-adjusted-down/264573/|title=Wednesday Final Ratings: 'Revolution', 'Arrow', 'Survivor', 'Suburgatory', 'Modern Family' &amp; 'Law &amp; Order: SVU' Adjusted Up; 'Chicago P.D.' Adjusted Down|author=Sara Bibel|work=TV by the Numbers|publisher=Tribune Digital Ventures|date=15. 5. 2014|access-date=15. 5. 2014|archive-date=23. 7. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140723232213/http://tvbythenumbers.zap2it.com/2014/05/15/wednesday-final-ratings-revolution-arrow-survivor-suburgatory-modern-family-law-chicago-p-d-adjusted-down/264573/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| 2013/14.
| style=&quot;text-align:center&quot; | #12
| style=&quot;text-align:center&quot; | 12,66&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.deadline.com/2014/05/tv-season-series-rankings-2013-full-list-2|title=Full 2013–2014 TV Season Series Rankings|work=Deadline.com|publisher=Penske Media Corporation|date=22. 5. 2014|access-date=16. 5. 2015}}&lt;/ref&gt;
|- style=&quot;background:#f9f9f9;&quot;
! style=&quot;background:#F9F9F9;text-align:center&quot; | [[Spisak epizoda &quot;Zločinačkih umova&quot;#Sezona 10|10.]]
| 23
| 1. 10. 2014.
|11,74&lt;ref name=&quot;newrating2&quot;&gt;{{cite web|url=http://tvbythenumbers.zap2it.com/2014/10/20/how-to-get-away-with-murder-has-biggest-adults-18-49-ratings-increase-parenthood-tops-percentage-gains-the-blacklist-tops-viewer-gains-in-live-7-ratings-for-week-ending-october-5/317313/|title='How to Get Away With Murder' Has Biggest Adults 18-49 Ratings Increase; 'Parenthood' Tops Percentage Gains &amp; 'The Blacklist' Tops Viewer Gains in Live +7 Ratings for Week Ending October 5|work=TV by the Numbers|author=Amanda Kondolojy|access-date=20. 10. 2014|date=20. 10. 2014|archive-date=30. 5. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150530035335/http://tvbythenumbers.zap2it.com/2014/10/20/how-to-get-away-with-murder-has-biggest-adults-18-49-ratings-increase-parenthood-tops-percentage-gains-the-blacklist-tops-viewer-gains-in-live-7-ratings-for-week-ending-october-5/317313/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| 6. 5. 2015.
|9,61&lt;ref name=&quot;the hunt&quot;&gt;{{cite web|url=http://tvbythenumbers.zap2it.com/2015/05/07/wednesday-final-ratings-arrow-nashville-american-idol-criminal-minds-supernatural-blacki-ish-adjusted-down/400544/|title=Wednesday Final Ratings: 'Arrow', 'Nashville', &amp; 'The Goldbergs' Adjusted Up; 'American Idol', 'Criminal Minds' 'Supernatural' &amp; 'Blacki-ish' Adjusted Down|author=Amanda Kondolojy|work=TV by the Numbers|publisher=Tribune Digital Ventures|date=7. 5. 2015|access-date=7. 5. 2015|archive-date=18. 5. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150518082348/http://tvbythenumbers.zap2it.com/2015/05/07/wednesday-final-ratings-arrow-nashville-american-idol-criminal-minds-supernatural-blacki-ish-adjusted-down/400544/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| 2014/15.
| style=&quot;text-align:center&quot; | #11
| style=&quot;text-align:center&quot; | 14,11&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://deadline.com/2015/05/2014-15-full-tv-season-ratings-shows-rankings-1201431167/|title=Full 2014-15 TV Season Series Rankings: Football &amp; ‘Empire’ Ruled|work=Deadline.com|publisher=Penske Media Corporation|author=Lisa de Moraes|date=21. 5. 2015|access-date=25. 5. 2015}}&lt;/ref&gt;
|- style=&quot;background:#f9f9f9;&quot;
! style=&quot;background:#F9F9F9;text-align:center&quot; | [[Spisak epizoda &quot;Zločinačkih umova&quot;#Sezona 11|11.]]
| 22
| 30. 9. 2015.
|10,08&lt;ref name=&quot;job&quot;&gt;{{cite web|url=http://tvbythenumbers.zap2it.com/2015/10/01/wednesday-final-ratings-empire-survivor-modern-family-nashville-code-black-adjusted-down/474734/|title=Wednesday Final Ratings: 'Empire', 'Survivor', 'Modern Family' &amp; 'Rosewood' Adjusted Up; 'Nashville' &amp; 'Code Black' Adjusted Down|work=TV by the Numbers|publisher=Tribune Digital Ventures|author=Dani Dixon|date=1. 10. 2015|access-date=1. 10. 2015|archive-date=2. 10. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151002235554/http://tvbythenumbers.zap2it.com/2015/10/01/wednesday-final-ratings-empire-survivor-modern-family-nashville-code-black-adjusted-down/474734/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| 4. 5. 2016.
|8,84&lt;ref name=&quot;storm&quot;&gt;{{cite web|url=http://tvbythenumbers.zap2it.com/2016/05/05/wednesday-final-ratings-may-4-2016/|title=Wednesday final ratings: ‘Chicago PD’ and ‘Heartbeat’ adjust up, ‘Nashville’ adjusts down|author=Rick Porter|work=TV by the Numbers|publisher=Tribune Digital Ventures|date=5. 5. 2016|access-date=5. 5. 2016|archive-date=6. 5. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160506012613/http://tvbythenumbers.zap2it.com/2016/05/05/wednesday-final-ratings-may-4-2016/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; 
| 2015/16.
| style=&quot;text-align:center&quot; | #16
| style=&quot;text-align:center&quot; | 12,2&lt;ref name=&quot;entertainment2016&quot;&gt;{{cite web|url=http://deadline.com/2016/05/tv-season-2015-2016-series-rankings-shows-full-list-1201763189/|title=Full 2015–16 TV Season Series Rankings|work=Deadline.com|publisher=Penske Media Corporation|date=26. 5. 2015|access-date=26. 5. 2015}}&lt;/ref&gt;
|- style=&quot;background:#f9f9f9;&quot;
! style=&quot;background:#F9F9F9;text-align:center&quot; | [[Spisak epizoda &quot;Zločinačkih umova&quot;#Sezona 12|12.]]
| 22
| 28. 9. 2016.
| 8,92&lt;ref name=&quot;12.01&quot;&gt;{{cite web|url=http://tvbythenumbers.zap2it.com/2016/09/29/wednesday-final-ratings-empire-lethal-weapon-criminal-minds-svu-blindspot-all-adjust-up/|title=Wednesday final ratings: ‘Empire,’ ‘Lethal Weapon,’ ‘Criminal Minds,’ ‘SVU’ &amp; ‘Blindspot’ all adjust up|work=TV by the Numbers|author=Rick Porter|date=29. 9. 2016|access-date=29. 9. 2016|archive-date=30. 9. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160930165158/http://tvbythenumbers.zap2it.com/2016/09/29/wednesday-final-ratings-empire-lethal-weapon-criminal-minds-svu-blindspot-all-adjust-up/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| Još nepoznato
| {{N/A}}
| 2016/17.
| style=&quot;text-align:center&quot; | Još nepoznato
| style=&quot;text-align:center&quot; | Još nepoznato
|}
&lt;nowiki&gt;*&lt;/nowiki&gt;Najbolji rezultat: &quot;The Big Game&quot; – 26,31 milion gledalaca (22:30 /IVZ/; sedmica 29. 1. 2007) (nakon [[51. SuperBowl]]a).&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://abcmedianet.com/web/dnr/dispDNR.aspx?id=020607_05 |title=Weekly Program Rankings |publisher=[[American Broadcasting Company|ABC]] Medianet|date=6. 2. 2007|access-date=15. 3. 2010}}&lt;/ref&gt;

== ''[[Spin-off]]'' serije ==
=== ''Zločinački umovi: Ponašanje sumnjivaca'' ===
U epizodi &quot;Fight&quot; iz 5. sezone predstavljen je drugi tim JAP-a i pokrenuta je nova serija pod nazivom ''[[Zločinački umovi: Ponašanje sumnjivaca]]'' ({{jez-en|Criminal Minds: Suspect Behavior}}). Premijeru je imala 16. februara 2011. na CBS-u&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.deadline.com/2010/05/cbs-picks-up-criminal-minds-spinoff-to-series/ |title=CBS Picks Up 'Criminal Minds' Spinoff To Series |last=Andreeva |first=Nellie |date=17. 5. 2010 |publisher=Deadline.com |access-date=17. 5. 2010}}&lt;/ref&gt;, ali je otkazana zbog lošeg rejtinga odmah nakon 1. sezone, koja je imala 13 epizoda.&lt;ref&gt;{{cite web |last=Andreeva |first=Nellie |url=http://www.deadline.com/2011/05/cbs-renews-csi-ny-cancels-criminal-minds-suspect-behavior/|title=CBS renews 'CSI:NY', cancels 'Criminal Minds: Suspect Behavior' |publisher=Deadline.com |date=17. 5. 2011|access-date=17. 5. 2011}}&lt;/ref&gt; 6. septembra iste godine CBS DVD izdao je cijelu seriju na setu od 4 diska.

Glumačku postavu činili su [[Forest Whitaker]] u ulozi Sama Coopera, vođe tima, [[Janeane Garofalo]], [[Michael Kelly (američki glumac)|Michael Kelly]], [[Beau Garrett]], [[Matt Ryan (glumac)|Matt Ryan]], [[Richard Schiff]] i [[Kirsten Vangsness]], koja je reprizirala ulogu Penelope Garcije iz originalne serije.

=== ''Zločinački umovi: Preko granice'' ===
Nova serija u sklopu franšize ''Zločinački umovi'' pod nazivom ''Zločinački umovi: Preko granice'' ({{jez-en|Criminal Minds: Beyond Borders}}) najavljena je u januaru 2015. Glavne uloge dobili su [[Gary Sinise]] (Jack Garrett) i [[Anna Gunn]] (Lily Lambert). [[Tyler James Williams]] dobio je ulogu Russa &quot;Montyja&quot; Montgomeryja, a [[Daniel Henney]] glumit će Matthewa Simmonsa.&lt;ref&gt;http://www.inquisitr.com/1976174/criminal-minds-reid-new-girlfriend-international-unit-case-details/&lt;/ref&gt;

Serija će pratiti agente FBI-a koji pomažu državljanima SAD-a koji su se našli u nevolji u inozemstvu.&lt;ref name=&quot;insidetv.ew.com&quot;/&gt;&lt;ref&gt;http://tvline.com/2014/12/12/criminal-minds-spin-off-2015-international-team&lt;/ref&gt; CBS je emitirao tzv. ''backdoor'' pilot-epizodu 8. aprila 2015. u satnici rezerviranoj za ''Zločinačke umove'' kao unakrsnu epizodu pod naslovom &quot;Beyond Borders&quot; (&quot;Preko granice&quot;).&lt;ref name=&quot;insidetv.ew.com&quot;&gt;http://insidetv.ew.com/2014/12/12/criminal-minds-spinoff/&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://tvline.com/2014/12/12/criminal-minds-spin-off-2015-international-team/ |title=Arhivirana kopija |access-date=24. 5. 2015 |archive-date=25. 10. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151025001314/http://tvline.com/2014/12/12/criminal-minds-spin-off-2015-international-team/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

11. maja 2015. CBS je objavio da je 1. sezona ove serije naručena za TV-sezonu 2015/16. 

== Nagrade ==
* 2007: [[Nagrada ASCAP]] - najbolja TV-serija (Marc Fantini, Steffan Fantini, Scott Gordon)

'''Nominacija'''
* 2006: ''[[People's Choice Award]]'' – najbolja nova dramska serija

== Zanimljivosti ==
* Gibson i Patinkin ranije su zajedno glumili u seriji ''[[Chicago Hope]]''.
* Patinkin, koji u seriji tumači Jasona Gideona, ima sina kojem je ime Gideon.
* Lik koji Patinkin tumači u seriji ''[[Ko živ, ko mrtav]]'' (''Dead Like Me'') ima neke sličnosti sa Gideonom – obojica su dobri [[kuhanje|kuhari]] i obojicu zanima [[umjetnost]].
* 17. jula 2007. Patinkin je najavio svoj odlazak iz serije; kandidati za njegovu zamjenu bili su [[Geena Davis]], [[Michael Keaton]] i [[Harvey Keitel]], ali je ulogu na kraju dobio Mantegna.
* Gubler je jedno vrijeme bio model [[fotograf]]kinje Mije Grace, koja se pojavila u manjoj ulozi u pilot-epizodi.
* U jednoj epizodi pojavljuje se lik po imenu Mike Zissou; ovo prezime je aluzija na film ''[[Panika pod morem]]'' (''The Life Aquatic with Steve Zissou''), u kojem je Gubler također glumio.

=== Epizode ===
* Epizoda [[Doubt (Zločinački umovi)|&quot;Doubt&quot;]] (3x01) prvobitno je zamišljena je kao dio 2. sezone, tj. za TV-sezonu 2006-2007; međutim, prebačena je na početak 3. sezone, zbog sličnosti scenarija s masakrom u Virginiji, koji se desio u aprilu 2007.
* Dio epizode [[Legacy (Zločinački umovi)|&quot;Legacy&quot;]] (2x22) predstavlja reminiscenciju na film ''[[Slagalica strave]]'' (''Saw'').

== Reference == 
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Criminal Minds}}
* {{imdb title|0452046}}
* [http://tv.yahoo.com/show/38090/ ''Zločinački umovi''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110615104421/http://tv.yahoo.com/show/38090/ |date=15. 6. 2011 }} na ''Yahoo! TV''
* [http://www.tv.com/criminal-minds/show/33484/summary.html ''Zločinački umovi''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110102062021/http://www.tv.com/criminal-minds/show/33484/summary.html |date=2. 1. 2011 }} na ''TV.com''
* [http://www.aetv.com/criminal-minds/index.jsp ''Zločinački umovi ''] na ''A&amp;E''
* {{cite web|url=http://www.tvguide.com/tvshows/criminal-minds/192244|title=Spisak epizoda|work=[[TV Guide]]}}
* [http://www.criminalmindsgame.com/ Službeni sajt igre] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160303193004/http://www.criminalmindsgame.com/ |date=3. 3. 2016 }}

{{Zločinački umovi}}
[[Kategorija:Zločinački umovi]]
[[Kategorija:Američke TV-serije sa početkom prikazivanja 2005.]]
[[Kategorija:Američke dramske serije iz 2000-tih]]
[[Kategorija:Američke dramske serije iz 2010-ih]]
[[Kategorija:Američke dramske serije iz 2020-ih]]
[[Kategorija:Američke kriminalističke serije iz 2000-tih]]
[[Kategorija:Američke kriminalističke serije iz 2010-ih]]
[[Kategorija:Američke kriminalističke serije iz 2020-ih]]
[[Kategorija:Serije mreže CBS]]</text>
      <sha1>c024tixh2tne2baxstkdjp3zzfd163t</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Transport u Africi</title>
    <ns>14</ns>
    <id>141526</id>
    <revision>
      <id>3732724</id>
      <parentid>2046013</parentid>
      <timestamp>2025-07-03T12:02:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3732724</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="114" sha1="aspio99grdp96m7ym9k3j39w8jfjytn" xml:space="preserve">{{Commonscat|Transport in Africa}}
[[Kategorija:Afrika|Transport]]
[[Kategorija:Transport po kontinentima|Afrika]]</text>
      <sha1>aspio99grdp96m7ym9k3j39w8jfjytn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hu Jintao</title>
    <ns>0</ns>
    <id>142318</id>
    <revision>
      <id>3732957</id>
      <parentid>3731788</parentid>
      <timestamp>2025-07-04T10:06:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>188.253.220.233</ip>
      </contributor>
      <origin>3732957</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2672" sha1="pjjou6q6gguvx26ck6v5u6ab7xhdvqd" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija politički vođa
| ime                   = Hu Jintao&lt;br /&gt;&lt;small&gt;胡锦涛&lt;/small&gt;
| slika                 = Hu Jintao at White House 2011.jpg
| redoslijed            = [[Generalni sekretar Komunističke partije Kine]]
| vrijeme_na_vlasti     = 15. novembar 2002 – 15. novembar 2012.
| prethodnik            = Jiang Zemin
| nasljednik            = [[Xi Jinping]]
| redoslijed2           = [[Predsjednik Narodne Republike Kine]]
| vrijeme_na_vlasti2    = 15. mart 2003 – 14. mart 2013.
| prethodnik2           = Jiang Zemin
| nasljednik2           = Xi Jinping
| datum_rođenja         = {{Datum rođenja i godine|1937|12|21}}
| mjesto_rođenja        = Jiangsu, [[Kina]]
| datum_smrti           =
| mjesto_smrti          =
| puno_ime              = 
| nacionalnost          = [[Kinezi|Kinez]]
| etnicitet             =
| politička_stranka     = [[Komunistička partija Kine]]
| supruga               = Liu Yongqing
| djeca                 = 2
| obrazovanje           = 
| vjera                 = 
| potpis                = 
| web_stranica          =
}}
'''Hu Jintao''' ([[Kineski jezik|uprošćeni kineski:]] 胡锦涛, {{Simboli jezika|kin.|胡錦濤}}, [[Pidžin|pidžin:]] Hú Jǐntāo; rođen [[21. decembar|21. decembra]] [[1937]]) je kineski političar i bivši [[predsjednik Narodne Republike Kine]]. Na ovom položaju je bio od 15. marta 2003. do 14. marta 2013. godine. Također je bio i [[generalni sekretar Komunističke partije Kine]] od 2002. do 2012. godine, predsjedavajući centralne vojne komisije od 2004. godine. Na mjestu predsjednika naslijedio je [[Jiang Zemin|Jianga Zemina]]. Od preuzimanja položaja Hu je insistirao na većem kontrolisanju ekonomije i konzervantivan je bio u sprovođenju političkih reformi. Njegova vanjska politika bila je manje pomirljiva nego vanjska politika njegovih prethodnika tako da je kineski uticaj u svijetu porastao od vremena njegovog stupanja na dužnost.

Njegovo uzdizanje na mjesto predsjednika je predstavljalo transformaciju od stare [[Komunistička partija Kine|komunističke]] uprave na mlađe [[Tehnokratija|tehnokrate]]. Veći dio svog radnog vijeka Jintao je proveo kao dio komunističke uprave. Bio je šef partije u Tibetanskom autonomnom regionu i potpredsednik za vrijeme Jianga Zemina. Zalagao se za harmonično društvo i mirne međunarodne odnose. Također je nastojao da ubrza kineski naučni i tehnički razvitak.

==Vanjski linkovi==
*{{Commonscat-inline|Hu Jintao}}

{{DEFAULTSORT:Hu, Jintao}}
[[Kategorija:Rođeni 1942.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Kina]]
[[Kategorija:Kineski političari]]
[[Kategorija:Kineski predsjednici]]</text>
      <sha1>pjjou6q6gguvx26ck6v5u6ab7xhdvqd</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3732969</id>
      <parentid>3732957</parentid>
      <timestamp>2025-07-04T10:19:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/188.253.220.233|188.253.220.233]] ([[User talk:188.253.220.233|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:KWiki|KWiki]]</comment>
      <origin>3664881</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2672" sha1="nzyf7xk4tlfbvvu9vse4mxs6973v34p" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija politički vođa
| ime                   = Hu Jintao&lt;br /&gt;&lt;small&gt;胡锦涛&lt;/small&gt;
| slika                 = Hu Jintao at White House 2011.jpg
| redoslijed            = [[Generalni sekretar Komunističke partije Kine]]
| vrijeme_na_vlasti     = 15. novembar 2002 – 15. novembar 2012.
| prethodnik            = Jiang Zemin
| nasljednik            = [[Xi Jinping]]
| redoslijed2           = [[Predsjednik Narodne Republike Kine]]
| vrijeme_na_vlasti2    = 15. mart 2003 – 14. mart 2013.
| prethodnik2           = Jiang Zemin
| nasljednik2           = Xi Jinping
| datum_rođenja         = {{Datum rođenja i godine|1942|12|21}}
| mjesto_rođenja        = Jiangsu, [[Kina]]
| datum_smrti           =
| mjesto_smrti          =
| puno_ime              = 
| nacionalnost          = [[Kinezi|Kinez]]
| etnicitet             =
| politička_stranka     = [[Komunistička partija Kine]]
| supruga               = Liu Yongqing
| djeca                 = 2
| obrazovanje           = 
| vjera                 = 
| potpis                = 
| web_stranica          =
}}
'''Hu Jintao''' ([[Kineski jezik|uprošćeni kineski:]] 胡锦涛, {{Simboli jezika|kin.|胡錦濤}}, [[Pidžin|pidžin:]] Hú Jǐntāo; rođen [[21. decembar|21. decembra]] [[1942]]) je kineski političar i bivši [[predsjednik Narodne Republike Kine]]. Na ovom položaju je bio od 15. marta 2003. do 14. marta 2013. godine. Također je bio i [[generalni sekretar Komunističke partije Kine]] od 2002. do 2012. godine, predsjedavajući centralne vojne komisije od 2004. godine. Na mjestu predsjednika naslijedio je [[Jiang Zemin|Jianga Zemina]]. Od preuzimanja položaja Hu je insistirao na većem kontrolisanju ekonomije i konzervantivan je bio u sprovođenju političkih reformi. Njegova vanjska politika bila je manje pomirljiva nego vanjska politika njegovih prethodnika tako da je kineski uticaj u svijetu porastao od vremena njegovog stupanja na dužnost.

Njegovo uzdizanje na mjesto predsjednika je predstavljalo transformaciju od stare [[Komunistička partija Kine|komunističke]] uprave na mlađe [[Tehnokratija|tehnokrate]]. Veći dio svog radnog vijeka Jintao je proveo kao dio komunističke uprave. Bio je šef partije u Tibetanskom autonomnom regionu i potpredsednik za vrijeme Jianga Zemina. Zalagao se za harmonično društvo i mirne međunarodne odnose. Također je nastojao da ubrza kineski naučni i tehnički razvitak.

==Vanjski linkovi==
*{{Commonscat-inline|Hu Jintao}}

{{DEFAULTSORT:Hu, Jintao}}
[[Kategorija:Rođeni 1942.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Kina]]
[[Kategorija:Kineski političari]]
[[Kategorija:Kineski predsjednici]]</text>
      <sha1>nzyf7xk4tlfbvvu9vse4mxs6973v34p</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Akrecija (astrofizika)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>144214</id>
    <revision>
      <id>3732748</id>
      <parentid>3510074</parentid>
      <timestamp>2025-07-03T14:49:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>+[[Kategorija:Teorije o dinamici Sunčevog sistema]]; ± 2 kategorija (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3732748</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2664" sha1="7wg5tzfnolcd34dbtcc2ki1q26uvjzp" xml:space="preserve">[[Datoteka:Accretion disk.jpg|mini|Umjetnički prikaz akrecionog diska koji okružuje crnu rupu.]]
U [[Astrofizika|astrofizici]], izraz '''akrecija''' ([[Latinski jezik|lat.]] &quot;accretio&quot;, bs. &quot;srastanje&quot;)&lt;ref&gt;{{cite book|title=Astronomie - Planeten, Sterne, Galaxien|date=|publisher=Der Brockhaus|location=Mannheim|isbn=3-7653-1231-2|page=17}}&lt;/ref&gt; se koristi za najmanje dva različita procesa.

Prvi, i češći, proces je rast  masivnog objekta [[Gravitacija|gravitacijskim]] privlačenjem više tvari, obično srastanjem plinovite materije u akrecioni disk &lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.eso.org/sci/facilities/paranal/telescopes/vlti/science/index.html |title=Science with the VLTI |publisher=European Southern Observatory |date=8. 8. 2008 |access-date=11. 4. 2011}}&lt;/ref&gt;. 
[[Akrecioni disk]]ovi su uobičajeni oko manjih [[zvijezda]] ili zvjezdanih ostataka u blizini binarnih zvjezdanih sistema, ili [[Crna rupa|crnih rupa]] u središtima spiralnih [[galaksija]]. Određena dinamika u disku je potrebna kako bi se omogućilo orbitirajućem gasu da izgubi [[Ugaona količina kretanja|ugaonu količinu kretanja]] i padne na središnji masivni objekt. Ponekad, to može rezultirati fuzijom zvjezdane površine.

Drugi proces je donekle analogan onom u [[Atmosferske nauke|atmosferskim naukama]]. U [[Nebular hipoteza|nebular hipotezi]], akrecija se odnosi na sudar i lijepljenje ohlađenih mikroskopskih čestica prašine i leda, elektrostatski, u [[Protoplanetarni disk|protoplanetarne diskove]] i [[protoplaneta]]rne sisteme [[Gasoviti div|gasovitih divova]], te eventualno dovodi do nastajanja [[planetizmal]]a koja gravitacijski nagomilava više malih čestica i drugih planetezimala.

Korištenje pojma akrecioni disk za protoplanetarni disk dovodi do konfuzije oko planetarnog procesa akrecije, iako je najčešće slučaj da se oba procesa akreciona događaju istovremeno. [[T Tauri zvijezda|T Tauri]] je primjer ovog fenomena.

== Primjer ==
Jovianske protoplanete  vjerovatno imaju svoje vlastite diskove, što je bliska analogija sunčevim sistemima u cjelini. Jovianska protoplaneta može privlačiti gas od protoplanetarnog diska koji ga okružuje, kao u prvom procesu navedenom u članku; istovremeno se prašina i komadići [[led]]a u disku gomilaju u male satelite i sisteme prstenova, kao u drugom navedenom procesu.

== Također pogledajte ==
* [[Akrecijski disk]]
* [[Nebularna hipoteza]]
* [[Nova (zvijezda)|Nova]]
* [[Protoplaneta]]
* [[Protoplanetarni disk]]

== Reference ==
{{refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Koncepti u astrofizici]]
[[Kategorija:Nebeska mehanika]]
[[Kategorija:Teorije o dinamici Sunčevog sistema]]</text>
      <sha1>7wg5tzfnolcd34dbtcc2ki1q26uvjzp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Astronom</title>
    <ns>0</ns>
    <id>145564</id>
    <revision>
      <id>3732755</id>
      <parentid>3730412</parentid>
      <timestamp>2025-07-03T15:26:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3732755</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1159" sha1="k56khc4o2vr5mydcjp2fgnfm62pftli" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:Galileo.arp.300pix.jpg|mini|Galileo se smatra ocem moderne astronomije]]
'''Astronom''' ili astrofizičar je [[Nauka|naučnik]] ili naučnica, čije je područje istraživanja astronomija ili astrofizika, odnosno proučavanje nebeskih tijela: planeta, zvijezda, i galaksija.

Historijski, astronomija se više bavila klasifikacijom i opisom nebeskih fenomena, dok je astrofizika pokušavala da objasni ove fenomene i razlike između njih. Danas se izgubila razlika između pojmova astronom i astrofizičar. Profesionalni astronomi su visoko obrazovani pojedinci, koji obično imaju titulu doktora u fizici ili astronomiji, i zaposleni su u istraživačkim institutima, ili univerzitetima.
Većina nihovih teza i otkrića je zasnovana na opažanjima kroz instrumente, od kojih je najvažniji [[teleskop]].

== Također pogledajte ==
* [[Spisak astronoma]]
* [[Islamski astronomi]]
* [[Al-Farghani]]

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Astronomers}}
* http://www.astronomy2009.org/organisation/nodes/national/view/BA/
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Astronomi| ]]
[[Kategorija:Astronomija]]
[[Kategorija:Naučna zanimanja]]</text>
      <sha1>k56khc4o2vr5mydcjp2fgnfm62pftli</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Davis Cup reprezentacija Bosne i Hercegovine</title>
    <ns>0</ns>
    <id>150636</id>
    <revision>
      <id>3732962</id>
      <parentid>3636816</parentid>
      <timestamp>2025-07-04T10:11:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Sportske reprezentacije Bosne i Hercegovine]] uklonjena; [[Kategorija:Bosanskohercegovačke reprezentacije]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3732962</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="29320" sha1="gt8ejff45u48mfa6malduwr8t6kmgxy" xml:space="preserve">{{Infokutija teniska reprezentacija
| vrsta             = Davis
| ime               = Bosna i Hercegovina
| slika             = Flag of Bosnia and Herzegovina.svg
| nadimak           = 
| kapiten           = [[Zoran Zrnić]]
| selektor          = 
| ITF Rank          = 26. {{Povećanje}}1 &lt;small&gt;(3. decembar 2018)&lt;/small&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=ITF Ranking |url=https://www.daviscup.com/en/rankings/current-rankings.aspx |website=www.daviscup |access-date=25. 12. 2018}}&lt;/ref&gt;
| ITF max           = 
| ITF max datum     = 
| ITF min           = 
| ITF min datum     = 
| boje              = 
| prva_godina       = [[Davis Cup 1996.|1996.]]
| odigrane_godine   = 24&lt;ref name=&quot;daviscup&quot;/&gt;
| odigrane_utakmice = 95 (52–43)
| odigrano_SG       = 1 (0–1)
| Ttitule           = 
| finalisti         = 
| najbolje          = 
| igračke_pobjede   = [[Mirza Bašić]] (30–19)&lt;ref name=&quot;daviscup&quot;&gt;{{cite web |title=Davis Cup reprezentacija Bosne i Hercegovine |url=https://www.daviscup.com/en/teams/team.aspx?id=BIH |website=www.daviscup.com |access-date=25. 12. 2018}}&lt;/ref&gt;
| singl_pobjede     = Merid Zahirović (17–5)&lt;ref name=&quot;daviscup&quot;/&gt;
| dubl_pobjede      = Mirza Bašić (18–7)&lt;ref name=&quot;daviscup&quot;/&gt;
| najbolji_dubl     = Tomislav Brkić i Mirza Bašić (15–6)&lt;ref name=&quot;daviscup&quot;/&gt;
| najviše_utakmica  = Tomislav Brkić (28)&lt;ref name=&quot;daviscup&quot;/&gt;
| najviše_godina    = Tomislav Brkić (12)&lt;ref name=&quot;daviscup&quot;/&gt;
}}
'''Davis Cup reprezentacija Bosne i Hercegovine''' predstavlja [[BiH|Bosnu i Hercegovinu]] u ''[[Davis Cup]]u'', a njom rukovodi [[Teniski savez Bosne i Hercegovine]].
Od septembra 2016. takmiči se u I grupi evroafričke zone a najbolji rezultat je play-off svjetske grupe iz 2018. godine.

== Trenutna postava ==
''Informacije o igračima i ranking na dan 2. 3. 2020.''
{| class=&quot;wikitable&quot; style=text-align:center 
|+Sastav za [[Davis Cup 2020 – Play-off za Svjetsku grupu I|Play-off za Svjetsku grupu I Davis Cupa 2020.]]
!width=130|Igrač
!Rejting pojedinačno
!Rejting u parovima
!Prvi put igrao
!Odigrao mečeva
!Ukupno P-I
!Pojedinačno P-I
!Parovi P-I
|-
|align=left|[[Damir Džumhur]]
|107
|–
|[[Davis Cup 2010.|2010.]]
|16
|14–10
|1–1
|15–11
|-
|align=left|[[Mirza Bašić]]
|303
|–
|[[Davis Cup 2007.|2007.]]
|26
|29–18
|12–11
|17–7
|-
|align=left|[[Tomislav Brkić]]
|587
|106
|[[Davis Cup 2008.|2008.]]
|27
|19–18
|3–10
|16–8
|-
|align=left|[[Nerman Fatić]]
|370
|868
|[[Davis Cup 2013.|2013.]]
|6
|2–4
|2–3
|0–1
|-
|}

===Reservni/povrijeđeni igrači===
* [[Darko Bojanović]] &lt;sup&gt;'''RES'''&lt;/sup&gt;
&lt;sup&gt;'''INJ'''&lt;/sup&gt; Nije u mogućnosti da igra zbog povrede.&lt;br&gt;
&lt;sup&gt;'''RES'''&lt;/sup&gt; Rezervni igrač.

== Historija ==
Prvi nastup u ''Davis Cupu'' BiH je imala 1996, nakon potpisivanja [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]] i okončanja [[Rat u Bosni i Hercegovini|ratnih sukoba]] u zemlji.

Do 2003. godine takmičila se u Evroafričkoj zoni, grupi III kada je usljed serije loših rezultata ispala u niži rang (grupu IV). Već u 2004. godini na turniru u [[Moldavija|moldavskom]] [[Chișinău]] pobjeđuje reprezentacije Ruande, Moldavije, Ugande, Mauricijusa i Armenije i vraća se u III grupu.
2009. godine reprezentacija je promovisana u II grupu Evroafričke zone. Nakon tri neuspjele promocije (2010, 2011. i 2014. godine) pobjedom nad Davis Cup reprezentacijom Litvanije 2016. reprezentacija Bosne i Hercegovine je promovisana u I grupu Evroafričke zone. U Play-offu 2018. godini protiv reprezentacije Japana nije uspjela izboriti plasman u Svjetsku grupu, najelitniju grupu Davis Cupa.

== Rezultati ==
=== 1996–1999. ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! width=&quot;50&quot;| Godina
! width=&quot;290&quot;| Takmičenje
! width=&quot;125&quot;| Datum
! width=&quot;60&quot;| Podloga
! width=&quot;220&quot;| Lokacija
! width=&quot;150&quot;| Protivnik
! width=&quot;50&quot;| Rezultat
! width=&quot;60&quot;| Ishod
|-style=&quot;border-top:2px solid gray;&quot;
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;6&quot;| [[Davis Cup 1996.|1996.]]
| [[Davis Cup 1996.|Evroafrička zona, grupa III]] – grupa B
| 20. maj
| align=&quot;center&quot;| Tvrda
| [[Istanbul]], [[Turska]]
| {{davis|ARM}} 
| align=&quot;center&quot;| 1–2
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;FFA07A&quot;| Poraz
|-
| [[Davis Cup 1996.|Evroafrička zona, grupa III]] – grupa B
| 21. maj
| align=&quot;center&quot;| Tvrda
| [[Istanbul]], [[Turska]]
| {{davis|TUN}} 
| align=&quot;center&quot;| 2–1
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#98FB98&quot;| Pobjeda
|-
| [[Davis Cup 1996.|Evroafrička zona, grupa III]] – grupa B
| 22. maj
| align=&quot;center&quot;| Tvrda
| [[Istanbul]], [[Turska]]
| {{davis|TUR}} 
| align=&quot;center&quot;| 1–2
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;FFA07A&quot;| Poraz
|-
| [[Davis Cup 1996.|Evroafrička zona, grupa III]] – grupa B
| 23. maj
| align=&quot;center&quot;| Tvrda
| [[Istanbul]], [[Turska]]
| {{davis|GRU}} 
| align=&quot;center&quot;| 1–2
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;FFA07A&quot;| Poraz
|-
| [[Davis Cup 1996.|Evroafrička zona, grupa III]] – grupa B
| 24. maj
| align=&quot;center&quot;| Tvrda
| [[Istanbul]], [[Turska]]
| {{davis|LIH}} 
| align=&quot;center&quot;| 2–1
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#98FB98&quot;| Pobjeda
|-
| [[Davis Cup 1996.|Evroafrička zona, grupa III]] – grupa B
| 26. maj
| align=&quot;center&quot;| Tvrda
| [[Istanbul]], [[Turska]]
| {{davis|BEN}} 
| align=&quot;center&quot;| 3–0
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#98FB98&quot;| Pobjeda
|-
|-style=&quot;border-top:2px solid gray;&quot;
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;5&quot;| [[Davis Cup 1997.|1997.]]
| [[Davis Cup 1997.|Evroafrička zona, grupa III]] – grupa B
| 22. januar
| align=&quot;center&quot;| Tvrda
| [[Dakar]], [[Senegal]]
| {{davis|LUX}} 
| align=&quot;center&quot;| 2–1 
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;FFA07A&quot;| Poraz
|-
| [[Davis Cup 1997.|Evroafrička zona, grupa III]] – grupa B
| 23. januar
| align=&quot;center&quot;| Tvrda
| [[Dakar]], [[Senegal]]
| {{davis|SEN}} 
| align=&quot;center&quot;| 0–3
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;FFA07A&quot;| Poraz
|-
| [[Davis Cup 1997.|Evroafrička zona, grupa III]] – grupa B
| 24. januar
| align=&quot;center&quot;| Tvrda
| [[Dakar]], [[Senegal]]
| {{davis|ARM}} 
| align=&quot;center&quot;| 3–0
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#98FB98&quot;| Pobjeda
|-
| [[Davis Cup 1997.|Evroafrička zona, grupa III]] – prva runda
| 25. januar
| align=&quot;center&quot;| Tvrda
| [[Dakar]], [[Senegal]]
| {{davis|ETI}} 
| align=&quot;center&quot;| 3–0
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#98FB98&quot;| Pobjeda
|-
| [[Davis Cup 1997.|Evroafrička zona, grupa III]] – finale
| 26. januar
| align=&quot;center&quot;| Tvrda
| [[Dakar]], [[Senegal]]
| {{davis|SMR}} 
| align=&quot;center&quot;| 3–0
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#98FB98&quot;| Pobjeda
|-
|-style=&quot;border-top:2px solid gray;&quot;
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;5&quot;| [[Davis Cup 1998.|1998.]]
| [[Davis Cup 1998.|Evroafrička zona, grupa III]] – grupa B
| 21. januar
| align=&quot;center&quot;| Tvrda
| [[Lomé]], [[Togo]]
| {{davis|TOG}} 
| align=&quot;center&quot;| 1–3
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;FFA07A&quot;| Poraz
|-
| [[Davis Cup 1998.|Evroafrička zona, grupa III]] – grupa B
| 22. januar
| align=&quot;center&quot;| Tvrda
| [[Lomé]], [[Togo]]
| {{davis|KEN}} 
| align=&quot;center&quot;| 3–0
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#98FB98&quot;| Pobjeda
|-
| [[Davis Cup 1998.|Evroafrička zona, grupa III]] – grupa B
| 23. januar
| align=&quot;center&quot;| Tvrda
| [[Lomé]], [[Togo]]
| {{davis|GRČ}} 
| align=&quot;center&quot;| 0–3
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;FFA07A&quot;| Poraz
|-
| [[Davis Cup 1998.|Evroafrička zona, grupa III]] – prva runda
| 24. januar
| align=&quot;center&quot;| Tvrda
| [[Lomé]], [[Togo]]
| {{davis|MAD}} 
| align=&quot;center&quot;| 2–1
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#98FB98&quot;| Pobjeda
|-
| [[Davis Cup 1998.|Evroafrička zona, grupa III]] – finale
| 25. januar
| align=&quot;center&quot;| Tvrda
| [[Lomé]], [[Togo]]
| {{davis|KEN}} 
| align=&quot;center&quot;| 3–0
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#98FB98&quot;| Pobjeda
|-
|-style=&quot;border-top:2px solid gray;&quot;
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;5&quot;| [[Davis Cup 1999.|1999.]]
| [[Davis Cup 1999.|Evroafrička zona, grupa III]] – grupa B
| 24. februar
| align=&quot;center&quot;| Zemlja
| [[Cairo]], [[Egipat]]
| {{davis|EGI}} 
| align=&quot;center&quot;| 0–3
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;FFA07A&quot;| Poraz
|-
| [[Davis Cup 1999.|Evroafrička zona, grupa III]] – grupa B
| 25. februar
| align=&quot;center&quot;| Zemlja
| [[Cairo]], [[Egipat]]
| {{davis|NGR}} 
| align=&quot;center&quot;| 2–1
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#98FB98&quot;| Pobjeda
|-
| [[Davis Cup 1999.|Evroafrička zona, grupa III]] – grupa B
| 26. februar
| align=&quot;center&quot;| Zemlja
| [[Cairo]], [[Egipat]]
| {{davis|BEN}} 
| align=&quot;center&quot;| 3–0
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#98FB98&quot;| Pobjeda
|-
| [[Davis Cup 1999.|Evroafrička zona, grupa III]] – prva runda
| 27. februar
| align=&quot;center&quot;| Zemlja
| [[Cairo]], [[Egipat]]
| {{davis|LUX}} 
| align=&quot;center&quot;| 0–2
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;FFA07A&quot;| Poraz
|-
| [[Davis Cup 1999.|Evroafrička zona, grupa III]] – finale
| 28. februar
| align=&quot;center&quot;| Zemlja
| [[Cairo]], [[Egipat]]
| {{davis|TUN}} 
| align=&quot;center&quot;| 2–0
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#98FB98&quot;| Pobjeda
|-
|}

=== 2000–2009. ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! width=&quot;50&quot;| Godina
! width=&quot;290&quot;| Takmičenje
! width=&quot;125&quot;| Datum
! width=&quot;60&quot;| Podloga
! width=&quot;220&quot;| Lokacija
! width=&quot;150&quot;| Protivnik
! width=&quot;50&quot;| Rezultat
! width=&quot;60&quot;| Ishod
|-style=&quot;border-top:2px solid gray;&quot;
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;5&quot;| [[Davis Cup 2001.|2000.]]
| [[Davis Cup 2000.|Evroafrička zona, grupa III]] – grupa A
| 24. maj
| align=&quot;center&quot;| Zemlja
| [[Tunis (grad)|Tunis]], [[Tunis (grad)|Tunis]]
| {{davis|TOG}} 
| align=&quot;center&quot;| 2–1
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#98FB98&quot;| Pobjeda
|-
| [[Davis Cup 2000.|Evroafrička zona, grupa III]] – grupa A
| 25. maj
| align=&quot;center&quot;| Zemlja
| [[Tunis (grad)|Tunis]], [[Tunis]]
| {{davis|GRU}} 
| align=&quot;center&quot;| 3–0
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#98FB98&quot;| Pobjeda
|-
| [[Davis Cup 2000.|Evroafrička zona, grupa III]] – grupa A
| 26. maj
| align=&quot;center&quot;| Zemlja
| [[Tunis (grad)|Tunis]], [[Tunis]]
| {{davis|MLT}} 
| align=&quot;center&quot;| 1–0
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#98FB98&quot;| Pobjeda
|-
| [[Davis Cup 2000.|Evroafrička zona, grupa III]] – prva runda
| 27. maj
| align=&quot;center&quot;| Zemlja
| [[Tunis (grad)|Tunis]], [[Tunis]]
| {{davis|MNK}} 
| align=&quot;center&quot;| 1–2
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;FFA07A&quot;| Poraz
|-
| [[Davis Cup 2000.|Evroafrička zona, grupa III]] – finale
| 28. maj
| align=&quot;center&quot;| Zemlja
| [[Tunis (grad)|Tunis]], [[Tunis]]
| {{davis|GRU}} 
| align=&quot;center&quot;| 1–2
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;FFA07A&quot;| Poraz
|-
|-style=&quot;border-top:2px solid gray;&quot;
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;4&quot;| [[Davis Cup 2001.|2001.]]
| [[Davis Cup 2001.|Evroafrička zona, grupa III]] – grupa B
| 23. maj
| align=&quot;center&quot;| Zemlja
| [[Port Louis]], [[Mauricijus]]
| {{davis|EGI}} 
| align=&quot;center&quot;| 1–2
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;FFA07A&quot;| Poraz
|-
| [[Davis Cup 2001.|Evroafrička zona, grupa III]] – grupa B
| 24. maj
| align=&quot;center&quot;| Zemlja
| [[Port Louis]], [[Mauricijus]]
| {{davis|MAUS}} 
| align=&quot;center&quot;| 3–0
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#98FB98&quot;| Pobjeda
|-
| [[Davis Cup 2001.|Evroafrička zona, grupa III]] – prva runda
| 26. maj
| align=&quot;center&quot;| Zemlja
| [[Port Louis]], [[Mauricijus]]
| {{davis|BUG}}
| align=&quot;center&quot;| 1–2
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;FFA07A&quot;| Poraz
|-
| [[Davis Cup 2001.|Evroafrička zona, grupa III]] – finale
| 27. maj
| align=&quot;center&quot;| Zemlja
| [[Port Louis]], [[Mauricijus]]
| {{davis|MAK}}
| align=&quot;center&quot;| 2–1
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#98FB98&quot;| Pobjeda
|-
|-style=&quot;border-top:2px solid gray;&quot;
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;5&quot;| [[Davis Cup 2002.|2002.]]
| [[Davis Cup 2002.|Evroafrička zona, grupa III]] – grupa B
| 3. april
| align=&quot;center&quot;| Zemlja
| [[Antalya]], [[Turska]]
| {{davis|ISL}} 
| align=&quot;center&quot;| 1–2
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;FFA07A&quot;| Poraz
|-
| [[Davis Cup 2002.|Evroafrička zona, grupa III]] – grupa B
| 4. april
| align=&quot;center&quot;| Zemlja
| [[Antalya]], [[Turska]]
| {{davis|BOC}} 
| align=&quot;center&quot;| 3–0
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#98FB98&quot;| Pobjeda
|-
| [[Davis Cup 2002.|Evroafrička zona, grupa III]] – grupa B
| 5. april
| align=&quot;center&quot;| Zemlja
| [[Antalya]], [[Turska]]
| {{davis|TUR}}
| align=&quot;center&quot;| 2–1
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#98FB98&quot;| Pobjeda
|-
| [[Davis Cup 2002.|Evroafrička zona, grupa III]] – baraž za promociju
| 6. april
| align=&quot;center&quot;| Zemlja
| [[Antalya]], [[Turska]]
| {{davis|AND}}
| align=&quot;center&quot;| 1–2
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;FFA07A&quot;| Poraz
|-
| [[Davis Cup 2002.|Evroafrička zona, grupa III]] – baraž za promociju
| 7. april
| align=&quot;center&quot;| Zemlja
| [[Antalya]], [[Turska]]
| {{davis|MNK}}
| align=&quot;center&quot;| 0–3
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;FFA07A&quot;| Poraz
|-
|-style=&quot;border-top:2px solid gray;&quot;
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;5&quot;| [[Davis Cup 2003.|2003.]]
| [[Davis Cup 2003.|Evroafrička zona, grupa III]] – grupa B
| 11. juni
| align=&quot;center&quot;| Zemlja
| [[Jūrmala]], [[Latvija]]
| {{davis|GRU}} 
| align=&quot;center&quot;| 0–3
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;FFA07A&quot;| Poraz
|-
| [[Davis Cup 2003.|Evroafrička zona, grupa III]] – grupa B
| 12. juni
| align=&quot;center&quot;| Zemlja
| [[Jūrmala]], [[Latvija]]
| {{davis|KIP}}
| align=&quot;center&quot;| 0–3
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;FFA07A&quot;| Poraz
|-
| [[Davis Cup 2003.|Evroafrička zona, grupa III]] – grupa B
| 13. juni
| align=&quot;center&quot;| Zemlja
| [[Jūrmala]], [[Latvija]]
| {{davis|TUR}}
| align=&quot;center&quot;| 0–3
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;FFA07A&quot;| Poraz
|-
| [[Davis Cup 2003.|Evroafrička zona, grupa III]] – baraž za ispadanja
| 14. juni
| align=&quot;center&quot;| Zemlja
| [[Jūrmala]], [[Latvija]]
| {{davis|MDA}}
| align=&quot;center&quot;| 0–3
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;FFA07A&quot;| Poraz
|-
| [[Davis Cup 2003.|Evroafrička zona, grupa III]] – baraž za ispadanja
| 15. juni
| align=&quot;center&quot;| Zemlja
| [[Jūrmala]], [[Latvija]]
| {{davis|MAK}}
| align=&quot;center&quot;| 0–3
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;silver&quot;| Ispali
|-
|-style=&quot;border-top:2px solid gray;&quot;
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;5&quot;| [[Davis Cup 2004.|2004.]]
| [[Davis Cup 2004 – Evroafrička zona|Evroafrička zona, grupa IV]] – grupa B
| 15. juli
| align=&quot;center&quot;| Zemlja
| [[Chişinău]], [[Moldavija]]
| {{davis|RUA}} 
| align=&quot;center&quot;| 3–0
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#98FB98&quot;| Pobjeda
|-
| [[Davis Cup 2004 – Evroafrička zona|Evroafrička zona, grupa IV]] – grupa B
| 16. juli
| align=&quot;center&quot;| Zemlja
| [[Chişinău]], [[Moldova]]
| {{davis|MDA}}
| align=&quot;center&quot;| 2–1
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#98FB98&quot;| Pobjeda
|-
| [[Davis Cup 2004 – Evroafrička zona|Evroafrička zona, grupa IV]] – grupa B
| 16. juli 
| align=&quot;center&quot;| Zemlja
| [[Chişinău]], [[Moldova]]
| {{davis|UGA}} 
| align=&quot;center&quot;| 3–0
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#98FB98&quot;| Pobjeda
|-
| [[Davis Cup 2004 – Evroafrička zona|Evroafrička zona, grupa IV]] – baraž za promociju
| 17. juli
| align=&quot;center&quot;| Zemlja
| [[Chişinău]], [[Moldova]]
| {{davis|MAUS}} 
| align=&quot;center&quot;| 3–0
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#98FB98&quot;| Pobjeda
|-
| [[Davis Cup 2004 – Evroafrička zona|Evroafrička zona, grupa IV]] – baraž za promociju
| 18. juli
| align=&quot;center&quot;| Zemlja
| [[Chişinău]], [[Moldova]]
| {{davis|ARM}} 
| align=&quot;center&quot;| 3–0
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFF99&quot;| Promovirani
|-
|-style=&quot;border-top:2px solid gray;&quot;
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;5&quot;| [[Davis Cup 2005.|2005.]]
| [[Davis Cup 2005 – Evroafrička zona|Evroafrička zona, grupa III]] – grupa B
| 27. april
| align=&quot;center&quot;| Zemlja
| [[Cairo]], [[Egipat]]
| {{davis|LTU}} 
| align=&quot;center&quot;| 2–1
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#98FB98&quot;| Pobjeda
|-
| [[Davis Cup 2005 – Evroafrička zona|Evroafrička zona, grupa III]] – grupa B
| 28. april
| align=&quot;center&quot;| Zemlja
| [[Cairo]], [[Egipat]]
| {{davis|EGI}}
| align=&quot;center&quot;| 0–3
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;FFA07A&quot;| Poraz
|-
| [[Davis Cup 2005 – Evroafrička zona|Evroafrička zona, grupa III]] – grupa B
| 29. april
| align=&quot;center&quot;| Zemlja
| [[Cairo]], [[Egipat]]
| {{davis|MAD}} 
| align=&quot;center&quot;| 2–1
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#98FB98&quot;| Pobjeda
|-
| [[Davis Cup 2005 – Evroafrička zona|Evroafrička zona, grupa III]] – baraž za promociju
| 30. april
| align=&quot;center&quot;| Zemlja
| [[Cairo]], [[Egipat]]
| {{davis|MAK}} 
| align=&quot;center&quot;| 0–3
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;FFA07A&quot;| Poraz
|-
| [[Davis Cup 2005 – Evroafrička zona|Evroafrička zona, grupa III]] – baraž za promociju
| 31. april
| align=&quot;center&quot;| Zemlja
| [[Cairo]], [[Egipat]]
| {{davis|AND}} 
| align=&quot;center&quot;| 1–2
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;FFA07A&quot;| Poraz
|-
|-style=&quot;border-top:2px solid gray;&quot;
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;5&quot;| [[Davis Cup 2006.|2006.]]
| [[Davis Cup 2006 – Evroafrička zona|Evroafrička zona, grupa III]] – grupa B
| 19. juli
| align=&quot;center&quot;| Zemlja
| [[Banja Luka]], [[Bosna i Hercegovina]]
| {{davis|MDA}} 
| align=&quot;center&quot;| 2–1
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#98FB98&quot;| Pobjeda
|-
| [[Davis Cup 2006 – Evroafrička zona|Evroafrička zona, grupa III]] – grupa B
| 20. juli
| align=&quot;center&quot;| Zemlja
| [[Banja Luka]], [[Bosna i Hercegovina]]
| {{davis|MNK}} 
| align=&quot;center&quot;| 0–3
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;FFA07A&quot;| Poraz
|-
| [[Davis Cup 2006 – Evroafrička zona|Evroafrička zona, grupa III]] – grupa B
| 21. juli
| align=&quot;center&quot;| Zemlja
| [[Banja Luka]], [[Bosna i Hercegovina]]
| {{davis|TUR}} 
| align=&quot;center&quot;| 1–2
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;FFA07A&quot;| Poraz
|-
| [[Davis Cup 2006 – Evroafrička zona|Evroafrička zona, grupa III]] – baraž za ispadanja
| 22. juli
| align=&quot;center&quot;| Zemlja
| [[Banja Luka]], [[Bosna i Hercegovina]]
| {{davis|ARM}} 
| align=&quot;center&quot;| 3–0
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#98FB98&quot;| Pobjeda
|-
| [[Davis Cup 2006 – Evroafrička zona|Evroafrička zona, grupa III]] – baraž za ispadanja
| 23. juli
| align=&quot;center&quot;| Zemlja
| [[Banja Luka]], [[Bosna i Hercegovina]]
| {{davis|AND}} 
| align=&quot;center&quot;| 2–1
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#98FB98&quot;| Pobjeda
|-
|-style=&quot;border-top:2px solid gray;&quot;
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;5&quot;| [[Davis Cup 2007.|2007.]]
| [[Davis Cup 2007 – Evroafrička zona|Evroafrička zona, grupa III]] – grupa A
| 9. maj
| align=&quot;center&quot;| Zemlja
| [[Cairo]], [[Egipat]]
| {{davis|MDA}} 
| align=&quot;center&quot;| 1–2
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;FFA07A&quot;| Poraz
|-
| [[Davis Cup 2007 – Evroafrička zona|Evroafrička zona, grupa III]] – grupa A
| 10. maj
| align=&quot;center&quot;| Zemlja
| [[Cairo]], [[Egipat]]
| {{davis|LTU}} 
| align=&quot;center&quot;| 1–2
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;FFA07A&quot;| Poraz
|-
| [[Davis Cup 2007 – Evroafrička zona|Evroafrička zona, grupa III]] – grupa A
| 11. maj
| align=&quot;center&quot;| Zemlja
| [[Cairo]], [[Egipat]]
| {{davis|IRS}} 
| align=&quot;center&quot;| 0–3
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;FFA07A&quot;| Poraz
|-
| [[Davis Cup 2007 – Evroafrička zona|Evroafrička zona, grupa III]] – baraž za ispadanja
| 12. maj
| align=&quot;center&quot;| Zemlja
| [[Cairo]], [[Egipat]]
| {{davis|ISL}} 
| align=&quot;center&quot;| 3–0
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#98FB98&quot;| Pobjeda
|-
| [[Davis Cup 2007 – Evroafrička zona|Evroafrička zona, grupa III]] – baraž za ispadanja
| 13. maj
| align=&quot;center&quot;| Zemlja
| [[Cairo]], [[Egipat]]
| {{davis|SMR}} 
| align=&quot;center&quot;| 3–0
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#98FB98&quot;| Pobjeda
|-
|-style=&quot;border-top:2px solid gray;&quot;
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;5&quot;| [[Davis Cup 2008.|2008.]]
| [[Davis Cup 2008.|Evroafrička zona, grupa III]] – grupa B
| 7. maj
| align=&quot;center&quot;| Zemlja
| [[Erevan]], [[Armenija]]
| {{davis|GAN}} 
| align=&quot;center&quot;| 3–0
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#98FB98&quot;| Pobjeda
|-
| [[Davis Cup 2008.|Evroafrička zona, grupa III]] – grupa B
| 8. maj
| align=&quot;center&quot;| Zemlja
| [[Erevan]], [[Armenija]]
| {{davis|EST}} 
| align=&quot;center&quot;| 3–0
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#98FB98&quot;| Pobjeda
|-
| [[Davis Cup 2008.|Evroafrička zona, grupa III]] – grupa B
| 9. maj
| align=&quot;center&quot;| Zemlja
| [[Erevan]], [[Armenija]]
| {{davis|LTU}} 
| align=&quot;center&quot;| 1–2
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;FFA07A&quot;| Poraz
|-
| [[Davis Cup 2008.|Evroafrička zona, grupa III]] – baraž za promociju
| 10. maj
| align=&quot;center&quot;| Zemlja
| [[Erevan]], [[Armenija]]
| {{davis|MDA}} 
| align=&quot;center&quot;| 0–3
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;FFA07A&quot;| Poraz
|-
| [[Davis Cup 2008.|Evroafrička zona, grupa III]] – baraž za promociju
| 11. maj
| align=&quot;center&quot;| Zemlja
| [[Erevan]], [[Armenija]]
| {{davis|NOR}} 
| align=&quot;center&quot;| 1–2
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;FFA07A&quot;| Poraz
|-
|-style=&quot;border-top:2px solid gray;&quot;
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;5&quot;| [[Davis Cup 2009.|2009.]]
| [[Davis Cup 2009 – Evroafrička zona, grupa III|Evroafrička zona, grupa III]] – grupa B
| 1. april
| align=&quot;center&quot;| Zemlja
| [[Tunis (grad)|Tunis]], [[Tunis]]
| {{davis|NAM}} 
| align=&quot;center&quot;| 3–0
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#98FB98&quot;| Pobjeda
|-
| [[Davis Cup 2009 – Evroafrička zona, grupa III|Evroafrička zona, grupa III]] – grupa B
| 2. april
| align=&quot;center&quot;| Zemlja
| [[Tunis (grad)|Tunis]], [[Tunis]]
| {{davis|AND}} 
| align=&quot;center&quot;| 3–0
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#98FB98&quot;| Pobjeda
|-
| [[Davis Cup 2009 – Evroafrička zona, grupa III|Evroafrička zona, grupa III]] – grupa B
| 3. april
| align=&quot;center&quot;| Zemlja
| [[Tunis (grad)|Tunis]], [[Tunis]]
| {{davis|NOR}} 
| align=&quot;center&quot;| 1–2
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;FFA07A&quot;| Poraz
|-
| [[Davis Cup 2009 – Evroafrička zona, grupa III|Evroafrička zona, grupa III]] – baraž za promociju
| 4. april
| align=&quot;center&quot;| Zemlja
| [[Tunis (grad)|Tunis]], [[Tunis]]
| {{davis|MAR}} 
| align=&quot;center&quot;| 1–2
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;FFA07A&quot;| Poraz
|-
| [[Davis Cup 2009 – Evroafrička zona, grupa III|Evroafrička zona, grupa III]] – baraž za promociju
| 5. april
| align=&quot;center&quot;| Zemlja
| [[Tunis (grad)|Tunis]], [[Tunis]]
| {{davis|TUN}} 
| align=&quot;center&quot;| 2–1
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFF99&quot;| Promovirani
|-
|}

=== 2010–trenutno ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! width=&quot;50&quot;| Godina
! width=&quot;290&quot;| Takmičenje
! width=&quot;125&quot;| Datum
! width=&quot;60&quot;| Podloga
! width=&quot;220&quot;| Lokacija
! width=&quot;150&quot;| Protivnik
! width=&quot;50&quot;| Rezultat
! width=&quot;60&quot;| Ishod
|-style=&quot;border-top:2px solid gray;&quot;
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;3&quot;| [[Davis Cup 2010.|2010.]]
| [[Davis Cup 2010 – Evroafrička zona, grupa II|Evroafrička zona, grupa II]] – 1. runda
| 5–7. mart
| align=&quot;center&quot;| Zemlja
| [[Veles (grad)|Veles]], [[Makedonija]]
| {{davis|MAK}} 
| align=&quot;center&quot;| 3–2
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#98FB98&quot;| Pobjeda
|-
| [[Davis Cup 2010 Evroafrička zona, grupa II|Evroafrička zona, grupa II]] – 2. runda
| 9–11. juli
| align=&quot;center&quot;| Zemlja
| [[Tallinn]], [[Estonija]]
| {{davis|EST}} 
| align=&quot;center&quot;| 3–2
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#98FB98&quot;| Pobjeda
|-
| [[Davis Cup 2010 Evroafrička zona, grupa II|Evroafrička zona, grupa II]] – 3. runda
| 17–19. septembar
| align=&quot;center&quot;| Zemlja
| [[Lisbon|Cruz Quebrada]], [[Portugal]]
| {{davis|POR}} 
| align=&quot;center&quot;| 2–3
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;FFA07A&quot;| Poraz
|-
|-style=&quot;border-top:2px solid gray;&quot;
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;3&quot;| [[Davis Cup 2011|2011.]]
| [[Davis Cup 2011 Evroafrička zona, grupa II|Evroafrička zona, grupa II]] – 1. runda
| 4–6. mart
| align=&quot;center&quot;| Zemlja
| [[Marrakesh]], [[Maroko]]
| {{davis|MAR}} 
| align=&quot;center&quot;| 3–2
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#98FB98&quot;| Pobjeda
|-
| [[Davis Cup 2011 – Evroafrička zona, grupa II|Evroafrička zona, grupa II]] – 2. runda
| 8–10. juli
| align=&quot;center&quot;| Tvrda
| [[Tuzla]], [[Bosna i Hercegovina]]
| {{davis|EST}} 
| align=&quot;center&quot;| 3–2
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#98FB98&quot;| Pobjeda
|-
| [[Davis Cup 2011 – Evroafrička zona, grupa II|Evroafrička zona, grupa II]] – 3. runda
| 16–18. septembar
| align=&quot;center&quot;| Tvrda
| [[Hillerød]], [[Danska]]
| {{davis|DEN}} 
| align=&quot;center&quot;| 2–3
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;FFA07A&quot;| Poraz
|-
|-style=&quot;border-top:2px solid gray;&quot;
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;2&quot;| [[Davis Cup 2012.|2012.]]
| [[Davis Cup 2012 – Evroafrička zona, grupa II|Evroafrička zona, grupa II]] – 1. runda
| 10–12. februar
| align=&quot;center&quot;| Tvrda
| [[Ankara]], [[Turska]]
| {{davis|TUR}} 
| align=&quot;center&quot;| 3–1
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#98FB98&quot;| Pobjeda
|-
| [[Davis Cup 2012 – Evroafrička zona, grupa II|Evroafrička zona, grupa II]] – 2. runda
| 6–8. april
| align=&quot;center&quot;| Tvrda
| [[Minsk]], [[Bjelorusija]]
| {{davis|BLR}} 
| align=&quot;center&quot;| 1–4
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;FFA07A&quot;| Poraz
|-
|-style=&quot;border-top:2px solid gray;&quot;
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;2&quot;| [[Davis Cup 2013.|2013.]]
| [[Davis Cup 2013 – Evroafrička zona, grupa II|Evroafrička zona, grupa II]] – 1. runda
| 1–3. februar
| align=&quot;center&quot;| Tvrda
| [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]]
| {{davis|LUX}} 
| align=&quot;center&quot;| 4–1
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#98FB98&quot;| Pobjeda
|-
| [[Davis Cup 2013 – Evroafrička zona, grupa II|Evroafrička zona, grupa II]] – 2. runda
| 5–7. april
| align=&quot;center&quot;| Zemlja
| [[Mostar]], [[Bosna i Hercegovina]]
| {{davis|MDA}} 
| align=&quot;center&quot;| 1–3
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;FFA07A&quot;| Poraz
|-
|-style=&quot;border-top:2px solid gray;&quot;
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;3&quot;| [[Davis Cup 2014.|2014.]]
| [[Davis Cup 2014 – Evroafrička zona, grupa II|Evroafrička zona, grupa II]] – 1. runda
| 31. jan – 2. feb.
| align=&quot;center&quot;| Tepih
| [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]]
| {{davis|GRČ}} 
| align=&quot;center&quot;| 3–1
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#98FB98&quot;| Pobjeda
|-
| [[Davis Cup 2014 – Evroafrička zona, grupa II|Evroafrička zona, grupa II]] – 2. runda
| 4–6. april
| align=&quot;center&quot;| Tvrda
| [[Helsinki]], [[Finska]]
| {{davis|FIN}} 
| align=&quot;center&quot;| 3–2
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#98FB98&quot;| Pobjeda
|-
| [[Davis Cup 2014 – Evroafrička zona, grupa II|Evroafrička zona, grupa II]] – 3. runda
| 12–14. septembar 
| align=&quot;center&quot;| Tvrda
| [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]]
| {{davis|LTU}} 
| align=&quot;center&quot;|2–3
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;FFA07A&quot;| Poraz
|-
|-style=&quot;border-top:2px solid gray;&quot;
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;2&quot;| [[Davis Cup 2015.|2015.]]
| [[Davis Cup 2015 – Evroafrička zona, grupa II|Evroafrička zona, grupa II]] – 1. runda
| 6–8. mart
| align=&quot;center&quot;| Tvrda
| [[Harare]], [[Zimbabve]]
| {{davis|ZIM}}
| align=&quot;center&quot;|4–1
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#98FB98&quot;| Pobjeda
|-
| [[Davis Cup 2015 – Evroafrička zona, grupa II|Evroafrička zona, grupa II]] – 2. runda
| 17–19. juli
| align=&quot;center&quot;| Zemlja
| [[Siófok]], [[Mađarska]]
| {{davis|MAĐ}} 
| align=&quot;center&quot;| 2–3 
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;FFA07A&quot;| Poraz
|-
|-style=&quot;border-top:2px solid gray;&quot;
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;3&quot;| [[Davis Cup 2016.|2016.]]
| [[Davis Cup 2016 – Evroafrička zona, grupa II|Evroafrička zona, grupa II]] – 1. runda
| 4-6. mart
| align=&quot;center&quot;| Tepih
| [[Zenica]], [[Bosna i Hercegovina]]
| {{davis|TUN}} 
| align=&quot;center&quot;| 3-1
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#98FB98&quot;| Pobjeda
|-
| [[Davis Cup 2016 – Evroafrička zona, grupa II|Evroafrička zona, grupa II]] – 2. runda
| 15–17. juli
| align=&quot;center&quot;| Zemlja
| [[Bihać]], [[Bosna i Hercegovina]]
| {{davis|TUR}} 
| align=&quot;center&quot;| 3-1
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#98FB98&quot;| Pobjeda
|-
| [[Davis Cup 2016 – Evroafrička zona, grupa II|Evroafrička zona, grupa II]] – 3. runda
| 16–18. septembar
| align=&quot;center&quot;| Tvrda
| [[Vilnius]], [[Litvanija]]
| {{davis|LIT}} 
| align=&quot;center&quot;| 5-0
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFF99&quot;| Promovirani
|-
|-style=&quot;border-top:2px solid gray;&quot;
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;2&quot;| [[Davis Cup 2017.|2017.]]
| [[Davis Cup 2017 – Evroafrička zona, grupa I|Evroafrička zona, grupa I]] – 1. runda
| 3–5. februar
| align=&quot;center&quot;| Tvrda
| [[Zenica]], [[Bosna i Hercegovina]]
| {{davis|POLJ}} 
| align=&quot;center&quot;| 5-0
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#98FB98&quot;| Pobjeda
|-
| [[Davis Cup 2017 – Evroafrička zona, grupa I|Evroafrička zona, grupa I]] – 2. runda
| 7–9. april
| align=&quot;center&quot;| Tvrda
| [[Zenica]], [[Bosna i Hercegovina]]
| {{davis|HOL}} 
| align=&quot;center&quot;| 1-3
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;FFA07A&quot;| Poraz

|-
|-style=&quot;border-top:2px solid gray;&quot;
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;2&quot;| [[Davis Cup 2018.|2018.]]
| [[Davis Cup 2018 – Evroafrička zona, grupa I|Evroafrička zona, grupa I]] – 2. runda
| 7–9. april
| align=&quot;center&quot;| Zemlja
| [[Bratislava]], [[Slovačka]]
| {{davis|SVK}} 
| align=&quot;center&quot;| 3-2
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#98FB98&quot;| Pobjeda
|-
| [[Davis Cup 2018 – Play–off|Play–off za svjetsku grupu]] 
| 14–16. septembar
| align=&quot;center&quot;| Tvrda
| [[Osaka]], [[Japan]]
| {{davis|JAP}} 
| align=&quot;center&quot;| 0-4
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;FFA07A&quot;| Poraz
|-
|-style=&quot;border-top:2px solid gray;&quot;
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;2&quot;| [[Davis Cup 2019.|2019.]]
| [[Kvalifikacijska runda za Davis Cup 2019.|Kvalifikacijska runda za Davis Cup]] 
| 1–2. februar
| align=&quot;center&quot;| Tvrda
| [[Adelaide]], [[Australija]]
| {{davis|AUS}}
| align=&quot;center&quot;| 0–4
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;FFA07A&quot;| Poraz
|-
| [[Davis Cup 2019 – Evroafrička zona, grupa I|Evroafrička zona, grupa I]]
| 14–15. septembar
| align=&quot;center&quot;| Tvrda
| [[Zenica]], [[Bosna i Hercegovina]]
| {{davis|ČEŠ}}
| align=&quot;center&quot;| 2–3
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;FFA07A&quot;| Poraz
|-
|-style=&quot;border-top:2px solid gray;&quot;
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;2&quot;| [[Davis Cup 2020.|2020.]]
| [[Davis Cup 2020 – play-off za Svjetski grupu I|Play-off za Svjetski grupu I Davis Cupa]]
| 6–7. mart
| align=&quot;center&quot;| Tvrda
| [[Zenica]], [[Bosna i Hercegovina]]
| {{davis|JAR}}
| align=&quot;center&quot;| 3–1
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#98FB98&quot;| Pobjeda
|}

== Također pogledajte ==
* [[Davis Cup]]
* [[Fed Cup reprezentacija Bosne i Hercegovine]]

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.daviscup.com/en/teams/team/profile.aspx?id=BIH Profil reprezentacije BiH] na ''DavisCup.com''
* {{URL|www.tsbih.ba/}} sajt Davis Cup reprezentacije
{{Davis Cup}}
{{Reprezentacije Bosne i Hercegovine}}
{{Sportista godine Bosne i Hercegovine}}

[[Kategorija:Davis Cup timovi]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovačke reprezentacije|Davis Cup]]
[[Kategorija:Tenis u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Sportski kolektiv godine Bosne i Hercegovine]]</text>
      <sha1>gt8ejff45u48mfa6malduwr8t6kmgxy</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3732963</id>
      <parentid>3732962</parentid>
      <timestamp>2025-07-04T10:12:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3732963</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="29258" sha1="76f05d0logg2u1zibtiipzcpdgaxqf2" xml:space="preserve">{{Infokutija teniska reprezentacija
| vrsta             = Davis
| ime               = Bosna i Hercegovina
| slika             = Flag of Bosnia and Herzegovina.svg
| nadimak           = 
| kapiten           = [[Zoran Zrnić]]
| selektor          = 
| ITF Rank          = 26. {{Povećanje}}1 &lt;small&gt;(3. decembar 2018)&lt;/small&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=ITF Ranking |url=https://www.daviscup.com/en/rankings/current-rankings.aspx |website=www.daviscup |access-date=25. 12. 2018}}&lt;/ref&gt;
| ITF max           = 
| ITF max datum     = 
| ITF min           = 
| ITF min datum     = 
| boje              = 
| prva_godina       = [[Davis Cup 1996.|1996.]]
| odigrane_godine   = 24&lt;ref name=&quot;daviscup&quot;/&gt;
| odigrane_utakmice = 95 (52–43)
| odigrano_SG       = 1 (0–1)
| Ttitule           = 
| finalisti         = 
| najbolje          = 
| igračke_pobjede   = [[Mirza Bašić]] (30–19)&lt;ref name=&quot;daviscup&quot;&gt;{{cite web |title=Davis Cup reprezentacija Bosne i Hercegovine |url=https://www.daviscup.com/en/teams/team.aspx?id=BIH |website=www.daviscup.com |access-date=25. 12. 2018}}&lt;/ref&gt;
| singl_pobjede     = Merid Zahirović (17–5)&lt;ref name=&quot;daviscup&quot;/&gt;
| dubl_pobjede      = Mirza Bašić (18–7)&lt;ref name=&quot;daviscup&quot;/&gt;
| najbolji_dubl     = Tomislav Brkić i Mirza Bašić (15–6)&lt;ref name=&quot;daviscup&quot;/&gt;
| najviše_utakmica  = Tomislav Brkić (28)&lt;ref name=&quot;daviscup&quot;/&gt;
| najviše_godina    = Tomislav Brkić (12)&lt;ref name=&quot;daviscup&quot;/&gt;
}}
'''Davis Cup reprezentacija Bosne i Hercegovine''' predstavlja [[BiH|Bosnu i Hercegovinu]] u ''[[Davis Cup]]u'', a njom rukovodi [[Teniski savez Bosne i Hercegovine]].
Od septembra 2016. takmiči se u I grupi evroafričke zone a najbolji rezultat je play-off svjetske grupe iz 2018. godine.

== Trenutna postava ==
''Informacije o igračima i ranking na dan 2. 3. 2020.''
{| class=&quot;wikitable&quot; style=text-align:center 
|+Sastav za [[Davis Cup 2020 – Play-off za Svjetsku grupu I|Play-off za Svjetsku grupu I Davis Cupa 2020.]]
!width=130|Igrač
!Rejting pojedinačno
!Rejting u parovima
!Prvi put igrao
!Odigrao mečeva
!Ukupno P-I
!Pojedinačno P-I
!Parovi P-I
|-
|align=left|[[Damir Džumhur]]
|107
|–
|[[Davis Cup 2010.|2010.]]
|16
|14–10
|1–1
|15–11
|-
|align=left|[[Mirza Bašić]]
|303
|–
|[[Davis Cup 2007.|2007.]]
|26
|29–18
|12–11
|17–7
|-
|align=left|[[Tomislav Brkić]]
|587
|106
|[[Davis Cup 2008.|2008.]]
|27
|19–18
|3–10
|16–8
|-
|align=left|[[Nerman Fatić]]
|370
|868
|[[Davis Cup 2013.|2013.]]
|6
|2–4
|2–3
|0–1
|-
|}

===Reservni/povrijeđeni igrači===
* [[Darko Bojanović]] &lt;sup&gt;'''RES'''&lt;/sup&gt;
&lt;sup&gt;'''INJ'''&lt;/sup&gt; Nije u mogućnosti da igra zbog povrede.&lt;br&gt;
&lt;sup&gt;'''RES'''&lt;/sup&gt; Rezervni igrač.

== Historija ==
Prvi nastup u ''Davis Cupu'' BiH je imala 1996, nakon potpisivanja [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]] i okončanja [[Rat u Bosni i Hercegovini|ratnih sukoba]] u zemlji.

Do 2003. godine takmičila se u Evroafričkoj zoni, grupi III kada je usljed serije loših rezultata ispala u niži rang (grupu IV). Već u 2004. godini na turniru u [[Moldavija|moldavskom]] [[Chișinău]] pobjeđuje reprezentacije Ruande, Moldavije, Ugande, Mauricijusa i Armenije i vraća se u III grupu.
2009. godine reprezentacija je promovisana u II grupu Evroafričke zone. Nakon tri neuspjele promocije (2010, 2011. i 2014. godine) pobjedom nad Davis Cup reprezentacijom Litvanije 2016. reprezentacija Bosne i Hercegovine je promovisana u I grupu Evroafričke zone. U Play-offu 2018. godini protiv reprezentacije Japana nije uspjela izboriti plasman u Svjetsku grupu, najelitniju grupu Davis Cupa.

== Rezultati ==
=== 1996–1999. ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! width=&quot;50&quot;| Godina
! width=&quot;290&quot;| Takmičenje
! width=&quot;125&quot;| Datum
! width=&quot;60&quot;| Podloga
! width=&quot;220&quot;| Lokacija
! width=&quot;150&quot;| Protivnik
! width=&quot;50&quot;| Rezultat
! width=&quot;60&quot;| Ishod
|-style=&quot;border-top:2px solid gray;&quot;
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;6&quot;| [[Davis Cup 1996.|1996.]]
| [[Davis Cup 1996.|Evroafrička zona, grupa III]] – grupa B
| 20. maj
| align=&quot;center&quot;| Tvrda
| [[Istanbul]], [[Turska]]
| {{davis|ARM}} 
| align=&quot;center&quot;| 1–2
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;FFA07A&quot;| Poraz
|-
| [[Davis Cup 1996.|Evroafrička zona, grupa III]] – grupa B
| 21. maj
| align=&quot;center&quot;| Tvrda
| [[Istanbul]], [[Turska]]
| {{davis|TUN}} 
| align=&quot;center&quot;| 2–1
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#98FB98&quot;| Pobjeda
|-
| [[Davis Cup 1996.|Evroafrička zona, grupa III]] – grupa B
| 22. maj
| align=&quot;center&quot;| Tvrda
| [[Istanbul]], [[Turska]]
| {{davis|TUR}} 
| align=&quot;center&quot;| 1–2
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;FFA07A&quot;| Poraz
|-
| [[Davis Cup 1996.|Evroafrička zona, grupa III]] – grupa B
| 23. maj
| align=&quot;center&quot;| Tvrda
| [[Istanbul]], [[Turska]]
| {{davis|GRU}} 
| align=&quot;center&quot;| 1–2
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;FFA07A&quot;| Poraz
|-
| [[Davis Cup 1996.|Evroafrička zona, grupa III]] – grupa B
| 24. maj
| align=&quot;center&quot;| Tvrda
| [[Istanbul]], [[Turska]]
| {{davis|LIH}} 
| align=&quot;center&quot;| 2–1
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#98FB98&quot;| Pobjeda
|-
| [[Davis Cup 1996.|Evroafrička zona, grupa III]] – grupa B
| 26. maj
| align=&quot;center&quot;| Tvrda
| [[Istanbul]], [[Turska]]
| {{davis|BEN}} 
| align=&quot;center&quot;| 3–0
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#98FB98&quot;| Pobjeda
|-
|-style=&quot;border-top:2px solid gray;&quot;
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;5&quot;| [[Davis Cup 1997.|1997.]]
| [[Davis Cup 1997.|Evroafrička zona, grupa III]] – grupa B
| 22. januar
| align=&quot;center&quot;| Tvrda
| [[Dakar]], [[Senegal]]
| {{davis|LUX}} 
| align=&quot;center&quot;| 2–1 
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;FFA07A&quot;| Poraz
|-
| [[Davis Cup 1997.|Evroafrička zona, grupa III]] – grupa B
| 23. januar
| align=&quot;center&quot;| Tvrda
| [[Dakar]], [[Senegal]]
| {{davis|SEN}} 
| align=&quot;center&quot;| 0–3
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;FFA07A&quot;| Poraz
|-
| [[Davis Cup 1997.|Evroafrička zona, grupa III]] – grupa B
| 24. januar
| align=&quot;center&quot;| Tvrda
| [[Dakar]], [[Senegal]]
| {{davis|ARM}} 
| align=&quot;center&quot;| 3–0
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#98FB98&quot;| Pobjeda
|-
| [[Davis Cup 1997.|Evroafrička zona, grupa III]] – prva runda
| 25. januar
| align=&quot;center&quot;| Tvrda
| [[Dakar]], [[Senegal]]
| {{davis|ETI}} 
| align=&quot;center&quot;| 3–0
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#98FB98&quot;| Pobjeda
|-
| [[Davis Cup 1997.|Evroafrička zona, grupa III]] – finale
| 26. januar
| align=&quot;center&quot;| Tvrda
| [[Dakar]], [[Senegal]]
| {{davis|SMR}} 
| align=&quot;center&quot;| 3–0
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#98FB98&quot;| Pobjeda
|-
|-style=&quot;border-top:2px solid gray;&quot;
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;5&quot;| [[Davis Cup 1998.|1998.]]
| [[Davis Cup 1998.|Evroafrička zona, grupa III]] – grupa B
| 21. januar
| align=&quot;center&quot;| Tvrda
| [[Lomé]], [[Togo]]
| {{davis|TOG}} 
| align=&quot;center&quot;| 1–3
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;FFA07A&quot;| Poraz
|-
| [[Davis Cup 1998.|Evroafrička zona, grupa III]] – grupa B
| 22. januar
| align=&quot;center&quot;| Tvrda
| [[Lomé]], [[Togo]]
| {{davis|KEN}} 
| align=&quot;center&quot;| 3–0
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#98FB98&quot;| Pobjeda
|-
| [[Davis Cup 1998.|Evroafrička zona, grupa III]] – grupa B
| 23. januar
| align=&quot;center&quot;| Tvrda
| [[Lomé]], [[Togo]]
| {{davis|GRČ}} 
| align=&quot;center&quot;| 0–3
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;FFA07A&quot;| Poraz
|-
| [[Davis Cup 1998.|Evroafrička zona, grupa III]] – prva runda
| 24. januar
| align=&quot;center&quot;| Tvrda
| [[Lomé]], [[Togo]]
| {{davis|MAD}} 
| align=&quot;center&quot;| 2–1
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#98FB98&quot;| Pobjeda
|-
| [[Davis Cup 1998.|Evroafrička zona, grupa III]] – finale
| 25. januar
| align=&quot;center&quot;| Tvrda
| [[Lomé]], [[Togo]]
| {{davis|KEN}} 
| align=&quot;center&quot;| 3–0
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#98FB98&quot;| Pobjeda
|-
|-style=&quot;border-top:2px solid gray;&quot;
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;5&quot;| [[Davis Cup 1999.|1999.]]
| [[Davis Cup 1999.|Evroafrička zona, grupa III]] – grupa B
| 24. februar
| align=&quot;center&quot;| Zemlja
| [[Cairo]], [[Egipat]]
| {{davis|EGI}} 
| align=&quot;center&quot;| 0–3
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;FFA07A&quot;| Poraz
|-
| [[Davis Cup 1999.|Evroafrička zona, grupa III]] – grupa B
| 25. februar
| align=&quot;center&quot;| Zemlja
| [[Cairo]], [[Egipat]]
| {{davis|NGR}} 
| align=&quot;center&quot;| 2–1
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#98FB98&quot;| Pobjeda
|-
| [[Davis Cup 1999.|Evroafrička zona, grupa III]] – grupa B
| 26. februar
| align=&quot;center&quot;| Zemlja
| [[Cairo]], [[Egipat]]
| {{davis|BEN}} 
| align=&quot;center&quot;| 3–0
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#98FB98&quot;| Pobjeda
|-
| [[Davis Cup 1999.|Evroafrička zona, grupa III]] – prva runda
| 27. februar
| align=&quot;center&quot;| Zemlja
| [[Cairo]], [[Egipat]]
| {{davis|LUX}} 
| align=&quot;center&quot;| 0–2
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;FFA07A&quot;| Poraz
|-
| [[Davis Cup 1999.|Evroafrička zona, grupa III]] – finale
| 28. februar
| align=&quot;center&quot;| Zemlja
| [[Cairo]], [[Egipat]]
| {{davis|TUN}} 
| align=&quot;center&quot;| 2–0
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#98FB98&quot;| Pobjeda
|-
|}

=== 2000–2009. ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! width=&quot;50&quot;| Godina
! width=&quot;290&quot;| Takmičenje
! width=&quot;125&quot;| Datum
! width=&quot;60&quot;| Podloga
! width=&quot;220&quot;| Lokacija
! width=&quot;150&quot;| Protivnik
! width=&quot;50&quot;| Rezultat
! width=&quot;60&quot;| Ishod
|-style=&quot;border-top:2px solid gray;&quot;
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;5&quot;| [[Davis Cup 2001.|2000.]]
| [[Davis Cup 2000.|Evroafrička zona, grupa III]] – grupa A
| 24. maj
| align=&quot;center&quot;| Zemlja
| [[Tunis (grad)|Tunis]], [[Tunis (grad)|Tunis]]
| {{davis|TOG}} 
| align=&quot;center&quot;| 2–1
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#98FB98&quot;| Pobjeda
|-
| [[Davis Cup 2000.|Evroafrička zona, grupa III]] – grupa A
| 25. maj
| align=&quot;center&quot;| Zemlja
| [[Tunis (grad)|Tunis]], [[Tunis]]
| {{davis|GRU}} 
| align=&quot;center&quot;| 3–0
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#98FB98&quot;| Pobjeda
|-
| [[Davis Cup 2000.|Evroafrička zona, grupa III]] – grupa A
| 26. maj
| align=&quot;center&quot;| Zemlja
| [[Tunis (grad)|Tunis]], [[Tunis]]
| {{davis|MLT}} 
| align=&quot;center&quot;| 1–0
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#98FB98&quot;| Pobjeda
|-
| [[Davis Cup 2000.|Evroafrička zona, grupa III]] – prva runda
| 27. maj
| align=&quot;center&quot;| Zemlja
| [[Tunis (grad)|Tunis]], [[Tunis]]
| {{davis|MNK}} 
| align=&quot;center&quot;| 1–2
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;FFA07A&quot;| Poraz
|-
| [[Davis Cup 2000.|Evroafrička zona, grupa III]] – finale
| 28. maj
| align=&quot;center&quot;| Zemlja
| [[Tunis (grad)|Tunis]], [[Tunis]]
| {{davis|GRU}} 
| align=&quot;center&quot;| 1–2
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;FFA07A&quot;| Poraz
|-
|-style=&quot;border-top:2px solid gray;&quot;
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;4&quot;| [[Davis Cup 2001.|2001.]]
| [[Davis Cup 2001.|Evroafrička zona, grupa III]] – grupa B
| 23. maj
| align=&quot;center&quot;| Zemlja
| [[Port Louis]], [[Mauricijus]]
| {{davis|EGI}} 
| align=&quot;center&quot;| 1–2
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;FFA07A&quot;| Poraz
|-
| [[Davis Cup 2001.|Evroafrička zona, grupa III]] – grupa B
| 24. maj
| align=&quot;center&quot;| Zemlja
| [[Port Louis]], [[Mauricijus]]
| {{davis|MAUS}} 
| align=&quot;center&quot;| 3–0
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#98FB98&quot;| Pobjeda
|-
| [[Davis Cup 2001.|Evroafrička zona, grupa III]] – prva runda
| 26. maj
| align=&quot;center&quot;| Zemlja
| [[Port Louis]], [[Mauricijus]]
| {{davis|BUG}}
| align=&quot;center&quot;| 1–2
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;FFA07A&quot;| Poraz
|-
| [[Davis Cup 2001.|Evroafrička zona, grupa III]] – finale
| 27. maj
| align=&quot;center&quot;| Zemlja
| [[Port Louis]], [[Mauricijus]]
| {{davis|MAK}}
| align=&quot;center&quot;| 2–1
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#98FB98&quot;| Pobjeda
|-
|-style=&quot;border-top:2px solid gray;&quot;
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;5&quot;| [[Davis Cup 2002.|2002.]]
| [[Davis Cup 2002.|Evroafrička zona, grupa III]] – grupa B
| 3. april
| align=&quot;center&quot;| Zemlja
| [[Antalya]], [[Turska]]
| {{davis|ISL}} 
| align=&quot;center&quot;| 1–2
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;FFA07A&quot;| Poraz
|-
| [[Davis Cup 2002.|Evroafrička zona, grupa III]] – grupa B
| 4. april
| align=&quot;center&quot;| Zemlja
| [[Antalya]], [[Turska]]
| {{davis|BOC}} 
| align=&quot;center&quot;| 3–0
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#98FB98&quot;| Pobjeda
|-
| [[Davis Cup 2002.|Evroafrička zona, grupa III]] – grupa B
| 5. april
| align=&quot;center&quot;| Zemlja
| [[Antalya]], [[Turska]]
| {{davis|TUR}}
| align=&quot;center&quot;| 2–1
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#98FB98&quot;| Pobjeda
|-
| [[Davis Cup 2002.|Evroafrička zona, grupa III]] – baraž za promociju
| 6. april
| align=&quot;center&quot;| Zemlja
| [[Antalya]], [[Turska]]
| {{davis|AND}}
| align=&quot;center&quot;| 1–2
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;FFA07A&quot;| Poraz
|-
| [[Davis Cup 2002.|Evroafrička zona, grupa III]] – baraž za promociju
| 7. april
| align=&quot;center&quot;| Zemlja
| [[Antalya]], [[Turska]]
| {{davis|MNK}}
| align=&quot;center&quot;| 0–3
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;FFA07A&quot;| Poraz
|-
|-style=&quot;border-top:2px solid gray;&quot;
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;5&quot;| [[Davis Cup 2003.|2003.]]
| [[Davis Cup 2003.|Evroafrička zona, grupa III]] – grupa B
| 11. juni
| align=&quot;center&quot;| Zemlja
| [[Jūrmala]], [[Latvija]]
| {{davis|GRU}} 
| align=&quot;center&quot;| 0–3
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;FFA07A&quot;| Poraz
|-
| [[Davis Cup 2003.|Evroafrička zona, grupa III]] – grupa B
| 12. juni
| align=&quot;center&quot;| Zemlja
| [[Jūrmala]], [[Latvija]]
| {{davis|KIP}}
| align=&quot;center&quot;| 0–3
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;FFA07A&quot;| Poraz
|-
| [[Davis Cup 2003.|Evroafrička zona, grupa III]] – grupa B
| 13. juni
| align=&quot;center&quot;| Zemlja
| [[Jūrmala]], [[Latvija]]
| {{davis|TUR}}
| align=&quot;center&quot;| 0–3
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;FFA07A&quot;| Poraz
|-
| [[Davis Cup 2003.|Evroafrička zona, grupa III]] – baraž za ispadanja
| 14. juni
| align=&quot;center&quot;| Zemlja
| [[Jūrmala]], [[Latvija]]
| {{davis|MDA}}
| align=&quot;center&quot;| 0–3
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;FFA07A&quot;| Poraz
|-
| [[Davis Cup 2003.|Evroafrička zona, grupa III]] – baraž za ispadanja
| 15. juni
| align=&quot;center&quot;| Zemlja
| [[Jūrmala]], [[Latvija]]
| {{davis|MAK}}
| align=&quot;center&quot;| 0–3
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;silver&quot;| Ispali
|-
|-style=&quot;border-top:2px solid gray;&quot;
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;5&quot;| [[Davis Cup 2004.|2004.]]
| [[Davis Cup 2004 – Evroafrička zona|Evroafrička zona, grupa IV]] – grupa B
| 15. juli
| align=&quot;center&quot;| Zemlja
| [[Chişinău]], [[Moldavija]]
| {{davis|RUA}} 
| align=&quot;center&quot;| 3–0
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#98FB98&quot;| Pobjeda
|-
| [[Davis Cup 2004 – Evroafrička zona|Evroafrička zona, grupa IV]] – grupa B
| 16. juli
| align=&quot;center&quot;| Zemlja
| [[Chişinău]], [[Moldova]]
| {{davis|MDA}}
| align=&quot;center&quot;| 2–1
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#98FB98&quot;| Pobjeda
|-
| [[Davis Cup 2004 – Evroafrička zona|Evroafrička zona, grupa IV]] – grupa B
| 16. juli 
| align=&quot;center&quot;| Zemlja
| [[Chişinău]], [[Moldova]]
| {{davis|UGA}} 
| align=&quot;center&quot;| 3–0
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#98FB98&quot;| Pobjeda
|-
| [[Davis Cup 2004 – Evroafrička zona|Evroafrička zona, grupa IV]] – baraž za promociju
| 17. juli
| align=&quot;center&quot;| Zemlja
| [[Chişinău]], [[Moldova]]
| {{davis|MAUS}} 
| align=&quot;center&quot;| 3–0
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#98FB98&quot;| Pobjeda
|-
| [[Davis Cup 2004 – Evroafrička zona|Evroafrička zona, grupa IV]] – baraž za promociju
| 18. juli
| align=&quot;center&quot;| Zemlja
| [[Chişinău]], [[Moldova]]
| {{davis|ARM}} 
| align=&quot;center&quot;| 3–0
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFF99&quot;| Promovirani
|-
|-style=&quot;border-top:2px solid gray;&quot;
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;5&quot;| [[Davis Cup 2005.|2005.]]
| [[Davis Cup 2005 – Evroafrička zona|Evroafrička zona, grupa III]] – grupa B
| 27. april
| align=&quot;center&quot;| Zemlja
| [[Cairo]], [[Egipat]]
| {{davis|LTU}} 
| align=&quot;center&quot;| 2–1
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#98FB98&quot;| Pobjeda
|-
| [[Davis Cup 2005 – Evroafrička zona|Evroafrička zona, grupa III]] – grupa B
| 28. april
| align=&quot;center&quot;| Zemlja
| [[Cairo]], [[Egipat]]
| {{davis|EGI}}
| align=&quot;center&quot;| 0–3
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;FFA07A&quot;| Poraz
|-
| [[Davis Cup 2005 – Evroafrička zona|Evroafrička zona, grupa III]] – grupa B
| 29. april
| align=&quot;center&quot;| Zemlja
| [[Cairo]], [[Egipat]]
| {{davis|MAD}} 
| align=&quot;center&quot;| 2–1
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#98FB98&quot;| Pobjeda
|-
| [[Davis Cup 2005 – Evroafrička zona|Evroafrička zona, grupa III]] – baraž za promociju
| 30. april
| align=&quot;center&quot;| Zemlja
| [[Cairo]], [[Egipat]]
| {{davis|MAK}} 
| align=&quot;center&quot;| 0–3
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;FFA07A&quot;| Poraz
|-
| [[Davis Cup 2005 – Evroafrička zona|Evroafrička zona, grupa III]] – baraž za promociju
| 31. april
| align=&quot;center&quot;| Zemlja
| [[Cairo]], [[Egipat]]
| {{davis|AND}} 
| align=&quot;center&quot;| 1–2
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;FFA07A&quot;| Poraz
|-
|-style=&quot;border-top:2px solid gray;&quot;
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;5&quot;| [[Davis Cup 2006.|2006.]]
| [[Davis Cup 2006 – Evroafrička zona|Evroafrička zona, grupa III]] – grupa B
| 19. juli
| align=&quot;center&quot;| Zemlja
| [[Banja Luka]], [[Bosna i Hercegovina]]
| {{davis|MDA}} 
| align=&quot;center&quot;| 2–1
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#98FB98&quot;| Pobjeda
|-
| [[Davis Cup 2006 – Evroafrička zona|Evroafrička zona, grupa III]] – grupa B
| 20. juli
| align=&quot;center&quot;| Zemlja
| [[Banja Luka]], [[Bosna i Hercegovina]]
| {{davis|MNK}} 
| align=&quot;center&quot;| 0–3
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;FFA07A&quot;| Poraz
|-
| [[Davis Cup 2006 – Evroafrička zona|Evroafrička zona, grupa III]] – grupa B
| 21. juli
| align=&quot;center&quot;| Zemlja
| [[Banja Luka]], [[Bosna i Hercegovina]]
| {{davis|TUR}} 
| align=&quot;center&quot;| 1–2
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;FFA07A&quot;| Poraz
|-
| [[Davis Cup 2006 – Evroafrička zona|Evroafrička zona, grupa III]] – baraž za ispadanja
| 22. juli
| align=&quot;center&quot;| Zemlja
| [[Banja Luka]], [[Bosna i Hercegovina]]
| {{davis|ARM}} 
| align=&quot;center&quot;| 3–0
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#98FB98&quot;| Pobjeda
|-
| [[Davis Cup 2006 – Evroafrička zona|Evroafrička zona, grupa III]] – baraž za ispadanja
| 23. juli
| align=&quot;center&quot;| Zemlja
| [[Banja Luka]], [[Bosna i Hercegovina]]
| {{davis|AND}} 
| align=&quot;center&quot;| 2–1
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#98FB98&quot;| Pobjeda
|-
|-style=&quot;border-top:2px solid gray;&quot;
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;5&quot;| [[Davis Cup 2007.|2007.]]
| [[Davis Cup 2007 – Evroafrička zona|Evroafrička zona, grupa III]] – grupa A
| 9. maj
| align=&quot;center&quot;| Zemlja
| [[Cairo]], [[Egipat]]
| {{davis|MDA}} 
| align=&quot;center&quot;| 1–2
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;FFA07A&quot;| Poraz
|-
| [[Davis Cup 2007 – Evroafrička zona|Evroafrička zona, grupa III]] – grupa A
| 10. maj
| align=&quot;center&quot;| Zemlja
| [[Cairo]], [[Egipat]]
| {{davis|LTU}} 
| align=&quot;center&quot;| 1–2
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;FFA07A&quot;| Poraz
|-
| [[Davis Cup 2007 – Evroafrička zona|Evroafrička zona, grupa III]] – grupa A
| 11. maj
| align=&quot;center&quot;| Zemlja
| [[Cairo]], [[Egipat]]
| {{davis|IRS}} 
| align=&quot;center&quot;| 0–3
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;FFA07A&quot;| Poraz
|-
| [[Davis Cup 2007 – Evroafrička zona|Evroafrička zona, grupa III]] – baraž za ispadanja
| 12. maj
| align=&quot;center&quot;| Zemlja
| [[Cairo]], [[Egipat]]
| {{davis|ISL}} 
| align=&quot;center&quot;| 3–0
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#98FB98&quot;| Pobjeda
|-
| [[Davis Cup 2007 – Evroafrička zona|Evroafrička zona, grupa III]] – baraž za ispadanja
| 13. maj
| align=&quot;center&quot;| Zemlja
| [[Cairo]], [[Egipat]]
| {{davis|SMR}} 
| align=&quot;center&quot;| 3–0
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#98FB98&quot;| Pobjeda
|-
|-style=&quot;border-top:2px solid gray;&quot;
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;5&quot;| [[Davis Cup 2008.|2008.]]
| [[Davis Cup 2008.|Evroafrička zona, grupa III]] – grupa B
| 7. maj
| align=&quot;center&quot;| Zemlja
| [[Erevan]], [[Armenija]]
| {{davis|GAN}} 
| align=&quot;center&quot;| 3–0
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#98FB98&quot;| Pobjeda
|-
| [[Davis Cup 2008.|Evroafrička zona, grupa III]] – grupa B
| 8. maj
| align=&quot;center&quot;| Zemlja
| [[Erevan]], [[Armenija]]
| {{davis|EST}} 
| align=&quot;center&quot;| 3–0
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#98FB98&quot;| Pobjeda
|-
| [[Davis Cup 2008.|Evroafrička zona, grupa III]] – grupa B
| 9. maj
| align=&quot;center&quot;| Zemlja
| [[Erevan]], [[Armenija]]
| {{davis|LTU}} 
| align=&quot;center&quot;| 1–2
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;FFA07A&quot;| Poraz
|-
| [[Davis Cup 2008.|Evroafrička zona, grupa III]] – baraž za promociju
| 10. maj
| align=&quot;center&quot;| Zemlja
| [[Erevan]], [[Armenija]]
| {{davis|MDA}} 
| align=&quot;center&quot;| 0–3
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;FFA07A&quot;| Poraz
|-
| [[Davis Cup 2008.|Evroafrička zona, grupa III]] – baraž za promociju
| 11. maj
| align=&quot;center&quot;| Zemlja
| [[Erevan]], [[Armenija]]
| {{davis|NOR}} 
| align=&quot;center&quot;| 1–2
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;FFA07A&quot;| Poraz
|-
|-style=&quot;border-top:2px solid gray;&quot;
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;5&quot;| [[Davis Cup 2009.|2009.]]
| [[Davis Cup 2009 – Evroafrička zona, grupa III|Evroafrička zona, grupa III]] – grupa B
| 1. april
| align=&quot;center&quot;| Zemlja
| [[Tunis (grad)|Tunis]], [[Tunis]]
| {{davis|NAM}} 
| align=&quot;center&quot;| 3–0
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#98FB98&quot;| Pobjeda
|-
| [[Davis Cup 2009 – Evroafrička zona, grupa III|Evroafrička zona, grupa III]] – grupa B
| 2. april
| align=&quot;center&quot;| Zemlja
| [[Tunis (grad)|Tunis]], [[Tunis]]
| {{davis|AND}} 
| align=&quot;center&quot;| 3–0
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#98FB98&quot;| Pobjeda
|-
| [[Davis Cup 2009 – Evroafrička zona, grupa III|Evroafrička zona, grupa III]] – grupa B
| 3. april
| align=&quot;center&quot;| Zemlja
| [[Tunis (grad)|Tunis]], [[Tunis]]
| {{davis|NOR}} 
| align=&quot;center&quot;| 1–2
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;FFA07A&quot;| Poraz
|-
| [[Davis Cup 2009 – Evroafrička zona, grupa III|Evroafrička zona, grupa III]] – baraž za promociju
| 4. april
| align=&quot;center&quot;| Zemlja
| [[Tunis (grad)|Tunis]], [[Tunis]]
| {{davis|MAR}} 
| align=&quot;center&quot;| 1–2
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;FFA07A&quot;| Poraz
|-
| [[Davis Cup 2009 – Evroafrička zona, grupa III|Evroafrička zona, grupa III]] – baraž za promociju
| 5. april
| align=&quot;center&quot;| Zemlja
| [[Tunis (grad)|Tunis]], [[Tunis]]
| {{davis|TUN}} 
| align=&quot;center&quot;| 2–1
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFF99&quot;| Promovirani
|-
|}

=== 2010–trenutno ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! width=&quot;50&quot;| Godina
! width=&quot;290&quot;| Takmičenje
! width=&quot;125&quot;| Datum
! width=&quot;60&quot;| Podloga
! width=&quot;220&quot;| Lokacija
! width=&quot;150&quot;| Protivnik
! width=&quot;50&quot;| Rezultat
! width=&quot;60&quot;| Ishod
|-style=&quot;border-top:2px solid gray;&quot;
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;3&quot;| [[Davis Cup 2010.|2010.]]
| [[Davis Cup 2010 – Evroafrička zona, grupa II|Evroafrička zona, grupa II]] – 1. runda
| 5–7. mart
| align=&quot;center&quot;| Zemlja
| [[Veles (grad)|Veles]], [[Makedonija]]
| {{davis|MAK}} 
| align=&quot;center&quot;| 3–2
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#98FB98&quot;| Pobjeda
|-
| [[Davis Cup 2010 Evroafrička zona, grupa II|Evroafrička zona, grupa II]] – 2. runda
| 9–11. juli
| align=&quot;center&quot;| Zemlja
| [[Tallinn]], [[Estonija]]
| {{davis|EST}} 
| align=&quot;center&quot;| 3–2
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#98FB98&quot;| Pobjeda
|-
| [[Davis Cup 2010 Evroafrička zona, grupa II|Evroafrička zona, grupa II]] – 3. runda
| 17–19. septembar
| align=&quot;center&quot;| Zemlja
| [[Lisbon|Cruz Quebrada]], [[Portugal]]
| {{davis|POR}} 
| align=&quot;center&quot;| 2–3
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;FFA07A&quot;| Poraz
|-
|-style=&quot;border-top:2px solid gray;&quot;
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;3&quot;| [[Davis Cup 2011|2011.]]
| [[Davis Cup 2011 Evroafrička zona, grupa II|Evroafrička zona, grupa II]] – 1. runda
| 4–6. mart
| align=&quot;center&quot;| Zemlja
| [[Marrakesh]], [[Maroko]]
| {{davis|MAR}} 
| align=&quot;center&quot;| 3–2
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#98FB98&quot;| Pobjeda
|-
| [[Davis Cup 2011 – Evroafrička zona, grupa II|Evroafrička zona, grupa II]] – 2. runda
| 8–10. juli
| align=&quot;center&quot;| Tvrda
| [[Tuzla]], [[Bosna i Hercegovina]]
| {{davis|EST}} 
| align=&quot;center&quot;| 3–2
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#98FB98&quot;| Pobjeda
|-
| [[Davis Cup 2011 – Evroafrička zona, grupa II|Evroafrička zona, grupa II]] – 3. runda
| 16–18. septembar
| align=&quot;center&quot;| Tvrda
| [[Hillerød]], [[Danska]]
| {{davis|DEN}} 
| align=&quot;center&quot;| 2–3
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;FFA07A&quot;| Poraz
|-
|-style=&quot;border-top:2px solid gray;&quot;
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;2&quot;| [[Davis Cup 2012.|2012.]]
| [[Davis Cup 2012 – Evroafrička zona, grupa II|Evroafrička zona, grupa II]] – 1. runda
| 10–12. februar
| align=&quot;center&quot;| Tvrda
| [[Ankara]], [[Turska]]
| {{davis|TUR}} 
| align=&quot;center&quot;| 3–1
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#98FB98&quot;| Pobjeda
|-
| [[Davis Cup 2012 – Evroafrička zona, grupa II|Evroafrička zona, grupa II]] – 2. runda
| 6–8. april
| align=&quot;center&quot;| Tvrda
| [[Minsk]], [[Bjelorusija]]
| {{davis|BLR}} 
| align=&quot;center&quot;| 1–4
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;FFA07A&quot;| Poraz
|-
|-style=&quot;border-top:2px solid gray;&quot;
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;2&quot;| [[Davis Cup 2013.|2013.]]
| [[Davis Cup 2013 – Evroafrička zona, grupa II|Evroafrička zona, grupa II]] – 1. runda
| 1–3. februar
| align=&quot;center&quot;| Tvrda
| [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]]
| {{davis|LUX}} 
| align=&quot;center&quot;| 4–1
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#98FB98&quot;| Pobjeda
|-
| [[Davis Cup 2013 – Evroafrička zona, grupa II|Evroafrička zona, grupa II]] – 2. runda
| 5–7. april
| align=&quot;center&quot;| Zemlja
| [[Mostar]], [[Bosna i Hercegovina]]
| {{davis|MDA}} 
| align=&quot;center&quot;| 1–3
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;FFA07A&quot;| Poraz
|-
|-style=&quot;border-top:2px solid gray;&quot;
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;3&quot;| [[Davis Cup 2014.|2014.]]
| [[Davis Cup 2014 – Evroafrička zona, grupa II|Evroafrička zona, grupa II]] – 1. runda
| 31. jan – 2. feb.
| align=&quot;center&quot;| Tepih
| [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]]
| {{davis|GRČ}} 
| align=&quot;center&quot;| 3–1
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#98FB98&quot;| Pobjeda
|-
| [[Davis Cup 2014 – Evroafrička zona, grupa II|Evroafrička zona, grupa II]] – 2. runda
| 4–6. april
| align=&quot;center&quot;| Tvrda
| [[Helsinki]], [[Finska]]
| {{davis|FIN}} 
| align=&quot;center&quot;| 3–2
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#98FB98&quot;| Pobjeda
|-
| [[Davis Cup 2014 – Evroafrička zona, grupa II|Evroafrička zona, grupa II]] – 3. runda
| 12–14. septembar 
| align=&quot;center&quot;| Tvrda
| [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]]
| {{davis|LTU}} 
| align=&quot;center&quot;|2–3
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;FFA07A&quot;| Poraz
|-
|-style=&quot;border-top:2px solid gray;&quot;
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;2&quot;| [[Davis Cup 2015.|2015.]]
| [[Davis Cup 2015 – Evroafrička zona, grupa II|Evroafrička zona, grupa II]] – 1. runda
| 6–8. mart
| align=&quot;center&quot;| Tvrda
| [[Harare]], [[Zimbabve]]
| {{davis|ZIM}}
| align=&quot;center&quot;|4–1
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#98FB98&quot;| Pobjeda
|-
| [[Davis Cup 2015 – Evroafrička zona, grupa II|Evroafrička zona, grupa II]] – 2. runda
| 17–19. juli
| align=&quot;center&quot;| Zemlja
| [[Siófok]], [[Mađarska]]
| {{davis|MAĐ}} 
| align=&quot;center&quot;| 2–3 
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;FFA07A&quot;| Poraz
|-
|-style=&quot;border-top:2px solid gray;&quot;
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;3&quot;| [[Davis Cup 2016.|2016.]]
| [[Davis Cup 2016 – Evroafrička zona, grupa II|Evroafrička zona, grupa II]] – 1. runda
| 4-6. mart
| align=&quot;center&quot;| Tepih
| [[Zenica]], [[Bosna i Hercegovina]]
| {{davis|TUN}} 
| align=&quot;center&quot;| 3-1
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#98FB98&quot;| Pobjeda
|-
| [[Davis Cup 2016 – Evroafrička zona, grupa II|Evroafrička zona, grupa II]] – 2. runda
| 15–17. juli
| align=&quot;center&quot;| Zemlja
| [[Bihać]], [[Bosna i Hercegovina]]
| {{davis|TUR}} 
| align=&quot;center&quot;| 3-1
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#98FB98&quot;| Pobjeda
|-
| [[Davis Cup 2016 – Evroafrička zona, grupa II|Evroafrička zona, grupa II]] – 3. runda
| 16–18. septembar
| align=&quot;center&quot;| Tvrda
| [[Vilnius]], [[Litvanija]]
| {{davis|LIT}} 
| align=&quot;center&quot;| 5-0
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFF99&quot;| Promovirani
|-
|-style=&quot;border-top:2px solid gray;&quot;
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;2&quot;| [[Davis Cup 2017.|2017.]]
| [[Davis Cup 2017 – Evroafrička zona, grupa I|Evroafrička zona, grupa I]] – 1. runda
| 3–5. februar
| align=&quot;center&quot;| Tvrda
| [[Zenica]], [[Bosna i Hercegovina]]
| {{davis|POLJ}} 
| align=&quot;center&quot;| 5-0
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#98FB98&quot;| Pobjeda
|-
| [[Davis Cup 2017 – Evroafrička zona, grupa I|Evroafrička zona, grupa I]] – 2. runda
| 7–9. april
| align=&quot;center&quot;| Tvrda
| [[Zenica]], [[Bosna i Hercegovina]]
| {{davis|HOL}} 
| align=&quot;center&quot;| 1-3
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;FFA07A&quot;| Poraz

|-
|-style=&quot;border-top:2px solid gray;&quot;
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;2&quot;| [[Davis Cup 2018.|2018.]]
| [[Davis Cup 2018 – Evroafrička zona, grupa I|Evroafrička zona, grupa I]] – 2. runda
| 7–9. april
| align=&quot;center&quot;| Zemlja
| [[Bratislava]], [[Slovačka]]
| {{davis|SVK}} 
| align=&quot;center&quot;| 3-2
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#98FB98&quot;| Pobjeda
|-
| [[Davis Cup 2018 – Play–off|Play–off za svjetsku grupu]] 
| 14–16. septembar
| align=&quot;center&quot;| Tvrda
| [[Osaka]], [[Japan]]
| {{davis|JAP}} 
| align=&quot;center&quot;| 0-4
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;FFA07A&quot;| Poraz
|-
|-style=&quot;border-top:2px solid gray;&quot;
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;2&quot;| [[Davis Cup 2019.|2019.]]
| [[Kvalifikacijska runda za Davis Cup 2019.|Kvalifikacijska runda za Davis Cup]] 
| 1–2. februar
| align=&quot;center&quot;| Tvrda
| [[Adelaide]], [[Australija]]
| {{davis|AUS}}
| align=&quot;center&quot;| 0–4
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;FFA07A&quot;| Poraz
|-
| [[Davis Cup 2019 – Evroafrička zona, grupa I|Evroafrička zona, grupa I]]
| 14–15. septembar
| align=&quot;center&quot;| Tvrda
| [[Zenica]], [[Bosna i Hercegovina]]
| {{davis|ČEŠ}}
| align=&quot;center&quot;| 2–3
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;FFA07A&quot;| Poraz
|-
|-style=&quot;border-top:2px solid gray;&quot;
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;2&quot;| [[Davis Cup 2020.|2020.]]
| [[Davis Cup 2020 – play-off za Svjetski grupu I|Play-off za Svjetski grupu I Davis Cupa]]
| 6–7. mart
| align=&quot;center&quot;| Tvrda
| [[Zenica]], [[Bosna i Hercegovina]]
| {{davis|JAR}}
| align=&quot;center&quot;| 3–1
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#98FB98&quot;| Pobjeda
|}

== Također pogledajte ==
* [[Davis Cup]]
* [[Fed Cup reprezentacija Bosne i Hercegovine]]

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.daviscup.com/en/teams/team/profile.aspx?id=BIH Profil reprezentacije BiH] na ''DavisCup.com''
* {{URL|www.tsbih.ba/}} sajt Davis Cup reprezentacije
{{Davis Cup}}
{{Reprezentacije Bosne i Hercegovine}}
{{Sportista godine Bosne i Hercegovine}}

[[Kategorija:Davis Cup timovi]]
[[Kategorija:Tenis u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Sportski kolektiv godine Bosne i Hercegovine]]</text>
      <sha1>76f05d0logg2u1zibtiipzcpdgaxqf2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Deep Space Network</title>
    <ns>0</ns>
    <id>168663</id>
    <revision>
      <id>3732786</id>
      <parentid>3539040</parentid>
      <timestamp>2025-07-03T16:51:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>+ 3 kategorija; ±[[Kategorija:Astronomija]]→[[Kategorija:Radioastronomija]] (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3732786</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1742" sha1="n491ksw3lyl9webvt1abj9z3tx1j37h" xml:space="preserve">[[Datoteka:Deep_space_network_40th_logo.svg|mini|Logo]]
[[Datoteka:Goldstone_DSN_antenna.jpg|mini|70-metarska antena u Goldstone centru]]
'''Deep Space Network''' je mreža tanjirastih [[antena]] na Zemlji&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.nasa.gov/directorates/heo/scan/services/networks/deep_space_network/about|title=About the Deep Space Network|last=Monaghan|first=Heather|date=2020-03-30|website=NASA|access-date=2023-09-03}}&lt;/ref&gt; za primanje signala iz dubokog svemira. Koriste je [[Voyager 1]] i [[Voyager 2|2z]], te mnoge druge letjelice, za slanje i primanje podataka iz dubokog svemira na zemlju.
DSN je dio [[NASA]]-inog [[Jet Propulsion Laboratory]] (JPL). 

Također se bave radio-astronomskim i radarskim opservacijama. Druge mreže slične namjene su ESTRACK evropske svemirske agencije, [[Sovjetska mreža dubokog svemira]], [[Indijska mreža dubokog svemira]] i [[Kineska mreža dubokog svemira]].

== Također pogledajte ==
* [[Mars Exploration Rovers]]
* [[Opportunity]]
* [[Spirit]]
* [[Voyager 1]]
* [[Voyager 2]]
* [[Cassini-Huygens]]

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Deep Space Network}}
* http://ipnpr.jpl.nasa.gov/progress_report2/42-28/28A.PDF
* https://web.archive.org/web/20140611094446/http://deepspace.jpl.nasa.gov/dsndocs/810-005/201/201B.pdf
* http://www.nasa.gov/offices/ogc/about/space_act1.html
* [https://web.archive.org/web/20120608040231/http://deepspace.jpl.nasa.gov/dsn/ Službeni sajt]

{{NASA}}
{{NASA-ini centri}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Mreže za duboki svemir]]
[[Kategorija:Osnivanja u 1958. u Sjedinjenim Američkim Državama]]
[[Kategorija:Radioastronomija]]
[[Kategorija:Telemetrija]]
[[Kategorija:Laboratorija za mlazni pogon]]
[[Kategorija:NASA]]</text>
      <sha1>n491ksw3lyl9webvt1abj9z3tx1j37h</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mariner 4</title>
    <ns>0</ns>
    <id>168765</id>
    <revision>
      <id>3732948</id>
      <parentid>3731668</parentid>
      <timestamp>2025-07-04T09:00:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AdnanSa</username>
        <id>226</id>
      </contributor>
      <origin>3732948</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20010" sha1="o58037s4yohgkpbf2c2tns7o56l5vxo" xml:space="preserve">[[Datoteka:Mariner 3 and 4.jpg|mini|desno|Mariner 3 ili 4]]
'''Mariner 4''', zajedno s Marinerom 3 poznat kao Mariner-Mars 1964), je [[NASA|NASA-ina]] svemirska letjelica namijenjena istraživanju [[Mars (planeta)|Marsa]], četvrta iz [[Program Mariner|programa Mariner]] koje su bile namijenjenih istraživanju planeta u režimu preleta. Bio je dizajniran za naučno posmatranje Marsa i za prenos podataka tog posmatranja na Zemlju. Lansiran je 28. novembra 1964. pomoću rakete [[Atlas (raketa)|Atlas]]-[[Agena D]] iz [[Cape Canaveral]]a. Kraj Marsa je preletio 14-15. jula 1965. i pri tome na [[Zemlja (planeta)|Zemlju]] poslao prve fotorgafije njegove površine.&lt;ref name=fact1&gt;{{cite web|url=http://nssdc.gsfc.nasa.gov/nmc/spacecraftDisplay.do?id=1964-077A|title=''&quot;Mariner 4&quot;''|language=engleski}} nssdc.gsfc.nasa.gov (18. juni 2011.)&lt;/ref&gt;

Snimio je prve slike druge planete ikada vraćene iz dubokog svemira; njihov prikaz kraterima prekrivene, mrtve planete uveliko je promijenio pogled naučne zajednice na život na Marsu.&lt;ref&gt;Bill Momsen (2006). [https://web.archive.org/web/20020620141059/http://home.earthlink.net/~nbrass1/mariner/miv.htm &quot;Mariner IV – First Flyby of Mars: Some personal experiences&quot;]. p. 1&lt;/ref&gt; Pored vizuelnog posmatranja ciljevi misije bili su izvođenje mjerenja polja i čestica u međuplanetarnom prostoru u blizini Marsa i sticanje iskustva i znanja o inženjerskim mogućnostima za međuplanetarne letove dugog trajanja.

U početku se očekivalo da će ostati u svemiru osam mjeseci, ali je misija Marinera 4 trajala oko tri godine u solarnoj orbiti.&lt;ref&gt;[https://www.jpl.nasa.gov/missions/mariner-4/ &quot;Mariner 4 – Mars Missions&quot;]. jpl.nasa.gov. NASA.&lt;/ref&gt; Komunikacija sa sondom prekinuta je 21. decembra 1967.&lt;ref name=fact1/&gt;

== Svemirska letjelica i podsistemi ==
[[Datoteka:Mariner_3_or_4_diagram.jpg|thumb|Dijagram Marinera 3 i 4]]
Svemirska letjelica se sastojala od osmougaonog magnezijumskog okvira, dijagonale 127 cm i visine 45,7 cm. Četiri solarna panela bila su pričvršćena na vrh okvira s rasponom od kraja do kraja od 6,88 metara, uključujući solarne lopatice za pritisak koje su se protezale s krajeva. Eliptična parabolična antena visokog pojačanja dimenzija 104,1 cm × 66,0 cm također je bila montirana na vrhu okvira. Svesmjerna antena niskog pojačanja bila je montirana na jarbol visok 223,5 cm pored antene visokog pojačanja. Ukupna visina svemirske letjelice bila je 2,89 metara. U osmougaoni okvir bila je smještena elektronska oprema, kablovi, pogonski sistem za korekciju kursa, te dovod i regulatore gasa za kontrolu položaja.

Naučni instrumenti su uključivali:&lt;ref&gt;Hugh R. Anderson (September 10, 1965). &quot;Initial Results, Spacecraft Description and Encounter Sequence&quot;. Science. New Series. 149 (3689): 1226–1228. Bibcode:1965Sci...149.1226A. doi:10.1126/science.149.3689.1226. PMID 17747450.&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;Glenn A. Reiff (January 28, 1966). &quot;Mariner IV: Developing the Scientific Experiment&quot;. Science. New Series. 151 (3709): 413–417. Bibcode:1966Sci...151..413R. doi:10.1126/science.151.3709.413. PMID 17798511.&lt;/ref&gt;
* [[Helij]]umski magnetometar, za mjerenje magnitude i drugih karakteristika međuplanetarnih i planetarnih magnetnih polja.
* Ionizaciona komora/[[Gajgerov brojač]], za mjerenje intenziteta i distribucije nabijenih čestica u međuplanetarnom prostoru i u blizini Marsa.
* Detektor zračenja, za mjerenje intenziteta i smjera čestica niske energije.
* Teleskop za kosmičke zrake, za mjerenje smjera i energetskog spektra [[proton]]a i [[Alfa-čestica]].
* Sonda za solarnu [[Plazma (fizika)|plazmu]],za mjerenje fluksa nabijenih čestica vrlo niske energije sa Sunca.
* Detektor [[Svemirska prašina|svemirske prašine]], za mjerenje impulsa, distribucije, gustoće i smjera svemirske prašine.
* Televizijska kamera, za dobijanje krupnih slika površine Marsa. Ovaj podsistem se sastojao od četiri dijela: Cassegrain teleskopa sa vidnim poljem od 1,05° x 1,05°, zatvarača i sklopa crveno/zelenog filtera sa vremenima ekspozicije od 0,08 i 0,20 sekundi, vidikonske cijevi za sporo skeniranje koja je pretvarala optičku sliku u električni video signal i elektronskih sistema potrebnih za pretvaranje analognog signala u digitalni bitstream za prijenos.

Električnu energiju za instrumente i radio predajnik Marinera 4 napajale su 28.224 solarne ćelije smještene u četiri solarna panela dimenzija 176 cm × 90 cm, koji su mogli osigurati 310 vati na oko 1,5 [[Astronomska jedinica|AJ]] (što je približno udaljenosti Marsa). Punjiva srebro-cinkova baterija od 1200 W·h također je korištena za manevre i podršku. Za pogon je korišten monopropelentni [[hidrazin]], putem motora s vektorskom kontrolom i četiri mlaznice, s potiskom od 222 njutna (50 lbf), instaliranog na jednoj od strana osmougaone strukture. Kontrolu položaja svemirske sonde osiguravalo je 12 mlaznica hladnog [[dušik]]a postavljenih na krajevima solarnih panela i tri [[žiroskop]]a. Solarne lopatice za pritisak, svaka površine 0,65 m2, bile su pričvršćene na vrhove solarnih panela. Informacije o položaju pružala su četiri senzora Sunca i senzor za Zemlju, Mars ili zvijezdu Canopus, zavisno od vremena u svemirskom letu. Mariner 4 je bila prva svemirska sonda kojoj je bila potrebna zvijezda kao navigacijski referentni objekt, budući da su ranije misije, koje su ostale blizu Zemlje, Mjeseca ili planete Venere, uočavale ili sjajnu površinu matične planete ili jarko osvijetljenu metu. Tokom ovog leta, i Zemlja i Mars bi bili previše slabi za navigaciono fiksiranje. Bio je potreban još jedan sjajni izvor pod širokim uglom od Sunca, a Canopus je ispunio ovaj zahtjev. Nakon toga, Canopus je korišten kao referentna tačka u mnogim sljedećim misijama.&lt;ref&gt;W. C. Goss (May 1, 1970). &quot;The Mariner Spacecraft Star Sensors&quot;. Applied Optics. 9 (5): 1056–1067. Bibcode:1970ApOpt...9.1056G. doi:10.1364/AO.9.001056. PMID 20076329.&lt;/ref&gt;

Telekomunikaciona oprema na Marineru 4 sastojala se od dvostrukih S-pojasnih predajnika (sa triodnim pojačalom od sedam vati ili cijevnim pojačalom od deset vati) i jednog radio prijemnika koji su zajedno mogli slati i primati podatke putem antena niskog i visokog pojačanja brzinom od 8⅓ ili 33⅓ bita u sekundi. Podaci su se također mogli pohraniti na magnetni snimač kapaciteta 5,24 miliona bita za kasniji prijenos. Sve elektronske operacije kontrolirao je komandni podsistem koji je mogao obraditi bilo koju od 29 direktnih komandnih riječi ili tri kvantitativne komande za manevre na sredini kursa. Centralni računar i sekvencer upravljali su pohranjenim vremenskim sekvencama koristeći frekvenciju sinhronizacije od 38,4 kHz kao vremensku referencu. Kontrola temperature postignuta je korištenjem podesivih žaluzina postavljenih na šest elektronskih sklopova, plus višeslojnih izolacijskih pokrivača, poliranih aluminijskih štitova i površinskih tretmana. Druga mjerenja koja su se mogla izvršiti uključivala su:
* Radio okultaciju
* Nebesku mehaniku zasnovana na preciznom praćenju

Mariner 4 je također trebao nositi ultraljubičasti fotometar na lijevoj strani krmene platforme za skeniranje TV kamere. Kasnije tokom testiranja otkriveno je da uključivanje UV fotometra stvara električne probleme koji bi ugrozili TV kameru. Kao rezultat toga, uklonjen je i zamijenjen simulatorom termalne/inercijske mase koji je dizajniran da emulira geometriju, masu i druge karakteristike UV fotometra kako bi se eliminisali svi nenamjerni problemi uzrokovani uklanjanjem UV fotometra. Ovaj rezervni UV fotometar je na kraju korišten na Marineru 5 1967. godine.

== Misija ==
=== Lansiranje ===
Nakon što je Mariner 3 potpuno uništen, inženjeri JPL-a sugerirali su da je došlo do kvara tokom odvajanja metalne vanjske od unutrašnje obloge od fiberglasa zbog razlike u pritisku između unutrašnjeg i vanjskog dijela obloge, te da je to moglo uzrokovati zapetljavanje opružnog mehanizma za odvajanje i njegovo nepravilno odvajanje.

Testiranje u JPL-u potvrdilo je ovaj način kvara i uložen je napor da se razvije nova, potpuno metalna obloga. Nedostatak ovoga bio je taj što bi nova obloga bila znatno teža i smanjila bi nosivost Atlas-Agene. Convair i Lockheed-Martin morali su napraviti nekoliko poboljšanja performansi potisnika kako bi iz njega izvukli više snage. Uprkos strahovima da se radovi ne mogu završiti prije zatvaranja [[Lansirni prozor|lansirnog prozora]] 1964. godine, nova obloga je bila spremna do novembra.&lt;ref&gt;John Uri (November 26, 2019). [https://www.nasa.gov/history/55-years-ago-mariner-4-first-to-mars/ &quot;55 Years Ago: Mariner 4 First to Mars&quot;]. nasa.gov. NASA.&lt;/ref&gt;

Nakon lansiranja sa lansirnog kompleksa 12 Zračne baze Cape Canaveral, zaštitni pokrov koji je pokrivao Mariner 4 je odbačen, a kombinacija Agena-D/Mariner 4 se odvojila od rakete Atlas-D. Početno paljenje je postavilo letjelicu u Zemljinu parkirnu orbitu, a drugo paljenje je ubacilo letjelicu u transfernu orbitu Marsa. Potom se Mariner odvojio od Agene i započeo operacije u krstarećem režimu. Solarni paneli su aktivirani, a platforma za skeniranje je otključana.

=== Lociranje Canopusa ===
Pretraživač zvijezda na letjelici bio je postavljen tako da reaguje na bilo koji objekt koji je više od jedne osmine sjajniji, a manje od osam puta sjajniji od Canopusa. Pored samog Canopusa, senzor je mogao detektovati sedam takvih objekata. Trebalo je više od jednog dana &quot;lutanja od zvijezde&quot; da se pronađe Canopus, jer je senzor u početku locirao druge zvijezde: uzorak slučajne svjetlosti sa Zemlje, [[Alpha Cephei|Alderamin]], Regulus, [[Suhail Hadar|Naos]] i [[Gamma Velorum]], locirani su prije Canopusa.

Stalni problem tokom ranog dijela misije bio je taj što su se često javljali prolazni signali greške rotacije koji su povremeno uzrokovali gubitak fiksiranja Canopusa. Prvi pokušaj manevra na sredini kursa prekinut je gubitkom fokusa na zvijezdu ubrzo nakon što su se žiroskopi počeli okretati. Fokus na Canopus je izgubljen šest puta u periodu manjem od tri sedmice nakon lansiranja i svaki put bi bio potreban niz radio komandi za ponovno lociranje zvijezde. Nakon proučavanja problema, istraživači su zaključili da je ponašanje uzrokovano malim česticama prašine koje su se na neki način oslobađale iz svemirske letjelice i prolazile kroz vidno polje senzora zvijezde. Sunčeva svjetlost raspršena s čestica tada se pojavljivala kao osvjetljenje ekvivalentno onom od sjajne zvijezde. To bi uzrokovalo prolaznu grešku rotacije dok bi objekt prolazio kroz vidno polje dok je senzor bio usmjeren na Canopus. Kada bi objekt bio dovoljno svijetao da premaši gornja ograničenja koje je bilo postavljeno na osam puta veći intenzitet od Canopusa, svemirska letjelica bi automatski isključila Canopus i pokrenula potragu za novom zvijezdom. Konačno, 17. decembra 1964. upućena je radio komanda kojom je uklonjeno ovo gornje ograničenje. Nije bilo daljeg gubitka fokusa na Canopus, iako su se prolazne greške [[Rotacija|rotacije]] dogodile još 38 puta prije susreta s Marsom.&lt;ref&gt;W. C. Goss (May 1, 1970). &quot;The Mariner Spacecraft Star Sensors&quot;. Applied Optics. 9 (5): 1056–1067. Bibcode:1970ApOpt...9.1056G. doi:10.1364/AO.9.001056. PMID 20076329.&lt;/ref&gt;

=== Let ===
[[Datoteka:First TV Image of Mars.jpg|mini|desno|Prva digitalna slika s Marsa ručno obojena poput slike oslikane brojevima]]
Let Marinera 4, koji je trajao 7 i po mjeseci, uključivao je jedan manevar tokom leta, izvršen 5. decembra 1964. godine. Manevar je prvobitno bio planiran za 4. decembar, ali je zbog gubitka veze s Canopusom odgođen. Manevar je uspješno završen 5. decembra. Manevrisanje je usmjerilo motor letjelice nazad približno u smjeru Zemlje, jer je motor prvobitno bio usmjeren duž smjera leta. Korekcije su izvršene sa velikom tačnošću, nakon čega je Mariner 4 nastavio let po planiranom kursu za Mars. Potom je 5. januara 1965. godine, 36 dana nakon lansiranja i 10.261.173 km od Zemlje, Mariner smanjio brzinu prijenosa naučnih podataka sa 33 1/3 na 8 1/2 [[bit]]a u sekundi. Ovo je bila prva autonomna akcija koju je letjelica poduzela nakon prethodnog manevra.

Letjelica je proletjela pored Marsa 14. i 15. jula 1965. godine. Njen najbliži prilaz bio je 9.846 km od površine Marsa u, kada joj je udaljenost od Zemlje bila 216 miliona kilometara, a brzina iznosila 7 km/s u odnosu na Mars, 1,7 km/s u odnosu na Zemlju.

Režim planetarne nauke uključen je 14. jula u 15:41:49 UTC. Snimljena je 21 kompletna slika korištenjem naizmjeničnih crvenih i zelenih filtera, i još dodatno 21 linija posljednje 22. slike. Slike su pokrivale diskontinuirani pojas Marsa počevši od 40° S, 170° I, pa sve do oko 35° J, 200° I, a zatim preko do terminatora na 50° S, 255° I, što predstavlja oko 1% površine planete. Slike snimljene tokom preleta pohranjene su u ugrađenom kasetofonu. U 02:19:11 UTC, Mariner 4 je prošao iza Marsa gledano sa Zemlje i radio signal je prestao. Signal je ponovo primljen u 03:13:04 UTC kada se svemirska letjelica ponovo pojavila. Režim krstarenja je zatim ponovo uspostavljen. Prijenos snimljenih slika na Zemlju započeo je oko 8,5 sati nakon ponovnog dobivanja signala i trajao je do 3. augusta. Sve slike su poslane dva puta kako bi se osiguralo da nema nestalih ili oštećenih podataka. Za slanje svake pojedinačne fotografije na Zemlju bilo je potrebno oko šest sati.&lt;ref&gt;Willy Ley (April 1966). &quot;The Re-Designed Solar System&quot;. For Your Information. Galaxy Science Fiction. Vol. 24, no. 4. pp. 126–136&lt;/ref&gt;

Letelica je uspješno izvršila sve programirane aktivnosti i vratila korisne podatke od lansiranja do 1. oktobra 1965. godine, nakon čega su velika udaljenost do Zemlje (309,2 miliona kilometara) i neprecizna orijentacija [[Antena|antene]] doveli do privremenog gubitka komunikacije sa letjelicom do 1967. godine.

== Kraj misije ==
=== Udari mikrometeoroida i prekid komunikacije ===
Prikupljanje podataka nastavljeno je krajem 1967. Dana 15. septembra detektor kosmičke prašine registrovao je 17 udara u periodu od 15 minuta, što je dio očiglednog roja mikrometeoroida koji je privremeno promijenio položaj letjelice i vjerovatno neznatno oštetio njen termalni štit. Kasnije se nagađalo da je Mariner 4 prošao kroz ostatke komete D/1895 Q1 (D/Swift), pa čak i preletio pored moguće razbijenog jezgra te komete na 20 miliona kilometara.&lt;ref&gt; Tony Phillips (August 23, 2006). &quot;Mariner Meteor Mystery, Solved?&quot;. science.nasa.gov. NASA.&lt;/ref&gt;

Dana 7. decembra, dovod plina u sistemu za kontrolu položaja je iscrpljen, a između 10. i 11. decembra zabilježeno je ukupno 83 udara mikrometeoroida, što je uzrokovalo poremećaj položaja letjelice i smanjenje jačine signala. Potom je 21. decembra iste godine, komunikacija sa Marinerom prekinuta. Letjelica je sada napuštena u vanjskoj heliocentričnoj orbiti.&lt;ref&gt;Paul E. Filmer (January 5, 2004). &quot;[https://filmer.blogspot.com/2004/01/beagle-here-beagle-beagle.html Beagle! Here Beagle, Beagle...]&quot;&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;Rod Pyle (2012). Destination Mars: New Explorations of the Red Planet. Prometheus Books. p. 348. ISBN 978-1-61614-589-7. &quot;It eventually joined its sibling, Mariner 3, dead ... in a large orbit around the sun.&quot;&lt;/ref&gt;

== Rezultati ==
[[Datoteka:Pickering-Johnson.jpg|thumb|300px|upright=1.5|desno|Jack N. James (u sredini), menadžer projekta Mariner 4 u JPL-u, u Bijeloj kući s grupom koja je američkom predsjedniku Lyndonu B. Johnsonu (u sredini desno) u julu 1965. godine predstavila poznatu sliku Marsa broj 11 sa svemirske letjelice.]]
Ukupni podaci koje je misija vratila iznosili su 5,2 miliona bitova (oko 634 kB). Svi instrumenti su uspješno radili, s izuzetkom dijela ionizacijske komore, odnosno Geiger-Müllerove cijevi, koja je otkazala u februaru 1965. godine. Osim toga, performanse plazma sonde su se smanjile zbog kvara otpornika 8. decembra 1964. godine, ali su eksperimentatori uspjeli ponovo kalibrirati instrument i ipak interpretirati podatke.&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20081019174807/http://jpl.nasa.gov/news/releases/60s/release_1965_0319.html &quot;NASA Press Release 1965-0319&quot;] (Press release). NASA / JPL. March 3, 1965.&lt;/ref&gt; Vraćene slike su pokazale teren sličan Mjesecu s [[Udarni krater|kraterima]],&lt;ref&gt;Robert B. Leighton; Bruce C. Murray; et al. (August 6, 1965). &quot;Mariner IV Photography of Mars: Initial Results&quot;. Science. New Series. 149 (3689): 627–630. Bibcode:1965Sci...149..627L. doi:10.1126/science.149.3684.627. PMID 17747569. S2CID 43407530.&lt;/ref&gt; što naučnici nisu očekivali, iako je amaterski astronom Donald Cyr predvidio kratere. Kasnije misije su pokazale da krateri nisu tipični za Mars, već samo za drevniju regiju koju je snimio Mariner 4. Procijenjeni su površinski atmosferski pritisak od 4,1 do 7,0 milibara (410 do 700 Pa) i dnevne temperature od -100 °C (-148 °F). Nije detektovano magnetno polje &lt;ref&gt;J. J. O'Gallagher; J. A. Simpson (September 10, 1965). &quot;Search for Trapped Electrons and a Magnetic Moment at Mars by Mariner IV&quot;. Science. New Series. 149 (3689): 1233–1239. Bibcode:1965Sci...149.1233O. doi:10.1126/science.149.3689.1233. PMID 17747452. S2CID 21249845.&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;Edward J. Smith; Leverett Davis, Jr.; et al. (September 10, 1965). &quot;Magnetic Field Measurements Near Mars&quot;. Science. New Series. 149 (3689): 1241–1242. Bibcode:1965Sci...149.1241S. doi:10.1126/science.149.3689.1241. PMID 17747454. S2CID 43466009.&lt;/ref&gt; niti Marsovi radijacijski pojasevi &lt;ref&gt;J. A. Van Allen; L. A. Frank; et al. (September 10, 1965). &quot;Absence of Martian Radiation Belts and Implications Thereof&quot;. Science. New Series. 149 (3689): 1228–1233. Bibcode:1965Sci...149.1228V. doi:10.1126/science.149.3689.1228. hdl:2060/19650024318. PMID 17747451. S2CID 29117648.&lt;/ref&gt;, niti, opet iznenađujuće, površinska voda.

Bruce C. Murray je koristio fotografije sa Marinera 4 kako bi razjasnio geološku historiju Marsa.

Slike kratera i mjerenja tanke atmosfere &lt;ref&gt;Arvydas Kliore; Dan L. Cain; Gerald S. Levy; et al. (September 10, 1965). &quot;Occultation Experiment: Results of the First Direct Measurement of Mars's Atmosphere and Ionosphere&quot;. Science. New Series. 149 (3689): 1243–1248. Bibcode:1965Sci...149.1243K. doi:10.1126/science.149.3689.1243. PMID 17747455. S2CID 34369864.&lt;/ref&gt; - mnogo tanje nego što se očekivalo - što ukazuje na relativno neaktivnu planetu izloženu surovosti svemira, uglavnom su raspršili nade u pronalaženje inteligentnog života na Marsu. Život na Marsu je vijekovima bio predmet nagađanja i naučne fantastike.&lt;ref&gt; Frank B. Salisbury (April 6, 1962). &quot;Martian Biology&quot;. Science. New Series. 136 (3510): 17–26. Bibcode:1962Sci...136...17S. doi:10.1126/science.136.3510.17. PMID 17779780. S2CID 39512870.&lt;/ref&gt; Čak i u slučaju postojanja života, snimci su ukazivali da bi on vjerovatno bio u manjim, jednostavnijim oblicima. S druge strane, bilo je i stajališta da se na osnovu 22 fotografije ne može zaključiti da na Marsu nema inteligentnog života.&lt;ref&gt;Steven D. Kilston; Robert R. Drummond; Carl Sagan (1966). &quot;A Search for Life on Earth at Kilometer Resolution&quot;. Icarus. 5 (1–6): 79–98. Bibcode:1966Icar....5...79K. doi:10.1016/0019-1035(66)90010-8.&lt;/ref&gt;

U sklopu misije izmjeren je i sunčev vjetar te upoređen sa istovremenim zapisima sa letjelice [[Mariner 5]] koja je upućena na [[Venera (planeta)|Veneru]].

Ukupni troškovi misije procjenjuju se na 83,2 miliona dolara (što je ekvivalentno 830 miliona dolara u 2024. godini). Ukupni troškovi istraživanja, razvoja, lansiranja i podrške za seriju svemirskih letjelica Mariner (od 1 do 10) iznosili su približno 554 miliona dolara (što je ekvivalentno 5,53 milijarde dolara u 2024. godini).

== Također pogledajte ==
* [[Istraživanje Marsa]]

== Reference ==
{{reference}}

{{Istraživanje Marsa}}

{{Commonscat}}

[[Kategorija:Istraživanje Marsa]]
[[Kategorija:NASA]]
[[Kategorija:Svemirske letjelice]]
[[Kategorija:Svemirske letjelice NASA-e]]</text>
      <sha1>o58037s4yohgkpbf2c2tns7o56l5vxo</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Sport po gradovima u Sjevernoj Makedoniji</title>
    <ns>14</ns>
    <id>171774</id>
    <revision>
      <id>3732843</id>
      <parentid>2987171</parentid>
      <timestamp>2025-07-03T20:26:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Panasko premjestio je stranicu [[Kategorija:Sport po gradovima u Makedoniji]] na [[Kategorija:Sport po gradovima u Sjevernoj Makedoniji]]: Standardizacija</comment>
      <origin>2987171</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="167" sha1="5aqtzcgqbv4mtjfw9tuq5ksd0oxto95" xml:space="preserve">[[Kategorija:Sport u Sjevernoj Makedoniji]]
[[Kategorija:Sport po državama i gradovima|Makedonij]]
[[Kategorija:Kategorije po gradovima u Sjevernoj Makedoniji|Sport]]</text>
      <sha1>5aqtzcgqbv4mtjfw9tuq5ksd0oxto95</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Sportovi na ZOI 1936.</title>
    <ns>14</ns>
    <id>176101</id>
    <revision>
      <id>3732855</id>
      <parentid>2049666</parentid>
      <timestamp>2025-07-03T20:47:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Sportovi na ZOI po godinama]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3732855</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="109" sha1="6sd4202b01c020x2vcx7a55l4tsc99i" xml:space="preserve">{{Commonscat|1936 Winter Olympics}}

[[Kategorija:ZOI 1936.]]
[[Kategorija:Sportovi na ZOI po godinama|1936]]</text>
      <sha1>6sd4202b01c020x2vcx7a55l4tsc99i</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Sportovi na ZOI 1924.</title>
    <ns>14</ns>
    <id>176268</id>
    <revision>
      <id>3732851</id>
      <parentid>2115448</parentid>
      <timestamp>2025-07-03T20:45:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Sportovi na ZOI po godinama]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3732851</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="116" sha1="mecc1a48r56kkgfxt5nco7bw4p3e91c" xml:space="preserve">{{Commonscat|1924 Winter Olympics events}}

[[Kategorija:ZOI 1924.]]
[[Kategorija:Sportovi na ZOI po godinama|1925]]</text>
      <sha1>mecc1a48r56kkgfxt5nco7bw4p3e91c</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>John Kerry</title>
    <ns>0</ns>
    <id>257811</id>
    <revision>
      <id>3732949</id>
      <parentid>3678646</parentid>
      <timestamp>2025-07-04T09:08:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <origin>3732949</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11711" sha1="h9azovr88fk39mq7z0plrcys95ik9tx" xml:space="preserve">{{Infokutija politički vođa
|ime                = John Kerry
|slika              = Official portrait of Secretary of State John Kerry.jpg
|redoslijed         = 68. [[Državni sekretar Sjedinjenih Američkih Država|Državni sekretar SAD]]
|vrijeme_na_vlasti  = 1. februar 2013 – 20. januar 2017.
|prethodnik         = [[Hillary Clinton]]
|nasljednik         = [[Rex Tillerson]]
|redoslijed2        = 1. Specijalni [[Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država|predsjednički]] izaslanik [[Sjedinjene Američke Države|SAD-a]] za [[Klima|klimu]]
|vrijeme_na_vlasti2 = 20. januar 2021 – 6. mart 2024.
|prethodnik2        = ''Ured uspostavljen''
|nasljednik2        = John Podesta (visoki savjetnik)
|redoslijed3        = Savezni [[Senat Sjedinjenih Američkih Država|senator]] iz države [[Massachusetts]]
|vrijeme_na_vlasti3 = 2. januar 1985 – 1. februar 2013.
|prethodnik3        = Paul Tsongas
|nasljednik3        = Mo Cowan
|datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1943|12|11}}
|mjesto_rođenja     = Aurora, [[Colorado]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
|datum_smrti        =
|puno_ime           = John Forbes Kerry
|nacionalnost       = Amerikanac
|politička_stranka  = [[Demokratska stranka (SAD)|Demokratska stranka]]
|supruga            = Julia Thorne &lt;small&gt;(1970–1988)&lt;/small&gt; &lt;br&gt; Teresa Heinz &lt;small&gt;(1995–danas)&lt;/small&gt;
|djeca              = 2
|obrazovanje        = [[Univerzitet Yale]]
|vjera              = katoličanstvo
|potpis             = [[Datoteka:John_Kerry_Signature2.svg|120px]]
|web_stranica       =
}}
'''John Forbes Kerry''' (rođen 11. decembra 1943) [[Sjedinjene Američke Države|američki]] je [[političar]] i bivši [[Državni sekretar Sjedinjenih Američkih Država|državnog sekretara SAD-a]] od 2013. do 2017. Poslije je vršio dužnost specijalnog [[Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država|predsjedničkog]] izaslanika Sjedinjenih Američkih Država za [[Klima|klimu]] od 2021. do 2024.

Kerry je također obavljao dužnost [[Senat Sjedinjenih Američkih Država|senatora]] iz [[Političke podjele SAD-a|savezne države]] [[Massachusetts]] od 1985. do 2013. i bio predsjednik [[Senat Sjedinjenih Američkih Država|senatske]] Komisije za međunarodne odnose. Bio je kandidat [[Demokratska stranka (SAD)|Demokratske stranke]] na [[Predsjednički izbori u Sjedinjenim Američkim Državama 2004.|predsjedničkim izborima 2004.]], izgubivši od [[Republikanska stranka (SAD)|republikanskog]] kandidata, [[George W. Bush|Georgea W. Busha]].

==Rani život==
Kerry je odrastao kao vojno derište u [[Massachusetts]]u i [[Washington, D.C.|Washingtonu]], prije nego što je pohađao internat u Massachusettsu i [[New Hampshire]]u. 1966. godine, nakon što je diplomirao na [[Univerzitet Yale|univerzitetu Yale]], Kerry se prijavio u Pomorski rezervat Sjedinjenih Američkih Država, konačno dostigavši ​​čin poručnika. Od 1968. do 1969. godine, tokom [[Vijetnamski rat|Vijetnamskog rata]], služio je skraćenu četvoromjesečnu turneju u [[Vijetnam|Južnom Vijetnamu]]. Dok je služio kao zapovjednik lađe Swift, Kerry je zadobio tri rane u borbi s Viet Congom, za što je zaradio tri medalje ''Purple Heart''. Kerry je nagrađena srebrnom i bronzanom medaljom za hrabro ponašanje u odvojenim vojnim angažmanima. Nakon odsluženja aktivne vojne službe, Kerry se vratio u SAD i postao otvoreni protivnik Vijetnamskog rata. Stekao je nacionalno priznanje kao antiratni aktivist, služeći kao glasnogovornik vijetnamske organizacije Veterani protiv rata. Kerry je svjedočio na Fulbrightovoj raspravi pred [[Senat Sjedinjenih Američkih Država|senatskim]] Odborom za vanjske odnose, gdje je politiku vlade SAD-a u Vijetnamu opisao kao uzrok [[Ratni zločin|ratnih zločina]].

==Rana politička karijera i senat==
1972. Kerry je ušao u izbornu politiku kao [[Demokratska stranka (SAD)|demokratski]] kandidat za [[Zastupnički dom Sjedinjenih Američkih Država]] u 5. kongresnom okrugu Massachusettsa. Kerry je pobijedio u demokratskoj nominaciji, ali ga je na općim izborima porazio njegov [[Republikanska stranka (SAD)|republikanski]] protivnik. Nakon toga radio je kao voditelj radio emisije u Lowellu i kao izvršni direktor zagovaračke organizacije dok je pohađao Pravni fakultet u Boston Collegeu. Nakon što je 1976. godine dobio doktora pravne prakse, Kerry je služio od 1977. do 1979. godine kao prvi pomoćnik okružnog tužioca u okrugu Middlesex, gdje je sudio u krivičnim predmetima i vodio okružno tužilaštvo. Nakon razdoblja u privatnoj pravnoj praksi, Kerry je 1982. izabran za zamjenika [[Spisak guvernera američkih saveznih država|guvernera]] Massachusettsa. 1984. Kerry je izabran u [[Senat Sjedinjenih Američkih Država]]. Kao član senatskog odbora za vanjske odnose, vodio je niz ročišta koja su istraživala trgovinu narkoticima u [[Latinska Amerika|Latinskoj Americi]], a koja su otkrivala aspekte afere Iran-Contra. Ponovo je izabran za senatora 1990., 1996., 2002. i 2008. godine.

==Predsjednički izbori 2004==
Kerry je [[Predsjednički izbori u Sjedinjenim Američkim Državama 2004.|2004. godine]] pobijedio u predsjedničkoj nominaciji Demokratske stranke, zajedno s kandidatom za potpredsjednika i senatorom [[Sjeverna Karolina|Sjeverne Karoline]] Johnom Edwardsom. Kerry je vodio kampanju kao kritičar republikanskog [[Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država|predsjednika]] [[George W. Bush|Georgea W. Busha]] za [[Rat u Iraku 2003.|rat u Iraku]] i zagovarao liberalnu unutrašnju politiku. Kerry je izgubio Kolegij izbornika i glasanje uskim razmakom, osvojivši 251 izbornika naspram Bushovih 286 i 48,3% glasova naspram Bushovih 50,7%.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.dw.com/bs/george-w-bush-%C4%87e-vjerovatno-pobijediti-i-na-ovim-izborima-u-americi/a-2485342|title=George W. Bush će vjerovatno pobijediti i na ovim izborima u Americi|website=dw.com|language=bs|access-date=3. 11. 2004}}&lt;/ref&gt; Kerry je ostao u Senatu i predsjedavao je Odborom za vanjske odnose od 2009. do 2013.

==Državni sekretar SAD==
U januaru 2013., predsjednik [[Barack Obama]] nominirao je Kerrya za nasljednika odlazeće državne sekretarke [[Hillary Clinton]], a njegove kolege iz Senata potvrdile su ga glasanjem 94–3.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.klix.ba/vijesti/svijet/john-kerry-ce-biti-novi-drzavni-sekretar-sad-a/121216022|title=John Kerry će biti novi državni sekretar SAD-a|work=Klix.ba|access-date=16. 12. 2012}}&lt;/ref&gt; Kao državni sekretar, Kerry je pokrenuo [[izrael]]sko-[[Palestina (država)|palestinske]] mirovne pregovore 2013–2014, a i pregovarao je o značajnim sporazumima koji su ograničavali [[iran]]ski nuklearni program, uključujući Zajednički plan akcije za 2013. i Zajednički sveobuhvatni plan akcije za 2015. godinu. Kerry je 2015. godine u ime SAD-a potpisao Pariški sporazum o [[Globalno zatopljenje|klimatskim promjenama]]. Kerry je bio državni sekretar do kraja Obamine administracije u januaru 2017. godine, kada je napustio vladinu službu.

==Specijalni predsjednički izaslanik za klimu==
[[Datoteka:Special Presidential Envoy for Climate John Kerry Visits Bangladesh (51104879531).png|mini|desno|Kerry u posjeti [[Bangladeš]]u kao specijalni izaslanik za klimu, april 2021.]]

23. novembra 2020. godine, tranzicijski tim izabranog predsjednika [[Joe Biden|Joea Bidena]] najavio je da će Kerry zauzeti puno radno mjesto u administraciji, služeći kao specijalni izaslanik za [[Klima|klimu]].&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.klix.ba/vijesti/svijet/joe-biden-vraca-johna-kerryja-bit-ce-izaslanik-za-klimatske-promjene/201124002|title=Joe Biden vraća Johna Kerryja, bit će izaslanik za klimatske promjene|work=Klix.ba|access-date=24. 11. 2020}}&lt;/ref&gt; Kerry je stupio na dužnost 20. januara 2021, nakon Bidenove inauguracije.

===Procurjela audiokaseta===
25. aprila 2021. ''[[The New York Times]]'' objavio je sadržaj sa procurjele audiokasete trosatnog snimljenog razgovora ekonomiste Saeeda Leylaza i [[iran]]skog ministra vanjskih poslova Mohammada Javada Zarifa. Snimljeni razgovor povezan je s projektom usmene historije, &quot;U islamskoj Republici vlada vojno polje&quot;, koji dokumentira rad trenutne iranske administracije.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite news|last=Fassihi|first=Farnaz|date=26. 4. 2021|title=Iran’s Foreign Minister, in Leaked Tape, Says Revolutionary Guards Set Policies|language=en-US|work=The New York Times|url=https://www.nytimes.com/2021/04/25/world/middleeast/iran-suleimani-zarif.html|access-date=28. 4. 2021|issn=0362-4331}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|date=25. 4. 2021|title=Iran foreign minister criticises power of Qassem Suleimani in leaked interview|url=http://www.theguardian.com/world/2021/apr/25/iran-foreign-minister-criticises-power-of-qassem-suleimani-in-leaked-interview|access-date=28. 4. 2021|website=the Guardian|language=en}}&lt;/ref&gt; Traku je nabavio [[london]]ski informativni kanal Iran International.&lt;ref&gt;{{Cite web|last=Blake|first=Aaron|date=28. 4. 2021|title=The John Kerry-Iran controversy, explained|url=https://www.washingtonpost.com/politics/2021/04/27/john-kerry-iran-controversy-explained/|url-status=live|website=The Washington Post}}&lt;/ref&gt;

U traci, koju ''Times'' naziva &quot;izvanrednim&quot; trenucima, Zarif otkriva da mu je tada [[Državni sekretar Sjedinjenih Američkih Država|državni sekretar]] Kerry rekao da je Izrael napao iranske aktive u [[Sirija|Siriji]] &quot;najmanje 200 puta&quot;.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|title=GOP tears into Kerry amid Iran controversy|url=https://www.politico.com/news/2021/04/26/gop-kerry-iran-debacle-484749|access-date=28. 4. 2021|website=POLITICO|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite web|title=John Kerry Denies He Shared Israeli Military Info with Iran After Leaked Audio: 'Never Happened'|url=https://people.com/politics/john-kerry-denies-he-shared-info-about-israeli-military-operations-with-iran/|access-date=28. 4. 2021|website=PEOPLE.com|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|title=John Kerry, the latest victim of Zarif’s big mouth - Analysis|url=https://www.jpost.com/middle-east/iran-news/john-kerry-the-latest-victim-of-zarifs-big-mouth-analysis-666473|access-date=28. 4. 2021|website=The Jerusalem Post {{!}} JPost.com|language=en-US}}&lt;/ref&gt; Iako traka nije ovjerena, glasnogovornik iranskog ministarstva vanjskih poslova nije porekao njenu valjanost.&lt;ref&gt;{{Cite web|last=CNN|first=Mostafa Salem and Ramin Mostaghim|title=In leaked tape, Iran's foreign minister criticizes Revolutionary Guards, Qasem Soleimani|url=https://www.cnn.com/2021/04/26/middleeast/iran-zarif-revolutionary-guards-audio-leak-intl/index.html|access-date=28. 4. 2021|website=CNN}}&lt;/ref&gt;

Devetnaest [[Republikanska stranka (SAD)|republikanskih]] senatora potpisalo je pismo tražeći od predsjednika Bidena da istraži zahtjev Zarifa.&lt;ref&gt;{{Cite web|last=Group|first=ELLIE BUFKIN, Sinclair Broadcast|date=29. 4. 2021|title=Republicans call for investigation into allegations against John Kerry|url=https://wpde.com/news/nation-world/republicans-call-for-investigation-into-allegations-against-john-kerry|access-date=30. 4. 2021|website=WPDE}}&lt;/ref&gt; 27. aprila 2021. godine republikanci su pozvali Kerrya da podnese ostavku iz Vijeća za nacionalnu sigurnost Bidenove administracije. Kerry je u tvitu demantirao Zarifov račun, napisavši: &quot;Mogu vam reći da su ova priča i ovi navodi nedvosmisleno lažni. To se nikada nije dogodilo - ni kada sam bio državni sekretar ni od tada.&quot;&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;

==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
*{{Commonscat-inline|John Kerry}}

{{Državni sekretari SAD-a‎}}

{{DEFAULTSORT:Kerry, John}}
[[Kategorija:Rođeni 1943.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Američki političari]]
[[Kategorija:Članovi Demokratske stranke (SAD)]]</text>
      <sha1>h9azovr88fk39mq7z0plrcys95ik9tx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Sportovi na ZOI 1932.</title>
    <ns>14</ns>
    <id>263758</id>
    <revision>
      <id>3732854</id>
      <parentid>2236600</parentid>
      <timestamp>2025-07-03T20:46:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Sportovi na ZOI po godinama]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3732854</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="116" sha1="ia2k5k486tjrkjhrdvrovwkj6htvjfu" xml:space="preserve">{{Commonscat|1932 Winter Olympics events}}

[[Kategorija:ZOI 1932.]]
[[Kategorija:Sportovi na ZOI po godinama|1932]]</text>
      <sha1>ia2k5k486tjrkjhrdvrovwkj6htvjfu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Sportovi na ZOI 1998.</title>
    <ns>14</ns>
    <id>264004</id>
    <revision>
      <id>3732857</id>
      <parentid>2237988</parentid>
      <timestamp>2025-07-03T20:51:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Sportovi na ZOI po godinama]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3732857</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="116" sha1="bg8cnfru48olyi09rpzpdexq424falm" xml:space="preserve">{{Commonscat|1998 Winter Olympics events}}

[[Kategorija:ZOI 1998.]]
[[Kategorija:Sportovi na ZOI po godinama|1998]]</text>
      <sha1>bg8cnfru48olyi09rpzpdexq424falm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:NBA klubovi</title>
    <ns>10</ns>
    <id>369251</id>
    <revision>
      <id>3732934</id>
      <parentid>2497663</parentid>
      <timestamp>2025-07-04T08:11:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3732934</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="382" sha1="nhryhstprzu02zk5gn0eblkb7345bcf" xml:space="preserve">&lt;includeonly&gt;
{{Commonscat|{{{1}}}}}
{{Kategorija|{{{1}}}}}

[[Kategorija:NBA klubovi|{{{1}}}]]
[[Kategorija:Košarkaški klubovi iz {{{2}}}|{{{1}}}]]
[[Kategorija:Sport u {{{4}}}|{{{1}}}]]
[[Kategorija:Košarkaški klubovi osnovani {{{5}}}|{{{1}}}]]
&lt;/includeonly&gt;&lt;noinclude&gt;{{Šablon za automatsku kategorizaciju}}
[[Kategorija:Šabloni za automatsku kategorizaciju]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>nhryhstprzu02zk5gn0eblkb7345bcf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Sportski klubovi iz Colorada</title>
    <ns>14</ns>
    <id>369425</id>
    <revision>
      <id>3732884</id>
      <parentid>3256123</parentid>
      <timestamp>2025-07-04T06:03:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>novi ključ za [[Kategorija:Sport u Coloradu]]: &quot;Sportski klubovi&quot; (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3732884</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="121" sha1="ju189p907i8m5qgrlapbr2u7kqg7s56" xml:space="preserve">[[Kategorija:Sport u Coloradu|Sportski klubovi]]
[[Kategorija:Američki sportski klubovi po saveznim državama|Colorada]]</text>
      <sha1>ju189p907i8m5qgrlapbr2u7kqg7s56</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Sportski klubovi iz New Yorka</title>
    <ns>14</ns>
    <id>369434</id>
    <revision>
      <id>3732887</id>
      <parentid>3256124</parentid>
      <timestamp>2025-07-04T06:04:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>novi ključ za [[Kategorija:Sport u New Yorku]]: &quot;Sportski klubovi&quot; (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3732887</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="122" sha1="d19f029j7w5nb3s719ued2bx0rmcqul" xml:space="preserve">[[Kategorija:Sport u New Yorku|Sportski klubovi]]
[[Kategorija:Američki sportski klubovi po saveznim državama|New York]]</text>
      <sha1>d19f029j7w5nb3s719ued2bx0rmcqul</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Sportski klubovi iz Teksasa</title>
    <ns>14</ns>
    <id>369435</id>
    <revision>
      <id>3732888</id>
      <parentid>3256122</parentid>
      <timestamp>2025-07-04T06:04:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>novi ključ za [[Kategorija:Sport u Teksasu]]: &quot;Sportski klubovi&quot; (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3732888</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="118" sha1="0g2z5okg4vr9emgo4re5kko9jw46df6" xml:space="preserve">[[Kategorija:Sport u Teksasu|Sportski klubovi]]
[[Kategorija:Američki sportski klubovi po saveznim državama|Teksas]]</text>
      <sha1>0g2z5okg4vr9emgo4re5kko9jw46df6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Sportski klubovi iz Georgije</title>
    <ns>14</ns>
    <id>369483</id>
    <revision>
      <id>3732885</id>
      <parentid>3256121</parentid>
      <timestamp>2025-07-04T06:03:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>novi ključ za [[Kategorija:Sport u Georgiji]]: &quot;Sportski klubovi&quot; (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3732885</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="121" sha1="r5uh3mfnzvqnzbpjmkirz5clmdz7okf" xml:space="preserve">[[Kategorija:Sport u Georgiji|Sportski klubovi]]
[[Kategorija:Američki sportski klubovi po saveznim državama|Georgije]]</text>
      <sha1>r5uh3mfnzvqnzbpjmkirz5clmdz7okf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Turističke atrakcije na Kosovu</title>
    <ns>14</ns>
    <id>369708</id>
    <revision>
      <id>3732729</id>
      <parentid>2491484</parentid>
      <timestamp>2025-07-03T12:07:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3732729</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="153" sha1="6fn01lheia3zp4ix163mp8m6qaly7wx" xml:space="preserve">[[Kategorija:Turističke atrakcije po državama|Kosovu]]
[[Kategorija:Turizam na Kosovu|Atrakcije ]]
[[Kategorija:Turističke atrakcije u Evropi|Kosovu]]</text>
      <sha1>6fn01lheia3zp4ix163mp8m6qaly7wx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Sportski klubovi iz Illinoisa</title>
    <ns>14</ns>
    <id>371474</id>
    <revision>
      <id>3732886</id>
      <parentid>3256125</parentid>
      <timestamp>2025-07-04T06:04:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>novi ključ za [[Kategorija:Sport u Illinoisu]]: &quot;Sportski klubovi&quot; (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3732886</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="123" sha1="ogv6la5jg5t8khc18t83sp0xsxnpz8n" xml:space="preserve">[[Kategorija:Sport u Illinoisu|Sportski klubovi]]
[[Kategorija:Američki sportski klubovi po saveznim državama|Illinoisa]]</text>
      <sha1>ogv6la5jg5t8khc18t83sp0xsxnpz8n</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Turističke atrakcije na Filipinima</title>
    <ns>14</ns>
    <id>380621</id>
    <revision>
      <id>3732727</id>
      <parentid>2552828</parentid>
      <timestamp>2025-07-03T12:05:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3732727</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="213" sha1="3ozy4jwmp911lkp9b589i1evhwgbleq" xml:space="preserve">{{Commonscat|Visitor attractions in the Philippines}}
[[Kategorija:Turističke atrakcije u Aziji|Filipini]]
[[Kategorija:Turističke atrakcije po državama|Filipini]]
[[Kategorija:Turizam na Filipinima|Atrakcije]]</text>
      <sha1>3ozy4jwmp911lkp9b589i1evhwgbleq</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3732728</id>
      <parentid>3732727</parentid>
      <timestamp>2025-07-03T12:06:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3732728</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="213" sha1="0e2nybydv7zxcmcie7s7jme0osrvghs" xml:space="preserve">{{Commonscat|Visitor attractions in the Philippines}}
[[Kategorija:Turističke atrakcije po državama|Filipini]]
[[Kategorija:Turizam na Filipinima|Atrakcije]]
[[Kategorija:Turističke atrakcije u Aziji|Filipini]]</text>
      <sha1>0e2nybydv7zxcmcie7s7jme0osrvghs</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Stepa Stepanović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>380911</id>
    <revision>
      <id>3732850</id>
      <parentid>3695046</parentid>
      <timestamp>2025-07-03T20:43:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Srpske vojskovođe u Prvom svetskom ratu]] uklonjena (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3732850</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="192884" sha1="rdctm4cm243df95zt9cckbolt7ia2ez" xml:space="preserve">{{Nije na bosanskom|srpskog}}

{{Infokutija vojno lice
| ime               = Stepan Stepanović
| slika             = Stepa_Stepanovic.jpg
| opis              = '' Vojvoda Stepa Stepanović ''
| datum rođenja     = 11. mart 1856.
| mjesto rođenja    = [[Kumodraž]], [[Kneževina Srbija]]
| datum smrti       = 27. april 1929.
| mjesto smrti      = [[Čačak]], [[Kraljevina Jugoslavija]]
| nacionalnost      = Srbin
| puno ime          =
| nadimak           = Stepa
| supruga           =
| suprug            =
| titule            =
| knjige            =
| služba            = [[1874]] - [[1920.]]
| čin               = [[Vojvoda (vojni čin)|Vojvoda]] 
| ratovi            = [[Prvi srpsko-turski rat]] &lt;br /&gt; [[Drugi srpsko-turski rat]] &lt;br /&gt; [[Srpsko-bugarski rat (1885)|Srpsko-bugarski rat]] &lt;br /&gt; [[Prvi balkanski rat]] &lt;br /&gt; [[Drugi balkanski rat]] &lt;br /&gt; [[Prvi svjetski rat]]
| bitke             = 
| vojska            = [[Kneževina Srbija]] &lt;br /&gt; [[Vojska Kraljevine Srbije (1914-1918)|Kraljevina Srbija]] &lt;br /&gt; [[Jugoslovenska vojska|Kraljevina SHS]] &lt;br /&gt; [[Jugoslovenska vojska|Kraljevina Jugoslavija]]
| rod               = Druga armija Srpske vojske
| jedinice          =
| zapovijedao       =
| nagrade           = [[Kraljevski orden Karađorđeve zvijezde|Orden Karađorđeve Zvijezde s mačevima]] &lt;br /&gt; [[Red bijelog orla]] s mačevima &lt;br /&gt; [[Orden Takovskog križa]] &lt;br /&gt; [[Red svetog Save]] &lt;br /&gt; Orden Sv. Stanislava III stupnja s mačevima i pantljikom
}}

'''Stepan Stepanović - Stepa''' ([[Kumodraž]] kod [[Beograd]]a, [[11. mart]]a [[1856.]] - [[Čačak]], [[27. april]]a [[1929.]]) bio je [[Kraljevina Srbija|srpski]] i [[Kraljevina Jugoslavija|jugoslavenski]] oficir, vojskovođa i  [[Vojvoda (vojni čin)|vojvoda]].

Učesnik je [[srpsko-turski ratovi|srpsko-turskih ratova]] (1876-78), kao pitomac-narednik, kasnije [[potporučnik]]. U razdoblju između bitaka na Slivnici i kod [[Kumanovska bitka|Kumanova]] obavljao je dužnosti zapovjednika [[bataljon]]a, [[puk]]a, [[brigada|brigade]], [[divizija|divizije]] i pomoćnika načelnika [[Glavni đeneralštaba|Glavnog đeneralštaba]]. Dva puta bio je i [[ministar]] vojske. U tom razdoblju Srpska vojska je u organizacijskom, stručnom, materijalnom i moralnom pogledu bila dobro pripremljena za predstojeće ratove. U [[Prvi balkanski rat|Prvom balkanskom ratu]] (1912-13) Stepa Stepanović je zapovijedao Drugom armijom.

U [[Drugi balkanski rat|Drugom balkanskom ratu]], armija pod Stepinom komandom je branila Nišavskom zonu s utvrđenim logorom u [[Pirot]]u. Kada je počeo [[Prvi svjetski rat]], kao zastupnik odsutnog načelnika Štaba Vrhovne komande [[Radomir Putnik|Radomira Putnika]], rukovodio je mobilizacijom i koncentracijom Srpske vojske. Poslije Putnikovog povratka u zemlju, ponovno preuzima dužnost zapovjednika Druge armije i sa njenim glavnim snagama izvodi marš-manevar preko [[Koceljeva|Koceljeve]] i [[Tekeriš]]a. U noćnom napadu, na istočnim padinama [[Cer (planina)|Cera]], porazio je 21. diviziju austrougarskog 8. [[korpus]]a čime je omogućio pobjedu Srba u [[Cerska bitka|Cerskoj bici]]. Za tu savezničku pobjedu nad Centralnim silama, 20. augusta 1914. godine, promaknut je u čin [[Vojvoda (vojni čin)|vojvode]].

Njegova armija je u [[Bitka na Drini|bici na Drini]] požrtvovano branila [[Mačva|Mačvu]], uspješno odbijala više koncentričnih napada nadmoćnijih austrougarskih snaga, prikovala Poćorekovu Petu armiju za obale [[Drina|Drine]] i [[sava|Save]] i mjesecima iscrpljivala i trošila njene snage.

U [[Kolubarska bitka|Kolubarskoj bici]] (od 16. novembra do 15. decembra 1914.), Druga armija je na desnoj obali Kolubare najprije zaustavila neprijateljski napad, a zatim sudjelovala u manevarskim pothvatima vojvode Radomira Putnika i generala [[Živojin Mišić|Živojina Mišića]], što je dovelo do sloma austrougarske Balkanske vojske.

Za vrijeme invazije na Srbiju u [[jesen]] [[1915]]. godine, Stepanovićeva armija je zajedno sa Timočkom vojskom, osujetila pokušaj bugarske Prve armije da kroz Nišavskom zonu prodre u pozadinu glavnih snaga Srpske vojske angažirane na sjevernom frontu i time umnogome doprinijela propadanju Makenzenovih planova o brzom okruženju i uništenju Srpske vojske. Iako je imao značajnu ulogu u reorganizaciji Srpske vojske na [[Krf]] u i njenim prvim uspjesima na frontu kod [[Gorničevo|gornice]], na [[Kajmakčalan]]u i oko [[Bitolj]]a, najveći uspjeh vezan je za [[bitka kod Dobrog Polja|proboj solunskog fronta]] i izbacivanje [[Kraljevina Bugarska|Bugarske]] iz rata.

Vojnici Stepanović Druge armije su u jakom naletu probile neprijateljski utvrđeni front na [[Dobro polje|Dobrom polju]] i Kozjaku i zajedno s Prvom armijom i savezničkim snagama, bez predaha, gonile razbijene bugarske i njemačke postrojbe sve dok, 29. septembra 1918. godine, nisu prinudile Bugarsku na [[kapitulacija|kapitulaciju]] i otvorile put za konačno oslobođenje Srbije. Ta vješto izvedena operacija i prva saveznička pobjeda, koju je izvojevala srpski vojska u Cerskoj bici, uvrstile su ga u red najvećih vojskovođa [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] i srpske ratne historije.

== Rano djetinjstvo (1856-66.) ==

[[Datoteka: Rodna_kuca_Vojvoda_Stepe_Stepanovica.jpg|mini|250p|[[Rodna kuća vojvode Stepe Stepanovića u Kumodražu|Rodna kuća vojvoda Stepe]] u [[Kumodraž]]u]]
Stepa Stepanović je rođen 11. marta [[1856]]. godine od oca Ivana Stepanovića i majke Radojke (rođene Nikolić) u selu Kumodraž kod [[Beograd]]a. Bio je treći sin, a četvrto dijete po redu. Ime je dobio po svom djedu Stepanu, po kome je cijela njegova obitelj nazvana Stepanović.

== Školovanje (1866-76.) ==

Trogodišnju [[osnovna škola|osnovnu školu]] Stepanović je završio u [[Kumodraž]]u. Gimnaziju je pohađao u [[Kapetan-Mišino zdanje|Kapetan-Mišinom zdanju]], u [[Beograd]]u. Da bi pohađao gimnaziju morao je često služiti bogatije beogradske obitelji.{{Sfn|Skoko|Opačić|1990|p = 13}} Prvu godinu je položio s dobrim uspjehom, a ostale razreda s vrlo dobrim uspjehom.{{Sfn|Skoko|Opačić|1990|p = 14}} Septembra 1874. godine, kada je trebalo da upiše šesti razred gimnazije, Stepanović se upisao u XI klasu [[Vojna akademija (Beograd)|Artiljerijske škole]], bez polaganja prijemnog ispita kao 14. u rangu.{{sfn|Opačić|2008|p = 405}} Prijemni nije polagao, jer svi učenici koji su završili 5 razreda u gimnaziji bili su oslobođeni polaganja prijemnog ispita. Ova klasa je ukupno imala 29 pitomaca.{{Sfn|Skoko|Opačić|1990|p = 25}}
[[Datoteka: Young Stepa Stepanovic.jpg|mini|desno|250p|Stepa Stepanović kao pitomac Artiljerijske škole.]]
Artiljerijska škola je u to vrijeme imala više tehnički znak, tako da se je posebna pažnja posvećivala [[matematika|matematičkim]] predmetima u kojima Stepanović nije bio dobar. Nisu mu išli ni strani jezici, mada se koristio ruskom i francuskom literaturom.{{Sfn|Skoko|Opačić|1990|p = 26-27}} Poslije izbijanja [[Nevesinjska puška|Hercegovačkog ustanka]], [[Kneževina Srbija]] počinje se ratnom pripremom. Artiljerijska škola je prilagodila svoj program rada na praktičnu borbenu obuku.

Septembra [[1875]]. Stepa Stepanović, zajedno sa svim [[pitomac|pitomcima]] dobiva čin [[kaplar]]a, a u maju 1876. poslije završenog ispita dobiva čin [[podnarednik]] a. Juna 1876. godine, poslije izbijanja [[Prvi srpsko-turski rat|Srpski-turskog rata]], cijela XI klasa dobiva [[narednik|naredničke]] čin i upućuje se na [[front]]. Time se njihovo školovanje privremeno prekida.{{Sfn|Skoko|Opačić|1990|p = 26-27}}

== Prvi srpsko-turski rat (1876-77) ==
{{Glavni|Srpsko-turski rat}}

Dana [[14. maj]]a [[1876]]. godine stiže u [[Kragujevac]]. Dodeljena mu je dužnost [[ordonans]]a u štabu Šumadijske [[divizija|divizije]], pod komandom [[pukovnik]]a [[Ljubomir Uzun-Mirković|Ljubomira Uzun-Mirkovića]]. Njegov zadatak je bio da hitno prenosi zapovjedi komandanata. Šumadijska divizija je bila dio glavnine Moravske vojske, ali se posijle izmjene operacijskih planova, razbila na više kolona.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=37}} Stepanović je bio u koloni Uzun-Mirkovića, koja je krenula da pomogne Knjaževačkoj vojsci da osvoji [[Babina glava|Babinu glavu]] i [[Bela Palanka|Belu Palanku]], sve u cilju sprječavanja dolaska turskih pojačanja u [[Niš]].{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=38}} Knjaževačka vojska je uspjela da osvoji Babinu glavu, a Stepa Stepanović je bio zapažen od strane svog komandanta riječima da je bio ''„vrlo vredan i da je dobro jahao“.''{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=40}}

Međutim, turska vojska je pokrenula ofanzivu na kolonu Uzun-Mirkovića, a on je ne čekavši da se sukobi sa njima, povukao svoje vojnike u [[Pandiralo]] kod [[Periš]]a. Turci su 19. jula napali pandrilski položaj i imali dosta uspjeha u tome. Zbog straha da bi mogli izgubiti bitku, oficiri su se aktivno uključili u borbi (zajedno sa njima i Stepanović). Rame uz rame sa običnim vojnicima su branili položaj, što je dovelo do podizanja morala vojnika i preokreta toka bitke.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=41}} Na Stepanovića je ovo iskustvo dosta uticalo i kasnije ga je koristio kako bi podigao moral svojih trupa.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=42}}

Nakon pada [[Knjaževac|Knjaževca]], Šumadijska divizija (u kojoj je bio Stepanović) stiže iz [[Deligrad]]a u [[Sokobanja|Soko Banju]], kako bi spriječila prodor Turaka u dolinu [[Morava|Morave]]. U Soko Banji,  vojnici su se pregrupisali u četiri [[korpus]]a. Stepanović je premješten u štab tek imenovanog pukovnika [[Đura Horvatović|Đure Horvatovića]], komandanta Četvrtog korpusa stacioniranog u [[Sokobanja|Soko Banji]].{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=47}}

Četvrti korpus je 31. augusta odmarširao preko [[Kurilovo|Kurilova]], izbio do [[Vinik]]a i napao položaj neprijatelja. Međutim morao je da krene prema Deligradu gdje je stigao 7. septembra.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=53}} Sa Turcima su se srpske snage sukobile 11. septembra u [[Bitka kod Kreveta|bici kod Kreveta]]. Četvrti korpus je imao istaknutu ulogu, ali je bio nemoćan da natjera Turke u povlačenje, jer je imao suviše širok [[front]]. Bitka se završila bez pobjednika.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=53-56}}

Primirje je nastupilo 1. novembra 1876. godine.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=58}} Ukazom  od 1. decembra iste godine, Stepa Stepanović je za izuzetnu ispoljenu hrabrost odlikovan ''Zlatnom medaljom za hrabrost''. Unapređen je u čin ''pješadijskog [[potporučnik]]a'', a 13. februara 1877. postao je komandir voda 3. čete Trećeg bataljona stajaće vojske.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=59}}
{{Preuređivanje}}

== Drugi srpsko-turski rat (1877-78) ==
{{Glavni|Drugi srpsko-turski rat}}

U [[Drugi srpsko-turski rat|Drugom srpsko-turskom ratu]] Stepa Stepanović je imao zapaženu ulogu prilikom zauzimanja [[Pirot]]a. Naime [[general]] [[Jovan Belimarković|Belimarković]] nije uspjeo prvobitno da zauzme grad na juriš, jer su Turci utvrdili dvije tačke [[Nišor (Pirot)|Nišor]] i Budin del. Da bi prošao kroz te dvije tačke Belimarković je formirao poseban odred od 300 izabranih vojnika, koji će preko sela [[Dobri Dol|Dobrog Dola]] izvesti napad u zoru na lijevi bok Nišora. Za komandanta ovog odreda je izabran potporučnik Stepa Stepanović.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=72-73}} U noći između 26. i 27. septembra Stepin odred neprimjećeno obilazi utvrđeni Nišor i zauzima Mali vrh. Kada je ujutru 27. septembra započeo opšti napad na Nišor, njegov odred otvara puščanu i [[artiljerija|artiljerijsku]] vatru na desni bok Nišora. To je unelo zabunu u Turskim redovima, koji su se našli opkoljenim.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=72-73}} Jedan vojnik Stepanovićevog odreda je izjavio poslije borbe: {{citat|Držim da se ne varam ako kažem da je ova naša ekspedicija nanela glavni udar turskom položaju na Nišoru i da je u vezi sa operacijom Timočana rešila sudbinu Pirota.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=74}}}}

Za ovaj uspeh Stepanović je odlikovan ''Ordenom Sv. Stanislava III stepena s mačevima i pantljikom''. Od svih odlikovanja koje je dobio u vojničkoj karijeri, ovaj mu je bio najomiljeniji zbog toga što je ''„prvi uleteo u turski rov na čelu obilaznog odreda“''.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=74}}

3. decembara Šumadijski korpus kreće iz Pirota ka [[Niš]]u u dva [[ešalon]]a. Na ovom maršu Stepa Stepanović je bio komandant korpusne pobočnice koja se kretala preko [[Suva planina|Suve planine]]. Pod komandom je imao polubataljon pešaka i nešto [[konjica|konjanika]]. Ovaj marš je bio veoma težak, jer je teren bio loš zbog zime. Sjećajući se kasnije ovog marša Stepa je rekao da mu je bio to najteži zadatak u ovom ratu. Uspio je da sve vojnike dovede zdrave i sposobne za borbu.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=75}}

23. januar 1878. Vrhovna komanda izdaje naređenje da Timočki i Moravski korpus krenu dolinom [[Toplica (reka)|Toplice]] i [[Pusta reka (pritoka Južne Morave)|Puste reke]] prema [[Priština|Prištini]], a Šumadijski korpus dobija zadatak da [[Oslobođenje Vranja 1878. godine|zauzme Vranje]]. Očistivši [[Grdelička klisura|Grdeličku klisuru]] od neprijatelja, Šumadijski korpus započinje pripreme za napad na [[Vranje]]. Stepa 25. januara formira dobrovoljačku četu iz Kragujevačke brigade. Njen zadatak je bio da ode u [[Poljanica|Poljanicu]] i da od lokalnih Srba formira bataljon koji bi bio naoružan puškama [[sprednjača]]ma.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=81}}

== Period mira (1878-85.) ==

Po završetku rata Stepanović pohađa naknadni dvogodišnji kurs na [[Vojna akademija|Vojnoj akademiji]], kako bi završio školovanje. Kurs je završio 1880. godine. Septembra 1880. godine po ličnoj želji raspoređen je na službu u [[Kragujevac|Kragujevcu]]. Tamo je bio vodni oficir u Drugoj četi 5. bataljona stajaće vojske. Oktobra 1880. je premešten za vodnika u Prvu četu istog bataljona.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=93}}

U Kragujevcu je upoznao svoju buduću suprugu Jelenu (1861-1943), kćerku [[načelnik]]a [[Kragujevački srez|kragujevačkog sreza]] [[Velislav Milanović|Velislava Milanovića]].{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=94}} On i Jelena su se vjenčali 25. jula 1881. godine.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=95}} Slijedeće godine 21. aprila 1882. godine rodila mu se prva kćerka Milica, a naredne godine i druga kćerka Danica.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=96}} Obe kćerke udale su se za oficire - Milica za sanitetskog [[potporučnik]]a dr Krstu Dragomirovića a Danica za [[kapetan prve klase|kapetana prve klase]] [[Jovica Jovičić|Jovicu Jovičića]].{{sfn|Milićević|Popović|2003|p=222-229}} Njegov drugi zet je u [[Jugoslovenska vojska|vojsci Kraljevini Jugoslaviji]] napredovao do čina [[divizijski general|divizijskog generala]].{{sfn|Bjelajac|2004|p=281}}

U prvoj službenoj ocjeni o njegovom radu (posljednji [[kvartal]] 1880.), koje je sastavila tročlana komisija Stepanović je dobio sve pohvale:
{{citat|Bistar. Darovitost pokazuje u opštoj, a posebno [[Istorija srpskog naroda|istoriji srpskog naroda]]. Karaktera čvrstog i preduzimljivog, naravi dosta bujne. Lako shvata i brzo se rešava na delo (akciju) sa dobrim rezultatima. Zdrav, snažan, okretan i za praktičnu službu sposoban. Strelac, jahač, plivač vrlo dobar. Po potrebi može samostalno da upravlja četom, zna vrlo dobro i ima načina da ih na mlađe prenese. U ostalim službenim pravilima takođe dobar; za administraciju i vođenje novčanih knjiga takođe upotrebljiv. Službu vrši revnosno. Prema mlađima je strog i spravedljiv, prema ravnima druževan, a prema starijima smotren i vrlo učtiv.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=97}}}}

Prvog septembra 1882. unaprijeđen je u ''pješačkog [[poručnik]]a'' i postavljen je za vodnog oficira u [[Užice|Užicu]]. U Užicu je ostao do 13. februara 1883. kada se opet vraća u [[Kragujevac]]. Vrativši se u Kragujevac unaprijeđen je u čin vojnog [[ađutant]]a Šumadijskog pješadijskog [[puk]]a.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=97}}

U Srbiji su iste te godine u gimnazijske programe uvrštene i [[vojničke vežbe|vojničke vježbe]]. Tada je Stepanović bio određen za nastavnika vojnog vežbanja u [[Prva kragujevačka gimnazija|Prvoj kragujevačkoj gimnaziji]]. Ovu službu je vršio do kraja 1884. godine, a zatim po povratku iz [[Srpsko-bugarski rat (1885)|srpsko-bugarskog rata]] do kraja novembra 1886.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=99}}

== Srpsko-bugarski rat (1885.) ==
{{Glavni|Srpsko-bugarski rat (1885)}}
[[Datoteka:Vojvoda stepa kao komandant 6 puka.jpg|mini|desno|250p|Stepa Stepanović kao komandant puka u Kragujevcu.]]
Tokom [[Bitka kod Slivnice|bitke kod Slivnice]], Šumadijska divizija (u kojoj je bio Stepanović) je napala selo Vrapče i prinudila je Bugare na povlačenje. Stepanović je učestvovao u bici kao komandir 1. čete 2. bataljona. U izveštaju koji je podnio komandantu 12. pešadijskog puka vidi se da je malo pažnje bilo posvećivano koordinaciji između divizija, pukova, bataljona, pa čak i četa.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=121-122}}

Stepanović je nekoliko dana kasnije postao komandant Prvog bataljona 12. puka i zajedno je sa pukovnikom Biničkim i njegovom Šumadijskom divizijom žestoko napao oslabljeni bugarski centar na Slivnici. Bugari su odmah počeli da se povlače, a Srbi su zauzeli bezimenu kosu kod sela [[Aldomirovci|Aldomirovaca]]. Ovo je bio jedini bitni uspjeh, koji je srpska postigla trećeg dana na Slivnici. Stepanović je bio veoma zadovoljan svojim vojnicima i u izveštaju je zapisao:
{{citat|Držanje vojnika u ovoj borbi može se reći da je bilo sjajno, jer kroz unakrsnu vatru na čistini, bez ikakvog zaklona, pokazaše divnu izdržljivost. Držanje oficira je takođe za pohvalu, kako u pogledu hrabrosti, tako i u prisebnom rukovođenju trupom.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=128-130}}}}

19. novembra [[Obrenović|kralj Milan Obrenović]] je naredio opšte povlačenje prema [[Pirot]]u, jer je dobio netačnan izveštaj da su Bugari razbili jedan bataljon kod sela [[Visočka Ržana|Visočke Ržane]] i da obilaze srpsko lijevo krilo. Tri dana kasnije bugarska vojska je krenula prema Pirotu i izvršila koncentričan napad na Neškov vis, položaj koji zatvara pirotsku kotlinu. Položaj je branio 12. puk, koji je morao da odstupi. Odstupanje je bilo u neredu, kao što možemo da vidimo iz Stepanovićevog izveštaja:
{{citat|...a ja produžih prema bojnici odakle su gusti rojevi naših trupa uzmicali nazad. Nikakvi napori starešina nisu ih mogli vratiti nazad. Za njima su sledili gušće gomile, pa onda cela ona smešna masa, koja je potiskivala i gurala oficire koji su pokušali da ih zaustave.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=132-133}}}}

== Uspon (1886-1903.) ==
Po završetku rata Stepa Stepanović se vratio u [[Kragujevac]], gde je ostao do sredine novembra 1886. godine. Krajem 1886. položio je ispit za čin ''pješadijskog [[kapetan|kapetana II klase]]''. Tamo je obavljao dužnost komandira čete u 10. puku. Od 22. novembra 1886. do 22. oktobra 1888. bio je pripravnik u [[Glavni đeneralštab|Glavnom đeneralštabu]]. Krajem septembra 1888. održan je sastanak Đeneralštabne komisije na kome je konstatovano ''„da je kapetan II klase g. Stepanović pokazao dovoljno spreme i energije i dao dokaza da ima uslova za đeneralštabnu službu“.'' Zatim su dodali: ''„Stoga mu valja odobriti da još ove zime može polagati ispit za čin đeneralštabnog kapetana (I klase)“''.

U martu 1889. godine prijavio se za ispit, a komisija mu je 2. aprila dala dozvolu da počne sa polaganjem ispita 8. aprila. Od 2. do 6. aprila je polagao teorijski dio ispita iz dvanaest predmeta, a od praktičnog dijela ispita je oslobođen, jer je na generalštabnom putovanju i zadacima dobio vrlo dobru ocijenu. Uoči ispita je bio određen za načelnika Štaba Drinske divizijske oblasti, pa je odmah po završetku ispita otputovao u [[Valjevo]] na službu. U čina ''generalštabnog [[kapetan prve klase|kapetana I klase]]'' je  unaprijeđen 17. aprila 1889. godine.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=143-144}}

{| class=&quot;toccolours&quot; style=&quot;float:right; margin-left:1em; margin-right:0; font-size:90%; background:#c6dbf7; color:black; width:350px;&quot; cellspacing=&quot;6&quot;
| style=&quot;text-align: justified;&quot; |„Duša nam je na nos izlazila, ali šta smo mogli da učinimo kada je Stepa bio uvek prvi u kasarni, a posljednji odlazio iz kasarne; svaki ručak i večeru je lično probavao, a teško kuvarima, i svima, ako jelo nije bilo ukusno. Jeste tražio je od nas mnogo, ali je davao sve. Vojnike je pazio i čuvao iako ih je jurio kao dušmane. Mi smo ga vrlo cenili i poštovali i voleli smo da od njega naučimo, ali smo ipak jedva čekali da ispuni godinu dana komandovanja i da bude premešten.“
|-
| style=&quot;text-align: justified; font-size: 100%;&quot; |''Riječi penzionisanog generala, koji je bio vodni oficir u Požegi.''{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=149-151}}
|}

U proljeće 1892. godine izašao je na ispit za čin generalštabnog majora u isto vrijeme kad i [[Milutin Milanović]] i [[Živojin Mišić]], a predsjednik komisije je bio [[Radomir Putnik]]. Ispit je polagao od 29. marta do 15. aprila i uspješno ga završio. Stepanović je 13. septembra 1892. postavljen za komandanta 5. bataljona u [[Požega|Požegi]]. Za vreme službovanja u Požegi  unaprijeđen je 8. maja 1893. u čin ''generalštabnog [[major]]a'', a 14. augusta je opet premešten u Valjevo i postavljen za načelnika Štaba Drinske divizijske oblasti. Tu dužnost je obavljao do 20. oktobra 1895. kada je premješten u [[Beograd]].{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=149-151}}

U Beogradu je pet mjeseci obavljao dužnost komandanta 7. bataljona, a zatim je postavljen za šefa generalštabnog odsjeka u Vojnom ministarstvu. Postao je honorarni profesor ratne istorije na višem kursu Vojne akademije u Beogradu. Zatim je 30. marta 1897. godine postavljen za vršioca dužnosti komandanta 6. pješadijskog puka u Beogradu. Unapređen je 11. maja iste godine u čin ''generalštabnog [[potpukovnik]]a'' i dva dana kasnije postavljen je za komandanta 6. pješadijskog puka. Načelnik Đeneralštabnog odeljenja [[Komanda aktivne vojske|Komande aktivne vojske]] postao je 27. oktobra 1898. godine.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=156-160}}

Na ovoj funkciji je ostao do 15. marta 1899. godine, kada je premješten na rad u Vojno ministarstvo  i postavljen za načelnika Opštevojnog odeljenja. Iako nije bio oduševljen kancelarijskim poslom, ostavio je veliki utisak u ministarstvu, gde su ga upamtili kao nekoga ko je veoma strog i tačan. Premješten je opet u Valjevo 17. augusta 1900. godine i postavljen je na mjesto komandanta pješadijske brigade Drinske divizije. Zbog nesporazuma je 11. novembra iste godine premešten u [[Zaječar]] i postavljen za komandanta pješadijske brigade Timočke divizije. Ovom pozicijom je bio zadovoljan, jer je izjavio: {{citat|Trupa je za oficira što i voda za ribu, a naročito za generalštabnog oficira. Tu on može da pokaže šta zna i da pokaže rezultate. Kancelarija ubija duh, iscrpljuje snagu i pretvara čoveka u mehanizam.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=165-166}}}}

Međutim već 18. augusta 1901. godine bio je  unaprijeđen u čin ''generalštabnog [[pukovnik]]a'', a 11. novembra bio je određen za pomoćnika načelnika Štaba Komande aktivne vojske. Na tom položaju je ostao do 15. decembra 1902. godine i zatim postavljen za pomoćnika načelnika [[Glavni đeneralštab|Glavnog đeneralštaba]]. Kralj [[Aleksandar Obrenović]] ga je 22. februara 1903. odlikovao ''[[Orden Takovskog krsta|Takovskim krstom II stepena.]]'' Na ovom položaju je ostao do [[Majski prevrat|Majskog prevrata]]. U ovom periodu je po drugi put bio izabran za honorarnog profesora istorije ratne vještine na Višoj školi, gde je predavao [[Napoleonovi ratovi|Napoleonove ratove]] 1796. i 1805. godine i uređivao vojni časopis „[[Ratnik (novine)|Ratnik]]“.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=165-166}}

== Promjene na prijestolu i podoficirska kontrazavjera (1903-07.) ==

Promjena na prijestolu nije uticala na Stepinu karijeru, ali je teško preživljavao sukobe u oficirskom koru. On je 1906. godine dobio unuka i izjavio je ''„da mu je to bio jedini vedar i sunčan dan na tmurnom nebu današnjice“''. Poslije prevrata postavljan je za načelnika opšteg odjeljenja u Vojnom ministarstvu, a zatim je postavljen na dužnost komandanta Šumadijske divizije. Zbog ovog postavljanja neki istoričari su smatrali da je Stepanović bio naklonjen zavjerenicima, dok su ga istovremeno drugi svrstavali u protivnika zavjere, i ako je sam Stepa isticao da nije bio na nijednoj strani.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=182-190}}

Kralj [[Petar I Karađorđević|Petar Karađorđević]] ga je 29. juna  1904. odlikovao ''[[Kraljevski orden Karađorđeve zvezde|Karađorđevom zvezdom III stepena.]]'' Poslije prevrata, položaj Srbije u [[Evropa|Evropi]] se pogoršao, a istovremeno je buknuo i [[Ilindanski ustanak|Ilindenski ustanak]] u [[Makedonija|Makedoniji]]. Sve to je navelo vladu da krene sa pripremama za rat. Stepa se kao komandant Šumadijske divizije ugledao na [[general]]a [[Đura Horvatović|Đuru Horvatovića]] i zaveo #eljeznu disciplinu u stilu [[Prusko kraljevstvo|pruskog]] [[Dril (vojska)|drila]]. Kažnjavao je svaku nepravilnost, netačnost, povrede pravila i propisa, kao i zapljenu [[državna imovina|državne imovine]].{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=182-190}}

U proljeće 1906. godine u [[Kragujevac|Kragujevcu]] je došlo do takozvane [[Podoficirska kontrazavjera|Podoficirske kontrazavjere]]. Neki istoričari smatraju da je tu kontrazavjeru izazvao Stepanović zbog svoje strogosti. Oko tridesetak oficira kragujevačkog garnizona su planirali da preuzmu nekoliko zgrada u Kragujevcu i da uhapse Stepanovića. Međutim zavjera je otkrivena 30. aprila 1906. godine i Stepanović je uhapsio 31 osobu, a hapsio bi i dalje da ga nije sprečio tadašnji vojni ministar general [[Radomir Putnik]].{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=182-190}}

Kragujevačka kontrazavjera je duboko potresla Stepu Stepanovića, mada je i sam bio dijelom odgovoran. On je izjavio:
{{citat|To je bolna tačka cele moje karijere. Ja sam u životu imao mnogo teških stvari, gutao sam i nepravdu i nepriznavanje, vređali su me i omalovažavali, ali me nijedna stvar nije toliko dirnula kao ta. Žao mi je onih jadnih mladih ljudi, zavedenih od nesavesnih ili egzaltiranih špekulanata, jer im je uništena karijera u vojsci, gde bi možda bili od velike koristi i za narod i za otađbinu. Ali, ja tu nisam mogao ništa pomoći.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=182-190}}}}

== Pripreme za rat (1907-12.) ==

Stepa Stepanović je  unaprijeđen u čin ''[[general]]a'' 29. juna 1907. godine, ali je i dalje ostao na dužnosti komandanta Šumadijske divizijske oblasti. Poslije [[podoficirska kontrazavjera|afere Novaković]] i [[Topovsko pitanje|topovskog pitanja]] [[Nikola Pašić]] je obrazovao novu vladu bez generala [[Radomir Putnik|Radomira Putnika]], pa je 12. aprila 1908. godine za vojnog ministra postavljen Stepa Stepanović, dok je Putnik primio dužnost načelnika [[Glavni đeneralštab|Glavnog đeneralštaba]]. Za vreme njegovog mandata Stepanović je krenuo sa snabdjevanjem vojske novim naoružanjem, kao i prepravkom starih pušaka sistema [[mauzer-koka]], kao i nabavkom [[mitraljez]]a.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=190-205}} Takođe jedna od njegovih odluka bila je da [[Kraljevina Srbija|Srbija]] nabavi novu [[artiljerija|artiljeriju]] u [[Francuska|Francuskoj]].{{sfn|Bjelajac|2004|p=281}}

Prilikom nabavke mitraljeza Stepanović je bio veoma konzervativan, jer je pukovnik Vlajić, koji je radio u Stepanovićevom kabinetu, kasnije pričao:
{{citat|Muke sam imao sa nabavkom mitraljeza. Ovo novo oružje, kojem su sve vojske bile naoružane, trebalo je uvesti u vojsci i ja sam nastojao da nabavim izvesnu količinu za svaki puk, ali ministar Stepa reče mi jednog dana: „Volim ja više jedan vod strelaca, nego te tvoje mitraljeze. Nemoj mi, molim te, tu popovati kako može jedan mitraljez čitav vod pešaka“.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=190-205}}}}

Početkom oktobra 1908. godine u [[Beč]]u je donesen ukaz [[car]]a [[Franjo Josip, car Austrije|Franje Josipa]] o [[Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj|aneksiji Bosne i Hercegovine]], što je izazvalo masovne demonstracije u [[Kraljevina Srbija|Kraljevini Srbiji]] i [[Kneževina Crna Gora|Kneževini Crnoj Gori]]. Široke narodne mase su bile za preduzimanje ratnih koraka ka Bosni, ali je Stepanović kao vojni ministar, uvjeravao [[vlada Republike Srbije|vladu]] i skupštinu da zemlja i vojska nisu spremne za rat i da teba preduzeti temeljite [[diplomatija|diplomatske]], [[finansije|finansijske]] i vojne pripreme.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=190-205}}

Ovaj njegov stav je izazvao salve kritika sa raznih strana, čak i u štampi. Zbog toga je početkom 1909. godine razrješen dužnosti vojnog ministra i stavljen na raspologanje. Kao ministar na raspologanju aktivno je tokom 1909. sarađivao sa Putnikom na pripremi vojske za rat. Početkom 1910. godine postavljen je za komandanta Moravske divizijske oblasti, i ovo njegovo postavljanje je mnogo doprinijelo da Moravska divizija spremno dočeka rat zahvaljujući njegovom iskustvu i radnom entuzijazmu.“{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=190-205}}

Početkom marta 1911. godine Stepanović je ponovo primio dužnost vojnog ministra. Ubrzo potom zbio se jedan događaj, koji je izazvao sumnju kod prijestolonasljednika [[Aleksandar I Karađorđević|Aleksandra Karađorđevića]] da je Stepanović simpatizer [[Dragutin Dimitrijević Apis|Dragutina Dimitrijevića Apisa]]. Naime prijestolonasljednik je jednom prilikom čuo da Apis u stvari nikada nije bio prijatelj Karađorđevića već da je bio za to, da se na prijesto treba dovesti neki strani princ. Čuvši ovo prijestolonasljednik je pozvao Apisa u [[Glavni đeneralštab]] i tamo mu je sručio čitavu bujicu grdnji. Apis je saslušavši mirno princa Aleksandra i zatim energično rekao:
{{citat|Da! A šta ste vi mislili? Zar smo mi stavili glavu u torbu da bi se vas dvojica svađali i otimali oko prestola kao kakve igračke. Varate se! Mi smo u stanju da i po drugi put stavimo glavu u torbu.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=197-204}}}}
Čuvši ovo prijestolonasljednik je odjurio vojnom ministru generalu Stepanoviću i zatražio je da se Apis i [[major|generalštabni major]] [[Milan Milovanović Pilac]] premeste iz Beograda. Stepanović mu je odgovorio ''„da zahtev ne spada u kompetenciju prestolonaslednika, ali da će o tome referisati kralju, pa kako kralj odluči“''. Nezadovoljan ovakvim stavom Stepanovića, prijestolonasljednik je otišao u svoju kancelariju i napisao ostavku kralju na mestu položaja Vrhovnog inspektora vojske. Međutim kralj ga je sutra pozvao i pocijepao ostavku.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=197-204}}

Kada je po drugi put Stepanović postao vojni ministar, vlast Kraljevine Srbije je uvidela da se vodi borba kršćanskog stanovništva u Turskoj i da velike sile sve više teže ka tome da podjele [[Balkansko poluostrvo|Balkan]]. Zbog toga je Srbija sa ostalim balkanskim zemljama sklopila niz odbrambenih sporazuma i tako stvorila [[Balkanska liga|Balkanski savez]], čiji je cilj bio protjerivanje Turske iz Evrope. U to vreme u Glavnom generalštabu su se razvijali planovi [[mobilizacija|mobilizacije]], koncentracije i strategijskog razvoja vojske u ratu protiv Turske. Kreator svih tih planova bio je načelnik Glavnog generalštaba [[Radomir Putnik]], zajedno sa generalom Stepom Stepanovićem i pukovnikom [[Živojin Mišić|Živojinom Mišićem]]. To je dovelo do toga da vojska spremna dočeka rat sa Turskom.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=197-204}}

Uoči rata, u jesen 1912. godine, vlada [[Milovan Milovanović|Milovana Milovanovića]] je podnijela ostavku. Poslije smrti Milovana Milovanovića, vladu je formirao [[Marko Trifković]], ali sa Radomirom Putnikom kao vojnim ministrom.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=197-204}}

== Prvi balkanski rat (1912-13.) ==
{{Glavni|Prvi balkanski rat}}
=== Prve operacije ===
Sa početkom [[Prvi balkanski rat|Prvog balkanskog rata]] Stepa Stepanović je postao komandant Druge (savezničke) armije. Armija je imala oko 60.000 ljudi i 84 oruđa i bila je koncentrisana u rejonu [[Ćustendil]]-[[Dupnica]]. Nju su činile Timočka divizija prvog poziva i bugarska Sedma rilska divizija. Imala je zadatak da djejstvuje u bok i pozadinu turskih snaga ispredPrve armije.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=212}}

Obaveštavajući trupe da je Sedma rilska divizija ušla u sastav armije Stepanović je obaveštenje završio riječima:
{{citat|Ja s pouzdanjem gledam na naš budući rad i tvrdo verujem u uspeh, jer toliko vekova razdvojena, a sad zbratimljena i zagrljena najrođenija braća Srbi i Bugari predstavljaju neodoljivu silu, koja će porušiti sve prepone i izvršiti oslobođenje dosad podjarmljene braće.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=216-221}}}}

U stvari bugarska divizija je samo formalno bila pod komandom generala Stepanovića, a prave zadatke dobijala je direktno od bugarske Vrhovne komande. Naime divizija je imala zadatak da štiti pravac iz doline [[Struma|Strume]] preko [[Dupnica|Dupnice]] ka [[Sofija|Sofiji]], sve dok vojska ne razbije [[Turska vojska|Tursku vojsku]]. Zatim bi se bugarska divizija najvećom brzinom uputila ka [[Solun]]u i osvojila taj grad prije Srba i [[Vojska Grčke|grčke vojske]].{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=216-221}}

General Putnik je 17. oktobra 1912. obavjestio generala Stepanovića da je objavljen rat Turskoj i naredio mu da se Druga armija približi turskoj granici, ali da je ne prelazi do daljeg. Međutim istog dana bugarska Vrhovna komanda je komandantu Sedme rilske divizije generalu [[Georg Stojanov Todorov|Todorovu]] naredila da ujutru pređe granicu i otpočne napad ka [[Delčevo (Makedonija)|Carevom Selu]] i [[Blagoevgrad|Gornjoj Džumaji]], koje je izvršavajući naređenje u energičnom naletu uspjela da zauzme. Odmah poslije tog uspjeha Stepa Stepanović im je uputio srdačnu čestitku: ''„Ura heroji Sedme divizije!“''{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=216-221}}

U toku 18. oktobra Timočka divizija je zauzela položaje iza bugarsko-turske granice sa glavninom i pomoćnom kolonom pravcem [[Rujen]]-[[Crni Vrh|Crni vrh]], a 19. oktobra po naređenju Stepanovića zauzela Crni vrh. Na zapovjest Vrhovne komande, 21. oktobra Timočka divizija je prešla granicu i otpočela ofanzivu ka [[Kumanovo|Kumanovu]]. Neobavešten da je 1. bataljon 13. puka, kojim je komandovao [[major]] [[Dobrosav Milenković]], već zauzeo [[Kriva Palanka|Krivu Palanku]] bez borbe, Stepanović je naredio da se svi neophodni manevri preduzmu za zauzimanje varoši. Time je izgubljeno dosta vremena, ali je veći deo divizije uspio da prođe kroz krivorečku klisuru u toku dana, bez otpora neprijatelja.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=216-221}}

U ranim popodnevnim časovima konjički [[puk]] je započeo borbu pješadije 5-6 kilometara ispred [[Stracin]]a. Zatim je komandant 13. puka uveo 1. i 3. bataljon u borbu čime su Turci krenuli da se povlače. U 8 časova uveče Stracin je zauzet i time je otvoren put ka Kumanovu. Međutim komandant divizije nije obavjestio generala Stepanovića da je Stracin zauzet, pa je Stepanović naredio da se 22. oktobra ''„zauzme“'' Stracin čime je izgubljeno dosta vremena. Ipak glavnina Timočke divizije se tog dana sakupila u Stracinu, a zatim je uspostavljena veza između Prve i Druge armije.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=216-221}}

=== Kumanovska bitka ===
{{Glavni|Kumanovska bitka}}
Pošto nije dobio nikakva obaveštenja da se neprijatelj pojačava kod [[Kumanovo|Kumanova]], general Stepanović je izdao zapovjest Timočkoj diviziji da 23. oktobra u 6 sati ujutru preduzme marš ka Kumanovu. Istovremeno je uputio zapovjest Sedmoj diviziji da krene jačim snagama prema [[Kočani]]ma i da ih zauzme 23. oktobra, a zatim da jednim dijelom snaga krene ka [[Štip]]u. Ujutru je Timočka divizija krenula u ofanzivu ka [[Kratovo|Kratovu]] čime je otpočela [[Kumanovska bitka]].{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=216-221}}

Međutim general Todorov je izvršavao naređenja svoje Vrhovne komande, pa je poslao samo jedan bataljon sa deset baterija da zauzmu Kočane, koje je branila čitava jedna divizija. Stepanović je, dok se divizija nalazila na maršu, dobio obaveštenje da se od [[Ovče polje|Ovčeg polja]] i Kočana prema Kratovu kreću jake turske snage. Na osnovu toga on je naredio komandantu Timočke divizije da požuri ka Kratovu i da ga zauzme i obezbedi sa južne strane. Međutim stigavši u rejonu Kratova, [[pukovnik]] [[Vladimir Kondić (general)|Kondić]] je odlučio da je divizija premorena i da treba da prenoći. Koristeći pasivnost divizije, Turci su zauzeli Crni vrh, koga je čuvalo bugarsko komitsko odeljenje i jedna četa Srba.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=231-246}}

Generalu Stepanoviću se nije sviđao rad dviju divizija, pa je izvjestio Vrhovnu komandu. Od komande je dobio odgovor da 7. divizija bezuslovno zauzme Kočane, a Timočka, Crni Vrh i da te dve divizije uspostave međusobnu vezu preko sela Strmoša i Zletova. U međuvremenu je Stepanović dobio obavještenje da se je čitavog 23. oktobra vodila bitka kod Kumanova. Ovom vješću je bio iznenađen i zabrinuo ga je položaj Timočke divizije, ali je ipak tražio mogućnost da pomogne Prvoj armiji. Naredio je Timočkoj diviziji da 24. oktobra zauzme Crni vrh, ali je to tek urađeno sutradan 25. oktobra uz težak otpor Turaka.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=231-246}}

Sutradan Vrhovna komanda je obavestila generala Stepanovića da je na molbu [[ministarski savjet Republike Bugarske|bugarske vlade]] odlučeno da se Timočka divizija odmah stavi na njihovo raspolaganje, s'tim da i dalje ''„upravlja pokretima Timočkog puka na Crnom vrhu i 7. rilskom divizijom“''. Odmah je stavio na raspolaganje 14. puk pod komandu 7. divizije i naredio je generalu Todorovu da glavne snage uputi ka ušću Bregalnice, kako bi sprječila odstupnicu turskim snagama prema [[Prilep]]u, a zatim je zatražio odobrenje da iz Krive Palanke pređe u Štip kako bi lakše upravljao operacijom.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=231-246}}

Međutim stigavši u Kratovo od generala Todorova je dobio depešu u kome ga obaveštava da je dobio naređenje svoje Vrhovne komande da svoje snage usmjeri ka [[Ser (grad)|Serezu]] i [[Demir Hisar]]u i da se divizija već nalazi u pokretu. Srpskom 14. puku je naredio da se prebaci u [[Radoviš]]te. Nakon ovoga se je Stepanović vratio u [[Kriva Palanka|Krivu Palanku]] da pripremi trupe određene da idu pomoć [[Bugari]]ma.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=231-246}}

=== Opsada Jedrena ===
{{Glavni|Opsada Jedrena}}
General Stepa Stepanović je stigao sa svojiim štabom u mesto [[Svilengrad|Mustafa Paša]] (železnička stanica ispred [[Jedrene|Jedrena]]) 6. novembra 1912. godine. Odmah se javio [[general]]u [[Nikola Ivanov|Nikoli Ivanovu]], vrhovnom komandantu bugarske Druge armije i [[opsada Jedrena (1913)|opsadnih trupa Jedrena]]. Svoj štab je smestio u Mustafa Paši, gde se je nalazio i štab generala Ivanova.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=247-262}}

[[Primirje]] je potpisano 3. decembra 1912. Međutim general Stepanović nije dozvolio da budnost armije popusti. Zahtjevao je maksimalnu disciplinu i spremnost čak i na [[Badnji dan]]. Za vreme primirja Stepanović uspjeo je da poboljša snadbjevanje njegove armije. Bugarska vrhovna vlada je prihvatila da snadbjeva Drugu srpsku armiju, ali Stepanović tim snadbevanjem nije bio zadovoljan, jer je smatrao da je bilo vrlo loše. Zahtjevao je da se poboljša kvalitet [[kruh]]a, [[meso|mesa]] i drugih artikala. Kako nije naišao na razumjevanje kod bugarske Vrhovne komande, Stepanović je zatražio od Vrhovne komande sredstva za poboljšano snadbjevanje njegove armije, ''„radi očuvanja zdravlja i morala vojnika“''.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=251-254}} Poslije temeljnih dvomjesečnih priprema, 24. marta 1913. godine, je počela trodevna bitka savezničkih armija za zauzimanje Jedrena. Timočka divizija je toga dana postigla najveći uspeh. Bez podrške artiljerije je zauzela cijela sjeverni sektor neprijatelja za samo 45 minuta, čime je navukla najveći deo jedrenske tvrđavske artiljerije.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=251-254}}

Na kraju dana odlučeno je da se sutra uveče, pod zaštitom mraka savladaju protivpješadijske prepreke i u ranu zoru preduzme juriš za osvajanje [[fora|forova]]. Bugari su, sa istočnog sektora, započeli nastupanje odmah po izlasku mjeseca od 23:30 do 1:30 časova i izbili na foru Ajdžu-jolu. Turci su se našli u panici počeli da napuštaju svoje položaje. Na frontu Timočke divizije, Turske trupe su krenule u napad kako bi povratile položaj, ali nisu imali nikakav uspeh. General Stepanović je neposredno pratio tok napada sa jednog uzvišenja iza Dunavske divizije. [[Nikola Aranđelović]], komandir armijskog [[telegraf]]a, je opisujući atmosferu u štabu Druge armije između ostalog rekao:
{{citat|Stojeći sam, kao kip, đeneral Stepanović se sav preneo u rovove svojih seljaka i zemljaka sedmopukovaca: Kumodražana, [[Mali Mokri Lug|Mokrolužana]], [[Avala]]ca i [[Kosmaj]]aca i s vremena na vre udari dlanom o dlan i uzvikne: - Bravo sinci moji, bravo sokolovi moji.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=251-254}}}}

U 5:30 časova, Stepanović je naredio trupama da krenu u odlučujući napad u liniju [[front]]a, kako bi olakšali djejstvovanje bugarskih trupa na istočnom sektoru, koji je pao oko 8 časova. Već u 8:30 časova dvojica turskih oficira došla su kod 20. puka radi pregovora o predaji po nalogu [[Mehmed Šukri-paša|Šukri paše]]. Pošto nije dobio odgovor poslao je svog [[ađutant]]a u 20. puk s porukom da [[Mehmed Šukri-paša|Šukri-paša]] želi da o predaji pregovara sa generalom Stepanovićem. Stepanović je odgovorio kako on nije ovlašćen od strane komandanta da vodi pregovore i da za to treba da se obrati generalu Ivanovu. U međuvremenu Timočka divizija je zauzela liniju forova, a Dunavska divizija [[Papas-tepe]]. General Stepanović se kretao iza prednjih dunavskih pukova, i u 11 sati bio na [[Bekčitepe]], nedaleko od [[Maraš]]a, koji je zauzeo 4. [[prekobrojni puk]]. u 11:30 časova bugarski oficiri su došli u štab Šukri-paše i on se predao generalu Ivanovu u 12:15 časova, ali se vratio po svojoj želji u for [[Hadurluk]], gde su ga zarobile sat kasnije srpske trupe.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=251-254}}

Posle pada Jedrena general Stepanović je 27. marta obrazovao kombinovan odred i na čelu [[odred]]a je svečano umarširao kroz osvojeni grad. Nekoliko dana kasnije je naredio da se na [[Černomen]]u, upravo na onom mestu gde se, prema istorijskim podacima odigrala [[Marička bitka]] 1371. godine u kojoj je poginuo kralj [[Vukašin Mrnjavčević|Vukašin]] priredi [[pomen]] palim herojima. Prema pisanju učesnika spomen je bio upečatljiv i potresan za sve prisutne. Ubrzo potom Stepanović je započeo pripreme za transport svoje armije nazad u Srbiju. Bugarska vlada mu nije dala dovoljan broj [[voz]]ova za transport trupa nazad u Srbiju, pa je on zaprijetio da će svoju armiju pešice provesti do Srbije, poslije čega je bugarska vlada popustila. Uspeo je da cijelu armiju prebaci u Srbiju od 1. aprila do 9. maja.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=251-254}}

== Drugi balkanski rat (1913.) ==
{{Glavni|Drugi balkanski rat}}
Stigavši iz Jedrena u Pirot 18. aprila 1913. godine, Stepanović je dobio obavještenje od Vrhovne komadne u kome stoji da pripremi sva ratna utvrđenja u Pirotu kao i da su mu na raspolaganju svi opsadni topovi sa [[Jedrene|Jedrena]]. Dalje stoji da mu oduzimaju Drugu dunavsku diviziju, koju su priključili Prvoj armiji. Na kraju mu je naređeno da preuzme oprez prema bugarskoj granici.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=282-296}}

U duhu ovog naređenja je započeo utvrđivanje pirotskog kraja. Stara pirotska utvrđenja iskorišćena su kao depoi i slagališta, a umjesto njih izgrađena je nova odbrambena linija [[Crni Vrh]]-[[Vojnegovci]]-[[Veliki Jovanovac]]-[[Veliko selo]]-[[Vučje]]-[[Basarski kamen]], po tipu ojačane poljske fortifikacije, a ispred ovih položaja izgrađeni su prednji položaji istog tipa, ali slabije jačine. Imajući u vidu značaj nišavske doline, Stepanović je svu pažnju koncentrisao na odbranu pirotskog [[logora]], pretvarajući svoju armiju u njegovu posadu. Vlasotinački pravac i svetonikolski pravac su branile veoma slabe snage, što je pružalo Bugarima šansu da uklješte cijelu Drugu armiju. Stepanović je čvrsto vjerovao da se srpsko-bugarski spor neće rješiti putem pregovora.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=282-296}}

Njegova pretpostavka se obistinila nekoliko dana kasnije, kada je od vrhovne komande dobio naređenje da zatvori bugarsku granicu, jer su Bugari prešli u napad cijelom dužinom [[Zletovska reka|Zletovske reke]]. Bugarska 9. divizija je, 5. jula ujutru, napala Svetonikolski odred i prinudila ga na povlačenje. Obavješten o ovom događaju Stepanović je hitno uputio dva bataljona i jednu poljsku bateriju kao pojačanje Svetonikolskom odredu, a zatim poslao načelnika štaba [[Vojislav Živanović|Vojislava Živanovića]] na ugroženo lijevo krilo. Istog dana Stepanović je objedino sve trupe na svetonikolskom pravcu pod zajedničkim nazivom „Blatoberilovački odred“, čiji je zadatak bio da po svaku cijenu zaustavi bugarsko nadiranje. Analitičari smatraju da je Stepanović mislio da svetonikolskim pravcem napadaju bugarske pomoćne trupe. Međutim suprotno njegovom očekivanju pomoćne trupe su napale pirotski utvrđeni logor u cilju vezivanja glavnih snaga.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=282-296}}

Slijedećeg dana (6. jula) bugarske snage su napale srpske položaje na Crnom vrhu i Samaru i uspele da ga osvoje. Obaveštavajući o ovome Stepu Stepanovića, [[major]] [[Jovan Cvetković]] je isticao da je „protivnik pokrenuo glavninu na [[Klinčarnica|Klinčarnicu]] da bi obišao [[Tumba (Vranje)|Tumbu]] i izvršio bočni napad.“ General Stepanović je odgovorio da obilazak Tumbe nije opasan, jer se položaj može braniti sa svih strana. Poslije nekog vremena major Cvetković je zatražio pojačanje, jer je sumnjao da će tri bataljona trećepozivaca uspjeti da zadrže dva ojačana bugarska puka. Stepanović mu je odgovorio: „Vi ste imali dovoljno vremena da pripremite odbranu. Sad uložite sve snage da ga održite, pa makad izginula sva komanda. Mislite na to da i vi imate snagu, a ne samo neprijatelj.“{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=282-296}}

Ovo obavještenje je prenijeto starješinama i vojnicima 3. puka trećepozivca. To je ostavilo na njih snažan utisak, jer su sutradan, 7. jula, uprkos [[inferiornost|inferiornom]] opremom, trećepozivci su uspjeli da zaustave bugarsku pješadiju na oko 50 koraka od srpskih rovova. Obavješten o ovom držanju vojnika, Stepanović je uputio čestitku majoru Cvetkoviću:
{{citat|Puku i vama najsrdačnije čestitam jučerašnji uspeh nad neprijateljem. Kralj i otadžbina priznaće vašu junačku zaslugu, a ja vam od sveg srca blagodarim na pokazanom junaštvu i pozdravljam vas sa uzvikom: - Slava poginulima i hvala živim!{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=282-296}}}}

Impresioniran prodorom 9. bugarske divizije kod [[Kalna|Kalne]], on je istog dana, uputio Vrhovnoj komandi [[telegram]]:
{{citat|Komandant odreda na Kalni izveštava me sada da je nadmoćnošću Bugara toliko pritešnjen, da ima da bira: ili odred da propadne, ili da se povuče. Odobrio sam mu da se povuče na položaj Babina glava-Orljanski kamen-Bazovički vrh-Granikovo. Ovo je moj poslednji potez koji sam mogao da učinim za obezbeđenje moje pozadine. Ako se i tu popusti, onda mi je propast neizbežna.}}
Istovremeno je zatražio pojačanje od dva pješadijska puka i odobrenje za [[evakuacija|evakuaciju]] Pirota. Vojvoda Putnik je uputio 8. jula ujutru telegram Stepanoviću u kome ga obavještava „da pomoć stiže i da mora da se drže, jer ona ne može stići brzo.“ Istovremeno je naređen transport Drinske i Šumadijske divizije drugog poziva iz [[Republika Makedonija|Makedonije]] za [[Niš]].{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=282-296}}

Pretjerana zabrinutost Vrhovne komande za ishod operacija na frontu Druge armije, izazvana Stepanovićevim pesimističkim izveštajima bila je neosnovana. Vrhunac krize na lijevom krilu srpske armije očekivao se 8. jula, ali se nije dogodilo ništa važnije. Bugarska Vrhovna komanda je morala da izda naređenje da se ofanziva prema Pirotu, [[Vlasina|Vlasini]], [[Knjaževac|Knjaževcu]] i [[Zaječar]]u prekine, zbog neposredne opasnosti prebacivanja [[oružane snage Rumunije|rumunske vojske]] preko [[Dunav]]a. Neki vojni analitičari okrivljuju Stepanovića, jer su zbog njegovih izveštaja Drinska i Šumadijska divizija izvučene iz makedonskog ratišta, baš u trenutku kada je Prva armija trebala da goni bugarsku Četvrtu armiju, čime joj je omogućeno da se povuče na [[kaliman]]ske položaje.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=282-296}}

Desnokrilna grupa bugarske Treće armije koja je imala zadatak da zauzme pirotski utvrđeni logor, zauzela je srpske prednje položaje i nije pokušavala da zauzme samo utvrđenje. Žestoke borbe su se desile u noći između 10. i 11. jula, kada su Srbi pokušali da povrate položaj. Tri čete koje su krenule na ovaj položaj su bile dočekane jakom puščanom, mitraljeskom i artiljerijskom vatrom. Duboko potresen izveštajima da su trupe ovog sektora izgubile 300 vojnika, podoficira i oficira, Stepanović je komandantu sektora poslao sledeću depešu:
{{citat|Sa bolom u duši primio sam vaš izveštaj o gubicima noću 10-11. ovog meseca, jer su se mogle uštedjeti te žrtve, pošto nikakva pretnja i neodložna potreba nije izisikivala tako rizičnu akciju. Preporučujem ubuduće mudrije čuvanje boračke snage, koja ima da se sva založi samo tamo gde interesi akcije budu to neodložno zahtevali. U što kraćem vremenu podnećete mi izveštaj o toj borbi.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=282-296}}}}

Međutim pred front Druge srpske armije se 21. jula pojavio bugarski parlamentarac i zatražio prolaz u Niš bugarskog [[general]]a i ruskog vojnog izaslanika u [[Sofija|Sofiji]], radi pregovaranja o [[primirje|primirju]]. Prolaz mu je izdat istog dana, ali je mir zaključen tek 31. jula.

== Prvi svjetski rat (1914-18.) ==
{{Glavni|Srbija u Prvom svjetskom ratu}}
Druga armija je demobilisana u augustu 1913. godine, a Stepanović je stavljen na raspolaganju ministra vojske, koji ga je u aprilu 1914. godine postavio za predstavnika Komisije za utvrđivanje graničnog fronta prema Bugarskoj. Rano ujutru 29. juna 1914. godine, dok je Stepanović sjedio pred kafanom u [[Babušnica|Babušnici]] čekajući kafu, uručen mu je telegram, koji ga obaveštava da je izvršen [[sarajevski atentat|atentat u Sarajevu]] na austrougarskog prijestolonasljednika [[Franc Ferdinand|Franca Ferdinanda]] i njegovu ženu [[Sofija Hotek|Sofiju Hotek]]. Sadržaj telegrama je ispričao Komisiji i dodao:
{{citat|To ništa ne valja. Daj Bože da Austrija ne baci krivicu na nas. Ako to bude, imaćemo strašan rat, možda evropski, ili još gore, - a mi se nismo još ni odmorili, a o spremi da i ne govorim.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=313-319}}}}

Po završenom poslu na graničnom frontu Komisija je 23. jula 1914. stigla u [[Niš]]. Te noći, Stepanovića su probudili u 2 sata ujutru s telegramskim naređenjem da odmah otputuje u [[Kragujevac]], gde će zastupati načelnika štaba Vrhovne komande do povratka [[Vojvoda (vojni čin)|vojvode]] [[Radomir Putnik|Radomira Putnika]] sa liječenja. Istovremeno mu je saopšteno da će sutradan izaći ukaz o opštoj mobilizaciji, a tri sata kasnije Stepanović je krenuo u Kragujevac. Po dolasku u Kragujevac Stepanović je primio pismo lično od [[vlada Republike Srbije|predsednika vlade]] i ministra inostranih poslova [[Nikola Pašić|Nikole Pašića]] u kome je u kratkim crtama analiziran međunarodni položaj [[Kraljevina Srbija|Srbije]]. Na kraju pisma mu je rečeno, da je međunarodna situacija takva, a srpska Vrhovna komanda neka radi kako smatra.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=313-319}}

Stepanović je radio na mobilizaciji i koncentraciji srpske vojske s velikim teškoćama. Nedostajala su mnoga materijalna sredstva i vojska je imala veliki nedostatak u [[municija|municiji]]. Vojska nije imala čak ni kompletnu odjeću, a bili su i dislocirani u novim pripojenim oblastima. Uprkos teškoćama do 10. augusta 1914. godine sve jedinice su bile na svojim mjestima, a Stepanović je 6. augusta 1914. preuzeo komadnu Druge armije. Njegova armija je bila najjača u vojsci i nju su činile Šumadijska i Moravska divizija prvog poziva na prostoru [[Aranđelovac]]-[[Lazarevac]] sa ojačanom Dunavskom divizijom prvog poziva kod [[Beograd]]a. Stepanovićev rad u na dužnosti načelnika generalštaba najbolje opisuje [[general]] [[Petar Bojović]]:
{{citat|Na toj dužnosti ja ga se dobro sećam. Mogu reći da je on u tim momentima, zahvaljujući svojoj inteligenciji, poznavanju prilika i proučavanju događaja, bio potpuno svestan velikih iskušenja koji dolaze. Sa srčanošću koja ga nikada nije napuštala, Stepa je bio odlučan da preduzme sve mere za pružanje energičnog otpora neprijatelju. On je sa vidovitošću velikog uma i talenta predviđao razvoj događaja i umeo svoje odluke da sprovodi čvrsto i brzo, tako da one budu u punoj meri korisne. Tih dana naša zemlja imala je neizmernih koristi od Stepinih osobina, kao i kasnije, kada je on vodio trupe u slavne, besmrtne pobede.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=313-319}}}}

=== Bitka na Ceru ===
{{Glavni|Cerska bitka|Prva austrougarska ofanziva na Srbiju}}
[[Datoteka:Stepa Stepanovic.jpg|mini|desno|250p|Za zasluge u pobedi Srpske vojske u Cerskoj bici, Stepa Stepanović je  unaprijeđen u čin vojvode 1914.]]
Obavještena da je Austro-ugarska vojska podigli [[ponton]]ski most kod [[Šabac|Šabca]], Vrhovna komanda je Stepanoviću uputila 14. augusta depešu: ''„Prikupite odmah sve vaše trupe i zauzmite Šabac“''. Dobivši potpuniju sliku o kretanju neprijatelja, [[Radomir Putnik]] je naredio Stepanoviću da njegova Druga armija izvede veoma složeni marš-manevar preko sela od [[Koceljeva|Koceljeve]] ka [[Tekeriš]]u, radi energičnog udara u lijevi bok neprijateljevih snaga koje su od [[Loznica|Loznice]] i [[Lešnica|Lešnice]] dolinom [[Jadar (pritoka Drine)|Jadra]] nadirale ka Valjevu.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=327-357}}

Postupajući po naređenju Vrhovne komande general Stepanović je naredio Šumadijskoj diviziji prvog poziva da požuri prema Šapcu, prihvati tamošnje srpske dijelove i sa te strane obezbjedi desni bok i pozadinu glavnih snaga Druge armije. Istovremeno je uputio Konjičku diviziju u [[Mačva|Mačvu]] sa zadatkom da, djejstvom na prostoru [[Šabac]]-[[Lešnica]], kontroliše prostor između glavnih i pomoćnih snaga Druge armije. Od Moravske divizije prvog poziva, Kombinovane divizije i ostalih armijskih dijelova obrazovao je „Cersku udarnu grupu,“ redi udara u lijevi bok neprijatelja u dolini Jadra.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=327-357}}

Iako nije znao da austrugarski 8. korpus nastupa grebenom [[Cer]]a i dolinom Lešnice, Stepanović je uočio da masiv Cera može imati izuzetnu važnost u predstojećoj bici kao oslonac za bočno dejstvo austrougarskih snaga koje se kreću ka Valjevu i kao barijera za pariranje austrougarskog manevra od Šapca i iz [[Mačva|Mačve]]. Oko podne 15. augusta je naredio Kombinovanoj diviziji koja je marširala ka Tekerišu, da čelni puk sa jednom poljskom baterijom odmah uputi preko [[Parlog]]a na [[Trojanov Grad|Trojan]] i [[Kosanin grad]], najveći vrh Cera. Stepanović je naređenje završio:
{{citat|Sa divizijom forsirati marš i što pre, po mogućnosti još noćas, zauzeti Kosanin grad, jer od zauzeća toga grada zavisi celokupna operacija, a to će biti od velikog značaja i za sledeće naše operacije.}}
Iz Kombinovane divizije ka Trojanu, krajnjem istočnom grebenu Cera, je upućen 2. prekobrojni puk i jedna poljska baterija. Tamo je došlo do noćnog sudara sa glavnom kolonom austrougarske 21. divizije, koja se je kretala istim pravcem, ali iz suprotnog smjera. Ovim sukobom je započela [[Cerska bitka]].{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=327-357}}

U toku noći srspke trupe su zauzele Malu lisinu, Parlog i Veliku lisinu i natjerale Austrougarsku vojsku na povlačenje ka Trojanu. Međutim baš kada su srpske trupe napale [[Borno polje]], austrougarska 9. divizija je izbila iz doline Lešnice i napala lijevo krilo Kombinovane divizije. Komandant divizije [[general]] [[Mihailo Rašić]] je naredio povlačenje divizije na nove položaje, jer je zbog velikih gubitaka i premorenosti nastupila [[malaksalost]] kod vojnika. Kriza je prebrođena tek oko 10 sati 16. augusta, kada je Stepanović poslao Moravsku diviziju prvog poziva kao pojačanje. Stepa je time popravio situaciju na lijevom krilu Kombinovane divizije, a zatim energičnim napadom Cerske udarne grupe preuzeo na greben Cera i [[Iverak|Iverka]]. Bitka se je rasplamsala 16. augusta na liniji fronta dugim 50 kilometara.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=327-357}}

Izjutra 17. augusta, Stepa Stepanović se nalazio kod Šumadijske divizije prvog poziva. Pretpostavljao je da će Austrougarska vojska možda ubaciti nove snage u rejonu Šapca radi preuzimanja napada ka Tekerišu. U tom slučaju bi se Druga armija našla između dvije austrougarske Druge i Pete armije. Stepanović je htio ličnom intervencijom da ovo spriječi. Oko 16 sati 2. i 5. prekobrojni puk Kombinovane divizije je zauzeo Trojan. Stepanović je čuvši ovu vijest, uputio depešu komandantu divizije:
{{citat|Primio sam izveštaj o zauzimanju Trojanovog grada na Ceru. Usrdno čestitam herojima 5. prekobrojnog puka za to slavno delo. Preduzmite mere da se tačka osigura od eventualnog napada i posluži kao oslonac za dalje prodiranje.}}

Zatim je Šumadjiska divizija prvog poziva napala dvostruko jače snage austrougarskog 9. korpusa i uspjela da ih potisne pred sam Šabac. Snažna artiljerijska vatra je uspela da sruši [[pontonski most]] kod Šapca i unijela paniku kod Austrougarske vojske. Dalje napredovanje divizije je bilo veoma otežano vatrom teške artiljerije sa lijeve obale [[Sava|Save]], zbog toga je Stepanović odobrio odluku komandanta divizije da pređe u odbranu na liniji [[Mišar (naselje)|Mišar]]-[[Potes]]-[[Jevremovac]].{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=327-357}}

Sljedećeg dana (18. augusta) austrougarska vojska je krenula u kontraofanzivu. Srpske trupe, iako višestruko nadjačane, uspjele su da zaustave ofanzivu i čak krenu u ofanzivu. Na centralnom frontu Kombinovana divizija i Moravska divizija prvog poziva su započele ujutru zajednički napad. Napad je tekao sporo i neusklađeno, ali su ipak natjerale Austrougarsku vojsku na povlačenje. Stepanović nije bio zadovoljan radom cijele Cerske udarne grupe, jer je propuštena prilika da se neprijatelj potuče do nogu, nedovoljno energičnim nastupanjem.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=327-357}}
{{wikizvor|Ukaz o unapređenju u čin Vojvode, generala Stepana Stepanovića (1914)}}
Osetivši da neprijatelj popušta, Stepa Stepanović je preuzeo 19. augusta energičan napad sa Kombinovanom i Moravskom divizijom prvog poziva preko grebena Cera i Iverka, čime je slomio otpor austrougarskog 8. korpusa, a zatim počeo da osvaja položaj za položajem. Desna kolona Kombinovane divizije je osvojila sam vrh Cera, ali usled iscrpljenosti nije mogla da goni neprijatelja. Lijeva kolona je savladala žilav otpor austrougarske vojske na Rašuljači i goneći ih južnom padinom Cera. Moravska divizija prvog poziva je napadala grebenom Iverka, slomila je otpor 9. divizije i zajedno sa lijevom kolonom zauzela je oko podne [[Velika glava|Veliku glavu]], a tri sata kasnije i [[Rajin grob]].{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=327-357}}

Posle osvajanja Rajinog groba, bitka na Ceru je završena. Stepa Stepanović je ukazom ''br. 1348'' od 20. augusta 1914. godine, zbog pobjedonosnog ishoda bitke dobio čin [[Vojvoda (vojni čin)|vojvode]] i tim unaprjeđenjem postao je drugi vojvoda, nakon [[Radomira Putnika|Radomir Putnik]] 1912. godine. Pored unaprjeđenja dobijao je sa svih strana priznanja i pohvale. Stepanović je odajući priznanje trupama između ostalog rekao:
{{citat|U ime otadžbine i naroda srpskog, ja koji sam imao sreću da komandujem u ovoj bici, izjavljujem svoju najdublju zahvalnost junacima Druge armije, junacima koji izvojevaše ovu slavnu pobedu i prognaše neprijatelja iz otadžbine kiteći svoje zastave slavom koja će sijati dok srpstva traje.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=327-357}}}}

=== Sremska ofanziva ===
{{Glavni|Sremska ofanziva}}

Radomir Putnik je 4. septembra 1914. izdao naredbu o ofanzivi srpske vojske u [[Srijem]], koja je trebala da otpočne između 4. i 5. septembra 1914. Po ovoj direktivi Drugoj armiji (Moravska i Kombinovana divizija prvog poziva i Timočka divizija drugog poziva) pod komandom Stepe Stepanovića je dobila zadatak da sa Timočkom divizijom I poziva pokuša i po mogućstvu izvrši prelaz preko [[Sava|Save]] kod [[Sremska Mitrovica|Sremske Mitrovice]] i da sa mostobrana pomogne akciju Prve armije u Srijemu, a da sa ostalim snagama brani desnu obalu [[Drina|Drine]] od njenog ušća do [[Lešnica|Lešnice]].{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=363-372}}

Pola sata po prijemu naredbe Vrhovne komande 4. septembra u 23 sata, Stepanović je telefonom pozvao komandanta Timočke divizije prvog poziva generala [[Vladimir Kondić (general)|Vladimira Kondića]] i naredio mu da se divizija do svanuća 5. septembra spremi za pokret, a da on do 7 sati dođe u štab armije radi prijema naređenja. Kondić je stigao u [[Bogatić]] oko 6:30 sati i odmah se javio Stepanoviću. Stepanović mu je zatim čestitao na lijepom zadatku, a potom mu je predao dispoziciju sa preporukom da je prouči i da mu se javi ako su mu potrebna objašnjenja. Kondić je, pošto je proučio dispoziciju, izvjestio Stepanovića da mu nisu potrebna nikakva objašnjenja i da se rješio da vrši prelaz kod Jasenove grede (stražare [[Čevrntija|Čevrntije]]), takođe je dodao da je naredio trupama da kuhaju [[ručak]].{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=363-372}}

Stepanović dalje piše:
{{citat|Mada nisam očekivao da će naređivati kuvanje ručka i time odlagati pokret divizije, ipak sam verovao da je on dobro proračunao da može stići da izvrši prelaz u određeno mu vreme, pa mu nisam činio primedbe, već sam ga ostavio da radi po svom planu, i on je otišao da izvrši zadatak.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=363-372}}}}

Po prijemu armijske zapovesti general Kondić se vratio u [[Lipolist]] oko 9:30 časova i naredio pokret jedinica ka rejonu selo [[Glušci (Bogatić)|Glušci]]-[[Noćaj]]. Pokret je otpočeo oko 11 sati. Kako je pokret bio naporan i slabo organizovan došlo je do zastoja i ukrštanja kolona. Zbog toga su jedinice stigle tek oko 22:50 časova, a general Kondić je vojvodi Stepanoviću uputio depešu u kojoj govori „da mu je čast izvestiti ga da je učinio sve pripreme u cilju prelaska Save“ i da će „preuzeti snažnu demonstraciju ka Sremskoj Mitrovici.“ Međutim u to vrijeme pripreme su još uvek trajale i do njihovog završetka je ostalo oko 5-6 sati, jer je opet zbog loše organizacije razvođenja jedinica došlo do ukrštanja kolona i usporavanja pokreta, pa su desne glavne kolone stigle u Čevrntije tek u 2:30 časova. Tek 6. septembra ujutru je stigao [[mostovni trijem]], zbog toga što su volovi bolovali od [[šap (bolest)|šapa]].{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=363-372}}

Vojvoda Stepa je u Čevrntiju stigao u 8 sati i bio je veoma iznenađen da prevoženje trupa nije počelo u određeno vreme, ali „pošto je operacija tekla vrlo povoljno, on nije preduzimao ništa da bi zbunio komandanta divizije u njegovom radu i daljim odlukama.“ Stepanović je naredio da se bokovi mostobrana ojačaju sa po jednom pješadijskom četom. Na pitanje Stepanovića kada će početi podizanje mosta, odgovorao mu je: „Sada, dok se preveze jedna baterija.“ Uvjeren da uprkos zakašnjenju sve ipak teče normalno, Stepanović se vratio u štab armije i obavjestio o tome Vrhovnu komadnu. Oko 13:20 časova Stepanović je od Kondića dobio depešu u kome stoji ''„da je izgradnja mosta počela u 12:40 časova, da se jače borbe vode prema [[Jarak (Sremska Mitrovica)|Jarku]] i da je preveženo na lijevu obalu Save: dva pešadijska puka, jedna baterija i pionirski polubataljon“''.“{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=363-372}}

Međutim u stvarnosti bilo je preveženo samo 6 [[bataljon]]a i jedna poljska baterija sa 3 topa. Zbog svega ovoga Stepanović je zaključio da u Srijemu nema jačih neprijatelja, pa zbog toga nije naredio da se obustavi prijevoz i počne sa izgradnjom mosta. Međutim Kondićeva procjena je bila pogrešna, jer su se u Srojemu nalazili 30 pešadijskih bataljona, 5 konjičkih [[eksadron]]a i 12 [[baterija]].{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=363-372}}

Prvi izveštaj koji je nagovještavao da situacija postaje ozbiljna, Stepanović je dobio u 15 sati u kome se kaže da je borba prenesena zapadno od sela Jarka i da je započeta borba i kod [[Šašinci|Šašinaca]], gde je pojačano djejstvo austrougarske vojske. Na kraju izveštaja se navodi da je most za polovinu gotov. Stepanović je još pre prijema ovog izveštaja poslao načelnika štaba Vojislava Živanovića u Čevrntiju, radi pružanja podrške komandi Timočke divizije. Međutim austrougarska vojska je poduzela snažan napad, što je navelo srpske jedinice da popuštaju na cijelom frontu. Jedna lažna dojava o pojavi konjice je uspaničila srpske vojnike, što je izazvalo veliku gužvu kod Save.

Neki vojnici i ranjenici su potrčali ka najbližim [[ponton]]ima, prepunili ih i prevrnuvši se počeli da se dave. Kondić je izvestio Stepanovića da je austrougarska vojska izvršila snažan napad i da je nastupila panika, da je ''„u ovom momentu sve u redu“''. Međutim Stepanović je saznao pravu istinu od [[novinar]]a [[Đura Genčić|Đure Genčića]], koji je došavši u Bogatić izvestio Stepanovića da je pokušaj forsiranja Save propao, da se trupe nalaze u haotičnom stanju i da ranjenici zapomažu, „ali se ništa ne preduzima da se prevezu ni oni niti ostali dijelovi, jer se komandant divizije sasvim izgubio.“{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=363-372}}

Tek 7. septembra, oko 2 sata, general Kondić je obavjestio Stepanovića da forsiranje nije uspelo i da se ''„delovi na levoj obali nalaze u kritičnoj situaciji“''. Živanović je dva sata kasnije obavestio vojvodu Stepanovića da ''„stanje trupa na levoj obali Save izgleda beznadežno“''. Stepanović je primivši ove izvještaje, sutradan uputio jedan pešadijski i konjički puk, i jednu brzometnu bateriju u nadi da se na lijevoj obali Save srpske jedinice mogu održati. Međutim istog dana je dobio izveštaj generala Kondića i saznao da su sve jedinice na levoj obali Save zarobljene i uništene. Na zathev vojvode [[Radomir Putnik|Radomira Putnika]], on je ovaj izveštaj prosledio Vrhovnoj komandi sa komentarima o očiglednim propustima i prijedlogom da se general Kondić smijeni sa dužnosti. Ovo je i učinjeno sutradan 9. septembra 1914. godine. Time se završilo najneprijatnije poglavlje Stepanovićeve karijere. Za neuspjeh ove operacije djelom je kriv i sam Stepanović. Istoričari ga najviše okrivljuju da je zbog pretjerane [[konspirativnost]]i, kasno saopštio zadatak Timočkoj diviziji, tako da je ona započela zadatak bez nužnih tehničkih priprema.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=363-372}}

=== Odbrana Mačve ===
{{Glavni|Druga austrougarska ofanziva na Srbiju}}
Trupe 5. i 6. armije Austrougarske vojske 8. septembra 1914. su ujutru poslije duge artiljerijske vatre počele da prelaze preko [[Sava|Save]], donje i srednje [[Drina|Drine]]. Na osnovu prvih izvještaja koje je Stepanović dobio od potčinjenih komandanata, došao je do zaključka da glavne neprijateljeve snage djejstvuju u širem rejonu ušća Drine. Stoga je odlučio da angažujući armijsku rezervu energično napadne prebačene neprijateljeve jedinice dok su još slabe i prebaci ih preko Drine i Save. Stoga je uputio komandantu Timočke divizije drugog poziva slijedeću depešu:
{{citat|Sa vašim trupama krenite što žurnije preko Crne Bare u pravcu Parašnice, na koju su se prebacile jače neprijateljske snage i sada nastupaju ka Crnoj Bari. Neprijatelja najenergičnije napadnite i proterajte ga preko Save. Uzmite pod komandu tamošnje trupe drugog i trećeg poziva.}}
Istovremeno je naredio komandantu Moravske divizije prvog poziva da preduzme sve mjere radi paralisanja austrougarskih snaga u [[Parašnica|Parašnici]], dok ne stigne Timočka divizija. Postupajući po Stepanovićem naređenju srpske trupe su energično napale neprijatelja sa fronta i bokova, i za manje od pola časa uništile i zarobile dosta neprijateljevih snaga, a odbrana Moravske divizije prvog poziva je bila stabilizovana. Timočka divizija drugog poziva je napala prebačene trupe austrougarske 21. divizije i uspela da ih odbaci ka [[Račanski ključ|Račanskom ključu]], a neprijatelj se prebacio preko Save ostavljajući dosta mrtvih i gomile razbacanog oružja.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=374-386}}

U međuvremenu Austrougarska Šesta armija je bila iznenađenje srpskoj Trećoj armiji i uspela je da je potisne i izbije na planinsku gredu [[Boranja]]-[[Jagodnja]], čime je ozbiljno ugrozila komunikaciju u dolini [[Jadar (pritoka Drine)|Jadra]]. Pored neracionalnog početnog grupisanja snaga, komandant Treće armije general [[Pavle Jurišić Šturm]] učinio je krupnu grešku što je već prvog dana, angažujući armijsku rezervu, lišio mogućnosti da uspešno parira nove neprijateljeve poduhvate. Pošto nisu uspeli njegovi pokušaji da pregrupisavanjem i rokadom snaga, zaustavi prodor austrougarske Šeste armije, intervenisala je vrhovna komanda.
Vrhovna komanda je Stepanoviću uzela Kombinovanu diviziju, a njegov odbrambeni front je povećan na preko sto kilometara. Neprijatelj je obnovio napad 13. i 14. septembra i uspjeo je da kod Parašnice počene da prebacuje vojsku pontonima. Na osnovu prvih nepotpunih informacija koje je Stepanović dobio, naredio je komandantu Moravske divizije prvog poziva da ojača odbranu Parašnice snagama sa manje ugroženih deijlova fronta i da obezbjedi desni bok utvrđenjem Crne Bare. Takođe je rekao da će jedan puk Timočke divizije prvog poziva iz armijske rezerve smejstiti u [[Klenje (Bogatić)|Klenje]], ali mu je napomenuo da će moći da uđe u borbu po njegovom odobrenju.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=374-386}}

Već sutradan 15. septembra na frontu Druge armije rasplamsale su se ogorčene borbe. Pokušaj srpskih trupa u Parašnici da energičnim protivnapadom odbace neprijateljske snage preko Save nije uspio, ali su pritom nanijeti teški gubici austrougarskoj 21. diviziji čije je nastupanje bilo potpuno ukočeno. Kod Ade Kurjačice neprijateljska 42. divizija 13. korpusa odbila je napad Drinske dvizije drugog poziva i pokušala da prelaskom u protivnapad proširi svoj mostobran na desnoj obali Drine. Međutim ovaj pokušaj osujećen je intervencijom Vrhovne komande, koja je naredila vojvodi Stepi da sa dva bataljona i jednom baterijom Timočke divizije drugog poziva pomogne odbranu Drinske divizije drugog poziva.  16. septembra od neprijateljske Pete armije iz [[BiH|Bosne i Hercegovine]] i kombinovanog korpusa iz [[Srijem]]a, druga armija je dovedena u kritičnu situaciju. U ranim jutarnjim časovima austorugarska 9. divizija ojačana brigadom 36. divizije izvršila je prelaz preko Drine u rejonu Salaša i uspeli da probiju odbranu srpskih trupa. 17. septembra borbe su nastavljene većom žestinom. Gotovo u isto vreme vojvoda Stepa je obavješten da su austrougarske snage iz Srema počele forsiranje Save kod [[Jarak (Sremska Mitrovica)|Jarka]] i da su se trupe trećeg poziva razbježale. Smatrajući da Druga armija nema dovoljno snaga da brani dva fronta, vojvoda je donijeo rizičnu odluku: aa, Moravsku diviziju prvog poziva ostavi da se brani sama, a da armijsku rezervu i pojačanja koja dobija od Vrhovne komande upotrebi za zaustavljanje neprijatelja iz pravca Jarak-[[Mačvanski Pričinović|Pričinović]] koji ozbiljno ugrožava Drugu armiju. Pošto nije bio sasvim siguran da će sa raspoloživim snagama uspjeti da osujeti jednovremeni neprijateljev napad iz Srijema i Bosne i Hercegovine, Stepa je, pored navedenih, preduzeo i mjere za izvlačenje armije na cerske položaje, ali je od toga odustao nakon telefonskog razgovora sa [[Radomir Putnik|Radomirom Putnikom]] u kome mu je obećano da će se drugoj armiji vratiti Šumadijska divizija prvog poziva.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=374-386}}

U toku noći između 17. i 18. septembra primjećen je prodor neprijateljskog Kombinovanog korpusa iz Srijema, preko močvarnog zemljišta što je usporilo napredovanje. Napad je odbijen intervencijom Konjičkog odreda kome se u toku borbi pridružila Timočka divizija prvog poziva. U borbama nije se uspjelo da se neprijatelj odbaci nazad preko Save, a srpska vojska je uspela da zadrži [[front]] i spreči dalje napredovanje. Po dobijenom izveštaju o napredovanju Prve armije koja je razbila i posljednji otpor neprijatelja, vojvoda Stepa odlučuje da i njegova Druga armija krene u kontranapad da se zajedničkim snagama neprijatelj protjera preko Save iz Srbije. 18. septembra austrougarski Kombinovani korpus je nastavio napade pružajući podršku svom ukopanom 8. korpusu i omogućavajući mu odstupnicu za povlačenje. Bila je to neravnopravna borba s obzirom da je austrougarska vojska bila dvostruko brojnija u odnosu na srpsku vojsku. Međutim to nije uticalo na borbeni moral srpske vojske, pa je ujutro 19. septembra Timočka divizija prvog poziva otpočela napad na austrougarske snage koje su prethodnog dana zauzele Pričinović, [[Uzveće]] i [[Glušci (Bogatić)|Glušce]]. U ogorčenoj borbi koja se vodila cijeli dan, Timočka divizija je imala znatne gubitke, takođe je Konjička divizija iznenadna napadnuta i pod silovitim napadom neprijatelja bila prinuđena da se povuče na liniju [[Glušci (Bogatić)|Glušci]]-[[Banovo polje]]. Ni Šumadijska divizija nije imala sreće. U novom napadu kod sela Pričinovića napad nije uspio, a i iz komande Druge armije javljeno je da je neprijatelj dvostuko nadmoćniji i da se od daljih operacija odustane. Vojvoda je naredio da Timočka i Šumadijska divizija pređu u odbranu na utvrđenoj liniji (150-300 metara) od neprijateljskog položaja. Iako nije uspio da protjera neprijatelja vojvoda je ostvario značajne rezultate, prinudio je neprijateljsku grupaciju da pređu u odbranu na poziciji zapadno od [[Šabac|Šapca]] i stabilizovao odbranu [[Mačva|Mačve]].{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=374-386}}

Strahujući od ponovnog jednovremenog napada Kombinovanog korpusa i Pete armije, vojvoda je zatražio od Vrhovne komande da mu, u zamjenu za premorenu Konjičku diviziju, uputi jedan svjež puk pešadije i divizion artiljerije. Vrhovna komanda je usvojila ovaj zahtev i stavila mu na raspolaganje 19. puk Šumadijske divizije prvog poziva. U napadima od 23. septembra, trupe austrougarske 9. i 21. divizije, uspejle su da delimično probiju utvrđen front srpske vojske ali su ubrzo bili prinuđeni da se povuku na utvrđene položaje. Pošto je i novi snažan napad od 25. septembra u Parašnici pretrpio neuspjeh, komandant 8. austougarskog korpusa uvidjeo je da je za novi napad potrebno temeljnije pripremanje, pa je prešao u odbranu. U tom povlačenju Stepina armija je zatvorila 8. korpus na rijekama Drini i [[Sava|Savi]] i čvrsto ga prikovala uz same rijeke. U ovim borbama srpska Druga armija je, sjajno izvršila svoj zadatak: ukočila je napad Pete armije i Kombinovanog korpusa na obalama Drine i Save i time još jednom pomrsila račune komandantu austrougarske Balkanske vojske, generalu [[Oskar Potiorek|Oskaru Potioreku]].{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=374-386}}

=== Mačkov kamen i „Rovovska vojna“ ===
{{Glavni|Mačkov kamen}}
Za vreme borbi Druge armije u [[Mačva|Mačvi]], srpska Prva armija izvršila je protiv udar iz rejona [[Pecka (Osečina)|Pecke]], grebenom [[Sokolska planina|Sokolske planine]], u desni bok austrougarske Šeste armije. Napadi srpske vojske preko [[Drina|Drine]] nisu imali nekog značajnijeg uspeha i sredinom oktobra srpska vojska je bila prinuđena da se povuče nazad u Srbiju.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=386-399}}

Period stabilizacije („rovovska vojna“) trajao je oko mjesec dana (od [[26. septembar|26. septembra]] do [[24. oktobar|24. oktobra]]). Za to vreme obe strane su fortifikacijski ojačale svoje položaje i vršile povremene napade radi ojačavanja sopstvenih položaja i stvaranja što povoljnijih uslova za predstojeće operacije. U ovom periodu srpska vojska je prvi put primenila minsku vojnu. Na [[Eminove vode|Eminovim vodama]] ([[Gučevo (planina)|Gučevo]]) Kombinovana divizija je izgradila minske galerije ispod austrougarskih rovova i aktivirala ih pred sam početak napada, koji je preuzela izjutra [[28. oktobar|28. oktobra]]. Snažna [[eksplozija]] bacila je u [[vazduh]] prednje neprijateljske rovove što je izazvalo pometnju u austrougarskim redovima.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=386-399}}

Položaj Druge armije u barovitim i blatnjavim predelima Mačve bio je osobito težak. Uviđajući svu težinu toga položaja, vojvoda Stepanović je još [[24. septembar|24. septembra]] upozorio Vrhovnu komandu na tu činjenicu, ističući:
{{citat|Armija je obuhvaćena od Drenovca preko Pričinovića-Uzveća-Noćaja i Zasavice, i od Parašničkog ključa do Rače, sa desne obale Save i Drine, a odatle uz Drinu sa leve strane Drine. Trupe su svuda u bojnim položajima na bliskom odstojanju od neprijatelja i u tankom rasporedu. U slučaju povlačenja bile bi svuda opažene i gonjene. Manevarskih grupa nemam. Za sada još nema neposredne opasnosti, ali ako se protivnik ojača... onda bi, odsudnim napadom, mogao probiti odbrambenu liniju armije, i tada bi situacija bila vrlo opasna. Ja smatram za dužnost da ovu situaciju iznesem Vrhovnoj komandi na ocenu, jer se ne osećam dovoljno snažan da je sam rešim.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=386-399}}}}

Istog dana u 17,30 časova stigao je odgovor Vrhovne komande:
{{citat|Ako bi vas prilike neminovno primorale na povlačenje, postepeno se povlačite na liniju Šabac-Cer-Vidojevica, gde ćete se zaustaviti radi upone odbrane, zatvarajući u isto vreme i pravac Šabac-Valjevo. Izbor momenta povlačenja i sve ostalo prepušta se vašoj oceni. Pojačanja više ne možete dobiti; jedino možete računati na Konjičku diviziju, koja sada obezbeđuje granični front Ušće-Mišar.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=386-399}}}}

Stepa je upozoravao da je Druga armija, usled velike nestašice municije i malobrojnosti starešinskog kadra, nesposobna za ofanzivna dejstva, makar ona imala i ograničen cilj. Kada je, uprkos tim upozorenjima, Vrhovna komanda ipak insistirala da Druga armija [[9. oktobar|9. oktobra]] preduzme noćni napad radi proterivanja neprijatelja preko [[Sava|Save]], ili bar skraćivanje fronta i poboljšanja opšte situacije u Mačvi - vojvoda Stepanović je održao sastanak s komandantima i načelnicima štabova Šumadijske i Moravske divizije prvog poziva, na kome se raspravljalo o ovom pitanju. Poslije detaljne analize situacije jednoglasno se usvojen zaključak da ne postoje uslovi za preduzimanje napada. Vrhovna komanda je prihvatila ovaj zaključak.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=386-399}}

Zatišije na frontu Druge armije trajalo je do 24. oktobra, ali je neprijatelj svakog dana obasipao srpske položaje snažnom artiljerijskom vatrom i kopao približnice da bi se primakao što bliže srpskim rovovima i uklonio prepreke. Njihovi [[avion]]i nadletali su položaje srpske Druge armije i bacali [[letak|letke]] s propagandom sadržinom, ali su svi pokušaji unošenja [[defetizam|defetizma]] u srpske trupe ostali bez uspeha.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=386-399}}

=== Povlačenje Druge armije ===

U toku noći od [[26. oktobar|26.]] na [[27. oktobar|27. oktobra]] neprijatelj je tukao unakrsnom artiljerijskom vatrom srpske položaje u [[Parašnica|Parašnici]] i na desnom odseku Moravske divizije prvog poziva. Ta vatra je u zoru bila jaka da se nije moglo prići rovovima da se spasu oni koji su zatrpani zemljom i nastrešnicama porušenih rovova. Oko 6 časova dva austrougarska [[puk]]a preduzimaju snažan napad na desno krilo i centar Parašničkog odreda, ali ubrzo bivaju prisiljeni - jakom puščanom, mitraljeskom i artiljeriskom vatrom srpske odbrane - da se povuku u svoje rovove. Poslije ovog neuspeha neprijateljska artiljerija obasula je uraganskom vatrom srpske položaje i razornim granatama tako da je preorala streljačke zaklon, da dalji opstanak u njima nije bio moguć. Tek tada su neprijateljske jednice 21. divizije i 18. brigade 9. divizije obnovile napad. I pored žilavog otpora srpskih snaga, a usled nemogućnosti da se angažovanjem [[bataljon]]a iz rezerve, povrate izgubljeni rovovi naređeno je povlačenje Parašničkog i Ravanjskog odreda na ranije pripremljene položaje kod [[Crna Bara (Bogatić)|Crne Bare]] i [[Borno Polje|Bornog Polja]]. Ceneći da nova odbrambena linija nije pogodna za odbranu, [[Vojvoda (vojni čin)|vojvoda]] je oko 13 časova izdao naređenje da Severni [[odred]], ukoliko ponovo bude prinuđen na povlačenje, postepeno odstupa ka [[Bogatić]]u, a Ravanjski odred prema [[Sovljak (Bogatić)|Sovljaku]] i [[Glogovac|Glogovcu]]. Istovremeno je predložio Vrhovnoj komandi da blagovremeno iseli stanovništvo iz svih sela sjeverno od puta [[Lešnica]]-[[Šabac]]. Međutim, u tim teškim trenucima Stepu je najviše zabrinjavala nestašica artiljerijske municije, koja je ušla u kritičnu fazu. Komandanti [[divizija]] su zahtevali, na šta je vojvoda uputio depešu Vrhovnoj komandi:
{{citat|Sve moje dosadašnje pretstavke o opasnom položaju zbog nemanja artiljerijske municije, kao i zahtevi da mi se pošalje haubička artiljerija, nisu imali uspeha, mada su neki od njih bili izraz očajanja. Haubičke baterije nisam dobio, a artiljerijske municije mi je slato vrlo malo ili nikako. Sada je stanje ovako: protivnik nadmoćnijom artiljerijom ruši rovove i zatrpava vojnike, ljudstvo gine a ja nemam (rezervni) da gubitke popunjavam niti imam potrebnu municiju da vodim borbu i smanjujem gubitke... Usled ovakvog stanja, posvednevne brige za artiljerijsku municiju istrošile su me i slomile mi snagu, te se osećam sasvim nemoćan i nesposoban da i dalje komandujem armijom. Stoga molim da se odmah rezeršim dužnosti. U opštem je interesu da mi se zamenik što pre uputi.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=399-410}}}}

Povodom ove depeše došlo je istoga dana do žučnog telefonskog razgovora između načelnika štaba Vrhovne komande vojvode [[Radomir Putnik|Radomira Putnika]] i komandanta Druge armije vojvode Stepe Stepanovića. Uveren da je Stepa podneo ostavku zbog gubitka Parašnice, vojvoda Putnik je u početku nastojao da ga uveri da taj gubitak ne treba da shvatiti tako tragično, pošto ima još dosta pogodnih položaja na kojima se može snažno odupreti neprijatelju. Pri tome ga je upozorio da najodgovorniji komandanti ne smeju, zbog svojih potčinjenih, pokazivati malaksalost. Stepa je na to odgovorio da je upravo radi svojih potčinjenih, kojima ne može da pruži traženu [[pomoć]], tražio svoju smenu, a ne zbog pada Parašnice. Na ovo je Putnik smireno reagovo, rekavši da nema ko drugi da primi Drugu armiju i zapitao Stepu ko bih mogao da ga zameni. Međutim, pošto je Stepa i dalje uporno insistirao da bude smenjen, Putnik mu je srdito odgovorio, što je Stepu odvratilo od namere da zatraži svoju smenu.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=399-410}}

Dva dana docnije, vojvoda Stepanović je, da bi privolio Vrhovnu komandu da odobri blagovremeno povlačenje Druge armije na cerske položaje, održao sastanak sa komandantima divizija u selu Bogatić. Sastanku su prisustvovali i načelnici štabova, ali oni nisu imali pravo glasa. Poslije dvočasovnog razmatranja novonastale situacije odlučeno je da Druga armija usled velikih gubitaka od neprijateljeske artiljerijske vatre, kao i usled nestašice artiljerijske municije, nema više realnih šansi za uspešnu odbranu Mačve. Takođe je odlučeno da sve trupe Druge armije osim Šabačkog odreda i Timočke divizije drugog poziva, povuku na utvrđene cerske položaje u toku noći između [[30. oktobar|30.]] i [[31. oktobar|31. oktobra]]. Ovu odluku Vrhovna komanda je odobrila tek pošto je od vojvode Stepe dobila šire obrazloženje motiva kojim se rukovodio prilikom donošenja odluke da napusti Mačvu bez borbe. U odgovoru Vrhovne komande je stajalo da se neprijatelj na novoj liniji fronta mora dočekati s najvećom upornošću i energijom. Prilikom povlačenja pojavio se novi problem, zajedno sa vojskom povlačile su se i nepregledne kolone stanovništva koji je u strahu od represalija, bežalo sa stokom, i drugom pokretnom imovinom čime je zakrčilo slabe i blatnjave puteve. Pojedini odredi su se povlačili bez ikakvog reda a komandanti nisu imali komandu nad svojim odredima jer su se odredi protezali kilometrima. Pa ipak, sve jedinice Druge armije povukle su se tokom 31. oktobra na pripremljene cerske položaje ([[Mišar (naselje)|Mišar]]-[[Pričinović]]-[[Jevremovac]]-[[Maovi]]-podnožje Cera-Lešnica), izuzev Šabačkog odreda (koji je ostao na starim položajima radi odbrane Šapca) i Timočke divizije drugog poziva (koja je i dalje zadržana na Vidojevici da bi štitila unutrašnja krila Druge i Treće armije i vezivala ih u dejstvu. Novim rasporedom Stepa je skratio front Druge armije na oko 40 kilometara i postavio njene trupe u znatno povoljniji položaj i za odbranu i za eventualni prelazak u protivnapad, jer su njihovi novi položaji dominirali mačvanskom ravnicom.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=399-410}}

Izjutra [[6. novembar|6. novembra]] austrougarska je preuzela treću ofanzivu protiv Srbije sa celokupnim snagama Balkanske vojske. Na celom frontu srpske Prve i Treće armije od [[Loznica|Loznice]] do [[Rogačica|Rogačice]] neprijatelj je toga jutra otpočeo snažnu artiljerijku pripremu, koja je neprekidno trajala više od dva časa. Njen intenzitet u zadnjem času bio je strahovit. Na ostalim dijelovima odbrambenog fronta Prve i Treće armije duž celog planinskog grebena vodile su se ogorčene borbe. Neprijatelj je u borbu uveo sveže trupe i obasuo je srpske položaje jakom artiljerijskom vatrom usled čega njihov položaj iz časa u čas se pogoršavao. [[7. novembar|7. novembra]] u [[Valjevo|Valjevu]] je održana zajednička sednica vlade i Vrhovne komande. Predlog je bio da se potpiše separatni mir sa austrougarskom i on je u načelu odbijen. Vlada je odlučila da se enegično i do posljednjeg čoveka brani front. U međuvremenu situacija na frontu se pogoršava. [[9. novembar|9. novembra]] neprijateljske jednice austrougarske vojske vrše snažan pritisak na položaje Druge armije južno od [[Prnjavor (Šabac)|Prnjavora]]. [[10. novembar|10. novembra]] poslije borbi na [[Tekeriš]]u, a usled nedostataka artiljerijske municije Vrhovna komanda je naredila povlačenje svojih armija na desnu obalu [[Kolubara|Kolubare]] i [[Ljig]]a i na planinu [[Suvobor]]. Time je bitka na Drini, kojom je prema zamisli generala Poćoreka, trebalo baciti na kolena srpsku vojsku, bila završena.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=399-410}}

=== Kolubarska bitka ===
{{Glavni|Kolubarska bitka|Treća austrougarska ofanziva na Srbiju}}
U [[Kolubarska bitka|Kolubarskoj bici]], koja je vođena od sredine novembra do sredine decembra, Druga armija imala je ulogu stožera. Pred srpskom Drugom armijom ponovo se u oštroj formi nametnuo problem [[izbeglica]], koje su zakrčile puteve u njenoj pozadini. U depeši koju je vojvoda Stepa uputio Vrhovnoj komandi, energično je zahtevao da se [[ministarstvo unutrašnjih poslova]] pobrine za izbeglice. Stanje izbeglog stanovništva uticalo je znatno na borbeni moral srpske vojske. Od [[16. novembar|16.]] do [[19. novembar|19. novembra]] austrougarska vojska izvršila je strahovite napade na liniji [[Kolubara]]-[[Ljig]]. Vrhovna komanda izdala je sledeća naređenja: Da Prva armija nastavi da brani svoje položaje, a da Druga armija pređe u napad u pravcu [[Ub]]a i [[Slovac|Slovca]] dok Treća armija napada pravac od Slovca ka [[Mionica|Mionici]], Užička vojska da dejstvuje pravcem [[Ržana]]-[[Divčibare]]-[[Straža (Loznica)|Straža]], a Obrenovački odred da štiti desni bok Druge armije. Ova odluka je bila preuranjena jer artiljerijska municija nije bila pristigla, a ni borbeni moral nije popravljen među srpskim vojnicima.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=410-431}}

Na [[front]]u Druge armije vođene su ogorčene borbe. Moravska divizija prvog poziva preuzela je [[21. novembar|21. novembra]], u sadejstvu da dva [[puk]]a Timočke divizije drugog poziva iz Treće armije, protivnapad radi preotimanja [[Vrače brdo|Vračeg brda]], ali nije uspela. Napad je nastavljen sutradan [[22. septembar|22. septembra]] s nesmanjenom žestinom. Zbog žilavog otpora neprijateljskih snaga Moravska divizija prvog poziva je prešla u odbranu. Komandant divizije je nameravao da napad obnovi u toku noći ali je poslije depeše koju je dobio od vojvode Stepanovića odustao. Vojvoda Stepa je ocenivši da je preduzimanje napada rizično naredio je da se Timočka divizija drugog poziva vrati u sastav Treće armije. Aktivna i uporna odbrana srpske Druge armije u ovom periodu imala je značajniji uticaj na dalji tok [[Kolubarska bitka|Kolubarske bitke]]. [[23. septembar|23. septembra]] nastavljene su žestoke borbe na [[Kolubara|Kolubari]], Ljigu, [[Suvobor]]u i [[Maljen]]u. Glavne snage austrougarskog 16. korpusa nadirale su pravcem preko Suvoborske grede ka [[Gornji Milanovac|Gornjem Milanovcu]], a upravo na tom ovom mestu utvrđen položaj branila je Druga armija. Vrhovna komanda je zahtevala od Stepine Druge armije da pređe u ofanzivu, međutim zbog pojačanog neprijateljevog pritiska na celom frontu Druge armije i Obrenovačkog odreda srpske trupe su ostale u odbrani. Napad 7. divizije austrougarskog Kombinovanog korpusa, imala je za cilj da obrazuje zatvaranje Druge armije po principu [[klešta]], međutim ta namera je osujećena napadom Šumadijske divizije prvog poziva. Neprijatelj je pokušavao preko 8. korpusa da u nekoliko navrata probije front koji je držala Moravska divizija prvog poziva, ali su svaki put bile odbijeni uz velike gubitke. Izveštaj vojvode Stepe najbolje govori o stanju na frontu:
{{citat|Naša pešadija se na svim tačkama držala vrlo dobro, odbijajući neprijateljske napade i trpeći veoma snažnu artiljerijsku vatru.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=410-431}}}}

[[24. novembar|24. novembra]] borbe su nastavljene ali prve značajnije uspehe na frontu Druge armije neprijatelj je postigao tek [[25. novembar|25. novembra]]. U borbama na [[Čovci]], Moravska divizija prvog poziva doživela je značajne gubitke i bila je primorana na povlačenje. Čim je saznao za povlačenje vojvoda Stepa je naredio komandantu da povrati izgubljen položaj, a ako to ne uspe da utvrdi položaj na odseku [[Kremenica]]-[[Stubički vis]]. Uvidevši da je održavanje položaja gotovo nemoguće Stepa naređuje da se i Timočka divizija prvog poziva povuče na liniju [[Bistrički]]-[[Dren]]-[[Glavnica]]. Šumadijska i Konjička divizija nisu menjale položaj. Poslije povlačenja levog krila Druge usledilo je povijanje desnog krila Treće armije na levu obalu Kamenice. Nakon ovih izveštaja Vrhovna komanda je zahteva da Druga i Treća armija zadrže ove položaje jer od njih zavisi sudbina [[Beograd]]a. [[26. novembar|26. novembra]] Druga armija po odluci vojvodinoj morala se dalje povlačiti u unutrašnjost Srbije. O ovoj odluci obaveštena je Vrhovna komanda koja je u početku insistirala na zadržavanju položaja ali poslije detaljnog izvještaja naredila povlačenje i Obrenovačkog odreda koji je branio Beograd. Zbog ove odluke [[30. septembar|30. septembra]], vlada [[Kraljevina Srbija|Kraljevine Srbije]] na čelu sa [[Nikola Pašić|Nikolom Pašićem]] je razmišljala o vojvodinoj smeni. Vojvoda [[Radomir Putnik|Putnik]] i prijestolonasljednik [[Aleksandar I Karađorđević|Aleksandar]], oglušili su se na zahtev vlade s obzirom da je Stepa Stepanović nedavnim unaprjeđenjem bio nagrađen i da nije kriv za trenutno stanje koje je izazvano povlačenjem Prve armije pod komandom [[general]]a Mišića.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=410-431}}

General [[Živojin Mišić]], [[2. decembar|2. decembra]] javio je Vrhovnoj komandi da je Prva armija spremna i da će [[3. decembar|3. decembra]] preći u kontranapad. Ohrabren ovom odlukom vojvoda Putnik je izdao naredbu svim armijama da energičnije napadnu neprijatelja i prinude ga u povlačenje. Osim Prve armije, ostale armije nisu imale značajnije uspehe. Druga armija, koja je prešla u napad iz odbrambenog položaja, bez ikakvog pregrupisavanja snaga, vodila je borbe sa austrougarskim snagama 13. korpusa i dijelovima 8. korpusa na položajima oko [[Lazarevac|Lazarevca]]. Moravska divizija prvog poziva podstaknuta prisustvom starog kralja [[Petar I Karađorđević|Petra I]] na bojištu izvršila je četiri uzastopna napada na Kremenicu ali poslije očajne borbe sa nadmoćnijim neprijateljem nije uspela da ga zauzme. Sa druge strane Šumadijska divizija prvog poziva uspela je veštim manevrom da zarobi oko [[700]]. austrougarskih, [[vojnik]]a, podoficira i [[oficir]]a. I Timočka divizija prvog poziva imala je tih dana značajne uspehe, međutim ni jedna od spomenutih divizija nisu uspele da zauzmu utvrđen neprijateljski položaj. Ni [[4. decembar|4.]] i [[5. decembar|5. decembra]], Moravska divizija prvog poziva nije uspela da zauzme zadati cilj, pa je Vrhovna komanda odlučila da Drugu armiju oslabi odvođenjem Timočke divizije i njenim pripajanjem Obrenovačkom odredu. Zbog ove odluke oslabljena Druga armija bila je prinuđena da iz faze napada pređe u odbranu ali i tako formacijski postavljena zadavala je neprijatelju strahovit otpor u napredovanju. Uveče je vojvoda Stepanović primio od [[Petar I Karađorđević|kralja Petra I]] pismo ohrabrenja.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=436-444}}
{| class=&quot;toccolours&quot; style=&quot;float:right; margin-left:1em; margin-right:0; font-size:90%; background:#c6dbf7; color:black; width:350px;&quot; cellspacing=&quot;6&quot;
| style=&quot;text-align: justified;&quot; |„Tri dana pratim uspešne operacije Druge armije. Svedok mudrog vođenja od strane Vaše, silnih napora, hrabrosti i požrtvovanja trupa, ja Vam izjavljujem svoju zahvalnost.“
|-
| style=&quot;text-align: justified; font-size: 100%;&quot; |''Kralj Petar I.''{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=436-444}}
|}
Oslabljena izvlačenjem Timočke divizije prvog poziva, Druga armija je [[6. decembar|6. decembra]] obustavila započetu ofanzivu i na dostignutoj liniji fronta prešla u odbranu. Ceneći nepovoljan položaj Šumadijske i Moravske divizije prvog poziva između reke [[Turija|Turije]] i [[Beli grob|Belog groba]], vojvoda Stepa je izjutra obavestio vrhovnu komandu da sa tih položaja armija se neće dugo održati. Takođe je zatražio da ako se položaji ne mogu odbraniti da se pređe u povlačenje. [[Vojvoda (vojni čin)|Vojvoda]] Putnik je taj zahtev kategorično odbio jer je dobijao pozitivne izveštaje sa frontova Prve i Treće armije. [[7. decembar|7. decembra]], Treća armija generala [[Pavle Jurišić Šturm|Pavla Jurišića Šturma]], udarila je u bok neprijateljskom 15. korpusu i daljim napredovanjem potpomogla odbranu Druge armije pod naletom austrougarskog 13. korpusa. Moravska divizija u noći između [[7. decembar|7.]] i [[8. decembar|8. decembra]], poslije krvavih petodnevnih borbi, slomila je otpor 36. divizije i konačno zauzela [[Kremenica|Kremenicu]]. 8. decembra, vojvoda Stepa je izdao novu naredbu da se neprijatelj goni u pravcu Lazarevca. Međutim u toku noći između [[8. decembar|8.]] i [[9. decembar|9. decembra]], Vrhovna komanda je naredila vojvodi da se Moravska divizija prvog poziva okrene u pravcu Beograda i tamo potpomogne odbranu. Time je propao pokušaj da se potuče 13. austrougarski korpus koji se bez borbe povukao preko [[Kolubara|Kolubare]]. Uprkos naredbi da se napad armije obustavlja, [[kapetan]] druge klase [[Jordan Đorđević]] je u dva sata po ponoći upao sa dve čete u Lazarevac gde je zarobio 170 austrougarskih vojnika.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=450-453}}

Shvatajući da je bitka konačno izgubljena, komandant austrougarske Balkanske vojske general [[Oskar Poćorek|Oskar fon Poćorek]] naredio je da 15. i 16. korpus preduzmu 9. decembra postepeno povlačenje prema [[Šabac|Šapcu]], izbegavajući ozbiljnije borbe, a da 13. korpus odstupi preko [[Obrenovac|Obrenovca]] u uđe u sastav Pete austrougarske armije koja je dobila zadatak da po svaku cenu brani utvrđen položaj selo [[Stepojevac]]-[[Parcanski vis]]-[[Koviona]]-[[Mostine]], koji bi docnije poslužili kao oslonac za nove ofanzivne operacije, međutim to se nije desilo.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=456-468}}

Pošto nije imala dovoljno snaga koje bi joj omogućile istovremenu ofanzivu na celom frontu, Vrhovna komanda je odlučila da Prvu armiju zadrži u rejonu [[Valjevo|Valjeva]] radi zaštite boka i pozadine snaga angažovanih na beogradskom pravcu. Ofanziva Druge i Treće armije i trupa Odbrane Beograda protiv austrougarske Peta armije otpočela je [[11. decembar|11. decembra]] izjutra, sa težištem u pravcu [[Sibnica (Sopot)|Sibnica]]-[[Petrov grob]]-Beograd. Srpske trupe u ubrzo naišle na trupe Pete austrougarske armije kada su se razvile ogorčene borbe na liniji [[Koštanica]]-[[Gradac]]-Parcanski vis-Koviona-Mostine. I pored energičnih napada, trupe Odbrane Beograda i Treće armije postigle su toga dana neznatne uspehe. Značajniji uspeh, postigla je jedino Druga armija, koja je probila front Pete austrougarske 21. divizije i time otkrila levi bok 9. divizije, oslabivši na taj način celokupni austrijski 8. korpus. U duhu ove direktive, srpske trupe su [[12. decembar|12. decembra]] izjutra nastavile energično nadiranje na celom frontu. Stepina Druga armija je već u samom početku napada postigla značajnije rezultate. Nadiranje ka Parcanskom visu se sporo odvijao ali uz pomoć artiljerije predveče je zauzet položaj. Šumadijska divizija prvog poziva je zauzela neprijateljske rovove na Pogledu. Ovim uspesima Druge armije glavna odbrambena linija austrougarske Pete armije bila je poljuljana. 12. decembra, vojvoda Stepa obaveštavajući načelnika štaba Vrhovne komande o postignutim uspesima i zahtevao od trupa Odbrane Beograda i Treće armije da se poravnaju sa Drugom armijom i zaštite joj bokove. Pošto se neprijatelj u toku noći [[12. decembar|12.]] na [[13. decembar|13. decembra]] iznenada povukao, trupe Druge armije su rano izjutra 13. decembra nastavile nastupanje nailazeći na sve jači i jači otpor neprijatelja. Sredinom dana Druga armija je utvrdila front na liniji Avala-Kumodraž. Druga armija je [[14. decembar|14. decembra]] ujutru napala utvrđene neprijateljske položaje na brdu [[Torlak (Voždovac)|Torlak]] na kom se nalazio 8. korpus Pete austrougarske armije, ojačan 7. divizijom i 104. brigadom. Prateći iz [[Zemun]]a tok borbe na beogradskom mostobranu, general [[Oskar Poćorek|Poćorek]] je ostao pri odluci da se Beograd brani po svaku cenu ali to je bilo nemoguće. Izbijanjem Prve armije i Užičke vojske na obale [[Drina|Drine]] i [[Sava|Save]] i oslobađanjem Beograda [[15. decembar|15. decembra]] [[1914]]. godine, poslije velikih pobeda srpske vojske na Suvoboru i Maljenu, [[Ovčar (planina)|Ovčaru]] i [[Kablar]]u, [[Rudnik]]u i [[Kosmaj]]u, Kolubari i Ljigu, pobedonosno je završena [[Kolubarska bitka]]. Ovom velikom vojnom pobedom u Srbiji je učvršćena vera u sopstvene snage.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=456-468}}

=== Planovi Centralnih sila ===
Posle proterivanja austrougarskih agresora krajem [[1914]]. godine srpska vojska je bila raspoređena u dubljoj pozadini radi odmora. Trupe Druge armije bile su razmeštene u rejonu istočno od [[Gradska opština Mladenovac|Mladenovca]]. Štab armije nalazio se u [[Gradska opština Mladenovac|Mladenovcu]], školskoj zgradi nedaleko od [[crkva|crkve]]. Austrougarske snage su prilikom povlačenja ostavljale bolesnike zaražene [[tifus]]om. Srpski ranjenici su u toku [[Kolubarska bitka|Kolubarske bitke]] mešani sa zaraženim bolesnicima, što je izazvalo da je krajem 1914. i početkom [[1915]], tifus zahvatio veći deo [[stanovništvo|stanovništva]]. [[Epidemija]] je savladana tek maja 1915. godine ali je uzela veliki danak. Od pegavog tifusa umrlo je 150.000 građana i 30.000 vojnika od toga 70% stranih i domaćih [[ljekar|lekara]]. Za vreme epidemije vojvoda Stepa Stepanović je ostao u Mladenovcu. Oko njegovog štaba podignute su velike engleske [[bolnica|bolnice]] u kojima su lečeni vojnici Druge armije.{{sfn|Milićević|Popović|2003|p=222-229}} Često je obilazio bolnice iako mu je savetovano da to ne čini na šta je on odgovorio:
{{citat|Postarajte se vi za mlade ljude da očuvaju život, a ako vojvoda Stepa i umre nevakcinisan, neće biti velika šteta.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=471-478}}}}
Za vreme epidemije trupe su, po Stepinom naređenju, izvodile vežbe. On je lično obilazio pukove, jer je smatrao da se tako održava zdrav duh, borbeni moral i disciplina kod vojnika. Zahvaljujući takvom radu vojvoda Stepa je sredinom maja mogao da izvesti Vrhovnu komandu da su njegove divizije spremne za pokret.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=471-478}}

Tih dana vodio se rat na [[Istočni front u Prvom svetskom ratu|Istočnom frontu]]. Za to vreme ni [[Antanta]] nije mirovala, pokušavši da uvuče [[Kraljevina Italija|Italiju]] u rat protiv [[Austrougarska|Austrougarske]], što je sredinom 1915. i uspela ali nije mnogo dobila u prevlasti na frontovima. Međutim pritisak savezničke [[diplomatija|diplomatije]] na Srbiju u ovom periodu je dostigao neviđene razmere. [[Saveznici u Prvom svetskom ratu|Saveznici]] Antante su predviđali da će [[Centralne sile]] po završetku kampanje u [[Ruska Imperija|Rusiji]], preduzeti ofanzivu na Srbiju kako bih preko [[Kraljevina Bugarska|Bugarske]] došle u direktnu vezu sa savezničkom [[Osmansko carstvo|Turskom]] koja je u to vreme na [[Kavkaz (planina)|Kavkazu]] ratovala sa Rusijom. Bugarska vlada je odlučila da početkom [[rat]]a stavi svoje snage na raspolaganje Centralnim silama, ali ih je saveznička Antanta na svaki način pokušavala uvjeriti da se predomisle. Sredinom augusta počele su mobilizacijske pripreme u Bugarskoj. Vojvoda Putnik je 19. augusta zatražio odobrenje od vlade da koncentrira trupe na istočnoj granici. Plašeći se da na Srbiju ne padne sumnja da provocira rat s Bugarskom, vlada je otezala s odgovorom Vrhovnoj komandi sve do kraja mjeseca. Ali uviđajući da se zemlja nalazi pred skorim trojnim napadom, [[Nikola Pašić|Pašić]] je sazvao zajedničku sednicu vlade i Vrhovne komande za 26. august u [[Kragujevac|Kragujevcu]]. Sjednici je prisustvovao i vojvoda Stepa Stepanović, zajedno sa ostalim komandantima armija. Raspravljalo se o vojno-političkom položaju uoči očekivanog trojnog napada. Prije ove sednice Pašić je uputio [[pismo]] Vrhovnoj komandi s nizom pitanja o tome kakve su izgledi za uspješnu odbranu zemlje u slučaju napada Austro-Ugarske i [[Njemačka|Njemačke]] bez Bugarske, a kakvi su slučaju kombiniranog napada sa Bugarskom. Generali su na prvo pitanje odgovorili da bi ishod u slučaju dvojnog napada bio vjerovatno pozitivan za srpske trupe. Jedino je vojvoda Stepanović izdvojio svoje mišljenje i predložio ga, pa je pritom rekao:
{{citat|Mogli bi se nadati nekom uspehu.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=471-478}}}}

Međutim, na pitanje kakav je izgled Srbije na uspešan otpor u slučaju kombiniranog napada Austrougarske, Njemačke i Bugarske, generali su jednoglasno odgovorili da izgled za uspešnu odbrane zemlje, ne bi bio nikakav. Također su naglasili da vide izvjesnu nadu u uspjeh, ali dosta sumnjivu, samo ako bi [[Kraljevina Grčka|Grčka]] ispunila svoje savezničke obaveze prema ugovoru iz 1913. Budući da se na Grčku nije moglo računati, a imajući u vidu veliku opasnost koja prijeti od Bugarske, na sjednici se raspravljalo da se ona eliminira prije početka trojnog napada. Suočena s opasnošću da u predstojećoj neravnopravnoj borbi ostane izlovana i poražena i da, pored svega toga, na nju padne odgovornost za slom na Balkanu, srpska vlada je [[31. august]]a odobrila Vrhovnoj komandi da koncentriše trupe na istočnoj granici radi odbijanja eventualnog bugarskog iznenadnog napada. [[4. septembar|4. septembra]], Bugarska je potpisala opšti [[ugovor]] o [[savez]]u sa [[Centralne sile|Centralnim silama]], a dva dana docnije i vojnu konvenciju za rat protiv Srbije. Tom prilikom Bugarskoj je obećana cela [[Republika Makedonija|Vardarska Makedonija]] i srpske oblasti istočno od Morave a takođe i teritorijalna proširenja na račun Grčke i [[Kraljevina Rumunija|Rumunije]] koje su stale na stranu Antante.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=471-478}}

=== Trojna ofanziva ===
{{Glavni|Trojna invazija na Srbiju}}
Posle desetomjesečnog odmora, Druga armija i njen komandant upućeni su, [[1. septembar|1. septembra]] [[1915]], na pirotsko bojište radi zaštite [[Pomoravlje|Pomoravlja]] od Bugara. U zoru [[6. oktobar|6. oktobra]] 1915. godine otpočela je njemačko-austrijska ofanziva protiv Srbije. Poslije jednodnevne žestoke artiljerijske pripreme iz oruđa svih [[kalibar]]a neprijateljeva [[pešadija]] se otisnula preko [[Sava|Save]] i [[Dunav]]a. Suočena sa tako opasnim razvojem neprijateljeve ofanzive, Vrhovna komanda je počela da skida pojedine jedinice sa manje ugroženih dijelova [[front]]a radi pojačavanja trupa u Odbrane Beograda i pomoći Trećoj armije.{{sfn|Milićević|Popović|2003|p=222-229}} Budući da je na [[Istočni front u Prvom svetskom ratu|Istočnom frontu]] bilo mirno, Vrhovna komanda je, uzdajući se u brzi dolazak saveznika, počela da sa tog fronta povlači trupe. Najpre je Drugoj armiji uzeta Šumadijska divizija prvog poziva (bez 10. puka), zatim dve [[haubica|haubičke]] [[baterija|baterije]] i po jedan pešadijski puk iz Timočke i Moravske divizije prvog poziva i na kraju i Konjička [[divizija]]. Poslije odlaska tih trupa efektivi Druge armije bili su jako smanjeni. Objašnjavajući ove mere komandantu Druge armije, vojvoda Putnik je u naredbi od [[12. oktobar|12. oktobra]] naglasio da se odlučio na taj korak zbog daljeg pogoršanja situacije na sjevernom frontu, s obzirom da su francuske trupe raspoređene u [[Niš]]u. [[Radomir Putnik|Putnik]] se nadao da će francuske trupe stići u Niš istog dana ili dan posle. Po prijemu ove naredbe vojvoda Stepa je uputio sledeću depešu Vrhovnoj komandi:
{{citat|Ja ću izvršiti naređenje O. br. 22161 od 12. oktobra, ali u tom slučaju nišavska dolina ostaje nebranjena. Molim da mi se uputi jedan pešadijski puk prvog poziva. Ako ga ne dobijem, ja ne mogu garantovati za odbranu nišavske doline, jer nemam trupa za njeno zatvaranje. Prisustvo francuskih trupa u Nišu nije od stvarne koristi, jer trupe treba da drže položaje.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=483-504}}}}

Uprkos molbama Vrhovne komande da Francuske trupe budu raspoređene kod Niša to nije učinjeno. [[General]] [[Moris Saraj|Saraj]], [[13. oktobar|13. oktobra]] je dobio naređenje svoje vrhovne komande da trupe suviše ne istura na [[sjever]] da ne bi bile odsečene od [[Solun]]a, već da se ograniči na održavanje komunikacije između Soluna i Srbije. Umesto toga, [[francuska vojska]] je raspodelila trupe na pravcu od [[Đevđelija|Đevđelije]] do [[Gradsko]]g i naređenje je bilo da ne stupaju u borbu. Druga armija je zbog ovakvog stanja sa smanjenim efektivnim dejstvima i najavljene pomoći saveznika, dočekala napad Bugara na frontu od 120 km. Prisiljen da sa malim snagama brani ogroman front, uvideo je da je teren jedini saveznik njegovih boraca u borbi koja ih je očekivala. Zbog toga je lično obilazio trupe i nadgledao izradu zaklona i prepreka na položajima.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=483-504}}

Poslije završene [[mobilizacija|mobilizacije]] i koncentracije svoje vojske, bugarska Vrhovna komanda je čekala punih devet dana da njemačko-austougarske armije što dublje prodru u Srbiju i privuku gro srpskih snaga istočnog fronta, pa da tek tada narede prelazak u ofanzivu u nadi da će tako postići laku pobedu. U noći [[13. oktobar|13.]] na [[14. oktobar]] Bugari su bez objave rata prešli u napad duž srpsko-bugarske granice. Ubrzo su se borbe proširile na ceo front. Čim je primio izveštaj o pokretima bugarskih trupa prema granici, vojvoda Stepanović je, ne čekajući odobrenje Vrhovne komande naredio da jednice krenu u pravcu napade i zauzmu ranije određene istaknute položaje duž armijskog fronta. Bugari su preduhitrili Srbe, pa došalo do niza borbi. Timočka divizija i 10. puk Šumadijske divizije nisu uspeli da zaustave nadiranje Bugara i da održe zauzete položaje, međutim Moravska divizija je odlučno produžila protiv napad, porazila Bugare i ušla u teritoriju Bugarske po obodu granice. U toku Bugarske ofanzive najveći pritisak je trpela Timočka divizija dok su Moravska i Šumadijska energično odbijale napade. Pojedini bugarski odredi su se predavali ne želeći da se bore protiv [[Srbi|Srba]]. [[16. oktobar|16. oktobra]] Druga armija je konačno stabilizovala front iz pravca koji je kontrolisala Timočka divizija, sa druge strane Šumadijska divizija nije izdržala i počela je polako da se povlači. Poslije 13 dana neprekidnih borbi Bugari su probili front i neprekidnim napadim dospeli do [[Knjaževac|Knjaževca]].{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=483-504}}

Da bi popravila situaciju kod [[Vranje|Vranja]], Vrhovna komanda je sakupila iz raznih jedinica devet pešadijskih [[bataljon]]a prvog, drugog i trećeg poziva, [[eskadron]] [[konjica|konjice]] i oko tri baterije [[top]]ova. Vojvoda Stepa, mada je dotad više puta upozoravao Vrhovnu komandu
da nema dovoljno trupa za odbranu nišavske doline, ovoga puta je, uviđajući svu ozbiljnosti situacije u dolini [[Južna Morava|Južne Morave]], u najvećoj žurbi sakupio oko tri bataljona [[pješadija|pješadije]] i dva topa i uputio ih ka Vranju. Od prikupljenih jedinica formiran je Vranjanski odred, koji je zajedno sa Vlasinskim odredom obrazovao Južnomoravske trupe, pod komandom [[pukovnik]]a [[Milan Tucaković|Milana Tucakovića]]. Glavni zadatak ovih trupa bio je ponovno otvaranje komunikacije Niš-[[Skoplje]] i protjerivanje neprijatelja iz doline Južne Morave. Poslije pada Skoplja koje je osvojeno 23. oktobra od strane Bugara, Vrhovna komanda suočena sa novonastalom situacijom se odlučila na povlačenje trupa sjevernog fronta do pravca [[Ježevac]]-[[Zlatovo]], desna obala [[Lepenica (pritoka Velike Morave)|Lepenice]] prema [[Kragujevac|Kragujevcu]] i visoravnima sjeverozapadno od [[Kraljevo|Kraljeva]] i [[Ivanjica|Ivanjice]]. Ovim manevrom Vrhovna komanda htjela je dobiti na vremenu očekujući intervenciju saveznika iz pravca Soluna. Međutim, do te intervencije nije došlo. Novi pritisak neprijatelja osjetio se 24. oktobra. Pod pritiskom nadmoćnijih i tehnički bolje opremljenih neprijateljevih snaga, srpska vojska bila je prisiljena na povlačenje. Njemačke i bugarske snage su se spojile 26. oktobra kod [[Brza Palanka|Brze Palanke]]. Istog dana, bugarske snage su uz pomoć pobunjenih [[Albanci|Albanaca]] prodrle u [[Kačanička klisura|Kačaničku klisuru]]. Vrhovna komanda je na ovaj napad obrazovala odred ''Trupa nove oblasti'', čiji je zadatak bio da brani Kačanički tesnac. Trupe novih oblasti su se sastojale od dve divizije Prve i Druge armije. Opšta situacija je zahtijevala da se ubrza povlačenje trupa na svim frontovima i izvrši novo grupisanje na skraćenoj liniji, da bi se odvojile potrebne snage za otvaranje Kačaničkog tesnaca i proboj prema Skoplju.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=483-504}}

U noći između 26. i 27. oktobra po naredbi Vojvode Stepe, Druga armija napušta položaj u rejonu [[Pirot]]a na nove položaje za odbranu Niša. Po obavljenom povlačenju Druge armije koji je protekao vrlo teško onemogućen jakim vremenskim uslovima, na novom položaju Druga armija je držala front od 160 km sa oslabljenim i izmorenim trupama. U toku [[30. oktobar|30. oktobra]] Šumadijska divizija trpela je strahovite napade od strane neprijatelja, ali i pored neprijateljskog upornog napada zadržala položaje. [[1. novembar|1. novembra]] Timočka divizija je trpela nov napad Bugarske ali je i pored danonoćnih borbi uspela da se održi na postojećim položajima. Na osnovu izveštaja oba komandanata Šumadijske i Timočke divizije, vojvoda Stepanović je bio zadovoljan. Po prijemu izveštaja Vrhovne komande da su saveznici uputili pojačanje u Solun, vojvoda Stepa je odlučio da sa svojom Drugom armijom što duže održi postojeće položaje. Iste instrukcije dobili su komandanti drugih armija. Kako saveznička pomoć nije stigla u noći [[3. novembar|3.]] i [[4. novembar|4. novembra]] Druga armija se postepeno povlači na nove položaje sela [[Mramor (Niš)|Mramora]]. Ostale armije su obrazovale novi front na linijama [[Zapadna Morava|Zapadne]] i Južne Morave.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=483-504}}

=== Posljednja odbrana i Albanska golgota ===
{{Glavni|Albanska golgota}}
Stanje srpske vojske po dolasku na moravske položaje je bilo je vrlo teško. Budući da je [[neprijatelj (film iz 2011)|neprijatelj]] nastavio pritisak nesmanjenom žestinom, pretila je opasnost da [[vojska Kraljevine Srbije (1914-1918)|srpska vojska]] - potisnuta u siromašne planinske krajeve i lišena mogućnosti da se snabdeva [[hrana|hranom]] i [[municija|municijom]] - podlegne pre nego što joj stigne obećana saveznička [[pomoć]]. U takvoj situaciji srpska vlada je [[4. novembar|4. novembra]] u [[Raška|Raškoj]] održala vanrednu sednicu, pod [[predsedništvo]]m [[regent]]a [[Aleksandar I Karađorđević|Aleksandra]], na kojoj je donesena odluka o daljem vođenju [[rat]]a. Na sednici vlade odlučeno je da se borbe trebaju nastaviti i da se povlačenje izvede ako bude moralo preko [[Kosovo i Metohija|Kosova]], u južnu [[Republika Makedonija|Makedoniju]] i u [[Albanija|Albaniju]]. Vrhovna komanda je [[6. novembar|6. novembra]] odlučila da jedinice sa sjevernog fronta se povuku prema [[Priština|Prištini]], dok je Druga armija dobila zadatak da spreči prodor neprijatelja sa istoka na pravce povlačenja glavnine srpske vojske.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=504-530}}

Pritisak neprijatelja brzo se osetio na celom istočnom frontu. Druga armija trpela je strahovite udare Bugarskih divizija. [[4. novembar|4]], [[5. novembar|5.]] i 6. novembra vojvoda Stepa je pokušao da osujeti brzo napredovanje Bugarskih snaga ali njegove trupe nisu uspele da održe položaje u [[Niš]]u i [[Vlasotince|Vlasotincu]]. U takvim okolnostima Vrhovna komanda je obavestila vojvodu da mu na raspolaganje stavlja i Moravsku diviziju drugog poziva iz sastava Treće armije. Vojvoda je u depeši vrhovnoj komandi saopštio da mu ne šalje datu diviziju da se ne bi pravila gužva u pozadini njegove armije i da će on manevrom sa postojećim trupama u sastavu svoje armije pokušati da odbije napad Bugara. Međutim u toku sledećeg dana situacija se znatno pogoršala. Timočka divizija je na [[front]]u bila razbijena od strane Bugara koji joj nisu dozvolili da se pregrupiše pa su se odredi našli u rasulu i front je počeo da popušta. [[8. novembar|8. novembra]], Bugari prelaze [[Južna Morava|Južnu Moravu]] i napadaju [[Leskovac]], koji su ubrzo i zauzeli. Vojvoda Stepanović čuvši izveštaje sa fronta naredio je da se snage povuku na liniju reke [[Jablanica (pritoka Južne Morave)|Jablanice]] i [[Pusta reka (višeznačna odrednica)|Puste reke]] i da taj položaj zadrže za eventualni kontranapad. Sutradan [[9. novembar|9. novembra]], nastavljen je napad Bugara na Timočku diviziju, a [[Vojvoda (vojni čin)|vojvoda]] je primio izveštaj da su zauzeli i položaje oko reke Jablanice. Poslije ovih novih dešavanja na frontu vojvoda se vratio u [[Prokuplje]] i vidno potresen referisao Vrhovnoj komandi situaciju na frontu:
{{citat|Stanje je vrlo opasno, jer nema mogućnosti da se pešadija zadrži i uredi. Ali od svih ovih mera ne očekujem nikakav uspeh, zbog rasula pešadije koja je prsla i nemože se sakupiti. Sve ovo javljam po ličnom uverenju, jer sad dolazim sa mesta borbe. Nemam nade da će se artiljerija, koja je dosad očuvana, očuvati. Bugarska snaga ceni se na 8 bataljona. Naredio sam da se teška artiljerija, i svi vozovi evakuišu prema Prepolcu. Opasnost predstoji i Timočkoj vojsci, koja brani prelaze na Moravi. Sa Veterničkim odredom nemam veze. O ovome je ziveštena Treća armija. Očekujem hitna naređenja.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=504-530}}}}

[[10. novembar|10. novembra]], front se stabilizovao jer su Bugari djelovali pasivno pa su srpski komandanti uspeli koliko je bilo moguće da konsoliduju divizije Druge armije koje su bile u rasulu. [[11. novembar|11. novembra]], vojvoda je odobrio predlog svojih [[komandant|komandanata]] da se izvrši protiv udar na Bugarske snage, što je i učinjeno uprkos žestokom napadu na Šumadijsku diviziju koja je odolela i uspela da natera neprijatelja u povlačenje. [[12. novembar|12. novembra]], nastavljeno je gonjenje i uskoro [[put]] Prokuplje-[[Lebane]]-[[Priština]] je bio ponovo pod kontrolom srpskih snaga i time je ''&quot;[[Bitka na Moravi (1915)|Bitka kod Leskovca]]&quot;''tj.(Leskovački protivnapad) , bila završena. Istog dana vojvoda [[Radomir Putnik|Putnik]] naređuje da se sve armije (Prva, Druga i Treća) zajedno sa trupama Odbrane Beograda i Timočke vojske, postepeno povlače na [[Kosovo i Metohija|Kosovo]], a da Druga armija štiti istočne pravce. U periodu od [[12. novembar|12.]] do [[18. novembar|18. novembra]] srpske snage su se koncentrisale za proboj prema [[Skoplje|Skoplju]], međutim neprekidan i snažan pritisak neprijateljskih jedinica na svim linijama fronta nije dao vremena srpskoj vojsci da se prikupi i otpočne ''&quot;Kačanički manevar“.'' Između [[17. novembar|17.]] i [[21. novembar|21. novembra]] razvile su se strahovite borbe Druge armije na pravcu stare srpske granice (pravac [[Svirci]]-[[Prepolac]]) i time su presječene komunikacije sa [[Kačanik]]om. 21. novembra, Vrhovna komanda je naredila povlačenje na levu obalu reke [[Sitnica|Sitnice]], gde je nameravala da koncentriše sve snage za odlučuću [[bitka|bitku]]. U ovom povlačenju Druga armije, uprkos natčovječanskim naporima i usled nedostatka ljudi, uspjela je zaštiti pravce za povlačenje.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=504-530}}

[[24. novembar|24. novembra]], završeno je povlačenje srpske vojske na levu obalu Sitnice. Međutim tada se uvidjelo da je vojska suviše premorena, jedinice proređene, a artiljerijska municija iscrpljena. Uvideći dato stanje, [[25. novembar|25. novembra]] Vrhovna komanda je odlučila da se cela vojska povuče preko [[Albanija|Albanije]] i [[Kraljevina Crna Gora|Crne Gore]] u [[Jadransko primorje]]. Naredba Vrhovne komande o povlačenju nije prihvaćena s odobravanjem u vojsci. Mnogi vojnici su napustili jedinice i uputili se kućama, drugi su negodovali da će radije poginuti na svom ognjištu nego da idu u tuđinu. Karakeristično je pismo koje je [[27. novembar|27. novembra]], uputio načelnik štaba Šumadijske divizije drugog poziva, tadašnji generalštabni [[major]] [[Dušan Simović]] (kasnije [[armijski general]] i [[spisak predsednika vlada Jugoslavije|premijer Jugoslavije]]), vojvodi Stepi Stepanoviću. Vojvodu je u pismu pozvao na patriotizam i borbu prsa u prsa sa daleko nadmoćnijim neprijateljem (isti scenario primenio je [[vojni puč od 27. marta 1941.|vojnim pučem od 27. marta 1941]]). Na ovaj patriotski čin vojvoda je odgovorio smireno majoru da očekuje od njega da sa preciznošću izvršava naređenja njegovih pretpostavljenih i da ne klone duhom. Simović je na ovaj apel odgovorio ponosno i prkosno, smatrajući da je u pravu i da prekor nije zaslužio. Sutradan ([[28. novembar|28. novembra]]) vojvoda se suočio sa novim zagovornikom, vojvodom [[Živojin Mišić|Živojinom Mišićem]] da se srpska ofanziva usmjeri ka sjeveru. Na njegovu inicijativu u periodu od [[29. novembar|29. novembra]] do [[3. decembar|3. decembra]] održane su generalštabne sednice u [[Peć (grad)|Peći]]. Sednici su prisustvovali [[Vojvoda (vojni čin)|vojvode]] Stepa Stepanović, [[Živojin Mišić]], [[general]]i [[Pavle Jurišić Šturm]] i [[Mihailo Živković]]. Sednicom je predsedavao vojvoda Stepa kao najstariji komandant po činu u armiji. Poslije petodnevnih sednica u kojima je jedino vojvoda Mišić bio zagovornik da se krene u kontraofanzivu, ostali generali i vojvoda Stepa bili su stava da se izvrši naređenje Vrhovne komande. Naređenje je zaslugom vojvode Stepe, realizovano od [[2. decembar|2. decembra]] poslije podne kada je odlučeno da se cjelokupna vojska povuče preko Jadranskog primorja i time spasi.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=504-530}}

Povlačenje sa [[Kosovo polje|Kosova polja]] na [[Jadranska obala|Jadransku obalu]] izvršeno je postepeno u periodu od 25. novembra [[1915]]. do [[15. januar]]a [[1916]]. godine. Prilikom povlačenja Vrhovna komanda je odlučila da se armija transformiše u brdski tip i da se uništava sav materijal koji se ne može poneti, a da se kasnije i uništi tvrđavska, haubička i deo poljske [[artiljerija|artiljerije]] koja se nije mogla vući. Druga armija se povlačila, u sastavu glavnine, s Prvom i Trećom armijom pravcem [[Peć (grad)|Peć]]-[[Andrijevica]]-[[Podgorica]]-[[Skadar]]. Ostale trupe su se povlačile uz samu granicu sa Albanijom i tako štitile odstupnicu glavnini srpske vojske. Za to vreme vojska [[Kraljevina Crna Gora|Kraljevine Crne Gore]] pružila je posljednji otpor austrougarskom neprijatelju u [[bitka kod Mojkovca|bici na Mojkovcu]], znatno nadmoćnijem neprijatelju. Poslije pada [[Lovćen]]a ([[10. januar]]a), [[Nikola I Petrović|Kralj Nikola]] je zamolio na pregovore ali je austrougarska insistirala na kapitulaciji koja je potpisana [[21. januar]]a 1916. godine. Time je uloga Crnogorske vojske u [[Prvi svetski rat|Prvom svetskom ratu]] završena.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=504-530}}

Mada neprijatelj nije uspeo da odseče odstupnicu srpskoj vojsci, sudbina srpske vojske je bila tragična. Kroz divlje albanske planine kroz koje su prolazili, od [[glad]]i, [[zima|zime]], po blatu i bez krova nad glavom su umirali. Po dolasku u Jadransku obalu Srbi nisu ništa našli od onoga što su im saveznici obećali: ni [[hrana|hrane]], ni [[oružje|oružja]], ni municiju, a ni pojačanje u trupama koje bi ih štitile dok se ne oporave i reorganizuju. Za to vreme dok su čekali savezničku pomoć (od sredine decembra do kraja februara) srpske trupe su bile izložene gladovanju i najgrubljem šikaniranju od [[Italijani|Italijana]] koji su bili zaduženi da se francuski sanduci sa hranom doture Srbima. Razočaranim ovakvim držanjem saveznika, na hiljade srpskih vojnika napustilo je svoje jedinice i uputilo se svojim kućama ali su samo retki pojedinci stigli svom domu. Većina ih je ili palo u [[zarobljeništvo]], umrlo od gladi ili zime, a jedan manji deo je poginuo od napada albanskih bandi. U tom periodu je srpska vojska izgubila oko 143.000 boraca.
Konačno su ostaci srpske vojske zahvaljujući Francuzima prevezeni na [[Krf]] u periodu od [[18. januar]]a 1916. do [[23. februar]]a 1916. izuzev 9000 vojnika koji su prevezeni u [[Bizerta|Bizertu]] i 13.068 vojnika (sa 10.144 [[konji|konja]]) koji su do aprila ostali u oblasti [[Valona|Valone]]. Ukupno je spaseno 158.000 vojnika ali je za kratko vreme na Krfu i Bizerti umrlo više od 7750 ljudi. Za to vreme vojvoda Stepa je bio sa svojim vojnicima.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=504-530}}

=== Boravak na Krfu i Solunski front ===
{{Glavni|Solunski front}}
Po naređenju Vrhovne komande Stepa se [[3. februar]]a zajedno sa prvim ešalonima svoje [[armija|armije]], prevezao na [[Krf]]. Trupe Druge armije bile su smeštene uz morsku obalu između sela [[Pirgi]], [[Ipsos]] i [[Markos]]. Za vreme tromjesečnog boravka na Krfu, Stepa je smestio svoj [[štab]] u sredinu svojih trupa da bi neposredno rukovodio i nadgledao oporavak vojnika i starešina. Stepa je, bez obzira na vreme obilazio svoje trupe. General [[Žozef Žofr]] je na međusaveznikoj konferenciji (od [[7. decembar|7.]] do [[9. decembar|9. decembra]] [[1915]].) bez uvijanja i javno priznao da su veliki saveznici krivi za slom na [[Balkansko poluostrvo|Balkanu]] i gubitak Srbije. Zbog sloma Srbije u [[Francuska|Francuskoj]] je pala vlada na čelu sa [[premijer]]om [[Rene Vivijan|Vivijanom]], a novi premijer [[Aristid Brijan]] i njegova vlada je sa više nesebičnosti i iskrenosti okrenula se spasavanju Srbije. Međutim sve savezničke zemlje nisu mislile isto. [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Engleska]] je stopirala svaku ozbiljniju akciju [[Ruska Imperija|Rusije]] i Francuske u nadi da se pomogne Srbiji. U jednoj izjavi iz 1915. godine, čuvši ponašanje Engleske prema Srbiji vojvoda Stepa Stepanović je rekao:
{{citat|Ona uznemirava ceo svet svojom imperijalističkom politikom, svojim egoizmom i hladnim nagonom za svoje interese.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=530-531}}}}
No, u tim teškim trenucima Stepa nije klonuo niti se predavao jadikovanju. On je u takvim prilikama najviše vremena provodio u radu. I upravo zahvaljujući takvom shvatanju dužnosti, u čemu su ga sledili i njegovi [[oficir]]i, obnovljena Druga armija je već sredinom aprila bila spremna za nove podvige. Vrhovna komanda je u narednom periodu uradila detaljnu reorganizaciju armija. Od postojećih 13 pešadijskih divizija obrazovano je 6 novih istog naziva. Prema novoj organizaciji srpska vojska je imala tri armije i po dve pešadijske [[divizija|divizije]]. Osim toga, zadržana je Konjička divizija i pomoćne trupe izvan armijskog sastava. Ukupno brojno stanje je bilo 147.000 ljudi. Od februara do maja [[1916]], zahvaljujući i komandantu Druge armije, na Krfu je stvorena nova Druga armija. Ta jedinica je polovinom maja prebačena u [[Solun]], a u julu na novo ratište, na [[Solunski front]]. Skoro dve godine nalazila se na položaju oko [[Kožuh]]a, [[Zborska kosa|Zborske kose]], [[Veternik (planina u Makedoniji)|Veternika]], [[Dobro Polje|Dobrog Polja]] i Sokola. Po mišljenju srpske Vrhovne komande, to je bilo povoljno mesto za izvršenje proboja [[front]]a, ofanzivnim dejstvom. Prva naređenja Vrhovna komanda je uputila Drugoj armiji tek [[20. jun]]a 1916. Tada je završeno strategijsko raspoređivanje srpske vojske koja je zajedno sa francuskim trupama razvila front na liniji od 450 km - od [[Orfanski zaliv|Orfanskog zaliva]] do [[Ohridsko jezero|Ohridskog jezera]]. Glavokomandujući ovih združenih snaga bio je general [[Moris Saraj|Saraj]], koji je bio i glavokomandujući Francuske istočne armije. Početak savezničke ofanzive planiran je za [[23. jul]]i, ali je nekoliko puta odlagan zbog odugovlačenja [[Kraljevina Rumunija|Rumunije]] da stupi u akciju. Tako da je napad počeo sa mjesec dana zakašnjenja [[20. august]]a.{{sfn|Milićević|Popović|2003|p=222-229}}

Potpisivanjem konvencije [[17. august]]a po kojoj Rumunija pristupa [[Antanta|Antanti]], Bugarska je izvršila napad na Rumuniju, i time odsekla i za jedno vreme zaustavila pomoć rumunskih armija saveznicima u Solunu. Zbog novoiskrslih okolnosti, [[general]] Saraj je odustao od ranije planirane ofanzive dolinom [[Vardar]]a. Na sastanku sa svim savezničkim komandantima 20. augusta u Solunu usvojen je novi plan dejstva savezničkih trupa, koji je predviđao da se preduzme dejstvo pravcem [[Sorović]]-[[Banica (višeznačna odrednica)|Banica]]-[[Bitolj]], a da se na ostalim dijelovima [[Solunski front|Solunskog fronta]] ostane u odbrani, a da konačni napad krene [[12. septembar|12. septembra]]. [[Saveznici u Prvom svetskom ratu|Saveznici]] su dali odrešene ruke da Vrhovna komanda srpskih snaga odluči o toku napada. [[29. septembar|29. septembra]], general [[Petar Bojović|Bojović]] i vojvoda Stepanović su bili na sastanku koji je održan u [[Vertekop]]u. Određeni su detalji napada kao što je vojvodi ponuđeno da Druga armija ispita nove duge topove kalibra 155 mm i na osnovu analize da odrede u kom pravcu da se vodi [[rat]]. Za to vreme Prva armija pod komandom generala [[Miloš Vasić|Miloša Vasića]] je preuzela glavninu napada, a Drugoj armije vojvode Stepe određena je uloga pomoći. U to vreme je reorganizovan komandni kor u armijama. [[Vojvoda (vojni čin)|Vojvoda]] [[Živojin Mišić]] je preuzeo Prvu armiju, a general Vasić, Treću od generala [[Pavle Jurišić Šturm|Pavla Jurišića Šturma]] koji je suspendovan zbog grešaka u komandovanju. Nakon reorganizacije, pristupilo se zadatku koji je srpska vojska dobila u dogovoru sa saveznicima. Srpska armija je imala zadatak da napadne neprijatelja na frontu i probije front pravcem na sjever prema Bitolju.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=535-550}}

Dana [[14. august]]a, počela je saveznička ofanziva i prva značajnija bitka koja je trajala tri dana do 17. augusta, a odigrala se na Gorničevskom polju. U ovoj bici značajnu ulogu odigrala je [[artiljerija]] moravičkog puka koja je pružala podršku. Za vreme [[Gorničevska bitka|Gorničevske bitke]], Druga armija je takođe vodila vrlo oštre borbe. Na pravcu [[Kožuf]], [[Zborsko]], [[Preslap]], [[Kovil]], [[Golo bilo]], [[Veternik (planina u Makedoniji)|Veternik]], [[Kravica]], [[Dobro polje]], [[Soko]] na kojima je neprijatelj organizovao odbranu, Druga armija nije mogla da izvrši zadatak sa sopstvenim snagama. Polazeći od ovih činjenica vojvoda Stepa 17. augusta je referisao vrhovnoj komandi da se napad na zadati cilj odgodi dok ne bude osvojen [[Kajmakčalan]]. Na ovaj predlog Vrhovna komanda ga je u celosti prihvatila i obavestila vojvodu da mu se stavlja na raspolaganje da komanduje armijom sa potpunom slobodom.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=535-550}}

[[Osvajanje Kajmakčalana|Napad na Kajmakčalan]] počeo je 12. septembra, ali je trajao 18 dana. Borbe su bile teške, krvave ali zbog žilavog otpora neprijatelja napad se sporo odvijao. Poslije žestokih borbi konačno [[30. septembar|30. septembra]], Drinska divizija je osvojila planinu Kajmakčalan. Do zastoja operacija dogodilo se na bitoljskom frontu. Taj zastoj posebno je uznemirio srpsku Vrhovnu komandu, koja je došla do zaključka da neće biti moguće savladati odbranu neprijatelja na bitoljskom pravcu. Zbog lične želje da se ne dozvoli neprijateljima da se odmore i pregrupišu snage general Bojović se obratio generalu Saraju [[10. oktobar|10]], [[11. oktobar|11.]] i [[16. oktobar|16. oktobra]] sa predlogom da se ojačaju trupe u [[Mogleni]] (Druga armija) i da se sa tih položaja preduzme snažna ofanziva u [[Tikveška kotlina|Tikvešku kotlinu]], sa ciljem da se izbije na liniju: [[Vozarci]]-[[Kavadar]]-[[Demir Kapija]] i da se tako izmanevriše i pokoleba neprijateljev front u dolini Vardara i kod Bitolja. Na žalost ovaj prijedlog nije prihvaćen pa je Solunski front probijen tek dvije godine kasnije. Ne dobivši pojačanje od [[Francuzi|Francuza]], srpska Vrhovna komanda se odlučila na transformaciju [[armija]]. Od Druge armije je uzet jedan [[puk]] (12. šumadijski) i nekoliko [[baterija]] jer se smatralo da će vojvoda Stepa uspjeti da održi front i sa vidno oslabljenom armijom. Ove trupe su upućene Trećoj armiji i ubrzo se utvrdilo da je to bio pravi potez. Već [[5. oktobar|5. oktobra]] počeo je napad na obalama Crne reke. U međuvremenu rumunski front se naglo pogoršao i saznavši za tu situaciju francuski general [[Žozef Žofr|Žofr]] insistirao je da saveznici pošalju 10 novih divizija i da u dogledno vrijeme ojača front i pripremi ga za kontraofanzivu na Solunskom frontu kojom bi u sadejstvu sa ruskim snagama na [[Dunav]]u, izbacio Bugarsku iz rata. Po dolasku tih trupa ukupno savezničke snage na Solunskom frontu su brojale 500.000 boraca, tj. [[20]]. [[divizija]]. [[27. oktobar|27. oktobra]], nastavljene su borbe na [[Crna Reka (Makedonija)|Crnoj reci]] i konačno [[17. novembar|17. novembra]] osvojen je ovaj rejon. Uvidevši to neprijateljske snage su počele da se povlače na sjever iznad Bitolja. U ovim bitkama nije zaostajala ni Druga armija, mada je glavninu napada vodila Prva i Treća armija. Ona je svojim besprijekornim izvršavanjem naređenja na položajima oko rijeke [[Moglenica|Moglenice]], korisno potpomogla napad u završnoj operaciji osvajanja Bitolja. Poslije ove bitke vojvoda Stepa Stepanović odlikovan je ''[[Kraljevski orden Karađorđeve zvezde|Karađorđevom zvezdom sa mačevima II stepena.]]''{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=551-594}}

Poslije ovih bitaka srpska vojska je bila vidno oslabljena u ljudstvu što je zahtijevalo novu reorganizaciju. Od dotadašnje tri armije, napravljene su dvije, a komandanti raspoređeni prema činu i novom rasporedu. Za komandante ovih armija postavljeni su vojvode Stepanović i [[Živojin Mišić|Mišić]]. Reorganizacija armija završena je [[3. januar]]a [[1917]]. godine. [[28. mart]]a, vojvoda je izvijestio Vrhovnu komandu da će mu za popunjavanje svoje armije biti potrebno 81 artiljerijsko oružje od čega 58 teških i najtežih. Već idućeg dana je sa komandantima svojih divizija razamatrao plan za budući napad, koji je od strane svih komandanata jednoglasno prihvaćen. U međuvremenu pogoršala se vojno-politička situacija Antante. Naime poslije Ruske [[Februarska revolucija|februarske revolucije]] u kojoj svrgnut [[ruski car]], Rusija je napustila [[Prvi svjetski rat]]. Vrhovna komanda je zaključila da novonastale okolnosti nisu pogodne da se u skorije vreme započne prodor fronta. Detaljniji izveštaj podnet je na sednici Vrhovne komande [[17. april]]a u [[Subotsko]]m. Na sednici je takođe odlučeno da se front probije pravcem [[Dobro Polje (Makedonija)|Dobro Polje]] - Veternik i da se plan ne menja, a da se uspjeh postigne sa što manje žrtava. Takođe je odlučeno da napad započne Druga armija, a da Prva armija krene u napad po izbacivanju neprijateljskih trupa od strane Druge armije. Poslije toga obe armije bi produžile ofanzivu na sjever dolinom Vardara: Druga armija - na prostoru sela [[Gradec]]-[[Vojšanci]] (na Vardaru), a Prva armija - između [[Gradsko]]g i [[Prilep]]a u slučaju da to ne bi uradila francuska Istočna armija. Obavešten od strane Vrhovne komande da nema ništa od obećane artiljerije od strane saveznika vojvoda Stepa, odlučuje u konsultacijama sa svojim komandantima da [[23. april]]a krene u napad na liniji [[Sušica]]-[[Sokol]].{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=551-594}}

Dana [[8. maj]]a, Druga armija je odlučila da započne napad. Operacije su počele ujutru snažnom artiljerijskim bombardovanjem neprijateljevih položaja duž cijelog fronta. Vojvoda Stepa je u 7 časova ujutru sa svoje osmatračnice posmatrao tok borbi. Međutim, već oko podneva napad se nije odvijao kako je planirano što je zabrinulo vojvodu. Imajući u vidu težinu [[teren]]a i upornost neprijatelja, Stepa je s razlogom insistirao na što snažnijoj i racionalnijoj artiljerijskoj vatri, jer je od njenog uspjeha zavisio i uspjeh pješadije. U toku tri dana i tri noći razvile su se ogorčene borbe. Bugari su cijeneći značaj osvojenih položaja, u nekoliko navrata izvršavali protivudare na srpske položaje koje su srpske snage vješto branile. Cilj je bio da se Bugari izbace sa tzv. kote 1824 (vrh Stenjak) koju su Bugari držali u dugom vremenskom periodu. Napadi na ovu kotu trajali su sa prekidima, zbog vremenskih uslova koji su prekidali borbu. Po odluci generala [[Moris Saraj|Saraja]], 23. maja sve operacije na frontu su bile obustavljene. Od tada, tj. od maja 1917. do septembra 1918. srpska vojska vodila je rovovski rat. Razlog je bio jer se početkom 1917. vlada Grčke okrenula [[Centralne sile|Centralnim silama]] i time direktno ugrozila saveznički front u Solunu. [[Francuska]] i [[Engleska]] sklapaju sporazum o svrgavanju grčkog kralja [[Konstantin I Grčki|Konstantina]] i pronjemačke vlade. 22. maja, general Saraj se obratio Vrhovnoj komandi da učestvuje u operacijama protiv Grčke, na šta je general Bojović izjavio da bez odobrenja Vrhovne komande ne može da donese takvu odluku, pravdajući je da skidanjem svojih trupa sa fronta slabi cjelokupni front. I bez podrške Srbije, saveznici su uspjeli u svojoj namjeri. Kralj Konstantin I je abdicirao u korist sina [[Aleksandar Grčki|Aleksandra]], koji je postavio [[Elefterios Venizelos|Venizelosa]] za predsjednika vlade. Nova vlada je krajem juna objavila rat Centralnim silama i stala na stranu [[Antanta|Antante]]. Poslije ovih dešavanja i grčka je uputila deset divizija na front i time su značajno ojačane snage Antante na solunskom frontu.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=551-594}}

Još početkom juna 1917. Vrhovna komanda naredila je vojvodi da prouči prilike za izvršenje proboja fronta na liniji Dobro Polje - Veternik. S obzirom na delikatnu ulogu koju je u tome imala Druga armija, a od čijeg je početnog uspeha zavisio uspeh ofanzive u celini, vojvoda je sa svojim komandantima do detalja razradio sve pojedinosti napada, od najviših do najnižih jedinica. [[3. jun]]a, u jednoj četi trećeg bataljona počelo je vojničko nezadovoljstvo podstaknuto lažnim izjavama pojedinih komandanata koji su imali za cilj da se kompletna srpska vojska demorališe. Čuvši za ovo vojvoda Stepa je naredio da se u narednom periodu sprovede istraga u svojoj armiji. Zavera je otkrivena [[8. jun]]a od strane jednog podnarednika koji je prijavio svog [[potporučnik]]a i četvoricu podoficira da stoje iza zavjere. Istog dana vojvoda je naredio da se dotični oficiri uhapse, a treći bataljon povuče u rezervu i dotadašnji komadni kadar zamijeni novim. Također je izdao naredbu svojim komandantima da vlada i Vrhovna komanda preduzimaju sve mere da se trupe poštede velikih gubitaka i napora. U isto vreme obilazio je [[bolesnik]]e, [[ranjenik]]e i trupe na frontu i podizao vojsci borbeni [[moral]].{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=551-594}}

Vrhovna komanda je [[16. jun]]a, oštro ukorila komandanta Šumadijske divizije [[pukovnik]]a [[Živko Pavlović|Živka Pavlovića]] i on je upućen za vojnog atašea u [[Atina|Atini]], ali ne na prijedlog vojvode Stepanovića, već izgleda zbog sumnje da je naklonjen „crnorukcima“. U toku leta smenjena su još četiri oficira na visokim položajima u Drugoj armiji: pukovnici [[Dobrosav Pavlović]], [[Radovan Obradović]] i [[Vojislav Mihailović (pukovnik)|Vojislav Mihailović]], zajedno sa generalom [[Ljubomir Milić|Ljubomirom Milićem]]. Poslije ove smene postavljeni su novi komandanti na iste dužnosti, pukovnici [[Milivoje Zečević]], [[Petar Mišić]] i [[Miloš Mihailović]]. U isto vreme održan je i [[Solunski proces]] koji je poljuljao ugled vojvodin, jer je Vrhovna komanda mislila da je navodno bio ''„snažan oslonac“'' organizaciji „[[Crna ruka]]“. Međutim iako lojalan [[kruna|kruni]] i [[dinastija|dinastiji]], o vojvodi su ispredane intrige i činjeni su pokušaji oko njegovog uklanjanja iz službe. Ubrzo se u Drugoj armiji saznalo za pismo u kojem se Vrhovna komanda obraća vojvodi da ako je umoran može da preda svoj položaj i ode na [[odmor]]. Stepa je lakonski odbio tu ponudu riječima:
{{citat|Potpuno sam zdrav i sposoban da komandujem armijom.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=551-594}}}}

Najveći deo vremena vojvoda Stepa je na Solunskom frontu proveo u jednom malom zabačenom planinskom selu [[Tresina|Tresini]], nedaleko od puta koji iz Vertekopa vodi ka [[Dobrom polje|Dobrom polju]]. Na tom mjestu se nalazio štab Druge armije od aprila 1917. do [[august]]a 1918. godine. Krajem 1917. Vrhovna komanda je poslala u Drugu armiju veliki broj dobrovoljaca iz austrougarskih krajeva naseljenih Srbima i drugim južnoslovenskim narodima koji su došli na Solunski front da ratuju na strani saveznika. Popunjavanjem novim dobrovoljcima iz cijelog sveta, Amerike, Rusije, četa sa dobrovoljcima iz južnoslovenskih krajeva je vremenom prerasla u [[bataljon]], [[brigada|brigadu]] i na kraju u diviziju. Divizija je početkom 1918. nazvana [[Jugosloveni|Jugoslovenska]] jer je bila obrazovana po želji Jugoslovenskog odbora. Vardarska divizija je rasformirana i njen sastav je ušao u sastav Jugoslovenske divizije i konačno ona je ušla u sastav Druge armije. U proljeće 1918. ova divizija je preuzela front bivše Vardarske divizije na pravcu Soko-Dobro polje, na kojem je ostala do početka septembarske savezničke ofanzive 1918. godine.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=551-594}}

Nova 1918. donijela je nove promjene u rasporedu snaga [[Centralne sile|Centralnih sila]] i Antante. Poslije pobede [[Oktobarska revolucija|oktobarske socijalističke revolucije]] i izlaska Rusije iz rata, Nemci su mogli da prebace svoje slobodne divizije sa istočnog fronta i po prvi put od početka rata da ostvare nadmoć u broju divizija na [[Zapadni front u Prvom svetskom ratu|zapadnom frontu]]. Glavni razlog je bila očekivan dolazak novih saveznika [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]] koji su svoje trupe obučavali na zapadnoj obali [[Atlantski okean|Atlantika]] i koji bi početkom [[1919]]. godine, prešli u ofanzivu i rat okončali u svoju korist. O svemu ovome obaveštena je i Srpska Vrhovna komanda. Druga armija je u tom periodu izvršila određen niz manjih operacija na svom frontu, pri čemu se posebno istakla novoformirana Jugoslovenska divizija. Francuske trupe ojačane Grčkim snagama, sa svojom snažnom artiljerijom napadala je bugarske položaje kod Skra di Legena. Posmatrajući sa osmatračnice na [[Paik]]u komandant štaba Druge armije pukovnik [[Vojislav Živanović]] impresioniran dejstvom novih topova rekao je:
{{citat|Kada bi nam saveznici dali ovakvu i ovoliku artiljeriju, mi bismo zauzeli Dobro polje.}}
Na ovu rečenicu [[Aleksandar I Karađorđević|prijestolonasljednik]] je zapitao vojvodu:
{{citat|Delite li i Vi, gospodine vojvodo, mišljenje vašeg načelnika štaba?}}
Stepa je nakon kraćeg razmišljanja odgovorio mjereći svaku reč:
{{citat|Da! I ja tako mislim. Samo bi mi trebalo da imam bar još jednu diviziju u rezervi.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=597-655}}}}

Dana 16. juna, Vrhovna komanda izdala je nalog komandantu Druge armije da polako temeljno priprema strategiju za napad na Dobro polje. Vojvoda je punih dve nedelje radio na pripremi i proračunu potrebnih snaga i sredstava za uspešno izvršenje ofanzive. U međuvremenu zamijenjeni su komandanti francuskih snaga, u [[Pariz]] je otišao general [[Adolf Gijom|Gijom]], a postavljen je novi general [[Luj Franše d' Epere|Franše d'Epere]] (kasnije jedini inostrani počasni jugoslovenski vojvoda). Prilikom odlaska general Gijom je ostavio svoje izveštaje generalu d'Epereu, po kojim bi trebalo da se pripremi predstojeća ofanziva pravcem Dobro polje - [[Skoplje]] i dalje na sjever, koja bi se razvijala u kooperaciji sa protivofanzivom savezničkih armija na zapadnom frontu. U međuvremenu za novog načelnika štaba srpske Vrhovne komande imenovan je [[Vojvoda (vojni čin)|vojvoda]] Živojin Mišić umesto generala [[Petar Bojović|Petra Bojovića]]. General Bojović je u aprilu podneo ostavku zbog sukoba sa francuskim generalom Gijomom jer je odbio njegov zahtev da se srpski front proširi u luku [[Crna Reka (Makedonija)|Crne reke]], pa je po svojoj ličnoj želji postavljen za komandanta Prve armije. Nakon odlaska Gijoma i dolaska d'Eperea normalizuju se odnosi između dve visoke komande. Na poziv [[regent]]a [[Aleksandar I Karađorđević|Aleksandra]], general d' Epere je [[29. jun|29.]] i [[30. jun]]a obišao srpski front i na terenu se upoznao sa projektima srpske Vrhovne komande. U štabu Prve armije na Jelaku održano je završno konferisanje sa srpskim generalima.
{| class=&quot;toccolours&quot; style=&quot;float:right; margin-left:1em; margin-right:0; font-size:90%; background:#c6dbf7; color:black; width:350px;&quot; cellspacing=&quot;6&quot;
| style=&quot;text-align: justified;&quot; |„Daćemo vam sve što vam treba i svojski ćemo vas pomagati.“
|-
| style=&quot;text-align: justified; font-size: 100%;&quot; |''Luj Franše d' Epere {{napomena|Izjava francuskog generala koja ga je preporučila za počasno unapređenje u čin vojvode.}}''{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=597-655}}
|}
Pošto je utvrđeno da se izvrši plan proboja preko položaja Druge armije, general d' Epere je odlučio da dobar deo svojih snaga stavi na raspolaganje srpskoj Vrhovnoj komandi. Vojvoda Stepa je čuvši odgovor d' Eperea zatražio od Francuza da se Drugoj armiji upute sledeća pojačanja: u artiljeriji (12 baterija dugačkih kalibra 155&amp;nbsp;mm, 14 baterija kratkih topova 155&amp;nbsp;mm „Šnajder“ i dve baterije rovovskih oruđa od 175&amp;nbsp;mm sa po 6 cijevi), u pešadiji (tri puka za pojačanje divizija prve linije i dve kompletne divizije u rezervi za iskorišćavanje uspeha tj. ukupno oko tri divizije pešadije). Takođe je zatražio da u toku napada dejstvuje i francuska avio-eskadrila po neprijatelju [[bombardovanje]]m pozadine i stalnim izviđanjem. Vrhovna komanda je prihatila zahteve Druge armije i uz njih dodala zahteve i Prve armije da se i ona ojača sa još jednom divizijom i teškom artiljerijom. S tim projektima vojvoda Mišić je otišao kod generala d' Eperea koji je prihvatio srpske predloge uz uslov da se francuske trupe rasporede u Drugu armiju kod vojvode Stepanovića. Pored obećane pomoći general d' Epere je i Prvoj i Drugoj armiji srpske vojske dodelio još 12 dugačkih topova kalibra 240&amp;nbsp;mm, 18 cijevi rovovskih oruđa, 2 baterije kratkih topova kalibra 155&amp;nbsp;mm. Uz to d' Epere je obećao da će staviti na raspolaganje srpskim snagama i što je moguće više aviona, bacača plamena, radničke odrede i izvestan broj specijalista. Na sastanku vojvode Mišića i generala d' Eperea od [[3. jul|3.]] do [[7. jul]]a u Solunu utvrđene su sve važnije pojedinosti predstojeće ofanzive, te je glavni komandant izradio projekat plana operacije.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=597-655}}

Pripreme za ofanzivu trajale su puna dva mjeseca. Pošto su za proboj neprijateljevog fronta relativno male širine bile predviđene veoma jake snage i ogromne količine municije i drugog ratnog materijala, pred svim komandama i njihovim organima nalazili su se do tada nepoznati, vrlo krupni zadaci. Naime, trebalo je sve  unaprijed predvidjeti, proračunati i najracionalnije upotrebiti. U tim okolnostima najpotpunije je došlo do izražaja Stepino ogromno iskustvo i ona njegova poslovična metodičnost, sigurnost u predviđanju i tačnost u radu. Gledajući na trupu kao izvršioca svih planova, on je uporno zahtijevao da se ne zakasni sa izradom planova i druge borbene dokumentacije, da bi trupa imala što više vremena da što kvalitetnije i na vreme izvrši postavljene zadatke. Stepa je čak u nekoliko navrata ulazio u prepirku s Vrhovnom komandom zbog zakašnjenja nekih osnovnih naređenja, kao i zbog čestih izmjena i dopuna u već izdatim naređenjima - jer je to, kako je on s razlogom isticao, izazivalo pometnju i kolebanje u radu jedinica. Najviše se raspravljalo o metodu proboja fronta. Imajući u vidu jačinu neprijateljeve odbrane, vojvoda Stepanović je planirao proboj po sistemu metodičnog napada. Dana [[18. august]]a, general d'Epere je izdao posebnu veoma opširnu naredbu u kojoj je izneo svoje poglede na tok proboja, sa zahtevom da se uputstvo Druge armije za izvršenje napada izmeni. Na ove zahteve vojvoda Stepa je i dalje ostajao pri svojim stavovima. Vojvoda Mišić je u celini podržao naredbu glavnog komandanta. Poslije toga vojvoda Stepanović je morao da izradi novi plan napada svoje armije, koji je bio gotov tek [[30. august]]a. Pripreme za početak napada završene su do početka septembra. Međutim, engleska i italijanska vlada neprekidno su odbijale da daju saglasnost za početak ofanzive. One su se zalagale da se diplomatskim pregovorima i uz odgovarajuće ustupke Bugarska navede na separatni [[mir]]. Ovakvom stavu suprostavile su se vlade Srbije i Francuske. Najzad poslije dugih pregovora odlučeno je da se napad realizuje [[11. septembar|11. septembra]]. Takođe je određen termin za početka napada saveznika. Artiljerijska priprema imala je da počne na celom solunskom frontu [[14. septembar|14. septembra]], a napad pešadije: za Srbe - [[15. septembar|15. septembra]], za Engleze i Grke - [[18. septembar|18. septembra]], a za Francusku istočnu armiju - [[24. septembar|24. septembra]].{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=597-655}}

[[11. septembar|11.]] i 12. septembra sve francuske jedinice dodeljene za ojačanje Druge armije ušle su u njen sastav. Trinaestog septembra uveče svim jedinicama je pročitana naredba Vrhovne komande o predstojećoj ofanzivi. U zoru 14. septembra, savezničke baterije otvorile su vatru na bugarske položaje. Artiljerijska vatra je trajala ceo dan i celu narednu noć. Njena najveća žestina dostigla je vrhunac 15. septembra ujutru ispred srpske Druge armije na odseku Soko-Veternik. Vojvoda Stepa je pratio razvoj napada sa svoje osmatračnice i sve do 11,40 časova nije nalazio za potrebno da podstiče komandante divizija da ubrzavaju akciju, jer se napad Šumadijske divizije razvijao uspešno preko svakog očekivanja, dok su komandanti frnacuskih divizija slali izveštaje da preduzimaju najenergičnije mjere da prošire početne uspehe. Međutim vojvoda je oko podneva postao uznemiren zbog tapkanja u mestu francuskih divizija na glavnom pravcu napada. Oko 11,40 uputio je naređenje francuskim generalima da ovladaju zadatim ciljem, ali i poslije tog naređenja, mada su činile očajničke pokušaje da krenu napred francuske trupe su ostale u mestu. Kako je situacija postala kritična bio je doveden u pitanje ceo proboj. U 14,10 časova vojvoda Stepa je naredio komandantu Šumadijske divizije da iz sastava svoje rezerve uputi jedan odred sa brdskom baterijom u pravcu [[Borove čuke]] i da istu zauzme u cilju olakšavanja daljeg rada 17. francuske divizije. Međutim, nije bilo izgleda da će 17. divizija ni poslije pada Borove čuke i [[Oble čuke]] moći da izvrši zadatak. Poslije ovoga vojvoda je odlučio da u borbu uvede Timočku i Jugoslovensku diviziju, da one dovrše proboj. Tek pošto su poslije 20,30 časova stigle dve čete iz divizijske rezerve uz saradnju Drinske divizije, izvršen je proboj i osvajanje Sokola. Poslije pada [[Kozjak (Dobro Polje)|Kozjaka]] i [[Kozjačka kosa|Kozjačke kose]], Jugoslovenska divizija je uputila svoju Jugoslovensku brigadu da zauzme [[Kučkov kamen]]. Na taj način Druga armija je u toku [[17. septembar|17. septembra]], razbila bugarsku 3. diviziju i sva pristigla pojačanja, nateravši je da se u neredu povlači ka Konopištu.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=597-655}}

U toku [[19. septembar|19. septembra]], Druga armija izbila je na Vardar, na prostor između Crne reke i reke [[Velica|Velice]], čime je izvršen potpuni proboj Solunskog fronta i zadobijena pobeda. Da bi ubrzala napredovanje Druge armije, Vrhovna komanda je naredila da konjička divizija izađe iz sastava Prve armije i da se 18. septembra uveče prikupi kod sela [[Rožden]]a i stavi pod komandu Druge armije. Konjička divizija u sadejstvu s levom kolonom Jugoslovenske divizije, uspela je da savlada otpor neprijatelja ispred Kavadara, da oslobodi [[Kavadarci|Kavadarce]] i [[Demir Kapija|Demir Kapiju]]. Desna kolona Jugoslovenske divizije sporo je nastupala usled jakog otpora neprijatelja, dok je Timočka divizija savlađujući otpor obe kolone nekako uspela da se probije na zadate položaje. Prodor prema Vardaru imao je vrlo velikog strateškog značaja. Tim povodom general Franš d'Epere poslao je telegram srpskoj Vrhovnoj komandi u kome je uputio čestitanje, posebno ističući uspeh Druge armije od 19. septembra. Poslije prodora srpske vojske između Crne i Vardara [[20. septembar|20. septembra]], neprijatelj se dao u povlačenje. Dana [[21. septembar|21. septembra]], saveznička Glavna komanda je izdala saopštenje u kome je rečeno da su srpske trupe izbile na Vardar. U tom periodu vojvoda je poslao svoj izveštaj Vrhovnoj komandi u kome kaže:
{{citat|Front je strategijski probijen. Vrlo nedovoljna aktivnost savezničkih trupa na desnom boku armije usporavala je brže nadiranje, naročito Timočke divizije.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=597-655}}}}

U toku [[22. septembar|22.]] i [[23. septembar|23. septembra]], po naređenju vojvode Stepe, bile su prebačene znatne snage preko Vardara. U toku naredne noći i u ranim jutarnjim satima 24. septembra prebačene su na levu obalu kompletne divizije (Konjička, Jugoslovenska i Timočka), dok su Šumadijska i 17. kolonijalna ostale na desnoj obali. Druga armija je zatim, u sadejstvu sa Konjičkom divizijom, upućena preko [[Štip]]a na [[Sofija|Sofiju]]. Poslije oslobođenja Kočana i Radovišta, Druga armija je od [[27. septembar|27.]] do 29. septembra oslobodila [[Delčevo (Makedonija)|Carevo Selo]] i izbila na bugarsku granicu. 30. septembra, strahujući od odmazde srpske vojske za zločine koji su počinili na srpskoj zemlji Bugari su pristali na sve uslove savezničkog primirja. Time je rat sa Bugarskom bio završen. Za ovu ogromnu pobedu najveći deo tereta je podnela Druga armija, koja je svojom silinom bila rešena da goni bugare do [[Sofija|Sofije]]. Time su takođe bile završene [[Makedonski front|borbe u Makedoniji]] poslije četiri duge godine. Povodom srpskih pobeda oglasili su se Enleske novine, Mančester Gardijan i Londonski Tajms.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=597-655}}
{| class=&quot;toccolours&quot; style=&quot;float:right; margin-left:1em; margin-right:0; font-size:90%; background:#c6dbf7; color:black; width:350px;&quot; cellspacing=&quot;6&quot;
| style=&quot;text-align: justified;&quot; |„Pobede koje je srpska Druga armija izvojevala na Ceru i na Solunskom frontu, daju vojvodi Stepi Stepanoviću da bude stavljen u red velikih ratnih vojskovođa.“
|-
| style=&quot;text-align: justified; font-size: 100%;&quot; |''Mančester Gardijan''{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=597-655}}
|}
Po izlaženju Bugarske iz rata, Druga armija je sa granice upućena ka [[Kraljevina Crna Gora|Crnoj Gori]] i [[Bosna|Bosni]], preko [[Kosovo i Metohija|Kosova]]. Vrhovna komanda je još [[1. oktobar|1. oktobra]], naredila vojvodi da iz svoje armije izdvoji jedna puk sa baterijom i vod konjanika i da ih uputi u Skoplje. Pošto je zadat prvac napredovanja u narednom periodu vojvoda Mišić je u posebnom uputstvu izričito zahtevao da se prilikom zauzimanja Crne Gore ni na koji način ne ulazi u sukob sa crnogorskim narodom. Takođe je naređeno da se ne ulazi u sukob ni sa albanskim stanovništvom u Albaniji. Njene jedinice ušle su u [[Skadar]] [[30. oktobar|30. oktobra]], a do sredine novembra i u [[Cetinje]], [[Sarajevo]], [[Kotor]] i [[Dubrovnik]].{{sfn|Milićević|Popović|2003|p=222-229}} Nakon pada [[Niš]]a u Crnoj Gori je izbio oružani [[ustanak]]. Neznajući za njega austrougarske trupe stacionirane u [[Albanija|Albaniji]] nisu mogle da se povuku pravcem preko Crne Gore, jer su ih ustanici prisilili da se pod otežanim uslovima povlače duž Jadranske obale. 30. oktobra kapitulirala je [[Osmansko carstvo|Turska]]. Za to vreme trupe Druge armije gonile su neprijatelja prema [[Drina|Drini]]. Timočka divizija oslobodila je [[Užice]] i nastavila napredovanje prema [[Višegrad]]u. Novoformirani Novopazarski odred je oslobodio [[Prijepolje]] i [[Nova Varoš|Novu Varoš]] goneći neprijatelja prema [[Priboj]]u. Šumadijska divizija je oslobodila [[Čačak]]. Zajedno sa ovom divizijom stigao je vojvoda, pronašavši svoju porodicu. U više navrata dok je bio na Solunskom frontu do vojvode su stizali glasovi da mu je porodica stradala, a u istom periodu i njegova porodica je slušala svakojake glasine. Čak se proneo lažan glas da je vojvoda u [[Solunski proces|Solunskom procesu]] osuđen i streljan što bio veliki udarac za njegovu porodicu. No Stepa je, izdajući naređenja za novo grupisanje armije u iščekivanju borbi na reci [[Drini]].{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=597-655}}

U tom periodu počela se raspadati [[Austrougarska]], prvo je nezavisnost proglasila [[Čehoslovačka]], zatim je održan i Hrvatski sabor koji je prekinuo državno pravne veze sa Austrougarskom monarhijom. Pokrajinske vlade su požurivale srpsku Vrhovnu komandu da okupira teritorije naseljene Jugoslovenima prije nego što to učine [[Italijani]] kojima su one obećane Londonskim ugovorom. Bosanska vlada je uputila delegaciju na pregovore sa Drugom armijom da sa svojim trupama pređu Drinu. Izvještavajući Vrhovnu komandu 5. novembra, vojvoda je formirao novi Sarajevski odred pod komandom pukovnika [[Živan Ranković|Živana Rankovića]], a 6. novembra taj odred je ušao u Sarajevo. 4. novembra kapitulirala je Austro-Ugarska, a sedam dana kasnije i Njemačka. Međutim, 1. novembra [[Mađarska]] je proglasila nezavisnost ne priznajući kapitulaciju, ali 13. novembra, po zauzimanju [[Subotica|Subotice]] od strane srpske armije, Mađarska vlada je zatražila zasebno primirje. To je bio kraj rata. Od svih država saveznica Srbija je podnijela u ovom ratu najveće žrtve, izgubila je 600.000 vojnika i oko 28% civila.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=597-655}}

== Službovanje u Kraljevini SHS (1918-20.) ==
Vojvoda Stepa je 17. novembra 1918. posjetio [[Sarajevo]], koje je njegova [[armija]] oslobodila, tom prilikom priređen mu je veličanstven doček. Međutim, on to od Sarajlija nije ni očekivao pa ga je to u neku ruku ganulo. Po dolasku u Sarajevo, domaćini su odveli vojvodu u dvorac u kome su za njega bile rezervirane odaje u kojima su nekada stanovali [[osmanilsko carstvo|osmanski]] [[vezir]]i, a kasnije [[Austro-Ugarska|austro-ugarski]] [[guverner]]i [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Ušavši u ove sjajne i raskošne odaje vojvoda je rekao:
{{citat|Deco, deco, nije to za mene. Pustite vi mene da ja sam nađem sebi sobu u ovoj kući.}}
Tako se sa svojim štabom smestio u pomoćnoj zgradi pored dvorca.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=655-657}}

Decembra 1918, kao komandant Druge armije, Stepa Stepanović je zauzimao dužnost komandanta novoobrazovane Druge armijske oblasti u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Za to kratko vreme zadobio je kako zbog slavne prošlosti tako i zbog karakteristične skromnosti i jednostavnosti u životu i ophođenju, simpatije stanovnika kako glavnog grada tako i cele Bosne i Hercegovine. Po dolasku u Sarajevo vojvoda se kao i obično posvetio komandnim dužnostima. Takođe je često kontaktirao sa predsednikom opštine [[Aristotel Petrović|Aristotelom Petrovićem]], pesnikom [[Aleksa Šantić|Aleksom Šantićem]] i drugima. Šantić je u znak poštovanja i prijateljstva ispevao [[pesma|pesmu]] kojoj je dao naslov ''&quot;Pozdrav vojvodi Stepi&quot;''. U Sarajevu je prvi i jedini put dao intervju za ''&quot;Narodno jedinstvo&quot;'' jer je i sam izbegavao razgovore sa novinarima. Na intervju se odlučio poslije molbe [[Milan Ćuković|Milana Ćukovića]], urednika lista koji je putem njegovog [[ađutant]]a obavestio vojvodu da je list u interesu nove državne zajednice i patriotski. To je djelovalo na vojvodu i on je pristao na [[jelićka|razgovor]]. Intervju je objavljen [[25. novembar|25. novembra]] pa su ga zatim preneli i drugi listovi. Ceo intervju se odnosio na Stepine uspomene iz [[rat]]a. Na pitanje kako misli da će se urediti nova [[država]], Stepa se najpre ogradio rekavši da nije [[politika|političar]] i da je to stvar vlade i političara, a da se on nada da će nova država biti uređena na temelju [[Krfska deklaracija|Krfske deklaracije]] i na demokratskoj osnovi.
{| class=&quot;toccolours&quot; style=&quot;float:right; margin-left:1em; margin-right:0; font-size:90%; background:#c6dbf7; color:black; width:350px;&quot; cellspacing=&quot;6&quot;
| style=&quot;text-align: justified;&quot; |„Naročito naglašavam da Srbija ulazi u tu državu bez ikakvih pretenzija na prvenstvo, bez ikakve namere da vodi hegemoniju.“
|-
| style=&quot;text-align: justified; font-size: 100%;&quot; |''Vojvoda Stepa Stepanović u intervjuu za „Narodno jedinstvo&quot;''{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=661-670}}
|}

Svoje službovanje u Sarajevu stari vojvoda ipak obavljao sa dosta napora. Poslije 43 godine teške vojničke službe i učešća u šest ratova u periodu od 11 godina na frontu, njegova je snaga bila iscrpljena. [[Zdravlje]] je počelo da ga popušta. U razgovoru sa jednom delegacijom govoreći o sebi rekao je:
{{citat|Malo je smrtnika kojima je suđeno da dočekaju plodove žrtava i ugledaju ostvarene vekovne snove.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=661-670}}}}

Početkom marta [[1919]]. godine vojvoda je molio Vrhovnu komandu da mu odobri dvomjesečnu poštedu radi oporavljanja kod svoje kuće u Čačku, s obrazloženjem da bi poštedu prekinuo ukoliko bi važni poslovi to zahtevali. Vrhovna komanda mu je izašla u susret, i on je [[4. april]]a otišao u [[Čačak]]. Poštedu je prekinuo poslije [[Mjesec (period)|mjesec]] i po dana i vratio se u Sarajevo. Preostali deo odmora iskoristio je od [[4. jun|4.]] do [[16. jun]]a. No u jesen se definitivno povukao na malo duži odmor, a već [[2. novembar|2. novembra]] 1919. je podneo raport da se razreši dužnosti komandanta. Poslije nekoliko dana iz [[Beograd]]a je stigao odgovor:
{{citat|S obzirom na opštu situaciju, vrhovni komandant želi da vašu smenu odložite za jedan mesec.}}

Stari vojvoda je odgovorio:
{{citat|Povinujem se bezuslovno želji vrhovnog komandanta, ali molim da se ima u vidu da mi je zdravlje tako poremećeno da s najvećim naprezanjem ne mogu da postignem uspehe u poslovima kako sam navikao da otpravljam, pa mi to pogoršava stanje.}}
Najzad, [[12. novembar|12. novembra]], izašao je ukaz kojim se vojvoda Stepa Stepanović razrešava dužnosti i stavlja na raspolaganje [[Ministarstvo vojske i mornarice|Ministarstvu vojske i mornarice]]. Penzionisan je [[1920]]. godine.{{sfn|Milićević|Popović|2003|p=222-229}} Odmah poslije toga vojvoda je predao dužnost i iznenada otišao u Čačak. Po odlasku vojvode iz Sarajeva, gradska vlada je odlučila da Stepi dodijeli priznanje [[počasni građanin|počasnog građanina]]. Izaslanici su stigli u Čačak [[5. februar]]a 1920. godine. Sutradan u pratnji [[predsednik opštine|predsednika opštine]] i [[sreski načelnik|sreskog načelnika]] posetili su vojvodu u njegovom [[dom]]u. Vojvoda ih je ljubazno primio. Ceo susret je protekao u srdačnom raspoloženju. Predajući diplomu vojvodi, [[Stevo Marković]] je održao kratak govor u kojem je nabrojao mesta i slavne bitke Stepine Druge armije naglašavajući da je poslije silnih okršaja i velikih žrtava prešao krvav put [[Balkansko poluostrvo|Balkana]] i sa svojim junacima stigao u Sarajevo donoseći svojoj braći slobodu i nacionalno [[ujedinjenje]]. Vojvoda Stepa je na ovaj govor odgovorio da je srećan što je doživeo ostvarenje vekovnih težnji naroda da stvore zajedničku državu. Svoje goste je ostavio na ručku. [[Gosti]] su začuđeno pitali šta mu se desilo sa kućom, na šta je vojvoda odgovorio da je to posledica rata i da je sve uništeno i razvučeno. Kada su ga zapitali kada će posetiti Sarajevo, vojvoda je rekao da hoće ''„malo da odmara i dembeliše“''.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=661-670}}

== Posljednje godine (1920-1929) ==
Po izlasku iz aktivne vojne službe Stepa je živeo u [[Čačak|Čačku]]. U [[Beograd]] je odlazio kad je morao na poziv vrhovnog komandanta i njegovih ratnih saboraca. U prvo vreme je najveći period provodio sa svojim unučićima u bašti. Negovao je voće i cveće. Sa Solunskog fronta je doneo ratni sto na rasklapanje i smestio ga u hlad bašte gde je često vreme provodio sam. Nikome nije odlazio u posetu i retko koga je primao. One koje je primio dočekao je domaćinski, srdačno i gostoljubivo. Dosta vremena je provodio u šetnji kraj [[Zapadna Morava|Zapadne Morave]]. U šetnju je uvek odlazio u skromnoj odeći, a ljudi koji su ga sretali pozdravljali su ga, međutim on nije otpozdravljao nikog. No uskoro bolest je počela da uzima Stepino zdravlje. Za vreme političke krize [[1924]]. godine u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini SHS]], kralj [[Aleksandar I Karađorđević|Aleksandar I]] mu je ponudio [[politički mandat|mandat]] za sastav [[vlada|vlade]] kao nestranačkoj ličnosti što je vojvoda Stepa u načelu prihvatio.{{sfn|Bjelajac|2004|p=281}} Kasnije je tu ponudu odbio zbog zdravstevnog stanja. Već 1924. osećao se toliko loše da nije bio u stanju da otputuje na [[Cer]] da uzme učešće u proslavi desetogodišnjice [[Cerska bitka|cerske pobede]] koja ga je proslavila i prisustvuje otkrivanju spomenika palim borcima Druge armije. Pošto nije došao na proslavu, počele su da kruže intrige koje su ovaj događaj okarakterisali da je stari vojvoda pao u nemilost novog režima i da je njegova bolest izmišljena da bi se javnost zavarala.

&lt;nowiki&gt; &lt;/nowiki&gt;Čim je počeo da poboljeva njegov lični doktor Drago Mirković je nagovarao Stepu da se pregleda i leči, ali on je to odbio. U augustu 1924. počeo je misli da sebi sazida grobnicu. Nekoliko puta je šetao čačanskim grobljem tražeći zgodno mesto sa koga se proteže lep pogled i vidik. Naviknut kao komandant da posmatra okolinu sa najviše tačke, on je izabrao najizdignutije mesto u [[groblje|groblju]] i tu mu je sagrađena grobnica. Dok je pravljena grobnica Stepa je često odlazio i sedeo pored novog groba, a kada je grobnica bila završena kamenorezac je u spomenik utisnuo slavna mesta pobeda Druge armije na šta se Stepa naljutio ali je bilo prekasno.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=661-670}}

U političkom životu Stepa nije hteo da učestvuje. Jedino je učestvovao u radu ''[[Narodna odbrana|Narodne odbrane]]'', organizacije koja je imala za cilj da okuplja narod na patriotskoj osnovi, što ga je izuzetno radovalo. Radeći onako kako je navikao u vojsci, on je u Narodnu odbranu uneo aktivnost, posao je krenuo i pododbori su počeli da niču širom Jugoslavije. Međutim, čim je primetio [[1926]]. godine da organizacija poprima političke pretenzije podneo je ostavku. I tek nakon intervencije njegovih saradnika i ubeđenja da organizacija neće postati [[politička partija]] pristao je da otpupuje u Beograd na kongres Narodne odbrane. Na putu za Beograd kad su pravili pauzu na [[Rudnik]]u, vojvoda se prisetio svog saborca i komandanta iz rata [[Radomir Putnik|vojvode Putnika]]. Počeo je da priča kako je vojvoda Putnik generalštabne pravilnike tuda izvodio na teren. Često je ponavljao da je vojvoda Putnik bio njegov učitelj i komandant, mladalački ushićen i bez trunke zavisti. Po dolasku na kongres, delegati su ga zbog zasluga za organizaciju ''&quot;Narodna odbrana&quot;'', prograsili za [[doživotni predsednik|doživotnog predsednika]].{{sfn|Milićević|Popović|2003|p=222-229}}
Nakon ovoga Stepa je izašao na govornicu i izgovorio:
{{citat|Iz, naroda sam ponikao; on me je načinio ovim što sam; moram se pokoravati njegovoj volji i služiti mu do poslenjeg daha.}}

Početkom [[1928]]. godine saopštili su mu da će se naredni kongres održati u [[Sarajevo|Sarajevu]], što ga je veoma obradovalo. Napomenuo je da se kongres održava svake druge godine u drugom mestu. Obećao je da će doći ali je bio sprečen. Sredinom 1928. počeo je značajnije da oboljeva. [[Bolest]] ga je prikovala za postelju osam mjeseci. Starost i ratni napori iscrpli su njegov organizam. Tek kad je bolest uzela maha pristao je na nagovor [[porodica|porodice]] da ga pregledaju lekari, međutim već je bolest uzela maha da se nije mogao pomerati. Pre smrti predvideo je sve što je trebalo za [[sahrana|sahranu]]. Od svoje skromne vojvodske plate za vreme službe uštedeo je koliko je mislio da će trebati za pogreb. Kad je osetio da mu se bliži kraj, predao je svojoj supruzi dva zamotuljka sa [[novac|novcem]]: u jednom je bio novac za sahranu, a drugi je bio za nju i njen dalji život. Zatim je odredio [[uniforma|uniformu]] koju će obući i odabrao [[ordenje]] koje će staviti na uniformu. Na kraju je rekao da se [[sablja]] koju je dobio na dar od svojih oficira kao komandant 6. puka [[1898]]. godine, položi na njegov kovčeg.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=661-670}}

Vojvoda Stepan I. Stepanović je preminuo [[27. april]]a [[1929]]. godine u 10,30 časova pre podne. Pred samu smrt pokušao je da se pokrene i da nešto kaže. Napregnuvši svu svoju snagu, izustio je svojim sitnim i slabašnim glasom dve reči:
{{citat|Polazite napred.}}

Glas o smrti vojvode Stepe Stepanovića ožalostio je čitavu zemlju. Žalost je bila iskrena i duboka. U mnogim domovima borbi Druge armije prekaljeni [[ratnik|ratnici]] su plakali za svojim komandantom. Na hiljade [[telegram]]a je stiglo u [[Čačak]] i Beograd, u kojima su ljudi raznih zanimanja i uzrasta izražavali bol za preminulim vojvodom.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=661-670}}

Sahrana je održana [[29. april]]a 1929. godine, a njoj su prisustvovali kralj [[Aleksandar I Karađorđević]], članovi kraljevske vlade, oficirskog kora, ratni drugovi, delegacije savezničkih zemalja, porodica, [[patrijarh srpski Dimitrije]], vladika žički [[Jefrem Bojović]] (brat vojvode [[Petar Bojović|Petra Bojovića]]) sa sveštenstvom i nekoliko hiljada građana. To je ujedno bio najveći javni skup u Čačku između dva svetska rata, kako po broju učesnika, tako i po društvenom ugledu i značaju prisutnih na sahrani. [[Škola|Škole]] nisu radile, sve radnje u [[varoš]]i toga dana bile su zatvorene od 12 časova pa sve do kraja sahrane, preduzete su posebne mere bezbednosti. Sopstvenici radnji i građani su bili obavezni i da ''„paze i motre o tome: ko sve i sa kakvim ciljem u njihovim kućama, radnjama, zgradama i dvorištima bude dolazio ili se bavio za vreme sahrane“.'' U varoši su bile istaknute državne [[zastava|zastave]] i crne zastave u znak žalosti za velikim vojskovođom. Pogrebna povorka je od crkve do groblja organizovano, peške, nekoliko sati prolazila kroz grad dok su varoš nadletali [[avion]]i.&lt;ref&gt;[http://www.udi.rs/articles/m_timotijevic_2007.pdf Miloš Timotijević - Sahrana Vojvode Stepe Stepanovića 1929]{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

Domaća štampa i veliki svetski listovi donijeli su opširne nekrologe. Strana štampa opisala ga je kao nacionalnog junaka srpskog naroda i uvrstila ga u red najvećih vojskovođa [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. Tako je Stepa Stepanović kao veliki vojskovođa, zajedno s njegovom slavnom Drugom armijom, ušao u [[historija|historiju]] svog naroda.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=661-670}}

Njegov spomenik oskrnavljen je u septembru 2012. kad je otkinut ukrasni lovorov vijenac od mesinga.&lt;ref&gt;[http://www.blic.rs/Vesti/Hronika/343442/Oskrnavljen-spomenik-vojvodi-Stepi-koji-nisu-dirali-ni-nemacki-okupatori Oskrnavljen spomenik vojvodi Stepi koji nisu dirali ni nemački okupatori (''Blic'', 19. 9. 2012)]; pristupljenoː 17. 4. 2013.&lt;/ref&gt;
Pripreme za ofenzivu trajale su puna dva mjeseca. Budući da su za proboj neprijateljevog fronta relativno male širine bile predviđene vrlo jake snage i ogromne količine municije i drugog ratnog materijala, pred svim zapovjedništvima i njihovim tijelima nalazili su se do tada nepoznati, vrlo krupni zadaci. Naime, trebalo je sve unaprijed predvidjeti, proračunati i najracionalnije upotrijebiti. U tim okolnostima najpotpunije je došlo do izražaja stepin ogromno iskustvo i ona njegova poslovična metodičnost, sigurnost u predviđanju i točnost u radu. Gledajući na trupu kao izvršitelja svih planova, on je uporno zahtijevao da se ne okasni s izradom planova i druge borbene dokumentacije, da bi trupa imala što više vremena da što kvalitetnije i na vrijeme izvršiti postavljene zadatke. Stepa je čak u nekoliko navrata ulazio u prepirku s Vrhovnom komandom zbog zakašnjenja nekih osnovnih zapovijedi, kao i zbog čestih izmjena i dopuna u već izdanim zapovijedima - jer je to, kako je on s razlogom isticao, izazivalo pometnju i kolebanje u radu jedinica. Najviše se raspravljalo o metodu proboja fronta. Imajući u vidu jačinu neprijateljeve obrane, vojvoda Stepanović je planirao proboj po sustavu metodičnog napada. Dana 18. augusta, general d'Epere je izdao posebnu veoma opširnu naredbu u kojoj je iznio svoje poglede na tijek proboja, sa zahtjevom da se korisnički Druge armije za izvršenje napada izmijeni. Na ove zahtjeve vojvoda Stepa je i dalje ostajao pri svojim stavovima. Vojvoda Mišić je u cjelini podržao naredbu glavnog zapovjednika. Poslije toga vojvoda Stepanović je morao izraditi novi plan napada svoje armije, koji je bio gotov tek 30. augusta. Pripreme za početak napada završene su do početka septembra. Međutim, engleska i italijanska vlada neprekidno su odbijale daju saglasnost za početak ofanzive. One su se zalagale da se diplomatskim pregovorima i uz odgovarajuće ustupke Bugarska navede na separatni [[mir]]. Ovakvom stavu suprostavile su se vlade Srbije i Francuske. Najzad poslije dugih pregovora odlučeno je da se napad realizira 11. septembra. Također je određen termin za početka napada saveznika. Artiljerijska priprema imala je početi na cijelom solunskom frontu 14. septembra, a napad pješadije: za Srbe 15. septembra, za Engleze i Grke 18. septembra, a za Francusku istočnu armiju 24. septembra. {{sfn | Skoko | Opačić | 1990 | p = 597-655}}

Dana 11. i 12. septembra sve francuske jedinice dodijeljene za ojačanje Druge armije ušle su u njen sastav. Trinaestog septembra navečer svim jedinicama je pročitana naredba Vrhovne komande o predstojećoj ofanzivi. U zoru 14. septembra, savezničke baterije otvorile su vatru na bugarske položaje. Artiljerijska vatra je trajala cijeli dan i cijelu narednu noć. Njena najveća žestina dosegnula je vrhunac 15. septembra ujutro ispred srpske Druge armije na odsjeku Soko-Veternik. Vojvoda Stepa je pratio razvoj napada sa svoje osmatračnice i sve do 11:40 sati nije nalazio za potrebno da potiče komandante divizija da ubrzavaju akciju, jer se napad Šumadijske divizije razvijao uspješno preko svakog očekivanja, dok su zapovjednici francuskih divizija slali izvještaje za poduzimanje najenergičnije mjere proširenja početnih uspjeha. Međutim vojvoda je oko podneva postao uznemiren zbog tapkanja u mjestu francuskih divizija na glavnom pravcu napada. Oko 11:40 uputio je zapovijed francuskim generalima da treba ovladati zadanim ciljem, ali i poslije tog naređenja, mada su činile očajničke pokušaje da krenu naprijed francuske trupe su ostale u mjestu. Kako je situacija postala kritična bio je doveden u pitanje cijeli proboj. U 14:10 sati vojvoda Stepa je naredio zapovjedniku Šumadijske divizije da iz sastava svoje rezerve uputi jedan odred s brdskom baterijom u pravcu [[Borove čuke]] i da istu zauzme u cilju olakšavanja daljnjeg rada 17. francuske divizije. Međutim, nije bilo izgleda da će 17. divizija ni poslije pada Borove čuke i [[Oble čuke]] moći izvršiti zadatak. Poslije ovoga vojvoda je odlučio u borbu uvede Timočku i Jugoslavensku diviziju, da one dovrše proboj. Tek pošto su poslije 20:30 sati stigle dvije čete iz divizijske rezerve uz saradnju Drinske divizije, izvršen je proboj i osvajanje Sokola. Poslije pada [[Kozjak (Dobro Polje)|Kozjaka]] i [[Kozjačka kosa|Kozjačka kose]], Jugoslavenska divizija je uputila svoju Jugoslavensku brigadu zauzeti [[Kuckovo kamen]]. Na taj način Druga armija u toku 17. septembra razbila bugarsku 3. diviziju i sva pristigla pojačanja, natjeravši je da se u neredu povlači prema Konopiste. {{sfn | Skoko | Opačić | 1990 | p = 597-655}}

Tokom 19. septembra, Druga armija izbila je na Vardar, na prostor između Crne rijeke i rijeke [[Velica|Velice]], čime je izvršen potpuni proboj Solunskog fronta i ostvarena pobjeda. Da bi ubrzala napredovanje Druge armije, Vrhovna komanda je naredila da konjička divizija izađe iz sastava Prve armije i da se 18. septembra navečer prikupiti kod sela [[Rožden]] a i stavi pod komandu Druge armije. Konjička divizija u sadejstvu s lijevom kolonom Jugoslavenske divizije, uspjela je savladati otpor neprijatelja ispred Kavadar, da oslobodi [[Kavadarci]]ma i [[Demir Kapija|Demir Kapiju]]. Desna kolona Jugoslavenske divizije sporo je nastupala uslijed jakog otpora neprijatelja, dok je Timočka divizija savlađujući otpor obje kolone nekako uspjela probiti na zadane položaje. Prodor prema Vardaru imao vrlo velikog strateškog značaja. Tim povodom general Franche d'Epere poslao je telegram srpskoj Vrhovnoj komandi u kome je uputio čestitanje, posebno ističući uspjeh Druge armije od 19. septembra. Nakon prodora srpske vojske između Crne i Vardara 20. septembra, neprijatelj se dao u povlačenje. Dana 21. septembra, saveznička Glavna komanda je izdala saopćenje u kojem je rečeno da su srpski trupe izbile na Vardar. U tom periodu vojvoda je poslao svoj izvještaj Vrhovnoj komandi u kojem kaže:
{{Citat | Front je strategijski probijen. Vrlo nedovoljna aktivnost savezničkih trupa na desnom boku armije usporavala je brže nadiranje, naročito Timočke divizije. {{Sfn | Skoko | Opačić | 1990 | p = 597-655}}}}

Tokom 22. i 23. septembra, po naređenju vojvode Stepe, bile su prebačene znatne snage preko Vardara. Tokom naredne noći i u ranim jutarnjim satima 24. septembra prebačene su na lijevu obalu kompletne divizije (Konjička, Jugoslavenska i Timočka), dok su Šumadijska i 17. kolonijalna ostale na desnoj obali. Druga armija je zatim, u sadejstvu sa Konjičkom divizijom, upućena preko [[Štip]]a na [[Sofija|Sofiju]]. Poslije oslobođenja Kočana i Radovišta, Druga armija je od 27. do 29. septembra oslobodila [[Delčevo (Makedonija)|Carevo Selo]] i izbila na bugarsku granicu. Dana 30. septembra, strahujući od odmazde srpske vojske za zločine koji su počinili na srpskoj zemlji Bugari su pristali na sve uvjete savezničkog primirja. Time je rat s Bugarskom bio završen. Za ovu ogromnu pobjedu najveći dio tereta je podnijela Druga armija, koja je svojom silinom bila riješena da goni Bugare do [[Sofija|Sofije]]. Time su također bile završene [[Makedonski front|borbe u Makedoniji]] poslije četiri duge godine. Povodom srpske pobjede oglasili su se enleske novine, Manchester Guardian i Londonski Times. {{Sfn | Skoko | Opačić | 1990 | p = 597-655}}
{| Class = &quot;toccolours&quot; style = &quot;float: right; margin-left: 1em; margin-right: 0; font-size: 90%; background: # c6dbf7; color: black; width: 350px;&quot; cellspacing = &quot;6&quot;
| Style = &quot;text-align: justified;&quot; | &quot;Pobjede koje je srpska Druga armija izvojevala na Ceru i na Solunskom frontu, daju vojvodi Stepi Stepanoviću biti stavljen u red velikih ratnih vojskovođa.&quot;
| -
| Style = &quot;text-align: justified; font-size: 100%;&quot; | '' Manchester Guardian '' {{sfn | Skoko | Opačić | 1990 | p = 597-655}}
|}
Po izlaženju Bugarske iz rata, Druga armija je sa granice upućena ka [[Kraljevina Crna Gora|Crnoj Gori]] i [[Bosna|Bosni]], preko [[Kosovo|Kosova]]. Vrhovna komanda je još 1. oktobra naredila vojvodi da iz svoje armije izdvoji jedna puk s baterijom i vod konjanika i da ih uputi u Skoplje. Pošto je zadan prvac napredovanja u narednom periodu vojvoda Mišić je u posebnom uputstvu izričito zahtijevao da se prilikom zauzimanja Crne Gore ni na koji način ne ulazi u sukob s crnogorskim narodom. Također je naređeno da se ne ulazi u sukob ni s albanskim stanovništvom u Albaniji. Njene jedinice ušle su u [[Skadar]] 30. oktobra, a do sredine novembra i u [[Cetinje]], [[Sarajevo]], [[Kotor]] i [[Dubrovnik]]. {{sfn | Milićević | Popović | 2003 | p = 222-229} } Nakon pada [[Niš]] a u Crnoj Gori je izbio oružani [[ustanak]]. Neznajući za njega, austrougarske trupe stacionirane u [[Albanija|Albaniji]] nisu mogle da se povuku pravcem preko Crne Gore, jer su ih ustanici prisilili da se pod otežanim uvjetima povlače duž Jadranske obale. Dana 30. oktobra kapitulirala je [[Osmanlijsko carstvo|Turska]]. Za to vrijeme jedinice Druge armije gonile su neprijatelja prema [[Drina|Drini]]. Timočka divizija oslobodila je [[Užice]] i nastavila napredovanje prema [[Višegrad]]u. Novoformirani Novopazarski odred je oslobodio [[Prijepolje]] i [[Nova Varoš|Novu Varoš]] goneći neprijatelja prema [[Priboj]]u. Šumadijska divizija je oslobodila [[Čačak]]. Zajedno s ovom divizijom stigao je vojvoda, pronašavši svoju porodicu. U više navrata dok je bio na Solunskom frontu do vojvode su stizali glasovi da mu je porodica stradala, au istom periodu i njegova porodica je slušala svakojake glasine. Čak se pronio lažan glas da je vojvoda u [[Solunski proces|Solunskom procesu]] osuđen i strijeljan što bio veliki udarac za njegovu porodicu. Međutim, Stepa je, izdajući naređenja za novo grupiranje armije, u iščekivanju borbi na rijeci [[Drini]]. {{Sfn | Skoko | Opačić | 1990 | p = 597-655}}

U tom peroidu počela se raspadati [[Austrougarska]], prvo je nezavisnost proglasila [[Čehoslovačka]], zatim je održan i Hrvatski sabor koji je prekinuo državno pravne veze s Austrougarskom monarhijom. Pokrajinske vlade su požurivale srpske Vrhovnu komandu da okupira teritorije naseljene Jugoslavenima prije nego što to učine [[Italijani]] kojima su one obećane Londonskim ugovorom. Bosanska vlada je uputila delegaciju na pregovore sa Drugom armijom da sa svojim trupama pređu Drinu. Izvještavajući Vrhovnu komandu [[peti Studeni|5. studenog]], vojvoda je formirao novi Sarajevski odred pod komandom pukovnika [[Živan Ranković|Živana Rankovića]], a [[6. Studeni|6. studenog]] taj odred je ušao u Sarajevo. Dana [[4. Studeni|4. studenog]], kapitulirala je Austrougarska, a sedam dana kasnije i [[Njemačka]]. Međutim [[prvi Studeni|1. studenog]], [[Mađarska]] je proglasila neovisnost ne priznajući kapitulaciju, ali [[13. Studeni|13. studenog]] po zauzimanju [[Subotica|Subotice]] od strane srpskih armije, Mađarska vlada je zatražila zasebno primirje. To je bio kraj rata. Od svih država saveznica Srbija je podnijela u ovom ratu najveće žrtve, izgubila je 600.000 vojnika i oko 28% civila. {{Sfn | Skoko | Opačić | 1990 | p = 597-655}}

== U njegovu čast ==
Osim spomenika u [[Čačak|Čačku]], u Beogradu [[ulica Vojvode Stepe|glavna ulica]] na [[Gradska opština Voždovac|Voždovcu]] nosi njegovo ime, u rodnom Kumodražu podignut je spomenik i osnovna škola dobila je njegovo ime. Selo Marin Majur kod [[Novi Sad|Novog Sada]] od [[1927]]. zove se [[Stepanovićevo]], jedno selo u [[Banat]]u, blizu srpsko-rumunske granice, u [[opština Nova Crnja|opštini Nova Crnja]], nosi ime [[Vojvoda Stepa (Nova Crnja)|Vojvoda Stepa]].&lt;ref&gt;Gradska opština Voždovac: [http://vozdovac.rs/o-vozdovcu/istorija-vodovca/ „Istorija Voždovca“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140804113227/http://vozdovac.rs/o-vozdovcu/istorija-vodovca/ |date=4. 8. 2014 }}, Pristupljeno 4. 7 .2013&lt;/ref&gt;

[[Aleksa Šantić]] je blizu [[Mostar]]a 1919. u njegovu čast napisao pesmu ''„Vojvodi Stepi“''.&lt;ref&gt;aleksasantic.com [http://www.aleksasantic.com/Print/1919-3.html VOJVODI STEPI] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110103092903/http://www.aleksasantic.com/Print/1919-3.html |date=3 Januar 2011 }}, Pristupljeno 6. augusta 2013.&lt;/ref&gt;

== Unapređenje u činove{{napomena|datumi po [[Julijanski kalendar|Julijanskom kalendaru]]}} ==

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width:100%;&quot;
|-
![[Kaplar]]
![[Podnarednik]]
![[Narednik]]
![[Narednik-vodnik Treće klase]]{{napomena|Uveden 1923. godine.}}
![[Narednik-vodnik Druge klase]]{{napomena|Uveden 1923. godine.}}
![[Narednik-vodnik Prve klase]]{{napomena|Uveden 1923. godine.}}
![[Potporučnik]]
![[Poručnik]]
![[Kapetan|Kapetan Druge klase]]
|- style=&quot;text-align:center;&quot;
| style=&quot;width:10%;&quot;|
| style=&quot;width:10%;&quot;|
| style=&quot;width:10%;&quot;|
| style=&quot;width:10%;&quot;|
| style=&quot;width:10%;&quot;|
| style=&quot;width:10%;&quot;|
| style=&quot;width:10%;&quot;|
| style=&quot;width:10%;&quot;|
| style=&quot;width:10%;&quot;|
|-
!6. septembar 1875.
!4. maj 1876.
!1. jun 1876.
!Nije&lt;br /&gt;  unaprijeđen
!Nije&lt;br /&gt;  unaprijeđen
!Nije&lt;br /&gt;  unaprijeđen
!10. decembar 1876.
!20. oktobar 1882.
!22. februar 1887.
|}
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width:100%;&quot;
|-
![[Kapetan prve klase|Kapetan Prve klase]]
![[Major]]
![[Potpukovnik]]
![[Pukovnik]]
![[General]]{{napomena|1923. Čin razdvojen na tri nova a već unapređeni pomereni u rang divizijskog ili armijskog.}}
![[Brigadni general|Brigadni &lt;br /&gt;general]]{{napomena|Uveden 1923. godine.}}
![[Divizijski general|Divizijski &lt;br /&gt;general]]{{napomena|Uveden 1923. godine.}}
![[Armijski general|Armijski &lt;br /&gt;general]]{{napomena|Uveden 1923. godine.}}
![[Vojvoda (vojni čin)|Vojvoda]]{{napomena|1923. Čin ostao najviši i poslije promene u strukturi unapređenja.}}
|- style=&quot;text-align:center;&quot;
| style=&quot;width:10%;&quot;|
| style=&quot;width:10%;&quot;|
| style=&quot;width:10%;&quot;|
| style=&quot;width:10%;&quot;|
| style=&quot;width:10%;&quot;|
| style=&quot;width:10%;&quot;|
| style=&quot;width:10%;&quot;|
| style=&quot;width:10%;&quot;|
| style=&quot;width:10%;&quot;|
|-
!1. januar 1891.
!26. april 1893.
!29. april 1897.
!6. april 1901.
!29. jun 1907.
!Nije&lt;br /&gt;  unaprijeđen
!Nije&lt;br /&gt;  unaprijeđen
!Nije&lt;br /&gt;  unaprijeđen
!20. august 1914.
|}

== Odlikovanja ==
=== Domaća odlikovanja ===
{| border=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;2&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;float:right; margin:1em 1em 1em 0; background:white; border:1px #0047ab solid; border-collapse:collapse;&quot;
|- style=&quot;background:white;&quot;
! colspan=&quot;4&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;|&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;Odlikovanja Vojvode Stepe Stepanovića {{napomena|Spomenice i medalje nisu uključene.}}&lt;/span&gt;
|-
| colspan=&quot;5&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;|[[Datoteka:Order of the Karađorđe's Star with Swords rib.png|100p|Orden Karađorđeve zvezde sa mačevima]]&amp;nbsp;[[Datoteka:Order of the Karađorđe's Star rib.png|100p|Orden Karađorđeve zvezde]]&amp;nbsp;[[Datoteka:Order of the White Eagle War Merit ribbon sm.png|100p|Orden Belog orla sa mačevima]]
|-
|[[Datoteka:SRB Orden Belog Orla BAR.svg|100p|Orden Belog orla]]
|[[Datoteka:Order of Saint Sava - Ribbon bar.svg|100p|Orden Svetog Save]]
|[[Datoteka:Order of the Cross of Takovo (Serbia) - ribbon bar.png|100p|Orden Takovskog krsta]]
|[[Datoteka:Bravery_Medal,1912_gold_rib.png|100p|Orden Takovskog krsta sa mačevima]]
|-
|[[Datoteka:ME Order of Danilo I Knight Grand Cross BAR.svg|100p|Orden Danila I]]
|[[Datoteka:Order of the Bath (ribbon).svg|100p|Orden Bata]]
|[[Datoteka:GRE Order Redeemer 1Class.png|100p|Orden Svetog Spasitelja]]
|[[Datoteka:Cavaliere di Gran Croce OCI Kingdom BAR.svg|100p|Orden Italijanske krune]]
|-
|[[Datoteka:RUS Order św. Stanisława (baretka).svg|100p|Orden Svetog Stanislava sa mačevima]]
|[[Datoteka:RUS Order św. Stanisława (baretka).svg|100p|Orden Svetog Stanislava]]
|[[Datoteka:Legion Honneur Officier ribbon.svg|100p|Orden Legije časti]]
|[[Datoteka:RUS Order of Saint George 4th class ribbon 2000.svg|100p|Orden Svetog Đorđa]]
|}
* Orden Karađorđeve zvezde sa mačevima 1, 2, 3, 4. i 5. reda
* [[Kraljevski orden Karađorđeve zvezde|Orden Karađorđeve zvezde]] 3. i 4. reda
* Orden belog orla sa mačevima 3. reda
* [[Orden belog orla]] 3. i 4. reda
* Orden Takovskog krsta 2, 3. i 4. reda
* [[Orden Takovskog krsta]] sa mačevima 5. reda
* [[Orden Svetog Save]] 1. reda
* [[Medalja za hrabrost (1912)|Zlatna medalja za hrabrost]]
* [[Medalja za hrabrost (1913)|Srebrna medalja za hrabrost]]
* [[Medalja za uspomenu na izbor Petra I za kralja Srbije i povratak dinastije Karađorđevića|Medalja kralja Petra I]]
* [[Medalja za vojničke vrline (Kraljevina Srbija)|Medalja za vojničke vrline]]
* [[Spomenice za Srpsko-turske ratove 1876-1878]].
* [[Spomenica za Srpsko-bugarski rat 1885-1886]].
* [[Spomenica na rat (1912)|Spomenica za oslobođeno Kosovo 1912]].
* [[Spomenica na rat (1913)|Spomen-krst 1913]].
* [[Spomenica rata za oslobođenje i ujedinjenje (1914-1918)|Spomenica na Prvi svetski rat 1914-1918]].
* [[Albanska spomenica]]

=== Inostrana odlikovanja ===
* [[Orden Svetog Spasitelja]] 1. reda, Grčka
* [[Orden Bata]] 2. i 3. reda, Engleska
* [[Orden Italijanske krune]] 1. reda, Italija
* [[Orden Svetog Đorđa]] 4. reda, Rusija
* Orden Svetog Stanislava sa mačevima 3. reda, Rusija
* [[Orden Svetog Stanislava]] 1. reda, Rusija
* [[Orden knjaza Danila I|Orden Danila I]] 1. reda, Crna Gora
* [[Legija časti|Orden Legije časti]] 4. reda, Francuska
* Medalja za hrabrost, Engleska
* [[Obilića medalja|Medalja Miloša Obilića]], Crna Gora

== Foto-galerija ==
&lt;center&gt;
&lt;gallery&gt;
Slika:Stepa Stepanovic monument in Kumodraz.jpg|Spomenik Vojvodi Stepi Stepanoviću u Kumodražu
Slika:Spomen-kosturnica na Ceru 11.jpg|Bista na Ceru
Slika:Spomen-kosturnica na Ceru 20.jpg|Muzej Cerske bitke
Slika:Spomen-kosturnica na Ceru 5.jpg|Spomen ploča na Ceru
Slika:Stepa Stepanović monument in Čačak.jpg|Spomenik Vojvodi Stepi Stepanoviću u Čačku
Slika:Kuća Vojvode Stepe.jpg|Kuća u Čačku u kojoj je živeo i radio Vojvoda Stepa
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Takoder pogledajte ==
* [[Vojvoda Stepa (Nova Crnja)]]
* [[Bitka na Moravi (1915)]]

== Napomene ==
{{napomene}}

== Reference ==
{{reflist|30em}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{Cite book |ref= harv|last1=Skoko|first1=Savo|last2=Opačić|first2=Petar| authorlink1 = Savo Skoko | authorlink2 = Petar Opačić |year=1990|title=Vojvoda Stepa u ratovima Srbije 1876-1918 |publisher=Beogradski izdavačko-grafički zavod | location = Beograd |isbn=978-86-13-00453-0}}
* {{Cite book |ref= harv|last1=Milićević|first1=Milić|last2=Popović|first2=Ljubodrag| authorlink = |year=2003|title=Generali Vojske Kneževnine i Kraljevine Srbije |publisher=Vojnoizdavački zavod | location = Beograd |isbn=978-86-335-0142-2}}
* {{Cite book |ref= harv|last1=Milićević|first1=Milić|last2=Popović|first2=Ljubodrag|title=Ministri Vojni Kneževnine i Kraljevine Srbije 1862-1918 |edition =|publisher=Vojnoizdavački zavod|year=1998|isbn=978-86-335-0035-7|pages=}}
* {{Cite book |ref= harv|last=Bjelajac|first=Mile| authorlink = Mile Bjelajac |year=2004|title=Generali i admirali Kraljevine Jugoslavije 1918-1941 |publisher=Institut za noviju istoriju Srbije | location = Beograd |isbn=978-86-7005-039-6}}
* {{Cite book |ref= harv|last=Opačić|first=Petar| authorlink = Petar Opačić |year=2008|title=Vojvoda Živojin Mišić |publisher=BeoSing | location = Beograd |isbn=978-86-87187-00-9}}
* {{Cite book |ref= harv|last=Popović|first=Nikola B.|authorlink= Nikola B. Popović|coauthors= |title=Srbi u Prvom svetskom ratu 1914-1918.|year=2000|url= |publisher=Društvo istoričara Južnobačkog i Sremskog okruga|location= Novi Sad|id=}}
* {{Cite book|ref=harv|last1=Vlahović|first1=Tomislav S.| authorlink1 = |year=1989|title=Vitezovi Karađorđeve zvezde sa mačevima|publisher=Radiša Tomić | location = Beograd|id=}} {{COBISS.BH|26039052}}
{{refend}}

== Vanjski linkovi ==
{{portal|Biografija|Historija}}
* [http://www.srpsko-nasledje.co.rs/sr-c/1998/10/article-6.html Stepa Stepanović (srpsko nasleđe)]
* [http://serbia-forum.mi.sanu.ac.rs/wb/?action=getbook&amp;bookkey=8509#page/0/mode/1up Umro vojvoda Stepa Stepanović („Politika“, 28. april 1929)]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}
* [http://www.politika.rs/rubrike/Beograd/Novi-sjaj-Stepine-kuce-stare-vek-i-po.sr.html Novi sjaj Stepine kuće stare vek i po („Politika“, 17. jul 2014)]
* [http://www.blic.rs/Vesti/Drustvo/488796/Praunuka-Stepe-Stepanovica-Pradeda-je-bio-skroman-nije-se-odvajao-od-vojske Praunuka Stepe Stepanovića:Pradeda je bio skroman, nije se odvajao od vojske („Blic“, 20. august 2014)]

{{S-start}}
{{Redoslijed
| prije = general &lt;br /&gt; [[Radomir Putnik]]
| naslov  =  [[Spisak ministara odbrane Srbije|Ministar vojni]] Kraljevine Srbije &lt;br&gt; [[1908]].
| poslije= general &lt;br /&gt; [[Mihailo Živković]]
}}
{{S-end}}

{{S-start}}
{{Redoslijed
| prije = generalštabni pukovnik &lt;br /&gt; [[Ilija Gojković]]
| naslov  =  [[Spisak ministara odbrane Srbije|Ministar vojni]] Kraljevine Srbije &lt;br&gt; [[1911]] - [[1912]].
| poslije= general &lt;br /&gt; [[Radomir Putnik]]
}}
{{S-end}}

{{DEFAULTSORT:Stepanović, Stepa}}
[[Kategorija:Rođeni 1856.]]
[[Kategorija:Umrli 1929.]]
[[Kategorija:Biografije, Beograd]]
[[Kategorija:Ličnosti Srpsko-turskih ratova]]
[[Kategorija:Ličnosti Srpsko-bugarskog rata]]
[[Kategorija:Srbijanski ministri]]
[[Kategorija:Ličnosti Balkanskih ratova]]
[[Kategorija:Vojvode Vojske Kraljevine Srbije]]
[[Kategorija:Vojvode Vojske Kraljevine Jugoslavije]]
[[Kategorija:100 najznamenitijih Srba po SANU]]
[[Kategorija:Nosioci Ordena Svetog Save]]
[[Kategorija:Nosioci Albanske spomenice]]</text>
      <sha1>rdctm4cm243df95zt9cckbolt7ia2ez</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Subdivovske zvijezde F-tipa</title>
    <ns>14</ns>
    <id>381218</id>
    <revision>
      <id>3732858</id>
      <parentid>2554858</parentid>
      <timestamp>2025-07-03T20:55:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Panasko premjestio je stranicu [[Kategorija:Subdivovske zvijezde F tipa]] na [[Kategorija:Subdivovske zvijezde F-tipa]]: Standardizacija</comment>
      <origin>2554858</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="35" sha1="iq9p1sod8e2lzupjost88922qags20x" xml:space="preserve">[[Kategorija:Subdivovske zvijezde]]</text>
      <sha1>iq9p1sod8e2lzupjost88922qags20x</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Sport u Atlanti</title>
    <ns>14</ns>
    <id>392413</id>
    <revision>
      <id>3732937</id>
      <parentid>2640729</parentid>
      <timestamp>2025-07-04T08:34:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>novi ključ za [[Kategorija:Atlanta]]: &quot;Sport&quot; (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3732937</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="173" sha1="bmt2ldivk4bop7q3bhimioi4nmkxb3o" xml:space="preserve">{{Commonscat|Sports in Atlanta, Georgia}}
[[Kategorija:Atlanta|Sport]]
[[Kategorija:Sport u SAD-u po gradovima|Atlanta]]
[[Kategorija:Sport u Georgiji po gradovima|Atlanta]]</text>
      <sha1>bmt2ldivk4bop7q3bhimioi4nmkxb3o</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Supstituent</title>
    <ns>0</ns>
    <id>414495</id>
    <revision>
      <id>3732741</id>
      <parentid>3690036</parentid>
      <timestamp>2025-07-03T14:05:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Dr.Josip.Lucic.Ex.Ovo</username>
        <id>167398</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>manje pravopisne korekture</comment>
      <origin>3732741</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11136" sha1="k9y9wng45m4gqnsn8sgnfhnyzfw9v1j" xml:space="preserve">{{Preuređivanje}}{{Standardi}}
[[Datoteka:Octane Substitution Structural Formulae V.2.svg|mini|300px|'''Primjer supstituenata''': &lt;br&gt;Bromatna metoksi i etil grupa (&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;'''plavo'''&lt;/span&gt; označene) na molekuli [[oktan]]a.]]
'''Supstituent''' je atom ili grupa atoma koja zamjenjuje atom [[vodik]]a u [[roditeljski lanac|roditeljskom lancu]] [[ugljovodonik|ugljikovodik]]a. Termini ''supstituent'', [[bočni lanac]], grupa, grana ili grupa-privjesak, se upotrebljavaju skoro kao ekvivalenti za opisivanje lanaca roditeljske strukture,&lt;ref&gt;{{cite web |title=Organic Chemistry Demystified |url=http://books.google.com/books?id=yVPcSIn5xjAC&amp;pg=PT88&amp;lpg=PT88|author=D.R. Bloch |year=2006}}&lt;/ref&gt; iako su moguće određene distinkcije u kontekstu kemije [[polimer]]a.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://goldbook.iupac.org/src_PAC1996682287.html|title=PAC, 1996, 68, 2287. Glossary of basic terms in polymer science (IUPAC Recommendations 1996)|doi=10.1351/pac199668122287|publisher=IUPAC Gold Book}} This distinguishes a ''pendant group'' as neither oligomeric nor polymeric, whereas a ''pendant chain'' must be oligomeric or polymeric.&lt;/ref&gt; Bočni lanci u [[polimer]]ima se pružaju sa osnovne strukture, a u [[protein]]ima su vezani za atome [[alfa i beta ugljik|alfa ugljika]] [[aminokiselina|aminokiselinske]] kičme.

Kada se imenuje [[organski spoj]] koji ima [[jednostruka veza|jednostruku vezu]] koja zamjenjuje vodik, upotrebljava se sufiks ''–il'', a ''–iliden'' i ''–ilidin'' za [[dvostruka veza|dvostruku]], odnosno [[trostruka veza|trostruku vezu]]. Osim toga, pri imenovanju [[ugljikovodik]]a koji sadrže supstituent, koriste se pozicijski brojevi, za označavanje atoma ugljika za koji se supstituent veže, kada je takva informacija potrebna da se napravi razlika između [[izomer]]a. [[Polarni efekt]] daju supstituenti koji su kombinacija [[induktivni efekt|induktivnog]] i [[mezomerni efekt|mezomernog efekta]]. Dodatni [[prostorni efekt]]i rezultiraju iz volumena koji zauzima supstituent.&lt;ref name=&lt;“Atkins“&gt;{{cite book|author=Atkins P., de Paula J.|year=2006|title=Physical chemistry, 8th Ed.|publisher=W. H. Freeman|place=San Francisco|isbn=0-7167-8759-8|url=https://archive.org/details/atkinsphysicalch00pwat}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&lt;“Whitten“&gt;{{cite book|author=Whitten K.W., Gailey K. D. and Davis R. E.|year= 1992|title= General chemistry, 4th Ed.|url=https://archive.org/details/generalchemistry0000whit_e3n4|publisher= Saunders College Publishing|place= Philadelphia|isbn= 0-03-072373-6}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&lt;“Petrucci“&gt;{{cite book|author=Petrucci R. H., Harwood W. S., Herring F. G.|year= 2002|title= General Chemistry, 8th Ed. |url=https://archive.org/details/generalchemistry0008petr|publisher=Prentice-Hall|place= New York|isbn= 0-13-014329-4}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&lt;“Laider“&gt;{{cite book|author=Laidler K. J.|year=1978|title=Physical chemistry with biological applications. Benjamin/Cummings|place= Menlo Park|isbn= 0-8053-5680-0}}&lt;/ref&gt;

== Nomenklatura ==
U organskoj hemiji, [[sufiks]] ''–il'' se upotrebljava za imenovanja [[radikal (hemija)|radikala]], što može pratiti staro ime [[metanol]]a, [[metilen]] (skovan od [[grčki jezik|grčkih]] riječi ''metil'' = vino + ''hȳlē'' = drvo), što je postalo skraćenica [[metil grupa]]ma u imenima spojeva. Nekoliko reformi hemijske nomenklature su generalizirale korištenje sufiksa za druge organske supstituente.

Upotreba sufiksa koji određuje broj atoma vodika koje zamjenjuje supstituent u [[roditeljski spoj|roditeljskom spoju]] (i, obično, na supstituentu). Prema [[IUPAC]] smjernicama od [[1993]]. godine:&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.acdlabs.com/iupac/nomenclature/93/r93_271.htm|title=R-2. 5 Substituent Prefix Names Derived from Parent Hydrides|publisher=IUPAC|year=1993}}&lt;/ref&gt;

* ''–il'' znači da je zamijnjen jedan vodik. 
* ''–iliden'' znači da su, imeđu roditeljskog spoja i supstituenta, dva vodika zamijenjena dvostrukom vezom.
* '''–'''''ilidin'' znači da su tri vodika zamijenjena [[trostruka veza|trostrukom vezom]] između roditelja i supstituenta.
Sufiks ''–ilidin'' (sa &quot;ine&quot; umjesto &quot;in&quot; iliu &quot;en&quot;) se sreće sporadično, a čini se da je pravopisna varijanta &quot;-iliden&quot;. U [[PubChem]] bazi podataka navodi se 740.110 rezultata za &quot;–iliden&quot;, od kojih 14 imaju sinonime, gdje je sufiks zamijenjen sa &quot;–ilidin&quot;. Još 4 rezultata sadrže &quot;a –il idin&quot; bez navođenja –„iliden“ kao sinonima. To se ne spominje u [[IUPAC]] smjernicama.
Za višestruke veze istog tipa koji se veže za substituent roditeljske grupe, prefiksi su ''di'', ''tri'', ''tetra'', ''penta'', a sufiksi ''–diil'' (dvije jednostruke veze), ''–triil'' (tri jednostruke), ''–tetrail'' (četiri jednostruke), ''–di-iliden'' (dvije dvostruke veze)

Za višestruke veze različitih tipova, dodaju se sufiksi višestrukosti: '''–'''''ililiden'' (jedna jednostruka i jedna dvostruka), ''–ililidin'' (jedna jednostruka i jedna trostruka), ''–di-ililiden'' (dvije jednostruke i jedna dvostruka)

Ime roditeljskog spoja može se dati na dva načina.

* Kod mnogih uobičajenih spojeva, supstituent je povezan na jednom kraju (na 1 mjestu), što se, dakle, ne može izričito označiti brojevima u formuli. Ime supstituenta se modificira skidanjem ''Ane'' (pogledajte [[Alkan]]) i dodavanjem odgovarajućeg sufiksa. Ovo se &quot;preporučuje samo za zasićene aciklične i monociklinki ugljovodikove grupe supstituenata i za mononuklearne roditeljske [[hidrid]]e [[silicij]]a, [[germanij]]a, [[kalaj]]a, [[olovo|olova]] i [[bor (element)|bora]] . Stoga, ako postoji [[karboksilna kiselina]] pod nazivom &quot;''X''-na kiselina“, odgovarajući [[alkohol]] završava sa &quot;''X''-anol&quot; (ili &quot;''X''-il alkohol&quot;) ili [[alkan]] pod nazivom '' X“-an&quot;, slijedi ''X''-il&quot;, što obično označava da istom ugljikovom lancu nedostaju ove grupe, a koji je modificiran vezanjem na drugu roditeljsku molekulu.
* Šta više, opći način izostavlja samo terminal &quot;e&quot; imena supstituenata, ali zahtijeva eksplicitnu numeraciju svakog ''il'' prefiksa, čak i na poziciji 1 (osim za –ilidin, koji kao [[trostruka veza]] mora ovršiti ugljikov lanac supstituenta). Primjer imena koje se formira na ovaj način je ''pentan-1-il'', a sinonim je za ''pentil'' iz prethodne smjernice.

Treba imati na umu i neki popularni termini kao što je &quot;[[vinil]]&quot; (kada se koristi da označi &quot;[[polivinil]]&quot;) predstavljaju samo dio punog hemijskog naziva.

Sufiks &quot;–il&quot; je nastao ekstrakcijom od riječi &quot;[[metil]]&quot;.&lt;ref name=&lt;“Atkins“&gt;{{cite book|author=Atkins P., de Paula J.|year=2006|title=Physical chemistry, 8th Ed.|publisher=W. H. Freeman|place=San Francisco|isbn=0-7167-8759-8|url=https://archive.org/details/atkinsphysicalch00pwat}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&lt;“Petrucci“&gt;{{cite book|author=Petrucci R. H., Harwood W. S., Herring F. G.|year= 2002|title= General Chemistry, 8th Ed. |url=https://archive.org/details/generalchemistry0008petr|publisher=Prentice-Hall|place= New York|isbn= 0-13-014329-4}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&lt;“Laider“&gt;{{cite book|author=Laidler K. J.|year=1978|title=Physical chemistry with biological applications. Benjamin/Cummings|place= Menlo Park|isbn= 0-8053-5680-0}}&lt;/ref&gt;

==Metanski supstituenti==
Prema navedenim pravilima, atom ugljika u molekuli, koji se smatra supstituentom, ima slijedeće nazive, ovisno o broju vezanih vodika, kao i tip veze koja je formirane sa ostatkom molekule:
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|'''Formula'''
| style=&quot;text-align:center;&quot;| '''Naziv'''
| style=&quot;text-align:center;&quot;| '''Veze'''
|-
| {{chem|CH|4}} || [[Metan]] || Nema veza
|-
| −{{chem|CH|3}} || [[Metil grupa]] || Jedna jednostruka veza za nevodični atom
|-
| ={{chem|CH|2}} || [[Metilenska grupa]] ili metiliden || Jedna [[dvostruka veza]]
|-
| −{{chem|CH|2}}− || [[Metilenski most]] ili metanedi-il ||Dvije jednostruke veze 
|-
| ≡CH || [[Metilidinska grupa]] || Jedna [[trostruka veza]] 
|-
| =CH− || [[Metinska grupa]], metanililiden, metililiden || Jedna jednostruka i jedna dvostruka veza
|-
| &gt;CH− || [[Metantri-il grupa]] || Tri jednostruke veze
|-
| ≡C− || [[Metililidinska grupa]] || Jedna trostruka j jedna [[jednostruka veza]]
|-
| =C= || [[Metandi-ilidenska grupa]] || Dvije dvostruke veze
|-
| &gt;C= || [[Metandi-ililidenska grupa]] || Dvije jednostruke i jedna dvostruka veza
|-
| &gt;C&lt; || [[Metantetrailska grupa]] ||Četiri jednostruke veze
|}

== Struktura ==
U prikazivanju hemijskih [[strukturna formula|strukturnih formula]], organski substituenti, kao što su [[metil]], [[etil grupa|etil]], [[aril]] se mogu označiti kao '''R''' (ili R&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt;, R&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, itd), što je generička oznaka. Simbol '''X''' se često upotrebljava za označavanje elektronegativnih substituenta kao što su [[halid]]i&lt;ref&gt;Charles Gerhardt, ''Précis de chimie organique'' (Summary of organic chemistry), vol. 1 (Paris, France: Fortin et Masson, 1844), page 29. From [http://books.google.com/books?id=sjlBAAAAYAAJ&amp;pg=PA29#v=onepage&amp;q&amp;f=false page 29:] &quot;''En désignant, par conséquent, les éléments combustibles par R, sans tenir comptes des proportions atomiques de carbone et d'hydrogène, on peut exprimer d'une manière générale: Par R. — Les hydrogènes carbonés.''&quot; (Consequently, by designating combustible components by ''R'', without considering the atomic proportions of carbon and hydrogen, one can express in a general way: By ''R'' — hydrocarbons.)
* William B. Jensen (2010) &quot;Ask the Historian: Why is R Used for Hydrocarbon Substituents?,&quot; ''Journal of Chemical Education'', '''87''': 360-361. Available at: [http://www.che.uc.edu/jensen/W.%20B.%20Jensen/Reprints/163.%20Origin%20of%20R.pdf University of Cincinnati.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304025358/http://www.che.uc.edu/jensen/W.%20B.%20Jensen/Reprints/163.%20Origin%20of%20R.pdf |date=4. 3. 2016 }}&lt;/ref&gt;.

Ovaj način označavanja je uveo [[Charles Frédéric Gerhardt]], [[1844]].&lt;ref&gt;{{Cite journal| doi = 10.1021/ed800139p| title = Why Is &quot;R&quot; Used To Symbolize Hydrocarbon Substituents?| year = 2010| last1 = Jensen | first1 = W. B.| journal = Journal of Chemical Education| volume = 87| issue = 4| pages = 360–361 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;The first use of the letter ''X'' to denote univalent electronegative groups appeared in:
* Stanislao Cannizzaro (1858) [http://books.google.com/books?id=VQOrAAAAIAAJ&amp;pg=PA321#v=onepage&amp;q&amp;f=false &quot;Sunto di un corso di filosofia chimica, fatto nella R. Universita di Genova&quot;] (Sketch of a course of chemical philosophy, offered at the Royal University of Genoa), ''Il Nouvo Cimento'' (The New Experiment), '''7''' : 321-366. [http://books.google.com/books?id=VQOrAAAAIAAJ&amp;pg=PA355#v=onepage&amp;q&amp;f=false From page 355:] &quot; … ''X indica tutto ciò che vi è nella molecola, oltre l'idrogeno metallico … &quot; ( … X stands for all that is in the molecule, as well as metallic hydrogen … ).''&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte==
* [[Bočni lanac]]
* [[Funkcijska grupa]]

== Reference==
{{refspisak|2}}
==Vanjski linkovi==
{{Commons|Supstituent (chemistry)}}

[[Kategorija:Organska hemija]]
[[Kategorija:Supstituenti]]
[[Kategorija:Hemijska nomenklatura]]</text>
      <sha1>k9y9wng45m4gqnsn8sgnfhnyzfw9v1j</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3732746</id>
      <parentid>3732741</parentid>
      <timestamp>2025-07-03T14:32:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3732746</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11123" sha1="pf59f79klrx0ey3o3tyn1vi2uvr27x3" xml:space="preserve">{{Preuređivanje}}{{Standardi}}
[[Datoteka:Octane Substitution Structural Formulae V.2.svg|mini|300px|'''Primjer supstituenata''': &lt;br&gt;Bromatna metoksi i etil grupa (&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;'''plavo'''&lt;/span&gt; označene) na molekuli [[oktan]]a.]]
'''Supstituent''' je atom ili grupa atoma koja zamjenjuje atom [[vodik]]a u [[roditeljski lanac|roditeljskom lancu]] [[ugljikovodik]]a. Termini ''supstituent'', [[bočni lanac]], grupa, grana ili grupa-privjesak upotrebljavaju se gotovo kao ekvivalenti za opisivanje lanaca roditeljske strukture,&lt;ref&gt;{{cite web |title=Organic Chemistry Demystified |url=http://books.google.com/books?id=yVPcSIn5xjAC&amp;pg=PT88&amp;lpg=PT88|author=D.R. Bloch |year=2006}}&lt;/ref&gt; iako su moguće određene distinkcije u kontekstu hemije [[polimer]]a.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://goldbook.iupac.org/src_PAC1996682287.html|title=PAC, 1996, 68, 2287. Glossary of basic terms in polymer science (IUPAC Recommendations 1996)|doi=10.1351/pac199668122287|publisher=IUPAC Gold Book}} This distinguishes a ''pendant group'' as neither oligomeric nor polymeric, whereas a ''pendant chain'' must be oligomeric or polymeric.&lt;/ref&gt; Bočni lanci u [[polimer]]ima se pružaju sa osnovne strukture, a u [[protein]]ima su vezani za atome [[alfa i beta ugljik|alfa ugljika]] [[aminokiselina|aminokiselinske]] kičme.

Kada se imenuje [[organski spoj]] koji ima [[jednostruka veza|jednostruku vezu]] koja zamjenjuje vodik, upotrebljava se sufiks ''–il'', a ''–iliden'' i ''–ilidin'' za [[dvostruka veza|dvostruku]], odnosno [[trostruka veza|trostruku vezu]]. Osim toga, pri imenovanju [[ugljikovodik]]a koji sadrže supstituent, koriste se pozicijski brojevi, za označavanje atoma ugljika za koji se supstituent veže, kada je takva informacija potrebna da se napravi razlika između [[izomer]]a. [[Polarni efekt]] daju supstituenti koji su kombinacija [[induktivni efekt|induktivnog]] i [[mezomerni efekt|mezomernog efekta]]. Dodatni [[prostorni efekt]]i rezultiraju iz volumena koji zauzima supstituent.&lt;ref name=&lt;“Atkins“&gt;{{cite book|author=Atkins P., de Paula J.|year=2006|title=Physical chemistry, 8th Ed.|publisher=W. H. Freeman|place=San Francisco|isbn=0-7167-8759-8|url=https://archive.org/details/atkinsphysicalch00pwat}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&lt;“Whitten“&gt;{{cite book|author=Whitten K.W., Gailey K. D. and Davis R. E.|year= 1992|title= General chemistry, 4th Ed.|url=https://archive.org/details/generalchemistry0000whit_e3n4|publisher= Saunders College Publishing|place= Philadelphia|isbn= 0-03-072373-6}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&lt;“Petrucci“&gt;{{cite book|author=Petrucci R. H., Harwood W. S., Herring F. G.|year= 2002|title= General Chemistry, 8th Ed. |url=https://archive.org/details/generalchemistry0008petr|publisher=Prentice-Hall|place= New York|isbn= 0-13-014329-4}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&lt;“Laider“&gt;{{cite book|author=Laidler K. J.|year=1978|title=Physical chemistry with biological applications. Benjamin/Cummings|place= Menlo Park|isbn= 0-8053-5680-0}}&lt;/ref&gt;

== Nomenklatura ==
U organskoj hemiji, [[sufiks]] ''–il'' se upotrebljava za imenovanja [[radikal (hemija)|radikala]], što može pratiti staro ime [[metanol]]a, [[metilen]] (skovan od [[grčki jezik|grčkih]] riječi ''metil'' = vino + ''hȳlē'' = drvo), što je postalo skraćenica [[metil grupa]]ma u imenima spojeva. Nekoliko reformi hemijske nomenklature su generalizirale korištenje sufiksa za druge organske supstituente.

Upotreba sufiksa koji određuje broj atoma vodika koje zamjenjuje supstituent u [[roditeljski spoj|roditeljskom spoju]] (i, obično, na supstituentu). Prema [[IUPAC]] smjernicama od [[1993]]. godine:&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.acdlabs.com/iupac/nomenclature/93/r93_271.htm|title=R-2. 5 Substituent Prefix Names Derived from Parent Hydrides|publisher=IUPAC|year=1993}}&lt;/ref&gt;

* ''–il'' znači da je zamijnjen jedan vodik. 
* ''–iliden'' znači da su, imeđu roditeljskog spoja i supstituenta, dva vodika zamijenjena dvostrukom vezom.
* '''–'''''ilidin'' znači da su tri vodika zamijenjena [[trostruka veza|trostrukom vezom]] između roditelja i supstituenta.
Sufiks ''–ilidin'' (sa &quot;ine&quot; umjesto &quot;in&quot; iliu &quot;en&quot;) se sreće sporadično, a čini se da je pravopisna varijanta &quot;-iliden&quot;. U [[PubChem]] bazi podataka navodi se 740.110 rezultata za &quot;–iliden&quot;, od kojih 14 imaju sinonime, gdje je sufiks zamijenjen sa &quot;–ilidin&quot;. Još 4 rezultata sadrže &quot;a –il idin&quot; bez navođenja –„iliden“ kao sinonima. To se ne spominje u [[IUPAC]] smjernicama.
Za višestruke veze istog tipa koji se veže za substituent roditeljske grupe, prefiksi su ''di'', ''tri'', ''tetra'', ''penta'', a sufiksi ''–diil'' (dvije jednostruke veze), ''–triil'' (tri jednostruke), ''–tetrail'' (četiri jednostruke), ''–di-iliden'' (dvije dvostruke veze)

Za višestruke veze različitih tipova, dodaju se sufiksi višestrukosti: '''–'''''ililiden'' (jedna jednostruka i jedna dvostruka), ''–ililidin'' (jedna jednostruka i jedna trostruka), ''–di-ililiden'' (dvije jednostruke i jedna dvostruka)

Ime roditeljskog spoja može se dati na dva načina.

* Kod mnogih uobičajenih spojeva, supstituent je povezan na jednom kraju (na 1 mjestu), što se, dakle, ne može izričito označiti brojevima u formuli. Ime supstituenta se modificira skidanjem ''Ane'' (pogledajte [[Alkan]]) i dodavanjem odgovarajućeg sufiksa. Ovo se &quot;preporučuje samo za zasićene aciklične i monociklinki ugljovodikove grupe supstituenata i za mononuklearne roditeljske [[hidrid]]e [[silicij]]a, [[germanij]]a, [[kalaj]]a, [[olovo|olova]] i [[bor (element)|bora]] . Stoga, ako postoji [[karboksilna kiselina]] pod nazivom &quot;''X''-na kiselina“, odgovarajući [[alkohol]] završava sa &quot;''X''-anol&quot; (ili &quot;''X''-il alkohol&quot;) ili [[alkan]] pod nazivom '' X“-an&quot;, slijedi ''X''-il&quot;, što obično označava da istom ugljikovom lancu nedostaju ove grupe, a koji je modificiran vezanjem na drugu roditeljsku molekulu.
* Šta više, opći način izostavlja samo terminal &quot;e&quot; imena supstituenata, ali zahtijeva eksplicitnu numeraciju svakog ''il'' prefiksa, čak i na poziciji 1 (osim za –ilidin, koji kao [[trostruka veza]] mora ovršiti ugljikov lanac supstituenta). Primjer imena koje se formira na ovaj način je ''pentan-1-il'', a sinonim je za ''pentil'' iz prethodne smjernice.

Treba imati na umu i neki popularni termini kao što je &quot;[[vinil]]&quot; (kada se koristi da označi &quot;[[polivinil]]&quot;) predstavljaju samo dio punog hemijskog naziva.

Sufiks &quot;–il&quot; je nastao ekstrakcijom od riječi &quot;[[metil]]&quot;.&lt;ref name=&lt;“Atkins“&gt;{{cite book|author=Atkins P., de Paula J.|year=2006|title=Physical chemistry, 8th Ed.|publisher=W. H. Freeman|place=San Francisco|isbn=0-7167-8759-8|url=https://archive.org/details/atkinsphysicalch00pwat}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&lt;“Petrucci“&gt;{{cite book|author=Petrucci R. H., Harwood W. S., Herring F. G.|year= 2002|title= General Chemistry, 8th Ed. |url=https://archive.org/details/generalchemistry0008petr|publisher=Prentice-Hall|place= New York|isbn= 0-13-014329-4}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&lt;“Laider“&gt;{{cite book|author=Laidler K. J.|year=1978|title=Physical chemistry with biological applications. Benjamin/Cummings|place= Menlo Park|isbn= 0-8053-5680-0}}&lt;/ref&gt;

==Metanski supstituenti==
Prema navedenim pravilima, atom ugljika u molekuli, koji se smatra supstituentom, ima slijedeće nazive, ovisno o broju vezanih vodika, kao i tip veze koja je formirane sa ostatkom molekule:
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|'''Formula'''
| style=&quot;text-align:center;&quot;| '''Naziv'''
| style=&quot;text-align:center;&quot;| '''Veze'''
|-
| {{chem|CH|4}} || [[Metan]] || Nema veza
|-
| −{{chem|CH|3}} || [[Metil grupa]] || Jedna jednostruka veza za nevodični atom
|-
| ={{chem|CH|2}} || [[Metilenska grupa]] ili metiliden || Jedna [[dvostruka veza]]
|-
| −{{chem|CH|2}}− || [[Metilenski most]] ili metanedi-il ||Dvije jednostruke veze 
|-
| ≡CH || [[Metilidinska grupa]] || Jedna [[trostruka veza]] 
|-
| =CH− || [[Metinska grupa]], metanililiden, metililiden || Jedna jednostruka i jedna dvostruka veza
|-
| &gt;CH− || [[Metantri-il grupa]] || Tri jednostruke veze
|-
| ≡C− || [[Metililidinska grupa]] || Jedna trostruka j jedna [[jednostruka veza]]
|-
| =C= || [[Metandi-ilidenska grupa]] || Dvije dvostruke veze
|-
| &gt;C= || [[Metandi-ililidenska grupa]] || Dvije jednostruke i jedna dvostruka veza
|-
| &gt;C&lt; || [[Metantetrailska grupa]] ||Četiri jednostruke veze
|}

== Struktura ==
U prikazivanju hemijskih [[strukturna formula|strukturnih formula]], organski substituenti, kao što su [[metil]], [[etil grupa|etil]], [[aril]] se mogu označiti kao '''R''' (ili R&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt;, R&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, itd), što je generička oznaka. Simbol '''X''' se često upotrebljava za označavanje elektronegativnih substituenta kao što su [[halid]]i&lt;ref&gt;Charles Gerhardt, ''Précis de chimie organique'' (Summary of organic chemistry), vol. 1 (Paris, France: Fortin et Masson, 1844), page 29. From [http://books.google.com/books?id=sjlBAAAAYAAJ&amp;pg=PA29#v=onepage&amp;q&amp;f=false page 29:] &quot;''En désignant, par conséquent, les éléments combustibles par R, sans tenir comptes des proportions atomiques de carbone et d'hydrogène, on peut exprimer d'une manière générale: Par R. — Les hydrogènes carbonés.''&quot; (Consequently, by designating combustible components by ''R'', without considering the atomic proportions of carbon and hydrogen, one can express in a general way: By ''R'' — hydrocarbons.)
* William B. Jensen (2010) &quot;Ask the Historian: Why is R Used for Hydrocarbon Substituents?,&quot; ''Journal of Chemical Education'', '''87''': 360-361. Available at: [http://www.che.uc.edu/jensen/W.%20B.%20Jensen/Reprints/163.%20Origin%20of%20R.pdf University of Cincinnati.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304025358/http://www.che.uc.edu/jensen/W.%20B.%20Jensen/Reprints/163.%20Origin%20of%20R.pdf |date=4. 3. 2016 }}&lt;/ref&gt;.

Ovaj način označavanja je uveo [[Charles Frédéric Gerhardt]], [[1844]].&lt;ref&gt;{{Cite journal| doi = 10.1021/ed800139p| title = Why Is &quot;R&quot; Used To Symbolize Hydrocarbon Substituents?| year = 2010| last1 = Jensen | first1 = W. B.| journal = Journal of Chemical Education| volume = 87| issue = 4| pages = 360–361 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;The first use of the letter ''X'' to denote univalent electronegative groups appeared in:
* Stanislao Cannizzaro (1858) [http://books.google.com/books?id=VQOrAAAAIAAJ&amp;pg=PA321#v=onepage&amp;q&amp;f=false &quot;Sunto di un corso di filosofia chimica, fatto nella R. Universita di Genova&quot;] (Sketch of a course of chemical philosophy, offered at the Royal University of Genoa), ''Il Nouvo Cimento'' (The New Experiment), '''7''' : 321-366. [http://books.google.com/books?id=VQOrAAAAIAAJ&amp;pg=PA355#v=onepage&amp;q&amp;f=false From page 355:] &quot; … ''X indica tutto ciò che vi è nella molecola, oltre l'idrogeno metallico … &quot; ( … X stands for all that is in the molecule, as well as metallic hydrogen … ).''&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte==
* [[Bočni lanac]]
* [[Funkcijska grupa]]

== Reference==
{{refspisak|2}}
==Vanjski linkovi==
{{Commons|Supstituent (chemistry)}}

[[Kategorija:Organska hemija]]
[[Kategorija:Supstituenti]]
[[Kategorija:Hemijska nomenklatura]]</text>
      <sha1>pf59f79klrx0ey3o3tyn1vi2uvr27x3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Sportska takmičenja u Sarajevu</title>
    <ns>14</ns>
    <id>449742</id>
    <revision>
      <id>3732953</id>
      <parentid>2966677</parentid>
      <timestamp>2025-07-04T10:03:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3732953</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="234" sha1="babh7dnudlftrrrs4cfu69l7e6e8oru" xml:space="preserve">[[Kategorija:Događaji u Sarajevu|Sportska takmičenja]]
[[Kategorija:Sport u Sarajevu|Sportska takmičenja]]
[[Kategorija:Sportska takmičenja u Bosni i Hercegovini|Sarajevo]]
[[Kategorija:Sportska takmičenja po gradovima|Sarajevo]]</text>
      <sha1>babh7dnudlftrrrs4cfu69l7e6e8oru</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>FK Riteriai</title>
    <ns>0</ns>
    <id>451476</id>
    <revision>
      <id>3732931</id>
      <parentid>3667769</parentid>
      <timestamp>2025-07-04T08:00:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Makenzis</username>
        <id>98619</id>
      </contributor>
      <origin>3732931</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10506" sha1="0fmtfxvk9y952za31952m9uvm2xc9rr" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometni klub
| Boja1             = #0000ff
| Boja2             = #FFFF00
| Ime kluba         = '''FK Riteriai'''
| Puno ime          = Futbolo klubas Riteriai
| Grb               = 
| Nadimak           = ''geltoni-mėlyni (žuto-plava)''
| Osnovan           = [[2005.]] 
| Raspušten         =
| Lokacija          = [[Vilnius]]&lt;br&gt;[[Litvanija]]
| Boje              = {{colorbox|yellow}} {{colorbox|blue}} 
| Federacija        = [[Nogometni savez Litvanije|LFF]]
| Konfederacija     = 
| Liga              = [[Prva nogometna liga Litvanije|A liga]]
| Stadion           = [[LFF Stadion]]
| Kapacitet         = 5.350
| Vlasnik kluba     = 
| Predsjednik kluba = {{flagicon|LTU}} Jan Nevoina
| Menadžer          = {{flagicon|LTU}} Gintautas Vaičiūnas
| Uspjesi           =
| Nacionalni kupovi =
| Evropski kupovi   =
| Adresa            =
| Plasman u prethodnoj sezoni    = 1. mjesto, [[Pirma lyga]] (II)
| Prethodna sezona  = 2024.
| Webstranica       = [http://www.tfriteriai.lt Riteriai]
| Trenutna sezona   = 
| uzorak_lr1        = 
| uzorak_t1         = 
| uzorak_dr1        = 
| uzorak_š1         = 
| uzorak_č1         = 
| lijeva ruka1      = FFFF00
| tijelo1           = FFFF00
| desna ruka1       = FFFF00
| šorc1             = FFFF00
| čarape1           = FFFF00
| uzorak_lr2        =
| uzorak_t2         =
| uzorak_dr2        =
| uzorak_š2         =
| uzorak_č2         =
| lijeva ruka2      = 3340AF
| tijelo2           = 3340AF
| desna ruka2       = 3340AF
| šorc2             = 3340AF
| čarape2           = 3340AF
|
}}
'''FK Riteriai''' je profesionalni nogometni klub iz [[Vilnius]]a, [[Litvanija]]. Takmiči se u [[Prva nogometna liga Litvanije|Prvoj nogometnoj ligi Litvanije]].

Klub je osnovan 2005. godine (zvanično) w [[Trakai]] ako '''FK Trakai'''. Ime je promijenjeno 2019. godine. Tradicionalne boje su žuto i plava. Domaće utakmice igra na [[LFF Stadion]]u.

==Uspjesi==
*'''A lyga (D1)'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (0)''': 
**'''2. mjesto''': 2015., 2016.
**'''3.mjesto:''' 2017., 2018., 2019.

== Sezona (2010.–) ==
; FK Trakai (2010.–2018.)
{|class=&quot;wikitable&quot;
! Sezona
! Div.
! Liga
! Mjesto
! Veb
|-
| bgcolor=&quot;#FFFFDD&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''2010.'''
| bgcolor=&quot;#FFFFDD&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''3.'''
| bgcolor=&quot;#FFFFDD&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''Antra lyga''' 
| bgcolor=&quot;#F5f5F5&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''4.''' 
| &lt;ref&gt;http://almis.sritis.lt/ltu10lyga2s.html&lt;/ref&gt;
|-
| bgcolor=&quot;#F4DC93&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''2011.'''
| bgcolor=&quot;#F4DC93&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''2.'''
| bgcolor=&quot;#F4DC93&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''Pirma lyga''' 
| bgcolor=&quot;#F5F5F5&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''4.''' 
| &lt;ref&gt;http://www.rsssf.com/tablesl/lito2011.html#1lyga&lt;/ref&gt;
|-
| bgcolor=&quot;#F4DC93&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''2012.'''
| bgcolor=&quot;#F4DC93&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''2.'''
| bgcolor=&quot;#F4DC93&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''Pirma lyga''' 
| bgcolor=&quot;#F5F5F5&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''4.''' 
| &lt;ref&gt;http://www.rsssf.com/tablesl/lito2012.html#1lyga&lt;/ref&gt;
|-
| bgcolor=&quot;#F4DC93&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''2013.'''
| bgcolor=&quot;#F4DC93&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''2.'''
| bgcolor=&quot;#F4DC93&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''Pirma lyga''' 
| bgcolor=&quot;#DEB678&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''3.''' 
| &lt;ref&gt;http://www.rsssf.com/tablesl/lito2013.html#1lyga&lt;/ref&gt;
|-
| bgcolor=&quot;#ddffdd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''[[A Lyga 2014.|2014.]]'''
| bgcolor=&quot;#ddffdd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''1.'''
| bgcolor=&quot;#ddffdd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''A lyga'''
| bgcolor=&quot;#F5F5F5&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''4.''' 
| &lt;ref&gt;http://www.rsssf.com/tablesl/lito2014.html#alyga&lt;/ref&gt;
|-
| bgcolor=&quot;#ddffdd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''[[A Lyga 2015.|2015.]]'''
| bgcolor=&quot;#ddffdd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''1.'''
| bgcolor=&quot;#ddffdd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''A lyga'''
| bgcolor=&quot;#BBBBBB&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''2.''' 
| &lt;ref&gt;http://www.rsssf.com/tablesl/lito2015.html#alyga&lt;/ref&gt;
|-
| bgcolor=&quot;#ddffdd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''[[A Lyga 2016.|2016.]]'''
| bgcolor=&quot;#ddffdd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''1.'''
| bgcolor=&quot;#ddffdd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''A lyga'''
| bgcolor=&quot;#BBBBBB&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''2.''' 
| &lt;ref&gt;http://www.rsssf.com/tablesl/lito2016.html#alyga&lt;/ref&gt;
|-
| bgcolor=&quot;#ddffdd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''[[A Lyga 2017.|2017.]]'''
| bgcolor=&quot;#ddffdd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''1.'''
| bgcolor=&quot;#ddffdd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''A lyga'''
| bgcolor=&quot;#DEB678&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''3.''' 
| &lt;ref&gt;http://www.rsssf.com/tablesl/lito2017.html#alyga&lt;/ref&gt;
|-
| bgcolor=&quot;#ddffdd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''[[A Lyga 2018.|2018.]]'''
| bgcolor=&quot;#ddffdd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''1.'''
| bgcolor=&quot;#ddffdd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''A lyga'''
| bgcolor=&quot;#DEB678&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''3.''' 
| &lt;ref&gt;http://www.rsssf.com/tablesl/lito2018.html#alyga&lt;/ref&gt;
|}
; FK Riteriai (2019.–...)
{|class=&quot;wikitable&quot;
! Sezona
! Div.
! Liga
! Mjesto
! Veb
|-
| bgcolor=&quot;#ddffdd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''[[A Lyga 2019.|2019.]]'''
| bgcolor=&quot;#ddffdd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''1.'''
| bgcolor=&quot;#ddffdd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''A lyga'''
| bgcolor=&quot;#deb678&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''3.''' 
| &lt;ref&gt;http://www.rsssf.com/tablesl/lito2019.html#alyga&lt;/ref&gt; 
|-
| bgcolor=&quot;#ddffdd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''2020.'''
| bgcolor=&quot;#ddffdd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''1.'''
| bgcolor=&quot;#ddffdd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''[[A lyga]]'''
| bgcolor=&quot;#F5F5F5&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''6.''' 
| &lt;ref&gt;http://www.rsssf.com/tablesl/lito2020.html#alyga&lt;/ref&gt;
|-
| bgcolor=&quot;#ddffdd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''2021.'''
| bgcolor=&quot;#ddffdd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''1.'''
| bgcolor=&quot;#ddffdd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''[[A lyga]]'''
| bgcolor=&quot;#F5F5F5&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''6.''' 
| &lt;ref&gt;http://www.rsssf.com/tablesl/lito2021.html#alyga&lt;/ref&gt;
|-
| bgcolor=&quot;#ddffdd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''2022.'''
| bgcolor=&quot;#ddffdd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''1.'''
| bgcolor=&quot;#ddffdd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''[[A lyga]]'''
| bgcolor=&quot;#F5F5F5&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''5.''' 
| &lt;ref&gt;http://www.rsssf.com/tablesl/lito2022.html#alyga&lt;/ref&gt;
|-
| bgcolor=&quot;#ddffdd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''2023.'''
| bgcolor=&quot;#ddffdd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''1.'''
| bgcolor=&quot;#ddffdd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''[[A lyga]]'''
| bgcolor=&quot;#F5F5F5&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''10.''' 
| &lt;ref&gt;http://www.rsssf.com/tablesl/lito2023.html#alyga&lt;/ref&gt;
|-
| bgcolor=&quot;#F4DC93&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''2024'''
| bgcolor=&quot;#F4DC93&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''2.'''
| bgcolor=&quot;#F4DC93&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''[[Pirma lyga]]''' 
| bgcolor=&quot;#FFDD00&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''1.''' 
| &lt;ref&gt;http://www.rsssf.com/tablesl/lito2024.html#1lyga&lt;/ref&gt;
|-
| bgcolor=&quot;#DDFFDD&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''2025'''
| bgcolor=&quot;#DDFFDD&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''1.'''
| bgcolor=&quot;#DDFFDD&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''[[A lyga]]''' 
| bgcolor=&quot;#F5F5F5&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''.''' 
| &lt;ref&gt;http://www.rsssf.com/tablesl/lito2025.html#alyga&lt;/ref&gt;
|-
|}

== Boje kluba ==
* [[Žuta]] i [[plava]].
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 90%; text-align: center; border=1 cellspacing=0&quot;
|-
| style=&quot;background:yellow;color:blue&quot; width=&quot;150&quot; height=&quot;50&quot; |'''FK Riteriai'''
| style=&quot;background:darkblue;color:yellow&quot; width=&quot;150&quot; height=&quot;50&quot; |'''FK Riteriai'''
|}

== Trenutni sastav ==
''Posljednja izmjena: 24. 11. 2024''&lt;ref&gt;http://alyga.lt/komanda/riteriai&lt;/ref&gt;

{{Nogometna ekipa početak}} 
{{Nogometna ekipa igrač|br=99|nac=LIT|ime=Armantas Vitkauskas|poz=GK}}
|-----
! colspan=&quot;9&quot; bgcolor=&quot;#B0D3FB&quot; align=&quot;left&quot; |
|----- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
{{Nogometna ekipa igrač|br= 4|nac=LIT|ime=Olaide Badmus|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br= 2|nac=LIT|ime=Nojus Stankevičius|poz=DF}}
|-----
! colspan=&quot;9&quot; bgcolor=&quot;#B0D3FB&quot; align=&quot;left&quot; |
|----- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
{{Nogometna ekipa igrač|br= 8|nac=LIT|ime=|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=10|nac=LIT|ime=|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=15|nac=LIT|ime=Emil Andriuškevič|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa sredina}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=29|nac=LIT|ime=Rokas Filipavičius|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=NED|ime=Colin Odutayo|poz=MF}} 
{{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=|ime=|poz=MF}} 
|-----
! colspan=&quot;9&quot; bgcolor=&quot;#B0D3FB&quot; align=&quot;left&quot; |
|----- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
{{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=Nigerija|ime=Ebuka Onah|poz=FW}}
{{Nogometna ekipa kraj}}

==Poznati igrači==
* {{flagicon|RUS}} [[Diniyar Bilyaletdinov]]                                                                                    
* {{flagicon|LTU}} [[Deividas Česnauskis]] 
* {{flagicon|LTU}} [[Vaidotas Šilėnas]]
* {{flagicon|LTU}} [[Nerijus Valskis]]

==Menadžeri==
* {{flagicon|LTU}} Edgaras Jankauskas (2014.)
* {{flagicon|LTU}} Virmantas Lemežis (2014.)
* {{flagicon|LTU}} Valdas Urbonas (2015. – 2016.)
* {{flagicon|BLR}} Albert Rybak (2016.)
* {{flagicon|UKR}} Serhij Kovaljec (2016. – 2017.)
* {{flagicon|RUS}} Oleg Vasiljenko (2017. – 2018.)
* {{flagicon|LTU}} Virmantas Lemežis (2018.)
* {{flagicon|ESP}} José Antonio Vicuna (2018.)
* {{flagicon|LTU}} Albert Rybak (2018.)
* {{flagicon|LTU}} Aurelijus Skarbalius (2018. – 2019.)&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fkt.lt/7373-2/ |title=Arhivirana kopija |access-date=29. 1. 2019 |archive-date=21. 12. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181221230614/http://www.fkt.lt/7373-2/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;http://fkriteriai.lt/2019/07/a-skarbalius-traukiasi-is-riteriu/&lt;/ref&gt;
* {{flagicon|LTU}} Albert Rybak (2019.)
* {{flagicon|LTU}} [[Mindaugas Čepas]] (2020.)
* {{flagicon|POL}} [[Janusz Niedzviedz]] (2020.)
* {{flagicon|FIN}} [[Tommi Pikkarainen]] (2020.)
* {{flagicon|POR}} Miguel Moreira (2021.)&lt;ref&gt;https://alyga.lt/naujiena/issiskyre-riteriu-ir-m-moreiros-keliai/7407&lt;/ref&gt;
* {{flagicon|SWE}} [[Glenn Ståhl]] ([[2022]].)&lt;ref&gt;https://alyga.lt/naujiena/riterius-paliko-vyr-treneris-g-stahlis/7654&lt;/ref&gt;
* {{flagicon|ESP}} [[Pablo Villar]] ([[2022]].)

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat|FK Riteriai}}
* {{službeni sajt|fkriteriai.lt}}
* [https://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=2606168/profile/index.html FK Riteriai], na UEFA.com

{{Prva nogometna liga Litvanije}}

[[Kategorija:Nogometni klubovi u Litvaniji|Riteriai]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 2005.]]</text>
      <sha1>0fmtfxvk9y952za31952m9uvm2xc9rr</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3732932</id>
      <parentid>3732931</parentid>
      <timestamp>2025-07-04T08:01:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Makenzis</username>
        <id>98619</id>
      </contributor>
      <comment>/* Trenutni sastav */</comment>
      <origin>3732932</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10483" sha1="sgxqnqeixgo2f3wzwup7t22rv8fxrtx" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometni klub
| Boja1             = #0000ff
| Boja2             = #FFFF00
| Ime kluba         = '''FK Riteriai'''
| Puno ime          = Futbolo klubas Riteriai
| Grb               = 
| Nadimak           = ''geltoni-mėlyni (žuto-plava)''
| Osnovan           = [[2005.]] 
| Raspušten         =
| Lokacija          = [[Vilnius]]&lt;br&gt;[[Litvanija]]
| Boje              = {{colorbox|yellow}} {{colorbox|blue}} 
| Federacija        = [[Nogometni savez Litvanije|LFF]]
| Konfederacija     = 
| Liga              = [[Prva nogometna liga Litvanije|A liga]]
| Stadion           = [[LFF Stadion]]
| Kapacitet         = 5.350
| Vlasnik kluba     = 
| Predsjednik kluba = {{flagicon|LTU}} Jan Nevoina
| Menadžer          = {{flagicon|LTU}} Gintautas Vaičiūnas
| Uspjesi           =
| Nacionalni kupovi =
| Evropski kupovi   =
| Adresa            =
| Plasman u prethodnoj sezoni    = 1. mjesto, [[Pirma lyga]] (II)
| Prethodna sezona  = 2024.
| Webstranica       = [http://www.tfriteriai.lt Riteriai]
| Trenutna sezona   = 
| uzorak_lr1        = 
| uzorak_t1         = 
| uzorak_dr1        = 
| uzorak_š1         = 
| uzorak_č1         = 
| lijeva ruka1      = FFFF00
| tijelo1           = FFFF00
| desna ruka1       = FFFF00
| šorc1             = FFFF00
| čarape1           = FFFF00
| uzorak_lr2        =
| uzorak_t2         =
| uzorak_dr2        =
| uzorak_š2         =
| uzorak_č2         =
| lijeva ruka2      = 3340AF
| tijelo2           = 3340AF
| desna ruka2       = 3340AF
| šorc2             = 3340AF
| čarape2           = 3340AF
|
}}
'''FK Riteriai''' je profesionalni nogometni klub iz [[Vilnius]]a, [[Litvanija]]. Takmiči se u [[Prva nogometna liga Litvanije|Prvoj nogometnoj ligi Litvanije]].

Klub je osnovan 2005. godine (zvanično) w [[Trakai]] ako '''FK Trakai'''. Ime je promijenjeno 2019. godine. Tradicionalne boje su žuto i plava. Domaće utakmice igra na [[LFF Stadion]]u.

==Uspjesi==
*'''A lyga (D1)'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (0)''': 
**'''2. mjesto''': 2015., 2016.
**'''3.mjesto:''' 2017., 2018., 2019.

== Sezona (2010.–) ==
; FK Trakai (2010.–2018.)
{|class=&quot;wikitable&quot;
! Sezona
! Div.
! Liga
! Mjesto
! Veb
|-
| bgcolor=&quot;#FFFFDD&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''2010.'''
| bgcolor=&quot;#FFFFDD&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''3.'''
| bgcolor=&quot;#FFFFDD&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''Antra lyga''' 
| bgcolor=&quot;#F5f5F5&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''4.''' 
| &lt;ref&gt;http://almis.sritis.lt/ltu10lyga2s.html&lt;/ref&gt;
|-
| bgcolor=&quot;#F4DC93&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''2011.'''
| bgcolor=&quot;#F4DC93&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''2.'''
| bgcolor=&quot;#F4DC93&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''Pirma lyga''' 
| bgcolor=&quot;#F5F5F5&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''4.''' 
| &lt;ref&gt;http://www.rsssf.com/tablesl/lito2011.html#1lyga&lt;/ref&gt;
|-
| bgcolor=&quot;#F4DC93&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''2012.'''
| bgcolor=&quot;#F4DC93&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''2.'''
| bgcolor=&quot;#F4DC93&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''Pirma lyga''' 
| bgcolor=&quot;#F5F5F5&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''4.''' 
| &lt;ref&gt;http://www.rsssf.com/tablesl/lito2012.html#1lyga&lt;/ref&gt;
|-
| bgcolor=&quot;#F4DC93&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''2013.'''
| bgcolor=&quot;#F4DC93&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''2.'''
| bgcolor=&quot;#F4DC93&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''Pirma lyga''' 
| bgcolor=&quot;#DEB678&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''3.''' 
| &lt;ref&gt;http://www.rsssf.com/tablesl/lito2013.html#1lyga&lt;/ref&gt;
|-
| bgcolor=&quot;#ddffdd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''[[A Lyga 2014.|2014.]]'''
| bgcolor=&quot;#ddffdd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''1.'''
| bgcolor=&quot;#ddffdd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''A lyga'''
| bgcolor=&quot;#F5F5F5&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''4.''' 
| &lt;ref&gt;http://www.rsssf.com/tablesl/lito2014.html#alyga&lt;/ref&gt;
|-
| bgcolor=&quot;#ddffdd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''[[A Lyga 2015.|2015.]]'''
| bgcolor=&quot;#ddffdd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''1.'''
| bgcolor=&quot;#ddffdd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''A lyga'''
| bgcolor=&quot;#BBBBBB&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''2.''' 
| &lt;ref&gt;http://www.rsssf.com/tablesl/lito2015.html#alyga&lt;/ref&gt;
|-
| bgcolor=&quot;#ddffdd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''[[A Lyga 2016.|2016.]]'''
| bgcolor=&quot;#ddffdd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''1.'''
| bgcolor=&quot;#ddffdd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''A lyga'''
| bgcolor=&quot;#BBBBBB&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''2.''' 
| &lt;ref&gt;http://www.rsssf.com/tablesl/lito2016.html#alyga&lt;/ref&gt;
|-
| bgcolor=&quot;#ddffdd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''[[A Lyga 2017.|2017.]]'''
| bgcolor=&quot;#ddffdd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''1.'''
| bgcolor=&quot;#ddffdd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''A lyga'''
| bgcolor=&quot;#DEB678&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''3.''' 
| &lt;ref&gt;http://www.rsssf.com/tablesl/lito2017.html#alyga&lt;/ref&gt;
|-
| bgcolor=&quot;#ddffdd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''[[A Lyga 2018.|2018.]]'''
| bgcolor=&quot;#ddffdd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''1.'''
| bgcolor=&quot;#ddffdd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''A lyga'''
| bgcolor=&quot;#DEB678&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''3.''' 
| &lt;ref&gt;http://www.rsssf.com/tablesl/lito2018.html#alyga&lt;/ref&gt;
|}
; FK Riteriai (2019.–...)
{|class=&quot;wikitable&quot;
! Sezona
! Div.
! Liga
! Mjesto
! Veb
|-
| bgcolor=&quot;#ddffdd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''[[A Lyga 2019.|2019.]]'''
| bgcolor=&quot;#ddffdd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''1.'''
| bgcolor=&quot;#ddffdd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''A lyga'''
| bgcolor=&quot;#deb678&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''3.''' 
| &lt;ref&gt;http://www.rsssf.com/tablesl/lito2019.html#alyga&lt;/ref&gt; 
|-
| bgcolor=&quot;#ddffdd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''2020.'''
| bgcolor=&quot;#ddffdd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''1.'''
| bgcolor=&quot;#ddffdd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''[[A lyga]]'''
| bgcolor=&quot;#F5F5F5&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''6.''' 
| &lt;ref&gt;http://www.rsssf.com/tablesl/lito2020.html#alyga&lt;/ref&gt;
|-
| bgcolor=&quot;#ddffdd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''2021.'''
| bgcolor=&quot;#ddffdd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''1.'''
| bgcolor=&quot;#ddffdd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''[[A lyga]]'''
| bgcolor=&quot;#F5F5F5&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''6.''' 
| &lt;ref&gt;http://www.rsssf.com/tablesl/lito2021.html#alyga&lt;/ref&gt;
|-
| bgcolor=&quot;#ddffdd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''2022.'''
| bgcolor=&quot;#ddffdd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''1.'''
| bgcolor=&quot;#ddffdd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''[[A lyga]]'''
| bgcolor=&quot;#F5F5F5&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''5.''' 
| &lt;ref&gt;http://www.rsssf.com/tablesl/lito2022.html#alyga&lt;/ref&gt;
|-
| bgcolor=&quot;#ddffdd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''2023.'''
| bgcolor=&quot;#ddffdd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''1.'''
| bgcolor=&quot;#ddffdd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''[[A lyga]]'''
| bgcolor=&quot;#F5F5F5&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''10.''' 
| &lt;ref&gt;http://www.rsssf.com/tablesl/lito2023.html#alyga&lt;/ref&gt;
|-
| bgcolor=&quot;#F4DC93&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''2024'''
| bgcolor=&quot;#F4DC93&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''2.'''
| bgcolor=&quot;#F4DC93&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''[[Pirma lyga]]''' 
| bgcolor=&quot;#FFDD00&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''1.''' 
| &lt;ref&gt;http://www.rsssf.com/tablesl/lito2024.html#1lyga&lt;/ref&gt;
|-
| bgcolor=&quot;#DDFFDD&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''2025'''
| bgcolor=&quot;#DDFFDD&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''1.'''
| bgcolor=&quot;#DDFFDD&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''[[A lyga]]''' 
| bgcolor=&quot;#F5F5F5&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''.''' 
| &lt;ref&gt;http://www.rsssf.com/tablesl/lito2025.html#alyga&lt;/ref&gt;
|-
|}

== Boje kluba ==
* [[Žuta]] i [[plava]].
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 90%; text-align: center; border=1 cellspacing=0&quot;
|-
| style=&quot;background:yellow;color:blue&quot; width=&quot;150&quot; height=&quot;50&quot; |'''FK Riteriai'''
| style=&quot;background:darkblue;color:yellow&quot; width=&quot;150&quot; height=&quot;50&quot; |'''FK Riteriai'''
|}

== Trenutni sastav ==
''Posljednja izmjena: 3. 7. 2025''&lt;ref&gt;http://alyga.lt/komanda/riteriai&lt;/ref&gt;

{{Nogometna ekipa početak}} 
{{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=LIT|ime=|poz=GK}}
|-----
! colspan=&quot;9&quot; bgcolor=&quot;#B0D3FB&quot; align=&quot;left&quot; |
|----- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
{{Nogometna ekipa igrač|br= 4|nac=LIT|ime=Olaide Badmus|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br= 2|nac=LIT|ime=Nojus Stankevičius|poz=DF}}
|-----
! colspan=&quot;9&quot; bgcolor=&quot;#B0D3FB&quot; align=&quot;left&quot; |
|----- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
{{Nogometna ekipa igrač|br= 8|nac=LIT|ime=|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=10|nac=LIT|ime=|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=15|nac=LIT|ime=Emil Andriuškevič|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa sredina}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=29|nac=LIT|ime=Rokas Filipavičius|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=NED|ime=Colin Odutayo|poz=MF}} 
{{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=|ime=|poz=MF}} 
|-----
! colspan=&quot;9&quot; bgcolor=&quot;#B0D3FB&quot; align=&quot;left&quot; |
|----- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
{{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=Nigerija|ime=Ebuka Onah|poz=FW}}
{{Nogometna ekipa kraj}}

==Poznati igrači==
* {{flagicon|RUS}} [[Diniyar Bilyaletdinov]]                                                                                    
* {{flagicon|LTU}} [[Deividas Česnauskis]] 
* {{flagicon|LTU}} [[Vaidotas Šilėnas]]
* {{flagicon|LTU}} [[Nerijus Valskis]]

==Menadžeri==
* {{flagicon|LTU}} Edgaras Jankauskas (2014.)
* {{flagicon|LTU}} Virmantas Lemežis (2014.)
* {{flagicon|LTU}} Valdas Urbonas (2015. – 2016.)
* {{flagicon|BLR}} Albert Rybak (2016.)
* {{flagicon|UKR}} Serhij Kovaljec (2016. – 2017.)
* {{flagicon|RUS}} Oleg Vasiljenko (2017. – 2018.)
* {{flagicon|LTU}} Virmantas Lemežis (2018.)
* {{flagicon|ESP}} José Antonio Vicuna (2018.)
* {{flagicon|LTU}} Albert Rybak (2018.)
* {{flagicon|LTU}} Aurelijus Skarbalius (2018. – 2019.)&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fkt.lt/7373-2/ |title=Arhivirana kopija |access-date=29. 1. 2019 |archive-date=21. 12. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181221230614/http://www.fkt.lt/7373-2/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;http://fkriteriai.lt/2019/07/a-skarbalius-traukiasi-is-riteriu/&lt;/ref&gt;
* {{flagicon|LTU}} Albert Rybak (2019.)
* {{flagicon|LTU}} [[Mindaugas Čepas]] (2020.)
* {{flagicon|POL}} [[Janusz Niedzviedz]] (2020.)
* {{flagicon|FIN}} [[Tommi Pikkarainen]] (2020.)
* {{flagicon|POR}} Miguel Moreira (2021.)&lt;ref&gt;https://alyga.lt/naujiena/issiskyre-riteriu-ir-m-moreiros-keliai/7407&lt;/ref&gt;
* {{flagicon|SWE}} [[Glenn Ståhl]] ([[2022]].)&lt;ref&gt;https://alyga.lt/naujiena/riterius-paliko-vyr-treneris-g-stahlis/7654&lt;/ref&gt;
* {{flagicon|ESP}} [[Pablo Villar]] ([[2022]].)

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat|FK Riteriai}}
* {{službeni sajt|fkriteriai.lt}}
* [https://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=2606168/profile/index.html FK Riteriai], na UEFA.com

{{Prva nogometna liga Litvanije}}

[[Kategorija:Nogometni klubovi u Litvaniji|Riteriai]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 2005.]]</text>
      <sha1>sgxqnqeixgo2f3wzwup7t22rv8fxrtx</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3732933</id>
      <parentid>3732932</parentid>
      <timestamp>2025-07-04T08:01:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Makenzis</username>
        <id>98619</id>
      </contributor>
      <comment>/* Menadžeri */</comment>
      <origin>3732933</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10539" sha1="tkjlui2h1g7u1p3v3soj2d4sk8gcrve" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometni klub
| Boja1             = #0000ff
| Boja2             = #FFFF00
| Ime kluba         = '''FK Riteriai'''
| Puno ime          = Futbolo klubas Riteriai
| Grb               = 
| Nadimak           = ''geltoni-mėlyni (žuto-plava)''
| Osnovan           = [[2005.]] 
| Raspušten         =
| Lokacija          = [[Vilnius]]&lt;br&gt;[[Litvanija]]
| Boje              = {{colorbox|yellow}} {{colorbox|blue}} 
| Federacija        = [[Nogometni savez Litvanije|LFF]]
| Konfederacija     = 
| Liga              = [[Prva nogometna liga Litvanije|A liga]]
| Stadion           = [[LFF Stadion]]
| Kapacitet         = 5.350
| Vlasnik kluba     = 
| Predsjednik kluba = {{flagicon|LTU}} Jan Nevoina
| Menadžer          = {{flagicon|LTU}} Gintautas Vaičiūnas
| Uspjesi           =
| Nacionalni kupovi =
| Evropski kupovi   =
| Adresa            =
| Plasman u prethodnoj sezoni    = 1. mjesto, [[Pirma lyga]] (II)
| Prethodna sezona  = 2024.
| Webstranica       = [http://www.tfriteriai.lt Riteriai]
| Trenutna sezona   = 
| uzorak_lr1        = 
| uzorak_t1         = 
| uzorak_dr1        = 
| uzorak_š1         = 
| uzorak_č1         = 
| lijeva ruka1      = FFFF00
| tijelo1           = FFFF00
| desna ruka1       = FFFF00
| šorc1             = FFFF00
| čarape1           = FFFF00
| uzorak_lr2        =
| uzorak_t2         =
| uzorak_dr2        =
| uzorak_š2         =
| uzorak_č2         =
| lijeva ruka2      = 3340AF
| tijelo2           = 3340AF
| desna ruka2       = 3340AF
| šorc2             = 3340AF
| čarape2           = 3340AF
|
}}
'''FK Riteriai''' je profesionalni nogometni klub iz [[Vilnius]]a, [[Litvanija]]. Takmiči se u [[Prva nogometna liga Litvanije|Prvoj nogometnoj ligi Litvanije]].

Klub je osnovan 2005. godine (zvanično) w [[Trakai]] ako '''FK Trakai'''. Ime je promijenjeno 2019. godine. Tradicionalne boje su žuto i plava. Domaće utakmice igra na [[LFF Stadion]]u.

==Uspjesi==
*'''A lyga (D1)'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (0)''': 
**'''2. mjesto''': 2015., 2016.
**'''3.mjesto:''' 2017., 2018., 2019.

== Sezona (2010.–) ==
; FK Trakai (2010.–2018.)
{|class=&quot;wikitable&quot;
! Sezona
! Div.
! Liga
! Mjesto
! Veb
|-
| bgcolor=&quot;#FFFFDD&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''2010.'''
| bgcolor=&quot;#FFFFDD&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''3.'''
| bgcolor=&quot;#FFFFDD&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''Antra lyga''' 
| bgcolor=&quot;#F5f5F5&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''4.''' 
| &lt;ref&gt;http://almis.sritis.lt/ltu10lyga2s.html&lt;/ref&gt;
|-
| bgcolor=&quot;#F4DC93&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''2011.'''
| bgcolor=&quot;#F4DC93&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''2.'''
| bgcolor=&quot;#F4DC93&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''Pirma lyga''' 
| bgcolor=&quot;#F5F5F5&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''4.''' 
| &lt;ref&gt;http://www.rsssf.com/tablesl/lito2011.html#1lyga&lt;/ref&gt;
|-
| bgcolor=&quot;#F4DC93&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''2012.'''
| bgcolor=&quot;#F4DC93&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''2.'''
| bgcolor=&quot;#F4DC93&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''Pirma lyga''' 
| bgcolor=&quot;#F5F5F5&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''4.''' 
| &lt;ref&gt;http://www.rsssf.com/tablesl/lito2012.html#1lyga&lt;/ref&gt;
|-
| bgcolor=&quot;#F4DC93&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''2013.'''
| bgcolor=&quot;#F4DC93&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''2.'''
| bgcolor=&quot;#F4DC93&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''Pirma lyga''' 
| bgcolor=&quot;#DEB678&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''3.''' 
| &lt;ref&gt;http://www.rsssf.com/tablesl/lito2013.html#1lyga&lt;/ref&gt;
|-
| bgcolor=&quot;#ddffdd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''[[A Lyga 2014.|2014.]]'''
| bgcolor=&quot;#ddffdd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''1.'''
| bgcolor=&quot;#ddffdd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''A lyga'''
| bgcolor=&quot;#F5F5F5&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''4.''' 
| &lt;ref&gt;http://www.rsssf.com/tablesl/lito2014.html#alyga&lt;/ref&gt;
|-
| bgcolor=&quot;#ddffdd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''[[A Lyga 2015.|2015.]]'''
| bgcolor=&quot;#ddffdd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''1.'''
| bgcolor=&quot;#ddffdd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''A lyga'''
| bgcolor=&quot;#BBBBBB&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''2.''' 
| &lt;ref&gt;http://www.rsssf.com/tablesl/lito2015.html#alyga&lt;/ref&gt;
|-
| bgcolor=&quot;#ddffdd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''[[A Lyga 2016.|2016.]]'''
| bgcolor=&quot;#ddffdd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''1.'''
| bgcolor=&quot;#ddffdd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''A lyga'''
| bgcolor=&quot;#BBBBBB&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''2.''' 
| &lt;ref&gt;http://www.rsssf.com/tablesl/lito2016.html#alyga&lt;/ref&gt;
|-
| bgcolor=&quot;#ddffdd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''[[A Lyga 2017.|2017.]]'''
| bgcolor=&quot;#ddffdd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''1.'''
| bgcolor=&quot;#ddffdd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''A lyga'''
| bgcolor=&quot;#DEB678&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''3.''' 
| &lt;ref&gt;http://www.rsssf.com/tablesl/lito2017.html#alyga&lt;/ref&gt;
|-
| bgcolor=&quot;#ddffdd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''[[A Lyga 2018.|2018.]]'''
| bgcolor=&quot;#ddffdd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''1.'''
| bgcolor=&quot;#ddffdd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''A lyga'''
| bgcolor=&quot;#DEB678&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''3.''' 
| &lt;ref&gt;http://www.rsssf.com/tablesl/lito2018.html#alyga&lt;/ref&gt;
|}
; FK Riteriai (2019.–...)
{|class=&quot;wikitable&quot;
! Sezona
! Div.
! Liga
! Mjesto
! Veb
|-
| bgcolor=&quot;#ddffdd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''[[A Lyga 2019.|2019.]]'''
| bgcolor=&quot;#ddffdd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''1.'''
| bgcolor=&quot;#ddffdd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''A lyga'''
| bgcolor=&quot;#deb678&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''3.''' 
| &lt;ref&gt;http://www.rsssf.com/tablesl/lito2019.html#alyga&lt;/ref&gt; 
|-
| bgcolor=&quot;#ddffdd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''2020.'''
| bgcolor=&quot;#ddffdd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''1.'''
| bgcolor=&quot;#ddffdd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''[[A lyga]]'''
| bgcolor=&quot;#F5F5F5&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''6.''' 
| &lt;ref&gt;http://www.rsssf.com/tablesl/lito2020.html#alyga&lt;/ref&gt;
|-
| bgcolor=&quot;#ddffdd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''2021.'''
| bgcolor=&quot;#ddffdd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''1.'''
| bgcolor=&quot;#ddffdd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''[[A lyga]]'''
| bgcolor=&quot;#F5F5F5&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''6.''' 
| &lt;ref&gt;http://www.rsssf.com/tablesl/lito2021.html#alyga&lt;/ref&gt;
|-
| bgcolor=&quot;#ddffdd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''2022.'''
| bgcolor=&quot;#ddffdd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''1.'''
| bgcolor=&quot;#ddffdd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''[[A lyga]]'''
| bgcolor=&quot;#F5F5F5&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''5.''' 
| &lt;ref&gt;http://www.rsssf.com/tablesl/lito2022.html#alyga&lt;/ref&gt;
|-
| bgcolor=&quot;#ddffdd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''2023.'''
| bgcolor=&quot;#ddffdd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''1.'''
| bgcolor=&quot;#ddffdd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''[[A lyga]]'''
| bgcolor=&quot;#F5F5F5&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''10.''' 
| &lt;ref&gt;http://www.rsssf.com/tablesl/lito2023.html#alyga&lt;/ref&gt;
|-
| bgcolor=&quot;#F4DC93&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''2024'''
| bgcolor=&quot;#F4DC93&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''2.'''
| bgcolor=&quot;#F4DC93&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''[[Pirma lyga]]''' 
| bgcolor=&quot;#FFDD00&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''1.''' 
| &lt;ref&gt;http://www.rsssf.com/tablesl/lito2024.html#1lyga&lt;/ref&gt;
|-
| bgcolor=&quot;#DDFFDD&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''2025'''
| bgcolor=&quot;#DDFFDD&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''1.'''
| bgcolor=&quot;#DDFFDD&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''[[A lyga]]''' 
| bgcolor=&quot;#F5F5F5&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''.''' 
| &lt;ref&gt;http://www.rsssf.com/tablesl/lito2025.html#alyga&lt;/ref&gt;
|-
|}

== Boje kluba ==
* [[Žuta]] i [[plava]].
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 90%; text-align: center; border=1 cellspacing=0&quot;
|-
| style=&quot;background:yellow;color:blue&quot; width=&quot;150&quot; height=&quot;50&quot; |'''FK Riteriai'''
| style=&quot;background:darkblue;color:yellow&quot; width=&quot;150&quot; height=&quot;50&quot; |'''FK Riteriai'''
|}

== Trenutni sastav ==
''Posljednja izmjena: 3. 7. 2025''&lt;ref&gt;http://alyga.lt/komanda/riteriai&lt;/ref&gt;

{{Nogometna ekipa početak}} 
{{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=LIT|ime=|poz=GK}}
|-----
! colspan=&quot;9&quot; bgcolor=&quot;#B0D3FB&quot; align=&quot;left&quot; |
|----- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
{{Nogometna ekipa igrač|br= 4|nac=LIT|ime=Olaide Badmus|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br= 2|nac=LIT|ime=Nojus Stankevičius|poz=DF}}
|-----
! colspan=&quot;9&quot; bgcolor=&quot;#B0D3FB&quot; align=&quot;left&quot; |
|----- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
{{Nogometna ekipa igrač|br= 8|nac=LIT|ime=|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=10|nac=LIT|ime=|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=15|nac=LIT|ime=Emil Andriuškevič|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa sredina}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=29|nac=LIT|ime=Rokas Filipavičius|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=NED|ime=Colin Odutayo|poz=MF}} 
{{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=|ime=|poz=MF}} 
|-----
! colspan=&quot;9&quot; bgcolor=&quot;#B0D3FB&quot; align=&quot;left&quot; |
|----- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
{{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=Nigerija|ime=Ebuka Onah|poz=FW}}
{{Nogometna ekipa kraj}}

==Poznati igrači==
* {{flagicon|RUS}} [[Diniyar Bilyaletdinov]]                                                                                    
* {{flagicon|LTU}} [[Deividas Česnauskis]] 
* {{flagicon|LTU}} [[Vaidotas Šilėnas]]
* {{flagicon|LTU}} [[Nerijus Valskis]]

==Menadžeri==
* {{flagicon|LTU}} Edgaras Jankauskas (2014.)
* {{flagicon|LTU}} Virmantas Lemežis (2014.)
* {{flagicon|LTU}} Valdas Urbonas (2015. – 2016.)
* {{flagicon|BLR}} Albert Rybak (2016.)
* {{flagicon|UKR}} Serhij Kovaljec (2016. – 2017.)
* {{flagicon|RUS}} Oleg Vasiljenko (2017. – 2018.)
* {{flagicon|LTU}} Virmantas Lemežis (2018.)
* {{flagicon|ESP}} José Antonio Vicuna (2018.)
* {{flagicon|LTU}} Albert Rybak (2018.)
* {{flagicon|LTU}} Aurelijus Skarbalius (2018. – 2019.)&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fkt.lt/7373-2/ |title=Arhivirana kopija |access-date=29. 1. 2019 |archive-date=21. 12. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181221230614/http://www.fkt.lt/7373-2/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;http://fkriteriai.lt/2019/07/a-skarbalius-traukiasi-is-riteriu/&lt;/ref&gt;
* {{flagicon|LTU}} Albert Rybak (2019.)
* {{flagicon|LTU}} [[Mindaugas Čepas]] (2020.)
* {{flagicon|POL}} [[Janusz Niedzviedz]] (2020.)
* {{flagicon|FIN}} [[Tommi Pikkarainen]] (2020.)
* {{flagicon|POR}} Miguel Moreira (2021.)&lt;ref&gt;https://alyga.lt/naujiena/issiskyre-riteriu-ir-m-moreiros-keliai/7407&lt;/ref&gt;
* {{flagicon|SWE}} [[Glenn Ståhl]] ([[2022]].)&lt;ref&gt;https://alyga.lt/naujiena/riterius-paliko-vyr-treneris-g-stahlis/7654&lt;/ref&gt;
* {{flagicon|ESP}} [[Pablo Villar]] ([[2022]].)
* {{flagicon|LTU}} Gintautas Vaičiūnas ([[2025]].–)

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat|FK Riteriai}}
* {{službeni sajt|fkriteriai.lt}}
* [https://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=2606168/profile/index.html FK Riteriai], na UEFA.com

{{Prva nogometna liga Litvanije}}

[[Kategorija:Nogometni klubovi u Litvaniji|Riteriai]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 2005.]]</text>
      <sha1>tkjlui2h1g7u1p3v3soj2d4sk8gcrve</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ibn Junus</title>
    <ns>0</ns>
    <id>458198</id>
    <revision>
      <id>3732913</id>
      <parentid>3505837</parentid>
      <timestamp>2025-07-04T06:29:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>± 2 kategorija (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3732913</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9579" sha1="nn8kjqcbxkr9lh6u37wb0w8v7gtukh1" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime = Ibn Junus
| slika = 
| alt_slike = 
| opis = 
| ime_pri_rođenju =
| datum_rođenja = 950.
| mjesto_rođenja = [[Egipat]]
| datum_smrti =1009.
| mjesto_smrti = 
| nacionalnost =
| druga_imena = 
| zanimanje = [[astronom]] i [[matematičar]]
| godine_aktivnosti = 
| poznat_po = 
| značajni_radovi = 
}}
'''Ibn Junus''' ({{jez-ar|ابن يونس;}}), punog imena Ebu al-Hasan 'Ali ibn 'AbdulRahman ibn Ahmed ibn Junus al-Sadafi al-Misri bio je [[egipat]]ski [[Astronomija u srednjovjekovnom islamu|muslimanski]] [[astronom]] i [[matematičar]].&lt;ref&gt;Ivan van Sertima, ''Egypt: Child of Africa'', p. 337.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Science &amp; Technology in the Islamic World - Page 77&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Science in Medieval Islam: an illustrated introduction by Howard R. Turner - Page 65&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Eternal Egypt. [http://www.eternalegypt.org/EternalEgyptWebsiteWeb/HomeServlet?ee_website_action_key=action.display.element&amp;story_id=&amp;module_id=&amp;language_id=1&amp;element_id=1327 Ibn-Yunus El-Falaky] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110716111249/http://www.eternalegypt.org/EternalEgyptWebsiteWeb/HomeServlet?ee_website_action_key=action.display.element&amp;story_id=&amp;module_id=&amp;language_id=1&amp;element_id=1327 |date=16. 7. 2011 }}.&lt;/ref&gt; 
Njegovi radovi i djela, zasnovana na pažljivim proračunima i pažnji vezanoj za detalje se općenito smatraju da su bila ispred svog vremena. [[Ibn Junus (krater)|Jedan]] od kratera na [[Mjesec (satelit)|Mjesecu]] nazvan je po ovom naučniku.

== Život ==
[[Datoteka:Ibn Yunus eclipses 1004 CE manuscript records Arabic.jpg|thumb|Ibn Junusovi zapisi o [[Pomračenje Sunca|pomračenju Sunca]] 993. i 1004. kao i o [[Pomračenje Mjeseca|pomračenju Mjeseca]] iz 1001. i 1002. godine]]
Podaci o ranom životu i obrazovanju Ibn Junusa su oskudni i nepouzdani. Rođen je u Egiptu tokom perioda između 950. i 952. godine. Poticao je iz ugledne porodice iz [[Fustat]]u, tadašnjeg glavnog grada [[Fatimidski halifat|fatimidskog]] Egipta. Otac mu je bio historičar, biograf i učenjak [[hadis]]a i autor je dva sveska o historiji Egipta, jednog o Egipćanima i jednog sastavljenog na osnovu komentara putnika koji su pohodili Egipat.&lt;ref&gt;Eternal Egypt. [http://www.eternalegypt.org/EternalEgyptWebsiteWeb/HomeServlet?ee_website_action_key=action.display.element&amp;story_id=&amp;module_id=&amp;language_id=1&amp;element_id=2019 Ibn Yunus The Historian].&lt;/ref&gt; Ugledni pisac, otac Ibn Junusa opisan je kao ''najcjenjeniji rani historičar Egipta i prvi poznati prevodilac biografskog rječnika posvećenog isključivo Egipćanima''.&lt;ref&gt;Eickelman, Dale F. James Piscatori. ''Muslim Travellers: Pilgrimage, Migration, and the Religious Imagination''. Berkeley: University of California Press, 1990. p. 58&lt;/ref&gt; Njegov pradjed je bio saradnik istaknutog pravnog učenjaka [[Imam Šafija|Imama Šafija]], osnivača [[Šafijski mezheb|Šafijskog mezheba]].

U ranoj fazi njegovog života područjem gdje je živio zavladao je Fatimidski halifat kada je i osnovan novi grad [[Kairo]]. U Kairu je radio dvadeset i šest godina kao astronom u služni Fatimida, prvo za halifu [[El-Aziz]]a a potom i za [[El-Hakim]]a. Halifi El-Hakimu Ibn Junus je posvetio svoje najpoznatije astronomsko djelo ''Al-Zij al-Kabir al-Hakimi''.

Osim što je ostao upamćen kao matematičar i astronom, Ibn Junus je bio poznat i kao ekscentrik i pjesnik.&lt;ref&gt;{{citation|title=Episodes in the Mathematics of Medieval Islam|first=J. L.|last=Berggren|publisher=Springer|year=2003|isbn=9780387406053|page=148|url=https://books.google.com/books?id=cDEQ5fH15ucC&amp;pg=PA148}}.&lt;/ref&gt;

== Radovi ==
=== Astrologija ===

Na polju astrologije, napisao je djelo ''Kitab bulugh al-umniyya'' (&quot;O ostvarenju želje&quot;), rad koji se tiče [[Helikalni uspon|helikalnog uspona]] [[Sirius]]a, i predviđanja kojeg dana u sedmici će početi [[Koptski kalendar|koptska]] godina.

=== Astronomija ===
Najpoznatije djelo Ibn Junusa iz oblasti islamske astronomije, al-Zij al-Kabir al-Hakimi (oko 1000. godine), bio je priručnik astronomskih tablica koji je sadržavao vrlo tačna zapažanja, od kojih su mnoga mogla biti dobijena uz pomoć vrlo velikih astronomskih instrumenata. Prema N. M. Swerdlowu, Zij al-Kabir al-Hakimi je ''djelo izvanredne originalnosti od kojeg je do danas preživjelo nešto više od polovine''.&lt;ref&gt;N. M. Swerdlow (1993), &quot;Montucla's Legacy: The History of the Exact Sciences&quot;, ''Journal of the History of Ideas'' '''54''' (2): 299-328 [320].&lt;/ref&gt; 
Junus je predstavio rješenja u svom ziju bez matematičkih simbola,&lt;ref&gt;[http://www.encyclopedia.com/doc/1G2-2830904759.html Complete Dictionary of Scientific Biography], 2008&lt;/ref&gt; ali je [[Jean Baptiste Joseph Delambre|Delambre]] u prijevodu tablica Hakemita iz 1819. godine primijetio da su dvije Ibn Junusove metode za određivanje vremena iz sunčeve ili zvjezdane nadmorske visine ekvivalentne [[Trigonometrijski identiteti|trigonometrijskom identitetu]]:

&lt;math&gt;2\cos(a)\cos(b) = \cos(a+b)+\cos(a-b)&lt;/math&gt;&lt;ref&gt;David A. King, '[http://articles.adsabs.harvard.edu/cgi-bin/nph-iarticle_query?bibcode=1978JHA.....9..212K&amp;db_key=AST&amp;page_ind=6&amp;plate_select=NO&amp;data_type=GIF&amp;type=SCREEN_GIF&amp;classic=YES Islamic Math and Science]', Journal for the History of Astronomy, Vol. 9, p.212&lt;/ref&gt;

identificiranom u rukopisu [[Johannes Werner|Johannesa Wernera]] iz 16. vijeka a vezano za [[konusni presjek]]. U današnjem svijetu smatrana kao jedna od Wernerovih formula, bila je od suštinskog značaja za razvoj prosthaphaeresisa i [[logaritam]]a decenijama kasnije.

Ibn Junus je opisao 40 planetarnih [[Konjunkcija (astronomija)|konjunkcija]] i 30 Mjesečevih pomračenja. Na primjer, precizno je opisao planetarnu konjunkciju koja se dogodila u 1000. godini na sljedeći način:

Konjukcija Venere i Merkura u [[Blizanci (sazviježđe)|sazviježđu Blizanaca]], primijećena na zapadnom nebu: Dvije planete bile su u konjunkciji nakon zalaska sunca u noći (nedjelje 19. maja 1000). Vrijeme je bilo otprilike osam ekvinocijalnih sati poslije podne, Merkur se nalazio sjeverno od Venere i njihova razlika po [[Geografska širina|geografskoj širini]] bila je trećina stepena.&lt;ref name=MacTutor&gt;{{MacTutor|id=Yunus|title=Abu'l-Hasan Ali ibn Abd al-Rahman ibn Yunus}}&lt;/ref&gt;

Savremeno poznavanje položaja planeta potvrđuje da je njegov opis i izračun udaljenosti od jedne trećine stepena bilo tačno. Ibn Junusova opažanja o vezama i pomračenjima korištena su u odgovarajućim proračunima [[Richard Dunthorne|Richarda Dunthornea]] i [[Simon Newcombs|Simona Newcombsa]] o sekularnom ubrzanju Mjeseca.&lt;ref name=MacTutor/&gt;&lt;ref&gt;Raymond Mercer (1994), 'English Orientalists and Mathematical Astronomy' in ''The 'Arabick' Interest of the Natural Philosophers in 17th-Century England'', p.198&lt;/ref&gt;

=== Klatno ===
Novije enciklopedije&lt;ref&gt;{{cite book
  | last = Good
  | first = Gregory
  | title = Sciences of the Earth: An Encyclopedia of Events, People, and Phenomena
  | publisher = Routledge
  | date = 1998
  | location =
  | pages = 394
  | url = https://books.google.com/books?id=vdqXVddh0hUC&amp;printsec=frontcover
  | doi =
  | isbn = 978-0-8153-0062-5}}&lt;br/&gt;{{cite encyclopedia
  | title = Pendulum
  | encyclopedia = Encyclopedia Americana
  | volume = 21
  | pages = 502
  | publisher = The Americana Corp.
  | url =https://books.google.com/books?id=icRWAAAAMAAJ&amp;dq=%22Ibn+Yunis%22+pendulum
  | date = 1967
  | access-date=24. 12. 2019}}&lt;br/&gt;{{cite book
  | last = Baker
  | first = Cyril Clarence Thomas
  | title = Dictionary of Mathematics
  | publisher = G. Newnes
  | date = 1961
  | location =
  | pages = 176
  | url = https://books.google.com/books?id=RlkYAAAAMAAJ&amp;q=Ibn+Yunis+pendulum&amp;dq=Ibn+Yunis+pendulum
  | doi =
  | isbn = }}&lt;/ref&gt; i procjene&lt;ref&gt;{{cite book|authorlink=Roger G. Newton
  | last = Newton
  | first = Roger G.
  | title = Galileo's Pendulum: From the Rhythm of Time to the Making of Matter
  | publisher = Harvard University Press
  | date = 2004
  | location = US
  | pages = 52
  | url = https://books.google.com/books?id=LWqwNY3qUfwC&amp;pg=PA52
  | doi =
  | isbn =  978-0-674-01331-5}}&lt;/ref&gt; tvrde da je astronom iz 10. vijeka Ibn Junus svojevremeno koristio klatno za mjerenje vremena, uprkos činjenici da je gotovo stotinu godina poznato da se ta činjenica o korištenju klatna zasniva na nečemu napravljenom na grešci savilijanskog profesora astronomije na [[Univerzitet u Oxfordu|Univerzitetu u Oxfordu]] [[Edward Bernard|Edwarda Bernarda]] iz 1684. godine.&lt;ref&gt;{{cite journal
 | last=King
 | first=D. A.
 | title=Ibn Yunus and the pendulum: a history of errors
 | journal=Archives Internationales d'Histoire des Sciences
 | date=1979
 | volume=29
 | issue=104
 | pages=35–52 }}&lt;br/&gt;
{{cite journal
  | last =  Hall
  | first = Bert S.
  | title = The scholastic pendulum
  | journal =  Annals of Science
  | volume = 35
  | issue = 5
  | pages = 441–462
  | publisher = Taylor &amp; Francis
  | date = septembar 1978
  | issn =  0003-3790
  | doi =10.1080/00033797800200371
  }}&lt;br/&gt;
{{cite web
 |author1=O'Connor, J. J. |author2=Robertson, E. F. | date=novembar 1999
 | url =http://www-groups.dcs.st-and.ac.uk/~history/Biographies/Yunus.html
 | title =Abu'l-Hasan Ali ibn Abd al-Rahman ibn Yunus
 | publisher =University of St Andrews
 | access-date=24. 12. 2019}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reference}}

{{Astronomija u srednjovjekovnom islamu}}

[[Kategorija:Rođeni 950.]]
[[Kategorija:Umrli 1009.]]
[[Kategorija:Muslimanski izumitelji]]
[[Kategorija:Srednjovjekovni muslimanski astronomi]]
[[Kategorija:Srednjovjekovni muslimanski matematičari]]
[[Kategorija:Islamski filozofi]]</text>
      <sha1>nn8kjqcbxkr9lh6u37wb0w8v7gtukh1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Huihui Lifa</title>
    <ns>0</ns>
    <id>459061</id>
    <revision>
      <id>3732961</id>
      <parentid>3512676</parentid>
      <timestamp>2025-07-04T10:10:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3732961</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2904" sha1="fzlvs9fcc3qrd8iqczkzo7gr23e6e5h" xml:space="preserve">[[Datoteka:A Seated Portrait of Ming Emperor Taizu.jpg|thumb|175px|Portret cara [[Car Hung-vu|Hung-vu]] (vladao periodom od 1368. do 1398)]]
'''''Huihui Lifa''''' ([[Tradicionalno kinesko pismo]]: 回回歷法; [[Pojednostavljeno kinesko pismo]]: 回回历法; [[Pinyin]]: Huíhuí Lìfǎ) bio je skup [[Astronomske tablice|astronomskih tablica]] koje su objavljivane na području [[Kina|Kine]] od vremena [[Dinastija Ming|dinastije Ming]] krajem 14. do početka 18. vijeka. Tablice su bile zasnovane na prevodu [[Zij]]a (islamske astronomske tablice) na kineski jezik pri čemu su nazvane Huihui Lifa, što bi u prijevodu na [[Bosanski jezik|bosanski]] doslovno značilo ''Muslimanski sistem kalendarske astronomije''.

== Historija ==

Oko 1384. godine, za vrijeme vladavine dinastije Ming, car [[Car Hung-vu|Hung-vu]] naredio je da se prevedu na kineski jezik islamske astronomske tablice i napravi kineska verzija istih. Taj carev zadatak su izvršili učenjaci Mashayihei, muslimanski astronom i Wu Bozong, kineski službenik.

Te su tablice postale poznate pod kineskim nazivom Huihui Lifa (Muslimanski sistem kalendarske astronomije), a u Kini su objavljivane više puta do početka 18. vijeka,&lt;ref name=Yunli&gt;{{citation|title=The Korean Adaptation of the Chinese-Islamic Astronomical Tables|author=Yunli Shi|journal=Archive for History of Exact Sciences|publisher=Springer Science+Business Media|issn=1432-0657|volume=57|issue=1|date=januar 2003|doi=10.1007/s00407-002-0060-z|pages=25–60 [26]}}&lt;/ref&gt; uprkos činjenici da je [[dinastija Qing]] službeno 1659. napustila tradiciju kineske astronomije zasnovane na islamskim izvorima.&lt;ref name=Yunli/&gt;

== Proučavanje tablica ''Huihui Lifa'' u Koreji ==

[[Datoteka:Korean celestial globe.jpg|thumb|175px|Korejski zvjezdani globus zasnovan na tablicama ''Huihui Lifa'']]

Tokom ranog perioda [[Joseon|joseonskog kraljevstva]] (postojalo tokom perioda od 1392. do 1897) islamski kalendar poslužio je kao osnova za reformu kalendara zahvaljujući svojoj superiornoj preciznosti u odnosu na postojeće kineske kalendare.&lt;ref name=&quot;Baker&quot;&gt;{{cite journal|last=Baker |first=Don |title=Islam Struggles for a Toehold in Korea |journal=Harvard Asia Quarterly|url=http://www.asiaquarterly.com/content/view/167/ |access-date=16. 1. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070517214927/http://www.asiaquarterly.com/content/view/167/ |archive-date=17. 5. 2007 }}&lt;/ref&gt; Korejski prijevod Huihui Lifa proučavan je u Koreji za vrijeme dinastije Joseon i vladavine kralja [[Sejong Veliki od Joseona|Sejonga]] u 15. vijeku.&lt;ref name=Yunli/&gt; Tradicija kinesko-islamske astronomije opstala je u Koreji do ranog 19. vijeka.

== Također pogledajte ==
* [[Astronomija u srednjovjekovnom islamu|Islamska astronomija]]
* [[Dinastija Ming]]

== Reference ==
{{reference}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Astronomija]]
[[Kategorija:Islamska astronomija]]</text>
      <sha1>fzlvs9fcc3qrd8iqczkzo7gr23e6e5h</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Indeksni katalog</title>
    <ns>0</ns>
    <id>462077</id>
    <revision>
      <id>3732964</id>
      <parentid>3568397</parentid>
      <timestamp>2025-07-04T10:12:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>+[[Kategorija:Dokumenti iz 1888.]]; +[[Kategorija:1888. u nauci]]; ±[[Kategorija:Astronomija]]→[[Kategorija:NGC objekti]] (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3732964</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2017" sha1="6ghh9slu3rhxwrag4bil5bl6yrsanpv" xml:space="preserve">'''Indeksni katalog''' ({{Jez-en|Index Catalogue of Nebulae and Clusters of Stars}}, skraćeno IC, ''Indeksni katalog maglina i nakupina zvijezda'') jest prvo veliko ažuriranje [[Novi opći katalog|Novog općeg kataloga]] i predstavlja spisak objekata iz svemira koji je sastavio [[astronom]] [[John Louis Emil Dreyer|John L. E. Dreyer]] krajem 19. i početkom 20. stoljeća. 

Indeksni katalog služi kao dodatak NGC-u i sadrži dodatnih 5.386 objekata, zajednički poznatih kao IC objekti. Godine 1895. objavljen je IC I koji sadrži 1.520 objekata&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Dreyer |first=J. L. E. |date=1895 |title=Index Catalogue of Nebulae found in the years 1888 to 1894, with Notes and Corrections to the New General Catalogue|journal=[[Memoirs of the Royal Astronomical Society]]|volume=51 |pages=185–228
 |bibcode=1895MmRAS..51..185D}}&lt;/ref&gt; i 1908. IC II,&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Dreyer |first=J. L. E. |date=1910|title=Second Index Catalogue of Nebulae and Clusters of Stars; containing objects found in the years 1895 to 1907, with Notes and Corrections to the New General Catalogue and to the Index Catalogue for 1888–94|url=https://archive.org/download/secondindexcatal00dreyrich/secondindexcatal00dreyrich.pdf |journal=[[Memoirs of the Royal Astronomical Society]] |volume=59 |pages=105–198|bibcode=1910MmRAS..59..105D
}}&lt;/ref&gt; koji sadrži 3.866 objekata. 

NGC i IC katalozi zajedno sadrže 13 226 objekata svemira.&lt;ref name=&quot;steinicke: steps&quot;&gt;[http://www.klima-luft.de/steinicke/ngcic/ngcic_e.htm Wolfgang Steinicke: Revised New General and Index Catalogue] (pristupljeno 13. svibnja 2017.)&lt;/ref&gt;

== Astronomski katalozi ==
* [[Astronomski katalog|Katalozi objekata iz svemira]] 
* [[Spisak Messierovih objekata|Messierov katalog]] 
* [[Novi opći katalog]] 
* [[Caldwellov katalog]]

== Reference==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Astronomski katalozi]]
[[Kategorija:NGC objekti]]
[[Kategorija:IC objekti]]
[[Kategorija:Dokumenti iz 1888.]]
[[Kategorija:1888. u nauci]]</text>
      <sha1>6ghh9slu3rhxwrag4bil5bl6yrsanpv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Izlazak sunca</title>
    <ns>0</ns>
    <id>462589</id>
    <revision>
      <id>3732966</id>
      <parentid>3182021</parentid>
      <timestamp>2025-07-04T10:16:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>+ 3 kategorija; ± 2 kategorija (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3732966</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2518" sha1="d0xtv5wn541c651i8q7ln2n017u1aev" xml:space="preserve">[[Datoteka:In_bocca_al_mattino_c'é_l'oro.jpg|mini|Izlazak sunca na Korčuli.]]
'''Izlazak Sunca''' označava izlazak [[Sunce|Sunca]] iznad horizonta. Prije zalaska sunca nastupa zora koja se razlikuje ovisno o [[Geografska širina|širini]]. Izlazak sunca počinje kada vrh sunca izlazi na horizont.

Iako se čini da sunce &quot;izlazi&quot; iznad horizonta, to je zapravo gibanje Zemlje koje uzrokuje sunce. Iluzija o pomičnom Suncu proizlazi iz činjenice da su se posmatrači Zemlje nalazili u rotirajućem referentnom okviru; ovaj prividni pokret je toliko uvjerljiv da su mnoge kulture imale [[Mitologija|mitologije]] i [[Religija|religije]] izgrađene oko geocentričnog modela, koji je prevladavao sve dok astronom [[Nikola Kopernik|Nikola Kopernik nije]] formulirao svoj heliocentrični model u 16. vijeku.

Izlazak Sunca je prikazan na [[Zastava Maršalskih Ostrva|zastavi Maršalskih Ostrva]], gdje [[bijela]] dijagonala predstavlja izlazak [[Sunce|Sunca]] i mir.

Na [[Merkur]]u je moguće da Sunce [[Merkur|izlazi]] dva puta zbog svojstvenog kretanja. Na Marsu je nebo plavo kod izlaska sunca.

Izlazak sunca ima posebno mjesto u [[Muzika|muzici]], [[književnost]]i i [[umjetnost]]i. Na primjer, jedna od [[Claude Monet|Monetovih]] najpoznatijih slika je Impresija: Izlazak sunca .

== Lažni izlazak sunca ==
'''Lažni izlazak sunca''' je bilo koji od nekoliko atmosferskih optičkih pojava u kojima se čini da je sunce izašlo, ali je zapravo još uvijek ispod horizonta. Različiti atmosferski uvjeti mogu biti odgovorni za ovaj efekt, koji svi preusmjeravaju [[Sunčevo zračenje|sunčevu svjetlost]] na takav način da mu dozvoljava da dopre do oka koji gleda, ostavljajući dojam da svjetlost dolazi direktno iz samog sunca. Širenje svjetlosti ponekad može biti varljivo slično stvarnom suncu.

== Galerija ==
&lt;center&gt;&lt;gallery widths=&quot;225&quot; heights=&quot;225&quot; perrow=&quot;3&quot; caption=&quot;Astronomski pogledi na zalazak sunca&quot;&gt;
Datoteka:Sunrise and full moon in Lopar.jpg|Izlazak sunca i pun mjesec u Loparu.
Datoteka:ISS-46 Sunrise, here comes the sun.jpg|Izlazak sunca iznad Zemlje.
Datoteka:Sol 90 sunrise.jpg|Izlazak sunca na [[Mars (planet)|Marsu]].
&lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Zora]]
* [[Jutro]]
* [[Praskozorje]]
* [[Zodijačka svjetlost|Lažna zora]]
* [[Dvostruko podne]]
* [[Fatamorgana]]
* [[Efekt Nove Zemlje]]

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Dijelovi dana]]
[[Kategorija:Dnevni događaji]]
[[Kategorija:Jutro]]
[[Kategorija:Solarne pojave]]
[[Kategorija:Zemaljski fenomeni]]</text>
      <sha1>d0xtv5wn541c651i8q7ln2n017u1aev</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3732967</id>
      <parentid>3732966</parentid>
      <timestamp>2025-07-04T10:16:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3732967</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2518" sha1="b92z9batkj4pk2sbr95hupdb3noilkx" xml:space="preserve">[[Datoteka:In_bocca_al_mattino_c'é_l'oro.jpg|mini|Izlazak sunca na Korčuli.]]
'''Izlazak Sunca''' označava izlazak [[Sunce|Sunca]] iznad horizonta. Prije zalaska sunca nastupa zora koja se razlikuje ovisno o [[Geografska širina|širini]]. Izlazak sunca počinje kada vrh sunca izlazi na horizont.

Iako se čini da sunce &quot;izlazi&quot; iznad horizonta, to je zapravo gibanje Zemlje koje uzrokuje sunce. Iluzija o pomičnom Suncu proizlazi iz činjenice da su se posmatrači Zemlje nalazili u rotirajućem referentnom okviru; ovaj prividni pokret je toliko uvjerljiv da su mnoge kulture imale [[Mitologija|mitologije]] i [[Religija|religije]] izgrađene oko geocentričnog modela, koji je prevladavao sve dok astronom [[Nikola Kopernik|Nikola Kopernik nije]] formulirao svoj heliocentrični model u 16. vijeku.

Izlazak Sunca je prikazan na [[Zastava Maršalskih Ostrva|zastavi Maršalskih Ostrva]], gdje [[bijela]] dijagonala predstavlja izlazak [[Sunce|Sunca]] i mir.

Na [[Merkur]]u je moguće da Sunce [[Merkur|izlazi]] dva puta zbog svojstvenog kretanja. Na Marsu je nebo plavo kod izlaska sunca.

Izlazak sunca ima posebno mjesto u [[Muzika|muzici]], [[književnost]]i i [[umjetnost]]i. Na primjer, jedna od [[Claude Monet|Monetovih]] najpoznatijih slika je Impresija: Izlazak sunca .

== Lažni izlazak sunca ==
'''Lažni izlazak sunca''' je bilo koji od nekoliko atmosferskih optičkih pojava u kojima se čini da je sunce izašlo, ali je zapravo još uvijek ispod horizonta. Različiti atmosferski uvjeti mogu biti odgovorni za ovaj efekt, koji svi preusmjeravaju [[Sunčevo zračenje|sunčevu svjetlost]] na takav način da mu dozvoljava da dopre do oka koji gleda, ostavljajući dojam da svjetlost dolazi direktno iz samog sunca. Širenje svjetlosti ponekad može biti varljivo slično stvarnom suncu.

== Galerija ==
&lt;center&gt;&lt;gallery widths=&quot;225&quot; heights=&quot;225&quot; perrow=&quot;3&quot; caption=&quot;Astronomski pogledi na zalazak sunca&quot;&gt;
Datoteka:Sunrise and full moon in Lopar.jpg|Izlazak sunca i pun mjesec u Loparu.
Datoteka:ISS-46 Sunrise, here comes the sun.jpg|Izlazak sunca iznad Zemlje.
Datoteka:Sol 90 sunrise.jpg|Izlazak sunca na [[Mars (planet)|Marsu]].
&lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Zora]]
* [[Jutro]]
* [[Praskozorje]]
* [[Zodijačka svjetlost|Lažna zora]]
* [[Dvostruko podne]]
* [[Fatamorgana]]
* [[Efekt Nove zemlje]]

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Dijelovi dana]]
[[Kategorija:Dnevni događaji]]
[[Kategorija:Jutro]]
[[Kategorija:Solarne pojave]]
[[Kategorija:Zemaljski fenomeni]]</text>
      <sha1>b92z9batkj4pk2sbr95hupdb3noilkx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Astronomska opservatorija u Beogradu</title>
    <ns>0</ns>
    <id>464673</id>
    <revision>
      <id>3732758</id>
      <parentid>3565668</parentid>
      <timestamp>2025-07-03T15:34:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>+ 2 kategorija; ± 2 kategorija (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3732758</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12716" sha1="sao5izfdxi0afnysal6bi0nfzyori2v" xml:space="preserve">[[Datoteka:Pavilion of Large Refractor.JPG|mini|desno|250px|Paviljon Veliki [[refraktor]]  pokretnog krova sa aparatom za posmatranje zvijezda Zeiss 65/1055 cm, izgrađen 1932. godine (u to doba četvrti u Evropi).]]
'''Astronomska opservatorija „Beograd“''' skraćeno '''AOB''', međunarodna oznaka '''057''', je samostalna državna neprofitna naučno-istraživačka ustanova čija je osnovna djelatnost pasivno i selektivno posmatranje neposredne i dalje [[Svemir|vasione]], odnosno vrši izučavanje [[Nebesko tijelo|nebeskih tijela]] i pojava izvan [[Zemlja|Zemlje]] ([[planeta]], [[zvijezda]], [[zvijezdanih sistema]] i [[galaksija]]), koja su usmjerena na sticanje i analiziranje podataka, kao i teorijski rad. Osnovana je 26. marta (7. aprila) 1887. godine, zajedno sa Meteorološkom opservatorijom, a osnivač i njen prvi upravnik bio je [[Milan Nedeljković]].&lt;ref&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=OQy_d_83aU4 Historija nauke: Milan Nedeljković (RTS Obrazovno-naučni kanal - Zvanični kanal)]&lt;/ref&gt;
==Opservatorija 1887-1924==
Godine 1879, Milan Nedeljković dobija državnu stipendiju da nastavi obrazovanje u [[Pariz]]u na [[Sorbonne]]. Studirao je [[Matematika|matematiku]] a na [[Collège de France]] vanredno studira [[Fizika|fiziku]]. U [[Opservatorija u Parizu|pariskoj opservatoriji]] osnovana je prva škola [[Astronomija|astronomije]], koju Nedeljković uspješno završava. Tokom studija takođe je uspješno završio kurseve iz [[Meteorologija|meteorologije]], [[Precizna mehanika|precizne mehanike]] i [[Seizmologija|seizmologije]]. Nakon pet godina studija u Parizu, vratio se u Beograd 1884. godine sa šest diploma i postao profesor astronomije i meteorologije na [[Univerzitet u Beogradu|Velikoj školi]]. U isto vrijeme započeo je sa kampanjom za osnivanje opservatorije pri Velikoj školi ali je bio odbijen zbog finansijskih okolnosti. Nakon trogodišnje kampanje, ministar prosvjete [[Milan Kujundžić Aberdar]] konačno je potpisao rješenje o osnivanju opservatorije 7. aprila (po starom - Julijanskom kalendaru 26. marta) 1887. Nedeljković je postavljen za prvog upravnika novoosnovane opservatorije. Započeo je rad 1. jula 1887. godine u provizornoj (privremenoj) astronomskoj i meteorološkoj opservatoriji u iznajmljenoj kući.
[[Datoteka:Вхј.JPG|mini|lijevo|250px|Astronomska i meteorološka opservatorija od 1891, a od 1924. samo meteorološka opservatorija. Danas je tu smješten Centar za klimatske promjene a zgrada je proglašena za Spomenik kulture od velikog značaja.&lt;ref&gt;[http://beogradskonasledje.rs/kd/zavod/savski_venac/zgrada_prve_srpske_opservatorije.html Katalog neporetnih kulturnih dobara Grada Beograda]&lt;/ref&gt;]]
Međutim, kako su uslovi za rad u toj kući bili više nego skromni profesor Nedeljković je ponovo počeo da se zalaže za izgradnju namjenskog objekta u kojoj bi naučni radovi u astronomiji i meteorologiji bili mogući. U međuvrijemenu, novi ministar prosvjete, Dr Vladan Đorđević, 27. septembra 1888. godine, donio je Uredbu o osnivanju jedinstvene mreže meteoroloških stanica u Kraljevini Srbiji, i to je zvaničan početak rada državne meteorološke službe, odnosno danas se obilježava kao Dan [[Republički hidrometeorološki zavod Srbije|RHMZ]]. Uputio je molbe Ministarstvu prosvjete sa namjerom da se preko Općine Beograd nađe odgovarajuće zemljište za potrebe Velike škole a za razvoj astronomije i meteorologije. Posle brojnih sjednica i prepiski sa Ministarstvom prosvjete, odbornici pod predsjedništvom Živka Karabiberovića su izglasali odluku da se ustupi odgovarajuće zemljište. Postupajući po zahtjevu ministra prosvjete, Vladana Đorđevića, Beogradska općina odobrila je 18. marta 1889. godine Velikoj školi zemljište veličine 1, 83 hektara za izgradnju astronomske opservatorije na Malom Vračaru. Nakon ove odluke započeti su građevinski radovi koji su uspješno završeni 1. maja 1891. godine. Opservatorija je imala 270 m² površine i predstavljala je paviljon sa spratom manje površine od prizemlja. Projekat je uradio arhitekta [[Dimitrije T. Leko]], a po skici njenog osnivača, profesora Milana Nedeljkovića. 

U opsevatoriji su se nalazile prostorije za rad i instrumenti. Opservatorija je ubrzo postala Glavna meteorološka stanica odakle se rukovodilo meteorološkom mrežom na prostoru Srbije. Milan Nedeljković  1901. godine napisao uputstva za posmatranje nepogodskih pojava i posmatranje [[Grad (padavina)|grada]]. Organizovao osmatračku mrežu, lično obučivši osmatrače a na osnovu prikupljenih podataka postao je stručnjak za tu pojavu. Smatrao da je na osnovu raspoloživih saznanja za bilo kakvu odbranu od grada još uvijek preuranjeno. Međutim, po Nedeljkovićevom planu i savjetima 1902. godine, u ataru općine [[Smederevo]], se počelo sa pucanjem na oblake „gradonoše” radi zaštite [[vinograd]]a i usjeva. Nedeljković je 1902. godine počeo da, na [[Francuski jezik|francuskom jeziku]], objavljuju bilten sa meteorološkim podacima, koje je razmijenjivao sa drugim ustanovama u svijetu. Augusta iste godine, počela je međunarodna razmena šifrovanih podataka i izrada prve prognoze vrijemena. Objavio je u &quot;[[Srpske novine|Srpskim novinama]]“ vrijemensku prognozu za 6. august 1902. godinu. Od 1912. godine počinje u &quot;[[Politka!|Politici]]“ redovno objavljivanje izveštaja o vrijemenu i vrijemenske prognoze.

Astronomska djelatnost se svodila na nastavnički rad tokom kojeg su vršena osnovna posmatranja kao deo pokaznih i praktičnih vežbi za visokoškolce. Za potrebe osmatranja izgrađeno je &quot;astronomsko brdašce&quot; na kojem se nalazio Barduov teleskop refraktor prečnika cijevi 12,5 i dužine 152,5 cm (sa okularem 170 cm) azimutalne montaže, koji je služio studentima, građanima i istaknutim ličnostima kao &quot;narodna opservatorija&quot;. U krugu su izgrađen dva astronomska paviljona za potrebe tačnog vrijemena i astrogeodetski rad. U jednom paviljonu sa kliznim krovom bio je smješten pasažni univerzalni instrument sa dva velika kruga, koja su očitavana mikroskopski, otvora 50 mm, a u drugom paviljonu sa preklapajućim krovom meridijanski instrument otvora 45 mm. Oba instrumenta su proizvedena u švicarskoj firmi Société génévoise. Ispred altazimutovog paviljona na geodetskom stubu nalazio se se Bamberg-ov prijenosni univerzalni instrument. Osim toga na opservatoriji je postojao jedan [[Sat (instrument)|sat]] sa klatnom i hronometar. U opservatoriji je za brojne beograđene i strance bilo organizovano javno posmatranje [[Halleyjeva kometa|Halleyjeve komete]] 1910. godine a Nedeljković je povodom ove pojave te iste godine objavio naučno-popularnu knjigu &quot;Svijet i Halejeva kometa&quot;.

Upravnik Geološkog zavoda [[Jovan Žujović]] sklopio je sporazum o prikupljanju podataka o [[zemljotres]]ima sa profesorom Milanom Nedeljkovićem, upravnikom opservatorije, koja je imala čitavu mrežu meoteoroloških stanica u Srbiji. Tim sporazumom 1901. godine Seizmološku službu preuzela je Opservatorija od Geološkog zavoda Velike škole, koja je prikupljanje izveštaja o zemljotresima obavljala preko svojih rukovalaca meteoroloških stanica. Za šefa Seizmološke službe u okviru opservatorije postavljen je [[Jelenko Mihailović]], asistent sa Velike škole, koji je te iste godine otpočeo sa makroseizmičkim poslovima koristeći postojeću mrežu meteoroloških stanica i za seizmološko premrežavanje Srbije. Godine 1901., uvedeno je sistematsko prikupljanje podataka o zemljotresima, koji su publikovani u mesečnom biltenu „Bulletin Mensuel de l`Observatoire de Belgrade“, Année 1902, 1903, 1904. Godine 1903, u krugu Opservatorije, pored dva postojeća astronomska paviljona i meteorološke stanice podignuta su još dva: seizmološki i geomagnetski. 
Zahvaljujući Nedeljkovićevom prijatelju Tege Mikloš Konkolju, plemić, mecena i osnivaču moderne mađarske astronomije i meteorologije, opservatorija dobija 1903. godine [[seizmograf]], koji je sledeće godine postavljen u poseban paviljon.

Za seizmološku službu Ministarstvo građevina sazidalo je krajem 1903. paviljon, u kojem je namešten seizmograf Vinčentinijeve konstrukcije po modifikaciji Konkoljevoj sa vertikalnim i horizontalnim klatnom zasebno, aprila 1904. U istom paviljonu namješten je i Agamemnov zemljotresni avertiser upozorivač. Ovim seizmografom prvi put su u Kraljevini Srbiji registrovani zemljotresi.Takođe zahvaljujući Konkolju, Nedeljković je pozajmio instrumente za geomagnetska merenja i izgrađuje zemnomagnetski paviljon. U početku je sam izvodio zemnomagnetska merenja, da bi taj posao od 1907. godine preuzeo Neša Petrović. Pod rukovodstvom Nedeljkovića opservatorija je proširila svoju djelatnost. 
[[Datoteka:Видојевица.jpg|mini|250px|Paviljon sa automatizovanom kupolom i teleskopom &quot;Milanković&quot;  težine 8.5 tona i prečnika glavnog ogledala 1.4 metara na [[Vidojevica|Vidojevici]].&lt;ref&gt;[http://vidojevica.aob.rs/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=40&amp;Itemid=249 Telescope Milanković of Astronomical station of Vidojevica]&lt;/ref&gt;]]
Astronomska i meteorološka opservatorija su se razdvojile u dve zasebne ustanove pri Univerzitetu u Beogradu 1924. godine. Pod rukovodstvom novog upravnika [[Vojislav Mišković|Vojislava V. Miškovića]] započeta je na Velikom Vračaru izgradnja nove savremene Opservatorije po projektu [[Česi|češkog]] arhitekte [[Jan Dubovi|Jana Dubovija]] u modernističkom stilu, čiji će radovi biti uspešno okončani 1932. godine.&lt;ref&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=kGn8VALA_Lk Beogradsko blago: Astronomska opservatorija na Zvezdari (RTS 3 - Zvanični kanal)]&lt;/ref&gt; Brdo Veliki Vračar narod će potom zbog opservatorije nazvati Zvezdarnicom, po kome će novo gradsko naselje i opština dobiti ime [[Zvezdara]]. Ovo je ujedno predstavljalo jedno od najvećih ulaganja u nauku u prvoj polovini 20. vijeka u [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslaviji]], a nova opservatirija je u to doba važila za najveću i i najmoderniju u [[Evropa|Evropi]]. U to doba, saradnik opservatorije a kasnije i njen direktor je bio jedan od najvećih naučnika u svijetu, u 20. vijeku, profesor i akademik [[Milutin Milanković]].
Saradnici Opservatorije otkrili su 43 [[asteroid]]a od kojih su 12 dobile ime. Služba dvojnih zvijezda u okviru AOB-a od 1951. do danas otkrila je preko dvesta novih [[Dvojne zvijezde|dvojnih]] i [[Višestruke zvijezda|višestrukih zvijezda]]. Početkom 1960-ih, otvoreni su paviljoni sa fundamentalnim astronomskim instrumentima, po kojima će opservatorija, u drugoj polovini 20. vijeka, biti poznata svijetskoj stručnoj javnosti.

Krajem 20. vijeka naučna posmatranja otežavaju svijetlosna „zagađenja“ kao posledica širenja gradskih naselja. Početkom 21. vijeka započeta je izgradnja nove Astronomske stanice na planini Vidojevici. U isto vrijeme, kompleks opservatorije zbog svojih neprocjenjivih starih instrumenata i arhitektonskog značaja postepeno je počeo da se pretvara u muzej a radi se i na obnovi i restauraciji paviljona.&lt;ref&gt;[http://www.politika.rs/sr/clanak/454978/Sest-decenija-brinu-o-kulturnom-nasledu-prestonice Šest decenija brinu o kulturnom nasleđu prestonice (Politika, Daliborka Mučibabić, 27. maj 2020.)]]&lt;/ref&gt;  AOB blisko sarađuje sa brojnim inostranim opservatorijama, kao i vodećim naučnim i visoko obrazovnim ustanovama u Srbiji. Kompleks opservatorije u [[Beograd]]u od 2001. godine je odlukom Vlade Srbije proglašen za spomenik kulture. Nalazi se ulici Volgina 7, u Beogradu, na Zvezdari.

==Reference==
{{reference|2}}

==Vanjski linkovi==
* [http://www.aob.rs/index_sl.html Astronomska opservatorija Beograd - Zvanična web stranica)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200730122944/http://www.aob.rs/index_sl.html |date=30. 7. 2020 }}
* [http://vidojevica.aob.rs/ Astronomska stanica Vidojevica - Zvanična web stranica]
* [http://vidojevica.aob.rs/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=27:first-light-teleskopa-qmilankoviq&amp;catid=8:trenutni&amp;Itemid=251 First light of telescope &quot;Milanković&quot;]
* [https://web.archive.org/web/20131215194344/http://meteoplaneta.rs/2012/09/12/meteoroloska-opservatorija-u-slikama-kraj-19-veka/ Fotografije Opservatorije iz 1890-ih]
* [http://publications.aob.rs/86/pdf/205-210.pdf Đorđe Stanojević in works of Jules Janssen]
* [http://beogradskonasledje.rs/wp-content/uploads/2012/06/astronomska_opservatorija.pdf Astronomska opservatorija (Zavod za zaštitu spomenika kulture Grada Beograda, Saša Mihajlov)]

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Astronomske opservatorije u Srbiji]]
[[Kategorija:Astronomija u Srbiji]]
[[Kategorija:Istraživanje u Srbiji]]
[[Kategorija:Osnivanja u 1887. u Srbiji]]
[[Kategorija:Zvezdara]]</text>
      <sha1>sao5izfdxi0afnysal6bi0nfzyori2v</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kosmičko zračenje</title>
    <ns>0</ns>
    <id>472467</id>
    <revision>
      <id>3732761</id>
      <parentid>3730376</parentid>
      <timestamp>2025-07-03T16:03:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>−[[Kategorija:Nuklearna fizika]]; ± 6 kategorija (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3732761</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="44365" sha1="tc6pcy7wensxm9d0bywwl3vlmjz7q4j" xml:space="preserve">[[Datoteka:Cosmic ray flux versus particle energy.svg|360px|mini|Kosmički [[fluks]] naspram energije čestica]]
'''Kosmičko zračenje''' emisija je visokoenergetskih [[proton]]a i [[atomsko jezgro|atomskih jezgara]] koji se kreću kroz svemir gotovo  [[brzina svjetlosti|brzinom svjetlosti]]. Potječu od Sunca, izvan [[Sunčev sistem|Sunčevog sistema]],&lt;ref&gt;{{cite book
 | last=Sharma
 | title=Atomic And Nuclear Physics
 | date=2008
 | publisher=Pearson Education India
 | isbn=978-81-317-1924-4
 | page=478
}}&lt;/ref&gt; i od udaljenih galaksija.&lt;ref&gt;{{cite web
 | title=Detecting cosmic rays from a galaxy far, far away
 | url=https://www.sciencedaily.com/releases/2017/09/170921141257.htm
 | work=Science Daily
 | date=21. 9. 2017
 | access-date=26. 12. 2017
}}&lt;/ref&gt; Otkrio ih je [[Victor Francis Hess|Victor Hess]] 1912. u eksperimentima s balonima. Direktno mjerenje kosmičkih zraka, posebno pri nižim energijama, postalo je moguće od lansiranja prvih satelita, krajem 1950-ih. Detektori čestica, slični onima koji se koriste u nuklearnoj i fizici visokih energija, koriste se na satelitima i svemirskim sondama za istraživanje kosmičkih zraka.&lt;ref&gt;{{cite book
 | title=Earth System: History and Natural Variability Volume I  
 | chapter= Cosmic Influences on the Earth
 | editor=Vaclav Cilek
 | date=2009
 | publisher=Eolss Publishers 
 | isbn=978-1-84826-104-4
 | url=https://www.eolss.net/ebooklib/bookinfo/earth-system-history-natural-variability.aspx
 | page=165
}}&lt;/ref&gt; Nakon udara sa [[Zemljina atmosfera|Zemljinu atmosferu]], kosmički zraci mogu proizvesti [[vazdušni pljusak (fizika)|pljuskovi sekundarnih čestica]] koji ponekad dođu do [[Zemljina kora|površine]]. Podaci iz [[Fermi gama-svemirski teleskop|Fermi svemirskog teleskopa]] (2013)&lt;ref name=ackermann-2013&gt;{{cite journal
 | volume=339
 | pages=807–811
 | title=Detection of the Characteristic Pion-Decay Signature in Supernova Remnants
 | date=15. 2. 2013
 | doi=10.1126/science.1231160
 | issue=6424
 | last1=Ackermann | first1=M.
 | last2=Ajello | first2=M.
 | last3=Allafort | first3=A.
 | last4=Baldini | first4=L.
 | last5=Ballet | first5=J.
 | last6=Barbiellini | first6=G.
 | last7=Baring | first7=M. G.
 | last8=Bastieri | first8=D.
 | last9=Bechtol | first9=K.
 | journal=Science
 |arxiv = 1302.3307 |bibcode = 2013Sci...339..807A
 | last10=Bellazzini | first10=R.
 | last11=Blandford | first11=R. D.
 | last12=Bloom | first12=E.D.
 | last13=Bonamente | first13=E.
 | last14=Borgland | first14=A. W.
 | last15=Bottacini | first15=E.
 | last16=Brandt | first16=T. J.
 | last17=Bregeon | first17=J.
 | last18=Brigida | first18=M.
 | last19=Bruel | first19=P.
 | last20=Buehler | first20=R.
 | last21=Busetto | first21=G.
 | last22=Buson | first22=S.
 | last23=Caliandro | first23=G. A.
 | last24=Cameron | first24=R. A.
 | last25=Caraveo | first25=P. A.
 | last26=Casandjian | first26=J. M.
 | last27=Cecchi | first27=C.
 | last28=Celik | first28=O.
 | last29=Charles | first29=E.
 | last30=Chaty | first30=S. | display-authors=29
 | pmid=23413352
 }}&lt;/ref&gt; protumačeni su kao dokaz da značajan dio primarnih kosmičkih zraka potiče od eksplozija [[zvijezda]] [[supernova]].&lt;ref name=pinholster-2013&gt;{{cite web
 | url= http://www.aaas.org/news/releases/2013/0214_supernova_cosmicrays.shtml
 | title=Evidence Shows that Cosmic Rays Come from Exploding Stars
 | author=Ginger Pinholster
 | date=13. 2. 2013
 }}&lt;/ref&gt;[[Aktivna galaktička jezgra]] također proizvode kosmičke zrake, na osnovu zapažanja [[neutrino]] i [[gama-zraka]] iz [[blazar]]a [[TXS 0506 + 056]] u 2018.&lt;ref name=&quot;nature&quot;&gt;{{cite journal |title= Acceleration of petaelectronvolt protons in the Galactic Centre |author= HESS collaboration |journal= [[Nature]] |volume=531 |issue= 7595 |doi= 10.1038/nature17147 |year=2016 |arxiv = 1603.07730 |bibcode= 2016Natur.531..476H |pages= 476–479 |pmid= 26982725 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Collaboration|first=IceCube|date=12. 7. 2018|title=Neutrino emission from the direction of the blazar TXS 0506+056 prior to the IceCube-170922A alert|journal=Science|volume=361|issue=6398|language=en|pages=147–151|doi=10.1126/science.aat2890|issn=0036-8075|pmid=30002248|bibcode=2018Sci...361..147I|arxiv=1807.08794}}&lt;/ref&gt;

Izrazito brzi razvoj tehnike i instrumenata nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] (usavršeni [[detektor]]i, [[radio teleskop]]i, [[balon]]i i [[vještački satelit|satelit]]i, [[elektronika|elektronski uređaji]]) omogućio je daljnje [[istraživanje]] kosmičkog zračenja. Pritom su se prvenstveno proučavali uvjeti stvaranja primarnog zračenja tako visoke energije i visokoenergetski [[Subatomska čestica|subatomski procesi]], od kojih su mnogi prvi put opaženi upravo kod kosmičkog zračenja. Međutim, podrijetlo kosmičkog zračenja nije do danas potpuno razjašnjeno.

Kosmičko zračenje može biti primarno i sekundarno. Primarno zračenje, koje dolazi iz svemira do [[Zemljina atmosfera|Zemljine atmosfere]], sastoji se od [[atomsko jezgro|atomskih jezgara]]. Većinu (oko 90%) čine [[proton]]i, zatim (oko 10%) [[helij]]eva jezgra, a tek neznatan dio ostala lahkea atomska jezgra elemenata do, uključivo, [[gvožđe|gvožđa]]. Energija primarnog zračenja doseže i do 10&lt;sup&gt;18&lt;/sup&gt; [[eV]]. Sekundarno kosmičko zračenje nastaje sudarom primarnog zračenja s jezgrima koja se nalaze u atmosferi. Takvim sudarima stvaraju se [[mezon]]i, hiperoni i različite nuklearne čestice, pa i [[radioizotop]]i elemenata, naprimjer ugljikov radioizotop [[Ugljik-14|&lt;sup&gt;14&lt;/sup&gt;C]], nastao od [[dušik]]a&lt;sup&gt;14&lt;/sup&gt;N. Nabijeni π-[[mezon]]i pretvaraju se u stabilnije μ-mezone, koji čine glavninu sekundarnog zračenja na Zemljinoj površini. Neutralni π-mezoni pretvaraju se u [[Gama-čestica|γ-zrake]], koje mogu dalje proizvesti parove [[elektron]]–[[pozitron]], a ovi opet stvaraju nove visokoenergetske [[foton]]e, koji su izvor daljnjih parova elektron-pozitron. Tako nastaju kaskadne reakcije, koje su izvor takozvanih pljuskova kosmičkih zraka, koje je prvi opisao talijanski fizičar [[Bruno Rossi]].

== Objašnjenje ==
Ako se negdje izvan zgrade, na otvorenom prostoru, nalazi  nabijeni [[elektroskop]],  nakon izvjesnog vremena će se sam od sebe isprazniti. Čak i onda kada se nabijeni elektroskop stavi u posudu od [[Olovo (element)|olova]], on će se poslije nekog vremena sam od sebe isprazniti. Po tome se zaključuje da [[Ionizacija|ionizaciju]] zraka, zbog koje se elektroskop isprazni, izazivaju neke vrlo prodorne zrake koje potiču iz [[svemir]]a, pa se po tome nazivaju kosmičkim zrakama. Da bi se utvrdilo porijeklo tih zraka, vršeni su ekspertimenti u moru, zraku i na kopnu. Pokusi su pokazali da je [[ionizacija]] zraka to veća što je veća [[nadmorska visina]] iznad površine Zemlje. To je bila potvrda da te zrake potiču iz svemira. Ustanovilo se da [[Jačina zračenja|jačina kosmičkih zraka]] na površini Zemlje ovisi o [[Geografskn širina|geografskoj širini]], da je količina tih zraka najmanja na [[ekvator]]u i da raste prema većim zemljopisnim širinama (prema polovima Zemlje, Sjeverni i Južni pol). To se tumači uticajem [[Zemljino magnetno polje|geomagnetnog polja]] na [[Električni naboj|električno nabijene čestice]] kosmičkog zračenja. Ispitivanjem tih zraka se ustanovilo da u njima ima pozitivno i negativno nabijenih čestica i da su one materijalne zrake, to jest da su sastavljene od sitnih [[Elementarna čestica|čestica]] koje nose električni naboj.

Danas se pretpostavlja da kosmičke zrake nastaju pri velikim promjenama [[elektromagnet]]skih polja Sunca i zvijezda kao posljedica snažnih [[erupcija]]. Tako jaka polja daju električki nabijenim česticama koje se stvaraju kod erupcija, brzine, približno jednake [[brzina svjetlosti|brzini svjetlosti]], pa čestice odu u svemir. Energija kosmičkih zraka dostiže do 10&lt;sup&gt;16&lt;/sup&gt; [[eV]]. Zbog te energije kosmičke zrake imaju veliku prodornost.

Pozitivne čestice u kosmičkim zrakama  su [[pozitron]]i. Kad elektroni i pozitroni u kosmičkim zrakama prolaze kroz prostor, razbijaju atomska jezgra materije kojom je prostor ispunjen. Kod svakog sudara dolazi do emisije [[gama-zraka]]. Gama-zrake šire se dalje u prostor, a kod sudara s [[atomsko jezgro|atomskim jezgrom]] nastaje jedan par [[elektron]]–pozitron. Naime, u kosmičkim zrakama nalaze se [[foton]]i velike energije ''h∙ν''. Energija fotona pretvara se u masu ''m&lt;sub&gt;p&lt;/sub&gt;'' pozitrona i masu ''m&lt;sub&gt;e&lt;/sub&gt;'' elektrona, te je:

:&lt;math&gt; h \cdot \nu = m_p \cdot c^2 + m_e \cdot c^2 &lt;/math&gt;

gdje je ''m&lt;sub&gt;p&lt;/sub&gt;'' = ''m&lt;sub&gt;e&lt;/sub&gt;''.

Kod prodora kosmičkih zraka kroz olovo utvrđeno je da u njima postoje čestice čija je masa veća od mase elektrona, a manja od mase protona. To su  [[mezon]]i.

=== Kosmičke čestice ===
Kosmičke zrake su energetske električki nabijene [[subatomska čestica|subatomske čestice]], koje dolaze iz vanjskog [[svemir]]a i sudaraju se sa [[Zemljina atmosfera|Zemljinom atmosferom]]. One mogu stvoriti sekundarne čestice ([[spalacija]]) koje mogu proći Zemljinu površinu, pa i dublje. Kosmičke zrake su iste čestice koje se kao stabilni dijelovi atoma, mogu pronaći na Zemlji: [[proton]]i, [[atomsko jezgro|atomskog jezgra]] ili [[elektron]]i. To su slične čestice koje kruže unutar [[akcelerator čestica|akceleratora čestica]], s tom razlikom da su energije kosmičkih zraka veće.

Pojam &quot;zrake&quot; dolazi iz ranih dana istraživanja [[Radijacija|radijacije]], kada se bila koja struja [[Ionizirajuće zračenje|ionizirane radijacije]] opisivana pojmom &quot;zrake&quot;. U to vrijeme kada su nazvane kosmičke zrake, još se nije poznavala njihova priroda i pretpostavljalo se da bi mogle biti oblik [[elektromagnetsko zračenje|elektromagnetskog zračenja]], kao [[Gama-čestica|γ-zrake]]. Čestice kosmičkih zraka dolaze pojedinačno, ne u obliku zraka – iako jedna čestica može stvoriti “pljusak” puno sekundarnih čestica. Danas se priroda čestica kosmičkih zraka treba naglasiti, tako da bi ih bilo korektnije zvati '''kosmičke čestice'''.

Oko 89% dolazećih kosmičkih zraka su jednostavni [[proton]]i (jezgro vodika), 10% su jezgra [[helij]]a ([[alfa-čestica|alfa-čestice]]) i 1% su teži elementi. Te jezgre vodika i helija čine 99% kosmičkih zraka. Pojedinačni elektroni (poput [[beta-čestica]]) čine ostalih 1% galaktičkih kosmičkih zraka – to su kosmičke zrake koje dolaze izvan [[Sunčev sistem|Sunčevog sistema]]. Još uvijek  je nepoznato odakle ti elektroni dolaze i zašto imaju ubrzanje manje od atomskih jezgara.&lt;ref&gt;{{cite web
 | author= Mewaldt, Richard A.
 | year= 1996
 | title= Cosmic Rays
 | publisher= California Institute of Technology
 | url= http://www.srl.caltech.edu/personnel/dick/cos_encyc.html
 | access-date= 22. 2. 2021
 | archive-date= 30. 8. 2009
 | archive-url= https://web.archive.org/web/20090830191145/http://www.srl.caltech.edu/personnel/dick/cos_encyc.html
 | url-status= dead
 }}&lt;/ref&gt;

Porijeklo kosmičkih zraka je različito, jer jedan dio dolazi od [[Sunce|Sunca]], kao i od ostalih [[zvijezda]], a drugi dio  od nepoznatih događaja iz najudaljenijih dijelova vidljivog [[svemir]]a. Kosmičke zrake imaju energiju veću od 10&lt;sup&gt;20&lt;/sup&gt; [[eV]], puno veću nego što stvara [[akcelerator čestica]] – 10&lt;sup&gt;12&lt;/sup&gt; do 10&lt;sup&gt;13&lt;/sup&gt; eV.&lt;ref&gt;
{{cite journal
 |author=L. Anchordoqui, T. Paul, S. Reucroft, J. Swain
 |year=2003
 |title=Ultrahigh Energy Cosmic Rays: The state of the art before the Auger Observatory
 |journal=International Journal of Modern Physics A
 |volume=18 |issue=13|pages=2229
 |doi=10.1142/S0217751X03013879
 |arxiv=hep-ph/0206072
}}&lt;/ref&gt;

Kosmičke zrake imaju najznačajniju ulogu u stvaranju [[litij]]a, [[berilij]]a i [[bor (element)|bora]] u svemiru, u procesu koji se zove nukleosinteza. One stvaraju neke [[radioizotop]]e na Zemlji, kao [[ugljik-14]]. U  historiji fizike, značajne su jer uz njihove reakcije došlo se do otkrića [[pozitron]]a, [[mion]]a i [[pion]]a (pi-[[mezon]]a). Zračenje kosmičkih zraka je najvećim dijelom sastav prirodnog pozadinskog zračenja na površini Zemlje i jako se teško zaštiti od njega, tako da je to jedan od najvećih problema za međuplanetarna putovanja.

[[datoteka:PositronDiscovery.jpg|mini|300 px|desno|Prva ikad napravljena slika [[pozitron]]a.]]

== Sastav ==
Kosmičke zrake imaju dva tipa:
* '''galaksijske kosmičke zrake''' ('''GC '' ') i  '''vangalaksijske kosmičke zrake''', tj. visokoenergetske čestice porijeklom izvan Sunčevog sistema, i
* '''[[solarna čestica|solarne čestice]]''', visokoenergetske čestice (pretežno protoni) koje sunce emitira, prvenstveno u [[događaj solarnih čestica|sunčevim erupcujama]].
Međutim, termin &quot;kosmička zraka&quot; često se koristi tako da se odnosi samo na ekstrasolarni tok.

[[Datoteka:Atmospheric Collision.svg |right | 400px | thumb | Primarna kosmička čestica sudara se s molekulom atmosfere, stvarajući [[Zračni plusak (fizika)|zračni pljusak]].]] 
{{multiple image
| align = left
| direction = vertical
| header = Mesec u kosmičkim zracima
| height = 220
| image1 = Triple Jupiter Eclipse.jpg| 
alt1 = Trostruka Mjesečeva sjena na Jupiteu
| caption1 = Trostruka [[Mjesec|Mjesečeva]] sjena na [[Jupiter]]u
| image2 = Moon egret.jpg
| alt2= Mjesec kakav se vidi u gama zracima
| caption2 = Mjesec na  ''Compton Gamma Ray Observatory'', u gama zracima s energijom većom od 20 &amp;nbsp;MeV. Proizvode se bombardiranjem kosmičkih zraka na njenoj površini.&lt;ref&gt;{{cite web |date=1. 8. 2005 |title=EGRET detection of gamma rays from the Moon |url=http://heasarc.gsfc.nasa.gov/docs/cgro/epo/news/gammoon.html |publisher=[[NASA]] |department=[[GSFC]] |access-date=11. 2. 2010 |archive-date=31. 8. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090831040959/http://heasarc.gsfc.nasa.gov/docs/cgro/epo/news/gammoon.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
}}

Kombinirani efekti svih navedenih faktora doprinose kretanju kosmičkih zraka na površinu Zemlje. Sljedeća tabela prikazuje  participativnefrekvencije koje  dosežu na lanetu &lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.auger.org/cosmic_rays/faq.html#how_many |title=How many? |series=Cosmic rays |publisher=Pierre Auger Observatory |website=Auger.org |access-date=17. 8. 2012 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20121012090629/http://www.auger.org/cosmic_rays/faq.html#how_many |archive-date=12. 10. 2012}}&lt;/ref&gt; and are inferred from lower energy radiation reaching the ground.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.auger.org/index.php/cosmic-rays/cosmic-ray-mystery |title=The mystery of high-energy cosmic rays |publisher=Pierre Auger Observatory |website=Auger.org |access-date=22. 2. 2021 |archive-date=8. 3. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210308042139/https://www.auger.org/index.php/cosmic-rays/cosmic-ray-mystery |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot;
|+ Relativne energije čestica i brzine kosmičkih zraka

|-
!scope=&quot;col&quot;| Enerija čestice ([[Elektronvolt|eV]])
!scope=&quot;col&quot;| Stopa čestice&lt;sup&gt;−2&lt;/sup&gt;s&lt;sup&gt;−1&lt;/sup&gt;  
|-
!scope=&quot;row&quot;|1 x 10&lt;sup&gt;9&lt;/sup&gt; ([[GeV]])
|1×10&lt;sup&gt;4&lt;/sup&gt;
|-
!scope=&quot;row&quot;|1 x 10&lt;sup&gt;12&lt;/sup&gt; ([[TeV]])
| 1 
|-
!scope=&quot;row&quot;|1 x 10&lt;sup&gt;16&lt;/sup&gt; (10&amp;nbsp;[[PeV]])
|1×10&lt;sup&gt;−7&lt;/sup&gt;  (nekoliko puta godišnje)
|-
!scope=&quot;row&quot;|1 x 10&lt;sup&gt;20&lt;/sup&gt; (100&amp;nbsp;[[EeV]])
|1×10&lt;sup&gt;−15&lt;/sup&gt;  (jednom u stoljeću)
|-
|}

Kosmičke zrake se mogu podijeliti na primarne i sekundarne. Galaktičke kosmičke zrake koje dolaze do [[Sunčev sistem|Sunčevog sistema]] su primarni izvor. One zatim reagiraju s [[Međuzvjezdana materija|međuzvjezdanom materijom]] i stvaraju sekundarne kosmičke zrake. [[Sunce]] isto emitira niskoenergetske kosmičke zrake, koje su povezane sa [[Sunčeva baklja|Sunčevim bakljama]].

Teži elementi kosmičkih zraka, kao što su jezgra [[ugljik]]a i [[kisik]]a, sudaraju se s međuzvjezdanom materijom i lome se na lakše jezgre – [[litij]], [[berilij]] i [[bor (element)|bor]]. Pored toga, još teža jezgra, kao što su [[gvožđe]] i [[nikl]], kada se sudaraju s međuzvjezdanom materijom, nastaju ioni [[skandij]]a, [[titanij]]a, [[vanadij]]a i [[mangan]]a.

Od primarnih kosmičkih zraka, koji potiču izvan Zemljine atmosfere, oko 99% su jezgra dobro poznatih atoma (lišenih elektronske ljuske), a oko 1%  usamljeni elektroni (to jest, jednsn tip  [[beta čestica]]). Od jezgara, oko 90% su jednostavni [[proton]]i (tj. jezgra vodika); 9% su [[alfa čestice]], identične jezgrima [[helij]]a, a 1% su jezgra težih elemenata, nazvanih [[HZE ioni]].&lt;ref name=goddard-2012&gt;{{cite web |url=http://imagine.gsfc.nasa.gov/docs/science/know_l1/cosmic_rays.html |title=What are cosmic rays? |publisher=NASA, Goddard Space Flight Center |access-date=31. 10. 2012 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20121028154200/http://imagine.gsfc.nasa.gov/docs/science/know_l1/cosmic_rays.html |archive-date=28. 10. 2012 }} [http://certificate.ulo.ucl.ac.uk/modules/year_one/NASA_GSFC/goddard/imagine.gsfc.nasa.gov/docs/science/know_l2/cosmic_rays.html copy] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304080140/http://certificate.ulo.ucl.ac.uk/modules/year_one/NASA_GSFC/goddard/imagine.gsfc.nasa.gov/docs/science/know_l2/cosmic_rays.html |date=4. 3. 2016 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dembinski-2017&gt;{{cite journal |title= Data-driven model of the cosmic-ray flux and mass composition from 10 GeV to 10^11 GeV |author= H. Dembinski |display-authors=etal |journal= Proceedings of Science |volume=ICRC2017 |doi= 10.22323/1.301.0533 |year=2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Cosmic Rays |url=https://imagine.gsfc.nasa.gov/science/toolbox/cosmic_rays1.html |website=National Aeronautics and Space Administration |publisher=Nasa |access-date=23. 3. 2019}}&lt;/ref&gt;

=== Različite količine kosmičkih zraka ===
Kada tok kosmičkih zraka ulazi u gornji sloj Zemljine atmosfere, količina emisije na Zemljinu površinu, ovisi o dvije pojave: [[Sunčev vjetar|Sunčevom vjetru]] i [[Zemljino magnetno polje|Zemljinom magnetnom polju]]. Sunčev vjetar je raspršena magnetizirana [[plazma]], koja dolazi sa Sunca i koja može usporiti dolazeće kosmičke čestice, kao i odbiti neke čestice koje imaju energiju manju od 1 G[[eV]]. Količina Sunčevog vjetra je promjenjiva i ovisi o 11-godišnjem [[Sunčev ciklus|Sunčevom ciklusu]], tako da za vrijeme Sunčevog maksimuma, najmanja količina kosmičkih zraka dođe do Zemljine površine. Osim toga, Zemljino magnetno polje odbija i lomi jedan dio kosmičkih zraka, pa tako količina kosmičkih zraka koje padnu na Zemljinu površinu ovisi i o [[geografska širina|geografskoj širini]], [[geografska dužina|geografskoj dužini]] i  [[azimut]]skom uglu. U smjeru istok-zapad, količina kosmičkih zraka se mijenja, zbog polarnosti Zemljinog magnetskog polja. Količina kosmičkih zraka na [[ekvator]]u je manja nego na polovima, zato što je i [[gustoća]] [[magnet]]nih linija rjeđa na polovima. Magnetski polovi ne podudaraju se sa geografskim polovima ([[magnetna deklinacija]]).

Na velikoj udaljenosti od Sunca, otprilike 94 [[astronomska jedinica|astronomske jedinice]], dokle seže [[heliosfera]], postoji područje do kojeg stiže Sunčev vjetar i s nadzvučne brzine prelazi ispod brzine zvuka, pa se stvara “krajnji udar Sunčevog vjetra”. Između krajnje granice heliosfere,  zvane heliopauza i “krajnjeg udara Sunčevog vjetra”, nalazi se područje  '''Sunčeva ravnica''' , koje smanjuje energiju kosmičkih zraka za 90%.

==Posmatranje==
[[Slika:VERITAS_array.jpg||thumb|600px|center|&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;Niz vazdušnih teleskopa tipa Cherenkov VERITAS&lt;/div&gt;]]
Jezgra atoma koje čine kosmičke zrake, mogu putovati velike udaljenosti do Zemlje, zbog male gustoće materije u svemiru. Kada stignu do Zemlje,  atomska jezgra snažno udaraju u jezgra atmosferskih plinova. Ti sudari, zvani pljusak subatomskih čestica, stvaraju pione (pi-mezone) i K-mezone, nestabilne [[mezon]]e koji brzo prelaze u [[mion]]e. Mioni ne reagiraju s atmosferom i dodatno zbog vremenske dilatacije, oni lahko stižu do Zemljine površine i čak mogu prodrijeti do unutrašnjosti plitkih rudnika. Mioni su uključeni u [[ionizirajuće zračenje]], pa se lahko mogu otkriti pom oću [[Maglena komora|Wilsonove komore]].

Kosmičke zrake koje se sudaraju izvan Zemljine atmosfere, s elementima težim od vodika i helija, mogu se otkriti s visokoenergetskim emisijama [[gama-čestica]], koristeći [[Gama astronomija|teleskope s gama-česticama]].

Kosmičke zrake se mogu otkriti ako prolaze kroz detektor čestica, koji se nalaze na satelitima ili balonima,  na velikim visinama. Detektor čestica sastoji se od dvije ploče polikarbonatske plastike, koje se diretno izlažu kosmičkom zračenju. Nakon povratka u laboratoriju, ploče se polijevaju rastvorom tople [[Natrij-hidroksid|natrijeve baze]] (NaOH), dok se ne pojave mali stožasti zarezi. Ako se promatra pod [[mikroskop]]om, može se utvrditi i [[električni naboj]] i energija čestice. Kod [[nuklearna fuzija|nuklearne fuzije]], koristi se detektor čestica.&lt;ref name=&quot;FPW&quot;&gt;
{{cite book
 |author=R.L. Fleischer, P.B. Price, R.M. Walker
 |year=1975
 |title=Nuclear tracks in solids: Principles and applications
 |url=https://archive.org/details/bub_gb_yfTBvben3GoC
 |page=
 |publisher=University of California Press
 |isbn=
}}&lt;/ref&gt;

== Interakcija sa Zemljinom atmosferom ==
[[Slika:HessKol.jpg|280px|thumb| Porast ionizacije sa nadmorskom visinom: izmjerili Hessom 1912. (lijevo) i Kolhörsterom (desno)]]
[[Slika:PIA16938-RadiationSources-InterplanetarySpace.jpg|280px|thumb| Izvori ionizujućeg zračenja u međuplanetarnom prostoru]] 
[[Slika:Shockfrontacceleration.svg|thumb|280px|Ubrzanje fronta šoka (teorijski model za supernove i aktivna galaksijska jezgra): &lt;br&gt;Incidentni proton ubrzava se između dva fronta šoka do energije visokoenergetske komponente kosmičkih zraka.]]

[[Slika:PIA17601-Comparisons-RadiationExposure-MarsTrip-20131209.png|thumb|250px|Usporedba doza zračenja, uključujući količinu otkrivenu na putovanju od Zemlje do Marsa putem RAD-a na MSL-u (2011–2013).&lt;ref name=&quot;SCI-20130531a&quot;&gt;{{cite journal |last=Kerr |first=Richard |title=Radiation Will Make Astronauts' Trip to Mars Even Riskier |url=https://archive.org/details/sim_science_2013-05-31_340_6136/page/1031 |date=31. 5. 2013 |journal=Science  |volume=340 |page=1031 |doi=10.1126/science.340.6136.1031 |issue=6136 |pmid=23723213|bibcode=2013Sci...340.1031K }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;SCI-20130531b&quot;&gt;{{cite journal |title=Measurements of Energetic Particle Radiation in Transit to Mars on the Mars Science Laboratory |url=https://archive.org/details/sim_science_2013-05-31_340_6136/page/1080 |journal=Science |date=31. 5. 2013 |volume=340 |pages=1080–1084 |doi=10.1126/science.1235989 |pmid=23723233 |author=Zeitlin, C. |issue=6136 |last2=Hassler |first2=D. M. |last3=Cucinotta |first3=F. A. |last4=Ehresmann |first4=B. |last5=Wimmer-Schweingruber |first5=R. F. |last6=Brinza |first6=D. E. |last7=Kang |first7=S. |last8=Weigle |first8=G. |last9=Bottcher |first9=S. | display-authors=8 |bibcode = 2013Sci...340.1080Z }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;NYT-20130530&quot;&gt;{{cite news |last=Chang |first=Kenneth |title=Data Point to Radiation Risk for Travelers to Mars |url=https://www.nytimes.com/2013/05/31/science/space/data-show-higher-cancer-risk-for-mars-astronauts.html |date=30. 5. 2013 |work=[[The New York Times]] |access-date=31. 5. 2013 }}&lt;/ref&gt;]]

Nakon što uđu u [[Zemljina atmosfera|Zemljinu atmosferu]], kosmičke čestice se sudaraju s [[molekula]]ma, uglavnom [[dušik]]a i [[kisik]]a, stvarajući slapove manjih čestica, zvane pljusak elementarnih čestica. Broj sekundarnih čestica koje nastaju nakon sudara jedne primarne čestice, može biti i na milijarde. Uglavnom nastaju [[pion]]i (pi-mezoni) i K-mezoni, nestabilni [[mezon]]i koji brzo prelaze u mione. 
[[Slika:Atmospheric Collision.svg|400px|mini|right|Kosmičko zračenje u atmosferi]]
[[Slika:AirShower.svg|400px|mini|rigjht|Nakon što uđu u [[Zemljina atmosfera|Zemljinu atmosferu]], kosmičke čestice se sudaraju s [[molekula]]ma, uglavnom [[dušik]]a i [[kisik]]a, stvarajući slapove manjih čestica, zvane i pljusak elementarnih čestica.]]
Kosmičke zrake stalno stvaraju i nestabilne izotope u Zemljinoj atmosferi, kao što je [[ugljik-14]]:

:&lt;math&gt; \mathrm{p + ^{14}N \rightarrow n + ^{14}C}&lt;/math&gt;

Kosmičke zrake drže količinu ugljika-14 u atmosferi uglavnom stalnim (70 [[tona]]) u zadnjih 100.000 godina, sve do 1950-ih, kada se započelo s testiranjem [[nuklearno oružje|nuklearnog oružja]]. Ta se činjenica koristi u [[arheologija|arheologiji]], za datiranje ugljikom-14 ili utvrđivanje starosti nekog nalaza.
 
Produkti reakcije sekundarnih kosmičkih zraka i vijek trajanja:

*[[tricij]] (12,3 godine)
*[[berilij]]-7 (53,3 dana)
*berilij-10 (1 600.000 godina)
*[[ugljik]]-14 (5.730 godina)
*[[natrij]]-22 (2,6 godina)
*natrij -24 (15 sati)
*[[magnezij]]-28 (20,9 sati)
*[[silicij]]-31 (2,6 sati)
*silicij-32 (101 godina)
*[[fosfor]]-32 (14,3 dana)
*[[sumpor]]-35 (87,5 dana)
*sumpor-38 (2,8 sati)
*[[hlor]]-34 (32 min)
*hlor-36 (300.000 godina)
*hlor-38 (37,2 min)
*hlor-39 (56 min)
*[[argon]]-39 (269 godina)
*[[kripton]]-85 (10,7 godina)

==Istraživanje ==
Detektori kosmičkih zraka se postavljaju na Zemlji, u svemirskim letilicama ([[Voyager 1]],[[Voyager 2]], [[Cassini-Huygens]], [[SOHO]]) i u balonima.
[[Slika:Atmospheric_Collision.svg|thumb|Primarna kosmička čestica se sudara s molekulom atmosfere stvarajući zračni pljusak.]]  
[[Slika:SpaceEnvironmentOverview_From_19830101.jpg| thumb|Pregled svemirskog okruženja pokazuje odnos između sunčeve aktivnosti i galaksijskih kosmičkih zraka]]

==Historija==
[[Slika:Pacini_measurement.jpg|thumb|260px| Pacinijevo mjerenje 1910]] 
Nakon što je [[Antoine Henri Becquerel]], 1896.,  otkrio [[radioaktivnost]], vjerovalo se da kosmičke zrake dolaze iz zemlje, od zračenja radioaktivnih elemenata kao što je [[radon]]. U 1909., Theodor Wulf razvio je elektrometar, uređaj koji je mjerio stvaranje [[ion]]a, u zatvorenom spremniku. U 1912. [[Victor Franz Hess]] stavio je elektrometar u balon, koji je podignuo na 5.300 [[metar]]a, otkrivši da se zračenje pojačalo za otprilike 4 puta nego na površini Zemlje.&lt;ref&gt;
{{cite journal
 |author=D. Pacini
 |year=1912
 |title=La radiazione penetrante alla superficie ed in seno alle acque
 |journal=Il Nuovo Cimento, Series VI
 |volume=3 |pages=93–100
 |doi=10.1007/BF02957440
}}
: Prevedeno i komentirano u citatu arhivaTranslated and commented in cite arxiv
 {{cite journal
|author=A. de Angelis
 |year=2010
 |title=Penetrating Radiation at the Surface of and in Water
 |class=physics.hist-ph
 |arxiv=1002.1810
&lt;/ref&gt;

Pojam kosmičke zrake stvorio je [[Robert Andrews Millikan]], koji je dokazao da one dolaze izvan Zemljine atmosfere. Zatim su Gottlieb i [[James Van Allen|Van Allen]] 1948. dokazali su da se primarne kosmičke zrake uglavnom sastoje od protona i nešto jezgru helija (alfa-čestice) i sasvim malim udjelom teških atomskih jezgri.

==Djelovanje==
===Promjene u atmosferi===
Kosmičke zrake u atmosferi ioniziraju molekule dušika i kisika, što vodi do brojnih reakcija. Jedna od rnjih  vodi do [[ozonska rupa|ozonskih rupa]], ali taj udio je puno manji od uticaja [[freon]]a.

===Uticaj na ljude===
Kosmičke zrake čine udio godišnje radijacije na ljude. Na primjer, u Australiji je ukupno prirodno zračenje na ljude 2,3 [[Sievert (jedinica)|miliSieverta]], dok kosmičke zrake prosječno zrače na ljude 0,3 miliSieverta (13%).&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.arpansa.gov.au/pubs/baseline/bg_rad.pdf |title=Arhivirana kopija |access-date=22. 2. 2021 |archive-date=17. 11. 2003 |archive-url=https://web.archive.org/web/20031117124002/http://www.arpansa.gov.au/pubs/baseline/bg_rad.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
Postoji niz inicijativa za istraživanje kosmičkih zraka, dolje navedenih.

==== Prizemni ====
{{div col}}
* [[Akeno Armatura sa gigantskim zračnim tušem]]
* [[Zrake čikaškog tuša]]
* [[CHICOS]]
* [[CLOUD]]
* [[GAMMA]]
* [[GROŽĐE-3]]
* [[Cherenkovljev eksperiment vodene nadmorske visine|HAWC]]
* [[Visokoenergetski stereoskopski sistem]]
* [[Detektor kosmičkih zraka Fly's Eye visoke rezolucije]]
* [[HEGRA]]
* [[IceCube Neutrino Observatory|IceCube]]
* [[KASCADE]]
* [[MAGIC (teleskop)|MAGIC]]
* [[MARIACHI]]
* [[Milagro (eksperiment)|Milagro]]
* [[Muonska tomografija|CRIPT]]
* [[NMDB]]
* [[Opservatorija Pierre Auger]]
* [[QuarkNet#Studije kosmičkih zraka|QuarkNet]]
* [[Svemirski brod Zemlja (detektor)|Svemirski brod Zemlja]]
* [[Projekt niza teleskopa]]
* [[Tunka eksperiment]]
* [[VERITAS]]
* [[Washington Coincidence Array]]

{{div col end}}
=== Sateliti ===
* [[Korisni teret za istraživanje materije antimaterije i astrofiziku svetlih jezgara|PAMELA]]
* [[Alfa magnetni spektrometar]]
* [[Napredni istraživač kompozicije|ACE (Napredni istraživač kompozicije)]]
* [[Voyager 1]] i [[Voyager 2]]
* [[Cassini – Huygens]]
* [[1. opservatorija za visoku energetsku astronomiju|HEAO 1]], [[opservatorija za Einstein|HEAO 2]], [[3. opservatorija za visoku energetsku astronomiju|HEAO 3]]
* [[Fermi gama-svemirski teleskop]]
* [[Solarna i heliosferska opservatorija]]
* [[Interstellar Boundary Explorer]]
* [[LUCID|Langton ultimativni detektor intenziteta kosmičkih zraka]]
{{div col end}}

===Baloni ===
{{div col}}
* [[BESS (eksperiment)|BESS]]
* [[Napredni tanki ionizacijski kalorimetar]]
* [[TRACER (detektor kosmičkih zraka)]]
* [http://tiger.gsfc.nasa.gov TIGER] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120503185934/http://tiger.gsfc.nasa.gov/ |date=3. 5. 2012 }}
* [[Energija i masa kosmičkih zraka]] (KREMA)
* [[PERDaix]]
*[http://adsabs.harvard.edu/abs/1995psu..reptR....B HEAT (Visokoenergetski teleskop antimaterije)])]
{{div col end}}

===Uloga u okolinskom zračenju===
Kosmički zraci čine dio godišnje izloženosti zračenja ljudi na Zemlji, u prosjeku 0,39 mSv,  od ukupno 3  mSv godišnje (13% ukupne pozadine) za Zemljinu populaciju . Međutim, pozadinsko zračenje kosmičkih zraka raste s nadmorskom visinom, sa 0,3  mSv godišnje za područja na morskom nivou na 1,0  mSv godišnje za veće gradove, povećavajući izloženost kosmičkom zračenju na četvrtinu ukupne izloženosti pozadinskom zračenju za stanovništvo navedenih gradova. Posade aviokompanija koje lete na velikim daljinskim rutama mogu biti izložene 2,2  mSv dodatnog zračenja svake godine zbog kosmičkih zraka, gotovo udvostručujući njihovu ukupnu izloženost ionizujućem zračenju.

{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Izvor!! Efektivna prosječna&lt;br&gt;godišnja doza !! Efektivna uobičajena &lt;br&gt; godišnja doza
|-
| Direktna jonizirajuća i fotonska komponenta ||&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;0,28||
|-
| Neutronska komponenta||&lt;center&gt;0,10||
|-
| Kosmički radionuklidi  ||&lt;center&gt; 0,01||
|-
| Ukupno kosmičko i kosmogeno zračenje ||&lt;center&gt;0,39 ||&lt;center&gt;0,3—1,0. &lt;br&gt;(Ovisno o nadmorskoj visini (od nivoa mora do vrhova planina
|}
&lt;/div&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|- style=&quot;background:#ececec;&quot;
|+ Prosječna godišnja izloženost zračenju ([[milisievert]]i)

|-
! colspan=&quot;2&quot; |Radijacija
! colspan=&quot;2&quot; |[[UNSCEAR]]&lt;ref&gt;UNSCEAR [http://www.unscear.org/docs/reports/2008/09-86753_Report_2008_Annex_B.pdf &quot;Sources and Effects of Ionizing Radiation&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120120181038/http://www.unscear.org/docs/reports/2008/09-86753_Report_2008_Annex_B.pdf |date=20. 1. 2012 }} page 339 retrieved 29 June 2011&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[[:ja:放射線医学総合研究所|Japan NIRS]] [http://www.aec.go.jp/jicst/NC/iinkai/teirei/siryo2010/siryo59/siryo1.pdf UNSCEAR 2008 report] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210225170651/http://www.aec.go.jp/jicst/NC/iinkai/teirei/siryo2010/siryo59/siryo1.pdf |date=25. 2. 2021 }} page 8 retrieved 29 June 2011&lt;/ref&gt;
! Princeton&lt;ref&gt;Princeton.edu [http://web.princeton.edu/sites/ehs/osradtraining/backgroundradiation/background.htm &quot;Background radiation&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110609095603/http://web.princeton.edu/sites/ehs/osradtraining/backgroundradiation/background.htm |date=9. 6. 2011 }} retrieved 29 June 2011&lt;/ref&gt;
! Wa stanje&lt;ref&gt;Washington state Dept. of Health [http://www.doh.wa.gov/ehp/rp/factsheets/factsheets-htm/fs10bkvsman.htm &quot;Background radiation&quot;] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120502102254/http://www.doh.wa.gov/ehp/rp/factsheets/factsheets-htm/fs10bkvsman.htm |date=2. 5. 2012 }} retrieved 29 June 2011&lt;/ref&gt;
! MEXT&lt;ref&gt;Ministry of Education, Culture, Sports, Science, and Technology of Japan [http://www.kankyo-hoshano.go.jp/04/04-1.html &quot;Radiation in environment&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110322231148/http://www.kankyo-hoshano.go.jp/04/04-1.html |date=22. 3. 2011 }} retrieved 29 June 2011&lt;/ref&gt;
! rowspan=&quot;2&quot; | Napomena
|-
! Tip !! Izvor!!Svjetski&lt;br&gt; prosjek !! Tipski raspon !! [[SAD]] !! SAD !![[Japan]]
|-
| rowspan=&quot;5&quot; | Prirodno|| Zrak || 1,26 || 0,2–10,0&lt;sup&gt;a&lt;/sup&gt; || 2,29 || 2,00 || 0,40 || &lt;small&gt; Prvenstveno od [[radon]]a,&lt;/small&gt; &lt;sup&gt;(a)&lt;/sup&gt;&lt;small&gt; ovisi o unutrašnjoj akumulaciji plina radona. &lt;/small&gt;
|-
| Unutrašnji || 0,29 || 0,2–1,0&lt;sup&gt;b&lt;/sup&gt; || 0,16 || 0,40 || 0,40 || &lt;small&gt; Uglavnom iz radioizotopa u hrani ([[kalij-40|&lt;sup&gt;40&lt;/sup&gt;K]], [[ugljik-14|&lt;sup&gt;14&lt;/sup&gt;C]], itd.) &lt;/small&gt; (b Uglavnom iz izotopa u hrani ([[kalij-40|&lt;sup&gt;40&lt;/sup&gt;K]], [[ugljik-14|&lt;sup&gt;14&lt;/sup&gt;C]], itd)&lt;/small&gt; &lt;small&gt;zavisi o ishrani.&lt;/small&gt;
|-
| Zemljišni || 0,48 || 0,3–1,0&lt;sup&gt;c&lt;/sup&gt; || 0,19 || 0,29 || 0,40 || &lt;sup&gt;(c)&lt;/sup&gt;&lt;small&gt; Ovisi o sastavu tla i građevinskom materijalu konstrukcija.&lt;/small&gt;
|- style=&quot;background:orange;&quot;
| Kosmička || 0,39 || 0,3–1,0&lt;sup&gt;d&lt;/sup&gt; || 0,31 || 0,26 || 030 || &lt;sup&gt;(d)&lt;/sup&gt;&lt;small&gt;Općenito povećanje sa porastom nadmorske visine.&lt;/small&gt;
|-
| '''Podukupni''' || 2,40 || 1,0–13,0 || 2,95 || 2,95 || 1,50 ||
|-
| rowspan=&quot;4&quot; | Vještački || Medicinski || 0,60 || 0,03–2,0 || 3,00 || 0,53 || 2,30 ||
|-
| Radioaktivne &lt;br&gt;padavine || 0,007 || 0–1+ || – || – || 0,01 || &lt;small&gt; Vrhunac u 1963., sa skokom 1986.; još uvijek visoko u blizini mjesta nuklearnih pokusa i nesreća.&lt;br/&gt; Za Sjedinjene Države padavine su uključene u druge kategorije.&lt;/small&gt;
|-
| Ostalo|| 0,0052 || 0–20 || 0,25 || 0,13 || 0,001|| &lt;small&gt; Prosječna godišnja izloženost na radu je 0,7 mSv; rudarski radnici imaju veću izloženost. &lt;br/&gt; Stanovništvo u blizini nuklearnih elektrana ima dodatnih ≈ 0,02 mSv izloženosti godišnje.&lt;/small&gt;
|-
| '''Podukupni''' || 0,6 || 0 – deseci || 3,25 || 0,66 || 2,311 ||
|-
| colspan=&quot;2&quot; | '''Svekupno''' || 3,00 || 0 – deseci  || 6.20 || 3.61 || 3.81 ||
|}
:&lt;small&gt;Podaci su za vrijeme prije [[nuklearna katastrofa Fukushima Daiichi|nuklearne katastrofe Fukushima Daiichi]]. Vrijednosti koje je kreirao UNSCEAR, japanski Nacionalni institut za radiološke nauke, koji je sažeo UNSCEAR-ove podatke.&lt;/small&gt;

===Uticaj na elektronske uređaje===
Kosmičke zrake imaju dovoljno energije da izmijene stanje elemenata u elektroničkim [[integrirani krug|integriranim krugovima]], uzrokujući kratkotrajne greške, kao što je promjena podataka u [[radna memorija|radnoj memoriji]] ili kriva operacija [[Procesor (računarstvo)|procesor]]a. To je veliki problem kod elektroničkih uređaja u satelitima. Kako [[tranzistor]]i postaju sve manji i manji, sve više se pojavljuje sličan problem i na tlu Zemlje.&lt;ref&gt;[http://www.research.ibm.com/journal/rd/401/curtis.html ''IBM experiments in soft fails in computer electronics (1978-1994)''], from [http://www.research.ibm.com/journal/rd40-1.html ''Terrestrial cosmic rays and soft errors''], IBM Journal of Research and Development, Vol. 40, No. 1, 1996.|access-date=April 16, 2008.&lt;/ref&gt; Jedna studija tvtke [[IBM]] napravljene 1990., pokazala je da računala dožive jednu pogrešku uzrokovanu kosmičkim zrakama po 256 megabajta memorije i u jednom mjesecu. Da bi se ublažio taj problem, tvrtka [[Intel]] predložila je ugradnju detektora kosmičkih zraka, koji bi se mogli ugraditi u buduće male mikroprocesore, kako bi mogli ponoviti zadnju komandu, prije uticaja kosmičke čestice.&lt;ref&gt;[http://news.bbc.co.uk/2/hi/technology/7335322.stm ''Intel plans to tackle cosmic ray threat''], BBC News Online, April 8,  2008.| access-date= April 16,  2008.&lt;/ref&gt;

Kosmičke zrake su nedavno osumnjičene za mogući uzrok avionske nesreće kompanije [[Qantas Airways]], na [[avion|linijskom putničkom avionu]] [[Airbus A330]], koji je dva puta ponirao stotinjak metara, nakon nepravilnosti u radu kontrolnog sustava leta. Puno putnika i članova posade je ozlijeđeno, neki ozbiljno. Nakon nesreće, istražitelj je utvrdio da je kontrolni sustav leta primio oznaku na ekranu, koja se ne može objasniti, a da je cijeli sustav radio ispravno. To je ponukalo tvrtke u cijelom svijetu da dograde programe za putničke zrakoplove Airbus A330 i A 340, tako da oznake na ekranima budu filtrirane elektronski.&lt;ref&gt;[http://www.news.com.au/travel/story/0,28318,26370596-5014090,00.html ''Cosmic rays may have hit Qantas plane of the coast of North West Australia''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091119214104/http://www.news.com.au/travel/story/0,28318,26370596-5014090,00.html |date=19. 11. 2009 }}, News.com.au|access-date= November 19, 2009.&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Elektromagnetno zračenje]]

==Reference==
{{reflist|2}}

==Dopunska literatura==
{{refbegin}}
* {{cite book|title=Introduction to particle and astroparticle physics (multimessenger astronomy and its particle physics foundations)|first1=Alessandro |last1=De Angelis |first2=Mario |last2=Pimenta |year=2018|publisher=Springer|isbn=978-3-319-78181-5|doi=10.1007/978-3-319-78181-5}}
* R.G. Harrison and D.B. Stephenson, Detection of a galactic cosmic ray influence on clouds, Geophysical Research Abstracts, Vol. 8, 07661, 2006 SRef-ID: 1607-7962/gra/EGU06-A-07661
* {{cite journal | last1 = Anderson | first1 = C. D. | last2 = Neddermeyer | first2 = S. H. | date = 1936 | title = Cloud Chamber Observations of Cosmic Rays at 4300 Meters Elevation and Near Sea-Level | url = https://authors.library.caltech.edu/7197/1/ANDpr36.pdf| journal = Phys. Rev. | volume = 50 | issue = 4| pages = 263–271 | doi=10.1103/physrev.50.263|bibcode = 1936PhRv...50..263A | type = Submitted manuscript }}
* {{cite journal | last1 = Boezio | first1 = M. | display-authors = etal | date = 2000 | title = Measurement of the flux of atmospheric muons with the CAPRICE94 apparatus | journal = Phys. Rev. D | volume = 62 | issue = 3| page = 032007 | doi=10.1103/physrevd.62.032007|arxiv = hep-ex/0004014 |bibcode = 2000PhRvD..62c2007B }}
* R. Clay and B. Dawson, Cosmic Bullets, Allen &amp; Unwin, 1997. {{ISBN|1-86448-204-4}}
* T. K. Gaisser, ''Cosmic Rays and Particle Physics'', Cambridge University Press, 1990. {{ISBN|0-521-32667-2}}
* P. K. F. Grieder, Cosmic Rays at Earth: Researcher's Reference Manual and Data Book, Elsevier, 2001. {{ISBN|0-444-50710-8}}
* A. M. Hillas, ''Cosmic Rays'', Pergamon Press, Oxford, 1972 {{ISBN|0-08-016724-1}}
* {{cite journal | last1 = Kremer | first1 = J. | display-authors = etal | date = 1999 | title = Measurement of Ground-Level Muons at Two Geomagnetic Locations | journal = Phys. Rev. Lett. | volume = 83 | issue = 21| pages = 4241–4244 | doi=10.1103/physrevlett.83.4241|bibcode = 1999PhRvL..83.4241K }}
* {{cite journal | last1 = Neddermeyer | first1 = S. H. | last2 = Anderson | first2 = C. D. | date = 1937 | title = Note on the Nature of Cosmic-Ray Particles | doi = 10.1103/physrev.51.884 | journal = Phys. Rev. | volume = 51 | issue = 10| pages = 884–886 |bibcode = 1937PhRv...51..884N | url = https://authors.library.caltech.edu/8618/1/NEDpr37.pdf | type = Submitted manuscript }}
* M. D. Ngobeni and M. S. Potgieter, Cosmic ray anisotropies in the outer heliosphere, Advances in Space Research, 2007.
* M. D. Ngobeni, Aspects of the modulation of cosmic rays in the outer heliosphere, MSc Dissertation, Northwest University (Potchefstroom campus) South Africa 2006.
* D. Perkins, Particle Astrophysics, Oxford University Press, 2003. {{ISBN|0-19-850951-0}}
* C. E. Rolfs and S. R. William, Cauldrons in the Cosmos, The University of Chicago Press, 1988. {{ISBN|0-226-72456-5}}
* B. B. Rossi, ''Cosmic Rays'', McGraw-Hill, New York, 1964.
* Martin Walt, Introduction to Geomagnetically Trapped Radiation, 1994. {{ISBN|0-521-43143-3}}
* {{cite journal | last1 = Taylor | first1 = M. | last2 = Molla | first2 = M. | date = 2010 | title = Towards a unified source-propagation model of cosmic rays | journal = Publ. Astron. Soc. Pac. | volume = 424 | page = 98 | bibcode = 2010ASPC..424...98T }}
* {{cite journal | last1 = Ziegler | first1 = J. F. | date = 1981 | title = The Background in Detectors Caused By Sea Level Cosmic Rays | journal = Nuclear Instruments and Methods | volume = 191 | issue = 1| pages = 419–424 | doi=10.1016/0029-554x(81)91039-9|bibcode = 1981NIMPR.191..419Z }}
* TRACER Long Duration Balloon Project: the largest cosmic ray detector launched on balloons.
* {{cite journal |last1=Carlson |first1=Per |last2=De Angelis |first2=Alessandro |title=Nationalism and internationalism in science: the case of the discovery of cosmic rays |journal=European Physical Journal|date=2011 |doi=10.1140/epjh/e2011-10033-6|bibcode = 2010EPJH...35..309C |arxiv = 1012.5068 |volume=35 |issue=4 |pages=309–329}}
{{refend}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Cosmic rays}}
*[https://web.archive.org/web/20141116032423/http://www.aspera-eu.org/ Aspera European network portal]
*[https://web.archive.org/web/20110725021529/http://astroparticle.aspera-eu.org/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=111&amp;Itemid=107 Animation about cosmic rays on astroparticle.org]
*[http://www.hap-astroparticle.org/ Helmholtz Alliance for Astroparticle Physics]
*[http://pdg.lbl.gov/2008/reviews/cosmicrayrpp.pdf Particle Data Group review of Cosmic Rays] by C. Amsler et al., Physics Letters B667, 1 (2008)
*[http://www.mpi-hd.mpg.de/hfm/CosmicRay/Showers.html Introduction to Cosmic Ray Showers] by Konrad Bernlöhr
*[http://news.bbc.co.uk/1/hi/sci/tech/2868041.stm BBC news, Cosmic rays find uranium, 2003.]
*[http://news.bbc.co.uk/1/hi/sci/tech/4282657.stm BBC news, Rays to nab nuclear smugglers, 2005].
*[http://news.bbc.co.uk/1/hi/sci/tech/3710735.stm BBC news, Physicists probe ancient pyramid (using cosmic rays), 2004.]
*[http://www.scientificamerican.com/article.cfm?id=shielding-space-travelers Shielding Space Travelers] by Eugene Parker
*[http://imagine.gsfc.nasa.gov/docs/features/bios/christian/anomalous.html Anomalous cosmic ray hydrogen spectra from Voyager 1 and 2]
*[http://helios.gsfc.nasa.gov/acr.html Anomalous Cosmic Rays] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090812232023/http://helios.gsfc.nasa.gov/acr.html |date=12. 8. 2009}} (From NASA's Cosmicopia)
*[http://www.int.washington.edu/PHYS554/winter_2004/chapter8_04.pdf Review of Cosmic Rays] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090905052323/http://www.int.washington.edu/PHYS554/winter_2004/chapter8_04.pdf |date=5. 9. 2009}}
*[https://web.archive.org/web/20090202181706/http://science.nasa.gov/headlines/y2005/07oct_afraid.htm?list84849 &quot;Who's Afraid of a Solar Flare? Solar activity can be surprisingly good for astronauts.&quot;] 7 October 2005, at Science@NASA
*[https://www.youtube.com/watch?v=xJtSWdT598k video of Muon detector in use at Smithsonian Air and Space Museum]
*[https://www.youtube.com/watch?v=xcMbmj-lBEg Dr. Lothar Frey &quot;Cosmic rays and electronic devices&quot;] (YouTube Video) SpaceUp/SpaceUp Stuttgart, 2012.
*[http://sol.spacenvironment.net/~ARMAS/index.html ARMAS, Real-time cosmic-ray radiation measurements at aviation altitudes] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210308160746/http://sol.spacenvironment.net/~ARMAS/index.html |date=8. 3. 2021}}
*{{cite web|author=Padilla, Antonio (Tony)| title=Where do Cosmic Rays come from?|url=http://www.sixtysymbols.com/videos/cosmic_rays.htm|work=Sixty Symbols|publisher=Brady Haran for the University of Nottingham}}

{{Radijacija}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Kosmički zraci| ]]
[[Kategorija:Astročestična fizika]]
[[Kategorija:Ionizirajuće zračenje]]
[[Kategorija:Zvjezdane pojave]]
[[Kategorija:Solarne pojave]]
[[Kategorija:Koncepti u astronomiji]]
[[Kategorija:1912. u nauci]]</text>
      <sha1>tc6pcy7wensxm9d0bywwl3vlmjz7q4j</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Georgi Parvanov</title>
    <ns>0</ns>
    <id>491935</id>
    <revision>
      <id>3732736</id>
      <parentid>3732712</parentid>
      <timestamp>2025-07-03T12:56:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/37.61.113.231|37.61.113.231]] ([[User talk:37.61.113.231|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Panasko|Panasko]]</comment>
      <origin>3650006</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2469" sha1="3jnkn6m7d0dlmoxqs5uqumvy3zjjnwj" xml:space="preserve">[[Datoteka:Georgi Parvanov Senate of Poland 01.jpg|mini|Georgi Parvanov]]
'''Georgi Sedefčov Parvanov''' ({{bg|Георги Седефчов Първанов}}; rođen 28. juna 1957) [[Bugarska|bugarski]] je [[historičar]] i [[političar]] koji je bio [[predsjednik Bugarske]] od 2002. do 2012. Na to mjesto izabran je nakon što je pobijedio [[Petar Stojanov|Petra Stojanova]] u drugom krugu [[Predsjednički izbori u Bugarskoj 2001.|predsjedničkih izbora 2001.]] Dužnost je preuzeo 22. januara 2002. Ponovo je izabran [[Predsjednički izbori u Bugarskoj 2006.|2006.]] te tako postao prvi predsjednik Bugarske koji je služio dva mandata. Podržao je ulazak Bugarske u [[NATO]] i [[Evropska unija|Evropsku uniju]].

Prema bugarskom zakonu, predsjedniku zemlje nije dopušteno biti član [[politička stranka|političke stranke]], pa je Parvanov napustio [[Bugarska socijalistička partija|Bugarsku socijalističku partiju]] (BSP) nakon izbora na mjesto predsjednika 2001. Iako se identificirao kao [[socijalizam|socijalist]], često je sebe nazivao ''društvenim predsjednikom''.

Nakon što je završio drugi predsjednički mandat, vratio se u Socijalističku partiju, što je izazvalo spor o vodstvu stranke. U januaru 2014. ponovo je pokrenuo svoj projekt [[Alternativa za bugarski preporod]] (ABV), najavljujući da će kandidirati svoje kandidate za [[Izbori za Evropski parlament u Bugarskoj 2014.|evropske parlamentarne izbore 2014.]] Dana 15. januara 2017. dao je ostavku na mjesto vođe stranke, a zamijenio ga je [[Konstantin Prodanov]].&lt;ref&gt;{{cite web|title=Konstantin Prodanov Elected Head of Bulgarian Ex-President's Party|url=http://www.novinite.com/articles/178366/Konstantin+Prodanov+Elected+Head+of+Bulgarian+Ex-President%27s+Party|date=15. januar 2017|publisher=Sofia News Agency|website=novinite.com}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Georgi Parvanov}}
* [https://web.archive.org/web/20110903163425/http://www.georgiparvanov.bg/ Lični website Georgija Parvanova] {{bg simbol}}

{{s-start}}
{{s-off}}
|-
{{s-bef|prije=[[Petar Stojanov]]}}
{{s-ttl|naslov=[[Spisak predsjednika Bugarske|Predsjednik Bugarske]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;izabran&lt;/small&gt;|godine=2002–2012}}
{{s-aft|poslije=[[Rosen Plevnelijev]]}}
{{s-end}}

{{Predsjednici Bugarske}}

{{DEFAULTSORT:Parvanov, Georgi}}
[[Kategorija:Rođeni 1957.]]
[[Kategorija:Biografije, Sirištnik]]
[[Kategorija:Bugarski političari]]
[[Kategorija:Bugarski predsjednici]]</text>
      <sha1>3jnkn6m7d0dlmoxqs5uqumvy3zjjnwj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Srednjovjekovno ratovanje</title>
    <ns>0</ns>
    <id>492886</id>
    <revision>
      <id>3732737</id>
      <parentid>3732693</parentid>
      <timestamp>2025-07-03T12:57:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Srednjevjekovno ratovanje]] uklonjena; [[Kategorija:Srednjovjekovno ratovanje]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3732737</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="35501" sha1="jh7b8o52tcig2ygp54u4fa7s1grbled" xml:space="preserve">[[Datoteka:Battle of crecy froissart.jpg|thumb|300px| on [[Bitka kod Kresija]] (1346.) između Engleza i Francuza u [[Stogosdišnji rat|Stogodišnjem ratu]]]]
{{rat}}
'''Srednjovjekovno ratovanje''' je evropsko ratovanje [[srednji vijek|srednjeg vijeka]]. Tehnološki, kulturni i društveni razvoj prisilio je na ozbiljnu transformaciju karaktera ratovanja iz [[Klasična antika|antike]], mijenjajući [[vojna taktika|vojnu taktiku]] i ulogu [[konjica|konjice]] i [[artiljerija|artiljerije]] (vidi: [[vojna historija]]). Što se tiče utvrđenja, u srednjem vijeku se pojavio [[zamak]] u Evropi, koji se potom proširio na [[Sveta zemlja|Svetu zemlju]] (današnji [[Izrael]] i [[Palestina]]).

==Strategija i taktika==
===O vojnim poslovima===
{{citat|''Ako želite mir, pripremite se za rat''|source = Vegetius, ''De re militari'', predgovor knjizi 3.&lt;ref&gt;Milner (1996. ), p.&amp;nbsp;63&lt;/ref&gt;|align=right}}
[[Publius Flavius Vegetius Renatus]] je napisao ''De re militari (O vojnim pitanjima)'' vjerovatno krajem 4.&amp;nbsp;stoljeća.&lt;ref&gt;Nicholson (2004), p.&amp;nbsp;13&lt;/ref&gt; Povjesničar [[Walter Goffart]] opisao kao &quot;bibliju ratovanja kroz srednji vijek&quot;; &quot;De re militari&quot; je bio široko rasprostranjen širom latinskog Zapada. Dok se [[Zapadna Evropa]] oslanjala na jedan tekst kao osnovu svog vojnog znanja, [[Bizantijsko carstvo]] u [[Jugoistočnoj Evropi]] imalo je niz vojnih pisaca.&lt;ref&gt;Goffart (1977), p. .&amp;nbsp;65&lt;/ref&gt; Iako Vegecije nije imao vojnog iskustva i &quot;De re militari&quot; je izveden iz djela [[Katon mlađi|Katona]] i [[Frontin]]a, njegove knjige su bile standard za vojni diskurs u zapadnoj Evropi od njihove produkcije do 16. stoljeća.&lt;ref&gt;Nicholson (2004), pp.&amp;nbsp;13&amp;ndash;14&lt;/ref&gt;

''De re militari'' je podijeljen u pet knjiga: ko bi trebao biti vojnik i vještine koje su trebale naučiti, sastav i struktura [[vojska|vojske]], taktika na terenu, kako voditi i izdržati [[opsade]], i uloga [[mornarica|mornarice]]. Prema Vegetijusu, [[pješadija]] je bila najvažniji element vojske jer je bila jeftina u poređenju sa [[konjica]]ma i mogla se rasporediti na bilo kom terenu.&lt;ref name=Nicholson14&gt;Nicholson (2004), p.&amp;nbsp;14&lt;/ref&gt; Jedno od načela koje je iznio bilo je da general treba da se upusti u bitku samo kada je siguran u pobjedu ili kada nije imao drugog izbora.&lt;ref&gt;Gillingham (1992), p.&amp;nbsp;150&lt;/ref&gt; Kao što arheolog Robert Liddiard objašnjava, &quot;[[odlučujuće bitke]], posebno u jedanaestom i dvanaestom vijeku, bile su rijetke.&quot;&lt;ref&gt;Liddiard (2005), p.&amp;nbsp;79&lt;/ref&gt;

Iako je njegov rad naširoko reproduciran, a danas je sačuvano preko 200 primjeraka, prijevoda i izvoda, do koje mjere je Vegecije uticao na stvarnu praksu ratovanja za razliku od njegovog koncepta nije jasan zbog njegove navike da navodi očigledno.&lt;ref name=Nicholson14/&gt; Historičar [[Michael Clanchy]] je zabilježio &quot;srednjevjekovni aksiom da su laici nepismeni i njegovu suprotnost da su sveštenstvo pismeno&quot;, pa može biti slučaj da nekoliko vojnika čita Vegecijevo djelo. Dok su njihovi rimski prethodnici bili dobro obrazovani i iskusili ratovanje, evropsko plemstvo ranog srednjeg veka nije bilo poznato po svom obrazovanju, ali od 12.&amp;nbsp;stoljeća postalo je uobičajenije da čitaju.

Neki vojnici su smatrali da je iskustvo ratovanja vrijednije od čitanja o njemu; na primer, [[Geoffroy de Charny]], vitez iz 14. stoljeća koji je pisao o ratovanju, preporučio je svojoj publici da uči posmatrajući i tražeći savjet od svojih pretpostavljenih. Vegecije je ostao istaknut u srednjovekovnoj književnosti o ratovanju, iako je neizvesno u kojoj meri je njegovo delo čitala klasa ratnika, a ne sveštenstvo. Godine 1489. kralj [[Henri VII od Engleske]] naručio je prijevod &quot;De re militari&quot; na engleski, &quot;tako da bi svaki gospodin rođen za oružje i razni ratnici, kapetani, vojnici, hranitelji i svi ostali znali kako treba da se ponašaju u podvizima ratova i bitaka&quot;.

== Utvrđenja==
[[Datoteka:Falaise chateau guillaume conquerant 2.jpg|thumb|300px| [[Château de Falaise]] u Francuskoj.]] 
[[Datoteka:Celje Celjski grad 003.jpg|thumb|300px|[[Celje|Celjski]] dvorac u Sloveniji]]

U Evropi su lomovi centralizovane moći doveli do porasta nekoliko grupa koje su se okrenule pljački velikih razmera kao izvoru prihoda. Najznačajnije su [[Vikinzi]], [[Arapi]], [[Mongoli]], [[Huni]], [[Kumani]], [[Tatari]] i [[Mađari]] izvršili značajne napade.&lt;ref&gt;{{Cite book|title=World History: A Concise, Selective, Interpretive History of the World|last=Parsa|first=Ali|publisher=Sentia Publishing|year=2017|isbn=9780999005613}}&lt;/ref&gt; Kako su ove grupe uglavnom bile male i trebale su se brzo kretati, izgradnja [[tvrđava|utvrđenja]] je bila dobar način da se pruži utočište i zaštita za ljude i bogatstvo u regionu.

Ova utvrđenja su evoluirala tokom srednjeg vijeka, a najvažniji oblik je bio [[zamak]], struktura koja je u popularnom oku postala gotovo sinonim za srednjovjekovno doba. Dvorac je služio kao zaštićeno mjesto za lokalne elite. Unutar zamka bili su zaštićeni od bandi jurišnika i mogli su slati ratnike na konju da protjeraju neprijatelja iz tog područja, ili da ometaju napore većih vojski da se snabdijevaju u regiji tako što su stekli lokalnu superiornost nad grupama koje traže hranu što bi bilo nemoguće protiv cijele neprijateljske vojske.&lt;ref&gt;{{Cite book|title=The Routledge Companion to Medieval Warfare|url=https://archive.org/details/routledgecompani00brad_406|url-access=limited|last=Bradbury|first=Jim|publisher=Routledge|year=2004|isbn=9781134598472|pages=[https://archive.org/details/routledgecompani00brad_406/page/n293 284]}}&lt;/ref&gt;

Utvrđenja su bila vrlo važan dio ratovanja jer su pružala sigurnost gospodaru, njegovoj porodici i njegovim slugama. Pružali su utočište od prevelikih armija da bi se susrele u otvorenoj borbi. Sposobnost teške konjice da dominira u bici na otvorenom polju bila je beskorisna protiv utvrđenja. Izgradnja [[mašina za opsadu]] bio je dugotrajan proces i rijetko se mogao efikasno obaviti bez priprema prije kampanje. Mnoge opsade mogle bi potrajati mjesecima, ako ne i godinama, da dovoljno oslabe ili demorališu branioce. Utvrđenja su bila odlično sredstvo da se osigura da se elita ne može lahko protjerati sa svojih zemalja – kao što je [[Baldwin V, grof od Hainauta|Grof Baldwin od Hainauta]] 1184. komentirao kako su neprijateljske trupe pustošile njegove zemlje iz njegove sigurnosti zamaka, „ne mogu uzeti zemlju sa sobom&quot;.&lt;ref&gt;{{cite journal  | last = McGlynn  | first = Sean  | title = The Myths of Medieval Warfare  | journal = History Today  | volume = 44  | issue = 1  | pages = 32  | date = Jan 1994  | url = http://web.ebscohost.com   | issn = 0018-2753  | access-date = September 14, 2009 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|title=Medieval Warfare|last=Carruthers|first=Bob|publisher=Pen and Sword|year=2013|isbn=9781473846968|pages=6}}&lt;/ref&gt;

===Opsadni rat===
U srednjovekovnom periodu, opsadne vojske su koristile širok izbor [[opsadna mašina|opsadnih mašina]], uključujući: merdevine; [[ovan (oružje)|ovnove]]; [[opsadne kule]] i razne vrste [[katapult]]a, kao što su [[mangonel]], [[onager (oružje)|onager]], [[balista]] i [[trebuhet]]. Tehnike opsade su također uključivale [[rudarstvo]] u kojem su tuneli iskopani ispod dijela zida, a zatim se brzo urušavali kako bi se destabilizirao temelj zida. Druga tehnika je bila probijanje u neprijateljske zidove, međutim, ovo nije bilo ni približno tako efikasno kao druge metode zbog debljine zidova zamka.

[[Datoteka:Forteresse de Dubrovnik.jpg|right|thumb|300px|[[Dubrovnik|Zidovi Dubrovnika]] su niz [[odbrambeni zid|odbrambenih kamenih zidova]], koje neprijateljska vojska nikada nije probila, a koji su opkolili i zaštitili pomorsku [[grad-država|grad-državu]] [[Dubrovnik]] ([[Dubrovačka republika|Raguza]]), nalazi se u južnoj [[Hrvatska|Hrvatskoj]].]]

Napredak u procesuiranju [[opsada]] je ohrabrio razvoj raznih odbrambenih protivmjera. Konkretno, [[Srednjovjekovna utvrđenja]] su progresivno postajala jača – naprimjer, pojava [[koncentrični zamak|koncentričnog zamka]] iz perioda [[Križarski ratovu|Križarskih ratova]] – i opasnija za napadače – svjedoči o sve većoj upotrebi [[mašikolacijea]], kao i priprema [[Rano termalno oružje|vruće ili zapaljive supstance]]. [[Prorez strijele]], skrivena vrata za salijetanje i duboki bunari također su bili sastavni dio otpora opsadi u to vrijeme. Projektanti dvoraca su posebnu pažnju posvetili odbrani ulaza, zaštiti kapija sa [[pokretni most|pokretnim mostovima]], [[portkulis]]ima i [[barbakan]]ima. Vlažne životinjske kože često su bile prebačene preko kapija kako bi se odbila vatra. [[Orovovi]] i druge odbrane od vode, bilo prirodne ili povećane, također su bile od vitalnog značaja za branitelje.

U [[Sredni vijek|Srednjem vijeku]], gotovo svi veliki gradovi su imali [[gradske zidine]] – [[Dubrovnik]] u [[Dalmaciji]] je impresivan i dobro očuvan primjer – a važniji gradovi su imali [[citadela|citadele]], [[tvrđava|tvrđave]] ili [[zamak|zamkove]]. Uloženi su veliki napori kako bi se osiguralo dobro vodosnabdijevanje unutar grada u slučaju opsade. U nekim slučajevima izgrađeni su dugi tuneli za dovođenje vode u grad. U drugim slučajevima, kao što je otomanska [[opsada Skadra]], venecijanski inženjeri su projektovali i instalirali cisterne koje su se napajale kišnicom kanalisanom sistemom vodova u zidovima i zgradama.&lt;ref&gt;Karaiskaj, Gjerak. &quot;Furnizimi me ujë i kalasë së Shkodrës ne mesjetë.&quot; ''Monumentet: Materialet e sesionit III shkencor të Institutit të Monumenteve të Kulturës'' 11 (1985): 55-77.&lt;/ref&gt; Složeni sistemi tunela korišćeni su za skladištenje i komunikacije u srednjovekovnim gradovima kao što je [[Tábor]] u [[Bohemiji]]. Protiv njih bi se suprotstavile [[rudarske]] vještine timova obučenih [[sapera]], koji su ponekad bili zaposleni u opsadnim vojskama.

Sve do pronalaska oružja zasnovanog na [[barutu]] (i rezultirajućih projektila veće brzine), ravnoteža moći i logistike favorizirala je branioca. Sa pronalaskom baruta, tradicionalne metode odbrane postajale su sve manje i manje efikasne protiv odlučne opsade.

{{također pogledajte|Rudarstvo (vojno)}}

==Organizacija==
{{Glavni|Vitez|Pješadija u srednjem vijeku}}
{{Također pogledajte|Teška konjica|Lahka konjica}}
Srednjovekovni vitez je obično bio na konju i oklopljeni [[vojnik]], često povezan sa [[plemstvo]]m ili [[kraljevska porodica|kraljevstvom]], iako su (posebno u severoistočnoj Evropi) vitezovi mogli doći i iz nižih klasa , a mogu čak biti i porobljene osobe. Cijena njihovih [[oklop]]a, [[konj]]a i [[oružja]] je bila velika; ovo je, između ostalog, pomoglo da se vitez postepeno transformiše, barem u zapadnoj Evropi, u posebnu društvenu klasu odvojenu od ostalih ratnika. Tokom [[križarski ratovi|križarskih ratova]], sveti viteški redovi su se borili u Svetoj zemlji (vidi [[Vitezovi Templari]], [[Vitezovi Hospitalci|Hospitalci]], itd.).&lt;ref&gt;{{Cite book|title=Medieval Warfare|last=Carruthers|first=Bob|publisher=Pen and Sword|year=2013|isbn=9781473846968|pages=8}}&lt;/ref&gt;
Lahka konjica se obično sastojala od lakše naoružanih i oklopnih ljudi, koji su mogli imati bodeže, [[koplje]] ili raketno oružje, kao što su [[Luk i strijela|lukovi]] ili [[samostrel]]i. U velikom dijelu srednjeg vijeka lahka konjica se obično sastojala od bogatih pučana. Kasnije u srednjem vijeku, lahka konjica bi također uključivala narednike koji su bili ljudi koji su bili obučeni za viteze, ali nisu mogli priuštiti troškove povezane s titulom. Lahka konjica je korištena kao izviđačka, okršajna ili kao zaobilaznica. Mnoge zemlje razvile su svoje stilove lahke konjice, kao što su mađarski [[mađarska konjica|jahaći strelci]], španski [[jineti]], italijanski i njemački samostreličari i engleski [[hobelar]]i.

Pkješadija je kroz srednji vek regrutovana i obučavana na različite načine u različitim regionima Evrope i vjerovatno je uvek činila najbrojniji dio srednjovjekovne terenske vojske. Mnogi pješaci u dugim ratovima bili bi plaćenici. Većina vojski sadržavala je značajan broj kopljanika, strijelaca i drugih vojnika bez konja.

===Regrutovanje=== 
[[Datoteka:Kalandozasok.jpg|thumb|400x400px|Ugarski pohodi u 10. stoljeću. Prije [[bitka kod Lehfelda|bitke kod Lehfelda]] 955. srednjovekovni Evropljani bili su ranjivi od nomadskog stila ratovanja koji je došao od Mađara.]]

U najranijem srednjem vijeku, obaveza svakog plemića bila je da se odazove pozivu u bitku sa svojom opremom, strijelcima i pješaštvom. Ovaj decentralizovani sistem bio je neophodan zbog društvenog poretka tog vremena, ali je mogao dovesti do šarolikih snaga sa promenljivom obukom, opremom i sposobnostima. Što je plemić imao pristup više resursa, njegove trupe bi obično bile bolje.

Obično su se feudalne vojske sastojale od jezgra visoko vještih vitezova i njihovih kućnih trupa, plaćenika unajmljenih za vrijeme pohoda i feudalnih dažbina koji su ispunjavali svoje feudalne obaveze, koji su obično bili nešto više od rulje. Oni bi, međutim, mogli biti efikasni na nepovoljnom terenu. Mjesta i gradovi su također mogli postaviti milicije.

Kako su centralne vlade rasle na vlasti, tako je počeo i povratak na vojsku građana i plaćenika iz klasičnog perioda, jer su centralni nameti seljaštva počeli biti centralno oruđe za regrutaciju. Procijenjeno je da najbolja [[pješadija]] potiče od mlađih sinova slobodnih posjednika zemlje [[jeomen]]i, kao što su engleski strijelci i švicarski pikinari. [[Engleska]] je bila jedna od najcentraliziranijih država u kasnom srednjem vijeku, a vojske koje su vodile [[Stogodišnji rat]] bile su uglavnom plaćene profesionalce.

U teoriji, svaki Englez je imao obavezu da služi četrdeset dana. Četrdeset dana nije bilo dovoljno za kampanju, posebno onu na kontinentu. Tako je uvedena [[obaveza]], pri čemu je većina Engleza plaćala da izbjegne svoju službu i taj novac je korišten za stvaranje stalne vojske. Međutim, gotovo sve visokosrednjovjekovne vojske u Evropi bile su sastavljene od velikog broja plaćenih trupa, a u Evropi je postojalo veliko tržište plaćenika barem od ranog 12 stoljeća.&lt;ref&gt;{{Cite book|title=Medieval Warfare|last=Carruthers|first=Bob|publisher=Pen and Sword|year=2013|isbn=9781473846968|pages=10}}&lt;/ref&gt;

Kako je srednji vijek napredovao u Italiji, italijanski gradovi počeli su se uglavnom oslanjati na [[plaćenik]]e da vode svoje borbe, a ne na milicije koje su dominirale ranim i visokim srednjovjekovnim periodom u ovoj regiji. To bi bile grupe karijernih vojnika koji bi bili plaćeni po određenoj stopi. Plaćenici su imali tendenciju da budu efikasni vojnici, posebno u kombinaciji sa stajaćim snagama, ali u Italiji su dominirali vojskama gradova-država. To ih je učinilo problematičnim; dok su u ratu bili znatno pouzdaniji od stajaće vojske, u miru su se pokazali kao rizik za samu državu kao što je to nekada bila [[Pretorijanska garda]].

Ratovanje plaćenika protiv plaćenika u Italiji dovelo je do relativno beskrvnih kampanja koje su se oslanjale koliko na manevar toliko i na bitke, budući da su [[lideri]] prepoznali da je efikasnije napadati sposobnost neprijatelja da vodi rat, a ne njegove borbene snage, otkrivši koncept [[indirektni pristup|indirektnog ratovanja]] 500 godina prije Sir Bazilskog [[Liddell Hart]]a, i pokušaja da napadne neprijateljske linije snabdijevanja, njegovu ekonomiju i njegovu sposobnost da vodi rat umjesto da rizikuje otvorenu bitku i manevar ga u poziciju u kojoj bi rizikovanje bitke bilo samoubilačko. [[Makijaveli]] je ovaj [[indirektni pristup]] shvatio kao kukavičluk.&lt;ref&gt;{{Cite book|title=Medieval Warfare|last=Carruthers|first=Bob|publisher=Pen and Sword|year=2013|isbn=9781473846968|pages=11}}&lt;/ref&gt;

== Oprema ==
{{Glavni| Lista srednjovjekovnog oružja}} 
[[Datoteka:Costimography for the Nemanjići series.IMG 3637 (2).jpg|thumb| Replika srpskog srednjovekovnog oklopa iz 12. stoljeća]]
[[Datoteka:Varlet or Squire carrying a Halberd with a thick Blade and Archer in Fighting Dress drawing the String of his Crossbow with a double handled Winch.png|thumb|right| Varlet ili [[štionik]] koji nosi [[helebard]] sa debelom oštricom i strijelac, u borbenoj haljini, povlači tetivu svog samostrela vitlom s dvostrukom ručkom. Iz [[Minijature (rukopis)|minijatura]] &quot;Jouvencel&quot;,
 i [[Froissartove hronike|Froissartove &quot;Hronike &quot;]]. Pariška carska biblioteka]]
[[Datoteka:Marksburg03.jpg|thumb|right|350px| Varlet ili [[štionik]] koji nosi [[helebard]] sa debelom oštricom i strijelac, u borbenoj haljini, povlači tetivu svog samostrela vitlom sa dvostrukom ručkom. Iz [[Minijatura (rukopis)|minijatura]] &quot;Jouvencel&quot;,
 i [[Froissartove hronike|Froissartove &quot;Hronike&quot;]]. Pariska carska biblioteka]]
[[Datoteka:Marksburg03.jpg|thumb|desno|350px|oklop iz 15. veka]]

===Oružje===
Srednjovjekovno oružje sastojalo se od mnogo različitih vrsta dalekometnih i ručnih predmeta:
* Borba prsa u prsa
** [[Bojna sjekira]]
*** [[Konjanički izbor]]
** Oštrice
*** [[Naoružani mač]]
*** [[Bodež]]
*** [[Nož]]
*** [[Dugi mač]]
*** [[Meser (oružje)|Meser]]
** Tupo oružje
*** [[Klub (oružje)|Klub]]
*** [[Mace (tuljac)|Mace]]
*** [[Ratni malj]]
** [[Polearm]]
*** [[Helebarda]]
*** [[Lance]]
*** [[Vojna viljuška]], naoružane [[vile]]
*** [[Sjekira]]
*** [[koplje]]
* Domet
** [[Luk i strijela|Luk]]
** [[engleski dugi luk|Dugi luk]]
** [[Samostrel]]
** [[Sjekira za bacanje]]
** [[Koplja|Koplja za bacanje]] i [[Koplja (oružje)|Koplja]]
** [[Sling (oružje)|Sling]]

===Oklop===
* [[Komponente srednjovjekovnog oklopa|Oklopi]]
** [[Kuhana koža|Koža]]
** [[Tkanina]]
** [[Lančana pošta]]
** [[Brigandina]]
** [[oklopna ploča|Ploča]]
* [[Štit]]
* [[Borbena kaciga|Kaciga]]

===Artiljerija i opsadna mašina===
* [[Ovan (oružje)|Ovnovi]]
* [[Katapult]]
* [[Trebuhet]]
* [[Balista]]
* [[Osadni toranj]]

=== Životinje ===
* [[Konjica deva|Deve u ratu]]
* [[Psi u ratu]]
* [[Konji u ratu]] i [[Konji u srednjem vijeku]]
* [[Ratni slon]]
* [[Ratne svinje]]

==Relikvije==
Praksa nošenja [[relikvija]] u bitku je karakteristika koja razlikuje srednjovjekovno ratovanje od njegovih prethodnika ili ranog modernog ratovanja i možda inspirisana biblijskim referencama.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://bible.oremus.org/?passage=1+Samuel+4:3%E2%80%9311:3&amp;version=nrsv|title = Oremus Bible Browser}}&lt;/ref&gt; Vjerovalo se da je prisustvo relikvija važan izvor natprirodne moći koja je služila i kao duhovno oružje i oblik odbrane; mošti mučenika smatrao je sveti [[Jovan Zlatoust]] mnogo moćnijim od &quot;zidova, rovova, oružja i vojničkih domaćina&quot;&lt;ref&gt;John Chrysostom, ''Laudatio martyrum Aegyptiorum'', 1 ''PG'' '''50''' col. 694f.&lt;/ref&gt;

U Italiji, &quot;[[kočija]]&quot; ili &quot;carro della guerra&quot;, &quot;ratna kola&quot;, bila je razrada ove prakse koja se razvila tokom 13. stoljeća.  [[Milano|Milanska]] „Carro della guerra“ detaljno je opisao 1288. [[Bonvesin de la Riva]] u svojoj knjizi o „Milanskim čudima“. Umotano u grimiznu tkaninu i uvučeno sa tri jarma volova koji su  bili nakićeni  bijelom trakama sa crvenim krstom [[Sveti Ambrozije|Svetog Ambrozija]], zaštitnika grada, nosio je raspelo toliko veliko da su ga četiri čovjeka pregazili na mestu, kao brodski jarbol.&lt;ref&gt;Bovesin de la Riva, ''De Magnalibus Mediolani: Meraviglie di Milano'' (Milan, 1998), as reported in John Dickie, ''Delizia! The Epic History of Italians and Their Food'' (New York, 2008), p. 33.&lt;/ref&gt;

== Zalihe i logistika==
[[Datoteka:Topfhelm DHM transparent.png|thumb|desno|Njemački [[veliko kormilo]] iz 13. stoljeća, sa ravnim vrhom do lobanje]] 
[[Datoteka:Byzantine klivanium (Κλιβάνιον).jpg|thumb|right|Bizantijski ''[[klivanion]]'']]
[[Datoteka:Reproducció de la indumentària d&amp;#039;un almogàver 2.JPG|thumb|desno|Španski [[almugaveri]] (kalalonski plaćenici)|250x250px]]
Srednjovjekovno ratovanje je u velikoj mjeri prethodilo upotrebi [[Voz (vojni)|vozova za snabdijevanje]], što je značilo da su vojske morale nabaviti zalihe hrane sa teritorije kroz koju su prolazile. To je značilo da je masovna [[pljačka]] od strane vojnika bila neizbježna, te je bila aktivno podsticana u 14. stoljeću sa svojim naglaskom na taktici upada, gdje bi konjice spaljivale i pljačkale neprijateljsku teritoriju, kako bi da odvrate i demorališu neprijatelja, uskraćujući im zalihe.

Kroz srednjovjekovni period, vojnici su bili odgovorni za opskrbu, bilo putem traženja hrane, pljačke ili kupovine. Čak i tako, vojni komandanti su često plaćali svoje trupe hranom i zalihama, ali bi se to obezbjeđivalo umjesto vojničke plaće, ili bi se od vojnika očekivalo da to plaćaju iz svojih nadnica, bilo po trošku ili čak sa profitom.&lt;ref name=AbelsRichard&gt;{{cite web
 | url = https://www.usna.edu/Users/history/abels/hh381/Medieval%20Logistics.htm
 | title = War in the Middle Ages: Medieval Logistics - English Experience
 | last = Abels, Richard
 | publisher = United States Naval Academy
 | access-date = 3 October 2017
 | archive-url = https://web.archive.org/web/20160413140254/http://www.usna.edu/Users/history/abels/hh381/Medieval%20Logistics.htm
 | archive-date = 13 April 2016
 | url-status = dead
 }}&lt;/ref&gt;

Godine 1294, iste godine kada je [[John Balliol|John II de Balliol od Škotske]] odbio da podrži planiranu invaziju [[Edvward I od Engleske|Edwarda I]] na Francusku, Edward I je implementirao sistem u [[Wales]] i [[Škotska|Škotsku]] gdje bi [[šerifi]] nabavljali hranu, konje i kola od trgovaca sa obaveznom prodajom po cijenama koje su fiksirane ispod tipskih tržišnih cijena pod krunskim pravima na [[nabavka|cijenu i nabavku]]. Ova roba bi zatim bila transportovana do kralljamvskih skladišta u južnoj Škotskoj i duž škotske granice, gdje bi engleski [[Regrut|regruti]] pod njegovom komandom mogli da je kupe. Ovo se nastavilo tokom [[Ratovi za nezavisnost Škotske|Prvog rata za nezavisnost Škotske]] koji je počeo 1296. godine, iako je sistem bio nepopularan i okončan je smrću Edvarda I 1307.&lt;ref name=AbelsRichard/&gt;

Počevši pod vlašću [[Edwarda II od Engleske|Edwarda II]] 1307. i završivši pod vlašću [[Edward III od Engleske|Edwarda III]] 1337, Englezi su umesto toga koristili sistem u kojem bi se trgovci tražili vojske sa zalihama koje vojnici mogu kupiti. To je dovelo do nezadovoljstva jer su trgovci vidjeli priliku da [[Ratni profiter|profiterstvo]], prisiljavajući trupe da plaćaju znatno iznad uobičajenih tržišnih cijena za hranu.&lt;ref name=AbelsRichard/&gt;

Kako je Edward III krenuo u rat sa Francuskom u [[Stogodišnji rat|Stogodišnjem ratu]] (počevši od 1337.), Englezi su se vratili praksi traženja hrane i napada kako bi zadovoljili svoje logističke potrebe. Ova praksa je trajala tokom čitavog rata, proširivši se kroz ostatak vladavine Edwarda III do vladavine [[Henri VI od Engleske|Henrija VI]].

==Pomorski rat==
{{Glavni|Pomorski rat}}
{{Također pogledajte|Bizantijska mornarica}} 
[[Datoteka:Byzantines repel the Russian attack of 941.jpg|thumb|300px| Bizantijska flota odbija napad Rusa na Carigrad 941. Bizantijski [[dromoni]] prevrću se preko ruskih brodova i razbijaju im vesla svojim ostrugama.]]
Vode koje okružuju Evropu mogu se grupisati u dvije vrste koje su uticale na dizajn plovila koja su putovala, a time i na ratovanje. [[Sredozemno more|Mediteran]] i [[Crno more]] bili su bez velikih [[plima]], uglavnom mirni i imali su predvidljivo vrijeme. Na morima oko sjevera i zapada Evrope bilo je jače i manje predvidljivo vrijeme. [[Mjerač vremena]],  imao je prednost što je pratio vjetar, a bio je važan faktor u pomorskim bitkama, posebno za napadače. Tipski [[zapadnjaci]] (vjetrovi koji duvaju sa zapada prema istoku) dominiraju Evropom, dajući pomorskim silama zapadu prednost.&lt;ref&gt;Fernández-Armesto (1999), p.&amp;nbsp;231&lt;/ref&gt; Srednjovjekovni izvori o vođenju srednjovjekovnog pomorskog ratovanja rjeđi su od onih o kopnenom ratu. Većina srednjovjekovnih hroničara nije imala iskustva sa životom na moru i uglavnom nije bila dobro informisana. [[Pomorska arheologija]] pomogla je u pružanju informacija.&lt;ref&gt;Fernández-Armesto (1999), pp.&amp;nbsp;230–231&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Turkish armor during battles of Marica and Kosovo.jpg|thumb| Turski oklop tokom bitke na Marici i na [[Kosovo|Kosovu]] 1371. i 1389.|270x270px]]

U ranom srednjem vijeku, brodovi su u kontekstu ratovanja korišteni prvenstveno za transport trupa.&lt;ref&gt;DeVries (1992), p.&amp;nbsp;283&lt;/ref&gt; Na Mediteranu, pomorski rat u srednjem vijeku bio je sličan onom u kasnom Rimskom carstvu: flote [[galije]] bi razmjenjivale raketnu vatru, a zatim pokušavale da se prvo ukrcaju kako bi dozvolile [[pomorstvo|marincima]] boriti se na palubi. Ovaj način pomorskog ratovanja ostao je isti u ranom modernom periodu, kao, naprimer, što je [[Bitka kod Lepanta (1571)|Bitka kod Lepanta]]. Poznati admirali bili su [[Roger of Lauria]], [[Andrea Doria]] i [[Hayreddin Barbarossa]].

Galije nisu bile prikladne za hladnije i turbulentnije [[Sjeverno more]] i [[Atlantski okean]], iako su se povremeno koristile. Razvijeni su glomazniji brodovi koji su se prvenstveno pokretali [[jedra]], iako je dugačak brod na vesla u vikinškom stilu naišao na upotrebu sve do 15. stoljeća. Njihova glavna svrha na sjeveru ostala je prijevoz vojnika za borbu na palubama protivničkog broda (kao, na primjer, u [[Bitka kod Svoldera|Bici kod Svoldera]] ili [[Bitka kod Sluysa|Bici kod Sluysa]]).

Kasnosrednjovjekovni jedrenjaci ličili su na plutajuće tvrđave, sa kulama u [[pramac (čamac)|pramcu]] i na [[krma|krmi]] ([[pramac]] i [[krma]]). Velika nadgradnja činila je ove ratne brodove prilično nestabilnim, ali odlučujući porazi koje su pokretniji, ali znatno niži brodovi pretrpjeli od strane visokih ukrcanih zupčanika u 15. stoljeću, okončali su pitanje o tome koji će tip broda dominirati u sjevernoevropskom ratovanju.

===Uvođenje oružja===
Uvođenje oružja bilo je prvi korak ka velikim promjenama u pomorskom ratovanju, ali je samo polako promijenilo dinamiku borbe između broda. Prve puške na brodovima uvedene su u 14. stoljeću i sastojale su se od malih komada od kovanog gvožđa postavljenih na otvorene palube i u [[borbeni vrh]], što je često zahtijevalo samo jednog ili dva čovjeka da njima rukuju. Dizajnirani su da povrede, ubiju ili jednostavno ošamute, šokiraju i uplaše neprijatelja prije ukrcavanja.&lt;ref&gt;Rodger (1997), pp. 205–6 .&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:HandCulverinWithSmallCannonsEurope15thCentury.jpg|thumb|300px|Dva pogleda na ručni kalverin i dva mala topa iz 15. stoljeća.|lijevo]]
Kako su topovi postali izdržljiviji da izdrže jače [[barut]]ne naboje, povećali su svoj potencijal da nanesu kritičnu štetu brodu, a ne samo njihovoj posadi. Budući da su ovi topovi bili mnogo teži od ranijih protivpješadijskih oružja, morali su biti postavljeni niže u brodove i pucati iz [[puška|pušaka]], kako bi se izbjeglo nestabilnost brodova. U sjevernoj Evropi tehnika gradnje brodova sa [[klinker (čamac)|klinker]] oplatom otežavala je izrezivanje luka u trupu; brodovi izgrađeni od klinkera (ili klenh izgrađeni) imali su veći dio svoje strukturne čvrstoće u vanjskom trupu. Rješenje je bilo postepeno usvajanje [[karvel (izgradnja čamaca)|karvel]] brodova koji su se oslanjali na unutrašnju kosturnu strukturu da izdrže težinu broda.&lt;ref&gt;Marsden (2003), pp. 137–142.&lt;/ref&gt;

Prvi brodovi koji su zapravo montirali teške topove sposobne da potapaju brodove bile su [[Galija|galije]], s velikim komadima od kovanog gvožđa postavljenim direktno na drvenu građu u pramcu. Prvi primjer poznat je po drvorezu [[venecija]]nske galije iz 1486.&lt;ref&gt;Lehmann (1984), p. 31&lt;/ref&gt; Teška artiljerija na galijama bila je postavljena na pramcu, što se zgodno uklapalo u dugogodišnju taktičku tradiciju napadanja glavom i pramcem. Oruđa na galijama bila su prilično teška od svog uvođenja 1480-ih i sposobna je brzo srušiti srednjovjekovne kamene zidove koji su preovladavali sve do 16. stoljeća.&lt;ref name=&quot;Guilmartin 1974, pp. 264–66&quot;&gt;Guilmartin (1974), pp. 264–66&lt;/ref&gt;

To je privremeno povećalo snagu starijih primorskih tvrđava, koje su morale biti obnovljene kako bi se nosile s barutnim oružjem. Dodatak topova je također poboljšao amfibijske sposobnosti galija jer su mogle napadati podržane teškom vatrenom snagom, a mogle su biti još efikasnije branjene kada se prislone na krmu.&lt;ref name=&quot;Guilmartin 1974, pp. 264–66&quot;/&gt; Galije i slični brodovi na vesla ostali su neosporni kao najefikasniji ratni brodovi s oružjem u teoriji do 1560-ih, a u praksi još nekoliko decenija, i smatrani su velikim rizikom za jedrenjačke ratne brodove.&lt;ref&gt;The British naval historian Nicholas Rodger describes this as a &quot;crisis in naval warfare&quot; which eventually led to the development of the galleon, which combined ahead-firing capabilities, heavy broadside guns and a considerable increase in manoeuvrability by the introduction of more advanced sailing rigs; Rodger (2003), p. 245. For more detailed arguments concerning the development of broadside armament, see Rodger (1996).&lt;/ref&gt;

==Uspon pješadije==
{{Glavni|Pješadija u srednjem vijeku}} 
[[Datoteka:Spinello-Battle of Punta San Salvatore-detail1.jpg|thumb|300px| Bitka između venecijanske i svete rimske flote. Detalj freske [[Spinello Aretino]] 1407–1408.]]
U srednjem vijeku, konjica je dugo držala vlast na bojnom polju. Teško oklopljeni vitezovi na konjima predstavljali su strašnog neprijatelja nevoljnih seljaka regrutovanih i lahko oklopljenih slobodnjaka. Da bi porazila konjicu, pješadija je koristila rojeve projektila ili zbijenu falangu ljudi, tehnike koje su u antici izbrusili Grci.

==Također pogledajte==
* [[Endemski rat]]
* [[Velika kontroverza uzengije]]
* [[Konji u ratu]]
* [[Vremenska linija žena u srednjovjekovnom ratovanju]]

==Reference==
{{Reflist|30em}}

==Dopunska literatura==
* {{cite book | last=Archdeacon | first=Thomas of Split | title=History of the Bishops of Salona and Split – Historia Salonitanorum atque Spalatinorum pontificum | publisher=Central European University Press | location=Budapest | year=2006 | language=la, en | isbn=978-963-7326-59-2}}
* {{citation |last=DeVries |first=Kelly|title=Military Medieval Technology |year=1992 |publisher=Broadview Press |isbn=0-921149-74-3}}
* {{citation |last=Fernández-Armesto |first=Felipe |contribution=Naval Warfare after the Viking Age, ''c''.1100–1500 |title=Medieval Warfare: A History |year=1999 |editor=Keen, Maurice|publisher=Oxford University Press |location=Oxford |pages=[https://archive.org/details/medievalwarfareh00maur/page/230 230–252] |isbn=0-19-820639-9 |url=https://archive.org/details/medievalwarfareh00maur/page/230 }}
* {{citation |last=Gillingham |first=John |editor=Strickland, Matthew |contribution=William the Bastard at War |title= Anglo-Norman warfare: Studies in Late Anglo-Saxon and Anglo-Norman Military Organization and Warfare |year=1992 |publisher=The Boydell Press |location=Woodbridge |isbn=0-85115-327-5 |pages=143–160}}
* {{citation |last=Goffart |first=Walter|title=The date and purpose of Vegetius' ''De Re Militari'' |journal=Traditio |volume=xxxiii |year=1977 |pages=65–100 |doi=10.1017/S0362152900009077 |jstor=27831025}}
* Guilmartin, John Francis, ''Gunpowder and Galleys: Changing Technology and Mediterranean Warfare at Sea in the Sixteenth Century.'' Cambridge University Press, London. 1974. {{ISBN|0-521-20272-8}}
* Rodger, Nicholas A. M., &quot;The New Atlantic: Naval Warfare in the Sixteenth Century&quot;, pp.&amp;nbsp;231–47 in Hattendorf, John B. &amp; Unger, Richard W. (editors), ''War at Sea in the Middle Ages and the Renaissance.'' Woodbridge, Suffolk. 2003. {{ISBN|0-85115-903-6}} [https://books.google.com/books?id=YVbAwbQrJtAC&amp;hl=sv&amp;source=gbs_ViewAPI&amp;printsec=frontcover]
* {{citation |last=Liddiard |first=Robert |year=2005 |title=Castles in Context: Power, Symbolism and Landscape, 1066 to 1500 |publisher=Windgather Press Ltd |location=Macclesfield |isbn=0-9545575-2-2}}
* Lehmann, L. Th., ''Galleys in the Netherlands.'' Meulenhoff, Amsterdam. 1984. {{ISBN|90-290-1854-2}}
* Marsden, Peter, ''Sealed by Time: The Loss and Recovery of the Mary Rose.'' The Archaeology of the ''Mary Rose'', Volume 1. The Mary Rose Trust, Portsmouth. 2003. {{ISBN|0-9544029-0-1}}
* {{citation |last=Nicholson |first=Helen |title=Medieval Warfare: Theory and Practice of War in Europe, 300–1500 |year=2004 |location=Basingstoke |publisher=Palgrave Macmillan |isbn=0-333-76330-0}}
* {{citation |last1=Publius Flavius Vegetius Renatus |editor=Milner, N. P. |title=Vegetius: epitome of military science |series=Translated Texts for Historians |volume=xvi |year=1996 |publisher=Liverpool University Press |location=Liverpool}}
* Rodger, Nicholas A. M., &quot;The Development of Broadside Gunnery, 1450–1650.&quot; ''Mariner's Mirror'' 82 (1996), pp.&amp;nbsp;301–24.
* Rodger, Nicholas A. M., ''The Safeguard of the Sea: A Naval History of Britain 660–1649.'' W.W. Norton &amp; Company, New York. 1997. {{ISBN|0-393-04579-X}}
* Laury Sarti, &quot;Perceiving War and the Military in Early Christian Gaul (ca. 400–700 A.D.)&quot; (= Brill's Series on the Early Middle Ages, 22), Leiden/Boston 2013, {{ISBN|978-9004-25618-7}}.
* Contamine, Philippe. ''War in the Middle Ages''. Oxford: Basil Blackwell, 1984.
*Martin Van Creveld. ''Technology and War: From 2000 BC to present'', 1989.
* {{citation |last=France |first=John |title=Western Warfare in the Age of the Crusades, 1000&amp;ndash;1300 |year=1999 |location=London |publisher=Cornell University Press |isbn=978-0-8014-8607-4}}
* John Keegan. ''The face of battle: a study of Agincourt, Waterloo, and the Somme''. London: Barrie &amp; Jenkins, 1988.
* Maurice Keen: „Medieval Warfare: A History''. Oxford University Press, 1999.
* H. W. Koch: ''Medieval Warfare.'' Bison Books Limited, London, 1978, {{ISBN|978-0-86124-008-1}}
* Kosztolnyik, Z.J. ''Hungary in the thirteenth century''. New York: Columbia University Press: Stackpole Books, 1996. ([http://www.deremilitari.org/resources/articles/kosztolnyik.htm Parts of which are available online])
* McNeill, William Hardy. ''The pursuit of power: technology, armed force, and society since A.D. 1000''. Chicago: University of Chicago Press, 1982.
* Oman, Charles William Chadwick. ''A history of the art of war in the Middle Ages''. London: Greenhill Books; Mechanicsburg, Pennsylvania: Stackpole Books, 1998.
* [http://www.deremilitari.org De Re Militari: The Society for Medieval Military History]
* Parker, Geoffrey. ''The Military Revolution: Military innovation and the Rise of The West'', 1988.
* Titterton, James, ''Deception in Medieval Warfare''. Boydell &amp; Brewer, 2022, {{ISBN|9781783276783}}
{{refend}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.medievalwarfare.info Medieval Warfare] Siege warfare, open battles, weapons, armour and fighting techniques.
*[https://www.medievalsoldier.org/ Database of thousands of English soldiers during the later medieval period]
*[http://medieval-history.org/ Medieval History Database (MHDB), which includes medieval military records]
*[https://www.nationalarchives.gov.uk/help-with-your-research/research-guides/medieval-early-modern-soldiers/ Guide to researching records of medieval soldiers, from the British National Archives site]

{{Srednji vijek}}

{{DEFAULTSORT:Srednjovjekovni rat}}
[[Kategorija:Srednjovjekovno ratovanje| ]]
[[Kategorija:Vojna historija Evrope]]</text>
      <sha1>jh7b8o52tcig2ygp54u4fa7s1grbled</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Povreda</title>
    <ns>0</ns>
    <id>496912</id>
    <revision>
      <id>3732973</id>
      <parentid>3490582</parentid>
      <timestamp>2025-07-04T10:35:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Akutni bol]] uklonjena; [[Kategorija:Akutna bol]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3732973</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10725" sha1="tn6tfmzxipvxcrzhw8on46xptqsp585" xml:space="preserve">{{Infokutija zdravstveno stanje
| ime          = Povreda
| sinonimi      = Ozljeda
| slika         = Cat scratches in arm 20210220 000618 618.jpg
| alt           =
| opis_slike      = Mačje ogrebotine na ruci, manja traumatska ubodna rana na koži
| pronounce     =
|specijalnost =[[Urgentna medicina]], [[traumatologija]]

| komplikacije = [[Infekcija]], |[[šok]]|[[hemoragija]], otkazivanje [[organ]]a
| početak = Bilo koja dob
| duration      =
| vrste  = [[Trauma]]tskao, opekotina, [[toksin|toksična]] prekomjerna upotreba lijekova
| causes        =
| risks         =
| diagnosis     =
| differential  =
| prevention    =
| treatment     =
| medication    =
| prognosis     =
| frequency     =
| deaths        =
| veličina_slike   = 250px
}}
'''Povreda''' ili '''ozljeda'''  je svako [[fiziologija|fiziološko]] oštećenje živog tkiva &lt;ref&gt;{{cite book |author=&lt;!--Staff writer(s); no by-line.--&gt; |date= 2002 |title= Concise Oxford English Dictionary |url=https://archive.org/details/conciseoxfordeng0000unse_v6w6|publisher= Oxford University Press |page= [https://archive.org/details/conciseoxfordeng0000unse_v6w6/page/729 729] |isbn=0-19-860572-2}}&lt;/ref&gt; uzrokovano neposrednim fizičkim stresom. Povreda se može dogoditi namjerno ili [[Nesreća|nenamjerno]] i može biti uzrokovana traumom tupim predmetom, [[penetrirajuća trauma|penetrirajućom traumom]], [[opekotina|opekotinom]], [[Toksin|izlaganjem toksičnosti]], [[gušenje]]m ili [[prenaprezanje]]m. Povrede se mogu javiti u bilo kom dijelu tela, a različiti simptomi su povezani sa različitim povredama.
 
Liječenje veće ozljede obično provodi [[zdravstveni radnik]] i uveliko varira ovisno o prirodi ozljede. [[Saobraćajni sudar]]i su najčešći uzrok nesrećnih povreda i smrti uzrokovanih povredama među ljudima. Povrede se razlikuju od [[hronična bolest|hroničnih stanja]], [[psihička trauma|psihičke traume]], [[infekcija]] ili [[medicinske procedure]], iako povreda može biti faktor koji doprinosi bilo čemu od njih.
 
Nekoliko velikih zdravstvenih organizacija uspostavilo je sisteme za klasifikaciju i opis ljudskih povreda.
 
== Pojava ==
[[slika:Injuries world map-Deaths per million persons-WHO2012.svg|thumb|upright=1.3|Smrtni slučajevi od povreda na milion osoba u 2012 {{refbegin|3}}{{legend|#ffff20|203-358}}{{legend|#ffe820|359-428}}{{legend|#ffd820|429-483}}{{legend|#ffc020|484-559}}{{legend|#ffa020|560-637}}{{legend|#ff9a20|638-716}}{{legend|#f08015|717-817}}{{legend|#e06815|818-939}}{{legend|#d85010|940-1,140}}{{legend|#d02010|1,141-2,961}}{{refend}}]]
[[slika:Intentional injuries world map-Deaths per million persons-WHO2012.svg|thumb|upright=1.3| Smrtni slučajevi od namjernih povreda na milion osoba u 2012.{{refbegin|3}}{{legend|#ffff20|14-65}}{{legend|#ffe820|66-89}}{{legend|#ffd820|90-114}}{{legend|#ffc020|115-137}}{{legend|#ffa020|138-171}}{{legend|#ff9a20|172-193}}{{legend|#f08015|194-226}}{{legend|#e06815|227-291}}{{legend|#d85010|292-379}}{{legend|#d02010|380-2,730}}{{refend}}]]
Povrede mogu biti namjerne ili nenamjerne. Namjerne povrede mogu biti djela nasilja prema drugima ili [[samopovređivanje]] prema sopstvenoj osobi. Slučajne ozljede mogu biti nepredvidive ili mogu biti uzrokovane nepažnjom. Najčešći tipovi nenamjernih ozljeda po redu su saobraćajne nesreće, padovi, [[davljenje]], opekotine i slučajno [[trovanje]]. Određeni tipovi povreda su češće u [[razvijene zemlje|razvijenim zemljama]] ili [[zemlje u razvoju|zemljama u razvoju]]. U zemljama u razvoju je veća vjerovatnoća da će saobraćajne povrede ubiti pješake nego vozače. Opekotine su češće u razvijenim zemljama, dok su povrede od otvorenog plamena češće u zemljama u razvoju.&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{Cite journal |last1=de Ramirez |first1=Sarah Stewart |last2=Hyder |first2=Adnan A. |last3=Herbert |first3=Hadley K. |last4=Stevens |first4=Kent |date=2012 |title=Unintentional injuries: magnitude, prevention, and control |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/22224893/ |journal=Annual Review of Public Health |volume=33 |pages=175–191 |doi=10.1146/annurev-publhealth-031811-124558 |issn=1545-2093 |pmid=22224893|doi-access=free }}&lt;/ref&gt;
 
Do 2021. godine, oko 4,4 miliona ljudi svake godine pogine zbog povreda širom svijeta, što predstavlja skoro 8% svih smrtnih slučajeva. Od ovih povreda 3,16 miliona su nenamjerne, a 1,25 miliona namerne. Saobraćajne nesreće su najčešći oblik smrtonosnih povreda, uzrokujući oko jedne trećine smrtnih slučajeva uzrokovanih povredama. Jedna šestina je uzrokovana [[samoubistvo]]m, a jedna desetina je uzrokovana [[ubistvo]]m. Desetine miliona pojedinaca svake godine zahtevaju medicinski tretman za povrede koje nisu fatalne, a povrede su odgovorne za oko 10% svih godina života sa invalidnošću. Muškarci imaju dvostruko veće šanse da budu ubijeni zbog povreda nego žene.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=19. 3. 2021 |title=Injuries and violence |url=https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/injuries-and-violence |access-date=19. 7. 2022 |website=World Health Organization |language=en}}&lt;/ref&gt; In 2013, 367,000 children under the age of five died from injuries, down from 766,000 in 1990.&lt;ref name=&quot;GDB2013&quot;&gt;{{cite journal |last1=GBD 2013 Mortality and Causes of Death |first1=Collaborators |date=17. 12. 2014 |title=Global, regional, and national age-sex specific all-cause and cause-specific mortality for 240 causes of death, 1990-2013: a systematic analysis for the Global Burden of Disease Study 2013 |journal=Lancet |volume=385 |issue=9963 |pages=117–71 |doi=10.1016/S0140-6736(14)61682-2 |pmc=4340604 |pmid=25530442}}&lt;/ref&gt;

== Sistemi klasifikacije ==
[[Svjetska zdravstvena organizacija]] (WHO) je razvila [[ICECI|Međunarodnu klasifikaciju vanjskih uzroka povreda]] (ICECI). U ovom sistemu, povrede se klasifikuju prema mehanizmu povrede, predmetima/supstancama koje uzrokuju povredu, mjestu nastanka, aktivnosti prilikom povrede, ulozi ljudske namjere i dodatnim modulima. Ovi kodovi omogućavaju identifikaciju distribucije povreda u određenim [[populacija]]ma i identifikaciju slučajeva za detaljnije istraživanje uzroka i preventivnih napora..&lt;ref&gt;{{cite web |title=International Classification of External Causes of Injury (ICECI) |url=https://www.who.int/classifications/icd/adaptations/iceci/en/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20041017011406/http://www.who.int/classifications/icd/adaptations/iceci/en/ |archive-date=17. 10. 2004 |access-date=24. 3. 2014 |publisher=[[SZO|World Health Organization]]}}&lt;/ref&gt;
 
U [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]], [[Biro za statistiku rada]] razvio je Sistem klasifikacije povreda i bolesti na radu (OIICS). Pod ovim sistemom povrede se klasifikuju prema prirodi, zahvaćenom dijelu tijela, izvoru i sekundarnom izvoru i događaju ili izloženosti. OIICS je prvi put objavljen 1992. godine i od tada je nekoliko puta ažuriran.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Occupational Injury and Illness Classification System |url=http://wwwn.cdc.gov/wisards/oiics/ |access-date=24. 3. 2014 |publisher=Centers for Disease Control and Prevention}}&lt;/ref&gt; [[Sistem klasifikacije povreda i bolesti u sportu Orchard (OSIICS)]], ranije OSICS, koristi se za klasifikaciju povreda kako bi se omogućilo istraživanje specifičnih [[Sportske povrede|sportskih povreda]].&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Rae |first1=K |last2=Orchard |first2=J |date=maj 2007 |title=The Orchard Sports Injury Classification System (OSICS) version 10 |url=http://raco.cat/index.php/Apunts/article/view/119817 |journal=Clin J Sport Med |volume=17 |issue=3 |pages=201–04 |doi=10.1097/jsm.0b013e318059b536 |pmid=17513912 |s2cid=31994177}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Orchard |first1=JW |last2=Meeuwisse |first2=W |last3=Derman |first3=W |last4=Hägglund |first4=M |last5=Soligard |first5=T |last6=Schwellnus |first6=M |last7=Bahr |first7=R |date=april 2020 |title=Sport Medicine Diagnostic Coding System (SMDCS) and the Orchard Sports Injury and Illness Classification System (OSIICS): revised 2020 consensus versions. |journal=British Journal of Sports Medicine |volume=54 |issue=7 |pages=397–401 |doi=10.1136/bjsports-2019-101921 |pmid=32114487 |doi-access=free |s2cid=211724559}}&lt;/ref&gt;
 
[[Ocjena ozbiljnosti povrede]] (ISS) je medicinski rezultat za procjenu težine traume.&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Baker SP, O'Neill B, Haddon W, Long WB |year=1974 |title=The Injury Severity Score: a method for describing patients with multiple injuries and evaluating emergency care |journal=The Journal of Trauma |volume=14 |issue=3 |pages=187–96 |doi=10.1097/00005373-197403000-00001 |pmid=4814394}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Copes et al.&quot;&gt;{{cite journal |last=Copes |first=W.S. |author2=H.R. Champion |author3=W.J. Sacco |author4=M.M. Lawnick |author5=S.L. Keast |author6=L.W. Bain |year=1988 |title=The Injury Severity Score revisited |journal=The Journal of Trauma |volume=28 |issue=1 |pages=69–77 |doi=10.1097/00005373-198801000-00010 |pmid=3123707|doi-access=free }}&lt;/ref&gt; Ona je u [[korelacija]]ma sa mortalitetom, morbiditetom i vremenom hospitalizacije nakon traume. Koristi se za definiranje pojma ''velika trauma'' ([[politrauma]]), prepoznata kada je ISS veći od 15.&lt;ref name=&quot;Copes et al.&quot;/&gt; AIS komitet [[Udruženje za unapređenje automobilske medicine]] dizajniralo je i ažurira skalu.
 
==Također pogledajte==
* [[Prevencija povreda]]
* [[Lista uzroka smrti po stopi]]
* [[Prva pomoć]]
* [[Hitna medicinska pomoć]]
 
== Reference ==
{{reflist}}
 
== Vanjski linkovi ==
{{Medicinski izvori
|  DiseasesDB      =
|  ICD10           = {{ICD10|S00}}-{{ICD10|T88}}
|  ICD9            = {{ICD9|800}}-{{ICD9|999}}
|  ICDO            =
|  OMIM            =
|  MedlinePlus     =
|  MeSH            =D014947
| GeneReviewsNBK  =
|  GeneReviewsName =
}}
{{commons|Wounds}}
{{wikiquote}}
* [http://www.traumaconference.org/ International Trauma Conferences] (registered trauma charity providing trauma education for medical professionals worldwide)
* [https://web.archive.org/web/20190824000551/http://www.trauma.org/ Trauma.org] (trauma resources for medical professionals)
* [https://web.archive.org/web/20080524041147/http://www.emrap.tv/ Emergency Medicine Research and Perspectives] (emergency medicine procedure videos)
* [http://www.amtrauma.org/ American Trauma Society]
* [http://www.sjtrem.com/ Scandinavian Journal of Trauma, Resuscitation and Emergency Medicine]
 
{{Trauma |state=collapsed}}
{{Opće povrede}}
{{Hitna medicina}}
{{Authority control}}
{{Portal|Medicina}}

[[Kategorija:Povrede| ]]
[[Kategorija:Hitni medicinski slučajevi]]
[[Kategorija:Traumatologija]]
[[Kategorija:Uzroci smrti]]
[[Kategorija:Akutna bol]]
[[Kategorija:Tipovi traume]]
[[Kategorija:Nepoželjna iskustva iz djetinjstva]]</text>
      <sha1>tn6tfmzxipvxcrzhw8on46xptqsp585</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nocicepcija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>498139</id>
    <revision>
      <id>3732972</id>
      <parentid>3672919</parentid>
      <timestamp>2025-07-04T10:35:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Akutni bol]] uklonjena; [[Kategorija:Akutna bol]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3732972</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="21366" sha1="48390no5n2k8eap4chly42ucfym4cly" xml:space="preserve">'''Nocicepcija''' (takođedr i '''nociocepcija''', od [[latinski jezik|latinskog]] ''nocere'' = oštetiti, povrijediti, je proces kodiranja [[somatosenzorni sistem|čulno nervnog sistema]] [[štetni stimulus|štetnih podražaja]]. Bavi se nizom događaja i procesa potrebnih da bi organizam primio bolni stimulans, pretvorio ga u molekulski signal i prepoznao i karakterizirao signal kako bi pokrenuo odgovarajući odbrambeni odgovor.
 
U nocicepciji, intenzivna hemijska (npr. [[kapsaicin]] prisutan u [[čili paprika]] ili [[kajenska paprika]]), mehanička (npr. rezanje, drobljenje) ili termalna (toplina i hladnoća) stimulacija [[Senzorni neuron|senzornih neurona]] zvanih [[nociceptor]]i proizvode signal koji putuje duž lanca [[nervno vlakno|nervnih vlakana]] preko [[kičmena moždina|kičmene moždine]] do [[mozak|mozga]].&lt;ref&gt;{{cite book |chapter-url=https://books.google.com/books?id=1RGIDl4OP0IC&amp;pg=RA3-PA403 |chapter=Chronic Pain Management |first1=Russell K. |last1=Portenoy |first2=Michael J. |last2=Brennan |title=Handbook of Neurorehabilitation |editor1-first=David C. |editor1-last=Good |editor2-first=James R. |editor2-last=Couch |publisher=Informa Healthcare |year=1994 |isbn=978-0-8247-8822-3 |access-date=6. 9. 2017 |archive-date=24. 10. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201024000456/https://books.google.com/books?id=1RGIDl4OP0IC&amp;pg=RA3-PA403 |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Nocicepcija pokreće različite fiziološke i etološke reakcije kako bi zaštitio organizam od agresije i obično rezultira subjektivnim iskustvom, ili [[percepcija|percepcijom]], [[bol]]a u [[čulo|osjetnim]] bićima.&lt;ref name=&quot;Bayne&quot;&gt;{{cite book |last1=Bayne |first1=Kathryn |chapter=Assessing Pain and Distress: A Veterinary Behaviorist’s Perspective |chapter-url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK99551/ |pages=13–21 |title=Definition of Pain and Distress and Reporting Requirements for Laboratory Animals: Proceedings of the Workshop Held June 22, 2000 |date=2000 |publisher=National Academies Press |isbn=978-0-309-17128-1 |access-date=17. 5. 2020 |archive-date=13. 9. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190913000715/https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK99551/ |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
 
== Detekcija štetnih stimulusa==
[[Slika:Nociceptive pain.jpg|thumb|upright=2|Mehanizam nocicepcije preko [[senzorni nerv|senzornih aferencija]]]]
Potencijalno štetne mehaničke, termičke i hemijske podražaje detektuju nervni završeci zvani nociceptori, koji se nalaze u [[koža|koži]], na unutrašnjim površinama kao što su [[periosteum]], [[zglob]]ne površine i na nekim unutrašnji [[organ]]ima. Neki nociceptori su nespecijalizovani [[slobodni nervni završeci]] čije ćelijsko telo je izvan [[kičmeni stub|kičmenog stuba]] u [[ganglija dorzalnog korijena|gangliji dorzalnog korijena]].&lt;ref&gt;{{cite book |chapter-url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK10965/ |chapter=Nociceptors |last=Purves |first=D. |title=Neuroscience |editor1-first=MA. |editor1-last=Sunderland |publisher=Sinauer Associates |year=2001 |access-date=6. 9. 2017 |archive-date=14. 8. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200814091452/https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK10965/ |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Ostali nociceptori se oslanjaju na specijalizovane strukture u koži za transdukciju štetnih informacija kao što su nociceptivne [[Schwannove ćelije]].&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Doan|first1=Ryan A.|last2=Monk|first2=Kelly R.|date=16. 8. 2019|title=Glia in the skin activate pain responses|journal=Science|volume=365|issue=6454|pages=641–642|doi=10.1126/science.aay6144|issn=1095-9203|pmid=31416950|bibcode=2019Sci...365..641D|s2cid=201015745}}&lt;/ref&gt; Nociceptori su kategorizirani prema [[akson]]ima koji putuju od receptora do kičmene moždine ili mozga. Nakon ozljede živca moguće je da se dodirna vlakna koja inače nose neškodljive podražaje percipiraju kao štetna.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Dhandapani|first1=Rahul|last2=Arokiaraj|first2=Cynthia Mary|last3=Taberner|first3=Francisco J.|last4=Pacifico|first4=Paola|last5=Raja|first5=Sruthi|last6=Nocchi|first6=Linda|last7=Portulano|first7=Carla|last8=Franciosa|first8=Federica|last9=Maffei|first9=Mariano|last10=Hussain|first10=Ahmad Fawzi|last11=de Castro Reis|first11=Fernanda|date=24. 4. 2018|title=Control of mechanical pain hypersensitivity in mice through ligand-targeted photoablation of TrkB-positive sensory neurons|journal=Nature Communications|language=en|volume=9|issue=1|page=1640|doi=10.1038/s41467-018-04049-3|pmid=29691410|pmc=5915601|bibcode=2018NatCo...9.1640D|issn=2041-1723|doi-access=free}}&lt;/ref&gt;
 
Nociceptivni bol se sastoji od adaptivnog alarmnog sistema.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Woolf|first1=Clifford J.|last2=Ma|first2=Qiufu|date=2. 8. 2007|title=Nociceptors--noxious stimulus detectors|journal=Neuron|volume=55|issue=3|pages=353–364|doi=10.1016/j.neuron.2007.07.016|issn=0896-6273|pmid=17678850|s2cid=13576368 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Nociceptori imaju određeni prag; to jest, zahtijevaju minimalan intenzitet stimulacije prije nego što pokrenu signal. Kada se dostigne ovaj prag, signal se prenosi duž [[neuron]]a i [[akson]]a u [[kičmena moždina|kičmenu moždinu]].
 
Testiranje nociceptivnog praga namjerno primjenjuje štetni stimulus na čovjeka ili životinju koja je predmet proučavanja boli. Kod životinja se ova tehnika često koristi za proučavanje efikasnosti analgetika i za utvrđivanje nivoa doziranja i perioda efekta. Nakon uspostavljanja početne vrijednosti, daje se lijek koji se testira i bilježi se povišenje praga u određeno vrijeme. Kada lijek nestane, prag bi se trebao vratiti na početnu vrijednost (prije tretmana). U nekim stanjima, ekscitacija vlakana bola postaje veća kako se stimulans boli nastavlja, što dovodi do stanja koje se naziva [[hiperalgezija]].
 
==Teorija==
{{glavni|Teorije bola}}
 
==Posljedice==
Nocicepcija također može uzrokovati generalizirane [[Autonomni nervni sistem|autonomne reakcije]] prije ili bez dosezanja svijesti da izazove [[bljedilo]], [[znojenje]], [[tahikardija|tahikardiju]], [[hipertenzija|hipertenziju]], [[omaglica|omaglicu]], [[mučnina|mučninu]] i [[nesvjestica|nesvjesticu]].&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Feinstein |first1=B. |last2=Langton |first2=J. N. K. |last3=Jameson |first3=R. M. |last4=Schiller |first4=F. |title=Experiments on pain referred from deep somatic tissues |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-bone-and-joint-surgery_1954-10_36a_5/page/981 |journal=The Journal of Bone &amp; Joint Surgery |date=oktobar 1954 |volume=36 |issue=5 |pages=981–997 |doi=10.2106/00004623-195436050-00007 |pmid=13211692 }}&lt;/ref&gt;
 
== Pregled sistema==
[[slika:Comprehensive List of Relevant Pathways for the Nociceptive, Proprioceptive, Thermoceptive, and Chemoceptive Systems.png|thumb|upright=2|Ovaj dijagram linearno (osim ako nije drugačije navedeno) prati projekcije svih poznatih struktura koje omogućavaju bol, propriocepciju, termocepciju i hemocepciju do njihovih relevantnih krajnjih tačaka u ljudskom mozgu.
Kliknite za uvećanje.]]
Ovaj pregled govori o [[propriocepcija|propriocepciji]], [[termocepcija|termocepciji]], hemocepciji i nocicepciji, budući da su svi integralno povezani.
 
=== Mehanički ===
{{također pogledajte|Neuropatski bol}}
Propriocepcija se određuje korištenjem standardnih mehanoreceptora (posebno [[Ruffinijeva tjelašca]]) (rastezanje) i [[tranzijentni receptorski potencijalni kanal]]i (TRP-kanali). Propriocepcija je u potpunosti pokrivena unutar [[somatosenzorni sistem|somatosenzornog sistema]], jer ih [[mozak]] obrađuje zajedno.
 
===Termički===
Termocepcija se odnosi na podražaje umjerene temperature 24 ndash;28&amp;nbsp;°C, jer se sve što je izvan tog raspona smatra bolom i ublažava ga nociceptori. TRP i [[kalijski kanal]]i [TRPM (1-8), TRPV (1-6), TRAAK i TREK] svaki reaguju na različite temperature (između ostalih podražaja), koji stvaraju [[akcijski potencijal|akcijske potencijale]] u nervima koji se pridružuju mehano (dodirnom) sistemu u posterolateralni trakt. Termocepciju, kao i propriocepciju, tada pokriva somatosenzorni sistem.&lt;ref&gt;{{cite book |last1=McCann |first1=Stephanie |title=Kaplan Medical Anatomy Flashcards: Clearly Labeled, Full-Color Cards |date=2017 |publisher=KAPLAN |isbn=978-1-5062-2353-7 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Albertine, Kurt. Barron’s Anatomy Flash Cards&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Hofmann |first1=Thomas |last2=Schaefer |first2=Michael |last3=Schultz |first3=Günter |last4=Gudermann |first4=Thomas |title=Subunit composition of mammalian transient receptor potential channels in living cells |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |date=28. 5. 2002 |volume=99 |issue=11 |pages=7461–7466 |doi=10.1073/pnas.102596199 |pmid=12032305 |pmc=124253 |bibcode=2002PNAS...99.7461H |doi-access=free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Noël |first1=Jacques |last2=Zimmermann |first2=Katharina |last3=Busserolles |first3=Jérome |last4=Deval |first4=Emanuel |last5=Alloui |first5=Abdelkrim |last6=Diochot |first6=Sylvie |last7=Guy |first7=Nicolas |last8=Borsotto |first8=Marc |last9=Reeh |first9=Peter |last10=Eschalier |first10=Alain |last11=Lazdunski |first11=Michel |title=The mechano-activated K+ channels TRAAK and TREK-1 control both warm and cold perception |journal=The EMBO Journal |date=12. 3. 2009 |volume=28 |issue=9 |pages=1308–1318 |doi=10.1038/emboj.2009.57 |pmid=19279663 |pmc=2683043 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Scholz |first1=Joachim |last2=Woolf |first2=Clifford J. |title=Can we conquer pain? |journal=Nature Neuroscience |date=novembar 2002 |volume=5 |issue=11 |pages=1062–1067 |doi=10.1038/nn942 |pmid=12403987 |s2cid=15781811 }}&lt;/ref&gt;
 
TRP kanali koji detektuju štetne podražaje (mehanički, termalni i hemijski bol) prenose tu informaciju nociceptorima koji stvaraju [[akcijski potencijal]]. Mehanički TRP kanali reaguju na depresiju svojih ćelija (poput dodira), termalni TRP menjaju oblik na različitim temperaturama, a hemijski TRP deluju kao [[čulo okusa|okusni pupoljci]], signalizirajući da li se njihovi receptori vezuju za određene elemente/hemikalije.

=== Nervni ===
 
* [[Nucleus proprius kičmene moždine|Lamine 3-5]] čine ''[[nucleus proprius]]'' u sivoj materiji kičme.
* [[Lamina 2]] čini [[Rolandova substantia gelatinosa|Rolandovu substantia gelatinosa]], nemijeliniziranu sivu tvar kičme. Substantia prima input od ''nucleus proprius'' i prenosi intenzivan, slabo lokaliziran bol.
* [[Marginalno jezgro kičmene moždine|Lamina 1]] prvenstveno se projektuje u [[parabrahijalno područje]] i [[siva masa|periakvadukrno sivilo]], čime počinje potiskivanje bola putem nervne i [[hormon]]ske inhibicije. Lamina 1 prima ulaz od termoreceptora preko [[posterolateralni trakt|posterolateralnog trakta]]. Marginalni nukleus kičmene moždine jedini su nesputani u signalizaciji boli.
* [[Parabrahijalna oblast]] integriše informacije o okusu i bolu, a zatim ih prenosi. Parabrahijalna provjera da li se bol prima na normalnim temperaturama i da li je [[gustatorni sistem]] aktivan; ako su oba takva, pretpostavlja se da je bol posljedica [[otrov]]a.
* [[Ao-vlakno]] [[sinapsa|sinapse]] na lamini 1 i 5 dok [[Ab-vlakno|Ab]] sinapse na 1, 3, 5 i C. [[C-vlakno]] isključivo sinapse na lamini 2.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Braz |first1=Joao M. |last2=Nassar |first2=Mohammed A. |last3=Wood |first3=John N. |last4=Basbaum |first4=Allan I. |title=Parallel 'Pain' Pathways Arise from Subpopulations of Primary Afferent Nociceptor |journal=Neuron |date=septembar 2005 |volume=47 |issue=6 |pages=787–793 |doi=10.1016/j.neuron.2005.08.015 |pmid=16157274 |s2cid=2402859 |doi-access=free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Brown |first1=A. G. |title=Organization in the Spinal Cord: The Anatomy and Physiology of Identified Neurones |date=2012 |publisher=Springer Science &amp; Business Media |isbn=978-1-4471-1305-8 }}&lt;/ref&gt;
* [[Amigdala]] i [[hipokampus]] stvaraju i kodiraju [[pamćenje]] i emocije zbog podražaja boli.
* [[Hipotalamus]]ni signali za oslobađanje [[hormon]]a koji suzbijanje bola čine efikasnijim; neki od njih su [[spolni hormon]]i.
* Periakvaduktno sivilo (uz pomoć [[hipotalamus]]nih hormona) hormonski signalizira [[mrežasta formacija|mrežastu formaciju]] ''[[raphe nucleus|raphe nuclei]]'' da proizvodi [[serotonin]] koji inhibira jezgra bola u lamini.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=van den Pol |first1=Anthony N. |title=Hypothalamic Hypocretin (Orexin): Robust Innervation of the Spinal Cord |journal=The Journal of Neuroscience |date=15. 4. 1999 |volume=19 |issue=8 |pages=3171–3182 |doi=10.1523/JNEUROSCI.19-08-03171.1999 |pmid=10191330 |pmc=6782271 |doi-access=free }}&lt;/ref&gt;
* [[Lateralni spinotalamusni trakt]] pomaže u lokalizaciji bola.
* [[Spinoretikulumski trakt|Spinoretikulumskii]] i [[spinotektalni trakt]] su samo relejni putevi do [[talamus]]a koji pomažu u percepciji bola i budnosti prema njemu. Vlakna prelaze preko (lijevo postaje desno) preko kičmenog stuba [[prednja bijela komisura]].
* [[Lateralni lemniskus]] je prva tačka integracije informacija o zvuku i bolu.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Bajo |first1=Victoria M. |last2=Merchán |first2=Miguel A. |last3=Malmierca |first3=Manuel S. |last4=Nodal |first4=Fernando R. |last5=Bjaalie |first5=Jan G. |title=Topographic organization of the dorsal nucleus of the lateral lemniscus in the cat |journal=The Journal of Comparative Neurology |date=10. 5. 1999 |volume=407 |issue=3 |pages=349–366 |doi=10.1002/(SICI)1096-9861(19990510)407:3&lt;349::AID-CNE4&gt;3.0.CO;2-5 |pmid=10320216 |s2cid=25724084 }}&lt;/ref&gt;
* [[Donji kolikulus]] (IC) pomaže u orijentaciji zvuka na podražaje bola.&lt;ref&gt;{{cite book |doi=10.1007/0-387-27083-3_2 |chapter=Neuronal Organization in the Inferior Colliculus |title=The Inferior Colliculus |url=https://archive.org/details/inferiorcollicul0000unse |year=2005 |last1=Oliver |first1=Douglas L. |pages=[https://archive.org/details/inferiorcollicul0000unse/page/69 69]–114 |isbn=0-387-22038-0 }}&lt;/ref&gt;
* [[Gornji kolikulus]] prima IC-ov ulaz, integrira vizualne informacije o orijentaciji i koristi topografsku kartu ravnoteže kako bi orijentirao tijelo na podražaje boli.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Corneil |first1=Brian D. |last2=Olivier |first2=Etienne |last3=Munoz |first3=Douglas P. |title=Neck Muscle Responses to Stimulation of Monkey Superior Colliculus. I. Topography and Manipulation of Stimulation Parameters |journal=Journal of Neurophysiology |date=1. 10. 2002 |volume=88 |issue=4 |pages=1980–1999 |doi=10.1152/jn.2002.88.4.1980 |pmid=12364523 |s2cid=2969333 |doi-access=free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book |doi=10.1016/S0079-6123(05)51011-2 |chapter=The mammalian superior colliculus: Laminar structure and connections |title=Neuroanatomy of the Oculomotor System |series=Progress in Brain Research |year=2006 |last1=May |first1=Paul J. |volume=151 |pages=321–378 |pmid=16221594 |isbn=9780444516961 }}&lt;/ref&gt;
* [[Donja cerebelumska drška]] integriše proprioceptivne informacije i izlaze u [[vestibulocerebelum]]. Drška nije dio putanje lateralnog spinotalamusnog trakta; medula prima informacije i prosljeđuje ih na dršku s drugog mjesta (vidi [[somatosenzorni sistem]]).
* [[Talamus]] je mjesto gdje se smatra da se bol dovodi u [[percepcija|percepciju]]; također pomaže u suzbijanju i modulaciji bola, djelujući kao [[izbacivač (portir)|izbacivač]], dopuštajući određenim intenzitetima do [[veliki mozak|velikog mozga]] i odbijajući druge.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Benevento |first1=Louis A. |last2=Standage |first2=Gregg P. |title=The organization of projections of the retinorecipient and nonretinorecipient nuclei of the pretectal complex and layers of the superior colliculus to the lateral pulvinar and medial pulvinar in the macaque monkey |journal=The Journal of Comparative Neurology |date=1. 7. 1983 |volume=217 |issue=3 |pages=307–336 |doi=10.1002/cne.902170307 |pmid=6886056 |s2cid=44794002 }}&lt;/ref&gt;
* [[Somatosenzorni korteks]] dekodira informacije o nociceptorima kako bi odredio tačnu lokaciju bola i gdje se propriocepcija dovodi u svijest; donja cerebelumska drška je sve nesvjesna propriocepcija.
* [[Insula|Insulski korteks]] procjenjuje intenzitet bola i pruža mogućnost zamišljanja bola.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Sawamoto |first1=Nobukatsu |last2=Honda |first2=Manabu |last3=Okada |first3=Tomohisa |last4=Hanakawa |first4=Takashi |last5=Kanda |first5=Masutaro |last6=Fukuyama |first6=Hidenao |last7=Konishi |first7=Junji |last8=Shibasaki |first8=Hiroshi |title=Expectation of Pain Enhances Responses to Nonpainful Somatosensory Stimulation in the Anterior Cingulate Cortex and Parietal Operculum/Posterior Insula: an Event-Related Functional Magnetic Resonance Imaging Study |journal=The Journal of Neuroscience |date=1. 10. 2000 |volume=20 |issue=19 |pages=7438–7445 |doi=10.1523/JNEUROSCI.20-19-07438.2000 |pmid=11007903 |pmc=6772793 |doi-access=free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Menon |first1=Vinod |last2=Uddin |first2=Lucina Q. |title=Saliency, switching, attention and control: a network model of insula function |journal=Brain Structure and Function |date=29. 5. 2010 |volume=214 |issue=5–6 |pages=655–667 |doi=10.1007/s00429-010-0262-0 |pmid=20512370 |pmc=2899886 }}&lt;/ref&gt;
* Za [[cingulatni korteks]] pretpostavlja se da je memorijski centar za bol.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Shackman |first1=Alexander J. |last2=Salomons |first2=Tim V. |last3=Slagter |first3=Heleen A. |last4=Fox |first4=Andrew S. |last5=Winter |first5=Jameel J. |last6=Davidson |first6=Richard J. |title=The integration of negative affect, pain and cognitive control in the cingulate cortex |journal=Nature Reviews Neuroscience |date=mart 2011 |volume=12 |issue=3 |pages=154–167 |doi=10.1038/nrn2994 |pmid=21331082 |pmc=3044650 }}&lt;/ref&gt;

==Kod nesisarskih životinja ==
 
Nocicepcija je dokumentirana kod životinja koje nisu [[sisari]], uključujući [[ribe]] &lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Sneddon |first1=L. U. |first2=V. A. |last2=Braithwaite |first3=M. J. |last3=Gentle |year=2003 |title=Do fishes have nociceptors? Evidence for the evolution of a vertebrate sensory system |journal=Proceedings of the Royal Society B |volume=270 |issue= 1520|pages=1115–1121 |doi=10.1098/rspb.2003.2349 |pmid=12816648 |pmc=1691351}}&lt;/ref&gt; i širok spektar [[beskičmenjaci|beskičmenjaka]],&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Jane A. Smith |title=A Question of Pain in Invertebrates |journal=Institute for Laboratory Animals Journal |volume=33 |issue=1–2 |year=1991 |url=http://www.abolitionist.com/darwinian-life/invertebrate-pain.html |access-date=2. 6. 2011 |archive-date=8. 10. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111008212237/http://www.abolitionist.com/darwinian-life/invertebrate-pain.html |url-status=live }}&lt;/ref&gt; uključujući pijavice,&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Pastor |first1=J. |first2=B. |last2=Soria |first3=C. |last3=Belmonte |year=1996 |title=Properties of the nociceptive neurons of the leech segmental ganglion |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-neurophysiology_1996-06_75_6/page/2268 |journal=Journal of Neurophysiology |volume=75 |issue=6 |pages=2268–2279 |doi= 10.1152/jn.1996.75.6.2268|pmid=8793740 }}&lt;/ref&gt; [[nematode]],&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Wittenburg |first1=N. |first2=R. |last2=Baumeister |year=1999 |title=Thermal avoidance in ''Caenorhabditis elegans'': an approach to the study of nociception |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |volume=96 |issue=18 |pages=10477–10482 |doi=10.1073/pnas.96.18.10477 |pmid=10468634 |pmc=17914 |bibcode=1999PNAS...9610477W |doi-access=free }}&lt;/ref&gt; morska puževe,&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Illich |first1=P. A. |first2=E. T. |last2=Walters |year=1997 |title=Mechanosensory neurons innervating ''Aplysia'' siphon encode noxious stimuli and display nociceptive sensitization |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-neuroscience_1997-01-01_17_1/page/n470 |journal=Journal of Neuroscience |volume=17 |issue= 1|pages=459–469 |pmid=8987770 |pmc=6793714 |doi=10.1523/JNEUROSCI.17-01-00459.1997 }}&lt;/ref&gt; i [[Drosophila|voćne mušice]].&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Tracey |first1=W.Daniel |last2=Wilson |first2=Rachel I |last3=Laurent |first3=Gilles |last4=Benzer |first4=Seymour |title=''painless'', a ''Drosophila'' Gene Essential for Nociception |journal=Cell |date=april 2003 |volume=113 |issue=2 |pages=261–273 |doi=10.1016/s0092-8674(03)00272-1 |pmid=12705873 |s2cid=1424315 |doi-access=free }}&lt;/ref&gt; Kao i kod sisara, nociceptivni [[neuron]]i kod ovih vrsta se obično karakteriziraju po tome što prvenstveno reagiraju na visoku temperaturu (40° Celzijusa ili više), nizak pH, [[kapsaicin]] i oštećenje tkiva.

==Historija termina==
Termin &quot;nocicepcija&quot; skovao je [[Charles Scott Sherington]] da razlikuje fiziološki proces (nervna aktivnost) od bola (subjektivno iskustvo).&lt;ref&gt;{{cite book |last=Sherrington |first=C. |title=The Integrative Action of the Nervous System |url=https://archive.org/details/integrativeacti00shergoog |location=Oxford |publisher=Oxford University Press |year=1906 }}&lt;/ref&gt; Potiče od latinskog glagola ''nocēre'', što znači &quot;naštetiti&quot;.
 
==Također pogledajte==
*[[Elektrorecepcija]]
*[[Mehanoreceptor]]
*[[Termocepcija]]
*[[Propriocepcija]]
 
==Reference==
{{reflist}}
 
{{bolovi}}

[[Kategorija:Nocicepcija| ]]
[[Kategorija:Bolovi]]
[[Kategorija:Senzorni sistemi]]
[[Kategorija:Akutna bol]]</text>
      <sha1>48390no5n2k8eap4chly42ucfym4cly</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Erzindžansko primirje</title>
    <ns>0</ns>
    <id>499473</id>
    <revision>
      <id>3732860</id>
      <parentid>3692375</parentid>
      <timestamp>2025-07-03T21:09:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Transkavkaskog Komesarijata]] uklonjena; [[Kategorija:Transkavkaski Komesarijat]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3732860</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3735" sha1="2vherms0mx8r467vvab19vzxkip8mik" xml:space="preserve">{{Infokutija sporazum
| ime                     = Erzindžansko primirje
| slika                   = 
| veličina_slike          = 
| opis_slike              = 
| vrsta                   = Primirje
| kontekst                = 
| datum_izrade            = 
| datum_potpis            = {{Početni datum|1917|12|18}}
| mjesto_potpis           = [[Erzindžan]], [[Osmansko Carstvo]]
| datum_pečaćenja         = 
| datum_aktivacije        = 
| uslov_aktivacije        = 
| amandman                = 
| datum_isteka            = 
| privremena_primjena     = 
| medijatori              = 
| pregovarači             = 
| prvobitni_potpisnici    = &lt;!-- format this as a bullet list --&gt;
| potpisnici              = 
* [[Osmansko Carstvo]]
* [[Transkavkaski Komesarijat]]
| strane                  = 
| ratifikatori            = &lt;!-- format this as a bullet list --&gt;
| depozitar               = &lt;!-- OR: --&gt;
| depozitari              = &lt;!-- format this as a bullet list --&gt;
| navodi                  = &lt;!-- format as XX [[Article on Treaty Series|TS]] YYY --&gt;
| jezik                   = 
| jezici                  = 
| wikizvor                = 
| wikizvor1               = 
| wikizvor2               = 
| wikizvor3               = 
| wikizvor4               = 
| wikizvor5               = 
| fusnote                 = 
}}
'''Erzindžansko primirje''' bio je sporazum o obustavi neprijateljstava tokom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] koji su potpisali [[Osmansko Carstvo]] i [[Transkavkaski Komesarijat]] u Erzindžanu 18. decembra 1917.&lt;ref&gt;[[Tadeusz Swietochowski]], ''Russian Azerbaijan, 1905–1920'', str. 119.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Slusser&gt;Robert M. Slusser and Jan F. Triska (1959), ''A Calendar of Soviet Treaties, 1917–1957'' (Stanford University Press), str. 2.&lt;/ref&gt; Primirje je donijelo privremeni prekid borbi na Kavkaskom i Perzijskom frontu do 12. februara, kada su borbe nastavljene.

Status Zakavkaskog Komesarijata je bio nejasan: osmanlije su ga smatrale nezavisnom cjelinom, pravnim nasljednikom [[Ruska Imperija|Ruske Imperije]], dok je Komesarijat sebe još uvijek smatrao dijelom [[Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika|Ruske Republike]]. Osmansko Carstvo je već bilo dio Brest-litovsko primirje sa Rusijom (15. decembra) koje je pokrivalo Kavkaski i Perzijski front. Nakon što je od [[Vehib-paša|Vehib-paše]], komandanta Treće osmanske armije, primio prijedlog o prekidu vatre, Komesarijat je ovlastio komandanta ruskog Kavkaskog fronta, generala Prževalskog, da pregovara o primirju sa osmanlijskom stranom. Rezultat je bilo Erzindžansko primirje, nakon čega su se ruske trupe počele povlačiti, ostavljajući Zakavkaski Komesarijat potpuno nebranjenim.

Istog dana potpisana je dopuna primirja, kojom je razgraničena linija okupacije između dvije strane.&lt;ref name=Slusser/&gt; Dana 12. februara, osmanlijske snage su počele napredovati preko linije prkoseći primirju, odbacivši ovlaštenje Zakavkaskog Komesarijata da ga potpiše i optuživši Armene za masakre nad muslimanima iza osmanlijske linije 15-16. januara. 24. februara. Njemačka je prekinula Brest-litovsko primirje. Oba primirja su zamijenjena sa  [[Brest-Litovski mir|Brest-Litovskim mirom]] sa Rusijom, potpisanim 3. marta 1918 i [[Batumijski sporazum|Batumijeskim sporazumom]] sa državama nasljednicama Zakavkaskog Komesarijata, potpisanim 4. juna.

== Također pogledajte ==
* [[Spisak sporazuma Osmanskog Carstva]]
* [[Spisak sporazuma Turske]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

{{Sporazumi Osmanskog Carstva}}

[[Kategorija:Sporazumi potpisani 1917.]]
[[Kategorija:Historijski dokumenti]]
[[Kategorija:Erzindžan]]
[[Kategorija:Rusko-turski ratovi]]
[[Kategorija:Transkavkaski Komesarijat]]</text>
      <sha1>2vherms0mx8r467vvab19vzxkip8mik</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Transneptunsko tijelo</title>
    <ns>0</ns>
    <id>502961</id>
    <revision>
      <id>3732722</id>
      <parentid>3693694</parentid>
      <timestamp>2025-07-03T12:01:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Trans-Neptunsko tijelo]] uklonjena; [[Kategorija:Transneptunsko tijelo]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3732722</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="39079" sha1="f815voj85v1sdtc9qvewmg6xjro0y6k" xml:space="preserve">'''Transneptunski objekat (TNO)''' ili '''transneptunsko tijelo'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.eso.org/public/images/eso9415a/|title = Transneptunian object 1994 TG2}}&lt;/ref&gt; je svaka manja planeta u [[Sunčev sistem|Sunčevom sistemu]] koja kruži oko [[Sunce|Sunca]] na većoj prosečnoj udaljenosti od [[Neptun]]a, čija orbitalna poluosa iznosi 30,1 astronomske jedinice (AJ).

Tipično, TNO se dalje dijele na [[Klasični objekt Kuiperovog pojasa|klasične]] i [[Rezonantni trans-neptunski objekt|rezonantne]] objekte [[Kuiperov pojas|Kuiperovog pojasa]], [[raspršeni disk]] i [[Odvojeni objekt|odvojene objekte]] sa [[sednoidi]]{{refn|Literatura je nedosljedna u korištenju izraza &quot;raspršeni disk&quot; i &quot;Kuiperov pojas&quot;. Za neke su to različite populacije; za druge, raspršeni disk je dio Kuiperovog pojasa, u kom slučaju se populacija niskog ekscentričnosti naziva &quot;klasični Kuiperov pojas&quot;. Autori se čak mogu prebacivati između ove dvije upotrebe u jednoj publikaciji.&lt;ref&gt;McFadden, Weissman, &amp; Johnson (2005). ''Encyclopedia of the Solar System'', footnote p. 584&lt;/ref&gt;|group=&quot;nb&quot;|name=&quot;KB&quot;}} Od oktobra 2020, [[katalog malih planeta]] sadrži 678 numerisanih i više od 2.000 nenumeriranih TNO-a.&lt;ref name=&quot;MPC-List-TNOs&quot;&gt;{{cite web |title      = List Of Transneptunian Objects |work       = Minor Planet Center |url = https://minorplanetcenter.net/iau/lists/TNOs.html |access-date = 23. 10. 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;MPC-List-Cen-and-SDO&quot;&gt;{{cite web |title      = List Of Centaurs and Scattered-Disk Objects |work       = Minor Planet Center |date       = 8. 10. 2018 |url        = https://minorplanetcenter.net/iau/lists/Centaurs.html |access-date = 23. 10. 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;TNO-list-Johnstons&quot;&gt;{{cite web |title      = List of Known Trans-Neptunian Objects |work       = Johnston's Archive |date       = 7. 10. 2018 |url        = http://www.johnstonsarchive.net/astro/tnoslist.html |access-date = 23. 10. 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;JPL-TNO-query-I&quot;&gt;{{cite web |title=JPL Small-Body Database Search Engine: orbital class (TNO) |publisher=JPL Solar System Dynamics |url=http://ssd.jpl.nasa.gov/sbdb_query.cgi?obj_group=all;obj_kind=all;obj_numbered=all;ast_orbit_class=TNO;OBJ_field=0;ORB_field=0;table_format=HTML;max_rows=100;format_option=comp;c_fields=AcBhBgBjBiBnBsCjCpAi;.cgifields=format_option;.cgifields=obj_kind;.cgifields=obj_group;.cgifields=obj_numbered;.cgifields=ast_orbit_class;.cgifields=table_format;.cgifields=com_orbit_class&amp;query=1&amp;c_sort=AiA |access-date=10. 7. 2014}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;JPL-TNO-query-II&quot;&gt;{{cite web
 |title=JPL Small-Body Database Search Engine: orbital class (TNO) and q &gt; 30.1 (au) |url=http://ssd.jpl.nasa.gov/sbdb_query.cgi?obj_group=all;obj_kind=all;obj_numbered=all;ast_orbit_class=TNO;OBJ_field=0;ORB_field=0;c1_group=ORB;c1_item=Bi;c1_op=%3E;c1_value=30.1;table_format=HTML;max_rows=100;format_option=comp;c_fields=AcBhBgBjBiBnBsCjCpAi;.cgifields=format_option;.cgifields=obj_kind;.cgifields=obj_group;.cgifields=obj_numbered;.cgifields=ast_orbit_class;.cgifields=table_format;.cgifields=com_orbit_class&amp;query=1&amp;c_sort=AiA|access-date=11. 7. 2014}}&lt;/ref&gt;

Prvi transneptunski objekt koji je otkriven bio je [[Pluton]] 1930. Godine 1992. otkriven je drugi transneptunski objekat koji kruži direktno oko Sunca, [[15760 Albiona]]. Najmasovniji poznati TNO je [[Erida (patuljasta planeta)|Erida]], a slijede Pluton, [[Haumea]], [[Makemake]] i [[Gonggong]]. Više od 80 satelita otkriveno je u orbiti transneptunskih objekata. TNO se razlikuju po boji i ili su sivoplavi (BB) ili vrlo crveni (RR). Smatra se da se sastoje od mješavine stijena, amorfnog ugljika i isparljivih leda kao što su voda i metan, obložene tolinima i drugim organskim jedinjenjima.

Poznato je dvanaest malih planeta sa velikom poluosom većom od 150 AJ i [[perihel]]om većim od 30 AJ, koji se nazivaju [[ekstremni transneptunski objekti]] (ETNO).&lt;ref name=&quot;Marcos2014&quot;&gt;{{cite journal|author=C. de la Fuente Marcos|author2=R. de la Fuente Marcos|title=Extreme trans-Neptunian objects and the Kozai mechanism: signalling the presence of trans-Plutonian planets|journal=[[Monthly Notices of the Royal Astronomical Society]]|volume=443|issue=1|pages=L59–L63|arxiv=1406.0715|bibcode=2014MNRAS.443L..59D|doi=10.1093/mnrasl/slu084|date=1. 9. 2014}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
=== Otkriće Plutona ===
[[File:Pluto in True Color - High-Res.jpg|thumb|[[Pluton]] slika ''[[New Horizons]]'']]

Na orbitu svake od planeta neznatno utiču [[gravitacija|gravitacioni]] uticaji drugih planeta. Nepodudarnosti u ranim 1900-im između posmatranih i očekivanih orbita [[Uran]]a i [[Neptun]]a sugerirale su da postoji jedna ili više dodatnih planeta iza Neptuna. Potraga za njima dovela je do otkrića [[Pluton]]a u februaru 1930, koji je bio premali da bi objasnio neslaganja. Revidirane procjene Neptunove mase iz preleta [[Voyager 2|Voyagera 2]] 1989. pokazale su da je problem bio lažan.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.nasaspaceflight.com/2011/08/thirty-four-years-voyager-2-continues-explore/|title=Thirty-four years after launch, Voyager 2 continues to explore|date=20. 8. 2011 |author1=Chris Gebhardt |author2=Jeff Goldader |work=NASASpaceflight}}&lt;/ref&gt; Pluton je bilo najlakše pronaći jer ima najveću vidljivu magnitudu od svih poznatih transneptunskih objekata. Takođe ima manji nagib prema ekliptici od većine drugih velikih TNO-a.

=== Naknadna otkrića ===
Nakon Plutonovog otkrića, američki astronom [[Clyde Tombaugh]] nastavio je nekoliko godina tražiti slične objekte, ali nije našao nijedan. Dugo vremena niko nije tražio druge TNO, jer se općenito vjerovalo da je Pluton, koji je do augusta 2006. bio klasifikovan kao planeta, jedini veći objekat iza Neptuna. Tek 1992, nakon otkrića drugog TNO-a, [[15760 Albiona]], počela je sistematska potraga za daljnjim takvim objektima. Široka traka neba oko ekliptike je fotografisana i digitalno procijenjena za objekte koji se sporo kreću. Pronađene su stotine TNO-ova, prečnika u rasponu od 50 do 2.500 kilometara. Erida, najmasovniji TNO, otkrivena je 2005, ponovo razmatrajući dugogodišnji spor unutar naučne zajednice oko klasifikacije velikih TNO-a i da li se objekti poput Plutona mogu smatrati planetama. Pluton i Erida su na kraju klasifikovani kao [[Patuljasta planeta|patuljaste planete]] od strane [[Međunarodna astronomska unija|Međunarodne astronomske unije]]. U decembru 2018. objavljeno je otkriće [[2018 VG18|2018 VG&lt;sub&gt;18&lt;/sub&gt;]], nazvanog &quot;Farout&quot;. Farout je do sada najudaljeniji objekat Sunčevog sistema i udaljen je oko 120 AJ od Sunca. Potrebno je 738 godina da se završi jedna orbita.&lt;ref&gt;{{cite web |title=DISCOVERY OF THE MOST DISTANT SOLAR SYSTEM OBJECT EVER OBSERVED |url=https://sites.google.com/carnegiescience.edu/sheppard/farout}}&lt;/ref&gt;

== Klasifikacija ==
[[File:TheTransneptunians 73AU.svg|thumb|upright=1.5|Distribucija Trans-neptunskih objekata]]
[[File:Euler-Diagram bodies in the Solar System.jpg|thumb|[[Eulerov diagram]] pokazuje tipove tijela u Sunčevom sistemu.]]

Prema njihovoj udaljenosti od Sunca i njihovim orbitalnim parametrima, TNO se klasifikuju u dve velike grupe: objekti [[Kuiperov pojas|Kuiperovog pojasa]] (KBO) i objekti [[raspršeni disk|raspršenih diskova]] (SDO). Transneptunski objekti (do 70 AJ) u odnosu na [[Planetarna putanja|orbite]] [[planeta]] i [[Kentauri|kentaura]] za referencu. Različite klase su predstavljene u različitim bojama. [[Rezonantni trans-neptunski objekt|Rezonantni objekti]] (uključujući Neptunove trojance) su ucrtani crvenom bojom, a klasični objekti Kuiperovog pojasa plavom bojom. Raspršeni disk se proteže udesno, daleko izvan dijagrama, sa poznatim objektima na srednjim udaljenostima većim od 500 AJ (Sedna) i afelijom preko 1000 ([[(87269) 2000 OO67|(87269) 2000 OO&lt;sub&gt;67&lt;/sub&gt;]]).

=== KBO ===
Edgeworth-[[Kuiperov pojas]] sadrži objekte sa prosječnom udaljenosti do Sunca od 30 do oko 55 AJ, obično imaju orbite bliske kružnom s malim nagibom od ekliptike. Objekti Edgeworth-Kuiperovog pojasa dalje se klasificiraju na [[Rezonantni trans-neptunski objekt|rezonantne]] transneptunske objekte, koji su zaključani u orbitalnoj rezonansi s Neptunom, i klasične objekte Kuiperovog pojasa, koji se nazivaju i &quot;cubewanos&quot;, koji nemaju takvu rezonansu, krećući se po gotovo kružnim orbitama, neometani od strane Neptuna. Postoji veliki broj rezonantnih podgrupa, a najveće su twotinosi (1:2 rezonancija) i plutinosi (2:3 rezonancija), nazvane po svom najistaknutijem članu, Plutonu. Članovi klasičnog Edgeworth-Kuiperovog pojasa uključuju [[15760 Albion]]a, [[50000 Quaoar]] i [[Makemake]].

Druga podklasa objekata Kuiperovog pojasa su takozvani objekti raspršivanja (SO). To su nerezonantni objekti koji se dovoljno približavaju Neptunu da im se orbite s vremena na vrijeme mijenjaju (kao što je uzrok promjena u velikoj poluosi od najmanje 1,5 AJ u 10 miliona godina), i stoga prolaze kroz gravitacijsko raspršenje. Objekte koji se raspršuju lakše je otkriti nego druge transneptunske objekte iste veličine jer se približavaju Zemlji, a neki imaju periheliju oko 20 AJ. Poznato je nekoliko s apsolutnom magnitudom g-pojasa ispod 9, što znači da je procijenjeni prečnik veći od 100&amp;nbsp;km. Procjenjuje se da postoji između 240.000 i 830.000 raspršujućih objekata većih od apsolutne magnitude r-pojasa 12, što odgovara prečnicima većim od oko 18&amp;nbsp;km. Pretpostavlja se da su raspršeni objekti izvor takozvanih kometa Jupiterove porodice (JFC), koje imaju periode kraće od 20 godina.&lt;ref&gt;{{cite journal|display-authors=etal |last1=Cory Shankman |title=A Possible Divot in the Size Distribution of the Kuiper Belt's Scattering Objects |journal=Astrophysical Journal Letters |date=Feb 10, 2013 |volume=764 |issue=1 |pages=L2 |doi=10.1088/2041-8205/764/1/L2 |arxiv=1210.4827 |bibcode=2013ApJ...764L...2S |s2cid=118644497 |url=https://iopscience.iop.org/article/10.1088/2041-8205/764/1/L2/pdf}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Shankman_etal_2016a&quot;&gt;{{cite journal |last1=Shankman |first1=C. |last2=Kavelaars |first2=J. J. |last3=Gladman |first3=B. J. |last4=Alexandersen |first4=M. |last5=Kaib |first5=N. |last6=Petit |first6=J.-M. |last7=Bannister |first7=M. T. |last8=Chen |first8=Y.-T. |last9=Gwyn |first9=S.|last10=Jakubik|first10=M. |last11=Volk |first11=K. |title=OSSOS. II. A Sharp Transition in the Absolute Magnitude Distribution of the Kuiper Belt's Scattering Population |journal=The Astronomical Journal |date=2016 |volume=150 |issue=2 |page=31 |doi= 10.3847/0004-6256/151/2/31 |arxiv= 1511.02896 |bibcode= 2016AJ....151...31S |s2cid=55213074 |doi-access=free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book |display-authors=etal|last1=Brett Gladman |title=The Solar System Beyond Neptune |date=2008 |page=43}}&lt;/ref&gt;

=== SDO ===
[[Raspršeni disk]] sadrži objekte udaljenije od Sunca, sa vrlo ekscentričnim i nagnutim orbitama. Ove orbite prelaze nerezonantne i ne-planetarne orbite. Tipičan primjer je najmasovniji poznati TNO, [[Erida (patuljasta planeta)|Erida]]. Na osnovu [[Tisserandov parametar|Tisserandovoh parametra]] u odnosu na Neptun (TN), objekti u raspršenom disku mogu se dalje podijeliti na &quot;tipične&quot; objekte raspršenog diska (SDOs, Scattered-near) sa TN manjim od 3, i na [[Odvojeni objekt|odvojene objekte]] (ESDOs, raspršeno-prošireno) sa TN većim od 3. Osim toga, odvojeni objekti imaju vremenski prosječni ekscentricitet veći od 0,2&lt;ref name=&quot;DES_Elliot2006&quot;&gt;{{cite journal|first1=J. L. |last1=Elliot |first2=S. D. |last2=Kern |first3=K. B. |last3=Clancy |first4=A. A. S. |last4=Gulbis |first5=R. L. |last5=Millis |first6=M. W. |last6=Buie |first7=L. H. |last7=Wasserman |first8=E. I. |last8=Chiang |first9=A. B. |last9=Jordan |first10=D. E. |last10=Trilling |first11=K. J. |last11=Meech|title=The Deep Ecliptic Survey: A Search for Kuiper Belt Objects and Centaurs. II. Dynamical Classification, the Kuiper Belt Plane, and the Core Population|journal=The Astronomical Journal|volume=129|date=2005|pages=1117–1162|doi=10.1086/427395|bibcode=2005AJ....129.1117E|issue=2|doi-access=free }}&lt;/ref&gt; Sednoidi su daljnja ekstremna podgrupa odvojenih objekata sa perihelijom toliko udaljenim da se se njihove orbite ne mogu objasniti perturbacijama divovskih planeta,&lt;ref name=&quot;brown2004&quot;&gt;{{cite journal
 |first1=Michael E. |last1=Brown |author-link=Michael E. Brown |first2=Chadwick A. |last2=Trujillo |first3=David L. |last3=Rabinowitz
 |date=2004
 |title=Discovery of a Candidate Inner Oort Cloud Planetoid
 |url=http://www.gps.caltech.edu/classes/ge133/reading/sedna.pdf
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20060627200056/http://www.gps.caltech.edu/classes/ge133/reading/sedna.pdf |archive-date=27. 6. 2006 |journal=[[Astrophysical Journal]] |volume=617 |issue=1 |pages=645–649 |arxiv = astro-ph/0404456 |bibcode=2004ApJ...617..645B |doi=10.1086/422095 |s2cid=7738201 |access-date=2. 4. 2008}}&lt;/ref&gt; niti interakcijom sa [[Galaktička plima|galaktičkim plimama]].&lt;ref name=&quot;nature letter&quot;&gt;{{Cite journal |doi=10.1038/nature13156 |title=A Sedna-like body with a perihelion of 80 astronomical units |url=http://home.dtm.ciw.edu/users/sheppard/pub/TrujilloSheppard2014.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20141216183818/http://home.dtm.ciw.edu/users/sheppard/pub/TrujilloSheppard2014.pdf |archive-date=16. 12. 2014 |url-status=live |journal=Nature |volume=507 |issue=7493 |pages=471–474 |year=2014 |last1=Trujillo |first1=Chadwick A. |author-link=Chadwick A. Trujillo |last2=Sheppard |first2=Scott S. |bibcode = 2014Natur.507..471T |pmid=24670765|s2cid=4393431 }}&lt;/ref&gt;

== Fizičke karakteristike ==
[[File:Pluto crescent.jpg|thumb|Pogled na Pluton, najveći posjećeni KBO do sada]]

S obzirom na prividnu veličinu (&gt;20) svih osim najvećih transneptunskih objekata, fizičke studije su ograničene na sljedeće:
* toplotne emisije za najveće objekte (vidi određivanje veličine)
* [[Indeks boja|indeksi boja]], tj. poređenje prividnih veličina pomoću različitih filtera
* analiza [[Vidljiva svjetlost|spektra]], vizuelna i [[Infracrveno zračenje|infracrvena]]

Proučavanje boja i spektra daje uvid u porijeklo objekata i potencijalnu korelaciju sa drugim klasama objekata, odnosno [[kentauri]]ma i nekim satelitima [[Divovske planete|divovskih planeta]] ([[Triton (mjesec)|Triton]], [[Feba (mjesec)|Feba]]), za koje se sumnja da potječu iz Kuiperovog pojasa. Međutim, interpretacije su obično dvosmislene jer spektri mogu odgovarati više od jednog modela površinskog sastava i zavise od nepoznate veličine čestica. Što je još važnije, optičke površine malih tijela su podložne modificiranju intenzivnog zračenja, [[Sunčev vjetar|sunčevog vjetra]] i [[Mikrometeorit]]a. Posljedično, tanki optički površinski sloj mogao bi se prilično razlikovati od [[regolit]]a ispod, a ne reprezentativan za ukupni sastav tijela.

Smatra se da su male TNO mješavine kamenja i leda niske gustoće s nekim organskim površinskim materijalom (koji sadrži [[ugljik]]), kao što je [[Tolini|tolin]], koji je otkriven u njihovim spektrima. S druge strane, visoka gustoća [[Haumea]]e, 2,6–3,3 g/cm3, sugeriše veoma visok sadržaj bez leda (u poređenju sa Plutonovom gustoćomm: 1,86 g/cm3). Sastav nekih malih TNO mogao bi biti sličan sastavu kometa. Zaista, neki kentauri prolaze kroz sezonske promjene kada se približavaju Suncu, čineći granicu zamućenom (vidi [[2060 Chiron]] i [[7968 Elst-Pizarro]]). Međutim, poređenja populacije između kentaura i TNO-a su još uvijek kontroverzna.&lt;ref name=&quot;Peixinho 2003&quot;&gt;{{cite journal |first1=N. |last1=Peixinho |first2=A. |last2=Doressoundiram |first3=A. |last3=Delsanti |first4=H. |last4=Boehnhardt |first5=M. A. |last5=Barucci |first6=I. |last6=Belskaya |title=Reopening the TNOs Color Controversy: Centaurs Bimodality and TNOs Unimodality |journal=Astronomy and Astrophysics |volume=410 |issue=3 |pages=L29–L32 |date=2003 |doi=10.1051/0004-6361:20031420 |arxiv = astro-ph/0309428 |bibcode = 2003A&amp;A...410L..29P |s2cid=8515984}}&lt;/ref&gt;

=== Indeks boja ===
[[File:TheTransneptunians Size Albedo Color.svg|thumb|upright=1.5|Ilustracija relativnih veličina, albedosa i boja nekih velikih TNO-ova]]

[[Indeks boja]] su jednostavne mjere razlika u prividnoj veličini objekta koji se vidi kroz plavi (B), vidljivi (V), tj. zeleno-žuti i crveni (R) filter. Dijagram ilustruje poznate indekse boja za sve osim najvećih objekata (u blago pojačanoj boji).&lt;ref name=&quot;Hainaut, Delsanti 2002&quot;&gt;{{cite journal |author-link=Olivier R. Hainaut |first1=O. R. |last1=Hainaut |first2=A. C. |last2=Delsanti |date=2002 |title=Color of Minor Bodies in the Outer Solar System |journal=Astronomy &amp; Astrophysics |volume=389 |issue=2 |pages=641–664 |doi=10.1051/0004-6361:20020431 |bibcode = 2002A&amp;A...389..641H |doi-access=free }} [http://www.sc.eso.org/~ohainaut/MBOSS datasource] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050426213607/http://www.sc.eso.org/~ohainaut/MBOSS/ |date=26. 4. 2005 }}&lt;/ref&gt; Za referencu, dva mjeseca, [[Triton (mjesec)|Triton]] i [[Feba (mjesec)|Feba]], [[Kentauri|kentaur]] [[Folus]] i planeta [[Mars]] su ucrtani (žute oznake, veličina nije u mjerilu). Proučavane su korelacije između boja i orbitalnih karakteristika, kako bi se potvrdile teorije različitog porijekla različitih dinamičkih klasa:

* Čini se da se [[klasični objekt Kuiperovog pojasa]] (cubewano) sastoji od dvije različite populacije boja: takozvane hladne (nagib &lt;5°) populacije, koja prikazuje samo crvene boje, i takozvane vruće (veći nagib) populacije koja prikazuje cijeli raspon boja od plave do veoma crvene.&lt;ref name=&quot;Doressoundiram 2005&quot;&gt;{{cite journal |author-link1=Alain Doressoundiram |first1=A. |last1=Doressoundiram |first2=N. |last2=Peixinho |author-link3=Catherine de Bergh |first3=C. |last3=de Bergh |author-link4=Sonia Fornasier |first4=S. |last4=Fornasier |author-link5=Philippe Thébault |first5=Ph. |last5=Thébault |author-link6=Maria A. Barucci |first6=M. A. |last6=Barucci |author-link7=Christian Veillet |first7=C. |last7=Veillet |title=The color distribution in the Edgeworth-Kuiper Belt |url=https://archive.org/details/sim_astronomical-journal_2002-10_124_4/page/2279 |journal=The Astronomical Journal |volume=124 |issue=4 |pages=2279–2296 |doi=10.1086/342447 |arxiv = astro-ph/0206468 |bibcode = 2002AJ....124.2279D |year=2002 |s2cid=30565926 }}&lt;/ref&gt; Nedavna analiza zasnovana na podacima iz [[Deep Ecliptic Survey]] potvrđuje ovu razliku u boji između objekata niskog nagiba (nazvanih Jezgro) i visoko nagnutih (nazvanih Halo). Crvene boje objekata Jezgra zajedno sa njihovim neporemećenim orbitama sugerišu da bi ovi objekti mogli biti relikt prvobitne populacije pojasa.&lt;ref name=&quot;Elliot2006&quot;&gt;{{cite journal |last1=Gulbis |first1=Amanda A. S. |last2=Elliot |first2=J. L. |last3=Kane |first3=Julia F. |title=The color of the Kuiper belt Core |journal=[[Icarus (journal)|Icarus]] |volume=183 |date=2006 |issue=1 |pages=168–178 |doi=10.1016/j.icarus.2006.01.021 |bibcode = 2006Icar..183..168G }}&lt;/ref&gt;
* [[Raspršeni disk]] objekti pokazuju sličnosti boja sa vrućim klasičnim objektima koji ukazuju na zajedničko porijeklo.

Dok su relativno tamnija tijela, kao i populacija u cjelini, crvenkasta (V−I = 0,3–0,6), veći objekti su često neutralnije boje (infracrveni indeks V−I &lt; 0,2). Ova razlika dovodi do sugestije da je površina najvećih tijela prekrivena ledom, skrivajući crvena, tamnija područja ispod.&lt;ref name=&quot;Rabinowitz 2005&quot;&gt;{{cite journal |author-link=David L. Rabinowitz |first1=David L. |last1=Rabinowitz |first2=K. M. |last2=Barkume |author-link3=Michael E. Brown |first3=Michael E. |last3=Brown |first4=H. G. |last4=Roe |first5=M. |last5=Schwartz |first6=S. W. |last6=Tourtellotte |author-link7=C. A. Trujillo |first7=C. A. |last7=Trujillo |date=2006 |title=Photometric Observations Constraining the Size, Shape, and Albedo of 2003 El&lt;sub&gt;61&lt;/sub&gt;, a Rapidly Rotating, Pluto-Sized Object in the Kuiper Belt |journal=Astrophysical Journal |volume=639 |issue=2 |pages=1238–1251 |doi=10.1086/499575 |arxiv = astro-ph/0509401 |bibcode = 2006ApJ...639.1238R |s2cid=11484750 }}&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|+ Indeksi srednje boje dinamičkih grupa u [[Vanjski Sunčev sistem|vanjskom Sunčevom sistemu]]&amp;thinsp;&lt;ref name=&quot;Fornasier-2007&quot;&gt;{{Cite journal |display-authors = 6 |first1     = S. |last1 = Fornasier |first2     = E. |last2 = Dotto |first3     = O. |last3 = Hainaut |first4     = F. |last4 = Marzari |first5     = H. |last5 = Boehnhardt |first6     = F. |last6 = De Luise |first7     = M. A. |last7 = Barucci |date       = oktobar 2007 |title      = Visible spectroscopic and photometric survey of Jupiter Trojans: Final results on dynamical families |journal    = Icarus |volume     = 190 |issue      = 2 |pages      = 622–642 |bibcode    = 2007Icar..190..622F  |doi        = 10.1016/j.icarus.2007.03.033 |arxiv      = 0704.0350|s2cid = 12844258 }}&lt;/ref&gt;{{Rp|35}}
! Boja
! width= 120 | [[Plutino]]s
! width= 120 | [[Cubewano]]s
! width= 120 | [[Kentauri]]
! width= 120 | [[Raspršeni disk|SDOs]]
! width= 120 | [[Kometa|Komete]]
! width= 120 | [[Jupiterovi trojanci]]
|-
! B–V
| {{val|0.895|0.190}}
| {{val|0.973|0.174}}
| {{val|0.886|0.213}}
| {{val|0.875|0.159}}
| {{val|0.795|0.035}}
| {{val|0.777|0.091}}
|-
! V–R
| {{val|0.568|0.106}}
| {{val|0.622|0.126}}
| {{val|0.573|0.127}}
| {{val|0.553|0.132}}
| {{val|0.441|0.122}}
| {{val|0.445|0.048}}
|-
! V–I
| {{val|1.095|0.201}}
| {{val|1.181|0.237}}
| {{val|1.104|0.245}}
| {{val|1.070|0.220}}
| {{val|0.935|0.141}}
| {{val|0.861|0.090}}
|-
! R–I
| {{val|0.536|0.135}}
| {{val|0.586|0.148}}
| {{val|0.548|0.150}}
| {{val|0.517|0.102}}
| {{val|0.451|0.059}}
| {{val|0.416|0.057}}
|}

=== Spektralni tip ===
Među TNO-ima, kao i među [[kentauri]]ma, postoji širok raspon boja od plavo-sive (neutralne) do vrlo crvene, ali za razliku od kentaura, bimodalno grupisanih u sive i crvene kentaure, čini se da je distribucija TNOa ujednačena.&lt;ref name=&quot;Peixinho 2003&quot;/&gt; Široki raspon spektra razlikuje se po refleksivnosti u vidljivoj crvenoj i bliskoj infracrvenoj. Neutralni objekti predstavljaju ravan spektar, reflektujući onoliko crvene i infracrvene boje koliko i vidljivi spektar.&lt;ref name=&quot;Barucci ACM2005&quot;&gt;A. Barucci ''Trans Neptunian Objects’ surface properties'', [[IAU]] Symposium No. 229, Asteroids, Comets, Meteors, Aug 2005, Rio de Janeiro&lt;/ref&gt; Veoma crveni objekti predstavljaju strmu padinu, reflektujući se mnogo više u crvenoj i infracrvenoj boji. Nedavni pokušaj klasifikacije (uobičajen kod kentaura) koristi ukupno četiri klase od BB (plava ili neutralna boja, prosječna B−V = 0,70, V−R = 0,39, npr. [[90482 Orcus|Orcus]]) do RR (veoma crvena, B−V = 1,08, V−R = 0,71, npr. [[90377 Sedna|Sedna]]) sa BR i IR kao srednjim klasama. BR (srednja plavo-crvena) i IR (umjereno crvena) razlikuju se uglavnom u infracrvenim opsezima I, J i H.

Tipični modeli površine uključuju vodeni led, [[amorfni ugljik]], [[silikat]]e i organske makromolekule, nazvane [[tolini]], nastali intenzivnim zračenjem. Četiri glavna tolina se koriste za prilagođavanje nagiba crvenila:

* Titan tolin, za koji se vjeruje da se proizvodi iz mješavine 90% N2 (dušik) i 10% CH4 (metan)
* Triton tolin, kao gore, ali sa vrlo niskim (0,1%) sadržajem metana
* (etan) Ice tholin I, za koji se vjeruje da se proizvodi iz mješavine 86% [[Voda|H2O]] i 14% C2H6 ([[etan]]a)
* (metanol) Ice tholin II, 80% H2O, 16% CH3OH ([[metanol]]) i 3% CO2

Kao ilustracija dvije ekstremne klase BB i RR, predložene su sljedeće kompozicije

* za Sedna (RR vrlo crvena): 24% triton tolina, 7% ugljika, 10% N2, 26% metanola i 33% metana
* za Orcus (BB, sivo/plavo): 85% amorfnog ugljika, +4% titan tolina i 11% H2O leda

=== Određivanje veličine i distribucija ===
[[File:Selected Planemos.svg|thumb|Poređenje veličine između [[Mjesec (satelit)|Mjeseca]], Neptunovog mjeseca [[Triton (mjesec)|Tritona]], Plutona, nekoliko velikih TNO-a i asteroida [[Cerera (patuljasta planeta)|Cerera]]. Njihovi odgovarajući oblici nisu predstavljeni.]]

Karakteristično je da su veliki (svijetli) objekti tipično na nagnutim orbitama, dok nepromenljiva ravan pregrupiše uglavnom male i prigušene objekte.&lt;ref name=&quot;Rabinowitz 2005&quot;/&gt;

Teško je procijeniti [[prečnik]] TNO-ova. Za vrlo velike objekte, sa vrlo dobro poznatim orbitalnim elementima (poput Plutona), prečnici se mogu precizno izmjeriti [[Okultacija|zatamnjivanjem]] zvijezda. Za druge velike TNO, prečnici se mogu procjeniti termičkim mjerenjima. Intenzitet svjetlosti koja obasjava objekt je poznat (iz udaljenosti do Sunca), a pretpostavlja se da je većina njegove površine u termalnoj ravnoteži (obično nije loša pretpostavka za tijelo bez zraka). Za poznati [[albedo]] moguće je procijeniti temperaturu površine, a shodno tome i intenzitet toplinskog zračenja. Dalje, ako je poznata veličina objekta, moguće je predvidjeti i količinu vidljive svjetlosti i emitovanog toplotnog zračenja koje stiže do Zemlje. Pojednostavljujući faktor je to što Sunce emituje gotovo svu svoju energiju u vidljivoj svjetlosti i na obližnjim frekvencijama, dok se na niskim temperaturama TNO-a, toplotno zračenje emituje na potpuno različitim talasnim dužinama (daleko infracrveno).

Dakle, postoje dvije nepoznanice (albedo i veličina), koje se mogu odrediti pomoću dva nezavisna mjerenja (količine reflektirane svjetlosti i emitovanog infracrvenog toplotnog zračenja). TNO su toliko udaljeni od Sunca da su veoma hladni, pa stoga proizvode zračenje crnog tijela [[Talasna dužina|talasne dužine]] oko 60 [[mikrometar]]a. Ovu talasnu dužinu svetlosti nemoguće je posmatrati na površini Zemlje, već samo iz svemira koristeći npr. [[svemirski teleskop Spitzer]]. Za posmatranja sa zemlje, astronomi posmatraju rep zračenja crnog tijela u dalekom infracrvenom spektru. Ovo daleko infracrveno zračenje je toliko slabo da je termalna metoda primjenjiva samo na najveće KBO. Za većinu (malih) objekata, promjer se procjenjuje uz pretpostavku albeda. Međutim, pronađeni albedi se kreću od 0,50 do 0,05, što rezultira rasponom veličine od 1.200 do 3.700&amp;nbsp;km za objekat veličine 1.0.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.minorplanetcenter.org/iau/lists/Sizes.html |title=Conversion of Absolute Magnitude to Diameter |publisher=Minorplanetcenter.org |access-date=7. 10. 2013}}&lt;/ref&gt;

== Značajni objekti ==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size: 0.9em; width: 80%&quot;
! width=130 | Object !! Description
|-
| [[Pluton|134340 Pluton]]|| patuljasta planeta i prvi otkriveni TNO
|-
| [[15760 Albion]] || prototip [[Klasični objekt Kuiperovog pojasa|cubewanoa]], prvi objekt Kuiperovog pojasa otkriven nakon Plutona
|-
| [[(385185) 1993 RO]] || slijedeći [[Plutini|plutino]] otkriven nakon Plutona
|-
| {{mpl|(15874) 1996 TL|66}} || prvi objekat identifikovan kao [[raspršeni disk]]
|-
| {{mpl|1998 WW|31}} || prvi binarni objekt [[Kuiperov pojas|Kuiperovog pojasa]] otkriven nakon Plutona
|-
| [[47171 Lempo]] || plutino i trostruki sistem koji se sastoji od centralnog binarnog para slične veličine i trećeg vanjskog cirkumbinarnog satelita
|-
| [[20000 Varuna]] || veliki cubewano, poznat po brzoj rotaciji (6,3 h) i izduženom obliku
|-
| [[28978 Ixion]] || veliki plutino, smatran je jednim od najvećih objekata Kuiperovog pojasa nakon otkrića
|-
| [[50000 Quaoar]] || veliki cubewano sa satelitom; šesti po veličini poznati objekt Kuiperovog pojasa i smatran je među najvećim objektima Kuiperovog pojasa nakon otkrića
|-
| [[90377 Sedna]] || udaljeni objekt, predložen za novu kategoriju pod nazivom prošireni rasuti disk (E-SDO),&lt;ref name=&quot;Gladman&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.obs-nice.fr/gladman/cr105.html|title=Evidence for an Extended Scattered Disk?|work=obs-nice.fr}}&lt;/ref&gt; odvojeni objekti,&lt;ref name=&quot;Jewitt2006&quot;&gt;{{cite book |author-link=David Jewitt |first1=D. |last1=Jewitt |first2=A. |last2=Delsanti |chapter=The Solar System Beyond The Planets |title=Solar System Update : Topical and Timely Reviews in Solar System Sciences |edition=Springer-Praxis |isbn=978-3-540-26056-1 |date=2006 |publisher=Springer |chapter-url=http://www.ifa.hawaii.edu/faculty/jewitt/papers/2006/DJ06.pdf }}&lt;/ref&gt; udaljeni odvojeni objekti (DDO)&lt;ref name=&quot;Gomez 2006&quot;&gt;{{cite journal |first1=Rodney S. |last1=Gomes |first2=John J. |last2=Matese |first3=Jack J. |last3=Lissauer |title=A Distant Planetary-Mass Solar Companion May Have Produced Distant Detached Objects |journal=[[Icarus (journal)|Icarus]] |date=2006 |volume=184 |issue=2 |pages=589–601 |url=http://staff.on.br/rodneyg/companion/solar_companion.pdf |doi=10.1016/j.icarus.2006.05.026 |bibcode=2006Icar..184..589G |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20070108051810/http://staff.on.br/rodneyg/companion/solar_companion.pdf |archive-date=8. 1. 2007 }}&lt;/ref&gt; ili raspršeno-prošireni u formalnoj klasifikaciji od strane [[Deep Ecliptic Survey|DES]]-a.
|-
| [[90482 Orcus]] || najveći poznati plutino, nakon Plutona. Ima relativno veliki satelit.
|-
| [[136108 Haumea]] || patuljasta planeta, treći po veličini poznati trans-neptunski objekat. Značajan po dva poznata satelita, prstenovima i neobično kratkom periodu rotacije (3,9 h). To je najmasovniji poznati član [[Porodica Haumea|kolizione porodice Haumea]].&lt;ref name=&quot;BrownBarkume2007&quot;&gt;{{cite journal |last=Brown |first=Michael E. |author2=Barkume, Kristina M. |author3=Ragozzine, Darin |author4= Schaller, Emily L. |date=2007 |title=A collisional family of icy objects in the Kuiper belt |journal=Nature |volume=446 |issue=7133 |pages=294–296 |doi=10.1038/nature05619 |pmid=17361177 |bibcode = 2007Natur.446..294B |s2cid=4430027 |url=https://authors.library.caltech.edu/34346/2/nature05619-s1.pdf }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pairs&gt;{{cite journal
 |last1=de la Fuente Marcos |first1=Carlos
 |last2=de la Fuente Marcos |first2=Raúl 
 |title=Dynamically correlated minor bodies in the outer Solar system
 |journal=[[Monthly Notices of the Royal Astronomical Society]]
 |date=11. 2. 2018
 |volume=474 |issue=1
 |arxiv=1710.07610
 |doi=10.1093/mnras/stx2765 
 |pages=838–846
 |bibcode = 2018MNRAS.474..838D }}&lt;/ref&gt;
|-
| [[136472 Makemake]] || patuljasta planeta, cubewano i četvrti po veličini poznati transneptunski objekat&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.minorplanetcenter.org/mpec/K05/K05O42.html |title=MPEC 2005-O42 : 2005 FY9 |publisher=Minorplanetcenter.org |access-date=7. 10. 2013}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[Erida (patuljasta planeta)|136199 Erida]]|| patuljasta planeta, rasuti disk objekat i trenutno najmasovniji poznati trans-neptunski objekat. Ima jedan poznati satelit, [[Dysnomia (mjesec)|Dysnomia]]
|-
| {{mpl|612911|2004 XR|190}} || raspršeni disk objek koji prati vrlo nagnutu, ali gotovo kružnu orbitu
|-
| [[225088 Gonggong]] || drugi po veličini objekt raspršenog diska sa satelitom
|-
| {{mpl|(528219) 2008 KV|42}} &quot;Drac&quot; || prvi retrogradni TNO, koji ima orbitalni nagib od i = 104°
|-
| {{mpl|(471325) 2011 KT|19}} &quot;Niku&quot; || TNO koji ima neobično visok orbitalni nagib od 110°&lt;ref&gt;{{cite web| url=https://www.newscientist.com/article/2100700-mystery-object-in-weird-orbit-beyond-neptune-cannot-be-explained | work=New Scientist | title=Mystery object in weird orbit beyond Neptune cannot be explained | date=10. 8. 2016 | access-date=11. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
| {{mpl|2012 VP|113}} || sednoid sa velikim perihelom od 80 AJ od Sunca (50 au iza Neptuna)
|-
|[[486958 Arrokoth]] || kontakt binarni cubewano na koji je naišla svemirska letjelica [[New Horizons]] 2019
|-
|{{mpl|2018 VG|18}} &quot;Farout&quot; || prvi trans-neptunski objekat otkriven dalje od 100 AJ (15 milijardi km) od Sunca
|-
|{{mpl|2018 AG|37}}  &quot;FarFarOut&quot; || najudaljeniji vidljivi trans-neptunski objekat na 132 AJ (19,7 milijardi km) od Sunca
|}

== Istraživanje ==
[[File:UltimaThule CA06 color 20190516.png|thumb|Objekt Kuiperovog pojasa [[486958 Arrokoth]], na slikama koje je napravila svemirska letjelica ''[[New Horizons]]'']]

Jedina dosadašnja misija koja je prvenstveno ciljala na transneptunski objekat je NASA-in [[New Horizons]], koji je lansiran u januaru 2006. i proletio pored Plutonovog sistema u julu 2015.&lt;ref&gt;{{cite web| url = https://www.nasa.gov/mission_pages/newhorizons/overview/index.html| title = NASA New Horizons Mission Page| date = 25. 3. 2015| access-date = 17. 1. 2024| archive-date = 15. 10. 2017| archive-url = https://web.archive.org/web/20171015000814/https://www.nasa.gov/mission_pages/newhorizons/overview/index.html| url-status = dead}}&lt;/ref&gt; i 486958 Arrokoth u januaru 2019.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://pluto.jhuapl.edu/News-Center/News-Article.php?page=20190101|title=New Horizons: News Article?page=20190101|website=pluto.jhuapl.edu|access-date=1. 1. 2019}}&lt;/ref&gt;

Godine 2011, studija dizajna istražila je misiju svemirske letjelice objekata Quaoar, Sedna, Makemake, Haumea i Erida.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.researchgate.net/publication/258495993|title=A Survey of Mission Opportunities to Trans-Neptunian Objects|website=ResearchGate|language=en|access-date=23. 9. 2019}}&lt;/ref&gt;

U 2019. jedna misija za TNO uključivala je dizajn za orbitalno hvatanje i scenarije sa više ciljeva.&lt;ref&gt;Low-Cost Opportunity for Multiple Trans-Neptunian Object Rendezvous and Capture, AAS Paper 17-777.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.researchgate.net/publication/326569409|title=AAS 17-777 LOW-COST OPPORTUNITY FOR MULTIPLE TRANS-NEPTUNIAN OBJECT RENDEZVOUS AND ORBITAL CAPTURE|website=ResearchGate|language=en|access-date=23. 9. 2019}}&lt;/ref&gt;

Neki TNO koji su proučavani u studiji dizajna bili su [[2002 UX25]], [[1998 WW31]] i [[Lempo]].&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;

Postojanje planeta dalje od Neptuna, u rasponu od mase manje od Zemljine do [[Smeđi patuljak|smeđeg patuljka]], često se postulira&lt;ref&gt;{{cite journal|first=Fernández|last=Julio A.|title=On the Existence of a Distant Solar Companion and its Possible Effects on the Oort Cloud and the Observed Comet Population|journal=[[The Astrophysical Journal]]|date=januar 2011|volume=726|issue=1|page=33|doi=10.1088/0004-637X/726/1/33|bibcode=2011ApJ...726...33F|s2cid=121392983 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|first1=Lykawka|last1=Patryk S.|first2=Mukai|last2=Tadashi|title=An Outer Planet Beyond Pluto and the Origin of the Trans-Neptunian Belt Architecture|url=https://archive.org/details/sim_astronomical-journal_2008-04_135_4/page/1161|journal=[[The Astronomical Journal]]|date=april 2008|volume=135|issue=4|pages=1161–1200|doi=10.1088/0004-6256/135/4/1161|bibcode=2008AJ....135.1161L|arxiv=0712.2198|s2cid=118414447}}&lt;/ref&gt; iz različitih teorijskih razloga kako bi se objasnilo nekoliko uočenih ili pretpostavljenih karakteristika Kuiperovog pojasa i Oortov oblaka. Nedavno je predloženo korištenje podataka o rasponu iz svemirske letjelice New Horizons kako bi se ograničio položaj takvog hipotetiziranog tijela.&lt;ref&gt;{{cite journal|first=Iorio|last=Lorenzo|title=Perspectives on effectively constraining the location of a massive trans-Plutonian object with the New Horizons spacecraft: a sensitivity analysis|journal=[[Celestial Mechanics and Dynamical Astronomy]]|date=august 2013|volume=116|issue=4|pages=357–366|doi=10.1007/s10569-013-9491-x|bibcode=2013CeMDA.116..357I|arxiv=1301.3831|s2cid=119219926}}&lt;/ref&gt;

NASA radi na namjenskom međuzvjezdanoj letjelici Precursor u 21. vijeku, jednom namjerno dizajniranom da dopre do međuzvjezdanog medija, a kao dio toga se razmatra i prelet objekata poput Sedne.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.space.com/42935-nasa-interstellar-probe-mission-idea.html|title=A Wild 'Interstellar Probe' Mission Idea Is Gaining Momentum|last=Spaceflight|first=Leonard David 2019-01-09T11:57:34Z|website=Space.com|date=9. 1. 2019|language=en|access-date=23. 9. 2019}}&lt;/ref&gt; Sve u svemu, ova vrsta studija svemirskih letjelica predložila je lansiranje 2020-ih i pokušala bi ići malo brže od Voyagera koristeći postojeću tehnologiju.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt; Jedna studija dizajna iz 2018. za međuzvjezdanu letjelicu, uključivala je posjetu maloj planeti [[50000 Quaoar]], 2030-ih.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.hou.usra.edu/meetings/V2050/eposter/8173.pdf|title=The Interstellar Probe Mission (Graphic Poster)|last=Bradnt|first=P.C.|display-authors=etal|website=hou.usra.edu|access-date=13. 10. 2019}}&lt;/ref&gt;

== Ekstremni trans-neptunski objekti ==
[[File:Extreme transneptunian object eccentricity vs perihelion.png|thumb|300px|Pregled transneptunskih objekata sa ekstremnim TNO grupisanim u tri kategorije na vrhu.]]
[[File:Sedna orbit.svg|thumb|upright=1.5|Sednina orbita vodi je daleko iznad čak i Kuiperovog pojasa (30-50 AJ), na skoro 1000 aJ (udaljenost Sunce-Zemlja)]]

Među ekstremnim transneptunskim objektima su tri objekta visokog [[perihel]]a klasifikovana kao [[sednoidi]]: [[90377 Sedna]], [[2012 VP113]] i [[541132 Leleākūhonua]]. To su udaljeni odvojeni objekti sa perihelom većom od 70 AJ. Njihova visoka perihelija ih drži na dovoljnoj udaljenosti da izbjegnu značajne gravitacijske perturbacije od Neptuna. Prethodna objašnjenja za visoku periheliju SEDNA uključuju bliski susret sa nepoznatom planetom na udaljenoj orbiti i udaljenom susretu sa slučajnim zvijezdama ili članom sunčevog rođenog klastera koji je prošao u blizini solarnog sistema.&lt;ref name=spaceBrown&gt;{{cite web |last=Wall |first=Mike |date=24. 8. 2011 |title=A Conversation With Pluto's Killer: Q &amp; A With Astronomer Mike Brown |url=http://www.space.com/12711-pluto-killer-mike-brown-dwarf-planets-interview.html |website=[[Space.com]] |access-date=7. 2. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=iopsciencesedna&gt;{{cite journal |last1=Brown |first1=Michael E. |last2=Trujillo |first2=Chadwick |last3=Rabinowitz |first3=David |date=2004 |title=Discovery of a Candidate Inner Oort Cloud Planetoid |journal=[[The Astrophysical Journal]] |volume=617 |issue=1 |pages=645–649 |arxiv=astro-ph/0404456 |bibcode=2004ApJ...617..645B |doi=10.1086/422095|s2cid=7738201 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=brownsedna&gt;{{cite web |last=Brown |first=Michael E. |date=28. 10. 2010 |title=There's something out there – part 2 |url=http://www.mikebrownsplanets.com/2010/10/theres-something-out-there-part-2.html |website=Mike Brown's Planets |access-date=18. 7. 2016}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Patuljasta planeta]]
* [[Mezoplanet]]
* [[Nemesis (zvijezda)]]
* [[Deveta planeta]]
* [[Sednoid]]
* [[Mala tijela Sunčevog sistema]]
* [[Triton (mjesec)|Triton]]
* [[Tihe (planet)]]

== Bilješke ==
&lt;references group=nb/&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Planets}}
* Ddeveta planeta, [https://web.archive.org/web/20000303081140/http://seds.lpl.arizona.edu/nineplanets/nineplanets/kboc.html Univerzitet Arizona]
* Sajt Kuiperov pojat David Jewitta [http://www2.ess.ucla.edu/~jewitt/kb.html Kuiper Belt site]
** [http://www2.ess.ucla.edu/~jewitt/kb/big_kbo.html Veliki KBO]
* Lista procjena prečnika iz [http://www.johnstonsarchive.net/astro/tnodiam.html johnstonarchive] sa referencama na originalne radove

{{Sunčev sistem}}

[[Kategorija:Transneptunsko tijelo]]
[[Kategorija:Astronomski objekti]]
[[Kategorija:Planetologija]]</text>
      <sha1>f815voj85v1sdtc9qvewmg6xjro0y6k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Margot Robbie</title>
    <ns>0</ns>
    <id>505960</id>
    <revision>
      <id>3732863</id>
      <parentid>3688009</parentid>
      <timestamp>2025-07-03T22:13:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Dostojewskij</username>
        <id>70546</id>
      </contributor>
      <comment>Datoteka</comment>
      <origin>3732863</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3248" sha1="dzjmjxkobdvdh5gxl1mmh2kf7qo1vn1" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija osoba
| ime                    = Margot Robbie
| slika                  = SYDNEY, AUSTRALIA - JANUARY 23 Margot Robbie arrives at the Australian Premiere of 'I, Tonya' on January 23, 2018 in Sydney, Australia (25980753838) (cropped).jpg
| opis                   = Robbie 2018.
| datum_rođenja          = {{Datum rođenja i godine|1990|07|02}}
| mjesto_rođenja         = Dalby, [[Queensland]], [[Australija]]
| zanimanje              = glumica, producentica
| godine_aktivnosti      = 2008 - danas
| značajna_djela         = [[Vuk sa Wall Streeta]]&lt;br&gt;
[[Suicide Squad]]&lt;br&gt;
[[Bombshell]]&lt;br&gt;
[[Ja, Tonja]]&lt;br&gt;
[[Mary Queen of Scots]]&lt;br&gt;
[[Barbie]]
| supružnik              = {{brak|[[Tom Ackerley]]|2016}}
}}

'''Margot Elise Robbie''' (rođena 2. jula 1990) je [[Australija|australijska]] glumica i producentica. Njen rad obuhvata kako blockbuster filmove tako i nezavisne filmove, a među njenim priznanjima su nominacije za tri nagrade [[Oscar]], šest BAFTA nagrada i četiri [[Zlatni globus|Zlatna globusa]]. [[Time (časopis)|Časopis Time]] ju je 2017. proglasio jednom od 100 najutjecajnijih osoba na svijetu, dok ju je časopis Forbes proglasio najplaćenijom glumicom na svijetu 2023.

Rođena i odrasla u [[Queensland]]u, Robbie je započela svoju karijeru 2008. u televizijskoj seriji &quot;Neighbours&quot;, u kojoj je redovno igrala do 2011.. Nakon preseljenja u [[Sjedinjene Američke Države]], vodila je televizijsku seriju &quot;Pan Am&quot; (2011–2012) i proslavila se 2013. ulogom u komediji [[Martin Scorsese|Martina Scorsesea]] &quot;[[Vuk s Wall Streeta]]&quot;. Šira prepoznatljivost došla je ulogama kao što su Džejn Porter u filmu &quot;[[Legenda o Tarzanu]]&quot; (2016) i kao Harli Kvin u filmovima produženog univerzuma DC počevši od &quot;[[Suicide Squad]]-a&quot; (2016).

Robbie je dobila pohvale kritike i nominaciju za nagradu [[Oscar za najbolju glavnu žensku ulogu|Oscar za najbolju glumicu]] za svoju ulogu klizačice Tonye Harding u biografskom filmu ''I, Tonya'' (2017). Te pohvale su se nastavile za njene uloge kao što su kraljica Elizabeta I u filmu ''Mary Queen of Scots'' (2018), Šeron Tejt u filmu ''Bilo jednom u Holivudu'' (2019) i zaposlenica Fox News-a u filmu ''Bombshell'' (2019). Za posljednju od njih je dobila nominaciju za nagradu [[Oscar za najbolju sporednu žensku ulogu|Oscar za najbolju sporednu glumicu]]. Od tada je Robbie glumila kao nadajuća glumica u periodskom filmu ''Babilon'' (2022) i modna lutka Barbie u komediji ''Barbie'' (2023), koji je postao njen najprofitabilniji izlazak i, kao njegova producentica, donio joj nominaciju za nagradu [[Oscar za najbolji film]].

Robbie i njen suprug, filmski producent [[Tom Ackerley]], suosnovali su produkcijsku kompaniju ''LuckyChap Entertainment'' 2014. godine, pod kojom su producirali nekoliko filmova, uključujući ''[[I, Tonya]]'', ''Obećavajuću mladu ženu'' (2020), ''[[Barbie (film)|Barbie]]'' i ''[[Saltburn]]'' (2023), kao i Hulu seriju ''Dollface'' (2019–2022) i Netflix miniseriju ''Maid'' (2021).

== Rani život i obrazovanje ==

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Robbie, Margot}}
[[Kategorija:Rođeni 1990.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Australijske glumice]]
[[Kategorija:Biografije, Melbourne]]</text>
      <sha1>dzjmjxkobdvdh5gxl1mmh2kf7qo1vn1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:SKB 1981 ukupno muškarci</title>
    <ns>10</ns>
    <id>513106</id>
    <revision>
      <id>3732841</id>
      <parentid>3731107</parentid>
      <timestamp>2025-07-03T20:09:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3732841</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1087" sha1="0fqxf1o8l5altnovtkamtri2i1rnl8k" xml:space="preserve">{|{{SKB discipline2/zaglavlje
| Disciplina      = Ukupni rezultati
| Broj takmičenja = 10
| Naziv           = SKB 1981 ukupno muškarci
}}
{{SKB discipline/red|1|Frank Ullrich|DRNJ|146|4}}
{{SKB discipline/red|2|Matthias Jacob|DRNJ|143|2}}
{{SKB discipline/red|3|Kjell Søbak|NOR|137|1}}
|-
{{PCT|4}}
|-
{{SKB discipline/red|4|Andreas Göthel|DRNJ|125|1}}
{{SKB discipline/red|5|Fritz Fischer|Z NJE|123| }}
{{SKB discipline/red|6|Odd Lirhus|NOR|110| }}
{{SKB discipline/red|7|Bernd Hellmich|DRNJ|110| }}
{{SKB discipline/red|8|Eirik Kvalfoss|NOR|100|1}}
{{SKB discipline/red|9|Vladimir Veličkov|BUG|99|}}
{{SKB discipline/red|10|Svein Engen|NOR|96|1}}
{{SKB discipline/red|11|Frank Ullrich|DRNJ|95|}}
{{SKB discipline/red|12|Terje Krokstad|NOR|94|}}
{{SKB discipline/red|13|Peter Angerer|Z NJE|89|}}
{{SKB discipline/red|14|Luigi Weiss|ITA|87|}}
{{SKB discipline/red|18|Adriano Darioli|ITA|64|}}
{{SKB discipline/red|20|Heikki Ikola|FIN|57|}}
{{SKB discipline/red|27|Vladimir Aljikin|SSSR|36|}}
|}
|}&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Šabloni Svjetskog kupa u biatlonu 1981/1982.]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>0fqxf1o8l5altnovtkamtri2i1rnl8k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Marin Vukoja</title>
    <ns>0</ns>
    <id>514410</id>
    <revision>
      <id>3732986</id>
      <parentid>3672709</parentid>
      <timestamp>2025-07-04T11:34:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Pinturiccio</username>
        <id>141837</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3732986</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3072" sha1="laxstajfooj61p52movns44nqly6kiz" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                    = Marin Vukoja
| slika                  = Sudac-marin-vukoja-web 1717668593.jpg
| ime_pri_rođenju        = 
| datum_rođenja          = {{Godina rođenja i godine|1973||}}
| mjesto_rođenja         = [[Široki Brijeg]], [[Bosna i Hercegovina]]
| nacionalnost           = [[Hrvati|Hrvat]]
| poslodavac             = [[Ustavni sud Bosne i Hercegovine]]
}}
'''Marin Vukoja''' (rođen 1973. u [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]]) je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] pravnik i [[sudija]] [[Ustavni sud Bosne i Hercegovine|Ustavnog Suda Bosne i Hercegovine]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ustavnisud.ba/hr/marin-vukoja|title=Ustavni sud Bosne i Hercegovine {{!}} Marin Vukoja|website=Ustavni sud Bosne i Hercegovine|access-date=2024-12-12}}&lt;/ref&gt;

Diplomirao je 1998. na [[Pravni fakultet u Mostaru|Pravnom fakultetu]] [[Univerzitet u Mostaru|Univerziteta u Mostar]]u. Stručni upravni ispit za rad u tijelima državne službe položio je 2000, pravosudni ispit 2007, a odvjetnički ispit 2010.

Od 1998. do 2003. radio je u Stručnoj službi [[Skupština Zapadnohercegovačkog kantona|Skupštine Zapadnohercegovačkog kantona]], prvo kao stručni saradnik, a zatim kao načelnik Odjeljenja za propise i pružanje pravne pomoći. Od 2003. do 2007. bio je sekretar Vlade [[Zapadnohercegovački kanton|Zapadnohercegovačkog kantona]], a od 2007. do 2015. sekretar [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]]. Od 2015. do 2024. bio je sekretar [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]].

Bio je sudac porotnik [[Kantonalni sud|Kantonalnog suda]] Zapadnohercegovačkog kantona i sudac porotnik Općinskog suda u Širokom Brijegu. Bio je član Općinskog izbornog povjerenstva u Širokom Brijegu, član Povjerenstva za polaganje stručnog upravnog ispita u Zapadnohercegovačkom kantonu − ispitivač iz predmeta Osnove ustavnog uređenja, te član Povjerenstva za polaganje stručnog upravnog ispita iz predmeta Osnove ustavnog sustava Bosne i Hercegovine, koje je imenovalo [[Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine]]. Ekspert je na Listi eksperata Agencije za državnu službu. Upisao je poslijediplomski doktorski studij na Pravnom fakultetu Univerziteta u Mostaru.

Na dužnost suca [[Ustavni sud Bosne i Hercegovine|Ustavnog suda Bosne i Hercegovine]] stupio je u maju 2024.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/marin-vukoja-preuzeo-duznost-a-nova-predsjednica-ustavnog-suda-bih-je-seada-palavric/240531088|title=Marin Vukoja preuzeo dužnost, a nova predsjednica Ustavnog suda BiH je Seada Palavrić|website=www.klix.ba|access-date=2024-12-12}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Sudije Ustavnog suda Bosne i Hercegovine}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Rođeni 1973.]]
[[Kategorija:Biografije, Široki Brijeg]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovačke sudije]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pravnici]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]</text>
      <sha1>laxstajfooj61p52movns44nqly6kiz</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3732988</id>
      <parentid>3732986</parentid>
      <timestamp>2025-07-04T11:44:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Pinturiccio</username>
        <id>141837</id>
      </contributor>
      <comment>added date of birth</comment>
      <origin>3732988</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3091" sha1="t41fwbz5dq7bj55yigbyjoyyp6telem" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                    = Marin Vukoja
| slika                  = Sudac-marin-vukoja-web 1717668593.jpg
| ime_pri_rođenju        = 
| datum_rođenja          = {{Godina rođenja i godine |1973|09|28}}
| mjesto_rođenja         = [[Široki Brijeg]], [[Bosna i Hercegovina]]
| nacionalnost           = [[Hrvati|Hrvat]]
| poslodavac             = [[Ustavni sud Bosne i Hercegovine]]
}}
'''Marin Vukoja''' (rođen 28. septembra 1973. u [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]]) je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] pravnik i [[sudija]] [[Ustavni sud Bosne i Hercegovine|Ustavnog Suda Bosne i Hercegovine]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ustavnisud.ba/hr/marin-vukoja|title=Ustavni sud Bosne i Hercegovine {{!}} Marin Vukoja|website=Ustavni sud Bosne i Hercegovine|access-date=2024-12-12}}&lt;/ref&gt;

Diplomirao je 1998. na [[Pravni fakultet u Mostaru|Pravnom fakultetu]] [[Univerzitet u Mostaru|Univerziteta u Mostar]]u. Stručni upravni ispit za rad u tijelima državne službe položio je 2000, pravosudni ispit 2007, a odvjetnički ispit 2010.

Od 1998. do 2003. radio je u Stručnoj službi [[Skupština Zapadnohercegovačkog kantona|Skupštine Zapadnohercegovačkog kantona]], prvo kao stručni saradnik, a zatim kao načelnik Odjeljenja za propise i pružanje pravne pomoći. Od 2003. do 2007. bio je sekretar Vlade [[Zapadnohercegovački kanton|Zapadnohercegovačkog kantona]], a od 2007. do 2015. sekretar [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]]. Od 2015. do 2024. bio je sekretar [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]].

Bio je sudac porotnik [[Kantonalni sud|Kantonalnog suda]] Zapadnohercegovačkog kantona i sudac porotnik Općinskog suda u Širokom Brijegu. Bio je član Općinskog izbornog povjerenstva u Širokom Brijegu, član Povjerenstva za polaganje stručnog upravnog ispita u Zapadnohercegovačkom kantonu − ispitivač iz predmeta Osnove ustavnog uređenja, te član Povjerenstva za polaganje stručnog upravnog ispita iz predmeta Osnove ustavnog sustava Bosne i Hercegovine, koje je imenovalo [[Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine]]. Ekspert je na Listi eksperata Agencije za državnu službu. Upisao je poslijediplomski doktorski studij na Pravnom fakultetu Univerziteta u Mostaru.

Na dužnost suca [[Ustavni sud Bosne i Hercegovine|Ustavnog suda Bosne i Hercegovine]] stupio je u maju 2024.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/marin-vukoja-preuzeo-duznost-a-nova-predsjednica-ustavnog-suda-bih-je-seada-palavric/240531088|title=Marin Vukoja preuzeo dužnost, a nova predsjednica Ustavnog suda BiH je Seada Palavrić|website=www.klix.ba|access-date=2024-12-12}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Sudije Ustavnog suda Bosne i Hercegovine}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Rođeni 1973.]]
[[Kategorija:Biografije, Široki Brijeg]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovačke sudije]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pravnici]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]</text>
      <sha1>t41fwbz5dq7bj55yigbyjoyyp6telem</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Luigi Weiss</title>
    <ns>0</ns>
    <id>522549</id>
    <revision>
      <id>3732834</id>
      <parentid>3731112</parentid>
      <timestamp>2025-07-03T19:43:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3732834</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8693" sha1="nqv0itmuvef7j2nrmjp51tgyanwyl4a" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Luigi Weiss
| slika                = 
| opis_slike           =
| puno_ime             = 
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Italija}} 
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja i godine|1951|12|17}}
| mjesto_rođenja       = [[Vattaro]]
| država_rođenja       = [[Italija]]
| datum_smrti          =
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         = 
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 175
| težina               = 68
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 1984.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''2''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|1976]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|1980.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''7''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|1975]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977.|1977]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|1978]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979.|1979]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981.|1981]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982.|1982]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983.|1983.]])
| medalje_SP           = '''1'''
| zlato_SP             = 0
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]]
| pobjede_SK           = 0
| plasman_SK           = '''12.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]])
| pobjede_SK_štafeta   = 0
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979.|SP 1979.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – 10 km|10 km]]}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 1
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 29. 6. 2025.
}}
'''Luigi Weiss''' rođen 17. decembra 1951. u [[Vattaro|Vattaru]], nekadašnji je [[Italija|italijanski]] [[biatlon]]ac. Prvi je italijanski biatlonac koji je osvojio medalju na Svjetskom prvenstvu.

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1976}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|Biatlon]]) 
|   
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – štafeta|6]]
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1980}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|Biatlon]]) 
|   
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 10 km|18]]
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – štafeta|9]]
|}
Weiss je nastupio dva puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|ZOI 1976.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|ZOI 1980.]] U pojedinačnim utrkama mu je najbolji rezultat 18-0 mjesto na ZOI 1980. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 10 km|utrci na 10&amp;nbsp;km]], kada je s tri promašaja i zaostatkom od 3:27.0&amp;nbsp;min bio sporiji od pobjednika [[Istočna Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|istočnonjemačkog]] biatlonca [[Frank Ullrich|Franka Ullricha]]. U ekipnim takmičenjima mu je najbolji rezultat šesto mjesto na ZOI 1976. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – štafeta|štafeti]] s [[Willy Bertin|Willyjem Bertinom]], [[Lino Jordan|Linom Jordanom]] i [[Pierantonio Clementi|Pierantoniom Clementijem]], kada su sa 8:20.9&amp;nbsp;min zaostatka bili sporiji od [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|sovjetske štafete]] u sastavu: [[Aleksandar Jelizarov]], [[Ivan Bijakov]], [[Nikolaj Kruglov]] i [[Aleksandar Tihonov]].

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1975}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 20 km|49]]   
|  
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1977}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – 20 km|25]]   
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – 10 km|27]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – štafeta|7]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1978}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 20 km|11]]   
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 10 km|7]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – štafeta|8]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1979}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – 20 km|57]]   
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – 10 km|3]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – štafeta|5]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1981}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981 – 20 km|36]]   
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981 – 10 km|38]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981 – štafeta|9]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1982}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982 – 20 km|37]]   
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982 – 10 km|14]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982 – štafeta|5]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1983}}
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983 – 10 km|27]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983 – štafeta|10]]
|}
Luigi Weiss je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|SP 1975.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983.|SP 1983.]] nastupio sedam puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji bila mu je bronzana medalja na  [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979.|SP 1979.]] u utrci na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – 10 km|10&amp;nbsp;km]], kada je s dva promašaja i zaostatkom od 1:11.0&amp;nbsp;min bio sporiji od pobjednika [[Frank Ullrich|Franka Ullricha]]. U ekipnim utrkama mu je najbolji rezultat peto mjesto na  [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979.|SP 1979.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – štafeta|štafeti]] s [[Celestino Midali|Celestinom Midalijem]], [[Arduino Tiraboschi|Arduinom Tiraboschijem]] i [[Ernesto Zingerle|Ernestom Zingerleom]]; kao i na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982.|SP 1982.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982 – štafeta|štafeti]] s [[Adriano Darioli|Adrianom Dariolijem]], [[Marco Zanon|Marcom Zanonom]] i [[Johann Passler|Johannom Passlerom]].

=== Svjetski kup ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:left; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
!colspan=&quot;7&quot; | Plasman u Svjetskom kupu 
|-
! [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]] !![[Svjetski kup u biatlonu 1978/1979.|1978/79.]] !![[Svjetski kup u biatlonu 1979/1980.|1979/80.]] !![[Svjetski kup u biatlonu 1980/1981.|1980/81.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1981/1982.|1981/82.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1982/1983.|1982/83.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1983/1984.|1983/84.]] 
|-
|12|| || || ||14|| || 
|}
{{clear}}
Prvi nastup Weissa u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]] u [[Ruhpolding]]u 14. januara 1978. u utrci na 10&amp;nbsp;km kada je osvojio sedmo mjesto iza pobjednika [[Sigleif Johansen|Sigleifa Johansena]]. Najbolji plasman ostvario je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1981/1982.|1981/82.]] i [[Lahti]]ju 6. marta 1982. utrci na 10&amp;nbsp;km kada je osvojio peto mjesto iza pobjednika [[Matthias Jacob|Matthiasa Jacoba]]. U štafeti je u [[Jáchymov]]u u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1978/1979.|1978/79.]] s [[Celestino Midali|Celestinom Midalijem]], [[Lino Jordan|Linom Jordanom]] i [[Arduino Tiraboschi|Arduinom Tiraboschijem]] osvojio zadnje šesto mjesto, što mu je najbolji rezultat.

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1984.

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
{{sekcija}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|861}}

{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Weiss, Luigi}}
[[Kategorija:Rođeni 1951.]]
[[Kategorija:Biografije, Vattaro]]
[[Kategorija:Italijanski biatlonci]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1976.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1980.]]
[[Kategorija:Italijanski olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]]</text>
      <sha1>nqv0itmuvef7j2nrmjp51tgyanwyl4a</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3732835</id>
      <parentid>3732834</parentid>
      <timestamp>2025-07-03T19:47:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Olimpijske igre */</comment>
      <origin>3732835</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8693" sha1="hhs9hzkfcvblkz0cod9sj7ddkxtocvt" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Luigi Weiss
| slika                = 
| opis_slike           =
| puno_ime             = 
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Italija}} 
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja i godine|1951|12|17}}
| mjesto_rođenja       = [[Vattaro]]
| država_rođenja       = [[Italija]]
| datum_smrti          =
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         = 
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 175
| težina               = 68
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 1984.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''2''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|1976]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|1980.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''7''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|1975]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977.|1977]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|1978]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979.|1979]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981.|1981]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982.|1982]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983.|1983.]])
| medalje_SP           = '''1'''
| zlato_SP             = 0
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]]
| pobjede_SK           = 0
| plasman_SK           = '''12.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]])
| pobjede_SK_štafeta   = 0
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979.|SP 1979.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – 10 km|10 km]]}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 1
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 29. 6. 2025.
}}
'''Luigi Weiss''' rođen 17. decembra 1951. u [[Vattaro|Vattaru]], nekadašnji je [[Italija|italijanski]] [[biatlon]]ac. Prvi je italijanski biatlonac koji je osvojio medalju na Svjetskom prvenstvu.

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1976}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|Biatlon]]) 
|   
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – štafeta|6]]
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1980}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|Biatlon]]) 
|   
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 10 km|18]]
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – štafeta|9]]
|}
Weiss je nastupio dva puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|ZOI 1976.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|ZOI 1980.]] U pojedinačnim utrkama mu je najbolji rezultat 18-o mjesto na ZOI 1980. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 10 km|utrci na 10&amp;nbsp;km]], kada je s tri promašaja i zaostatkom od 3:27.0&amp;nbsp;min bio sporiji od pobjednika [[Istočna Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|istočnonjemačkog]] biatlonca [[Frank Ullrich|Franka Ullricha]]. U ekipnim takmičenjima mu je najbolji rezultat šesto mjesto na ZOI 1976. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – štafeta|štafeti]] s [[Willy Bertin|Willyjem Bertinom]], [[Lino Jordan|Linom Jordanom]] i [[Pierantonio Clementi|Pierantoniom Clementijem]], kada su sa 8:20.9&amp;nbsp;min zaostatka bili sporiji od [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|sovjetske štafete]] u sastavu: [[Aleksandar Jelizarov]], [[Ivan Bijakov]], [[Nikolaj Kruglov]] i [[Aleksandar Tihonov]].

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1975}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 20 km|49]]   
|  
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1977}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – 20 km|25]]   
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – 10 km|27]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – štafeta|7]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1978}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 20 km|11]]   
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 10 km|7]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – štafeta|8]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1979}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – 20 km|57]]   
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – 10 km|3]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – štafeta|5]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1981}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981 – 20 km|36]]   
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981 – 10 km|38]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981 – štafeta|9]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1982}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982 – 20 km|37]]   
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982 – 10 km|14]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982 – štafeta|5]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1983}}
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983 – 10 km|27]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983 – štafeta|10]]
|}
Luigi Weiss je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|SP 1975.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983.|SP 1983.]] nastupio sedam puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji bila mu je bronzana medalja na  [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979.|SP 1979.]] u utrci na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – 10 km|10&amp;nbsp;km]], kada je s dva promašaja i zaostatkom od 1:11.0&amp;nbsp;min bio sporiji od pobjednika [[Frank Ullrich|Franka Ullricha]]. U ekipnim utrkama mu je najbolji rezultat peto mjesto na  [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979.|SP 1979.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – štafeta|štafeti]] s [[Celestino Midali|Celestinom Midalijem]], [[Arduino Tiraboschi|Arduinom Tiraboschijem]] i [[Ernesto Zingerle|Ernestom Zingerleom]]; kao i na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982.|SP 1982.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982 – štafeta|štafeti]] s [[Adriano Darioli|Adrianom Dariolijem]], [[Marco Zanon|Marcom Zanonom]] i [[Johann Passler|Johannom Passlerom]].

=== Svjetski kup ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:left; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
!colspan=&quot;7&quot; | Plasman u Svjetskom kupu 
|-
! [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]] !![[Svjetski kup u biatlonu 1978/1979.|1978/79.]] !![[Svjetski kup u biatlonu 1979/1980.|1979/80.]] !![[Svjetski kup u biatlonu 1980/1981.|1980/81.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1981/1982.|1981/82.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1982/1983.|1982/83.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1983/1984.|1983/84.]] 
|-
|12|| || || ||14|| || 
|}
{{clear}}
Prvi nastup Weissa u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]] u [[Ruhpolding]]u 14. januara 1978. u utrci na 10&amp;nbsp;km kada je osvojio sedmo mjesto iza pobjednika [[Sigleif Johansen|Sigleifa Johansena]]. Najbolji plasman ostvario je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1981/1982.|1981/82.]] i [[Lahti]]ju 6. marta 1982. utrci na 10&amp;nbsp;km kada je osvojio peto mjesto iza pobjednika [[Matthias Jacob|Matthiasa Jacoba]]. U štafeti je u [[Jáchymov]]u u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1978/1979.|1978/79.]] s [[Celestino Midali|Celestinom Midalijem]], [[Lino Jordan|Linom Jordanom]] i [[Arduino Tiraboschi|Arduinom Tiraboschijem]] osvojio zadnje šesto mjesto, što mu je najbolji rezultat.

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1984.

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
{{sekcija}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|861}}

{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Weiss, Luigi}}
[[Kategorija:Rođeni 1951.]]
[[Kategorija:Biografije, Vattaro]]
[[Kategorija:Italijanski biatlonci]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1976.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1980.]]
[[Kategorija:Italijanski olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]]</text>
      <sha1>hhs9hzkfcvblkz0cod9sj7ddkxtocvt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor s korisnikom:Tanja0615</title>
    <ns>3</ns>
    <id>523161</id>
    <revision>
      <id>3732807</id>
      <parentid>3732381</parentid>
      <timestamp>2025-07-03T17:31:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <comment>/* &quot;Prikaži izgled&quot; */ novi odlomak</comment>
      <origin>3732807</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="621" sha1="e52rzot6bpqmkf1i14plbsi0lgo751t" xml:space="preserve">{{Dobrodošlica}}

== &quot;Prikaži izgled&quot; ==

{|cellspacing=&quot;4&quot; cellpadding=&quot;0&quot; style=&quot;width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 0px; border-color:blue; clear: both; position:relative;&quot;
| Molimo Vas da za provjeru izgleda stranice koristite dugme &quot;'''{{int:showpreview}}'''&quot;.&lt;br /&gt;Učestalim korištenjem dugmeta &quot;{{int:publishchanges}}&quot; opterećujete [[Posebno:NedavneIzmjene|nedavne izmjene]] i historiju članka. Hvala na razumijevanju. {{#if:|{{{1}}}}}
| [[Datoteka:Slika prikaži izgled.png|desno]]
|} [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:31, 3 juli 2025 (CEST)</text>
      <sha1>e52rzot6bpqmkf1i14plbsi0lgo751t</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:Tanja0615/Mehmed Begić</title>
    <ns>2</ns>
    <id>523193</id>
    <revision>
      <id>3732742</id>
      <parentid>3732668</parentid>
      <timestamp>2025-07-03T14:09:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tanja0615</username>
        <id>170752</id>
      </contributor>
      <comment>Dodan sadržaj, dodani linkovi</comment>
      <origin>3732742</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3730" sha1="56r1le0d58pejuqfycbogbalzcwar1f" xml:space="preserve">[[Datoteka:Mehmed_Begić.jpg|thumb|right|200px|Mehmed Begić]]

'''Mehmed Begić''' (Čapljina, 1977) jedan je od najznačajnijih bosanskohercegovačkih pjesnika srednje generacije. Introspekcija i melankolija mogu se označiti kao suštinske i prepoznatljive osobenosti njegove poezije.

== Biografija ==
Mehmed Begić rođen je 1977. godine u Čapljini, Bosna i Hercegovina. Ranu mladost je proveo u rodnom gradu,kao i u Mostaru i Sarajevu, gdje se školovao. Jedan od osnivača i urednika časopisa Kolaps, vodič za urbane spavače (1999 – 2010).

Njegovi prijevodi pjesama Leonarda Cohena objavljeni su u kolekciji „Moj život u umjetnosti“, izabrana poezija i pjesme (Alternativni Institut, Mostar, 2003). Uvršten je u knjigu razgovora i odabrane poezije „Jer mi smo mnogi“(Algoritam, 2011), pjesnika Marka Pogačara.

Sarađivao je sa legendama mostarske muzičke scene - bendom Vuneny i kantautorom Sanelom Marićem Marom.Povremeno piše za online magazin Žurnal (Sarajevo), e-zin Blesok (Skopje), kao i časopise Tema (Zagreb) i Enklava (Beograd). Sa Damirom Šodanom prevodi hispano poeziju (serijal Divlji detektivi). 

Napisao je tekstove za album muzičkog kolektiva Novi odmetnici: „Iznad tame, pjesme za Viktor Haru“ (2023), a sa grupom Taino je učestvovao u stvaranju muzičke podloge za kriminalistučku seriju Kotlina. Posljednja muzička saradnja ga odvodi u Zagreb gdje kantautor Ivan Škrabe i Begić dovršavaju album radnog imena „Tajni akord“. 

Posljednjih dvanaest godina proveo je u Nikaragvi i na Karibima, u Dominikanskoj Republici. Trenutno živi u Madridu.

== Diskografija ==
* Savršen metak (Basheskia &amp; Edward EQ, Studio Hit 2015)  
* Opasan čovjek (Basheskia, Periskop Records 2017)  
* Seven Lessons with Mehmed Begic (Basheskia &amp; Edward EQ, Podmornica 2021)  
* Kotlina (Taino, 2022)  
* Iznad tame – Pjesme za Viktora Haru (Novi Odmetnici, 2023)

== Bibliografija ==
* Čekajući mesara (Alternativni institut, Mostar, 2002)  
* Pjesme iz sobe (Frakcija, Split, 2006)  
* Savršen metak u stomak (Naklada Mlinarec &amp; Plavić, Zagreb, 2010)  
* Знам дека знаеш / Znam da znaš / I Know You Know (Blesok, Skopje, 2012)  
* Sitni sati u Managvi (Vrijeme, Zenica, 2015)  
* Opasan čovjek (Buybook, Sarajevo/Zagreb, 2016)  
* Vrijeme morfina (Kontrast izdavaštvo, Beograd, 2018)  
* Pisma iz Paname: detektivski jazz (Red Box, Beograd, 2018)  
* Nesvrstane pjesme (Buybook, Sarajevo, 2019)  
* Divlja tama (Treći Trg, Beograd, 2020)  
* Pisma iz Paname (dopunjeno uređeno izdanje, Vrijeme, Zenica 2021)  
* Pauk u meskalinu (VBZ, Zagreb 2021)  
* Bebop / Hipnoze (Meandar Zagreb 2021 / LOM, Beograd 2019)  
* Predaja (Buybook, Sarajevo, 2022)

== Zajedničke zbirke pjesama ==
* L’Amore Al Primo Binocolo (Brescia, 1999) w/ Nedim Ćisić, Marko Tomaš and Veselin Gatalo  
* Tri puta trideset i tri jednako (Mostar, 2000) w/ Ćisić and Tomaš  
* Film (Mostar, 2001), w/ Lukasz Szopa  
* Ponoćni razgovori (Mostar, 2013) w/ Marko Tomaš

== Vanjske poveznice ==
* Begićeva oficijalna stranica  
* [https://www.youtube.com/user/mesabegic YouTube kanal Mehmeda Begića]  
* [https://6yka.com/intervju/pjesnik-mehmed-mesa-begic-za-buku-nacionalizam-i-patriotizam-me-ne-dodiruju-nisam-njihova-musterija/?fbclid=IwQ0xDSwLTUGxleHRuA2FlbQIxMQABHmaUOIxvsI_8glALYq1PDqIhlM0oXZJxT26EHb2qzJWzfOXoAzQopVf76awv_aem_h4NqLpMiLkaOT7BPysjxSg Buka intervju]  
* [https://www.urbanmagazin.ba/mehmed-begic-poezija-je-moj-trijumf-i-moja-bijela-zastava-2/ Urban magazin]  
* [https://www.portalnovosti.com/mehmed-begic-konclogori-su-mi-uzeli-mladost/ Portal Novosti]  
* [https://www.pobjeda.me/clanak/mehmed-begic-kroz-prodavnicu-cipela-do-savrsenog-dvorista Pobjeda.me]</text>
      <sha1>56r1le0d58pejuqfycbogbalzcwar1f</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3732743</id>
      <parentid>3732742</parentid>
      <timestamp>2025-07-03T14:14:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tanja0615</username>
        <id>170752</id>
      </contributor>
      <comment>Dodani komentari za linkove</comment>
      <origin>3732743</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3804" sha1="pce73vq2eskbpjsk1leca1rsiotr1tj" xml:space="preserve">[[Datoteka:Mehmed_Begić.jpg|thumb|right|200px|Mehmed Begić]]

'''Mehmed Begić''' (Čapljina, 1977) jedan je od najznačajnijih bosanskohercegovačkih pjesnika srednje generacije. Introspekcija i melankolija mogu se označiti kao suštinske i prepoznatljive osobenosti njegove poezije.

== Biografija ==
Mehmed Begić rođen je 1977. godine u Čapljini, Bosna i Hercegovina. Ranu mladost je proveo u rodnom gradu,kao i u Mostaru i Sarajevu, gdje se školovao. Jedan od osnivača i urednika časopisa Kolaps, vodič za urbane spavače (1999 – 2010).

Njegovi prijevodi pjesama Leonarda Cohena objavljeni su u kolekciji „Moj život u umjetnosti“, izabrana poezija i pjesme (Alternativni Institut, Mostar, 2003). Uvršten je u knjigu razgovora i odabrane poezije „Jer mi smo mnogi“(Algoritam, 2011), pjesnika Marka Pogačara.

Sarađivao je sa legendama mostarske muzičke scene - bendom Vuneny i kantautorom Sanelom Marićem Marom.Povremeno piše za online magazin Žurnal (Sarajevo), e-zin Blesok (Skopje), kao i časopise Tema (Zagreb) i Enklava (Beograd). Sa Damirom Šodanom prevodi hispano poeziju (serijal Divlji detektivi). 

Napisao je tekstove za album muzičkog kolektiva Novi odmetnici: „Iznad tame, pjesme za Viktor Haru“ (2023), a sa grupom Taino je učestvovao u stvaranju muzičke podloge za kriminalistučku seriju Kotlina. Posljednja muzička saradnja ga odvodi u Zagreb gdje kantautor Ivan Škrabe i Begić dovršavaju album radnog imena „Tajni akord“. 

Posljednjih dvanaest godina proveo je u Nikaragvi i na Karibima, u Dominikanskoj Republici. Trenutno živi u Madridu.

== Diskografija ==
* Savršen metak (Basheskia &amp; Edward EQ, Studio Hit 2015)  
* Opasan čovjek (Basheskia, Periskop Records 2017)  
* Seven Lessons with Mehmed Begic (Basheskia &amp; Edward EQ, Podmornica 2021)  
* Kotlina (Taino, 2022)  
* Iznad tame – Pjesme za Viktora Haru (Novi Odmetnici, 2023)

== Bibliografija ==
* Čekajući mesara (Alternativni institut, Mostar, 2002)  
* Pjesme iz sobe (Frakcija, Split, 2006)  
* Savršen metak u stomak (Naklada Mlinarec &amp; Plavić, Zagreb, 2010)  
* Знам дека знаеш / Znam da znaš / I Know You Know (Blesok, Skopje, 2012)  
* Sitni sati u Managvi (Vrijeme, Zenica, 2015)  
* Opasan čovjek (Buybook, Sarajevo/Zagreb, 2016)  
* Vrijeme morfina (Kontrast izdavaštvo, Beograd, 2018)  
* Pisma iz Paname: detektivski jazz (Red Box, Beograd, 2018)  
* Nesvrstane pjesme (Buybook, Sarajevo, 2019)  
* Divlja tama (Treći Trg, Beograd, 2020)  
* Pisma iz Paname (dopunjeno uređeno izdanje, Vrijeme, Zenica 2021)  
* Pauk u meskalinu (VBZ, Zagreb 2021)  
* Bebop / Hipnoze (Meandar Zagreb 2021 / LOM, Beograd 2019)  
* Predaja (Buybook, Sarajevo, 2022)

== Zajedničke zbirke pjesama ==
* L’Amore Al Primo Binocolo (Brescia, 1999) w/ Nedim Ćisić, Marko Tomaš and Veselin Gatalo  
* Tri puta trideset i tri jednako (Mostar, 2000) w/ Ćisić and Tomaš  
* Film (Mostar, 2001), w/ Lukasz Szopa  
* Ponoćni razgovori (Mostar, 2013) w/ Marko Tomaš

 == Vanjske poveznice ==
* [https://madvibratingsand.com Begićeva oficijalna stranica] 
* [https://www.youtube.com/user/mesabegic YouTube kanal Mehmeda Begića]  
* [https://6yka.com/intervju/pjesnik-mehmed-mesa-begic-za-buku-nacionalizam-i-patriotizam-me-ne-dodiruju-nisam-njihova-musterija/?fbclid=IwQ0xDSwLTUGxleHRuA2FlbQIxMQABHmaUOIxvsI_8glALYq1PDqIhlM0oXZJxT26EHb2qzJWzfOXoAzQopVf76awv_aem_h4NqLpMiLkaOT7BPysjxSg Intervju za portal Buka]  
* [https://www.urbanmagazin.ba/mehmed-begic-poezija-je-moj-trijumf-i-moja-bijela-zastava-2/ Intervju za Urban magazin]  
* [https://www.portalnovosti.com/mehmed-begic-konclogori-su-mi-uzeli-mladost/ Intervju za Portal Novosti]  
* [https://www.pobjeda.me/clanak/mehmed-begic-kroz-prodavnicu-cipela-do-savrsenog-dvorista Intervju za Pobjedu]</text>
      <sha1>pce73vq2eskbpjsk1leca1rsiotr1tj</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3732744</id>
      <parentid>3732743</parentid>
      <timestamp>2025-07-03T14:15:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tanja0615</username>
        <id>170752</id>
      </contributor>
      <comment>/* Zajedničke zbirke pjesama */</comment>
      <origin>3732744</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3803" sha1="jvuhcosoe29hn6kyk9poz8dtpwg7qa8" xml:space="preserve">[[Datoteka:Mehmed_Begić.jpg|thumb|right|200px|Mehmed Begić]]

'''Mehmed Begić''' (Čapljina, 1977) jedan je od najznačajnijih bosanskohercegovačkih pjesnika srednje generacije. Introspekcija i melankolija mogu se označiti kao suštinske i prepoznatljive osobenosti njegove poezije.

== Biografija ==
Mehmed Begić rođen je 1977. godine u Čapljini, Bosna i Hercegovina. Ranu mladost je proveo u rodnom gradu,kao i u Mostaru i Sarajevu, gdje se školovao. Jedan od osnivača i urednika časopisa Kolaps, vodič za urbane spavače (1999 – 2010).

Njegovi prijevodi pjesama Leonarda Cohena objavljeni su u kolekciji „Moj život u umjetnosti“, izabrana poezija i pjesme (Alternativni Institut, Mostar, 2003). Uvršten je u knjigu razgovora i odabrane poezije „Jer mi smo mnogi“(Algoritam, 2011), pjesnika Marka Pogačara.

Sarađivao je sa legendama mostarske muzičke scene - bendom Vuneny i kantautorom Sanelom Marićem Marom.Povremeno piše za online magazin Žurnal (Sarajevo), e-zin Blesok (Skopje), kao i časopise Tema (Zagreb) i Enklava (Beograd). Sa Damirom Šodanom prevodi hispano poeziju (serijal Divlji detektivi). 

Napisao je tekstove za album muzičkog kolektiva Novi odmetnici: „Iznad tame, pjesme za Viktor Haru“ (2023), a sa grupom Taino je učestvovao u stvaranju muzičke podloge za kriminalistučku seriju Kotlina. Posljednja muzička saradnja ga odvodi u Zagreb gdje kantautor Ivan Škrabe i Begić dovršavaju album radnog imena „Tajni akord“. 

Posljednjih dvanaest godina proveo je u Nikaragvi i na Karibima, u Dominikanskoj Republici. Trenutno živi u Madridu.

== Diskografija ==
* Savršen metak (Basheskia &amp; Edward EQ, Studio Hit 2015)  
* Opasan čovjek (Basheskia, Periskop Records 2017)  
* Seven Lessons with Mehmed Begic (Basheskia &amp; Edward EQ, Podmornica 2021)  
* Kotlina (Taino, 2022)  
* Iznad tame – Pjesme za Viktora Haru (Novi Odmetnici, 2023)

== Bibliografija ==
* Čekajući mesara (Alternativni institut, Mostar, 2002)  
* Pjesme iz sobe (Frakcija, Split, 2006)  
* Savršen metak u stomak (Naklada Mlinarec &amp; Plavić, Zagreb, 2010)  
* Знам дека знаеш / Znam da znaš / I Know You Know (Blesok, Skopje, 2012)  
* Sitni sati u Managvi (Vrijeme, Zenica, 2015)  
* Opasan čovjek (Buybook, Sarajevo/Zagreb, 2016)  
* Vrijeme morfina (Kontrast izdavaštvo, Beograd, 2018)  
* Pisma iz Paname: detektivski jazz (Red Box, Beograd, 2018)  
* Nesvrstane pjesme (Buybook, Sarajevo, 2019)  
* Divlja tama (Treći Trg, Beograd, 2020)  
* Pisma iz Paname (dopunjeno uređeno izdanje, Vrijeme, Zenica 2021)  
* Pauk u meskalinu (VBZ, Zagreb 2021)  
* Bebop / Hipnoze (Meandar Zagreb 2021 / LOM, Beograd 2019)  
* Predaja (Buybook, Sarajevo, 2022)

== Zajedničke zbirke pjesama ==
* L’Amore Al Primo Binocolo (Brescia, 1999) w/ Nedim Ćisić, Marko Tomaš and Veselin Gatalo  
* Tri puta trideset i tri jednako (Mostar, 2000) w/ Ćisić and Tomaš  
* Film (Mostar, 2001), w/ Lukasz Szopa  
* Ponoćni razgovori (Mostar, 2013) w/ Marko Tomaš

== Vanjske poveznice ==
* [https://madvibratingsand.com Begićeva oficijalna stranica] 
* [https://www.youtube.com/user/mesabegic YouTube kanal Mehmeda Begića]  
* [https://6yka.com/intervju/pjesnik-mehmed-mesa-begic-za-buku-nacionalizam-i-patriotizam-me-ne-dodiruju-nisam-njihova-musterija/?fbclid=IwQ0xDSwLTUGxleHRuA2FlbQIxMQABHmaUOIxvsI_8glALYq1PDqIhlM0oXZJxT26EHb2qzJWzfOXoAzQopVf76awv_aem_h4NqLpMiLkaOT7BPysjxSg Intervju za portal Buka]  
* [https://www.urbanmagazin.ba/mehmed-begic-poezija-je-moj-trijumf-i-moja-bijela-zastava-2/ Intervju za Urban magazin]  
* [https://www.portalnovosti.com/mehmed-begic-konclogori-su-mi-uzeli-mladost/ Intervju za Portal Novosti]  
* [https://www.pobjeda.me/clanak/mehmed-begic-kroz-prodavnicu-cipela-do-savrsenog-dvorista Intervju za Pobjedu]</text>
      <sha1>jvuhcosoe29hn6kyk9poz8dtpwg7qa8</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3732745</id>
      <parentid>3732744</parentid>
      <timestamp>2025-07-03T14:23:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tanja0615</username>
        <id>170752</id>
      </contributor>
      <comment>/* Biografija */</comment>
      <origin>3732745</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3804" sha1="69mkxl67csgg1zcnbsgyha4r3z6qsd6" xml:space="preserve">[[Datoteka:Mehmed_Begić.jpg|thumb|right|200px|Mehmed Begić]]

'''Mehmed Begić''' (Čapljina, 1977) jedan je od najznačajnijih bosanskohercegovačkih pjesnika srednje generacije. Introspekcija i melankolija mogu se označiti kao suštinske i prepoznatljive osobenosti njegove poezije.

== Biografija ==
Mehmed Begić rođen je 1977. godine u Čapljini, Bosna i Hercegovina. Ranu mladost je proveo u rodnom gradu,kao i u Mostaru i Sarajevu, gdje se školovao. Jedan od osnivača i urednika časopisa Kolaps, vodič za urbane spavače (1999 – 2010).

Njegovi prijevodi pjesama Leonarda Cohena objavljeni su u kolekciji „Moj život u umjetnosti“, izabrana poezija i pjesme (Alternativni Institut, Mostar, 2003). Uvršten je u knjigu razgovora i odabrane poezije „Jer mi smo mnogi“(Algoritam, 2011), pjesnika Marka Pogačara.

Sarađivao je sa legendama mostarske muzičke scene - bendom Vuneny i kantautorom Sanelom Marićem Marom. Povremeno piše za online magazin Žurnal (Sarajevo), e-zin Blesok (Skopje), kao i časopise Tema (Zagreb) i Enklava (Beograd). Sa Damirom Šodanom prevodi hispano poeziju (serijal Divlji detektivi). 

Napisao je tekstove za album muzičkog kolektiva Novi odmetnici: „Iznad tame, pjesme za Viktor Haru“ (2023), a sa grupom Taino je učestvovao u stvaranju muzičke podloge za kriminalistučku seriju Kotlina. Posljednja muzička saradnja ga odvodi u Zagreb gdje kantautor Ivan Škrabe i Begić dovršavaju album radnog imena „Tajni akord“. 

Posljednjih dvanaest godina proveo je u Nikaragvi i na Karibima, u Dominikanskoj Republici. Trenutno živi u Madridu.

== Diskografija ==
* Savršen metak (Basheskia &amp; Edward EQ, Studio Hit 2015)  
* Opasan čovjek (Basheskia, Periskop Records 2017)  
* Seven Lessons with Mehmed Begic (Basheskia &amp; Edward EQ, Podmornica 2021)  
* Kotlina (Taino, 2022)  
* Iznad tame – Pjesme za Viktora Haru (Novi Odmetnici, 2023)

== Bibliografija ==
* Čekajući mesara (Alternativni institut, Mostar, 2002)  
* Pjesme iz sobe (Frakcija, Split, 2006)  
* Savršen metak u stomak (Naklada Mlinarec &amp; Plavić, Zagreb, 2010)  
* Знам дека знаеш / Znam da znaš / I Know You Know (Blesok, Skopje, 2012)  
* Sitni sati u Managvi (Vrijeme, Zenica, 2015)  
* Opasan čovjek (Buybook, Sarajevo/Zagreb, 2016)  
* Vrijeme morfina (Kontrast izdavaštvo, Beograd, 2018)  
* Pisma iz Paname: detektivski jazz (Red Box, Beograd, 2018)  
* Nesvrstane pjesme (Buybook, Sarajevo, 2019)  
* Divlja tama (Treći Trg, Beograd, 2020)  
* Pisma iz Paname (dopunjeno uređeno izdanje, Vrijeme, Zenica 2021)  
* Pauk u meskalinu (VBZ, Zagreb 2021)  
* Bebop / Hipnoze (Meandar Zagreb 2021 / LOM, Beograd 2019)  
* Predaja (Buybook, Sarajevo, 2022)

== Zajedničke zbirke pjesama ==
* L’Amore Al Primo Binocolo (Brescia, 1999) w/ Nedim Ćisić, Marko Tomaš and Veselin Gatalo  
* Tri puta trideset i tri jednako (Mostar, 2000) w/ Ćisić and Tomaš  
* Film (Mostar, 2001), w/ Lukasz Szopa  
* Ponoćni razgovori (Mostar, 2013) w/ Marko Tomaš

== Vanjske poveznice ==
* [https://madvibratingsand.com Begićeva oficijalna stranica] 
* [https://www.youtube.com/user/mesabegic YouTube kanal Mehmeda Begića]  
* [https://6yka.com/intervju/pjesnik-mehmed-mesa-begic-za-buku-nacionalizam-i-patriotizam-me-ne-dodiruju-nisam-njihova-musterija/?fbclid=IwQ0xDSwLTUGxleHRuA2FlbQIxMQABHmaUOIxvsI_8glALYq1PDqIhlM0oXZJxT26EHb2qzJWzfOXoAzQopVf76awv_aem_h4NqLpMiLkaOT7BPysjxSg Intervju za portal Buka]  
* [https://www.urbanmagazin.ba/mehmed-begic-poezija-je-moj-trijumf-i-moja-bijela-zastava-2/ Intervju za Urban magazin]  
* [https://www.portalnovosti.com/mehmed-begic-konclogori-su-mi-uzeli-mladost/ Intervju za Portal Novosti]  
* [https://www.pobjeda.me/clanak/mehmed-begic-kroz-prodavnicu-cipela-do-savrsenog-dvorista Intervju za Pobjedu]</text>
      <sha1>69mkxl67csgg1zcnbsgyha4r3z6qsd6</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3732773</id>
      <parentid>3732745</parentid>
      <timestamp>2025-07-03T16:35:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tanja0615</username>
        <id>170752</id>
      </contributor>
      <comment>/* Vanjske poveznice */</comment>
      <origin>3732773</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3778" sha1="qdq4tuo3o521ne7clv6knuna3wudcwt" xml:space="preserve">[[Datoteka:Mehmed_Begić.jpg|thumb|right|200px|Mehmed Begić]]

'''Mehmed Begić''' (Čapljina, 1977) jedan je od najznačajnijih bosanskohercegovačkih pjesnika srednje generacije. Introspekcija i melankolija mogu se označiti kao suštinske i prepoznatljive osobenosti njegove poezije.

== Biografija ==
Mehmed Begić rođen je 1977. godine u Čapljini, Bosna i Hercegovina. Ranu mladost je proveo u rodnom gradu,kao i u Mostaru i Sarajevu, gdje se školovao. Jedan od osnivača i urednika časopisa Kolaps, vodič za urbane spavače (1999 – 2010).

Njegovi prijevodi pjesama Leonarda Cohena objavljeni su u kolekciji „Moj život u umjetnosti“, izabrana poezija i pjesme (Alternativni Institut, Mostar, 2003). Uvršten je u knjigu razgovora i odabrane poezije „Jer mi smo mnogi“(Algoritam, 2011), pjesnika Marka Pogačara.

Sarađivao je sa legendama mostarske muzičke scene - bendom Vuneny i kantautorom Sanelom Marićem Marom. Povremeno piše za online magazin Žurnal (Sarajevo), e-zin Blesok (Skopje), kao i časopise Tema (Zagreb) i Enklava (Beograd). Sa Damirom Šodanom prevodi hispano poeziju (serijal Divlji detektivi). 

Napisao je tekstove za album muzičkog kolektiva Novi odmetnici: „Iznad tame, pjesme za Viktor Haru“ (2023), a sa grupom Taino je učestvovao u stvaranju muzičke podloge za kriminalistučku seriju Kotlina. Posljednja muzička saradnja ga odvodi u Zagreb gdje kantautor Ivan Škrabe i Begić dovršavaju album radnog imena „Tajni akord“. 

Posljednjih dvanaest godina proveo je u Nikaragvi i na Karibima, u Dominikanskoj Republici. Trenutno živi u Madridu.

== Diskografija ==
* Savršen metak (Basheskia &amp; Edward EQ, Studio Hit 2015)  
* Opasan čovjek (Basheskia, Periskop Records 2017)  
* Seven Lessons with Mehmed Begic (Basheskia &amp; Edward EQ, Podmornica 2021)  
* Kotlina (Taino, 2022)  
* Iznad tame – Pjesme za Viktora Haru (Novi Odmetnici, 2023)

== Bibliografija ==
* Čekajući mesara (Alternativni institut, Mostar, 2002)  
* Pjesme iz sobe (Frakcija, Split, 2006)  
* Savršen metak u stomak (Naklada Mlinarec &amp; Plavić, Zagreb, 2010)  
* Знам дека знаеш / Znam da znaš / I Know You Know (Blesok, Skopje, 2012)  
* Sitni sati u Managvi (Vrijeme, Zenica, 2015)  
* Opasan čovjek (Buybook, Sarajevo/Zagreb, 2016)  
* Vrijeme morfina (Kontrast izdavaštvo, Beograd, 2018)  
* Pisma iz Paname: detektivski jazz (Red Box, Beograd, 2018)  
* Nesvrstane pjesme (Buybook, Sarajevo, 2019)  
* Divlja tama (Treći Trg, Beograd, 2020)  
* Pisma iz Paname (dopunjeno uređeno izdanje, Vrijeme, Zenica 2021)  
* Pauk u meskalinu (VBZ, Zagreb 2021)  
* Bebop / Hipnoze (Meandar Zagreb 2021 / LOM, Beograd 2019)  
* Predaja (Buybook, Sarajevo, 2022)

== Zajedničke zbirke pjesama ==
* L’Amore Al Primo Binocolo (Brescia, 1999) w/ Nedim Ćisić, Marko Tomaš and Veselin Gatalo  
* Tri puta trideset i tri jednako (Mostar, 2000) w/ Ćisić and Tomaš  
* Film (Mostar, 2001), w/ Lukasz Szopa  
* Ponoćni razgovori (Mostar, 2013) w/ Marko Tomaš

== Vanjske poveznice ==
* [https://madvibratingsand.com Oficijelna stranica] 
* [https://www.youtube.com/user/mesabegic YouTube kanal]  
* [https://6yka.com/intervju/pjesnik-mehmed-mesa-begic-za-buku-nacionalizam-i-patriotizam-me-ne-dodiruju-nisam-njihova-musterija/?fbclid=IwQ0xDSwLTUGxleHRuA2FlbQIxMQABHmaUOIxvsI_8glALYq1PDqIhlM0oXZJxT26EHb2qzJWzfOXoAzQopVf76awv_aem_h4NqLpMiLkaOT7BPysjxSg Intervju za portal Buka]  
* [https://www.urbanmagazin.ba/mehmed-begic-poezija-je-moj-trijumf-i-moja-bijela-zastava-2/ Intervju za Urban magazin]  
* [https://www.portalnovosti.com/mehmed-begic-konclogori-su-mi-uzeli-mladost/ Intervju za Portal Novosti]  
* [https://www.pobjeda.me/clanak/mehmed-begic-kroz-prodavnicu-cipela-do-savrsenog-dvorista Intervju za Pobjedu]</text>
      <sha1>qdq4tuo3o521ne7clv6knuna3wudcwt</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3732777</id>
      <parentid>3732773</parentid>
      <timestamp>2025-07-03T16:37:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tanja0615</username>
        <id>170752</id>
      </contributor>
      <comment>/* Biografija */</comment>
      <origin>3732777</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3779" sha1="k8xi5pmzyaofzuw79lxa9bpcv38hf3h" xml:space="preserve">[[Datoteka:Mehmed_Begić.jpg|thumb|right|200px|Mehmed Begić]]

'''Mehmed Begić''' (Čapljina, 1977) jedan je od najznačajnijih bosanskohercegovačkih pjesnika srednje generacije. Introspekcija i melankolija mogu se označiti kao suštinske i prepoznatljive osobenosti njegove poezije.

== Biografija ==
Mehmed Begić rođen je 1977. godine u Čapljini, Bosna i Hercegovina. Ranu mladost je proveo u rodnom gradu, kao i u Mostaru i Sarajevu, gdje se školovao. Jedan od osnivača i urednika časopisa Kolaps, vodič za urbane spavače (1999 – 2010).

Njegovi prijevodi pjesama Leonarda Cohena objavljeni su u kolekciji „Moj život u umjetnosti“, izabrana poezija i pjesme (Alternativni Institut, Mostar, 2003). Uvršten je u knjigu razgovora i odabrane poezije „Jer mi smo mnogi“(Algoritam, 2011), pjesnika Marka Pogačara.

Sarađivao je sa legendama mostarske muzičke scene - bendom Vuneny i kantautorom Sanelom Marićem Marom. Povremeno piše za online magazin Žurnal (Sarajevo), e-zin Blesok (Skopje), kao i časopise Tema (Zagreb) i Enklava (Beograd). Sa Damirom Šodanom prevodi hispano poeziju (serijal Divlji detektivi). 

Napisao je tekstove za album muzičkog kolektiva Novi odmetnici: „Iznad tame, pjesme za Viktor Haru“ (2023), a sa grupom Taino je učestvovao u stvaranju muzičke podloge za kriminalistučku seriju Kotlina. Posljednja muzička saradnja ga odvodi u Zagreb gdje kantautor Ivan Škrabe i Begić dovršavaju album radnog imena „Tajni akord“. 

Posljednjih dvanaest godina proveo je u Nikaragvi i na Karibima, u Dominikanskoj Republici. Trenutno živi u Madridu.

== Diskografija ==
* Savršen metak (Basheskia &amp; Edward EQ, Studio Hit 2015)  
* Opasan čovjek (Basheskia, Periskop Records 2017)  
* Seven Lessons with Mehmed Begic (Basheskia &amp; Edward EQ, Podmornica 2021)  
* Kotlina (Taino, 2022)  
* Iznad tame – Pjesme za Viktora Haru (Novi Odmetnici, 2023)

== Bibliografija ==
* Čekajući mesara (Alternativni institut, Mostar, 2002)  
* Pjesme iz sobe (Frakcija, Split, 2006)  
* Savršen metak u stomak (Naklada Mlinarec &amp; Plavić, Zagreb, 2010)  
* Знам дека знаеш / Znam da znaš / I Know You Know (Blesok, Skopje, 2012)  
* Sitni sati u Managvi (Vrijeme, Zenica, 2015)  
* Opasan čovjek (Buybook, Sarajevo/Zagreb, 2016)  
* Vrijeme morfina (Kontrast izdavaštvo, Beograd, 2018)  
* Pisma iz Paname: detektivski jazz (Red Box, Beograd, 2018)  
* Nesvrstane pjesme (Buybook, Sarajevo, 2019)  
* Divlja tama (Treći Trg, Beograd, 2020)  
* Pisma iz Paname (dopunjeno uređeno izdanje, Vrijeme, Zenica 2021)  
* Pauk u meskalinu (VBZ, Zagreb 2021)  
* Bebop / Hipnoze (Meandar Zagreb 2021 / LOM, Beograd 2019)  
* Predaja (Buybook, Sarajevo, 2022)

== Zajedničke zbirke pjesama ==
* L’Amore Al Primo Binocolo (Brescia, 1999) w/ Nedim Ćisić, Marko Tomaš and Veselin Gatalo  
* Tri puta trideset i tri jednako (Mostar, 2000) w/ Ćisić and Tomaš  
* Film (Mostar, 2001), w/ Lukasz Szopa  
* Ponoćni razgovori (Mostar, 2013) w/ Marko Tomaš

== Vanjske poveznice ==
* [https://madvibratingsand.com Oficijelna stranica] 
* [https://www.youtube.com/user/mesabegic YouTube kanal]  
* [https://6yka.com/intervju/pjesnik-mehmed-mesa-begic-za-buku-nacionalizam-i-patriotizam-me-ne-dodiruju-nisam-njihova-musterija/?fbclid=IwQ0xDSwLTUGxleHRuA2FlbQIxMQABHmaUOIxvsI_8glALYq1PDqIhlM0oXZJxT26EHb2qzJWzfOXoAzQopVf76awv_aem_h4NqLpMiLkaOT7BPysjxSg Intervju za portal Buka]  
* [https://www.urbanmagazin.ba/mehmed-begic-poezija-je-moj-trijumf-i-moja-bijela-zastava-2/ Intervju za Urban magazin]  
* [https://www.portalnovosti.com/mehmed-begic-konclogori-su-mi-uzeli-mladost/ Intervju za Portal Novosti]  
* [https://www.pobjeda.me/clanak/mehmed-begic-kroz-prodavnicu-cipela-do-savrsenog-dvorista Intervju za Pobjedu]</text>
      <sha1>k8xi5pmzyaofzuw79lxa9bpcv38hf3h</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3732778</id>
      <parentid>3732777</parentid>
      <timestamp>2025-07-03T16:41:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tanja0615</username>
        <id>170752</id>
      </contributor>
      <origin>3732778</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3829" sha1="ifqsceitlrco0w34lq3kpqo01a3m0xc" xml:space="preserve">[[Datoteka:Mehmed_Begić.jpg|thumb|right|200px|Mehmed Begić]]

'''Mehmed Begić''' (Čapljina, 1977) jedan je od najznačajnijih bosanskohercegovačkih pjesnika srednje generacije. Introspekcija i melankolija mogu se označiti kao suštinske i prepoznatljive osobenosti njegove poezije.

== Biografija ==
Mehmed Begić rođen je 1977. godine u Čapljini, Bosna i Hercegovina. Ranu mladost je proveo u rodnom gradu, kao i u Mostaru i Sarajevu, gdje se školovao. Jedan od osnivača i urednika časopisa Kolaps, vodič za urbane spavače (1999 – 2010).

Njegovi prijevodi pjesama Leonarda Cohena objavljeni su u kolekciji „Moj život u umjetnosti“, izabrana poezija i pjesme (Alternativni Institut, Mostar, 2003). Uvršten je u knjigu razgovora i odabrane poezije „Jer mi smo mnogi“(Algoritam, 2011), pjesnika Marka Pogačara.

Sarađivao je sa legendama mostarske muzičke scene - bendom Vuneny i kantautorom Sanelom Marićem Marom. Povremeno piše za online magazin Žurnal (Sarajevo), e-zin Blesok (Skopje), kao i časopise Tema (Zagreb) i Enklava (Beograd). Sa Damirom Šodanom prevodi hispano poeziju (serijal Divlji detektivi). 

Napisao je tekstove za album muzičkog kolektiva Novi odmetnici: „Iznad tame, pjesme za Viktor Haru“ (2023), a sa grupom Taino je učestvovao u stvaranju muzičke podloge za kriminalistučku seriju Kotlina. Posljednja muzička saradnja ga odvodi u Zagreb gdje kantautor Ivan Škrabe i Begić dovršavaju album radnog imena „Tajni akord“. 

Posljednjih dvanaest godina proveo je u Nikaragvi i na Karibima, u Dominikanskoj Republici. Trenutno živi u Madridu.
==Kolaps==

==Saradnja sa Basheskia &amp; Edward EQ==

== Diskografija ==
* Savršen metak (Basheskia &amp; Edward EQ, Studio Hit 2015)  
* Opasan čovjek (Basheskia, Periskop Records 2017)  
* Seven Lessons with Mehmed Begic (Basheskia &amp; Edward EQ, Podmornica 2021)  
* Kotlina (Taino, 2022)  
* Iznad tame – Pjesme za Viktora Haru (Novi Odmetnici, 2023)

== Bibliografija ==
* Čekajući mesara (Alternativni institut, Mostar, 2002)  
* Pjesme iz sobe (Frakcija, Split, 2006)  
* Savršen metak u stomak (Naklada Mlinarec &amp; Plavić, Zagreb, 2010)  
* Знам дека знаеш / Znam da znaš / I Know You Know (Blesok, Skopje, 2012)  
* Sitni sati u Managvi (Vrijeme, Zenica, 2015)  
* Opasan čovjek (Buybook, Sarajevo/Zagreb, 2016)  
* Vrijeme morfina (Kontrast izdavaštvo, Beograd, 2018)  
* Pisma iz Paname: detektivski jazz (Red Box, Beograd, 2018)  
* Nesvrstane pjesme (Buybook, Sarajevo, 2019)  
* Divlja tama (Treći Trg, Beograd, 2020)  
* Pisma iz Paname (dopunjeno uređeno izdanje, Vrijeme, Zenica 2021)  
* Pauk u meskalinu (VBZ, Zagreb 2021)  
* Bebop / Hipnoze (Meandar Zagreb 2021 / LOM, Beograd 2019)  
* Predaja (Buybook, Sarajevo, 2022)

== Zajedničke zbirke pjesama ==
* L’Amore Al Primo Binocolo (Brescia, 1999) w/ Nedim Ćisić, Marko Tomaš and Veselin Gatalo  
* Tri puta trideset i tri jednako (Mostar, 2000) w/ Ćisić and Tomaš  
* Film (Mostar, 2001), w/ Lukasz Szopa  
* Ponoćni razgovori (Mostar, 2013) w/ Marko Tomaš

== Vanjske poveznice ==
* [https://madvibratingsand.com Oficijelna stranica] 
* [https://www.youtube.com/user/mesabegic YouTube kanal]  
* [https://6yka.com/intervju/pjesnik-mehmed-mesa-begic-za-buku-nacionalizam-i-patriotizam-me-ne-dodiruju-nisam-njihova-musterija/?fbclid=IwQ0xDSwLTUGxleHRuA2FlbQIxMQABHmaUOIxvsI_8glALYq1PDqIhlM0oXZJxT26EHb2qzJWzfOXoAzQopVf76awv_aem_h4NqLpMiLkaOT7BPysjxSg Intervju za portal Buka]  
* [https://www.urbanmagazin.ba/mehmed-begic-poezija-je-moj-trijumf-i-moja-bijela-zastava-2/ Intervju za Urban magazin]  
* [https://www.portalnovosti.com/mehmed-begic-konclogori-su-mi-uzeli-mladost/ Intervju za Portal Novosti]  
* [https://www.pobjeda.me/clanak/mehmed-begic-kroz-prodavnicu-cipela-do-savrsenog-dvorista Intervju za Pobjedu]</text>
      <sha1>ifqsceitlrco0w34lq3kpqo01a3m0xc</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3732779</id>
      <parentid>3732778</parentid>
      <timestamp>2025-07-03T16:44:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tanja0615</username>
        <id>170752</id>
      </contributor>
      <comment>/* Biografija */</comment>
      <origin>3732779</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3825" sha1="eqcu0llm4w1ny0sp8qne498rqafx4nm" xml:space="preserve">[[Datoteka:Mehmed_Begić.jpg|thumb|right|200px|Mehmed Begić]]

'''Mehmed Begić''' (Čapljina, 1977) jedan je od najznačajnijih bosanskohercegovačkih pjesnika srednje generacije. Introspekcija i melankolija mogu se označiti kao suštinske i prepoznatljive osobenosti njegove poezije.

== Biografija ==
Mehmed Begić rođen je 1977. godine u Čapljini, Bosna i Hercegovina. Ranu mladost je proveo u rodnom gradu, kao i u Mostaru i Sarajevu, gdje se školovao. Jedan od osnivača i urednika časopisa Kolaps, vodič za urbane spavače (1999 – 2010).

Njegovi prijevodi pjesama Leonarda Cohena objavljeni su u kolekciji „Moj život u umjetnosti“, izabrana poezija i pjesme (Alternativni Institut, Mostar, 2003). Uvršten je u knjigu razgovora i odabrane poezije „Jer mi smo mnogi“(Algoritam, 2011), pjesnika Marka Pogačara.

Sarađivao je sa legendama mostarske muzičke scene - bendom Vuneny i kantautorom Sanelom Marićem Marom. Povremeno piše za online magazin Žurnal (Sarajevo), e-zin Blesok (Skopje), kao i časopise Tema (Zagreb) i Enklava (Beograd). Sa Damirom Šodanom prevodi hispano poeziju (serijal Divlji detektivi). 

Napisao je tekstove za album muzičkog kolektiva Novi odmetnici: „Iznad tame, pjesme za Viktor Haru“ (2023), a sa grupom Taino je učestvovao u stvaranju soundtracka za kriminalističku seriju Kotlina. Posljednja muzička saradnja ga odvodi u Zagreb gdje kantautor Ivan Škrabe i Begić dovršavaju album radnog imena „Tajni akord“. 

Posljednjih dvanaest godina proveo je u Nikaragvi i na Karibima, u Dominikanskoj Republici. Trenutno živi u Madridu.

==Kolaps==

==Saradnja sa Basheskia &amp; Edward EQ==

== Diskografija ==
* Savršen metak (Basheskia &amp; Edward EQ, Studio Hit 2015)  
* Opasan čovjek (Basheskia, Periskop Records 2017)  
* Seven Lessons with Mehmed Begic (Basheskia &amp; Edward EQ, Podmornica 2021)  
* Kotlina (Taino, 2022)  
* Iznad tame – Pjesme za Viktora Haru (Novi Odmetnici, 2023)

== Bibliografija ==
* Čekajući mesara (Alternativni institut, Mostar, 2002)  
* Pjesme iz sobe (Frakcija, Split, 2006)  
* Savršen metak u stomak (Naklada Mlinarec &amp; Plavić, Zagreb, 2010)  
* Знам дека знаеш / Znam da znaš / I Know You Know (Blesok, Skopje, 2012)  
* Sitni sati u Managvi (Vrijeme, Zenica, 2015)  
* Opasan čovjek (Buybook, Sarajevo/Zagreb, 2016)  
* Vrijeme morfina (Kontrast izdavaštvo, Beograd, 2018)  
* Pisma iz Paname: detektivski jazz (Red Box, Beograd, 2018)  
* Nesvrstane pjesme (Buybook, Sarajevo, 2019)  
* Divlja tama (Treći Trg, Beograd, 2020)  
* Pisma iz Paname (dopunjeno uređeno izdanje, Vrijeme, Zenica 2021)  
* Pauk u meskalinu (VBZ, Zagreb 2021)  
* Bebop / Hipnoze (Meandar Zagreb 2021 / LOM, Beograd 2019)  
* Predaja (Buybook, Sarajevo, 2022)

== Zajedničke zbirke pjesama ==
* L’Amore Al Primo Binocolo (Brescia, 1999) w/ Nedim Ćisić, Marko Tomaš and Veselin Gatalo  
* Tri puta trideset i tri jednako (Mostar, 2000) w/ Ćisić and Tomaš  
* Film (Mostar, 2001), w/ Lukasz Szopa  
* Ponoćni razgovori (Mostar, 2013) w/ Marko Tomaš

== Vanjske poveznice ==
* [https://madvibratingsand.com Oficijelna stranica] 
* [https://www.youtube.com/user/mesabegic YouTube kanal]  
* [https://6yka.com/intervju/pjesnik-mehmed-mesa-begic-za-buku-nacionalizam-i-patriotizam-me-ne-dodiruju-nisam-njihova-musterija/?fbclid=IwQ0xDSwLTUGxleHRuA2FlbQIxMQABHmaUOIxvsI_8glALYq1PDqIhlM0oXZJxT26EHb2qzJWzfOXoAzQopVf76awv_aem_h4NqLpMiLkaOT7BPysjxSg Intervju za portal Buka]  
* [https://www.urbanmagazin.ba/mehmed-begic-poezija-je-moj-trijumf-i-moja-bijela-zastava-2/ Intervju za Urban magazin]  
* [https://www.portalnovosti.com/mehmed-begic-konclogori-su-mi-uzeli-mladost/ Intervju za Portal Novosti]  
* [https://www.pobjeda.me/clanak/mehmed-begic-kroz-prodavnicu-cipela-do-savrsenog-dvorista Intervju za Pobjedu]</text>
      <sha1>eqcu0llm4w1ny0sp8qne498rqafx4nm</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3732780</id>
      <parentid>3732779</parentid>
      <timestamp>2025-07-03T16:45:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tanja0615</username>
        <id>170752</id>
      </contributor>
      <comment>/* Biografija */</comment>
      <origin>3732780</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3814" sha1="mhhzi9y3f8bbfox1rgt8bj93v7hn00t" xml:space="preserve">[[Datoteka:Mehmed_Begić.jpg|thumb|right|200px|Mehmed Begić]]

'''Mehmed Begić''' (Čapljina, 1977) jedan je od najznačajnijih bosanskohercegovačkih pjesnika srednje generacije. Introspekcija i melankolija mogu se označiti kao suštinske i prepoznatljive osobenosti njegove poezije.

== Biografija ==
Mehmed Begić rođen je 1977. godine u Čapljini, Bosna i Hercegovina. Ranu mladost je proveo u rodnom gradu, kao i u Mostaru i Sarajevu, gdje se školovao. Jedan od osnivača i urednika časopisa Kolaps, vodič za urbane spavače (1999 – 2010).

Njegovi prijevodi pjesama Leonarda Cohena objavljeni su u kolekciji „Moj život u umjetnosti“, izabrana poezija i pjesme (Alternativni Institut, Mostar, 2003). Uvršten je u knjigu razgovora i odabrane poezije „Jer mi smo mnogi“(Algoritam, 2011), pjesnika Marka Pogačara.

Sarađivao je sa legendama mostarske muzičke scene - bendom Vuneny i kantautorom Sanelom Marićem Marom. Povremeno piše za online magazin Žurnal (Sarajevo), e-zin Blesok (Skopje), kao i časopise Tema (Zagreb) i Enklava (Beograd). Sa Damirom Šodanom prevodi hispano poeziju (serijal Divlji detektivi). 

Napisao je tekstove za album muzičkog kolektiva Novi odmetnici: „Iznad tame, pjesme za Viktor Haru“ (2023), a sa grupom Taino je učestvovao u stvaranju soundtracka za krimi seriju Kotlina. Posljednja muzička saradnja ga odvodi u Zagreb gdje kantautor Ivan Škrabe i Begić dovršavaju album radnog imena „Tajni akord“. 

Posljednjih dvanaest godina proveo je u Nikaragvi i na Karibima, u Dominikanskoj Republici. Trenutno živi u Madridu.

==Kolaps==

==Saradnja sa Basheskia &amp; Edward EQ==

== Diskografija ==
* Savršen metak (Basheskia &amp; Edward EQ, Studio Hit 2015)  
* Opasan čovjek (Basheskia, Periskop Records 2017)  
* Seven Lessons with Mehmed Begic (Basheskia &amp; Edward EQ, Podmornica 2021)  
* Kotlina (Taino, 2022)  
* Iznad tame – Pjesme za Viktora Haru (Novi Odmetnici, 2023)

== Bibliografija ==
* Čekajući mesara (Alternativni institut, Mostar, 2002)  
* Pjesme iz sobe (Frakcija, Split, 2006)  
* Savršen metak u stomak (Naklada Mlinarec &amp; Plavić, Zagreb, 2010)  
* Знам дека знаеш / Znam da znaš / I Know You Know (Blesok, Skopje, 2012)  
* Sitni sati u Managvi (Vrijeme, Zenica, 2015)  
* Opasan čovjek (Buybook, Sarajevo/Zagreb, 2016)  
* Vrijeme morfina (Kontrast izdavaštvo, Beograd, 2018)  
* Pisma iz Paname: detektivski jazz (Red Box, Beograd, 2018)  
* Nesvrstane pjesme (Buybook, Sarajevo, 2019)  
* Divlja tama (Treći Trg, Beograd, 2020)  
* Pisma iz Paname (dopunjeno uređeno izdanje, Vrijeme, Zenica 2021)  
* Pauk u meskalinu (VBZ, Zagreb 2021)  
* Bebop / Hipnoze (Meandar Zagreb 2021 / LOM, Beograd 2019)  
* Predaja (Buybook, Sarajevo, 2022)

== Zajedničke zbirke pjesama ==
* L’Amore Al Primo Binocolo (Brescia, 1999) w/ Nedim Ćisić, Marko Tomaš and Veselin Gatalo  
* Tri puta trideset i tri jednako (Mostar, 2000) w/ Ćisić and Tomaš  
* Film (Mostar, 2001), w/ Lukasz Szopa  
* Ponoćni razgovori (Mostar, 2013) w/ Marko Tomaš

== Vanjske poveznice ==
* [https://madvibratingsand.com Oficijelna stranica] 
* [https://www.youtube.com/user/mesabegic YouTube kanal]  
* [https://6yka.com/intervju/pjesnik-mehmed-mesa-begic-za-buku-nacionalizam-i-patriotizam-me-ne-dodiruju-nisam-njihova-musterija/?fbclid=IwQ0xDSwLTUGxleHRuA2FlbQIxMQABHmaUOIxvsI_8glALYq1PDqIhlM0oXZJxT26EHb2qzJWzfOXoAzQopVf76awv_aem_h4NqLpMiLkaOT7BPysjxSg Intervju za portal Buka]  
* [https://www.urbanmagazin.ba/mehmed-begic-poezija-je-moj-trijumf-i-moja-bijela-zastava-2/ Intervju za Urban magazin]  
* [https://www.portalnovosti.com/mehmed-begic-konclogori-su-mi-uzeli-mladost/ Intervju za Portal Novosti]  
* [https://www.pobjeda.me/clanak/mehmed-begic-kroz-prodavnicu-cipela-do-savrsenog-dvorista Intervju za Pobjedu]</text>
      <sha1>mhhzi9y3f8bbfox1rgt8bj93v7hn00t</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3732781</id>
      <parentid>3732780</parentid>
      <timestamp>2025-07-03T16:46:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tanja0615</username>
        <id>170752</id>
      </contributor>
      <comment>/* Biografija */</comment>
      <origin>3732781</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3817" sha1="l6nukbfjryndt37k5voq6p9bu5uv326" xml:space="preserve">[[Datoteka:Mehmed_Begić.jpg|thumb|right|200px|Mehmed Begić]]

'''Mehmed Begić''' (Čapljina, 1977) jedan je od najznačajnijih bosanskohercegovačkih pjesnika srednje generacije. Introspekcija i melankolija mogu se označiti kao suštinske i prepoznatljive osobenosti njegove poezije.

== Biografija ==
Mehmed Begić rođen je 1977. godine u Čapljini, Bosna i Hercegovina. Ranu mladost je proveo u rodnom gradu, kao i u Mostaru i Sarajevu, gdje se školovao. Jedan je od osnivača i urednika časopisa Kolaps, vodič za urbane spavače (1999 – 2010).

Njegovi prijevodi pjesama Leonarda Cohena objavljeni su u kolekciji „Moj život u umjetnosti“, izabrana poezija i pjesme (Alternativni Institut, Mostar, 2003). Uvršten je u knjigu razgovora i odabrane poezije „Jer mi smo mnogi“(Algoritam, 2011), pjesnika Marka Pogačara.

Sarađivao je sa legendama mostarske muzičke scene - bendom Vuneny i kantautorom Sanelom Marićem Marom. Povremeno piše za online magazin Žurnal (Sarajevo), e-zin Blesok (Skopje), kao i časopise Tema (Zagreb) i Enklava (Beograd). Sa Damirom Šodanom prevodi hispano poeziju (serijal Divlji detektivi). 

Napisao je tekstove za album muzičkog kolektiva Novi odmetnici: „Iznad tame, pjesme za Viktor Haru“ (2023), a sa grupom Taino je učestvovao u stvaranju soundtracka za krimi seriju Kotlina. Posljednja muzička saradnja ga odvodi u Zagreb gdje kantautor Ivan Škrabe i Begić dovršavaju album radnog imena „Tajni akord“. 

Posljednjih dvanaest godina proveo je u Nikaragvi i na Karibima, u Dominikanskoj Republici. Trenutno živi u Madridu.

==Kolaps==

==Saradnja sa Basheskia &amp; Edward EQ==

== Diskografija ==
* Savršen metak (Basheskia &amp; Edward EQ, Studio Hit 2015)  
* Opasan čovjek (Basheskia, Periskop Records 2017)  
* Seven Lessons with Mehmed Begic (Basheskia &amp; Edward EQ, Podmornica 2021)  
* Kotlina (Taino, 2022)  
* Iznad tame – Pjesme za Viktora Haru (Novi Odmetnici, 2023)

== Bibliografija ==
* Čekajući mesara (Alternativni institut, Mostar, 2002)  
* Pjesme iz sobe (Frakcija, Split, 2006)  
* Savršen metak u stomak (Naklada Mlinarec &amp; Plavić, Zagreb, 2010)  
* Знам дека знаеш / Znam da znaš / I Know You Know (Blesok, Skopje, 2012)  
* Sitni sati u Managvi (Vrijeme, Zenica, 2015)  
* Opasan čovjek (Buybook, Sarajevo/Zagreb, 2016)  
* Vrijeme morfina (Kontrast izdavaštvo, Beograd, 2018)  
* Pisma iz Paname: detektivski jazz (Red Box, Beograd, 2018)  
* Nesvrstane pjesme (Buybook, Sarajevo, 2019)  
* Divlja tama (Treći Trg, Beograd, 2020)  
* Pisma iz Paname (dopunjeno uređeno izdanje, Vrijeme, Zenica 2021)  
* Pauk u meskalinu (VBZ, Zagreb 2021)  
* Bebop / Hipnoze (Meandar Zagreb 2021 / LOM, Beograd 2019)  
* Predaja (Buybook, Sarajevo, 2022)

== Zajedničke zbirke pjesama ==
* L’Amore Al Primo Binocolo (Brescia, 1999) w/ Nedim Ćisić, Marko Tomaš and Veselin Gatalo  
* Tri puta trideset i tri jednako (Mostar, 2000) w/ Ćisić and Tomaš  
* Film (Mostar, 2001), w/ Lukasz Szopa  
* Ponoćni razgovori (Mostar, 2013) w/ Marko Tomaš

== Vanjske poveznice ==
* [https://madvibratingsand.com Oficijelna stranica] 
* [https://www.youtube.com/user/mesabegic YouTube kanal]  
* [https://6yka.com/intervju/pjesnik-mehmed-mesa-begic-za-buku-nacionalizam-i-patriotizam-me-ne-dodiruju-nisam-njihova-musterija/?fbclid=IwQ0xDSwLTUGxleHRuA2FlbQIxMQABHmaUOIxvsI_8glALYq1PDqIhlM0oXZJxT26EHb2qzJWzfOXoAzQopVf76awv_aem_h4NqLpMiLkaOT7BPysjxSg Intervju za portal Buka]  
* [https://www.urbanmagazin.ba/mehmed-begic-poezija-je-moj-trijumf-i-moja-bijela-zastava-2/ Intervju za Urban magazin]  
* [https://www.portalnovosti.com/mehmed-begic-konclogori-su-mi-uzeli-mladost/ Intervju za Portal Novosti]  
* [https://www.pobjeda.me/clanak/mehmed-begic-kroz-prodavnicu-cipela-do-savrsenog-dvorista Intervju za Pobjedu]</text>
      <sha1>l6nukbfjryndt37k5voq6p9bu5uv326</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3732784</id>
      <parentid>3732781</parentid>
      <timestamp>2025-07-03T16:49:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tanja0615</username>
        <id>170752</id>
      </contributor>
      <comment>/* Vanjske poveznice */</comment>
      <origin>3732784</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3932" sha1="2yle51v80tqlvwc34v8hsijf6g7cya9" xml:space="preserve">[[Datoteka:Mehmed_Begić.jpg|thumb|right|200px|Mehmed Begić]]

'''Mehmed Begić''' (Čapljina, 1977) jedan je od najznačajnijih bosanskohercegovačkih pjesnika srednje generacije. Introspekcija i melankolija mogu se označiti kao suštinske i prepoznatljive osobenosti njegove poezije.

== Biografija ==
Mehmed Begić rođen je 1977. godine u Čapljini, Bosna i Hercegovina. Ranu mladost je proveo u rodnom gradu, kao i u Mostaru i Sarajevu, gdje se školovao. Jedan je od osnivača i urednika časopisa Kolaps, vodič za urbane spavače (1999 – 2010).

Njegovi prijevodi pjesama Leonarda Cohena objavljeni su u kolekciji „Moj život u umjetnosti“, izabrana poezija i pjesme (Alternativni Institut, Mostar, 2003). Uvršten je u knjigu razgovora i odabrane poezije „Jer mi smo mnogi“(Algoritam, 2011), pjesnika Marka Pogačara.

Sarađivao je sa legendama mostarske muzičke scene - bendom Vuneny i kantautorom Sanelom Marićem Marom. Povremeno piše za online magazin Žurnal (Sarajevo), e-zin Blesok (Skopje), kao i časopise Tema (Zagreb) i Enklava (Beograd). Sa Damirom Šodanom prevodi hispano poeziju (serijal Divlji detektivi). 

Napisao je tekstove za album muzičkog kolektiva Novi odmetnici: „Iznad tame, pjesme za Viktor Haru“ (2023), a sa grupom Taino je učestvovao u stvaranju soundtracka za krimi seriju Kotlina. Posljednja muzička saradnja ga odvodi u Zagreb gdje kantautor Ivan Škrabe i Begić dovršavaju album radnog imena „Tajni akord“. 

Posljednjih dvanaest godina proveo je u Nikaragvi i na Karibima, u Dominikanskoj Republici. Trenutno živi u Madridu.

==Kolaps==

==Saradnja sa Basheskia &amp; Edward EQ==

== Diskografija ==
* Savršen metak (Basheskia &amp; Edward EQ, Studio Hit 2015)  
* Opasan čovjek (Basheskia, Periskop Records 2017)  
* Seven Lessons with Mehmed Begic (Basheskia &amp; Edward EQ, Podmornica 2021)  
* Kotlina (Taino, 2022)  
* Iznad tame – Pjesme za Viktora Haru (Novi Odmetnici, 2023)

== Bibliografija ==
* Čekajući mesara (Alternativni institut, Mostar, 2002)  
* Pjesme iz sobe (Frakcija, Split, 2006)  
* Savršen metak u stomak (Naklada Mlinarec &amp; Plavić, Zagreb, 2010)  
* Знам дека знаеш / Znam da znaš / I Know You Know (Blesok, Skopje, 2012)  
* Sitni sati u Managvi (Vrijeme, Zenica, 2015)  
* Opasan čovjek (Buybook, Sarajevo/Zagreb, 2016)  
* Vrijeme morfina (Kontrast izdavaštvo, Beograd, 2018)  
* Pisma iz Paname: detektivski jazz (Red Box, Beograd, 2018)  
* Nesvrstane pjesme (Buybook, Sarajevo, 2019)  
* Divlja tama (Treći Trg, Beograd, 2020)  
* Pisma iz Paname (dopunjeno uređeno izdanje, Vrijeme, Zenica 2021)  
* Pauk u meskalinu (VBZ, Zagreb 2021)  
* Bebop / Hipnoze (Meandar Zagreb 2021 / LOM, Beograd 2019)  
* Predaja (Buybook, Sarajevo, 2022)

== Zajedničke zbirke pjesama ==
* L’Amore Al Primo Binocolo (Brescia, 1999) w/ Nedim Ćisić, Marko Tomaš and Veselin Gatalo  
* Tri puta trideset i tri jednako (Mostar, 2000) w/ Ćisić and Tomaš  
* Film (Mostar, 2001), w/ Lukasz Szopa  
* Ponoćni razgovori (Mostar, 2013) w/ Marko Tomaš

== Vanjske poveznice ==
* [https://madvibratingsand.com Oficijelna stranica] 
* [https://www.youtube.com/user/mesabegic YouTube kanal]  
* [https://6yka.com/intervju/pjesnik-mehmed-mesa-begic-za-buku-nacionalizam-i-patriotizam-me-ne-dodiruju-nisam-njihova-musterija/?fbclid=IwQ0xDSwLTUGxleHRuA2FlbQIxMQABHmaUOIxvsI_8glALYq1PDqIhlM0oXZJxT26EHb2qzJWzfOXoAzQopVf76awv_aem_h4NqLpMiLkaOT7BPysjxSg Intervju za portal Buka]  
* [https://www.urbanmagazin.ba/mehmed-begic-poezija-je-moj-trijumf-i-moja-bijela-zastava-2/ Intervju za Urban magazin]  
* [https://www.portalnovosti.com/mehmed-begic-konclogori-su-mi-uzeli-mladost/ Intervju za Portal Novosti]  
* [https://www.pobjeda.me/clanak/mehmed-begic-kroz-prodavnicu-cipela-do-savrsenog-dvorista Intervju za Pobjedu]
* [https://noviodmetnici1.bandcamp.com/album/iznad-tame-pjesme-za-viktora-haru Iznad tame, pjesme za Viktora Haru]</text>
      <sha1>2yle51v80tqlvwc34v8hsijf6g7cya9</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3732785</id>
      <parentid>3732784</parentid>
      <timestamp>2025-07-03T16:50:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tanja0615</username>
        <id>170752</id>
      </contributor>
      <comment>/* Vanjske poveznice */</comment>
      <origin>3732785</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4000" sha1="i0ldh9nknvaz37qdlceqh8tjuz69pnz" xml:space="preserve">[[Datoteka:Mehmed_Begić.jpg|thumb|right|200px|Mehmed Begić]]

'''Mehmed Begić''' (Čapljina, 1977) jedan je od najznačajnijih bosanskohercegovačkih pjesnika srednje generacije. Introspekcija i melankolija mogu se označiti kao suštinske i prepoznatljive osobenosti njegove poezije.

== Biografija ==
Mehmed Begić rođen je 1977. godine u Čapljini, Bosna i Hercegovina. Ranu mladost je proveo u rodnom gradu, kao i u Mostaru i Sarajevu, gdje se školovao. Jedan je od osnivača i urednika časopisa Kolaps, vodič za urbane spavače (1999 – 2010).

Njegovi prijevodi pjesama Leonarda Cohena objavljeni su u kolekciji „Moj život u umjetnosti“, izabrana poezija i pjesme (Alternativni Institut, Mostar, 2003). Uvršten je u knjigu razgovora i odabrane poezije „Jer mi smo mnogi“(Algoritam, 2011), pjesnika Marka Pogačara.

Sarađivao je sa legendama mostarske muzičke scene - bendom Vuneny i kantautorom Sanelom Marićem Marom. Povremeno piše za online magazin Žurnal (Sarajevo), e-zin Blesok (Skopje), kao i časopise Tema (Zagreb) i Enklava (Beograd). Sa Damirom Šodanom prevodi hispano poeziju (serijal Divlji detektivi). 

Napisao je tekstove za album muzičkog kolektiva Novi odmetnici: „Iznad tame, pjesme za Viktor Haru“ (2023), a sa grupom Taino je učestvovao u stvaranju soundtracka za krimi seriju Kotlina. Posljednja muzička saradnja ga odvodi u Zagreb gdje kantautor Ivan Škrabe i Begić dovršavaju album radnog imena „Tajni akord“. 

Posljednjih dvanaest godina proveo je u Nikaragvi i na Karibima, u Dominikanskoj Republici. Trenutno živi u Madridu.

==Kolaps==

==Saradnja sa Basheskia &amp; Edward EQ==

== Diskografija ==
* Savršen metak (Basheskia &amp; Edward EQ, Studio Hit 2015)  
* Opasan čovjek (Basheskia, Periskop Records 2017)  
* Seven Lessons with Mehmed Begic (Basheskia &amp; Edward EQ, Podmornica 2021)  
* Kotlina (Taino, 2022)  
* Iznad tame – Pjesme za Viktora Haru (Novi Odmetnici, 2023)

== Bibliografija ==
* Čekajući mesara (Alternativni institut, Mostar, 2002)  
* Pjesme iz sobe (Frakcija, Split, 2006)  
* Savršen metak u stomak (Naklada Mlinarec &amp; Plavić, Zagreb, 2010)  
* Знам дека знаеш / Znam da znaš / I Know You Know (Blesok, Skopje, 2012)  
* Sitni sati u Managvi (Vrijeme, Zenica, 2015)  
* Opasan čovjek (Buybook, Sarajevo/Zagreb, 2016)  
* Vrijeme morfina (Kontrast izdavaštvo, Beograd, 2018)  
* Pisma iz Paname: detektivski jazz (Red Box, Beograd, 2018)  
* Nesvrstane pjesme (Buybook, Sarajevo, 2019)  
* Divlja tama (Treći Trg, Beograd, 2020)  
* Pisma iz Paname (dopunjeno uređeno izdanje, Vrijeme, Zenica 2021)  
* Pauk u meskalinu (VBZ, Zagreb 2021)  
* Bebop / Hipnoze (Meandar Zagreb 2021 / LOM, Beograd 2019)  
* Predaja (Buybook, Sarajevo, 2022)

== Zajedničke zbirke pjesama ==
* L’Amore Al Primo Binocolo (Brescia, 1999) w/ Nedim Ćisić, Marko Tomaš and Veselin Gatalo  
* Tri puta trideset i tri jednako (Mostar, 2000) w/ Ćisić and Tomaš  
* Film (Mostar, 2001), w/ Lukasz Szopa  
* Ponoćni razgovori (Mostar, 2013) w/ Marko Tomaš

== Vanjske poveznice ==
* [https://madvibratingsand.com Oficijelna stranica] 
* [https://www.youtube.com/user/mesabegic YouTube kanal]  
* [https://6yka.com/intervju/pjesnik-mehmed-mesa-begic-za-buku-nacionalizam-i-patriotizam-me-ne-dodiruju-nisam-njihova-musterija/?fbclid=IwQ0xDSwLTUGxleHRuA2FlbQIxMQABHmaUOIxvsI_8glALYq1PDqIhlM0oXZJxT26EHb2qzJWzfOXoAzQopVf76awv_aem_h4NqLpMiLkaOT7BPysjxSg Intervju za portal Buka]  
* [https://www.urbanmagazin.ba/mehmed-begic-poezija-je-moj-trijumf-i-moja-bijela-zastava-2/ Intervju za Urban magazin]  
* [https://www.portalnovosti.com/mehmed-begic-konclogori-su-mi-uzeli-mladost/ Intervju za Portal Novosti]  
* [https://www.pobjeda.me/clanak/mehmed-begic-kroz-prodavnicu-cipela-do-savrsenog-dvorista Intervju za Pobjedu]
* [https://noviodmetnici1.bandcamp.com/album/iznad-tame-pjesme-za-viktora-haru Iznad tame, pjesme za Viktora Haru]
* [https://tainosessions.bandcamp.com/album/kotlina Kotlina, Taino]</text>
      <sha1>i0ldh9nknvaz37qdlceqh8tjuz69pnz</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3732789</id>
      <parentid>3732785</parentid>
      <timestamp>2025-07-03T16:58:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tanja0615</username>
        <id>170752</id>
      </contributor>
      <origin>3732789</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3949" sha1="i985zwl0jyedis2sgxqi53ixol34jdq" xml:space="preserve">[[Datoteka:Mehmed_Begić.jpg|thumb|right|200px|Mehmed Begić]]

'''Mehmed Begić''' (Čapljina, 1977) jedan je od najznačajnijih bosanskohercegovačkih pjesnika srednje generacije. Introspekcija i melankolija mogu se označiti kao suštinske i prepoznatljive osobenosti njegove poezije.

== Biografija ==
Mehmed Begić rođen je 1977. godine u Čapljini, Bosna i Hercegovina. Ranu mladost je proveo u rodnom gradu, kao i u Mostaru i Sarajevu, gdje se školovao. Jedan je od osnivača i urednika časopisa Kolaps, vodič za urbane spavače (1999 – 2010).

Njegovi prijevodi pjesama Leonarda Cohena objavljeni su u kolekciji „Moj život u umjetnosti“, izabrana poezija i pjesme (Alternativni Institut, Mostar, 2003). Uvršten je u knjigu razgovora i odabrane poezije „Jer mi smo mnogi“(Algoritam, 2011), pjesnika Marka Pogačara.

Sarađivao je sa legendama mostarske muzičke scene - bendom Vuneny i kantautorom Sanelom Marićem Marom. Povremeno piše za online magazin Žurnal (Sarajevo), e-zin Blesok (Skopje), kao i časopise Tema (Zagreb) i Enklava (Beograd). Sa Damirom Šodanom prevodi hispano poeziju (serijal Divlji detektivi). 

Napisao je tekstove za album muzičkog kolektiva Novi odmetnici: „Iznad tame, pjesme za Viktor Haru“ (2023), a sa grupom Taino je učestvovao u stvaranju soundtracka za krimi seriju Kotlina. Posljednja muzička saradnja ga odvodi u Zagreb gdje kantautor Ivan Škrabe i Begić dovršavaju album radnog imena „Tajni akord“. 

Posljednjih dvanaest godina proveo je u Nikaragvi i na Karibima, u Dominikanskoj Republici. Trenutno živi u Madridu.

== Diskografija ==
* Savršen metak (Basheskia &amp; Edward EQ, Studio Hit 2015)  
* Opasan čovjek (Basheskia, Periskop Records 2017)  
* Seven Lessons with Mehmed Begic (Basheskia &amp; Edward EQ, Podmornica 2021)  
* Kotlina (Taino, 2022)  
* Iznad tame – Pjesme za Viktora Haru (Novi Odmetnici, 2023)

== Bibliografija ==
* Čekajući mesara (Alternativni institut, Mostar, 2002)  
* Pjesme iz sobe (Frakcija, Split, 2006)  
* Savršen metak u stomak (Naklada Mlinarec &amp; Plavić, Zagreb, 2010)  
* Знам дека знаеш / Znam da znaš / I Know You Know (Blesok, Skopje, 2012)  
* Sitni sati u Managvi (Vrijeme, Zenica, 2015)  
* Opasan čovjek (Buybook, Sarajevo/Zagreb, 2016)  
* Vrijeme morfina (Kontrast izdavaštvo, Beograd, 2018)  
* Pisma iz Paname: detektivski jazz (Red Box, Beograd, 2018)  
* Nesvrstane pjesme (Buybook, Sarajevo, 2019)  
* Divlja tama (Treći Trg, Beograd, 2020)  
* Pisma iz Paname (dopunjeno uređeno izdanje, Vrijeme, Zenica 2021)  
* Pauk u meskalinu (VBZ, Zagreb 2021)  
* Bebop / Hipnoze (Meandar Zagreb 2021 / LOM, Beograd 2019)  
* Predaja (Buybook, Sarajevo, 2022)

== Zajedničke zbirke pjesama ==
* L’Amore Al Primo Binocolo (Brescia, 1999) w/ Nedim Ćisić, Marko Tomaš and Veselin Gatalo  
* Tri puta trideset i tri jednako (Mostar, 2000) w/ Ćisić and Tomaš  
* Film (Mostar, 2001), w/ Lukasz Szopa  
* Ponoćni razgovori (Mostar, 2013) w/ Marko Tomaš

== Vanjske poveznice ==
* [https://madvibratingsand.com Oficijelna stranica] 
* [https://www.youtube.com/user/mesabegic YouTube kanal]  
* [https://6yka.com/intervju/pjesnik-mehmed-mesa-begic-za-buku-nacionalizam-i-patriotizam-me-ne-dodiruju-nisam-njihova-musterija/?fbclid=IwQ0xDSwLTUGxleHRuA2FlbQIxMQABHmaUOIxvsI_8glALYq1PDqIhlM0oXZJxT26EHb2qzJWzfOXoAzQopVf76awv_aem_h4NqLpMiLkaOT7BPysjxSg Intervju za portal Buka]  
* [https://www.urbanmagazin.ba/mehmed-begic-poezija-je-moj-trijumf-i-moja-bijela-zastava-2/ Intervju za Urban magazin]  
* [https://www.portalnovosti.com/mehmed-begic-konclogori-su-mi-uzeli-mladost/ Intervju za Portal Novosti]  
* [https://www.pobjeda.me/clanak/mehmed-begic-kroz-prodavnicu-cipela-do-savrsenog-dvorista Intervju za Pobjedu]
* [https://noviodmetnici1.bandcamp.com/album/iznad-tame-pjesme-za-viktora-haru Iznad tame, pjesme za Viktora Haru]
* [https://tainosessions.bandcamp.com/album/kotlina Kotlina, Taino]</text>
      <sha1>i985zwl0jyedis2sgxqi53ixol34jdq</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3732936</id>
      <parentid>3732789</parentid>
      <timestamp>2025-07-04T08:32:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tanja0615</username>
        <id>170752</id>
      </contributor>
      <origin>3732936</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4423" sha1="49aj07zuhyjalm7oxhtp3lr1paeehur" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba 
| ime                = Mehmed Begić
| slika              = Mehmed_Begić.jpg
| veličina_slike     = 
| opis               = 
| datum_rođenja      = 
| mjesto_rođenja     = 
| datum_smrti        = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--&gt;
| mjesto_smrti       = &lt;!-- [[Grad]], [[Država]] --&gt;
| nacionalnost       = 
| druga_imena        = 
| zanimanje          = 
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = ''Savršen metak u stomak'', ''Opasan čovjek'', ''Predaja''
}}

'''Mehmed Begić''' (Čapljina, 1977) jedan je od najznačajnijih bosanskohercegovačkih pjesnika srednje generacije. Introspekcija i melankolija mogu se označiti kao suštinske i prepoznatljive osobenosti njegove poezije.

== Biografija ==
Mehmed Begić rođen je 1977. godine u Čapljini, Bosna i Hercegovina. Ranu mladost je proveo u rodnom gradu, kao i u Mostaru i Sarajevu, gdje se školovao. Jedan je od osnivača i urednika časopisa Kolaps, vodič za urbane spavače (1999 – 2010).

Njegovi prijevodi pjesama Leonarda Cohena objavljeni su u kolekciji „Moj život u umjetnosti“, izabrana poezija i pjesme (Alternativni Institut, Mostar, 2003). Uvršten je u knjigu razgovora i odabrane poezije „Jer mi smo mnogi“(Algoritam, 2011), pjesnika Marka Pogačara.

Sarađivao je sa legendama mostarske muzičke scene - bendom Vuneny i kantautorom Sanelom Marićem Marom. Povremeno piše za online magazin Žurnal (Sarajevo), e-zin Blesok (Skopje), kao i časopise Tema (Zagreb) i Enklava (Beograd). Sa Damirom Šodanom prevodi hispano poeziju (serijal Divlji detektivi). 

Napisao je tekstove za album muzičkog kolektiva Novi odmetnici: „Iznad tame, pjesme za Viktor Haru“ (2023), a sa grupom Taino je učestvovao u stvaranju soundtracka za krimi seriju Kotlina. Posljednja muzička saradnja ga odvodi u Zagreb gdje kantautor Ivan Škrabe i Begić dovršavaju album radnog imena „Tajni akord“. 

Posljednjih dvanaest godina proveo je u Nikaragvi i na Karibima, u Dominikanskoj Republici. Trenutno živi u Madridu.

== Diskografija ==
* Savršen metak (Basheskia &amp; Edward EQ, Studio Hit 2015)  
* Opasan čovjek (Basheskia, Periskop Records 2017)  
* Seven Lessons with Mehmed Begic (Basheskia &amp; Edward EQ, Podmornica 2021)  
* Kotlina (Taino, 2022)  
* Iznad tame – Pjesme za Viktora Haru (Novi Odmetnici, 2023)

== Bibliografija ==
* Čekajući mesara (Alternativni institut, Mostar, 2002)  
* Pjesme iz sobe (Frakcija, Split, 2006)  
* Savršen metak u stomak (Naklada Mlinarec &amp; Plavić, Zagreb, 2010)  
* Знам дека знаеш / Znam da znaš / I Know You Know (Blesok, Skopje, 2012)  
* Sitni sati u Managvi (Vrijeme, Zenica, 2015)  
* Opasan čovjek (Buybook, Sarajevo/Zagreb, 2016)  
* Vrijeme morfina (Kontrast izdavaštvo, Beograd, 2018)  
* Pisma iz Paname: detektivski jazz (Red Box, Beograd, 2018)  
* Nesvrstane pjesme (Buybook, Sarajevo, 2019)  
* Divlja tama (Treći Trg, Beograd, 2020)  
* Pisma iz Paname (dopunjeno uređeno izdanje, Vrijeme, Zenica 2021)  
* Pauk u meskalinu (VBZ, Zagreb 2021)  
* Bebop / Hipnoze (Meandar Zagreb 2021 / LOM, Beograd 2019)  
* Predaja (Buybook, Sarajevo, 2022)

== Zajedničke zbirke pjesama ==
* L’Amore Al Primo Binocolo (Brescia, 1999) w/ Nedim Ćisić, Marko Tomaš and Veselin Gatalo  
* Tri puta trideset i tri jednako (Mostar, 2000) w/ Ćisić and Tomaš  
* Film (Mostar, 2001), w/ Lukasz Szopa  
* Ponoćni razgovori (Mostar, 2013) w/ Marko Tomaš

== Vanjske poveznice ==
* [https://madvibratingsand.com Oficijelna stranica] 
* [https://www.youtube.com/user/mesabegic YouTube kanal]  
* [https://6yka.com/intervju/pjesnik-mehmed-mesa-begic-za-buku-nacionalizam-i-patriotizam-me-ne-dodiruju-nisam-njihova-musterija/?fbclid=IwQ0xDSwLTUGxleHRuA2FlbQIxMQABHmaUOIxvsI_8glALYq1PDqIhlM0oXZJxT26EHb2qzJWzfOXoAzQopVf76awv_aem_h4NqLpMiLkaOT7BPysjxSg Intervju za portal Buka]  
* [https://www.urbanmagazin.ba/mehmed-begic-poezija-je-moj-trijumf-i-moja-bijela-zastava-2/ Intervju za Urban magazin]  
* [https://www.portalnovosti.com/mehmed-begic-konclogori-su-mi-uzeli-mladost/ Intervju za Portal Novosti]  
* [https://www.pobjeda.me/clanak/mehmed-begic-kroz-prodavnicu-cipela-do-savrsenog-dvorista Intervju za Pobjedu]
* [https://noviodmetnici1.bandcamp.com/album/iznad-tame-pjesme-za-viktora-haru Iznad tame, pjesme za Viktora Haru]
* [https://tainosessions.bandcamp.com/album/kotlina Kotlina, Taino]</text>
      <sha1>49aj07zuhyjalm7oxhtp3lr1paeehur</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3732983</id>
      <parentid>3732936</parentid>
      <timestamp>2025-07-04T11:10:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tanja0615</username>
        <id>170752</id>
      </contributor>
      <origin>3732983</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4503" sha1="6z38fq2h0ayjnp8vwjuheslq2e1ezzl" xml:space="preserve">{{Infokutija muzičar
| ime               = Mehmed Begić
| slika             = Mehmed_Begić.jpg
| opis_slike        = Mehmed Begić, 2025.
| datum_rođenja     = 1977.
| mjesto_rođenja    = [[Čapljina]], [[Bosna i Hercegovina]]
| prebivalište      = [[Madrid]], [[Španija]]
| zanimanje         = pjesnik, prevodilac, saradnik na muzičkim projektima
| žanr              = 
| poznata_djela     = ''Savršen metak u stomak'', ''Opasan čovjek'', ''Predaja''
| web_stranica      = [https://madvibratingsand.com/ Oficijelna stranica]
| druge_veze        = [https://www.youtube.com/user/mesabegic YouTube kanal]
}}

'''Mehmed Begić''' (Čapljina, 1977) jedan je od najznačajnijih bosanskohercegovačkih pjesnika srednje generacije. Introspekcija i melankolija mogu se označiti kao suštinske i prepoznatljive osobenosti njegove poezije.

== Biografija ==
Mehmed Begić rođen je 1977. godine u Čapljini, Bosna i Hercegovina. Ranu mladost je proveo u rodnom gradu, kao i u Mostaru i Sarajevu, gdje se školovao. Jedan je od osnivača i urednika časopisa Kolaps, vodič za urbane spavače (1999 – 2010).

Njegovi prijevodi pjesama Leonarda Cohena objavljeni su u kolekciji „Moj život u umjetnosti“, izabrana poezija i pjesme (Alternativni Institut, Mostar, 2003). Uvršten je u knjigu razgovora i odabrane poezije „Jer mi smo mnogi“(Algoritam, 2011), pjesnika Marka Pogačara.

Sarađivao je sa legendama mostarske muzičke scene - bendom Vuneny i kantautorom Sanelom Marićem Marom. Povremeno piše za online magazin Žurnal (Sarajevo), e-zin Blesok (Skopje), kao i časopise Tema (Zagreb) i Enklava (Beograd). Sa Damirom Šodanom prevodi hispano poeziju (serijal Divlji detektivi). 

Napisao je tekstove za album muzičkog kolektiva Novi odmetnici: „Iznad tame, pjesme za Viktor Haru“ (2023), a sa grupom Taino je učestvovao u stvaranju soundtracka za krimi seriju Kotlina. Posljednja muzička saradnja ga odvodi u Zagreb gdje kantautor Ivan Škrabe i Begić dovršavaju album radnog imena „Tajni akord“. 

Posljednjih dvanaest godina proveo je u Nikaragvi i na Karibima, u Dominikanskoj Republici. Trenutno živi u Madridu.

== Diskografija ==
* Savršen metak (Basheskia &amp; Edward EQ, Studio Hit 2015)  
* Opasan čovjek (Basheskia, Periskop Records 2017)  
* Seven Lessons with Mehmed Begic (Basheskia &amp; Edward EQ, Podmornica 2021)  
* Kotlina (Taino, 2022)  
* Iznad tame – Pjesme za Viktora Haru (Novi Odmetnici, 2023)

== Bibliografija ==
* Čekajući mesara (Alternativni institut, Mostar, 2002)  
* Pjesme iz sobe (Frakcija, Split, 2006)  
* Savršen metak u stomak (Naklada Mlinarec &amp; Plavić, Zagreb, 2010)  
* Знам дека знаеш / Znam da znaš / I Know You Know (Blesok, Skopje, 2012)  
* Sitni sati u Managvi (Vrijeme, Zenica, 2015)  
* Opasan čovjek (Buybook, Sarajevo/Zagreb, 2016)  
* Vrijeme morfina (Kontrast izdavaštvo, Beograd, 2018)  
* Pisma iz Paname: detektivski jazz (Red Box, Beograd, 2018)  
* Nesvrstane pjesme (Buybook, Sarajevo, 2019)  
* Divlja tama (Treći Trg, Beograd, 2020)  
* Pisma iz Paname (dopunjeno uređeno izdanje, Vrijeme, Zenica 2021)  
* Pauk u meskalinu (VBZ, Zagreb 2021)  
* Bebop / Hipnoze (Meandar Zagreb 2021 / LOM, Beograd 2019)  
* Predaja (Buybook, Sarajevo, 2022)

== Zajedničke zbirke pjesama ==
* L’Amore Al Primo Binocolo (Brescia, 1999) w/ Nedim Ćisić, Marko Tomaš and Veselin Gatalo  
* Tri puta trideset i tri jednako (Mostar, 2000) w/ Ćisić and Tomaš  
* Film (Mostar, 2001), w/ Lukasz Szopa  
* Ponoćni razgovori (Mostar, 2013) w/ Marko Tomaš

== Vanjske poveznice ==
* [https://madvibratingsand.com Oficijelna stranica] 
* [https://www.youtube.com/user/mesabegic YouTube kanal]  
* [https://6yka.com/intervju/pjesnik-mehmed-mesa-begic-za-buku-nacionalizam-i-patriotizam-me-ne-dodiruju-nisam-njihova-musterija/?fbclid=IwQ0xDSwLTUGxleHRuA2FlbQIxMQABHmaUOIxvsI_8glALYq1PDqIhlM0oXZJxT26EHb2qzJWzfOXoAzQopVf76awv_aem_h4NqLpMiLkaOT7BPysjxSg Intervju za portal Buka]  
* [https://www.urbanmagazin.ba/mehmed-begic-poezija-je-moj-trijumf-i-moja-bijela-zastava-2/ Intervju za Urban magazin]  
* [https://www.portalnovosti.com/mehmed-begic-konclogori-su-mi-uzeli-mladost/ Intervju za Portal Novosti]  
* [https://www.pobjeda.me/clanak/mehmed-begic-kroz-prodavnicu-cipela-do-savrsenog-dvorista Intervju za Pobjedu]
* [https://noviodmetnici1.bandcamp.com/album/iznad-tame-pjesme-za-viktora-haru Iznad tame, pjesme za Viktora Haru]
* [https://tainosessions.bandcamp.com/album/kotlina Kotlina, Taino]</text>
      <sha1>6z38fq2h0ayjnp8vwjuheslq2e1ezzl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Transport u Aziji</title>
    <ns>14</ns>
    <id>523232</id>
    <revision>
      <id>3732723</id>
      <timestamp>2025-07-03T12:02:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Commonscat|Transport in Asia}} [[Kategorija:Transport po kontinentima|Azija]] [[Kategorija:Azija|Transport]]</comment>
      <origin>3732723</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="110" sha1="6877vq6pbv4c8wfvhtdev5wxrgjhp2k" xml:space="preserve">{{Commonscat|Transport in Asia}}
[[Kategorija:Transport po kontinentima|Azija]]
[[Kategorija:Azija|Transport]]</text>
      <sha1>6877vq6pbv4c8wfvhtdev5wxrgjhp2k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Transport u Južnoj Americi</title>
    <ns>14</ns>
    <id>523233</id>
    <revision>
      <id>3732726</id>
      <timestamp>2025-07-03T12:03:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Commonscat|Transport in South America}} [[Kategorija:Transport po kontinentima|Južna Amerika]] [[Kategorija:Južna Amerika|Transport]]</comment>
      <origin>3732726</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="137" sha1="2vh9rpw95cs240bkxq2tg6huklretp3" xml:space="preserve">{{Commonscat|Transport in South America}}
[[Kategorija:Transport po kontinentima|Južna Amerika]]
[[Kategorija:Južna Amerika|Transport]]</text>
      <sha1>2vh9rpw95cs240bkxq2tg6huklretp3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Turističke atrakcije u Afganistanu</title>
    <ns>14</ns>
    <id>523234</id>
    <revision>
      <id>3732730</id>
      <timestamp>2025-07-03T12:08:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Turističke atrakcije u|Afganistanu|Evropi}} [[Kategorija:Turističke atrakcije u Aziji|Kategorija:Turističke atrakcije u Aziji|Afganistan|Afganistan]] {{Commonscat|Visitor attractions in Bosnia and Herzegovina}}</comment>
      <origin>3732730</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="215" sha1="oe6avf2aq1z8egqp94xzgwforosu9h7" xml:space="preserve">{{Turističke atrakcije u|Afganistanu|Evropi}}
[[Kategorija:Turističke atrakcije u Aziji|Kategorija:Turističke atrakcije u Aziji|Afganistan|Afganistan]]
{{Commonscat|Visitor attractions in Bosnia and Herzegovina}}</text>
      <sha1>oe6avf2aq1z8egqp94xzgwforosu9h7</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3732731</id>
      <parentid>3732730</parentid>
      <timestamp>2025-07-03T12:09:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3732731</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="204" sha1="7dmwroo3bip0xtiqztt3evlvpadpgwj" xml:space="preserve">{{Turističke atrakcije u|Afganistanu|Evropi}}
[[Kategorija:Turističke atrakcije u Aziji|Kategorija:Turističke atrakcije u Aziji|Afganistan|Afganistan]]
{{Commonscat|Visitor attractions in Afghanistan}}</text>
      <sha1>7dmwroo3bip0xtiqztt3evlvpadpgwj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Turističke atrakcije u Albaniji</title>
    <ns>14</ns>
    <id>523235</id>
    <revision>
      <id>3732732</id>
      <timestamp>2025-07-03T12:09:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Turističke atrakcije u|Albaniji|Evropi}} {{Commonscat|Visitor attractions in Albania}}</comment>
      <origin>3732732</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="89" sha1="qqbh2rmf4b3w8quf54j6wppmw2g6zt0" xml:space="preserve">{{Turističke atrakcije u|Albaniji|Evropi}}
{{Commonscat|Visitor attractions in Albania}}</text>
      <sha1>qqbh2rmf4b3w8quf54j6wppmw2g6zt0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Optički uređaji</title>
    <ns>14</ns>
    <id>523236</id>
    <revision>
      <id>3732739</id>
      <timestamp>2025-07-03T13:08:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{commonscat|Optical devices}} [[Kategorija:Optika|Uređaji]] [[Kategorija:Laboratorijska oprema|Optički uređaji]] [[Kategorija:Primjene stakla]]</comment>
      <origin>3732739</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="147" sha1="suvzh0yhbwp37gwmnuwnhf3jap1mz0g" xml:space="preserve">{{commonscat|Optical devices}}
[[Kategorija:Optika|Uređaji]]
[[Kategorija:Laboratorijska oprema|Optički uređaji]]
[[Kategorija:Primjene stakla]]</text>
      <sha1>suvzh0yhbwp37gwmnuwnhf3jap1mz0g</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Akrecijski disk</title>
    <ns>0</ns>
    <id>523237</id>
    <redirect title="Disk uvećanja" />
    <revision>
      <id>3732749</id>
      <timestamp>2025-07-03T14:51:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Disk uvećanja]]</comment>
      <origin>3732749</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="30" sha1="2bxstlayu8rmfif61v4zk4wygtxfj3e" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Disk uvećanja]]</text>
      <sha1>2bxstlayu8rmfif61v4zk4wygtxfj3e</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Koncepti u astrofizici</title>
    <ns>14</ns>
    <id>523238</id>
    <revision>
      <id>3732750</id>
      <timestamp>2025-07-03T14:52:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: [[Kategorija:Astrofizika|Koncepti]] [[Kategorija:Koncepti u fizici|Astrofizika]]</comment>
      <origin>3732750</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="80" sha1="4br4i72bjw7f824tc5zjw1s964hjavx" xml:space="preserve">[[Kategorija:Astrofizika|Koncepti]]
[[Kategorija:Koncepti u fizici|Astrofizika]]</text>
      <sha1>4br4i72bjw7f824tc5zjw1s964hjavx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:1980-e u nordijskoj kombinaciji</title>
    <ns>14</ns>
    <id>523239</id>
    <revision>
      <id>3732762</id>
      <timestamp>2025-07-03T16:04:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Nordijska kombinacija po decenijama|19|8|18|20|21}}</comment>
      <origin>3732762</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="53" sha1="6azd1s6jakzxym3jnc7v5on1ex5ad02" xml:space="preserve">{{Nordijska kombinacija po decenijama|19|8|18|20|21}}</text>
      <sha1>6azd1s6jakzxym3jnc7v5on1ex5ad02</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3732764</id>
      <parentid>3732762</parentid>
      <timestamp>2025-07-03T16:07:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3732764</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="53" sha1="mo2akl72rwaljta96bx2h75z0gtwx8f" xml:space="preserve">{{Nordijska kombinacija po decenijama|19|8|20|20|21}}</text>
      <sha1>mo2akl72rwaljta96bx2h75z0gtwx8f</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Nordijska kombinacija po decenijama</title>
    <ns>10</ns>
    <id>523240</id>
    <revision>
      <id>3732763</id>
      <timestamp>2025-07-03T16:06:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: &lt;includeonly&gt; U ovoj kategoriji nalaze se članci o sportskim događajima u [[Nordijska kombinacija|nordijskoj kombinaciji]] u {{{1}}}{{{2}}}0-oj deceniji.  &lt;includeonly&gt; {| class=&quot;toccolours hlist&quot; align=right | |&lt;small&gt; [[:Kategorija:{{{1}}}. vijek u nordijskoj kombinaciji|{{{1}}}. vijek]] - &lt;/small&gt; | * [[:Kategorija:{{{1}}}00-te u nordijskoj kombinaciji|{{{1}}}00-te]] * [[:Kategorija:{{{1}}}10-e u nordijskoj kombinaciji|{{{1}}}10-e]] * :Kategorija:{{{1}}}20-e u nordijsk...</comment>
      <origin>3732763</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1639" sha1="kevn8q7seeui4x7akuk1os9clr4ou8v" xml:space="preserve">&lt;includeonly&gt;
U ovoj kategoriji nalaze se članci o sportskim događajima u [[Nordijska kombinacija|nordijskoj kombinaciji]] u {{{1}}}{{{2}}}0-oj deceniji.

&lt;includeonly&gt;
{| class=&quot;toccolours hlist&quot; align=right
|
|&lt;small&gt; [[:Kategorija:{{{1}}}. vijek u nordijskoj kombinaciji|{{{1}}}. vijek]] - &lt;/small&gt;
|
* [[:Kategorija:{{{1}}}00-te u nordijskoj kombinaciji|{{{1}}}00-te]]
* [[:Kategorija:{{{1}}}10-e u nordijskoj kombinaciji|{{{1}}}10-e]]
* [[:Kategorija:{{{1}}}20-e u nordijskoj kombinaciji|{{{1}}}20-e]]
* [[:Kategorija:{{{1}}}30-e u nordijskoj kombinaciji|{{{1}}}30-e]]
* [[:Kategorija:{{{1}}}40-e u nordijskoj kombinaciji|{{{1}}}40-e]]
* [[:Kategorija:{{{1}}}50-e u nordijskoj kombinaciji|{{{1}}}50-e]]
* [[:Kategorija:{{{1}}}60-e u nordijskoj kombinaciji|{{{1}}}60-e]]
* [[:Kategorija:{{{1}}}70-e u nordijskoj kombinaciji|{{{1}}}70-e]]
* [[:Kategorija:{{{1}}}80-e u nordijskoj kombinaciji|{{{1}}}80-e]]
* [[:Kategorija:{{{1}}}90-e u nordijskoj kombinaciji|{{{1}}}90-e]] - &lt;small&gt; [[:Kategorija:{{{5}}}. vijek u nordijskoj kombinaciji|{{{5}}}. vijek]] &lt;/small&gt;
|}
&lt;/includeonly&gt;&lt;includeonly&gt;
[[Kategorija:{{#ifexpr: ({{{1}}}{{{2}}}0)mod100 = 0 |{{{1}}}{{{2}}}0-te |{{{1}}}{{{2}}}0-e}} u zimskim sportovima|Nordijska kombinacija}}|{{#ifexpr: ({{{1}}}{{{2}}}0)mod100 = 0 |{{{1}}}{{{2}}}0-te|{{{1}}}{{{2}}}0-e}} u zimskim sportovima]]
[[Kategorija:Nordijska kombinacija po decenijama|{{PAGENAME}}]]
[[Kategorija:{{{3}}}. vijek u nordijskoj kombinaciji|*{{#ifexpr: ({{{1}}}{{{2}}}0)mod100 = 0 |{{{1}}}{{{2}}}0-te |{{{1}}}{{{2}}}0-e}}]]
&lt;/includeonly&gt;&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Šabloni skijaškog trčanja]]
{{Dokumentacija}}
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>kevn8q7seeui4x7akuk1os9clr4ou8v</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:2010-e u nordijskoj kombinaciji</title>
    <ns>14</ns>
    <id>523241</id>
    <revision>
      <id>3732765</id>
      <timestamp>2025-07-03T16:08:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Nordijska kombinacija po decenijama|20|1|20|20|22}}</comment>
      <origin>3732765</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="53" sha1="fj9l2beprd5geinjmgg60rjzpk37gg5" xml:space="preserve">{{Nordijska kombinacija po decenijama|20|1|20|20|22}}</text>
      <sha1>fj9l2beprd5geinjmgg60rjzpk37gg5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Nordijsko skijanje u Brazilu</title>
    <ns>14</ns>
    <id>523242</id>
    <revision>
      <id>3732766</id>
      <timestamp>2025-07-03T16:13:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Nordijsko skijanje po državama|Brazilu|Južnoj Americi}}</comment>
      <origin>3732766</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="59" sha1="cc08uy3po42z75scj8t1eahwnvl7a5r" xml:space="preserve">{{Nordijsko skijanje po državama|Brazilu|Južnoj Americi}}</text>
      <sha1>cc08uy3po42z75scj8t1eahwnvl7a5r</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Nordijsko skijanje u Španiji</title>
    <ns>14</ns>
    <id>523243</id>
    <revision>
      <id>3732767</id>
      <timestamp>2025-07-03T16:14:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Nordijsko skijanje po državama|Španiji|Evropi}}</comment>
      <origin>3732767</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="51" sha1="jjzuch0inzx9q8momhg38a3vog2h8cd" xml:space="preserve">{{Nordijsko skijanje po državama|Španiji|Evropi}}</text>
      <sha1>jjzuch0inzx9q8momhg38a3vog2h8cd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Nordijsko skijanje u Čileu</title>
    <ns>14</ns>
    <id>523244</id>
    <revision>
      <id>3732768</id>
      <timestamp>2025-07-03T16:15:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Nordijsko skijanje po državama|Čileu|Južnoj Americi}}</comment>
      <origin>3732768</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="58" sha1="5qd70jisfxo6lt5p57xh8uz16x7uhlu" xml:space="preserve">{{Nordijsko skijanje po državama|Čileu|Južnoj Americi}}</text>
      <sha1>5qd70jisfxo6lt5p57xh8uz16x7uhlu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Nordijsko skijanje u Ujedinjenom Kraljevstvu</title>
    <ns>14</ns>
    <id>523245</id>
    <revision>
      <id>3732769</id>
      <timestamp>2025-07-03T16:16:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Nordijsko skijanje po državama|Ujedinjenom Kraljevstvu|Evropi}}</comment>
      <origin>3732769</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="66" sha1="bealt2lqgltix6t7hd9qidcrpe2nyb0" xml:space="preserve">{{Nordijsko skijanje po državama|Ujedinjenom Kraljevstvu|Evropi}}</text>
      <sha1>bealt2lqgltix6t7hd9qidcrpe2nyb0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Nordijsko skijanje u Turskoj</title>
    <ns>14</ns>
    <id>523246</id>
    <revision>
      <id>3732770</id>
      <timestamp>2025-07-03T16:17:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Nordijsko skijanje po državama|Turskoj|Evropi}} [[Kategorija:Nordijsko skijanje u Aziji|Tursks]]</comment>
      <origin>3732770</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="99" sha1="onqzpakyya2vxkftylhxf8g4yke5rri" xml:space="preserve">{{Nordijsko skijanje po državama|Turskoj|Evropi}}
[[Kategorija:Nordijsko skijanje u Aziji|Tursks]]</text>
      <sha1>onqzpakyya2vxkftylhxf8g4yke5rri</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3732791</id>
      <parentid>3732770</parentid>
      <timestamp>2025-07-03T17:02:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3732791</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="99" sha1="jdpjprr2znyluqu9r7ng19yow9pudiw" xml:space="preserve">{{Nordijsko skijanje po državama|Turskoj|Evropi}}
[[Kategorija:Nordijsko skijanje u Aziji|Turska]]</text>
      <sha1>jdpjprr2znyluqu9r7ng19yow9pudiw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Nordijsko skijanje u Srbiji</title>
    <ns>14</ns>
    <id>523247</id>
    <revision>
      <id>3732771</id>
      <timestamp>2025-07-03T16:17:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Nordijsko skijanje po državama|Srbiji|Evropi}}</comment>
      <origin>3732771</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="49" sha1="9ut0zjlk5hu1nms626m9ps2ld8dxtcy" xml:space="preserve">{{Nordijsko skijanje po državama|Srbiji|Evropi}}</text>
      <sha1>9ut0zjlk5hu1nms626m9ps2ld8dxtcy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mehmed Begić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>523248</id>
    <revision>
      <id>3732792</id>
      <timestamp>2025-07-03T17:04:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tanja0615</username>
        <id>170752</id>
      </contributor>
      <comment>Dodan sadržaj</comment>
      <origin>3732792</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3949" sha1="i985zwl0jyedis2sgxqi53ixol34jdq" xml:space="preserve">[[Datoteka:Mehmed_Begić.jpg|thumb|right|200px|Mehmed Begić]]

'''Mehmed Begić''' (Čapljina, 1977) jedan je od najznačajnijih bosanskohercegovačkih pjesnika srednje generacije. Introspekcija i melankolija mogu se označiti kao suštinske i prepoznatljive osobenosti njegove poezije.

== Biografija ==
Mehmed Begić rođen je 1977. godine u Čapljini, Bosna i Hercegovina. Ranu mladost je proveo u rodnom gradu, kao i u Mostaru i Sarajevu, gdje se školovao. Jedan je od osnivača i urednika časopisa Kolaps, vodič za urbane spavače (1999 – 2010).

Njegovi prijevodi pjesama Leonarda Cohena objavljeni su u kolekciji „Moj život u umjetnosti“, izabrana poezija i pjesme (Alternativni Institut, Mostar, 2003). Uvršten je u knjigu razgovora i odabrane poezije „Jer mi smo mnogi“(Algoritam, 2011), pjesnika Marka Pogačara.

Sarađivao je sa legendama mostarske muzičke scene - bendom Vuneny i kantautorom Sanelom Marićem Marom. Povremeno piše za online magazin Žurnal (Sarajevo), e-zin Blesok (Skopje), kao i časopise Tema (Zagreb) i Enklava (Beograd). Sa Damirom Šodanom prevodi hispano poeziju (serijal Divlji detektivi). 

Napisao je tekstove za album muzičkog kolektiva Novi odmetnici: „Iznad tame, pjesme za Viktor Haru“ (2023), a sa grupom Taino je učestvovao u stvaranju soundtracka za krimi seriju Kotlina. Posljednja muzička saradnja ga odvodi u Zagreb gdje kantautor Ivan Škrabe i Begić dovršavaju album radnog imena „Tajni akord“. 

Posljednjih dvanaest godina proveo je u Nikaragvi i na Karibima, u Dominikanskoj Republici. Trenutno živi u Madridu.

== Diskografija ==
* Savršen metak (Basheskia &amp; Edward EQ, Studio Hit 2015)  
* Opasan čovjek (Basheskia, Periskop Records 2017)  
* Seven Lessons with Mehmed Begic (Basheskia &amp; Edward EQ, Podmornica 2021)  
* Kotlina (Taino, 2022)  
* Iznad tame – Pjesme za Viktora Haru (Novi Odmetnici, 2023)

== Bibliografija ==
* Čekajući mesara (Alternativni institut, Mostar, 2002)  
* Pjesme iz sobe (Frakcija, Split, 2006)  
* Savršen metak u stomak (Naklada Mlinarec &amp; Plavić, Zagreb, 2010)  
* Знам дека знаеш / Znam da znaš / I Know You Know (Blesok, Skopje, 2012)  
* Sitni sati u Managvi (Vrijeme, Zenica, 2015)  
* Opasan čovjek (Buybook, Sarajevo/Zagreb, 2016)  
* Vrijeme morfina (Kontrast izdavaštvo, Beograd, 2018)  
* Pisma iz Paname: detektivski jazz (Red Box, Beograd, 2018)  
* Nesvrstane pjesme (Buybook, Sarajevo, 2019)  
* Divlja tama (Treći Trg, Beograd, 2020)  
* Pisma iz Paname (dopunjeno uređeno izdanje, Vrijeme, Zenica 2021)  
* Pauk u meskalinu (VBZ, Zagreb 2021)  
* Bebop / Hipnoze (Meandar Zagreb 2021 / LOM, Beograd 2019)  
* Predaja (Buybook, Sarajevo, 2022)

== Zajedničke zbirke pjesama ==
* L’Amore Al Primo Binocolo (Brescia, 1999) w/ Nedim Ćisić, Marko Tomaš and Veselin Gatalo  
* Tri puta trideset i tri jednako (Mostar, 2000) w/ Ćisić and Tomaš  
* Film (Mostar, 2001), w/ Lukasz Szopa  
* Ponoćni razgovori (Mostar, 2013) w/ Marko Tomaš

== Vanjske poveznice ==
* [https://madvibratingsand.com Oficijelna stranica] 
* [https://www.youtube.com/user/mesabegic YouTube kanal]  
* [https://6yka.com/intervju/pjesnik-mehmed-mesa-begic-za-buku-nacionalizam-i-patriotizam-me-ne-dodiruju-nisam-njihova-musterija/?fbclid=IwQ0xDSwLTUGxleHRuA2FlbQIxMQABHmaUOIxvsI_8glALYq1PDqIhlM0oXZJxT26EHb2qzJWzfOXoAzQopVf76awv_aem_h4NqLpMiLkaOT7BPysjxSg Intervju za portal Buka]  
* [https://www.urbanmagazin.ba/mehmed-begic-poezija-je-moj-trijumf-i-moja-bijela-zastava-2/ Intervju za Urban magazin]  
* [https://www.portalnovosti.com/mehmed-begic-konclogori-su-mi-uzeli-mladost/ Intervju za Portal Novosti]  
* [https://www.pobjeda.me/clanak/mehmed-begic-kroz-prodavnicu-cipela-do-savrsenog-dvorista Intervju za Pobjedu]
* [https://noviodmetnici1.bandcamp.com/album/iznad-tame-pjesme-za-viktora-haru Iznad tame, pjesme za Viktora Haru]
* [https://tainosessions.bandcamp.com/album/kotlina Kotlina, Taino]</text>
      <sha1>i985zwl0jyedis2sgxqi53ixol34jdq</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3732795</id>
      <parentid>3732792</parentid>
      <timestamp>2025-07-03T17:07:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>+[[Kategorija:Rođeni 1977.]]; +[[Kategorija:Biografije, Čapljina]]; +[[Kategorija:Bosanskohercegovački pjesnici]]; +[[Kategorija:Živi ljudi]] (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3732795</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4089" sha1="hq8nchfei22qum82n68ijxva8p303wo" xml:space="preserve">[[Datoteka:Mehmed_Begić.jpg|thumb|right|200px|Mehmed Begić]]

'''Mehmed Begić''' (Čapljina, 1977) jedan je od najznačajnijih bosanskohercegovačkih pjesnika srednje generacije. Introspekcija i melankolija mogu se označiti kao suštinske i prepoznatljive osobenosti njegove poezije.

== Biografija ==
Mehmed Begić rođen je 1977. godine u Čapljini, Bosna i Hercegovina. Ranu mladost je proveo u rodnom gradu, kao i u Mostaru i Sarajevu, gdje se školovao. Jedan je od osnivača i urednika časopisa Kolaps, vodič za urbane spavače (1999 – 2010).

Njegovi prijevodi pjesama Leonarda Cohena objavljeni su u kolekciji „Moj život u umjetnosti“, izabrana poezija i pjesme (Alternativni Institut, Mostar, 2003). Uvršten je u knjigu razgovora i odabrane poezije „Jer mi smo mnogi“(Algoritam, 2011), pjesnika Marka Pogačara.

Sarađivao je sa legendama mostarske muzičke scene - bendom Vuneny i kantautorom Sanelom Marićem Marom. Povremeno piše za online magazin Žurnal (Sarajevo), e-zin Blesok (Skopje), kao i časopise Tema (Zagreb) i Enklava (Beograd). Sa Damirom Šodanom prevodi hispano poeziju (serijal Divlji detektivi). 

Napisao je tekstove za album muzičkog kolektiva Novi odmetnici: „Iznad tame, pjesme za Viktor Haru“ (2023), a sa grupom Taino je učestvovao u stvaranju soundtracka za krimi seriju Kotlina. Posljednja muzička saradnja ga odvodi u Zagreb gdje kantautor Ivan Škrabe i Begić dovršavaju album radnog imena „Tajni akord“. 

Posljednjih dvanaest godina proveo je u Nikaragvi i na Karibima, u Dominikanskoj Republici. Trenutno živi u Madridu.

== Diskografija ==
* Savršen metak (Basheskia &amp; Edward EQ, Studio Hit 2015)  
* Opasan čovjek (Basheskia, Periskop Records 2017)  
* Seven Lessons with Mehmed Begic (Basheskia &amp; Edward EQ, Podmornica 2021)  
* Kotlina (Taino, 2022)  
* Iznad tame – Pjesme za Viktora Haru (Novi Odmetnici, 2023)

== Bibliografija ==
* Čekajući mesara (Alternativni institut, Mostar, 2002)  
* Pjesme iz sobe (Frakcija, Split, 2006)  
* Savršen metak u stomak (Naklada Mlinarec &amp; Plavić, Zagreb, 2010)  
* Знам дека знаеш / Znam da znaš / I Know You Know (Blesok, Skopje, 2012)  
* Sitni sati u Managvi (Vrijeme, Zenica, 2015)  
* Opasan čovjek (Buybook, Sarajevo/Zagreb, 2016)  
* Vrijeme morfina (Kontrast izdavaštvo, Beograd, 2018)  
* Pisma iz Paname: detektivski jazz (Red Box, Beograd, 2018)  
* Nesvrstane pjesme (Buybook, Sarajevo, 2019)  
* Divlja tama (Treći Trg, Beograd, 2020)  
* Pisma iz Paname (dopunjeno uređeno izdanje, Vrijeme, Zenica 2021)  
* Pauk u meskalinu (VBZ, Zagreb 2021)  
* Bebop / Hipnoze (Meandar Zagreb 2021 / LOM, Beograd 2019)  
* Predaja (Buybook, Sarajevo, 2022)

== Zajedničke zbirke pjesama ==
* L’Amore Al Primo Binocolo (Brescia, 1999) w/ Nedim Ćisić, Marko Tomaš and Veselin Gatalo  
* Tri puta trideset i tri jednako (Mostar, 2000) w/ Ćisić and Tomaš  
* Film (Mostar, 2001), w/ Lukasz Szopa  
* Ponoćni razgovori (Mostar, 2013) w/ Marko Tomaš

== Vanjske poveznice ==
* [https://madvibratingsand.com Oficijelna stranica] 
* [https://www.youtube.com/user/mesabegic YouTube kanal]  
* [https://6yka.com/intervju/pjesnik-mehmed-mesa-begic-za-buku-nacionalizam-i-patriotizam-me-ne-dodiruju-nisam-njihova-musterija/?fbclid=IwQ0xDSwLTUGxleHRuA2FlbQIxMQABHmaUOIxvsI_8glALYq1PDqIhlM0oXZJxT26EHb2qzJWzfOXoAzQopVf76awv_aem_h4NqLpMiLkaOT7BPysjxSg Intervju za portal Buka]  
* [https://www.urbanmagazin.ba/mehmed-begic-poezija-je-moj-trijumf-i-moja-bijela-zastava-2/ Intervju za Urban magazin]  
* [https://www.portalnovosti.com/mehmed-begic-konclogori-su-mi-uzeli-mladost/ Intervju za Portal Novosti]  
* [https://www.pobjeda.me/clanak/mehmed-begic-kroz-prodavnicu-cipela-do-savrsenog-dvorista Intervju za Pobjedu]
* [https://noviodmetnici1.bandcamp.com/album/iznad-tame-pjesme-za-viktora-haru Iznad tame, pjesme za Viktora Haru]
* [https://tainosessions.bandcamp.com/album/kotlina Kotlina, Taino]

[[Kategorija:Rođeni 1977.]]
[[Kategorija:Biografije, Čapljina]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pjesnici]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]</text>
      <sha1>hq8nchfei22qum82n68ijxva8p303wo</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3732796</id>
      <parentid>3732795</parentid>
      <timestamp>2025-07-03T17:09:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Potrebno je dodati izvore i odgovarajuću infokutiilju</comment>
      <origin>3732796</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4110" sha1="tqmgp1dqhuhgtzpajs12yo1g8ob93rc" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:Mehmed_Begić.jpg|thumb|right|200px|Mehmed Begić]]

'''Mehmed Begić''' (Čapljina, 1977) jedan je od najznačajnijih bosanskohercegovačkih pjesnika srednje generacije. Introspekcija i melankolija mogu se označiti kao suštinske i prepoznatljive osobenosti njegove poezije.

== Biografija ==
Mehmed Begić rođen je 1977. godine u Čapljini, Bosna i Hercegovina. Ranu mladost je proveo u rodnom gradu, kao i u Mostaru i Sarajevu, gdje se školovao. Jedan je od osnivača i urednika časopisa Kolaps, vodič za urbane spavače (1999 – 2010).

Njegovi prijevodi pjesama Leonarda Cohena objavljeni su u kolekciji „Moj život u umjetnosti“, izabrana poezija i pjesme (Alternativni Institut, Mostar, 2003). Uvršten je u knjigu razgovora i odabrane poezije „Jer mi smo mnogi“(Algoritam, 2011), pjesnika Marka Pogačara.

Sarađivao je sa legendama mostarske muzičke scene - bendom Vuneny i kantautorom Sanelom Marićem Marom. Povremeno piše za online magazin Žurnal (Sarajevo), e-zin Blesok (Skopje), kao i časopise Tema (Zagreb) i Enklava (Beograd). Sa Damirom Šodanom prevodi hispano poeziju (serijal Divlji detektivi). 

Napisao je tekstove za album muzičkog kolektiva Novi odmetnici: „Iznad tame, pjesme za Viktor Haru“ (2023), a sa grupom Taino je učestvovao u stvaranju soundtracka za krimi seriju Kotlina. Posljednja muzička saradnja ga odvodi u Zagreb gdje kantautor Ivan Škrabe i Begić dovršavaju album radnog imena „Tajni akord“. 

Posljednjih dvanaest godina proveo je u Nikaragvi i na Karibima, u Dominikanskoj Republici. Trenutno živi u Madridu.

== Diskografija ==
* Savršen metak (Basheskia &amp; Edward EQ, Studio Hit 2015)  
* Opasan čovjek (Basheskia, Periskop Records 2017)  
* Seven Lessons with Mehmed Begic (Basheskia &amp; Edward EQ, Podmornica 2021)  
* Kotlina (Taino, 2022)  
* Iznad tame – Pjesme za Viktora Haru (Novi Odmetnici, 2023)

== Bibliografija ==
* Čekajući mesara (Alternativni institut, Mostar, 2002)  
* Pjesme iz sobe (Frakcija, Split, 2006)  
* Savršen metak u stomak (Naklada Mlinarec &amp; Plavić, Zagreb, 2010)  
* Знам дека знаеш / Znam da znaš / I Know You Know (Blesok, Skopje, 2012)  
* Sitni sati u Managvi (Vrijeme, Zenica, 2015)  
* Opasan čovjek (Buybook, Sarajevo/Zagreb, 2016)  
* Vrijeme morfina (Kontrast izdavaštvo, Beograd, 2018)  
* Pisma iz Paname: detektivski jazz (Red Box, Beograd, 2018)  
* Nesvrstane pjesme (Buybook, Sarajevo, 2019)  
* Divlja tama (Treći Trg, Beograd, 2020)  
* Pisma iz Paname (dopunjeno uređeno izdanje, Vrijeme, Zenica 2021)  
* Pauk u meskalinu (VBZ, Zagreb 2021)  
* Bebop / Hipnoze (Meandar Zagreb 2021 / LOM, Beograd 2019)  
* Predaja (Buybook, Sarajevo, 2022)

== Zajedničke zbirke pjesama ==
* L’Amore Al Primo Binocolo (Brescia, 1999) w/ Nedim Ćisić, Marko Tomaš and Veselin Gatalo  
* Tri puta trideset i tri jednako (Mostar, 2000) w/ Ćisić and Tomaš  
* Film (Mostar, 2001), w/ Lukasz Szopa  
* Ponoćni razgovori (Mostar, 2013) w/ Marko Tomaš

== Vanjske poveznice ==
* [https://madvibratingsand.com Oficijelna stranica] 
* [https://www.youtube.com/user/mesabegic YouTube kanal]  
* [https://6yka.com/intervju/pjesnik-mehmed-mesa-begic-za-buku-nacionalizam-i-patriotizam-me-ne-dodiruju-nisam-njihova-musterija/?fbclid=IwQ0xDSwLTUGxleHRuA2FlbQIxMQABHmaUOIxvsI_8glALYq1PDqIhlM0oXZJxT26EHb2qzJWzfOXoAzQopVf76awv_aem_h4NqLpMiLkaOT7BPysjxSg Intervju za portal Buka]  
* [https://www.urbanmagazin.ba/mehmed-begic-poezija-je-moj-trijumf-i-moja-bijela-zastava-2/ Intervju za Urban magazin]  
* [https://www.portalnovosti.com/mehmed-begic-konclogori-su-mi-uzeli-mladost/ Intervju za Portal Novosti]  
* [https://www.pobjeda.me/clanak/mehmed-begic-kroz-prodavnicu-cipela-do-savrsenog-dvorista Intervju za Pobjedu]
* [https://noviodmetnici1.bandcamp.com/album/iznad-tame-pjesme-za-viktora-haru Iznad tame, pjesme za Viktora Haru]
* [https://tainosessions.bandcamp.com/album/kotlina Kotlina, Taino]

[[Kategorija:Rođeni 1977.]]
[[Kategorija:Biografije, Čapljina]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pjesnici]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]</text>
      <sha1>tqmgp1dqhuhgtzpajs12yo1g8ob93rc</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3732797</id>
      <parentid>3732796</parentid>
      <timestamp>2025-07-03T17:09:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3732797</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4119" sha1="mizpoglicimqwoz2d1a7skmrpjusvrr" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Wiki}}
[[Datoteka:Mehmed_Begić.jpg|thumb|right|200px|Mehmed Begić]]

'''Mehmed Begić''' (Čapljina, 1977) jedan je od najznačajnijih bosanskohercegovačkih pjesnika srednje generacije. Introspekcija i melankolija mogu se označiti kao suštinske i prepoznatljive osobenosti njegove poezije.

== Biografija ==
Mehmed Begić rođen je 1977. godine u Čapljini, Bosna i Hercegovina. Ranu mladost je proveo u rodnom gradu, kao i u Mostaru i Sarajevu, gdje se školovao. Jedan je od osnivača i urednika časopisa Kolaps, vodič za urbane spavače (1999 – 2010).

Njegovi prijevodi pjesama Leonarda Cohena objavljeni su u kolekciji „Moj život u umjetnosti“, izabrana poezija i pjesme (Alternativni Institut, Mostar, 2003). Uvršten je u knjigu razgovora i odabrane poezije „Jer mi smo mnogi“(Algoritam, 2011), pjesnika Marka Pogačara.

Sarađivao je sa legendama mostarske muzičke scene - bendom Vuneny i kantautorom Sanelom Marićem Marom. Povremeno piše za online magazin Žurnal (Sarajevo), e-zin Blesok (Skopje), kao i časopise Tema (Zagreb) i Enklava (Beograd). Sa Damirom Šodanom prevodi hispano poeziju (serijal Divlji detektivi). 

Napisao je tekstove za album muzičkog kolektiva Novi odmetnici: „Iznad tame, pjesme za Viktor Haru“ (2023), a sa grupom Taino je učestvovao u stvaranju soundtracka za krimi seriju Kotlina. Posljednja muzička saradnja ga odvodi u Zagreb gdje kantautor Ivan Škrabe i Begić dovršavaju album radnog imena „Tajni akord“. 

Posljednjih dvanaest godina proveo je u Nikaragvi i na Karibima, u Dominikanskoj Republici. Trenutno živi u Madridu.

== Diskografija ==
* Savršen metak (Basheskia &amp; Edward EQ, Studio Hit 2015)  
* Opasan čovjek (Basheskia, Periskop Records 2017)  
* Seven Lessons with Mehmed Begic (Basheskia &amp; Edward EQ, Podmornica 2021)  
* Kotlina (Taino, 2022)  
* Iznad tame – Pjesme za Viktora Haru (Novi Odmetnici, 2023)

== Bibliografija ==
* Čekajući mesara (Alternativni institut, Mostar, 2002)  
* Pjesme iz sobe (Frakcija, Split, 2006)  
* Savršen metak u stomak (Naklada Mlinarec &amp; Plavić, Zagreb, 2010)  
* Знам дека знаеш / Znam da znaš / I Know You Know (Blesok, Skopje, 2012)  
* Sitni sati u Managvi (Vrijeme, Zenica, 2015)  
* Opasan čovjek (Buybook, Sarajevo/Zagreb, 2016)  
* Vrijeme morfina (Kontrast izdavaštvo, Beograd, 2018)  
* Pisma iz Paname: detektivski jazz (Red Box, Beograd, 2018)  
* Nesvrstane pjesme (Buybook, Sarajevo, 2019)  
* Divlja tama (Treći Trg, Beograd, 2020)  
* Pisma iz Paname (dopunjeno uređeno izdanje, Vrijeme, Zenica 2021)  
* Pauk u meskalinu (VBZ, Zagreb 2021)  
* Bebop / Hipnoze (Meandar Zagreb 2021 / LOM, Beograd 2019)  
* Predaja (Buybook, Sarajevo, 2022)

== Zajedničke zbirke pjesama ==
* L’Amore Al Primo Binocolo (Brescia, 1999) w/ Nedim Ćisić, Marko Tomaš and Veselin Gatalo  
* Tri puta trideset i tri jednako (Mostar, 2000) w/ Ćisić and Tomaš  
* Film (Mostar, 2001), w/ Lukasz Szopa  
* Ponoćni razgovori (Mostar, 2013) w/ Marko Tomaš

== Vanjske poveznice ==
* [https://madvibratingsand.com Oficijelna stranica] 
* [https://www.youtube.com/user/mesabegic YouTube kanal]  
* [https://6yka.com/intervju/pjesnik-mehmed-mesa-begic-za-buku-nacionalizam-i-patriotizam-me-ne-dodiruju-nisam-njihova-musterija/?fbclid=IwQ0xDSwLTUGxleHRuA2FlbQIxMQABHmaUOIxvsI_8glALYq1PDqIhlM0oXZJxT26EHb2qzJWzfOXoAzQopVf76awv_aem_h4NqLpMiLkaOT7BPysjxSg Intervju za portal Buka]  
* [https://www.urbanmagazin.ba/mehmed-begic-poezija-je-moj-trijumf-i-moja-bijela-zastava-2/ Intervju za Urban magazin]  
* [https://www.portalnovosti.com/mehmed-begic-konclogori-su-mi-uzeli-mladost/ Intervju za Portal Novosti]  
* [https://www.pobjeda.me/clanak/mehmed-begic-kroz-prodavnicu-cipela-do-savrsenog-dvorista Intervju za Pobjedu]
* [https://noviodmetnici1.bandcamp.com/album/iznad-tame-pjesme-za-viktora-haru Iznad tame, pjesme za Viktora Haru]
* [https://tainosessions.bandcamp.com/album/kotlina Kotlina, Taino]

[[Kategorija:Rođeni 1977.]]
[[Kategorija:Biografije, Čapljina]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pjesnici]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]</text>
      <sha1>mizpoglicimqwoz2d1a7skmrpjusvrr</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3732801</id>
      <parentid>3732797</parentid>
      <timestamp>2025-07-03T17:18:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Koji je izvor za navod jedan od najznačajnijih pjesnika?</comment>
      <origin>3732801</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4223" sha1="jg82yxukvnmrx9oy6c8gdhxnj2n0v4l" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Wiki}}
[[Datoteka:Mehmed_Begić.jpg|thumb|right|200px|Mehmed Begić]]

'''Mehmed Begić''' (Čapljina, 1977) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je [[Poezija|pjesnik]] srednje generacije. Introspekcija i melankolija mogu se označiti kao suštinske i prepoznatljive osobenosti njegove poezije.

== Biografija ==
Rođen je 1977. u [[Čapljina|Čapljini]]. Ranu mladost je proveo u rodnom gradu, te u [[Mostar|Mostaru]] i [[Sarajevo|Sarajevu]], gdje se školovao. Jedan je od osnivača i urednika časopisa ''[[Kolaps (časopis)|Kolaps]]'', vodič za urbane spavače (1999 – 2010).

Njegovi prijevodi pjesama [[Leonard Cohen|Leonarda Cohena]] objavljeni su u kolekciji &quot;Moj život u umjetnosti&quot;, izabrana poezija i pjesme (Alternativni Institut, Mostar, 2003). Uvršten je u knjigu razgovora i odabrane poezije &quot;[[Jer mi smo mnogi]]&quot;(Algoritam, 2011), pjesnika [[Marko Pogačar|Marka Pogačara]].

Sarađivao je sa bendom Vuneny i kantautorom [[Sanel Marić|Sanelom Marićem Marom]]. Povremeno piše za online magazin Žurnal (Sarajevo), e-zin Blesok (Skopje), kao i časopise Tema (Zagreb) i Enklava (Beograd). Sa Damirom Šodanom prevodi hispano poeziju (serijal Divlji detektivi). 

Napisao je tekstove za album muzičkog kolektiva Novi odmetnici: „Iznad tame, pjesme za Viktor Haru“ (2023), a sa grupom Taino je učestvovao u stvaranju soundtracka za krimi seriju Kotlina. Posljednja muzička saradnja ga odvodi u Zagreb gdje kantautor Ivan Škrabe i Begić dovršavaju album radnog imena „Tajni akord“. 

Posljednjih dvanaest godina proveo je u [[Nikaragva|Nikaragvi]] i na [[Karibi|Karibima]], u [[Dominikanska Republika|Dominikanskoj Republici]]. Trenutno živi u [[Madrid|Madridu]].

== Diskografija ==
* Savršen metak (Basheskia &amp; Edward EQ, Studio Hit 2015)  
* Opasan čovjek (Basheskia, Periskop Records 2017)  
* Seven Lessons with Mehmed Begic (Basheskia &amp; Edward EQ, Podmornica 2021)  
* Kotlina (Taino, 2022)  
* Iznad tame – Pjesme za Viktora Haru (Novi Odmetnici, 2023)

== Bibliografija ==
* Čekajući mesara (Alternativni institut, Mostar, 2002)  
* Pjesme iz sobe (Frakcija, Split, 2006)  
* Savršen metak u stomak (Naklada Mlinarec &amp; Plavić, Zagreb, 2010)  
* Знам дека знаеш / Znam da znaš / I Know You Know (Blesok, Skopje, 2012)  
* Sitni sati u Managvi (Vrijeme, Zenica, 2015)  
* Opasan čovjek (Buybook, Sarajevo/Zagreb, 2016)  
* Vrijeme morfina (Kontrast izdavaštvo, Beograd, 2018)  
* Pisma iz Paname: detektivski jazz (Red Box, Beograd, 2018)  
* Nesvrstane pjesme (Buybook, Sarajevo, 2019)  
* Divlja tama (Treći Trg, Beograd, 2020)  
* Pisma iz Paname (dopunjeno uređeno izdanje, Vrijeme, Zenica 2021)  
* Pauk u meskalinu (VBZ, Zagreb 2021)  
* Bebop / Hipnoze (Meandar Zagreb 2021 / LOM, Beograd 2019)  
* Predaja (Buybook, Sarajevo, 2022)

== Zajedničke zbirke pjesama ==
* L’Amore Al Primo Binocolo (Brescia, 1999) w/ Nedim Ćisić, Marko Tomaš and Veselin Gatalo  
* Tri puta trideset i tri jednako (Mostar, 2000) w/ Ćisić and Tomaš  
* Film (Mostar, 2001), w/ Lukasz Szopa  
* Ponoćni razgovori (Mostar, 2013) w/ Marko Tomaš

== Vanjske poveznice ==
* [https://madvibratingsand.com Oficijelna stranica] 
* [https://www.youtube.com/user/mesabegic YouTube kanal]  
* [https://6yka.com/intervju/pjesnik-mehmed-mesa-begic-za-buku-nacionalizam-i-patriotizam-me-ne-dodiruju-nisam-njihova-musterija/?fbclid=IwQ0xDSwLTUGxleHRuA2FlbQIxMQABHmaUOIxvsI_8glALYq1PDqIhlM0oXZJxT26EHb2qzJWzfOXoAzQopVf76awv_aem_h4NqLpMiLkaOT7BPysjxSg Intervju za portal Buka]  
* [https://www.urbanmagazin.ba/mehmed-begic-poezija-je-moj-trijumf-i-moja-bijela-zastava-2/ Intervju za Urban magazin]  
* [https://www.portalnovosti.com/mehmed-begic-konclogori-su-mi-uzeli-mladost/ Intervju za Portal Novosti]  
* [https://www.pobjeda.me/clanak/mehmed-begic-kroz-prodavnicu-cipela-do-savrsenog-dvorista Intervju za Pobjedu]
* [https://noviodmetnici1.bandcamp.com/album/iznad-tame-pjesme-za-viktora-haru Iznad tame, pjesme za Viktora Haru]
* [https://tainosessions.bandcamp.com/album/kotlina Kotlina, Taino]

[[Kategorija:Rođeni 1977.]]
[[Kategorija:Biografije, Čapljina]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pjesnici]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]</text>
      <sha1>jg82yxukvnmrx9oy6c8gdhxnj2n0v4l</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3732804</id>
      <parentid>3732801</parentid>
      <timestamp>2025-07-03T17:23:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Biografija */</comment>
      <origin>3732804</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4107" sha1="bp34ts6iddcfsg13ab9f24b0kjf0fdw" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Wiki}}
[[Datoteka:Mehmed_Begić.jpg|thumb|right|200px|Mehmed Begić]]

'''Mehmed Begić''' (Čapljina, 1977) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je [[Poezija|pjesnik]] srednje generacije. Introspekcija i melankolija mogu se označiti kao suštinske i prepoznatljive osobenosti njegove poezije.

== Biografija ==
Rođen je 1977. u [[Čapljina|Čapljini]]. Ranu mladost je proveo u rodnom gradu, te u [[Mostar|Mostaru]] i [[Sarajevo|Sarajevu]], gdje se školovao. Jedan je od osnivača i urednika časopisa ''[[Kolaps (časopis)|Kolaps]]'', vodič za urbane spavače (1999 – 2010).

Njegovi prijevodi pjesama [[Leonard Cohen|Leonarda Cohena]] objavljeni su u kolekciji &quot;Moj život u umjetnosti&quot;, izabrana poezija i pjesme. Uvršten je u knjigu razgovora i odabrane poezije &quot;[[Jer mi smo mnogi]], pjesnika [[Marko Pogačar|Marka Pogačara]].

Sarađivao je sa bendom Vuneny i kantautorom [[Sanel Marić|Sanelom Marićem Marom]]. Povremeno piše za online magazin Žurnal (Sarajevo), e-zin Blesok (Skopje), kao i časopise Tema (Zagreb) i Enklava (Beograd). Sa Damirom Šodanom prevodi hispano poeziju (serijal Divlji detektivi). 

Napisao je tekstove za album muzičkog kolektiva Novi odmetnici: „Iznad tame, pjesme za Viktor Haru“ (2023), a sa grupom Taino je učestvovao u stvaranju soundtracka za krimi seriju Kotlina. Posljednja muzička saradnja ga odvodi u Zagreb gdje kantautor Ivan Škrabe i Begić dovršavaju album radnog imena „Tajni akord“. 

Posljednjih dvanaest godina proveo je u [[Nikaragva|Nikaragvi]] i na [[Karibi|Karibima]], u [[Dominikanska Republika|Dominikanskoj Republici]]. Trenutno živi u [[Madrid|Madridu]].

== Diskografija ==
* Savršen metak (Basheskia &amp; Edward EQ, Studio Hit 2015)  
* Opasan čovjek (Basheskia, Periskop Records 2017)  
* Seven Lessons with Mehmed Begic (Basheskia &amp; Edward EQ, Podmornica 2021)  
* Kotlina (Taino, 2022)  
* Iznad tame – Pjesme za Viktora Haru (Novi Odmetnici, 2023)

== Bibliografija ==
* Čekajući mesara (Alternativni institut, Mostar, 2002)  
* Pjesme iz sobe (Frakcija, Split, 2006)  
* Savršen metak u stomak (Naklada Mlinarec &amp; Plavić, Zagreb, 2010)  
* Знам дека знаеш / Znam da znaš / I Know You Know (Blesok, Skopje, 2012)  
* Sitni sati u Managvi (Vrijeme, Zenica, 2015)  
* Opasan čovjek (Buybook, Sarajevo/Zagreb, 2016)  
* Vrijeme morfina (Kontrast izdavaštvo, Beograd, 2018)  
* Pisma iz Paname: detektivski jazz (Red Box, Beograd, 2018)  
* Nesvrstane pjesme (Buybook, Sarajevo, 2019)  
* Divlja tama (Treći Trg, Beograd, 2020)  
* Pisma iz Paname (dopunjeno uređeno izdanje, Vrijeme, Zenica 2021)  
* Pauk u meskalinu (VBZ, Zagreb 2021)  
* Bebop / Hipnoze (Meandar Zagreb 2021 / LOM, Beograd 2019)  
* Predaja (Buybook, Sarajevo, 2022)

== Zajedničke zbirke pjesama ==
* L’Amore Al Primo Binocolo (Brescia, 1999) w/ Nedim Ćisić, Marko Tomaš and Veselin Gatalo  
* Tri puta trideset i tri jednako (Mostar, 2000) w/ Ćisić and Tomaš  
* Film (Mostar, 2001), w/ Lukasz Szopa  
* Ponoćni razgovori (Mostar, 2013) w/ Marko Tomaš

== Vanjske poveznice ==
* [https://madvibratingsand.com Oficijelna stranica]
* [https://6yka.com/intervju/pjesnik-mehmed-mesa-begic-za-buku-nacionalizam-i-patriotizam-me-ne-dodiruju-nisam-njihova-musterija/?fbclid=IwQ0xDSwLTUGxleHRuA2FlbQIxMQABHmaUOIxvsI_8glALYq1PDqIhlM0oXZJxT26EHb2qzJWzfOXoAzQopVf76awv_aem_h4NqLpMiLkaOT7BPysjxSg Intervju za portal Buka]  
* [https://www.urbanmagazin.ba/mehmed-begic-poezija-je-moj-trijumf-i-moja-bijela-zastava-2/ Intervju za Urban magazin]  
* [https://www.portalnovosti.com/mehmed-begic-konclogori-su-mi-uzeli-mladost/ Intervju za Portal Novosti]  
* [https://www.pobjeda.me/clanak/mehmed-begic-kroz-prodavnicu-cipela-do-savrsenog-dvorista Intervju za Pobjedu]
* [https://noviodmetnici1.bandcamp.com/album/iznad-tame-pjesme-za-viktora-haru Iznad tame, pjesme za Viktora Haru]
* [https://tainosessions.bandcamp.com/album/kotlina Kotlina, Taino]

[[Kategorija:Rođeni 1977.]]
[[Kategorija:Biografije, Čapljina]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pjesnici]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]</text>
      <sha1>bp34ts6iddcfsg13ab9f24b0kjf0fdw</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3732805</id>
      <parentid>3732804</parentid>
      <timestamp>2025-07-03T17:24:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Vanjske poveznice */</comment>
      <origin>3732805</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3332" sha1="3xvgms3s56sc2g953vufp9l4htmno6a" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Wiki}}
[[Datoteka:Mehmed_Begić.jpg|thumb|right|200px|Mehmed Begić]]

'''Mehmed Begić''' (Čapljina, 1977) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je [[Poezija|pjesnik]] srednje generacije. Introspekcija i melankolija mogu se označiti kao suštinske i prepoznatljive osobenosti njegove poezije.

== Biografija ==
Rođen je 1977. u [[Čapljina|Čapljini]]. Ranu mladost je proveo u rodnom gradu, te u [[Mostar|Mostaru]] i [[Sarajevo|Sarajevu]], gdje se školovao. Jedan je od osnivača i urednika časopisa ''[[Kolaps (časopis)|Kolaps]]'', vodič za urbane spavače (1999 – 2010).

Njegovi prijevodi pjesama [[Leonard Cohen|Leonarda Cohena]] objavljeni su u kolekciji &quot;Moj život u umjetnosti&quot;, izabrana poezija i pjesme. Uvršten je u knjigu razgovora i odabrane poezije &quot;[[Jer mi smo mnogi]], pjesnika [[Marko Pogačar|Marka Pogačara]].

Sarađivao je sa bendom Vuneny i kantautorom [[Sanel Marić|Sanelom Marićem Marom]]. Povremeno piše za online magazin Žurnal (Sarajevo), e-zin Blesok (Skopje), kao i časopise Tema (Zagreb) i Enklava (Beograd). Sa Damirom Šodanom prevodi hispano poeziju (serijal Divlji detektivi). 

Napisao je tekstove za album muzičkog kolektiva Novi odmetnici: „Iznad tame, pjesme za Viktor Haru“ (2023), a sa grupom Taino je učestvovao u stvaranju soundtracka za krimi seriju Kotlina. Posljednja muzička saradnja ga odvodi u Zagreb gdje kantautor Ivan Škrabe i Begić dovršavaju album radnog imena „Tajni akord“. 

Posljednjih dvanaest godina proveo je u [[Nikaragva|Nikaragvi]] i na [[Karibi|Karibima]], u [[Dominikanska Republika|Dominikanskoj Republici]]. Trenutno živi u [[Madrid|Madridu]].

== Diskografija ==
* Savršen metak (Basheskia &amp; Edward EQ, Studio Hit 2015)  
* Opasan čovjek (Basheskia, Periskop Records 2017)  
* Seven Lessons with Mehmed Begic (Basheskia &amp; Edward EQ, Podmornica 2021)  
* Kotlina (Taino, 2022)  
* Iznad tame – Pjesme za Viktora Haru (Novi Odmetnici, 2023)

== Bibliografija ==
* Čekajući mesara (Alternativni institut, Mostar, 2002)  
* Pjesme iz sobe (Frakcija, Split, 2006)  
* Savršen metak u stomak (Naklada Mlinarec &amp; Plavić, Zagreb, 2010)  
* Знам дека знаеш / Znam da znaš / I Know You Know (Blesok, Skopje, 2012)  
* Sitni sati u Managvi (Vrijeme, Zenica, 2015)  
* Opasan čovjek (Buybook, Sarajevo/Zagreb, 2016)  
* Vrijeme morfina (Kontrast izdavaštvo, Beograd, 2018)  
* Pisma iz Paname: detektivski jazz (Red Box, Beograd, 2018)  
* Nesvrstane pjesme (Buybook, Sarajevo, 2019)  
* Divlja tama (Treći Trg, Beograd, 2020)  
* Pisma iz Paname (dopunjeno uređeno izdanje, Vrijeme, Zenica 2021)  
* Pauk u meskalinu (VBZ, Zagreb 2021)  
* Bebop / Hipnoze (Meandar Zagreb 2021 / LOM, Beograd 2019)  
* Predaja (Buybook, Sarajevo, 2022)

== Zajedničke zbirke pjesama ==
* L’Amore Al Primo Binocolo (Brescia, 1999) w/ Nedim Ćisić, Marko Tomaš and Veselin Gatalo  
* Tri puta trideset i tri jednako (Mostar, 2000) w/ Ćisić and Tomaš  
* Film (Mostar, 2001), w/ Lukasz Szopa  
* Ponoćni razgovori (Mostar, 2013) w/ Marko Tomaš

== Vanjske poveznice ==
* [https://madvibratingsand.com Oficijelna stranica]

{{DEFAULTSORT:Begić, Mehmed}}
[[Kategorija:Rođeni 1977.]]
[[Kategorija:Biografije, Čapljina]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pjesnici]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]</text>
      <sha1>3xvgms3s56sc2g953vufp9l4htmno6a</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3732808</id>
      <parentid>3732805</parentid>
      <timestamp>2025-07-03T18:10:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tanja0615</username>
        <id>170752</id>
      </contributor>
      <comment>/* Biografija */</comment>
      <origin>3732808</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3502" sha1="md5tuea7adtycg37j9fmlhdkc3m1zmx" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Wiki}}
[[Datoteka:Mehmed_Begić.jpg|thumb|right|200px|Mehmed Begić]]

'''Mehmed Begić''' (Čapljina, 1977) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je [[Poezija|pjesnik]] srednje generacije. Introspekcija i melankolija mogu se označiti kao suštinske i prepoznatljive osobenosti njegove poezije.

== Biografija ==
Rođen je 1977. u [[Čapljina|Čapljini]]. Ranu mladost je proveo u rodnom gradu, te u [[Mostar|Mostaru]] i [[Sarajevo|Sarajevu]], gdje se školovao. Jedan je od osnivača i urednika časopisa ''[[Kolaps (časopis)|Kolaps]]'', vodič za urbane spavače (1999 – 2010).

Njegovi prijevodi pjesama [[Leonard Cohen|Leonarda Cohena]] objavljeni su u kolekciji &quot;Moj život u umjetnosti&quot;, izabrana poezija i pjesme. Uvršten je u knjigu razgovora i odabrane poezije &quot;[[Jer mi smo mnogi]], pjesnika [[Marko Pogačar|Marka Pogačara]].

Sarađivao je sa bendom Vuneny i kantautorom [[Sanel Marić|Sanelom Marićem Marom]]. Povremeno piše za online magazin Žurnal (Sarajevo), e-zin Blesok (Skopje), kao i časopise Tema (Zagreb) i Enklava (Beograd). Sa Damirom Šodanom prevodi hispano poeziju (serijal ''Divlji detektivi'').&lt;ref&gt;[https://zurnal.info/clanak/divlji-detektivi-ili-dva-lica-u-potrazi-za-prevodiocem/22363 Žurnal: Divlji detektivi – ili dva lica u potrazi za prevodiocem]&lt;/ref&gt;

Napisao je tekstove za album muzičkog kolektiva Novi odmetnici: „Iznad tame, pjesme za Viktor Haru“ (2023), a sa grupom Taino je učestvovao u stvaranju soundtracka za krimi seriju Kotlina. Posljednja muzička saradnja ga odvodi u Zagreb gdje kantautor Ivan Škrabe i Begić dovršavaju album radnog imena „Tajni akord“. 

Posljednjih dvanaest godina proveo je u [[Nikaragva|Nikaragvi]] i na [[Karibi|Karibima]], u [[Dominikanska Republika|Dominikanskoj Republici]]. Trenutno živi u [[Madrid|Madridu]].

== Diskografija ==
* Savršen metak (Basheskia &amp; Edward EQ, Studio Hit 2015)  
* Opasan čovjek (Basheskia, Periskop Records 2017)  
* Seven Lessons with Mehmed Begic (Basheskia &amp; Edward EQ, Podmornica 2021)  
* Kotlina (Taino, 2022)  
* Iznad tame – Pjesme za Viktora Haru (Novi Odmetnici, 2023)

== Bibliografija ==
* Čekajući mesara (Alternativni institut, Mostar, 2002)  
* Pjesme iz sobe (Frakcija, Split, 2006)  
* Savršen metak u stomak (Naklada Mlinarec &amp; Plavić, Zagreb, 2010)  
* Знам дека знаеш / Znam da znaš / I Know You Know (Blesok, Skopje, 2012)  
* Sitni sati u Managvi (Vrijeme, Zenica, 2015)  
* Opasan čovjek (Buybook, Sarajevo/Zagreb, 2016)  
* Vrijeme morfina (Kontrast izdavaštvo, Beograd, 2018)  
* Pisma iz Paname: detektivski jazz (Red Box, Beograd, 2018)  
* Nesvrstane pjesme (Buybook, Sarajevo, 2019)  
* Divlja tama (Treći Trg, Beograd, 2020)  
* Pisma iz Paname (dopunjeno uređeno izdanje, Vrijeme, Zenica 2021)  
* Pauk u meskalinu (VBZ, Zagreb 2021)  
* Bebop / Hipnoze (Meandar Zagreb 2021 / LOM, Beograd 2019)  
* Predaja (Buybook, Sarajevo, 2022)

== Zajedničke zbirke pjesama ==
* L’Amore Al Primo Binocolo (Brescia, 1999) w/ Nedim Ćisić, Marko Tomaš and Veselin Gatalo  
* Tri puta trideset i tri jednako (Mostar, 2000) w/ Ćisić and Tomaš  
* Film (Mostar, 2001), w/ Lukasz Szopa  
* Ponoćni razgovori (Mostar, 2013) w/ Marko Tomaš

== Vanjske poveznice ==
* [https://madvibratingsand.com Oficijelna stranica]

{{DEFAULTSORT:Begić, Mehmed}}
[[Kategorija:Rođeni 1977.]]
[[Kategorija:Biografije, Čapljina]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pjesnici]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]</text>
      <sha1>md5tuea7adtycg37j9fmlhdkc3m1zmx</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3732809</id>
      <parentid>3732808</parentid>
      <timestamp>2025-07-03T18:11:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tanja0615</username>
        <id>170752</id>
      </contributor>
      <origin>3732809</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3534" sha1="inzmue05wql4q3pkh9q08h285pib9gf" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Wiki}}
[[Datoteka:Mehmed_Begić.jpg|thumb|right|200px|Mehmed Begić]]

'''Mehmed Begić''' (Čapljina, 1977) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je [[Poezija|pjesnik]] srednje generacije. Introspekcija i melankolija mogu se označiti kao suštinske i prepoznatljive osobenosti njegove poezije.

== Biografija ==
Rođen je 1977. u [[Čapljina|Čapljini]]. Ranu mladost je proveo u rodnom gradu, te u [[Mostar|Mostaru]] i [[Sarajevo|Sarajevu]], gdje se školovao. Jedan je od osnivača i urednika časopisa ''[[Kolaps (časopis)|Kolaps]]'', vodič za urbane spavače (1999 – 2010).

Njegovi prijevodi pjesama [[Leonard Cohen|Leonarda Cohena]] objavljeni su u kolekciji &quot;Moj život u umjetnosti&quot;, izabrana poezija i pjesme. Uvršten je u knjigu razgovora i odabrane poezije &quot;[[Jer mi smo mnogi]], pjesnika [[Marko Pogačar|Marka Pogačara]].

Sarađivao je sa bendom Vuneny i kantautorom [[Sanel Marić|Sanelom Marićem Marom]]. Povremeno piše za online magazin Žurnal (Sarajevo), e-zin Blesok (Skopje), kao i časopise Tema (Zagreb) i Enklava (Beograd). Sa Damirom Šodanom prevodi hispano poeziju (serijal ''Divlji detektivi'').&lt;ref&gt;[https://zurnal.info/clanak/divlji-detektivi-ili-dva-lica-u-potrazi-za-prevodiocem/22363 Žurnal: Divlji detektivi – ili dva lica u potrazi za prevodiocem]&lt;/ref&gt;

Napisao je tekstove za album muzičkog kolektiva Novi odmetnici: „Iznad tame, pjesme za Viktor Haru“ (2023), a sa grupom Taino je učestvovao u stvaranju soundtracka za krimi seriju Kotlina. Posljednja muzička saradnja ga odvodi u Zagreb gdje kantautor Ivan Škrabe i Begić dovršavaju album radnog imena „Tajni akord“. 

Posljednjih dvanaest godina proveo je u [[Nikaragva|Nikaragvi]] i na [[Karibi|Karibima]], u [[Dominikanska Republika|Dominikanskoj Republici]]. Trenutno živi u [[Madrid|Madridu]].

== Diskografija ==
* Savršen metak (Basheskia &amp; Edward EQ, Studio Hit 2015)  
* Opasan čovjek (Basheskia, Periskop Records 2017)  
* Seven Lessons with Mehmed Begic (Basheskia &amp; Edward EQ, Podmornica 2021)  
* Kotlina (Taino, 2022)  
* Iznad tame – Pjesme za Viktora Haru (Novi Odmetnici, 2023)

== Bibliografija ==
* Čekajući mesara (Alternativni institut, Mostar, 2002)  
* Pjesme iz sobe (Frakcija, Split, 2006)  
* Savršen metak u stomak (Naklada Mlinarec &amp; Plavić, Zagreb, 2010)  
* Знам дека знаеш / Znam da znaš / I Know You Know (Blesok, Skopje, 2012)  
* Sitni sati u Managvi (Vrijeme, Zenica, 2015)  
* Opasan čovjek (Buybook, Sarajevo/Zagreb, 2016)  
* Vrijeme morfina (Kontrast izdavaštvo, Beograd, 2018)  
* Pisma iz Paname: detektivski jazz (Red Box, Beograd, 2018)  
* Nesvrstane pjesme (Buybook, Sarajevo, 2019)  
* Divlja tama (Treći Trg, Beograd, 2020)  
* Pisma iz Paname (dopunjeno uređeno izdanje, Vrijeme, Zenica 2021)  
* Pauk u meskalinu (VBZ, Zagreb 2021)  
* Bebop / Hipnoze (Meandar Zagreb 2021 / LOM, Beograd 2019)  
* Predaja (Buybook, Sarajevo, 2022)

== Zajedničke zbirke pjesama ==
* L’Amore Al Primo Binocolo (Brescia, 1999) w/ Nedim Ćisić, Marko Tomaš and Veselin Gatalo  
* Tri puta trideset i tri jednako (Mostar, 2000) w/ Ćisić and Tomaš  
* Film (Mostar, 2001), w/ Lukasz Szopa  
* Ponoćni razgovori (Mostar, 2013) w/ Marko Tomaš

== Vanjske poveznice ==
* [https://madvibratingsand.com Oficijelna stranica]

{{DEFAULTSORT:Begić, Mehmed}}
[[Kategorija:Rođeni 1977.]]
[[Kategorija:Biografije, Čapljina]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pjesnici]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]

== Reference ==
&lt;references /&gt;</text>
      <sha1>inzmue05wql4q3pkh9q08h285pib9gf</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3732810</id>
      <parentid>3732809</parentid>
      <timestamp>2025-07-03T18:20:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tanja0615</username>
        <id>170752</id>
      </contributor>
      <comment>/* Biografija */</comment>
      <origin>3732810</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3670" sha1="c64lpdf591f78jztezgvjwe8bspfjny" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Wiki}}
[[Datoteka:Mehmed_Begić.jpg|thumb|right|200px|Mehmed Begić]]

'''Mehmed Begić''' (Čapljina, 1977) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je [[Poezija|pjesnik]] srednje generacije. Introspekcija i melankolija mogu se označiti kao suštinske i prepoznatljive osobenosti njegove poezije.

== Biografija ==
Rođen je 1977. u [[Čapljina|Čapljini]]. Ranu mladost je proveo u rodnom gradu, te u [[Mostar|Mostaru]] i [[Sarajevo|Sarajevu]], gdje se školovao. Jedan je od osnivača i urednika časopisa ''[[Kolaps (časopis)|Kolaps]]'', vodič za urbane spavače (1999 – 2010).

Njegovi prijevodi pjesama [[Leonard Cohen|Leonarda Cohena]] objavljeni su u kolekciji &quot;Moj život u umjetnosti&quot;, izabrana poezija i pjesme. Uvršten je u knjigu razgovora i odabrane poezije &quot;[[Jer mi smo mnogi]]&quot;, pjesnika [[Marko Pogačar|Marka Pogačara]].&lt;ref&gt;[https://mvinfo.hr/clanak/marko-pogacar-jer-mi-smo-mnogi MV Info: Marko Pogačar – Jer mi smo mnogi]&lt;/ref&gt;

Sarađivao je sa bendom Vuneny i kantautorom [[Sanel Marić|Sanelom Marićem Marom]]. Povremeno piše za online magazin [https://zurnal.info Žurnal] (Sarajevo), e-zin Blesok (Skopje), kao i časopise Tema (Zagreb) i Enklava (Beograd). Sa Damirom Šodanom prevodi hispano poeziju (serijal ''Divlji detektivi'').&lt;ref&gt;[https://zurnal.info/clanak/divlji-detektivi-ili-dva-lica-u-potrazi-za-prevodiocem/22363 Žurnal: Divlji detektivi – ili dva lica u potrazi za prevodiocem]&lt;/ref&gt;

Napisao je tekstove za album muzičkog kolektiva Novi odmetnici: „Iznad tame, pjesme za Viktor Haru“ (2023), a sa grupom Taino je učestvovao u stvaranju soundtracka za krimi seriju Kotlina. Posljednja muzička saradnja ga odvodi u Zagreb gdje kantautor Ivan Škrabe i Begić dovršavaju album radnog imena „Tajni akord“. 

Posljednjih dvanaest godina proveo je u [[Nikaragva|Nikaragvi]] i na [[Karibi|Karibima]], u [[Dominikanska Republika|Dominikanskoj Republici]]. Trenutno živi u [[Madrid|Madridu]].

== Diskografija ==
* Savršen metak (Basheskia &amp; Edward EQ, Studio Hit 2015)  
* Opasan čovjek (Basheskia, Periskop Records 2017)  
* Seven Lessons with Mehmed Begic (Basheskia &amp; Edward EQ, Podmornica 2021)  
* Kotlina (Taino, 2022)  
* Iznad tame – Pjesme za Viktora Haru (Novi Odmetnici, 2023)

== Bibliografija ==
* Čekajući mesara (Alternativni institut, Mostar, 2002)  
* Pjesme iz sobe (Frakcija, Split, 2006)  
* Savršen metak u stomak (Naklada Mlinarec &amp; Plavić, Zagreb, 2010)  
* Знам дека знаеш / Znam da znaš / I Know You Know (Blesok, Skopje, 2012)  
* Sitni sati u Managvi (Vrijeme, Zenica, 2015)  
* Opasan čovjek (Buybook, Sarajevo/Zagreb, 2016)  
* Vrijeme morfina (Kontrast izdavaštvo, Beograd, 2018)  
* Pisma iz Paname: detektivski jazz (Red Box, Beograd, 2018)  
* Nesvrstane pjesme (Buybook, Sarajevo, 2019)  
* Divlja tama (Treći Trg, Beograd, 2020)  
* Pisma iz Paname (dopunjeno uređeno izdanje, Vrijeme, Zenica 2021)  
* Pauk u meskalinu (VBZ, Zagreb 2021)  
* Bebop / Hipnoze (Meandar Zagreb 2021 / LOM, Beograd 2019)  
* Predaja (Buybook, Sarajevo, 2022)

== Zajedničke zbirke pjesama ==
* L’Amore Al Primo Binocolo (Brescia, 1999) w/ Nedim Ćisić, Marko Tomaš and Veselin Gatalo  
* Tri puta trideset i tri jednako (Mostar, 2000) w/ Ćisić and Tomaš  
* Film (Mostar, 2001), w/ Lukasz Szopa  
* Ponoćni razgovori (Mostar, 2013) w/ Marko Tomaš

== Vanjske poveznice ==
* [https://madvibratingsand.com Oficijelna stranica]

{{DEFAULTSORT:Begić, Mehmed}}
[[Kategorija:Rođeni 1977.]]
[[Kategorija:Biografije, Čapljina]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pjesnici]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]

== Reference ==
&lt;references /&gt;</text>
      <sha1>c64lpdf591f78jztezgvjwe8bspfjny</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3732811</id>
      <parentid>3732810</parentid>
      <timestamp>2025-07-03T18:26:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>Interni linkovi treba da vode na Wiki stranicu</comment>
      <origin>3732811</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3652" sha1="dtlfugrh2nbpkyou1xwpk925jv9tyou" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Wiki}}
[[Datoteka:Mehmed_Begić.jpg|thumb|right|200px|Mehmed Begić]]

'''Mehmed Begić''' (Čapljina, 1977) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je [[Poezija|pjesnik]] srednje generacije. Introspekcija i melankolija mogu se označiti kao suštinske i prepoznatljive osobenosti njegove poezije.

== Biografija ==
Rođen je 1977. u [[Čapljina|Čapljini]]. Ranu mladost je proveo u rodnom gradu, te u [[Mostar|Mostaru]] i [[Sarajevo|Sarajevu]], gdje se školovao. Jedan je od osnivača i urednika časopisa ''[[Kolaps (časopis)|Kolaps]]'', vodič za urbane spavače (1999 – 2010).

Njegovi prijevodi pjesama [[Leonard Cohen|Leonarda Cohena]] objavljeni su u kolekciji &quot;Moj život u umjetnosti&quot;, izabrana poezija i pjesme. Uvršten je u knjigu razgovora i odabrane poezije &quot;[[Jer mi smo mnogi]]&quot;, pjesnika [[Marko Pogačar|Marka Pogačara]].&lt;ref&gt;[https://mvinfo.hr/clanak/marko-pogacar-jer-mi-smo-mnogi MV Info: Marko Pogačar – Jer mi smo mnogi]&lt;/ref&gt;

Sarađivao je sa bendom Vuneny i kantautorom [[Sanel Marić|Sanelom Marićem Marom]]. Povremeno piše za online magazin [[Žurnal[] (Sarajevo), e-zin Blesok (Skopje), kao i časopise Tema (Zagreb) i Enklava (Beograd). Sa Damirom Šodanom prevodi hispano poeziju (serijal ''Divlji detektivi'').&lt;ref&gt;[https://zurnal.info/clanak/divlji-detektivi-ili-dva-lica-u-potrazi-za-prevodiocem/22363 Žurnal: Divlji detektivi – ili dva lica u potrazi za prevodiocem]&lt;/ref&gt;

Napisao je tekstove za album muzičkog kolektiva Novi odmetnici: „Iznad tame, pjesme za Viktor Haru“ (2023), a sa grupom Taino je učestvovao u stvaranju soundtracka za krimi seriju Kotlina. Posljednja muzička saradnja ga odvodi u Zagreb gdje kantautor Ivan Škrabe i Begić dovršavaju album radnog imena „Tajni akord“. 

Posljednjih dvanaest godina proveo je u [[Nikaragva|Nikaragvi]] i na [[Karibi|Karibima]], u [[Dominikanska Republika|Dominikanskoj Republici]]. Trenutno živi u [[Madrid|Madridu]].

== Diskografija ==
* Savršen metak (Basheskia &amp; Edward EQ, Studio Hit 2015)  
* Opasan čovjek (Basheskia, Periskop Records 2017)  
* Seven Lessons with Mehmed Begic (Basheskia &amp; Edward EQ, Podmornica 2021)  
* Kotlina (Taino, 2022)  
* Iznad tame – Pjesme za Viktora Haru (Novi Odmetnici, 2023)

== Bibliografija ==
* Čekajući mesara (Alternativni institut, Mostar, 2002)  
* Pjesme iz sobe (Frakcija, Split, 2006)  
* Savršen metak u stomak (Naklada Mlinarec &amp; Plavić, Zagreb, 2010)  
* Знам дека знаеш / Znam da znaš / I Know You Know (Blesok, Skopje, 2012)  
* Sitni sati u Managvi (Vrijeme, Zenica, 2015)  
* Opasan čovjek (Buybook, Sarajevo/Zagreb, 2016)  
* Vrijeme morfina (Kontrast izdavaštvo, Beograd, 2018)  
* Pisma iz Paname: detektivski jazz (Red Box, Beograd, 2018)  
* Nesvrstane pjesme (Buybook, Sarajevo, 2019)  
* Divlja tama (Treći Trg, Beograd, 2020)  
* Pisma iz Paname (dopunjeno uređeno izdanje, Vrijeme, Zenica 2021)  
* Pauk u meskalinu (VBZ, Zagreb 2021)  
* Bebop / Hipnoze (Meandar Zagreb 2021 / LOM, Beograd 2019)  
* Predaja (Buybook, Sarajevo, 2022)

== Zajedničke zbirke pjesama ==
* L’Amore Al Primo Binocolo (Brescia, 1999) w/ Nedim Ćisić, Marko Tomaš and Veselin Gatalo  
* Tri puta trideset i tri jednako (Mostar, 2000) w/ Ćisić and Tomaš  
* Film (Mostar, 2001), w/ Lukasz Szopa  
* Ponoćni razgovori (Mostar, 2013) w/ Marko Tomaš

== Vanjske poveznice ==
* [https://madvibratingsand.com Oficijelna stranica]

{{DEFAULTSORT:Begić, Mehmed}}
[[Kategorija:Rođeni 1977.]]
[[Kategorija:Biografije, Čapljina]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pjesnici]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]

== Reference ==
&lt;references /&gt;</text>
      <sha1>dtlfugrh2nbpkyou1xwpk925jv9tyou</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3732812</id>
      <parentid>3732811</parentid>
      <timestamp>2025-07-03T18:26:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Biografija */</comment>
      <origin>3732812</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3652" sha1="ebc561xgc1vcxcogicoe2ozevmwsbmq" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Wiki}}
[[Datoteka:Mehmed_Begić.jpg|thumb|right|200px|Mehmed Begić]]

'''Mehmed Begić''' (Čapljina, 1977) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je [[Poezija|pjesnik]] srednje generacije. Introspekcija i melankolija mogu se označiti kao suštinske i prepoznatljive osobenosti njegove poezije.

== Biografija ==
Rođen je 1977. u [[Čapljina|Čapljini]]. Ranu mladost je proveo u rodnom gradu, te u [[Mostar|Mostaru]] i [[Sarajevo|Sarajevu]], gdje se školovao. Jedan je od osnivača i urednika časopisa ''[[Kolaps (časopis)|Kolaps]]'', vodič za urbane spavače (1999 – 2010).

Njegovi prijevodi pjesama [[Leonard Cohen|Leonarda Cohena]] objavljeni su u kolekciji &quot;Moj život u umjetnosti&quot;, izabrana poezija i pjesme. Uvršten je u knjigu razgovora i odabrane poezije &quot;[[Jer mi smo mnogi]]&quot;, pjesnika [[Marko Pogačar|Marka Pogačara]].&lt;ref&gt;[https://mvinfo.hr/clanak/marko-pogacar-jer-mi-smo-mnogi MV Info: Marko Pogačar – Jer mi smo mnogi]&lt;/ref&gt;

Sarađivao je sa bendom Vuneny i kantautorom [[Sanel Marić|Sanelom Marićem Marom]]. Povremeno piše za online magazin [[Žurnal]] (Sarajevo), e-zin Blesok (Skopje), kao i časopise Tema (Zagreb) i Enklava (Beograd). Sa Damirom Šodanom prevodi hispano poeziju (serijal ''Divlji detektivi'').&lt;ref&gt;[https://zurnal.info/clanak/divlji-detektivi-ili-dva-lica-u-potrazi-za-prevodiocem/22363 Žurnal: Divlji detektivi – ili dva lica u potrazi za prevodiocem]&lt;/ref&gt;

Napisao je tekstove za album muzičkog kolektiva Novi odmetnici: „Iznad tame, pjesme za Viktor Haru“ (2023), a sa grupom Taino je učestvovao u stvaranju soundtracka za krimi seriju Kotlina. Posljednja muzička saradnja ga odvodi u Zagreb gdje kantautor Ivan Škrabe i Begić dovršavaju album radnog imena „Tajni akord“. 

Posljednjih dvanaest godina proveo je u [[Nikaragva|Nikaragvi]] i na [[Karibi|Karibima]], u [[Dominikanska Republika|Dominikanskoj Republici]]. Trenutno živi u [[Madrid|Madridu]].

== Diskografija ==
* Savršen metak (Basheskia &amp; Edward EQ, Studio Hit 2015)  
* Opasan čovjek (Basheskia, Periskop Records 2017)  
* Seven Lessons with Mehmed Begic (Basheskia &amp; Edward EQ, Podmornica 2021)  
* Kotlina (Taino, 2022)  
* Iznad tame – Pjesme za Viktora Haru (Novi Odmetnici, 2023)

== Bibliografija ==
* Čekajući mesara (Alternativni institut, Mostar, 2002)  
* Pjesme iz sobe (Frakcija, Split, 2006)  
* Savršen metak u stomak (Naklada Mlinarec &amp; Plavić, Zagreb, 2010)  
* Знам дека знаеш / Znam da znaš / I Know You Know (Blesok, Skopje, 2012)  
* Sitni sati u Managvi (Vrijeme, Zenica, 2015)  
* Opasan čovjek (Buybook, Sarajevo/Zagreb, 2016)  
* Vrijeme morfina (Kontrast izdavaštvo, Beograd, 2018)  
* Pisma iz Paname: detektivski jazz (Red Box, Beograd, 2018)  
* Nesvrstane pjesme (Buybook, Sarajevo, 2019)  
* Divlja tama (Treći Trg, Beograd, 2020)  
* Pisma iz Paname (dopunjeno uređeno izdanje, Vrijeme, Zenica 2021)  
* Pauk u meskalinu (VBZ, Zagreb 2021)  
* Bebop / Hipnoze (Meandar Zagreb 2021 / LOM, Beograd 2019)  
* Predaja (Buybook, Sarajevo, 2022)

== Zajedničke zbirke pjesama ==
* L’Amore Al Primo Binocolo (Brescia, 1999) w/ Nedim Ćisić, Marko Tomaš and Veselin Gatalo  
* Tri puta trideset i tri jednako (Mostar, 2000) w/ Ćisić and Tomaš  
* Film (Mostar, 2001), w/ Lukasz Szopa  
* Ponoćni razgovori (Mostar, 2013) w/ Marko Tomaš

== Vanjske poveznice ==
* [https://madvibratingsand.com Oficijelna stranica]

{{DEFAULTSORT:Begić, Mehmed}}
[[Kategorija:Rođeni 1977.]]
[[Kategorija:Biografije, Čapljina]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pjesnici]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]

== Reference ==
&lt;references /&gt;</text>
      <sha1>ebc561xgc1vcxcogicoe2ozevmwsbmq</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3732814</id>
      <parentid>3732812</parentid>
      <timestamp>2025-07-03T18:30:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3732814</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3610" sha1="mnl5klb6gc0ptp0n95zl5qf7o1q6u0k" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Wiki}}
[[Datoteka:Mehmed_Begić.jpg|thumb|right|200px|Mehmed Begić]]

'''Mehmed Begić''' (Čapljina, 1977) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je [[Poezija|pjesnik]] srednje generacije. Introspekcija i melankolija mogu se označiti kao suštinske i prepoznatljive osobenosti njegove poezije.

== Biografija ==
Rođen je 1977. u [[Čapljina|Čapljini]]. Ranu mladost je proveo u rodnom gradu, te u [[Mostar|Mostaru]] i [[Sarajevo|Sarajevu]], gdje se školovao. Jedan je od osnivača i urednika časopisa ''[[Kolaps (časopis)|Kolaps]]'', vodič za urbane spavače (1999 – 2010).

Njegovi prijevodi pjesama [[Leonard Cohen|Leonarda Cohena]] objavljeni su u kolekciji &quot;Moj život u umjetnosti&quot;, izabrana poezija i pjesme. Uvršten je u knjigu razgovora i odabrane poezije &quot;[[Jer mi smo mnogi]]&quot;, pjesnika [[Marko Pogačar|Marka Pogačara]].&lt;ref&gt;[https://mvinfo.hr/clanak/marko-pogacar-jer-mi-smo-mnogi MV Info: Marko Pogačar – Jer mi smo mnogi]&lt;/ref&gt;

Sarađivao je sa bendom Vuneny i kantautorom [[Sanel Marić|Sanelom Marićem Marom]]. Povremeno piše za online magazin [[Žurnal]] (Sarajevo), e-zin Blesok (Skopje), kao i časopise Tema (Zagreb) i Enklava (Beograd). Sa Damirom Šodanom prevodi hispano poeziju (serijal ''Divlji detektivi'').&lt;ref&gt;[https://zurnal.info/clanak/divlji-detektivi-ili-dva-lica-u-potrazi-za-prevodiocem/22363 Žurnal: Divlji detektivi – ili dva lica u potrazi za prevodiocem]&lt;/ref&gt;

Napisao je tekstove za album muzičkog kolektiva Novi odmetnici: „Iznad tame, pjesme za Viktor Haru“ (2023), a sa grupom Taino je učestvovao u stvaranju soundtracka za krimi seriju Kotlina. U Zagrebu su kantautor Ivan Škrabe i Begić dovršili album radnog imena „Tajni akord“. 

Posljednjih dvanaest godina proveo je u [[Nikaragva|Nikaragvi]] i na [[Karibi|Karibima]], u [[Dominikanska Republika|Dominikanskoj Republici]]. Trenutno živi u [[Madrid|Madridu]].

== Diskografija ==
* Savršen metak (Basheskia &amp; Edward EQ, Studio Hit 2015)  
* Opasan čovjek (Basheskia, Periskop Records 2017)  
* Seven Lessons with Mehmed Begic (Basheskia &amp; Edward EQ, Podmornica 2021)  
* Kotlina (Taino, 2022)  
* Iznad tame – Pjesme za Viktora Haru (Novi Odmetnici, 2023)

== Bibliografija ==
* Čekajući mesara (Alternativni institut, Mostar, 2002)  
* Pjesme iz sobe (Frakcija, Split, 2006)  
* Savršen metak u stomak (Naklada Mlinarec &amp; Plavić, Zagreb, 2010)  
* Знам дека знаеш / Znam da znaš / I Know You Know (Blesok, Skopje, 2012)  
* Sitni sati u Managvi (Vrijeme, Zenica, 2015)  
* Opasan čovjek (Buybook, Sarajevo/Zagreb, 2016)  
* Vrijeme morfina (Kontrast izdavaštvo, Beograd, 2018)  
* Pisma iz Paname: detektivski jazz (Red Box, Beograd, 2018)  
* Nesvrstane pjesme (Buybook, Sarajevo, 2019)  
* Divlja tama (Treći Trg, Beograd, 2020)  
* Pisma iz Paname (dopunjeno uređeno izdanje, Vrijeme, Zenica 2021)  
* Pauk u meskalinu (VBZ, Zagreb 2021)  
* Bebop / Hipnoze (Meandar Zagreb 2021 / LOM, Beograd 2019)  
* Predaja (Buybook, Sarajevo, 2022)

== Zajedničke zbirke pjesama ==
* L’Amore Al Primo Binocolo (Brescia, 1999) w/ Nedim Ćisić, Marko Tomaš and Veselin Gatalo  
* Tri puta trideset i tri jednako (Mostar, 2000) w/ Ćisić and Tomaš  
* Film (Mostar, 2001), w/ Lukasz Szopa  
* Ponoćni razgovori (Mostar, 2013) w/ Marko Tomaš

== Vanjske poveznice ==
* [https://madvibratingsand.com Oficijelna stranica]

{{DEFAULTSORT:Begić, Mehmed}}
[[Kategorija:Rođeni 1977.]]
[[Kategorija:Biografije, Čapljina]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pjesnici]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]

== Reference ==
&lt;references /&gt;</text>
      <sha1>mnl5klb6gc0ptp0n95zl5qf7o1q6u0k</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3732815</id>
      <parentid>3732814</parentid>
      <timestamp>2025-07-03T18:37:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tanja0615</username>
        <id>170752</id>
      </contributor>
      <comment>/* Biografija */</comment>
      <origin>3732815</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3784" sha1="69q07cts3x3zx3mdn85psfk6x8cx2ra" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Wiki}}
[[Datoteka:Mehmed_Begić.jpg|thumb|right|200px|Mehmed Begić]]

'''Mehmed Begić''' (Čapljina, 1977) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je [[Poezija|pjesnik]] srednje generacije. Introspekcija i melankolija mogu se označiti kao suštinske i prepoznatljive osobenosti njegove poezije.

== Biografija ==
Rođen je 1977. u [[Čapljina|Čapljini]]. Ranu mladost je proveo u rodnom gradu, te u [[Mostar|Mostaru]] i [[Sarajevo|Sarajevu]], gdje se školovao. Jedan je od osnivača i urednika časopisa ''[[Kolaps (časopis)|Kolaps]]'', vodič za urbane spavače (1999 – 2010).

Njegovi prijevodi pjesama [[Leonard Cohen|Leonarda Cohena]] objavljeni su u kolekciji &quot;Moj život u umjetnosti&quot;, izabrana poezija i pjesme.&lt;ref&gt;[https://astronaut.ba/poezija/leonard-cohen-strancev-bluz/ Astronaut: Leonard Cohen – Strančev bluz]&lt;/ref&gt; Uvršten je u knjigu razgovora i odabrane poezije &quot;[[Jer mi smo mnogi]]&quot;, pjesnika [[Marko Pogačar|Marka Pogačara]].&lt;ref&gt;[https://mvinfo.hr/clanak/marko-pogacar-jer-mi-smo-mnogi MV Info: Marko Pogačar – Jer mi smo mnogi]&lt;/ref&gt;

Sarađivao je sa bendom Vuneny i kantautorom [[Sanel Marić|Sanelom Marićem Marom]]. Povremeno piše za online magazin [https://zurnal.info Žurnal] (Sarajevo), e-zin Blesok (Skopje), kao i časopise Tema (Zagreb) i Enklava (Beograd). Sa Damirom Šodanom prevodi hispano poeziju (serijal ''Divlji detektivi'').&lt;ref&gt;[https://zurnal.info/clanak/divlji-detektivi-ili-dva-lica-u-potrazi-za-prevodiocem/22363 Žurnal: Divlji detektivi – ili dva lica u potrazi za prevodiocem]&lt;/ref&gt;

Napisao je tekstove za album muzičkog kolektiva Novi odmetnici: „Iznad tame, pjesme za Viktor Haru“ (2023), a sa grupom Taino je učestvovao u stvaranju soundtracka za krimi seriju Kotlina. Posljednja muzička saradnja ga odvodi u Zagreb gdje kantautor Ivan Škrabe i Begić dovršavaju album radnog imena „Tajni akord“. 

Posljednjih dvanaest godina proveo je u [[Nikaragva|Nikaragvi]] i na [[Karibi|Karibima]], u [[Dominikanska Republika|Dominikanskoj Republici]]. Trenutno živi u [[Madrid|Madridu]].

== Diskografija ==
* Savršen metak (Basheskia &amp; Edward EQ, Studio Hit 2015)  
* Opasan čovjek (Basheskia, Periskop Records 2017)  
* Seven Lessons with Mehmed Begic (Basheskia &amp; Edward EQ, Podmornica 2021)  
* Kotlina (Taino, 2022)  
* Iznad tame – Pjesme za Viktora Haru (Novi Odmetnici, 2023)

== Bibliografija ==
* Čekajući mesara (Alternativni institut, Mostar, 2002)  
* Pjesme iz sobe (Frakcija, Split, 2006)  
* Savršen metak u stomak (Naklada Mlinarec &amp; Plavić, Zagreb, 2010)  
* Знам дека знаеш / Znam da znaš / I Know You Know (Blesok, Skopje, 2012)  
* Sitni sati u Managvi (Vrijeme, Zenica, 2015)  
* Opasan čovjek (Buybook, Sarajevo/Zagreb, 2016)  
* Vrijeme morfina (Kontrast izdavaštvo, Beograd, 2018)  
* Pisma iz Paname: detektivski jazz (Red Box, Beograd, 2018)  
* Nesvrstane pjesme (Buybook, Sarajevo, 2019)  
* Divlja tama (Treći Trg, Beograd, 2020)  
* Pisma iz Paname (dopunjeno uređeno izdanje, Vrijeme, Zenica 2021)  
* Pauk u meskalinu (VBZ, Zagreb 2021)  
* Bebop / Hipnoze (Meandar Zagreb 2021 / LOM, Beograd 2019)  
* Predaja (Buybook, Sarajevo, 2022)

== Zajedničke zbirke pjesama ==
* L’Amore Al Primo Binocolo (Brescia, 1999) w/ Nedim Ćisić, Marko Tomaš and Veselin Gatalo  
* Tri puta trideset i tri jednako (Mostar, 2000) w/ Ćisić and Tomaš  
* Film (Mostar, 2001), w/ Lukasz Szopa  
* Ponoćni razgovori (Mostar, 2013) w/ Marko Tomaš

== Vanjske poveznice ==
* [https://madvibratingsand.com Oficijelna stranica]

{{DEFAULTSORT:Begić, Mehmed}}
[[Kategorija:Rođeni 1977.]]
[[Kategorija:Biografije, Čapljina]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pjesnici]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]

== Reference ==
&lt;references /&gt;</text>
      <sha1>69q07cts3x3zx3mdn85psfk6x8cx2ra</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3732819</id>
      <parentid>3732815</parentid>
      <timestamp>2025-07-03T18:48:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Biografija */</comment>
      <origin>3732819</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3766" sha1="gs77gy8q5l7emo5q3mt6hq8ffuuy6b7" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Wiki}}
[[Datoteka:Mehmed_Begić.jpg|thumb|right|200px|Mehmed Begić]]

'''Mehmed Begić''' (Čapljina, 1977) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je [[Poezija|pjesnik]] srednje generacije. Introspekcija i melankolija mogu se označiti kao suštinske i prepoznatljive osobenosti njegove poezije.

== Biografija ==
Rođen je 1977. u [[Čapljina|Čapljini]]. Ranu mladost je proveo u rodnom gradu, te u [[Mostar|Mostaru]] i [[Sarajevo|Sarajevu]], gdje se školovao. Jedan je od osnivača i urednika časopisa ''[[Kolaps (časopis)|Kolaps]]'', vodič za urbane spavače (1999 – 2010).

Njegovi prijevodi pjesama [[Leonard Cohen|Leonarda Cohena]] objavljeni su u kolekciji &quot;Moj život u umjetnosti&quot;, izabrana poezija i pjesme.&lt;ref&gt;[https://astronaut.ba/poezija/leonard-cohen-strancev-bluz/ Astronaut: Leonard Cohen – Strančev bluz]&lt;/ref&gt; Uvršten je u knjigu razgovora i odabrane poezije &quot;[[Jer mi smo mnogi]]&quot;, pjesnika [[Marko Pogačar|Marka Pogačara]].&lt;ref&gt;[https://mvinfo.hr/clanak/marko-pogacar-jer-mi-smo-mnogi MV Info: Marko Pogačar – Jer mi smo mnogi]&lt;/ref&gt;

Sarađivao je sa bendom Vuneny i kantautorom [[Sanel Marić|Sanelom Marićem Marom]]. Povremeno piše za online magazin [[Žurnal]] (Sarajevo), e-zin Blesok (Skopje), kao i časopise Tema (Zagreb) i Enklava (Beograd). Sa Damirom Šodanom prevodi hispano poeziju (serijal ''Divlji detektivi'').&lt;ref&gt;[https://zurnal.info/clanak/divlji-detektivi-ili-dva-lica-u-potrazi-za-prevodiocem/22363 Žurnal: Divlji detektivi – ili dva lica u potrazi za prevodiocem]&lt;/ref&gt;

Napisao je tekstove za album muzičkog kolektiva Novi odmetnici: „Iznad tame, pjesme za Viktor Haru“ (2023), a sa grupom Taino je učestvovao u stvaranju soundtracka za krimi seriju Kotlina. Posljednja muzička saradnja ga odvodi u Zagreb gdje kantautor Ivan Škrabe i Begić dovršavaju album radnog imena „Tajni akord“. 

Posljednjih dvanaest godina proveo je u [[Nikaragva|Nikaragvi]] i na [[Karibi|Karibima]], u [[Dominikanska Republika|Dominikanskoj Republici]]. Trenutno živi u [[Madrid|Madridu]].

== Diskografija ==
* Savršen metak (Basheskia &amp; Edward EQ, Studio Hit 2015)  
* Opasan čovjek (Basheskia, Periskop Records 2017)  
* Seven Lessons with Mehmed Begic (Basheskia &amp; Edward EQ, Podmornica 2021)  
* Kotlina (Taino, 2022)  
* Iznad tame – Pjesme za Viktora Haru (Novi Odmetnici, 2023)

== Bibliografija ==
* Čekajući mesara (Alternativni institut, Mostar, 2002)  
* Pjesme iz sobe (Frakcija, Split, 2006)  
* Savršen metak u stomak (Naklada Mlinarec &amp; Plavić, Zagreb, 2010)  
* Знам дека знаеш / Znam da znaš / I Know You Know (Blesok, Skopje, 2012)  
* Sitni sati u Managvi (Vrijeme, Zenica, 2015)  
* Opasan čovjek (Buybook, Sarajevo/Zagreb, 2016)  
* Vrijeme morfina (Kontrast izdavaštvo, Beograd, 2018)  
* Pisma iz Paname: detektivski jazz (Red Box, Beograd, 2018)  
* Nesvrstane pjesme (Buybook, Sarajevo, 2019)  
* Divlja tama (Treći Trg, Beograd, 2020)  
* Pisma iz Paname (dopunjeno uređeno izdanje, Vrijeme, Zenica 2021)  
* Pauk u meskalinu (VBZ, Zagreb 2021)  
* Bebop / Hipnoze (Meandar Zagreb 2021 / LOM, Beograd 2019)  
* Predaja (Buybook, Sarajevo, 2022)

== Zajedničke zbirke pjesama ==
* L’Amore Al Primo Binocolo (Brescia, 1999) w/ Nedim Ćisić, Marko Tomaš and Veselin Gatalo  
* Tri puta trideset i tri jednako (Mostar, 2000) w/ Ćisić and Tomaš  
* Film (Mostar, 2001), w/ Lukasz Szopa  
* Ponoćni razgovori (Mostar, 2013) w/ Marko Tomaš

== Vanjske poveznice ==
* [https://madvibratingsand.com Oficijelna stranica]

{{DEFAULTSORT:Begić, Mehmed}}
[[Kategorija:Rođeni 1977.]]
[[Kategorija:Biografije, Čapljina]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pjesnici]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]

== Reference ==
&lt;references /&gt;</text>
      <sha1>gs77gy8q5l7emo5q3mt6hq8ffuuy6b7</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3732820</id>
      <parentid>3732819</parentid>
      <timestamp>2025-07-03T18:59:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tanja0615</username>
        <id>170752</id>
      </contributor>
      <origin>3732820</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3906" sha1="2vroln8rsfzc5k69ch0zll9ytweu9jr" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Wiki}}
[[Datoteka:Mehmed_Begić.jpg|thumb|right|200px|Mehmed Begić]]

'''Mehmed Begić''' (Čapljina, 1977) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je [[Poezija|pjesnik]] srednje generacije. Introspekcija i melankolija mogu se označiti kao suštinske i prepoznatljive osobenosti njegove poezije.&lt;ref&gt;[https://madvibratingsand.com/category/opasan-covjek/opasan-covjek-crtice/ Mad Vibrating Sand: Damir Šodan o Begićevoj poeziji]&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
Rođen je 1977. u [[Čapljina|Čapljini]]. Ranu mladost je proveo u rodnom gradu, te u [[Mostar|Mostaru]] i [[Sarajevo|Sarajevu]], gdje se školovao. Jedan je od osnivača i urednika časopisa ''[[Kolaps (časopis)|Kolaps]]'', vodič za urbane spavače (1999 – 2010).

Njegovi prijevodi pjesama [[Leonard Cohen|Leonarda Cohena]] objavljeni su u kolekciji &quot;Moj život u umjetnosti&quot;, izabrana poezija i pjesme.&lt;ref&gt;[https://astronaut.ba/poezija/leonard-cohen-strancev-bluz/ Astronaut: Leonard Cohen – Strančev bluz]&lt;/ref&gt; Uvršten je u knjigu razgovora i odabrane poezije &quot;[[Jer mi smo mnogi]]&quot;, pjesnika [[Marko Pogačar|Marka Pogačara]].&lt;ref&gt;[https://mvinfo.hr/clanak/marko-pogacar-jer-mi-smo-mnogi MV Info: Marko Pogačar – Jer mi smo mnogi]&lt;/ref&gt;

Sarađivao je sa bendom Vuneny i kantautorom [[Sanel Marić|Sanelom Marićem Marom]]. Povremeno piše za online magazin [[Žurnal]] (Sarajevo), e-zin Blesok (Skopje), kao i časopise Tema (Zagreb) i Enklava (Beograd). Sa Damirom Šodanom prevodi hispano poeziju (serijal ''Divlji detektivi'').&lt;ref&gt;[https://zurnal.info/clanak/divlji-detektivi-ili-dva-lica-u-potrazi-za-prevodiocem/22363 Žurnal: Divlji detektivi – ili dva lica u potrazi za prevodiocem]&lt;/ref&gt;

Napisao je tekstove za album muzičkog kolektiva Novi odmetnici: „Iznad tame, pjesme za Viktor Haru“ (2023), a sa grupom Taino je učestvovao u stvaranju soundtracka za krimi seriju Kotlina. Posljednja muzička saradnja ga odvodi u Zagreb gdje kantautor Ivan Škrabe i Begić dovršavaju album radnog imena „Tajni akord“. 

Posljednjih dvanaest godina proveo je u [[Nikaragva|Nikaragvi]] i na [[Karibi|Karibima]], u [[Dominikanska Republika|Dominikanskoj Republici]]. Trenutno živi u [[Madrid|Madridu]].

== Diskografija ==
* Savršen metak (Basheskia &amp; Edward EQ, Studio Hit 2015)  
* Opasan čovjek (Basheskia, Periskop Records 2017)  
* Seven Lessons with Mehmed Begic (Basheskia &amp; Edward EQ, Podmornica 2021)  
* Kotlina (Taino, 2022)  
* Iznad tame – Pjesme za Viktora Haru (Novi Odmetnici, 2023)

== Bibliografija ==
* Čekajući mesara (Alternativni institut, Mostar, 2002)  
* Pjesme iz sobe (Frakcija, Split, 2006)  
* Savršen metak u stomak (Naklada Mlinarec &amp; Plavić, Zagreb, 2010)  
* Знам дека знаеш / Znam da znaš / I Know You Know (Blesok, Skopje, 2012)  
* Sitni sati u Managvi (Vrijeme, Zenica, 2015)  
* Opasan čovjek (Buybook, Sarajevo/Zagreb, 2016)  
* Vrijeme morfina (Kontrast izdavaštvo, Beograd, 2018)  
* Pisma iz Paname: detektivski jazz (Red Box, Beograd, 2018)  
* Nesvrstane pjesme (Buybook, Sarajevo, 2019)  
* Divlja tama (Treći Trg, Beograd, 2020)  
* Pisma iz Paname (dopunjeno uređeno izdanje, Vrijeme, Zenica 2021)  
* Pauk u meskalinu (VBZ, Zagreb 2021)  
* Bebop / Hipnoze (Meandar Zagreb 2021 / LOM, Beograd 2019)  
* Predaja (Buybook, Sarajevo, 2022)

== Zajedničke zbirke pjesama ==
* L’Amore Al Primo Binocolo (Brescia, 1999) w/ Nedim Ćisić, Marko Tomaš and Veselin Gatalo  
* Tri puta trideset i tri jednako (Mostar, 2000) w/ Ćisić and Tomaš  
* Film (Mostar, 2001), w/ Lukasz Szopa  
* Ponoćni razgovori (Mostar, 2013) w/ Marko Tomaš

== Vanjske poveznice ==
* [https://madvibratingsand.com Oficijelna stranica]

{{DEFAULTSORT:Begić, Mehmed}}
[[Kategorija:Rođeni 1977.]]
[[Kategorija:Biografije, Čapljina]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pjesnici]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]

== Reference ==
&lt;references /&gt;</text>
      <sha1>2vroln8rsfzc5k69ch0zll9ytweu9jr</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3732821</id>
      <parentid>3732820</parentid>
      <timestamp>2025-07-03T19:03:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>Primarni izvori nisu relevantni</comment>
      <origin>3732821</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3660" sha1="9b4zbtwbk7bn230mg7mzsg2xqu9f3ym" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Wiki}}
[[Datoteka:Mehmed_Begić.jpg|thumb|right|200px|Mehmed Begić]]

'''Mehmed Begić''' (Čapljina, 1977) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je [[Poezija|pjesnik]] srednje generacije.

== Biografija ==
Rođen je 1977. u [[Čapljina|Čapljini]]. Ranu mladost je proveo u rodnom gradu, te u [[Mostar|Mostaru]] i [[Sarajevo|Sarajevu]], gdje se školovao. Jedan je od osnivača i urednika časopisa ''[[Kolaps (časopis)|Kolaps]]'', vodič za urbane spavače (1999 – 2010).

Njegovi prijevodi pjesama [[Leonard Cohen|Leonarda Cohena]] objavljeni su u kolekciji &quot;Moj život u umjetnosti&quot;, izabrana poezija i pjesme.&lt;ref&gt;[https://astronaut.ba/poezija/leonard-cohen-strancev-bluz/ Astronaut: Leonard Cohen – Strančev bluz]&lt;/ref&gt; Uvršten je u knjigu razgovora i odabrane poezije &quot;[[Jer mi smo mnogi]]&quot;, pjesnika [[Marko Pogačar|Marka Pogačara]].&lt;ref&gt;[https://mvinfo.hr/clanak/marko-pogacar-jer-mi-smo-mnogi MV Info: Marko Pogačar – Jer mi smo mnogi]&lt;/ref&gt;

Sarađivao je sa bendom Vuneny i kantautorom [[Sanel Marić|Sanelom Marićem Marom]]. Povremeno piše za online magazin [[Žurnal]] (Sarajevo), e-zin Blesok (Skopje), kao i časopise Tema (Zagreb) i Enklava (Beograd). Sa Damirom Šodanom prevodi hispano poeziju (serijal ''Divlji detektivi'').&lt;ref&gt;[https://zurnal.info/clanak/divlji-detektivi-ili-dva-lica-u-potrazi-za-prevodiocem/22363 Žurnal: Divlji detektivi – ili dva lica u potrazi za prevodiocem]&lt;/ref&gt;

Napisao je tekstove za album muzičkog kolektiva Novi odmetnici: „Iznad tame, pjesme za Viktor Haru“ (2023), a sa grupom Taino je učestvovao u stvaranju soundtracka za krimi seriju Kotlina. Posljednja muzička saradnja ga odvodi u Zagreb gdje kantautor Ivan Škrabe i Begić dovršavaju album radnog imena „Tajni akord“. 

Posljednjih dvanaest godina proveo je u [[Nikaragva|Nikaragvi]] i na [[Karibi|Karibima]], u [[Dominikanska Republika|Dominikanskoj Republici]]. Trenutno živi u [[Madrid|Madridu]].

== Diskografija ==
* Savršen metak (Basheskia &amp; Edward EQ, Studio Hit 2015)  
* Opasan čovjek (Basheskia, Periskop Records 2017)  
* Seven Lessons with Mehmed Begic (Basheskia &amp; Edward EQ, Podmornica 2021)  
* Kotlina (Taino, 2022)  
* Iznad tame – Pjesme za Viktora Haru (Novi Odmetnici, 2023)

== Bibliografija ==
* Čekajući mesara (Alternativni institut, Mostar, 2002)  
* Pjesme iz sobe (Frakcija, Split, 2006)  
* Savršen metak u stomak (Naklada Mlinarec &amp; Plavić, Zagreb, 2010)  
* Знам дека знаеш / Znam da znaš / I Know You Know (Blesok, Skopje, 2012)  
* Sitni sati u Managvi (Vrijeme, Zenica, 2015)  
* Opasan čovjek (Buybook, Sarajevo/Zagreb, 2016)  
* Vrijeme morfina (Kontrast izdavaštvo, Beograd, 2018)  
* Pisma iz Paname: detektivski jazz (Red Box, Beograd, 2018)  
* Nesvrstane pjesme (Buybook, Sarajevo, 2019)  
* Divlja tama (Treći Trg, Beograd, 2020)  
* Pisma iz Paname (dopunjeno uređeno izdanje, Vrijeme, Zenica 2021)  
* Pauk u meskalinu (VBZ, Zagreb 2021)  
* Bebop / Hipnoze (Meandar Zagreb 2021 / LOM, Beograd 2019)  
* Predaja (Buybook, Sarajevo, 2022)

== Zajedničke zbirke pjesama ==
* L’Amore Al Primo Binocolo (Brescia, 1999) w/ Nedim Ćisić, Marko Tomaš and Veselin Gatalo  
* Tri puta trideset i tri jednako (Mostar, 2000) w/ Ćisić and Tomaš  
* Film (Mostar, 2001), w/ Lukasz Szopa  
* Ponoćni razgovori (Mostar, 2013) w/ Marko Tomaš

== Vanjske poveznice ==
* [https://madvibratingsand.com Oficijelna stranica]

{{DEFAULTSORT:Begić, Mehmed}}
[[Kategorija:Rođeni 1977.]]
[[Kategorija:Biografije, Čapljina]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pjesnici]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]

== Reference ==
&lt;references /&gt;</text>
      <sha1>9b4zbtwbk7bn230mg7mzsg2xqu9f3ym</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3732822</id>
      <parentid>3732821</parentid>
      <timestamp>2025-07-03T19:06:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tanja0615</username>
        <id>170752</id>
      </contributor>
      <origin>3732822</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4043" sha1="qk9nv23b780j1izpah3v92fh0v7xmzq" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Wiki}}
[[Datoteka:Mehmed_Begić.jpg|thumb|right|200px|Mehmed Begić]]

'''Mehmed Begić''' (Čapljina, 1977) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je [[Poezija|pjesnik]] srednje generacije. Introspekcija i melankolija mogu se označiti kao suštinske i prepoznatljive osobenosti njegove poezije.&lt;ref&gt;[https://madvibratingsand.com/category/opasan-covjek/opasan-covjek-crtice/ MadVibratingSand: Damir Šodan o Begićevoj poeziji]&lt;/ref&gt;
&lt;ref&gt;[https://madvibratingsand.com/category/sitni-sati/sitni-sati-pogovor/ MadVibratingSand: Bekim Sejranović o Begićevoj poeziji]&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
Rođen je 1977. u [[Čapljina|Čapljini]]. Ranu mladost je proveo u rodnom gradu, te u [[Mostar|Mostaru]] i [[Sarajevo|Sarajevu]], gdje se školovao. Jedan je od osnivača i urednika časopisa ''[[Kolaps (časopis)|Kolaps]]'', vodič za urbane spavače (1999 – 2010).

Njegovi prijevodi pjesama [[Leonard Cohen|Leonarda Cohena]] objavljeni su u kolekciji &quot;Moj život u umjetnosti&quot;, izabrana poezija i pjesme.&lt;ref&gt;[https://astronaut.ba/poezija/leonard-cohen-strancev-bluz/ Astronaut: Leonard Cohen – Strančev bluz]&lt;/ref&gt; Uvršten je u knjigu razgovora i odabrane poezije &quot;[[Jer mi smo mnogi]]&quot;, pjesnika [[Marko Pogačar|Marka Pogačara]].&lt;ref&gt;[https://mvinfo.hr/clanak/marko-pogacar-jer-mi-smo-mnogi MV Info: Marko Pogačar – Jer mi smo mnogi]&lt;/ref&gt;

Sarađivao je sa bendom Vuneny i kantautorom [[Sanel Marić|Sanelom Marićem Marom]]. Povremeno piše za online magazin [[Žurnal]] (Sarajevo), e-zin Blesok (Skopje), kao i časopise Tema (Zagreb) i Enklava (Beograd). Sa Damirom Šodanom prevodi hispano poeziju (serijal ''Divlji detektivi'').&lt;ref&gt;[https://zurnal.info/clanak/divlji-detektivi-ili-dva-lica-u-potrazi-za-prevodiocem/22363 Žurnal: Divlji detektivi – ili dva lica u potrazi za prevodiocem]&lt;/ref&gt;

Napisao je tekstove za album muzičkog kolektiva Novi odmetnici: „Iznad tame, pjesme za Viktor Haru“ (2023), a sa grupom Taino je učestvovao u stvaranju soundtracka za krimi seriju Kotlina. Posljednja muzička saradnja ga odvodi u Zagreb gdje kantautor Ivan Škrabe i Begić dovršavaju album radnog imena „Tajni akord“. 

Posljednjih dvanaest godina proveo je u [[Nikaragva|Nikaragvi]] i na [[Karibi|Karibima]], u [[Dominikanska Republika|Dominikanskoj Republici]]. Trenutno živi u [[Madrid|Madridu]].

== Diskografija ==
* Savršen metak (Basheskia &amp; Edward EQ, Studio Hit 2015)  
* Opasan čovjek (Basheskia, Periskop Records 2017)  
* Seven Lessons with Mehmed Begic (Basheskia &amp; Edward EQ, Podmornica 2021)  
* Kotlina (Taino, 2022)  
* Iznad tame – Pjesme za Viktora Haru (Novi Odmetnici, 2023)

== Bibliografija ==
* Čekajući mesara (Alternativni institut, Mostar, 2002)  
* Pjesme iz sobe (Frakcija, Split, 2006)  
* Savršen metak u stomak (Naklada Mlinarec &amp; Plavić, Zagreb, 2010)  
* Знам дека знаеш / Znam da znaš / I Know You Know (Blesok, Skopje, 2012)  
* Sitni sati u Managvi (Vrijeme, Zenica, 2015)  
* Opasan čovjek (Buybook, Sarajevo/Zagreb, 2016)  
* Vrijeme morfina (Kontrast izdavaštvo, Beograd, 2018)  
* Pisma iz Paname: detektivski jazz (Red Box, Beograd, 2018)  
* Nesvrstane pjesme (Buybook, Sarajevo, 2019)  
* Divlja tama (Treći Trg, Beograd, 2020)  
* Pisma iz Paname (dopunjeno uređeno izdanje, Vrijeme, Zenica 2021)  
* Pauk u meskalinu (VBZ, Zagreb 2021)  
* Bebop / Hipnoze (Meandar Zagreb 2021 / LOM, Beograd 2019)  
* Predaja (Buybook, Sarajevo, 2022)

== Zajedničke zbirke pjesama ==
* L’Amore Al Primo Binocolo (Brescia, 1999) w/ Nedim Ćisić, Marko Tomaš and Veselin Gatalo  
* Tri puta trideset i tri jednako (Mostar, 2000) w/ Ćisić and Tomaš  
* Film (Mostar, 2001), w/ Lukasz Szopa  
* Ponoćni razgovori (Mostar, 2013) w/ Marko Tomaš

== Vanjske poveznice ==
* [https://madvibratingsand.com Oficijelna stranica]

{{DEFAULTSORT:Begić, Mehmed}}
[[Kategorija:Rođeni 1977.]]
[[Kategorija:Biografije, Čapljina]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pjesnici]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]

== Reference ==
&lt;references /&gt;</text>
      <sha1>qk9nv23b780j1izpah3v92fh0v7xmzq</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3732823</id>
      <parentid>3732822</parentid>
      <timestamp>2025-07-03T19:09:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/Tanja0615|Tanja0615]] ([[User talk:Tanja0615|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:AnToni|AnToni]]</comment>
      <origin>3732821</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3660" sha1="9b4zbtwbk7bn230mg7mzsg2xqu9f3ym" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Wiki}}
[[Datoteka:Mehmed_Begić.jpg|thumb|right|200px|Mehmed Begić]]

'''Mehmed Begić''' (Čapljina, 1977) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je [[Poezija|pjesnik]] srednje generacije.

== Biografija ==
Rođen je 1977. u [[Čapljina|Čapljini]]. Ranu mladost je proveo u rodnom gradu, te u [[Mostar|Mostaru]] i [[Sarajevo|Sarajevu]], gdje se školovao. Jedan je od osnivača i urednika časopisa ''[[Kolaps (časopis)|Kolaps]]'', vodič za urbane spavače (1999 – 2010).

Njegovi prijevodi pjesama [[Leonard Cohen|Leonarda Cohena]] objavljeni su u kolekciji &quot;Moj život u umjetnosti&quot;, izabrana poezija i pjesme.&lt;ref&gt;[https://astronaut.ba/poezija/leonard-cohen-strancev-bluz/ Astronaut: Leonard Cohen – Strančev bluz]&lt;/ref&gt; Uvršten je u knjigu razgovora i odabrane poezije &quot;[[Jer mi smo mnogi]]&quot;, pjesnika [[Marko Pogačar|Marka Pogačara]].&lt;ref&gt;[https://mvinfo.hr/clanak/marko-pogacar-jer-mi-smo-mnogi MV Info: Marko Pogačar – Jer mi smo mnogi]&lt;/ref&gt;

Sarađivao je sa bendom Vuneny i kantautorom [[Sanel Marić|Sanelom Marićem Marom]]. Povremeno piše za online magazin [[Žurnal]] (Sarajevo), e-zin Blesok (Skopje), kao i časopise Tema (Zagreb) i Enklava (Beograd). Sa Damirom Šodanom prevodi hispano poeziju (serijal ''Divlji detektivi'').&lt;ref&gt;[https://zurnal.info/clanak/divlji-detektivi-ili-dva-lica-u-potrazi-za-prevodiocem/22363 Žurnal: Divlji detektivi – ili dva lica u potrazi za prevodiocem]&lt;/ref&gt;

Napisao je tekstove za album muzičkog kolektiva Novi odmetnici: „Iznad tame, pjesme za Viktor Haru“ (2023), a sa grupom Taino je učestvovao u stvaranju soundtracka za krimi seriju Kotlina. Posljednja muzička saradnja ga odvodi u Zagreb gdje kantautor Ivan Škrabe i Begić dovršavaju album radnog imena „Tajni akord“. 

Posljednjih dvanaest godina proveo je u [[Nikaragva|Nikaragvi]] i na [[Karibi|Karibima]], u [[Dominikanska Republika|Dominikanskoj Republici]]. Trenutno živi u [[Madrid|Madridu]].

== Diskografija ==
* Savršen metak (Basheskia &amp; Edward EQ, Studio Hit 2015)  
* Opasan čovjek (Basheskia, Periskop Records 2017)  
* Seven Lessons with Mehmed Begic (Basheskia &amp; Edward EQ, Podmornica 2021)  
* Kotlina (Taino, 2022)  
* Iznad tame – Pjesme za Viktora Haru (Novi Odmetnici, 2023)

== Bibliografija ==
* Čekajući mesara (Alternativni institut, Mostar, 2002)  
* Pjesme iz sobe (Frakcija, Split, 2006)  
* Savršen metak u stomak (Naklada Mlinarec &amp; Plavić, Zagreb, 2010)  
* Знам дека знаеш / Znam da znaš / I Know You Know (Blesok, Skopje, 2012)  
* Sitni sati u Managvi (Vrijeme, Zenica, 2015)  
* Opasan čovjek (Buybook, Sarajevo/Zagreb, 2016)  
* Vrijeme morfina (Kontrast izdavaštvo, Beograd, 2018)  
* Pisma iz Paname: detektivski jazz (Red Box, Beograd, 2018)  
* Nesvrstane pjesme (Buybook, Sarajevo, 2019)  
* Divlja tama (Treći Trg, Beograd, 2020)  
* Pisma iz Paname (dopunjeno uređeno izdanje, Vrijeme, Zenica 2021)  
* Pauk u meskalinu (VBZ, Zagreb 2021)  
* Bebop / Hipnoze (Meandar Zagreb 2021 / LOM, Beograd 2019)  
* Predaja (Buybook, Sarajevo, 2022)

== Zajedničke zbirke pjesama ==
* L’Amore Al Primo Binocolo (Brescia, 1999) w/ Nedim Ćisić, Marko Tomaš and Veselin Gatalo  
* Tri puta trideset i tri jednako (Mostar, 2000) w/ Ćisić and Tomaš  
* Film (Mostar, 2001), w/ Lukasz Szopa  
* Ponoćni razgovori (Mostar, 2013) w/ Marko Tomaš

== Vanjske poveznice ==
* [https://madvibratingsand.com Oficijelna stranica]

{{DEFAULTSORT:Begić, Mehmed}}
[[Kategorija:Rođeni 1977.]]
[[Kategorija:Biografije, Čapljina]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pjesnici]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]

== Reference ==
&lt;references /&gt;</text>
      <sha1>9b4zbtwbk7bn230mg7mzsg2xqu9f3ym</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3732826</id>
      <parentid>3732823</parentid>
      <timestamp>2025-07-03T19:17:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tanja0615</username>
        <id>170752</id>
      </contributor>
      <origin>3732826</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3757" sha1="c0uqyus0hdjlfqs6uuclplojgoeppug" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Wiki}}
[[Datoteka:Mehmed_Begić.jpg|thumb|right|200px|Mehmed Begić]]

'''Mehmed Begić''' (Čapljina, 1977) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je [[Poezija|pjesnik]] srednje generacije.&lt;ref&gt;[https://madvibratingsand.com/biography/ MadVibratingSand: Biografija Mehmeda Begića]&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
Rođen je 1977. u [[Čapljina|Čapljini]]. Ranu mladost je proveo u rodnom gradu, te u [[Mostar|Mostaru]] i [[Sarajevo|Sarajevu]], gdje se školovao. Jedan je od osnivača i urednika časopisa ''[[Kolaps (časopis)|Kolaps]]'', vodič za urbane spavače (1999 – 2010).

Njegovi prijevodi pjesama [[Leonard Cohen|Leonarda Cohena]] objavljeni su u kolekciji &quot;Moj život u umjetnosti&quot;, izabrana poezija i pjesme.&lt;ref&gt;[https://astronaut.ba/poezija/leonard-cohen-strancev-bluz/ Astronaut: Leonard Cohen – Strančev bluz]&lt;/ref&gt; Uvršten je u knjigu razgovora i odabrane poezije &quot;[[Jer mi smo mnogi]]&quot;, pjesnika [[Marko Pogačar|Marka Pogačara]].&lt;ref&gt;[https://mvinfo.hr/clanak/marko-pogacar-jer-mi-smo-mnogi MV Info: Marko Pogačar – Jer mi smo mnogi]&lt;/ref&gt;

Sarađivao je sa bendom Vuneny i kantautorom [[Sanel Marić|Sanelom Marićem Marom]]. Povremeno piše za online magazin [[Žurnal]] (Sarajevo), e-zin Blesok (Skopje), kao i časopise Tema (Zagreb) i Enklava (Beograd). Sa Damirom Šodanom prevodi hispano poeziju (serijal ''Divlji detektivi'').&lt;ref&gt;[https://zurnal.info/clanak/divlji-detektivi-ili-dva-lica-u-potrazi-za-prevodiocem/22363 Žurnal: Divlji detektivi – ili dva lica u potrazi za prevodiocem]&lt;/ref&gt;

Napisao je tekstove za album muzičkog kolektiva Novi odmetnici: „Iznad tame, pjesme za Viktor Haru“ (2023), a sa grupom Taino je učestvovao u stvaranju soundtracka za krimi seriju Kotlina. Posljednja muzička saradnja ga odvodi u Zagreb gdje kantautor Ivan Škrabe i Begić dovršavaju album radnog imena „Tajni akord“. 

Posljednjih dvanaest godina proveo je u [[Nikaragva|Nikaragvi]] i na [[Karibi|Karibima]], u [[Dominikanska Republika|Dominikanskoj Republici]]. Trenutno živi u [[Madrid|Madridu]].

== Diskografija ==
* Savršen metak (Basheskia &amp; Edward EQ, Studio Hit 2015)  
* Opasan čovjek (Basheskia, Periskop Records 2017)  
* Seven Lessons with Mehmed Begic (Basheskia &amp; Edward EQ, Podmornica 2021)  
* Kotlina (Taino, 2022)  
* Iznad tame – Pjesme za Viktora Haru (Novi Odmetnici, 2023)

== Bibliografija ==
* Čekajući mesara (Alternativni institut, Mostar, 2002)  
* Pjesme iz sobe (Frakcija, Split, 2006)  
* Savršen metak u stomak (Naklada Mlinarec &amp; Plavić, Zagreb, 2010)  
* Знам дека знаеш / Znam da znaš / I Know You Know (Blesok, Skopje, 2012)  
* Sitni sati u Managvi (Vrijeme, Zenica, 2015)  
* Opasan čovjek (Buybook, Sarajevo/Zagreb, 2016)  
* Vrijeme morfina (Kontrast izdavaštvo, Beograd, 2018)  
* Pisma iz Paname: detektivski jazz (Red Box, Beograd, 2018)  
* Nesvrstane pjesme (Buybook, Sarajevo, 2019)  
* Divlja tama (Treći Trg, Beograd, 2020)  
* Pisma iz Paname (dopunjeno uređeno izdanje, Vrijeme, Zenica 2021)  
* Pauk u meskalinu (VBZ, Zagreb 2021)  
* Bebop / Hipnoze (Meandar Zagreb 2021 / LOM, Beograd 2019)  
* Predaja (Buybook, Sarajevo, 2022)

== Zajedničke zbirke pjesama ==
* L’Amore Al Primo Binocolo (Brescia, 1999) w/ Nedim Ćisić, Marko Tomaš and Veselin Gatalo  
* Tri puta trideset i tri jednako (Mostar, 2000) w/ Ćisić and Tomaš  
* Film (Mostar, 2001), w/ Lukasz Szopa  
* Ponoćni razgovori (Mostar, 2013) w/ Marko Tomaš

== Vanjske poveznice ==
* [https://madvibratingsand.com Oficijelna stranica]

{{DEFAULTSORT:Begić, Mehmed}}
[[Kategorija:Rođeni 1977.]]
[[Kategorija:Biografije, Čapljina]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pjesnici]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]

== Reference ==
&lt;references /&gt;</text>
      <sha1>c0uqyus0hdjlfqs6uuclplojgoeppug</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3732828</id>
      <parentid>3732826</parentid>
      <timestamp>2025-07-03T19:26:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tanja0615</username>
        <id>170752</id>
      </contributor>
      <origin>3732828</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3727" sha1="cld2islqmvogq0lqi65c3n8atvfrge7" xml:space="preserve">[[Datoteka:Mehmed_Begić.jpg|thumb|right|200px|Mehmed Begić]]

'''Mehmed Begić''' (Čapljina, 1977) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je [[Poezija|pjesnik]] srednje generacije.&lt;ref&gt;[https://madvibratingsand.com/biography/ MadVibratingSand: Biografija Mehmeda Begića]&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
Rođen je 1977. u [[Čapljina|Čapljini]]. Ranu mladost je proveo u rodnom gradu, te u [[Mostar|Mostaru]] i [[Sarajevo|Sarajevu]], gdje se školovao. Jedan je od osnivača i urednika časopisa ''[[Kolaps (časopis)|Kolaps]]'', vodič za urbane spavače (1999 – 2010).

Njegovi prijevodi pjesama [[Leonard Cohen|Leonarda Cohena]] objavljeni su u kolekciji &quot;Moj život u umjetnosti&quot;, izabrana poezija i pjesme.&lt;ref&gt;[https://astronaut.ba/poezija/leonard-cohen-strancev-bluz/ Astronaut: Leonard Cohen – Strančev bluz]&lt;/ref&gt; Uvršten je u knjigu razgovora i odabrane poezije &quot;[[Jer mi smo mnogi]]&quot;, pjesnika [[Marko Pogačar|Marka Pogačara]].&lt;ref&gt;[https://mvinfo.hr/clanak/marko-pogacar-jer-mi-smo-mnogi MV Info: Marko Pogačar – Jer mi smo mnogi]&lt;/ref&gt;

Sarađivao je sa bendom Vuneny i kantautorom [[Sanel Marić|Sanelom Marićem Marom]]. Povremeno piše za online magazin [[Žurnal]] (Sarajevo), e-zin Blesok (Skopje), kao i časopise Tema (Zagreb) i Enklava (Beograd). Sa Damirom Šodanom prevodi hispano poeziju (serijal ''Divlji detektivi'').&lt;ref&gt;[https://zurnal.info/clanak/divlji-detektivi-ili-dva-lica-u-potrazi-za-prevodiocem/22363 Žurnal: Divlji detektivi – ili dva lica u potrazi za prevodiocem]&lt;/ref&gt;

Napisao je tekstove za album muzičkog kolektiva Novi odmetnici: „Iznad tame, pjesme za Viktor Haru“ (2023), a sa grupom Taino je učestvovao u stvaranju soundtracka za krimi seriju Kotlina. Posljednja muzička saradnja ga odvodi u Zagreb gdje kantautor Ivan Škrabe i Begić dovršavaju album radnog imena „Tajni akord“. 

Posljednjih dvanaest godina proveo je u [[Nikaragva|Nikaragvi]] i na [[Karibi|Karibima]], u [[Dominikanska Republika|Dominikanskoj Republici]]. Trenutno živi u [[Madrid|Madridu]].

== Diskografija ==
* Savršen metak (Basheskia &amp; Edward EQ, Studio Hit 2015)  
* Opasan čovjek (Basheskia, Periskop Records 2017)  
* Seven Lessons with Mehmed Begic (Basheskia &amp; Edward EQ, Podmornica 2021)  
* Kotlina (Taino, 2022)  
* Iznad tame – Pjesme za Viktora Haru (Novi Odmetnici, 2023)

== Bibliografija ==
* Čekajući mesara (Alternativni institut, Mostar, 2002)  
* Pjesme iz sobe (Frakcija, Split, 2006)  
* Savršen metak u stomak (Naklada Mlinarec &amp; Plavić, Zagreb, 2010)  
* Знам дека знаеш / Znam da znaš / I Know You Know (Blesok, Skopje, 2012)  
* Sitni sati u Managvi (Vrijeme, Zenica, 2015)  
* Opasan čovjek (Buybook, Sarajevo/Zagreb, 2016)  
* Vrijeme morfina (Kontrast izdavaštvo, Beograd, 2018)  
* Pisma iz Paname: detektivski jazz (Red Box, Beograd, 2018)  
* Nesvrstane pjesme (Buybook, Sarajevo, 2019)  
* Divlja tama (Treći Trg, Beograd, 2020)  
* Pisma iz Paname (dopunjeno uređeno izdanje, Vrijeme, Zenica 2021)  
* Pauk u meskalinu (VBZ, Zagreb 2021)  
* Bebop / Hipnoze (Meandar Zagreb 2021 / LOM, Beograd 2019)  
* Predaja (Buybook, Sarajevo, 2022)

== Zajedničke zbirke pjesama ==
* L’Amore Al Primo Binocolo (Brescia, 1999) w/ Nedim Ćisić, Marko Tomaš and Veselin Gatalo  
* Tri puta trideset i tri jednako (Mostar, 2000) w/ Ćisić and Tomaš  
* Film (Mostar, 2001), w/ Lukasz Szopa  
* Ponoćni razgovori (Mostar, 2013) w/ Marko Tomaš

== Vanjske poveznice ==
* [https://madvibratingsand.com Oficijelna stranica]

{{DEFAULTSORT:Begić, Mehmed}}
[[Kategorija:Rođeni 1977.]]
[[Kategorija:Biografije, Čapljina]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pjesnici]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]

== Reference ==
&lt;references /&gt;</text>
      <sha1>cld2islqmvogq0lqi65c3n8atvfrge7</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3732951</id>
      <parentid>3732828</parentid>
      <timestamp>2025-07-04T09:21:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tanja0615</username>
        <id>170752</id>
      </contributor>
      <origin>3732951</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4182" sha1="5278nptmg630znmgw517ilqnx7tsg1w" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba 
| ime                = Mehmed Begić
| slika              = Mehmed_Begić.jpg
| veličina_slike     = 
| opis               = 
| datum_rođenja      = 
| mjesto_rođenja     = 
| datum_smrti        = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--&gt;
| mjesto_smrti       = &lt;!-- [[Grad]], [[Država]] --&gt;
| nacionalnost       = 
| druga_imena        = 
| zanimanje          = 
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = ''Savršen metak u stomak'', ''Opasan čovjek'', ''Predaja''
}}

'''Mehmed Begić''' (Čapljina, 1977) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je [[Poezija|pjesnik]].&lt;ref&gt;[https://madvibratingsand.com/biography/ MadVibratingSand: Biografija Mehmeda Begića]&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
Rođen je 1977. u [[Čapljina|Čapljini]]. Ranu mladost je proveo u rodnom gradu, te u [[Mostar|Mostaru]] i [[Sarajevo|Sarajevu]], gdje se školovao. Jedan je od osnivača i urednika časopisa ''[[Kolaps (časopis)|Kolaps]]'', vodič za urbane spavače (1999 – 2010).

Njegovi prijevodi pjesama [[Leonard Cohen|Leonarda Cohena]] objavljeni su u kolekciji &quot;Moj život u umjetnosti&quot;, izabrana poezija i pjesme.&lt;ref&gt;[https://astronaut.ba/poezija/leonard-cohen-strancev-bluz/ Astronaut: Leonard Cohen – Strančev bluz]&lt;/ref&gt; Uvršten je u knjigu razgovora i odabrane poezije &quot;[[Jer mi smo mnogi]]&quot;, pjesnika [[Marko Pogačar|Marka Pogačara]].&lt;ref&gt;[https://mvinfo.hr/clanak/marko-pogacar-jer-mi-smo-mnogi MV Info: Marko Pogačar – Jer mi smo mnogi]&lt;/ref&gt;

Sarađivao je sa bendom Vuneny i kantautorom [[Sanel Marić|Sanelom Marićem Marom]]. Povremeno piše za online magazin [[Žurnal]] (Sarajevo), e-zin Blesok (Skopje), kao i časopise Tema (Zagreb) i Enklava (Beograd). Sa Damirom Šodanom prevodi hispano poeziju (serijal ''Divlji detektivi'').&lt;ref&gt;[https://zurnal.info/clanak/divlji-detektivi-ili-dva-lica-u-potrazi-za-prevodiocem/22363 Žurnal: Divlji detektivi – ili dva lica u potrazi za prevodiocem]&lt;/ref&gt;

Napisao je tekstove za album muzičkog kolektiva Novi odmetnici: „Iznad tame, pjesme za Viktor Haru“ (2023), a sa grupom Taino je učestvovao u stvaranju soundtracka za krimi seriju Kotlina. Posljednja muzička saradnja ga odvodi u Zagreb gdje kantautor Ivan Škrabe i Begić dovršavaju album radnog imena „Tajni akord“. 

Posljednjih dvanaest godina proveo je u [[Nikaragva|Nikaragvi]] i na [[Karibi|Karibima]], u [[Dominikanska Republika|Dominikanskoj Republici]]. Trenutno živi u [[Madrid|Madridu]].

== Diskografija ==
* Savršen metak (Basheskia &amp; Edward EQ, Studio Hit 2015)  
* Opasan čovjek (Basheskia, Periskop Records 2017)  
* Seven Lessons with Mehmed Begic (Basheskia &amp; Edward EQ, Podmornica 2021)  
* Kotlina (Taino, 2022)  
* Iznad tame – Pjesme za Viktora Haru (Novi Odmetnici, 2023)

== Bibliografija ==
* Čekajući mesara (Alternativni institut, Mostar, 2002)  
* Pjesme iz sobe (Frakcija, Split, 2006)  
* Savršen metak u stomak (Naklada Mlinarec &amp; Plavić, Zagreb, 2010)  
* Знам дека знаеш / Znam da znaš / I Know You Know (Blesok, Skopje, 2012)  
* Sitni sati u Managvi (Vrijeme, Zenica, 2015)  
* Opasan čovjek (Buybook, Sarajevo/Zagreb, 2016)  
* Vrijeme morfina (Kontrast izdavaštvo, Beograd, 2018)  
* Pisma iz Paname: detektivski jazz (Red Box, Beograd, 2018)  
* Nesvrstane pjesme (Buybook, Sarajevo, 2019)  
* Divlja tama (Treći Trg, Beograd, 2020)  
* Pisma iz Paname (dopunjeno uređeno izdanje, Vrijeme, Zenica 2021)  
* Pauk u meskalinu (VBZ, Zagreb 2021)  
* Bebop / Hipnoze (Meandar Zagreb 2021 / LOM, Beograd 2019)  
* Predaja (Buybook, Sarajevo, 2022)

== Zajedničke zbirke pjesama ==
* L’Amore Al Primo Binocolo (Brescia, 1999) w/ Nedim Ćisić, Marko Tomaš and Veselin Gatalo  
* Tri puta trideset i tri jednako (Mostar, 2000) w/ Ćisić and Tomaš  
* Film (Mostar, 2001), w/ Lukasz Szopa  
* Ponoćni razgovori (Mostar, 2013) w/ Marko Tomaš

== Vanjske poveznice ==
* [https://madvibratingsand.com Oficijelna stranica]

{{DEFAULTSORT:Begić, Mehmed}}
[[Kategorija:Rođeni 1977.]]
[[Kategorija:Biografije, Čapljina]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pjesnici]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]

== Reference ==
&lt;references /&gt;</text>
      <sha1>5278nptmg630znmgw517ilqnx7tsg1w</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Radioastronomija</title>
    <ns>14</ns>
    <id>523249</id>
    <revision>
      <id>3732798</id>
      <timestamp>2025-07-03T17:15:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{commonscat|Radio astronomy}} {{Kategorija|Radioastronomija}} [[Kategorija:Radio|Astronomija]] [[Kategorija:Astronomske poddiscipline|Radioastronomija]]</comment>
      <origin>3732798</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="153" sha1="lq6demje6r1ljpkpxxzv5uw5qxi9u9b" xml:space="preserve">{{commonscat|Radio astronomy}}
{{Kategorija|Radioastronomija}}
[[Kategorija:Radio|Astronomija]]
[[Kategorija:Astronomske poddiscipline|Radioastronomija]]</text>
      <sha1>lq6demje6r1ljpkpxxzv5uw5qxi9u9b</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Telemetrija</title>
    <ns>14</ns>
    <id>523250</id>
    <revision>
      <id>3732799</id>
      <timestamp>2025-07-03T17:16:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{commonscat|Telemetry}} {{Kategorija|Telemetrija}} [[Kategorija:Telekomunikacije|Telemetrija]] [[Kategorija:Mjerenje|Telemetrija]]</comment>
      <origin>3732799</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="131" sha1="chyw63ggxp4wbubfzklb1bs4rwln4u1" xml:space="preserve">{{commonscat|Telemetry}}
{{Kategorija|Telemetrija}}
[[Kategorija:Telekomunikacije|Telemetrija]]
[[Kategorija:Mjerenje|Telemetrija]]</text>
      <sha1>chyw63ggxp4wbubfzklb1bs4rwln4u1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Laboratorija za mlazni pogon</title>
    <ns>14</ns>
    <id>523251</id>
    <revision>
      <id>3732802</id>
      <timestamp>2025-07-03T17:21:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{commonscat|Jet Propulsion Laboratory}} {{Kategorija|Laboratorija za mlazni pogon}} [[Kategorija:NASA-ina postrojenja|Laboratorija za mlazni pogon]] [[Kategorija:Laboratorije u Kaliforniji|Laboratorija za mlazni pogon]] [[Kategorija:Istraživački instituti u Kaliforniji|Laboratorija za mlazni pogon]] [[Kategorija:Instituti za istraživanje svemirske tehnologije|Laboratorija za mlazni pogon]]</comment>
      <origin>3732802</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="396" sha1="shmwyiiq2piy4856efz5o9tnv7wpjxn" xml:space="preserve">{{commonscat|Jet Propulsion Laboratory}}
{{Kategorija|Laboratorija za mlazni pogon}}
[[Kategorija:NASA-ina postrojenja|Laboratorija za mlazni pogon]]
[[Kategorija:Laboratorije u Kaliforniji|Laboratorija za mlazni pogon]]
[[Kategorija:Istraživački instituti u Kaliforniji|Laboratorija za mlazni pogon]]
[[Kategorija:Instituti za istraživanje svemirske tehnologije|Laboratorija za mlazni pogon]]</text>
      <sha1>shmwyiiq2piy4856efz5o9tnv7wpjxn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Mehmed Begić</title>
    <ns>1</ns>
    <id>523252</id>
    <revision>
      <id>3732806</id>
      <timestamp>2025-07-03T17:26:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tanja0615</username>
        <id>170752</id>
      </contributor>
      <comment>/* Format */ novi odlomak</comment>
      <origin>3732806</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="178" sha1="7rvwhfxzsdy4mt079ctkugb49jsvo0p" xml:space="preserve">== Format ==

Šta još trebam uraditi da stranica zadovoljava zahtjeve? [[Korisnik:Tanja0615|Tanja0615]] ([[Razgovor s korisnikom:Tanja0615|razgovor]]) 19:26, 3 juli 2025 (CEST)</text>
      <sha1>7rvwhfxzsdy4mt079ctkugb49jsvo0p</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3732813</id>
      <parentid>3732806</parentid>
      <timestamp>2025-07-03T18:28:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Format */ odgovor</comment>
      <origin>3732813</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="687" sha1="17n5uhtj4msopphgvz6l34waalpdrn8" xml:space="preserve">== Format ==

Šta još trebam uraditi da stranica zadovoljava zahtjeve? [[Korisnik:Tanja0615|Tanja0615]] ([[Razgovor s korisnikom:Tanja0615|razgovor]]) 19:26, 3 juli 2025 (CEST)

:Navedite sekundarne izvore o sadržini članka. [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 20:28, 3 juli 2025 (CEST)</text>
      <sha1>17n5uhtj4msopphgvz6l34waalpdrn8</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3732816</id>
      <parentid>3732813</parentid>
      <timestamp>2025-07-03T18:39:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tanja0615</username>
        <id>170752</id>
      </contributor>
      <comment>/* Format */ odgovor</comment>
      <origin>3732816</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="845" sha1="gei0o6zigz3zfzcnkdmyx7zob579kb2" xml:space="preserve">== Format ==

Šta još trebam uraditi da stranica zadovoljava zahtjeve? [[Korisnik:Tanja0615|Tanja0615]] ([[Razgovor s korisnikom:Tanja0615|razgovor]]) 19:26, 3 juli 2025 (CEST)

:Navedite sekundarne izvore o sadržini članka. [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 20:28, 3 juli 2025 (CEST)
::Dodala sam nekoliko, kad znam koliko je dovoljno? [[Korisnik:Tanja0615|Tanja0615]] ([[Razgovor s korisnikom:Tanja0615|razgovor]]) 20:39, 3 juli 2025 (CEST)</text>
      <sha1>gei0o6zigz3zfzcnkdmyx7zob579kb2</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3732817</id>
      <parentid>3732816</parentid>
      <timestamp>2025-07-03T18:46:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Format */ odgovor</comment>
      <origin>3732817</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1500" sha1="j1ftmej0l6qciekdwe783rls7ha3dfh" xml:space="preserve">== Format ==

Šta još trebam uraditi da stranica zadovoljava zahtjeve? [[Korisnik:Tanja0615|Tanja0615]] ([[Razgovor s korisnikom:Tanja0615|razgovor]]) 19:26, 3 juli 2025 (CEST)

:Navedite sekundarne izvore o sadržini članka. [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 20:28, 3 juli 2025 (CEST)
::Dodala sam nekoliko, kad znam koliko je dovoljno? [[Korisnik:Tanja0615|Tanja0615]] ([[Razgovor s korisnikom:Tanja0615|razgovor]]) 20:39, 3 juli 2025 (CEST)
:::Kad npr. navedete izvor za ovu rečenicu:&lt;nowiki&gt;''&lt;/nowiki&gt;&quot;...Introspekcija i melankolija mogu se označiti kao suštinske i prepoznatljive osobenosti njegove poezije...&quot;&lt;nowiki&gt;''&lt;/nowiki&gt;. [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 20:46, 3 juli 2025 (CEST)</text>
      <sha1>j1ftmej0l6qciekdwe783rls7ha3dfh</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3732818</id>
      <parentid>3732817</parentid>
      <timestamp>2025-07-03T18:47:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Format */</comment>
      <origin>3732818</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1464" sha1="qinnsxiityr2mbgj6j7llccxa21o045" xml:space="preserve">== Format ==

Šta još trebam uraditi da stranica zadovoljava zahtjeve? [[Korisnik:Tanja0615|Tanja0615]] ([[Razgovor s korisnikom:Tanja0615|razgovor]]) 19:26, 3 juli 2025 (CEST)

:Navedite sekundarne izvore o sadržini članka. [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 20:28, 3 juli 2025 (CEST)
::Dodala sam nekoliko, kad znam koliko je dovoljno? [[Korisnik:Tanja0615|Tanja0615]] ([[Razgovor s korisnikom:Tanja0615|razgovor]]) 20:39, 3 juli 2025 (CEST)
:::Kad npr. navedete izvor za ovu rečenicu:''&quot;...Introspekcija i melankolija mogu se označiti kao suštinske i prepoznatljive osobenosti njegove poezije...&quot;''[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 20:46, 3 juli 2025 (CEST)</text>
      <sha1>qinnsxiityr2mbgj6j7llccxa21o045</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3732824</id>
      <parentid>3732818</parentid>
      <timestamp>2025-07-03T19:12:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tanja0615</username>
        <id>170752</id>
      </contributor>
      <comment>/* Format */ odgovor</comment>
      <origin>3732824</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1671" sha1="k6i4cjbav59k20usxux2vemrf3otbpb" xml:space="preserve">== Format ==

Šta još trebam uraditi da stranica zadovoljava zahtjeve? [[Korisnik:Tanja0615|Tanja0615]] ([[Razgovor s korisnikom:Tanja0615|razgovor]]) 19:26, 3 juli 2025 (CEST)

:Navedite sekundarne izvore o sadržini članka. [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 20:28, 3 juli 2025 (CEST)
::Dodala sam nekoliko, kad znam koliko je dovoljno? [[Korisnik:Tanja0615|Tanja0615]] ([[Razgovor s korisnikom:Tanja0615|razgovor]]) 20:39, 3 juli 2025 (CEST)
:::Kad npr. navedete izvor za ovu rečenicu:''&quot;...Introspekcija i melankolija mogu se označiti kao suštinske i prepoznatljive osobenosti njegove poezije...&quot;''[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 20:46, 3 juli 2025 (CEST)
::::Sklonili ste tu rečenicu. Trebam li još nešto za sad uraditi? Sve sam provjerila sa Begićem. [[Korisnik:Tanja0615|Tanja0615]] ([[Razgovor s korisnikom:Tanja0615|razgovor]]) 21:12, 3 juli 2025 (CEST)</text>
      <sha1>k6i4cjbav59k20usxux2vemrf3otbpb</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3732825</id>
      <parentid>3732824</parentid>
      <timestamp>2025-07-03T19:12:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Format */ odgovor</comment>
      <origin>3732825</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2386" sha1="nflwok8b9myshwfz38t0zqn69f5a6g0" xml:space="preserve">== Format ==

Šta još trebam uraditi da stranica zadovoljava zahtjeve? [[Korisnik:Tanja0615|Tanja0615]] ([[Razgovor s korisnikom:Tanja0615|razgovor]]) 19:26, 3 juli 2025 (CEST)

:Navedite sekundarne izvore o sadržini članka. [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 20:28, 3 juli 2025 (CEST)
::Dodala sam nekoliko, kad znam koliko je dovoljno? [[Korisnik:Tanja0615|Tanja0615]] ([[Razgovor s korisnikom:Tanja0615|razgovor]]) 20:39, 3 juli 2025 (CEST)
:::Kad npr. navedete izvor za ovu rečenicu:''&quot;...Introspekcija i melankolija mogu se označiti kao suštinske i prepoznatljive osobenosti njegove poezije...&quot;''[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 20:46, 3 juli 2025 (CEST)
::::Sklonili ste tu rečenicu. Trebam li još nešto za sad uraditi? Sve sam provjerila sa Begićem. [[Korisnik:Tanja0615|Tanja0615]] ([[Razgovor s korisnikom:Tanja0615|razgovor]]) 21:12, 3 juli 2025 (CEST)
::::Primarni izvori kao npr. s pjesnikove web-stranice se ne mogu koristiti! Ako imate neku referencu relevantog književnog kritičara koja je objavljena u književnom časopisu, možete je povezati. Ovako je samopromocija, koja se briše po automatizmu. [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 21:12, 3 juli 2025 (CEST)</text>
      <sha1>nflwok8b9myshwfz38t0zqn69f5a6g0</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3732827</id>
      <parentid>3732825</parentid>
      <timestamp>2025-07-03T19:25:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tanja0615</username>
        <id>170752</id>
      </contributor>
      <comment>/* Format */ odgovor</comment>
      <origin>3732827</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2685" sha1="pshekev6drkfwupiughonth8uewnali" xml:space="preserve">== Format ==

Šta još trebam uraditi da stranica zadovoljava zahtjeve? [[Korisnik:Tanja0615|Tanja0615]] ([[Razgovor s korisnikom:Tanja0615|razgovor]]) 19:26, 3 juli 2025 (CEST)

:Navedite sekundarne izvore o sadržini članka. [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 20:28, 3 juli 2025 (CEST)
::Dodala sam nekoliko, kad znam koliko je dovoljno? [[Korisnik:Tanja0615|Tanja0615]] ([[Razgovor s korisnikom:Tanja0615|razgovor]]) 20:39, 3 juli 2025 (CEST)
:::Kad npr. navedete izvor za ovu rečenicu:''&quot;...Introspekcija i melankolija mogu se označiti kao suštinske i prepoznatljive osobenosti njegove poezije...&quot;''[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 20:46, 3 juli 2025 (CEST)
::::Sklonili ste tu rečenicu. Trebam li još nešto za sad uraditi? Sve sam provjerila sa Begićem. [[Korisnik:Tanja0615|Tanja0615]] ([[Razgovor s korisnikom:Tanja0615|razgovor]]) 21:12, 3 juli 2025 (CEST)
::::Primarni izvori kao npr. s pjesnikove web-stranice se ne mogu koristiti! Ako imate neku referencu relevantog književnog kritičara koja je objavljena u književnom časopisu, možete je povezati. Ovako je samopromocija, koja se briše po automatizmu. [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 21:12, 3 juli 2025 (CEST)
:::::Dosta ih je u arhivama kao, recimo, ovaj Đorđa Krajišnika za Oslobođenje: 
:::::https://infobiro.ba/article/940520/vojni-udar-duse-djordje-krajisnik
:::::Ne znam da li je to dovoljno? [[Korisnik:Tanja0615|Tanja0615]] ([[Razgovor s korisnikom:Tanja0615|razgovor]]) 21:25, 3 juli 2025 (CEST)</text>
      <sha1>pshekev6drkfwupiughonth8uewnali</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Celestino Midali</title>
    <ns>0</ns>
    <id>523253</id>
    <revision>
      <id>3732829</id>
      <timestamp>2025-07-03T19:26:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Infokutija biatlonac | ime                  = Celestino Midali | slika                =  | opis_slike           = | puno_ime             =  | nadimak              =  | nacionalnost         =  | država               = {{ZID|Italija}}  | datum_rođenja        = {{Datum rođenja i godine|1957|01|18}} | mjesto_rođenja       = [[Isola di Fondra]] | država_rođenja       = [[Italija]] | datum_smrti          = | mjesto_smrti         =  | država_smrti         =  | zanimanje...</comment>
      <origin>3732829</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6216" sha1="bwhkvswpeduqcdwg9hg39d3p6vs99fk" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Celestino Midali
| slika                = 
| opis_slike           =
| puno_ime             = 
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Italija}} 
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja i godine|1957|01|18}}
| mjesto_rođenja       = [[Isola di Fondra]]
| država_rođenja       = [[Italija]]
| datum_smrti          =
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         = 
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 
| težina               = 
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 1984.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|1980.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''2''' ( [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979.|1979.]])
| medalje_SP           = '''1'''
| zlato_SP             = 0
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = [[Svjetski kup u biatlonu 1978/1979.|1978/79.]]
| pobjede_SK           = 0
| plasman_SK           = 
| pobjede_SK_štafeta   = 0
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 1
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 3. 7. 2025.
}}
'''Celestino Midali''' rođen 18. januara 1957. u [[Isola di Fondra|Isoli di Fondra]], nekadašnji je [[Italija|italijanski]] [[biatlon]]ac.&lt;ref name=&quot;SportsRef&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/mi/celestino-midali-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200418012718/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/mi/celestino-midali-1.html |url-status=dead |archive-date=18. 4. 2020 |title=Celestino Midali Olympic Results |accessdate=2. 6. 2019|language=en}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} 
|-
|   
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – štafeta|9]]
|}
Midali je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon  [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|ZOI 1980.]] U pojedinačnim utrkama nije nastupao. &lt;!-- U ekipnim takmičenjima mu je najbolji rezultat šesto mjesto na ZOI 1976. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – štafeta|štafeti]] s [[Willy Bertin|Willyjem Bertinom]], [[Lino Jordan|Linom Jordanom]] i [[Pierantonio Clementi|Pierantoniom Clementijem]], kada su sa 8:20.9&amp;nbsp;min zaostatka bili sporiji od [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|sovjetske štafete]] u sastavu: [[Aleksandar Jelizarov]], [[Ivan Bijakov]], [[Nikolaj Kruglov]] i [[Aleksandar Tihonov]]. --&gt;

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1979}}
|   
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – 10 km|67]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – štafeta|5]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1981}}
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981 – 10 km|33]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981 – štafeta|9]]
|}
Celestino Midali je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979.|SP 1979.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981.|SP 1981.]] nastupio dva puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. &lt;!-- Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji bila mu je bronzana medalja na  [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979.|SP 1979.]] u utrci na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – 10 km|10&amp;nbsp;km]], kada je s dva promašaja i zaostatkom od 1:11.0&amp;nbsp;min bio sporiji od pobjednika [[Frank Ullrich|Franka Ullricha]]. U ekipnim utrkama mu je najbolji rezultat peto mjesto na  [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979.|SP 1979.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – štafeta|štafeti]] s [[Celestino Midali|Celestinom Midalijem]], [[Arduino Tiraboschi|Arduinom Tiraboschijem]] i [[Ernesto Zingerle|Ernestom Zingerleom]]; kao i na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982.|SP 1982.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982 – štafeta|štafeti]] s [[Adriano Darioli|Adrianom Dariolijem]], [[Marco Zanon|Marcom Zanonom]] i [[Johann Passler|Johannom Passlerom]].
 --&gt;
=== Svjetski kup ===
Prvi nastup Midalia u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1978/1979.|1978/79.]] &lt;!-- u [[Ruhpolding]]u 14. januara 1978. u utrci na 10&amp;nbsp;km kada je osvojio sedmo mjesto iza pobjednika [[Sigleif Johansen|Sigleifa Johansena]]. Najbolji plasman ostvario je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1981/1982.|1981/82.]] i [[Lahti]]ju 6. marta 1982. utrci na 10&amp;nbsp;km kada je osvojio peto mjesto iza pobjednika [[Matthias Jacob|Matthiasa Jacoba]]. U štafeti je u [[Jáchymov]]u u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1978/1979.|1978/79.]] s [[Celestino Midali|Celestinom Midalijem]], [[Lino Jordan|Linom Jordanom]] i [[Arduino Tiraboschi|Arduinom Tiraboschijem]] osvojio zadnje šesto mjesto, što mu je najbolji rezultat. --&gt;

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1981.

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
{{sekcija}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|3247}}

{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Midali, Celestino}}
[[Kategorija:Rođeni 1957.]]
[[Kategorija:Biografije, Isola di Fondra]]
[[Kategorija:Italijanski biatlonci]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1980.]]
[[Kategorija:Italijanski olimpijci u biatlonu]]</text>
      <sha1>bwhkvswpeduqcdwg9hg39d3p6vs99fk</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3732830</id>
      <parentid>3732829</parentid>
      <timestamp>2025-07-03T19:34:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3732830</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6016" sha1="4kse4x9x4zmksortww99ju6stjp7xz9" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Celestino Midali
| slika                = 
| opis_slike           =
| puno_ime             = 
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Italija}} 
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja i godine|1957|01|18}}
| mjesto_rođenja       = [[Isola di Fondra]]
| država_rođenja       = [[Italija]]
| datum_smrti          =
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         = 
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 
| težina               = 
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 1984.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|1980.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''2''' ( [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979.|1979.]])
| medalje_SP           = '''1'''
| zlato_SP             = 0
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = [[Svjetski kup u biatlonu 1978/1979.|1978/79.]]
| pobjede_SK           = 0
| plasman_SK           = 
| pobjede_SK_štafeta   = 0
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 1
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 3. 7. 2025.
}}
'''Celestino Midali''' rođen 18. januara 1957. u [[Isola di Fondra|Isoli di Fondra]], nekadašnji je [[Italija|italijanski]] [[biatlon]]ac.&lt;ref name=&quot;SportsRef&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/mi/celestino-midali-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200418012718/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/mi/celestino-midali-1.html |url-status=dead |archive-date=18. 4. 2020 |title=Celestino Midali Olympic Results |accessdate=2. 6. 2019|language=en}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1980}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|Biatlon]]) 
|   
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – štafeta|9]]
|}
Midali je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|ZOI 1980.]] U pojedinačnim utrkama nije nastupao. U ekipnim takmičenjima mu je najbolji rezultat deveto mjesto na ZOI 1980. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – štafeta|štafeti]] s [[Arduino Tiraboschi|Arduinom Tiraboschijem]]&lt;br/&gt;[[Adriano Darioli|Adrianom Dariolim]] i [[Luigi Weiss|Luigijem Weissom]], kada su sa 6:17.5&amp;nbsp;min zaostatka bili sporiji od [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|sovjetske štafete]] u sastavu: 
[[Vladimir Aljikin]], [[Aleksandar Tihonov]], [[Vladimir Barnašov]] i [[Anatolij Aljabjev]].

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1979}}
|   
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – 10 km|67]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – štafeta|5]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1981}}
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981 – 10 km|33]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981 – štafeta|9]]
|}
Celestino Midali je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979.|SP 1979.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981.|SP 1981.]] nastupio dva puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji bilo mu je 33-e mjesto na  [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979.|SP 1979.]] u utrci na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – 10 km|10&amp;nbsp;km]], kada je s dva promašaja i zaostatkom od 3:39.6&amp;nbsp;min bio sporiji od pobjednika [[Frank Ullrich|Franka Ullricha]]. U ekipnim utrkama mu je najbolji rezultat peto mjesto na  [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979.|SP 1979.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – štafeta|štafeti]] s [[Luigi Weiss|Luigijem Weissom]], [[Arduino Tiraboschi|Arduinom Tiraboschijem]] i [[Ernesto Zingerle|Ernestom Zingerleom]]. 

=== Svjetski kup ===
Prvi nastup Midalia u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1978/1979.|1978/79.]] u [[Jáchymov]]u 12. januara 1979. u utrci štafete kada je osvojio sedmo mjesto iza pobjednika [[Sigleif Johansen|Sigleifa Johansena]]. Najbolji plasman ostvario je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1981/1982.|1981/82.]] i [[Lahti]]ju 6. marta 1982. utrci na 10&amp;nbsp;km kada je osvojio peto mjesto iza pobjednika [[Matthias Jacob|Matthiasa Jacoba]]. U štafeti je u [[Jáchymov]]u u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1978/1979.|1978/79.]] s [[Luigi Weiss|Luigijem Weissom]], [[Lino Jordan|Linom Jordanom]] i [[Arduino Tiraboschi|Arduinom Tiraboschijem]] osvojio zadnje šesto mjesto, što mu je najbolji rezultat.

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1981.

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
{{sekcija}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|3247}}

{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Midali, Celestino}}
[[Kategorija:Rođeni 1957.]]
[[Kategorija:Biografije, Isola di Fondra]]
[[Kategorija:Italijanski biatlonci]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1980.]]
[[Kategorija:Italijanski olimpijci u biatlonu]]</text>
      <sha1>4kse4x9x4zmksortww99ju6stjp7xz9</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3732833</id>
      <parentid>3732830</parentid>
      <timestamp>2025-07-03T19:42:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3732833</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6060" sha1="2mb1agshza95all9vc2vtsdmgxd81g3" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Celestino Midali
| slika                = 
| opis_slike           =
| puno_ime             = 
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Italija}} 
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja i godine|1957|01|18}}
| mjesto_rođenja       = [[Isola di Fondra]]
| država_rođenja       = [[Italija]]
| datum_smrti          =
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         = 
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 
| težina               = 
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 1984.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|1980.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''2''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979.|1979]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981.|1981.]])
| medalje_SP           = '''0'''
| zlato_SP             = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = [[Svjetski kup u biatlonu 1978/1979.|1978/79.]]
| pobjede_SK           = 0
| plasman_SK           = 
| pobjede_SK_štafeta   = 0
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 1
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 3. 7. 2025.
}}
'''Celestino Midali''' rođen 18. januara 1957. u [[Isola di Fondra|Isoli di Fondra]], nekadašnji je [[Italija|italijanski]] [[biatlon]]ac.&lt;ref name=&quot;SportsRef&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/mi/celestino-midali-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200418012718/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/mi/celestino-midali-1.html |url-status=dead |archive-date=18. 4. 2020 |title=Celestino Midali Olympic Results |accessdate=2. 6. 2019|language=en}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1980}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|Biatlon]]) 
|   
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – štafeta|9]]
|}
Midali je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|ZOI 1980.]] U pojedinačnim utrkama nije nastupao. U ekipnim takmičenjima mu je najbolji rezultat deveto mjesto na ZOI 1980. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – štafeta|štafeti]] s [[Arduino Tiraboschi|Arduinom Tiraboschijem]]&lt;br/&gt;[[Adriano Darioli|Adrianom Dariolim]] i [[Luigi Weiss|Luigijem Weissom]], kada su sa 6:17.5&amp;nbsp;min zaostatka bili sporiji od [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|sovjetske štafete]] u sastavu: 
[[Vladimir Aljikin]], [[Aleksandar Tihonov]], [[Vladimir Barnašov]] i [[Anatolij Aljabjev]].

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1979}}
|   
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – 10 km|67]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – štafeta|5]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1981}}
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981 – 10 km|33]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981 – štafeta|9]]
|}
Celestino Midali je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979.|SP 1979.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981.|SP 1981.]] nastupio dva puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji bilo mu je 33-e mjesto na  [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979.|SP 1979.]] u utrci na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – 10 km|10&amp;nbsp;km]], kada je s dva promašaja i zaostatkom od 3:39.6&amp;nbsp;min bio sporiji od pobjednika [[Frank Ullrich|Franka Ullricha]]. U ekipnim utrkama mu je najbolji rezultat peto mjesto na  [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979.|SP 1979.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – štafeta|štafeti]] s [[Luigi Weiss|Luigijem Weissom]], [[Arduino Tiraboschi|Arduinom Tiraboschijem]] i [[Ernesto Zingerle|Ernestom Zingerleom]]. 

=== Svjetski kup ===
Prvi nastup Midalia u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1978/1979.|1978/79.]] u [[Jáchymov]]u 12. januara 1979. u utrci štafete kada je osvojio sedmo mjesto iza pobjednika [[Sigleif Johansen|Sigleifa Johansena]]. Najbolji plasman ostvario je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1981/1982.|1981/82.]] i [[Lahti]]ju 6. marta 1982. utrci na 10&amp;nbsp;km kada je osvojio peto mjesto iza pobjednika [[Matthias Jacob|Matthiasa Jacoba]]. U štafeti je u [[Jáchymov]]u u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1978/1979.|1978/79.]] s [[Luigi Weiss|Luigijem Weissom]], [[Lino Jordan|Linom Jordanom]] i [[Arduino Tiraboschi|Arduinom Tiraboschijem]] osvojio zadnje šesto mjesto, što mu je najbolji rezultat.

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1981.

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
{{sekcija}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|3247}}

{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Midali, Celestino}}
[[Kategorija:Rođeni 1957.]]
[[Kategorija:Biografije, Isola di Fondra]]
[[Kategorija:Italijanski biatlonci]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1980.]]
[[Kategorija:Italijanski olimpijci u biatlonu]]</text>
      <sha1>2mb1agshza95all9vc2vtsdmgxd81g3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Adriano Darioli</title>
    <ns>0</ns>
    <id>523254</id>
    <revision>
      <id>3732836</id>
      <timestamp>2025-07-03T19:56:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Infokutija biatlonac | ime                  = Adriano Darioli | slika                =  | opis_slike           = | puno_ime             =  | nadimak              =  | nacionalnost         =  | država               = {{ZID|Italija}}  | datum_rođenja        = {{Datum rođenja i godine|1956|01|14}} | mjesto_rođenja       = [[Bognanco]] | država_rođenja       = [[Italija]] | datum_smrti          = | mjesto_smrti         =  | država_smrti         =  | zanimanje...</comment>
      <origin>3732836</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7689" sha1="io7ql530q0ltyahsrcn6ytycu5k9vn4" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Adriano Darioli
| slika                = 
| opis_slike           =
| puno_ime             = 
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Italija}} 
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja i godine|1956|01|14}}
| mjesto_rođenja       = [[Bognanco]]
| država_rođenja       = [[Italija]]
| datum_smrti          =
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         = 
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 
| težina               = 
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 1986.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''2''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|1980]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|1984.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''2''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1980.|1980]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981.|1981]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983.|1983.]])
| medalje_SP           = '''0'''
| zlato_SP             = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = [[Svjetski kup u biatlonu 1979/1980.|1979/80.]]
| pobjede_SK           = 0
| plasman_SK           =  '''18.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1981/1982.|1981/82.]])
| pobjede_SK_štafeta   = 0
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 1
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 3. 7. 2025.
}}
'''Adriano Darioli''' rođen 14. januara 1956. u [[Bognanco|Bognancu]], nekadašnji je [[Italija|italijanski]] [[biatlon]]ac.&lt;ref name=&quot;SportsRef&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/da/adriano-darioli-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200418012711/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/da/adriano-darioli-1.html |url-status=dead |archive-date=18. 4. 2020 |title=Adriano Darioli Olympic Results |access-date=2. 6. 2019|language=en}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1980}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 20 km|196]]   
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 10 km|25]]
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – štafeta|9]]
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1984}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – 10 km|28]] 
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – štafeta|5]]
|}
Darioli je nastupio dva puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|ZOI 1980.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|ZOI 1984.]] U pojedinačnim utrkama mu je najbolji rezultat 19-o mjesto na ZOI 1980. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je s pet promašaja i zaostatkom od 6:54.9&amp;nbsp;min bio sporiji od pobjednika [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|sovjetskog]] biatlonca [[Anatolij Aljabjev|Anatolija Aljabjeva]]. U ekipnim takmičenjima mu je najbolji rezultat peto mjesto na ZOI 1984. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – štafeta|štafeti]] s [[Gottlieb Taschler|Gottliebom Taschlerom]], [[Johann Passler|Johannom Passlerom]] i [[Andreas Zingerle|Andreasom Zingerleom], kada su s 3:41.1&amp;nbsp;min zaostatka bili sporiji od [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|sovjetske štafete]] u sastavu: [[Dmitrij Vasiljev]], [[Jurij Kaškarov]], [[Algimantas Šalna]] i [[Sergej Buljigin]].

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1981}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981 – 20 km|23]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981 – 10 km|26]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981 – štafeta|9]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1982}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982 – 20 km|16]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982 – 10 km|19]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982 – štafeta|5]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1983}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983 – 20 km|30]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983 – 10 km|21]]  
| 
|}
Adriano Darioli je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981.|SP 1981.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983.|SP 1983.]] nastupio tri puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. &lt;!-- Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji bilo mu je 33-e mjesto na  [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979.|SP 1979.]] u utrci na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – 10 km|10&amp;nbsp;km]], kada je s dva promašaja i zaostatkom od 3:39.6&amp;nbsp;min bio sporiji od pobjednika [[Frank Ullrich|Franka Ullricha]]. U ekipnim utrkama mu je najbolji rezultat peto mjesto na  [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979.|SP 1979.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – štafeta|štafeti]] s [[Luigi Weiss|Luigijem Weissom]], [[Arduino Tiraboschi|Arduinom Tiraboschijem]] i [[Ernesto Zingerle|Ernestom Zingerleom]]. 
 --&gt;
=== Svjetski kup ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:left; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
!colspan=&quot;7&quot; | Plasman u Svjetskom kupu 
|-
! [[Svjetski kup u biatlonu 1979/1980.|1979/80.]] !![[Svjetski kup u biatlonu 1980/1981.|1980/81.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1981/1982.|1981/82.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1982/1983.|1982/83.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1983/1984.|1983/84.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1984/1985.|1984/54.]]
|-
| ||18||20||26||
|}
{{clear}}
Prvi nastup Dariolia u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1979/1980.|1979/80.]] &lt;!-- u [[Jáchymov]]u 12. januara 1979. u utrci štafete kada je osvojio sedmo mjesto iza pobjednika [[Sigleif Johansen|Sigleifa Johansena]]. Najbolji plasman ostvario je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1981/1982.|1981/82.]] i [[Lahti]]ju 6. marta 1982. utrci na 10&amp;nbsp;km kada je osvojio peto mjesto iza pobjednika [[Matthias Jacob|Matthiasa Jacoba]]. U štafeti je u [[Jáchymov]]u u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1978/1979.|1978/79.]] s [[Luigi Weiss|Luigijem Weissom]], [[Lino Jordan|Linom Jordanom]] i [[Arduino Tiraboschi|Arduinom Tiraboschijem]] osvojio zadnje šesto mjesto, što mu je najbolji rezultat. --&gt;

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1986.

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
{{sekcija}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|453}}

{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Darioli, Adriano}}
[[Kategorija:Rođeni 1956.]]
[[Kategorija:Biografije, Bognanco]]
[[Kategorija:Italijanski biatlonci]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1980.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1984.]]
[[Kategorija:Italijanski olimpijci u biatlonu]]</text>
      <sha1>io7ql530q0ltyahsrcn6ytycu5k9vn4</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3732837</id>
      <parentid>3732836</parentid>
      <timestamp>2025-07-03T19:57:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Olimpijske igre */</comment>
      <origin>3732837</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7688" sha1="2btl91vn0lb3kl0s6tab2nhlykattkr" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Adriano Darioli
| slika                = 
| opis_slike           =
| puno_ime             = 
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Italija}} 
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja i godine|1956|01|14}}
| mjesto_rođenja       = [[Bognanco]]
| država_rođenja       = [[Italija]]
| datum_smrti          =
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         = 
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 
| težina               = 
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 1986.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''2''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|1980]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|1984.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''2''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1980.|1980]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981.|1981]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983.|1983.]])
| medalje_SP           = '''0'''
| zlato_SP             = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = [[Svjetski kup u biatlonu 1979/1980.|1979/80.]]
| pobjede_SK           = 0
| plasman_SK           =  '''18.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1981/1982.|1981/82.]])
| pobjede_SK_štafeta   = 0
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 1
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 3. 7. 2025.
}}
'''Adriano Darioli''' rođen 14. januara 1956. u [[Bognanco|Bognancu]], nekadašnji je [[Italija|italijanski]] [[biatlon]]ac.&lt;ref name=&quot;SportsRef&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/da/adriano-darioli-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200418012711/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/da/adriano-darioli-1.html |url-status=dead |archive-date=18. 4. 2020 |title=Adriano Darioli Olympic Results |access-date=2. 6. 2019|language=en}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1980}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 20 km|19]]   
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 10 km|25]]
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – štafeta|9]]
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1984}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – 10 km|28]] 
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – štafeta|5]]
|}
Darioli je nastupio dva puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|ZOI 1980.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|ZOI 1984.]] U pojedinačnim utrkama mu je najbolji rezultat 19-o mjesto na ZOI 1980. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je s pet promašaja i zaostatkom od 6:54.9&amp;nbsp;min bio sporiji od pobjednika [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|sovjetskog]] biatlonca [[Anatolij Aljabjev|Anatolija Aljabjeva]]. U ekipnim takmičenjima mu je najbolji rezultat peto mjesto na ZOI 1984. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – štafeta|štafeti]] s [[Gottlieb Taschler|Gottliebom Taschlerom]], [[Johann Passler|Johannom Passlerom]] i [[Andreas Zingerle|Andreasom Zingerleom], kada su s 3:41.1&amp;nbsp;min zaostatka bili sporiji od [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|sovjetske štafete]] u sastavu: [[Dmitrij Vasiljev]], [[Jurij Kaškarov]], [[Algimantas Šalna]] i [[Sergej Buljigin]].

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1981}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981 – 20 km|23]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981 – 10 km|26]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981 – štafeta|9]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1982}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982 – 20 km|16]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982 – 10 km|19]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982 – štafeta|5]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1983}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983 – 20 km|30]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983 – 10 km|21]]  
| 
|}
Adriano Darioli je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981.|SP 1981.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983.|SP 1983.]] nastupio tri puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. &lt;!-- Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji bilo mu je 33-e mjesto na  [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979.|SP 1979.]] u utrci na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – 10 km|10&amp;nbsp;km]], kada je s dva promašaja i zaostatkom od 3:39.6&amp;nbsp;min bio sporiji od pobjednika [[Frank Ullrich|Franka Ullricha]]. U ekipnim utrkama mu je najbolji rezultat peto mjesto na  [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979.|SP 1979.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – štafeta|štafeti]] s [[Luigi Weiss|Luigijem Weissom]], [[Arduino Tiraboschi|Arduinom Tiraboschijem]] i [[Ernesto Zingerle|Ernestom Zingerleom]]. 
 --&gt;
=== Svjetski kup ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:left; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
!colspan=&quot;7&quot; | Plasman u Svjetskom kupu 
|-
! [[Svjetski kup u biatlonu 1979/1980.|1979/80.]] !![[Svjetski kup u biatlonu 1980/1981.|1980/81.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1981/1982.|1981/82.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1982/1983.|1982/83.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1983/1984.|1983/84.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1984/1985.|1984/54.]]
|-
| ||18||20||26||
|}
{{clear}}
Prvi nastup Dariolia u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1979/1980.|1979/80.]] &lt;!-- u [[Jáchymov]]u 12. januara 1979. u utrci štafete kada je osvojio sedmo mjesto iza pobjednika [[Sigleif Johansen|Sigleifa Johansena]]. Najbolji plasman ostvario je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1981/1982.|1981/82.]] i [[Lahti]]ju 6. marta 1982. utrci na 10&amp;nbsp;km kada je osvojio peto mjesto iza pobjednika [[Matthias Jacob|Matthiasa Jacoba]]. U štafeti je u [[Jáchymov]]u u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1978/1979.|1978/79.]] s [[Luigi Weiss|Luigijem Weissom]], [[Lino Jordan|Linom Jordanom]] i [[Arduino Tiraboschi|Arduinom Tiraboschijem]] osvojio zadnje šesto mjesto, što mu je najbolji rezultat. --&gt;

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1986.

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
{{sekcija}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|453}}

{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Darioli, Adriano}}
[[Kategorija:Rođeni 1956.]]
[[Kategorija:Biografije, Bognanco]]
[[Kategorija:Italijanski biatlonci]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1980.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1984.]]
[[Kategorija:Italijanski olimpijci u biatlonu]]</text>
      <sha1>2btl91vn0lb3kl0s6tab2nhlykattkr</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3732838</id>
      <parentid>3732837</parentid>
      <timestamp>2025-07-03T19:58:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Olimpijske igre */</comment>
      <origin>3732838</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7688" sha1="l0b5vxaai7xv317z0a2q588q7mel3o0" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Adriano Darioli
| slika                = 
| opis_slike           =
| puno_ime             = 
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Italija}} 
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja i godine|1956|01|14}}
| mjesto_rođenja       = [[Bognanco]]
| država_rođenja       = [[Italija]]
| datum_smrti          =
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         = 
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 
| težina               = 
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 1986.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''2''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|1980]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|1984.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''2''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1980.|1980]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981.|1981]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983.|1983.]])
| medalje_SP           = '''0'''
| zlato_SP             = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = [[Svjetski kup u biatlonu 1979/1980.|1979/80.]]
| pobjede_SK           = 0
| plasman_SK           =  '''18.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1981/1982.|1981/82.]])
| pobjede_SK_štafeta   = 0
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 1
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 3. 7. 2025.
}}
'''Adriano Darioli''' rođen 14. januara 1956. u [[Bognanco|Bognancu]], nekadašnji je [[Italija|italijanski]] [[biatlon]]ac.&lt;ref name=&quot;SportsRef&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/da/adriano-darioli-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200418012711/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/da/adriano-darioli-1.html |url-status=dead |archive-date=18. 4. 2020 |title=Adriano Darioli Olympic Results |access-date=2. 6. 2019|language=en}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1980}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 20 km|19]]   
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 10 km|25]]
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – štafeta|9]]
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1984}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – 20 km|28]] 
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – štafeta|5]]
|}
Darioli je nastupio dva puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|ZOI 1980.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|ZOI 1984.]] U pojedinačnim utrkama mu je najbolji rezultat 19-o mjesto na ZOI 1980. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je s pet promašaja i zaostatkom od 6:54.9&amp;nbsp;min bio sporiji od pobjednika [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|sovjetskog]] biatlonca [[Anatolij Aljabjev|Anatolija Aljabjeva]]. U ekipnim takmičenjima mu je najbolji rezultat peto mjesto na ZOI 1984. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – štafeta|štafeti]] s [[Gottlieb Taschler|Gottliebom Taschlerom]], [[Johann Passler|Johannom Passlerom]] i [[Andreas Zingerle|Andreasom Zingerleom], kada su s 3:41.1&amp;nbsp;min zaostatka bili sporiji od [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|sovjetske štafete]] u sastavu: [[Dmitrij Vasiljev]], [[Jurij Kaškarov]], [[Algimantas Šalna]] i [[Sergej Buljigin]].

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1981}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981 – 20 km|23]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981 – 10 km|26]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981 – štafeta|9]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1982}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982 – 20 km|16]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982 – 10 km|19]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982 – štafeta|5]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1983}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983 – 20 km|30]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983 – 10 km|21]]  
| 
|}
Adriano Darioli je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981.|SP 1981.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983.|SP 1983.]] nastupio tri puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. &lt;!-- Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji bilo mu je 33-e mjesto na  [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979.|SP 1979.]] u utrci na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – 10 km|10&amp;nbsp;km]], kada je s dva promašaja i zaostatkom od 3:39.6&amp;nbsp;min bio sporiji od pobjednika [[Frank Ullrich|Franka Ullricha]]. U ekipnim utrkama mu je najbolji rezultat peto mjesto na  [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979.|SP 1979.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – štafeta|štafeti]] s [[Luigi Weiss|Luigijem Weissom]], [[Arduino Tiraboschi|Arduinom Tiraboschijem]] i [[Ernesto Zingerle|Ernestom Zingerleom]]. 
 --&gt;
=== Svjetski kup ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:left; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
!colspan=&quot;7&quot; | Plasman u Svjetskom kupu 
|-
! [[Svjetski kup u biatlonu 1979/1980.|1979/80.]] !![[Svjetski kup u biatlonu 1980/1981.|1980/81.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1981/1982.|1981/82.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1982/1983.|1982/83.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1983/1984.|1983/84.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1984/1985.|1984/54.]]
|-
| ||18||20||26||
|}
{{clear}}
Prvi nastup Dariolia u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1979/1980.|1979/80.]] &lt;!-- u [[Jáchymov]]u 12. januara 1979. u utrci štafete kada je osvojio sedmo mjesto iza pobjednika [[Sigleif Johansen|Sigleifa Johansena]]. Najbolji plasman ostvario je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1981/1982.|1981/82.]] i [[Lahti]]ju 6. marta 1982. utrci na 10&amp;nbsp;km kada je osvojio peto mjesto iza pobjednika [[Matthias Jacob|Matthiasa Jacoba]]. U štafeti je u [[Jáchymov]]u u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1978/1979.|1978/79.]] s [[Luigi Weiss|Luigijem Weissom]], [[Lino Jordan|Linom Jordanom]] i [[Arduino Tiraboschi|Arduinom Tiraboschijem]] osvojio zadnje šesto mjesto, što mu je najbolji rezultat. --&gt;

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1986.

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
{{sekcija}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|453}}

{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Darioli, Adriano}}
[[Kategorija:Rođeni 1956.]]
[[Kategorija:Biografije, Bognanco]]
[[Kategorija:Italijanski biatlonci]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1980.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1984.]]
[[Kategorija:Italijanski olimpijci u biatlonu]]</text>
      <sha1>l0b5vxaai7xv317z0a2q588q7mel3o0</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3732839</id>
      <parentid>3732838</parentid>
      <timestamp>2025-07-03T20:02:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Karijera */</comment>
      <origin>3732839</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7665" sha1="jhziu49eq3g3rudxlrr4uceqakby81f" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Adriano Darioli
| slika                = 
| opis_slike           =
| puno_ime             = 
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Italija}} 
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja i godine|1956|01|14}}
| mjesto_rođenja       = [[Bognanco]]
| država_rođenja       = [[Italija]]
| datum_smrti          =
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         = 
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 
| težina               = 
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 1986.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''2''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|1980]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|1984.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''2''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1980.|1980]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981.|1981]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983.|1983.]])
| medalje_SP           = '''0'''
| zlato_SP             = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = [[Svjetski kup u biatlonu 1979/1980.|1979/80.]]
| pobjede_SK           = 0
| plasman_SK           =  '''18.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1981/1982.|1981/82.]])
| pobjede_SK_štafeta   = 0
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 1
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 3. 7. 2025.
}}
'''Adriano Darioli''' rođen 14. januara 1956. u [[Bognanco|Bognancu]], nekadašnji je [[Italija|italijanski]] [[biatlon]]ac.&lt;ref name=&quot;SportsRef&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/da/adriano-darioli-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200418012711/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/da/adriano-darioli-1.html |url-status=dead |archive-date=18. 4. 2020 |title=Adriano Darioli Olympic Results |access-date=2. 6. 2019|language=en}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1980}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 20 km|19]]   
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 10 km|25]]
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – štafeta|9]]
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1984}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – 20 km|28]] 
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – štafeta|5]]
|}
Darioli je nastupio dva puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|ZOI 1980.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|ZOI 1984.]] U pojedinačnim utrkama mu je najbolji rezultat 19-o mjesto na ZOI 1980. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je s pet promašaja i zaostatkom od 6:54.9&amp;nbsp;min bio sporiji od pobjednika [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|sovjetskog]] biatlonca [[Anatolij Aljabjev|Anatolija Aljabjeva]]. U ekipnim takmičenjima mu je najbolji rezultat peto mjesto na ZOI 1984. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – štafeta|štafeti]] s [[Gottlieb Taschler|Gottliebom Taschlerom]], [[Johann Passler|Johannom Passlerom]] i [[Andreas Zingerle|Andreasom Zingerleom]], kada su s 3:41.1&amp;nbsp;min zaostatka bili sporiji od [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|sovjetske štafete]] u sastavu: [[Dmitrij Vasiljev]], [[Jurij Kaškarov]], [[Algimantas Šalna]] i [[Sergej Buljigin]].

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1981}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981 – 20 km|23]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981 – 10 km|26]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981 – štafeta|9]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1982}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982 – 20 km|16]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982 – 10 km|19]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982 – štafeta|5]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1983}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983 – 20 km|30]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983 – 10 km|21]]  
| 
|}
Adriano Darioli je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981.|SP 1981.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983.|SP 1983.]] nastupio tri puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]].  Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji bilo mu je 16-o mjesto na  [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982.|SP 1982.]] u utrci na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982 – 200 km|20&amp;nbsp;km]], kada je s pet promašaja i zaostatkom od  6:16.8&amp;nbsp;min bio sporiji od pobjednika [[Frank Ullrich|Franka Ullricha]]. 

U ekipnim utrkama mu je najbolji rezultat peto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982.|SP 1982.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982 – štafeta|štafeti]] s [[Marco Zanon|Marcom Zanonom]], [[Johann Passler|Johannom Passlerom]] i [[Luigi Weiss|Luigijem Weissom]].

=== Svjetski kup ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:left; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
!colspan=&quot;7&quot; | Plasman u Svjetskom kupu 
|-
! [[Svjetski kup u biatlonu 1979/1980.|1979/80.]] !![[Svjetski kup u biatlonu 1980/1981.|1980/81.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1981/1982.|1981/82.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1982/1983.|1982/83.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1983/1984.|1983/84.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1984/1985.|1984/54.]]
|-
| ||18||20||26||
|}
{{clear}}
Prvi nastup Dariolia u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1979/1980.|1979/80.]] &lt;!-- u [[Jáchymov]]u 12. januara 1979. u utrci štafete kada je osvojio sedmo mjesto iza pobjednika [[Sigleif Johansen|Sigleifa Johansena]]. Najbolji plasman ostvario je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1981/1982.|1981/82.]] i [[Lahti]]ju 6. marta 1982. utrci na 10&amp;nbsp;km kada je osvojio peto mjesto iza pobjednika [[Matthias Jacob|Matthiasa Jacoba]]. U štafeti je u [[Jáchymov]]u u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1978/1979.|1978/79.]] s [[Luigi Weiss|Luigijem Weissom]], [[Lino Jordan|Linom Jordanom]] i [[Arduino Tiraboschi|Arduinom Tiraboschijem]] osvojio zadnje šesto mjesto, što mu je najbolji rezultat. --&gt;

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1986.

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
{{sekcija}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|453}}

{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Darioli, Adriano}}
[[Kategorija:Rođeni 1956.]]
[[Kategorija:Biografije, Bognanco]]
[[Kategorija:Italijanski biatlonci]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1980.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1984.]]
[[Kategorija:Italijanski olimpijci u biatlonu]]</text>
      <sha1>jhziu49eq3g3rudxlrr4uceqakby81f</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3732840</id>
      <parentid>3732839</parentid>
      <timestamp>2025-07-03T20:07:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3732840</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7296" sha1="kk8qz5a03xam8v3mdow2uxr81b7hwy6" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Adriano Darioli
| slika                = 
| opis_slike           =
| puno_ime             = 
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Italija}} 
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja i godine|1956|01|14}}
| mjesto_rođenja       = [[Bognanco]]
| država_rođenja       = [[Italija]]
| datum_smrti          =
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         = 
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 
| težina               = 
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 1986.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''2''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|1980]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|1984.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''3''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1980.|1980]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981.|1981]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983.|1983.]])
| medalje_SP           = '''0'''
| zlato_SP             = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = [[Svjetski kup u biatlonu 1979/1980.|1979/80.]]
| pobjede_SK           = 0
| plasman_SK           =  '''18.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1981/1982.|1981/82.]])
| pobjede_SK_štafeta   = 0
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 1
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 3. 7. 2025.
}}
'''Adriano Darioli''' rođen 14. januara 1956. u [[Bognanco|Bognancu]], nekadašnji je [[Italija|italijanski]] [[biatlon]]ac.&lt;ref name=&quot;SportsRef&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/da/adriano-darioli-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200418012711/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/da/adriano-darioli-1.html |url-status=dead |archive-date=18. 4. 2020 |title=Adriano Darioli Olympic Results |access-date=2. 6. 2019|language=en}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1980}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 20 km|19]]   
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 10 km|25]]
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – štafeta|9]]
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1984}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – 20 km|28]] 
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – štafeta|5]]
|}
Darioli je nastupio dva puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|ZOI 1980.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|ZOI 1984.]] U pojedinačnim utrkama mu je najbolji rezultat 19-o mjesto na ZOI 1980. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je s pet promašaja i zaostatkom od 6:54.9&amp;nbsp;min bio sporiji od pobjednika [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|sovjetskog]] biatlonca [[Anatolij Aljabjev|Anatolija Aljabjeva]]. U ekipnim takmičenjima mu je najbolji rezultat peto mjesto na ZOI 1984. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – štafeta|štafeti]] s [[Gottlieb Taschler|Gottliebom Taschlerom]], [[Johann Passler|Johannom Passlerom]] i [[Andreas Zingerle|Andreasom Zingerleom]], kada su s 3:41.1&amp;nbsp;min zaostatka bili sporiji od [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|sovjetske štafete]] u sastavu: [[Dmitrij Vasiljev]], [[Jurij Kaškarov]], [[Algimantas Šalna]] i [[Sergej Buljigin]].

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1981}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981 – 20 km|23]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981 – 10 km|26]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981 – štafeta|9]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1982}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982 – 20 km|16]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982 – 10 km|19]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982 – štafeta|5]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1983}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983 – 20 km|30]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983 – 10 km|21]]  
| 
|}
Adriano Darioli je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981.|SP 1981.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983.|SP 1983.]] nastupio tri puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]].  Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji bilo mu je 16-o mjesto na  [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982.|SP 1982.]] u utrci na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982 – 200 km|20&amp;nbsp;km]], kada je s pet promašaja i zaostatkom od  6:16.8&amp;nbsp;min bio sporiji od pobjednika [[Frank Ullrich|Franka Ullricha]]. U ekipnim utrkama mu je najbolji rezultat peto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982.|SP 1982.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982 – štafeta|štafeti]] s [[Marco Zanon|Marcom Zanonom]], [[Johann Passler|Johannom Passlerom]] i [[Luigi Weiss|Luigijem Weissom]].

=== Svjetski kup ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:left; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
!colspan=&quot;7&quot; | Plasman u Svjetskom kupu 
|-
! [[Svjetski kup u biatlonu 1979/1980.|1979/80.]] !![[Svjetski kup u biatlonu 1980/1981.|1980/81.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1981/1982.|1981/82.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1982/1983.|1982/83.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1983/1984.|1983/84.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1984/1985.|1984/85.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1985/1986.|1985/86.]]
|-
| || ||18||20||26||
|}
{{clear}}
Prvi nastup Dariolia u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1979/1980.|1979/80.]] [[Ruhpolding]]u 18. januara 1980. u utrci na 20&amp;nbsp;km kada je osvojio šesto mjesto iza pobjednika [[Sigleif Johansen|Sigleifa Johansena]], što mu je ostao najbolji plasman. U štafeti nije nastupao.

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1986.

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
{{sekcija}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|453}}

{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Darioli, Adriano}}
[[Kategorija:Rođeni 1956.]]
[[Kategorija:Biografije, Bognanco]]
[[Kategorija:Italijanski biatlonci]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1980.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1984.]]
[[Kategorija:Italijanski olimpijci u biatlonu]]</text>
      <sha1>kk8qz5a03xam8v3mdow2uxr81b7hwy6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Sport na Kosovu po sportovima</title>
    <ns>14</ns>
    <id>523256</id>
    <revision>
      <id>3732845</id>
      <timestamp>2025-07-03T20:33:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Commonscat|Sports in Kosovo by sport}}  [[Kategorija:Sport na Kosovu|Po sportu]] [[Kategorija:Sport po državama i sportovima|Kosovo]]</comment>
      <origin>3732845</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="136" sha1="5dl5mnq5eyuumn9bkgdfjpjzdqsqiyw" xml:space="preserve">{{Commonscat|Sports in Kosovo by sport}}

[[Kategorija:Sport na Kosovu|Po sportu]]
[[Kategorija:Sport po državama i sportovima|Kosovo]]</text>
      <sha1>5dl5mnq5eyuumn9bkgdfjpjzdqsqiyw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Sportovi na ZOI 1928.</title>
    <ns>14</ns>
    <id>523257</id>
    <revision>
      <id>3732846</id>
      <timestamp>2025-07-03T20:37:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Commonscat|1928 Winter Olympics events}}  [[Kategorija:ZOI 1928.|Sportovi]]</comment>
      <origin>3732846</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="77" sha1="m2y989lpfsl0vx57kixty8gjzj1tkjv" xml:space="preserve">{{Commonscat|1928 Winter Olympics events}}

[[Kategorija:ZOI 1928.|Sportovi]]</text>
      <sha1>m2y989lpfsl0vx57kixty8gjzj1tkjv</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3732849</id>
      <parentid>3732846</parentid>
      <timestamp>2025-07-03T20:42:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Sportovi na ZOI po godinama]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3732849</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="120" sha1="lm4yv4muyfwcbduezr23jb1fwkj1q29" xml:space="preserve">{{Commonscat|1928 Winter Olympics events}}

[[Kategorija:ZOI 1928.|Sportovi]]
[[Kategorija:Sportovi na ZOI po godinama]]</text>
      <sha1>lm4yv4muyfwcbduezr23jb1fwkj1q29</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3732852</id>
      <parentid>3732849</parentid>
      <timestamp>2025-07-03T20:46:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>novi ključ za [[Kategorija:Sportovi na ZOI po godinama]]: &quot;1928&quot; (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3732852</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="125" sha1="j8ixp9bvmh50mf1bszcmhniv7969fqv" xml:space="preserve">{{Commonscat|1928 Winter Olympics events}}

[[Kategorija:ZOI 1928.|Sportovi]]
[[Kategorija:Sportovi na ZOI po godinama|1928]]</text>
      <sha1>j8ixp9bvmh50mf1bszcmhniv7969fqv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Sportovi na ZOI 1948.</title>
    <ns>14</ns>
    <id>523258</id>
    <revision>
      <id>3732847</id>
      <timestamp>2025-07-03T20:37:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Commonscat|1948 Winter Olympics events}}  [[Kategorija:ZOI 1948.|Sportovi]]</comment>
      <origin>3732847</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="77" sha1="760o8go5xt7akgvs37nnaee7fuv2t02" xml:space="preserve">{{Commonscat|1948 Winter Olympics events}}

[[Kategorija:ZOI 1948.|Sportovi]]</text>
      <sha1>760o8go5xt7akgvs37nnaee7fuv2t02</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3732848</id>
      <parentid>3732847</parentid>
      <timestamp>2025-07-03T20:41:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Sportovi na ZOI po godinama]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3732848</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="120" sha1="p5veos9d7cvufxeaky9d2wz3kbiyd4b" xml:space="preserve">{{Commonscat|1948 Winter Olympics events}}

[[Kategorija:ZOI 1948.|Sportovi]]
[[Kategorija:Sportovi na ZOI po godinama]]</text>
      <sha1>p5veos9d7cvufxeaky9d2wz3kbiyd4b</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3732856</id>
      <parentid>3732848</parentid>
      <timestamp>2025-07-03T20:48:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>novi ključ za [[Kategorija:Sportovi na ZOI po godinama]]: &quot;1948&quot; (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3732856</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="125" sha1="idgxe2d41h6v9a87ipe7u7h0e2rae86" xml:space="preserve">{{Commonscat|1948 Winter Olympics events}}

[[Kategorija:ZOI 1948.|Sportovi]]
[[Kategorija:Sportovi na ZOI po godinama|1948]]</text>
      <sha1>idgxe2d41h6v9a87ipe7u7h0e2rae86</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Astronomske epohe</title>
    <ns>14</ns>
    <id>523260</id>
    <revision>
      <id>3732867</id>
      <timestamp>2025-07-03T23:10:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: [[Kategorija:Vrijeme u astronomiji|Epohe]] [[Kategorija:Nebeski koordinatni sistemi|Astronomske epohe]] [[Kategorija:Konstante|Astronomske epohe]]</comment>
      <origin>3732867</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="146" sha1="5ryhkxdomg5jugyqeucd52h6qb7l4i8" xml:space="preserve">[[Kategorija:Vrijeme u astronomiji|Epohe]]
[[Kategorija:Nebeski koordinatni sistemi|Astronomske epohe]]
[[Kategorija:Konstante|Astronomske epohe]]</text>
      <sha1>5ryhkxdomg5jugyqeucd52h6qb7l4i8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Vrijeme u astronomiji</title>
    <ns>14</ns>
    <id>523261</id>
    <revision>
      <id>3732868</id>
      <timestamp>2025-07-03T23:13:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Kategorija|Teorijska astronomija}} [[Kategorija:Astronomija|Vrijeme]] [[Kategorija:Vrijeme u nauci|Astronomija]]</comment>
      <origin>3732868</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="114" sha1="1idp8ji5mm1zuffgqcfh7np4kz7rw0k" xml:space="preserve">{{Kategorija|Teorijska astronomija}}
[[Kategorija:Astronomija|Vrijeme]]
[[Kategorija:Vrijeme u nauci|Astronomija]]</text>
      <sha1>1idp8ji5mm1zuffgqcfh7np4kz7rw0k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Polarne regije Zemlje</title>
    <ns>14</ns>
    <id>523262</id>
    <revision>
      <id>3732871</id>
      <timestamp>2025-07-03T23:32:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{commonscat|Polar regions of the Earth}} {{Kategorija|Polarna regija}} [[Kategorija:Kriosfera|Polarne regije Zemlje]] [[Kategorija:Krajnje tačke na Zemlji|Polarne regije]] [[Kategorija:Polarne regije|Zemlja]]</comment>
      <origin>3732871</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="210" sha1="3aq32isxyxjvgwbkqwzv5ktj2uwh1kr" xml:space="preserve">{{commonscat|Polar regions of the Earth}}
{{Kategorija|Polarna regija}}
[[Kategorija:Kriosfera|Polarne regije Zemlje]]
[[Kategorija:Krajnje tačke na Zemlji|Polarne regije]]
[[Kategorija:Polarne regije|Zemlja]]</text>
      <sha1>3aq32isxyxjvgwbkqwzv5ktj2uwh1kr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Kriosfera</title>
    <ns>14</ns>
    <id>523263</id>
    <revision>
      <id>3732872</id>
      <timestamp>2025-07-03T23:35:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{commonscat|Cryosphere}} {{Kategorija|Kriosfera}} [[Kategorija:Led|Kriosfera]] [[Kategorija:Hidrologija|Kriosfera]] [[Kategorija:Litosfera|Kriosfera]] [[Kategorija:Struktura Zemlje|Kriosfera]] [[Kategorija:Nauke o Zemlji|Kriosfera]] [[Kategorija:Hladnoća|Kriosfera]]</comment>
      <origin>3732872</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="268" sha1="81tax0lgux5wdaaemh3d3jlswal8i6s" xml:space="preserve">{{commonscat|Cryosphere}}
{{Kategorija|Kriosfera}}
[[Kategorija:Led|Kriosfera]]
[[Kategorija:Hidrologija|Kriosfera]]
[[Kategorija:Litosfera|Kriosfera]]
[[Kategorija:Struktura Zemlje|Kriosfera]]
[[Kategorija:Nauke o Zemlji|Kriosfera]]
[[Kategorija:Hladnoća|Kriosfera]]</text>
      <sha1>81tax0lgux5wdaaemh3d3jlswal8i6s</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Polarne regije</title>
    <ns>14</ns>
    <id>523264</id>
    <revision>
      <id>3732873</id>
      <timestamp>2025-07-03T23:37:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{commonscat|Polar regions}} {{Kategorija|Polarna regija}} [[Kategorija:Regije|Polarne]] [[Kategorija:Fizička geografija|Polarne regije]] [[Kategorija:Geografske zone|Polarne regije]]</comment>
      <origin>3732873</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="184" sha1="b015of75nu0ipxr2tsfsyzsfsxvpicf" xml:space="preserve">{{commonscat|Polar regions}}
{{Kategorija|Polarna regija}}
[[Kategorija:Regije|Polarne]]
[[Kategorija:Fizička geografija|Polarne regije]]
[[Kategorija:Geografske zone|Polarne regije]]</text>
      <sha1>b015of75nu0ipxr2tsfsyzsfsxvpicf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Geografske zone</title>
    <ns>14</ns>
    <id>523265</id>
    <revision>
      <id>3732874</id>
      <timestamp>2025-07-03T23:39:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Kategorija|Geografska zona}} [[Kategorija:Geografija|Zone]] [[Kategorija:Zemlja|Zone]]</comment>
      <origin>3732874</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="88" sha1="5atgpoimr3kv8rjexj0x8v9sc0m7kvo" xml:space="preserve">{{Kategorija|Geografska zona}}
[[Kategorija:Geografija|Zone]]
[[Kategorija:Zemlja|Zone]]</text>
      <sha1>5atgpoimr3kv8rjexj0x8v9sc0m7kvo</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Tipovi zvijezda</title>
    <ns>14</ns>
    <id>523266</id>
    <revision>
      <id>3732876</id>
      <timestamp>2025-07-03T23:48:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: Za detalje pogledajte članak &quot;[[Zvjezdana klasifikacija]]&quot;.  [[Kategorija:Zvjezdana astronomija|Tipovi zvijezda]] [[Kategorija:Zvijezde|Tipovi]] [[Kategorija:Astronomski klasifikacijski sistemi|Tipovi zvijezda]]</comment>
      <origin>3732876</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="212" sha1="60zyut71kt95gbnxwc1j9o07lortizb" xml:space="preserve">Za detalje pogledajte članak &quot;[[Zvjezdana klasifikacija]]&quot;.

[[Kategorija:Zvjezdana astronomija|Tipovi zvijezda]]
[[Kategorija:Zvijezde|Tipovi]]
[[Kategorija:Astronomski klasifikacijski sistemi|Tipovi zvijezda]]</text>
      <sha1>60zyut71kt95gbnxwc1j9o07lortizb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Astronomski klasifikacijski sistemi</title>
    <ns>14</ns>
    <id>523267</id>
    <revision>
      <id>3732877</id>
      <timestamp>2025-07-03T23:49:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: [[Kategorija:Klasifikacijski sistemi po temi|Astronomski]] [[Kategorija:Astronomija|Klasifikacijski sistemi]]</comment>
      <origin>3732877</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="109" sha1="ooei9i5vkkhw4f3mgmw79vavxuj9b6y" xml:space="preserve">[[Kategorija:Klasifikacijski sistemi po temi|Astronomski]]
[[Kategorija:Astronomija|Klasifikacijski sistemi]]</text>
      <sha1>ooei9i5vkkhw4f3mgmw79vavxuj9b6y</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Opereta</title>
    <ns>0</ns>
    <id>523268</id>
    <revision>
      <id>3732878</id>
      <timestamp>2025-07-04T00:15:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Astrameri</username>
        <id>151645</id>
      </contributor>
      <comment>Napravljeno prevođenjem stranice &quot;[[:en:Special:Redirect/revision/1297083387|Operetta]]&quot;</comment>
      <origin>3732878</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="38077" sha1="cpxs6m9qe87haa6j79ptv3395pzzysa" xml:space="preserve">
[[Datoteka:Bouffes_parisiens_(cropped).jpg|mini| Publika u Théâtre des Bouffes-Parisiens, rodnom mjestu opereta [[Jacques Offenbach|Jacquesa Offenbacha]] . Karikatura Émilea Bayarda iz 1860. godine.]]
'''Opereta''' je oblik pozorišta i žanr lake opere. Uključuje govorni dijalog, pjesme i plesove. Lakša je od [[Opera|opere]] u smislu [[Muzika|muzike]], orkestralnog formata &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.operavivra.com/blog/opera-operetta-or-musical-theatre/|title=Opera, Operetta, or Musical Theatre. – Blog|date=2013-10-19|website=Opera Vivrà|language=en-US|access-date=2020-10-04}}&lt;/ref&gt; i same dužine djela. &lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite book|title=The Oxford Encyclopedia of Theatre and Performance|date=2005|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-860174-6|editor-last=Kennedy|editor-first=Dennis|chapter=Operetta|chapter-url=https://www.oxfordreference.com/view/10.1093/acref/9780198601746.001.0001/acref-9780198601746-e-2944}}&lt;/ref&gt; Osim kraćeg trajanja, opereta je uglavnom laganog i zabavnog karaktera.&lt;ref name=&quot;ashoo&quot;&gt;{{Cite book|last=Grout, Donald Jay|url=https://books.google.com/books?id=2xXZhKagLO4C|title=A Short History of Opera|last2=Williams, Hermine Weigel|publisher=[[Columbia University Press]]|year=2013|isbn=978-0231507721|page=378|access-date=2 May 2015|name-list-style=amp}}&lt;/ref&gt; Tema može prikazivati &quot;ljubavne&quot; svađe, zamjene identiteta, iznenadne preokrete sreće te blistave zabave&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.metopera.org/discover/education/educator-guides/merry-widow/little-opera/|title=Little Opera|website=www.metopera.org|language=en|access-date=2025-06-24}}&lt;/ref&gt; Ponekad uključuje i satirične komentare. &lt;ref name=&quot;eno.org&quot;&gt;{{Cite web|url=https://eno.org/discover-opera/beginners-guide-operetta/|title=The beginner's guide to operetta {{!}} English National Opera|language=en-US|access-date=2020-10-04}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:RitaB.jpg|mini| Oglas Columbia Records za snimku Rite Montaner u produkciji Elisea Greneta i Niña Rita Ernesta Lecuone '', o, La Habana en 1830'', opereta iz španskog žanra ''zarzuela'' .]]
„Opereta“ je umanjenica italijanske riječi „''opera''“ te se prvobitno koristila za opis kraćeg, možda manje ambicioznog muzičkog djela od opere.&lt;ref&gt;{{Citation|title=Operetta|url=https://www.oxfordmusiconline.com/grovemusic/documentID/omo-9781561592630-e-0000020386|publisher=Oxford University Press|date=2001|accessdate=2025-06-24|isbn=978-1-56159-263-0|language=en|first=Andrew|last=Lamb}}&lt;/ref&gt; Opereta nudi alternativu opernim izvedbama u pristupačnijem obliku, namijenjenom drugačijoj publici. Kao prepoznatljiv žanr, opereta se razvila sredinom 19. stoljeća u Francuskoj, a njena popularnost dovela je do razvoja brojnih nacionalnih stilova operete. Posebni stilovi pojavili su se u zemljama poput Austro-Ugarske, Njemačke, Engleske, Španije, Filipina, Meksika, Kube i Sjedinjenih Američkih Država.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Baranello|first=Micaela|date=2016-02-25|title=Operetta|url=https://oxfordbibliographies.com/view/document/obo-9780199757824/obo-9780199757824-0171.xml|journal=|language=en|publisher=Oxford University Press|doi=10.1093/obo/9780199757824-0171}}&lt;/ref&gt; Širenjem operete među različitim državama tokom prethodnog stoljeća razvijao se kulturni kozmopolitizam.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Scott|first=Derek B.|date=2016-12-29|title=Early Twentieth-Century Operetta from the German Stage: A Cosmopolitan Genre|url=https://academic.oup.com/mq/article-lookup/doi/10.1093/musqtl/gdw009|journal=The Musical Quarterly|language=en|pages=gdw009|doi=10.1093/musqtl/gdw009|issn=0027-4631}}&lt;/ref&gt; Opereta je kao žanr izgubila popularnost 1930-ih godina i ustupila mjesto savremenom mjuziklu.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Traubner|first=Richard|url=https://www.taylorfrancis.com/books/9781135887834|title=Operetta: A Theatrical History|date=2004-06-01|publisher=Routledge|isbn=978-0-203-50902-9|edition=0|language=en|doi=10.4324/9780203509029}}&lt;/ref&gt; Među značajnim kompozitorima operete ističu se [[Johann Strauss mlađi|Johann Strauss]], [[Jacques Offenbach]], [[Franz Lehár]] i [[Francisco Alonso]].

== Definicije ==
Termin opereta nastao je u [[Italija|Italiji]] sredinom osamnaestog stoljeća, a prvi put je priznata kao nezavisni žanr u [[Pariz|Parizu]] oko 1850. godine. &lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite book|title=The Oxford Encyclopedia of Theatre and Performance|date=2005|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-860174-6|editor-last=Kennedy|editor-first=Dennis|chapter=Operetta|chapter-url=https://www.oxfordreference.com/view/10.1093/acref/9780198601746.001.0001/acref-9780198601746-e-2944}}&lt;/ref&gt; U Castil-Blazeovom ''Rječniku moderne muzike'' tvrdi se da ovaj termin ima dugu historiju i da je [[Wolfgang Amadeus Mozart|Mozart]] bio jedan od prvih koji je koristio riječ opereta u  pogrdnom smislu, &lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{Cite book|last=Baranello|first=Micaela|title=Operetta|year=2016|doi=10.1093/obo/9780199757824-0171}}&lt;/ref&gt; opisujući operete kao &quot;izvjesne dramske abortuse, one minijaturne kompozicije u kojima se nalaze samo hladne pjesme i kupleti iz vodvilja&quot;. &lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite journal|last=Sorba|first=Carlotta|date=September 2006|title=The origins of the entertainment industry: the operetta in late nineteenth-century Italy|journal=Journal of Modern Italian Studies|volume=11|issue=3|pages=282–302|doi=10.1080/13545710600806730}}&lt;/ref&gt; Definicija operete vremenom se mijenjala i varirala u zavisnosti od historije svake zemlje u kojoj je zastupljen ovaj žanr. &lt;ref&gt;{{Cite book|last=Traubner|first=Richard|url=https://www.taylorfrancis.com/books/9781135887834|title=Operetta: A Theatrical History|date=2004-06-01|publisher=Routledge|isbn=978-0-203-50902-9|edition=0|language=en|doi=}}&lt;/ref&gt; Često se koristi za označavanje djela koja podsjećaju na Offenbachove jednočinke, za razliku od njegovih cjelovitih kompozicija - '''opéra-bouffe''&lt;nowiki/&gt;'. &lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt; Offenbach je izmislio ovu umjetničku formu kao odgovor na represivne zakone koje je postavila francuska vlada, a ograničavali su postavljanje djela dužih od jednog čina ili koja su sadržavala više od četiri karaktera. &lt;ref name=&quot;eno.org&quot;&gt;{{Cite web|url=https://eno.org/discover-opera/beginners-guide-operetta/|title=The beginner's guide to operetta {{!}} English National Opera|language=en-US|access-date=2020-10-04}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Boccaccio_cover_page.jpg|mini|261x261piksel| Naslovna stranica knjige ''Boccaccio, oder Der Prinz von Palermo'' ( ''Boccaccio, ili Princ od Palerma'' ) Franza von Suppéa 1879. Primjer rane bečke operete.]]

== Historija ==
Opereta je postala priznata kao muzički žanr tek oko 1850. godine, u Parizu. Godine 1870, centar operete se preselio u [[Beč]], onda kada je Pariz pao pod Pruse. &lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite book|title=The Oxford Encyclopedia of Theatre and Performance|date=2005|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-860174-6|editor-last=Kennedy|editor-first=Dennis|chapter=Operetta|chapter-url=https://www.oxfordreference.com/view/10.1093/acref/9780198601746.001.0001/acref-9780198601746-e-2944}}&lt;/ref&gt; Oblik operete se nastavio razvijati tokom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] . &lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt;

Također postoje zajedničke karakteristike među operetama koje su cvjetale od sredine 1850-ih do ranih 1900-ih, počevši od pomenute francuske opéra-bouffe. &lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://doi.org/10.1093/gmo/9781561592630.article.o007729|title=Gänzl, Kurt (opera)|date=2002|publisher=Oxford University Press|series=Oxford Music Online}}&lt;/ref&gt; Uglavnom sadrže govorni dijalog isprepleten među muzičkim brojevima, a često se glavni likovi, kao i hor, pozivaju na ples, iako je muzika najvećim dijelom izvedena iz opernih stilova 19. vijeka, s akcentom na pjevnim melodijama. &lt;ref&gt;{{Citation|title=Operetta|url=https://www.oxfordmusiconline.com/grovemusic/documentID/omo-9781561592630-e-0000020386|publisher=Oxford University Press|date=2001|accessdate=2025-06-27|isbn=978-1-56159-263-0|language=en|first=Andrew|last=Lamb}}&lt;/ref&gt; Opereta u dvadesetom stoljeću je složenija i dostigla je svoj vrhunac u Austriji i Njemačkoj. &lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{Cite book|last=Baranello|first=Micaela|title=Operetta|year=2016|doi=10.1093/obo/9780199757824-0171}}&lt;/ref&gt;

Opereta predstavlja pretaču modernog muzičkog teatra ili &quot;mjuzikla&quot;. &lt;ref&gt;Jones, J. Bush (2003) [https://books.google.com/books?id=WqQH31qkYNoC&amp;dq=Bordman+pinafore&amp;pg=PA4 ''Our Musicals, Ourselves''], pp. 10–11, 2003, Brandeis University Press: Lebanon, New Hampshire {{ISBN|1584653116}}&lt;/ref&gt; U prvim decenijama 20. vijeka, opereta je nastavila postojati uz novije mjuzikle. Karakteristične osobine operete nalaze se u muzičko-teatralnim djelima Jeromea Kerna, Richarda Rodgersa i Stephena Sondheima. &lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite book|title=The Oxford Encyclopedia of Theatre and Performance|date=2005|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-860174-6|editor-last=Kennedy|editor-first=Dennis|chapter=Operetta|chapter-url=https://www.oxfordreference.com/view/10.1093/acref/9780198601746.001.0001/acref-9780198601746-e-2944}}&lt;/ref&gt;

== Opereta na francuskom jeziku ==

=== Porijeklo ===
Opereta je prvi put nastala u Parizu, glavnom gradu [[Francuska|Francuske]], i to sredinom 19. stoljeća. Začeće ovog žanra nastaje zbog potrebe za kratkim i laganim djelima, za razliku od cjelovečernje zabave sve ozbiljnije ''komične opere''. &lt;ref name=&quot;Lamb Operetta2&quot;&gt;{{cite grove|title=Operetta|last=Lamb|first=Andrew|doi=10.1093/gmo/9781561592630.article.20386}}&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://doi.org/10.1093/gmo/9781561592630.article.o007729|title=Gänzl, Kurt (opera)|date=2002|publisher=Oxford University Press|series=Oxford Music Online}}&lt;/ref&gt; Do tada je dio naziva žanra &quot;comique&quot; postao varljiv: Georges Bizetova ''Carmen'' (1875) je primjer ''komične opere'' sa tragičnom radnjom. Definicija &quot;komičnog&quot; značila je nešto bliže &quot;humanističkom&quot;, što je opet značilo prikazivanje &quot;stvarnog života&quot; na realističniji način, predstavljajući tragediju i komediju jedno pored drugog, kao što je [[William Shakespeare|Shakespeare]] radio vijekovima ranije. S ovom novom konotacijom, ''opéra comique'' je dominirala francuskom opernom scenom od propadanja ''tragédie lyrique''. Porijeklo francuske operete započelo je u trenutku kada su komični glumci počeli izvoditi plesove i pjesme pred mnoštvom ljudi na sajmovima. Početkom 18. vijeka ovi glumci su počeli izvoditi komične parodije već poznatih opera. Ovakve vrste predstava su formirale operetu kao jedan ležerni žanr izveden iz ''opéra comique'', vraćajući se jednostavnijem obliku muzike. &lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Starr|first=Juliana|date=2010|title=Reconstructing Woman: From Fiction to Reality in the Nineteenth-Century French Novel (review)|url=https://doi.org/10.1353/ncf.2010.0027|journal=Nineteenth-Century French Studies|volume=39|issue=1-2|pages=179–179|doi=10.1353/ncf.2010.0027|issn=1536-0172}}&lt;/ref&gt; Mnogi muzikolozi su raspravljali o tome kojem kompozitoru treba pripisati zasluge za izum operete; [[Jacques Offenbach|Jaquesu Offenbachu]] ili Hervéu. &lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Strömberg|first=Mikael|date=27 December 2017|title=History Repeating Itself. The function of turning points and continuity in three historical narratives on operetta|url=https://tidsskrift.dk/nts/article/download/103311/152354|journal=Nordic Theatre Studies|volume=29|issue=1|pages=102|doi=10.7146/nts.v29i1.102970|doi-broken-date=1 November 2024}}&lt;/ref&gt; Zaključuje se da je Hervé završio temelje operete, a Offenbach usavršio i razvio umjetničku formu operete kakvu danas poznajemo. Prema tome se &quot;Offenbach smatra ocem francuske operete - ali također i Hervé.&quot; &lt;ref&gt;{{Cite book|last=Traubner|first=Richard|url=https://www.taylorfrancis.com/books/9781135887834|title=Operetta: A Theatrical History|date=2004-06-01|publisher=Routledge|isbn=978-0-203-50902-9|edition=0|language=en|doi=10.4324/9780203509029}}&lt;/ref&gt;

=== Značajni kompozitori ===
[[Datoteka:1878_poster_for_Jacques_Offenbach's_Orphée_aux_enfers.jpg|lijevo|mini| Plakat za oživljavanje ''Orphée aux enfers'']]
Hervé je bio [[pjevač]], [[kompozitor]], [[libretista]], [[dirigent]] i [[scenograf]]. Godine 1842. napisao je ''operetu'' pod imenom &quot;''L'Ours et le pacha&quot;'', od samo jednog čina i zasnovanu na popularnom vodvilju Eugènea Scribea i XB Saintinea. Godine 1848, Hervé je održao svoj prvi značajniji nastup na pariškoj sceni, sa predstavom ''Don Quijote i Sancho Pança'' (prema [[Miguel de Cervantes|Cervantesu]]), koja se može smatrati početnom tačkom za novu francusku tradiciju muzičkog teatra. Hervéova najpoznatija djela su Gounodova parodija ''Le mali Faust'' (1869) i ''Ma'zelle Nitouche'' (1883). &lt;ref name=&quot;whatsopdoc&quot;&gt;{{Cite web|url=https://utahopera.org/explore/2016/01/the-merry-widow-lesson-whats-operetta-doc/|title=The Merry Widow Lesson: What's Operetta, Doc?|date=2016-01-05|website=Utah Opera|access-date=2019-09-28}}&lt;/ref&gt;

Jacques Offenbach je najzaslužniji za razvoj i popularizaciju ovog žanra, koji se naziva i {{Jezik|fr|opéras bouffes}} ili {{Jezik|fr|opérettes}} —dajući mu ogromnu popularnost tokom [[Drugo Francusko Carstvo|Drugog carstva]] i nakon toga. &lt;ref&gt;{{Citation|title=Operetta|url=https://www.oxfordmusiconline.com/grovemusic/documentID/omo-9781561592630-e-0000020386|publisher=Oxford University Press|date=2001|accessdate=2025-06-24|isbn=978-1-56159-263-0|language=en|first=Andrew|last=Lamb}}&lt;/ref&gt; Godine 1849, Offenbach je dobio dozvolu za otvaranje ''Théâtre des Bouffes Parisiens'', pozorišne kompanije koja je imala na repertoaru programe od dva ili tri satirična skeča unutar jednog čina. Kompanija je bila toliko uspješna da je to dovelo do produžavanja ovih kratkih predstava na čitavu večer. &lt;ref name=&quot;Lamb Operetta&quot;&gt;{{cite grove|title=Operetta|last=Lamb|first=Andrew|doi=10.1093/gmo/9781561592630.article.20386}}&lt;/ref&gt; Međutim, Offenbachove produkcije bile su ograničene policijskom prefekturom u Parizu, koja je odredila vrstu izvedbe koja bi bila dozvoljena: &quot;pantomime s najviše pet izvođača, komični muzički dijalozi u jednom činu za dva do tri glumca i plesne rutine s najviše pet plesača; a horovi su bili strogo zabranjeni.&quot; &lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite journal|last=Sorba|first=Carlotta|date=September 2006|title=The origins of the entertainment industry: the operetta in late nineteenth-century Italy|journal=Journal of Modern Italian Studies|volume=11|issue=3|pages=282–302|doi=10.1080/13545710600806730}}&lt;/ref&gt; Ova pravila kreirala su ono što je kasnije definirano kao opereta: &quot;''malo nepretenciozno operno djelo koje nije imalo tragične implikacije i osmišljeno je da zabavi publiku''&quot;. &lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt; Dva druga francuska kompozitora - Robert Planquette i Charles Lecocq, slijedili su Offenbachov model operete i napisali sljedeća djela: ''Les Cloches de Corneville'' (''Zvona Normandije'') i ''La Fille de Madame Angot'' (''Kći Madame Angot''). &lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Fisch|first=Elliot|year=2017|title=Operetta Overview: Part 1: French and Viennese Operettas 1850-1900|journal=American Record Guide|volume=80|issue=5|pages=51–57|id={{ProQuest|1932310532}}}}&lt;templatestyles src=&quot;Module:Citation/CS1/styles.css&quot;&gt;&lt;/templatestyles&gt;&lt;/ref&gt; 
[[Datoteka:Just_a_voice_to_call_me_dear.tiff|alt=Riviera Girl poster|mini| Jedna od najpoznatijih opereta poznatog [[Mađari|mađarskog]] dramskog pisca Emmericha Kálmána je Csárdáskirálynő („Czardas Queen“). Izvođena je na Broadwayu pod nazivom &quot;Djevojka s Rivijere&quot;.]]
Politička ograničenja nametnuta Offenbachu i pariškom pozorištu postepeno su ukidana, a opereta je stekla široku popularnost. Dok su Offenbachova najranija jednočinka, uključujući ''Les deux aveugles'', ''Le violoneux'' i ''Ba-ta-clan'' (sve iz 1855 godine), bila uspješna, njegova prva cjelovečernja opereta, ''Orfej u usponu'' (1858), bila je daleko najuspješnija. Postala je prva repertoarna opereta i izvedena je stotinama puta širom [[Evropa|Evrope]]. &lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite journal|last=Sorba|first=Carlotta|date=September 2006|title=The origins of the entertainment industry: the operetta in late nineteenth-century Italy|journal=Journal of Modern Italian Studies|volume=11|issue=3|pages=282–302|doi=10.1080/13545710600806730}}&lt;/ref&gt; Offenbachovo naslijeđe vidljivo je u djelima tokom kasnog 19. stoljeća i nadalje, ohrabrujući [[Johann Strauss mlađi|Straussa Mlađeg]] da donese žanr u [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarsku]]. Offenbach je također putovao u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] i [[Engleska|Englesku]] podučavajući muzičare o više od 100 opereta koje je napisao za života. &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.eno.org/discover-opera/beginners-guide-operetta/|title=The beginner's guide to operetta|publisher=English National Opera|access-date=2019-09-28}}&lt;/ref&gt; Ovo međunarodno putovanje rezultiralo je pojavom jakih nacionalnih škola. &lt;ref&gt;{{Cite book|last=Letellier|first=Robert Ignatius|title=Operetta: A Sourcebook|publisher=Cambridge Scholars Publishing|year=2015|isbn=9781443884259|pages=xvii, 83}}&lt;/ref&gt; Međutim, do 1870-ih, Offenbachova popularnost je opala. Javnost je pokazivala veći interes za romantične operete koje su pokazivale &quot;gracioznost i profinjenost&quot; kasnog [[Romantizam|romantizma]]. To je uključivalo Messagerovu operetu ''Véronique'' i ''Les saltimbanques'' Louisa Gannea. U 20. vijeku francuska opereta je postala još manje popularna, jer se međunarodna javnost okrenula angloameričkim i bečkim operetama koje su u jednom trenutku nadmašile prvobitni oblik.

== Opereta na njemačkom i mađarskom jeziku ==
Offenbach se protivio širenju operete i izvedbi po kontinentu. Godine 1861. priredio je neka od svojih skorijih djela u Carltheateru u [[Beč|Beču]], što je utrlo put austrijskim i njemačkim kompozitorima. Nedugo zatim je Beč postao epicentar operetnih produkcija. &lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite journal|last=Sorba|first=Carlotta|date=September 2006|title=The origins of the entertainment industry: the operetta in late nineteenth-century Italy|journal=Journal of Modern Italian Studies|volume=11|issue=3|pages=282–302|doi=10.1080/13545710600806730}}&lt;/ref&gt; Zbog bečke operete taj se termin koristi za opisivanje djela u punoj dužini.&lt;ref&gt;{{Citation|title=Operetta|url=https://www.oxfordmusiconline.com/grovemusic/documentID/omo-9781561592630-e-0000020386|publisher=Oxford University Press|date=2001|accessdate=2025-06-24|isbn=978-1-56159-263-0|language=en|first=Andrew|last=Lamb}}&lt;/ref&gt; Pored toga, nakon pruskog poraza 1866. godine, opereta je postala simbol novog doba u [[Austrija|Austriji]], obilježenog modernizacijom i [[Industrijalizacija|industrijalizacijom]]. &lt;ref&gt;{{Cite book|last=Crittenden, Camille.|title=Johann Strauss and Vienna : operetta and the politics of popular culture|date=2006|publisher=[[Cambridge University Press]]|isbn=0521027578|oclc=443368102}}&lt;/ref&gt;

=== Austro-Ugarska ===
[[Datoteka:Johann_Strauss_II_(4).jpg|mini| [[Johann Strauss mlađi|Johann Strauss II]]]]
Najznačajniji kompozitor operete na [[Njemački jezik|njemačkom jeziku]] bio je Austrijanac [[Johann Strauss mlađi|Johann Strauss II]] (1825–1899). Strauss je bio regrutovan iz plesne dvorane te je uveo prepoznatljivi bečki stil u žanru.  Strauss je bio pod velikim utjecajem Offenbachovog djela, toliko da je surađivao sa mnogim Offenbachovim libretistima na njegovim najpopularnijim djelima. &lt;ref name=&quot;eno.org&quot;&gt;{{Cite web|url=https://eno.org/discover-opera/beginners-guide-operetta/|title=The beginner's guide to operetta {{!}} English National Opera|language=en-US|access-date=2020-10-04}}&lt;/ref&gt; Njegova opereta, ''Die Fledermaus'' (1874) postala je najizvođenija opereta na svijetu i dan danas je ostala njegovo najpopularnije scensko djelo. Strauss je ukupno napisao 16 opereta i jednu operu, od kojih je većina postigla veliki uspjeh samom premijerom. &lt;ref name=&quot;Lamb Operetta&quot; /&gt;

Straussova [[satira]] je često bila generička, za razliku od Offenbacove koji je davao komentar na stvari iz realnog života. &lt;ref name=&quot;eno.org&quot;&gt;{{Cite web|url=https://eno.org/discover-opera/beginners-guide-operetta/|title=The beginner's guide to operetta {{!}} English National Opera|language=en-US|access-date=2020-10-04}}&lt;/ref&gt;

Straussove operete, valceri, polke i marševi često imaju izražen [[Beč|bečki]] stil, a njegova popularnost mnoge navodi da ga smatraju nacionalnim kompozitorom Austrije. Pozorište ''Theater an der Wien'' uvijek je privlačilo ogromne mase kada su njegova scenska djela prvi put izvedena.

Franz von Suppé, poznatiji kao Francesco Ezechiele Ermenegildo, Cavaliere Suppé-Demelli, rođen je 1819. godine, a njegova slava parira Offenbachovoj. Suppé je jedno vrijeme bio vodeći kompozitor i dirigent u Beču, a najprepoznatljiviji je po svojim operetama ''Leichte Kavallerie'' (1866), ''Fatinitza'' (1876) i ''Boccaccio'' (1879). &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.britannica.com/biography/Franz-von-Suppe|title=Franz von Suppé {{!}} Austrian composer|website=Encyclopedia Britannica|language=en|access-date=2020-10-04}}&lt;/ref&gt; Suppé je bio Straussov savremenik i komponovao je preko 30 opereta, 180 farsi, [[Balet|baleta]] i drugih scenskih djela. Iako je većina njegovih djela pala u zaborav, mnoga od njih su se vratila u život prikazivanjem u filmovima, crtanim filmovima i reklamama. Strauss, baš kao i Suppé se vode kao najznačajniji kompozitori zlatnog doba bečke operete. &lt;ref&gt;{{Cite book|last=Feurzeig|first=Lisa|title=The Cambridge Companion to Operetta|year=2019|isbn=9781316856024|pages=32–46|chapter=Viennese Golden-Age Operetta: Drinking, Dancing and Social Criticism in a Multi-Ethnic Empire|doi=10.1017/9781316856024.004}}&lt;/ref&gt;

Nedugo nakon smrti Johanna Straussa i njegovog savremenika Franza von Suppéa - Franz Lehár je postao nasljednik. Pored toga, smatra se vodećim operetnim kompozitorom 20. vijeka, a njegova najpopularnija opereta, ''Die lustige Witwe'' ( ''Vesela udovica'' ), jedna je od klasičnih opereta koje se još uvijek nalaze na repertoaru. &lt;ref&gt;{{Citation|title=Lehár, Franz|url=https://www.oxfordmusiconline.com/grovemusic/documentID/omo-9781561592630-e-0000016318|publisher=Oxford University Press|date=2001|accessdate=2025-07-01|isbn=978-1-56159-263-0|language=en|first=Andrew|last=Lamb}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Lehar_Lustige-Witwe_KlA-01.jpg|mini| &lt;nowiki&gt;&lt;i id=&quot;mwAWg&quot;&gt;Die lustige Witwe&lt;/i&gt;&lt;/nowiki&gt; ( &lt;nowiki&gt;&lt;i id=&quot;mwAWk&quot;&gt;Vesela udovica&lt;/i&gt;&lt;/nowiki&gt; ) poster Franza Lehara]]
Lehár je dosta pomogao u vođenju operete u Srebrnom dobu. U toku ovog perioda, bečki zakoni koji su govorili o cenzuri su se promijenili 1919. godine. &lt;ref&gt;{{Cite book|last=Baranello|first=Micaela K.|title=The Cambridge Companion to Operetta|year=2019|isbn=9781316856024|pages=189–204|chapter=The Operetta Factory: Production Systems of Silver-Age Vienna|doi=10.1017/9781316856024.014}}&lt;/ref&gt; Lehár je najzaslužniji za oživljavanje žanra. Studiranje na Praškom konzervatoriju, Lehár je započeo kao pozorišni violinista, a zatim se u Austro-Ugarskoj posvetio kompozitorskoj karijeri. Tokom 1905. godine, Lehárova ''Die lustige Witwe'' ( ''Vesela udovica'' ) utrla je put kompozitorima poput Fall-a, Oscara Strausa i Kálmána da nastave tradiciju operete. Lehár je bio jedan od prvih kompozitora koji je počeo uključivati svoju muziku u film.

Bečku tradiciju održali su sljedeći kompozitori: Oscar Straus, Carl Zeller, Karl Millöcker, Leo Fall, Richard Heuberger, Edmund Eysler, Ralph Benatzky, Robert Stolz, Leo Ascher, Emmerich Kálmán, Nico Dostal, Fred Raymond, Igo Paul Ajbrater i Paul Ajbraard. u 20. vijeku.

=== Njemačka ===
[[Datoteka:Paul_Lincke_(timbre_allemand).jpg|lijevo|mini|162x162piksel| Paul Lincke, otac berlinske operete]]
Isto kao što je Beč bio centar austrijske operete, tako je [[Berlin|i Berlin]] bio centar njemačke. Berlinska opereta je obično imala vlastiti stil, uključujući, a naročito nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], elemente [[Džez|džeza]] i drugih sinkopiranih plesnih ritmova, transatlantski stil i prisustvo iskidanih marširajućih melodija. Berlinske operete su se nekad sastojale i od: burleske, revije, farse ili kabarea .

Paul Lincke je bio pionir berlinske operete 1899. godine, zajedno sa ''Frau Lunom'', a ona uključuje i &quot; ''Berliner Luft'' &quot; (&quot;Berlinski zrak&quot;), &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://doi.org/10.3998/mpub.12714424.cmp.9|title=Beethoven, Symphony no. 5, Berlin Philharmonic Orchestra (conducted by Claudio Abbado)|website=doi.org|access-date=2025-07-03}}&lt;/ref&gt; koja je postala neslužbena himna Berlina. Njegova ''Lysistrata'' (1902) uključuje pjesmu i melodiju &quot;The Glow-Worm&quot;, koja je idalje popularna na međunarodnom planu. Mnogo kasnije, tokom 1920-ih i 1930-ih, Kurt Weill je uzeo ekstremniji oblik berlinskog operetnog stila te ga koristio u svojim operama, operetama i mjuziklima. Može se reći da bi se neke od kompozicija Kurta Weilla mogle smatrati modernističkom operetom. &lt;ref&gt;Daly, Nicholas (2017-12-14). &quot;2. Modernism, operetta, and Ruritania: Ivor Novello's Glamorous Night&quot;. In Ortolano, Scott (ed.). ''Popular Modernism and Its Legacies: From Pop Literature to Video Games''. Bloomsbury Publishing USA. {{ISBN|978-1-5013-2512-0}}.&lt;/ref&gt;

Opereta berlinskog stila koegzistirala je s buržoaskim, šarmantnijim, domaćinskim i nacionalističkim njemačkim operetama - od kojih su se neke nazivale ''Volksoperetten'' (''narodne operete''). Odličan primjer je jedan izuzetno popularan film Leona Jessela ''Schwarzwaldmädel'' (''Djevojka iz Crne šume'') iz 1917. godine. &lt;ref&gt;{{Cite journal|last=NALLON|first=STEVE|date=2002|title=&lt;b&gt;150 Years of Popular Musical Theatre&lt;/b&gt; by Andrew Lamb, Sheridan Books/Yale University Press, 2000. 380 p. $39.95. ISBN: 0-300-07538-3.|url=https://doi.org/10.1017/s0266464x02320372|journal=New Theatre Quarterly|volume=18|issue=3|pages=295–295|doi=10.1017/s0266464x02320372|issn=0266-464X}}&lt;/ref&gt; Ove idiličke, nostalgične operete su zvanično bile preferirane naspram opereta berlinskog stila nakon 1933. godine, kada su nacisti došli na vlast i osnovali ''Reichsmusikkammer'' (Državni muzički institut).Režim instituta se zasnivao na osuđivanju i zabranjivao je &quot;dekadentnu&quot; muziku poput džeza i sličnih &quot;stranih&quot; muzičkih oblika. Početkom dvadeset prvog stoljeća, oživljavanje operete u Njemačkoj bio je nepredviđeni rasplet pozorišne kulture. &lt;ref&gt;Garde, Ulrike; Severn, John R. (2020-10-30). &quot;2. 1930s jazz operetta and internationalisation then and now Risks, ethics, aesthetics&quot;. ''Theatre and Internationalization: Perspectives from Australia, Germany, and Beyond''. Routledge. {{ISBN|978-1-000-20905-1}}.&lt;/ref&gt;

Uticajni njemački kompozitori operete bili su: Paul Lincke, Eduard Künneke, Walter Kollo, Jean Gilbert, Leon Jessel, Rudolf Dellinger, Walter Goetze i Ludwig Schmidseder .

== Opereta na engleskom ==
[[Datoteka:Pinafore1899.jpg|desno|mini| ''HMS Pinafore'']]
Offenbachov utjecaj stigao je i u Englesku do 1860-ih. Arthur Sullivan, iz dua Gilbert i Sullivan, komponovao je djelo ''Cox and Box'' (1866) kao direktnu reakciju na Offenbachov ''Les deux aveugles'' (1855).  Gilbert i Sullivan su učvrstili format u Engleskoj svojom saradnjom tokom viktorijanskog doba. Sa WS Gilbertom koji je pisao libreta te Sullivanom, koji je komponovao muziku, ovaj dvojac je producirao 14 komičnih opera, koje su kasnije nazvane Savojske opere. Većina ih je bila izuzetno popularna u Velikoj Britaniji, SAD-u i šire. Naime, Gilbert, Sullivan i njihov producent Richard D'Oyly Carte, sami nazivaju svoja zajednička djela komičnim operama i na taj način razlikovali ovu porodičnu predstavu od riskantnih francuskih opereta specifičnih za 1850-e i 1860-e. &lt;ref&gt;{{Harvnb|Jacobs|1984}}&lt;/ref&gt; Njihova djela poput ''HMS Pinafore'', ''Pirati iz Penzancea'' i ''Mikado'', idalje se redovno izvode širom svijeta, uglavnom engleskog govornog područja. &lt;ref&gt;See {{Cite book|last=Bradley|first=Ian|url=https://archive.org/details/ohjoyohraptureen00brad|title=Oh Joy! Oh Rapture! The Enduring Phenomenon of Gilbert and Sullivan|publisher=Oxford University Press|year=2005|isbn=0-19-516700-7}} and Hewett, Ivan (2 August 2009)
[https://www.telegraph.co.uk/culture/music/opera/5931987/The-magic-of-Gilbert-and-Sullivan.html &quot;The Magic of Gilbert and Sullivan&quot;]. ''The Telegraph''. Retrieved 14 April 2010.&lt;/ref&gt; Iako mnoge od ovih opera djeluju vrlo bezbrižno, djela poput Mikada sadržavala su političke komentare o britanskoj vladi i vojsci, a jedna od glavnih tema je uvijek bila smrtna kazna koja se u to vrijeme pretežno primjenjivala. &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://eno.org/discover-opera/beginners-guide-operetta/|title=The beginner's guide to operetta {{!}} English National Opera|language=en-US|access-date=2020-10-05}}&lt;/ref&gt;

Engleska opereta se nastavila i u 1890-im, sa djelima kompozitora kao što su Edward German, Ivan Caryll i Sidney Jones. Ta djela su se ubrzo razvila u lakše komade sa kombinacijom pjesme i plesa, poznate kao edvardijanska muzička komedija. Počevši od 1907. godine, sa ''Veselom udovicom'', mnoge bečke operete su vrlo uspješno adaptirane za englesku pozornicu. Da bi objasnio ovaj fenomen, Derek Scott piše,&lt;blockquote&gt;U januaru 1908. godine, londonski ''Daily Mail'' je tvrdio da je ''Vesela udovica'' izvedena 450 puta u Beču, 400 puta u Berlinu, 350 puta u Sankt Peterburgu, 300 puta u Kopenhagenu i da se trenutno izvodi svake večeri u Evropi na  čak devet jezika. U SAD-u je predstavljalo pet kompanija, a &quot;juriš za ulaznicama u New Amsterdam Theatreu&quot; upoređen je sa &quot;grozničavom gužvom oko vrata ugrožene banke&quot;. Stan Czech, u svojoj Lehárevoj biografiji, kaže da je do 1910. godine izveden &quot;oko 18.000 puta na deset jezika, i to na 154 američkih, 142 njemačkih i 135 britanskih pozornica&quot;. &lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite book|last=Scott|first=Derek B.|title=German Operetta on Broadway and in the West End, 1900–1940|date=2019-06-27|publisher=Cambridge University Press|isbn=9781108614306|doi=10.1017/9781108614306}}&lt;/ref&gt;&lt;/blockquote&gt;Popularnost operete na internacionalnom nivou direktno je povezana sa razvojem West Enda u Londonu te Broadwaya u New Yorku. &lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite book|last=Scott|first=Derek B.|title=German Operetta on Broadway and in the West End, 1900–1940|date=2019-06-27|publisher=Cambridge University Press|isbn=9781108614306|doi=10.1017/9781108614306}}&lt;cite class=&quot;citation book cs1&quot; data-ve-ignore=&quot;true&quot; id=&quot;CITEREFScott2019&quot;&gt;Scott, Derek B. (27 June 2019). ''German Operetta on Broadway and in the West End, 1900–1940''. Cambridge University Press. [[Digitalni identifikator objekta|doi]]:[[doi:10.1017/9781108614306|10.1017/9781108614306]]. [[International Standard Book Number|ISBN]]&amp;nbsp;[[Special:BookSources/9781108614306|&lt;bdi&gt;9781108614306&lt;/bdi&gt;]]. [[Semantic Scholar|S2CID]]&amp;nbsp;[https://api.semanticscholar.org/CorpusID:198515413 198515413].&lt;/cite&gt;&lt;/ref&gt; Američka publika se prvi put upoznala s operetom kroz Gilbertov i Sullivanov ''HMS Pinafore'' 1878. godine ''.'' &lt;ref name=&quot;:7&quot;&gt;{{Cite book|last=Bordman|first=Gerald|title=American Operetta|publisher=Oxford University Press|year=1981|location=New York}}&lt;/ref&gt; Američki operetni kompozitori uključivali su ponajviše Victora Herberta, čija su djela sa početka 20. vijeka bila pod utjecajem bečke operete i djela Gilberta i Sullivana. &lt;ref name=&quot;:8&quot;&gt;Ledbetter, Steven. [http://www.grovemusic.com &quot;Victor Herbert&quot;], ''Grove Music Online'' ed. L. Macy, accessed February 11, 2009 {{Subscription required}}&lt;/ref&gt; Slijedili su ga Sigmund Romberg i Rudolph Friml. Naime, američka opereta je do kraja Prvog svjetskog rata većinski ustupala mjesto mjuziklima, kao što je teatra Princess, a zatim su uslijedili mjuzikli Rodgersa i Harta, Colea Portera, [[Irving Berlin|Irvinga Berlina]] i mnogih drugih. Još jedna značajna opereta na engleskom jeziku jeste Candide od Leonarda Bernsteina. Reklamirana je i prošla kao „komična opereta“. &lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Laird|first=Paul|date=Fall 2018|title=Genre and Stylistic Expectations in the Musical Theater of Leonard Bernstein|url=https://www.brooklyn.cuny.edu/web/academics/centers/hitchcock/publications/amr/v48-1/laird.php|journal=American Music Review|volume=48|issue=1|id={{ProQuest|2182493597}}}}&lt;templatestyles src=&quot;Module:Citation/CS1/styles.css&quot;&gt;&lt;/templatestyles&gt;&lt;/ref&gt; Candideova partitura je u nekim aspektima bila tipična za najavljeni žanr sa valcerima, ali Bernstein je također dodao škotski ples, gavotu i druge plesove, a u opernu kuću je ušao s arijom „''Sjaj i budi gej''“.

== Opereta na italijanskom ==
Opereta je bila prvi uvezeni vokalni žanr u Italiji. &lt;ref name=&quot;:6&quot;&gt;{{Cite book|last=Lucca|first=Valeria De|title=The Cambridge Companion to Operetta|year=2019|isbn=9781316856024|pages=220–231|chapter=Operetta in Italy|doi=10.1017/9781316856024.016}}&lt;/ref&gt; Od 1860-ih godina, francuski i bečki kompozitori kao [[Jacques Offenbach|Offenbach]], Hervé, Suppé, [[Johann Strauss mlađi|Strauss Jr.]] i Lehára, značajno su utjecali na opernu tradiciju ovog podneblja. Široko rasprostranjena popularnost strane operete u Italiji dostigla je vrhunac na prijelazu između stoljeća, posebno uspjehom opere La vedova allegra, koja je premijerno izvedena u [[Milano|Milanu]] 1907. godine. &lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt; Italijanski operetni kompozitori su težili ka proširivanju &quot;operete&quot; po njenoj definiciji više nego što su to činili drugi narodi kako bi je prilagodili ljepoti italijanskog romantičnog opernog stila. Primjer bi bio [[Giacomo Puccini]], koji je svoj rad razvio u realističnom ''verisimo'' stilu i komponovao je &quot;operete u tri čina&quot;. &lt;ref name=&quot;:9&quot; /&gt; Ostali poznati kompozitori italijanske operete su Vincenzo Valente, Ruggero Leoncavallo, Pasquale Mario Costa, Pietro Mascagni, Carlo Lombardo, Enrico Toselli, Virgilio Ranzato i Giuseppe Pietri. &lt;ref name=&quot;:9&quot;&gt;{{Cite book|last=Letellier|first=Robert Ignatius|url=https://books.google.com/books?id=wSfXCgAAQBAJ|title=Operetta: A Sourcebook, Volume II|date=2015-10-19|publisher=Cambridge Scholars Publishing|isbn=978-1-4438-8508-9|language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Prijem i kontroverze ===
Publika operete 1860-ih i 1870-ih opisuje se kao bučna. &lt;ref name=&quot;:6&quot;&gt;{{Cite book|last=Lucca|first=Valeria De|title=The Cambridge Companion to Operetta|year=2019|isbn=9781316856024|pages=220–231|chapter=Operetta in Italy|doi=10.1017/9781316856024.016}}&lt;cite class=&quot;citation book cs1&quot; data-ve-ignore=&quot;true&quot; id=&quot;CITEREFLucca2019&quot;&gt;Lucca, Valeria De (2019). &quot;Operetta in Italy&quot;. ''The Cambridge Companion to Operetta''. pp.&amp;nbsp;&lt;span class=&quot;nowrap&quot;&gt;220–&lt;/span&gt;231. [[Digitalni identifikator objekta|doi]]:[[doi:10.1017/9781316856024.016|10.1017/9781316856024.016]]. [[International Standard Book Number|ISBN]]&amp;nbsp;[[Special:BookSources/9781316856024|&lt;bdi&gt;9781316856024&lt;/bdi&gt;]]. [[Semantic Scholar|S2CID]]&amp;nbsp;[https://api.semanticscholar.org/CorpusID:217930941 217930941].&lt;/cite&gt;&lt;/ref&gt; Opisani žanr smatrao se jednim od glavnih kontroverzi italijanske muzike i kulture između 1860-ih i 1920-ih. &lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt; Za vrijeme tog perioda, snažni nacionalistički prizvuk u Italiji težio je ujedinjenju njenog nacionalnog identiteta. Identificirajući operetu kao strani žanr, percipirana je kao umjetnička forma koja bi kontaminirala italijansku operu ili nelegitimno potkopala njen primat na sceni. &lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt; Tek početkom 20. vijeka, italijanski kompozitori su se sistematski počeli baviti pisanjem operete.

== Također pogledati ==

* Komična opera
* Spisak kompozitora operete
* Muzičko pozorište
* Opereta film
* Zarzuela

== Reference ==
&lt;references /&gt;
{{Refspisak|grupa=notes}}'''Dodatno čitanje'''

* Bordman, Gerald (1981) ''Američka opereta'' . New York: Oxford University Press.
* Clarke, Kevin (2007) ''Blistaj i budi gay: Die authentische Operette und ihre schwulen Verehrer'' . Hamburg: [[Männerschwarm Verlag]] . (Njemački)
* Ganzl, Kurt (2001) ''Enciklopedija muzičkog teatra'' (3 toma). New York: Schirmer Books.
* Goulet, Charles (1981) ''Sur la scene et dans la coulisse'' . Kvebek, Qc. : Ministère des Affaires culturelles.{{ISBN|2-551-04178-3}}[[ISBN (identifier)|ISBN]]&amp;nbsp;[[Special:BookSources/2-551-04178-3|2-551-04178-3]]
* Linhardt, Marion (2006) ''Residenzstadt und Metropole.'' ''Zu einer kulturellen Topographie des Wiener Unterhaltungstheaters (1858–1918)'' . Berlin: Izdavačka kuća Max Niemeyer. (Njemački)
* Traubner, Richard (1983) ''Opereta: Pozorišna historija'' . Garden City, New York: Doubleday.
* Viagrande, iccardo (2009) Tu che m'hai preso il cuor. Un viaggio nel mondo dell'operetta. Monza: Eko kuća muzike. (Italijanski)

== Vanjski linkovi ==

* [https://web.archive.org/web/20060815014602/http://www.musicaltheatreguide.com/mainmenu.htm Opsežna stranica s informacijama o operetama, lakim operama i njihovim kompozitorima]
* [http://www.musicals101.com/operetta.htm Esej o operetama Offenbacha, Johanna Straussa mlađeg i njihovih savremenika]
* [https://web.archive.org/web/20161114082412/http://operetta-research-center.org/ Istraživački centar za operetu] (s velikom arhivom historijskih recenzija)
* [https://bachtrack.com/playlist-operetta-musical-not-quite-opera-month-october-2019 Kurt Ganzlove omiljene operete iz 2019.]
* [https://search.alexanderstreet.com/preview/work/bibliographic_entity%7Crecorded_cd%7C943292 &lt;nowiki&gt;Schwarzkopf pjeva operetu [Streaming Audio].&lt;/nowiki&gt;] [https://search.alexanderstreet.com/preview/work/bibliographic_entity%7Crecorded_cd%7C943292 (2005).] [https://search.alexanderstreet.com/preview/work/bibliographic_entity%7Crecorded_cd%7C943292 Warner Music. (2005).] [https://search.alexanderstreet.com/preview/work/bibliographic_entity%7Crecorded_cd%7C943292 Preuzeto iz baze podataka Alexander Street.]
* [https://www.youtube.com/watch?v=SJ1Tz6boLhI Razlike između operete i mjuzikla: Posao pjevanja – Youtube video koji je objavila Expert Village Leaf Group]
* [https://www.youtube.com/watch?v=k7l5bBnGDL8 Poznate operete – YouTube video koji je objavio Kaleb Fair]
[[Kategorija:Opera]]
[[Kategorija:Muzički žanrovi]]</text>
      <sha1>cpxs6m9qe87haa6j79ptv3395pzzysa</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3732879</id>
      <parentid>3732878</parentid>
      <timestamp>2025-07-04T00:22:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Astrameri</username>
        <id>151645</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3732879</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="37845" sha1="i1byw0xbox112w9vioiu1b65nrgk0pv" xml:space="preserve">
[[Datoteka:Bouffes_parisiens_(cropped).jpg|mini| Publika u Théâtre des Bouffes-Parisiens, rodnom mjestu opereta [[Jacques Offenbach|Jacquesa Offenbacha]] . Karikatura Émilea Bayarda iz 1860. godine.]]
'''Opereta''' je oblik pozorišta i žanr lake opere. Uključuje govorni dijalog, pjesme i plesove. Lakša je od [[Opera|opere]] u smislu [[Muzika|muzike]], orkestralnog formata &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.operavivra.com/blog/opera-operetta-or-musical-theatre/|title=Opera, Operetta, or Musical Theatre. – Blog|date=2013-10-19|website=Opera Vivrà|language=en-US|access-date=2020-10-04}}&lt;/ref&gt; i same dužine djela. &lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite book|title=The Oxford Encyclopedia of Theatre and Performance|date=2005|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-860174-6|editor-last=Kennedy|editor-first=Dennis|chapter=Operetta|chapter-url=https://www.oxfordreference.com/view/10.1093/acref/9780198601746.001.0001/acref-9780198601746-e-2944}}&lt;/ref&gt; Osim kraćeg trajanja, opereta je uglavnom laganog i zabavnog karaktera.&lt;ref name=&quot;ashoo&quot;&gt;{{Cite book|last=Grout, Donald Jay|url=https://books.google.com/books?id=2xXZhKagLO4C|title=A Short History of Opera|last2=Williams, Hermine Weigel|publisher=[[Columbia University Press]]|year=2013|isbn=978-0231507721|page=378|access-date=2 May 2015|name-list-style=amp}}&lt;/ref&gt; Tema može prikazivati &quot;ljubavne&quot; svađe, zamjene identiteta, iznenadne preokrete sreće te blistave zabave&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.metopera.org/discover/education/educator-guides/merry-widow/little-opera/|title=Little Opera|website=www.metopera.org|language=en|access-date=2025-06-24}}&lt;/ref&gt; Ponekad uključuje i satirične komentare. &lt;ref name=&quot;eno.org&quot;&gt;{{Cite web|url=https://eno.org/discover-opera/beginners-guide-operetta/|title=The beginner's guide to operetta {{!}} English National Opera|language=en-US|access-date=2020-10-04}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:RitaB.jpg|mini| Oglas Columbia Records za snimku Rite Montaner u produkciji Elisea Greneta i Niña Rita Ernesta Lecuone '', o, La Habana en 1830'', opereta iz španskog žanra ''zarzuela'' .]]
„Opereta“ je umanjenica italijanske riječi „''opera''“ te se prvobitno koristila za opis kraćeg, možda manje ambicioznog muzičkog djela od opere.&lt;ref&gt;{{Citation|title=Operetta|url=https://www.oxfordmusiconline.com/grovemusic/documentID/omo-9781561592630-e-0000020386|publisher=Oxford University Press|date=2001|accessdate=2025-06-24|isbn=978-1-56159-263-0|language=en|first=Andrew|last=Lamb}}&lt;/ref&gt; Opereta nudi alternativu opernim izvedbama u pristupačnijem obliku, namijenjenom drugačijoj publici. Kao prepoznatljiv žanr, opereta se razvila sredinom 19. stoljeća u Francuskoj, a njena popularnost dovela je do razvoja brojnih nacionalnih stilova operete. Posebni stilovi pojavili su se u zemljama poput Austro-Ugarske, Njemačke, Engleske, Španije, Filipina, Meksika, Kube i Sjedinjenih Američkih Država.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Baranello|first=Micaela|date=2016-02-25|title=Operetta|url=https://oxfordbibliographies.com/view/document/obo-9780199757824/obo-9780199757824-0171.xml|journal=|language=en|publisher=Oxford University Press|doi=10.1093/obo/9780199757824-0171}}&lt;/ref&gt; Širenjem operete među različitim državama tokom prethodnog stoljeća razvijao se kulturni kozmopolitizam.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Scott|first=Derek B.|date=2016-12-29|title=Early Twentieth-Century Operetta from the German Stage: A Cosmopolitan Genre|url=https://academic.oup.com/mq/article-lookup/doi/10.1093/musqtl/gdw009|journal=The Musical Quarterly|language=en|pages=gdw009|doi=10.1093/musqtl/gdw009|issn=0027-4631}}&lt;/ref&gt; Opereta je kao žanr izgubila popularnost 1930-ih godina i ustupila mjesto savremenom mjuziklu.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Traubner|first=Richard|url=https://www.taylorfrancis.com/books/9781135887834|title=Operetta: A Theatrical History|date=2004-06-01|publisher=Routledge|isbn=978-0-203-50902-9|edition=0|language=en|doi=10.4324/9780203509029}}&lt;/ref&gt; Među značajnim kompozitorima operete ističu se [[Johann Strauss mlađi|Johann Strauss]], [[Jacques Offenbach]], [[Franz Lehár]] i [[Francisco Alonso]].

== Definicije ==
Termin opereta nastao je u [[Italija|Italiji]] sredinom osamnaestog stoljeća, a prvi put je priznata kao nezavisni žanr u [[Pariz|Parizu]] oko 1850. godine. &lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite book|title=The Oxford Encyclopedia of Theatre and Performance|date=2005|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-860174-6|editor-last=Kennedy|editor-first=Dennis|chapter=Operetta|chapter-url=https://www.oxfordreference.com/view/10.1093/acref/9780198601746.001.0001/acref-9780198601746-e-2944}}&lt;/ref&gt; U Castil-Blazeovom ''Rječniku moderne muzike'' tvrdi se da ovaj termin ima dugu historiju i da je [[Wolfgang Amadeus Mozart|Mozart]] bio jedan od prvih koji je koristio riječ opereta u  pogrdnom smislu, &lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{Cite book|last=Baranello|first=Micaela|title=Operetta|year=2016|doi=10.1093/obo/9780199757824-0171}}&lt;/ref&gt; opisujući operete kao &quot;izvjesne dramske abortuse, one minijaturne kompozicije u kojima se nalaze samo hladne pjesme i kupleti iz vodvilja&quot;. &lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite journal|last=Sorba|first=Carlotta|date=September 2006|title=The origins of the entertainment industry: the operetta in late nineteenth-century Italy|journal=Journal of Modern Italian Studies|volume=11|issue=3|pages=282–302|doi=10.1080/13545710600806730}}&lt;/ref&gt; Definicija operete vremenom se mijenjala i varirala u zavisnosti od historije svake zemlje u kojoj je zastupljen ovaj žanr. &lt;ref&gt;{{Cite book|last=Traubner|first=Richard|url=https://www.taylorfrancis.com/books/9781135887834|title=Operetta: A Theatrical History|date=2004-06-01|publisher=Routledge|isbn=978-0-203-50902-9|edition=0|language=en|doi=}}&lt;/ref&gt; Često se koristi za označavanje djela koja podsjećaju na Offenbachove jednočinke, za razliku od njegovih cjelovitih kompozicija - '''opéra-bouffe''&lt;nowiki/&gt;'. &lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt; Offenbach je izmislio ovu umjetničku formu kao odgovor na represivne zakone koje je postavila francuska vlada, a ograničavali su postavljanje djela dužih od jednog čina ili koja su sadržavala više od četiri karaktera. &lt;ref name=&quot;eno.org&quot;&gt;{{Cite web|url=https://eno.org/discover-opera/beginners-guide-operetta/|title=The beginner's guide to operetta {{!}} English National Opera|language=en-US|access-date=2020-10-04}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Boccaccio_cover_page.jpg|mini|261x261piksel| Naslovna stranica knjige ''Boccaccio, oder Der Prinz von Palermo'' ( ''Boccaccio, ili Princ od Palerma'' ) Franza von Suppéa 1879. Primjer rane bečke operete.]]

== Historija ==
Opereta je postala priznata kao muzički žanr tek oko 1850. godine, u Parizu. Godine 1870, centar operete se preselio u [[Beč]], onda kada je Pariz pao pod Pruse. &lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite book|title=The Oxford Encyclopedia of Theatre and Performance|date=2005|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-860174-6|editor-last=Kennedy|editor-first=Dennis|chapter=Operetta|chapter-url=https://www.oxfordreference.com/view/10.1093/acref/9780198601746.001.0001/acref-9780198601746-e-2944}}&lt;/ref&gt; Oblik operete se nastavio razvijati tokom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] . &lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt;

Također postoje zajedničke karakteristike među operetama koje su cvjetale od sredine 1850-ih do ranih 1900-ih, počevši od pomenute francuske opéra-bouffe. &lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://doi.org/10.1093/gmo/9781561592630.article.o007729|title=Gänzl, Kurt (opera)|date=2002|publisher=Oxford University Press|series=Oxford Music Online}}&lt;/ref&gt; Uglavnom sadrže govorni dijalog isprepleten među muzičkim brojevima, a često se glavni likovi, kao i hor, pozivaju na ples, iako je muzika najvećim dijelom izvedena iz opernih stilova 19. vijeka, s akcentom na pjevnim melodijama. &lt;ref&gt;{{Citation|title=Operetta|url=https://www.oxfordmusiconline.com/grovemusic/documentID/omo-9781561592630-e-0000020386|publisher=Oxford University Press|date=2001|accessdate=2025-06-27|isbn=978-1-56159-263-0|language=en|first=Andrew|last=Lamb}}&lt;/ref&gt; Opereta u dvadesetom stoljeću je složenija i dostigla je svoj vrhunac u Austriji i Njemačkoj. &lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{Cite book|last=Baranello|first=Micaela|title=Operetta|year=2016|doi=10.1093/obo/9780199757824-0171}}&lt;/ref&gt;

Opereta predstavlja pretaču modernog muzičkog teatra ili &quot;mjuzikla&quot;. &lt;ref&gt;Jones, J. Bush (2003) [https://books.google.com/books?id=WqQH31qkYNoC&amp;dq=Bordman+pinafore&amp;pg=PA4 ''Our Musicals, Ourselves''], pp. 10–11, 2003, Brandeis University Press: Lebanon, New Hampshire {{ISBN|1584653116}}&lt;/ref&gt; U prvim decenijama 20. vijeka, opereta je nastavila postojati uz novije mjuzikle. Karakteristične osobine operete nalaze se u muzičko-teatralnim djelima Jeromea Kerna, Richarda Rodgersa i Stephena Sondheima. &lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite book|title=The Oxford Encyclopedia of Theatre and Performance|date=2005|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-860174-6|editor-last=Kennedy|editor-first=Dennis|chapter=Operetta|chapter-url=https://www.oxfordreference.com/view/10.1093/acref/9780198601746.001.0001/acref-9780198601746-e-2944}}&lt;/ref&gt;

== Opereta na francuskom jeziku ==

=== Porijeklo ===
Opereta je prvi put nastala u Parizu, glavnom gradu [[Francuska|Francuske]], i to sredinom 19. stoljeća. Začeće ovog žanra nastaje zbog potrebe za kratkim i laganim djelima, za razliku od cjelovečernje zabave sve ozbiljnije ''komične opere''. &lt;ref name=&quot;Lamb Operetta2&quot;&gt;{{cite grove|title=Operetta|last=Lamb|first=Andrew|doi=10.1093/gmo/9781561592630.article.20386}}&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://doi.org/10.1093/gmo/9781561592630.article.o007729|title=Gänzl, Kurt (opera)|date=2002|publisher=Oxford University Press|series=Oxford Music Online}}&lt;/ref&gt; Do tada je dio naziva žanra &quot;comique&quot; postao varljiv: Georges Bizetova ''Carmen'' (1875) je primjer ''komične opere'' sa tragičnom radnjom. Definicija &quot;komičnog&quot; značila je nešto bliže &quot;humanističkom&quot;, što je opet značilo prikazivanje &quot;stvarnog života&quot; na realističniji način, predstavljajući tragediju i komediju jedno pored drugog, kao što je [[William Shakespeare|Shakespeare]] radio vijekovima ranije. S ovom novom konotacijom, ''opéra comique'' je dominirala francuskom opernom scenom od propadanja ''tragédie lyrique''. Porijeklo francuske operete započelo je u trenutku kada su komični glumci počeli izvoditi plesove i pjesme pred mnoštvom ljudi na sajmovima. Početkom 18. vijeka ovi glumci su počeli izvoditi komične parodije već poznatih opera. Ovakve vrste predstava su formirale operetu kao jedan ležerni žanr izveden iz ''opéra comique'', vraćajući se jednostavnijem obliku muzike. &lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Starr|first=Juliana|date=2010|title=Reconstructing Woman: From Fiction to Reality in the Nineteenth-Century French Novel (review)|url=https://doi.org/10.1353/ncf.2010.0027|journal=Nineteenth-Century French Studies|volume=39|issue=1-2|pages=179–179|doi=10.1353/ncf.2010.0027|issn=1536-0172}}&lt;/ref&gt; Mnogi muzikolozi su raspravljali o tome kojem kompozitoru treba pripisati zasluge za izum operete; [[Jacques Offenbach|Jaquesu Offenbachu]] ili Hervéu. &lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Strömberg|first=Mikael|date=27 December 2017|title=History Repeating Itself. The function of turning points and continuity in three historical narratives on operetta|url=https://tidsskrift.dk/nts/article/download/103311/152354|journal=Nordic Theatre Studies|volume=29|issue=1|pages=102|doi=10.7146/nts.v29i1.102970|doi-broken-date=1 November 2024}}&lt;/ref&gt; Zaključuje se da je Hervé završio temelje operete, a Offenbach usavršio i razvio umjetničku formu operete kakvu danas poznajemo. Prema tome se &quot;Offenbach smatra ocem francuske operete - ali također i Hervé.&quot; &lt;ref&gt;{{Cite book|last=Traubner|first=Richard|url=https://www.taylorfrancis.com/books/9781135887834|title=Operetta: A Theatrical History|date=2004-06-01|publisher=Routledge|isbn=978-0-203-50902-9|edition=0|language=en|doi=10.4324/9780203509029}}&lt;/ref&gt;

=== Značajni kompozitori ===
[[Datoteka:1878_poster_for_Jacques_Offenbach's_Orphée_aux_enfers.jpg|lijevo|mini| Plakat za oživljavanje ''Orphée aux enfers'']]
Hervé je bio [[pjevač]], [[kompozitor]], [[libretista]], [[dirigent]] i [[scenograf]]. Godine 1842. napisao je ''operetu'' pod imenom &quot;''L'Ours et le pacha&quot;'', od samo jednog čina i zasnovanu na popularnom vodvilju Eugènea Scribea i XB Saintinea. Godine 1848, Hervé je održao svoj prvi značajniji nastup na pariškoj sceni, sa predstavom ''Don Quijote i Sancho Pança'' (prema [[Miguel de Cervantes|Cervantesu]]), koja se može smatrati početnom tačkom za novu francusku tradiciju muzičkog teatra. Hervéova najpoznatija djela su Gounodova parodija ''Le mali Faust'' (1869) i ''Ma'zelle Nitouche'' (1883). &lt;ref name=&quot;whatsopdoc&quot;&gt;{{Cite web|url=https://utahopera.org/explore/2016/01/the-merry-widow-lesson-whats-operetta-doc/|title=The Merry Widow Lesson: What's Operetta, Doc?|date=2016-01-05|website=Utah Opera|access-date=2019-09-28}}&lt;/ref&gt;

Jacques Offenbach je najzaslužniji za razvoj i popularizaciju ovog žanra, koji se naziva i {{Jezik|fr|opéras bouffes}} ili {{Jezik|fr|opérettes}} —dajući mu ogromnu popularnost tokom [[Drugo Francusko Carstvo|Drugog carstva]] i nakon toga. &lt;ref&gt;{{Citation|title=Operetta|url=https://www.oxfordmusiconline.com/grovemusic/documentID/omo-9781561592630-e-0000020386|publisher=Oxford University Press|date=2001|accessdate=2025-06-24|isbn=978-1-56159-263-0|language=en|first=Andrew|last=Lamb}}&lt;/ref&gt; Godine 1849, Offenbach je dobio dozvolu za otvaranje ''Théâtre des Bouffes Parisiens'', pozorišne kompanije koja je imala na repertoaru programe od dva ili tri satirična skeča unutar jednog čina. Kompanija je bila toliko uspješna da je to dovelo do produžavanja ovih kratkih predstava na čitavu večer. &lt;ref name=&quot;Lamb Operetta&quot;&gt;{{cite grove|title=Operetta|last=Lamb|first=Andrew|doi=10.1093/gmo/9781561592630.article.20386}}&lt;/ref&gt; Međutim, Offenbachove produkcije bile su ograničene policijskom prefekturom u Parizu, koja je odredila vrstu izvedbe koja bi bila dozvoljena: &quot;pantomime s najviše pet izvođača, komični muzički dijalozi u jednom činu za dva do tri glumca i plesne rutine s najviše pet plesača; a horovi su bili strogo zabranjeni.&quot; &lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite journal|last=Sorba|first=Carlotta|date=September 2006|title=The origins of the entertainment industry: the operetta in late nineteenth-century Italy|journal=Journal of Modern Italian Studies|volume=11|issue=3|pages=282–302|doi=10.1080/13545710600806730}}&lt;/ref&gt; Ova pravila kreirala su ono što je kasnije definirano kao opereta: &quot;''malo nepretenciozno operno djelo koje nije imalo tragične implikacije i osmišljeno je da zabavi publiku''&quot;. &lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt; Dva druga francuska kompozitora - Robert Planquette i Charles Lecocq, slijedili su Offenbachov model operete i napisali sljedeća djela: ''Les Cloches de Corneville'' (''Zvona Normandije'') i ''La Fille de Madame Angot'' (''Kći Madame Angot''). &lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Fisch|first=Elliot|year=2017|title=Operetta Overview: Part 1: French and Viennese Operettas 1850-1900|journal=American Record Guide|volume=80|issue=5|pages=51–57|id={{ProQuest|1932310532}}}}&lt;templatestyles src=&quot;Module:Citation/CS1/styles.css&quot;&gt;&lt;/templatestyles&gt;&lt;/ref&gt; 
[[Datoteka:Just_a_voice_to_call_me_dear.tiff|alt=Riviera Girl poster|mini| Jedna od najpoznatijih opereta poznatog [[Mađari|mađarskog]] dramskog pisca Emmericha Kálmána je Csárdáskirálynő („Czardas Queen“). Izvođena je na Broadwayu pod nazivom &quot;Djevojka s Rivijere&quot;.]]
Politička ograničenja nametnuta Offenbachu i pariškom pozorištu postepeno su ukidana, a opereta je stekla široku popularnost. Dok su Offenbachova najranija jednočinka, uključujući ''Les deux aveugles'', ''Le violoneux'' i ''Ba-ta-clan'' (sve iz 1855 godine), bila uspješna, njegova prva cjelovečernja opereta, ''Orfej u usponu'' (1858), bila je daleko najuspješnija. Postala je prva repertoarna opereta i izvedena je stotinama puta širom [[Evropa|Evrope]]. &lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite journal|last=Sorba|first=Carlotta|date=September 2006|title=The origins of the entertainment industry: the operetta in late nineteenth-century Italy|journal=Journal of Modern Italian Studies|volume=11|issue=3|pages=282–302|doi=10.1080/13545710600806730}}&lt;/ref&gt; Offenbachovo naslijeđe vidljivo je u djelima tokom kasnog 19. stoljeća i nadalje, ohrabrujući [[Johann Strauss mlađi|Straussa Mlađeg]] da donese žanr u [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarsku]]. Offenbach je također putovao u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] i [[Engleska|Englesku]] podučavajući muzičare o više od 100 opereta koje je napisao za života. &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.eno.org/discover-opera/beginners-guide-operetta/|title=The beginner's guide to operetta|publisher=English National Opera|access-date=2019-09-28}}&lt;/ref&gt; Ovo međunarodno putovanje rezultiralo je pojavom jakih nacionalnih škola. &lt;ref&gt;{{Cite book|last=Letellier|first=Robert Ignatius|title=Operetta: A Sourcebook|publisher=Cambridge Scholars Publishing|year=2015|isbn=9781443884259|pages=xvii, 83}}&lt;/ref&gt; Međutim, do 1870-ih, Offenbachova popularnost je opala. Javnost je pokazivala veći interes za romantične operete koje su pokazivale &quot;gracioznost i profinjenost&quot; kasnog [[Romantizam|romantizma]]. To je uključivalo Messagerovu operetu ''Véronique'' i ''Les saltimbanques'' Louisa Gannea. U 20. vijeku francuska opereta je postala još manje popularna, jer se međunarodna javnost okrenula angloameričkim i bečkim operetama koje su u jednom trenutku nadmašile prvobitni oblik.

== Opereta na njemačkom i mađarskom jeziku ==
Offenbach se protivio širenju operete i izvedbi po kontinentu. Godine 1861. priredio je neka od svojih skorijih djela u Carltheateru u [[Beč|Beču]], što je utrlo put austrijskim i njemačkim kompozitorima. Nedugo zatim je Beč postao epicentar operetnih produkcija. &lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite journal|last=Sorba|first=Carlotta|date=September 2006|title=The origins of the entertainment industry: the operetta in late nineteenth-century Italy|journal=Journal of Modern Italian Studies|volume=11|issue=3|pages=282–302|doi=10.1080/13545710600806730}}&lt;/ref&gt; Zbog bečke operete taj se termin koristi za opisivanje djela u punoj dužini.&lt;ref&gt;{{Citation|title=Operetta|url=https://www.oxfordmusiconline.com/grovemusic/documentID/omo-9781561592630-e-0000020386|publisher=Oxford University Press|date=2001|accessdate=2025-06-24|isbn=978-1-56159-263-0|language=en|first=Andrew|last=Lamb}}&lt;/ref&gt; Pored toga, nakon pruskog poraza 1866. godine, opereta je postala simbol novog doba u [[Austrija|Austriji]], obilježenog modernizacijom i [[Industrijalizacija|industrijalizacijom]]. &lt;ref&gt;{{Cite book|last=Crittenden, Camille.|title=Johann Strauss and Vienna : operetta and the politics of popular culture|date=2006|publisher=[[Cambridge University Press]]|isbn=0521027578|oclc=443368102}}&lt;/ref&gt;

=== Austro-Ugarska ===
[[Datoteka:Johann_Strauss_II_(4).jpg|mini| [[Johann Strauss mlađi|Johann Strauss II]]]]
Najznačajniji kompozitor operete na [[Njemački jezik|njemačkom jeziku]] bio je Austrijanac [[Johann Strauss mlađi|Johann Strauss II]] (1825–1899). Strauss je bio regrutovan iz plesne dvorane te je uveo prepoznatljivi bečki stil u žanru.  Strauss je bio pod velikim utjecajem Offenbachovog djela, toliko da je surađivao sa mnogim Offenbachovim libretistima na njegovim najpopularnijim djelima. &lt;ref name=&quot;eno.org&quot;&gt;{{Cite web|url=https://eno.org/discover-opera/beginners-guide-operetta/|title=The beginner's guide to operetta {{!}} English National Opera|language=en-US|access-date=2020-10-04}}&lt;/ref&gt; Njegova opereta, ''Die Fledermaus'' (1874) postala je najizvođenija opereta na svijetu i dan danas je ostala njegovo najpopularnije scensko djelo. Strauss je ukupno napisao 16 opereta i jednu operu, od kojih je većina postigla veliki uspjeh samom premijerom. &lt;ref name=&quot;Lamb Operetta&quot; /&gt;

Straussova [[satira]] je često bila generička, za razliku od Offenbacove koji je davao komentar na stvari iz realnog života. &lt;ref name=&quot;eno.org&quot;&gt;{{Cite web|url=https://eno.org/discover-opera/beginners-guide-operetta/|title=The beginner's guide to operetta {{!}} English National Opera|language=en-US|access-date=2020-10-04}}&lt;/ref&gt;

Straussove operete, valceri, polke i marševi često imaju izražen [[Beč|bečki]] stil, a njegova popularnost mnoge navodi da ga smatraju nacionalnim kompozitorom Austrije. Pozorište ''Theater an der Wien'' uvijek je privlačilo ogromne mase kada su njegova scenska djela prvi put izvedena.

Franz von Suppé, poznatiji kao Francesco Ezechiele Ermenegildo, Cavaliere Suppé-Demelli, rođen je 1819. godine, a njegova slava parira Offenbachovoj. Suppé je jedno vrijeme bio vodeći kompozitor i dirigent u Beču, a najprepoznatljiviji je po svojim operetama ''Leichte Kavallerie'' (1866), ''Fatinitza'' (1876) i ''Boccaccio'' (1879). &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.britannica.com/biography/Franz-von-Suppe|title=Franz von Suppé {{!}} Austrian composer|website=Encyclopedia Britannica|language=en|access-date=2020-10-04}}&lt;/ref&gt; Suppé je bio Straussov savremenik i komponovao je preko 30 opereta, 180 farsi, [[Balet|baleta]] i drugih scenskih djela. Iako je većina njegovih djela pala u zaborav, mnoga od njih su se vratila u život prikazivanjem u filmovima, crtanim filmovima i reklamama. Strauss, baš kao i Suppé se vode kao najznačajniji kompozitori zlatnog doba bečke operete. &lt;ref&gt;{{Cite book|last=Feurzeig|first=Lisa|title=The Cambridge Companion to Operetta|year=2019|isbn=9781316856024|pages=32–46|chapter=Viennese Golden-Age Operetta: Drinking, Dancing and Social Criticism in a Multi-Ethnic Empire|doi=10.1017/9781316856024.004}}&lt;/ref&gt;

Nedugo nakon smrti Johanna Straussa i njegovog savremenika Franza von Suppéa - Franz Lehár je postao nasljednik. Pored toga, smatra se vodećim operetnim kompozitorom 20. vijeka, a njegova najpopularnija opereta, ''Die lustige Witwe'' ( ''Vesela udovica'' ), jedna je od klasičnih opereta koje se još uvijek nalaze na repertoaru. &lt;ref&gt;{{Citation|title=Lehár, Franz|url=https://www.oxfordmusiconline.com/grovemusic/documentID/omo-9781561592630-e-0000016318|publisher=Oxford University Press|date=2001|accessdate=2025-07-01|isbn=978-1-56159-263-0|language=en|first=Andrew|last=Lamb}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Lehar_Lustige-Witwe_KlA-01.jpg|mini| &lt;nowiki&gt;&lt;i id=&quot;mwAWg&quot;&gt;Die lustige Witwe&lt;/i&gt;&lt;/nowiki&gt; ( &lt;nowiki&gt;&lt;i id=&quot;mwAWk&quot;&gt;Vesela udovica&lt;/i&gt;&lt;/nowiki&gt; ) poster Franza Lehara]]
Lehár je dosta pomogao u vođenju operete u Srebrnom dobu. U toku ovog perioda, bečki zakoni koji su govorili o cenzuri su se promijenili 1919. godine. &lt;ref&gt;{{Cite book|last=Baranello|first=Micaela K.|title=The Cambridge Companion to Operetta|year=2019|isbn=9781316856024|pages=189–204|chapter=The Operetta Factory: Production Systems of Silver-Age Vienna|doi=10.1017/9781316856024.014}}&lt;/ref&gt; Lehár je najzaslužniji za oživljavanje žanra. Studiranje na Praškom konzervatoriju, Lehár je započeo kao pozorišni violinista, a zatim se u Austro-Ugarskoj posvetio kompozitorskoj karijeri. Tokom 1905. godine, Lehárova ''Die lustige Witwe'' ( ''Vesela udovica'' ) utrla je put kompozitorima poput Fall-a, Oscara Strausa i Kálmána da nastave tradiciju operete. Lehár je bio jedan od prvih kompozitora koji je počeo uključivati svoju muziku u film.

Bečku tradiciju održali su sljedeći kompozitori: Oscar Straus, Carl Zeller, Karl Millöcker, Leo Fall, Richard Heuberger, Edmund Eysler, Ralph Benatzky, Robert Stolz, Leo Ascher, Emmerich Kálmán, Nico Dostal, Fred Raymond, Igo Paul Ajbrater i Paul Ajbraard. u 20. vijeku.

=== Njemačka ===
[[Datoteka:Paul_Lincke_(timbre_allemand).jpg|lijevo|mini|162x162piksel| Paul Lincke, otac berlinske operete]]
Isto kao što je Beč bio centar austrijske operete, tako je [[Berlin|i Berlin]] bio centar njemačke. Berlinska opereta je obično imala vlastiti stil, uključujući, a naročito nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], elemente [[Džez|džeza]] i drugih sinkopiranih plesnih ritmova, transatlantski stil i prisustvo iskidanih marširajućih melodija. Berlinske operete su se nekad sastojale i od: burleske, revije, farse ili kabarea .

Paul Lincke je bio pionir berlinske operete 1899. godine, zajedno sa ''Frau Lunom'', a ona uključuje i &quot; ''Berliner Luft'' &quot; (&quot;Berlinski zrak&quot;), &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://doi.org/10.3998/mpub.12714424.cmp.9|title=Beethoven, Symphony no. 5, Berlin Philharmonic Orchestra (conducted by Claudio Abbado)|website=doi.org|access-date=2025-07-03}}&lt;/ref&gt; koja je postala neslužbena himna Berlina. Njegova ''Lysistrata'' (1902) uključuje pjesmu i melodiju &quot;The Glow-Worm&quot;, koja je idalje popularna na međunarodnom planu. Mnogo kasnije, tokom 1920-ih i 1930-ih, Kurt Weill je uzeo ekstremniji oblik berlinskog operetnog stila te ga koristio u svojim operama, operetama i mjuziklima. Može se reći da bi se neke od kompozicija Kurta Weilla mogle smatrati modernističkom operetom. &lt;ref&gt;Daly, Nicholas (2017-12-14). &quot;2. Modernism, operetta, and Ruritania: Ivor Novello's Glamorous Night&quot;. In Ortolano, Scott (ed.). ''Popular Modernism and Its Legacies: From Pop Literature to Video Games''. Bloomsbury Publishing USA. {{ISBN|978-1-5013-2512-0}}.&lt;/ref&gt;

Opereta berlinskog stila koegzistirala je s buržoaskim, šarmantnijim, domaćinskim i nacionalističkim njemačkim operetama - od kojih su se neke nazivale ''Volksoperetten'' (''narodne operete''). Odličan primjer je jedan izuzetno popularan film Leona Jessela ''Schwarzwaldmädel'' (''Djevojka iz Crne šume'') iz 1917. godine. &lt;ref&gt;{{Cite journal|last=NALLON|first=STEVE|date=2002|title=&lt;b&gt;150 Years of Popular Musical Theatre&lt;/b&gt; by Andrew Lamb, Sheridan Books/Yale University Press, 2000. 380 p. $39.95. ISBN: 0-300-07538-3.|url=https://doi.org/10.1017/s0266464x02320372|journal=New Theatre Quarterly|volume=18|issue=3|pages=295–295|doi=10.1017/s0266464x02320372|issn=0266-464X}}&lt;/ref&gt; Ove idiličke, nostalgične operete su zvanično bile preferirane naspram opereta berlinskog stila nakon 1933. godine, kada su nacisti došli na vlast i osnovali ''Reichsmusikkammer'' (Državni muzički institut).Režim instituta se zasnivao na osuđivanju i zabranjivao je &quot;dekadentnu&quot; muziku poput džeza i sličnih &quot;stranih&quot; muzičkih oblika. Početkom dvadeset prvog stoljeća, oživljavanje operete u Njemačkoj bio je nepredviđeni rasplet pozorišne kulture. &lt;ref&gt;Garde, Ulrike; Severn, John R. (2020-10-30). &quot;2. 1930s jazz operetta and internationalisation then and now Risks, ethics, aesthetics&quot;. ''Theatre and Internationalization: Perspectives from Australia, Germany, and Beyond''. Routledge. {{ISBN|978-1-000-20905-1}}.&lt;/ref&gt;

Uticajni njemački kompozitori operete bili su: Paul Lincke, Eduard Künneke, Walter Kollo, Jean Gilbert, Leon Jessel, Rudolf Dellinger, Walter Goetze i Ludwig Schmidseder .

== Opereta na engleskom ==
[[Datoteka:Pinafore1899.jpg|desno|mini| ''HMS Pinafore'']]
Offenbachov utjecaj stigao je i u Englesku do 1860-ih. Arthur Sullivan, iz dua Gilbert i Sullivan, komponovao je djelo ''Cox and Box'' (1866) kao direktnu reakciju na Offenbachov ''Les deux aveugles'' (1855).  Gilbert i Sullivan su učvrstili format u Engleskoj svojom saradnjom tokom viktorijanskog doba. Sa WS Gilbertom koji je pisao libreta te Sullivanom, koji je komponovao muziku, ovaj dvojac je producirao 14 komičnih opera, koje su kasnije nazvane Savojske opere. Većina ih je bila izuzetno popularna u Velikoj Britaniji, SAD-u i šire. Naime, Gilbert, Sullivan i njihov producent Richard D'Oyly Carte, sami nazivaju svoja zajednička djela komičnim operama i na taj način razlikovali ovu porodičnu predstavu od riskantnih francuskih opereta specifičnih za 1850-e i 1860-e. &lt;ref&gt;{{Harvnb|Jacobs|1984}}&lt;/ref&gt; Njihova djela poput ''HMS Pinafore'', ''Pirati iz Penzancea'' i ''Mikado'', idalje se redovno izvode širom svijeta, uglavnom engleskog govornog područja. &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.telegraph.co.uk/culture/music/opera/5931987/The-magic-of-Gilbert-and-Sullivan.html|title=The magic of Gilbert and Sullivan|date=2009-08-02|website=The Telegraph|language=en|access-date=2025-07-04}}&lt;/ref&gt; Iako mnoge od ovih opera djeluju vrlo bezbrižno, djela poput Mikada sadržavala su političke komentare o britanskoj vladi i vojsci, a jedna od glavnih tema je uvijek bila smrtna kazna koja se u to vrijeme pretežno primjenjivala. &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://eno.org/discover-opera/beginners-guide-operetta/|title=The beginner's guide to operetta {{!}} English National Opera|language=en-US|access-date=2020-10-05}}&lt;/ref&gt;

Engleska opereta se nastavila i u 1890-im, sa djelima kompozitora kao što su Edward German, Ivan Caryll i Sidney Jones. Ta djela su se ubrzo razvila u lakše komade sa kombinacijom pjesme i plesa, poznate kao edvardijanska muzička komedija. Počevši od 1907. godine, sa ''Veselom udovicom'', mnoge bečke operete su vrlo uspješno adaptirane za englesku pozornicu. Da bi objasnio ovaj fenomen, Derek Scott piše,&lt;blockquote&gt;U januaru 1908. godine, londonski ''Daily Mail'' je tvrdio da je ''Vesela udovica'' izvedena 450 puta u Beču, 400 puta u Berlinu, 350 puta u Sankt Peterburgu, 300 puta u Kopenhagenu i da se trenutno izvodi svake večeri u Evropi na  čak devet jezika. U SAD-u je predstavljalo pet kompanija, a &quot;juriš za ulaznicama u New Amsterdam Theatreu&quot; upoređen je sa &quot;grozničavom gužvom oko vrata ugrožene banke&quot;. Stan Czech, u svojoj Lehárevoj biografiji, kaže da je do 1910. godine izveden &quot;oko 18.000 puta na deset jezika, i to na 154 američkih, 142 njemačkih i 135 britanskih pozornica&quot;. &lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite book|last=Scott|first=Derek B.|title=German Operetta on Broadway and in the West End, 1900–1940|date=2019-06-27|publisher=Cambridge University Press|isbn=9781108614306|doi=10.1017/9781108614306}}&lt;/ref&gt;&lt;/blockquote&gt;Popularnost operete na internacionalnom nivou direktno je povezana sa razvojem West Enda u Londonu te Broadwaya u New Yorku. &lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite book|last=Scott|first=Derek B.|title=German Operetta on Broadway and in the West End, 1900–1940|date=2019-06-27|publisher=Cambridge University Press|isbn=9781108614306|doi=10.1017/9781108614306}}&lt;cite class=&quot;citation book cs1&quot; data-ve-ignore=&quot;true&quot; id=&quot;CITEREFScott2019&quot;&gt;Scott, Derek B. (27 June 2019). ''German Operetta on Broadway and in the West End, 1900–1940''. Cambridge University Press. [[Digitalni identifikator objekta|doi]]:[[doi:10.1017/9781108614306|10.1017/9781108614306]]. [[International Standard Book Number|ISBN]]&amp;nbsp;[[Special:BookSources/9781108614306|&lt;bdi&gt;9781108614306&lt;/bdi&gt;]]. [[Semantic Scholar|S2CID]]&amp;nbsp;[https://api.semanticscholar.org/CorpusID:198515413 198515413].&lt;/cite&gt;&lt;/ref&gt; Američka publika se prvi put upoznala s operetom kroz Gilbertov i Sullivanov ''HMS Pinafore'' 1878. godine ''.'' &lt;ref name=&quot;:7&quot;&gt;{{Cite book|last=Bordman|first=Gerald|title=American Operetta|publisher=Oxford University Press|year=1981|location=New York}}&lt;/ref&gt; Američki operetni kompozitori uključivali su ponajviše Victora Herberta, čija su djela sa početka 20. vijeka bila pod utjecajem bečke operete i djela Gilberta i Sullivana. &lt;ref name=&quot;:8&quot;&gt;{{Cite web|url=http://grovemusic.com/|title=Home Page in Oxford Music Online|website=www.grovemusic.com|language=en|access-date=2025-07-04}}&lt;/ref&gt; Slijedili su ga Sigmund Romberg i Rudolph Friml. Naime, američka opereta je do kraja Prvog svjetskog rata većinski ustupala mjesto mjuziklima, kao što je teatra Princess, a zatim su uslijedili mjuzikli Rodgersa i Harta, Colea Portera, [[Irving Berlin|Irvinga Berlina]] i mnogih drugih. Još jedna značajna opereta na engleskom jeziku jeste Candide od Leonarda Bernsteina. Reklamirana je i prošla kao „komična opereta“. &lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Laird|first=Paul|date=Fall 2018|title=Genre and Stylistic Expectations in the Musical Theater of Leonard Bernstein|url=https://www.brooklyn.cuny.edu/web/academics/centers/hitchcock/publications/amr/v48-1/laird.php|journal=American Music Review|volume=48|issue=1|id={{ProQuest|2182493597}}}}&lt;templatestyles src=&quot;Module:Citation/CS1/styles.css&quot;&gt;&lt;/templatestyles&gt;&lt;/ref&gt; Candideova partitura je u nekim aspektima bila tipična za najavljeni žanr sa valcerima, ali Bernstein je također dodao škotski ples, gavotu i druge plesove, a u opernu kuću je ušao s arijom „''Sjaj i budi gej''“.

== Opereta na italijanskom ==
Opereta je bila prvi uvezeni vokalni žanr u Italiji. &lt;ref name=&quot;:6&quot;&gt;{{Cite book|last=Lucca|first=Valeria De|title=The Cambridge Companion to Operetta|year=2019|isbn=9781316856024|pages=220–231|chapter=Operetta in Italy|doi=10.1017/9781316856024.016}}&lt;/ref&gt; Od 1860-ih godina, francuski i bečki kompozitori kao [[Jacques Offenbach|Offenbach]], Hervé, Suppé, [[Johann Strauss mlađi|Strauss Jr.]] i Lehára, značajno su utjecali na opernu tradiciju ovog podneblja. Široko rasprostranjena popularnost strane operete u Italiji dostigla je vrhunac na prijelazu između stoljeća, posebno uspjehom opere La vedova allegra, koja je premijerno izvedena u [[Milano|Milanu]] 1907. godine. &lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt; Italijanski operetni kompozitori su težili ka proširivanju &quot;operete&quot; po njenoj definiciji više nego što su to činili drugi narodi kako bi je prilagodili ljepoti italijanskog romantičnog opernog stila. Primjer bi bio [[Giacomo Puccini]], koji je svoj rad razvio u realističnom ''verisimo'' stilu i komponovao je &quot;operete u tri čina&quot;. &lt;ref name=&quot;:9&quot; /&gt; Ostali poznati kompozitori italijanske operete su Vincenzo Valente, Ruggero Leoncavallo, Pasquale Mario Costa, Pietro Mascagni, Carlo Lombardo, Enrico Toselli, Virgilio Ranzato i Giuseppe Pietri. &lt;ref name=&quot;:9&quot;&gt;{{Cite book|last=Letellier|first=Robert Ignatius|url=https://books.google.com/books?id=wSfXCgAAQBAJ|title=Operetta: A Sourcebook, Volume II|date=2015-10-19|publisher=Cambridge Scholars Publishing|isbn=978-1-4438-8508-9|language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Prijem i kontroverze ===
Publika operete 1860-ih i 1870-ih opisuje se kao bučna. &lt;ref name=&quot;:6&quot;&gt;{{Cite book|last=Lucca|first=Valeria De|title=The Cambridge Companion to Operetta|year=2019|isbn=9781316856024|pages=220–231|chapter=Operetta in Italy|doi=10.1017/9781316856024.016}}&lt;cite class=&quot;citation book cs1&quot; data-ve-ignore=&quot;true&quot; id=&quot;CITEREFLucca2019&quot;&gt;Lucca, Valeria De (2019). &quot;Operetta in Italy&quot;. ''The Cambridge Companion to Operetta''. pp.&amp;nbsp;&lt;span class=&quot;nowrap&quot;&gt;220–&lt;/span&gt;231. [[Digitalni identifikator objekta|doi]]:[[doi:10.1017/9781316856024.016|10.1017/9781316856024.016]]. [[International Standard Book Number|ISBN]]&amp;nbsp;[[Special:BookSources/9781316856024|&lt;bdi&gt;9781316856024&lt;/bdi&gt;]]. [[Semantic Scholar|S2CID]]&amp;nbsp;[https://api.semanticscholar.org/CorpusID:217930941 217930941].&lt;/cite&gt;&lt;/ref&gt; Opisani žanr smatrao se jednim od glavnih kontroverzi italijanske muzike i kulture između 1860-ih i 1920-ih. &lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt; Za vrijeme tog perioda, snažni nacionalistički prizvuk u Italiji težio je ujedinjenju njenog nacionalnog identiteta. Identificirajući operetu kao strani žanr, percipirana je kao umjetnička forma koja bi kontaminirala italijansku operu ili nelegitimno potkopala njen primat na sceni. &lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt; Tek početkom 20. vijeka, italijanski kompozitori su se sistematski počeli baviti pisanjem operete.

== Također pogledati ==

* Komična opera
* Spisak kompozitora operete
* Muzičko pozorište
* Opereta film
* Zarzuela

== Reference ==
&lt;references /&gt;
{{Refspisak|grupa=notes}}'''Dodatno čitanje'''

* Bordman, Gerald (1981) ''Američka opereta'' . New York: Oxford University Press.
* Clarke, Kevin (2007) ''Blistaj i budi gay: Die authentische Operette und ihre schwulen Verehrer'' . Hamburg: [[Männerschwarm Verlag]] . (Njemački)
* Ganzl, Kurt (2001) ''Enciklopedija muzičkog teatra'' (3 toma). New York: Schirmer Books.
* Goulet, Charles (1981) ''Sur la scene et dans la coulisse'' . Kvebek, Qc. : Ministère des Affaires culturelles.{{ISBN|2-551-04178-3}}[[ISBN (identifier)|ISBN]]&amp;nbsp;[[Special:BookSources/2-551-04178-3|2-551-04178-3]]
* Linhardt, Marion (2006) ''Residenzstadt und Metropole.'' ''Zu einer kulturellen Topographie des Wiener Unterhaltungstheaters (1858–1918)'' . Berlin: Izdavačka kuća Max Niemeyer. (Njemački)
* Traubner, Richard (1983) ''Opereta: Pozorišna historija'' . Garden City, New York: Doubleday.
* Viagrande, iccardo (2009) Tu che m'hai preso il cuor. Un viaggio nel mondo dell'operetta. Monza: Eko kuća muzike. (Italijanski)

== Vanjski linkovi ==

* [https://web.archive.org/web/20060815014602/http://www.musicaltheatreguide.com/mainmenu.htm Opsežna stranica s informacijama o operetama, lakim operama i njihovim kompozitorima]
* [http://www.musicals101.com/operetta.htm Esej o operetama Offenbacha, Johanna Straussa mlađeg i njihovih savremenika]
* [https://web.archive.org/web/20161114082412/http://operetta-research-center.org/ Istraživački centar za operetu] (s velikom arhivom historijskih recenzija)
* [https://bachtrack.com/playlist-operetta-musical-not-quite-opera-month-october-2019 Kurt Ganzlove omiljene operete iz 2019.]
* [https://search.alexanderstreet.com/preview/work/bibliographic_entity%7Crecorded_cd%7C943292 &lt;nowiki&gt;Schwarzkopf pjeva operetu [Streaming Audio].&lt;/nowiki&gt;] [https://search.alexanderstreet.com/preview/work/bibliographic_entity%7Crecorded_cd%7C943292 (2005).] [https://search.alexanderstreet.com/preview/work/bibliographic_entity%7Crecorded_cd%7C943292 Warner Music. (2005).] [https://search.alexanderstreet.com/preview/work/bibliographic_entity%7Crecorded_cd%7C943292 Preuzeto iz baze podataka Alexander Street.]
* [https://www.youtube.com/watch?v=SJ1Tz6boLhI Razlike između operete i mjuzikla: Posao pjevanja – Youtube video koji je objavila Expert Village Leaf Group]
* [https://www.youtube.com/watch?v=k7l5bBnGDL8 Poznate operete – YouTube video koji je objavio Kaleb Fair]
[[Kategorija:Opera]]
[[Kategorija:Muzički žanrovi]]</text>
      <sha1>i1byw0xbox112w9vioiu1b65nrgk0pv</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3732880</id>
      <parentid>3732879</parentid>
      <timestamp>2025-07-04T00:26:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Astrameri</username>
        <id>151645</id>
      </contributor>
      <comment>korekcija greške u spisku referenci</comment>
      <origin>3732880</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="36373" sha1="h7bm4emfrko06r18k4ungg6lym0t6wo" xml:space="preserve">
[[Datoteka:Bouffes_parisiens_(cropped).jpg|mini| Publika u Théâtre des Bouffes-Parisiens, rodnom mjestu opereta [[Jacques Offenbach|Jacquesa Offenbacha]] . Karikatura Émilea Bayarda iz 1860. godine.]]
'''Opereta''' je oblik pozorišta i žanr lake opere. Uključuje govorni dijalog, pjesme i plesove. Lakša je od [[Opera|opere]] u smislu [[Muzika|muzike]], orkestralnog formata &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.operavivra.com/blog/opera-operetta-or-musical-theatre/|title=Opera, Operetta, or Musical Theatre. – Blog|date=2013-10-19|website=Opera Vivrà|language=en-US|access-date=2020-10-04}}&lt;/ref&gt; i same dužine djela. &lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite book|title=The Oxford Encyclopedia of Theatre and Performance|date=2005|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-860174-6|editor-last=Kennedy|editor-first=Dennis|chapter=Operetta|chapter-url=https://www.oxfordreference.com/view/10.1093/acref/9780198601746.001.0001/acref-9780198601746-e-2944}}&lt;/ref&gt; Osim kraćeg trajanja, opereta je uglavnom laganog i zabavnog karaktera.&lt;ref name=&quot;ashoo&quot;&gt;{{Cite book|last=Grout, Donald Jay|url=https://books.google.com/books?id=2xXZhKagLO4C|title=A Short History of Opera|last2=Williams, Hermine Weigel|publisher=[[Columbia University Press]]|year=2013|isbn=978-0231507721|page=378|access-date=2 May 2015|name-list-style=amp}}&lt;/ref&gt; Tema može prikazivati &quot;ljubavne&quot; svađe, zamjene identiteta, iznenadne preokrete sreće te blistave zabave&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.metopera.org/discover/education/educator-guides/merry-widow/little-opera/|title=Little Opera|website=www.metopera.org|language=en|access-date=2025-06-24}}&lt;/ref&gt; Ponekad uključuje i satirične komentare. &lt;ref name=&quot;eno.org&quot;&gt;{{Cite web|url=https://eno.org/discover-opera/beginners-guide-operetta/|title=The beginner's guide to operetta {{!}} English National Opera|language=en-US|access-date=2020-10-04}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:RitaB.jpg|mini| Oglas Columbia Records za snimku Rite Montaner u produkciji Elisea Greneta i Niña Rita Ernesta Lecuone '', o, La Habana en 1830'', opereta iz španskog žanra ''zarzuela'' .]]
„Opereta“ je umanjenica italijanske riječi „''opera''“ te se prvobitno koristila za opis kraćeg, možda manje ambicioznog muzičkog djela od opere.&lt;ref&gt;{{Citation|title=Operetta|url=https://www.oxfordmusiconline.com/grovemusic/documentID/omo-9781561592630-e-0000020386|publisher=Oxford University Press|date=2001|accessdate=2025-06-24|isbn=978-1-56159-263-0|language=en|first=Andrew|last=Lamb}}&lt;/ref&gt; Opereta nudi alternativu opernim izvedbama u pristupačnijem obliku, namijenjenom drugačijoj publici. Kao prepoznatljiv žanr, opereta se razvila sredinom 19. stoljeća u Francuskoj, a njena popularnost dovela je do razvoja brojnih nacionalnih stilova operete. Posebni stilovi pojavili su se u zemljama poput Austro-Ugarske, Njemačke, Engleske, Španije, Filipina, Meksika, Kube i Sjedinjenih Američkih Država.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Baranello|first=Micaela|date=2016-02-25|title=Operetta|url=https://oxfordbibliographies.com/view/document/obo-9780199757824/obo-9780199757824-0171.xml|journal=|language=en|publisher=Oxford University Press|doi=10.1093/obo/9780199757824-0171}}&lt;/ref&gt; Širenjem operete među različitim državama tokom prethodnog stoljeća razvijao se kulturni kozmopolitizam.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Scott|first=Derek B.|date=2016-12-29|title=Early Twentieth-Century Operetta from the German Stage: A Cosmopolitan Genre|url=https://academic.oup.com/mq/article-lookup/doi/10.1093/musqtl/gdw009|journal=The Musical Quarterly|language=en|pages=gdw009|doi=10.1093/musqtl/gdw009|issn=0027-4631}}&lt;/ref&gt; Opereta je kao žanr izgubila popularnost 1930-ih godina i ustupila mjesto savremenom mjuziklu.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Traubner|first=Richard|url=https://www.taylorfrancis.com/books/9781135887834|title=Operetta: A Theatrical History|date=2004-06-01|publisher=Routledge|isbn=978-0-203-50902-9|edition=0|language=en|doi=10.4324/9780203509029}}&lt;/ref&gt; Među značajnim kompozitorima operete ističu se [[Johann Strauss mlađi|Johann Strauss]], [[Jacques Offenbach]], [[Franz Lehár]] i [[Francisco Alonso]].

== Definicije ==
Termin opereta nastao je u [[Italija|Italiji]] sredinom osamnaestog stoljeća, a prvi put je priznata kao nezavisni žanr u [[Pariz|Parizu]] oko 1850. godine. &lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite book|title=The Oxford Encyclopedia of Theatre and Performance|date=2005|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-860174-6|editor-last=Kennedy|editor-first=Dennis|chapter=Operetta|chapter-url=https://www.oxfordreference.com/view/10.1093/acref/9780198601746.001.0001/acref-9780198601746-e-2944}}&lt;/ref&gt; U Castil-Blazeovom ''Rječniku moderne muzike'' tvrdi se da ovaj termin ima dugu historiju i da je [[Wolfgang Amadeus Mozart|Mozart]] bio jedan od prvih koji je koristio riječ opereta u  pogrdnom smislu, &lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{Cite book|last=Baranello|first=Micaela|title=Operetta|year=2016|doi=10.1093/obo/9780199757824-0171}}&lt;/ref&gt; opisujući operete kao &quot;izvjesne dramske abortuse, one minijaturne kompozicije u kojima se nalaze samo hladne pjesme i kupleti iz vodvilja&quot;. &lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite journal|last=Sorba|first=Carlotta|date=September 2006|title=The origins of the entertainment industry: the operetta in late nineteenth-century Italy|journal=Journal of Modern Italian Studies|volume=11|issue=3|pages=282–302|doi=10.1080/13545710600806730}}&lt;/ref&gt; Definicija operete vremenom se mijenjala i varirala u zavisnosti od historije svake zemlje u kojoj je zastupljen ovaj žanr. &lt;ref&gt;{{Cite book|last=Traubner|first=Richard|url=https://www.taylorfrancis.com/books/9781135887834|title=Operetta: A Theatrical History|date=2004-06-01|publisher=Routledge|isbn=978-0-203-50902-9|edition=0|language=en|doi=}}&lt;/ref&gt; Često se koristi za označavanje djela koja podsjećaju na Offenbachove jednočinke, za razliku od njegovih cjelovitih kompozicija - '''opéra-bouffe''&lt;nowiki/&gt;'. &lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt; Offenbach je izmislio ovu umjetničku formu kao odgovor na represivne zakone koje je postavila francuska vlada, a ograničavali su postavljanje djela dužih od jednog čina ili koja su sadržavala više od četiri karaktera. &lt;ref name=&quot;eno.org&quot;&gt;{{Cite web|url=https://eno.org/discover-opera/beginners-guide-operetta/|title=The beginner's guide to operetta {{!}} English National Opera|language=en-US|access-date=2020-10-04}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Boccaccio_cover_page.jpg|mini|261x261piksel| Naslovna stranica knjige ''Boccaccio, oder Der Prinz von Palermo'' ( ''Boccaccio, ili Princ od Palerma'' ) Franza von Suppéa 1879. Primjer rane bečke operete.]]

== Historija ==
Opereta je postala priznata kao muzički žanr tek oko 1850. godine, u Parizu. Godine 1870, centar operete se preselio u [[Beč]], onda kada je Pariz pao pod Pruse. &lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite book|title=The Oxford Encyclopedia of Theatre and Performance|date=2005|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-860174-6|editor-last=Kennedy|editor-first=Dennis|chapter=Operetta|chapter-url=https://www.oxfordreference.com/view/10.1093/acref/9780198601746.001.0001/acref-9780198601746-e-2944}}&lt;/ref&gt; Oblik operete se nastavio razvijati tokom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] . &lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt;

Također postoje zajedničke karakteristike među operetama koje su cvjetale od sredine 1850-ih do ranih 1900-ih, počevši od pomenute francuske opéra-bouffe. &lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://doi.org/10.1093/gmo/9781561592630.article.o007729|title=Gänzl, Kurt (opera)|date=2002|publisher=Oxford University Press|series=Oxford Music Online}}&lt;/ref&gt; Uglavnom sadrže govorni dijalog isprepleten među muzičkim brojevima, a često se glavni likovi, kao i hor, pozivaju na ples, iako je muzika najvećim dijelom izvedena iz opernih stilova 19. vijeka, s akcentom na pjevnim melodijama. &lt;ref&gt;{{Citation|title=Operetta|url=https://www.oxfordmusiconline.com/grovemusic/documentID/omo-9781561592630-e-0000020386|publisher=Oxford University Press|date=2001|accessdate=2025-06-27|isbn=978-1-56159-263-0|language=en|first=Andrew|last=Lamb}}&lt;/ref&gt; Opereta u dvadesetom stoljeću je složenija i dostigla je svoj vrhunac u Austriji i Njemačkoj. &lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{Cite book|last=Baranello|first=Micaela|title=Operetta|year=2016|doi=10.1093/obo/9780199757824-0171}}&lt;/ref&gt;

Opereta predstavlja pretaču modernog muzičkog teatra ili &quot;mjuzikla&quot;. &lt;ref&gt;Jones, J. Bush (2003) [https://books.google.com/books?id=WqQH31qkYNoC&amp;dq=Bordman+pinafore&amp;pg=PA4 ''Our Musicals, Ourselves''], pp. 10–11, 2003, Brandeis University Press: Lebanon, New Hampshire {{ISBN|1584653116}}&lt;/ref&gt; U prvim decenijama 20. vijeka, opereta je nastavila postojati uz novije mjuzikle. Karakteristične osobine operete nalaze se u muzičko-teatralnim djelima Jeromea Kerna, Richarda Rodgersa i Stephena Sondheima. &lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite book|title=The Oxford Encyclopedia of Theatre and Performance|date=2005|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-860174-6|editor-last=Kennedy|editor-first=Dennis|chapter=Operetta|chapter-url=https://www.oxfordreference.com/view/10.1093/acref/9780198601746.001.0001/acref-9780198601746-e-2944}}&lt;/ref&gt;

== Opereta na francuskom jeziku ==

=== Porijeklo ===
Opereta je prvi put nastala u Parizu, glavnom gradu [[Francuska|Francuske]], i to sredinom 19. stoljeća. Začeće ovog žanra nastaje zbog potrebe za kratkim i laganim djelima, za razliku od cjelovečernje zabave sve ozbiljnije ''komične opere''. &lt;ref name=&quot;Lamb Operetta2&quot;&gt;{{cite grove|title=Operetta|last=Lamb|first=Andrew|doi=10.1093/gmo/9781561592630.article.20386}}&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://doi.org/10.1093/gmo/9781561592630.article.o007729|title=Gänzl, Kurt (opera)|date=2002|publisher=Oxford University Press|series=Oxford Music Online}}&lt;/ref&gt; Do tada je dio naziva žanra &quot;comique&quot; postao varljiv: Georges Bizetova ''Carmen'' (1875) je primjer ''komične opere'' sa tragičnom radnjom. Definicija &quot;komičnog&quot; značila je nešto bliže &quot;humanističkom&quot;, što je opet značilo prikazivanje &quot;stvarnog života&quot; na realističniji način, predstavljajući tragediju i komediju jedno pored drugog, kao što je [[William Shakespeare|Shakespeare]] radio vijekovima ranije. S ovom novom konotacijom, ''opéra comique'' je dominirala francuskom opernom scenom od propadanja ''tragédie lyrique''. Porijeklo francuske operete započelo je u trenutku kada su komični glumci počeli izvoditi plesove i pjesme pred mnoštvom ljudi na sajmovima. Početkom 18. vijeka ovi glumci su počeli izvoditi komične parodije već poznatih opera. Ovakve vrste predstava su formirale operetu kao jedan ležerni žanr izveden iz ''opéra comique'', vraćajući se jednostavnijem obliku muzike. &lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Starr|first=Juliana|date=2010|title=Reconstructing Woman: From Fiction to Reality in the Nineteenth-Century French Novel (review)|url=https://doi.org/10.1353/ncf.2010.0027|journal=Nineteenth-Century French Studies|volume=39|issue=1-2|pages=179–179|doi=10.1353/ncf.2010.0027|issn=1536-0172}}&lt;/ref&gt; Mnogi muzikolozi su raspravljali o tome kojem kompozitoru treba pripisati zasluge za izum operete; [[Jacques Offenbach|Jaquesu Offenbachu]] ili Hervéu. &lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Strömberg|first=Mikael|date=27 December 2017|title=History Repeating Itself. The function of turning points and continuity in three historical narratives on operetta|url=https://tidsskrift.dk/nts/article/download/103311/152354|journal=Nordic Theatre Studies|volume=29|issue=1|pages=102|doi=10.7146/nts.v29i1.102970|doi-broken-date=1 November 2024}}&lt;/ref&gt; Zaključuje se da je Hervé završio temelje operete, a Offenbach usavršio i razvio umjetničku formu operete kakvu danas poznajemo. Prema tome se &quot;Offenbach smatra ocem francuske operete - ali također i Hervé.&quot; &lt;ref&gt;{{Cite book|last=Traubner|first=Richard|url=https://www.taylorfrancis.com/books/9781135887834|title=Operetta: A Theatrical History|date=2004-06-01|publisher=Routledge|isbn=978-0-203-50902-9|edition=0|language=en|doi=10.4324/9780203509029}}&lt;/ref&gt;

=== Značajni kompozitori ===
[[Datoteka:1878_poster_for_Jacques_Offenbach's_Orphée_aux_enfers.jpg|lijevo|mini| Plakat za oživljavanje ''Orphée aux enfers'']]
Hervé je bio [[pjevač]], [[kompozitor]], [[libretista]], [[dirigent]] i [[scenograf]]. Godine 1842. napisao je ''operetu'' pod imenom &quot;''L'Ours et le pacha&quot;'', od samo jednog čina i zasnovanu na popularnom vodvilju Eugènea Scribea i XB Saintinea. Godine 1848, Hervé je održao svoj prvi značajniji nastup na pariškoj sceni, sa predstavom ''Don Quijote i Sancho Pança'' (prema [[Miguel de Cervantes|Cervantesu]]), koja se može smatrati početnom tačkom za novu francusku tradiciju muzičkog teatra. Hervéova najpoznatija djela su Gounodova parodija ''Le mali Faust'' (1869) i ''Ma'zelle Nitouche'' (1883). &lt;ref name=&quot;whatsopdoc&quot;&gt;{{Cite web|url=https://utahopera.org/explore/2016/01/the-merry-widow-lesson-whats-operetta-doc/|title=The Merry Widow Lesson: What's Operetta, Doc?|date=2016-01-05|website=Utah Opera|access-date=2019-09-28}}&lt;/ref&gt;

Jacques Offenbach je najzaslužniji za razvoj i popularizaciju ovog žanra, koji se naziva i {{Jezik|fr|opéras bouffes}} ili {{Jezik|fr|opérettes}} —dajući mu ogromnu popularnost tokom [[Drugo Francusko Carstvo|Drugog carstva]] i nakon toga. &lt;ref&gt;{{Citation|title=Operetta|url=https://www.oxfordmusiconline.com/grovemusic/documentID/omo-9781561592630-e-0000020386|publisher=Oxford University Press|date=2001|accessdate=2025-06-24|isbn=978-1-56159-263-0|language=en|first=Andrew|last=Lamb}}&lt;/ref&gt; Godine 1849, Offenbach je dobio dozvolu za otvaranje ''Théâtre des Bouffes Parisiens'', pozorišne kompanije koja je imala na repertoaru programe od dva ili tri satirična skeča unutar jednog čina. Kompanija je bila toliko uspješna da je to dovelo do produžavanja ovih kratkih predstava na čitavu večer. &lt;ref name=&quot;Lamb Operetta&quot;&gt;{{cite grove|title=Operetta|last=Lamb|first=Andrew|doi=10.1093/gmo/9781561592630.article.20386}}&lt;/ref&gt; Međutim, Offenbachove produkcije bile su ograničene policijskom prefekturom u Parizu, koja je odredila vrstu izvedbe koja bi bila dozvoljena: &quot;pantomime s najviše pet izvođača, komični muzički dijalozi u jednom činu za dva do tri glumca i plesne rutine s najviše pet plesača; a horovi su bili strogo zabranjeni.&quot; &lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite journal|last=Sorba|first=Carlotta|date=September 2006|title=The origins of the entertainment industry: the operetta in late nineteenth-century Italy|journal=Journal of Modern Italian Studies|volume=11|issue=3|pages=282–302|doi=10.1080/13545710600806730}}&lt;/ref&gt; Ova pravila kreirala su ono što je kasnije definirano kao opereta: &quot;''malo nepretenciozno operno djelo koje nije imalo tragične implikacije i osmišljeno je da zabavi publiku''&quot;. &lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt; Dva druga francuska kompozitora - Robert Planquette i Charles Lecocq, slijedili su Offenbachov model operete i napisali sljedeća djela: ''Les Cloches de Corneville'' (''Zvona Normandije'') i ''La Fille de Madame Angot'' (''Kći Madame Angot''). &lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Fisch|first=Elliot|year=2017|title=Operetta Overview: Part 1: French and Viennese Operettas 1850-1900|journal=American Record Guide|volume=80|issue=5|pages=51–57|id={{ProQuest|1932310532}}}}&lt;templatestyles src=&quot;Module:Citation/CS1/styles.css&quot;&gt;&lt;/templatestyles&gt;&lt;/ref&gt; 
[[Datoteka:Just_a_voice_to_call_me_dear.tiff|alt=Riviera Girl poster|mini| Jedna od najpoznatijih opereta poznatog [[Mađari|mađarskog]] dramskog pisca Emmericha Kálmána je Csárdáskirálynő („Czardas Queen“). Izvođena je na Broadwayu pod nazivom &quot;Djevojka s Rivijere&quot;.]]
Politička ograničenja nametnuta Offenbachu i pariškom pozorištu postepeno su ukidana, a opereta je stekla široku popularnost. Dok su Offenbachova najranija jednočinka, uključujući ''Les deux aveugles'', ''Le violoneux'' i ''Ba-ta-clan'' (sve iz 1855 godine), bila uspješna, njegova prva cjelovečernja opereta, ''Orfej u usponu'' (1858), bila je daleko najuspješnija. Postala je prva repertoarna opereta i izvedena je stotinama puta širom [[Evropa|Evrope]]. &lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite journal|last=Sorba|first=Carlotta|date=September 2006|title=The origins of the entertainment industry: the operetta in late nineteenth-century Italy|journal=Journal of Modern Italian Studies|volume=11|issue=3|pages=282–302|doi=10.1080/13545710600806730}}&lt;/ref&gt; Offenbachovo naslijeđe vidljivo je u djelima tokom kasnog 19. stoljeća i nadalje, ohrabrujući [[Johann Strauss mlađi|Straussa Mlađeg]] da donese žanr u [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarsku]]. Offenbach je također putovao u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] i [[Engleska|Englesku]] podučavajući muzičare o više od 100 opereta koje je napisao za života. &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.eno.org/discover-opera/beginners-guide-operetta/|title=The beginner's guide to operetta|publisher=English National Opera|access-date=2019-09-28}}&lt;/ref&gt; Ovo međunarodno putovanje rezultiralo je pojavom jakih nacionalnih škola. &lt;ref&gt;{{Cite book|last=Letellier|first=Robert Ignatius|title=Operetta: A Sourcebook|publisher=Cambridge Scholars Publishing|year=2015|isbn=9781443884259|pages=xvii, 83}}&lt;/ref&gt; Međutim, do 1870-ih, Offenbachova popularnost je opala. Javnost je pokazivala veći interes za romantične operete koje su pokazivale &quot;gracioznost i profinjenost&quot; kasnog [[Romantizam|romantizma]]. To je uključivalo Messagerovu operetu ''Véronique'' i ''Les saltimbanques'' Louisa Gannea. U 20. vijeku francuska opereta je postala još manje popularna, jer se međunarodna javnost okrenula angloameričkim i bečkim operetama koje su u jednom trenutku nadmašile prvobitni oblik.

== Opereta na njemačkom i mađarskom jeziku ==
Offenbach se protivio širenju operete i izvedbi po kontinentu. Godine 1861. priredio je neka od svojih skorijih djela u Carltheateru u [[Beč|Beču]], što je utrlo put austrijskim i njemačkim kompozitorima. Nedugo zatim je Beč postao epicentar operetnih produkcija. &lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite journal|last=Sorba|first=Carlotta|date=September 2006|title=The origins of the entertainment industry: the operetta in late nineteenth-century Italy|journal=Journal of Modern Italian Studies|volume=11|issue=3|pages=282–302|doi=10.1080/13545710600806730}}&lt;/ref&gt; Zbog bečke operete taj se termin koristi za opisivanje djela u punoj dužini.&lt;ref&gt;{{Citation|title=Operetta|url=https://www.oxfordmusiconline.com/grovemusic/documentID/omo-9781561592630-e-0000020386|publisher=Oxford University Press|date=2001|accessdate=2025-06-24|isbn=978-1-56159-263-0|language=en|first=Andrew|last=Lamb}}&lt;/ref&gt; Pored toga, nakon pruskog poraza 1866. godine, opereta je postala simbol novog doba u [[Austrija|Austriji]], obilježenog modernizacijom i [[Industrijalizacija|industrijalizacijom]]. &lt;ref&gt;{{Cite book|last=Crittenden, Camille.|title=Johann Strauss and Vienna : operetta and the politics of popular culture|date=2006|publisher=[[Cambridge University Press]]|isbn=0521027578|oclc=443368102}}&lt;/ref&gt;

=== Austro-Ugarska ===
[[Datoteka:Johann_Strauss_II_(4).jpg|mini| [[Johann Strauss mlađi|Johann Strauss II]]]]
Najznačajniji kompozitor operete na [[Njemački jezik|njemačkom jeziku]] bio je Austrijanac [[Johann Strauss mlađi|Johann Strauss II]] (1825–1899). Strauss je bio regrutovan iz plesne dvorane te je uveo prepoznatljivi bečki stil u žanru.  Strauss je bio pod velikim utjecajem Offenbachovog djela, toliko da je surađivao sa mnogim Offenbachovim libretistima na njegovim najpopularnijim djelima. &lt;ref name=&quot;eno.org&quot;&gt;{{Cite web|url=https://eno.org/discover-opera/beginners-guide-operetta/|title=The beginner's guide to operetta {{!}} English National Opera|language=en-US|access-date=2020-10-04}}&lt;/ref&gt; Njegova opereta, ''Die Fledermaus'' (1874) postala je najizvođenija opereta na svijetu i dan danas je ostala njegovo najpopularnije scensko djelo. Strauss je ukupno napisao 16 opereta i jednu operu, od kojih je većina postigla veliki uspjeh samom premijerom. &lt;ref name=&quot;Lamb Operetta&quot; /&gt;

Straussova [[satira]] je često bila generička, za razliku od Offenbacove koji je davao komentar na stvari iz realnog života. &lt;ref name=&quot;eno.org&quot;&gt;{{Cite web|url=https://eno.org/discover-opera/beginners-guide-operetta/|title=The beginner's guide to operetta {{!}} English National Opera|language=en-US|access-date=2020-10-04}}&lt;/ref&gt;

Straussove operete, valceri, polke i marševi često imaju izražen [[Beč|bečki]] stil, a njegova popularnost mnoge navodi da ga smatraju nacionalnim kompozitorom Austrije. Pozorište ''Theater an der Wien'' uvijek je privlačilo ogromne mase kada su njegova scenska djela prvi put izvedena.

Franz von Suppé, poznatiji kao Francesco Ezechiele Ermenegildo, Cavaliere Suppé-Demelli, rođen je 1819. godine, a njegova slava parira Offenbachovoj. Suppé je jedno vrijeme bio vodeći kompozitor i dirigent u Beču, a najprepoznatljiviji je po svojim operetama ''Leichte Kavallerie'' (1866), ''Fatinitza'' (1876) i ''Boccaccio'' (1879). &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.britannica.com/biography/Franz-von-Suppe|title=Franz von Suppé {{!}} Austrian composer|website=Encyclopedia Britannica|language=en|access-date=2020-10-04}}&lt;/ref&gt; Suppé je bio Straussov savremenik i komponovao je preko 30 opereta, 180 farsi, [[Balet|baleta]] i drugih scenskih djela. Iako je većina njegovih djela pala u zaborav, mnoga od njih su se vratila u život prikazivanjem u filmovima, crtanim filmovima i reklamama. Strauss, baš kao i Suppé se vode kao najznačajniji kompozitori zlatnog doba bečke operete. &lt;ref&gt;{{Cite book|last=Feurzeig|first=Lisa|title=The Cambridge Companion to Operetta|year=2019|isbn=9781316856024|pages=32–46|chapter=Viennese Golden-Age Operetta: Drinking, Dancing and Social Criticism in a Multi-Ethnic Empire|doi=10.1017/9781316856024.004}}&lt;/ref&gt;

Nedugo nakon smrti Johanna Straussa i njegovog savremenika Franza von Suppéa - Franz Lehár je postao nasljednik. Pored toga, smatra se vodećim operetnim kompozitorom 20. vijeka, a njegova najpopularnija opereta, ''Die lustige Witwe'' ( ''Vesela udovica'' ), jedna je od klasičnih opereta koje se još uvijek nalaze na repertoaru. &lt;ref&gt;{{Citation|title=Lehár, Franz|url=https://www.oxfordmusiconline.com/grovemusic/documentID/omo-9781561592630-e-0000016318|publisher=Oxford University Press|date=2001|accessdate=2025-07-01|isbn=978-1-56159-263-0|language=en|first=Andrew|last=Lamb}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Lehar_Lustige-Witwe_KlA-01.jpg|mini| &lt;nowiki&gt;&lt;i id=&quot;mwAWg&quot;&gt;Die lustige Witwe&lt;/i&gt;&lt;/nowiki&gt; ( &lt;nowiki&gt;&lt;i id=&quot;mwAWk&quot;&gt;Vesela udovica&lt;/i&gt;&lt;/nowiki&gt; ) poster Franza Lehara]]
Lehár je dosta pomogao u vođenju operete u Srebrnom dobu. U toku ovog perioda, bečki zakoni koji su govorili o cenzuri su se promijenili 1919. godine. &lt;ref&gt;{{Cite book|last=Baranello|first=Micaela K.|title=The Cambridge Companion to Operetta|year=2019|isbn=9781316856024|pages=189–204|chapter=The Operetta Factory: Production Systems of Silver-Age Vienna|doi=10.1017/9781316856024.014}}&lt;/ref&gt; Lehár je najzaslužniji za oživljavanje žanra. Studiranje na Praškom konzervatoriju, Lehár je započeo kao pozorišni violinista, a zatim se u Austro-Ugarskoj posvetio kompozitorskoj karijeri. Tokom 1905. godine, Lehárova ''Die lustige Witwe'' ( ''Vesela udovica'' ) utrla je put kompozitorima poput Fall-a, Oscara Strausa i Kálmána da nastave tradiciju operete. Lehár je bio jedan od prvih kompozitora koji je počeo uključivati svoju muziku u film.

Bečku tradiciju održali su sljedeći kompozitori: Oscar Straus, Carl Zeller, Karl Millöcker, Leo Fall, Richard Heuberger, Edmund Eysler, Ralph Benatzky, Robert Stolz, Leo Ascher, Emmerich Kálmán, Nico Dostal, Fred Raymond, Igo Paul Ajbrater i Paul Ajbraard. u 20. vijeku.

=== Njemačka ===
[[Datoteka:Paul_Lincke_(timbre_allemand).jpg|lijevo|mini|162x162piksel| Paul Lincke, otac berlinske operete]]
Isto kao što je Beč bio centar austrijske operete, tako je [[Berlin|i Berlin]] bio centar njemačke. Berlinska opereta je obično imala vlastiti stil, uključujući, a naročito nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], elemente [[Džez|džeza]] i drugih sinkopiranih plesnih ritmova, transatlantski stil i prisustvo iskidanih marširajućih melodija. Berlinske operete su se nekad sastojale i od: burleske, revije, farse ili kabarea .

Paul Lincke je bio pionir berlinske operete 1899. godine, zajedno sa ''Frau Lunom'', a ona uključuje i &quot; ''Berliner Luft'' &quot; (&quot;Berlinski zrak&quot;), &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://doi.org/10.3998/mpub.12714424.cmp.9|title=Beethoven, Symphony no. 5, Berlin Philharmonic Orchestra (conducted by Claudio Abbado)|website=doi.org|access-date=2025-07-03}}&lt;/ref&gt; koja je postala neslužbena himna Berlina. Njegova ''Lysistrata'' (1902) uključuje pjesmu i melodiju &quot;The Glow-Worm&quot;, koja je idalje popularna na međunarodnom planu. Mnogo kasnije, tokom 1920-ih i 1930-ih, Kurt Weill je uzeo ekstremniji oblik berlinskog operetnog stila te ga koristio u svojim operama, operetama i mjuziklima. Može se reći da bi se neke od kompozicija Kurta Weilla mogle smatrati modernističkom operetom. &lt;ref&gt;Daly, Nicholas (2017-12-14). &quot;2. Modernism, operetta, and Ruritania: Ivor Novello's Glamorous Night&quot;. In Ortolano, Scott (ed.). ''Popular Modernism and Its Legacies: From Pop Literature to Video Games''. Bloomsbury Publishing USA. {{ISBN|978-1-5013-2512-0}}.&lt;/ref&gt;

Opereta berlinskog stila koegzistirala je s buržoaskim, šarmantnijim, domaćinskim i nacionalističkim njemačkim operetama - od kojih su se neke nazivale ''Volksoperetten'' (''narodne operete''). Odličan primjer je jedan izuzetno popularan film Leona Jessela ''Schwarzwaldmädel'' (''Djevojka iz Crne šume'') iz 1917. godine. &lt;ref&gt;{{Cite journal|last=NALLON|first=STEVE|date=2002|title=&lt;b&gt;150 Years of Popular Musical Theatre&lt;/b&gt; by Andrew Lamb, Sheridan Books/Yale University Press, 2000. 380 p. $39.95. ISBN: 0-300-07538-3.|url=https://doi.org/10.1017/s0266464x02320372|journal=New Theatre Quarterly|volume=18|issue=3|pages=295–295|doi=10.1017/s0266464x02320372|issn=0266-464X}}&lt;/ref&gt; Ove idiličke, nostalgične operete su zvanično bile preferirane naspram opereta berlinskog stila nakon 1933. godine, kada su nacisti došli na vlast i osnovali ''Reichsmusikkammer'' (Državni muzički institut).Režim instituta se zasnivao na osuđivanju i zabranjivao je &quot;dekadentnu&quot; muziku poput džeza i sličnih &quot;stranih&quot; muzičkih oblika. Početkom dvadeset prvog stoljeća, oživljavanje operete u Njemačkoj bio je nepredviđeni rasplet pozorišne kulture. &lt;ref&gt;Garde, Ulrike; Severn, John R. (2020-10-30). &quot;2. 1930s jazz operetta and internationalisation then and now Risks, ethics, aesthetics&quot;. ''Theatre and Internationalization: Perspectives from Australia, Germany, and Beyond''. Routledge. {{ISBN|978-1-000-20905-1}}.&lt;/ref&gt;

Uticajni njemački kompozitori operete bili su: Paul Lincke, Eduard Künneke, Walter Kollo, Jean Gilbert, Leon Jessel, Rudolf Dellinger, Walter Goetze i Ludwig Schmidseder .

== Opereta na engleskom ==
[[Datoteka:Pinafore1899.jpg|desno|mini| ''HMS Pinafore'']]
Offenbachov utjecaj stigao je i u Englesku do 1860-ih. Arthur Sullivan, iz dua Gilbert i Sullivan, komponovao je djelo ''Cox and Box'' (1866) kao direktnu reakciju na Offenbachov ''Les deux aveugles'' (1855).  Gilbert i Sullivan su učvrstili format u Engleskoj svojom saradnjom tokom viktorijanskog doba. Sa WS Gilbertom koji je pisao libreta te Sullivanom, koji je komponovao muziku, ovaj dvojac je producirao 14 komičnih opera, koje su kasnije nazvane Savojske opere. Većina ih je bila izuzetno popularna u Velikoj Britaniji, SAD-u i šire. Naime, Gilbert, Sullivan i njihov producent Richard D'Oyly Carte, sami nazivaju svoja zajednička djela komičnim operama i na taj način razlikovali ovu porodičnu predstavu od riskantnih francuskih opereta specifičnih za 1850-e i 1860-e. &lt;ref&gt;{{Harvnb|Jacobs|1984}}&lt;/ref&gt; Njihova djela poput ''HMS Pinafore'', ''Pirati iz Penzancea'' i ''Mikado'', idalje se redovno izvode širom svijeta, uglavnom engleskog govornog područja. &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.telegraph.co.uk/culture/music/opera/5931987/The-magic-of-Gilbert-and-Sullivan.html|title=The magic of Gilbert and Sullivan|date=2009-08-02|website=The Telegraph|language=en|access-date=2025-07-04}}&lt;/ref&gt; Iako mnoge od ovih opera djeluju vrlo bezbrižno, djela poput Mikada sadržavala su političke komentare o britanskoj vladi i vojsci, a jedna od glavnih tema je uvijek bila smrtna kazna koja se u to vrijeme pretežno primjenjivala. &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://eno.org/discover-opera/beginners-guide-operetta/|title=The beginner's guide to operetta {{!}} English National Opera|language=en-US|access-date=2020-10-05}}&lt;/ref&gt;

Engleska opereta se nastavila i u 1890-im, sa djelima kompozitora kao što su Edward German, Ivan Caryll i Sidney Jones. Ta djela su se ubrzo razvila u lakše komade sa kombinacijom pjesme i plesa, poznate kao edvardijanska muzička komedija. Počevši od 1907. godine, sa ''Veselom udovicom'', mnoge bečke operete su vrlo uspješno adaptirane za englesku pozornicu. Da bi objasnio ovaj fenomen, Derek Scott piše,&lt;blockquote&gt;U januaru 1908. godine, londonski ''Daily Mail'' je tvrdio da je ''Vesela udovica'' izvedena 450 puta u Beču, 400 puta u Berlinu, 350 puta u Sankt Peterburgu, 300 puta u Kopenhagenu i da se trenutno izvodi svake večeri u Evropi na  čak devet jezika. U SAD-u je predstavljalo pet kompanija, a &quot;juriš za ulaznicama u New Amsterdam Theatreu&quot; upoređen je sa &quot;grozničavom gužvom oko vrata ugrožene banke&quot;. Stan Czech, u svojoj Lehárevoj biografiji, kaže da je do 1910. godine izveden &quot;oko 18.000 puta na deset jezika, i to na 154 američkih, 142 njemačkih i 135 britanskih pozornica&quot;. &lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite book|last=Scott|first=Derek B.|title=German Operetta on Broadway and in the West End, 1900–1940|date=2019-06-27|publisher=Cambridge University Press|isbn=9781108614306|doi=10.1017/9781108614306}}&lt;/ref&gt;&lt;/blockquote&gt;Popularnost operete na internacionalnom nivou direktno je povezana sa razvojem West Enda u Londonu te Broadwaya u New Yorku. Američka publika se prvi put upoznala s operetom kroz Gilbertov i Sullivanov ''HMS Pinafore'' 1878. godine ''.'' &lt;ref name=&quot;:7&quot;&gt;{{Cite book|last=Bordman|first=Gerald|title=American Operetta|publisher=Oxford University Press|year=1981|location=New York}}&lt;/ref&gt; Američki operetni kompozitori uključivali su ponajviše Victora Herberta, čija su djela sa početka 20. vijeka bila pod utjecajem bečke operete i djela Gilberta i Sullivana. &lt;ref name=&quot;:8&quot;&gt;{{Cite web|url=http://grovemusic.com/|title=Home Page in Oxford Music Online|website=www.grovemusic.com|language=en|access-date=2025-07-04}}&lt;/ref&gt; Slijedili su ga Sigmund Romberg i Rudolph Friml. Naime, američka opereta je do kraja Prvog svjetskog rata većinski ustupala mjesto mjuziklima, kao što je teatra Princess, a zatim su uslijedili mjuzikli Rodgersa i Harta, Colea Portera, [[Irving Berlin|Irvinga Berlina]] i mnogih drugih. Još jedna značajna opereta na engleskom jeziku jeste Candide od Leonarda Bernsteina. Reklamirana je i prošla kao „komična opereta“. &lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Laird|first=Paul|date=Fall 2018|title=Genre and Stylistic Expectations in the Musical Theater of Leonard Bernstein|url=https://www.brooklyn.cuny.edu/web/academics/centers/hitchcock/publications/amr/v48-1/laird.php|journal=American Music Review|volume=48|issue=1|id={{ProQuest|2182493597}}}}&lt;templatestyles src=&quot;Module:Citation/CS1/styles.css&quot;&gt;&lt;/templatestyles&gt;&lt;/ref&gt; Candideova partitura je u nekim aspektima bila tipična za najavljeni žanr sa valcerima, ali Bernstein je također dodao škotski ples, gavotu i druge plesove, a u opernu kuću je ušao s arijom „''Sjaj i budi gej''“.

== Opereta na italijanskom ==
Opereta je bila prvi uvezeni vokalni žanr u Italiji. &lt;ref name=&quot;:6&quot;&gt;{{Cite book|last=Lucca|first=Valeria De|title=The Cambridge Companion to Operetta|year=2019|isbn=9781316856024|pages=220–231|chapter=Operetta in Italy|doi=10.1017/9781316856024.016}}&lt;/ref&gt; Od 1860-ih godina, francuski i bečki kompozitori kao [[Jacques Offenbach|Offenbach]], Hervé, Suppé, [[Johann Strauss mlađi|Strauss Jr.]] i Lehára, značajno su utjecali na opernu tradiciju ovog podneblja. Široko rasprostranjena popularnost strane operete u Italiji dostigla je vrhunac na prijelazu između stoljeća, posebno uspjehom opere La vedova allegra, koja je premijerno izvedena u [[Milano|Milanu]] 1907. godine.&lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt; Italijanski operetni kompozitori su težili ka proširivanju &quot;operete&quot; po njenoj definiciji više nego što su to činili drugi narodi kako bi je prilagodili ljepoti italijanskog romantičnog opernog stila. Primjer bi bio [[Giacomo Puccini]], koji je svoj rad razvio u realističnom ''verisimo'' stilu i komponovao je &quot;operete u tri čina&quot;. &lt;ref name=&quot;:9&quot; /&gt; Ostali poznati kompozitori italijanske operete su Vincenzo Valente, Ruggero Leoncavallo, Pasquale Mario Costa, Pietro Mascagni, Carlo Lombardo, Enrico Toselli, Virgilio Ranzato i Giuseppe Pietri. &lt;ref name=&quot;:9&quot;&gt;{{Cite book|last=Letellier|first=Robert Ignatius|url=https://books.google.com/books?id=wSfXCgAAQBAJ|title=Operetta: A Sourcebook, Volume II|date=2015-10-19|publisher=Cambridge Scholars Publishing|isbn=978-1-4438-8508-9|language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Prijem i kontroverze ===
Publika operete 1860-ih i 1870-ih opisuje se kao bučna. Opisani žanr smatrao se jednim od glavnih kontroverzi italijanske muzike i kulture između 1860-ih i 1920-ih.&lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt;  Za vrijeme tog perioda, snažni nacionalistički prizvuk u Italiji težio je ujedinjenju njenog nacionalnog identiteta. Identificirajući operetu kao strani žanr, percipirana je kao umjetnička forma koja bi kontaminirala italijansku operu ili nelegitimno potkopala njen primat na sceni. Tek početkom 20. vijeka, italijanski kompozitori su se sistematski počeli baviti pisanjem operete.&lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt;

== Također pogledati ==

* Komična opera
* Spisak kompozitora operete
* Muzičko pozorište
* Opereta film
* Zarzuela

== Reference ==
&lt;references /&gt;
{{Refspisak|grupa=notes}}'''Dodatno čitanje'''

* Bordman, Gerald (1981) ''Američka opereta'' . New York: Oxford University Press.
* Clarke, Kevin (2007) ''Blistaj i budi gay: Die authentische Operette und ihre schwulen Verehrer'' . Hamburg: [[Männerschwarm Verlag]] . (Njemački)
* Ganzl, Kurt (2001) ''Enciklopedija muzičkog teatra'' (3 toma). New York: Schirmer Books.
* Goulet, Charles (1981) ''Sur la scene et dans la coulisse'' . Kvebek, Qc. : Ministère des Affaires culturelles.{{ISBN|2-551-04178-3}}[[ISBN (identifier)|ISBN]]&amp;nbsp;[[Special:BookSources/2-551-04178-3|2-551-04178-3]]
* Linhardt, Marion (2006) ''Residenzstadt und Metropole.'' ''Zu einer kulturellen Topographie des Wiener Unterhaltungstheaters (1858–1918)'' . Berlin: Izdavačka kuća Max Niemeyer. (Njemački)
* Traubner, Richard (1983) ''Opereta: Pozorišna historija'' . Garden City, New York: Doubleday.
* Viagrande, iccardo (2009) Tu che m'hai preso il cuor. Un viaggio nel mondo dell'operetta. Monza: Eko kuća muzike. (Italijanski)

== Vanjski linkovi ==

* [https://web.archive.org/web/20060815014602/http://www.musicaltheatreguide.com/mainmenu.htm Opsežna stranica s informacijama o operetama, lakim operama i njihovim kompozitorima]
* [http://www.musicals101.com/operetta.htm Esej o operetama Offenbacha, Johanna Straussa mlađeg i njihovih savremenika]
* [https://web.archive.org/web/20161114082412/http://operetta-research-center.org/ Istraživački centar za operetu] (s velikom arhivom historijskih recenzija)
* [https://bachtrack.com/playlist-operetta-musical-not-quite-opera-month-october-2019 Kurt Ganzlove omiljene operete iz 2019.]
* [https://search.alexanderstreet.com/preview/work/bibliographic_entity%7Crecorded_cd%7C943292 &lt;nowiki&gt;Schwarzkopf pjeva operetu [Streaming Audio].&lt;/nowiki&gt;] [https://search.alexanderstreet.com/preview/work/bibliographic_entity%7Crecorded_cd%7C943292 (2005).] [https://search.alexanderstreet.com/preview/work/bibliographic_entity%7Crecorded_cd%7C943292 Warner Music. (2005).] [https://search.alexanderstreet.com/preview/work/bibliographic_entity%7Crecorded_cd%7C943292 Preuzeto iz baze podataka Alexander Street.]
* [https://www.youtube.com/watch?v=SJ1Tz6boLhI Razlike između operete i mjuzikla: Posao pjevanja – Youtube video koji je objavila Expert Village Leaf Group]
* [https://www.youtube.com/watch?v=k7l5bBnGDL8 Poznate operete – YouTube video koji je objavio Kaleb Fair]
[[Kategorija:Opera]]
[[Kategorija:Muzički žanrovi]]</text>
      <sha1>h7bm4emfrko06r18k4ungg6lym0t6wo</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3732883</id>
      <parentid>3732880</parentid>
      <timestamp>2025-07-04T05:37:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>84.237.155.11</ip>
      </contributor>
      <origin>3732883</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="36544" sha1="px0ryynnj0g63i5cfoydkrsdmu3bbsh" xml:space="preserve">
[[Datoteka:Bouffes_parisiens_(cropped).jpg|mini| Publika u Théâtre des Bouffes-Parisiens, rodnom mjestu opereta [[Jacques Offenbach|Jacquesa Offenbacha]]. Karikatura Émilea Bayarda iz 1860. godine.]]
'''Opereta''' je oblik [[Pozorište|pozorišta]] i žanr lake opere, koji objedinjuje govorni dijalog, pjesme i plesove. Lakša je od [[Opera|opere]] u smislu [[Muzika|muzike]], orkestralnog formata &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.operavivra.com/blog/opera-operetta-or-musical-theatre/|title=Opera, Operetta, or Musical Theatre. – Blog|date=2013-10-19|website=Opera Vivrà|language=en-US|access-date=2020-10-04}}&lt;/ref&gt; i same dužine djela. &lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite book|title=The Oxford Encyclopedia of Theatre and Performance|date=2005|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-860174-6|editor-last=Kennedy|editor-first=Dennis|chapter=Operetta|chapter-url=https://www.oxfordreference.com/view/10.1093/acref/9780198601746.001.0001/acref-9780198601746-e-2944}}&lt;/ref&gt; Osim kraćeg trajanja, opereta je uglavnom laganog i zabavnog karaktera.&lt;ref name=&quot;ashoo&quot;&gt;{{Cite book|last=Grout, Donald Jay|url=https://books.google.com/books?id=2xXZhKagLO4C|title=A Short History of Opera|last2=Williams, Hermine Weigel|publisher=[[Columbia University Press]]|year=2013|isbn=978-0231507721|page=378|access-date=2 May 2015|name-list-style=amp}}&lt;/ref&gt; Tema može prikazivati &quot;ljubavne&quot; svađe, zamjene identiteta, iznenadne preokrete sreć te blistave zabave&quot; &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.metopera.org/discover/education/educator-guides/merry-widow/little-opera/|title=Little Opera|website=www.metopera.org|language=en|access-date=2025-06-24}}&lt;/ref&gt; i satirične komentare. &lt;ref name=&quot;eno.org&quot;&gt;{{Cite web|url=https://eno.org/discover-opera/beginners-guide-operetta/|title=The beginner's guide to operetta {{!}} English National Opera|language=en-US|access-date=2020-10-04}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:RitaB.jpg|mini|Oglas [[Columbia Records]]a za snimku [[Rita Montaner|Rite Montaner]] u produkciji [[Eliseo Grenet|Elisea Greneta]] operete ''Niña Ritao, La Habana en 1830'' [[Ernesto Lecuona|Ernesta Lecuone]]'', komponirane u maniru španskog žanra ''[[Zarzuela|zarzuele]]'' .]]
„Opereta“ je umanjenica italijanske riječi „''opera''“ te se prvobitno koristila za opis kraćeg, možda manje ambicioznog muzičkog djela od opere.&lt;ref&gt;{{Citation|title=Operetta|url=https://www.oxfordmusiconline.com/grovemusic/documentID/omo-9781561592630-e-0000020386|publisher=Oxford University Press|date=2001|accessdate=2025-06-24|isbn=978-1-56159-263-0|language=en|first=Andrew|last=Lamb}}&lt;/ref&gt; Opereta nudi alternativu opernim izvedbama u pristupačnijem obliku, namijenjenom drugačijoj publici. Kao prepoznatljiv žanr, opereta se razvila sredinom 19. stoljeća u Francuskoj, a njena popularnost dovela je do razvoja brojnih nacionalnih stilova operete. Posebni stilovi pojavili su se u zemljama poput: Austro-Ugarske, Njemačke, Engleske, Španije, Filipina, Meksika, Kube i Sjedinjenih Američkih Država.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Baranello|first=Micaela|date=2016-02-25|title=Operetta|url=https://oxfordbibliographies.com/view/document/obo-9780199757824/obo-9780199757824-0171.xml|journal=|language=en|publisher=Oxford University Press|doi=10.1093/obo/9780199757824-0171}}&lt;/ref&gt; Širenjem operete među različitim državama tokom prethodnog stoljeća razvijao se kulturni [[kozmopolitizam]].&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Scott|first=Derek B.|date=2016-12-29|title=Early Twentieth-Century Operetta from the German Stage: A Cosmopolitan Genre|url=https://academic.oup.com/mq/article-lookup/doi/10.1093/musqtl/gdw009|journal=The Musical Quarterly|language=en|pages=gdw009|doi=10.1093/musqtl/gdw009|issn=0027-4631}}&lt;/ref&gt; Opereta je kao žanr izgubila popularnost 1930-ih godina i ustupila mjesto savremenom [[mjuzikl]]u.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Traubner|first=Richard|url=https://www.taylorfrancis.com/books/9781135887834|title=Operetta: A Theatrical History|date=2004-06-01|publisher=Routledge|isbn=978-0-203-50902-9|edition=0|language=en|doi=10.4324/9780203509029}}&lt;/ref&gt; Među značajnim kompozitorima operete ističu se: [[Johann Strauss mlađi|Johann Strauss]], [[Jacques Offenbach]], [[Franz Lehár]] i [[Francisco Alonso]].

== Definicije ==
Termin opereta nastao je u [[Italija|Italiji]] sredinom 18. stoljeća, a prvi put je priznata kao nezavisni žanr u [[Pariz|Parizu]] oko 1850. godine. &lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite book|title=The Oxford Encyclopedia of Theatre and Performance|date=2005|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-860174-6|editor-last=Kennedy|editor-first=Dennis|chapter=Operetta|chapter-url=https://www.oxfordreference.com/view/10.1093/acref/9780198601746.001.0001/acref-9780198601746-e-2944}}&lt;/ref&gt; U [[Castil-Blaze]]ovom ''Rječniku moderne muzike'' tvrdi se da ovaj termin ima dugu historiju i da je [[Wolfgang Amadeus Mozart|Mozart]] bio jedan od prvih koji je koristio riječ opereta u pogrdnom smislu, &lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{Cite book|last=Baranello|first=Micaela|title=Operetta|year=2016|doi=10.1093/obo/9780199757824-0171}}&lt;/ref&gt; opisujući operete kao &quot;izvjesne dramske abortuse, one minijaturne kompozicije u kojima se nalaze samo hladne pjesme i kupleti iz vodvilja&quot;. &lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite journal|last=Sorba|first=Carlotta|date=September 2006|title=The origins of the entertainment industry: the operetta in late nineteenth-century Italy|journal=Journal of Modern Italian Studies|volume=11|issue=3|pages=282–302|doi=10.1080/13545710600806730}}&lt;/ref&gt; Definicija operete vremenom se mijenjala i varirala u zavisnosti od historije svake zemlje u kojoj je zastupljen ovaj žanr. &lt;ref&gt;{{Cite book|last=Traubner|first=Richard|url=https://www.taylorfrancis.com/books/9781135887834|title=Operetta: A Theatrical History|date=2004-06-01|publisher=Routledge|isbn=978-0-203-50902-9|edition=0|language=en|doi=}}&lt;/ref&gt; Često se koristi za označavanje djela koja podsjećaju na Offenbachove jednočinke, za razliku od njegovih cjelovitih kompozicija - '''[[opera-bouffa]]''&lt;nowiki/&gt;'. &lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt; Offenbach je izmislio ovu umjetničku formu kao odgovor na represivne zakone koje je postavila francuska vlada, koja je ograničavala postavljanje djela dužih od jednog čina ili koja su sadržavala više od četiri karaktera. &lt;ref name=&quot;eno.org&quot;&gt;{{Cite web|url=https://eno.org/discover-opera/beginners-guide-operetta/|title=The beginner's guide to operetta {{!}} English National Opera|language=en-US|access-date=2020-10-04}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Boccaccio_cover_page.jpg|mini|261x261piksel| Naslovna stranica knjige ''Boccaccio, oder Der Prinz von Palermo'' ( ''Boccaccio, ili Princ od Palerma'' ) Franza von Suppéa 1879. Primjer rane bečke operete.]]

== Historija ==
Opereta je postala priznata kao muzički žanr tek oko 1850. u Parizu. Godine 1870. centar operete se preselio u [[Beč]], nakon što je Pariz pao pod upravu [[Pruska|Pruske]]. &lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite book|title=The Oxford Encyclopedia of Theatre and Performance|date=2005|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-860174-6|editor-last=Kennedy|editor-first=Dennis|chapter=Operetta|chapter-url=https://www.oxfordreference.com/view/10.1093/acref/9780198601746.001.0001/acref-9780198601746-e-2944}}&lt;/ref&gt; Oblik operete nastavio se razvijati tokom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. &lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt;

Također, postoje zajedničke karakteristike među operetama koje su cvjetale od sredine 1850-ih do ranih 1900-ih, počevši od pomenute francuske opere-bouffa. &lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://doi.org/10.1093/gmo/9781561592630.article.o007729|title=Gänzl, Kurt (opera)|date=2002|publisher=Oxford University Press|series=Oxford Music Online}}&lt;/ref&gt; Uglavnom sadrže govorni dijalog isprepleten među muzičkim brojevima, a često se glavni likovi, kao i [[hor]], pozivaju na ples, iako je muzika najvećim dijelom izvedena iz opernih stilova 19. vijeka, s akcentom na pjevnim melodijama. &lt;ref&gt;{{Citation|title=Operetta|url=https://www.oxfordmusiconline.com/grovemusic/documentID/omo-9781561592630-e-0000020386|publisher=Oxford University Press|date=2001|accessdate=2025-06-27|isbn=978-1-56159-263-0|language=en|first=Andrew|last=Lamb}}&lt;/ref&gt; Opereta u dvadesetom stoljeću je složenija i dostigla je svoj vrhunac u Austriji i Njemačkoj. &lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{Cite book|last=Baranello|first=Micaela|title=Operetta|year=2016|doi=10.1093/obo/9780199757824-0171}}&lt;/ref&gt;

Opereta predstavlja pretaču modernog muzičkog teatra ili &quot;mjuzikla&quot;. &lt;ref&gt;Jones, J. Bush (2003) [https://books.google.com/books?id=WqQH31qkYNoC&amp;dq=Bordman+pinafore&amp;pg=PA4 ''Our Musicals, Ourselves''], pp. 10–11, 2003, Brandeis University Press: Lebanon, New Hampshire {{ISBN|1584653116}}&lt;/ref&gt; U prvim decenijama 20. vijeka, opereta je nastavila postojati uz novije mjuzikle. Karakteristične osobine operete nalaze se u muzičko-teatralnim djelima [[Jerome Kern|Jeromea Kerna]], [[Richard Rodgers|Richarda Rodgersa]] i [[Stephen Sondheim|Stephena Sondheima]]. &lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite book|title=The Oxford Encyclopedia of Theatre and Performance|date=2005|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-860174-6|editor-last=Kennedy|editor-first=Dennis|chapter=Operetta|chapter-url=https://www.oxfordreference.com/view/10.1093/acref/9780198601746.001.0001/acref-9780198601746-e-2944}}&lt;/ref&gt;

== Opereta na francuskom jeziku ==

=== Porijeklo ===
Opereta je prvi put nastala u Parizu, glavnom gradu [[Francuska|Francuske]], i to sredinom 19. stoljeća. Začeće ovog žanra nastaje zbog potrebe za kratkim i laganim djelima, za razliku od cjelovečernje zabave sve ozbiljnije ''komične opere''. &lt;ref name=&quot;Lamb Operetta2&quot;&gt;{{cite grove|title=Operetta|last=Lamb|first=Andrew|doi=10.1093/gmo/9781561592630.article.20386}}&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://doi.org/10.1093/gmo/9781561592630.article.o007729|title=Gänzl, Kurt (opera)|date=2002|publisher=Oxford University Press|series=Oxford Music Online}}&lt;/ref&gt; Do tada je dio naziva žanra &quot;comique&quot; postao varljiv: Georges Bizetova ''Carmen'' (1875) je primjer ''komične opere'' sa tragičnom radnjom. Definicija &quot;komičnog&quot; značila je nešto bliže &quot;humanističkom&quot;, što je opet značilo prikazivanje &quot;stvarnog života&quot; na realističniji način, predstavljajući tragediju i komediju jedno pored drugog, kao što je [[William Shakespeare|Shakespeare]] radio vijekovima ranije. S ovom novom konotacijom, ''opéra comique'' je dominirala francuskom opernom scenom od propadanja ''tragédie lyrique''. Porijeklo francuske operete započelo je u trenutku kada su komični glumci počeli izvoditi plesove i pjesme pred mnoštvom ljudi na sajmovima. Početkom 18. vijeka ovi glumci su počeli izvoditi komične parodije već poznatih opera. Ovakve vrste predstava su formirale operetu kao jedan ležerni žanr izveden iz ''opéra comique'', vraćajući se jednostavnijem obliku muzike. &lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Starr|first=Juliana|date=2010|title=Reconstructing Woman: From Fiction to Reality in the Nineteenth-Century French Novel (review)|url=https://doi.org/10.1353/ncf.2010.0027|journal=Nineteenth-Century French Studies|volume=39|issue=1-2|pages=179–179|doi=10.1353/ncf.2010.0027|issn=1536-0172}}&lt;/ref&gt; Mnogi muzikolozi su raspravljali o tome kojem kompozitoru treba pripisati zasluge za izum operete; [[Jacques Offenbach|Jaquesu Offenbachu]] ili Hervéu. &lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Strömberg|first=Mikael|date=27 December 2017|title=History Repeating Itself. The function of turning points and continuity in three historical narratives on operetta|url=https://tidsskrift.dk/nts/article/download/103311/152354|journal=Nordic Theatre Studies|volume=29|issue=1|pages=102|doi=10.7146/nts.v29i1.102970|doi-broken-date=1 November 2024}}&lt;/ref&gt; Zaključuje se da je Hervé završio temelje operete, a Offenbach usavršio i razvio umjetničku formu operete kakvu danas poznajemo. Prema tome se &quot;Offenbach smatra ocem francuske operete - ali također i Hervé.&quot; &lt;ref&gt;{{Cite book|last=Traubner|first=Richard|url=https://www.taylorfrancis.com/books/9781135887834|title=Operetta: A Theatrical History|date=2004-06-01|publisher=Routledge|isbn=978-0-203-50902-9|edition=0|language=en|doi=10.4324/9780203509029}}&lt;/ref&gt;

=== Značajni kompozitori ===
[[Datoteka:1878_poster_for_Jacques_Offenbach's_Orphée_aux_enfers.jpg|lijevo|mini| Plakat za oživljavanje ''Orphée aux enfers'']]
Hervé je bio [[pjevač]], [[kompozitor]], [[libretista]], [[dirigent]] i [[scenograf]]. Godine 1842. napisao je ''operetu'' pod imenom &quot;''L'Ours et le pacha&quot;'', od samo jednog čina i zasnovanu na popularnom vodvilju Eugènea Scribea i XB Saintinea. Godine 1848, Hervé je održao svoj prvi značajniji nastup na pariškoj sceni, sa predstavom ''Don Quijote i Sancho Pança'' (prema [[Miguel de Cervantes|Cervantesu]]), koja se može smatrati početnom tačkom za novu francusku tradiciju muzičkog teatra. Hervéova najpoznatija djela su Gounodova parodija ''Le mali Faust'' (1869) i ''Ma'zelle Nitouche'' (1883). &lt;ref name=&quot;whatsopdoc&quot;&gt;{{Cite web|url=https://utahopera.org/explore/2016/01/the-merry-widow-lesson-whats-operetta-doc/|title=The Merry Widow Lesson: What's Operetta, Doc?|date=2016-01-05|website=Utah Opera|access-date=2019-09-28}}&lt;/ref&gt;

Jacques Offenbach je najzaslužniji za razvoj i popularizaciju ovog žanra, koji se naziva i {{Jezik|fr|opéras bouffes}} ili {{Jezik|fr|opérettes}} —dajući mu ogromnu popularnost tokom [[Drugo Francusko Carstvo|Drugog carstva]] i nakon toga. &lt;ref&gt;{{Citation|title=Operetta|url=https://www.oxfordmusiconline.com/grovemusic/documentID/omo-9781561592630-e-0000020386|publisher=Oxford University Press|date=2001|accessdate=2025-06-24|isbn=978-1-56159-263-0|language=en|first=Andrew|last=Lamb}}&lt;/ref&gt; Godine 1849, Offenbach je dobio dozvolu za otvaranje ''Théâtre des Bouffes Parisiens'', pozorišne kompanije koja je imala na repertoaru programe od dva ili tri satirična skeča unutar jednog čina. Kompanija je bila toliko uspješna da je to dovelo do produžavanja ovih kratkih predstava na čitavu večer. &lt;ref name=&quot;Lamb Operetta&quot;&gt;{{cite grove|title=Operetta|last=Lamb|first=Andrew|doi=10.1093/gmo/9781561592630.article.20386}}&lt;/ref&gt; Međutim, Offenbachove produkcije bile su ograničene policijskom prefekturom u Parizu, koja je odredila vrstu izvedbe koja bi bila dozvoljena: &quot;pantomime s najviše pet izvođača, komični muzički dijalozi u jednom činu za dva do tri glumca i plesne rutine s najviše pet plesača; a horovi su bili strogo zabranjeni.&quot; &lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite journal|last=Sorba|first=Carlotta|date=September 2006|title=The origins of the entertainment industry: the operetta in late nineteenth-century Italy|journal=Journal of Modern Italian Studies|volume=11|issue=3|pages=282–302|doi=10.1080/13545710600806730}}&lt;/ref&gt; Ova pravila kreirala su ono što je kasnije definirano kao opereta: &quot;''malo nepretenciozno operno djelo koje nije imalo tragične implikacije i osmišljeno je da zabavi publiku''&quot;. &lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt; Dva druga francuska kompozitora - Robert Planquette i Charles Lecocq, slijedili su Offenbachov model operete i napisali sljedeća djela: ''Les Cloches de Corneville'' (''Zvona Normandije'') i ''La Fille de Madame Angot'' (''Kći Madame Angot''). &lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Fisch|first=Elliot|year=2017|title=Operetta Overview: Part 1: French and Viennese Operettas 1850-1900|journal=American Record Guide|volume=80|issue=5|pages=51–57|id={{ProQuest|1932310532}}}}&lt;templatestyles src=&quot;Module:Citation/CS1/styles.css&quot;&gt;&lt;/templatestyles&gt;&lt;/ref&gt; 
[[Datoteka:Just_a_voice_to_call_me_dear.tiff|alt=Riviera Girl poster|mini| Jedna od najpoznatijih opereta poznatog [[Mađari|mađarskog]] dramskog pisca Emmericha Kálmána je Csárdáskirálynő („Czardas Queen“). Izvođena je na Broadwayu pod nazivom &quot;Djevojka s Rivijere&quot;.]]
Politička ograničenja nametnuta Offenbachu i pariškom pozorištu postepeno su ukidana, a opereta je stekla široku popularnost. Dok su Offenbachova najranija jednočinka, uključujući ''Les deux aveugles'', ''Le violoneux'' i ''Ba-ta-clan'' (sve iz 1855 godine), bila uspješna, njegova prva cjelovečernja opereta, ''Orfej u usponu'' (1858), bila je daleko najuspješnija. Postala je prva repertoarna opereta i izvedena je stotinama puta širom [[Evropa|Evrope]]. &lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite journal|last=Sorba|first=Carlotta|date=September 2006|title=The origins of the entertainment industry: the operetta in late nineteenth-century Italy|journal=Journal of Modern Italian Studies|volume=11|issue=3|pages=282–302|doi=10.1080/13545710600806730}}&lt;/ref&gt; Offenbachovo naslijeđe vidljivo je u djelima tokom kasnog 19. stoljeća i nadalje, ohrabrujući [[Johann Strauss mlađi|Straussa Mlađeg]] da donese žanr u [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarsku]]. Offenbach je također putovao u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] i [[Engleska|Englesku]] podučavajući muzičare o više od 100 opereta koje je napisao za života. &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.eno.org/discover-opera/beginners-guide-operetta/|title=The beginner's guide to operetta|publisher=English National Opera|access-date=2019-09-28}}&lt;/ref&gt; Ovo međunarodno putovanje rezultiralo je pojavom jakih nacionalnih škola. &lt;ref&gt;{{Cite book|last=Letellier|first=Robert Ignatius|title=Operetta: A Sourcebook|publisher=Cambridge Scholars Publishing|year=2015|isbn=9781443884259|pages=xvii, 83}}&lt;/ref&gt; Međutim, do 1870-ih, Offenbachova popularnost je opala. Javnost je pokazivala veći interes za romantične operete koje su pokazivale &quot;gracioznost i profinjenost&quot; kasnog [[Romantizam|romantizma]]. To je uključivalo Messagerovu operetu ''Véronique'' i ''Les saltimbanques'' Louisa Gannea. U 20. vijeku francuska opereta je postala još manje popularna, jer se međunarodna javnost okrenula angloameričkim i bečkim operetama koje su u jednom trenutku nadmašile prvobitni oblik.

== Opereta na njemačkom i mađarskom jeziku ==
Offenbach se protivio širenju operete i izvedbi po kontinentu. Godine 1861. priredio je neka od svojih skorijih djela u Carltheateru u [[Beč|Beču]], što je utrlo put austrijskim i njemačkim kompozitorima. Nedugo zatim je Beč postao epicentar operetnih produkcija. &lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite journal|last=Sorba|first=Carlotta|date=September 2006|title=The origins of the entertainment industry: the operetta in late nineteenth-century Italy|journal=Journal of Modern Italian Studies|volume=11|issue=3|pages=282–302|doi=10.1080/13545710600806730}}&lt;/ref&gt; Zbog bečke operete taj se termin koristi za opisivanje djela u punoj dužini.&lt;ref&gt;{{Citation|title=Operetta|url=https://www.oxfordmusiconline.com/grovemusic/documentID/omo-9781561592630-e-0000020386|publisher=Oxford University Press|date=2001|accessdate=2025-06-24|isbn=978-1-56159-263-0|language=en|first=Andrew|last=Lamb}}&lt;/ref&gt; Pored toga, nakon pruskog poraza 1866. godine, opereta je postala simbol novog doba u [[Austrija|Austriji]], obilježenog modernizacijom i [[Industrijalizacija|industrijalizacijom]]. &lt;ref&gt;{{Cite book|last=Crittenden, Camille.|title=Johann Strauss and Vienna : operetta and the politics of popular culture|date=2006|publisher=[[Cambridge University Press]]|isbn=0521027578|oclc=443368102}}&lt;/ref&gt;

=== Austro-Ugarska ===
[[Datoteka:Johann_Strauss_II_(4).jpg|mini| [[Johann Strauss mlađi|Johann Strauss II]]]]
Najznačajniji kompozitor operete na [[Njemački jezik|njemačkom jeziku]] bio je Austrijanac [[Johann Strauss mlađi|Johann Strauss II]] (1825–1899). Strauss je bio regrutovan iz plesne dvorane te je uveo prepoznatljivi bečki stil u žanru.  Strauss je bio pod velikim utjecajem Offenbachovog djela, toliko da je surađivao sa mnogim Offenbachovim libretistima na njegovim najpopularnijim djelima. &lt;ref name=&quot;eno.org&quot;&gt;{{Cite web|url=https://eno.org/discover-opera/beginners-guide-operetta/|title=The beginner's guide to operetta {{!}} English National Opera|language=en-US|access-date=2020-10-04}}&lt;/ref&gt; Njegova opereta, ''Die Fledermaus'' (1874) postala je najizvođenija opereta na svijetu i dan danas je ostala njegovo najpopularnije scensko djelo. Strauss je ukupno napisao 16 opereta i jednu operu, od kojih je većina postigla veliki uspjeh samom premijerom. &lt;ref name=&quot;Lamb Operetta&quot; /&gt;

Straussova [[satira]] je često bila generička, za razliku od Offenbacove koji je davao komentar na stvari iz realnog života. &lt;ref name=&quot;eno.org&quot;&gt;{{Cite web|url=https://eno.org/discover-opera/beginners-guide-operetta/|title=The beginner's guide to operetta {{!}} English National Opera|language=en-US|access-date=2020-10-04}}&lt;/ref&gt;

Straussove operete, valceri, polke i marševi često imaju izražen [[Beč|bečki]] stil, a njegova popularnost mnoge navodi da ga smatraju nacionalnim kompozitorom Austrije. Pozorište ''Theater an der Wien'' uvijek je privlačilo ogromne mase kada su njegova scenska djela prvi put izvedena.

Franz von Suppé, poznatiji kao Francesco Ezechiele Ermenegildo, Cavaliere Suppé-Demelli, rođen je 1819. godine, a njegova slava parira Offenbachovoj. Suppé je jedno vrijeme bio vodeći kompozitor i dirigent u Beču, a najprepoznatljiviji je po svojim operetama ''Leichte Kavallerie'' (1866), ''Fatinitza'' (1876) i ''Boccaccio'' (1879). &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.britannica.com/biography/Franz-von-Suppe|title=Franz von Suppé {{!}} Austrian composer|website=Encyclopedia Britannica|language=en|access-date=2020-10-04}}&lt;/ref&gt; Suppé je bio Straussov savremenik i komponovao je preko 30 opereta, 180 farsi, [[Balet|baleta]] i drugih scenskih djela. Iako je većina njegovih djela pala u zaborav, mnoga od njih su se vratila u život prikazivanjem u filmovima, crtanim filmovima i reklamama. Strauss, baš kao i Suppé se vode kao najznačajniji kompozitori zlatnog doba bečke operete. &lt;ref&gt;{{Cite book|last=Feurzeig|first=Lisa|title=The Cambridge Companion to Operetta|year=2019|isbn=9781316856024|pages=32–46|chapter=Viennese Golden-Age Operetta: Drinking, Dancing and Social Criticism in a Multi-Ethnic Empire|doi=10.1017/9781316856024.004}}&lt;/ref&gt;

Nedugo nakon smrti Johanna Straussa i njegovog savremenika Franza von Suppéa - Franz Lehár je postao nasljednik. Pored toga, smatra se vodećim operetnim kompozitorom 20. vijeka, a njegova najpopularnija opereta, ''Die lustige Witwe'' ( ''Vesela udovica'' ), jedna je od klasičnih opereta koje se još uvijek nalaze na repertoaru. &lt;ref&gt;{{Citation|title=Lehár, Franz|url=https://www.oxfordmusiconline.com/grovemusic/documentID/omo-9781561592630-e-0000016318|publisher=Oxford University Press|date=2001|accessdate=2025-07-01|isbn=978-1-56159-263-0|language=en|first=Andrew|last=Lamb}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Lehar_Lustige-Witwe_KlA-01.jpg|mini| &lt;nowiki&gt;&lt;i id=&quot;mwAWg&quot;&gt;Die lustige Witwe&lt;/i&gt;&lt;/nowiki&gt; ( &lt;nowiki&gt;&lt;i id=&quot;mwAWk&quot;&gt;Vesela udovica&lt;/i&gt;&lt;/nowiki&gt; ) poster Franza Lehara]]
Lehár je dosta pomogao u vođenju operete u Srebrnom dobu. U toku ovog perioda, bečki zakoni koji su govorili o cenzuri su se promijenili 1919. godine. &lt;ref&gt;{{Cite book|last=Baranello|first=Micaela K.|title=The Cambridge Companion to Operetta|year=2019|isbn=9781316856024|pages=189–204|chapter=The Operetta Factory: Production Systems of Silver-Age Vienna|doi=10.1017/9781316856024.014}}&lt;/ref&gt; Lehár je najzaslužniji za oživljavanje žanra. Studiranje na Praškom konzervatoriju, Lehár je započeo kao pozorišni violinista, a zatim se u Austro-Ugarskoj posvetio kompozitorskoj karijeri. Tokom 1905. godine, Lehárova ''Die lustige Witwe'' ( ''Vesela udovica'' ) utrla je put kompozitorima poput Fall-a, Oscara Strausa i Kálmána da nastave tradiciju operete. Lehár je bio jedan od prvih kompozitora koji je počeo uključivati svoju muziku u film.

Bečku tradiciju održali su sljedeći kompozitori: Oscar Straus, Carl Zeller, Karl Millöcker, Leo Fall, Richard Heuberger, Edmund Eysler, Ralph Benatzky, Robert Stolz, Leo Ascher, Emmerich Kálmán, Nico Dostal, Fred Raymond, Igo Paul Ajbrater i Paul Ajbraard. u 20. vijeku.

=== Njemačka ===
[[Datoteka:Paul_Lincke_(timbre_allemand).jpg|lijevo|mini|162x162piksel| Paul Lincke, otac berlinske operete]]
Isto kao što je Beč bio centar austrijske operete, tako je [[Berlin|i Berlin]] bio centar njemačke. Berlinska opereta je obično imala vlastiti stil, uključujući, a naročito nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], elemente [[Džez|džeza]] i drugih sinkopiranih plesnih ritmova, transatlantski stil i prisustvo iskidanih marširajućih melodija. Berlinske operete su se nekad sastojale i od: burleske, revije, farse ili kabarea .

Paul Lincke je bio pionir berlinske operete 1899. godine, zajedno sa ''Frau Lunom'', a ona uključuje i &quot; ''Berliner Luft'' &quot; (&quot;Berlinski zrak&quot;), &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://doi.org/10.3998/mpub.12714424.cmp.9|title=Beethoven, Symphony no. 5, Berlin Philharmonic Orchestra (conducted by Claudio Abbado)|website=doi.org|access-date=2025-07-03}}&lt;/ref&gt; koja je postala neslužbena himna Berlina. Njegova ''Lysistrata'' (1902) uključuje pjesmu i melodiju &quot;The Glow-Worm&quot;, koja je idalje popularna na međunarodnom planu. Mnogo kasnije, tokom 1920-ih i 1930-ih, Kurt Weill je uzeo ekstremniji oblik berlinskog operetnog stila te ga koristio u svojim operama, operetama i mjuziklima. Može se reći da bi se neke od kompozicija Kurta Weilla mogle smatrati modernističkom operetom. &lt;ref&gt;Daly, Nicholas (2017-12-14). &quot;2. Modernism, operetta, and Ruritania: Ivor Novello's Glamorous Night&quot;. In Ortolano, Scott (ed.). ''Popular Modernism and Its Legacies: From Pop Literature to Video Games''. Bloomsbury Publishing USA. {{ISBN|978-1-5013-2512-0}}.&lt;/ref&gt;

Opereta berlinskog stila koegzistirala je s buržoaskim, šarmantnijim, domaćinskim i nacionalističkim njemačkim operetama - od kojih su se neke nazivale ''Volksoperetten'' (''narodne operete''). Odličan primjer je jedan izuzetno popularan film Leona Jessela ''Schwarzwaldmädel'' (''Djevojka iz Crne šume'') iz 1917. godine. &lt;ref&gt;{{Cite journal|last=NALLON|first=STEVE|date=2002|title=&lt;b&gt;150 Years of Popular Musical Theatre&lt;/b&gt; by Andrew Lamb, Sheridan Books/Yale University Press, 2000. 380 p. $39.95. ISBN: 0-300-07538-3.|url=https://doi.org/10.1017/s0266464x02320372|journal=New Theatre Quarterly|volume=18|issue=3|pages=295–295|doi=10.1017/s0266464x02320372|issn=0266-464X}}&lt;/ref&gt; Ove idiličke, nostalgične operete su zvanično bile preferirane naspram opereta berlinskog stila nakon 1933. godine, kada su nacisti došli na vlast i osnovali ''Reichsmusikkammer'' (Državni muzički institut).Režim instituta se zasnivao na osuđivanju i zabranjivao je &quot;dekadentnu&quot; muziku poput džeza i sličnih &quot;stranih&quot; muzičkih oblika. Početkom dvadeset prvog stoljeća, oživljavanje operete u Njemačkoj bio je nepredviđeni rasplet pozorišne kulture. &lt;ref&gt;Garde, Ulrike; Severn, John R. (2020-10-30). &quot;2. 1930s jazz operetta and internationalisation then and now Risks, ethics, aesthetics&quot;. ''Theatre and Internationalization: Perspectives from Australia, Germany, and Beyond''. Routledge. {{ISBN|978-1-000-20905-1}}.&lt;/ref&gt;

Uticajni njemački kompozitori operete bili su: Paul Lincke, Eduard Künneke, Walter Kollo, Jean Gilbert, Leon Jessel, Rudolf Dellinger, Walter Goetze i Ludwig Schmidseder .

== Opereta na engleskom ==
[[Datoteka:Pinafore1899.jpg|desno|mini| ''HMS Pinafore'']]
Offenbachov utjecaj stigao je i u Englesku do 1860-ih. Arthur Sullivan, iz dua Gilbert i Sullivan, komponovao je djelo ''Cox and Box'' (1866) kao direktnu reakciju na Offenbachov ''Les deux aveugles'' (1855).  Gilbert i Sullivan su učvrstili format u Engleskoj svojom saradnjom tokom viktorijanskog doba. Sa WS Gilbertom koji je pisao libreta te Sullivanom, koji je komponovao muziku, ovaj dvojac je producirao 14 komičnih opera, koje su kasnije nazvane Savojske opere. Većina ih je bila izuzetno popularna u Velikoj Britaniji, SAD-u i šire. Naime, Gilbert, Sullivan i njihov producent Richard D'Oyly Carte, sami nazivaju svoja zajednička djela komičnim operama i na taj način razlikovali ovu porodičnu predstavu od riskantnih francuskih opereta specifičnih za 1850-e i 1860-e. &lt;ref&gt;{{Harvnb|Jacobs|1984}}&lt;/ref&gt; Njihova djela poput ''HMS Pinafore'', ''Pirati iz Penzancea'' i ''Mikado'', idalje se redovno izvode širom svijeta, uglavnom engleskog govornog područja. &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.telegraph.co.uk/culture/music/opera/5931987/The-magic-of-Gilbert-and-Sullivan.html|title=The magic of Gilbert and Sullivan|date=2009-08-02|website=The Telegraph|language=en|access-date=2025-07-04}}&lt;/ref&gt; Iako mnoge od ovih opera djeluju vrlo bezbrižno, djela poput Mikada sadržavala su političke komentare o britanskoj vladi i vojsci, a jedna od glavnih tema je uvijek bila smrtna kazna koja se u to vrijeme pretežno primjenjivala. &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://eno.org/discover-opera/beginners-guide-operetta/|title=The beginner's guide to operetta {{!}} English National Opera|language=en-US|access-date=2020-10-05}}&lt;/ref&gt;

Engleska opereta se nastavila i u 1890-im, sa djelima kompozitora kao što su Edward German, Ivan Caryll i Sidney Jones. Ta djela su se ubrzo razvila u lakše komade sa kombinacijom pjesme i plesa, poznate kao edvardijanska muzička komedija. Počevši od 1907. godine, sa ''Veselom udovicom'', mnoge bečke operete su vrlo uspješno adaptirane za englesku pozornicu. Da bi objasnio ovaj fenomen, Derek Scott piše,&lt;blockquote&gt;U januaru 1908. godine, londonski ''Daily Mail'' je tvrdio da je ''Vesela udovica'' izvedena 450 puta u Beču, 400 puta u Berlinu, 350 puta u Sankt Peterburgu, 300 puta u Kopenhagenu i da se trenutno izvodi svake večeri u Evropi na  čak devet jezika. U SAD-u je predstavljalo pet kompanija, a &quot;juriš za ulaznicama u New Amsterdam Theatreu&quot; upoređen je sa &quot;grozničavom gužvom oko vrata ugrožene banke&quot;. Stan Czech, u svojoj Lehárevoj biografiji, kaže da je do 1910. godine izveden &quot;oko 18.000 puta na deset jezika, i to na 154 američkih, 142 njemačkih i 135 britanskih pozornica&quot;. &lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite book|last=Scott|first=Derek B.|title=German Operetta on Broadway and in the West End, 1900–1940|date=2019-06-27|publisher=Cambridge University Press|isbn=9781108614306|doi=10.1017/9781108614306}}&lt;/ref&gt;&lt;/blockquote&gt;Popularnost operete na internacionalnom nivou direktno je povezana sa razvojem West Enda u Londonu te Broadwaya u New Yorku. Američka publika se prvi put upoznala s operetom kroz Gilbertov i Sullivanov ''HMS Pinafore'' 1878. godine ''.'' &lt;ref name=&quot;:7&quot;&gt;{{Cite book|last=Bordman|first=Gerald|title=American Operetta|publisher=Oxford University Press|year=1981|location=New York}}&lt;/ref&gt; Američki operetni kompozitori uključivali su ponajviše Victora Herberta, čija su djela sa početka 20. vijeka bila pod utjecajem bečke operete i djela Gilberta i Sullivana. &lt;ref name=&quot;:8&quot;&gt;{{Cite web|url=http://grovemusic.com/|title=Home Page in Oxford Music Online|website=www.grovemusic.com|language=en|access-date=2025-07-04}}&lt;/ref&gt; Slijedili su ga Sigmund Romberg i Rudolph Friml. Naime, američka opereta je do kraja Prvog svjetskog rata većinski ustupala mjesto mjuziklima, kao što je teatra Princess, a zatim su uslijedili mjuzikli Rodgersa i Harta, Colea Portera, [[Irving Berlin|Irvinga Berlina]] i mnogih drugih. Još jedna značajna opereta na engleskom jeziku jeste Candide od Leonarda Bernsteina. Reklamirana je i prošla kao „komična opereta“. &lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Laird|first=Paul|date=Fall 2018|title=Genre and Stylistic Expectations in the Musical Theater of Leonard Bernstein|url=https://www.brooklyn.cuny.edu/web/academics/centers/hitchcock/publications/amr/v48-1/laird.php|journal=American Music Review|volume=48|issue=1|id={{ProQuest|2182493597}}}}&lt;templatestyles src=&quot;Module:Citation/CS1/styles.css&quot;&gt;&lt;/templatestyles&gt;&lt;/ref&gt; Candideova partitura je u nekim aspektima bila tipična za najavljeni žanr sa valcerima, ali Bernstein je također dodao škotski ples, gavotu i druge plesove, a u opernu kuću je ušao s arijom „''Sjaj i budi gej''“.

== Opereta na italijanskom ==
Opereta je bila prvi uvezeni vokalni žanr u Italiji. &lt;ref name=&quot;:6&quot;&gt;{{Cite book|last=Lucca|first=Valeria De|title=The Cambridge Companion to Operetta|year=2019|isbn=9781316856024|pages=220–231|chapter=Operetta in Italy|doi=10.1017/9781316856024.016}}&lt;/ref&gt; Od 1860-ih godina, francuski i bečki kompozitori kao [[Jacques Offenbach|Offenbach]], Hervé, Suppé, [[Johann Strauss mlađi|Strauss Jr.]] i Lehára, značajno su utjecali na opernu tradiciju ovog podneblja. Široko rasprostranjena popularnost strane operete u Italiji dostigla je vrhunac na prijelazu između stoljeća, posebno uspjehom opere La vedova allegra, koja je premijerno izvedena u [[Milano|Milanu]] 1907. godine.&lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt; Italijanski operetni kompozitori su težili ka proširivanju &quot;operete&quot; po njenoj definiciji više nego što su to činili drugi narodi kako bi je prilagodili ljepoti italijanskog romantičnog opernog stila. Primjer bi bio [[Giacomo Puccini]], koji je svoj rad razvio u realističnom ''verisimo'' stilu i komponovao je &quot;operete u tri čina&quot;. &lt;ref name=&quot;:9&quot; /&gt; Ostali poznati kompozitori italijanske operete su Vincenzo Valente, Ruggero Leoncavallo, Pasquale Mario Costa, Pietro Mascagni, Carlo Lombardo, Enrico Toselli, Virgilio Ranzato i Giuseppe Pietri. &lt;ref name=&quot;:9&quot;&gt;{{Cite book|last=Letellier|first=Robert Ignatius|url=https://books.google.com/books?id=wSfXCgAAQBAJ|title=Operetta: A Sourcebook, Volume II|date=2015-10-19|publisher=Cambridge Scholars Publishing|isbn=978-1-4438-8508-9|language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Prijem i kontroverze ===
Publika operete 1860-ih i 1870-ih opisuje se kao bučna. Opisani žanr smatrao se jednim od glavnih kontroverzi italijanske muzike i kulture između 1860-ih i 1920-ih.&lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt;  Za vrijeme tog perioda, snažni nacionalistički prizvuk u Italiji težio je ujedinjenju njenog nacionalnog identiteta. Identificirajući operetu kao strani žanr, percipirana je kao umjetnička forma koja bi kontaminirala italijansku operu ili nelegitimno potkopala njen primat na sceni. Tek početkom 20. vijeka, italijanski kompozitori su se sistematski počeli baviti pisanjem operete.&lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt;

== Također pogledati ==

* Komična opera
* Spisak kompozitora operete
* Muzičko pozorište
* Opereta film
* Zarzuela

== Reference ==
&lt;references /&gt;
{{Refspisak|grupa=notes}}'''Dodatno čitanje'''

* Bordman, Gerald (1981) ''Američka opereta'' . New York: Oxford University Press.
* Clarke, Kevin (2007) ''Blistaj i budi gay: Die authentische Operette und ihre schwulen Verehrer'' . Hamburg: [[Männerschwarm Verlag]] . (Njemački)
* Ganzl, Kurt (2001) ''Enciklopedija muzičkog teatra'' (3 toma). New York: Schirmer Books.
* Goulet, Charles (1981) ''Sur la scene et dans la coulisse'' . Kvebek, Qc. : Ministère des Affaires culturelles.{{ISBN|2-551-04178-3}}[[ISBN (identifier)|ISBN]]&amp;nbsp;[[Special:BookSources/2-551-04178-3|2-551-04178-3]]
* Linhardt, Marion (2006) ''Residenzstadt und Metropole.'' ''Zu einer kulturellen Topographie des Wiener Unterhaltungstheaters (1858–1918)'' . Berlin: Izdavačka kuća Max Niemeyer. (Njemački)
* Traubner, Richard (1983) ''Opereta: Pozorišna historija'' . Garden City, New York: Doubleday.
* Viagrande, iccardo (2009) Tu che m'hai preso il cuor. Un viaggio nel mondo dell'operetta. Monza: Eko kuća muzike. (Italijanski)

== Vanjski linkovi ==

* [https://web.archive.org/web/20060815014602/http://www.musicaltheatreguide.com/mainmenu.htm Opsežna stranica s informacijama o operetama, lakim operama i njihovim kompozitorima]
* [http://www.musicals101.com/operetta.htm Esej o operetama Offenbacha, Johanna Straussa mlađeg i njihovih savremenika]
* [https://web.archive.org/web/20161114082412/http://operetta-research-center.org/ Istraživački centar za operetu] (s velikom arhivom historijskih recenzija)
* [https://bachtrack.com/playlist-operetta-musical-not-quite-opera-month-october-2019 Kurt Ganzlove omiljene operete iz 2019.]
* [https://search.alexanderstreet.com/preview/work/bibliographic_entity%7Crecorded_cd%7C943292 &lt;nowiki&gt;Schwarzkopf pjeva operetu [Streaming Audio].&lt;/nowiki&gt;] [https://search.alexanderstreet.com/preview/work/bibliographic_entity%7Crecorded_cd%7C943292 (2005).] [https://search.alexanderstreet.com/preview/work/bibliographic_entity%7Crecorded_cd%7C943292 Warner Music. (2005).] [https://search.alexanderstreet.com/preview/work/bibliographic_entity%7Crecorded_cd%7C943292 Preuzeto iz baze podataka Alexander Street.]
* [https://www.youtube.com/watch?v=SJ1Tz6boLhI Razlike između operete i mjuzikla: Posao pjevanja – Youtube video koji je objavila Expert Village Leaf Group]
* [https://www.youtube.com/watch?v=k7l5bBnGDL8 Poznate operete – YouTube video koji je objavio Kaleb Fair]
[[Kategorija:Opera]]
[[Kategorija:Muzički žanrovi]]</text>
      <sha1>px0ryynnj0g63i5cfoydkrsdmu3bbsh</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3732912</id>
      <parentid>3732883</parentid>
      <timestamp>2025-07-04T06:27:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Nerko65</username>
        <id>55647</id>
      </contributor>
      <origin>3732912</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="36636" sha1="br75dhr2dvvrldfb98hzgl7ng331wxs" xml:space="preserve">
[[Datoteka:Bouffes_parisiens_(cropped).jpg|mini| Publika u Théâtre des Bouffes-Parisiens, rodnom mjestu opereta [[Jacques Offenbach|Jacquesa Offenbacha]]. Karikatura Émilea Bayarda iz 1860. godine.]]
'''Opereta''' je oblik [[Pozorište|pozorišta]] i žanr lake opere, koji objedinjuje govorni dijalog, pjesme i plesove. Lakša je od [[Opera|opere]] u smislu [[Muzika|muzike]], orkestralnog formata &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.operavivra.com/blog/opera-operetta-or-musical-theatre/|title=Opera, Operetta, or Musical Theatre. – Blog|date=2013-10-19|website=Opera Vivrà|language=en-US|access-date=2020-10-04}}&lt;/ref&gt; i same dužine djela. &lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite book|title=The Oxford Encyclopedia of Theatre and Performance|date=2005|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-860174-6|editor-last=Kennedy|editor-first=Dennis|chapter=Operetta|chapter-url=https://www.oxfordreference.com/view/10.1093/acref/9780198601746.001.0001/acref-9780198601746-e-2944}}&lt;/ref&gt; Osim kraćeg trajanja, opereta je uglavnom laganog i zabavnog karaktera.&lt;ref name=&quot;ashoo&quot;&gt;{{Cite book|last=Grout, Donald Jay|url=https://books.google.com/books?id=2xXZhKagLO4C|title=A Short History of Opera|last2=Williams, Hermine Weigel|publisher=[[Columbia University Press]]|year=2013|isbn=978-0231507721|page=378|access-date=2 May 2015|name-list-style=amp}}&lt;/ref&gt; Tema može prikazivati &quot;ljubavne&quot; svađe, zamjene identiteta, iznenadne preokrete sreć te blistave zabave&quot; &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.metopera.org/discover/education/educator-guides/merry-widow/little-opera/|title=Little Opera|website=www.metopera.org|language=en|access-date=2025-06-24}}&lt;/ref&gt; i satirične komentare. &lt;ref name=&quot;eno.org&quot;&gt;{{Cite web|url=https://eno.org/discover-opera/beginners-guide-operetta/|title=The beginner's guide to operetta {{!}} English National Opera|language=en-US|access-date=2020-10-04}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:RitaB.jpg|mini|Oglas [[Columbia Records]]a za snimku [[Rita Montaner|Rite Montaner]] u produkciji [[Eliseo Grenet|Elisea Greneta]] operete ''Niña Ritao, La Habana en 1830'' [[Ernesto Lecuona|Ernesta Lecuone]]'', komponirane u maniru španskog žanra ''[[Zarzuela|zarzuele]]'' .]]
„Opereta“ je umanjenica italijanske riječi „''opera''“ te se prvobitno koristila za opis kraćeg, možda manje ambicioznog muzičkog djela od opere.&lt;ref&gt;{{Citation|title=Operetta|url=https://www.oxfordmusiconline.com/grovemusic/documentID/omo-9781561592630-e-0000020386|publisher=Oxford University Press|date=2001|accessdate=2025-06-24|isbn=978-1-56159-263-0|language=en|first=Andrew|last=Lamb}}&lt;/ref&gt; Opereta nudi alternativu opernim izvedbama u pristupačnijem obliku, namijenjenom drugačijoj publici. Kao prepoznatljiv žanr, opereta se razvila sredinom 19. stoljeća u Francuskoj, a njena popularnost dovela je do razvoja brojnih nacionalnih stilova operete. Posebni stilovi pojavili su se u zemljama poput: Austro-Ugarske, Njemačke, Engleske, Španije, Filipina, Meksika, Kube i Sjedinjenih Američkih Država.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Baranello|first=Micaela|date=2016-02-25|title=Operetta|url=https://oxfordbibliographies.com/view/document/obo-9780199757824/obo-9780199757824-0171.xml|journal=|language=en|publisher=Oxford University Press|doi=10.1093/obo/9780199757824-0171}}&lt;/ref&gt; Širenjem operete među različitim državama tokom prethodnog stoljeća razvijao se kulturni [[kozmopolitizam]].&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Scott|first=Derek B.|date=2016-12-29|title=Early Twentieth-Century Operetta from the German Stage: A Cosmopolitan Genre|url=https://academic.oup.com/mq/article-lookup/doi/10.1093/musqtl/gdw009|journal=The Musical Quarterly|language=en|pages=gdw009|doi=10.1093/musqtl/gdw009|issn=0027-4631}}&lt;/ref&gt; Opereta je kao žanr izgubila popularnost 1930-ih godina i ustupila mjesto savremenom [[mjuzikl]]u.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Traubner|first=Richard|url=https://www.taylorfrancis.com/books/9781135887834|title=Operetta: A Theatrical History|date=2004-06-01|publisher=Routledge|isbn=978-0-203-50902-9|edition=0|language=en|doi=10.4324/9780203509029}}&lt;/ref&gt; Među značajnim kompozitorima operete ističu se: [[Johann Strauss mlađi|Johann Strauss]], [[Jacques Offenbach]], [[Franz Lehár]] i [[Francisco Alonso]].

== Definicije ==
Termin opereta nastao je u [[Italija|Italiji]] sredinom 18. stoljeća, a prvi put je priznata kao nezavisni žanr u [[Pariz|Parizu]] oko 1850. godine. &lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite book|title=The Oxford Encyclopedia of Theatre and Performance|date=2005|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-860174-6|editor-last=Kennedy|editor-first=Dennis|chapter=Operetta|chapter-url=https://www.oxfordreference.com/view/10.1093/acref/9780198601746.001.0001/acref-9780198601746-e-2944}}&lt;/ref&gt; U [[Castil-Blaze]]ovom ''Rječniku moderne muzike'' tvrdi se da ovaj termin ima dugu historiju i da je [[Wolfgang Amadeus Mozart|Mozart]] bio jedan od prvih koji je koristio riječ opereta u pogrdnom smislu, &lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{Cite book|last=Baranello|first=Micaela|title=Operetta|year=2016|doi=10.1093/obo/9780199757824-0171}}&lt;/ref&gt; opisujući operete kao &quot;izvjesne dramske abortuse, one minijaturne kompozicije u kojima se nalaze samo hladne pjesme i kupleti iz vodvilja&quot;. &lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite journal|last=Sorba|first=Carlotta|date=September 2006|title=The origins of the entertainment industry: the operetta in late nineteenth-century Italy|journal=Journal of Modern Italian Studies|volume=11|issue=3|pages=282–302|doi=10.1080/13545710600806730}}&lt;/ref&gt; Definicija operete vremenom se mijenjala i varirala u zavisnosti od historije svake zemlje u kojoj je zastupljen ovaj žanr. &lt;ref&gt;{{Cite book|last=Traubner|first=Richard|url=https://www.taylorfrancis.com/books/9781135887834|title=Operetta: A Theatrical History|date=2004-06-01|publisher=Routledge|isbn=978-0-203-50902-9|edition=0|language=en|doi=}}&lt;/ref&gt; Često se koristi za označavanje djela koja podsjećaju na Offenbachove jednočinke, za razliku od njegovih cjelovitih kompozicija - '''[[opera-bouffa]]''&lt;nowiki/&gt;'. &lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt; Offenbach je izmislio ovu umjetničku formu kao odgovor na represivne zakone koje je postavila francuska vlada, koja je ograničavala postavljanje djela dužih od jednog čina ili koja su sadržavala više od četiri karaktera. &lt;ref name=&quot;eno.org&quot;&gt;{{Cite web|url=https://eno.org/discover-opera/beginners-guide-operetta/|title=The beginner's guide to operetta {{!}} English National Opera|language=en-US|access-date=2020-10-04}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Boccaccio_cover_page.jpg|mini|261x261piksel| Naslovna stranica knjige ''Boccaccio, oder Der Prinz von Palermo'' ( ''Boccaccio, ili Princ od Palerma'' ) Franza von Suppéa 1879. Primjer rane bečke operete.]]

== Historija ==
Opereta je postala priznata kao muzički žanr tek oko 1850. u Parizu. Godine 1870. centar operete se preselio u [[Beč]], nakon što je Pariz pao pod upravu [[Pruska|Pruske]]. &lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite book|title=The Oxford Encyclopedia of Theatre and Performance|date=2005|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-860174-6|editor-last=Kennedy|editor-first=Dennis|chapter=Operetta|chapter-url=https://www.oxfordreference.com/view/10.1093/acref/9780198601746.001.0001/acref-9780198601746-e-2944}}&lt;/ref&gt; Oblik operete nastavio se razvijati tokom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. &lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt;

Također, postoje zajedničke karakteristike među operetama koje su cvjetale od sredine 1850-ih do ranih 1900-ih, počevši od pomenute francuske opere-bouffa. &lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://doi.org/10.1093/gmo/9781561592630.article.o007729|title=Gänzl, Kurt (opera)|date=2002|publisher=Oxford University Press|series=Oxford Music Online}}&lt;/ref&gt; Uglavnom sadrže govorni dijalog isprepleten među muzičkim brojevima, a često se glavni likovi, kao i [[hor]], pozivaju na ples, iako je muzika najvećim dijelom izvedena iz opernih stilova 19. vijeka, s akcentom na pjevnim melodijama. &lt;ref&gt;{{Citation|title=Operetta|url=https://www.oxfordmusiconline.com/grovemusic/documentID/omo-9781561592630-e-0000020386|publisher=Oxford University Press|date=2001|accessdate=2025-06-27|isbn=978-1-56159-263-0|language=en|first=Andrew|last=Lamb}}&lt;/ref&gt; Opereta u dvadesetom stoljeću je složenija i dostigla je svoj vrhunac u Austriji i Njemačkoj. &lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{Cite book|last=Baranello|first=Micaela|title=Operetta|year=2016|doi=10.1093/obo/9780199757824-0171}}&lt;/ref&gt;

Opereta predstavlja pretaču modernog muzičkog teatra ili &quot;mjuzikla&quot;. &lt;ref&gt;Jones, J. Bush (2003) [https://books.google.com/books?id=WqQH31qkYNoC&amp;dq=Bordman+pinafore&amp;pg=PA4 ''Our Musicals, Ourselves''], pp. 10–11, 2003, Brandeis University Press: Lebanon, New Hampshire {{ISBN|1584653116}}&lt;/ref&gt; U prvim decenijama 20. vijeka, opereta je nastavila postojati uz novije mjuzikle. Karakteristične osobine operete nalaze se u muzičko-teatralnim djelima [[Jerome Kern|Jeromea Kerna]], [[Richard Rodgers|Richarda Rodgersa]] i [[Stephen Sondheim|Stephena Sondheima]]. &lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite book|title=The Oxford Encyclopedia of Theatre and Performance|date=2005|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-860174-6|editor-last=Kennedy|editor-first=Dennis|chapter=Operetta|chapter-url=https://www.oxfordreference.com/view/10.1093/acref/9780198601746.001.0001/acref-9780198601746-e-2944}}&lt;/ref&gt;

== Opereta na francuskom jeziku ==

=== Porijeklo ===
Opereta je prvi put nastala u Parizu, glavnom gradu [[Francuska|Francuske]], i to sredinom 19. stoljeća. Začeće ovog žanra nastaje zbog potrebe za kratkim i laganim djelima, za razliku od cjelovečernje zabave sve ozbiljnije ''[[Komična opera|komične opere]]''. &lt;ref name=&quot;Lamb Operetta2&quot;&gt;{{cite grove|title=Operetta|last=Lamb|first=Andrew|doi=10.1093/gmo/9781561592630.article.20386}}&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://doi.org/10.1093/gmo/9781561592630.article.o007729|title=Gänzl, Kurt (opera)|date=2002|publisher=Oxford University Press|series=Oxford Music Online}}&lt;/ref&gt; Do tada je dio naziva žanra &quot;comique&quot; postao varljiv: [[Georges Bizet|Georges Bizetova]] ''[[Carmen (opera)|Carmen]]'' (1875) je primjer ''komične opere'' sa tragičnom radnjom. Definicija &quot;komičnog&quot; značila je nešto bliže &quot;humanističkom&quot;, što je opet značilo prikazivanje &quot;stvarnog života&quot; na realističniji način, predstavljajući [[Tragedija|tragediju]] i [[Komedija|komediju]] jedno pored drugog, kao što je [[William Shakespeare|Shakespeare]] radio vijekovima ranije. S ovom novom konotacijom, ''opéra comique'' je dominirala francuskom opernom scenom od propadanja ''tragédie lyrique''. Porijeklo francuske operete započelo je u trenutku kada su komični glumci počeli izvoditi plesove i pjesme pred mnoštvom ljudi na sajmovima. Početkom 18. vijeka ovi glumci su počeli izvoditi komične parodije već poznatih opera. Ovakve vrste predstava su formirale operetu kao jedan ležerni žanr izveden iz ''opéra comique'', vraćajući se jednostavnijem obliku muzike. &lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Starr|first=Juliana|date=2010|title=Reconstructing Woman: From Fiction to Reality in the Nineteenth-Century French Novel (review)|url=https://doi.org/10.1353/ncf.2010.0027|journal=Nineteenth-Century French Studies|volume=39|issue=1-2|pages=179–179|doi=10.1353/ncf.2010.0027|issn=1536-0172}}&lt;/ref&gt; Mnogi muzikolozi raspravljali su o tome kojem kompozitoru treba pripisati zasluge za izum operete; [[Jacques Offenbach|Jaquesu Offenbachu]] ili [[Hervé (kompozitor)|Hervéu]]. &lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Strömberg|first=Mikael|date=27 December 2017|title=History Repeating Itself. The function of turning points and continuity in three historical narratives on operetta|url=https://tidsskrift.dk/nts/article/download/103311/152354|journal=Nordic Theatre Studies|volume=29|issue=1|pages=102|doi=10.7146/nts.v29i1.102970|doi-broken-date=1 November 2024}}&lt;/ref&gt; Zaključuje se da je Hervé završio temelje operete, a Offenbach usavršio i razvio umjetničku formu operete kakvu danas poznajemo. Zbog toga oba kompozitora smatraju se tvorcima francuske operete. &lt;ref&gt;{{Cite book|last=Traubner|first=Richard|url=https://www.taylorfrancis.com/books/9781135887834|title=Operetta: A Theatrical History|date=2004-06-01|publisher=Routledge|isbn=978-0-203-50902-9|edition=0|language=en|doi=10.4324/9780203509029}}&lt;/ref&gt;

=== Značajni kompozitori ===
[[Datoteka:1878_poster_for_Jacques_Offenbach's_Orphée_aux_enfers.jpg|lijevo|mini| Plakat za oživljavanje ''Orphée aux enfers'']]
Hervé je bio [[pjevač]], [[kompozitor]], [[libretista]], [[dirigent]] i [[scenograf]]. Godine 1842. napisao je ''operetu'' pod imenom &quot;''L'Ours et le pacha&quot;'', od samo jednog čina i zasnovanu na popularnom vodvilju Eugènea Scribea i XB Saintinea. Godine 1848, Hervé je održao svoj prvi značajniji nastup na pariškoj sceni, sa predstavom ''Don Quijote i Sancho Pança'' (prema [[Miguel de Cervantes|Cervantesu]]), koja se može smatrati početnom tačkom za novu francusku tradiciju muzičkog teatra. Hervéova najpoznatija djela su Gounodova parodija ''Le mali Faust'' (1869) i ''Ma'zelle Nitouche'' (1883). &lt;ref name=&quot;whatsopdoc&quot;&gt;{{Cite web|url=https://utahopera.org/explore/2016/01/the-merry-widow-lesson-whats-operetta-doc/|title=The Merry Widow Lesson: What's Operetta, Doc?|date=2016-01-05|website=Utah Opera|access-date=2019-09-28}}&lt;/ref&gt;

Jacques Offenbach je najzaslužniji za razvoj i popularizaciju ovog žanra, koji se naziva i {{Jezik|fr|opéras bouffes}} ili {{Jezik|fr|opérettes}} —dajući mu ogromnu popularnost tokom [[Drugo Francusko Carstvo|Drugog carstva]] i nakon toga. &lt;ref&gt;{{Citation|title=Operetta|url=https://www.oxfordmusiconline.com/grovemusic/documentID/omo-9781561592630-e-0000020386|publisher=Oxford University Press|date=2001|accessdate=2025-06-24|isbn=978-1-56159-263-0|language=en|first=Andrew|last=Lamb}}&lt;/ref&gt; Godine 1849, Offenbach je dobio dozvolu za otvaranje ''Théâtre des Bouffes Parisiens'', pozorišne kompanije koja je imala na repertoaru programe od dva ili tri satirična skeča unutar jednog čina. Kompanija je bila toliko uspješna da je to dovelo do produžavanja ovih kratkih predstava na čitavu večer. &lt;ref name=&quot;Lamb Operetta&quot;&gt;{{cite grove|title=Operetta|last=Lamb|first=Andrew|doi=10.1093/gmo/9781561592630.article.20386}}&lt;/ref&gt; Međutim, Offenbachove produkcije bile su ograničene policijskom prefekturom u Parizu, koja je odredila vrstu izvedbe koja bi bila dozvoljena: &quot;pantomime s najviše pet izvođača, komični muzički dijalozi u jednom činu za dva do tri glumca i plesne rutine s najviše pet plesača; a horovi su bili strogo zabranjeni.&quot; &lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite journal|last=Sorba|first=Carlotta|date=September 2006|title=The origins of the entertainment industry: the operetta in late nineteenth-century Italy|journal=Journal of Modern Italian Studies|volume=11|issue=3|pages=282–302|doi=10.1080/13545710600806730}}&lt;/ref&gt; Ova pravila kreirala su ono što je kasnije definirano kao opereta: &quot;''malo nepretenciozno operno djelo koje nije imalo tragične implikacije i osmišljeno je da zabavi publiku''&quot;. &lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt; Dva druga francuska kompozitora - Robert Planquette i Charles Lecocq, slijedili su Offenbachov model operete i napisali sljedeća djela: ''Les Cloches de Corneville'' (''Zvona Normandije'') i ''La Fille de Madame Angot'' (''Kći Madame Angot''). &lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Fisch|first=Elliot|year=2017|title=Operetta Overview: Part 1: French and Viennese Operettas 1850-1900|journal=American Record Guide|volume=80|issue=5|pages=51–57|id={{ProQuest|1932310532}}}}&lt;templatestyles src=&quot;Module:Citation/CS1/styles.css&quot;&gt;&lt;/templatestyles&gt;&lt;/ref&gt; 
[[Datoteka:Just_a_voice_to_call_me_dear.tiff|alt=Riviera Girl poster|mini| Jedna od najpoznatijih opereta poznatog [[Mađari|mađarskog]] dramskog pisca Emmericha Kálmána je Csárdáskirálynő („Czardas Queen“). Izvođena je na Broadwayu pod nazivom &quot;Djevojka s Rivijere&quot;.]]
Politička ograničenja nametnuta Offenbachu i pariškom pozorištu postepeno su ukidana, a opereta je stekla široku popularnost. Dok su Offenbachova najranija jednočinka, uključujući ''Les deux aveugles'', ''Le violoneux'' i ''Ba-ta-clan'' (sve iz 1855 godine), bila uspješna, njegova prva cjelovečernja opereta, ''Orfej u usponu'' (1858), bila je daleko najuspješnija. Postala je prva repertoarna opereta i izvedena je stotinama puta širom [[Evropa|Evrope]]. &lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite journal|last=Sorba|first=Carlotta|date=September 2006|title=The origins of the entertainment industry: the operetta in late nineteenth-century Italy|journal=Journal of Modern Italian Studies|volume=11|issue=3|pages=282–302|doi=10.1080/13545710600806730}}&lt;/ref&gt; Offenbachovo naslijeđe vidljivo je u djelima tokom kasnog 19. stoljeća i nadalje, ohrabrujući [[Johann Strauss mlađi|Straussa Mlađeg]] da donese žanr u [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarsku]]. Offenbach je također putovao u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] i [[Engleska|Englesku]] podučavajući muzičare o više od 100 opereta koje je napisao za života. &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.eno.org/discover-opera/beginners-guide-operetta/|title=The beginner's guide to operetta|publisher=English National Opera|access-date=2019-09-28}}&lt;/ref&gt; Ovo međunarodno putovanje rezultiralo je pojavom jakih nacionalnih škola. &lt;ref&gt;{{Cite book|last=Letellier|first=Robert Ignatius|title=Operetta: A Sourcebook|publisher=Cambridge Scholars Publishing|year=2015|isbn=9781443884259|pages=xvii, 83}}&lt;/ref&gt; Međutim, do 1870-ih, Offenbachova popularnost je opala. Javnost je pokazivala veći interes za romantične operete koje su pokazivale &quot;gracioznost i profinjenost&quot; kasnog [[Romantizam|romantizma]]. To je uključivalo Messagerovu operetu ''Véronique'' i ''Les saltimbanques'' Louisa Gannea. U 20. vijeku francuska opereta je postala još manje popularna, jer se međunarodna javnost okrenula angloameričkim i bečkim operetama koje su u jednom trenutku nadmašile prvobitni oblik.

== Opereta na njemačkom i mađarskom jeziku ==
Offenbach se protivio širenju operete i izvedbi po kontinentu. Godine 1861. priredio je neka od svojih skorijih djela u Carltheateru u [[Beč|Beču]], što je utrlo put austrijskim i njemačkim kompozitorima. Nedugo zatim je Beč postao epicentar operetnih produkcija. &lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite journal|last=Sorba|first=Carlotta|date=September 2006|title=The origins of the entertainment industry: the operetta in late nineteenth-century Italy|journal=Journal of Modern Italian Studies|volume=11|issue=3|pages=282–302|doi=10.1080/13545710600806730}}&lt;/ref&gt; Zbog bečke operete taj se termin koristi za opisivanje djela u punoj dužini.&lt;ref&gt;{{Citation|title=Operetta|url=https://www.oxfordmusiconline.com/grovemusic/documentID/omo-9781561592630-e-0000020386|publisher=Oxford University Press|date=2001|accessdate=2025-06-24|isbn=978-1-56159-263-0|language=en|first=Andrew|last=Lamb}}&lt;/ref&gt; Pored toga, nakon pruskog poraza 1866. godine, opereta je postala simbol novog doba u [[Austrija|Austriji]], obilježenog modernizacijom i [[Industrijalizacija|industrijalizacijom]]. &lt;ref&gt;{{Cite book|last=Crittenden, Camille.|title=Johann Strauss and Vienna : operetta and the politics of popular culture|date=2006|publisher=[[Cambridge University Press]]|isbn=0521027578|oclc=443368102}}&lt;/ref&gt;

=== Austro-Ugarska ===
[[Datoteka:Johann_Strauss_II_(4).jpg|mini| [[Johann Strauss mlađi|Johann Strauss II]]]]
Najznačajniji kompozitor operete na [[Njemački jezik|njemačkom jeziku]] bio je Austrijanac [[Johann Strauss mlađi|Johann Strauss II]] (1825–1899). Strauss je bio regrutovan iz plesne dvorane te je uveo prepoznatljivi bečki stil u žanru.  Strauss je bio pod velikim utjecajem Offenbachovog djela, toliko da je surađivao sa mnogim Offenbachovim libretistima na njegovim najpopularnijim djelima. &lt;ref name=&quot;eno.org&quot;&gt;{{Cite web|url=https://eno.org/discover-opera/beginners-guide-operetta/|title=The beginner's guide to operetta {{!}} English National Opera|language=en-US|access-date=2020-10-04}}&lt;/ref&gt; Njegova opereta, ''Die Fledermaus'' (1874) postala je najizvođenija opereta na svijetu i dan danas je ostala njegovo najpopularnije scensko djelo. Strauss je ukupno napisao 16 opereta i jednu operu, od kojih je većina postigla veliki uspjeh samom premijerom. &lt;ref name=&quot;Lamb Operetta&quot; /&gt;

Straussova [[satira]] je često bila generička, za razliku od Offenbacove koji je davao komentar na stvari iz realnog života. &lt;ref name=&quot;eno.org&quot;&gt;{{Cite web|url=https://eno.org/discover-opera/beginners-guide-operetta/|title=The beginner's guide to operetta {{!}} English National Opera|language=en-US|access-date=2020-10-04}}&lt;/ref&gt;

Straussove operete, valceri, polke i marševi često imaju izražen [[Beč|bečki]] stil, a njegova popularnost mnoge navodi da ga smatraju nacionalnim kompozitorom Austrije. Pozorište ''Theater an der Wien'' uvijek je privlačilo ogromne mase kada su njegova scenska djela prvi put izvedena.

Franz von Suppé, poznatiji kao Francesco Ezechiele Ermenegildo, Cavaliere Suppé-Demelli, rođen je 1819. godine, a njegova slava parira Offenbachovoj. Suppé je jedno vrijeme bio vodeći kompozitor i dirigent u Beču, a najprepoznatljiviji je po svojim operetama ''Leichte Kavallerie'' (1866), ''Fatinitza'' (1876) i ''Boccaccio'' (1879). &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.britannica.com/biography/Franz-von-Suppe|title=Franz von Suppé {{!}} Austrian composer|website=Encyclopedia Britannica|language=en|access-date=2020-10-04}}&lt;/ref&gt; Suppé je bio Straussov savremenik i komponovao je preko 30 opereta, 180 farsi, [[Balet|baleta]] i drugih scenskih djela. Iako je većina njegovih djela pala u zaborav, mnoga od njih su se vratila u život prikazivanjem u filmovima, crtanim filmovima i reklamama. Strauss, baš kao i Suppé se vode kao najznačajniji kompozitori zlatnog doba bečke operete. &lt;ref&gt;{{Cite book|last=Feurzeig|first=Lisa|title=The Cambridge Companion to Operetta|year=2019|isbn=9781316856024|pages=32–46|chapter=Viennese Golden-Age Operetta: Drinking, Dancing and Social Criticism in a Multi-Ethnic Empire|doi=10.1017/9781316856024.004}}&lt;/ref&gt;

Nedugo nakon smrti Johanna Straussa i njegovog savremenika Franza von Suppéa - Franz Lehár je postao nasljednik. Pored toga, smatra se vodećim operetnim kompozitorom 20. vijeka, a njegova najpopularnija opereta, ''Die lustige Witwe'' ( ''Vesela udovica'' ), jedna je od klasičnih opereta koje se još uvijek nalaze na repertoaru. &lt;ref&gt;{{Citation|title=Lehár, Franz|url=https://www.oxfordmusiconline.com/grovemusic/documentID/omo-9781561592630-e-0000016318|publisher=Oxford University Press|date=2001|accessdate=2025-07-01|isbn=978-1-56159-263-0|language=en|first=Andrew|last=Lamb}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Lehar_Lustige-Witwe_KlA-01.jpg|mini| &lt;nowiki&gt;&lt;i id=&quot;mwAWg&quot;&gt;Die lustige Witwe&lt;/i&gt;&lt;/nowiki&gt; ( &lt;nowiki&gt;&lt;i id=&quot;mwAWk&quot;&gt;Vesela udovica&lt;/i&gt;&lt;/nowiki&gt; ) poster Franza Lehara]]
Lehár je dosta pomogao u vođenju operete u Srebrnom dobu. U toku ovog perioda, bečki zakoni koji su govorili o cenzuri su se promijenili 1919. godine. &lt;ref&gt;{{Cite book|last=Baranello|first=Micaela K.|title=The Cambridge Companion to Operetta|year=2019|isbn=9781316856024|pages=189–204|chapter=The Operetta Factory: Production Systems of Silver-Age Vienna|doi=10.1017/9781316856024.014}}&lt;/ref&gt; Lehár je najzaslužniji za oživljavanje žanra. Studiranje na Praškom konzervatoriju, Lehár je započeo kao pozorišni violinista, a zatim se u Austro-Ugarskoj posvetio kompozitorskoj karijeri. Tokom 1905. godine, Lehárova ''Die lustige Witwe'' ( ''Vesela udovica'' ) utrla je put kompozitorima poput Fall-a, Oscara Strausa i Kálmána da nastave tradiciju operete. Lehár je bio jedan od prvih kompozitora koji je počeo uključivati svoju muziku u film.

Bečku tradiciju održali su sljedeći kompozitori: Oscar Straus, Carl Zeller, Karl Millöcker, Leo Fall, Richard Heuberger, Edmund Eysler, Ralph Benatzky, Robert Stolz, Leo Ascher, Emmerich Kálmán, Nico Dostal, Fred Raymond, Igo Paul Ajbrater i Paul Ajbraard. u 20. vijeku.

=== Njemačka ===
[[Datoteka:Paul_Lincke_(timbre_allemand).jpg|lijevo|mini|162x162piksel| Paul Lincke, otac berlinske operete]]
Isto kao što je Beč bio centar austrijske operete, tako je [[Berlin|i Berlin]] bio centar njemačke. Berlinska opereta je obično imala vlastiti stil, uključujući, a naročito nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], elemente [[Džez|džeza]] i drugih sinkopiranih plesnih ritmova, transatlantski stil i prisustvo iskidanih marširajućih melodija. Berlinske operete su se nekad sastojale i od: burleske, revije, farse ili kabarea .

Paul Lincke je bio pionir berlinske operete 1899. godine, zajedno sa ''Frau Lunom'', a ona uključuje i &quot; ''Berliner Luft'' &quot; (&quot;Berlinski zrak&quot;), &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://doi.org/10.3998/mpub.12714424.cmp.9|title=Beethoven, Symphony no. 5, Berlin Philharmonic Orchestra (conducted by Claudio Abbado)|website=doi.org|access-date=2025-07-03}}&lt;/ref&gt; koja je postala neslužbena himna Berlina. Njegova ''Lysistrata'' (1902) uključuje pjesmu i melodiju &quot;The Glow-Worm&quot;, koja je idalje popularna na međunarodnom planu. Mnogo kasnije, tokom 1920-ih i 1930-ih, Kurt Weill je uzeo ekstremniji oblik berlinskog operetnog stila te ga koristio u svojim operama, operetama i mjuziklima. Može se reći da bi se neke od kompozicija Kurta Weilla mogle smatrati modernističkom operetom. &lt;ref&gt;Daly, Nicholas (2017-12-14). &quot;2. Modernism, operetta, and Ruritania: Ivor Novello's Glamorous Night&quot;. In Ortolano, Scott (ed.). ''Popular Modernism and Its Legacies: From Pop Literature to Video Games''. Bloomsbury Publishing USA. {{ISBN|978-1-5013-2512-0}}.&lt;/ref&gt;

Opereta berlinskog stila koegzistirala je s buržoaskim, šarmantnijim, domaćinskim i nacionalističkim njemačkim operetama - od kojih su se neke nazivale ''Volksoperetten'' (''narodne operete''). Odličan primjer je jedan izuzetno popularan film Leona Jessela ''Schwarzwaldmädel'' (''Djevojka iz Crne šume'') iz 1917. godine. &lt;ref&gt;{{Cite journal|last=NALLON|first=STEVE|date=2002|title=&lt;b&gt;150 Years of Popular Musical Theatre&lt;/b&gt; by Andrew Lamb, Sheridan Books/Yale University Press, 2000. 380 p. $39.95. ISBN: 0-300-07538-3.|url=https://doi.org/10.1017/s0266464x02320372|journal=New Theatre Quarterly|volume=18|issue=3|pages=295–295|doi=10.1017/s0266464x02320372|issn=0266-464X}}&lt;/ref&gt; Ove idiličke, nostalgične operete su zvanično bile preferirane naspram opereta berlinskog stila nakon 1933. godine, kada su nacisti došli na vlast i osnovali ''Reichsmusikkammer'' (Državni muzički institut).Režim instituta se zasnivao na osuđivanju i zabranjivao je &quot;dekadentnu&quot; muziku poput džeza i sličnih &quot;stranih&quot; muzičkih oblika. Početkom dvadeset prvog stoljeća, oživljavanje operete u Njemačkoj bio je nepredviđeni rasplet pozorišne kulture. &lt;ref&gt;Garde, Ulrike; Severn, John R. (2020-10-30). &quot;2. 1930s jazz operetta and internationalisation then and now Risks, ethics, aesthetics&quot;. ''Theatre and Internationalization: Perspectives from Australia, Germany, and Beyond''. Routledge. {{ISBN|978-1-000-20905-1}}.&lt;/ref&gt;

Uticajni njemački kompozitori operete bili su: Paul Lincke, Eduard Künneke, Walter Kollo, Jean Gilbert, Leon Jessel, Rudolf Dellinger, Walter Goetze i Ludwig Schmidseder .

== Opereta na engleskom ==
[[Datoteka:Pinafore1899.jpg|desno|mini| ''HMS Pinafore'']]
Offenbachov utjecaj stigao je i u Englesku do 1860-ih. Arthur Sullivan, iz dua Gilbert i Sullivan, komponovao je djelo ''Cox and Box'' (1866) kao direktnu reakciju na Offenbachov ''Les deux aveugles'' (1855).  Gilbert i Sullivan su učvrstili format u Engleskoj svojom saradnjom tokom viktorijanskog doba. Sa WS Gilbertom koji je pisao libreta te Sullivanom, koji je komponovao muziku, ovaj dvojac je producirao 14 komičnih opera, koje su kasnije nazvane Savojske opere. Većina ih je bila izuzetno popularna u Velikoj Britaniji, SAD-u i šire. Naime, Gilbert, Sullivan i njihov producent Richard D'Oyly Carte, sami nazivaju svoja zajednička djela komičnim operama i na taj način razlikovali ovu porodičnu predstavu od riskantnih francuskih opereta specifičnih za 1850-e i 1860-e. &lt;ref&gt;{{Harvnb|Jacobs|1984}}&lt;/ref&gt; Njihova djela poput ''HMS Pinafore'', ''Pirati iz Penzancea'' i ''Mikado'', idalje se redovno izvode širom svijeta, uglavnom engleskog govornog područja. &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.telegraph.co.uk/culture/music/opera/5931987/The-magic-of-Gilbert-and-Sullivan.html|title=The magic of Gilbert and Sullivan|date=2009-08-02|website=The Telegraph|language=en|access-date=2025-07-04}}&lt;/ref&gt; Iako mnoge od ovih opera djeluju vrlo bezbrižno, djela poput Mikada sadržavala su političke komentare o britanskoj vladi i vojsci, a jedna od glavnih tema je uvijek bila smrtna kazna koja se u to vrijeme pretežno primjenjivala. &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://eno.org/discover-opera/beginners-guide-operetta/|title=The beginner's guide to operetta {{!}} English National Opera|language=en-US|access-date=2020-10-05}}&lt;/ref&gt;

Engleska opereta se nastavila i u 1890-im, sa djelima kompozitora kao što su Edward German, Ivan Caryll i Sidney Jones. Ta djela su se ubrzo razvila u lakše komade sa kombinacijom pjesme i plesa, poznate kao edvardijanska muzička komedija. Počevši od 1907. godine, sa ''Veselom udovicom'', mnoge bečke operete su vrlo uspješno adaptirane za englesku pozornicu. Da bi objasnio ovaj fenomen, Derek Scott piše,&lt;blockquote&gt;U januaru 1908. godine, londonski ''Daily Mail'' je tvrdio da je ''Vesela udovica'' izvedena 450 puta u Beču, 400 puta u Berlinu, 350 puta u Sankt Peterburgu, 300 puta u Kopenhagenu i da se trenutno izvodi svake večeri u Evropi na  čak devet jezika. U SAD-u je predstavljalo pet kompanija, a &quot;juriš za ulaznicama u New Amsterdam Theatreu&quot; upoređen je sa &quot;grozničavom gužvom oko vrata ugrožene banke&quot;. Stan Czech, u svojoj Lehárevoj biografiji, kaže da je do 1910. godine izveden &quot;oko 18.000 puta na deset jezika, i to na 154 američkih, 142 njemačkih i 135 britanskih pozornica&quot;. &lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite book|last=Scott|first=Derek B.|title=German Operetta on Broadway and in the West End, 1900–1940|date=2019-06-27|publisher=Cambridge University Press|isbn=9781108614306|doi=10.1017/9781108614306}}&lt;/ref&gt;&lt;/blockquote&gt;Popularnost operete na internacionalnom nivou direktno je povezana sa razvojem West Enda u Londonu te Broadwaya u New Yorku. Američka publika se prvi put upoznala s operetom kroz Gilbertov i Sullivanov ''HMS Pinafore'' 1878. godine ''.'' &lt;ref name=&quot;:7&quot;&gt;{{Cite book|last=Bordman|first=Gerald|title=American Operetta|publisher=Oxford University Press|year=1981|location=New York}}&lt;/ref&gt; Američki operetni kompozitori uključivali su ponajviše Victora Herberta, čija su djela sa početka 20. vijeka bila pod utjecajem bečke operete i djela Gilberta i Sullivana. &lt;ref name=&quot;:8&quot;&gt;{{Cite web|url=http://grovemusic.com/|title=Home Page in Oxford Music Online|website=www.grovemusic.com|language=en|access-date=2025-07-04}}&lt;/ref&gt; Slijedili su ga Sigmund Romberg i Rudolph Friml. Naime, američka opereta je do kraja Prvog svjetskog rata većinski ustupala mjesto mjuziklima, kao što je teatra Princess, a zatim su uslijedili mjuzikli Rodgersa i Harta, Colea Portera, [[Irving Berlin|Irvinga Berlina]] i mnogih drugih. Još jedna značajna opereta na engleskom jeziku jeste Candide od Leonarda Bernsteina. Reklamirana je i prošla kao „komična opereta“. &lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Laird|first=Paul|date=Fall 2018|title=Genre and Stylistic Expectations in the Musical Theater of Leonard Bernstein|url=https://www.brooklyn.cuny.edu/web/academics/centers/hitchcock/publications/amr/v48-1/laird.php|journal=American Music Review|volume=48|issue=1|id={{ProQuest|2182493597}}}}&lt;templatestyles src=&quot;Module:Citation/CS1/styles.css&quot;&gt;&lt;/templatestyles&gt;&lt;/ref&gt; Candideova partitura je u nekim aspektima bila tipična za najavljeni žanr sa valcerima, ali Bernstein je također dodao škotski ples, gavotu i druge plesove, a u opernu kuću je ušao s arijom „''Sjaj i budi gej''“.

== Opereta na italijanskom ==
Opereta je bila prvi uvezeni vokalni žanr u Italiji. &lt;ref name=&quot;:6&quot;&gt;{{Cite book|last=Lucca|first=Valeria De|title=The Cambridge Companion to Operetta|year=2019|isbn=9781316856024|pages=220–231|chapter=Operetta in Italy|doi=10.1017/9781316856024.016}}&lt;/ref&gt; Od 1860-ih godina, francuski i bečki kompozitori kao [[Jacques Offenbach|Offenbach]], Hervé, Suppé, [[Johann Strauss mlađi|Strauss Jr.]] i Lehára, značajno su utjecali na opernu tradiciju ovog podneblja. Široko rasprostranjena popularnost strane operete u Italiji dostigla je vrhunac na prijelazu između stoljeća, posebno uspjehom opere La vedova allegra, koja je premijerno izvedena u [[Milano|Milanu]] 1907. godine.&lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt; Italijanski operetni kompozitori su težili ka proširivanju &quot;operete&quot; po njenoj definiciji više nego što su to činili drugi narodi kako bi je prilagodili ljepoti italijanskog romantičnog opernog stila. Primjer bi bio [[Giacomo Puccini]], koji je svoj rad razvio u realističnom ''verisimo'' stilu i komponovao je &quot;operete u tri čina&quot;. &lt;ref name=&quot;:9&quot; /&gt; Ostali poznati kompozitori italijanske operete su Vincenzo Valente, Ruggero Leoncavallo, Pasquale Mario Costa, Pietro Mascagni, Carlo Lombardo, Enrico Toselli, Virgilio Ranzato i Giuseppe Pietri. &lt;ref name=&quot;:9&quot;&gt;{{Cite book|last=Letellier|first=Robert Ignatius|url=https://books.google.com/books?id=wSfXCgAAQBAJ|title=Operetta: A Sourcebook, Volume II|date=2015-10-19|publisher=Cambridge Scholars Publishing|isbn=978-1-4438-8508-9|language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Prijem i kontroverze ===
Publika operete 1860-ih i 1870-ih opisuje se kao bučna. Opisani žanr smatrao se jednim od glavnih kontroverzi italijanske muzike i kulture između 1860-ih i 1920-ih.&lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt;  Za vrijeme tog perioda, snažni nacionalistički prizvuk u Italiji težio je ujedinjenju njenog nacionalnog identiteta. Identificirajući operetu kao strani žanr, percipirana je kao umjetnička forma koja bi kontaminirala italijansku operu ili nelegitimno potkopala njen primat na sceni. Tek početkom 20. vijeka, italijanski kompozitori su se sistematski počeli baviti pisanjem operete.&lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt;

== Također pogledati ==

* Komična opera
* Spisak kompozitora operete
* Muzičko pozorište
* Opereta film
* Zarzuela

== Reference ==
&lt;references /&gt;
{{Refspisak|grupa=notes}}'''Dodatno čitanje'''

* Bordman, Gerald (1981) ''Američka opereta'' . New York: Oxford University Press.
* Clarke, Kevin (2007) ''Blistaj i budi gay: Die authentische Operette und ihre schwulen Verehrer'' . Hamburg: [[Männerschwarm Verlag]] . (Njemački)
* Ganzl, Kurt (2001) ''Enciklopedija muzičkog teatra'' (3 toma). New York: Schirmer Books.
* Goulet, Charles (1981) ''Sur la scene et dans la coulisse'' . Kvebek, Qc. : Ministère des Affaires culturelles.{{ISBN|2-551-04178-3}}[[ISBN (identifier)|ISBN]]&amp;nbsp;[[Special:BookSources/2-551-04178-3|2-551-04178-3]]
* Linhardt, Marion (2006) ''Residenzstadt und Metropole.'' ''Zu einer kulturellen Topographie des Wiener Unterhaltungstheaters (1858–1918)'' . Berlin: Izdavačka kuća Max Niemeyer. (Njemački)
* Traubner, Richard (1983) ''Opereta: Pozorišna historija'' . Garden City, New York: Doubleday.
* Viagrande, iccardo (2009) Tu che m'hai preso il cuor. Un viaggio nel mondo dell'operetta. Monza: Eko kuća muzike. (Italijanski)

== Vanjski linkovi ==

* [https://web.archive.org/web/20060815014602/http://www.musicaltheatreguide.com/mainmenu.htm Opsežna stranica s informacijama o operetama, lakim operama i njihovim kompozitorima]
* [http://www.musicals101.com/operetta.htm Esej o operetama Offenbacha, Johanna Straussa mlađeg i njihovih savremenika]
* [https://web.archive.org/web/20161114082412/http://operetta-research-center.org/ Istraživački centar za operetu] (s velikom arhivom historijskih recenzija)
* [https://bachtrack.com/playlist-operetta-musical-not-quite-opera-month-october-2019 Kurt Ganzlove omiljene operete iz 2019.]
* [https://search.alexanderstreet.com/preview/work/bibliographic_entity%7Crecorded_cd%7C943292 &lt;nowiki&gt;Schwarzkopf pjeva operetu [Streaming Audio].&lt;/nowiki&gt;] [https://search.alexanderstreet.com/preview/work/bibliographic_entity%7Crecorded_cd%7C943292 (2005).] [https://search.alexanderstreet.com/preview/work/bibliographic_entity%7Crecorded_cd%7C943292 Warner Music. (2005).] [https://search.alexanderstreet.com/preview/work/bibliographic_entity%7Crecorded_cd%7C943292 Preuzeto iz baze podataka Alexander Street.]
* [https://www.youtube.com/watch?v=SJ1Tz6boLhI Razlike između operete i mjuzikla: Posao pjevanja – Youtube video koji je objavila Expert Village Leaf Group]
* [https://www.youtube.com/watch?v=k7l5bBnGDL8 Poznate operete – YouTube video koji je objavio Kaleb Fair]
[[Kategorija:Opera]]
[[Kategorija:Muzički žanrovi]]</text>
      <sha1>br75dhr2dvvrldfb98hzgl7ng331wxs</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Sportski klubovi iz Arizone</title>
    <ns>14</ns>
    <id>523269</id>
    <revision>
      <id>3732889</id>
      <timestamp>2025-07-04T06:05:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: [[Kategorija:Sport u Arizoni|Sportski klubovi]] [[Kategorija:Američki sportski klubovi po saveznim državama|Arizona]]</comment>
      <origin>3732889</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="119" sha1="kfmkjrkpezemw6vx5h9wtn16srsdvvu" xml:space="preserve">[[Kategorija:Sport u Arizoni|Sportski klubovi]]
[[Kategorija:Američki sportski klubovi po saveznim državama|Arizona]]</text>
      <sha1>kfmkjrkpezemw6vx5h9wtn16srsdvvu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Sportski klubovi iz Indiane</title>
    <ns>14</ns>
    <id>523270</id>
    <revision>
      <id>3732890</id>
      <timestamp>2025-07-04T06:06:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: [[Kategorija:Sport u Indiani|Sportski klubovi]] [[Kategorija:Američki sportski klubovi po saveznim državama|Indiana]]</comment>
      <origin>3732890</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="119" sha1="t526dlft134mofzaa21ikupwywdnhj6" xml:space="preserve">[[Kategorija:Sport u Indiani|Sportski klubovi]]
[[Kategorija:Američki sportski klubovi po saveznim državama|Indiana]]</text>
      <sha1>t526dlft134mofzaa21ikupwywdnhj6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Sportski klubovi iz Kalifornije</title>
    <ns>14</ns>
    <id>523271</id>
    <revision>
      <id>3732891</id>
      <timestamp>2025-07-04T06:06:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: [[Kategorija:Sport u Kaliforniji|Sportski klubovi]] [[Kategorija:Američki sportski klubovi po saveznim državama|Kalifornija]]</comment>
      <origin>3732891</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="127" sha1="5ygq1rsa3wmdc6ei725llm7ro1obbph" xml:space="preserve">[[Kategorija:Sport u Kaliforniji|Sportski klubovi]]
[[Kategorija:Američki sportski klubovi po saveznim državama|Kalifornija]]</text>
      <sha1>5ygq1rsa3wmdc6ei725llm7ro1obbph</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Sportski klubovi iz Louisiane</title>
    <ns>14</ns>
    <id>523272</id>
    <revision>
      <id>3732892</id>
      <timestamp>2025-07-04T06:06:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: [[Kategorija:Sport u Louisiani|Sportski klubovi]] [[Kategorija:Američki sportski klubovi po saveznim državama|Louisiana]]</comment>
      <origin>3732892</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="123" sha1="sms4ky8hjp651aww278ewjmh2ygnob4" xml:space="preserve">[[Kategorija:Sport u Louisiani|Sportski klubovi]]
[[Kategorija:Američki sportski klubovi po saveznim državama|Louisiana]]</text>
      <sha1>sms4ky8hjp651aww278ewjmh2ygnob4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Sportski klubovi iz Massachusettsa</title>
    <ns>14</ns>
    <id>523273</id>
    <revision>
      <id>3732893</id>
      <timestamp>2025-07-04T06:06:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: [[Kategorija:Sport u Massachusettsu|Sportski klubovi]] [[Kategorija:Američki sportski klubovi po saveznim državama|Massachusetts]]</comment>
      <origin>3732893</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="132" sha1="frca26xuy6s7jg3cnp4dsa6oak0mxwx" xml:space="preserve">[[Kategorija:Sport u Massachusettsu|Sportski klubovi]]
[[Kategorija:Američki sportski klubovi po saveznim državama|Massachusetts]]</text>
      <sha1>frca26xuy6s7jg3cnp4dsa6oak0mxwx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Sportski klubovi iz Michigana</title>
    <ns>14</ns>
    <id>523274</id>
    <revision>
      <id>3732894</id>
      <timestamp>2025-07-04T06:06:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: [[Kategorija:Sport u Michiganu|Sportski klubovi]] [[Kategorija:Američki sportski klubovi po saveznim državama|Michigan]]</comment>
      <origin>3732894</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="122" sha1="2zf8bb9fc8zbwh9p10gphwymv0lp2b3" xml:space="preserve">[[Kategorija:Sport u Michiganu|Sportski klubovi]]
[[Kategorija:Američki sportski klubovi po saveznim državama|Michigan]]</text>
      <sha1>2zf8bb9fc8zbwh9p10gphwymv0lp2b3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Sportski klubovi iz Minnesote</title>
    <ns>14</ns>
    <id>523275</id>
    <revision>
      <id>3732895</id>
      <timestamp>2025-07-04T06:06:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: [[Kategorija:Sport u Minnesoti|Sportski klubovi]] [[Kategorija:Američki sportski klubovi po saveznim državama|Minnesota]]</comment>
      <origin>3732895</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="123" sha1="i88ptqwh1ez5ukkrreex9uvsmjpz9fu" xml:space="preserve">[[Kategorija:Sport u Minnesoti|Sportski klubovi]]
[[Kategorija:Američki sportski klubovi po saveznim državama|Minnesota]]</text>
      <sha1>i88ptqwh1ez5ukkrreex9uvsmjpz9fu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Sportski klubovi iz Ohija</title>
    <ns>14</ns>
    <id>523276</id>
    <revision>
      <id>3732896</id>
      <timestamp>2025-07-04T06:10:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: [[Kategorija:Sport u Ohiju|Sportski klubovi]] [[Kategorija:Američki sportski klubovi po saveznim državama|Ohio]]</comment>
      <origin>3732896</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="114" sha1="2w2gizqbeertm3vtwbnr52a7dgacnam" xml:space="preserve">[[Kategorija:Sport u Ohiju|Sportski klubovi]]
[[Kategorija:Američki sportski klubovi po saveznim državama|Ohio]]</text>
      <sha1>2w2gizqbeertm3vtwbnr52a7dgacnam</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Sportski klubovi iz Oklahome</title>
    <ns>14</ns>
    <id>523277</id>
    <revision>
      <id>3732897</id>
      <timestamp>2025-07-04T06:10:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: [[Kategorija:Sport u Oklahomi|Sportski klubovi]] [[Kategorija:Američki sportski klubovi po saveznim državama|Oklahoma]]</comment>
      <origin>3732897</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="121" sha1="g7alire35ekb3z30gr9dyzww88fa7uu" xml:space="preserve">[[Kategorija:Sport u Oklahomi|Sportski klubovi]]
[[Kategorija:Američki sportski klubovi po saveznim državama|Oklahoma]]</text>
      <sha1>g7alire35ekb3z30gr9dyzww88fa7uu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Sportski klubovi iz Oregona</title>
    <ns>14</ns>
    <id>523278</id>
    <revision>
      <id>3732898</id>
      <timestamp>2025-07-04T06:10:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: [[Kategorija:Sport u Oregonu|Sportski klubovi]] [[Kategorija:Američki sportski klubovi po saveznim državama|Oregon]]</comment>
      <origin>3732898</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="118" sha1="qg2kolg65ir14mizmx19ph8vest4ycl" xml:space="preserve">[[Kategorija:Sport u Oregonu|Sportski klubovi]]
[[Kategorija:Američki sportski klubovi po saveznim državama|Oregon]]</text>
      <sha1>qg2kolg65ir14mizmx19ph8vest4ycl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Sportski klubovi iz Pennsylvanije</title>
    <ns>14</ns>
    <id>523279</id>
    <revision>
      <id>3732899</id>
      <timestamp>2025-07-04T06:10:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: [[Kategorija:Sport u Pennsylvaniji|Sportski klubovi]] [[Kategorija:Američki sportski klubovi po saveznim državama|Pennsylvanija]]</comment>
      <origin>3732899</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="131" sha1="6hd89b7cpvri3d3n7oh4mbfrjxbtzqn" xml:space="preserve">[[Kategorija:Sport u Pennsylvaniji|Sportski klubovi]]
[[Kategorija:Američki sportski klubovi po saveznim državama|Pennsylvanija]]</text>
      <sha1>6hd89b7cpvri3d3n7oh4mbfrjxbtzqn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Sportski klubovi iz Sjeverne Karoline</title>
    <ns>14</ns>
    <id>523280</id>
    <revision>
      <id>3732900</id>
      <timestamp>2025-07-04T06:11:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: [[Kategorija:Sport u Sjevernoj Karolini|Sportski klubovi]] [[Kategorija:Američki sportski klubovi po saveznim državama|Sjeverna Karolina]]</comment>
      <origin>3732900</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="140" sha1="9so2kbtq7w6y8x5mu9b5xo43xu45rfk" xml:space="preserve">[[Kategorija:Sport u Sjevernoj Karolini|Sportski klubovi]]
[[Kategorija:Američki sportski klubovi po saveznim državama|Sjeverna Karolina]]</text>
      <sha1>9so2kbtq7w6y8x5mu9b5xo43xu45rfk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Sportski klubovi iz Tennesseeja</title>
    <ns>14</ns>
    <id>523281</id>
    <revision>
      <id>3732901</id>
      <timestamp>2025-07-04T06:11:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: [[Kategorija:Sport u Tennesseeju|Sportski klubovi]] [[Kategorija:Američki sportski klubovi po saveznim državama|Tennessee]]</comment>
      <origin>3732901</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="125" sha1="ovzsqxa5o7hw0rxl3pu6pox4qfj8sf6" xml:space="preserve">[[Kategorija:Sport u Tennesseeju|Sportski klubovi]]
[[Kategorija:Američki sportski klubovi po saveznim državama|Tennessee]]</text>
      <sha1>ovzsqxa5o7hw0rxl3pu6pox4qfj8sf6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Sportski klubovi iz Utaha</title>
    <ns>14</ns>
    <id>523282</id>
    <revision>
      <id>3732902</id>
      <timestamp>2025-07-04T06:11:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: [[Kategorija:Sport u Utahu|Sportski klubovi]] [[Kategorija:Američki sportski klubovi po saveznim državama|Utah]]</comment>
      <origin>3732902</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="114" sha1="nafzqpfebet8gy15ipketj6iigwvpw7" xml:space="preserve">[[Kategorija:Sport u Utahu|Sportski klubovi]]
[[Kategorija:Američki sportski klubovi po saveznim državama|Utah]]</text>
      <sha1>nafzqpfebet8gy15ipketj6iigwvpw7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Sportski klubovi iz Washingtona</title>
    <ns>14</ns>
    <id>523283</id>
    <revision>
      <id>3732903</id>
      <timestamp>2025-07-04T06:11:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: [[Kategorija:Sport u Washingtonu|Sportski klubovi]] [[Kategorija:Američki sportski klubovi po saveznim državama|Washington]]</comment>
      <origin>3732903</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="126" sha1="72xw61ntw7zfi39xkmuwn49l58dizhe" xml:space="preserve">[[Kategorija:Sport u Washingtonu|Sportski klubovi]]
[[Kategorija:Američki sportski klubovi po saveznim državama|Washington]]</text>
      <sha1>72xw61ntw7zfi39xkmuwn49l58dizhe</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Sportski klubovi iz Wisconsina</title>
    <ns>14</ns>
    <id>523284</id>
    <revision>
      <id>3732904</id>
      <timestamp>2025-07-04T06:11:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: [[Kategorija:Sport u Wisconsinu|Sportski klubovi]] [[Kategorija:Američki sportski klubovi po saveznim državama|Wisconsin]]</comment>
      <origin>3732904</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="124" sha1="8zkzgd6yid9klbia2v4c0y5fq688yef" xml:space="preserve">[[Kategorija:Sport u Wisconsinu|Sportski klubovi]]
[[Kategorija:Američki sportski klubovi po saveznim državama|Wisconsin]]</text>
      <sha1>8zkzgd6yid9klbia2v4c0y5fq688yef</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Sportski objekti na Kosovu</title>
    <ns>14</ns>
    <id>523285</id>
    <revision>
      <id>3732905</id>
      <timestamp>2025-07-04T06:18:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: [[Kategorija:Sportski objekti po državama|Kosovo]] [[Kategorija:Građevine i strukture na Kosovu|Sportski objekti]] [[Kategorija:Sport na Kosovu|Sportski objekti]]</comment>
      <origin>3732905</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="164" sha1="l6j3kb8sb6yxh9vwxsd1cmstar4cabx" xml:space="preserve">[[Kategorija:Sportski objekti po državama|Kosovo]]
[[Kategorija:Građevine i strukture na Kosovu|Sportski objekti]]
[[Kategorija:Sport na Kosovu|Sportski objekti]]</text>
      <sha1>l6j3kb8sb6yxh9vwxsd1cmstar4cabx</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3732906</id>
      <parentid>3732905</parentid>
      <timestamp>2025-07-04T06:18:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3732906</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="203" sha1="dy98x5vh29aw65ts5smzlx1h1871r18" xml:space="preserve">{{Commonscat|Sports venues in Kosovo}}
[[Kategorija:Sportski objekti po državama|Kosovo]]
[[Kategorija:Građevine i strukture na Kosovu|Sportski objekti]]
[[Kategorija:Sport na Kosovu|Sportski objekti]]</text>
      <sha1>dy98x5vh29aw65ts5smzlx1h1871r18</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Sportski objekti na Malti</title>
    <ns>14</ns>
    <id>523286</id>
    <revision>
      <id>3732907</id>
      <timestamp>2025-07-04T06:19:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Commonscat|Sports venues in Malta}} [[Kategorija:Sportski objekti po državama|Malta]] [[Kategorija:Građevine i strukture na Malti|Sportski objekti]] [[Kategorija:Sport na Malti|Sportski objekti]]</comment>
      <origin>3732907</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="199" sha1="5x2nskem9395tshjvamyxzsqr7yb6j5" xml:space="preserve">{{Commonscat|Sports venues in Malta}}
[[Kategorija:Sportski objekti po državama|Malta]]
[[Kategorija:Građevine i strukture na Malti|Sportski objekti]]
[[Kategorija:Sport na Malti|Sportski objekti]]</text>
      <sha1>5x2nskem9395tshjvamyxzsqr7yb6j5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Sportski objekti na Farskim ostrvima</title>
    <ns>14</ns>
    <id>523287</id>
    <revision>
      <id>3732908</id>
      <timestamp>2025-07-04T06:20:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Commonscat|Sports venues in Faroe Islands}} [[Kategorija:Sportski objekti po državama|Farska ostrva]] [[Kategorija:Građevine i strukture na Farskim ostrvima|Sportski objekti]] [[Kategorija:Sport na Farskim ostrvima|Sportski objekti]]</comment>
      <origin>3732908</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="237" sha1="0dd0d88rntrfzztguoqfmjwn65pmq7x" xml:space="preserve">{{Commonscat|Sports venues in Faroe Islands}}
[[Kategorija:Sportski objekti po državama|Farska ostrva]]
[[Kategorija:Građevine i strukture na Farskim ostrvima|Sportski objekti]]
[[Kategorija:Sport na Farskim ostrvima|Sportski objekti]]</text>
      <sha1>0dd0d88rntrfzztguoqfmjwn65pmq7x</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3732909</id>
      <parentid>3732908</parentid>
      <timestamp>2025-07-04T06:23:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3732909</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="234" sha1="io2qwajprtqji3agtolk81kv76d2v3h" xml:space="preserve">{{Commonscat|Sports venues in Faroe Islands}}
[[Kategorija:Sportski objekti u Danskoj|Farska ostrva]]
[[Kategorija:Građevine i strukture na Farskim ostrvima|Sportski objekti]]
[[Kategorija:Sport na Farskim ostrvima|Sportski objekti]]</text>
      <sha1>io2qwajprtqji3agtolk81kv76d2v3h</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Sportski objekti u Gibraltaru</title>
    <ns>14</ns>
    <id>523288</id>
    <revision>
      <id>3732910</id>
      <timestamp>2025-07-04T06:25:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Commonscat|Sports venues in Gibraltar}} [[Kategorija:Sportski objekti u Ujedinjenom Kraljevstvu|Gibraltar]] [[Kategorija:Građevine i strukture na Gibraltaru|Sportski objekti]] [[Kategorija:Sport na Gibraltaru|Sportski objekti]]</comment>
      <origin>3732910</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="230" sha1="13mo8w4e8syf4dz6sr9a00tarqoc2ph" xml:space="preserve">{{Commonscat|Sports venues in Gibraltar}}
[[Kategorija:Sportski objekti u Ujedinjenom Kraljevstvu|Gibraltar]]
[[Kategorija:Građevine i strukture na Gibraltaru|Sportski objekti]]
[[Kategorija:Sport na Gibraltaru|Sportski objekti]]</text>
      <sha1>13mo8w4e8syf4dz6sr9a00tarqoc2ph</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Sport u Arizoni</title>
    <ns>14</ns>
    <id>523289</id>
    <revision>
      <id>3732914</id>
      <timestamp>2025-07-04T06:32:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Sport u Sjedinjenim Američkim Državama po saveznim državama|Arizona}}</comment>
      <origin>3732914</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="74" sha1="r6wv7nknt5mwvpnwasss0g0ahf8lsvh" xml:space="preserve">{{Sport u Sjedinjenim Američkim Državama po saveznim državama|Arizona}}</text>
      <sha1>r6wv7nknt5mwvpnwasss0g0ahf8lsvh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Sport u Wisconsinu</title>
    <ns>14</ns>
    <id>523290</id>
    <revision>
      <id>3732915</id>
      <timestamp>2025-07-04T06:32:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Sport u Sjedinjenim Američkim Državama po saveznim državama|Wisconsin}}</comment>
      <origin>3732915</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="76" sha1="rhlqw4x53nk9uwvww7mfkqrxjwfuup0" xml:space="preserve">{{Sport u Sjedinjenim Američkim Državama po saveznim državama|Wisconsin}}</text>
      <sha1>rhlqw4x53nk9uwvww7mfkqrxjwfuup0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Sport u Indiani</title>
    <ns>14</ns>
    <id>523291</id>
    <revision>
      <id>3732916</id>
      <timestamp>2025-07-04T06:34:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Sport u Sjedinjenim Američkim Državama po saveznim državama|Indiana}}</comment>
      <origin>3732916</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="74" sha1="bx3pipbihncbkn25lvhrhpt5yunbh16" xml:space="preserve">{{Sport u Sjedinjenim Američkim Državama po saveznim državama|Indiana}}</text>
      <sha1>bx3pipbihncbkn25lvhrhpt5yunbh16</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Sport u Kaliforniji</title>
    <ns>14</ns>
    <id>523292</id>
    <revision>
      <id>3732917</id>
      <timestamp>2025-07-04T06:35:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Sport u Sjedinjenim Američkim Državama po saveznim državama|Kalifornija}}</comment>
      <origin>3732917</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="78" sha1="fbkcs5mregcf8tom7xoyjxwhpfktv2s" xml:space="preserve">{{Sport u Sjedinjenim Američkim Državama po saveznim državama|Kalifornija}}</text>
      <sha1>fbkcs5mregcf8tom7xoyjxwhpfktv2s</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Sport u Louisiani</title>
    <ns>14</ns>
    <id>523293</id>
    <revision>
      <id>3732918</id>
      <timestamp>2025-07-04T06:35:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Sport u Sjedinjenim Američkim Državama po saveznim državama|Louisiana}}</comment>
      <origin>3732918</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="76" sha1="a8os0ypsqgi6k40beum8294uc2obtnr" xml:space="preserve">{{Sport u Sjedinjenim Američkim Državama po saveznim državama|Louisiana}}</text>
      <sha1>a8os0ypsqgi6k40beum8294uc2obtnr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Sport u Michiganu</title>
    <ns>14</ns>
    <id>523294</id>
    <revision>
      <id>3732919</id>
      <timestamp>2025-07-04T06:35:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Sport u Sjedinjenim Američkim Državama po saveznim državama|Michigan}}</comment>
      <origin>3732919</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="75" sha1="tpfa04bfzez0tr0olndl8ydpi6b1yr2" xml:space="preserve">{{Sport u Sjedinjenim Američkim Državama po saveznim državama|Michigan}}</text>
      <sha1>tpfa04bfzez0tr0olndl8ydpi6b1yr2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Sport u Minnesoti</title>
    <ns>14</ns>
    <id>523295</id>
    <revision>
      <id>3732920</id>
      <timestamp>2025-07-04T06:35:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Sport u Sjedinjenim Američkim Državama po saveznim državama|Minnesota}}</comment>
      <origin>3732920</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="76" sha1="bu7rx5iz6ban80ey3uzulrvsd2c4rbd" xml:space="preserve">{{Sport u Sjedinjenim Američkim Državama po saveznim državama|Minnesota}}</text>
      <sha1>bu7rx5iz6ban80ey3uzulrvsd2c4rbd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Sport u Ohiju</title>
    <ns>14</ns>
    <id>523296</id>
    <revision>
      <id>3732921</id>
      <timestamp>2025-07-04T06:35:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Sport u Sjedinjenim Američkim Državama po saveznim državama|Ohio}}</comment>
      <origin>3732921</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="71" sha1="6sdtvnza4215ycnaom4kbu2ti40hjp8" xml:space="preserve">{{Sport u Sjedinjenim Američkim Državama po saveznim državama|Ohio}}</text>
      <sha1>6sdtvnza4215ycnaom4kbu2ti40hjp8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Sport u Oklahomi</title>
    <ns>14</ns>
    <id>523297</id>
    <revision>
      <id>3732922</id>
      <timestamp>2025-07-04T06:35:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Sport u Sjedinjenim Američkim Državama po saveznim državama|Oklahoma}}</comment>
      <origin>3732922</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="75" sha1="4sezlr2dmhzftc6ca005d0d96xa8b6i" xml:space="preserve">{{Sport u Sjedinjenim Američkim Državama po saveznim državama|Oklahoma}}</text>
      <sha1>4sezlr2dmhzftc6ca005d0d96xa8b6i</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Sport u Oregonu</title>
    <ns>14</ns>
    <id>523298</id>
    <revision>
      <id>3732923</id>
      <timestamp>2025-07-04T06:35:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Sport u Sjedinjenim Američkim Državama po saveznim državama|Oregon}}</comment>
      <origin>3732923</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="73" sha1="pcjm5wvarvpsh45pr295cm1d9b3ev6f" xml:space="preserve">{{Sport u Sjedinjenim Američkim Državama po saveznim državama|Oregon}}</text>
      <sha1>pcjm5wvarvpsh45pr295cm1d9b3ev6f</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Sport u Pennsylvaniji</title>
    <ns>14</ns>
    <id>523299</id>
    <revision>
      <id>3732924</id>
      <timestamp>2025-07-04T06:35:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Sport u Sjedinjenim Američkim Državama po saveznim državama|Pennsylvanija}}</comment>
      <origin>3732924</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="80" sha1="0pukn6hgytmve5pn1spefn27crczxer" xml:space="preserve">{{Sport u Sjedinjenim Američkim Državama po saveznim državama|Pennsylvanija}}</text>
      <sha1>0pukn6hgytmve5pn1spefn27crczxer</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3732925</id>
      <parentid>3732924</parentid>
      <timestamp>2025-07-04T06:36:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3732925</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="79" sha1="1riroiu2le9wj4k6slhdx7ajh16ny7z" xml:space="preserve">{{Sport u Sjedinjenim Američkim Državama po saveznim državama|Pennsylvania}}</text>
      <sha1>1riroiu2le9wj4k6slhdx7ajh16ny7z</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Sport u Sjevernoj Karolini</title>
    <ns>14</ns>
    <id>523300</id>
    <revision>
      <id>3732926</id>
      <timestamp>2025-07-04T06:36:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Sport u Sjedinjenim Američkim Državama po saveznim državama|Sjeverna Karolina}}</comment>
      <origin>3732926</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="84" sha1="ilazljpjaq8zoa35n1lwwpvzfftv8ev" xml:space="preserve">{{Sport u Sjedinjenim Američkim Državama po saveznim državama|Sjeverna Karolina}}</text>
      <sha1>ilazljpjaq8zoa35n1lwwpvzfftv8ev</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Sport u Tennesseeju</title>
    <ns>14</ns>
    <id>523301</id>
    <revision>
      <id>3732927</id>
      <timestamp>2025-07-04T06:36:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Sport u Sjedinjenim Američkim Državama po saveznim državama|Tennessee}}</comment>
      <origin>3732927</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="76" sha1="n3hsheth2wo5ihmri787pcbkzn2pf73" xml:space="preserve">{{Sport u Sjedinjenim Američkim Državama po saveznim državama|Tennessee}}</text>
      <sha1>n3hsheth2wo5ihmri787pcbkzn2pf73</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Sport u Utahu</title>
    <ns>14</ns>
    <id>523302</id>
    <revision>
      <id>3732928</id>
      <timestamp>2025-07-04T06:36:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Sport u Sjedinjenim Američkim Državama po saveznim državama|Utah}}</comment>
      <origin>3732928</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="71" sha1="fosj0w6vyuaw7522dqqdginc950rrjj" xml:space="preserve">{{Sport u Sjedinjenim Američkim Državama po saveznim državama|Utah}}</text>
      <sha1>fosj0w6vyuaw7522dqqdginc950rrjj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Sport u Washingtonu</title>
    <ns>14</ns>
    <id>523303</id>
    <revision>
      <id>3732929</id>
      <timestamp>2025-07-04T06:36:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Sport u Sjedinjenim Američkim Državama po saveznim državama|Washington}}</comment>
      <origin>3732929</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="77" sha1="h74jqr6mnnwsgmddz8mwc2absiy0ute" xml:space="preserve">{{Sport u Sjedinjenim Američkim Državama po saveznim državama|Washington}}</text>
      <sha1>h74jqr6mnnwsgmddz8mwc2absiy0ute</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Sport u Dallasu</title>
    <ns>14</ns>
    <id>523305</id>
    <revision>
      <id>3732938</id>
      <timestamp>2025-07-04T08:34:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Commonscat|Sports in Dallas}} [[Kategorija:Dallas|Sport]] [[Kategorija:Sport u SAD-u po gradovima|Dallas]] [[Kategorija:Sport u Texasu po gradovima|Dallas]]</comment>
      <origin>3732938</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="158" sha1="adb34cc1ri8fn3zy0yymu01gek4pniz" xml:space="preserve">{{Commonscat|Sports in Dallas}}
[[Kategorija:Dallas|Sport]]
[[Kategorija:Sport u SAD-u po gradovima|Dallas]]
[[Kategorija:Sport u Texasu po gradovima|Dallas]]</text>
      <sha1>adb34cc1ri8fn3zy0yymu01gek4pniz</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3732941</id>
      <parentid>3732938</parentid>
      <timestamp>2025-07-04T08:53:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Sport u Texasu po gradovima]] uklonjena; [[Kategorija:Sport u Teksasu po gradovima]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3732941</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="159" sha1="1qi6iiwti6kmo4wdl3driyjoc1nlcqs" xml:space="preserve">{{Commonscat|Sports in Dallas}}
[[Kategorija:Dallas|Sport]]
[[Kategorija:Sport u SAD-u po gradovima|Dallas]]
[[Kategorija:Sport u Teksasu po gradovima|Dallas]]</text>
      <sha1>1qi6iiwti6kmo4wdl3driyjoc1nlcqs</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Sport u Denveru</title>
    <ns>14</ns>
    <id>523306</id>
    <revision>
      <id>3732939</id>
      <timestamp>2025-07-04T08:36:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Commonscat|Sports in Denver}} [[Kategorija:Denver|Sport]] [[Kategorija:Sport u SAD-u po gradovima|Denver]] [[Kategorija:Sport u Coloradu po gradovima|Denver]]</comment>
      <origin>3732939</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="160" sha1="4oizr4rk2jntbynsl1fv3lx0yaznd1y" xml:space="preserve">{{Commonscat|Sports in Denver}}
[[Kategorija:Denver|Sport]]
[[Kategorija:Sport u SAD-u po gradovima|Denver]]
[[Kategorija:Sport u Coloradu po gradovima|Denver]]</text>
      <sha1>4oizr4rk2jntbynsl1fv3lx0yaznd1y</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Sport u Detroitu</title>
    <ns>14</ns>
    <id>523307</id>
    <revision>
      <id>3732940</id>
      <timestamp>2025-07-04T08:50:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Commonscat|Sports in Detroit}} [[Kategorija:Detroit|Sport]] [[Kategorija:Sport u SAD-u po gradovima|Detroit]] [[Kategorija:Sport u Michiganu po gradovima|Detroit]]</comment>
      <origin>3732940</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="165" sha1="42uoxau5ihhd8dfjtpt6zxkzejbm4yh" xml:space="preserve">{{Commonscat|Sports in Detroit}}
[[Kategorija:Detroit|Sport]]
[[Kategorija:Sport u SAD-u po gradovima|Detroit]]
[[Kategorija:Sport u Michiganu po gradovima|Detroit]]</text>
      <sha1>42uoxau5ihhd8dfjtpt6zxkzejbm4yh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Sport u Houstonu</title>
    <ns>14</ns>
    <id>523308</id>
    <revision>
      <id>3732942</id>
      <timestamp>2025-07-04T08:55:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Commonscat|Sports in Houston}} [[Kategorija:Houston|Sport]] [[Kategorija:Sport u SAD-u po gradovima|Houston]] [[Kategorija:Sport u Teksasu po gradovima|Houston]]</comment>
      <origin>3732942</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="163" sha1="q4egbx07g93aoup2orvj1czs01mf3pe" xml:space="preserve">{{Commonscat|Sports in Houston}}
[[Kategorija:Houston|Sport]]
[[Kategorija:Sport u SAD-u po gradovima|Houston]]
[[Kategorija:Sport u Teksasu po gradovima|Houston]]</text>
      <sha1>q4egbx07g93aoup2orvj1czs01mf3pe</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Sport u Indianapolisu</title>
    <ns>14</ns>
    <id>523309</id>
    <revision>
      <id>3732943</id>
      <timestamp>2025-07-04T08:55:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Commonscat|Sports in Indianapolis}} [[Kategorija:Indianapolis|Sport]] [[Kategorija:Sport u SAD-u po gradovima|Indianapolis]] [[Kategorija:Sport u Indiani po gradovima|Indianapolis]]</comment>
      <origin>3732943</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="183" sha1="a6byv31aklkcgpdfa8lbt8koc5enhcw" xml:space="preserve">{{Commonscat|Sports in Indianapolis}}
[[Kategorija:Indianapolis|Sport]]
[[Kategorija:Sport u SAD-u po gradovima|Indianapolis]]
[[Kategorija:Sport u Indiani po gradovima|Indianapolis]]</text>
      <sha1>a6byv31aklkcgpdfa8lbt8koc5enhcw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Sport u Miamiju</title>
    <ns>14</ns>
    <id>523310</id>
    <revision>
      <id>3732944</id>
      <timestamp>2025-07-04T08:56:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Commonscat|Sports in Miami}} [[Kategorija:Miami|Sport]] [[Kategorija:Sport u SAD-u po gradovima|Miami]] [[Kategorija:Sport u Floridi po gradovima|Miami]]</comment>
      <origin>3732944</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="155" sha1="dwrfq8wfx9losytgm4lgw2kz5iemp9r" xml:space="preserve">{{Commonscat|Sports in Miami}}
[[Kategorija:Miami|Sport]]
[[Kategorija:Sport u SAD-u po gradovima|Miami]]
[[Kategorija:Sport u Floridi po gradovima|Miami]]</text>
      <sha1>dwrfq8wfx9losytgm4lgw2kz5iemp9r</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Sport u Milwaukeeju</title>
    <ns>14</ns>
    <id>523311</id>
    <revision>
      <id>3732945</id>
      <timestamp>2025-07-04T08:57:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Commonscat|Sports in Milwaukee}} [[Kategorija:Milwaukee|Sport]] [[Kategorija:Sport u SAD-u po gradovima|Milwaukee]] [[Kategorija:Sport u Wisconsinu po gradovima|Milwaukee]]</comment>
      <origin>3732945</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="174" sha1="ki16ikoybz35mk8kmphev5m2vdxj2u6" xml:space="preserve">{{Commonscat|Sports in Milwaukee}}
[[Kategorija:Milwaukee|Sport]]
[[Kategorija:Sport u SAD-u po gradovima|Milwaukee]]
[[Kategorija:Sport u Wisconsinu po gradovima|Milwaukee]]</text>
      <sha1>ki16ikoybz35mk8kmphev5m2vdxj2u6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Sport u Minneapolisu</title>
    <ns>14</ns>
    <id>523312</id>
    <revision>
      <id>3732946</id>
      <timestamp>2025-07-04T08:58:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Commonscat|Sports in Minneapolis}} [[Kategorija:Minneapolis|Sport]] [[Kategorija:Sport u SAD-u po gradovima|Minneapolis]] [[Kategorija:Sport u Minnesoti po gradovima|Minneapolis]]</comment>
      <origin>3732946</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="181" sha1="s73tl2keujh6tdj09267it5p739k2cg" xml:space="preserve">{{Commonscat|Sports in Minneapolis}}
[[Kategorija:Minneapolis|Sport]]
[[Kategorija:Sport u SAD-u po gradovima|Minneapolis]]
[[Kategorija:Sport u Minnesoti po gradovima|Minneapolis]]</text>
      <sha1>s73tl2keujh6tdj09267it5p739k2cg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Sport u New Orleansu</title>
    <ns>14</ns>
    <id>523313</id>
    <revision>
      <id>3732947</id>
      <timestamp>2025-07-04T08:59:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Commonscat|Sports in New Orleans}} [[Kategorija:New Orleans|Sport]] [[Kategorija:Sport u SAD-u po gradovima|New Orleans]] [[Kategorija:Sport u Louisiani po gradovima|New Orleans]]</comment>
      <origin>3732947</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="181" sha1="ggnduc2t7g1f1i9b5b6gwc7iv71o1mh" xml:space="preserve">{{Commonscat|Sports in New Orleans}}
[[Kategorija:New Orleans|Sport]]
[[Kategorija:Sport u SAD-u po gradovima|New Orleans]]
[[Kategorija:Sport u Louisiani po gradovima|New Orleans]]</text>
      <sha1>ggnduc2t7g1f1i9b5b6gwc7iv71o1mh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Sportska takmičenja u Skoplju</title>
    <ns>14</ns>
    <id>523314</id>
    <revision>
      <id>3732954</id>
      <timestamp>2025-07-04T10:03:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: [[Kategorija:Događaji u Skoplju|Sportska takmičenja]] [[Kategorija:Sport u Skoplju|Sportska takmičenja]] [[Kategorija:Sportska takmičenja u Bosni i Hercegovini|Skoplje]] [[Kategorija:Sportska takmičenja po gradovima|Skoplje]]</comment>
      <origin>3732954</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="230" sha1="k6fq5hyzfv9yc8rrblbfur1ji31q4hh" xml:space="preserve">[[Kategorija:Događaji u Skoplju|Sportska takmičenja]]
[[Kategorija:Sport u Skoplju|Sportska takmičenja]]
[[Kategorija:Sportska takmičenja u Bosni i Hercegovini|Skoplje]]
[[Kategorija:Sportska takmičenja po gradovima|Skoplje]]</text>
      <sha1>k6fq5hyzfv9yc8rrblbfur1ji31q4hh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Sportska takmičenja u Splitu</title>
    <ns>14</ns>
    <id>523315</id>
    <revision>
      <id>3732955</id>
      <timestamp>2025-07-04T10:04:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: [[Kategorija:Događaji u Splitu|Sportska takmičenja]] [[Kategorija:Sport u Splitu|Sportska takmičenja]] [[Kategorija:Sportska takmičenja u Hrvatskoj|Split]] [[Kategorija:Sportska takmičenja po gradovima|Split]]</comment>
      <origin>3732955</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="214" sha1="5dmcaisjxowkimzi9tkqipee1qhi4si" xml:space="preserve">[[Kategorija:Događaji u Splitu|Sportska takmičenja]]
[[Kategorija:Sport u Splitu|Sportska takmičenja]]
[[Kategorija:Sportska takmičenja u Hrvatskoj|Split]]
[[Kategorija:Sportska takmičenja po gradovima|Split]]</text>
      <sha1>5dmcaisjxowkimzi9tkqipee1qhi4si</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Sportska takmičenja u Karlovcu</title>
    <ns>14</ns>
    <id>523316</id>
    <revision>
      <id>3732958</id>
      <timestamp>2025-07-04T10:07:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: [[Kategorija:Događaji u Karlovcu|Sportska takmičenja]] [[Kategorija:Sport u Karlovcu|Sportska takmičenja]] [[Kategorija:Sportska takmičenja u Hrvatskoj|Karlovac]] [[Kategorija:Sportska takmičenja po gradovima|Karlovac]]</comment>
      <origin>3732958</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="224" sha1="d3c5oiwbd36lal0fyuxhs1wtrn2crnr" xml:space="preserve">[[Kategorija:Događaji u Karlovcu|Sportska takmičenja]]
[[Kategorija:Sport u Karlovcu|Sportska takmičenja]]
[[Kategorija:Sportska takmičenja u Hrvatskoj|Karlovac]]
[[Kategorija:Sportska takmičenja po gradovima|Karlovac]]</text>
      <sha1>d3c5oiwbd36lal0fyuxhs1wtrn2crnr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Sportska takmičenja u Ljubljani</title>
    <ns>14</ns>
    <id>523317</id>
    <revision>
      <id>3732959</id>
      <timestamp>2025-07-04T10:08:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: [[Kategorija:Događaji u Ljubljani|Sportska takmičenja]] [[Kategorija:Sport u Ljubljani|Sportska takmičenja]] [[Kategorija:Sportska takmičenja u Sloveniji|Ljubljana]] [[Kategorija:Sportska takmičenja po gradovima|Ljubljana]]</comment>
      <origin>3732959</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="228" sha1="rvg3hfnmeb6p14w1hz36k5m4vbao0to" xml:space="preserve">[[Kategorija:Događaji u Ljubljani|Sportska takmičenja]]
[[Kategorija:Sport u Ljubljani|Sportska takmičenja]]
[[Kategorija:Sportska takmičenja u Sloveniji|Ljubljana]]
[[Kategorija:Sportska takmičenja po gradovima|Ljubljana]]</text>
      <sha1>rvg3hfnmeb6p14w1hz36k5m4vbao0to</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Albanski lingvisti</title>
    <ns>14</ns>
    <id>523318</id>
    <revision>
      <id>3732974</id>
      <timestamp>2025-07-04T10:36:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Lingvisti po državama|Albanski }} [[Kategorija:Biografije, Albanija|Lingvisti]]</comment>
      <origin>3732974</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="82" sha1="s2btgnzkgtuiwb3dbm99wf24isopc6m" xml:space="preserve">{{Lingvisti po državama|Albanski }}
[[Kategorija:Biografije, Albanija|Lingvisti]]</text>
      <sha1>s2btgnzkgtuiwb3dbm99wf24isopc6m</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Albanski scenaristi</title>
    <ns>14</ns>
    <id>523319</id>
    <revision>
      <id>3732975</id>
      <timestamp>2025-07-04T10:38:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Kategorija|Albanski scenaristi}} {{Scenaristi po državama|Albaniji|Albanski}}</comment>
      <origin>3732975</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="80" sha1="drktlp6fx5zv3mtzj3cwnqyzzilnsxe" xml:space="preserve">{{Kategorija|Albanski scenaristi}}
{{Scenaristi po državama|Albaniji|Albanski}}</text>
      <sha1>drktlp6fx5zv3mtzj3cwnqyzzilnsxe</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Albanski umjetnici</title>
    <ns>14</ns>
    <id>523320</id>
    <revision>
      <id>3732976</id>
      <timestamp>2025-07-04T10:39:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Commonscat|Artists from Albania}}  {{Umjetnici po državama|Albanija|Albaniji}}</comment>
      <origin>3732976</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="81" sha1="oce5p48d2baanafjh23bybuhj2vc7xy" xml:space="preserve">{{Commonscat|Artists from Albania}}

{{Umjetnici po državama|Albanija|Albaniji}}</text>
      <sha1>oce5p48d2baanafjh23bybuhj2vc7xy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Albanski naučnici</title>
    <ns>14</ns>
    <id>523321</id>
    <revision>
      <id>3732978</id>
      <timestamp>2025-07-04T10:40:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Naučnici po državama|Albanija|Albaniji}} {{Commons category|Scientists from Albania}}</comment>
      <origin>3732978</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="89" sha1="ffhg2z8jn9hqcz2p877tfmlw1omv9w8" xml:space="preserve">{{Naučnici po državama|Albanija|Albaniji}}
{{Commons category|Scientists from Albania}}</text>
      <sha1>ffhg2z8jn9hqcz2p877tfmlw1omv9w8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Albanski etnolozi</title>
    <ns>14</ns>
    <id>523322</id>
    <revision>
      <id>3732979</id>
      <timestamp>2025-07-04T10:42:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Commonscat|Ethnologists from Albania}}  [[Kategorija:Albanski naučnici|Etnolozi]] [[Kategorija:Etnolozi po državama|Albanija]]</comment>
      <origin>3732979</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="130" sha1="o17pile2vix5aw485u2ypb9b6ynuja9" xml:space="preserve">{{Commonscat|Ethnologists from Albania}}

[[Kategorija:Albanski naučnici|Etnolozi]]
[[Kategorija:Etnolozi po državama|Albanija]]</text>
      <sha1>o17pile2vix5aw485u2ypb9b6ynuja9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Albanski džudisti</title>
    <ns>14</ns>
    <id>523323</id>
    <revision>
      <id>3732981</id>
      <timestamp>2025-07-04T10:44:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Commons category|Judoka from Albania}} {{Džudisti po državama|Albanski}}</comment>
      <origin>3732981</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="76" sha1="1avsk9jrrnmno55m7oypacmtxf3nizz" xml:space="preserve">{{Commons category|Judoka from Albania}}
{{Džudisti po državama|Albanski}}</text>
      <sha1>1avsk9jrrnmno55m7oypacmtxf3nizz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Albanski diplomati</title>
    <ns>14</ns>
    <id>523324</id>
    <revision>
      <id>3732982</id>
      <timestamp>2025-07-04T10:45:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Commonscat|Diplomats of Albania}}  {{Diplomati po državama|Albanski}} [[Kategorija:Albanski političari]]</comment>
      <origin>3732982</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="108" sha1="4grddvppgow5sd790ez78iftz0xqk0d" xml:space="preserve">{{Commonscat|Diplomats of Albania}}

{{Diplomati po državama|Albanski}}
[[Kategorija:Albanski političari]]</text>
      <sha1>4grddvppgow5sd790ez78iftz0xqk0d</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Datoteka:Sudac-marin-vukoja-web 1717668593.jpg</title>
    <ns>6</ns>
    <id>523325</id>
    <revision>
      <id>3732984</id>
      <timestamp>2025-07-04T11:28:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Pinturiccio</username>
        <id>141837</id>
      </contributor>
      <origin>3732984</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="0" sha1="phoiac9h4m842xq45sp7s6u21eteeq1" />
      <sha1>phoiac9h4m842xq45sp7s6u21eteeq1</sha1>
    </revision>
  </page>
</mediawiki>