Wikipedia
bswiki
https://bs.wikipedia.org/wiki/Po%C4%8Detna_strana
MediaWiki 1.46.0-wmf.21
first-letter
Mediji
Posebno
Razgovor
Korisnik
Razgovor s korisnikom
Wikipedia
Razgovor o Wikipediji
Datoteka
Razgovor o datoteci
MediaWiki
Razgovor o MediaWikiju
Šablon
Razgovor o šablonu
Pomoć
Razgovor o pomoći
Kategorija
Razgovor o kategoriji
Portal
Razgovor o portalu
TimedText
TimedText talk
Modul
Razgovor o modulu
Event
Event talk
Topic
Arheologija
0
101
3819902
3785186
2026-03-26T14:35:18Z
Panasko
146730
[[Kategorija:Antropologija]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)
3819902
wikitext
text/x-wiki
{{preuređivanje}}
[[Datoteka:Dolina-Pano-3.jpg|mini|250px|Radovi na arheološkoj lokaciji Dolina Pano, Španija]]
'''Arheologija''' (grč. ''ἀρχαıολογία,'' od ''ἀρχαῖος:'' prastar, drevan i ''-λογια:'' -logija) je naučno studiranje ostataka ljudskih civilizacija i kultura.
Nauka koja na ostacima materijalne kulture pronađene u zemlji, sistemskim iskopavanjima određenom metodom ili slučajnim nalazima u zemlji ili na površini zemlje, objašnjava i rekonstruiše način života i kulture starih civilizacija. Sama riječ ''arheologija'' (starinarstvo) bila je u Grčkoj u upotrebi još u antičko doba za starinu i prošlost. Rimljani su za taj pojam imali svoju riječ: ''antiquitates'' (u značenju: starine). Iz antike potječe i naziv i pojam ''antiquarius'' za onoga koji proučava stari način pisanja i govora.<ref>{{Cite web|url=https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=3729|title=Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje|year=2001|editor-last=Kragić|editor-first=Bruno|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|publication-place=Zagreb|isbn=978-953-268-038-6|access-date=26. 1. 2023}}</ref>
== Razvoj arheologije ==
Nije precizno utvrđeno kada je nastala arheologija. Iskopavanja antičkih spomenika i pravljenje kolekcija antikviteta su bili prisutni hiljadama godina. [[Flavio Biondo]], renesansni historičar iz [[Italija|Italije]] sistematski je kreirao i dokumentovao vodič za rimske ruševine i topografski vodič starog [[Rim]]a. Zbog toga ga neki nazivaju ranim osnivačem arheologije. Ipak tek u XIX-tom vijeku sistematsko izučavanje prošlosti kroz njene materijalne ostatke počelo je podsjećati na arheološku nauku kakva se danas izučava na univerzitetima. Iskopavanja i otkrića su se ipak bazirala na slučajnosti, a važnost koncepta kao što su raslojavanje i stavljanje nalazišta u određeni kontekst su potpuno zanemarena. [1803. godine Thomas Bruce, sedmi Earl od Elgina je uputio je žestoku kritiku zbog uklanjanja mermernih skulptura sa grčkog Panteona na kojem su se nalazile. Ipak u ovoj kritici on je skulpture spominjao i vrjednovao samo kroz njihovu umjetničku vrijednost, a ne kroz historijsku.
Britanija je bila jedna od prvih zemalja koja je razvila sistematski prilaz arheologiji i prepoznala je kao zasebnu disciplinu (a debata da li je to nauka ili umjetnost još uvijek traje). Prvi osobe koje su pokazale ozbiljniji individualni interes bile su sveštenici. Oni su bilježili lokalne orjentire uz pomoć parohljana uz opise pojedinosti terena, a neki od tih spomenutih pojedinosti su predstavljali drevne spomenike, kao naprimjer uspravno kamenje – a vjerovatno nisu bili ni svjesni značaja nekih od spomenika. Zahvaljujući njima znamo mnogo o nekim arheološkim nalazima koja su u međuvremenu pomjerena sa izvorne lokacije, ili čak nestala u potpunosti. U XVI-tom i XVII-tom vijeku antikvari poput [[John Leland]]a, [[John Aubrey]]a i [[William Stukeley]]a vodili su pregled zemlje (Britanije), crtajući, opisujući i interpretirajući spomenike i predmete s kojima su se sretali.
U Americi, [[Thomas Jefferson]], vjerovatno inspirisan svojim iskustvima u [[Evropa|Evropi]], nadgledao je sistematsko iskopavanje indijanskih pogrebnih humki na svojoj zemlji u Virđiniji 1784. godine. [[Thomas Jefferson|Jeffersonove]] metode iskopavanja su bile napredne za to doba (što mu je donijelo titulu jednog od očeva arheologije), ali su bile primitivne u poređenju sa današnjim standardima. On nije jednostavno kopao u unutrašnjost humke "da bi našao nešto", već bi iskopao uzorak zemlje da bi ga proučio. Rezultati nisu inspirisali njegove savremenike da nastave tim putem, već su oni općenito neselektivno kopkali unaokolo, kako na Bliskom istoku i evropskim humkama, tako i na sjevernoameričkim lokacijama, uništavajući tako vrijedne artefakte tokom iskopavanja.
Nešto poslije [[Napoleon]]ove armije su sprovodile iskopavanje tokom [[Egipat]]ske kampanje. Imperator je poslao s njima grupu od 500 naučnika, specijalista u poljima [[biologija|biologije]], [[hemija|hemije]] i [[lingvistika|lingvistike]], da bi oni sproveli puno istraživanje drevnih civilizacija. Rad [[Jean-François Champollion]]a na [[kamen iz Rosette|kamenu iz Rosette]] preko kojeg je uspio prevesti [[hijeroglifi|hijeroglife]], poslužio je kao ključ za daljnje istraživanje [[Egipat|Egipta]].
Jedna od ključnih figura u razvoju metoda arheologije bio je [[Pitt Rivers]]. Arheologija je još uvijek bila amaterski hobi, kada je Rivers, zahvaljujući veličini britanskog kolonijalnog carstva, dobio priliku da istražuje antikvitete u mnogim zemljama. Tokom svoje vojne karijere uspio je sakupiti veliki broj artefakata sa svih strana svijeta, i sve ih je smještao na svoj posjed, praveći nukleus muzeja koji je danas smješten u [[Oxford]]u i koji nosi njegovo ime. Razvio je tipologiju radeći na svojoj ličnoj kolekciji, što je bilo od neprocjenjivog značaja za budući razvoj arheologije i razvoj metode određivanja starosti.
== Također pogledajte ==
* [[Pećina Rouffignac]]
== Reference ==
{{reference}}
== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Archaeology}}
*https://archive.today/20121209050439/http://archaeolog.org/
* http://www.archaeologynews.org/
* https://web.archive.org/web/20110524020305/http://archaeologytimes.com/
{{Društvene nauke}}
[[Kategorija:Društvene nauke]]
[[Kategorija:Arheologija]]
[[Kategorija:Antropologija]]
fnlne4qyczr7z90t7xdxic9yhj67w70
Hrvatska
0
1067
3820136
3813589
2026-03-27T00:27:30Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820136
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija država
| izvorno_ime =
| zvanično_ime = Republika Hrvatska
| ime_genitiv = Hrvatske
| zastava = Flag of Croatia.svg
| grb = Coat_of_arms_of_Croatia.svg
| mapa = EU-Croatia.svg
| službeni_jezik = [[Hrvatski jezik|hrvatski]]
| glavni_grad = [[Zagreb]]
| vrsta_prve_vlasti = [[Predsjednik Republike Hrvatske|Predsjednik]]
| vladar_prva_vlast = [[Zoran Milanović]]
| vrsta_druge_vlasti = [[Premijer Hrvatske|Premijer]]
| vladar_druga_vlast = [[Andrej Plenković]]
| po_površini_na_svijetu = 126.
| površina = 56.594
| procenat_vode = 0.2
| po_broju_stanovnika_na_svijetu = 122.
| stanovnika = {{Gubitak}}3.871.833<ref name="Državni zavod za statistiku">[https://dzs.gov.hr/vijesti/objavljeni-konacni-rezultati-popisa-2021/1270 Državni zavod za statistiku]</ref> (2021.)
| gustoća = 68,47
| nezavisnost = od [[SFR Jugoslavija|Jugoslavije]]<br />[[25. juni]] [[1991.]]
| valuta = [[Euro]] (€)
| vremenska_zona = [[CET]] ([[UTC]]+1)<br /> - ljeti [[CEST]] (UTC+2)
| himna = "[[Lijepa naša domovino]]"{{Center|[[Datoteka:Lijepa nasa domovino instrumental.ogg]]}}
| internetski_nastavak = [[.hr]]
| pozivni_broj = +385
| bdp_godina = Procjena 2023.
| bdp_per_capita = $40.484<ref>https://www.imf.org/en/Publications/WEO/weo-database/2022/October/weo-report?c=960,&s=NGDPD,PPPGDP,NGDPDPC,PPPPC,&sy=2020&ey=2027&ssm=0&scsm=1&scc=0&ssd=1&ssc=0&sic=0&sort=country&ds=.&br=1</ref>
| bdp_ukupno = $164 milijardi
| gini = <span style="color: #0c0; font-size: larger;">▲</span>28.3
| gini_godina = 2020
| hdi = <span style="color: #0c0; font-size: larger;">▲</span>0.858
| hdi_godina = 2021
| hdi_nivo =
}}
'''Hrvatska''' je [[suverena država]] na razmeđu [[srednja Evropa|srednje]] i [[jugoistočna Evropa|jugoistočne Evrope]]. Graniči sa [[Slovenija|Slovenijom]], [[Bosna i Hercegovina|Bosnom i Hercegovinom]], [[Srbija|Srbijom]], [[Crna Gora|Crnom Gorom]] i [[Mađarska|Mađarskom]]. Izlazi na obale [[Jadransko more|Jadranskog mora]], a pomorski graniči i s [[Italija|Italijom]]. Površina Hrvatske iznosi 56.594 km<sup>2</sup>. [[Glavni grad]] je [[Zagreb]]. Prema posljednjem popisu iz [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021.|2021]], u njoj živi 3.871.833 stanovnika<ref name="Državni zavod za statistiku">[https://dzs.gov.hr/vijesti/objavljeni-konacni-rezultati-popisa-2021/1270 Državni zavod za statistiku]</ref>, od čega 91,63% čine [[Hrvati]], 3,2% [[Srbi]] (1991. 12,15%)<ref>{{Cite web |url=http://www.hrz.hr/aktualno/zivic1.htm |title=www.hrz.hr |access-date=26. 8. 2005 |archive-url=https://web.archive.org/web/20060208222813/http://www.hrz.hr/aktualno/zivic1.htm |archive-date=8. 2. 2006 |url-status=dead }}</ref>, 0,62% [[Bošnjaci]], 0,46% [[Romi]], 0,36% [[Italijani]] i 0,36% [[Albanci]], dok je udio ostalih pripadnika nacionalnih manjina pojedinačno manji od 0,3%. Udio osoba koje su se regionalno izjasnile iznosi 0,33%, a osoba koje se nisu željele izjasniti 0,58%. Dominantna religija je [[Rimokatoličanstvo|katoličanstvo]]. Od 2004. Hrvatska je bila kandidat za ulazak u [[Evropska unija|Evropsku uniju]].
Postala je članica [[NATO]]-a u aprilu 2009. Pregovori s Evropskom unijom službeno su otvoreni u oktobru 2005, a zatvoreni u junu 2011. [[Evropska komisija]] i [[Vijeće Evrope]] postavili su 1. juli 2013.<ref>{{Cite web |url=http://ec.europa.eu/enlargement/candidate-countries/croatia/relation/index_en.htm |title=Croatia - EU-Croatia relations |access-date=15. 7. 2011 |archive-date=27. 8. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110827211909/http://ec.europa.eu/enlargement/candidate-countries/croatia/relation/index_en.htm |url-status=dead}}</ref> kao ciljani datum ulaska Hrvatske u EU te je od tog dana Hrvatska primljena u punopravno članstvo Evropske unije.
Hrvatska je članica [[Vijeće Evrope|Vijeća Evrope]], [[Svjetska trgovinska organizacija|Svjetske trgovinske organizacije]], [[Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju|Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju]], kao i [[Šengenska zona|Šengenske]] i [[eurozona|eurozone]].
== Historija ==
{{Glavni|Historija Hrvatske}}
Prije dolaska [[Slaveni|Slavena]] na teritoriji sadašnje Hrvatske živjeli su [[Iliri]], koje je [[Rimsko Carstvo]] pokorilo u 1. stoljeću. [[Hrvati]] su naselili područje u 7. stoljeću i osnovali dvije kneževine: [[Panonska Hrvatska|Panonsku]] i [[Primorska Hrvatska|Primorsku Hrvatsku]].
=== Hrvatsko kraljevstvo ===
U vrijeme primorsko-hrvatskog [[Knez Branimir|kneza Branimira]], ona je po prvi puta međunarodno priznata; pismom [[Papa Ivan VIII|pape Ivana VIII]] od 7. juna 879. Hrvati su prihvatili katoličanstvo u 9. stoljeću. Većinu hrvatskih zemalja ujedinio je [[Tomislav I Trpimirović|kralj Tomislav]] u jedinstveno kraljevstvo 925. [[Tomislav I Trpimirović|kralj Tomislav]] je ujedinio dvije kneževine i stvorio hrvatsko kraljevstvo. Hrvatska je bila moćna država sve do 1102, kad je ušla u sastav [[Kraljevina Ugarska (1000–1526)|Ugarske]].
[[Mohačka bitka]] 1526. je bila ključni događaj u kojem je propala vlast ugarske dinastije [[Jagelovići|Jagelovića]]. Nakon poraza Hrvatsko-mađarskih snaga, [[Osmansko Carstvo]] osvaja [[Lika|Liku]], Dalmaciju, i [[Slavonija|Slavoniju]]. Kasnije, sa slabljenjem Turskog-Osmanskog Carstva (koje je započelo turskim porazom kod Siska 1593), mnoga hrvatska područja postepeno potpadaju pod [[Austrija|austrijsku]] vlast.
Hrvatski nacionalni pokret jača u prvoj polovini 19. stoljeća, ali Hrvatska gubi dio svoje autonomije nakon revolucije 1848.
[[Datoteka:Croatia Pula Amphitheatre 2014-10-11 11-04-27.jpg|desno|mini|Pula]]
[[Datoteka:Split2006.4.JPG|desno|mini|Split]]
[[Datoteka:Rijeka Riva.jpg|desno|mini|[[Rijeka (grad)]], najveća luka u Hrvatskoj]]
=== Hrvatska nakon 1995. ===
Preostali dio Hrvatske, a to je istočni dio Slavonije koji nije oslobođen u operacijama Bljesak i Oluja, vraćen je 1998. mirnom reintegracijom u političko-pravni sistem Republike Hrvatske nakon čega je nastavljen ekonomski oporavak i obnova ratom uništenih područja.
Predsjednik [[Franjo Tuđman|Tuđman]] umro je 10. decembra 1999. u svojoj 77-oj godini nakon čega je do tada vladajući HDZ na izborima izgubio vlast. Većinu u Saboru osvaja koalicija 6 stranaka, na čelu sa SDP-om, a za novog predsjednika izabran je Stjepan Mesić. U sljedećih nekoliko godina Hrvatska se transformirala iz poluratnog sistema u suvremenu demokratsku državu. Između ostalog, znatno je smanjena uloga i vlast Predsjednika Republike.
Hrvatska se učlanila u važne regionalne i međunarodne organizacije i 21. februara 2003. kandidirala za članstvo u Evropsku Uniju.
Na izborima 2003. na vlast je opet došao HDZ, ali je uglavnom nastavljena politika prošle vlade. Kvaliteta života je porasla, te se nastavilo s velikim razvojnim projektima, kao što je gradnja autocesta. 18. juna 2004. dobiven je pozitivan odgovor Evropske Unije i počelo se s pristupnim pregovorima.
[[Stjepan Mesić]] je ponovno izabran za predsjednika 2005.
Godine 2009. postaje članica [[NATO]]-a. Iste te godine Jadranka Kosor postaje predsjednicom vlade nakon odlaska Ive Sanadera. U njenom mandatu započinje borba protiv korupcije, jednog od najvećih problema hrvatskog društva, te uspješno završava pregovore u junu 2011.
Godine 2010, nakon dva mandata predsjednika Mesića, za predsjednika Republike izabran je [[Ivo Josipović]]. Na parlamentarnim izborima 2011. pobjeđuje Kukuriku koalicija predvođena SDP-om. Hrvatska je 1. jula 2013. primljena u [[Evropska unija|Evropsku Uniju]] uz protivljenje 33,2 posto hrvatskih građana i građanki koji su dali glas protiv EU.
Godine 2015. nakon dva kruga izbora predsjednica Republike postala je [[Kolinda Grabar-Kitarović]]
== Simboli ==
=== Zastava ===
[[Zastava Hrvatske]] sastoji se od ujedinjene bivše hrvatske crveno-bijele zastave i slavonske bijelo plave. [[Crvena]], [[bijela]] i [[plava]] [[boja]] složena su jedna ispod druge vodoravno, svaka zauzimajući jednu trećinu zastave. Omjer širine i dužine zastave je 1:2. Grb je smješten u sredini zastave u sjecištu dijagonala. Trobojnica još od hrvatskog preporoda (sredina 19. vijeka) simbolizuje težnju za ujedinjenje hrvatskih zemalja.
=== Grb ===
[[Grb Hrvatske|Grb Republike Hrvatske]] je historijski hrvatski grb, koji se nalazi na [[Zastava Hrvatske|hrvatskoj zastavi]]. Ima oblik štita, te je dvostruko podijeljen vodoravno i uspravno u dvadesetpet crvenih i bijelih (srebrnih) polja, tako da je prvo polje u gornjem lijevom uglu štita crvene boje. Iznad štita se nalazi kruna sa pet šiljaka koja se u blagom uglu spaja sa lijevim i desnim gornjim dijelom štita.
=== Himna ===
[[Lijepa naša domovino]] (ili kraće "Lijepa naša") je hrvatska [[državna himna]].
== Vlada ==
{{Glavni|Politika Hrvatske}}
Prema [[Ustav Hrvatske|ustavu]] iz 1991, Hrvatska je parlamentarna demokratija. Ustav je bio usvojen 22. oktobra 1991. Hrvatska je postigla [[Dan državnosti Hrvatske|nezavisnost]] od [[SFRJ|bivše Jugoslavije]] 25. juna 1991. Ustav je bio mijenjan četiri puta.
Glavni sud Republike Hrvatske je [[Vrhovni sud Hrvatske|vrhovni sud]]. Sudci vrhovnog suda bira državno sudbeno vijeće. 14 članova [[državno sudbeno vijeće Hrvatske|državno sudbenog vijeća]] izabire Hrvatski Sabor svakih osam godina. Također je važan [[Ustavni sud Hrvatske|ustavni sud]] koji se sastoji od 13 sudaca. Predsjednik Ustavnog suda bira se svake četiri godina.
Zakonodavna vlast Republike Hrvatske je [[Hrvatski Sabor]] koji može imati između 100 i 160 članova (zastupnika). Izbori za zastupnike u Saboru se održavaju svake četiri godine. Sabor zasjeda od 15. januara do 30. juna, te od 15. oktobra do 15. decembra.
Trenutni [[Premijer Hrvatske|predsjednik Vlade Republike Hrvatske]] je [[Andrej Plenković]], a predsjednik države je [[Zoran Milanović]]. Glavne političke stranke Hrvatske su Socijaldemokratska Partija Hrvatske, Hrvatska Demokratska Zajednica, Hrvatska Seljačka Stranka, Hrvatska Narodna Stranka, Hrvatska Stranka Prava, Istarski Demokratski Sabor, Hrvatska Stranka Penzionera te Hrvatska Socijalno-Liberalna Stranka.{{Izbori za Hrvatsku skupštinu 2015. (mandati)}}
=== Organizacija vlasti ===
====== Zakonodavna vlast ======
[[Hrvatski sabor]] je predstavničko tijelo građana i nosilac zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Prema Ustavu, Hrvatski sabor je jednodomno predstavničko tijelo koje može imati najmanje 100 a najviše 160 zastupnika koji se na osnovu općeg i jednakog biračkog prava biraju neposredno, tajnim glasanjem. Sadašnji saziv Sabora ima 151 zastupnika. Zastupnici se biraju na četiri godine, nemaju obavezujući mandat, a imaju imunitet. Među sadašnjim zastupnicima osam je zastupnika nacionalnih manjina, izabranih u posebnoj izbornoj jedinici (koja obuhvata cijelu zemlju). Pripadnici nacionalnih manjina mogu biti izabrani i na stranačkim listama. I hrvatski iseljenici imaju pravo birati zastupnike u posebnoj izbornoj jedinici, i to primjenom nefiksne kvote, što znači da će broj zastupnika dijaspore zavisiti od brojnog izlaska birača dijaspore na izbore.
====== Izvršna vlast ======
[[Predsjednik Republike Hrvatske|Predsjednik Republike]] je poglavar države, a bira se svakih pet godina. Osim što je vrhovni zapovjednik Oružanih snaga, predsjednik države imenuje mandatara za sastav Vlade (predsjednika Vlade), koji mora za sebe i svoje ministre dobiti potvrdu (povjerenje) Sabora.
[[Vlada Republike Hrvatske]], kao izvršna vlast, predlaže zakone i proračun, izvršava zakone, te vodi inozemnu i domaću politiku zemlje. Na čelu hrvatske Vlade nalazi se [[Premijer Hrvatske|predsjednik Vlade]] ili premijer. Vlada ima 4 potpredsjednika i 15 ministara zaduženih za određena područja upravljanja.
====== Sudbena vlast ======
U Republici Hrvatskoj sudbenu vlast obavljaju, prekršajni sudovi, općinski sudovi, županijski sudovi, trgovački sudovi, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, Upravni sud Republike Hrvatske i Vrhovni sud Republike Hrvatske.
Vrhovni sud Republike Hrvatske je najviši sud u državi. Zasjedanja suda su otvorena za javnost i presude se donose javno, osim u pitanjima privatnosti optuženih. Suci se imenuju na period od osam godina.
Državno sudbeno vijeće u skladu s ustavom i zakonom imenuje, razrješuje i odlučuje o disciplinskoj odgovornosti sudaca. Ima jedanaest članova iz redova istaknutih sudaca, advokata i univerzitetskih profesora pravnih nauka, s tim da većina članova Državnog sudbenog vijeća mora biti iz redova sudaca. Predsjednici sudova ne mogu biti birani za njegove članove.
Državno tužilaštvo Republike Hrvatske je samostalno i nezavisno pravosudno tijelo ovlašteno i dužno postupati protiv počinilaca krivičnih i drugih kažnjivih dijela, poduzimati pravne radnje radi zaštite imovine Republike Hrvatske, te podnositi pravna sredstva za zaštitu Ustava i zakona. To tijelo, dakle, nije sudska vlast i pred sudovima ima status stranke. Na čelu državnog tužilaštva nalazi se glavni državni tužilac.
=== Političke stranke ===
[[Komunistička partija Hrvatske]] bila je jedina stranka tokom [[SFRJ|socijalističke Jugoslavije]]. Nakon prvih višestranačkih izbora (1990), desničarska [[Hrvatska demokratska zajednica]] (HDZ) došla je na vlast i držala je do 2000.
Na izborima 2000. Socijaldemokratska partija Hrvatske (SDP) i [[Hrvatska socijalno-liberalna stranka]] (HSLS) bile su glavni partneri u koaliciji u kojoj su bile i Hrvatska seljačka stranka (HSS), Hrvatska narodna stranka (HNS), Liberalna stranka (LS) i Istarski demokratski sabor (IDS). Ta koalicija lijevog centra pobijedila je na izborima i vladala do juna 2001, kad je IDS istupio iz koalicije jer nije dobio veću istarsku autonomiju.
[[Datoteka:HDZ logo.svg|mini|[[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]],vladajuća stranka]]
HSLS se raspao 2002. (po drugi put, a prvi put je tako nastao LS); većina stranke je izašla iz vlade, dok je ostatak osnovao stranku LIBRA i ostao na vlasti.
Koalicija pod vodstvom SDP-a ostala je na vlasti do izbora 2003. kad je izgubila od HDZ-a i drugih stranaka desnog centra.
HDZ je stvorio vladu u decembru 2003. iako nije ušao u koaliciju sa strankama kao što su HSS i [[Hrvatska stranka prava|HSP]]
Na izborima 2019/2020. pobijedio je [[Zoran Milanović]]
== Administrativna podjela ==
=== Županije ===
{{glavni|Županije u Hrvatskoj}}
[[Datoteka:Croatian counties.png|mini|desno|500px|Županije Hrvatske.]]
Hrvatska je podjeljena na dvadeset [[Županije u Hrvatskoj|županija]]. Županije su uspostavljene 1990. nakon usvajanja novog Ustava. Teritorijalna podjela je definirana međunarodnim standardom [[ISO 3166-2:HR]]. Svaka županija je dalje podjeljena na nekoliko [[Spisak gradova u Hrvatskoj|gradova]] i [[Spisak općina u Hrvatskoj|općina]]. Svaka županija ima svoju županijsku skupštinu. Članovi skupštine se biraju svakih četiri godina u izborima. Na čelu županije je premijer (župan). Osim županija postoji i službeni [[grad Zagreb]], koji je zbog stanja i važnosti odvojen od [[Zagrebačka županija|svoje županije]].
Županije Hrvatske su:
{| class="sortable wikitable" cellspacing="2" style="margin-top:7px; margin-right:0; background:none; text-align:left; font-size:90%;"
|- style="font-size:100%; text-align:right;"
! <!--style="width:120/75/75/85px"--> [[Županije u Hrvatskoj|Županija]] !! Sjedište !! Površina (km<sup>2</sup>)!! Stanovništvo<br>(Popis 2021.)
|-
| [[Datoteka:Zastava bjelovarsko bilogorske zupanije.gif|border|23px]] [[Bjelovarsko-bilogorska županija|Bjelovarsko-bilogorska]] || [[Bjelovar]] || style="text-align:right;padding-right:2px"|2.652|| style="text-align:right;padding-right:2px"|101.879
|-
| [[Datoteka:Flag of Brod-Posavina County.svg|border|23px]] [[Brodsko-posavska županija|Brodsko-posavska]] || [[Slavonski Brod]] || style="text-align:right;padding-right:2px"|2.043|| style="text-align:right;padding-right:2px"|130.267
|-
| [[Datoteka:Flag of Dubrovnik-Neretva County.png|border|23px]] [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanska]] || [[Dubrovnik]] || style="text-align:right;padding-right:2px"|1.783|| style="text-align:right;padding-right:2px"|115.564
|-
| [[Datoteka:Zastava Istarske županije.svg|border|23px]] [[Istarska županija|Istarska]] || [[Pazin]] || style="text-align:right;padding-right:2px"|2.820|| style="text-align:right;padding-right:2px"|195.237
|-
| [[Datoteka:Flag of Karlovac county.svg|border|23px]] [[Karlovačka županija|Karlovačka]] || [[Karlovac]] || style="text-align:right;padding-right:2px"|3.622|| style="text-align:right;padding-right:2px"|112.195
|-
| [[Datoteka:Flag of Koprivnica-Križevci County.png|border|23px]] [[Koprivničko-križevačka županija|Koprivničko-križevačka]] || [[Koprivnica]] ||style="text-align:right;padding-right:2px"|1.746|| style="text-align:right;padding-right:2px"|101.221
|-
| [[Datoteka:Flag of Krapina-Zagorje County.svg|border|23px]] [[Krapinsko-zagorska županija|Krapinsko-zagorska]] || [[Krapina]] || style="text-align:right;padding-right:2px"|1.224|| style="text-align:right;padding-right:2px"|120.702
|-
| [[Datoteka:Flag of Lika-Senj County.svg|border|23px]] [[Ličko-senjska županija|Ličko-senjska]] || [[Gospić]] || style="text-align:right;padding-right:2px"|5.350|| style="text-align:right;padding-right:2px"|42.748
|-
| [[Datoteka:Flag of Međimurje County.svg|border|23px]] [[Međimurska županija|Međimurska]] || [[Čakovec]] || style="text-align:right;padding-right:2px"|730|| style="text-align:right;padding-right:2px"|105.250
|-
| [[Datoteka:Flag of Osijek-Baranja County.svg|border|23px]] [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]] || [[Osijek]] || style="text-align:right;padding-right:2px"|4.152|| style="text-align:right;padding-right:2px"|258.026
|-
| [[Datoteka:Flag of Požega-Slavonia County.png|border|23px]] [[Požeško-slavonska županija|Požeško-slavonska]] || [[Požega (Hrvatska)|Požega]] || style="text-align:right;padding-right:2px"|1.845|| style="text-align:right;padding-right:2px"|64.084
|-
| [[Datoteka:Flag of Primorje-Gorski Kotar County.png|border|23px]] [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranska]] || [[Rijeka (grad)|Rijeka]] || style="text-align:right;padding-right:2px"|3.582|| style="text-align:right;padding-right:2px"|265.419
|-
| [[Datoteka:Flag of Sisak-Moslavina County.png|border|23px]] [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačka]] || [[Sisak]] ||style="text-align:right;padding-right:2px"|4.463|| style="text-align:right;padding-right:2px"|139.603
|-
| [[Datoteka:Flag of Split-Dalmatia County.svg|border|23px]] [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]] || [[Split]] || style="text-align:right;padding-right:2px"|4.534|| style="text-align:right;padding-right:2px"|423.407
|-
| [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|border|23px]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]] || [[Šibenik]] || style="text-align:right;padding-right:2px"|2.939|| style="text-align:right;padding-right:2px"|96.381
|-
| [[Datoteka:Flag of Varaždin County.png|border|23px]] [[Varaždinska županija|Varaždinska]] || [[Varaždin]] || style="text-align:right;padding-right:2px"|1.261|| style="text-align:right;padding-right:2px"|159.487
|-
| [[Datoteka:Flag of Virovitica-Podravina County.png|border|23px]] [[Virovitičko-podravska županija|Virovitičko-podravska]] || [[Virovitica]] || style="text-align:right;padding-right:2px"|2.068|| style="text-align:right;padding-right:2px"|70.368
|-
| [[Datoteka:Flag of Vukovar-Syrmia County.svg|border|23px]] [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemska]] || [[Vukovar]] || style="text-align:right;padding-right:2px"|2.448|| style="text-align:right;padding-right:2px"|143.113
|-
| [[Datoteka:Flag of Zadar County.png|border|23px]] [[Zadarska županija|Zadarska]] || [[Zadar]] || style="text-align:right;padding-right:2px"|3.642|| style="text-align:right;padding-right:2px"|159.766
|-
| [[Datoteka:Flag of Zagreb County.svg|border|23px]] [[Zagrebačka županija|Zagrebačka]] || [[Zagreb]] || style="text-align:right;padding-right:2px"|3.078|| style="text-align:right;padding-right:2px"|299.985
|-
| [[Datoteka:Flag of Zagreb.svg|border|23px]] [[Grad Zagreb]] || [[Zagreb]] ||style="text-align:right;padding-right:2px"|641|| style="text-align:right;padding-right:2px"|767.131
|}
== Gradovi ==
{| class="wikitable"
!
!Grad
!Županija
!'''Pop.'''
|-
|1
|[[Zagreb]]
|[[Grad Zagreb]]
|663,592
|-
|2
|[[Split]]
|[[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]]
|149,830
|-
|3
|[[Rijeka]]
|[[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranska]]
|128,314
|-
|4
|[[Osijek]]
|[[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]]
|83,104
|-
|5
|[[Zadar]]
|[[Zadarska županija|Zadarska]]
|71,471
|-
|6
|[[Pula]]
|[[Istarska županija|Istarska]]
|57,460
|-
|7
|[[Slavonski Brod]]
|[[Brodsko-posavska županija|Brodsko-posavska]]
|53,531
|-
|8
|[[Karlovac]]
|[[Karlovačka županija|Karlovačka]]
|46,833
|-
|9
|[[Varaždin]]
|[[Varaždinska županija|Varaždinska]]
|38,839
|-
|10
|[[Šibenik]]
|[[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|34,302
|}
{{Gradovi u Hrvatskoj}}
== Geografija ==
Hrvatska se nalazi na raskrsnici [[Srednja Evropa|srednje]], [[Južna Evropa|južne]], i [[Istočna Evropa|istočne Evrope]]. Hrvatska graniči sa šest država. To su [[Bosna i Hercegovina]], [[Slovenija]], [[Mađarska]], [[Srbija]], [[Crna Gora]] i [[Italija]] preko [[Jadransko more|jadranskog mora]]. Hrvatska obala na Jadranu podijeljena je na dva dijela zbog bosanskohercegovačkog grada [[Neum]]a.
Hrvatska ima jezera i brežuljke na kontinentalnom sjeveru i sjeveroistoku (središnja Hrvatska i [[Slavonija]] kao dio [[Panonska nizina|Panonske nizine]]), pošumljene planine u [[Lika|Lici]] i [[Gorski Kotar|Gorskom Kotaru]], i kamenitu obalu na Jadranskom moru ([[Istra]], Sjeverno [[Primorje]], i [[Dalmacija]].
[[Datoteka:Peninsula croatia.jpg|desno|mini|Obala]]
Klima je u unutrašnjosti Hrvatske [[umjereno kontinentalna klima|umjereno kontinentalna]], u gorskoj Hrvatskoj [[pretplaninska klima|pretplaninska]] i [[planinska klima|planinska]], u primorskom dijelu [[Sredozemna klima|sredozemna]] (sa suhim i toplim ljetima te vlažnim i blagim zimama), a u kninskom,drniškom i sinjskom zaleđu [[podsredozemna klima|podsredozemna]] (s nešto hladnijim zimama i toplijim ljetima). S prosječno 2.600 sunčanih sati u godini, jadranska obala jedna je od najsunčanijih u [[Sredozemlje|Sredozemlju]], a temperatura mora ljeti je do 25 °C.
Ukupna površine Hrvatske je 56.542 km<sup>2</sup>. Jadranska obala duga je 5.835 km. Hrvatskoj pripada ukupno 1.185 otoka.
Važniji gradovi u Hrvatskoj su [[Zagreb]] (glavni grad), [[Split]], [[Dubrovnik]], [[Rijeka (grad)|Rijeka]], [[Osijek]], [[Pula]], i [[Zadar]] (Također pogledajte [[Spisak gradova u Hrvatskoj]]).
== Privreda ==
[[Datoteka:Croatia Export Treemap.jpg|mini|Izvoz Hrvatske po industrijskim granama 2011 godine]]
Privreda Hrvatske zasniva se na lakoj [[industrija|industriji]], kao i [[tercijarni sektor|sektoru usluga]]. [[Turizam]] je značajan izvor prihoda. Bruto domaći proizvod po osobi (base PPP) 2002. iznosio je $11.200 ili 42,7% prosjeka [[Evropska Unija|Evropske unije]]. Prema procjenama iz 2002. godine, 21,7% radnika su nezaposleni.
Potrebno je istaknuti problem visoke zaduženosti države (oko 84% BNP-a) gdje je poradi razvoja i stvaranja nužnog kapitala za poslovanje država na čelu s bankama bila primorana se dodatno zaduživati u inostranstvu.
Stanje hrvatske privrede je tipično za zemlje u tranziciji iz [[Komunizam|komunizma]]. Iako je došlo do privatizacije i preustroja u svim područjima, glavni problemi su velika nezaposlenost i slabe privredne reforme. Situaciju otežava loš sistem sudstva i administracije, pogotovo u pogledu vlasništva nad nekretninama.
Glavni poljoprivredni proizvodi Hrvatske su žito, kukuruz, ječam, lucerna, masline, i krompiri. Glavne industrije su za hemijske proizvode, plastiku, tekstilnu rob, i turizam. Glavni partneri za izvoz su [[Italija]] (22,4%), [[Bosna i Hercegovina]] (14,4%), [[Njemačka]] (12,5%), [[Slovenija]] (8%) i [[Austrija]] (7,3%). Glavni partneri za uvoz su Italija (16,8%), Njemačka (16.4%), Slovenija (7,8%), Rusija (6,8%), Austrija (6,7%), i [[Francuska]] (5,2%).
== Saobraćaj ==
[[Datoteka:Croatia.a320.arp.750pix.jpg|mini|294x294piksel|[[Airbus]] [[Croatia Airlines]]a]]
Hrvatska ima visoko razvijenu mrežu autocesta. Značajni projekti izgradnje autoputa započeli su 2000. godine kada su započele intenzivna gradnja i integracija Hrvatske.
=== Cestovni promet ===
U Hrvatskoj postoji preko 1400 km autocesta koje povezuju [[Zagreb]] s drugim velikim gradovima. Sredinom 2005. pokrenuta je autocesta [[Autoput A1 (Hrvatska)|A1]] koja povezuje dva najveća grada, [[Zagreb]] i [[Split]]. Autocesta [[A2]] vozi od slovenske granice prema Zagrebu. Autocesta [[A3]] prolazi panonskom Hrvatskom od [[Bregana|Bregane]] do [[Lipovac (Nijemci)|Lipovca]]. [[A4]] kreće iz Goričana na mađarskoj granici prema Zagrebu. Autocesta A5, tzv Slavonika povezuje [[Slavonija|Slavoniju]], tj. [[Osijek]] i [[Baranja|Baranju]] sa [[Zagreb]]om i [[Jadransko more|Jadranom]]. Autocesta A6 povezuje [[Zagreb]] i [[Rijeka (grad)|Rijeku]]. Autoceste [[A8]] i [[A9]] čine Istarski Ypsilon.
===Pomorski promet ===
[[Rijeka (grad)|Rijeka]] je najveće jadransko pristanište s više od 13 milijuna tona tereta u 2007. [[Jadrolinija]] je najveći i nacionalni brodarski prevoznik.
=== Zračni promet ===
Hrvatska ima sedam međunarodnih zračnih luka u [[Zagreb]]u, [[Zadar|Zadru]], [[Split]]u, [[Dubrovnik]]u, [[Rijeka (grad)|Rijeci]], [[Osijek]]u i [[Pula|Puli]]. [[Croatia Airlines]] nacionalni je prijevoznik.
=== Željeznički promet ===
Hrvatska ima razvijen željeznički sistem [[Hrvatske željeznice]] je željeznička kompanija u državnom vlasništvu.
=== Motorna vozila===
U Hrvatskoj je u 2008. godini registrirano 88.217 novih automobila, što je najveći broj u povijesti i predstavlja porast od 6,7% u odnosu na prošlu godinu. Najprodavaniji brend je [[Opel]], a slijede [[Renault]], [[Volkswagen]], [[Peugeot]] i [[Škoda Auto|Škoda]]. U prva dva mjeseca 2009. u odnosu na isto razdoblje prošle godine u Hrvatskoj je registrirano 40,9% manje novih automobila kao rezultat globalne ekonomske krize. U Hrvatsku 300 automobila dolazi na 1.000 stanovnika
== Vojska ==
[[Datoteka:Hrvatska vojska odlučnim korakom stupa.jpg|mini|Pripadnici hrvatske kopnene vojske]]
[[Oružane snage Republike Hrvatske]] (skraćeno [[OSRH]]) je službeni naziv za Hrvatsku vojsku (HV). Oružane snage štite suverenitet i nezavisnost Republike Hrvatske te brane njenu teritorijalnu cjelovitost, što im je glavna zadaća. Pored toga, OSRH mogu učestvovati u međunarodnim mirovnim, humanitarnim i drugim operacijama i misijama, obavljati određene zadatke u stanju neposredne ugroženosti, te pružati pomoć institucijama civilne vlasti i stanovništvu u slučaju prirodnih, tehničko-tehnoloških i ekoloških nesreća. Oružane snage RH razvile su se iz Zbora narodne garde 3. novembra 1991.
Pripadnici hrvatske kopnene vojske
Oružane snage organizirane su u Glavni stožer, zapovjedništva, jedinice i ustanove Oružanih snaga. Oružane snage sastoje se od grana, rodova, služba i struka. Grane OSRH su:
* [[Hrvatska kopnena vojska]] (HKoV)
* [[Hrvatska ratna mornarica]] (HRM)
* [[Hrvatska ratna mornarica]][[Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protivzračna odbrana]] (hrv. ''Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana'') (HRZ i PZO).
Oružane snage imaju mirnodopski i ratni sastav. Mirnodopski sastav Oružanih snaga čine aktivne vojne osobe, državni službenici i namještenici raspoređeni u Oružane snage, kadeti, regruti te rezervisti kada se nalaze na vojnoj vježbi u Oružanim snagama. Ratni sastav Oružanih snaga, pored prethodno navedenih osoba, čine i ostali rezervisti.
Vrhovni zapovjednik OSRH je [[predsjednik Republike Hrvatske]].
== Stanovništvo ==
[[Datoteka:Hrvatske etnije.gif|mini|Stanovništvo po narodnostima u RH 2001]]
U Hrvatskoj je po popisu stanovništva iz 2011. živjelo 4.284.889 stanovnika od čega 2,218.554 žene i 2,066.335 muškaraca. Prosječna starost stanovništva bila je 41,2 godine (42,9 godina za žene i 39,4 godine za muškarce). Očekivano trajanje života je 2006. godine bilo 79,3 godine za žene i 72,5 godina za muškarce.
U 2009. u Hrvatskoj je rođeno 44.577 djece a umrlo je 52.414 osoba, što čini negativan prirodni priraštaj od 7.837 osoba. Stopa nataliteta iznosila je 10,1‰, a stopa [[mortalitet]]a 11,8‰, sklopljena su 22.382 braka dok je bilo 5.076 rastava.
Od 1996. Hrvatska bilježi pozitivan migracijski saldo, tj. veći broj osoba se doseljava u Hrvatsku nego što ju napušta. Tako se 2005. u Hrvatsku doselilo 14.230 osoba dok se odselilo 6.012. Većina doseljenih su došli iz Bosne i Hercegovine dok je većina onih koji su napustili Hrvatsku otišla u Srbiju i Crnu Goru.
Veliku većinu stanovništva Hrvatske čine [[Hrvati]] (90,42%). Glavna nacionalna manjina su [[Srbi]] (4,36%), dok od ostalih dvadesetak nacionalnih manjina svaka čini manje od 1% stanovništva.
Po hrvatskom demografu prof. dr. Stjepanu Štercu, Hrvatska bilježi demografske gubitke u svakom od popisa stanovništva nakon 1910, te jedina od zemalja u svojem okruženju bilježi pad stanovništva u svim popisima stanovništva nakon svjetskih ratova u 20. stoljeću. Ukupni demografski gubitak od početka 20. stoljeća do 2011. procjenjuju na 2 434 000 stanovnika ili čak na oko 57% današnje
{{Stubičasti dijagram|barwidth=150px|boja_stuba1=#FF0000|boja_stuba2=#403021|boja_stuba3=#C154C1|boja_stuba5=#228B22|cifra_stuba1=86.28|cifra_stuba2=4.44|cifra_stuba3=1.47|cifra_stuba5=4.57|cifra_stuba6=3.24|boja_stuba6=#FFBF00|desno1=%|float=right|ime_stuba1=[[Rimokatoličanstvo]]|ime_stuba2=[[Pravoslavlje]]|ime_stuba3=[[Islam]]|ime_stuba5=[[Ateizam]]|ime_stuba6=Ostali|maks=100|naslov=Religije u Hrvatskoj 2011.}}
hrvatske populacije. Šterc pripisuje te događaje teškim posljedicama ratova, izloženosti stranim dominacijama u višenacionalnim državama tokom 20. stoljeća, te neprikladnim državnim politikama u ekonomskim i demografskim pitanjima. "Ovakvi bi procesi i s tim intenzitetom razorili svaku populaciju, bez obzira na razinu njezine gospodarske razvijenosti i zato je danas Hrvatska praktički u demografskom slomu", ocjenjuje Šterc
Hrvatska nema službenu religiju. Sloboda religije je pravo definirano ustavom koji određuje sve vjerske zajednice kao jednake su pred zakonom i odvojene od države. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, 91,36% Hrvata su se izjasnili kao kao kršćani; od njih, rimokatolici čine najveću skupinu, što čini 86.28% stanovništva, nakon čega slijedi pravoslavci (4,44%), protestantizam (0,34%) i drugih kršćani (0,30%). Najveći religija nakon kršćanstva je islam (1,47%). 4.57% populacije se izjašnjavaju kao nereligiozni.U Eurostat Eurobarometar anketi 2010. godine, 69% stanovništva Hrvatske je odgovorio da „oni vjeruju u Boga”.
{{Stubičasti dijagram|float=right|naslov=Religije u Hrvatskoj 2021.|desno1=%|cifra_stuba1=78.97|ime_stuba1=[[Rimokatoličanstvo]]|boja_stuba1=#FF0000|maks=100|cifra_stuba2=3.32|ime_stuba2=[[Pravoslavlje]]|boja_stuba2=#403021|cifra_stuba3=1.32|boja_stuba3=#C154C1|ime_stuba3=[[Islam]]|cifra_stuba4=4.71|ime_stuba4=[[Ateizam]]|boja_stuba4=#228B22|ime_stuba5=Ostali|boja_stuba5=#FFBF00|cifra_stuba5=11.68}}{{col-begin|width=60%}}
{{col-break}}
{|class="wikitable" font-size: 90%"
|-
! width="100px" | Narod
! width="75px" | Broj <br> stanovnika
! width="55px" |%
|-
| [[Hrvati]] ||align=right| 3.874.321 ||align=right| 90,42%
|-
| [[Srbi]] ||align=right| 186.633 ||align=right| 4,36%
|-
| [[Bošnjaci]] ||align=right| 31.479 ||align=right| 0,73%
|-
| ''Regionalna pripadnost''<sup>3</sup> ||align=right|27.225||align=right| 0,64%
|-
| ''Ne izjašnjavaju se''<sup>5</sup> ||align=right| 26.763 ||align=right| 0,62%
|-
| [[Italijani]] ||align=right| 17.807 ||align=right| 0,42%
|-
| [[Albanci]] ||align=right| 17.513 ||align=right| 0,41%
|-
| [[Romi]] ||align=right| 16.975 ||align=right| 0,40%
|-
| [[Mađari]] ||align=right| 14.048 ||align=right| 0,33%
|-
| [[Slovenci]] ||align=right| 10.517 ||align=right| 0,25%
|-
|align=center colspan=3| <small> [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011.#Nacionalna pripadnost|Kompletna tabela]]<small>
|-
|align=left colspan=3|
<sup>3</sup><small>Popisanici se izjasnili kao Hercegovci, Dalmatinci, Zagorci, Istrijani, Primorci, Slavonci, Međimurci,...</small><ref name="Jabuka">[http://www.jabuka.tv/rezultati-popisa-u-hrvatskoj-vise-jugoslavena-nego-hercegovaca/ '''''Rezultati popisa: U Hrvatskoj više Jugoslavena nego Hercegovaca''''' prilog o Popisu na jabuka.tv]</ref>
<sup>5</sup><small>Popisanici, koji se nisu željeli nacionalno izjasniti </small>
|}
{{col-break}}
{|class="wikitable" font-size: 90%"
|-
! width="100px"| Jezik
! width="75px" | Broj <br> stanovnika
! width="55px" |%
|-
| [[Hrvatski jezik|Hrvatski]] ||align=right| 4.096.305 ||align=right| 95,60%
|-
| [[Srpski jezik|Srpski]] ||align=right| 52.879 ||align=right| 1,23%
|-
| [[Italijanski jezik|Italijanski]] ||align=right| 18.573 ||align=right| 0,43%
|-
| [[Albanski jezik|Albanski]] ||align=right| 17.069 ||align=right| 0,40%
|-
| [[Bosanski jezik|Bosanski]] ||align=right| 16.856 ||align=right| 0,39%
|-
| [[Romski jezik|Romski]] ||align=right| 14.369 ||align=right| 0,34%
|-
| [[Mađarski jezik|Mađarski]] ||align=right| 10.231||align=right| 0,24%
|-
| ''Nepoznato'' ||align=right| 9.329 ||align=right| 0,22%
|-
| [[Slovenski jezik|Slovenski]] ||align=right| 9.220 ||align=right| 0,22%
|-
| [[Srpskohrvatski jezik|Srpskohrvatski]] ||align=right| 7.822 ||align=right| 0,18%
|-
|align=center colspan=3| <small> [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011.#Maternji jezik|Kompletna tabela]]<small>
|}
{{col-end}}
== Obrazovanje ==
[[Datoteka:Splitska Opća gimnazija (Stara realka).JPG|mini|Zgrada Opće gimnazije u [[Split]]u]]
U Hrvatskoj je 2008. radilo 645 dječjih vrtića koji su ostvarivali programe predškolskog odgoja i naobrazbe. Udio privatnih vrtića je 33,9%, dok ostatak čine vrtići u gradskom, općinskom i županijskom vlasništvu. Ukupan broj djece koja su obuhvaćena nekim programom je 149.300 ili 56,6% djece u dobi od šest mjseci do šest godina. U privatnim vrtićima je smješteno 12,9% djece. Djeca s teškoćama u razvoju čine 3,6% vrtićke populacije dok je udio darovite djece 1,1%. Na 18 djece dolazi jedan odgojitelj, ako ubrajamo i kraće programe, a na 11 djece dolazi jedan odgojitelj u cjelodnevnom programu.
Broj osnovnih škola na kraju 2006. je 839 koje su u svom sastavu imale 1246 područnih škola. Ukupno je u 2085 škola bilo 384.634 učenika. Učenici obrazovanje započinju sa navršenih sedam godina, a završavaju sa petnaest. Osnovna škola ima osam razreda. U prva četiri djecu obrazuje jedan učitelj. U druga četiri razreda djeca dobivaju učitelja iz svakog predmeta. Odnos broja učitelja i učenika u redovitom obrazovanju bio je 1:13, a obrazovanju za djecu i mladež s teškoćama u razvoju 1:2,9. Udio žena u učiteljskom populacije je 78,9%. U 2057 škola nastava se izvodila samo na jednom jeziku, od čega u 2015 na hrvatskom, u 19 na srpskome, u 11 na talijanskome, u sedam na češkome, u pet na mađarskome. Osim na [[Hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]] 28 škola nastavu izvodi na jezicima nacionalnih manjina. Prvi put u školske klupe sjelo je 43.286 prvašića što je gotovo 3% manje prvašića nego lani.
== Zdravstvo ==
[[Datoteka:KBC Rebro aerial.jpg|mini|293x293piksel|KBC Zagreb lokacija na Rebru, najveća zdravstvena ustanova u Hrvatskoj]]
U Hrvatskoj postoji 69 bolnica i banja, i to 3 klinička bolnička centra, 4 kliničke bolnice i 7 klinika, 22 opće bolnice, 27 specijalnih bolnica, 2 banje i 3 privatne bolnice. Pored toga, u manjim gradovima je radilo još 9 općih bolnica i 6 ambulantnih porodilišta. Broj bolničkih kreveta smanjio se za oko 24% između 1990. i 2000. U 2004. bilo je 24.549 bolničkih kreveta. Iste godine u bolnicama se liječilo 726.320 osoba.
Hrvatska, sa 276 liječnika na 100.000 stanovnika, ispod je prosjeka zemalja u tranziciji i zemalja [[Evropska unija|EU]]. Manjak liječnika mogao bi biti dugoročni problem za Hrvatsku, na što ukazuje i sve manji interes mladih za studij medicine, jer se 1990. godine za jedan upis kandidiralo sedam kandidata, a danas ima samo 2,2 kandidata. Ovo je takođe praćeno negativnim odabirom, odnosno nižim prosječnim ocjenama. U hrvatskim bolnicama radi oko 7000 liječnika, a u samo četiri osnovne grane medicine, interne, kirurgije, ginekologije i pedijatrije nedostaje 925 specijalista. U Hrvatskoj postoji 16.956 liječnika od čega 12.149 u zdravstvenim ustanovama, a 3992 ljekara u ljekarništvu i drugim djelatnostima
== Kultura ==
[[Datoteka:Članice folklornog društva u narodnoj nošnji iz Hrvatske.jpg|mini|Članice folklornog društva u iz Hrvatske u svojoj narodnoj nošnji|225x225piksel]]
Hrvatska kultura zasniva se na viševjekovnoj historiji iz koje su očuvani mnogi spomenici, umjetnička i naučna djela. Hrvatska ima šest spomenika svjetske baštine i osam [[Nacionalnih parkovi Hrvatske|nacionalnih parkova]]. Zanimljivo je da je Hrvatska ostavila trag i na historiji [[kravata]] kao izvor tih odjevnih predmeta.
Hrvatska je dala mnoge umjetnike i naučnike svjetskog glasa kao što su kipar [[Ivan Meštrović]], fizičari [[Ruđer Bošković]], [[Nikola Tesla]] i mnogi drugi. Posebnost Hrvatske su njeni brojni i plodni izumitelji, među koje spadaju [[Eduard Slavoljub Penkala]] ([[nalivpero]]) i [[Faust Vrančić]] ([[padobran]]).
=== Nauka ===
Iz Hrvatske dolaze mnogi važni znanstvenici i izumitelji. [[Ljubomorni Eduard Penkala]] izumio je mehaničku olovku, [[Faust Vrančić]] izumio je padobran, a [[Ivana Lupis-Vukić]] izmislila je torpedo. [[Ivan Vučetić]] izumitelj je otiska prsta, sistema identifikacije otisaka prstiju. Za pronalazak prve naftne bušotine odgovoran je [[Antun Lučić]]. Najistaknutiji naučnici su [[Ruđer Bošković]], [[Dragutin Gorjanović-Kramberger]], [[Andrija Mohorovičić]] i [[Milutin Milanković]]. [[Ivan Lučić]] naziva se ocem hrvatske historiografije, a ostali značajni povjesničari su [[Juraj Rattkay]], [[Ivan Kukuljević Sakcinski]], [[Franjo Rački|Franjo Racki]], [[Tadija Smiciklas]], [[Vjekoslav Klaić|Vjekoslav Klaic]] i [[Ferdo Šišić]]
=== Arhitektura ===
[[Datoteka:Zadar - église Saint-Donat.jpg|mini|Crkva Sv. Donata iz 9. st. u Zadru]]
[[Arhitektura Hrvatske]] ( hrvatska ''Hrvatska arhitektura'' ) -Do sada su, u jednom ili drugom stupnju, prolazile sve glavne faze razvoja evropske arhitekture, kroz brojne utjecaje zemalja i naroda koji su na ovaj ili onaj način u povijesti nadzirali zemlje današnje Hrvatske.
Značajka hrvatske arhitekture je tijesno preplitanje historije kulturne tradicije zapada i istoka. Druga važna značajka razvoja arhitekture na hrvatskim zemljama bila je relativno rana i visoka razina urbanizacije , jer zemlja ima mnogo gradova utemeljenih još u antičko ili srednjovjekovno razdoblje. Nesporni vrhunac arhitektonskog stvaralaštva u Hrvatskoj bila je arhitektura ''dalmatinske renesanse'' ; značajan utjecaj na hrvatsku arhitekturu imao je i boravak u strukturi Austro-Ugarske, što je omogućilo mnogim arhitektima, austrijskim i predstavnicima drugih nacionalnosti iz cijelog carstva, da rade u hrvatskim gradovima, što je općenito odredilo moderni izgled mnogih gradova, uključujući glavni grad Zagreb . Stvaranje hrvatske države (u obliku sjedinjenja sa susjednim južnoslavenskim zemljama) i konačno postizanje neovisnosti ( 1991. ) također su dali poticaj intenzivnom razvoju i modernizaciji hrvatske arhitekture.
=== Muzika ===
Muzika Hrvatske, kao i podjele same zemlje, ima dva glavna utjecaja: srednjoevropska, prisutna u središnjim i sjevernim dijelovima zemlje, uključujući [[Slavonija|Slavoniju]], i mediteranska, prisutna u obalnim regijama [[Dalmacija|Dalmacije]] i [[Istra|Istre]].U Hrvatskoj su popularni i [[Pop-muzika|pop]] i [[Rock muzika|rock]],pod utjecajem dalmatinskih ili slavonskih folklornih elemenata.
=== Gastronomija ===
[[Datoteka:Štrukli iz Okrugljaka.jpg|mini|Zagorski štrukli]]
[[Hrvatska kuhinja]] je heterogena i poznata kao kuhinja više regija, jer svaka regija Hrvatske ima posebnu kulinarsku tradiciju. Kuhinja datira unazad od drevnih vremena. Razlike u izboru prehrane i oblika kuhanja su najzapaženije između onih na kopnu i i onih na priobalnim regijama. Kopnena kuhinja je okarakterizirana ranim slavenskim i u zadnje vrijeme kontaktima sa susjednim kulturama - mađarskom i turskom, koristeći mast za kuhanje, i začine kao [[biber]], papriku i [[bijeli luk]]. Priobalna regija ima utjecaje grčke i rimske kuhinje, kao i kasnije [[Mediteranska kuhinja|mediteranske kuhinje]], posebno italijanske (posebno venecijanska). Priobalna kuhinja koristi [[maslinovo ulje]], i biljke i začine kao što su [[ruzmarin]], [[kadulja]], lovorov list, [[origano]], [[mažuran]], [[cimet]], [[klinčić]], [[Muskatni oraščić|muskantni oraščić]], koru limuna i naranče. Seoske kuharske tradicije su bazirane na maštovitim varijacijama nekoliko osnovnih sastojaka (žitarice, mliječni proizvodi, meso, riba, povrće) i procedure za kuhanje (dinstanje, pečenje, prženje, pečenje), dok buržoaska kuhinja uključuje više komplikovane procedure i korištenje odabranih bilja i začina. Charcuterie je dio hrvatske tradicije u svim regijama. Hrana i recepti iz drugih zemalja bivše [[Socijalistička federativna republika Jugoslavija|Jugoslavije]] su popularni u Hrvatskoj.
Hrvatska kuhinja može se podijeliti u nekoliko regionalnih kuhinja ([[Istra]], [[Dalmacija]], [[Dubrovnik]], [[Lika]], [[Gorski kotar|Gorski Kotar]], [[Hrvatsko Zagorje|Zagorje]], [[Međimurska županija|Međimurje]], [[Podravina]], [[Slavonija]]) od kojih sve imaju svoje posebne tradicije kuhanja, karakteristične za područje, a ne nužno dobro poznate u drugim dijelovima Hrvatske. Većina jela, međutim, može se naći širom zemlje, sa lokalnim varijantama.
=== Filatelija ===
[[Datoteka:First edition 1941 Independent State of Croatia stamp.jpg|mini|Prva hrvatska marka iz 1941.]]
[[Filatelija u Hrvatskoj]] počinje raspadom Kraljevine Jugoslavije 1941. i osnivanjem NDH. Raspadom zajedničke države Jugoslavije hrvatska pošta 1991. izdaje marke sa natpisom Republika Hrvatska. Područje [[Rijeka (grad)|Rijeke]] (Fiume) je zbog informativnih razloga obuhvaćeno ovim člankom, pripada inače filatelistički [[Italija|Italiji]]. Raspadom [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] 6. aprila 1941. i osnivanjem [[NDH]] 10. aprila već 12. aprila Hrvatska pošta izdaje, zapravo koristi seriju jugoslovenskih marki sa likom [[Petar I, kralj Srbije|kralja Petra I]] i označava ih različitim žigovima. U prvoj seriji je žig NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA preko lika kralja, a riječ [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslavija]] je precrtana sa šest okomitih crta. Vrijednosti su još u dinarima i iznose od 50 [[para]] do 5,50 [[dinar]]a. Ta se serija smatra prvim hrvatskim markama.
Na drugoj seriji, sa više vrijednosti je utisnut [[grb Hrvatske]] sa tekstom NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA. Vrijednosti su od 25 para do 30 dinara.
Sve do 7. jula 1941 koriste se jugoslovenske marke u dinarskim vrijednostima uvijek sa žigom NDH.
Tek u julu 1941 uvođenjem kune kao platežnog sredstva izlazi serija od 19 maraka sa motivima iz Hrvatske, kao i Bosne i Hercegovine i [[Zemun]]a. Tu su detalji iz [[Karlovac|Karlovca]], [[Jajce|Jajca]], [[Varaždin]]a, [[Velebit]]a, [[Zagreb]]a, [[Osijek]]a, [[Konjic]]a, [[Dubrovnik]]a, [[Banja Luka|Banja Luke]], [[Sarajevo|Sarajeva]], [[Hvar]]a, [[Senj]]a, [[Split]]a... Vrijednosti su od 25 [[banica]] do 100 [[kuna]].9.septembra 1991. izlazi prva hrvatska marka u Republici Hrvatskoj. Na njoj se nalazi avion u čijoj je pozadini Zagrebačka katedrala i grad Dubrovnik. Marka ima vrijednost od 1 jugoslovenskog dinara i svijetlo plave je boje. Postoje dvije varijante sa raznim nazubčenjem, kao i nekoliko varijanti sa greškom u tisku. Izdanje je ukupno oko 8.000.000 komada. Grb Hrvatske u gornjem uglu je crven, a posebno je tražena marka sa grbom u crnoj boji.
Uvodenjem hrvatskog dinara 1992. sve nove marke imaju vrijednost u HRD. Motivi su osobe iz Hrvatske prošlosti ban Josip Jelačić, Stjepan Radić, Ante Starčević, kralj Tomislav, ali i gradovi pogođeni ratom (Knin, Dubrovnik, Vukovar, Šibenik).
Vremenom se teme mijenjaju i prilagodavaju filatelističkim krugovima Evrope, te su izdanja Olimpijada, otkriće Amerike, Božić, umjetnost, flora i fauna sve češči na hrvatskim markicama.
=== Sport ===
[[Datoteka:Luka Modric 2018.png|mini|231x231px|[[Luka Modrić]]]]
====== Nogomet ======
Najveći uspjeh hrvatskog nogometa postigla je nogometna reprezentacija osvajanjem srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu u Rusiji. [[Luka Modrić]] osvojio je Zlatnu loptu kao najbolji igrač.[[GNK Dinamo Zagreb|GNK Dinamo]] je jedini hrvatski klub koji uspio osvojiti neki evropski trofej, Kup velesajamskih gradova 1967, preteču Kupa UEFA i Evropske lige. Drugi najpopularniji nogometni klub je splitski [[HNK Hajduk Split|Hajduk]] koji je od hrvatskih klubova najuspješniji u najelitnijim nogometnom natjecanju ligi prvaka gdje je došao do 1/4 finala.
====== Rukomet ======
Hrvatska rukometna reprezentacija ubraja se u najbolje rukometne reprezentacije svijeta. Hrvatska ima čak 13 medalja s velikih natjecanja. Osvojila je dva zlata s Olimpijskih igara te povijesni trofej svjetskog prvaka 2003., a bila je viceprvak Evrope 2008. i 2010.
====== Košarka ======
Hrvatska košarkaška reprezentacija je igrala finale sa Sjedinjenim Državama čija je reprezentacija nazvana Dream team na olimpijskim igrama u Barceloni. [[Dražen Petrović]] se smatra najvećim evropskim košarkašem svih vremena koji je Evropljanima otvorio put u NBA.
<br />
== Praznici ==
{| class="wikitable"
!Datum
!Blagdan
|-
|1. januar
|[[Nova godina]]
|-
|6. januar
|[[Sveta tri kralja]]
|-
|''40 dana od Pepelnice izuzev nedjelja''
|[[Uskrs]]
|-
|''dan nakon Uskrsa''
|[[Uskrsni ponedjeljak]]
|-
|1. maj
|[[Praznik rada]]
|-
|30. maj
|[[Dan državnosti Hrvatske|Dan državnosti]]
|-
|''60 dana nakon Uskrsa''
|[[Tijelovo]]
|-
|22. juni
|[[Dan antifašističke borbe]]
|-
|25. juni
|[[Dan nezavisnosti Hrvatske|Dan nezavisnosti]]
|-
|5. august
|[[Dan pobjede i domovinske zahvalnosti]]
|-
|15. august
|[[Velika Gospa]]
|-
|8. oktobar
|[[Dan Hrvatskog sabora]]
|-
|1. novembar
|[[Svi Sveti|Svi sveti]]
|-
|25. decembar
|[[Božić]]
|-
|26. decembar
|[[Sveti Stjepan]]
|}
== Energetika ==
{{Energetski izvori Hrvatske}}
== Također pogledajte ==
* [[Komunikacije u Hrvatskoj]]
* [[Prijevoz u Hrvatskoj]]
* [[Vanjski poslovi Hrvatske]]
* [[Vojska Hrvatske]]
* [[Udruženje hrvatskih pravoslavnih vjernika]]
* [[Geografija Hrvatske]]
* [[Sport u Hrvatskoj]]
* [[Požari u Hrvatskoj 2007.]]
* [[Registarske oznake za vozila u Hrvatskoj]]
== Reference ==
{{Refspisak}}
== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Croatia}}
* [http://www.vlada.hr/ Vlada Hrvatske]
* [http://www.croatia.hr/ Hrvatska turistička zajednica]
{{Države Evrope}}
{{EU}}
{{Jugoslavenska hronologija}}
{{Mediteranska unija}}
{{NATO}}
{{Vijeće Evrope}}
{{Balkanske države}}
{{Mediteranske države}}
{{Normativna kontrola}}
[[Kategorija:Hrvatska| ]]
[[Kategorija:Države svijeta]]
[[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1991.]]
[[Kategorija:Države članice Ujedinjenih nacija]]
[[Kategorija:Države članice Evropske unije]]
ezmlud83krn8jhxw3i480ts4xokfhz8
Dizajn
0
1072
3819982
3797303
2026-03-26T14:48:15Z
Panasko
146730
[[Kategorija:Ljudske aktivnosti]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)
3819982
wikitext
text/x-wiki
{{Nedostaju izvori}}
'''Dizajn''' je ''proces'' donošenja serije odluka koje imaju za cilj konstruisanje, oblikovanje ili kreiranje nečega. Dizajn se obično odvija po unaprijed određenom planu, ideji ili zamisli. Svrha dizajna je realizacija plana ili ideje koji mogu biti uzrokovani potrebom da se riješi određen problem. Zbog toga se proces dizajna često definiše i kao proces rješavanja problema.
Kada se govori od dizajnu nekog proizvoda, predmeta ili objekta, obično se pod dizajnom smatra aranžman ili konfiguracija pojedinačnih komponenti koji čine cjelinu proizvoda, predmeta ili objekta.
Riječ ''dizajn'' ima korijen u latinskim riječima ''de'' i ''signare''.
Danas dizajn ne predstavlja specifičnu profesiju niti disciplinu jer je pojam preširok. Postoje mnogobrojne discipline dizajna. Neke od njih su:
* [[industrijski dizajn]]
* [[interijer dizajn]]
* [[grafički dizajn]]
* [[modni dizajn]]
* [[type dizajn]]
Razvojem tehnologije i shodno potrebama društva, nameću se nove oblasti dizajna koje su tek u začetku razvoja kao što su:
* [[web dizajn]]
* [[interaktivni dizajn]]
* [[informacioni dizajn]]
Neki pojmovi koji se često vežu uz dizajn su: [[ergonomija]]; [[estetika]]
{{Commonscat|Design}}
== Reference ==
{{Refspisak}}
== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}
[[Kategorija:Umjetnost]]
[[Kategorija:Dizajn| ]]
[[Kategorija:Ljudske aktivnosti]]
6zr886df3ekxkjyux9tiz9bqilxtpkz
Etnologija
0
1084
3819920
3811630
2026-03-26T14:40:16Z
Panasko
146730
[[Kategorija:Kulturološka antropologija]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)
3819920
wikitext
text/x-wiki
{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:Noć muzeja 2014, Čakovec - etnografska vitrina.jpg|mini|230px|Narodni običaji iz [[Međimurska županija|Međimurja]], sjeverna [[Hrvatska]], prikazani u Muzeju Međimurja u [[Čakovec|Čakovcu]]]]
'''Etnologija''' (od [[grčki jezik|grčkog]] ''ethnos'' što znači porodica, ljudi) je nauka koja se bavi proučavanjem naroda, njihovih običaja, porijekla, narodnih nošnji, nacionalne hrane.
=== Materijalna kultura ===
Istraživanje oblika privređivanja ili privrede: lov, ribolov, poljodjelstvo, stočarstvo, sakupljanje, voćarstvo i slično. Ovdje pripada i sve ono što je čovjek napravio svojim rukama, tu spadaju: graditeljstvo, odijevanje, nakit, rukotvorstvo, obrti, oružje, jelo i piće, prometna sredstva i trgovačka platežna sredstva.
=== Socijalna kultura ===
Istraživanja porodice i socijalne organizacije, tajna i totemska društva, dobni razredi, spolni život, običajna prava.
=== Duhovna kultura ===
Sastavni dio ovog oblika kulture je vezan uz umni rad, tu su običaji vezani uz razne poslove, razne igre, ples, razni oblici domorodačke religije, vjerovanja, folklor, usmena književnost, predodžbe o životu i različita znanja.
== Također pogledajte ==
== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Ethnology}}
* http://www.germananthropology.com/
* http://anthro.amnh.org/anthro.html
* http://www.ethnologue.com/
{{Normativna kontrola}}
[[Kategorija:Etnologija|*]]
[[Kategorija:Sociološke teorije]]
[[Kategorija:Kulturološka antropologija]]
ox7ety72v4plv4lz0r15ypfzyfttcc7
Kategorija:Umjetnost
14
2322
3819979
3766473
2026-03-26T14:47:59Z
Panasko
146730
[[Kategorija:Ljudske aktivnosti]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)
3819979
wikitext
text/x-wiki
{{Kategorija|Umjetnost}}
{{Commonscat|Art}}
[[Kategorija:Kultura|Umjetnost]]
[[Kategorija:Kreativnost|Umjetnost]]
[[Kategorija:Humanističke nauke|Umjetnost]]
[[Kategorija:Ljudske aktivnosti]]
q8umshzi5rx0pf9489elfkqek0gyq4c
Korisnik:Palapa/Kosmos
2
3273
3819828
324889
2026-03-26T12:24:39Z
Palapa
383
Uklonjeno preusmjerenje na [[Svemir]]
3819828
wikitext
text/x-wiki
Zvijezde koje se okreću na noćnom nebu
Kosmos (/ˈkɒzmɒs/, američki također /-moʊs, -məs/;[1] starogrčki: κόσμος, romanizirano: kósmos) je alternativni naziv za svemir ili njegovu prirodu ili red. Upotreba riječi kosmos podrazumijeva posmatranje svemira kao složenog i uređenog sistema ili entiteta.
== Reference ==
{{Refspisak}}
== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}
sxb5jlrknvrbjpb81g3utj6yafsx7a4
3819829
3819828
2026-03-26T12:25:04Z
Palapa
383
Palapa premjestio je stranicu [[Kosmos]] na [[Korisnik:Palapa/Kosmos]] bez ostavljanja preusmjerenja
3819828
wikitext
text/x-wiki
Zvijezde koje se okreću na noćnom nebu
Kosmos (/ˈkɒzmɒs/, američki također /-moʊs, -məs/;[1] starogrčki: κόσμος, romanizirano: kósmos) je alternativni naziv za svemir ili njegovu prirodu ili red. Upotreba riječi kosmos podrazumijeva posmatranje svemira kao složenog i uređenog sistema ili entiteta.
== Reference ==
{{Refspisak}}
== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}
sxb5jlrknvrbjpb81g3utj6yafsx7a4
Kategorija:Zabava
14
3612
3819943
2001998
2026-03-26T14:44:41Z
Panasko
146730
[[Kategorija:Ljudske aktivnosti]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)
3819943
wikitext
text/x-wiki
{{Kategorija|Zabava}}
<!-- [[Slika:|right|mini|150px|Markica [[Sjedinjene Američke Države|S.A.D.-a]] sa slikom rok koncerta [[1950ih|50ih]] godina.]]-->
'''Zabava''' je emocionalna diverzija koja ima za cilj držati pažnju gledalaca ili sudionika.
{{Commonscat|Entertainment}}
[[Kategorija:Kultura]]
[[Kategorija:Ljudske aktivnosti]]
pwv7c2z9whbqhnlve7ybotpczlnpq4l
1998.
0
3945
3820040
3819334
2026-03-26T19:59:36Z
AnToni
2325
/* Decembar */
3820040
wikitext
text/x-wiki
{{godina}}
{{Godina u drugim kalendarima}}
'''1998.''' (MCMXCVIII) je bila uobičajena godina koja počinje u četvrtak po gregorijanskom kalendaru, 1998. godina nove ere i ''Anno Domini'' (AD), 998. godina 2. milenija, 98. godina 20. stoljeća i deveta godina 1990-ih.
1998. je proglašena [[Međunarodna godina okeana|Međunarodnom godinom okeana]].<ref>{{Cite web|url=https://web.archive.org/web/20100707135159/http://ioc.unesco.org/IYO/newsdesk/97-250e.htm|title=1998—INTERNATIONAL YEAR OF THE OCEAN: MESSAGE OF UNESCO DIRECTOR-GENERAL {29 December 1997}|date=7. 7. 2010|website=web.archive.org|access-date=28. 1. 2024}}</ref>
== Događaji ==
* [[Homoseksualnost]] dekriminalizirana u Republici Srpskoj.
=== Januar===
* U [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] uvedena [[konvertibilna marka]].
* [[1. januar]] - Pušenje postaje zabranjeno u svim barovima i restoranima u [[Kalifornija|saveznoj državi Kalifornija]].
* [[2. januar]] -
** Vlasti [[Niger]]a uhapsile bivšeg premijera [[Hamu Amadu]]a, pod optužbom da je učestvovao u zavjeri u kojoj je ubijen šef države [[Ibrahim Bare Mainasara]].
** [[Rusija]] počinje sa cirkulacijom novih [[Ruska rublja|rublji]] kako bi se obuzdala [[inflacija]].
* [[12. januar]] -
** 19 evropskih država potpisalo dokument o zabrani [[kloniranje|kloniranja]] ljudskih bića.
** u [[Beograd]]u počeo štrajk ''Gradskog saobraćajnog preduzeća''. Prvi put u stogodišnjoj historiji javnog prijevoza na beogradske ulice nije izašlo nijedno vozilo GSP. Štrajk trajao šest dana.
* [[15. januar]] - inauguracija [[Milo Đukanović|Mila Đukanovića]] za predsjednika [[Crna Gora|Crne Gore]] izazvala burne proteste pristalica bivšeg predsjednika [[Momir Bulatović|Momira Bulatovića]], vođe promiloševićeve struje u Crnoj Gori. Taj događaj označio ozbiljan rascjep u jugoslavenskoj vladajućoj nomenklaturi. Predsjednik Jugoslavije [[Slobodan Milošević]] nikada nije priznao pobjedu Đukanovića, što je saveznu državu dovelo u stanje provizorijuma, koje se održalo i po odlasku Miloševića sa vlasti, u oktobru [[2000]].
* [[21. januar]] - na poziv [[kuba]]nskog predsjednika [[Fidel Kastro|Fidela Kastra]] papa [[Jovan Pavle II]] počeo petodnevnu historijsku posjetu toj komunističkoj zemlji.
* [[24. januar]] - u eksploziji koja je izazvala požar u oknu rudnika [[ugalj|uglja]] Vangđiajing u [[Kina|kineskoj]] provinciji Liaoning poginulo je 77 ljudi.
* [[28. januar]] - u [[Indija|Indiji]] na smrt osuđeno svih 26 optuženih za učešće u zavjeri i ubistvu bivšeg premijera [[Radživ Gandi|Radživa Gandija]].
=== Februar ===
=== Mart ===
* [[8. mart]] – Počelo 33. [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|svjetsko prvenstvo]] u [[biatlon]]u u muškoj i 15. [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|prvenstvo]] u ženskoj konkurenciji, na [[Slovenija|slovenskoj]] [[Pokljuka|Pokljuki]];
=== April ===
* [[4. april]] - U eksploziji [[metan]]a u [[ukrajina|ukrajinskom]] rudniku uglja Skačinsko poginula 63 rudara.
=== Maj ===
=== Juni ===
=== Juli ===
* [[27. juli]] – bivša stažistkinja u Bijeloj kući, [[Monika Lewinski]] dala je prvu izjavu istražiteljima i time prekinula šestomjesečnu šutnju u vezi sa ljubavnom aferom sa američkim predsjednikom [[Bill Clinton|Billom Clintonom]].
=== August ===
* [[7. august]] – U simultanim napadima na [[Sjedinjene Američke Države|američka]] konzulate u [[Nairobi]]ju ([[Kenija]]) i [[Dar es Salaam]]u ([[Tanzanija]]) 224 mrtvih. Napadi povezani sa [[Osama bin Laden|Osamom bin Ladenom]].
=== Septembar ===
* [[4. septembar]] – [[Larry Page]] i [[Sergey Brin]] osnovali [[Google]].
* [[12. septembar]] – Održani treći [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998.|Opći izbori Bosni i Hercegovini]];
=== Oktobar ===
=== Novembar ===
* [[18. novembar]] - [[Alice McDermott]] dobila nagradu National Book Award za svoj roman "Charming Billy".
* [[19. novembar]] - Slika [[Vincent van Gogh|Vincenta van Gogha]] "Portret umjetnika bez brade" prodana na aukciji za 71,5 miliona dolara.
* [[20. novembar]] - Lansirana [[Zarya]], prvi modul Međunarodne svemirske stanice (ISS).
* [[20. novembar]] - Sud u [[Afganistanu]] oslobodio [[Osama bin Laden|Osamau bin Ladena]] optužbe za bombaške napade na američke ambasade u [[Keniji]] i [[Tanzaniji]].
=== Decembar ===
* [[2. decembar]] – Pripadnici međunarodnih snaga u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] ([[SFOR]]) uhapsili su u [[Bijeljina|Bijeljini]] [[Radislav Krstić|Radislava Krstića]], aktivnog [[general]]a [[vojska|Vojske]] [[Republika Srpska|republike Srpske]] i predali ga [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnom sudu]] za ratne zločine u [[Den Haag]]u.
== Rođeni ==
=== Januar===
* [[18. januar]] – [[Milena Todorova]], [[bugarska]] [[biatlon]]ka
* [[23. januar]] – Jahseh Dwayne Onfroy, poznat kao [[XXXTentacion]], američki reper
=== Februar ===
* [[14. februar]] – [[Amar Gegić]], bosanskohercegovački [[košarka]]š
=== Mart ===
* [[5. mart]] – [[Zhang Chunyu]], [[Kina|kineski]] olimpijski [[biatlon]]ac
=== April ===
* [[30. april]] – [[Samuela Comola]], [[italija]]nska [[biatlon]]ka
=== Maj ===
* [[27. maj]] – [[Teodora Đukić]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] [[Nordijsko skijanje|nordijska skijašica]]
=== Juni ===
=== Juli ===
* [[12. juli]] – [[Shai Gilgeous-Alexander]], [[Kanada|kanadski]] [[košarka]]š
* [[28. juli]] – [[Aleksandar Muhin (biatlonac)|Aleksandar Muhin]], [[kazahstan]]ski [[biatlon]]ac
=== August ===
* [[11. august]] – [[Šejla Merdanović]], bosanskohercegovačka [[Alpsko skijanje|alpska skijašica]]
* [[19. august]] – [[Katarina Bogdanović]], bosanskohercegovačka nordijska skijašica
=== Septembar ===
* [[9. septembar]] – [[Natalia Sidorowicz]], [[poljska]] [[biatlon]]ka
* [[18. septembar]] – [[Meng Fanqi]], [[Kina|kineska]] [[biatlon]]ka
* [[20. septembar]] – [[Sara Mumović]], bosanskohercegovačka nordijska skijašica
* [[21. septembar]] – [[Tadej Pogačar]], slovenski biciklist
=== Oktobar ===
=== Novembar ===
=== Decembar ===
* [[3. decembar]] – [[Tereza Vinklárková]], [[češka]] [[biatlon]]ka
* [[17. decembar]] – [[Martin Ødegaard]], [[Norveška|norveški]] [[nogomet]]aš;
* [[20. decembar]] – [[Kylian Mbappé]], [[Francuska|francuski]] [[Nogomet|nogometaš]];
* [[27. decembar]] – [[Luka Garza]], [[Bosanskohercegovački|bosanskohercegovačko]]-američki košarkaš;
== Umrli ==
=== Januar===
* [[6. januar]] – [[Rista Antunović]], [[narodni heroj Jugoslavije]]
* [[7. januar]] – [[Vladimir Prelog]], hrvatsko-švicarski hemičar i dobitnik [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] [[Nobelova nagrada za hemiju|za hemiju]] [[1975.]]
=== Februar ===
* [[25. februar]] – [[Elly Bašić]], hrvatska pijanistica i muzička pedagogica
=== Mart ===
* [[8. mart]] – [[Mustafa Hajrulahović Talijan]], general Armije RBiH
=== April ===
* [[15. april]] – [[Pol Pot]], kambodžanski političar
=== Maj ===
* [[5. maj]] – [[Frithjof Schuon]], duhovni učitelj, filozof i metafizičar
=== Juni ===
=== Juli ===
* [[20. juli]]
** [[Ibrahim Halilović]], banjalučki muftija
** [[Tossy Spivakovsky]], rusko-američki violinist
=== August ===
=== Septembar ===
* [[6. septembar]] – [[Akira Kurosawa]], japanski režiser, scenarist i producent
=== Oktobar ===
* [[22. oktobar]] – [[Odette Bancilhon]], [[francuska]] [[astronom]]kinja
* [[23. oktobar]] – [[Eero Laine (biatlonac)|Eero Laine]], [[Finska|finski]] [[biatlon]]ac
=== Novembar ===
=== Decembar ===
* [[1. decembar]] – [[Freddie Young]], američki režiser
== [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] ==
* [[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]]
** [[Robert B. Laughlin]], [[Sjedinjene Američke Države]]
** [[Horst Ludwig Störmer|Horst L. Störmer]], [[Njemačka]]
** [[Daniel C. Tsui]], SAD
* [[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]]
** [[Walter Kohn]], SAD
** [[John Pople|John A. Pople]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
* [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]]
** [[Robert F. Furchgott]], SAD
** [[Louis J. Ignarro]], SAD
** [[Ferid Murad]], SAD
* [[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]]
** [[José Saramago]], [[Portugal]]
* [[Nobelova nagrada za mir|Mir]]
** [[John Hume]], UK
** [[David Trimble]], UK
* [[Nobelova nagrada za ekonomiju|Ekonomija]]
** [[Amartya Sen]], [[Indija]]
== Reference ==
{{Refspisak}}
{{commonscat|1998}}
{{Normativna kontrola}}
ir1cg44e3zcdgccvqxjadi2qva175hx
Kosmologija
0
3990
3819830
3733147
2026-03-26T12:28:33Z
Palapa
383
3819830
wikitext
text/x-wiki
{{Fizička kosmologija}}
[[Datoteka:The_Hubble_eXtreme_Deep_Field.jpg|mini|Osim nekoliko zvijezda u prvom planu (koje su sjajne i lako prepoznatljive jer samo one imaju [[Difrakcijski šiljci|difrakcijske šiljke]]), svaka čestica svjetlosti na kompozitnoj fotografiji je pojedinačna [[galaksija]], neke od njih stare čak 13,2 milijarde godina; procjenjuje se da vidljivi svemir sadrži više od 2 triliona galaksija.<ref>{{Cite web|url=http://www.nasa.gov/feature/goddard/2016/hubble-reveals-observable-universe-contains-10-times-more-galaxies-than-previously-thought|title=Hubble Reveals Observable Universe Contains 10 Times More Galaxies Than Previously Thought|date=13 October 2016|editor-last=Hille|editor-first=Karl|publisher=[[NASA]]|access-date=17 October 2016}}</ref> Iz [[Hubble eXtreme Deep Field|Hubble eXtreme Deep Field-a]].]]
'''Kosmologija'''<ref>{{Cite book|url=https://arxiv.org/pdf/2507.21266|title=Anisotropic cosmology using observational datasets}}</ref> je nauka koja se bavi makrostrukturom i historijom [[svemir]]a. Dijelom se odnosi na stvari koje se odnose na njegovo porijeklo i evoluciju. Usko je povezana s [[astronomija|astronomijom]], [[filozofija|filozofijom]] i [[religija|religijom]].
== Fizička kosmologija ==
*[[Veliki prasak]]
**[[Friedmann-Lemaître-Robertson-Walker]]-ova metrika<ref>{{Citation|title=Time-Dependent Gravity: The Friedmann-Lemaître-Robertson-Walker (FLRW) Cosmological Solution|url=https://www.cambridge.org/core/books/classical-field-theory/timedependent-gravity-the-friedmannlemaitrerobertsonwalker-flrw-cosmological-solution/5F9D837780AE5C3D3FE1866A8D88B965|publisher=Cambridge University Press|date=2019|accessdate=2026-03-26|isbn=978-1-108-47701-7|pages=433–440}}</ref>
**[[Oblik Svemira]] prema teoriji Velikog praska
*[[Kosmološki princip]]
*[[Hubbleov zakon]]
**[[Konformalna udaljenost]]
*[[Kosmičko mikrovalno pozadinsko zračenje]] (KMPZ)
**[[Kosmička varijansa]]
*[[Nukleosinteza Velikog praska]]
*[[Formacija i evolucija galaktika]]
*[[Kosmička varijacija]]
*[[Makrostruktura Svemira]]
*[[Tamna tvar]]
*[[Tamna energija]]
*[[Kosmička inflacija]]
*[[Topološki defekti]]
*[[Konačna sudbina Svemira]]
Zbog ekstremnih uslova za koje se vjeruje da su bili prisutni tokom prvih minuta kosmičke prošlosti,<ref>{{Cite web|url=https://physics.mit.edu/news/it-all-started-with-a-big-bang-the-quest-to-unravel-the-mystery-behind-the-birth-of-the-universe/|title=It all started with a Big Bang – the quest to unravel the mystery behind the birth of the universe|last=Heatley|first=Kim|date=2024-10-31|website=MIT Physics|language=en-US|access-date=2026-03-26}}</ref> kosmolozi često sarađuju sa naučnicima iz srodnih naučnih oblasti poput [[fizika čestica|fizike čestica]].
=== Nestandardna fizikalna kosmologija ===
*[[Plazmatska kosmologija]]
*[[Izvan standardnog modela Velikog praska]]
*[[Teorija stabilnog stanja]]
=== Filozofska kosmologija ===
*[[Predsokratski filozofi]]
*[[Antropski princip]]
=== Religijska kosmologija ===
*[[Kreacionizam]]
*[[Inteligentni dizajn]]
*[[Kosmogonija]]
== Također pogledajte ==
* [[Spisak astronoma]]
* [[Tao]]
{{AstronomijaPortal}}
{{Commonscat|Cosmology}}
== Reference ==
{{Refspisak}}
== Vanjski linkovi ==
* {{cite web|url=http://www.astro.ucla.edu/~wright/cosmology_faq.html|title=Frequently Asked Questions in Cosmology|last=Wright|first=Edward L.|date=24 May 2013|publisher=Division of Astronomy & Astrophysics, [[University of California, Los Angeles]]|location=Los Angeles|archive-url=https://web.archive.org/web/20191210001221/http://www.astro.ucla.edu/~wright/cosmology_faq.html|archive-date=10 December 2019|url-status=live|access-date=19 January 2020|author-link=Edward L. Wright}}
{{Kosmologija}}
{{Grane astronomije}}
{{Normativna kontrola}}
[[Kategorija:Kosmologija| ]]
[[Kategorija:Fizička kosmologija]]
kk1j8oqbsnu7rxrkcohq78igivjq9f1
Kategorija:Politika
14
4053
3819968
2002147
2026-03-26T14:47:22Z
Panasko
146730
[[Kategorija:Ljudske aktivnosti]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)
3819968
wikitext
text/x-wiki
{{Kategorija|Politika}}
{{Commonscat|Politics}}
[[Kategorija:Društvene nauke]]
[[Kategorija:Ljudske aktivnosti]]
9mri31e1arijdw4bkxwhcvkfsqu30em
Charles Darwin
0
4065
3819887
3797832
2026-03-26T14:00:50Z
Panasko
146730
[[Kategorija:Ljudska evolucija]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)
3819887
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija naučnik
| ime = Charles Robert Darwin
| slika = Hw-darwin.jpg
| slika_širina =
| naslov =
| datum_rođenja = {{Datum rođenja|1809|2|12}}
| mjesto_rođenja = [[Shrewsbury]], [[Engleska]]
| datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1882|4|19|1809|2|12}}
| mjesto_smrti = [[Dawne]], Engleska
| prebivalište =
| državljanstvo = [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Britansko]]
| narodnost =
| etnicitet =
| polje = [[Evolucijska biologija]]
| radna_institucija =
| alma_mater =
| doktorski_mentor =
| doktorski_studenti =
| akademski_savjetnici =
| uticao_na =
| utacali_na_njega =
| poznat_po = Teorija evolucije
| autor_kratica_bot =
| autor_kratica_zoo =
| nagrade =
| religija =
| fusnote =
}}
'''Charles Robert Darwin''' (12. februar 1809 – 19. april 1882) bio je [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] naučnik koji je udario temelje modernoj teoriji evolucije pomoću koncepta razvijanja svih životnih oblika procesom prirodne selekcije.
Rođen je u mjestu Shrewsbury, grofovija Shropshire 12. februara 1809. kao peto dijete dobrostojeće engleske porodice. Njegov pradjed s majčine strane bio je uspješni trgovac porculanskom i lončarskom robom Josiah Wedgwood, a pradjed s očeve strane bio je u 18. stoljeću dobro znani psiholog i učenjak Erasmus Darwin. Godine 1839. oženio se svojom rođakinjom Emmom Wedgwood, a nešto kasnije preselio se na malo imanje Down House izvan [[London]]a. Tamo je sa suprugom podizao desetoro djece, od koje je troje umrlo u ranom djetinstvu.
== Školovanje i naučni rad ==
Nakon završetka školovanja u elitnoj školi u rodnom Shrewsburyu (1825.) mladi je Darwin upisao medicinu na univerzitetu u Edinburghu. Godine 1827. izbačen je sa studija medicine i upisao se na univerzitet Cambridge, da bi postao svećenik Engleske crkve. Tamo je susreo geologa Adama Sedgwicka i naturalistu Johna Henslowa.
Henslow ne samo da je pomogao Darwinu da izgradi samopouzdanje nego je svog učenika podučio kako da bude pažljiv i savjestan promatrač prirodnih fenomena i skupljač primjeraka. Nakon završenog studija na Cambridgeu 1831. godine u svojoj dvadeset i drugoj godini Darwin se, uglavnom na Henslow nagovor, ukrcao na brod HMS Beagle i pridružio se ekipi naturalista na naučnom putovanju po svijetu. Darwin je na tom putovanju dobio priliku da promatra geološke formacije koje su pronađene na različitim kontinentima i ostrvima kao i velik broj [[fosil]]a i organizama. U svojim geološkim opservacijama Darwin je bio najimpresioniraniji učinkom koji su imale prirodne sile na zemljinu površinu.
U to doba većina geologa zastupala je teoriju kako su pojedine vrste životinjskog i biljnog svijeta nastajale nezavisno jedna od druge, te da je svaka prošla kreacija uništena iznenadnom katastrofom, kao što je npr. potres ili svijanje zemljine površine. Prema toj teoriji posljednja katastrofa bila je ona povezana s Nuhinom arkom koja je izbrisala sve životne oblike osim onih koji su se ukrcali u Nuhinu arku. Ostali primjerci životnih oblika postali su fosili. Prema tom gledištu vrste, kreirane neovisno jedna od druge, nisu bile u mogućnosti mutirati što ih je činilo nepromjenjivim za sva vremena.
Katastrofičnu tezu (ali ne i nemutaciju vrsta) izmijenio je engleski [[geologija|geolog]] sir Charles Lyell u svojoj knjizi u dva sveska ''Principles of Geology'' (Principi geologije) (1830. - 1833.). Lyell je ustvrdio kako [[Zemlja (planeta)|zemljina]] površina prolazi kroz stalne promjene što je rezultat djelovanja prirodnih sila kroz duži vremenski period. Dok je boravio na HSM Beagleu Darwin je zaključio kako mnoga Lyellova zapažanja odgovaraju onome što je sam uočio. Iako je također zamijetio kako se neki nalazi na koje je naišao kose s jednim dijelom gledišta koja je Lyell zastupao. Tako je, na primjer, zapazio da na arhipelagu [[Galapagoška ostrva|Galapagos]] postoji jedinstvena vrsta kornjača, američkog drozda i zeba koje su, unatoč tome što su bliski povezane, različite u strukturi i prehrabenim navikama od ostrva do ostrva. Ta opažanja natjerala su Darwina da postavi pitanje da li je moguće da postoje veze između različitih ali i sličnih vrsta.
[[slika:Voyage_of_the_Beagle-en.svg|thumb|400px|Putovanje Darwinove ekspedicije brodom ''Beagle'', 1831. – 1836.]]
== Darwinova teorija ==
Nakon što se 1836. vratio u [[Engleska|Englesku]] svoje ideje o promjenjivosti vrsta objavio je u djelu ''Notebooks on the Transmutation of Species'' (Bilješke o transmutaciji vrsta). Darwin se u svome stajalištu o razvijanju organizama još više učvrstio nakon što je pročitao ''An Essay on the Principle of Population'' (Esej o principima populacije) iz 1798. godine, djelo britanskog ekonomiste Thomasa Roberta Malthusa. U tom djelu Malthus objašnjava kako je ljudska populacija ostala uravnotežena, naime autor je tvrdio kako povećanje izvora hrane nije jednoznačno s geometrijskim rastom broja stanovnika. Kao ključne faktore naveo je oskudice i bolesti te društvena događanja poput rata. Darwin je odmah Malthusove argumente primijenio na životinje i biljke i 1838. godine načinio nacrt teorije evolucije putem prirodne selekcija.
Naredna dva desetljeća radio je na ovoj teoriji i još nekim prirodno-historijskim projektima (Darwin je bio prilično bogat i nikada nije imao potrebu za dodatnim prihodima). Darwin je svoju teoriju prvi puta objavio [[1858]]. godine u novinama, istovremeno kada je to učinio i [[Alfred Russel Wallace]], mladi naturalist koji je nezavisno od Darwina došao do istog zaključka. Darwinova teorija je u cjelosti objavljenja 1859. godine pod naslovom ''On the Origin of Species'' (O porijeklu vrsta; puni naslov: O porijeklu vrsta putem prirodnog odabiranja ili očuvanja favoriziranih rasa u borbi za život / ''On the Origin of Species by Means of Natural Selection, or the Preservation of Favoured Races in the Struggle for Life''). Knjiga koju su nazvali knjigom koja je šokirala svijet, prodala se u potpunosti već prvi dan te je naknadno štampano još šest izdanja (Darwin ju je pripremao pune 22 godine).
Reakcija na Darwinovu knjigu bila je veoma brza. Neki biolozi spočitavali su Darwinu kako ne može dokazati svoje hipoteze. Drugi su kritizirali Darwinovu koncepciju o razvijanju različitih vrsta iz jedne. Međutim najžešći napadi na Darwinovu teoriju nisu dolazili od znanstvenika već od strane crkvenih predstavnika. Oni su mu spočitavali da teorija o prirodnoj selekciji poriče uticaj Boga na stvaranje čovjeka i stavlja čovjeka na istu razinu sa životinjama.
[[Datoteka:Origin of Species title page.jpg|mini|lijevo|200p|Naslovna strana njegovog djela "Origin of Species"]]
Ostatak života Darwin je proveo proširujući različite aspekte problema koji je postavio u svom djelu. Stoga je kasnije objavio još nekoliko knjiga u kojima je te probleme nastojao obrazložiti: ''The Variation of Animals and Plants Under Domestication'' (1868.; Promjenjivost životinja i biljaka pod domaćim uvjetima), ''The Descent of Man'' (1871.; Porijeklo čovjeka), ''The Expression of the Emotions in Animals and Man'' (1872.; Izražavanje emocija među životinjama i ljudima) i ''The Descent of Man and Selection in Relation to Sex'' (1872.; Porijeklo čovjeka i selekcija s obzirom na seks). Važnost Darwinova rada prepoznali su njegovi savremenici te je Darwin izbaran u Kraljevsko društvo (Royal Society) 1839. godine i u Francusku akademiju nauka (1878.). Odana mu je počast i mjestom pokopa u Westminster opatiji, nakon što je 19. aprila 1882. preminuo u mjestu Downe, grofovija Kent.
== Darwinova biblioteka ==
Dugo nije bilo razjašnjeno koje radove je Darwin nosio i studirao tokom ekspedicije sa ''HMS Beagle'' (1831-1836). Kompletan spisak tih djela pod nazivom "Beagle Library" postavljen je u [[internet]]. Skupljanje rukopisa i slika vršeno je pod rukovodstvom [[Doktor|Dr.]] [[John van Wyhe|van Wyhe]] sa ''Nacionalnog univerziteta [[Singapur]]a'' (eng. "National University of Singapore") <ref name="biblioteka">[http://www.heise.de/newsticker/meldung/Darwins-Beagle-Bibaiothek-steht-online-2261895.html "Darwinova biblioteka je online"]{{Mrtav link}}''heise.de''; objavljeno 17. 7.2014; pristupljeno 1. 8.2014</ref>
== Djela ==
* Notebooks on the Transmutation of Species (Bilješke o transmutaciji vrsta) (1836)
* The Variation of Animals and Plants Under Domestication (Promjenjivost životinja i biljaka pod domaćim uvjetima) (1868)
* The Descent of Man (Porijeklo čovjeka) (1871)
* The Expression of the Emotions in Animals and Man (Izražavanje emocija među životinjama i ljudima) (1872)
* The Descent of Man and Selection in Relation to Sex (Porijeklo čovjeka i selekcija s obzirom na seks) (1872)
== Također pogledajte ==
* [[Robert FitzRoy]]
== Reference ==
{{reference}}
== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}
{{Wikicitat}}
* [http://darwin-online.org.uk/ Kompletna djela] {{Simboli jezika|en|Engleski}}
* [http://www.darwinproject.ac.uk/entry-2548 Pismo Darwinovog učitelja biologije Adama Sedgwicka svoj učeniku, povodom primitka njegove knjige "Origin of Species", 1859. godine] {{Simboli jezika|en|Engleski}}
* [http://darwin-online.org.uk/BeagleLibrary/Beagle_Library_Introduction.htm Darwinova biblioteka] {{Simboli jezika|en|Engleski}}
{{Istaknuti članak}}
{{Dobitnici Copleyeve medalje (1851-1900)}}
{{Evolucijska biologija}}
{{DEFAULTSORT:Darwin, Charles}}
[[Kategorija:Rođeni 1809.]]
[[Kategorija:Umrli 1882.]]
[[Kategorija:Britanski naučnici]]
[[Kategorija:Britanski biolozi]]
[[Kategorija:Biografije, Shrewsbury]]
[[Kategorija:Članovi Kraljevskog društva]]
[[Kategorija:Ljudska evolucija]]
ht4748bxw1yp0k587caa7ygwy5qz6c1
Analogija
0
4220
3820035
3192119
2026-03-26T19:56:43Z
Palapa
383
/* Također pogledajte */
3820035
wikitext
text/x-wiki
{{Nedostaju izvori}}
'''Analogija''' je [[Logika|logička]] metoda. To je takav oblik posrednog zaključka kod kojeg se polazi od posebnog ili pojedinačnog i zaključuje na posebnom ili pojedinačnom po sličnosti. Ako su dva predmeta slična po nekim osobinama, možemo zaključiti da su slična i u drugim osobinama. Ovdje nema garancije za istinit zaključni sud, ali je veća vjerovatnoća ako se upoređuju bitne osobine ili svojstva. Primjer analogijskog zaključka gdje nismo sigurni u zaključni sud:
''Zemlja i Mars su u sunčevom sistemu. Obje su planete. Na Zemlji ima života i na Marsu ima života.''
== Također pogledajte ==
*[[Filozofija]]
*[[Metodologija]]
== Reference ==
{{Refspisak}}
== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}
[[Kategorija:Naučna metoda]]
[[Kategorija:Filozofija]]
1pzesd9cowi8yza3jdb3xng6ldekrbk
3820043
3820035
2026-03-26T20:01:35Z
Palapa
383
Palapa premjestio je stranicu [[Analogija (filozofija)]] na [[Analogija]]
3820035
wikitext
text/x-wiki
{{Nedostaju izvori}}
'''Analogija''' je [[Logika|logička]] metoda. To je takav oblik posrednog zaključka kod kojeg se polazi od posebnog ili pojedinačnog i zaključuje na posebnom ili pojedinačnom po sličnosti. Ako su dva predmeta slična po nekim osobinama, možemo zaključiti da su slična i u drugim osobinama. Ovdje nema garancije za istinit zaključni sud, ali je veća vjerovatnoća ako se upoređuju bitne osobine ili svojstva. Primjer analogijskog zaključka gdje nismo sigurni u zaključni sud:
''Zemlja i Mars su u sunčevom sistemu. Obje su planete. Na Zemlji ima života i na Marsu ima života.''
== Također pogledajte ==
*[[Filozofija]]
*[[Metodologija]]
== Reference ==
{{Refspisak}}
== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}
[[Kategorija:Naučna metoda]]
[[Kategorija:Filozofija]]
1pzesd9cowi8yza3jdb3xng6ldekrbk
3820048
3820043
2026-03-26T20:07:42Z
Palapa
383
3820048
wikitext
text/x-wiki
'''Analogija''' je [[Logika|logička]] metoda. To je takav oblik posrednog zaključka kod kojeg se polazi od posebnog ili pojedinačnog i zaključuje na posebnom ili pojedinačnom po sličnosti.<ref>{{Citation|edition=Fall 2024|title=Analogy and Analogical Reasoning|url=https://plato.stanford.edu/archives/fall2024/entries/reasoning-analogy/|publisher=Metaphysics Research Lab, Stanford University|date=2024|accessdate=2026-03-26|first=Paul|last=Bartha}}</ref> Ako su dva predmeta slična po nekim osobinama, možemo zaključiti da su slična i u drugim osobinama. Ovdje nema garancije za istinit zaključni sud, ali je veća vjerovatnoća ako se upoređuju bitne osobine ili svojstva. Primjer analogijskog zaključka gdje nismo sigurni u zaključni sud:
''Zemlja i Mars su u sunčevom sistemu. Obje su planete. Na Zemlji ima života i na Marsu ima života.''
Analogija je poređenje ili korespondencija između dvije stvari (ili dvije grupe stvari) zbog trećeg elementa za koji se smatra da ih dijeli.<ref>{{Cite web|url=https://www.oxfordreference.com/display/10.1093/acref/9780199661282.001.0001/acref-9780199661282-e-72|title=The Oxford Companion to the English Language (2 ed.)
Edited by: Tom McArthur, Jacqueline Lam-McArthur, and Lise Fontaine}}</ref>
Logički, to je zaključak ili argument od jedne konkretnosti do druge konkretnosti, za razliku od dedukcije, indukcije i abdukcije. Također se koristi tamo gdje je barem jedna od premisa, ili zaključak, opće, a ne posebne prirode. Ima opći oblik A je prema B kao C prema D.
== Također pogledajte ==
*[[Filozofija]]
*[[Metodologija]]
== Reference ==
{{Refspisak}}
== Vanjski linkovi ==
* [http://plato.stanford.edu/entries/reasoning-analogy/ ''Stanfordska enciklopedija filozofije''] "Analogija i analogijsko zaključivanje", autor [[Paul Bartha]].
* [http://plato.stanford.edu/entries/analogy-medieval/ ''Stanfordska enciklopedija filozofije''] "Srednjovjekovne teorije analogije", autorica [[E. Jennifer Ashworth]].
* [http://plato.stanford.edu/entries/legal-reas-prec/ ''Stanfordska enciklopedija filozofije''] "Presedan i analogija u pravnom zaključivanju", autor Grant Lamond.
* ''[http://xtf.lib.virginia.edu/xtf/view?docId=DicHist/uvaBook/tei/DicHist1.xml;chunk.id=dv1-09;toc.depth=1;toc.id=dv1-09;brand=default Rječnik historije ideja]'' Analogija u ranoj grčkoj misli.
* ''[http://xtf.lib.virginia.edu/xtf/view?docId=DicHist/uvaBook/tei/DicHist1.xml;chunk.id=dv1-10;toc.depth=1;toc.id=dv1-10;brand=default Rječnik historije ideja]'' Analogija u patrističkoj i srednjovjekovnoj misli.
* ''[https://aclanthology.org/P15-1063/ Računski pristupi izračunavanju vremenske analogije]''.
{{Normativna kontrola}}
[[Kategorija:Naučna metoda]]
[[Kategorija:Filozofija]]
gr9jktu3n0ej2akqhb87itll4zcqcn9
2000.
0
4639
3820037
3819328
2026-03-26T19:57:10Z
AnToni
2325
/* Maj */
3820037
wikitext
text/x-wiki
{{godina}}
{{Godina u drugim kalendarima}}
'''2000. ([[Rimski brojevi|MM]])''' je bila prijestupna godina koja počinje u subotu po gregorijanskom kalendaru, 2000. godina nove ere i ''Anno Domini'' (AD), 1000. i posljednja godina 2. milenija, 100. i zadnja godina 20. stoljeća i prva godina 2000-tih.
== Događaji ==
* [[15. januar]] – U beogradskom hotelu "Interkontinental" ubijen [[Željko Ražnatović|Željko Ražnatović-Arkan]].
* [[7. februar]] – U Beogradu ubijen ministar odbrane SR Jugoslavije [[Pavle Bulatović]].
* [[14. februar]] – Svemirska letjelica [[NEAR Shoemaker]] ušla je u orbitu oko [[asteroid]]a [[433 Eros]] i tako postala prva svemirska letjelica koja je kružila oko asteroida.[http://near.jhuapl.edu/]
* [[26. mart]] – [[Vladimir Putin]] izabran za predsjednika [[Rusija|Rusije]].
* [[3. april]] – Snage [[NATO]]-a u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] na [[Pale|Palama]] uhapsile jednog od čelnika [[bosanski Srbi|bosanskih Srba]] [[Momčilo Krajišnik|Momčila Krajišnika]] na osnovu tajne optužnice [[Haški tribunal|Haškog tribunala]] ([[ICTY]]).
* [[3. maj]] – [[Konjunkcija (astronomija)|Konjunkcija]] svih tradicionalnih nebeskih tijela znanih iz starih vremena do otkrića [[Uran]]a. Na malom području neba sreli su se [[Sunce]] i [[Mjesec (satelit)|Mjesec]], te planete [[Merkur (planeta)|Merkur]], [[Venera (planeta)|Venera]], [[Mars (planeta)|Mars]], [[Jupiter]] i [[Saturn (planeta)|Saturn]].
* [[13. maj]] – Na [[Magistralna cesta M17|magistralnoj cesti M17]], kod mjesta [[Zli brijeg]] [[općina]] [[Kakanj]], autobus ''[[Buco-trans]]a'' pao s mosta prilikom čega su izginula 43 putnika.
* [[10. juni]] – Početak [[Euro 2000.|Evropskog nogometnog prvenstva]] u zajedničkoj organizaciji [[Belgija|Belgije]] i [[Holandija|Holandije]].
* [[2. juli]] – [[Francuska nogometna reprezentacija|Nogometna reprezentacija Francuske]] postala je novi evropski prvak pobijedivši reprezentaciju [[Italijanska nogometna reprezentacija|Italije]] u finalu evropskog prvenstva rezultatom 2:1.
* [[25. juli]] – Nadzvučni putnički avion [[Concorde]] srušio se nedugo nakon polijetanja iz [[Pariz]]a, a u nesreći je poginulo svih 109 putnika i članova posade te petero osoba na kopnu.
* [[12. august]] – Ruska podmornica [[Kursk]] potonula je u [[Barentsovo more|Barentsovom moru]], a u nesreći je poginulo svih 118 osoba u njoj.
* [[15. septembar]] – Otvorene su [[Olimpijske igre 2000.|Olimpijske igre]] u [[Sydney]]ju.
* [[24. septembar]] – Održani vanredni izbori za predsjednika [[Savezna Republika Jugoslavija|Savezne Republike Jugoslavije]] i redovni izbori za jugoslavenski parlament i lokalnu samoupravu u [[Srbija|Srbiji]]. Vojislav Koštunica (kandidat srbijanske ujedinjene opozicije) pobjedio Slobodana Miloševića, a Miloševićeva partija ubjedljiva izgubila na saveznom i lokalnom nivou.
* [[28. septembar]] – Izborna komisija SRJ objavljuje da Koštunica nije pobjedio u prvom krugu, te se mora organizovati drugi krug. Nastaju demonstracije po Srbiji.
* [[1. oktobar]] – Zatvorene Olimpijske igre u Sydneyju.
* [[5. oktobar]] – Masovne demonstracije u [[Beograd]]u, tokom kojih je više stotina hiljada ljudi na silu zauzelo najvažnije državne institucije, označile kraj vladavini [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]].
* [[6. oktobar]] – U obraćanju narodu preko televizije, Milošević priznaje pobjedu opozicije.
* [[7. oktobar]] – Vojislav Koštunica svečano stupio na dužnost predsjednika SR Jugoslavije.
* [[7. novembar]] – [[George W. Bush]] je pobijedio [[Al Gore|Ala Gorea]] na [[Sjedinjene Američke Države|američkim]] predsjedničkim izborima, ali njihov konačan ishod nije objavljen više od mjesec dana zbog spornih glasova u saveznoj državi [[Florida|Floridi]].
* [[16. novembar]] – [[Bill Clinton]] postao je prvi američki predsjednik koji je posjetio [[Vijetnam]].
* [[17. novembar]] – Katastrofalno klizanje tla u Logu pod Mangartom, u [[slovenija|Sloveniji]], poginulo je 7 osoba, a šteta je iznosila milione slovenskih tolara. To je jedna od najgorih prirodnih katastrofa u Sloveniji u posljednjih 100 godina.
* [[17. novembar]] – [[Alberto Fujimori]] svrgnut s položaja predsjednika [[Peru]]a.
* [[24. novembar]] – [[jugoslavija|Jugoslavenski]] predsjednik [[Vojislav Koštunica]] doputovao u [[Zagreb]] na Samit na vrhu država Jugoistočne Evrope i Evropske unije, što je bila prva posjeta nekog zvaničnika Jugoslavije [[hrvatska|Hrvatskoj]] od raspada [[SFRJ]].
* [[27. novembar]] – Norveški kralj Herold otvorio je u zapadnoj Norveškoj [[Lærdalstunnel]], najduži tunel za cestovni saobraćaj na svijetu. Tunel dugačak 16.900 metara potukao je rekord St. Gothard tunela u Švicarskoj koji je pušten u promet 1980, a dugačak je 16.300 metara.
* [[28. novembar]] – [[Ukrajina|Ukrajinski]] političar [[Oleksander Moroz]] javno je optužio predsjednika [[Leonid Kučma|Leonida Kučmu]] za učestovanje u ubistvu novinara [[Georgij Gongadze|Georgija Gongadzea]].
* [[8. decembar]] – U [[Ottawa|Ottawi]] održan prvi svjetski samit posvećen [[kultura|kulturi]] i [[umjetnost]]i, na kojem je osnovana Međunarodna federacija agencija za podršku umjetnosti.
* [[23. decembar]] – Na vanrednim izborima za Skupštinu Srbije, opoziciona grupa pod nazivom Demokratska opozicija Srbije osvojila čak 176 zastupničkih mjesta (od 250). Miloševićev SPS osvojio 37 mjesta.
* [[30. decembar]] – U više eksplozija bombi na različitim mjestima u metropolitanskom području [[Manila|Manile]], glavnog grada [[Filipini|Filipina]], poginule 22 osobe, a ranjeno ih je stotinjak.
== Rođeni ==
=== Januar===
* [[17. januar]] – [[Kenan Kamenjaš]], bosanskohercegovački [[košarka]]š
=== Februar ===
=== Mart ===
* [[9. mart]] – [[Nika Križnar]], [[Slovenija|slovenska]] [[ski-skakačica]]
* [[26. mart]] – [[Xavier Castañeda]], američko-bosanskohercegovački košarkaš
=== April ===
=== Maj ===
* [[27. maj]] – [[Anne de Besche]], norveška i od 2025. danska [[biatlon]]ka
* [[31. maj]] – [[Tereza Voborníková]], [[češka]] [[biatlon]]ka
=== Juni ===
=== Juli ===
* [[11. juli]]– [[Judita Traubaitė]], [[Litvanija|litvanska]] [[biatlon]]ka
* [[24. juli]] – [[Shilo Rousseau]], [[Kanada|kanadska]] [[biatlon]]ka
* [[27. juli]] – [[Mária Remeňová]], [[slovačka]] [[biatlon]]ka
=== August ===
=== Septembar ===
* [[6. septembar]] – [[Camille Bened]], francuska [[biatlon]]ka
* [[29. septembar]]
** [[Amy Baserga]], švicarska [[biatlon]]ka
** [[Benita Peiffer]], [[Kanada|kanadska]] [[biatlon]]ka
=== Oktobar ===
=== Novembar ===
=== Decembar ===
* [[3. decembar]] – [[Luci Anderson]], [[SAD|američka]] [[biatlon]]ka
* [[14. decembar]] – [[Ema Kapustová]], [[slovačka]] [[biatlon]]ka
== Umrli ==
=== Januar===
* [[10. januar]] – [[Neda Arnerić]], srbijanska glumica
* [[19. januar]] – [[Hedy Lamarr]], američka filmska glumica i izumiteljica
* [[20. januar]] – [[Izabela Jurjeva]], ruska pjevačica
=== Februar ===
* [[1. februar]] – [[Peter Levi]], britanski naučnik i pisac;
=== Mart ===
* [[1. mart]] – [[Vlastimir Peričić]], srpski i jugoslavenski kompozitor, dopisni član [[Srpska akademija nauka i umetnosti|Srpske akademije nauka i umetnosti]];
* [[9. mart]] – [[Liliana Budicin-Manestar]], hrvatska sopranistica
* [[10. mart]] – [[Ivo Robić]], hrvatski pjevač
=== April ===
* [[3. april]] – [[Terrence McKenna]], američki pisac i filozof
=== Maj ===
=== Juni ===
* [[19. juni]] – [[Louis Romand]], [[Francuska|francuski]] [[biatlon]]ac
=== Juli ===
* [[1. juli]] – [[Walter Matthau]], američki glumac
* [[24. juli]] – [[Ahmad Shamlou]], iranski pisac i novinar
=== August ===
* [[5. august]] – [[Alec Guinness]], britanski glumac
* [[12. august]] – [[Loretta Young]], američka [[glumica]]
* [[15. august]] – [[Ena Begović]], hrvatska glumica
=== Septembar ===
* [[30. septembar]] – [[Heikki Flöjt]], [[Finska|finski]] [[biatlon]]ac
=== Oktobar ===
=== Novembar ===
* [[17. novembar]] – [[Louis Néel]], francuski fizičar
=== Decembar ===
* [[3. decembar]] – [[Gwendolyn Brooks]], američka pjesnikinja i esejistica
* [[15. decembar]] – [[Haris Brkić]], bosanskohercegovački košarkaš
== [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] ==
* [[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]]
** [[Žores Alferov]], [[Rusija]]
** [[Herbert Kroemer]], [[Njemačka]]
** [[Jack S. Kilby]], [[SAD]]
* [[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]]
** [[Alan Heeger]], [[SAD]]
** [[Alan MacDiarmid]], [[SAD]] / [[Novi Zeland]]
** [[Hideki Shirakawa]], [[Japan]]
* [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]]
** [[Arvid Carlsson]], [[Švedska]]
** [[Paul Greengard]], [[SAD]]
** [[Eric Kandel]], [[SAD]]
* [[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]]
** [[Gao Xingjian]], [[Francuska]]
* [[Nobelova nagrada za mir|Mir]]
** [[Kim Dae-jung]], [[Južna Koreja]]
* [[Nobelova nagrada za ekonomiju|Ekonomija]]
** [[James Heckman]], [[SAD]]
** [[Daniel McFadden]], [[SAD]]
{{commonscat|2000}}
== Reference ==
{{Refspisak}}
{{Normativna kontrola}}
132yf1dex0ly4q7qi2ngmmgzure0ks9
31. maj
0
4831
3820036
3819661
2026-03-26T19:56:52Z
AnToni
2325
/* 20. vijek */
3820036
wikitext
text/x-wiki
{{MajKalendar}}
'''31. maj / svibanj (31. 5)''' jest 151. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (152. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine ima još 214 dana.
== Događaji ==
* [[1847.|1847]] – Potpisan drugi od dva [[Erzurumski sporazumi|Erzurumska sporazuma]] kojim su riješeni granični sporovi između [[Osmanlijsko Carstvo|Osmanlijskog]] i [[Kadžarsko Carstvo|Kadžarskog Carstva]].
* [[1992]] – [[Masakr u Vrhpolju]] kod [[Sanski Most|Sanskog Mosta]].
* 1992 – [[Dan bijelih traka]]: Lokalne srpske vlasti u [[Prijedor]]u izdale su naredbu posredstvom lokalnog radija prema kojoj su svi [[Bošnjaci]] i [[bosanski Hrvati]] morali na ruke staviti bijele trake, a kuće obilježiti bijelim plahtama, što je rezultiralo progonima i [[Ubistvo|ubistvima]].
* [[2010]] – [[Izrael]]ski komandosi presreli humanitarni konvoj za [[Pojas Gaze|Gazu]] i ubili 15 osoba.
== Rođeni ==
=== 15. vijek ===
* [[1469]] – [[Manuel I, kralj Portugala|Manuel I]], [[Spisak portugalskih kraljeva|kralj]] [[Portugal]]a
=== 18. vijek ===
* [[1773]] – [[Ludwig Tieck]], [[Njemačka|njemački]] [[književnik]]
=== 19. vijek ===
* [[1819]] – [[Walt Whitman]], [[SAD|američki]] [[poezija|pjesnik]]
* [[1877]] – [[Gabrielle Renaudot Flammarion]], [[francuska]] [[astronom]]kinja
* [[1887]] – [[Saint-John Perse]], [[Francuska|francuski]] pjesnik i [[diplomat]]
=== 20. vijek ===
* [[1923]] – [[Rainier III od Monaka]], poznat i kao Rainier Grimaldi, [[Spisak monegaških vladara|knez]] [[Monako|Monaka]]
* [[1930]] – [[Clint Eastwood]], američki [[glumac]], [[režiser]] i [[producnt]]
* [[1945]] – [[Rainer Werner Fassbinder]], njemački režiser
* [[1948]] – [[Svjetlana Aleksijevič]], bjeloruska spisateljica, dobitnica [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelove nagrade za književnost]] [[2015.]]
* [[1965]] – [[Brooke Shields]], američka glumica
* [[1969]] – [[Tony Cetinski]], [[Hrvatska|hrvatski]] [[pjevanje|pjevač]]
* [[1973]] – [[Nina Lemeš]], ukrajinska biatlonka.
* [[1975]] – [[Toni Nieminen]], [[Finska|finski]] [[skijaš-skakač]]
* [[1979]] – [[Tena Jeić Gajski]], hrvatska glumica
* [[1982]] – [[Frenkie]], [[BiH|bosanskohercegovački]] [[hip-hop]] [[muzika|muzičar]]
* [[1989]] – [[Natália Prekopová]], [[slovačka]] [[biatlon]]ka
* [[1999]] – [[Hristina Dmitrenko]], [[Ukrajina|ukrajinska]] [[biatlon]]ka
* [[2000]] – [[Tereza Voborníková]], [[češka]] [[biatlon]]ka
== Umrli ==
=== 15. vijek ===
* [[1495]] – [[Cecily Neville]], [[vojvotkinja od Yorka]]
=== 19. vijek ===
* [[1809]] – [[Joseph Haydn]], [[Austrija|austrijski]] [[kompozitor]] i [[dirigent]]
* [[1854]] - [[Vatroslav Lisinski]], [[Hrvatska|hrvatski]] [[kompozitor]] iz vremena [[Romantizam|romantizma]].
=== 20. vijek ===
* [[1996]] – [[Timothy Leary]], američki [[pisac]] i [[psihologija|psiholog]]
=== 21. vijek ===
* [[2019]] – [[Đelo Jusić]], hrvatski kompozitor bosanskohercegovačkog porijekla
== Praznici ==
* [[Svjetski dan nepušenja]]
== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|31 May}}
*[http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/may/31 Na današnji dan (31. maj), BBC.co.uk] {{en simbol}}
*[http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/may-31/ Na današnji dan (31. maj), nytimes.com] {{en simbol}}
{{Mjeseci}}
[[Kategorija:Dani u godini|maj031]]
00a3lrwqbnxe4ejpkw52kdn83pdydlj
3. decembar
0
5054
3820039
3811918
2026-03-26T19:59:10Z
AnToni
2325
/* 20. vijek */
3820039
wikitext
text/x-wiki
{{DecembarKalendar}}
'''3. decembar / prosinac (3. 12)''' jest 337. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (338. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine još je 28 dana.
== Događaji ==
{{Proširiti sekciju}}
* [[1906]] – Osnovan italijanski nogometni klub [[Torino FC]].
== Rođeni ==
=== 15. vijek ===
* [[1447]] – [[Bajazid II]], sultan Osmanlijskog Carstva
=== 18. vijek ===
* [[1800]] – [[France Prešeren]], slovenski pjesnik i pravnik
=== 19. vijek ===
* [[1857]] – [[Joseph Conrad]], engleski prozaist poljskog porijekla
* [[1889]] – [[Isak Samokovlija]], bosanskohercegovački književnik
=== 20. vijek ===
* [[1911]] – [[Nino Rota]], italijanski kompozitor, pijanist i dirigent
* [[1924]] – [[John Backus]], američki računarski naučnik
* [[1930]] – [[Jean-Luc Godard]], francusko-švicarski filmski režiser
* [[1933]] – [[Franz Vetter (biatlonac)|Franz Vetter]],[[Austrija|austrijski]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško-trčanje|skijaš-trkač]]
* [[1948]] – [[Ozzy Osbourne]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|engleski]] pjevač i tekstopisac
* [[1960]] – [[Daryl Hannah]], američka glumica
* [[1963]] – [[Zoran Ćosić]], bivši [[SFRJ|jugoslavenski]] [[biatlon]]ac i [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] biatlonski trener
* [[1969]] – [[Halvard Hanevold]], norveški biatlonac
* [[1976]] – [[Semir Devoli]], bosanskohercegovački nogometaš
* [[1998]] – [[Tereza Vinklárková]], [[češka]] [[biatlon]]ka
* [[2000]] – [[Luci Anderson]], [[SAD|američka]] [[biatlon]]ka
== Umrli ==
=== 20. vijek ===
* [[1993]] – [[Ivo Bojanovski]], jugoslavenski arheolog
* [[2000]] – [[Gwendolyn Brooks]], američka pjesnikinja i esejistica
=== 21. vijek ===
* [[2017]] – [[Adam Darius]], američki plesač, pantomimičar, pisac i koreograf
* [[2020]] – [[Bill Spencer (biatlonac)|Bill Spencer]], [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac
== Praznici ==
* [[Međunarodni dan osoba s invaliditetom]]
== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|3 December}}
* [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/december/3 Na današnji dan (3. decembar), BBC.co.uk] {{en simbol}}
* [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/december-3 Na današnji dan (3. decembar), nytimes.com] {{en simbol}}
{{Mjeseci}}
[[Kategorija:Decembar|*-03]]
c1b952u74iq3fbj8dc1tqopoho74g6o
Binarni brojevni sistem
0
5352
3819832
3798274
2026-03-26T12:39:34Z
Palapa
383
3819832
wikitext
text/x-wiki
{{Preuređivanje}}
'''Binarni sistem''' ili '''dualni sistem''' je sistem na bazi 2.<ref>{{Cite web|url=https://www.electronics-tutorials.ws/binary/bin_1.html|title=Binary Numbers and the Binary Number System|last=Storr|first=Wayne|date=2013-07-25|website=Basic Electronics Tutorials|language=en|access-date=2026-03-26}}</ref>
Binarni sistem predstavlja [[brojevni sistem]] s bazom 2. To znači da u tom brojevnom sistemu za označavanje [[broj]]eva koristimo 2 [[broj]]a, i to: 0 i 1. Iz [[Engleski jezik|engleskog jezika]] BInary digit nastalo je ime za najmanju količinu [[Informacija|informacije]] BIT. Upotrebljava se u [[Informatika|informatici]] i [[Elektronika|elektronici]], gdje se nekom naponu pridružuje jedno stanje (naprimjer broju "1" napon od 5V) a nekom drugom naponu drugo stanje (naprimjer broju "0" napon od 0V).
Kako za sastavljanje binarnog broja na raspolaganju imamo samo 0 i 1, niz binarnih brojeva izgleda ovako:
0 - decimalno 0
1 - decimalno 1
1 0 - decimalno 2
1 1 - decimalno 3
1 0 0 - decimalno 4
1 0 1 - decimalno 5
1 1 0 - decimalno 6
1 1 1 - decimalno 7
1 0 0 0 - decimalno 8
1 0 0 1 - decimalno 9
. . . . (itd...)
Uočljivo je da sa jednim binarnim brojem, odnosno sa 1 bitom možemo dobiti 2 različite kombinacije (0 i 1), sa 2 bita možemo označiti 4 različite kombinacije, sa 3 bita možemo označiti 8 različitih kombinacija, sa 4 bita možemo označiti čak 16 različitih kombinacija, sa 5 bitova možemo označiti čak 32 [[Kombinatorika|kombinacije]]...
Binarni sistem je osnova današnjeg [[Računarstvo|računarstva]].
Danas pretežno koristimo 8-bitni način zapisa, tj. 8 brojeva i 256 mogućih kombinacija.
Primjer zapisivanja brojeva:
5710 = 5 * 101 + 7 * 100 = 1*25 + 1*24 + 1*23 + 0*22 + 0*21 + 1*20 = 1 1 1 0 0 1 2
Za binarno prikazivanje informacija je potreban najveći broj elemenata u usporedbi s ostalim brojevnim sistemima, a broj elemenata je iz tehničkih razloga često ograničen (dužinom riječi).
Uređaji koji obrađuju i pohranjuju binarne informacije fizički se izvode pomoću elektroničkih elemenata s dva stabilna stanja koje zovemo bistabili.
Pretvaranje dekadnog broja u binarni
Binarni broj čine ostaci dijeljenja s 2, odozdo prema gore:
57 : 2 = 28
1
28 : 2 = 14
0
14 : 2 = 7
0
7 : 2 = 3
1
3 : 2 = 1
1
1 : 2 = 0
1
111001
{{Commonscat|Binary numeral system}}
== Reference ==
{{Refspisak}}
== Vanjski linkovi ==
* https://www.geeksforgeeks.org/maths/binary-number-system/
{{Normativna kontrola}}
[[Kategorija:Binarna aritmetika]]
[[Kategorija:Računarska aritmetika]]
[[Kategorija:Elementarna aritmetika]]
[[Kategorija:Gottfried Leibniz]]
pj8lplue6fpvma4frfvaytvodkzi5ae
Kategorija:Arheologija
14
5534
3819897
3766466
2026-03-26T14:34:57Z
Panasko
146730
[[Kategorija:Antropologija]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)
3819897
wikitext
text/x-wiki
{{Kategorija|Arheologija}}
Na ovom mjestu su kategorizovani članci o arheologiji i stvarima koje se tiču arheologije i arheoloških istraživanja.
{{Commonscat|Archaeology}}
[[Kategorija:Društvene nauke|Arheologija]]
[[Kategorija:Humanističke nauke|Arheologija]]
[[Kategorija:Antropologija]]
87fyzxd8hnfoafdwzhylkprfgdgdkf7
Nauka
0
5820
3819985
3811550
2026-03-26T14:48:24Z
Panasko
146730
[[Kategorija:Ljudske aktivnosti]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)
3819985
wikitext
text/x-wiki
[[Datoteka:The Scientific Universe.png|thumb|200px|Skala Univerzuma – mapirana prema granama nauke]]
'''Nauka''' ili '''znanost''' ({{jez-la|scientia}} = znanje; {{jez-gr|λογος – logos}} = nauka, znanje, znanost, učenje) je sistem sređenih i sistematiziranih znanja o nama i (materijalnom i nematerijalnom) svijetu koji nas okružuje. To je obimna i opsežna skupina [[informacija]] i o nekom subjektu, ali se ta riječ posebno koristila za informacije o fizičkom [[univerzum]]u. Kako se znanje povećavalo, pojedine metode su se dokazale pouzdanije nego neke druge, i danas su naučne metode standard za nauku. Naučni metod objedinjuje korištenje pažljivog posmatranja, eksperimente, mjerenja, [[matematika|matematiku]], i ponavljanje.
*Prema standardnim rječnicima,''<ref>name=OnlineEtDict>{{cite web|title=science|url=http://www.etymonline.com/index.php?term=science&allowed_in_frame=0|publisher=[[Online Etymology Dictionary]]|access-date=20. 9. 2014}}</ref> nauka je sistematski poduhvat koji stvara i organizira znanja u obliku objašnjenja i teorijskih predviđanja o [[Univerzum]]u (svemiru).<ref>Wilson E. O. (1998): Consilience: The unity of knowledge, Vintage Books, New York,{{ISBN|0-679-45077-7}}.</ref>
*''Moderna nauka je otkriće, kao i izum. To je otkriće da priroda općenito djeluje dovoljno ustaljeno da se može opisati zakonima, čak i [[matematika|matematičkim]]. Naučnim istraživanjima je potrebno [[tehnika|tehničko]] osmišljavanje, apstrakcije, aparati i organizacija za izlaganje rezultata koje liči na pravno opisivanje''.<ref>Heilbron J. L., Ed (2003): The Oxford Companion to the history of modern science. Oxford University Press, New York, {{ISBN|0-19-511229-6}}.</ref><ref>{{cite dictionary |encyclopedia=Merriam-Webster Online Dictionary |title=science |url=http://www.merriam-webster.com/dictionary/science |access-date=16. 10. 2011 |publisher=[[Merriam-Webster]], Inc |quote=a : knowledge or a system of knowledge covering general truths or the operation of general laws especially as obtained and tested through scientific method; b : such knowledge or such a system of knowledge concerned with the physical world and its phenomena : natural science}}<!--{{sfn|Popper|2002|p=3}}--></ref>
*U starijim i usko povezanim značenjima, nauka se također odnosi na takvu cjelinu znanja koja se može racionalno objasniti i pouzdano primijeniti. Djelatnik u oblasti nauke je poznat kao [[naučnik]].
Da bi se uzeo u razmatranje sa naučnog stanovišta, [[objekat]] posmatranja mora biti podvrgnut ponovljenim testiranjima od strane nezavisnih posmatrača. Korištenje naučnih metoda za dostizanje novih otkrića se naziva naučno istraživanje, i ljudi koji rade ta istraživanja se zovu naučnici. U užem smislu, nauka se naziva eksperimentalnom, dok je svrha primijenjene nauke, odnosno inžinjerstva, praktično upotrebljavanje naučnog znanja. [[Naučna hipoteza|Naučne hipoteze]] su edukovani prijedlozi objašnjenja fenomena ili razumne pretpostavke o prirodi univerzuma.
Naučna teorija je [[hipoteza]] koja je potvrđena ponovljenim promatranjima i mjerenjima. Naučne teorije su obično date kao [[Matematika|matematičke]] forme, i uvijek su podložne odbacivanju ako ih budući eksperimenti opovrgnu. U modernom svijetu, naučna istraživanja su najvažnije aktivnosti svih razvijenih država, i od naučnika se očekuje da objave svoja otkrića u referentnim [[časopis]]ima, naučnim periodicima gdje suci provjeravaju fakte u članku, prije nego što se on objavi. Čak i poslije objavljivanja, nove naučne ideje nisu općenito prihvaćene dok se rad ne ponovi.
Naučna pismenost je sposobnost opće populacije da razumije osnovne koncepte koji se odnose na nauku.
== Osnovna podjela ==
Naučna polja su uobičajeno podijeljena na dvije osnovne grupe: prirodne nauke, koje proučavaju prirodne pojave (uključujući i život u biološkom smislu) i socijalne nauke, koje proučavaju ljudsko ponašanje i društva.
Matematika, koja je uvrštena kao formalna nauka, ima i sličnosti i razlike sa prirodnim i društvenim naukama. Formalna nauka je vitalna za empirijske nauke. Velika dostignuća u formalnim naukama obično dovode i do velkih dostignuća u empirijskim naukama. Formalne nauke su ključne u nastanku hipoteza, teorija i zakona, kako u otkrićima, tako i u opisivanju kako nešto radi (u prirodnim naukama), i u saznavanju kako ljudi misle i djeluju (u socijalnim naukama).
Dok su empirijska istraživanja prirode opisana čak u [[Antika|antičko]] doba (npr. kao u djelima [[Aristotel]]a, [[Teofrast]]a i [[Plinije Stariji|Plinija starijeg]]), naučne metode se koriste od [[Srednji vijek|Srednjeg vijeka]] (kao u djelima [[Al-Hejsem]]a, [[El-Biruni]]ja i [[Roger Bacon]]-a), pojava moderne nauke se općenito veže za moderni period poznat kao Naučna revolucija 16. i 17. vijeka.
'''[[Prirodne nauke]]'''
[[Astronomija]]: [[Astronomija zvijezda]] [[Galaktička astronomija]] · [[Kosmologija]] · [[Planetarna geologija]] · [[Planetarna nauka]] ·
'''[[Biologija]]''': [[Anatomija]] · [[Astrobiologija]] · [[Bioantropologija]] · [[Biohemija]] · [[Biološko inženjerstvo]] · [[Biofizika]] · [[Biologija ćelije]] · [[Biologija mora]] · [[Biologija razvića]] · [[Biologija tla]] · [[Biotehnologija]] · [[Botanika]] · [[Citologija]] · [[Fiziologija]]· [[Evolucija]] · [[Evolucijska biologija]] · [[Genetika]] · [[Genetika čovjeka]] · [[Gerontologija]] · [[Hidrobiologija]] · [[Imunologija]] · [[Limnologija]] · [[Mikrobiologija]] · [[Molekularna genetika|Molekulska biologija]] · [[Neurologija]] · [[Paleontologija]] · [[Parazitologija]] · [[Radiobiologija]] · [[Teorijska biologija]] · [[Toksikologija]] · [[Zoologija]]
'''[[Hemija]]''': [[Alhemija]] · [[Analitička hemija]] · [[Astrohemija]] · [[Biohemija]] · [[Kristalografija]] · [[Hemija okoline]] · [[Nauka o hrani]] · [[Geohemija]] · [[Okolinski održiva hemija]] · [[Anorganska hemija]] · [[Nauka o materijalima]] · [[Molekularna fizika]] · [[Nuklearna hemija]] · [[Organska hemija]] · [[Fotohemija]] · [[Fizikalna hemija]] · [[Radiohemija]] · [[Hemija čvrstog stanja]] · [[Supramolekularna hemija]] · [[Nauka o površini]] · [[Teorijska hemija]]
'''[[Nauke o Zemlji]]''': [[Atmosferske nauke]] · [[Ekologija]] · [[Nauke o okruženju]] · [[Geodezija]] · [[Geologija]] · [[Geomorfologija]] · [[Geofizika]] · [[Glaciologija]] · [[Hidrologija]] · [[Nauka o vodama]] · [[Mineralogija]] · [[Okeanografija]] ·[[Paleoklimatologija]] · [[Nauka o polenu]] · [[Fizička geografija]] · [[Nauka o tlu]] · [[Svemirska nauka]]
'''[[Fizika]]''': [[Primijenjena fizika]] · [[Atomska fizika]] · [[Računarska fizika]] · [[Fizika kondenzovane materije]] · [[Eksperimentalna fizika]] · [[Mehanika]] · [[Fizika čestica]] · [[Fizika plazme]] · [[Kvantna mehanika]] · [[Mehanika čvrstih tijela]] · [[Teorijska fizika]] · [[Termodinamika]] · [[Entropija]] · [[Opća teorija relativnosti]] · [[M-teorija]] · [[Specijalna teorija relativnosti]]
'''[[Socijalne nauke i nauke o ponašanju]]''': [[Antropologija]] · [[Arheologija]] · [[Kriminologija]] · [[Demografija]] · [[Ekonomija]] · [[Geografija]] · [[Historija]] · [[Političke nauke]] · [[Psihologija]] · [[Sociologija]]
'''[[Primijenjene nauke]]'''
'''[[Inženjerstvo]]''': [[Poljoprivredne nauke]] · [[Biomedicinske nauke]]· [[Hemijske nauke]] · [[Građevinarstvo]] · [[Kompjutersko inžinjerstvo]] ·[[Biološki inženjerstvo]] · [[Genetičko iženjerstvo]] · [[Elektrotehnika]] · [[Zaštita od požara]] · · [[Industrijske nauke]] · [[Mašinstvo]] · [[Vojne nauke]] · [[Rudarstvo]] · [[Nuklearne nauke]] · [[Softver]] · [[Informatika]]
'''[[Zdravstvene nauke]]''': · [[Stomatologija]] · [[Epidemiologija]] · [[Zdravstvena zaštita]] · [[Medicina]] · [[Njega]] · [[Farmacija]] · [[Socijalni rad]] · [[Veterinarska medicina]]
'''[[Formalne nauke]]''': [[Kompjuterske nauke]] · [[Logika]] · [[Matematika]] · [[Statistika]]
'''[[Interdisciplinarnost]]''': [[Primijenjena fizika]] · [[Vještačka inteligencija]] · [[Bioetika]] · [[Bioinformatika]] · [[Biogeografija]] · [[Biomedicinsko inženjerstvo]] · [[Biostatistika]] · [[Kognitivne nauke]] · [[Računarska lingvistika]] · [[Kulturalne studije]] · [[Kibernetika]] · [[Nauka o okruženju]] · [[Etičke studije]] · [[Evoluciona psihologija]] · [[Šumarstvo]] · [[Nauka o zdravlju]] · [[Bibliotečke nauke]] · [[Logika]] · [[Matematička biologija]] · [[Matematička fizika]] · [[Naučno modeliranje]] · [[Neuronsko inženjerstvo]] · [[Neuronauka]] · [[Politička ekonomija]]
[[Naučne i tehnološke studije]]: [[Naučne studije]] · [[Semiotika]] · [[Sociobiologija]] · [[Teorija sistema]] · [[Transdisciplinarnost]] · [[Urbano planiranje]]
[[Historija nauke]]
[[Filozofija nauke]]
[[Naučni zakon]]
== Reference ==
{{reference}}
== Također pogledajte ==
* [[Istraživanje]]
{{Wikicitat}}
{{Commonscat|Science}}
[[Kategorija:Nauka|*]]
[[Kategorija:Opservacija]]
[[Kategorija:Ljudske aktivnosti]]
o5k2oyzr3ziijhvze923i9weqvuaxwy
Enzim
0
6023
3819870
3800621
2026-03-26T13:56:25Z
Panasko
146730
[[Kategorija:Kataliza]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)
3819870
wikitext
text/x-wiki
[[Datoteka:GLO1 Homo sapiens small fast.gif|mini|desno|200px| [[Glioksalaza |Glioksalaza I]] čovjeka.<br>Dva iona [[cink]]a koji su potrebni peilikom djelovanja enzima, prikazani su kao ljubičaste kuglice. [[Inhibitor enzima]] [[heksiglutation|S-heksiglutation]] je prikazan kao prostorno-popunjavajući modul, u dva [[aktivno mjesto|aktivna mjesta]].]]
[[Datoteka:Aconitase center 7ACN.png|thumb|desno|200px|Precizna mjesta vezanja enzima za podlogu i kofaktor.<br>Struktura dijela [[mitohondrija|mitohondrijske]] [[Akonitaza|akonitaze]]: katalitski centar sa Fe<sub>4</sub>S<sub>4</sub> klasterom (sredina, dolje) izocitrata (ICT) (Enzim prstenasto okružuje narednu aminokiselinu enzima).]]
[[Datoteka:Triosephosphate_isomerase.jpg|thumb|desno|200px|Dijagram konfiguracije enzimske molekule.]]
[[Datoteka:TriosePhosphateIsomerase Ribbon pastel trans.png|thumb|desno|200px|Model enzima [[triosefosfatizomeraza]] (TIM) za [[glikoliza|glikolizu]], stilizirani prikaz strukture proteina, dobivene [[kristal]]nom strukturnom analizom analizom. <br>Smatra se da je TIM katalitski savršen enzim (pogledajte odjeljak kinetika ovog članka).]]
'''Enzim''' ([[Grčki jezik|grč]]. ''ένζυμο'', ''énsimo'' = kvasac) je svaki [[protein]] sposoban da katalizira neku [[Biohemija|biohemijsku]] reakciju u živim organizmima.<ref>Kornberg A. (1989): For the love of enzymes – The Odyssay of a biochemist. Harvard University Press, Cambridge (Mass.), London, {{ISBN|0-674-30775-5}}, {{ISBN|0-674-30776-3}}.</ref>
Reakcije koje se dešavaju u organizmu ne mogu uvijek same de se završe, a u tom slučaju im pomažu enzimi. Svaka biohemijska reakcija ima svoj posebni enzim, mada postoje i enzimi koji mogu katalizirati (pomoći, ubrzati) par reakcija više. Enzimi su prema reakcijama koje kataliziraju podijeljeni u šest grupa i svi oni imaju svoju oznaku u međunarodno prihvaćenom indeksu. Za enizme se često upotrijebljava i naziv '''fermenti'''. Nauka koja proučava enzime označava se kao '''[[enzimologija]]'''.<ref name = "Stryer_2002">{{cite book |author= Stryer L, Berg JM, Tymoczko JL | title = Biochemistry | publisher = W.H. Freeman | location = San Francisco | year = 2002 | edition = 5th | isbn = 0-7167-4955-6 | url = http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK21154/}}</ref><ref>Schomburg I. et al. (2013): BRENDA in 2013: integrated reactions, kinetic data, enzyme function data, improved disease classification: new options and contents in BRENDA. Nucleic Acids Research, 41: Database issue: D764-72.</ref><ref>Radzicka A., Wolfenden R. (1995): A proficient enzyme. Science, 267 (5194): 90–931.</ref><ref>Callahan B. P., Miller B- G. (2007): OMP decarboxylase — An enigma persists. Bioorganic Chemistry, 35 (6): 465–469.</ref>
[[Datoteka:Glucosidase enzyme.png|thumb|desno|200px|Enzim [[glukozidaza]] pretvara šećar [[maltoza|maltozu]] u [[glukoza|glukozu]]. <br>Aktivno mjesto ostatka (crveno), maltozni supstrat (crno) i kofaktor NAD (žuto). <br>Dijagram glikozidaze sa strelicom koja pokazuje cijepanje maltoznog šećernog supstrata u glukozne proizvode.]]
Prisutnost enzima omogućuje složene hemijske cikluse u organizmima uključujući i one koje organizmi koriste za [[metabolizam]]. Naprimjer, [[pepsin]] i [[tripsin]] se koriste u procesu probave [[protein]]a.
Poznato je da enzimi kataliziraju više od 5.000 vrsta biohemijskih reakcija. Većina enzima su proteini, iako ih je nekoliko u kategoriji katalitskih molekula [[RNK]]. Posebnost enzima potiče iz njihove jedinstvene trodimenzionalne strukture.
Kao i svi [[katalizator]]i, enzimi povećavaju stopu reakcije, smanjenjem svoje aktivacijske [[Energija|energije]]. Neki enzimi mogu pretvaranje [[supstrat (biohemija)|supstrata]] u proizvod učiniti na milione puta bržim. Ekstremni primjer je [[orotidin 5'-fosfat dekarboksilaza]], koja omogućava reakciju koja bi inače trajala milione godina da se obavi u milisekundi. Hemijski, enzimi su kao i svaki katalizator i ne troše se u hemijskim reakcijama, niti se njima mijenja ravnoteža reakcije. Enzimi se razlikuju od većine drugih katalizatora tako što djeluju mnogo konkretnije. Aktivnost enzima može biti pod utjecajem drugih molekula: [[inhibitor]]i su molekule koje smanjuju aktivnost enzima, a [[aktivator]]i su molekule koje povećavaju aktivnost. Mnogi [[lijek]]ovi i [[otrov]]i su inhibitori enzima. Izvan njihove optimalne [[temperatura|temperature]] i [[pH]], aktivnost enzima se znatno smanjuje.<ref>Bugg T. (1997): An introduction to enzyme and coenzyme chemistry. Blackwell Science, Oxford, {{ISBN|0-86542-793-3}}.</ref><ref>Alberts B. (2002)ː Molecular biology of the cell Garland Science, New York, {{ISBN|0-8153-3218-1}}.</ref><ref>Lindhorst T. (2007): Essentials of carbohydrate chemistry and biochemistry. Wiley-VCH, 3527315284}}</ref><ref>Robyt F. (1997): Essentials of carbohydrate chemistry. Springer, {{ISBN|0387949518}}.</ref>
<ref>Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Ed. (2005): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, {{ISBN|9958-9344-1-8}}.</ref>
Neki enzimi se koriste u komercijalne svrhe, naprimjer, u sintezi [[antibiotik]]a. Neki proizvodi za domaćinstvo imaju enzime koji pomažu u ubrzanju hemijske reakcije: enzimi u biološkim prašcima za pranje razgrađuju mrlje na odjeći koje potiču od [[protein]]a, [[skrob]]a ili [[masti]], a proteine u mesu, profesionalna hemija enzimima razbija u manje molekule, pa ga je lakše žvakati.
== Etimologija i historija ==
[[Datoteka:Eduardbuchner.jpg|alt=Photograph of Eduard Buchner.|mini|180px|lijevo|[[Eduard Buchner]].]]
Do kraja 17. i početkom 18. vijeka, bila je poznata [[probava]] mesa u želudačnoj tečnosti i djelovanje biljnih ekstrakata i [[pljuvsčks|pljuvačke]] pri pretvaranju [[škrob]]a u [[šećer]]e, ali mehanizmi pomoću kojih se to događa nisu još otkriveni.
[[Francuska|Francuski]] hemičar [[Anselme Payen]] je bio prvi koji je otkrio enzim, [[dijastaza|dijastazu]], [[1833]]. Nekoliko desetljeća kasnije, kada je proučavao [[fermentacija|fermentaciju]] šećera u [[alkohol]] pomoću [[kvasci|kvasca]], [[Louis Pasteur]] je zaključio da je ova fermentacija uzrokovana [[vitalna sila|vitalnom silom]] koja se nalazi u ćelijama kvasca, pod nazivom "fermenti", za koje se mislilo da djeluju samo unutar živih organizama. On je napisao da je "alkoholna fermentacija čin međuodnosa sa životom i organizacije ćelije kvasca, a ne sa smrću ili truljenjem ćelija.<ref>de Réaumur R. A. (1752): Observations sur la digestion des oiseaux. Histoire de l'academie royale des sciences, 1752: 266, 461.</ref><ref>http://etext.lib.virginia.edu/toc/modeng/public/Wil4Sci.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120509114830/http://etext.lib.virginia.edu/toc/modeng/public/Wil4Sci.html |date=9. 5. 2012 }}: Williams H. S. (1904): A history of science: in five volumes, IV: Modern Development of the Chemical and Biological Sciences, Harper and Brothers.</ref>
U [[1877]]., njemački fiziolog [[Wilhelm Kühne]] ([[1837]].-[[1900]].) prvi je koristio termin '''''enzim''''', koji dolazi iz [[grčki jezik|grčkog]] νζυμον = kvasac, koji opisuje ovaj proces. Riječ enzim je kasnije koristi i kada se tiče neživih materija, kao što su [[pepsin]] , a riječ ''fermentacija'' ili ''previranje'' se koristi kada se odnosi na hemijske aktivnosti u produkciji živih organizama.
[[Eduard Buchner]] je [[1897]]. objavio prvi rad na proučavanju kvaščevih ekstrakata. U nizu eksperimenata na Univerzitetu u Berlinu, otkrio je da je šećer fermentira je čak i kad nije bilo svakodnevnog prisustva ćelija kvasca u u smjesi. Enzim koji je izazvao fermentaciju saharoze označio je kao "[[zimaza]]". Godine [[1907]]., dobio je [[Nobelova nagrada|Nobelovu nagradu za hemiju]] za "njegovo otkriće fermentacije bez ćelija". Nakon Buchnerovog primjera, enzimi se obično nazvaju prema reakciji koju obavljaju, uz [[sufiks]] –'''''aza''''', u kombinaciji s imenom [[podloga (biohemija)|podloge]] (npr. [[laktaza]] je enzim koji cijepa [[laktoza|laktozu]]) ili na vrstu reakcije (npr. [[DNK polimeraza]] katalizira sintezu DNK polimera). U ranim 1900-im, biohemijski identitet enzima je i dalje nepoznat. Mnogi naučnici su primijetili da je enzimska aktivnost bila povezana sa proteinima, ali drugi (kao što je dobitnik Nobelove nagrade [[Richard Willstätter]]) su tvrdili da su proteini samo nosioci za prave enzime i da proteini ''po sebi'' nisu bili sposobni za katalizu. Godine [[1926]]., [[James B. Sumner]] je pokazao da je enzim [[ureaza]] bila čisti protein i [[kristal]]izirao ga, a isto je učinio i za enzimom [[katalaz]], [[1937]]. Da čisti proteini mogu biti enzimi pokazali su [[John Howard Northrop]] i [[Wendell Meredith Stanley]], koji su radili na [[probava|probavnim]] enzimima: [[pepsin]]u ([[1930]].), [[tripsin]]u i [[himotripsinu]]. Ova tri naučnika [[1946]]. godine dobili su [[Nobelova nagrada za hemiju|Nobelovu nagradu za hemiju]].<ref>{{cite book | editor1-first = John L. | editor1-last = Heilbron | title = The Oxford Companion to the History of Modern Science | first1 = Frederic Lawrence | last1 = Holmes | chapter = Enzymes | page = 270 | chapterurl = https://books.google.com/books?id=abqjP-_KfzkC&pg=PA270&lpg=PA270&dq=history+of+enzymes+ferment+living+organisms&source=bl&ots=C-XT4PR1AG&sig=CfRDxaDeiarCEIrvakWEmI7JgrQ&hl=en&sa=X&ei=7An2VOeAKOv4yQPdiICABw&ved=0CCEQ6AEwATgK#v=onepage&q=history%20of%20enzymes%20ferment%20living%20organisms&f=false | publisher = Oxford University Press | location = Oxford | year = 2003 | name-list-format = vanc }}</ref><ref name="urlEduard Buchner - Biographical">{{cite web | url = http://nobelprize.org/nobel_prizes/chemistry/laureates/1907/buchner-bio.html | title = Eduard Buchner | work = Nobel Laureate Biography | publisher = Nobelprize.org | access-date = 23. 2. 2015 }}</ref> He named the enzyme that brought about the fermentation of sucrose "[[zymase]]".<ref name="urlEduard Buchner - Nobel Lecture: Cell-Free Fermentation">{{cite web | url = http://nobelprize.org/nobel_prizes/chemistry/laureates/1907/buchner-lecture.html | title = Eduard Buchner – Nobel Lecture: Cell-Free Fermentation | year = 1907 | work = Nobelprize.org | access-date = 23. 2. 2015 }}</ref><ref>{{cite book | author = Duclaux E | title = Traité de microbiologie: Diastases, toxines et venins | language = French | trans-title = Microbiology Treatise: diastases , toxins and venoms | year = 1899 | publisher = Masson and Co | location = Paris, France | url = https://books.google.com/books?id=Kp9EAAAAQAAJ&printsec=frontcover }} See Chapter 1, especially page 9.</ref>
Otkriće da enzimi mogu biti kristalizirani omogučilo je da se struktura eventualno može upoznati pomoću [[kristalografija X-zrakama|kristalografije X-zrakama]]. Ovo je prvi put učinjeno sa [[lizozim]]om, enzimom koji se nalazi u [[suza]]ma, pljuvački i [[bjelančevina|bjelancetu]] koji razlaže bris nekih [[bakterija]]. Strukturu je riješila istraživačka grupa koju je predvodio [[David Chilton Phillips]], a objavljena je [[1965]]. Ova struktura visoke rezolucije lizozima označila je početak područja [[strukturna biologija|strukturne biologije]] i napora da se shvati kako enzimi djeluju na razini atomskih detalja.
== Struktura ==
[[Datoteka:Enzyme structure.svg|mioni|thumb|250px|desno|Lizozim prikazan kao neprozirna loptasta površina s naglašenim rascjepom u koji se podobno uklapa supstrat prikazan kao dijagramski štap |<br>Primjer organizacije strukture enzima i [[lizozim]]a. <br>Vezivanja su u plavoj, crvenoj boji, a katalitsko mjesto na peptidoglikanskoj podlozi su u crnoj boji. ({{PDB | 9LYZ}})]]
[[Datoteka:Hexokinase induced fit.svg| mini| Enzim mijenja oblik po mjeri vezujućeg oblika podloge u kompleks enzim-supstrat kompleks.<br> [[S heksozakinaza]] ima veliko inducirano prilagodbeno mjesto koje zatvara preko podloge [[adenozintrifosfat]]a i [[ksiloza|ksiloze]]. <br>Vezivanja su u plavoj, podloge u crnoj a [[magnezij|Mg<sup>2+</sup>]] kofaktor u žutoj boji ({{PDB|2E2N}})]]
Enzimi su uglavnom globuloliki (loptasti) [[protein]]i, a djeluju samostalno ili u većim jedinjenjima. Kao i svi proteini, enzimi su linearni lanci [[aminokiselina]] koji presavijanjem dobijaju [[trodimenzionalna struktura|trodimenzionalnu strukturu]]. Sekvenca aminokiselina određuje strukturu koja zauzvrat određuje katalitsku aktivnost enzima. Iako struktura određuje ulogu enzima, a njegova aktivnost se još ne može predvidjeti samo iz njegova strukture. Pri zagrijavanju ili izlaganju djelovanja hemijskih agenasa, enzimske strukture su podložne [[deneturacija|denaturaciji]] i taj poremećaj strukture obično dovodi do gubitka aktivnosti. Denaturacija enzima je normalno povezana sa [[temperatura]]ma iznad normalne razine vrsta. Kao rezultat toga, enzimi iz [[bakterija]] koje žive u [[vulkan]]skim sredinama, kao što su [[vruća vrela]] su cijenjeni od strane industrijskih korisnika, zbog njihove sposobnosti da djeluju na visokim temperaturama. To omogućava ovako kataliziranim reakcijama da se odvijaju po vrlo visokoj stopi.
Molekule enzima su obično mnogo veća od molekula njihove podloge. Veličine se kreću u rasponu od samo 62 ostatka [[aminokiselina]], za monomer [[oksalokrotonat tautomeraza|4-oksalokrotonat tautomerazu]], do više od 2,500 ostataka u sintezi životinjskih [[masne kiseline|masnih kiselina]]. Samo mali dio njihove strukture (oko 2-4 aminokiseline) su direktno uključene u katalizu: katalitsko mjesto, koje se nalazi pored jednog ili više [[mjesto vezivanja|mjesta vezivanja]], gdje ostaci orijentiraju podlogu. Katalitsko mjesto i obavezujuće mjesto zajedno čine [[aktivno mjesto]] enzima. Preostali veći dio strukture enzima služi za održavanje precizne orijentacije i dinamike djelovanja aktivnog mjesta.
Neki enzimi poput neaminokiselina su direktno uključene u katalizator. Umjesto toga, enzim sadrži mjesta vezivanja i orijentacije katalitskog [[kofaktor]]a. Struktura enzima može sadržavati [[alosterna lokacija|alosterne lokacije]], gdje vezivanje male molekule izaziva [[konformacijska promjena|konformacijsku promjenu]], koja povećava ili smanjuje aktivnost. Postoji mali broj molekula [[RNK]], koje se na osnovu sposobnosti biološke katalize nazivaju [[ribozim]]i, koji mogu djelovati samostalno ili zajedno sa proteinima.
Najčešći od njih je [[ribosom]], koji je jedinjenje proteina i katalitske komponente [[RNK]].
== Mehanizam ==
[[Datoteka:Induced fit diagram de.svg|mini|350px|Model inducirane prilagodbe enzima za odgovarajući supstrat.]]
=== Vezivanje podloge ===
Prije nego što počnu katalizirati bilo koju [[Hemijska reakcija|hemijsku reakciju]], enzimi se moraju vezivati za njihovu podlogu. Enzimi su obično vrlo specifični za određene podloge, za koje se vežu a zatim kataliziraju hemijske reakcije. Specifičnost se postiže obavezujućom prazninom (usjekom) koji je komplementarnog oblika, za popunjenjavanje i [[hidrofilnost|hidrofilnom]] /[[hidrofobnost|hidrofobnom]] izbočinom podloge. Enzimi stoga mogu razlikovati vrlo slične molekule materijala koji su [[hemoselektivnost|hemoselektivne]], [[regioselektivnost|regioselektivne]] i [[stereospecifičnost|stereospecifične]].<ref name = "Stryer_2002"/><ref name="Stryer_2002" /><ref>{{cite journal | vauthors = Jaeger KE, Eggert T | title = Enantioselective biocatalysis optimized by directed evolution | journal = Current Opinion in Biotechnology | volume = 15 | issue = 4 | pages = 305–13 | date = august 2004 | pmid = 15358000 | doi = 10.1016/j.copbio.2004.06.007}}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Shevelev IV, Hübscher U | title = The 3' 5' exonucleases | journal = Nature Reviews Molecular Cell Biology | volume = 3 | issue = 5 | pages = 364–76 | date = maj 2002 | pmid = 11988770 | doi = 10.1038/nrm804 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Zenkin N, Yuzenkova Y, Severinov K | title = Transcript-assisted transcriptional proofreading | url = https://archive.org/details/sim_science_2006-07-28_313_5786/page/518 | journal = Science | volume = 313 | issue = 5786 | pages = 518–20 | date = juli 2006 | pmid = 16873663 | doi = 10.1126/science.1127422 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Ibba M, Soll D | title = Aminoacyl-tRNA synthesis | journal = Annual Review of Biochemistry | volume = 69 | pages = 617–50 | pmid = 10966471 | doi = 10.1146/annurev.biochem.69.1.617}}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Rodnina MV, Wintermeyer W | title = Fidelity of aminoacyl-tRNA selection on the ribosome: kinetic and structural mechanisms | journal = Annual Review of Biochemistry | volume = 70 | pages = 415–35 | pmid = 11395413 | doi = 10.1146/annurev.biochem.70.1.415 }}</ref><ref name=Tawfik10>{{cite journal | vauthors = Khersonsky O, Tawfik DS | title = Enzyme promiscuity: a mechanistic and evolutionary perspective | journal = Annual Review of Biochemistry | volume = 79 | pages = 471–505 | pmid = 20235827 | pmc = | doi = 10.1146/annurev-biochem-030409-143718 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = O'Brien PJ, Herschlag D | title = Catalytic promiscuity and the evolution of new enzymatic activities | journal = Chemistry & Biology | volume = 6 | issue = 4 | pages = R91-R105 | date = april 1999 | pmid = 10099128 | doi = 10.1016/S1074-5521(99)80033-7 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Fischer E | year = 1894 | title = Einfluss der Configuration auf die Wirkung der Enzyme | language = German | trans-title=Influence of configuration on the action of enzymes | journal=Berichte der Deutschen chemischen Gesellschaft zu Berlin | volume = 27 | issue = 3 | pages = 2985–93 | url = http://gallica.bnf.fr/ark:/12148/bpt6k90736r/f364.chemindefer|doi=10.1002/cber.18940270364}})</ref><ref name="Cooper_2000">{{cite book | author = Cooper GM | title = The Cell: a Molecular Approach | date = 2000 | publisher = ASM Press | location = Washington (DC ) | isbn = 0-87893-106-6 | edition = 2nd | chapter = Chapter 2.2: The Central Role of Enzymes as Biological Catalysts | chapterurl = http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK9921/ | url = https://archive.org/details/cell00geof }}</ref>
Neki od enzima pokazuju najveću specifičnost i tačnost kada su uključeni u kopiranje i izgradnju novog [[genom]]a. Neki od ovih enzima se pojavljuju u mehanizmima "[[lektor|lekture]]". Tako, enzim kao što je [[DNK polimeraza]] katalizira reakciju u prvom koraku, a zatim u drugom koraku, te provjerava da li je proizvod ispravan. Ovaj proces u dva koraka dovodi do prosječne stope greške manje od 1/100 miliona reakcija kod polimeraze [[sisar]]a. Slični mehanizmi popravke se također nalaze i kod [[RNK polimeraza]], [[aminoacil-tRNK sintetaza|aminoacil-tRNK sintetaze]] i [[ribosom]]a.
Nasuprot tome, neki enzimi ispoljavaju i [[promiskuitet enzima]], koji imaju široku specifičnost i djeluju na niz različitih fiziološki relevantnih podloga. Mnogi enzimi imaju mala mjesta aktivnosti koja su nastala slučajno (tj. [[adaptacija|neutralno]]), što može biti polazište za evolucijski izbor nove uloge.<ref>{{cite journal | vauthors = Koshland DE | title = Application of a Theory of Enzyme Specificity to Protein Synthesis | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 44 | issue = 2 | pages = 98–104 | date = februar 1958 | pmid = 16590179 | pmc = 335371 | doi = 10.1073/pnas.44.2.98 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Vasella A, Davies GJ, Böhm M | title = Glycosidase mechanisms | journal = Current Opinion in Chemical Biology | volume = 6 | issue = 5 | pages = 619–29 | date = oktobar 2002 | pmid = 12413546 | doi = 10.1016/S1367-5931(02)00380-0}}</ref><ref>{{cite book | last = Boyer | first = Rodney | title = Concepts in Biochemistry | url = https://archive.org/details/conceptsinbioche0002boye | edition = 2nd | publisher = John Wiley & Sons, Inc. | location = New York, Chichester, Weinheim, Brisbane, Singapore, Toronto. | isbn = 0-470-00379-0 | pages=[https://archive.org/details/conceptsinbioche0002boye/page/137 137]–8 | chapter = Chapter 6: Enzymes I, Reactions, Kinetics, and Inhibition | year = 2002 | oclc = 51720783 | name-list-format = vanc}}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Savir Y, Tlusty T | title = Conformational proofreading: the impact of conformational changes on the specificity of molecular recognition | journal = PLOS ONE | volume = 2 | issue = 5 | pages = e468 | year = 2007 | pmid = 17520027 | pmc = 1868595 | doi = 10.1371/journal.pone.0000468 | url = http://www.weizmann.ac.il/complex/tlusty/papers/PLoSONE2007.pdf | editor1-last = Scalas | editor1-first = Enrico | name-list-format = vanc | date = | access-date=26. 1. 2016 | archive-url = https://web.archive.org/web/20110514055337/http://www.weizmann.ac.il/complex/tlusty/papers/PLoSONE2007.pdf | archive-date=14. 5. 2011 | url-status = dead }}</ref>
Na osnovu najpodobnije podloge, enzimi mogu mijenjati oblik, da bi se vezali prilikom stvaranja kompleksa enzim-supstrat.
=== Model "brave i ključa" ===
Da bi objasnio dosljednost specifičnosti enzima, [[1894]]., [[Emil Fischer]] je predložio da i enzim i supstrat posjeduju posebne komplementarne [[Geometrija|geometrijske]] oblike koji se međusobno uklapaju jedan u drugi. Ovo se često naziva model "ključa", gdje se ranim modelom objašnjava specifičnost enzima, ali ne i stabilizacija stanja prilikom promjena koje enzimi ostvaruju.
=== Model indukcije ===
Godine [[1958]]. [[Daniel Koshland]] je predložio izmjenu modela brava-ključ: pošto su enzimi prilično prilagodljive strukture, aktivno mjesto stalno preoblikuje međudejstva s podlogom kao i podloga u međudejstvima s enzimom. Kao proizvod toga, za podlogu se aktivno mjesto ne veže čvrsto; aminokiseline su [[bočna lanac|bočnim lancima]] (koji čine aktivna mjesta) su ukalupljene u precizna mjesta koje enzimu omogućavaju da obavlja svoju katalitsku ulogu. U nekim slučajevima, kao što je [[glikosidaza]], [[molekula]] supstrata također neznatno mijenja oblik kako bi ušla u aktivno mjesto. Tu se nastavlja mijenjati dok se supstrat ne veže potpuno, kada se određuje konačni oblik punjača. Indukcija najpovoljnijeg oblika može povećati vjerodostojnost molekulskog prepoznavanja u prisustvu konkurencije i događaja u mehanizmu konformacijske korekture.
== Kataliza ==
Enzimi mogu ubrzati reakcije na više načina, koje ograničavaju [[energija aktivacije|energiju aktivacije]] (ΔG ‡, [[gibbsova enargija|Gibbsove energije]]).
1. Stabilizacija stanja tranzicije uključuje:
o Stvaranje povoljnog okruženja s prelaznim punjačem za smanjenje svoje energije.<br>
2. Pružajući alternativni pravac reakcije:
o Privremeno reagira s podlogom, stvarajući kovalentno srednje za stvaranje nižeg energetskog stanja u tranziciji.<ref>{{cite book | last1 = Cox | first1 = Michael M. | last2 = Nelson | first2 = David L. | name-list-format = vanc | title = Lehninger Principles of Biochemistry | url = https://archive.org/details/lehningerprincip0000nels | date = 2013 | publisher = W.H. Freeman | location = New York, N.Y. | isbn = 978-1464109621 | edition = 6th | chapter = Chapter 6.2: How enzymes work | page = [https://archive.org/details/lehningerprincip0000nels/page/195 195] }}</ref>
3. Destabilizaciju stanja podloge:
o Iskrivljuju vezane podloge supstrata u njihov prelazni obrazac stanja, kako bi se smanjila energija potrebna da se postigne stanje u tranziciji.<ref name=PMID12947189>{{cite journal | vauthors = Benkovic SJ, Hammes-Schiffer S | title = A perspective on enzyme catalysis | url = https://archive.org/details/sim_science_2003-08-29_301_5637/page/1196 | journal = Science | volume = 301 | issue = 5637 | pages = 1196–202 | date = august 2003 | pmid = 12947189 | doi = 10.1126/science.1085515 | bibcode = 2003Sci...301.1196B }}</ref>
o Orijentišući podloge u produktivne aranžmana za smanjenje reakcije entropija promjena.<ref name=PMID12947189/> Doprinos ovog mehanizma za katalizu je relativno mali.<ref>{{cite journal | vauthors = Villa J, Strajbl M, Glennon TM, Sham YY, Chu ZT, Warshel A | title = How important are entropic contributions to enzyme catalysis? | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 97 | issue = 22 | pages = 11899–904 | date = oktobar 2000 | pmid = 11050223 | pmc = 17266 | doi = 10.1073/pnas.97.22.11899 | bibcode = 2000PNAS...9711899V }}</ref>
Enzimi mogu koristiti nekoliko ovih mehanizama istovremeno. Naprimjer, [[proteaza|proteaze]] kao što je [[tripsin]] obavljaju kovalentnu katalizu pomoću [[katalitska trijada|katalitske trijade]], stabilizirajući stanja nagomilavanja u tranziciji pomoću [[oksianionska rupa|oksianionskih rupa]], kompletnu [[hidroliza|hidrolizu]] pomoću usmjeravanja vode na podlogu.<ref>{{Cite journal|last=Polgár|first=L.|date=7. 7. 2005|title=The catalytic triad of serine peptidases|journal=Cellular and Molecular Life Sciences|language=en|volume=62|issue=19–20|pages=2161–2172|doi=10.1007/s00018-005-5160-x|pmid=16003488|issn=1420-682X}}</ref>
=== Dinamika ===
Enzimi nisu krute, statične strukture, nego imaju složene untrašnje dinamične pokrete, tj. pokrete dijelova strukture enzima, kao što su pojedinačni aminokiselinski ostaci. To je grupa ostataka koji stvaraju [[proteinska petlja|proteinsku petlju]] ili jedinice sekundarne strukture ili čak čitavu proteinsku domenu. Ovi pokreti dovode do konformacijskih grupnih, malo drugačijih struktura koje se međusobno mijenjaju ostajući pri tom u ravnoteži. Različita stanja u okviru ove cjeline mogu biti povezana s različitim aspektima uloge enzima. Naprimjer, različite reakcije podrške enzima [[dihidrofolat reduktaza]] su povezane s vezanjem katalizirane podloge, katalizom, otpuštanjem kofaktora i koracima otpuštanje proizvoda katalitskog ciklusa.
=== Alosterna modulacija ===
{{Glavni|Alosterna regulacija}}
Alosterna mjesta su džepovi (urezi) na enzimima, za razliku od aktivnog mjesta, koji se vežu za molekule u ćelijskom okruženju. Ove molekule dovode do promjena u podršci ili dinamici enzima koji se ubacuju na aktivna mjesta i na taj način utiču na brzinu reakcije enzima. Na taj način, alosterna interakcija može ili inhibirati ili aktivirati enzime. Alosterne interakcije sa metabolitima u uzvodnnim ili nizvodnim metaboličkim putevima uzrokuju povratne informacije enzima, izmjenu aktivnosti enzima prema ostatku procesa.
== Kofaktori ==
Za ispoljavanje pune aktivnosti, neki enzimi ne trebaju dodatne komponente. Ostalima je za djelovanja neophodno vezanje neproteinske molekule kofaktora. Kofaktori mogu biti [[anorganski spoj|neorganski]] (npr. [[metal]]ni [[ion]]i i klaster [[željezo]]-[[sumpor]]) ili [[organski spoj]]evi (npr. [[flavin]] i [[hem]]). Organski kofaktori mogu biti [[koenzim]]i, koji su otpušteni iz aktivnog mjesta enzima tokom reakcije ili [[prostetska grupa|protetske grupe]], koje su usko vezane za enzim. Organske protetske grupe mogu biti vezane kovalentno (npr. [[biotin]] u enzimima kao što je [[piruvat karboksilaza]]).
Primjer enzima koji sadrži kofaktor je [[karboanhidraza]] (što je prikazano u dijagramu gore) sa [[cink]]ovim vezanim kofaktorom, kao dijelom svog aktivnog mjesta. Ovi čvrsto vezani ioni ili molekule se obično nalaze u aktivnom mjestu i uključene su u katalizu. Naprimjer, kofaktori flavin i hem su često uključeni u [[redoks]]ne reakcije.
Enzimi kojima je potreban kofaktor, ali nemaju granica nazivaju se ''[[apoenzim]]'' ili ''[[apoprotein]]i''. Enzimi zajedno sa kofaktorom, koji su potrebni za aktivnost nazivaju se ''[[holoenzim]]i'' (ili haloenzimi). Naziv ''holoenzim''se može primijeniti na enzime koji sadrže više proteinskih podjedinica, kao što je [[DNK polimeraza]], gdje cijelo holoenzimsko jedinjenje sadrži sve podjedinice potrebne za aktivnost.
=== Koenzim ===
[[Datoteka:NADH-3D-vdW.png|thumb|left|250px|Trodimenzionalni model [[koenzim]]a [[NADH]].]]
[[Datoteka:Transketolase + TPP.png|thumb|350px|centar|Tiamin je prikazan kao neprozirna loptasta površina s otvorenim rascjepom za vezanje, gdje se podloge i kofaktor prikazuju kao štap u dijagramu, koji se uklapaju u protein hemijske strukture [[tiamin pirofosfat]]a i strukture proteina [[transketolaza]]. Tiamin pirofosfat kofaktor je u žutoj a [[ksiluloza 5-fosfat]] podloga u crnoj boji.({{PDB|4KXV}})]]
Koenzimi su male organske molekule koje mogu biti slabo ili čvrsto vezane za enzim. Koenzimska hemijska grupa je prenosiva sa jednog enzima u drugi. Primjeri uključuju [[NADH]], [[NADPH]] i [[adenozin trifosfat]] (ATP). Neki koenzimi, kao što su [[riboflavin]], [[tiamin]] i [[folna kiselina]], su [[vitamin]]i ili jedinjenja koja se ne mogu sintetizirati u organizmu i moraju se unositi putem ishrane. Hemijske grupe koje uključuju [[hidrid]] ni ion (H -) nosi [[NAD]] ili [[NADP]]<sup>+</sup>, [[fosfat]]e ([[adenozin trifosfat]]), a grupu acetil nose [[koenzim]]i A, formil, metenil ili metil grupe [[folna kiselina]] i metil grupa [[adenozin|S-adenozila]].
Koenzimi se hemijski mijenjaju kao posljedica djelovanja enzima, a treba razmotriti koenzime za posebnu klasu podloga ili druge podloge, koje su zajedničke za više različitih enzima. Naprimjer, poznato je oko 1000 enzima koji koriste koenzime NADH.
Koenzimi se obično stalno obnavljaju i njihova koncentracija se unutar ćelije održava na stabilnoj razini. Naprimjer, NADPH se obnavlja preko [[pentoza fosfat]]a i S –adenozilmetionina pomoću [[metionin adenozil transferaza|metionin adenozil transferaze]]. Ovo stalno obnavljanje znači da se male količine koenzima mogu koristiti vrlo intenzivno. Npr., ljudsko tijelo u metabolizmu [[ATP]], dnevno obrće kompletnu vlastitu težinu.
== Termodinamika ==
[[Datoteka:Enzyme catalysis energy levels 2.svg|thumb|500px|alt=Dvodimenzionalni prikaz reakcije (koordinata x-osa) u odnosu na energije (y-osa) za katalizirane i nekatalizirane reakcije.<br> Energija sistema se stalno povećava iz reaktanata (x = 0) dok se ne postigne maksimum na stepenu tranzicije (x = 0,5) i stalno smanjuje proizvode (x = 1). Međutim, u enzimski kataliziranoj reakciji, obavezujući dijelovi stvaraju jedinjenje enzim-supstrat (uz neznatno smanjenje energija) koji se povećava do stanja u tranziciji, sa manjim maksimumom od nekatalizirane reakcije. Energija u fazama [[hemijska reakcija|hemijske reakcije]].<br> Nekatalizirana (isprekidana linija) podloga treba puno [[aktiviranje energije]] da se dođe do prelaznog stepena, koji se zatim raspada u nižeenergetski proizvod.<br> Kada enzim katalizira reakciju (puna linija), veže podlogu (ES), a zatim stabilizira stanje u tranziciji (ES<sup>‡</sup>) kako bi se smanjila energija aktivacije potrebna za proizvodnju proizvoda (EP) koji su se konačno pojavili.]]
Kao i svi katalizatori, enzimi ne mijenjaju stanje hemijske ravnotežne reakcije. U prisustvu enzima, reakcija teče u istom smjeru kao što bi i bez prisustva enzima, samo brže. Naprimjer, [[karboanhidraza]] katalizira svoju reakciju u oba smjera, ovisno o koncentraciji svojih reaktanata:
:<math>\mathrm{CO_2 + H_2O\xrightarrow{Carbonic\ anhydrase}
H_2CO_3}</math> (u tkivu; visoka koncentracijaCO<sub>2</sub>)
:<math>\mathrm{H_2CO_3\xrightarrow{Carbonic\ anhydrase}
CO_2 + H_2O}</math> (u [[pluća|plućima]]; niska koncentracija CO<sub>2</sub>).
Stopa reakcije zavisi od [[energija aktivacije|energije aktivacije]] potrebne da se stvori [[stanje tranzicije]], koji onda razgrađuje podlogu u proizvode. Enzimi povećavaju stope reakcija smanjenjem energetskog stanja tranzicije. Prvo, vezanje stvara niskoenergetski kompleks enzim-supstrat (ES). Drugo, enzim stabilizira stanje tranzicije tako da zahtijeva manje energije u odnosu na jednokatalitsku reakciju (ES ‡). Na kraju se kompleks enzim-proizvod (EP) disocira da oslobodi proizvod.
Enzimi mogu obaviti dvije ili više reakcija, tako da se termodinamički povoljna reakcija može koristiti u "pogonu", dok je termodinamički nepovoljna u kombinaciji kada je energija proizvoda niža od one kod podloge. Naprimjer, hidroliza [[ATP]] se često koristi za pogon druge hemijske reakcije.
== Kinetika ==
{{multiple image
| direction= vertical
| width = 450
| footer =
| image1 = Enzyme mechanism 2.svg
| alt1 = Dijagram nekatalizirane (supstrat - proizvod) i katalizirane reakcije (enzim + supstrat do kompleksa enzim/supstrat i to enzim + proizvod)
| caption1 = Mehanizam hemijske reakcije sa i bez enzimske katalize. Enzim (E) veže [[podloga (biohemija)|supstrat]] (S) za stvaranje [[proizvod (biohemija)|proizvoda]] (P).
| image2 = Michaelis Menten curve 2.svg
| alt2 = Dvodimenzijalni prikaz koncentracije supstrata (x osa) vs. reakcijska stoma (y osa). <br>Ovaj oblik krive je hiperbolski. <br>Stopa reakcije je nula (0) na nultoj (0) koncentraciji supstrata, a na maksimalnoj koncentraciji supstrata je asimptotska.
| caption2 = [[Michaelis–Menten kinetics|Saturacijska kriva]] enzimske reakcije pokazuje odnose između koncentracije supstrata i stope reakcije.
}}
Istraživanja kinetike enzima su išla u pravcu odgovora na pitanje kako se vežu za podloge i pretvaraju ih u proizvode. Podaci o stopama koje se koriste u takvim analizama se obično dobijaju u [[enzimski test|enzimskim testovima]]. Godine [[1913]]. [[Leonor Michaelis]] i [[Maud Leonora Menten]] su predložili kvantitativnu teoriju kinetike enzima, koja se naziva [[Michaelis-Menten kinetika]]. Najveći doprinos Michaelisa i Mentena je u tome da se enzimska reakcija odvija u dvije faze. U prvoj, podloga se veže reverzibilno za enzim, stvarajući kompleks enzim-supstrat. To se ponekad (u njihovu čast) naziva Michaelis-Menten kompleks. Enzim zatim katalizira hemijski korak u reakciji koja oslobađa proizvod. Ovaj rad su dodatno razvili [[George Edward Briggs]] i [[John Burdon Sanderson Haldane]], od kojih potiču kinetičke jednačine koje su još uvijek i do danas u širokoj upotrebi.
Enzimske stope ovise o uslovima rastvora i koncentracije podloge. Za određivanje maksimalne brzine jedne enzimske reakcije, koncentracija supstrata se povećava po stalnoj stopi do vidljivog stvaranja proizvoda. Ovo je prikazano na krivulji zasićenja na desnoj strani. Zasićenje se događa jer, kako se povećava koncentracija supstrata, sve više i više slobodnog enzima se pretvara u ES kompleks njegovim vezanjem za podlogu. Na maksimalnu brzinu reakcije (''V''<sub>max</sub>) enzima, sva aktivna mjesta enzima su vezana za podlogu, a iznos ES kompleksa je isti kao i ukupan iznos enzima.
''V''<sub>max</sub> je samo jedan od nekoliko važnih kinetičkih parametara. Količina podloge koja je potrebna za postizanje određene stope reakcije je također važna. [[Michaelis-Menten konstanta]] (K<sub>m</sub>), predviđa koja je koncentracija supstrata potrebna za enzim do ispunjenja jedne polovine svoje maksimalne brzine reakcije. Uglavnom, svaki enzim ima poseban ''K''<sub>m</sub> za datu podlogu. Još jedna korisna konstanta je ''k''<sub>cat</sub>, koja se naziva i ''broj prometa'', što je broj molekula supstrata razgrađenih po jednom aktivnom mjestu, u sekundi.
Efikasnost enzima može se izraziti u smislu ''k''<sub>cat</sub>/''K''<sub>m</sub>. To se također zove specifična konstanta i uključuje stopu konstante za sve korake u reakciji do prvog ireverzibilnog koraka, uključujući i njega. Budući da specifična konstanta odražava i afinitet i katalitičke sposobnosti, korisna je za uporedno poređenje različitih enzima ili poređenje istog enzima na različitim podlogama. Teorijski maksimum za specifičnu konstantu se zove granica difuzija, koja je 10<sup>8</sup> do 10<sup>9</sup> (M<sup>−1</sup>s<sup>−1</sup>). U ovom trenutku svaki sudar enzima sa svojim supstratom će dovesti do katalize, a stopa stvaranje proizvoda nije ograničena brzinom reakcije, ali jeste stopom difuzije. Enzimi sa ove pozicije se nazivaju [[katalitsko savršenstvo]] ili ''kinetički savršeni''. Primjer takvih enzima su: [[trioza-fosfat izomeraza]], [[karboanhidraza]], [[acetilholinesteraza]], [[katalaza]], [[fumaraza]], β-[[laktamaza]] i [[superoksid dismutaza]]. Promet takvih enzima može doseći do nekoliko miliona reakcija u sekundi.
[[Michaelis-Mentenova kinetika]] se oslanja na [[zakon masovne akcije]], koji je izveden iz pretpostavki o slobodnoj [[difuzija|difuziji]] i termodinamičkim prelazima slučajnim sudarom. Mnogi [[Biohemija|biohemijski]] ili mobilni procesi značajno odstupaju od ovih uslova, zbog makromolekulske gužve i ograničenog molekulskog kretanja. Novijim pokušajima se proširuje model kompleksa za ispravku tih efekata.
== Inhibicija ==
{{multiple image
| direction= vertical
| width = 350
| footer =
| image1 = DHFR methotrexate inhibitor.svg
| alt1 =
| caption1 = Enzimsko vezujuće mjesto koji bi inače vežalo supstrat može alternativno vezati [[kompeticijski inhibitor]], sprečavajući pristup podlozi. <br>[[Dihidrofolat reduktaza]] inhibira [[metotreksat]], koji sprečava vezivanje svoje podloge, [[folna kiselina|folne kiseline]]. <br>Vezivanja su prikazana u plavoj, inhibitor u zelenoj, a podloge u crnoj boji. ({{PDB|4QI9}})
| image2 = Methotrexate vs folate 2.svg
| alt2 = Dvodimenzionalni prikaz hemijske strukture folne kiseline i metotreksata osvjetljavaju razlike između dvije supstance (amidacija pirimidona i metilacija sekundarnog amina).
| caption2 = Koenzim [[folna kiselina]] (lijevo) i anti[[kancer]]ni lijek [[metotreksat]] (desno) su slične strukture (razlike su prikazane zeleno). <br>Zato je methotreksat kompeticijski inhibitor mnogih enzima koji upotrebljavaju folate
}}
Stope enzimskih reakcija mogu biti smanjene različitim vrstama [[inhibitor enzima|inhibitora enzima]].
=== Načini inhibicije ===
==== Konkurentna ====
[[Kompetitivni inhibitor]]i i podloge se ne mogu vezati na enzim u isto vrijeme. Često konkurentni inhibitori jako podsjećaju na pravi supstrat enzima. Naprimjer, lijek [[metotreksat]] je kompetitivni inhibitor enzima [[dihidrofolat reduktaza]], koji katalizira redukciju [[dihidrofolata]] u tetrahidrofolat. Sličnost između strukture dihidrofolata i ovog lijeka su prikazane na priloženoj slici. Ova vrsta inhibicije može se prevazići visokom koncentracijom podloge. U nekim slučajevima inhibitor se može vezati na neko drugo mjesto, nego na uobičajenom mjestu podloge i izazvati [[alosterni efekt]] promjenom oblika uobičajenih vezivanja na licu mjesta.
==== Nekompetitivna ====
[[Nekompetitivni inhibitor]] se veže i na drugo, osim za supstratno mjesto. Podloga i dalje obavezuje svojim uobičajenim afinitetom i stoga ''K''<sub>m</sub> ostaje isti. Međutim, inhibitor smanjuje katalitsku efikasnost enzima, tako da je ''V''<sub>max</sub> smanjen. Za razliku od konkurentske inhibicije, nekonkurentna se ne može prevazići visokom koncentracijom podloge.
==== Nekonkurentna ====
Jedan [[nekonkurentni inhibitor]] se ne može vezati na slobodni enzim, samo da stvori kompleks enzim-supstrat; ova vrsta inhibitora je najefikasnija u visokoj koncentraciji supstrata. U prisustvu inhibitora, kompleks enzim-supstrat je neaktivan. Ovakva inhibicija je relativno rijetka
==== Mješovita ====
[[Mješoviti inhibitor]] veže alosterna mjesta, a vezivanja supstrata i inhibitora utiču jedni na druge. Uloga enzima se smanjuje, ali ne izostaje kad su vezani za inhibitor. Ova vrsta inhibitora ne prati Michaelis-Menten jednadžbu.
==== Nepovratna ====
[[Nepovratan inhibitor]] trajno inaktivira enzim, obično stvaranjem [[kovalentna veza|kovalentne veze]] u proteinu. [[Penicilin]] i [[aspirin]] su uobičajeni lijekovi koji djeluju na ovaj način.
=== Uloge inhibitora ===
U mnogim organizmima, inhibitori mogu djelovati kao dio povratnih mehanizama. Ako enzim proizvodi prevelike količine jedne supstance u organizmu, a ta supstanca može djelovati kao inhibitor enzima na početak puta stvaranja proizvoda. Time uzrokuje sporiju proizvodnju supstance ili njen prekid kada postoji dovoljna količina proizvoda. Ovo je oblik negativne povratne informacije. Glavni metabolički putevi, kao što je [[ciklus limunske kiseline]] koriste ovaj mehanizam.
Pošto inhibitori mijenjaju uloge enzima, često se koriste kao lijekovi. Mnogi od njih su dvojaki konkurentni inhibitori koji nalikuju izvornom supstratu za enzim, slično [[metotreksat]]u. Drugi dobro poznati primjeri uključuju [[statin]]e, koji se koriste za liječenje visoke masnoće ([[holesterol]]a), a tu su i [[inhibitor proteaze]] koje se koriste za liječenje [[retrovirus]]nih infekcija kao što je [[HIV]]. Čest primjer nepovratnog inhibitora koji se koristi kao lijek je [[aspirin]], koji inhibira [[COX-1]] i [[COX-2]] enzime koji proizvode upale glasnika prostaglandina.
Drugi inhibitori enzima su otrovi. Naprimjer, otrov [[cijanid]] je nepovratni inhibitor enzima koji se kombinira sa bakrom i željezom u aktivnom mjestu enzima [[citohrom c oksidaza|citohrom C oksidaze]] i blokiraju [[ćelijsko disanje]].
== Biološka funkcija ==
Enzimi imaju širok spektar funkcija unutar živih organizama. Oni su neophodni za signalnu regulacijuj u ćeliji, često preko [[kinaza]] i [[fosfataza]]. Oni također stvaraju pokret, [[miozin]]a hidrolizirajući [[ATP]] i uzrokujući [[mišić]]na skupljanja, a također su opterećeni i oko ćelije, kao dijela citoskeleta. Druge ATPaze u ćelijskoj membrani su [[Ionska pumpa|ionske pumpe]] uključene u [[aktivni transport]]. Enzimi su također učestvuju i u više egzotičnih uloga, kao što je [[fluciferaza]] koja dovodi do stvaranja svjetlosti kod ([[Insekti|insekata]]) svitaca. [[Virus]]i također mogu sadržavati enzime za inficiranje ćelija, kao što su [[aHIV]] [[integraze]] i [[reverzna transkriptaza]] ili za oslobađanje ćelija od virusa, kao što je virus [[gripa]] – [[neuraminidaza]].
Važna uloga enzima je u [[probava|probavnom traktu]] životinja. Enzimi kao što su [[amilaza]] i [[proteaza]] razbijaju velike molekule ([[skrob]] ili [[protein]]e) na manje. Na taj način se u crijevima mogu apsorbirati. Škrobne molekule su prevelike da bi se apsorbirale direktno iz crijeva, ali enzimi hidrolizuju njihove lance u manje molekule, kao što su [[maltoza]] i na kraju [[glukoza]], koja se može upijati. Različiti enzimi vare različite supstance iz hrane. [[Preživari]], koji uzimaju [[biljojed]]nu hranu, preko [[mikroorganizmi|mikroorganizama]] u crijevima proizvode enzim, koji razlaže [[celuloza|celulozu]] ćelijskih zidova biljnih vlakana.
=== Metabolizam ===
[[Datoteka:Glycolysis metabolic pathway.svg|thumb|480px|alt=Dijagram glikolitskog puta metabolizma počevši od glukoze da krajnjeg piruvata preko nekoliko međuproizvoda.<br>Svaki korak na tom putu je kataliziran jedinstvenim enzimom.]]
[[Metabolički put]] [[glikoliza|glikolize]] oslobađa energiju pretvaranjem [[glukoza|glukoze]] u [[piruvat]], preko niza prelaznih [[metabolit]]a. Svaku hemijsku promjenu (crvena kutija na slici) obavlja drugi enzim.
Nekoliko enzima u određenom redoslijedu mogu djelovati zajedno, stvarajući tako metaboličkie puteve. U metaboličkom putu jedan enzim uzima proizvod drugog, prethodnog enzima kao supstrat. Nakon katalitske reakcije, proizvod se zatim prenosi za djelovanje narednog enzima. Ponekad više od jednog enzima može katalizirati istu reakciju paralelno, što može dovesti do složenijeg toka. Tako naprimjer, stalno niska aktivnost jednog enzima dovodi do indukcijske visoke aktivnosti drugog enzima.<ref>Voet D., Voet J. (1995): Biochemistry, 2nd Ed. Wiley, http://www.wiley.com/college/math/chem/cg/sales/voet.html.</ref><ref>Laidler K. J. (1978): Physical chemistry with biological applications. Benjamin/Cummings, Menlo Park, {{ISBN|0-8053-5680-0}}.</ref><ref>Kapur Pojskić L., Ed. (2014): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, 2. izdanje. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, {{ISBN|978-9958-9344-8-3}}.</ref><ref>Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo, {{ISBN|9958-10-222-6}}.</ref><ref>Hunter G. K. (2000): Vital Forces. The discovery of the molecular basis of life. Academic Press, London 2000, {{ISBN|0-12-361811-8}}.</ref><ref>Nelson D. L., Cox M. M. (2013): Lehninger principles of biochemistry. W. H. Freeman and Co., {{ISBN|978-1-4641-0962-1}}.</ref>
Bez enzima nemoguće je govoriti o metabolizmu, kao ni napretku kroz njegove korake i ne može biti uređenosti sistema za potrebe ćelije. Veći dio središnjeg metabolizma podešen je na nekoliko ključnih koraka, obično putem enzima, čija djelatnost uključuje hidrolizu [[ATP]]-a. Zbog toga što ova reakcija proizvodi toliko energije, druge reakcije koje su [[termodinamika|termodinamički nepovoljne]] mogu biti spojene sa hidrolizom ATP i ukupnim nizom povezanih metaboličkih reakcija.<ref>Hall J. E., Guyton A. C. (2006): Textbook of medical physiology, 11th edition. Elsevier Saunders, St. Louis, Mo, {{ISBN|0-7216-0240-1}}.</ref>
=== Kontrola aktivnosti ===
Postoje najčešće upotrebljavani načini kontrole aktivnosti enzima u ćeliji.
=== Uređivanje ===
Enzimi mogu pomoću drugih molekula biti ili aktivirani ili inhibirani. Naprimjer, krajnji proizvodi metaboličkih puteva su često inhibitori jednog od prvih enzima u njemu. Obično je prvi korak nepovratan, a naziva se "sveti korak"). Time se podešava količina krajnjeg proizvoda odgovarajućeg puta. Takav mehanizam podešavanja se naziva [[negativni mehanizam povratne informacije]], jer je iznos krajnjeg proizvoda proizveden podešavanjem prema vlastitim koncentracijama. Negativni mehanizam povratne informacije može učinkovito prilagoditi brzinu sinteze povezujućih metabolita, prema zahtjevima ćelijskih potreba. Ovo pomaže efikasnom izdvajanju materijala u ekonomiji energije, a to sprečava višak proizvodnje gotovih proizvoda kao i drugih [[homeostazua|homeostaznih]] podešavanja. Kontrola enzimskih akcija pomaže održavanju stabilnog unutrašnjeg okruženja u živim organizmima.
=== Posttranslacijske promjene ===
U primjere [[posttranslacijska modifikacija|posttranslacijskih promjena]] spadaju: [[fosforilacija]], [[miristilacija]] i [[glikolizacija]].<ref name = "Suzuki_2015_8">{{cite book | Suzuki H | title = How Enzymes Work: From Structure to Function | publisher = CRC Press | location = Boca Raton, FL | year = 2015 | isbn = 978-981-4463-92-8 | chapter = Chapter 8: Control of Enzyme Activity | pages = 141–69 }}</ref> Naprimjer, u odgovoru na [[insulin]] prilikom fosforilacije učestvuje više enzima, među kojima je i [[glikogen]]ska [[sintaza]], koja pomaže u kontroli sinteze ili raspadu glikogena. Također, omogućuje i ćelijski odgovor na promjene količine [[šećer]]a u [[krv]]i.<ref name = "Doble_2003">{{cite journal | Doble BW, Woodgett JR | title = GSK-3: tricks of the trade for a multi-tasking kinase | journal = Journal of Cell Science | volume = 116 | issue = Pt 7 | pages = 1175–86 | date = april 2003 | pmid = 12615961 | pmc = 3006448 | doi = 10.1242/jcs.00384 }}</ref> Još jedan primjer posttranslacijskih promjena je razgradnja polipeptidnih lanaca [[himotripsin]]om, probavnom [[proteaza|proteazom]], koja se proizvodi u neaktivnom obliku kao [[himotripsinogen]] u [[pankreas|gušterači]] i prelazi u [[želudac]] gdje ee aktivira. Ovo zaustavlja enzim iz [[pankreas]]a ili drugih tkiva prije nego što uđe u probavu. Ova vrsta neaktivnih prethodnica enzima je poznata kao [[zimogen]]i ili proenzimi.
=== Količina ===
Proizvodnju enzima ([[transkripcija]]) i [[translacija]] odgovarajućih [[gen]]a ćelija može se povećati ili umanjiti, kao odgovor na promjene u njenom okruženju. Ovaj oblik [[regulacija gena|regulacije gena]] se zove [[indukcija enzima]]. Naprimjer, [[bakterije]] mogu postati [[rezistentnost|otporne]] na [[antibiotik]]e kao što je [[penicilin]], jer enzim pod nazivom beta-[[laktamaza]] izazva hidrolizu ključnog [[beta-laktamski prsten|beta-laktamskog prstena]] unutar molekule penicilina.<ref name="pmid8452343">{{cite journal | Bennett PM, Chopra I | title = Molecular basis of beta-lactamase induction in bacteria | url = https://archive.org/details/sim_antimicrobial-agents-and-chemotherapy_1993-02_37_2/page/n27 | journal = Antimicrob. Agents Chemother. | volume = 37 | issue = 2 | pages = 153–8 | year = 1993 | pmid = 8452343 | pmc = 187630 | doi = 10.1128/aac.37.2.153}}</ref> Drugi primjer dolazi od enzima u [[jetra|jetri]] koji se naziva [[citohtom P450 oksidaza|citohrom P450 oksidaza]], koji su važni u [[metabolizam|metabolizmu]] lijekova. Unošenje ili inhibicija ovih enzima može izazvati međudejstva kod lijekova. Razina enzima može biti podešena promjenom stope raspada enzima.<ref name = "Skett_Gibson_2001">{{cite book | Skett P, Gibson GG | title = Introduction to Drug Metabolism | url = https://archive.org/details/introductiontodr00gibs | date = 2001 | publisher = Nelson Thornes Publishers | location = Cheltenham, UK | isbn = 978-0748760114 | pages = [https://archive.org/details/introductiontodr00gibs/page/n95 87]–118 | edition = 3 | chapter = Chapter 3: Induction and Inhibition of Drug Metabolism }}</ref>
=== Subćelijska raspodjela ===
Enzimi mogu djelovati u procesima diobe u cijeloj ćeliji ili u različitim putevima metabolizma koji se javljaju u različitim ćelijskim dijelovima i strukturama. Naprimjer, [[masne kiseline]] sintetiziraju jednu grupu enzima u citosolu, [[endoplazmatičnog retikulum|endoplazmatskom retikulumu]] i [[Golgijev aparat|Golgijevom aparatu]]. Pri tom koriste različite skupove enzima kao izvore energije u [[mitohondrija]]ma, putem [[oksidacija|β-oksidacije]].<ref>{{cite journal | Faergeman NJ, Knudsen J | title = Role of long-chain fatty acyl-CoA esters in the regulation of metabolism and in cell signalling | journal = The Biochemical Journal | volume = 323 | issue = Pt 1 | pages = 1–12 | date = april 1997 | pmid = 9173866 | pmc = 1218279 | doi = 10.1042/bj3230001 }}</ref> Kod ljudi, različitih enzimi mogu promijeniti stepen [[proton]]acije (u [[citoplazma|citoplazmi]] bivaju neutralni, a u [[lizosom]]ima kiseli) ili oksidativne upotrebe. Dobar primjer je njihova oksidacija u [[periplazma|periplazmi]] ili njihovo ograničavanje u [[citoplazma|citoplazmi]], što opet utiče na aktivnost enzima.
=== Specijalizirani organi ===
Kod [[eukarioti|višećelijskih eukariota]], ćelije u različitim organima i tkivima imaju različite obrasce [[ekspresija gena|ekspresije gena]]. Zbog toga imaju različite skupove enzima (poznate kao [[izoenzim]]i), koji su na raspolaganju prilikom [[metabolizam|metaboličkih reakcija]]. Ovo daje mehanizam za podešavanje ukupnog metabolizma u organizmu. Naprimjer, [[heksozakinaza]] koja je prvi enzim u [[glikoliza|glikoliznom putu]], ima posebni oblik koji se zove [[glukokinaza]], izražena u [[jetra|jetri]] i [[pankreas|gušterači]], a ima i niži afinitet za glukozu.<ref>{{cite journal | Kamata K, Mitsuya M, Nishimura T, Eiki J, Nagata Y | title = Structural basis for allosteric regulation of the monomeric allosteric enzyme human glucokinase | journal = Structure | volume = 12 | issue = 3 | pages = 429–38 | date = mart 2004 | pmid = 15016359 | doi = 10.1016/j.str.2004.02.005 }}</ref> Međutim, još uvijek je osjetljiviji na količinu glukoze. Ovaj enzim je uključen u kontrolu [[šećer|šećera u krvi]] i podešavanje prilikom proizvodnje [[insulin]]a.<ref>{{cite journal | Froguel P, Zouali H, Vionnet N, Velho G, Vaxillaire M, Sun F, Lesage S, Stoffel M, Takeda J, Passa P | title = Familial hyperglycemia due to mutations in glucokinase. Definition of a subtype of diabetes mellitus | url = https://archive.org/details/sim_new-england-journal-of-medicine_1993-03-11_328_10/page/696 | journal = The New England Journal of Medicine | volume = 328 | issue = 10 | pages = 697–702 | date = mart 1993 | pmid = 8433729 | doi = 10.1056/NEJM199303113281005 }}</ref>
== Dejstvo kod liječenja raznih bolesti ==
[[Datoteka:Phenylalanine hydroxylase mutations.svg| mini|400px|Dijagram fenilalanin hidrokslaze sa vezanim kofaktorom, koenzimom i supstratom<br>[[Fenilalanin hidroksilaza]] ima preko 300 različitih vrsta mutacija u cijeloj strukturi, a uzrok je [[fenilketonurija|fenilketonurije]].<br> [[Fenilalanin]]ske podloge i [[tetrahidrobiopterin]]ski [[koenzim]] (crno) i Fe<sup>2+</sup> kofaktor (žuto)]]
Pošto su enzimi od suštinske važnosti za strogu kontrolu aktivnosti za održavanje [[homeostaza|homeostaze]], bilo koji kvar ([[mutacija]], hiperprodukcija, nedovoljna ili [[delecija (genetika)|delecija]]) jednog kritičnog enzima može dovesti do nasljednih bolesti. Kvar samo jedne vrste enzima, od hiljada vrsta koje su prisutne u ljudskom tijelu, može biti fatalan. Primjer fatalne [[genetika|genetski]] uslovljene bolesti zbog enzimskog kvara je [[Tay-Sachsova bolest]], u kojoj pacijenti nemaju enzim [[heksosaminidaza|heksosaminidazu]].
Nedostatak enzima je najćešći kod fenilketonurije. Mnoge različite mutacije jedne aminokiseline u enzimu [[fenilalanin hidroksilaza]], koji katalizira prvi korak u degradaciji [[fenilalanin]]a, dovodi do nagomilavanja fenilalanin ai srodnih proizvoda. Neke mutacije u aktivnom mjestu neposredno ometaju vezivanje i katalizu, ali mnoge su daleko od aktivnog mjesta i smanjuju aktivnost i destabilizaciju strukture proteina ili utiču na pravilnu oligomerizaciju. To može izazvati intelektualnu invalidnost, ako se bolest pravovremeno ne liječi. Drugi primjer je nedostatak [[pseudoholinesteraza|pseudoholinesteraze]], pri kojem je umanjena sposobnost organizma da razgrađuje [[holin|holin esterske]] lijekove. Oralna primjena enzima može da se koristi za liječenje nekih funkcijskih nedostataka enzima, kao što je [[insuficijencija pankreasa]] i [[netolerancija laktoze]].<ref>{{cite journal | Fieker A, Philpott J, Armand M | title = Enzyme replacement therapy for pancreatic insufficiency: present and future | journal = Clinical and Experimental Gastroenterology | volume = 4 | pages = 55–73 | date = 2011 | pmid = 21753892 | pmc = 3132852 | doi = 10.2147/CEG.S17634 }}</ref><ref>{{cite journal | Misselwitz B, Pohl D, Frühauf H, Fried M, Vavricka SR, Fox M | title = Lactose malabsorption and intolerance: pathogenesis, diagnosis and treatment | journal = United European Gastroenterology Journal | volume = 1 | issue = 3 | pages = 151–9 | date = juni 2013 | pmid = 24917953 | pmc = 4040760 | doi = 10.1177/2050640613484463 }}</ref>
Drugi način poremećaja uloge enzima može uzrokovati bolesti koje su posljedica [[mutacija|geminativnih mutacija]] [[gen]]a koji kodiraju enzime prilikom [[reparacija DNK|reparacije DNK]]. Nedostatak ovih enzima izazva rak, jer ćelije su manje sposobne da poprave mutacije u njihovom [[genom]]u. To uzrokuje sporo akumuliranje mutacija, a rezultat ovoga je razvoj [[kancer|raka]]. Jedan primjer nasljednog sindroma je ''[[Xeroderma pigmetosum]]'', što dovodi do razvoja [[rak kože|raka kože]], u odgovoru čak i na najmanje izlaganje [[UV zračenje|ultraljubičastom svjetlu]].
== Konvencijsko imenovanje ==
Imenovanje enzima standardno potiče iz naziva podloge ili katalizirane hemijske reakcije uz [[sufiks]] –'''''aza'''''. Primjeri su: [[laktaza]], [[alkohol dehidrogenaza]] i [[DNK polimeraza]]. Različiti enzimi koji kataliziraju iste hemijske reakcije nazivaju se izoenzimi.
[[Međunarodna unija za biohemiju i molekularnu biologiju]] je razvila nomenklaturu za enzime, po [[EC broj]]evima. Svaki enzim je opisan nizom od četiri broja kojima prethodi "EC". Prvi broj dijeli enzime na osnovu njihovog mehanizma djelovanja. Podjela na najvišem nivou je:
*EC 1, [[Oksidoreduktaza|Oksidoreduktaze]]: kataliziraju reakcije oksidacije/redukcije;
*EC 2, [[Transferaza|Transferaze]]: premještaju funkcijske grupe (npr. metil ili fosfatnu grupu);
*EC 3, [[Hidrolaze]]: kataliziraju hidrolize različitih veza;
*EC 4, [[Lijaze]]: Cijepaju razne veze, osim hidrolize i oksidacije;
*EC 5, [[Izomeraze]]: kataliziraju izomerizacijske promjene u okviru jedne molekule;
*EC 6, [[Ligaza|Ligaze]]: Kataliziraju spajanje dvije molekule s kovalentnim vezama.
Ove sekcije su podijeljene po drugim karakteristikama, kao što su: podloge, proizvodi i hemijski mehanizmi. Enzim u potpunosti određuju četiri numeričke oznake. Naprimjer, [[heksozakinaza]] (EC 2.7.1.1) je [[transferaza]] (EC 2) koja dodaje fosfatnu grupu (EC 2.7) na heksozni šećer, molekulu koja sadrži alkoholnu grupu (EC 2.7.1).
== Industrijska primjena ==
Enzimi se koriste u hemijskoj industriji kao i u drugim industrijskim granama, kada su potrebni posebni katalizatori. Enzimi su općenito ograničeni po broju reakcija koje su evoluirale za katalizu, kao i nedostatku stabilnosti u organskim otapalima i na visokim temperaturama. Kao posljedica toga, [[proteinsko inženjerstvo]] je aktivno područje istraživanja i objedinjuje pokušaje stvaranja novih enzima sa širokim svojstvima, bilo po racionalnom dizajnu ili evoluciji ''[[in vitro]]''.<ref>{{cite journal | Renugopalakrishnan V, Garduño-Juárez R, Narasimhan G, Verma CS, Wei X, Li P | title = Rational design of thermally stable proteins: relevance to bionanotechnology | journal = Journal of Nanoscience and Nanotechnology | volume = 5 | issue = 11 | pages = 1759–1767 | date = novembar 2005 | pmid = 16433409 | doi = 10.1166/jnn.2005.441 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Hult K, Berglund P | title = Engineered enzymes for improved organic synthesis | journal = Current Opinion in Biotechnology | volume = 14 | issue = 4 | pages = 395–400 | date = august 2003 | pmid = 12943848 | doi = 10.1016/S0958-1669(03)00095-8 }}</ref> Ti napori su sve uspješniji, a nekoliko enzima sada su dizajnirani "od nule" da kataliziraji reakcije koje se ne javljaju u prirodi.<ref>{{cite journal | Jiang L, Althoff EA, Clemente FR, Doyle L, Röthlisberger D, Zanghellini A, Gallaher JL, Betker JL, Tanaka F, Barbas CF, Hilvert D, Houk KN, Stoddard BL, Baker D | title = De novo computational design of retro-aldol enzymes | journal = Science | volume = 319 | issue = 5868 | pages = 1387–91 | date = mart 2008 | pmid = 18323453 | pmc = 3431203 | doi = 10.1126/science.1152692 | bibcode = 2008Sci...319.1387J }}</ref>
*'''Uobičajene oblasti primjene enzima u industriji i domaćinstvu'''
{| class="wikitable"
|- style="text-align:center;"
! style="width:24%; "|Primjena
! style="width:38%; "|Enzim
! style="width:38%; "|Korist
|- valign="top"
| style="border-top:solid 3px #aaa;" rowspan="2"|'''[[Biogorivo|Industrija biogoriva]]'''
| style="border-top:solid 3px #aaa;"|[[Celulaze]]
| style="border-top:solid 3px #aaa;"|Razlaganje celuloze u [[šećer]]e koji mogu fermentirati za proizvodnu celuloznog [[etanol]]a<ref name="cheng">{{cite journal | Sun Y, Cheng J | title = Hydrolysis of lignocellulosic materials for ethanol production: a review | journal = Bioresource Technology | volume = 83 | issue = 1 | pages = 1–11 | date = maj 2002 | pmid = 12058826 | doi = 10.1016/S0960-8524(01)00212-7 }}</ref>
|- valign="top"
| [[Ligninaze]]
| Pred-tretman [[biomasa|biomase]] za proizvodnju biogoriva.<ref name="cheng" />
|- valign="top"
| style="border-top:solid 3px #aaa;" rowspan="2"| '''[[Biološki deterdžeent]]i'''
| style="border-top:solid 3px #aaa;"|[[Proteaze]], [[amilaze]], [[lipaze]]
| style="border-top:solid 3px #aaa;"|Otklanjanje proteina, škroba i masti ili uljnih boja sa odjeće i posuđa<ref name="Kirk">{{cite journal | Kirk O, Borchert TV, Fuglsang CC | title = Industrial enzyme applications | journal = Current Opinion in Biotechnology | date = august 2002 | volume = 13 | issue = 4 | pages = 345–351 | doi = 10.1016/S0958-1669(02)00328-2}}</ref>
|- valign="top"
| [[Mananaza|Mananaze]]
| Otklanjanje boja hrane od uobičajenih aditiva<ref name="Kirk" />
|- valign="top"
| style="border-top:solid 3px #aaa;" rowspan="4"| '''[[Pivo|Pivarska industrija]]'''
| style="border-top:solid 3px #aaa;"|[[Amilaza]], [[glukanaza|glukanaze]], [[proteaze]]
| style="border-top:solid 3px #aaa;"|Dijeljenje [[polisaharid]]a i [[protein]]a u [[slad]]<ref name="briggs">{{cite book | last1 = Briggs | first1 = Dennis E. | title = Malts and Malting | url = https://archive.org/details/maltsmalting0000brig | date = 1998 | publisher = Blackie Academic | location = London | isbn = 978-0412298004 | edition = 1st | name-list-format = vanc }}</ref>
|- valign="top"
|[[Beta glukanaza|β Glukanaze]]
| Poboljšanje izražaja i karakteristika filtracije piva
|- valign="top"
| [[Amiloglukosidaza|Amiloglukozidaze]] i [[pululanaza|pululanaze]]
|Proizvodnja bezalkoholnog [[pivo|piva]] i prilagođavanje fermentabilnosti<ref name="briggs"/>
|- valign="top"
| [[Acetolaktat dekarboksilaza]] (ALDC)
| Povećanje uspješnosti fermentacije, redukcijom formacija [[diacetiil]]a<ref>{{cite journal | Dulieu C, Moll M, Boudrant J, Poncelet D | title = Improved performances and control of beer fermentation using encapsulated alpha-acetolactate decarboxylase and modeling | journal = Biotechnology Progress | volume = 16 | issue = 6 | pages = 958–65 | pmid = 11101321 | doi = 10.1021/bp000128k }}</ref>
|- valign="top"
| style="border-top:solid 3px #aaa;"|'''[[Kulinarstvo]]'''
| style="border-top:solid 3px #aaa;"|[[Papain]]
| style="border-top:solid 3px #aaa;"|Smekšavanje mesa za kuhanje<ref>{{cite book | first1 = Rodrigo | last1 =Tarté | title = Ingredients in Meat Products Properties, Functionality and Applications | url = https://archive.org/details/ingredientsmeatp00tart | date = 2008 | publisher = Springer | location = New York | isbn = 978-0-387-71327-4 | pages = [https://archive.org/details/ingredientsmeatp00tart/page/n181 177]| name-list-format = vanc}}</ref>
|- valign="top"
| style="border-top:solid 3px #aaa;" rowspan="2"| '''[[Hrana|Prehrambena industrija]]'''
| style = "border-top:solid 3px #aaa;"|[[Renin]]
| style="border-top:solid 3px #aaa;"|[[Hidroliza]] proteina u proizvodnji [[sir]]a<ref>{{Cite web|url=http://www.gmo-compass.org/eng/database/enzymes/83.chymosin.html|title=Chymosin - GMO Database|date=4. 12. 2016|website=web.archive.org|access-date=3. 8. 2023|archive-date=4. 12. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20161204162138/http://www.gmo-compass.org/eng/database/enzymes/83.chymosin.html|url-status=bot: unknown}}</ref>
|- valign="top"
| [[Lipaze]]
| Proizvodnja [[sir|sira Camembert]] i [[plavi sir|plavih sireva]], kao što je [[Roquefort]]<ref>{{cite journal | Molimard P, Spinnler HE | title = Review: Compounds Involved in the Flavor of Surface Mold-Ripened Cheeses: Origins and Properties | url = https://archive.org/details/sim_journal-of-dairy-science_1996-02_79_2/page/169 | journal = Journal of Dairy Science | date = februar 1996 | volume = 79 | issue = 2 | pages = 169–184 | doi = 10.3168/jds.S0022-0302(96)76348-8}}</ref>
|- valign="top"
| style="border-top:solid 3px #aaa;" rowspan="4"| '''[[Hrana|Proizvodnja hrane]]'''
| style="border-top:solid 3px #aaa;"|[[Amilaze]]
| style="border-top:solid 3px #aaa;"|Proizvodnje [[šećer]]a od [[škrob]]a u pravljenju visoko [[fruktoza|fruktoznog]] [[kukuruz|kukuruznog sirupa]]<ref>{{cite journal | Guzmán-Maldonado H, Paredes-López O | title = Amylolytic enzymes and products derived from starch: a review | journal = Critical Reviews in Food Science and Nutrition | volume = 35 | issue = 5 | pages = 373–403 | date = septembar 1995 | pmid = 8573280 | doi = 10.1080/10408399509527706.}}</ref>
|- valign="top"
| [[Proteaze]]
| Smanjenje razine proteinskog [[flour]]a, kao u pravljenju [[keks|biskvit]]a<ref name="GMOdatabase"/>
|- valign="top"
||[[Tripsin]]
|Proizvodnja hipoalergijske hrane za bebe<ref name="GMOdatabase">{{cite web | url = http://www.gmo-compass.org/eng/database/enzymes/94.protease.html | title = Protease – GMO Database | author = | authorlink = | coauthors = | date = 10. 7. 2010 | work = GMO Compass | publisher = European Union | access-date = 28. 2. 2015 | archive-url = https://web.archive.org/web/20150224164346/http://www.gmo-compass.org/eng/database/enzymes/94.protease.html | archive-date=24. 2. 2015 | url-status = dead }}</ref>
|- valign="top"
| [[Celulaze]], [[pektinaza|pektinaze]]
| Izbistravanje [[voće|voćnih sokova]] <ref>{{cite journal | Alkorta I, Garbisu C, Llama MJ, Serra JL | title = Industrial applications of pectic enzymes: a review | url = https://archive.org/details/sim_process-biochemistry_1998-01_33_1/page/21 | journal = Process Biochemistry | date = januar 1998 | volume = 33 | issue = 1 | pages = 21–28 | doi = 10.1016/S0032-9592(97)00046-0 }}</ref>
|- valign="top"
| style="border-top:solid 3px #aaa;"|'''[[Molekularna biologija]]'''
| style="border-top:solid 3px #aaa;"|[[Nukleaze]], [[DNK ligaza]] i [[polimeraze]]
| style="border-top:solid 3px #aaa;"|Upotreba [[restrikcijski enzim|restrikcijske digestije]] i reakcija [[PCR]] ([[polimerazna lančana reakcija]]) za kreiranje [[rekombinantna DNK|rekombinantne DNK]]<ref name="Stryer_2002"/>
|- valign="top"
| style="border-top:solid 3px #aaa;"|'''[[Papir|Industrija papira]]'''
| style="border-top:solid 3px #aaa;"|[[Ksilanaza|Ksilinaze]], [[hemicelulaza|hemicelulaze]] i [[lignin peroksidaza|lignin peroksidaze]]
| style="border-top:solid 3px #aaa;"|Otklanjanje [[lignin]]a iz [[natron|natronske pulpe]]<ref>{{cite journal | Bajpai P | title = Application of enzymes in the pulp and paper industry | journal = Biotechnology Progress | volume = 15 | issue = 2 | pages = 147–157 | date = mart 1999 | pmid = 10194388 | doi = 10.1021/bp990013k }}</ref>
|- valign="top"
| style="border-top:solid 3px #aaa;"|'''[[Higijena|Lična njega]]'''
| style="border-top:solid 3px #aaa;"|[[Proteaze]]
| style="border-top:solid 3px #aaa;"|Otklanjanje proteina sa [[kontaktno sočivo|kontaktnih sočiva]] u sprečavanju infekcija<ref>{{cite journal | Begley CG, Paragina S, Sporn A | title = An analysis of contact lens enzyme cleaners | journal = Journal of the American Optometric Association | volume = 61 | issue = 3 | pages = 190–4 | date = mart 1990 | pmid = 2186082 }}</ref>
|- valign="top"
| style="border-top:solid 3px #aaa;" rowspan="1"| '''[[Škrob|Industrija škrobnih proizvoda]] '''
| style="border-top:solid 3px #aaa;"| [[Amilaze]]
| style="border-top:solid 3px #aaa;"| Pretvaranje [[škrob]]a u [[glukoza|glukozu]] i različite izmijenjene [[šećer]]ne sirupe<ref>{{cite book | editor1-last = BeMiller | editor1-first = James N. | editor2-last = Whistler | editor2-first = Roy L. | title = Starch Chemistry and Technology | date = 2009 | publisher = Academic | location = London | isbn = 9780080926551 | edition=3rd | name-list-format = vanc | last1 = Farris | first1 = Paul L. | chapter = Economic Growth and Organization of the U.S. Starch Industry }}</ref>
|}
== Također pogledajte ==
*[[Metabolizam]]
*[[Aminokiselina]]
*[[Protein]]
*[[Genetički kod]]
== Reference ==
{{refspisak}}
== Vanjski linkovi ==
{{Portal|Biologija}}
{{Commonscat|Enzymes}}
* http://www.chem.qmul.ac.uk/iubmb/ IUBMB – Verzeichnis und Nomenklatur der Enzyme]
* http://www.brenda-enzymes.org/ BRENDA] umfangreiche Enzymdatenbank
* http://www.enzyme-database.org/index.php ExploreEnz – The Enzyme Database]
* http://www.expasy.org/enzyme/ Enzymdatenbank mit Suchmaschine]
* http://www.genome.ad.jp/kegg/pathway.html#amino KEGG Metabolic Pathway Database (graphische Darstellungen der biochemischen Reaktionen mit den dazugehörigen, systematisch identifizierten Enzymen)]
{{Prehrambena hemija}}
[[Kategorija:Enzimi| ]]
[[Kategorija:Biomolekule]]
[[Kategorija:Katalizatori]]
[[Kategorija:Metabolizam]]
[[Kategorija:Procesne hemikalije]]
[[Kategorija:Kataliza]]
b70x0kpzda9npc1449uod4mm08m3r1k
Sergej Barbarez
0
6984
3820102
3798608
2026-03-26T23:52:12Z
Bakir123
110053
3820102
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša = Sergej Barbarez
| slika = Sergej Barbarez 04 (cropped).jpg
| opis_slike = Barbarez 2024.
| punoime =
| nadimak = ''Barba''
| datumrođenja = {{datum rođenja i godine|1971|9|17}}
| rodnigrad = [[Mostar]]
| rodnadržava = [[SR Bosna i Hercegovina]], [[SFR Jugoslavija]]
| visina = 188 cm
| trenutniklub = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] (selektor)
| pozicija = [[Napadač]]
| omladinskegodine = 1984–1991.
| omladinskipogoni = [[FK Velež Mostar|Velež Mostar]]
| godine1 = 1989–1991.
| klubovi1 = [[FK Velež Mostar|Velež Mostar]]
| nastupi(golovi)1 =
| godine2 = 1991–1993.
| klubovi2 = [[Hannover 96]]
| nastupi(golovi)2 = 18 (2)
| godine3 = 1993–1996.
| klubovi3 = [[1. FC Union Berlin|Union Berlin]]
| nastupi(golovi)3 = 88 (46)
| godine4 = 1996–1998.
| klubovi4 = [[FC Hansa Rostock|Hansa Rostock]]
| nastupi(golovi)4 = 59 (13)
| godine5 = 1998–2000.
| klubovi5 = [[Borussia Dortmund|Dortmund]]
| nastupi(golovi)5 = 36 (6)
| godine6 = 2000–2006.
| klubovi6 = [[Hamburger SV]]
| nastupi(golovi)6 = 174 (65)
| godine7 = 2006–2008.
| klubovi7 = [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]]
| nastupi(golovi)7 = 61 (11)
| reprezentacija =
| nacionalnegodine = 1998–2006.
| nacionalneekipe = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]]
| nacionalninastupi(golovi) = 47 (17)<ref name="Sergej Barbarez, nfsbih.ba">[http://www.nfsbih.ba/bih/igrac_frame.php?id=19 ''Sergej Barbarez, nfsbih.ba'']; pristupljeno: 1. juli 2014.</ref>
| trenergodine = 2024–
| trenerklubovi = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]]
}}
'''Sergej Barbarez''' (rođen 17. septembra 1971) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je [[nogomet]]ni trener i bivši nogometaš koji je igrao na poziciji [[napadač]]a. Trenutni je selektor [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine]].<ref>{{cite web |title=Sergej Barbarez novi selektor reprezentacije Bosne i Hercegovine |url=https://www.nfsbih.ba/vijesti/nogomet-m/a-reprezentacija-m/sergej-barbarez-novi-selektor-reprezentacije-bosne-i-hercegovine/ |publisher=[[Nogometni savez Bosne i Hercegovine]] |access-date=19. april 2024 |date=19. april 2024}}</ref> Igrao je za nekoliko klubova njemačke [[Bundesliga|Bundeslige]] i za nogometnu reprezentaciju Bosne i Hercegovine.
Barbarez se smatra jednim od najboljih igrača svih vremena [[Hamburger SV]] gdje je postigao 65 golova u 174 utakmice Bundeslige. Najčešće je igrao kao [[Napadač|drugi napadač]], a ponekad je igrao i na pozicijama [[Vezni igrač|ofanzivnog veznog]] ili [[Vezni igrač|krilnog]] igrača. Na kraju sezone [[Bundesliga 2000/2001.|2000/01]], dok je igrao za Hamburger SV, bio je [[Spisak najboljih strijelaca Bundeslige|najbolji strijelac Bundeslige]] s 22 postignuta gola zajedno s [[Ebbe Sand]]om koji je igrao u [[FC Schalke 04|Schalke 04]].
==Klupska karijera==
Karijeru je počeo 1984. godine u omladinskom pogonu [[FK Velež Mostar|FK Velež]] iz [[Mostar]]a. Sa 19 godina potpisao je prvi profesionalni ugovor s ''Veležom''. Nakon povratka iz [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] 1991, odlazi u posjetu rodbini u [[Njemačka|Njemačku]], te odlazi na trening [[Hannover 96|Hannovera]]. U [[Hannover]]u je impresionirao tadašnjeg trenera, te zbog teške političke situacije u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviji]] odlučuje tu i ostati, te potpisuje ugovor 1991. U Hannoveru ostaje sve do 1993, kada prelazi u [[1. FC Union Berlin|Union Berlin]], za koji je u 88 utakmica postigao 46 golova. Nakon odličnih igara u Union Berlinu, 1996. prelazi u [[Hansa Rostock|Hansu Rostock]], gdje provodi 2 sezone, te 1998. za 1.100.000 € prelazi u [[Borussia Dortmund|Borussiu Dortmund]]. Međutim, nakon dolaska [[Michael Skibbe|Michaela Skibbea]] na trenersku klupu Dortmunda, Barbarez pada u drugi plan. Zbog toga 2000. odlazi u [[Hamburger SV]] za 1.800.000 €. U HSV-u postaje standardan igrač te u sezoni 2000/2001. postaje najbolji strijelac [[Bundesliga|Bundeslige]]. Tu ostaje 6 godina i stječe velike simpatije kod domaće publike. U periodu od 2000. do 2006. za [[Hamburger SV|HSV]] je odigrao 174 ligaške utakmice, te postigao 65 golova. U ljeto 2006. godine prelazi u [[Bayer 04 Leverkusen]], gdje ostaje sve do 2008. godine, odnosno do kraja igračke karijere. U 330 [[bundesliga]]ških utakmica postigao je 95 golova, dobio 85 žutih, te 4 crvena kartona.
==Reprezentacija==
Za [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovačku reprezentaciju]] debitirao je 14. maja 1998. na prijateljskoj utakmici protiv reprezentacije [[Nogometna reprezentacija Argentine|Argentine]] u [[La Plata|La Plati]]. Dugo vremena bio je kapiten reprezentacije, ali zbog raznih afera koje su se dešavale u [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|N/FS BIH]] napustio je reprezentaciju 2006. Posljednju utakmicu za reprezentaciju odigrao je 7. oktobra 2006. u kvalifikacijama za [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2008.|Evropsko prvenstvo 2008.]] protiv [[Nogometna reprezentacija Moldavije|Moldavije]]. Za reprezentaciju je odigrao 47 utakmica i postigao 17 golova.
==Trenerska karijera==
Dana 5. januara 2010. dobio je [[UEFA]] trenersku licencu, za koju je edukaciju prošao u [[Jablanica|Jablanici]]. Bivši je član upravnog odbora [[Hamburger SV|HSV-a]]. U aprilu 2024. prvi put vodi trenerski tim, postao je izbornikom Bosne i Hercegovine, no njegova izbornička karijera nije mu dobro započela. U prijateljskoj utakmici protiv Engleske izgubili su 3:0 u Newcastleu upon Tyneu, da bi poslije izgubili 1:0 od Italije u Empoliju. U ligi nacija u Eindhovenu izgubili su od Nizozemske 5:2 i remizirali s Mađarskom u Budimpešti 0:0. Potom su uslijedili porazi kod kuće od Njemačke 1:2 i od Mađarske 0:2. U Freiburgu, u Njemačkoj izgubili su 7:0 što čini najtežim porazom u istoriji bosanskohercegovačke nogometne reprezentacije, i zadnju utakmicu odigrali su 1:1 s Nizozemskom. U kvalifikaciji za svjetsko prvenstvo 2026. pobijedili su Rumunjsku 0:1 i prvi put su pobijedili utakmicu nakon dugo vremena, kada su pobijedili Lihtenštajn 2:1. Poslije su pobjeđivali Kipar, San Marino dvaput i onda izgubili kod kuće 1:2 od Austrije. potom je uslijedio neriješen rezultat protiv Kipra, pa ponovno pobjeda protiv Rumunjske i ponovno neriješen rezultat u Beču protiv Austrije 1:1. Završili su drugi iza Austrije.
==Lični život==
Oženjen je i otac dva sina. Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]] njegov otac i sestra izbjegli su u [[Hannover]], dok mu je majka cijeli rat provela u Mostaru.
==Trenerska statistika==
''Ažurirano: 26. marta 2026.''<ref>{{cite web|url=https://www.sofascore.com/manager/football/804862|title=Sergej Barbarez|access-date=26. 3. 2026|language=en|website=Sofascore}}</ref>
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Statistika treniranja po klubu
! rowspan="2" |Klub
! rowspan="2" |Od
! rowspan="2" |Do
! colspan="5" |Rekord
|-
!{{abbr|U|Utakmica odigrano}}
!{{abbr|P|Pobjede}}
!{{abbr|N|Nerješeno}}
!{{abbr|I|Izgubljeno}}
!{{abbr|Pob %|Postotak pobjeda}}
|-
|align="left"|[[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]]
|align="left"|19. april 2024.
|align="left"|''Trenutno''
{{WDL|19|7|4|8|decimals=2}}
|-
! colspan="3" |Ukupno
{{WDLtot|19|7|4|8|decimals=2}}
|}
==Uspjesi, nagrade i priznanja==
*Najbolji strijelac [[Bundesliga|njemačke Bundeslige]] u sezoni 2000/01. sa 22 pogodaka
*Nogometaš godine u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] – 2001, 2003.
*Osvojio [[Njemačka|njemački]] [[DFB-Ligapokal|DFB Ligakup]] sa [[Hamburger SV|HSV-om]] – 2003.
*Osvojio UEFA Intertoto Cup sa [[Hamburger SV|HSV-om]] – 2005.
*Sportista godine u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] – 2005.
*Ulica u [[Mostar]]u dobila ime po njemu 2005.
*Sa 330 odigrane utakmice postao strani igrač s najviše nastupa u Bundesligi – 2008.
==Reference==
{{Refspisak}}
==Vanjski linkovi==
*[http://www.transfermarkt.de/de/sergej-barbarez/profil/spieler_292.html Profil na transfermarkt.de]
{{Najbolji strijelci Bundeslige}}
{{Idol Nacije}}
{{Selektori nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine}}
{{Normativna kontrola}}
{{DEFAULTSORT:Barbarez, Sergej}}
[[Kategorija:Rođeni 1971.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Mostar]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]]
[[Kategorija:Nogometaši Veleža]]
[[Kategorija:Nogometaši Hannovera 96]]
[[Kategorija:Nogometaši Union Berlina]]
[[Kategorija:Nogometaši Hanse Rostock]]
[[Kategorija:Nogometaši Borussije Dortmund]]
[[Kategorija:Nogometaši HSV-a]]
[[Kategorija:Nogometaši Bayer 04 Leverkusena]]
[[Kategorija:Nogometaši Sochaux-Montbéliarda]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometni treneri]]
[[Kategorija:Selektori nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine]]
l5adalw2ioe8cpux85prph992xnufgx
Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine
0
6986
3820134
3807412
2026-03-27T00:23:14Z
Bakir123
110053
3820134
wikitext
text/x-wiki
{{dobar članak}}
{{Infokutija nogometna reprezentacija
| Naziv = Nogometna reprezentacija<br>Bosne i Hercegovine
| Logo = Logo Nogometnog Saveza BiH 2013.png
| Nadimak = ''[[Husein-kapetan Gradaščević|Zmajevi]]''<br>''[[Bosanski ljiljan (simbol)|Zlatni ljiljani]]''<ref>{{Cite web |url=http://www.topendsports.com/sport/soccer/team-nicknames.htm |title=Football Team Nicknames |work=topendsports.com |access-date= 23. 2. 2017}}</ref>
| Federacija = [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|N/FSBiH]]
| Konfederacija = [[UEFA]]
| Selektor = [[Sergej Barbarez]]
| Najviše nastupa = [[Edin Džeko]] (147)<ref name="Edin Džeko" />
| Najbolji strijelac = Edin Džeko (73)<ref name="Edin Džeko">{{cite web |url=http://www.rsssf.com/miscellaneous/dzeko-intlg.html |title=Edin Džeko |work=[[RSSSF]].com |access-date= 23. 2. 2017}}</ref>
| Trenutni kapiten = Edin Džeko
| FIFA trigram = BiH
| FIFA rang = {{FIFA-ina svjetska rang lista|71|NP||22. decembar 2025}}
| Najveći FIFA rang = 13 {{Malo|(august 2013)}}<ref name="FIFA rang lista za Bosnu i Hercegovinu">{{Cite web |url=https://www.fifa.com/fifa-world-ranking/BIH |title=FIFA rang lista za Bosnu i Hercegovinu |work=FIFA.com |access-date=13. 1. 2022 |archive-date=13. 11. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161004154434/http://www.fifa.com/associations/association=bih/ranking/gender=m/index.html |url-status=dead }}</ref>
| Najniži FIFA rang = 173 {{Malo|(septembar 1996)}}<ref name="FIFA rang lista za Bosnu i Hercegovinu"/>
| uzorak_lr1 = _bih23h
| uzorak_t1 = _bih23h
| uzorak_dr1 = _bih23h
| uzorak_š1 = _bih23h
| uzorak_č1 =
| lijeva ruka1 = 003FBF
| tijelo1 = 003FBF
| desna ruka1 = 003FBF
| šorc1 = 003FBF
| čarape1 = 003FBF
| uzorak_lr2 = _bih23a
| uzorak_t2 = _bih23a
| uzorak_dr2 = _bih23a
| uzorak_š2 = _bih23a
| uzorak_č2 =
| lijeva ruka2 = FFFFFF
| tijelo2 = FFFFFF
| desna ruka2 = FFFFFF
| šorc2 = FFFFFF
| čarape2 = FFFFFF
| Prva utakmica = '''Neslužbena'''<br>'''{{ZD|SR HRV}} [[Nogometna reprezentacija Hrvatske|NR Hrvatska]]''' 6–1 '''{{ZD|SR BIH}} NR Bosna i Hercegovina'''<br> {{Malo|([[Beograd]], [[Demokratska Federativna Jugoslavija|DFJ]]; 3. septembar 1945)<ref>{{cite web|url=http://www.exyufudbal.in.rs/statistika/prva-liga/17-prva-liga-sfrj/5-1945#detalji-utakmice-hrvatska-bosna-i-hercegovina |archive-url=https://web.archive.org/web/20180605211935/http://www.exyufudbal.in.rs/statistika/prva-liga/17-prva-liga-sfrj/5-1945#detalji-utakmice-hrvatska-bosna-i-hercegovina |url-status=dead |archive-date=5. 6. 2018 |work=exyufudbal.in.rs |title=1945 |access-date=17. 5. 2020}}</ref>}}<br>'''{{NOG|IRN}}''' 1–3 '''{{NOG-D|BIH|1992}}'''<br> {{Malo|([[Teheran]], [[Iran]]; 6. juni 1993)}}<br>'''Službena'''<br>'''{{NOG|ALB}}''' 2–0 '''{{NOG-D|BIH|1992}}'''<br> {{Malo|([[Tirana]], [[Albanija]]; 30. novembar 1995)<ref name="Despite its inescapable past, Bosnia-Herzegovina writes new chapter">{{cite web|title=Despite its inescapable past, Bosnia-Herzegovina writes new chapter|work=sportsillustrated.cnn.com|author=Jonathan Wilson|date=1. 5. 2014|url=https://si.com/more-sports/2014/05/01/bosnia-herzegovina-world-cup-dzeko-yugoslavia}}</ref>}}
| Najveća pobjeda = '''{{NOG|BIH}}''' 7–0 '''{{NOG-D|EST}}'''{{Malo|([[Zenica]], [[Bosna i Hercegovina]]; 10. septembar 2008)}}<br>
'''{{NOG|LIH}}''' 1–8 '''{{NOG-D|BIH}}'''<br>{{Malo|([[Vaduz]], [[Lihtenštajn]]; 7. septembar 2012)}}
| Najveći poraz = '''{{NOG|NJE}}''' 7–0 '''{{NOG-D|BIH}}'''<br>{{Malo|([[Freiburg]], [[Njemačka]]; 16. novembar 2024)}}
| Broj učestvovanja na SP = 1
| Prvo učestvovanje na SP = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|2014.]]
| Najbolji rezultat na SP = Grupna faza (3. mjesto)<br>[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|2014.]]
| Broj učestvovanja na EP =
| Prvo učestvovanje na EP =
| Najbolji rezultat na EP =
| Stadion = [[Bilino polje]]
| veb-sajt = {{URL|nfsbih.ba}}
}}
'''Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine''' predstavlja [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]] na međunarodnim nogometnim takmičenjima i pod kontrolom je [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|nogometnog saveza Bosne i Hercegovine]]. Reprezentacija je nastala nakon [[Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine|proglašavanja nezavisnosti]] [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] od [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]]. Od 1996. nastupa u takmičenjima koja organiziraju [[FIFA]] i [[UEFA]].
== Historija ==
=== Historija nogometa u Bosni i Hercegovini ===
{{Glavni|Historija nogometa u Bosni i Hercegovini}}
{{Također pogledajte|Nogometna reprezentacija Jugoslavije}}
Nogomet u Bosni i Hercegovini počinje se razvijati dolaskom bosanskih studenata iz [[Beč]]a u [[Mostar]]. Otada se širi po cijeloj Bosni i Hercegovini. Prva nezvanična utakmica odigrala se 1907. između timova iz [[Split]]a i tima iz [[Mostar]]a nazvanog "Osman".–je prva inozemna utakmica jednog bosanskohercegovačkog nogometnog tima. Godinu dana poslije osnovan je nogometni savez. Na međunarodnom turniru 1910. osvajaju prvo mjesto pobjedom protiv [[Nogometna reprezentacija Portugala|Portugala]], [[Nogometna reprezentacija Španije|Španije]] i [[Nogometna reprezentacija Italije|Italije]], te u finalu protiv [[Nogometna reprezentacija Švicarske|reprezentacije Švicarske]] rezultatom 4:3. Najbolji igrač bio je [[Muharem Hasanović]] s 3 gola.
Prva nogometna takmičenja započeta su 1908. Za vrijeme [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] broj klubova i igrača rastao je iz dana u dan. Na nivou Drinske i Vrbaške banovine postojali su nogometni savezi. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] formiran je nogometni savez [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosne i Hercegovine]] kroz organe za fizičku kulturu republike. Nogometni savez SR Bosne i Hercegovine bio je u sastavu [[Nogometni savez Jugoslavije|nogometnog saveza Jugoslavije]]. U–vrijeme nogomet je bio organiziran u svim kategorijama i na različitim nivoima (republička, regionalna, međuopćinska i općinska liga). Najbolji klubovi učestvovali su na saveznom nivou u 1, 2. i 3. ligi.
Timovi iz bosanskohercegovačke prve lige bili su nekoliko puta šampioni [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]]: [[FK Sarajevo]] (1965/66 i 1984/85), [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]] iz Sarajeva (1971/72). [[FK Velež Mostar|FK Velež]] iz Mostara i [[FK Borac Banja Luka|FK Borac]] iz [[Banja Luka|Banje Luke]] osvajači su Kupa maršala Tita: FK Velež 1981. i 1985, a [[FK Borac Banja Luka|FK Borac]] 1987.
U strukturi nogometnog saveza učestvovalo je 900 klubova. Na međunarodnoj sceni najdalje je došao [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]], koji je igrao u polufinalu [[UEFA Evropska liga|Kupa UEFA]] 1985.
Nogometni savez Bosne i Hercegovine 1992. istupa iz [[Nogometni savez Jugoslavije|nogometnog saveza Jugoslavije]] početkom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]. 17. maja konstituiran je Izvršni odbor nogometnog saveza Bosne i Hercegovine koji je imao multinacionalni karakter te je urađen statut nogometnog saveza Bosne i Hercegovine za prijem u [[FIFA]]-u. Također je imenovan stručni štab reprezentacije, direktor i selektor. Na slobodnim teritorijama nastavljene su aktivnosti na organizaciji nogometa. U aprilu 1992 nogometni savez Bosne i Hercegovine je podnio zahtjev za prijem u članstvo u FIFA-i i [[UEFA]]-i.<ref>{{Cite web |url=http://www.uefa.com/memberassociations/association=bih/profile/index.html |title=UEFA info |access-date=8. 10. 2013 |archive-date=9. 6. 2013 |archive-url=https://www.webcitation.org/6HF3q11OE?url=http://www.uefa.com/memberassociations/association=bih/profile/index.html |url-status=dead }}</ref>. Zbog rata, nogometni savez Bosne i Hercegovine je primljen u puno članstvo FIFA-e i pridruženo članstvo [[UEFA]]-e, tek 1996. U [[Dublin]]u 1998. nogometni savez Bosne i Hercegovine postaje punopravni član UEFA-e. Tako su domaći klubovi dobili šansu da učestvuju u UEFA-inim takmičenjima. Predstavnici nogometnog saveza pozvani su na Kongres FIFA-e u [[Chicago|Chicagu]] za vrijeme [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1994.|SP-a 1994]].
Na Kongresu u junu nogometni savez Bosne i Hercegovine primljen je kao pridruženi član FIFA-e s pravom odigravanja prijateljskih i humanitarnih utakmica svih reprezentativnih selekcija i klubova iz Bosne i Hercegovine.
[[Datoteka:Bosnia and Herzegovina national football team in 2002.jpg|mini|350px|Reprezentacija Bosne i Hercegovine, mart 2002.]]
U Zenici je odigrano prvo državno ligaško prvenstvo po jednostrukom bod-sistemu. Učestvovalo je 8 ekipa. Prvi prvak nezavisne Republike Bosne i Hercegovine postao je [[NK Čelik]] iz [[Zenica|Zenice]]. Odmah nakon završetka prvog dijela prvenstva, u novembru 1995, uslijedio je prvi službeni nastup Bosne i Hercegovine: utakmica protiv [[Nogometna reprezentacija Albanije|Albanije]] u [[Tirana|Tirani]].
Sredinom decembra u [[Pariz]]u nogometni savez Bosne i Hercegovine je dobio veliko priznanje. Na sjednici u Parizu Izvršni komitet [[FIFA]]-e primio je nogometni savez Bosne i Hercegovine kao punopravnog člana FIFA-e, a samo 24 sata kasnije u pariskom [[Louvre]]u izvršeno je žrijebanje za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|SP 1998.]] u [[Francuska|Francuskoj]]. Reprezentacija Bosne i Hercegovine izvučena je u grupu sa [[Nogometna reprezentacija Danske|Danskom]], [[Nogometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatskom]], [[Nogometna reprezentacija Grčke|Grčkom]] i [[Nogometna reprezentacija Slovenije|Slovenijom]].
Na kongresu [[UEFA]]-e u [[Dublin]]u 1998. [[nogometni savez Bosne i Hercegovine]] primljen je za punopravnog člana Evropske nogometne asocijacije ([[UEFA]]-e).
=== Prvi nastupi ===
Prvu zvaničnu utakmicu Bosna i Hercegovina je odigrala protiv [[Nogometna reprezentacija Albanije|Albanije]] 30. novembra 1995. u [[Tirana|Tirani]] na stadionu [[Stadion Qemal Stafa|Qemal Stafa]]. Rezultatom 2-0 Albanija je bila uspješnija. U aprilu 1996. na stadionu [[Stadion "Bilino polje"|Bilino polje]] Bosna i Hercegovina je odigrala prvu zvaničnu utakmicu na domaćem terenu. I ovog puta protivnik je bila Albanija a utakmica je završila bez postignutih golova. U [[Kalamata|Kalamati]], 1. septembra 1996. Bosna i Hercegovina je odigrala prvu utakmicu u [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|kvalifikacijama]] za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|Svjetsko prvenstvo 1998]]. Domaćin [[Nogometna reprezentacija Grčke|Grčka]] je bila uspješnija rezultatom 3-0. U oktobru u [[Bologna|Bologni]] Bosna i Hercegovina je odigrala sljedeću utakmicu u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo 1998. [[Nogometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]] je bila uspješnija rezultatom 4-1 a jedini i prvi gol za Bosnu i Hercegovinu postigao je [[Hasan Salihamidžić]] u 22. minuti utakmice. Prvu pobjedu Bosna i Hercegovina je ostvarila u prijateljskoj utakmici protiv [[Nogometna reprezentacija Italije|Italije]] koja se odigrala na stadionu Koševo 6. novembra 1996. Već u 6. minuti Bosna i Hercegovina je povela golom Hasana Salihamidžića. Šest minuta kasnije izjednačio je [[Gianfranco Zola]]. Konačan rezultat na utakmici postigao je [[Elvir Bolić]] u 44. minuti. Nekoliko dana kasnije u [[Ljubljana|Ljubljani]] Bosna i Hercegovina je ostvarila i prvu objedu u kvalifikacijama. Rezultatom 2-1 Bosna i Hercegovina je pobijedila [[Nogometna reprezentacija Slovenije|Sloveniju]], a golove za Bosnu i Hercegovinu su postigli Elvir Bolić i [[Meho Kodro]]. U [[Manaus]]u, 18. decembra 1996. Bosna i Hercegovina je odigrala prijateljsku utakmicu protiv domaćina i tadašnjeg akteulnog svjetskog prvaka [[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazila]]. Jedini gol na utakmici postigao je [[Ronaldo]] iz slobodnog udarca u 75. minuti utakmice.
Krajem februara 1997. Bosna i Hercegovina je nastupila na [[Dunhill Cup Malezija 1997.|Dunhill kupu]] u [[Malezija|Maleziji]] gdje je osvojila drugo mjesto. U grupnoj fazi takmičenja Bosna i Hercegovina je pobijedila [[Nogometna reprezentacija Vijetnama|Vijetnam]] rezultatom 4-0, te odigrala neriješeno protiv [[Nogometna reprezentacija Zimbabvea|Zimbabvea]] 2-2. U posljednjoj utakmici grupne faze Bosna i Hercegovina je pobijedila [[Nogometna reprezentacija Indonezije|Indoneziju]] rezultatom 2-0. U polufinalu gol [[Asim Hrnjić|Asima Hrnjića]] u 36. minuti utakmice bio je dovoljan za pobjedu protiv domaćina [[Nogometna reprezentacija Malezije|Malezije]] za plasman u finale turnira u kojm se Bosna i Hercegovina susrela sa [[Nogometna reprezentacija Kine|Kinom]]. Međutim, u finalu je Kina bila uspješnija rezultatom 3-0. Za Bosnu i Hercegovinu na ovom turniru su uglavnom nastupili igrači iz domaće lige. U nastavku kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 1998. Bosna i Hercegovina je u [[Sarajevo|Sarajevu]] doživjela poraz od [[Nogometna reprezentacija Grčke|Grčke]] rezultatom 0-1. Bosna i Hercegovina je bila ravnopravan protivnik na utakmici, međutim, [[Kostas Frantzeskos]] je golom u 72. minuti utakmice donio pobjedu Grčkoj. U junu u [[Kopenhagen]]u Bosna i Hercegovina je poražena od [[Nogometna reprezentacija Danske|Danske]] golovima [[Marc Rieper|Riepera]] i [[Miklos Molnar|Molnara]]. I sljedeću utakmicu u kvalifikacijama odigrali su Bosna i Hercegovina i Danska, ovog puta na [[Stadion "Asim Ferhatović Hase"|Koševu]]. Bosna i Hercegovina je ostvarila ubjedljivu pobjedu rezultatom 3-0. Golove na utakmici su postigli [[Edin Mujčin]] u 17. i [[Elvir Bolić]] u 23. i 32. minuti utakmice. U septembru Bosna i Hercegovina je odigrala posljednje utakmice kvalifikacija, prvo je u [[Zagreb]]u Hrvatska bila uspješnija rezultatom 3-2, dok je u Sarajevu Bosna i Hercegovina pobijedila Sloveniju 1-0. Bile su–prve kvalifikacije u kojim je nastupila Bosna i Hercegovina gdje je završila na četvrtom mjestu u grupi sa devet osvojenih bodova.
=== Doba stagnacije ===
U [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2000.|kvalifikacijama]] za [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2000.|Evropsko prvenstvo 2000]]. Bosna i Hercegovina je gajila nade da bi se mogla kvalificirati na prvenstvo. Međutim, superiorna [[Nogometna reprezentacija Češke|Češka]] je ostvarila svih deset pobjeda u grupi te ubjedljivo završila na prvom mjestu. [[Nogometna reprezentacija Škotske|Škotska]] je sa dvije pobjede upravo protiv najvećeg konkurenta za drugo mjesto u grupi Bosne i Hercegovine osvojila drugo mjesto u grupi te se kvalificirala u baraž. Bosna i Hercegovina je završila na trećem mjestu u grupi sa istim brojem bodova kao i [[Nogometna reprezentacija Litvanije|Litvanija]] i [[Nogometna reprezentacija Estonije|Estonija]] ali zbog boljih međusobnih rezultata treće mjesto je pripalo Bosni i Hercegovini. Ovo su bile prve kvalifikacije za svjetsko prvenstvo u historiji u kojim je nastupila i Bosna i Hercegovina. [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|Kvalifikacije]] za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|Svjetsko prvenstvo 2002]]. za Bosnu i Hercegovinu nisu počele željenim tokom. U prve dvije utakmice Bosna i Hercegovina je doživjela dva poraza i već na startu je bilo poznato da je Svjetsko prvenstvo isuviše daleko. U januaru 2001. Bosna i Hercegovina je nastupila na [[Millennium kup 2001.|Millennium kupu]] u [[Indija|Indiji]] te osvojila drugo mjesto. Nastavak kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2002. Bosna i Hercegovina je odigrala u martu. Neriješenim rezultatom protiv [[Nogometna reprezentacija Austrije|Austrije]] i pobjedom protiv [[Nogometna reprezentacija Lihtenštajna|Lihtenštajna]] Bosna i Hercegovina je osvojila prve bodove. Porazom u [[Oviedo|Oviedu]] od [[Nogometna reprezentacija Španije|Španije]] u junu Bosna i Hercegovina je praktično ostala bez ikakvih šansi za Svjetsko prvenstvo. Na [[Merdeka kup 2001.|Merdeka kupu]] koji se igrao u [[Malezija|Maleziji]] od 20. do 30. juna Bosna i Hercegovina je osvojila drugo mjesto. U finalu turnira [[Nogometna reprezentacija Uzbekistana|Uzbekistan]] je bio uspješniji rezultatom 2-1 nakon produžetaka. Bosna i Hercegovina je u augustu nastupila na [[LG kup 2001.|LG kupu]] koji se odigrao u [[Iran]]u. Kao i na prethodna tri turnira Bosna i Hercegovina je osvojila drugo mjesto. U nastavku kvalifikacija Bosna i Hercegovina je zabilježila neriješeni rezultat protiv [[Nogometna reprezentacija Izraela|Izraela]], poraz od Austrije i pobjedu protiv Lihtenštajna.
[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2004.|Kvalifikacije]] za [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2004.|Evropsko prvenstvo 2004]]. Bosna i Hercegovina je poput i prethodnih kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo započela sa dva poraza. Prvo je [[Nogometna reprezentacija Rumunije|Rumunija]] bila superiorna te ostvarila ubjedljivu pobjedu rezultatom 3-0 u [[Sarajevo|Sarajevu]] a zatim u [[Oslo|Oslu]] [[Nogometna reprezentacija Norveške|Norveška]] je bila uspješnija zabilježivši pobjedu rezultatom 2–0. U nastavku kvalifikacija nakon pobjede protiv [[Nogometna reprezentacija Luksemburga|Luksemburga]] Bosna i Hercegovina je zabilježila jedno od najvećih iznenađenja u kvalifikacijama pobijedivši [[Nogometna reprezentacija Danske|Dansku]] rezultatom 2-0 golovima [[Sergej Barbarez|Barbareza]] i [[Elvir Baljić|Baljića]]. U [[Craiova|Craiovi]] Rumunija je i ovog puta bila uspješnija od Bosne i Hercegovine te zabilježila pobjedu rezultatom 2-0. U nastavku kvalifikacija Bosna i Hercegovina je prvo golom [[Zlatan Bajramović|Bajramovića]] pobijedila Norvešku a zatim i Luksemburg u gostima te spletom okolnosti ostalih rezultata u grupi došla u poziciju da sama odlučuje o svojoj sudbini u kvalifikacijama. Pobjedom u zadnjoj utakmici Bosna i Hercegovina bi obezbjedila direktan plasman na Evropsko prvenstvo. Međutim, Danska je u [[Sarajevo|Sarajevu]] odigrala neriješeno protiv domaćina te se kvalificirala na prvenstvo dok je Bosna i Hercegovina zauzela četvrtu poziciju na tabeli.
Za razliku od prethodnih kvalifikacija za Svjetsko i Evropsko prvenstvo u kojim je Bosna i Hercegovina zabilježila dva poraza, u [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|kvalifikacijama]] za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|Svjetsko prvenstvo 2006]]. Bosna i Hercegovina je zabilježila dva neriješena rezultata protiv [[Nogometna reprezentacija Španije|Španije]] i [[Nogometna reprezentacija Srbije i Crne Gore|Srbije i Crne Gore]]. Porazom od [[Nogometna reprezentacija Belgije|Belgije]] u nastavku kvalifikacija te neriješenim rezultatom protiv [[Nogometna reprezentacija Litvanije|Litvanije]] Bosna i Hercegovina je umanjila svoje šanse za plasman na Svjetsko prvenstvo. U junu nakon pobjede protiv [[Nogometna reprezentacija San Marina|San Marina]] Bosna i Hercegovina je odigrala jednu od najboljih utakmica u svojoj historiji protiv Španije u [[Valencia|Valenciji]]. Golom [[Zvjezdan Misimović|Misimovića]] u 38. minuti utakmice Bosna i Hercegovina je imala vodstvo sve do 97. minute kada je [[Carlos Marchena]] postigao izjednačujući gol na utakmici. U nastavku kvalifikacija te pobjedama protiv Belgije, Litvanije i San Marina Bosna i Hercegovina je i ovog puta došla u poziciju da sama odlučuje o plasmanu na Svjetsko prvenstvo. Međutim, utakmica koja je odigrana u [[Beograd]]u na rubu regularnosti, Srbija i Crna Gora je golom [[Mateja Kežman|Kežmana]] ostvarila pobjedu te ostavila Bosnu i Hercegovinu bez plasmana na Svjetsko prvenstvo 2006. [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2008.|Kvalifikacije]] za [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2008.|Evropsko prvenstvo 2008]]. Bosna i Hercegovina je započela pobjedom protiv [[Nogometna reprezentacija Malte|Malte]] te prvim porazom na Bilinom polju od [[Nogometna reprezentacija Mađarske|Mađarske]]. Nakon neriješenog rezultata u [[Kišinjev]]u protiv [[Nogometna reprezentacija Moldavije|Moldavije]] te poraza u [[Zenica|Zenici]] od [[Nogometna reprezentacija Grčke|Grčke]] Bosna i Hercegovina je bila dosta daleko od pozicija koje vode na prvenstvo Evrope. Ovo je ujedno bila i posljednja utakmica [[Blaž Slišković|Blaža Sliškovića]] na klupi Bosne i Hercegovine. Mnogim tadašnjim reprezentativcima su ovo bili posljednje utakmice u nacionalnom dresu te je krenula era novih igrača u dresu reprezentacije. U [[Oslo|Oslu]] sa novim selektorom na klupi reprezentacije [[Fuad Muzurović|Fuadom Muzurovićem]] Bosna i Hercegovina je priredila iznenađenje te ostvarila pobjedu protiv domaćina Norveške rezultatom 2–1. I sljedeće dvije utakmice Bosna i Hercegovina je pobijedila, [[Nogometna reprezentacija Turske|Tursku]] i Maltu, međutim, loši rezultati u nastavku kvalifikacija bili su dovoljni Bosni i Hercegovini tek za četvrto mjesto u grupi.
=== Zlatna generacija ===
==== Kvalifikacije za SP 2014. ====
{{Glavni|Kvalifikacije za SP u nogometu 2014 (UEFA) - grupa G}}
[[Datoteka:Vedad ibisevic.jpg|mini|desno|200px|[[Vedad Ibišević]] je pobjedničkim golom protiv Litvanije poslao Bosnu i Hercegovinu na njeno prvo Svjetsko prvenstvo.]]
Nakon prvih utakmica u kvalifikacijama te ubjedljivih pobjeda Bosne i Hercegovine protiv [[Nogometna reprezentacija Lihtenštajna|Lihtenštajna]] i [[Nogometna reprezentacija Latvije|Latvije]] Bosna i Hercegovina se našla na prvom mjestu kvalifikacijske grupe. U trećem kolu kvalifikacija Bosna i Hercegovina je u [[Atina|Atini]] odigrala jednu od ključnih utakmica protiv direktnog konkurenta za plasman na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|Svjetsko prvenstvo]]. Utakmica protiv [[Nogometna reprezentacija Grčke|Grčke]] završila je bez golova što je bilo dovoljno da Bosna i Hercegovina zadrži prvo mjesto u grupi. Nekoliko dana kasnije na [[Stadion "Bilino polje"|Bilinom polju]] Bosna i Hercegovina je golovima [[Vedad Ibišević|Ibiševića]], [[Edin Džeko|Džeke]] i [[Miralem Pjanić|Pjanića]] već u prvom poluvremenu osigurala pobjedu protiv [[Nogometna reprezentacija Litvanije|Litvanije]]. Bosna i Hercegovina je svoje kvalifikacije u 2012. zaključila neporažena i nalazila se na vrhu grupe G. U [[Zenica|Zenici]], 22. marta Bosna i Hercegovina je odigrala jednu od svojih najboljih utakmica u cjelokupnim kvalifikacijama ostvarivši pobjedu protiv Grčke rezultatom 3-1. Golovima Ibiševića u 36. i Džeke u 29. i 53. minuti utakmice Bosna i Hercegovina je stekla ubjedljivu prednost. Sve što je Grčka uspjela učiniti u utakmici je postignuti gol u trećoj minuti sudačke nadoknade vremena. U [[Riga|Rigi]] 7. juna 2013. iako na poluvremenu nije bilo golova, Bosna i Hercegovina je ostvarila ubjedljivu pobjedu rezultatom 5-0. Pobjeda [[Nogometna reprezentacija Slovačke|Slovačke]] na Bilinom polju dovelo je Bosnu i Hercegovinu u nezavidan položaj. Grčka se bodovno izjednačila sa Bosnom i Hercegovinom na vrhu grupe a Bosni i Hercegovini je za nekoliko dana slijedila nova utakmica protiv Slovačke. Međutim, u [[Žilina|Žilini]] iako je Slovačka povela u 43. minuti utakmice golom [[Marek Hamšík|Hamšíka]] u drugom poluvremenu Bosna i Hercegovina je sa dva postignuta gola uspjela preokrenuti rezultat i ostvariti ključnu pobjedu u kvalifikacijama. Golove za Bosnu i Hercegovinu su postigli [[Ermin Bičakčić|Bičakčić]] u 70. i [[Izet Hajrović|Hajrović]] u 78. minuti utakmice. Posljednje utakmice u kvalifikacijama Bosna i Hercegovina je odigrala protiv Lihtenštajna u Zenici i Litvanije u [[Kaunas]]u. Pobjeda protiv Lihtenštajna uopće nije dolazila u pitanje, Bosna i Hercegovina je već u prvom poluvremenu riješila pitanje pobjednika, rezultat je glasio 4-0. U drugom poluvremenu Lihtenštajn je preko [[Nicolas Hasler|Haslera]] smanjio rezultat koji je postavio i konačan rezultat utakmice. U Kaunasu 15. oktobra 2013. Bosna i Hercegovina je golom Ibiševića uspjela pobijediti Litvaniju te zbog bolje gol-razlike kvalificirala se na svoje prvo [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetsko prvenstvo]].
==== Svjetsko prvenstvo 2014. ====
{{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014 - grupa F}}
Prvu historijsku utakmicu na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|svjetskom prvenstvu]] nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine je odigrala protiv dvostrukog svjetskog prvaka [[Nogometna reprezentacija Argentine|Argentine]] na stadionu [[Stadion "Maracanã"|Maracaná]] u [[Rio de Janeiro]]u. U trećoj minuti utakmice nakon ubačaja [[Lionel Messi|Messija]] u šesnaesterac Bosne i Hercegovine, Argentina je povela zahvaljujući autogolu [[Sead Kolašinac|Seada Kolašinca]]. U 13. minuti utakmice [[Izet Hajrović|Hajroviću]] je nakon sjajne asistencije [[Zvjezdan Misimović|Misimovića]] na pet metara od gola pobjegla lopta, a u 31. minuti je iz daljine šutirao [[Edin Džeko]] ali je [[Sergio Romero]] sjano odbranio. U 40. minuti [[Senad Lulić]] je imao sjajnu šansu nakon kornera [[Miralem Pjanić|Pjanića]], pucao je glavom, ali je i ovog puta Romero sjajno odbranio. U drugom poluvremenu igra je i dalje bila ravnopravna, tek u 55. minuti [[Sergio Agüero]] je imao prvu ozbiljnu priliku za "Gaučose". U 65. minuti utakmice Messi je preciznim šutem sa ruba jedanaesterca zabio svoj drugi gol za nacionalnu momčad na svjetskim prvenstvima. Golu je prethodio odličan dupli pas sa [[Gonzalo Higuaín]]om. Konačan rezultat na utakmici postavio je [[Vedad Ibišević]] u 85. minuti utakmice. U drugoj utakmici na Svjetskom prvenstvu Bosna i Hercegovina je minimalnim rezultatom 0-1 poražena od [[Nogometna reprezentacija Nigerije|Nigerije]]. Jedini gol na utakmici postigao je [[Peter Odemwingie]] u 29. minuti utakmice. Najveću priliku na utakmici Bosna i Hercegovina je imala u 21. minuti utakmice kada je sudija [[Peter O'Leary (nogometni sudac)|Peter O'Leary]] poništio gol koji je postigao [[Edin Džeko]] navodno zbog ofsajda. Posljednju utakmicu u grupnoj fazi takmičenja Bosna i Hercegovina je odigrala protiv [[Nogometna reprezentacija Irana|Irana]]. U 23. minuti utakmice Edin Džeko je preciznim prizemnim udarcem sa nekih 20-ak metara pronašao put do mreže iranskog golmana [[Alireza Haghighi|Alireze Haghighija]]. [[Miralem Pjanić]] je nakon asistencije [[Tino-Sven Sušić|Svena Sušića]] u 59. minuti povećao vodstvo za Bosnu i Hercegovinu. Gol nade za Iran postigao je [[Reza Ghoochannejhad]] u 82. minuti utakmice. Minutu kasnije svojim prvim golom u dresu nacionalnog tima [[Avdija Vršajević]] je postavio konačan rezultat utakmice.
{{Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014 - grupa F}}
== Slika ekipe ==
=== Nadimak ===
Popularni nadimak svih bosanskohercegovačkih sportskih reprezentacija je ''Zmajevi'', koji je popularizirao sportski TV komentator [[Mustafa Mijajlović]] tokom kvalifikacijske utakmice za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|Svjetsko prvenstvo 2010.]] između [[Nogometna reprezentacija Belgije|Belgije]] i Bosne i Hercegovine (2-4) 28. marta 2009.<ref name=":0">{{cite web|title=BH Zmajevi|url=http://www.bhdragons.com/|publisher=bhdragons.com|access-date=19. 1. 2014|location=USA|format=website}}</ref> Općenito se slažu među sportskim navijačima iz Bosne i Hercegovine da ovaj nadimak ima historijski kontekst, jer se smatra aluzijom na poznatog bosanskohercegovačkog vojskovođe [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] [[Husein-kapetan Gradaščević|Huseina-kapetan Gradaščevića]], koji se borio za [[Pokret za autonomiju Bosne|autonomiju Bosne]] i koji je bio poznat kao "Zmaj od Bosne".<ref name=":0" />
U domaćim i stranim medijima, ponekad se nazivaju ''Zlatni ljiljani'', što je bio originalni nadimak koji su navijači dali svim nacionalnim reprezentacijama zemlje nakon nezavisnosti, a odnosio se na tadašnje [[Simboli Republike Bosne i Hercegovine|službene državne simbole]] (zastavu i grb), koji su se sami odnosili na ''[[Ljiljan (simbol)|Fleur-de-lis]]'', historijski državni simbol koji se nalazio na grbu vladajuće bosanske srednjovjekovne [[Kotromanići|dinastije Kotromanić]].<ref name="Zlatni ljiljani">{{cite web|url=http://www.fifa.com/worldfootball/ranking/news/newsid=1046853.html|title=Golden Lilies blossoming|date=9. 4. 2009|publisher=FIFA.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20140708205510/http://www.fifa.com/worldfootball/ranking/news/newsid=1046853.html|archive-date=8. 7. 2014|url-status=dead|access-date=10. 10. 2009}}</ref>
=== Stadioni ===
Trenutno, nogometna repreznetacija koristi [[Stadion "Bilino polje"]] kao svoj domaći teren,<ref>{{cite news|url=https://sportsport.ba/fudbal/na-danasnji-dan-1972-godine-otvoren-je-stadion-bilino-polje/115094|title=Na današnji dan 1972. godine otvoren je stadion Bilino Polje|website=sportsport.ba|date=4. 10. 2013|access-date=5. 10. 2013|language=bs|archive-date=15. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191015215517/https://sportsport.ba/fudbal/na-danasnji-dan-1972-godine-otvoren-je-stadion-bilino-polje/115094|url-status=live}}</ref><ref>{{cite news|url=https://sportsport.ba/fudbal/zenica-dobiva-moderan-stadion/68457|title=Zenica dobija moderan stadion|website=sportsport.ba|date=18. 11. 2011|access-date=19. 11. 2011|language=bs|archive-date=15. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191015220758/https://sportsport.ba/fudbal/zenica-dobiva-moderan-stadion/68457|url-status=live}}</ref><ref>{{cite news|url=https://sportsport.ba/fudbal/pocela-ugradnja-grijaca-na-bilinom-polju/84382|title=Počela ugradnja grijača na Bilinom Polju|website=sportsport.ba|date=20. 7. 2012|access-date=23. 7. 2012|language=bs|archive-date=15. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191015221847/https://sportsport.ba/fudbal/pocela-ugradnja-grijaca-na-bilinom-polju/84382|url-status=live}}</ref><ref>{{cite news|url=https://sportsport.ba/fudbal/postavljena-trava-na-bilinom-polju/85772|title=Postavljena trava na Bilinom Polju|website=sportsport.ba|date=10. 8. 2012|access-date=12. 8. 2012|language=bs|archive-date=7. 12. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181207235033/https://sportsport.ba/fudbal/postavljena-trava-na-bilinom-polju/85772|url-status=live}}</ref><ref>{{cite news|url=https://reprezentacija.ba/12940-foto-rekonstrukcija-bilinog-polja-novi-reflektori-vece-svlacionice|title=Rekonstrukcija Bilinog Polja: Novi reflektori, veće svlačionice...|website=reprezentacija.ba|date=21. 8. 2014|access-date=22. 8. 2014|language=bs|archive-date=25. 6. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160625105511/http://reprezentacija.ba/12940-foto-rekonstrukcija-bilinog-polja-novi-reflektori-vece-svlacionice|url-status=live}}</ref><ref>{{cite news|url=https://nezavisne.com/sport/fudbal/Bilino-polje-dobija-novi-semafor/320542|title=Bilino Polje dobija novi semafor|website=nezavisne.com|date=14. 8. 2015|access-date=16. 8. 2015|language=bs|archive-date=20. 8. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150820055059/http://www.nezavisne.com/sport/fudbal/Bilino-polje-dobija-novi-semafor/320542|url-status=live}}</ref><ref>{{cite news|url=https://scsport.ba/zapoceti-novi-radovi-bilino-polje-prolazi-kroz-jos-jednu-rekonstrukciju|title=Započeti novi radovi: Bilino polje prolazi kroz još jednu rekonstrukciju|website=scsport.ba|date=27. 9. 2019|access-date=29. 9. 2019|language=bs|archive-date=15. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191015215537/https://scsport.ba/zapoceti-novi-radovi-bilino-polje-prolazi-kroz-jos-jednu-rekonstrukciju/|url-status=dead}}</ref> koji je od 2025. službeno postao nacionalni stadion Bosne i Hercegovine.<ref>{{Cite web|url=https://www.nfsbih.ba/vijesti/saopstenja-za-javnost/u-zenici-potpisan-sporazum-o-izgradnji-nacionalnog-stadiona/|title=U Zenici potpisan Sporazum o izgradnji nacionalnog stadiona|date=7. 6. 2025|website=www.nfsbih.ba|language=bs-ba|access-date=20. 11. 2025}}</ref> Ostale stadione koje je reprezentacija koristila su: [[Stadion "Asim Ferhatović Hase"|Asim Ferhatović Hase]], [[Stadion Grbavica|Grbavica]], [[Stadion pod Borićima|pod Borićima]] i [[Gradski stadion Tušanj]].<ref>{{cite news|url=https://klix.ba/sport/nogomet/veceras-historijska-utakmica-na-kosevu/031011002|title=Večeras historijska utakmica na Koševu|website=klix.ba|date=10. 10. 2003|access-date=10. 10. 2003|language=bs|archive-date=15. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191015215544/https://www.klix.ba/sport/nogomet/veceras-historijska-utakmica-na-kosevu/031011002|url-status=live}}</ref><ref>{{cite news|url=https://sportsport.ba/fudbal/od-rusevine-do-novog-doma-reprezentacije-bih/250710|title=Od ruševine do novog doma reprezentacije BiH|website=sportsport.ba|date=5. 9. 2017|access-date=6. 9. 2017|language=bs|archive-date=15. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191015215738/https://sportsport.ba/fudbal/od-rusevine-do-novog-doma-reprezentacije-bih/250710|url-status=live}}</ref><ref>{{cite news|url=https://oslobodjenje.ba/vijesti/sport/nogomet/bih-docekuje-belgiju-na-grbavici|title=BiH dočekuje Belgiju na Grbavici!|website=oslobodjenje.ba|date=4. 9. 2017|access-date=6. 9. 2017|language=bs|archive-date=9. 10. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171009161238/https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/sport/nogomet/bih-docekuje-belgiju-na-grbavici|url-status=live}}</ref><ref>{{cite news|url=https://klix.ba/sport/nogomet/misimovic-krajem-maja-pocinje-rekonstrukcija-travnjaka-grbavica-ce-biti-u-rangu-wembleyja/180329032|title=Misimović: Krajem maja počinje rekonstrukcija travnjaka, Grbavica će biti u rangu Wembleyja|website=klix.ba|date=29. 3. 2018|access-date=30. 3. 2018|language=bs|archive-date=7. 12. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181207045642/https://www.klix.ba/sport/nogomet/misimovic-krajem-maja-pocinje-rekonstrukcija-travnjaka-grbavica-ce-biti-u-rangu-wembleyja/180329032|url-status=live}}</ref>
Reprezentacija također koristi [[Trening centar Nogometnog saveza Bosne i Hercegovine]] u [[Zenica|Zenici]] za pripreme pred utakmicu. Trening centar otvoren je 2013. u saradnji sa [[UEFA]]-om.<ref>{{cite news|url=https://klix.ba/sport/nogomet/michel-platini-otvorio-trening-centar-nsbih-u-zenici-vrijedan-10-miliona-km/130902053|title=Michel Platini otvorio Trening centar NSBiH u Zenici vrijedan 10 miliona KM!|website=klix.ba|date=2. 9. 2013|access-date=3. 9. 2013|language=bs|archive-date=4. 9. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130904205527/http://www.klix.ba/sport/nogomet/michel-platini-otvorio-trening-centar-nsbih-u-zenici-vrijedan-10-miliona-km/130902053|url-status=live}}</ref> Osim njega, korišten je i [[Trening-centar Butmir]] u [[Sarajevo|Sarajevu]], gdje je čak odigrana i utakmica protiv [[Nogometna reprezentacija Kuvajta|reprezentacije Kuvajta]].<gallery>
Datoteka:0101Stadion Bilino polje Zenica.jpg|{{Center|{{Malo|[[Stadion "Bilino polje"|Bilino polje]]}}}}
Datoteka:Asim Ferhatović Hase Stadium.jpg|{{Center|{{Malo|[[Stadion "Asim Ferhatović Hase"|Koševo]]}}}}
Datoteka:Zeljeznicar Sarajevo stadion.JPG|{{Center|{{Malo|[[Stadion Grbavica|Grbavica]]}}}}
Datoteka:TZstadium.png|{{Center|{{Malo|[[Gradski stadion Tušanj|Tušanj]]}}}}
Datoteka:Bosnia and Herzegovina FA Training Centre.jpg|{{Center|{{Malo|[[Trening centar Nogometnog saveza Bosne i Hercegovine|Trening centar N/FSBiH]]}}}}
</gallery>
=== Navijači ===
{{Također pogledajte|BHFanaticos}}
Veliki broj navijača reprezentacije, osim iz Bosne i Hercegovine, dolazi iz [[Sjeverna Evropa|sjeverne]] i [[Zapadna Evropa|zapadne Evrope]], [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]], a neki čak i iz [[Australija|Australije]].<ref>{{cite web|url=http://www.facebook.com/photo.php?fbid=10200860690708653&set=a.10200860689108613.1073741830.1505911272&type=3&theater|title=Bosnian fans from Australia (Bosnia–Greece 3:1)|date=22. 3. 2013|publisher=facebook.com|access-date=22. 3. 2013|author=Albin I.}}</ref> Većina ovih navijača su članovi grupa [[BHFanaticos]], [[BH Hooligans]], [[Belaj Boys]], [[BHLegion]], [[Armija Zmajeva]] i [[Ljuti Krajišnici]].<ref>{{cite web|url=http://sportige.com/bosnia-fans-make-the-most-of-being-stuck-on-a-bridge-03-2013/|title=Bosnia Fans Make the Most of Being Stuck on a Bridge|date=28. 3. 2013|publisher=sportige.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20130331025456/http://sportige.com/bosnia-fans-make-the-most-of-being-stuck-on-a-bridge-03-2013/|archive-date=31. 3. 2013|url-status=live|access-date=28. 3. 2013|author=Vic}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.zenicablog.com/zenica/sport/item/19655-bh-legion-ide-na-bilino.html|title=BHLegion fans go to Bilino|date=22. 3. 2013|publisher=zenicablog.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20130325002840/http://zenicablog.com/zenica/sport/item/19655-bh-legion-ide-na-bilino.html|archive-date=25. 3. 2013|url-status=dead|access-date=22. 3. 2013|author=Emin D|df=dmy-all}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.zenicablog.com/zenica/sport/item/19654-video-bh-fanaticosi-idu-na-bilino.html|title=BHFanaticos fans go to Bilino|date=22. 3. 2013|publisher=zenicablog.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20130325104111/http://www.zenicablog.com/zenica/sport/item/19654-video-bh-fanaticosi-idu-na-bilino.html|archive-date=25. 3. 2013|url-status=dead|access-date=22. 3. 2013|author=Emin D|df=dmy-all}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/formirana-navijacka-grupa-bh-hooligans-pratit-ce-utakmice-reprezentacija-bih/251101122|title=Formirana navijačka grupa BH Hooligans, pratit će utakmice reprezentacija BiH|website=Klix.ba|language=hr|access-date=20. 11. 2025}}</ref>
Na utakmici protiv [[Nogometna reprezentacija Norveške|Norveške]], na [[Stadion "Ullevål"|stadionu Ullevål]] u [[Oslo|Oslu]] 24. marta 2007. bosanskohercegovački navijači izazvali su sat vremena kašnjenja zbog neviđene količine baklji koje su bačene na teren u znak protesta protiv korupcije u (sada bivšem) [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|Nogometnom savezu Bosne i Hercegovine]].<ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=5G8SZ8Cr0xI|title=Bosnian supporters–protest including pyro (Norway Bosnia)|date=24. 3. 2007|work=YouTube|archive-url=https://ghostarchive.org/varchive/youtube/20211107/5G8SZ8Cr0xI|archive-date=7. 11. 2021|url-status=live|access-date=27. 3. 2006|author=Rosenborg Trondheim}}{{cbignore}}</ref> Dana 1. juna 2008. bivši igrači Bosne i Hercegovine [[Meho Kodro]] i [[Elvir Bolić]] organizovali su prijateljsku humanitarnu utakmicu u Sarajevu pod nazivom "Kodro, Bola i prijatelji" između bivših bosanskohercegovačkih nogometnih legendi, kako bi dobili podršku i stavili do znanja da je vrijeme za promjene u Nogometnom savezu Bosne i Hercegovine.<ref>{{cite news|url=http://sportsport.ba/bh_fudbal/fotogalerija-kodro-bola-i-prijatelji/3121|work=SportSport.ba|author=Brza zmija|title=Fotogalerija: Kodro, Bola i prijatelji|date=1. 6. 2008|access-date=1. 6. 2008|language=bs|archive-date=7. 10. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20111007093648/http://sportsport.ba/bh_fudbal/fotogalerija-kodro-bola-i-prijatelji/3121|url-status=live}}</ref> Utakmica je organizovana da počne u isto vrijeme kada se reprezentacija Bosne i Hercegovine suočila sa [[Azerbejdžan]]<nowiki/>om u prijateljskoj utakmici u Zenici. U Sarajevu je bilo 15.000 gledalaca, dok je u Zenici bilo samo oko 50.<ref>{{cite news|url=http://sportsport.ba/bh_fudbal/bosna-i-hercegovina---azerbejdzan-10/2982|work=SportSport.ba|author=Statler|title=BiH–Azerbejdzan|date=1. 6. 2008|access-date=1. 6. 2008|language=bs|archive-date=7. 10. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20111007093929/http://sportsport.ba/bh_fudbal/bosna-i-hercegovina---azerbejdzan-10/2982|url-status=live}}</ref> Utakmicu u Sarajevu organizirala je [[Federalna televizija|Federalna TV]], koja je humanitarnu utakmicu prenosila uživo. Značajan broj bosanskohercegovačkih reprezentativaca učestvovao je u utakmici,<ref>{{cite web|url=http://sportsport.ba/bh_fudbal/svi-na-kosevo---spasimo-bh-fudbal/2980|title=Svi na Kosevo–Spasimo bh fudbal|date=25. 5. 2008|work=SportSport.ba|language=bs|archive-url=https://web.archive.org/web/20111007093802/http://sportsport.ba/bh_fudbal/svi-na-kosevo---spasimo-bh-fudbal/2980|archive-date=7. 10. 2011|url-status=live|access-date=25. 5. 2008|author=I. Babic}}</ref> koja je završila rezultatom 11-9 u korist Kodrine ekipe.<ref>{{cite news|url=http://sportsport.ba/bh_fudbal/live-spektakl-na-kosevu/3104|work=SportSport.ba|author=Statler|title=Live–Spektakl na Kosevu|date=1. 6. 2008|access-date=1. 6. 2008|language=bs|archive-date=3. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303231210/http://sportsport.ba/bh_fudbal/live-spektakl-na-kosevu/3104|url-status=live}}</ref>
=== Dresovi ===
Tradicionalne boje dresa Bosne i Hercegovine su plava i bijela, preuzete sa zastave zemlje. Dok su trenutni domaći dresovi pretežno plavi, a gostujući dresovi pretežno bijeli, ova shema boja je prvobitno korištena obrnutim redoslijedom.–je zbog činjenice da je [[Zastava Republike Bosne i Hercegovine|zastava]] [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]] (RBIH), koja se koristila prije [[Zastava Bosne i Hercegovine|trenutne]], bila pretežno bijela.{{Commons|Bosnia and Herzegovina national football team kits|Dresovi nogometnih reprezentacija Bosne i Hercegovine}}
Dresove reprezentacije trenutno proizvodi [[Kelme]], [[Španija|španska]] kompanija sportske odjeće.<ref name="KELME NOVI TEHNIČKI SPONZOR NS/FS BIH">{{cite news|url=https://www.nfsbih.ba/vijesti/kelme-novi-tehnicki-sponzor-ns-fs-bih/|title=KELME NOVI TEHNIČKI SPONZOR NS/FS BIH|website=nfsbih.ba|date=11. 3. 2023|access-date=11. 3. 2023|language=bs|archive-date=11. 3. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230311142807/https://www.nfsbih.ba/vijesti/kelme-novi-tehnicki-sponzor-ns-fs-bih/|url-status=live}}</ref> Generalni sponzor ekipe je [[Mtel (Bosna i Hercegovina)|m:tel]].<ref>{{cite web|url=https://www.nfsbih.ba/reprezentacije/muske-reprezentacije/a-reprezentacija|title="A" Reprezentacija|archive-url=https://web.archive.org/web/20220523204837/https://www.nfsbih.ba/reprezentacije/muske-reprezentacije/a-reprezentacija/|archive-date=23. 5. 2022|url-status=live|access-date=26. 3. 2022}}</ref> Tim također sponzoriraju [[Coca-Cola]], [[ASA Central osiguranje|ASA]] [[ASA Central osiguranje|Central Osiguranje]] i [[Privredna banka Sarajevo]].
Tabla historije proizvođača dresova za reprezentaciju Bosne i Hercegovine:
{| class="wikitable" style="text-align: left"
|-
!Period
!Proizvođač
!Ref.
|-
|1996–1999
|{{ZD|Belgija}} [[Patrick]]
|<ref name="Historija nacionalnog bosanskohercegovačkog dresa">{{cite web|url=http://bhdragons.com/the-history-of-the-bosnian-national-jersey/|title=Historija nacionalnog bosanskohercegovačkog dresa|date=21. 12. 2013|work=bhdragons.com|access-date=21. 12. 2013|author=bhdragons.com|archive-date=19. 3. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150319171547/http://bhdragons.com/the-history-of-the-bosnian-national-jersey/|url-status=dead}}</ref>
|-
|1999–2000
|{{ZD|Njemačka}} [[Adidas]]
|<ref name="Historija nacionalnog bosanskohercegovačkog dresa" />
|-
|2000–2005
|{{ZD|Njemačka}} [[Reusch]]
|<ref name="Historija nacionalnog bosanskohercegovačkog dresa" />
|-
|2005–2014
|{{ZD|Italija}} [[Legea]]
|<ref name="Historija nacionalnog bosanskohercegovačkog dresa" />
|-
|2014–2023
|{{ZD|Njemačka}} [[Adidas]]
|<ref>{{cite web|url=http://news.adidas.com/Global/Latest-News/ALL/adidas-to-partner-Bosnia-and-Herzegovina-ahead-of-2014-FIFA-World-Cup-Brazil-/s/633cb812-c06a-4919-87e0-594e597247a8|title=adidas postao partner Bosne i Hercegovina pred 2014 FIFA Svjetsko prvenstvo Brazil™|date=21. 3. 2014|work=adidas.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20140322090332/http://news.adidas.com/Global/Latest-News/ALL/adidas-to-partner-Bosnia-and-Herzegovina-ahead-of-2014-FIFA-World-Cup-Brazil-/s/633cb812-c06a-4919-87e0-594e597247a8|archive-date=22. 3. 2014|url-status=dead|access-date=21. 3. 2014|author=adidas.com}}</ref>
|-
|od 2023.
|{{ZD|ŠPA}} [[Kelme]]
|<ref>{{Cite web|url=https://www.nfsbih.ba/vijesti/kelme-novi-tehnicki-sponzor-ns-fs-bih/|title=Kelme novi tehnički sponzor NS/FS BiH|date=11. 3. 2023|website=www.nfsbih.ba|language=bs-ba|access-date=16. 10. 2023}}</ref>
|}
==== Domaći ====
{|
|{{Football kit|pattern_la=_left|pattern_b=_bos98h|pattern_ra=_right|pattern_sh=_shorts|pattern_so=_socks|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=1998–1999.}}
|}
{|
|{{Football kit|pattern_la=_golden_stripes2|pattern_b=_collarblue|pattern_ra=_golden_stripes2|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=0000FF|socks=FFFFFF|title=2008–2010.}}
|{{Football kit|pattern_la=_bosnia11h|pattern_b=_bosnia11h|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2010–2011.}}
|{{Football kit|pattern_la=_thinborderonwhite|pattern_b=_bos11h|pattern_ra=_thinborderonwhite|pattern_sh=_colchester0809t|leftarm=0000FF|body=FFFFFF|rightarm=0000FF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2011–2013.}}
|{{Football kit|pattern_la=_bosna_legea_2013|pattern_b=_bosna_home_legea_2013|pattern_ra=_bosna_legea_2013|pattern_sh=_bosna_legea_2013|pattern_so=_whitetop|leftarm=1C57A5|body=1C57A5|rightarm=1C57A5|shorts=1C57A5|socks=1C57A5|title=2013.}}
|{{Football kit|pattern_la=_bih_aw_legea_2013|pattern_b=_bih_ho_legea_2013|pattern_ra=_bih_aw_legea_2013|pattern_sh=_bih_aw_legea_2013|pattern_so=_whitetop|leftarm=1C57A5|body=1C57A5|rightarm=1C57A5|shorts=1C57A5|socks=1C57A5|title=2013–2014.}}
|{{Football kit|pattern_la=_bah1415a|pattern_b=_bah1415a|pattern_ra=_bah1415a|pattern_sh=_bah1415a|pattern_so=_color_3_stripes_white|leftarm=0000BB|body=0000BB|rightarm=0000BB|shorts=0000BB|socks=0000BB|title=2014–2015.}}
|{{Football kit|pattern_la=_bosherz16h|pattern_b=_bosherz16home|pattern_ra=_bosherz16h|pattern_sh=_bosherz16h|pattern_so=_bosherz16h|leftarm=002CE7|body=002CE7|rightarm=002CE7|shorts=002CE7|socks=002CE7|title=2015–2018.}}
|{{Football kit|pattern_la=_bosnia1819h|pattern_b=_bosnia1819h|pattern_ra=_bosnia1819h|pattern_sh=_bosnia1819h|pattern_so=_bosnia1819h|leftarm=1D2541|body=1D2541|rightarm=1D2541|shorts=1D2541|socks=1D2541|title=2018–2019.}}
|-
|{{Football kit|pattern_la=_adidascondivo20rbw|pattern_b=_adidascondivo20rbw|pattern_ra=_adidascondivo20rbw|pattern_sh=_adidascondivo20rbw|pattern_so=_color_3_stripes_white|leftarm=0000FF|body=0000FF|rightarm=0000FF|shorts=0000FF|socks=0000FF|title=2020–2022.}}
|{{Football kit|pattern_la=_adidascondivo22rbw|pattern_b=_adidascondivo22rbw|pattern_ra=_adidascondivo22rbw|pattern_sh=_adidascondivo22rbw|pattern_so=_3_stripes_white|leftarm=0000FF|body=0000FF|rightarm=0000FF|shorts=0000FF|socks=0000FF|title=2022.}}
|{{Football kit|pattern_la=_bos22h|pattern_b=_bos22h|pattern_ra=_bos22h|pattern_sh=_bos22h|pattern_so=_bos22h|leftarm=142A56|body=142A56|rightarm=142A56|shorts=142A56|socks=142A56|title=2022.<br/>(nije nikada korišten)}}
|{{Football kit|pattern_la=_kelmewhite|pattern_b=_bih23H|pattern_ra=_kelmewhite|pattern_sh=|pattern_so=|leftarm=0000ff|body=0000ff|rightarm=0000ff|shorts=0000fF|socks=0000fF|title=2023.}}
|{{Football kit|pattern_la=_bih23h|pattern_b=_bih23h|pattern_ra=_bih23h|pattern_sh=_bih23h|pattern_so=|leftarm=003FBF|body=003FBF|rightarm=003FBF|shorts=003FBF|socks=003FBF|title=2023–}}
|}
==== Gostujući ====
{|
|{{Football kit|pattern_la=_whitesmalllower|pattern_b=_manutdh|pattern_ra=_whitesmalllower|leftarm=0000FF|body=0000FF|rightarm=0000FF|shorts=FFD600|socks=0000FF|title=2008–2010.}}
|{{Football kit|pattern_la=|pattern_b=_BiH_Away|pattern_ra=|leftarm=1C57A5|body=1C57A5|rightarm=1C57A5|shorts=1C57A5|socks=1C57A5|title=2010–2011.}}
|{{Football kit|pattern_la=_thinwhiteborder|pattern_b=_bos11a|pattern_ra=_thinwhiteborder|pattern_sh=_colchester0809h|pattern_so=|leftarm=0000FF|body=0000FF|rightarm=0000FF|shorts=0000FF|socks=0000FF|title=2011–2013.}}
|{{Football kit|pattern_la=_bosna_legea3_2013|pattern_b=_bosna_away_legea2_2013|pattern_ra=_bosna_legea3_2013|pattern_sh=_bosna_legea2_2013|pattern_so=_bluetop|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2013.}}
|{{Football kit|pattern_la=_bih_ho_legea_2013|pattern_b=_bih_aw_legea_2013|pattern_ra=_bih_ho_legea_2013|pattern_sh=_bih_ho_legea_2013|pattern_so=_bluetop|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2013–2014.}}
|{{Football kit|pattern_la=_bah1415h|pattern_b=_bah1415h|pattern_ra=_bah1415h|pattern_sh=_bah1415h|pattern_so=_bah1415a|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=0000FF|socks=FFFFFF|title=2014–2015.}}
|{{Football kit|pattern_la=_bosherz16a|pattern_b=_bosherz16away|pattern_ra=_bosherz16a|pattern_sh=_bosherz16a|pattern_so=_bosherz16a|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2015–2018.}}
|{{Football kit|pattern_la=|pattern_b=_lcfc1819t|pattern_ra=|pattern_sh=_lcfc1819t|pattern_so=_3 stripes on white|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=0101E8|title=2018–2019.}}
|-
|{{Football kit|pattern_la=_adidascondivo20wb|pattern_b=_adidascondivo20wb|pattern_ra=_adidascondivo20wb|pattern_sh=_adidascondivo20wb|pattern_so=_color_3_stripes_black|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2020–2022.}}
|{{Football kit|pattern_la=_adidascondivo22wb|pattern_b=_adidascondivo22wb|pattern_ra=_adidascondivo22wb|pattern_sh=_adidascondivo22wb|pattern_so=_color_3_stripes_black|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2022.}}
|{{Football kit|pattern_la=_bos22a|pattern_b=_bos22a|pattern_ra=_bos22a|pattern_sh=_bos22a|pattern_so=_bos22a|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2022.<br/>(nije nikada korišten)}}
|{{Football kit|pattern_la=_kelmeblue|pattern_b=_bih23A|pattern_ra=_kelmeblue|pattern_sh=|pattern_so=|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2023.}}
|{{Football kit|pattern_la=_bih23a|pattern_b=_bih23a|pattern_ra=_bih23a|pattern_sh=_bih23a|pattern_so=|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2023–}}
|}
==== Treći ====
{|
|{{Football kit|pattern_la=_whiteborder|pattern_b=_bluecollarsimple|pattern_ra=_whiteborder|leftarm=FFD600|body=FFD600|rightarm=FFD600|shorts=FFFFFF|socks=FFD600|title=2008–2009.}}
|}
== Rezultati ==
{{Glavni|Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine|Statistika nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine}}
=== 2024. ===
{{Sklopiva nogometna kutija
|historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Engleska|Bosna i Hercegovina – Engleska]]
|runda = Prijateljska
|datum = 3. juni
|vrijeme = 20:45
|tim1 = {{NOG-D|ENG}}
|rezultat = 3–0
|izvještaj = https://int.soccerway.com/matches/2024/06/03/world/friendlies/england/bosnia-herzegovina/4315492/
|tim2 = {{NOG|BIH}}
|golovi1 =
*[[Cole Palmer|Palmer]] {{gol|60|pen.}}
*[[Trent Alexander-Arnold|Alexander-Arnold]] {{gol|85}}
*[[Harry Kane|Kane]] {{gol|89}}
|golovi2 =
|stadion = [[St James' Park]]
|lokacija = [[Newcastle na Tyneu]]
|gledalaca = 50.061
|sudac = {{ZD|NOR}} Rohit Saggi
|ishod = POR
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
|historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Italija|Bosna i Hercegovina – Italija]]
|runda = Prijateljska
|datum = 9. juni
|vrijeme = 20:45
|tim1 = {{NOG-D|ITA}}
|rezultat = 1–0
|izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/friendlies/match/2040264/
|tim2 = {{NOG|BIH}}
|golovi1 =
*[[Davide Frattesi|Frattesi]] {{gol|38}}
|golovi2 =
|stadion = [[Stadio Carlo Castellani]]
|lokacija = [[Empoli]]
|gledalaca = 12.000
|sudac = {{ZD|KIP}} [[Chrysovalantis Theouli]]
|ishod = POR
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
|historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Nizozemska|Bosna i Hercegovina – Nizozemska]]
|runda = [[UEFA Liga nacija 2024/2025.|Liga nacija 2024/25.]]
|datum = 7. septembar
|vrijeme = 20:45
|tim1 = {{NOG-D|NIZ}}
|rezultat = 5–2
|izvještaj = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2040064/
|tim2 = {{NOG|BIH}}
|golovi1 =
*[[Joshua Zirkzee|Zirkzee]] {{gol|13}}
*[[Tijjani Reijnders|Reijnders]] {{gol|45+2}}
*[[Cody Gakpo|Gakpo]] {{gol|56}}
*[[Wout Weghorst|Weghorst]] {{gol|88}}
*[[Xavi Simons|Simons]] {{gol|90+2}}
|golovi2 =
*[[Ermedin Demirović|Demirović]] {{gol|27}}
*[[Edin Džeko|Džeko]] {{gol|73}}
|stadion = [[Stadion Philips|Philips]]
|lokacija = [[Eindhoven]]
|gledalaca = 31.139
|sudac = {{ZD|LIT}} [[Donatas Rumšas]]
|ishod = POR
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
|historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Mađarska|Bosna i Hercegovina – Mađarska]]
|runda = Liga nacija 2024/25.
|datum = 10. septembar
|vrijeme = 20:45
|tim1 = {{NOG-D|MAĐ}}
|rezultat = 0–0
|izvještaj = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2040093/
|tim2 = {{NOG|BIH}}
|golovi1 =
|golovi2 =
|stadion = [[Puskás Aréna]]
|lokacija = [[Budimpešta]]
|gledalaca = 46.443
|sudac = {{ZD|ITA}} [[Marco Guida]]
|ishod = N
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
|historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Njemačka|Bosna i Hercegovina – Njemačka]]
|runda = Liga nacija 2024/25.
|datum = 11. oktobar
|vrijeme = 20:45
|tim1 = {{NOG-D|BIH}}
|rezultat = 1–2
|izvještaj = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2040107/
|tim2 = {{NOG|NJE}}
|golovi1 =
*[[Edin Džeko|Džeko]] {{gol|70}}
|golovi2 =
*[[Deniz Undav|Undav]] {{gol|30||36}}
|stadion = [[Stadion "Bilino polje"|Bilino polje]]
|lokacija = [[Zenica]]
|gledalaca = 11.000
|sudac = {{ZD|FRA}} [[François Letexier]]
|ishod = POR
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
|historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Mađarska|Bosna i Hercegovina – Mađarska]]
|runda = Liga nacija 2024/25.
|datum = 14. oktobar
|vrijeme = 20:45
|tim1 = {{NOG-D|BIH}}
|rezultat = 0–2
|izvještaj = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2040137/
|tim2 = {{NOG|MAĐ}}
|golovi1 =
|golovi2 =
*[[Dominik Szoboszlai|Szoboszlai]] {{gol|38||50|pen.}}
|stadion = [[Stadion "Bilino polje"|Bilino polje]]
|lokacija = [[Zenica]]
|gledalaca = 8.329
|sudac = {{ZD|ENG}} [[Anthony Taylor (nogometni sudac)|Anthony Taylor]]
|ishod = POR
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
|historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Njemačka|Bosna i Hercegovina – Njemačka]]
|runda = Liga nacija 2024/25.
|datum = 16. novembar
|vrijeme = 20:45
|tim1 = {{NOG-D|NJE}}
|rezultat = 7–0
|izvještaj = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2040168/
|tim2 = {{NOG|BIH}}
|golovi1 =
*[[Jamal Musiala|Musiala]] {{gol|2}}
*[[Tim Kleindienst|Kleindienst]] {{gol|23||79}}
*[[Kai Havertz|Havertz]] {{gol|37}}
*[[Florian Wirtz|Wirtz]] {{gol|50||57}}
*[[Leroy Sané|Sané]] {{gol|66}}
|golovi2 =
|stadion = [[Europa-Park Stadion]]
|lokacija = [[Freiburg im Breisgau|Freiburg]]
|gledalaca = 28.143
|sudac = {{ZD|GRČ}} [[Vassilis Fotias]]
|ishod = POR
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
|historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Nizozemska|Bosna i Hercegovina – Nizozemska]]
|runda = Liga nacija 2024/25.
|datum = 19. novembar
|vrijeme = 20:45
|tim1 = {{NOG-D|BIH}}
|rezultat = 1–1
|izvještaj = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2040189/
|tim2 = {{NOG|NIZ}}
|golovi1 =
*[[Ermedin Demirović|Demirović]] {{gol|67}}
|golovi2 =
*[[Brian Brobbey|Brobbey]] {{gol|24}}
|stadion = [[Stadion "Bilino polje"|Bilino polje]]
|lokacija = [[Zenica]]
|gledalaca = 4.134
|sudac = {{ZD|AZE}} [[Aliyar Aghayev]]
|ishod = N
}}
===2025.===
{{Sklopiva nogometna kutija
|historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Rumunija|Rumunija – Bosna i Hercegovina]]
|runda = [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Kvalifikacije za SP 2026.]]
|datum = 21. mart
|vrijeme = 20:45
|tim1 = {{NOG-D|RUM}}
|rezultat = 0–1
|izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044163/
|tim2 = {{NOG|BIH}}
|golovi1 =
|golovi2 =
*[[Armin Gigović|Gigović]] {{gol|14}}
|stadion = [[Arena Națională]]
|lokacija = [[Bukurešt]], Rumunija
|gledalaca = 49.413
|sudac = [[Danny Makkelie]] ([[Nogometni savez Nizozemske|Nizozemska]])
|ishod = POB
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
|historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Kipar|Bosna i Hercegovina – Kipar]]
|runda = Kvalifikacije za SP 2026.
|datum = 24. mart
|vrijeme = 20:45
|tim1 = {{NOG-D|BIH}}
|rezultat = 2–1
|izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044176/
|tim2 = {{NOG|KIP}}
|golovi1 =
*[[Ermedin Demirović|Demirović]] {{gol|22}}
*[[Haris Hajradinović|Hajradinović]] {{gol|56}}
|golovi2 =
*[[Ioannis Pittas|Pittas]] {{gol|45+2}}
|stadion = [[Stadion "Bilino polje"]]
|lokacija = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina
|gledalaca = 7.464
|sudac = Rohit Saggi ([[Nogometni savez Norveške|Norveška]])
|ishod = POB
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
|historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – San Marino|Bosna i Hercegovina – San Marino]]
|runda = Kvalifikacije za SP 2026.
|datum = 7. juni
|vrijeme = 15:00
|tim1 = {{NOG-D|BIH}}
|rezultat = 1–0
|izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044196/
|tim2 = {{NOG|SMR}}
|golovi1 =
*[[Edin Džeko|Džeko]] {{gol|66}}
|golovi2 =
|stadion = [[Stadion "Bilino polje"]]
|lokacija = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina
|gledalaca = 11.828
|sudac = {{ZD|POR}} [[Luis Godinho]]
|ishod = POB
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
|historija = [[Nogometne utakmice Slovenija – Bosna i Hercegovina|Slovenija – Bosna i Hercegovina]]
|runda = Prijateljska utakmica
|datum = 10. juni
|vrijeme = 18:00 [[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]] ([[UTC+02:00]])
|tim1 = {{NOG-D|SVN}}
|rezultat = 2–1
|izvještaj = https://www.uefa.com/uefanationsleague/friendlies/match/2044863--slovenia-vs-bosnia-and-herzegovina/
|tim2 = {{NOG|BIH}}
|golovi1 =
*[[Benjamin Verbič|Verbič]] {{gol|63}}
*[[Andrés Vombergar|Vombergar]] {{gol|88|pen.}}
|golovi2 =
|stadion = [[Stadion Z'dežele]]
|lokacija = [[Celje]], Slovenija
|gledalaca = 12.073
|sudac = [[Nikola Dabanović]] ([[Nogometni savez Crne Gore|Crna Gora]])
|ishod = POR
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
|historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – San Marino|San Marino – Bosna i Hercegovina]]
|runda = Kvalifikacije za SP 2026.
|datum = 6. septembar
|vrijeme = 20:45 [[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]] ([[UTC+02:00]])
|tim1 = {{NOG-D|SMR}}
|rezultat = 0–6
|izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044228/
|tim2 = {{NOG|BIH}}
|golovi1 =
|golovi2 =
*[[Benjamin Tahirović|Tahirović]] {{gol|21}}
*[[Edin Džeko|Džeko]] {{gol|70||72}}
*[[Samed Baždar|Baždar]] {{gol|81}}
*[[Kerim Alajbegović|Alajbegović]] {{gol|85}}
*[[Nihad Mujakić|Mujakić]] {{gol|90}}
|stadion = [[Stadion San Marino]]
|lokacija = [[Serravalle]], San Marino
|gledalaca = 2.740
|sudac = [[Enea Jorgji]] ([[Nogometni savez Albanije|Albanija]])
|ishod = POB
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
|historija = [[Nogometne utakmice Austrija – Bosna i Hercegovina|Austrija – Bosna i Hercegovina]]
|runda = Kvalifikacije za SP 2026.
|datum = 9. septembar
|vrijeme = 20:45 [[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]] ([[UTC+02:00]])
|tim1 = {{NOG-D|BIH}}
|rezultat = 1–2
|izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044256/
|tim2 = {{NOG|AUT}}
|golovi1 =
*[[Edin Džeko|Džeko]] {{gol|50}}
|golovi2 = *[[Marcel Sabitzer|Sabitzer]] {{gol|49}}
*[[Konrad Laimer|Laimer]] {{gol|65}}
|stadion = [[Stadion "Bilino polje"]]
|lokacija = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina
|gledalaca = 11.700
|sudac = [[Jesús Gil Manzano]] ([[Nogometni savez Španije|Španija]])
|ishod = POR
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
|historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Kipar|Kipar – Bosna i Hercegovina]]
|runda = Kvalifikacije za SP 2026.
|datum = 9. oktobar
|vrijeme = 20:45 [[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]] ([[UTC+02:00]])
|tim1 = {{NOG-D|KIP}}
|rezultat = 2–2
|izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044261/
|tim2 = {{NOG|BIH}}
|golovi1 =
*[[Konstantinos Laifis|Laifis]] {{gol|45+1}}
*[[Ioannis Pittas|Pittas]] {{gol|90+7|pen.}}
|golovi2 =
*[[Nikola Katić|Katić]] {{gol|10}}
*[[Neofytos Michail|Michail]] {{gol|36|a.g.}}
|stadion = [[AEK Arena]]
|lokacija = [[Larnaka]], Kipar
|gledalaca = 2.355
|sudac = [[Lawrence Visser]] ([[Nogometni savez Belgije|Belgija]])
|ishod = N
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
|historija = [[Nogometne utakmice Malta – Bosna i Hercegovina|Malta – Bosna i Hercegovina]]
|runda = Prijateljska utakmica
|datum = 12. oktobar
|vrijeme = 19:00 [[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]] ([[UTC+02:00]])
|tim1 = {{NOG-D|MLT}}
|rezultat = 1–4
|izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/friendlies/match/2045902--malta-vs-bosnia-and-herzegovina/
|tim2 = {{NOG|BIH}}
|golovi1 =
*[[Paul Mbong|P. Mbong]] {{gol|60|pen.}}
|golovi2 =
*[[Amar Memić|Memić]] {{gol|16}}
*[[Haris Tabaković|Tabaković]] {{gol|53}}
*[[Benjamin Tahirović|Tahirović]] {{gol|84}}
*[[Nail Omerović|Omerović]] {{gol|86}}
|stadion = [[Stadion Ta' Qali]]
|lokacija = [[Ta' Qali]], Malta
|gledalaca =
|sudac = [[Vitālijs Spasjoņņikovs]] ([[Nogometni savez Latvije|Latvija]])
|ishod = POB
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
|historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Rumunija|Bosna i Hercegovina – Rumunija]]
|runda = Kvalifikacije za SP 2026.
|datum = 15. novembar
|vrijeme = 20:45 [[Srednjoevropsko vrijeme|CET]] ([[UTC+01:00]])
|tim1 = {{NOG-D|BIH}}
|rezultat = 3–1
|izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044326/
|tim2 = {{NOG|RUM}}
|golovi1 =
*[[Edin Džeko|Džeko]] {{gol|49}}
*[[Esmir Bajraktarević|Bajraktarević]] {{gol|79}}
*[[Haris Tabaković|Tabaković]] {{gol|90+4}}
|golovi2 =
*[[Daniel Bîrligea|Bîrligea]] {{gol|17}}
|stadion = [[Stadion "Bilino polje"]]
|lokacija = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina
|gledalaca = 11.459
|sudac = [[Michael Oliver (sudac)|Michael Oliver]] ([[Nogometni savez Engleske|Engleska]])
|ishod = POB
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
|historija = [[Nogometne utakmice Austrija – Bosna i Hercegovina|Austrija – Bosna i Hercegovina]]
|runda = Kvalifikacije za SP 2026.
|datum = 18. novembar
|vrijeme = 20:45 [[Srednjoevropsko vrijeme|CET]] ([[UTC+01:00]])
|tim1 = {{NOG-D|AUT}}
|rezultat =1–1
|izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044343/
|tim2 = {{NOG|BIH}}
|golovi1 =*[[Michael Gregoritsch|Gregoritsch]] {{gol|77}}
|golovi2 =*[[Haris Tabaković|Tabaković]] {{gol|12}}
|stadion = [[Stadion "Ernst Happel"]]
|lokacija = [[Beč]], Austrija
|gledalaca =
|sudac = [[João Pinheiro]] ([[Nogometni savez Portugala|Portugal]])
|ishod =N
}}
=== 2026 ===
{{Sklopiva nogometna kutija
|historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Vels|Vels – Bosna i Hercegovina]]
|runda = [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 - baraž|Kvalifikacije za SP 2026 – baraž]]
|datum = 26. mart
|vrijeme = 20:45 [[Srednjoevropsko vrijeme|CET]] ([[UTC+01:00]])
|tim1 = {{NOG-D|WAL}}
|rezultat =
|izvještaj =
|tim2 = {{NOG|BIH}}
|golovi1 =
|golovi2 =
|stadion = [[Stadion "Cardiff City"]]
|lokacija = [[Cardiff]], Vels
|gledalaca =
|sudac =
|ishod =
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
|historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Italija|Bosna i Hercegovina – Italija]]/[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Sjeverna Irska|Bosna i Hercegovina – Sjeverna Irska]]
|runda = Kvalifikacije za SP 2026 – baraž (ili [[Prijateljska utakmica|prijateljska]])
|datum = 31. mart
|vrijeme = 20:45 [[Srednjoevropsko vrijeme|CET]] ([[UTC+01:00]])
|tim1 = {{NOG|BIH}}
|rezultat =
|izvještaj =
|tim2 = {{NOG|ITA}}/{{NOG|NIR}}
|golovi1 =
|golovi2 =
|stadion = [[Stadion "Bilino polje"]]
|lokacija = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina
|gledalaca =
|sudac =
|ishod =
}}
== Stručni štab ==
{{Također pogledajte|Statistika nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine#Selektori}}
{| class="wikitable"
|-
! width=150| Pozicija
! width=200| Ime i prezime
|-
| Selektor
| {{ZD|BIH}} [[Sergej Barbarez]]
|-
| rowspan="3" | Pomoćnici
| {{ZD|BIH}} [[Zlatan Bajramović]]
|-
| {{ZD|BIH}} [[Mirko Hrgović]]
|-
| {{ZD|BIH}} [[Ninoslav Milenković]]
|-
| Trener golmana
| {{ZD|BIH}} [[Kenan Hasagić]]
|-
| Kondicioni trener
| {{ZD|BIH}} Marko Čavka
|-
|
| {{ZD|BIH}} Siniša Mrkobrada
|-
| Skauti
| {{ZD|BIH}} [[Saša Papac]]
|-
| rowspan="2" | Video analitičari
| {{ZD|FIN}} [[Rasmus Jansson]]
|-
| {{ZD|SRB}} Jasmin Kolašinac
|-
| rowspan="2" |Doktori
| {{ZD|BIH}} Adnan Hadžimuratović
|-
| {{ZD|BIH}} Reuf Karabeg
|-
| rowspan="2" |Fizoterapeuti
| {{ZD|BIH}} Ismar Hadžibajrić
|-
| {{ZD|BIH}} Radomir Ćosović
|-
| rowspan="2" | Menadžment
| {{ZD|BIH}} Fuad Kečo
|-
| {{ZD|BIH}} Adem Đipa
|-
| Tehnički direktor
| {{ZD|BIH}} [[Emir Spahić]]
|-
| Sekretar
| {{ZD|BIH}} [[Darko Ljubojević]]
|}
== Trenutni sastav ==
{{Dodatne informacije|Spisak igrača nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine}}
Igrači pozvani na utakmice [[Kvaifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2026.]] protiv [[Nogometna reprezentacija Rumunije|Rumunije]] i [[Nogometna reprezentacija Austrije|Austrije]].<ref>{{cite web|url=https://www.nfsbih.ba/vijesti/nogomet-m/a-reprezentacija-m/sergej-barbarez-odabrao-igrace-za-utakmice-sa-rumunijom-i-kiprom|title=Sergej Barbarez odabrao igrače za utakmice sa Rumunijom i Kiprom|publisher=[[Nogometni savez Bosne i Hercegovine]]|date=3. 3. 2025}}</ref>{{Nogometna reprezentacija početak (golovi)|background=#070db5|color=white}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=1|poz=G|ime=[[Nikola Vasilj]]|dob={{datum rođenja i godine|1995|12|2}}|nastupi=23|golovi=0|klub=[[FC St. Pauli|St. Pauli]]|klubnac=NJE}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=12|poz=G|ime=[[Osman Hadžikić]]|dob={{datum rođenja i godine|1996|03|12}}|nastupi=0|golovi=0|klub=[[NK Slaven Belupo|Slaven Belupo]]|klubnac=HRV}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=22|poz=G|ime=[[Martin Zlomislić]]|ostalo=|dob={{datum rođenja i godine|1998|8|16}}|nastupi=2|golovi=0|klub=[[HNK Rijeka|Rijeka]]|klubnac=HRV}}
|-
! colspan="7" style="background:#070db5" |
|-
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=2|poz=O|ime=[[Nihad Mujakić]]|dob={{datum rođenja i godine|1998|4|15}}|nastupi=10|golovi=1|klub=[[Eyüpspor]]|klubnac=TUR}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=3|poz=O|ime=[[Dennis Hadžikadunić]]|dob={{datum rođenja i godine|1998|7|9}}|nastupi=30|golovi=0|klub=[[UC Sampdoria|Sampdoria]]|klubnac=ITA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=4|poz=O|ime=[[Tarik Muharemović]]|dob={{datum rođenja i godine|2003|2|28}}|nastupi=10|golovi=1|klub=[[US Sassuolo Calcio|Sassuolo]]|klubnac=ITA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=5|poz=O|ime=[[Sead Kolašinac]]|dob={{datum rođenja i godine|1993|06|20}}|nastupi=62|golovi=0|klub=[[Atalanta BC|Atalanta]]|klubnac=ITA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=7|poz=O|ime=[[Amar Dedić]]|dob={{datum rođenja i godine|2002|8|18}}|nastupi=24|golovi=1|klub=[[SL Benfica|Benfica]]|klubnac=POR}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=18|poz=O|ime=[[Emir Karić]]|dob={{datum rođenja i godine|1997|6|09}}|nastupi=1|golovi=0|klub=[[SK Sturm Graz|Sturm Graz]]|klubnac=AUT}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=23|poz=O|ime=[[Arjan Malić]]|dob={{datum rođenja i godine|2005|8|28}}|nastupi=6|golovi=0|klub=[[SK Sturm Graz|Sturm Graz]]|klubnac=AUT}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=O|ime=[[Nikola Katić]]|dob={{datum rođenja i godine|1996|10|10}}|nastupi=13|golovi=1|klub=[[FC Schalke 04|Schalke 04]]|klubnac=NJE}}
|-
! colspan="7" style="background:#070db5" |
|-
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=6|poz=V|ime=[[Benjamin Tahirović]]|dob={{datum rođenja i godine|2003|3|3}}|nastupi=24|golovi=2|klub=[[Brøndby IF|Brøndby]]|klubnac=DAN}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=8|poz=V|ime=[[Armin Gigović]]|dob={{datum rođenja i godine|2002|4|6}}|nastupi=17|golovi=1|klub=[[BSC Young Boys|Young Boys]]|klubnac=ŠVI}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=13|poz=V|ime=[[Ivan Bašić]]|dob={{datum rođenja i godine|2002|4|30}}|nastupi=13|golovi=0|klub=[[FK Astana|Astana]]|klubnac=AZE}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=14|poz=V|ime=[[Ivan Šunjić]]|dob={{datum rođenja i godine|1996|10|9}}|nastupi=9|golovi=0|klub=[[Pafos FC|Pafos]]|klubnac=KIP}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=15|poz=V|ime=[[Amar Memić]]|dob={{datum rođenja i godine|2001|1|20}}|nastupi=9|golovi=1|klub=[[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]]|klubnac=ČEŠ}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=16|poz=V|ime=[[Amir Hadžiahmetović]]|dob={{datum rođenja i godine|1997|3|8}}|nastupi=32|golovi=0|klub=[[Hull City AFC|Hull City]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=19|poz=V|ime=[[Dario Šarić (nogometaš)|Dario Šarić]]|dob={{datum rođenja i godine|1997|5|30}}|nastupi=10|golovi=0|klub=[[Antalyaspor]]|klubnac=TUR}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=20|poz=V|ime=[[Esmir Bajraktarević]]|dob={{datum rođenja i godine|2005|3|10}}|nastupi=12|golovi=1|klub=[[PSV Eindhoven|PSV]]|klubnac=NIZ}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=21|poz=V|ime=[[Kerim Alajbegović]]|dob={{datum rođenja i godine|2007|9|21}}|nastupi=6|golovi=1|klubnac=AUT|klub=[[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]]}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=17|poz=V|ime=[[Dženis Burnić]]|dob={{datum rođenja i godine|1998|5|22}}|nastupi=16|golovi=0|klub=[[Karlsruher SC]]|klubnac=NJE}}
|-
! colspan="7" style="background:#070db5" |
|-
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=9|poz=N|ime=[[Samed Baždar]]|dob={{datum rođenja i godine|2004|1|31}}|nastupi=11|golovi=1|klub=[[Real Zaragoza]]|klubnac=ŠPA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=10|poz=N|ime=[[Haris Tabaković]]|dob={{datum rođenja i godine|1994|6|20}}|nastupi=8|golovi=3|klub=[[Borussia Mönchengladbach]]|klubnac=NJE}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=11|poz=N|ime=[[Edin Džeko]] {{kapiten}}|dob={{datum rođenja i godine|1986|03|17}}|nastupi=146|golovi=72|klub=[[FC Schalke 04|Schalke 04]]|klubnac=NJE}}
|-
! colspan="7" style="background:#070db5" |
|-
{{Nogometna reprezentacija kraj}}
== Statistika igrača ==
{{Glavni|Statistika nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine}}{{Ažurirano|18. novembra 2025.}}<ref name="rsssf">{{cite web|url=https://www.rsssf.org/miscellaneous/bih-recintlp.html|title=Bosnia and Herzegovina - Record International Players|website=[[RSSSF]]|last1=Mamrud|first1=Roberto|access-date=4. 2. 2023|archive-date=27. 11. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221127144621/https://www.rsssf.org/miscellaneous/bih-recintlp.html|url-status=live}}</ref>
:''Igrači s '''podebljanim imenima''' idalje su aktivni u reprezentaciji.''
=== Najviše nastupa ===
[[Datoteka:20150331_2026_AUT_BIH_2177_Edin_Džeko.jpg|desno|mini|256x256piksel|[[Edin Džeko]] je igrač s najviše nastupa u reprezentaciji Bosne i Hercegovine i najbolji strijelac svih vremena.]]
{| class="wikitable" style="text-align:center"
! width="25" |#
! class="unsortable" style="width:160px;" |Igrač
! width="50" |{{Tooltip|BOU|Broj odigranih utakmica}}
! width="50" |{{Tooltip|BPG|Broj postignutih golova}}
! class="unsortable" style="width:100px;" |Karijera
|-
!1.
| align="left" |'''[[Edin Džeko]]'''
|'''146'''
|72
|2007–trenutno
|-
!2.
| align="left" |[[Miralem Pjanić]]
|'''115'''
|18
|2008–2024.
|-
!3.
| align="left" |[[Emir Spahić]]
|'''94'''
|6
|2003–2018.
|-
!4.
| align="left" |[[Zvjezdan Misimović]]
|'''85'''
|25
|2004–2018.
|-
!5.
| align="left" |[[Vedad Ibišević]]
|'''83'''
|28
|2007–2018.
|-
!6.
| align="left" |[[Asmir Begović]]
|'''63'''
|0
|2009–2020.
|-
!7.
| align="left" |'''[[Sead Kolašinac]]'''
|'''62'''
|0
|2013–trenutno
|-
!8.
| align="left" |[[Haris Medunjanin]]
|'''60'''
|9
|2009–2018.
|-
!9.
| align="left" |[[Senad Lulić]]
|'''57'''
|4
|2008–2017.
|-
! rowspan="2" |10.
| align="left" |[[Ibrahim Šehić]]
|'''55'''
|0
|2010–2024.
|-
| align="left" |[[Edin Višća]]
|'''55'''
|10
|2010–2020.
|}
=== Najviše golova ===
{| class="wikitable" style="text-align:center"
! width="25" |#
! class="unsortable" style="width:160px;" |Igrač
! width="50" |{{Tooltip|BOU|Broj odigranih utakmica}}
! width="50" |{{Tooltip|BPG|Broj postignutih golova}}
! width="50" |Omjer
! class="unsortable" style="width:100px;" |Karijera
|-
!1.
| align="left" |'''[[Edin Džeko]]''' {{Malo|([[Spisak međunarodnih golova Edina Džeke|spisak]])}}
|'''72'''
|146
|{{#expr:72/146 round 2}}
|2007–trenutno
|-
!2.
| align="left" |[[Vedad Ibišević]]
|'''28'''
|83
|{{#expr:28/83 round 2}}
|2007–2018.
|-
!3.
| align="left" |[[Zvjezdan Misimović]]
|'''25'''
|85
|{{#expr:25/85 round 2}}
|2004–2018.
|-
!4.
| align="left" |[[Elvir Bolić]]
|'''22'''
|51
|{{#expr:22/51 round 2}}
|1996–2006.
|-
!5.
| align="left" |[[Miralem Pjanić]]
|'''18'''
|115
|{{#expr:18/115 round 2}}
|2008–2024.
|-
!6.
| align="left" |[[Sergej Barbarez]]
|'''17'''
|47
|{{#expr:17/47 round 2}}
|1998–2006.
|-
!7.
| align="left" |[[Elvir Baljić]]
|'''14'''
|38
|{{#expr:14/38 round 2}}
|1996–2005.
|-
!8.
| align="left" |[[Zlatan Muslimović]]
|'''12'''
|30
|{{#expr:12/30 round 2}}
|2006–2011.
|-
!9.
| align="left" |[[Edin Višća]]
|'''10'''
|55
|{{#expr:10/55 round 2}}
|2010–2020.
|-
!10.
| align="left" |[[Haris Medunjanin]]
|'''9'''
|60
|{{#expr:9/60 round 2}}
|2009–2018.
|}
=== Najviše sačuvanih mreža ===
[[Datoteka:20150331_2026_AUT_BIH_2176.jpg|desno|mini|255x255piksel|[[Asmir Begović]] je rekorder Bosne i Hercegovine po broju sačuvanih mreža.]]
{| class="wikitable" style="text-align:center"
! width="25" |#
! class="unsortable" width="160px" |Igrač
! width="50" |{{Tooltip|BSM|Broj sačuvanih mreža}}
! width="50" |{{Tooltip|BOU|Broj odigranih utakmica}}
! width="50" |Omjer
! class="unsortable" width="100px" |Karijera
|-
!1.
| align="left" |[[Asmir Begović]]
|'''27'''
|63
|{{#expr:27/63 round 2}}
|2009–2020.
|-
!2.
| align="left" |[[Ibrahim Šehić]]
|'''19'''
|55
|{{#expr:19/55 round 2}}
|2010–2024.
|-
!3.
| align="left" |[[Kenan Hasagić]]
|'''13'''
|44
|{{#expr:13/44 round 2}}
|2002–2011.
|-
!4.
| align="left" |[[Mirsad Dedić]]
|'''8'''
|27
|{{#expr:8/27 round 2}}
|1996–2000.
|-
!5.
| align="left" |'''[[Nikola Vasilj]]'''
|'''7'''
|23
|{{#expr:7/23 round 2}}
|2021–trenutno
|-
! rowspan="2" |6.
| align="left" |[[Goran Brašnić]]
|'''5'''
|8
|{{#expr:5/8 round 2}}
|2004–2008.
|-
| align="left" |[[Adnan Gušo]]
|'''5'''
|23
|{{#expr:5/23 round 2}}
|1999–2007.
|-
! rowspan="2" |8.
| align="left" |[[Tomislav Piplica]]
|'''4'''
|8
|{{#expr:4/8 round 2}}
|2001–2002.
|-
| align="left" |[[Almir Tolja]]
|'''4'''
|15
|{{#expr:4/15 round 2}}
|2000–2006.
|-
! rowspan="2" |10.
| align="left" |[[Jasmin Burić]]
|'''3'''
|3
|{{#expr:3/3 round 2}}
|2008–2020.
|-
| align="left" |'''[[Kenan Pirić]]'''
|'''3'''
|8
|{{#expr:3/8 round 2}}
|2018–trenutno
|}
=== Kapiteni ===
[[Emir Spahić]] bio je kapiten reprezentacije na prvom učešću na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|FIFA Svjetskom prvenstvu]]. Ovo je spisak kapitena Bosne i Hercegovine koji su imali deset ili više utakmica-
'''Napomena''': Neki od ostalih igrača koji su bili kapiteni uključuju: [[Mehmed Baždarević]] (2 utakmice) 1996, [[Meho Kodro]] (5) 1997–1998, [[Vlatko Glavaš]] (1) 1997, [[Suvad Katana]] (2) 1998, [[Elvir Bolić]] (6) 1999–2000, [[Bruno Akrapović]] (4) 1999–2003, [[Hasan Salihamidžić]] (1) 2004, [[Zlatan Bajramović]] (1) 2006, [[Džemal Berberović]] (1) 2007, [[Asmir Begović]] (6) 2011–2020, [[Haris Medunjanin]] (4) 2016–2018, [[Vedad Ibišević]] (1) 2017, [[Miralem Pjanić]] (6) 2019–2021, [[Ermin Bičakčić]] (2) 2019–2024, [[Sead Kolašinac]] (3) 2021–2025, [[Ibrahim Šehić]] (3) 2021–2023, [[Siniša Saničanin]] (1) 2021, [[Eldar Ćivić]] (1) 2021, [[Adnan Kovačević]] (1) 2021, [[Ajdin Nukić]] (1) 2021, [[Smail Prevljak]] (1) 2022, [[Rade Krunić]] (1) 2023, [[Gojko Cimirot]] (1) 2023, [[Ermedin Demirović]] (3) 2024–2025, [[Amar Dedić]] (2) 2025.
{| class="wikitable"
!Igrač
!Period
!{{Tooltip|BUK|Broj utakmica kao kapiten}}
!Napomene
|-
|[[Muhamed Konjić]]
|1995–2002.
|20
|{{Malo|Prvi službeni kapiten reprezentacije.}}
|-
|[[Mirsad Hibić]]
|2000–2003.
|14
|
|-
|[[Sergej Barbarez]]
|2004–2006.
|20
|
|-
|[[Emir Spahić]]
|2006–2014.
|55
|{{Malo|Prvi službeni kapiten tima na velikom turniru ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|Svjetsko prvenstvo 2014]]).}}
|-
|[[Zvjezdan Misimović]]
|2007–2012.
|16
|
|-
|[[Edin Džeko]]
|Od 2014.
|75
|
|-
| colspan="4" |Ažurirano: 18. novembra 2025.
|}
=== Stogodišnji golovi ===
[[Datoteka:Hasan_Salihamidzic_2006.jpg|mini|[[Hasan Salihamidžić]] postigao je prvi gol za Bosnu i Hercegovinu u oktobru 1996.]]Do 18. novembra 2025. Bosna i Hercegovina je postigla 392 gola.
{| class="wikitable" style="text-align:center"
! style="width:50px;background:#000FFF;color:#FBFF00" |#
! style="width:150px;background:#000FFF;color:#FBFF00" |Datum
! style="width:150px;background:#000FFF;color:#FBFF00" |Strijelac
! style="width:150px;background:#000FFF;color:#FBFF00" |Protivnik
! style="width:50px;background:#000FFF;color:#FBFF00" |Rezultat
|-
!1.
|8. oktobar 1996.
| rowspan="2" |[[Hasan Salihamidžić]]
| align="left" |{{NOG|Hrvatska}}
| style="text-align:center;background:#fdd" |1–4
|-
!100.
|4. juni 2005.
| align="left" |{{NOG|SMR|1862}}
| style="text-align:center;background:#dfd" |3–1
|-
!200.
|29. februar 2012.
|[[Vedad Ibišević]]
| align="left" |{{NOG|BRA}}
| style="text-align:center;background:#fdd" |1–2
|-
!300.
|3. septembar 2017.
|[[Edin Džeko]]
| align="left" |{{NOG|GIB}}
| style="text-align:center;background:#dfd" |4–0
|}
== Nastupi na turnirima ==
=== Svjetsko prvenstvo ===
{{Također pogledajte|Rezultati nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo}}
{{Rezultati nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo}}
=== Evropsko prvenstvo ===
{{Također pogledajte|Rezultati nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo}}
{{Rezultati nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo}}
=== UEFA Liga nacija ===
{{Također pogledajte|Rezultati nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine u UEFA Ligi nacija}}{{Rezultati nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine u UEFA Ligi nacija}}
=== Ostala takmičenja ===
{| class="wikitable" style="text-align: center;"
!Takmičenje
!Runda
!{{Tooltip|Poz.|Pozicija na turniru}}
!{{Tooltip|OU|Odigrano utakmica}}
!{{Tooltip|P|Pobjede}}
!{{Tooltip|N|Neriješeno}}
!{{Tooltip|I|Izgubljeno}}
!{{Tooltip|DG|Dati golovi}}
!{{Tooltip|PG|Primljeni golovi}}
|-
|style="text-align: left; background:silver;"|{{ZD|MALE}} [[Dunhill Cup Malezija 1997.|Dunhill kup Malezija 1997.]]
|style="background:silver;"|Finale
|style="background:silver;"|2.
|style="background:silver;"|5
|style="background:silver;"|3
|style="background:silver;"|1
|style="background:silver;"|1
|style="background:silver;"|9
|style="background:silver;"|5
|-
|style="text-align: left; background:silver;"|{{ZD|IND}} [[Millennium Super Soccer Cup|Millennium Super Cup 2001.]]
|style="background:silver;"|Finale
|style="background:silver;"|2.
|style="background:silver;"|5
|style="background:silver;"|3
|style="background:silver;"|1
|style="background:silver;"|1
|style="background:silver;"|7
|style="background:silver;"|5
|-
|style="text-align: left; background:silver;"|{{ZD|MALE}} [[Turnir "Merdeka" 2001.]]
|style="background:silver;"|Finale
|style="background:silver;"|2.
|style="background:silver;"|5
|style="background:silver;"|3
|style="background:silver;"|1
|style="background:silver;"|1
|style="background:silver;"|7
|style="background:silver;"|4
|-
|style="text-align: left; background:silver;"|{{ZD|IRN}} [[LG kup 2001 (Iran)|LG kup 2001.]]
|style="background:silver;"|Finale
|style="background:silver;"|2.
|style="background:silver;"|2
|style="background:silver;"|1
|style="background:silver;"|0
|style="background:silver;"|1
|style="background:silver;"|4
|style="background:silver;"|6
|-
|style="text-align: left; background:gold;"|'''{{ZD|JAP}} [[Kirin kup 2016.]]'''
|style="background:gold;"|'''Finale'''
|style="background:gold;"|'''2.'''
|style="background:gold;"|'''2'''
|style="background:gold;"|'''1'''
|style="background:gold;"|'''1'''
|style="background:gold;"|'''0'''
|style="background:gold;"|'''4'''
|style="background:gold;"|'''3'''
|-
!UKUPNO
!FInale
!1.
!19
!11
!4
!4
!31
!23
|}
== Bosna i Hercegovina na FIFA-inoj rang listi ==
{{Glavni|Statistika nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine#Bosna i Hercegovina na FIFA-inoj rang listi}}{{Bosna i Hercegovina na FIFA-inoj rang listi}}
== Međusobni rezultati ==
{{Glavni|Statistika nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine}}
;Legenda
{{legend|#bbf3bb|Više pobjeda nego poraza.|border=1px solid #AAA}}
{{legend|#ffffbb|Koliko pobjeda toliko i poraza.|border=1px solid #AAA}}
{{legend|#ffbbbb|Manje pobjeda nego poraza.|border=1px solid #AAA}}
{{hatnote|Ažurirano od 18. novembra 2025, nakon utakmice protiv [[Nogometna reprezentacija Austrije|Austrije]].}}
<div style="text-align: center;">'''Međusobni rezultati Bosne i Hercegovine od 1995. do danas'''</div>
{| class="wikitable sortable collapsible" style="text-align: center"
|-
!Protivnik!!{{Tooltip|OU|Odigrano utakmica}}!!{{Tooltip|P|Pobjede}}!!{{Tooltip|N|Neriješeno}}!!{{Tooltip|I|Izgubljeno}}!!{{Tooltip|DG|Dati golovi}}!!{{Tooltip|PG|Primljeni golovi}}!!{{Tooltip|GR|Gol-razlika}}!!Prva utakmica!!Zadnja utakmica!!Najveća pobjeda!!Najveći poraz
!Nogometne utakmice
|- bgcolor="#bbf3bb"
| style="text-align:left;" |{{NOG|ALB}}
|5
|2
|2
|1
|5
|4
| +1
|30. novembar 1995.
|28. mart 2017.
|2–0
|0–2
|[[Nogometne utakmice Albanija – Bosna i Hercegovina|Spisak]]
|- bgcolor="#bbf3bb"
| style="text-align:left;" |{{NOG|ALG}}
|1
|1
|0
|0
|1
|0
| +1
| colspan="2" |14. novembar 2012.
|1–0
| rowspan="2" {{N/D}}
|[[Nogometne utakmice Alžir – Bosna i Hercegovina|Spisak]]
|- bgcolor="#bbf3bb"
| style="text-align:left;" |{{NOG|AND}}
|2
|2
|0
|0
|6
|0
| +6
|28. mart 2015.
|6. septembar 2015.
|3–0
|[[Nogometne utakmice Andora – Bosna i Hercegovina|Spisak]]
|- bgcolor="#ffbbbb"
| style="text-align:left;" |{{NOG|ARG}}
|3
|0
|0
|3
|1
|9
| −8
|14. maj 1998.
|15. juni 2014.
|{{N/D}}
|0–5
|[[Nogometne utakmice Argentina – Bosna i Hercegovina|Spisak]]
|- bgcolor="#bbf3bb"
| style="text-align:left;" |{{NOG|ARM}}
|4
|3
|0
|1
|10
|6
| +4
|15. oktobar 2008.
|8. septembar 2019.
|4–1
|2–4
|[[Nogometne utakmice Armenija – Bosna i Hercegovina|Spisak]]
|- bgcolor="#ffbbbb"
| style="text-align:left;" |{{NOG|AUT}}
|7
|1
|4
|2
|5
|7
| −2
|24. mart 2001.
|18. novembar 2025.
|1–0
|0–2
|[[Nogometne utakmice Austrija – Bosna i Hercegovina|Spisak]]
|- bgcolor="#bbf3bb"
| style="text-align:left;" |{{NOG|AZE}}
|1
|1
|0
|0
|1
|0
| +1
| colspan="2" |1. juni 2008.
|1–0
| rowspan="3" {{N/D}}
|[[Nogometne utakmice Azerbejdžan – Bosna i Hercegovina|Spisak]]
|- bgcolor="#bbf3bb"
| style="text-align:left;" |{{NOG|BHR}}
|1
|1
|0
|0
|1
|0
| +1
| colspan="2" |23. juni 2001.
|1–0
|[[Nogometne utakmice Bahrein – Bosna i Hercegovina|Spisak]]
|- bgcolor="#bbf3bb"
| style="text-align:left;" |{{NOG|BAN}}
|1
|1
|0
|0
|2
|0
| +2
| colspan="2" |12. januar 2001.
|2–0
|[[Nogometne utakmice Bangladeš – Bosna i Hercegovina|Spisak]]
|- bgcolor="#ffbbbb"
| style="text-align:left;" |{{NOG|BEL}}
|8
|3
|1
|4
|13
|19
| −6
|26. mart 2005.
|7. oktobar 2017.
|4–2
|0–4
|[[Nogometne utakmice Belgija – Bosna i Hercegovina|Spisak]]
|- bgcolor="#bbf3bb"
| style="text-align:left;" |{{NOG|BLR}}
|2
|2
|0
|0
|3
|0
| +3
|2. septembar 2011.
|6. septembar 2011.
|2–0
|{{N/D}}
|[[Nogometne utakmice Bjelorusija – Bosna i Hercegovina|Spisak]]
|- bgcolor="#ffbbbb"
| style="text-align:left;" |{{NOG|BRA}}
|2
|0
|0
|2
|1
|3
| −2
|18. decembar 1996.
|28. februar 2012.
|{{N/D}}
|1–2
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Brazil|Spisak]]
|- bgcolor="#ffffbb"
| style="text-align:left;" |{{NOG|BUL}}
|2
|1
|0
|1
|2
|2
| 0
|20. august 2008.
|23. mart 2018.
|1–0
|1–2
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Bugarska|Spisak]]
|- bgcolor="#bbf3bb"
| style="text-align:left;" |{{NOG|MNE}}
|4
|1
|3
|0
|2
|1
| +1
|28. maj 2018.
|23. septembar 2022.
|1–0
|{{N/D}}
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Crna Gora|Spisak]]
|- bgcolor="#ffbbbb"
| style="text-align:left;" |{{NOG|CZE}}
|2
|0
|0
|2
|1
|6
| −5
|10. oktobar 1998.
|8. septembar 1999.
|{{N/D}}
|0–3
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Češka|Spisak]]
|- bgcolor="#bbf3bb"
| style="text-align:left;" |{{NOG|CHI}}
|1
|1
|0
|0
|1
|0
| +1
| colspan="2" |22. januar 2001.
|1–0
|{{N/D}}
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Čile|Spisak]]
|- bgcolor="#ffffbb"
| style="text-align:left;" |{{NOG|DEN}}
|6
|2
|2
|2
|8
|7
| +1
|8. juni 1997.
|6. juni 2021.
|3–0
|0–2
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Danska|Spisak]]
|- bgcolor="#ffbbbb"
| style="text-align:left;" |{{NOG|EGY}}
|1
|0
|0
|1
|0
|2
| −2
| colspan="2" |5. mart 2014.
| rowspan="2" {{N/D}}
|0–2
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Egipat|Spisak]]
|- bgcolor="#ffbbbb"
| style="text-align:left;" |{{NOG|ENG}}
|1
|0
|0
|1
|0
|3
| −3
| colspan="2" |3. juni 2024.
|0–3
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Engleska|Spisak]]
|- bgcolor="#bbf3bb"
| style="text-align:left;" |{{NOG|EST}}
|7
|5
|1
|1
|21
|4
| +17
|5. septembar 1998.
|10. oktobar 2017.
|7–0
|0–1
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Estonija|Spisak]]
|- bgcolor="#bbf3bb"
| style="text-align:left;" |{{NOG|FRO}}
|2
|1
|1
|0
|3
|2
| +1
|19. august 1998.
|9. juni 1999.
|1–0
|{{N/D}}
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Farska ostrva|Spisak]]
|- bgcolor="#bbf3bb"
| style="text-align:left;" |{{NOG|FIN}}
|7
|3
|2
|2
|12
|11
| +1
|28. april 2004.
|14. juni 2022.
|4–1
|1–3
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Finska|Spisak]]
|- bgcolor="#ffbbbb"
| style="text-align:left;" |{{NOG|FRA}}
|6
|0
|3
|3
|4
|8
| −4
|18. august 2004.
|1. septembar 2021.
|{{N/D}}
|0–2
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Francuska|Spisak]]
|- bgcolor="#bbf3bb"
| style="text-align:left;" |{{NOG|GHA}}
|1
|1
|0
|0
|2
|1
| +1
| colspan="2" |3. mart 2010.
|2–1
| rowspan="2" {{N/D}}
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Gana|Spisak]]
|- bgcolor="#bbf3bb"
| style="text-align:left;" |{{NOG|GIB}}
|2
|2
|0
|0
|9
|0
| +9
|25. mart 2017.
|3. septembar 2017.
|5–0
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Gibraltar|Spisak]]
|- bgcolor="#ffbbbb"
| style="text-align:left;" |{{NOG|GRČ}}
|11
|1
|5
|5
|9
|17
| −8
|1. septembar 1996.
|15. oktobar 2019.
|3–1
|0–4
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Grčka|Spisak]]
|- bgcolor="ffbbbb"
| style="text-align:left;" |{{NOG|GEO}}
|1
|0
|0
|1
|0
|1
| −1
|25. mart 2022.
|25. mart 2022.
| rowspan="2" {{N/D}}
|0–1
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Gruzija|Spisak]]
|- bgcolor="#ffbbbb"
| style="text-align:left;" |{{NOG|CRO}}
|4
|0
|0
|4
|6
|14
| −8
|8. oktobar 1996.
|22. august 2007.
|1–4
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Hrvatska|Spisak]]
|- bgcolor="#bbf3bb"
| style="text-align:left;" |{{NOG|IDN}}
|1
|1
|0
|0
|2
|0
| +2
| colspan="2" |26. februar 1997.
|2–0
|{{N/D}}
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Indonezija|Spisak]]
|- bgcolor="#ffbbbb"
| style="text-align:left;" |{{NOG|IRN}}
|7
|1
|1
|5
|10
|19
| −9
|22. juli 2001.
|12. novembar 2020.
|3–1
|0–4
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Iran|Spisak]]
|- bgcolor="#ffbbbb"
| style="text-align:left;" |{{NOG|IRL}}
|3
|0
|1
|2
|1
|4
| −3
|26. maj 2012.
|16. novembar 2015.
|{{N/D}}
|0–2
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Irska|Spisak]]
|- bgcolor="#ffffbb"
| style="text-align:left;" |{{NOG|ISL}}
|2
|1
|0
|1
|3
|1
| +2
|23. mart 2023.
|11. septembar 2023.
|3–0
|0–1
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Island|Spisak]]
|- bgcolor="#ffbbbb"
| style="text-align:left;" |{{NOG|ITA}}
|6
|1
|1
|4
|4
|10
| −6
|6. novembar 1996.
|9. juni 2024.
|2–1
|0–3
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Italija|Spisak]]
|- bgcolor="#ffbbbb"
| style="text-align:left;" |{{NOG|ISR}}
|4
|1
|1
|2
|4
|7
| −3
|11. oktobar 2000.
|12. juni 2015.
|3–1
|0–3
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Izrael|Spisak]]
|- bgcolor="#ffffbb"
| style="text-align:left;" |{{NOG|JPN}}
|3
|1
|1
|1
|4
|6
| −2
|28. februar 2006.
|7. juni 2016.
|2–1
|0–3
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Japan|Spisak]]
|- bgcolor="#bbf3bb"
| style="text-align:left;" |{{NOG|JOR}}
|2
|1
|1
|0
|2
|1
| +1
|11. mart 2000.
|15. mart 2000.
|2–1
|{{N/D}}
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Jordan|Spisak]]
|- bgcolor="#ffffbb"
| style="text-align:left;" |{{NOG|KOR}}
|2
|1
|0
|1
|3
|3
| 0
|26. maj 2006.
|01. juni 2018
|3–1
|0–2
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Južna Koreja|Spisak]]
|- bgcolor="#bbf3bb"
| style="text-align:left;" |{{NOG|JAR}}
|1
|1
|0
|0
|4
|2
| +2
| colspan="2" |8. august 2001.
|4–2
|{{N/D}}
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Južnoafrička Republika|Spisak]]
|- bgcolor="#ffbbbb"
| style="text-align:left;" |{{NOG|QAT}}
|2
|0
|1
|1
|1
|3
| −2
|24. januar 2000.
|10. august 2010.
|{{N/D}}
|0–2
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Katar|Spisak]]
|- bgcolor="#bbf3bb"
| style="text-align:left;" |{{NOG|KAZ}}
|2
|1
|1
|0
|4
|2
| +2
|7. septembar 2021.
|9. oktobar 2021.
|2–0
|{{N/D}}
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Kazahstan|Spisak]]
|- bgcolor="#ffbbbb"
| style="text-align:left;" |{{NOG|CHN}}
|1
|0
|0
|1
|0
|3
| −3
| colspan="2" |2. mart 1997.
|{{N/D}}
|0–3
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Kina|Spisak]]
|- bgcolor="#bbf3bb"
| style="text-align:left;" |{{NOG|CYP}}
|6
|3
|1
|2
|12
|10
| +2
|9. septembar 2014.
|9. oktobar 2025.
|2–0
|2–3
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Kipar|Spisak]]
|- bgcolor="#ffffbb"
| style="text-align:left;" |{{NOG|CRC}}
|1
|0
|1
|0
|0
|0
|0
| colspan="2" |27. mart 2021.
|{{N/D}}
| rowspan="4" {{N/D}}
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Kostarika|Spisak]]
|- bgcolor="#bbf3bb"
| style="text-align:left;" |{{NOG|KUW}}
|1
|1
|0
|0
|1
|0
| +1
| colspan="2" |4. septembar 2021.
|1–0
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Kuvajt|Spisak]]
|- bgcolor="#bbf3bb"
| style="text-align:left;" |{{NOG|LVA}}
|2
|2
|0
|0
|9
|1
| +8
|11. septembar 2012.
|7. juni 2013.
|5–0
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Latvija|Spisak]]
|- bgcolor="#bbf3bb"
| style="text-align:left;" |{{NOG|LIE}}
|10
|9
|1
|0
|35
|3
| +32
|18. august 1999.
|13. oktobar 2023.
|8–1
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Lihtenštajn|Spisak]]
|- bgcolor="#bbf3bb"
| style="text-align:left;" |{{NOG|LIT}}
|6
|4
|1
|1
|10
|5
| +5
|14. oktobar 1998.
|16. oktobar 2013.
|3–0
|2–4
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Litvanija|Spisak]]
|- bgcolor="#bbf3bb"
| style="text-align:left;" |{{NOG|LUX}}
|9
|7
|0
|2
|18
|7
| +11
|29. mart 2003.
|16. novembar 2023.
|5–0
|1–4
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Luksemburg|Spisak]]
|- bgcolor="#ffbbbb"
| style="text-align:left;" |{{NOG|HUN}}
|6
|0
|3
|3
|3
|8
| −5
|10. mart 1999.
|14. oktobar 2024.
|{{N/D}}
|1–3
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Mađarska|Spisak]]
|- bgcolor="#bbf3bb"
| style="text-align:left;" |{{NOG|MAS}}
|3
|2
|1
|0
|5
|2
| +3
|28. februar 1997.
|27. juni 2001.
|2–0
|{{N/D}}
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Malezija|Spisak]]
|- bgcolor="#bbf3bb"
| style="text-align:left;" |{{NOG|MLT}}
|5
|4
|0
|1
|13
|5
| +8
|27. januar 1999.
|12. oktobar 2025.
|5–2
|1–2
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Malta|Spisak]]
|- bgcolor="#ffbbbb"
| style="text-align:left;" |{{NOG|MEX}}
|4
|1
|0
|3
|2
|5
| −3
|9. februar 2011.
|1. februar 2018.
|1–0
|0–2
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Meksiko|Spisak]]
|- bgcolor="#ffbbbb"
| style="text-align:left;" |{{NOG|MDA}}
|2
|0
|1
|1
|2
|3
| −1
|7. oktobar 2006.
|12. septembar 2007.
| rowspan="3" {{N/D}}
|0–1
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Moldavija|Spisak]]
|- bgcolor="#ffbbbb"
| style="text-align:left;" |{{NOG|NGA}}
|1
|0
|0
|1
|0
|1
| −1
| colspan="2" |21. juni 2014.
|0–1
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Nigerija|Spisak]]
|- bgcolor="#ffbbbb"
| style="text-align:left;" |{{NOG|NED}}
|4
|0
|2
|2
|4
|9
| −5
|11. oktobar 2020.
|19. novembar 2024.
|1–3
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Nizozemska|Spisak]]
|- bgcolor="#ffffbb"
| style="text-align:left;" |{{NOG|NOR}}
|4
|2
|0
|2
|3
|5
| −2
|16. oktobar 2002.
|17. oktobar 2007.
|2–1
|0–2
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Norveška|Spisak]]
|- bgcolor="#ffbbbb"
| style="text-align:left;" |{{NOG|GER}}
|4
|0
|1
|3
|3
|13
| −10
|11. oktobar 2002.
|16. novembar 2024.
|{{N/D}}
|0–7
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Njemačka|Spisak]]
|- bgcolor="#bbf3bb"
| style="text-align:left;" |{{NOG|CIV}}
|1
|1
|0
|0
|2
|1
| +1
| colspan="2" |30. maj 2014.
|2–1
| rowspan="2" {{N/D}}
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Obala Slonovače|Spisak]]
|- bgcolor="#bbf3bb"
| style="text-align:left;" |{{NOG|OMA}}
|1
|1
|0
|0
|2
|1
| +1
| colspan="2" |9. juni 2009.
|2–1
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Oman|Spisak]]
|- bgcolor="#ffbbbb"
| style="text-align:left;" |{{NOG|PAR}}
|1
|0
|0
|1
|0
|3
| −3
| colspan="2" |21. april 1996.
| rowspan="3" {{N/D}}
|0–3
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Paragvaj|Spisak]]
|- bgcolor="#ffbbbb"
| style="text-align:left;" |{{NOG|POL}}
|5
|0
|1
|4
|3
|9
| −6
|15. decembar 2007.
|14. oktobar 2020.
|0–3
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Poljska|Spisak]]
|- bgcolor="#ffbbbb"
| style="text-align:left;" |{{NOG|POR}}
|6
|0
|1
|5
|2
|16
| −14
|14. novembar 2009.
|16. oktobar 2023.
|0–5
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Portugal|Spisak]]
|- bgcolor="#ffffbb"
| style="text-align:left;" |{{NOG|ROM}}
|8
|4
|0
|4
|8
|14
| −6
|7. septembar 2002.
|15. novembar 2025.
|3–1
|1–4
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Rumunija|Spisak]]
|- bgcolor="#bbf3bb"
| style="text-align:left;" |{{NOG|SMR}}
|4
|4
|0
|0
|13
|1
| +12
|4. juni 2005.
|6. septembar 2025.
|6–0
| rowspan="2" {{N/D}}
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – San Marino|Spisak]]
|- bgcolor="#ffffbb"
| style="text-align:left;" |{{NOG|SEN}}
|1
|0
|1
|0
|0
|0
| 0
| colspan="2" |27. mart 2018.
| rowspan="2" {{N/D}}
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Senegal|Spisak]]
|- bgcolor="#ffbbbb"
| style="text-align:left;" |{{NOG|USA}}
|3
|0
|1
|2
|3
|5
| −2
|14. august 2013.
|18. decembar 2021.
|3–4
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Sjedinjene Američke Države|Spisak]]
|- bgcolor="#bbf3bb"
| style="text-align:left;" |{{NOG|NIR}}
|3
|2
|1
|0
|5
|2
| +3
|8. septembar 2018.
|8. oktobar 2020.
|2–0
|{{N/D}}
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Sjeverna Irska|Spisak]]
|- bgcolor="#ffffbb"
| style="text-align:left;" |{{NOG|MKD}}
|5
|1
|3
|1
|8
|8
| 0
|3. juni 1998.
|26. mart 2008.
|1–0
|0–1
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Sjeverna Makedonija|Spisak]]
|- bgcolor="#ffffbb"
| style="text-align:left;" |{{NOG|SVK}}
|6
|3
|0
|3
|7
|8
| −1
|20. juni 2001.
|26. mart 2023.
|3–2
|0–2
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Slovačka|Spisak]]
|- bgcolor="#bbf3bb"
| style="text-align:left;" |{{NOG|SLO}}
|5
|4
|0
|1
|11
|6
| +5
|10. novembar 1996.
|6. februar 2013.
|3–0
|1–2
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Slovenija|Spisak]]
|- bgcolor="#ffbbbb"
| style="text-align:left;" |{{NOG|SCG}}
|5
|0
|2
|3
|1
|6
| −5
|14. januar 2001.
|12. oktobar 2005.
| rowspan="4" {{N/D}}
|0–2
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Srbija i Crna Gora|Spisak]]
|- bgcolor="#ffbbbb"
| style="text-align:left;" |{{NOG|SCO}}
|2
|0
|0
|2
|1
|3
| −2
|4. septembar 1999.
|5. oktobar 1999.
|1–2
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Škotska|Spisak]]
|- bgcolor="#ffbbbb"
| style="text-align:left;" |{{NOG|SPA}}
|8
|0
|2
|6
|7
|18
| −11
|2. septembar 2000.
|18. novembar 2018.
|2–5
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Španija|Spisak]]
|- bgcolor="#ffbbbb"
| style="text-align:left;" |{{NOG|SWE}}
|1
|0
|0
|1
|2
|4
| −2
| colspan="2" |29. maj 2010.
|2–4
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Švedska|Spisak]]
|- bgcolor="#bbf3bb"
| style="text-align:left;" |{{NOG|SWI}}
|1
|1
|0
|0
|2
|0
| +2
| colspan="2" |29. mart 2016.
|2–0
|{{N/D}}
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Švicarska|Spisak]]
|- bgcolor="#ffbbbb"
| style="text-align:left;" |{{NOG|TUN}}
|1
|0
|0
|1
|1
|2
| −1
| colspan="2" |5. novembar 1997.
|{{N/D}}
|1–2
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Tunis|Spisak]]
|- bgcolor="#ffffbb"
| style="text-align:left;" |{{NOG|TUR}}
|6
|2
|2
|2
|7
|6
| +1
|16. august 2000.
|11. oktobar 2018.
|2–0
|0–1
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Turska|Spisak]]
|- bgcolor="#ffbbbb"
| style="text-align:left;" |{{NOG|UKR}}
|3
|0
|1
|2
|2
|5
| −3
|12. oktobar 2021.
|21. mart 2024.
|{{N/D}}
|0–2
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Ukrajina|Spisak]]
|- bgcolor="#bbf3bb"
| style="text-align:left;" |{{NOG|URU}}
|1
|1
|0
|0
|3
|2
| +1
| colspan="2" |18. januar 2001.
|3–2
|{{N/D}}
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Urugvaj|Spisak]]
|- bgcolor="#ffbbbb"
| style="text-align:left;" |{{NOG|UZB}}
|2
|0
|1
|1
|1
|2
| −1
|30. juni 2001.
|1. juni 2009.
|{{N/D}}
|1–2
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Uzbekistan|Spisak]]
|- bgcolor="#bbf3bb"
| style="text-align:left;" |{{NOG|WAL}}
|4
|2
|2
|0
|6
|2
| +4
|12. februar 2003.
|10. oktobar 2015.
|2–0
| rowspan="3" {{N/D}}
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Vels|Spisak]]
|- bgcolor="#bbf3bb"
| style="text-align:left;" |{{NOG|VIE}}
|1
|1
|0
|0
|4
|0
| +4
| colspan="2" |22. februar 1997.
|4–0
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Vijetnam|Spisak]]
|- bgcolor="#ffffbb"
| style="text-align:left;" |{{NOG|ZIM}}
|1
|0
|1
|0
|2
|2
| 0
| colspan="2" |24. februar 1997.
|{{N/D}}
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Zimbabve|Spisak]]
|- class="sortbottom"
!83||284||107||63||114||394||391||+3||30. novembar 1995.||18. novembar 2025.||8–1||0–7
![[Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine|Spisak]]
|}
=== Značajne pobjede ===
[http://www.eloratings.net/Bosnia_Herz.htm Izvor: Rezultati]
*<small>Neslužbene utakmice nisu uključene.</small>
{| class="wikitable toccolours collapsible" border="0" cellpadding="2" cellspacing="0" style="float:left; margin:0.5em;"
|- style="background:#cadcfb;"
! Datum
! Utakmica
! Lokacija
! Protivnik
! Rezultat
! Napomena
|-
| style="text-align:center;"| 6. novembar 1996.
| style="text-align:center;" | [[Prijateljska utakmica|Prijateljska]]
| style="text-align:center;" | [[Sarajevo]], Bosna i Hercegovina
| style="text-align:left;"| {{NOG|ITA}}
| style="text-align:center;"| '''2'''–1
|style="background:#cfecec;"|Pobjeda nad ekipom koja je u to vrijeme bila među top 5 najbolje rangiranih ('''5.''').<ref name="FIFA Men's Ranking 23 October 1996">{{cite web|url=https://www.fifa.com/fifa-world-ranking/ranking-table/men/rank=34/index.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20160129043241/http://www.fifa.com/fifa-world-ranking/ranking-table/men/rank=34/index.html|url-status=dead|archive-date=29. 1. 2016|title=FIFA Men's Ranking 23 October 1996|date=1996|publisher=FIFA.com}}</ref>
|-
| style="text-align:center;"| 10. novembar 1996.
| style="text-align:center;"| [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998 (UEFA) - grupa 1|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 1998.]]
| style="text-align:center;" | [[Ljubljana]], Slovenija
| style="text-align:left;"| {{NOG|SLO}}
| style="text-align:center;"| '''2'''–1
|Historijska prva pobjeda u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo.
|-
| style="text-align:center;"| 22. februar 1997.
| style="text-align:center;"| [[Dunhill kup Malezija 1997.]]
| style="text-align:center;" | [[Kuala Lumpur]], Malezija
| style="text-align:left;"| {{NOG|VIE}}
| style="text-align:center;"| '''4'''–0
|Najveća pobjeda ikada protiv protivnika koji nije član UEFA-e.
|-
| style="text-align:center;"| 20. august 1997.
| style="text-align:center;"| [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998 (UEFA) - grupa 1|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 1998.]]
| style="text-align:center;" | [[Sarajevo]], Bosna i Hercegovina
| style="text-align:left;"| {{NOG|DEN}}
| style="text-align:center;"| '''3'''–0
|style="background:#cfecec;"|Pobjeda nad ekipom koja je u to vrijeme bila među top 5 najbolje rangiranih ('''3.''').<ref name="FIFA Men's Ranking 20 August 1997">{{cite web|url=https://www.fifa.com/fifa-world-ranking/ranking-table/men/rank=42/index.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20160129021319/http://www.fifa.com/fifa-world-ranking/ranking-table/men/rank=42/index.html|url-status=dead|archive-date=29. 1. 2016|title=FIFA Men's Ranking 20 August 1997|date=1997|publisher=FIFA.com}}</ref>
|-
| style="text-align:center;"| 19. august 1998.
| style="text-align:center;"| [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2000 - grupa 9|Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2000.]]
| style="text-align:center;" | [[Sarajevo]], Bosna i Hercegovina
| style="text-align:left;"| {{NOG|FRO}}
| style="text-align:center;"| '''1'''–0
|Historijska prva pobjeda u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo.
|-
| style="text-align:center;"| 2. april 2003.
| rowspan="2" style="text-align:center;" | [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2004 - grupa 2|Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2004.]]
| style="text-align:center;" | [[Kopenhagen]], Danska
| style="text-align:left;"| {{NOG|DEN}}
| style="text-align:center;"| '''2'''–0
| Pobjeda nad ekipom koja je u to vrijeme bila među top 15 najbolje rangiranih ('''11.''').<ref>{{cite web | url=http://fifa-ranking.free-data.net/fifa-ranking/2003-03-fifa_ranking_chart | title=FIFA-ranking table and transition chart of 26 March 2003 | FIFA world ranking – table & charts | access-date=3. 4. 2022 | archive-date=1. 6. 2022 | archive-url=https://web.archive.org/web/20220601150604/http://fifa-ranking.free-data.net/fifa-ranking/2003-03-fifa_ranking_chart | url-status=live }}</ref>
|-
| style="text-align:center;"| 6. septembar 2003.
| style="text-align:center;" | [[Zenica]], Bosna i Hercegovina
| style="text-align:left;"| {{NOG|NOR}}
| style="text-align:center;"| '''1'''–0
| rowspan="3" |
|-
| style="text-align:center;"| 3. septembar 2005.
| style="text-align:center;"| [[Kvalifikacija za SP u nogometu 2006 (UEFA) - grupa 7|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2006.]]
| style="text-align:center;" | [[Zenica]], Bosna i Hercegovina
| style="text-align:left;"| {{NOG|BEL}}
| style="text-align:center;"| '''1'''–0
|-
| style="text-align:center;"| 24. mart 2007.
| rowspan="2" style="text-align:center;" | [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2008 - grupa C|Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2008.]]
| style="text-align:center;" | [[Oslo]], Norveška
| style="text-align:left;"| {{NOG|NOR}}
| style="text-align:center;"| '''2'''–1
|-
| style="text-align:center;"| 2. juni 2007.
| style="text-align:center;" | [[Sarajevo]], Bosna i Hercegovina
| style="text-align:left;"| {{NOG|TUR}}
| style="text-align:center;"| '''3'''–2
| Debitantska utakmica za seniorsku reprezentaciju i prvi međunarodni gol [[Edin Džeko|Edina Džeke]].
|-
| style="text-align:center;"| 10. septembar 2008.
| rowspan="4" style="text-align:center;" | [[Kvalifikacija za SP u nogometu 2010 (UEFA) - grupa 5|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2010.]]
| style="text-align:center;" | [[Zenica]], Bosna i Hercegovina
| style="text-align:left;"| {{NOG|EST}}
| style="text-align:center;"| '''7'''–0
|| Najveća pobjeda ikada (bez primljenog gola)
|-
| style="text-align:center;"| 28. mart 2009.
| style="text-align:center;" | [[Genk]], Belgija
| style="text-align:left;"| {{NOG|BEL}}
| style="text-align:center;"| '''4'''–2
| rowspan="2" |
|-
| style="text-align:center;"| 1. april 2009.
| style="text-align:center;" | [[Zenica]], Bosna i Hercegovina
| style="text-align:left;"| {{NOG|BEL}}
| style="text-align:center;"| '''2'''–1
|-
| style="text-align:center;"| 10. oktobar 2009.
| style="text-align:center;" | [[Tallinn]], Estonija
| style="text-align:left;"| {{NOG|EST}}
| style="text-align:center;"| '''2'''–0
| Kvalifikacija u prvi baraž ([[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010 - baraž|Svjetsko prvenstvo 2010]])
|-
| style="text-align:center;"| 7. septembar 2012.
| rowspan="4" style="text-align:center;" | [[Kvalifikacije za SP u nogometu 2014 (UEFA) - grupa G|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2014.]]
| style="text-align:center;" | [[Vaduz]], Lihtenštajn
| style="text-align:left;"| {{NOG|LIE}}
| style="text-align:center;"| '''8'''–1
| Najveća pobjeda ikada.
|-
| style="text-align:center;"| 22. mart 2013.
| style="text-align:center;" | [[Zenica]], Bosna i Hercegovina
| style="text-align:left;"| {{NOG|GRČ}}
| style="text-align:center;"| '''3'''–1
| Pobjeda nad ekipom koja je u to vrijeme bila među top 15 najbolje rangiranih ('''12.''')<ref name="FIFA Men's Ranking 14 March 2013">{{cite web|url=https://www.fifa.com/fifa-world-ranking/ranking-table/men/rank=224/index.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20141118072341/http://www.fifa.com/fifa-world-ranking/ranking-table/men/rank=224/index.html|url-status=dead|archive-date=18. 11. 2014|title=FIFA Men's Ranking 14 March 2013|date=2013|publisher=FIFA.com}}</ref>
|-
| style="text-align:center;"| 10. septembar 2013.
| style="text-align:center;" | [[Žilina]], Slovačka
| style="text-align:left;"| {{NOG|SVK}}
| style="text-align:center;"| '''2'''–1
|
|-
| style="text-align:center;"| 15. oktobar 2013.
| style="text-align:center;" | [[Kaunas]], Litvanija
| style="text-align:left;"| {{NOG|LTU}}
| style="text-align:center;"| '''1'''–0
| Kvalifikacija za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.]]
|-
| style="text-align:center;"| 25. juni 2014.
| style="text-align:center;"| [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014 - grupa F|Grupna faza na Svjetskom prvenstvu 2014.]]
| style="text-align:center;"| [[Salvador, Bahia|Salvador]], Brazil
| style="text-align:left;"| {{NOG|IRN}}
| style="text-align:center;"| '''3'''–1
|Historijska prva pobjeda na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetskom prvenstvu u nogometu]].
|-
| style="text-align:center;"| 10. oktobar 2015.
| style="text-align:center;"| [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2016 - grupa B|Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2016.]]
| style="text-align:center;" | [[Zenica]], Bosna i Hercegovina
| style="text-align:left;"| {{NOG|WAL}}
| style="text-align:center;"| '''2'''–0
| Pobjeda nad ekipom koja je u to vrijeme bila među top 15 najbolje rangiranih ('''8.''')<ref name="FIFA Men's Ranking 1 October 2015">{{cite web|url=https://www.fifa.com/fifa-world-ranking/ranking-table/men/rank=255/index.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20150906043839/http://www.fifa.com/fifa-world-ranking/ranking-table/men/rank=255/index.html|url-status=dead|archive-date=6. 9. 2015|title=FIFA Men's Ranking 1 October 2015|date=2015|publisher=FIFA.com}}</ref>
|-
| style="text-align:center;"| 29. mart 2016.
| style="text-align:center;" | [[Prijateljska utakmica|Prijateljska]]
| style="text-align:center;" | [[Zürich]], Švicarska
| style="text-align:left;"| {{NOG|SUI}}
| style="text-align:center;"| '''2'''–0
| Pobjeda nad ekipom koja je u to vrijeme bila među top 15 najbolje rangiranih ('''12.''')<ref name="FIFA Men's Ranking 3 March 2016">{{cite web|url=https://www.fifa.com/fifa-world-ranking/ranking-table/men/index.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20141101115838/http://www.fifa.com/fifa-world-ranking/ranking-table/men/index.html|url-status=dead|archive-date=1. 11. 2014|title=FIFA Men's Ranking 3 March 2016|date=2016|publisher=FIFA.com}}</ref>
|-
| style="text-align:center;"| 7. juni 2016.
| style="text-align:center;"| [[Kirin kup 2016.]]
| style="text-align:center;"| [[Osaka]], Japan
| style="text-align:left;"| {{NOG|JPN}}
| style="text-align:center;"| '''2'''–1
| Pobjeda u finalu [[Kirin kup 2016.|Kirin kupa 2016]].
|}
{{clear}}
== Postignuća ==
=== Prijateljska ===
* [[Dunhill Cup|'''Dunhill kup''']]
** Viceprvaci (1): [[Dunhill Cup Malezija 1997.|1997.]]
* '''[[Millennium Super Soccer Cup|Millennium Super Cup]]'''
** Viceprvaci (1): 2001.<ref>{{Cite web|url=https://www.telegraphindia.com/1010126/sports.htm#head1|archive-url=https://web.archive.org/web/20180715040316/https://www.telegraphindia.com/1010126/sports.htm#head1|url-status=dead|archive-date=15. 7. 2018|title=Yugoslavia romp to glory|website=telegraphindia.com|publisher=[[The Telegraph (India)|The Telegraph]]|date=25. 1. 2001|access-date=15. 7. 2018}}</ref>
* '''[[Turnir "Merdeka"]]'''
** Viceprvaci (1): [[Turnir Merdeka 2001.|2001.]]
* [[LG kup (nogomet)|'''LG kup''']]
** Viceprvaci (1): [[LG kup 2001 (Iran)|2001.]]
* '''[[Kirin kup]]'''
** '''Prvaci (1)''': [[Kirin kup#2016.|2016.]]
== Također pogledajte ==
* [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-21]]
* [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-19]]
* [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-17]]
* [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-15]]
* [[Ženska nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine]]
* [[Ženska nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-19]]
* [[Ženska nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-17]]
* [[Idol nacije (nagrada)|Idol nacije]]
== Reference ==
{{Refspisak}}
== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Bosnia and Herzegovina national football team}}
* [http://www.nfsbih.ba Zvanična stranica nogometnog saveza Bosne i Hercegovine]
* [https://www.uefa.com/european-qualifiers/teams/60094--bosnia-and-herzegovina/ Bosna i Hercegovina] na zvaničnoj stranici UEFA-e
* [https://inside.fifa.com/fifa-world-ranking/BIH?gender=men Bosna i Hercegovina] na zvaničnoj stranici FIFA-e
{{Evropske nogometne reprezentacije}}
{{Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine}}
{{Reprezentacije Bosne i Hercegovine}}
{{Nogomet u BiH}}
{{Sastavi nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine na turnirima}}
{{Sportista godine Bosne i Hercegovine}}
[[Kategorija:Nogomet u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|*]]
[[Kategorija:Evropske nogometne reprezentacije|Bosna i Hercegovina]]
[[Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade]]
[[Kategorija:Sportski kolektiv godine Bosne i Hercegovine]]
acn0lxt9ky6xswie22dznzym0j16edc
1768.
0
7942
3820056
3657391
2026-03-26T20:23:37Z
Palapa
383
/* 1768. u temama */
3820056
wikitext
text/x-wiki
{{godina}}
1768.<ref>{{Cite web|url=https://www.onthisday.com/events/date/1768|title=Historical Events in 1768|date=1768|website=On This Day|language=en|access-date=2026-03-26}}</ref> (MDCCLXVIII) bila je prijestupna godina koja počinje u petak po gregorijanskom kalendaru i prijestupna godina koja počinje u utorak po julijanskom kalendaru, 1768. godina označavanja Obećane ere (CE) i Godine Gospodnje (AD), 768. godina drugog milenija, 68. godina 18. vijeka i 9. godina decenije 1760-ih. Od početka 1768. godine, gregorijanski kalendar je bio 11 dana ispred julijanskog kalendara, koji je ostao u lokalnoj upotrebi do 1923. godine.{{Godina u drugim kalendarima}}
== Događaji ==
* Oktobar-novembar – [[Kraljevina Francuska|Francuska]] [[Francusko osvajanje Korzike|osvojila]] [[Korzika|Korziku]], okončavši tako kratkotrajnu [[Korzikanska Republika|Korzikansku Republiku]] (1755–1768)
== 1768. u temama ==
{{Proširiti sekciju}}
== Rođeni ==
* [[12. februar]] - [[Franjo II, car Svetog rimskog carstva|Franjo II]], [[Spisak njemačkih kraljeva i careva Svetog rimskog carstva|posljednji car]] [[Sveto rimsko carstvo|Svetog rimskog carstva]], car [[Austrija|Austrije]] od [[1804.]] pod imenom Franjo I.
=== Datum nepoznat ===
* [[Marie-Jeanne de Lalande]], francuska [[astronom]]kinja i [[matematičar]]ka
== Umrli ==
{{Proširiti sekciju}}
== Reference ==
{{Refspisak}}
== Vanjski linkovi ==
* https://www.gov.uk/government/history/past-prime-ministers/thomas-pelham-holles-1st-duke-of-newcastle
{{Normativna kontrola}}{{Commonscat|1768|1768.}}
tlhpid9s6hc4hofv7g7wmjstoctzvpu
Šibenik
0
8138
3820137
3798945
2026-03-27T00:27:39Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820137
wikitext
text/x-wiki
{{Drugo značenje|Šibenik (čvor)}}
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Šibenik
|vrsta = Grad
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv = Grad Šibenik
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika = Harbour of Sibenik.JPG
|opis_slike = Šibenik, gradska luka
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava = Vlag sibenik.gif
|grb = Šibenik (grb).gif
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina =
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 44| širina_sekundi = 06| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 15| dužina_minuta =53| dužina_sekundi = 43| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 23
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina = 433.00
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina = 42599
|stanovništvo grad = 31115
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina = 107.00
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik = dr. Željko Burić
|gradonačelnik stranka = [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]]
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22000
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice = [http://www.sibenik.hr Grad Šibenik]
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
[[Datoteka:Sibenik1 (js).jpg|280px|mini|katedrala "Sv. Jakov"]]
'''Šibenik''' je grad u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i sjedište [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninske županije]].
==Geografski položaj==
Nalazi se u sjevernoj [[Dalmacija|Dalmaciji]], na obali [[Jadransko more|Jadranskog mora]] i jedna je od omiljenih turističkih destinacija tokom ljetnih mjeseci. Poznat je kao grad ljetnih festivala, kao što su Internacionalni festival djeteta i [[Večeri dalmatinske šansone]].
==Historija==
Šibenik se prvi put spominje u darovnici hrvatskog kralja Petra Krešimira benediktinskom samostanu svete Marije u Zadru 1066. godine, i to pod nazivom Sibeniquo.<ref>{{Cite web|url=https://www.sibenik-croatia.com/|title=Šibenik Croatia - tourist destinations, information and attractions|website=www.sibenik-croatia.com|language=en|access-date=19. 5. 2018|archive-date=20. 5. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180520054120/https://www.sibenik-croatia.com/|url-status=dead}}</ref> Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu stare općine Šibenik.
==Stanovništvo==
{{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Šibenik)}}
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Šibenik)|popisu stanovništva 2021]]. godine, grad Šibenik je imao 42.599 stanovnika, od čega u samom Šibeniku 31.115.
=== Grad Šibenik ===
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref name=autogenerated1>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 14.867 || 16.882 || 17.364 || 18.993 || 22.819 || 27.617 || 30.788 || 33.554 || 32.042 || 35.777 || 43.008 || 45.754 || 50.049 || 54.199 || 49.374 || 46.332 || 42.599
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''Nastao iz stare općine Šibenik. U 1857. i 1869. sadrži dio podataka grada [[Vodice (Hrvatska)|Vodica]].''</small>
=== Šibenik (naseljeno mjesto) ===
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref name=autogenerated1 />
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 6.783 || 6.821 || 8.015 || 8.877 || 11.440 || 14.195 || 16.294 || 17.669 || 16.123 || 18.718 || 25.645 || 30.637 || 36.952 || 41.012 || 37.060 || 34.302 || 31.115
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''U 1981. povećano pripajanjem naselja '''Zablaće''', za koje i sadrži podatke do 1971. U 1869. dio podataka (bivše naselje '''Zablaće''') sadržan je u naselju [[Zlarin (Šibenik)|Zlarin]].''</small>
===Popis [[1991.]]===
{{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Šibenik)}}
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Šibenik)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Šibenik je imalo 41.012 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Šibenik
|-
| [[1991.]]
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 41,012
| label1 = [[Hrvati]] 34,259
| value1 = 83.53
| color1 = #4169E1
| label2 = [[Srbi]] 3,889
| value2 = 9.48
| color2 = #FF0000
| label3 = [[Jugoslaveni]] 768
| value3 = 1.87
| color3 = #8B008B
| label4 = [[Bošnjaci|Muslimani]] 175
| value4 = 0.42
| color4 = #228B22
| label5 = [[Slovenci]] 140
| value5 = 0.34
| color5 = #FF55A3
| label6 = [[Albanci]] 131
| value6 = 0.31
| color6 = #4B3621
| label7 = [[Crnogorci]] 126
| value7 = 0.30
| color7 = #C19A6B
| label8 = [[Makedonci]] 106
| value8 = 0.25
| color8 = #FF7E00
| label9 = [[Mađari]] 53
| value9 = 0.12
| color9 = #665D1E
| label10 = [[Slovaci]] 19
| value10 = 0.04
| color10 = #9966CC
| label11 = [[Rusi]] 15
| value11 = 0.03
| color11 = #F400A1
| label12 = [[Nijemci]] 12
| value12 = 0.02
| color12 = #BDB76B
| label13 = [[Česi]] 11
| value13 = 0.02
| color13 = #B94E48
| label14 = [[Poljaci]] 10
| value14 = 0.02
| color14 = #800020
| label15 = [[Bugari]] 9
| value15 = 0.02
| color15 = #FF9966
| label16 = [[Italijani]] 9
| value16 = 0.02
| color16 = #007FFF
| label17 = [[Rumuni]] 9
| value17 = 0.02
| color17 = #08E8DE
| label18 = [[Jevreji]] 8
| value18 = 0.01
| color18 = #F0DC82
| label19 = [[Austrijanci]] 5
| value19 = 0.01
| color19 = #9F8170
| label20 = [[Grci]] 5
| value20 = 0.01
| color20 = #0087BD
| label21 = [[Romi]] 5
| value21 = 0.01
| color21 = #91A3B0
| label22 = [[Ukrajinci]] 5
| value22 = 0.01
| color22 = #7FFF00
| label23 = [[Rusini]] 4
| value23 = 0.00
| color23 = #00416A
| label24 = [[Turci]] 3
| value24 = 0.00
| color24 = #006A4E
| label25 = ostali 27
| value25 = 0.06
| color25 = #FFBF00
| label26 = neopredijeljeni 835
| value26 = 2.03
| color26 = #C154C1
| label27 = region. opr. 108
| value27 = 0.26
| color27 = #66424D
| label28 = nepoznato 266
| value28 = 0.64
| color28 = #A2A2D0
}}
|-
|}
== Galerija ==
<gallery mode="packed" heights="120px">
File:Pogled.na.sibenik.JPG|Pogled na Šibenik
File:Cathédrale-Saint-Jacques.jpg|Stari grad
File:Tvrdava.sv.mihovil.sibenik.JPG|Tvrđava "Sv. Mihovil"
File:Pogled.sa.tvrdave.sibenik.JPG|Pogled sa tvrđave "Sv. Mihovil"
File:Katedrala.sv.jakova.sibenik.JPG|Katedrala "Sv. Jakov"
File:Sibenik Heads 2 660.jpg|detalji s katedrale
File:Skulpture.glava.sibenik.JPG|Skulpture glava na katedrali
File:City Hall sibenik.JPG|Gradska vjećnica
File:Knezeva.palaca.sibenik.JPG|Kneževa palača
File:Sibenik cannons.JPG| Topovi
File:Šibenik-most.jpg|Šibenski most
File:Sunrise in Šibenik 001.jpg|Riva
</gallery>
{{Široka slika|Šibenik harbour - panorama.jpg|905px|Šibenik, centar grada}}
==Također pogledajte==
* [[Spisak gradova u Hrvatskoj]]
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}
{{stub-grad-Hrvatska}}
{{Šibenik}}
{{Šibensko-kninska županija}}
[[Kategorija:Gradovi u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Gradovi u Šibensko-kninskoj županiji]]
[[Kategorija:Šibenik|*]]
j17x0m2cllz3nr04oesvygr3hl8h30n
Knin
0
8140
3820138
3798946
2026-03-27T00:27:46Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820138
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Knin
|vrsta = Grad
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv = Grad Knin
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika = Knin – city view from fortress (2020) 2.jpg
|opis_slike = Knin, pogled s tvrđave
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb = Knin (grb).gif
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina =
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 44| širina_minuta = 02| širina_sekundi = 27| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 11| dužina_sekundi = 47| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 230
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina = 331.71
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina = 11633
|stanovništvo grad = 8262
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina = 46.44
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik = Marko Jelić
|gradonačelnik stranka = nezavisni
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22300
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice = [http://www.knin.hr Grad Knin]
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
[[Datoteka:Knin 3.jpg|mini|280px|desno|rijeka [[Krka]]]]
'''Knin''' je grad u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], u [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninskoj županiji]].
==Geografija==
Nalazi se u sjevernoj [[Dalmacija|Dalmaciji]], u njenom kraško-planinskom zaleđu, u blizini granice sa [[Bosna i Hercegovina|Bosnom i Hercegovinom]]. U Kninu se, ispod slapa [[Krčić]], nalazi izvor rijeke [[Krka|Krke]].
Udaljenost Knina od većih gradova:
* Knin - [[Šibenik]] 56 km (D33)
* Knin - [[Split]] 100 km (D1)
* Knin - [[Zadar]] 91 km
* Knin - [[Zagreb]] 273 km (D1)
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu stare općine Knin. Knin je stari hrvatski i bosanski kraljevski grad i mjesto veoma burne historije. U toku posljednjeg [[Rat u Hrvatskoj|rata u Hrvatskoj]] (1991-1995), Knin je bio središte bivše samoproglašene [[Republika Srpska Krajina|Republike Srpske Krajine]].
== Stanovništvo ==
{{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Knin)}}
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Knin)|popisu stanovništva 2021]]. godine, grad Knin je imao 11.633 stanovnika, od čega u samom Kninu 8.262.
=== Grad Knin ===
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref name=autogenerated1>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 10.637 || 11.284 || 10.660 || 12.294 || 13.179 || 14.621 || 13.320 || 15.482 || 17.048 || 18.662 || 20.164 || 20.872 || 21.854 || 23.025 || 15.190 || 15.407 || 11.633
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''Nastao iz stare općine Knin. U 1869. i 1921. sadrži dio podataka općine [[Biskupija (Hrvatska)|Biskupija]], a u 1869., 1921. i 1931. dio podataka sadržan u općini [[Biskupija (Hrvatska)|Biskupija]].''</small>
=== Knin (naseljeno mjesto) ===
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref name=autogenerated1 />
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 1.039 || 1.018 || 1.271 || 1.270 || 1.302 || 1.270 || 1.600 || 1.614 || 2.763 || 3.543 || 5.116 || 7.300 || 10.933 || 12.331 || 11.128 || 10.633 || 8.262
|-
|}
===Popis [[1991.]]===
{{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Knin)}}
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Knin)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Knin je imalo 12.331 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Knin
|-
| [[1991.]]
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 12,331
| label1 = [[Srbi]] 9,867
| value1 = 80.01
| color1 = #FF0000
| label2 = [[Hrvati]] 1,660
| value2 = 13.46
| color2 = #4169E1
| label3 = [[Jugoslaveni]] 381
| value3 = 3.08
| color3 = #8B008B
| label4 = [[Crnogorci]] 43
| value4 = 0.34
| color4 = #C19A6B
| label5 = [[Slovenci]] 40
| value5 = 0.32
| color5 = #FF55A3
| label6 = [[Bošnjaci|Muslimani]] 24
| value6 = 0.19
| color6 = #228B22
| label7 = [[Romi]] 15
| value7 = 0.12
| color7 = #91A3B0
| label8 = [[Makedonci]] 11
| value8 = 0.08
| color8 = #FF7E00
| label9 = [[Mađari]] 10
| value9 = 0.08
| color9 = #665D1E
| label10 = [[Albanci]] 6
| value10 = 0.04
| color10 = #4B3621
| label11 = [[Grci]] 6
| value11 = 0.04
| color11 = #0087BD
| label12 = [[Slovaci]] 5
| value12 = 0.04
| color12 = #9966CC
| label13 = [[Rusini]] 3
| value13 = 0.02
| color13 = #00416A
| label14 = [[Italijani]] 2
| value14 = 0.01
| color14 = #007FFF
| label15 = [[Česi]] 1
| value15 = 0.00
| color15 = #B94E48
| label16 = [[Poljaci]] 1
| value16 = 0.00
| color16 = #800020
| label17 = ostali 4
| value17 = 0.03
| color17 = #FFBF00
| label18 = neopredijeljeni 132
| value18 = 1.07
| color18 = #C154C1
| label19 = nepoznato 120
| value19 = 0.97
| color19 = #A2A2D0
}}
|-
|}
== Poznate osobe ==
* [[Jovan Radulović]], srpski i jugoslavenski pisac;
== Galerija ==
<gallery mode="packed" heights="120px">
Datoteka:Knin 5.jpg|Gradska tržnica
Datoteka:Knin 6.jpg|Vatrogasni dom
Datoteka:Knin 9.jpg|srpska pravoslavna crkva "Pokrov Presvete Bogorodice"
Datoteka:Knin 8.jpg|rimokatolička crkva "Sv. Ante"
Datoteka:Butiznica Knin 8.jpg|rijeka [[Butižnica]], nedaleko od ušća u [[Krka|Krku]]
Datoteka:Knin 1.jpg|rijeka [[Krka]]
</gallery>
{{Široka slika|Panorama Knina.JPG|905px|Pogled na Knin sa kninske tvrđave}}
==Također pogledajte==
* [[Spisak gradova u Hrvatskoj]]
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}
{{stub-grad-Hrvatska}}
{{Knin}}
{{Gradovi i općine u Šibensko-kninskoj županiji}}
[[Kategorija:Gradovi u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Gradovi u Šibensko-kninskoj županiji]]
[[Kategorija:Knin|*]]
e05wyrdb3hqshss3r984g5aah8blnhv
935.
0
9530
3819856
3819411
2026-03-26T13:48:37Z
AdnanSa
226
3819856
wikitext
text/x-wiki
{{godina}}{{Godina u drugim kalendarima}}Godina '''935.''' ('''[[rimski brojevi|CMXXXV]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u četvrtak]] u [[julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]]. Oznaka 935. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je [[kalendarska era]] [[Anno Domini]] u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina.
== Događaji ==
=== Evropa ===
* Proljeće – Arnulf I ("Zli") od Bavarske napada Italiju, prelazeći kroz Gornji Adiže (današnji Tirol). Nastavlja prema Veroni kako bi se pridružio svojim pristalicama. Kralj Hugo od Provanse predvodi [[Burgundija|burgundsku]] vojsku i pobjeđuje Arnulfa kod Gossolenga, prisiljavajući ga da se vrati u Bavarsku.
* 28. septembar (približan datum) – Vaclava I, vojvodu od Bohemije (tema božićne pjesme iz 1853. "Dobri kralj Vaclav") ubija grupa plemića predvođena njegovim bratom Boleslavom I ("Okrutni"), koji ga nasljeđuje.
=== Arapsko carstvo ===
* Januar – Emir Mardavij, osnivač dinastije Zijarid, ubijen je od strane svojih turskih robova. Nasljeđuje ga brat i general Vušmgir, koji je krunisan za novog zijaridskog vladara u Reju (današnji Iran).
* Ljeto – Fatimidski halifa al-Qa'im šalje pomorsku ekspediciju pod vodstvom Ja'quba ibn Ishaqa al-Tamimija da napadne obalu Provanse i Ligurije, pljačkaju Genovu 16. augusta i napadaju [[Pisa|Pisu]]. Ja'qub također napada Korziku i Sardiniju prije nego što se vrati u Mahdiju s oko 8.000 zarobljenika.<ref>Steven A. Epstein, Genoa and the Genoese, 958–1528. (The University of North Carolina Press, 1996), p.14.</ref>
* [[Kordoba]], glavni grad [[El-Andaluz]]a, postaje najveći grad na svijetu, preuzimajući vodstvo od Bagdada, glavnog grada Abasidskog halifata.
=== Afrika ===
* Ljeto – Muhamed ibn Tughj al-Ikhšid imenovan je za guvernera i postaje vladar Egipta i dijelova Sirije (ili Levanta). Pokreće kampanju protiv svog rivala Ahmeda ibn Kajghalagha kopnom i morem: pomorske snage zauzimaju Tinnis i ibn Kajghalagh je prisiljen na povlačenje. Ibn Tughj ulazi u Fustat, čineći ga svojim glavnim gradom, i osniva dinastiju Ikhšidid.
Ziri ibn Manad postavljen je za guvernera centralnog Magreba. Pokreće izgradnju tvrđave Ashir, u blizini Medeje (moderni Alžir). To simbolizira uspon dinastije Zirid u zapadnom Mediteranu.<ref>Gilbert Meynier (2010). L'Algérie cœur du Maghreb classique. De l'ouverture islamo-arabe au repli (658–1518). Paris: La Découverte, p. 43.</ref>
=== Azija ===
* Mart – Kralja Kjŏn Hvŏna iz Kasnog Baekdžea svrgao je njegov najstariji sin Kjŏn Sin-gŏm (krunisan 15. novembra) i zatvorio, ali je bivši kralj uspio pobjeći.
* 17. novembar – Vang Jandžun, car Huizong od Mina (Deset kraljevstava), ubijen je u vlastitoj palati u ustanku zajedno sa svojom caricom suprugom i nekoliko članova klana, a kao drugog cara naslijedio ga je njegov sin Vang Džipeng.
* Kralj Gjeongsun, posljednji vladar Ujedinjene Sile, formalno se predaje i abdicira u korist Taedža iz Gorjea. Ovim je završeno Taedžovo ujedinjenje Koreje, čime je okončana dinastija [[Kraljevstvo Sila|Sila]].
== 935. u temama ==
=== Književnost ===
* Ki no Tsurajuki se vraća u Kyoto iz provincije Tosa, putovanje koje postaje osnova najranijeg sačuvanog japanskog poetskog dnevnika, nazvanog Tosa Nikki (Tosa dnevnik).
=== Religija ===
* Zima (približna godina) – Papa Ivan XI, sin de facto rimske vladarice Marozije, umire u Rimu nakon četverogodišnje vladavine, u dobi između 25 i 27 godine.
== [[Porođaj|Rođeni]] ==
* Al-Qadi Abduldžabbar, mu'tazilitski teolog (umro 1025.)
* Eochaid ua Flannacáin, irski svećenik i pjesnik (umro 1004.)
* Elvira Ramírez, princeza i regentica Leóna (približan datum)
* Folcuin, franački opat Saint Bertina (približan datum)
* Gao Qiong, kineski general i guverner (džieduši) (umro 1006.)
* Gerard od Toula, njemački svećenik i biskup (umro 994.)
* Hrosvitha, njemačka kanonica i pjesnikinja (približan datum)
* Mičitsuna no Haha, japanska pjesnikinja (umro 995.)
* Uhtanes od Sebastije, armenski historičar (umro 1000.)
* Wulfrun, engleska plemkinja (približan datum)
== [[Smrt|Umrli]] ==
* 22. januar – Ma, carica Južnog Hana
* Januar – Mardavij, osnivač dinastije Zijarid (Iran), ubijen
* 28. septembar – Vaclav I, vojvoda Bohemije (r. oko 907.), ubijen
* 24. oktobar – Li Ju, kineski zvaničnik i kancelar
* 17. novembar – atentat na:
** Vang Jandžun, car Mina (Deset kraljevstava)
** Čen Džinfeng, carica supruga Mina (r. 893.)
* Dai Sijuan, general Kasnog Lianga (Pet dinastija)
* Govinda IV, vladar dinastije Raštrakuta (Indija)
* Gruffydd ab Owain, kralj Glywysinga (približan datum)
* Ivan XI, papa Katoličke crkve (približan datum)
* Li Jičao, kineski vojskovođa i guverner (jiedushi)
* Niftavajh, abasidski učenjak i [[Gramatika|gramatičar]] (r. 858.)
* Trpimir II, kralj Hrvatske (približan datum)
* Werner V, franački plemić (približan datum)
* Jang Dongqian, kineski zvaničnik i kancelar
* Zhao Feng, kineski zvaničnik i kancelar
== Reference ==
{{Refspisak}}
== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}{{Commonscat|935|935.}}
pobinqn89j4tcdrhjijw3qc3c3vz4p7
3819869
3819856
2026-03-26T13:56:12Z
AdnanSa
226
3819869
wikitext
text/x-wiki
{{godina}}{{Godina u drugim kalendarima}}Godina '''935.''' ('''[[rimski brojevi|CMXXXV]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u četvrtak]] u [[julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]]. Oznaka 935. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je [[kalendarska era]] [[Anno Domini]] u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina.
== Događaji ==
=== Evropa ===
* Proljeće – Arnulf I ("Zli") od Bavarske napada Italiju, prelazeći kroz Gornji Adiže (današnji Tirol). Nastavlja prema Veroni kako bi se pridružio svojim pristalicama. Kralj Hugo od Provanse predvodi [[Burgundija|burgundsku]] vojsku i pobjeđuje Arnulfa kod Gossolenga, prisiljavajući ga da se vrati u Bavarsku.
* Ljeto - Mađari, predvođeni Szabolfom, Bolundom i Urcunom, opljačkali su Italiju<ref>Léo d'Ostie, chron. I, 55.</ref> i napredovali sve do Kampanije; područja oko Beneventa, Capue i Nole su opustošena, a opatija Monte Cassino je opljačkana.<ref>L. Dussieux, Essai historique sur les invasions des Hongrois en Europe..., Paris, Ducessois, 1839</ref>
* 13. septembar: U povelji izdatoj u Attignyju, kralj [[Rudolf, kralj Zapadne Franačke|Rudolf]] je izjavio da se sada namjerava posvetiti mirnom upravljanju svojim kraljevstvom i da planira održati poslušnost svojih podanika kroz povjerenje, a ne silom oružja.
* 28. septembar (približan datum) – Vaclava I, vojvodu od Bohemije (tema božićne pjesme iz 1853. "Dobri kralj Vaclav") ubija grupa plemića predvođena njegovim bratom Boleslavom I ("Okrutni"), koji ga nasljeđuje.
* Nova normanska invazija na dolinu Loire. Stanovnici Berryja i Tourainea uspijevaju ih zaustaviti.<ref>Philippe Lauer Robert Ier et Raoul de Bourgogne, rois de France (923-936), Bibliothèque des Hautes Études, 1910</ref>
* Savjet u Fismesu, koji je sazvao nadbiskup Artaud iz Reimsa, održava se protiv onih koji pljačkaju ili oduzimaju crkvenu imovinu.
* [[Henrik I, kralj Njemačke|Henrik I]] Ptičar priznaje svog sina [[Oton I, car Svetog Rimskog Carstva|Otona]] za kralja.<ref>David Bailie Warden, Nicolas Viton de Saint-Allais, Jean Baptiste Pierre Jullien de Courcelles, Agricole Joseph François Xavier Pierre Esprit Simon Paul Antoine Fortia d'Urban, L'Art de vérifier les dates, vol. 12, Moreau, 1818 </ref>
* Bizantijska delegacija kod kralja Italije, Huga od Arlesa, kako bi se uspostavio savez protiv lombardijskih prinčeva.<ref>Louis Bréhier, Vie et mort de Byzance, Paris, Albin Michel, 1946, 596 p.</ref>
=== Arapsko carstvo ===
* Januar – Emir Mardavij, osnivač dinastije Zijarid, ubijen je od strane svojih turskih robova. Nasljeđuje ga brat i general Vušmgir, koji je krunisan za novog zijaridskog vladara u Reju (današnji Iran).
* Ljeto – Fatimidski halifa al-Qa'im šalje pomorsku ekspediciju pod vodstvom Ja'quba ibn Ishaqa al-Tamimija da napadne obalu Provanse i Ligurije, pljačkaju Genovu 16. augusta i napadaju [[Pisa|Pisu]]. Ja'qub također napada Korziku i Sardiniju prije nego što se vrati u Mahdiju s oko 8.000 zarobljenika.<ref>Steven A. Epstein, Genoa and the Genoese, 958–1528. (The University of North Carolina Press, 1996), p.14.</ref>
* [[Kordoba]], glavni grad [[El-Andaluz]]a, postaje najveći grad na svijetu, preuzimajući vodstvo od Bagdada, glavnog grada Abasidskog halifata.
* Ziri ibn Manad postavljen je za guvernera centralnog Magreba. Pokreće izgradnju tvrđave Ashir, u blizini Medeje (moderni Alžir). To simbolizira uspon dinastije Zirid u zapadnom Mediteranu.<ref>Gilbert Meynier (2010). L'Algérie cœur du Maghreb classique. De l'ouverture islamo-arabe au repli (658–1518). Paris: La Découverte, p. 43.</ref>
=== Afrika ===
* Ljeto – Muhamed ibn Tughj al-Ikhšid imenovan je za guvernera i postaje vladar Egipta i dijelova Sirije (ili Levanta). Pokreće kampanju protiv svog rivala Ahmeda ibn Kajghalagha kopnom i morem: pomorske snage zauzimaju Tinnis i ibn Kajghalagh je prisiljen na povlačenje. Ibn Tughj ulazi u Fustat, čineći ga svojim glavnim gradom, i osniva dinastiju Ikhšidid.
=== Azija ===
* Mart – Kralja Kjŏn Hvŏna iz Kasnog Baekdžea svrgao je njegov najstariji sin Kjŏn Sin-gŏm (krunisan 15. novembra) i zatvorio, ali je bivši kralj uspio pobjeći.
* 17. novembar – Vang Jandžun, car Huizong od Mina (Deset kraljevstava), ubijen je u vlastitoj palati u ustanku zajedno sa svojom caricom suprugom i nekoliko članova klana, a kao drugog cara naslijedio ga je njegov sin Vang Džipeng.
* Kralj Gjeongsun, posljednji vladar Ujedinjene Sile, formalno se predaje i abdicira u korist Taedža iz Gorjea. Ovim je završeno Taedžovo ujedinjenje Koreje, čime je okončana dinastija [[Kraljevstvo Sila|Sila]].
== 935. u temama ==
=== Književnost ===
* Ki no Tsurajuki se vraća u Kyoto iz provincije Tosa, putovanje koje postaje osnova najranijeg sačuvanog japanskog poetskog dnevnika, nazvanog Tosa Nikki (Tosa dnevnik).
=== Religija ===
* Zima (približna godina) – Papa Ivan XI, sin de facto rimske vladarice Marozije, umire u Rimu nakon četverogodišnje vladavine, u dobi između 25 i 27 godine.
== [[Porođaj|Rođeni]] ==
* Al-Qadi Abduldžabbar, mu'tazilitski teolog (umro 1025.)
* Eochaid ua Flannacáin, irski svećenik i pjesnik (umro 1004.)
* Elvira Ramírez, princeza i regentica Leóna (približan datum)
* Folcuin, franački opat Saint Bertina (približan datum)
* Gao Qiong, kineski general i guverner (džieduši) (umro 1006.)
* Gerard od Toula, njemački svećenik i biskup (umro 994.)
* Hrosvitha, njemačka kanonica i pjesnikinja (približan datum)
* Mičitsuna no Haha, japanska pjesnikinja (umro 995.)
* Uhtanes od Sebastije, armenski historičar (umro 1000.)
* Wulfrun, engleska plemkinja (približan datum)
== [[Smrt|Umrli]] ==
* 22. januar – Ma, carica Južnog Hana
* Januar – Mardavij, osnivač dinastije Zijarid (Iran), ubijen
* 28. septembar – Vaclav I, vojvoda Bohemije (r. oko 907.), ubijen
* 24. oktobar – Li Ju, kineski zvaničnik i kancelar
* 17. novembar – atentat na:
** Vang Jandžun, car Mina (Deset kraljevstava)
** Čen Džinfeng, carica supruga Mina (r. 893.)
* Dai Sijuan, general Kasnog Lianga (Pet dinastija)
* Govinda IV, vladar dinastije Raštrakuta (Indija)
* Gruffydd ab Owain, kralj Glywysinga (približan datum)
* Ivan XI, papa Katoličke crkve (približan datum)
* Li Jičao, kineski vojskovođa i guverner (jiedushi)
* Niftavajh, abasidski učenjak i [[Gramatika|gramatičar]] (r. 858.)
* Trpimir II, kralj Hrvatske (približan datum)
* Werner V, franački plemić (približan datum)
* Jang Dongqian, kineski zvaničnik i kancelar
* Zhao Feng, kineski zvaničnik i kancelar
== Reference ==
{{Refspisak}}
== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}{{Commonscat|935|935.}}
ehgrfpgs5748jgh7cxmwejccr95xjsq
3820326
3819869
2026-03-27T09:07:04Z
AdnanSa
226
3820326
wikitext
text/x-wiki
{{godina}}{{Godina u drugim kalendarima}}Godina '''935.''' ('''[[rimski brojevi|CMXXXV]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u četvrtak]] u [[julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]]. Oznaka 935. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je [[kalendarska era]] [[Anno Domini]] u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina.
== Događaji ==
=== Evropa ===
* Proljeće – Arnulf I ("Zli") od Bavarske napada Italiju, prelazeći kroz Gornji Adiže (današnji Tirol). Nastavlja prema Veroni kako bi se pridružio svojim pristalicama. Kralj Hugo od Provanse predvodi [[Burgundija|burgundsku]] vojsku i pobjeđuje Arnulfa kod Gossolenga, prisiljavajući ga da se vrati u Bavarsku.
* Proljeće: Kralj Rudolf od Burgundije ponovo osvaja kastrum Viriliacum od grupe Akvitanaca koji su ga oteli od njegovog vazala Geoffreya od Neversa.<ref>Philippe Lauer Robert Ier et Raoul de Bourgogne, rois de France (923-936). Bibliothèque des Hautes Études, 1910</ref>
* Ljeto - Mađari, predvođeni Szabolfom, Bolundom i Urcunom, opljačkali su Italiju<ref>Léo d'Ostie, chron. I, 55.</ref> i napredovali sve do Kampanije; područja oko Beneventa, Capue i Nole su opustošena, a opatija Monte Cassino je opljačkana.<ref>L. Dussieux, Essai historique sur les invasions des Hongrois en Europe..., Paris, Ducessois, 1839</ref>
* 13. septembar: U povelji izdatoj u Attignyju, kralj [[Rudolf, kralj Zapadne Franačke|Rudolf]] je izjavio da se sada namjerava posvetiti mirnom upravljanju svojim kraljevstvom i da planira održati poslušnost svojih podanika kroz povjerenje, a ne silom oružja.
* 28. septembar (približan datum) – Vaclava I, vojvodu od Bohemije (tema božićne pjesme iz 1853. "Dobri kralj Vaclav") ubija grupa plemića predvođena njegovim bratom Boleslavom I ("Okrutni"), koji ga nasljeđuje.
* Zima: [[Haakon I, kralj Norveške|Haakon "Dobri"]] preuzima prijestolje Norveške od svog polubrata [[Erik I, kralj Norveške|Erika "Krvave Sjekire"]]. Kršten u Engleskoj, uzalud pokušava preobratiti svoje podanike u [[kršćanstvo]]. Prema Snorriju, dao je sagraditi nekoliko crkava i imenovao kršćanske svećenike. Na skupštini (thingu) u Frosti, bezuspješno traži od svojih podanika da pređu na kršćanstvo. Odbija obavljati svoje tradicionalne svećeničke dužnosti. Ipak, pod pritiskom, prisiljen je popustiti i zauzeti svoje mjesto u paganskoj ceremoniji. Nakon toga, kaže se da se Haakon povukao u već kršćansku grofoviju Möre, a zatim umire od zadobijenih rana nakon raznih bitaka. Sahranjen je po drevnom običaju.<ref>Snorri Sturluson, Lee Milton Hollander Heimskringla : history of the kings of Norway. University of Texas Press, 1964 (ISBN 978-0-292-73061-8)</ref>
* Nova normanska invazija na dolinu Loire. Stanovnici Berryja i Tourainea uspijevaju ih zaustaviti.<ref>Philippe Lauer Robert Ier et Raoul de Bourgogne, rois de France (923-936), Bibliothèque des Hautes Études, 1910</ref>
* Savjet u Fismesu, koji je sazvao nadbiskup Artaud iz Reimsa, održava se protiv onih koji pljačkaju ili oduzimaju crkvenu imovinu.
* [[Henrik I, kralj Njemačke|Henrik I]] Ptičar priznaje svog sina [[Oton I, car Svetog Rimskog Carstva|Otona]] za kralja.<ref>David Bailie Warden, Nicolas Viton de Saint-Allais, Jean Baptiste Pierre Jullien de Courcelles, Agricole Joseph François Xavier Pierre Esprit Simon Paul Antoine Fortia d'Urban, L'Art de vérifier les dates, vol. 12, Moreau, 1818 </ref>
* Bizantijska delegacija kod kralja Italije, Huga od Arlesa, kako bi se uspostavio savez protiv lombardijskih prinčeva.<ref>Louis Bréhier, Vie et mort de Byzance, Paris, Albin Michel, 1946, 596 p.</ref>
=== Arapsko carstvo ===
* Januar – Emir Mardavij, osnivač dinastije Zijarid, ubijen je od strane svojih turskih robova. Nasljeđuje ga brat i general Vušmgir, koji je krunisan za novog zijaridskog vladara u Reju (današnji Iran).
* Ljeto – Fatimidski halifa al-Qa'im šalje pomorsku ekspediciju pod vodstvom Ja'quba ibn Ishaqa al-Tamimija da napadne obalu Provanse i Ligurije, pljačkaju Genovu 16. augusta i napadaju [[Pisa|Pisu]]. Ja'qub također napada Korziku i Sardiniju prije nego što se vrati u Mahdiju s oko 8.000 zarobljenika.<ref>Steven A. Epstein, Genoa and the Genoese, 958–1528. (The University of North Carolina Press, 1996), p.14.</ref>
* August: Turski guverner Ikhšid, kojeg je imenovao halifa Ar-Radi za borbu protiv fatimidskih napada, ulazi u Fustat.<ref>Heinz Halm The empire of the Mahdi, Partie 1, Volume 26. BRILL, 1996 (ISBN 978-90-04-10056-5)</ref> Predvodi pobunu protiv Abasida u Egiptu i Siriji i osniva dinastiju Ikhšid (koja završava 946. godine).
* [[Kordoba]], glavni grad [[El-Andaluz]]a, postaje najveći grad na svijetu, preuzimajući vodstvo od Bagdada, glavnog grada Abasidskog halifata.
* Ziri ibn Manad postavljen je za guvernera centralnog Magreba. Pokreće izgradnju tvrđave Ashir, u blizini Medeje (jugoistočno od budućeg grada Alžira), koja postaje de facto prijestolnica.<ref>M. Weiss Biographie universelle, Volume 6, Furnes, 1841</ref> To simbolizira uspon dinastije Zirid u zapadnom Mediteranu.<ref>Gilbert Meynier (2010). L'Algérie cœur du Maghreb classique. De l'ouverture islamo-arabe au repli (658–1518). Paris: La Découverte, p. 43.</ref>
=== Afrika ===
* Ljeto – Muhamed ibn Tughj al-Ikhšid imenovan je za guvernera i postaje vladar Egipta i dijelova Sirije (ili Levanta). Pokreće kampanju protiv svog rivala Ahmeda ibn Kajghalagha kopnom i morem: pomorske snage zauzimaju Tinnis i ibn Kajghalagh je prisiljen na povlačenje. Ibn Tughj ulazi u Fustat, čineći ga svojim glavnim gradom, i osniva dinastiju Ikhšidid.
=== Azija ===
* Mart – Kralja Kjŏn Hvŏna iz Kasnog Baekdžea svrgao je njegov najstariji sin Kjŏn Sin-gŏm (krunisan 15. novembra) i zatvorio, ali je bivši kralj uspio pobjeći.
* 17. novembar – Vang Jandžun, car Huizong od Mina (Deset kraljevstava), ubijen je u vlastitoj palati u ustanku zajedno sa svojom caricom suprugom i nekoliko članova klana, a kao drugog cara naslijedio ga je njegov sin Vang Džipeng.
* Kralj Gjeongsun, posljednji vladar Ujedinjene Sile, formalno se predaje i abdicira u korist Taedža iz Gorjea. Ovim je završeno Taedžovo ujedinjenje Koreje, čime je okončana dinastija [[Kraljevstvo Sila|Sila]].<ref>Seiichi Iwao,Teizō Iyanaga Dictionnaire historique du Japon, Volume 1. Maisonneuve & Larose, 2002 (ISBN 978-2-7068-1575-1)</ref>
== 935. u temama ==
=== Književnost ===
* Ki no Tsurajuki se vraća u Kyoto iz provincije Tosa, putovanje koje postaje osnova najranijeg sačuvanog japanskog poetskog dnevnika, nazvanog Tosa Nikki (Tosa dnevnik).
=== Religija ===
* Zima (približna godina) – Papa Ivan XI, sin de facto rimske vladarice Marozije, umire u Rimu nakon četverogodišnje vladavine, u dobi između 25 i 27 godine.
== [[Porođaj|Rođeni]] ==
* Al-Qadi Abduldžabbar, mu'tazilitski teolog (umro 1025.)
* Eochaid ua Flannacáin, irski svećenik i pjesnik (umro 1004.)
* Elvira Ramírez, princeza i regentica Leóna (približan datum)
* Folcuin, franački opat Saint Bertina (približan datum)
* Gao Qiong, kineski general i guverner (džieduši) (umro 1006.)
* Gerard od Toula, njemački svećenik i biskup (umro 994.)
* Hrosvitha, njemačka kanonica i pjesnikinja (približan datum)
* Mičitsuna no Haha, japanska pjesnikinja (umro 995.)
* Uhtanes od Sebastije, armenski historičar (umro 1000.)
* Wulfrun, engleska plemkinja (približan datum)
== [[Smrt|Umrli]] ==
* 22. januar – Ma, carica Južnog Hana
* Januar – Mardavij, osnivač dinastije Zijarid (Iran), ubijen
* 28. septembar – Vaclav I, vojvoda Bohemije (r. oko 907.), ubijen
* 24. oktobar – Li Ju, kineski zvaničnik i kancelar
* 17. novembar – atentat na:
** Vang Jandžun, car Mina (Deset kraljevstava)
** Čen Džinfeng, carica supruga Mina (r. 893.)
* Dai Sijuan, general Kasnog Lianga (Pet dinastija)
* Govinda IV, vladar dinastije Raštrakuta (Indija)
* Gruffydd ab Owain, kralj Glywysinga (približan datum)
* Ivan XI, papa Katoličke crkve (približan datum)
* Li Jičao, kineski vojskovođa i guverner (jiedushi)
* Niftavajh, abasidski učenjak i [[Gramatika|gramatičar]] (r. 858.)
* Trpimir II, kralj Hrvatske (približan datum)
* Werner V, franački plemić (približan datum)
* Jang Dongqian, kineski zvaničnik i kancelar
* Zhao Feng, kineski zvaničnik i kancelar
== Reference ==
{{Refspisak}}
== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}{{Commonscat|935|935.}}
7l265b2kbgk9rekciqswxflul38mvze
Kategorija:Sport
14
9750
3819977
2005107
2026-03-26T14:47:47Z
Panasko
146730
[[Kategorija:Ljudske aktivnosti]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)
3819977
wikitext
text/x-wiki
{{Kategorija|Sport}}
Popis članaka koji sadrže informacije o [[Sport|sportu]].
{{Commonscat|Sports}}
[[Kategorija:Kultura]]
[[Kategorija:Ljudske aktivnosti]]
ctqrxil6fn0euurt3y6jco3y5qtb1xe
Kategorija:Etnologija
14
10181
3819917
2046628
2026-03-26T14:40:03Z
Panasko
146730
[[Kategorija:Kulturološka antropologija]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)
3819917
wikitext
text/x-wiki
{{Kategorija|Etnologija}}
{{Commonscat|Ethnology}}
[[Kategorija:Društvene nauke]]
[[Kategorija:Kulturološka antropologija]]
7eeum8p57f8swg9ny5qzuprg5z6brov
3819926
3819917
2026-03-26T14:42:03Z
Panasko
146730
[[Kategorija:Socijalna antropologija]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)
3819926
wikitext
text/x-wiki
{{Kategorija|Etnologija}}
{{Commonscat|Ethnology}}
[[Kategorija:Društvene nauke]]
[[Kategorija:Kulturološka antropologija]]
[[Kategorija:Socijalna antropologija]]
snm06trvpzrddnlvre2rx9iltfeqget
Evoluciono računarstvo
0
10871
3819881
3140895
2026-03-26T13:59:32Z
Panasko
146730
[[Kategorija:Evolucija]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)
3819881
wikitext
text/x-wiki
{{Nedostaju izvori}}
'''Evoluciono računarstvo''' je vrsta [[Informatika|računarstva]] ili grana [[vještačka inteligencija|vještačke ineligencije]] koja se bavi simulacijom [[evolucija|evolucije]] na [[računar]]u, odnosno bioloških kategorija: [[gen]], [[hromosom]], [[individua]], [[vrsta]], [[ekosistem]]. Ima tendenciju kretanja k novoj [[filozofija|filozofiji]] mašinske [[inteligencija|inteligencije]].
== Praktičari ==
* Kalyanmoy Deb
* David E. Goldberg
* John Henry Holland
* John Koza
* Ingo Rechenberg
* Hans-Paul Schwefel
* Edward Tsang
== Literatura ==
* K. A. De Jong, Evolutionary computation: a unified approach. MIT Press, Cambridge MA, 2006
* A. E. Eiben and J.E. Smith, Introduction to Evolutionary Computing, Springer, 2003, {{ISBN|3-540-40184-9}}
* A. E. Eiben and M. Schoenauer, Evolutionary computing, Information Processing Letters, 82(1): 1–6, 2002.
* S. Cagnoni, et al, Real-World Applications of Evolutionary Computing, Springer-Verlag Lecture Notes in Computer Science, Berlin, 2000.
* W. Banzhaf, P. Nordin, R.E. Keller, and F.D. Francone. Genetic Programming — An Introduction. Morgan Kaufmann, 1998.
* D. B. Fogel. Evolutionary Computation. Toward a New Philosophy of Machine Intelligence. IEEE Press, Piscataway, NJ, 1995.
* H.-P. Schwefel. Numerical Optimization of Computer Models. John Wiley & Sons, New-York, 1981. 1995 – 2nd edition.
* Th. Bäck and H.-P. Schwefel. An overview of evolutionary algorithms for parameter optimization. Evolutionary Computation, 1(1):1–23, 1993.
* J. R. Koza. Genetic Programming: On the Programming of Computers by means of Natural Evolution. MIT Press, Massachusetts, 1992.
* D. E. Goldberg. Genetic algorithms in search, optimization and machine learning. Addison Wesley, 1989.
* J. H. Holland. Adaptation in natural and artificial systems. University of Michigan Press, Ann Arbor, 1975.
* I. Rechenberg. Evolutionstrategie: Optimierung Technisher Systeme nach Prinzipien des Biologischen Evolution. Fromman-Hozlboog Verlag, Stuttgart, 1973. (German)
* L. J. Fogel, A. J. Owens, and M. J. Walsh. Artificial Intelligence through Simulated Evolution. New York: John Wiley, 1966.
== Vanjski linkovi ==
* https://web.archive.org/web/20120205211402/http://www.evolutionary-computing.eu/
* https://web.archive.org/web/20160507233728/http://userweb.eng.gla.ac.uk/yun.li/ga_demo/
[[Kategorija:Vještačka inteligencija]]
[[Kategorija:Evolucija]]
pq2tyympe4bjgqfy7wb5lg8l72n6huz
Učesničko posmatranje
0
11384
3819927
3162699
2026-03-26T14:42:06Z
Panasko
146730
[[Kategorija:Socijalna antropologija]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)
3819927
wikitext
text/x-wiki
{{Nedostaju izvori}}
'''Učesničko posmatranje''' (na engleskom, ''participant observation'') je jedan od veoma poznatih i uticajnih istraživačkih [[metod]]a, odnosno [[metodologija]], koji je razvila američka [[antropologija]] u [[20. vijek]]u. Ovaj metod predstavlja značajnu istraživačku strategiju kojoj je cilj da postigne blisko i intimno poznavanje date skupine individua (kao što su vjerske, profesionalne ili devijantne skupine) i njihovih praktikovanja (praksi) putem intenzivnog uključenja u tu ljudsku grupu i njen prirodni okoliš. Ovaj metod je iznikao iz [[terenski rad (antropologija)|terenskog rada]] [[socijalna antropologija|socijalnih antropologa]] i iz urbanih istraživanja [[čikaška antropološka škola|Čikaške antropološke škole]].
Dakle, '''učesničko posmatranje''' vuče korijene iz antropologije, a kao metodologija može se pripisati [[Frank Hamilton Cushing|Franku Hamiltonu Cushingu]], budući da ju je on primijenio u svojoj studiji o [[Zuni]] Indijancima, krajem 19. vijeka; kasnije, ovaj metod je primijenjen na proučavanja ne-Zapadnih društava i naroda, naročito u radu [[Bronislaw Malinowski|Bronislawa Malinowskog]], [[Edward Evans-Pritchard|Edwarda Evans-Pritcharda]] i [[Margaret Mead]], u prvoj polovini 20. vijeka. Ovaj metod je nastao kao glavni metodološki pristup [[antropolog]]a u njihovim [[etnografija|etnografskim]] istraživanjima, nalažući njegovanje prisnih odnosa s lokalnim [[kazivač]]ima kao način sticanja znanja o datoj kulturi, uključujući kako ''posmatranje'' (opservacija) tako i ''učestvovanje'' (participacija) istraživača u društvenom životu skupine koju proučava. Živeći u kulturi koju proučavaju, istraživači su bili u stanju da formulišu izvještaje iz prve ruke i da tako postignu novi uvid.
== Također pogledajte ==
* [[Pedagoška psihologija]]
[[Kategorija:Antropologija]]
[[Kategorija:Naučni metodi]]
[[Kategorija:Socijalna antropologija]]
3awkyje4l2ln42zsm52k1i8xm6uzlwi
Zastava Sjedinjenih Američkih Država
0
12194
3820061
3472600
2026-03-26T20:25:26Z
Palapa
383
/* Vanjski linkovi */
3820061
wikitext
text/x-wiki
{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:Flag of the United States.svg|mini|Zastava [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a]]
Jedna šestina u gornjem lijevom uglu sadrži bijele petokrake zvjezdice na [[plava|plavoj]] podlozi. One simboliziraju broj [[Političke podjele SAD-a|saveznih država]] i ima ih 50. Ostatak je ispunjen s 13 vodoravno poredanih crveno-bijelih pruga, koje simboliziraju početnih 13 [[kolonija]].
== Također pogledajte ==
* [[Zastave američkih saveznih država]]
== Reference ==
{{Refspisak}}
== Vanjski linkovi ==
* http://www.americanflags.com/flagetiquette1.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130907191640/http://www.americanflags.com/flagetiquette1.html |date=7. 9. 2013 }}
{{Zastave Sjeverne Amerike}}
{{Commonscat|Flags of the United States}}{{Normativna kontrola}}
[[Kategorija:Zastave država|SAD]]
[[Kategorija:Sjedinjene Američke Države]]
cjes43kgdfiedr7bv2bm9e3vu2ysyzh
Kategorija:Vlada
14
12275
3819949
2506454
2026-03-26T14:44:59Z
Panasko
146730
[[Kategorija:Ljudske aktivnosti]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)
3819949
wikitext
text/x-wiki
{{Kategorija|Vlada}}
Vrste vlada (upravnih državnih ili drugih) sistema:
[[Kategorija:Politika]]
[[Kategorija:Društvene institucije]]
[[Kategorija:Javna uprava]]
[[Kategorija:Pravna lica]]
[[Kategorija:Organizacije]]
[[Kategorija:Ljudske aktivnosti]]
dn0zo7wjww0lk9121dsavl6n6577u4x
Kategorija:Narodi
14
13046
3819908
3765375
2026-03-26T14:36:19Z
Panasko
146730
[[Kategorija:Antropološke kategorije ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)
3819908
wikitext
text/x-wiki
Ova kategorija sadrži članke o narodima svijeta.
{{Commonscat|People by country}}
[[Kategorija:Historija]]
[[Kategorija:Etnologija]]
[[Kategorija:Čovjek|Narodi]]
[[Kategorija:Antropološke kategorije ljudi]]
drr6nugu9yzprfjh8lyndv8g7ugd7gz
Kategorija:Obrazovanje
14
17191
3819940
2007470
2026-03-26T14:44:32Z
Panasko
146730
[[Kategorija:Ljudske aktivnosti]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)
3819940
wikitext
text/x-wiki
{{Kategorija|Obrazovanje}}
.
{{Commonscat|Education}}
[[Kategorija:Kultura]]
[[Kategorija:Znanje]]
[[Kategorija:Ljudske aktivnosti]]
thfcv906vll7swzk4e1mn84w0iilvaf
Kategorija:Novinarstvo
14
17325
3819953
3811547
2026-03-26T14:45:55Z
Panasko
146730
[[Kategorija:Ljudske aktivnosti]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)
3819953
wikitext
text/x-wiki
{{Kategorija|Novinarstvo}}
{{Commonscat|Journalism}}
[[Kategorija:Mediji]]
[[Kategorija:Opservacija]]
[[Kategorija:Ljudske aktivnosti]]
e7707zmk4jtj2dbdezocrzi16szgsmj
Edin Džeko
0
17752
3820129
3817665
2026-03-27T00:19:01Z
Bakir123
110053
3820129
wikitext
text/x-wiki
{{Nogometaš
| imenogometaša = Edin Džeko
| slika = 20150331 2026 AUT BIH 2177 Edin Džeko (cropped).jpg
| datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|1986|03|17}}
| rodnigrad = [[Sarajevo]]
| rodnadržava = [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]
| visina = 193 cm
| nadimak = ''Bosanski dijamant''
| pozicija = [[Napadač]]
| omladinskegodine = 1996–2003.
| omladinskipogoni = [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| trenutniklub = [[FC Schalke 04|Schalke 04]]
| brojnadresu = 10
| godine1 = 2003–2005.
| klubovi1 = [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| nastupi(golovi)1 = 35 (3)
| godine2 = 2005–2007.
| klubovi2 = [[FK Teplice|Teplice]]
| nastupi(golovi)2 = 43 (16)
| godine3 = 2005.
| klubovi3 = → [[FK Ústí nad Labem|Ústí nad Labem]]
| nastupi(golovi)3 = 15 (6)
| godine4 = 2007–2011.
| klubovi4 = [[VfL Wolfsburg|Wolfsburg]]
| nastupi(golovi)4 = 111 (66)
| godine5 = 2011–2015.
| klubovi5 = [[Manchester City FC|Manchester City]]
| nastupi(golovi)5 = 130 (50)
| godine6 = 2015–2016.
| klubovi6 = → [[AS Roma|Roma]]
| nastupi(golovi)6 = 31 (8)
| godine7 = 2016–2021.
| klubovi7 = [[AS Roma|Roma]]
| nastupi(golovi)7 = 168 (77)
| godine8 = 2021–2023.
| klubovi8 = [[FC Inter Milano|Inter Milan]]
| nastupi(golovi)8 = 69 (22)
| godine9 = 2023–2025.
| klubovi9 = [[Fenerbahçe SK|Fenerbahçe]]
| nastupi(golovi)9 = 71 (35)
| godine10 = 2025–2026.
| klubovi10 = [[ACF Fiorentina|Fiorentina]]
| nastupi(golovi)10 = 11 (0)
| godine11 = 2026–
| klubovi11 = [[FC Schalke 04|Schalke 04]]
| nastupi(golovi)11 = 8 (6)
| reprezentacija = Da
| nacionalnegodine1 = 2003–2004.
| nacionalneekipe1 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-19|Bosna i Hercegovina U19]]
| nacionalninastupi(golovi)1 = 5 (0)
| nacionalnegodine2 = 2006–2007.
| nacionalneekipe2 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-21|Bosna i Hercegovina U21]]
| nacionalninastupi(golovi)2 = 4 (1)
| nacionalnegodine3 = 2007–
| nacionalneekipe3 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]]
| nacionalninastupi(golovi)3 = 147 ([[Spisak reprezentativnih golova Edina Džeke|73]])
| zadnjiuređaj = 26. marta 2026
}}
'''Edin Džeko''' (rođen 17. marta 1986) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je [[nogomet]]aš i kapiten [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovačke reprezentacije]]. Trenutno je član [[FC Schalke 04|Schalkea 04]].<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/dzeko-s-desetkom-na-dresu-predstavljen-u-schalkeu-potpisao-je-ugovor-do-kraja-sezone/260122101|title=Džeko s desetkom na dresu predstavljen u Schalkeu, potpisao je ugovor do kraja sezone|website=Klix.ba|access-date=22. 1. 2026}}</ref> Igra na poziciji [[napadač]]a. Poznat je i po nadimku "Bosanski dijamant".<ref>{{cite web |url= http://gol.hr/clanak/svjetski_nogomet/bosanski-dijamant-u-cityju-za-vise-od-milijun-kuna-tjedno.html |title= "Bosanski dijamant" u Cityju za više od milijun kuna tjedno! |website= gol.hr |date= 4. 1. 2011}}</ref>
==Klupska karijera==
===Početak===
Karijeru je počeo 1996. u omladinskom pogonu [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničara]] iz Sarajeva. Godine 2003. potpisao je profesionalni ugovor sa Željezničarom, gdje je igrao do 2005. U tom periodu igrao je na poziciji veznog igrača.
===Teplice===
S 18 godina odlazi u češki klub [[FK Teplice|Teplice]] za 25.000 [[Euro|eura]].<ref>{{Cite news|url=https://www.theguardian.com/football/blog/2011/jan/05/edin-dzeko-transfer-manchester-city?CMP=twt_gu|title=Edin Dzeko move to Manchester City pits striker in 'my perfect league' |last= Wilson |first=Jonathan|date=5. 1. 2011|newspaper=The Guardian|language=en|issn=0261-3077|access-date=18. 8. 2016}}</ref> U svojoj prvoj sezoni za Teplice na novoj poziciji napadača postiže 17 golova u 43 utakmice.<ref name=":0"/> Na kraju sezone proglašen je za najboljeg stranog igrača u [[Prva nogometna liga Češke|češkoj ligi]]. Godine 2005. odlazi na posudbu u [[FK Ústí nad Labem|Ústí nad Labem]], gdje postiže šest golova u 15 utakmica.<ref name=":0" /> Nakon toga se ponovo vraća u Teplice, gdje igra sve do 2007. Njegove odlične igre zapazio je njemački stručnjak [[Felix Magath]] i Džeko 2007. napušta Teplice i odlazi u njemački [[VfL Wolfsburg|Wolfsburg]].
===VfL Wolfsburg===
U prvih 11 utakmica postigao je pet golova te biva proglašen najboljim napadačem prvog dijela sezone 2007/08. od magazina ''[[Sportal]]''.<ref name=":0" /> U njegovoj prvoj sezoni Wolfsburg završava na petoj poziciji u [[Bundesliga|Bundesligi]] i kvalifikuje se za [[UEFA Evropska liga|UEFA kup]] za narednu sezonu. Džeko sezonu završava s osam golova u 17 započetih utakmica.<ref name=":0"/>
U narednoj sezoni Džeki se u Wolfsburgu pridružuje reprezentativni kolega i vezni igrač [[Zvjezdan Misimović]], s kojim Džeko čini jedan od najboljih tandema u Bundesligi. U sezoni 2008/09. Džeko osvaja Bundesligu s Wolfsburgom, s dva boda više od [[FC Bayern München|Bayerna]].<ref>{{Cite web|url=http://www.skysports.com/bundesliga-table/2008|title=SKY SPORTS: TABELA BUNDESLIGA 2008/09. |date= |website= |publisher=|access-date=18. 8. 2016}}</ref> To je bila prva titula prvaka Bundeslige u historiji ovog kluba. Sezonu Džeko kruniše s 26 golova te je bio drugi strijelac lige.<ref name=":0"/> Prvi strijelac lige bio je njegov timski kolega [[Grafite]], te su njih dvojica proglašeni najefikasnijim napadačkim duom u historiji Bundeslige.<ref>{{Cite web|url=http://www.goal.com/en/news/725/bundesliga/2009/05/23/1282105/bundesliga-comment-grafite-and-dzeko-a-match-made-in-heaven|title=Bundesliga Comment: Grafite And Dzeko - A Match Made In Heaven - Goal.com|date=23. 5. 2009|language=en|access-date=18. 8. 2016}}</ref> U [[DFB-Pokal|kupu Njemačke]] Džeko postiže šest golova u dvije utakmice, a u [[UEFA Evropska liga|Kupu UEFA]] četiri gola i dvije asistencije u osam utakmica.<ref name=":0"/> Zbog ovih rezultata biva proglašen najboljim igračem Bundeslige. Uprkos interesovanju mnogih klubova za njegove usluge, a ponajviše [[AC Milan]]a, odlučuje produžiti ugovor s Wolfsburgom do juna 2013.<ref>{{Cite web|url=http://www.skysports.com/story/0,19528,11095_5466299,00.html|title=sky sports |last= |first= |date= |website= |publisher= |access-date=1. 8. 2016}}</ref>
Prvi gol u [[UEFA Liga prvaka|Ligi prvaka]] postigao je u septembru 2009. protiv slavnog [[Manchester United FC|Manchester Uniteda]] u porazu 2–1 na [[Old Trafford]]u.<ref>{{Cite news|url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/europe/8278799.stm|title=Man Utd 2-1 Wolfsburg|date=30. 9. 2009|newspaper=BBC|access-date=18. 8. 2016}}</ref> U sezoni 2009/10, Džeko je bio najbolji strijelac s 22 gola.<ref name=":0"/><ref>{{Cite web |url= http://www.klix.ba/sport/nogomet/edin-dzeko-najbolji-strijelac-bundeslige/100508074|title=Odigrano posljednje kolo / Edin Džeko najbolji strijelac Bundeslige! (VIDEO)|access-date=18. 8. 2016}}</ref>
U augustu 2010. godine, Džeko postaje najbolji strijelac Wolfsburga u klupskoj historiji sa 59 golova na 96 odigranih utakmica, preskočivši [[Diega Klimowicza]] koji je postigao 59 golova na 149 utakmica.<ref>{{Cite web|url=http://www.klix.ba/sport/nogomet/dzeko-najbolji-strijelac-u-historiji-wolfsburga/100828069|title=Srušio rekord / Džeko najbolji strijelac u historiji Wolfsburga|access-date=18. 8. 2016}}</ref> U prvom dijelu sezone 2010/11, Džeko postiže 8 golova na 17 utakmica.<ref name=":0" />
===Manchester City===
[[Datoteka:Dzeko city.jpg|mini|lijevo|175px|Džeko sa [[Manchester City FC|Manchester Cityem]] 2011.]]
Nakon mnogo medijskih špekulacija, 3. januara 2011. godine za 32 miliona eura, Džeko prelazi iz Wolfsburga u [[Engleska|engleski]] klub [[Manchester City FC|Manchester City]].<ref>{{Cite web|url=http://www.klix.ba/sport/nogomet/shine-on-you-crazy-diamond/110115091|title=Pozitiva(c) dana / Shine on you, crazy diamond|access-date=18. 8. 2016}}</ref> Ovo je bio šesti najskuplji transfer u historiji [[Premijer liga Engleske|Engleske Premier League]], te najskuplji transfer jednog igrača porijeklom iz [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Debi u dresu Manchester Cityja upisao je 15. januara u pobjedi 4–3 protiv [[Wolverhampton Wanderers FC|Wolverhamptona]], a bio je asistent za treći gol.<ref>{{Cite web|url=http://www.klix.ba/sport/nogomet/edin-dzeko-asistirao-u-pobjedi-manchester-cityja/110115073|title=VIDEO / Edin Džeko asistirao u pobjedi Manchester Cityja|access-date=18. 8. 2016}}</ref> Svoj prvi gol u [[Premijer liga Engleske|Premier ligi]] postigao je 25. aprila 2011. u gostujućoj pobjedi 0–1 protiv [[Blackburn Rovers FC|Blackburna]].<ref>{{Cite web|url=http://www.espnfc.com/soccer/report?gameId=293017|title=Blackburn Rovers vs. Manchester City - Football Match Report - April 25, 2011 - ESPN|website=ESPNFC.com|access-date=18. 8. 2016}}{{Mrtav link}}</ref> U maju 2011. godine, Džeko osvaja svoj prvi trofej sa Manchester Cityjem, pobjedom u finalu [[FA kup]]a protiv [[Stoke City FC|Stoke Cityja]] rezultatom 1–0.<ref>{{Cite web|url=http://www.bbc.com/sport/football/13346941|title=Man City 1-0 Stoke|access-date=18. 8. 2016}}</ref>
Na početku sezone 2011/2012. postiže 4 gola protiv [[Tottenham Hotspur FC|Tottenhama]] u pobjedi svoje ekipe od 1–5, te tako postaje jedini igrač u historiji Manchester Cityja koji je dao 4 gola na jednoj prvenstvenoj utakmici.<ref>{{Cite web|url=http://www.klix.ba/sport/dzeko-budalastine-i-krkani/110829096|title=Oštar start / Džeko, budalaštine i krkani|access-date=18. 8. 2016}}</ref> U mjesecu augustu 2011, Džeko postiže 6 golova u 3 utakmice i osvaja nagradu za najboljeg igrača mjeseca engleske Premier League.<ref>{{Cite web|url=http://www.mirror.co.uk/sport/football/news/manchester-city-striker-edin-dzeko-3316451|title=Dzeko named Player of the Month|last=Football|first=Mirror|date=2. 9. 2011|access-date=18. 8. 2016}}</ref> Na samom kraju sezone, Džeko postiže izjednačujući gol u 92. minuti protiv ekipe [[Queens Park Rangers FC|QPR]]-a u pobjedi rezultatom 3–2, što Cityju donosi prvu titulu u Premier League nakon 44 godine čekanja.<ref>{{Cite web|url=http://www.bbc.com/sport/football/17973148|title=Manchester City 3-2 QPR|access-date=18. 8. 2016}}</ref>
U sezoni 2012/13, Džeko postiže nekoliko veoma važnih golova za City u raznim takmičenjima, poput izjednačujućeg gola u pobjedi protiv [[Southampton FC|Southamptona]] rezultatom 3–2, te gol u Ligi prvaka protiv [[Real Madrid CF|Real Madrida]] u meču koji City pobjeđuje.<ref name=":0" /> U novembru 2012. godine, Džeko postiže gol odmah po ulasku u igru na samom kraju utakmice protiv [[Tottenham Hotspur FC|Tottenhama]] koji Cityju donosi pobjedu i 3 važna boda u ligi. Također, u decembru iste godine, Džeko postiže 2 gola protiv [[Norwich City FC|Norwich City]] u pobjedi od 4–3 za City.<ref>{{Cite web|url=http://www.bbc.com/sport/football/20823176|title=Norwich 3-4 Manchester City|access-date=18. 8. 2016}}</ref> Sezonu završava sa 14 postignutih golova u Premier League.<ref name=":0" />
U sezoni 2013/14, Džeko postiže svoj 50. gol u Premier League protiv ekipe [[Crystal Palace FC|Crystal Palace]] u decembru 2013. godine.<ref>{{Cite web|url=http://en.espn.co.uk/football/sport/story/269417.html|title=Dzeko, Hart the heroes as City edge Palace|language=en|access-date=18. 8. 2016|archive-date=9. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160309060957/http://en.espn.co.uk/football/sport/story/269417.html|url-status=dead}}</ref> U martu 2014. godine, Džeko uspijeva dati dva gola u pobjedi Cityja 3–0 protiv gradskog rivala [[Manchester United FC|Manchester Uniteda]].<ref name=":2">{{Cite web|url=http://www.goal.com/en/match/manchester-united-vs-manchester-city/1483731/report|title=Manchester United 0 - 3 Manchester City Match report - 3/25/14 Premier League - Goal.com|website=www.goal.com|access-date=18. 8. 2016}}</ref> Njegov prvi gol na toj utakmici dolazi u 43. sekundi, što predstavlja najbrži postignuti gol na [[Old Trafford]]u u historiji Premier League.<ref name=":2" /> Protiv ekipe [[Everton FC|Evertona]] u maju 2014. godine, Džeko postiže gol u pobjedi 3–2, što Cityju donosi prvo mjesto na tabeli u ligi.<ref>{{Cite web|url=http://www.bbc.com/sport/football/27168536|title=Everton 2-3 Manchester City|access-date=18. 8. 2016}}</ref> U utakmici protiv [[Aston Villa FC|Aston VIlle]], Džeko daje dva gola u pobjedi od 4–0, što Cityju jedno kolo prije kraja prvenstva donosi novu titulu u Premier League.<ref>{{Cite web|url=http://www.espnfc.com/soccer/report?gameId=367219|title=Manchester City vs. Aston Villa - Football Match Report - May 7, 2014 - ESPN|website=ESPNFC.com|access-date=18. 8. 2016}}{{Mrtav link}}</ref>
U svojoj posljednjoj sezoni za Manchester City, Džeko postiže dva gola u pobjedi 7–0 protiv ekipe [[Sheffield Wednesday FC|Sheffield Wednesday]] u trećoj rundi [[Liga kupa]].<ref>{{Cite web|url=http://www.mancity.com/news/first-team/listing?team=First-Team&type=Match%2520Report|title=Manchester City First Team News {{!}} Manchester City FC|website=www.mancity.com|access-date=18. 8. 2016}}</ref> A prve golove u Premier League u novoj sezoni postiže protiv ekipe [[Hull City AFC|Hull Cityja]].<ref>{{Cite web |url= https://www.dailymail.co.uk/sport/football/article-2771876/Hull-City-2-4-Manchester-City-Edin-Dzeko-Frank-Lampard-ensure-champions-touch-Chelsea-having-surrendered-two-goal-lead-KC-Stadium.html |title= Hull City 2-4 Manchester City: Dzeko and Lampard ensure City win |access-date= 18. 8. 2016}}</ref> U februaru 2015. godine, Džeko okončava niz od 15 utakmica bez postignutog gola, kada postiže gol protiv [[Newcastle United FC|Newcastle Uniteda]] u pobjedi Cityja 5–0.<ref>{{Cite web|url=http://www.bbc.com/sport/football/31466682|title=Manchester City 5-0 Newcastle United|access-date=18. 8. 2016}}</ref>
===Roma===
[[Datoteka:CSKA-Roma18 (8).jpg|mini|desno|200px|Džeko sa [[AS Roma|Romom]] 2018.]]
====2015/16.====
Dana 12. augusta 2015. godine, Džeko je zvanično potpisao ugovor sa [[italija]]nskom [[AS Roma|Romom]].<ref name=":3">{{Cite web|url=http://www.bbc.com/sport/football/33894658|title=Edin Dzeko: Roma sign Man City striker on season-long loan|access-date=18. 8. 2016}}</ref> Po ugovoru Džeko je posuđen Romi za četiri miliona eura, a Roma je obavezna da otkupi njegov ugovor za 11 miliona eura na kraju sezone, nakon ispunjenih uvjeta u pogledu broja nastupa i golova Džeke u toj sezoni.<ref name=":3" /> Džeko te uvjete ispunjava već u oktobru 2015. te njegov prelazak u Romu postaje kompletan.
Svoj debi za ekipu Rome bilježi protiv ekipe [[Hellas Verona FC|Hellas Verone]] u remiju 1–1. A u svom drugom nastupu za Romu u augustu 2015. postiže svoj prvi gol za pobjedu protiv aktuelnog prvaka Italije, [[Juventus FC|Juventusa]], rezultatom 2–1.<ref>{{Cite web |url= https://www.dailymail.co.uk/sport/football/article-3207242/Hellas-Verona-1-1-Roma-Rudi-Garcia-s-fail-win-opener-Edin-Dzeko-Gervinho-Wojciech-Szczesny-feature-visitors.html |title= Hellas Verona 1-1 Roma: Rudi Garcia's side fail to win opener |access-date= 18. 8. 2016}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.irishtimes.com/sport/soccer/edin-dzeko-on-target-as-roma-beat-juventus-1.2334215|title=Edin Dzeko on target as Roma beat Juventus|language=en|access-date=18. 8. 2016}}</ref> U februaru 2016. postiže dva gola za Romu u pobjedi protiv [[Palermo FC|Palerma]] rezultatom 5–0.<ref>{{Cite web|url=http://www.bbc.com/sport/football/35623573|title=Roma 5-0 Palermo|access-date=18. 8. 2016}}</ref> U debitantskoj sezoni u [[Serie A|Seriji A]] i ekipi Rome, uprkos nekoliko sitnih povreda, sakupio je 39 nastupa, postigavši deset golova, uz šest asistencija.<ref name=":0">{{Cite web |url= http://www.transfermarkt.co.uk/edin-dzeko/leistungsdaten/spieler/28396/plus/0?saison=2015|title=Edin Dzeko - Performance data 15/16 {{!}} Transfermarkt|access-date=13. 8. 2016}}</ref>
====2016/17.====
Sezonu 2016/17, Džeko otvara svojim prvim pogotkom u sezoni protiv ekipe [[Udinese Calcio|Udinesea]] krajem augusta 2016. godine, a Roma pobjeđuje rezultatom 4–0.<ref>{{Cite web|url=http://www.klix.ba/sport/nogomet/izboren-penal-i-jedan-pogodak-dzeke-u-pobjedi-rome-nad-udineseom/160820089|title=Izboren penal i jedan pogodak Džeke u pobjedi Rome nad Udineseom (FOTO+VIDEO)|access-date=20. 8. 2016}}</ref> U toj sezoni Džeko je postigao najviše golova u italijanskoj ligi, a Roma je zauzela drugo mjesto u prvenstvu. Također Džeko je 12. marta je postao četvrti igrač Rome da stigne brojku od 30 golova u svim takmičenjima u jednoj sezoni. Nakon toga 1. aprila 2017, je Džeko postao prvi igrač Rome koji je postigao 33 gola u sezoni u svim takmičenjima, srušeći prošli rekord od 32 gola koji su držali [[Rodolfo Volk]] i [[Francesco Totti]]. Završio je sezonu sa ukupno 39 golova.
====2017/18.====
Džeko je započeo svoju treću sezonu za Romu sa šest golova u prvih pet utakmica u ligi. Svoj prvi gol u sezoni je postigao protiv [[FC Inter Milano|Intera]] 26. augusta 2017.<ref>{{Cite web|url=https://www.quotidiano.net/sport/calcio/roma-inter-1.3355556|title=Roma-Inter 1-3, Icardi spegne i sogni giallorossi|last=BOCCHINI|first=FRANCESCO|date=|website=QuotidianoNet|publisher=|language=it|access-date=3. 2. 2019}}</ref>
9. oktobra je Džeko bio među jednim od 30 nominiranih igrača za [[Zlatna lopta France Footballa|Zlatnu loptu]].<ref>{{Cite web|url=https://www.lequipe.fr/Football/Actualites/De-bruyne-lewandowski-de-gea-kane-et-dzeko-font-aussi-partie-de-la-liste-des-30-nommes-au-ballon-d-or-france-football-2017/840875|title=De Bruyne, Lewandowski, De Gea, Kane et Dzeko font aussi partie de la liste des 30 nommés au Ballon d'Or France Football 2017|last=|first=|date=|website=L'ÉQUIPE|publisher=|access-date=3. 2. 2019}}</ref>
Nakon toga je Džeko postigao dva gola protiv [[Chelsea FC|Chelsija]] na [[Stamford Bridge (stadion)|Stamford Bridgu]] u [[UEFA Liga prvaka|Ligi prvaka]].<ref>{{Cite web|url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/season=2018/matches/round=2000881/match=2021632/index.html|title=UEFA Champions League - Chelsea-Roma|last=UEFA.com|first=|date=|website=UEFA.com|publisher=|language=en|access-date=3. 2. 2019}}</ref> Također je pomogao Romi da stigne do četvrtfinala Lige prvaka postižući gol protiv [[FC Shakhtar Donetsk|Shakhtar Donetska]].<ref>{{Cite news|url=https://www.theguardian.com/football/2018/mar/13/roma-shakhtar-donetsk-champions-league-match-report|title=Edin Dzeko sends Roma through against Shakhtar and into last eight|last=Reuters|first=|date=13. 3. 2018|work=|newspaper=The Guardian|language=en|issn=|access-date=3. 2. 2019|via=}}</ref> Postigao je gol na obe utakmice četvrtfinala protiv [[FC Barcelona|Barcelone]] protiv koje je Roma pobijedila na gostujućim pogodcima.<ref>{{Cite web|url=https://www.index.hr/clanak.aspx?id=1037786|title=Roma srušila Barcelonu za polufinale LP-a Džeko najzaslužniji za senzaciju|last=|first=|date=|website=www.index.hr|publisher=|language=hr|access-date=3. 2. 2019}}</ref> U polufinalu je Džeko postigao gol na obe utakmice protiv [[Liverpool FC|Liverpoola]], ali to nije bilo dovoljno jer je Roma izgubila.<ref>{{Cite web|url=https://www.cbssports.com/soccer/news/liverpool-lose-4-2-to-roma-advance-to-champions-league-final-on-aggregate-amid-controversial-referee-decisions/|title=Liverpool lose 4-2 to Roma, advance to Champions League final on aggregate amid controversial referee decisions|last=|first=|date=|website=CBSSports.com|publisher=|language=en|access-date=3. 2. 2019}}</ref>
Džeko je završio sezonu sa 24 gola od kojih je 16 postigao u [[Serie A]]. Također je postigao 8 golova u Ligi prvaka što je značilo da je peti najbolji strijelac te sezone u takmičenju.<ref>{{Cite web|url=https://sportsport.ba/fudbal/u-romi-nisu-zadovoljni-dzeko-i-under-su-jedini-sigurni/277471|title=U Romi nisu zadovoljni: Džeko i Under su jedini sigurni|last=|first=|date=|website=SportSport.ba|publisher=|language=bs|access-date=3. 2. 2019}}</ref>
====2018/19.====
Džeko je započeo svoju četvrtu sezonu sa Romom postižući gol protiv Torina 19. augusta.<ref>{{Cite web|url=https://www.ilmessaggero.it/sport/calcio/torino_roma_diretta_risultato_finale_live_dzeko_belotti_campionato-3921564.html|title=Torino-Roma 0-1: Dzeko regala i primi tre punti della stagione|last=|first=|date=|website=www.ilmessaggero.it|publisher=|language=it|access-date=7. 2. 2019}}</ref> Nakon toga je postigao svoj prvi hat-trick u Ligi prvaka 2. oktobra protiv [[FC Viktoria Plzeň|Viktorie Plzeň]]. Postao je prvi bosanski igrač koji je postigao hat-trick u Ligi prvaka.
====2019/20.====
U svojoj 5. sezoni u timu iz Rima, Džeko je upisao svoj jubilarni 200. nastup za Romu 15 decembra 2019. godine u ligaškoj pobjedi protiv [[SPAL|SPAL-a]].<ref>{{cite web|url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/dzeko-uspjesan-u-jubilarnoj-utakmici-dobra-partija-i-izboren-penal-u-pobjedi-rome/191215084|title=Džeko uspješan u jubilarnoj utakmici: Dobra partija i izboren penal u pobjedi Rome|date=15. 12. 2019|access-date=15. 12. 2019|language=bosanski|author=N.K.|publisher=Klix.ba}}</ref>
==Reprezentacija==
[[Datoteka:20150331 2219 AUT BIH 2704.jpg|mini|desno|Džeko u dresu [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentacije Bosne i Hercegovine]] 2015.]]
Prije [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovačke A-selekcije]] igrao je za [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija U19|bosanskohercegovačku U-19]] i [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-21|U-21]] reprezentaciju. U A-selekciji debitirao je 2. juna 2007. protiv [[Nogometna reprezentacija Turske|reprezentacije Turske]], kada je postigao i svoj prvi gol.<ref name="transfermarkt.co.uk">{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.co.uk/edin-dzeko/nationalmannschaft/spieler/28396|title=Edin Dzeko - National team {{!}} Transfermarkt|access-date=18. 8. 2016}}</ref> U martu 2009, bosanski sportski komentator, [[Mustafa Mijajlović|Marijan Mijajlović]], tokom prenosa utakmice protiv Belgije, Džeki daje nadimak B''osanski dijamant,'' a Džeko u toj utakmici postiže jedan od najljepših golova u svojoj karijeri.<ref>{{Cite web|url=http://24sata.info/sport/fudbal/111528-Dijamant-opravdao-svoj-nadimak-Dzeko-najsjajniji-najvrijedniji-nasoj-grupi.html|title=24sata.info - Dijamant opravdao svoj nadimak: Džeko najsjajniji i najvrijedniji u našoj grupi!|access-date=18. 8. 2016|archive-date=31. 10. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141031191702/http://www.24sata.info/sport/fudbal/111528-Dijamant-opravdao-svoj-nadimak-Dzeko-najsjajniji-najvrijedniji-nasoj-grupi.html|url-status=dead}}</ref>
U [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|kvalifikacijama]] za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|Svjetsko prvenstvo]] u [[Južnoafrička Republika|Južnoafričkoj Republici]] 2010. postigao je 9 golova i tako postao drugi najbolji strijelac kvalifikacija.<ref>{{Cite web|url=http://www.fifa.com/worldcup/preliminaries/europe/all-matches.html|title=2018 FIFA World Cup Russia™ - Qualifiers - Europe - All Matches - FIFA.com|last=FIFA.com|website=FIFA.com|language=en|access-date=18. 8. 2016|archive-date=13. 8. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160813201858/http://www.fifa.com/worldcup/preliminaries/europe/all-matches.html|url-status=dead}}</ref> U septembru 2012. godine, u pobjedi 8–1 protiv [[Lihtenštajn]]a, Džeko postiže svoj prvi [[hat-trick]] u dresu reprezentacije, te u isto vrijeme postaje najbolji strijelac reprezentacije sa 24 postignuta gola.<ref name=":4">{{Cite web|url=http://sportsport.ba/bh_fudbal/dzeko-hat-trickom-ostavio-misimovica-i-bolica-iza-sebe/87450|title=Džeko hat-trickom ostavio Misimovića i Bolića iza sebe|access-date=18. 8. 2016}}</ref> Rekord je prije njega držao, [[Elvir Bolić]], sa 22 postignuta gola.<ref name=":4" />
Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|FIFA Svjetsko prvenstvo 2014]], Džeko okončava kao drugi strijelac kvalifikacija sa ukupno 10 postignutih golova, a BiH se po prvi put u svojoj historiji uspijeva kvalifikovati na jedno veliko fudbalsko takmičenje.<ref>{{Cite web|url=http://www.fifa.com/worldcup/preliminaries/europe/all-matches.html|title=2018 FIFA World Cup Russia™ - Qualifiers - Europe - All Matches - FIFA.com|last=FIFA.com|website=FIFA.com|language=en|access-date=18. 8. 2016|archive-date=13. 8. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160813201858/http://www.fifa.com/worldcup/preliminaries/europe/all-matches.html|url-status=dead}}</ref>
U junu 2014. godine, Džeko dobija pozivnicu da nastupi za BiH na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|Svjetskom prvenstvu u Brazilu]].<ref>{{Cite web|url=http://www.telegraph.co.uk/sport/football/teams/bosnia-and-herzegovina/10810419/Bosnia-Herzegovina-World-Cup-2014-squad.html|title=Bosnia-Herzegovina World Cup 2014 squad|access-date=18. 8. 2016}}</ref> Prve dvije utakmice grupne faze takmičenja, BiH gubi protiv [[Argentina|Argentine]] 2–1 i [[Nigerija|Nigerije]] 1–0, a Džeko ne uspijeva postići niti jedan gol. Međutim, u trećoj utakmici grupne faze, Džeko postiže prvi gol u pobjedi protiv selekcije [[Iran]]a.<ref>{{Cite web|url=http://www.bbc.com/sport/football/25285298|title=World Cup: Bosnia-Hercegovina 3-1 Iran|access-date=18. 8. 2016}}</ref> Međutim, BiH sa dva poraza i jednom pobjedom u svojoj grupi završava na trećem mjestu i ne uspijeva se plasirati u daljni tok takmičenja.
U augustu 2014. godine, Džeko nasljeđuje kapitensku traku od [[Emir Spahić|Emira Spahića]], koji najavljuje svoje povlačenje iz reprezentacije BiH.<ref>{{Cite web|url=http://sportsport.ba/bh_fudbal/edin-dzeko-novi-kapiten-reprezentacije-bih/137525|title=Edin Džeko novi kapiten reprezentacije BiH|access-date=18. 8. 2016}}</ref> U martu 2015, Džeko postiže svoj drugi hat-trick za BiH protiv selekcije [[Andora|Andore]] u sklopu kvalifikacija za [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2016.|UEFA EURO 2016]].<ref name=":0" />
==UNICEF-ov ambasador==
U novembru 2009. Džeko je postao prvi [[UNICEF]]-ov ambasador dobre volje iz [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. U sklopu ovog projekta posjetio je nekoliko škola i domova za nezbrinutu djecu u Bosni i Hercegovini.<ref>{{Cite web|url=http://www.info-market.ba/bs/sport/13411-edin-deko-sveano-otvorio-nove-prostorije-centra-za-rani-rast-i-razvoj-u-novom-grad-sarajevo|title=Edin Džeko svečano otvorio nove prostorije centra za rani rast i razvoj|access-date=18. 8. 2016}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref>
==Ambasador Omladinske škole FK Željezničar==
Nakon što je Džeko imenovan za ambasadora [[UEFA Liga mladih|UEFA Lige mladih]], 6. oktobra 2017. je postao i ambasador Omladinske škole [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]]. Nakon obavljenog treninga reprezentacije dobio je prigodne poklone od čelnih ljudi Željezničara.<ref>{{Cite web|url=https://fkzeljeznicar.ba/foto-edin-dzeko-ambasador-omladinske-skole-fk-zeljeznicar/28549/|title=FOTO: Edin Džeko ambasador Omladinske škole FK Željezničar|access-date=6. 10. 2017}}</ref>
==Statistika==
===Klubovi===
''Ažurirano: 15. marta 2026.''<ref name=":0" />
{| class="wikitable" style="text-align:center; font-size:85%;"
|-
! colspan="3" | Klub
! colspan="2" | Liga
! colspan="2" | Kup
! colspan="2" | Liga-kup
! colspan="2" | UEFA
! colspan="2" | Ukupno
|-
! Sezona !! Klub !! Liga
! Nast. !! Golovi
! Nast. !! Golovi
! Nast. !! Golovi
! Nast. !! Golovi
! Nast. !! Golovi
|-
! colspan="3" | Bosna i Hercegovina
! colspan="2" | Liga
! colspan="2" | [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kup]]
! colspan="2" | Ostalo
! colspan="2" | [[UEFA]]
! colspan="2" | Ukupno
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2003/2004.|2003/04]].|| rowspan="2" |[[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]|| rowspan="2" |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]||15||2||0||0|| colspan="2" |–||1||0||16||2
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2004/2005.|2004/05]].|||20||1||0||0|| colspan="2" |–||0||0||20||1
|-
! colspan="3" | Češka
! colspan="2" | Liga
! colspan="2" | [[Kup Češke u nogometu|Kup]]
! colspan="2" | Liga-kup
! colspan="2" | [[UEFA]]
! colspan="2" | Ukupno
|-
|[[Gambrinus liga 2005/06.|2005/06]].|| rowspan="2" |[[FK Teplice|Teplice]]|| rowspan="2" |[[Prva nogometna liga Češke|Gambrinus liga]]||13||3||0||0|| colspan="2" |–|| colspan="2" |–||13||3
|-
|[[Gambrinus liga 2006/07.|2006/07]].||30||13||2||0|| colspan="2" |–||2||0||34||13
|-
|[[Druga nogometna liga Češke 2005/06.|2005/06]].|||[[FK Ústí nad Labem|Ústí nad Labem]]|||[[Druga nogometna liga Češke|2. liga]]||15||6||2||1|| colspan="2" |–|| colspan="2" |–||17||7
|-
! colspan="3" | Njemačka
! colspan="2" | Liga
! colspan="2" | [[DFB-Pokal]]
! colspan="2" | Ostalo
! colspan="2" | [[UEFA]]
! colspan="2" | Ukupno
|-
|[[Nogometna Bundesliga 2007/08.|2007/08]].|| rowspan="4" |[[VfL Wolfsburg|Wolfsburg]]|| rowspan="4" |[[Bundesliga]]||28||8||5||1|| colspan="2" |–|| colspan="2" |–||33||9
|-
|[[Nogometna Bundesliga 2008/2009.|2008/09]].||32||26||2||6|| colspan="2" |–||8||4||42||36
|-
|[[Nogometna Bundesliga 2009/2010.|2009/10]].||34||22||2||2|| colspan="2" |–||12||5||48||29
|-
|[[Nogometna Bundesliga 2010/11.|2010/11]].||17||10||2||1|| colspan="2" |–|| colspan="2" |–||19||11
|-
! colspan="3" | Engleska
! colspan="2" | Liga
! colspan="2" | [[FA kup]]
! colspan="2" | [[Engleski Liga-kup|Liga-kup]]
! colspan="2" | [[UEFA]]
! colspan="2" | Ukupno
|-
|[[Premier League 2010/11.|2010/11]].|| rowspan="5" |[[Manchester City FC|Manchester City]]|| rowspan="5" |[[Premijer liga Engleske|Premier League]]||15||2||2||2||0||0||4||2||21||6
|-
|[[Premier League 2011/2012.|2011/12]].||30||14||0||0||4||3||8||1||43{{napomena|1 utakmica u [[FA Community Shield 2011.]]}}||19{{napomena|1 gol u [[FA Community Shield 2011.]]}}
|-
|[[Premier League 2012/2013.|2012/13]].||32||14||5||0||1||0||6||1||45{{napomena|1 utakmica u [[FA Community Shield 2012.]]}}||15
|-
|[[Premier League 2013/2014.|2013/14]].||31||16||5||2||5||6||7||2||48||26
|-
|[[Premier League 2014/2015.|2014/15]].||22||4||1||0||2||2||6||0||32{{napomena|1 utakmica u [[FA Community Shield 2014.]]}}||6
|-
! colspan="3" | Italija
! colspan="2" | Liga
! colspan="2" | [[Italijanski kup|Coppa Italia]]
! colspan="2" | Ostalo
! colspan="2" | [[UEFA]]
! colspan="2" | Ukupno
|-
|[[Serie A 2015/2016.|2015/16]].
| rowspan="6" |[[AS Roma|Roma]]
| rowspan="8" |[[Serie A]]
|31||8||1||0|| colspan="2" |–||7||2||39||10
|-
|[[Serie A 2016/2017.|2016/17]].
||37||29||4||2||colspan="2" |–||10||8||51||39
|-
|[[Serie A 2017/2018.|2017/18]].
||36||16||1||0||colspan="2" |–||12||8||49||24
|-
|[[Serie A 2018/2019|2018/19]]
|33||9||1||0|| colspan="2" |–||6||5||40||14
|-
|[[Serie A 2019/2020|2019/20]]
|35||16||0||0|| colspan="2" |–||8||3||43||19
|-
|[[Serie A 2020/2021|2020/21]]
|27||7||1||0|| colspan="2" |–||10||6||38||13
|-
|[[Serie A 2021/22.|2021/22]].
| rowspan="2" |[[FC Inter Milano|Inter Milan]]
|36||13||5||1||1||0||7||3||49||17
|-
|[[Serie A 2022/23.|2022/23]].
|33||9||5||0||1||1||13||4||52||14
|-
! colspan="3" | Turska
! colspan="2" | Liga
! colspan="2" | [[Kup Turske u nogometu|Kup]]
! colspan="2" | Ostalo
! colspan="2" | [[UEFA]]
! colspan="2" | Ukupno
|-
|[[Süper Lig 2023/24.|2023/24]].
| rowspan="2" |[[Fenerbahçe SK|Fenerbahçe]]
| rowspan="2" |[[Süper Lig]]
|36||21||0||0||0||0||10||4||46||25
|-
|[[Süper Lig 2024/25.|2024/25]].
|35||14||2||0|| colspan="2" |–||16||7||53||21
|-
! colspan="3" | Italija
! colspan="2" | Liga
! colspan="2" | [[Italijanski kup|Coppa Italia]]
! colspan="2" | Ostalo
! colspan="2" | [[UEFA]]
! colspan="2" | Ukupno
|-
|[[Serie A 2025/2026.|2025/26]].
| [[ACF Fiorentina|Fiorentina]]
| [[Serie A]]
|11||0||0||0|| colspan="2" |–||7||2||18||2
|-
! colspan="3" | Njemačka
! colspan="2" | Liga
! colspan="2" | [[DFB-Pokal]]
! colspan="2" | Ostalo
! colspan="2" | [[UEFA]]
! colspan="2" | Ukupno
|-
|[[2. Bundesliga 2025/2026.|2025/26]].
| [[FC Schalke 04|Schalke 04]]
| [[2. Bundesliga]]
|8||6|| colspan="2" |– || colspan="2" |–|| colspan="2" |–||8||6
|-
! rowspan="6" | Ukupno
! colspan="2" | Bosna i Hercegovina
!35||3||0||0|| colspan="2" |–||1||0||36||3
|-
! colspan="2" | Češka
!58||22||4||1|| colspan="2" |–||2||0||64||23
|-
! colspan="2" | Njemačka
!119||72||11||10|| colspan="2" |–||20||9||150||91
|-
! colspan="2" | Engleska
!130||50||13||4||12||11||31||6||186||71
|-
! colspan="2" | Italija
!279||107||18||3||2||1||80||41||379||152
|-
! colspan="2" | Turska
!71||35||2||0||0||0||26||11||99||46
|-
! colspan="3" | Ukupno
!692||289||48||18||14||12||160||67||914||386
|}
===Reprezentacija===
====Nastupi====
''Ažurirano: 26. marta 2026.''<ref name="transfermarkt.co.uk"/>
{| class="wikitable" style="text-align: center;"
|-
!Reprezentacija!!Godina!!Nastupi!!Golovi
|-
| rowspan="21" |[[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]]
|-
|2007.||7||1
|-
|2008.||6|||5
|-
|2009.||10||8
|-
|2010.||8||3
|-
|2011.||10||3
|-
|2012.||9||6
|-
|2013.||9||7
|-
|2014.||10||5
|-
|2015.||7||7
|-
|2016.||7||4
|-
|2017.||6||3
|-
|2018.||10||3
|-
|2019.||8||3
|-
|2020.||5||1
|-
|2021.||6||1
|-
|2022.||8||4
|-
|2023.||7||1
|-
|2024.||6||2
|-
|2025.||7||5
|-
|2026.||1||1
|-
! colspan="2" |Ukupno||147||73
|}
====Golovi====
Edin Džeko je dao 73 gola za reprezentaciju Bosne i Hercegovine na 147 nastupa i trenutni je rekorder nacionalnog tima po broju nastupa i datih golova.<ref>{{Cite web|url=http://www.rsssf.com/miscellaneous/dzeko-intlg.html|title=Edin Dzeko - International Goals, rsssf.com|access-date=1. 9. 2021}}</ref> Ispod je tabelarni prikaz svih golova Edina Džeke za seniorsku reprezentaciju Bosne i Hercegovine počevši od juna 2007. godine i njegovog debija za seniorski tim:
{| class="wikitable" style="text-align:center; font-size:85%;" width="100%"
|-
! width="3%" | #
! width="15%" | Datum
! width="25%" | Lokacija
! width="20%" | Protivnik
! width="5%" | Gol
! width="5%" | Rezultat
! width="27%" | Takmičenje
|-
| 1. || 2. juni 2007. || align="left" | [[Stadion "Asim Ferhatović Hase"|Koševo]], [[Sarajevo]] || align="left" | {{NOG|TUR}} || '''2'''–2 || 3–2 || [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2008.|Kvalifikacije za EP 2008]].
|-
| 2.
| rowspan="2" | 10. septembar 2008. || rowspan="2" align="left" | [[Stadion "Bilino polje"|Bilino polje]], [[Zenica]] || rowspan="2" align="left" | {{NOG|EST}} || '''5'''–0 || rowspan="2" | 7–0 || rowspan="2" | [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|Kvalifikacije za SP 2010]].
|-
| 3. || '''6'''–0
|-
| 4. || 11. oktobar 2008. || align="left" | [[Stadion BJK İnönü]], [[Istanbul]] || align="left" | {{NOG|TUR}} || '''1'''–0 || 1–2 || Kvalifikacije za SP 2010.
|-
| 5. || 15. oktobar 2008. || align="left" | [[Stadion "Bilino polje"|Bilino polje]], Zenica || align="left" | {{NOG|ARM}} || '''2'''–0 || 4–1 || Kvalifikacije za SP 2010.
|-
| 6. || 20. novembar 2008. || align="left" | [[Ljudski vrt]], [[Maribor]] || align="left" | {{NOG|SLO}} || '''3'''–1 || 4–3 || Prijateljska
|-
| 7. || 28. mart 2009. || align="left" | [[Stadion Fenix]], [[Genk]] || align="left" rowspan="3"| {{NOG|BEL}} || '''1'''–0 || 4–2 || Kvalifikacije za SP 2010.
|-
| 8. || rowspan="2" | 1. april 2009. || rowspan="2" align="left" | [[Stadion "Bilino polje"|Bilino polje]], Zenica || '''1'''–0 || rowspan="2" | 2–1 || rowspan="2" | Kvalifikacije za SP 2010.
|-
| 9. || '''2'''–0
|-
| 10. || 6. juni 2009. || align="left" |[[Stade Pierre de Coubertin (Cannes)|Stade Pierre de Coubertin]], [[Cannes]] || align="left" | {{NOG|OMA}} || '''1'''–0 || 2–1 || Prijateljska
|-
| 11. || rowspan="2" | 12. august 2009. || rowspan="2" align="left" | [[Stadion "Asim Ferhatović Hase"|Koševo]], Sarajevo || rowspan="2" align="left" | {{NOG|IRN}} || '''1'''–0 || rowspan="2" | 2–3 || rowspan="2" | Prijateljska
|-
| 12. || '''2'''–0
|-
| 13. || 10. oktobar 2009. || align="left" | [[A. Le Coq Arena]], [[Tallinn]] || align="left" | {{NOG|EST}} || '''1'''–0 || 2–0 || Kvalifikacije za SP 2010.
|-
| 14. || 14. oktobar 2009. || align="left" | Bilino polje, Zenica || align="left" | {{NOG|ŠPA}} || '''1'''–5 || 2–5 || Kvalifikacije za SP 2010.
|-
| 15. || 3. juni 2010. || align="left" | [[Commerzbank-Arena]], [[Frankfurt na Majni|Frankfurt]]|| align="left" | {{NOG|NJE}} || '''1'''–0 || 1–3 || Prijateljska
|-
| 16. || 3. septembar 2010. || align="left" |[[Stade Josy Barthel]], [[N6 road (Luxembourg)|Route d'Arlon]] || align="left" | {{NOG|LUX}} || '''3'''–0 || 3–0 || [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2012.|Kvalifikacije za EP 2012]].
|-
| 17. || 17. novembar 2010. || align="left" |[[Štadión Pasienky]], [[Bratislava]] || align="left" | {{NOG|SLK}} || '''3'''–1 || 3–2 || Prijateljska
|-
| 18. || 26. mart 2011. || align="left" | [[Stadion "Bilino polje"|Bilino polje]], Zenica || align="left" | {{NOG|RUM}} || '''2'''–1 || 2–1 || Kvalifikacije za EP 2012.
|-
| 19. || 7. oktobar 2011. || align="left" | [[Stadion "Bilino polje"|Bilino polje]], Zenica || align="left" | {{NOG|LUX}} || '''1'''–0 || 5–0 || Kvalifikacije za EP 2012.
|-
| 20. || 11. oktobar 2011. || align="left" | [[Stade de France]], [[Pariz]] || align="left" | {{NOG|FRA}} || '''1'''–0 || 1–1 || Kvalifikacije za EP 2012.
|-
| 21. || 1. juni 2012. || align="left" | [[Soldier Field]], [[Chicago]] || align="left" | {{NOG|MEX}} || '''1'''–1 || 1–2 || Prijateljska
|-
| 22. || rowspan="3" | 7. septembar 2012. || rowspan="3" align="left" | [[Stadion Rheinpark|Rheinpark]], [[Vaduz]] || rowspan="3" align="left" | {{NOG|LIH}} || '''5'''–0 || rowspan="3" | 8–1 || rowspan="3" | [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|Kvalifikacije za SP 2014]].
|-
| 23. || '''6'''–1
|-
| 24. || '''7'''–1
|-
| 25. || 11. septembar 2012. || align="left" | [[Stadion "Bilino polje"|Bilino polje]], Zenica || align="left" | {{NOG|LAT}} || '''4'''–1 || 4–1 || Kvalifikacije za SP 2014.
|-
| 26. || 16. oktobar 2012. || align="left" | [[Stadion "Bilino polje"|Bilino polje]], Zenica || align="left" | {{NOG|LIT}} || '''3'''–0 || 3–0 || Kvalifikacije za SP 2014.
|-
| 27. || rowspan="2" | 22. mart 2013. || rowspan="2" align="left" | [[Stadion "Bilino polje"|Bilino polje]], Zenica || rowspan="2" align="left" | {{NOG|GRČ}} || '''1'''–0 || rowspan="2" | 3–1 || rowspan="2" | Kvalifikacije za SP 2014.
|-
| 28. || '''3'''–0
|-
| 29. || 7. juni 2013. || align="left" | [[Stadion Skonto]], [[Riga]] || align="left" | {{NOG|LAT}} || '''5'''–0 || 5–0 || Kvalifikacije za SP 2014.
|-
| 30. || rowspan="2" | 14. august 2013. || rowspan="2" align="left" |[[Stadion "Asim Ferhatović Hase"|Koševo]], [[Sarajevo]] || rowspan="2" align="left" |{{NOG|SAD}} || '''1'''–0 || rowspan="2" |3–4 || rowspan="2" | Prijateljska
|-
| 31. || '''3'''–4
|-
| 32. || rowspan="2" | 11. oktobar 2013. || rowspan="2" align="left" |[[Stadion "Bilino polje"|Bilino polje]], Zenica || rowspan="2" align="left" |{{NOG|LIH}} || '''1'''–0 || rowspan="2" |4–1 || rowspan="2" | Kvalifikacije za SP 2014.
|-
| 33. || '''4'''–0
|-
| 34. || rowspan="2" | 31. maj 2014. || rowspan="2" align="left" |[[Edward Jones Dome]], [[Saint Louis|St. Louis]]|| rowspan="2" align="left" |{{NOG|OBS}} || '''1'''–0 || rowspan="2" |2–1 || rowspan="2" | Prijateljska
|-
| 35. || '''2'''–0
|-
| 36. || 25. juni 2014. || align="left" | Arena Fonte Nova, Salvador, Bahia || align="left" | {{NOG|IRN}} || '''1'''–0 || 3–1 || [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|SP 2014]].
|-
| 37. || 4. septembar 2014. || align="left" | [[Gradski stadion Tušanj|Tušanj]], [[Tuzla]] || align="left" | {{NOG|LIH}} || '''3'''–0 || 3–0 || Prijateljska
|-
| 38. || 13. oktobar 2014. || align="left" | [[Stadion "Bilino polje"|Bilino polje]], [[Zenica]] || align="left" | {{NOG|BEL}} || '''1'''–0 || 1–1 || [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2016.|Kvalifikacije za EP 2016]].
|-
| 39. || rowspan="3" | 28. mart 2015. || rowspan="3" align="left" | [[Nacionalni stadion (Andora)|Estadi Nacional]], [[Andorra la Vella]] || rowspan="3" align="left" | {{NOG|AND}} || '''1'''–0 || rowspan="3" | 3–0 || rowspan="3" | Kvalifikacije za EP 2016.
|-
| 40. || '''2'''–0
|-
| 41. || '''3'''–0
|-
| 42. || 12. juni 2015. || align="left" | [[Stadion "Bilino polje"|Bilino polje]], [[Zenica]] || align="left" | {{NOG|IZR}} || '''1'''–1 || 3–1 || Kvalifikacije za EP 2016.
|-
| 43. || 3. septembar 2015. || align="left" | [[Stadion kralja Baudouina]], [[Bruxelles]] || align="left" | {{NOG|BEL}} || '''1'''–0 || 1–3 || Kvalifikacije za EP 2016.
|-
| 44. || 6. septembar 2015. || align="left" | [[Stadion "Bilino polje"|Bilino polje]], [[Zenica]] || align="left" | {{NOG|AND}} || '''2'''–0 || 3–0 || Kvalifikacije za EP 2016.
|-
| 45. || 13. novembar 2015. || align="left" | [[Stadion "Bilino polje"|Bilino polje]], [[Zenica]] || align="left" | {{NOG|IRS}} || '''1'''–1 || 1–1 || Kvalifikacije za EP 2016.
|-
| 46. || 29. mart 2016. || align="left" | [[Letzigrund]], [[Zürich]] || align="left" | {{NOG|ŠVI}} || '''1'''–0 || 2–0 || Prijateljska
|-
| 47. || 6. septembar 2016. || align="left" | [[Stadion "Bilino polje"|Bilino polje]], [[Zenica]] || align="left" | {{NOG|EST}} || '''2'''–0 || 5–0 || [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|Kvalifikacije za SP 2018]].
|-
| 48. || rowspan="2" | 10. oktobar 2016. || rowspan="2" align="left" |[[Stadion "Bilino polje"|Bilino polje]], [[Zenica]] || rowspan="2" align="left" |{{NOG|KIP}} || '''1'''–0 || rowspan="2" |2–0 || rowspan="2" | [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|Kvalifikacije za SP 2018]].
|-
| 49. || '''2'''–0
|-
| 50. || 28. mart 2017. || align="left" | [[Elbasan Arena]], [[Elbasan]] || align="left" | {{NOG|ALB}} || '''1'''–0 || 2–1 || Prijateljska
|-
| 51. || rowspan="2" | 3. septembar 2017. || rowspan="2" align="left" |[[Estádio Algarve]], [[Faro]] || rowspan="2" align="left" |{{NOG|GIB}} || '''1'''–0 || rowspan="2" |4–0 || rowspan="2" | [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|Kvalifikacije za SP 2018]].
|-
| 52. || '''4'''–0
|-
| 53. || 11. septembar 2018. || align="left" | [[Stadion "Bilino polje"|Bilino polje]], [[Zenica]] || align="left" | {{NOG|AUT}} || '''1'''–0 || 1–0 || [[UEFA Liga nacija 2018/2019.]]
|-
| 54. || rowspan="2" | 15. oktobar 2018. || rowspan="2" align="left" |[[Stadion Grbavica|Grbavica]], [[Sarajevo]] || rowspan="2" align="left" |{{NOG|SJI}} || '''1'''–0 || rowspan="2" |2–0 || rowspan="2" | UEFA Liga nacija 2018/2019.
|-
| 55. || '''2'''–0
|-
|56.
|11. juni 2019.
|align="left"|[[Stadion "Juventus"]], [[Torino]]
|align="left"|{{ZD|Italija}} [[Nogometna reprezentacija Italije|Italija]]
|'''1'''–0
|1–2
|[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2020 - grupa J|Kvalifikacije za EP 2020.]]
|-
|57.
|5. septembar 2019.
|align="left"|[[Stadion "Bilino polje"|Bilino polje]], [[Zenica]]
|align="left"|{{ZD|Lihtenštajn}} [[Nogometna reprezentacija Lihtenštajna|Lihtenštajn]]
|'''3'''–0
|5–0
|Kvalifikacije za EP 2020.
|-
|58.
|8. septembar 2019.
|align="left"|[[Stadion Republikanski Vazgen Sargisjan]], [[Jerevan]]
|align="left"|{{ZD|Armenija}} [[Nogometna reprezentacija Armenije|Armenija]]
|'''1'''–1
|2–4
|Kvalifikacije za EP 2020.
|-
|59.
|4. septembar 2020.
|align="left"|[[Stadion Artemio Franchi]], [[Firenca]]
|align="left"|{{ZD|Italija}} [[Nogometna reprezentacija Italije|Italija]]
|'''1'''–0
|1–1
|[[UEFA Liga nacija 2020/2021.]]
|-
|60.
|1. septembar 2021.
|align="left"|[[Stadion de la Meinau]], [[Strasbourg]]
|align="left"|{{ZD|Francuska}} [[Nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]]
|'''1'''–0
|1–1
|[[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|Kvalifikacije za SP 2022]].
|-
|61.
|29. mart 2022.
|align="left"|[[Stadion "Bilino polje"|Bilino polje]], [[Zenica]]
|align="left"|{{ZD|Luksemburg}} [[Nogometna reprezentacija Luksemburga|Luksemburg]]
|'''1'''–0
|1–0
|Prijateljska
|-
| 62.
| rowspan="2" | 14. juni 2022.
| rowspan="2" align="left" |[[Stadion "Bilino polje"|Bilino polje]], [[Zenica]]
| rowspan="2" align="left" |{{NOG|FIN}} || '''2'''–2
| rowspan="2" |3–2
| rowspan="3" | [[UEFA Liga nacija 2022/2023.]]
|-
| 63. || '''3'''–2
|-
|64.
|26. septembar 2022.
|align="left"|[[Stadion Rapid-Giulești]], [[Bukurešt]]
|align="left"|{{ZD|Rumunija}} [[Nogometna reprezentacija Rumunije|Rumunija]]
|'''1'''–2
|1–4
|-
|65.
|8. septembar 2023.
|align="left"|[[Stadion "Bilino polje"|Bilino polje]], [[Zenica]]
|align="left"|{{ZD|Lihtenštajn}} [[Nogometna reprezentacija Lihtenštajna|Lihtenštajn]]
|'''1'''–0
|2–1
|[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2024 – grupa J|Kvalifikacije za EP 2024.]]
|-
|66.
|7. septembar 2024.
|align="left"|[[Philips Stadion]], [[Eindhoven]]
|align="left"|{{ZD|Nizozemska}} [[Nogometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemska]]
|'''2'''–3
|2–5
| [[UEFA Liga nacija 2024/2025.]]
|-
|67.
|11. oktobar 2024.
|align="left"|[[Stadion "Bilino polje"|Bilino polje]], [[Zenica]]
|align="left"|{{ZD|Njemačka}} [[Nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]]
|'''1'''–2
|1–2
| UEFA Liga nacija 2024/2025.
|-
|68.
|7. juni 2025.
| align="left" |[[Stadion "Bilino polje"|Bilino polje]], [[Zenica]]
| align="left" rowspan="3"|{{NOG|SMR}}
|'''1'''–0
|1–0
| rowspan="6" | [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Kvalifikacije za SP 2026.]]
|-
| 69.
| rowspan="2" | 6. septembar 2025.
| rowspan="2" align="left" |[[Stadion San Marino]], [[Serravalle]]
| '''2'''–0
| rowspan="2" |6–0
|-
| 70. || '''3'''–0
|-
|71.
|9. septembar 2025.
| align="left" |[[Stadion "Bilino polje"|Bilino polje]], [[Zenica]]
| align="left" |{{NOG|Austrija}}
|'''1'''–1
|1–2
|-
|72.
|15. novembar 2025.
| align="left" |[[Stadion "Bilino polje"|Bilino polje]], [[Zenica]]
| align="left" |{{NOG|Rumunija}}
|'''1'''–1
|3–1
|-
|73.
|26. mart 2026.
| align="left" |[[Stadion "Cardiff City"]], [[Cardiff]]
| align="left" |{{NOG|Vels}}
|'''1'''–1
|1–1
|}
==Uspjesi, nagrade i priznanja==
[[Datoteka:Dzeko FA Cup.jpg|desno|mini|Džeko s osvojenim peharom [[FA kup]]a]]
*Najbolji strani igrač češke lige.
*8 nominacija u timu kola u Prvoj češkoj ligi.
*Drugi najbolji strijelac češke lige.
*Proglašen za najboljeg napadača jesenjeg dijela njemačke Bundeslige (2007/2008) od strane njemačkog internet portala ''sportal.de''.
*Sa [[VfL Wolfsburg]]om u sezoni [[Nogometna Bundesliga 2008/2009.|2008/09.]] osvojio prvenstvo, postigavši 26 golova, čime je postao drugi strijelac lige. On i [[Grafite]] postigli su 54 gola u toj sezoni, čime su postali rekorderi Bundeslige.
*Izabran od njemačkih profesionalaca za najboljeg igrača Bundeslige 2009.<ref>{{Cite web|url=http://www.handelsblatt.com/journal/fussball/dzeko-zum-besten-feldspieler-gewaehlt;2319429|title=Dzeko zum besten feldspieler gewaehlt|access-date=18. 8. 2016|archive-date=5. 6. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090605113353/http://www.handelsblatt.com/journal/fussball/dzeko-zum-besten-feldspieler-gewaehlt;2319429|url-status=dead}}</ref>
*Najbolji strijelac [[DFB-Pokal]]a 2008/2009.
*Drugi strijelac kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2010. sa 9 golova.
*Najbolji strijelac Bundeslige sa 22 gola u sezoni 2009/10.
*Idol nacije 2009. i 2010. godine po izboru portala ''SportSport.ba''.<ref>{{Cite web|url=http://transfermarkt.de/de/edin-dzeko/erfolge/spieler_28396.html|title=Edin Dzeko erfolge spieler|access-date=18. 8. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20130703211256/http://www.transfermarkt.de/de/edin-dzeko/erfolge/spieler_28396.html|archive-date=3. 7. 2013|url-status=dead}}</ref>
*Osvojio [[Engleska|engleski]] [[FA kup]] s [[Manchester City FC|Manchester Cityjem]] u sezoni 2010/2011.
*"Etihad igrač mjeseca" – januar i august 2011.
*Igrač mjeseca engleske [[Premijer liga Engleske|Premijer lige]] – august 2011.
*Osvajač Premijer lige sa Manchester Cityjem u sezonama [[Premier League 2011/2012.|2011/12.]] i [[Premier League 2013/2014.|2013/14.]]
*Dobitnik je [[Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva|Šestoaprilske nagrade Sarajeva]] za 2013.<ref>{{Cite web|url=http://www.slobodnaevropa.org/archive/news/20130329/500/500.html?id=24942606|title=Džeko i Dječje SOS selo dobitnici Šestoaprilske nagrade Sarajeva|access-date=18. 8. 2016}}</ref>
*Najbolji strijelac [[Serie A]] sa 29 golova u sezoni 2016/17.
*[[AS Roma|Romin]] igrač sezone [[Serie A 2017/2018.|2017/18.]] prema izboru navijača.<ref>{{Cite web|url=http://www.asroma.com/en/news/2018/5/edin-dzeko-is-roma-s-player-of-the-season-|title=Edin Dzeko is Roma's Player of the Season!|last=|first=|date=|website=www.asroma.com|publisher=|language=en|access-date=12. 9. 2018}}{{Mrtav link}}</ref>
*Osvajač [[Italijanski kup|Coppa Italie]] sa [[FC Inter Milano|Interom]] 2022. i 2023.
*Finalista [[UEFA Liga prvaka|UEFA Lige prvaka]] sa Interom u sezoni 2022/23.
==Napomene==
{{Napomene}}
==Reference==
{{Refspisak|2}}
==Vanjski linkovi==
{{Commonscat|Edin Džeko}}
*{{Službeni website|http://www.edindzeko.ba/}}
*{{NFT player|pid=21523}}
*{{FIFA igrač|300409}}
*{{UEFA igrač|72048}}
*[http://www.espnfc.com/player/102337/edin-dzeko Edin Džeko] na espnfc.com
*[http://mcfc.co.uk/Teams/First-team/Strikers/Edin-Dzeko Edin Džeko] na mcfc.co.uk
*[http://www.transfermarkt.de/edin-dzeko/profil/spieler/28396 Edin Džeko] na transfermarkt.de
*[http://balkans.aljazeera.net/video/oni-pobjeduju-edin-dzeko Intervju s Edinom Džekom], serijal ''Oni pobjeđuju'', [[Al Jazeera Balkans]], 9. 5. 2013.
*[https://www.youtube.com/watch?v=UrR7m28Wf6c Razgovor s Edinom Džekom], serijal ''(Ne)uspjeh prvaka s [[Mario Stanić|Mariom Stanićem]]'', 17. 8. 2023. ([[YouTube]])
{{Navkutije
|ime = Sastavi Bosne i Hercegovine
|naslov = Sastavi Bosne i Hercegovine
|naslovstil = background-color:#070db5; color:#ffd700; border: solid 1px #ffff00;
|podaci1 =
{{Sastav Bosne i Hercegovine na SP 2014. u nogometu}}
}}
{{Navkutije
|ime = Nagrade
|naslov = Nagrade
|naslovstil = background-color:gold; color:black; border: solid 1px #000;
|podaci1 =
{{Idol nacije}}
{{Najbolji strijelci Bundeslige}}
{{Najbolji strijelci Serie A}}
{{Najbolji strijelci UEFA Evropske lige}}
{{Sportista godine Bosne i Hercegovine}}
}}
{{DEFAULTSORT:Džeko, Edin}}
[[Kategorija:Rođeni 1986.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]
[[Kategorija:Sportisti iz Sarajeva]]
[[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta u Sarajevu]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]]
[[Kategorija:Nogometaši Željezničara]]
[[Kategorija:Nogometaši FK Teplice]]
[[Kategorija:Nogometaši FK Ústí nad Labem]]
[[Kategorija:Nogometaši VfL Wolfsburga]]
[[Kategorija:Nogometaši Manchester Cityja]]
[[Kategorija:Nogometaši Rome]]
[[Kategorija:Nogometaši Inter Milana]]
[[Kategorija:Nogometaši Fenerbahçea]]
[[Kategorija:Nogometaši Fiorentine]]
[[Kategorija:Nogometaši Schalkea]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2014.]]
[[Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade]]
[[Kategorija:Sportista godine Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti 21. vijeka]]
tcxnf60y7opz3tgexyhguc8ipwpbxbo
Hermann Emil Fischer
0
17960
3819858
3793881
2026-03-26T13:52:32Z
Panasko
146730
[[Kategorija:Hemija ugljikohidrata]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)
3819858
wikitext
text/x-wiki
[[Datoteka:Hermann Emil Fischer. Photograph by Atelier Victoria, 1895. Wellcome V0027668 (cropped).jpg|mini|''Hermann Emil Fischer'']]
{{U začetku}}
'''Hermann Emil Fischer''' ([[Euskirchen]], 9. oktobar 1852 – [[Berlin]], 15. juli 1919) bio je [[Njemačka|njemački]] biohemičar.<ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/biography/Emil-Fischer|title=Emil Fischer {{!}} German chemist|website=Encyclopedia Britannica|language=en|access-date=10. 12. 2018}}</ref>
Dobitnik je [[Nobelova nagrada za hemiju|Nobelove nagrade za hemiju]] 1902. za proučavanje [[šećer]]a i grupe [[purin]]a.<ref>{{Cite web|url=https://www.nobelprize.org/prizes/chemistry/1902/fischer/facts/|title=The Nobel Prize in Chemistry 1902|website=NobelPrize.org|language=en-US|access-date=10. 12. 2018}}</ref>
== Reference ==
{{Refspisak|}}
{{stub-nobel}}
{{Commonscat}}
{{Nobelova nagrada za hemiju}}
[[Kategorija:Rođeni 1852.|Fisher, Hermann Emil]]
[[Kategorija:Umrli 1919.|Fisher, Hermann Emil]]
[[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za hemiju|Fisher, Hermann Emil]]
[[Kategorija:Njemački hemičari|Fisher, Hermann Emil]]
[[Kategorija:Hemija ugljikohidrata]]
i788v7p6dw4mijmrlk16katafjrr8x6
Galeon
0
19752
3820054
3623162
2026-03-26T20:19:49Z
Palapa
383
3820054
wikitext
text/x-wiki
[[Datoteka:Spanish Galleon.jpg|mini|desno|Španski galeon|233x233piksel]]
'''Galeon'''<ref>{{Cite web|url=https://www.ebsco.com/|title=Evolution of the Galleon {{!}} History {{!}} Research Starters {{!}} EBSCO Research|website=EBSCO|language=en|access-date=2026-03-26}}</ref> ili '''galijun''' je naziv za veliki [[trgovački brod|trgovački]] [[jedrenjak]] koji se u [[16. vijek]]u razvio od [[karaka|karake]] i [[karavela|karavele]].
Iako je u pravilu služio za prijevoz putnika i robe, obično je bio dobro naoružan radi zaštite od [[pirat]]a i [[gusar]]a. Obično su imali tri do četiri jarbola. Galeoni su svoj najveći vrhunac doživjeli u 17. vijeku kada su osim kao trgovački korišteni i kao ratni brodovi. Mnogi su galeoni potonuli u olujama na Karipskom moru dok su plovili prema Evropi.
S mora su počeli nestajati početkom [[18. vijek]]a.
{{Commonscat|Galleons}}
== Reference ==
{{Refspisak}}
== Vanjski linkovi ==
* [https://www.worldhistory.org/Galleon/ Galleon - Enciklopedija svjetske historije]
* [http://rgssamachupicchu.blogspot.com.au/2016/05/action-off-cartagena-1708-oil-by-samuel.html olupina San Joséa, 1708. Kraljevsko geografsko društvo Južne Australije]
* [https://web.archive.org/web/20070927025904/http://www.greatgridlock.net/Sqrigg/squrig2.html Razvoj broda s potpunom taktilnom opremom od karake do broda s potpunom taktilnom opremom]
{{Normativna kontrola}}
[[Kategorija:Drevni brodovi]]
[[Kategorija:Jedrenjaci]]
97f5ofzgxrm35ihyv8tr3nzd7i3hen7
Inercija
0
20142
3819875
3492665
2026-03-26T13:58:25Z
Panasko
146730
[[Kategorija:Brzina]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)
3819875
wikitext
text/x-wiki
{{Nedostaju izvori}}
{{Klasična mehanika}}
{{FizikaPortal}}
'''Inercija''' ili tromost je jedno od osnovnih osobina svih čestica u svemiru koje imaju masu, tj. [[masa]] je mjera inercije tijela. Ta se osobina manifestuje kao opiranje tijela promjeni stanja kretanja, što je izrečeno prvim [[Newtonovi zakoni|Newtonovim]] zakonom.
U osnovi, to znači da bi se tijelu promijenio intenzitet [[brzina|brzine]] i/ili smjer brzine, na to tijelo mora djelovati [[sila]]. Uočimo da za promjenu smjera kretanja nije potrebna i promjena intenziteta brzine. Opiranje promjeni stanja kretanja očituje se u pojavi '''inercijalne sile''' koju tijelo "osjeća" prilikom ubrzavanja i/ili prilikom kretanja po nepravolinijskoj putanji.
Dobar ilustrativni primjer za slučaj promjene intenziteta brzine je vožnja u automobilu. Svi znaju iz iskustva da prilikom ubrzavanja u automobilu naše tijelo biva pritisnuto uz sjedalo, kao da nas nešto vuče prema natrag, dok prilikom usporavanja nastavljamo s kretanjem prema vjetrobranskom staklu, kao da nas nešto vuče prema naprijed. Efekat je izraženiji što je veća masa tijela i/ili promjena brzine, tj. [[ubrzanje]].
Vektor inercijalnih sila uvijek gleda u suprotnom smjeru od vektora ubrzanja, a intezitet je jednak <math>\mathbf{}F_{in}=m*a</math>. Inercijalne sile su po prirodi masene (volumenske) sile (za razliku od kontaktnih). Takve sile "prožimaju" tijelo u cijeloj njegovoj masi (volumenu) jer djeluju na svaku njegovu česticu; u biti, priroda inercijalnih sila se ni po čemu ne razlikuje od [[Gravitacija|gravitacijskih]], osim što su im uzroci različiti.
Neke inercijalne sile su od posebnog značaja u analizi kretanja pa imaju i posebno ime: centrifugalna sila, Coriolisova sila.
Masa tijela je prikladna veličina za mjeru inercije samo kod razmatranja kretanja koje uključuje translaciju, međutim, inercijalni efekti se pojavljuju i kod čistog rotacijskog kretanja (stalno mijenjanje smjera kretanja). Sama masa u takvom slučaju nije dovoljno dobra veličina pa se uvodi pojam '''inercijalnog momenta'''. Inercijalni moment se definiše kao
::::<math>\mathbf{}M_{in}=J\epsilon</math>
gdje je <math>\mathbf{}J</math> [[moment inercije]], a <math>\mathbf{\epsilon}</math> je [[ugaono ubrzanje]] u ['''rad/s<sup>2</sup>''']. Ova je formula potpuna rotacijska analogija formule <math>\mathbf{}F=ma</math>.
Inercijalni moment se može naći i kao moment inercijalne sile za osu rotacije gdje se vektor tog momenta može naći pomoću vektorskog proizvoda.
::::<math>\mathbf{}M_{in}=r \times F_{in}</math>
gdje je <math>\mathbf{}r</math> vektor najkraće udaljenosti pravca vektora inercijalne sile od osi rotacije usmjeren od osi prema [[Sila|sili]].
== Također pogledajte ==
* [[Opća teorija relativnosti]]
* [[Kinetička energija]]
* [[Newtonovi zakoni kretanja]]
* [[Klasična mehanika]]
* [[Posebna teorija relativnosti]]
[[Kategorija:Mehanika]]
[[Kategorija:Brzina]]
6r9repzp44tfkoqu32vwuid4zpmnvky
Nomadi
0
20370
3819923
3807371
2026-03-26T14:40:35Z
Panasko
146730
[[Kategorija:Kulturološka antropologija]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)
3819923
wikitext
text/x-wiki
{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:Touareg1.jpg|mini|201x201px|[[tuareg|Tuarezi]] ]]
'''Nomadima''' ([[grčki]] nomás, mjesto ispaše) se nazivaju ljudi i društva koji zbog kulturoloških, ekonomskih ili drugih uvjerenja nisu prihvatili sjedalački način života. Nomadski način života je uvjetovan [[stočarstvo]]m, [[lov]]om i [[ribolov]]om - postoje i [[morski nomad]]i.
Niz savremenih načina življenja odbijaju nomadske tradicije, pa udjel nomadskog načina života u industrijskim zemljama jako opada. Mnoga takva društva su danas u svojoj egzistenciji (ili u najmanju ruku u njihovom načinu života) ugrožena, jer se njihova prava na zemlju vrlo teško mogu odbraniti u odnosu sa njihovim sjedilačkim susjedima. Tek u novije vrijeme se pokušava proučiti njihova prošlost i sadašnjost.
{{Commonscat|Nomads}}
== Reference ==
{{Refspisak}}
== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}
[[Kategorija:Kultura]]
[[Kategorija:Narodi]]
[[Kategorija:Kulturološka antropologija]]
q1oxjig6fn1p0j93c81kbu4txj0dwvv
3820069
3819923
2026-03-26T20:40:21Z
Palapa
383
/* Vanjski linkovi */
3820069
wikitext
text/x-wiki
[[Datoteka:Touareg1.jpg|mini|201x201px|[[tuareg|Tuarezi]] ]]
'''Nomadima'''<ref>{{Cite book|url=https://repub.eur.nl/pub/37251/Chatty1972StructuralForcesOfPastoralNomadism-_IssOccPap16.pdf|title=OCCASION LP PERS}}</ref> ([[grčki]] nomás, mjesto ispaše) se nazivaju ljudi i društva koji zbog kulturoloških, ekonomskih ili drugih uvjerenja nisu prihvatili sjedalački način života. Nomadski način života je uvjetovan [[stočarstvo]]m, [[lov]]om i [[ribolov]]om - postoje i [[morski nomad]]i.
Niz savremenih načina življenja odbijaju nomadske tradicije, pa udjel nomadskog načina života u industrijskim zemljama jako opada. Mnoga takva društva su danas u svojoj egzistenciji (ili u najmanju ruku u njihovom načinu života) ugrožena, jer se njihova prava na zemlju vrlo teško mogu odbraniti u odnosu sa njihovim sjedilačkim susjedima. Tek u novije vrijeme se pokušava proučiti njihova prošlost i sadašnjost.
{{Commonscat|Nomads}}
== Reference ==
{{Refspisak}}
== Vanjski linkovi ==
* http://imuhar.eu/sitemedia/unimog_data/20111129_001431/20140321161311_fischer-research-and-nomads.pdf
{{Normativna kontrola}}
[[Kategorija:Kultura]]
[[Kategorija:Narodi]]
[[Kategorija:Kulturološka antropologija]]
ed4l0ofo188nva2t6bf93y0ve152fyf
Kategorija:Saobraćaj
14
21365
3819980
3764759
2026-03-26T14:48:01Z
Panasko
146730
[[Kategorija:Ljudske aktivnosti]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)
3819980
wikitext
text/x-wiki
{{Kategorija|Saobraćaj}}
U ovoj kategoriji se nalaze članci koji se odnose na saobraćajne teme.
{{Commonscat|Transport}}
[[Kategorija:Privreda]]
[[Kategorija:Fizikalni sistemi|Saobraćaj]]
[[Kategorija:Ljudske aktivnosti]]
0d9h2eg93uy0pstmv68usnxmrdor0hm
Kategorija:Fotografija
14
21550
3819966
3811509
2026-03-26T14:47:16Z
Panasko
146730
[[Kategorija:Ljudske aktivnosti]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)
3819966
wikitext
text/x-wiki
{{Kategorija|Fotografija}}
{{Commonscat|Photography}}
[[Kategorija:Umjetnost]]
[[Kategorija:Prikazivanje]]
[[Kategorija:Ljudske aktivnosti]]
s0jfk9kozzao2cb6tuheflyit1aa9s9
PlayStation
0
21699
3820052
3808088
2026-03-26T20:13:45Z
Palapa
383
/* Vanjski linkovi */
3820052
wikitext
text/x-wiki
[[Datoteka:PlayStation 1, 2 and 3.jpg|mini|desno|266x266px|PlayStation 1, 3 i 2]]
'''PlayStation''' je porodica [[igraća konzola|igraćih konzola]] koju proizvodi [[Sony]].<ref>{{Cite web|url=https://www.playstation.com/en-us/corporate/about-us/|title=About Us|website=PlayStation|language=en-US|access-date=2026-03-26}}</ref> Konzola je izašla u decembru 1994. godine u Japanu. Do 2005. godine prodana je u 100 miliona primjeraka. Ova konzola je postala sinonim i uzor za druge konzole koje su se pojavile u kasnom 20. vijeku.
PlayStation je zbog svoje popularnosti postala sinonim za igraće konzole u popularnoj kulturi, te se pojavila na mnogo filmova i TV serija (Prijatelji).
== Spisak konzola ==
* [[PlayStation Portable]] (PSP)
* [[PlayStation (konzola)|PlayStation 1]] (PS1)
* [[PlayStation 2]] (PS2)
* [[PlayStation 3]] (PS3)
* [[PlayStation 4]] (PS4)
* [[PlayStation 5]] (PS5)
== Reference ==
{{Refspisak}}
== Vanjski linkovi ==
* {{Commonscat-inline}}
* https://www.britannica.com/topic/PlayStation
{{Normativna kontrola}}
[[Kategorija:Igraće konzole]]
q481eirx5r1pzfahyj141lmetqwbto0
Kategorija:Poljoprivreda
14
22063
3819929
2199783
2026-03-26T14:43:20Z
Panasko
146730
[[Kategorija:Ljudske aktivnosti]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)
3819929
wikitext
text/x-wiki
{{Kategorija|Poljoprivreda}}
Članci vezani za [[poljoprivreda|poljoprivredu]].
{{Commonscat|Agriculture}}
[[Kategorija:Privreda]]
[[Kategorija:Tehnologija]]
[[Kategorija:Ljudske aktivnosti]]
791vys9ya8o4jwsbtmj3tqd6o3gj03t
Migracija stanovništva
0
23785
3819903
3607120
2026-03-26T14:35:22Z
Panasko
146730
[[Kategorija:Antropologija]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)
3819903
wikitext
text/x-wiki
[[Datoteka:Annual Net Migration Rate 2015–2020.svg|mini|368x368piksel|Godišnja stopa migracije za period 2015-2020]]
'''Migracija''' ({{jez-la|migratio}} – seoba, selidba) kretanje je ljudi sa jednog mjesta na drugo s namjerom, trajnog ili privremenog, naseljavanja na novoj lokaciji (geografskoj regiji). Kretanje može biti na velikim daljinama i iz jedne države u drugu, a moguća je i [[unutrašnja migracija]]; ovo je dominantan oblik migracije na globalnom nivou.<ref>{{Cite web|url=https://worldmigrationreport.iom.int/|title=World Migration Report|website=worldmigrationreport.iom.int|access-date=15. 1. 2022}}</ref> Ljudi mogu migrirati kao pojedinci, u porodičnim ili u [[Masovna migracija|velikim grupama]].<ref>{{Cite web|url=http://migrationsmap.net/|title=Migrations Map: Where are migrants coming from? Where have migrants left?|date=11. 2. 2016|website=web.archive.org|access-date=15. 1. 2022|archive-date=11. 2. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160211025416/http://migrationsmap.net/|url-status=bot: unknown}}</ref> Postoje četiri glavna oblika migracije: [[invazija]], [[osvajanje]], [[kolonizacija]] i [[imigracija]].<ref>{{Cite book|last=Caves|first=Roger W.|url=http://archive.org/details/encyclopediacity00cave|title=Encyclopedia of the city|date=2005|publisher=London ; New York : Routledge|others=Library Genesis|isbn=978-0-415-25225-6}}</ref>
Osoba koja se iseli iz svog doma zbog [[Prisilno raseljavanje|prisilnog raseljavanja]] (poput prirodne katastrofe ili građanskog poremećaja) može se opisati kao raseljena osoba ili, ako ostane u matičnoj državi, [[interno raseljena osoba]]. Osoba koja traži utočište u drugoj državi može, ako je razlog odlaska iz matične države politički, vjerski ili neki drugi oblik progona, podnijeti službenu molbu toj državi u kojoj se traži utočište, a zatim se obično opisuje kao [[tražitelj azila]]. Ako ova aplikacija bude uspješna, pravni status ove osobe postaje status [[Izbjeglica|izbjeglice]].
U savremenom dobu, upravljanje migracijama je bilo usko povezano sa državnim suverenitetom. Države zadržavaju moć odlučivanja o ulasku i boravku nedržavljana, jer migracija izravno utječe na neke od ključnih elemenata države. Bilateralni i multilateralni aranžmani su obilježja upravljanja migracijama, a postoji nekoliko globalnih aranžmana u obliku međunarodnih ugovora u kojima su države postigle sporazum o primjeni ljudskih prava i srodnim odgovornostima država u određenim područjima.
== Uzroci ==
Uzroci migracija mogu biti:
# ''prirodni'' – epidemije, vremenske nepogode, katastrofe
# ''društveni'' – ratovi, politička nestabilnost, vjerska netrepeljivost
# ''ekonomski'' – glad, siromaštvo, težnja za boljim uslovima života
Posljedica migracija jeste prvenstveno promjena u prostornom razmještaju stanovništva, odnosno gomilanje stanovništva u gradovima i industrijskim područjima, dok na drugoj strani sela gube stanovništvo.
== Vrste ==
Vrste migracija:
# unutrašnje i vanjske
# konačne i privremene
# dobrovoljne i prisilne
# ekonomske i neekonomske
== Reference ==
{{Refspisak}}
== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Human migration}}
[[Kategorija:Demografija]]
[[Kategorija:Antropologija]]
kzedt1amctstdfa0f3o8qjwgcp9zuyf
Kategorija:Lov
14
23875
3819951
3794646
2026-03-26T14:45:43Z
Panasko
146730
[[Kategorija:Ljudske aktivnosti]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)
3819951
wikitext
text/x-wiki
{{Kategorija|Lov}}
{{Commons|Category:Hunting}}
Spisak članaka vezanih za [[lov]].
{{Commonscat|Hunting}}
[[Kategorija:Sport]]
[[Kategorija:Krvavi sportovi]]
[[Kategorija:Ljudske aktivnosti]]
m4lajl2f4x8zpqyh9hepw8u2h1wvbvd
Kategorija:Ribolov
14
23882
3819947
2043930
2026-03-26T14:44:52Z
Panasko
146730
[[Kategorija:Ljudske aktivnosti]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)
3819947
wikitext
text/x-wiki
{{Kategorija|Ribolov}}
{{Commons|Category:Fishing}}
Spisak članaka vezanih za [[Ribolov|ribolov]].
{{Commonscat|Fishing}}
[[Kategorija:Hobiji]]
[[Kategorija:Sport]]
[[Kategorija:Ljudske aktivnosti]]
2g6nwo1rn7pe1vtk4xlo7lkdhanpvwj
.io
0
24621
3820050
3806765
2026-03-26T20:11:25Z
Palapa
383
3820050
wikitext
text/x-wiki
'''.io''' je [[Najviši internet domen|najviši]] [[Internet]] [[Internet domena|domen]] za [[Britanski teritorij Indijskog okeana]].<ref name="whois">{{en simbol}} [http://www.iana.org/root-whois/io.htm IANA .io whois informacija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060924185059/http://www.iana.org/root-whois/io.htm |date=24. 9. 2006 }}, na iana.org.</ref>
Domenom upravlja [[Internet Computer Bureau]] Ltd, [[registar naziva domena]], a usluge registra pruža [[Name.com]].<ref>{{Cite web|url=https://nic.io/|title=NIC.IO - Zvanični Registar .IO domena i centar za mrežne informacije|website=nic.io|access-date=2023-12-05}}</ref>
== Također pogledajte ==
* [[Spisak najviših internetskih domena|Spisak ostalih najviših internetskih domena]]
== Reference ==
{{refspisak}}
== Vanjski linkovi ==
* [http://www.iana.org/domains/root/db Spisak najviših domena], na ''iana.org''.
{{Državni Internet domeni}}
[[Kategorija:Najviši državni domeni|I]]
[[Kategorija:Ujedinjeno Kraljevstvo]]
rven53g5xs4wrsn37mwuco0vnvkl0tb
Pontiac (automobil)
0
24903
3820064
2839764
2026-03-26T20:31:28Z
Palapa
383
/* Vanjski linkovi */
3820064
wikitext
text/x-wiki
{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:Pontiac logo.png|150p|mini]]
'''Pontiac''' je [[Sjedinjene Američke Države|američki]] proizvođač automobila i dio koncerna [[General Motors]].
Kompaniju je osnovao General Motors [[1926]]. godine kao jeftiniju varijantu [[Oakland (automobil)|Oaklanda]], a danas se njezi automobili prodaju u SAD-u, [[Kanada|Kanadi]] i [[Meksiko|Meksiku]].
== Aktuelni modeli ==
* [[Pontiac G6|G6]]
* [[Pontiac Grand Prix|Grand Prix]]
* [[Pontiac GTO|GTO]]
* [[Pontiac Solstice|Solstice]]
* [[Pontiac SV6|SV6]]
* [[Pontiac Torrent|Torrent]]
* [[Pontiac Vibe|Vibe]]
== Također pogledajte ==
* [[Pontiac Montana]]
== Reference ==
{{Refspisak}}
== Vanjski linkovi ==
* [http://www.pontiac.com/ Službene internet stranice]
{{Commonscat|Pontiac vehicles}}{{Normativna kontrola}}
[[Kategorija:Proizvođači automobila]]
[[Kategorija:Američki proizvođači automobila]]
hi53jx4nzqowxdhnejt8dfgnewnegj3
Analogija (čvor)
0
25965
3820038
3735459
2026-03-26T19:58:00Z
Palapa
383
Palapa premjestio je stranicu [[Analogija]] na [[Analogija (čvor)]] bez ostavljanja preusmjerenja
3735459
wikitext
text/x-wiki
{{mson|Analogija}}
*[[Analogija (retorika)]]
*[[Analogija (filozofija)]]
*[[Analogija (biologija)]]
*[[Analogija (pravo)]]
{{višeznačnica}}
c4plh78xon4uvkgo0d9r22vlqsmg4l9
3820041
3820038
2026-03-26T20:00:01Z
Palapa
383
3820041
wikitext
text/x-wiki
{{mson|Analogija}}
*[[Analogija (retorika)]]
*[[Analogija (filozofija)]]
*[[Analogija (biologija)]]
*[[Analogija (pravo)]]
*[[Analogija (logička metoda)]]
{{višeznačnica}}
nu6yabapr7g94d0mj8kthntq1wx1h2t
3820042
3820041
2026-03-26T20:01:15Z
Palapa
383
3820042
wikitext
text/x-wiki
{{mson|Analogija}}
*[[Analogija (retorika)]]
*[[Analogija (filozofija)]]
*[[Analogija (biologija)]]
*[[Analogija (pravo)]]
*[[Analogija]] (logička metoda)
{{višeznačnica}}
cfm6lfrlzmdos57gaok4rs6s083dh67
Kategorija:Avijacija
14
28175
3819930
2011070
2026-03-26T14:43:23Z
Panasko
146730
[[Kategorija:Ljudske aktivnosti]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)
3819930
wikitext
text/x-wiki
{{Kategorija|Avijacija}}
{{Commonscat|Aviation}}
[[Kategorija:Transport]]
[[Kategorija:Ljudske aktivnosti]]
d44tocejkjbeblq6pfk71df5h6syqkv
Kategorija:Izumrli jezici
14
29327
3819910
2011286
2026-03-26T14:38:55Z
Panasko
146730
[[Kategorija:Historija kulture]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)
3819910
wikitext
text/x-wiki
Ovdje se nalazi popis članaka o izumrlim jezicima.
{{Commonscat|Extinct languages}}
[[Kategorija:Jezici]]
[[Kategorija:Historija kulture]]
5ytdo6h99kq6aby5w3txptapb9of2c9
Patrijarhat
0
36711
3819924
3054477
2026-03-26T14:40:38Z
Panasko
146730
[[Kategorija:Kulturološka antropologija]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)
3819924
wikitext
text/x-wiki
{{Nedostaju izvori}}
'''Patrijarhat''' je oblik društvene zajednice u kojoj je osnovna društvena jedinica muški rod, a grupa je povezana srodstvom po muškoj liniji. ([[sociologija]])
'''Patrijarhat''' - ugovor u sebi sadrži mehanizam koji je ostatak starog svijeta očinskog prava, koje je prethodilo novom građanskom svijetu utemeljenom na ugovoru. Status, koji je svojstven za patrijarhat, općenito može karakterizirati pripisanost, što znači da ljudska bića rađanjem dobijaju određeni društveni položaj uslijed unaprijed pripisanih značajki kao što su spol, dob, boja kože i dr. Kroz ugovor, koji je svojstven građanskom društvu, status poprima značenje postignutog položaja, što se smatra odlikom novog građanskog društva. ([[politologija]])
Oko značenja ovog pojma ne postoji opća saglasnost.
==== Tri objašnjenja patrijarhata ====
'''Tradicionalni patrijarhat ,''' - odnosi koji se temelje na moći i očinsku vlast. Očinska vlast u građanskom društvu postaje metafora za vladara kojem se pokoravaju podanici. U građanskom društvu vladar je zakon. Kao jedan od načina postanka političkog društva vidi u udruživanju velikog broja patrijarhalnih porodica.
'''Klasični patrijarhat ''' - teorija političkog prava i političke pokornosti; sinovi se rađaju podložni očevima, a time i politički podčinjeni. Politička je moć očinska, a proizlazi iz očeve prokreativne moći. Političko se pravo smatralo prirodnim. Moć oca je paternalna. U društvenom smislu prokreacija se monogenetski smatra posljedicom prokreativne snage očeva sjemena. Neke karakteristike toga prisutne su i danas.
'''Moderni patrijarhat''' - bratski, ugovorni i strukturira kapitalističko građansko društvo. Temelji se na bratstvu kao kategoriji koju ne povezuje srodstvo, nego činjenica da je neko muškarac i odnosi se na javnu sferu. Većina teoretičara ugovora smatra da je obitelj prirodna institucija i da očeva vlast proizlazi iz njegove prokreativne moći, iako se može temeljiti i na pristanku. [[Hobbes]] nasuprot tome tvrdi da je porodica «umjetna» institucija, pa je očevo pravo u skladu sa time, konvencionalne, ugovorne prirode te počiva na sili. Još jedno nagađanje o porijeklu patrijarhata govori da je u početku društvenog postanka društveni život bio uređen prema majčinskom pravu ([[matrijarhat]]), a srodstvo se gledalo matrilinijski. Spolni [[promiskuitet]] onemogućavao je utvrđivanje očinstva.
== Nastanak patrijarhata ==
=== Predpatrijahalna društva ===
Matrijarhat
Dokazi ukazuju na to da su oko 7000 godina p. n. e., na području današnje [[Evropa|Evrope]] i [[mala Azija|male Azije]] živjele veoma razvijene kulture, koje su njegovale [[Poljoprivreda|poljoprivredu]]. U društvima tog vremena žene su igrale važnu ulogu - ekonomski kao radnice, duhovno kao sveštenice, te je njihova društvena uloga bila naglašena. Rodbinske veze su se oslanjale na matrijarhat, odnosno kćerke su nasljeđivale svoje majke. Jednako važne uloge imali su i muškarci: kao trgovci i zanatlije. Važni centri ove rane kulture bili su na [[Balkan]]u, područje današnje [[Turska|Turske]] i pred-Asirske kulture na području današnjeg [[Iran]]a.
==== Patrijarhat ====
Danas postoje mnogobrojna objašnjenja i teorije o nastanku patrijarhata. Narodi koji su naseljavali područje Evrope vjerovatno su se društvenim prilikama razvijali u pravcu patrijarhata. Sve promjene se mogu dovesti u vezu sa azijatskim plemenima konjanika, koji su zbog suše i naglog porasta broja stanovnika morali napustiti svoje područje. Do ovog procesa seobe došlo je veoma rano (otprilike 3500. p. n. e.) Formiranje patrijarhata, marginalizacija žena i oružani sukobi nalaze zajedničke korjene. Stalni ratovi i osvajanja doveli su do dominacije patrijarhalnih kultura. Ove kulture su bile okosnica stvaranja evropske civilizacije (Grčke i Rimskog carstva). Posljednji centar stare, veoma razvijene poljoprivredne kulture, koju su vodile žene bio je na Kreti, koji je nestao u drugoj polovini drugog vijeka p. n. e. zbog posljedica prirodnih katastrofa.
== Vanjski linkovi ==
*[https://web.archive.org/web/20070210002903/http://www.dadalos.org/srbija/frauenrechte/woher/patriarchat.htm patrijarat]
[[Kategorija:Sociologija]]
[[Kategorija:Politika]]
[[Kategorija:Kulturološka antropologija]]
mnluerwdic1pa9mkkuzfjps1kuobzt8
Skradin
0
37717
3820139
3557531
2026-03-27T00:28:05Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820139
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Skradin
|vrsta = Grad
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv = Grad Skradin
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika = Skradin s vidilice.JPG
|opis_slike = pogled na Skradin
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb = Skradin (grb).gif
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina =
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 49| širina_sekundi = 04| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 15| dužina_minuta = 55| dužina_sekundi = 24| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 2
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina = 186.79
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina = 3349
|stanovništvo grad = 508
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina = 20.47
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik = Antonijo Brajković
|gradonačelnik stranka = [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]]
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22222
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice = [http://www.grad-skradin.hr Grad Skradin]
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
[[Datoteka:Krka - Flickr - jns001 (6).jpg|mini|280px|[[Skradinski buk]], slapovi na rijeci [[Krka|Krki]]]]
'''Skradin''' je grad u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], u [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninskoj županiji]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu stare općine [[Šibenik]].
==Stanovništvo==
{{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Skradin)}}
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Skradin)|popisu stanovništva 2021]]. godine, grad Skradin je imao 3.349 stanovnika, od čega u samom Skradinu 508.
=== Grad Skradin ===
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref name=autogenerated1>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 4.997 || 5.711 || 5.865 || 6.055 || 7.019 || 7.663 || 8.454 || 8.634 || 9.316 || 10.135 || 10.294 || 9.585 || 8.716 || 8.027 || 3.986 || 3.825 || 3.349
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''Nastao iz stare općine [[Šibenik]]. U 1869. i 1921. sadrži dio podataka grada [[Drniš]]a. U 1869. sadrži dio podataka općine [[Kistanje]], a iste godine dio podataka sadržan je u općini [[Lišane Ostrovičke]] ([[Zadarska županija]]).''</small>
=== Skradin (naseljeno mjesto) ===
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref name=autogenerated1 />
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 798 || 1.648 || 918 || 804 || 934 || 800 || 650 || 681 || 790 || 928 || 1.018 || 889 || 791 || 726 || 619 || 588 || 508
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''U 1869. sadrži podatke za naselja [[Bićine]], [[Gračac (Skradin)|Gračac]], [[Skradinsko Polje]] i [[Sonković]].''</small>
===Popis [[1991.]]===
{{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Šibenik)}}
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Šibenik)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Skradin je imalo 726 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Skradin
|-
| [[1991.]]
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 726
| label1 = [[Hrvati]] 576
| value1 = 79.33
| color1 = #4169E1
| label2 = [[Srbi]] 130
| value2 = 17.90
| color2 = #FF0000
| label3 = [[Albanci]] 7
| value3 = 0.96
| color3 = #4B3621
| label4 = [[Jugoslaveni]] 4
| value4 = 0.55
| color4 = #8B008B
| label5 = [[Italijani]] 1
| value5 = 0.13
| color5 = #007FFF
| label6 = [[Makedonci]] 1
| value6 = 0.13
| color6 = #FF7E00
| label7 = [[Slovenci]] 1
| value7 = 0.13
| color7 = #FF55A3
| label8 = neopredijeljeni 6
| value8 = 0.82
| color8 = #C154C1
}}
|-
|}
==Galerija==
<gallery>
Datoteka: Skradin Kroatien 08.JPG|zvonik rimokatoličke katedrale "Porođenje Blažene Djevice Marije"
Datoteka: Church in Scradin.JPG|srpska pravoslavna crkva "Sv. Spiridon" iz 1687. godine
Datoteka: Skradin Kroatien 12.JPG|Skradin, detalj iz grada
Datoteka: Skradin Kroatien 02.JPG|jedna od starih ulica u Skradinu
Datoteka: Skradin - tvrđava.jpg|ruševine tvrđave Turina iznad grada
</gallery>
{{Široka slika|Skradinski most, skradin.jpg|905px|Skradinski most na rijeci [[Krka|Krki]] i Skradin (desno)}}
==Također pogledajte==
* [[Spisak gradova u Hrvatskoj]]
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}
{{stub-grad-Hrvatska}}
{{Skradin}}
{{Gradovi i općine u Šibensko-kninskoj županiji}}
[[Kategorija:Gradovi u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Gradovi u Šibensko-kninskoj županiji]]
[[Kategorija:Tvrđave u srednjovjekovnoj Bosni]]
[[Kategorija:Skradin|*]]
f8n2n7amiy2n3q1cm4ock7f45h22kj9
389. p. n. e.
0
40033
3820028
3655796
2026-03-26T19:50:55Z
Palapa
383
3820028
wikitext
text/x-wiki
{{godina PNE|389}}
Godina 389. p. n. e. bila je godina predjulijanskog rimskog kalendara. U to vrijeme bila je poznata kao Godina tribunata Poplikole, Kapitolina, Eskvilina, Mamercina, Kornelija i Albina<ref>{{Cite web|url=https://www.unrv.com/government/consuls.php|title=Roman Consuls {{!}} UNRV Roman History|website=www.unrv.com|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/consul-ancient-Roman-official|title=Consul {{!}} Magistrates, Duties & Powers {{!}} Britannica|date=4. 2. 2024|website=www.britannica.com|language=en|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.oxfordbibliographies.com/display/document/obo-9780195389661/obo-9780195389661-0391.xml|title=The Roman Consulship|website=obo|language=en|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://penelope.uchicago.edu/~grout/encyclopaedia_romana/calendar/consuls.html|title=Ab urbe condita|website=penelope.uchicago.edu|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://roman-empire.net/people/list-of-roman-consuls/|title=List of Roman Consuls by Year {{!}} The Roman Empire|last=Contributor|first=Visiting|date=20. 12. 2021|language=en-US|access-date=13. 2. 2024}}</ref> (ili, rjeđe, godina 365. Ab urbe condita). Oznaka 389. p. n. e. za ovu godinu koristi se od ranog srednjeg vijeka, kada je kalendarska era Anno Domini postala prevladavajuća metoda u Evropi za imenovanje godina.{{Godina u drugim kalendarima}}
== Događaji ==
{{Proširiti sekciju}}
== 389. p. n. e. u temama ==
{{Proširiti sekciju}}
== [[Porođaj|Rođeni]] ==
{{Proširiti sekciju}}
== [[Smrt|Umrli]] ==
{{Proširiti sekciju}}
== Reference ==
{{Refspisak}}
== Vanjski linkovi ==
* https://www.jstor.org/stable/148220
{{Normativna kontrola}}
kd4myj13bwlyp3o5fx08aafrvd7ejzc
3820032
3820028
2026-03-26T19:52:49Z
Palapa
383
3820032
wikitext
text/x-wiki
{{godina PNE|389}}
[[Datoteka:Aeschines bust.jpg|mini|293x293piksel|Eskin]]
Godina 389. p. n. e. bila je godina predjulijanskog rimskog kalendara. U to vrijeme bila je poznata kao Godina tribunata Poplikole, Kapitolina, Eskvilina, Mamercina, Kornelija i Albina<ref>{{Cite web|url=https://www.unrv.com/government/consuls.php|title=Roman Consuls {{!}} UNRV Roman History|website=www.unrv.com|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/consul-ancient-Roman-official|title=Consul {{!}} Magistrates, Duties & Powers {{!}} Britannica|date=4. 2. 2024|website=www.britannica.com|language=en|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.oxfordbibliographies.com/display/document/obo-9780195389661/obo-9780195389661-0391.xml|title=The Roman Consulship|website=obo|language=en|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://penelope.uchicago.edu/~grout/encyclopaedia_romana/calendar/consuls.html|title=Ab urbe condita|website=penelope.uchicago.edu|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://roman-empire.net/people/list-of-roman-consuls/|title=List of Roman Consuls by Year {{!}} The Roman Empire|last=Contributor|first=Visiting|date=20. 12. 2021|language=en-US|access-date=13. 2. 2024}}</ref> (ili, rjeđe, godina 365. Ab urbe condita). Oznaka 389. p. n. e. za ovu godinu koristi se od ranog srednjeg vijeka, kada je kalendarska era [[Anno Domini]] postala prevladavajuća metoda u Evropi za imenovanje godina.{{Godina u drugim kalendarima}}
== Događaji ==
{{Proširiti sekciju}}
== 389. p. n. e. u temama ==
{{Proširiti sekciju}}
== [[Porođaj|Rođeni]] ==
{{Proširiti sekciju}}
== [[Smrt|Umrli]] ==
{{Proširiti sekciju}}
== Reference ==
{{Refspisak}}
== Vanjski linkovi ==
* https://www.jstor.org/stable/148220
{{Normativna kontrola}}
919jy7sr28gyhq9gh52agzpy0x6m10c
453. p. n. e.
0
40097
3820025
3656210
2026-03-26T19:48:52Z
Palapa
383
3820025
wikitext
text/x-wiki
{{godina PNE|453}}
Godina 453. p. n. e. bila je godina predjulijanskog rimskog kalendara. U to vrijeme bila je poznata kao Godina konzulstva Kvinktilija i Trigeminusa<ref>{{Cite web|url=https://www.unrv.com/government/consuls.php|title=Roman Consuls {{!}} UNRV Roman History|website=www.unrv.com|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/consul-ancient-Roman-official|title=Consul {{!}} Magistrates, Duties & Powers {{!}} Britannica|date=4. 2. 2024|website=www.britannica.com|language=en|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.oxfordbibliographies.com/display/document/obo-9780195389661/obo-9780195389661-0391.xml|title=The Roman Consulship|website=obo|language=en|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://penelope.uchicago.edu/~grout/encyclopaedia_romana/calendar/consuls.html|title=Ab urbe condita|website=penelope.uchicago.edu|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://roman-empire.net/people/list-of-roman-consuls/|title=List of Roman Consuls by Year {{!}} The Roman Empire|last=Contributor|first=Visiting|date=20. 12. 2021|language=en-US|access-date=13. 2. 2024}}</ref> (ili, rjeđe, godina 301. Ab urbe condita). Oznaka 453. p. n. e. za ovu godinu koristi se od ranog srednjeg vijeka, kada je kalendarska era Anno Domini postala prevladavajuća metoda u Evropi za imenovanje godina.{{Godina u drugim kalendarima}}
== Događaji ==
{{Proširiti sekciju}}
== 453. p. n. e. u temama ==
{{Proširiti sekciju}}
== [[Porođaj|Rođeni]] ==
{{Proširiti sekciju}}
== [[Smrt|Umrli]] ==
{{Proširiti sekciju}}
== Reference ==
{{Refspisak}}
== Vanjski linkovi ==
* <ref name="T Broughton">{{cite book|author=T. Robert S. Broughton|url=https://hdl.handle.net/2027/mdp.39015009351001|title=The magistrates of the Roman Republic|publisher=American Philological Association|isbn=978-0-89130-812-6|series=Philological monographs,no. 15, v. 1-2|volume=1|page=43-44|hdl=2027/mdp.39015009351001|author-link=Thomas Robert Shannon Broughton|archive-url=https://web.archive.org/web/20231108000614/https://babel.hathitrust.org/cgi/pt?id=mdp.39015009351001|archive-date=8 November 2023|url-status=live}}</ref>
{{Normativna kontrola}}
kzo9hj7tw0h2htzihg8n0w5ap1ltjxf
3820026
3820025
2026-03-26T19:49:17Z
Palapa
383
/* Vanjski linkovi */
3820026
wikitext
text/x-wiki
{{godina PNE|453}}
Godina 453. p. n. e. bila je godina predjulijanskog rimskog kalendara. U to vrijeme bila je poznata kao Godina konzulstva Kvinktilija i Trigeminusa<ref>{{Cite web|url=https://www.unrv.com/government/consuls.php|title=Roman Consuls {{!}} UNRV Roman History|website=www.unrv.com|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/consul-ancient-Roman-official|title=Consul {{!}} Magistrates, Duties & Powers {{!}} Britannica|date=4. 2. 2024|website=www.britannica.com|language=en|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.oxfordbibliographies.com/display/document/obo-9780195389661/obo-9780195389661-0391.xml|title=The Roman Consulship|website=obo|language=en|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://penelope.uchicago.edu/~grout/encyclopaedia_romana/calendar/consuls.html|title=Ab urbe condita|website=penelope.uchicago.edu|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://roman-empire.net/people/list-of-roman-consuls/|title=List of Roman Consuls by Year {{!}} The Roman Empire|last=Contributor|first=Visiting|date=20. 12. 2021|language=en-US|access-date=13. 2. 2024}}</ref> (ili, rjeđe, godina 301. Ab urbe condita). Oznaka 453. p. n. e. za ovu godinu koristi se od ranog srednjeg vijeka, kada je kalendarska era Anno Domini postala prevladavajuća metoda u Evropi za imenovanje godina.{{Godina u drugim kalendarima}}
== Događaji ==
{{Proširiti sekciju}}
== 453. p. n. e. u temama ==
{{Proširiti sekciju}}
== [[Porođaj|Rođeni]] ==
{{Proširiti sekciju}}
== [[Smrt|Umrli]] ==
{{Proširiti sekciju}}
== Reference ==
{{Refspisak}}
== Vanjski linkovi ==
* {{cite book|author=T. Robert S. Broughton|url=https://hdl.handle.net/2027/mdp.39015009351001|title=The magistrates of the Roman Republic|publisher=American Philological Association|isbn=978-0-89130-812-6|series=Philological monographs,no. 15, v. 1-2|volume=1|page=43-44|hdl=2027/mdp.39015009351001|author-link=Thomas Robert Shannon Broughton|archive-url=https://web.archive.org/web/20231108000614/https://babel.hathitrust.org/cgi/pt?id=mdp.39015009351001|archive-date=8 November 2023|url-status=live}}</ref>
{{Normativna kontrola}}
ixqxcxmifgns4f6vk33sqm5kg0kmxco
Kategorija:Marketing
14
41119
3819957
2038807
2026-03-26T14:46:06Z
Panasko
146730
[[Kategorija:Ljudske aktivnosti]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)
3819957
wikitext
text/x-wiki
{{Kategorija|Marketing}}
Ovdje se nalazi popis članaka vezanih za [[marketing]].
{{Commonscat|Marketing}}
[[Kategorija:Ekonomija]]
[[Kategorija:Ljudske aktivnosti]]
px9d453l0wgm7ki7pwwaeifzlhrxdho
Kategorija:Supernove
14
55525
3819894
3732397
2026-03-26T14:02:13Z
Panasko
146730
[[Kategorija:Zvjezdana evolucija]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)
3819894
wikitext
text/x-wiki
{{Commonscat|Supernovae}}
{{Kategorija|Supernova}}
[[Kategorija:Astronomski događaji|Supernove]]
[[Kategorija:Kataklizmične promjenjive zvijezde|Supernove]]
[[Kategorija:Eksplozije|Supernove]]
[[Kategorija:Zvjezdana evolucija]]
lk9uvfd9sjy2ccf1xthvrtfr5qnlypq
Ugaona brzina
0
57237
3819874
3295196
2026-03-26T13:58:22Z
Panasko
146730
[[Kategorija:Brzina]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)
3819874
wikitext
text/x-wiki
{{Nedostaju izvori}}
{{Klasična mehanika}}
'''Ugaona brzina''' je brzina [[kružno kretanje|kružnog kretanja]] tijela oko neke fiksne tačke ili ose. Data je jednačinom:
:<math>\omega=\frac{\mathrm{d}\varphi}{\mathrm{d}t}</math>
koja je analogna jednačini [[brzina|brzine]] kod kretanja tijela u prostoru.
Dakle, tijelo rotira ugaonom brzinom ''ω'' oko neke tačke ili ose tako da se u [[vrijeme (fizika)|vremenu]] d''t'' otkloni za [[ugao]] d''φ'' oko te iste tačke ili ose.
Standardna mjerna jedinica za ugaonu brzinu je [[radijan]] u [[sekunda|sekundi]] ([[rad/s]]).
== Vektorski prikaz ==
[[Datoteka:Angular_velocity.svg|mini|Vektor kutne brzine]]
Ugaona brzina se može prikazati kao [[vektor]] (tzv. ''pseudovektor'') tako da njegov [[vektorski proizvod]] s [[radijus-vektor]]om tačke u kružnom kretanju daje obodnu brzinu te tačke:
:<math>\vec v=\vec\omega\times\vec r</math>
Pri tome vrijedi [[pravilo desne ruke]].
== Povezane veličine ==
[[Period]] rotacije ''T'' je vrijeme potrebno da tijelo, koje rotira oko neke tačke, učini puni krug (360° = 2 π rad):
:<math>T=\frac{2\pi}{\omega}</math>
[[Frekvencija]] kružnog gibanja ''f'' je broj punih okretaja oko fiksne tačke u jedinici vremena - najčešće u sekundi, tj. 1/s = [[herc|Hz]]:
:<math>f=\frac{\omega}{2\pi}</math>
== Također pogledajte ==
* [[Brzina]]
{{FizikaPortal}}
{{Commonscat|Angular velocity}}
[[Kategorija:Klasična mehanika]]
[[Kategorija:Fizikalne veličine]]
[[Kategorija:Brzina]]
ps6msz6z4h5ohkm2tr78u4xb9pzuju2
Kategorija:Rudarstvo
14
62661
3819960
3764876
2026-03-26T14:46:13Z
Panasko
146730
[[Kategorija:Ljudske aktivnosti]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)
3819960
wikitext
text/x-wiki
{{Kategorija|Rudarstvo}}
{{Commonscat|Mining}}
[[Kategorija:Industrije]]
[[Kategorija:Minerali|Rudarstvo]]
[[Kategorija:Ljudske aktivnosti]]
j7np7z1v6p1ltjvtb1a6cjbt71qaldi
Kategorija:Domaće životinje
14
64187
3819909
3784719
2026-03-26T14:37:53Z
Panasko
146730
[[Kategorija:Etnobiologija]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)
3819909
wikitext
text/x-wiki
{{Kategorija|Domaće životinje}}
{{Commonscat|Domesticated animals}}
[[Kategorija:Životinje]]
[[Kategorija:Životinje i ljudi|Domaće životinje]]
[[Kategorija:Etnobiologija]]
te92my1u6vyh89zh8rkf0hgmpon1fa9
Kategorija:Streljaštvo
14
67989
3819975
2914257
2026-03-26T14:47:41Z
Panasko
146730
[[Kategorija:Ljudske aktivnosti]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)
3819975
wikitext
text/x-wiki
{{Kategorija|Streljaštvo}}
{{Commonscat|Shooting}}
[[Kategorija:Sport]]
[[Kategorija:Ljudske aktivnosti]]
a7m7ibww5ljg03s9x1zr8a961lrgw51
Kategorija:Inženjerstvo
14
69636
3819942
2020789
2026-03-26T14:44:38Z
Panasko
146730
[[Kategorija:Ljudske aktivnosti]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)
3819942
wikitext
text/x-wiki
{{Kategorija|Inženjerstvo}}
{{Commonscat|Engineering}}
[[Kategorija:Primijenjene nauke]]
[[Kategorija:Ljudske aktivnosti]]
9nt772ep3s1as19ri4297xm3ib171ry
Kategorija:Diplomatija
14
69673
3819939
2199329
2026-03-26T14:44:29Z
Panasko
146730
[[Kategorija:Ljudske aktivnosti]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)
3819939
wikitext
text/x-wiki
{{Kategorija|Diplomatija}}
{{Commonscat|Diplomacy}}
[[Kategorija:Međunarodni odnosi]]
[[Kategorija:Ljudske aktivnosti]]
pfdo1fchswk85ne7l3fpm4eyg9fi692
Oligosaharidi
0
69760
3820053
3144784
2026-03-26T20:18:03Z
Palapa
383
/* Reference */
3820053
wikitext
text/x-wiki
[[Datoteka:Raffinose.svg|mini|[[Rafinoza]] (trisaharid)|202x202piksel]]
'''Oligosaharidi'''<ref>{{Cite web|url=https://www.sciencedirect.com/topics/pharmacology-toxicology-and-pharmaceutical-science/oligosaccharide|title=Oligosaccharide - an overview {{!}} ScienceDirect Topics|website=www.sciencedirect.com|access-date=2026-03-26}}</ref> su [[ugljikohidrati]] izgrađeni od 2 – 10 jedinica [[monosaharid]]a. To su niskomolekularni [[polimer]]i, kod kojih su jedinice monosaharida povezane acetalnim vezama.<ref>Robert Meyers (Editor): ''Encyclopedia of physical science and technology'', Third edition, Ramtech Limited, Kalifornija, 2001, {{ISBN|0-12-227410-5}}</ref> Klasificiraju se u zavisnosti od stepena polimerizacije na disaharide, trisaharide, itd. Najveću važnost za organizam čovjeka i životinja imaju [[disaharidi]], npr. [[laktoza]], [[saharoza]].
== Također pogledajte ==
* [[Disaharidi]]
== Reference ==
{{Refspisak}}
== Vanjski linkovi ==
* https://agriculture.institute/meat-science-fundamentals/classification-carbohydrates-monosaccharides-oligosaccharides/
* https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC10966145/
* https://healthist.net/en/nutrition/2056/
{{Stub-hem}}
{{Ugljikohidrati}}{{Normativna kontrola}}
[[Kategorija:Oligosaharidi]]
[[Kategorija:Ishrana]]
[[Kategorija:Zaslađivači]]
[[Kategorija:Hemija ugljikohidrata]]
mxnqqnqu39u15da8bxb8vo3vmhspv5g
Disaharidi
0
69762
3819857
3630273
2026-03-26T13:52:29Z
Panasko
146730
[[Kategorija:Hemija ugljikohidrata]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)
3819857
wikitext
text/x-wiki
{{Nedostaju izvori}}
'''Disaharidi''' su [[oligosaharidi]] građeni od dvije jedinice [[monosaharid]]a. Za organizam čovjeka najvažniji su disaharidi: [[maltoza]], [[laktoza]], [[celobioza]] i [[saharoza]].
<gallery>
Datoteka:Maltose Haworth.svg|[[Maltoza]]
Datoteka:Lactose2.png|[[Laktoza]]
Datoteka:Cellobiose2.svg|[[Celobioza]]
</gallery>
==Osobine==
Prema načinu vezanja monosaharida u molekuli disaharida dijele se na disaharide maltoznog i trehaloznog tipa. U maltoznom tipu reaguje poluacetalna grupa jednog monosaharida sa nepoluacetalnom grupom drugog monosaharida. Pri tome jedna [[poluacetal]]na OH-grupa ostaje slobodna, pa ovakvi disaharidi imaju [[monosaharidi#Kvalitativne reakcije|reducirajuće]] djelovanje, tj. daju pozitivnu reakciju na Fehlingov reagens i druge kvalitativne testove. Šećeri koji nemaju slobodnu poluacetalnu OH-grupu su nereducirajući. U ''reducirajuće'' šećere spadaju: maltoza, laktoza i celobioza, a u ''nereducirajuće'' izomaltoza, trehaloza i saharoza.
==Također pogledajte==
*[[Monosaharidi]]
== Reference ==
{{Refspisak}}
== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}{{Stub-hem}}
{{Commonscat|Disaccharides}}
[[Kategorija:Oligosaharidi]]
[[Kategorija:Hemija ugljikohidrata]]
sx0kpc18smu710ac4yp37dzfbrbur47
Kategorija:Termohemija
14
70020
3819864
2769758
2026-03-26T13:54:04Z
Panasko
146730
[[Kategorija:Hemijske reakcije]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)
3819864
wikitext
text/x-wiki
{{Kategorija|Termohemija}}
{{Commonscat|Thermochemistry}}
[[Kategorija:Fizikalna hemija]]
[[Kategorija:Hemijske reakcije]]
d263pfuv3fwq0rqbbx1ovgcosa8dyz1
Kategorija:Društvene grupe
14
71684
3819901
2044433
2026-03-26T14:35:15Z
Panasko
146730
[[Kategorija:Antropologija]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)
3819901
wikitext
text/x-wiki
{{Commonscat|Social groups}}
[[Kategorija:Ljudi]]
[[Kategorija:Sociologija]]
[[Kategorija:Antropologija]]
h4z33z8y1c4tdi8s2k6b7lu8zhz1cto
Kategorija:Mjerenje
14
71893
3819958
3766321
2026-03-26T14:46:08Z
Panasko
146730
[[Kategorija:Ljudske aktivnosti]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)
3819958
wikitext
text/x-wiki
{{Kategorija|Mjerenje}}
{{Commonscat|Measurement}}
[[Kategorija:Primijenjene nauke]]
[[Kategorija:Eksperimentalna fizika]]
[[Kategorija:Inženjerstvo]]
[[Kategorija:Koncepti u fizici|Mjerenje]]
[[Kategorija:Ljudske aktivnosti]]
ddxlcymu3c8eifaivg7gx5mdzwj94ub
Kategorija:Kulture
14
72637
3819907
2022137
2026-03-26T14:36:16Z
Panasko
146730
[[Kategorija:Antropološke kategorije ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)
3819907
wikitext
text/x-wiki
{{Commonscat|Cultures}}
[[Kategorija:Kultura]]
[[Kategorija:Društvene grupe]]
[[Kategorija:Antropološke kategorije ljudi]]
iquqda23y5jipab9tl96at04x0xh35x
Roštilj
0
72741
3820062
3812859
2026-03-26T20:29:11Z
Palapa
383
/* Vanjski linkovi */
3820062
wikitext
text/x-wiki
{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:Barbecue 10.JPG|mini|desno|300px|Priprema različitih vrsta mesa na roštilju]]
'''Roštilj''' je naziv za spravu ili način za pripremanje [[hrana|hrane]], najčešće [[meso|mesa]], pomoću [[vatra|vatre]], [[dim]]a ili vrućeg [[ugalj|uglja]]. Hrana koja se priprema na ovaj način se zove roštiljska hrana. Roštilj se najčešće koristi na otvorenom prostoru, dok se u restoranima ili sličnim objektima koriste veliki roštilji od cigli ili metala izgrađeni u tu svrhu.
== Roštilj u Bosni i Hercegovini ==
U [[BiH|Bosni i Hercegovini]] roštilj se koristi najčešće za pečenje mesa u vidu [[ćevapi|ćevapa]], [[pljeskavica]], sudžukica i drugih oblika mesa.
== Reference ==
{{Refspisak}}
== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}{{Commons|Category:Barbecue}}
{{stub-kulin}}
[[Kategorija:Bosanska kuhinja]]
[[Kategorija:Kulinarstvo]]
aprq4r5cmj2v7q192gf3x5txn8rusij
Kategorija:Pobuna
14
72939
3819970
2199776
2026-03-26T14:47:27Z
Panasko
146730
[[Kategorija:Ljudske aktivnosti]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)
3819970
wikitext
text/x-wiki
{{Commonscat|Riots}}
[[Kategorija:Politički aktivizam]]
[[Kategorija:Politički pokreti]]
[[Kategorija:Ljudske aktivnosti]]
pzxr3gxvg8ntikg77dtyk1jzoxl5bwn
Kategorija:Aktivizam
14
72941
3819878
2039692
2026-03-26T13:59:03Z
Panasko
146730
[[Kategorija:Društvena promjena]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)
3819878
wikitext
text/x-wiki
{{Commonscat|Activism}}
[[Kategorija:Društveni problemi]]
[[Kategorija:Politika]]
[[Kategorija:Društvo]]
[[Kategorija:Društvena promjena]]
q2xtpnbpe57e1j7mn81gicponsatyo6
3819928
3819878
2026-03-26T14:43:05Z
Panasko
146730
[[Kategorija:Ljudske aktivnosti]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)
3819928
wikitext
text/x-wiki
{{Commonscat|Activism}}
[[Kategorija:Društveni problemi]]
[[Kategorija:Politika]]
[[Kategorija:Društvo]]
[[Kategorija:Društvena promjena]]
[[Kategorija:Ljudske aktivnosti]]
5mt3z54racwat3y91r8qmlkh6ole9fv
Kategorija:Društveni pokreti
14
72946
3819880
2114838
2026-03-26T13:59:08Z
Panasko
146730
[[Kategorija:Društvena promjena]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)
3819880
wikitext
text/x-wiki
{{Commonscat|Activism}}
[[Kategorija:Pokreti]]
[[Kategorija:Aktivizam]]
[[Kategorija:Društvo]]
[[Kategorija:Sociologija]]
[[Kategorija:Društvena promjena]]
fncgnq8anbqqlmt2lyim2bkuy1nug34
Zastave i grbovi županija u Hrvatskoj
0
73288
3820140
3813595
2026-03-27T00:28:14Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820140
wikitext
text/x-wiki
{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|mini|desno|201px|Zastava Republike Hrvatske]]
Obilježja [[Županije u Hrvatskoj|županija]] su '''[[grb]]''' i '''[[zastava]]'''. Grb i zastava županija utvrđuje se statutom ili statutarnom odlukom uz prethodno odobrenje središnjeg tijela državne uprave nadležnog za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu (odnosno Središnjeg državnog ureda za upravu Republike Hrvatske).
'''Grb županije''' mora biti heraldički ispravan i opisan po pravilima [[heraldika|heraldike]]. Grb se sastoji isključivo od štita i sadržaja unutar njega.
Za izradu '''zastave županije''' koriste se heraldičke boje: bijela, plava, žuta, crvena i zelena. Županija za izradu zastave koristi, u pravilu, dvije boje, za razliku od [[grad]]a i [[općina|općine]] koji za izradu zastave koriste, u pravilu, jednu boju. Na zastavi županije nalazi se grb županije. Grb se nalazi u sredini zastave ili uz koplje. Omjer zastave treba biti 1:2.
Županija u pravilu preuzima svoj historijski grb i zastavu.
'''Mjerodavno pravo''' Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN 33/2001., NN 60/2001. RH) i Pravilnik o postupku odobrenja grba i zastave jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave (NN 94/1998., 68/2004. RH). Odluke o zastavi i grbu pojedine županije objavljuju se u županijskim službenim glasilima.
== Bjelovarsko-bilogorska županija==
{{Glavni|Bjelovarsko-bilogorska županija}}
[[Datoteka:Bjelovar-Bilogora County flag.svg|200px|Zastava Bjelovarsko-bilogorske županije]]
[[Datoteka:Bjelovar-Bilogora County coat of arms.png|80px|Grb Bjelovarsko-bilogorske županije]]
== Brodsko-posavska županija==
{{Glavni|Brodsko-posavska županija}}
[[Datoteka:Flag of Brod-Posavina County.svg|200px|Zastava Brodsko-posavske županije]]
[[Datoteka:Coat of arms of Brod-Posavina County.svg|80px|Grb Brodsko-posavske županije]]
== Dubrovačko-neretvanska županija==
{{Glavni|Dubrovačko-neretvanska županija}}
[[Datoteka:Flag of Dubrovnik-Neretva County.png|border|200px|Zastava Dubrovačko-neretvanske županije]]
[[Datoteka:Dubrovnik-Neretva.svg|80px|Grb Dubrovačko-neretvanske županije]]
== Istarska županija==
{{Glavni|Istarska županija}}
[[Datoteka:Zastava istarske zupanije.gif|200px|Zastava Istarske županije]]
[[Datoteka:Grb Istarske županije.svg|80px|Grb Istarske županije]]
== Karlovačka županija==
{{Glavni|Karlovačka županija}}
[[Datoteka:Flag of Karlovac county.svg|200px|Zastava Karlovačke županije]]
[[Datoteka:Coat of Arms of Karlovac county.svg|80px|Grb Karlovačke županije]]
== Koprivničko-križevačka županija==
{{Glavni|Koprivničko-križevačka županija}}
[[Datoteka:Flag of Koprivnica-Križevci County.png|200px|Zastava Kopivničko-križevačke županije]]
[[Datoteka:Koprivnica County coat of arms.png|80px|Grb Koprivničko-križevačke županije]]
== Krapinsko-zagorska županija==
{{Glavni|Krapinsko-zagorska županija}}
[[Datoteka:Flag of Krapina-Zagorje County.svg|200px|Zastava Krapinsko-zagorske županije]]
[[Datoteka:Seal of Krapina-Zagorje County.svg|80px|Grb Krapinsko-zagorske županije]]
== Ličko-senjska županija==
{{Glavni|Ličko-senjska županija}}
[[Datoteka:Flag of Lika-Senj County.svg|200px|Zastava Ličko-senjske županije]]
[[Datoteka:Lika-Senj County coat of arms.svg|80px|Grb Ličko-senjske županije]]
== Međimurska županija==
{{Glavni|Međimurska županija}}
[[Datoteka:Flag of Međimurje County.svg|border|200px|Zastava Međimurske županije]]
[[Datoteka:Međimurska županija (grb).svg|80px|Grb Međimurske županije]]
== Osječko-baranjska županija==
{{Glavni|Osječko-baranjska županija}}
[[Datoteka:Flag of Osijek-Baranja County.svg|200px|Zastava Osječko-baranjske županije]]
[[Datoteka:Osijek-Baranja County Arms.png|80px|Grb Osječko-baranjske županije]]
== Požeško-slavonska županija==
{{Glavni|Požeško-slavonska županija}}
[[Datoteka:Flag of Požega-Slavonia County.png|200px|Zastava Požeško-slavonske županije]]
[[Datoteka:Požega-Slavonia County coat of arms.png|80px|Grb Požeško-slavonske županije]]
== Primorsko-goranska županija ==
{{Glavni|Primorsko-goranska županija}}
[[Datoteka:Flag of Primorje-Gorski Kotar County.png|200px|Zastava Primorsko-goranske županije]]
[[Datoteka:Primorje-Gorski Kotar County coat of arms.png|80px|Grb Primorsko-goranske županije]]
== Sisačko-moslavačka županija==
{{Glavni|Sisačko-moslavačka županija}}
[[Datoteka:Flag of Sisak-Moslavina County.png|200px|Zastava Sisačko-moslavačke županije]]
[[Datoteka:Sisak-Moslavina County coat of arms.png|80px|Grb Sisačko-moslavačke županije]]
== Splitsko-dalmatinska županija==
{{Glavni|Splitsko-dalmatinska županija}}
[[Datoteka:Flag of Split-Dalmatia County.svg|200px|Zastava Splitsko-dalmatinske županije]]
[[Datoteka:Coat of arms of Split-Dalmatia County.svg|80px|Grb Splitsko-dalmatinske županije]]
== Šibensko-kninska županija==
{{Glavni|Šibensko-kninska županija}}
[[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|200px|Zastava Šibensko-kninske županije]]
[[Datoteka:Coat of arms of Šibenik County.svg|80px|Grb Šibensko-kninske županije]]
== Varaždinska županija==
{{Glavni|Varaždinska županija}}
[[Datoteka:Flag of Varaždin County.png|200px|Zastava Varaždinske županije]]
[[Datoteka:Varaždin County coat of arms.png|80px|Grb Varaždinske županije]]
== Virovitičko-podravska županija==
{{Glavni|Virovitičko-podravska županija}}
[[Datoteka:Flag of Virovitica-Podravina County.png|200px|Zastava Virovitičko podravske županije]]
[[Datoteka:Virovitica-Podravina County coat of arms.png|80px|Grb Virovitičko-podravske županije]]
== Vukovarsko-srijemska županija==
{{Glavni|Vukovarsko-srijemska županija}}
[[Datoteka:Flag of Vukovar-Syrmia County.svg|200px|Zastava Vukovarsko-srijemske županije]]
[[Datoteka:Coat of Arms of Vukovar-Syrmia County.svg|80px|Grb Vukovarsko-srijemske županije]]
== Zadarska županija==
{{Glavni|Zadarska županija}}
[[Datoteka:Flag of Zadar County.png|200px|Zastava Zadarske županije]]
[[Datoteka:Zadar County coat of arms.png|80px|Grb Zadarske županije]]
== Zagrebačka županija==
{{Glavni|Zagrebačka županija}}
[[Datoteka:Flag of Zagreb County.svg|200px|Zastava Zagrebačke županije]]
[[Datoteka:Coat of arms of Zagreb County.svg|80px|Grb Zagrebačke županije]]
== Grad Zagreb ==
{{Glavni|Grad Zagreb}}
[[Datoteka:Flag of Zagreb.svg|200px|Zastava Grada Zagreba]]
[[Datoteka:Coat of arms of Zagreb.svg|80px|Grb Grada Zagreba]]
== Također pogledajte ==
* [[Županije u Hrvatskoj]]
* [[Zastava Hrvatske]]
* [[Grb Hrvatske]]
{{Županije u Hrvatskoj}}
[[Kategorija:Hrvatski grbovi|Županije]]
[[Kategorija:Zastave teritorija]]
[[Kategorija:Županije u Hrvatskoj]]
js7w8fnes5rv0xtwfuw70hip41is82g
Šibensko-kninska županija
0
73352
3820141
3465868
2026-03-27T00:28:22Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820141
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija naselje
| ime = Šibensko-kninska županija
| naselje_vrsta = [[Županije u Hrvatskoj|Županija]]
| slika_zastava = Flag of Šibenik-Knin County.svg
| slika_grb = Coat of arms of Šibenik County.svg
| slika_karta = Šibensko-kninska županija in Croatia.svg
| karta_opis = Geografski položaj u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]
| podjela_vrsta = Država
| podjela_ime = {{ZID|Hrvatska}}
| sjedište = [[Šibenik]]
| vođa_titula = Župan
| vođa_ime = Goran Pauk
| vođa_partija =
| površina_ukupno_km2 = 2984
| stanovništvo_ukupno = 96381
| stanovništvo_datum = [[2021.]]
| stanovništvo_gustoća_km2 = 32,29
| veb-sajt =
}}
'''Šibensko-kninska županija''' je u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] smještena u srednjoj [[Dalmacija|Dalmaciji]]
== Historija ==
{{Proširiti sekciju}}
== Županijska uprava ==
{{Proširiti sekciju}}
== Administrativna podjela ==
Županija je podijeljena na 5 [[grad]]ova i 15 općina.
* Gradovi:
{| class="wikitable sortable"
|-
! [[Spisak gradova u Hrvatskoj|Grad]] || [[Grb]] || [[Površina]] || [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021.|Br. stanovnika]] || [[Spisak naselja u Hrvatskoj|Naselja]]
|-
| [[Drniš]] || [[Datoteka:Drniš (grb).gif|70px]] || '''355,00 km²''' || '''6.276''' || [[Badanj (Drniš)|Badanj]] {{•}}[[Biočić]] {{•}}[[Bogatić (Drniš)|Bogatić]] {{•}}[[Brištani]] {{•}}[[Drinovci (Drniš)|Drinovci]] {{•}}'''[[Drniš]]''' {{•}}[[Kadina Glavica]] {{•}}[[Kanjane]] {{•}}[[Kaočine]] {{•}}[[Karalić]] {{•}}[[Ključ (Drniš)|Ključ]] {{•}}[[Kričke (Drniš)|Kričke]] {{•}}[[Lišnjak]] {{•}}[[Miočić]] {{•}}[[Nos Kalik]] {{•}}[[Pakovo Selo]] {{•}}[[Parčić (Drniš)|Parčić]] {{•}}[[Pokrovnik]] {{•}}[[Radonić (Drniš)|Radonić]] {{•}}[[Sedramić]] {{•}}[[Siverić]] {{•}}[[Širitovci]] {{•}}[[Štikovo]] {{•}}[[Tepljuh]] {{•}}[[Trbounje]] {{•}}[[Velušić]] {{•}}[[Žitnić]]
|-
| [[Knin]] || [[Datoteka:Knin (grb).gif|70px]] || '''331,71 km²''' || '''11.633''' || [[Golubić (Knin)|Golubić]] {{•}}'''[[Knin]]''' {{•}}[[Kninsko Polje]] {{•}}[[Kovačić (Knin)|Kovačić]] {{•}}[[Ljubač (Knin)|Ljubač]] {{•}}[[Oćestovo]] {{•}}[[Plavno]] {{•}}[[Polača (Knin)|Polača]] {{•}}[[Potkonje]] {{•}}[[Radljevac]] {{•}}[[Strmica (Knin)|Strmica]] {{•}}[[Vrpolje (Knin)|Vrpolje]] {{•}}[[Žagrović]]
|-
| [[Skradin]] || [[Datoteka:Skradin (grb).gif|70px]] || '''186,79 km²''' || '''3.349''' || [[Bićine]] {{•}}[[Bratiškovci]] {{•}}[[Bribir (Skradin)|Bribir]] {{•}}[[Cicvare (Skradin)|Cicvare]] {{•}}[[Dubravice (Skradin)|Dubravice]] {{•}}[[Gorice (Skradin)|Gorice]] {{•}}[[Gračac (Skradin)|Gračac]] {{•}}[[Ićevo]] {{•}}[[Krković]] {{•}}[[Lađevci (Skradin)|Lađevci]] {{•}}[[Međare]] {{•}}[[Piramatovci]] {{•}}[[Plastovo]] {{•}}[[Rupe (Skradin)|Rupe]] {{•}}'''[[Skradin]]''' {{•}}[[Skradinsko Polje]] {{•}}[[Sonković]] {{•}}[[Vaćani]] {{•}}[[Velika Glava]] {{•}}[[Žažvić]] {{•}}[[Ždrapanj]]
|-
| [[Šibenik]] || [[Datoteka:Šibenik (grb).gif|70px]] || '''433,00 km²''' || '''42.599''' || [[Boraja (Šibenik)|Boraja]] {{•}}[[Brnjica (Šibenik)|Brnjica]] {{•}}[[Brodarica]] {{•}}[[Čvrljevo (Šibenik)|Čvrljevo]] {{•}}[[Danilo (Šibenik)|Danilo]] {{•}}[[Danilo Biranj]] {{•}}[[Danilo Kraljice]] {{•}}[[Donje Polje]] {{•}}[[Dubrava kod Šibenika]] {{•}}[[Goriš]] {{•}}[[Gradina (Šibenik)|Gradina]] {{•}}[[Grebaštica]] {{•}}[[Jadrtovac]] {{•}}[[Kaprije (Šibenik)|Kaprije]] {{•}}[[Konjevrate]] {{•}}[[Krapanj (Šibenik)|Krapanj]] {{•}}[[Lepenica (Šibenik)|Lepenica]] {{•}}[[Lozovac]] {{•}}[[Mravnica]] {{•}}[[Perković]] {{•}} [[Podine]] {{•}}[[Radonić (Šibenik)|Radonić]] {{•}}[[Raslina]] {{•}}[[Sitno Donje]] {{•}}[[Slivno (Šibenik)|Slivno]] {{•}}'''[[Šibenik]]''' {{•}}[[Vrpolje (Šibenik)|Vrpolje]] {{•}}[[Vrsno (Šibenik)|Vrsno]] {{•}}[[Zaton (Šibenik)|Zaton]] {{•}}[[Zlarin (Šibenik)|Zlarin]] {{•}}[[Žaborić]] {{•}}[[Žirje (Šibenik)|Žirje]]
|-
| [[Vodice (Hrvatska)|Vodice]] || [[Datoteka:Vodice (grb).gif|70px]] || '''130,59 km²''' || '''8.649''' || [[Čista Mala]] {{•}}[[Čista Velika]] {{•}}[[Gaćelezi]] {{•}}[[Grabovci (Vodice)|Grabovci]] {{•}}[[Prvić Luka]] {{•}}[[Prvić Šepurine]] {{•}}[[Srima]] {{•}}'''[[Vodice (Hrvatska)|Vodice]]'''
|-
|}
* Općine:
{| class="wikitable sortable"
|-
! [[Spisak općina u Hrvatskoj|Općina]] || [[Grb]] || [[Površina]] || [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021.|Br. stanovnika]] || [[Spisak naselja u Hrvatskoj|Naselja]]
|-
| [[Bilice (Hrvatska)|Bilice]] || [[Datoteka:Bilice_(grb).gif|70px]] || '''25,67 km²''' || '''2.546''' || '''[[Bilice (Hrvatska)|Bilice]]'''
|-
| [[Biskupija (Hrvatska)|Biskupija]] || [[Datoteka:Biskupija_(grb).gif|70px]] || '''133,45 km²''' || '''1.177''' || '''[[Biskupija (Hrvatska)|Biskupija]]''' {{•}}[[Markovac (Biskupija)|Markovac]] {{•}}[[Orlić]] {{•}}[[Ramljane (Biskupija)|Ramljane]] {{•}}[[Riđane]] {{•}}[[Uzdolje]] {{•}}[[Vrbnik (Biskupija)|Vrbnik]] {{•}}[[Zvjerinac]]
|-
| [[Civljane]] || || '''83,28 km²''' || '''171''' || [[Cetina (Civljane)|Cetina]] {{•}}'''[[Civljane]]'''
|-
| [[Ervenik]] || || '''212,08 km²''' || '''789''' || '''[[Ervenik]]''' {{•}}[[Mokro Polje]] {{•}}[[Oton (Ervenik)|Oton]] {{•}}[[Pađene]] {{•}}[[Radučić]]
|-
| [[Kijevo (Hrvatska)|Kijevo]] || [[Datoteka:Kijevo_(grb).gif|70px]] || '''74,37 km²''' || '''272''' || '''[[Kijevo (Hrvatska)|Kijevo]]'''
|-
| [[Kistanje]] || || '''244,11 km²''' || '''2.650''' || [[Biovičino Selo]] {{•}}[[Đevrske]] {{•}}[[Gošić]] {{•}}[[Ivoševci]] {{•}}[[Kakanj (Kistanje)|Kakanj]] {{•}}'''[[Kistanje]]''' {{•}}[[Kolašac]] {{•}}[[Krnjeuve]] {{•}}[[Modrino Selo]] {{•}}[[Nunić]] {{•}}[[Parčić (Kistanje)|Parčić]] {{•}}[[Smrdelje]] {{•}}[[Varivode]] {{•}}[[Zečevo (Kistanje)|Zečevo]]
|-
| [[Murter–Kornati]] || [[Datoteka:Murter-Kornati_(grb).gif|70px]] || '''81,08 km²''' || '''1.934''' || [[Kornati (Murter–Kornati)|Kornati]] {{•}}'''[[Murter (Murter–Kornati)|Murter]]'''
|-
| [[Pirovac]] || [[Datoteka:Pirovac_(grb).gif|70px]] || '''40,97 km²''' || '''1.606''' || [[Kašić]] {{•}}'''[[Pirovac]]''' {{•}}[[Putičanje]]
|-
| [[Primošten]] || [[Datoteka:PRIMOT~1.GIF|70px]] || '''57,18 km²''' || '''2.627''' || [[Kruševo (Primošten)|Kruševo]] {{•}}[[Ložnice (Primošten)|Ložnice]] {{•}}'''[[Primošten]]''' {{•}}[[Primošten Burnji]] {{•}}[[Široke]] {{•}}[[Vadalj]] {{•}}[[Vezac]]
|-
| [[Promina (Hrvatska)|Promina]] || || '''139,41 km²''' || '''943''' || [[Bobodol]] {{•}}[[Bogatić (Promina)|Bogatić]] {{•}}[[Čitluk (Promina)|Čitluk]] {{•}}[[Lukar (Promina)|Lukar]] {{•}}[[Ljubotić]] {{•}}[[Matase]] {{•}}[[Mratovo]] {{•}}'''[[Oklaj]]''' {{•}}[[Puljane]] {{•}}[[Razvođe]] {{•}}[[Suknovci]]
|-
| [[Rogoznica]] || || '''70,55 km²''' || '''2.106''' || [[Dvornica]] {{•}}[[Jarebinjak]] {{•}}[[Kanica]] {{•}}[[Ložnice (Rogoznica)|Ložnice]] {{•}}[[Oglavci]] {{•}}[[Podglavica (Rogoznica)|Podglavica]] {{•}}[[Podorljak]] {{•}}[[Ražanj (Rogoznica)|Ražanj]] {{•}}'''[[Rogoznica]]''' {{•}}[[Sapina Doca]] {{•}}[[Stivašnica]] {{•}}[[Zatoglav]] {{•}}[[Zečevo Rogozničko]]
|-
| [[Ružić (Hrvatska)|Ružić]] || [[Datoteka:RUI_(G~1.GIF|70px]] || '''160,28 km²''' || '''1.283''' || [[Baljci (Ružić)|Baljci]] {{•}}[[Čavoglave]] {{•}}'''[[Gradac (Ružić)|Gradac]]''' {{•}}[[Kljake]] {{•}}[[Mirlović Polje]] {{•}}[[Moseć (Ružić)|Moseć]] {{•}}[[Otavice (Ružić)|Otavice]] {{•}}[[Ružić]] {{•}}[[Umljanović]]
|-
| [[Tisno]] || [[Datoteka:Tisno_(grb).gif|70px]] || '''67,03 km²''' || '''2.908''' || [[Betina]] {{•}}[[Dazlina]] {{•}}[[Dubrava kod Tisna]] {{•}}[[Jezera (Tisno)|Jezera]] {{•}}'''[[Tisno]]'''
|-
| [[Tribunj]] || [[Datoteka:Tribunj_(grb).gif|70px]] || '''15,15 km²''' || '''1.594''' || '''[[Tribunj]]'''
|-
| [[Unešić]] || || '''187,45 km²''' || '''1.269''' || [[Cera (Unešić)|Cera]] {{•}}[[Čvrljevo (Unešić)|Čvrljevo]] {{•}}[[Donje Planjane]] {{•}}[[Donje Utore]] {{•}}[[Donje Vinovo]] {{•}}[[Gornje Planjane]] {{•}}[[Gornje Utore]] {{•}}[[Gornje Vinovo]] {{•}}[[Koprno]] {{•}}[[Ljubostinje]] {{•}}[[Mirlović Zagora]] {{•}}[[Nevest]] {{•}}[[Ostrogašica]] {{•}}[[Podumci]] {{•}}'''[[Unešić]]''' {{•}}[[Visoka (Unešić)|Visoka]]
|-
|}
{| class="prettytable" width=800px
|colspan=2|
{{Lokacijska karta+|Šibensko-kninska županija|width=800 |float=center |caption=Položaj gradskih ([[Datoteka:Red pog.svg|8px]]) i općinskih sjedišta ([[Datoteka:Blue pog.svg|8px]]) na karti Šibensko-kninske županije |places=
{{Lokacijska karta~|Šibensko-kninska županija|lat=43.76|long=15.778|label='''[[Vodice (Hrvatska)|Vodice]]'''}}
{{Lokacijska karta~|Šibensko-kninska županija|lat=43.86|long=16.155|label='''[[Drniš]]'''}}
{{Lokacijska karta~|Šibensko-kninska županija|lat=44.04|long=16.196|label='''[[Knin]]'''}}
{{Lokacijska karta~|Šibensko-kninska županija|lat=43.817|long=15.923|label='''[[Skradin]]'''}}
{{Lokacijska karta~|Šibensko-kninska županija|lat=43.735|long=15.895|label='''[[Šibenik|ŠIBENIK]]'''}}
{{Lokacijska karta~|Šibensko-kninska županija|lat=43.789|long=15.875| mark= Blue pog.svg|label=[[Bilice (Hrvatska)|Bilice]]}}
{{Lokacijska karta~|Šibensko-kninska županija|lat=44.01|long=16.227| mark= Blue pog.svg|label=[[Biskupija (Hrvatska)|Biskupija]]}}
{{Lokacijska karta~|Šibensko-kninska županija|lat=44.108|long=15.941| mark= Blue pog.svg|label=[[Ervenik]]}}
{{Lokacijska karta~|Šibensko-kninska županija|lat=43.978|long=16.357| mark= Blue pog.svg|label=[[Kijevo (Hrvatska)|Kijevo]]}}
{{Lokacijska karta~|Šibensko-kninska županija|lat=43.981|long=15.962| mark= Blue pog.svg|label=[[Kistanje]]}}
{{Lokacijska karta~|Šibensko-kninska županija|lat=43.82|long=15.588| mark= Blue pog.svg|position=left|label=[[Murter-Kornati]]}}
{{Lokacijska karta~|Šibensko-kninska županija|lat=43.82|long=15.667|| mark= Blue pog.svg|label=[[Pirovac]]}}
{{Lokacijska karta~|Šibensko-kninska županija|lat=43.586|long=15.923| mark= Blue pog.svg|label=[[Primošten]]}}
{{Lokacijska karta~|Šibensko-kninska županija|lat=43.962|long=16.076| mark= Blue pog.svg|position=right|label=[[Promina (Hrvatska)|Promina]]}}
{{Lokacijska karta~|Šibensko-kninska županija|lat=43.533|long=15.967| mark= Blue pog.svg|label=[[Rogoznica]]}}
{{Lokacijska karta~|Šibensko-kninska županija|lat=43.824|long=16.279| mark= Blue pog.svg|label=[[Ružić (Hrvatska)|Ružić]]}}
{{Lokacijska karta~|Šibensko-kninska županija|lat=43.797|long=15.642| mark= Blue pog.svg|label=[[Tisno]]}}
{{Lokacijska karta~|Šibensko-kninska županija|lat=43.757|long=15.747| mark= Blue pog.svg|position=left|label=[[Tribunj]]}}
{{Lokacijska karta~|Šibensko-kninska županija|lat=43.74|long=16.184| mark= Blue pog.svg|label=[[Unešić]]}}
{{Lokacijska karta~|Šibensko-kninska županija|lat=43.953|long=16.403| mark= Blue pog.svg|position=left|label=[[Civljane]]}}
}}
|}
== Stanovništvo ==
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref name=autogenerated1>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 85.163 || 89.831 || 92.854 || 103.302 || 118.310 || 130.238 || 134.215 || 147.166 || 148.360 || 157.405 || 164.757 || 161.199 || 152.128 || 152.477 || 112.891 || 109.375 || 96.381
|-
|}
[[Datoteka:Šibenik-Knin County Population Pyramid Census 2011 HRV.png|thumb|300px|Starosna piramida Šibensko-kninske županije prema popisu stanovništva iz 2011. g.]]
== Geografija ==
{{Proširiti sekciju}}
== Privreda ==
{{Proširiti sekciju}}
== Kultura ==
{{Proširiti sekciju}}
== Znamenitosti ==
* [[Nacionalni park Kornati]]
* [[Nacionalni park Krka]]
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
* [https://web.archive.org/web/20081221134147/http://www.sibensko-kninska-zupanija.hr/ Službena stranica županije]
{{Commonscat|Šibenik-Knin County}}
{{Županije u Hrvatskoj}}
{{Šibensko-kninska županija}}
[[Kategorija:Županije u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Šibensko-kninska županija]]
e64rtvms474dd5ocnrpplffll0v8bzl
Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998 (UEFA) - grupa 1
0
74023
3820015
3316104
2026-03-26T18:12:22Z
Arnel
102555
3820015
wikitext
text/x-wiki
{{col-begin}}
{{col-2}}
{| class="wikitable" style="text-align: center; font-size: 90%;"
|-
!width=165|
!width=25|Od
!width=25|P
!width=25|N
!width=25|I
!width=25|DG
!width=25|PG
!width=25|GR
!width=25|B
|- bgcolor="#ccffcc"
|align="left"|{{NOG|DAN}}
|8||5||2||1||14||6||+8||'''17'''
|- bgcolor="#ccccff"
|align="left"|{{NOG|HRV}}
|8||4||3||1||17||12||+5||'''15'''
|-
|align="left"|{{NOG|GRČ}}
|8||4||2||2||11||4||+7||'''14'''
|-
|align="left"|{{NOG|BIH}}
|8||3||0||5||9||14||-5||'''9'''
|-
|align="left"|{{NOG|SLO}}
|8||0||1||7||5||20||-15||'''1'''
|}
{{col-2}}
<!-- FIXTURES TABLE -->
{| class="wikitable" style="text-align:center; font-size:90%;"
|-
!width=165|
!{{flagicon|DAN}}
!{{flagicon|HRV}}
!{{flagicon|GRČ}}
!{{flagicon|BIH}}
!{{flagicon|SLO}}
|-
| style="text-align:right;"|[[Nogometna reprezentacija Danske|Danska]]{{ZD|DAN}}
| –
| 3–1
| 2–1
| 2–0
| 4–0
|-
| style="text-align:right;"|[[Nogometna reprezentacija Danske|Hrvatska]]{{ZD|HRV}}
| 1–1
| –
| 1–1
| 3–2
| 3–3
|-
| style="text-align:right;"|[[Nogometna reprezentacija Grčke|Grčka]]{{ZD|GRČ}}
| 0–0
| 0–1
| –
| 3–0
| 2–0
|-
| style="text-align:right;"|[[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]]{{ZD|BIH}}
| 3–0
| 1–4
| 0–1
| –
| 1–0
|-
| style="text-align:right;"|[[Nogometna reprezentacija Slovenije|Slovenija]]{{ZD|SLO}}
| 0–2
| 1–3
| 0–3
| 1–2
| –
|-
|}
|}
{{footballbox
|date = Septembar 1, 1996
|time =
|team1 = [[Grčka nogometna reprezentacija|Grčka]]{{ZD|GRČ}}
|score = 3–0
|report = [http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=1013/preliminaries/preliminary=893/matches/match=8159/report.html Izvještaj]
|team2 = {{ZD|BIH|1992}}[[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]]
|goals1 = [[Marinos Ouzounidis|Ouzounidis]] {{gol|41}}<br>[[Stratos Apostolakis|Apostolakis]] {{gol|79}}<br>[[Demis Nikolaidis|Nikolaidis]] {{gol|84}}
|goals2 =
|stadium = [[Kalamata Metropolitan Stadium]], [[Kalamata]]
|attendance = 4,020
|referee = [[Günter Benkö]] {{ZD|AUT}}
}}
----
{{footballbox
|date = Oktobar 8, 1996
|time =
|team1 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]]{{ZD|BIH|1992}}
|score = 1–4
|report = [http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=1013/preliminaries/preliminary=893/matches/match=8162/report.html Izvještaj]
|team2 = {{NOG|HRV}}
|goals1 = [[Hasan Salihamidžić|Salihamidžić]] {{gol|25}}
|goals2 = [[Slaven Bilić|Bilić]] {{gol|13}}<br>[[Goran Vlaović|Vlaović]] {{gol|32}}<br>[[Alen Bokšić|Bokšić]] {{gol|64||85}}
|stadium = [[Stadio Renato Dall'Ara]], [[Bologna]]<ref>Utakmica igrana u Bologni zbog renoviranja stadiona [[Asim Ferhatović Hase]].</ref>
|attendance = 1,500
|referee = [[Atanas Uzunov]] {{ZD|BUG}}
}}
----
{{footballbox
|date = Novembar 10, 1996
|time =
|team1 = [[Nogometna reprezentacija Slovenije|Slovenija]]{{ZD|SLO}}
|score = 1–2
|report = [http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=1013/preliminaries/preliminary=893/matches/match=8163/report.html izvještaj]
|team2 = {{ZD|BIH|1992}}[[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]]
|goals1 = [[Zlatko Zahovič|Zahovič]] {{gol|41|pen.}}
|goals2 = [[Elvir Bolić|Bolić]] {{gol|5}}<br>[[Meho Kodro|Kodro]] {{gol|33}}
|stadium = [[Stadion Bežigrad]], [[Ljubljana]]
|attendance = 3,200
|referee = [[Charles Agius]] {{ZD|MLT}}
}}
----
{{footballbox
|date = April 2, 1997
|time =
|team1 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]]{{ZD|BIH|1992}}
|score = 0–1
|report = [http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=1013/preliminaries/preliminary=893/matches/match=8167/report.html Izvještaj]
|team2 = {{NOG|GRČ}}
|goals1 =
|goals2 = [[Kostas Frantzeskos|Frantzeskos]] {{gol|73}}
|stadium = [[Asim Ferhatović Hase|Koševo Stadium]], [[Sarajevo]]
|attendance = 20,000
|referee = [[Alain Sars]] {{ZD|FRA}}
}}
----
{{footballbox
|date = Juni 8, 1997
|time =
|team1 = [[Nogometna reprezentacija Danske|Danska]]{{ZD|DAN}}
|score = 2–0
|report = [http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=1013/preliminaries/preliminary=893/matches/match=8170/report.html Izvještaj]
|team2 = {{ZD|BIH|1992}}[[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]]
|goals1 = [[Marc Rieper|Rieper]] {{gol|67}}<br>[[Miklos Molnar|Molnar]] {{gol|89}}
|goals2 =
|stadium = [[Parken Stadion]], [[Copenhagen]]
|attendance = 41,592
|referee = [[Karol Ihring]] {{ZD|SLK}}
}}
----
{{footballbox
|date = August 20, 1997
|time =
|team1 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]]{{ZD|BIH|1992}}
|score = 3–0
|report = [http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=1013/preliminaries/preliminary=893/matches/match=8568/report.html Izvještaj]
|team2 = {{ZD|DAN}}[[Nogometna reprezentacija Danske|Danska]]
|goals1 = [[Edin Mujčin|Mujčin]] {{gol|19}}<br>[[Elvir Bolić|Bolić]] {{gol|25||35}}
|goals2 =
|stadium = [[Asim Ferhatović Hase|Koševo]], [[Sarajevo]]
|attendance = 23,000
|referee = [[Vítor Melo Pereira]] {{ZD|POR}}
}}
----
{{footballbox
|date = Septembar 6, 1997
|time =
|team1 = [[Nogometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]]{{ZD|HRV}}
|score = 3–2
|report = [http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=1013/preliminaries/preliminary=893/matches/match=8569/report.html Izvještaj]
|team2 = {{ZD|BIH|1992}}[[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]]
|goals1 = [[Slaven Bilić|Bilić]] {{gol|27}}<br>[[Silvio Marić|Marić]] {{gol|39}}<br>[[Zvonimir Boban|Boban]] {{gol|79}}
|goals2 = [[Dražen Ladić|Ladić]] {{gol|17|o.g.}}<br>[[Hasan Salihamidžić|Salihamidžić]] {{gol|55}}
|stadium = [[Maksimir]], [[Zagreb]]
|attendance = 16,518
|referee = [[Hugh Dallas]] {{ZD|ŠKO}}
}}
----
{{footballbox
|date = Septembar 10, 1997
|time =
|team1 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]]{{ZD|BIH|1992}}
|score = 1–0
|report = [http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=1013/preliminaries/preliminary=893/matches/match=8572/report.html Izvještaj]
|team2 = {{ZD|SLO}}[[Nogometna reprezentacija Slovenije|Slovenija]]
|goals1 = [[Elvir Bolić|Bolić]] {{gol|22}}
|goals2 =
|stadium = [[Asim Ferhatović Hase|Koševo]], [[Sarajevo]]
|attendance = 18,000
|referee = [[Taras Bezubiak]] {{ZD|RUS}}
}}
== Reference ==
{{reference}}
[[Kategorija:Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.]]
[[en:1998 FIFA World Cup qualification (UEFA)#Group 1]]
kayfznvqjt8uv65qm2tbvvlqlv7b355
Kategorija:Popularna kultura
14
74119
3819914
2022430
2026-03-26T14:39:07Z
Panasko
146730
[[Kategorija:Historija kulture]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)
3819914
wikitext
text/x-wiki
{{Kategorija|Popularna kultura}}
{{Commonscat|Popular culture}}
[[Kategorija:Kulture]]
[[Kategorija:Društvene grupe]]
[[Kategorija:Historija kulture]]
m2spysz2fb6zn8uscg5jjp2jpmm535u
Kategorija:Pušenje
14
74956
3819976
3370412
2026-03-26T14:47:44Z
Panasko
146730
[[Kategorija:Ljudske aktivnosti]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)
3819976
wikitext
text/x-wiki
{{Commonscat|Cigarette smoking}}
[[Kategorija:Ovisnosti]]
[[Kategorija:Ljudske aktivnosti]]
2vhst65hwwr5r7d2a6bce6tg045ox1n
Kategorija:Hodanje
14
75064
3819981
3775355
2026-03-26T14:48:08Z
Panasko
146730
[[Kategorija:Ljudske aktivnosti]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)
3819981
wikitext
text/x-wiki
{{Commonscat|Walking}}
[[Kategorija:Ljudske vještine]]
[[Kategorija:Transport]]
[[Kategorija:Vježbanje]]
[[Kategorija:Ljudske aktivnosti]]
5oszl9oq5kpu868iz9ss0vmp2e1wyl2
Kategorija:Civilizacije
14
75406
3819906
2022703
2026-03-26T14:36:12Z
Panasko
146730
[[Kategorija:Antropološke kategorije ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)
3819906
wikitext
text/x-wiki
{{Commonscat|Civilizations}}
[[Kategorija:Historijske ere]]
[[Kategorija:Kultura]]
[[Kategorija:Društvo]]
[[Kategorija:Antropološke kategorije ljudi]]
f7s6m320wn1bvatgdzw3ehxrk84lgxd
Kategorija:Navigacija
14
75834
3819962
2199670
2026-03-26T14:46:19Z
Panasko
146730
[[Kategorija:Ljudske aktivnosti]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)
3819962
wikitext
text/x-wiki
{{Commonscat|Navigation}}
[[Kategorija:Vodeni transport]]
[[Kategorija:Ljudske aktivnosti]]
qs2oq8lrqf4hfuw8wge4601w8uvk8dk
Piroliza
0
75998
3819866
3807282
2026-03-26T13:55:03Z
Panasko
146730
[[Kategorija:Organske reakcije]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)
3819866
wikitext
text/x-wiki
{{Nedostaju izvori}}
'''Piroliza''' je razlaganje supstance pod uticajem visoke [[temperatura|temperature]] bez uticaja drugih agenasa ([[redoks|oksidacionih]] ili redukcionih sredstava). Najčešće se pirolizom složena hemijska jedinjenja raspadaju na prostija jedinjenja. Pirolizu je relativno teško ispitivati zbog brojnih reakcija koje je istovremeno odvijaju a koje je teško kontrolisati.
Piroliza je važan [[industrija|industrijski]] proces koji se koristi za:
*dobijanje monomera iz [[polimer]]a u reciklaži plastike
*za proizvodnju [[keramika|keramičkih materijala]]
*za proizvodnju materijala visoke termičke otpornosti
== Također pogledajte ==
* [[Dekstrin]]
{{Commonscat|Pyrolysis}}
== Reference ==
{{Refspisak}}
== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}
[[Kategorija:Hemijski procesi]]
[[Kategorija:Organske reakcije]]
nadfq5hrxnmooj9fjqqc1ivlvop7efu
Kategorija:Kartografija
14
76591
3819931
3479998
2026-03-26T14:43:27Z
Panasko
146730
[[Kategorija:Ljudske aktivnosti]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)
3819931
wikitext
text/x-wiki
{{Commonscat|Cartography}}
{{Kategorija|Kartografija}}
[[Kategorija:Discipline u geoinformacijama|Kartografija]]
[[Kategorija:Geografska tehnologija|Kartografija]]
[[Kategorija:Grafički dizajn|Kartografija]]
[[Kategorija:Ljudske aktivnosti]]
ddq9y7ecrew02crbb3yt3d8zitoj6a8
Putnički avion
0
77842
3820055
3765185
2026-03-26T20:20:48Z
Palapa
383
3820055
wikitext
text/x-wiki
{{Nedostaju izvori}}
'''Putnički avioni''' su nastali od prvih poštanskih aviona. Pri transportu zračne pošte, piloti su preuzimali i male brojeve putnika kojima su vreće sa poštom stavljane u krilo. Tek od preleta atlantika, avionske kompanije su shvatile komercijalnu mogućnost u prevozu putnika. Samim tim počinju se praviti i avioni namjenjeni samo prevozu putnika. Takvi avioni su morali imati mogućnost slijetanja i polijetanja sa vode. Na početku se radilo o transportima bogatijih do dolaska aviona sa vecim brojem sjedista i boljim motorima. Najpoznatiji putnički avion iz prvih vremena je [[Junkers Ju-52]], potom [[Douglas DC-3]], [[De Havilland D.H. 106|Comet]] a sada [[Boeing 777]] ili naprimjer [[Airbus A320]].
== Reference ==
{{Refspisak}}
== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}{{stub-saobraćaj}}
{{Commonscat|Airliners}}
[[Kategorija:Avioni]]
[[Kategorija:Ruski izumi]]
pi6o06exrvt0occ24h75x6dpll9hi77
Kategorija:Plivanje
14
77881
3819978
2044086
2026-03-26T14:47:56Z
Panasko
146730
[[Kategorija:Ljudske aktivnosti]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)
3819978
wikitext
text/x-wiki
{{Kategorija|Plivanje}}
{{Commonscat|Swimming}}
[[Kategorija:Ljudske vještine]]
[[Kategorija:Vodeni sportovi]]
[[Kategorija:Ljudske aktivnosti]]
j30y69u2uwxpctpmmemfgvcsti6m45u
Kategorija:Izbori
14
80651
3819941
2023673
2026-03-26T14:44:35Z
Panasko
146730
[[Kategorija:Ljudske aktivnosti]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)
3819941
wikitext
text/x-wiki
{{Kategorija|Izbori}}
{{Commonscat|Elections}}
[[Kategorija:Politika]]
[[Kategorija:Vlada]]
[[Kategorija:Demokratija]]
[[Kategorija:Ljudske aktivnosti]]
o1i7qk4lk81li02g6694gwgt49fow7r
Kategorija:Kriminal
14
80844
3819935
3779325
2026-03-26T14:43:42Z
Panasko
146730
[[Kategorija:Ljudske aktivnosti]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)
3819935
wikitext
text/x-wiki
{{Kategorija|Kriminal}}
{{Commonscat|Crimes}}
[[Kategorija:Društvo|Kriminal]]
[[Kategorija:Kriminologija|Kriminal]]
[[Kategorija:Pravo|Kriminal]]
[[Kategorija:Opasnosti|Kriminal]]
[[Kategorija:Ljudske aktivnosti]]
6f44yhwru60bbg8pjrdajsxqbvx3qx2
Kategorija:Istraživanje
14
80918
3819973
2044069
2026-03-26T14:47:36Z
Panasko
146730
[[Kategorija:Ljudske aktivnosti]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)
3819973
wikitext
text/x-wiki
{{Kategorija|Istraživanje}}
{{Commonscat|Research}}
[[Kategorija:Akademija]]
[[Kategorija:Inovacija]]
[[Kategorija:Naučna metoda]]
[[Kategorija:Učenje]]
[[Kategorija:Ljudske aktivnosti]]
a816fj16t8pu13ll3xt2kzmc7qvbvkb
Kategorija:Inovacija
14
80919
3819952
3764389
2026-03-26T14:45:52Z
Panasko
146730
[[Kategorija:Ljudske aktivnosti]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)
3819952
wikitext
text/x-wiki
{{Kategorija|Inovacija}}
{{Commonscat|Innovation}}
[[Kategorija:Tehnologija]]
[[Kategorija:Tehnološka promjena]]
[[Kategorija:Kreativnost|Inovacija]]
[[Kategorija:Ljudske aktivnosti]]
t51fz9j37q83iiriuosbazzhtac6nx3
Kategorija:Rješavanje problema
14
80977
3819969
3479267
2026-03-26T14:47:24Z
Panasko
146730
[[Kategorija:Ljudske aktivnosti]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)
3819969
wikitext
text/x-wiki
{{Commonscat|Problem solving}}
{{Kategorija|Rješavanje problema}}
[[Kategorija:Spoznavanje|Rješavanje problema]]
[[Kategorija:Psihološki koncepti|Rješavanje problema]]
[[Kategorija:Ljudske aktivnosti]]
aam65omnzwdxn4jfytwgjlu58ka7fcg
Kategorija:Humana geografija
14
81051
3819898
3765378
2026-03-26T14:35:01Z
Panasko
146730
[[Kategorija:Antropologija]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)
3819898
wikitext
text/x-wiki
{{Commonscat|Geography}}
[[Kategorija:Grane geografije]]
[[Kategorija:Društvene nauke]]
[[Kategorija:Ljudi]]
[[Kategorija:Društvo]]
[[Kategorija:Čovjek|Humana geografija]]
[[Kategorija:Antropologija]]
dktr9hcwttfyrv8787xehhzlhuyx4fw
Kategorija:Dizajn
14
81077
3819938
2199331
2026-03-26T14:44:26Z
Panasko
146730
[[Kategorija:Ljudske aktivnosti]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)
3819938
wikitext
text/x-wiki
{{Kategorija|Dizajn}}
{{Commonscat|Design}}
[[Kategorija:Struktura]]
[[Kategorija:Likovna umjetnost]]
[[Kategorija:Estetika]]
[[Kategorija:Manufaktura]]
[[Kategorija:Ljudske aktivnosti]]
8l57d2hhjhcivm9be8yej93fqtvl4qs
Kategorija:Ljudska komunikacija
14
81095
3819950
2023901
2026-03-26T14:45:34Z
Panasko
146730
[[Kategorija:Ljudske aktivnosti]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)
3819950
wikitext
text/x-wiki
{{Commonscat|Communication}}
[[Kategorija:Komunikacija]]
[[Kategorija:Socijalna psihologija]]
[[Kategorija:Ljudske vještine]]
[[Kategorija:Ljudske aktivnosti]]
qjjaelz5em9zk47npv7pin84x9c97mz
Kategorija:Rekreacija
14
81123
3819971
2199812
2026-03-26T14:47:29Z
Panasko
146730
[[Kategorija:Ljudske aktivnosti]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)
3819971
wikitext
text/x-wiki
{{Kategorija|Rekreacija}}
{{Commonscat|Recreation}}
[[Kategorija:Ljudsko ponašanje]]
[[Kategorija:Slobodno vrijeme]]
[[Kategorija:Ljudske aktivnosti]]
3q6seqjcrvwak288b0c52ery8jy56mo
Kategorija:Slobodno vrijeme
14
81124
3819955
2023928
2026-03-26T14:46:00Z
Panasko
146730
[[Kategorija:Ljudske aktivnosti]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)
3819955
wikitext
text/x-wiki
{{Commonscat|Leisure}}
[[Kategorija:Ljudsko ponašanje]]
[[Kategorija:Lični život]]
[[Kategorija:Ljudske aktivnosti]]
jcjvkd4dbknvubugtldsiqf6zsuipcw
Kategorija:Lični život
14
81125
3819900
2199624
2026-03-26T14:35:09Z
Panasko
146730
[[Kategorija:Antropologija]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)
3819900
wikitext
text/x-wiki
{{Commonscat|Personal life}}
[[Kategorija:Sopstvo]]
[[Kategorija:Ljudsko ponašanje]]
[[Kategorija:Antropologija]]
qj1sqjx7qgqtnvxqgaym6aq91xu4ihi
Kategorija:Zapadna kultura
14
81262
3819918
2043137
2026-03-26T14:40:06Z
Panasko
146730
[[Kategorija:Kulturološka antropologija]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)
3819918
wikitext
text/x-wiki
{{Commonscat|Western culture}}
[[Kategorija:Kultura po regijama]]
[[Kategorija:Civilizacije]]
[[Kategorija:Kulturološka antropologija]]
7e0w8qyoid3g10dnnvq9tgmlr8qz1u0
Kategorija:Špijunaža
14
82576
3819944
2024320
2026-03-26T14:44:43Z
Panasko
146730
[[Kategorija:Ljudske aktivnosti]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)
3819944
wikitext
text/x-wiki
{{Commonscat|Espionage}}
[[Kategorija:Sigurnost]]
[[Kategorija:Zločini]]
[[Kategorija:Ljudske aktivnosti]]
q0ecbxe9vgw08pj8iqdrv5p1svb6x9z
Baljci (Ružić)
0
82589
3820142
3322375
2026-03-27T00:28:28Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820142
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Baljci
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika = Baljci (2020) 19.jpg
|opis_slike = Crkva sv. Jovana Krstitelja u Baljcima
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Ružić (Hrvatska)|Ružić]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 49| širina_sekundi = 46| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 18| dužina_sekundi = 39| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 411
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 3
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2011]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22322 Ružić
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Baljci''' su naseljeno mjesto u sastavu općine [[Ružić (Hrvatska)|Ružić]], [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazili su se u sastavu stare općine [[Drniš]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Ružić)|popisu stanovništva 2011]]. godine, Baljci su imali 3 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="16" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]]
|-
| 549 || 420 || 443 || 490 || 489 || 541 || 562 || 690 || 625 || 649 || 617 || 633 || 641 || 470 || 2 || 3
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''Do 1910. iskazivano pod imenom '''Baljke'''.''</small>
===Popis [[1991]].===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Drniš)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Baljci je imalo 470 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Baljci
|-
| [[1991]].
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 470
| label1 = [[Srbi]] 453
| value1 = 96.38
| color1 = #FF0000
| label2 = [[Hrvati]] 13
| value2 = 2.76
| color2 = #4169E1
| label3 = nepoznato 4
| value3 = 0.85
| color3 = #A2A2D0
}}
|-
|}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Ružić}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
1hia281w6vrtsfyx49lj508ut8mtlox
Kategorija:Srodstvo i porijeklo
14
83504
3819899
2024556
2026-03-26T14:35:05Z
Panasko
146730
[[Kategorija:Antropologija]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)
3819899
wikitext
text/x-wiki
{{Commonscat|Kinship}}
[[Kategorija:Kulturološka antropologija]]
[[Kategorija:Društvene grupe]]
[[Kategorija:Antropologija]]
od88niw5ggtb3dsr2gdl7sk8to2f6gt
Kategorija:Historijska lingvistika
14
84640
3819911
3187658
2026-03-26T14:38:58Z
Panasko
146730
[[Kategorija:Historija kulture]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)
3819911
wikitext
text/x-wiki
{{Commonscat|Historical linguistics}}
[[Kategorija:Grane lingvistike|Historijska ]]
[[Kategorija:Historija po temama]]
[[Kategorija:Historija kulture]]
2u9xmpzk5j0bgsa5ga1orsyz31c77yq
Kategorija:Muzički nastup
14
88031
3819961
2053904
2026-03-26T14:46:16Z
Panasko
146730
[[Kategorija:Ljudske aktivnosti]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)
3819961
wikitext
text/x-wiki
{{Commonscat|Music performances}}
[[Kategorija:Muzika]]
[[Kategorija:Ljudske aktivnosti]]
ommtwk5r3zf35pa2i7av3wcosjslv7f
Kategorija:Vježbanje
14
88840
3819967
2040068
2026-03-26T14:47:19Z
Panasko
146730
[[Kategorija:Ljudske aktivnosti]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)
3819967
wikitext
text/x-wiki
{{Commonscat|Exercise}}
[[Kategorija:Hobiji]]
[[Kategorija:Rekreacija]]
[[Kategorija:Zdravlje]]
[[Kategorija:Ljudske aktivnosti]]
8g7kuljd6weu9w2s8e3dpxhtfemcbg2
Promiskuitet
0
91410
3819904
3159507
2026-03-26T14:35:27Z
Panasko
146730
[[Kategorija:Antropologija]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)
3819904
wikitext
text/x-wiki
{{Nedostaju izvori}}
'''Promiskuitet''' je oblik [[seks]]ualnog ponašanja kod kojeg je prisutna promjena seksualnog (ili seksualnih) partnera, odnosno neodrživost zadovoljenja seksualnih potreba u vezi sa jednim stalnim partnerom.
== Opis ==
Važno je shvatiti da promiskuitet nije nikakav poremećaj i da osobe koje su promiskuitetne ne moraju biti i ovisne o seksu. Ovisnost o seksu je poremećaj koji mogu imati i ljudi koji nisu promiskuitetni (znači imaju samo jednog, stalnog partnera).
Promiskuitet je jednostavno način života. Neki ljudi nemaju "sreće" u ljubavi ili jednostavno im ne odgovara klasična, [[monogamija|monogamna]] veza, i zbog toga preferiraju da mjenjaju seksualne partnere, ili da imaju više seksualnih partnera u istom vremenskom periodu.
Ovo je potpuno normalno seksualno ponašanje, jer ljudi po prirodi, kao i većina životinja, nisu
predviđeni da budu samo sa jednim seksualnim partnerom.
== Razlika između ženskoga i muškoga promiskuiteta ==
Na promiskuitet se gledalo kao na sasvim normalno stanje kod muškaraca. To je bio oblik [[mahizam|mahizma]] i dokazivanja muškosti. Kod [[žena]] je ta situacija išla malo drugačije. Naime, žene koje su mijenjale partnere su često proglašavane bludnicama, a u doba [[inkvizicija|inkvizicije]] čak i vješticama te su bile brutalno pogubljivane.
U današnje doba, muškarcu koji je promiskuitetan se daju imena kao sto su "ženskaroš" "player" "playboy" dok ženama se uglavnom daju nazivi koji su degradirajući kao sto su "kurva" "drolja" "radodajka" itd... Ovo se naziva "dupli standard" koji nije pošten prema ženama, jer samo se promiskuitetne žena nazivaju pogrdnim imenima, dok takvi isti muškarci čak dobijaju i pohvale za svoje promiskuitetne aktivnosti.
Mnogi fiktivni karakteri koji su bili promiskuitetni su muškarci. Najpoznatiji su [[Kazanova]] i [[Don Juan]]. [[James Bond]] je glavni lik u mnogim filmovima, koji je također promiskuitetan.
[[Kategorija:Seksualnost]]
[[Kategorija:Antropologija]]
hv7i1oaxx9kpygegjajwjz6hpap1rxi
Brzina zvuka
0
91617
3819876
3765494
2026-03-26T13:58:29Z
Panasko
146730
[[Kategorija:Brzina]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)
3819876
wikitext
text/x-wiki
'''Brzina zvuka''' je [[brzina]] kojom se u nekom prostoru ([[gas|plin]], [[tekućina]], materijal u krutom stanju) šire zvučni valovi. Ovisi o elastičnosti i gustoći medija za suhi zrak pri [[Temperatura|temperaturi]] od 20 °C iznosi 343 m/s (1235 km/h). Valovi su plinu i tekućini [[Longitudinalni talasi|longitudinalni]] dok kod krute tvari mogu biti istovrememno longitudinalni i [[transverzalni talasi|transverzalni]]. Brzina se izražava slovom ''c''.<ref name="goettingen"/>
==Brzina zvuka u vazduhu==
===Prva mjerenja===
Još u 17. vijeku vršena su prva mjerenja. Tokom pucanja iz topova, mjerena je vremenska razlika između bljeska paljenja i trenutka kada se začuje pucanj. Tada je određena približna brzina zvuka oko 300 m/s. Značajan eksperiment, na dan 22. juna 1822 obavili su [[Alexander von Humboldt|Humboldt]], [[Joseph Louis Gay-Lussac|Gay-Lussac]] i [[François Arago|Arago]]. Upotrebljena su dva topa, raspoređena na različitim brežuljcima s razmakom od 18622 m. Naizmjeničnim pucanjem iz topova izmjereno je vrijeme od 54,6 s što odgovara brzini od 341 m/s.<ref>[http://www.leifiphysik.de/themenbereiche/schallgeschwindigkeit Schallgeschwindigkeit] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150623071042/http://www.leifiphysik.de/themenbereiche/schallgeschwindigkeit |date=23 Juni 2015 }}''leifiphysik'', pristupljeno 27.6.2015 {{de simbol}}</ref> U [[vodik]]u brzina iznosi 1300 m/s a u [[helij]]u 900 m/s.<ref name="welt"/>
Proračun je moguć i pomoću formule: c<sup>2</sup>=(cp/cV)×R×T/M <ref name="spektrum">[http://www.spektrum.de/lexikon/astronomie/schallgeschwindigkeit/423 Schallgeschwindigkeit]''spektrum.de'', pristupljeno 27.6.2015 {{de simbol}}</ref>
* cs: brzina zvuka
* cp: specifična toplota kod konstantnog pritiska
* cv: specifična toplota kod konstante zapremine
* R: [[univerzalna gasna konstanta]]
* T: [[temperatura]] izražena u [[Kelvin|K]]
* M: [[molarna masa]]
==Brzina zvuka u vodi==
Ista jednačina može se upotrijebiti i kod proračuna brzine zvuka u vodi odnosno tečnosti. Voda ima i mnogo manje promjene ovisne o temperaturi u pritisku nego gasovi. Brzina zvuka u vodi iznosi 1450 m/s.<ref name="spektrum"/>
==Brzina zvuka u čvrstoj materiji==
Za razliku od gasova i tekućina, brzina zvuka ovdje ovisi pored gustine i od [[Youngov modul elastičnosti|Youngovog modula elastičnosti]]. Zvučni talasi mogu biti i longitudinalni i [[Transverzalni talasi|transverzalni]]. Kod materije koja nije [[izotropija|izotropna]] brzina ovisi od pravca širenja talasa.<ref name="goettingen">[https://lp.uni-goettingen.de/get/text/5138 Schallwellen und die Schallgeschwindigkeit] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180223185624/http://lp.uni-goettingen.de/get/text/5138|date=23. 2. 2018}} sa [[Univerzitet u Göttingenu|Univerziteta u Göttingenu]]; pristupljeno 27.6.2015 {{de simbol}}</ref> U [[beton]]u brzina iznosi 3100 m/s a [[željezo|željezu]] 5000 m/s. Kod porasta [[Frekvencija|frekvencije]] ([[ultrazvuk]]) širenje zvuka je ograničeno.<ref>[https://elearning.physik.uni-frankfurt.de/data/FB13-PhysikOnline/lm_data/lm_324/daten/kap_10/node5.htm Schallgeschwindigkeit in Festkörpern - Körperschall] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305003147/https://elearning.physik.uni-frankfurt.de/data/FB13-PhysikOnline/lm_data/lm_324/daten/kap_10/node5.htm |date=5 Mart 2016 }} [[Univerzitet u Frankfurtu]], pristupljeno 27.6.2015 {{de simbol}}</ref>
==Zanimljivosti==
Tokom [[Nevrijeme|nevremena]] moguće je odrediti udaljenost udara [[Munja|munje]]. U trenutku kad bljesne munja počinju se odbrojavati sekunde, kad odjekne [[grom]] broj sekundi [[dijeljenje|podjeli]] se kroz 3 i dobije se udaljenost munje u [[Kilometar|km]].<ref name="welt">[http://www.welt.de/print-welt/article495222/Schallgeschwindigkeit-des-Donners-bestimmt-die-Entfernung-zum-blitzenden-Gewitter.html Schallgeschwindigkeit des Donners bestimmt die Entfernung zum blitzenden Gewitter] iz [[Die Welt|Welt]]; objavljeno 23.2.2005, pristupljeno 27.6.2015 {{de simbol}}</ref>
== Vanjski linkovi ==
* [http://www.mathpages.com/home/kmath109/kmath109.htm The Speed of Sound at MathPages]
* [http://www.sengpielaudio.com/calculator-speedsound.htm Calculation: Speed of sound in air and the temperature]
* [http://www.gradri.hr/adminmax/files/class/Zvuk2%20materijali.pdf Neira, Torić Građevinski fakultet Rijeka, Diplomski rad]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}
== Reference ==
{{reference}}
{{Stub-fiz}}
[[Kategorija:Akustika]]
[[Kategorija:Fizikalne veličine]]
[[Kategorija:Hemijske osobine]]
[[Kategorija:Brzina]]
tfo6je76ohtbss5exj28yqnq20mshej
Kategorija:Reciklaža
14
92658
3819972
2052562
2026-03-26T14:47:33Z
Panasko
146730
[[Kategorija:Ljudske aktivnosti]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)
3819972
wikitext
text/x-wiki
{{Commonscat|Recycling}}
[[Kategorija:Upravljanje otpadom]]
[[Kategorija:Održivost]]
[[Kategorija:Održive tehnologije]]
[[Kategorija:Ljudske aktivnosti]]
egpl4kbexsa5epcfro1ym96f5331oes
Kategorija:Zanati
14
92699
3819934
2199929
2026-03-26T14:43:37Z
Panasko
146730
[[Kategorija:Ljudske aktivnosti]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)
3819934
wikitext
text/x-wiki
{{Commonscat|People by occupation}}
[[Kategorija:Umjetnički mediji]]
[[Kategorija:Vještine]]
[[Kategorija:Umjetnost]]
[[Kategorija:Ljudske aktivnosti]]
do7n6kqjkq996h9b4wf8z1yqrmqn04h
Kategorija:Snimanje filma
14
92739
3819945
2040181
2026-03-26T14:44:46Z
Panasko
146730
[[Kategorija:Ljudske aktivnosti]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)
3819945
wikitext
text/x-wiki
{{Commonscat|Cinema}}
[[Kategorija:Film]]
[[Kategorija:Ljudske aktivnosti]]
optep3biyuyw840cjl1w85th9qub4d4
Kategorija:Manufaktura
14
92899
3819956
3776633
2026-03-26T14:46:03Z
Panasko
146730
[[Kategorija:Ljudske aktivnosti]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)
3819956
wikitext
text/x-wiki
{{Commonscat|Manufacturing}}
[[Kategorija:Mašinstvo|Manufaktura]]
[[Kategorija:Industrija|Manufaktura]]
[[Kategorija:Proizvodnja i obrada|Manufaktura]]
[[Kategorija:Sekundarne djelatnosti|Manufaktura]]
[[Kategorija:Ljudske aktivnosti]]
8os87ivr2evgu7fqinpazntxtvc9zev
Glikozidi
0
93386
3819861
3052549
2026-03-26T13:52:41Z
Panasko
146730
[[Kategorija:Hemija ugljikohidrata]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)
3819861
wikitext
text/x-wiki
{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:Salicin-perspective-2D-skeletal.png|mini|200px|Salicin, vrsta glikozida]]
'''Glikozidi''' su složena organska jedinjenja sastavljena iz dvije komponente, [[šećer]]a i aglikona.
Naširoko su rasprostranjenji u prirodi u različitim [[biljka]]ma. Dosta se koriste u medicinske svrhe, posebno [[kardiotonični glikozidi]] koji imaju specifično djelovanje na [[srce]].
Glikozidi nastaju kondenzacijom između hidroksilne grupe anomernog ugljika [[monosaharid]]a ili fragmenta monosaharida bilo koje veličine i drugog jedinjenja koje može biti monosaharid ili aglikon. U aglikonsku komponentu spadaju aromatski i alifatski [[alkohol]]i, aromatski i alifatski [[amini]], aromatski i alifatski [[tioli]]. U reakciji sa hidroksilnom grupom anomernog [[ugljik]]a monosaharida sa hidroksilnom grupom alkohola formira se O-glikozidna veza, koja je suštinski acetalna veza, nastala u reakciji između hemiacetalne grupe (formirana iz aldehida i -OH grupe) i druge -OH grupe. U reakciji hemiacetalne grupe sa aminima nastaje N-glikozidna veza, a sa tiolima nastaje S-glikozidna veza. Na osnovu stvaranja glikozidne veze postoje O-glikozidi, N-glikozidi, S-glikozidi i C-glikozidi (nastali zamjenom [[kisik]]ovog atoma iz O-glikozidne veze sa ugljikom).
== Također pogledajte ==
* [[Ugljikohidrati]]
==Vanjski linkovi==
* [http://goldbook.iupac.org/goldbook/G02661.html Definition of glycosides]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}, from the [[IUPAC]] Pregled "Chemical Terminology", "[[Gold Book]]"
* [https://web.archive.org/web/20161112074844/http://www.chem.qmul.ac.uk/iupac/2carb/33.html IUPAC pravila imenovanja za glikozide]
== Reference ==
* Robert K. Murray,Daryl K. Granner,Peter A. Mayes,Victor W. Rodwell, Harper’s Illustrated Biochemistry, Twenty-Sixth Edition, Copyright © 2003 by The McGraw-Hill Companies, Inc. All rights reserved.
* Marco Brito-Arias,Synthesis and Characterization of Glycosides, © 2007 Springer Science+Business Media, LLC, All rights reserved.
* DANIEL E. LEVY,CHO TANG, , TETRAHEDRON ORGANIC CHEMISTRY SERIES Volume 13, The Chemistry of C-Glycosides, Copyright © 1995 Elsevier Science Ltd, All rights reserved.
* Daniel E. Levy, Péter Fügedi, The Organic Chemistry of Sugars, Copyright © 2006 by Taylor & Francis Group LLC, All rights reserved.
{{Commonscat|Glycosides}}
[[Kategorija:Glikozidi| ]]
[[Kategorija:Hemija ugljikohidrata]]
gewfe6bwpl3t6fbt8ornzn13ppvhalw
Kategorija:Takmičenje
14
94757
3819933
3221825
2026-03-26T14:43:33Z
Panasko
146730
[[Kategorija:Ljudske aktivnosti]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)
3819933
wikitext
text/x-wiki
:''Također pogledajte [[:Kategorija:Takmičenja]]''
[[Kategorija:Ljudsko ponašanje|Takmičenje]]
[[Kategorija:Organizacijske studije i upravljanje ljudskim resursima|Takmičenje]]
[[Kategorija:Ljudske aktivnosti]]
s1zfqh0ueqjyydbw3a8tvx9hndy09vk
Biometrijski pasoš
0
96038
3820010
3816552
2026-03-26T17:02:49Z
Boja02
98016
/* Gallery */
3820010
wikitext
text/x-wiki
{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:Countries with Biometric Passports.svg|mini|300x300piksel|Države koje koriste biometrijske pasoše (zeleno), koriste samo diplomati (žuto), imaju u planu uvesti pasoše u skorijoj budućnosti (plavo)]]
[[Datoteka:ePassport logo.svg|mini|Simbol za biometrijski pasoš]]
'''Biometrijski pasoš''', poznat i e-pasoš, nova je vrsta [[pasoš]]a koja koristi i [[biometrija|biometrijske]] podatke kako bi se označio identitet vlasnika.
Podaci se, osim zapisa na papiru, zapisuju i u poseban [[čip]]. U čipu su, u zavisnosti od verzije, zabilježene informacije potrebne za prepoznavanje geometrije lica, otiska prsta i izgled [[mrežnjača|mrežnjače]]. Ovaj pasoš gotovo je nemoguće krivotvoriti.
Iako je uvođenje biometrijskog pasoša nailazilo na otpor organizacija za zaštitu [[ljudska prava|ljudskih prava]], on je uveden u većini razvijenih zemalja, ali i u mnogim drugim zemljama.
Prvi biometrijski pasoš izdala je [[Malezija]] 1998.
== Gallery ==
Različiti biometrijski pasoši.
<center><gallery>
Datoteka:Albanian biometric passport (crop).jpg|[[Albanija]]
Datoteka:Reisepass at.svg|[[Austrija]]
Datoteka:Azerbaijan Passport.svg|[[Azerbejdžan]]
Datoteka:Belgian Passport 2008 cover.jpg|[[Belgija]]
Datoteka:Biometric_passport_bih2.jpg|[[Bosna i Hercegovina]]
Datoteka:Brunei biometric passport.jpg|[[Brunej]]
Datoteka:Czech passport 2007 cover.jpg|[[Češka]]
Datoteka:DK Passport Cover.jpg|[[Danska]]
Datoteka:eesti_pass.jpg|[[Estonija]]
Datoteka:Finland_passport.jpg|[[Finska]]
Datoteka:Greek Passport.svg|[[Grčka]]
Datoteka:Nederlanden_paspoort.jpg|[[Holandija]]
Datoteka:Croatian_biometric_passport.jpg|[[Hrvatska]]
Datoteka:Eirepas.JPG|[[Irska]]
Datoteka:Icelandic_Passport_Front_Cover.jpg|[[Island]]
Datoteka:Passaportoitaliano2006.jpg|[[Italija]]
Datoteka:JapanpassportNew10y.PNG|[[Japan]]
Datoteka:KOR ePassport.jpg|[[Južna Koreja]]
Datoteka:Kazakhstan Passport.svg|[[Kazahstan]]
Datoteka:FürstentumLiechtensteinReisepassCover.jpg|[[Lihtenštajn]]
Datoteka:Pasas2008.gif|[[Litvanija]]
Datoteka:hungarian passport.jpg|[[Mađarska]]
Datoteka:RepofMacedonia-passport.png|[[Republika Makedonija|Makedonija]]
Datoteka:Maldives ePassport.jpg|[[Maldivi]]
Datoteka:nzE-passport.jpg|[[Novi Zeland]]
Datoteka:Norwegian Passport, New Design.jpg|[[Norveška]]
Datoteka:Biometrie reisepass deutsch.jpg|[[Njemačka]]
Datoteka:Polska ePaszport.jpg|[[Poljska]]
Datoteka:Russian ePassport.jpg|[[Rusija]]
Datoteka:Us-passport.jpg|[[SAD]]
Datoteka:Slovakian ePassport.jpg|[[Slovačka]]
Datoteka:Slovenian Passport3.jpg|[[Slovenija]]<br />(slovensko-italijanska verzija)
Datoteka:Serbian Passport.svg|[[Srbija]]
Datoteka:Sudan_passport_cover.JPG|[[Sudan]]
Datoteka:Swiss Pass 2006.jpg|[[Švicarska]]
Datoteka:Thailand_ePassport.jpg|[[Tajland]]
Datoteka:REPUBLIC OF CHINA (TAIWAN) PASSPORT 2020.png|[[Tajvan]]
Datoteka:Turkmenistan passport.jpg|[[Turkmenistan]]
</gallery></center>
== Također pogledajte ==
* [[Biometrija]]
== Reference ==
{{Refspisak}}
== Vanjski linkovi ==
{{Commons|Biometric passport}}
* [https://web.archive.org/web/20091012201825/http://www.esecuritylab.net/faruk/t0331-sta-je-to-biometrijski-pasos.html Šta je to biometrijski pasoš?]{{Normativna kontrola}}
[[Kategorija:Pasoši]]
[[Kategorija:Dokumenti]]
ao7tp1dv2ukuiivzf7hlfvblkiogfvv
Timor
0
96563
3820063
3234062
2026-03-26T20:30:45Z
Palapa
383
3820063
wikitext
text/x-wiki
{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:Timor-map.png|mini|200px|Karta ostrva Timor]]
'''Timor''' je ostrvo u [[Jugoistočna Azija|Jugoistočnoj Aziji]]. Timor se ubraja u grupu ostrva [[Mala sundska ostrva]]. Ostrvo je podijeljeno između dvije države [[Istočni Timor]] i [[Indonezija]] (zapadni dio ostrva).
Ostrvo ima površinu od 30.777 km<sup>2</sup> i na njemu živi oko 2.900.000 stanovnika (2005). Dugačko je oko 500 kilometara, i široko 80 kilomatara. Prostire se u pravcu jugoistok-sjeverozapad.
Ime ostrva dolazi od [[malajski jezik|malajske]] riječi ''timur'' što znači [[istok]], jer je ostrvo smješteno na samom istoku lanca ostrva.
== Reference ==
{{Refspisak}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-geog}}
{{Commonscat}}
{{Ostrva u Indoneziji}}
{{Najveća ostrva na svijetu}}{{Normativna kontrola}}
[[Kategorija:Geografija Istočnog Timora]]
[[Kategorija:Geografija Indonezije]]
[[Kategorija:Ostrva]]
0bg83xvtb03stk4pazq8dxwmljclxmp
Informacijsko društvo
0
101234
3819882
3052897
2026-03-26T13:59:36Z
Panasko
146730
[[Kategorija:Evolucija]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)
3819882
wikitext
text/x-wiki
{{Nedostaju izvori}}
'''Informacijsko društvo''' je [[društvo]] u kojim je stvaranje, [[distribucija]], rasprostiranje, korištenje, [[integracija]] i [[manipulacija]] [[informacija]] značajna [[ekonomija|ekonomska]], [[politika|politička]] i [[kultura|kulturna]] djelatnost.
Specifičnost za tu vrstu društva je središnji položaj [[informacijska tehnologija|informacijske tehnologije]] na području proizvodnje, [[ekonomija|privrede]], i društva u cjelini.
Informacijsko društvo se smatra nasljednikom [[industrijsko društvo|industrijskog društva]]. Kao srodne koncepcije se spominju [[post-industrijsko društvo]], [[post-fordizam]], [[društvo znanja]], telematičko društvo, [[informacijska revolucija]] i umreženo društvo.
Informacijska i komunikacijska tehnologija ima utjecaj na promjenu način života pojedinca i društvene zajednice.
== Vanjski linkovi ==
* [https://web.archive.org/web/20160306045607/http://parco.gov.ba/latn/?page=26&vijest=2305 Ured koordinatora za reformu javne uprave BiH]
* [http://parco.gov.ba/?id=1937 Zakon o Agenciji za razvoj informacijskog društva Bosne i Hercegovine]
[[Kategorija:Društvo]]
[[Kategorija:Evolucija]]
ptk6nv58xi0c9fw3mto2jfavaafluey
Razgovor:Analogija
1
109628
3820045
1170499
2026-03-26T20:01:35Z
Palapa
383
Palapa premjestio je stranicu [[Razgovor:Analogija (filozofija)]] na [[Razgovor:Analogija]]
1170499
wikitext
text/x-wiki
{{Stranica_za_razgovor}}
takg6zq6wxw2d5szcm9afzj24d6l2j8
Arhetip
0
110795
3819919
3369566
2026-03-26T14:40:09Z
Panasko
146730
[[Kategorija:Kulturološka antropologija]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)
3819919
wikitext
text/x-wiki
Arhetip je Jungov hipotetički konstrukt koji označava sveopći, naslijeđeni okvir cjelokupnog iskustva.
To su urođeni obrasci mišljenja, osjećanja i djelovanja nastalih kao rezultat vijekovima taloženog iskustva brojnih generacija predaka. U širem smislu, prvobitni model, prototip, prauzor ili pratip. Arhetip je osnovna strukturalna i dinamička jedinica kolektivnog nesvjesnog. Može se proučavati preko svojih manifestacija na kolektivnom planu (u mitskim slikama i simbolima, [[Religija|religijskim]] [[dogma]]ma, [[Poezija|pjesničkim]] slikama, ritualima itd.) i na individualnom (u snovima, vizijama, simptomima i parapsihološkim doživljajima). Najpoznatije arhetipske predstave su: Persona, Senka, Anima, Animus, Mana – ličnost i Sopstvo. Funkcija arhetipa je da pojedincu olakša snalaženje u životno važnim, kriznim situacijama <ref> Dio članka je preuzet iz knjige Ivana Vidanovića „Rječnik socijalnog rada“ uz odobrenje autora.</ref>.
== Također pogledajte ==
* [[Prototip]]
== Reference ==
{{reference}}
[[Kategorija:Psihologija]]
[[Kategorija:Kulturološka antropologija]]
cs3nwdyaf27gu452ndcsmx4liu6msom
Kategorija:Meditacija
14
124271
3819959
2046140
2026-03-26T14:46:11Z
Panasko
146730
[[Kategorija:Ljudske aktivnosti]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)
3819959
wikitext
text/x-wiki
{{Commonscat|Meditation}}
[[Kategorija:Hinduizam]]
[[Kategorija:Budizam]]
[[Kategorija:Ljudske aktivnosti]]
l6fgf0v98j5b2m2n316nn4i3ap7459r
Hromosom 2
0
130888
3819888
3816892
2026-03-26T14:00:53Z
Panasko
146730
[[Kategorija:Ljudska evolucija]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)
3819888
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija hromosom
| image = Human male karyotpe high resolution - Chromosome 2 cropped.png
| caption = Par ljudskih hromosoma 2 nakon [[G-pruganje|G-pruganja]]. Jedan je od majke, drugi od oca.
| image2 = Human male karyotpe high resolution - Chromosome 2.png
| caption2 = Par ljudskih hromosoma 2<br/> u [[kariogram]]u muškarca.
| length_bp = 242,193,529 bp<br/>([[GRCh38]])<ref name="National Center for Biotechnology Information 2017">{{cite web | title=Human Genome Assembly GRCh38 - Genome Reference Consortium | website=National Center for Biotechnology Information | date=24. 12. 2013 | url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/grc/human/data?asm=GRCh38 | language=en | access-date=4. 3. 2017}}</ref>
| genes = 1.194 ([[CCDS]])<ref name="CCDS"/>
| type = [[Autosom]]
| centromere_position = [[Centromere#Submetacentric|Submetacentrik]]<ref name="StrachanRead2010">{{cite book|author1=Tom Strachan|author2=Andrew Read|title=Human Molecular Genetics|url=https://books.google.com/books?id=dSwWBAAAQBAJ&pg=PA45|date=2. 4. 2010|publisher=Garland Science|isbn=978-1-136-84407-2|page=45}}</ref><br />(93.9 Mbp<ref name="850bphs">Genome Decoration Page, NCBI. [http://ftp.ncbi.nlm.nih.gov/pub/gdp/ideogram_9606_GCF_000001305.14_850_V1 Ideogram data for Homo sapience (850 bphs, Assembly GRCh38.p3)]. Last update 2014-06-03. Retrieved 2017-04-26.</ref>)
| chr = 2
| ensembl_id = 2
| entrez_id = 2
| ncbi_id = 2
| ucsc_id = 2
| refseq_id = NC_000002
| genbank_id = CM000664
}}
[[slika:Human chromosome 02 from Gene Gateway - with label.png|right|350px]]
[[slika:LEGENDA-edit.png|320px|right]]
[[slika:Chromosome2 merge.png|thumb|280px|Fuzija predačkih hromosoma ostavila je prepoznatljive ostatke [[telomera]] i ostatak centromere]]
'''Hromosom 2''' jedan je od dvadeset i tri para [[hromosom]]a [[čovjek]]a. Ljudi obično imaju dvije kopije ovog hromosoma. Hromozom 2 je drugi po veličini u ljudskoj garnituri, koji obuhvata više od 242 miliona [[bazni par|baznih parova]]<ref name="Generation">{{cite journal | author=Hillier| title=Generation and annotation of the DNAD sequences of human chromosomes 2 and 4 | url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_2005-04-07_434_7034/page/724| journal=Nature | year=2005 | pages=724–31 | volume=434 | issue=7034 | pmid=15815621 | doi=10.1038/nature03466 | last2=Graves | first2=TA | last3=Fulton | first3=RS | last4=Fulton | first4=LA | last5=Pepin | first5=KH | last6=Minx | first6=P | last7=Wagner-Mcpherson | first7=C | last8=Layman | first8=D | last9=Wylie | first9=K | last10=Sekhon | display-authors=1| bibcode=2005Natur.434..724H | last11=Becker | last12=Fewell | last13=Delehaunty | last14=Miner | last15=Nash | last16=Kremitzki | last17=Oddy | last18=Du | last19=Sun | last20=Bradshaw-Cordum | last21=Ali | last22=Carter | last23=Cordes | last24=Harris | last25=Isak | last26=Van Brunt | last27=Nguyen | last28=Du | last29=Courtney | last30=Kalicki | doi-access=free }}</ref> i predstavlja gotovo 8% ukupne [[DNK]] u ljudskim [[ćelija (biologija)|ćelijama]].
== Evolucija ==
Ljudi imaju samo dvadeset i tri para hromozoma, dok svi ostali postojeći članovi porodice ''[[Hominidae]]'' imaju po dvadeset i četiri para.<ref name="high-coverage">{{cite journal |vauthors = Meyer M, Kircher M, Gansauge MT, Li H, Racimo F, Mallick S, Schraiber JG, Jay F, Prüfer K, de Filippo C, Sudmant PH, Alkan C, Fu Q, Do R, Rohland N, Tandon A, Siebauer M, Green RE, Bryc K, Briggs AW, Stenzel U, Dabney J, Shendure J, Kitzman J, Hammer MF, Shunkov MV, Derevianko AP, Patterson N, Andrés AM, Eichler EE, Slatkin M, Reich D, Kelso J, Pääbo S |title = A high-coverage genome sequence from an archaic Denisovan individual |url = https://archive.org/details/sim_science_2012-10-12_338_6104/page/222 |journal = Science |volume = 338 |issue = 6104 |pages = 222–6 |date = oktobar 2012 |pmid = 22936568 |pmc = 3617501 |doi = 10.1126/science.1224344 |display-authors = 6|bibcode=2012Sci...338..222M }}</ref> (Smatra se da su [[neandertalci]] i [[Denisovski čovjek|denisovci]] imali po dvadeset i tri para.) Ljudski hromosom 2 rezultat je fuzije dvaju predačkih hromosoma vezanih krajevima.<ref name="fusion">[http://www.evolutionpages.com/chromosome_2.htm It has been hypothesized that Human Chromosome 2 is a fusion of two ancestral chromosomes] by Alec MacAndrew; accessed 18 May 2006.</ref><ref>{{Cite web|title=Chromosome 2 in the Great Apes - YouTube|url=https://www.youtube.com/watch?v=3sKScsbhOd4&feature=youtu.be|access-date=24. 7. 2020|website=www.youtube.com}}</ref><ref>{{Cite web|title=Chromosome 2--Re-Upload - YouTube|url=https://www.youtube.com/watch?v=mcdQ4_RkSnk&feature=youtu.be|access-date=24. 7. 2020|website=www.youtube.com}}</ref>
;Dokazi uklučuju:
*Postoji korespondiranje hromosoma 2 sa dva majmunska hromosoma. Najbliži ljudski srodnik, [[čimpanze|obični čimpanza]], ima gotovo identične [[DNK]] sekvence sa ljudskim hromosomom 2, ali se nalaze u dva odvojena hromosoma. Isto vrijedi i za udaljenije [[gorile]] i [[orangutan]]e.<ref name="compare">{{cite journal | author=Yunis and Prakash | title=The origin of man: a chromosomal pictorial legacy | url=https://archive.org/details/sim_science_1982-03-19_215_4539/page/1524 | journal=Science | year=1982 | pages=1525–30 | volume=215 | pmid=7063861 | doi=10.1126/science.7063861 | last2=Prakash | first2=O | issue=4539| bibcode=1982Sci...215.1525Y }}</ref><ref name="similarities">[http://www.gate.net/~rwms/hum_ape_chrom.html Human and Ape Chromosomes] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170906214503/http://www.gate.net/~rwms/hum_ape_chrom.html |date=6. 9. 2017 }}; accessed 8 September 2007.</ref>
* Prisustvo [[centromera]] [[Vestigijski organ|u tragu]]: Obično hromosom ima samo jednu centromeru, ali u hromosomu 2 postoje ostaci druge centromere u regiji q21.3 – q22.1.<ref name="centromeres">{{cite journal | author=Avarello | title=Evidence for an ancestral alphoid domain on the long arm of human chromosome 2 | url=https://archive.org/details/sim_human-genetics_1992-05_89_2/page/247 | journal=Human Genetics | year=1992 | pages=247–9 | volume=89 | pmid=1587535 | doi=10.1007/BF00217134 | last2=Pedicini | first2=A | last3=Caiulo | first3=A | last4=Zuffardi | first4=O | last5=Fraccaro | first5=M | issue=2 | display-authors=1}}</ref>
* Prisustvo ostataka [[telomera]]: Obično se nalaze samo na krajevima hromosoma, ali u hromosomu 2 postoje dodatne sekvence telomera u pojasu q13, daleko od oba kraja hromosoma.<ref name="telomeres">{{cite journal | author=Ijdo, Jacob W. | title= Origin of human chromosome 2: an ancestral telomere-telomere fusion |journal= Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |year=1991 |pages=9051–5 |volume=88 |pmid= 1924367 |doi=10.1073/pnas.88.20.9051 |last2= Baldini | first2=A |last3= Ward |first3=DC |last4= Reeders |first4=ST |last5=Wells |first5=RA |issue=20 |pmc= 52649 |display-authors=1| bibcode= 1991PNAS...88.9051I }}</ref>
==Geni==
===Broj gena===
Slijede neke od procjena broja gena za ljudski hromosom 2. Budući da istraživači koriste različite pristupe [[genom]]u, njihovo [[predviđanje gena|predviđanje]] broja gena na svakom hromosomu varira. Među raznim projektima, zajednički [[CCDS|Projekt konsenzusnog kodiranja]] (CCDS) zauzima izuzetno konzervativnu strategiju. Dakle, predviđanje broja gena po CCDS–u predstavlja donju granicu ukupnog broja gena koji kodiraju ljudske proteine.<ref name="pmid20441615">{{cite journal| author=Pertea M, Salzberg SL| title=Between a chicken and a grape: estimating the number of human genes. | journal=Genome Biol | year= 2010 | volume= 11 | issue= 5 | pages= 206 | pmid=20441615 | doi=10.1186/gb-2010-11-5-206 | pmc=2898077 }}</ref>
{| class="wikitable" style="text-align:right"
|-
! [[Baza podataka]]
! [[Kodirajuća regija|Protein-kodirajući geni]]
! [[Nekodirajuća RNK|Geni nekodirajuće RNK]]
! [[Pseudogen]]i
! Izvor
! Datum objave
|-
|<center>[[CCDS]]</center> || 1.194 || — || —
|style="text-align:center"| <ref name="CCDS">{{cite web | title=Search results - 2[CHR] AND "Homo sapiens"[Organism] AND ("has ccds"[Properties] AND alive[prop]) - Gene | website= NCBI |version = CCDS Release 20 for ''Homo sapiens'' | url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene?term=2%5BChr%5D%20AND%20%22Homo%20sapiens%22%5BOrganism%5D%20AND%20%28%22has%20ccds%22%5BProperties%5D%20AND%20alive%5Bprop%5D%29&cmd=DetailsSearch |date=8. 9. 2016 | access-date=28. 5. 2017}}</ref>
| 2016-09-08
|-
|<center>[[HUGO|HGNC]]</center>|| 1.196 || 450 || 931
|style="text-align:center"| <ref name="HGNC20170512">{{cite web | title=Statistics & Downloads for chromosome 2 | website=HUGO Gene Nomenclature Committee | url=https://www.genenames.org/cgi-bin/statistics?c=2 | date=12. 5. 2017 | access-date=19. 5. 2017 | archive-date=29. 6. 2017 | archive-url=https://web.archive.org/web/20170629075313/http://www.genenames.org/cgi-bin/statistics?c=2 | url-status=dead }}</ref>
| 2017-05-12
|-
|<center>[[Ensembl]]</center> || 1.292 || 1.598 || 1,029
|style="text-align:center"| <ref name="Ensembl Release 88">{{cite web | title=Chromosome 2: Chromosome summary - Homo sapiens | website= Ensembl Release 88 | url=http://mar2017.archive.ensembl.org/Homo_sapiens/Location/Chromosome?r=2 |date=29. 3. 2017 | access-date=19. 5. 2017}}</ref>
| 2017-03-29
|-
|<center>[[UniProt]] </center>|| 1.274 || — || —
|style="text-align:center"| <ref name="UniProt">{{cite web | title=Human chromosome 2: entries, gene names and cross-references to MIM | website= UniProt | url=https://www.uniprot.org/docs/humchr02.txt |date=28. 2. 2018 | access-date=16. 3. 2018}}</ref>
| 2018-02-28
|-
|<center> [[NCBI]]</center> || 1.281 || 1.446|| 1.207
|style="text-align:center"| <ref name="NCBI coding">{{cite web | title=Search results - 2[CHR] AND "Homo sapiens"[Organism] AND ("genetype protein coding"[Properties] AND alive[prop]) - Gene | website=NCBI | date=19. 5. 2017 | url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene?term=2%5BCHR%5D%20AND%20%22Homo%20sapiens%22%5BOrganism%5D%20AND%20%28%22genetype%20protein%20coding%22%5BProperties%5D%20AND%20alive%5Bprop%5D%29&cmd=DetailsSearch | access-date=20. 5. 2017}}</ref><ref name="NCBI noncoding">{{cite web | title=Search results - 2[CHR] AND "Homo sapiens"[Organism] AND ( ("genetype miscrna"[Properties] OR "genetype ncrna"[Properties] OR "genetype rrna"[Properties] OR "genetype trna"[Properties] OR "genetype scrna"[Properties] OR "genetype snrna"[Properties] OR "genetype snorna"[Properties]) NOT "genetype protein coding"[Properties] AND alive[prop]) - Gene | website=NCBI | date=19. 5. 2017 | url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene?term=2%5BCHR%5D%20AND%20%22Homo%20sapiens%22%5BOrganism%5D%20AND%20%28%28%22genetype%20miscrna%22%5BProperties%5D%20OR%20%22genetype%20ncrna%22%5BProperties%5D%20OR%20%22genetype%20rrna%22%5BProperties%5D%20OR%20%22genetype%20trna%22%5BProperties%5D%20OR%20%22genetype%20scrna%22%5BProperties%5D%20OR%20%22genetype%20snrna%22%5BProperties%5D%20OR%20%22genetype%20snorna%22%5BProperties%5D%29%20NOT%20%22genetype%20protein%20coding%22%5BProperties%5D%20AND%20alive%5Bprop%5D%29&cmd=DetailsSearch | access-date=20. 5. 2017}}</ref><ref name="NCBI pseudo">{{cite web | title=Search results - 2[CHR] AND "Homo sapiens"[Organism] AND ("genetype pseudo"[Properties] AND alive[prop]) - Gene | website=NCBI | date=19. 5. 2017 | url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene?term=2%5BCHR%5D%20AND%20%22Homo%20sapiens%22%5BOrganism%5D%20AND%20%28%22genetype%20pseudo%22%5BProperties%5D%20AND%20alive%5Bprop%5D%29&cmd=DetailsSearch | access-date=20. 5. 2017}}</ref>
| 2017-05-19
|}
===Lista gena===
Slijedi djelimična lista gena na ljudskom hromozomu 2. Potpunu listu potražite u linku u informacijskom okviru s desne strane.
====Kratki (p) krak ====
Djelimična lista gena smještenih na p-kraku (kratkom kraku) ljudskog hromosoma 2:
{{columns-list|
* [[ACTR2]]: [[Kodon|Kodira]] [[protein]]a, [[aktin]] 2-vezani protein
* [[ADI1]]: [[Kodon|Kodira]] [[enzim]] 1,2-dihidroksi-3-keto-5-metiltiopenten dioksigenaze
* [[AFF3]]: [[Kodon|Kodira]] [[protein]] člana porodice AF4 / FMR2 3
* [[AFTPH]]: [[Kodon|Kodira]] [[protein]] aftiphilina
* [[ALMS1]]: [[Kodon|Kodira]] [[protein]] 1 Alströmovog sindroma
* [[ABCG5 i ABCG8]]:[[Kodon|Kodira]] članove 5 i 8 potporodice A [[ATP]]-vezujuće kasete
* [[SLC35F6]]: [[Kodon|Kodira]] [[protein]], [[transmembranski protein]] SLC35F6
* [[ATRAID]]: [[Kodon|Kodira]] [[protein]], [[apoptoza]]-vezani protein 3
* [[CAPG]]: [[Kodon|Kodira]] [[protein]] koji ograničava djelovanje [[makrofag]]a
* [[CCDC142]]: [[Kodon|Kodira]] [[proteinski domen]] sa heliksom koji sadrži protein 142
* [[CTLA4]]: [[Kodon|Kodira]] citotoksični [[antigen]] T-limfocita 4
* [[DHX57]]: [[Kodon|Kodira]] DExH-kasetu [[helikaze]] 57
* [[DPYSL5]]: [[Kodon|Kodira]] dihidropirimidinaznoliki protein 5
* [[ERLEC1]]: [[Kodon|Kodira]] [[lektin]] 1 [[Endoplazmatski retikulum|endoplazmatskog retikuluma]]
* [[EVA1A]]: [[Kodon|Kodira]] [[protein]] Eva-1 [[homolog]]a A (''[[C. elegans]]'')
* [[FAM49A]]: [[Kodon|Kodira]] člana A porodice sa sličnošću sekvence 49
* [[FAM98A]]: [[Kodon|Kodira]] člana A porodice sa sličnošću sekvence 98
* [[FAM136A]]: [[Kodon|Kodira]] člana A porodice sa sličnošću seknce 136
*[[GEN1]]: [[kodon|Kodira]] Hollidayevu spojnu 5' zalisnu [[endonukleaza|endonukleazu]]
* [[GFPT1]]: [[Kodon|Kodira]] [[glutamin]] — fruktoza-6-fosfat [[transaminaza]] 1
* [[GKN1]]: [[Kodon|Kodira]] [[Kodon|Kodira]] gastrokin 1
* [[GPATCH11]]: [[Kodon|Kodira]] G-parče domena koji sadrži protein 11
* [[GTF2A1L]]:[[Kodon|Kodira]] podjedinicu 1 općeg [[transkripcijski faktor|transkripcijskog faktora 1]]
* [[HADHA]]: [[Kodon|Kodira]] alfa podjedinicu hidroksiacil-koenzim A dehidrogenaza/ 3-ketoacil-koenzim A tiolaza/enoil-koenzim A hidrataze (trifunkcionalni protein)
* [[HADHB]]: [[Kodon|Kodira]] beta podjedinicu hidroksiacil-koenzim A dehidrogenaza/3-ketoacil-koenzim A tiolaza/enoil-koenzim A hidrataze (trifunkcionalni protein),
*[[HPCAL1]]: [[Kodon|Kodira]] [[hipokalcinoliki protein 1]]
* [[HSPC159]]: [[Kodon|Kodira]] [[protein]] povezan s galektinom
* [[LSL (gen)|LEPQTL1]]: [[Kodon|Kodira]] serumske nivoe [[leptin]]a,
* [[MEMO1]]:[[Kodon|Kodira]] posrednika 1 [[pokretljivost]]i ćelija
* [[MPHOSPH10]]: [[Kodon|Kodira]] M-fazni [[fosfoprotein]] 10
* [[MSH2]]:[[Kodon|Kodira]] mutS homolog 2 nepolipskog tipa 1 [[rak debelog crijeva|raka debelog crijeva]] (''[[E. coli]]'')
* [[MSH6]]: [[Kodon|Kodira]] mutS [[homolog]] 6 (''[[E. coli]]'')
* [[MTHFD2]]: [[Kodon|Kodira]] dvofunkcijsku mitohondrijsku metilentetrahidrofolat-dehidrogenaza/ciklohidrolazu
* [[MTIF2]]: [[Kodon|Kodira]] mitohondrijski translacijski inicijacijski faktor 2
* [[NRBP1]]: [[Kodon|Kodira]] [[protein]] koji veže jedarni receptor 1
* [[ODC1]]: [[Kodon|Kodira]] [[ornitin]]-[[dekarboksilaza|dekarboksilazu]]
* [[OTOF]]: [[Kodon|Kodira]] otoferlin
* [[PARK3]]: [[Kodon|Kodira]] [[protein]] za [[Parkinsonova bolest|Parkinsonovu bolest 3]] ([[autosomno nasljeđivanje|autosomno dominantno]], Lewyjevo tijelo)
* [[PCYOX1]]: [[Kodon|Kodira]] [[enzim]] prenilcistein [[oksidaza]] 1
* [[PELI1]]: [[Kodon|Kodira]] [[enzim]] [[ubikvitin-ligaza]]
* [[PLGLB2]]: [[Kodon|Kodira]] [[protein]] B povezan sa [[plazminogen]]om
* [[POLR1A]]: [[Kodon|Kodira]] podjedinicu RPA1 [[DNK]] usmjerene [[RNK-polimeraza|RNK-polimeraze]]
* [[PREPL]]: [[Kodon|Kodira]] endopeptidazoliki prolil
* [[PXDN]]: [[Kodon|Kodira]] [[homolog]] peroksidazina
* [[QPCT]]: Glutaminil-peptid ciklo[[transferaza]]
* [[RETSAT]]: [[Kodon|Kodira]] sve-trans-retinol 13,14-[[reduktaze]]
* [[SH3YL1]]: [[Kodon|Kodira]] domene SH3 i SYLF koji sadrže protein 1
* [[TGOLN2]]: [[Kodon|Kodira]] integralni [[membranski protein]] 2 trans-[[Golgijev aparat|Golgijeve mreže]]
* [[THADA]]: [[Kodon|Kodira]] [[protein]] pridružen adenomu štitnjače
* [[TIA1]]:[[Kodon|Kodira]] [[protein]] koji veže RNK sa citotoksičnim granulama TIA1
* [[TMEM150]]: [[Kodon|Kodira]] [[transmembranski protein]] 150A
* [[TP53I3]]: [[Kodon|Kodira]] putativnu kinon [[oksidoredukataza|oksidoreduktazu]]
* [[Tireoidna peroksidaza|TPO]]: [[Kodon|Kodira]] [[enzim]] štitnjačna [[peroksidaza]]
* [[TTC7A]]: [[Kodon|Kodira]] [[protein]] porodične višestruke crijevne atrezije
* [[WBP1]]: [[Kodon|Kodira]] [[protein]] 1 koji veže domen WW
* [[C2orf16]]: [[Kodon|Kodira]] nepoznati [[protein]] [[otvoreni okvir čitanja|otvorenog okvira čitanja]] C2orf16
}}
====Dugi (q) krak ====
Djelimična lista gena smještenih na q-kraku (dugom kraku) ljidskog hromosoma 2:
* [[ABCA12]]:[[Kodon|Kodira]] član 12 potporodice A (ABC1)ATP-vezujuće kasete
* [[ACTR1B]]: [[Kodon|Kodira]] [[protein]] beta-centraktin
* [[AGXT]]: [[Kodon|Kodira]] [[alanin]]-glioksilat-aminotransferazu (oksaaloza I; hjperoksalurija I; glikolikacidurija; serin-piruvat aminotransferaza)
* [[ALS2]]: Amiotrofna lateralna skleroza 2 (juvenilna)
* [[ALS2CR8]]: [[Kodon|Kodira]] [[protein]] amiotrofne lateralne skleroze, proteinski gen, 8 gena kandidata za hromosomsku regiju, poznat i kao faktor odgovora na kalcij (CaRF)
* [[ARMC9]]: [[Kodon|Kodira]] [[protein]] koji sadrži LisH domen ARMC9
* [[B3GNT7]]: [[Kodon|Kodira]] protein UDP-GlcNAc: betaGal beta-1,3-N-acetilglukozaminiltransferaze 7
* [[BMPR2]]: [[Kodon|Kodira]] koštani morfogenetski [[protein]]ski receptor, tip II (serin/treonin [[kinaza]])
* [[CCDC88A]]: [[Kodon|Kodira]] protein 88A sa domenom [[upredena zavojnica|upredene zavojnice]]
* [[CCDC93]]: [[Kodon|Kodira]] protein koji sadrži domen [[upredena zavojnica|upredene zavojnice]] 93
* [[CCDC138]]: [[Kodon|Kodira]] protein 138 koji sadrži heliks s domenom
* [[CDCA7]]: [[Kodon|Kodira]] [[protein]] 1 povezan sa ciklusom [[ćelijska dioba|ćelijske diobe]]
* [[CHPF]]: [[Kodon|Kodira]] [[enzim]] hondroitin-sulfat [[sintaza]] 2
* [[ALS2]]: [[Kodon|Kodira]] protein amiotrofne lateralne skleroze 2 (juvenilna)
* [[ALS2CR8]]: [[Kodon|Kodira]] [[protein]], gen protein amiotrofne lateralne skleroze, 8 gena kandidata za hromosomsku regiju, poznat i kao faktor odgovora na kalcij (CaRF)
* [[ARMC9]]: [[Kodon|Kodira]] protein koji sadrži LisH domen ARMC9
* [[B3GNT7]]:[[Kodon|Kodira]] protein/[[enzim]] UDP-GlcNAc: betaGal beta-1,3-[[N-acetilglukozaminiltransferaza]] 7
* [[BMPR2]]: [[Kodon|Kodira]] koštani morfogenetski proteinski receptor, tip II (serin/treonin [[kinaza]])
* [[CCDC88A]]: [[Kodon|Kodira]] protein 88A sa domenom [[upredena zavojnica|upredenom zavojnice]]
* [[CCDC93]]: [[Kodon|Kodira]] protein sa domenom [[upredena zavojnica|upredene zavojnice]] 93
* [[CCDC138]]: [[Kodon|Kodira]] protein sa domenom [[upredena zavojnica|upredene zavojnice]] 138
* [[CDCA7]]: [[Kodon|Kodira]] protein 1 povezan sa ciklusom ćelijske diobe
* [[CHPF]]: [[Kodon|Kodira]] hondroitin sulfat-sintazu 2
* [[COL3A1]]: [[Kodon|Kodira]] tip III alfa 1 [[kolagen]]a, (Ehlers-Danlosov sindrom tip IV, autosomno dominantan)
* [[COL4A3]]: [[Kodon|Kodira]] tip IV alfa 3 kolagena (djelotvorni [[antigen]])
* [[COL4A4]]:[[Kodon|Kodira]] kolagen tipy IV alfa 4
* [[COL5A2]]: [[Kodon|Kodira]] kolagen tipa V alfa 2
* [[DIS3L2]]: [[Kodon|Kodira]] DIS3 mitoznu [[homolog]]nu kontrolnu tačku 2
* [[ECEL1]]: [[Kodon|Kodira]] [[enzim]] za pretvaranje endotelinlikog proteina 1
* [[EPC2]]: [[Kodon|Kodira]] poboljšivač polikombnog homologa 2
* [[EPB41L5]]: [[Kodon|Kodira]] [[protein]], [[eritrocit]]na membranska proteinska traka 4.1 poput 5
* [[ERICH2]]: [[Kodon|Kodira]] [[protein]], [[glutamat]]-bogati protein 2
* [[FASTKD1]]: [[Kodon|Kodira]] FAST protein koji sadrži domen [[kinaze]] 1
* [[IMP4]]: [[Kodon|Kodira]] U3 mali jedarni ribonukleoprotein
* [[INPP1]]: [[Kodon|Kodira]] [[enzim]] inozitol-polifosfat 1-[[fosfataza]]
* [[INPP4A]]: [[Kodon|Kodira]] [[enzim]] inozitol-polifosfat-4-[[fosfataza]] tip A
* [[ITM2C]]: [[Kodon|Kodira]] integralni [[membranski protein]] 2C
* [[KANSL3]]: [[Kodon|Kodira]] podjedinicu 3 KAT8 regulatornog NSL kompleksa
* [[KIAA1211L]]: [[Kodon|Kodira]] neokarakterizirani KIAA1211-liki protein
* [[LANCL1]]: [[Kodon|Kodira]] LanC-liki protein 1
* [[MALL]]: [[Kodon|Kodira]] MAL-liki protein
* [[MGAT5]]: [[Kodon|Kodira]] [[enzim]] manozill (alfa-1,6-)-glikoprotein beta-1,6-N-acetil-glukosaminil[[transferaza]]
* [[NABP1]]: [[Kodon|Kodira]] [[nukleinska kiselina|NK]]-vezujući protein 1
* [[NEURL3]]: [[Kodon|Kodira]][[protein]]/[[enzim]] neuraliziranu E3 ubikvitin proteinsku [[ligaza|ligazu]] 3
* [[Nukleolin|NCL]]: [[Kodon|Kodira]] nukleolin
* [[NR4A2]]: [[Kodon|Kodira]] [[jedarni receptor]] potporodice 4, grupa A, član 2
* [[OLA1]]: [[Kodon|Kodira]] obg-liku [[ATPaza|ATPazu]] 1
* [[PARD3B]]: [[Kodon|Kodira]] [[protein]] rasparčavanje defektnog proteina 3 [[homolog]]a B
* [[PAX3]]: [[Kodon|Kodira]] uparenu kutiju gena 3 (Waardenburgov sindrom 1)
* [[PAX8]]: [[Kodon|Kodira]] uparenu kutiju gena 8
* [[POLR1B]]: [[Kodon|Kodira]][[DNK]]-usmjerenu [[RNK-polimeraza|RNK-polimerazu]] I, podjedinica RPA2
* [[PRR21]]: [[Kodon|Kodira]] prolin-bogati protein 21
* [[PRSS56]]: [[Kodon|Kodira]] pretpostavljenu serin-proteazu 56
* [[RIF1]]: [[Kodon|Kodira]] regulacijski faktor 1 tajminga replikacije
* [[RNU4ATAC]]: [[Kodon|Kodira]] [[RNK]], U4-napadna mala jedarna (U12-ovisna [[prerada RNK|preradna RNK]])
* [[RPL37A]]: [[Kodon|Kodira]] 60S [[ribosom]]ni protein L37a: Kodira [[protein]], ribosomni protein 60S L37a
* [[SATB2]]: [[Kodon|Kodira]] [[homeoboks 2]]
* [[SDPR]]: [[Kodon|Kodira]] protein odgovora na nedostatak seruma
* [[SGOL2]]: [[Kodon|Kodira]] Shugoshinoliki protein 2
* [[SH3BP4]]: [[Kodon|Kodira]] SH3 domen-vezujući protein 4
* [[SLC9A4]]: [[Kodon|Kodira]] član A4 porodice 9 nosača rastvorene supstance
* [[SLC40A1]]: [[Kodon|Kodira]] član 1 porodice 40 nosača rastvorene supstance (gvožđe-regulirani transporter)
* [[SMPD4]]: [[Kodon|Kodira]] [[enzim]] sfingomijelin-[[fosfodiesteraza]] 4
* [[SP140]]: [[Kodon|Kodira]] [[protein]] SP140 jedarnog tijela
* [[SPATS2L]]: [[Kodon|Kodira]] [[spermatogeneza]]-vezani, serin-bogati 2-liki protein
* [[SSB]]: [[Kodon|Kodira]] protein Sjogrenovog sindroma, [[antigen]] B (SBB)
* [[SSFA2]]: [[Kodon|Kodira]] [[enzim]] [[sperma]]-specifični [[antigen]] 2
* [[TBR1]]: [[Kodon|Kodira]] [[T-kutija|T-kutiju]] 1 [[mozak|mozga]]
* [[THAP4]]: [[Kodon|Kodira]] THAP protein 4 sa domenom
* [[TMBIM1]]: [[Kodon|Kodira]] transmembranski BAX protein 1 sa inhibitorskim motivom
* [[TNRC15]]: [[Kodon|Kodira]] PERQ aminokiselinski-bogati dsa GYF protein 2 sa domenom
* [[TSGA10]]: [[Kodon|Kodira]] testis-specifični [[protein]] 10
* [[Titin|TTN]]: [[Kodon|Kodira]] [[titin]]
* [[UBXD2]]: [[Kodon|Kodira]] protein 4 sa UBX domenom
* [[UXS1]]: [[Kodon|Kodira]] [[enzim]] UDP-[[dekarboksilaza]] 1¸[[glukuronska kiselina|glukuronske kiseline]]
* [[XIRP2]]: [[Kodon|Kodira]] protein 2 sa Xin ponavljanjem
* [[ZNF142]]: [[Kodon|Kodira]] protein [[cinkov prst|cinkovog prsta]] 142
== Vezani poremećaji i svojstva ==
Sljedeće bolesti i osobine povezane su s genima na hromosomu 2:
{{div col|colwidth=22em}}
* [[Alportov sindrom]]
* [[Alströmov sindrom]]
* [[Amiotrofna lateralna skleroza]]
* [[Autizam]]<ref>{{cite web|last1=Swaminathan|first1=Nikhil|title=Largest Ever Autism Study Identifies Two Genetic Culprits|url=https://www.scientificamerican.com/article/largest-autism-study-finds-two-genes/|website=Scientific American|access-date=25. 1. 2018}}</ref>
* [[Crigler-Najjarov sindrom]] tipovi I/II
* [[Demencija sa Lewyjevim tijelima]]
* [[Ehlers-Danlosov sindrom]]
* [[Ehlers-Danlosov sindrom]], vaskularni tip
* [[Ehlers-Danlosov sindrom]], klasični tip
* [[Fibrodisplazija ossificans progressiva]]
* [[Gilbertov sindrom]]
* [[Harlekinski tip ihtioze]]
* [[Hemohromatoza tip 4]]
* [[Hemohromatoza]]
* [[Kongenitalni hipotiroidizam]]
* [[Mladalačka primarna lateralna skleroza]]
* [[Nasljedni nepolipozni kolorektumski kancer]]
* [[Nasljedna spazamska paraliza]]
* [[Nedostatak 3-hidroksiacil-koenzima dugolančane dehidrogenaze A]]
* [[Nedostatak mitohondrijskog trifunkcionalnog proteina]]
* [[Nesindromna gluhoća]]
* [[Netolerancija laktoze]]
* [[Primarna hiperoksalurija]]
* [[Primarna plućna hipertenzija]]
* [[Sensenbrennerin sindrom]]
* [[Sindrom mikerodelecije 2p15-16.1]]
* [[Sinestezija]]
* [[Sitosterolemija]] (nokaut ili ABCG5 ili ABCG8)
*[[Waardenburgov sindrom]]
*[[Zrelosno isoljavajuća šećerna bolest mladih]] tip 6
{{div col end}}
==Citogenetičke pruge==
{{multiple image
| header = Idiogram G-pruganja ljudskog hromosoma 2
| total_width = 400
| image1 = Human chromosome 2 ideogram vertical.svg
| width1 = 216
| height1= 1125
| caption1 = Ideogram G-pruganja ljudskog hromosoma 2 u rezoluciji 850 bphs. Dužina pruga/traka na ovom dijagramu proporcionalna je dužini osnovnog para. Ovaj tip idiograma obično se koristi u pretraživačima [[genom]]a (npr. [[Ensembl]], [[UCSC pretraživač genoma]].).
| image2 = Human chromosome 02 - 400 550 850 bphs.png
| width2 = 1003
| height2= 2801
| caption2 = Obrasci G-pruga ljudskog hromosoma 2 u tri različite rezolucije (400,<ref name="400bphs">Genome Decoration Page, NCBI. [ftp://ftp.ncbi.nlm.nih.gov/pub/gdp/ideogram_9606_GCF_000001305.14_400_V1 Ideogram data for Homo sapience (400 bphs, Assembly GRCh38.p3)]. Last update 2014-03-04. Retrieved 2017-04-26.</ref> 550<ref name="550bphs">Genome Decoration Page, NCBI. [ftp://ftp.ncbi.nlm.nih.gov/pub/gdp/ideogram_9606_GCF_000001305.14_550_V1 Ideogram data for Homo sapience (550 bphs, Assembly GRCh38.p3)]. Last update 2015-08-11. Retrieved 2017-04-26.</ref> i 850<ref name="850bphs" />). Band length in this diagram is based on the ideograms from ISCN (2013).<ref name="Nomenclature2013">{{cite book|author=International Standing Committee on Human Cytogenetic Nomenclature|title=ISCN 2013: An International System for Human Cytogenetic Nomenclature (2013)|url=https://books.google.com/books?id=lGCLrh0DIwEC|year=2013|publisher=Karger Medical and Scientific Publishers|isbn=978-3-318-02253-7}}</ref> Ovaj tip idiograma predstavlja stvarnu relativnu dužinu pruga uočenih pod mikroskopom u različitim fazama tokom [[mitoza|procesa mitoze]].<ref name="SethakulvichaiManitpornsut2012">{{cite book|last1=Sethakulvichai|first1=W.|last2=Manitpornsut|first2=S.|last3=Wiboonrat|first3=M.|last4=Lilakiatsakun|first4=W.|last5=Assawamakin|first5=A.|last6=Tongsima|first6=S.|title=Estimation of band level resolutions of human chromosome images|year=2012|pages=276–282|journal=In Computer Science and Software Engineering (JCSSE), 2012 International Joint Conference on|doi=10.1109/JCSSE.2012.6261965|url=https://www.researchgate.net/publication/261304470|isbn=978-1-4673-1921-8}}</ref>
}}
{| class="wikitable" style="text-align:right"
|+ [[G pruganje|G-pruge]] ljudskog hromosoma 2 u rezoluciji 850 bphs<ref name="850bphs"/>
! Hromosom
! Kratki ('''p''') i<br>dugi ('''q''') krak
! Krak<ref>For cytogenetic banding nomenclature, see article [[Locus (genetics)|locus]].</ref>
! ISCN<br/>start<ref name="ISCN">These values (ISCN start/stop) are based on the length of bands/ideograms from the ISCN book, An International System for Human Cytogenetic Nomenclature (2013). [[Arbitrary unit]].</ref>
! ISCN<br/>stop<ref name="ISCN"/>
! [[Bazni par]]<br/>start
! Bazni par<br/>stop
! Boja
!Gustoća
|-
| 2 || p
|style="text-align:left"| 25.3 || 0 || 388 || {{val|1|fmt=commas}} || {{val|4,400,000|fmt=commas}}
| style="background:white"| gneg ||
|-
| 2 || p
|style="text-align:left"| 25.2 || 388 || 566 || {{val|4400001|fmt=commas}} || {{val|6900000|fmt=commas}}
|style="background:#979797"| gpos || 50
|-
| 2 || p
|style="text-align:left"| 25.1 || 566 || 954 || {{val|6900001|fmt=commas}} || {{val|12000000|fmt=commas}}
| style="background:white"| gneg ||
|-
| 2 || p
|style="text-align:left"| 24.3 || 954 || 1193 || {{val|12000001|fmt=commas}} || {{val|16500000|fmt=commas}}
|style="background:#636363; color:white;"| gpos || 75
|-
| 2 || p
|style="text-align:left"| 24.2 || 1193 || 1312 || {{val|16500001|fmt=commas}} || {{val|19000000|fmt=commas}}
| style="background:white"| gneg ||
|-
| 2 || p
|style="text-align:left"| 24.1 || 1312 || 1565 || {{val|19000001|fmt=commas}} || {{val|23800000|fmt=commas}}
|style="background:#636363; color:white;"| gpos || 75
|-
| 2 || p
|style="text-align:left"| 23.3 || 1565 || 1789 || {{val|23800001|fmt=commas}} || {{val|27700000|fmt=commas}}
| style="background:white"| gneg ||
|-
| 2 || p
|style="text-align:left"| 23.2 || 1789 || 1908 || {{val|27700001|fmt=commas}} || {{val|29800000|fmt=commas}}
|style="background:#d9d9d9"| gpos || 25
|-
| 2 || p
|style="text-align:left"| 23.1 || 1908 || 2027 || {{val|29800001|fmt=commas}} || {{val|31800000|fmt=commas}}
| style="background:white"| gneg ||
|-
| 2 || p
|style="text-align:left"| 22.3 || 2027 || 2296 || {{val|31800001|fmt=commas}} || {{val|36300000|fmt=commas}}
|style="background:#636363; color:white;"| gpos || 75
|-
| 2 || p
|style="text-align:left"| 22.2 || 2296 || 2415 || {{val|36300001|fmt=commas}} || {{val|38300000|fmt=commas}}
| style="background:white"| gneg ||
|-
| 2 || p
|style="text-align:left"| 22.1 || 2415 || 2609 || {{val|38300001|fmt=commas}} || {{val|41500000|fmt=commas}}
|style="background:#979797"| gpos || 50
|-
| 2 || p
|style="text-align:left"| 21 || 2609 || 2966 || {{val|41500001|fmt=commas}} || {{val|47500000|fmt=commas}}
| style="background:white"| gneg ||
|-
| 2 || p
|style="text-align:left"| 16.3 || 2966 || 3220 || {{val|47500001|fmt=commas}} || {{val|52600000|fmt=commas}}
|style="background:black; color:white;"| gpos || 100
|-
| 2 || p
|style="text-align:left"| 16.2 || 3220 || 3294 || {{val|52600001|fmt=commas}} || {{val|54700000|fmt=commas}}
| style="background:white"| gneg ||
|-
| 2 || p
|style="text-align:left"| 16.1 || 3294 || 3548 || {{val|54700001|fmt=commas}} || {{val|61000000|fmt=commas}}
|style="background:black; color:white;"| gpos || 100
|-
| 2 || p
|style="text-align:left"| 15 || 3548 || 3757 || {{val|61000001|fmt=commas}} || {{val|63900000|fmt=commas}}
| style="background:white"| gneg ||
|-
| 2 || p
|style="text-align:left"| 14 || 3757 || 3935 || {{val|63900001|fmt=commas}} || {{val|68400000|fmt=commas}}
|style="background:#979797"| gpos || 50
|-
| 2 || p
|style="text-align:left"| 13.3 || 3935 || 4114 || {{val|68400001|fmt=commas}} || {{val|71300000|fmt=commas}}
| style="background:white"| gneg ||
|-
| 2 || p
|style="text-align:left"| 13.2 || 4114 || 4248 || {{val|71300001|fmt=commas}} || {{val|73300000|fmt=commas}}
|style="background:#979797"| gpos || 50
|-
| 2 || p
|style="text-align:left"| 13.1 || 4248 || 4353 || {{val|73300001|fmt=commas}} || {{val|74800000|fmt=commas}}
| style="background:white"| gneg ||
|-
| 2 || p
|style="text-align:left"| 12 || 4353 || 4860 || {{val|74800001|fmt=commas}} || {{val|83100000|fmt=commas}}
|style="background:black; color:white;"| gpos || 100
|-
| 2 || p
|style="text-align:left"| 11.2 || 4860 || 5307 || {{val|83100001|fmt=commas}} || {{val|91800000|fmt=commas}}
| style="background:white"| gneg ||
|-
| 2 || p
|style="text-align:left"| 11.1 || 5307 || 5545 || {{val|91800001|fmt=commas}} || {{val|93900000|fmt=commas}}
|style="background:#6e7f8f; color:white;"| acen ||
|-
| 2 || q
|style="text-align:left"| 11.1 || 5545 || 5724 || {{val|93900001|fmt=commas}} || {{val|96000000|fmt=commas}}
|style="background:#6e7f8f; color:white;"| acen ||
|-
| 2 || q
|style="text-align:left"| 11.2 || 5724 || 6022 || {{val|96000001|fmt=commas}} || {{val|102100000|fmt=commas}}
| style="background:white"| gneg ||
|-
| 2 || q
|style="text-align:left"| 12.1 || 6022 || 6261 || {{val|102100001|fmt=commas}} || {{val|105300000|fmt=commas}}
|style="background:#979797"| gpos || 50
|-
| 2 || q
|style="text-align:left"| 12.2 || 6261 || 6395 || {{val|105300001|fmt=commas}} || {{val|106700000|fmt=commas}}
| style="background:white"| gneg ||
|-
| 2 || q
|style="text-align:left"| 12.3 || 6395 || 6559 || {{val|106700001|fmt=commas}} || {{val|108700000|fmt=commas}}
|style="background:#d9d9d9"| gpos || 25
|-
| 2 || q
|style="text-align:left"| 13 || 6559 || 6812 || {{val|108700001|fmt=commas}} || {{val|112200000|fmt=commas}}
| style="background:white"| gneg ||
|-
| 2 || q
|style="text-align:left"| 14.1 || 6812 || 7036 || {{val|112200001|fmt=commas}} || {{val|118100000|fmt=commas}}
|style="background:#979797"| gpos || 50
|-
| 2 || q
|style="text-align:left"| 14.2 || 7036 || 7334 || {{val|118100001|fmt=commas}} || {{val|121600000|fmt=commas}}
| style="background:white"| gneg ||
|-
| 2 || q
|style="text-align:left"| 14.3 || 7334 || 7602 || {{val|121600001|fmt=commas}} || {{val|129100000|fmt=commas}}
|style="background:#979797"| gpos || 50
|-
| 2 || q
|style="text-align:left"| 21.1 || 7602 || 7826 || {{val|129100001|fmt=commas}} || {{val|131700000|fmt=commas}}
| style="background:white"| gneg ||
|-
| 2 || q
|style="text-align:left"| 21.2 || 7826 || 8050 || {{val|131700001|fmt=commas}} || {{val|134300000|fmt=commas}}
|style="background:#d9d9d9"| gpos || 25
|-
| 2 || q
|style="text-align:left"| 21.3 || 8050 || 8169 || {{val|134300001|fmt=commas}} || {{val|136100000|fmt=commas}}
| style="background:white"| gneg ||
|-
| 2 || q
|style="text-align:left"| 22.1 || 8169 || 8437 || {{val|136100001|fmt=commas}} || {{val|141500000|fmt=commas}}
|style="background:black; color:white;"| gpos || 100
|-
| 2 || q
|style="text-align:left"| 22.2 || 8437 || 8497 || {{val|141500001|fmt=commas}} || {{val|143400000|fmt=commas}}
| style="background:white"| gneg ||
|-
| 2 || q
|style="text-align:left"| 22.3 || 8497 || 8646 || {{val|143400001|fmt=commas}} || {{val|147900000|fmt=commas}}
|style="background:black; color:white;"| gpos || 100
|-
| 2 || q
|style="text-align:left"| 23.1 || 8646 || 8735 || {{val|147900001|fmt=commas}} || {{val|149000000|fmt=commas}}
| style="background:white"| gneg ||
|-
| 2 || q
|style="text-align:left"| 23.2 || 8735 || 8795 || {{val|149000001|fmt=commas}} || {{val|149600000|fmt=commas}}
|style="background:#d9d9d9"| gpos || 25
|-
| 2 || q
|style="text-align:left"| 23.3 || 8795 || 9078 || {{val|149600001|fmt=commas}} || {{val|154000000|fmt=commas}}
| style="background:white"| gneg ||
|-
| 2 || q
|style="text-align:left"| 24.1 || 9078 || 9361 || {{val|154000001|fmt=commas}} || {{val|158900000|fmt=commas}}
|style="background:#636363; color:white;"| gpos || 75
|-
| 2 || q
|style="text-align:left"| 24.2 || 9361 || 9585 || {{val|158900001|fmt=commas}} || {{val|162900000|fmt=commas}}
| style="background:white"| gneg ||
|-
| 2 || q
|style="text-align:left"| 24.3 || 9585 || 9928 || {{val|162900001|fmt=commas}} || {{val|168900000|fmt=commas}}
|style="background:#636363; color:white;"| gpos || 75
|-
| 2 || q
|style="text-align:left"| 31.1 || 9928 || 10435 || {{val|168900001|fmt=commas}} || {{val|177100000|fmt=commas}}
| style="background:white"| gneg ||
|-
| 2 || q
|style="text-align:left"| 31.2 || 10435 || 10599 || {{val|177100001|fmt=commas}} || {{val|179700000|fmt=commas}}
|style="background:#979797"| gpos || 50
|-
| 2 || q
|style="text-align:left"| 31.3 || 10599 || 10733 || {{val|179700001|fmt=commas}} || {{val|182100000|fmt=commas}}
| style="background:white"| gneg ||
|-
| 2 || q
|style="text-align:left"| 32.1 || 10733 || 11091 || {{val|182100001|fmt=commas}} || {{val|188500000|fmt=commas}}
|style="background:#636363; color:white;"| gpos || 75
|-
| 2 || q
|style="text-align:left"| 32.2 || 11091 || 11225 || {{val|188500001|fmt=commas}} || {{val|191100000|fmt=commas}}
| style="background:white"| gneg ||
|-
| 2 || q
|style="text-align:left"| 32.3 || 11225 || 11538 || {{val|191100001|fmt=commas}} || {{val|196600000|fmt=commas}}
|style="background:#636363; color:white;"| gpos || 75
|-
| 2 || q
|style="text-align:left"| 33.1 || 11538 || 11925 || {{val|196600001|fmt=commas}} || {{val|202500000|fmt=commas}}
| style="background:white"| gneg ||
|-
| 2 || q
|style="text-align:left"| 33.2 || 11925 || 12060 || {{val|202500001|fmt=commas}} || {{val|204100000|fmt=commas}}
|style="background:#979797"| gpos || 50
|-
| 2 || q
|style="text-align:left"| 33.3 || 12060 || 12283 || {{val|204100001|fmt=commas}} || {{val|208200000|fmt=commas}}
| style="background:white"| gneg ||
|-
| 2 || q
|style="text-align:left"| 34 || 12283 || 12641 || {{val|208200001|fmt=commas}} || {{val|214500000|fmt=commas}}
|style="background:black; color:white;"| gpos || 100
|-
| 2 || q
|style="text-align:left"| 35 || 12641 || 13014 || {{val|214500001|fmt=commas}} || {{val|220700000|fmt=commas}}
| style="background:white"| gneg ||
|-
| 2 || q
|style="text-align:left"| 36.1 || 13014 || 13237 || {{val|220700001|fmt=commas}} || {{val|224300000|fmt=commas}}
|style="background:#636363; color:white;"| gpos || 75
|-
| 2 || q
|style="text-align:left"| 36.2 || 13237 || 13297 || {{val|224300001|fmt=commas}} || {{val|225200000|fmt=commas}}
| style="background:white"| gneg ||
|-
| 2 || q
|style="text-align:left"| 36.3 || 13297 || 13595 || {{val|225200001|fmt=commas}} || {{val|230100000|fmt=commas}}
|style="background:black; color:white;"| gpos || 100
|-
| 2 || q
|style="text-align:left"| 37.1 || 13595 || 13893 || {{val|230100001|fmt=commas}} || {{val|234700000|fmt=commas}}
| style="background:white"| gneg ||
|-
| 2 || q
|style="text-align:left"| 37.2 || 13893 || 13998 || {{val|234700001|fmt=commas}} || {{val|236400000|fmt=commas}}
|style="background:#979797"| gpos || 50
|-
| 2 || q
|style="text-align:left"| 37.3 || 13998 || 14400 || {{val|236400001|fmt=commas}} || {{val|242193529|fmt=commas}}
| style="background:white"| gneg ||
|}
:Oznake: '''gpos''' – Regija koja je pozitivno obojena [[G pruganje]]m, uglavnom [[GC-sadržaj|AT-bogata]] i siromašna genima; '''gneg''' – Regija koja je negativno obojena, općenito [[GC-sadržaj|CG-bogata]] i bogata genima; '''acen''' – [[Centromere]]; '''var''' – Varijabilna rnegija; '''stalk''' – drška' '': drška.
==Reference==
{{Reflist|30em}}
==Vanjski linkovi==
{{Commons category|Human chromosome 2}}
* {{cite web | author= National Institutes of Health | title= Chromosome 2 | work= Genetics Home Reference | url= http://ghr.nlm.nih.gov/chromosome=2 | access-date= 6. 5. 2017 | archive-date= 9. 3. 2016 | archive-url= https://web.archive.org/web/20160309183348/https://ghr.nlm.nih.gov/chromosome=2 | url-status= dead }}
* {{Cite web|url=http://web.ornl.gov/sci/techresources/Human_Genome/posters/chromosome/chromo02.shtml|title=Chromosome 2|website=Human Genome Project Information Archive 1990–2003|access-date=6. 5. 2017}}
{{Hromosomi}}
{{Hromosomska genetika}}
{{DEFAULTSORT:Chromosome 02 (Human)}}
[[Kategorija:Hromosomi]]
[[Kategorija:Geni na hromosomu 2| *]]
[[Kategorija:Citogenetika]]
[[Kategorija:Ljudska evolucija]]
30w4kk5ybl8e2h34sx1djcdyyzvl34f
Benzodiazepini
0
131924
3820067
3779166
2026-03-26T20:33:01Z
Palapa
383
/* Vanjski linkovi */
3820067
wikitext
text/x-wiki
{{Nedostaju izvori}}
'''Benzodiazepini''' su grupa psihoaktivnih lijekova koji služe kao depresanti [[Centralni nervni sistem|CNS-a]]. Pripadaju grupi anksiolitika. Često se koriste kako bi pomogli pacijentima da prevladaju bol i [[anksioznost]] i omogućava im lakši san. Parenteralni oblici se koriste u terapiji statusa epileptikusa. Najpoznatiji predstavnici su [[diazepam]] (apaurin, bensedin), lorazepam, bromazepam (leksaurin, leksilijum), i alprazolam (ksanaks, ksalol). Korisnici [[droga]] zloupotrebljavaju ove supstance u nemedicinske svrhe kako bi proizveli stanje slično [[alkohol]]noj intoksikaciji.
== Reference ==
{{Refspisak}}
== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Benzodiazepines}}
*[http://www.pharmacy-bg.com/article.php?cmd=list&id=277 Benzodiazepini]
{{Droge}}{{Normativna kontrola}}
[[Kategorija:Lijekovi]]
[[Kategorija:Psihoaktivne droge]]
[[Kategorija:Hipnotici]]
jd9bn3qlv7rx2x5og4ymw9utgzl8yhk
Kategorija:Geografija Madagaskara
14
141841
3819855
2029745
2026-03-26T13:45:30Z
Panasko
146730
[[Kategorija:Geografija po državama]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)
3819855
wikitext
text/x-wiki
{{Kategorija|Geografija Madagaskara}}
[[pl:Kategoria:Geografia Madagaskaru]
{{Commonscat|Geography of Madagascar}}
[[Kategorija:Madagaskar]]
[[Kategorija:Geografija po državama]]
615sr67n31gf7pemmz4oqydv9nem35z
Maya Sar
0
152097
3820051
3764528
2026-03-26T20:12:20Z
Astrameri
151645
/* Biografija */
3820051
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija muzičar
| počasni_prefiks =
| ime = Maja Sarihodžić
| počasni_sufiks =
| slika =
| slika_veličina =
| široka_slika = <!-- 'da' ako je široka slika, inače ostaviti prazno -->
| alt =
| opis =
| pozadina = solo_izvođač
| ime_na_maternjem =
| ime_na_maternjem_jezik =
| ime_po_rođenju =
| alias =
| datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1981|07|12}}
| mjesto_rođenja = [[Tuzla]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]]
| porijeklo = [[Bosna i Hercegovina]]
| datum_smrti = <!-- {{datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) -->
| mjesto_smrti =
| žanr = [[Pop-muzika|Pop]]
| zanimanje = [[Pjevanje|Pjevačica]], [[tekstopisac]], [[pijanist]]
| instrument =
| karijera = 2010–danas
| izdavač = [[Aquarius Records|Aquarius]]
| povezani_umjetnici =
| veb-sajt = {{URL|mayasar.com}}
| značajni_instrumenti = klavir
| modul =
| modul2 =
| modul3 =
}}
'''Maja {{Nowrap|Hodžić-Sarihodžić}}''' (rođena 12. jula 1981), poznatija kao '''Maya Sar''', [[Bosanskohercegovački|bosanskohercegovačka]] je [[kantautor]]ica. Predstavljala je [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]] na [[Eurosong 2012.|Eurosongu 2012.]] u [[Baku]]u, izvodeći pjesmu "[[Korake ti znam]]".<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.eurovisionuniverse.com/encyclopedia/maya-sar/|title=Maya Sar|website=Eurovision Universe|language=en-GB|access-date=2026-03-26}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.deezer.com/en/artist/1677853|title=Maya Sar|website=Deezer|language=en-GB|access-date=2026-03-26}}</ref>
== Biografija ==
Na [[Muzička akademija u Sarajevu|Muzičkoj akademiji]] u [[Sarajevo|Sarajevu]] diplomirala je na odsjeku za [[klavir]]. Nakon završenog studija profilira se kao prateći vokal, a sarađuje i s regionalnim izvođačima. Godine 2004. nastupila je kao prateći vokal [[Deen|Fuada Backovića]], koji je [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]] predstavio na [[Eurosong 2004.|Eurosongu]] u [[Istanbul]]u. Nekoliko godina bila je član [[ansambl]]a [[Dino Merlin|Dine Merlina]]; s njim je nastupila 2011. kao pijanistica i prateći vokal u pjesmi "[[Love in Rewind]]" na [[Eurosong 2011.|Eurosongu]] u [[Düsseldorf]]u, gdje su osvojili šesto mjesto.<ref>{{Cite web|url=https://planbfoundation.net/artists-europe/maya-sar/|title=Maya Sar – PLAN B TOGETHER|language=en-US|access-date=2026-03-26}}</ref>
Solističku karijeru počela je 2010, objavivši baladu "Nespretno". Muzičkim izrazom spaja [[Pop-muzika|pop]], [[soul]] i bosansku ljubavnu pjesmu [[Sevdalinka|sevdalinku]]. Na njenu inicijativu, 2012. objavljena je pjesma "Moj je život moja pjesma", kojom se zajedno sa kolegicama iz regije ([[Nina Badrić]], [[Karolina Gočeva]] i [[Aleksandra Radović]]) uključila u aktivističku borbu protiv [[Rak grlića materice|raka materice]]; ova pjesma donijela joj je Nagradu [[Internacionalna liga humanista|Internacionalne lige humanista]] (ILH), a godine 2014. za isti projekt dobila je Nagradu [[Evropska asocijacija za borbu protiv raka grlića materice|Evropske asocijacije za borbu protiv raka grlića materice]] ({{Nowrap|EAFACCU / ''ECCA''}}). Godine 2013. se udružila sa [[Marijan Brkić|Marijanom Brkićem]] kako bi snimili pjesmu i spot "O meni nikome ne pričaj“. Njen debitantski studijski album „Krive riječi“ objavljen je 1. juna 2013. Potom, u decembru 2015. objavila je novi singl: „Naša ljubav, naša kuća“, a u februaru 2016. nastupala je u [[Italija|Italiji]]. Započela je turneju Maya Sar Live In Theatre koja je trajala 3 mjeseca, ali početkom 2017. ponovo je započela. U međuvremenu, napisala je dvije pjesme za novi album [[Tereza Kesovija|Tereze Kesovije]]. Live In Theatre se održao u [[Beč|Beču]] 2017. godine. Godine 2018. osvojila je nagradu za najbolju pjevačicu na Story.hr-u. U junu 2019. objavila je pjesmu „Kao sva djeca“, zajedno s [[Vanna|Vannom]], [[Neno Belan|Nenom Belanom]] i [[Jacques Houdek|Jacquesom Houdekom]]. Pjesma je trebala privući pažnju i prikupiti novac za „Snagu djece u pokretu – Specijalna liga snage“, projekat kojeg je Akademija Zdravog Života uspješno organizovala uzastopno nekoliko godina, i to s ciljem uključivanja djece s poteškoćama u razvoju u različite sportske aktivnosti. Maya Sar je 2020. godine snimila duet sa [[Goran Kovačić|Goranom Kovačićem]] - „Zar se nismo shvatili“. Samo nekoliko mjeseci kasnije, objavljena je njena pjesma „Hvala“. U decembru 2020. godine je sa [[Novosadski Big Band|Novosadskim Big Bandom]] snimila pjesmu „Novi Sad Zagreb Ljubljana“.<ref name=":0" />
== Privatni život ==
U braku je s Mahirom Sarihodžićem, muzičkim producentom. Vlasnici su tonskog studija "Long Play".
== Vanjski linkovi ==
* [http://www.mayasar.com/ Zvanični sajt]
* http://www.sarajevo-x.com/showtime/muzika/clanak/100116091 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110927002743/http://www.sarajevo-x.com/showtime/muzika/clanak/100116091 |date=27. 9. 2011}}
* http://escnation.com/index.php?section=2&id=869
== Reference ==
<references />
{{Bosna i Hercegovina na Eurosongu}}
{{DEFAULTSORT:Sar, Maya}}
[[Kategorija:Rođeni 1981.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Tuzla]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovačke pjevačice]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački predstavnici na Euroviziji]]
[[Kategorija:Predstavnici na Eurosongu 2012.]]
[[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta u Sarajevu]]
tvgey3zmc03a9iqg88x2yj7mkudx94q
Fermentacija
0
171466
3819872
3776377
2026-03-26T13:56:32Z
Panasko
146730
[[Kategorija:Kataliza]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)
3819872
wikitext
text/x-wiki
[[Datoteka:2009-02-20 Fermenters at LoneRider Brewery.jpg|thumb|Bačve za fermentaciju u proizvodnju [[pivo|piva]] su bioreaktori]]
'''Fermentacija''' (lat. ''fermentum'') pojam koji u hemiji i biologiji označava pretvaranje određenih organskih spojeva putem djelovanja [[enzim]]a. U biotehnologiji fermentacija se koristi u kontroliranim uslovima. To se postiže bilo dodavanjem neophodnih enzima ili dodavanjem [[bakterija]], gljivica i drugih bioloških ćelijskih kultura, čijim djelovanjem dolazi do fermentacije u okvirima njihove enzimski potaknute razmjene materija ([[Metabolizam|metabolizma]]). Jednim dijelom, ovi mikroorganizmi su prirodno potaknuti na djelovanje, što se naziva ''spontana fermentacija''. U industriji koriste se za tu svrhu vještački uzgojene čiste kulture mikroorganizama, da bi se lakše kontrolirao proces fermentacije i da bi se izbjegli neželjeni sporedni proizvodi.
== Definicija ==
Prvobitno se pod pojmom ''fermentacija'' podrazumijevala biotička reakcija bez prisustva [[zrak]]a. [Fermentation, c’est la vie sans l’air ([[Louis Pasteur]])]
Danas fermentacija obuhvata određene tehničke bioreakcije. Tako se naprimjer uz pomoć mikroorganizama sintetiziraju medicinski proizvodi poput [[inzulin]]a, [[hijaluronska kiselina|hijaluronske kiseline]], [[streptokinaza|streptokinaze]] i brojnih antibiotike poput penicilina u velikim količinama unutar bioreaktora. Mikroorganizmi su u mogućnosti sintetizirati određene spojeve koji se na uobičajeni način putem hemijskih reakcija vrlo teško dobijaju. Aparati i bioreaktori koji se koriste za fermentacije nazivaju se fermentori.
[[Vrenje]] je jedna posebna oblast fermentacije i odvija se isključivo bez prisustva zraka (anaerobno). Često se vrenje koristi i kao sinonim za fermentaciju. Međutim, vrenje ne uključuje i aerobne slučajeve kao i potpuno druge mikrobiološke i autolitičke enzimske procese, kao što su naprimjer usoljavanje [[ribe|riba]]. Aerobni procesi, kao što je sirćetno vrenje, označavaju se i kao ''oksidativno vrenje''.
== Primjena ==
Fermentacija se koristi u velikoj paleti oblasti ljudske djelatnosti. Najpoznatiji način djelovanja fermentacije su proizvodi u ljudskoj ishrani. Veliki broj prehrambenih namirnica se proizvodi u procesu fermentacije [[mlijeko|mlijeka]], poput kiselog mlijeka, vrhnja, [[jogurt]]a, [[kefir]]a i slično. Osim mlijeka, fermentiraju se još i listovi čaja i [[duhan]]a.<ref>Hans G. Adrian, Rolf L. Temming, Arend Vollers: ''Das Teebuch. Geschichte und Geschichten. Anbau, Herstellung und Rezepte''. VMA, Wiesbaden 1990, {{ISBN|3-928127-01-2}}</ref>
U industrijskoj proizvodnji, fermentacija je široko rasprostranjen proces. Između ostalog, industrijskom fermentacijom se proizvodi [[bioetanol]] iz aminokiselina, organskih kiselina poput mliječne i limunske, do enzima poput fitaze za proizvodnju antibiotika i drugih farmaceutskih proizvoda. Tehnički bioetanol služi i kao biološko gorivo, a osim njega [[pivo]], [[kvasac]] i biogas su glavni proizvodi industrijske fermentacije.
== Također pogledajte ==
* [[Alkoholno vrenje]]
== Reference ==
{{reference}}
== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Fermentation}}
* [https://web.archive.org/web/20080917123419/http://www2.ufp.pt/~pedros/bq/respi.htm The chemical logic behind fermentation and respiration] {{simboli jezika|eng|engleski}}
* [https://web.archive.org/web/20140904111354/http://www.forestfinance.de/fileadmin/pdf/Baumlexikon/BL_Kakao_red.pdf Fermentation der Kakaobohne] {{simboli jezika|njem|njemački}}
[[Kategorija:Biohemija]]
[[Kategorija:Nauka o hrani]]
[[Kategorija:Čuvanje hrane]]
[[Kategorija:Enologija]]
[[Kategorija:Kataliza]]
kz7k4wwp9lla81kgbztlnaju5ffbsen
Kategorija:Kategorije po gradovima u Iranu
14
176260
3819853
1955635
2026-03-26T13:43:34Z
Panasko
146730
[[Kategorija:Gradovi u Iranu]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)
3819853
wikitext
text/x-wiki
[[Kategorija:Iran]]
[[Kategorija:Gradovi u Iranu]]
g172lvq2yrk4su03tksgwb0a5vl9yzu
Mouton-Duvernet (Metro Pariz)
0
179728
3820070
3809363
2026-03-26T20:41:38Z
Palapa
383
3820070
wikitext
text/x-wiki
{{Stanice pariskog metroa
| Ime = Mouton-Duvernet
| Slika = [[Datoteka:MP89 Ligne 4 - 02.jpg|240px]]
| Zona = 1
| Linije = {{Parismetro|4}}
| Mjesto = [[14. arondisman (Pariz)|Paris XIV]]
| Otvorenje = 30. oktobra 1909.
| Metro =
| Broj stanice = 15-04
}}
Metro stanica '''Mouton-Duvernet''' [[Pariski metro|pariskog metroa]] linije {{Parismetro|4}}, je podzemna stanica koja se nalazi u [[14. arondisman (Pariz)|14. arondismanu]] ispod avenije [[Avenue du Général Leclerc]].<ref>{{Cite web|url=https://www.bonjour-ratp.fr/en/stations-metro/mouton-duvernet/|title=Métro Mouton-Duvernet {{!}} Bonjour RATP|website=www.bonjour-ratp.fr|language=en|access-date=2026-03-26}}</ref>
==Historija==
{{Proširiti sekciju}}
==Izlazi==
{{Proširiti sekciju}}
==Reference==
{{Refspisak}}
==Vanjski linkovi==
{{Commonscat|Mouton-Duvernet (Paris Metro)}}
==Galerija==
{{Normativna kontrola}}{{Navkutija stanice pariskog metroa
|4P=[[Denfert-Rochereau (Metro Pariz)|Denfert-Rochereau]]|4N=[[Alésia (Metro Pariz)|Alésia]]
}}
[[Kategorija:Stanice pariskog metroa]]
[[Kategorija:Metro linija 4 (Pariz)]]
[[Kategorija:Stanice pariskog metroa u 14. arondismanu]]
9s5jo88r1n2ii8ngcq0xvovvgmh169g
Sead Kolašinac
0
267678
3820133
3802472
2026-03-27T00:21:53Z
Bakir123
110053
3820133
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša = Sead Kolašinac
| slika = Kolasinac 2015.jpg
| punoime =
| nadimak =
| datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|1993|06|20}}
| rodnigrad = [[Karlsruhe]]
| rodnadržava = [[Njemačka]]
| datumsmrti =
| gradsmrti =
| državasmrti =
| visina = 183 cm
| pozicija = [[Odbrambeni igrač (nogomet)|Lijevi bek]]
| trenutniklub = [[Atalanta BC|Atalanta]]
| brojnadresu = 23
| omladinskegodine = 2001–2009. <br/> 2009–2010. <br/> 2010. <br/> 2011–2012.
| omladinskipogoni = [[Karlsruher SC|Karlsruhe]] <br/> [[TSG 1899 Hoffenheim|Hoffenheim]] <br/> [[VfB Stuttgart|Stuttgart]] <br/> [[FC Schalke 04|Schalke 04]]
| godine1 = 2012–2013. <br/> 2013–2017. <br/> 2017–2022. <br/> 2021. <br/> 2022–2023. <br/> 2023–
| klubovi1 = [[FC Schalke 04 II|Schalke 04 II]] <br/> [[FC Schalke 04|Schalke 04]] <br/> [[Arsenal FC|Arsenal]] <br/> → [[FC Schalke 04|Schalke 04]] <br/> [[Olympique de Marseille|O. Marseille]] <br/> [[Atalanta BC|Atalanta]]
| nastupi(golovi)1 = 8 (2) <br/> 94 (4) <br/> 80 (2) <br/> 17 (1) <br/> 47 (4) <br/> 66 (1)
| godine2 =
| klubovi2 =
| nastupi(golovi)2 =
| godine15 =
| klubovi15 =
| nastupi(golovi)15 =
| reprezentacija = da
| nacionalnegodine1 = 2011. <br/> 2011–2012. <br/> 2012–2013. <br> 2013–
| nacionalneekipe1 = Njemačka U-18 <br/> Njemačka U-19 <br/> Njemačka U-20 <br/> {{nowrap|[[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]]}}
| nacionalninastupi(golovi)1 = 1 (0) <br/> 11 (1) <br/> 2 (1) <br/> 63 (0)
| trenergodine =
| trenerklubovi =
| zadnjeuređivanje = 26. marta 2026
}}
'''Sead Kolašinac''' (rođen 20. juna 1993) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je [[nogometaš]] i [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentativac]]. Trenutno nastupa za [[Atalanta BC|Atalantu]] na poziciji [[Odbrambeni igrač (nogomet)|lijevog beka]].
==Klupska karijera==
===Početak===
Karijeru je počeo u [[Karlsruher SC|Karlsruheu]], gdje je osam godina igrao za juniorsku ekipu.<ref>{{Cite web |url= http://www.fourfourtwo.com/features/meet-bosnian-defender-hoping-stop-messi-and-aguero|title=Meet the Bosnian defender hoping to stop Messi and Aguero|date=9. 6. 2014|access-date=18. 8. 2016}}</ref> Kasnije je bio član [[TSG 1899 Hoffenheim|Hoffenheima]] i [[VfB Stuttgart|Stuttgarta]] te je u januaru 2011. prešao u [[FC Schalke 04|Schalke]].<ref name=":0"/>
===Schalke 04===
Nastupao je jednu sezonu za omladinski tim, a onda je premješten u [[Schalke 04 II|rezervni tim]], koji nastupa u nižoj regionalnoj ligi. Sa Schalkeom je 2012. osvojio Prvenstvo Njemačke za juniore.<ref name=":0">{{Cite web |url=http://www.schalke04.de/aktuell/news/einzelansicht/artikel/titeltraum-perfekt-schalker-u19-ist-deutscher-meister.html |title=Titeltraum perfekt: Schalker U19 ist Deutscher Meister |access-date=19. 11. 2013 |archive-url= https://web.archive.org/web/20120618235511/http://www.schalke04.de/aktuell/news/einzelansicht/artikel/titeltraum-perfekt-schalker-u19-ist-deutscher-meister.html |archive-date=18. 6. 2012 |url-status=dead}}</ref> Nakon samo sedam utakmica za rezervni tim i dva gola seli se u prvi tim Schalkea. U junu 2012. potpisao je profesionalni ugovor, kojim se obavezao na ostanak u klubu do 30. juna 2015.<ref>{{Cite web |url=http://www.schalke04.de/aktuell/news/einzelansicht/artikel/sead-kolasinac-unterschreibt-lizenzspielervertrag-bis-2015.html |title=Sead Kolašinac unterschreibt Lizenzspielervertrag bis 2015 |access-date=19. 11. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120830215727/http://www.schalke04.de/aktuell/news/einzelansicht/artikel/sead-kolasinac-unterschreibt-lizenzspielervertrag-bis-2015.html |archive-date=30. 8. 2012 |url-status=dead}}</ref> Njegov debitantski nastup u [[Fußball-Bundesliga|Bundesligi]] desio se 15. septembra 2012. pobjedom od 2:0 u [[Fürth]]u, kada je neposredno prije kraja utakmice zamijenio [[Christian Fuchs|Christiana Fuchsa]].<ref name=":1">{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.co.uk/sead-kolasinac/leistungsdaten/spieler/94005|title=Sead Kolasinac – Entire performance data {{!}} Transfermarkt|access-date=18. 8. 2016}}</ref> U decembru 2012. bilježi prvi nastup u UEFA-inim takmičenjima, kada je Schalke remizirao s [[FC Montpellier|Montpellierom]] 1-1 u [[UEFA Liga prvaka|Ligi prvaka]].<ref name=":1" /> U junu 2013. ponovo je produžio ugovor do juna 2017.<ref>{{Cite web |url= http://www.sbnation.com/soccer/2013/6/25/4464054/fc-schalke-04-extend-sead-kolasinacs-contract-through-2017|title=FC Schalke 04 extend Sead Kolasinac's contract through 2017 |last=Quinn |first=Phillip|date=25. 6. 2013|access-date=18. 8. 2016}}</ref>
U sezoni 2013/14. doživljava tešku povredu križnih ligamenata i odsustvuje s terena gotovo šest mjeseci.<ref>{{Cite web |url= http://www.goal.com/en-gb/news/3275/bundesliga/2014/08/24/5056924/schalke-defender-kolasinac-out-for-at-least-six-months|title=Schalke defender Sead Kolasinac out for at least six months - Goal.com|date=24. 8. 2014|language=en-GB|access-date=18. 8. 2016}}</ref> Nakon oporavka od ove povrede, veoma teško dolazi do prave forme i mogućnosti da se izbori za mjesto u prvom timu. U sezoni 2015/16. vraća se u prvi sastav tokom cijele sezone, postigavši i jedan pogodak.<ref name=":1"/>
===Arsenal===
Dana 6. juna 2017. Kolašinac je potpisao za londonski [[Arsenal FC|Arsenal]].
==Reprezentacija==
Na početku svoje profesionalne karijere, Kolašinac je nastupao za mlađe selekcije [[Njemačka|Njemačke]]. Godine 2013. dobio je poziv da nastupi za [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|seniorsku reprezentaciju Bosne i Hercegovine]]. Njegov otac izjavio je da je Sead oduvijek imao namjeru nastupati samo za seniorski tim Bosne i Hercegovine.<ref>{{Cite web|url=http://www.klix.ba/sport/nogomet/otac-seada-kolasinca-on-je-uvijek-zelio-igrati-za-bih/130704028|title=Otac Seada Kolašinca: On je uvijek želio igrati za BiH|access-date=18. 8. 2016}}</ref> U novembru iste godine tadašnji selektor [[Safet Sušić]] pozvao ga je u sastav za utakmicu protiv [[Nogometna reprezentacija Argentine|Argentine]] 18. novembra u [[St. Louis]]u, koju je Bosna i Hercegovina izgubila 2-0.<ref>{{cite web |work=[[Kicker]] |url= http://www.kicker.de/news/fussball/nationalelf/594703/artikel_kolasinac_nein-zum-dfb-hoffen-auf-brasilien.html |title= Kolasinac: Nein zum DFB, Hoffen auf Brasilien |date= 7. 11. 2013 |language= [[Njemački jezik|njemački]]}}</ref>
U junu 2014. Kolašinac putuje s reprezentacijom Bosne i Hercegovine na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|Svjetsko prvenstvo]] u [[Brazil]]u.<ref>{{Cite web|url=http://www.telegraph.co.uk/sport/football/teams/bosnia-and-herzegovina/10810419/Bosnia-Herzegovina-World-Cup-2014-squad.html|title=Bosnia-Herzegovina World Cup 2014 squad|access-date=18. 8. 2016}}</ref> Već u trećoj minuti prve utakmice protiv Argentine postigao je [[autogol]], a utakmica završava pobjedom Argentine 2-1.<ref name=":2">{{Cite web |url= http://www.bbc.com/sport/football/25285099|title=World Cup: Argentina 2-1 Bosnia-Hercegovina|access-date=18. 8. 2016}}</ref> To je bio najbrži autogol u historiji [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|svjetskih prvenstava]].<ref name=":2"/>
==Statistika==
{{Starost sekcija}}
===Klubovi===
''Ažurirano: 18. august 2016.''<ref name=":1" />
{|class="wikitable" style="text-align: center;"
|-
!rowspan="2"|Klub
!rowspan="2"|Sezona
!colspan="3"|Liga
!colspan="2"|Kup
!colspan="2"|Ostalo
!colspan="2"|UEFA
!colspan="2"|Ukupno
|-
!Divizija!!Nastupi!!Golovi!!Nastupi!!Golovi!!Nastupi!!Golovi!!Nastupi!!Golovi!!Nastupi!!Golovi
|-
|rowspan=4|[[Schalke 04 II]]
|2011/12.
|[[Regionalliga Nord]]
|2||0||colspan="2"|–||colspan="2"|–||colspan="2"|–||2||0
|-
|2012/13.
|Regionalliga Nord
|5||2||colspan="2"|–||colspan="2"|–||colspan="2"|–||5||2
|-
|2014/15.
|Regionalliga Nord
|1||0||colspan="2"|–||colspan="2"|–||colspan="2"|–||1||0
|-
!colspan=2|Ukupno
!8!!2!!colspan="2"|–!!colspan="2"|–!!colspan="2"|–!!8!!2
|-
|rowspan=5|[[FC Schalke 04|Schalke 04]]
|2012/13.
|[[Fußball-Bundesliga|Bundesliga]]
|16||0||1||0||colspan="2"|–||3||0||20||0
|-
|2013/14.
|Bundesliga
|24||0||0||0||colspan="2"|–||6||0||30||0
|-
|2014/15.
|Bundesliga
|6||0||1||0||colspan="2"|–||0||0||7||0
|-
|2015/16.
|Bundesliga
|23||1||1||0||colspan="2"|–||6||0||30||1
|-
!colspan=2|Ukupno
!69!!1!!3!!0!!colspan="2"|–!!15!!0!!87!!1
|-
!colspan="3"|Karijera ukupno
!77!!3!!3!!0!!colspan="2"|–!!15!!0!!95!!3
|}
===Reprezentacija===
'''Nastupi za reprezentaciju BIH'''
''Ažurirano: 26. marta 2026.''<ref>{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.co.uk/sead-kolasinac/nationalmannschaft/spieler/94005|title=Sead Kolasinac - National team {{!}} Transfermarkt|access-date=26. 3. 2026}}</ref>
{| class="wikitable" style="text-align: center;"
|-
!Reprezentacija!!Godina!!Nastupi!!Golovi
|-
| rowspan="15" |[[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]]
|-
|2013.||1||0
|-
|2014.||5||0
|-
|2015.||4||0
|-
|2016.||7||0
|-
|2017.||5||0
|-
|2018.||2||0
|-
|2019.||6||0
|-
|2020.||5||0
|-
|2021.||8||0
|-
|2022.||8||0
|-
|2023.||6||0
|-
|2024.||3||0
|-
|2025.||2||0
|-
|2026.||1||0
|-
! colspan="2" |Ukupno||63||0
|}
==Lični život==
Njegovi su roditelji [[Bošnjaci]] porijeklom iz [[Plav]]a u [[Crna Gora|Crnoj Gori]] i [[Čapljina|Čapljine]]. Osim [[pasoš Bosne i Hercegovine|pasoša Bosne i Hercegovine]], posjeduje i [[Njemačka|njemačko]] državljanstvo.<ref name=":3">{{Cite web|url=http://sport.ba/clanak/59332/sead-kolasinac-je-bjezao-iz-skole-kako-bi-isao-u-mekteb|title=Sead Kolašinac je bježao iz škole kako bi išao u mekteb |access-date=18. 8. 2016}}</ref> Govori [[Njemački jezik|njemački]] i [[Engleski jezik|engleski]] jezik. Izjašnjava se kao [[musliman]].<ref name=":3"/>
==Uspjesi==
'''Arsenal'''
*[[FA kup]]: [[FA kup 2019/2020.|2019/20.]]
*[[FA Community Shield]]: [[FA Community Shield 2017.|2017]], [[FA Community Shield 2020.|2020.]]
'''Atalanta'''
*[[UEFA Evropska liga]]: [[UEFA Evropska liga 2023/2024.|2023/24.]]
==Reference==
{{Refspisak|2}}
==Vanjski linkovi==
{{commonscat|Sead Kolašinac}}
*[http://www.schalke04.de/en/team/team/players/defender/sead-kolasinac/page/133-218-133--.html?h=spieler/16157 Sead Kolašinac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170419042314/http://www.schalke04.de/en/team/team/players/defender/sead-kolasinac/page/133-218-133--.html?h=spieler%2F16157 |date=19. 4. 2017 }} na schalke04.de
*{{FIFA igrač|376230}}
*{{NFT player|pid=54103|Sead Kolašinac}}
{{Navkutije
|ime = Sastavi Bosne i Hercegovine
|naslov = Sastavi Bosne i Hercegovine
|naslovstil = background-color:#070db5; color:#ffd700; border: solid 1px #ffff00;
|podaci1 =
{{Sastav Bosne i Hercegovine na SP 2014. u nogometu}}
}}
{{Normativna kontrola}}
{{DEFAULTSORT:Kolašinac, Sead}}
[[Kategorija:Rođeni 1993.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Karlsruhe]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]]
[[Kategorija:Njemački nogometaši]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački emigranti u Njemačkoj]]
[[Kategorija:Nogometaši VfB Stuttgarta]]
[[Kategorija:Nogometaši Schalkea]]
[[Kategorija:Nogometaši Arsenala]]
[[Kategorija:Nogometaši Olympique Marseillea]]
[[Kategorija:Nogometaši Atalante]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2014.]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti 21. vijeka]]
trt08isxu0o4tm5bq9xtr70q8j10apf
Bićine
0
268767
3820143
3464187
2026-03-27T00:28:36Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820143
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Bićine
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika =
|opis_slike =
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Skradin]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 49| širina_sekundi = 58| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 15| dužina_minuta = 54| dužina_sekundi = 07| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 82
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 173
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22222 Skradin
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Bićine''' su naseljeno mjesto u sastavu grada [[Skradin]]a, [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazile su se u sastavu stare općine [[Šibenik]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Skradin)|popisu stanovništva 2021]]. godine, Bićine su imale 173 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 110 || 0 || 125 || 176 || 198 || 241 || 228 || 340 || 283 || 307 || 322 || 331 || 318 || 258 || 196 || 174 || 173
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''U 1869. podaci su sadržani u naselju [[Skradin]]. Do 1991. iskazivano pod imenom '''Bičine'''.''</small>
===Popis [[1991.]]===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Šibenik)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Bićine je imalo 258 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Bićine
|-
| [[1991.]]
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 258
| label1 = [[Hrvati]] 238
| value1 = 92.24
| color1 = #4169E1
| label2 = [[Srbi]] 18
| value2 = 6.97
| color2 = #FF0000
| label3 = [[Jugoslaveni]] 1
| value3 = 0.38
| color3 = #8B008B
| label4 = neopredijeljeni 1
| value4 = 0.38
| color4 = #C154C1
}}
|-
|}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Skradin}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
29y15rhbcbi1cofk9dgr96a3b9ch2iz
Bratiškovci
0
268783
3820144
3664408
2026-03-27T00:29:03Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820144
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Bratiškovci
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika =
|opis_slike =
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Skradin]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 53| širina_sekundi = 21| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 15| dužina_minuta = 54| dužina_sekundi = 18| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 210
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 233
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22222 Skradin
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Bratiškovci''' su naseljeno mjesto u sastavu grada [[Skradin]]a, [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazili su se u sastavu stare općine [[Šibenik]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Skradin)|popisu stanovništva 2021]]. godine, Bratiškovci su imali 233 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 375 || 535 || 495 || 556 || 682 || 711 || 530 || 591 || 847 || 663 || 621 || 591 || 607 || 582 || 149 || 251 || 233
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''U 1869. sadrži podatke za naselje [[Gorice (Skradin)|Gorice]].''</small>
===Popis [[1991.]]===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Šibenik)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Bratiškovci je imalo 582 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Bratiškovci
|-
| [[1991.]]
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 582
| label1 = [[Srbi]] 572
| value1 = 98.28
| color1 = #FF0000
| label2 = [[Hrvati]] 4
| value2 = 0.68
| color2 = #4169E1
| label3 = neopredijeljeni 5
| value3 = 0.85
| color3 = #C154C1
| label4 = nepoznato 1
| value4 = 0.17
| color4 = #A2A2D0
}}
|-
|}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Skradin}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
t2f85ck6704pnlhp8lbjo902b8uwz1m
Bribir (Skradin)
0
268808
3820145
3781273
2026-03-27T00:29:11Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820145
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Bribir
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika =
|opis_slike =
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Skradin]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 55| širina_sekundi = 19| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 15| dužina_minuta = 50| dužina_sekundi = 38| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 229
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 89
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22223 Bribir
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Bribir''' je naseljeno mjesto u sastavu grada [[Skradin]]a, [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu stare općine [[Šibenik]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Skradin)|popisu stanovništva 2021]]. godine, Bribir je imao 89 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 396 || 590 || 405 || 440 || 459 || 550 || 630 || 663 || 680 || 723 || 706 || 580 || 568 || 549 || 79 || 103 || 89
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''U 1869. sadrži podatke za naselje [[Krnjeuve]] (općina [[Kistanje]]).''</small>
===Popis [[1991.]]===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Šibenik)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Bribir je imalo 549 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Bribir
|-
| [[1991.]]
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 549
| label1 = [[Srbi]] 517
| value1 = 94.17
| color1 = #FF0000
| label2 = [[Hrvati]] 21
| value2 = 3.82
| color2 = #4169E1
| label3 = [[Jugoslaveni]] 1
| value3 = 0.18
| color3 = #8B008B
| label4 = [[Slovenci]] 1
| value4 = 0.18
| color4 = #FF55A3
| label5 = neopredijeljeni 8
| value5 = 1.45
| color5 = #C154C1
| label6 = nepoznato 1
| value6 = 0.18
| color6 = #A2A2D0
}}
|-
|}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Skradin}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
[[Kategorija:Arheološki lokaliteti u Hrvatskoj]]
d0q0vy27ndgzat75vfsenhscptw7j79
Cicvare (Skradin)
0
268810
3820146
3464191
2026-03-27T00:29:24Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820146
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Cicvare
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika =
|opis_slike =
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Skradin]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 54| širina_sekundi = 52| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 15| dužina_minuta = 47| dužina_sekundi = 17| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 151
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 12
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22223 Bribir
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Cicvare''' su naseljeno mjesto u sastavu grada [[Skradin]]a, [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazile su se u sastavu stare općine [[Šibenik]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Skradin)|popisu stanovništva 2021]]. godine, Cicvare su imale 12 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 39 || 0 || 31 || 26 || 33 || 57 || 0 || 89 || 115 || 107 || 106 || 107 || 102 || 91 || 14 || 18 || 12
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''U 1869. podaci su sadržani u naselju [[Piramatovci]], a u 1921. u naselju [[Međare]]. Do 1931. iskazivano je kao dio naselja.''</small>
===Popis [[1991.]]===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Šibenik)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Cicvare je imalo 91 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Cicvare
|-
| [[1991.]]
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 91
| label1 = [[Srbi]] 74
| value1 = 81.31
| color1 = #FF0000
| label2 = [[Hrvati]] 11
| value2 = 12.08
| color2 = #4169E1
| label3 = [[Jugoslaveni]] 5
| value3 = 5.49
| color3 = #8B008B
| label4 = nepoznato 1
| value4 = 1.09
| color4 = #A2A2D0
}}
|-
|}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Skradin}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
gxmn1yyu80rxuquz7ble1l7of600la8
Dubravice (Skradin)
0
268812
3820147
3464194
2026-03-27T00:29:36Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820147
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Dubravice
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika =
|opis_slike =
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Skradin]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 51| širina_sekundi = 09| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 15| dužina_minuta = 56| dužina_sekundi = 17| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 164
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 509
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22222 Skradin
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Dubravice''' su naseljeno mjesto u sastavu grada [[Skradin]]a, [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazile su se u sastavu stare općine [[Šibenik]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Skradin)|popisu stanovništva 2021]]. godine, Dubravice su imale 509 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 726 || 801 || 733 || 758 || 838 || 894 || 1.200 || 1.037 || 1.082 || 1.208 || 1.219 || 1.027 || 934 || 822 || 613 || 594 || 509
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''Sadrži podatke za bivše naselje '''Čulišić''' koje se do 1931. iskazivalo kao samostalno naselje.''</small>
===Popis [[1991.]]===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Šibenik)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Dubravice je imalo 822 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Dubravice
|-
| [[1991.]]
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 822
| label1 = [[Hrvati]] 815
| value1 = 99.14
| color1 = #4169E1
| label2 = [[Srbi]] 1
| value2 = 0.12
| color2 = #FF0000
| label3 = neopredijeljeni 4
| value3 = 0.48
| color3 = #C154C1
| label4 = nepoznato 2
| value4 = 0.24
| color4 = #A2A2D0
}}
|-
|}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Skradin}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
6pq7bm74hl5g01n4zpk0i72pgkq4bct
Gorice (Skradin)
0
268814
3820148
3464197
2026-03-27T00:29:46Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820148
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Gorice
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika =
|opis_slike =
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Skradin]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 53| širina_sekundi = 49| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 15| dužina_minuta = 52| dužina_sekundi = 37| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 216
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 22
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22222 Skradin
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Gorice''' su naseljeno mjesto u sastavu grada [[Skradin]]a, [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazile su se u sastavu stare općine [[Šibenik]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Skradin)|popisu stanovništva 2021]]. godine, Gorice su imale 22 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 87 || 0 || 95 || 103 || 87 || 156 || 160 || 223 || 166 || 161 || 154 || 132 || 135 || 158 || 14 || 27 || 22
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''U 1869. podaci su sadržani u naselju [[Bratiškovci]]. Do 1910. iskazivano kao dio naselja.''</small>
===Popis [[1991.]]===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Šibenik)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Gorice je imalo 158 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Gorice
|-
| [[1991.]]
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 158
| label1 = [[Srbi]] 156
| value1 = 98.73
| color1 = #FF0000
| label2 = [[Hrvati]] 1
| value2 = 0.63
| color2 = #4169E1
| label3 = nepoznato 1
| value3 = 0.63
| color3 = #A2A2D0
}}
|-
|}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Skradin}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
3ghihwyc30xl9a7nk9299y4ujwf46cw
Gračac (Skradin)
0
268815
3820149
3464199
2026-03-27T00:29:58Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820149
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Gračac
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika =
|opis_slike =
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Skradin]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 50| širina_sekundi = 51| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 15| dužina_minuta = 53| dužina_sekundi = 17| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 105
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 159
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22222 Skradin
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Gračac''' je naseljeno mjesto u sastavu grada [[Skradin]]a, [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu stare općine [[Šibenik]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Skradin)|popisu stanovništva 2021]]. godine, Gračac je imao 159 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 187 || 0 || 243 || 291 || 318 || 358 || 450 || 435 || 532 || 563 || 598 || 572 || 496 || 464 || 166 || 179 || 159
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''U 1869. podaci su sadržani u naselju [[Skradin]].''</small>
===Popis [[1991.]]===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Šibenik)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Gračac je imalo 464 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Gračac
|-
| [[1991.]]
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 464
| label1 = [[Srbi]] 374
| value1 = 80.60
| color1 = #FF0000
| label2 = [[Hrvati]] 73
| value2 = 15.73
| color2 = #4169E1
| label3 = [[Jugoslaveni]] 5
| value3 = 1.07
| color3 = #8B008B
| label4 = [[Slovenci]] 1
| value4 = 0.21
| color4 = #FF55A3
| label5 = ostali 1
| value5 = 0.21
| color5 = #FFBF00
| label6 = neopredijeljeni 2
| value6 = 0.43
| color6 = #C154C1
| label7 = nepoznato 8
| value7 = 1.72
| color7 = #A2A2D0
}}
|-
|}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Skradin}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
mg3oz7kwviaj1u0eyn8c2510kli9n0c
Ićevo
0
268817
3820150
3464200
2026-03-27T00:30:10Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820150
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Ićevo
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika =
|opis_slike =
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Skradin]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 54| širina_sekundi = 32| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 15| dužina_minuta = 55| dužina_sekundi = 13| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 165
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 78
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22222 Skradin
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Ićevo''' je naseljeno mjesto u sastavu grada [[Skradin]]a, [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazilo se u sastavu stare općine [[Šibenik]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Skradin)|popisu stanovništva 2021]]. godine, Ićevo je imalo 78 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 110 || 0 || 128 || 111 || 112 || 141 || 200 || 175 || 199 || 195 || 200 || 185 || 176 || 168 || 35 || 59 || 78
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''U 1869. podaci su sadržani u naselju [[Rupe (Skradin)|Rupe]].''</small>
===Popis [[1991.]]===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Šibenik)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Ićevo je imalo 168 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Ićevo
|-
| [[1991.]]
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 168
| label1 = [[Hrvati]] 97
| value1 = 57.73
| color1 = #4169E1
| label2 = [[Srbi]] 66
| value2 = 39.28
| color2 = #FF0000
| label3 = [[Jugoslaveni]] 4
| value3 = 2.38
| color3 = #8B008B
| label4 = neopredijeljeni 1
| value4 = 0.59
| color4 = #C154C1
}}
|-
|}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Skradin}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
eyuu1xy7n73yqcrin6i35j91v911dk2
Krković
0
268818
3820151
3464202
2026-03-27T00:30:18Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820151
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Krković
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika =
|opis_slike =
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Skradin]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 54| širina_sekundi = 05| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 15| dužina_minuta = 48| dužina_sekundi = 40| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 165
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 151
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22223 Bribir
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Krković''' je naseljeno mjesto u sastavu grada [[Skradin]]a, [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu stare općine [[Šibenik]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Skradin)|popisu stanovništva 2021]]. godine, Krković je imao 151 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 88 || 0 || 64 || 91 || 104 || 153 || 170 || 193 || 248 || 291 || 298 || 268 || 264 || 261 || 220 || 189 || 151
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''U 1869. podaci su sadržani u naselju [[Piramatovci]].''</small>
===Popis [[1991.]]===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Šibenik)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Krković je imalo 261 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Krković
|-
| [[1991.]]
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 261
| label1 = [[Hrvati]] 244
| value1 = 93.48
| color1 = #4169E1
| label2 = [[Bošnjaci|Muslimani]] 3
| value2 = 1.14
| color2 = #228B22
| label3 = [[Srbi]] 2
| value3 = 0.76
| color3 = #FF0000
| label4 = neopredijeljeni 6
| value4 = 2.29
| color4 = #C154C1
| label5 = nepoznato 6
| value5 = 2.29
| color5 = #A2A2D0
}}
|-
|}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Skradin}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
8efe3f2z6f9vpzxmjey1e7qo9gyy9sp
Lađevci (Skradin)
0
268820
3820152
3464204
2026-03-27T00:30:25Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820152
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Lađevci
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika =
|opis_slike =
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Skradin]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 53| širina_sekundi = 46| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 15| dužina_minuta = 47| dužina_sekundi = 54| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 120
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 99
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22223 Bribir
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Lađevci''' su naseljeno mjesto u sastavu grada [[Skradin]]a, [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazili su se u sastavu stare općine [[Šibenik]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Skradin)|popisu stanovništva 2021]]. godine, Lađevci su imali 99 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 67 || 0 || 65 || 60 || 74 || 87 || 130 || 97 || 163 || 188 || 207 || 195 || 180 || 181 || 127 || 112 || 99
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''U 1869. podaci su sadržani u naselju [[Piramatovci]]. Kao naselje iskazuje se od 1900.''</small>
===Popis [[1991.]]===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Šibenik)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Lađevci je imalo 181 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Lađevci
|-
| [[1991.]]
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 181
| label1 = [[Hrvati]] 180
| value1 = 99.44
| color1 = #4169E1
| label2 = neopredijeljeni 1
| value2 = 0.55
| color2 = #C154C1
}}
|-
|}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Skradin}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
kuup1dm8sjphme87l1b0j9ros864h3q
Međare
0
268822
3820153
3464206
2026-03-27T00:30:37Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820153
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Međare
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika =
|opis_slike =
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Skradin]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 55| širina_sekundi = 11| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 15| dužina_minuta = 47| dužina_sekundi = 29| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 142
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 5
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22223 Bribir
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Međare''' su naseljeno mjesto u sastavu grada [[Skradin]]a, [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazile su se u sastavu stare općine [[Šibenik]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Skradin)|popisu stanovništva 2021]]. godine, Međare su imale 5 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 0 || 0 || 43 || 42 || 35 || 66 || 160 || 79 || 108 || 125 || 123 || 125 || 129 || 108 || 8 || 6 || 5
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''U 1857. i 1869. podaci su sadržani u naselju [[Piramatovci]]. U 1921. sadrži podatke za naselje [[Cicvare (Skradin)|Cicvare]]. Kao naselje iskazuje se od 1948.''</small>
===Popis [[1991.]]===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Šibenik)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Međare je imalo 108 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Međare
|-
| [[1991.]]
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 108
| label1 = [[Srbi]] 106
| value1 = 98.14
| color1 = #FF0000
| label2 = [[Hrvati]] 2
| value2 = 1.85
| color2 = #4169E1
}}
|-
|}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Skradin}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
hweopdszzwh45ptald0qpo0pmp9hgxm
Piramatovci
0
268823
3820154
3464208
2026-03-27T00:30:48Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820154
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Piramatovci
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika =
|opis_slike =
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Skradin]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 54| širina_sekundi = 32| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 15| dužina_minuta = 49| dužina_sekundi = 53| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 173
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 209
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22223 Bribir
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Piramatovci''' su naseljeno mjesto u sastavu grada [[Skradin]]a, [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazili su se u sastavu stare općine [[Šibenik]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Skradin)|popisu stanovništva 2021]]. godine, Piramatovci su imali 209 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 183 || 473 || 250 || 222 || 275 || 322 || 340 || 453 || 521 || 567 || 566 || 613 || 517 || 484 || 341 || 275 || 209
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''U 1857. i 1869. sadrži podatke za naselje [[Međare]], a u 1869. za naselja [[Cicvare (Skradin)|Cicvare]], [[Krković]] i [[Lađevci (Skradin)|Lađevci]].''</small>
===Popis [[1991.]]===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Šibenik)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Piramatovci je imalo 484 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Piramatovci
|-
| [[1991.]]
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 484
| label1 = [[Hrvati]] 453
| value1 = 93.59
| color1 = #4169E1
| label2 = [[Srbi]] 23
| value2 = 4.75
| color2 = #FF0000
| label3 = [[Jugoslaveni]] 4
| value3 = 0.82
| color3 = #8B008B
| label4 = region. opr. 3
| value4 = 0.61
| color4 = #66424D
| label5 = nepoznato 1
| value5 = 0.20
| color5 = #A2A2D0
}}
|-
|}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Skradin}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
trtzr2opgx4ki0y8vv2s5y7nbqk4u4j
Plastovo
0
268825
3820155
3464210
2026-03-27T00:30:58Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820155
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Plastovo
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika =
|opis_slike =
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Skradin]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 52| širina_sekundi = 45| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 15| dužina_minuta = 55| dužina_sekundi = 21| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 227
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 167
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22222 Skradin
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Plastovo''' je naseljeno mjesto u sastavu grada [[Skradin]]a, [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazilo se u sastavu stare općine [[Šibenik]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Skradin)|popisu stanovništva 2021]]. godine, Plastovo je imalo 167 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 219 || 0 || 284 || 317 || 394 || 412 || 550 || 551 || 299 || 568 || 617 || 627 || 554 || 539 || 200 || 204 || 167
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''U 1869. podaci su sadržani u naselju [[Velika Glava]].''</small>
===Popis [[1991.]]===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Šibenik)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Plastovo je imalo 539 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Plastovo
|-
| [[1991.]]
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 539
| label1 = [[Srbi]] 327
| value1 = 60.66
| color1 = #FF0000
| label2 = [[Hrvati]] 198
| value2 = 36.73
| color2 = #4169E1
| label3 = [[Jugoslaveni]] 7
| value3 = 1.29
| color3 = #8B008B
| label4 = [[Slovaci]] 1
| value4 = 0.18
| color4 = #9966CC
| label5 = neopredijeljeni 6
| value5 = 1.11
| color5 = #C154C1
}}
|-
|}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Skradin}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
if5kh8u8hn13crxeepwvhxpgzf8z3jk
Rupe (Skradin)
0
268826
3820156
3464211
2026-03-27T00:31:07Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820156
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Rupe
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika =
|opis_slike =
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Skradin]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 53| širina_sekundi = 41| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 15| dužina_minuta = 56| dužina_sekundi = 33| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 119
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 392
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22222 Skradin
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Rupe''' su naseljeno mjesto u sastavu grada [[Skradin]]a, [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazile su se u sastavu stare općine [[Šibenik]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Skradin)|popisu stanovništva 2021]]. godine, Rupe su imale 392 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 695 || 930 || 906 || 886 || 1.120 || 1.176 || 1.250 || 1.186 || 1.249 || 1.324 || 1.340 || 1.350 || 1.147 || 976 || 672 || 470 || 392
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''U 1869. sadrži podatke za naselje [[Ićevo]], a u 1869. i 1921. dio podataka za naselja [[Bogatić (Drniš)|Bogatić]] i [[Brištani]] (grad [[Drniš]]).''</small>
===Popis [[1991.]]===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Šibenik)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Rupe je imalo 976 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Rupe
|-
| [[1991.]]
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 976
| label1 = [[Hrvati]] 949
| value1 = 97.23
| color1 = #4169E1
| label2 = [[Srbi]] 5
| value2 = 0.51
| color2 = #FF0000
| label3 = [[Jugoslaveni]] 4
| value3 = 0.40
| color3 = #8B008B
| label4 = [[Rusini]] 1
| value4 = 0.10
| color4 = #00416A
| label5 = neopredijeljeni 5
| value5 = 0.51
| color5 = #C154C1
| label6 = nepoznato 12
| value6 = 1.22
| color6 = #A2A2D0
}}
|-
|}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Skradin}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
a4mrhp8kchj0m2rq725uxfkakyvv1ao
Skradinsko Polje
0
268831
3820157
3464213
2026-03-27T00:31:13Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820157
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Skradinsko Polje
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika =
|opis_slike =
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Skradin]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 50| širina_sekundi = 01| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 15| dužina_minuta = 54| dužina_sekundi = 44| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 22
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 51
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22222 Skradin
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Skradinsko Polje''' je naseljeno mjesto u sastavu grada [[Skradin]]a, [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazilo se u sastavu stare općine [[Šibenik]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Skradin)|popisu stanovništva 2021]]. godine, Skradinsko Polje je imalo 51 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 134 || 0 || 136 || 137 || 178 || 211 || 206 || 264 || 202 || 223 || 220 || 210 || 199 || 163 || 57 || 46 || 51
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''U 1869. podaci su sadržani u naselju [[Skradin]].''</small>
===Popis [[1991.]]===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Šibenik)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Skradinsko Polje je imalo 163 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Skradinsko Polje
|-
| [[1991.]]
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 163
| label1 = [[Srbi]] 156
| value1 = 95.70
| color1 = #FF0000
| label2 = [[Jugoslaveni]] 4
| value2 = 2.45
| color2 = #8B008B
| label3 = [[Hrvati]] 1
| value3 = 0.61
| color3 = #4169E1
| label4 = neopredijeljeni 1
| value4 = 0.61
| color4 = #C154C1
| label5 = nepoznato 1
| value5 = 0.61
| color5 = #A2A2D0
}}
|-
|}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Skradin}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
a7g0waxx4l2gp18ak3nion7uvh7cqxf
Sonković
0
268835
3820158
3464215
2026-03-27T00:31:19Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820158
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Sonković
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika =
|opis_slike =
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Skradin]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 51| širina_sekundi = 23| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 15| dužina_minuta = 52| dužina_sekundi = 12| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 124
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 297
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22222 Skradin
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Sonković''' je naseljeno mjesto u sastavu grada [[Skradin]]a, [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu stare općine [[Šibenik]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Skradin)|popisu stanovništva 2021]]. godine, Sonković je imao 297 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 300 || 0 || 381 || 408 || 477 || 520 || 670 || 664 || 811 || 915 || 937 || 897 || 751 || 695 || 303 || 336 || 297
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''U 1869. podaci su sadržani u naselju [[Skradin]].''</small>
===Popis [[1991.]]===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Šibenik)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Sonković je imalo 695 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Sonković
|-
| [[1991.]]
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 695
| label1 = [[Srbi]] 360
| value1 = 51.79
| color1 = #FF0000
| label2 = [[Hrvati]] 307
| value2 = 44.17
| color2 = #4169E1
| label3 = [[Jugoslaveni]] 2
| value3 = 0.28
| color3 = #8B008B
| label4 = [[Česi]] 1
| value4 = 0.14
| color4 = #B94E48
| label5 = neopredijeljeni 7
| value5 = 1.00
| color5 = #C154C1
| label6 = nepoznato 18
| value6 = 2.58
| color6 = #A2A2D0
}}
|-
|}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Skradin}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
jw75sbrwkidbn1dwxnxgrkpfha64zs0
Vaćani
0
268836
3820159
3464217
2026-03-27T00:31:29Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820159
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Vaćani
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika =
|opis_slike =
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Skradin]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 53| širina_sekundi = 47| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 15| dužina_minuta = 51| dužina_sekundi = 56| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 171
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 105
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22222 Skradin
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Vaćani''' su naseljeno mjesto u sastavu grada [[Skradin]]a, [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazili su se u sastavu stare općine [[Šibenik]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Skradin)|popisu stanovništva 2021]]. godine, Vaćani su imali 105 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 164 || 246 || 200 || 206 || 242 || 267 || 290 || 312 || 352 || 347 || 308 || 244 || 222 || 200 || 124 || 120 || 105
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''Do 1948. iskazivano pod imenom '''Vačane''', a od 1953. do 1991. pod imenom '''Vačani'''. U 1869. sadrži podatke za naselje [[Ždrapanj]].''</small>
===Popis [[1991.]]===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Šibenik)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Vaćani je imalo 200 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Vaćani
|-
| [[1991.]]
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 200
| label1 = [[Hrvati]] 140
| value1 = 70.00
| color1 = #4169E1
| label2 = [[Srbi]] 31
| value2 = 15.50
| color2 = #FF0000
| label3 = neopredijeljeni 7
| value3 = 3.50
| color3 = #C154C1
| label4 = nepoznato 22
| value4 = 11.00
| color4 = #A2A2D0
}}
|-
|}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Skradin}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
cwq9blbz8phxphvqux0lk4x47w0b7gv
Velika Glava
0
268837
3820160
3464220
2026-03-27T00:31:36Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820160
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Velika Glava
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika =
|opis_slike =
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Skradin]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 51| širina_sekundi = 34| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 15| dužina_minuta = 55| dužina_sekundi = 02| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 175
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 40
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22222 Skradin
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Velika Glava''' je naseljeno mjesto u sastavu grada [[Skradin]]a, [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazila se u sastavu stare općine [[Šibenik]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Skradin)|popisu stanovništva 2021]]. godine, Velika Glava je imala 40 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 183 || 488 || 183 || 208 || 244 || 270 || 260 || 299 || 330 || 353 || 357 || 317 || 303 || 293 || 16 || 29 || 40
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''U 1869. sadrži podatke za naselje [[Plastovo]].''</small>
===Popis [[1991.]]===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Šibenik)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Velika Glava je imalo 293 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Velika Glava
|-
| [[1991.]]
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 293
| label1 = [[Srbi]] 288
| value1 = 98.29
| color1 = #FF0000
| label2 = [[Jugoslaveni]] 3
| value2 = 1.02
| color2 = #8B008B
| label3 = [[Hrvati]] 1
| value3 = 0.34
| color3 = #4169E1
| label4 = neopredijeljeni 1
| value4 = 0.34
| color4 = #C154C1
}}
|-
|}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Skradin}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
71dis9d7g7teijkztggihsm7xy0s27z
Žažvić
0
268838
3820161
3464221
2026-03-27T00:31:59Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820161
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Žažvić
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika =
|opis_slike =
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Skradin]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 55| širina_sekundi = 43| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 15| dužina_minuta = 48| dužina_sekundi = 06| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 126
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 29
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22223 Bribir
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Žažvić''' je naseljeno mjesto u sastavu grada [[Skradin]]a, [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu stare općine [[Šibenik]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Skradin)|popisu stanovništva 2021]]. godine, Žažvić je imao 29 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 90 || 0 || 120 || 153 || 150 || 199 || 240 || 181 || 210 || 224 || 215 || 177 || 178 || 175 || 25 || 30 || 29
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''U 1869. podaci su sadržani u naselju [[Ostrovica (Lišane Ostrovičke)|Ostrovica]] (općina [[Lišane Ostrovičke]], [[Zadarska županija]]).''</small>
===Popis [[1991.]]===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Šibenik)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Žažvić je imalo 175 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Žažvić
|-
| [[1991.]]
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 175
| label1 = [[Srbi]] 159
| value1 = 90.85
| color1 = #FF0000
| label2 = [[Hrvati]] 15
| value2 = 8.57
| color2 = #4169E1
| label3 = [[Jugoslaveni]] 1
| value3 = 0.57
| color3 = #8B008B
}}
|-
|}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Skradin}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
cdpbhrthqpvy1scstvlu2ejhahvk5xg
Ždrapanj
0
268839
3820162
3464223
2026-03-27T00:32:05Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820162
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Ždrapanj
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika =
|opis_slike =
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Skradin]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 53| širina_sekundi = 24| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 15| dužina_minuta = 51| dužina_sekundi = 01| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 185
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 21
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22222 Skradin
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Ždrapanj''' je naseljeno mjesto u sastavu grada [[Skradin]]a, [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu stare općine [[Šibenik]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Skradin)|popisu stanovništva 2021]]. godine, Ždrapanj je imao 21 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 46 || 0 || 60 || 60 || 65 || 72 || 140 || 121 || 129 || 155 || 162 || 148 || 145 || 134 || 8 || 15 || 21
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''U 1869. podaci su sadržani u naselju [[Vaćani]].''</small>
===Popis [[1991.]]===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Šibenik)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Ždrapanj je imalo 134 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Ždrapanj
|-
| [[1991.]]
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 134
| label1 = [[Srbi]] 122
| value1 = 91.04
| color1 = #FF0000
| label2 = [[Hrvati]] 12
| value2 = 8.95
| color2 = #4169E1
}}
|-
|}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Skradin}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
q9p3y8xyt3uxi4w72qeseblay80gprm
Boraja (Šibenik)
0
268858
3820163
3464540
2026-03-27T00:32:22Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820163
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Boraja
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika =
|opis_slike =
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Šibenik]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 37| širina_sekundi = 47| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 04| dužina_sekundi = 56| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 271
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 221
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22206 Boraja
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Boraja''' je naseljeno mjesto u sastavu grada [[Šibenik]]a, [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazila se u sastavu stare općine [[Šibenik]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Šibenik)|popisu stanovništva 2021]]. godine, Boraja je imala 221 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 655 || 633 || 309 || 361 || 373 || 477 || 325 || 457 || 466 || 574 || 548 || 549 || 403 || 293 || 247 || 249 || 221
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''U 1869. sadrži podatke za naselje [[Mravnica]], a u 1857. i 1869. za naselja [[Podine]] i [[Vrsno (Šibenik)|Vrsno]].''</small>
===Popis [[1991.]]===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Šibenik)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Boraja je imalo 293 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Boraja
|-
| [[1991.]]
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 293
| label1 = [[Hrvati]] 292
| value1 = 99.65
| color1 = #4169E1
| label2 = nepoznato 1
| value2 = 0.34
| color2 = #A2A2D0
}}
|-
|}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Šibenik}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
t2nwb75slnksnshr0380fga36tjxatd
Brnjica (Šibenik)
0
268864
3820164
3464542
2026-03-27T00:32:28Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820164
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Brnjica
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika =
|opis_slike =
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Šibenik]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 49| širina_sekundi = 14| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 02| dužina_sekundi = 23| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 232
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 57
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22221 Lozovac
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Brnjica''' je naseljeno mjesto u sastavu grada [[Šibenik]]a, [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazila se u sastavu stare općine [[Šibenik]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Šibenik)|popisu stanovništva 2021]]. godine, Brnjica je imala 57 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 0 || 0 || 134 || 104 || 116 || 128 || 152 || 157 || 169 || 192 || 195 || 184 || 154 || 115 || 79 || 72 || 57
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''U 1857. i 1869. podaci su sadržani u naselju [[Konjevrate]].''</small>
===Popis [[1991.]]===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Šibenik)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Brnjica je imalo 115 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Brnjica
|-
| [[1991.]]
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 115
| label1 = [[Hrvati]] 114
| value1 = 99.13
| color1 = #4169E1
| label2 = nepoznato 1
| value2 = 0.86
| color2 = #A2A2D0
}}
|-
|}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Šibenik}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
augfjw4ioexvwjm4fngkogqzq3ux093
Brodarica
0
268865
3820165
3464543
2026-03-27T00:32:39Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820165
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Brodarica
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika = Brodarica - Flickr - jns001 (14).jpg
|opis_slike = Brodarica, panorama
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Šibenik]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 40| širina_sekundi = 53| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 15| dužina_minuta = 55| dužina_sekundi = 04| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 8
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 2611
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22010 Brodarica
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Brodarica''' je naseljeno mjesto u sastavu grada [[Šibenik]]a, [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazila se u sastavu stare općine [[Šibenik]]. Kao samostalno naseljeno mjesto, Brodarica postoji od popisa [[2001.]] godine. Nastalo je izdvajanjem dijela iz naselja [[Krapanj (Šibenik)|Krapanj]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Šibenik)|popisu stanovništva 2021]]. godine, Brodarica je imala 2.611 stanovnika. Za narodnosni sastav [[1991.]] godine pogledati pod [[Krapanj (Šibenik)|Krapanj]].
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 0 || 0 || 13 || 13 || 43 || 44 || 0 || 0 || 211 || 271 || 491 || 551 || 1.374 || 1.878 || 2.355 || 2.534 || 2.611
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''U 2001. nastalo izdvajanjem iz naselja [[Krapanj (Šibenik)|Krapanj]]. U 1857., 1869., 1921. i 1931. podaci su sadržani u naselju [[Krapanj (Šibenik)|Krapanj]]. Do 1971. iskazivano kao dio naselja. Od 1880. do 1910. iskazivano pod imenom '''Bili Brig''', a 1948. pod imenom '''Brodarica–Bili Brig'''.''</small>
== Galerija ==
<gallery>
Datoteka:Brodarica - Flickr - jns001 (11).jpg|most
Datoteka:Brodarica - Flickr - jns001 (5).jpg|kuće
Datoteka:Brodarica 01.JPG|lučica
Datoteka:Solaris Šibenik widok na Brodaricę agawa.jpg|pogled na Brodaricu
</gallery>
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Šibenik}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
tncox88pl6h2ajv28d8cff0bqn9n7c9
Čvrljevo (Šibenik)
0
268867
3820166
3464544
2026-03-27T00:32:47Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820166
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Čvrljevo
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika =
|opis_slike =
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Šibenik]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 45| širina_sekundi = 35| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 01| dužina_sekundi = 13| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 228
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 51
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22221 Lozovac
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Čvrljevo''' je naseljeno mjesto u sastavu grada [[Šibenik]]a, [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazilo se u sastavu stare općine [[Šibenik]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Šibenik)|popisu stanovništva 2021]]. godine, Čvrljevo je imalo 51 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 0 || 0 || 106 || 132 || 170 || 245 || 282 || 272 || 295 || 331 || 329 || 273 || 194 || 156 || 87 || 64 || 51
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''U 1857. i 1869. podaci su sadržani u naselju [[Konjevrate]], kao i dio podataka u 1880.''</small>
===Popis [[1991.]]===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Šibenik)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Čvrljevo je imalo 156 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Čvrljevo
|-
| [[1991.]]
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 156
| label1 = [[Hrvati]] 143
| value1 = 91.66
| color1 = #4169E1
| label2 = nepoznato 13
| value2 = 8.33
| color2 = #A2A2D0
}}
|-
|}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Šibenik}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
0mdja3m9ppif02kga0w3ibdzascg3l6
Danilo (Šibenik)
0
268889
3820167
3781277
2026-03-27T00:33:01Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820167
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Danilo
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika = Danilo - Riditarum Roman Villa DSC05537 (51404174906).jpg
|opis_slike = pogled na Danilo
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Šibenik]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 42| širina_sekundi = 23| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 01| dužina_sekundi = 45| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 137
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 319
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22205 Perković
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Danilo''' je naseljeno mjesto u sastavu grada [[Šibenik]]a, [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazilo se u sastavu stare općine [[Šibenik]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Šibenik)|popisu stanovništva 2021]]. godine, Danilo je imalo 319 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 432 || 472 || 435 || 316 || 405 || 580 || 920 || 1.084 || 789 || 849 || 838 || 770 || 622 || 508 || 417 || 376 || 319
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''Do 1931. iskazivano pod imenom '''Danilo Kraljice''', od 1948. do 1971. pod imenom '''Gornje Danilo''', a u 1981. i 1991. pod imenom '''Danilo Gornje'''. U 1857., 1869., 1921. i 1931. sadrži podatke za naselje [[Danilo Kraljice]].''</small>
===Popis [[1991.]]===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Šibenik)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Danilo je imalo 508 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Danilo
|-
| [[1991.]]
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 508
| label1 = [[Hrvati]] 502
| value1 = 98.81
| color1 = #4169E1
| label2 = [[Srbi]] 2
| value2 = 0.39
| color2 = #FF0000
| label3 = nepoznato 4
| value3 = 0.78
| color3 = #A2A2D0
}}
|-
|}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Šibenik}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
[[Kategorija:Arheološki lokaliteti u Hrvatskoj]]
7lav3mvcgzydhpmsu09di4avnajin4t
Danilo Biranj
0
268893
3820168
3464548
2026-03-27T00:33:10Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820168
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Danilo Biranj
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika =
|opis_slike =
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Šibenik]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 43| širina_sekundi = 37| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 00| dužina_sekundi = 15| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 223
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 416
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22000 Šibenik
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Danilo Biranj''' je naseljeno mjesto u sastavu grada [[Šibenik]]a, [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazilo se u sastavu stare općine [[Šibenik]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Šibenik)|popisu stanovništva 2021]]. godine, Danilo Biranj je imalo 416 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 282 || 297 || 282 || 273 || 262 || 321 || 321 || 358 || 494 || 542 || 531 || 526 || 462 || 477 || 457 || 442 || 416
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''U 1948. iskazano pod imenom '''Biranj'''.''</small>
===Popis [[1991.]]===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Šibenik)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Danilo Biranj je imalo 477 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Danilo Biranj
|-
| [[1991.]]
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 477
| label1 = [[Hrvati]] 449
| value1 = 94.12
| color1 = #4169E1
| label2 = [[Albanci]] 3
| value2 = 0.62
| color2 = #4B3621
| label3 = [[Jugoslaveni]] 3
| value3 = 0.62
| color3 = #8B008B
| label4 = [[Mađari]] 1
| value4 = 0.20
| color4 = #665D1E
| label5 = [[Srbi]] 1
| value5 = 0.20
| color5 = #FF0000
| label6 = neopredijeljeni 5
| value6 = 1.04
| color6 = #C154C1
| label7 = region. opr. 4
| value7 = 0.83
| color7 = #66424D
| label8 = nepoznato 11
| value8 = 2.30
| color8 = #A2A2D0
}}
|-
|}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Šibenik}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
2lo2v46uknq6barow9r1hoxd6b8v5db
Danilo Kraljice
0
268897
3820169
3464549
2026-03-27T00:33:17Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820169
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Danilo Kraljice
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika =
|opis_slike =
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Šibenik]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 43| širina_sekundi = 37| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 05| dužina_sekundi = 33| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 383
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 87
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22205 Perković
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Danilo Kraljice''' je naseljeno mjesto u sastavu grada [[Šibenik]]a, [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazilo se u sastavu stare općine [[Šibenik]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Šibenik)|popisu stanovništva 2021]]. godine, Danilo Kraljice je imalo 87 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 0 || 0 || 53 || 194 || 199 || 170 || 0 || 0 || 361 || 396 || 416 || 315 || 249 || 182 || 128 || 104 || 87
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''U 1857., 1869., 1921. i 1931. podaci su sadržani u naselju [[Danilo (Šibenik)|Danilo]]. Od 1880. do 1910. iskazivano kao dio naselja. Do 1971. iskazivano pod imenom '''Kraljice'''.''</small>
===Popis [[1991.]]===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Šibenik)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Danilo Kraljice je imalo 182 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Danilo Kraljice
|-
| [[1991.]]
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 182
| label1 = [[Hrvati]] 177
| value1 = 97.25
| color1 = #4169E1
| label2 = nepoznato 5
| value2 = 2.74
| color2 = #A2A2D0
}}
|-
|}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Šibenik}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
fndx6e6suc5dlzzxk2vavv0o9t7g45n
Donje Polje
0
268899
3820170
3464550
2026-03-27T00:33:26Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820170
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Donje Polje
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika =
|opis_slike =
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Šibenik]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 42| širina_sekundi = 57| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 15| dužina_minuta = 55| dužina_sekundi = 12| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 45
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 188
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22020 Šibenik–Ražine
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Donje Polje''' je naseljeno mjesto u sastavu grada [[Šibenik]]a, [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazilo se u sastavu stare općine [[Šibenik]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Šibenik)|popisu stanovništva 2021]]. godine, Donje Polje je imalo 188 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 102 || 86 || 127 || 132 || 150 || 148 || 192 || 226 || 164 || 182 || 133 || 173 || 171 || 199 || 233 || 267 || 188
|-
|}
===Popis [[1991.]]===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Šibenik)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Donje Polje je imalo 199 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Donje Polje
|-
| [[1991.]]
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 199
| label1 = [[Hrvati]] 180
| value1 = 90.45
| color1 = #4169E1
| label2 = [[Romi]] 14
| value2 = 7.03
| color2 = #91A3B0
| label3 = [[Crnogorci]] 1
| value3 = 0.50
| color3 = #C19A6B
| label4 = nepoznato 4
| value4 = 2.01
| color4 = #A2A2D0
}}
|-
|}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Šibenik}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
lm5ns8ayqvb3jw4pt1vksel0u8v39qj
Dubrava kod Šibenika
0
268901
3820171
3464552
2026-03-27T00:33:33Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820171
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Dubrava kod Šibenika
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika =
|opis_slike =
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Šibenik]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 43| širina_sekundi = 58| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 15| dužina_minuta = 57| dužina_sekundi = 06| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 89
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 1117
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22000 Šibenik
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Dubrava kod Šibenika''' je naseljeno mjesto u sastavu grada [[Šibenik]]a, [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazila se u sastavu stare općine [[Šibenik]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Šibenik)|popisu stanovništva 2021]]. godine, Dubrava kod Šibenika je imala 1.117 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 316 || 368 || 483 || 595 || 746 || 984 || 984 || 1.465 || 1.494 || 1.537 || 1.474 || 1.332 || 1.263 || 1.231 || 1.216 || 1.185 || 1.117
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''Do 1961. iskazivano pod imenom '''Dubrava'''.''</small>
===Popis [[1991.]]===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Šibenik)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Dubrava kod Šibenika je imalo 1.231 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Dubrava kod Šibenika
|-
| [[1991.]]
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 1,231
| label1 = [[Hrvati]] 1,210
| value1 = 98.29
| color1 = #4169E1
| label2 = [[Albanci]] 3
| value2 = 0.24
| color2 = #4B3621
| label3 = [[Jugoslaveni]] 3
| value3 = 0.24
| color3 = #8B008B
| label4 = [[Srbi]] 3
| value4 = 0.24
| color4 = #FF0000
| label5 = neopredijeljeni 4
| value5 = 0.32
| color5 = #C154C1
| label6 = nepoznato 8
| value6 = 0.64
| color6 = #A2A2D0
}}
|-
|}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Šibenik}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
m8z2is2cdgaefvixe6q7s6xnbmyhmfh
Goriš
0
268907
3820172
3464554
2026-03-27T00:33:38Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820172
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Goriš
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika =
|opis_slike =
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Šibenik]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 48| širina_sekundi = 17| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 00| dužina_sekundi = 51| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 208
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 127
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22221 Lozovac
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Goriš''' je naseljeno mjesto u sastavu grada [[Šibenik]]a, [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu stare općine [[Šibenik]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Šibenik)|popisu stanovništva 2021]]. godine, Goriš je imao 127 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 0 || 0 || 223 || 182 || 218 || 256 || 284 || 287 || 328 || 358 || 387 || 339 || 316 || 232 || 176 || 147 || 127
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''U 1857. i 1869. podaci su sadržani u naselju [[Konjevrate]].''</small>
===Popis [[1991.]]===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Šibenik)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Goriš je imalo 232 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Goriš
|-
| [[1991.]]
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 232
| label1 = [[Hrvati]] 213
| value1 = 91.81
| color1 = #4169E1
| label2 = [[Srbi]] 8
| value2 = 3.44
| color2 = #FF0000
| label3 = neopredijeljeni 3
| value3 = 1.29
| color3 = #C154C1
| label4 = region. opr. 1
| value4 = 0.43
| color4 = #66424D
| label5 = nepoznato 7
| value5 = 3.01
| color5 = #A2A2D0
}}
|-
|}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Šibenik}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
0wslxgnhfbfi75b35h0sfhk5mvk747m
Gradina (Šibenik)
0
268909
3820173
3464556
2026-03-27T00:33:44Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820173
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Gradina
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika =
|opis_slike =
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Šibenik]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 46| širina_sekundi = 19| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 15| dužina_minuta = 58| dužina_sekundi = 05| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 166
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 258
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22221 Lozovac
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Gradina''' je naseljeno mjesto u sastavu grada [[Šibenik]]a, [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazila se u sastavu stare općine [[Šibenik]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Šibenik)|popisu stanovništva 2021]]. godine, Gradina je imala 258 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 0 || 0 || 230 || 382 || 419 || 483 || 508 || 588 || 601 || 608 || 574 || 511 || 403 || 393 || 333 || 303 || 258
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''U 1857. i 1869. podaci su sadržani u naselju [[Konjevrate]].''</small>
===Popis [[1991.]]===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Šibenik)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Gradina je imalo 393 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Gradina
|-
| [[1991.]]
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 393
| label1 = [[Hrvati]] 252
| value1 = 64.12
| color1 = #4169E1
| label2 = [[Srbi]] 116
| value2 = 29.51
| color2 = #FF0000
| label3 = [[Jugoslaveni]] 7
| value3 = 1.78
| color3 = #8B008B
| label4 = [[Crnogorci]] 1
| value4 = 0.25
| color4 = #C19A6B
| label5 = neopredijeljeni 9
| value5 = 2.29
| color5 = #C154C1
| label6 = nepoznato 8
| value6 = 2.03
| color6 = #A2A2D0
}}
|-
|}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Šibenik}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
7wdu9ppblho5hjrpuf68lv7je7g61p8
Grebaštica
0
268910
3820174
3464558
2026-03-27T00:33:51Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820174
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Grebaštica
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika = Grebaštica (zapadni dio), kod Primoštena, Hrvatska.jpg
|opis_slike = pogled na Grebašticu
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Šibenik]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 38| širina_sekundi = 09| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 15| dužina_minuta = 57| dužina_sekundi = 59| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 16
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 890
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22010 Brodarica
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
[[Datoteka:Grebaštica ulaz 2009.jpg|mini|280px|tabla na ulazu u Grebašticu]]
'''Grebaštica''' je naseljeno mjesto u sastavu grada [[Šibenik]]a, [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazila se u sastavu stare općine [[Šibenik]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Šibenik)|popisu stanovništva 2021]]. godine, Grebaštica je imala 890 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 317 || 0 || 310 || 319 || 367 || 396 || 425 || 538 || 714 || 830 || 907 || 788 || 774 || 837 || 893 || 937 || 890
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''U 1869. podaci su sadržani u naselju [[Krapanj (Šibenik)|Krapanj]], kao i dio podataka u 1857.''</small>
===Popis [[1991.]]===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Šibenik)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Grebaštica je imalo 837 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Grebaštica
|-
| [[1991.]]
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 837
| label1 = [[Hrvati]] 816
| value1 = 97.49
| color1 = #4169E1
| label2 = [[Mađari]] 1
| value2 = 0.11
| color2 = #665D1E
| label3 = [[Slovenci]] 1
| value3 = 0.11
| color3 = #FF55A3
| label4 = [[Srbi]] 1
| value4 = 0.11
| color4 = #FF0000
| label5 = ostali 1
| value5 = 0.11
| color5 = #FFBF00
| label6 = region. opr. 1
| value6 = 0.11
| color6 = #66424D
| label7 = nepoznato 16
| value7 = 1.91
| color7 = #A2A2D0
}}
|-
|}
{{Široka slika|Grebaštica, kod Primoštena, Hrvatska.jpg|905px|Grebaštica, panorama}}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Šibenik}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
rfu6aci3hj5u2vhrktg1zmuy4y3e52w
Jadrtovac
0
268911
3820175
3464560
2026-03-27T00:33:56Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820175
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Jadrtovac
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika =
|opis_slike =
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Šibenik]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 40| širina_sekundi = 37| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 15| dužina_minuta = 57| dužina_sekundi = 01| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 12
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 171
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22010 Brodarica
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Jadrtovac''' je naseljeno mjesto u sastavu grada [[Šibenik]]a, [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu stare općine [[Šibenik]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Šibenik)|popisu stanovništva 2021]]. godine, Jadrtovac je imao 171 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 182 || 157 || 166 || 146 || 211 || 265 || 247 || 281 || 379 || 384 || 469 || 386 || 359 || 444 || 202 || 171 || 171
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''U 1857., 1869., 1921. i 1931. dio podataka sadržan je u naselju [[Krapanj (Šibenik)|Krapanj]].''</small>
===Popis [[1991.]]===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Šibenik)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Jadrtovac je imalo 444 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Jadrtovac
|-
| [[1991.]]
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 444
| label1 = [[Hrvati]] 408
| value1 = 91.89
| color1 = #4169E1
| label2 = [[Srbi]] 12
| value2 = 2.70
| color2 = #FF0000
| label3 = [[Rusi]] 2
| value3 = 0.45
| color3 = #F400A1
| label4 = [[Crnogorci]] 1
| value4 = 0.22
| color4 = #C19A6B
| label5 = [[Makedonci]] 1
| value5 = 0.22
| color5 = #FF7E00
| label6 = [[Nijemci]] 1
| value6 = 0.22
| color6 = #BDB76B
| label7 = neopredijeljeni 10
| value7 = 2.25
| color7 = #C154C1
| label8 = region. opr. 1
| value8 = 0.22
| color8 = #66424D
| label9 = nepoznato 8
| value9 = 1.80
| color9 = #A2A2D0
}}
|-
|}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Šibenik}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
hyv4zgoakx1sr7p9c07lioea706k6pg
Kaprije (Šibenik)
0
268914
3820176
3464562
2026-03-27T00:34:04Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820176
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Kaprije
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika = Kaprije - Dorfplatz - Hafen -.JPG
|opis_slike = Kaprije, luka
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Šibenik]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 41| širina_sekundi = 17| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 15| dužina_minuta = 42| dužina_sekundi = 38| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 6
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 186
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22235 Kaprije
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Kaprije''' je naseljeno mjesto u sastavu grada [[Šibenik]]a, na ostrvu [[Kaprije|Kapriju]], [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazilo se u sastavu stare općine [[Šibenik]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Šibenik)|popisu stanovništva 2021]]. godine, Kaprije je imalo 186 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 166 || 0 || 318 || 360 || 485 || 605 || 710 || 560 || 659 || 588 || 488 || 310 || 172 || 130 || 143 || 189 || 186
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''U 1869. podaci su sadržani u naselju [[Žirje (Šibenik)|Žirje]].''</small>
===Popis [[1991.]]===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Šibenik)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Kaprije je imalo 130 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Kaprije
|-
| [[1991.]]
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 130
| label1 = [[Hrvati]] 126
| value1 = 96.92
| color1 = #4169E1
| label2 = [[Jugoslaveni]] 2
| value2 = 1.53
| color2 = #8B008B
| label3 = region. opr. 1
| value3 = 0.76
| color3 = #66424D
| label4 = nepoznato 1
| value4 = 0.76
| color4 = #A2A2D0
}}
|-
|}
== Galerija ==
<gallery>
Datoteka:Kaprije - Blick über einen Teil der Bucht und des Ortes.JPG|lučica
Datoteka:Kaprije - größte Bucht.JPG|zalazak sunca na Kapriju
Datoteka:Kaprije - Leuchtturm süd - Blickfang beim ansteuern der insel der Insel.JPG|krajolik
Datoteka:The bay in the northeastern part of the island Kaprije.jpg|lučica na sjeveroistočnoj obali Kaprija
</gallery>
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Šibenik}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
enwpptjirmjd6uo8saxb7sc6ipq8cgq
Konjevrate
0
268916
3820177
3464565
2026-03-27T00:34:10Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820177
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Konjevrate
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika =
|opis_slike =
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Šibenik]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 46| širina_sekundi = 57| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 01| dužina_sekundi = 08| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 203
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 179
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22221 Lozovac
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Konjevrate''' su naseljeno mjesto u sastavu grada [[Šibenik]]a, [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazile su se u sastavu stare općine [[Šibenik]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Šibenik)|popisu stanovništva 2021]]. godine, Konjevrate su imale 179 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 925 || 1.043 || 233 || 224 || 270 || 296 || 345 || 362 || 299 || 337 || 369 || 258 || 237 || 193 || 182 || 173 || 179
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''U 1857. i 1869. sadrži podatke za naselja [[Brnjica (Šibenik)|Brnjica]], [[Čvrljevo (Šibenik)|Čvrljevo]], [[Goriš]], [[Gradina (Šibenik)|Gradina]] i [[Radonić (Šibenik)|Radonić]], a u 1880. dio podataka za naselje [[Čvrljevo (Šibenik)|Čvrljevo]].''</small>
===Popis [[1991.]]===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Šibenik)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Konjevrate je imalo 193 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Konjevrate
|-
| [[1991.]]
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 193
| label1 = [[Hrvati]] 163
| value1 = 84.45
| color1 = #4169E1
| label2 = [[Srbi]] 13
| value2 = 6.73
| color2 = #FF0000
| label3 = [[Jugoslaveni]] 9
| value3 = 4.66
| color3 = #8B008B
| label4 = neopredijeljeni 5
| value4 = 2.59
| color4 = #C154C1
| label5 = nepoznato 3
| value5 = 1.55
| color5 = #A2A2D0
}}
|-
|}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Šibenik}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
5opc28sy0nzp9v09by4ofzt5k6mp87a
Krapanj (Šibenik)
0
268943
3820178
3464566
2026-03-27T00:34:16Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820178
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Krapanj
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika = Krapanj porat.jpg
|opis_slike = Krapanj, luka
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Šibenik]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 40| širina_sekundi = 16| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 15| dužina_minuta = 55| dužina_sekundi = 04| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 0
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 166
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22231 Krapanj
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
[[Datoteka:Krapanj 03.JPG|mini|280px|Krapanj, rimokatolička crkva]]
'''Krapanj''' je naseljeno mjesto u sastavu grada [[Šibenik]]a, na ostrvu [[Krapanj|Krapnju]], [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu stare općine [[Šibenik]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Šibenik)|popisu stanovništva 2021]]. godine, Krapanj je imao 166 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 622 || 1.121 || 800 || 779 || 995 || 1.122 || 1.360 || 1.471 || 1.364 || 1.400 || 1.247 || 1.067 || 263 || 362 || 237 || 170 || 166
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''U 1869. sadrži podatke za naselje [[Grebaštica]], kao i dio podataka u 1857., a u 1857., 1869., 1921. i 1931. dio podataka za naselje [[Jadrtovac]]. U 2001. smanjeno izdvajanjem naselja [[Brodarica]] i [[Žaborić]]. U 1857., 1869., 1921. i 1931. sadrži podatke za naselje [[Brodarica]], a od 1857. do 1971. za naselje [[Žaborić]].''</small>
===Popis [[1991.]]===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Šibenik)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Krapanj je imalo 2.513 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Krapanj
|-
| [[1991.]]
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 2,513
| label1 = [[Hrvati]] 2,284
| value1 = 90.88
| color1 = #4169E1
| label2 = [[Srbi]] 48
| value2 = 1.91
| color2 = #FF0000
| label3 = [[Albanci]] 20
| value3 = 0.79
| color3 = #4B3621
| label4 = [[Jugoslaveni]] 10
| value4 = 0.39
| color4 = #8B008B
| label5 = [[Slovenci]] 7
| value5 = 0.27
| color5 = #FF55A3
| label6 = [[Nijemci]] 4
| value6 = 0.15
| color6 = #BDB76B
| label7 = [[Crnogorci]] 2
| value7 = 0.07
| color7 = #C19A6B
| label8 = [[Italijani]] 2
| value8 = 0.07
| color8 = #007FFF
| label9 = [[Bošnjaci|Muslimani]] 2
| value9 = 0.07
| color9 = #228B22
| label10 = [[Mađari]] 1
| value10 = 0.03
| color10 = #665D1E
| label11 = [[Makedonci]] 1
| value11 = 0.03
| color11 = #FF7E00
| label12 = [[Rusini]] 1
| value12 = 0.03
| color12 = #00416A
| label13 = ostali 4
| value13 = 0.15
| color13 = #FFBF00
| label14 = neopredijeljeni 34
| value14 = 1.35
| color14 = #C154C1
| label15 = region. opr. 11
| value15 = 0.43
| color15 = #66424D
| label16 = nepoznato 82
| value16 = 3.26
| color16 = #A2A2D0
}}
|-
|}
== Galerija ==
<gallery>
Datoteka:Krapanj 01.JPG|pogled na Krapanj
Datoteka:Krapanj cafe.jpg|centar
Datoteka:Krapanj porat 2004.jpg|lučica
Datoteka:Krapanj-zdenac u samostanu "Sveti Kriz".jpg|zdenac u samostanu "Sv. Križ"
</gallery>
{{Široka slika|Krapanj panorama.jpg|905px|Krapanj, panorama}}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Krapanj}}
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Šibenik}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
1oy11zvcs03fs7odntulkvtk255f1t2
Lepenica (Šibenik)
0
268946
3820179
3464568
2026-03-27T00:34:22Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820179
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Lepenica
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika =
|opis_slike =
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Šibenik]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 38| širina_sekundi = 05| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 05| dužina_sekundi = 49| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 347
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 62
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22206 Boraja
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Lepenica''' je naseljeno mjesto u sastavu grada [[Šibenik]]a, [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazila se u sastavu stare općine [[Šibenik]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Šibenik)|popisu stanovništva 2021]]. godine, Lepenica je imala 62 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 128 || 125 || 117 || 124 || 145 || 160 || 170 || 200 || 186 || 193 || 216 || 209 || 145 || 109 || 89 || 68 || 62
|-
|}
===Popis [[1991.]]===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Šibenik)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Lepenica je imalo 109 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Lepenica
|-
| [[1991.]]
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 109
| label1 = [[Hrvati]] 109
| value1 = 100
| color1 = #4169E1
}}
|-
|}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Šibenik}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
ld9twnfqtgjmsyrtseklsd8keq6qagz
Lozovac
0
268949
3820180
3464570
2026-03-27T00:34:29Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820180
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Lozovac
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika = Lozovac, Croatia - panoramio - Luboš Holič (7).jpg
|opis_slike = Lozovac, panorama
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Šibenik]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 48| širina_sekundi = 01| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 15| dužina_minuta = 57| dužina_sekundi = 36| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 182
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 318
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22221 Lozovac
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Lozovac''' je naseljeno mjesto u sastavu grada [[Šibenik]]a, [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu stare općine [[Šibenik]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Šibenik)|popisu stanovništva 2021]]. godine, Lozovac je imao 318 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 326 || 320 || 356 || 430 || 434 || 586 || 612 || 672 || 818 || 1.007 || 978 || 734 || 618 || 491 || 389 || 368 || 318
|-
|}
===Popis [[1991.]]===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Šibenik)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Lozovac je imalo 491 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Lozovac
|-
| [[1991.]]
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 491
| label1 = [[Hrvati]] 403
| value1 = 82.07
| color1 = #4169E1
| label2 = [[Srbi]] 67
| value2 = 13.64
| color2 = #FF0000
| label3 = [[Jugoslaveni]] 1
| value3 = 0.20
| color3 = #8B008B
| label4 = neopredijeljeni 12
| value4 = 2.44
| color4 = #C154C1
| label5 = nepoznato 8
| value5 = 1.62
| color5 = #A2A2D0
}}
|-
|}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Šibenik}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
ah605z90kqvub8evc5ty8fjs72uz4r1
Mravnica
0
268950
3820181
3464571
2026-03-27T00:34:38Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820181
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Mravnica
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika =
|opis_slike =
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Šibenik]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 39| širina_sekundi = 15| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 06| dužina_sekundi = 13| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 245
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 29
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22205 Perković
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Mravnica''' je naseljeno mjesto u sastavu grada [[Šibenik]]a, [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazila se u sastavu stare općine [[Šibenik]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Šibenik)|popisu stanovništva 2021]]. godine, Mravnica je imala 29 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 38 || 0 || 157 || 99 || 111 || 124 || 160 || 174 || 199 || 157 || 258 || 166 || 149 || 121 || 62 || 70 || 29
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''U 1869. podaci su sadržani u naselju [[Boraja (Šibenik)|Boraja]]. Kao naselje iskazuje se od 1921.''</small>
===Popis [[1991.]]===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Šibenik)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Mravnica je imalo 121 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Mravnica
|-
| [[1991.]]
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 121
| label1 = [[Hrvati]] 121
| value1 = 100
| color1 = #4169E1
}}
|-
|}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Šibenik}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
1m8h5olu8ce61ck1vug2544nf21on0n
Perković
0
268953
3820182
3464576
2026-03-27T00:34:47Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820182
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Perković
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika = Sl. 4. Poigled na selo Perkovići.JPG
|opis_slike = pogled na Perković
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Šibenik]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 40| širina_sekundi = 12| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 06| dužina_sekundi = 11| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 193
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 103
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22205 Perković
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Perković''' je naseljeno mjesto u sastavu grada [[Šibenik]]a, [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu stare općine [[Šibenik]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Šibenik)|popisu stanovništva 2021]]. godine, Perković je imao 103 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 0 || 0 || 89 || 108 || 93 || 107 || 0 || 209 || 190 || 192 || 182 || 170 || 142 || 146 || 115 || 111 || 103
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''U 1880. iskazano pod imenom '''Prković''' i '''Prkovo'''. U 1857., 1869. i 1921. podaci su sadržani u naselju [[Slivno (Šibenik)|Slivno]]. Kao naselje iskazuje se od 1900.''</small>
===Popis [[1991.]]===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Šibenik)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Perković je imalo 146 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Perković
|-
| [[1991.]]
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 146
| label1 = [[Hrvati]] 146
| value1 = 100
| color1 = #4169E1
}}
|-
|}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Šibenik}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
ks1mkf6w7yph88bbbucflc7dl4qzu6y
Podine
0
268954
3820183
3464579
2026-03-27T00:34:54Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820183
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Podine
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika =
|opis_slike =
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Šibenik]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 38| širina_sekundi = 44| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 03| dužina_sekundi = 20| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 220
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 20
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22206 Boraja
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Podine''' su naseljeno mjesto u sastavu grada [[Šibenik]]a, [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazile su se u sastavu stare općine [[Šibenik]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Šibenik)|popisu stanovništva 2021]]. godine, Podine su imale 20 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 0 || 0 || 83 || 94 || 98 || 133 || 130 || 221 || 181 || 195 || 226 || 187 || 120 || 59 || 39 || 26 || 20
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''U 1857. i 1869. podaci su sadržani u naselju [[Boraja (Šibenik)|Boraja]].''</small>
===Popis [[1991.]]===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Šibenik)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Podine je imalo 59 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Podine
|-
| [[1991.]]
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 59
| label1 = [[Hrvati]] 59
| value1 = 100
| color1 = #4169E1
}}
|-
|}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Šibenik}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
rta67sofbku9akulukhrcrkp6qzfrte
Radonić (Šibenik)
0
268956
3820184
3464580
2026-03-27T00:35:01Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820184
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Radonić
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika =
|opis_slike =
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Šibenik]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 45| širina_sekundi = 57| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 03| dužina_sekundi = 27| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 219
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 93
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22221 Lozovac
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Radonić''' je naseljeno mjesto u sastavu grada [[Šibenik]]a, [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu stare općine [[Šibenik]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Šibenik)|popisu stanovništva 2021]]. godine, Radonić je imao 93 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 0 || 0 || 158 || 159 || 199 || 200 || 226 || 184 || 221 || 237 || 215 || 185 || 159 || 124 || 85 || 79 || 93
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''U 1857. i 1869. podaci su sadržani u naselju [[Konjevrate]].''</small>
===Popis [[1991.]]===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Šibenik)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Radonić je imalo 124 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Radonić
|-
| [[1991.]]
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 124
| label1 = [[Hrvati]] 60
| value1 = 48.38
| color1 = #4169E1
| label2 = [[Srbi]] 50
| value2 = 40.32
| color2 = #FF0000
| label3 = [[Jugoslaveni]] 8
| value3 = 6.45
| color3 = #8B008B
| label4 = region. opr. 5
| value4 = 4.03
| color4 = #66424D
| label5 = nepoznato 1
| value5 = 0.80
| color5 = #A2A2D0
}}
|-
|}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Šibenik}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
99btpxsrdtcnqugu60qh86sokotniq8
Raslina
0
268958
3820185
3464582
2026-03-27T00:35:09Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820185
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Raslina
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika =
|opis_slike =
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Šibenik]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 48| širina_sekundi = 24| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 15| dužina_minuta = 51| dužina_sekundi = 09| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 7
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 553
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22215 Zaton
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Raslina''' je naseljeno mjesto u sastavu grada [[Šibenik]]a, [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazila se u sastavu stare općine [[Šibenik]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Šibenik)|popisu stanovništva 2021]]. godine, Raslina je imala 553 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 225 || 0 || 259 || 283 || 335 || 388 || 392 || 538 || 464 || 527 || 591 || 612 || 565 || 667 || 575 || 567 || 553
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''Do 1910. iskazivano pod imenom '''Rasline'''. U 1869. podaci su sadržani u naselju [[Zaton (Šibenik)|Zaton]].''</small>
===Popis [[1991.]]===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Šibenik)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Raslina je imalo 667 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Raslina
|-
| [[1991.]]
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 667
| label1 = [[Hrvati]] 624
| value1 = 93.55
| color1 = #4169E1
| label2 = [[Srbi]] 29
| value2 = 4.34
| color2 = #FF0000
| label3 = [[Bošnjaci|Muslimani]] 5
| value3 = 0.74
| color3 = #228B22
| label4 = [[Mađari]] 2
| value4 = 0.29
| color4 = #665D1E
| label5 = [[Slovenci]] 2
| value5 = 0.29
| color5 = #FF55A3
| label6 = neopredijeljeni 3
| value6 = 0.44
| color6 = #C154C1
| label7 = nepoznato 2
| value7 = 0.29
| color7 = #A2A2D0
}}
|-
|}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Šibenik}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
o0t6569m8uedx3ie4immf6s73tul1l3
Sitno Donje
0
268960
3820186
3464584
2026-03-27T00:35:23Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820186
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Sitno Donje
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika = Pogled na željezničku stanicu Perković.jpg
|opis_slike = Sitno Donje, željeznička stanica
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Šibenik]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 41| širina_sekundi = 09| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 07| dužina_sekundi = 47| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 217
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 457
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22205 Perković
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Sitno Donje''' je naseljeno mjesto u sastavu grada [[Šibenik]]a, [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazilo se u sastavu stare općine [[Šibenik]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Šibenik)|popisu stanovništva 2021]]. godine, Sitno Donje je imalo 457 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 223 || 248 || 291 || 285 || 233 || 323 || 281 || 385 || 466 || 572 || 705 || 726 || 693 || 694 || 627 || 561 || 457
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''Do 1961. iskazivano pod imenom '''Sitno'''.''</small>
===Popis [[1991.]]===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Šibenik)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Sitno Donje je imalo 694 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Sitno Donje
|-
| [[1991.]]
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 694
| label1 = [[Hrvati]] 680
| value1 = 97.98
| color1 = #4169E1
| label2 = [[Srbi]] 2
| value2 = 0.28
| color2 = #FF0000
| label3 = neopredijeljeni 1
| value3 = 0.14
| color3 = #C154C1
| label4 = nepoznato 11
| value4 = 1.58
| color4 = #A2A2D0
}}
|-
|}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Šibenik}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
lpp8qxym4ssqf9r6vq1qag1n6sc49fk
Slivno (Šibenik)
0
268961
3820187
3464586
2026-03-27T00:35:33Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820187
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Slivno
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika = Pogled na Slivno, dio.jpg
|opis_slike = pogled na Slivno
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Šibenik]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 41| širina_sekundi = 45| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 05| dužina_sekundi = 41| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 264
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 95
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22205 Perković
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
[[Datoteka:Sv. Ivan u Slivnu.jpg|mini|280px|Slivno, rimokatolička crkva "Sv. Ivan"]]
'''Slivno''' je naseljeno mjesto u sastavu grada [[Šibenik]]a, [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazilo se u sastavu stare općine [[Šibenik]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Šibenik)|popisu stanovništva 2021]]. godine, Slivno je imalo 95 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 338 || 348 || 278 || 314 || 342 || 432 || 539 || 502 || 521 || 535 || 510 || 370 || 294 || 180 || 126 || 110 || 95
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''U 1857., 1869. i 1921. sadrži podatke za naselje [[Perković]].''</small>
===Popis [[1991.]]===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Šibenik)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Slivno je imalo 180 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Slivno
|-
| [[1991.]]
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 180
| label1 = [[Hrvati]] 173
| value1 = 96.11
| color1 = #4169E1
| label2 = nepoznato 7
| value2 = 3.88
| color2 = #A2A2D0
}}
|-
|}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Šibenik}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
j10591z63z7m3k2alpdcrm11z408btt
Vrpolje (Šibenik)
0
268968
3820188
3464587
2026-03-27T00:35:44Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820188
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Vrpolje
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika = Station Primorsko Vrpolje.JPG
|opis_slike = Vrpolje, željeznička stanica
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Šibenik]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 40| širina_sekundi = 31| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 00| dužina_sekundi = 41| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 75
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 731
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22206 Boraja
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Vrpolje''' je naseljeno mjesto u sastavu grada [[Šibenik]]a, [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazilo se u sastavu stare općine [[Šibenik]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Šibenik)|popisu stanovništva 2021]]. godine, Vrpolje je imalo 731 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 401 || 369 || 410 || 429 || 423 || 572 || 640 || 815 || 718 || 798 || 846 || 789 || 680 || 800 || 810 || 776 || 731
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''Do 1948. iskazivano pod imenom '''Vrpolje''', a od 1953. do 1971. '''Vrpolje Primorsko'''.''</small>
===Popis [[1991.]]===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Šibenik)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Vrpolje je imalo 800 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Vrpolje
|-
| [[1991.]]
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 800
| label1 = [[Hrvati]] 781
| value1 = 97.62
| color1 = #4169E1
| label2 = [[Bošnjaci|Muslimani]] 9
| value2 = 1.12
| color2 = #228B22
| label3 = [[Srbi]] 2
| value3 = 0.25
| color3 = #FF0000
| label4 = [[Crnogorci]] 1
| value4 = 0.12
| color4 = #C19A6B
| label5 = [[Makedonci]] 1
| value5 = 0.12
| color5 = #FF7E00
| label6 = neopredijeljeni 1
| value6 = 0.12
| color6 = #C154C1
| label7 = nepoznato 5
| value7 = 0.62
| color7 = #A2A2D0
}}
|-
|}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Šibenik}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
s7ijenjydlcfjfthq9113tf6uixd9sq
Vrsno (Šibenik)
0
268973
3820189
3464590
2026-03-27T00:35:53Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820189
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Vrsno
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika =
|opis_slike =
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Šibenik]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 37| širina_sekundi = 44| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 03| dužina_sekundi = 04| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 350
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 58
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22206 Boraja
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Vrsno''' je naseljeno mjesto u sastavu grada [[Šibenik]]a, [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazilo se u sastavu stare općine [[Šibenik]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Šibenik)|popisu stanovništva 2021]]. godine, Vrsno je imalo 58 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 0 || 0 || 171 || 197 || 202 || 237 || 208 || 302 || 322 || 369 || 443 || 412 || 294 || 177 || 111 || 67 || 58
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''U 1857. i 1869. podaci su sadržani u naselju [[Boraja (Šibenik)|Boraja]]. Od 1880. do 1900. iskazivano kao dio naselja.''</small>
===Popis [[1991.]]===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Šibenik)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Vrsno je imalo 177 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Vrsno
|-
| [[1991.]]
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 177
| label1 = [[Hrvati]] 175
| value1 = 98.87
| color1 = #4169E1
| label2 = [[Srbi]] 1
| value2 = 0.56
| color2 = #FF0000
| label3 = nepoznato 1
| value3 = 0.56
| color3 = #A2A2D0
}}
|-
|}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Šibenik}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
3jkofi26hg4swbkff6nb98itfnfw10x
Zaton (Šibenik)
0
268977
3820190
3464591
2026-03-27T00:36:01Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820190
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Zaton
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika =
|opis_slike =
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Šibenik]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 47| širina_sekundi = 16| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 15| dužina_minuta = 49| dužina_sekundi = 22| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 11
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 929
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22215 Zaton
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Zaton''' je naseljeno mjesto u sastavu grada [[Šibenik]]a, [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu stare općine [[Šibenik]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Šibenik)|popisu stanovništva 2021]]. godine, Zaton je imao 929 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 422 || 782 || 621 || 781 || 972 || 1.133 || 1.321 || 1.411 || 1.184 || 1.264 || 1.371 || 1.254 || 1.084 || 1.197 || 1.098 || 978 || 929
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''U 1857. i 1869. sadrži podatke za naselje [[Srima]] (grad [[Vodice (Hrvatska)|Vodice]]), a u 1869. za naselje [[Raslina]].''</small>
===Popis [[1991.]]===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Šibenik)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Zaton je imalo 1.197 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Zaton
|-
| [[1991.]]
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 1,197
| label1 = [[Hrvati]] 1,167
| value1 = 97.49
| color1 = #4169E1
| label2 = [[Jugoslaveni]] 5
| value2 = 0.41
| color2 = #8B008B
| label3 = [[Srbi]] 3
| value3 = 0.25
| color3 = #FF0000
| label4 = [[Mađari]] 2
| value4 = 0.16
| color4 = #665D1E
| label5 = [[Makedonci]] 1
| value5 = 0.08
| color5 = #FF7E00
| label6 = [[Slovenci]] 1
| value6 = 0.08
| color6 = #FF55A3
| label7 = ostali 5
| value7 = 0.41
| color7 = #FFBF00
| label8 = neopredijeljeni 4
| value8 = 0.33
| color8 = #C154C1
| label9 = region. opr. 1
| value9 = 0.08
| color9 = #66424D
| label10 = nepoznato 8
| value10 = 0.66
| color10 = #A2A2D0
}}
|-
|}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Šibenik}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
lm7kchdifsm17e9moiq8r6yjx929km8
Zlarin (Šibenik)
0
268980
3820191
3464597
2026-03-27T00:36:12Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820191
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Zlarin
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika = Zlarinsss.JPG
|opis_slike = pogled na Zlarin
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Šibenik]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 41| širina_sekundi = 22| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 15| dužina_minuta = 50| dužina_sekundi = 48| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 45
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 293
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22232 Zlarin
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
[[Datoteka:Crkva Zlarin.jpg|mini|280px|Zlarin, rimokatolička crkva]]
'''Zlarin''' je naseljeno mjesto u sastavu grada [[Šibenik]]a, na ostrvu [[Zlarin (ostrvo)|Zlarinu]], [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu stare općine [[Šibenik]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Šibenik)|popisu stanovništva 2021]]. godine, Zlarin je imao 293 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 1.643 || 3.063 || 1.684 || 1.819 || 1.829 || 1.846 || 1.980 || 1.480 || 896 || 914 || 920 || 635 || 399 || 359 || 276 || 284 || 293
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''U 1869. sadrži podatke za naselje [[Prvić Šepurine]] (grad [[Vodice (Hrvatska)|Vodice]]), kao i dio podataka za naselje [[Šibenik]] (bivše naselje '''Zablaće''').''</small>
===Popis [[1991.]]===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Šibenik)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Zlarin je imalo 359 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Zlarin
|-
| [[1991.]]
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 359
| label1 = [[Hrvati]] 319
| value1 = 88.85
| color1 = #4169E1
| label2 = [[Srbi]] 2
| value2 = 0.55
| color2 = #FF0000
| label3 = [[Romi]] 1
| value3 = 0.27
| color3 = #91A3B0
| label4 = nepoznato 37
| value4 = 10.30
| color4 = #A2A2D0
}}
|-
|}
== Galerija ==
<gallery>
Datoteka:The leroy.jpg|zvono
Datoteka:Spomenik.jpg|spomenik
Datoteka:Brod i palma.JPG|jedrilice
Datoteka:Latin2.jpg|brodica
</gallery>
{{Široka slika|ZLARINZALAZAKSUNCAC.jpg|905px|Zlarin, zalazak sunca}}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Zlarin}}
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Šibenik}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
8x82c9dnh614m4sc2e4zvcdlqncqtd9
Žaborić
0
268982
3820192
3464598
2026-03-27T00:36:20Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820192
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Žaborić
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika = Žaborić crkva 2009.jpg
|opis_slike = Žaborić, rimokatolička crkva
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Šibenik]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 39| širina_sekundi = 44| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 15| dužina_minuta = 56| dužina_sekundi = 40| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 13
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 552
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22010 Brodarica
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Žaborić''' je naseljeno mjesto u sastavu grada [[Šibenik]]a, [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu stare općine [[Šibenik]]. Kao samostalno naseljeno mjesto, Žaborić postoji od popisa [[2001.]] godine. Nastalo je izdvajanjem dijela iz naselja [[Krapanj (Šibenik)|Krapanj]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Šibenik)|popisu stanovništva 2021]]. godine, Žaborić je imao 552 stanovnika. Za narodnosni sastav [[1991.]] godine pogledati pod [[Krapanj (Šibenik)|Krapanj]].
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 130 || 273 || 403 || 479 || 552
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''U 2001. nastalo izdvajanjem iz naselja [[Krapanj (Šibenik)|Krapanj]]. Od 1857. do 1971. podaci su sadržani u naselju [[Krapanj (Šibenik)|Krapanj]].''</small>
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Šibenik}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
l1zn5asoifqyukz8tlub88687ygtycd
Žirje (Šibenik)
0
268983
3820193
3464602
2026-03-27T00:36:27Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820193
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Žirje
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika = Zirje Croatia.jpg
|opis_slike = istočni dio ostrva Žirja sa starom tvrđavom
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Šibenik]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 39| širina_sekundi = 27| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 15| dužina_minuta = 39| dužina_sekundi = 09| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 25
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 147
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22236 Žirje
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Žirje''' je naseljeno mjesto u sastavu grada [[Šibenik]]a, na ostrvu [[Žirje (ostrvo)|Žirju]], [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazilo se u sastavu stare općine [[Šibenik]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Šibenik)|popisu stanovništva 2021]]. godine, Žirje je imalo 147 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 341 || 629 || 453 || 482 || 534 || 661 || 780 || 686 || 766 || 720 || 506 || 336 || 209 || 160 || 124 || 103 || 147
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''U 1869. sadrži podatke za naselje [[Kaprije (Šibenik)|Kaprije]].''</small>
===Popis [[1991.]]===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Šibenik)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Žirje je imalo 160 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Žirje
|-
| [[1991.]]
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 160
| label1 = [[Hrvati]] 136
| value1 = 85.00
| color1 = #4169E1
| label2 = [[Jugoslaveni]] 1
| value2 = 0.62
| color2 = #8B008B
| label3 = [[Nijemci]] 1
| value3 = 0.62
| color3 = #BDB76B
| label4 = [[Rusi]] 1
| value4 = 0.62
| color4 = #F400A1
| label5 = neopredijeljeni 5
| value5 = 3.12
| color5 = #C154C1
| label6 = nepoznato 16
| value6 = 10.00
| color6 = #A2A2D0
}}
|-
|}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Šibenik}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
qyhu409almglg0ngoxunlj1u491ntu2
Golubić (Knin)
0
269068
3820194
3781291
2026-03-27T00:36:32Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820194
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Golubić
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika = Црква_Светог_Архиђакона_Стефана_у_Голубићу.jpg
|opis_slike = Golubić, srpska pravoslavna crkva "Sv. Arhiđakon Stefan"
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Knin]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 44| širina_minuta = 06| širina_sekundi = 30| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 12| dužina_sekundi = 54| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 327
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 654
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22301 Golubić
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Golubić''' je naseljeno mjesto u sastavu grada [[Knin]]a, [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu stare općine [[Knin]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Knin)|popisu stanovništva 2021]]. godine, Golubić je imao 654 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 1.578 || 1.667 || 1.510 || 1.707 || 1.878 || 2.020 || 1.879 || 2.272 || 2.242 || 2.405 || 2.243 || 1.885 || 1.617 || 1.424 || 654 || 1.029 || 654
|-
|}
===Popis [[1991.]]===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Knin)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Golubić je imalo 1.424 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Golubić
|-
| [[1991.]]
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 1,424
| label1 = [[Srbi]] 1,389
| value1 = 97.54
| color1 = #FF0000
| label2 = [[Hrvati]] 17
| value2 = 1.19
| color2 = #4169E1
| label3 = [[Slovenci]] 2
| value3 = 0.14
| color3 = #FF55A3
| label4 = [[Crnogorci]] 1
| value4 = 0.07
| color4 = #C19A6B
| label5 = [[Jugoslaveni]] 1
| value5 = 0.07
| color5 = #8B008B
| label6 = [[Bošnjaci|Muslimani]] 1
| value6 = 0.07
| color6 = #228B22
| label7 = [[Slovaci]] 1
| value7 = 0.07
| color7 = #9966CC
| label8 = neopredijeljeni 7
| value8 = 0.49
| color8 = #C154C1
| label9 = nepoznato 5
| value9 = 0.35
| color9 = #A2A2D0
}}
|-
|}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Knin}}
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
[[Kategorija:Arheološki lokaliteti u Hrvatskoj]]
5x8s8tptne39qysc0nnxcgue7clmaq6
Kninsko Polje
0
269080
3820195
3464161
2026-03-27T00:36:39Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820195
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Kninsko Polje
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika = Knin 18.jpg
|opis_slike = Kninsko Polje, srpska pravoslavna crkva "Sv. Đurađ"
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Knin]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 44| širina_minuta = 03| širina_sekundi = 35| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 12| dužina_sekundi = 55| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 236
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 758
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22300 Knin
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Kninsko Polje''' je naseljeno mjesto u sastavu grada [[Knin]]a, [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazilo se u sastavu stare općine [[Knin]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Knin)|popisu stanovništva 2021]]. godine, Kninsko Polje je imalo 758 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 645 || 1.888 || 669 || 822 || 872 || 1.033 || 872 || 1.209 || 925 || 960 || 958 || 970 || 320 || 408 || 536 || 864 || 758
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''U 1869. sadrži podatke za naselja [[Kovačić (Knin)|Kovačić]] i [[Vrpolje (Knin)|Vrpolje]], a u 1857. dio podataka za naselje [[Kovačić (Knin)|Kovačić]].''</small>
===Popis [[1991.]]===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Knin)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Kninsko Polje je imalo 408 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Kninsko Polje
|-
| [[1991.]]
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 408
| label1 = [[Srbi]] 342
| value1 = 83.82
| color1 = #FF0000
| label2 = [[Hrvati]] 58
| value2 = 14.21
| color2 = #4169E1
| label3 = [[Jugoslaveni]] 7
| value3 = 1.71
| color3 = #8B008B
| label4 = nepoznato 1
| value4 = 0.24
| color4 = #A2A2D0
}}
|-
|}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Knin}}
plhzpnb8dau6kbar2w5sp3b9m7irccs
Kovačić (Knin)
0
269082
3820196
3464163
2026-03-27T00:36:54Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820196
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Kovačić
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika =
|opis_slike =
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Knin]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 44| širina_minuta = 02| širina_sekundi = 33| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 13| dužina_sekundi = 44| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 242
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 628
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22300 Knin
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Kovačić''' je naseljeno mjesto u sastavu grada [[Knin]]a, [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu stare općine [[Knin]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Knin)|popisu stanovništva 2021]]. godine, Kovačić je imao 628 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 551 || 0 || 573 || 697 || 741 || 848 || 744 || 1.050 || 968 || 1.138 || 1.486 || 1.310 || 1.050 || 1.185 || 915 || 900 || 628
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''U 1869. podaci su sadržani u naselju [[Kninsko Polje]], kao i dio podataka u 1857.''</small>
===Popis [[1991.]]===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Knin)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Kovačić je imalo 1.185 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Kovačić
|-
| [[1991.]]
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 1,185
| label1 = [[Srbi]] 1,025
| value1 = 86.49
| color1 = #FF0000
| label2 = [[Hrvati]] 115
| value2 = 9.70
| color2 = #4169E1
| label3 = [[Jugoslaveni]] 14
| value3 = 1.18
| color3 = #8B008B
| label4 = [[Česi]] 1
| value4 = 0.08
| color4 = #B94E48
| label5 = neopredijeljeni 14
| value5 = 1.18
| color5 = #C154C1
| label6 = region. opr. 1
| value6 = 0.08
| color6 = #66424D
| label7 = nepoznato 15
| value7 = 1.26
| color7 = #A2A2D0
}}
|-
|}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Knin}}
t58iewrmtm3a35m0g65e5pmmmp4ls0b
Ljubač (Knin)
0
269085
3820197
3464164
2026-03-27T00:37:06Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820197
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Ljubač
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika =
|opis_slike =
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Knin]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 44| širina_minuta = 02| širina_sekundi = 09| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 10| dužina_sekundi = 17| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 334
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 51
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22300 Knin
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Ljubač''' je naseljeno mjesto u sastavu grada [[Knin]]a, [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu stare općine [[Knin]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Knin)|popisu stanovništva 2021]]. godine, Ljubač je imao 51 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 171 || 0 || 186 || 181 || 241 || 307 || 0 || 0 || 254 || 269 || 251 || 207 || 184 || 172 || 87 || 78 || 51
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''U 1869., 1921. i 1931. podaci su sadržani u naselju [[Vrbnik (Biskupija)|Vrbnik]] (općina [[Biskupija (Hrvatska)|Biskupija]]). Do 1961. iskazivano kao dio naselja.''</small>
===Popis [[1991.]]===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Knin)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Ljubač je imalo 172 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Ljubač
|-
| [[1991.]]
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 172
| label1 = [[Srbi]] 163
| value1 = 94.76
| color1 = #FF0000
| label2 = [[Jugoslaveni]] 5
| value2 = 2.90
| color2 = #8B008B
| label3 = [[Hrvati]] 4
| value3 = 2.32
| color3 = #4169E1
}}
|-
|}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Knin}}
khy3fqdg2cvy9ykanfdyk1ikfbzxvic
Oćestovo
0
269087
3820198
3464166
2026-03-27T00:37:29Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820198
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Oćestovo
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika = Манастир Оћестово1.JPG
|opis_slike = Oćestovo, srpskopravoslavni manastir sa crkvom "Sv. Velikomučenica Nedjelja"
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Knin]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 44| širina_minuta = 03| širina_sekundi = 28| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 07| dužina_sekundi = 35| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 316
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 78
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22318 Pađene
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Oćestovo''' je naseljeno mjesto u sastavu grada [[Knin]]a, [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazilo se u sastavu stare općine [[Knin]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Knin)|popisu stanovništva 2021]]. godine, Oćestovo je imalo 78 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 626 || 686 || 633 || 723 || 731 || 762 || 731 || 727 || 680 || 672 || 654 || 558 || 455 || 351 || 160 || 144 || 78
|-
|}
===Popis [[1991.]]===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Knin)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Oćestovo je imalo 351 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Oćestovo
|-
| [[1991.]]
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 351
| label1 = [[Srbi]] 348
| value1 = 99.14
| color1 = #FF0000
| label2 = [[Hrvati]] 1
| value2 = 0.28
| color2 = #4169E1
| label3 = neopredijeljeni 1
| value3 = 0.28
| color3 = #C154C1
| label4 = nepoznato 1
| value4 = 0.28
| color4 = #A2A2D0
}}
|-
|}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Knin}}
kzaqxcaz3xvv1z075pu9q4czx5feglu
Plavno
0
269088
3820199
3464168
2026-03-27T00:37:43Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820199
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Plavno
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika =
|opis_slike =
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Knin]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 44| širina_minuta = 09| širina_sekundi = 01| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 10| dužina_sekundi = 49| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 440
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 121
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22317 Plavno
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Plavno''' je naseljeno mjesto u sastavu grada [[Knin]]a, [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazilo se u sastavu stare općine [[Knin]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Knin)|popisu stanovništva 2021]]. godine, Plavno je imalo 121 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 1.731 || 1.825 || 1.680 || 1.984 || 2.059 || 2.294 || 2.059 || 2.403 || 2.573 || 2.719 || 2.519 || 2.414 || 1.925 || 1.720 || 266 || 253 || 121
|-
|}
===Popis [[1991.]]===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Knin)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Plavno je imalo 1.720 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Plavno
|-
| [[1991.]]
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 1,720
| label1 = [[Srbi]] 1,708
| value1 = 99.30
| color1 = #FF0000
| label2 = [[Jugoslaveni]] 3
| value2 = 0.17
| color2 = #8B008B
| label3 = neopredijeljeni 1
| value3 = 0.05
| color3 = #C154C1
| label4 = nepoznato 8
| value4 = 0.46
| color4 = #A2A2D0
}}
|-
|}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Knin}}
bobv6u7dyh4cil7w6pecyhzlis87g6c
Polača (Knin)
0
269089
3820200
3464170
2026-03-27T00:37:54Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820200
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Polača
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika = Crkva-Polača.png
|opis_slike = Polača, srpska pravoslavna crkva "Sv. apostoli Petar i Pavle" iz 1458. g.
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Knin]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 44| širina_minuta = 00| širina_sekundi = 31| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 18| dužina_sekundi = 54| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 531
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 151
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22302 Polača
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Polača''' je naseljeno mjesto u sastavu grada [[Knin]]a, [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazila se u sastavu stare općine [[Knin]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Knin)|popisu stanovništva 2021]]. godine, Polača je imala 151 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 1.095 || 1.389 || 1.140 || 1.420 || 1.670 || 1.935 || 1.885 || 1.993 || 2.001 || 2.045 || 1.990 || 1.834 || 1.567 || 1.586 || 134 || 210 || 151
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''U 1970. formirano kao naselje spajanjem naselja '''Mala Polača''', '''Turić''' i '''Velika Polača'''. Za ta bivša naselja sadrži podatke do 1971. U 1869. i 1921. sadrži podatke za naselje [[Markovac (Biskupija)|Markovac]] (općina [[Biskupija (Hrvatska)|Biskupija]]).''</small>
===Popis [[1991.]]===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Knin)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Polača je imalo 1.586 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Polača
|-
| [[1991.]]
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 1,586
| label1 = [[Srbi]] 1,577
| value1 = 99.43
| color1 = #FF0000
| label2 = [[Hrvati]] 5
| value2 = 0.31
| color2 = #4169E1
| label3 = [[Slovenci]] 1
| value3 = 0.06
| color3 = #FF55A3
| label4 = nepoznato 3
| value4 = 0.18
| color4 = #A2A2D0
}}
|-
|}
== Poznate osobe ==
* [[Jovan Radulović]], srpski i jugoslavenski pisac;
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Knin}}
4x7wv7otzpwdi9lo5mp4774eazysk24
Potkonje
0
269091
3820201
3464172
2026-03-27T00:38:11Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820201
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Potkonje
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika =
|opis_slike =
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Knin]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 44| širina_minuta = 01| širina_sekundi = 16| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 12| dužina_sekundi = 31| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 230
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 66
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22300 Knin
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Potkonje''' je naseljeno mjesto u sastavu grada [[Knin]]a, [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazilo se u sastavu stare općine [[Knin]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Knin)|popisu stanovništva 2021]]. godine, Potkonje je imalo 66 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 118 || 0 || 106 || 99 || 137 || 181 || 0 || 0 || 276 || 272 || 276 || 260 || 220 || 198 || 85 || 110 || 66
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''U 1869., 1921. i 1931. podaci su sadržani u naselju [[Vrbnik (Biskupija)|Vrbnik]] (općina [[Biskupija (Hrvatska)|Biskupija]]).''</small>
===Popis [[1991.]]===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Knin)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Potkonje je imalo 198 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Potkonje
|-
| [[1991.]]
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 198
| label1 = [[Hrvati]] 155
| value1 = 78.28
| color1 = #4169E1
| label2 = [[Srbi]] 31
| value2 = 15.65
| color2 = #FF0000
| label3 = [[Jugoslaveni]] 3
| value3 = 1.51
| color3 = #8B008B
| label4 = [[Makedonci]] 1
| value4 = 0.50
| color4 = #FF7E00
| label5 = nepoznato 8
| value5 = 4.04
| color5 = #A2A2D0
}}
|-
|}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Knin}}
1q0gf5xyd47nn9sn46ldsha3ahcdyrx
Radljevac
0
269107
3820202
3464174
2026-03-27T00:38:21Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820202
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Radljevac
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika =
|opis_slike =
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Knin]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 44| širina_minuta = 07| širina_sekundi = 22| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 09| dužina_sekundi = 46| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 353
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 36
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22317 Plavno
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Radljevac''' je naseljeno mjesto u sastavu grada [[Knin]]a, [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu stare općine [[Knin]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Knin)|popisu stanovništva 2021]]. godine, Radljevac je imao 36 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 340 || 391 || 362 || 459 || 434 || 437 || 434 || 527 || 566 || 608 || 593 || 505 || 447 || 387 || 105 || 75 || 36
|-
|}
===Popis [[1991.]]===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Knin)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Radljevac je imalo 387 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Radljevac
|-
| [[1991.]]
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 387
| label1 = [[Srbi]] 384
| value1 = 99.22
| color1 = #FF0000
| label2 = [[Hrvati]] 2
| value2 = 0.51
| color2 = #4169E1
| label3 = [[Jugoslaveni]] 1
| value3 = 0.25
| color3 = #8B008B
}}
|-
|}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Knin}}
hhk3dt6fy5lju4v70irpiuvx9zvtaje
Strmica (Knin)
0
269108
3820203
3464176
2026-03-27T00:38:30Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820203
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Strmica
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika = Улаз у Стрмицу.JPG
|opis_slike = Strmica, tabla na ulazu u selo
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Knin]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 44| širina_minuta = 10| širina_sekundi = 09| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 15| dužina_sekundi = 39| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 363
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 160
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22311 Strmica
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Strmica''' je naseljeno mjesto u sastavu grada [[Knin]]a, [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazila se u sastavu stare općine [[Knin]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Knin)|popisu stanovništva 2021]]. godine, Strmica je imala 160 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 1.193 || 1.392 || 1.005 || 1.179 || 1.313 || 1.423 || 1.313 || 1.472 || 1.730 || 1.833 || 1.793 || 1.557 || 1.280 || 1.334 || 268 || 261 || 160
|-
|}
===Popis [[1991.]]===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Knin)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Strmica je imalo 1.334 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Strmica
|-
| [[1991.]]
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 1,334
| label1 = [[Srbi]] 1,298
| value1 = 97.30
| color1 = #FF0000
| label2 = [[Jugoslaveni]] 11
| value2 = 0.82
| color2 = #8B008B
| label3 = [[Hrvati]] 5
| value3 = 0.37
| color3 = #4169E1
| label4 = [[Crnogorci]] 3
| value4 = 0.22
| color4 = #C19A6B
| label5 = [[Makedonci]] 1
| value5 = 0.07
| color5 = #FF7E00
| label6 = [[Slovenci]] 1
| value6 = 0.07
| color6 = #FF55A3
| label7 = neopredijeljeni 7
| value7 = 0.52
| color7 = #C154C1
| label8 = nepoznato 8
| value8 = 0.59
| color8 = #A2A2D0
}}
|-
|}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Strmica (Knin)}}
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Knin}}
1z3twj9lo1pj8piqjavo3tvdmv4ugai
Vrpolje (Knin)
0
269112
3820204
3464178
2026-03-27T00:38:41Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820204
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Vrpolje
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika =
|opis_slike =
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Knin]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 44| širina_minuta = 04| širina_sekundi = 22| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 13| dužina_sekundi = 28| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 273
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 159
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22300 Knin
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Vrpolje''' je naseljeno mjesto u sastavu grada [[Knin]]a, [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazilo se u sastavu stare općine [[Knin]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Knin)|popisu stanovništva 2021]]. godine, Vrpolje je imalo 159 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 592 || 0 || 549 || 622 || 692 || 883 || 692 || 802 || 711 || 727 || 688 || 607 || 516 || 536 || 204 || 213 || 159
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''U 1869. podaci su sadržani u naselju [[Kninsko Polje]].''</small>
===Popis [[1991.]]===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Knin)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Vrpolje je imalo 536 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Vrpolje
|-
| [[1991.]]
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 536
| label1 = [[Hrvati]] 343
| value1 = 63.99
| color1 = #4169E1
| label2 = [[Srbi]] 174
| value2 = 32.46
| color2 = #FF0000
| label3 = [[Jugoslaveni]] 10
| value3 = 1.86
| color3 = #8B008B
| label4 = [[Bošnjaci|Muslimani]] 2
| value4 = 0.37
| color4 = #228B22
| label5 = [[Mađari]] 1
| value5 = 0.18
| color5 = #665D1E
| label6 = neopredijeljeni 1
| value6 = 0.18
| color6 = #C154C1
| label7 = nepoznato 5
| value7 = 0.93
| color7 = #A2A2D0
}}
|-
|}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Vrpolje, Knin}}
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Knin}}
j48aelfnjxq3zbipxaphc2plpfktwpx
Žagrović
0
269113
3820205
3464180
2026-03-27T00:38:50Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820205
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Žagrović
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika =
|opis_slike =
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Knin]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 44| širina_minuta = 03| širina_sekundi = 51| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 10| dužina_sekundi = 06| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 362
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 509
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22300 Knin
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Žagrović''' je naseljeno mjesto u sastavu grada [[Knin]]a, [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu stare općine [[Knin]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Knin)|popisu stanovništva 2021]]. godine, Žagrović je imao 509 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 958 || 1.028 || 976 || 1.131 || 1.109 || 1.228 || 1.111 || 1.413 || 1.359 || 1.471 || 1.597 || 1.465 || 1.340 || 1.393 || 648 || 637 || 509
|-
|}
===Popis [[1991.]]===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Knin)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Žagrović je imalo 1.393 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Žagrović
|-
| [[1991.]]
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 1,393
| label1 = [[Srbi]] 1,373
| value1 = 98.56
| color1 = #FF0000
| label2 = [[Hrvati]] 7
| value2 = 0.50
| color2 = #4169E1
| label3 = [[Jugoslaveni]] 5
| value3 = 0.35
| color3 = #8B008B
| label4 = [[Slovenci]] 2
| value4 = 0.14
| color4 = #FF55A3
| label5 = [[Bošnjaci|Muslimani]] 1
| value5 = 0.07
| color5 = #228B22
| label6 = neopredijeljeni 2
| value6 = 0.14
| color6 = #C154C1
| label7 = nepoznato 3
| value7 = 0.21
| color7 = #A2A2D0
}}
|-
|}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Knin}}
tdk71lth2ugh2ysyg7epywliyjmmua2
Drniš
0
269114
3820206
3464010
2026-03-27T00:39:00Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820206
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Drniš
|vrsta = Grad
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv = Grad Drniš
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika = Pogled na Drniš.jpg
|opis_slike = pogled na Drniš
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb = Drniš (grb).gif
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina =
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 51| širina_sekundi = 37| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 09| dužina_sekundi = 21| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 294
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina = 355.00
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina = 6276
|stanovništvo grad = 2752
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina = 21.12
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik = Josip Begonja
|gradonačelnik stranka = [[Hrvatska Demokratska Zajednica|HDZ]]
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22320
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice = [http://www.drnis.hr Grad Drniš]
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
[[Datoteka:Drniška tvrđava-22.jpg|mini|280px|Drniška tvrđava]]
'''Drniš''' je grad u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], u [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninskoj županiji]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu stare općine Drniš.
==Stanovništvo==
{{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Drniš)}}
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Drniš)|popisu stanovništva 2021]]. godine, grad Drniš je imao 6.276 stanovnika, od čega u samom Drnišu 2.752.
=== Grad Drniš ===
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref name=autogenerated1>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 11.212 || 11.653 || 11.978 || 12.865 || 14.843 || 15.606 || 14.535 || 17.502 || 18.900 || 19.382 || 19.538 || 18.466 || 15.363 || 14.733 || 8.595 || 7.498 || 6.276
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''Nastao iz stare općine Drniš. U 1869. i 1921. dio podataka sadržan je u gradu [[Skradin]]u, a u 1921. u općini [[Unešić]].''</small>
=== Drniš (naseljeno mjesto) ===
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref name=autogenerated1 />
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 1.383 || 1.406 || 1.459 || 1.545 || 1.769 || 1.784 || 1.921 || 2.119 || 2.597 || 2.746 || 3.207 || 3.778 || 4.035 || 4.653 || 3.332 || 3.144 || 2.752
|-
|}
===Popis [[1991.]]===
{{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Drniš)}}
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Drniš)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Drniš je imalo 4.653 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Drniš
|-
| [[1991.]]
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 4,653
| label1 = [[Hrvati]] 3,447
| value1 = 74.08
| color1 = #4169E1
| label2 = [[Srbi]] 1,021
| value2 = 21.94
| color2 = #FF0000
| label3 = [[Jugoslaveni]] 28
| value3 = 0.60
| color3 = #8B008B
| label4 = [[Bošnjaci|Muslimani]] 19
| value4 = 0.40
| color4 = #228B22
| label5 = [[Albanci]] 11
| value5 = 0.23
| color5 = #4B3621
| label6 = [[Crnogorci]] 3
| value6 = 0.06
| color6 = #C19A6B
| label7 = [[Mađari]] 3
| value7 = 0.06
| color7 = #665D1E
| label8 = [[Makedonci]] 3
| value8 = 0.06
| color8 = #FF7E00
| label9 = [[Slovenci]] 3
| value9 = 0.06
| color9 = #FF55A3
| label10 = [[Nijemci]] 2
| value10 = 0.04
| color10 = #BDB76B
| label11 = [[Česi]] 1
| value11 = 0.02
| color11 = #B94E48
| label12 = ostali 3
| value12 = 0.06
| color12 = #FFBF00
| label13 = neopredijeljeni 83
| value13 = 1.78
| color13 = #C154C1
| label14 = region. opr. 1
| value14 = 0.02
| color14 = #66424D
| label15 = nepoznato 25
| value15 = 0.53
| color15 = #A2A2D0
}}
|-
|}
==Galerija==
<gallery>
Datoteka: Zupna crkva Gospe od Rozarija 05082011 02 roberta f.jpg|rimokatolička crkva "Gospa od Ružarija"
Datoteka: Crkva Uspenija Bogorodica 05082011 02 roberta f.jpg|srpska pravoslavna crkva "Uspenije Presvete Bogorodice"
Datoteka: Drniš 2013 (1).JPG|pogled na Drniš
Datoteka: Minaret Drnis 05082011 02 roberta f.jpg|ostaci starog minareta iz turskog perioda
Datoteka: Drniš station 2011.jpg|željeznička stanica
</gallery>
==Također pogledajte==
* [[Spisak gradova u Hrvatskoj]]
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}
{{stub-grad-Hrvatska}}
{{Drniš}}
{{Gradovi i općine u Šibensko-kninskoj županiji}}
[[Kategorija:Gradovi u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Gradovi u Šibensko-kninskoj županiji]]
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
[[Kategorija:Naselja u Drnišu]]
[[Kategorija:Drniš|*]]
98c9c0oo50v8r4g9bjtdco2s4emi27x
Badanj (Drniš)
0
269135
3820207
3464013
2026-03-27T00:39:11Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820207
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Badanj
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika =
|opis_slike =
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Drniš]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 51| širina_sekundi = 53| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 10| dužina_sekundi = 50| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 286
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 233
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22320 Drniš
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Badanj''' je naseljeno mjesto u sastavu grada [[Drniš]]a, [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu stare općine [[Drniš]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Drniš)|popisu stanovništva 2021]]. godine, Badanj je imao 233 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 279 || 274 || 301 || 290 || 363 || 367 || 321 || 479 || 484 || 511 || 562 || 571 || 408 || 418 || 326 || 280 || 233
|-
|}
===Popis [[1991.]]===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Drniš)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Badanj je imalo 418 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Badanj
|-
| [[1991.]]
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 418
| label1 = [[Hrvati]] 401
| value1 = 95.93
| color1 = #4169E1
| label2 = [[Srbi]] 12
| value2 = 2.87
| color2 = #FF0000
| label3 = [[Jugoslaveni]] 2
| value3 = 0.47
| color3 = #8B008B
| label4 = ostali 1
| value4 = 0.23
| color4 = #FFBF00
| label5 = neopredijeljeni 2
| value5 = 0.47
| color5 = #C154C1
}}
|-
|}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Drniš}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
p2rd1kfaovmq3rq4y8ny4115iyk0xz1
Biočić
0
269138
3820208
3464015
2026-03-27T00:39:18Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820208
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Biočić
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika =
|opis_slike =
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Drniš]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 53| širina_sekundi = 52| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 13| dužina_sekundi = 41| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 376
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 78
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22321 Siverić
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Biočić''' je naseljeno mjesto u sastavu grada [[Drniš]]a, [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu stare općine [[Drniš]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Drniš)|popisu stanovništva 2021]]. godine, Biočić je imao 78 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 755 || 667 || 581 || 698 || 791 || 883 || 760 || 839 || 863 || 819 || 765 || 599 || 461 || 401 || 145 || 129 || 78
|-
|}
===Popis [[1991.]]===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Drniš)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Biočić je imalo 401 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Biočić
|-
| [[1991.]]
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 401
| label1 = [[Srbi]] 378
| value1 = 94.26
| color1 = #FF0000
| label2 = [[Jugoslaveni]] 11
| value2 = 2.74
| color2 = #8B008B
| label3 = [[Hrvati]] 2
| value3 = 0.49
| color3 = #4169E1
| label4 = [[Bošnjaci|Muslimani]] 1
| value4 = 0.24
| color4 = #228B22
| label5 = nepoznato 9
| value5 = 2.24
| color5 = #A2A2D0
}}
|-
|}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Drniš}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
bswei1p0xvaa6cxtus6eg3l0unjcvpx
Bogatić (Drniš)
0
269139
3820209
3464020
2026-03-27T00:39:27Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820209
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Bogatić
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika =
|opis_slike =
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Drniš]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 54| širina_sekundi = 29| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 15| dužina_minuta = 59| dužina_sekundi = 47| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 245
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 71
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22324 Drinovci
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Bogatić''' je naseljeno mjesto u sastavu grada [[Drniš]]a, [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu stare općine [[Drniš]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Drniš)|popisu stanovništva 2021]]. godine, Bogatić je imao 71 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 175 || 204 || 188 || 220 || 216 || 220 || 223 || 236 || 259 || 266 || 279 || 308 || 218 || 190 || 113 || 94 || 71
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''Do 1991. iskazivano pod imenom '''Bogetić''', a u međupopisnom razdoblju od 1991. do 2001. pod imenom '''Bargatić'''.''</small>
===Popis [[1991.]]===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Drniš)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Bogatić je imalo 190 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Bogatić
|-
| [[1991.]]
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 190
| label1 = [[Hrvati]] 190
| value1 = 100
| color1 = #4169E1
}}
|-
|}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Drniš}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
sm268zud8m2zsgwn0ekmurwas1svbe6
Brištani
0
269141
3820210
3464022
2026-03-27T00:39:39Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820210
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Brištani
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika =
|opis_slike =
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Drniš]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 52| širina_sekundi = 15| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 00| dužina_sekundi = 23| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 234
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad = 15.78
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 149
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22324 Drinovci
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Brištani''' su naseljeno mjesto u sastavu grada [[Drniš]]a, [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazili su se u sastavu stare općine [[Drniš]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Drniš)|popisu stanovništva 2021]]. godine, Brištani su imali 149 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 329 || 376 || 360 || 358 || 439 || 504 || 440 || 514 || 636 || 645 || 657 || 593 || 491 || 420 || 306 || 174 || 149
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''Do 2011. iskazivano pod imenom '''Brištane'''. U 1869. i 1921. dio podataka sadržan je u naselju [[Rupe (Skradin)|Rupe]] (grad [[Skradin]]).''</small>
===Popis [[1991.]]===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Drniš)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Brištani je imalo 420 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Brištani
|-
| [[1991.]]
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 420
| label1 = [[Hrvati]] 411
| value1 = 97.85
| color1 = #4169E1
| label2 = [[Srbi]] 2
| value2 = 0.47
| color2 = #FF0000
| label3 = nepoznato 7
| value3 = 1.66
| color3 = #A2A2D0
}}
|-
|}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Drniš}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
7nzfkf9mofya0b11skau0328ptmvwqi
Drinovci (Drniš)
0
269142
3820211
3464024
2026-03-27T00:39:48Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820211
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Drinovci
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika =
|opis_slike =
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Drniš]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 51| širina_sekundi = 00| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 00| dužina_sekundi = 46| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 228
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 124
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22324 Drinovci
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Drinovci''' su naseljeno mjesto u sastavu grada [[Drniš]]a, [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazili su se u sastavu stare općine [[Drniš]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Drniš)|popisu stanovništva 2021]]. godine, Drinovci su imali 124 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 285 || 462 || 365 || 336 || 431 || 441 || 600 || 560 || 553 || 548 || 599 || 570 || 388 || 471 || 227 || 164 || 124
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''U 1869. i 1921. sadrži podatke za naselje [[Nos Kalik]].''</small>
===Popis [[1991.]]===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Drniš)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Drinovci je imalo 471 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Drinovci
|-
| [[1991.]]
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 471
| label1 = [[Hrvati]] 465
| value1 = 98.72
| color1 = #4169E1
| label2 = [[Srbi]] 3
| value2 = 0.63
| color2 = #FF0000
| label3 = ostali 2
| value3 = 0.42
| color3 = #FFBF00
| label4 = nepoznato 1
| value4 = 0.21
| color4 = #A2A2D0
}}
|-
|}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Drniš}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
6t9yu5r8t9552cy1p704oi0986zky9a
Kadina Glavica
0
269144
3820212
3464026
2026-03-27T00:39:55Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820212
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Kadina Glavica
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika = Kadina Glavica.JPG
|opis_slike = Kadina Glavica, panorama
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Drniš]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 51| širina_sekundi = 27| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 13| dužina_sekundi = 46| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 278
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 150
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22321 Siverić
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Kadina Glavica''' je naseljeno mjesto u sastavu grada [[Drniš]]a, [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazila se u sastavu stare općine [[Drniš]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Drniš)|popisu stanovništva 2021]]. godine, Kadina Glavica je imala 150 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 392 || 790 || 327 || 344 || 383 || 399 || 358 || 428 || 485 || 483 || 503 || 485 || 417 || 510 || 255 || 215 || 150
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''U 1869. sadrži podatke za naselje [[Kanjane]].''</small>
===Popis [[1991.]]===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Drniš)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Kadina Glavica je imalo 510 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Kadina Glavica
|-
| [[1991.]]
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 510
| label1 = [[Hrvati]] 362
| value1 = 70.98
| color1 = #4169E1
| label2 = [[Srbi]] 138
| value2 = 27.05
| color2 = #FF0000
| label3 = [[Jugoslaveni]] 2
| value3 = 0.39
| color3 = #8B008B
| label4 = neopredijeljeni 1
| value4 = 0.19
| color4 = #C154C1
| label5 = nepoznato 7
| value5 = 1.37
| color5 = #A2A2D0
}}
|-
|}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Drniš}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
hjyrzjds1jki5l6k9z7izau2m0kdpjg
Kanjane
0
269148
3820213
3464031
2026-03-27T00:40:08Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820213
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Kanjane
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika =
|opis_slike =
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Drniš]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 51| širina_sekundi = 38| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 15| dužina_sekundi = 00| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 348
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 0
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22321 Siverić
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Kanjane''' su naseljeno mjesto u sastavu grada [[Drniš]]a, [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazile su se u sastavu stare općine [[Drniš]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Drniš)|popisu stanovništva 2021]]. godine, Kanjane nisu imale stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 447 || 0 || 364 || 400 || 433 || 474 || 401 || 507 || 510 || 514 || 495 || 444 || 367 || 233 || 17 || 3 || 0
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''U 1869. podaci su sadržani u naselju [[Kadina Glavica]]. U 2021. bez stanovnika.''</small>
===Popis [[1991.]]===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Drniš)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Kanjane je imalo 233 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Kanjane
|-
| [[1991.]]
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 233
| label1 = [[Srbi]] 213
| value1 = 91.41
| color1 = #FF0000
| label2 = [[Hrvati]] 20
| value2 = 8.58
| color2 = #4169E1
}}
|-
|}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Drniš}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
7cjhkkr3gtsjtpxhq7x4r7l1aq35w7p
Kaočine
0
269150
3820214
3464033
2026-03-27T00:40:15Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820214
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Kaočine
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika =
|opis_slike =
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Drniš]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 51| širina_sekundi = 23| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 04| dužina_sekundi = 11| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 251
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 201
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22324 Drinovci
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Kaočine''' su naseljeno mjesto u sastavu grada [[Drniš]]a, [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazile su se u sastavu stare općine [[Drniš]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Drniš)|popisu stanovništva 2021]]. godine, Kaočine su imale 201 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 254 || 254 || 263 || 288 || 363 || 379 || 364 || 425 || 518 || 553 || 580 || 538 || 407 || 392 || 253 || 203 || 201
|-
|}
===Popis [[1991.]]===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Drniš)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Kaočine je imalo 392 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Kaočine
|-
| [[1991.]]
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 392
| label1 = [[Hrvati]] 387
| value1 = 98.72
| color1 = #4169E1
| label2 = nepoznato 5
| value2 = 1.27
| color2 = #A2A2D0
}}
|-
|}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Drniš}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
r6ejx2tr271h4f78pq1mh07v9y4x1di
Karalić
0
269151
3820215
3464035
2026-03-27T00:40:26Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820215
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Karalić
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika =
|opis_slike =
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Drniš]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 53| širina_sekundi = 23| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 02| dužina_sekundi = 06| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 248
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 119
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22324 Drinovci
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Karalić''' je naseljeno mjesto u sastavu grada [[Drniš]]a, [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu stare općine [[Drniš]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Drniš)|popisu stanovništva 2021]]. godine, Karalić je imao 119 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 121 || 126 || 131 || 139 || 154 || 158 || 154 || 198 || 186 || 209 || 210 || 181 || 157 || 165 || 122 || 108 || 119
|-
|}
===Popis [[1991.]]===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Drniš)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Karalić je imalo 165 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Karalić
|-
| [[1991.]]
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 165
| label1 = [[Hrvati]] 161
| value1 = 97.57
| color1 = #4169E1
| label2 = [[Srbi]] 1
| value2 = 0.60
| color2 = #FF0000
| label3 = neopredijeljeni 1
| value3 = 0.60
| color3 = #C154C1
| label4 = nepoznato 2
| value4 = 1.21
| color4 = #A2A2D0
}}
|-
|}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Drniš}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
2334tzd3evzompwjfzpk3xei916fic4
Ključ (Drniš)
0
269154
3820216
3464036
2026-03-27T00:40:37Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820216
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Ključ
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika =
|opis_slike =
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Drniš]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 50| širina_sekundi = 42| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 02| dužina_sekundi = 05| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 228
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 107
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22324 Drinovci
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Ključ''' je naseljeno mjesto u sastavu grada [[Drniš]]a, [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu stare općine [[Drniš]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Drniš)|popisu stanovništva 2021]]. godine, Ključ je imao 107 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 291 || 266 || 299 || 248 || 262 || 280 || 291 || 292 || 336 || 374 || 411 || 370 || 331 || 300 || 186 || 162 || 107
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''U 1857. iskazano pod imenom '''Slim'''.''</small>
===Popis [[1991.]]===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Drniš)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Ključ je imalo 300 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Ključ
|-
| [[1991.]]
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 300
| label1 = [[Hrvati]] 300
| value1 = 100
| color1 = #4169E1
}}
|-
|}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Drniš}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
2jtr24bz8b71x2gugbyceki6tibfpvl
Kričke (Drniš)
0
269157
3820217
3464037
2026-03-27T00:40:46Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820217
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Kričke
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika = Kričke - pogled na Prominu.jpg
|opis_slike = Kričke, u pozadini planina [[Promina (planina)|Promina]]
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Drniš]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 49| širina_sekundi = 35| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 12| dužina_sekundi = 39| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 291
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 185
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22320 Drniš
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Kričke''' su naseljeno mjesto u sastavu grada [[Drniš]]a, [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazile su se u sastavu stare općine [[Drniš]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Drniš)|popisu stanovništva 2021]]. godine, Kričke su imale 185 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 579 || 676 || 698 || 699 || 722 || 772 || 837 || 905 || 1.258 || 1.183 || 1.095 || 945 || 822 || 717 || 327 || 235 || 185
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''Sadrži podatke za bivša naselja '''Kričke Donje''' i '''Kričke Gornje''' od 1880. do 1910. i u 1948. te '''Kričke Srednje''' u 1948.''</small>
===Popis [[1991.]]===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Drniš)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Kričke je imalo 717 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Kričke
|-
| [[1991.]]
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 717
| label1 = [[Srbi]] 445
| value1 = 62.06
| color1 = #FF0000
| label2 = [[Hrvati]] 261
| value2 = 36.40
| color2 = #4169E1
| label3 = [[Jugoslaveni]] 7
| value3 = 0.97
| color3 = #8B008B
| label4 = [[Bošnjaci|Muslimani]] 1
| value4 = 0.13
| color4 = #228B22
| label5 = nepoznato 3
| value5 = 0.41
| color5 = #A2A2D0
}}
|-
|}
==Galerija==
<gallery>
Datoteka:Crkva Sv. Georgija Kričke.jpg|srpska pravoslavna crkva "Sv. Georgije"
Datoteka:Srednje Kričke.JPG|pogled na Srednje Kričke sa rimokatoličkom crkvom "Kraljica mira"
Datoteka:Crkva Kraljice Mira (Kričke).JPG|rimokatolička crkva "Kraljica mira"
Datoteka:Ruinirana unijatska crkva.jpg|ostaci grkokatoličke (unijatske) crkve "Pokrov Presvete Bogorodice"
Datoteka:Ulaz u Kričke.jpg|tabla na ulazu u selo Kričke
Datoteka:Crna petrovača Kričke.JPG|Kričke, sorta smokve ''Crna petrovača''
Datoteka:Seoski proizvodi u Krickama.jpg|seoski proizvodi kričanskih domaćinstava
</gallery>
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Kričke}}
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Drniš}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
aca3mfq9kacdcbptuyvejteiuyewxen
Lišnjak
0
269172
3820218
3464038
2026-03-27T00:40:56Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820218
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Lišnjak
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika =
|opis_slike =
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Drniš]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 53| širina_sekundi = 58| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 08| dužina_sekundi = 59| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 514
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 4
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22320 Drniš
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Lišnjak''' je naseljeno mjesto u sastavu grada [[Drniš]]a, [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu stare općine [[Drniš]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Drniš)|popisu stanovništva 2021]]. godine, Lišnjak je imao 4 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 64 || 0 || 105 || 116 || 128 || 158 || 0 || 205 || 249 || 251 || 235 || 122 || 50 || 17 || 5 || 2 || 4
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''U 1869. podaci su sadržani u naselju [[Trbounje]], a u 1921. u naselju [[Koprno]] (općina [[Unešić]]).''</small>
===Popis [[1991.]]===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Drniš)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Lišnjak je imalo 17 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Lišnjak
|-
| [[1991.]]
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 17
| label1 = [[Hrvati]] 16
| value1 = 94.11
| color1 = #4169E1
| label2 = [[Srbi]] 1
| value2 = 5.88
| color2 = #FF0000
}}
|-
|}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Drniš}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
i7i3syts458z7mjjldytbmk98io1su7
Miočić
0
269174
3820219
3464041
2026-03-27T00:41:01Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820219
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Miočić
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika = Miočić, Centar.jpg
|opis_slike = Miočić, detalj iz sela
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Drniš]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 52| širina_sekundi = 58| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 14| dužina_sekundi = 02| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 380
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 44
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22321 Siverić
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Miočić''' je naseljeno mjesto u sastavu grada [[Drniš]]a, [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu stare općine [[Drniš]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Drniš)|popisu stanovništva 2021]]. godine, Miočić je imao 44 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 414 || 418 || 447 || 496 || 545 || 600 || 536 || 640 || 642 || 663 || 659 || 571 || 449 || 415 || 47 || 70 || 44
|-
|}
===Popis [[1991.]]===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Drniš)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Miočić je imalo 415 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Miočić
|-
| [[1991.]]
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 415
| label1 = [[Srbi]] 402
| value1 = 96.86
| color1 = #FF0000
| label2 = [[Hrvati]] 10
| value2 = 2.40
| color2 = #4169E1
| label3 = [[Jugoslaveni]] 2
| value3 = 0.48
| color3 = #8B008B
| label4 = neopredijeljeni 1
| value4 = 0.24
| color4 = #C154C1
}}
|-
|}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Drniš}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
0t278bewf6f8lh0e2ehhbe81lp1hpn6
Nos Kalik
0
269175
3820220
3464043
2026-03-27T00:41:11Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820220
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Nos Kalik
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika =
|opis_slike =
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Drniš]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 49| širina_sekundi = 04| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 15| dužina_minuta = 59| dužina_sekundi = 29| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 168
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 2
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22324 Drinovci
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Nos Kalik''' je naseljeno mjesto u sastavu grada [[Drniš]]a, [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu stare općine [[Drniš]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Drniš)|popisu stanovništva 2021]]. godine, Nos Kalik je imao 2 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 161 || 0 || 175 || 144 || 174 || 189 || 0 || 173 || 250 || 255 || 220 || 191 || 104 || 51 || 5 || 1 || 2
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''U 1857. iskazano pod imenom '''Nos''', a od 1869. do 1981. '''Nos–Kalik'''. U 1869. i 1921. podaci su sadržani u naselju [[Drinovci (Drniš)|Drinovci]].''</small>
===Popis [[1991.]]===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Drniš)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Nos Kalik je imalo 51 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Nos Kalik
|-
| [[1991.]]
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 51
| label1 = [[Srbi]] 50
| value1 = 98.03
| color1 = #FF0000
| label2 = nepoznato 1
| value2 = 1.96
| color2 = #A2A2D0
}}
|-
|}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Drniš}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
tp3c7az9s7tz9rvlaq2oxlah4bio1en
Pakovo Selo
0
269176
3820221
3464047
2026-03-27T00:41:19Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820221
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Pakovo Selo
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika =
|opis_slike =
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Drniš]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 49| širina_sekundi = 01| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 05| dužina_sekundi = 34| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 254
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 186
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22320 Drniš
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Pakovo Selo''' je naseljeno mjesto u sastavu grada [[Drniš]]a, [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazilo se u sastavu stare općine [[Drniš]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Drniš)|popisu stanovništva 2021]]. godine, Pakovo Selo je imalo 186 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 361 || 431 || 458 || 513 || 608 || 620 || 547 || 699 || 739 || 750 || 668 || 565 || 385 || 329 || 246 || 236 || 186
|-
|}
===Popis [[1991.]]===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Drniš)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Pakovo Selo je imalo 329 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Pakovo Selo
|-
| [[1991.]]
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 329
| label1 = [[Hrvati]] 327
| value1 = 99.39
| color1 = #4169E1
| label2 = [[Makedonci]] 1
| value2 = 0.30
| color2 = #FF7E00
| label3 = nepoznato 1
| value3 = 0.30
| color3 = #A2A2D0
}}
|-
|}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Drniš}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
423b832b06or87usxp3emoj2sjk783t
Parčić (Drniš)
0
269177
3820222
3464050
2026-03-27T00:41:28Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820222
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Parčić
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika =
|opis_slike =
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Drniš]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 52| širina_sekundi = 20| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 14| dužina_sekundi = 22| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 349
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 126
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22321 Siverić
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Parčić''' je naseljeno mjesto u sastavu grada [[Drniš]]a, [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu stare općine [[Drniš]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Drniš)|popisu stanovništva 2021]]. godine, Parčić je imao 126 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 258 || 285 || 288 || 287 || 306 || 355 || 321 || 372 || 379 || 386 || 403 || 446 || 322 || 258 || 134 || 119 || 126
|-
|}
===Popis [[1991.]]===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Drniš)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Parčić je imalo 258 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Parčić
|-
| [[1991.]]
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 258
| label1 = [[Hrvati]] 251
| value1 = 97.28
| color1 = #4169E1
| label2 = neopredijeljeni 1
| value2 = 0.38
| color2 = #C154C1
| label3 = nepoznato 6
| value3 = 2.32
| color3 = #A2A2D0
}}
|-
|}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Drniš}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
blky4q2zcuo4er608hw2lmt61iori2h
Pokrovnik
0
269179
3820223
3464052
2026-03-27T00:41:40Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820223
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Pokrovnik
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika =
|opis_slike =
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Drniš]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 48| širina_sekundi = 26| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 04| dužina_sekundi = 01| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 268
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 190
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22221 Lozovac
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Pokrovnik''' je naseljeno mjesto u sastavu grada [[Drniš]]a, [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu stare općine [[Drniš]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Drniš)|popisu stanovništva 2021]]. godine, Pokrovnik je imao 190 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 220 || 244 || 270 || 320 || 392 || 420 || 390 || 468 || 444 || 497 || 477 || 472 || 381 || 357 || 256 || 220 || 190
|-
|}
===Popis [[1991.]]===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Drniš)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Pokrovnik je imalo 357 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Pokrovnik
|-
| [[1991.]]
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 357
| label1 = [[Hrvati]] 355
| value1 = 99.43
| color1 = #4169E1
| label2 = nepoznato 2
| value2 = 0.56
| color2 = #A2A2D0
}}
|-
|}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Drniš}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
6p6u3tnk8u9zslojj75va2sgxh7vg8c
Radonić (Drniš)
0
269209
3820224
3464057
2026-03-27T00:41:52Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820224
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Radonić
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika =
|opis_slike =
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Drniš]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 45| širina_sekundi = 57| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 03| dužina_sekundi = 27| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 219
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 327
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22221 Lozovac
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Radonić''' je naseljeno mjesto u sastavu grada [[Drniš]]a, [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu stare općine [[Drniš]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Drniš)|popisu stanovništva 2021]]. godine, Radonić je imao 327 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 684 || 725 || 708 || 758 || 886 || 885 || 821 || 931 || 894 || 912 || 884 || 911 || 727 || 650 || 434 || 412 || 327
|-
|}
===Popis [[1991.]]===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Drniš)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Radonić je imalo 650 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Radonić
|-
| [[1991.]]
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 650
| label1 = [[Hrvati]] 645
| value1 = 99.23
| color1 = #4169E1
| label2 = [[Nijemci]] 1
| value2 = 0.15
| color2 = #BDB76B
| label3 = neopredijeljeni 1
| value3 = 0.15
| color3 = #C154C1
| label4 = nepoznato 3
| value4 = 0.46
| color4 = #A2A2D0
}}
|-
|}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Drniš}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
bmw6zl2ezbzdnobmkvi5vhq5oo6svry
Sedramić
0
269212
3820225
3464061
2026-03-27T00:42:03Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820225
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Sedramić
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika = Station Sedramic building.JPG
|opis_slike = Sedramić, željeznička stanica
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Drniš]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 47| širina_sekundi = 42| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 10| dužina_sekundi = 31| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 332
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 168
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22323 Unešić
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Sedramić''' je naseljeno mjesto u sastavu grada [[Drniš]]a, [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu stare općine [[Drniš]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Drniš)|popisu stanovništva 2021]]. godine, Sedramić je imao 168 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 486 || 496 || 503 || 553 || 620 || 619 || 600 || 709 || 612 || 633 || 615 || 575 || 443 || 391 || 238 || 206 || 168
|-
|}
===Popis [[1991.]]===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Drniš)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Sedramić je imalo 391 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Sedramić
|-
| [[1991.]]
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 391
| label1 = [[Hrvati]] 387
| value1 = 98.97
| color1 = #4169E1
| label2 = [[Srbi]] 1
| value2 = 0.25
| color2 = #FF0000
| label3 = neopredijeljeni 1
| value3 = 0.25
| color3 = #C154C1
| label4 = nepoznato 2
| value4 = 0.51
| color4 = #A2A2D0
}}
|-
|}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Drniš}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
5m2rl5rldupmsrv9rg0gwxf1ltn2ujd
Siverić
0
269215
3820226
3464065
2026-03-27T00:42:16Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820226
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Siverić
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika = Siverić.JPG
|opis_slike = pogled na Siverić
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Drniš]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 52| širina_sekundi = 42| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 11| dužina_sekundi = 35| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 401
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 426
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22321 Siverić
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
[[Datoteka:Station Siveric.jpg|mini|280px|Siverić, željeznička stanica]]
'''Siverić''' je naseljeno mjesto u sastavu grada [[Drniš]]a, [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu stare općine [[Drniš]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Drniš)|popisu stanovništva 2021]]. godine, Siverić je imao 426 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 651 || 642 || 817 || 919 || 1.156 || 1.059 || 1.043 || 1.483 || 1.514 || 1.593 || 1.627 || 1.413 || 1.145 || 992 || 620 || 499 || 426
|-
|}
===Popis [[1991.]]===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Drniš)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Siverić je imalo 992 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Siverić
|-
| [[1991.]]
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 992
| label1 = [[Hrvati]] 881
| value1 = 88.81
| color1 = #4169E1
| label2 = [[Srbi]] 97
| value2 = 9.77
| color2 = #FF0000
| label3 = [[Crnogorci]] 3
| value3 = 0.30
| color3 = #C19A6B
| label4 = [[Jugoslaveni]] 3
| value4 = 0.30
| color4 = #8B008B
| label5 = neopredijeljeni 6
| value5 = 0.60
| color5 = #C154C1
| label6 = nepoznato 2
| value6 = 0.20
| color6 = #A2A2D0
}}
|-
|}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Drniš}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
qti31nmqu6uxh46ehusr75hcq0q6meb
Širitovci
0
269216
3820227
3464073
2026-03-27T00:42:23Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820227
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Širitovci
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika =
|opis_slike =
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Drniš]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 52| širina_sekundi = 53| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 02| dužina_sekundi = 14| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 245
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 127
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22324 Drinovci
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Širitovci''' su naseljeno mjesto u sastavu grada [[Drniš]]a, [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazili su se u sastavu stare općine [[Drniš]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Drniš)|popisu stanovništva 2021]]. godine, Širitovci su imali 127 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 314 || 328 || 381 || 399 || 442 || 422 || 398 || 460 || 495 || 505 || 506 || 473 || 312 || 338 || 225 || 191 || 127
|-
|}
===Popis [[1991.]]===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Drniš)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Širitovci je imalo 338 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Širitovci
|-
| [[1991.]]
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 338
| label1 = [[Hrvati]] 338
| value1 = 100
| color1 = #4169E1
}}
|-
|}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Drniš}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
2aoxmp8ygnkuxbqriv9p7cduvqq3th5
Štikovo
0
269218
3820228
3464075
2026-03-27T00:42:30Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820228
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Štikovo
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika = Stikovo.jpg
|opis_slike = Štikovo, panorama
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Drniš]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 54| širina_sekundi = 51| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 19| dužina_sekundi = 12| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 522
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 31
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22321 Siverić
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
[[Datoteka:Sv.Luka u Stikovu.jpg|mini|280px|Štikovo, srpska pravoslavna crkva "Sv. Luka"]]
'''Štikovo''' je naseljeno mjesto u sastavu grada [[Drniš]]a, [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazilo se u sastavu stare općine [[Drniš]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Drniš)|popisu stanovništva 2021]]. godine, Štikovo je imalo 31 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 496 || 509 || 496 || 626 || 739 || 741 || 740 || 830 || 741 || 763 || 749 || 673 || 498 || 360 || 82 || 45 || 31
|-
|}
===Popis [[1991.]]===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Drniš)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Štikovo je imalo 360 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Štikovo
|-
| [[1991.]]
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 360
| label1 = [[Srbi]] 324
| value1 = 90.00
| color1 = #FF0000
| label2 = [[Hrvati]] 30
| value2 = 8.33
| color2 = #4169E1
| label3 = [[Jugoslaveni]] 1
| value3 = 0.27
| color3 = #8B008B
| label4 = nepoznato 5
| value4 = 1.38
| color4 = #A2A2D0
}}
|-
|}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Drniš}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
evsu67iss2d0ic3y0u0u9pz9b50a82z
Tepljuh
0
269221
3820229
3464076
2026-03-27T00:42:42Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820229
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Tepljuh
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika = Tepljuh – Crkva sv Petra i Pavla 04.jpg
|opis_slike = Tepljuh, srpska pravoslavna crkva "Sv. apostoli Petar i Pavle"
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Drniš]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 53| širina_sekundi = 47| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 11| dužina_sekundi = 58| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 379
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 103
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22321 Siverić
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
[[Datoteka:Station Tepljuh.jpg|mini|280px|Tepljuh, željeznička stanica]]
'''Tepljuh''' je naseljeno mjesto u sastavu grada [[Drniš]]a, [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu stare općine [[Drniš]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Drniš)|popisu stanovništva 2021]]. godine, Tepljuh je imao 103 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 456 || 461 || 438 || 514 || 625 || 659 || 535 || 567 || 514 || 536 || 571 || 485 || 429 || 433 || 149 || 121 || 103
|-
|}
===Popis [[1991.]]===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Drniš)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Tepljuh je imalo 433 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Tepljuh
|-
| [[1991.]]
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 433
| label1 = [[Srbi]] 360
| value1 = 83.14
| color1 = #FF0000
| label2 = [[Hrvati]] 64
| value2 = 14.78
| color2 = #4169E1
| label3 = [[Jugoslaveni]] 3
| value3 = 0.69
| color3 = #8B008B
| label4 = neopredijeljeni 6
| value4 = 1.38
| color4 = #C154C1
}}
|-
|}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Drniš}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
b4ljpzah9syoh6gu9d2jfn7lb6j42a4
Trbounje
0
269222
3820230
3703481
2026-03-27T00:42:53Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820230
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Trbounje
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika =
|opis_slike =
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Drniš]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 53| širina_sekundi = 02| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 06| dužina_sekundi = 31| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 288
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 181
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22320 Drniš
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Trbounje''' je naseljeno mjesto u sastavu grada [[Drniš]]a, [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazilo se u sastavu stare općine [[Drniš]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Drniš)|popisu stanovništva 2021]]. godine, Trbounje je imalo 181 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 468 || 588 || 536 || 592 || 644 || 844 || 844 || 971 || 1.207 || 1.193 || 1.070 || 868 || 585 || 487 || 259 || 225|| 181
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''U 1869. sadrži podatke za naselje [[Lišnjak]].''</small>
===Popis [[1991.]]===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Drniš)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Trbounje je imalo 487 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Trbounje
|-
| [[1991.]]
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 487
| label1 = [[Hrvati]] 482
| value1 = 98.97
| color1 = #4169E1
| label2 = [[Srbi]] 1
| value2 = 0.20
| color2 = #FF0000
| label3 = nepoznato 4
| value3 = 0.82
| color3 = #A2A2D0
}}
|-
|}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Drniš}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
ntbxv0dr68sp1xu0owmn3t44d1ayfkx
Velušić
0
269225
3820231
3464079
2026-03-27T00:43:01Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820231
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Velušić
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika =
|opis_slike =
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Drniš]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 54| širina_sekundi = 35| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 08| dužina_sekundi = 48| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 455
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 78
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22320 Drniš
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Velušić''' je naseljeno mjesto u sastavu grada [[Drniš]]a, [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu stare općine [[Drniš]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Drniš)|popisu stanovništva 2021]]. godine, Velušić je imao 78 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 368 || 376 || 375 || 383 || 443 || 517 || 410 || 541 || 620 || 645 || 622 || 512 || 366 || 275 || 91 || 90 || 78
|-
|}
===Popis [[1991.]]===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Drniš)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Velušić je imalo 275 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Velušić
|-
| [[1991.]]
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 275
| label1 = [[Srbi]] 147
| value1 = 53.45
| color1 = #FF0000
| label2 = [[Hrvati]] 122
| value2 = 44.36
| color2 = #4169E1
| label3 = [[Jugoslaveni]] 1
| value3 = 0.36
| color3 = #8B008B
| label4 = ostali 3
| value4 = 1.09
| color4 = #FFBF00
| label5 = neopredijeljeni 2
| value5 = 0.72
| color5 = #C154C1
}}
|-
|}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Drniš}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
6z9o5xi711fv2gpa9wxraj1jtnr8qir
Žitnić
0
269227
3820232
3464082
2026-03-27T00:43:10Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820232
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Žitnić
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika = Station Zitnic.JPG
|opis_slike = Žitnić, željeznička stanica
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Drniš]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 49| širina_sekundi = 59| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 08| dužina_sekundi = 53| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 291
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 114
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22320 Drniš
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Žitnić''' je naseljeno mjesto u sastavu grada [[Drniš]]a, [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu stare općine [[Drniš]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Drniš)|popisu stanovništva 2021]]. godine, Žitnić je imao 114 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 521 || 649 || 645 || 680 || 809 || 857 || 680 || 951 || 915 || 949 || 869 || 807 || 665 || 510 || 195 || 150 || 114
|-
|}
===Popis [[1991.]]===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Drniš)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Žitnić je imalo 510 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Žitnić
|-
| [[1991.]]
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 510
| label1 = [[Srbi]] 257
| value1 = 50.39
| color1 = #FF0000
| label2 = [[Hrvati]] 242
| value2 = 47.45
| color2 = #4169E1
| label3 = neopredijeljeni 2
| value3 = 0.39
| color3 = #C154C1
| label4 = nepoznato 9
| value4 = 1.76
| color4 = #A2A2D0
}}
|-
|}
==Poznate osobe==
* [[Milka Planinc]], političar
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Drniš}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
ikhrnyuiq7gz6fqnb7w1lq4y9yurgty
Vodice (Hrvatska)
0
269235
3820233
3464613
2026-03-27T00:43:21Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820233
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Vodice
|vrsta = Grad
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv = Grad Vodice
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika = Vodice CRO.jpg
|opis_slike = pogled na Vodice
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb = Vodice (grb).gif
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina =
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 45| širina_sekundi = 40| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 15| dužina_minuta = 46| dužina_sekundi = 44| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 8
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina = 130.59
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina = 8649
|stanovništvo grad = 6592
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina = 67.96
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik = Ante Cukrov
|gradonačelnik stranka = [[Hrvatska Demokratska Zajednica|HDZ]]
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22211
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice = [http://www.grad-vodice.hr Grad Vodice]
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
[[Datoteka:Vodice-Church.JPG|mini|280px|Vodice, rimokatolička crkva "Sv. Križ"]]
'''Vodice''' su grad u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], u [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninskoj županiji]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazile su se u sastavu stare općine [[Šibenik]].
==Stanovništvo==
{{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Vodice)}}
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Vodice)|popisu stanovništva 2021]]. godine, grad Vodice je imao 8.649 stanovnika, od čega u samim Vodicama 6.592.
=== Grad Vodice ===
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref name=autogenerated1>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 3.609 || 3.109 || 4.673 || 5.286 || 6.501 || 6.870 || 7.529 || 6.898 || 6.224 || 6.584 || 6.428 || 6.172 || 6.581 || 7.534 || 8.017 || 8.875 || 8.649
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''Nastao iz stare općine [[Šibenik]]. U 1857. i 1869. dio podataka sadržan je u gradu [[Šibenik]]u. U 1869. sadrži dio podataka općine [[Stankovci (Hrvatska)|Stankovci]] ([[Zadarska županija]]).''</small>
=== Vodice (naseljeno mjesto) ===
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref name=autogenerated1 />
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 1.335 || 1.587 || 1.812 || 2.110 || 2.633 || 2.771 || 3.000 || 3.024 || 2.776 || 2.934 || 2.872 || 3.257 || 4.160 || 5.050 || 6.116 || 6.755 || 6.592
|-
|}
===Popis [[1991.]]===
{{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Šibenik)}}
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Šibenik)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Vodice je imalo 5.050 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Vodice
|-
| [[1991.]]
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 5,050
| label1 = [[Hrvati]] 4,401
| value1 = 87.14
| color1 = #4169E1
| label2 = [[Srbi]] 230
| value2 = 4.55
| color2 = #FF0000
| label3 = [[Jugoslaveni]] 82
| value3 = 1.62
| color3 = #8B008B
| label4 = [[Albanci]] 76
| value4 = 1.50
| color4 = #4B3621
| label5 = [[Bošnjaci|Muslimani]] 38
| value5 = 0.75
| color5 = #228B22
| label6 = [[Slovenci]] 19
| value6 = 0.37
| color6 = #FF55A3
| label7 = [[Mađari]] 16
| value7 = 0.31
| color7 = #665D1E
| label8 = [[Nijemci]] 13
| value8 = 0.25
| color8 = #BDB76B
| label9 = [[Crnogorci]] 10
| value9 = 0.19
| color9 = #C19A6B
| label10 = [[Česi]] 9
| value10 = 0.17
| color10 = #B94E48
| label11 = [[Rumuni]] 7
| value11 = 0.13
| color11 = #08E8DE
| label12 = [[Romi]] 6
| value12 = 0.11
| color12 = #91A3B0
| label13 = [[Slovaci]] 6
| value13 = 0.11
| color13 = #9966CC
| label14 = [[Italijani]] 3
| value14 = 0.05
| color14 = #007FFF
| label15 = [[Rusi]] 2
| value15 = 0.03
| color15 = #F400A1
| label16 = [[Bugari]] 1
| value16 = 0.01
| color16 = #FF9966
| label17 = [[Makedonci]] 1
| value17 = 0.01
| color17 = #FF7E00
| label18 = [[Poljaci]] 1
| value18 = 0.01
| color18 = #800020
| label19 = [[Ukrajinci]] 1
| value19 = 0.01
| color19 = #7FFF00
| label20 = ostali 9
| value20 = 0.17
| color20 = #FFBF00
| label21 = neopredijeljeni 65
| value21 = 1.28
| color21 = #C154C1
| label22 = region. opr. 17
| value22 = 0.33
| color22 = #66424D
| label23 = nepoznato 37
| value23 = 0.73
| color23 = #A2A2D0
}}
|-
|}
==Galerija==
<gallery>
Datoteka:Vodice-Beach.JPG|plaža u Vodicama
Datoteka:Vodice-Architecture.JPG|Vodice, stara arhitektura
Datoteka:Vodice Dalmatien Promenade.jpg|šetalište
Datoteka:Улица Водице3.jpg|ulica u Vodicama
</gallery>
{{Široka slika|Vodice-Landscape.JPG|905px|Plaža u Vodicama}}
== Također pogledajte ==
* [[Spisak gradova u Hrvatskoj]]
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Vodice, Šibenik-Knin County}}
{{stub-grad-Hrvatska}}
{{Vodice}}
{{Gradovi i općine u Šibensko-kninskoj županiji}}
[[Kategorija:Gradovi u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Gradovi u Šibensko-kninskoj županiji]]
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
[[Kategorija:Naselja u Vodicama]]
[[Kategorija:Vodice|*]]
5ho2l7mug2lq7x31j2sa5wyjppi2stz
Čista Mala
0
269286
3820234
3464625
2026-03-27T00:43:30Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820234
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Čista Mala
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika =
|opis_slike =
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Vodice (Hrvatska)|Vodice]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 52| širina_sekundi = 57| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 15| dužina_minuta = 46| dužina_sekundi = 45| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 112
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 132
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22223 Bribir
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Čista Mala''' je naseljeno mjesto u sastavu grada [[Vodice (Hrvatska)|Vodica]], [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazila se u sastavu stare općine [[Šibenik]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Vodice)|popisu stanovništva 2021]]. godine, Čista Mala je imala 132 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 203 || 599 || 206 || 244 || 290 || 358 || 440 || 506 || 618 || 719 || 760 || 663 || 577 || 596 || 80 || 119 || 132
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''U 1869. sadrži podatke za naselja [[Čista Velika]], [[Gaćelezi]], [[Grabovci (Vodice)|Grabovci]] i za naselje [[Velim]] (općina [[Stankovci (Hrvatska)|Stankovci]], [[Zadarska županija]]). Do 1971. iskazivano pod imenom '''Mala Čista'''.''</small>
===Popis [[1991.]]===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Šibenik)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Čista Mala je imalo 596 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Čista Mala
|-
| [[1991.]]
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 596
| label1 = [[Srbi]] 560
| value1 = 93.95
| color1 = #FF0000
| label2 = [[Hrvati]] 24
| value2 = 4.02
| color2 = #4169E1
| label3 = [[Jugoslaveni]] 4
| value3 = 0.67
| color3 = #8B008B
| label4 = neopredijeljeni 3
| value4 = 0.50
| color4 = #C154C1
| label5 = nepoznato 5
| value5 = 0.83
| color5 = #A2A2D0
}}
|-
|}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Vodice}}
4qrlr0oie0qztnuwvhd24gg69ahoehd
Čista Velika
0
269287
3820235
3464627
2026-03-27T00:43:39Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820235
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Čista Velika
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika =
|opis_slike =
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Vodice (Hrvatska)|Vodice]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 53| širina_sekundi = 43| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 15| dužina_minuta = 45| dužina_sekundi = 57| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 128
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 405
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22223 Bribir
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Čista Velika''' je naseljeno mjesto u sastavu grada [[Vodice (Hrvatska)|Vodica]], [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazila se u sastavu stare općine [[Šibenik]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Vodice)|popisu stanovništva 2021]]. godine, Čista Velika je imala 405 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 132 || 0 || 160 || 183 || 222 || 241 || 275 || 299 || 413 || 461 || 536 || 521 || 540 || 533 || 487 || 472 || 405
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''U 1869. podaci su sadržani u naselju [[Čista Mala]]. Do 1971. iskazivano pod imenom '''Velika Čista'''.''</small>
===Popis [[1991.]]===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Šibenik)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Čista Velika je imalo 533 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Čista Velika
|-
| [[1991.]]
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 533
| label1 = [[Hrvati]] 518
| value1 = 97.18
| color1 = #4169E1
| label2 = [[Srbi]] 4
| value2 = 0.75
| color2 = #FF0000
| label3 = ostali 2
| value3 = 0.37
| color3 = #FFBF00
| label4 = neopredijeljeni 1
| value4 = 0.18
| color4 = #C154C1
| label5 = nepoznato 8
| value5 = 1.50
| color5 = #A2A2D0
}}
|-
|}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Vodice}}
ckluwpg2vdmb43jc2wx6iqnw0ead2ip
Gaćelezi
0
269288
3820236
3464628
2026-03-27T00:43:47Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820236
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Gaćelezi
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika =
|opis_slike =
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Vodice (Hrvatska)|Vodice]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 50| širina_sekundi = 32| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 15| dužina_minuta = 47| dužina_sekundi = 10| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 77
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 181
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22215 Zaton
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Gaćelezi''' su naseljeno mjesto u sastavu grada [[Vodice (Hrvatska)|Vodica]], [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazili su se u sastavu stare općine [[Šibenik]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Vodice)|popisu stanovništva 2021]]. godine, Gaćelezi su imali 181 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 151 || 0 || 165 || 178 || 239 || 255 || 330 || 267 || 330 || 356 || 421 || 418 || 379 || 399 || 206 || 216 || 181
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''U 1869. podaci su sadržani u naselju [[Čista Mala]].''</small>
===Popis [[1991.]]===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Šibenik)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Gaćelezi je imalo 399 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Gaćelezi
|-
| [[1991.]]
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 399
| label1 = [[Srbi]] 211
| value1 = 52.88
| color1 = #FF0000
| label2 = [[Hrvati]] 185
| value2 = 46.36
| color2 = #4169E1
| label3 = [[Makedonci]] 1
| value3 = 0.25
| color3 = #FF7E00
| label4 = neopredijeljeni 1
| value4 = 0.25
| color4 = #C154C1
| label5 = nepoznato 1
| value5 = 0.25
| color5 = #A2A2D0
}}
|-
|}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Vodice}}
87ei808b5g6kbk844qdz13vpn0tbxe8
Grabovci (Vodice)
0
269289
3820237
3464630
2026-03-27T00:44:03Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820237
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Grabovci
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika =
|opis_slike =
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Vodice (Hrvatska)|Vodice]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 51| širina_sekundi = 14| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 15| dužina_minuta = 45| dužina_sekundi = 37| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 114
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 75
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22215 Zaton
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Grabovci''' su naseljeno mjesto u sastavu grada [[Vodice (Hrvatska)|Vodica]], [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazili su se u sastavu stare općine [[Šibenik]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Vodice)|popisu stanovništva 2021]]. godine, Grabovci su imali 75 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 24 || 0 || 17 || 30 || 38 || 66 || 100 || 74 || 91 || 99 || 112 || 102 || 91 || 81 || 76 || 87 || 75
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''U 1869. podaci su sadržani u naselju [[Čista Mala]]. Do 1948. iskazivano kao dio naselja.''</small>
===Popis [[1991.]]===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Šibenik)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Grabovci je imalo 81 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Grabovci
|-
| [[1991.]]
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 81
| label1 = [[Hrvati]] 76
| value1 = 93.82
| color1 = #4169E1
| label2 = [[Srbi]] 5
| value2 = 6.17
| color2 = #FF0000
}}
|-
|}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Vodice}}
em5lyfxz5ck72mfn7hm03s4qoprz2ec
Prvić Luka
0
269291
3820238
3464631
2026-03-27T00:44:10Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820238
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Prvić Luka
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika = Prvic Luka.jpg
|opis_slike = pogled na Prvić Luku
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Vodice (Hrvatska)|Vodice]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 43| širina_sekundi = 31| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 15| dužina_minuta = 47| dužina_sekundi = 51| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 0
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 148
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22233 Prvić Luka
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Prvić Luka''' je naseljeno mjesto u sastavu grada [[Vodice (Hrvatska)|Vodica]], na ostrvu [[Prvić]]u, [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu stare općine [[Šibenik]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Vodice)|popisu stanovništva 2021]]. godine, Prvić Luka je imao 148 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 793 || 923 || 961 || 1.066 || 1.336 || 1.291 || 1.400 || 1.033 || 641 || 672 || 612 || 404 || 238 || 229 || 191 || 164 || 148
|-
|}
===Popis [[1991.]]===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Šibenik)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Prvić Luka je imalo 229 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Prvić Luka
|-
| [[1991.]]
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 229
| label1 = [[Hrvati]] 201
| value1 = 87.77
| color1 = #4169E1
| label2 = [[Jugoslaveni]] 2
| value2 = 0.87
| color2 = #8B008B
| label3 = [[Slovenci]] 2
| value3 = 0.87
| color3 = #FF55A3
| label4 = neopredijeljeni 5
| value4 = 2.18
| color4 = #C154C1
| label5 = nepoznato 19
| value5 = 8.29
| color5 = #A2A2D0
}}
|-
|}
{{Široka slika|Prvić Luka panorama.png|905px|Prvić Luka, panorama}}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Vodice}}
j2o0vigpbanrhd12zlmowaidk7rg7lp
Prvić Šepurine
0
269292
3820239
3464633
2026-03-27T00:44:15Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820239
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Prvić Šepurine
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika = Sepurine2.jpg
|opis_slike = pogled na Prvić Šepurine
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Vodice (Hrvatska)|Vodice]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 44| širina_sekundi = 01| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 15| dužina_minuta = 47| dužina_sekundi = 15| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 0
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 252
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22234 Prvić Šepurine
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
[[Datoteka:Sepurine1.jpg|mini|280px|Prvić Šepurine, panorama]]
'''Prvić Šepurine''' je naseljeno mjesto u sastavu grada [[Vodice (Hrvatska)|Vodica]], na ostrvu [[Prvić]]u, [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu stare općine [[Šibenik]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Vodice)|popisu stanovništva 2021]]. godine, Prvić Šepurine je imao 252 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 971 || 0 || 1.301 || 1.364 || 1.576 || 1.699 || 1.750 || 1.413 || 1.242 || 1.176 || 955 || 623 || 397 || 315 || 262 || 239 || 252
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''U 1880. iskazano pod imenom '''Šipurina'''. U 1869. podaci su sadržani u naselju [[Zlarin (Šibenik)|Zlarin]] (grad [[Šibenik]]).''</small>
===Popis [[1991.]]===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Šibenik)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Prvić Šepurine je imalo 315 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Prvić Šepurine
|-
| [[1991.]]
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 315
| label1 = [[Hrvati]] 294
| value1 = 93.33
| color1 = #4169E1
| label2 = [[Albanci]] 2
| value2 = 0.63
| color2 = #4B3621
| label3 = [[Srbi]] 2
| value3 = 0.63
| color3 = #FF0000
| label4 = [[Ukrajinci]] 1
| value4 = 0.31
| color4 = #7FFF00
| label5 = neopredijeljeni 2
| value5 = 0.63
| color5 = #C154C1
| label6 = nepoznato 14
| value6 = 4.44
| color6 = #A2A2D0
}}
|-
|}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Vodice}}
2sdalrff3ixf16ot7dzwifopyfb5mmw
Srima
0
269293
3820240
3464634
2026-03-27T00:44:23Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820240
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Srima
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika =
|opis_slike =
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Vodice (Hrvatska)|Vodice]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 44| širina_sekundi = 44| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 15| dužina_minuta = 48| dužina_sekundi = 14| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 2
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 864
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22211 Vodice
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Srima''' je naseljeno mjesto u sastavu grada [[Vodice (Hrvatska)|Vodica]], [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazila se u sastavu stare općine [[Šibenik]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Vodice)|popisu stanovništva 2021]]. godine, Srima je imala 864 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 0 || 0 || 51 || 111 || 167 || 189 || 234 || 282 || 113 || 167 || 160 || 184 || 199 || 331 || 599 || 823 || 864
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''U 1857. i 1869. podaci su sadržani u naselju [[Zaton (Šibenik)|Zaton]] (grad [[Šibenik]]). Od 1880. do 1900. iskazivano kao dio naselja.''</small>
===Popis [[1991.]]===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Šibenik)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Srima je imalo 331 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Srima
|-
| [[1991.]]
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 331
| label1 = [[Hrvati]] 289
| value1 = 87.31
| color1 = #4169E1
| label2 = [[Srbi]] 15
| value2 = 4.53
| color2 = #FF0000
| label3 = [[Jugoslaveni]] 4
| value3 = 1.20
| color3 = #8B008B
| label4 = [[Makedonci]] 3
| value4 = 0.90
| color4 = #FF7E00
| label5 = [[Nijemci]] 2
| value5 = 0.60
| color5 = #BDB76B
| label6 = [[Slovenci]] 2
| value6 = 0.60
| color6 = #FF55A3
| label7 = [[Mađari]] 1
| value7 = 0.30
| color7 = #665D1E
| label8 = neopredijeljeni 11
| value8 = 3.32
| color8 = #C154C1
| label9 = region. opr. 2
| value9 = 0.60
| color9 = #66424D
| label10 = nepoznato 2
| value10 = 0.60
| color10 = #A2A2D0
}}
|-
|}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Vodice}}
ikdm7kcjdabo3lapoxllp4i9ojtdrxw
Bilice (Hrvatska)
0
269294
3820241
3464636
2026-03-27T00:44:29Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820241
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Bilice
|vrsta = Općina
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv = Općina Bilice
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika = Bilice crkva.jpg
|opis_slike = Bilice, rimokatolička crkva "Gospa od Pomišljaja"
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb = Bilice (grb).gif
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina =
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 47| širina_sekundi = 21| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 15| dužina_minuta = 52| dužina_sekundi = 32| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 10
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina = 25.67
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina = 2546
|stanovništvo grad =
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina = 89.87
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik = Josip Čaleta
|gradonačelnik stranka = nezavisni
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22000 Šibenik
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice = [http://www.opcina-bilice.hr/ Općina Bilice]
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Bilice''' su naseljeno mjesto i općina u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], u [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninskoj županiji]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazile su se u sastavu stare općine [[Šibenik]].
==Stanovništvo==
{{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Bilice)}}
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Bilice)|popisu stanovništva 2021]]. godine, općina odn. naseljeno mjesto Bilice je imala 2.546 stanovnika.
=== Općina Bilice ===
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref name=autogenerated1>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 402 || 363 || 544 || 579 || 709 || 897 || 947 || 1.398 || 1.301 || 1.384 || 1.432 || 1.368 || 1.396 || 1.643 || 2.179 || 2.307 || 2.546
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''Nastala iz stare općine [[Šibenik]].''</small>
=== Bilice (naseljeno mjesto) ===
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref name=autogenerated1 />
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 402 || 363 || 544 || 579 || 709 || 897 || 947 || 1.398 || 1.301 || 1.384 || 1.432 || 1.368 || 1.396 || 1.643 || 2.179 || 2.307 || 2.546
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''U 1857. iskazano pod imenima '''Vrulja''' i '''Bilice''', u 1869., 1880. i 1900. pod imenom '''Vrulje''', a u 1890., 1910. i 1931. pod imenom '''Vrulje–Bilice'''.''</small>
===Popis [[1991.]]===
{{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Šibenik)}}
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Šibenik)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Bilice je imalo 1.643 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Bilice
|-
| [[1991.]]
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 1,643
| label1 = [[Hrvati]] 1,553
| value1 = 94.52
| color1 = #4169E1
| label2 = [[Srbi]] 64
| value2 = 3.89
| color2 = #FF0000
| label3 = [[Bošnjaci|Muslimani]] 9
| value3 = 0.54
| color3 = #228B22
| label4 = [[Jugoslaveni]] 1
| value4 = 0.06
| color4 = #8B008B
| label5 = [[Slovenci]] 1
| value5 = 0.06
| color5 = #FF55A3
| label6 = neopredijeljeni 4
| value6 = 0.24
| color6 = #C154C1
| label7 = region. opr. 2
| value7 = 0.12
| color7 = #66424D
| label8 = nepoznato 9
| value8 = 0.54
| color8 = #A2A2D0
}}
|-
|}
==Također pogledajte==
* [[Spisak općina u Hrvatskoj]]
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Bilice}}
{{stub-općina-Hrvatska}}
{{Bilice}}
{{Gradovi i općine u Šibensko-kninskoj županiji}}
[[Kategorija:Općine u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Općine u Šibensko-kninskoj županiji]]
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
[[Kategorija:Naselja u Bilicama]]
[[Kategorija:Bilice|*]]
4yzi8btov6ysuqkzu7gk0ojgv1zyw8x
Biskupija (Hrvatska)
0
269306
3820242
3464638
2026-03-27T00:44:35Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820242
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Biskupija
|vrsta = Općina
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv = Općina Biskupija
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika =
|opis_slike =
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb = Biskupija (grb).gif
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina =
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 44| širina_minuta = 00| širina_sekundi = 33| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 13| dužina_sekundi = 38| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 271
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina = 133.45
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina = 1177
|stanovništvo grad = 266
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina = 12.73
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik = Ognjen Vukmirović
|gradonačelnik stranka = [[Samostalna demokratska srpska stranka|SDSS]]
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22300 Knin
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice = [http://www.biskupija.hr/ Općina Biskupija]
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Biskupija''' je naseljeno mjesto i općina u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], u [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninskoj županiji]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazila se u sastavu stare općine [[Knin]].
==Stanovništvo==
{{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Biskupija)}}
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Biskupija)|popisu stanovništva 2021]]. godine, općina Biskupija je imala 1.177 stanovnika, od čega u samoj Biskupiji 266.
=== Općina Biskupija ===
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref name=autogenerated1>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 4.994 || 5.082 || 4.387 || 5.285 || 5.586 || 6.027 || 5.757 || 7.279 || 6.698 || 7.102 || 7.155 || 6.503 || 5.682 || 5.417 || 1.669 || 1.699 || 1.177
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''Nastala iz stare općine [[Knin]]. U 1869. i 1921. dio podataka sadržan je u gradu [[Knin]]u, a u 1869., 1921. i 1931. sadrži dio podataka za grad [[Knin]].''</small>
=== Biskupija (naseljeno mjesto) ===
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref name=autogenerated1/>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 954 || 1.055 || 1.014 || 1.167 || 1.289 || 1.382 || 1.289 || 1.328 || 1.299 || 1.353 || 1.360 || 1.210 || 1.005 || 953 || 466 || 406 || 266
|-
|}
===Popis [[1991.]]===
{{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Knin)}}
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Knin)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Biskupija je imalo 953 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Biskupija
|-
| [[1991.]]
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 953
| label1 = [[Srbi]] 906
| value1 = 95.06
| color1 = #FF0000
| label2 = [[Hrvati]] 43
| value2 = 4.51
| color2 = #4169E1
| label3 = [[Crnogorci]] 1
| value3 = 0.10
| color3 = #C19A6B
| label4 = nepoznato 3
| value4 = 0.31
| color4 = #A2A2D0
}}
|-
|}
==Također pogledajte==
* [[Spisak općina u Hrvatskoj]]
* [[Manjinski jezici u Hrvatskoj]]
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-općina-Hrvatska}}
{{Biskupija}}
{{Gradovi i općine u Šibensko-kninskoj županiji}}
[[Kategorija:Općine u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Općine u Šibensko-kninskoj županiji]]
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
[[Kategorija:Naselja u Biskupiji]]
[[Kategorija:Biskupija|*]]
s0566vgzn345ou8nr1oj4y7k2mvn1s9
Markovac (Biskupija)
0
269342
3820243
3464640
2026-03-27T00:44:40Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820243
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Markovac
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika =
|opis_slike =
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Biskupija (Hrvatska)|Biskupija]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 57| širina_sekundi = 29| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 15| dužina_sekundi = 34| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 293
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 44
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22312 Zvjerinac
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Markovac''' je naseljeno mjesto u sastavu općine [[Biskupija (Hrvatska)|Biskupija]], [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu stare općine [[Knin]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Biskupija)|popisu stanovništva 2021]]. godine, Markovac je imao 44 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 216 || 0 || 170 || 245 || 210 || 235 || 0 || 284 || 305 || 276 || 307 || 293 || 209 || 242 || 77 || 63 || 44
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''U 1869. i 1921. podaci su sadržani u naselju [[Polača (Knin)|Polača]] (grad [[Knin]]). Do 1890. iskazivano kao dio naselja.''</small>
===Popis [[1991.]]===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Knin)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Markovac je imalo 242 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Markovac
|-
| [[1991.]]
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 242
| label1 = [[Srbi]] 241
| value1 = 99.58
| color1 = #FF0000
| label2 = [[Hrvati]] 1
| value2 = 0.41
| color2 = #4169E1
}}
|-
|}
==Također pogledajte==
* [[Manjinski jezici u Hrvatskoj]]
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Biskupija}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
b6yzi1a2wgz4tr7z09ych323ypi9u3f
Orlić
0
269344
3820244
3464642
2026-03-27T00:44:50Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820244
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Orlić
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika =
|opis_slike =
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Biskupija (Hrvatska)|Biskupija]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 58| širina_sekundi = 33| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 14| dužina_sekundi = 05| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 301
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 187
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22312 Zvjerinac
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Orlić''' je naseljeno mjesto u sastavu općine [[Biskupija (Hrvatska)|Biskupija]], [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu stare općine [[Knin]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Biskupija)|popisu stanovništva 2021]]. godine, Orlić je imao 187 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 651 || 589 || 471 || 572 || 598 || 645 || 598 || 887 || 878 || 988 || 1.001 || 928 || 842 || 848 || 341 || 302 || 187
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''U 1900. i 1910. iskazivano pod imenom '''Polje'''.''</small>
===Popis [[1991.]]===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Knin)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Orlić je imalo 848 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Orlić
|-
| [[1991.]]
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 848
| label1 = [[Srbi]] 844
| value1 = 99.52
| color1 = #FF0000
| label2 = [[Hrvati]] 1
| value2 = 0.11
| color2 = #4169E1
| label3 = [[Makedonci]] 1
| value3 = 0.11
| color3 = #FF7E00
| label4 = [[Bošnjaci|Muslimani]] 1
| value4 = 0.11
| color4 = #228B22
| label5 = [[Nijemci]] 1
| value5 = 0.11
| color5 = #BDB76B
}}
|-
|}
==Također pogledajte==
* [[Manjinski jezici u Hrvatskoj]]
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Biskupija}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
965denl6yallbt6zn53cf7oeh7tgpvu
Ramljane (Biskupija)
0
269345
3820245
3464644
2026-03-27T00:44:57Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820245
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Ramljane
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika =
|opis_slike =
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Biskupija (Hrvatska)|Biskupija]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 58| širina_sekundi = 27| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 11| dužina_sekundi = 56| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 350
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 117
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22312 Zvjerinac
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Ramljane''' su naseljeno mjesto u sastavu općine [[Biskupija (Hrvatska)|Biskupija]], [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazile su se u sastavu stare općine [[Knin]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Biskupija)|popisu stanovništva 2021]]. godine, Ramljane su imale 117 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 586 || 582 || 485 || 636 || 658 || 734 || 658 || 843 || 765 || 775 || 761 || 670 || 588 || 569 || 124 || 118 || 117
|-
|}
===Popis [[1991.]]===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Knin)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Ramljane je imalo 569 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Ramljane
|-
| [[1991.]]
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 569
| label1 = [[Srbi]] 559
| value1 = 98.24
| color1 = #FF0000
| label2 = [[Jugoslaveni]] 5
| value2 = 0.87
| color2 = #8B008B
| label3 = [[Hrvati]] 2
| value3 = 0.35
| color3 = #4169E1
| label4 = neopredijeljeni 1
| value4 = 0.17
| color4 = #C154C1
| label5 = nepoznato 2
| value5 = 0.35
| color5 = #A2A2D0
}}
|-
|}
==Također pogledajte==
* [[Manjinski jezici u Hrvatskoj]]
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Biskupija}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
fwi58kwm22kq4hu6kjpjj8oc4doess1
Riđane
0
269347
3820246
3464646
2026-03-27T00:45:10Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820246
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Riđane
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika =
|opis_slike =
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Biskupija (Hrvatska)|Biskupija]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 56| širina_sekundi = 18| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 14| dužina_sekundi = 56| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 272
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 51
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22312 Zvjerinac
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Riđane''' su naseljeno mjesto u sastavu općine [[Biskupija (Hrvatska)|Biskupija]], [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazile su se u sastavu stare općine [[Knin]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Biskupija)|popisu stanovništva 2021]]. godine, Riđane su imale 51 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 462 || 400 || 273 || 344 || 397 || 370 || 397 || 567 || 488 || 538 || 551 || 442 || 385 || 362 || 87 || 67 || 51
|-
|}
===Popis [[1991.]]===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Knin)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Riđane je imalo 362 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Riđane
|-
| [[1991.]]
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 362
| label1 = [[Srbi]] 357
| value1 = 98.61
| color1 = #FF0000
| label2 = [[Hrvati]] 1
| value2 = 0.27
| color2 = #4169E1
| label3 = neopredijeljeni 1
| value3 = 0.27
| color3 = #C154C1
| label4 = nepoznato 3
| value4 = 0.82
| color4 = #A2A2D0
}}
|-
|}
==Također pogledajte==
* [[Manjinski jezici u Hrvatskoj]]
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Biskupija}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
am3m4ylidp8kuwn8oi1mdnu74xbrwxg
Uzdolje
0
269348
3820247
3464647
2026-03-27T00:45:20Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820247
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Uzdolje
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika =
|opis_slike =
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Biskupija (Hrvatska)|Biskupija]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 56| širina_sekundi = 18| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 11| dužina_sekundi = 46| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 272
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 162
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22312 Zvjerinac
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Uzdolje''' je naseljeno mjesto u sastavu općine [[Biskupija (Hrvatska)|Biskupija]], [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazilo se u sastavu stare općine [[Knin]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Biskupija)|popisu stanovništva 2021]]. godine, Uzdolje je imalo 162 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 725 || 717 || 646 || 729 || 762 || 773 || 762 || 984 || 1.067 || 1.141 || 1.131 || 1.011 || 942 || 767 || 214 || 226 || 162
|-
|}
===Popis [[1991.]]===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Knin)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Uzdolje je imalo 767 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Uzdolje
|-
| [[1991.]]
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 767
| label1 = [[Srbi]] 766
| value1 = 99.86
| color1 = #FF0000
| label2 = [[Hrvati]] 1
| value2 = 0.13
| color2 = #4169E1
}}
|-
|}
==Također pogledajte==
* [[Manjinski jezici u Hrvatskoj]]
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Biskupija}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
fucv6le9tj4v6t66zojlmg7actvxuk1
Vrbnik (Biskupija)
0
269349
3820248
3464649
2026-03-27T00:45:29Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820248
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Vrbnik
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika = Vrbnik – Crkva Sv Nikole.jpg
|opis_slike = Vrbnik, srpska pravoslavna crkva "Sv. Nikola"
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Biskupija (Hrvatska)|Biskupija]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 44| širina_minuta = 00| širina_sekundi = 56| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 11| dužina_sekundi = 30| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 344
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 297
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22300 Knin
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Vrbnik''' je naseljeno mjesto u sastavu općine [[Biskupija (Hrvatska)|Biskupija]], [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu stare općine [[Knin]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Biskupija)|popisu stanovništva 2021]]. godine, Vrbnik je imao 297 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 1.115 || 1.513 || 1.107 || 1.344 || 1.369 || 1.561 || 1.750 || 1.993 || 1.524 || 1.633 || 1.640 || 1.550 || 1.362 || 1.332 || 323 || 447 || 297
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''U 1869., 1921. i 1931. sadrži podatke za naselja [[Ljubač (Knin)|Ljubač]] i [[Potkonje]] (grad [[Knin]]).''</small>
===Popis [[1991.]]===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Knin)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Vrbnik je imalo 1.332 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Vrbnik
|-
| [[1991.]]
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 1,332
| label1 = [[Srbi]] 1,309
| value1 = 98.27
| color1 = #FF0000
| label2 = [[Jugoslaveni]] 9
| value2 = 0.67
| color2 = #8B008B
| label3 = [[Hrvati]] 5
| value3 = 0.37
| color3 = #4169E1
| label4 = neopredijeljeni 2
| value4 = 0.15
| color4 = #C154C1
| label5 = nepoznato 7
| value5 = 0.52
| color5 = #A2A2D0
}}
|-
|}
==Također pogledajte==
* [[Manjinski jezici u Hrvatskoj]]
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Biskupija}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
rvod1iqada8cahyhu3vvxgv5ugkqkzy
Zvjerinac
0
269352
3820249
3464651
2026-03-27T00:45:39Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820249
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Zvjerinac
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika =
|opis_slike =
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Biskupija (Hrvatska)|Biskupija]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 57| širina_sekundi = 07| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 12| dužina_sekundi = 34| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 248
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 53
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22312 Zvjerinac
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Zvjerinac''' je naseljeno mjesto u sastavu općine [[Biskupija (Hrvatska)|Biskupija]], [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu stare općine [[Knin]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Biskupija)|popisu stanovništva 2021]]. godine, Zvjerinac je imao 53 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 285 || 226 || 221 || 248 || 303 || 327 || 303 || 393 || 372 || 398 || 404 || 399 || 349 || 344 || 37 || 70 || 53
|-
|}
===Popis [[1991.]]===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Knin)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Zvjerinac je imalo 344 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Zvjerinac
|-
| [[1991.]]
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 344
| label1 = [[Srbi]] 290
| value1 = 84.30
| color1 = #FF0000
| label2 = [[Hrvati]] 48
| value2 = 13.95
| color2 = #4169E1
| label3 = [[Jugoslaveni]] 5
| value3 = 1.45
| color3 = #8B008B
| label4 = neopredijeljeni 1
| value4 = 0.29
| color4 = #C154C1
}}
|-
|}
==Također pogledajte==
* [[Manjinski jezici u Hrvatskoj]]
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Biskupija}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
t3sw1vfsk251go3ivgra3cuoka243mg
Civljane
0
269353
3820250
3464653
2026-03-27T00:45:47Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820250
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Civljane
|vrsta = Općina
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv = Općina Civljane
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika =
|opis_slike =
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina =
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 57| širina_sekundi = 12| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 24| dužina_sekundi = 12| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 408
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina = 83.28
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina = 171
|stanovništvo grad = 47
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina = 2.86
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik = Petar Preočanin
|gradonačelnik stranka = nezavisni kandidat koalicije [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]]-[[Samostalna demokratska srpska stranka|SDSS]]
<!-- Kod *** -->
|poštanski broj = 22310 Kijevo
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice = [http://www.civljane.hr/ Općina Civljane]
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Civljane''' su naseljeno mjesto i općina u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], u [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninskoj županiji]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazile su se u sastavu stare općine [[Knin]].
==Stanovništvo==
{{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Civljane)}}
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Civljane)|popisu stanovništva 2021]]. godine, općina Civljane je imala 171 stanovnika, od čega u samim Civljanima 47.
=== Općina Civljane ===
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref name=autogenerated1>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 1.333 || 1.325 || 1.242 || 1.677 || 1.903 || 2.049 || 2.324 || 2.473 || 2.484 || 2.617 || 2.797 || 2.365 || 1.958 || 1.672 || 137 || 239 || 171
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''Nastala iz stare općine [[Knin]].''</small>
=== Civljane (naseljeno mjesto) ===
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref name=autogenerated1/>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 727 || 726 || 694 || 922 || 1.060 || 1.183 || 1.343 || 1.437 || 1.483 || 1.580 || 1.651 || 1.265 || 1.007 || 819 || 14 || 44 || 47
|-
|}
===Popis [[1991.]]===
{{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Knin)}}
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Knin)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Civljane je imalo 819 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Civljane
|-
| [[1991.]]
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 819
| label1 = [[Srbi]] 790
| value1 = 96.45
| color1 = #FF0000
| label2 = [[Hrvati]] 14
| value2 = 1.70
| color2 = #4169E1
| label3 = [[Jugoslaveni]] 2
| value3 = 0.24
| color3 = #8B008B
| label4 = neopredijeljeni 2
| value4 = 0.24
| color4 = #C154C1
| label5 = region. opr. 1
| value5 = 0.12
| color5 = #66424D
| label6 = nepoznato 10
| value6 = 1.22
| color6 = #A2A2D0
}}
|-
|}
== Također pogledajte ==
* [[Vrlika]]
* [[Spisak općina u Hrvatskoj]]
* [[Manjinski jezici u Hrvatskoj]]
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-općina-Hrvatska}}
{{Civljane}}
{{Gradovi i općine u Šibensko-kninskoj županiji}}
[[Kategorija:Općine u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Općine u Šibensko-kninskoj županiji]]
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
[[Kategorija:Naselja u Civljanima]]
[[Kategorija:Civljane|*]]
j4t803klyqbpqaeny5m4rn2hbe4fexe
Cetina (Civljane)
0
269358
3820251
3464655
2026-03-27T00:45:56Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820251
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Cetina
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika = Hlavni vyveracka reky Cetiny pod kostelem1.jpg
|opis_slike = Cetina, srpska pravoslavna crkva "Vaznesenje Gospodnje" i izvor rijeke [[Cetina|Cetine]]
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Civljane]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 58| širina_sekundi = 04| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 25| dužina_sekundi = 56| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 381
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 124
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22310 Kijevo
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Cetina''' je naseljeno mjesto u sastavu općine [[Civljane]], [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazila se u sastavu stare općine [[Knin]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Civljane)|popisu stanovništva 2021]]. godine, Cetina je imala 124 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 606 || 599 || 548 || 755 || 843 || 866 || 981 || 1.036 || 1.001 || 1.037 || 1.146 || 1.100 || 951 || 853 || 123 || 195 || 124
|-
|}
===Popis [[1991.]]===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Knin)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Cetina je imalo 853 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Cetina
|-
| [[1991.]]
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 853
| label1 = [[Srbi]] 793
| value1 = 92.96
| color1 = #FF0000
| label2 = [[Hrvati]] 41
| value2 = 4.80
| color2 = #4169E1
| label3 = [[Jugoslaveni]] 2
| value3 = 0.23
| color3 = #8B008B
| label4 = neopredijeljeni 7
| value4 = 0.82
| color4 = #C154C1
| label5 = nepoznato 10
| value5 = 1.17
| color5 = #A2A2D0
}}
|-
|}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Civljane}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
6ktu4x444i2cyvhvgnoje4j0a62fda5
Ervenik
0
269384
3820252
3465804
2026-03-27T00:46:03Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820252
wikitext
text/x-wiki
{{Drugo_značenje|Ervenik (čvor)}}
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Ervenik
|vrsta = Općina
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv = Općina Ervenik
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika =
|opis_slike =
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina =
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 44| širina_minuta = 06| širina_sekundi = 32| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 15| dužina_minuta = 56| dužina_sekundi = 29| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 126
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina = 212.08
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina = 789
|stanovništvo grad = 227
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina = 5.21
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik = Predrag Burza
|gradonačelnik stranka = [[Samostalna demokratska srpska stranka|SDSS]]
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22306 Ervenik
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice = [http://www.ervenik.hr/ Općina Ervenik]
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Ervenik''' je naseljeno mjesto i općina u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], u [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninskoj županiji]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu stare općine [[Knin]].
==Stanovništvo==
{{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Ervenik)}}
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Ervenik)|popisu stanovništva 2021]]. godine, općina Ervenik je imala 789 stanovnika, od čega u samom Erveniku 227.
=== Općina Ervenik ===
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref name=autogenerated1>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 4.874 || 5.222 || 5.224 || 5.835 || 6.511 || 7.059 || 6.518 || 7.331 || 6.848 || 6.945 || 6.694 || 5.710 || 4.836 || 4.115 || 988 || 1.105 || 789
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''Nastala iz stare općine [[Knin]].''</small>
=== Ervenik (naseljeno mjesto) ===
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref name=autogenerated1/>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 2.080 || 2.129 || 2.123 || 2.337 || 2.466 || 2.788 || 2.467 || 2.829 || 2.318 || 2.331 || 2.397 || 2.056 || 1.827 || 1.570 || 227 || 287 || 227
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''Naselje Ervenik od 1857. do 1961. odvojeno je iskazivano pod imenima '''Donji Ervenik''' i '''Gornji Ervenik''' te za to razdoblje sadrži podatke za ta bivša naselja.''</small>
===Popis [[1991.]]===
{{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Knin)}}
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Knin)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Ervenik je imalo 1.570 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Ervenik
|-
| [[1991.]]
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 1,570
| label1 = [[Srbi]] 1,526
| value1 = 97.19
| color1 = #FF0000
| label2 = [[Hrvati]] 32
| value2 = 2.03
| color2 = #4169E1
| label3 = [[Jugoslaveni]] 3
| value3 = 0.19
| color3 = #8B008B
| label4 = neopredijeljeni 4
| value4 = 0.25
| color4 = #C154C1
| label5 = nepoznato 5
| value5 = 0.31
| color5 = #A2A2D0
}}
|-
|}
==Također pogledajte==
* [[Spisak općina u Hrvatskoj]]
* [[Manjinski jezici u Hrvatskoj]]
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}
{{stub-općina-Hrvatska}}
{{Ervenik}}
{{Gradovi i općine u Šibensko-kninskoj županiji}}
[[Kategorija:Općine u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Općine u Šibensko-kninskoj županiji]]
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
[[Kategorija:Naselja u Erveniku]]
[[Kategorija:Ervenik|*]]
lvxj2hrmfrougoccz1rcehieaj1domy
Mokro Polje
0
269389
3820253
3465807
2026-03-27T00:46:11Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820253
wikitext
text/x-wiki
{{Drugo značenje|Mokro Polje (čvor)}}
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Mokro Polje
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika = Centar sela.jpg
|opis_slike = Mokro Polje, centar sela
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Ervenik]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 44| širina_minuta = 04| širina_sekundi = 20| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 02| dužina_sekundi = 28| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 228
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 163
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22307 Mokro Polje
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Mokro Polje''' je naseljeno mjesto u sastavu općine [[Ervenik]], [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazilo se u sastavu stare općine [[Knin]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Ervenik)|popisu stanovništva 2021]]. godine, Mokro Polje je imalo 163 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 1.051 || 1.192 || 1.247 || 1.351 || 1.663 || 1.727 || 1.668 || 1.791 || 1.863 || 1.910 || 1.718 || 1.355 || 1.119 || 803 || 211 || 227 || 163
|-
|}
===Popis [[1991.]]===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Knin)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Mokro Polje je imalo 803 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Mokro Polje
|-
| [[1991.]]
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 803
| label1 = [[Srbi]] 801
| value1 = 99.75
| color1 = #FF0000
| label2 = neopredijeljeni 1
| value2 = 0.12
| color2 = #C154C1
| label3 = nepoznato 1
| value3 = 0.12
| color3 = #A2A2D0
}}
|-
|}
==Galerija==
<gallery>
Datoteka:Most_u_Mokrom_polju.JPG|most na rijeci [[Zrmanja|Zrmanji]]
Datoteka:Crkva svetog Luke Mokro Polje.jpg|srpska pravoslavna crkva "Sv. Luka"
Datoteka:Kula_Kegljevica.JPG|''Kula Keglevića''
Datoteka:Ambulanta_i_Pošta.jpg|seoska ambulanta i objekat pošte
Datoteka:Скретање за Мокро Поље.JPG|skretanje za Mokro Polje iz pravca sela [[Pađene]]
Datoteka:Zrmanja Kotlina.JPG|[[Zrmanja]] kod ''Bjedova''
Datoteka:Zrmanja_1.jpg|slapovi [[Zrmanja|Zrmanje]]
</gallery>
==Također pogledajte==
* [[Manjinski jezici u Hrvatskoj]]
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Mokro Polje}}
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Ervenik}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
f81lbxpjfthc0oqa44g6k8kfd35qy1j
Oton (Ervenik)
0
269390
3820254
3465810
2026-03-27T00:46:17Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820254
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Oton
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika = Улаз у Отон.JPG
|opis_slike = Tabla na ulazu u Oton
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Ervenik]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 44| širina_minuta = 06| širina_sekundi = 05| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 06| dužina_sekundi = 40| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 422
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 102
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22318 Pađene
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Oton''' je naseljeno mjesto u sastavu općine [[Ervenik]], [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu stare općine [[Knin]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Ervenik)|popisu stanovništva 2021]]. godine, Oton je imao 102 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 799 || 844 || 788 || 859 || 904 || 992 || 905 || 961 || 991 || 1.037 || 1.022 || 954 || 804 || 699 || 168 || 164 || 102
|-
|}
===Popis [[1991.]]===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Knin)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Oton je imalo 699 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Oton
|-
| [[1991.]]
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 699
| label1 = [[Srbi]] 692
| value1 = 98.99
| color1 = #FF0000
| label2 = [[Hrvati]] 3
| value2 = 0.42
| color2 = #4169E1
| label3 = [[Jugoslaveni]] 2
| value3 = 0.28
| color3 = #8B008B
| label4 = [[Bošnjaci|Muslimani]] 1
| value4 = 0.14
| color4 = #228B22
| label5 = nepoznato 1
| value5 = 0.14
| color5 = #A2A2D0
}}
|-
|}
==Također pogledajte==
* [[Manjinski jezici u Hrvatskoj]]
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Ervenik}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
98k3dh8cso7edt14aw14b4nmn7aiijc
Pađene
0
269392
3820255
3465812
2026-03-27T00:46:23Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820255
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Pađene
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika = Православна црква Пађене.JPG
|opis_slike = Pađene, srpska pravoslavna crkva "Sv. velikomučenik Georgije"
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Ervenik]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 44| širina_minuta = 05| širina_sekundi = 16| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 05| dužina_sekundi = 53| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 342
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 101
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22318 Pađene
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
[[Datoteka:Улаз у Пађене.JPG|mini|280px|Pađene, tabla na ulazu u selo]]
'''Pađene''' su naseljeno mjesto u sastavu općine [[Ervenik]], [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazile su se u sastavu stare općine [[Knin]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Ervenik)|popisu stanovništva 2021]]. godine, Pađene su imale 101 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 450 || 499 || 526 || 626 || 725 || 756 || 725 || 845 || 785 || 780 || 795 || 686 || 566 || 561 || 160 || 175 || 101
|-
|}
===Popis [[1991.]]===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Knin)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Pađene je imalo 561 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Pađene
|-
| [[1991.]]
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 561
| label1 = [[Srbi]] 553
| value1 = 98.57
| color1 = #FF0000
| label2 = [[Makedonci]] 2
| value2 = 0.35
| color2 = #FF7E00
| label3 = [[Hrvati]] 1
| value3 = 0.17
| color3 = #4169E1
| label4 = neopredijeljeni 2
| value4 = 0.35
| color4 = #C154C1
| label5 = nepoznato 3
| value5 = 0.53
| color5 = #A2A2D0
}}
|-
|}
==Također pogledajte==
* [[Manjinski jezici u Hrvatskoj]]
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Ervenik}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
9u9hr9sa91h829dhzgq32bxx6am6k5a
Radučić
0
269394
3820256
3465815
2026-03-27T00:46:32Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820256
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Radučić
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika =
|opis_slike =
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Ervenik]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 44| širina_minuta = 02| širina_sekundi = 36| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 04| dužina_sekundi = 23| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 297
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 196
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22304 Radučić
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Radučić''' je naseljeno mjesto u sastavu općine [[Ervenik]], [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu stare općine [[Knin]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Ervenik)|popisu stanovništva 2021]]. godine, Radučić je imao 196 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 494 || 558 || 540 || 662 || 753 || 796 || 753 || 905 || 891 || 887 || 762 || 659 || 520 || 482 || 222 || 252 || 196
|-
|}
===Popis [[1991.]]===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Knin)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Radučić je imalo 482 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Radučić
|-
| [[1991.]]
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 482
| label1 = [[Srbi]] 475
| value1 = 98.54
| color1 = #FF0000
| label2 = [[Grci]] 1
| value2 = 0.20
| color2 = #0087BD
| label3 = [[Hrvati]] 1
| value3 = 0.20
| color3 = #4169E1
| label4 = neopredijeljeni 4
| value4 = 0.82
| color4 = #C154C1
| label5 = nepoznato 1
| value5 = 0.20
| color5 = #A2A2D0
}}
|-
|}
==Također pogledajte==
* [[Manjinski jezici u Hrvatskoj]]
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Ervenik}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
84mubpbf0b6fhli3t8zpiydqdtiurno
Kijevo (Hrvatska)
0
269402
3820257
3465818
2026-03-27T00:46:43Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820257
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Kijevo
|vrsta = Općina
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv = Općina Kijevo
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika = Crkva sv. Mihovila,prednji pogled ,Kijevo1.jpg
|opis_slike = rimokatolička crkva "Sv. Mihovil"
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb = Kijevo (grb).gif
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina =
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 58| širina_sekundi = 44| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 21| dužina_sekundi = 25| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 473
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina = 74.37
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina = 272
|stanovništvo grad =
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina = 5.60
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik = Lidija Slavić
|gradonačelnik stranka = [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]]
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22310 Kijevo
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice = [http://www.kijevo.hr/ Općina Kijevo]
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
[[Datoteka:Krajolik kod Kijeva.JPG|mini|280px|Kijevo, krajolik]]
'''Kijevo''' je naseljeno mjesto i općina u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], u [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninskoj županiji]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazilo se u sastavu stare općine [[Knin]].
==Stanovništvo==
{{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Kijevo)}}
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Kijevo)|popisu stanovništva 2021]]. godine, općina odn. naseljeno mjesto Kijevo je imala 272 stanovnika.
=== Općina Kijevo ===
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref name=autogenerated1>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 1.276 || 1.230 || 1.279 || 1.499 || 1.836 || 2.125 || 2.125 || 2.707 || 1.741 || 1.830 || 1.853 || 1.736 || 1.341 || 1.261 || 533 || 417 || 272
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''Nastala iz stare općine [[Knin]].''</small>
=== Kijevo (naseljeno mjesto) ===
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref name=autogenerated1/>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 1.276 || 1.230 || 1.279 || 1.499 || 1.836 || 2.125 || 2.125 || 2.707 || 1.741 || 1.830 || 1.853 || 1.736 || 1.341 || 1.261 || 533 || 417 || 272
|-
|}
===Popis [[1991.]]===
{{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Knin)}}
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Knin)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Kijevo je imalo 1.261 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Kijevo
|-
| [[1991.]]
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 1,261
| label1 = [[Hrvati]] 1,256
| value1 = 99.60
| color1 = #4169E1
| label2 = [[Srbi]] 2
| value2 = 0.15
| color2 = #FF0000
| label3 = [[Italijani]] 1
| value3 = 0.07
| color3 = #007FFF
| label4 = ostali 1
| value4 = 0.07
| color4 = #FFBF00
| label5 = nepoznato 1
| value5 = 0.07
| color5 = #A2A2D0
}}
|-
|}
==Također pogledajte==
* [[Spisak općina u Hrvatskoj]]
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Kijevo}}
{{stub-općina-Hrvatska}}
{{Kijevo}}
{{Gradovi i općine u Šibensko-kninskoj županiji}}
[[Kategorija:Općine u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Općine u Šibensko-kninskoj županiji]]
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
[[Kategorija:Naselja u Kijevu]]
[[Kategorija:Kijevo|*]]
gv0f14hfp4gtng01qz9do5o3mt9ah6u
Kistanje
0
269423
3820258
3465821
2026-03-27T00:46:57Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820258
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Kistanje
|vrsta = Općina
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv = Općina Kistanje
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika = Центар Кистања.JPG
|opis_slike = pogled na Kistanje
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina =
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 58| širina_sekundi = 52| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 15| dužina_minuta = 57| dužina_sekundi = 45| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 241
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina = 244.11
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina = 2650
|stanovništvo grad = 1638
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina = 14.25
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik = Goran Reljić
|gradonačelnik stranka = [[Samostalna demokratska srpska stranka|SDSS]]
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22305 Kistanje
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice = [http://www.kistanje.hr/ Općina Kistanje]
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
[[Datoteka:Православна црква у Кистањама.JPG|mini|280px|Kistanje, srpska pravoslavna crkva]]
'''Kistanje''' su naseljeno mjesto i općina u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], u [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninskoj županiji]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazile su se u sastavu stare općine [[Knin]].
==Stanovništvo==
{{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Kistanje)}}
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Kistanje)|popisu stanovništva 2021]]. godine, općina Kistanje je imala 2.650 stanovnika, od čega u samim Kistanjama 1.638.
=== Općina Kistanje ===
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref name=autogenerated1>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 5.970 || 5.929 || 6.620 || 7.432 || 8.648 || 9.175 || 10.584 || 10.579 || 10.851 || 11.236 || 10.840 || 9.947 || 8.451 || 7.816 || 3.038 || 3.481 || 2.650
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''Nastala iz starih općina [[Knin]] i [[Benkovac]]. U 1869. dio podataka sadržan je u gradu [[Skradin]]u, a iste godine dio podataka sadržan je u općini [[Lišane Ostrovičke]] ([[Zadarska županija]]).''</small>
=== Kistanje (naseljeno mjesto) ===
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref name=autogenerated1/>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 1.333 || 1.390 || 1.466 || 1.626 || 1.876 || 2.078 || 1.965 || 2.353 || 2.247 || 2.307 || 2.246 || 2.175 || 1.976 || 2.021 || 1.752 || 1.909 || 1.638
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''U 1981. povećano pripajanjem naselja '''Kistanje Selo'''. Za to bivše naselje sadrži podatke do 1971.''</small>
===Popis [[1991.]]===
{{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Knin)}}
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Knin)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Kistanje je imalo 2.021 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Kistanje
|-
| [[1991.]]
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 2,021
| label1 = [[Srbi]] 1,980
| value1 = 97.97
| color1 = #FF0000
| label2 = [[Jugoslaveni]] 23
| value2 = 1.13
| color2 = #8B008B
| label3 = [[Hrvati]] 9
| value3 = 0.44
| color3 = #4169E1
| label4 = [[Italijani]] 1
| value4 = 0.04
| color4 = #007FFF
| label5 = neopredijeljeni 3
| value5 = 0.14
| color5 = #C154C1
| label6 = nepoznato 5
| value6 = 0.24
| color6 = #A2A2D0
}}
|-
|}
==Galerija==
<gallery perrow=6>
Datoteka:Krka15.jpg|srpskopravoslavni [[Manastir Krka|manastir Krka]], nedaleko od Kistanja
Datoteka:Православна црква у Кистањама (Безбрадице).JPG|Kistanje, srpska pravoslavna crkva u zaseoku ''Bezbradice''
Datoteka:National park Krka 3.JPG|rijeka [[Krka]] i područje istoimenog Nacionalnog parka
Datoteka:Жељезничка станица Кистање.JPG|Kistanje, željeznička stanica
</gallery>
==Također pogledajte==
* [[Spisak općina u Hrvatskoj]]
* [[Manjinski jezici u Hrvatskoj]]
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}
{{stub-općina-Hrvatska}}
{{Kistanje}}
{{Gradovi i općine u Šibensko-kninskoj županiji}}
[[Kategorija:Općine u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Općine u Šibensko-kninskoj županiji]]
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
[[Kategorija:Naselja u Kistanjama]]
[[Kategorija:Kistanje|*]]
53mqpt4vwydbad9gqwiu0g1ej1lptqe
Biovičino Selo
0
269438
3820259
3465824
2026-03-27T00:47:07Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820259
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Biovičino Selo
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika = Bivičino selo.JPG
|opis_slike = Biovičino Selo, seoske kuće
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Kistanje]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 44| širina_minuta = 03| širina_sekundi = 22| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 15| dužina_minuta = 55| dužina_sekundi = 28| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 264
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 133
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22305 Kistanje
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
[[Datoteka:Православна црква у Биовичином Селу.JPG|mini|280px|Biovičino Selo, srpska pravoslavna crkva Sv. apostola Petra i Pavla]]
'''Biovičino Selo''' je naseljeno mjesto u sastavu općine [[Kistanje]], [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazilo se u sastavu stare općine [[Knin]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Kistanje)|popisu stanovništva 2021]]. godine, Biovičino Selo je imalo 133 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 651 || 673 || 716 || 833 || 933 || 980 || 1.319 || 1.113 || 1.205 || 1.338 || 1.348 || 1.282 || 1.113 || 948 || 186 || 223 || 133
|-
|}
===Popis [[1991.]]===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Knin)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Biovičino Selo je imalo 948 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Biovičino Selo
|-
| [[1991.]]
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 948
| label1 = [[Srbi]] 944
| value1 = 99.57
| color1 = #FF0000
| label2 = [[Hrvati]] 3
| value2 = 0.31
| color2 = #4169E1
| label3 = nepoznato 1
| value3 = 0.10
| color3 = #A2A2D0
}}
|-
|}
==Također pogledajte==
* [[Manjinski jezici u Hrvatskoj]]
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Kistanje}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
46qehpz3iejg0o6ue4fjrw89yxc6vmu
Đevrske
0
269441
3820260
3781292
2026-03-27T00:47:17Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820260
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Đevrske
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika = Đevrske (1).jpg
|opis_slike = Đevrske
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Kistanje]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 57| širina_sekundi = 11| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 15| dužina_minuta = 51| dužina_sekundi = 03| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 230
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 175
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22319 Đevrske
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Đevrske''' su naseljeno mjesto u sastavu općine [[Kistanje]], [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazile su se u sastavu stare općine [[Knin]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Kistanje)|popisu stanovništva 2021]]. godine, Đevrske su imale 175 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 434 || 729 || 518 || 630 || 763 || 791 || 1.070 || 1.038 || 1.100 || 1.152 || 1.112 || 1.044 || 848 || 836 || 248 || 293 || 175
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''U 1869. sadrži podatke za naselje [[Zečevo (Kistanje)|Zečevo]].''</small>
===Popis [[1991.]]===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Knin)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Đevrske je imalo 836 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Đevrske
|-
| [[1991.]]
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 836
| label1 = [[Srbi]] 817
| value1 = 97.72
| color1 = #FF0000
| label2 = [[Hrvati]] 3
| value2 = 0.35
| color2 = #4169E1
| label3 = [[Jugoslaveni]] 3
| value3 = 0.35
| color3 = #8B008B
| label4 = [[Romi]] 1
| value4 = 0.11
| color4 = #91A3B0
| label5 = [[Slovenci]] 1
| value5 = 0.11
| color5 = #FF55A3
| label6 = neopredijeljeni 5
| value6 = 0.59
| color6 = #C154C1
| label7 = nepoznato 6
| value7 = 0.71
| color7 = #A2A2D0
}}
|-
|}
==Također pogledajte==
* [[Manjinski jezici u Hrvatskoj]]
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Kistanje}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
[[Kategorija:Arheološki lokaliteti u Hrvatskoj]]
5087r9hkwwxs6j3uhide507ce1ov029
Gošić
0
269444
3820261
3465830
2026-03-27T00:47:27Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820261
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Gošić
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika =
|opis_slike =
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Kistanje]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 58| širina_sekundi = 54| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 15| dužina_minuta = 48| dužina_sekundi = 56| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 241
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 21
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22319 Đevrske
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Gošić''' je naseljeno mjesto u sastavu općine [[Kistanje]], [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu stare općine [[Knin]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Kistanje)|popisu stanovništva 2021]]. godine, Gošić je imao 21 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 116 || 0 || 135 || 158 || 186 || 226 || 230 || 253 || 230 || 238 || 210 || 158 || 116 || 107 || 24 || 46 || 21
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''U 1869. podaci su sadržani u naselju [[Ostrovica (Lišane Ostrovičke)|Ostrovica]] (općina [[Lišane Ostrovičke]], [[Zadarska županija]]).''</small>
===Popis [[1991.]]===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Knin)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Gošić je imalo 107 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Gošić
|-
| [[1991.]]
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 107
| label1 = [[Srbi]] 106
| value1 = 99.06
| color1 = #FF0000
| label2 = nepoznato 1
| value2 = 0.93
| color2 = #A2A2D0
}}
|-
|}
==Također pogledajte==
* [[Manjinski jezici u Hrvatskoj]]
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Kistanje}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
4e6vl64re7kziikgdd12ou8n5rrqrux
Ivoševci
0
269449
3820262
3465832
2026-03-27T00:47:38Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820262
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Ivoševci
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika = Православна црква у Ивошевцима.JPG
|opis_slike = Ivoševci, srpska pravoslavna crkva "Sv. Jovan Krstitelj"
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Kistanje]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 44| širina_minuta = 01| širina_sekundi = 50| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 15| dužina_minuta = 59| dužina_sekundi = 35| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 248
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 251
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22305 Kistanje
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Ivoševci''' su naseljeno mjesto u sastavu općine [[Kistanje]], [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazili su se u sastavu stare općine [[Knin]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Kistanje)|popisu stanovništva 2021]]. godine, Ivoševci su imali 251 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 1.086 || 1.049 || 1.067 || 1.177 || 1.420 || 1.480 || 1.705 || 1.585 || 1.721 || 1.672 || 1.496 || 1.321 || 1.085 || 977 || 359 || 360 || 251
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''Od 1857. do 1971. sadrži podatke za bivše naselje '''Rudele u Polju''' koje se do 1948. iskazivalo kao samostalno naselje.''</small>
===Popis [[1991.]]===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Knin)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Ivoševci je imalo 977 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Ivoševci
|-
| [[1991.]]
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 977
| label1 = [[Srbi]] 956
| value1 = 97.85
| color1 = #FF0000
| label2 = [[Jugoslaveni]] 3
| value2 = 0.30
| color2 = #8B008B
| label3 = [[Grci]] 1
| value3 = 0.10
| color3 = #0087BD
| label4 = [[Hrvati]] 1
| value4 = 0.10
| color4 = #4169E1
| label5 = [[Slovenci]] 1
| value5 = 0.10
| color5 = #FF55A3
| label6 = ostali 1
| value6 = 0.10
| color6 = #FFBF00
| label7 = neopredijeljeni 2
| value7 = 0.20
| color7 = #C154C1
| label8 = region. opr. 3
| value8 = 0.30
| color8 = #66424D
| label9 = nepoznato 9
| value9 = 0.92
| color9 = #A2A2D0
}}
|-
|}
== Također pogledajte ==
* [[Manjinski jezici u Hrvatskoj]]
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Kistanje}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
fvsylibqikt53lmmdc8gubtjzlq8zhk
Kakanj (Kistanje)
0
269451
3820263
3465835
2026-03-27T00:47:48Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820263
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Kakanj
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika =
|opis_slike = Kakanj, tabla na ulazu u selo
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Kistanje]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 55| širina_sekundi = 50| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 15| dužina_minuta = 53| dužina_sekundi = 16| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 235
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 32
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22319 Đevrske
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Kakanj''' je naseljeno mjesto u sastavu općine [[Kistanje]], [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu stare općine [[Knin]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Kistanje)|popisu stanovništva 2021]]. godine, Kakanj je imao 32 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 200 || 219 || 253 || 265 || 261 || 234 || 213 || 192 || 33 || 49 || 32
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''Iskazuje se kao naselje od 1931., a za 1921. podaci su procijenjeni.''</small>
===Popis [[1991.]]===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Knin)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Kakanj je imalo 192 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Kakanj
|-
| [[1991.]]
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 192
| label1 = [[Srbi]] 191
| value1 = 99.47
| color1 = #FF0000
| label2 = nepoznato 1
| value2 = 0.52
| color2 = #A2A2D0
}}
|-
|}
==Također pogledajte==
* [[Manjinski jezici u Hrvatskoj]]
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Kakanj, Croatia}}
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Kistanje}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
hckqhzfheu2eplo4pvi64iem6ssq3wr
Kolašac
0
269453
3820264
3465837
2026-03-27T00:47:59Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820264
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Kolašac
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika =
|opis_slike =
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Kistanje]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 44| širina_minuta = 01| širina_sekundi = 49| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 15| dužina_minuta = 53| dužina_sekundi = 38| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 267
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 47
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22305 Kistanje
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Kolašac''' je naseljeno mjesto u sastavu općine [[Kistanje]], [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu stare općine [[Knin]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Kistanje)|popisu stanovništva 2021]]. godine, Kolašac je imao 47 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 201 || 204 || 197 || 215 || 260 || 306 || 466 || 311 || 331 || 330 || 330 || 318 || 297 || 278 || 45 || 50 || 47
|-
|}
===Popis [[1991.]]===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Knin)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Kolašac je imalo 278 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Kolašac
|-
| [[1991.]]
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 278
| label1 = [[Srbi]] 276
| value1 = 99.28
| color1 = #FF0000
| label2 = [[Bošnjaci|Muslimani]] 1
| value2 = 0.35
| color2 = #228B22
| label3 = nepoznato 1
| value3 = 0.35
| color3 = #A2A2D0
}}
|-
|}
==Također pogledajte==
* [[Manjinski jezici u Hrvatskoj]]
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Kistanje}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
d24s9qd8hj57a0eu9ikhgyst0trx28d
Krnjeuve
0
269455
3820265
3465838
2026-03-27T00:48:08Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820265
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Krnjeuve
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika =
|opis_slike =
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Kistanje]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 56| širina_sekundi = 15| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 15| dužina_minuta = 51| dužina_sekundi = 52| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 223
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 64
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22319 Đevrske
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Krnjeuve''' su naseljeno mjesto u sastavu općine [[Kistanje]], [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazile su se u sastavu stare općine [[Knin]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Kistanje)|popisu stanovništva 2021]]. godine, Krnjeuve su imale 64 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 172 || 0 || 179 || 199 || 241 || 276 || 170 || 350 || 347 || 360 || 330 || 303 || 261 || 245 || 62 || 74 || 64
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''Od 1880. do 1910. iskazivano pod imenom '''Krnjevo'''. U 1869. podaci su sadržani u naselju [[Bribir (Skradin)|Bribir]] (grad [[Skradin]]). Do 1890. iskazivano kao dio naselja.''</small>
===Popis [[1991.]]===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Knin)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Krnjeuve je imalo 245 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Krnjeuve
|-
| [[1991.]]
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 245
| label1 = [[Srbi]] 242
| value1 = 98.77
| color1 = #FF0000
| label2 = [[Slovenci]] 1
| value2 = 0.40
| color2 = #FF55A3
| label3 = neopredijeljeni 1
| value3 = 0.40
| color3 = #C154C1
| label4 = nepoznato 1
| value4 = 0.40
| color4 = #A2A2D0
}}
|-
|}
==Također pogledajte==
* [[Manjinski jezici u Hrvatskoj]]
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Kistanje}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
elgj8kv0bkjzrmuc2flldjkzwgsxaw6
Modrino Selo
0
269456
3820266
3465839
2026-03-27T00:48:14Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820266
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Modrino Selo
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika =
|opis_slike =
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Kistanje]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 44| širina_minuta = 02| širina_sekundi = 39| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 15| dužina_minuta = 52| dužina_sekundi = 45| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 271
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 23
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22305 Kistanje
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Modrino Selo''' je naseljeno mjesto u sastavu općine [[Kistanje]], [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazilo se u sastavu stare općine [[Knin]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Kistanje)|popisu stanovništva 2021]]. godine, Modrino Selo je imalo 23 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 318 || 356 || 363 || 466 || 520 || 496 || 666 || 512 || 499 || 524 || 503 || 455 || 393 || 337 || 28 || 47 || 23
|-
|}
===Popis [[1991.]]===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Knin)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Modrino Selo je imalo 337 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Modrino Selo
|-
| [[1991.]]
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 337
| label1 = [[Srbi]] 336
| value1 = 99.70
| color1 = #FF0000
| label2 = [[Crnogorci]] 1
| value2 = 0.29
| color2 = #C19A6B
}}
|-
|}
==Također pogledajte==
* [[Manjinski jezici u Hrvatskoj]]
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Kistanje}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
ji57ick6gj7m9pf0re4agupkvg1zpq1
Nunić
0
269457
3820267
3465841
2026-03-27T00:48:29Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820267
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Nunić
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika =
|opis_slike =
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Kistanje]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 44| širina_minuta = 01| širina_sekundi = 20| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 15| dužina_minuta = 51| dužina_sekundi = 43| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 263
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 89
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22305 Kistanje
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Nunić''' je naseljeno mjesto u sastavu općine [[Kistanje]], [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu stare općine [[Knin]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Kistanje)|popisu stanovništva 2021]]. godine, Nunić je imao 89 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 412 || 435 || 431 || 515 || 607 || 576 || 774 || 730 || 715 || 750 || 709 || 575 || 411 || 298 || 105 || 110 || 89
|-
|}
===Popis [[1991.]]===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Knin)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Nunić je imalo 298 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Nunić
|-
| [[1991.]]
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 298
| label1 = [[Srbi]] 244
| value1 = 81.87
| color1 = #FF0000
| label2 = [[Hrvati]] 47
| value2 = 15.77
| color2 = #4169E1
| label3 = [[Jugoslaveni]] 1
| value3 = 0.33
| color3 = #8B008B
| label4 = nepoznato 6
| value4 = 2.01
| color4 = #A2A2D0
}}
|-
|}
==Također pogledajte==
* [[Manjinski jezici u Hrvatskoj]]
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Kistanje}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
3l4cfnpfz9xnrd3vflewbrnroaiw7yl
Parčić (Kistanje)
0
269458
3820268
3465843
2026-03-27T00:48:36Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820268
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Parčić
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika =
|opis_slike =
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Kistanje]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 44| širina_minuta = 04| širina_sekundi = 29| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 15| dužina_minuta = 50| dužina_sekundi = 26| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 334
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 2
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22305 Kistanje
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Parčić''' je naseljeno mjesto u sastavu općine [[Kistanje]], [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu stare općine [[Benkovac]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Kistanje)|popisu stanovništva 2021]]. godine, Parčić je imao 2 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 363 || 376 || 534 || 506 || 557 || 562 || 779 || 522 || 527 || 525 || 486 || 454 || 391 || 352 || 0 || 22 || 2
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''U 2001. bez stanovnika.''</small>
===Popis [[1991.]]===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Benkovac)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Parčić je imalo 352 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Parčić
|-
| [[1991.]]
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 352
| label1 = [[Srbi]] 352
| value1 = 100
| color1 = #FF0000
}}
|-
|}
==Također pogledajte==
* [[Manjinski jezici u Hrvatskoj]]
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Kistanje}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
16v1f4qatixj2c4aux68kihw25w6r5d
Smrdelje
0
269459
3820269
3781281
2026-03-27T00:48:44Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820269
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Smrdelje
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika =
|opis_slike =
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Kistanje]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 56| širina_sekundi = 01| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 15| dužina_minuta = 54| dužina_sekundi = 04| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 229
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 90
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22319 Đevrske
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Smrdelje''' su naseljeno mjesto u sastavu općine [[Kistanje]], [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazile su se u sastavu stare općine [[Knin]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Kistanje)|popisu stanovništva 2021]]. godine, Smrdelje su imale 90 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 286 || 717 || 322 || 330 || 331 || 364 || 400 || 485 || 563 || 615 || 655 || 633 || 529 || 530 || 62 || 111 || 90
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''U 1869. sadrži podatke za naselje [[Varivode]].''</small>
===Popis [[1991.]]===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Knin)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Smrdelje je imalo 530 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Smrdelje
|-
| [[1991.]]
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 530
| label1 = [[Srbi]] 524
| value1 = 98.86
| color1 = #FF0000
| label2 = neopredijeljeni 4
| value2 = 0.75
| color2 = #C154C1
| label3 = nepoznato 2
| value3 = 0.37
| color3 = #A2A2D0
}}
|-
|}
==Također pogledajte==
* [[Manjinski jezici u Hrvatskoj]]
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Kistanje}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
[[Kategorija:Arheološki lokaliteti u Hrvatskoj]]
o7ryvq8khsoi09zx66z70a021yhhfyb
Varivode
0
269460
3820270
3465847
2026-03-27T00:48:54Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820270
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Varivode
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika =
|opis_slike =
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Kistanje]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 57| širina_sekundi = 18| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 15| dužina_minuta = 52| dužina_sekundi = 46| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 235
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 61
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22319 Đevrske
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Varivode''' su naseljeno mjesto u sastavu općine [[Kistanje]], [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazile su se u sastavu stare općine [[Knin]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Kistanje)|popisu stanovništva 2021]]. godine, Varivode su imale 61 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 384 || 0 || 442 || 497 || 620 || 646 || 650 || 729 || 720 || 755 || 751 || 655 || 546 || 477 || 93 || 124 || 61
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''U 1869. podaci su sadržani u naselju [[Smrdelje]].''</small>
===Popis [[1991.]]===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Knin)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Varivode je imalo 477 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Varivode
|-
| [[1991.]]
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 477
| label1 = [[Srbi]] 472
| value1 = 98.95
| color1 = #FF0000
| label2 = [[Jugoslaveni]] 2
| value2 = 0.41
| color2 = #8B008B
| label3 = [[Hrvati]] 1
| value3 = 0.20
| color3 = #4169E1
| label4 = nepoznato 2
| value4 = 0.41
| color4 = #A2A2D0
}}
|-
|}
== Također pogledajte ==
* [[Kistanje]]
* [[Manjinski jezici u Hrvatskoj]]
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Kistanje}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
rnirhmp14annh9m35zfh53c4edrx5k2
Zečevo (Kistanje)
0
269461
3820271
3465850
2026-03-27T00:49:00Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820271
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Zečevo
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika =
|opis_slike =
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Kistanje]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 58| širina_sekundi = 57| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 15| dužina_minuta = 52| dužina_sekundi = 07| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 253
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 24
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22319 Đevrske
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
[[Datoteka:Kula Zečevo.jpg|mini|280px|Zečevo, kula]]
'''Zečevo''' je naseljeno mjesto u sastavu općine [[Kistanje]], [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazilo se u sastavu stare općine [[Knin]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Kistanje)|popisu stanovništva 2021]]. godine, Zečevo je imalo 24 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 214 || 0 || 250 || 280 || 334 || 394 || 190 || 379 || 393 || 405 || 403 || 340 || 272 || 218 || 41 || 63 || 24
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''U 1869. podaci su sadržani u naselju [[Đevrske]]. Do 1931. iskazivano kao dio naselja.''</small>
===Popis [[1991.]]===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Knin)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Zečevo je imalo 218 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Zečevo
|-
| [[1991.]]
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 218
| label1 = [[Srbi]] 217
| value1 = 99.54
| color1 = #FF0000
| label2 = [[Jugoslaveni]] 1
| value2 = 0.45
| color2 = #8B008B
}}
|-
|}
==Također pogledajte==
* [[Manjinski jezici u Hrvatskoj]]
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Kistanje}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
ibdscwczc5aluuc5oeehdl7ppcud60n
Murter–Kornati
0
269503
3820272
3465864
2026-03-27T00:49:08Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820272
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Murter–Kornati
|vrsta = Općina
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv = Općina Murter–Kornati
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika =
|opis_slike =
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb = Murter-Kornati (grb).gif
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina =
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 49| širina_sekundi = 13| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 15| dužina_minuta = 35| dužina_sekundi = 17| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara =
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina = 81.08
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina = 1934
|stanovništvo grad =
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina = 25.20
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik = Ivan Božikov
|gradonačelnik stranka = koalicija [[Hrvatska seljačka stranka|HSS]]-[[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]]
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22243 Murter
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice = [http://www.murter.hr/ Općina Murter–Kornati]
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Murter–Kornati''' je općina u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], u [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninskoj županiji]].
==Geografija==
Općina Murter–Kornati obuhvata sjeverozapadni dio ostrva [[Murter (ostrvo)|Murtera]] i 10-ak nautičkih milja udaljeni arhipelag [[Kornati]]. Sjedište općine je u naselju [[Murter (Murter–Kornati)|Murter]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazila se u sastavu stare općine [[Šibenik]].
==Stanovništvo==
{{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Murter–Kornati)}}
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Murter–Kornati)|popisu stanovništva 2021]]. godine, općina Murter–Kornati je imala 1.934 stanovnika, od čega u sjedištu općine [[Murter (Murter–Kornati)|Murteru]] 1.920.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref name=autogenerated1>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 1.084 || 0 || 1.307 || 1.452 || 1.681 || 1.986 || 2.150 || 2.502 || 2.213 || 2.295 || 2.061 || 2.164 || 1.846 || 2.013 || 2.075 || 2.044 || 1.934
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''Nastala iz stare općine [[Šibenik]]. U 1869. dio podataka sadržan je u općini [[Tisno]].''</small>
==Također pogledajte==
* [[Spisak općina u Hrvatskoj]]
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-općina-Hrvatska}}
{{Murter-Kornati}}
{{Gradovi i općine u Šibensko-kninskoj županiji}}
[[Kategorija:Općine u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Općine u Šibensko-kninskoj županiji]]
[[Kategorija:Murter-Kornati|*]]
jxfm7e65ugoyuji082qrdrspe00wxwb
Kornati (Murter–Kornati)
0
269508
3820273
3465876
2026-03-27T00:49:15Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820273
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Kornati
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika = Kornat island.JPG
|opis_slike = Kornati
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Murter–Kornati]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 44| širina_sekundi = 58| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 15| dužina_minuta = 23| dužina_sekundi = 00| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 9
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 14
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22243 Murter
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Kornati''' su naseljeno mjesto u sastavu općine [[Murter–Kornati]], na ostrvu [[Kornat]] (arhipelag [[Kornati]]), [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazili su se u sastavu stare općine [[Šibenik]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Murter–Kornati)|popisu stanovništva 2021]]. godine, Kornati su imali 14 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 0 || 0 || 47 || 32 || 16 || 92 || 0 || 313 || 0 || 0 || 6 || 0 || 0 || 3 || 7 || 19 || 14
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''U 1880. i 1890. iskazivano pod imenom '''Krunarski Otok''', u 1910. '''Kornate''', u 1931. '''Kornat–Sali''', a od 1948. nadalje '''Kornati'''. U 1857., 1869., 1921., 1948., 1953., 1971. i 1981. bez stanovnika.''</small>
===Popis [[1991.]]===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Šibenik)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Kornati je imalo 3 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Kornati
|-
| [[1991.]]
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 3
| label1 = [[Hrvati]] 3
| value1 = 100
| color1 = #4169E1
}}
|-
|}
== Galerija ==
<gallery>
Datoteka:Kornati 95.jpg|Kornati, krajolik
Datoteka:In the northwestern part Žutski Channel.jpg|sjeverozapadni dio Žutskog kanala
Datoteka:Kroatien Nationalpark Kornati bei Sibenik.jpg|brodice
Datoteka:Sunset at Kornati.jpg|zalazak sunca
</gallery>
{{Široka slika|Kornaten1.jpg|905px|Kornati, panorama}}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Kornati}}
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Murter-Kornati}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
6md89756jzc1i7j3z964m7h0rts1kwx
Murter (Murter–Kornati)
0
269512
3820274
3465873
2026-03-27T00:49:33Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820274
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Murter
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika = Murter.jpg
|opis_slike = pogled na Murter
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Murter–Kornati]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 49| širina_sekundi = 13| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 15| dužina_minuta = 35| dužina_sekundi = 17| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 6
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 1920
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22243 Murter
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
[[Datoteka:Murter city (Croatia)-marina.jpg|mini|280px|Murter, marina]]
'''Murter''' je naseljeno mjesto i sjedište općine [[Murter–Kornati]], na ostrvu [[Murter (ostrvo)|Murteru]], [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu stare općine [[Šibenik]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Murter–Kornati)|popisu stanovništva 2021]]. godine, Murter je imao 1.920 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 1.084 || 0 || 1.260 || 1.420 || 1.665 || 1.894 || 2.150 || 2.189 || 2.213 || 2.295 || 2.055 || 2.164 || 1.846 || 2.010 || 2.068 || 2.025 || 1.920
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''U 1869. podaci su sadržani u naselju [[Betina]], općina [[Tisno]].''</small>
===Popis [[1991.]]===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Šibenik)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Murter je imalo 2.010 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Murter
|-
| [[1991.]]
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 2,010
| label1 = [[Hrvati]] 1,935
| value1 = 96.26
| color1 = #4169E1
| label2 = [[Srbi]] 16
| value2 = 0.79
| color2 = #FF0000
| label3 = [[Albanci]] 8
| value3 = 0.39
| color3 = #4B3621
| label4 = [[Jugoslaveni]] 6
| value4 = 0.29
| color4 = #8B008B
| label5 = [[Mađari]] 5
| value5 = 0.24
| color5 = #665D1E
| label6 = [[Slovenci]] 5
| value6 = 0.24
| color6 = #FF55A3
| label7 = [[Crnogorci]] 2
| value7 = 0.09
| color7 = #C19A6B
| label8 = [[Makedonci]] 1
| value8 = 0.04
| color8 = #FF7E00
| label9 = [[Bošnjaci|Muslimani]] 1
| value9 = 0.04
| color9 = #228B22
| label10 = [[Nijemci]] 1
| value10 = 0.04
| color10 = #BDB76B
| label11 = [[Slovaci]] 1
| value11 = 0.04
| color11 = #9966CC
| label12 = ostali 9
| value12 = 0.44
| color12 = #FFBF00
| label13 = neopredijeljeni 2
| value13 = 0.09
| color13 = #C154C1
| label14 = region. opr. 1
| value14 = 0.04
| color14 = #66424D
| label15 = nepoznato 17
| value15 = 0.84
| color15 = #A2A2D0
}}
|-
|}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Murter}}
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Murter-Kornati}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
1sql4gcyaol1su26u93uqklkik9rqkw
Pirovac
0
269514
3820275
3465882
2026-03-27T00:49:43Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820275
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Pirovac
|vrsta = Općina
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv = Općina Pirovac
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika = Pirovac 2013.jpg
|opis_slike = pogled na Pirovac
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb = Pirovac (grb).gif
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina =
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 49| širina_sekundi = 14| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 15| dužina_minuta = 40| dužina_sekundi = 04| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 11
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina = 40.97
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina = 1606
|stanovništvo grad = 1434
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina = 47.10
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik = Ivan Gulam
|gradonačelnik stranka = nezavisni
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22213 Pirovac
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice = [http://www.pirovac.hr/ Općina Pirovac]
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Pirovac''' je naseljeno mjesto i općina u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], u [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninskoj županiji]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu stare općine [[Šibenik]].
==Stanovništvo==
{{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Pirovac)}}
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Pirovac)|popisu stanovništva 2021]]. godine, općina Pirovac je imala 1.606 stanovnika, od čega u samom Pirovcu 1.434.
=== Općina Pirovac ===
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref name=autogenerated1>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 784 || 823 || 986 || 1.207 || 1.391 || 1.646 || 1.615 || 2.120 || 1.994 || 2.049 || 1.991 || 1.936 || 1.807 || 1.785 || 1.846 || 1.930 || 1.606
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''Nastala iz stare općine [[Šibenik]]. U 1857., 1869. i 1921. dio podataka sadržan je u općini [[Stankovci (Hrvatska)|Stankovci]] ([[Zadarska županija]]).''</small>
=== Pirovac (naseljeno mjesto) ===
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref name=autogenerated1/>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 784 || 823 || 820 || 1.030 || 1.210 || 1.348 || 1.615 || 1.703 || 1.644 || 1.675 || 1.570 || 1.556 || 1.480 || 1.513 || 1.608 || 1.704 || 1.434
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''Do 1921. iskazivano pod imenom '''Zlosela'''. U 1857., 1869. i 1921. sadrži podatke za naselje [[Putičanje]].''</small>
===Popis [[1991.]]===
{{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Šibenik)}}
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Šibenik)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Pirovac je imalo 1.513 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Pirovac
|-
| [[1991.]]
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 1,513
| label1 = [[Hrvati]] 1,433
| value1 = 94.71
| color1 = #4169E1
| label2 = [[Srbi]] 19
| value2 = 1.25
| color2 = #FF0000
| label3 = [[Bošnjaci|Muslimani]] 8
| value3 = 0.52
| color3 = #228B22
| label4 = [[Jugoslaveni]] 7
| value4 = 0.46
| color4 = #8B008B
| label5 = [[Slovenci]] 6
| value5 = 0.39
| color5 = #FF55A3
| label6 = [[Albanci]] 2
| value6 = 0.13
| color6 = #4B3621
| label7 = [[Crnogorci]] 1
| value7 = 0.06
| color7 = #C19A6B
| label8 = [[Mađari]] 1
| value8 = 0.06
| color8 = #665D1E
| label9 = [[Makedonci]] 1
| value9 = 0.06
| color9 = #FF7E00
| label10 = [[Nijemci]] 1
| value10 = 0.06
| color10 = #BDB76B
| label11 = [[Rumuni]] 1
| value11 = 0.06
| color11 = #08E8DE
| label12 = neopredijeljeni 16
| value12 = 1.05
| color12 = #C154C1
| label13 = region. opr. 4
| value13 = 0.26
| color13 = #66424D
| label14 = nepoznato 13
| value14 = 0.85
| color14 = #A2A2D0
}}
|-
|}
==Također pogledajte==
* [[Spisak općina u Hrvatskoj]]
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-općina-Hrvatska}}
{{Pirovac}}
{{Gradovi i općine u Šibensko-kninskoj županiji}}
[[Kategorija:Općine u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Općine u Šibensko-kninskoj županiji]]
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
[[Kategorija:Naselja u Pirovcu]]
[[Kategorija:Pirovac|*]]
82ic31htgjmeqfp72f5wb46dfpulivb
Kašić
0
269521
3820276
3465884
2026-03-27T00:49:56Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820276
wikitext
text/x-wiki
{{Drugo_značenje|Kašić (čvor)}}
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Kašić
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika =
|opis_slike =
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Pirovac]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 52| širina_sekundi = 19| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 15| dužina_minuta = 40| dužina_sekundi = 40| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 111
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 104
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22213 Pirovac
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Kašić''' je naseljeno mjesto u sastavu općine [[Pirovac]], [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu stare općine [[Šibenik]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Pirovac)|popisu stanovništva 2021]]. godine, Kašić je imao 104 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 0 || 0 || 85 || 77 || 66 || 180 || 0 || 260 || 187 || 201 || 243 || 219 || 182 || 144 || 122 || 126 || 104
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''Od 1948. do 1991. iskazivano pod imenom '''Kašić Banjevački'''. U 1857., 1869. i 1921. podaci su sadržani u naselju [[Banjevci]] (općina [[Stankovci (Hrvatska)|Stankovci]], [[Zadarska županija]]). Kao naselje iskazano u 1900., 1910. i od 1948. nadalje.''</small>
===Popis [[1991.]]===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Šibenik)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Kašić je imalo 144 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Kašić
|-
| [[1991.]]
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 144
| label1 = [[Hrvati]] 141
| value1 = 97.91
| color1 = #4169E1
| label2 = nepoznato 3
| value2 = 2.08
| color2 = #A2A2D0
}}
|-
|}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Pirovac}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
4nm251d92gvduzucqmd4iswmbc8f54g
Putičanje
0
269523
3820277
3465886
2026-03-27T00:50:05Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820277
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Putičanje
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika =
|opis_slike =
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Pirovac]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 51| širina_sekundi = 46| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 15| dužina_minuta = 43| dužina_sekundi = 10| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 137
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 68
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22213 Pirovac
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Putičanje''' je naseljeno mjesto u sastavu općine [[Pirovac]], [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazilo se u sastavu stare općine [[Šibenik]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Pirovac)|popisu stanovništva 2021]]. godine, Putičanje je imalo 68 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 0 || 0 || 81 || 100 || 115 || 118 || 0 || 157 || 163 || 173 || 178 || 161 || 145 || 128 || 116 || 100 || 68
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''U 1857., 1869. i 1921. podaci su sadržani u naselju [[Pirovac]].''</small>
===Popis [[1991.]]===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Šibenik)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Putičanje je imalo 128 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Putičanje
|-
| [[1991.]]
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 128
| label1 = [[Hrvati]] 127
| value1 = 99.21
| color1 = #4169E1
| label2 = nepoznato 1
| value2 = 0.78
| color2 = #A2A2D0
}}
|-
|}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Pirovac}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
jftlmj7erl0qx3j8r31rvqckmb53kwu
Primošten
0
269539
3820278
3730144
2026-03-27T00:50:12Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820278
wikitext
text/x-wiki
{{Drugo_značenje|Primošten (čvor)}}
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Primošten
|vrsta = Općina
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv = Općina Primošten
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika = Aerial image of Primošten (view from the southeast).jpg
|opis_slike =
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb = PRIMOT~1.GIF
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina =
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 35| širina_sekundi = 11| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 15| dužina_minuta = 55| dužina_sekundi = 23| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 1
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina = 57.18
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina = 2828
|stanovništvo grad = 1631
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2011]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina = 49.45
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik = Stipe Petrina
|gradonačelnik stranka = nezavisni
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22202 Primošten
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice = [http://primosten.hr/ Općina Primošten]
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
[[Datoteka:Primosten főtere.jpg|mini|300px|Primošten, detalj iz centra]]
'''Primošten''' je naseljeno mjesto i općina u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], u [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninskoj županiji]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu stare općine [[Šibenik]].
==Stanovništvo==
{{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Primošten)}}
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Primošten)|popisu stanovništva 2011]]. godine, općina Primošten je imala 2.828 stanovnika, od čega u samom Primoštenu 1.631.
=== Općina Primošten ===
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="16" | Broj stanovnika po popisima<ref name=autogenerated1>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]]
|-
| 1.463 || 1.742 || 1.884 || 2.221 || 2.659 || 2.724 || 3.700 || 3.551 || 3.500 || 3.546 || 3.331 || 3.216 || 2.991 || 2.956 || 2.992 || 2.828
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''Nastala iz stare općine [[Šibenik]]. U 1857., 1869., 1921., 1931. i 1948. sadrži dio podataka općine [[Rogoznica]], u kojoj je istih godina sadržan i dio podataka općine Primošten.''</small>
=== Primošten (naseljeno mjesto) ===
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="16" | Broj stanovnika po popisima<ref name=autogenerated1/>
|-
| [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]]
|-
| 1.463 || 1.742 || 783 || 773 || 1.144 || 835 || 3.700 || 2.682 || 1.230 || 1.227 || 1.156 || 1.407 || 1.540 || 1.745 || 1.761 || 1.631
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''U 1857., 1869. i 1921. sadrži podatke za naselja [[Kruševo (Primošten)|Kruševo]] i [[Široke]], u 1857., 1869., 1921. i 1931. za naselja [[Vadalj]] i [[Vezac]] te dio podataka za naselje [[Ložnice (Primošten)|Ložnice]] (općina Primošten), i za naselje [[Ložnice (Rogoznica)|Ložnice]] (općina [[Rogoznica]]), u 1857., 1869. i od 1921. do 1948. te za naselje [[Primošten Burnji]] u 1857., 1869., 1921. i dio podataka u 1931.''</small>
===Popis [[1991]].===
{{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Šibenik)}}
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Šibenik)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Primošten je imalo 1.745 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Primošten
|-
| [[1991]].
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 1,745
| label1 = [[Hrvati]] 1,667
| value1 = 95.53
| color1 = #4169E1
| label2 = [[Albanci]] 19
| value2 = 1.08
| color2 = #4B3621
| label3 = [[Srbi]] 12
| value3 = 0.68
| color3 = #FF0000
| label4 = [[Jugoslaveni]] 6
| value4 = 0.34
| color4 = #8B008B
| label5 = [[Bošnjaci|Muslimani]] 3
| value5 = 0.17
| color5 = #228B22
| label6 = [[Italijani]] 2
| value6 = 0.11
| color6 = #007FFF
| label7 = [[Česi]] 1
| value7 = 0.05
| color7 = #B94E48
| label8 = [[Mađari]] 1
| value8 = 0.05
| color8 = #665D1E
| label9 = [[Makedonci]] 1
| value9 = 0.05
| color9 = #FF7E00
| label10 = [[Nijemci]] 1
| value10 = 0.05
| color10 = #BDB76B
| label11 = [[Slovenci]] 1
| value11 = 0.05
| color11 = #FF55A3
| label12 = neopredijeljeni 16
| value12 = 0.91
| color12 = #C154C1
| label13 = region. opr. 5
| value13 = 0.28
| color13 = #66424D
| label14 = nepoznato 10
| value14 = 0.57
| color14 = #A2A2D0
}}
|-
|}
==Galerija==
<gallery>
Primosten peninsula.jpg|pogled na Primošten
Primosten - Flickr - jns001 (45).jpg|gradska ulica
Primosten - Flickr - jns001 (5).jpg|plaža
Primosten,_Hrvatska_086.jpg|lučica
primosten.jpg|zalazak sunca
Kip Gospe od Loreta, Primošten.3.jpg|Skulptura gospe od Loreta na brdu kod Primoštena
</gallery>
==Također pogledajte==
* [[Spisak općina u Hrvatskoj]]
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}
{{stub-općina-Hrvatska}}
{{Primošten}}
{{Gradovi i općine u Šibensko-kninskoj županiji}}
[[Kategorija:Općine u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Općine u Šibensko-kninskoj županiji]]
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
[[Kategorija:Naselja u Primoštenu]]
[[Kategorija:Primošten|*]]
j4lrgxqow3n31kqppk93tvwh62sqrbe
Kruševo (Primošten)
0
269545
3820279
3322387
2026-03-27T00:50:19Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820279
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Kruševo
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika =
|opis_slike =
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Primošten]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 35| širina_sekundi = 07| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 02| dužina_sekundi = 29| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 192
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 79
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2011]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22204 Široke
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Kruševo''' je naseljeno mjesto u sastavu općine [[Primošten]], [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazilo se u sastavu stare općine [[Šibenik]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Primošten)|popisu stanovništva 2011]]. godine, Kruševo je imalo 79 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="16" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]]
|-
| 0 || 0 || 92 || 139 || 146 || 154 || 0 || 188 || 219 || 220 || 218 || 197 || 145 || 110 || 81 || 79
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''U 1857., 1869. i 1921. podaci su sadržani u naselju [[Primošten]]. Kao naselje iskazuje se od 1948.''</small>
===Popis [[1991]].===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Šibenik)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Kruševo je imalo 110 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Kruševo
|-
| [[1991]].
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 110
| label1 = [[Hrvati]] 107
| value1 = 97.27
| color1 = #4169E1
| label2 = nepoznato 3
| value2 = 2.72
| color2 = #A2A2D0
}}
|-
|}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Primošten}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
8rs7v2whqfh848jgcsj3s2i3mmaesso
Ložnice (Primošten)
0
269547
3820280
3322405
2026-03-27T00:50:26Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820280
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Ložnice
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika =
|opis_slike =
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Primošten]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 34| širina_sekundi = 38| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 00| dužina_sekundi = 58| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 249
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 44
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2011]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22204 Široke
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Ložnice''' su naseljeno mjesto u sastavu općine [[Primošten]], [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazile su se u sastavu stare općine [[Šibenik]]. Kao samostalno naseljeno mjesto, Ložnice postoje od popisa [[2001]]. godine. Nastalo je izdvajanjem dijela naselja [[Ložnice (Rogoznica)|Ložnice]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Primošten)|popisu stanovništva 2011]]. godine, Ložnice su imale 44 stanovnika. Za narodnosni sastav [[1991]]. godine pogledati pod [[Ložnice (Rogoznica)|Ložnice]].
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="16" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]]
|-
| 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 48 || 44
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''U 2001. nastalo izdvajanjem iz naselja [[Ložnice (Rogoznica)|Ložnice]] (općina [[Rogoznica]]). U 1857., 1869., 1921. i 1931. dio podataka sadržan je u naselju [[Rogoznica]] (općina [[Rogoznica]]), a dio podataka u istom razdoblju i u 1948. u naselju [[Primošten]]. Od 1880. do 1910. i od 1953. do 1991. podaci su sadržani u naselju [[Ložnice (Rogoznica)|Ložnice]] (općina [[Rogoznica]]), kao i dio podataka u 1948.''</small>
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Primošten}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
8zamvqhm3nzf6x1ztokbd6oycd4483z
Primošten Burnji
0
269549
3820281
3322409
2026-03-27T00:50:33Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820281
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Primošten Burnji
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika =
|opis_slike =
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Primošten]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 35| širina_sekundi = 59| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 15| dužina_minuta = 57| dužina_sekundi = 09| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 133
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 739
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2011]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22202 Primošten
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Primošten Burnji''' je naseljeno mjesto u sastavu općine [[Primošten]], [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu stare općine [[Šibenik]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Primošten)|popisu stanovništva 2011]]. godine, Primošten Burnji je imao 739 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="16" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]]
|-
| 0 || 0 || 645 || 829 || 828 || 1.083 || 0 || 250 || 1.267 || 1.317 || 1.238 || 1.005 || 812 || 688 || 728 || 739
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''Naziv '''Primošten Burnji''' iskazan je prvi put u popisu 1948. kao naziv za Mjesni narodni odbor, a od 1953. kao naselje. Podaci za razdoblje prije 1948. odnose se na pripadajuće dijelove naselja. U 1857., 1869. i 1921. podaci su sadržani u naselju [[Primošten]], kao i dio podataka u 1931.''</small>
===Popis [[1991]].===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Šibenik)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Primošten Burnji je imalo 688 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Primošten Burnji
|-
| [[1991]].
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 688
| label1 = [[Hrvati]] 673
| value1 = 97.81
| color1 = #4169E1
| label2 = [[Srbi]] 6
| value2 = 0.87
| color2 = #FF0000
| label3 = [[Slovenci]] 1
| value3 = 0.14
| color3 = #FF55A3
| label4 = ostali 1
| value4 = 0.14
| color4 = #FFBF00
| label5 = neopredijeljeni 4
| value5 = 0.58
| color5 = #C154C1
| label6 = nepoznato 3
| value6 = 0.43
| color6 = #A2A2D0
}}
|-
|}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Primošten}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
nishmuny6zcjwf8kkobwysvqfdhtihj
Široke
0
269551
3820282
3322257
2026-03-27T00:50:43Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820282
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Široke
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika =
|opis_slike =
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Primošten]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 35| širina_sekundi = 43| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 00| dužina_sekundi = 51| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 219
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 154
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2011]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22204 Široke
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Široke''' su naseljeno mjesto u sastavu općine [[Primošten]], [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazile su se u sastavu stare općine [[Šibenik]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Primošten)|popisu stanovništva 2011]]. godine, Široke su imale 154 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="16" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]]
|-
| 0 || 0 || 213 || 295 || 342 || 379 || 0 || 431 || 368 || 355 || 314 || 271 || 222 || 185 || 201 || 154
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''U 1857., 1869. i 1921. podaci su sadržani u naselju [[Primošten]]. U 1880. i 1890. iskazivano kao dio naselja.''</small>
===Popis [[1991]].===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Šibenik)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Široke je imalo 185 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Široke
|-
| [[1991]].
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 185
| label1 = [[Hrvati]] 180
| value1 = 97.29
| color1 = #4169E1
| label2 = [[Jugoslaveni]] 2
| value2 = 1.08
| color2 = #8B008B
| label3 = nepoznato 3
| value3 = 1.62
| color3 = #A2A2D0
}}
|-
|}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Primošten}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
4724062yk4vs5k72oxecvurldt7fhg8
Vadalj
0
269552
3820283
3322254
2026-03-27T00:50:50Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820283
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Vadalj
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika =
|opis_slike =
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Primošten]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 34| širina_sekundi = 21| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 15| dužina_minuta = 59| dužina_sekundi = 24| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 242
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 93
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2011]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22204 Široke
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Vadalj''' je naseljeno mjesto u sastavu općine [[Primošten]], [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu stare općine [[Šibenik]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Primošten)|popisu stanovništva 2011]]. godine, Vadalj je imao 93 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="16" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]]
|-
| 0 || 0 || 62 || 63 || 67 || 117 || 0 || 0 || 201 || 209 || 178 || 145 || 113 || 90 || 72 || 93
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''U 1857., 1869., 1921. i 1931. podaci su sadržani u naselju [[Primošten]]. Od 1880. do 1910. iskazivano kao dio naselja.''</small>
===Popis [[1991]].===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Šibenik)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Vadalj je imalo 90 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Vadalj
|-
| [[1991]].
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 90
| label1 = [[Hrvati]] 89
| value1 = 98.88
| color1 = #4169E1
| label2 = [[Jugoslaveni]] 1
| value2 = 1.11
| color2 = #8B008B
}}
|-
|}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Primošten}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
k8cqbysiqxltrl65nqlf9uny5ibt7pm
Vezac
0
269553
3820284
3322231
2026-03-27T00:51:00Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820284
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Vezac
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika =
|opis_slike =
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Primošten]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 34| širina_sekundi = 59| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 00| dužina_sekundi = 04| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 228
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 88
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2011]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22204 Široke
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Vezac''' je naseljeno mjesto u sastavu općine [[Primošten]], [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu stare općine [[Šibenik]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Primošten)|popisu stanovništva 2011]]. godine, Vezac je imao 88 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="16" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]]
|-
| 0 || 0 || 89 || 122 || 132 || 156 || 0 || 0 || 215 || 218 || 227 || 191 || 159 || 138 || 101 || 88
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''U 1857., 1869., 1921. i 1931. podaci su sadržani u naselju [[Primošten]]. U 1948. sadrži podatke za bivše naselje [[Vezac Donji]]. Od 1880. do 1910. iskazivano kao dio naselja.''</small>
===Popis [[1991]].===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Šibenik)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Vezac je imalo 138 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Vezac
|-
| [[1991]].
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 138
| label1 = [[Hrvati]] 136
| value1 = 98.55
| color1 = #4169E1
| label2 = nepoznato 2
| value2 = 1.44
| color2 = #A2A2D0
}}
|-
|}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Primošten}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
n7cijswkra7ixkq7pax0vnaqmeeblta
Promina (Hrvatska)
0
269584
3820285
3322383
2026-03-27T00:51:07Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820285
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Promina
|vrsta = Općina
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv = Općina Promina
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika =
|opis_slike =
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina =
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 57| širina_sekundi = 46| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 04| dužina_sekundi = 37| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara =
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina = 139.41
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina = 1136
|stanovništvo grad =
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2011]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina = 8.14
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik = Tihomir Budanko
|gradonačelnik stranka = [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]]
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22303 Oklaj
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice = [http://www.promina.hr/ Općina Promina]
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Promina''' je općina u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], u [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninskoj županiji]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazila se u sastavu stare općine [[Drniš]]. Sjedište općine je u naselju [[Oklaj]].
==Stanovništvo==
{{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Promina)}}
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Promina)|popisu stanovništva 2011]]. godine, općina Promina je imala 1.136 stanovnika, od čega u sjedištu općine [[Oklaj]]u 469.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="16" | Broj stanovnika po popisima<ref name=autogenerated1>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]]
|-
| 4.240 || 4.312 || 4.279 || 5.059 || 5.462 || 5.620 || 6.005 || 5.971 || 6.367 || 6.525 || 6.296 || 5.052 || 3.404 || 2.574 || 1.317 || 1.136
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''Nastala iz stare općine [[Drniš]].''</small>
==Također pogledajte==
* [[Spisak općina u Hrvatskoj]]
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-općina-Hrvatska}}
{{Promina}}
{{Gradovi i općine u Šibensko-kninskoj županiji}}
[[Kategorija:Općine u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Općine u Šibensko-kninskoj županiji]]
[[Kategorija:Promina|*]]
7mbvkiafrvogutovg9obedn8xy5k4b6
Bobodol
0
269589
3820286
3322416
2026-03-27T00:51:13Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820286
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Bobodol
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika =
|opis_slike =
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Promina (Hrvatska)|Promina]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 59| širina_sekundi = 31| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 06| dužina_sekundi = 29| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 269
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 23
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2011]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22303 Oklaj
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Bobodol''' je naseljeno mjesto u sastavu općine [[Promina (Hrvatska)|Promina]], [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu stare općine [[Drniš]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Promina)|popisu stanovništva 2011]]. godine, Bobodol je imao 23 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="16" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]]
|-
| 193 || 0 || 170 || 231 || 247 || 236 || 0 || 0 || 259 || 299 || 309 || 289 || 184 || 182 || 20 || 23
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''U 1869., 1921. i 1931. podaci su sadržani u naselju [[Matase]].''</small>
===Popis [[1991]].===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Drniš)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Bobodol je imalo 182 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Bobodol
|-
| [[1991]].
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 182
| label1 = [[Srbi]] 149
| value1 = 81.86
| color1 = #FF0000
| label2 = [[Hrvati]] 30
| value2 = 16.48
| color2 = #4169E1
| label3 = [[Jugoslaveni]] 3
| value3 = 1.64
| color3 = #8B008B
}}
|-
|}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Promina}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
it48xxt64q8s53cue481redex861231
Bogatić (Promina)
0
269591
3820287
3322325
2026-03-27T00:51:22Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820287
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Bogatić
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika =
|opis_slike =
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Promina (Hrvatska)|Promina]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 56| širina_sekundi = 49| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 00| dužina_sekundi = 22| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 245
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 24
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2011]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22303 Oklaj
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Bogatić''' je naseljeno mjesto u sastavu općine [[Promina (Hrvatska)|Promina]], [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu stare općine [[Drniš]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Promina)|popisu stanovništva 2011]]. godine, Bogatić je imao 24 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="16" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]]
|-
| 409 || 443 || 445 || 429 || 496 || 463 || 545 || 502 || 534 || 535 || 539 || 379 || 171 || 104 || 48 || 24
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''Od 1857. do 1910. iskazano pod imenom '''Bogetić''', u 1921. i 1931. '''Bogatiće''', a od 1948. nadalje '''Bogatić'''.''</small>
===Popis [[1991]].===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Drniš)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Bogatić je imalo 104 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Bogatić
|-
| [[1991]].
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 104
| label1 = [[Hrvati]] 91
| value1 = 87.50
| color1 = #4169E1
| label2 = [[Srbi]] 13
| value2 = 12.50
| color2 = #FF0000
}}
|-
|}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Promina}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
860a4jsgilx4o3bnx7eq6fdb4g0i2s3
Čitluk (Promina)
0
269593
3820288
3322237
2026-03-27T00:51:29Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820288
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Čitluk
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika =
|opis_slike =
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Promina (Hrvatska)|Promina]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 58| širina_sekundi = 21| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 04| dužina_sekundi = 09| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 251
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 112
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2011]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22303 Oklaj
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Čitluk''' je naseljeno mjesto u sastavu općine [[Promina (Hrvatska)|Promina]], [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu stare općine [[Drniš]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Promina)|popisu stanovništva 2011]]. godine, Čitluk je imao 112 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="16" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]]
|-
| 389 || 361 || 394 || 516 || 498 || 547 || 547 || 584 || 678 || 675 || 621 || 465 || 373 || 272 || 158 || 112
|-
|}
===Popis [[1991]].===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Drniš)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Čitluk je imalo 272 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Čitluk
|-
| [[1991]].
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 272
| label1 = [[Hrvati]] 272
| value1 = 100
| color1 = #4169E1
}}
|-
|}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Promina}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
d8yms1d4hkhclzwqrnolu4t3au10ts0
Lukar (Promina)
0
269596
3820289
3322333
2026-03-27T00:51:37Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820289
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Lukar
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika =
|opis_slike =
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Promina (Hrvatska)|Promina]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 57| širina_sekundi = 47| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 07| dužina_sekundi = 21| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 329
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 78
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2011]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22303 Oklaj
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Lukar''' je naseljeno mjesto u sastavu općine [[Promina (Hrvatska)|Promina]], [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu stare općine [[Drniš]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Promina)|popisu stanovništva 2011]]. godine, Lukar je imao 78 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="16" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]]
|-
| 410 || 435 || 456 || 550 || 564 || 660 || 620 || 597 || 535 || 533 || 501 || 448 || 332 || 214 || 111 || 78
|-
|}
===Popis [[1991]].===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Drniš)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Lukar je imalo 214 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Lukar
|-
| [[1991]].
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 214
| label1 = [[Hrvati]] 199
| value1 = 92.99
| color1 = #4169E1
| label2 = [[Srbi]] 10
| value2 = 4.67
| color2 = #FF0000
| label3 = [[Jugoslaveni]] 1
| value3 = 0.46
| color3 = #8B008B
| label4 = neopredijeljeni 4
| value4 = 1.86
| color4 = #C154C1
}}
|-
|}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Promina}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
acwc5zw2al2tr0psjpyigghkpbdzta9
Ljubotić
0
269599
3820290
3322313
2026-03-27T00:51:48Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820290
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Ljubotić
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika =
|opis_slike =
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Promina (Hrvatska)|Promina]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 59| širina_sekundi = 18| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 04| dužina_sekundi = 30| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 270
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 35
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2011]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22303 Oklaj
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Ljubotić''' je naseljeno mjesto u sastavu općine [[Promina (Hrvatska)|Promina]], [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu stare općine [[Drniš]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Promina)|popisu stanovništva 2011]]. godine, Ljubotić je imao 35 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="16" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]]
|-
| 252 || 0 || 223 || 282 || 342 || 281 || 0 || 0 || 337 || 332 || 289 || 230 || 139 || 113 || 53 || 35
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''U 1869., 1921. i 1931. podaci su sadržani u naselju [[Matase]].''</small>
===Popis [[1991]].===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Drniš)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Ljubotić je imalo 113 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Ljubotić
|-
| [[1991]].
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 113
| label1 = [[Hrvati]] 112
| value1 = 99.11
| color1 = #4169E1
| label2 = [[Slovaci]] 1
| value2 = 0.88
| color2 = #9966CC
}}
|-
|}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Promina}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
3w9ldschgapm7upp9blyubzp808mter
Matase
0
269600
3820291
3322408
2026-03-27T00:51:57Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820291
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Matase
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika =
|opis_slike =
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Promina (Hrvatska)|Promina]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 44| širina_minuta = 01| širina_sekundi = 00| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 07| dužina_sekundi = 09| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 293
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 50
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2011]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22303 Oklaj
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Matase''' su naseljeno mjesto u sastavu općine [[Promina (Hrvatska)|Promina]], [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazile su se u sastavu stare općine [[Drniš]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Promina)|popisu stanovništva 2011]]. godine, Matase su imale 50 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="16" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]]
|-
| 211 || 675 || 268 || 260 || 253 || 270 || 926 || 799 || 303 || 319 || 331 || 294 || 236 || 172 || 77 || 50
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''U 1869., 1921. i 1931. sadrži podatke za naselja [[Bobodol]] i [[Ljubotić]].''</small>
===Popis [[1991]].===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Drniš)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Matase je imalo 172 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Matase
|-
| [[1991]].
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 172
| label1 = [[Hrvati]] 165
| value1 = 95.93
| color1 = #4169E1
| label2 = [[Srbi]] 3
| value2 = 1.74
| color2 = #FF0000
| label3 = nepoznato 4
| value3 = 2.32
| color3 = #A2A2D0
}}
|-
|}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Promina}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
ftf1sa430vrhk6p3e0lbtu3os4lj0oe
Mratovo
0
269602
3820292
3322316
2026-03-27T00:52:06Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820292
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Mratovo
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika =
|opis_slike =
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Promina (Hrvatska)|Promina]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 57| širina_sekundi = 32| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 02| dužina_sekundi = 34| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 246
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 56
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2011]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22303 Oklaj
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Mratovo''' je naseljeno mjesto u sastavu općine [[Promina (Hrvatska)|Promina]], [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazilo se u sastavu stare općine [[Drniš]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Promina)|popisu stanovništva 2011]]. godine, Mratovo je imalo 56 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="16" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]]
|-
| 410 || 409 || 383 || 442 || 466 || 461 || 512 || 525 || 556 || 597 || 587 || 388 || 218 || 204 || 86 || 56
|-
|}
===Popis [[1991]].===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Drniš)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Mratovo je imalo 204 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Mratovo
|-
| [[1991]].
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 204
| label1 = [[Hrvati]] 183
| value1 = 89.70
| color1 = #4169E1
| label2 = [[Srbi]] 17
| value2 = 8.33
| color2 = #FF0000
| label3 = neopredijeljeni 4
| value3 = 1.96
| color3 = #C154C1
}}
|-
|}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Promina}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
n6k5xs8fdw1fmxyx75rth9petcm0agv
Oklaj
0
269603
3820293
3322290
2026-03-27T00:52:16Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820293
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Oklaj
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika =
|opis_slike =
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Promina (Hrvatska)|Promina]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 57| širina_sekundi = 46| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 04| dužina_sekundi = 37| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 255
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 469
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2011]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22303 Oklaj
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Oklaj''' je naseljeno mjesto i sjedište općine [[Promina (Hrvatska)|Promina]], [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu stare općine [[Drniš]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Promina)|popisu stanovništva 2011]]. godine, Oklaj je imao 469 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="16" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]]
|-
| 507 || 476 || 489 || 663 || 675 || 606 || 742 || 700 || 769 || 774 || 804 || 704 || 531 || 485 || 401 || 469
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''U 1981. povećano pripajanjem naselja [[Kula (Promina)|Kula]] koje je prestalo postojati. Za to bivše naselje sadrži podatke od 1857. do 1971.''</small>
===Popis [[1991]].===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Drniš)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Oklaj je imalo 485 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Oklaj
|-
| [[1991]].
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 485
| label1 = [[Hrvati]] 462
| value1 = 95.25
| color1 = #4169E1
| label2 = [[Albanci]] 5
| value2 = 1.03
| color2 = #4B3621
| label3 = [[Srbi]] 4
| value3 = 0.82
| color3 = #FF0000
| label4 = [[Jugoslaveni]] 2
| value4 = 0.41
| color4 = #8B008B
| label5 = [[Slovenci]] 2
| value5 = 0.41
| color5 = #FF55A3
| label6 = [[Nijemci]] 1
| value6 = 0.20
| color6 = #BDB76B
| label7 = neopredijeljeni 9
| value7 = 1.85
| color7 = #C154C1
}}
|-
|}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Promina}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
j0oyccwna8m12ujtoo5q372fapff88b
Puljane
0
269604
3820294
3322340
2026-03-27T00:52:28Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820294
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Puljane
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika =
|opis_slike =
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Promina (Hrvatska)|Promina]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 58| širina_sekundi = 30| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 02| dužina_sekundi = 03| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 246
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 52
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2011]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22303 Oklaj
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Puljane''' su naseljeno mjesto u sastavu općine [[Promina (Hrvatska)|Promina]], [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazile su se u sastavu stare općine [[Drniš]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Promina)|popisu stanovništva 2011]]. godine, Puljane su imale 52 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="16" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]]
|-
| 387 || 472 || 454 || 469 || 545 || 578 || 599 || 683 || 801 || 812 || 707 || 443 || 234 || 159 || 69 || 52
|-
|}
===Popis [[1991]].===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Drniš)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Puljane je imalo 159 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Puljane
|-
| [[1991]].
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 159
| label1 = [[Hrvati]] 154
| value1 = 96.85
| color1 = #4169E1
| label2 = [[Jugoslaveni]] 2
| value2 = 1.25
| color2 = #8B008B
| label3 = [[Nijemci]] 1
| value3 = 0.62
| color3 = #BDB76B
| label4 = nepoznato 2
| value4 = 1.25
| color4 = #A2A2D0
}}
|-
|}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Promina}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
l6lw94vdawqc9esqehx62076fdov0x9
Razvođe
0
269605
3820295
3322259
2026-03-27T00:52:37Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820295
wikitext
text/x-wiki
{{Drugo_značenje|Razvođe (čvor)}}
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Razvođe
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika =
|opis_slike =
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Promina (Hrvatska)|Promina]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 55| širina_sekundi = 44| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 06| dužina_sekundi = 28| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 281
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 170
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2011]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22303 Oklaj
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Razvođe''' je naseljeno mjesto u sastavu općine [[Promina (Hrvatska)|Promina]], [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazilo se u sastavu stare općine [[Drniš]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Promina)|popisu stanovništva 2011]]. godine, Razvođe je imalo 170 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="16" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]]
|-
| 709 || 708 || 715 || 816 || 973 || 1.104 || 1.070 || 1.128 || 1.135 || 1.183 || 1.154 || 1.019 || 710 || 507 || 193 || 170
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''Do 1931. iskazivano pod imenom '''Razvađe'''. Od 1890. do 1910. sadrži podatke za bivša naselja [[Razvađe Donje]] i [[Razvađe Gornje]] koja su tih godina bila odvojeno iskazana.''</small>
===Popis [[1991]].===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Drniš)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Razvođe je imalo 507 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Razvođe
|-
| [[1991]].
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 507
| label1 = [[Hrvati]] 337
| value1 = 66.46
| color1 = #4169E1
| label2 = [[Srbi]] 160
| value2 = 31.55
| color2 = #FF0000
| label3 = [[Jugoslaveni]] 5
| value3 = 0.98
| color3 = #8B008B
| label4 = [[Crnogorci]] 1
| value4 = 0.19
| color4 = #C19A6B
| label5 = [[Slovenci]] 1
| value5 = 0.19
| color5 = #FF55A3
| label6 = ostali 1
| value6 = 0.19
| color6 = #FFBF00
| label7 = neopredijeljeni 1
| value7 = 0.19
| color7 = #C154C1
| label8 = nepoznato 1
| value8 = 0.19
| color8 = #A2A2D0
}}
|-
|}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Promina}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
aftgd0g53ebqs2aaho8fq9jel80xlr7
Suknovci
0
269613
3820296
3322369
2026-03-27T00:52:45Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820296
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Suknovci
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika =
|opis_slike =
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Promina (Hrvatska)|Promina]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 58| širina_sekundi = 18| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 05| dužina_sekundi = 19| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 266
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 67
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2011]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22303 Oklaj
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Suknovci''' su naseljeno mjesto u sastavu općine [[Promina (Hrvatska)|Promina]], [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazili su se u sastavu stare općine [[Drniš]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Promina)|popisu stanovništva 2011]]. godine, Suknovci su imali 67 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="16" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]]
|-
| 363 || 333 || 282 || 401 || 403 || 414 || 444 || 453 || 460 || 466 || 454 || 393 || 276 || 162 || 101 || 67
|-
|}
===Popis [[1991]].===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Drniš)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Suknovci je imalo 162 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Suknovci
|-
| [[1991]].
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 162
| label1 = [[Hrvati]] 153
| value1 = 94.44
| color1 = #4169E1
| label2 = [[Srbi]] 6
| value2 = 3.70
| color2 = #FF0000
| label3 = [[Jugoslaveni]] 2
| value3 = 1.23
| color3 = #8B008B
| label4 = nepoznato 1
| value4 = 0.61
| color4 = #A2A2D0
}}
|-
|}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Promina}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
3r6vzlnswtwtry3dq4h0nv4m74x9c8u
Rogoznica
0
269635
3820297
3458381
2026-03-27T00:52:53Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820297
wikitext
text/x-wiki
{{Drugo_značenje|Rogoznica (čvor)}}
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Rogoznica
|vrsta = Općina
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv = Općina Rogoznica
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika = Rogoznica 02.JPG
|opis_slike = pogled na Rogoznicu
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina =
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 32| širina_sekundi = 01| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 15| dužina_minuta = 58| dužina_sekundi = 05| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 12
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina = 70.55
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina = 2345
|stanovništvo grad = 1121
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2011]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina = 33.23
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik = Sandra Jakelić
|gradonačelnik stranka = [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]]
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22203 Rogoznica
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice = [http://www.rogoznica.hr/ Općina Rogoznica]
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
[[Datoteka:Rogoznica - crkva, prednja fasada 20070930 022.jpg|mini|260px|Rogoznica, rimokatolička crkva]]
'''Rogoznica''' je naseljeno mjesto i općina u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], u [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninskoj županiji]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazila se u sastavu stare općine [[Šibenik]].
==Stanovništvo==
{{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Rogoznica)}}
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Rogoznica)|popisu stanovništva 2011]]. godine, općina Rogoznica je imala 2.345 stanovnika, od čega u samoj Rogoznici 1.121.
=== Općina Rogoznica ===
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="16" | Broj stanovnika po popisima<ref name=autogenerated1>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]]
|-
| 2.079 || 2.044 || 2.537 || 2.835 || 3.126 || 3.408 || 2.603 || 2.570 || 3.398 || 3.545 || 3.348 || 2.864 || 2.318 || 2.138 || 2.391 || 2.345
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''Nastala iz stare općine [[Šibenik]]. U 1869., 1921. i 1931. dio podataka sadržan je u općini [[Marina (Hrvatska)|Marina]] ([[Splitsko-dalmatinska županija]]), a u 1857. i 1869. sadrži dio podataka općine [[Marina (Hrvatska)|Marina]] ([[Splitsko-dalmatinska županija]]). U 1857., 1869., 1921., 1931. i 1948. dio podataka sadržan je u općini [[Primošten]], za koju tih godina i sadrži dio podataka.''</small>
=== Rogoznica (naseljeno mjesto) ===
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="16" | Broj stanovnika po popisima<ref name=autogenerated1/>
|-
| [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]]
|-
| 1.080 || 1.215 || 489 || 701 || 700 || 759 || 1.800 || 1.652 || 649 || 721 || 729 || 674 || 701 || 825 || 1.151 || 1.121
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''U 1857., 1869., 1921. i 1931. sadrži podatke za naselje [[Ložnice (Rogoznica)|Ložnice]] (općina Rogoznica), i za naselje [[Ložnice (Primošten)|Ložnice]] (općina [[Primošten]]), za naselja [[Oglavci]], [[Podglavica (Rogoznica)|Podglavica]] i [[Zečevo Rogozničko]], a u 1857., 1869. i 1921. za naselje [[Jarebinjak]] te dio podataka u 1880. i 1931. za isto naselje.''</small>
===Popis [[1991]].===
{{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Šibenik)}}
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Šibenik)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Rogoznica je imalo 825 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Rogoznica
|-
| [[1991]].
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 825
| label1 = [[Hrvati]] 744
| value1 = 90.18
| color1 = #4169E1
| label2 = [[Srbi]] 16
| value2 = 1.93
| color2 = #FF0000
| label3 = [[Bošnjaci|Muslimani]] 9
| value3 = 1.09
| color3 = #228B22
| label4 = [[Albanci]] 8
| value4 = 0.96
| color4 = #4B3621
| label5 = [[Jugoslaveni]] 8
| value5 = 0.96
| color5 = #8B008B
| label6 = [[Mađari]] 6
| value6 = 0.72
| color6 = #665D1E
| label7 = [[Makedonci]] 2
| value7 = 0.24
| color7 = #FF7E00
| label8 = [[Slovenci]] 2
| value8 = 0.24
| color8 = #FF55A3
| label9 = [[Česi]] 1
| value9 = 0.12
| color9 = #B94E48
| label10 = [[Rusi]] 1
| value10 = 0.12
| color10 = #F400A1
| label11 = [[Slovaci]] 1
| value11 = 0.12
| color11 = #9966CC
| label12 = ostali 2
| value12 = 0.24
| color12 = #FFBF00
| label13 = neopredijeljeni 12
| value13 = 1.45
| color13 = #C154C1
| label14 = region. opr. 2
| value14 = 0.24
| color14 = #66424D
| label15 = nepoznato 11
| value15 = 1.33
| color15 = #A2A2D0
}}
|-
|}
==Galerija==
<gallery perrow=6>
Datoteka:Rogoznica - pogled od crkve niz skaline 20070930 030.jpg|pogled od crkve niz skaline
Datoteka:Rogoznica.JPG|pogled sa mora
Datoteka:Rogoznica - pogled od crkve prema jugu 20070930 024.jpg|pogled od crkve ka jugu
</gallery>
{{Široka slika|Rogoznica - most koji spaja otok s kopnom 20070930 013.jpg|905px|Rogoznički most koji spaja ostrvo sa kopnom}}
==Također pogledajte==
* [[Spisak općina u Hrvatskoj]]
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}
{{stub-općina-Hrvatska}}
{{Rogoznica}}
{{Gradovi i općine u Šibensko-kninskoj županiji}}
[[Kategorija:Općine u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Općine u Šibensko-kninskoj županiji]]
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
[[Kategorija:Naselja u Rogoznici]]
[[Kategorija:Rogoznica|*]]
aenlku8z13pkfytbsixhe7f8pji97v4
Dvornica
0
269640
3820298
3322352
2026-03-27T00:53:03Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820298
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Dvornica
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika =
|opis_slike =
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Rogoznica]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 30| širina_sekundi = 51| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 00| dužina_sekundi = 32| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 91
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 157
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2011]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22203 Rogoznica
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Dvornica''' je naseljeno mjesto u sastavu općine [[Rogoznica]], [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazila se u sastavu stare općine [[Šibenik]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Rogoznica)|popisu stanovništva 2011]]. godine, Dvornica je imala 157 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="16" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]]
|-
| 0 || 0 || 485 || 477 || 571 || 710 || 0 || 0 || 730 || 785 || 739 || 663 || 495 || 399 || 347 || 157
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''U 1857. podaci su sadržani u naselju [[Sapina Doca]], a u 1869., 1921. i 1931. u naselju [[Sevid]] (općina [[Marina (Hrvatska)|Marina]], [[Splitsko-dalmatinska županija]]). Kao naselje iskazuje se od 1948.''</small>
===Popis [[1991]].===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Šibenik)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Dvornica je imalo 399 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Dvornica
|-
| [[1991]].
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 399
| label1 = [[Hrvati]] 394
| value1 = 98.74
| color1 = #4169E1
| label2 = [[Bošnjaci|Muslimani]] 1
| value2 = 0.25
| color2 = #228B22
| label3 = [[Nijemci]] 1
| value3 = 0.25
| color3 = #BDB76B
| label4 = [[Srbi]] 1
| value4 = 0.25
| color4 = #FF0000
| label5 = nepoznato 2
| value5 = 0.50
| color5 = #A2A2D0
}}
|-
|}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Rogoznica}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
oz2wlh22wi4ry4m27r5vy7xkqf3er3o
Jarebinjak
0
269641
3820299
3322286
2026-03-27T00:53:12Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820299
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Jarebinjak
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika =
|opis_slike =
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Rogoznica]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 33| širina_sekundi = 13| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 15| dužina_minuta = 59| dužina_sekundi = 39| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 136
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 8
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2011]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22203 Rogoznica
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Jarebinjak''' je naseljeno mjesto u sastavu općine [[Rogoznica]], [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu stare općine [[Šibenik]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Rogoznica)|popisu stanovništva 2011]]. godine, Jarebinjak je imao 8 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="16" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]]
|-
| 0 || 0 || 177 || 193 || 233 || 296 || 0 || 145 || 276 || 248 || 199 || 158 || 78 || 42 || 18 || 8
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''U 1857., 1869. i 1921. podaci su sadržani u naselju [[Rogoznica]], kao i dio podataka u 1880. i 1931. Do 1948. iskazivano kao dio naselja.''</small>
===Popis [[1991]].===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Šibenik)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Jarebinjak je imalo 42 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Jarebinjak
|-
| [[1991]].
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 42
| label1 = [[Hrvati]] 39
| value1 = 92.85
| color1 = #4169E1
| label2 = nepoznato 3
| value2 = 7.14
| color2 = #A2A2D0
}}
|-
|}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Rogoznica}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
gd5lvbg84v6d6erhvq9m4pyo0syvcbk
Kanica
0
269644
3820300
3322258
2026-03-27T00:53:24Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820300
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Kanica
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika =
|opis_slike =
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Rogoznica]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 30| širina_sekundi = 51| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 00| dužina_sekundi = 32| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 91
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 129
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2011]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22203 Rogoznica
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Kanica''' je naseljeno mjesto u sastavu općine [[Rogoznica]], [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazila se u sastavu stare općine [[Šibenik]]. Kao samostalno naseljeno mjesto, Kanica postoji od popisa [[2011]]. godine. Nastalo je izdvajanjem dijela naselja [[Dvornica]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Rogoznica)|popisu stanovništva 2011]]. godine, Kanica je imala 129 stanovnika. Za narodnosni sastav [[1991]]. godine pogledati pod [[Dvornica]].
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Rogoznica}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
5ahwwkf2rdtnzz3anlhi1q201mrohdj
Stivašnica
0
269645
3820301
3322238
2026-03-27T00:53:34Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820301
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Stivašnica
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika =
|opis_slike =
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Rogoznica]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 30| širina_sekundi = 40| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 15| dužina_minuta = 58| dužina_sekundi = 35| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 14
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 47
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2011]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22203 Rogoznica
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Stivašnica''' je naseljeno mjesto u sastavu općine [[Rogoznica]], [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazila se u sastavu stare općine [[Šibenik]]. Kao samostalno naseljeno mjesto, Stivašnica postoji od popisa [[2011]]. godine. Nastalo je izdvajanjem dijela naselja [[Ražanj (Rogoznica)|Ražanj]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Rogoznica)|popisu stanovništva 2011]]. godine, Stivašnica je imala 47 stanovnika. Za narodnosni sastav [[1991]]. godine pogledati pod [[Ražanj (Rogoznica)|Ražanj]].
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Rogoznica}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
c2k9nsssororu3ri24kl8yv16o1tqbt
Zatoglav
0
269646
3820302
3322277
2026-03-27T00:53:49Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820302
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Zatoglav
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika =
|opis_slike =
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Rogoznica]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 30| širina_sekundi = 51| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 00| dužina_sekundi = 32| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 91
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 61
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2011]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22203 Rogoznica
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Zatoglav''' je naseljeno mjesto u sastavu općine [[Rogoznica]], [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu stare općine [[Šibenik]]. Kao samostalno naseljeno mjesto, Zatoglav postoji od popisa [[2011]]. godine. Nastalo je izdvajanjem dijela naselja [[Dvornica]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Rogoznica)|popisu stanovništva 2011]]. godine, Zatoglav je imao 61 stanovnika. Za narodnosni sastav [[1991]]. godine pogledati pod [[Dvornica]].
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Rogoznica}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
2hbrfllou2lcm2y6rzdyns3qngjlxsj
Ložnice (Rogoznica)
0
269647
3820303
3322368
2026-03-27T00:53:57Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820303
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Ložnice
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika =
|opis_slike =
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Rogoznica]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 34| širina_sekundi = 38| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 00| dužina_sekundi = 58| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 249
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 22
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2011]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22204 Široke
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Ložnice''' su naseljeno mjesto u sastavu općine [[Rogoznica]], [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazile su se u sastavu stare općine [[Šibenik]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Rogoznica)|popisu stanovništva 2011]]. godine, Ložnice su imale 22 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="16" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]]
|-
| 0 || 0 || 125 || 158 || 179 || 171 || 0 || 0 || 216 || 234 || 211 || 186 || 145 || 89 || 32 || 22
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''Od 1953. do 1971. iskazivano pod imenom '''Donje Ložnice'''. U 1857., 1869., 1921. i 1931. dio podataka sadržan je u naselju [[Rogoznica]], a dio podataka u istom razdoblju i u 1948. sadržan je u naselju [[Primošten]] (općina [[Primošten]]). Od 1880. do 1910. iskazivano kao dio naselja. U 2001. smanjeno izdvajanjem istoimenog naselja [[Ložnice (Primošten)|Ložnice]] (općina [[Primošten]]). Od 1880. do 1910. i od 1953. do 1991. sadrži podatke naselja [[Ložnice (Primošten)|Ložnice]] (općina [[Primošten]]), kao i dio podataka u 1948.''</small>
===Popis [[1991]].===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Šibenik)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Ložnice je imalo 89 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Ložnice
|-
| [[1991]].
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 89
| label1 = [[Hrvati]] 87
| value1 = 97.75
| color1 = #4169E1
| label2 = nepoznato 2
| value2 = 2.24
| color2 = #A2A2D0
}}
|-
|}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Rogoznica}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
hht310jx6f8pkvfppr2oid6abh27ht3
Oglavci
0
269649
3820304
3322245
2026-03-27T00:54:06Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820304
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Oglavci
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika =
|opis_slike =
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Rogoznica]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 33| širina_sekundi = 45| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 15| dužina_minuta = 58| dužina_sekundi = 19| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 135
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 13
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2011]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22203 Rogoznica
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Oglavci''' su naseljeno mjesto u sastavu općine [[Rogoznica]], [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazili su se u sastavu stare općine [[Šibenik]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Rogoznica)|popisu stanovništva 2011]]. godine, Oglavci su imali 13 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="16" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]]
|-
| 0 || 0 || 154 || 139 || 144 || 115 || 0 || 0 || 166 || 162 || 128 || 103 || 49 || 30 || 34 || 13
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''Od 1880. do 1910. iskazivano pod imenom '''Oglavke'''. U 1857., 1869., 1921. i 1931. podaci su sadržani u naselju [[Rogoznica]]. Kao naselje iskazuje se od 1948.''</small>
===Popis [[1991]].===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Šibenik)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Oglavci je imalo 30 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Oglavci
|-
| [[1991]].
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 30
| label1 = [[Hrvati]] 30
| value1 = 100
| color1 = #4169E1
}}
|-
|}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Rogoznica}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
mhw1o0y08gppbemqnv6xpdkcz2rsfxp
Podglavica (Rogoznica)
0
269650
3820305
3322248
2026-03-27T00:54:20Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820305
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Podglavica
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika =
|opis_slike =
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Rogoznica]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 32| širina_sekundi = 39| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 15| dužina_minuta = 59| dužina_sekundi = 51| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 70
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 242
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2011]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22203 Rogoznica
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Podglavica''' je naseljeno mjesto u sastavu općine [[Rogoznica]], [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazila se u sastavu stare općine [[Šibenik]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Rogoznica)|popisu stanovništva 2011]]. godine, Podglavica je imala 242 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="16" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]]
|-
| 0 || 0 || 186 || 199 || 192 || 211 || 0 || 0 || 175 || 189 || 153 || 120 || 93 || 130 || 197 || 242
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''U 1857., 1869., 1921. i 1931. podaci su sadržani u naselju [[Rogoznica]]. Od 1880. do 1910. iskazivano kao dio naselja.''</small>
===Popis [[1991]].===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Šibenik)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Podglavica je imalo 130 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Podglavica
|-
| [[1991]].
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 130
| label1 = [[Hrvati]] 126
| value1 = 96.92
| color1 = #4169E1
| label2 = [[Bošnjaci|Muslimani]] 2
| value2 = 1.53
| color2 = #228B22
| label3 = [[Česi]] 1
| value3 = 0.76
| color3 = #B94E48
| label4 = [[Slovenci]] 1
| value4 = 0.76
| color4 = #FF55A3
}}
|-
|}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Rogoznica}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
330a3m4xznc6idjzy6gkv4nacys8fj4
Podorljak
0
269652
3820306
3322339
2026-03-27T00:54:30Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820306
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Podorljak
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika =
|opis_slike =
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Rogoznica]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 31| širina_sekundi = 55| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 01| dužina_sekundi = 49| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 77
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 125
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2011]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22203 Rogoznica
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Podorljak''' je naseljeno mjesto u sastavu općine [[Rogoznica]], [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu stare općine [[Šibenik]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Rogoznica)|popisu stanovništva 2011]]. godine, Podorljak je imao 125 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="16" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]]
|-
| 0 || 0 || 208 || 233 || 250 || 245 || 0 || 0 || 343 || 333 || 356 || 290 || 258 || 210 || 162 || 125
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''U 1857., 1869., 1921. i 1931. podaci su sadržani u naselju [[Sapina Doca]].''</small>
===Popis [[1991]].===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Šibenik)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Podorljak je imalo 210 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Podorljak
|-
| [[1991]].
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 210
| label1 = [[Hrvati]] 183
| value1 = 87.14
| color1 = #4169E1
| label2 = nepoznato 27
| value2 = 12.85
| color2 = #A2A2D0
}}
|-
|}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Rogoznica}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
8ommihfi1jqkp7sgh0o577efl043f3v
Ražanj (Rogoznica)
0
269653
3820307
3322421
2026-03-27T00:54:46Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820307
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Ražanj
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika =
|opis_slike =
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Rogoznica]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 30| širina_sekundi = 40| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 15| dužina_minuta = 58| dužina_sekundi = 35| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 14
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 161
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2011]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22203 Rogoznica
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Ražanj''' je naseljeno mjesto u sastavu općine [[Rogoznica]], [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu stare općine [[Šibenik]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Rogoznica)|popisu stanovništva 2011]]. godine, Ražanj je imao 161 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="16" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]]
|-
| 0 || 0 || 119 || 119 || 133 || 166 || 0 || 0 || 181 || 182 || 180 || 171 || 142 || 155 || 180 || 161
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''U 1857. podaci su sadržani u naselju [[Sapina Doca]], a u 1869., 1921. i 1931. u naselju [[Sevid]] (općina [[Marina (Hrvatska)|Marina]], [[Splitsko-dalmatinska županija]]).''</small>
===Popis [[1991]].===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Šibenik)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Ražanj je imalo 155 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Ražanj
|-
| [[1991]].
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 155
| label1 = [[Hrvati]] 143
| value1 = 92.25
| color1 = #4169E1
| label2 = [[Bošnjaci|Muslimani]] 5
| value2 = 3.22
| color2 = #228B22
| label3 = [[Srbi]] 3
| value3 = 1.93
| color3 = #FF0000
| label4 = [[Slovenci]] 1
| value4 = 0.64
| color4 = #FF55A3
| label5 = ostali 1
| value5 = 0.64
| color5 = #FFBF00
| label6 = nepoznato 2
| value6 = 1.29
| color6 = #A2A2D0
}}
|-
|}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Rogoznica}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
q9q3dzsm4sepa8drjp1k5dmc3zanv05
Sapina Doca
0
269655
3820308
3322390
2026-03-27T00:54:56Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820308
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Sapina Doca
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika =
|opis_slike =
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Rogoznica]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 33| širina_sekundi = 34| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 01| dužina_sekundi = 34| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 262
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 64
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2011]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22204 Široke
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Sapina Doca''' su naseljeno mjesto u sastavu općine [[Rogoznica]], [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazila su se u sastavu stare općine [[Šibenik]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Rogoznica)|popisu stanovništva 2011]]. godine, Sapina Doca su imala 64 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="16" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]]
|-
| 999 || 829 || 477 || 480 || 554 || 540 || 803 || 773 || 442 || 477 || 478 || 364 || 257 || 163 || 123 || 64
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''U 1857., 1869. i 1931. iskazivano pod imenom '''Račice'''. U 1857. sadrži podatke za naselja [[Dvornica]], [[Ražanj (Rogoznica)|Ražanj]] i za naselje [[Sevid]] (općina [[Marina (Hrvatska)|Marina]], [[Splitsko-dalmatinska županija]]), u 1869. za naselje [[Rastovac (Marina)|Rastovac]] (općina [[Marina (Hrvatska)|Marina]], [[Splitsko-dalmatinska županija]]), a u 1857., 1869., 1921. i 1931. za naselje [[Podorljak]].''</small>
===Popis [[1991]].===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Šibenik)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Sapina Doca je imalo 163 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Sapina Doca
|-
| [[1991]].
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 163
| label1 = [[Hrvati]] 163
| value1 = 100
| color1 = #4169E1
}}
|-
|}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Rogoznica}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
9ln4m3hwczok0eh4tq5bits1v7uoaq4
Zečevo Rogozničko
0
269656
3820309
3406397
2026-03-27T00:55:08Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820309
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Zečevo Rogozničko
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika = Rogoznica-Zecevo-Rogoznicko-2-Medium.jpg
|opis_slike = pogled na Zečevo Rogozničko
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Rogoznica]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 33| širina_sekundi = 13| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 15| dužina_minuta = 56| dužina_sekundi = 25| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 58
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 195
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2011]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22203 Rogoznica
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Zečevo Rogozničko''' je naseljeno mjesto u sastavu općine [[Rogoznica]], [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazilo se u sastavu stare općine [[Šibenik]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Rogoznica)|popisu stanovništva 2011]]. godine, Zečevo Rogozničko je imalo 195 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="16" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]]
|-
| 0 || 0 || 117 || 136 || 170 || 195 || 0 || 0 || 220 || 214 || 175 || 135 || 100 || 95 || 147 || 195
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''Do 1948. iskazivano pod imenom '''Zečevo'''. U 1857., 1869., 1921. i 1931. podaci su sadržani u naselju [[Rogoznica]].''</small>
===Popis [[1991]].===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Šibenik)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Zečevo Rogozničko je imalo 95 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Zečevo Rogozničko
|-
| [[1991]].
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 95
| label1 = [[Hrvati]] 90
| value1 = 94.73
| color1 = #4169E1
| label2 = [[Srbi]] 2
| value2 = 2.10
| color2 = #FF0000
| label3 = ostali 3
| value3 = 3.15
| color3 = #FFBF00
}}
|-
|}
{{Široka slika|Rogoznica-Zecevo-Rogoznicko-3-Large.jpg|905px|Zečevo Rogozničko, panorama}}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Rogoznica}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
8nm9v3huthdwpx7lsyb46saidnu7yhs
Ružić (Hrvatska)
0
269718
3820310
3384984
2026-03-27T00:55:20Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820310
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Ružić
|vrsta = Općina
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv = Općina Ružić
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika =
|opis_slike =
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb = RUI (G~1.GIF
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina =
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 49| širina_sekundi = 29| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 16| dužina_sekundi = 45| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara =
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina = 160.28
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina = 1591
|stanovništvo grad =
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2011]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina = 9.92
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik = Dalibor Durdov
|gradonačelnik stranka = koalicija [[Hdz (stranka)|Hdz]]
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22322 Ružić
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice = [http://www.opcina-ruzic.hr/ Općina Ružić]
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Ružić''' je općina u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], u [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninskoj županiji]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazila se u sastavu stare općine [[Drniš]]. Sjedište općine je u naselju [[Gradac (Ružić)|Gradac]].
==Stanovništvo==
{{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Ružić)}}
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Ružić)|popisu stanovništva 2011]]. godine, općina Ružić je imala 1.591 stanovnika, od čega u sjedištu općine [[Gradac (Ružić)|Gradcu]] 317.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="16" | Broj stanovnika po popisima<ref name=autogenerated1>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]]
|-
| 4.338 || 4.236 || 4.077 || 4.256 || 4.912 || 5.131 || 5.039 || 5.453 || 5.548 || 5.643 || 5.560 || 5.551 || 4.503 || 3.355 || 1.775 || 1.591
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''Nastala iz stare općine [[Drniš]].''</small>
==Također pogledajte==
* [[Spisak općina u Hrvatskoj]]
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-općina-Hrvatska}}
{{Ružić}}
{{Gradovi i općine u Šibensko-kninskoj županiji}}
[[Kategorija:Općine u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Općine u Šibensko-kninskoj županiji]]
[[Kategorija:Ružić|*]]
16cjyuncx3r55emvoz95o2ae9qoknh4
Čavoglave
0
269723
3820311
3458384
2026-03-27T00:55:29Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820311
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Čavoglave
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika = Cavoglave crkvica.JPG
|opis_slike = Čavoglave, rimokatolička crkva
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Ružić (Hrvatska)|Ružić]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 47| širina_sekundi = 02| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 20| dužina_sekundi = 11| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 429
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 168
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2011]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22322 Ružić
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Čavoglave''' su naseljeno mjesto u sastavu općine [[Ružić (Hrvatska)|Ružić]], [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazile su se u sastavu stare općine [[Drniš]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Ružić)|popisu stanovništva 2011]]. godine, Čavoglave su imale 168 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="16" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]]
|-
| 468 || 409 || 433 || 419 || 481 || 507 || 513 || 544 || 302 || 559 || 498 || 507 || 411 || 285 || 199 || 168
|-
|}
===Popis [[1991]].===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Drniš)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Čavoglave je imalo 285 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Čavoglave
|-
| [[1991]].
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 285
| label1 = [[Hrvati]] 285
| value1 = 100
| color1 = #4169E1
}}
|-
|}
== Poznate osobe ==
*[[Marko Perković Thompson]], muzičar
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Ružić}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
9k3wl9am4w49817ejldkfdfzzyywe6e
Gradac (Ružić)
0
269725
3820103
3322301
2026-03-27T00:14:55Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820103
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Gradac
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika =
|opis_slike =
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Ružić (Hrvatska)|Ružić]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 49| širina_sekundi = 29| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 16| dužina_sekundi = 45| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 305
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 317
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2011]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22322 Ružić
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Gradac''' je naseljeno mjesto i sjedište općine [[Ružić (Hrvatska)|Ružić]], [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu stare općine [[Drniš]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Ružić)|popisu stanovništva 2011]]. godine, Gradac je imao 317 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="16" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]]
|-
| 516 || 530 || 454 || 515 || 578 || 596 || 609 || 629 || 630 || 597 || 594 || 645 || 538 || 412 || 344 || 317
|-
|}
===Popis [[1991]].===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Drniš)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Gradac je imalo 412 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Gradac
|-
| [[1991]].
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 412
| label1 = [[Hrvati]] 396
| value1 = 96.11
| color1 = #4169E1
| label2 = [[Srbi]] 8
| value2 = 1.94
| color2 = #FF0000
| label3 = [[Makedonci]] 1
| value3 = 0.24
| color3 = #FF7E00
| label4 = nepoznato 7
| value4 = 1.69
| color4 = #A2A2D0
}}
|-
|}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Ružić}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
45l65zzdhiae1tatj395miln3itjdll
Kljake
0
269727
3820104
3322413
2026-03-27T00:15:04Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820104
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Kljake
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika = Kljake – Sv Ilija 1.jpg
|opis_slike = Kljake, rimokatolička crkva "Sv. Ilija"
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Ružić (Hrvatska)|Ružić]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 46| širina_sekundi = 34| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 19| dužina_sekundi = 09| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 368
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 261
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2011]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22322 Ružić
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Kljake''' su naseljeno mjesto u sastavu općine [[Ružić (Hrvatska)|Ružić]], [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazile su se u sastavu stare općine [[Drniš]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Ružić)|popisu stanovništva 2011]]. godine, Kljake su imale 261 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="16" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]]
|-
| 702 || 650 || 670 || 676 || 790 || 794 || 783 || 944 || 1.172 || 900 || 925 || 1.035 || 724 || 509 || 340 || 261
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''U 1890. iskazano pod imenom '''Kljaci'''.''</small>
===Popis [[1991]].===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Drniš)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Kljake je imalo 509 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Kljake
|-
| [[1991]].
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 509
| label1 = [[Hrvati]] 493
| value1 = 96.85
| color1 = #4169E1
| label2 = [[Slovenci]] 1
| value2 = 0.19
| color2 = #FF55A3
| label3 = nepoznato 15
| value3 = 2.94
| color3 = #A2A2D0
}}
|-
|}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Ružić}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
thimncdiuobfmlape1c9pnen76rp7ew
Mirlović Polje
0
269729
3820105
3322410
2026-03-27T00:15:15Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820105
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Mirlović Polje
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika = Izvor Čikole 1.jpg
|opis_slike = Mirlović Polje nad izvorom rijeke Čikole
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Ružić (Hrvatska)|Ružić]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 48| širina_sekundi = 47| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 20| dužina_sekundi = 19| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 415
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 170
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2011]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22322 Ružić
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Mirlović Polje''' je naseljeno mjesto u sastavu općine [[Ružić (Hrvatska)|Ružić]], [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazilo se u sastavu stare općine [[Drniš]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Ružić)|popisu stanovništva 2011]]. godine, Mirlović Polje je imalo 170 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="16" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]]
|-
| 508 || 504 || 544 || 597 || 713 || 812 || 775 || 794 || 859 || 872 || 877 || 791 || 691 || 477 || 186 || 170
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''Od 1857. do 1910. iskazivano pod imenom '''Mirilović u Polju''', a u 1931. '''Mirilović-Polje'''.''</small>
===Popis [[1991]].===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Drniš)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Mirlović Polje je imalo 477 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Mirlović Polje
|-
| [[1991]].
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 477
| label1 = [[Hrvati]] 281
| value1 = 58.90
| color1 = #4169E1
| label2 = [[Srbi]] 188
| value2 = 39.41
| color2 = #FF0000
| label3 = [[Nijemci]] 1
| value3 = 0.20
| color3 = #BDB76B
| label4 = nepoznato 7
| value4 = 1.46
| color4 = #A2A2D0
}}
|-
|}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Ružić}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
s30wfv4f3vivh9rhwlhdf0ra0hcdr2p
Moseć (Ružić)
0
269730
3820106
3322393
2026-03-27T00:15:24Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820106
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Moseć
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika =
|opis_slike =
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Ružić (Hrvatska)|Ružić]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 47| širina_sekundi = 45| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 13| dužina_sekundi = 22| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 588
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 75
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2011]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22320 Drniš
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Moseć''' je naseljeno mjesto u sastavu općine [[Ružić (Hrvatska)|Ružić]], [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu stare općine [[Drniš]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Ružić)|popisu stanovništva 2011]]. godine, Moseć je imao 75 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="16" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]]
|-
| 426 || 470 || 358 || 382 || 479 || 533 || 482 || 529 || 367 || 359 || 366 || 311 || 255 || 149 || 108 || 75
|-
|}
===Popis [[1991]].===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Drniš)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Moseć je imalo 149 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Moseć
|-
| [[1991]].
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 149
| label1 = [[Hrvati]] 134
| value1 = 89.93
| color1 = #4169E1
| label2 = [[Srbi]] 10
| value2 = 6.71
| color2 = #FF0000
| label3 = nepoznato 5
| value3 = 3.35
| color3 = #A2A2D0
}}
|-
|}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Ružić}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
nei2fxgio8iak1hi7ywy4wxbq6xf40p
Otavice (Ružić)
0
269733
3820107
3322386
2026-03-27T00:15:32Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820107
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Otavice
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika = Otavice.JPG
|opis_slike = pogled na Otavice
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Ružić (Hrvatska)|Ružić]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 50| širina_sekundi = 44| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 15| dužina_sekundi = 50| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 308
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 183
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2011]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22322 Ružić
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
[[Datoteka:Mestrovic mausoleum.jpg|mini|260px|Otavice, mauzolej Ivana Meštrovića]]
'''Otavice''' su naseljeno mjesto u sastavu općine [[Ružić (Hrvatska)|Ružić]], [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazile su se u sastavu stare općine [[Drniš]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Ružić)|popisu stanovništva 2011]]. godine, Otavice su imale 183 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="16" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]]
|-
| 374 || 401 || 389 || 439 || 485 || 477 || 449 || 374 || 472 || 505 || 469 || 420 || 320 || 283 || 190 || 183
|-
|}
===Popis [[1991]].===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Drniš)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Otavice je imalo 283 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Otavice
|-
| [[1991]].
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 283
| label1 = [[Hrvati]] 271
| value1 = 95.75
| color1 = #4169E1
| label2 = [[Srbi]] 2
| value2 = 0.70
| color2 = #FF0000
| label3 = [[Crnogorci]] 1
| value3 = 0.35
| color3 = #C19A6B
| label4 = [[Jugoslaveni]] 1
| value4 = 0.35
| color4 = #8B008B
| label5 = [[Makedonci]] 1
| value5 = 0.35
| color5 = #FF7E00
| label6 = [[Rusi]] 1
| value6 = 0.35
| color6 = #F400A1
| label7 = nepoznato 6
| value7 = 2.12
| color7 = #A2A2D0
}}
|-
|}
== Poznate osobe ==
*[[Ivan Meštrović]], vajar
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Otavice}}
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Ružić}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
0edoemx28vwqflz5y1xnkg2xev2q6wz
Ružić
0
269736
3820108
3322308
2026-03-27T00:15:45Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820108
wikitext
text/x-wiki
{{Drugo_značenje|Ružić (čvor)}}
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Ružić
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika =
|opis_slike =
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Ružić (Hrvatska)|Ružić]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 49| širina_sekundi = 32| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 15| dužina_sekundi = 18| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 291
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 266
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2011]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22322 Ružić
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Ružić''' je naseljeno mjesto u sastavu općine [[Ružić (Hrvatska)|Ružić]], [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu stare općine [[Drniš]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Ružić)|popisu stanovništva 2011]]. godine, Ružić je imao 266 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="16" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]]
|-
| 391 || 491 || 441 || 373 || 497 || 466 || 461 || 474 || 497 || 611 || 631 || 619 || 493 || 463 || 250 || 266
|-
|}
===Popis [[1991]].===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Drniš)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Ružić je imalo 463 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Ružić
|-
| [[1991]].
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 463
| label1 = [[Hrvati]] 358
| value1 = 77.32
| color1 = #4169E1
| label2 = [[Srbi]] 98
| value2 = 21.16
| color2 = #FF0000
| label3 = ostali 1
| value3 = 0.21
| color3 = #FFBF00
| label4 = neopredijeljeni 1
| value4 = 0.21
| color4 = #C154C1
| label5 = nepoznato 5
| value5 = 1.07
| color5 = #A2A2D0
}}
|-
|}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Ružić}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
76ywjkedcka93v9ct4fef6u696u0tck
Umljanović
0
269737
3820109
3322318
2026-03-27T00:15:57Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820109
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Umljanović
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika =
|opis_slike =
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Ružić (Hrvatska)|Ružić]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 47| širina_sekundi = 40| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 17| dužina_sekundi = 14| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 299
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 148
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2011]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22322 Ružić
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Umljanović''' je naseljeno mjesto u sastavu općine [[Ružić (Hrvatska)|Ružić]], [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu stare općine [[Drniš]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Ružić)|popisu stanovništva 2011]]. godine, Umljanović je imao 148 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="16" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]]
|-
| 404 || 361 || 345 || 365 || 400 || 405 || 405 || 475 || 624 || 591 || 583 || 590 || 430 || 307 || 156 || 148
|-
|}
===Popis [[1991]].===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Drniš)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Umljanović je imalo 307 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Umljanović
|-
| [[1991]].
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 307
| label1 = [[Hrvati]] 299
| value1 = 97.39
| color1 = #4169E1
| label2 = nepoznato 8
| value2 = 2.60
| color2 = #A2A2D0
}}
|-
|}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Ružić}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
ndhd9qps1bfncxu7wgrw7grlflshif7
Tisno
0
269845
3820110
3324965
2026-03-27T00:16:08Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820110
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Tisno
|vrsta = Općina
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv = Općina Tisno
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika = Tisno 5.jpg
|opis_slike = pogled na Tisno
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb = Tisno (grb).gif
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina =
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 47| širina_sekundi = 51| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 15| dužina_minuta = 38| dužina_sekundi = 32| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 4
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina = 67.03
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina = 3094
|stanovništvo grad = 1287
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2011]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina = 46.15
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik = Kristijan Jareb
|gradonačelnik stranka = [[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]]
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22240 Tisno
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice = [http://www.tisno.hr/ Općina Tisno]
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
[[Datoteka:Road bridge to island of Murter, in Tisno, Croatia, 14.10.2007.jpg|mini|260px|Tisno, most]]
'''Tisno''' je naseljeno mjesto i općina u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], u [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninskoj županiji]].
==Geografija==
Nalazi se dijelom na kopnu, na Tišnjanskom poluostrvu, a dijelom na ostrvu [[Murter (ostrvo)|Murteru]]. Tjesnac između ostrva i kopna je širok 38 metara, a preko njega je [[1832]]. godine izgrađen (danas pokretan) most. Noviji dio Tisna izgrađen je na kopnenom predjelu ''Gomilica''.
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazilo se u sastavu stare općine [[Šibenik]].
==Stanovništvo==
{{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Tisno)}}
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Tisno)|popisu stanovništva 2011]]. godine, općina Tisno je imala 3.094 stanovnika, od čega u samom Tisnu 1.287.
=== Općina Tisno ===
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="16" | Broj stanovnika po popisima<ref name=autogenerated1>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]]
|-
| 2.539 || 4.055 || 3.007 || 3.412 || 3.739 || 3.999 || 4.229 || 4.345 || 4.187 || 4.120 || 3.825 || 3.808 || 3.030 || 3.374 || 3.239 || 3.094
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''Nastala iz stare općine [[Šibenik]]. U 1869. sadrži dio podataka općine [[Murter-Kornati]].''</small>
=== Tisno (naseljeno mjesto) ===
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="16" | Broj stanovnika po popisima<ref name=autogenerated1/>
|-
| [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]]
|-
| 1.192 || 1.307 || 1.280 || 1.484 || 1.656 || 1.689 || 1.920 || 2.032 || 1.787 || 1.607 || 1.455 || 1.570 || 1.221 || 1.431 || 1.377 || 1.287
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''U 1857., 1869., 1921. i 1931. sadrži podatke za naselja [[Dazlina]] i [[Dubrava kod Tisna]]. Do 1981. iskazivano pod imenom '''Tijesno''', a u 1991. '''Tisno'''.''</small>
===Popis [[1991]].===
{{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Šibenik)}}
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Šibenik)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Tisno je imalo 1.431 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Tisno
|-
| [[1991]].
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 1,431
| label1 = [[Hrvati]] 1,378
| value1 = 96.29
| color1 = #4169E1
| label2 = [[Srbi]] 15
| value2 = 1.04
| color2 = #FF0000
| label3 = [[Jugoslaveni]] 6
| value3 = 0.41
| color3 = #8B008B
| label4 = [[Albanci]] 4
| value4 = 0.27
| color4 = #4B3621
| label5 = [[Slovenci]] 3
| value5 = 0.20
| color5 = #FF55A3
| label6 = [[Crnogorci]] 1
| value6 = 0.06
| color6 = #C19A6B
| label7 = [[Nijemci]] 1
| value7 = 0.06
| color7 = #BDB76B
| label8 = [[Slovaci]] 1
| value8 = 0.06
| color8 = #9966CC
| label9 = ostali 3
| value9 = 0.20
| color9 = #FFBF00
| label10 = neopredijeljeni 2
| value10 = 0.13
| color10 = #C154C1
| label11 = region. opr. 2
| value11 = 0.13
| color11 = #66424D
| label12 = nepoznato 15
| value12 = 1.04
| color12 = #A2A2D0
}}
|-
|}
==Galerija==
<gallery>
Datoteka:Тисно.JPG|centar Tisna
Datoteka:Tisno 1.jpg|pogled sa mora
Datoteka:Tisno Platz.jpg|gradski trg
Datoteka:Church tower in Tisno, Croatia, 14.10.2007 (1).jpg|toranj rimokatoličke crkve
Datoteka:Tisno - riva.jpg|riva
</gallery>
==Također pogledajte==
* [[Spisak općina u Hrvatskoj]]
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}
{{stub-općina-Hrvatska}}
{{Tisno}}
{{Gradovi i općine u Šibensko-kninskoj županiji}}
[[Kategorija:Općine u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Općine u Šibensko-kninskoj županiji]]
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
[[Kategorija:Naselja u Tisnu]]
[[Kategorija:Tisno|*]]
t1ici5mpslxfj2f4przk0gjo1rv92oz
Betina
0
269849
3820111
3322399
2026-03-27T00:16:20Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820111
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Betina
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika = Betina from island Sustipanac.jpg
|opis_slike = pogled na Betinu sa ostrva [[Sustipanac]]
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Tisno]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 49| širina_sekundi = 22| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 15| dužina_minuta = 36| dužina_sekundi = 15| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 2
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 697
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2011]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22244 Betina
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
[[Datoteka:Betina, island of Murter, Croatia 14.10.2007. 073.jpg|mini|260px|Betina, marina]]
'''Betina''' je naseljeno mjesto u sastavu općine [[Tisno]], na ostrvu [[Murter (ostrvo)|Murteru]], [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazila se u sastavu stare općine [[Šibenik]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Tisno)|popisu stanovništva 2011]]. godine, Betina je imala 697 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="16" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]]
|-
| 855 || 2.206 || 1.024 || 1.139 || 1.244 || 1.371 || 1.505 || 1.484 || 1.200 || 1.177 || 1.024 || 988 || 767 || 813 || 774 || 697
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''U 1869. sadrži podatke za naselje [[Murter (Murter-Kornati)|Murter]] (općina [[Murter-Kornati]]).''</small>
===Popis [[1991]].===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Šibenik)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Betina je imalo 813 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Betina
|-
| [[1991]].
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 813
| label1 = [[Hrvati]] 784
| value1 = 96.43
| color1 = #4169E1
| label2 = [[Srbi]] 2
| value2 = 0.24
| color2 = #FF0000
| label3 = [[Jugoslaveni]] 1
| value3 = 0.12
| color3 = #8B008B
| label4 = [[Bošnjaci|Muslimani]] 1
| value4 = 0.12
| color4 = #228B22
| label5 = [[Slovenci]] 1
| value5 = 0.12
| color5 = #FF55A3
| label6 = neopredijeljeni 8
| value6 = 0.98
| color6 = #C154C1
| label7 = nepoznato 16
| value7 = 1.96
| color7 = #A2A2D0
}}
|-
|}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Tisno}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
dcbhdx4fb4yrlytd8he37kr6gjp6dmj
Dazlina
0
269850
3820112
3560989
2026-03-27T00:16:30Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820112
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Dazlina
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika =
|opis_slike =
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Tisno]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 50| širina_sekundi = 23| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 15| dužina_minuta = 43| dužina_sekundi = 34| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 95
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 45
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2011]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22240 Tisno
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Dazlina''' je naseljeno mjesto u sastavu općine [[Tisno]], [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazila se u sastavu stare općine [[Šibenik]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Tisno)|popisu stanovništva 2011]]. godine, Dazlina je imala 45 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="16" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]]
|-
| 0 || 0 || 58 || 86 || 100 || 119 || 0 || 0 || 146 || 158 || 172 || 138 || 88 || 89 || 62 || 45
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''Od 1880. do 1910. iskazivano pod imenom '''Dazline'''. U 1857., 1869., 1921. i 1931. podaci su sadržani u naselju [[Tisno]].''</small>
===Popis [[1991]].===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Šibenik)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Dazlina je imalo 89 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Dazlina
|-
| [[1991]].
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 89
| label1 = [[Hrvati]] 87
| value1 = 97.75
| color1 = #4169E1
| label2 = [[Srbi]] 1
| value2 = 1.12
| color2 = #FF0000
| label3 = nepoznato 1
| value3 = 1.12
| color3 = #A2A2D0
}}
|-
|}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Tisno}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
qm7mtnpj3cx29tvnfehduoarsx0z2an
Dubrava kod Tisna
0
269851
3820113
3730320
2026-03-27T00:16:46Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820113
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->| ime = Dubrava kod Tisna
| vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->| službeni naziv =
| slogan =
| nadimak = <!-- *** Slika *** -->
| slika =
| opis_slike =
| dimenzija_slike = <!-- *** Simboli *** -->
| zastava =
| grb = <!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
| županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
| općina = [[Tisno]]
| općina1 =
| općina2 =
| općina3 =
| općina4 =
| općina5 =
| općina6 =
| općina7 =
| općina8 =
| općina9 =
| općina10 = <!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43
| širina_minuta = 48
| širina_sekundi = 48
| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 15
| dužina_minuta = 42
| dužina_sekundi = 48
| dužina_IZ = E
| najveća tačka =
| najveća tačka metara = 24
<!-- *** Površina *** -->| površina grad =
| površina općina = <!-- *** Stanovništvo *** -->
| stanovništvo općina =
| stanovništvo grad = 152
| stanovništvo ukupno =
| stanovništvo godina = [[2025]]
| stanovništvo općina godina =
| gustoća =
| gustoća općina = <!-- *** Historija i administracija *** -->
| osnovano =
| gradonačelnik = Šime Špadina
| gradonačelnik stranka = <!-- *** Kod *** -->
| poštanski broj = 22240 Tisno
| pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte = <!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice = <!-- *** Bilješka *** -->
| bilješka =
}}
'''Dubrava kod Tisna''' (do 1991. '''Dubrava kod Tisnoga''') jest naseljeno mjesto u sastavu općine [[Tisno]], [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== POVIJEST ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazila se u sastavu stare općine [[Šibenik]]. Imali su školu u davnim vremenima.
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Tisno)|popisu stanovništva 2011]]. godine, Dubrava kod Tisna je imala 179 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="16" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]]
|-
| 70 || 74 || 78 || 93 || 95 || 113 || 115 || 100 || 95 || 240 || 238 || 218 || 170 || 203 || 185 || 179
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''Do 1961. iskazivano pod imenom '''Dubrava''', u 1971. i 1981. pod imenom '''Dubrava kod Tijesnoga''', a 1991. '''Dubrava kod Tisnoga'''. U 1857., 1869., 1921. i 1931. podaci su sadržani u naselju [[Tisno]]. Do 1948. iskazivano kao dio naselja.''</small>
===Popis [[1991]].===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Šibenik)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Dubrava kod Tisnoga je imalo 203 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Dubrava kod Tisnoga
|-
| 2025.
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 152
| label1 = [[Hrvati]] 148
| value1 = 99.50
| color1 = #4169E1
| label2 = [[Englezi]] 2
| value2 = 0.49
| color2 = #FF0000
|label3=[[Srbi]] 1|label4=[[Nacisti]] 1}}
|-
|}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Tisno}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
9fio84no9m767wtun3f0e5xowr03dbd
Jezera (Tisno)
0
269852
3820114
3322293
2026-03-27T00:16:56Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820114
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Jezera
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika = Jezera 2007.jpg
|opis_slike = pogled na Jezera
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Tisno]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 47| širina_sekundi = 11| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 15| dužina_minuta = 38| dužina_sekundi = 36| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 2
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 886
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2011]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22242 Jezera
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Jezera''' su naseljeno mjesto u sastavu općine [[Tisno]], na ostrvu [[Murter]]u, [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazila su se u sastavu stare općine [[Šibenik]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Tisno)|popisu stanovništva 2011]]. godine, Jezera su imala 886 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="16" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]]
|-
| 492 || 542 || 567 || 610 || 644 || 707 || 804 || 829 || 959 || 938 || 936 || 894 || 784 || 838 || 841 || 886
|-
|}
===Popis [[1991]].===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Šibenik)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Jezera je imalo 838 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Jezera
|-
| [[1991]].
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 838
| label1 = [[Hrvati]] 802
| value1 = 95.70
| color1 = #4169E1
| label2 = [[Srbi]] 9
| value2 = 1.07
| color2 = #FF0000
| label3 = [[Jugoslaveni]] 8
| value3 = 0.95
| color3 = #8B008B
| label4 = [[Bošnjaci|Muslimani]] 3
| value4 = 0.35
| color4 = #228B22
| label5 = [[Crnogorci]] 1
| value5 = 0.11
| color5 = #C19A6B
| label6 = [[Česi]] 1
| value6 = 0.11
| color6 = #B94E48
| label7 = [[Italijani]] 1
| value7 = 0.11
| color7 = #007FFF
| label8 = [[Slovenci]] 1
| value8 = 0.11
| color8 = #FF55A3
| label9 = neopredijeljeni 2
| value9 = 0.23
| color9 = #C154C1
| label10 = region. opr. 2
| value10 = 0.23
| color10 = #66424D
| label11 = nepoznato 8
| value11 = 0.95
| color11 = #A2A2D0
}}
|-
|}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Jezera}}
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Tisno}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
3sf19nhimciwhrrrcfdwimqdhqtcpae
Tribunj
0
269858
3820115
3322364
2026-03-27T00:17:03Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820115
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Tribunj
|vrsta = Općina
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv = Općina Tribunj
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika = Tribunj.jpg
|opis_slike = pogled na Tribunj
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb = Tribunj (grb).gif
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina =
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 45| širina_sekundi = 25| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 15| dužina_minuta = 44| dužina_sekundi = 51| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 5
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina = 15.15
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina = 1536
|stanovništvo grad =
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2011]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina = 101.38
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik = Damir Pilipac
|gradonačelnik stranka = [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]]
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22212 Tribunj
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice = [http://www.tribunj.hr/ Općina Tribunj]
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Tribunj''' je naseljeno mjesto i općina u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], u [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninskoj županiji]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu stare općine [[Šibenik]].
==Stanovništvo==
{{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Tribunj)}}
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Tribunj)|popisu stanovništva 2011]]. godine, općina odn. naseljeno mjesto Tribunj je imala 1.536 stanovnika.
=== Općina Tribunj ===
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="16" | Broj stanovnika po popisima<ref name=autogenerated1>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]]
|-
| 454 || 498 || 542 || 674 || 817 || 966 || 1.041 || 1.076 || 1.133 || 1.195 || 1.075 || 1.223 || 1.110 || 1.333 || 1.390 || 1.536
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''Nastala iz stare općine [[Šibenik]].''</small>
=== Tribunj (naseljeno mjesto) ===
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="16" | Broj stanovnika po popisima<ref name=autogenerated1/>
|-
| [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]]
|-
| 454 || 498 || 542 || 674 || 817 || 966 || 1.041 || 1.076 || 1.133 || 1.195 || 1.075 || 1.223 || 1.110 || 1.333 || 1.390 || 1.536
|-
|}
===Popis [[1991]].===
{{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Šibenik)}}
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Šibenik)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Tribunj je imalo 1.333 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Tribunj
|-
| [[1991]].
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 1,333
| label1 = [[Hrvati]] 1,223
| value1 = 91.74
| color1 = #4169E1
| label2 = [[Srbi]] 41
| value2 = 3.07
| color2 = #FF0000
| label3 = [[Jugoslaveni]] 10
| value3 = 0.75
| color3 = #8B008B
| label4 = [[Bošnjaci|Muslimani]] 4
| value4 = 0.30
| color4 = #228B22
| label5 = [[Mađari]] 2
| value5 = 0.15
| color5 = #665D1E
| label6 = [[Makedonci]] 2
| value6 = 0.15
| color6 = #FF7E00
| label7 = [[Slovaci]] 2
| value7 = 0.15
| color7 = #9966CC
| label8 = [[Slovenci]] 2
| value8 = 0.15
| color8 = #FF55A3
| label9 = [[Bugari]] 1
| value9 = 0.07
| color9 = #FF9966
| label10 = [[Crnogorci]] 1
| value10 = 0.07
| color10 = #C19A6B
| label11 = [[Nijemci]] 1
| value11 = 0.07
| color11 = #BDB76B
| label12 = ostali 2
| value12 = 0.15
| color12 = #FFBF00
| label13 = neopredijeljeni 9
| value13 = 0.67
| color13 = #C154C1
| label14 = region. opr. 1
| value14 = 0.07
| color14 = #66424D
| label15 = nepoznato 32
| value15 = 2.40
| color15 = #A2A2D0
}}
|-
|}
==Također pogledajte==
* [[Spisak općina u Hrvatskoj]]
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-općina-Hrvatska}}
{{Tribunj}}
{{Gradovi i općine u Šibensko-kninskoj županiji}}
[[Kategorija:Općine u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Općine u Šibensko-kninskoj županiji]]
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
[[Kategorija:Naselja u Tribunju]]
[[Kategorija:Tribunj|*]]
c33qlc8839fwk3k07ow80xdqc478ldd
Unešić
0
269865
3820116
3322417
2026-03-27T00:17:10Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820116
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Unešić
|vrsta = Općina
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv = Općina Unešić
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika = Station Unesic.JPG
|opis_slike = Unešić, željeznička stanica
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina =
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 44| širina_sekundi = 29| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 11| dužina_sekundi = 03| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 353
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina = 187.45
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina = 1686
|stanovništvo grad = 320
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2011]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina = 8.99
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik = Živko Bulat
|gradonačelnik stranka = [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]]
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22323 Unešić
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice = [http://]
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Unešić''' je naseljeno mjesto i općina u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], u [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninskoj županiji]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu stare općine [[Drniš]].
==Stanovništvo==
{{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Unešić)}}
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Unešić)|popisu stanovništva 2011]]. godine, općina Unešić je imala 1.686 stanovnika, od čega u samom Unešiću 320.
=== Općina Unešić ===
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="16" | Broj stanovnika po popisima<ref name=autogenerated1>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]]
|-
| 4.011 || 4.331 || 4.399 || 4.386 || 4.969 || 5.049 || 4.952 || 5.741 || 6.567 || 6.833 || 7.067 || 6.907 || 4.892 || 3.507 || 2.160 || 1.686
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''Nastala iz stare općine [[Drniš]]. U 1921. sadrži dio podataka grada [[Drniš]]a.
''</small>
=== Unešić (naseljeno mjesto) ===
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="16" | Broj stanovnika po popisima<ref name=autogenerated1/>
|-
| [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]]
|-
| 380 || 395 || 419 || 385 || 413 || 434 || 442 || 562 || 677 || 754 || 802 || 860 || 698 || 550 || 387 || 320
|-
|}
===Popis [[1991]].===
{{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Drniš)}}
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Drniš)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Unešić je imalo 550 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Unešić
|-
| [[1991]].
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 550
| label1 = [[Hrvati]] 547
| value1 = 99.45
| color1 = #4169E1
| label2 = [[Česi]] 1
| value2 = 0.18
| color2 = #B94E48
| label3 = ostali 1
| value3 = 0.18
| color3 = #FFBF00
| label4 = nepoznato 1
| value4 = 0.18
| color4 = #A2A2D0
}}
|-
|}
==Također pogledajte==
* [[Spisak općina u Hrvatskoj]]
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-općina-Hrvatska}}
{{Unešić}}
{{Gradovi i općine u Šibensko-kninskoj županiji}}
[[Kategorija:Općine u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Općine u Šibensko-kninskoj županiji]]
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
[[Kategorija:Naselja u Unešiću]]
[[Kategorija:Unešić|*]]
0csnochoru0682x9z78rraaoxkly614
Cera (Unešić)
0
269911
3820117
3322315
2026-03-27T00:17:18Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820117
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Cera
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika = Station Cera.JPG
|opis_slike = Cera, željeznička stanica
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Unešić]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 42| širina_sekundi = 17| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 11| dužina_sekundi = 34| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 248
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 53
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2011]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22323 Unešić
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Cera''' je naseljeno mjesto u sastavu općine [[Unešić]], [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazila se u sastavu stare općine [[Drniš]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Unešić)|popisu stanovništva 2011]]. godine, Cera je imala 53 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="16" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]]
|-
| 152 || 0 || 159 || 182 || 200 || 217 || 0 || 261 || 258 || 301 || 321 || 323 || 230 || 143 || 76 || 53
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''U 1869. i 1921. podaci su sadržani u naselju [[Nevest]].''</small>
===Popis [[1991]].===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Drniš)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Cera je imalo 143 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Cera
|-
| [[1991]].
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 143
| label1 = [[Hrvati]] 143
| value1 = 100
| color1 = #4169E1
}}
|-
|}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Unešić}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
g6l2l9qp29i2gufzfbgr0b8hmxbja5v
Čvrljevo (Unešić)
0
269915
3820118
3322284
2026-03-27T00:17:24Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820118
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Čvrljevo
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika =
|opis_slike =
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Unešić]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 42| širina_sekundi = 23| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 18| dužina_sekundi = 53| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 389
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 81
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2011]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22323 Unešić
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Čvrljevo''' je naseljeno mjesto u sastavu općine [[Unešić]], [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazilo se u sastavu stare općine [[Drniš]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Unešić)|popisu stanovništva 2011]]. godine, Čvrljevo je imalo 81 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="16" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]]
|-
| 295 || 343 || 355 || 344 || 405 || 478 || 467 || 519 || 497 || 484 || 498 || 511 || 332 || 206 || 132 || 81
|-
|}
===Popis [[1991]].===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Drniš)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Čvrljevo je imalo 206 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Čvrljevo
|-
| [[1991]].
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 206
| label1 = [[Hrvati]] 206
| value1 = 100
| color1 = #4169E1
}}
|-
|}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Unešić}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
a9iwub9uichxo00nrxx99q1tganzgdw
Donje Planjane
0
269918
3820119
3322337
2026-03-27T00:17:34Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820119
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Donje Planjane
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika =
|opis_slike =
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Unešić]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 47| širina_sekundi = 05| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 08| dužina_sekundi = 42| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 314
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 37
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2011]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22323 Unešić
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Donje Planjane''' su naseljeno mjesto u sastavu općine [[Unešić]], [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazile su se u sastavu stare općine [[Drniš]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Unešić)|popisu stanovništva 2011]]. godine, Donje Planjane su imale 37 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="16" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]]
|-
| 397 || 474 || 459 || 458 || 535 || 733 || 546 || 755 || 780 || 204 || 200 || 209 || 128 || 86 || 69 || 37
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''Naselja Donje Planjane i [[Gornje Planjane]] iskazuju se od 1953. Do 1948. iskazivano je naselje pod imenom [[Planjane (bivše naselje)|Planjane]]. Za to bivše naselje sadrži podatke od 1857. do 1948.''</small>
===Popis [[1991]].===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Drniš)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Donje Planjane je imalo 86 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Donje Planjane
|-
| [[1991]].
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 86
| label1 = [[Hrvati]] 86
| value1 = 100
| color1 = #4169E1
}}
|-
|}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Unešić}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
9m40wkd627lps50w1ycx7qqczeakc3u
Donje Utore
0
269919
3820120
3322321
2026-03-27T00:17:45Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820120
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Donje Utore
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika =
|opis_slike =
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Unešić]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 43| širina_sekundi = 18| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 14| dužina_sekundi = 32| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 307
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 16
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2011]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22323 Unešić
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Donje Utore''' su naseljeno mjesto u sastavu općine [[Unešić]], [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazile su se u sastavu stare općine [[Drniš]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Unešić)|popisu stanovništva 2011]]. godine, Donje Utore su imale 16 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="16" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]]
|-
| 133 || 151 || 143 || 135 || 173 || 170 || 134 || 190 || 222 || 240 || 238 || 197 || 121 || 55 || 37 || 16
|-
|}
===Popis [[1991]].===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Drniš)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Donje Utore je imalo 55 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Donje Utore
|-
| [[1991]].
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 55
| label1 = [[Hrvati]] 54
| value1 = 98.18
| color1 = #4169E1
| label2 = nepoznato 1
| value2 = 1.81
| color2 = #A2A2D0
}}
|-
|}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Unešić}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
htt7ybogmwuufo7ojco33ntcwjuxbsz
Donje Vinovo
0
269920
3820121
3322332
2026-03-27T00:17:56Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820121
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Donje Vinovo
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika =
|opis_slike =
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Unešić]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 45| širina_sekundi = 16| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 16| dužina_sekundi = 53| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 490
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 79
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2011]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22323 Unešić
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Donje Vinovo''' je naseljeno mjesto u sastavu općine [[Unešić]], [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazilo se u sastavu stare općine [[Drniš]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Unešić)|popisu stanovništva 2011]]. godine, Donje Vinovo je imalo 79 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="16" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]]
|-
| 478 || 472 || 491 || 526 || 589 || 544 || 540 || 619 || 594 || 636 || 646 || 607 || 434 || 215 || 90 || 79
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''Do 1931. iskazivano pod imenom '''Vinovo'''.''</small>
===Popis [[1991]].===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Drniš)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Donje Vinovo je imalo 215 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Donje Vinovo
|-
| [[1991]].
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 215
| label1 = [[Hrvati]] 215
| value1 = 100
| color1 = #4169E1
}}
|-
|}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Unešić}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
s8wjkahp4gvspx9srl7lyioxpcf1bkm
Gornje Planjane
0
269925
3820122
3322305
2026-03-27T00:18:02Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820122
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Gornje Planjane
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika =
|opis_slike =
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Unešić]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 46| širina_sekundi = 06| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 11| dužina_sekundi = 38| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 378
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 166
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2011]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22323 Unešić
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Gornje Planjane''' su naseljeno mjesto u sastavu općine [[Unešić]], [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazile su se u sastavu stare općine [[Drniš]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Unešić)|popisu stanovništva 2011]]. godine, Gornje Planjane su imale 166 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="16" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]]
|-
| 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 592 || 613 || 542 || 380 || 277 || 214 || 166
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''Naselja [[Donje Planjane]] i Gornje Planjane iskazuju se od 1953. Do 1948. iskazivano je bivše naselje pod imenom [[Planjane (bivše naselje)|Planjane]] za koje su podaci sadržani u naselju [[Donje Planjane]].''</small>
===Popis [[1991]].===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Drniš)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Gornje Planjane je imalo 277 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Gornje Planjane
|-
| [[1991]].
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 277
| label1 = [[Hrvati]] 276
| value1 = 99.63
| color1 = #4169E1
| label2 = [[Slovenci]] 1
| value2 = 0.36
| color2 = #FF55A3
}}
|-
|}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Unešić}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
1984vfips8tn4ensls7zxn6plql26yg
Gornje Utore
0
269927
3820123
3322392
2026-03-27T00:18:11Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820123
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Gornje Utore
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika =
|opis_slike =
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Unešić]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 42| širina_sekundi = 21| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 16| dužina_sekundi = 05| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 406
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 64
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2011]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22323 Unešić
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Gornje Utore''' su naseljeno mjesto u sastavu općine [[Unešić]], [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazile su se u sastavu stare općine [[Drniš]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Unešić)|popisu stanovništva 2011]]. godine, Gornje Utore su imale 64 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="16" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]]
|-
| 244 || 237 || 214 || 269 || 329 || 254 || 264 || 294 || 418 || 378 || 387 || 375 || 232 || 159 || 83 || 64
|-
|}
===Popis [[1991]].===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Drniš)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Gornje Utore je imalo 159 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Gornje Utore
|-
| [[1991]].
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 159
| label1 = [[Hrvati]] 158
| value1 = 99.37
| color1 = #4169E1
| label2 = nepoznato 1
| value2 = 0.62
| color2 = #A2A2D0
}}
|-
|}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Unešić}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
dg522ib0i69xkf9osk2ikjugx922jvo
Gornje Vinovo
0
269928
3820124
3322261
2026-03-27T00:18:21Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820124
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Gornje Vinovo
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika =
|opis_slike =
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Unešić]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 43| širina_sekundi = 49| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 18| dužina_sekundi = 30| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 450
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 33
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2011]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22323 Unešić
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Gornje Vinovo''' je naseljeno mjesto u sastavu općine [[Unešić]], [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazilo se u sastavu stare općine [[Drniš]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Unešić)|popisu stanovništva 2011]]. godine, Gornje Vinovo je imalo 33 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="16" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]]
|-
| 244 || 288 || 271 || 279 || 347 || 392 || 249 || 393 || 428 || 435 || 389 || 378 || 156 || 131 || 46 || 33
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''Do 1921. iskazivano pod imenom '''Vinovo'''.''</small>
===Popis [[1991]].===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Drniš)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Gornje Vinovo je imalo 131 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Gornje Vinovo
|-
| [[1991]].
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 131
| label1 = [[Hrvati]] 131
| value1 = 100
| color1 = #4169E1
}}
|-
|}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Unešić}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
tbdzt0rbrb19okzg28745s27nckujbf
Koprno
0
269929
3820125
3322285
2026-03-27T00:18:30Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820125
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Koprno
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika = Station Koprno.JPG
|opis_slike = Koprno, željeznička stanica
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Unešić]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 42| širina_sekundi = 35| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 09| dužina_sekundi = 48| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 278
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 97
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2011]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22323 Unešić
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Koprno''' je naseljeno mjesto u sastavu općine [[Unešić]], [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazilo se u sastavu stare općine [[Drniš]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Unešić)|popisu stanovništva 2011]]. godine, Koprno je imalo 97 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="16" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]]
|-
| 239 || 0 || 302 || 290 || 325 || 317 || 559 || 347 || 387 || 401 || 414 || 390 || 291 || 193 || 130 || 97
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''Do 1910. iskazivano pod imenom '''Kopreno'''. U 1869. podaci su sadržani u naselju [[Ljubostinje]]. U 1921. sadrži podatke za naselja [[Lišnjak]] (grad [[Drniš]]) i [[Ljubostinje]].''</small>
===Popis [[1991]].===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Drniš)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Koprno je imalo 193 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Koprno
|-
| [[1991]].
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 193
| label1 = [[Hrvati]] 192
| value1 = 99.48
| color1 = #4169E1
| label2 = nepoznato 1
| value2 = 0.51
| color2 = #A2A2D0
}}
|-
|}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Unešić}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
91kousb9ipu23mof91ttm9lw4mbfplp
Ljubostinje
0
269931
3820126
3322357
2026-03-27T00:18:38Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820126
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Ljubostinje
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika =
|opis_slike =
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Unešić]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 43| širina_sekundi = 13| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 07| dužina_sekundi = 10| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 416
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 60
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2011]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22323 Unešić
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Ljubostinje''' je naseljeno mjesto u sastavu općine [[Unešić]], [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazilo se u sastavu stare općine [[Drniš]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Unešić)|popisu stanovništva 2011]]. godine, Ljubostinje je imalo 60 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="16" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]]
|-
| 168 || 430 || 210 || 251 || 232 || 232 || 0 || 303 || 320 || 356 || 410 || 335 || 237 || 170 || 81 || 60
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''Od 1890. do 1931. iskazivano pod imenom '''Ljuboštine'''. U 1869. sadrži podatke za naselje [[Koprno]], a u 1921. podaci su sadržani u naselju [[Koprno]].''</small>
===Popis [[1991]].===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Drniš)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Ljubostinje je imalo 170 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Ljubostinje
|-
| [[1991]].
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 170
| label1 = [[Hrvati]] 170
| value1 = 100
| color1 = #4169E1
}}
|-
|}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Unešić}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
ad0ddl6u62vk9nfimsge5zb7xafgdu3
Mirlović Zagora
0
269932
3820127
3322422
2026-03-27T00:18:45Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820127
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Mirlović Zagora
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika =
|opis_slike =
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Unešić]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 45| širina_sekundi = 37| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 05| dužina_sekundi = 58| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 263
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 387
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2011]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22323 Unešić
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Mirlović Zagora''' je naseljeno mjesto u sastavu općine [[Unešić]], [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazila se u sastavu stare općine [[Drniš]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Unešić)|popisu stanovništva 2011]]. godine, Mirlović Zagora je imala 387 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="16" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]]
|-
| 308 || 348 || 337 || 283 || 337 || 349 || 299 || 347 || 653 || 724 || 756 || 829 || 730 || 657 || 411 || 387
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''Od 1857. do 1910. iskazivano pod imenom '''Mirilović u Zagorju''', '''Mirilović-Zagora''' u 1931.''</small>
===Popis [[1991]].===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Drniš)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Mirlović Zagora je imalo 657 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Mirlović Zagora
|-
| [[1991]].
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 657
| label1 = [[Hrvati]] 652
| value1 = 99.23
| color1 = #4169E1
| label2 = nepoznato 5
| value2 = 0.76
| color2 = #A2A2D0
}}
|-
|}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Unešić}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
3islx5wf5ytxn14od2198vmi2se5mxo
Nevest
0
269937
3820128
3322356
2026-03-27T00:18:55Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820128
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Nevest
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika =
|opis_slike =
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Unešić]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 43| širina_sekundi = 35| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 13| dužina_sekundi = 05| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 313
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 103
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2011]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22323 Unešić
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Nevest''' je naseljeno mjesto u sastavu općine [[Unešić]], [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu stare općine [[Drniš]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Unešić)|popisu stanovništva 2011]]. godine, Nevest je imao 103 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="16" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]]
|-
| 283 || 486 || 311 || 255 || 304 || 276 || 404 || 326 || 447 || 431 || 438 || 419 || 281 || 212 || 137 || 103
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''U 1869. i 1921. sadrži podatke za naselje [[Cera (Unešić)|Cera]].''</small>
===Popis [[1991]].===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Drniš)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Nevest je imalo 212 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Nevest
|-
| [[1991]].
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 212
| label1 = [[Hrvati]] 210
| value1 = 99.05
| color1 = #4169E1
| label2 = [[Česi]] 1
| value2 = 0.47
| color2 = #B94E48
| label3 = nepoznato 1
| value3 = 0.47
| color3 = #A2A2D0
}}
|-
|}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Unešić}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
av5cwfmzpi86tq8a9q4qdfb1prnkbpe
Ostrogašica
0
269938
3820130
3322299
2026-03-27T00:19:04Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820130
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Ostrogašica
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika =
|opis_slike =
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Unešić]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 46| širina_sekundi = 13| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 07| dužina_sekundi = 45| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 315
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 47
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2011]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22323 Unešić
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Ostrogašica''' je naseljeno mjesto u sastavu općine [[Unešić]], [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazila se u sastavu stare općine [[Drniš]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Unešić)|popisu stanovništva 2011]]. godine, Ostrogašica je imala 47 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="16" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]]
|-
| 262 || 257 || 273 || 282 || 301 || 181 || 363 || 210 || 227 || 260 || 312 || 283 || 209 || 129 || 74 || 47
|-
|}
===Popis [[1991]].===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Drniš)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Ostrogašica je imalo 129 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Ostrogašica
|-
| [[1991]].
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 129
| label1 = [[Hrvati]] 129
| value1 = 100
| color1 = #4169E1
}}
|-
|}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Unešić}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
pa19d5sx8bqy6963idvtlwyx3o74bjy
Podumci
0
269939
3820131
3322401
2026-03-27T00:19:15Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820131
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Podumci
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika =
|opis_slike =
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Unešić]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 44| širina_sekundi = 43| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 08| dužina_sekundi = 14| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 305
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 91
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2011]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22323 Unešić
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Podumci''' su naseljeno mjesto u sastavu općine [[Unešić]], [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazili su se u sastavu stare općine [[Drniš]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Unešić)|popisu stanovništva 2011]]. godine, Podumci su imali 91 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="16" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]]
|-
| 184 || 184 || 171 || 125 || 135 || 120 || 135 || 178 || 199 || 204 || 212 || 251 || 161 || 173 || 107 || 91
|-
|}
===Popis [[1991]].===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Drniš)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Podumci je imalo 173 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Podumci
|-
| [[1991]].
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 173
| label1 = [[Hrvati]] 169
| value1 = 97.68
| color1 = #4169E1
| label2 = neopredijeljeni 1
| value2 = 0.57
| color2 = #C154C1
| label3 = nepoznato 3
| value3 = 1.73
| color3 = #A2A2D0
}}
|-
|}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Unešić}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
451f0f5ya2pxgs9iecqjrp9svrjyj80
Visoka (Unešić)
0
269942
3820132
3322342
2026-03-27T00:19:23Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Flag_of_Šibenik_County.svg datotekom [[:File:Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg|Flag_of_Šibenik-Knin_County.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (
3820132
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Visoka
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika =
|opis_slike =
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|20px|border]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Unešić]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 43| širina_minuta = 41| širina_sekundi = 23| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 12| dužina_sekundi = 52| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 407
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 52
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2011]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 22323 Unešić
|pozivni broj = (+385) 22
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Visoka''' je naseljeno mjesto u sastavu općine [[Unešić]], [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].
== Historija ==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazila se u sastavu stare općine [[Drniš]].
==Stanovništvo==
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Unešić)|popisu stanovništva 2011]]. godine, Visoka je imala 52 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="16" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]]
|-
| 244 || 266 || 284 || 322 || 344 || 352 || 550 || 437 || 460 || 433 || 431 || 398 || 272 || 151 || 86 || 52
|-
|}
===Popis [[1991]].===
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Drniš)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Visoka je imalo 151 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Visoka
|-
| [[1991]].
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 151
| label1 = [[Hrvati]] 149
| value1 = 98.67
| color1 = #4169E1
| label2 = [[Nijemci]] 1
| value2 = 0.66
| color2 = #BDB76B
| label3 = nepoznato 1
| value3 = 0.66
| color3 = #A2A2D0
}}
|-
|}
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Unešić}}
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
mbk2rbnessp1oih7ufd8qr0xqc9nesh
Planetarna maglina
0
320130
3819895
3748768
2026-03-26T14:02:16Z
Panasko
146730
[[Kategorija:Zvjezdana evolucija]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)
3819895
wikitext
text/x-wiki
'''Planetarna maglina''' je [[Astronomija|astronomski]] objekat koja se sastoji od simetričnih oblaka međuzvjezdanog [[Plin|gasa]] i [[prašina|prašine]]. Imaju oblik prstena ili [[omča|omče]].<ref name="ENZYKLOPÄDIE WELTALL">[[Linda K. Glover]], 2005 - DIE GROSSE NATIONAL GEOGRAPHIC ENZYKLOPÄDIE WELTALL, National Geographic Deutschland, Hamburg {{ISBN|3-937606-26-2}} [[Njemački jezik|njem.]]</ref>
Sastoji se od šireće, sjajne ljuske jonizovanog gasa izbačenog iz crvenih divovskih zvijezda kasno u njihovom životu.<ref>Frankowski, Adam; Soker, Noam (November 2009), "Very late thermal pulses influenced by accretion in planetary nebulae", New Astronomy, 14 (8): 654–8, arXiv:0903.3364, Bibcode:2009NewA...14..654F, doi:10.1016/j.newast.2009.03.006, S2CID 17128522, "A planetary nebula (PN) is an expanding ionized circumstellar cloud that was ejected during the asymptotic giant branch (AGB) phase of the stellar progenitor." pp. 654-658.</ref>
== Razvoj ==
Kada prosječna [[zvijezda]] poput našeg [[Sunce|Sunca]] počne da umire, oslobađa prilikom toga gasove.<ref name="ENZYKLOPÄDIE WELTALL"/> Ovaj proces počinje u nestabilnoj fazi kada se zvijezda pretvara u [[Crveni div|crvenog diva]]. Materija se širi brzinom i do 60 [[Kilometar na sat|km/s]].<ref name="ENZYKLOPÄDIE WELTALL"/> Planetarne magline ubrajaju se u [[emisijska maglina|emisijske magline]] s jakim izvorima [[Ultraljubičasto zračenje|ultraljubičastog zračenja]]. Zračenje dolazi od zvijezde u centru magline. Naziv planetarna maglina je uveo [[Njemačka|njemačko]]-[[Velika Britanija|britanski]] [[astronom]] [[William Herschel]]. Prilikom posmatranja [[Uran]]a 1781. Herschel je zapazio prstene gasa [[plava|plave]] boje. Sličnost [[Uranovi prstenovi|Uranovih prstenova]] sa oblikom maglina, kao i okrugli oblik ovih maglina nalik planetama, dali su im takav naziv.<ref name="ENZYKLOPÄDIE WELTALL"/>, mada je to pogrešan naziv jer nisu povezane s planetama.
Međutim, već u januaru 1779. godine, francuski astronom Antoine Darquier de Pellepoix je u svojim posmatranjima upotrijebio naziv Prstenasta maglina za tvorevinu "vrlo mutnu, ali savršeno ocrtanu; velika je kao Jupiter i podsjeća na planetu koja nestaje".<ref>Darquier, A. (1777). Observations astronomiques, faites à Toulouse (Astronomical observations, made in Toulouse). Avignon: J. Aubert; (and Paris: Laporte, etc.).</ref><ref>Olson, Don; Caglieris, Giovanni Maria (June 2017). "Who Discovered the Ring Nebula?". Sky & Telescope. pp. 32–37.</ref>. Iako je moderno tumačenje drugačije, stari termin se i dalje koristi.
Planetarne magline vjerovatno igraju ključnu ulogu u hemijskoj evoluciji Mliječnog puta izbacujući elemente u međuzvjezdani medij iz zvijezda gdje su ti elementi stvoreni. Planetarne magline se posmatraju u udaljenijim galaksijama, dajući korisne informacije o njihovom hemijskom sastavu.
Počevši od 1990-ih, slike svemirskog teleskopa Hubble otkrile su da mnoge planetarne magline imaju izuzetno složene i raznolike morfologije. Oko jedne petine ih je otprilike sfernog oblika, ali većina nije sferno simetrična. Mehanizmi koji proizvode tako širok spektar oblika i karakteristika još nisu dobro shvaćeni, ali binarne centralne zvijezde, zvjezdani vjetrovi i magnetska polja mogu igrati ulogu.
== Posmatranje ==
=== Otkriće ===
Prva otkrivena planetarna maglina (iako tada nije tako nazvana) bila je Maglina Bučica u sazviježđu Lisica. Charles Messier ju je primijetio 12. jula 1764. godine i naveo je kao [[Messier 27]] (M27) u svom katalogu magličastih objekata. Ranim posmatračima s teleskopima niske rezolucije, M27 i kasnije otkrivene planetarne magline podsjećale su na divovske planete poput Urana. Već u januaru 1779. godine, francuski astronom Antoine Darquier de Pellepoix opisao je u svojim posmatranjima Prstenastu maglinu kao "vrlo mutnu maglinu, ali savršeno ocrtanu; veliku kao Jupiter i izgleda kao planeta koja nestaje".
Priroda ovih objekata ostala je nejasna. Godine 1782. [[William Herschel]], otkrivač Urana, pronašao je [[NGC 7009|Saturnovu maglinu]] (NGC 7009) i opisao je kao "Neobična maglina, ili kako je drugačije nazvati, ne znam". Kasnije je ove objekte opisao kao planete "zvjezdane vrste".<ref>Zijlstra, A. (2015). "Planetary nebulae in 2014: A review of research" (PDF). Revista Mexicana de Astronomía y Astrofísica. 51: 221–230. arXiv:1506.05508. Bibcode:2015RMxAA..51..221Z.</ref> Kao što je Darquier primijetio prije njega, Herschel je otkrio da disk podsjeća na planetu, ali je previše slab da bi to bio. Godine 1785., Herschel je napisao Jérômeu Lalandeu:
<blockquote>Ovo su nebeska tijela o kojima još nemamo jasnu predstavu i koja su možda sasvim drugačijeg tipa od onih koje poznajemo na nebu. Već sam pronašao četiri koja imaju vidljivi promjer između 15 i 30 sekundi. Čini se da ova tijela imaju disk koji je prilično sličan planeti, to jest, jednakog sjaja posvuda, okruglog ili donekle ovalnog oblika, i otprilike jednako dobro definiranog u obrisu kao i disk planeta, svjetlosti dovoljno jake da bude vidljiva običnim teleskopom od samo jedne stope, a ipak imaju samo izgled zvijezde otprilike devete magnitude.<ref>Quoted in Hoskin, Michael (2014). "William Herschel and the Planetary Nebulae". Journal for the History of Astronomy. 45 (2): 209–225. Bibcode:2014JHA....45..209H. doi:10.1177/002182861404500205. S2CID 122897343.</ref></blockquote>
On ih je svrstao u klasu IV svog kataloga "maglina", na kraju navodeći 78 "planetarnih maglina", od kojih su većina zapravo galaksije.<ref>p. 16 in Mullaney, James (2007). The Herschel Objects and How to Observe Them. Astronomers' Observing Guides. Bibcode:2007hoho.book.....M. doi:10.1007/978-0-387-68125-2. ISBN 978-0-387-68124-5.</ref>
Herschel je koristio termin "planetarne magline" za ove objekte. Porijeklo ovog termina nije poznato. Oznaka "planetarna maglina" postala je ukorijenjena u terminologiji koju astronomi koriste za kategorizaciju ovih vrsta maglina i još uvijek je koriste astronomi danas.
=== Spektri ===
Priroda planetarnih maglina ostala je nepoznata sve do prvih spektroskopskih posmatranja sredinom XIX vijeka. Koristeći prizmu za raspršivanje njihove svjetlosti, William Huggins bio je jedan od najranijih astronoma koji su proučavali optičke spektre astronomskih objekata.
Dana 29. augusta 1864. godine, Huggins je prvi analizirao spektar planetarne magline kada je posmatrao maglinu [[Mačije oko (maglina)|Mačje oko]]. Njegova posmatranja zvijezda pokazala su da se njihovi spektri sastoje od kontinuuma zračenja sa mnogo superponiranih tamnih linija. Otkrio je da mnogi magličasti objekti poput magline Andromeda (kako je tada bila poznata) imaju spektre koji su prilično slični. Međutim, kada je Huggins pogledao maglinu Mačje oko, pronašao je vrlo drugačiji spektar. Umjesto jakog kontinuuma sa superponiranim apsorpcijskim linijama, maglina Mačje oko i drugi slični objekti pokazali su niz emisionih linija. Najsjajnija od njih bila je na talasnoj dužini od 500,7 nanometara, što nije odgovaralo liniji nijednog poznatog elementa.<ref>Huggins, W.; Miller, W. A. (1864), "On the Spectra of some of the Nebulae", Philosophical Transactions of the Royal Society of London, 154: 437–44, Bibcode:1864RSPT..154..437H, doi:10.1098/rstl.1864.0013. pp. 437-44.</ref>
U početku se pretpostavljalo da bi linija mogla biti posljedica nepoznatog elementa, koji je nazvan nebulijum. Slična ideja dovela je do otkrića helijuma analizom Sunčevog spektra 1868. godine. Dok je [[helij]]um izolovan na Zemlji ubrzo nakon otkrića u spektru Sunca, "nebulijum" nije bio. Početkom XX vijeka, Henry Norris Russell je predložio objašnjenje da, umjesto da bude novi element, linija na 500,7 nm potiče od poznatog elementa u nepoznatim uslovima.
== Poznate magline ==
{| class="wikitable centered"
|- class="hintergrundfarbe5"
! Naziv <ref name="ENZYKLOPÄDIE WELTALL"/>!! Položaj<ref name="ENZYKLOPÄDIE WELTALL"/> !! Udaljenost [[Svjetlosna godina|sg]]<ref name="ENZYKLOPÄDIE WELTALL"/> !! Veličina [[Svjetlosna godina|sg]]<ref name="ENZYKLOPÄDIE WELTALL"/> !! Maglina<ref name="ENZYKLOPÄDIE WELTALL"/>
|-
| [[Merope (maglina)|Merope]] || [[Plejade]] || 410 || 13 || [[Odrazna maglina|Odrazna]]
|-
| [[Mačje oko (maglina)|Mačje oko]] || [[Zmaj (sazviježđe)|Zmaj]] || 3000 || 0,3 || Planetarna
|-
| [[Caldwell 99|Caldwell]]|| [[Južni krst (sazviježđe)|Južni krst]] || 600 || 60 || [[Tamna maglina|Tamna]]
|-
| [[Rak (maglina)|Rak]] || [[Bik (sazviježđe)|Bik]] || 6500 || 11 x 7,5 || [[Ostaci supernove]]
|-
| [[Cirrus (maglina)|Cirrus]] || [[Labud (sazviježđe)|Labud]] || 1400 || 80 || [[Ostaci supernove]]
|-
| [[Messier 27|M 27]] || [[Lisica (sazviježđe)|Lisica]] || 1000 || 1 || Planetarna
|-
| [[Orao (maglina)|Orao]] ([[Messier 16|M16]]) || [[Zmija (sazviježđe)|Zmija]] || 8500 || 15 || [[Emisijska maglina|Emisijska]]
|-
| [[Konjska glava (maglina)|Konjska glava]] || [[Orion (sazviježđe)|Orion]] || 1500 || 2,1 || [[Tamna maglina|Tamna]]
|-
| [[Lagune (maglina)|Lagune]] || [[Strijelac (sazviježđe)|Strijelac]] || 5000 || 100 || [[Emisijska maglina|Emisijska]]
|-
| [[Omega (maglina)|Omega]] || Strijelac || 5000 || 40 || [[Emisijska maglina|Emisijska]]
|-
| [[Orion (maglina)|Orion]] || [[Orion (sazviježđe)|Orion]] || 1500 || 20 || [[Emisijska maglina|Emisijska]]
|-
| [[Prsten (maglina)|Prsten]]|| [[Lira (sazviježđe)|Lira]] || 2000 || 1 || Planetarna
|-
| [[Tarantula (maglina)|Tarantula]]|| [[Veliki Magelanov oblak]] || 160000 || 800-6000 || [[Emisijska maglina|Emisijska]]
|}
== Također pogledajte ==
* [[Emisijska maglina]]
* [[Tamna maglina]]
* [[Odrazna maglina]]
== Reference ==
{{Refspisak}}
{{Commonscat|Planetary nebulae}}
{{Zvijezda}}
{{Normativna kontrola}}
[[Kategorija:Astronomski objekti]]
[[Kategorija:Magline]]
[[Kategorija:Zvjezdana evolucija]]
jm4cgixr1xxsjyhipvaog58ciss4w4z
Protoplanetarna maglina
0
351733
3819896
3654971
2026-03-26T14:02:19Z
Panasko
146730
[[Kategorija:Zvjezdana evolucija]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)
3819896
wikitext
text/x-wiki
[[Datoteka:IRAS 13208-6020.tif|thumb| Protoplanetarna maglina [[IRAS 13208-6020]] koja zaklanja centralnu zvijezdu]]
'''Protoplanetarna maglina'''<ref>{{Cite web|url=https://dataverse.jpl.nasa.gov/dataverse/jor|title=JPL Open Repository|website=dataverse.jpl.nasa.gov|language=en|access-date=3. 9. 2024}}</ref> je faza [[Zvjezdana evolucija|zvjezdane evolucije]]. Obuhvata [[zvijezde]] s masom između 0.8 do 8 [[Sunce|Sunčevih masa]]. Faza je prelaz [[Asimptotski divovski ogranak|asimptotskog divovskog ogranka]] i [[Planetarna maglina|planetarne magline]]. Trajanje faze se kreće oko 100-1000 godina i time je relativno brzo. Alternativni naziv je preplanetarna maglina ili post-AGB-zvijezda (eng. ''Asymptothic Giant Branch'').<ref name="COSMOS">[http://astronomy.swin.edu.au/cosmos/P/Proto-planetary+nebulae Protoplanetarna maglina iz enciklopedije COSMOS na astronomskom univerzitetu u] [[Swinburn]]u,[[Australija]] učitano 22.02.2014 {{Simboli jezika|en|Engleski}}</ref>
== Također pogledajte ==
* [[Maglina]]
* [[Planetarna maglina]]
== Reference ==
<references />
== Vanjski linkovi ==
* http://www.spacetelescope.org/images/potw1410a/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150121055009/http://www.spacetelescope.org/images/potw1410a/ |date=21. 1. 2015 }}
{{Zvijezda}}{{Normativna kontrola}}
[[Kategorija:Astronomski objekti]]
[[Kategorija:Magline]]
[[Kategorija:Zvjezdana evolucija]]
s984op5j9wpn8d606ckcl1d4g9wjxtq
NK Bratstvo Gračanica
0
357771
3820101
3750478
2026-03-26T23:43:03Z
~2026-18906-67
179662
/* Poznati igrači */
3820101
wikitext
text/x-wiki
{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija fudbalski klub
| Boja1 = #FFFFFF
| Boja2 = #0000FF
| Ime kluba = '''NK Bratstvo Gračanica'''
| Puno ime = Nogometni klub<br>Bratstvo Gračanica
| Grb =
| veličina_grba = 170px
| Nadimak = ''Plavo-žuti''
| Osnovan = 1945.
| Raspušten =
| Lokacija = [[Gračanica]]<br>[[Bosna i Hercegovina]]
| Boje = {{colorbox|blue}} {{colorbox|white}}
| Federacija = [[Nogometni savez Federacije Bosne i Hercegovine|N/FS FBIH]]
| Konfederacija =
| Liga = [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]]
| Stadion = [[Stadion Luke (Gračanica)|Luke]]
| Kapacitet = 3.000
| Vlasnik kluba =
| Predsjednik kluba = [[Nermin Avdagić]]
| Trener = [[Jasmin Moranjkić]]
| Uspjesi =
| Evropski kupovi =
| Adresa =
| Plasman u prethodnoj sezoni = 2. mjesto
| Prethodna sezona = [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2024/2025.|2024/25.]]
| Webstranica =
| Trenutna sezona =
| uzorak_lr1 =
| uzorak_t1 =
| uzorak_dr1 =
| uzorak_š1 =
| uzorak_č1 =
| lijeva ruka1 = 0000FF
| tijelo1 = 0000FF
| desna ruka1 = 0000FF
| šorc1 = 0000FF
| čarape1 = 0000FF
| uzorak_lr2 =
| uzorak_t2 =
| uzorak_dr2 =
| uzorak_š2 =
| uzorak_č12 =
| lijeva ruka2 = FFCC00
| tijelo2 = FFCC00
| desna ruka2 = FFCC00
| šorc2 = FFCC00
| čarape2 = FFCC00
}}
'''Nogometni klub Bratstvo Gračanica''' je [[nogomet]]ni klub iz [[Gračanica|Gračanice]], [[Bosna i Hercegovina]]. Takmiči se u [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|prvoj ligi Federacije Bosne i Hercegovine]].
Klub je osnovan 1945. godine. Najveći uspjesi su osvajanje ''Druge Republičke lige BiH'', kao i osvajanje [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Druge lige FBiH]] u dva navrata. Tradicionalne boje su plava i žuta. Domaće utakmice igra na stadionu [[Stadion Luke (Gračanica)|Luke]] u Gračanici.
==Historija==
Odmah po završetku [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], u jesen 1945. godine formiran je ''Nogometni klub Bratstvo''. Od svog osnivanja klub je okupljao je veliki broj mladih sportista i igrao u ligama sjeverno-istočne Bosne, a sredinom osamdesetih (1984) plasirao se u Prvu republičku ligu Bosne i Hercegovine, nakon što je u kvalifikacijama u dva susreta bio bolji od ''NK Bratstva'' iz [[Bosanska Krupa|Bosanske Krupe]].
Nakon rata u BiH klub mijenja ime u ''NK Gračanica-Grin'' i takmiči u Drugoj nogometnoj ligi FBiH - Sjever. Godine 2000. klub još jednom mijenja ime, vraća staro i ponovo se takmiči pod imenom NK Bratstvo. U posljednjih nekoliko godine ekipa Bratstva se u više navrata nalazila na pragu plasmana u viši rang ali je taj cilj ostvaren tek u sezoni 2006-07, kada je osvajanjem prvog mjesta u Drugoj nogometnoj ligi FBiH - Sjever ostvaren plasman u Prvu ligu FBiH.
Taj uspjeh ostvarili su igrači: Edin Ribić i Denis Lačić (golmani) Nermin Valjevac, Aleksandar Pantić, Dario Tomić, Mirza Kadić, Nedrmin Kadić, Samir Jogunčić, Mirzet Topčagić, Ferik Dizdarević (kapiten), Nenad Gajić, Kabir Smajić, Emir Borić, Gordan Gec, Edin Šuša, Mirza Spahić, Mirza Pindžić, Albin Biloglavić, Eldin Softić, Nedim Mahmutović, Ermin Mujanović, te stručni štab u sastavu: Irfan Džindić, trener i Amir Zejnilagić, pomoćnik.
==Uspjesi==
*'''[[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine - Sjever|Druga liga FBiH - Sjever]]'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (2)''': 2006/07, 2010/11.
==Plasman po sezonama==
{| class="wikitable" style="width: 50%;"
|-
|-style="background-color:#CCF;"
! style="width: 20%; text-align:left;" |Sezona
! style="width: 50%; text-align:left;" |Liga
! style="width: 15%; text-align:center;" |Rang
! style="width: 15%; text-align:center;" |Pozicija
! style="width: 15%; text-align:center;" |Bodovi
|-
| [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2003/2004.|2003/04.]]
| [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine - Sjever|Druga liga FBiH - Sjever]]
| style="text-align:center;" | III
| style="text-align:center;" | 6/16.
| style="text-align:center;" | 43
|-
| [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2004/2005.|2004/05.]]
| [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine - Sjever|Druga liga FBiH - Sjever]]
| style="text-align:center;" | III
| style="text-align:center;" | 5/16.
| style="text-align:center;" | 44
|-
| [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2005/2006.|2005/06.]]
| [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine - Sjever|Druga liga FBiH - Sjever]]
| style="text-align:center;" | III
| style="text-align:center;" | 2/16.
| style="text-align:center;" | 61
|-
| [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2006/2007.|2006/07.]]
| [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine - Sjever|Druga liga FBiH - Sjever]]
| style="text-align:center;" | III
| style="text-align:center; background:#ccffcc;" | 1/16.
| style="text-align:center; background:#ccffcc;" | 66
|-
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2007/2008.|2007/08.]]
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]]
| style="text-align:center;" | II
| style="text-align:center;" | 4/16.
| style="text-align:center;" | 45
|-
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2008/2009.|2008/09.]]
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]]
| style="text-align:center;" | II
| style="text-align:center; background:#ffcccc;" | 15/16.
| style="text-align:center; background:#ffcccc;" | 36
|-
| [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2009/2010.|2009/10.]]
| [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine - Sjever|Druga liga FBiH - Sjever]]
| style="text-align:center;" | III
| style="text-align:center;" | 4/16.
| style="text-align:center;" | 48
|-
| [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2010/2011.|2010/11.]]
| [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine - Sjever|Druga liga FBiH - Sjever]]
| style="text-align:center;" | III
| style="text-align:center; background:#ccffcc;" | 1/16.
| style="text-align:center; background:#ccffcc;" | 65
|-
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2011/2012.|2011/12.]]
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]]
| style="text-align:center;" | II
| style="text-align:center;" | 6/16.
| style="text-align:center;" | 49
|-
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2012/2013.|2012/13.]]
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]]
| style="text-align:center;" | II
| style="text-align:center;" | 5/16.
| style="text-align:center;" | 42
|-
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2013/2014.|2013/14.]]
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]]
| style="text-align:center;" | II
| style="text-align:center;" | 3/16.
| style="text-align:center;" | 54
|-
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2014/2015.|2014/15.]]
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]]
| style="text-align:center;" | II
| style="text-align:center;" | 3/16.
| style="text-align:center;" | 53
|-
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2015/2016.|2015/16.]]
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]]
| style="text-align:center;" | II
| style="text-align:center;" | 6/16.
| style="text-align:center;" | 46
|-
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2016/2017.|2016/17.]]
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]]
| style="text-align:center;" | II
| style="text-align:center;" | 7/16.
| style="text-align:center;" | 45
|-
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2017/2018.|2017/18.]]
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]]
| style="text-align:center;" | II
| style="text-align:center;" | 6/16.
| style="text-align:center;" | 45
|-
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2018/2019.|2018/19.]]
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]]
| style="text-align:center;" | II
| style="text-align:center;" | 10/16.
| style="text-align:center;" | 42
|-
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2019/2020.|2019/20.]]
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]]
| style="text-align:center;" | II
| style="text-align:center;" | 12/16.
| style="text-align:center;" | 20
|-
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2020/2021.|2020/21.]]
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]]
| style="text-align:center;" | II
| style="text-align:center;" | 6/16.
| style="text-align:center;" | 48
|-
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2021/2022.|2021/22.]]
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]]
| style="text-align:center;" | II
| style="text-align:center;" | 7/16.
| style="text-align:center;" | 44
|-
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2022/2023.|2022/23.]]
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]]
| style="text-align:center;" | II
| style="text-align:center;" | 12/16.
| style="text-align:center;" | 36
|-
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2023/2024.|2023/24.]]
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]]
| style="text-align:center;" | II
| style="text-align:center;" | 3/16.
| style="text-align:center;" | 52
|-
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2024/2025.|2024/25.]]
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]]
| style="text-align:center;" | II
| style="text-align:center;" | 2/15.
| style="text-align:center;" | 46
|}
==Poznati igrači==
{{div col|colwidth=30em}}
* {{ZD|BIH}} [[Rizah Mešković]]
* {{ZD|BIH}} [[Mitar Lukić]]
* {{ZD|BIH}} [[Ahmed Zejnilagić]]
* {{ZD|SRB}} [[Nenad Gajić]]
* {{ZD|BIH}} [[Slobodan Katanić]]
* {{ZD|BIH}} [[Slaviša Đukanović]]
* {{ZD|SRB}} [[Goran Divljaković]]
* {{ZD|BIH}} [[Romeo Mitrović]]
* {{ZD|BIH}} [[Duško Bećarević]]
* {{ZD|BIH}} [[Nusret Muslimović]]
* {{ZD|BIH}} [[Jasmin Smriko]]
{{div col end}}
== Treneri ==
{{div col|colwidth=30em}}
* {{ZD|BIH}} [[Šekib Sarajlić]]
* {{ZD|BIH}} [[Ferid Imamović]]
* {{ZD|BIH}} [[Ekrem Geca]]
* {{ZD|BIH}} [[Mirza Sumbić]]
* {{ZD|BIH}} [[Velibor Pudar]]
* {{ZD|BIH}} [[Nusret Muslimović]]
* {{ZD|BIH}} [[Denis Sadiković]]
* {{ZD|BIH}} [[Fuad Grbešić]]
* {{ZD|BIH}} [[Zoran Ćurguz]]
* {{ZD|BIH}} [[Nikola Nikić]]
* {{ZD|BIH}} [[Faruk Kulović]]
* {{ZD|BIH}} [[Dalibor Ignjić]]
* {{ZD|BIH}} [[Jasmin Moranjkić]]
{{div col end}}
==Vanjski linkovi==
*[http://www.soccerway.com/teams/bosnia-herzegovina/nk-bratstvo-gracanica/9312/ Bratstvo Gračanica] na soccerway.com
*[http://www.transfermarkt.com/nk-bratstvo-gracanica/transfers/verein/3492/saison_id/2014 Bratstvo Gračanica] na transfermarkt.com
{{Prva liga FBiH}}
{{DEFAULTSORT:Bratstvo Gračanica}}
[[Kategorija:Nogometni klubovi u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1945.]]
[[Kategorija:Sport u Gračanici|NK]]
clu3059liwrutg4ih07dh0r9fww5jbl
Indoktrinacija
0
360782
3819984
3675089
2026-03-26T14:48:21Z
Panasko
146730
[[Kategorija:Ljudske aktivnosti]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)
3819984
wikitext
text/x-wiki
[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 147-0510, Berlin, Lustgarten, Kundgebung der HJ.jpg|mini|Članovi Hitlerove mladeži izvodeći nacistički pozdrav na skupu u Lustgartenu u Berlinu, 1933]]
'''Indoktrinacija''' je proces usađivanja [[ideja]], stavova, [[kognitivna strategija|kognitivnih strategija]] ili profesionalne [[metodologija|metodologije]].<ref>Funk and Wagnalls: "To instruct in doctrines; esp., to teach partisan or sectarian dogmas", I. A. Snook (ur.), ''Concepts of Indoctrination'', "Routledge" and Kegan Paul, [[London]], 1972.</ref> Uglavnom se razlikuje od procesa [[obrazovanje|obrazovanja]] zbog toga što se od osobe koja je indoktrinirana ne očekuje kritički osvrt niti dovođenje u pitanje [[doktrina|doktrine]] kojom je dotična osoba naučena.<ref>J. Wilson (1964), "Education and indoctrination" u: T. H. B. Hollins (ur.), ''Aims in Education: the philosophic approach'', Manchester University Press.</ref> Zbog toga se ovaj termin može koristiti i pežorativno, često u kontekstu obrazovanja, [[politička filozofija|političkog mišljenja]], [[teologija|teologije]] ili [[religija|religijske]] [[dogma|dogme]]. Ovaj izraz usko je povezan sa [[socijalizacija|socijalizacijom]]. U standardnom govoru indoktrinacija je često povezana s negativnim konotacijama, dok se socijalizacija odnosi na [[kultura|kulturno]] ili obrazovno učenje.
== Religija ==
Religijska indoktrinacija, originalno čulo ''indoktrinacije'', odnosi se na proces prenošenja doktrine na autoritativni način, kao u [[Katekizam|katekizmu]]. Većina religijskih grupa među otkrivenim religijama upućuju nove članove u principe religije. Ovo se sada obično ne odnosi na indoktrinacije od strane samih [[religija]], dijelom zbog negativnih konotacija koju je pojam stekao. Misteriozne religije zahtijevaju period indoktrinacije prije odobravanja pristupa ezoteričnom znanju.
Kao pežorativan termin, indoktrinacija podrazumijeva nasilno ili prisilno navođenje ljudi da djeluju i misle na osnovu određene [[Ideologija|ideologije]].<ref>See ''OED'', [[Modifikacija ponašanja|indoctrination]].
</ref> Neki [[Sekularizam|sekularni]] kritičari smatraju da sve religije indoktriniraju svoje pristalice dok su još djeca, a optužba se odnosi na slučajeve vjerskih ekstremizama.
Sekte poput Naukologije koriste testove ličnosti i pritisak vršnjaka da indoktriniraju nove članove.
Neke religije imaju obavezu svečanosti za djecu od 13 godina starosti i mlađe, kao što su Bar micva, Potvrda, i Shichi-Go-San. Kritičari religije, kao što su [[Richard Dawkins]], tvrde da su djeca religioznih roditelja često neopravdano indoktrinirana.<ref>See [[Pranje mozga|Scientology beliefs and practices]].
</ref> U [[Budizam|budizmu]], momci hrama su ohrabreni da slijede vjeru dok su mladi.<ref>Dawkins, Richard. The God Delusion. New York: Bantam Books, 2006. Print. Pp. 25, 28, 206, 367.</ref>
== Vojska ==
Početna psihološka priprema vojnika tokom treninga je označena kao indoktrinacija (nepežorativno).
== Sigurnost informacija ==
Na polju sigurnosti informacija, indoktrinacija je početno informisanje i davanje instrukcija osobi prije nego joj se omogući pristup povjerljivim sigurnosnim informacijama.<ref>The [[kognitivna strategija|National Industrial Security Program Operating Manual]] defines indoctrination as "the initial security instructions/briefing given a person prior to granting access to classified information."
</ref>
== Kritike ==
Noam Chomsky: "''Za one koji tvrdoglavo traže slobodu širom svijeta, najpreča stvar je shvatiti mehanizme i prakse indoktrinacije. One se lahko vide u totalitarnim društvima, ali znatno manje u sistemskoj propagandi kojoj smo izloženi i kojoj prečesto služimo nevoljno ili kao nesvjesni instrumenti.''"<ref>{{cite web|last = Chomsky|first = Noam|authorlink = Noam Chomsky|title = Propaganda, American Style|url = http://www.zpub.com/un/chomsky.html|access-date = 29. 6. 2007|archive-date = 2. 10. 2013|archive-url = https://web.archive.org/web/20131002103116/http://www.zpub.com/un/chomsky.html|url-status = dead}}</ref>
== Također pogledajte ==
* [[Pranje mozga]]
* [[Modifikacija ponašanja]]
== Reference ==
{{reference}}
{{Propaganda}}
[[Kategorija:Psihologija]]
[[Kategorija:Ljudske aktivnosti]]
3505sctxdt95r25ct2hb343trcxswkx
Socijalna antropologija
0
365436
3819905
3420701
2026-03-26T14:35:31Z
Panasko
146730
[[Kategorija:Antropologija]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)
3819905
wikitext
text/x-wiki
'''Socioantropologija''' (''sociokulturna antropologija'', ''antropologija kulture''. ''kulturološka antropologija'') proučava [[čovjek]]a kao [[Društvo|društveno]] i [[kultura|kulturno]] biće, odnosno kulturu u najširem smislu. Pojam kulture može imati višestruko i višeslojno značenje, ali se (u punom smislu) isključivo veže za čovjeka i njegovu djelatnost. Ona obuhvata sveukupnost naučenih oblika ponašanja i djelovanja u svim neinstinktivnim oblastima ljudskog života, rada i stvaralaštva – u materijalnoj i duhovnoj sferi. Na toj bazi možemo razlikovati [[Materijalna kultura|materijalnu]] i [[dudovna kultura|duhovnu kulturu]].
Čovjek je, u punom smislu, društveno biće. Neposrednu [[životna sredina|životnu sredinu]] svakog pojedinca u prvom redu čini društvo kome pripada – skup jedinki povezanih međudjelovanjem i suradnjom u održavanju zajedničkog života. Najjednostavnije: čovjek je čovjeku najbliža prirodna sredina. U prirodi nisu rijetki primjeri socijalnih vrsta [[životinje|životinja]], a društvena organizacija nekih [[insekti|insekata]] (npr.) je, u izvjesnim detaljima, i složenija od ljudske. Međutim, u društvima insekata dominira [[genetika|genetički]] određeno i “ukalupljeno” [[instinktivno ponašanje]], dok su ljudska društva jedinstvena po tome što počivaju na kulturi, koju individua ne nasljeđuje genima nego stiče [[učenje]]m.
Društvena i opća kultura daju karakteristični pečat sveobuhvatnim oblicima i područjima čovjekovog života i rada, djelovanja i ponašanja, društvene organizacije i proizvodnih odnosa, opće duhovnosti i duhovne nadgradnje itd. Ona ima svoje vremenske i prostorne odrednice, a predstavlja osobeno obilježje određenih ljudskih grupa; u tom smislu može se govoriti o kulturama raznih naroda, zemalja i epoha. Kulture pojedinih dijelova čovječanstva su specifične, historijski nastale cjeline, čije se komponente mogu, manje ili više nezavisno, mijenjati – međusobno prožimati i obogaćivati elementima drugih kultura.<ref>Hadžiselimović R. (2005): Bioantropologija – Biodiverzitet recentnog čovjeka. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, {{ISBN|9958-9344-2-6}}.</ref><ref>Boaz N. T., Almquist A. J. (1999): Essentials of biological anthropology. Prentice Hall, Upper Saddle River, New Yersey, {{ISBN|0-13-080793-1}}.</ref>
Socioantropologija obuhvata mnoštvo užih naučnih disciplina.
*[[Etnologija]] uporedno proučava različite ljudske zajednice, njihovu tradiciju, običaje i mitove, sistem srodničkih odnosa, tabue i rituale, odnosno specifičnosti materijalne, društvene i duhovne kulture različitih naroda u ostvarivanju samo čovjeku imanentne kulturne adaptacije.
*[[Arheologija]] istražuje procese i forme općekulturnog [[adaptacija|adaptacijskog]] sistema, tragove i ostatke iščezlih kultura, njihovo porijeklo i razvoj. Pritom opservira razna gradilišta i analizira upotrebne, ukrasne i ostale predmete, njihova nalazišta i staništa.
*[[Lingvistika]] proučava jezik, njegov razvoj, varijacije i ostale oblike izvornog komuniciranja te faktore koji su upravljali jezičkim promjenama u diferencijaciji tih komunikacijskih sistema. Na mnogim područjima, kulturna antropologija se interdisciplinarno veže za tzv. [[humanističke nauke]], kao što su (peribioantropološka) [[psihologija]] te [[sociologija]], [[historija]], [[filozofija]] i dr.<ref>Dobzhansky Th. (1962): Mankind Evolving – The Evolution of the Human Species. Yale University Press, New Haven and London.</ref>
<ref>Hiernaux J. (1969): Égalité ou inégalité des races? Editions Hachette, Paris.</ref>
<ref>Hadžiselimović R. (1986): Uvod u teoriju antropogeneze. Univerzitetska knjiga, Svjetlost, Sarajevo, {{ISBN|86-01-02217-0}}.</ref>
Iz opće socioantropologije, u nekim [[klasifikacija]]ma se izdvaja [[antropologija kulture]] (kulturološka antropologija) – nauka o sveukupnosti ove ključne adaptacije ljudske [[vrsta|vrste]] na njeno specifično mjesto u općoj ekonomiji [[priroda|prirode]], uključujući i sferu [[religija|religijskog]] života ([[sociologiju religije]]). Etničke i druge razlike u kulturi gospodarstvenih odnosa u društvu – organizaciji sistema proizvodnje, tržišnog ponašanja i razmjene dobara, komparativno proučava [[ekonomska antropologija]]. [[Antropologija umjetnosti]] se bavi socijalnim i etničkim osnovama umjetničkog stvaralaštva i same umjetnosti ([[Likovna umjetnost|likovna]], [[mzička kultura|muzička]], [[ples]]na, [[Književnost|književna]], [[arhitektura|arhitektonska]] itd).
== Također pogledajte ==
*[[Antropologija]]
*[[Bioantropologija]]
*[[Sociologija]]
*[[Etologija]]
== Reference ==
{{reference}}
{{Društvene nauke}}
[[Kategorija:Socijalna antropologija]]
[[Kategorija:Antropologija]]
tafjgs4w0iboig3jy8t2b4rudk0sg3t
Genom
0
369098
3819868
3803820
2026-03-26T13:55:50Z
Panasko
146730
[[Kategorija:Metilacija]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)
3819868
wikitext
text/x-wiki
{{Genetika bočni stubac}}
[[Datoteka: NHGRI human male karyotype.png |thumb|350px|Diploidna [[hromosomska garnitura]] ([[jedro|jedarni]] dio genoma) [[čovjek]]a (''2n''=46). Na slici su [[hromosom]]i [[muškarac|muškarca]]. ([[Mitohondrija|Mitohondrijska DNK]] i mitohondrijski [[hromosom]] nisu prikazani.)]]
U modernoj [[molekularna biologija|molekularnoj biologiji]] i [[genetika|genetici]] '''genom''' je genetički materijal [[organizam|organizma]]. Kodiran je ili u [[DNK]] ili, kod [[RNK]] [[virusi|virusa]], u [[RNK]]. Objedinjuje i [[gen]]e i nekodirajuću [[DNK]], [[Nekodirajuća DNK|nekodirajuće sekvence]] [[DNK]]/[[RNK]]. Naziv ''genom'' je prvi koristio [[Hans Winkler]], profesor [[botanika|botanike]] na [[Univerzitet u Hamburgu|Univerzitetu u Hamburgu]], [[Njemačka]], [[1920]]. godine.<ref>Winkler H. L. (1920): Verbreitung und Ursache der Parthenogenesis im Pflanzen- und Tierreiche. Fischer Verlag, Jena</ref>''Oxford English Dictionary'' sugerira da je ovo ime nastalo spajanjem riječi ''[[gen]]'' i ''[[hromosom]]''.<ref>{{cite web|title=definition of Genome in Oxford dictionary|url=http://www.oxforddictionaries.com/us/definition/american_english/genome|access-date=25. 3. 2014|archive-date=3. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303225934/http://www.oxforddictionaries.com/us/definition/american_english/genome|url-status=dead}}</ref> Uz ovu, nekoliko srodnih riječi u [[biologija|biologiji]] (sa sufiksom ''–om'') čine sistematiziranu cjelinu, kao što su: [[biom]], [[rizom]] i savremeniji naziv [[konektom]].<ref>Yadav S. P. (2007): The wholeness in suffix -omics, -omes, and the word om". Journal of biomolecular techniques : JBT 18 (5): 277. PMC 2392988.PMID 18166670.</ref><ref>Lederberg J., McCray A. T. (2001): "'Ome Sweet 'Omics -- A Genealogical Treasury of Words" (PDF). The Scientist,15, 7 http://lhncbc.nlm.nih.gov/lhc/docs/published/2001/pub2001047.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060929175954/https://lhncbc.nlm.nih.gov/lhc/docs/published/2001/pub2001047.pdf |date=29 Septembar 2006 }}</ref><ref>Griffiths J. F., Gelbart W. M., Lewontin R. C., Wessler S. R., Suzuki D. T., Miller J. H. (2005): Introduction to Genetic Analysis. W.H. Freeman and Co., New York, {{ISBN|0-7167-4939-4}}.</ref>
Neki organizmi imaju više kopija [[hromosom]]a: [[ploidija|diploidni]], [[ploidija|triploidni]], [[ploidija|tetraploidni]] i tako dalje. U klasičnoj [[genetika|genetici]] takvo stanje se obično pojavljuje kod [[organizam]]a sa [[spol]]nim [[razmnožavanje]]m ([[eukarioti|eukariota]], kod kojih [[gamet]]i imaju upola manji broj [[hromosom]]a nego [[Somatologija|somatske]] [[ćelije (biologija)|ćelije]], a genom je kompletna cjelina [[hromosom]]a [[ploidija|diploidne ćelije]].
Odvajanje [[genetika|genetičkog]] materijala u gamete se postiže odvajanjem rekombiniranih ([[krosing-over]]) homologa tokom [[mejoza|mejoze]].<ref>Griffiths J. F., Gelbart W. M., Lewontin R. C., Wessler S. R., Suzuki D. T., Miller J. H. (2005): Introduction to u Genetic Analisis. W. H. Freeman and Co., New York, {{ISBN|0-7167-4939-4}} .</ref> Kod [[ploidija|haploidnih]] [[organizam]]a, uključujući i [[ćelije (biologija)|ćelije]] [[bakterija]], arhea, [[organela|organele]] ([[mitohondrija|mitohondrije]] i [[hloroplast]]e) ili [[virusi|viruse]], koji na sličan način sadrže [[gen]]e u jednom ili nizu kružnih ili linearnih lanaca [[DNK]] (ili RNK za [[RNK]] [[virusi|nekih virusa]]). Isto tako, naziv ''genom'' može se primijeniti i konkretno, a to znači da ono što je pohranjeno u kompletnom [[jedro|jedru]] (''[[jedro|nukleusni]] genom''), kao i za ono što je pohranjeno u [[organela]]ma koje sadrže vlastitu [[DNK]], kao ''[[mitohondrija|mitohondrijski genom]]'' ili ''[[hloroplast|hloroplastni genom]]''. Pored toga, genom se može sastojati i od ne[[hromosom]]skih [[genetika|genetičkih]] elemenata, kao što su [[virusi]], [[plazmidi]] i [[transpozon]]i.
Kad se kaže da je genom kod [[Biseksualnost|biseksualnih]] [[vrsta]] ''sekvenciran'', to se obično odnosi na utvrđivanje sekvence jedne grupe [[autosom]]a, a i svih [[hromosom|spolnih hromosoma]] koji zajedno predstavljaju oba moguća spola. Odnosi se i na jednospolne [[vrsta|vrste]], kada se opisuje kao ''genom sekvenca''. Kolokvijalni izraz ''genetička kozmetika'' se ponekad koristi da označi genom određenog pojedinca ili organizma.
[[Nauka]] koja proučava opštih osobina genoma srodnih [[organizam]]a naziva se [[genomika]], koja se razlikuje od [[genetika|genetike]], koja uglavnom proučava osobine pojedinačnih [[gen]]a ili grupe gena. Obje procjenjuju [[bazni par|bazne parove]], a broj gena se mijenja od jedne do druge vrste. Postoji samo gruba uzajamna povezanost između te dvije vrste poznata kao [[paradoks C-vrijednosti]]. Trenutno, najveći poznati broj gena je oko 60.000 ([[protozoa]], koje uzrokuju ''trihomonijazu''), što je tri puta više nego u [[čovjek|ljudskom]] genomu.
== Veličina genoma ==
Analogiju veličine ljudskog genoma (pohranjene [[DNK]] korisno je pogledati u poređenju sa proporcijama [[hipoteza|hipotetske]] [[knjiga|knjige]]:
* Knjiga (genom) će sadržavati 23 poglavlja (hromosoma);
* Svako poglavlje sadrži 48-250 miliona slova (A, C, G, T), bez razmaka;
* Knjiga ukupno sadrži više od 3,2 milijarde slova;
* Knjiga se uklapa u ćelijski nukleus veličine sićušne čestice;
* Barem jedan primjerak knjige (svih 23 poglavlja) sadržan je u većini ćelija našeg tijela. Jedini izuzetak kod ljudi su zreli [[eritrocit]]i kod kojih se tokom razvoja [[jedro]] razgrađuje pa zato i nemaju genom.
*'''Veličina genoma odabranih organizama'''
{| border=1 cellpadding=4 cellspacing=0 class="toccolours" style="align: left; margin: 0.5em 0 0 0; border-style: solid; border: 1px solid #999; border-right-width: 2px; border-bottom-width: 2px; border-collapse: collapse; font-size: 100%;"
| style="background:#ddffdd;" align="center" | '''[[Organizam]]'''
| colspan=1 style="background:#ddffdd;" align="center" | '''Naučno ime'''
| colspan=1 style="background:#ddffdd;" align="center" | '''[[Ploidija|Haploidni hromosomski broj]]'''
| colspan=1 style="background:#ddffdd;" align="center" | '''Veličina genoma''' <br>(kb)
| colspan=1 style="background:#ddffdd;" align="center" | '''[[Gen|Broj gena]]'''
| colspan=1 style="background:#ddffdd;" align="center" | '''[[Kodirajuća DNK|Kodirajući dio]]'''<br>(%)
|-
|style="background:#ddff" | '''[[Mikoplazma]]'''
|style="background:#f3fff3;" |'''Mycoplasma genitalium'''
| style="background:#f3fff3;" |1
| style="background:#f3fff3;" |580
| style="background:#f3fff3;" |483
| style="background:#f3fff3;" |88
|-
| colspan=1 style="background:#ddffdd;"| '''[[Bakterija]]'''
| style="background:#ddffdd;" |''[[Escherichia coli]]''
| style="background:#ddffdd;" |1
|style="background:#ddffdd;"|4.639
| style="background:#ddffdd;" |4.377
| style="background:#ddffdd;" |88
|-
| style="background:#f3fff3;" | '''[[Kvasac]]'''
|style="background:#f3fff3;" | ''[[Saccharomyces cerevisiae]]''
| style="background:#f3fff3;" |16
| style="background:#f3fff3;" |12.069
|style="background:#f3fff3;" |6.241
| style="background:#f3fff3;" |70
|-
| colspan=1 style="background:#ddffdd;"| '''[[Nematoda|Obla glista]]''' (''[[Nematoda]]'')
| style="background:#ddffdd;" | ''Caenorhabditis elegans''
| style="background:#ddffdd;" |6
| style="background:#ddffdd;" |97.100
| style="background:#ddffdd;" |19.820
| style="background:#ddffdd;" |27
|-
|style="background:#f3fff3;" | '''[[Vinska mušica]]'''
| style="background:#f3fff3;" | ''[[Drosophila melanogaster]]''
| style="background:#f3fff3;" |4
| style="background:#f3fff3;" |180.000
|style="background:#f3fff3;" |13.601
| style="background:#f3fff3;" |20
|-
| colspan=1 style="background:#ddffdd;"|''' [[Arabidopsis|Talijin urokljivac]]'''
| style="background:#ddffdd;" | ''[[Arabidopsis thaliana]]'' (''Brassicaceae'')
| style="background:#ddffdd;" |5
| style="background:#ddffdd;" |117.000
| style="background:#ddffdd;" |25.498
| style="background:#ddffdd;" |29
|-
| style="background:#f3fff3;" | '''[[Miš]]'''
| style="background:#f3fff3;" |''[[Mus musculus]]''
|style="background:#f3fff3;" |20
| style="background:#f3fff3;" |3,059.000
| style="background:#f3fff3;" |~30,000
| style="background:#f3fff3;" |< 3 %
|-
| colspan=1 style="background:#ddffdd;"| '''[[Čovjek]]'''
| style="background:#ddffdd;" | ''[[Homo sapiens]]''
| style="background:#ddffdd;" |23
| style="background:#ddffdd;" |3,286.000
| style="background:#ddffdd;" |~30.000
| style="background:#ddffdd;" |< 3 %
|-
|}
== Također pogledajte ==
*[[Gen]]
*[[Genomika]]
*[[Genotip]]
*[[Jedro]]
*[[Kariologija]]
*[[Hromosomska garnitura]]
*[[Citogenetika]]
== Reference ==
{{refspisak}}
{{Genetika}}
[[Kategorija:Genetičko mapiranje]]
[[Kategorija:Genomika]]
[[Kategorija:DNK]]
[[Kategorija:Metilacija]]
px4ci6s3s6flxop555gm2tsk6zde1tu
Adaptacija
0
370688
3819885
3135426
2026-03-26T14:00:15Z
Panasko
146730
[[Kategorija:Biološka evolucija]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)
3819885
wikitext
text/x-wiki
{{Evolucija|expanded=Procesi i ishodi}}
'''Adaptacija''' je višeznačni termin, koji se u [[biologija|biologiji]] upotrebljava na dvije osnovne razine prilagođavanja, prilagođenosti i prilagodljivosti:<ref>Dobzhansky T. (1970): Genetics of the evolutionary process. Columbia, New York, {{ISBN|0-231-02837-7}}.</ref>
*idioadaptacija ili fiziološka adaptacija je cjeloživotno prilagođavanje [[jedinka|jedinke]] na tekuće uvjete okoline.
*[[filogeneza|filogenetska adaptacija]] je svaka [[biologija|biološka]] prilagodba organizacionog ilim funkcionalnog sklopa određenog [[fenotip]]a koja mu povećava izglede za preživljavanje i ostavljanje potomstva u datim uvjetima [[život]]a.
[[File:TwoBees.jpg|thumb|right|400px|Konstantnost prilagodbe polinatora: ove dvije medonosne pčele su istovremeno aktivne na istom mjestu, ali selektivno dolijeću na cvijet samo jedne vrste koju prepoznaju po polenu na nogama]]<gallery>
File:Plumpollen0060.jpg
File:Bee PD foto explained1.jpg
File:Carnica bee on Hylotelephium 'Herbstfreude'.jpg
*Prilagodljivost je sposobnost ili mogućnost organizma, populacije ili neke [[biosistematika|biosistematske]] kategorije u također promjenljivim uvjetima životne okoline.
</gallery>
*Prilagođavanje je proces ostvarivanja prilagodbi u [[fiziologija|fiziološkoj]] i [[filogeneza|filogenetskoj]] adaptaciji, a zahvaljujći adaptibilnosti [[biologija|bioloških]] sistema, svih nivoa njihove organizacije.<ref>Campbell N. A. (1996): Biology. The Benjamin/Cummings Publishing Comp., Inc., Menlo Parc (CA), USA, {{ISBN|0-8053-1957-3}}.</ref><ref>Radoman P. (1971): Teorija organske evolucije. Zavod za izdavanje udžbenika SR Srbije, Beograd.</ref><ref>Hadžiselimović R. (1986): Uvod u teoriju antropogeneze. Svjetlost, Sarajevo, {{ISBN|9958-9344-2-6}}.</ref><ref>Bowler P. J. (2003): Evolution: the history of an idea, 3rd Ed. University of California Press, Los Angeles, {{ISBN|0-520-23693-9}}.</ref>
== Također pogledajte ==
*[[Adaptacijska zona]]
*[[Adaptacijski tip]]
*[[Pravci evolucije]]
== Reference ==
{{reference}}
{{Evolucijska biologija}}
{{Specijacija}}
[[Kategorija:Evolucijska biologija]]
[[Kategorija:Biološka evolucija]]
pqbpxf20m16qoqym69imto0ivqddvko
Prirodni odabir
0
370781
3819883
3765000
2026-03-26T13:59:39Z
Panasko
146730
[[Kategorija:Evolucija]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)
3819883
wikitext
text/x-wiki
{{Evolucija|expanded=Procesi i ishodi}}
'''Prirodni odabir''' ('''selekcija''') jest favorizovanje ili eliminisanje određene osobine ili [[alel]]a unutar [[populacija|populacije]]. Ovaj [[Faktori evolucije|faktor evolucije]] omogućava da određeni [[fenotip]]i imaju tendenciju da budu reprodukcijski uspješniji, što znači da ostavljaju više potomaka i svojih [[gen]]a u narednu generaciju nego što to rade drugi. Kada te osobine imaju genetičke osnove, odabir može povećati njihovu prevalenciju jer će potomci [[genetika|naslijediti]] gene koji kontrolišu osobine njihovih roditelja.<ref>G. Bell (1997): Selection: The mechanism of evolution. Chapman & Hall, New York, {{ISBN|0-412-05521-X}}. (2nd edition published in 2008 by Oxford University Press, {{ISBN|0-19-856972-6}})</ref><ref>Paramonov A. A. (1959): Kurs darvinizma. "Veselin Masleša", Sarajevo.</ref>
== Priroda djelovanja ==
Kada je odabir intenzivan i uporan, [[adaptacija|adaptivne osobine]] postaju univerzalne u [[populacija|populaciji]] ili [[vrsta|vrsti]], za koje se onda može reći da [[Evolucija|''evoluiraju'']].
Dugotrajni pozitivni odabir jednog alela neminovno vodi ka smanjenju učestalosti ostalih u populaciji i – u konačnici – do potpune eliminacije drugog ili drugih. Brzina eliminacije zavisi od snage selekcijskog pritiska, [[Interakcija gena|interakciji alelnih gena]], [[heterozigot]]nosti, vezanosti pogođenih [[lokus]]a za gene visoke [[adaptacija|adaptacijske]] vrijednosti i neke druge odnose u [[genetička struktura populacije|genetičkoj strukturi populacije]], kao i uvjetima života, uključujući ograničenja resursa ([[hrana]], [[stanište]] [[prostor]], saučesnici) i postojanje mogućih prijetnji ([[predator]]i, [[bolest]]i, nepovoljne [[klima|vremenske prilike]]). Djelovanje svih tih faktora, međutim, uključeno je u kompleks koji se označava kao [[selekcijski pritisak]].
U prirodnom odabiru čak ni [[adaptacija|najprilagođeniji]] fenotipi nisu dovoljno [[adaptacija|adaptirani]] da bi bili apsolutno pošteđeni njegovog djelovanja.
Prirodni odabir [[evolucija|evolucijska]] je snaga koja (logično) prepoznaje samo fenotipe, a skupa s njima favorizuje ili onemogućuje odgovarajuće alelo[[gene]], dok je u vještačkom odabiru moguće birati i poželjne [[genotip]]e. Selekcija efikasno djeluje posredstvom diferenciranog [[natalitet]]a, ali i razlika u [[mortalitet]]u [[život]]noj sposobnosti (''vigor'') [[jedinka|individua]] u pogođenoj [[populacija|populaciji]]. Pritom su naročito važni [[adaptivna vrijednost]] i intenzitet selekcijskog pritiska.
Prirodni odabir najpoznatiji je oblik selekcije. Njegove potkategorije također se ponekad razlikuju. Među njima su [[spolni odabir|spolni]] i [[Ekologija|ekološki odabir]].
Prema prirodi i usmjerenosti odabir može biti [[stabilizirajući odabir|stabilizirajući]], [[direktivni odabir|direktivni]], [[progresivni odabir|progresivni]], [[disruptivni odabir|disruptivni]], [[divergentni odabir|divergentni]], [[neutralni odabir|neutralni]] itd., zavisno od toga koliko fenotipa favorizuje i kuda vodi [[genetička struktura populacije|genetičku strukturu populacije]].
Vještački odabir prisutan je od ranih civilizacija u uzgoju [[pas]]a, [[govedo|goveda]], [[konj]]a, [[ptica]], [[ruža]], [[karanfil]]a, [[Afrika|afričkih]] [[ljubičica]] i drugih [[životinja]] i [[biljka|biljaka]].
[[Image:Darwin's finches.jpeg|thumb|350px|[[Charles Darwin|Darwinove]] ilustracije varijacije kljuna Darwinovih zeba ([[Galapagos]]). Postoji 13 usko srodnih [[vrsta]] koje se razlikuju po obliku kljunova. Kljun svake vrste prilagođen je na preferiranu hranu, što ukazuje da su njegovi oblici evoluirali prirodnim odabirom.]]
Prirodni odabir ne garantuje da će najpovoljnije osobine ili aleli postati prevladavajući unutar populacije. Drugi proces u određivanju frekvencije gena u populaciji zove se [[genetički drift]], koji djeluje na gene koji nisu pod selekcijom. No, drift ne može prevladati sami prirodni odabir jer je slučajni faktor, dok je prirodni odabir zapravo trajna [[evolucija|evolucijska]] sila. S obzirom na izbor čak i tzv ''štetnih alela'' oni mogu postati univerzalna komponenta genskog fonda jedne vrste. To je rizik prvenstveno u slučaju "slabog" izbora (npr., zarazne bolesti s veoma niskom stopom smrtnosti) ili male veličine populacije.
Iako ponekad može postati osnova štetnih alela, odabir može djelovati ''negativno'', kao i ''pozitivno''. Negativni odabir smanjuje prevalenciju [[osobina]] koje smanjuju "kapacitet za uspjeh" (adaptivnu vrijednost), dok pozitivni odabir povećava prevalenciju adaptivne osobine.
== Također pogledajte ==
* [[Faktori evolucije]]
* [[Progresivna evolucija]]
* [[Regresivna evolucija]]
== Reference ==
{{refspisak}}
{{Evolucijska biologija}}
{{Specijacija}}
{{Normativna kontrola}}
[[Kategorija:Evolucijska biologija]]
[[Kategorija:Populacijska genetika]]
[[Kategorija:Evolucija]]
tklt3wzoj8rj9z4oe2uaqs7nype7yd6
Kategorija:Vodeni organizmi
14
372621
3819884
2502196
2026-03-26T14:00:12Z
Panasko
146730
[[Kategorija:Biološka evolucija]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)
3819884
wikitext
text/x-wiki
[[Kategorija:Voda]]
[[Kategorija:Organizmi]]
[[Kategorija:Ekologija vode]]
[[Kategorija:Biološka evolucija]]
53tfeorh9nc4hwbjpedo6d8i46aejhy
Glikoprotein
0
374328
3819860
3763448
2026-03-26T13:52:39Z
Panasko
146730
[[Kategorija:Hemija ugljikohidrata]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)
3819860
wikitext
text/x-wiki
[[Image:Glicoprotein.svg|thumb|right|N-vezana proteinska glikozilacija (N-glikozilacija N glikana) na Asn ostatku (Asn-x-Ser/Thr motivi) u glikoproteinima]]
'''Glikoproteini''' su složene [[bjelančevine]] koje, uz [[protein]]sku komponentu, sadrže i [[oligosaharid]]ne lance ([[glikan]]e). Šećerna komponenta se kovalentno veže za bočne polipeptidne lance. Ta veza se ostvaruje tokom [[translacija|kotranslacijskih]] ili [[Translacija|posttranslacijskih modifikacija]]. Ovaj proces se označava terminom [[glikozilacija]], kroz koju često prolaze izlučevinski ekstracelularni [[protein]]i. Vanjski segmenti proteina čiji su segmenti u ekstracelularnom prostoru su također glikozirani.
==N-glikolizacija i O-glikolizacija==
Postoje dva tipa glikolizacije:
* U N-glizaciji, dodavanje šećera se može desiti na [[amid]]nom [[azot]]u bočnog lanca [[asparagin]]a.
* U O-glikolizaciji, dodavanje šećera se dešava na [[hidroksil]] [[kisik]]u na bočnom lancu [[hidroksilizin]]a, [[hidroksiprolin]]a, [[serin]]a ili [[treonin]]a.
==Monosaharidi ==
[[Image:Glykoproteine Zucker.svg|thumb|400px|Osam uobičajenih šećera u glikoproteinima]]
Monosaharidi koji se obično nalaze u [[eukarioti|eukariotskim]] glikoproteinima:<ref name="Murray">Murray R. K., Granner D. K., Rodwell V. W. (2006): Harper's Illustrated Biochemistry 27th Ed. McGraw–Hill, New York.</ref>
{| class="wikitable"
|+Glavni šećeri u glikoproteinima [[čovjek]]a<ref>[https://www.sigmaaldrich.com/img/assets/15880/glycan_classification.pdf Glycan classification] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121027083417/https://www.sigmaaldrich.com/img/assets/15880/glycan_classification.pdf |date=27. 10. 2012 }} SIGMA</ref>
|-
! Šećer
! Tip
! Skraćenica
|-
| [[Glukoza|β-D-Glukoza]]
| [[Heksoza]]
| Glc
|-
| [[Galaktoza|β-D-Galaktoza]]
| Heksoza
| Gal
|-
| [[Manoza|β-D-Manoza]]
| Heksoza
| Man
|-
| [[Fukoza|α-L-Fukoza]]
| [[Deoksiheksoza]]
| Fuc
|-
| [[N-Acetilgalaktozamin]]
| [[Aminošećer|Aminoheksoza]]
| GalNAc
|-
| [[N-Acetilglukozamin]]
| Aminoheksoza
| GlcNAc
|-
| [[N-Acetilneuraminska kiselina]]
| [[Aminononulosonska kiselina]]<br>([[Sijalinska kiselina]])
| NeuNAc
|-
| [[Ksiloza]]
| [[Pentoza]]
| Xyl
|-
|}
Šećerna grupa ili grupe pomažu savijanje ili održavanje stabilnosti [[protein]]a.
Glikoproteini su široko rasprostranjeni u žjezdanim [[tkivo|tkivima]] [[životinja]] koja sintetiziraju [[sekret]]e i [[ekskret]]e.<ref>Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (1996): Biologija 1, Svjetlost, Sarajevo, {{ISBN|9958-10-686-8}}.</ref> Osobito značajne integracijske membranski komponente, koje učestvuju u međućelijskim interakcijama. Formiraju se i u [[citosol]]u, ali su njihove funkcije i način formiraja, kao i moguće modifikacije manje poznati. Komponente su mnogih tkivnih [[antigen]]]a (([[krvna grupa|krvnih grupa]], npr.)
== Također pogledajte ==
* [[Proteini]]
* [[Šećer]]
==Reference==
{{Refspisak}}
{{Ćelijske membrane}}
{{Normativna kontrola}}
[[Kategorija:Biohemija]]
[[Kategorija:Proteini]]
[[Kategorija:Glikoproteini]]
[[Kategorija:Hemija ugljikohidrata]]
4ih62qqcqjc9o4x5vsq3qgnlkwo05b4
Glikolipid
0
374612
3819859
3636860
2026-03-26T13:52:36Z
Panasko
146730
[[Kategorija:Hemija ugljikohidrata]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)
3819859
wikitext
text/x-wiki
{{distinguish|Lipopolisaharid}}[[File:Glycolipid.svg|thumb|right|350px|Glikolipid]]
[[Datoteka:Glycolipids.sr.svg|mini|350px|Hemijska struktura glikolipida, glikoglicerolipida i glikosfingolipida]]
'''Glikolipidi''' su složena jedinjenja [[šećer]]ne i [[lipid]]ne komponente ([[glikon]]), koje su spojene [[etar]]skom, odnosno glikozidnom vezom (budući se radi o šećeru) sa [[glicerol]]om. Nešećerna komponenta (aglikon) najčešće je [[glicerol]] sa dvije [[masna kiselina|masne kiseline]] vezane [[estar]]skim vezama.Aglikonski dio može biti i [[sfingozin]] (sfingozidna baza).<ref>Lawrence E. (1999): Henderson's Dictionary of biological terms. Longman Group Ltd., London, {{ISBN|0-582-22708-9}}.</ref><ref>Alberts B. et al. (1983): Molecular biology of the cell. Garland Publishing, Inc., New York & London, {{ISBN|0-8240-7283-9}}.</ref><ref>King R. C., Stransfield W. D. (1998): Dictionary of genetics. Oxford niversity Press, New York, Oxford, {{ISBN|0-19-50944-1-7}}; {{ISBN|0-19-509442-5}}.</ref>
Primarna uloga glikolipida je kumulacija [[energija|energije]], a pogodni su i kao [[genetički marker]]i za [[Ćelija (biologija)|ćelijsko]] prepoznavanje.
== Metabolizam ==
Glikolipidi se nalaze na površini ćelijskih [[membrana]], gdje se [[šećer|ugljeno-hidratni]] lanci vežu sa [[fosfolipid]]ima . Ugljeni hidrati sa nalaze na vanjskoj membranskoj površini svih [[eukarioti|eukariotskih]] ćelija. Njihovu strukturu kontroliraju glikoziltransferaze (koje dodaju [[lipid]]e) i glikozilhidrolazama (koje modificiraju [[glikan]] nakon adicije).
Glikolipidi proširuju fosfolipidni dvosloj u vodeno okruženje izvan ćelije, gdje su mjesta za prepoznavanja specifični [[hemija|hemijskih spojeva]]. Također učestvuju u održavanju membranske stabilnosti , a pomažu i međusobnom spajanju ćelija kojim se formiraju [[Tkivo|tkiva]].
Inače, [[sfingolipidoze]] mogu biti uzrokovane i poremećajima [[Metabolizam|
metabolizma]].
== Tipovi glikolipida ==
Među glikolipidima najpoznatiji su cerebrozidi, gangliozidi i sulfatidi.
Cerebrozidi su prvi put izolirani iz [[mozak|mozga]], po čemu su i imenovani. Gangliozidi su izolirani iz [[mozak|ganglijskihćelija (sive mase) mozga]]. Sulfatidi su složeni lipidi, koji su izolirani iz [[jetra|jetre]], [[bubreg]]a, a retativno visoki sadržaj ovih supstanci ima i mozak. Svi imaju specifične i veoma značajne uloge u [[organizam|organizmu]]g [[životinja]].<ref>Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo, {{ISBN|9958-10-222-6}}.</ref>
Prema prirodi aglikonske komponente, glikolipidi mogu biti:
* Gliceroglikolipidi
** Galaktolipidi
** Sulfolipidi
* Glikosfingolipidi
** Cerebrozidi
*** Galaktocerebrozidi
**Greatocerbicidi
*** Glukocerebrozidi
*** Sulfatidi
** Gangliozidi (najsloženiji [[životinja|životinjski]] glikolipidi; sadrži oligosahride s negativnim nabojem jednog ili više ostataka sijalinske kiseline. Identificirano je više ih od 200 različitih gangliozida; najzastupljeniji su u nervnim ćelijama).
** Globozidi
** Glikofosfosfingolipidi (kompleks kod gljiva, uključujući i [[Kvasci|kvasac]], i kod biljaka, gdje su prvobitno nazivani "fitotoglikolipidi" može biti komplikovani skup jedinjenja, kao negativno nabijenih gangliozida u životinja. Vršna grupa glikolipida se sastoji od šećera).
== Također pogledajte ==
* [[Glikoprotein]]
* [[Šećer]]i
* [[Masti]]
== Reference==
{{reference}}
== Vanjski linkovi==
* {{MeshName|Glycolipids}}
[[Kategorija:Biohemija]]
[[Kategorija:Fiziologija]]
[[Kategorija:Lipidi]]
[[Kategorija:Hemija ugljikohidrata]]
jdmufhg6a5dcqmy7wovu5w8s0yrd36l
Evolucijska genetika čovjeka
0
374748
3819893
3816809
2026-03-26T14:01:28Z
Panasko
146730
[[Kategorija:Evolucija]] uklonjena; [[Kategorija:Ljudska evolucija]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)
3819893
wikitext
text/x-wiki
'''Evolucijska genetika čovjeka''' proučava razlike među [[Genom|ljudskim genomima]] i njihovim najbližim [[Filogeneza|filogenetskim]] srodnicima, njihovu zajedničku [[Evolucija|evolucijsku]] prošlost koja je dovela do tih razlika, te njene učinke i značenja u sadašnjosti. Razlike među genomima različitih ljudi imaju mnogostruke [[Antropologija|antropolške]], [[Medicina|medicinske]], [[Forenzika|forenzičke]] i [[Sociologija|društvene]] implikacije i primjenu. Podaci o genetičkoj konstituciji pojedinaca i [[Genetička struktura populacije|genetičkoj strukturi populacije]] mogu dovesti do važnih spoznaja o evoluciji ljudske [[Vrsta|vrste]], [[Hominidi|hominida]] i antropomorfnih [[majmun]]a.
==Porijeklo i evolucija majmuna==
[[Datoteka:Hominoid taxonomy 7.svg|mini|500px|[[Taksonomija|Taksonomsko]] srodstvo među hominoidima]]
Savremena [[biosistematika]] uvrštavaju [[čovjek]]a, zajedno s nekoliko drugih vrsta [[primat]]a, među velike [[Čovjekoliki majmuni|čovjekolike majmune]] porodice ''Hominidae'', potporodice ''Hominini''. Hominidae obuhvaćaju dvije različite vrste [[Čimpanze|čimpanzi]] ([[bonobo]] (Pan paniscus), i obična čimpanza (Pan troglodytes), dvije podvrste [[gorila]] (zapadni (obični) gorila (Gorilla gorilla) i istočni ili planinski gorila (Gorilla graueri), te 2 podvrste [[orangutan]]a (obični orangutan sa [[Borneo|Bornea]] (Pongo pygmaeus) i [[sumatra]]nski orangutan (Pongo abelii). U mnogim izvorima pomenutim podvrstama svih čovjekolikih majmuna se daje status vrste, iako među njima nema uočljive reproduktivne izolacije (što je temeljni kriterij biosistematske taksonomije).
Svi majmuni pripadaju [[Red (taksonomija)|redu]] [[Primati|primata]] koji obuhvata oko 400 vrsta. Prema analizama [[Mitohondrijska DNK|mitohondrijske DNK]] ([[mtDNK]]) i jedrove [[DNK]] (nDNK), primati spadaju u nadred [[Euarchontoglires]], skupa s [[glodari]]ma, [[dvozupci]]ma, [[kožuškari]]ma i [[Tupaje|tupajama]] (''Tupaiidae''). To dodatno podržava i prisustvo ''kratkih razbacanih elemenata'' ([[Engleski jezik|eng.]]: ''short interspersed nuclear elements - SINEs'') sličnih Alu sekvencama DNK koje se mogu naći samo kod pripadnika ''Euarchontoglires''.
=== Diversifikacija ===
[[Datoteka:Human-phylo-tree.png|mini|center|900px|[[Filogenetika|Filogenetičko]] stablo [[čovjek]]a.]]
Prikazano [[Filogenetika|filogenetičko stablo]] najčešće se rekonstruira sekvenciranjem [[DNK]] ili [[protein]]a iz različitih populacija. Sekvence [[Mitohondrijska DNK|mitohondrijske DNK]] ili DNK iz [[Hromosom|hromosoma Y]] često se koriste u proučavanju [[Demografija|demografije]] iz daleke prošlosti. Podobnost ovih izvora DNK pojedinih [[gen|lokus]]a potvrđuje činjenica da se oni nikad ne rekombiniraju i gotovo uvijek se nasljeđuju od jednog roditelja. Zapaženo je da su [[Jedinka|osobe]] iz različitih grupa sa jednog određenog kontinenta međusobno sličnije od onih sa različitih kontinenata. Korijen ovog filogenetičkog stabla je posljednji zajednički predak čimpanze]] i čovjeka, čija je prapostojbina bila u [[Afrika|Africi]]. Vodoravna udaljenost u gornjem dijagramu ukazuje na dva podatka.
#'''Genetička udaljenost''' (u donjem dijelu dijagrama) vidljivo pokazuje da je genetička razlika između ljudi i čimpanza manja od 2%,<ref>[http://www.pbs.org/wgbh/evolution/library/07/3/l_073_47.html "Čovječji hromosom 2." ''PBS''.]</ref> ili 20 puta veća od one između modernih ljudi.
#'''Vremenska udaljenost''' od posljednjeg zajedničkog pretka, prema grubim procjenama, u milionima godina prikazana je iznad samog dijagrama. Prema osobenostima [[Mitohondrija|mitohondrijske DNK]], posljednji zajednički predak svih modernih ljudi živio je otprilike prije 200.000 godina<ref>Fossil Reanalysis Pushes Back Origin of Homo sapiens, 17. 2. 2005, Scientific American.</ref>, dok je zajednički predak ljudi i čimpanza živio prije oko četiri do sedam miliona godina u odnosu na današnjicu.
Čimpanze i čovjek su u različitim [[Rod (taksonomija)|rodovima]], prikazanim crvenom bojom. Također, prikazan je i nastanak vrsta i [[podvrsta]], dok je razlika [[rasa]] prikazana zelenim pravougaonikom na desnoj strani (uz prikaz je sasvim pojednostavljena verzija filogeneza ljudske vrste).
=== Specijacija čovjeka i afričkih majmuna ===
Međusobno izdvajanje [[Evolucija|evolucijske]] linije [[čovjek]]a i afričkih [[Čovjekoliki majmuni|čovjekolikih majmuna]] ([[čimpanza]] i [[gorila]]) bilo je problem proučavanja više od jednog stoljeća. U tom periodu, naučnici su pokušavali naći odgovor na pet ključnih pitanja:
* Koja je savremena vrsta [[fmajmun]]a evolucijski najbliža čovjeku?
* Kada se zbilo razdvajanje evolucijskih linija čovjeka i njemu najsrodnijih majmuna?
* Kolika je bila veličina populacije posljednjeg zajedničkog pretka prije odvajanja?
* Da li postoje tragovi populacijskih struktura (subpopulacija) prije početka specijacije i/ili naknadnog (bare, djelimičnog) međusobnog ukrštanja?
* Koji su događaji značajni (naprimjer, fuzija hromosoma 2a i 2b) za razdvajanje upoređenih vrsta?
=== Opća zapažanja ===
Različiti dijelovi [[genom]]a sadrže različite oblike koje se razlikuju u sekvencama između različitih vrsta čovjekolikih majmuna. Također je dokazano i da raznovrsnost različitih sekvenci čovjeka i čimpanze uveliko varira. Uočena razlika u sekvenci nekodirajućih i neponavljajućih genomskih podregija u DNK čovjeka i čimpanze može varirati od 0% do 2.66%.<ref name="Chen Li 2001">{{cite journal | author = Chen, F.C., Li, W.H. | year=2001 | title = Genomic divergences between humans and other hominoids and the effective population size of the common ancestor of humans and chimpanzees | url = https://archive.org/details/sim_american-journal-of-human-genetics_2001-02_68_2/page/444 | journal = Am J Hum Genet | volume =68 | issue =2 | pages =444–456 | doi = 10.1086/318206 | pmid = 11170892 | pmc = 1235277}}</ref> Osim toga, genetička stabla koja su uspostavljena uporednom analizom segmenata [[DNK]], ne podudaraju se uvijek sa pripadajućim filogenetskim stablom vrsta. Tako je utvrđeno da:
* postoji velika varijacija u razlikama sekvenci DNK između čovjeka, čimpanzi i gorila,
* prema većini sekvenci DNK, čovjek i čimpanza su najbliži srodnici.
* u potpunosti su sekvencirani i ljudski]] i čimpanzin genomi. [[Hromosomska garnitura]] čovjeka sadrži 23 para hromosoma, a kod čimpanzi, gorila i orangutana 24. [[Hromosom 2 (čovjek)|hromosom 2]] čovjeka je rezultat spajanja dvaju hromosoma: 2a i 2b, koji su ostali odvojeni kod ostalih [[primat]]a.<ref>Ken Miller in the ''Kitzmiller v. Dover'' trial transcripts.</ref>
=== Datiranje razdvajanja ===
Datiranje [[Evolucija|evolucijskog]] razdvajanja [[čovjek]]a i ostalih čovjekolikih majmuna budi veliko zanimanje, kako u naučnoj zajednici, tako i u širem krugu zainteresovanih. Jedna od prvih studija [[Molekularna biologija|molekularne biologije]] u tom smjeru, objavljena [[1967.]], izmjerila je [[Imunologija|imunološku]] udaljenost ([[Engleski jezik|eng.]]: ''immunological distance - ID'') između različitih vrsta [[primat]]a.<ref name="Sarich Wilson 1967">{{cite journal | author = Sarich, V.M. & Wilson, A.C. | year=1967 | title = Immunological time scale for hominid evolution | url = https://archive.org/details/sim_science_1967-12-01_158_3805/page/1200 | journal = Science | volume =158 | issue =3805 | pages =1200–1203 | doi = 10.1126/science.158.3805.1200 | pmid = 4964406|bibcode = 1967Sci...158.1200S | last2 = Wilson }}</ref> U toj studiji je procijenjena snaga imunološkog odgovora koju [[antigen]] jedne vrste (naprimjer, ljudski [[albumin]]) izazove kontaktom s [[Imuni sistem|imunim sistemom]] druge vrste ([[čovjek]], [[čimpanza]], [[gorila]] i [[majmuni starog svijeta]]). Srodnije bi vrste trebale imati sličnije antigene i stoga slabiji imunološki odgovor na testirane antigene. Imunološki odgovor vrste na svoje vlastite antigene (naprimjer, čovjekov antigen u kontaktu s čovjekovim imunološkim sistemom) rangiran je ocjenom 1.
Dobijeni [[imuni odgovor]] između čovjeka i gorila bio je 1.09, a između čovjeka i čimpanze 1.14. Jačina imunog odgovora između čovjeka i 6 različitih majmuna Starog svijeta bila je u prosjeku 2.46, što ukazuje da su [[Afrika|afrički]] čovjekoliki majmuni bliži čovjeku nego drugim majmunima. Autori su procijenili da se razlikovanje među majmunskim vrstama Starog svijeta i čovjekolikh majmuna zbila prije oko 30 miliona godina, a pod uslovom da uzmemo u obzir i [[Fosili|fosilne]] nalaze i pretpostavimo da imuna udaljenost, tokom vremena raste ravnomjernim tempom. Ista istraživanja su dovela do zaključka da se razlikovanje između čovjeka i čovjekolikih majmuna zbila prije oko 5 miliona godina, što je bio vrlo iznenađujući rezultat. Naime, većina naučnika onog doba je smatrala da se izdvajanje čovjekove evolucijske grane od predačke i današnjih čovjekolikh majmuna dogodilo puno ranije (prije oko 15 - 20 miliona godina).
Prema imunom odgovoru, gorila je bliži čovjeku od čimpanze, ali razlika je toliko mala da se ovo ne može sa sigurnošću potvrditi. Kasnije [[molekula]]rno - [[Genetika|genetičke]] studije su mogle razriješiti ovo pitanje: čimpanze su [[Filogenetika|filogenetički]] bliže čovjeku od gorila. Primjenom sofisticiranijih metoda molekularne genetike, dobijeni su rezultati koji se bitno ne razlikuju od prvobitne procjene iz 1967., ali prema jednoj nedavnoj studiji iz 2014., procijenjeno vrijeme razlikovanja vrsta u kasnijim radovima (.<ref>{{cite journal |last=Venn|first=Oliver|title=Strong male bias drives germline mutation in chimpanzees|journal=Science|date=2014|volume=33|number=6189|pages=1272–1275|doi=10.1126/science.344.6189.1272|last2=Turner|first2=Isaac |last3=Mathieson|first3=Iain |last4= de Groot|first4=Natasja |last5= Bontrop|first5=Ronald |last6= McVean|first6=Gil }}</ref> taj razlaz pomjera na 11 do 14 miliona godina prije današnjice.
=== Razdvajanje i efektivna veličina drevne populacije ===
[[Datoteka:SpeciesVsGeneDivergenceTime.svg|mini|300px|desno|Sekvence segmenata DNK razdvajaju se prije grananja samih vrsta. Veća efektivna veličina populacije (lijevo) uspijeva očuvati različite varijante segmenata DNK u dužem razdoblju. Zato pri većoj efektivnoj veličini populacije (lijevo) prosječno vrijeme razdvajanja gena (t<sub>A</sub> za segment DNK A; t<sub>B</sub> za segment DNK B) više odstupa od vremena razdvajanja samih vrsta (t<sub>S</sub>) u odnosu na malu efektivnu veličinu drevne populacije (desno).]]
Savremene metode određivanja starosti razdvajanja vrsta koriste poređenje sekvenci [[DNK]] kao [[molekularni sat]]. Molekularni satovi su obično kalibrirani, pod pretpostavkom da je vrijeme izdvajanja evolucijske linije [[orangutan]]a od od drugih čovjekolikih majmuna (uključivši čovjeka) bilo prije oko 12 do 16 miliona godina. Neka istraživanja uključuju i neke vrste majmuna Starog svijeta s vremenom razdvajanja od [[Hominoidi|hominoida]] od 25 do 30 miliona godina, proširujući tako analizirani raspon. Oba načina kalibriranja se oslanjaju na vrlo malo fosilnih dokaza, pa su zato i bili izvrgnuti kritikama.<ref name="Yoder Yang 2000">{{cite journal | author = Yoder, A.D. & Yang, Z. | date=1. 8. 2000| title = Estimation of primate speciation dates using local molecular clocks | journal = Mol Biol Evol | volume =17 | issue = 7 | pages = 1081–1090 | url = http://mbe.oxfordjournals.org/cgi/content/full/17/7/1081 | pmid = 10889221 | doi = 10.1093/oxfordjournals.molbev.a026389 }}</ref>
Ako se ovi podaci promijene, procijenjene tačke razdvajanja vrsta, zavisno od novih rezultata molekularnih analiza će se posljedično mijenjati. Međutim, relativno vrijeme razdvajanja vrsta se ne mijenja. Iako se ne može tačno odrediti apsolutno vrijeme razdvajanja među vrstama, može se sa sigurnošću odrediti da je vrijeme razdvajanja između čimpanze i čovjeka šest puta kraće od onog između čimpanze i ostalih majmuna.
Tokom jednog straživanja je analizirano 15 sekvenci [[DNK]] iz različitih djelova genoma čimpanzi i čovjeka i 7 sekvenci DNK čovjeka, čimpanze i gorile.<ref name=Takahata>{{cite journal | author = Takahata, N.; Satta, Y. & Klein, J. | year=1995 | title = Divergence time and population size in the lineage leading to modern humans | journal = Theor Popul Biol | volume = 48 | issue =2 | pages =198–221 | doi = 10.1006/tpbi.1995.1026 | pmid = 7482371}}</ref> Otkriveno je su da su čimpanze genetički srodnije čovjeku od gorila. Koristeći različite statističke metode, procijenjeno je da se razdvajanje između čovjeka i čimpanze deilo prije nekih 4,7 miliona godina, dok se razdvajanje između čovjeka i gorile desilo prije nekih 7,2 miliona godina.
U ovim istraživanjima je također procijenjeno da je [[efektivna veličina populacije]] zajedničkog pretka čimpanze i čovjeka bila oko 100.000 [[Jedinka|jedinki]]. To je donekle iznenađujuće s obzirom da se efektivna veličina populacije današnjeg čovjeka procjenjuje na oko 10.000 jedinki. Ako je tako, značilo bi da je čovjekova evolucijska linija doživjela veliko smanjenje efektivne veličine populacije, prošavši tako kroz genetičko usko grlo ([[Genetički drift|genetičkog drifta]]) tokom svog [[Evolucija|evolucijskog]] puta. Pretpostavlja se da je naglo smanjenje populacije možda uzrokovala katastrofalna erupcija [[Supervulkan Tobe|supervulkana Tobe]].
[[Datoteka:Ancestralsizehuman.svg|mini|200px|A i B su geni sa dva različita [[gen|lokusa]]. Gornja slika se poklapa sa stablom vrsta. DNK sadašnjih gorila odvaja se prije od međusobnog razdvajanja DNK sadašnjih čimpanzi i čovjeka. Zato bi oba lokusa morala biti sličnija između čovjeka i čimpanze nego između čovjeka i gorile, odnosno čimpanze i gorile. Na donjoj slici, lokus A ima mlađeg zajedničkog pretka između čovjeka i gorile u odnosu na uspoređbu čovjeka i čimpanze. Čimpanza i gorila imaju mlađeg zajedničkog pretka za lokus B. Ovo genetičko stablo se ne podudara sa stablom vrsta, a takvih je slučajeva vrlo malo.]]
U jednom sličnom istraživanju, sekvencirana su 53 neponavljajuća, međugenska segmenta DNK čovjeka, čimpanze, gorile i [[orangutan]]a.<ref name="Chen Li 2001" /> Kada su se sekvence DNK spojile u jednu jedinu dugu sekvencu metodom "[[neighbor-joining]]", izgradile su evolucijsko stablo koje se u potpunosti podudaralo s [[Kladistika|granom]] ''Homo'' – ''Pan'' (što dokazuje da su čovjek i čimpanza najsrodnije vrste). Iako su ove 3 vrste u bliskom srodstvu (kao što je slučaj s gorilom, čimpanzom i čovjekom), genetička stabla dobijena iz sekvenci DNK ne moraju se u potpunosti podudarati sa stablom vrsta, tj. [[Specijacija|specijacijom]].
Što je kraći vremenski period (T<sub>IN</sub>) između dva raskrsna čvora, to se stabla manje poklapaju. Efektivna veličina populacije (N<sub>e</sub>) između čvorova određuje koliko se dugo samostalna genetička linija očuvala u samoj populaciji, što znači da se pri većoj efektivnoj veličini populacije genetička stabla manje podudaraju. Znači, ako je vremensko razdoblje između dva čvora poznato, moguće je izračunati efektivnu veličinu populacije zajedničkog pretka čimpanze i čovjeka.
Ako se svaki segment analizira individualno, 31 podržava razdvajanje ''Homo'' – ''Pan'', 10 podržava raskršće ''Homo'' – ''Gorilla'', a 12 ih je za ''Pan'' – ''Gorilla''. Koristeći molekularni sat, autori su procijenili da su se gorile prve odvojile od zajedničke evolucijske linije i to prije 6,2 do 8,4 miliona godina, a čimpanze i ljudi su se razdvojili oko 1,6 - 2,2 miliona godina kasnije (vremensko razdoblje između dva čvora), tj. prije oko 4,6 - 6,2 miliona godina prije naše epohe. Određivanje vremenskog razdoblja između dva čvora je korisno za procjenu drevne efektivne veličine populacije zajedničkog pretka čovjeka i čimpanze.
Prema najjednostavnijem tumačenju podataka, 24 istražena genska lokusa podržavaju razdvajanje ''Homo'' – ''Pan'', 7 podržavaju ''Homo'' – ''Gorilla'', 2 podržavaju mogućnost ''Pan'' – ''Gorilla'', a 20 ih nisu dali nikakav odgovor. Pomenuti naučnici su također analizirali i 35 kodirajućih lokusa iz genetičkih baza podataka. Od ovih lokusa, 12 je podržalo razdvajanje ''Homo'' – ''Pan'', 3 ''Homo'' – ''Gorilla'', 4 razdvajanje ''Pan'' – ''Gorilla'' i 16 ih nije dalo nikakav odgovor. Zato samo oko 70% od 52 analizirana lokusa podržava srodstvo među vrstama (33 međugenskih i 19 kodirajućih) koje se podudaraju sa genetičkim stablom vrsta. Od onih lokusa koji ne podržavaju stablo vrsta i od vremenskog razdoblja između dva čvora, procijenjena je efektivna veličina populacije zajedničkog pretka čimpanze i čovjeka, koja iznosi od oko 52.000 do 96.000 individua. Ta procjena nije tako visoka kao u prvobitnoj studiji (Takahate i saradnika), ali još uvijek je puno veća od efektivne veličine današnjih ljudskih populacija.
Treća studija je koristila jednake podatke kao i studija Chena i Lija, ali drugi [[Statistika|statistički]] [[metod]] kojim se došlo do podatka da je efektivna veličina populacije pretka bila samo oko 12.000 do 21.000 jedinki.<ref name="Yang 2002">{{cite journal | author = Yang, Z. | date= 2002| title = Likelihood and Bayes estimation of ancestral population sizes in hominoids using data from multiple loci | journal = Genetics | volume =162 | issue =4 | pages =1811–1823 | url = http://www.genetics.org/cgi/content/abstract/162/4/1811 | pmid = 12524351 | format = abstract page | pmc = 1462394 }}</ref>
== Genetičke razlike ljudi i pongida ==
Analogne nukleotidne sekvence unutar genoma čimpanze i čovjeka međusobno se razlikuju za oko 35 miliona [[nukleotid]]nih supstitucija. Osim toga, oko 3% [[genom]]a se razlikuje zbog [[delecija]], [[insercija]] i [[duplikacija]].<ref name="CSAC 2005">{{cite journal | author = Chimpanzee Sequencing & Analysis Consortium | year=2005 | title = Initial sequence of the chimpanzee genome and comparison with the human genome | url = https://archive.org/details/sim_nature-uk_2005-09-01_437_7055/page/68 | journal = Nature | volume =437 | issue =7055 | pages =69–87 | doi = 10.1038/nature04072 | pmid = 16136131|bibcode = 2005Natur.437...69. }}</ref>
Pošto je temporalna stopa [[mutacija]] relativno ravnomjerno raspoređena, otprilike polovina zabilježenih promjena vjerovatno se zbila u čovjekovoj evolucijskoj liniji. Samo vrlo mali dio tih genomskih promjena dogodilo se među različitim [[fenotip]]ovima čovjeka i čimpanze, pa njihovo otkriće predstavlja veliki izazov.
Molekularna [[evolucija]] može djelovati na različite načine, putem promjena kod [[protein]]a, gubitka [[gen]]a, promjena u regulisanju genske ekspresije i evolucije [[RNK]]. Svi su ovi mehanizmi imali određenu ulogu u [[Evolucija čovjeka|evoluciji čovjeka]].
=== Gubitak gena ===
Mnoge mutacije mogu deaktivirati [[gen]], ali vrlo malo njih na samosvojan način mijenja njegovu funkciju. Inaktivacijske mutacije će zato češće biti pod pritiskom prirodnog odabiranja. Gubitak gena je relativno čest mehanizam evolucijske prilagodbe (hipoteza "manje je više").<ref name="Olson 1999">{{cite journal | author = Olson, M.V. | year=1999 | title = When less is more: gene loss as an engine of evolutionary change | url = https://archive.org/details/sim_american-journal-of-human-genetics_1999-01_64_1/page/18 | journal = Am J Hum Genet | volume =64 | issue =1 | pages =18–23 | doi = 10.1086/302219 | pmid = 9915938 | pmc = 1377697}}</ref>
Od razdvajanja čovjekove evolucijske linije od one kojom se odvijala [[specijacija]] čimpanze, došlo je do potpunog gubitka oko 80 gena, od kojih ih je 36 kodiralo [[receptor|receptore mirisa]]. Došlo je do hiperekspresije gena koji imaju ulogu povezivanja hemorecepcije i [[Imuni odgovor|imunosnog odgovora]].<ref name="Wang Grus 2006">{{cite journal | author = Wang, X.; Grus, W.E. & Zhang, J. | year=2006 | title = Gene losses during human origins | journal = PLoS Biol | volume =4 | issue =3 | pages = 52 | doi = 10.1371/journal.pbio.0040052 | pmid = 16464126 | pmc = 1361800}}</ref> Druga naučna studija procjenjuje gubitak na 86 gena.<ref name="Demuth 2006">{{cite journal|title=The Evolution of Mammalian Gene Families|journal=Public Library of Science (PLoS) Biology|date=2006|volume=1|pages= e85|doi=10.1371/journal.pone.0000085|editor1-last=Borevitz|editor1-first=Justin|last1=Demuth|first1=Jeffery P.|last2=Bie|first2=Tijl De|last3=Stajich|first3=Jason E.|last4=Cristianini|first4=Nello|last5=Hahn|first5=Matthew W.|pmid=17183716|pmc=1762380|bibcode = 2006PLoSO...1...85D }}</ref>
==== Gen keratina kose KRTHAP1 ====
Jedan od gena koji kodira sintezu [[keratin]]a kose izgubio se kod čovjeka, a kreatin je glavna komponenta kose. Čovjek još uvijek ima devet aktivnih gena za tip I keratina, ali gubitak ovog gena vjerojatno je prouzrokovao smanjenje dlakavosti ljudskog tijela. Procjenjuje se da se ovaj gubitak gena zbio relativno nedavno, u procesu [[Antropogeneza|antropogeneze]], prije manje od 240.000 godina.<ref name="Winter 2001">{{cite journal | author = Winter, H.; Langbein, L.; Krawczak, M.; Cooper, D.N.; Suarez, L.F.J.; Rogers, M.A.; Praetzel, S.; Heidt, P.J. & Schweizer, J. | year=2001 | title = Human type I hair keratin pseudogene phihHaA has functional orthologs in the chimpanzee and gorilla: evidence for recent inactivation of the human gene after the Pan-Homo divergence | journal = Hum Genet | volume =108 | issue =1 | pages =37–42 | doi = 10.1007/s004390000439 | pmid = 11214905}}</ref>
==== Gen miozina MYH16 ====
Neki stručnjaci vrde da je gubitak gena sarkomerskog [[miozin]]a [[MYH16]] u evolucijskoj liniji čovjeka uzrokovao manje razvijene mišiće za žvakanje. Procijenili su da se mutacija (delecija dvaju [[nukleotid]]a, koja je izazvala inaktivaciju) zbila prije oko 2,4 miliona godina prije pojave ''Homo ergaster''-a, odnosno ''Homo erectus''-a u [[Afrika|Africi]]. Naredno razdoblje je okarakterizirano izrazitim razvojem moždanog volumena, što je dovelo do pretpostavki da je gubitak ovog gena uklonio evolucijsku kočnicu u povećanju volumena [[Mozak|mozga]] u rodu ''Homo'' .<ref name="Stedman 2004">{{cite journal | author = Stedman, H.H.; Kozyak, B.W.; Nelson, A.; Thesier, D.M.; Su, L.T.; Low, D.W.; Bridges, C.R.; Shrager, J.B.; Purvis, N.M. & Mitchell, M.A. | year=2004 | title = Myosin gene mutation correlates with anatomical changes in the human lineage | url = https://archive.org/details/sim_nature-uk_2004-03-25_428_6981/page/414 | journal = Nature | volume =428 | issue =6981 | pages =415–418 | doi = 10.1038/nature02358 | pmid = 15042088|bibcode = 2004Natur.428..415S | last2 = Kozyak | last3 = Nelson | last4 = Thesier | last5 = Su | last6 = Low | last7 = Bridges | last8 = Shrager | last9 = Minugh-Purvis | last10 = Mitchell }}</ref>
Postoje i procjene da se gubitak gena MYH16 desio prije 5,3 miliona godina, puno prije pojave roda ''Homo''.<ref name="Perry 2005">{{cite journal | author = Perry, G.H.; Verrelli, B.C. & Stone, A.C. | year=2005 | title = Comparative analyses reveal a complex history of molecular evolution for human MYH16 | url = https://archive.org/details/sim_molecular-biology-and-evolution_2005-03_22_3/page/379 | journal = Mol Biol Evol | volume = 22 | issue =3 | pages =379–382 | doi = 10.1093/molbev/msi004 | pmid = 15470226}}</ref>
====Ostali pokazatelji====
Pretpostavlja se da je gubitak gena ''cisteinil aspartat dehidrogenaze'' ili ''kaspaze 12'' smanjio [[smrtnost]] bakterijskih [[infekcija]] kod čovjeka.<ref name="Wang Grus 2006"/>
=== Dodavanje gena ===
Segmentna [[duplikacija]] je kao mehanizam, također, mogla uticati na pojavu novih gena i oblikovanju unutarpopulacijskih genetičkih razlika u odnosu na druge primate.
=== Selekcijski pritisak ===
Dijelovi ljudskog [[genom]]a imenovani kao "''ljudski akcelerirani regioni''" su područja genoma koje se posebno razlikuju između čovjeka i čimpanze, u većoj mjeri od one koja bi se mogla objasniti [[Genetski drift|genetskim driftom]] od vremena razdvajanja specijacija ove dvije vrste od zajedničkog pretka. Postoje naznake da su ova područja genoma bila podložna jakom pritisku prirodnog odabiranja. To je moglo voditi ka evolucijskom razvoju tipičnih ljudskih osobina. Dva karakteristična primjera su gen [[HAR1F]], za kojeg se pretpostavlja da je povezan s razvojem mozga i [[HACNS1]] koji je mogao imati važnu ulogu u razvoju šake.
Postoje hipoteze da se veći dio razlika između čovjeka i čimpanze razložnije može objasniti regulacijom genske ekspresije, nego razlikama u samim genima. Analiza očuvanih nekodirajućih sekvenci, koje često sadrže funkcionalna regulacijska područja koja su podložna pozitivnom odabiranju, što ukazuje na tu mogućnost.<ref name="Bird 2007">{{cite journal | author=Bird| title=Fast-evolving noncoding sequences in the human genome | journal= Genome Biology | year=2007 | pages=R118| volume=8| issue=6 | pmid=17578567 | doi=10.1186/gb-2007-8-6-r118 | pmc=2394770 | author2=Christine P. | display-authors=2 | last3=Liu | first3=Maureen | last4=Thomas | first4=Daryl J | last5=Ingle | first5=Catherine E | last6=Beazley | first6=Claude | last7=Miller | first7=Webb | last8=Hurles | first8=Matthew E | last9=Dermitzakis | first9=Emmanouil T}}</ref>
== Genetske razlike između modernih ljudi i neandertalaca ==
Tokom [[2010]]. godine međunarodna grupa naučnika je okončala sekvenciranje genoma [[Neandertalac|neandertalca]]. Rezultati otkrivaju određenu mjeru ukrštanja između modernih ljudi (''[[Homo sapiens]]'') i neandertalaca (''Homo neanderthalensis''). Pošto 1-4% ljudskog [[genom]]a ne potiče iz [[Afrika|Afrike]], identičn stvar je sa genomom neandertalca u odnosu na genom ljudi iz subsaharske Afrike. Neandertalci i većina današnjih ljudi imaju varijantu gena za [[Laktaza|laktazu]] koja nije u mogućnosti razgraditi [[Laktoza|laktozu]] u mlijeku nakon prestanka [[Dojenje|dojenja]]. Moderni ljudi i neandertalci nose varijantu gena [[FOXP2]] povezanu s razvojem mozga i sposobnošću [[govor]]a, ukazujući na mogućnost govora kod neandertalaca. U odnosu na modernog čovjeka i neandertalca, [[protein]] FOXP2 u čimpanze razlikuje se za dvije [[Aminokiselina|aminokiseline]].<ref name="Saey 2009">{{cite journal|last1=Saey|first1=Tina Hesman|title=Story one: Team decodes neandertal DNA: Genome draft may reveal secrets of human evolution|journal=Science News|volume=175| issue=6|year=2009| pages=5–7 |doi=10.1002/scin.2009.5591750604}}</ref><ref name="Green 2010">{{cite journal | author=Green, Richard E., ''et al.'' | title= A Draft Sequence of the Neandertal Genome | journal=Science | volume=328 | issue=5979 | pages=710–722 | date=2010 | doi=10.1126/science.1188021 | url=http://www.sciencemag.org/content/328/5979/710 | pmid=20448178|bibcode = 2010Sci...328..710G | last2= Krause | last3= Briggs | last4= Maricic | last5= Stenzel | last6= Kircher | last7= Patterson | last8= Li | last9= Zhai | last10= Fritz | last11= Hansen | last12= Durand | last13= Malaspinas | last14= Jensen | last15= Marques-Bonet | last16= Alkan | last17= Prüfer | last18= Meyer | last19= Burbano | last20= Good | last21= Schultz | last22= Aximu-Petri | last23= Butthof | last24= Höber | last25= Höffner | last26= Siegemund | last27= Weihmann | last28= Nusbaum | last29= Lander | last30= Russ | display-authors= 29 }}</ref><ref name="Hawks 2010">{{cite web | url=http://johnhawks.net/weblog/reviews/neandertals/neandertal_dna/neandertals-live-genome-sequencing-2010.html | title=NEANDERTALS LIVE! | work=john hawks weblog | access-date=2010}}</ref>
== Razlika sekvenci DNK između ljudi i majmuna ==
Godine [[2005]]. objavljeni su prvi podaci o sekvenciranom genomu [[Čimpanza|čimpanze]] (''Pan troglodytes''). Sekvencirano je i sastavljeno oko 2.400 miliona [[nukleotid]]a (od ukupnih 3.160 miliona). To je bilo dovoljno da se pokrene njihovo detaljno upoređivanje s ljudskim genomom.<ref name="CSAC 2005"/> U poznatom dijelu genoma upoređenih [[vrsta]] otkriveno je 1.23% razlika uzrokovanih zamjenom jednog nukleotida, od čega najviše 1,06% predstavlja stalne međusobne razlike, dok je ostalo promjenljivo unutar svake vrste. Drugi vid razlika su insercije i delecije genskog materijala, koje predstavljaju samo 15% svih razlika između dviju vrsta, ali nose oko 1,5% dodatnih razlika u svakom od genoma, pošto jedna insercija ili delecija može promijeniti i milione [[nukleotid]]a.<ref name="CSAC 2005"/>
Istovremeno su objavljeni i rezultati jednog drugog istraživanja, u kojem su analizirane segmentne duplikacije u oba genoma,<ref name="Cheng 2005">{{cite journal | author = Cheng, Z.; Ventura, M.; She, X.; Khaitovich, P.; Graves, T.; Osoegawa, K.; Church, D; Pieter DeJong, P.; Wilson, R. K.; Paabo, S.; Rocchi, M & Eichler, E. E. | year=2005 | title = A genome-wide comparison of recent chimpanzee and human segmental duplications | journal = Nature | volume =437 | issue =2005 | pages =88–93 | doi = 10.1038/nature04000 | pmid = 16136132 | bibcode=2005Natur.437...88C}}</ref> čije insercije i delecije nose najveću težinu u genomu. Otkriveno je da je oko 2.7% od ukupne sekvence [[Hromatin|euhromatina]] diferencijalno duplicirano u jedoj ili drugoj vrsti.
;Procentualni (%) odnos u razlikama sekvenci [[čovjek]]a i ostalih hominida
{| class="wikitable"
|+
|style="text-align:center;"|'''Lokus'''
|style="text-align:center;"|'''[[Čovjek]] – [[Čimpanza]]'''
|style="text-align:center;"|'''Čovjek – [[Gorila]]'''
|style="text-align:center;"|'''Čovjek – [[Orangutan]]'''
|-
|align="left" | Alu elementi
| 2 || - || -
|-
|align="left" | Nekodirajući (Hromosom Y)
| 1,68 ± 0,19 || 2,33 ± 0,2 || 5,63 ± 0,35
|-
| align="left" | Pseudogeni (autosomski)
| 1,64 ± 0.10 || 1,87 ± 0,11 || -
|-
|align="left" | Pseudogeni (hromosom X)
| 1,47 ± 0,17 || - || -
|-
|align="left" | Nekodirajući (autosomni)
| 1,24 ± 0,07 || 1,62 ± 0,08 || 3,08 ± 0,11
|-
|align="left" | [[Gen]]i (K<sub>s</sub>)
| 1,11 || 1,48 || 2,98
|-
|align="left" | [[Intron]]i
| 0,93 ± 0,08 || 1,23 ± 0,09 || -
|-
|align="left" | Xq13,3
| 0,92 ± 0,10 || 1,42 ± 0,12 || 3,00 ± 0,18
|-
|align="left" | Ukupno za hromosom X
| 1,16 ± 0,07 || 1,47 ± 0,08 || -
|-
| align="left" | Geni (K<sub>a</sub>)
| 0,8 ||0,93 ||1,96
|}
Razlika sekvenci koja slijedi odvija se po modelu: čovjek – čimpanza, čovjek – gorila, čovjek – orangutan, ističući tako blisko srodstvo čovjeka i afričkih čovjekolikih majmuna. ''Alu'' sekvence se uveliko razlikuju, zbog velike učestalosti [[CpG]] dinukleoida, a koji mutiraju 10 puta češće nego u prosječnoj sekvenvci nukleotida u [[genom]]u. Stopa mutacije je veća u muškoj germinativnoj liniji pa je razlika u [[Hromosom Y|hromosomu Y]] koji se posebno nasljeđuje po očevoj liniji, viša nego kod [[autosom]]a. [[Hromosom X (čovjek)|Hromosom X]] se nasljeđuje dvostruko češće po ženskoj liniji nego po muškoj, te ima nešto nižu razliku sekvenci. Iznenađujuće je mala razlika u sekvenci područja Xq13.3 između čovjeka i čimpanze.<ref name="Kaessmann 1999">{{cite journal | author = Kaessmann, H.; Heissig, F.; von Haeseler, A. & Pääbo, S. | year=1999 | title = DNA sequence variation in a non-coding region of low recombination on the human X chromosome | journal = Nat Genet | volume =22 | issue =1 | pages =78–81 | doi = 10.1038/8785 | pmid = 10319866}}</ref>
Mutacije koje mijenjaju sekvencu [[aminokiselina]] u [[protein]]ima (K<sub>a</sub>) su najrijeđe. Oko 29% svih ortolognih proteina su potpuno identični kod čovjeka i kod čimpanze. Tipični se protein u prosjeku razlikuje za dvije aminokiseline.<ref name="CSAC 2005"/>
Mjerenje razlike u sekvencama prikazano je u gornjoj tabeli, a počiva samo na razlikama koje su dobijene zamjenom, naprimjer, od A ([[adenin]]) u G ([[guanin]]). Sekvencije DNK mogu se razlikovati i zbog insercije i delecije nukleotida. One se obično uklanjaju iz usporedbe prije nego se izvede procjena razlika u sekvencama.
==Moderni čovjek==
[[Datoteka:World map of prehistoric human migrations.jpg|mini|450px|Na karti su prikazani pravci seoba modernih ljudi izvan [[Afrika|Afrike]], na temelju [[mitohondrijska DNK]]. Obojeni krugovi označavaju hiljade godina prije današnjice.]]
Mnogi [[Biologija|biolozi]] došli su do značajnih otkrića o evoluciji ljudske [[vrsta|vrste]], proučavajući mitohondrijsku DNK ([[mtDNK]])<ref name="Brown 1987">{{cite journal|pmid=3025745|year=1987|last1=Cann|first1=RL|last2=Stoneking|first2=M|last3=Wilson|first3=AC|title=Mitochondrial DNA and human evolution|url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_1987-01-01_325_6099/page/30|volume=325|issue=6099|pages=31–36|doi=10.1038/325031a0|journal=Nature|bibcode = 1987Natur.325...31C }}</ref>.
===Datiranje zajedničkog pretka===
Procjena stope novih mutacija u mtDNA, omogućava procjenu starosti posljednjeg zajedničkog pretka: "''Razlika između svih postojećih tipova mtDNK koji se vežu na posljednji zajednički mtDNK (tip A) iznosi u prosjeku 0.57%. Pretpostavivši da je stopa mutacije oko 2-4% u milion godina, može se zaključiti da je zajednički predak svih postojećih tipova DNK živio prije oko 140.000 do 290.000 godina.''"<ref>name="Brown 1987</ref>
To bi mogao biti čvrst dokaz, a ovaj posljednji zajednički predak, po ženskoj liniji, svih živih ljudi je nazvan [[Mitohondrijska Eva|mitohondrijskom Evom]]. Činjenica da je mitohondrijska Eva neposredni predak svih ljudi po ženskoj liniji, ne znači da je ona bila prvi anatomski moderni čovjek, niti da drugi ženski preci modernih ljudi nisu istovremeno s njom živjeli. Druge ženske jednike živjele su u isto vrijeme i prenijele genetičku informaciju u [[genom]] potomaka, ali njihova mitohondrijska DNK je u međuvremenu izgubljena. To se moglo desiti pukim slučajem kao naprimjer rađanjem samo muške djece.
===Afričko porijeklo savremenog čovjeka===
Postoje ubjedljivi dokazi da [[mtDNK]] savremenih ljudi potiče iz [[Afrika|Afričke]]: "Zaključujemo na temelju genetičkog stabla najmanje veličine....da je Afrika izvor ljudskog [[Mitohondrija|mitohondrijskog]] genskog fonda. Ovaj zaključak proizilazi iz opažanja da jedna od dvije najvažnije grane [[Genetika|genetičkog]] stabla vodi izravno prema afričkim [[mtDNK]]...dok druga grana također vodi do afričkog mtDNK... Postulirajući da je zajednički drevni mtDNK afričkog porijekla, minimiziramo broj potrebnih interkontinentalnih seoba potrebnih za objašnjenje trenutne geografske distirbucije tipova mtDNK."<ref name="Brown 1987"/>
Obimna studija afričke genske različitosti otkrila je da pripadnici naroda [[Pigmeji|San]] imaju najveću gensku različitost od svih 113 analiziranih afričkih populacija, što ih čini jednom od 14 "drevnih populacijskih skupina". Istraživanje je pokazalo da je izvor ranih migracija savremenih ljudi Jugozapadna Afrika, u blizini obalnog pojasa između [[Namibija|Namibije]] i [[Angola|Angole]].<ref name="Tishkoff 2009">{{Cite journal | last1 = Tishkoff | first1 = SA. | last2 = Reed | first2 = FA. | last3 = Friedlaender | first3 = FR. | last4 = Ehret | first4 = C. | last5 = Ranciaro | first5 = A. | last6 = Froment | first6 = A. | last7 = Hirbo | first7 = JB. | last8 = Awomoyi | first8 = AA. | last9 = Bodo | first9 = JM. | title = The genetic structure and history of Africans and African Americans. | url = https://archive.org/details/sim_science_2009-05-22_324_5930/page/1034 | journal = Science | volume =324 | issue=5930 | pages =1035–1044 |date=2009 | doi = 10.1126/science.1172257 | PMID = 19407144 | pmc=2947357}}</ref><ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/science/nature/8027269.stm BBC World News "Africa's genetic secrets unlocked"], 2009; rezultati su objavljeni na internetskom izdanju časopisa ''Science''.</ref>
===Otkrića na hromosomu Y===
[[Hromosom Y]] je puno veći od mtDNK i relativno je homogen pa je trebalo više vremena za otkrivanje različitih genetskih linija u prvobitnim ljudskim seobama i njihovu analizu. S druge strane, pošto je hromosom Y relativno veći od mitohondrijskog, sadrži i više genetskih informacija. Takve analize hromosoma Y došle su do sličnih nalaza kao i one na mtDNK. Procjena starosti zajedničkog drevnog hromosoma Y svih postojećih hromosoma Y je oko 70.000 godina i također potiče iz Afrike. Jedinka koja je nosila ovu [[Genetička informacija|genetsku informaciju]] naziva se [[Y-hromosomski Adam]]. Vremenska razlika u postojanju Y hromosomskog Adama i mitohondrijske Eve objašnjena je većom stopom izumiranja za Y hromosom, kao posljedice različite uspješnosti u razmnožavanju pojedinih muških [[Jedinka|jedinki]]. To znači da je mali broj reproduktivno izuzetno uspješnih muškaraca moglo imati većinu djece, dok je veliki broj manje uspješnih muškaraca imaju značajno manje potomaka.
Na nedavnom kongresu Američkog društva genetičara iz oblasti genetike čovjeka, profesorica Melissa Wilson Sayres sa [[Univerzitet Kalifornije (Berkeley)|Univerziteta Kalifornije (Berkeley)]], predstavila je studiju u kojoj je dovela u pitanje tvrdnju da su ljudi imali više ženskih predaka od muških. Iako ne negira činjenicu da je manji broj muškaraca evolucijski bio uspješniji u prijenosu genetske informacije od žena, [[Poligamija|poligamni]] sistem reprodukcije ne može objasniti izrazitu uniformnost hromosoma Y: "''Prethodni istraživači su predlagali da je omjer parenja bio četiri ženke na jednog mužjaka. Naša su istraživanja pokazala da je omjer bio bliži četiri ženke na tri mužjaka''".<ref name="Sayres Venditti 2011">{{cite journal|last1=Sayres|first1=Melissa A. Wilson|last2=Venditti| first2=Chris| last3=Pagel| first3=Mark|last4=Makova|first4=Kateryna D.|title= Do variations in substitution rates and male mutation bias correlate with life history traits? A study of 32 mammalian genomes|url=https://archive.org/details/sim_evolution_2011-10_65_10/page/2800| journal=Evolution| volume=65| issue=10| year=2011| pages=2800–2815|issn=00143820|doi=10.1111/j.1558-5646.2011.01337.x}}</ref><ref>{{cite news|last=Ghose, T.|title=Y chromosome study casts doubt on theories regarding junk DNA, sexually dominant men|url=http://www.huffingtonpost.com/2012/11/13/y-chromosome-dna-men_n_2119513.html| publisher=Huffington Post|access-date=2012|date= 2012}}</ref>
==Također pogledajte==
*[[Evolucija]]
*[[Antropogeneza]]
*[[Čovjek]]
*[[Mitohondrijska Eva]]
*[[Y-hromosomski Adam]]
==Reference==
{{refspisak|2}}
{{Genetika čovjeka}}
[[Kategorija:Ljudska evolucija]]
[[Kategorija:Antropologija]]
[[Kategorija:Bioantropologija]]
[[Kategorija:Čovjek]]
sa44amhtfhycp43yhj6tmsi8ib60zb5
Evolucija čovjeka
0
375779
3819892
3713971
2026-03-26T14:01:24Z
Panasko
146730
[[Kategorija:Evolucija]] uklonjena; [[Kategorija:Ljudska evolucija]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)
3819892
wikitext
text/x-wiki
{{Evolucija|expanded=Prirodna historija}}
[[Datoteka:Human evolution chart-en.svg|Jedan od više savremenih pogleda na geografsku i vremensku rasprostranjenost hominidnih populacija.|right|mini|400px]]
[[Datoteka:ape skeletons-hr.png|mini|400px|Razlike u kosturu [[čovjekoliki majmuni|čovjekolikh majmuna]].]]
[[Datoteka:Hominidae.PNG|400px|mini|[[Filogeneza|Filogenetsko]] stablo najnovijih vrsta čovjekolikih majmuna: čovjek (rod ''[[Homo]]''), [[čimpanze]] i [[bonobo]]i (rod ''[[Pan]]''), [[gorile]] (rod ''[[Gorilla]]''), orangutani (rod ''[[Pongo]]''), i [[giboni]] (četiri vrste porodice ''Hylobatidae'': ''Hylobates'', ''Hoolock'', ''Nomascus'', i ''Symphalangus''). Svi osim gibona pripadaju '''hominidima'''.]]
[[Datoteka:Skull evolution.png|thumb|250px|Lobanje uzastopnih (ili skoro uzastopnih, ovisno o izvoru) ljudskih evolucijskih predaka, sve do 'modernog' Homo sapiensa]]
[[Datoteka:Pierre taillée Melka Kunture Éthiopie fond.jpg|thumb|200 px|right|Kameno "sječivo" jezgraške kulture ''Oldowan'', najčešći osnovni kameni alat koji je bio napravljen od strane ''Homo habilisa''.<br>Naziv kulturi je bio dat po jednom od najuvjerljivijih nalazišta (''Oldoway'').]]
[[Datoteka:Small bonfire.JPG|thumb|200px|desno|Ovladavanje vatrom je ključna prekretnica i pokretač drugog velikog širenja u ljudskoj historiji.]]
[[Datoteka:Pierre taillée Melka Kunture Éthiopie fond.jpg|mini|200 px|Kameni alat prve kulture (''Oldovan''), po kojem je ''[[Homo habilis]]'' označen prvim pripadnikom roda ''[[Homo]]''.]]
[[Datoteka:Acheuleanhandaxes.jpg|right|mini|200px|Ručna sjekira kulture ašelen (ašel) iz [[Kent]]a: [[kremen]]o oruđe ''[[Homo erectus]]a''.]]
[[Datoteka:Slozeni alat.jpg|right|mini|550px|'''Usložnjavanje postupka izrade kamenog oruđa''':<br>Broj, boja i klasteri kružića označavaju korake, kvalitet i kvantitet obrade.<br>Za najprimitivnije oruđe bilo je dovoljno samo 25 istovrsnih udaraca, a za najprefinjenije alate kamenog doba – 251 složeni udarac u devet složenih koraka.<br> Prvo i drugo oruđe pripada kulturi ašelenske/ašelske (acheulian) tehnike koja je karakteristična za vrstu ''[[Homo erectus]]'', obilježenu jednostavnim odbijanjem ivera od [[kremen]]og jezgra.<br>Treće oruđe je pravljeno mustijerskom/musterienskom tehnikom koju odlikuje odbijanje i obrada iverja.<br>Na dnu je nožolika alatka kulture orinjak/orinjasjen, tehnike koju je poznavao [[kromanjonac]].]]
'''Evolucija čovjeka''' je proces promjene i razvoja, odnosno [[evolucija|evolucije]], putem kojeg se [[čovjek|ljudska bića]] pojavljuju kao posebna [[vrsta (biologija)|biološka vrsta]]. Proučavanje ljudske evolucije uključuje mnoge naučne discipline, naročito [[fizička antropologija|fizičku antropologiju]], tj, [[bioantropologija|bioantropologiju]] i [[genetika|genetiku]]. Izraz ''čovjek'' ([[Latinski jezik|lat]]. ''homo''), odnosi se na biološki rod [[Homo (rod)|Homo]]. Proučavanje ljudske evolucije obično uključuje i druge [[hominidi|hominide]], poput australopitēkâ (''[[Australopitek|Australopithecus]]''), njihovih srodnika i predaka.<ref name="Wood B (2005)">Wood B. (2005): Human evolution – A very short introduction. Oxford University Press, Oxford, {{ISBN|0-19-280360-3}}.</ref><ref name="Hadžiselimović R (1986)">Hadžiselimović R. (1986): Uvod u teoriju antropogeneze. Svjetlost, Sarajevo, {{ISBN|9958-9344-2-6}}.</ref>
[[Evolucija]] primatâ počinje u [[Geologija|geološkom]] razdoblju kasne [[Kreda (period)|krede]]. Prema izvršenim genetičkim proučavanjima, [[primati]] su se počeli odvajati od ostalih [[Sisari|sisara]] prije 85 miliona godina, a prvi sigurni fosili primatâ pojavljuju se u [[paleocen]]u prije 55 miliona godina.<ref>"Nova – Meet Your Ancestors". PBS.</ref> Rod hominida ili velikih čovjekolikih majmuna odvaja se od roda ''[[Giboni|Hylobatidae]]'' u razdoblju od 15-20 miliona godina, a prije 14 miliona godina ''[[Ponginae]]'' ili [[orangutani]] odvajaju se od roda ''[[Homo]]''.
[[Dvonožnost|Dvonožno]] hodanje ili bipedalizam je bilo najvažnije prilagođavanje [[tribus]]a [[Hominini|hominina]]. Smatra se da su prvi dvonožni [[hominini]] bili ''[[Sahelanthropus tchadensis]]'' ili ''[[Orrorin]]'', dok se potpuno dvonožni ''[[Ardipithecus]]'' pojavio nešto kasnije. Preci [[gorile|gorila]] i [[čimpanze|čimpanzi]] odvajaju se otprilike u istom razdoblju, tako da su ''Sahelanthropus'' ili ''Orrorin'' vjerovatno naši posljednji zajednički biološki preci. Prvi dvonožni majmuni najzad evoluiraju u rod ''Australopithecus'' (potporodica ''Australopithecinae'') i poslije u rod ''[[Homo]]''.
Prva dokumentirana vrsta roda ''[[Homo]]'' bio je ''[[Homo habilis]]'' koji se pojavio prije otprilike 2,3 miliona godina. ''Homo habilis'' prva je vrsta kod koje je sa sigurnošću dokazano korištenje kamenog oruđa. Volumen mozga prvih hominina bio je otprilike jednak onom savremenih [[čimpanze|čimpanzi]]. Tokom kasnijih razdoblja došlo je do razvoja [[mozak|mozga]] i povećanja njegove zapremine, tzv. procesa [[encefalizacija|encefalizacije]]. Fosilni ostaci dokazuju da se s pojavom vrste ''[[Homo erectus]]'' volumen [[neurokranij]]a udvostručio u odnosu na prve hominine i dosegao do oko 850 cm<sup>3</sup>.<ref>Java Man, Curtis, Swisher and Lewin, {{ISBN|0-349-11473-0}}</ref> ''[[Homo erectus]]'' i ''[[Homo ergaster]]'' bili su prvi [[hominini]] koji su napustili [[Afrika|Afriku]] i raširili se po [[Azija|Aziji]] i [[Evropa|Evropi]] prije oko 1,8-1,3 miliona godina. Pretpostavlja se da su to bile prve vrste koje su koristile vatru i složeno oruđe. Po posljednjoj paleoantropološkoj ''Teoriji novijeg afričkog porijekla (engl. ''Recent African Ancestry theory'') poznatoj i kao teorija ''napuštanja Afrike'' (engl. ''Out of Africa theory''), anatomski savremeni ljudi su se razvili u Africi vjerovatno iz oblika na razini ''[[Homo heidelbergensis]]'' i napustili Afriku prije 100.000 do 50.000 godina, potisnuvši tako lokalne starosjedilačke vrste ''Homo erectus'' i ''[[Homo neanderthalensis]]'' (neandertalac).
Prvi predstavnik anatomski savremenog čovjeka bio je tzv. arhajski ''[[Homo sapiens]]'' koji se pojavio u razdoblju prije 400.000 do 250.000 godina, kad je populacija [[neandertalac]]a postupno iščezavala. Savremeni genetički dokazi ukazuju da više [[haplotip]]a, u genetičkom kodu sadašnjih ljudi koji nisu iz Afrike, potiče od [[DNK]] neandertalaca i drugih hominina, kao npr. "[[denisovski čovjek|denisovskog čovjeka]]". Otprilike 6 % sadašnjeg genskog koda neafričkih naroda može se pripisati drugim vrstama hominina, naročito neandertalcima, dokazujući tako da je dolazilo do [[Asimilacija|asimilacije]] arhaičnih i modernih ljudi, odnosno stapanja različitih vrsta rodova ''[[Homo]]''.<ref>Abi-Rached L. et al. (2011):The Shaping of modern human immune systems by multiregional admixture with archaic humans. Science, 334 (6052).</ref>
Anatomski savremeni ljudi evoluirali su iz arhajske vrste ''[[Homo sapiens]]'' koja se ponegdje označava i kao pdvrsta ''Homo sapiens presapiens'' da bi se naglasio nastavak zamjene sa ''Homo sapiens sapiensom''. Arhajski pračovjek se pojavio u u srednjem [[paleolit]]u, otprilike prije oko 200.000 godina. Njegovu epohu obilježava evolucijska novost u živom svijetu: '''pojava simboličkog komuniciranja, jezika i [[umjetnost]]i''', te specijaliziranog kamenog oruđa. To se dogodio prije otprilike 50.000 godina, iako postoje pretpostavke da su se ovi oblici ponašanja možda pojavili s pojavom anatomski savremenih ljudi.<ref>Mellars P. (2006): Why did modern human populations disperse from Africa ca. 60,000 years ago?". Proc. Nat. Acad. Scie., 103 (25): 9381.–9386.</ref>
==Historija ideja o zajedničkom porijeklu velikih majmuna ==
===Klasični dokazi===
Moderna oblast [[paleoantropologija|paleoantropologije]] razvila se u [[19. vijek]]u, nakon otkrića ''neandertalskog čovjeka'', kao i na osnovu podataka o drugim ''pećinskim ljudima''. Ideja da su ljudi slični izvjesnim [[hominidi|čovjekolikim majmunima]] bila je već prisutna u nekim naučnim krugovima, ali ideja o opštoj biološkoj evoluciji [[vrsta]] nije bila prihvaćena sve do pojavljivanja knjige [[O porijeklu vrsta]] [[Charles Darwin|Charlesa Darwina]], koja je objavljena [[1859]].
Iako Darwinova prva knjiga o evoluciji nije imala šireg odjeka, otvorila je konkretno pitanje [[evolucija|evolucije]] čovjeka − "svjetlo će biti bačeno na porijeklo čovjeka i njegovu historiju," bilo je sve što je Darwin napisao o tom problemu. Posljedice teorije evolucije bile su jasne savremenim čitaocima. Rasprave između [[Thomas Huxley]]a i [[Richard Owen]]a bile su usredsređene na ideju ljudske evolucije. Nakon što je Darwin objavio svoju knjigu na temu [[Porijeklo čovjeka i odabir u odnosu na spol (Darwin)|Porijeklo čovjeka i odabir u odnosu na spol]], njegovo tumačenje evolucije je bilo već dobro poznato, kao i njene interpretacije, koje su ovu teoriju učinile vrlo kontroverznom. Čak i mnogi od njegovih izvornih pristalica (kao što su [[Alfred Russel Wallace]] i [[Charles Lyell]]) ustuknuli su pred idejom da su svoje bezgranične mentalne sposobnosti i moralnu senzibilnost ljudska bića mogla razviti putem [[selekcija|prirodne selekcije]].
Od vremena [[Carolus Linnaeus]]a, [[veliki majmuni]] su smatrani najbližim srodnicima ljudskih bića, na osnovu morfološke sličnosti. U 19. stoljeću, pretpostavljalo se da su naši najbliži srodnici [[čimpanze]] i [[gorile]]. Na osnovu prirodnih osobenosti ovih stvorenja, pretpostavljalo da ljudi dijele zajedničkog pretka sa [[Afrika|afričkim]] [[majmun]]ima i da će se fosili ovih predaka na kraju i naći u Africi.<ref>Enard W. et al. (2002): Molecular evolution of FOXP2, a gene involved in speech and language. Nature, 418: 870.</ref><ref>Crow T. J., Ed. (2002): The Speciation of Modern Homo sapiens. Oxford University Press, Oxford.</ref>
Osim ranijeg otkrića neanderthalca ([[1920]].), novih nalaza nije bilo do [[1924]]., kada je [[Raymond Dart]] opisao ''Australopithecus africanus''. Holotip - primjerak je "Dijete iz Taunga", [[fosil]] novorođenčeta iz podfamilije ''Australopithecinae''. otkriven u [[Taung]]u, [[Južna Afrika]]. Ostaci su bili izuzetno dobro očuvane sitne kosti [[lobanja|lobanje]] i endokranijskog prostora [[mozak|mozga]]. Mozak je bio (dječije) mali (410 cm<sup>3</sup>), ali njegov oblik je bio zaobljen, za razliku od čimpanze i gorile, a više oblikovan kao mozak današnjih ljudi. Također, uzorak je imao i kratke [[očnjak]]e, a položaj ''foramen magnum'' je dokaz dvonožnog kretanja. Sve ove osobine uvjerile su da je Dartova Taung beba pripadala dvonožnom ljudskom pretku, prijelaznom obliku između majmuna i ljudi. Prošlo je još 20 godina prije nego što su Dartove tvrdnje prihvaćene ozbiljno, nakon otkrića više fosila koji su ličili na njegov nalaz. Preovladavajući pogled tog vremena je bio da je veliki mozak evoluirao prije dvonoštva. Smatralo se da je preduslov za dvonoštvo inteligencija u rangu sa modernim ljudima.<ref name="Wood B (2005)"/>
Za ''Australopithecinae'' se sada vjeruje da su neposredni preci roda ''Homo'', grupē kojoj pripadaju imoderni ljudi. I ''Australopithecinae'' i '' Homo sapiens '' su dio plemena (tribusa) [[Hominini]], ali nedavni podaci su doveli u sumnju položaj ''Australopithecusa africanusa'' kao direktnog pretka modernog čovjeka; možda je i bio posljednji rođak. Australopitecine su prvobitno klasificirani kao ''gracilni'' i ''robusni''. Robusna varijanta australopiteka je zatim iznova klasificirana pod nazivom ''Paranthropus''.
Godine [[1930]]., kada je prvi put opisan prvi robusni primjerak, uzeto je ime roda ''Paranthropus''. [[1960.]] robusni oblik se "preselio" u rod ''Australopithecus''. Nedavni trend je pokušaj vraćanja u originalnu klasifikaciju, tj. uvažavanja posebnog roda.
=== Revolucija genetičkih dokaza ===
Genetička "revolucija" u proučavanju evolucije čovjeka započela je kad su [[biologija|biolozi]] [[Vincent Sarich]] i [[Allan Wilson]] procijenili intenzitet imunih reakcija na [[albumin]] u [[krv]]nom [[serum (krv)|serumu]] između različitih [[vrsta]] [[životinja]], uključujući ljude i čovjekolike majmune ([[čimpanze]] i [[gorile]]). Snaga imunog odgovora može se odrediti kao "imunološka udaljenost" (eng.: ''"Immunological Distance"''), koja je srazmjerna razlikama u [[protein]]skim nizovima [[aminokiselina]] u izmehomolognim [[Bjelančevine|bjelančevinama]] različitih vrsta.
Nakon određivanja kalibracijske krivulje parova upoređivanih vrsta i poznatog vremena [[Genetska divergencija|genetske divergencije]] [[fosil]]nih nalaza, dobijeni podaci su se mogli koristiti kao [[molekularni sat]] za procjenu vremena razdvajanja parova siromašnijih ili nepoznatih fosilnih nalaza. U članku koji je objavljen [[1967.]] u časopisu "''Science''", naučnici Sarlich i Wilson su vrijeme razdvajanja ljudi i majmuna procijenili na prije 4-5 miliona godina. U to se vrijeme pretpostavljalo da se to dogodilo 10-30 miliona godina prije naše ere. Kasniji fosilni nalazi, pogotovo otkriće [[australopitek]]a "Lucy" i pomnijeg datiranja starijeg fosilnog materijala, kao što je ''Ramapithecus'', dokazali su da se vrijeme divergencije zbilo kasnije. Time su potvrdili istovremeno i valjanost imunološke metode. Primjena [[imunologija|imunoloških]] istraživanja revolucionarno je usmjerila istraživanja ka [[Molekularna evolucija|molekularnoj evoluciji]].
=== Potraga za najstarijom grupom hominida ===
Tokom devedesetih godina prošlog stoljeća više grupa [[paleoantropologija|paleoantropologa]] su organizirale istraživanja duž cijele Afrike u potrazi za najstarijim fosilnim dokazima razdvajanja hominina i ostalih čovjekolikih majmuna. Meave Leakey je [[1994]]. otkrila prve fosile ''Australopithecus anamensis'', Međutim, grupa Tima Whitea otkrićem oblika ''[[Ardipithecus ramidus]]'' pomjera datiranje procesa povećavanja genetskih promjena ([[mutacija]]) kod ljudi i majmuna na 4,2 milijuna godina. [[Martin Pickford]] i [[Brigitte Senut]], [[2000.]] otkrivaju fosil dvonožnog hominina u brdima [[Tugen]] u [[Kenija|Keniji]] koji je star blizu 6 miliona godina, kojeg su nazvali ''[[Orrorin tugenensis]]''. Grupa paleoantropologa predvođena [[Michel Brunet|Michelom Brunetom]], [[2001.]] otkriva fosilnu lobanju ''[[Sahelanthropus tchadensis|Sahelanthropusa tchadensisa]]'', čiju starost procjenjuju na oko 7,2 miliona godina prije današnjice. Brunet pretpostavlja da je ''Sahelanthropus'' bio dvonožan, pa ga svrstava u tribus hominini.
== Prije roda ''Homo'' ==
=== Znaci raspoznavanja primata===
Primati žive u raznolikim u [[biotop|staništima]], kao što su ona na drveću i u grmlju. Tu opstaju zahvaljujući mnogim prilagođavanjima u prirodnom okruženju.
Neka od tih prilagođavanja su:
* Rameni zglobovi koji omogućuju visoki stepen kretanja u svim pravcima.
* Petoprsti prednji i zadnji udovi sa pokretnim palcem i relativno velikim nogama; prednji udovi (ruke), sa obično dugim prstima mogu (pri)hvatiti; palac može oponirati srednjaku i/ili kombinacijama ostalih prstiju, što olakšava pribavljanje i pripremu hrane;
* Nokti (umjesto kandži) na prstima na „rukama“ i nogama (u većine vrsta);
* Senzitivni taktilni jastučići na krajevima (vrhovima) prstiju.
* Očna duplja okružena koštanim prstenom;
* Smanjivanje [[njuška|njuške]] i spljoštenom [[lice (anatomija)|licu]], što se može pripisati oslanjanju na [[čulo]] [[vid]]a, na uštrb [[nos|čula mirisa]].
* Kompleksan vizuelni sistem sa binokularnim (stereoskopskim) vidom, visoka [[oštrina vida]] i [[viđenje boja]];
* [[Mozak]] s dobro razvijenim [[mali mozak|malim mozgom]] za dobro održavanje ravnoteže.
* Veliki [[mozak]] u odnosu na veličinu tijela, posebno u grupi [[majmuni Starog svijeta|majmuna starog svijeta]];
* Uvećan [[mozak|cerebralni korteks]] ([[mozak|mozga]]): učenje i rješavanje problema;
* Smanjen broj zuba u odnosu na primitivne sisare;
* Dobro razvijeno [[debelo crijevo|slijepo crijevo]] (dio [[debelo crijevo|debekog crijeva]], ''coecum''): [[biljožderi|biljojedni]] [[probavni sistem]];
* Dvije grudne [[žlijezda|mliječne žlijezde]];
* Tipski jedna beba po trudnoći.
* Viseći [[penis]], [[skrotum]] i [[testis]]i.
*Duga [[trudnoća]] i period razvoja;
* Trend ka uspravnom držanju torza, što vodi ka [[dvonožnost|dvonoštvu]];
Nemaju svi [[primati]] sve ove [[anatomija|anatomske]] [[osobina|oznake]], niti je svaka osobina jedinstvena za primate. Što se tiče ponašanja, primati su često vrlo [[društvo|društveni]]; žive u grupama s 'fleksibilnom hijerarhijom dominacija', što je fraza koja znači nešto poput: ''vođa se može promijeniti prema aktivnosti grupe''.<ref>Macdonald D. (2006): Primates, The Encyclopedia of mammals: 290–307. The Brown Reference Group plc, {{ISBN|0-681-45659-0}}.</ref><ref>Pough F. W., Janis C. M., Heiser J. B. (2005): Vertebrate life: Characteristics of primates, 7th edition. Pearson, {{ISBN|0-13-127836-3}}.</ref><ref>http://www.palaeos.com/Vertebrates/Units/480Archonta/480.400.html#Primates {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080512022901/http://www.palaeos.com/Vertebrates/Units/480Archonta/480.400.html#Primates |date=12 Maj 2008 }}, Archonta: Primates. Palaeos.</ref>
===Osnovna obilježja područja ljudskog prilagođavanja===
Osnovno obilježje [[čovjek|ljudskog]] područja prilagođavanja je opstanak pomoću rada, odnosno proizvodnja sredstava kojima se obezbjeđuju potrebni uslovi za [[život]]. Prirodni okviri ljudskog života su tokom procesa antropogeneze doživljavali krupne promjene, ali su rad, razvoj složenog sistema radnih odnosa i društvena podjela rada stalno bili jedini suštinski uslov i način njegovog opstanka na našoj planeti. Prva obrada predmeta rada pomoću svojeručno stvorenih sredstava za rad, bila je samo ključ za uski ulaz u neslućenu širinu budućeg područja prilagođavanja ljudskog roda. U njoj je i sam čovjek postepeno širio sopstvene mogućnosti za osvajanje njenih potencijala, zahvaljujući razvoju proizvodnih snaga društva, sopstvenim dostignućima i spoznajama. Između ostalog, i po takvom po1ožaju i odnosu prema svom području prilagođavanja, čovjek je jedinstven primjar u prirodi.
===Osobenosti ljudskog prilagođavanja===
Tragovi preduslova u prilagođavanju za rad javljaju se u neočekivano širokom krugu novijih životinjskih vrsta, na osnovu čega su još utemeljivači suvremene teorije evolucije upozoravali da čovjek u tom pogledu i nije baš jedinstven u prirodi. Tako na primjer, izvjesne elemente rada susrećemo kod nekih vrsta: sisara, [[ptica]], [[insekt|insekata]] itd. Među [[primat]]ima se to posebno odnosi na [[čimpanze]] i [[pavijan]]a, kod kojih je je i eksperimentalno dokazana sposobnost svrsishodne i složenije upotrebe pojedinih predmeta (motke, na primjer) u pribavljanju hrane.
Izgleda da je van sumnje mogućnost da su, kao i kod čovjekovog antropoidnog pretka, i medu dalekim precima ovih [[životinja]] postojali slični oblici radnih udruživanja. U vezi s tim, nameće se [[logika|logično]] pitanje: koje su to presudne uporedne prednosti prilagodljive vrste čovjekovih predaka koje su ih činile uspješnim u osvajanju ljudskog područja prilagođavanja, dok su pomenute životinje ostale na nivou upotrebe neobrađenih predmeta i iskorištavanja sirovih prirodnih proizvoda, kao izvora životnog postojanja.
U postojećim podjelama, posebnosti hominidnog [[adaptivni tip|adaptivnog tipa]] se vežu u različita područja njegovog razvoja, te se nezaobilazno podvlači raznovrsni evolucijski značaj, suštinskih činilaca očovječavanja, kao što su složene cjeline:
*'''dvonožni hod sa uporednim [[anatomija|anatomskim]] promjenema''',
*'''interaktivna veza [[mozak]] ↔ [[ruka|ruke]] ↔ [[rad]] ↔ [[svijest]] ↔ [[govor]]''',
*'''porodična i društvena organizacija i podjela rada''',
*'''dugoročno prikupljanje iskustava i dostignuća''', itd.
Raznovrsnost tih osobenosti je zamršeno isprepleten sistemo brojnih uzročno-posljedičnih veza, pa ga je čak i u metodološke svrhe veoma teško raščlanjivati.
Mozak ↔ ruke ↔ rad ↔ svijest ↔ govor jedinstvena su i otvorena [[dijalektika|dijalektička]] cjelina, za koju su posebno delikatne i neizvjesne procjene, kako pojedinačnog doprinosa polaznoj upućenosti (pra)hominidnog adaptivnog tipa pri osvajanju ljudskog područja prilagođavanja, tako i njihovog djelimičnog doprinosa u dosadašnjoj evoluciji ove vještine opstanka u prirodnoj okolini. Pojedini dijelovi su se pri međusobnom djelovanju razvijali u odnosu na ostale dijelove cjeline i u složenoj uzajamnoj uslovljenosti.
Čini se ipak, da su određeni razvoji kvalitativnih osobina mozga i oslobađanje prednjih udova od pokretnih radnji (dvonožni hod), tj. pojava ruku kao jedinsvenog organa u prirodi, bili polazni preduslovi za pojavu rada. To je bilo ključno prilagođavanje hominida na posebno mjesto u općoj ekonomiji prirode koje su počeli osvajati. Savremena [[antropologija]] je stoga već odavno usvojila mišljenje klasika po kojem je uspravljanje bilo odlučujući iskorak hominidne grupe sa općeg puta evolucije antropoidnih primata. Još postoji dilema da li su zajednički preci [[pongini|pongina]], [[gorilini|gorilina]] i [[hominini|hominina]] bili brahijatori ili se brahijacija kod pongina razvijala paralelno sa [[antropogeneza|antropogenezom]]. Općenito je prihvaćen stav da su od povremenih dvonožaca, odnosno nespecijaliziranih brahijatora, koji su živje1i u krošnjama drveća, preci hominida postepeno postajali stalni dvonošci (pouzdano od australopitecina), sa prebivalištima na rubovima šume, proplancima ili otvorenim ([[Savana|savanskim]]) prostorima. Postojalo je i uvjerenje da stepa nije bila prapostojbina prvih euhominina, što se posebno pothranjuje činjenicom o osobenostima ljudske termoregulacije kao i činjenicom da je većina praljudskih fosilnih ostataka nađena u područjima koja su mogla imati sigurne izvore vode (rijeke, jezera, itd.). U svakom slučaju, u oba ova tìpa otvorenih terena slabi selekcioni pritisak na (ne)osjetljivost [[čulo|čula mirisa]], a jača i usavršava se (binokularni, stereoskopski) [[vid]].
Ruke postaju organi za rad, najkarakterističnije i izrazito ljudsko obilježje, koje postepeno poprima ulogu vodećeg činioca čovjekove evolucije, svake individualne i grupne sudbine. Imajući u vidu opisane osobenosti ljudskog područja prilagođavanja, može se zaključiti da nema suštinskog pretjerìvanja u sintagmi: "rad je stvorio čovjeka".
Budući da su bile [[selekcija|odabirne]] prednosti, pomenute i ostale (uporedne) [[fiziologija|funkcionalno]]-[[anatomija|anatomske]] promjene progresivno utiču na mijenjanje odgovarajućih osobina mozga. Te promjene se u početku tiču kvantiteta, koji postepeno prelazi u najbitnije kvalitativne [[evolucija|evolucijske]] novine [[hominide|hominidne]] razvojne linije. U novoj sredini, [[mozak]] se oslobađa voljne funkcije održavanja ravnoteže (koja je na drveću bila neophodna) i ona postaje automatska. Promjene u značaju čula (posebno mirisa i vida) se odražavaju i u odgovarajućim izmjenama senzornih oblasti mozga, a porast manipulativnih (radnih) sposobnosti selektivno utiče na adekvatne promjene i u motornim centrima.
Premještanjem zgloba [[glava]] - [[kičma]] prema sredini [[lobanja|lobanjskog]] dna, postepeno se ostvaruju uslovi za ubrzanu i progresivnu evoluciju visine lobanje, odnosno zapremine mozga. Tome također doprinosi i izmjena položaja i funkcije vratnih mišića, načina ishrane itd. Tako [[muskulatura]], koja četvoronožnim primatima služi za održavanja prepoznatljivog položaja glave, kod hominida mijenja položaj i gubi taj značaj, pa se smanjuju i koštani grebeni i hvatište glavnih mišića. Izmijenjen način ishrane usmjerava odabir ka smanjenju [[nos|njuške]], [[vilica|vilice]], [[zub]]ala, tj. povećanju visine i smanjenju ukošenosti [[lice (anatomija)|lica]] itd. Proizvodnja [[alat|oruđa]] za rad (prvi put kod [[habiline|habilina]]), omogućava uspješniji [[lov]], čime se ostvaruju uslovi za prelazak sa [[Biljojedi|biljojedne]] na [[svežderi|omnivornu]] ishranu.
[[Protein|Bjelančevinska]] (mesna) [[hrana]] je energetski bogatija, pa je umjesto stalnog traganja za hranom, ljudskim precima ostajalo vremena i za druge aktivnosti. Mnogi evolucionisti su odavno uvjereni da evolucija primata bez toga vjerovatno uopće ne bi ni pošla putem [[hominizacija|očovječavanja]].
==Anatomska prilagođavanja==
Evolucija čovjeka je obilježena nizom promjena u [[morfologija|morfološko]]-[[anatomija|anatomskoj]] konstituciji, [[fiziologija|fiziologiji]] i [[etologija|ponašanju]], koji su se postepeno ustalili nakon razdvajanja predaka čovjeka od predaka ostalih [[majmun]]a. Najvažnije [[evolucija|evolucijske]] promjene su dvonožni hod ili [[bipedalizam]], povećanje moždanog volumena ili [[encefalizacija]], produženje [[Trudnoća|trudnoće]] i perioda razvoja, uz smanjenje anatomskih razlika među [[spol]]ovima. Međusobno dejstvo između navedenih promjena još su uvijek predmet rasprava, posebno o sprezi: '''[[bipedalizam]] ↔ [[ruka|ruke]] ↔ [[mozak]] ↔ [[rad]] ↔ [[govor]]''', gdje se ne može precijeniti značaj niti jedne karike u toj povratnoj sprezi na proces sticanja isključivo ljudskih osobenosti.<ref name="Hadžiselimović R (1986)"/> U okviru toga, tokom evolucije čovjeka rasla je čvrstoća i preciznost stiska [[Šaka|šake]], koja se prvi put razvila kod ''[[Homo erectus]]a'', kao posebno obilježje '''organa za rad'''. Šaka je tokom dugog procesa [[antropogeneza|antropogeneze]] postala najmanipulativniji ljudski organ, osposobljen za široki raspon usaglašenih i preciznih pokreta, od stvaranja umjetnosti na [[Muzički instrumenti|muzičkim instrumentima]] ili [[Slikarstvo|slikarskom]] platnu - do najgrubljih fizičkih aktivnosti.
===Dvonožni hod===
Dvonožno hodanje ili [[bipedalizam]] jedna je od temeljnih prilagodbi [[tribus]]a [[Hominini|hominina]] i smatra se osnovnim pokretačem niza promjena u anatomskom izgledu [[kostur]]a čovjeka i kompletne [[Tjelesna konstitucija|tjelesne konstitucije]], uključujući i stvaranje uslova za povećanje zapremine mozga. Smatra se da su prvi pretežno dvonožni [[hominini]] pripadali oblicima koji su opisani kao ''[[Sahelanthropus tchadensis]]''.<ref>Coppens Y. et al. (2002): A new hominid from the upper miocene of Chad, Central Africa. Nature, 418 (6894): 145–151.</ref><ref>http://www.nature.com/nature/journal/v418/n6894/full/nature00879.html.</ref> i ''[[Orrorin]]'', a u rodu ''[[Ardipithecus]]'' su se pojavili prvi nespretno dvonožni hominini. [[Gorile]] i [[čimpanze]], kao majmuni koji se i danas pri dvonožnom kretanju oslanjaju na šake, odvojili su se kao zasebna grupa otprilike u isto doba, tako da su ''Sahelanthropus'' ili ''Orrorin'' vjerovatno naši posljednji zajednički preci. Prvi dvonožni hominini su najzad evoluirali u rodu ''Australopithecus'' (potporodica ''Australopithecinae''), a kasnije u rodu ''[[Homo]]''. U vezi sa prednostima bipedalizma, postoje brojne hipoteze, od značaja oslobađanja gornjih udova za dosezanja i nošenja hrane, čuvanja energije tokom hodanja, olakšanog trčanja na duge staze, do smanjenja zagrijavanja tijela smanjenjem površine tijela koja je izložena [[Sunce|Suncu]].
Razvoj dvonožnog hodanja je korelativno promijenio osnovu [[anatomija|anatomskog]] sklopa čitavog [[kostur]]a, ne samo [[Noga|noge]] i [[Karlica|karlice]], već i [[Kičma|kičme]] i njenog zgloba s glavom, ([[lobanja]]). Uspravnim položajem trupa, veliki lobanjski otvor [[''foramen magnum'']] se pomakao na donju stranu lobanje.
Najvažnije promjene desile su se u području karlice, gdje se kost ''[[ilium]]'' bitno skratila i proširila kako bi [[težište]] tijela, pri hodanju različite brzine, bilo stabilno. Ovo skraćenje se razvilo kao prilagodba dvonožnom hodu, a proširenje karličnog otvora je olakšavalo [[porod]], tj. podržavalo rađanje potomaka sa većom glavom (i zapreminom mozga). Porod je kod anatomski današnjih ljudi postao teži u odnosu na ostale primate. [[Bedrena kost]] se razvila tako da se premjestila pod povoljniji (okomitiji) ugao u odnosu na zdjelicu, kako bi se težište tijela približilo [[Geometrija|geometrijskom]] središtu tijela.
[[Koljeno|Koljena]] i [[kuk]]ovi su ojačali kako bi mogli podnijeti rastuću težinu [[trup]]a, a [[kičma]] je poprimila oblik iz lučnog (C) u sigmoidni (dvostruko S), ostvarujući efikasniju [[amortizacija|amortizaciju]] pri hodanju, trčanju i skakanju. Sistemu amortizacije se priključuje i oblik stopala, koji u uspravnom mirovanju omogućuje raspored opteraćenja na tri njegove glavne tačke (jedna na peti i po jedna u korijenu palca i malog prsta); četvrta se uključuje kao oslonac pri kretanju. Slabinski su [[pršljen]]ovi postali kraći i širi. Došlo je i do promjena u gležnjevima i [[Stopalo|stopalu]]; nožni se [[palac]] izravnao s ostalim [[prst]]ima tako da ne smeta pri hodanju. Gornji su se udovi skratili u odnosu na donje olakšavši na taj način trčanje. Dok je kod ostalih [[veliki majmuni|velikih majmuna]] najduža [[kost]] ''[[humerus]]'' ([[nadlaktica]]), kod čovjeka je to ''[[femur]]'' (natkoljenica).
O tome kako i zašto je dvonoštvo evoluiralo kod ljudskih predaka, postoji najmanje dvanaest različitih hipoteza. Poznato je da se ono pojavilo prije povećanja zapremine ljudskog mozga ili izrade kamenih alata.<ref>Lovejoy C. O. (1988): Evolution of Human walking. Scientific American, 259 (5): 82–89.</ref</ref> Bipedalne specijalizacije su uočene kod [[fosil]]nih predstavnika roda ''[[Australopithecus]]'', prije 4,2-3,9 miliona godina.<ref>McHenry H. M. (2009): Evolution: The first four billion years, chapter: Human Evolution, in: Ruse M, Travis J. The Belknap Press of Harvard University, Cambridge, Massachusetts, {{ISBN|978-0-674-03175-3}}.</ref> Evolucija bipedalizma je praćena značajnim korelativnim promjenama u kičmenom stubu, uključujući i uspravno kretanje naprijed, položaj velikog moždano-moždinskog spoja (''foramen magnum''), odnosno zgloba [[glava]] – [[kičma]], gdje se [[lobanja]] oslanja na stub koji omogućava dvonožno kretanje.
Nedavni dokazi u vezi spolnog dimorfizma savremenog čovjeka u lumbalnom području [[kičma|kičme]] viđeni su kod predmodernih [[primat]]a kao što su bili pripadnici vrste '' [[Australopithecus africanus]]''. Ovaj dimorfizam je shvaćen kao evolucijsko prilagođavanje žena da, u [[trudnoća|trudnoći]], bolje podnose lumbalna opterećenja, što je prilagođavanje koje nije potrebno ne-dvonožnim primatima.
Prilagođavanje na dvonoštvo dovodi do manje stabilnosti ramena, što je omogućilo ramenima i udovima da ostvare veću međusobnu nezavisnost i raznovrsna opterećenja. Osim promjene u stabilnosti ramena, promjena kretanja povećava potrebu za njihovom većom upotrebom, što podržava napredovanje evolucije dvonoštva.
Različite hipoteze nisu nužno međusobno isključive, jer je niz selektivnih snaga zasigurno djelovalo zajedno da bi dovelo do ljudskog dvonoštva. Važno je uočiti razliku između prilagođavanja samo na dvonoštvo i prilagođavanje pri trčanju, koje se kasnije postepeno razvijalo.
Mogući razlozi za evoluciju ljudskog dvonoštva su: oslobađanje ruku za korištenje alata i plodonošenje, [[seksualni dimorfizam]] u prikupljanju hrane, promjene u [[Klima|klimi]] i staništu (iz [[džungla|džungle]] u [[savana|savanu]]), što je podrazumijevalo podizanje vidnog polja i položaja [[oko|očiju]], te potrebu da se smanji količina [[Koža|kože]] koja je izložena tropskom suncu.
====Teorija prelaska u savanu====
Prema '''teoriji prelaska u savanu''', [[hominini]] su sišli s drveća i prilagodili se na život u savanama, što je snažno putem [[selekcija|prirodnog odabira]] davalo prednost uspravnom hodu na dvije noge (zbog bolje preglednosti terena). Teorija ukazuje na to, da su rani hominidi bili evolucijski „primorani“ da se prilagode dvonožnom kretanju po otvorenim savanama nakon što su napustili drveće. Ova teorija je usko vezana za [[Hipoteza|hipotezu]] o hodanju na koljenima, po kojoj su ljudski preci koristili četveronožno kretanje u savanama, o čemu svjedoči i morfološke karakteristike prednjih udova ''[[Australopithecus anamensis]]'' i ''[[Australopithecus afarensis]]'', te da je manje neizvjesno pretpostaviti da se koljenski hod razvio dva puta u rodovima ''Pan'' i ''Gorilla''. Za razliku od njih, kod [[čimpanze|čimpanzi]] i gorila došlo je do razvoja [[Sinapomorfija|sinapomorfije]], prije nego što je nestala kod australopiteka, u rodu ''Australopithecus''. Evolucija uspravnog držanje bila je vrlo korisna za život u savani, jer omogućava pogled preko visoke trave, kako bi se uočili [[predacija|grabežljivci]] ili omogućio uspješniji [[lov]] prikradanjem i puzanjem prema plijenu po [[tlo|tlu]].
U stvari, hipoteza o "pulsiranju" prometa materija ([[metabolizam|metabolizma]]) podržava osnove teorije savane. Time se objašnjava suženje pošumljene površine zbog [[Globalno zatopljenje|globalnog zagrijavanja]] i [[Globalno zahlađenje|hlađenja]], koji prisiljavaju životinje na izlazak na otvorene travnjake. To iziskuje potrebu hominida da steknu vještinu dvonoštva (Elizabeth Vrba).<ref>[http://www.cabrillo.edu/~crsmith/Sunset.Savanna.doc "Sunset on the savanna"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170928010036/http://www.cabrillo.edu/~crsmith/Sunset.Savanna.doc |date=28 Septembar 2017 }}, ''Discover'', 1996</ref> Umjesto toga, postojeće homininske [[Preadaptacija|preadaptacije]] na dvonožnost su se mogle potpunije usavršiti u savanama. Fosilni zapis pokazuje da su početkom upotrebe dvonožnosti hominini još uvijek bili prilagođeni i za penjanje po stablima, čak i u vrijeme kada su imali uspravan hod. Moguće je da je dvonoštvo evoluirao još na drveću, a kasnije se primijenilo u savanama, kao ranije degenerirana (''vestigijalna'') [[osobina]]. Ljudi i orangutani su i jedinstveni po dvonožnim reaktivnim adaptacijama, kad se penju na tanke grane, u kojima su povećanje kuka i koljena, proširenje u odnosu na promjer grane, što može povećati raspon izvora [[hrana|hrane]] i drveća, a može se pripisati uporednoj evoluciji dvonoštva razvijanog u istom (šumskom) okruženju.
Činjenica da su homininski fosili obično nađeni u stepskim sredinama, dovela je do toga da antropolozi vjeruju da su hominini živjeli, spavali i hodali uspravno, te umirali samo u tim sredinama, jer njihovi fosili nisu pronađeni u šumovitim područjima. Međutim, fosilizacija je rijetka pojava, pa ovo može biti umjesno samo ako bi organizam koji umire ostao fosiliziran da ga neko nađe kasnije, što je također rijetka pojava. Činjenica da ti fosili nisu pronađeni u šumama, ne može biti argument za zaključak da nijedan hominin nije nikada umro i u takvim područjima. Ovakvi pogledi su odložili prihvaćanje teorije savane više od stotinu godina.<ref>Shreeve J. (1006): [http://www.cabrillo.edu/~crsmith/Sunset.Savanna.doc "Sunset on the savanna"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170928010036/http://www.cabrillo.edu/~crsmith/Sunset.Savanna.doc |date=28 Septembar 2017 }}, Discover.</ref>
Neki od nađenih fosila su zapravo pokazali i dalje prisustvo prilagođavanja za sličan način života na drvetu. Na primjer, [[Lucy (Australopithecus)|Lucy]], poznati '' [[Australopithecus afarensis]] '', nađen u Hadaru ([[Etiopija]]), koji su eventualno bili vezani za šumu u vrijeme Lucyne smrti, imali su zakrivljene prste koji bi joj dali sposobnost hvatanja za grane drveća, ali je hodala dvonožno. Skoro potpuno sačuvani kostur [[Australopithecus africanus]]a poznatijeg pod nadimkom "[[Little Foot]], ukazuje da se ovaj hominid bavio prikupljanjem biljaka. Kosti stopala, te posjedovanje divergentnog palca, kao i snažnog gležnja omogućavalo mu je da hoda uspravno. Proučavanjem [[kost]]iju stopala kod "Little Foot", (Australopithecus africanus), može se doći do zaključka da je imao kretanje poput majmuna, de se možda kretao po granama na drveću, a bio je dvonožac. Ostaci [[polen]]a koji su nađenu u tlu na lokacijama u kojima su pronađeni ovi fosili, ukazuju da je ovo područje bilo pokriveno gustom [[vegetacija|vegetacijom]] i tek nedavno postalo sušna [[pustinja]], kao što je sada.
====Hipoteza efikasnosti putovanja====
Jedno od alternativnih objašnjenja je i to da je mješavina savana i razbacanih šuma povećala potrebu za najprije kraćim, a zatim i sve dužim premještanjima (putovanjima) po tlu proto-ljudi, između grupa drveća. Dvonoštvo je ponudilo veću efikasnost pri zajedničkom putovanju i na duge udaljenosti, nego što im to može ponuditi četveronoštvo. U jednom eksperimentu pri praćenju metabolizma kod čimpanzi preko potrošnje [[kisik]]a, utvrđeno je da bi potrošnja energije pri četveronožnom i dvonožnom hodanju bila vrlo slična. To znači da ovaj prijelaz kod ranih majmunolikih predaka ne bi bio toliko težak niti energijski zahtjevan.
====Hipoteza o položaju pri hranjenju====
Ova hipoteza je nedavno podržana na univerzitetu u američkoj saveznoj državi [[Indiana|Indijani]] (Indiana University), gdje se tvrdi da su [[čimpanze]] dvonožne samo kada jedu. Dok su (četveronožno) bili na zemlji, oni nisu mogli doći do voća koje visi na niskom drveću i dok je je ono tamo, dok je dvonoštvo korišteno za dohvatanje nadzemnih grana. Ovi dvonožni pokreti možda su se razvili u redovne navike, jer su bili toliko pogodni u pribavljanju hrane. Ova hipoteza je upoređena i sa pokretima uspravnog vješanja [[čimpanze|čimpanzi]], što je efikasno prilikom prikupljanja hrane. Kada se prouči [[anatomija]] fosilnih ostataka ''[[Australopithecus afarensis]]'', uočavaju se vrlo slične karakteristike ruke i ramena kod čimpanzi. To ukazuje na prednje udove koji su se koristili za vješanje na grane drveća. Također, kukovi i zadnji udovi kod ''[[Australopithecus]]'' vrlo jasno ukazuju na dvonoštvo, ali ovi fosili ukazuju i na vrlo neefikasne lokomotorne pokrete, u poređenju sa ljudskim. Zato se tvrdi da se dvonoštvo razvijalo više kao prizemni položaj za hranjenje nego kao stav za hodanje.
Također je zabilježeno da je u više od 75% slučajeva kod [[orangutani|orangutana]], pri kretanju za stabilizaciju su bili korišteni prednji udovi za njihanje po tanjim granama. Pretpostavlja se da je povećana razrijeđenost šuma (gdje su živjeli ''Australopithecus afarensis'', kao i drugi preci savremenih ljudi i drugi majmuni) mogla doprinijeti ovom razvoju dvonoštva kao evolucijskog odgovora na smanjenje gustine šumskog pokrova. Ovi nalazi mogli bi također rasvijetliti nekoliko neslaganja u anatomiji Australopithecus afarensis vezano za skočni zglob, što im je omogućavalo visoku fleksibilnost prednjih udova pri "ljuljanju" kao i neki drugi detalji. Ideja da je dvonoštvo počelo od kretanja na drveću objašnjava kako je povećana fleksibilnost zgloba, kao i dugih udova koji su se koristili prilikom pridržavanja za grane.
====Model rezerviranja====
Teorija o porijeklu dvonožnog ponašanja poznata kao "muško rezerviranje" bila je predstavljena od strane [[Antropologija|antropologa]] Owena Lovejoya.<ref>Douglas T. P., Feinman G. M. (2003): Images of the past, 5th edition. McGraw Hill, Boston, {{ISBN|978-0-07-340520-9}}.</ref>
U njoj on je iznio da je [[evolucija]] dvonoštva bila vezana za [[poligamija|monogamiju]]. Suočeni sa dugim intervalima rađanja i niskom stopom [[reprodukcija|reprodukcije]], koja je tipična za [[veliki majmuni|velike majmune]], početkom [[hominid]]ne faze monogamija se češće javlja kod dugoročnije vezanih reprodukcijskih partnera. To je omogućilo povećanje roditeljske brige usmjerene ka podizanju potomstva. Tada počinje porodična podjela rada u kojoj mužjaci pribavljaju hranu sa širih područja, a ženke samo oko obitavališta, čuvajući mlade, što povećava stopu preživljavanja potomstva. Tako je smanjena i potreba da ženke napuštaju mlade zbog parenja, jer u obitavalište obično nosi mlade ikad je u potrazi za hranom. Ovaj model je naročito podržan kod smanjenja ("feminizacije") malih očnjaka i kod ranih hominida, kao što su ''Sahelanthropus'' .<ref>http://www.nature.com/nature: 6894.</ref> i ''Ardipithecus ramidus'', koji zajedno sa malom veličinom tijela, uz dimorfizam u '' Ardipithecus '' i '' Australopithecus '', dovodi do smanjenja međumužjačkog antagonističkog ponašanja kod ranih hominida. Osim toga, ovaj teorijski model podržava i prisustvo niza današnjih ljudskih osobina povezanih sa skrivenom [[Ovulacija|ovulacijom]] (trajno uvećane grudi, nedostatak seksualnog bubrenja) i niske konkurencije sperme (testisi umjerene veličine, mali volumen [[spermatozoid]]a, ) koji ne podržava nedavna prilagođavanja na [[poliginija|poliginijski]] reproduktivni sistem.
Međutim, ovaj model je izazvao i određene protivrječnosti. Među najčešće monogamnim [[primat]]ima, mužjaci i ženke su otprilike iste veličine. [[Seksualni dimorfizam]] je minimalan, a druga istraživanja su sugerirala da su mužjaci [[Australopithecus afarensis]] bili gotovo dvostruko teži od ženki. Međutim, teorijski model Owena Lovejoya pretpostavlja da veći mužjaci moraju braniti [[harem]] i teritoriju rezervnih ženki (da se izbjegne konkurencija sa ženkama za prirodne resurse koje je mogla doseći sama). To daje prednost povećanju veličine muškog tijela da se ograniči rizik od grabežljivaca. Osim toga, razvojem dvonožnosti, specijalizirane noge bi spriječile majku za pogodno držanje bebe, ometajući slobodu majke, a učinile bi potomstvo zavisnijim o prikupljenoj hrani ostalih članova grupe.
Današnji [[monogamija|monogamni]] [[primat]]i kao što su [[giboni]] imaju tendenciju ka ispoljavanju [[teritorijalnost]]i, a [[fosil]]ni dokazi ukazuju na to da su ''[[Australopithecus afarensis]]'' živjeli u velikim grupama. Međutim, dok giboni i [[hominidi]] imaju smanjene očnjake i [[seksualni dimorfizam]], a ženke gibona povećanu (mišićavost) očnjaka, to im je omogućavalo aktivno učestvovanje u odbrani doma i teritorije. Umjesto toga, smanjenje muških očnjaka hominida je u skladu sa smanjenjemm međumuške agresivnosti u grupi današnjih [[primat]]a.
====Model ranog dvonoštva hominina ====
Nedavna proučavanja 4,4 miliona godina starih skeleta načaza '' [[Ardipithecus ramidus]] '' ukazuju na dvonoštvo.
Moguće je da je dvonoštvo kod hominina evoluiralo vrlo rano, a smanjenje veličine kod čimpanzi i gorila desilo se kada su postali više specijalizirani na njihov način života. Prema [[Richard Dawkins|Richardu Dawkinsu]], u knjizi "[[Priča predaka]]" (The Ancestor's Tale), čimpanze i bonoboi potiču od gracilnih australopiteka ( '' [[Australopithecus]] ''), dok su [[gorile]] potomci roda ''[[Paranthropus]]''. Ovi majmuni su možda nekada bili i dvonožni, ali kasnije su izgubili tu sposobnost kada su bili prisiljeni vratiti se u šumska staništa, po svoj prilici od strane onih koji su na kraju postali australopitecine. Rani [[hominini]], kao što su '' [[Ardipithecus ramidus]] '', možda su bili dvonošci na drveću, koji su se kasnije samostalno razvili prema koljenskom hodanju [[čimpanze|čimpanzi]] i [[gorile|gorila]]. Također se sugerira da je jedan od uzroka izumiranja [[Neandertalac|Neandertalca]] bio manje efikasno trčanje.
====Model upozorenja (aposemije)====
Profesor [[Joseph Jordan]] sa Univerziteta u [[Melbourn]]u, je 2011. godine pretpostavio da je dvonoštvo bio jedan od glavnih elemenata opće strategije odbrane ranih hominida. Ovu pretpostavku je zasnovao na [[aposemija|aposemiji]], tj. pokazivanju pupozorenja i zastrašivanja potencijalnih grabežljivaca i konkurenata s pretjeranim vizualnim i audio signalima. Prema ovom modelu, hominidi su pokušavali da ostaneu vidljivi i glasni sve moguće vrijeme. Razvoj nekoliko [[Morfologija (biologija)|morfoloških]] obilježja i ponašanja je usmjeren ka postizanju tog cilja: uspravno dvonožno držanje, duže noge, duga čvrsto uvijena kosa na vrhu glave, obojeno tijelo, prijeteći usklađeni pokreti tijela, glasno i preglasno ritmičko oglašavanje, bubnjanje po vanjskim subjektima. Sporo kretanje i jaki mirisi (karakteristični za hominide, uključujući i ljude) su drugi oblici ispoljavanja aposemije kod vrste koje reklamiraju svoju „neisplativost“, odnosno i rizik za potencijalne grabežljivce.
====Ostali modeli ponašanja====
Postoji niz ideja koje poboljšavaju određenu promjenu u [[ponašanje|ponašanju]] kao ključnog pokretača evolucije hominidnog dvonoštva. Na primjer, prvo Wescott 1967., a kasnije Jablonski i Chaplin 1993. ukazuju na to da bi ispoljavanje dvonožne prijetnje okolini moglo biti prijelazno ponašanje, koje je dovelo do toga da neke grupe [[majmun]]a počinju češće usvajati dvonožni položaj. Ostali (npr., Dart 1925.) su ponudili ideju da je glavni pokretač dvonoštva potreba za većom budnšću protiv grabežljivaca, što bi pružilo početnu [[motiv]]aciju. Dawkins je 2004. godine tvrdio da je to moglo početi kao neka vrsta mode koja je bila oponašana, a zatim je učestalo putem seksualnogodabira. Tanner je sugerirao da je vidljivost muškog falusa mogao biti početni poticaj, kao i povećanje seksualne signalizacije u uspravnom položaju ženki.
====Model termoregulacije====
Model po kojem termoregulacija objašnjava porijeklo dvonoštva je jedna od najjednostavnijih teorija do sada koja je unaprijeđena i koja ima održiva objašnjenja. Peter Wheeler, profesor [[evolucija|evolucijske biologije]], predlažio je da dvonoštvo povećava izloženost tjelesne površine, ako je više iznad tla, što dovodi do smanjenja primanja topline i pomaže njenom otpuštanju. Kada je [[hominidi|hominid]] više iznad tla, [[organizam]] ima povoljniji pristup brzini vjetra i temperaturi. U doba povećane vrućine, bolje izlaganje strujanju vjetra [[Konvekcija|konvekcijom]], daje efikasnije rezultate u gubljenju viška toplote, što je udobnije za [[organizam]]. Također, on objašnjava i da vertikalni položaj minimizira direktno izlaganje [[Sunce|suncu]], dok četveronoštvo razotkriva više tijela za direktnu izloženost. Proučavanje i predstavljanje ove teorijekod vrste ''Ardipithecus'' otkrivaju da ovu hipotezu treba mijenjati. Tu se treba uzeti u obzir da okolno drveće i šumovita područja uslovljavaju [[adaptacija|preadaptacije]] za dvonožni hod već u ranoj fazi [[hominidi|hominida]], što je dalje usavršavano pod pritiskom [[selekcija|prirodne selekcije]]. To dozvoljava efikasnije iskorištavanje toplijih uslova [[ekološka niša|ekološke niše]], nego toplijih uslova kod hipotetičkih podsticaja inicijalnog dvonoštva.
==== Modeli nošenja====
[[Charles Darwin]] je 1871. godine napisao da "čovjek nije mogao postići svoj prisutni dominantan položaj u svijetu bez upotrebe ruku, koje su tako izvrsno prilagođene činu poslušnosti njegove volje." Nakon toga, mnogi modeli porijekla dvonožnog kretanje zasnivaju se na ovoj liniji razmišljanja. Gordon Hewes je 1961. godine predložio da se ovom modelu doda i nabavka mesa "sa značajne udaljenosti", što je bio ključni činilac. Isaac 1978. godine i Sinclair 1986. godine su ponudili izmjene ove ideje, što je učinio Lovejoy 1981. godine sa svojim već opisanim ''modelom rezerviranja''. Drugi su poput Nancy Tannera 1981. godine predložili da je nošenje beba bilo ključno, dok su drugi predložili da je ka promjenama vodila upotreba kamenog oruđa i oružja. Ova teorija o upotrebi kamena je teško održiva, jer iako su drevni ljudi poznavali lov, otkriće [[alat]]a nije datirano u hiljadama godina nakon porijekla dvonoštva. To ga vremenski čini manje vjerovatnim, ali je bio pokretačka snaga evolucije.<ref>Tanner N. [http://catalogue.nla.gov.au/Record/1425592 On Becoming Human] Cambridge: Cambridge University Press, 1981</ref>
====Modeli gaza====
Zapažanje da veliki primati, uključujući posebno [[veliki majmuni|velike majmune]], koji se na kopnu uglavnom kreću četveronoške, imaju tendencju da pređu na dvonožno kretanje u dubokoj vodi (do pojasa), dovelo je do ideje da je porijeklo ljudskog dvonoštva možda pod utjecajem obalnog okruženja. Ovoj ideji sa oznakom ''hipoteza gaženja'' data je pažnja nekoliko decenija nakon što je spisateljka [[Elaine Morgan]], kao dio hipoteze vodenog majmuna, koja također podrazumijeva plivanje, ronjenje i vodene izvore hrane, izvršila snažan utjecaj na mnoge da razmotre izvjesne aspekte ljudske evolucije, uključujući i dvonoštvo. Ova hipoteza nije prihvaćena od kompetentnih autora ili se ne smatra ozbiljnom unutar antropološke naučne zajednice. Drugi, međutim, navode dvonoštvo u vezu sa mnoštvom drugih povezanih [[adaptacija]] koje su jedinstvene među [[primat]]ima, uključujući voljnu kontrolu disanja, ćelavost, potkožno masno tkivo i nekoliko drugih osobina koje je teško objasniti iz ugla više ustaljenih teorija.<ref>[http://books.google.com/books?doi=r_Wit4KYSmMC&pg=PA57 57–59]</ref><ref>[http://books.google.com/books?id=0Zim5e65ij4C&pg=PA64 64.]</ref><ref>Bridgeman B. (2003): Psychology & evolution: the origins of mind. SAGE Publications, {{ISBN|0-7619-2479-5}}.</ref>
Preostale teorije ove vrste ukazuju na iskorištavanje vodenih izvora hrane (pružanje osnovnih hranljivih tvari za evoluciju ljudskog mozga ili da su možda vršeni [[selekcijski pritisak|evolucijski pritisci]] na ljudske pretke u cilju prilagođavanja koja su kasnije pomogla razvoju ka punoj upotrebi dvonoštva. Također se mislilo da se, u skladu sa potrebama pribavljanja izvora hrane iz vodenih resursa, kod ranih hominida razvila zavisnost od dvonoštva i omogućilo širenje duž [[More|mora]] i rijeka.<ref>[http://books.google.com/books?id=kKNpHN3dDaUC&pg=PA259 259]</ref>
==Evolucijske tendencije u razvoju mozga ==
{{glavni|mozak}}
*''Australopithecus'' je imao kapacitet [[lobanja|lobanje]] od oko 500 cm³, koji je u procesu [[Antropogeneza|antropogeneze]] postepeno udvostručen (1000 cm³ ''Homo antecessor'', pa utrostručen ma 1500 cm³ (''Homo neanderthalensis'' ) da bi kod savremenog čovjeka dosegao raspon varijacije od 1200 do 1850 cm³, izuzetno i do 2000 cm³.
Nastavak u [[evolucija|evoluciji]] veličine ljudskog [[mozak|mozga]] praktično je zastao na nivou neandertalca (prije oko 100 hiljada godina). O pravim uzrocima te pojave još uvijek nema općeprihvaćenog stava, pa se ona objašnjava različitom argumentacijom i iz veoma raznorodnih uglova gledanja. Tokom evolucije, promjer karličnog otvora se javio kao jedan od najbitnijih ograničavajućih faktora za rađanje potomaka sa većim kranijskim kapacitetom. Nesumnjivo je, međutim, da se suština ovog fenomena nalazi u prestanku [[selekcija|selekcijskog]] favoriziranja povećane zapremine mozga.
Smatra se da su evolucijska rješenja ovog problema mogla ići u tri osnovna pravca:
*(1) povećanju karličnog otvora,
*(2) skraćenju perioda trudnoće i
*(3) produženju rasta mozga u postnatalnom periodu.
Takve evolucijske tendencije do sada nisu registrirane. Ukratko, [[selekcija|prirodnim odabiranjem]] nije ostvareno relativno povećanje reproduktivnosti [[genotip]]ova koji su bili nositelji takvih promjena.
Ako se čak i zanemari činjenica da u današnjoj [[čovjek|ljudskoj]] [[populacija|populaciji]] (unutar normalne varijacije (1000–2000 cm<sup>3</sup>) nije zapažena značajnija pozitivna povezanost između zapremine i funkcionalnih potencijala mozga, problem evolucije veličine mozga i dalje ostaje veoma složen i još uvijek nedovoljno jasan. Dosta uvjerljivim činjenicama u toj oblasti raspolažu pristalice pretpostavki o ugroženoj mogućnosti fizičke zaštite mozga. Nepobitno je, naime, da je kranijski kapacitet tokom evolucije između ostalog, rastao i zahvaljujući smanjenju [[lobanja|lobanjskog]] grebena, [[mišić]]nih hvatišta i debljine [[kost]]iju lobanjskog krova. Kada je riječ o debljini lobanjskog krova i njegovoj zaštitnoj funkciji, taj proces je u određenom stanju neminovno, relativno oštrom [[selekcija|selekcijom]], morao biti zaustavljen. One teorije koje uvjeravaju da je i ovaj problem imao racionalna evolucijska rješenja, među mogućim neposrednim uzrocima zastoja u razvoju veličine mozga najčešće pominju:
*(1) postepeno povećanje osnovne evolucijske jedinice ([[populacija|populacije]]) i
*(2) raspodjelu efekta sposobnosti nadmoćnih jedinki na većinu pripadnika matične grupe. Drugim riječima, notorna je činjenica da u većoj grupi [[adaptacija|adaptivno]] vrijednije [[jedinka|jedinke]] (i [[mutacija|mutacije]]) ostvaruju relativno manje učešće u [[gen]]skom fondu narednih pokoljenja nego što je to slučaj u malim populacijama. U takvim uslovima su u velikim populacijama, u neku ruku, selektivno zaštićeniji prosječno prilagođeni [[genotip]]ovi. Istovrerneno, zahvaljujući fenomenu općeg nasljeđivanja kulturnih dostignuća u dosadašnjim pravcimaa razvoja [[sociologija|socijalne]] strukture, u ljudskim populacijama svi pripadnici jedne zajednice potencijalno imaju koristi od nadmoćnijih jedinki. Van sumnje je činjenica da, pri jednakoj reprodukciji pojedinih [[genotip]]ova, u populaciji se ne može evolucijski programirati ni jedna adaptivna prednost, bez obzira na stepen [[heritabilnost]]i i nivoa lične nadmoćnosti.
U novije vrijeme, posebnu pažnju naučnih krugova privlači ubrzavanje individualnog rasta i razvoja, koja je zabilježena u mnogim dijelovma svijeta. U vezi s tim, ozbiljno se postavlja pitanje da li će vrijeme dostizanja [[spol]]ne zrelosti dječaka i djevojčica i dalje skraćivati [[fiziologija|fiziološko]] djetinjstvo i da li će [[čovjek]] budućnosti biti orijaške visine. U tom kontekstu je teško predviđati evolucijske tendencije u promjenama količine [[mozak|moždane]] mase.
Među najbitnijim faktorima evolucijskog rasta ljudskog mozga bile su međupovezane promjene koje je donio uspravni dvonožni način kretanja.
Budući da su imale prednost kroz prirodni odabir, uporedne [[fiziologija|funkcionalno]]-[[anatomija|anatomske]] promjene progresivno utiču i na mijenjanje odgovarajuáih osobina mozga. Te promjene se u početku tiču kvantiteta, koji postepeno prelazi u najbitnije kvalitativne evolucijske novosti hominidne razvojne linije. U novoj sredini, [[mozak]] se oslobađa voljne funkcije održavanja ravnoteže (koja je na drveću bila neophodna) i ono postaje automatsko. Promjene u značaju [[čulo|čula]] (posebno [[miris]]a i [[vid]]a) se odražavaju i u odgovarajućim izmjenama senzornih oblasti mozga, a porast manipulativnih (radnih) sposobnosti [[selekcija|selektivno]] utiče na adekvatne promjene i u motornim centrima. Premještanjem [[zglob]]a [[glava]] - [[kičma]] prema sredini [[lobanja|lobanjskog]] dna, postepeno se ostvaruju uslovi za ubrzani razvoj visine lobanje, odnosno zapremine mozga. Tome također doprinosi i izmjena po1ožaja i funkcije vratnih [[mišić]]a, načina ishrane itd. Tako muskulatura, koja četvoronožnim primatima s1uži za održavanje karakterističnog po1ožaja glave, kod hominida mijenja po1ožaj i gubi taj značaj, pa se smanjuju i koštani grebeni i hvatišta mišića glave. Izmijenjen način ishrane usmjerava selekciju ka smanjenju njuške, [[donja vilica|vilice]], [[zub]]ala, tj. povećanju visine [[lice (anatomija)|lica]] itd. Proizvodnja oruđa za rad (prvi put kod habilina), omogućuje uspješniji lov, čime se ostvaruju uslovi za prelazak sa biljne na mesnu ishranu. [[Protein|Bjelančevinska]] (mesna) [[hrana]] je energetski bogatija pa, umjesto stalnog traganja za hranom, ljudskim precima ostaje vremena i za druge aktivnosti. To omogućava intenzivnije funkcioniranje mozga kao relativno najvećeg potrošača [[energija|energije]] u ljudskom [[organizam|organizmu]]. Govoreći o značaju te pojave mnogi se slažu da [[evolucija]] [[primat]]a, bez toga, vjerovatno uopće ne bi ni pošia putem očovječavanja.
U najgrubljim crtama, opće tendencije u evoluciji [[morfologija|morfoloških]] (i [[fiziologija|funkcionalnih]]) posebnosti mozga [[primat]]a (u odnosu na ostale [[sisar]]e) mogu se svesti u nekoliko osnovnih pravaca.
*(1) Progresija povećanja dimenzija prednjeg mozga, posebno neopalijuma (plašta ili moždane kore) postepeno raste, tako da kod čovjeka kora natkriljuje, ne samo osnovu prednjeg mozga, nego i sve ostale moždane dijelove. Cerebralni korteks postaje sve složeniji asocijacijski i koordinacijski aparat i središte viših nervnih funkcija.
*(2) Postepeno raste stepen izbrazdanosti moždane kore, pa su kod (savremenog) čovjeka oko dvije trećine njene površine uvučene u sistem tih nabora. Nekoliko glavnih brazda - [[Silvijeva brazda|Silvijeva]], [[Ronaldova brazda]], marginalna, parijeto-okcipitalna (uspravna spoljašnja) i mamuzasta brazda - dijele obje hemisfere na po četiri velika režnja: čeoni (frontalni), tjemeni (parijetalni), potiljačni (okcipitalni) i sljepoočni (temporalni), te po dva režnja: ostrvca (''insula'') i žuljevito (kalozno) tijelo. Lijeva i desna hemisfera su povezane međusfernim formacijama: žu1jevito tijelo, forniksni trougao i prednje komisure.
*(3) Širenje [[potiljačni režanj|potiljačnog lobusa]] također napreduje, pa se on sve više pomjera unazad, a od ostale moždane mase dijeli ga postkalkarina brazda. On poprima funkciju vizuelne interpretacije asocijacija.
*(4) [[Morfologija|Morfološka]] (i funkcionalna) elaboracija predcentralnog korteksa progresivno napreduje; frontalni lobus kontrolira muskulaturu i vokalne motorne funkcije, odnosno postaje sve značajniji asocijacijski centar.
*(5) Elaboracija sljepoočnog lobusa (posebno kod viših [[primat]]a) je usmjerena ka funkcionalnom usavršavanju diferencijacije zvuka, u funkciji vokalne komunikacije.
*(6) U procesu evolucijskog us1ožnjavanja funkcionalnih mogućosti mozga, kod primata je posebno znaćajna elaboracija [[mali mozak|maloga mozga]] (''cerebellum'') i njegovih funkcionalnih veza sa motornim područjem moždane kore.
*(7) U vezi sa općim pravcima evolucije adaptivnog tipa, tokom evolucije [[primat]]a (posebno hominida) dolazi do ograničenja olfaktornog nervnog kompleksa (što vodi ka slabljenju funkcionalnih mogućnosti i uloge čula mirisa).
Progresivni rast zapremine mozga je jedno od najvećih i najznačajnijih obilježja procesa antropogeneze. Kod savremenih čovjekolikih majmuna ona iznosi oko 450 cm<sup>3</sup>; kod australopiteka je bila oko 500 cm<sup>3</sup>, kod ''Homo habilis'' oko 600 cm<sup>3</sup>, u skupini ''Homo erectus'' - oko 1.000 cm<sup>3</sup>, kod neandertalca, kromanjonca i današnjeg čovjeka je obično od 1.400 do 1.600. Na osnovu toga, moguće je zakčjučiti da se u proteklih milion godina zapremina mozga [[hominidi|hominida]] povećala za oko 1.000 cm<sup>3</sup>. Smatra se da je povećanje te zapremine praktično stalo na razini neandertalca.
Kod svih vrsta roda ''Homo'', osobito vrste ''Homo sapiens'' razvio se [[mozak]] puno veće zapremine nego kod ostalih primata. Prosječna zapremina mozga kod današnjeg čovjeka je oko 1330 cm<sup>3</sup>, što je više nego dvostruko više u odnosu na mozak [[čimpanze|čimpanzi]] i [[gorile|gorila]]. Razvoj zapremine mozga ili [[encefalizacija]] započela je pojavom prvih pripadnika roda ''[[Homo]]'' ([[vrsta]] ''[[Homo habilis]]''), koji je sa zapreminom jedva nešto većom od 600 cm<sup>3</sup> bio sličan današnjim čimpanzama. Veliku zapreminu mozga, oko 1200–900 cm<sup>3</sup>, dosegao je [[neandertalac]], što se uklapa u odgovarajući raspon varijacije kod savremenog čovjeka: 1000–2000 cm<sup>3</sup> Postoje bitne razlike u strukturi i načinu razvoja ljudskog mozga u odnosu na ostale majmune, ne samo u dimenzijama. Poseban slijed razvoja ljudskog mozga omogućavaju duga razdoblja učenja tokom djetinjstva i učenja govora i jezika.
Povećanje zapremine mozga nije proporcionlno obuhvatilo sve dijelove mozga. [[Sljepoočni režanj]] (''lobus temporalis'') se izuzetno povećao, budući da se u njemu nalaze centri za kontrolu govora, a isto tako se razvio i [[predfrontalni režanj]] koji kontrolira složene procese odlučivanja i društveno ponašanje. Encefalizaciju je omogućila promjena načina ishrane, koja je obilježena konzumiranjem povećane količina mesne hrane, osobito nakon otkrića vatre i pojave kuhanja namirnica.
Pretpostavlja se da je razvoj zapremine mozga bio potaknut i usložnjavanjem odnosa unutar porodice i pripadajuće zajednice, pa je razvoj inteligencije postao važan instrument rješavanja iskrslih problema i snalaženja u novonastalim okolnostima.
==Međuspolne razlike==
Kod čovjeka, [[anatomija|anatomske]] razlike među [[spol]]ovima su manje u odnosu na ostale [[primat]]e. To je uočljivo po smanjenoj veličini [[očnjak]]a kod muškarca u odnosu na mužjake drugih primata, kao i u smanjenom [[kost|čeonom grebenu]] kod čovjeka i općem smanjenju [[tjelesna konstitucija|fizičke konstitucije]]. Osobito je upadljiva (i za hominizaciju značajna) i razlika u [[Fiziologija|fiziologiji]] ljudske spolnosti u odnosu na ostale primate, što se ogleda u pojavi tzv. skrivene [[Ovulacija|ovulacije]]. Čovjek je jedini predstavnik primata kod kojeg su žene plodne tokom cijele godine, a kod kojih se ne opažaju osobeni znaci na tijelu tokom plodnih dana kao što su nabreknuća ili drugog transparentnog ispoljavanja genitalija. Pored toga, kod čovjeka su prisutne i razlike u sekundarnim spolnim [[osobina|oznakama]], poput različitog rasporeda [[dlaka]]vosti i potkožne [[mast]]i i [[tjelesna konstitucija|fizičke konstitucije]] koja je oko 25% masivnija kod muškaraca u odnosu na žene. Progresivno smanjenje razlika među spolovima objašnjava se kao rastuća prilagodba tokom [[antropogeneza|antropogeneze]] potrebi jačeg vezanja parova i saradnji pri podizanju potomstva s dugim djetinjstvom. Tako prilagoeni parovi su imali veću [[adaptivna vrijednost|adaptivnu vrijednost]], tj. ugrađivali su relativno više genetičkog materijala u [[genski fond]] budućih generacija.
==Najraniji [[hominidi]]==
** ''[[Aegyptopithecus]]''
** ''[[Sahelanthropus tchadensis]]''
** ''[[Orrorin tugenensis]]''
** ''[[Ardipithecus kadabba]]''
** ''[[Ardipithecus ramidus]]''
* Rod ''[[Australopitek|Australopithecus]]''
** ''[[A. anamensis]]''
** ''[[A. bahrelghazali]]''
** ''[[Australopithecus afarensis|A. afarensis]]''
** ''[[Ausralopithecus africanus|A. africanus]]''
** ''[[Australopithecus garhi|A. garhi]]''
* Rod ''[[Paranthropus]]''
** ''P. aethiopicus''
** ''P. boisei''
** ''P. robustus''
== Rod ''Homo'' ==
{{Glavni|Homo (rod)}}
Prema modernoj [[taksonomija|taksonomiji]], ''[[čovjek|Homo sapiens]]'' je jedina preživjela [[vrsta (biologija)|vrsta]] roda ''[[Homo (rod)|Homo]]''. Prema tome, trenutna proučavanja o porijeklu vrste ''Homo sapiens'' često ukazuju na nekadašnje postojanje drugih [[vrsta]] roda ''Homo'', koje su izumrle. Dok su neke od njih možda bile preci sapijensa, mnoge su vjerovatno bile bliski ljudski srodnici, koji su se vremenom odvojili od ljudske razvojne linije. Još uvijek nije postignuta saglasnost o tome koje od ovih grupa bi trebalo računati posebnim vrstama, a koje podvrstama drugih vrsta.
Inače, [[latinski jezik|latinska]] riječ ''Homo'' označava "osobu" koja se prevodi kao "čovjek", riječ koja je historijski i kulturno uvriježena u smislu označavanja ljudske vrste općenito, tj. pokrivajući sve rodove i [[spol]]ove: muškarce, žene, djecu, [[transseksualnost|transseksualne osobe]], itd. U nedostatku boljeg neutralnog izraza, riječ čovjek se koristi kao prevod latinske riječi ''[[homo]]'' (slično stanje je i u mnogim drugim jezicima, kao naprimjer, u [[engleski jezik|engleskom]], gdje se riječ ''man'' - doslovno "muškarac" često, mada ne uvijek, koristi u smislu ljuskog bića, pa prema tome uključuje i spolove koji nisu muški (kao, naprimjer, žene).
Rod ''Homo'' obuhvata slijedeće vrste.
=== ''Homo habilis'' ===
{{Glavni|Homo habilis}}
''Homo habilis'' (čovjek sposobni, vješti) je živio od prije oko 2,4-1.500.000 godina. '' H. habilis '', prva vrsta roda '' Homo'', evoluirao je u istočnoj i južnoj [[Afrika|Africi]] u kasnom [[pliocen]]u ili početkom [[pleistocen]]a, prije 2,5-2 milona godina, kada se udaljio od potporodice ''Australopithecinae''. Pripadnici vrste ''H. habilis'' (popularno nazvani habiline) imali su manje [[kutnjaka]] i veći [[mozak]] nego australopitecine. Obilježavajuća evolucijska novost mu je sposobnost izrade [[alat]]a od [[Kamen(geologija)|kamena]], a možda i životinjskih [[kost]]iju. To epohalno otkriće ga je i uvrstilo u pripadajući rod ''Homo'', odnosno porodicu ''Hominidae''.<ref name="Hadžiselimović R (1986)"/><ref>http://www.nature.com/nature/journal/v129/n3263/abs/129715a0.html</ref> Odavno je poznato da i neki drugi [[primat]]i, kao oruđe upotrebljavaju različita prirodna pomagala, ali čovjek i njegovi preci iz roda ''Homo'' su jedini u stanju da prave oruđa za proizvodnju oruđa u složenijim postupcim od instinktivnih i onih po modelu "pokušaj − greška"
Pronalazač jednog od prvih poznatih hominida bio je [[Louis Leakey]].
=== ''Homo erectus'' ===
{{Glavni|Homo erectus}}
''Homo erectus'' − čovjek uspravni − (uključujući i ''Homo ergaster'') živio od prije oko 1,8 miliona godina(ili od oko 1,25 miliona isključujući '' ergaster '') do oko 0.07 miliona godina. Nazvan je tako zato što prije njegovog otkrića nisu bili poznati pravi prvi dvonošci na [[hominidi|hominidnoj]] razvojnoj liniji (''Australopithecinae'').
U ranom pleistocenu, (1,5-1 milion godina), u [[Afrika|Africi]], [[Azija|Aziji]] i [[Evropa|Evropi]], po svoj prilici, ''Homo habilis'' je evoluirao u pravcu povećanje mozga i proizvodnje složenijeg kamenog alata; te razlike i drugi su već dovoljni za antropologe da se klasificira nova [[vrsta]] ''Homo erectus''. Međutim, najznačajnija evolucijska novost "uspravnog čovjeka" je "pripitomljavanje" vatre i otkriće prednosti koje ona donosi i otvara.<ref name="Hadžiselimović R (1986)"/>
Poznati nalaz vrste ''Homo erectus'' je [[Pekinški čovjek]] (eng. ''Peking Man''), prvobitno označen kao ''Sinanthropus'' (kineski čovjek). Uz nagorjele kosti krupnijih i sitnih životinja u jednoj pećini na Zmajevom brdu u blizini [[Beijing]]a pronađeno je i mnoštvo savršenijih alatki, ostaci ugljena i pepela. Među nagorjelim kostima su bile i ljudske, po čemu mnogi zaključuju da je pekinški čovjek jeo pripadnike sopstvene vrste (''antropofagija'').
Otkriće vatre je omogućilo širenje roda ''Homo'' na široka prostranstva hladnijih [[klima]]ta.
Ostali nalazi fosila ''Homo erectus'' potiču iz ostatka [[Azija|Azije]] (posebno [[Indonezija|Indonezije]]), Afrike i [[Evropa|Evrope]]. Mnogi paleoantropolozi sada za sve neazijske oblike ove grupe koriste pojam ''Homo ergaster'', a ''Homo erectus'' se koristi samo za one fosile iz azijskog regiona, uz podudaranje određenih skeletnih i stomatoloških [[osobina|svojstava]], koja se neznatno razlikuju od onih kod ''Homo ergaster''. Glavna razlika se tiče upotrebe vatre i u vezi s tim, kuhanja mesa.
=== ''Homo ergaster'' ===
{{Glavni|Homo ergaster}}
''Homo ergaster'' je živio prije od oko 1,8 do oko 1.25 miliona godina. Za njega je također predložen naziv podvrste ''Homo erectus ergaster''. Takvi prijedlozi su i razumni sve dok se uz moguće nalaze afričkih predstavnika vrste ''Homo erectus'' ne otkriju i ostaci vatre ili naznake da im je bila poznata njena praktična upotreba.
=== ''Homo heidelbergensis'' ===
{{Glavni|Homo heilderbergensis}}
Homo heilderbergensis (Heidelbergški čovjek) je živio od prije oko 800 hiljada do oko 300 hiljada godina. Za ovaj nalaz je također predloženo i naučno ime podvrste ''Homo sapiens heilderbergensis'' '' i ''Homo sapiens paleohungaricus''.
=== ''Homo sapiens idaltu'' ===
{{Glavni|Homo sapiens idaltu}}
Homo sapiens idaltu je živio prije oko 160 hiljada godina (predložena podvrsta).
Najstariji je poznati nalaz anatomski modernih ljudi.
=== ''Homo floresiensis'' ===
{{Glavni|Homo floresiensis}}
''Homo floresiensis'', koji je živeo od oko 12 hiljada (obznanjeno [[2004]]. u ''Science'' i ''Nature''), a čiji je nadimak ''[[Hobiti (Gospodar prstenova)|Hobit]]'' (po glavnom liku iz popularnog filma). Otkriven je na otoku Flores u [[Indokina|indokineskom]] dijelu [[Pacifik]]a. Mala veličine je vjerovatno rezultat pojave fenomena "otočne patuljavosti" (''Island dwarfing''). Zanimljivo je da su na njegovom matičnom otoku otkriveni i patuljasti fosili nekih danas krupnih životinja ([[slon]]ova i [[krokodili|krokodila]], npr.)
''Homo floresiensis'' je intrigantan po svojoj veličini i starosti, što jer je daleko najnovija [[vrsta]] roda ''[[Homo]]'', koja nije na direktnoj liniji evolucije modernog čovjeka.
=== ''Homo neanderthalensis'' i ''Denisovski čovjek''===
{{Glavni|Neandertalac}} {{Glavni|Denisovski čovjek}}
''Homo neanderthalensis'' je živio prije oko 250-30 hiljada godina. Također mu je predložen (podvrsni) naziv ''Homo sapiens neanderthalensis''. U toku je rasprava o tome da li je neandertalac posebna vrsta, ''Homo neanderthalensis'' ili je podvrsta '' Homo sapiens neanderthalensis''. Iako rasprava i dalje traje, preovladava pogled koji se zasniva na prikupljenim dokazima koji su dobijeni ispitivanjem [[Mitohondrijska DNK|mitohondrijske DNK]] i Y [[hromosom]]a, koji ukazuju na to da je protok gena između '' Homo neanderthalensis '' i '' Homo sapiens '' bio neznatan ili ga uopće nije bilo, Po tome bi ovo bile dvije zasebne vrste.
Godine [[1997]]., Mark Stoneking je izjavio: {{Citat|Ovi rezultati, zasnovani na mitohondrijskoj DNK neandertalca, izvađenoj iz kosti, ukazuju na to da neandertalci nisu doprinijeli mitohondrijskoj [[DNK]] modernih ljudi ... Neandertalci nisu naši preci…"}}
Naknadna istraživanja neandertalske DNK potvrdila su ove nalaze.<ref>http://www.psu.edu/ur/NEWS/news/Neandertal.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051025130731/http://www.psu.edu/ur/NEWS/news/Neandertal.html |date=25. 10. 2005 }}.</ref>. DNK pokazuje da neandertalac nije naš predak.
Međutim, pristalice ''multiregionske hipoteze'' ukazuju na nedavne studije neafričkih [[DNK]] [[Jedro (biologija)|jedra]] procjenjujući njihovu starost na milion godina, kao i hibridni fosili nađeni u [[Portugal]]u kao i na drugim mjestima, radi otklanjanja preovladavajuće zbrke u akademskim krugovima.<ref name="Wood B (2005)"/>
Godine [[2008.]], grupa [[arheolog]]a istraživača pećine ''Denisova'' na [[Altaj]]u, u [[Sibir]]u, otkrili su mali komad [[kost]]i prsta mlade [[jedinka|individue]] [[hominini|hominina]] koji do danas čeka svoje naučno ime. Obično se označava radnim nazivima "Denisovski čovjek", "čovjek (iz) špilje Denisova" i sl., a danas poznatog kao Denisovski čovjek.<ref>Brown T. A. (2010): Human evolution: Stranger from Siberia. Nature, 464 (7290): 838–839.</ref> Popratni artefakti, uključujući i jednu narukvicu, nalazili su se u istom geološkom sloju s kostima, čija starost je [[Korisnik:Yahadzija/Datiranje ugljikom-14|metodom radiougljika]] (sup>14</sup>'''C''') procijenjena na oko 40.000 godina. Zbog veoma hladnih klimatskih uslova u kojima je [[DNK]] ovog uzorka bio dobro očuvan, bilo je moguće izolirati i sekvencirati cijeli [[genom]].
Analiza [[mtDNK]] pokazala da je vrijeme razilaženja [[evolucija|evolucijskih]] linija denisovskog i današnjeg čovjeka neočekivano pomjerena u dublju prošlost.<ref>http://www.the-scientist.com/blog/display/57254/#ixzz0j820ioz1 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100527103550/http://www.the-scientist.com/blog/display/57254/#ixzz0j820ioz1 |date=27. 5. 2010 }}, New hominin found via mtDNA, The Scientist (2010)</ref> Sekvenciranje je ukazalo i na to da ovi ljudi pripadaju istoj liniji [[antropogeneza|antropogeneze]] kao i [[Neandertalac|neandertalci]] i da su se njihove evolucijske linije odvojile nedugo poslije njihovog odvajanja od evolucijske linije današnjih ljudi. Poznato je da su pripadnici vrste ''[[Homo sapiens]]'' postojali u isto vrijeme s neandertalcima u periodu dugom više od 10.000 godina. Otkriće Denisovskog čovjeka otvara mogućnost za pretpostavku da su neandertalci, denisovski i današnji ljudi uporedo živjeli uklopivši se u jedinstvenu [[hominid]]nu liniju današnjih ljudi. Mogući suživot tako različitih vrsta [[hominina]], navodi nas na mnogo složeniju sliku čovječanstva u kasnom [[pleistocen]]u nego što se prije mislilo.<ref>Pääbo et al. (2012): Unexpectedly many extinct hominins. Evolution, 66 (9): 2969 –2974.</ref>
Tom prilikom je dokazano da oko 6% genoma današnjeg stanovništva [[Melanezija|Melanezije]] ima korijene iz skupine čovjeka iz pećine ''Denisova'', što ukazuje na ograničenu [[hibrid (biologija)|hibridizaciju]] dviju vrsta u [[Jugoistočna Azija|Jugoistočnoj Aziji]].<ref>http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0002929711003958 | doi=10.1016/j.ajhg.2011.09.005.</ref>
Aleli za koje se pretpostavlja da pripadaju i neandertalcima i denisovskim ljudima pronađeni su i na nekoliko [[gen]]skih lokusa današnjih ljudi izvan Afrike. [[HLA]] aleli neandertalaca i ''Denisova'' predstavljaju polovicu HLA alela današnjih Evropljana i Azijata,<ref>http://digitalcommons.unl.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1122&context=publichealthresources, (2011).</ref><ref>http://www.sciencemag.org/content/early/2011/08/19/science.1209202.</ref> ukazujući na jaku pozitivnu selekciju za ove alele koji proističu iz međusobnog ukrštanja pomenutih vrsta.
=== ''Homo sapiens'' ===
{{Glavni|Homo sapiens}}
''Homo sapiens'' (čovjek razumni, mudri)se pojavio prije oko 200 hiljada godina i traje do danas. Od 400.000 godina prije naše epohe (i drugog međuglacijalnog perioda u srednjem [[pleistocen]]u) do prije oko 250.000 godina, trend kranijalniog povećanja i usavršavanje tehnologije obrade kamenog oruđa, pružaju dokaze za prelazak iz evolucije čovjeka iz stupnja ''Homo erectus'' u ''Homo sapiens''. Neposredni dokazi ukazuju na to da je došlo do velikih [[migracija]] erektusa iz Afrike, a zatim na daljnju specijaciju u sapiensa od ergastera u Africi (malo je dokaza da se ova [[specijacija]] dogodila drugdje). Tada su kasnije migracije unutar i van Afrike na kraju zamijenile ranije raseljene populacije vrste ''Homo erectus''. Međutim, raspoloživi dokazi uopće ne pretpostavljaju multiregijsku specijaciju.
==Upotreba alata: oruđa za proizvodnju oruđa==
Izrada [[alat]]a je obilježila početak evolucije roda ''[[Homo]]'', koji je bio prvi proizvođač alata za proizvodnju oruđa. Pošto je logično da je taj postupak znak određene [[inteligencija|inteligencije]], pretpostavlja se da je takva višestepena proizvodnja alata mogla podstaći određene pravce ljudske evolucije, a pogotovo stalnog povećanja [[mozak|mozga]].
[[Paleontologija|Paleontolozi]] još uvijek proučavaju sve međuzavisne tendencije povećanja ljudskog mozga, unatoč činjenici da mozak posjeduje vrlo veliku energiju. Mozak današnjeg čovjeka troši oko 13 [[watt]]i dnevno (oko 260 [[kalorija|kilokalorija]] dnevno), što je 20% od ukupnog dnevnog utroška energije.<ref>Jabr F. (2013): Does thinking really hard burn more calories? http://www.scientificamerican.com/article.cfm?id=thinking-hard-calories|date=18{{Mrtav link}}., Scientific American.</ref>
Usavršavanje alata omogućuje uspješniji [[lov]] na energetski bogate izvore [[meso|mesa]] i obradu energetski bogatih [[biljka|biljnih]] izvora. Pretpostavlja se da su rani [[hominidi]] zato bili pod jakim [[selekcijski pritisak|selekcijskim pritiskom]] u pravcu povećavanja sposobnosti upotrebe alata. Datiranje početka upotrebe alata nailazi na poteškoće, jer je veoma teško odrediti da li je vrlo primitivno oruđe (npr. kamenje oštrih rubova) prirodno oblikovano ili je ljudski "ručni rad". Postoje određeni dokazi da su [[australopitek|australopiteci]] prije 4 miliona godina koristili krhotine [[kost]]iju kao alat, ali to je još uvijek predmet diskusija. Međutim, očito je malo poznato da su, prilikom ponovne podjele [[australopitek]]a i novootkrivenog ''[[Homo habilis]]a'', svi ranije opisani australopiteci, uz čije fosile je pronađeno oruđe nesumnjive ljudske izrade, svrstani u ovu novu vrstu.
Iako pripadnici mnogih životinjskih vrsta pripremaju i koriste alat, samo su vrste [[Homo (rod)|roda ''Homo'']] uspjele ovladati životnom okolinom, prilagođavajući je zahvaljujući izradi i upotrebi oruđa viših stepena obrade od pripreme sirovih pomagala. Najstariji poznati alati su djela pripadnika vrste ''[[Homo habilis]]'', opisani kao [[oldovansko oruđe|"oldovansko kameno oruđe"]], nazvani po lokalitetu [[Olduvajski klanac]] u ([[Etiopija|Etiopiji]]), čija je starost procijenjena na oko 2,5-2,6 miliona godina. Iako se, ponekad i pristrasno, traže dokazi postojanja oruđa i u dubljoj prošlosti, još uvijek nema argumentiranih dokaza postojanja bilo kakvog [[primat]]skog starijeg alata. [[Fosil]]i pripadnika roda ''Homo'' pronađeni su u blizini oruđa [[Oldovanska kulture|Oldovanske kulture]], a starost mu je procijenjena na oko 2,3 miliona godina, što ukazuje da su ovi [[hominini]] uistinu izrađivali i koristili kameno oruđe. Dokazano je da su tvorci ovog oruđa pogodni kamen donosili sa lokaliteta više kilometara udaljenih od svojih obitavališta. Međutim, i u njima je bilo (slabijeg) materijala za obradu. Ova je hipoteza dokazana, ali se još uvijek traga za čvrstim dokazima o upotrebi oruđa i prije pojave vrste ''[[Homo habilis]]''.<ref>Freeman S., Herron J. C. (2007): Evolutionary analysis (4. edition). Pearson Education, Inc., {{ISBN|978-0-13-227584-2}}.</ref>
Razvoj stiloidnog procesa (izbočine treća metakarpalne [[kost]]i omogućio je da se [[šaka]] zatvara unutar njenog zgloba, što joj daje jači stisak. To je poboljšalo snagu i spretnost šake u izradi i upotrebi složenijeg oruđa. Ova jedinstvena anatomska osobina razlikuje ljude od današnjih [[majmun]]a i neljudskih [[primat]]a, a nema je nigdje u ljudskim ostacima starijim od 1,8 miliona godina.
Bernard Wood je ustvrdio da su vrste roda ''[[Paranthropus]]'' zajedno postojale s ranim [[vrsta]]ma roda ''[[Homo]]'' i to na istom području gdje je pronađeno kameno oruđe Oldovanske kulture. Iako ne postoje idirektni dokazi da su tu bili izrađivani ovi oblici kamenog oruđa, njihova anatomija neizravno ukazuje na takvu mogućnost. Većina [[paleoantropologija|paleoantropologa]] se slaže da su rane vrste ljudi bili pravi tvorci većine oldovanskog kamenog oruđa. To podržava činjenica da
je ovo oruđe uvijek bilo prisutno u bilizini fosilnih ostataka vrsta roda ''[[Homo]]'', ali ne i u blizini vrsta roda ''Paranthropus''.
Godine [[1994]]., [[Randall Susman]] je pretpostavio prisustvo odvojenog [[palac|palca]] kao argument da su vrste ova dva roda hominida izrađivale oruđe. Poredio je [[mišić]]e palca [[čovjek]]a i [[čimpanze]] i ustanovio da ljudi imaju razvijena čak tri mišića koji nedostaju [[čimpanza]]ma. Ljudi imaju i deblje kosti zglavka sa širim glavama, što omogućujuje prciznije hvatanje predmeta nego što to čine čimpanze. Pretpostavlja se da je današnja [[anatomija]] ljudskog palca evolucijski odgovor na povećane potrebe za složenije manipuliranje predmetima, u vezi sa izradom i korištenjem kamenog oruđa (za proizvodnju oruđa).
=== Kameno oruđe ===
Kao što je poznato, najstarije dokazano kameno oruđe staro je oko 2,6 miliona godina, a pravio ga je ''[[Homo habilis]]'' u [[Istočna Afrika|Istočnoj Africi]] tokom trajanja najstarije [[paleolit]]ske Oldovanske kulture. Odbijao je iverje oštrih rubova od glatkih oblutaka jednostavnim udarcima kamena o kamen. Zaoštreno jezgro je moglo služiti kao prva [[sjekira]], a oštre krhotine kao rezači tipa [[nož]]a. Na osnovu tehnike izrade kasnijeg oruđa se po tome, dijeli na jezgraško i iveraško.<ref>Plummer T. (2004): Flaked stones and old bones: Biological and cultural evolution at the dawn of technology. Am. J. Phys. Anthropol., 39: 118.–164.</ref> Ovo oruđe obilježava razdoblje početka [[paleolit]]a ili starijeg kamenog doba, koje završava s krajem posljednjeg [[ledeno doba|ledenog doba]], prije oko 10.000 godina.
Paleolit se dijeli na donji (rani), prije 350.000–300.000 godina, srednji – do prije 50.000-30.000 godina, i gornji.
Razdoblje od prije 700.000 do 300.000 godina poznato je kao [[ašelenska kultura]] ili ašelska (''acheulian''), u kojem je ''[[Homo ergaster]]'', odnosno rani ''[[Homo erectus]]'', izrađivao široke ručne sjekire od [[kremen]]a i [[kvarc]]ita, u početku grube izrade (rana ašelska kultura), a kasnije dodatno obrađene klesanjem sitnih krhotima finim udarcima po rubovima obrađivanog kamena. Oko 350.000 godina prije današnjice, javljaju se prefinjeniji postupci obrade poznati kao levaloaška tehnika ili kultura [[levalosian]], koja se zasniva na prethodnoj pripremi jezgra za namjensko odbijanje poželjnog oblika i veličine. Ovakav odbitak se kasnije dorađivao (sekundarna obrada), do konačnog oblika, obično rezača, šiljaka, šila i strugača. Konačno, prije oko 50 000 godina, pojavilo se još prefinjenije i specijalizirano [[kremen]]o oruđe kod grupa [[neandertalac]]a i doseljenih [[kromanjonac]]a (kameni noževi, oštrice, strugači, turpije i druga oštra pomagala). U tom razdoblju počinje i prva obrada oruđa od kostiju.
== Poređenje osobina kod vrsta roda ''Homo'' ==
:''Boldirana imena ukazuju na postojanje brojnih fosilnih nalaza''
{| class="wikitable"
|- style="background:#efefef;"
! Vrsta
! Hronologíja (milioni godina)
! Distribucija
! Visina (m)
! Masa (kg)
! Zapremina lobanje (cm³)
! Registar fosila
! Otkriće/<br/>Publiciranje
|-
| '''''[[Homo habilis]]'''''
| 2,5–1,4
| [[Afrika|Istočna Afrika]]
| 1,0–1,5
| 30–55
| 600
| Nekoliko
| [[1960]]./[[1964]].
|-
|''[[Homo rudolfensis]]''
| 1,9
| [[Kenija]]
|
|
|
| 1 lobanja
| [[1972]]./[[1986]].
|-
| ''[[Homo georgicus]]''
| 1,8–1,6
| [[Gruzija]]
|
|
| 600
|Oskudni
| [[1999]]./[[2002]].
|-
| '''''[[Homo ergaster]]'''''
| 1,9–1,25
| [[Afrika|Istočna i južna Afrika]]
| 1,9
|
| 700–850
| Nekoliko
| [[1975]].
|-
| '''''[[Homo erectus]]'''''
| 2–0,3
|[[Afrika]], [[Evroazija]] ([[Java]], [[Kina]], [[Vijetnam]], [[Kavkaz]])
| 1,8
| 60
| 900–1.100
| Nekoliko
| [[1891]]./[[1892]].
|-
| ''[[Homo cepranensis]]''
| 0,8
|[[Italija]]
|
|
|
| 1 krov lobanje
| [[1994]]./[[2003]].
|-
| ''[[Homo antecessor]]''
| 0,8–0,35
| [[Španija]], [[Engleska]]
| 1,75
| 90
| 1.000
| Tri lokacije
| [[1994]]./[[1997]].
|-
| '''''[[Homo heidelbergensis]]'''''
| 0,6–0,25
|[[Evropa]], [[Afrika]]
| 1,8
| 60
| 1.100–1.400
| Nekoliko
| [[1907]]./[[1908]].
|-
| ''[[Homo rhodesiensis]]''
| 0,3–0,12
|[[Zambija]]
|
|
| 1.300
| Vrlo malo
| [[1921]].
|-
| '''''[[Homo neanderthalensis]]'''''
| 0,23–0,024
| [[Evropa]], [[Azija|Zapadna Azija]]
| 1,6
| 55–70 (Snažna građa)
| 1.200–1.700
| Nekoliko
| [[1829]]./[[1864]].
|-
| '''''[[Homo sapiens]]'''''
| 0,25 – Sadašnjost
| Kosmopolit
| 1,4–1,9
| 55–100
| 1.000–1.850
| Recentni
| —/[[1758]].
|-
| ''[[Homo sapiens idaltu]]''
| 0,16
| [[Etiopija]]
|
|
| 1.450
| 3 lobanje
| [[1997]]./[[2003]].
|-
| ''[[Homo floresiensis]]''
| 0.10–0.012
| [[Indonezija]]
| 1,0
| 25
| 400
| 7 individua
| [[2003]]./[[2004]].
|}
{| border=0 cellspacing=2 cellpadding=0 width=800 style="font-size:smaller; clear:both;"
|+ style="font-size:larger;"| '''Jedna od interpretacija hronologije pojave i trajanja [[Hominini|homininskih]] vrsta'''
<span style="float:right;"><small class="editlink noprint plainlinksneverexpand">[{{fullurl:evolucija čovjeka/tablica vrsta|action=edit}} uredi]</small></span>
|-
|
<timeline>
ImageSize = width:900 height:600
PlotArea = left:20 right:70 bottom:20 top:0
AlignBars = justify
Colors =
id:period1 value:rgb(1,1,0.7) # light pink
id:period2 value:rgb(0.7,0.7,1) # light blue
id:period3 value:rgb(0.7,1,0.7) # light green
id:events value:rgb(1,0.3,1) # light purple
id:Miocene value:rgb(1,0.8706,0) # 255/222/0
id:Pliocene value:rgb(0.9961,0.9216,0.6745) # 254/235/172
id:Pleistocene value:rgb(1,0.9216,0.3843) # 255/235/98
id:Holocene value:rgb(1,1,0.7020) # 255/255/179
Period = from:-7 till:0
TimeAxis = orientation:horizontal
ScaleMajor = unit:year increment:1 start:-7
# ScaleMinor = unit:year increment:0.250000 start:-7
BarData =
bar:Timelines
bar:buffer
bar:Events
bar:bar0
bar:bar1
bar:bar2
bar:bar3
bar:bar4
bar:bar5
bar:bar6
bar:bar7
bar:bar8
bar:bar9
bar:bar10
bar:bar11
bar:bar12
bar:bar13
bar:bar14
bar:bar15
bar:bar16
bar:bar17
bar:bar18
bar:bar19
bar:bar20
bar:bar21
bar:bar22
bar:bar23
bar:bar24
bar:bar25
bar:bar26
bar:bar27
bar:bar28
bar:bar29
bar:bar30
bar:bar31
bar:bar32
bar:bar33
bar:bar35
PlotData=
width:25 mark:(line,red) textcolor:black
bar:Timelines align:right shift:(-75,0)
bar:Timelines align:center shift:none
from:-7 till:-5.332000 color:Miocene text:[[Miocen]]
from:-5.332000 till:-1.806000 color:Pliocene text:[[Pliocen]]
from:-1.806000 till:-0.011500 color:Pleistocene text:[[Pleistocen]]
# from:-0.011500 till:0 color:Holocene align:left text:[[Holocen]]
# bar:Events color:events align:left shift:(5,-10)
# at:-5.000000 text:"Split between humans and chimpanzees using molecular clock, about 5 Ma"
#<!-- molecular clock dates vary in range 4-11 Ma. A sharp line at 5 is misleading -->
width:7 mark:none color:events align:right shift:(5,-4)
bar:bar2 align:left
from:-7.000000 till:-6.000000
at:-6.000000 text:[[Sahelanthropus|Sahelanthropus tchadensis]]
bar:bar4
from:-6.100000 till:-5.700000
at:-5.700000 text:[[Orrorin tugenensis]]
align:left shift:(5,-4)
bar:bar9
from:-5.700000 till:-5.500000
at:-5.500000 text:Ardipithecus kadabba
bar:bar11
from:-4.500000 till:-4.300000
at:-4.300000 text:Ardipithecus ramidus
bar:bar13
from:-4.200000 till:-3.900000
at:-3.900000 text:[[Australopithecus anamensis]]
bar:bar15
from:-3.900000 till:-2.900000
at:-2.900000 text:[[Australopithecus afarensis]]
bar:bar17
from:-3.650000 till:-3.550000
at:-3.550000 text:[[Australopithecus bahrelghazali]]
bar:bar19
from:-3.000000 till:-2.000000
at:-2.000000 text:[[Australopithecus africanus]]
bar:bar21
from:-2.600000 till:-2.500000
at:-2.500000 text:[[Australopithecus garhi]]
bar:bar23
from:-2.000000 till:-1.900000
at:-1.900000 text:[[Australopithecus sediba]]
bar:bar25
from:-2.500000 till:-1.440000
at:-1.440000 text:[[Homo habilis]]
bar:bar27
from:-1.900000 till:-1.400000
at:-1.400000 text:[[Homo ergaster]]
bar:bar10
from:-2.700000 till:-2.500000
at:-2.500000 text:[[Paranthropus aethiopicus]]
bar:bar8
from:-2.600000 till:-1.200000
at:-1.200000 text:[[Paranthropus boisei]]
bar:bar6
from:-2.000000 till:-1.200000
at:-1.200000 text:[[Paranthropus robustus]]
align:right shift:(-5,-4)
bar:bar29
from:-1.700000 till:-0.030000
at:-1.700000 text:[[Homo erectus]]
bar:bar31
from:-0.600000 till:-0.250000
at:-0.600000 text:[[Homo heidelbergensis]]
bar:bar33
from:-0.230000 till:-0.029000
at:-0.230000 text:[[Homo neandertalensis]]
bar:bar35
from:-0.200000 till:0
at:-0.200000 text:[[Homo sapiens]]
mark:none
bar:bar4 at:-2.700000 align:left text:[[Paranthropus|rod Paranthropus]]
bar:bar8 from:-2.800000 till:-1.100000 width:67 color:period1
bar:bar8 from:-2.730000 till:-1.170000 width:57 color:white
bar:bar7 at:-4.200000 text:[[Ardipithecus|rod Ardipithecus]]
bar:bar10 from:-5.880000 till:-4.120000 width:44 color:Pleistocene
bar:bar10 from:-5.830000 till:-4.170000 width:34 color:white
bar:bar23 at:-4.500000 text:[[Australopithecus|rod Australopithecus]]
bar:bar18 from:-4.480000 till:-1.700000 width:143 color:period2
bar:bar18 from:-4.430000 till:-1.750000 width:133 color:white
bar:bar35 at:-2.650000 text:[[Homo|rod Homo]]
bar:bar30 from:-2.580000 till:0 width:138 color:period3
bar:bar30 from:-2.530000 till:-0.050000 width:128 color:white
TextData =
pos:(29,14)
text:"Miliona godina"
</timeline>
|}
== Migracije ==
[[slika:Science.abi8264-fa.jpg|thumb|350px|Vizualiziranje pretpostavljenih ljudskih predaka kroz vrijeme i prostor. Svaka linija predstavlja odnos potomaka predaka u pretpostavljenoj genealogiji modernih i drevnih [[genom]]a. Širina linije
odgovara koliko puta se odnos posmatra, a linije su obojene srazmjerno
procijenjenoj starosti predaka (Wilder Wohns et al (2022).<ref>Anthony Wilder Wohns, Yan Wong†, Ben Jeffery, Ali Akbari, Swapan Mallick, Ron Pinhasi, Nick Patterson, David Reich, Jerome Kelleher†, (2022): A unified genealogy of modern and ancient genomes Gil McVean, Science 25 FEBRUARY 2022 • VOL 375 ISSUE 6583; page: 836.</ref>]]
[[Datoteka:Spreading homo sapiens la.svg|thumb|400 px|'''Širenje današnjeg čovjeka (crveno) iz Afrike''', na osnovu genetičkih istraživanja.<br> U Evropi, prvi moderni ljudi su dugo bili savremenici [[neandertalac]]a.]]
Od nalaza prvih nesumnjivih [[antropoidi|antropoida]], istraživači I obični radoznalci su bili duboko podijeljeni oko mogućih centara radijacije I pravaca migrirana, odnosno ekspanzije pripadnika roda''Homo''. Te rasprave traju čak I nakon sekvenciranja [[genom]]a [[čovjek]]a i [[čovjekoliki majmuni|čovjekolikih majmuna]].
Prema posljednjim dokazima, najprihvatljivija je pretpostavka da su se pripadnici roda ''Homo'', selili najmanje tri puta izvan [[Afrika|Afrike]]. Najprije je to učinio ''Homo erectus'', zatim ''Homo heidelbergensis'' i na posljetku ''[[Homo sapiens]]''. Postoje i naznake nekih relativnih migracija, npr. afro-azijske jezične porodice na [[Bliski Istok|Bliskom Istoku]].
Suglasno konstruiranom evolucijskom modelu nedavnog [[Teorija o afričkom porijeklu modernog čovjeka|afričkog porijekla modernog čovjeka]] [[vrsta]] ‘’Homo sapiens’’ je nastala [[specijacija|specijacijom]] u Africi, prije oko 200 hiljada godina, a njegove kasnije migracije na [[Euroazija|euroazijsko kopno]] su se odvijale naknadnim širenjem ostalih vrsta roda ''Homo'' (Chris Stringer i Peter Andrews).<ref>http://news.nationalgeographic.com/news/2007/07/070718-african-origin.html: Modern Humans Came Out of Africa.</ref><ref>Stringer C. B., Andrews P, (1988): Genetic and fossil evidence for the origin of modern humans. Science, 239 (4845): 1263–1268.</ref>
[[Datoteka:World map of prehistoric human migrations.jpg|mini|400px|Model ljudskih migracija, prema genetičkoj podjeli [[mitohondrija|mitohondrijske]] DNK. Bojama je označeno proteklo vrijeme od migracija, u hiljadama godina.]]
Alternativna (rivalska) hipoteza o multiregionalnoj evoluciji čovjeka, pretpostavljala je da se cijeli rod ''Homo'' sastojao od jedne velike integrirane populacije (kao što je to danas slučaj), koja je istovremeno i konstantno evoluirala na više mjesta, u rasponu od par miliona godina. Već u ovoj postavci, ona je isključivala mogućnost postojanje različitih vrsta roda ''[[Homo]]''. Model multiregionalne evolucije je prvi predložio [[Milford H. Wolpoff]] [[1988.]] godine.
Napredak u razvoju tehnika razdvajanja [[DNK]], posebno [[mitohondrijska DNK|mitohondrijske DNK]], a kasnije i u DNK [[hromosom Y|hromosoma Y]] uveliko je unaprijedio spoznaje o porijeklu modernih ljudi.<ref>M'charek A. (2005): The Human Genome Diversity Project: an ethnography of scientific practice. Cambridge University Press, Cambridge, {{ISBN|978-0-521-83222-9}}.</ref>
Nakon razdvajanja uzoraka [[mtDNK]] i [[Y-DNK]] domorodačkog stanovništva iz svih dijelova svijeta, došli su do podataka o [[genetika|genetičkom]] porijeklu muške i ženske linije čovječanstva.<ref>Webster D., Wells S. (2011): Meeting the family: One man's journey through his human ancestry. National Geographic Books, {{ISBN|978-1-4262-0573-6}}.</ref> Rezultati analize razlika u genetičkom stablu obuhvaćenih uzoraka uzeti su kao čvrsti dokaz teorije pojedinačnog porijekla iz perioda od oko 300 hiljada godina (Teorija o afričkom porijeklu modernog čovjeka).<ref>Speicher M. R., Stylianos E. Antonarakis S. E., Arno G. Motulsky A. G. (2000): Vogel and Motulsky's human genetics: Problems and approaches. Springer, Berlin.</ref> Uzorci su pokazali najveću raziličitost upravo unutar afričkog domorodačkog stanovništva, potvrđujući tako ideju da je [[Afrika]] genetička kolijevka prvih žena i muškaraca vrste ''Homo sapiens''. Proučavanja [[Mitohondrijska DNK|mitohondrijske DNK]] i DNK hromosoma Y dalo je čvrste dokaze u prilog teoriji o postojanju nedavnog zajedničkog afričkog pretka. Analizirajući [[Porodično stablo|porodična stabla]] sastavljena od 133 vrste [[mtDNK]], istraživači su dokazali da ljudski rod genetički potiče od jednog ženskog afričkog pretka, kojeg su nazvali [[mitohondrijska Eva|"mitohondrijskom Evom"]].
Široka studija afričke genetičke raznovrsnosti izvedena pod vođstvom [[Sarah Tishkoff]], dokazala je da [[Bušmani|narod San]] ima najveću genetičku različitost između 113 testiranih različitih [[populacija]], što ga čini jednim od 14 "[[Ljudske genetičke grupacije|drevnih populacijskih grupacija]]". Istraživanjem je bilo moguće odrediti početak migracija modernih ljudi u [[Jugozapadna Afrika|Jugozapadnu Afriku]], u blizini obalne granice država [[Namibija|Namibije]] i [[Angola|Angole]]. Rezultati su objavljeni na internetskom izdanju časopisa ''Popular Science'' ([[Bosanski jezik|bos]]. Popularna nauka). Ranije je [[Richard Leakey]] imao premalo fosilnih dokaza da bi riješio ovo pitanje. Studije [[haplogrupa]] na [[hromosom Y|DNK hromosoma Y]] [[mitohondrijska DNK|mitohondrijske DNK]] čvrsto su podržale teoriju nedavnog afričkog porijekla. Kasniji nalazi, koji su dobijeni analizom [[autosom]]ske [[DNK]] također snažno podržavaju ovu teoriju.
Neke studije, međutim, sugeriraju da postoje dokazi o miješanju arhajske vrste ''Homo sapiens'' sa skupinama modernih ljudi.
Nedavno odvajanje [[genom]]a [[neandertalac|neandertalca]] i nalaza pod oznakom ''Denisova''<ref>Reich D., Green R. E., Kircher M. et al. (2010): Genetic history of an archaic hominin group from Denisova Cave in Siberia. Nature 468 (7327): 1053–60. PMID 21179161.</ref> ukazuje da se, moglo dogoditi djelimično miješanje predačkih genskih fondova. Današnji ljudi izvan Afrike, u [[genom]]u imaju 2-4% [[alel]]a neandertalaca, a neki narodi [[Melanezija|Melanezije]] imaju dodatnih 4-6% alela denisovskog čovjeka.
Ovi novi rezultati nisu u suprotnosti sa modelom projekcije nedavnog afričkog pretka, osim u svojoj najstrožijoj interpretaciji. Nakon oporavka od mogućih efekata [[Genetički drift|genetičkog udaljavanja]] (uskog grla) koji je možda bio izazvan katastrofalnom erupcijom supervulkana [[Toba]]. Pretpostavka je da je relativno mala grupa ljudi napustila Afriku i nakratko se pomiješala s neandertalcima, vjerovatno na području [[Bliski Istok|Bliskog istoka]] ili možda već u [[Sjeverna Afrika|sjevernoj Africi]] prije daljnje migracije. To je, naravno imalo i evidentirane posljedice u [[genetička struktura populacije|genetičkoj strukturi]] zahvaćene populacije. Njihovi potomci, sa još uvijek dominantno afričkim genskim fondom, šire se u druge krajeve i naseljavaju cijelu [[Planeta|Planetu]]. Jedan dio ovih ljudi dolazi u kontakt s denisovskim ljudima, što dovodi do novog miješanja genofonda, vjerovatno na području [[Jugoistočna Azija|Jugoistočne Azije]], a kasnije i [[Melanezija|Melanezije]]. [[HLA]] haplotip porijeklom od neandertalca i denisovskog čovjeka pronađen je u modernim populacijama [[Euroazija|Euroazije]] i [[Okeanija|Okeanije]].
Još uvijek postoje neslaganja u teorijama o broju i obimu migracija. Teorijski model višestrukog širenja uključuje i teoriju južnog širenja, koju zadnjih godina sve više podržavaju genetički, [[lingvistika|lingvistički]] i [[arheologija|arheološki]] dokazi. Po toj teoriji, došlo je do obalne migracije modernih ljudi iz područja [[Rog Afrike|Roga Afrike]] prije oko 70.000 godina. Ova grupa je učestvovala u naseljavanju Jugoistočne Azije i [[Okeanija|Okeanije]], objašnjavajući tako otkriće da su se rane ljudske naseobine u tim područjima pojavila puno prije nego na [[Bliski Istok|Bliskom Istoku]]. Drugi talas migracija modernih ljudi širio se preko [[Sinaj]]a u Aziju, što je omogućilo formiranje većih dijelova populacije u [[Euroazija|Euroaziji]]. Ta druga grupa je razvila prefinjenu tehnologiju izrade kamenog alata. Bila je manje ovisna o prirodnim izvorima hrane, koja su se nalazlai uz morsku obalu, nego prva grupa doseljenika. Velik dio dokaza o seobama prve grupe vjerovatno je uništen podizanjem razine mora na kraju svakog [[glacijacija|glacijalnog]] maksimuma.
Model višestrukih migracija je u suprotnosti sa rezultatima studija koje dokazuju da svo stanovništvo Jugoistočne Azije i Okeanije potiče iz iste linije [[mitohondrijska DNK|mitohondrijske DNK]]. To podržava teoriju jednog migracijskog talasa iz Afrike, od kojeg vuku porijeklo sve ostale neafričke populacije.
== Dodatno zapažanje ==
Pitanje o porijeklu ljudskih bića u raznim [[kultura|kulturnim]] i [[religija|vjerskim]] krugovima, je često bilo i još uvijek jeste, predmet mnogih sporova (vidi, naprimjer, članak [[Spor o stvaranju - evoluciji]]).
<gallery>
Image:Sahelanthropus tchadensis - TM 266-01-060-1.jpg| ''[[Sahelanthropus tchadensis]]'' − [[Fosil]]izirana [[lobanja]]
| ''[[Sahelanthropus tchadensis]]'' – Digitalna rekonstrukcija glave
Image:SelamAustralopithecus.jpg|mini|desno|''Australopithecus'' − [[Fosil]]na [[lobanja]]
Datoteka:Australopithecus afarensis.png|''Australopithecus'' − Rekonstrukcija glave
Datoteka:Homo habilis-KNM ER 1813.jpg|''[[Homo habilis]]'' − Replika [[fosil]]ne [[lobanja|lobanje]]
|''[[Homo habilis]]'' − Rekonstrukcija glave
Image:Homo_erectus.jpg|''[[Homo erectus]]'' − [[Fosil]]na [[lobanja]]
| ''[[Homo erectus]]'' − Rekonstrukcija glave
Datoteka:Homo ergaster.jpg|''[[Homo ergaster]]'' ([[Afrika|afrički]] ''Homo erectus'')− [[Fosil]]na [[lobanja]]
Image:Homo habilis-KNM ER 1813.jpg|''[[Homo habilis]]'' − [[Fosil]]na [[lobanja]]
Image:Homo heidelbergensis-Cranium -5.jpg|''[[Homo heidelbergensis]]'' − [[Fosil]]na lobanja
|''[[Homo heidelbergensis]]'' − Rekonstrukcija glave
Image:Homo rodhesiensis model in Kelvingrove.JPG|''[[Homo rhodesiensis]]'' − [[Fosil]]na [[lobanja]]
| ''[[Homo rhodesiensis]]'' − Rekonstrukcija glave
Image:Laténium-crâne-bichon.jpg| [[Kromanjonac]] − [[Lobanja]]
Datoteka:Cro-Magnon_man_rendered.jpg|[[Kromanjonac]] − Digitalna rekonstrukcija glave
Image:Homo sapiens sapiens (Modern man), World Museum Liverpool.JPG|[[Lobanja]] [[Čovjek|današnjeg čovjeka.]]
Datoteka:Masai Woman.jpg|[[Fotografija]] žene [[Masai]] ratnika.
</gallery>
== Također pogledajte ==
*[[Antropologija]]
*[[Bioantropologija]]
*[[Antropogeneza]]
*[[Antropogenija]]
== Reference ==
{{refspisak|2}}
== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Human evolution}}
* [http://teorijaevolucije.com/ Teorija Evolucije]
* [http://www.imperial.ac.uk/P3487.htm The human immune system may limit future evolution]
* [https://web.archive.org/web/20130915213923/http://www.futurehumanevolution.org/ Human evolution and the future]
* [https://web.archive.org/web/20050403222352/http://www.andaman.org/book/chapter34/text34.htm Relations of the Homo sapiens]
* [http://www.talkorigins.org/faqs/homs/species.html Hominid Species] at talkorigins.org
* [http://www.psu.edu/ur/NEWS/news/Neandertal.html DNA Shows Neandertals Were Not Our Ancestors] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051025130731/http://www.psu.edu/ur/NEWS/news/Neandertal.html |date=25. 10. 2005}}
* [http://www.pbs.org/wgbh/nova/neanderthals/ Neanderthals on Trial] Nova Online - Provided by ''Public Broadcasting Service''.
* [http://www.becominghuman.org/ Becoming Human] - Provided by ''Public Broadcasting Service''.
* [http://www.mnh.si.edu/anthro/humanorigins/ha/a_tree.html Tree of evolution of Man's fossil ancestors] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051102090342/http://www.mnh.si.edu/anthro/humanorigins/ha/a_tree.html |date=2. 11. 2005 }}
* [http://www.evolutionpages.com/FOXP2_language.htm FOXP2 and the Evolution of Language]
* [https://web.archive.org/web/20060326213734/https://www5.nationalgeographic.com/genographic/atlas.html Atlas of the Human Journey] (''National Geographic'')
* [http://info.anu.edu.au/mac/Newsletters_and_Journals/ANU_Reporter/_pdf/vol_29_no_01/dogs.html Theory suggets greater role for man's best friend] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120117001247/http://info.anu.edu.au/mac/Newsletters_and_Journals/ANU_Reporter/_pdf/vol_29_no_01/dogs.html |date=17. 1. 2012 }}
* [http://groups.yahoo.com/group/AAT Waterside adaptations in the genus Homo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080516062104/http://groups.yahoo.com/group/AAT/ |date=16. 5. 2008 }}
* [http://homepage.uibk.ac.at/~c720126/humanethologie/ws/medicus/block1/inhalt.html Theory of Human Sciences (Documents No. 5, 6 and 7 in English)]
{{Istaknuti članak}}
[[Kategorija:Antropologija]]
[[Kategorija:Bioantropologija]]
[[Kategorija:Ljudska evolucija]]
[[Kategorija:Čovjek]]
p66yjduzjbf9reh86hflixu41e4y0a2
Haplogrupa
0
379424
3819890
3807090
2026-03-26T14:01:00Z
Panasko
146730
[[Kategorija:Ljudska evolucija]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)
3819890
wikitext
text/x-wiki
'''Haplogrupa''' (grčki: ἁπλοῦς, - ''haploûs'' = jednostavno, jedno) je skupina sličnih [[haplotip]]ova koji imaju zajedničkog pretka s istom [[Jednonukleotidni polimorfizam|SNP]] [[mutacija|mutacijom]]. Pošto se sastoji od sličnih haplotipova, omogućava predviđanje haplogrupa prema haplotipovima. Haplogrupa se određuje i utvrđuje SNP testom.
Haplogrupe se označavaju slovima, po abecednom slijedu, a podskupine dodatnim slovima i brojevima. [[Mitohondrijska DNK]] i [[Haplogrupe Y-hromosomske DNK čovjeka|Y-DNK]] i se označavaju različito. Detekcija ovih [[genetički marker|genetičkih markera]] može ukazati na zajedničko porijeklo [[jedinka|jedinki]] i [[populacija]] u hiljadama godina dalekoj prošlosti.
Porijeklo osoba ili [[populacija]] po muškoj liniji uočava se analizom [[Haplogrupe Y-hromosomske DNK čovjeka|Y-hromosomske DNK]] (Y-DNK), a po ženskoj liniji po [[mitohondrijska DNK|mitohondrijskoj DNK]] (mtDNK). Mitohondrijsku DNK kćeri i sinovi nasljeđuju od majki, a sinovi isključivo od oćeva dobijaju Y-hromosom (i snjim Y-vezane haplogrupe).<ref name="Ahmić A. 2014">Ahmić A., Silajdžić E. (2014): Mitohondrijalna DNK i Y hromosom u filogenetičkim studijama humanih populacija. OFF-SET, Tuzla, isbn 978-9958-31-184-0.</ref><ref>Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Ed. (2005): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, {{ISBN|9958-9344-1-8}}.</ref>
== Y-vezane (Y-DNK]) haplogrupe ==
*'''Grupe s M168''' [[mutacija|mutacijom]]
** Haplogrupa A (M91) − [[Afrika]], osobito [[Južna Afrika|Khoisanidi]], [[Etiopija]] i populacije uz [[Nil]]
** Haplogrupa B (M60) − [[Afrika]], osobito [[Južna Afrika|Pigmeji]] i [[Južna Afrika|Hadzaba]] i [[Južna Afrika|Bušmani]]
*'''Grupe s M168''' mutacijom
([[mutacija]] M168 datira od prije oko 50. 000 godina)
** Haplogrupa C (M130) − [[Okeanija]],[[Azija|Sjeverna, Srednja i Istočna Azija]], [[Sjeverna Amerika]] i značajno prisutna u [[Indija|Indiji]]
** Haplogrupa F (M89) − [[Okeanija]], [[Evropa]], [[Azija]], [[Amerika|Sjeverna i Južna Amerika]]
** YAP+ haplogrupe
***o Haplogrupa DE (M1, M145, M203)
***+ Haplogrupa D (M174) − [[Tibet]], [[Japan]], [[Andamanski otoci|Andamanski i Nikobarski otoci]]
***+ Haplogrupa E (M96)
****# Haploskupina E1b1a (M2) − [[Afrika]]); bivša E3a
****# Haplogrupa E1b1b (M35) − [[Afrika|Istočna i Sjeverna Afrika]], [[Levant|Srednji Istok]], [[Sredozemlje]], [[Balkan]]; bivša E3b
*'''Grupe s M89''' mutacijom
([[mutacija]] M89 se dogodila prije oko 45.000 godina)
** Haplogrupa F (P14, M213) − [[Indija|južna Indija]], [[Šri Lanka]], [[Kina]], [[Koreja]])
** Haplogrupa G (M201) − nađena u mnogim [[Evroazija|evroazijskim]] narodima, najčešće u malim frekvencijama; najčešća je na [[Kavkaz]]u, [[Iran]]skoj visoravni i [[Anadolija|Anadoliji]]; u [[Evropa|Evropi]] se se pretežno susreće [[Grčka|Grčkoj]], [[Italija|Italiji]], [[Pirineji|Iberiji]], [[Tirol]]u i [[Češka|Češkoj]], a izuzetno rijetko na sjeveru kontinenta.
** Haplogrupa H (M69) − [[Indija]], [[Cejlon|Šri Lanka]], [[Nepal]], u malim frekvencijama [[Pakistan]], [[Iran]], u [[Azija|Srednjoj Aziji]] i [[Arabija|Arabiji]]
** Haplogrupa IJK (L15, L16)
*'''Grupe s L15 & L16''' [[mutacija]]ma
** Haplogrupa IJK (L15, L16)
***o Haplogrupa IJ (S2, S22)
****+ Haplogrupa I (M170, P19, M258) − širom [[Evropa|Evrope]], malo prisutna u dijelu [[Levent|Bliskog Istoka]], drugdje je nema.
*****# Haplogrupa I1 (M253, M307, P30, P40) − Sjeverna [[Evropa]]
*****# Haplogrupa I2 (S31) − [[Evropa|Srednja i Jugoistočna Evropa]], [[Sardinija]])
****+ Haplogrupa J (M304) − [[Levant|Srednji Istok]], [[Turska]], [[Kavkaz]], [[Italija]], [[Grčka]], [[Balkan]], [[Afrika|Sjeverna i Sjeveroistočna Afrika]]
*****# Haplogrupa J* ([[Sokotra]] − malim frekvencijama u [[Pakistan]]u, [[Oman]]u, [[Grčka|Grčkoj]], [[Češka|Češkoj]] te među Turkijskim narodima)
*****# Haplogrupa J1 (M267) − Semiti na [[Levant|Bliskom Istoku]], [[Etiopija]], [[Sjeverna Afrika]], sjevernokavkaski narodi u [[Dagestan]]u; J1 s DYS388=13 se povezuje s istočnom [[Anadolija|Anadolijom]])
*****# Haplogrupa J2 (M172) − [[Azija|Zapadna, Srednja i Južna Azija]], [[Evropa|Južna Evropa]] i [[Afrika|Sjeverna Afrika]])
***o HaplogrupaK (M9, P128, P131, P132
*'''Grupe s M9''' mutacijom
(mutacija M9 datira od prije oko 40.000 godina)
* Haplogrupa K
**o Haplogrupa L (M11, M20, M22, M61, M185, M295) − [[Azija|Južna, Srednja i Jugozapadna Azija]], [[Sredozemlje]]
**o Haplogrupa MNOPS (rs2033003/M526)
**o Haplogrupa T (M70, M184/USP9Y+3178, M193, M272)
*'''Grupe s M526''' mutacijom
** Haplogrupa MNOPS (rs2033003/M526)
***o Haplogrupa M (P256) − [[Nova Gvineja]], [[Melanezija]], istočna [[Indonezija]]
***o Haplogrupa NO (M214)
****+ Haplogrupa N (M231) − najsjevernija [[Evroazija]], osobito među [[ural]]skim narodima
****+ Haplogrupa O (M175) − Istočna [[Azija]], Jugoistočna [[Azija]], Južni [[Pacifik]], Južna i Srednja [[Azija]]
*****# Haplogrupa O1 (MSY2.2)
*****# Haplogrupa O2 (P31, M268)
*****# Haplogrupa O3 (M122)
***o Haplogrupa P (M45, 92R7, M74/N12) (M45 se zbila prije oko 35.000 godina)
****+ Haplogrupa Q (MEH2, M242, P36) − Datira od prije oko 15 000-20 000 godina. Nađena u [[Azija|Aziji]] i [[Amerika]]ma.)
*****# Haplogrupa Q1a3a (M3) − [[Amerika|Sjeverna, Srednja i Južna Amerika]]
****+ Haplogrupa R (M207)
*****# Haplogrupa R1 (M173)
****** Haplogrupa R1a (M17) − [[Azija|Srednja i Južna Azija]], [[Evropa|Srednja Sjeverna i Istočna Evropa]]
****** Haplogrupa R1b (M343) − [[Evropa]], [[Kavkaz]], [[Azija|Srednja i Južna Azija]], [[Afrika|Sjeverna i Srednja Afrika]])
*****# Haplogrupa R2 (M124) − Južna [[Azija]], [[Kavkaz]], Srednja [[Azija]]
***o HaplogrupaS (M230, P202, P204) − [[Nova Gvineja]], [[Melanezija]], istočna [[Indonezija]]
*'''Grupe s M70''' mutacijom
** Haplogrupa T - ([[Afrika|Sjeverna Afrika]], [[Rog Afrike]], [[Azija|Jugozapadna Azija]], [[Mediteran]], [[Azija|Južna Azija]], bivša K2
== Haplogrupe mitohondrijske DNK (mtDNK)==
# Subsaharska [[Afrika]]: L0 , L1 , L2 , L3 , L4 , L5 , L6 , L7
# Zapadna [[Evroazija]]: H , T , U , V , X , K , I , J , W (sve vode porijeklo od objedinjujuće haplogrupe N)
# Istočna [[Evroazija]]: A , B , C , D , E , F , G , Y (C, D, E, i G pripadaju objedinjujućoj haplogrupii M)
# [[Indijanci]]: B , C , D , X
# [[Australija|Australo]]-[[Melanezija]]: P , Q , S.<ref name="Ahmić A. 2014"/>
== Bosna i Hercegovina==
Na području BiH, u sklopu projekta testiranja [[Bošnjaci|Bošnjaka]]<ref>{{Cite web|url=https://www.facebook.com/photo/?fbid=122157150560271880&set=pcb.122157151964271880|title=Facebook|website=www.facebook.com|access-date=13. 5. 2025}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://korijeni.ba/|title=korijeni.ba|date=16. 10. 2024|language=|access-date=13. 5. 2025}}</ref> na više od 1400 uzoraka:
*'''Y-DNK'''
**I2 - 46,36%
**R1a - 14,07%
**E - 12,27%
**J2 - 8,39%
**R1b - 6,86%
**I1 - 7,21%
**G - 1,39%
**N - 1,32%
**J1 - 1,25%
**L - 0,35%
**H - 0,28%
**T - 0,21%
**C - 0%
**D - 0%
**Q - 0,07%
<nowiki>*</nowiki> Posljednji put ažurirano: 13. maj 2025.
*'''mtDNK'''
**H - %
**U - %
**J - %
**T - %
**V - %
**K - %
**W - %
**I - %
**X2 - %
**Ostale - %
==Reference==
{{reference}}
==Također pogledajte==
*[[Mitohondrijska DNK]]
*[[Genotip]]
*[[Fenotip]]
== Vanjski linkovi==
*[http://www.eupedia.com/genetics/ Evropska prahistorija, antropologija i genetika]
[[Kategorija:Molekularna genetika]]
[[Kategorija:Genetika čovjeka]]
[[Kategorija:Populacijska genetika]]
[[Kategorija:DNK]]
[[Kategorija:Ljudska evolucija]]
sp8h11unkgo7k3w5shskz23u6s7bdv9
Otkriće vatre
0
382688
3819889
3682819
2026-03-26T14:00:56Z
Panasko
146730
[[Kategorija:Ljudska evolucija]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)
3819889
wikitext
text/x-wiki
{{Prijevod}}{{Preuređivanje}}{{Čišćenje}}{{Standardi}}
'''Otkriće vatre''', tj. kontrola i upravljanje tim resursom, praljudima je bila prekretnica u [[socioantropologija|sociokulturnoj]] i sveopćoj [[evolucija čovjeka|evoluciji]] jer je vatra omogućila [[kuhanje]] [[hrana|hrane]], grijanje i zaštitu od elementarnih nepogoda. "Pripitomljavanje" vatre također je omogućilo proširenje ljudske aktivnosti u mraku i u hladnijim noćnim satima, a pružalo i zaštitu od predatora i [[insekt|insekata]].<ref name="Hadžiselimović R. 1986">Hadžiselimović R. (1986): Uvod u teoriju antropogeneze. Svjetlost, Sarajevo, {{ISBN|9958-9344-2-6}}.</ref><ref>First Control of Fire by Human Beings--How Early?"
.</ref><ref>http://discovermagazine.com/2013/may/09-archaeologists-find-earliest-evidence-of-humans-cooking-with-fire#.UpHIM2tYCSN
James S. R. (1989): Hominid use of fire in the lower and middle Pleistocene: A Review of the evidence". Current Anthropology (University of Chicago Press) 30 (1): 1–26. doi:10.1086/203705.</ref>
Pogodnosti koje je vatra unijela u prve ljudske skupine, omogućile su nove velike migracije u ekspanziji roda ''[[Homo]]'', ovoga puta ka hladnijim [[klima]]tima.
Neki istraživači misle da pouzdani dokazi o rasprostranjenoj kontroli vatre datiraju tek od prije oko 125.000 godina i ranije. Širu podršku i argumentiranu podršku o prvim imaju oni koji pretpostavljaju da su prvi korisnici kontrolirane upotrebe vatre bili pripadnici vrste ''[[Homo erectus]]''. To temelje na nalazima ostataka pepela, ugljevlja i nagorjelih [[kost]]iju u špilji u Zmejevom brdu kod [[Beijing]]a, koja je bila njihovo sklonište (prvoopisani su kao ''Sinanthropus pekinensis'' i ''Paleanthropus pekinensis''). Budući da ta hipoteza ima široku naučnu podršku, kompetentni [[paleoantropologija|paleoantropolozi]] nemaju dvojbe da tragovi kontroliranog korištenja vatre potiču najranije od prije nekih 400.000 godina, tj. [[Azija|azijskih]] predstavnika vrste ''H. erectus''.<ref name="Hadžiselimović R. 1986"/><ref>Campbell B. G. (2009): Human evolution: An introduction to mans adaptations. British Museum of Natural History, London, {{ISBN|0-202-02041-X}}; {{ISBN|0-202-02042-8}}.</ref><ref>Lambert D. (1989): The Cambridge guide to prehistoric man. Cambridge University Press, Cambridge, {{ISBN|0 521 33364}} 4; {{ISBN|0 521 33364}} 9.</ref><ref>Napier J. R., Napier P. J. (2005): The matural history of the primates – A review of the natural history of the primates. The MIT Press, History, Cambridge, Massachussets, {{ISBN|0-262-64033-3}}; {{ISBN|0-262-14039-X}}.</ref>
Nagađanja o najranije definitivnim dokazima kontrole vatre pripadnika'' [[Homo]] ''u rasponu od 0,2-1,7 miliona godina, još uvijek su bez materijalnih dokaza.<ref>James S. R. (1989): Hominid use of fire in the Lower and Middle Pleistocene: A review of the evidence. Current Anthropology|url=http://faculty.ksu.edu.sa/archaeology/Publications/Hearths/Hominid%20Use%20of%20Fire%20in%20the%20Lower%20and%20Middle%20Pleistocene.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151212084645/http://faculty.ksu.edu.sa/archaeology/Publications/Hearths/Hominid%20Use%20of%20Fire%20in%20the%20Lower%20and%20Middle%20Pleistocene.pdf |date=12 Decembar 2015 }} |volume=30|issue=1|pages=1–26|publisher=University of Chicago Press|doi=10.1086/203705|</ref>
== Dokazi iz donjeg paleolita==
Svi dokazi kontrole vatre u [[Paleolit|Donjem paleolitu]] su neizvjesna i, u najboljem slučaju ograničene akademske podrške. Ustvari, definitivni dokazi kontrolirane upotrebe vatre su jedno od obilježja tranzicije iz [[Paleolit|donjeg do srednjeg paleolita]], u periodu od 400.000 do 200.000 p.n.e.
[[Afrika|Istočnoafrička]] nalazišta fosilnih pripadnika roda ''[[Homo]]'' lokalit, kao što su ''Chesowanja'' kod ''Lake Baringo'', [[Koobi Fora]] i Olorgesailiea u [[Kenija|Keniji]], pokazuju neke od mogućih dokaza da je vatra možda korištena od njegovih prapočetaka. Na lokalitetu Chesowanja, [[arheologija|arheolozi]] su našli crvene [[glina|gline]], što indicira da su možda bile pečene prije oko 1,42 miliona godina. Dogrijavanje tih krhotina pokazuje da su gline morale biti zagrijane na 400<sup>0</sup> C. Na nalazištu Koobi Fora (oznaka: ''FxJjzoE'' i ''FxJj50''), nađeni su naznake kontrole vatre ''[[Homo erectus]]'' prije 1,5 miliona godina, na osnovu crvenilila sedimenata koje može doći samo grijanjem na 200<sup>0</sup> - 400<sup>0</sup>.
U ''Gadebu'', [[Etiopija]], nađeni su fragmenti ispečenog [[tuf]]a, a spaljeni tufovi su pronađeni i na lokalitetu ''8E'', ali je do ponovnog spaljivanja stijena možda došlo zbog lokalne [[vulkan]]ske aktivnosti. Ovdje su među [[alat]]ima pripadnika vrste ''H. erectus'' – nađeni proizvodi [[Acheulean]] artefakata. U bliskoj dolini rijeke ''Awash'', nađene su depresije crvenkaste gline konusnog oblika koja su mogle biti formirane na temperaturama od 200<sup>0</sup>C. Misli se da su spaljeni panjevi, kao način da se vatra održava daleko od mjesta obitavanja. Uz spaljeno kamenje u dolini ''Awash'', također su nađeni tufovi koji su obloženi vulkanskim materijalom.
Nagađano je da su na lokalitetu ''Bnot Ya'akov Bridge'', [[Izrael]], moguće naznake da je ''H. erectus'' ili ''[[Homo ergaster]]'' su koristili vatru prije između 790.000 i 690.000 godina p.n.e. Do danas je ovo bila najšire prihvaćena tvrdnja, iako je nedavna reanaliza spaljenih kostiju i [[biljka|biljnog]] pepela iz pećine ''Wonderwerk Cave'' sugerirala tragenje za dokazima koji potkrepljuju starost ljudske kontrolu vatre na milion godina.<ref>http://news.bbc.co.uk/2/hi/science/nature/3670017.stm., Early human fire skills revealed., 2004.</ref><ref>Pringle H. (2012): Quest for fire began earlier than thought. ScienceNOW, American Association for the Advancement of Science, http://news.sciencemag.org/sciencenow/2012/04/quest-for-fire-began-earlier-tha.html?ref=em {{Webarchive|url=https://archive.today/20130415203914/http://news.sciencemag.org/sciencenow/2012/04/quest-for-fire-began-earlier-tha.html?ref=em |date=15. 4. 2013 }}.</ref>
U ''Xihoudu'' u Provinciji ''Shanxi'', [[Kina]], postoje dokazi o ostacima vatre u vidu crnih, sivih, i sivkasto-zelenih promjena boje na pronađenim [[fosil]]nim [[kost]]ima [[sisar]]a. U još jednom nalazištu u Kini,. ''Yuanmou'', u Provinciji [[Yunnan]] pronađene su ([[1985]].) pocrnjele kosti sisara datirane na 1,7 miliona godina p.n.e..
U [[Trinil]]u, [[Java]], u spaljenim [[šuma]]ma nađeni su slojevima sa fosilima koji su nosili ''H. erectus'', od prije oko 500.000 do 830.000 p.n.e, ali su mogle biti pougljenisane i usljed prirodnih [[požar]]a, jer je Centralna Java vulkanska regija.
Na osnovu poređenja vremena hranjenja između ljudskih i neljudske primata (4,7% u odnosu na predviđenih 48% dnevnih aktivnosti), istraživači su zaključili da je to [[evolucija|evolucijska]] posljedica prerade hrane koja datira prije 1,9 miliona godina. To može podrazumijevati kontrolu vatre još prije 1,9 miliona godina koju su prihvatili pripadnici roda ''[[Homo]]''.<ref>http://www.pnas.org/content/early/2011/08/17/1107806108.abstract?sid=3cb579e4-4464-4438-8271-1f1ab75971c3.</ref>
==Dokazi iz srednjeg paleolita ==
===Afrika===
Najstariji definitivni dokazi ljudske kontrole vatre su nađeni i u ''Swartkransu'', [[Južna Afrika]]. Nekoliko spaljenih [[kost]]iju su pronađene između Acheuleanskog [[kamen]]og i [[kost|koštanog]] [[alat]]a, sa znacima [[hominidi|hominidne]] obrade. Ovo nalazište također pokazuje neke od najranijih dokazi o [[mesožder]]stvu vrste u ''[[Homo erectus]]''. Pećinsko ognjišta u Južnoj Africi sadrži depozite ostataka vatre datirane na 200.000 do 700.000 p.ne., kao što su nađeni i na raznim drugim lokacijama, kao što su ''Montagu Cave'' (58.000 do 200.000 p.n.e.) i na ''Klasies River Mouth'' (120.000 do 130.000 p.n.e.).
Najjači dokaz dolazi iz ''Kalambo Fallsa'' u [[Zambija|Zambiji]], gdje je među nekoliko artefakata koji se odnose na ljudsko korištenje vatre, uključujući ugljenisana rezanje, [[ugljen]], crvene površine, nađena i ugljenisana [[trava]] i [[biljka|biljna]] stabla i drvena oruđa koja su eventualno kaljena vatrom. [[Metod radiougljika|Radiokarbonskim datiranjem]] starost tog ležišta je procijenjena na oko 61.000, a na 110.000 p.n.e. na osnovu [[aminokiselina|aminokiselinskog]] grananja (grozdanja, racemizacije).
Vatra je korištena za zagrijavanje hrane i rezanje kamenja da bi se poboljšala nihova obradivost prije nego što su glodali [[alat]]e ''Stillbay'' [[kultura|kulture]]. Ovo istraživanje identificira ne samo ''Stillbay'' nalazište koje je datirano na oko prije 72.000 p.n.e., već i nalazišta koja mogu biti stara i oko 164.000 p.n.e.
===Azija===
[[File:Zhoukoudian Caves July2004.jpg|thumb|300px|'''[[Pećina]] Zhoukoudian'''<br>ili Čokotjen ili Šukutjen (kako se fonetski čita u našim prevodima engleskih i francuskih izvora) je zaštićena kao ''World Heritage Site''.<br>Nalazište je rane upotrebe vatre u [[Kina|Kini]].]]
U pećini ''Qesem Cave'', 12 km istočno od [[Tel Aviv]]a postoje dokazi regularne upotrebe vatre od prije oko 382.000 do 200.000 godina p.n.e., koji potiču s kraja [[Pleistocen|Donjeg pleistocena]]. Velika količina spaljenih kostiju i umjereno grijane grudvice zemlje ukazuju na klanje plijena, uz uklanjanje mesa, što se odvijalo u blizini "kamina", tj. vatrišta.
Neoborivi dokazi u Zhoukoudianu su potvrdili prisustvo vatre još oko 230.000 do 460.000 godina p.n.e. Ta vatra je dokumentirana prisustvom spaljenih [[kost]]iju, spaljenih usitnjeno-kamenih artefakata, ugljen, pepela i ognjišta uz [[fosil]]e pripadnika vrste ''[[Homo erectus]]'' u sloju 10 na lokalitetu 1. Sve ronađene kosti na Lokalitetu 1 su bile uniformno crne i sive. Ekstrakti iz kostiju su odlučno ukazivali karakteristike spaljene [[kost]]i, a ne tragova [[mangan]]skog bojenja. Među nagorjelim [[životinja|životinjskim]] nđene su i ljudske kosti, što navodi na pretpostvku ha su pripadnici vrste ''[[Homo erectus]]'' bili [[kanibalizam|kanibali]].<ref name="Hadžiselimović R. 1986"/>
Ovi ostaci su pokazali IR spektar za okside, a tirkizna kost koja je u laboratoriju reproducirana grijanjem neke druge kosti nađene u Sloju 10. Na tom mjestu, isti efekt je možda bio zbog prirodnog grijanja, a kao efekat je proizvedena bijelo, žuto i crno obojenje kosti. Sloj 10 je sam po sebi opisan kao pepeo sa [[biologija|biološki]] proizvedenim [[silicij]]em, [[aluminij]]em, [[željezo]]m, [[kalij]]em, ali nedostaju ostaci [[drvo|drvenog]] pepela, kao što su [[silikat]]ni agregati.
Među njima su moguća ognjišta sa fino laminiranim [[mulj]]em i [[glina|glinom]] sa međusljevima crvenkasto-smeđih i žuto-smeđih fragmenata [[organ]]ske materije, lokalno miješane sa krečnjačkim fragmentima i tamno smeđe fino laminirana [[mulj]], [[glina]] i organske materije. Sama ležišta ne pokazuje da su vatrišta napravljeni u Zhoukoudianu, ali asociranost sa pocrnelik kostiju s kamenim artefaktima barem ukazuje da su ih gradili ljudi i to za kontrolu vatre u vrijeme naseljavanja pećine Zhoukoudian.
===Evropa===
Na više lokacija u Evropi su također nađeni dokazi da je i pripadnici kasne verzija vrste ''[[Homo erectus]]'' upotrebljavali vatru kasnije. Njeni najstariji tragovi su otkriveni u [[Engleska|Engleskoj]] u mjestu ''Beeches Pit'', [[Suffolk]]. Datiranje primjenom [[Metod radija|uranske serije]] radioaktivnog raspadanje, procijenjeno je da je na lokaciji '''TL'' upotreba vatre bila prisutna oko 415.000 današnjice.
U mjestu ''Vértesszőlős'', [[Mađarska]] su pronašen dokazi spaljenih kostiju, ali ne i ugljen, koji datiraju iz perioda od prije 350.000 godina. U [[Španija|španskom]] nalazištima ''Torralba'' i ''Ambrona'', zabilježeni su ostaci ugalja i [[drvo|drva]], te Acheuleanske kamene alatke koje potiču od od 300.000 do 500.000 godina p.n.e.
Na lokaciji ''Saint-Estève-Janson'', u pećini ''Escale Cave'', [[Francuska]], postoje dokazi od pet ognjišta i crvenoj zemlji. Ove ognjišta su datirana na prije oko 200.000 godina prije današnjice.
<ref>Preece R. C. (2006): Humans in the Hoxnian: habitat, context and fire use at Beeches Pit, West Stow, Suffolk, UK. Journal of Quaternary Science: 485–496.</ref>
== Promjene ponašanja ==
Kontrola vatre i pratećeg svjetla unijeli su važne višestruke promjene u ponašanju. Svakodnevne aktivnosti je više nisu bile ograničena samo na period dnevnog svjetla. Osim toga, neki [[sisar]]i i [[insekat]] izbjegavaju vatru i dim, koji su bili usputna korist za preveniranje nepoželjnih ujeda. Posebno poboljšanje upotreba vatre je donijel u poboljšanje ishrane i [[kuhanje|kuhanju]] [[protein]]a.<ref>Stone L., Lurquin P. F., Cavalli-Sforza L. L. (2007): Genes, culture, and human evolution: A synthesis. Blackwell Publishing.</ref>
Kuhanje biljnih namirnica je moglo izazvati ekspanziju mozga, jer pospješuje probavljivost složenih ugljikohidrata iz [[škrob]]ne i omogućava apsorpciju više energije po jedinici mase konzumirane hrane.
[[Probavni sistem]] čovjeka je evoluirao ka prilagodbama na kuhanu hranu, pa se smatra da kuhanje može objasniti povećanje veličina mozga kod [[hominidi|hominida]], jer je probavnog trakt kraći, manje je zuba i kraća vilica, a smanjenje se i [[spolni dimorfizam]], što se dogodilo prije otprilike 1.8 miliona godina.<ref>Clement B.: The Cooking Enigma, in: Ungar P. S. ed. (2006): Evolution of the human diet: The known, the unknown, and the unknowable. Oxford University Press, Oxford, USA, {{ISBN|0-19-518346-0}}.</ref>
Neki antropolozi tvrde da svi dokazi ukazuju na to da su se upotreba vatre i kuhanje u ozbiljnom obimu tek prije samo prije 250.000 godina, kada se drevna ognjišta, zemljane peći, spaljene životinjske kosti i kremena oruđa pojavljuju širom Evrope i Bliskog Istoka.
Dva miliona godina prije toga, jedini znaci vatre je nagorjela zemlja oko ljudkih [[fosil]]a, što mnogi antropolozi smatraju prije koincidencijom nego kao namjerom za loženje vatre. Glavna struja tumačenja antropologa je da se povećavanje ljudskom mozga dogodila i prije pojave kuhanja, zbog smanjenja od potrošnje sjemenki i bobica, tj. prelaska na potrošnju mesne hrane.
==Reference==
{{reference}}
==Također pogledajte==
*[[Vatra]]
*[[Hominizacija]]
*[[Evolucija čovjeka]]
*[[Homo erectus]]
[[Kategorija:Evolucija]]
[[Kategorija:Antropologija]]
[[Kategorija:Paleoantropologija]]
[[Kategorija:Vatra]]
[[Kategorija:Ljudska evolucija]]
0zc77nv11s5fkdi4011bfzewjvzw2jg
3819891
3819889
2026-03-26T14:01:08Z
Panasko
146730
[[Kategorija:Evolucija]] uklonjena (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)
3819891
wikitext
text/x-wiki
{{Prijevod}}{{Preuređivanje}}{{Čišćenje}}{{Standardi}}
'''Otkriće vatre''', tj. kontrola i upravljanje tim resursom, praljudima je bila prekretnica u [[socioantropologija|sociokulturnoj]] i sveopćoj [[evolucija čovjeka|evoluciji]] jer je vatra omogućila [[kuhanje]] [[hrana|hrane]], grijanje i zaštitu od elementarnih nepogoda. "Pripitomljavanje" vatre također je omogućilo proširenje ljudske aktivnosti u mraku i u hladnijim noćnim satima, a pružalo i zaštitu od predatora i [[insekt|insekata]].<ref name="Hadžiselimović R. 1986">Hadžiselimović R. (1986): Uvod u teoriju antropogeneze. Svjetlost, Sarajevo, {{ISBN|9958-9344-2-6}}.</ref><ref>First Control of Fire by Human Beings--How Early?"
.</ref><ref>http://discovermagazine.com/2013/may/09-archaeologists-find-earliest-evidence-of-humans-cooking-with-fire#.UpHIM2tYCSN
James S. R. (1989): Hominid use of fire in the lower and middle Pleistocene: A Review of the evidence". Current Anthropology (University of Chicago Press) 30 (1): 1–26. doi:10.1086/203705.</ref>
Pogodnosti koje je vatra unijela u prve ljudske skupine, omogućile su nove velike migracije u ekspanziji roda ''[[Homo]]'', ovoga puta ka hladnijim [[klima]]tima.
Neki istraživači misle da pouzdani dokazi o rasprostranjenoj kontroli vatre datiraju tek od prije oko 125.000 godina i ranije. Širu podršku i argumentiranu podršku o prvim imaju oni koji pretpostavljaju da su prvi korisnici kontrolirane upotrebe vatre bili pripadnici vrste ''[[Homo erectus]]''. To temelje na nalazima ostataka pepela, ugljevlja i nagorjelih [[kost]]iju u špilji u Zmejevom brdu kod [[Beijing]]a, koja je bila njihovo sklonište (prvoopisani su kao ''Sinanthropus pekinensis'' i ''Paleanthropus pekinensis''). Budući da ta hipoteza ima široku naučnu podršku, kompetentni [[paleoantropologija|paleoantropolozi]] nemaju dvojbe da tragovi kontroliranog korištenja vatre potiču najranije od prije nekih 400.000 godina, tj. [[Azija|azijskih]] predstavnika vrste ''H. erectus''.<ref name="Hadžiselimović R. 1986"/><ref>Campbell B. G. (2009): Human evolution: An introduction to mans adaptations. British Museum of Natural History, London, {{ISBN|0-202-02041-X}}; {{ISBN|0-202-02042-8}}.</ref><ref>Lambert D. (1989): The Cambridge guide to prehistoric man. Cambridge University Press, Cambridge, {{ISBN|0 521 33364}} 4; {{ISBN|0 521 33364}} 9.</ref><ref>Napier J. R., Napier P. J. (2005): The matural history of the primates – A review of the natural history of the primates. The MIT Press, History, Cambridge, Massachussets, {{ISBN|0-262-64033-3}}; {{ISBN|0-262-14039-X}}.</ref>
Nagađanja o najranije definitivnim dokazima kontrole vatre pripadnika'' [[Homo]] ''u rasponu od 0,2-1,7 miliona godina, još uvijek su bez materijalnih dokaza.<ref>James S. R. (1989): Hominid use of fire in the Lower and Middle Pleistocene: A review of the evidence. Current Anthropology|url=http://faculty.ksu.edu.sa/archaeology/Publications/Hearths/Hominid%20Use%20of%20Fire%20in%20the%20Lower%20and%20Middle%20Pleistocene.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151212084645/http://faculty.ksu.edu.sa/archaeology/Publications/Hearths/Hominid%20Use%20of%20Fire%20in%20the%20Lower%20and%20Middle%20Pleistocene.pdf |date=12 Decembar 2015 }} |volume=30|issue=1|pages=1–26|publisher=University of Chicago Press|doi=10.1086/203705|</ref>
== Dokazi iz donjeg paleolita==
Svi dokazi kontrole vatre u [[Paleolit|Donjem paleolitu]] su neizvjesna i, u najboljem slučaju ograničene akademske podrške. Ustvari, definitivni dokazi kontrolirane upotrebe vatre su jedno od obilježja tranzicije iz [[Paleolit|donjeg do srednjeg paleolita]], u periodu od 400.000 do 200.000 p.n.e.
[[Afrika|Istočnoafrička]] nalazišta fosilnih pripadnika roda ''[[Homo]]'' lokalit, kao što su ''Chesowanja'' kod ''Lake Baringo'', [[Koobi Fora]] i Olorgesailiea u [[Kenija|Keniji]], pokazuju neke od mogućih dokaza da je vatra možda korištena od njegovih prapočetaka. Na lokalitetu Chesowanja, [[arheologija|arheolozi]] su našli crvene [[glina|gline]], što indicira da su možda bile pečene prije oko 1,42 miliona godina. Dogrijavanje tih krhotina pokazuje da su gline morale biti zagrijane na 400<sup>0</sup> C. Na nalazištu Koobi Fora (oznaka: ''FxJjzoE'' i ''FxJj50''), nađeni su naznake kontrole vatre ''[[Homo erectus]]'' prije 1,5 miliona godina, na osnovu crvenilila sedimenata koje može doći samo grijanjem na 200<sup>0</sup> - 400<sup>0</sup>.
U ''Gadebu'', [[Etiopija]], nađeni su fragmenti ispečenog [[tuf]]a, a spaljeni tufovi su pronađeni i na lokalitetu ''8E'', ali je do ponovnog spaljivanja stijena možda došlo zbog lokalne [[vulkan]]ske aktivnosti. Ovdje su među [[alat]]ima pripadnika vrste ''H. erectus'' – nađeni proizvodi [[Acheulean]] artefakata. U bliskoj dolini rijeke ''Awash'', nađene su depresije crvenkaste gline konusnog oblika koja su mogle biti formirane na temperaturama od 200<sup>0</sup>C. Misli se da su spaljeni panjevi, kao način da se vatra održava daleko od mjesta obitavanja. Uz spaljeno kamenje u dolini ''Awash'', također su nađeni tufovi koji su obloženi vulkanskim materijalom.
Nagađano je da su na lokalitetu ''Bnot Ya'akov Bridge'', [[Izrael]], moguće naznake da je ''H. erectus'' ili ''[[Homo ergaster]]'' su koristili vatru prije između 790.000 i 690.000 godina p.n.e. Do danas je ovo bila najšire prihvaćena tvrdnja, iako je nedavna reanaliza spaljenih kostiju i [[biljka|biljnog]] pepela iz pećine ''Wonderwerk Cave'' sugerirala tragenje za dokazima koji potkrepljuju starost ljudske kontrolu vatre na milion godina.<ref>http://news.bbc.co.uk/2/hi/science/nature/3670017.stm., Early human fire skills revealed., 2004.</ref><ref>Pringle H. (2012): Quest for fire began earlier than thought. ScienceNOW, American Association for the Advancement of Science, http://news.sciencemag.org/sciencenow/2012/04/quest-for-fire-began-earlier-tha.html?ref=em {{Webarchive|url=https://archive.today/20130415203914/http://news.sciencemag.org/sciencenow/2012/04/quest-for-fire-began-earlier-tha.html?ref=em |date=15. 4. 2013 }}.</ref>
U ''Xihoudu'' u Provinciji ''Shanxi'', [[Kina]], postoje dokazi o ostacima vatre u vidu crnih, sivih, i sivkasto-zelenih promjena boje na pronađenim [[fosil]]nim [[kost]]ima [[sisar]]a. U još jednom nalazištu u Kini,. ''Yuanmou'', u Provinciji [[Yunnan]] pronađene su ([[1985]].) pocrnjele kosti sisara datirane na 1,7 miliona godina p.n.e..
U [[Trinil]]u, [[Java]], u spaljenim [[šuma]]ma nađeni su slojevima sa fosilima koji su nosili ''H. erectus'', od prije oko 500.000 do 830.000 p.n.e, ali su mogle biti pougljenisane i usljed prirodnih [[požar]]a, jer je Centralna Java vulkanska regija.
Na osnovu poređenja vremena hranjenja između ljudskih i neljudske primata (4,7% u odnosu na predviđenih 48% dnevnih aktivnosti), istraživači su zaključili da je to [[evolucija|evolucijska]] posljedica prerade hrane koja datira prije 1,9 miliona godina. To može podrazumijevati kontrolu vatre još prije 1,9 miliona godina koju su prihvatili pripadnici roda ''[[Homo]]''.<ref>http://www.pnas.org/content/early/2011/08/17/1107806108.abstract?sid=3cb579e4-4464-4438-8271-1f1ab75971c3.</ref>
==Dokazi iz srednjeg paleolita ==
===Afrika===
Najstariji definitivni dokazi ljudske kontrole vatre su nađeni i u ''Swartkransu'', [[Južna Afrika]]. Nekoliko spaljenih [[kost]]iju su pronađene između Acheuleanskog [[kamen]]og i [[kost|koštanog]] [[alat]]a, sa znacima [[hominidi|hominidne]] obrade. Ovo nalazište također pokazuje neke od najranijih dokazi o [[mesožder]]stvu vrste u ''[[Homo erectus]]''. Pećinsko ognjišta u Južnoj Africi sadrži depozite ostataka vatre datirane na 200.000 do 700.000 p.ne., kao što su nađeni i na raznim drugim lokacijama, kao što su ''Montagu Cave'' (58.000 do 200.000 p.n.e.) i na ''Klasies River Mouth'' (120.000 do 130.000 p.n.e.).
Najjači dokaz dolazi iz ''Kalambo Fallsa'' u [[Zambija|Zambiji]], gdje je među nekoliko artefakata koji se odnose na ljudsko korištenje vatre, uključujući ugljenisana rezanje, [[ugljen]], crvene površine, nađena i ugljenisana [[trava]] i [[biljka|biljna]] stabla i drvena oruđa koja su eventualno kaljena vatrom. [[Metod radiougljika|Radiokarbonskim datiranjem]] starost tog ležišta je procijenjena na oko 61.000, a na 110.000 p.n.e. na osnovu [[aminokiselina|aminokiselinskog]] grananja (grozdanja, racemizacije).
Vatra je korištena za zagrijavanje hrane i rezanje kamenja da bi se poboljšala nihova obradivost prije nego što su glodali [[alat]]e ''Stillbay'' [[kultura|kulture]]. Ovo istraživanje identificira ne samo ''Stillbay'' nalazište koje je datirano na oko prije 72.000 p.n.e., već i nalazišta koja mogu biti stara i oko 164.000 p.n.e.
===Azija===
[[File:Zhoukoudian Caves July2004.jpg|thumb|300px|'''[[Pećina]] Zhoukoudian'''<br>ili Čokotjen ili Šukutjen (kako se fonetski čita u našim prevodima engleskih i francuskih izvora) je zaštićena kao ''World Heritage Site''.<br>Nalazište je rane upotrebe vatre u [[Kina|Kini]].]]
U pećini ''Qesem Cave'', 12 km istočno od [[Tel Aviv]]a postoje dokazi regularne upotrebe vatre od prije oko 382.000 do 200.000 godina p.n.e., koji potiču s kraja [[Pleistocen|Donjeg pleistocena]]. Velika količina spaljenih kostiju i umjereno grijane grudvice zemlje ukazuju na klanje plijena, uz uklanjanje mesa, što se odvijalo u blizini "kamina", tj. vatrišta.
Neoborivi dokazi u Zhoukoudianu su potvrdili prisustvo vatre još oko 230.000 do 460.000 godina p.n.e. Ta vatra je dokumentirana prisustvom spaljenih [[kost]]iju, spaljenih usitnjeno-kamenih artefakata, ugljen, pepela i ognjišta uz [[fosil]]e pripadnika vrste ''[[Homo erectus]]'' u sloju 10 na lokalitetu 1. Sve ronađene kosti na Lokalitetu 1 su bile uniformno crne i sive. Ekstrakti iz kostiju su odlučno ukazivali karakteristike spaljene [[kost]]i, a ne tragova [[mangan]]skog bojenja. Među nagorjelim [[životinja|životinjskim]] nđene su i ljudske kosti, što navodi na pretpostvku ha su pripadnici vrste ''[[Homo erectus]]'' bili [[kanibalizam|kanibali]].<ref name="Hadžiselimović R. 1986"/>
Ovi ostaci su pokazali IR spektar za okside, a tirkizna kost koja je u laboratoriju reproducirana grijanjem neke druge kosti nađene u Sloju 10. Na tom mjestu, isti efekt je možda bio zbog prirodnog grijanja, a kao efekat je proizvedena bijelo, žuto i crno obojenje kosti. Sloj 10 je sam po sebi opisan kao pepeo sa [[biologija|biološki]] proizvedenim [[silicij]]em, [[aluminij]]em, [[željezo]]m, [[kalij]]em, ali nedostaju ostaci [[drvo|drvenog]] pepela, kao što su [[silikat]]ni agregati.
Među njima su moguća ognjišta sa fino laminiranim [[mulj]]em i [[glina|glinom]] sa međusljevima crvenkasto-smeđih i žuto-smeđih fragmenata [[organ]]ske materije, lokalno miješane sa krečnjačkim fragmentima i tamno smeđe fino laminirana [[mulj]], [[glina]] i organske materije. Sama ležišta ne pokazuje da su vatrišta napravljeni u Zhoukoudianu, ali asociranost sa pocrnelik kostiju s kamenim artefaktima barem ukazuje da su ih gradili ljudi i to za kontrolu vatre u vrijeme naseljavanja pećine Zhoukoudian.
===Evropa===
Na više lokacija u Evropi su također nađeni dokazi da je i pripadnici kasne verzija vrste ''[[Homo erectus]]'' upotrebljavali vatru kasnije. Njeni najstariji tragovi su otkriveni u [[Engleska|Engleskoj]] u mjestu ''Beeches Pit'', [[Suffolk]]. Datiranje primjenom [[Metod radija|uranske serije]] radioaktivnog raspadanje, procijenjeno je da je na lokaciji '''TL'' upotreba vatre bila prisutna oko 415.000 današnjice.
U mjestu ''Vértesszőlős'', [[Mađarska]] su pronašen dokazi spaljenih kostiju, ali ne i ugljen, koji datiraju iz perioda od prije 350.000 godina. U [[Španija|španskom]] nalazištima ''Torralba'' i ''Ambrona'', zabilježeni su ostaci ugalja i [[drvo|drva]], te Acheuleanske kamene alatke koje potiču od od 300.000 do 500.000 godina p.n.e.
Na lokaciji ''Saint-Estève-Janson'', u pećini ''Escale Cave'', [[Francuska]], postoje dokazi od pet ognjišta i crvenoj zemlji. Ove ognjišta su datirana na prije oko 200.000 godina prije današnjice.
<ref>Preece R. C. (2006): Humans in the Hoxnian: habitat, context and fire use at Beeches Pit, West Stow, Suffolk, UK. Journal of Quaternary Science: 485–496.</ref>
== Promjene ponašanja ==
Kontrola vatre i pratećeg svjetla unijeli su važne višestruke promjene u ponašanju. Svakodnevne aktivnosti je više nisu bile ograničena samo na period dnevnog svjetla. Osim toga, neki [[sisar]]i i [[insekat]] izbjegavaju vatru i dim, koji su bili usputna korist za preveniranje nepoželjnih ujeda. Posebno poboljšanje upotreba vatre je donijel u poboljšanje ishrane i [[kuhanje|kuhanju]] [[protein]]a.<ref>Stone L., Lurquin P. F., Cavalli-Sforza L. L. (2007): Genes, culture, and human evolution: A synthesis. Blackwell Publishing.</ref>
Kuhanje biljnih namirnica je moglo izazvati ekspanziju mozga, jer pospješuje probavljivost složenih ugljikohidrata iz [[škrob]]ne i omogućava apsorpciju više energije po jedinici mase konzumirane hrane.
[[Probavni sistem]] čovjeka je evoluirao ka prilagodbama na kuhanu hranu, pa se smatra da kuhanje može objasniti povećanje veličina mozga kod [[hominidi|hominida]], jer je probavnog trakt kraći, manje je zuba i kraća vilica, a smanjenje se i [[spolni dimorfizam]], što se dogodilo prije otprilike 1.8 miliona godina.<ref>Clement B.: The Cooking Enigma, in: Ungar P. S. ed. (2006): Evolution of the human diet: The known, the unknown, and the unknowable. Oxford University Press, Oxford, USA, {{ISBN|0-19-518346-0}}.</ref>
Neki antropolozi tvrde da svi dokazi ukazuju na to da su se upotreba vatre i kuhanje u ozbiljnom obimu tek prije samo prije 250.000 godina, kada se drevna ognjišta, zemljane peći, spaljene životinjske kosti i kremena oruđa pojavljuju širom Evrope i Bliskog Istoka.
Dva miliona godina prije toga, jedini znaci vatre je nagorjela zemlja oko ljudkih [[fosil]]a, što mnogi antropolozi smatraju prije koincidencijom nego kao namjerom za loženje vatre. Glavna struja tumačenja antropologa je da se povećavanje ljudskom mozga dogodila i prije pojave kuhanja, zbog smanjenja od potrošnje sjemenki i bobica, tj. prelaska na potrošnju mesne hrane.
==Reference==
{{reference}}
==Također pogledajte==
*[[Vatra]]
*[[Hominizacija]]
*[[Evolucija čovjeka]]
*[[Homo erectus]]
[[Kategorija:Antropologija]]
[[Kategorija:Paleoantropologija]]
[[Kategorija:Vatra]]
[[Kategorija:Ljudska evolucija]]
i6xvbn9d23c72terezmuel98t1hz6xm
Pradavni čovjek
0
384951
3819886
3426906
2026-03-26T14:00:46Z
Panasko
146730
[[Kategorija:Ljudska evolucija]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)
3819886
wikitext
text/x-wiki
[[Datoteka:Broken Hill Skull (Replica01).jpg|thumb|200px|''[[Homo rhodesiensis]]'': [[Lobanja]] iz Broken Hilla, [[fosil]]izirana prije oko 130.000 (determinacijom [[aminokiselina|aminokiselinskog]] grananja ) ili prije oko 800.000 do 600.000 (na osnovu istovremenosti s vrstom ''Homo erectus'')]]
'''Pradavni ljudi''' ili '''arhajski ljudi''' – zajednička je oznaka za jedan broj varijanti roda [[Homo (rod)|Homo]], koje su grupirane u ovu široku kategoriju, u kontrastu s modernim ljudskim oblicima (''Homo sapiens''). Egzistirali su u periodu koji počinje prije oko 500.000 godina. Ova kategorija nema [[biosistematika|biosistematsko]]-[[taksonomija|taksonomsko]] značenje, a obično uključuje oblike ''[[Homo heilderbergensis]]'', ''[[Homo rhodesiensis]]'', ''[[Homo neanderthalensis]]'', a može i ''[[Homo antecessor]]''. Prema nekim ranijim teorijama, moderni ljudi su evoluirali iz arhajskih, a prema drugima, potiču od ''[[Homo erectus]]''.
Varijante arhajskih ljudi se ponekad uključuju i pod dvoimeni naziv "''[[Homo sapiens]]''", jer njihova veličina mozga je vrlo slična onoj modernih ljudi. Prosječna zapremina [[mozak|mozga]] im je bila oko 1200–1400 cm<sup>3</sup>, što se preklapa sa ovom kod modernih ljudi. Arhajski se razlikuju od [[anatomski moderni čovjek|anatomski moderni ljudi]] po debljim kostima lobanje, istaknutpm [[oko|nadočnim i tjemenim]] grebenima, te nedostatku istaknute [[brada (anatomija)|brade]].<ref>http://books.google.com/books?id=rR9XPnaqvCMC&printsec=frontcover#PPA62,M1.</ref><ref>Dawkins R. (2005): The ancestor's tale. Mariner, Boston, {{ISBN|0-618-61916}} X.</ref><ref>http://books.google.com/books?id=c4BZ7vu0WRsC&pg=RA1-PA783&lpg=RA1-PA783&dq=punctuated+equilibrium+archaic+homo+sapiens&source=bl&ots=bTy2NIi8Bm&sig=QeRgYZ1HskygoiRcKv62-HRUo0A&hl=en&ei=2KULSofuFZy6tAOf_ZD4Ag&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=3#PRA1-PA783,M1 Companion encyclopedia of archaeology</ref>
Anatomski moderni ljudi su se pojavili prije oko 200.000 godina, a prema teoriji [[Katastrofa vulkana Toba|katastrofe vulkana Toba]], prije 70.000 godina. Nakon te procjene, kategorija arhajskih ljudi je postepeno marginalizirana. Za nerecentne varijante roda ''Homo'' se procjenjuje da nisu preživjele granicu od prije 30.000 godina, a možda i do nedavnih oko 10.000 godina. Koje su od njih, ako ih ima, uključene pod pojmom "arhajski ljudi", stvar je definicije koja varira među autorima. Ipak, prema nedavnim [[genetika|genetičkim studijama]], moderni ljudi su možda evoluirali iz ''"najmanje dvije grupe"'' drevnih ljudi: [[neandertalac|neandertalci]] i [[Denisova]].<ref>Mitchell A. (2012): DNA turning human story into a tell-all. New York Times, January 30, 2012, http://www.nytimes.com/2012/01/31/science/gains-in-dna-are-speeding-research-into-human-origins.html.</ref> Druge studije su stvorile sumnju podatkom o izvoru zajedničkih [[genetički marker|genetičkih markera]] arhajskih i modernih ljudi, ukazujući na porijeklo predačkih osobina od prije 500.000 do 800.000 godina.<ref>{{Cite web |url=http://www.telegraph.co.uk/science/science-news/9474109/Neanderthals-did-not-interbreed-with-humans-scientists-find.html |title=Arhivirana kopija |access-date=1. 5. 2015 |archive-date=19. 4. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140419013144/http://www.telegraph.co.uk/science/science-news/9474109/Neanderthals-did-not-interbreed-with-humans-scientists-find.html |url-status=dead }}</ref><ref>http://www.theguardian.com/science/2013/feb/04/neanderthals-modern-humans-research</ref><ref>http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0378111913007567</ref>
Novi dokazi ukazuju na još jednu grupu mogućih izumrlih predaka današnjih ljudi, od prije 11.500 godina, u skupini oblika čovkeka iz pećine ''Crveni jelen'' [[Kina]]. Međutim, ''Chris Stringer'', iz ''Natural History Museum, London'', predložio je da ovi ljudi mogu biti rezultat parenja između [[Denisovski čovjek|Denisovskih hominina]] i moderni ljudi, dok drugi naučnici ostaju još skeptični, što ukazuje da su jedinstvene odlike ovog nalaza u okviru očekivane varijacije ljudskih [[populacija]].<ref>http://www.bbc.co.uk/news/science-environment-17370170, Human fossils hint at new species March 14, 20 [[BBC]].</ref><ref>http://www.newscientist.com/article/dn21586-chinese-human-fossils-unlike-any-known-species.html, 2012-03-14, New Scientist.</ref>
==Terminologija i definicija==
[[Datoteka:Sapiens neanderthal comparison.jpg|thumb|right|460px|[[Anatomija|Poređenje anatomije]] lobanjâ: [[anatomski moderni čovjek]] (lijevo) i ''[[Homo neanderthalensis]]'' (desno).]]
Kategoriji arhaičnih ljudi nedostaje jedinstveno dogovorena definicija. Prema jednoj definiciji, '' Homo sapiens '' je jedinstvena vrsta koja se sastoji od nekoliko podvrsta koje uključuju arhajske i moderne ljude. U okviru ove definicije, moderni ljudi se nazivaju '' Homo sapiens sapiens '', a arhajski su također određeni sa ozbnakom ''Homo sapiens". Na primjer, neandertalci su ''[[neandertalac|Homo sapiens neanderthalensis]]'', a ''Homo heilderbergensis'' je '' ''Homo sapiens heilderbergensis''. Ostali taksonomi radije ne uzimaju u obzir arhajske i moderne ljudi kao jednu vrstu, ali kao nekoliko različitih vrsta. U ovom slučaju koristi se standardna taksonomija, odnosno '' [[Homo rhodesiensis]]'' ili ''[[Homo neanderthalensis ]]''.
Granice podjele koje izdvajaju moderni ljudi od arhajskih, a njih od ''[[Homo erectus]]'' su nejasne. Najraniji poznati fosili anatomski modernih ljudi poput onih iz nalazišta ''Omo'', starih oko 195.000 godina, ''[[Homo sapiens idaltu]]'', od pre 160.000 godina i lokaliteta [[Qafzeh]] od prije 90.000 godina su prepoznatljivo savremeni ljudi. Međutim, ovi rani moderni ljudi ispoljavaju mješavinu i nekih pradavnih osobina, kao što su umjereni, ali ne istaknuti, [[oko|nadočni]] grebeni (''torii supraorbitales'').
==Povećavanje zapremine mozga==
Pojava arhajskog čovjeka se ponekad uzima kao primjer [[isprekidana ravnoteža|isprekidane evolucijske ravnoteže]].<ref>[http://books.google.com/books?id=67NUz_HVJfQC&printsec=frontcover#PPA62,M1 Alone in the Universe]</ref> To se događa kada vrsta prolazi kroz značajnu biološku evoluciju u relativno kratkom periodu. Nakon toga, vrsta dugo doživljava vrlo malo promjena do narednog prekida (etape). Veličina mozga arhajskih ljudi znatno je porasla, sa 900<sup>3</sup> ''H. erectus'' do 1300 cm<sup>3</sup>. Vrhunac veličine ljudskog mozga je dostignut u toku arhajse epohe, a zatim je počela da opada.<ref>http://phys.org/news187877156.html</ref>
==Porijeklo jezika==
Robin Dunbar tvrdi da arhajski ljudi bili prvi koji koriste jezik. Na osnovu analiza odnosa između veličine mozga i veličine hominidne grupe, zaključio je da su arhajski ljudi, sudeći po veličini mozga mozga, živjeli u grupama od preko 120 indivcidua. Također tvrdi da nije bilo moguće za [[hominidi|hominide]] da žive u tako velikim grupama bez upotrebe jezika, u suprotnom nebi bilo grupne kohezije i grupa bi se raspala. Poređenja radi, [[čimpanze]] žive u manjim grupama do 50 jedinki.<ref>http://www.bbsonline.org/Preprints/OldArchive/bbs.dunbar.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090626092650/http://www.bbsonline.org/Preprints/OldArchive/bbs.dunbar.html |date=26 Juni 2009 }} Co-evolution of neocortex size and language in humans.</ref><ref>Dunbar R. (1993): Grooming, gossip, and the evolution of language, Harvard University Press, {{ISBN|978-0-674-36336-6}} http://books.google.com/?id=nN5DFNT-6ToC&printsec=frontcover#PPA112,M1.</ref>
==Fosili==
* [[Atapuerca Mountains]], ''Sima de los Huesos''
* [[Saldanha]] čovjek
* [[Altamira]] čovjek
* [[Kabwe]] lobanja
* [[Steinheim]] lobanja
==Reference==
{{reference}}
==Također pogledajte==
*[[Evolucija čovjeka]]
*[[Hominizacija]]
* ''[[Homo erectus]]''
* ''[[Homo sapiens idaltu]]''
==Vanjski linkovi==
* [https://web.archive.org/web/20090816123716/http://www.anthropology.hawaii.edu/People/Faculty/Pietrusewsky/anth310/labs/Lab05.pdf EARLY AND LATE “ARCHAIC“HOMO SAPIENS AND “ANATOMICALLY MODERN” HOMO SAPIENS]
* [http://www.actionbioscience.org/evolution/johanson.html Origins of Modern Humans: Multiregional or Out of Africa?]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101114081543/http://www.actionbioscience.org/evolution/johanson.html |date=14. 11. 2010 }}
* [https://web.archive.org/web/20090709125530/http://www.mnsu.edu/emuseum/biology/humanevolution/sapiens.html Homo sapiens, Museum of Natural History]
[[Kategorija:Bioantropologija]]
[[Kategorija:Paleoantropologija]]
[[Kategorija:Ljudi]]
[[Kategorija:Čovjek]]
[[Kategorija:Ljudska evolucija]]
afipiz1yjvccjgc30qzobna0xittsrr
Radiotelevizija Slovenija
0
390267
3820016
3776777
2026-03-26T18:14:28Z
Arnel
102555
3820016
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija TV
| Ime = Radiotelevizija Slovenija
| logo = RTV SLO.svg
| Vrsta emitiranja = [[Radio]], [[televizija]]
| Zemlja = [[Slovenija]]
| Sjedište = [[Ljubljana]]
| Dostupnost = Zemaljsko emitovanje, satelit
| Početak emitiranja = {{Plainlist|
* 1. septembar 1928 (radio)
* 28. novembar 1958 (TV)
}}
| Slogan =
| Website = [http://www.rtvslo.si/ RTV Slovenija]
}}
'''Radiotelevizija Slovenija''' (skraćeno '''RTV Slovenija''') jest jedina javna, neprofitna [[radio]][[televizija|televizijska]] [[organizacija]] u [[Slovenija|Sloveniji]]. Djeluje kao javna ustanova od posebnog kulturnog i nacionalnog značaja, zvanično Javna služba sa namjenom njegovanja [[kultura|kulturnih]], [[društvo|društvenih]] i [[Demokratija|demokratskih]] potreba građana [[Slovenija|Republike Slovenije]], [[Slovenci|Slovenaca]] u svijetu, pripadnika slovenske nacionalne manjine u [[Italija|Italiji]], [[Austrija|Austriji]] i [[Mađarska|Mađarskoj]], kao i pripadnika italijanske i mađarske nacionalne manjine, koja živi na području Slovenije.
==Polje djelovanja==
Sjedište ustanove je u [[Ljubljana|Ljubljani]], a obuhvata i dva regionalna RTV centra koja se nalaze u [[Maribor]]u i [[Koper|Kopru]]. Javna ustanova RTV Slovenija emituje tri nacionalna [[Radio|radijska]] programa i tri nacionalna [[Televizija|televizijska]] programa, regionalne rtv-programe, po jedan radijski i televizijski program za autohtonu [[Italijani|italijansku]] i [[Mađari|mađarsku]] nacionalnu manjinu u Sloveniji, rtv-emisije za [[Romi|romsku]] etničku grupu, za pripadnike [[Slovenci|slovenske]] nacionalne manjine u susjednim zemljama, za slovenske iseljenike u inostranstvu, te za stranu javnost: ukupno osam radijskih programa (od čega četiri emituju 24 sata dnevno) i pet televizijskih programa.<ref>[http://www.rtvslo.si/files/pr/brosura_web_2.pdf Ali veste - brošura RTV Slovenija]</ref>
Posebno mjesto u nacionalnoj kulturi zauzima muzička produkcija RTV Slovenije, u okviru koje djeluje [[Simfonijski orkestar RTV Slovenija]], [[Big Band RTV Slovenija]], [[Komorni zbor RTV Slovenija]], [[Dječji pjevački hor RTV Slovenija|dječji i omladinski pjevački hor]] te [[muzička biblioteka|nototeka]]. Muzički sastavi RTV su primarni izvor, koji puni nacionalni muzički arhiv sa arhivskim i koncertnim snimcima slovenskih autora, te na taj način djeluje za potrebe matične kuće kao i za promociju države Slovenije.
RTV Slovenija je jedan od vodećih slovenskih promotera domaće radijske i televizijske, kao i muzičke kreativnosti, koja ih u okviru svojih programskih planova uključuje u radijske i televizijske emisije. Vrhunskim stvaraocima za nemjerljiv doprinos dodjeljuje se svake godine i [[Ježkova nagrada]]. Sa manifestacijom dodjele nagrade počelo se od 1989; osnovana je na godišnjicu smrti radnika RTV-a [[Frane Milčinski-Ježek|Franeta Milčinskog-Ježka]].
U sastavu RTV djeluje također i [[Založba kaset in plošč RTV Slovenija|Založba kaset in plošč]] (produkcija kaseta i ploča), koja preko audio i video medija omogućava korisnicima pristup arhivima produkcije.
RTV Slovenija emituje [[teletekst]] kao i [[Multimedijski center RTV Slovenija|internetski i mobilni portal]] (MMC), koji je također i zadužen za emitiranje tri info-kanala (informativnog, dječjeg i zabavnog) kao i za podnaslove emisija za osobe sa oštećenim sluhom. Za potrebe medijskog izvještavanja djeluju dopisništva u [[Washington]]u, [[Moskva|Moskvi]], [[Bruxelles]]u, [[Rim]]u, [[Berlin]]u, [[Zagreb]]u, [[Beograd]]u, u susjednim pokrajinama Austrije, Italije i Mađarske, kao i domaći dopisnici iz svih slovenskih krajeva.
==Historija==
[[Datoteka:Stavba studia Ijubljanske radijske postaje na Bleiweisovi cesti 1928.jpg|thumb|250px|zgrada Radio Ljubljane 1928. na [[Bleiweisova cesta, Ljubljana|Bleiweisovoj cesti]] u [[Ljubljana|Ljubljani]]]]
Historija RTVS seže do 1. septembra 1928, kada je započela emitovanje "Radio stanica Ljubljana", prethodnica Radio Ljubljane. Prve prostorije nalazile su se u zgradi uprave Prosvjetnog saveza, a prvi tehnički vođa bio je inženjer [[Marij Osana]]. Stanica je emitovala na radijskom talasu dužine 578 m, jačine 2,5 [[vat|KW]]. Godine 1938. imala je 19.406 pretplatnika. Marij Osana je još 1924. u Ljubljani, pokrenuo probne emisije sa svojeručno izrađenim predajnikom. Sljedeći korak dogodio se 8. marta 1925. kada su [[Radio-amaterizam|radio-amateri]] iz Ljubljane izvršili prijenos preko svog odašiljača do [[Bled]]a. Uslijedio je prijenos koncerta Muzičke matice iz Ljubljane, koji je 1926. organizirao Marij Osana. Poslije višegodišnjih problema oko emitovanja većinom zbog nekvalitetne opreme, Osana je konačno pronašao najbolju lokaciju za postavljanje antene na odašiljaču u blizini [[Domžale|Domžala]]. Antenski stub je bio izgrađen i postavljen 1931. i odašiljač povećane jačine 5 KW, pušten je u rad u decembru iste godine. Godine 1939. napravljen je plan o postavljanju odašiljača veće jačine, ali zbog početka izbijanja [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] nije realizovan.
Njemačko vazduhoplovstvo je 11. aprila 1941. bombardovalo odašiljač radio-stanice Ljubljana u Domžalama, i stanica nije više bila u stanju da emituje program. U vrijeme [[italija]]nske okupacije Ljubljane, radio-stanicu preuzela je italijanska kompanija EIAR. [[Osvobodilna fronta]] je uspjela organizirati od 17. novembra 1941. rad ilegalnog odašiljača pod imenom "Radio Kričač", a tehnički organizator je bio [[Milan Osredkar]]. Stanica je emitovala program tri puta sedmično, ponedjeljkom, srijedom i subotom od 20 sati, na talasnoj dužini od 27 m i to 15-minutni program pozivanja stanovništva na otpor okupatoru. U toku okupacije, predajnik je promijenio čak 23 različite lokacije, jer je selidba bila neophodna, zbog mogućeg otkrivanja lokacije, a sama lokacija nikada nije bila otkrivena. U augustu 1944. predajnik je prebačen na slobodno područje na jugu Slovenije u [[Bela krajina|Belu krajinu]], gdje je kao "Radio Osvobodilne fronte- ROF", slobodno radio do kraja okupacije. Radio-stanica je poslije toga preko [[Gorski kotar|Gorskog kotara]] i [[Trst]]a bila ponovo prebačena u Ljubljanu, gdje se na dan oslobođenja 9. maja 1945. ponovo oglasila pod imenom "Radio Slobodna Ljubljana", a nedugo zatim preimenovana u "Radio Ljubljana".
Neposredno po završetku rata osnovan je krajem 1945. i [[Radio Maribor]] i postao sastavni dio Radio Ljubljane. Iste godine osnovan je i započeo sa radom i Plesni orkestar RTV (danas Big Band RTV Slovenije). Godine 1946. obnovljeni su i ostali muzički sastavi, simfonijski orkestar i zabavni orkestar.
Dana 1. aprila 1949. osnovana je prva televizijska laboratorija u Sloveniji, a 28. novembra 1958. je počela sa redovnim emitovanjem televizijskog programa kao članica [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenske]] radiodifuzije, pri čemu je TV studio Ljubljana obuhvatao 30% emitovanja programa. Osnivanjem Televizije Ljubljana, dolazi do udruživanja radija i televizije u jedinstveno medijsko preduzeće pod imenom Radiotelevizija Ljubljana, koje je preimenovano u RTV Slovenija 1990. Ustanova je nasljednik nekadašnjih radio-stanica i njihove produkcije, kao i osnivač muzejske zbirke tehnoloških uređaja iz te oblasti. Osnivač preduzeća je država Slovenija. Udruživanjem radija i televizije 1959. ustanovljena je i funkcija generalnog direktora.<ref>Enciklopedija Slovenije, zvezek XV, str. 55 - Ljubljana 1996, {{ISBN|8611147928}} {{OCLC|36885531}}</ref> Prvi direktor bio je Drago Seliger (1959-1963), a trenutni generalni direktor je Marko Filli. RTV slovenija je punopravni član [[Evropska radiodifuzna unija|Evropske radiodifuzne unije]] (EBU) od 1950, a učestvovala je također i u članstvu istočnoevropske radiodifuzne unije [[Intervizija|Intervizije]].
Televizija Ljubljana je 1960. prvi put vršila prijenos za EBU, i to prijenos [[Ski skokovi|skijaških skokova]] na [[Planica|Planici]]. Usljed razlike u jeziku sa ostatkom nekadašnje [[SFRJ|Jugoslavije]] dolazi do određenih sukoba i podjela u okvirima [[Jugoslavenska radiotelevizija|JRT]] po pitanju unitarizacije programa. 15. aprila 1968. TV Ljubljana emituje svoju prvu sopstvenu dnevnu informativnu emisiju [[TV Dnevnik]]. Od tada su gledaoci bili u prilici da televizijske vijesti svakodnevno prate na maternjem [[Slovenski jezik|slovenskom]] jeziku. Godine 1965, TV Ljubljana je prvi put emitovala program u [[stereo]] tehnici, a 1966. emitovala prvi put probno program u boji. Redovno emitovanje programa u boji započelo je od 1974..<ref>Enciklopedija Slovenije, zvezek 13, str. 222 (Televizija Slovenija), Mladinska knjiga, 1987, Ljubljana.</ref>
Godine 1970. počinje svoje emitovanje Drugi program televizije U početku su uglavnom prenošene emisije drugih tv-studija JRT-a, većinom [[Hrvatska radiotelevizija|TV Zagreb]] i [[Radio televizija Srbije|TV Beograd]].
Godine 1971. emitovanje započinje i regionalna tv-stanica [[Tadiotelevizija Koper-Capodistria|TV Koper]] u obalskom gradu [[Koper|Kopru]], dvojezično na [[Slovenski jezik|slovenskom]] i [[Italijanski jezik|italijanskom]]. Godinu dana kasnije počinje sa radom [[Radio Slovenija 2. program|"Val 202"]] (drugi program Radio Slovenije), a 1975. izgrađen je RTV-dom u Kolodvorskoj ulici, (tadašnja ulica "Moše Pijade"), u koju su se zatim preselile televizijske ekipe koje su do tada boravile u zgradi Radija.
Godine 1984. uvodi se inovacija u tadašnjem emitovanju programa - [[teletekst]], koji je u 30 godina emitovanja ostao jedan od najgledanijih medijskih servisa.<ref>[http://www.rtvslo.si/faq RTV - pogosta vprašanja in odgovori]</ref> Po zvaničnim podacima RTV-a, oko 500.000 gledalaca redovno posjećuje teletekst i usluge koje pruža: vijesti, vremensku prognozu, sportske novosti, dnevni RTV-raspored programa itd. 1989, počeo je Radio Ljubljana sa emitovanjem signala [[RDS]].
Do 1992. RTVS se u inostranstvu smatrala dijelom [[Jugoslavenska radiotelevizija|JRT]]a, pri čemu je njeno članstvo u komisijama bilo razdijeljeno po nacionalnom ključu.<ref>Enciklopedija Slovenije, zvezek XV, str. 56 - Ljubljana 1996, {{ISBN|8611147928}} {{OCLC|36885531}}</ref> Od 1992, nadalje, smatra se punopravnom članicom [[Međunarodna telekomunikacijska unija|Međunarodne telekomunikacijske unije]] (ITU), kao i [[Evropska radiodifuzna unija|Evrovizije]] (EBU).
Godine 2002. otpočeo je sa radom [[Multimedijski centar RTV Slovenije]] (MMC), koji predstavlja interaktivnu potporu emisijama i programima RTV Slovenije, a vrši i sopstvene djelatnosti obrazovne i informativne prirode, koje na svom internet i mobilnom portalu dijeli sa javnošću. Od 2010. svi radijski i televizijski programi komuniciraju sa javnošću preko internetskih društvenih mreža [[Facebook]]a i [[Twitter]]a.
== Simboli ==
[[Datoteka:RTV-kukavica.png|thumb|right|250px|Mehanizam radijske kukavice, zvučnog logotipa Radio Ljubljane od 1928. do danas]]
Grafički logotip RTV Slovenije je silueta "dječaka sa sviralom", odn. pastira, a datira iz 1942. po ugledu na istoimenu skulpturu<ref>{{Cite web |url=http://www.siol.net/kultura/novice/2011/08/kalinov_pastircek.aspx |title=Pastirček Zenka Kalina |access-date=26. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110821005920/http://www.siol.net/kultura/novice/2011/08/kalinov_pastircek.aspx |archive-date=21. 8. 2011 |url-status=dead }}</ref><ref>[http://www.mg-lj.si/node/462 Zdenko Kalin, Pastirček]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} Moderna galerija Ljubljana</ref> slovenskog vajara [[Zdenko Kalin|Zdenka Kalina]] (1911-1990). Skulptura se nalazi pred ulazom u zgradu u ulici Kolodvorskoj 2-4 u Ljubljani. Replike skulpture nalaze se i u ljubljanskom parku [[Park Tivoli|Tivoli]], kao i u krugu dvorca [[Brdo pri Kranju]]. Od septembra 1990. kada je RTV Ljubljana promijenila ime u RTV Slovenija, grafički simbol logotipa predstavlja "Dječak sa sviralom" a u nastavku ide duži oblik imena "Radiotelevizija Slovenija" ili kraći "RTV SLO".
Osim zvaničnog logotipa, koji oponaša pjevanje [[Kukavica|kukavice]] i u upotrebi je kao zvanični jingle radija još od 1928. pa sve do danas (ugl. pred emitovanje glavnih informativnih emisija) u upotrebi je i zvučni [[Avizo (muzika)|avizo]] TV Slovenije. Emituje se pred početak televizijskih prijenosa i također je imenovan "Pastir", kao i Kalinova skulptura. Njegov autor i kompozitor je [[Uroš Krek]].
Centralna zgrada RTV Slovenije nalazi se u Tavčarjevoj ulici br.17 u Ljubljani, a njeni autori (1939-1952) su bili arhitekta Oton Gaspari i Tomaž Štrukelj. Do početka 70-tih godina prošlog vijeka imali su u zgradi svoje prostorije radnici kako radija tako i televizije, a zatim je krenula izgradnja novog RTV-doma, koji je danas sjedište televizije i nekoliko administrativnih službi preduzeća. Nalazi se u blizini nekadašnje zajedničke, a sada ponovo radijske kuće sa kojom je povezan podzemnim hodnikom ispod Kolodvorske ulice. Arhitekta nove zgrade je France Riechter.<ref>{{Cite web |url=http://euscreen.eu/play.jsp?id=EUS_996479F9EC4B4BAEB8A74395AE4B15AF |title=EuScreen - Stari in novi RTV center |access-date=26. 6. 2015 |archive-date=5. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305070152/http://euscreen.eu/play.jsp?id=eus_996479f9ec4b4baeb8a74395ae4b15af |url-status=dead }}</ref>
== Upravljanje i organizacija ==
=== Pravni osnov za poslovanje ===
Pravni osnov za poslovanje i vršenje dužnosti javne ustanove RTV Slovenija, predstavlja Zakon o ustanovama,<ref>[http://www.orm.sik.si/katalog/zakon_o_zavodih.pdf Zakon o zavodih RS]</ref> Zakon o medijima,<ref>[http://www.uradni-list.si/1/content?id=76040 Zakon o medijih] Uradni list RS</ref> Zakon o javnim glasilima,<ref>{{Cite web |url=http://zakonodaja.gov.si/rpsi/r00/predpis_ZAKO330.html |title=Zakon o javnih glasilih/ZJG/ |access-date=26. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131222193913/http://zakonodaja.gov.si/rpsi/r00/predpis_ZAKO330.html |archive-date=22. 12. 2013 |url-status=dead }}</ref> Zakon o javnim finansijama,<ref>{{Cite web |url=http://zakonodaja.gov.si/rpsi/r03/predpis_ZAKO6163.html |title=Zakon o javnih financah |access-date=26. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131008141732/http://zakonodaja.gov.si/rpsi/r03/predpis_ZAKO6163.html |archive-date=8. 10. 2013 |url-status=dead }}</ref> Zakon o javnim nabavkama,<ref>{{Cite web |url=http://zakonodaja.gov.si/rpsi/r07/predpis_ZAKO1667.html |title=Zakon o javnih naročilih |access-date=26. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120114045308/http://zakonodaja.gov.si/rpsi/r07/predpis_ZAKO1667.html |archive-date=14. 1. 2012 |url-status=dead }}</ref> Zakon o sistemu plaćanja u javnom sektoru,<ref>{{Cite web |url=http://zakonodaja.gov.si/rpsi/r06/predpis_ZAKO5916.html |title=Zakon o sistemu plač v javnem sektorju |access-date=26. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130526065333/http://zakonodaja.gov.si/rpsi/r06/predpis_ZAKO5916.html |archive-date=26. 5. 2013 |url-status=dead }}</ref> Zakon o radnim odnosima RS,<ref>[http://www.delovno-pravo.si/zakon-o-delovnih-razmerjih Zakon o delovnih razmerjih]</ref> Kolektivni ugovor JZ RTV Slovenija, Kolektivni ugovor za novinare, Statut zavoda RTV Slovenija<ref>[http://www.rtvslo.si/files/RTV_Slovenija/statut_2012.pdf Statut RTV Slovenija]</ref> kao i Zakon o RTV Slovenija, koji između ostalog predviđa da je RTV Slovenija jedini medijski servis od javnog nacionalnog značaja. Po zakonu, RTV-servis je dužan da pokriva najmanje 90% državne teritorije, kao i pokrivanje programima i emisijama 90% državne teritorije na kojoj žive pripadnici manjinskih zajednica.
{| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 95%; float: center;"
|- style="background: #E9E9E9"
|colspan ="7" style="background: bgcolor="#F28500" | '''Spisak generalnih direktora RTV Slovenija'''
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | ime'''
|'''style="background: bgcolor="#FFFF00" | godina upravljanja'''
|-
| rowspan="1" | Drago Seliger
|(1959–1963)
|-
| rowspan="1" | Boris Mikoš
|(1963–1968)
|-
| rowspan="1" | Milan Merčun
|(1968–1973)
|-
| rowspan="1" | Janez Vipotnik
| (1973–1977)
|-
| rowspan="1" | Tone Krašovec
|(1977–1981)
|-
| rowspan="1" | Ferdo Lužar
|(1981–1985)
|-
| rowspan="1" | Jože Šrot (v.d.)
|(1985–1986)
|-
| rowspan="1" | Vlado Janžič
|(1986–1990)
|-
| rowspan="1" | Jože Knez (v.d.)
|(1990–1991)
|-
| rowspan="1" | Janez Jerovšek
|(1991–1992)
|-
| rowspan="1" | Peter Mori (v.d.)
|(1992–1994)
|-
| rowspan="1" | Žarko Petan
|(1994–1996)
|-
| rowspan="1" | Janez Čadež
|(1997–2001)
|-
| rowspan="1" | Aleks Štakul
|(2001–2006)
|-
| rowspan="1" | Anton Guzej
|(2006–2010)
|-
| rowspan="1" | Marko Filli
|(2010–)
|-
|}
=== Organizacija radnih jedinica ustanove ===
[[Datoteka:RTVSlovenija-ReportazniAvtomobili.png|thumb|right|250px|Reportažna kola RTV Slovenija (2011)]]
[[Datoteka:St26-RTVSLO.JPG|thumb|250px|Studio 26 Radio Slovenije, sjedište Simfonijskog orkestra RTVS]]
[[Datoteka:RTVSLO muzej.JPG|thumb|right|250px|Dio muzejske zbirke RTVS]]
U skladu sa internim statusom, RTV Slovenija je organizirana u sljedeće radne jedinice<ref>[http://www.uradni-list.si/1/content?id=75914 Organiziranost RTV Slovenija, Statut RTV, Uradni list RS, 70. člen]</ref>:
*'''Programsko-produkcijska jedinica Radio Slovenija'''
**uredničko-producentska jedinica Uredništvo 1. programa
**uredničko-producentska jedinica Uredništvo 2. programa
**uredničko-producentska jedinica Uredništvo 3. programa
**uredničko-producentska jedinica Uredništvo informativnih i eksperimentalno-razvojnih programa
**Organizaciona jedinica Radijska produkcija<ref>{{Cite web |url=http://www.rtvslo.si/raprodukcija/domov |title=Radijska produkcija RTV, domača stran |access-date=26. 6. 2015 |archive-date=23. 10. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151023000836/http://www.rtvslo.si/raprodukcija/domov |url-status=dead }}</ref>
*'''Programsko-produkcijska jedinica Televizija Slovenija'''
**Organizaciona jedinica Televizijska produkcija
**uredničko-producentska jedinica Kulturni i umetnički programi
**uredničko-producentska jedinica Informativni program
**uredničko-producentska jedinica Zabavni program
**uredničko-producentska jedinica Sportski program
**uredničko-producentska jedinica za posebni nacionalni program, namijenjen zasjedanjima Državnog Zbora RS (skupštine) i njegovih radnih tijela (3. televizijski program)
**Organizaciona jedinica Muzička produkcija
*'''Programsko-produkcijska jedinica Regionalni centar RTV Koper-Capodistria'''
**uredničko-producentska jedinica Regionalni televizijski program
**uredničko-producentska jedinica Regionalni radijski program
**uredničko-producentska jedinica Televizijski program za italijansku nacionalnu manjinu
**uredničko-producentska jedinica Radijski program za italijansku nacionalnu manjinu
*'''Programsko-produkcijska jedinica Regionalni RTV centar Maribor'''
**uredničko-producentska jedinica Regionalni televizijski program
**uredničko-producentska jedinica Regionalni radijski program
**uredničko-producentska jedinica Uredništvo radijskog programa za inostranstvo
*'''Studio mađarskih programa [[Lendava (Slovenija)|Lendava]]'''
**uredničko-producentska jedinica Televizijski program za mađarsku nacionalnu manjinu
**uredničko-producentska jedinica Radijski program za mađarsku nacionalnu manjinu
*'''Programsko-produkcijska jedinica Multimedijalni centar (MMS)'''
*'''Organizaciona jedinica Odašiljači i veze'''
===Organi ustanove===
Organi ustanove su:
*'''Programski savjet RTV Slovenija''' (ukupno 29 članova) u sastavu<ref>[http://www.rtvslo.si/strani/sestava-programskega-sveta/2936 Sestava programskega sveta RTV]</ref>:
**član po imenovanju mađarske nacionalne manjine
**član po imenovanju italijanske nacionalne manjine
**član po imenovanju [[Slovenska akademija znanosti in umetnosti|SAZU]]
**dva člana po imenovanju [[Predsjednik Republike Slovenije|predsjednika RS]]
**tri člana po prijedlogu zaposlenih na RTV Slovenija
**članovi po imenovanju [[Državni zbor Republike Slovenije|DZ]] na prijedlog političnih stranaka (5)
**članovi po imenovanju DZ na prijedlog gledalaca i slušalaca (16)
*'''Nadzorni savjet RTV Slovenija''' (11 članova) u sastavu<ref>[http://www.rtvslo.si/files/svet_rtv/porocilo_o_delu_ns_v_letu_2010-s_prilogo.pdf Poročilo nadzornega sveta RTV za leto 2010]</ref>:
**članovi po imenovanju DZ (5)
**članovi po imenovanju [[Vlada Republike Slovenije|Vlade RS]] (4)
**članovi, koje su predložili zaposleni na RTV Slovenija (2)
*'''Savjet radnika''', koji predlažu zaposleni na RTV Slovenija (ukupno 13 članova)<ref>http://www.rtvslo.si/files/svet_rtv/clani_sd_2009_2013.pdf Svet delavcev RTV Slovenija</ref>
*'''Poslovodno i programsko vođstvo RTV Slovenija''': generalni direktor, direktor Radija, direktor Televizije, odgovorni urednici, rukovodioci organizacionih jedinica. Mandat svih rukovodilaca traje četiri godine.<ref>[http://www.uradni-list.si/1/content?id=75914 Vodenje RTV Slovenija, Statut RTV, Uradni list RS, 41. člen]</ref>
=== Finansiranje ustanove ===
Ustanova se u najvećoj mjeri finansira pomoću RTV-pretplate, koja je po zakonu o RTVS posebni oblik platne naknade.<ref>[http://www.rtvslo.si/strani/p-r-a-v-i-l-n-i-k/233 Pravilnik o načinu prijavljanja in odjavljanja televizijskih in radijskih sprejemnikov ter o načinu plačevanja prispevka za programe Radiotelevizije Slovenija]</ref><ref>[http://www.rtvslo.si/strani/pravilnik/241 Pravilnik o kriterijih za odpis, delni odpis, odlog in obročno plačilo prispevka za programe RTV Slovenija]</ref> U skladu sa tim obveznik plaćanja naknade za RTV-pretplatu je "svaki onaj subjekat koji posjeduje ili koristi radijski ili televizijski prijemnik ili drugu napravu koja omogućuje praćenje RTV programa na području Republike Slovenije, kada su ispunjeni tehnički uslovi za prijem makar jednog radijskog ili televizijskog programa RTV Slovenija". U manjoj mjeri RTV javni servis se finansira pomoću oglašavanja (reklamiranja) u okviru emitovanja svojih programa. Vrijeme oglašavanja je zakonski uređeno. RTV također, dijelom se finansira i od drugih dijelova preduzeća koji nisu u okviru javnog emitovanja, kao što su "Odašiljači i veze" i sl.<ref>[http://imss.dz-rs.si/imis/b044445336eafacee49b.pdf Poročilo o delovanju nadzornega sveta RTV 2012/2013 - Cene stroritev, ki niso del javne službe]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref>
RTV Slovenija je također i investitor na različitim projektima. Zbog potrebe velikog interesovanja prije svega sportskog novinarstva za skijaške skokove na Planici, jedan je od ulagača u Planinarski dom koji nosi ime RTV Planica.<ref>[http://zemljevid.najdi.si/5056497-151/radiotelevizija-slovenija-javni-zavod-ljubljana-rtv-dom-planica/ Dom RTV Planica na spletni strani Najdi.si]{{Mrtav link|datum=Novembar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> Najznačajnije učešće ustanove je bilo namijenjeno izgradnji kulturnog i kongresnog centra "Cankarjev dom" u Ljubljani između 1978. i 1982. Tadašnja RTV Ljubljana je pored Izvršnog vijeća Skupštine SR Slovenije, te preduzeća "Emona", "Iskra" i Ljubljanske banke bila glavni investitor<ref>Enciklopedija Slovenije, zvezek 1, str. 418; Cankarjev dom; Mladinska knjiga, 1987, Ljubljana</ref> u izgradnji objekta zbog čega posjeduje vlasnički udio. Taj se procenat kompenzuje nekoliko puta godišnje kao mogućnost besplatne upotrebe dvorane za potrebe kulturnih manifestacija u organizaciji RTVS.
== Programi ==
=== Radio ===
[[Datoteka:Radio Slovenia studio.JPG|thumb|250px|Studio 1. programa Radija Slovenija]]
RTV Slovenija emituje tri nacionalne i četiri regionalne radio-stanice. Sve stanice emituju i preko [[Internet]]a. Nacionalni radio programi imaju sjedište u Ljubljani i emituju na slovenskom jeziku. Dostupni su na cijeloj teritoriji Slovenije.
Tri nacionalne radio-stanice koje emituju 24-časovni program su:
* '''[[A1 (radio)|1. program Radija Slovenija]]''', poznat pod imenom '''A1''' i sa sloganom '''»Vedno prvi«''' ("Uvijek prvi"), je neposredni emiter Prvog programa Radio Slovenije. Program emituje kontakt emisije različitih sadržaja, po osnovu javnog mnjenja i aktuelnih dešavanja ("Studio ob sedemnajstih", "Tedenski aktualni mozaik"), emisije namijenjene poljoprivrednicima, slovenskim iseljenicima u inostranstvu, programe za razne manjinske grupacije, dječje emisije ("Radijska pravljica" od 1965), emisiju "Slovenska zemlja v besedi in pesmi" (od 1968) itd. Godine 2011. bio je drugi na listi najslušanijih radio stanica u Sloveniji. Muzika na ovom talasu je ugl. popularna i zabavna, kao i izvorna narodna. Isto tako veliki dio programa obuhvataju redovne informativne emisije:"Radijski dnevnik" u 19 sati, "Jutranje novice" u 6.00 i 7.00 sati, "Dogodki in oodmevi" u 15.30, "Zrcalo dneva" u 22.00 sata, redovne vijesti "Poročila" na gotrovo svaki sat itd. , zatim, emisije iz književnosti "Literarni nokturno" itd, radijske igre...Prvi program Radio Slovenije također organizira festival slovenske šansone gdje ugl. promoviše još neotkrivene talente.
* '''[[Val 202]] (drugi program)''', započeo je emitovanje 1972. i smatra se za jednu od najslušanijih radio-stanica u Sloveniji. Polje djelovanja drugog programa je promocija pop-muzike i zabavne muzike uopće, koja predstavlja najveći dio programa, slijedi informativni program i posebno sportski program. Baziran je i na kontaktu sa slušaocima u javljanima slušalaca uživo u program, "Hita dana" i sličnih sadržaja okrenutih prije svega mlađoj publici. Val 202 je organizator brojnih koncertnih manifestacija, između ostalih za najbolji proglašenog koncerta grupe "Siddharta" ili koncertu Simfonijskog orkestra RTV Slovenije na [[Stadion Bežigrad|stadionu Bežigrad]] 2003. sa preko 30.000 slušalaca.
* '''[[Program Ars (Radio Slovenija)|Program ARS]] (treći program)''' započeo je sa emitovanjem 1969. Pokriva područje [[umjetnost]]i, [[kultura|kulture]], [[nauka|nauke]] i obrazovne sadržaje. Česte su radijske igre, radio-drame i eseji, a gotovo isključivo emitira klasičnu muziku.
Regionalne radio-stanice imaju sjedište u regionalnim RTV-centrima i emituju program na slovenskom ili jednom od jezika nacionalnih manjina. Dostupne su u regiji u kojoj emituju:
[[Datoteka:Studio 02.JPG|thumb|right|250px|"Studio 02" Radio Kopra]]
* '''[[Radio Koper]]''', sa sjedištem u [[Koper|Kopru]], emitira na slovenskom, a program je dostupan u regiji [[Primorska (pokrajina)|Primorskoj]] te pograničnim dijelovima [[Hrvatska|Hrvatske]] i [[Italija|Italije]]. Nekadašnji Radio Koper-Capodistria osnovan 1949. sa mješovitim slovensko-italijanskim emitovanjem, kasnije se zbog programskih potreba razdijelio na slovensku i italijansku radio-stanicu.
* '''[[Radio Capodistria]]''' sa sjedištem u [[Koper|Kopru]], emitira na italijanskom, a program je dostupan u regiji [[Primorska (pokrajina)|Primorskoj]] te pograničnim dijelovima [[Hrvatska|Hrvatske]] i [[Italija|Italije]].
* '''[[Radio Maribor]]''' sa sjedištem u [[Maribor]]u dostupan je u sjeveroistočnoj Sloveniji te pograničnim dijelovima [[Austrija|Austrije]], [[Hrvatska|Hrvatske]] i [[Mađarska|Mađarske]].
* '''[[Pomurski madžarski radio]]''', skraćeno '''MMR''', djeluje kao dio mariborskog RTV-centra sa izdvojenim sjedištem u [[Prekmurje|prekmurskom]] gradiću [[Lendava (Slovenija)|Lendava]] u kome živi brojna mađarska manjina, te emituje program na [[mađarski jezik|mađarskom]] jeziku. Osnovan je 1958, a u okvir RTV Slovenije ušao 1996.
Poseban radio-program je '''[[Radio Slovenia International]]''', skraćeno '''RSi''', koji je namijenjem strancima koji žive u Sloveniji. Osim na slovenskom, program emituje na [[Njemački jezik|njemačkom]] i [[Engleski jezik|engleskom]] jeziku. 85% programa predstavlja muzika, 15% otpada na informativne emisije (vijesti na stranim jezicima) koje pokrivaju aktuelna politička, društvena, kulturna i sportska dešavanja u Sloveniji. Program emitira od 1985.
[[Datoteka:RTVS-Studio1.JPG|thumb|right|250px|Studio 1 Televizije Slovenija]]
[[Datoteka:Ciprnik-Planica.JPG|thumb|right|250px|Dom RTV Planica na [[Letalnica bratov Gorišek|skakaonici braće Gorišek]], iznad gora [[Ciprnik]].]]
=== Televizija ===
RTV Slovenija emituje dva nacionalna i dva regionalna tv-programa. TV-programi TV Slovenija 1, TV Slovenija2 i TV Koper dostupni su i preko [[internet]]a. Nacionalni tv-kanali dostupni su na čitavoj teritoriji Slovenije, a sjedište im je u Ljubljani. Program emituju na slovenskom jeziku, osim emisije na mađrskom jeziku koja se emituje za pripadnike mađarske nacionalne manjine u sklopu manjinskog programa. Za razliku od radio-stanica koje su samostalne programske jedinice ugl. nezavisne jedna od druge, TVS 1 i TVS 2 su povezane programske cjeline i dijele se na tematski organizirane radne jedinice, redakcije: kulturno-umjetničkog programa, informativnog programa, zabavnog te sportskog programa. Startegija za period 2011-2015 predviđa sljedeću programsku diferencijaciju:
* '''[[TV Slovenija 1|TV SLO 1]]'''*, prvi program nacionalne televizije, koncentracija na informativni, obrazovni i zabavni karakter porodičnog tipa, obraća se publici sa nevelikim zahtjevima;
* '''[[TV Slovenija 2|TV SLO 2]]'''*, drugi program nacionalne televizije, zahtjevniji sadržaji sa područja kulturno-umjetničkog stvaralaštva i nauke istraživačkog karaktera. Cilja na zahtjevniju i obrazovaniju publiku;
* '''[[TV Slovenija 3|TV SLO 3]]''', aktuelnosti sa područja lokalnih i regionalnih događanja, nacionalnih manjina u Sloveniji i slovenske u okolnim zemljama i inostranstvu;
* ''[[HD]] simulcast SD programa''*
Svaki regionalni centar ima svoju TV-stanicu. Program [[Televizija Koper|TV Kopra]] je dvojezičan (slovensko-italijanski), dok [[TV Maribor]] emituje samo na slovenskom. Mađarska manjina ima svoje emisije na Prvom programu nacionalne televizije.
* '''[[Televizija Koper|TV Koper]]''', sa sjedištem u Kopru, emituje na slovenskom i italijanskom jeziku i dostupan je u regionu [[Primorksa (pokrajina)|Primorskoj]] i obližnjim područjima preko granice u Italiji i Hrvatskoj
* '''[[Televizija Maribor|TV Maribor]]''', sa sjedištem u Mariboru dostupan je u sjeveroistočnom dijelu zemlje i pograničnim krajevima Austrije, Mađarske i Hrvatske. Na početku predstavljalo je dopisništvo RTV Ljubljana za područje [[Štajerska (historijska pokrajina)|Štajerske]], [[Koruška statistička regija|Koruške]] i [[Pomurska statistička regija|Pomurja]]. Novinari su uređivali reportaže i pravili izvještaje koji su bili vidljivi preko nacionalne televizije, ugl. za emisiju regionalnog karaktera "Po Sloveniji" od 1980, kada je bila uspostavljena direktna video-veza sa Ljubljanom, pa je zatim dopisništvo u Mariboru pokrenulo 30-minutnu emisiju "TV Obzornik" koja je redovno emitovana jednom sedmično kao regionalna hronika istočnog dijela zemlje. Godine 1986. je u Mariboru, pod [[Pekrska gorca|Pekrskom gorcom]] izgrađen novi RTV-centar, a od 2002. djeluje samostalni regionalni televizijski program. Najviše je informativnih sadržaja, slijede zabavno-muzički i obrazovni.
==Multimedijalni centar (MMC)==
Godine 1995. otpočela je sa radom domaća internet stranica www.rtvslo.si, a 2001. je kao tehnička podrška internet-prezentaciji osnovan multimedijalni centar (MMC). U okviru MMC-a nastaju sadržaji koji dopunjuju internetski i mobilni portal. Internet-prijeos audio i video sadržaja (odloženog emititovanja emisija na zahtjev ili emitovanja programa uživo). MMC upravlja audio i video arhivom RTV Slovenije, zadužen je za prevođenje stranih sadržaja na slovenski jezik (filmovi, serije i sl.), kao i za titlove koje služe osobama sa oštećenim sluhom. Ima tri info-kanala. Na stranicama MMC-a, je također i [[Forum (internet)|forum]] sa 27000 komentara godišnje. Po statistikama RTV Slovenije utvrđeno je da MMC stranice godišnje posjeti preko 450.000 internet korisnika, a ukupna posjeta svim sadržajima RTV Slovenije iznosi 43 miliona posjeta mjesečno. Preko MMC-a korisnicima su dostupne RTV-emisije u svako doba, također i arhiv programa sa preko milion snimaka radijskih i televizijskih emisija.
=== Emitovanje RTV programa uživo preko interneta ===
* [http://4d.rtvslo.si/zivo/ra1 Radio Slovenija 1]
* [http://4d.rtvslo.si/zivo/val202 Radio Slovenija 2]
* [http://4d.rtvslo.si/zivo/ars Radio Slovenija 3]
* [http://4d.rtvslo.si/zivo/rakp Radio Koper]
* [http://4d.rtvslo.si/zivo/capo Radio Capodistria]
* [http://4d.rtvslo.si/zivo/ramb Radio Maribor]
* [http://4d.rtvslo.si/zivo/rammr Radio MMR]
* [http://4d.rtvslo.si/zivo/rasi Radio Slovenia International]
* [http://4d.rtvslo.si/zivo/tvs1 TV Slovenija 1]
* [http://4d.rtvslo.si/zivo/tvs2 TV Slovenija 2]
* [http://4d.rtvslo.si/zivo/tvs3 TV Slovenija 3]
* [http://4d.rtvslo.si/zivo/tvkp TV Koper]
* [http://4d.rtvslo.si/zivo/tvmb TV Maribor]
* [http://4d.rtvslo.si/zivo/tvmmc MMC-info kanal]
== Saradnja i međunarodna razmjena RTV-sadržaja ==
Do pojave interneta svi sadržaji bili su emitovani putem radiotalasa ili preko televizijskog signala koji je povezivao [[Jugoslavenska radiotelevizija|JRT]] sa ostalim članicama Evrovizije. RTV Ljubljana je redovno slala svoje sadržaje kada su u pitanju bile emisije vezane za teme na slovenskom jeziku. Danas je komunikacija drugačija i sasvim olakšana.
* '''Programi na slovenskom jeziku za pogranične Slovence'''
Neposredno po završetku Drugog svjetskog rata, počela je sa redovnim emitovanjem slovenskojezična radio-stanica [[Slovenski program radija RAI Trst|Radio Trst A]], u okviru kuće [[Radiotelevisione Italiana|RAI]] i emitovanja programa za [[Furlanija-Julijska krajina|Furlaniju-Julijski krajinu]] (Friuli-Venezia-Giulia). Godine 1946. je u [[Austrija|austrijskoj]] saveznoj zemlji [[Koruška|Koruškoj]], po načelu jednakosti nacionalnih manjina također počelo sa emitovanjem programskih sadržaja na slovenskom jeziku u okviru austrijske nacionalne RTV-kuće [[ÖRF]]. Od 1979. i u mađarskom gradu [[Györ]]u (polovina na Porabskom narječju, polovina na književnom slovenskom).
* '''Slovenci u inostranstvu'''
Od aprila 1941. do decembra 2005. emisiju na slovenskom redovno je emitirao britanski javni servis [[BBC]], a Radio Ljubljana mu je pomagala pri izboru novinara.<ref name="EncSlo">Enciklopedija Slovenije, zvezek 10, str. 44; Radio; Mladinska knjiga, 1996, Ljubljana</ref> Poslije Drugog svjetskog rata emisiju na slovenskom imao je i [[Radio Slobodna Jugoslavija]] iz [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] (od 1943), zatim [[Radio Moskva]] (od 1945.), Radio [[Deutsche Welle]] u [[Köln]]u, sa kojim je Radio Ljubljana 1983. potpisala protokol o saradnji<ref name="EncSlo"/>. Stalne emisije na slovenskom imali su i [[Radio Vatikan]], Švedski radio [[Radio SR|SR]], Radio [[Voice of America|Glas Amerike]], emisije različitih formata bile su emitirane također i u [[Australija|Australiji]], [[Kanada|Kanadi]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u, kao i u zemaljama sa također brojnom slovenskom zajednicom kao što su [[Argentina]] i [[Urugvaj]]. Mnogima je Radio Ljubljana pomagala u smislu slanja sadržaja prije svega muzičkih. Pojavom interneta i ekonomskom krizom u svijetu, navedene stanice danas ugl. ne emituju slovenski program.
==Muzička produkcija==
[[Datoteka:Saksofonisti.jpg|thumb|right|250px|saksofonisti Big banda RTV Slovenija]]
U skladu sa zakonom emiteri su obavezni da 30% dnevnog programa podrede muzičkom sadržaju.<ref>[http://www.apek.si/obveznosti-radijskih-programov Obveznosti radijskih programov] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131021023019/http://www.apek.si/obveznosti-radijskih-programov |date=21. 10. 2013 }} Apek.si</ref> Muzički sadržaji obuhvataju najveći dio programa, pri čemu je zakonska obaveza emitiranje 40% domaće slovenske muzičke produkcije i izvođača. Muzička redakcija RTV Slovenije emituje kako na radiju tako i na televiziji kvalitetre i moderne muzičke sadržaje, a u posjedu je i muzičkog arhiva - fonoteke, koja obuhvata ogroman broj sadržaja koji je kako u interesu ustanove tako i od općenacionalnog značaja. Fonoteka RTV Slovenije obuhvata preko 260.000 različitih muzičkih sadržaja prije svega zabavne muzike, na gramofonskim pločama i kasetama, pa je u vrijeme [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] bila u tom smislu najbogatija od svih RTV-centara. Radi potrebe emitovanja muzičkih sadržaja je još od osnivanja radija 1928. počeo sa nastajanjem Radijski orkestar koji se razvijao sve do 1948. kada je bio raspušten. Članovi orkestra su tada pristupili novoosnovanom orkestru [[Slovenska filharmonija|Slovenske filharmonije]]. RTV Ljubljana je 1955. ponovo osnovala [[Simfonijski orkestar RTV Slovenija|Simfonijski orkestar]] koji djeluje do danas. Osim toga, 1937. osnovan je [[Komorni zbor RTV Slovenija|Komorni zbor Radio Ljubljane]], koji je jedan od najstarijih evropskih radijskih horova. Od 2005. djeluje povremeno. U okviru muzičkih sastava ustanove RTVS djeluje i [[Big Band RTV Slovenije|Big Band]], jedna od najstarijih muzičkih skupina te vrste u svijetu. Bez prekida djeluje od 1945. Dječji i omladinski hor RTV Slovenije nastao je 1957. na ideju nekadašnjeg urednika kompozitora Janeza Bitenca. Izvedeno je više hiljada horskih kompozicija. Janez Bitenc je između ostalog bio i prvi urednik muzičke emisije radija "Četrtkov večer domačih pesmi in napevov" koja se neprekidno emituje do danas.<ref>[http://www.rtvslo.si/zabava/glasba/vecina-slovencev-v-cetrtkovem-veceru-najde-pesem-zase/309064 »Večina Slovencev v Četrtkovem večeru najde pesem zase«, članek na MMC RTV SLO]</ref> Tom emisijom nastao je i koncept tzv. narodno-zabavne muzike "Oberkrain" (vesele novokomponovane gorenjske polke), koja se začela u Sloveniji, a zatim postala popularna u svim zemljama [[Alpe|Alpskog]] regiona. RTV Slovenija bila je i ostala rasadnik opće muzičke kulture u državi, promoter nastanka novih pjesama i muzičkih žanrova, kako narodnog tako i zabavnog karaktera. Među zaposlenima u ustanovi brojna su imena čuvena po [[Evergreen]] kompozicijama: [[Mojmir Sepe]], [[Jure Robežnik]], [[Jože Privšek]], [[Tadej Hrušovar]], [[Dečo Žgur]], [[Marijan Vodopivec]], [[Bojan Adamič]], [[Vlado Kreslin]], [[Frane Milčinski-Ježek|Frane Milčinski Ježek]], itd., pjevači kao npr. [[Ditka Haberl]], zatim tekstopisci, npr. [[Elza Budau]], [[Dušan Velkaverh]], itd.
== Arhivi ==
U arhivima RTV Slovenije nalazi se preko 260.000 komada materijala zabavne i ozbiljne muzike, zatim 50.000 traka sa područja govora (Radijske igre, emisije, interpretacije Radio-drama, historijski i snimci glasova poznatih Slovenaca). Godine 2008. ustanovljena je Mediateka koja se brine i vrši digitalizaciju analognih zvučnih snimaka.
U arhivu TV Slovenije čuvaju se sadržaji koji su nastajali od 12. maja 1957. do danas. Sadržaj obuhvata 30.000 filmova vlastite produkcije, neobjavljenu filmsku građu kao i građu strane proizvodnje (oko 2 miliona metara filmske trake), fotografsku zbirku približno 400.000 fotografija, arhiv materijala dnevnog informativnog sadržaja (1.650.300 m filmske trake), emisija na kasetama i magnetofonskim trakama (23.380 zapisa ili približno 23.000 sati programa), emisije na video-kasetama (oko 7.000 sati programa), arhiv emisije TV-Dnevnik, zatim registar emitovanih emisija od početka emitovanja do danas (više od 790.000 dokumenata) itd. Neki sadržaji su dostupni na internet-portalu [http://www.euscreen.eu/search.html?q=rtv%20slovenija Euscreen] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160306084239/http://euscreen.eu/search.html?q=rtv%20slovenija |date=6. 3. 2016 }}. Časopisna dokumentacija RTV Slovenije čuva više od 100.000 časopisa i revija, više od 2 miliona članaka iz svih područja, u vrijeme svoje 55-godišnjice izdala je okvirno 5.000 brošura i 20.000 knjiga. Zainteresovanost korisnika u vezi ovog arhiva je oko 3.000 internet-posjetilaca mjesečno.
RTVS također posjeduje i sopstvenu muzejsku zbirku tehnoloških naprava i eksponata sa područja emitovanja i snimanja audio-vizuelnih sadržaja. Od 1971. izlazi i časopis javne ustanove RTV Slovenija pod imenom "Kričač".<ref>[http://www.rtvslo.si/kricac Kričač, časopis zavoda RTV]</ref>
== Založba kaset in plošč ==
U početku "Založba kaset in plošč" danas je pod istom skraćenicom "Založba kakovostne produkcije" (Izdavaštvo kvalitetne produkcije). RTV Slovenija nudi slovenskom kulturnom tržištu širok izbor novih ali i arhivskih audio-vizuelnih dijela, koja su nastala u vlastitoj produkciji RTV kuće. Založba je osnovana 1970, a trenutno je u okviru internet-prodaje rtvslo.si/zkpprodaja dostupno oko 1000 prozvoda. Godišnje se proizvede od 60 do 70 novih izdanja, od čega 60% CD i 40% DVD izdanja.<ref>{{Cite web |url=http://zkpprodaja.si21.com/sl/ZKP_RTV_SLO/ |title=O ZKP Slovenija |access-date=27. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150929074927/http://zkpprodaja.si21.com/sl/ZKP_RTV_SLO/ |archive-date=29. 9. 2015 |url-status=dead }}</ref>
==Odašiljači i veze==
{{glavni|Spisak odašiljačkih objekata "Oddajniki in zveze" u Sloveniji}}
[[Datoteka:Krvavec razgled.JPG|thumb|right|250px|odašiljač na Krvavcu]]
[[Datoteka:Kum - oddajnik IMG 0016.jpg|thumb|right|250px|odašiljač na Kumu]]
Organizaciona jedinica "Oddajniki in zveze" (Odašiljači i veze), obuhvata 170 odašiljačkih objekata (predajnika i repetitora) širom Slovenije. Oni su namijenjeni obezbjeđivanju redovnog emitovanja radio-televizijskih programa te opskrbu slušalaca i gledalaca kvalitetnim RTV-signalom. Najvažniji odašiljački centri nalaze se na najvišim tačkama, planinskim vrhovima po cijeloj zemlji. Osnovni sistem RTV-odašiljača u Sloveniji čini 7 glavnih predajnika:
* [[RTV odašiljač Nanos|Nanos]]<ref>[http://www.rtvslo.si/strani/oddajni-center-nanos/106 Oddajni center Nanos]</ref>
* [[RTV odašiljač Krvavec|Krvavec]]<ref>[http://www.rtvslo.si/strani/oddajni-center-krvavec/104 Oddajni center Krvavec]</ref>
* [[RTV odašiljač Plešivec|Plešivec]] (Uršlja gora)<ref>[http://www.rtvslo.si/strani/oddajni-center-plesivec/108 Oddajni center Plešivec]</ref>
* [[RTV odašiljač Krim|Krim]]<ref>[http://www.rtvslo.si/strani/oddajni-center-krim/103 Oddajni center Krim]</ref>
* [[RTV odašiljač Kum|Kum]]<ref>[http://www.rtvslo.si/strani/oddajni-center-kum/105 Oddajni center Kum]</ref>
* [[RTV odašiljač Trdinov vrh|Trdinov vrh]] (Sveta Gera)<ref>[http://www.rtvslo.si/strani/oddajni-center-trdinov-vrh/109 Oddajni center Trdinov vrh]</ref>
* [[RTV odašiljač Pohorje|Pohorje]]<ref>[http://www.rtvslo.si/strani/oddajni-center-pohorje/107 Oddajni center Pohorje]</ref>
U periodu borbe za nezavisnost [[Slovenija|Slovenije]] su letjelice tadašnje [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] između 26. juna i 2. jula 1991. uništile ili oštetile odašiljače na Nanosu, Kumu, Krvavcu, Boču, Pohorju i Domžalama. Uz pomoć EBU su u to vrijeme pokrenute prve satelitske emisije. Godine 1997. krenulo je redovno emitovanje programa RTV Slovenije preko [[Vještački satelit|satelita]] [[Hot Bird|Hot Bird 3]], a 2006. sa satelita [[Hot Bird|Hot Bird 8]].
== Također pogledajte ==
* [[Spisak radiostanica u Sloveniji]]
* [[Spisak TV-stanica u Sloveniji]]
== Reference ==
{{Refspisak|2}}
== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Radiotelevizija Slovenija}}
* [https://www.rtvslo.si/ Zvanični sajt]
* [https://web.archive.org/web/20140117013818/http://dvb-t.apek.si/multipleks_a Multipleks RTV SLO]
* [https://twitter.com/RTV_Slovenija RTV SLO] na [[Twitter]]u
* [http://www.rtvslo.si/kultura/razglednice-preteklosti/stara-osebna-izkaznica-rtv-slovenija/335069 Stara osebna izkaznica RTV Slovenija (Andrej Mrak, za MMC)]
{{Članice Evropske radiodifuzijske unije}}
{{Normativna kontrola}}
[[Kategorija:Slovenske radiostanice]]
[[Kategorija:Slovenske TV-stanice]]
9od65qj8v8xby93xepe8dj7kps5qyxr
Kategorija:Etnografija
14
399016
3819916
2647264
2026-03-26T14:39:59Z
Panasko
146730
[[Kategorija:Kulturološka antropologija]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)
3819916
wikitext
text/x-wiki
{{Kategorija|Etnografija}}
[[Kategorija:Antropologija]]
[[Kategorija:Etnologija]]
[[Kategorija:Etnicitet]]
[[Kategorija:Etničke studije]]
[[Kategorija:Regionalne nauke]]
[[Kategorija:Metodologija društvenih nauka]]
[[Kategorija:Kulturološka antropologija]]
2zp9dvsl81tv9di5dclkt5513ciyil1
3819925
3819916
2026-03-26T14:41:59Z
Panasko
146730
[[Kategorija:Socijalna antropologija]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)
3819925
wikitext
text/x-wiki
{{Kategorija|Etnografija}}
[[Kategorija:Antropologija]]
[[Kategorija:Etnologija]]
[[Kategorija:Etnicitet]]
[[Kategorija:Etničke studije]]
[[Kategorija:Regionalne nauke]]
[[Kategorija:Metodologija društvenih nauka]]
[[Kategorija:Kulturološka antropologija]]
[[Kategorija:Socijalna antropologija]]
rfpf6o3wk5tp9u7uusytou964p2ku47
Supstrat (biohemija)
0
399992
3819873
3766701
2026-03-26T13:56:35Z
Panasko
146730
[[Kategorija:Kataliza]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)
3819873
wikitext
text/x-wiki
[[Datoteka:Induced fit diagram.svg|mini|500px|Prikaz interakcija enzim-supstrat i stvaranja produkta]]
'''Supstrat''' – u [[biohemija|biohemiji]] – je definiran kao [[molekula]] na koju djeluje [[enzim]]. Svakom enzimu odgovara jedan ili više supstrata sa [[aktivno mjesto|aktivnim mjestom]], za koje se veže, tvoreći tako kompleks enzim-supstrat. Enzim [[kataliza|katalizira]] odvijanje [[hemijska reakcija|hemijsku reakciju]] koja mijenja supstrat u drugu molekulu koja se naziva [[produkt]]. Produkt se zatim odvaja i oslobađa od [[Aktivno mjesto|aktivnog mjesta]] na [[enzim]]u koji je onda spreman za vezanje sljedeće molekule supstrata.<ref>Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Ed. (2005): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, {{ISBN|9958-9344-1-8}}.</ref><ref>Kornberg A. (1989): For the love of enzymes – The Odyssay of a biochemist. Harvard University Press, Cambridge (Mass.), London,{{ISBN|0-674-30775-5}}, {{ISBN|0-674-30776-3}}.</ref><ref>Hunter G. K. (2000): Vital Forces. The discovery of the molecular basis of life. Academic Press, London 2000, {{ISBN|0-12-361811-8}}.</ref>
U nekim slučajevima, jedan [[enzim]] je, na svoje aktivno mjesto, sposoban vezati više od jednog supstrata. Supstrati se tada najčešće vežu za aktivno mjesto po tačno određenom redoslijedu, prije početka hemijske reakcije i stvaranja jednog ili više produkata.
Opća formula enzimski katalizirane kemijske reakcije je sljedeća:
:<math>\rm E + S \rightleftharpoons ES \rightarrow EP \rightleftharpoons E + P \! </math>;
E = enzim;<br/>S = supstrat;<br/>ES = kompleks enzim-supstrat;<br/>EP = kompleks enzim-produkt;<br/>P = produkt.
Jedina nepovratna reakcija je ona u smjeru ES → EP. Enzimska reakcija obično slijedi [[Michaelis-Mentenova kinetika|Michaelis-Mentenovu kinetiku]], izuzimajući [[Alosterični enzim|alosterične enzime]]. Reakcija se stoga ubrzava s povećanjem koncentracije supstrata u [[Otopina|otopini]] koja povećava vjerovatnoć vezanja supstrata na [[aktivno mjesto]], sve dotl dok se sva aktivna mjesta ne zasite. U tom slučaju brzina reakcije ne ovisi više o koncentraciji supstrata, već o koncentraciji enzima.<ref>Nelson D. L., Cox M. M. (2013): Lehninger Principles of Biochemistry. W. H. Freeman and Co., {{ISBN|978-1-4641-0962-1}}.</ref><ref>Kapur Pojskić L., Ed. (2014): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, 2. izdanje. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, {{ISBN|978-9958-9344-8-3}}.</ref><ref>Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo, {{ISBN|9958-10-222-6}}.</ref>
== Također pogledajte==
* [[Enzim]]
* [[Aktivno mjesto]]
* [[Kataliza]]
==Reference==
{{reference}}
==Vanjski linkovi==
*[http://www.ebi.ac.uk/thornton-srv/databases/CSA/ Catalytic Site Atlas (CSA)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130803032349/http://www.ebi.ac.uk/thornton-srv/databases/CSA/ |date=3. 8. 2013 }} — hosted by European Molecular Biology Laboratory (EMBL) - European Bioinformatics Institute (|EBI)
* {{GoldBookRef | title = substrate | file = S06082}}
[[Kategorija:Biohemija]]
[[Kategorija:Enzimi]]
[[Kategorija:Hemijske reakcije]]
[[Kategorija:Kataliza]]
q2v708pp4kk7nezpxuh1ggp65t8l5p4
Reducirajući šećer
0
401303
3819862
3776476
2026-03-26T13:52:45Z
Panasko
146730
[[Kategorija:Hemija ugljikohidrata]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)
3819862
wikitext
text/x-wiki
[[Datoteka:Glucose chain structure.svg|thumb|300px|Reducirajući oblik [[glukoza|glukoze]] <br>(aldehidna grupa sasvim desno)]]
[[Datoteka:L-Fructose_chain_horiz.svg|thumb|300px|Reducirajući oblik del [[fruktoza|fruktoze]]]]
'''Reducirajući šećer''' je onaj koji je sposoban da djeluje kao [[redukcija|redukcijsko sredstvo]] jer ima slobodnu [[aldehid]]nu ili slobodan [[keton]]skiu grupa. Takvi su svi [[monosaharidi]], zajedno s nekim [[disaharid]]ima, [[oligosaharid]]ima i [[polisaharid]]iima.<ref name="Hunter G. K. 2000">Hunter G. K. (2000): Vital Forces. The discovery of the molecular basis of life. Academic Press, London 2000, {{ISBN|0-12-361811-8}}.</ref><ref name="Nelson D. L. 2013">Nelson D. L., Cox M. M. (2013): Lehninger principles of biochemistry. W. H. Freeman and Co., {{ISBN|978-1-4641-0962-1}}.</ref><ref name="Bajrović K 2005">Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Ed. (2005): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, {{ISBN|9958-9344-1-8}}.</ref>
Monosaharidi se mogu podijeliti u dvije grupe: [[aldoze]], koje imaju aldehidnu grupa, kao i [[ketoze]], koje imaju keto grupu. Prije nego što oni mogu djelovati kao reducirajući šećeri, ketoze se prvo moraju [[tautomer]]iziratiu aldoze. Reducirajući šežćeri su svi uobičajeni prehrambeni monosaharidi: [[galaktoza]], [[glukoza]] i [[fruktoza]].<ref>Pratt C. W., Cornely K. (2013): Essential Biochemistry, 3rd Ed.. Wiley, {{ISBN|978-1118083505}}.</ref><ref>Campbell M. K ., Farrell S. O. (2012): Biochemistry. Cengage Learning, {{ISBN|978-0840068583}}.</ref>
Disaharidi se formiraju iz dva monosaharida i ne mogu se jasno razvrstati ni kao reducirajući, niti nereducirajući, jer ih ima u obje kategorije Nereducirajući disaharidi poput [[saharoza|saharoze]] i [[tehaloza|trehaloze]], između anomernih ugljika, imaju [[glukozidna veza|glukozidne veze]] i na taj način se ne mogu pretvoriti u oblik otvorenog lanca sa aldehidnom grupom; oni prelaze u ciklične forme. Reducirajući disaharidi kao što su [[laktoza]] i [[maltoza]] imaju samo jedan od dva anomerna ugljika koji su uključeni u glikozidne veze, što znači da se mogu pretvoriti u oblik otvorenog lanca sa aldehidnom grupom.
[[Funkcijska grupa]] aldehida omogućava šećeru da djeluje kao redukcijsko sredstvo, na primjer u [[Tollen test]]u ili [[Benedikt test]]u. Ciklični hemiacetonski oblici aldoza se mogu otvoriti da izlože aldehid pa se određene ketoze mogu podvrgnuti tautomerizaciji i postati aldoze. Međutim, acetali, uključujući i one koje se nalaze u polisaharidnim vezama, ne mogu lahko postati slobodni aldehidi.
Reducirajući šećeri reagiraju sa [[aminokiselina]]ma u [[Maillardova reakcija|Milardovoj reakciji]], sa nizom reakcija koje se javljaju u pripremanju hrane na visokim temperaturama, a to je važno u određivanju njenog okusa. Također, razini reducirajući šećeri u [[vino|vinu]], sokovima i šećernoj trski su pokazatelj kvaliteta ovih prehrambenih proizvoda.
==Terminologija==
===Oksidacija-redukcija ===
''Reducirajuči šećer'' je onaj koji ''reducira'' drugi spoj, a sam se ''oksidira''; to jest, [[karbonil]]ni [[ugljik]] [[šećer]]a se oksidira u [[karboksil|karboksilnu grupu]].
===Aldoze i ketoze===
Neki šećer je klasificiran kao reducirajući šećera samo ako ima formu [[otvoren lanac|otvorenog lanca]] sa aldehidnom grupom ili slobodnu hemiacetalnu grupu. [[Monosaharidi]] koji sadrže aldehidnu grupu su poznati kao [[aldoze]], a oni s keto grupom kao [[ketoze]]. Ovaj aldehid može se oksidirati preko [[redoks|redoks reakcije]], u kojoj se drugi spoj reducira. Dakle, reducirajući šećer je onaj koji reducira određene hemikalije. Šećeri s keto grupama u otvorenoj formi lanca su u stanju izomerizirati preko niza tautomernih izmjena za proizvodnju aldehidnih grupa u otopini. Stoga se keto-šećeri kao što su [[fruktoza]] smatraju reducirajućim, ali su to izomeri koji sadrže aldehidnu grupu koja je reducirana od ketona i ne može se oksidirati bez razgradnje šećera. Ova vrsta izomerizacije je [[kataliza|katalizirana]] prisutnom bazom u otopiniu koja se testira na prisustvo aldehida. Aldoze ili aldehidni šećeri se reduciraju i prilikom oksidacije, kada su prisutni određeni oksidanti koji su reducirani.<ref name="Hunter G. K. 2000"/><ref name="Nelson D. L. 2013"/><ref name="Bajrović K 2005"/>
===Reducirajući kraj===
Na kraju reducirajućeg disaharida je monosaharid sa slobodnim anomernim ugljikom koji nije uključen u glikozidnu vezu i stoga sposoban za pretvaranje u oblik otvorenog lanca. Već je naglašeno da se disaharidi sastoje od dva monosaharid i da mogu biti reducirajući ili nereducirajući. Međutim, čak i reducirajući će imati samo jedan reducirajući kraj, jer se disaharidi drže zajedno glukozidnim vezama, koje se sastoje od najmanje jednog anomernog ugljika. Sa jednim anomernim ugljikom ne mogu se pretvoriti u oblik otvorenog lanca, a na raspolaganju je samo slobodan anomerni ugljik za redukciju u drugi spoj. Kod netreducirajućih disaharida oba anomerna ugljika su uključena u glikozidnu vezu.
Slično tome, reducirajući polisaharidi imaju samo jedan reducirajući kraj, pod pretpostavkom da nema grananja.
==Primjeri ==
[[Datoteka:Maltose Gleichgewicht.svg|thumb|center|upright=3|Ravnoteža između ciklične i otvorene forme u prstenu maltoze]]
Reducirajući šećeri su svi monosaharidi jer svi imaju aldehidnu grupa (ako su aldoze) ili mogu tautomerizirati u otopini da se formira aldehidna grupa (ako su ketoze). To uključuje i uobičajene monosaharide kao što su [[galaktoza]], [[glukoza]], [[gliceraldehid]], [[fruktoza]] , [[riboza]] i [[ksiloza]].
Mnogi [[disaharid]]i, kao [[celobioza]], [[laktoza]] i [[maltoza]], također imaju reducirajući oblik, kao jednu od dva jedinice mogu imati obrazac otvorenog lanca sa aldehidnom grupom. Međutim, [[saharoza]] i [[trehaloza]], u kojima [[anomerni ugljik]] povezuje dvije monosaharidne jedinice, su nereducirajući disaharidi jer prstenovi nemaju mogućnost otvaranja.
Ravnoteža između cikličnog oblika i otvorenog lanca u prstenu maltoze
U polimerima glukoze, kao što su [[škrob]] i njegovi derivati: [[glukoza sirup]], [[maltodekstrin]]g i [[dekstrin]] su [[makromolekule]] koje počinje sa reducirajućim šećerom, slobodnih aldehida. Više [[hidroliza|hidrolizirani]] škrob sadrži više reducirajućih šećera. Postotak reducirajućih šećera koji su prisutne u ovim derivatima škroba zove se [[dekstroza ekvivalent]] (DE).
[[Glikogen]] je veoma razgranat polimer glukoze koji služi kao glavni oblik ugljikohidratnog skladištenja u [[životinja]]. To je reducirajući šećer sa samo jednim reducirajućim krajem; bez obzira na to koliko je velika molekula glikogena ili koliko ima grana, svaki ogranak završava u nereducirajućem šećernom ostataku. Kada se glikogen razgrađuje da bi se koristio kao izvor energije, jedinice glukoze se uklanjaju jedna po jedna od [[enzim]]a nereducirajućeg kraja.
==Karakterizacija ==
Za otkrivanje prisustva reducirajućih šećera, koristi se nekoliko kvalitativnih testova. Dva od njih koriste rastvor [[ion]]a [[bakar|bakra (II)]]: [[Benedikta reagens]] (Cu<sup>2+</sup> u vodenom natrij citratu) i [[Fehlingova otopina]]. (Cu<sup>2+</sup> u vodenom natrij tartaratu) čime se reducirajući šešer reducira ione [[bakar (II)]] u bakar (I), koji potom formira [[cigla]]sto crveni talog [[bakar (I) oksid]]. Reducirajući šećer može biti otkrivena i uz dodatak [[Tollen reagens]]a, koji se sastoji od iona [[srebro|srebra]] (''Ag''<sup>+</sup>) u vodenom [[amonijak]]u. Kada se Tollen reagens doda u aldehid, taloži srebrni metal, često formirajući srebreno ogledalo na čistim staklenim predmetima (epruvetama, npr.).
[[3,5-Dinitrosalna kiselina]] je još jedan test reagens, koji omogućuje kvantitativno otkrivanje ovih šećera. Ona reagira sa reducirajućim šećerom i formiraju [[3-amino-5-nitrosalicilna kiselina|3-amino-5-nitrosalicilnu kiselinu]], koja se može mjeriti [[spektrofotometrija|spektrofotometrijski]], da se utvrdi iznos reducirajućeg šećera koji je bio prisutan.
Šećeri koji imaju acetal ili ketal veze ne reduciraju šećer, jer nemaju slobodan aldehidni lanac. Oni stoga ne reagirauju ni sa jednim od rastvora testa reducirajućih šećera. Međutim, nereducirajući šećer se može [[hidroliza|hidrolizirati]] pomoću razrijeđene [[HCL|hlorovodične kiseline]]. Nakon hidrolize i neutralizacije kiseline, proizvod može biti reducirajući šećer koji daje normalne reakcije sa test rastvorima.
Svi ugljikohidrati odgovaraju pozitivno na [[reagens Molisch]]-a, ali test daje brže rezultate kada se traže [[monosaharidi]].
==Značaj u medicini==
Fehlingova otopina je korištena mnogo godina kao dijagnostički test za [[dijabetes]], bolest kod koje su razine glukoze u [[krv]]i opasno povišene zbog poremećaja u neuspjeha u proizvednji (dijabetes tipa 1) dovoljno [[insulin]]a ili nesposobnosti da odgovore na insulin (dijabetes tipa 2). Mjerenjem količineoksidacijskog sredstva (u ovom slučaju, Fehlingova otopina) redukcije glukoze, moguće je odrediti njenu koncentraciju u krvi ili u mokraći. Ovo onda omogućuje doziranje prave količine insulina koja se ubrizgava, kako bi razine glukoze u krvi natrag vratile u normalan raspon.
==Značaj u prehrembenoj hemiji==
===Maillardova reakcija===
[[Glavni|Maillardova reakcija]]
U ovoj reakciji, karbonilne grupe reducirajućih šećera reagiraju s amino grupama [[aminokiselina]]. Ona obuhvata složen niz reakcija koje se javljaju pri pripremi hrane. Proizvodi Maillardove reakcije (MRP) su različiti; neki su korisni za ljudsko zdravlje, a drugi su toksični. Međutim, ukupni efekt ove reakcije je da se smanji nutritivna vrijednost hrane. Jedan od primjera toksičnih proizvoda Mailardove reakcije je [[akrilamid]], jedan [[neurotoksin]] i mogući [[kancerogen]] koji se formira iz slobodnog [[asparagin]]a i reducirajućeg šećera kada se kuha skrobna hrana na visokim temperaturama (iznad 120 °C).
===Kvalitet hrane===
Nivo reducirajućih šećera u vinu, soku, i šećernoj trsci su pokazatelj kvaliteta tih prehrambenih proizvoda, a praćenje razine reducirajućih šećera u proizvodnji hrane je poboljšao kvalitet na tržištu. Konvencionalni put za to je Lane-Eynon način, koji uključuje titracijski reducirajući šećer bakrom (II) u Fehlingovoj oropinim, u prisustvu [[metilen plavo|metilenskog plavila]], općeg [[redoks|redoks- indikatora. Međutim, to je nepouzdano, skupo i osjetljivo na nečistoće.
==Također pogledajte==
*[[Monosaharidi]]
*[[Disaharidi]]
*[[Redoks]]
==Reference ==
{{reference}}
==Vanjski linkovi==
{{Portal|Hemija}}
[[Kategorija:Monosaharidi]]
[[Kategorija:Disaharidi]]
[[Kategorija:Biomolekule]]
[[Kategorija:Ugljikohidrati]]
[[Kategorija:Hemija ugljikohidrata]]
ppr8fkerohr1n9p3ur3298o0lc5209h
Progesteron
0
404448
3819863
3793926
2026-03-26T13:53:28Z
Panasko
146730
[[Kategorija:Totalna sinteza]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)
3819863
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija hemijski spoj
| Strukturna formula = [[Datoteka:Progesterone-2D-skeletal.png |120px]]<br>[[Datoteka: Progesterone-3D-vdW.png|120px]]
|Boja=Lightblue
| Hemijski spoj = Progesteron
| Druga imena =
| Sumarna formula = C=21 H=30 O=2<br>C<sub>21</sub>H<sub>30</sub>o<sub>2</sub>
| CAS registarski broj = 57-83-0
| SMILES =O=C4\C=C2/[C@]([C@H]1CC[C@@]3([C@@H](C(=O)C)CC[C@H]3[C@@H]1CC2)C)(C)CC4
| InChI =1/C21H30O2/c1-13(22)17-6-7-18-16-5-4-14-12-15(23)<br>8-10-20(14,2)19(16)9-11-21(17,18)<br>3/h12,16-19H,4-11H2,1-3H3/t16-,17+,18-,19-,20-,21+/m0/s1
| Kratki opis =Produžena apsorpcija
| Molarna masa =314.46
| Agregatno stanje =
| Gustoća =
| Tačka topljenja = 126
| Tačka ključanja =
| Pritisak pare =
| Rastvorljivost = Rastvorljiv, polu-život: približno 25-50 sati
| Viscosity =
| Dipolni moment =
| NFPA 704 = {{NFPA 704 |H = 0 |F = 0| R = 0}}
}}
'''Progesteron''' ili ''P4'' (''p''regn-''4''-en-3,20-dion) je C-21 [[steroid]]ni [[hormon]] koji učestvuje u ženskom [[menstruacija|menstruacijskom ciklusu]], pomaganju [[trudnoća|trudnoće]] i [[embriogeneza|embriogeneze]] čovjeka i drugih vrsta [[sisar]]a.<ref>Hall J. E., Guyton A. C. (2006): Textbook of medical physiology, 11th edition. Elsevier Saunders, St. Louis, Mo, {{ISBN|0-7216-0240-1}}.</ref><ref>Dewick P. M. (2002): Medicinal natural products: a biosynthetic approach. Wiley, {{ISBN|978-0-471-49641-0}}.</ref>
Progesteron pripada [[progestogen]]skoj klasi hormona. Glavni prirodni predstavnik ljudskih progestogena.
Proizvodi se od biljaka porodice [[Jam (povrće)|jam]] povrća, u koje spada i [[balkan]]ska dioskoreja (''[[Dioscorea balcanica]]''). Ove biljke proizvode velike količine steroida [[diosgenin]]a, koji se laboratorijski pretvara u progesteron.
== Otkriće i hemijski sasatav ==
Progesteron su međusobno nezavisno otkrile četiri grupe istraživača.<ref>Allen W. M. (1935): The isolation of crystalline progestin. Science, 82 (2118): 89-93.</ref><ref>Butenandt A., Westphal U . (1934): Zur Isolierung und Charakterisierung des Corpusluteum-Hormons. Berichte Deutsche chemische Gesellschaft, 67: 1440-1442.</ref><ref>Hartmann M., Wettstein A. (1934): Ein krystallisiertes Hormon aus Corpus luteum. Helvetica Chimica Acta, 17: 878-882.</ref><ref>Slotta K. H., Ruschig H., Fels E. (1934): Reindarstellung der Hormone aus dem Corpusluteum. Berichte Deutsche chemische Gesellschaft, 67: 1270-1273.</ref>
Kao i ostali [[steroid]]i, progesteron se sastoji od četiri međusobno kondenzirana [[ugljikovodonik|ciklična ugljikovodika]]. Sadrži [[keton]]sku [[funkcijska grupa|funkcijsku grupu]], kao i dvije [[metilna grupa|metilne]] grane. Poput svih steroidnih hormona, [[Hidrofobnost|hidrofoban]] je.
== Sinteza ==
=== Biosinteza ===
[[Datoteka:Progesterone biosynthesis.png|mini|center|547x547px|'''Gore''': Pretvaranje [[holesterol]]a ('''1''') u pregnenolon ('''3''') do progesterona ('''6''').<br/>'''Dolje''': Progesteron je važan u sintezu [[aldosteron]]a ([[mineralokortikoid]]a), kao što je [[17-hidroksiprogesteron]] za [[kortizol]] ([[glukokortikoid]]), i [[androstendion]] za [[steroid|spolne steroide]].]]
Kod životinja, progesteron ('''<u>6</u>'''), kao i svi drugi [[steroid]]ni [[hormon]]i, sintetiziran se iz [[pregnenolon]]a ('''<u>3</u>'''), koji je izveden iz [[holesterol]]a ('''<u>1</u>''').
Holesterol ('''<u>1</u>''') se dvostruko [[oksidacija|oksidira]], dajući 20,22-dihidroksiholesterol ('''<u>2</u>'''). Ovaj [[vicinski (hemija)|vicinski]] [[diol]] se zatim oksidira uz gubitak bočnog lanca počevši od pozicije C-22 i formira pregnenolon ('''<u>3</u>'''). Ova reakcija je katalizirana [[Citohrom]]om [[P450scc]]. Konverzija pregnenolona u progesteron se odvija u dva koraka. Prvo, 3-[[hidroksil]]na grupa oksidira u [[keton|keto]] grupu ('''<u>4</u>'''), a zatim se [[dvostruka veza]] premješta na C-4, sa C-5 putem reakcije keto/[[enol]]ne [[tautomer]]izacije.<ref name="isbn0-471-49641-3">{{Cite book |author=Dewick, Paul M. | authorlink = | editor = | others = | title = Medicinal natural products: a biosynthetic approach | edition = | language = | publisher = Wiley | location = New York |year=2002 | origyear = |pages=[https://archive.org/details/medicinalnatural00dewi_015/page/n242 244] | quote = |isbn=978-0-471-49641-0| oclc = | doi = |url=https://archive.org/details/medicinalnatural00dewi_015|url-access=registration | access-date = }}</ref> Ovu reakciju [[kataliza|katalizira]] [[3-beta-HSD]] (3 beta-hidroksi steroid dehidrogenaza/delta(5)-delta(4)izomeraza).
Progesteron je prekursor za mineralokortikoid [[aldosteron]], a nakon pretvorbe do [[17-hidroksi progesteron]]a (još jednog prirodnog progestogena) u [[kortizol]] i [[androstendion]]. Androstendion se može konvertirati u [[testosteron]], [[estron]] i [[estradiol]].
[[Kvasci]] imaju sposobnost sinteze i pregenolon i progesterona .<ref name="pmid9487528">{{cite journal | author = Duport C, Spagnoli R, Degryse E, Pompon D | title = Self-sufficient biosynthesis of pregnenolone and progesterone in engineered yeast | journal = Nat. Biotechnol. | volume = 16 | issue = 2 | pages=186-9 | year = 1998.}}</ref>
=== Laboratorijska pretraga===
[[Datoteka:Marker snythesis.png|mini|right|300px|Markerova semi sinteza progesterona iz [[diosgenin]]a.<ref name="Marker_1940">{{cite journal | author = Marker RE, Krueger J | title = Sterols. CXII. Sapogenins. XLI. The Preparation of Trillin and its Conversion to Progesterone | journal = J. Am. Chem. Soc. | volume = 62 | issue = 12 | pages=3349-3350 | year = 1940| doi = 10.1021/ja01869a023 }}</ref>]]
[[Datoteka:Progesterone Synthesis.png|mini|right|491x491px|Jonsonova ukupna sinteza progesterona.<ref name="pmid5131151">{{cite journal | author = Johnson WS, Gravestock MB, McCarry BE | title = Acetylenic bond participation in biogenetic-like olefinic cyclizations. II. Synthesis of dl-progesterone | journal = J. Am. Chem. Soc. | volume = 93 | issue = 17 | pages=4332-4 | year = 1971}}</ref>]]
Rasel Earl Marker je razvio ([[1940]].) ekonomičnu polusintezu progesterona iz biljnog steroida [[diosgenin]]a izoliranog iz jama, za farmaceutsku kompaniju [[Parke-Davis]]. Poznata je kao [[Markerova degradacija]]. Objavljeno je i nekoliko drugih semi-sinteza koje počinju na raznim steroidima progesterona. Npr., [[kortizon]] se, primjenom jodotrimetilsilana, može simultano deoksigenirati na C-17 i C-21 pozicije, u [[hloroform]]u. Tako nastaje 11-keto-progesteron (ketogestin), koji se zatim [[redoks|reducira]] na pozicije-11 i daje progesteron.<ref>Numazawa M., Nagaoka M., Kunitama Y. (1986): Regiospecific deoxygenation of the dihydroxyacetone moiety at C-17 of corticoid steroids with iodotrimethylsilane. Chem. Pharm. Bull., 34 (9): 3722-3726: http://www.journalarchive.jst.go.jp/english/jnlabstract_en.php?cdjournal=cpb1958&cdvol=34&noissue=9&startpage=3722 {{Webarchive|url=https://archive.today/20121209004311/http://www.journalarchive.jst.go.jp/english/jnlabstract_en.php?cdjournal=cpb1958&cdvol=34&noissue=9&startpage=3722 |date=9 Decembar 2012 }}.</ref>
Potpunu sintezu progesterona je objavio Wiliem Samer Johnson, [[1971]]. Počinje reakcijom [[fosfonijum soli]] '''<u>7</u>''' sa [[organolitijumski reagens|fenil litijem]], što daje [[fosfonijum ilid]] '''<u>8</u>'''. Ilid '''<u>8</u>''' reagira sa [[aldehid]]om i proizvodi [[Alken (jedinjenje)|alken]] '''<u>9</u>'''. [[Ketal]]ne [[zaštitna grupa|zaštitne grupe]] '''<u>9</u>''' [[hidroliza|hidroliziraju]] pa nastaje diketon '''<u>10</u>''', koji se zatim ciklizira da bi se formirao ciklopentenon '''<u>11</u>'''. Keton '''<u>11</u>''' reaguje sa metil litijumom i daje [[tercijarni alkohol]] '''<u>12</u>''', koji se onda tretira kiselinom, dajući tercijarni katjon '''<u>13</u>'''. Ključni korak sinteze je ciklizacija π-[[kation]]a '''<u>13</u>''' u kojoj se B-, C-, i D-prstenovi steroida simultano oblikuju i proizvode '''<u>14</u>'''. To liči na kationsku ciklizacijsku reakciju koja se primjenjuje u biosintezi steroida, po čemu se naziva ''biomimetikom''. U sljedećem koraku [[enol]] [[ortoestar]] hidrolizira i proizvodi keton '''<u>15</u>'''. Ciklopentenski A-prsten se otvara oksidacijom sa [[ozon]]om i daje '''<u>16</u>'''. Na kraju, diketon '''<u>17</u>''' prolazi kroz intramolekulsku [[aldolna kondenzacija|aldolnu kondenzaciju]], primjenom vodenog rastvora [[kalij-hidroksid]]a i nastaje progesteron.
== Također pogledati ==
* [[5-Alfa-dihidroprogesteron]]
== Reference ==
{{refspisak}}
== Vanjski linkovi ==
{{Portal|Medicina|Hemija}}
* {{MeshName|Progesterone}}
*https://web.archive.org/web/20080618062909/http://users.rcn.com/jkimball.ma.ultranet/BiologyPages/P/Progesterone.html: Progesterone
*http://www.pms-menopause-progesterone.org/progesterone/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304062651/http://www.pms-menopause-progesterone.org/progesterone/ |date=4. 3. 2016 }} : Progesterone Resource Center *http://www.lawleybasecamp.com/media/pdf/condition-booklets/Progesterone_Booklet.pdf
{{Hormoni}}{{Normativna kontrola}}
[[Kategorija:Ljudski hormoni]]
[[Kategorija:Progesteroni]]
[[Kategorija:Neurosteroidi]]
[[Kategorija:Steroidi]]
[[Kategorija:Hormoni jajnika]]
[[Kategorija:Totalna sinteza]]
mvd56sgc2qf7d6g30eyii7fic2ygt1o
Acetilizacija
0
407751
3819865
3809722
2026-03-26T13:55:01Z
Panasko
146730
[[Kategorija:Organske reakcije]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)
3819865
wikitext
text/x-wiki
[[Datoteka:aspirin synthesis.svg|thumb|350px|right|[[Salicilna kiselina]] se acetilizira do [[aspirin]]a.]]
'''Acetilizacija''' ili '''Acetilacija'''(ili po [[IUPAC]] nomenklaturi '''etanoilacija''') je reakcija u kojoj se u [[hemijski spoj]] uvodi [[acetil]]na [[funkcijska grupa]].<ref name="Atkins P. 2006">Atkins P., de Paula J. (2006): Physical chemistry, 8th Ed. W. H. Freeman, San Francisco, {{ISBN|0-7167-8759-8}}</ref><ref name="Binder H. H. 1999">Binder H. H. (1999): Lexikon der chemischen Elemente. S. Hirzel Verlag, Stuttgart, {{ISBN|3-7776-0736-3}}.</ref><ref>Petrucci R.H., Harwood W.S. and Herring F.G. (2002): General Chemistry, 8th Ed. Prentice-Hall, New York, {{ISBN|0-13-014329-4}}.</ref>
Nasuprot tome, ''deacetilacija'' je uklanjanje acetil grupe. U toj reakciji se [[atom]] [[vodik]]a [[hidroksilna grupa|hidroksilne grupe]] zamjenjuje acetil grupom (CH<sub>3</sub>CO) dajući specifični [[ester]] [[acetat]].[[Anhidrid]] [[sirćetna kiselina|sirćetne kiseline]] se često koristi kao acetilacijski agens koji reagira sa slobodnim hidroksilnim grupama. Naprimer, ova supstanca se koristi u sintezi [[aspirin]]a i [[heroin]]a.<ref name="Atkins P. 2006"/><ref name="Binder H. H. 1999"/><ref>Weast R. C., Ed. (1990): CRC Handbook of chemistry and physics. Chemical Rubber Publishing Company, Boca Raton, {{ISBN|0-8493-0470-9}}.</ref><ref>Laidler K. J. (1978): Physical chemistry with biological applications. Benjamin/Cummings, Menlo Park, {{ISBN|0-8053-5680-0}}.</ref>
== Acetilizacija proteina==
Acetilacija je važna modifikacija proteina u [[citologija|ćelijskoj biologiji]]; i [[proteomika|proteomičke studije]] su identificirale na hiljade acetiliziranih [[sisar]]skih proteina.<ref>{{cite journal | vauthors = Choudhary C, Kumar C, Gnad F, Nielsen ML, Rehman M, Walther TC, Olsen JV, Mann M | title = Lysine acetylation targets protein complexes and co-regulates major cellular functions | url = https://archive.org/details/sim_science_2009-08-14_325_5942/page/834 | journal = Science | volume = 325 | issue = 5942 | pages = 834–840 | year = 2009 | pmid = 19608861 | doi = 10.1126/science.1175371 | bibcode = 2009Sci...325..834C }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Fritz KS, Galligan JJ, Hirschey MD, Verdin E, Petersen DR | title = Mitochondrial acetylome analysis in a mouse model of alcohol-induced liver injury utilizing SIRT3 knockout mice | journal = J. Proteome Res. | volume = 11 | issue = 3 | pages = 1633–1643 | year = 2012 | pmid = 22309199 | pmc = 3324946 | doi = 10.1021/pr2008384 }}</ref><ref>{{cite web|last=Brook|first=Tom|title=Protein Acetylation: Much More than Histone Acetylation|url=https://www.caymanchem.com/app/template/Article.vm/article/2152|publisher=Cayman Chemical|access-date=15. 2. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20140228141824/https://www.caymanchem.com/app/template/Article.vm/article/2152|archive-date=28. 2. 2014|url-status=dead|archive-date=28. 2. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140228141824/https://www.caymanchem.com/app/template/Article.vm/article/2152}}</ref>
Acetilacija se javlja kao ko-translacijska i [[posttranslacijska modifikacija]] [[protein]]a, naprimjer, [[histon]]a, [[p53]] i [[tubulin]]a. Među ovim proteinima, [[hromatin]]ski proteini i metabolički [[enzim]]i su visoko zastupljeni, što pokazuje da acetilacija ima značajan utjecaj na [[ekspresija gena|ekspresiju gena]] i [[metabolizam]]. U [[bakterija]], 90% proteina uključenih u centralni metabolizam crijevne [[Salmonela|salmonele]] je acetilirano.<ref>{{cite journal | vauthors = Zhao S, Xu W, Jiang W, Yu W, Lin Y, Zhang T, Yao J, Zhou L, Zeng Y, Li H, Li Y, Shi J, An W, Hancock SM, He F, Qin L, Chin J, Yang P, Chen X, Lei Q, Xiong Y, Guan KL | title = Regulation of cellular metabolism by protein lysine acetylation | url = https://archive.org/details/sim_science_2010-02-19_327_5968/page/1000 | journal = Science | volume = 327 | issue = 5968 | pages = 1000–1004 | year = 2010 | pmid = 20167786 | pmc = 3232675 | doi = 10.1126/science.1179689 | bibcode = 2010Sci...327.1000Z | first3 = Wenqing }}</ref>
=== Acetilacija N-kraja===
[[Datoteka:Protein-acetylation-nterminal.svg|thumb|450px|[[N-kraj]] acetilizacije]]
[[N-kraj]] acetilacije je jedan od najčešćih ko-translacijskih kovalentnih modifikacija proteina u [[eukarioti|eukariota]], a to je od ključne važnosti za regulaciju i funkciju različitih proteina. Acetilacija N-terminala ima važnu ulogu u sintezi, stabilnosti i lokalizaciji proteina. Oko 85% svih ljudskih proteina i 68% u [[kvasci|kvasca]] su acetilizirane na Nα-kraju.<ref name="Van Damme e1002169">{{cite journal | vauthors = Van Damme P, Hole K, Pimenta-Marques A, Helsens K, Vandekerckhove J, Martinho RG, Gevaert K, Arnesen T | title = NatF contributes to an evolutionary shift in protein N-terminal acetylation and is important for normal chromosome segregation | journal = PLoS Genet. | volume = 7 | issue = 7 | pages = e1002169 | year = 2011 | pmid = 21750686 | pmc = 3131286 | doi = 10.1371/journal.pgen.1002169 }}</ref> Nekoliko proteina [[prokarioti|prokariota]] i [[archaea]] su također putem acetilacije modificirali svoj N-kraj.
N-terminalnu acetilaciju katalizira set enzimskog kompleksa, N-terminalnih [[acetiltransferaza]] (NAT). NAT prenese acetil grupa iz [[acetil-koenzim A|acetil-koenzima A]] (Ac-CoA) na α-amino grupu prve [[aminokiselina|aminokiselinskog ostatka]] proteina. Različiti NAT su odgovorni za acetilaciju u nastajanju proteina [[N-kraj]]a, a za acetilacija je utvrđeno da je nepovratan proces.
(Ac-CoA) je na α-amino grupa prvog [[aminokiselina|aminokiselinskog]] ostataka proteina.<ref>{{cite journal | vauthors = Starheim KK, Gevaert K, Arnesen T | title = Protein N-terminal acetyltransferases: when the start matters | journal = Trends Biochem. Sci. | volume = 37 | issue = 4 | pages = 152–161 | year = 2012 | pmid = 22405572 | doi = 10.1016/j.tibs.2012.02.003 }}</ref>
==== Acetiltransferaze N-kraja ====
Do danas je kod ljudi pronađeno šest različitih NAT: NatA, NatB, NatC, NatD, NatE i NatF. Svaki od ovih različitih enzimskih kompleksa je specifičan za različite aminokiseline ili sekvence [[aminokiselina]] koje su prikazana u sljedećoj tabeli.
*''' Sastav i specifičnost podloga NAT-a'''
{| class="wikitable"
|-
! NAT!! Podjedinicas (katalitska podjedinica je '''boldirana''') !! Supstrat
|-
| NatA|| '''[[N-alfa-acetiltransferaza 10|Naa10]]''' (Ard1) Naa15 (Nat1) || [[serin|Ser]]-, [[alanin|Ala]]-, [[glicin|Gly]]-, Thr-, [[valin|Val]]-, [[cistein|Cys]]- [[N-kraj]]evi
|-
| NatB || '''Naa20''' (Nat3) Naa25 (Mdm20) || [[metionin|Met]]-[[glutaminska kiselina|Glu]]-, [[metionin|Met]]-[[Asparaginska kiselina|Asp]]-, [[metionin|Met]]-[[Asparagin|Asn]]-, [[metionin|Met]]-[[glutamin|Gln]]- [[N-kraj]]evi
|-
| NatC || '''Naa30''' (Mak3) Naa35 (Mak10) Naa40 (Nat5) || [[metionin|Met]]-[[leucin|Leu]]-, [[metionin|Met]]-Ile-, [[metionine|Met]]-Trp-, [[metionin|Met]]-[[fenilalanin|Phe]]- [[N-kraj]]evi
|-
| NatD || '''Naa40''' (Nat4) || [[serin|Ser]]-[[glicin|Gly]]-[[glicin|Gly]]-, [[serin|Ser]]-[[glicine|Gly]]-[[arginin|Arg]]- [[N-kraj]]evi
|-
| NatE || '''Naa50''' (Nat5) Naa10 (Ard1) Naa15 (Nat1) || [[metionin|Met]]-Leu-, [[metionin|Met]]-[[alanin|Ala]]-, [[metionin|Met]]-[[lizin|Lys]]-, [[metionin|Met]]-[[metionin|Met]]- [[N-kraj]]evi
|-
| NatF || '''Naa60''' || [[metionin|Met]]-[[lizin|Lys]]-, [[metionin|Met]]-[[leucin|Leu]]-, [[metionin|Met]]-Ile-, [[metionin|Met]]-Trp-, [[metionin|Met]]-[[Fenilalanin|Phe]]- [[N-kraj]]evi
|}
== Također pogledajte ==
*[[Sirćetna kiselina]]
*[[Salicilna kiselina]]
* [[Amid]]
* [[Ester]]
== Reference ==
{{refspisak|2}}
==Vanjski linkovi==
{{commons|Acetyl}}
{{commons|Hydroxil}}
[[Kategorija:Hemijske reakcije]]
[[Kategorija:Proteini]]
[[Kategorija:Posttranslacijske modifikacije]]
[[Kategorija:Organske reakcije]]
gtwpu288sl629yqs42p0ajnauuim1hn
Enzimska kataliza
0
411268
3819871
3770171
2026-03-26T13:56:29Z
Panasko
146730
[[Kategorija:Kataliza]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)
3819871
wikitext
text/x-wiki
'''Enzimska kataliza''' je [[hemijska reakcija]] u kojoj [[enzim]], kao [[katalizator]], [[kataliza|pretvara]] određeni [[hemijski spoj]] ([[supstrat (biohemija)|supstrat]] u novi [[produkt (biohemija)|proizvod]].<ref>Alberts B. (2002)ː Molecular biology of the cell. Garland Science, New York, {{ISBN|0-8153-3218-1}}.</ref><ref>Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Ed. (2005): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, {{ISBN|9958-9344-1-8}}.</ref><ref>Kapur Pojskić L., Ed. (2014): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, 2. izdanje. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, {{ISBN|978-9958-9344-8-3}}.</ref><ref>Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo, {{ISBN|9958-10-222-6}}.</ref>
==Mehanizam==
[[Datoteka:Induced fit diagram de.svg|mini|350px|Model inducirane prilagodbe enzima za odgovarajući supstrat]]
===Vezanje podloge===
Prije nego što počnu katalizirati bilo koju hemijsku reakciju, enzimi se moraju vezati za njihovu podloga. Enzimi su obično vrlo specifični za određene podloge, za koje se vežu a zatim kataliziraju hemijske reakcije. Specifičnost se postiže obavezujućom prazninom (usjekom) koji je komplementarnog oblika, za popunjenjavanje i [[hidrofilnost|hidrofilnom]] /[[hidrofobnost|hidrofobnom]] izboćinom podloge. Enzimi stoga mogu razlikovati vrlo slične molekula materijala koji su [[hemoselektivnost|hemoselektivne]], [[regioselektivnost|regioselectivne]] i [[stereospecifičnost|tereospecifične]].<ref>{{cite journal | vauthors = Jaeger KE, Eggert T | title = Enantioselective biocatalysis optimized by directed evolution | journal = Current Opinion in Biotechnology | volume = 15 | issue = 4 | pages = 305–13 | date = august 2004 | pmid = 15358000 | doi = 10.1016/j.copbio.2004.06.007}}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Shevelev IV, Hübscher U | title = The 3' 5' exonucleases | journal = Nature Reviews Molecular Cell Biology | volume = 3 | issue = 5 | pages = 364–76 | date = maj 2002 | pmid = 11988770 | doi = 10.1038/nrm804 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Zenkin N, Yuzenkova Y, Severinov K | title = Transcript-assisted transcriptional proofreading | url = https://archive.org/details/sim_science_2006-07-28_313_5786/page/518 | journal = Science | volume = 313 | issue = 5786 | pages = 518–20 | date = juli 2006 | pmid = 16873663 | doi = 10.1126/science.1127422 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Ibba M, Soll D | title = Aminoacyl-tRNA synthesis | journal = Annual Review of Biochemistry | volume = 69 | pages = 617–50 | pmid = 10966471 | doi = 10.1146/annurev.biochem.69.1.617}}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Rodnina MV, Wintermeyer W | title = Fidelity of aminoacyl-tRNA selection on the ribosome: kinetic and structural mechanisms | journal = Annual Review of Biochemistry | volume = 70 | pages = 415–35 | pmid = 11395413 | doi = 10.1146/annurev.biochem.70.1.415 }}</ref><ref name=Tawfik10>{{cite journal | vauthors = Khersonsky O, Tawfik DS | title = Enzyme promiscuity: a mechanistic and evolutionary perspective | journal = Annual Review of Biochemistry | volume = 79 | pages = 471–505 | pmid = 20235827 | pmc = | doi = 10.1146/annurev-biochem-030409-143718 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = O'Brien PJ, Herschlag D | title = Catalytic promiscuity and the evolution of new enzymatic activities | journal = Chemistry & Biology | volume = 6 | issue = 4 | pages = R91-R105 | date = april 1999 | pmid = 10099128 | doi = 10.1016/S1074-5521(99)80033-7 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Fischer E | year = 1894 | title = Einfluss der Configuration auf die Wirkung der Enzyme | language = German | trans-title=Influence of configuration on the action of enzymes | journal=Berichte der Deutschen chemischen Gesellschaft zu Berlin | volume = 27 | issue = 3 | pages = 2985–93 | url = http://gallica.bnf.fr/ark:/12148/bpt6k90736r/f364.chemindefer|doi=10.1002/cber.18940270364}})</ref><ref name="Cooper_2000">{{cite book | author = Cooper GM | title = The Cell: a Molecular Approach | date = 2000 | publisher = ASM Press | location = Washington (DC ) | isbn = 0-87893-106-6 | edition = 2nd | chapter = Chapter 2.2: The Central Role of Enzymes as Biological Catalysts | chapterurl = http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK9921/ | url = https://archive.org/details/cell00geof }}</ref>
Neki od enzima pokazuju najveću specifičnost i tačnost kada su uključeni u kopiranje i ekspresiju [[genom]]a. Neki od ovih enzima imaju i mehanizmima "[[lektor|lekture]]". Tako, enzim kao što je [[DNK polimeraza]] katalizira reakciju u prvom koraku, a zatim, u drugom koraku, provjerava da li je proizvod ispravan. Ovaj proces u dva koraka rezultira u prosječnoj stopi greške manje od 1/100 miliona reakcija kod polimeraze [[sisar]]a. Slični mehanizmi korekcije se također nalaze i kod [[RNK polimeraza]], [[aminoacil-tRNK sintetaza|aminoacil-tRNK sintetaze]] i [[ribosom]]a.
Nasuprot tome, neki enzimi ispoljavaju i [[promiskuitet enzima]], koji imaju široku specifičnost i djeluju na niz različitih fiziološki relevantnih podloga. Mnogi enzimi imaju mala mjesta aktivnosti koja su nastala slučajno (tj. [[adaptacija|neutralno]]), što može biti polazište za evolucijski izbor nove funkcije.<ref>{{cite journal | vauthors = Koshland DE | title = Application of a Theory of Enzyme Specificity to Protein Synthesis | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 44 | issue = 2 | pages = 98–104 | date = februar 1958 | pmid = 16590179 | pmc = 335371 | doi = 10.1073/pnas.44.2.98 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Vasella A, Davies GJ, Böhm M | title = Glycosidase mechanisms | journal = Current Opinion in Chemical Biology | volume = 6 | issue = 5 | pages = 619–29 | date = oktobar 2002 | pmid = 12413546 | doi = 10.1016/S1367-5931(02)00380-0}}</ref><ref>{{cite book | last = Boyer | first = Rodney | title = Concepts in Biochemistry | url = https://archive.org/details/conceptsinbioche0002boye | edition = 2nd | publisher = John Wiley & Sons, Inc. | location = New York, Chichester, Weinheim, Brisbane, Singapore, Toronto. | isbn = 0-470-00379-0 | pages=[https://archive.org/details/conceptsinbioche0002boye/page/137 137]–8 | chapter = Chapter 6: Enzymes I, Reactions, Kinetics, and Inhibition | year = 2002 | oclc = 51720783 | name-list-format = vanc}}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Savir Y, Tlusty T | title = Conformational proofreading: the impact of conformational changes on the specificity of molecular recognition | journal = PLOS ONE | volume = 2 | issue = 5 | pages = e468 | year = 2007 | pmid = 17520027 | pmc = 1868595 | doi = 10.1371/journal.pone.0000468 | url = http://www.weizmann.ac.il/complex/tlusty/papers/PLoSONE2007.pdf | editor1-last = Scalas | editor1-first = Enrico | name-list-format = vanc | date = | access-date=20. 4. 2016 | archive-url = https://web.archive.org/web/20110514055337/http://www.weizmann.ac.il/complex/tlusty/papers/PLoSONE2007.pdf | archive-date=14. 5. 2011 | url-status = dead }}</ref>
Na osnovu najpodobnije podloge, enzima mogu mijenjati oblik, da bi se vezali u formiranju kompleksa enzim-supstrat.
===Model "brave i ključa"===
Da bi objasnio dosljednost specifičnosti enzima, [[1894]]., [[Emil Fischer]] je predložio da i enzim i supstrat posjeduju specifična komplementarne geometrijske oblike koji se međusobno uklapaju –baš jedan u drugi. Ovo se često naziva kao model "ključa". Ovaj rani model objašnjava specifičnost enzima, ali ne i stabilizaciju stanje u tranziciji koje enzimi ostvaruju.
===Model indukcije===
U [[1958]]. , [[Daniel Koshland]] je predložio izmjenu modela brava-ključ: pošto su enzimi prilično fleksibilne strukture, aktivno mjesto kontinuirano preoblikuje interakcije s podlogom kao i podloga u interakciji s enzimom. Kao rezultat toga, za podlogu se aktivno mjesto ne veže čvrsto; aminokiseline su [[bočna lanac|bočnim lancima]], koji čine aktivna mjesta, su ukalupljene u precizne pozicije koje enzimu omogućavaju da obavlja svoju katalitsku funkciju. U nekim slučajevima, kao što je [[glikosidaza]], [[molekula]] supstrata također neznatno mijenja oblik kako bi ušla u aktivno mjesto. Tu se nastavlja mijenjati dok se supstrat ne veže potpuno, kada se određuje konačni oblik punjača. Indukcija najpovoljnijeg oblika može povećati vjernodostojnost molekulskog prepoznavanja u prisustvu konkurencije i događaja u mehanizmu konformacijske korekture.
==Također pogledajte==
*[[Kataliza]]
*[[Katalizator]]
*[[Hemijska reakcija]]
==Reference==
{{refspisak|2}}
==Vanjski linkovi==
{{Commons|Enzyme reactions}}
{{Commons|Enzymes}}
{{Enzimi}}
[[Kategorija:Hemijske veze]]
[[Kategorija:Proteini]]
[[Kategorija:DNK]]
[[Kategorija:RNK]]
[[Kategorija:Biološka terminologija]]
[[Kategorija:Kataliza]]
nl2eggd0z64tbwn73inrqs8ezlp4nhs
Turanizam
0
411614
3819915
3343643
2026-03-26T14:39:12Z
Panasko
146730
[[Kategorija:Historija kulture]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)
3819915
wikitext
text/x-wiki
[[File:Linguistic_map_of_the_Altaic%2C_Turkic_and_Uralic_languages_%28en%29.png|thumb|500px|Mapa rasprostranjenosti [[Uralski jezici|uralskih]], [[Altajski jezici|altajskih]] i [[Turkijski jezici|turkijskih jezika]]]]
'''Turanizam''', '''Panturanizam''' ili '''Panturanijanizam''' je pseudonaučni [[Nacionalizam|nacionalistički]] politički i kulturni pokret koji nastoji na etničkom i kulturnom ujedinjenju različitih [[Etnička grupa|etničkih grupa]] koje navodno imaju zajedničko porijeklo iz [[Centralna Azija|Centralne Azije]], koristeći [[Persijski jezik|persijski]] pojam [[Turan]] kao oznaku za to mjesto.
Turanizam je kao politička ideologija nastao u djelima [[Finska|finskog]] nacionaliste i lingviste [[Matthias Castrén|Matthiasa Castréna]], koji je zastupao vjerovanje u rasno jedinstvo uralsko-altajskih naroda. On je zaključio da su [[Finska|Finci]] porijeklom iz Centralne Azije, sa [[Altaj|Altaja]] i da su Finci, umjesto male, izolovane grupe ljudi, bili dio većeg naroda koji je uključivao [[Mađari|Mađare]], [[Turci|Turke]], [[Mongoli|Mongole]] itd.<ref>EB on Matthias Alexander Castrén. http://www.britannica.com/EBchecked/topic/98799/Matthias-Alexander-Castren</ref> Turanizam ne zastupa jedinstvo samo [[Turkijski narodi|turkijskih]] naroda, već šire [[Turanidi|turanidske rase]], koja uključuje sve narode koji pričaju uralsko-altajskim jezicima. Iako je turanizam pokret za ujedinjenje uralsko-altajskih naroda, postoje različita mišljenja o tome koji narodi pripadaju uralsko-altajskoj grupi.<ref>http://www.nihal-atsiz.com/yazi/turancilik-h-nihal-atsiz.html</ref> Prema mišljenju turaniste [[Ziya Gökalp|Ziye Gökalpa]] turanizam obuhvata samo turkijske narode jer su ostali turanijanski narodi ([[Mađari]], [[Finska|Finci]], [[Koreja|Korejci]], [[Japanci]]) kulturno previše drugačiji. Time je on suzio turanizam na [[Panturkizam|panturkizam]].<ref>Türkçülüğün Esasları pg.25 (Gökalp, Ziya)</ref> Ideja neophodnosti turanskog bratstva pozajmljena je iz ideje o [[Slaveni|slavenskom]] bratstvu u [[Panslavizam|panslavizmu]].<ref name="britannica.com">http://www.britannica.com/bps/search?query=turanism</ref>
==Porijeklo turanizma==
Turanizam vuče svoje korijene iz djela finskog nacionaliste Matthiasa Castréna. Njemački orijentalist i filolog [[Friedrich Max Müller]] podijelio je jezike na istoku u tri grupe: [[Semitski jezici|semitski]], [[Indoarijski jezici|arijski]] i turanijanski. Podijelio je turanijanske jezike u dvije podgrupe: sjevernu i južnu.<ref>MÜLLER, Friedrich Max: The languages of the seat of war in the East. With a survey of the three families of language, Semitic, Arian and Turanian. 1855.https://archive.org/details/languagesseatwa00mlgoog</ref> Ova se teorija o turanijanskim jezicima pokazala netačnom.
[[Osmanlijsko carstvo|Osmanlijski]] oficiri i inteligencija koji su studirali i boravili u [[Njemačka|Njemačkoj]] u 1870-im prisvajali su ideje turanizma.
Djela [[Ármin Vámbéry|Ármina Vámbéryja]] pomogla su u širenju nacionalizma i turanizma među [[Turci|turskim narodom]]. Vámbéry je bio britanski tajni agent, kao i savjetnik i dopisnik [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanskog]] Ministarstva inostranih poslova.<ref>{{cite book |author=Gábor Ittzés, Kálmán Ruttkay, András Kiséry |title=Elaborate trifles Volume 2 of Pázmány papers in English and American studies |page=455 |publisher=Pázmány Péter Katolikus Egyetem |year=2002 |ISBN=9789639296602 |url=http://books.google.com/books?id=8Pu3ke6EtaAC&q=%22British+Foreign+office%22+v%C3%A1mb%C3%A9ry+%22secret+agent%22&dq=%22British+Foreign+office%22+v%C3%A1mb%C3%A9ry+%22secret+agent%22&hl=en&sa=X&redir_esc=y}}</ref> Vámbéryjev zadatak je bio da stvori anti-slavensko raspoloženje među Turcima koje bi skrenulo pažnju [[Rusko carstvo|Rusima]] od [[Velika igra|Velike igre]] koju su vodili protiv Britanije u [[Persija|Persiji]] i Centralnoj Aziji.<ref>{{cite book |last=Livingstone |first=David N. |authorlink=David N. Livingstone |title=Black Terror White Soldiers: Islam, Fascism & the New Age |page=239|publisher=David Livingstone |year=2013 |ISBN=9781481226509|url=http://books.google.com/books?id=FYy7TTmQoD4C&pg=PA239&dq=%22great+game%22+v%C3%A1mb%C3%A9ry&hl=en&sa=X&ved=0CCkQ6AEwAmoVChMIh4iz-YmJyQIVwvoOCh0pEQs6#v=onepage&q=%22great%20game%22%20v%C3%A1mb%C3%A9ry&f=false}}</ref>
==Mađarska==
Mađarski turanizam (na [[Mađarski jezik|mađarskom]]: Turanizmus) je pokret koji se bazira na mađarskim narodnim legendama, koji je bio najaktivniji u drugoj polovini [[19. vijek|19. vijeka]] i prvoj polovini [[20. vijek|20. vijeka]]. Kao naučni pokret, turanizam se bavio istraživanjem [[Azija|Azije]] i azijske kulture u kontekstu mađarske kulture i historije. Politički turanizam u Mađarskoj je nastao u 19. vijeku kao odgovor na rastući uticaj [[Pangermanizam|pangermanizma]] i panslavizma, koje su Mađari smatrali opasnim za [[Mađarska|mađarsku državu]] i mađarski narod, jer je država imala velike [[Germani|germanske]] i slavenske manjine. Politički turanizam je naglašavao važnost zajedničkog porijekla i kulture Mađara sa narodima [[Kavkaz|Kavkaza]] i Centralne Azije. Pokret je pozivao i na bližu saradnju i političke saveze sa drugim turanijanskim narodima, kao sredstvo protivljenja neposrednim prijetnjama zapadnih sila, kao što su Njemačka, Britanija, [[Francuska]] i Rusija.
Poraz Mađarske u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]] doveo je do gubitka 32,7% teritorija, kao i 58,7% stanovništva. Oko 3,2 miliona Mađara, trećine od ukupnog broja, ostalo je izvan Mađarske. Bijes zbog takvih ishoda mirovnih sporazuma okrenuo je mnoge Mađare na istok, u potrazi za novim saveznicima.
Turanizam nikada nije službeno prihvaćen, jer se nije slagao sa [[Kršćanstvo|kršćanskom]] [[Konzervatizam|konzervativnom]] ideološkom pozadinom režima. Ipak, mađarska vlada je koristila turanizam kao oružje da razbije međunarodnu izolaciju i stvori nove saveze. Mađarska je potpisala sporazume prijateljstva i saradnje sa [[Turska|Turskom]] 1923,<ref>1924. évi XVI. törvénycikk a Török Köztársasággal Konstantinápolyban 1923. évi december hó 18. napján kötött barátsági szerződés becikkelyezéséről. http://www.1000ev.hu/index.php?a=3¶m=7599 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170326231957/https://1000ev.hu/index.php?a=3¶m=7599 |date=26. 3. 2017 }}</ref> [[Estonija|Estonijom]]<ref>1938. évi XXIII. törvénycikk a szellemi együttműködés tárgyában Budapesten, 1937. évi október hó 13. napján kelt magyar-észt egyezmény becikkelyezéséről. http://www.1000ev.hu/index.php?a=3¶m=8078 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304092915/http://www.1000ev.hu/index.php?a=3¶m=8078 |date=4. 3. 2016 }}</ref> i [[Finska|Finskom]] 1937,<ref>1938. évi XXIX. törvénycikk a szellemi együttműködés tárgyában Budapesten, 1937. évi október hó 22. napján kelt magyar-finn egyezmény becikkelyezéséről. http://www.1000ev.hu/index.php?a=3¶m=8084 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304060755/http://www.1000ev.hu/index.php?a=3¶m=8084 |date=4. 3. 2016 }}</ref> [[Japan|Japanom]] 1938.<ref>1940. évi I. törvénycikk a Budapesten, 1938. évi november hó 15. napján kelt magyar-japán barátsági és szellemi együttműködési egyezmény becikkelyezéséről. http://www.1000ev.hu/index.php?a=3¶m=8115 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304060744/http://www.1000ev.hu/index.php?a=3¶m=8115 |date=4. 3. 2016 }}</ref> i [[Bugarska|Bugarskom]] 1941.<ref>1941. évi XVI. törvénycikk a szellemi együttműködés tárgyában Szófiában az 1941. évi február hó 18. napján kelt magyar-bolgár egyezmény becikkelyezéséről. http://www.1000ev.hu/index.php?a=3¶m=8169 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304070347/http://www.1000ev.hu/index.php?a=3¶m=8169 |date=4. 3. 2016 }}</ref>
==Turska==
Pokret [[Mladi Turci]] zalagao se za ideju turanizma. Pokret je bio posvećen ponovnom uspostavljanju razbijenog [[Osmanlijsko carstvo|osmanlijskog]] nacionalnog ponosa.<ref>Caravans to Oblivion: The Armenian Genocide, 1915 (Hardcover) by G. S. Graber</ref>
Turanizam je bitan aspekt ideologije [[Partija nacionalističkog pokreta|Partije nacionalističkog pokreta]]. Omladinski pokret stranke naziva se [[Sivi vukovi]]. [[Asena|Siva vučica]] simbol je drevnih turkijskih naroda.
==Japan==
Turanizam je u Japanu bio popularan tokom 1920-ih. Japanski turanisti tvrdili su da imaju isto porijeklo kao i Mađari i da su se njihovi preci iz [[Euroazija|Euroazije]] doselili na japanska ostrva.
U knjizi "Hann tsuranizumu to keizai burokku (Panturanizam i ekonomski blok)" koju je napisao ekonomista, pisac smatra da bi se Japanci trebali raseliti sa tragično malih japanskih ostrva i da bi trebali naseliti sjeverne i zapadne dijelove Azije, gdje su njihovi preci nekad živjeli. Za ovu svrhu, morali su osloboditi zemlje njihovih predaka od Slavena, ulazeći u savez sa ostalim turanijanskim narodima.
==Reference==
==Vanjski linkovi==
[[Kategorija:Ideologije]]
[[Kategorija:Historija kulture]]
019si1lalmpkao8bhoru7i7tkyw8yfs
Kategorija:Suzbijanje štetočina
14
414261
3819965
3784721
2026-03-26T14:46:39Z
Panasko
146730
[[Kategorija:Ljudske aktivnosti]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)
3819965
wikitext
text/x-wiki
[[Kategorija:Zaštita biljaka]]
[[Kategorija:Antrozoologija]]
[[Kategorija:Štetočine]]
[[Kategorija:Životinje i ljudi|Suzbijanje štetočina]]
[[Kategorija:Ljudske aktivnosti]]
0po8h9ow5rfzcq5w28a4fmjspbk0ovx
Kategorija:Priprema hrane i pića
14
414311
3819948
2736024
2026-03-26T14:44:56Z
Panasko
146730
[[Kategorija:Ljudske aktivnosti]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)
3819948
wikitext
text/x-wiki
[[Kategorija:Hrana i piće]]
[[Kategorija:Hobiji]]
[[Kategorija:Ljudske aktivnosti]]
aaf65ue5ibf0x9hei94sqspcqp69oya
Kategorija:Vatrogastvo
14
414742
3819946
2738310
2026-03-26T14:44:48Z
Panasko
146730
[[Kategorija:Ljudske aktivnosti]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)
3819946
wikitext
text/x-wiki
[[Kategorija:Požari]]
[[Kategorija:Hitne službe]]
[[Kategorija:Javna sigurnost]]
[[Kategorija:Ljudske aktivnosti]]
lh3aelysaw4pysnv6ja98mmmz1vj0ra
Kategorija:Opservacija
14
421798
3819963
2784536
2026-03-26T14:46:21Z
Panasko
146730
[[Kategorija:Ljudske aktivnosti]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)
3819963
wikitext
text/x-wiki
{{Kategorija|Opservacija}}
[[Kategorija:Empirizam]]
[[Kategorija:Izvori znanja]]
[[Kategorija:Spoznavanje]]
[[Kategorija:Ljudske aktivnosti]]
0bmhzvhviy2iizoa5c14mb5z6w6q4em
Kategorija:Društveni konflikti
14
437851
3819879
2880255
2026-03-26T13:59:05Z
Panasko
146730
[[Kategorija:Društvena promjena]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)
3819879
wikitext
text/x-wiki
[[Kategorija:Konflikt|Društveni]]
[[Kategorija:Društvo|Konflikti]]
[[Kategorija:Društvena promjena]]
d0954v0bp73ef4dwduiyu3m7sk7i5tr
Kategorija:Obmana
14
438903
3819937
3767331
2026-03-26T14:43:50Z
Panasko
146730
[[Kategorija:Ljudske aktivnosti]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)
3819937
wikitext
text/x-wiki
{{Commonscat|Deception}}
{{Kategorija|Obmana}}
[[Kategorija:Istina]]
[[Kategorija:Komunikacija]]
[[Kategorija:Ljudsko ponašanje]]
[[Kategorija:Ponašanje]]
[[Kategorija:Psihološka manipulacija|Obmana]]
[[Kategorija:Rizik]]
[[Kategorija:Suštinski problemi u etici|Obmana]]
[[Kategorija:Neznanje|Obmana]]
[[Kategorija:Ljudske aktivnosti]]
9a6ywv1n00jh4qwyasfwz30rwx4br66
Kategorija:Ceremonije
14
438909
3819932
2886313
2026-03-26T14:43:30Z
Panasko
146730
[[Kategorija:Ljudske aktivnosti]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)
3819932
wikitext
text/x-wiki
{{Commonscat|Ceremonies}}
[[Kategorija:Društvene konvencije|Ceremonije]]
[[Kategorija:Društveni događaji|Ceremonije]]
[[Kategorija:Organizovani događaji|Ceremonije]]
[[Kategorija:Rituali|Ceremonije]]
[[Kategorija:Javnost|Ceremonije]]
[[Kategorija:Ljudske aktivnosti]]
rj9lo4fqc1kxn1672o4gn8f8ouzw0s4
Kategorija:Rituali
14
438910
3819974
2886314
2026-03-26T14:47:39Z
Panasko
146730
[[Kategorija:Ljudske aktivnosti]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)
3819974
wikitext
text/x-wiki
{{Commonscat|Rituals}}
[[Kategorija:Ritual|Rituali]]
[[Kategorija:Ljudske aktivnosti]]
q2e54dnjbaihlxamvr2s87r8cuxycxa
Kategorija:Provođenje zakona
14
439047
3819954
2886942
2026-03-26T14:45:58Z
Panasko
146730
[[Kategorija:Ljudske aktivnosti]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)
3819954
wikitext
text/x-wiki
{{Commonscat|Law enforcement}}
{{Kategorija|Provođenje zakona}}
[[Kategorija:Krivičnopravni sistem|Provođenje zakona]]
[[Kategorija:Hitne službe]]
[[Kategorija:Javne usluge]]
[[Kategorija:Nacionalna sigurnost]]
[[Kategorija:Ljudske aktivnosti]]
n5mt4mjffivygth3lgujy0yst34e2p4
Kategorija:Ples
14
439705
3819936
2889441
2026-03-26T14:43:45Z
Panasko
146730
[[Kategorija:Ljudske aktivnosti]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)
3819936
wikitext
text/x-wiki
{{Commonscat|Dance}}
{{Kategorija|Ples}}
[[Kategorija:Zabava|Ples]]
[[Kategorija:Zabavljačka zanimanja|Ples]]
[[Kategorija:Scenske umjetnosti|Ples]]
[[Kategorija:Vježbanje|Ples]]
[[Kategorija:Rekreacija|Ples]]
[[Kategorija:Pozorišna zanimanja|Ples]]
[[Kategorija:Ljudske aktivnosti]]
64tbitlvwnr63tt2rw4yr9s8mmfuay7
Kategorija:Scenske umjetnosti
14
439707
3819964
2889445
2026-03-26T14:46:30Z
Panasko
146730
[[Kategorija:Ljudske aktivnosti]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)
3819964
wikitext
text/x-wiki
{{Commonscat|Performing arts}}
{{Kategorija|Scenska umjetnost}}
[[Kategorija:Umjetnost po vrsti|Scenske]]
[[Kategorija:Zabava|Scenske umjetnosti]]
[[Kategorija:Ljudske aktivnosti]]
5i6fm8j9xim1rs0d7a91rdu8qf81xdg
Decenija
0
445564
3820058
3417804
2026-03-26T20:24:20Z
Palapa
383
/* Također pogledajte */
3820058
wikitext
text/x-wiki
{{Nedostaju izvori}}
{{u začetku}}
'''Decenija''' ili '''desetljeće''' [[Vrijeme (fizika)|vremenski]] je interval koji traje 10 godina. Decenija je izraz nastao od [[Latinski jezik|latinskog]] ''decem'' (deset) i ''annus'' (godina). Decenija može biti bilo koji period od deset godina, ali je ipak udomaćeno da se godine računaju od prve do desete. Tako imamo da se za godine u rasponu od 1. do 10. kaže da je to prva decenija, od 1901. do 1910. je prva decenija 20. stoljeća, a od 2001. do 2010. prva decenija trećeg [[milenij]]a. Ovo je zbog toga što nije postojala nulta godina. Nakon 31. decembra prve godine prije ere je došao 1. januar prve godine nove ere.
== Također pogledajte ==
* [[Godina]]
* [[Vijek]]
* [[Milenij]]
== Reference ==
{{Refspisak}}
== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}
[[Kategorija:Decenije]]
[[Kategorija:Jedinice za vrijeme]]
[[Kategorija:Periodični fenomeni]]
7g6hkdy7aysqnc2idw8ml4c51c2cqjr
Šablon:Selektori nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine (statistika)
10
448486
3820135
3783383
2026-03-27T00:25:37Z
Bakir123
110053
3820135
wikitext
text/x-wiki
{{tnavbar-header| |Šablon:Selektori nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine (statistika)}}
{{small|Ažurirano: 26. marta 2026.}}
{| class="wikitable" style="text-align:center; font-size:85%;" width="100%"
|-
!width=20%|Selektor
!width=8%|Od
!width=8%|Do
!width=5%|{{Tooltip| O | Odigrano}}
!width=5%|{{Tooltip| P | Pobjede}}
!width=5%|{{Tooltip| N | Neriješeno}}
!width=5%|{{Tooltip| I | Izgubljeno}}
!width=5%|{{Tooltip| DG | Dati golovi}}
!width=5%|{{Tooltip| PG | Primljeni golovi}}
!width=6%|{{Tooltip| GR | Gol-razlika}}
!width=7%|{{Tooltip| P% | % pobjeda}}
!width=7%|{{Tooltip| BpU | Bodovi po utakmici}}{{#tag:ref|Računanje sprovedeno na način da su pobjede pomnožene sa brojem 3, plus neriješeno, pa dobiveni broj podijeli sa brojem odigranih utakmica}}
!width=14%|{{Tooltip| PuK | Pozicija u kvalifikacijama}}
|-
|style="text-align: left;"|{{ZD|BIH|1992}} [[Fuad Muzurović]]
|30. 11. 1995.
|7. 11. 1997.
|18
|7
|2
|9
|21
|25
| −4
| 38.88%
| 1.28
|<small>4/5 za [[UEFA Grupa 1 Kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 1998. godine|SP 1998]]</small>
|-
|style="text-align: left;"|{{ZD|BIH}} [[Džemaludin Mušović]]
|14. 5. 1998.
|27. 1. 1999.
|7
|1
|2
|4
|7
|16
| −9
| 14.28%
| 0.71
| rowspan="3" |
|-
|style="text-align: left;"|{{ZD|BIH}} [[Faruk Hadžibegić]]
|10. 3. 1999.
|9. 10. 1999.
|7
|2
|2
|3
|10
|10
| {{0}}0
| 28.57%
| 1.14
|-
|style="text-align: left;"|{{ZD|BIH}} [[Avdo Kalajdžić]] <small>(privremeno)</small>
|18. 8. 1999.
|18. 8. 1999.
|1
|0
|1
|0
|0
|0
| {{0}}0
| 0.0%
| 1.00
|-
|style="text-align: left;"|{{ZD|BIH}} [[Mišo Smajlović]]
|24. 1. 2000.
|1. 1. 2002.
|14
|5
|4
|5
|20
|17
| +3
| 35.71%
| 1.35
|<small>4/5 za [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|SP 2002]]</small>
|-
|style="text-align: left;"|{{ZD|BIH}} [[Blaž Slišković]]
|27. 3. 2002.
|11. 10. 2006.
|37
|11
|11
|15
|44
|56
| −12
| 29.73%
| 1.19
|<small>4/5 za [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2004.|EP 2004]] <br /> 3/6 za [[UEFA Grupa 7 Kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2006. godine|SP 2006]]</small>
|-
|style="text-align: left;"|{{ZD|BIH}} [[Fuad Muzurović]]
|21. 12. 2006.
|17. 12. 2007.
|9
|3
|0
|6
|11
|16
| −5
| 33.33%
| 1.00
|<small>4/7 za [[Grupa C Kvalifikacija za Evropsko prvenstvo u nogometu 2008.|EP 2008]]</small>
|-
|style="text-align: left;"|{{ZD|BIH}} [[Meho Kodro]]
|5. 1. 2008.
|17. 5. 2008.
|2
|0
|1
|1
|2
|5
| −3
| 0.0%
| 0.50
| rowspan="2" |
|-
|style="text-align: left;"|{{ZD|BIH}} [[Denijal Pirić]] <small>(privremeno)</small>
|18. 5. 2008.
|30. 6. 2008.
|1
|1
|0
|0
|1
|0
| +1
| 100.00%
| 3.00
|-
|style="text-align: left;"|{{ZD|BIH}} [[Miroslav Blažević]]
|10. 7. 2008.
|12. 12. 2009.
|17
|8
|2
|7
|34
|24
| +10
| 47.05%
| 1.53
|<small>2/6 Baraž za [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010 - Evropa|SP 2010]]</small>
|-
|style="text-align: left;"|{{ZD|BIH}} [[Safet Sušić]]
|29. 12. 2009.
|17. 11. 2014.
|49
|23
|9
|17
|83
|59
| +23
| 46.94%
| 1.56
|<small>2/6 Baraž za [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2012.|EP 2012]] <br /> 1/6 za [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014 - Evropa|SP 2014]] </small>
|-
|style="text-align: left;"|{{ZD|BIH}} [[Mehmed Baždarević]]
|13. 12. 2014.
|10. 10. 2017.
|25
|14
|5
|6
|53
|30
| +23
| 56.00%
| 1.92
| <small>3/6 Baraž za [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2016.|EP 2016]]</small><br><small>3/6 za [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|SP 2018]]</small>
|-
|style="text-align: left;"|{{ZD|HRV}} [[Robert Prosinečki]]
|4. 1. 2018.
|27. 11. 2019.
|22
|9
|6
|7
|29
|21
| +8
| 40.91%
| 1.50
| <small>4/6 Baraž za [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2020.|EP 2020]]
|-
|style="text-align: left;"|{{ZD|BIH}} [[Dušan Bajević]]
|21. 12. 2019.
|18. 11. 2020.
|8
|0
|3
|5
|4
|14
| −10
| 0.00%
| 0.25
| <small>4/6 Baraž za [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2020.|EP 2020]]
|-
|style="text-align: left;"|{{ZD|BUG}} [[Ivajlo Petev]]
|21. 1. 2021.
|31. 12. 2022.
|20
|6
|7
|7
|19
|24
| −5
| 30.00%
| 1.25
|<small>4/5 za [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|SP 2022]]</small>
|-
|style="text-align: left;"|{{ZD|BIH}} [[Faruk Hadžibegić]]
|4. 1. 2023.
|23. 6. 2023.
|4
|1
|0
|3
|3
|7
| −4
| 25.00%
| 0.75
| rowspan="2" |
|-
|style="text-align: left;"|{{ZD|BIH}} [[Meho Kodro]]
|3. 8. 2023.
|21. 9. 2023.
|2
|1
|0
|1
|2
|2
| +0
| 50.00%
| 1.50
|-
|style="text-align: left;"|{{ZD|SRB}} [[Savo Milošević]]
|29. 9. 2023.
|21. 3. 2024.
|5
|1
|0
|4
|5
|13
| −8
| 20.00%
| 0.60
| <small>5/6 Baraž za [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2024.|EP 2024]]
|-
|style="text-align: left;"|{{ZD|BIH}} [[Sergej Barbarez]]
|19. 4. 2024.
|''Trenutno''
|19
|7
|4
|8
|27
|32
| −5
| 36.84%
| 1.32
|
|- class="sortbottom"
! colspan="3" |Ukupno !! 267 !! 100 !! 59 !! 108 !! 375 !! 371 !! +4 !! 37.45% !! 1.34 !! —
|}
<noinclude>
[[Kategorija:Šabloni nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine]]
</noinclude>
m7vm8obhrfho7ggalw0xf0dr0iaaxii
Kategorija:Historija religije
14
469339
3819912
3231727
2026-03-26T14:39:01Z
Panasko
146730
[[Kategorija:Historija kulture]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)
3819912
wikitext
text/x-wiki
{{Commonscat|History of religion}}
{{Kategorija|Historija religije}}
[[Kategorija:Historija po temama|Religija]]
[[Kategorija:Religija|Historija]]
[[Kategorija:Historija kulture]]
51b1ti4qo1n7kjb57aiy3fo75l86eb2
Nacionalna medicinska biblioteka Sjedinjenih Američkih Država
0
483168
3820314
3770532
2026-03-27T05:42:32Z
InternetArchiveBot
118070
Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5
3820314
wikitext
text/x-wiki
[[Datoteka:United States National Library of Medicine 1999.jpg|mini|Nacionalna medicinska biblioteka Sjedinjenih Američkih Država.]]
'''Nacionalna medicinska biblioteka Sjedinjenih Država''' ('''NLM'''), kojom upravlja federalna vlada [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Država]], najveća je svjetska medicinska biblioteka.<ref>{{Cite journal|last=DeBakey ME|year=1991|title=The National Library of Medicine. Evolution of a premier information center|url=https://archive.org/details/sim_jama_1991-09-04_266_9/page/1252|journal=JAMA|volume=266|issue=9|pages=1252–58|doi=10.1001/jama.266.9.1252|pmid=1870251}}</ref>
Smješten u Bethesdi, Maryland, NLM je institut u okviru Nacionalnog instituta za zdravlje. Njegove zbirke sadrže više od sedam miliona [[knjiga]], časopisa, tehničkih izvještaja, [[rukopis]]a, mikrofilmova, [[fotografija]] i slika o [[Medicina|medicini]] i srodnim naukama, uključujući neka od najstarijih i najrjeđih djela na svijetu.
Trenutna direktorica NLM-a je Patricia Flatley Brennan.<ref name="welcomes">"[https://infocus.nlm.nih.gov/2016/08/15/national-library-of-medicine-welcomes-new-director-dr-patricia-flatley-brennan/ National Library of Medicine Welcomes New Director Dr. Patricia Flatley Brennan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230925055905/https://infocus.nlm.nih.gov/2016/08/15/national-library-of-medicine-welcomes-new-director-dr-patricia-flatley-brennan/ |date=25. 9. 2023 }}". ''National Library of Medicine''. August 15, 2016.</ref>
Preteča Nacionalne medicinske biblioteke, osnovane 1836, bila je Biblioteka Ureda generalnog hirurga, dio ureda generalnog hirurga vojske Sjedinjenih Država. Institut za patologiju oružanih snaga i njegov Medicinski muzej osnovan je 1862. godine kao Vojni medicinski muzej. Kroz svoju historiju Biblioteka Generalnog ureda hirurga i Vojnomedicinski muzej često su dijelili sobe. Od 1866. do 1887. bili su smješteni u Fordovom pozorištu nakon što je produkcija prekinuta, nakon ubistva predsjednika [[Abraham Lincoln|Abrahama Lincolna]].
Biblioteka je 1956. godine prešla iz kontrole Ministarstva odbrane SAD -a u Službu javnog zdravstva Ministarstva zdravstva, obrazovanja i socijalne skrbi i preimenovana u Nacionalnu medicinsku biblioteku, zahvaljujući instrumentu Franka Bradwaya Rogersa, koji je direktor od 1956. do 1963. godine. Biblioteka se preselila u sadašnje prostorije u Bethesdi, Maryland, u kampusu Nacionalnog instituta za zdravlje, 1962
== Reference ==
{{Refspisak}}
[[Kategorija:Koordinate na Wikipodacima]]
[[Kategorija:Istraživačke biblioteke]]
q617v9vzsgipi8lhyk7pjcu3oqzjoxz
Nematerijalna kulturna baština
0
485003
3819921
3376631
2026-03-26T14:40:19Z
Panasko
146730
[[Kategorija:Kulturološka antropologija]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)
3819921
wikitext
text/x-wiki
'''Nematerijalna kulturna baština''' uključuje tradicije ili žive izraze naslijeđene od predhodnih generacija koje će se dalje prenositi na potomstvo. Može da bude: usmene tradicije, izvedbene umjetnosti, društvene prakse, rituali, svečani događaji, znanja i postupci koji se odnose na prirodu, i znanja i vještine za proizvodnju tradicionalnih zanata.
[[UNESCO]] je uobličio definiciju, a članice su u septembru 2003. godine konvencijom u [[Abu Dhabi]]ju, uz [[svjetska baština|svjetsku baštinu]] prihvatile i pojam - ''nematerijalna svjetska baština''. Ovaj dio baštine čovječanstva postao je važan faktor u održavanju kulturne raznolikosti suočena s rastućom globalizacijom. Razumijevanje nematerijalne kulturne baštine različitih zajednica pomaže u međukulturalnom dijalogu i potiče međusobno poštivanje drugih načina života.
<ref>[https://ich.unesco.org/en/what-is-intangible-heritage-00003 UNESCO: Nematerijalna svjetska baština - Pristupljeno 19.11.2021.]</ref>.
Važnost nematerijalne kulturne baštine nije samo manifestacija, već bogatstvo znanja i vještina koje se njome prenose s generacije na generaciju. Društvena i ekonomska vrijednost ovog prijenosa znanja važna je podjednako i za manjinske i za glavne društvene skupine unutar države, te je jednako važna za države u razvoju kao i za one razvijene. Za upis na popis nematerijalne kulturne baštine, nematerijalna baština mora biti:
* '''tradicionalna''', ali još uvijek živa. Nije samo naslijeđena tradicija iz prošlosti, nego i savremena ruralna ili urbana praksa u kojoj su uključene različite kulturne skupine;
* '''inkluzivna''', tako da povezuje prošlost, sadašnjost i budućnost, te doprinosi društvenom jedinstvu, ohrabruje osjećaj identiteta i pripadnosti različitim društvima i društva općenito;
* '''reprezentativna''' tako da predstavlja znanja, tradiciju, običaje i vještine koje se prenose u jednoj zajednici s koljena na koljeno, ili drugim zajednicama;
* '''temeljena na zajednici''' koja se s njom identificira, koja ju stvara, održava i prenosi
== Lista nematerijalne kulturne baštine ==
* [[Lista nematerijalne kulturne baštine u Africi]]
* [[Lista nematerijalne kulturne baštine u Americi]]
* [[Lista nematerijalne kulturne baštine u Australiji i Oceaniji]]
* [[Lista nematerijalne kulturne baštine u Aziji i Oceaniji]]
* [[Lista nematerijalne kulturne baštine u Evropi]]
== Reference ==
{{Refspisak|2}}
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština| ]]
[[Kategorija:Kulturološka antropologija]]
7manyf8cvhp0fykiwiffk5drh4el9gy
Pijenje
0
488356
3819983
3397153
2026-03-26T14:48:18Z
Panasko
146730
[[Kategorija:Ljudske aktivnosti]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)
3819983
wikitext
text/x-wiki
[[Datoteka:Nordkirchen-100415-12272-Trinkender.jpg|alt=Statue of a man drinking|mini| Čin ispijanja pića prikazan na statuama—figura koristi tradicionalnu [[Waterskin|mješinu]]]]
'''Pijenje''' je čin [[Gutanje|unosa]] [[Voda|vode]] ili drugih [[Tečnost|tečnosti]] u tijelo kroz [[usta]], kroz proboscis ili drukčije. Ljudi piju [[Gutanje|gutanjem]], uz dovršetak [[Peristaltika|peristaltikom]] u [[Jednjak|jednjaku]]. Fiziološki procesi pijenja uveliko variraju među [[Životinje|životinjama]].
Većina životinja [[Vodovod|piju vodu]] kako bi održale [[Hidratacija tkiva|tjelesnu hidrataciju]], iako mnoge mogu preživjeti na vodi dobivenoj hranom. Voda je potrebna za mnoge [[Fiziologija|fiziološke]] procese. I prekomjeran i neadekvatan unos vode povezani su sa zdravstvenim problemima.
Kada [[tečnost]] uđe u ljudska [[usta]], proces [[Gutanje|gutanja]] se završava [[Peristaltika|peristaltikom]] koja isporučuje tečnost kroz [[jednjak]] u [[želudac]]; veliki dio aktivnosti je podstaknut gravitacijom. Tečnost se može sipati iz ruku ili se posuđe može koristiti kao posuda. Pijenje se također može izvesti [[Udisanje|udisanjem]], obično kada se pije vruća tečnosti ili pije iz kašike. Dojenčad koristi metodu usisavanja u kojoj su usne čvrsto pritisnute oko izvora, kao kod [[Dojenje|dojenja]]: kombinacija daha i pokreta jezika stvara vakuum koji uvlači tečnost.<ref name="Flint137">Flint, pp. 137–138.</ref>
[[File:Cat_lapping_water_off_ground_in_slow_motion.gk.webm|alt=refer to caption|mini|Usporeni video mačke koja loče vodu]]
Kao i gotovo svi drugi oblici života, ljudima je potrebna voda za [[Hidratacija tkiva|hidrataciju tkiva]] . Nedostatak hidratacije uzrokuje [[žeđ]], želju za pićem koju reguliše [[hipotalamus]] kao odgovor na suptilne promjene nivoa [[Elektrolit|elektrolita]] u tijelu i volumena krvi. Smanjenje ukupne [[Voda za tijelo|količine vode u tijelu]] naziva se [[dehidracija]] i na kraju će dovesti do smrti od [[Hipernatrijemija|hipernatrijemije]]. Metode koje se koriste u [[Upravljanje dehidracijom|liječenju dehidracije]] uključuju potpomognuto pijenje ili [[Oralna rehidracijska terapija|oralnu terapiju rehidracije]].
== Reference ==
{{Refspisak}}
=== Bibliografija ===
* {{Cite book|last=Broom|first=Donald M.|url=https://books.google.com/books?id=5kI5AAAAIAAJ&pg=PA105|title=Biology of Behaviour: Mechanisms, Functions and Applications|publisher=Cambridge University Press|year=1981|isbn=0-521-29906-3|location=Cambridge|author-link=Donald M. Broom|access-date=31 August 2013}}
* {{Cite book|last=Curtis|first=Helena|url=https://books.google.com/books?id=uF7RZN5LjRQC|title=Invitation to Biology|last2=Barnes, N. Sue|publisher=Macmillan|year=1994|isbn=0879016795|access-date=31 August 2013}}
* {{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=UGVylX6g4i8C&pg=PA387|title=Principles of Ambulatory Medicine|publisher=Lippincott Williams & Wilkins|year=2007|isbn=978-0-7817-6227-4|editor-last=Fiebach, Nicholas H.|access-date=31 August 2013}}
* {{Cite book|last=Flint|first=Austin|url=https://books.google.com/books?id=10YLAQAAIAAJ&pg=PA137|title=The Physiology of Man|publisher=D. Appleton and Co.|year=1875|location=New York|oclc=5357686|author-link=Austin Flint|access-date=31 August 2013}}
* {{Cite book|last=Gately|first=Iain|url=https://books.google.com/books?id=0FpnqTGxykIC|title=Drink: A Cultural History of Alcohol|publisher=Penguin|year=2008|isbn=978-1-59240-464-3|location=New York|pages=1–14|access-date=31 August 2013}}
* {{Cite book|last=Mayer|first=William|url=https://books.google.com/books?id=D_651i7oc4gC&pg=PA59|title=Physiological Mammalogy|publisher=Elsevier|year=2012|isbn=9780323155250|volume=II|access-date=31 August 2013}}
* {{Cite book|last=Provan|first=Drew|url=https://books.google.com/books?id=m1XRXTbCihEC&pg=PA129|title=Oxford Handbook of Clinical and Laboratory Investigation|publisher=Oxford University Press|year=2010|isbn=978-0-19-923371-7|location=Oxford|access-date=31 August 2013}}
* {{Cite book|last=Smith|first=Robert Meade|url=https://archive.org/details/physiologydomes00smitgoog|title=The Physiology of the Domestic Animals|publisher=F.A. Davis|year=1890|location=Philadelphia, London|access-date=31 August 2013}}
[[Kategorija:Hrana i piće]]
[[Kategorija:Ishrana]]
[[Kategorija:Fiziologija]]
[[Kategorija:Etologija]]
[[Kategorija:Ljudske aktivnosti]]
j0wtipiauuppz4xyo0slcrvjpq8koep
Metilacija DNK
0
489547
3819867
3815784
2026-03-26T13:55:47Z
Panasko
146730
[[Kategorija:Metilacija]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)
3819867
wikitext
text/x-wiki
[[slika:DNA methylation.svg|thumb|302x302px]]
[[slika:DNA methylation.jpg|thumb|300px|Reprezentacija metilirane molekule [[DNK]]: Dvije bijele sfere predstavljaju [[metil|metilne grupe]], vezane za dvije [[citozin]]ske [[nukleotid]]ne molekule koje čine sekvencu DNK]]
'''Metilacija DNK''' je biološki proces kojim se [[metil]]na grupa dodaje molekuli [[DNK]]. [[Metilacija]] može promijeniti aktivnost segmenta DNK bez promjene sekvence. Kada se nalazi u genu [[promotor (genetika)|promotoru]], DNK metilacija tipski djeluje na potiskivanje [[Transkripcija (genetika)|transkripcije]] gena. Kod sisara, DNK metilacija je neophodna za normalan razvoj i povezana je sa brojnim ključnim procesima uključujući [[genomski imprinting|genomsko utiskivanje]], [[inaktivacija hromosoma X|inaktivaciju X-hromosoma]], potiskivanje [[transpozon|transpozibilnih elementa]], [[starenje]] i [[karcinogeneza|kancerogenezu]].
Od 2016. godine pronađene su dvije [[nukleobaze]] na kojima se odvija prirodna, [[enzim]]ska metilacija DNK: [[adenin]] i [[citozin]]. Modifikovane baze su N<sup>6</sup>-metiladenin<ref name="Dunn_Smith_1958">D. B. Dunn, J. D. Smith: ''The occurrence of 6-methylaminopurine in deoxyribonucleic acids.'' In: ''Biochem J.'' 68(4), Apr 1958, S. 627–636. PMID 13522672. {{PMC|1200409}}.</ref><!--"Urlink" auf N6-Methyladenin-->, 5-methylcytosine<ref name="Vanyushin_etal1970">B. F. Vanyushin, S. G. Tkacheva, A. N. Belozersky: ''Rare bases in animal DNA.'' In: ''Nature.'' 225, 1970, S. 948–949. PMID 4391887.</ref> i N<sup>4</sup>-metilcitozin.<ref name="Ehrlich_etal1985">Melanie Ehrlich, Miguel A. Gama-Sosa, Laura H. Carreira, Lars G. Ljungdahl, Kenneth C. Kuo, Charles W. Gehrke: ''DNA methylation in thermophilic bacteria: N6-methylcytosine, 5-methylcytosine, and N6-methyladenine.'' In: ''Nucleic Acids Research.'' 13, 1985, S. 1399. PMID 4000939. {{PMC|341080}}.</ref>
{|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|-
|
| Nemodificirana baza
|
|[[slika:Adenin.svg|100px]]
|
|[[slika:Cytosin.svg|80px]]
|
|
|
|-
|
|
|
| Adenin, '''[[Adenin|A]]'''
|
| style="text-align:center" | Citozin, '''[[Citozin|C]]'''
|
|
|
|-
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|-
|
| Modificirani oblici
|
|[[slika:6-methyladenine.svg|105px]]
|
|[[slika:5-Methylcytosine.svg|125px]]
|
|[[slika:N4-Methylcytosine.svg|110px]]
|
|-
|
|
|
|''N''<sup>6</sup>-Metiladenin, '''[[:de:N6-Metiladenin|6mA]]'''
|
| 5-Metilcitozin, '''[[:de:5-Metilcitozin|5mC]]'''
|
|''N''<sup>4</sup>-Metilcitozin, '''[[:de:N4-Metilcitozin|4mC]]'''
|
|-
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|}
Dvije od četiri baze DNK, [[citozin]] i [[adenin]], mogu biti metilirane. Metilacija citozina je široko rasprostranjena i kod [[eukariot]]a i kod [[prokariot]]a, iako se stopa metilacije DNK citozina može uveliko razlikovati među vrstama: 14% citozina je metilirano u ''[[Arabidopsis thaliana]]'', 4% do 8% u ''[[Physarum]]'',<ref name="ReferenceA">{{cite journal|vauthors=Evans HH, Evans TE|date=10. 12. 1970|title=Methylation of the deoxyribonucleic acid of ''Physarum polycephalum'' at various periods during the mitotic cycle|url=http://www.jbc.org/content/245/23/6436.long|journal=The Journal of Biological Chemistry|volume=245|issue=23|page=6440|doi=10.1016/S0021-9258(18)62627-4|pmid=5530731|doi-access=free}}</ref> 7,6% u ''[[Mus musculus]]'', 2,3% u ''[[Escherichia coli]]'', 0.03% u ''[[Drosophila]]'', 0.006% in ''[[Dictyostelium]]''<ref name="ReferenceB">{{cite bioRxiv|biorxiv=10.1101/166033|title=Whole genome bisulfite sequencing reveals a sparse, but robust pattern of DNK methylation in the Dictyostelium discoideum genome|vauthors=Steenwyk,JL, St-Denis,J, Dresch,J, Larochelle,D, Drewell,RA|year=2017}}(Information found in abstract)</ref> i gotovo nijedan (0,0002 do 0,0003%) u ''[[Caenorhabditis]]''<ref>{{cite journal|vauthors=Hu CW, Chen JL, Hsu YW, Yen CC, Chao MR|date=januar 2015|title=Trace analysis of methylated and hydroxymethylated cytosines in DNA by isotope-dilution LC-MS/MS: first evidence of DNA methylation in Caenorhabditis elegans|url=https://portlandpress.com/biochemj/article-abstract/465/1/39/48366/Trace-analysis-of-methylated-and-hydroxymethylated|journal=The Biochemical Journal|volume=465|issue=1|pages=39–47|doi=10.1042/bj20140844|pmid=25299492|url-access=subscription}}</ref> ili [[gljiva]]ma kao što su ''[[Saccharomyces cerevisiae]]'' i ''[[S. pombe]]'' (ali ne i ''[[Neurospora crassa]]'').<ref>{{cite journal | vauthors = Bird A | title = Molecular biology. Methylation talk between histones and DNA | url = https://archive.org/details/sim_science_2001-12-07_294_5549/page/2112 | journal = Science | volume = 294 | issue = 5549 | pages = 2113–5 | date = decembar 2001 | pmid = 11739943 | doi = 10.1126/science.1066726 | quote = As a result of this process, known as repeat-induced point mutation (RIP), the wild-type ''Neurospora'' genome contains a small fraction of methylated DNA, the majority of the DNA remaining nonmethylated. | s2cid = 82947750 | department = Science's Compass | hdl = 1842/464 | hdl-access = free }}</ref><ref name=pmid24640988>{{cite journal | vauthors = Capuano F, Mülleder M, Kok R, Blom HJ, Ralser M | title = Cytosine DNA methylation is found in Drosophila melanogaster but absent in Saccharomyces cerevisiae, Schizosaccharomyces pombe, and other yeast species | journal = Analytical Chemistry | volume = 86 | issue = 8 | pages = 3697–702 | date = april 2014 | pmid = 24640988 | pmc = 4006885 | doi = 10.1021/ac500447w }}</ref>{{Rp|3699}} Metilacija adenina uočena je u bakterijskoj, biljnoj i nedavno u sisarskoj DNK,<ref>{{cite journal | vauthors = Ratel D, Ravanat JL, Berger F, Wion D | title = N6-methyladenine: the other methylated base of DNA | journal = BioEssays | volume = 28 | issue = 3 | pages = 309–15 | date = mart 2006 | pmid = 16479578 | pmc = 2754416 | doi = 10.1002/bies.20342 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Wu TP, Wang T, Seetin MG, Lai Y, Zhu S, Lin K, Liu Y, Byrum SD, Mackintosh SG, Zhong M, Tackett A, Wang G, Hon LS, Fang G, Swenberg JA, Xiao AZ | title = DNA methylation on N(6)-adenine in mammalian embryonic stem cells | journal = Nature | volume = 532 | issue = 7599 | pages = 329–33 | date = april 2016 | pmid = 27027282 | pmc = 4977844 | doi = 10.1038/nature17640 | bibcode = 2016Natur.532..329W }}</ref> ali je dobila znatno manje pažnje.
[[Metilacija]] citozina da bi se formirao [[5-metilcitozin]] dešava se na istoj poziciji 5 na [[pirimidin]]skom prstenu, gdje se nalazi [[metil grupa]] DNK baze [[timin]]; isti položaj razlikuje timin od analogne [[RNK]] baze [[uracil]], koja nema metilnu grupu. Spontana [[deaminacija]] [[5-metilcitozin]]a pretvara ga u timin. Ovo rezultira neusklađenošću odnosa [[timin|T]]:[[guanin|G]]. Mehanizmi za popravku zatim ga ispravljaju nazad na originalni par [[citozin|C]]:[[guanin|G]] ; alternativno, oni mogu zamijeniti A za G, pretvarajući originalni C:G par u T:A par, efektivno mijenjajući bazu i uvodeći mutaciju. Ova pogrešno inkorporirana baza neće biti ispravljena tokom [[replikacija DNK|DNK replikacije]] jer je timin DNK baza. Ako se neusklađenost ne popravi i ćelija uđe u [[ćelijski ciklus]], lanac koji nosi T će biti dopunjen sa A u jednoj od ćelija kćeri, tako da [[mutacija]] postaje trajna. Gotovo univerzalna upotreba [[timin]]a isključivo u DNK i [[uracil]]a isključivo u [[RNK]] možda je evoluirala kao mehanizam kontrole grešaka, kako bi se olakšalo uklanjanje uracila nastalih spontanom deaminacijom citozina.<ref>Angéla Békési and Beáta G Vértessy [http://www.scienceinschool.org/2011/issue18/uracil "Uracil in DNA: error or signal?"]</ref> Smatra se da su metilacija DNK, kao i mnoge od njenih savremenih DNK [[metiltransferaza]], evoluirale iz rane primitivne metilacijske aktivnosti RNK i podržana je s nekoliko linija dokaza.<ref>{{cite journal | vauthors = Rana AK, Ankri S | title = Reviving the RNA World: An Insight into the Appearance of RNA Methyltransferases | journal = Frontiers in Genetics | volume = 7 | pages = 99 | date = 2016 | pmid = 27375676 | pmc = 4893491 | doi = 10.3389/fgene.2016.00099 | doi-access = free }}</ref>
U [[biljka]]ma i drugim organizmima, metilacija DNK nalazi se u tri različita konteksta sekvence: CG (ili CpG), CHG ili CHH (gdje H odgovara A, T ili C). Međutim, kod sisara, metilacija DNK se gotovo isključivo nalazi u CpG di[[nukleotid]]ima, pri čemu su citozini na oba lanca obično metilirani. Međutim, ne-CpG metilacija se može primijetiti u embrionskim [[matične ćelije|matičnim ćelijama]],<ref>{{cite journal | vauthors = Dodge JE, Ramsahoye BH, Wo ZG, Okano M, Li E | title = De novo methylation of MMLV provirus in embryonic stem cells: CpG versus non-CpG methylation | journal = Gene | volume = 289 | issue = 1–2 | pages = 41–8 | date = maj 2002 | pmid = 12036582 | doi = 10.1016/S0378-1119(02)00469-9 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Haines TR, Rodenhiser DI, Ainsworth PJ | title = Allele-specific non-CpG methylation of the Nf1 gene during early mouse development | journal = Developmental Biology | volume = 240 | issue = 2 | pages = 585–98 | date = decembar 2001 | pmid = 11784085 | doi = 10.1006/dbio.2001.0504 | doi-access = free }}</ref><ref name="ReferenceC">{{cite journal | vauthors = Lister R, Pelizzola M, Dowen RH, Hawkins RD, Hon G, Tonti-Filippini J, Nery JR, Lee L, Ye Z, Ngo QM, Edsall L, Antosiewicz-Bourget J, Stewart R, Ruotti V, Millar AH, Thomson JA, Ren B, Ecker JR | title = Human DNA methylomes at base resolution show widespread epigenomic differences | url = https://archive.org/details/sim_nature-uk_2009-11-19_462_7271/page/314 | journal = [[Nature]] | volume = 462 | issue = 7271 | pages = 315–22 | date = novembar 2009 | pmid = 19829295 | pmc = 2857523 | doi = 10.1038/nature08514 | bibcode = 2009Natur.462..315L }}</ref> a također je indicirano u [[neurologija|nervnom razvoju]].<ref>{{cite journal | vauthors = Lister R, Mukamel EA, Nery JR, Urich M, Puddifoot CA, Johnson ND, Lucero J, Huang Y, Dwork AJ, Schultz MD, Yu M, Tonti-Filippini J, Heyn H, Hu S, Wu JC, Rao A, Esteller M, He C, Haghighi FG, Sejnowski TJ, Behrens MM, Ecker JR | title = Global epigenomic reconfiguration during mammalian brain development | journal = Science | volume = 341 | issue = 6146 | pages = 1237905 | date = august 2013 | pmid = 23828890 | pmc = 3785061 | doi = 10.1126/science.1237905 }}</ref> Nadalje, ne-CpG metilacija primijećena je također u [[hematopoeza|hematopoetskim]] [[progenitorske ćelije|progenitorskim ćelijama]], a dešavala se uglavnom u kontekstu CpApC sekvence.<ref name=":0">{{cite journal | vauthors = Kulis M, Merkel A, Heath S, Queirós AC, Schuyler RP, Castellano G, Beekman R, Raineri E, Esteve A, Clot G, Verdaguer-Dot N, Duran-Ferrer M, Russiñol N, Vilarrasa-Blasi R, Ecker S, Pancaldi V, Rico D, Agueda L, Blanc J, Richardson D, Clarke L, Datta A, Pascual M, Agirre X, Prosper F, Alignani D, Paiva B, Caron G, Fest T, Muench MO, Fomin ME, Lee ST, Wiemels JL, Valencia A, Gut M, Flicek P, Stunnenberg HG, Siebert R, Küppers R, Gut IG, Campo E, Martín-Subero JI | title = Whole-genome fingerprint of the DNA methylome during human B cell differentiation | journal = Nature Genetics | volume = 47 | issue = 7 | pages = 746–56 | date = juli 2015 | pmid = 26053498 | pmc = 5444519 | doi = 10.1038/ng.3291 }}</ref>
== Funkcija konzervirane metilacije DNK ==
[[slika:DNAme landscape.png|thumb|458x458px|Tipski način metilacije DNK kod sisara]]
Pejzaž DNK metilacije kičmenjaka je vrlo specifičan u poređenju s drugim organizmima. Kod sisara, oko 75% CpG dinukleotida je metilirano u [[somatska ćelija|somatskim ćelijama]],<ref name="pmid19842073">{{cite journal| author=Tost J| title=DNA methylation: an introduction to the biology and the disease-associated changes of a promising biomarker. | journal=Mol Biotechnol | year= 2010 | volume= 44 | issue= 1 | pages= 71–81 | pmid=19842073 | doi=10.1007/s12033-009-9216-2 | s2cid=20307488 }}</ref> a metilacija DNK pojavljuje se kao zadano stanje koje mora biti posebno isključeno iz definiranih lokacija.<ref name="ReferenceC"/><ref>{{cite journal | vauthors = Stadler MB, Murr R, Burger L, Ivanek R, Lienert F, Schöler A, van Nimwegen E, Wirbelauer C, Oakeley EJ, Gaidatzis D, Tiwari VK, Schübeler D | title = DNA-binding factors shape the mouse methylome at distal regulatory regions | journal = Nature | volume = 480 | issue = 7378 | pages = 490–5 | date = decembar 2011 | pmid = 22170606 | doi = 10.1038/nature11086 | doi-access = free }}</ref> Nasuprot tome, genom većine biljaka, [[beskičmenjak]]a, [[gljiva]] ili [[protista]] pokazuje "mozaične" obrasce metilacije, gdje su ciljani samo specifični [[genom]]ski elementi, a karakterizira ih izmjena metiliranih i nemetiliranih domena.<ref name=":1">{{cite journal|vauthors=Zemach A, McDaniel IE, Silva P, Zilberman D|s2cid=206525166|date=maj 2010|title=Genome-wide evolutionary analysis of eukaryotic DNA methylation|url=https://archive.org/details/sim_science_2010-05-14_328_5980/page/916|journal=Science|type=ScienceExpress Report|volume=328|issue=5980|pages=916–9|bibcode=2010Sci...328..916Z|doi=10.1126/science.1186366|pmid=20395474|quote=Here we quantify DNA methylation in seventeen eukaryotic genomes....}} Supplemental figures appear to be only accessible via the science.sciencemag.org paywall.</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Suzuki MM, Kerr AR, De Sousa D, Bird A | title = CpG methylation is targeted to transcription units in an invertebrate genome | journal = Genome Research | volume = 17 | issue = 5 | pages = 625–31 | date = maj 2007 | pmid = 17420183 | pmc = 1855171 | doi = 10.1101/gr.6163007 }}</ref>
Visoka CpG metilacija u genomima sisara ima evolucijsku cijenu jer povećava učestalost spontanih mutacija. Gubitak amino grupa javlja se sa velikom učestalošću za citozine, s različitim posljedicama u zavisnosti od njihove metilacije. Metilirani C-ostaci se spontano deaminiraju i formiraju T-ostatke tokom vremena; stoga CpG dinukleotidi postojano deaminiraju u TpG dinukleotide, što je dokazano nedovoljnom zastupljenošću CpG dinukleotida u ljudskom genomu (javljaju se sa samo 21% očekivane učestalosti).<ref name="Human Genome Sequencing and Analysis">{{cite journal | vauthors = Lander ES, Linton LM, Birren B, Nusbaum C, Zody MC, Baldwin J, Devon K, Dewar K, Doyle M, FitzHugh W, Funke R, Gage D, Harris K, Heaford A, Howland J, Kann L, Lehoczky J, LeVine R, McEwan P, McKernan K, Meldrim J, Mesirov JP, Miranda C, Morris W, Naylor J, Raymond C, Rosetti M, Santos R, Sheridan A, Sougnez C, Stange-Thomann Y, Stojanovic N, Subramanian A, Wyman D, Rogers J, Sulston J, Ainscough R, Beck S, Bentley D, Burton J, Clee C, Carter N, Coulson A, Deadman R, Deloukas P, Dunham A, Dunham I, Durbin R, French L, Grafham D, Gregory S, Hubbard T, Humphray S, Hunt A, Jones M, Lloyd C, McMurray A, Matthews L, Mercer S, Milne S, Mullikin JC, Mungall A, Plumb R, Ross M, Shownkeen R, Sims S, Waterston RH, Wilson RK, Hillier LW, McPherson JD, Marra MA, Mardis ER, Fulton LA, Chinwalla AT, Pepin KH, Gish WR, Chissoe SL, Wendl MC, Delehaunty KD, Miner TL, Delehaunty A, Kramer JB, Cook LL, Fulton RS, Johnson DL, Minx PJ, Clifton SW, Hawkins T, Branscomb E, Predki P, Richardson P, Wenning S, Slezak T, Doggett N, Cheng JF, Olsen A, Lucas S, Elkin C, Uberbacher E, Frazier M, Gibbs RA, Muzny DM, Scherer SE, Bouck JB, Sodergren EJ, Worley KC, Rives CM, Gorrell JH, Metzker ML, Naylor SL, Kucherlapati RS, Nelson DL, Weinstock GM, Sakaki Y, Fujiyama A, Hattori M, Yada T, Toyoda A, Itoh T, Kawagoe C, Watanabe H, Totoki Y, Taylor T, Weissenbach J, Heilig R, Saurin W, Artiguenave F, Brottier P, Bruls T, Pelletier E, Robert C, Wincker P, Smith DR, Doucette-Stamm L, Rubenfield M, Weinstock K, Lee HM, Dubois J, Rosenthal A, Platzer M, Nyakatura G, Taudien S, Rump A, Yang H, Yu J, Wang J, Huang G, Gu J, Hood L, Rowen L, Madan A, Qin S, Davis RW, Federspiel NA, Abola AP, Proctor MJ, Myers RM, Schmutz J, Dickson M, Grimwood J, Cox DR, Olson MV, Kaul R, Raymond C, Shimizu N, Kawasaki K, Minoshima S, Evans GA, Athanasiou M, Schultz R, Roe BA, Chen F, Pan H, Ramser J, Lehrach H, Reinhardt R, McCombie WR, de la Bastide M, Dedhia N, Blöcker H, Hornischer K, Nordsiek G, Agarwala R, Aravind L, Bailey JA, Bateman A, Batzoglou S, Birney E, Bork P, Brown DG, Burge CB, Cerutti L, Chen HC, Church D, Clamp M, Copley RR, Doerks T, Eddy SR, Eichler EE, Furey TS, Galagan J, Gilbert JG, Harmon C, Hayashizaki Y, Haussler D, Hermjakob H, Hokamp K, Jang W, Johnson LS, Jones TA, Kasif S, Kaspryzk A, Kennedy S, Kent WJ, Kitts P, Koonin EV, Korf I, Kulp D, Lancet D, Lowe TM, McLysaght A, Mikkelsen T, Moran JV, Mulder N, Pollara VJ, Ponting CP, Schuler G, Schultz J, Slater G, Smit AF, Stupka E, Szustakowki J, Thierry-Mieg D, Thierry-Mieg J, Wagner L, Wallis J, Wheeler R, Williams A, Wolf YI, Wolfe KH, Yang SP, Yeh RF, Collins F, Guyer MS, Peterson J, Felsenfeld A, Wetterstrand KA, Patrinos A, Morgan MJ, de Jong P, Catanese JJ, Osoegawa K, Shizuya H, Choi S, Chen YJ, Szustakowki J | display-authors = 6 | title = Initial sequencing and analysis of the human genome | url = https://archive.org/details/sim_nature-uk_2001-02-15_409_6822/page/860 | journal = [[Nature]] | volume = 409 | issue = 6822 | pages = 860–921 | date = februar 2001 | pmid = 11237011 | doi = 10.1038/35057062 | bibcode = 2001Natur.409..860L | doi-access = free }}</ref> (S druge strane, spontana deaminacija nemetiliranih C ostataka dovodi do stvaranja U ostataka, promjene koju ćelija brzo prepoznaje i popravlja.)
=== CpG otoci ===
{{glavni|CpG otok}}
Kod sisara, jedini izuzetak za ovo globalno smanjenje CpG nalazi se u specifičnoj kategoriji sekvenci bogatih GC i CpG koje se nazivaju CpG otoci koji su općenito nemetilirani i stoga su zadržala očekivani sadržaj CpG.<ref>{{cite journal |author-link=Adrian Bird| author = Bird AP | title = CpG-rich islands and the function of DNA methylation | journal = Nature | volume = 321 | issue = 6067 | pages = 209–13 | date = 15. 5. 1986 | pmid = 2423876 | doi = 10.1038/321209a0 | bibcode = 1986Natur.321..209B | s2cid = 4236677 }}</ref> CpG otoci se obično definišu kao regioni sa: 1) dužinom većom od 200 bp, 2) sadržajem G+C većim od 50%, 3) odnosom uočenog i očekivanog CpG većim od 0,6, iako se ponekad koriste i druge definicije.<ref>{{cite journal | vauthors = Gardiner-Garden M, Frommer M | title = CpG islands in vertebrate genomes | journal = Journal of Molecular Biology | volume = 196 | issue = 2 | pages = 261–82 | date = juli 1987 | pmid = 3656447 | doi = 10.1016/0022-2836(87)90689-9 }}</ref> Isključujući ponovljene sekvence, u [[ljudski genom|ljudskom genomu]], postoji oko 25.000 CpG otoka od kojih je 75% manji od 850bp. Oni su glavne regulatorne jedinice i oko 50% CpG otoka nalaze se u regionima [[promotor (genetika)|promotorskog]] gena, dok još 25% leži u genskim tijelima, često služeći kao alternativni promotori. Recipročno, oko 60-70% ljudskih gena ima CpG ostrvo u svom promotorskom regionu.<ref>{{cite journal | vauthors = Illingworth RS, Gruenewald-Schneider U, Webb S, Kerr AR, James KD, Turner DJ, Smith C, Harrison DJ, Andrews R, Bird AP | title = Orphan CpG islands identify numerous conserved promoters in the mammalian genome | journal = PLOS Genetics | volume = 6 | issue = 9 | pages = e1001134 | date = septembar 2010 | pmid = 20885785 | pmc = 2944787 | doi = 10.1371/journal.pgen.1001134 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Saxonov S, Berg P, Brutlag DL | title = A genome-wide analysis of CpG dinucleotides in the human genome distinguishes two distinct classes of promoters | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 103 | issue = 5 | pages = 1412–7 | date = januar 2006 | pmid = 16432200 | pmc = 1345710 | doi = 10.1073/pnas.0510310103 | bibcode = 2006PNAS..103.1412S | doi-access = free }}</ref> Većina CpG otoka je konstitutivno nemetilirana i obogaćena za permisivnu [[Histonska modifikacija|hromatinska modifikaciju]] kao što je [[metilacija]] [[H3K4]]. U somatskim tkivima, samo 10% CpG otoka je metilirano, a većina ih je locirana u intergenskim i intragenskim regijama.
=== Represija CpG-gustih promotora ===
Metilacija DNK je vjerovatno bila prisutna u određenoj mjeri kod vrlo ranih [[eukariot]]skih predaka. U gotovo svakom analiziranom organizmu, metilacija u promotorskim regijama negativno korelira s ekspresijom gena.<ref name=":1"/><ref name=":2">{{cite journal | vauthors = Feng S, Cokus SJ, Zhang X, Chen PY, Bostick M, Goll MG, Hetzel J, Jain J, Strauss SH, Halpern ME, Ukomadu C, Sadler KC, Pradhan S, Pellegrini M, Jacobsen SE | title = Conservation and divergence of methylation patterning in plants and animals | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 107 | issue = 19 | pages = 8689–94 | date = maj 2010 | pmid = 20395551 | pmc = 2889301 | doi = 10.1073/pnas.1002720107 | doi-access = free }}</ref> CpG gusti promotori aktivno transkribovanih gena nikada nisu metilirani, ali recipročno, transkripcijski tihi geni ne moraju nužno nositi metilirani promotor. Kod miševa i ljudi, oko 60-70% gena ima CpG otoke u svom promotorskom području i većina ovih CpG otoka ostaje nemetilirana, nezavisno od transkripcione aktivnosti gena, kako u diferenciranim tako i u nediferenciranim tipovima ćelija.<ref>{{cite journal | vauthors = Mohn F, Weber M, Rebhan M, Roloff TC, Richter J, Stadler MB, Bibel M, Schübeler D | title = Lineage-specific polycomb targets and de novo DNA methylation define restriction and potential of neuronal progenitors | journal = Molecular Cell | volume = 30 | issue = 6 | pages = 755–66 | date = juni 2008 | pmid = 18514006 | doi = 10.1016/j.molcel.2008.05.007 | doi-access = free }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Weber M, Hellmann I, Stadler MB, Ramos L, Pääbo S, Rebhan M, Schübeler D | title = Distribution, silencing potential and evolutionary impact of promoter DNA methylation in the human genome | journal = Nature Genetics | volume = 39 | issue = 4 | pages = 457–66 | date = april 2007 | pmid = 17334365 | doi = 10.1038/ng1990 | s2cid = 22446734 }}</ref> Treba napomenuti, dok je [[metilacija]] [[DNK]] CpG ostrva nedvosmisleno povezana sa represijom transkripcije, funkcija metilacije DNK u promotorima siromašnim CG ostaje nejasna; iako postoji malo dokaza da bi mogao biti funkcionalno relevantna.<ref>{{cite journal | vauthors = Schübeler D | title = Function and information content of DNA methylation | journal = Nature | volume = 517 | issue = 7534 | pages = 321–6 | date = januar 2015 | pmid = 25592537 | doi = 10.1038/nature14192 | bibcode = 2015Natur.517..321S | s2cid = 4403755 }}</ref>
Metilacija DNK može uticati na [[transkripcija gena|transkripciju gena]] na dva načina. Prvo, sama metilacija DNK može fizički spriječiti vezivanje [[transkripcijski faktor|transkripcijskih proteina]] za gen,<ref name="pmid20875111">{{cite journal | vauthors = Choy MK, Movassagh M, Goh HG, Bennett MR, Down TA, Foo RS | title = Genome-wide conserved consensus transcription factor binding motifs are hyper-methylated | journal = BMC Genomics | volume = 11 | issue = 1 | pages = 519 | date = septembar 2010 | pmid = 20875111 | pmc = 2997012 | doi = 10.1186/1471-2164-11-519 }}</ref> i drugo, i vjerovatno važnije, metilirana DNK može biti vezana proteinima poznatim kao [[metil-CpG-vezujući domen]] proteinima (MBD). [[Metil-CpG-vezujući protein domena 2|MBD]] proteini zatim regrutuju dodatne proteine na lokus, kao što su [[histon-deacetilaza]] i drugi proteini [[remodeliranje hromatina|remodeliranja hromstina]] koji mogu modifikovati [[histon]] đ, čime se formira kompaktan, neaktivan [[hromatin]], zvani [[heterohromatin]]. Ova veza između metilacije DNK i strukture hromatina je vrlo važna. Konkretno, gubitak [[Metil CpG-vezučući protein 2|metil-CpG-vezulućeg proteina 2]] (MeCP2) je impliciran u [[Rettov sindrom]]; [[Metil-CpG-vezujući domenski protein 2|metil-CpG-vezujući domen protein 2 (MBD2)]] posreduje u utišavanju transkripcije hipermetiliranih gena u "raku".
=== Represija prenosivih elemenata ===
DNK metilacija je moćan transkripcijski represor, barem u kontekstu gustog CpG. Čini se da je transkripcijska represija gena koji kodiraju protein u suštini ograničena na vrlo specifične klase gena koji moraju trajno biti tihi iu gotovo svim tkivima. Dok metilacija DNK nema fleksibilnost potrebnu za fino podešavanje genske regulacije, njena stabilnost je savršena da osigura trajno utišavanje [[transpozon|transpoziblnih elementa]].<ref>{{cite journal | vauthors = Dahlet T, Argüeso Lleida A, Al Adhami H, Dumas M, Bender A, Ngondo RP, Tanguy M, Vallet J, Auclair G, Bardet AF, Weber M | display-authors = 6 | title = Genome-wide analysis in the mouse embryo reveals the importance of DNA methylation for transcription integrity | journal = Nature Communications | volume = 11 | issue = 1 | pages = 3153 | date = juni 2020 | pmid = 32561758 | pmc = 7305168 | doi = 10.1038/s41467-020-16919-w | bibcode = 2020NatCo..11.3153D }}</ref> Kontrola [[transpozon]]a jedna je od najstarijih funkcija metilacije DNK koju dijele [[životinje]], [[biljke]] i višestruki [[protisti]].<ref>{{cite journal | vauthors = Huff JT, Zilberman D | title = Dnmt1-independent CG methylation contributes to nucleosome positioning in diverse eukaryotes | journal = Cell | volume = 156 | issue = 6 | pages = 1286–1297 | date = mart 2014 | pmid = 24630728 | pmc = 3969382 | doi = 10.1016/j.cell.2014.01.029 }}</ref> Čak se sugerira da je metilacija DNK evoluirala upravo u tu svrhu.<ref>{{cite journal | vauthors = Yoder JA, Walsh CP, Bestor TH | title = Cytosine methylation and the ecology of intragenomic parasites | url = https://archive.org/details/sim_trends-in-genetics_1997-08_13_8/page/335 | journal = Trends in Genetics | volume = 13 | issue = 8 | pages = 335–40 | date = august 1997 | pmid = 9260521 | doi = 10.1016/s0168-9525(97)01181-5 }}</ref>
=== Ekspanzija genoma ===
Poznato je da je metilacija DNK prenosivih elemenata povezana sa ekspanzijom [[genom]]a. Međutim, evolucijski pokretač ekspanzije genoma ostaje nepoznat. Postoji jasna pozitivna [[korelacija]] između veličine genoma i CpG, što sugerira da je metilacija DNK [[transpozon|prijenosnih elemenata]] dovela do primjetnog povećanja mase DNK.<ref>{{Cite journal|last1=Zhou|first1=Wanding|last2=Liang|first2=Gangning|last3=Molloy|first3=Peter L.|last4=Jones|first4=Peter A.|date= 11. 8. 2020|title=DNA methylation enables transposable element-driven genome expansion|journal=Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America|volume=117|issue=32|pages=19359–19366|doi=10.1073/pnas.1921719117|issn=1091-6490|pmc=7431005|pmid=32719115|doi-access=free}}</ref>
=== Metilacija genskog tijela visoko transkribiranih gena ===
Funkcija koja se čini još konzerviranijom od utišavanja transpozona u pozitivnoj je korelaciji s [[ekspresija gena|ekspresijom gena]]. U gotovo svim [[vrsta]]ma kod kojih je prisutna metilacija DNK, ona je posebno obogaćena u tijelu visoko transkribiranih gena.<ref name=":1" /><ref name=":2"/> Funkcija metilacije genskog tijela još nije dobro shvaćeno. Brojni dokazi sugeriraju da bi mogla regulisati [[prerada RNK|preradu]]<ref>{{cite journal | vauthors = Lev Maor G, Yearim A, Ast G | title = The alternative role of DNA methylation in splicing regulation | journal = Trends in Genetics | volume = 31 | issue = 5 | pages = 274–80 | date = maj 2015 | pmid = 25837375 | doi = 10.1016/j.tig.2015.03.002 }}</ref> i suzbijajanje aktivnosti intragenskih transkripcijskih jedinica (kriptičkih promotora ili transpozabilnih elemenata).<ref>{{cite journal | vauthors = Maunakea AK, Nagarajan RP, Bilenky M, Ballinger TJ, D'Souza C, Fouse SD, Johnson BE, Hong C, Nielsen C, Zhao Y, Turecki G, Delaney A, Varhol R, Thiessen N, Shchors K, Heine VM, Rowitch DH, Xing X, Fiore C, Schillebeeckx M, Jones SJ, Haussler D, Marra MA, Hirst M, Wang T, Costello JF | title = Conserved role of intragenic DNA methylation in regulating alternative promoters | url = https://archive.org/details/sim_nature-uk_2010-07-08_466_7303/page/252 | journal = Nature | volume = 466 | issue = 7303 | pages = 253–7 | date = juli 2010 | pmid = 20613842 | pmc = 3998662 | doi = 10.1038/nature09165 | bibcode = 2010Natur.466..253M }}</ref> Metilacija genskog tijela je blisko povezana s metilacijom H3K36. Kod [[kvasci|kvasaca]] i [[sisar]]a, metilacija H3K36 je visoko obogaćena u tijelu visoko transkribiranih gena. Barem u kvascu, [[H3K36me3]] regrutuje [[enzim]]e kao što su [[histon]]-[[deacetilaza|deacilaze]] za kondenzaciju [[hromatin]]a i sprječavanje aktivacije kriptičnih početnih mjesta.<ref>{{cite journal | vauthors = Carrozza MJ, Li B, Florens L, Suganuma T, Swanson SK, Lee KK, Shia WJ, Anderson S, Yates J, Washburn MP, Workman JL | title = Histone H3 methylation by Set2 directs deacetylation of coding regions by Rpd3S to suppress spurious intragenic transcription | journal = Cell | volume = 123 | issue = 4 | pages = 581–92 | date = novembar 2005 | pmid = 16286007 | doi = 10.1016/j.cell.2005.10.023 | s2cid = 9328002 | doi-access = free }}</ref> Kod sisara, [[DNMT3a]] i [[DNMT3b]] PWWP domeni vezuju se za H3K36me3 i dva enzima se regrutuju u tijelo aktivno transkribiranih gena.
==Detekcija==
DNK metilacija može se otkriti pomoću sljedećih testova koji se koriste u naučnim istraživanjima:<ref>{{cite journal | vauthors = Rana AK| title = Crime investigation through DNA methylation analysis: methods and applications in forensics. | journal = Egyptian Journal of Forensic Sciences | date = januar 2018 | volume = 8 | issue = 7 | doi = 10.1186/s41935-018-0042-1 | doi-access = free }}</ref>
* [[Masena spektrometrija]] je vrlo osjetljiv i pouzdan analitički metod za otkrivanje metilacije DNK. MS, općenito, međutim, nije informativna o kontekstu sekvence metilacije, pa je stoga ograničeno u proučavanju funkcije ove modifikacije DNK.
* [[Bisulfitno sekvenciranje|Metilacijski-specifični PCR (MSP)]], koji se zasniva na hemijskoj reakciji natrij-bisulfita sa DNK koja pretvara nemetilirane [[citozin]]e CpG dinukleotida u uracil ili UpG, praćeno uobičajenim [[PCR]].<ref name=pmid24107250>{{cite journal | vauthors = Hernández HG, Tse MY, Pang SC, Arboleda H, Forero DA | title = Optimizing methodologies for PCR-based DNA methylation analysis | journal = BioTechniques | volume = 55 | issue = 4 | pages = 181–97 | date = oktobar 2013 | pmid = 24107250 | doi = 10.2144/000114087 | doi-access = free }}</ref> Međutim, metilirani citozini neće biti pretvoreni u ovom procesu, a prajmeri su dizajnirani da preklapaju CpG mjesto od interesa, što omogućava da se odredi status metilacije kao metilirani ili nemetilirani.
* [[Bisulfitno sekvenciranje#Aplikacije: analiza metilacije u cijelom genomu|Sekvenciranje bisulfita cijelog genoma]], također poznato kao BS-Seq, što je visoko propusna analiza metilacije DNK na nivou genoma. Zasnovan je na gore spomenutoj konverziji genomske DNK natrijum bisulfitom, koja se zatim sekvencira na [[Next-generation sequencing#High-throughput sequencing|Next-generation sekvencion platforma]]. Dobijene sekvence se zatim ponovo usklađuju sa referentnim genomom kako bi se odredio status metilacije CpG dinukleotida na osnovu nepodudarnosti koje su rezultat konverzije nemetiliranih citozina u uracil.
* [[Bisulfitno sekvenciranje bisulfita|Sekvenciranje bisulfita sa smanjenom zastupljenošću]], također poznato i kao RRBS, poznaje nekoliko radnih protokola. Prvi RRBS protokol nazvan je RRBS i ima za cilj oko 10% metiloma, potreban je referentni genom. Kasnije je došlo više protokola koji su mogli sekvencirati manji dio [[genom]]a i višestruko multipleksiranje uzoraka. EpiGBS je bio prvi protokol u kojem ste mogli multipleksirati 96 uzoraka u jednoj traci iluminskog sekvenciranja i gdje referentni genom više nije bio potreban. ''[[De novo]]'' referentna konstrukcija iz čitanja Watsonovog i Crickobvog lanca učinila je da je skrining populacije [[SNP]]-a i SMP-a istovremeno činjenica.
* [[HELP test]], koji se zasniva na diferencijalnoj sposobnosti [[restriktaza|restrikcijskih enzima]] da prepoznaju i cijepaju metilirana i nemetilirana CpG DNK mjesta.
* [[GLAD-PCR-test|GLAD-PCR test]], koji se zasniva na novom tipu enzima – metil-usmjerenim DNK [[endonukleaza]]ma specifičnim za lokus, koje hidroliziraju samo metiliranu DNK.
* [[ChIP-on-chip]] testovi, koji se zasnivaju na sposobnosti komercijalno pripremljenih [[antitijela]] da se vežu za proteine povezane sa metilacijom DNK kao što je MeCP2.
* [[Restrikcijski orijentir genomskog skeniranja]], komplikovan i sada retko korišćen test zasnovan na diferencijalnom prepoznavanju restrikcijskih enzima metiliranih i nemetiliranih CpG mjkesta; test je po konceptu sličan HELP testu.
* [[Imunoprecipitacija metilirane DNK]] (MeDIP), analogno [[imunoprecipitacija hromatina|imunoprecipitacioji hromatina]], [[imunoprecipitacija]] koristi se za izolaciju metiliranih fragmenata DNK za unos u metode detekcije DNK kao što su [[mikročip|DNK mikronizovi]] (MeDIP- čip) ili [[DNK sekvenciranje]] (MeDIP-seq).
* [[Pirosekvencija]] DNK tretirane bisulfitom. Ovo je sekvenciranje amplikona napravljenog od normalnog prednjeg [[prajmer]]a, ali [[biotin]]iliranog reverznog prajmera za [[PCR]] gen izbora. Pirosekvencer zatim analizira uzorak denaturacijom DNK i dodavanjem jednog po jednog [[nukleotid]]a u mješavinu prema sekvenci koju je dao korisnik. Ako postoji nepodudarnost, ona se bilježi i bilježi postotak DNK za koji je nepodudarnost prisutna. Ovo daje korisniku postotak metilacije po CpG otoku.
* Lagani molekularni test za aktivnost DNK adenin metiltransferaze – test koji se oslanja na specifičnost restriktivnog enzima DpnI za potpuno metilirana (metilacija adenina) GATC mjesta u oligonukleotidu označenom fluoroforom i gasiteljem. [[Adenin]]-[[metiltransferaza]] metilira [[oligonukleotid]] čineći ga [[supstrat (biohemija)|supstratom]] za DpnI. Rezanje oligonukleotida pomoću DpnI dovodi do povećanja [[fluorescencija|fluorescencije]].<ref name="pmid17726531">{{cite journal | vauthors = Wood RJ, Maynard-Smith MD, Robinson VL, Oyston PC, Titball RW, Roach PL | title = Kinetic analysis of Yersinia pestis DNA adenine methyltransferase activity using a hemimethylated molecular break light oligonucleotide | journal = PLOS ONE | volume = 2 | issue = 8 | pages = e801 | date = august 2007 | pmid = 17726531 | pmc = 1949145 | doi = 10.1371/journal.pone.0000801 | veditors = Fugmann S | bibcode = 2007PLoSO...2..801W | doi-access = free }}</ref><ref name="pmid17263334">{{cite journal | vauthors = Li J, Yan H, Wang K, Tan W, Zhou X | title = Hairpin fluorescence DNA probe for real-time monitoring of DNA methylation | journal = Analytical Chemistry | volume = 79 | issue = 3 | pages = 1050–6 | date = februar 2007 | pmid = 17263334 | doi = 10.1021/ac061694i }}</ref>
* Metil senzitivnu [[Southern blot]] sličan je HELP testu, iako koristi Southern bloting tehnike za ispitivanje gen-specifičnih razlika u metilaciji pomoću restrikcijskih digestija. Ova tehnika koristi se za procjenu lokalne metilacije u blizini [[mjesta vezivanja]] za sondu.
* MetilCpG-vezujući proteini (MBP) i [[fuzijski protein]]i koji sadrže samo metil-vezujući domen (MBD) koriste se za razdvajanje nativne DNK na metilirane i nemetilirane frakcije. Postotak [[metilacija]] pojedinačnih CpG ostrva može se odrediti kvantificiranjem količine mete u svakoj frakciji. Izuzetno osjetljiva detekcija se može postići u FFPE tkivima sa detekcijom zasnovanom na pripisivanju.
* [[Visokorezolutno topljenje]]: Analiza (HRM ili HRMA), je post-[[PCR]] analitička tehnika. Ciljna DNK tretira se [[natrij-bisulfit]]om, koji hemijski pretvara nemetilirane citozine u uracile, dok se metilirani citozini čuvaju. PCR amplifikacija se zatim izvodi sa [[prajmer]]ima dizajniranim da amplificiraju i metilirane i nemetilirane šablone. Nakon ove amplifikacije, visoko metilirane DNK sekvence sadrže veći broj CpG mjesta u odnosu na nemetilirane šablone, što rezultira različitom temperaturom topljenja koja se može koristiti u kvantitativnoj detekciji metilacije.<ref>{{cite journal | vauthors = Wojdacz TK, Dobrovic A | title = Methylation-sensitive high resolution melting (MS-HRM): a new approach for sensitive and high-throughput assessment of methylation | journal = Nucleic Acids Research | volume = 35 | issue = 6 | pages = e41 | year = 2007 | pmid = 17289753 | pmc = 1874596 | doi = 10.1093/nar/gkm013 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Malentacchi F, Forni G, Vinci S, Orlando C | title = Quantitative evaluation of DNA methylation by optimization of a differential-high resolution melt analysis protocol | journal = Nucleic Acids Research | volume = 37 | issue = 12 | pages = e86 | date = juli 2009 | pmid = 19454604 | pmc = 2709587 | doi = 10.1093/nar/gkp383 }}</ref>
* Rekonstrukcija drevne DNK metilacije, metod za rekonstrukciju metilacije DNK visoke rezolucije iz drevnih uzoraka DNK. Metod se zasniva na prirodnim procesima degradacije koji se dešavaju u drevnoj DNK: s vremenom se metilirani citozini razgrađuju u timine, dok se nemetilirani citozini razgrađuju u uracile. Ova asimetrija u signalima degradacije korišćena je da se rekonstruišu pune mape metilacije [[Neandertalci|neandertalca]] i [[Denisovski čovjek|denisovskih ljudi]].<ref>{{cite journal | vauthors = Gokhman D, Lavi E, Prüfer K, Fraga MF, Riancho JA, Kelso J, Pääbo S, Meshorer E, Carmel L|author9-link=Liran Carmel | title = Reconstructing the DNA methylation maps of the Neandertal and the Denisovan | url = https://archive.org/details/sim_science_2014-05-02_344_6183/page/523| journal = Science | volume = 344 | issue = 6183 | pages = 523–7 | date = maj 2014 | pmid = 24786081 | doi = 10.1126/science.1250368 | bibcode = 2014Sci...344..523G | s2cid = 28665590 }}</ref> U septembru 2019. i objavljen je novi metod za zaključivanje morfoloških osobina iz podataka o metilaciji DNK. Autori su bili u mogućnosti da pokažu da povezivanje gena naniže reguliranih s [[fenotip]]ovima [[monogensko nasljeđivanje|monogenskih bolesti]], gdje su jedna ili dvije kopije gena poremećene, omogućava ~85% preciznosti u rekonstrukciji anatomskih osobina direktno iz mapa metilacije DNK.<ref>{{cite journal | vauthors = Gokhman D, Mishol N, de Manuel M, de Juan D, Shuqrun J, Meshorer E, Marques-Bonet T, Rak Y, Carmel L | display-authors = 6 | title = Reconstructing Denisovan Anatomy Using DNA Methylation Maps | journal = Cell | volume = 179 | issue = 1 | pages = 180–192.e10 | date = septembar 2019 | pmid = 31539495 | doi = 10.1016/j.cell.2019.08.035 | s2cid = 202676502 | doi-access = free }}</ref>
* Test ekstenzije jednonukleotidnog [[prajmer]]a osetljiv na metilaciju (msSNuPE), koji koristi unutrašnje [[prajmer]]e koji fokusiraju ravno 5' kraj nukleotida koji se detektuje.<ref name=":3">{{cite journal | vauthors = Forat S, Huettel B, Reinhardt R, Fimmers R, Haidl G, Denschlag D, Olek K | title = Methylation Markers for the Identification of Body Fluids and Tissues from Forensic Trace Evidence | journal = PLOS ONE | volume = 11 | issue = 2 | pages = e0147973 | date = 1. 2. 2016 | pmid = 26829227 | pmc = 4734623 | doi = 10.1371/journal.pone.0147973 | bibcode = 2016PLoSO..1147973F | doi-access = free }}</ref>
*[[Test metilacije Ilumina]] mjeri metilaciju DNK specifičnu za lokus koristeći hibridizaciju sekvence. DNK tretirana bisulfitom hibridizirana je sa sondama na "BeadChips". Produžetak baze sa jednom bazom sa obilježenim sondama koristi se za određivanje statusa metilacije ciljnih mesta.<ref>{{Cite web|url=https://www.illumina.com/science/technology/beadarray-technology/infinium-methylation-assay.html|title=Infinium Methylation Assay {{!}} Interrogate single CpG sites|website=www.illumina.com|access-date=10. 1. 2020}}</ref> Godine 2016. objavljen je Infinium MethylationEPIC BeadChip, koji ispituje preko 850.000 metilacijskih mjesta u ljudskom genomu.<ref>{{Cite web|url=https://www.illumina.com/products/by-type/microarray-kits/infinium-methylation-epic.html|title=Infinium MethylationEPIC Kit {{!}} Methylation profiling array for EWAS|website=www.illumina.com|access-date=10. 1. 2020}}</ref>
*Koristeći sekvenciranje nanopora, direktno su identificirane modifikacije baze DNK i RNK pri rezoluciji nukleotida, uključujući 5mC, 5hmC, 6mA i BrdU u [[DNK]] i m6A u [[RNK]], uz detekciju drugih prirodnih ili sintetskih [[epigenetika|epigenetičkih]] modifikacija mogućih kroz obuku algoritama za pozivanje baze.<ref>{{Cite web|title=Epigenetics and methylation analysis|url=http://nanoporetech.com/applications/investigation/epigenetics-and-methylation-analysis|access-date=27. 9. 2021|website=Oxford Nanopore Technologies|language=en|archive-date=1. 9. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210901033205/https://nanoporetech.com/applications/investigation/epigenetics-and-methylation-analysis|url-status=dead}}</ref>
== Također pogledajte==
* [[5-Hidroksimetilcitozi]]
* [[5-metilcitozin]]
* [[7-metilgvanozin]]
*[[Smanjenje DNK metilacije I (DDM1)]], biljnog gena za metilaciju
* [[Sredstvo za demetiliranje]]
* [[Diferencijalno metilirane regije]]
* [[DNK demetilacija]]
*[[Reprogramiranje DNK metilacije]]
* [[Epigenetika]], čiji je značajan doprinos metilacija DNK
*[[Epigenetički sat]], metod za izračunavanje starosti na osnovu metilacije DNK
* [[Epigenom]]
* [[Genom]]
* [[Genomski otisak]], naslijeđena represija alela, koja se oslanja na metilaciju DNK
* [[MethBase]] Baza podataka o metilaciji DNK koja se nalazi na [[UCSC Genome Browser]]
* [[MethDB]] Baza podataka o metilaciji DNK
* [[N6-metiladenozin|N<sup>6</sup>-metiladenozin]]
== Reference ==
{{Reflist|30em}}
== Dopunska literatura ==
{{refbegin}}
* {{cite journal | vauthors = Law JA, Jacobsen SE | title = Establishing, maintaining and modifying DNA methylation patterns in plants and animals | journal = Nature Reviews Genetics | volume = 11 | issue = 3 | pages = 204–20 | date = mart 2010 | pmid = 20142834 | pmc = 3034103 | doi = 10.1038/nrg2719 }}
* {{cite journal | vauthors = Straussman R, Nejman D, Roberts D, Steinfeld I, Blum B, Benvenisty N, Simon I, Yakhini Z, Cedar H | title = Developmental programming of CpG island methylation profiles in the human genome | journal = Nature Structural & Molecular Biology | volume = 16 | issue = 5 | pages = 564–71 | date = maj 2009 | pmid = 19377480 | doi = 10.1038/nsmb.1594 | s2cid = 8804930 }}
* {{cite journal | vauthors = Patra SK | title = Ras regulation of DNA-methylation and cancer | journal = Experimental Cell Research | volume = 314 | issue = 6 | pages = 1193–201 | date = april 2008 | pmid = 18282569 | doi = 10.1016/j.yexcr.2008.01.012 }}
* {{cite journal | vauthors = Patra SK, Patra A, Rizzi F, Ghosh TC, Bettuzzi S | title = Demethylation of (Cytosine-5-C-methyl) DNA and regulation of transcription in the epigenetic pathways of cancer development | journal = Cancer and Metastasis Reviews | volume = 27 | issue = 2 | pages = 315–34 | date = juni 2008 | pmid = 18246412 | doi = 10.1007/s10555-008-9118-y | s2cid = 22435914 | hdl = 11381/1797001 | hdl-access = free }}
{{refend}}
== Vanjski linkovi ==
{{Commons category|DNA methylation}}
* {{MeshName|DNA+Methylation}}
* [http://www.nature.com/encode/#/threads/dna-methylation ENCODE threads explorer] Non-coding RNA characterization. [[Nature]]
* [http://crdd.osdd.net/raghava/pcmdb/ PCMdb] Pancreatic Cancer Methylation Database.
* {{cite journal | vauthors = Nagpal G, Sharma M, Kumar S, Chaudhary K, Gupta S, Gautam A, Raghava GP | title = PCMdb: pancreatic cancer methylation database | journal = Scientific Reports | volume = 4 | pages = 4197 | date = februar 2014 | pmid = 24569397 | pmc = 3935225 | doi = 10.1038/srep04197 | bibcode = 2014NatSR...4E4197N }}
* [http://fame.edbc.org/smart/ SMART] Specific Methylation Analysis and Report Tool
* [http://fame.edbc.org/methymark/index.html Human Methylation Mark Atlas]
* [http://bioinfo.hrbmu.edu.cn/diseasemeth/ DiseaseMeth] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200127055221/http://bioinfo.hrbmu.edu.cn/diseasemeth/ |date=27. 1. 2020 }} Human disease methylation database
*[http://bigd.big.ac.cn/ewas/index EWAS Atlas] A knowledgebase of epigenome-wide association studies
{{Regulacija ekspresije gena}}
{{Transkripcija}}
{{DEFAULTSORT:Dna Methylation}}
[[Kategorija:DNK]]
[[Kategorija:Epigenetika]]
[[Kategorija:Metilacija]]
2ihfnjo6juslazxlc3yztjj67xyx4v2
Nocebo
0
492178
3819922
3777117
2026-03-26T14:40:32Z
Panasko
146730
[[Kategorija:Kulturna antropologija]] uklonjena; [[Kategorija:Kulturološka antropologija]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)
3819922
wikitext
text/x-wiki
'''Nocebo efekt''' javlja se kada negativna očekivanja pacijenta u vezi sa tretmanom uzrokuju da tretman ima negativniji efekat nego što bi inače imao.{{sfn|Häuser|Hansen|Enck|2012}} {{sfn|Enck|Häuser|2012}} Naprimjer, kada pacijent predvidi [[nuspojava|nuspojavu]] lijeka, može osjetiti taj efekat čak i ako je "lijek" zapravo inertna supstanca.{{sfn| Häuser|Hansen|Enck|2012}} Za komplementarni koncept, ''[[placebo]]'' efekt, kaže se da se javlja kada pozitivna očekivanja poboljšaju ishod. Takođe se kaže da se efekt javlja kod nekoga kada se razboli zbog pogrešnog vjerovanja da je bio izložen [[toksin]]u ili fizičkoj pojavi za koju veruju da je štetna, kao što je [[elektromagnetno zračenje|EM zračenje]].<ref>{{cite book |title=Havana Syndrome: Mass Psychogenic Illness and the Real Story Behind the Embassy Mystery and Hysteria |isbn=978-3030407452 |last1=Baloh |first1=Robert W. |last2=Bartholomew |first2=Robert E. |year=2020 }}</ref>
I placebo i nocebo efekti su vjerovatno [[psihologija|psihogeni]], ali mogu izazvati mjerljive promjene u tijelu.{{sfn|Häuser|Hansen|Enck|2012}} Jednan pregled uključio je 31 studiju o nocebo efektima prijavljenog širokog spektra simptoma koji se mogu manifestovati kao nocebo efekti, uključujući mučninu, bolove u stomaku, svrbež, nadimanje, [[depresija (raspoloženje)|depresiju]], probleme sa [[spavanje]]m, gubitak apetita, [[seks]]ualnu disfunkciju i tešku [[hipotenzija|hipotenziju]].{{sfn|Häuser|Hansen|Enck|2012}}
==Etimologija i upotreba==
Termin ''nocebo'' ([[latinski jezik|lat.]] ''nocēbō'' = naškodit ću, od ''noceō'' = nanosim štetu")<ref>{{cite dictionary|url=http://www.merriam-webster.com/dictionary/nocebo|dictionary=Merriam-Webster|title=Merriam-Webster Online Dictionary}} {{L&S|noceo|ref}}</ref> skovao je Walter Kennedy 1961. godine da označi pandan upotrebi ''placeba'' (latinski ''[[Latinski|placēbō]]'' = "ja ću molim", od ''placeō'' = molim;<ref>{{OEtymD|placebo}} {{L&S|placeo|ref}}</ref> supstanca koja može proizvesti blagotvoran, zdrav, prijatan ili poželjan efekt). Kennedy je naglasio da se njegova upotreba izraza "nocebo" odnosi striktno na odgovor usmjeren na subjekta, kvalitet koji je inherentan pacijentu, a ne lijeku".{{sfn|Kennedy|1961}} To jest, Kennedy je odbacio upotrebu ovog lijeka. Izraz za farmakološki izazvane negativne [[Nuspojava|nuspojave]] kao što je [[zujanje u ušima]] uzrokovano [[kinin]]om.{{sfn|Kennedy|1961}} To nije pojava da pacijentov psihološki odgovor izazvan odgovor možda ne uključuje fiziološke efekte. Naprimjer, očekivanje bola može izazvati [[anksioznost]], što zauzvrat uzrokuje oslobađanje [[holecistokinin]]a, što olakšava prijenos [[bol]]a.{{sfn|Benedetti|Lanotte| Lopiano|Colloca|2007}}
==Odgovor==
U najužem smislu, nocebo odgovor javlja se kada se [[simptom]]i subjekta koji je ispitivao lijek pogoršavaju primjenom inertnog, lažnog,{{sfn|Miller|2003}} ili lažnog ([[simulator]]) liječenja, vanog [[placebo]]. Prema sadašnjem [[farmakologija|farmakološkom]] znanju i sadašnjem razumijevanju [[uzročnosti|uzroka i posljedice]], placebo ne sadrži hemikalije (ili bilo koji drugi agens) koji bi eventualno mogao "uzrokovati" bilo koje od uočenih pogoršanja u simptomi subjekta. Dakle, svaka promjena na gore mora biti posljedica nekog subjektivnog faktora. Nepoželjna očekivanja također mogu uzrokovati da [[analgetik|analgetski]] efekti [[anestetik|anestetičkih]] lijekova nestanu.{{sfn|Bingel|Wanigasekera|Wiech|Ni Mhuircheartaigh|2011}}
Pogoršanje simptoma ispitanika ili smanjenje korisnih efekata je direktna posljedica njihovog izlaganja placebu, ali te simptome nije hemijski generisao placebo. Budući da ova generacija simptoma uključuje kompleks "subjekt-unutrašnje" aktivnosti, u najstrožem smislu, nikada ne možemo govoriti u terminima "nocebo efekata" usmjerenih na simulator, već samo u terminima "nocebo odgovora" usmjerenih na subjekt. Iako neki posmatrači pripisuju nocebo odgovore (ili placebo odgovore) subjektovoj [[lakovjernosti]], nema dokaza da će pojedinac koji manifestira nocebo/placebo odgovor na jedan tretman manifestirati nocebo/placebo odgovor na bilo koji drugi tretman; tj. ne postoji fiksna osobina ili sklonost koja reaguje na nocebo/placebo.<ref>{{Cite journal|last1=Bishop|first1=Felicity L.|last2=Aizlewood|first2=Lizzi|last3=Adams|first3=Alison E. M.|date=9. 7. 2014|editor-last=Newman|editor-first=Christy Elizabeth|title=When and Why Placebo-Prescribing Is Acceptable and Unacceptable: A Focus Group Study of Patients' Views|journal=PLOS ONE|language=en|volume=9|issue=7|pages=e101822|doi=10.1371/journal.pone.0101822|issn=1932-6203|pmc=4089920|pmid=25006673|bibcode=2014PLoSO...9j1822B|doi-access=free}}</ref>
McGlashan, Evans & Orne (1969, p. 319) nisu pronašli dokaze za ono što su nazvali "placebo ličnost". Također, u pažljivo osmišljenoj studiji, Lasagna, Mosteller, von Felsinger i Beecher (1954), otkrili su da ne postoji način da bilo koji posmatrač može utvrditi, testiranjem ili intervjuom, koji subjekt će ispoljiti placebo reakciju, a koji ne. Eksperimenti su pokazali da ne postoji veza između izmjerene [[hipnoza|hipnotske osjetljivosti]] pojedinca i njihove manifestacije nocebo ili placebo odgovora.{{sfn|McGlashan|Evans|Orne|1969}}{{sfn|Stam|1982}}{{sfn|Stam|Spanos|1987}}
==Efekti==
===Neželjeni efekti lijekova===
Pokazalo se da, zbog nocebo efekta, upozoravanje pacijenata na [[nuspojave]] lijekova može doprinijeti uzročnosti takvih efekata, bez obzira da li je lijek stvaran ili ne.{{sfn|Colloca|Miller|2011}}{{sfn |Barsky|Saintfort|Rogers|Borus|2002}} Ovaj efekt uočen je u kliničkim ispitivanjima: prema pregledu iz 2013., stopa napuštanja među pacijentima koji su primali placebo u meta-analizi 41 kliničkog ispitivanja tretmana [[Parkinsonova bolest|Parkinsonove bolesti]] iznosio je 8,8%.{{sfn|Stathis|Smpiliris|Konitsiotis|Mitsikostas|2013}} Pregled iz 2013. je otkrio da je skoro 1 od 20 pacijenata koji su primali placebo u kliničkim ispitivanjima za depresiju odustao zbog neželjenih događaja, za koje se vjerovalo da je uzrokovan nocebo efektom.{{sfn|Mitsikostas|Mantonakis|Chalarakis|2014}} Pregledom iz 2018. godine utvrđeno je da polovina pacijenata koji su uzimali placebo u kliničkim ispitivanjima prijavljuje [[nuspojave]] povezane s intervencijom.<ref>{{Cite journal|last1=Howick|first1=Jeremy|last2=Webster|first2=Rebecca|last3=Kirby|first3=Nigel|last4=Hood|first4=Kerry|date=11. 12. 2018|title=Rapid overview of systematic reviews of nocebo effects reported by patients taking placebos in clinical trials|journal=Trials|volume=19|issue=1|pages=674|doi=10.1186/s13063-018-3042-4|issn=1745-6215|pmc=6288933|pmid=30526685}}</ref>
U januaru 2022., [[sistematski pregled]] i [[meta-analiza]] zaključili su da su nocebo odgovori činili 72% štetnih efekata nakon prve doze [[COVID-19]] [[vakcina]] i 52% nakon druge doze.<ref>{{cite journal |last1=Haas |first1=Julia W. |last2=Bender |first2=Friederike L. |last3=Ballou |first3=Sarah |last4=Kelley |first4=John M. |last5=Wilhelm |first5=Marcel |last6=Miller |first6=Franklin G. |last7=Rief |first7=Winfried |last8=Kaptchuk |first8=Ted J. |title=Frequency of Adverse Events in the Placebo Arms of COVID-19 Vaccine Trials: A Systematic Review and Meta-analysis |journal=JAMA Network Open |date=18. 1. 2022 |volume=5 |issue=1 |pages=e2143955 |doi=10.1001/jamanetworkopen.2021.43955 |pmid=35040967 |pmc=8767431 |url=https://jamanetwork.com/journals/jamanetworkopen/fullarticle/2788172 |issn=2574-3805}}</ref><ref>{{cite news |last1=Smith |first1=Ian |title='Nocebo effect' cause of most COVID vaccine side effects, study says |url=https://www.euronews.com/next/2022/01/19/two-thirds-of-covid-vaccine-side-effects-caused-by-nocebo-effect-not-the-jab-itself-study- |work=euronews |date=19. 1. 2022 |language=en}}</ref>
===Elektromagnetna preosjetljivost===
Dokazi sugeriraju da su simptomi [[elektromagnetizam|elektromagnetne preosjetljivosti]] uzrokovani nocebo efektom.{{sfn|Rubin|Nieto-Hernandez|Wessely|2009}}<ref>{{cite web | url=http://www.popsci.com/science/article/2010-02/disconnected | title=The Man Who Was Allergic to Radio Waves | work=Popular Science | date=4. 3. 2010 | access-date=1. 12. 2014 | author=Geary, James}}</ref>
===Bol===
Verbalna sugestija može uzrokovati [[hiperalgezija|hiperalgeziju]] (povećana osjetljivost na bol) i [[alodinija|alodiniju]] (percepciju taktilnog stimulusa kao bolnog) kao rezultat nocebo efekta.<ref>{{cite journal |last1=Colloca |first1=Luana |title=The role of learning in nocebo and placebo effects. |journal=Pain |date= maj 2008|volume=136 |issue=1–2 |pages=211–218 |doi=10.1016/j.pain.2008.02.006 |pmid=18372113|s2cid=44220488 }}</ref> Vjeruje se da nocebo hiperalgezija uključuje aktivaciju [[holecistokinin]]skih receptora.{{sfn|Enck|Benedetti|Schedlowski|2008}}
==Dvosmislenost medicinske upotrebe==
Stewart-Williams i Podd tvrde da je korištenje suprotnih izraza "placebo" i "nocebo" za označavanje inertnih agenasa koji proizvode ugodne, zdravstvene ili poželjne rezultate u odnosu na neugodne, pogoršavaju zdravlje ili nepoželjne ishode (respektivno), izuzetno kontraproduktivno.{{sfn|Stewart-Williams|Podd|2004}} Naprimjer, potpuno isti inertni agensi mogu proizvesti [[analgezija|analgeziju]] i [[hiperalgezija|hiperalgeziju]], od kojih bi prva, prema ovoj definiciji, bila placebo, a druga nocebo.{{sfn|Colloca|Benedetti|2007}}
Drugi problem je taj što isti efekat, kao što je [[imunosupresija]], može biti poželjan za subjekta sa [[autoimunost|autoimunskim poremećajem]], ali nepoželjan za većinu drugih subjekata. Dakle, u prvom slučaju bi efekat bio placebo, a u drugom nocebo.{{sfn|Stewart-Williams|Podd|2004}} Treći problem je što propisivač ne zna da li relevantni subjekti smatraju efekti koje doživljavaju biti poželjni ili nepoželjni do nekog vremena nakon što su lijekovi primijenjeni.{{sfn|Stewart-Williams|Podd|2004}} Četvrti problem je što se isti [[fenomen]]i stvaraju u svim subjekti, a oni se stvaraju istim lijekom, koji djeluje na sve subjekte kroz isti mehanizam. Ipak, budući da se dotični fenomen subjektivno smatra poželjnim za jednu grupu, ali ne i za drugu, te se pojave sada označavaju na dva [[međusobno isključiva]] načina (tj. placebo i nocebo); a ovo ostavlja lažni utisak da je dotični lijek proizveo dva različita fenomena.{{sfn|Stewart-Williams|Podd|2004}}
==Dvosmislenost antropološke upotrebe==
Neki ljudi smatraju da vjerovanje ubija (npr. "[[vudu smrt]]": Cannon (1942) opisuje brojne primjere iz različitih kultura) i vjerovanje liječi (npr. [[iscjeljenje vjerom]]). "Samovoljna" smrt (zbog vudua [[prokletstvo|hex]], [[zlo oko]], [[Kurdaitcha|pokazuje kost]] procedure,{{sfn|Zusne|Jones|1989|p=57 }}{{sfn|Róheim|1925}} itd.) je ekstremni oblik [[kulturno specifični sindrom|kulturno-specifičnog sindroma]] ili [[masovna psihogena bolest|masovne psihogene bolesti]] koji proizvode određeni oblik [[psihologija|psihosomatski]] ili [[psihologija|psihofiziološki]] poremećaj koji rezultira psihogenom smrću. Rubel (1964) je govorio o sindromima "vezanim za kulturu", koji su oni "od kojih pripadnici određene grupe tvrde da pate i za koje njihova kultura daje etiologiju, dijagnozu, preventivne mjere i režime liječenja".{{sfn| Rubel|1964}}
Određeni antropolozi, kao što su Robert Hahn i [[Arthur Kleinman]], proširili su placebo/nocebo razliku na ovo područje kako bi omogućili da se napravi razlika između rituala, poput iscjeljivanja vjerom, koji se izvode da bi se izliječili, izliječili , ili donose korist (placebo rituali) i drugi, kao što je "upiranje kosti", koji se izvode u cilju ubijanja, povrede ili nanošenja štete (nocebo rituali). Kako se značenje dva međusobno povezana i suprotstavljena pojma proširilo, sada nalazimo antropologe koji govore, u različitim kontekstima, o nocebo ili placebo (štetnim ili korisnim) ritualima:{{sfn|Hahn|Kleinman|1983}}
* koji mogu uključivati nocebo ili placebo (neprijatne ili prijatne) procedure;
* o tome koji subjekti mogu imati nocebo ili placebo (štetna ili korisna) uvjerenja;
* koje isporučuju operateri koji mogu imati nocebo ili placebo (patogena, izazivaju bolesti ili salutogene, promovišu zdravlje) očekivanja;
* koji se dostavljaju subjektima koji mogu imati nocebo ili placebo (negativna, uplašena, očajna ili pozitivna, puna nade, samopouzdanja) očekivanja u vezi sa ritualom;
* koje isporučuju operateri koji mogu imati nocebo ili placebo (zlonamjerne ili dobronamjerne) namjere, u nadi da će rituali proizvesti nocebo ili placebo (smrtonosne, štetne, štetne ili obnavljajuće, ljekovite, zdrave) ishode; i da sve ovo zavisi od općeg uvjerenja operatera u štetnu prirodu nocebo rituala ili korisnu prirodu placebo rituala.
Ipak, može postati još terminološki složeniji, jer kao što Hahn i Kleinman ukazuju, mogu postojati i slučajevi u kojima postoje [[paradoks]]alni nocebo ishodi iz placebo rituala, kao i paradoksalni placebo ishodi iz nocebo rituala. Pišući iz svog opsežnog iskustva u liječenju raka (uključujući više od 1.000 slučajeva [[melanom]]a) u [[Sydney]] Hospital, Milton (1973) upozorio je na uticaj isporuke [[prognoza]] i koliko je njegovih pacijenata, nakon što su dobili prognozu, jednostavno okrenuli licem prema zidu i umrli preranom smrću: "postoji mala grupa pacijenata kod kojih je spoznaja o nadolazećoj smrti udarac toliko strašan da se ne mogu prilagoditi i oni brzo umiru prije nego što se čini da se [[karcinom|zloćudni tumor]] dovoljno razvio da izazove smrt. Ovaj problem samovoljnog umiranja je na neki način analogan smrti koju je kod primitivnih naroda izazvalo vještičarenje ('šiljenje kosti').{{sfn|Milton|1973}}
==Etika==
Brojni istraživači istakli su da šteta uzrokovana komunikacijom s pacijentima o potencijalnom liječenju [[nuspojava|neželjenih događaja]] postavlja etičko pitanje. Da bi se poštovala [[autonomija]], potrebno je obavijestiti pacijenta o tome kakvu štetu će liječenje vjerovatno uzrokovati. Ipak, način na koji se potencijalna šteta prenosi može uzrokovati dodatnu štetu, što može narušiti etički princip [[nezlonamjernost]]i.<ref>{{Cite journal|last=Alfano|first=Mark|date=2015|title=Placebo effects and informed consent|journal=Am J Bioeth|volume=15|issue=10|pages=3–12|doi=10.1080/15265161.2015.1074302|issn=1745-6215|pmid=26479091|s2cid=45271769|url=https://philpapers.org/rec/ALFPEA}}</ref> Moguće je da se nocebo efekti mogu smanjiti uz poštovanje autonomije, korištenjem različitih modela [[informirani pristanak|informiranog pristanka]], uključujući korištenje [[efekt kadriranja|efekta kadriranja]]<ref>{{cite journal |last1=Colloca |first1=Luana |last2=Finniss |first2=Damien |title=Nocebo effects, patient-clinician communication, and therapeutic outcomes. |url=https://archive.org/details/sim_jama_2012-02-08_307_6/page/567 |journal=JAMA |date=8. 2. 2012 |volume=307 |issue=6 |pages=567–568 |doi=10.1001/jama.2012.11 |pmid=22318275|pmc=6909539 }}</ref> i ovlašteno prikrivanje. U stvari, tvrdilo se da bi prisiljavanje pacijenata da saznaju o svim potencijalnim štetnim događajima protiv njihove volje moglo narušiti autonomiju.<ref>{{Cite journal|last=Howick|first=Jeremy|date=2020|title=Unethical informed consent caused by overlooking poorly measured nocebo effects|journal=Journal of Medical Ethics|volume=47|issue=9|pages=medethics-2019-105903|doi=10.1136/medethics-2019-105903|pmid=32063581|s2cid=211134874|url=https://ora.ox.ac.uk/objects/uuid:07126ead-92c8-4b82-87b2-7e677aaf98b5}}</ref>
==Također pogledajte==
* [[Antropologija]]
* [[Autosugestija]]
* [[Površni šarm|Šarm]]
* [[Sindrom kineskog restorana]]
* [[Kliničkim ispitivanjima]]
* [[Kontraindikacija]]
* [[Elektroosjetljivost]]
* [[Namjera]]
* [[Zloba]]
* [[Medicinska antropologija]]
* [[Efekat očekivanja posmatrača]]
* [[Placebo]]
* [[Post hoc ergo propter hoc]]
* [[Psihosomatska bolest]]
* [[Naučna kontrola]]
* [[Samoispunjavajuće proročanstvo]]
* [[Efekat očekivanja subjekta]]
* [[Sugestibilnost]]
* [[Ludi Gaser iz Mattoona]]
* [[Terapeutski efekat]]
* [[Thomasova teorema]]
* [[Vazovagusna epizoda]]
==Napomene==
{{Reflist}}
==Reference==
{{div col|colwidth=30em}}
* {{cite journal |pmid=13686785 |year=1961 |last1=Barber |first1=Theodore Xenophon |title=Death by suggestion. A critical note |journal=Psychosomatic Medicine |volume=23 |pages=153–155 |doi=10.1097/00006842-196103000-00006 |s2cid=5451746 }}
* {{cite book |last1=Barker |first1=J.C. |title=Scared to Death: An Examination of Fear, its Cause and Effects |publisher=Frederick Muller |location=London |year=1968 }}
* {{cite journal |doi=10.1126/science.167.3916.304 |title='Psychogenic' Death: A Reappraisal |url=https://archive.org/details/sim_science_1970-01-16_167_3916/page/304 |journal=Science |volume=167 |issue=3916 |pages=304–306 |year=1970 |last1=Barrett |first1=G. V. |last2=Franke |first2=R. H. |pmid=5460605 |bibcode=1970Sci...167..304B |s2cid=31798499 }}
* {{cite journal |doi=10.1001/jama.287.5.622 |pmid=11829702 |title=Nonspecific Medication Side Effects and the Nocebo Phenomenon |url=https://archive.org/details/sim_jama_2002-02-06_287_5/page/622 |journal=JAMA |volume=287 |issue=5 |pages=622–7 |year=2002 |last1=Barsky |first1=Arthur J. |last2=Saintfort |first2=R. |last3=Rogers |first3=M. P. |last4=Borus |first4=J. F. }}
* {{cite journal |doi=10.1016/j.neuroscience.2007.02.020 |pmid=17379417 |title=When words are painful: Unraveling the mechanisms of the nocebo effect |journal=Neuroscience |volume=147 |issue=2 |pages=260–271 |year=2007 |last1=Benedetti |first1=F. |last2=Lanotte |first2=M. |last3=Lopiano |first3=L. |last4=Colloca |first4=L. |s2cid=7737716 }}
* {{cite journal |doi=10.1525/aa.1942.44.2.02a00010 |title='Voodoo' Death |journal=American Anthropologist |volume=44 |issue=2 |pages=169–181 |year=1942 |last1=Cannon |first1=Walter B. |doi-access=free }}
* {{cite journal |last1=Charcot |first1=J.M. |title=The Faith-Cure |journal=The New Review |volume=8 |issue=44 |date=januar 1893 |pages=18–31 |url=https://www.proquest.com/openview/079cd6b8cb165109/1 }}
* {{cite journal |last1=Cohen |first1=Sanford I. |year=1985 |title=Psychosomatic death: Voodoo death in a modern perspective |journal=Integrative Psychiatry |volume=3 |issue=1 |pages=46–51 |url=http://psycnet.apa.org/record/1985-25266-001 }}
* {{cite journal |doi=10.1097/PSY.0b013e3182294a50 |pmid=21862825 |pmc=3167012 |title=The Nocebo Effect and its Relevance for Clinical Practice |journal=Psychosomatic Medicine |volume=73 |issue=7 |pages=598–603 |year=2011 |last1=Colloca |first1=Luana |last2=Miller |first2=Franklin G. }}
* {{cite journal |doi=10.1097/aco.0b013e3282b972fb |pmid=17873596 |title=Nocebo hyperalgesia: How anxiety is turned into pain |journal=Current Opinion in Anesthesiology |volume=20 |issue=5 |pages=435–439 |year=2007 |last1=Colloca |first1=Luana |last2=Benedetti |first2=Fabrizio |s2cid=24905510 }}
* {{cite journal |doi=10.1080/13674670310001633478 |title=Psychogenic death: Individual effects of sorcery and taboo violation |journal=Mental Health, Religion & Culture |volume=6 |issue=3 |pages=195–202 |year=2003 |last1=Dein |first1=Simon |s2cid=144763261 }}
* {{cite journal |doi=10.1016/S0140-6736(00)04169-6 |pmid=11253970 |title=Influence of context effects on health outcomes: A systematic review |url=https://archive.org/details/sim_the-lancet_2001-03-10_357_9258/page/756 |journal=The Lancet |volume=357 |issue=9258 |pages=757–762 |year=2001 |last1=Blasi |first1=Zelda Di |last2=Harkness |first2=Elaine |last3=Ernst |first3=Edzard |last4=Georgiou |first4=Amanda |last5=Kleijnen |first5=Jos |s2cid=6740675 }}
* {{cite journal |doi=10.1016/j.neuron.2008.06.030 |pmid=18667148 |title=New Insights into the Placebo and Nocebo Responses |journal=Neuron |volume=59 |issue=2 |pages=195–206 |year=2008 |last1=Enck |first1=Paul |last2=Benedetti |first2=Fabrizio |last3=Schedlowski |first3=Manfred |s2cid=2614166 |doi-access=free }}
* {{cite news |first1=Paul |last1=Enck |first2=Winfried |last2=Häuser |date=10. 8. 2012 |title=Beware the Nocebo Effect |newspaper=[[The New York Times]] |url=https://www.nytimes.com/2012/08/12/opinion/sunday/beware-the-nocebo-effect.html }}
* {{cite journal |doi=10.2307/1412143 |jstor=1412143 |title=The Effects of Mind on Body as Evidenced by Faith Cures |url=https://archive.org/details/sim_american-journal-of-psychology_1899-04_10_3/page/431 |journal=The American Journal of Psychology |volume=10 |issue=3 |pages=431–502 |year=1899 |last1=Goddard |first1=Henry H. }}
* {{cite journal |doi=10.1006/pmed.1996.0124 |pmid=9327466 |title=The Nocebo Phenomenon: Concept, Evidence, and Implications for Public Health |journal=Preventive Medicine |volume=26 |issue=5 |pages=607–611 |year=1997 |last1=Hahn |first1=Robert A. }}
* {{cite journal |doi=10.1525/maq.1983.14.4.02a00030 |title=Perspectives of the Placebo Phenomenon: Belief as Pathogen, Belief as Medicine: 'Voodoo Death' and the 'Placebo Phenomenon' in Anthropological Perspective |journal=Medical Anthropology Quarterly |volume=14 |issue=4 |pages=3–19 |year=1983 |last1=Hahn |first1=Robert A. |last2=Kleinman |first2=Arthur }}
* {{citation |last1=Harrington |first1=E.R. |title=The Nocebo Effect: A Meta-Analysis of the Effect of Suggestion on Reports of Physical Symptoms |type=PhD Dissertation |publisher=Temple University |year=1998 }}
* {{cite journal |doi=10.3238/arztebl.2012.0459 |pmid=22833756 |pmc=3401955 |title=Nocebo Phenomena in Medicine |journal=Deutsches Ärzteblatt Online |volume=109 |issue=26 |pages=459–465 |year=2012 |last1=Häuser |first1=Winfried |last2=Hansen |first2=Ernil |last3=Enck |first3=Paul }}
* {{cite journal |doi=10.7326/0003-4819-11-8-1416 |title=The Doctor Himself as a Therapeutic Agent |url=https://archive.org/details/sim_annals-of-internal-medicine_1938-02_11_8/page/1416 |journal=Annals of Internal Medicine |volume=11 |issue=8 |pages=1416 |year=1938 |last1=Houston |first1=W. R. }}
* {{cite journal |pmid=13752532 |year=1961 |last1=Kennedy |first1=WP |title=The nocebo reaction |journal=Medical World |volume=95 |pages=203–205 }}
* {{cite journal |doi=10.1037/0003-066X.40.11.1189 |title=Response expectancy as a determinant of experience and behavior |url=https://archive.org/details/sim_american-psychologist_1985-11_40_11/page/1189 |journal=American Psychologist |volume=40 |issue=11 |pages=1189–1202 |year=1985 |last1=Kirsch |first1=Irving }}
* {{cite journal |doi=10.1016/S0962-1849(05)80012-5 |title=Response expectancy theory and application: A decennial review |journal=Applied and Preventive Psychology |volume=6 |issue=2 |pages=69–79 |year=1997 |last1=Kirsch |first1=Irving }}
* {{cite journal |doi=10.1016/0002-9343(54)90441-6 |pmid=13158365 |title=A study of the placebo response |url=https://archive.org/details/sim_american-journal-of-medicine_1954-06_16_6/page/770 |journal=The American Journal of Medicine |volume=16 |issue=6 |pages=770–779 |year=1954 |last1=Lasagna |first1=Louis |last2=Mosteller |first2=Frederick |last3=von Felsinger |first3=John M. |last4=Beecher |first4=Henry K. }}
* {{cite journal |doi=10.1016/j.bbi.2005.03.010 |pmid=15890494 |title=Cortical correlates of false expectations during pain intensity judgments—a possible manifestation of placebo/nocebo cognitions |journal=Brain, Behavior, and Immunity |volume=19 |issue=4 |pages=283–295 |year=2005 |last1=Lorenz |first1=Jürgen |last2=Hauck |first2=Michael |last3=Paur |first3=Robert C. |last4=Nakamura |first4=Yoko |last5=Zimmermann |first5=Roger |last6=Bromm |first6=Burkhart |last7=Engel |first7=Andreas K. |s2cid=40078373 }}
* {{cite journal |pmid=4892726 |first1=Thomas |last1=McGlashan |author-link1=Thomas McGlashan |first2=Frederick J. |last2=Evans |first3=Martin |last3=Orne |title=The nature of hypnotic analgesia and placebo response to experimental pain |journal=Psychosomatic Medicine |volume=31 |issue=3 |pages=227–246 |date=maj 1969 |doi=10.1097/00006842-196905000-00003 |s2cid=45824998 |url=https://semanticscholar.org/paper/ab590dc9ef841a232b9050da1edd24717e652ae8 }}
* {{cite journal |doi=10.2307/2084615 |jstor=2084615 |title=The Unanticipated Consequences of Purposive Social Action |url=https://archive.org/details/sim_american-sociological-review_1936-12_1_6/page/894 |journal=American Sociological Review |volume=1 |issue=6 |pages=894–904 |year=1936 |last1=Merton |first1=Robert K. }}
* {{cite journal |doi=10.1353/pbm.2005.0059 |pmid=15834199 |title=William James, Faith, and the Placebo Effect |url=https://archive.org/details/sim_perspectives-in-biology-and-medicine_spring-2005_48_2/page/273 |journal=Perspectives in Biology and Medicine |volume=48 |issue=2 |pages=273–281 |year=2005 |last1=Miller |first1=Franklin G. |s2cid=37123891 }}
* {{cite journal |doi=10.1162/152651603322614580 |pmid=14744332 |title=Sham Surgery: An Ethical Analysis |journal=The American Journal of Bioethics |volume=3 |issue=4 |pages=41–48 |year=2003 |last1=Miller |first1=Franklin G. |s2cid=2223466 }}
* {{cite journal |doi=10.1016/S0140-6736(73)91754-6 |pmid=4122997 |title=Self-Willed Death or the Bone-Pointing Syndrome |journal=The Lancet |volume=301 |issue=7817 |pages=1435–1436 |year=1973 |last1=Milton |first1=G.W. }}
* {{cite journal |doi=10.1016/j.psychres.2013.10.019 |pmid=24210741 |title=Nocebo in clinical trials for depression: A meta-analysis |journal=Psychiatry Research |volume=215 |issue=1 |pages=82–86 |year=2014 |last1=Mitsikostas |first1=Dimos D. |last2=Mantonakis |first2=Leonidas |last3=Chalarakis |first3=Nikolaos |s2cid=24653639 }}
* {{cite journal |doi=10.1016/j.pharmthera.2013.07.009 |pmid=23880289 |title=Mechanisms and therapeutic implications of the placebo effect in neurological and psychiatric conditions |journal=Pharmacology & Therapeutics |volume=140 |issue=3 |pages=306–318 |year=2013 |last1=Murray |first1=Danielle |last2=Stoessl |first2=A. Jon }}
* {{cite journal |doi=10.1037/0735-7028.32.3.283 |title=Nonspecific, unintended, and serendipitous effects in psychotherapy |url=https://archive.org/details/sim_professional-psychology-research-and-practice_2001-06_32_3/page/283 |journal=Professional Psychology: Research and Practice |volume=32 |issue=3 |pages=283–288 |year=2001 |last1=Perlman |first1=Lawrence M. }}
* {{cite journal |doi=10.1136/bmj.323.7327.1443 |pmid=11751347 |pmc=61045 |title=The Hound of the Baskervilles effect: Natural experiment on the influence of psychological stress on timing of death |journal=BMJ |volume=323 |issue=7327 |pages=1443–1446 |year=2001 |last1=Phillips |first1=D. P. |last2=Liu |first2=G. C. |last3=Kwok |first3=K. |last4=Jarvinen |first4=J. R. |last5=Zhang |first5=W. |last6=Abramson |first6=I. S. }}
* {{cite journal |doi=10.1111/1467-9744.00449 |title=Mind and Miracles |url=https://archive.org/details/sim_zygon_2002-09_37_3/page/729 |journal=Zygon |volume=37 |issue=3 |pages=729–740 |year=2002 |last1=Pyysiainen |first1=Ilkka }}
* {{cite journal |doi=10.1001/archinte.166.2.155 |pmid=16432082 |title=Medication-Attributed Adverse Effects in Placebo Groups |journal=Archives of Internal Medicine |volume=166 |issue=2 |pages=155–160 |year=2006 |last1=Rief |first1=Winfried |last2=Avorn |first2=Jerry |last3=Barsky |first3=Arthur J. |doi-access=free }}
* {{cite journal |doi=10.1097/00006842-195705000-00004 |pmid=13432092 |title=On the Phenomenon of Sudden Death in Animals and Man |journal=Psychosomatic Medicine |volume=19 |issue=3 |pages=191–198 |year=1957 |last1=Richter |first1=Curt P. |citeseerx=10.1.1.536.1405 |s2cid=41952151 }}
* {{cite journal |doi=10.2307/2843694 |jstor=2843694 |last1=Róheim |first1=G |title=The Pointing Bone |journal=The Journal of the Royal Anthropological Institute of Great Britain and Ireland |volume=55 |year=1925 |pages=90–114 }}
* {{cite journal |doi=10.2307/3772883 |jstor=3772883 |title=The Epidemiology of a Folk Illness: Susto in Hispanic America |url=https://archive.org/details/sim_ethnology_1964-07_3_3/page/268 |journal=Ethnology |volume=3 |issue=3 |pages=268–283 |year=1964 |last1=Rubel |first1=Authur J. }}
* {{cite journal |doi=10.1002/bem.20536 |pmid=19681059 |title=Idiopathic environmental intolerance attributed to electromagnetic fields (formerly 'electromagnetic hypersensitivity'): An updated systematic review of provocation studies |journal=Bioelectromagnetics |volume=31 |issue=1 |pages=1–11 |year=2009 |last1=Rubin |first1=G. James |last2=Nieto-Hernandez |first2=Rosa |last3=Wessely |first3=Simon |s2cid=10993481 }}
* {{cite journal |doi=10.1002/bs.3830050202 |title=A contribution to a history of the placebo effect |journal=Behavioral Science |volume=5 |issue=2 |pages=109–135 |year=2007 |last1=Shapiro |first1=Arthur K. }}
* {{cite journal |doi=10.1007/BF01564309 |pmid=4891851 |title=Semantics of the placebo |url=https://archive.org/details/sim_psychiatric-quarterly_1968-10_42_4/page/653 |journal=The Psychiatric Quarterly |volume=42 |issue=4 |pages=653–695 |year=1968 |last1=Shapiro |first1=Arthur K. |s2cid=2733947 }}
* {{cite book |last1=South |first1=Robert |chapter=A Sermon Delivered at Christ-Church, Oxon., Before the University, Octob. 14. 1688: Prov.XII.22 Lying Lips are abomination to the Lord |chapter-url={{Google books|1-kUAAAAQAAJ|page=458|plainurl=yes}} |pages=458–500 |title=Twelve Sermons Preached Upon Several Occasions |edition=6th |volume=I |publisher=J. Bettenham |location=London |year=1727 }}
* {{cite journal |doi=10.1006/pmed.1997.0229 |pmid=9327468 |title=Nocebo: The Power of Suggestibility |journal=Preventive Medicine |volume=26 |issue=5 |pages=616–621 |year=1997 |last1=Spiegel |first1=Herbert |s2cid=7017712 |url=https://semanticscholar.org/paper/9b6348a7e8194d03e2c61f50011f2ecfab77f997 }}
* {{cite journal |doi=10.1016/S0885-3924(97)00363-1 |pmid=9601159 |title=Suggestion/Placebo Effects on Pain |journal=Journal of Pain and Symptom Management |volume=15 |issue=4 |pages=235–243 |year=1998 |last1=Staats |first1=Peter |last2=Hekmat |first2=Hamid |last3=Staats |first3=Arthur |doi-access=free }}
* {{cite journal |doi=10.22215/etd/1982-00726 |title=Hypnotic analgesia and the placebo effect; controlling ischemic pain |year=1982 |last1=Stam |first1=Henderikus |doi-access=free }}
* {{cite journal |doi=10.1037/0021-843X.96.4.313 |title=Hypnotic analgesia, placebo analgesia, and ischemic pain: The effects of contextual variables |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-abnormal-psychology_1987-11_96_4/page/313 |journal=Journal of Abnormal Psychology |volume=96 |issue=4 |pages=313–320 |year=1987 |last1=Stam |first1=Henderikus J. |last2=Spanos |first2=Nicholas P. |pmid=3693680 }}
* {{cite journal |doi=10.1111/ene.12014 |pmid=23145482 |title=Nocebo as a potential confounding factor in clinical trials for Parkinson's disease treatment: A meta-analysis |journal=European Journal of Neurology |volume=20 |issue=3 |pages=527–533 |year=2013 |last1=Stathis |first1=P. |last2=Smpiliris |first2=M. |last3=Konitsiotis |first3=S. |last4=Mitsikostas |first4=D. D. |s2cid=41163200 }}
* {{cite journal |doi=10.1037/0033-2909.130.2.324 |pmid=14979775 |title=The Placebo Effect: Dissolving the Expectancy Versus Conditioning Debate |url=https://archive.org/details/sim_psychological-bulletin_2004-03_130_2/page/324 |journal=Psychological Bulletin |volume=130 |issue=2 |pages=324–340 |year=2004 |last1=Stewart-Williams |first1=Steve |last2=Podd |first2=John }}
* {{cite journal |doi=10.1126/scitranslmed.3001244 |pmid=21325618 |title=The Effect of Treatment Expectation on Drug Efficacy: Imaging the Analgesic Benefit of the Opioid Remifentanil |journal=Science Translational Medicine |volume=3 |issue=70 |pages=70ra14 |year=2011 |last1=Bingel |first1=U. |last2=Wanigasekera |first2=V. |last3=Wiech |first3=K. |last4=Ni Mhuircheartaigh |first4=R. |last5=Lee |first5=M. C. |last6=Ploner |first6=M. |last7=Tracey |first7=I. |s2cid=207775719 |url=https://semanticscholar.org/paper/83cd1823af2ba26ce3c3e7f8e1b78daa74cc530b }}
* {{cite book |last1=Wilson |first1=Ian |title=The Bleeding Mind: An Investigation into the Mysterious Phenomenon of Stigmata |publisher=Paladin |location=London |year=1991 |isbn=978-0-586-09014-5 }}
* {{cite book |last1=Zusne |first1=L. |last2=Jones |first2=W.H. |title=Anomalistic Psychology: A Study of Magical Thinking |edition=2nd |publisher=Lawrence Erlbaum Associates |location=New York |year=1989 }}
{{div col end}}
==Vanjski linkovi==
{{Wiktionary}}
{{Commons category|Nocebos}}
* [http://skepdic.com/nocebo.html Nocebo and nocebo effect]
* [https://web.archive.org/web/20060822062832/http://www.hmiworld.org/hmi/issues/May_June_2005/around_nocebo.html The nocebo response]
* [https://web.archive.org/web/20080907091040/http://www.washingtonpost.com/ac2/wp-dyn/A2709-2002Apr29 The Nocebo Effect: Placebo's Evil Twin]
* [https://web.archive.org/web/20061118085906/http://www.studentbmj.com/issues/02/02/education/12.php What modifies a healing response]
* [https://www.newscientist.com/article/mg20227081.100-the-science-of-voodoo-when-mind-attacks-body.html?full=true&print=true The science of voodoo: When mind attacks body, New Scientist]
* [https://www.science.org/doi/abs/10.1126/scitranslmed.3001244 The Effect of Treatment Expectation on Drug Efficacy: Imaging the Analgesic Benefit of the Opioid Remifentanil]
* [https://www.youtube.com/watch?v=O2hO4_UEe-4&list=PLqs5ohhass_QZtSkX06DmWOaEaadwmw_D&index=3 This Video Will Hurt (The Nocebo Effect)], via YouTube
* [http://www.bbc.co.uk/programmes/p02kmqvb BBC Discovery program on the nocebo effect]
* [http://www.smithsonianmag.com/science-nature/what-is-the-nocebo-effect-5451823/?no-ist What is the Nocebo effect?]
{{Nenamjerne posljedice}}
{{Authority control}}
[[Kategorija:Klinička istraživanja]]
[[Kategorija:Kulturološka antropologija]]
[[Kategorija:Otkriće lijeka]]
[[Kategorija:Neologizmi]]
[[Kategorija:Latinske medicinske riječi i fraze]]
[[Kategorija:Medicinska terminologija]]
[[Kategorija:Medicinska hemija]]
[[Kategorija:Intervencije uma i tijela]]
[[Kategorija:Somatska psihologija]]
b2jj4smmjv8x1ow1h97dnnfv2ykfy42
Kategorija:Historija ideja
14
494942
3819913
3470251
2026-03-26T14:39:04Z
Panasko
146730
[[Kategorija:Historija kulture]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)
3819913
wikitext
text/x-wiki
{{commonscat|History of ideas}}
{{Kategorija|Historija ideja}}
[[Kategorija:Historija po temama|Ideje]]
[[Kategorija:Intelektualizam|Historija ideja]]
[[Kategorija:Historija kulture]]
qpuytyphrevu23xvygn9lot0hqtv5bf
Spisak poznatih osoba iz Bosne i Hercegovine
0
500898
3820009
3634552
2026-03-26T16:56:20Z
~2026-18853-20
179646
Ja sam iz Bosne i veoma edukovan ali za te licnosti nikada nisam cuo .
3820009
wikitext
text/x-wiki
Ovo je spisak poznatih ljudi iz '''[[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]''' za koje nedostaje članak.
== Nauka i tehnologija==
*[[Asaf Duraković]] – ljekar i stručnjak za nuklearnu medicinu i osiromašeni uranij
*[[Asim Kurjak]] – ljekar, ginekolog
== Predsjednici Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine ==
* [[Edhem Čamo]] (1971–1977)
* [[Svetozar Zimonjić]] (1981–1990)
* [[Muris Čičić]] (2020–danas)
==Ozloglašene osobe==
*[[Andrija Artuković]] – ministar u Vladi NDH i ratni zločinac
==Političari i historijske ličnosti ==
===Srednji vijek===
*14. stoljeće: [[Vojvoda Bogut]] – prvi poznati predak dinastije [[Petrović Njegoš]], crnogorske kraljevske porodice, vladar Jablan-grada, blizu današnjeg [[Ugljevik]]a
*14. stoljeće: [[Đurađ Bogutović]] – sin vojvode Boguta, djed Heraka Herakovića, rodonačelnik porodica Petrović-Njegoš i Heraković-Popović iz plemena [[Njeguši]]
===Osmanlijska vladavina (1463–1878)===
*[[Damad Ibrahim-paša]] – veliki vezir
*[[Tirjaki Hasan-paša]], poznat i kao Hasan-paša Tiro
===Drugi svjetski rat ===
*[[Peter Tomich]] (Petar Herceg) – američki ratni heroj
===SFR Jugoslavija (1943–1991)===
====Predsjednici SRBiH (1943–1990)====
*[[Nikola Filipović (pedagog)|Nikola Filipović]] (april 1988 – april 1989)
====Premijeri SRBiH (1945–1990)====
*[[Rudi Kolak]] (1965–1967)
*[[Seid Maglajlija]] (28. april 1982 – 28. april 1984)
*[[Gojko Ubiparip]] (28. april 1984 – april 1986)
*[[Josip Lovrenović]] (april 1986 – april 1988)
*[[Marko Ćeranić]] (1988–1990)
==Popularna kultura==
===Film, radio i televizija===
*[[Karl Malden]] (Mladen Sekulović) – glumac, dobitnik Oscara i nekadašnji predsjednik američke [[Akademija filmskih umjetnosti i nauka|Akademije filmskih umjetnosti i nauka]] (porijeklom iz [[Bileća|Bileće]])
*[[Harun Mehmedinović]] – filmaš, fotograf, autor
===Muzika===
*[[Emir Alić]] – bubnjevi, [[Dubioza kolektiv]]
*[[Muris Alihodžić]], [[COD]]
*[[Mile Anđelić]] (vokal), [[Bolero (muzička grupa)|Bolero]]
*[[Mirsad Asotić]], [[COD]]
*[[Sead Avdić]], bubnjevi, [[Ambasadori]]
*[[Nedim Babović]] – gitara, [[Bombaj štampa]]
*[[Davor Badrov]] – pjevač
*[[Dragan Bajić]] – bubnjevi, [[Bombaj štampa]]
*[[Thomas Balaž]] – bubnjevi, [[Divlje jagode]]
*[[Mišo Bartulica]] (gitara, pomoćni vokal, tekstopisac), [[Bolero (muzička grupa)|Bolero]]
*[[Nadja Benaissa]] – pjevačica
*[[Livio Berak]], [[Divlje jagode]]
*[[Adrian Borić]] – bubnjevi, [[Divlje jagode]]
*[[Armin Bušatlić]] – Gitara, [[Dubioza kolektiv]]
*[[Emir Cerić]] – vokal, [[Divlje jagode]]
*[[Oliver Cvijetić]] (gitara), [[Bolero (muzička grupa)|Bolero]]
*[[Saša Čabrić]] – bas-gitara, [[Divlje jagode]]
*[[Mustafa Čizmić]] Čizma (bas, vokal), [[Bolero (muzička grupa)|Bolero]]
*[[Velibor Čolović]] – bubnjevi, [[Divlje jagode]]
*[[Damjan Deurić]] – klavijature, [[Divlje jagode]]
*[[Adonis Dokuzović]] – bubnjevi, [[Divlje jagode]]
*[[Tonči Dragičević]] – bubanj, [[Bombaj štampa]]
*[[Dado Džihan]] – kompozitor, producent, nekadašnji član [[Zabranjeno pušenje|Zabranjenog pušenja]] i [[Top lista nadrealista|Top liste nadrealista]]
*[[Esad Plavi]] – folk-pjevač
*[[Nihad Fetić Hakala]] – folk-pjevač
*[[Pero Galić]] – vokal, [[Divlje jagode]]
*[[Đorđe Gavrić]], [[COD]]
*[[Zoran Grabovac]] (bubanj), [[Bolero (muzička grupa)|Bolero]]
*[[Nedžad Hadžić]] (klavijature), [[Bolero (muzička grupa)|Bolero]]
*[[Alan Hajduk]] – vokal, [[Dubioza kolektiv]]
*[[Almir Hasanbegović]] – vokal, [[Dubioza kolektiv]]
*[[Eldin Hodžić]], [[Bombaj štampa]]
*[[Mustafa Ismailovski]] ''Muc'' – klavijature, [[Divlje jagode]]
*[[Andraš Išpan]] – bas-gitara, [[Divlje jagode]]
*[[Brano Jakubović]] – [[Sintisajzer|klavijature]] / [[DJ]], [[Dubioza kolektiv]]
*[[Toni Janković]] – vokal, [[Divlje jagode]]
*[[Izidor Kaić]], [[COD]]
*[[Vedran Kalinić]] (bas), [[Bolero (muzička grupa)|Bolero]]
*[[Petar Kenjić]], [[COD]]
*[[Kornelije Kovač]], klavijature, [[Indexi]]
*[[Mladen Krajnik]] – klavijature, [[Divlje jagode]]
*[[Toni Lasan]] – klavijature (kao gost na albumu ''Sto vjekova''), [[Divlje jagode]]
*[[Enco Lesić]], klavijature, [[Indexi]]
*[[Srđan Luetić]] – gitara, [[Bombaj štampa]]
*[[Sanja Maletić]] – folk-pjevačica
*[[Orhan Maslo]] – udaraljke, [[Dubioza kolektiv]]
*[[Ernie Mendillo]] – bas-gitara, [[Bombaj štampa]]
*[[Tomo Miličević]] – gitarist grupe [[Thirty Seconds to Mars]]
*[[Zoran Miljuš]] – bas-gitara, [[Bombaj štampa]]
*[[Miroslav Milošević]] – udaraljke, [[Bombaj štampa]]
*[[Jasmin Muharemović]] – folk-pjevač
*[[Vedran Mujagić]] – [[bas-gitara]], [[Dubioza kolektiv]]
*[[Miro Oberan]], [[COD]]
*[[Dino Olovčić]] (klavijature), [[Bolero (muzička grupa)|Bolero]]
*[[Marko Osmanović]], [[Divlje jagode]]
*[[Peco Petej]], bubanj, [[Indexi]]
*[[Neven Pocrnjić]], klavijature, [[Ambasadori]]
*[[Vlado Podany]] – klavijature, [[Divlje jagode]]
*[[Antonio Popović]] (vokal), [[Bolero (muzička grupa)|Bolero]]
*[[Slobodan Ranđelović]] – truba, [[Bombaj štampa]]
*[[Marinko Rokvić]] – folk-pjevač
*[[Tina Rupčić]] – (kao gošća na albumu ''Magic Love'' 1992) – vokal, [[Divlje jagode]]
*[[Vladimir Savčić Čobi]] – pjevač
*[[Damir Sinanović]] (bubanj), [[Bolero (muzička grupa)|Bolero]]
*[[Andrej Stefanović]], saksofon, [[Ambasadori]]
*[[Mario Ševarac]] – [[Saksofon]], [[Dubioza kolektiv]]
*[[Senad Šuta]] – [[Bubnjevi]], [[Dubioza kolektiv]]
*[[Žanil Tataj]] – vokal, [[Divlje jagode]]
*[[Đorđe Uzelac]], klavijature, [[Indexi]]
*[[Ivica Vinković]], bas, [[Ambasadori]]
*[[Ademir Volić]] – bubnjevi, [[Bombaj štampa]]
*[[Adis Zvekić]] – Vokal, [[Dubioza kolektiv]]
*[[Adisa Zvekić]] – Vokal, [[Dubioza kolektiv]]
==Sportisti==
===Ekipni sportovi===
;Košarka
*[[Vesna Bajkuša]]
*[[Mersada Bećirspahić]]
*[[Dejan Bodiroga]] (porodica porijeklom iz sela [[Bodiroge]] kod [[Trebinje|Trebinja]])
*[[Saša Čađo]]
*[[Predrag Danilović]]
*[[Tima Džebo]]
*[[Slađana Golić]]
*[[Adnan Hodžić]]
*[[Mile Ilić]]
*[[Anđa Jelavić]]
*[[Elmedin Kikanović]]
*[[Jelica Komnenović]]
*[[Kornelija Kvesić]]
*[[Mara Lakić]]
*[[Damir Mršić]]
*[[Aleksandar Nikolić]] – "otac jugoslavenske košarke"
*[[Damir Markota|Damir Omerhodžić-Markota]]
*[[Zoran Planinić]]
*[[Vladimir Radmanović]]
*[[Robert Rothbart]] (rođen kao Boris Kajmaković 1986) – bosanskohercegovačko-izraelsko-američki košarkaš
*[[Nedžad Sinanović]]
*[[Borislav Stanković]] – dugogodišnji predsjednik FIBA-e
*[[Dragana Stanković]]
;Nogomet
*[[Gradimir Crnogorac]]
*[[Ibrahim Duro]]
*[[Sulejman Halilović]]
*[[Tarik Hodžić]]
*[[Muhamed Mujić]]
*[[Vahidin Musemić]]
*[[Boro Primorac]] – trener
*[[Sead Sušić]]
*[[Haris Škoro]]
*[[Franjo Vladić]]
'''Strani nogometaši bosanskohercegovačkog porijekla'''
– Reprezentacija Australije
*[[Eli Babalj]]
*[[Dino Đulbić]]
– Reprezentacija Austrije
*[[Marko Arnautović]]
*[[Zlatko Junuzović]]
– Reprezentacija Hrvatske
*[[Ante Ćorić]]
*[[Alen Halilović]]
*[[Tin Jedvaj]]
*[[Nikica Jelavić]]
*[[Krunoslav Jurčić]]
*[[Goran Jurić]]
*[[Ivan Klasnić]]
*[[Robert Kovač]]
*[[Jerko Leko]]
*[[Dejan Lovren]]
*[[Zoran Mamić]]
*[[Mato Neretljak]]
*[[Mladen Petrić]]
*[[Ivan Rakitić]]
*[[Darijo Srna]] (otac iz Bosne i Hercegovine)
*[[Josip Šimunić]]
*[[Mario Tokić]]
*[[Boris Živković]]
– Reprezentacija Njemačke
*[[Marko Marin (nogometaš)|Marko Marin]]
– Reprezentacija Slovenije
*[[Armin Bačinović]]
*[[Josip Iličić]]
*[[Jasmin Kurtić]]
*[[Zlatan Ljubijankić]]
*[[Mirnes Šišić]]
*[[Haris Vučkić]]
– Reprezentacija Srbije
*[[Luka Jović]]
*[[Ognjen Koroman]]
*[[Mladen Krstajić]]
*[[Zdravko Kuzmanović]]
*[[Neven Subotić]]
– Reprezentacija Švicarske
*[[Eldin Jakupović]]
;Odbojka
*[[Jelena Blagojević]], reprezentativka Srbije
*[[Đorđe Đurić (odbojkaš)|Đorđe Đurić]], reprezentativac Srbije, osvajač olimpijske medalje
*[[Adis Lagumdžija]], reprezentativac Turske
*[[Brankica Mihajlović]], reprezentativka Srbije, osvajačica olimpijske medalje
*[[Aleksandar Okolić]], reprezentativac Srbije
*[[Meliha İsmailoğlu|Meliha Smajlović]], reprezentativka Turske
*[[Sanja Starović]], reprezentativka Srbije
*[[Saša Starović]], reprezentativac Srbije
;Rukomet
*[[Mirko Alilović]]
*[[Zlatan Arnautović]] (olimpijsko zlato 1984)
*[[Benjamin Burić]]
*[[Jasmina Janković]] (nastupala za Nizozemsku)
*[[Jasna Kolar-Merdan]] – IHF Igračica godine 1990.
*[[Muhamed Memić]] (svjetski prvak)
*[[Ćamila Mičijević]], reprezentativka Hrvatske
*[[Muhamed Mustafić]]
*[[Irfan Smajlagić]] – reprezentativac Hrvatske (olimpijsko zlato 1996)
*[[Danijel Šarić (rukometaš)|Danijel Šarić]] (nastupao za SCG, BiH i Katar)
*[[Ermin Velić]] (olimpijska bronza 1980)
;Vaterpolo
*[[Veselin Đuho]]
*[[Milan Muškatirović]]
===Individualni sportovi===
;Atletika
*[[Branko Dangubić]] – bacač koplja
*[[Ivan Ivančić]] – bacač kugle
*[[Sejad Krdžalić]] – bacač koplja
*[[Elvir Krehmić]] – skakač uvis
*[[Filip Mihaljević (atletičar)|Filip Mihaljević]] – bacač kugle
*[[Dragan Perić]] – bacač kugle
*[[Borisav Pisić]] – preponaš
*[[Zlatan Saračević (atletičar)|Zlatan Saračević]] – bacač kugle
*[[Ana Šimić]] – skakačica uvis
;Borilačke vještine / boks
*[[Mirsad Bektić]] – mješovite borilačke vještine
*[[Almedin Fetahović]] – bokser
*[[Hamid Guska]] – bokserski trener
*[[Memnun Hadžić]] – boks, bronzana medalja na EP-u 2008.
*[[Jasmin Hasić]] – bokser, bronzana medalja na EJP-u 2007.
*[[Amer Hrustanović]] – hrvač
*[[Anton Josipović]] – bokser, olimpijski pobjednik 1984.
*[[Tomislav Krizmanić]] – bokser, bronzana medalja na EP-u 1953.
*[[Dževad Poturak]] – nekadašnji kikbokser
*[[Zoran Prerad]] – evropski prvak u tekvandou
*[[Davor Vlaškovac]] – džudaš, osvajač medalje na EP-u
;Tenis
*[[Ivan Dodig]]
*[[Alexandros Jakupović]] (otac iz Bosne i Hercegovine)
*[[Sandra Martinović]]
*[[Andrea Petković]] (nastupala za Njemačku)
;Ostali
*[[Andrea Arsović]], streljašica (nastupa za Srbiju)
*[[Radoje Đerić]], veslač (nastupa za Srbiju)
*[[Mirsad Halilović]], skeletonaš (nastupa za Njemačku)
*[[Lejla Njemčević]], brdska biciklistica
*[[Srećko Pejović]], streljaš
*[[Veselin Petrović]], biciklist
*[[Velimir Stjepanović]], plivač (nastupa za Srbiju)
*[[Bojan Tokić]], stonoteniser (nastupa za Sloveniju)
*[[Almir Velagić]], dizač tegova (nastupa za Njemačku)
*[[Milenko Zorić]], kanuist (nastupa za Srbiju)
== Umjetnost ==
*[[Slobodan Pejić]] – slikar i kipar
*[[Endi E. Pošković]] – grafički tehničar i umjetnik
*[[Todor Švrakić]] – slikar
===Arhitektura===
*[[Hasan Ćemalović]] – arhitekt
*[[Selma Harrington]] – arhitektica i dizajnerica
===Književnost===
*[[Prokopije Čokorilo]] – putopisac, pisac i historičar
*[[Nićifor Dučić]] – pisac
==Ostale poznate osobe==
*[[Tijana Arnautović]] – model, mis Kanade 2004.
*[[Kemal Curić]] – dizajner automobila, najpoznatiji po radu u Fordu
*[[Faruk Čaklovica]] – profesor bromatologije i nekadašnji rektor Univerziteta u Sarajevu
*[[Omer Halilhodžić]] – dizajner automobila (Mitsubishi)
*[[Inga Peulich]] – australska političarka rođena u Bosni i Hercegovini
*[[Željko Topić]] – državni službenik Hrvatske i potpredsjednik Evropskog ureda za patente (rođen u Bosni i Hercegovini)
==Također pogledajte==
*[[Spisak Bošnjaka]]
*[[Spisak Hrvata]]
*[[Spisak Srba]]
*[[Demografska historija Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Spiskovi vezani za Bosnu i Hercegovinu|Osobe]]
sbs1xj8n30swe2pb6j5n5k2lwd5otow
3820011
3820009
2026-03-26T17:56:00Z
AnToni
2325
Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/~2026-18853-20|~2026-18853-20]] ([[User talk:~2026-18853-20|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Panasko|Panasko]]
3634552
wikitext
text/x-wiki
Ovo je spisak poznatih ljudi iz '''[[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]''' za koje nedostaje članak.
== Nauka i tehnologija==
*[[Asaf Duraković]] – ljekar i stručnjak za nuklearnu medicinu i osiromašeni uranij
*[[Asim Kurjak]] – ljekar, ginekolog
== Predsjednici Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine ==
* [[Edhem Čamo]] (1971–1977)
* [[Svetozar Zimonjić]] (1981–1990)
* [[Muris Čičić]] (2020–danas)
==Ozloglašene osobe==
*[[Andrija Artuković]] – ministar u Vladi NDH i ratni zločinac
==Političari i historijske ličnosti ==
===Srednji vijek===
*14. stoljeće: [[Vojvoda Bogut]] – prvi poznati predak dinastije [[Petrović Njegoš]], crnogorske kraljevske porodice, vladar Jablan-grada, blizu današnjeg [[Ugljevik]]a
*14. stoljeće: [[Đurađ Bogutović]] – sin vojvode Boguta, djed Heraka Herakovića, rodonačelnik porodica Petrović-Njegoš i Heraković-Popović iz plemena [[Njeguši]]
===Osmanlijska vladavina (1463–1878)===
*[[Damad Ibrahim-paša]] – veliki vezir
*[[Tirjaki Hasan-paša]], poznat i kao Hasan-paša Tiro
===Drugi svjetski rat ===
*[[Peter Tomich]] (Petar Herceg) – američki ratni heroj
===SFR Jugoslavija (1943–1991)===
====Predsjednici SRBiH (1943–1990)====
*[[Nikola Filipović (pedagog)|Nikola Filipović]] (april 1988 – april 1989)
====Premijeri SRBiH (1945–1990)====
*[[Rudi Kolak]] (1965–1967)
*[[Seid Maglajlija]] (28. april 1982 – 28. april 1984)
*[[Gojko Ubiparip]] (28. april 1984 – april 1986)
*[[Josip Lovrenović]] (april 1986 – april 1988)
*[[Marko Ćeranić]] (1988–1990)
==Popularna kultura==
===Film, radio i televizija===
*[[Karl Malden]] (Mladen Sekulović) – glumac, dobitnik Oscara i nekadašnji predsjednik američke [[Akademija filmskih umjetnosti i nauka|Akademije filmskih umjetnosti i nauka]] (porijeklom iz [[Bileća|Bileće]])
*[[Harun Mehmedinović]] – filmaš, fotograf, autor
===Muzika===
*[[Emir Alić]] – bubnjevi, [[Dubioza kolektiv]]
*[[Muris Alihodžić]], [[COD]]
*[[Mile Anđelić]] (vokal), [[Bolero (muzička grupa)|Bolero]]
*[[Mirsad Asotić]], [[COD]]
*[[Sead Avdić]], bubnjevi, [[Ambasadori]]
*[[Nedim Babović]] – gitara, [[Bombaj štampa]]
*[[Davor Badrov]] – pjevač
*[[Dragan Bajić]] – bubnjevi, [[Bombaj štampa]]
*[[Thomas Balaž]] – bubnjevi, [[Divlje jagode]]
*[[Mišo Bartulica]] (gitara, pomoćni vokal, tekstopisac), [[Bolero (muzička grupa)|Bolero]]
*[[Nadja Benaissa]] – pjevačica
*[[Livio Berak]], [[Divlje jagode]]
*[[Adrian Borić]] – bubnjevi, [[Divlje jagode]]
*[[Armin Bušatlić]] – Gitara, [[Dubioza kolektiv]]
*[[Emir Cerić]] – vokal, [[Divlje jagode]]
*[[Oliver Cvijetić]] (gitara), [[Bolero (muzička grupa)|Bolero]]
*[[Saša Čabrić]] – bas-gitara, [[Divlje jagode]]
*[[Mustafa Čizmić]] Čizma (bas, vokal), [[Bolero (muzička grupa)|Bolero]]
*[[Velibor Čolović]] – bubnjevi, [[Divlje jagode]]
*[[Damjan Deurić]] – klavijature, [[Divlje jagode]]
*[[Adonis Dokuzović]] – bubnjevi, [[Divlje jagode]]
*[[Tonči Dragičević]] – bubanj, [[Bombaj štampa]]
*[[Dado Džihan]] – kompozitor, producent, nekadašnji član [[Zabranjeno pušenje|Zabranjenog pušenja]] i [[Top lista nadrealista|Top liste nadrealista]]
*[[Esad Plavi]] – folk-pjevač
*[[Nihad Fetić Hakala]] – folk-pjevač
*[[Pero Galić]] – vokal, [[Divlje jagode]]
*[[Đorđe Gavrić]], [[COD]]
*[[Zoran Grabovac]] (bubanj), [[Bolero (muzička grupa)|Bolero]]
*[[Nedžad Hadžić]] (klavijature), [[Bolero (muzička grupa)|Bolero]]
*[[Alan Hajduk]] – vokal, [[Dubioza kolektiv]]
*[[Almir Hasanbegović]] – vokal, [[Dubioza kolektiv]]
*[[Eldin Hodžić]], [[Bombaj štampa]]
*[[Mustafa Ismailovski]] ''Muc'' – klavijature, [[Divlje jagode]]
*[[Andraš Išpan]] – bas-gitara, [[Divlje jagode]]
*[[Brano Jakubović]] – [[Sintisajzer|klavijature]] / [[DJ]], [[Dubioza kolektiv]]
*[[Toni Janković]] – vokal, [[Divlje jagode]]
*[[Izidor Kaić]], [[COD]]
*[[Vedran Kalinić]] (bas), [[Bolero (muzička grupa)|Bolero]]
*[[Petar Kenjić]], [[COD]]
*[[Kornelije Kovač]], klavijature, [[Indexi]]
*[[Mladen Krajnik]] – klavijature, [[Divlje jagode]]
*[[Toni Lasan]] – klavijature (kao gost na albumu ''Sto vjekova''), [[Divlje jagode]]
*[[Enco Lesić]], klavijature, [[Indexi]]
*[[Srđan Luetić]] – gitara, [[Bombaj štampa]]
*[[Sanja Maletić]] – folk-pjevačica
*[[Orhan Maslo]] – udaraljke, [[Dubioza kolektiv]]
*[[Ernie Mendillo]] – bas-gitara, [[Bombaj štampa]]
*[[Tomo Miličević]] – gitarist grupe [[Thirty Seconds to Mars]]
*[[Zoran Miljuš]] – bas-gitara, [[Bombaj štampa]]
*[[Miroslav Milošević]] – udaraljke, [[Bombaj štampa]]
*[[Jasmin Muharemović]] – folk-pjevač
*[[Vedran Mujagić]] – [[bas-gitara]], [[Dubioza kolektiv]]
*[[Miro Oberan]], [[COD]]
*[[Dino Olovčić]] (klavijature), [[Bolero (muzička grupa)|Bolero]]
*[[Marko Osmanović]], [[Divlje jagode]]
*[[Peco Petej]], bubanj, [[Indexi]]
*[[Neven Pocrnjić]], klavijature, [[Ambasadori]]
*[[Vlado Podany]] – klavijature, [[Divlje jagode]]
*[[Antonio Popović]] (vokal), [[Bolero (muzička grupa)|Bolero]]
*[[Slobodan Ranđelović]] – truba, [[Bombaj štampa]]
*[[Marinko Rokvić]] – folk-pjevač
*[[Tina Rupčić]] – (kao gošća na albumu ''Magic Love'' 1992) – vokal, [[Divlje jagode]]
*[[Vladimir Savčić Čobi]] – pjevač
*[[Damir Sinanović]] (bubanj), [[Bolero (muzička grupa)|Bolero]]
*[[Andrej Stefanović]], saksofon, [[Ambasadori]]
*[[Mario Ševarac]] – [[Saksofon]], [[Dubioza kolektiv]]
*[[Senad Šuta]] – [[Bubnjevi]], [[Dubioza kolektiv]]
*[[Žanil Tataj]] – vokal, [[Divlje jagode]]
*[[Đorđe Uzelac]], klavijature, [[Indexi]]
*[[Ivica Vinković]], bas, [[Ambasadori]]
*[[Ademir Volić]] – bubnjevi, [[Bombaj štampa]]
*[[Adis Zvekić]] – Vokal, [[Dubioza kolektiv]]
*[[Adisa Zvekić]] – Vokal, [[Dubioza kolektiv]]
== Religija ==
*[[Antonije Sokolović]], patrijarh srpski (s. 1571–1575)
*[[Gerasim Sokolović]], patrijarh srpski (s. 1575–1586)
*[[Savatije Sokolović]], patrijarh srpski (s. 1587)
*[[Gavrilo II, patrijarh srpski|Gavrilo II]], patrijarh srpski (s. 1752)
*[[Vasilije Ostroški]] (1610–1671), episkop zahumski
*[[Visarion, mitropolit hercegovački|Visarion]], mitropolit hercegovački (s. 1590–1602)
*[[Savatije Ljubibratić]], mitropolit zahumski i dalmatinski (s. 1693–1716)
*[[Jovica Ilić]] (fl. 1834–), pravoslavni sveštenik, vođa bune
*[[Pavle Tvrtković]] (fl. 1834–1851), pravoslavni sveštenik, služio na srbijanskom dvoru
==Sportisti==
===Ekipni sportovi===
;Košarka
*[[Vesna Bajkuša]]
*[[Mersada Bećirspahić]]
*[[Dejan Bodiroga]] (porodica porijeklom iz sela [[Bodiroge]] kod [[Trebinje|Trebinja]])
*[[Saša Čađo]]
*[[Predrag Danilović]]
*[[Tima Džebo]]
*[[Slađana Golić]]
*[[Adnan Hodžić]]
*[[Mile Ilić]]
*[[Anđa Jelavić]]
*[[Elmedin Kikanović]]
*[[Jelica Komnenović]]
*[[Kornelija Kvesić]]
*[[Mara Lakić]]
*[[Damir Mršić]]
*[[Aleksandar Nikolić]] – "otac jugoslavenske košarke"
*[[Damir Markota|Damir Omerhodžić-Markota]]
*[[Zoran Planinić]]
*[[Vladimir Radmanović]]
*[[Robert Rothbart]] (rođen kao Boris Kajmaković 1986) – bosanskohercegovačko-izraelsko-američki košarkaš
*[[Nedžad Sinanović]]
*[[Borislav Stanković]] – dugogodišnji predsjednik FIBA-e
*[[Dragana Stanković]]
;Nogomet
*[[Gradimir Crnogorac]]
*[[Ibrahim Duro]]
*[[Sulejman Halilović]]
*[[Tarik Hodžić]]
*[[Muhamed Mujić]]
*[[Vahidin Musemić]]
*[[Boro Primorac]] – trener
*[[Sead Sušić]]
*[[Haris Škoro]]
*[[Franjo Vladić]]
'''Strani nogometaši bosanskohercegovačkog porijekla'''
– Reprezentacija Australije
*[[Eli Babalj]]
*[[Dino Đulbić]]
– Reprezentacija Austrije
*[[Marko Arnautović]]
*[[Zlatko Junuzović]]
– Reprezentacija Hrvatske
*[[Ante Ćorić]]
*[[Alen Halilović]]
*[[Tin Jedvaj]]
*[[Nikica Jelavić]]
*[[Krunoslav Jurčić]]
*[[Goran Jurić]]
*[[Ivan Klasnić]]
*[[Robert Kovač]]
*[[Jerko Leko]]
*[[Dejan Lovren]]
*[[Zoran Mamić]]
*[[Mato Neretljak]]
*[[Mladen Petrić]]
*[[Ivan Rakitić]]
*[[Darijo Srna]] (otac iz Bosne i Hercegovine)
*[[Josip Šimunić]]
*[[Mario Tokić]]
*[[Boris Živković]]
– Reprezentacija Njemačke
*[[Marko Marin (nogometaš)|Marko Marin]]
– Reprezentacija Slovenije
*[[Armin Bačinović]]
*[[Josip Iličić]]
*[[Jasmin Kurtić]]
*[[Zlatan Ljubijankić]]
*[[Mirnes Šišić]]
*[[Haris Vučkić]]
– Reprezentacija Srbije
*[[Luka Jović]]
*[[Ognjen Koroman]]
*[[Mladen Krstajić]]
*[[Zdravko Kuzmanović]]
*[[Neven Subotić]]
– Reprezentacija Švicarske
*[[Eldin Jakupović]]
;Odbojka
*[[Jelena Blagojević]], reprezentativka Srbije
*[[Đorđe Đurić (odbojkaš)|Đorđe Đurić]], reprezentativac Srbije, osvajač olimpijske medalje
*[[Adis Lagumdžija]], reprezentativac Turske
*[[Brankica Mihajlović]], reprezentativka Srbije, osvajačica olimpijske medalje
*[[Aleksandar Okolić]], reprezentativac Srbije
*[[Meliha İsmailoğlu|Meliha Smajlović]], reprezentativka Turske
*[[Sanja Starović]], reprezentativka Srbije
*[[Saša Starović]], reprezentativac Srbije
;Rukomet
*[[Mirko Alilović]]
*[[Zlatan Arnautović]] (olimpijsko zlato 1984)
*[[Benjamin Burić]]
*[[Jasmina Janković]] (nastupala za Nizozemsku)
*[[Jasna Kolar-Merdan]] – IHF Igračica godine 1990.
*[[Muhamed Memić]] (svjetski prvak)
*[[Ćamila Mičijević]], reprezentativka Hrvatske
*[[Muhamed Mustafić]]
*[[Irfan Smajlagić]] – reprezentativac Hrvatske (olimpijsko zlato 1996)
*[[Danijel Šarić (rukometaš)|Danijel Šarić]] (nastupao za SCG, BiH i Katar)
*[[Ermin Velić]] (olimpijska bronza 1980)
;Vaterpolo
*[[Veselin Đuho]]
*[[Milan Muškatirović]]
===Individualni sportovi===
;Atletika
*[[Branko Dangubić]] – bacač koplja
*[[Ivan Ivančić]] – bacač kugle
*[[Sejad Krdžalić]] – bacač koplja
*[[Elvir Krehmić]] – skakač uvis
*[[Filip Mihaljević (atletičar)|Filip Mihaljević]] – bacač kugle
*[[Dragan Perić]] – bacač kugle
*[[Borisav Pisić]] – preponaš
*[[Zlatan Saračević (atletičar)|Zlatan Saračević]] – bacač kugle
*[[Ana Šimić]] – skakačica uvis
;Borilačke vještine / boks
*[[Mirsad Bektić]] – mješovite borilačke vještine
*[[Almedin Fetahović]] – bokser
*[[Hamid Guska]] – bokserski trener
*[[Memnun Hadžić]] – boks, bronzana medalja na EP-u 2008.
*[[Jasmin Hasić]] – bokser, bronzana medalja na EJP-u 2007.
*[[Amer Hrustanović]] – hrvač
*[[Anton Josipović]] – bokser, olimpijski pobjednik 1984.
*[[Tomislav Krizmanić]] – bokser, bronzana medalja na EP-u 1953.
*[[Dževad Poturak]] – nekadašnji kikbokser
*[[Zoran Prerad]] – evropski prvak u tekvandou
*[[Davor Vlaškovac]] – džudaš, osvajač medalje na EP-u
;Tenis
*[[Ivan Dodig]]
*[[Alexandros Jakupović]] (otac iz Bosne i Hercegovine)
*[[Sandra Martinović]]
*[[Andrea Petković]] (nastupala za Njemačku)
;Ostali
*[[Andrea Arsović]], streljašica (nastupa za Srbiju)
*[[Radoje Đerić]], veslač (nastupa za Srbiju)
*[[Mirsad Halilović]], skeletonaš (nastupa za Njemačku)
*[[Lejla Njemčević]], brdska biciklistica
*[[Srećko Pejović]], streljaš
*[[Veselin Petrović]], biciklist
*[[Velimir Stjepanović]], plivač (nastupa za Srbiju)
*[[Bojan Tokić]], stonoteniser (nastupa za Sloveniju)
*[[Almir Velagić]], dizač tegova (nastupa za Njemačku)
*[[Milenko Zorić]], kanuist (nastupa za Srbiju)
== Umjetnost ==
*[[Slobodan Pejić]] – slikar i kipar
*[[Endi E. Pošković]] – grafički tehničar i umjetnik
*[[Todor Švrakić]] – slikar
===Arhitektura===
*[[Hasan Ćemalović]] – arhitekt
*[[Selma Harrington]] – arhitektica i dizajnerica
===Književnost===
*[[Prokopije Čokorilo]] – putopisac, pisac i historičar
*[[Nićifor Dučić]] – pisac
==Ostale poznate osobe==
*[[Tijana Arnautović]] – model, mis Kanade 2004.
*[[Kemal Curić]] – dizajner automobila, najpoznatiji po radu u Fordu
*[[Faruk Čaklovica]] – profesor bromatologije i nekadašnji rektor Univerziteta u Sarajevu
*[[Omer Halilhodžić]] – dizajner automobila (Mitsubishi)
*[[Inga Peulich]] – australska političarka rođena u Bosni i Hercegovini
*[[Željko Topić]] – državni službenik Hrvatske i potpredsjednik Evropskog ureda za patente (rođen u Bosni i Hercegovini)
==Također pogledajte==
*[[Spisak Bošnjaka]]
*[[Spisak Hrvata]]
*[[Spisak Srba]]
*[[Demografska historija Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Spiskovi vezani za Bosnu i Hercegovinu|Osobe]]
mrgtux5oz376i18v5y748hmw2ofoeba
Nacionalna biblioteka Rusije
0
501250
3820313
3812068
2026-03-27T05:33:00Z
InternetArchiveBot
118070
Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5
3820313
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija biblioteka
| ime = Nacionalna biblioteka Rusije
| lokalno_ime = Российская национальная библиотека
| jez_lokalno_ime = ru
| logo = Logo of NLR.jpg
| opis_logo =
| slika = Spb NevskyPr RNL building asv2019-09.jpg
| opis_slike = Fotografija biblioteke iz 18. stoljeća
| država = [[Rusija]]
| grad = [[Sankt Peterburg]]
| coord = {{coord|59|56|01|N|030|20|08|E|region:RU_type:landmark|display=inline,title}}
| adresa =
| vrsta = [[Nacionalna biblioteka]]
| pristup = Dostupno svima
| tiraž =
| usluženi =
| članovi =
| prijašnje_ime =
| otvorena = {{Početni datum i godine|1922}}
| zatvorena =
| predmeti =
| veličina = 36.475.000 predmeta (15.000.000 knjiga)
| osnivač =
| direktor = Aleksandar Veršinin
| predsjednik =
| predsjedavajući =
| vlasnik =
| budžet = 569.200.000 RUB
| zaposleni = 1.805
| prijevoz =
| parking =
| veb-sajt = {{URL|www.nlr.ru/eng/}}
}}
'''Nacionalna''' '''biblioteka Rusije''' ('''NBR'''; {{Jez-ru|Российская национальная библиотека|}} – ''NBR''), koja se nalazi u [[Sankt Peterburg]]u, prva je<ref>{{Cite web|url=https://geohistory.today/national-library-russia-st-petersburg/|title=National Library of Russia in St. Petersburg|last=Sasek|first=Allie|last2=Nesterov|first2=Andrei|date=5. 11. 2015|website=GeoHistory|access-date=18. 8. 2022}}</ref> i jedna od tri [[Nacionalna biblioteka|nacionalne javne biblioteke]] u Rusiji.<ref>{{Cite web|url=https://librarymap.ifla.org/countries/Russian%20Federation|title=Libraries in Russian Federation|website=IFLA Library Map of the World|publisher=International Federation of Library Associations and Institutions|access-date=18. 8. 2022|archive-date=1. 10. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231001161908/https://librarymap.ifla.org/countries/Russian%20Federation|url-status=dead}}</ref> NBR je trenutno rangirana među najvećim svjetskim bibliotekama. Ima drugu po veličini bibliotečku zbirku u Ruskoj Federaciji, riznicu nacionalne baštine, i sveruski informativni, istraživački i kulturni centar. Biblioteka je tokom svoje historije imala za cilj sveobuhvatnu nabavku nacionalne štampane produkcije i omogućila slobodan pristup svojim zbirkama.
Poznata je kao ''Carska javna biblioteka'' od 1795. do 1917; ''Ruska javna biblioteka'' od 1917. do 1925; ''Državna javna biblioteka'' od 1925. do 1992, i kao ''Nacionalna biblioteka Rusije'' od 1992. do danas.
== Historija ==
=== Uspostavljanje ===
Carsku javnu biblioteku osnovala je [[Katarina II, carica Rusije|Katarina Velika]] 1795. Zasnovana je na [[Biblioteka Załuski|biblioteci Zaluski]], čuvenoj poljskoj nacionalnoj biblioteci koju je sagradio biskup Zaluski u [[Varšava|Varšavi]], koju su Rusi zauzeli 1794. nakon [[podjele Poljske]] između Rusije, Prusije i Austrije.<ref>Stuart (1989) p 201</ref>
Ideja o javnoj biblioteci u Rusiji pojavila se početkom 18. stoljeća,<ref>Императорская Публичная библиотека за сто лет [''A Hundred Years of Imperial Public Library''], 1814–1914. SPb : print. by V.F. Kirschbaum, 1914. P. 1.</ref> ali nije dobila oblik do dolaska ruskog [[Prosvjetiteljstvo|prosvjetiteljstva]]. Plan ruske javne biblioteke dostavljen je Katarini 1766, ali carica je odobrila projekat carske biblioteke tek 27. maja, osamnaest mjeseci prije njene smrti. Lokacija za zgradu pronađena je u samom centru tadašnjeg glavnog grada. Građevinski radovi su počeli odmah i trajali su skoro petnaest godina. Zgradu je u [[Neoklasična arhitektura|neoklasicističkom]] stilu projektirao arhitekt Jegor Sokolov (sagrađena između 1796. i 1801).
Temelj odsjeka za strane jezike došao je iz [[Poljsko-Litvanska Unija|Poljsko-litvanske zajednice]] u obliku [[Biblioteka Zaluskog|Zaluskijeve biblioteke]] (420.000 dijelova), koju je dijelom zaplijenila ruska vlada za vrijeme raspodjele poljske teritorije, iako su mnogi dijelovi izgubljeni na putu zbog tog što su ih ukrali ruski vojnici da bi ih prodali za zaradu.<ref>Малый энциклопедический словарь Брокгауза и Ефрона, published in the [[Imperial Russia]] in the early 1900s</ref> Boljševici su 1921. vratili Poljskoj knjige na poljskom jeziku iz biblioteke (otprilike 55.000 naslova).<ref name="GSE">[[Great Soviet Encyclopedia]], 3rd. edition</ref>
Pet godina nakon osnivanja, biblioteku je vodio grof [[Marie-Gabriel-Florent-Auguste de Choiseul-Gouffier]]. Fondovi su raspoređeni prema posebno sastavljenom priručniku bibliotečke klasifikacije.<ref>''Оленин А. Н.'' Опыт нового библиографического порядка для Санкт-Петербургской Публичной библиотеки [''Tentative bibliographical scheme for the Public Library in Saint Petersburg'']. SPb, 1809. 8, 112 p.</ref> Godine 1810. car [[Aleksandar I, car Rusije|Aleksandar I]] odobrio je prvi ruski zakon o bibliotekama koji je, između ostalog, predviđao da se u biblioteku deponuju dva legalna primjerka svih štampanih materijala u Rusiji.<ref>Положение о управлении имп. Публичною библиотекою // Акты, относящиеся до нового образования Императорской библиотеки... ['' Imp. Library administration/ In: Acts concerning the foundation of Imperial Library...''] [SPb.], 1810. pp. 8—11.</ref>
Biblioteka je trebalo da bude otvorena za javnost 1812, ali kako su vrednije zbirke morale biti evakuisane zbog [[Napoléon Bonaparte|Napoleonove]] invazije, inauguracija je odložena za dvije godine.
Pod grofom [[Alexander Stroganov|Aleksandrom Stroganovom]], koji je upravljao bibliotekom tokom prve decenije 19. stoljeća, otvoren je projekat [[Rossica]], ogromna zbirka stranih knjiga o Rusiji. Stroganov je bio taj koji je za biblioteku osigurao neka od njenih najprocjenjivijih blaga, a to su [[Ostromirovo jevanđelje|Ostromirovo evanđelje]], najranija knjiga napisana na [[Staroruski jezik|staroistočnoslovenskom]] dijalektu [[Crkvenoslavenski jezik|crkvenoslovenskog]] (koji će se vremenom razviti u [[ruski jezik]]), i Hipatijev kodeks ''Povijest prošlih vremena''. On je, zajedno s drugim bibliofilima, pregledao i zbirku rukopisa i pisama koje je donio [[Peter P. Dubrovsky|Peter P. Dubrovski]] (1754–1816) koji je izvan otadžbine ostao u diplomatskoj službi više od 20 godina. Na osnovu pregleda, Stroganov je Aleksandru I preporučio stvaranje depoa rukopisa. Aleksandar je 27. februara 1805. odredio stvaranje takvog odjeljenja i imenovao Dubrovskog za prvog čuvara depoa rukopisa.<ref>{{Cite journal|last=Логутова|first=М.Г.|date=2004–2005|title="ПОСЛУЖНОЙ СПИСОК" П.П.ДУБРОВСКОГО|url=http://inslav.ru/images/stories/pdf/AE/AE-2004_2005.pdf|journal=Археографический ежегодник|pages=391–392|isbn=5-02-034015-4}}</ref>
=== 1814–1917. ===
[[Datoteka:Americana_1920_Libraries_-_Petrograd_Public_Library.jpg|lijevo|mini|250x250piksel|Neoklasična zgrada na Nevskoj aveniji.]]
Carska javna biblioteka je svečano otvorena 14. januara u prisustvu [[Gavrila Deržavin]]a i [[Ivan Krylov|Ivana Krilova]]. Treći, i vjerovatno najpoznatiji, direktor biblioteke bio je [[Aleksej Olenin|Aleksej Olenjin]] (1763–1843).
Bibliotekarstvo je napredovalo na novi nivo 1850-ih. Čitalačka zajednica je nekoliko puta porasla, proširena običnim ljudima. Istovremeno, biblioteci su ponuđeni brojni pokloni knjiga. Shodno tome, stope rasta naplate 1850-ih bile su pet puta veće od godišnje stope rasta od pet hiljada novih nabavljenih tokom prve polovine vijeka. Godine 1859. [[Vasily Sobolshchikov|Vasilij Sobolščikov]] pripremio je za biblioteku prvi nacionalni priručnik za [[Bibliotekarska nauka|bibliotekarstvo]] pod nazivom ''Objekti javnih biblioteka i katalogizacija''.<ref>''Собольщиков В.И.'' Об устройстве общественных библиотек и составлении их каталогов [''Sobolshikov V.I. Public library structure and cataloguing'']. SPb., 1859. 6, 56 p.</ref>
Prihod novih posjetilaca zahtijevao je veću čitaonicu u novoj zgradi koja bi zatvorila dvorište biblioteke duž perimetra (po projektu Sobolščikova, sagrađena 1860–62).
[[Datoteka:RNB_SPB.jpg|mini|250x250piksel|Nova zgrada na Moskovskoj aveniji]]
Od 1849. do 1861, bibliotekom je upravljao grof Modest fon Korf (1800–76), koji je bio školski saradnik [[Aleksandar Puškin|Aleksandra Puškina]] u [[Licej]]u. Korff i njegov nasljednik, [[Ivan Delyanov]], dodali su bibliotečkim zbirkama neke od najranijih rukopisa [[Novi zavjet|Novog zavjeta]] ( [[Codex Sinaiticus]] iz 340-ih godina), [[Stari zavjet|Starog zavjeta]] (tzv. [[Leningrad Codex|Lenjingradski kodeks]]) i jedan od najranijih [[Kur'an]]a ([[Osmanov Kur'an]] iz sredine 7. stoljeća).
=== 20. stoljeće ===
Nakon [[Ruska revolucija|ruske revolucije]], ustanova je stavljena pod upravljanje [[Ernest Radlov]] i [[Nicholas Marr|Nikolas Marr]], iako je njena nacionalna nadmoć prepuštena [[Ruska državna biblioteka|Lenjinovoj državnoj biblioteci]] u Moskvi. Biblioteka je odlikovana [[Orden Crvene zastave rada|Ordenom Crvene zastave rada]] 1939. i ostala je otvorena tokom [[Opsada Lenjingrada|opsade Lenjingrada]].
Narodna biblioteka započela je veliki projekat digitalizacije krajem 20. vijeka učešćem u projektu [[Kongresna biblioteka|Kongresne biblioteke]]. Do 2012. biblioteka je, zajedno sa [[Ruska državna biblioteka|bibliotekom u Moskvi]], imala oko 80.000 naslova dostupnih elektronski.<ref>{{Cite journal|year=2012|title=Russian History and the Digital Age|journal=Kritika: Explorations in Russian and Eurasian History|volume=13|issue=4|pages=765–768|doi=10.1353/kri.2012.0061}}</ref>
=== Pljačka tokom Drugog svjetskog rata ===
Nakon završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], milioni njemačkih umjetničkih predmeta, knjiga i arhivske građe dopremljeni su u [[Sovjetski Savez]]. Neka od ovih kulturnih dobara vraćena su u bivšu [[Njemačka demokratska republika|DDR]] 1950-ih. Međutim, do danas, između ostalog, u Rusiji postoji više od 200.000 umjetničkih djela, tri miliona knjiga i arhivske građe u dužini od tri kilometra polica njemačke provenijencije.<ref name="Beutekunst">{{Cite web|url=http://www.lostart.de/Webs/DE/Provenienz/Restitutionspolitik.html|title=Verhandlungen und Fachkooperationen zwischen den Staaten|date=2020|publisher=Stiftung Deutsches Zentrum Kulturgutverluste|access-date=14. 8. 2020|archive-date=11. 8. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200811235252/http://www.lostart.de/Webs/DE/Provenienz/Restitutionspolitik.html|url-status=dead}}</ref><gallery class="center" widths="100" heights="100" caption="Istaknuti predmeti biblioteke">
Datoteka:Beda Petersburgiensis f3v.jpg|Sankt Peterburg Bede (746)
Datoteka:Trapezunt gospel.jpg|Trebizond Gospel (10. stoljeće)
Datoteka:ZographensisColour.jpg|Kodeks Zografensis ({{circa|1000}})
Datoteka:Leningrad Codex Folio 474a.jpg|Leningrad Kodeks ({{circa|1008}})
Datoteka:Ostromirovo.jpg|Ostromir Gospel (1056)
Datoteka:Kiev psalter.jpg|Spiridon Psalter (1397)
Datoteka:Simon-Marmion - Les grandes Chroniques des France.JPG|Simon Marmionov ''Grandes Chroniques'' ''de France'' (1450s)
Datoteka:Stuartbreviary.jpg|Brevijar Marije Stuart (1490s)
Datoteka:Lancelotdulac.jpg|Lancelot du Lac (c. 1500)
</gallery>
== Također pogledajte ==
* [[Nacionalna biblioteka]]
* [[Sankt Peterburg]]
== Reference ==
{{reference}}
== Dodatna literatura ==
* Stuart, Mary. {{"'}}A Potent Lever for Social Progress': The Imperial Public Library in the Era of the Great Reforms". ''Library Quarterly'' (1989): 199–222. {{JSTOR|4308377}}.
* Stuart, Mary. "The Evolution of Librarianship in Russia: The Librarians of the Imperial Public Library, 1808–1868". ''Library Quarterly'' (1994): 1–29. {{JSTOR|4308895}}.
* Stuart, Mary. "Creating Culture: The Rossica Collection of the Imperial Public Library and the Construction of National Identity". ''Libraries & culture'' (1995): 1–25. {{JSTOR|25542708}}.
* Stuart, Mary. "Creating a National Library for the Workers' State: The Public Library in Petrograd and the Rumiantsev Library Under Bolshevik Rule". ''Slavonic and East European Review'' 72.2 (1994): 233–258. {{JSTOR|4211475}}.
===Na ruskom jeziku===
* История Государственной ордена Трудового Красного Знамени Публичной библиотеки имени М. Е. Салтыкова-Щедрина. — Ленинград: Лениздат, 1963. — 435 с., [15] л. ил.
* История Библиотеки в биографиях её директоров, 1795—2005 / Российская национальная библиотека. — Санкт-Петербург, 2006. — 503, [1] с.: ил. — {{ISBN|5-8192-0263-5}}.
== Vanjski linkovi ==
* [http://www.nlr.ru/eng Zvanični sajt]
* [http://fontanka36.nlr.ru Ruska nacionalna biblioteka Fontanka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200915022633/http://fontanka36.nlr.ru/ |date=15. 9. 2020 }}
* [https://web.archive.org/web/20050414121741/http://www.nlr.ru:8101/guide_m/ Ruska nacionalna biblioteka u Moskvi]
* [http://voltaire.nlr.ru Voltaireova lična biblioteka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150419183916/http://voltaire.nlr.ru/ |date=19. 4. 2015 }}
{{Nacionalne biblioteke u Evropi}}
[[Kategorija:Biblioteke u Rusiji]]
[[Kategorija:Nacionalne biblioteke|Rusija]]
[[Kategorija:Kultura u Sankt Peterburgu]]
[[Kategorija:Javne biblioteke]]
lt4ngxka8353tu6735a3hhndq3ob9gh
Nacionalna biblioteka Bangladeša
0
502068
3820312
3802544
2026-03-27T05:18:04Z
InternetArchiveBot
118070
Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5
3820312
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija biblioteka
| ime = Nacionalna biblioteka Bangladeša
| lokalno_ime = বাংলাদেশ জাতীয় গ্রন্থাগার
| prijašnje_ime =
| logo =
| opis_logo =
| slika = National Library and Archives, Bangladesh.jpg
| opis_slike =
| otvorena = {{Početni datum i godine|1973}}<ref>{{Cite web |url=http://www.nanl.gov.bd/index.php?option=com_content&view=article&id=45&Itemid=152 |title=Background information of the National Library of Bangladesh, ''Directorate of Archives and Libraries, Ministry of Cultural Affairs'' |access-date=24. 11. 2023 |archive-date=12. 8. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140812170131/http://www.nanl.gov.bd/index.php?option=com_content&view=article&id=45&Itemid=152 |url-status=dead }}</ref>
| zatvorena =
| država = [[Bangladeš]]
| grad = [[Dhaka]]
| coord = {{coord|23.7759|90.3740|region:BD|display=inline,title}}
| adresa =
| vrsta = [[Nacionalna biblioteka]]
| pristup =
| tiraž =
| usluženi =
| članovi =
| veličina = 500.000 knjiga
| osnivač =
| direktor = Wadudul Bari Chowdhury (1990)<ref>{{Cite web |url=http://www.nanl.gov.bd/index.php?option=com_content&view=article&id=58&Itemid=184 |title=History about the Directorate, ''Directorate of Archives and Libraries, Ministry of Cultural Affairs'' |access-date=24. 11. 2023 |archive-date=12. 8. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140812170145/http://www.nanl.gov.bd/index.php?option=com_content&view=article&id=58&Itemid=184 |url-status=dead }}</ref><br />Dr. K.M. Karim (1972)
| predsjednik =
| predsjedavajući =
| vlasnik =
| budžet = 18.200.000 BDT<br />(1 crore and 82 lac)<ref name="admin">{{Cite web |url=http://www.nanl.gov.bd/index.php?option=com_content&view=article&id=62&Itemid=187 |title=Administration information, ''Directorate of Archives and Libraries, Ministry of Cultural Affairs'' |access-date=24. 11. 2023 |archive-date=12. 8. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140812170135/http://www.nanl.gov.bd/index.php?option=com_content&view=article&id=62&Itemid=187 |url-status=dead }}</ref>
| zaposleni = 98
| zakonski_depozit = Da
| prijevoz =
| parking =
| veb-sajt = {{url|http://nlb.gov.bd/|nlb.gov.bd}}
}}
'''Nacionalna biblioteka Bangladeša''' ({{jez-bn|বাংলাদেশ জাতীয় গ্রন্থাগার}}) jest [[zakonski depozit]]at svih novih knjiga i drugih štampanih materijala objavljenih u [[Bangladeš]]u prema zakonu o autorskim pravima Bangladeša. Osnovan je 1973, ali svoje porijeklo vuče još od 1967, prije [[Bangladeški oslobodilački rat|oslobodilačkog rata Bangladeša]] i njegove nezavisnosti.<ref name=":0">{{Cite web|url=http://en.banglapedia.org/index.php?title=National_Library|title=National Library|last=Ahmed|first=Sharif Uddin|website=en.banglapedia.org|publisher=Banglapedia|language=en|access-date=18. 12. 2017}}</ref> Otvoren je za širu javnost i sadrži knjige na [[Bengalski jezik|bengalskom]] i [[engleski jezik|engleskom jeziku]].<ref>{{Cite magazine |url=http://www.thedailystar.net/magazine/2011/01/02/cover.htm|title=On the Threshold of Learning|last=Munim|first=Rifat|magazine=Star Weekend Magazine|publisher=The Daily Star|access-date=18. 12. 2017}}</ref> Smješten je u Nacionalnoj biblioteci Bhaban.<ref name=":1">{{Cite news|url=http://www.thedailystar.net/news-detail-41381|title=Power-cut to cost priceless documents|date=16. 6. 2008|work=The Daily Star|access-date=18. 12. 2017|language=en}}</ref>
== Historija ==
Nakon podjele potkontinenta 1947, vlada Pakistana osnovala je [[Nacionalna biblioteka Pakistana|Nacionalnu biblioteku Pakistana]] u [[Karachi]]ju 1962. i provincijski ogranak Pakistanske nacionalne biblioteke u Dhaki 1967. Nakon oslobodilačkog rata Bangladeša, nacionalna biblioteka je bila neophodna za novorođenu naciju. Uzimajući u obzir neophodnost i važnost, vlada je odlučila da u Dhaki uspostavi Nacionalnu biblioteku Bangladeša. Biblioteka je najprije počela sa radom sa ljudstvom, sredstvima i materijalom naslijeđenim od Pokrajinske deponije knjiga. Zapravo, taj ogranak depozita knjiga bio je zametak Nacionalne biblioteke Bangladeša koja je nastala nakon nezavisnosti zemlje 1973. Bila je stavljena pod upravu Direkcije za arhive i biblioteke zajedno sa Nacionalnim arhivom. Direkcija pod Ministarstvom za kulturu<ref name=":0" /> Vlade Bangladeša je 1978. prema vladinom petogodišnjem planu, obezbijedila biblioteku klimatizacijom. Biblioteka je 2008. bila bez struje oko mjesec dana jer je kompanija za opskrbu električnom energijom Dhaka i Odjeljenje za javne radove odbilo da je poprave.[6] Suočava se s kritikama jer nema online katalog.<ref>{{Cite news|url=http://archive.thedailystar.net/2006/05/30/d605301501103.htm|title=e-Bangladesh|last=Morshed|first=Adnan|work=The Daily Star|access-date=18. 12. 2017|archive-date=31. 10. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201031023337/http://archive.thedailystar.net/2006/05/30/d605301501103.htm|url-status=dead}}</ref>
Zahvaljujući Uredbi o autorskim pravima iz 1974, biblioteka je dobila pravo na obaveznu kopiju svih knjiga objavljenih u Bangladešu. Prema izmjeni Zakona iz 2000, biblioteka ima pravo na 1 primjerak svakog prvog izdanja knjige. Izdavač je dužan da ga o svom trošku dostavi biblioteci u roku od 60 dana od dana objavljivanja. Obaveza dostavljanja primjeraka odnosi se i na izdavače štampe, ali se ne odnosi na interne štampe.<ref>{{Cite web|url=http://www.copyrightoffice.gov.bd/sites/default/files/files/copyrightoffice.portal.gov.bd/law/121de2e9_9bc9_4944_bfef_0a12af0864a5/Copyright,2000(1)%20(2).pdf|title=Copy Right Act, 2000Act No. XXVIII of 2000|access-date=19. 11. 2020|archive-date=14. 6. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210614081308/https://copyrightoffice.gov.bd/sites/default/files/files/copyrightoffice.portal.gov.bd/law/121de2e9_9bc9_4944_bfef_0a12af0864a5/Copyright,2000(1)%20(2).pdf|url-status=dead}}</ref> Od 1973. Biblioteka objavljuje godišnju bibliografiju na engleskom i bengalskom.<ref>{{Cite web|url=http://web.simmons.edu/~chen/gdl/a-p/Bangladesh.htm|title=Directory Information|publisher=web.simmons.edu|access-date=15. 11. 2020}}</ref>
== Reference ==
{{Refspisak}}
== Vanjski linkovi ==
{{Nacionalne biblioteke u Aziji}}
[[Kategorija:Biblioteke u Bangladešu]]
[[Kategorija:Nacionalne biblioteke|Bangladeš]]
[[Kategorija:Kultura u Dhaki]]
elfq2rpuh6el3vjii2wrbbm8qmabxa6
Kategorija:Okoliš Irana
14
515339
3819854
3672450
2026-03-26T13:44:13Z
Panasko
146730
[[Kategorija:Geografija Irana]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)
3819854
wikitext
text/x-wiki
{{Okoliš po državama|Iran|Azije}}
{{commonscat|Nature of Iran}}
[[Kategorija:Geografija Irana]]
oi8shw3ror1nb076z4ik5vizbq8r0vq
Danijal Hadžović
0
523779
3820007
3819763
2026-03-26T15:45:20Z
Dani310788
171155
uz bosanskohercegovački dodao bošnjački
3820007
wikitext
text/x-wiki
{{Neutralnost}}
{{Infokutija osoba
| ime = Danijal Hadžović
| slika = Danijal Hadzovic 2026.jpg
| alt_slike =
| opis = Danijal Hadžović na ''Europe Liberty Forumu'' 2025. u [[Bruxelles]]u
| ime_pri_rođenju =
| datum_rođenja = {{Godina rođenja i godine|1988}}
| mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]]
| datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) -->
| mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] -->
| nacionalnost =
| druga_imena =
| zanimanje = Novinar, kolumnista, politički komentator
| godine_aktivnosti =
| poznat_po =
| alma_mater = [[Fakultet političkih nauka u Sarajevu]]
| značajna_djela =
}}
'''Danijal Hadžović''' (rođen 1988. u Sarajevu) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je i bošnjački [[novinar]], kolumnista i politički komentator. Zaposlen je kao urednik i novinar u dnevnom listu ''[[Dnevni avaz]]''.
Njegovi politički komentari i javni istupi bili su predmet medijskih reakcija i polemika u Bosni i Hercegovini.<ref>{{Cite web|url=https://istraga.ba/protiv-je-povorke-novinare-naziva-frustriranim-zlonamjernim-i-bolesnim-druzi-se-s-kriminalcima-i-porucuje-kriticarima-dolazimo-po-vas/|title=Protiv je povorke...|website=Istraga.ba|access-date=2026-03-26}}</ref>
== Biografija ==
Rođen je u [[Sarajevo|Sarajevu]], gdje je završio [[Prva gimnazija (Sarajevo)|Prvu gimnaziju]] i diplomirao na [[Fakultet političkih nauka u Sarajevu|Fakultetu političkih nauka]] [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]].
Novinarsku karijeru započeo je 2009. na [[Radio 202 (Sarajevo)|Radiju 202]], nakon čega je radio za više medija u Bosni i Hercegovini, uključujući [[Depo.ba]], [[Federalna televizija|Federalnu televiziju]] i magazin ''[[Slobodna Bosna]]''.
Od 2020. angažiran je kao novinar i urednik u dnevnom listu ''Dnevni avaz''.
== Medijski rad i javni nastupi ==
Hadžović je prisutan u televizijskim i medijskim formatima kao politički komentator, gdje analizira unutrašnje političke odnose, djelovanje stranaka i društvene fenomene u Bosni i Hercegovini.
U programima televizije [[N1 (televizija)|N1]] iznosio je stavove o unutarstranačkim odnosima, lokalnoj politici i društvenim pojavama, uključujući pitanja političke komunikacije i javnog diskursa.<ref>{{Cite web|url=https://n1info.ba/video/dan-uzivo/danijel-hadzovic-za-n1-ne-cvjetaju-ruze-u-nip-u-postoje-dva-krila-unutar-stranke/|title=Danijel Hadžović za N1: Ne cvjetaju ruže u NiP-u, postoje dva krila unutar stranke|website=N1|access-date=2026-03-26}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://n1info.ba/video/dan-uzivo/hadzovic-gradonacelnica-benjamina-karic-vodi-instagram-politiku/|title=Hadžović: Gradonačelnica Benjamina Karić vodi Instagram politiku|website=N1|access-date=2026-03-26}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://n1info.ba/video/dan-uzivo/denijel-hadzovic-o-sramnom-navijanju-dijela-navijaca-poslana-je-jako-losa-slika-iz-sarajeva-ovo-se-mora-kazniti/|title=Hadžović o navijačima: Poslana je loša slika iz Sarajeva|website=N1|access-date=2026-03-26}}</ref>
Njegovi stavovi prenošeni su i u tekstualnim formatima na portalu N1.<ref>{{Cite web|url=https://n1info.ba/vijesti/kada-ste-posljednji-put-culi-da-neko-jasno-kaze-kakva-je-pozicija-bosnjaka-u-eu-ne-vidimo-dalje-od-nase-avlije/|title=Kada ste posljednji put čuli da neko jasno kaže kakva je pozicija Bošnjaka u EU|website=N1|access-date=2026-03-26}}</ref>
U programima [[FACE TV]] komentarisao je političku scenu i društvene procese u Bosni i Hercegovini.<ref>{{Cite web|url=https://face.ba/face-tv/danijal-hadzovic-vecina-bh-politicara-ima-samo-jmbg-u-biografiji-zive-u-zacaranom-krugu-ulizica/563282/|title=Danijal Hadžović: Većina bh. političara ima samo JMBG u biografiji|website=FACE TV|access-date=2026-03-26}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://face.ba/face-tv/hadzovic-sda-stranka-malih-sredina-kesmer-efendic-imao-slabog-protukandidata/442533/|title=Hadžović: SDA stranka malih sredina|website=FACE TV|access-date=2026-03-26}}</ref>
Učestvovao je i u emisijama [[Federalna televizija|Federalne televizije]], gdje se bavio analizom aktuelnih političkih događaja.<ref>{{Cite web|url=https://federalna.ba/rezime-sedmice-danijal-hadzovic-17052025-frt5f|title=Rezime sedmice – Danijal Hadžović|website=Federalna.ba|access-date=2026-03-26}}</ref>
== Liberalni forum ==
Hadžović je osnivač organizacije ''[[Liberalni forum]]'', nevladine organizacije sa sjedištem u Sarajevu koja se bavi promocijom liberalno-demokratskih ideja kroz edukaciju, javne debate i istraživačke projekte.<ref>{{Cite web|url=https://liberalniforum.com/|title=Liberalni forum – o organizaciji|website=Liberalni forum|access-date=2026-03-26}}</ref>
Organizacija realizira više projekata iz oblasti ekonomije, politike i javnog dijaloga.
Jedan od ključnih projekata je ''Ekonomska olimpijada'', takmičenje iz ekonomije i finansijske pismenosti namijenjeno srednjoškolcima širom Bosne i Hercegovine.<ref>{{Cite web|url=https://liberalniforum.com/ekonomska-olimpijada/|title=Ekonomska olimpijada|website=Liberalni forum|access-date=2026-03-26}}</ref>
Liberalni forum organizira i ''Sarajevske debate'', seriju javnih rasprava o političkim, ekonomskim i društvenim pitanjima u Bosni i Hercegovini, u kojima učestvuju predstavnici akademske zajednice, politike i civilnog društva.<ref>{{Cite web|url=https://liberalniforum.com/sarajevske-debate/|title=Sarajevske debate|website=Liberalni forum|access-date=2026-03-26}}</ref>
Organizacija je pokrenula i ''Školu ekonomskog novinarstva'', edukativni program namijenjen novinarima i studentima koji se bave ekonomskim temama.<ref>{{Cite web|url=https://www.dialogos.ba/prijavite-se-na-prvu-skolu-ekonomskog-novinarstva/|title=Prijavite se na Školu ekonomskog novinarstva|website=Dialogos|access-date=2026-03-26}}</ref>
Također, Liberalni forum realizirao je edukativne programe poput ''Škole praktičnog liberalizma'', usmjerene na promociju političke teorije i javnog zagovaranja.<ref>{{Cite web|url=https://liberalniforum.com/2018/03/16/skola-prakticnog-liberalizma-pocela-sa-radom/|title=Škola praktičnog liberalizma počela sa radom|website=Liberalni forum|access-date=2026-03-26}}</ref>
U okviru svog rada organizacija objavljuje analize i publikacije iz oblasti ekonomije i javnih politika.
== Stavovi ==
U svom radu zagovara liberalne političke i ekonomske ideje, uključujući slobodno tržište, ograničenu ulogu države i individualne slobode.
== Publikacije i prevodilački rad ==
Hadžović je do sada preveo tri djela iz oblasti ekonomije i političke teorije.
* ''Sloboda izbora'' – Milton Friedman (Sarajevo: Liberalni forum, 2019, ISBN 978-9926-8426-0-4)<ref>{{Cite web|url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/data/cobib/28448518|title=COBISS zapis|website=COBISS|access-date=2026-03-26}}</ref>
* ''Liberalizam'' – Ludwig von Mises<ref>{{Cite web|url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/data/cobib/65127942|title=COBISS zapis|website=COBISS|access-date=2026-03-26}}</ref>
* ''Razvoj s dostojanstvom'' – Tom Palmer i Matt Warner<ref>{{Cite web|url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/data/cobib/25073158|title=COBISS zapis|website=COBISS|access-date=2026-03-26}}</ref>
== Reference ==
<references />
{{DEFAULTSORT:Hadžović, Danijal}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački novinari]]
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]
[[Kategorija:Rođeni 1988.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
dkcm2tkq78i8dwr103ikm2nhwqfo7sx
3820008
3820007
2026-03-26T16:50:11Z
AnToni
2325
Poništena izmjena [[Special:Diff/3820007|3820007]] korisnika/-ce [[Special:Contributions/Dani310788|Dani310788]] ([[User talk:Dani310788|razgovor]])
3820008
wikitext
text/x-wiki
{{Neutralnost}}
{{Infokutija osoba
| ime = Danijal Hadžović
| slika = Danijal Hadzovic 2026.jpg
| alt_slike =
| opis = Danijal Hadžović na ''Europe Liberty Forumu'' 2025. u [[Bruxelles]]u
| ime_pri_rođenju =
| datum_rođenja = {{Godina rođenja i godine|1988}}
| mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]]
| datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) -->
| mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] -->
| nacionalnost =
| druga_imena =
| zanimanje = Novinar, kolumnista, politički komentator
| godine_aktivnosti =
| poznat_po =
| alma_mater = [[Fakultet političkih nauka u Sarajevu]]
| značajna_djela =
}}
'''Danijal Hadžović''' (rođen 1988. u Sarajevu) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je [[novinar]], kolumnista i politički komentator. Zaposlen je kao urednik i novinar u dnevnom listu ''[[Dnevni avaz]]''.
Njegovi politički komentari i javni istupi bili su predmet medijskih reakcija i polemika u Bosni i Hercegovini.<ref>{{Cite web|url=https://istraga.ba/protiv-je-povorke-novinare-naziva-frustriranim-zlonamjernim-i-bolesnim-druzi-se-s-kriminalcima-i-porucuje-kriticarima-dolazimo-po-vas/|title=Protiv je povorke...|website=Istraga.ba|access-date=2026-03-26}}</ref>
== Biografija ==
Rođen je u [[Sarajevo|Sarajevu]], gdje je završio [[Prva gimnazija (Sarajevo)|Prvu gimnaziju]] i diplomirao na [[Fakultet političkih nauka u Sarajevu|Fakultetu političkih nauka]] [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]].
Novinarsku karijeru započeo je 2009. na [[Radio 202 (Sarajevo)|Radiju 202]], nakon čega je radio za više medija u Bosni i Hercegovini, uključujući [[Depo.ba]], [[Federalna televizija|Federalnu televiziju]] i magazin ''[[Slobodna Bosna]]''.
Od 2020. angažiran je kao novinar i urednik u dnevnom listu ''Dnevni avaz''.
== Medijski rad i javni nastupi ==
Hadžović je prisutan u televizijskim i medijskim formatima kao politički komentator, gdje analizira unutrašnje političke odnose, djelovanje stranaka i društvene fenomene u Bosni i Hercegovini.
U programima televizije [[N1 (televizija)|N1]] iznosio je stavove o unutarstranačkim odnosima, lokalnoj politici i društvenim pojavama, uključujući pitanja političke komunikacije i javnog diskursa.<ref>{{Cite web|url=https://n1info.ba/video/dan-uzivo/danijel-hadzovic-za-n1-ne-cvjetaju-ruze-u-nip-u-postoje-dva-krila-unutar-stranke/|title=Danijel Hadžović za N1: Ne cvjetaju ruže u NiP-u, postoje dva krila unutar stranke|website=N1|access-date=2026-03-26}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://n1info.ba/video/dan-uzivo/hadzovic-gradonacelnica-benjamina-karic-vodi-instagram-politiku/|title=Hadžović: Gradonačelnica Benjamina Karić vodi Instagram politiku|website=N1|access-date=2026-03-26}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://n1info.ba/video/dan-uzivo/denijel-hadzovic-o-sramnom-navijanju-dijela-navijaca-poslana-je-jako-losa-slika-iz-sarajeva-ovo-se-mora-kazniti/|title=Hadžović o navijačima: Poslana je loša slika iz Sarajeva|website=N1|access-date=2026-03-26}}</ref>
Njegovi stavovi prenošeni su i u tekstualnim formatima na portalu N1.<ref>{{Cite web|url=https://n1info.ba/vijesti/kada-ste-posljednji-put-culi-da-neko-jasno-kaze-kakva-je-pozicija-bosnjaka-u-eu-ne-vidimo-dalje-od-nase-avlije/|title=Kada ste posljednji put čuli da neko jasno kaže kakva je pozicija Bošnjaka u EU|website=N1|access-date=2026-03-26}}</ref>
U programima [[FACE TV]] komentarisao je političku scenu i društvene procese u Bosni i Hercegovini.<ref>{{Cite web|url=https://face.ba/face-tv/danijal-hadzovic-vecina-bh-politicara-ima-samo-jmbg-u-biografiji-zive-u-zacaranom-krugu-ulizica/563282/|title=Danijal Hadžović: Većina bh. političara ima samo JMBG u biografiji|website=FACE TV|access-date=2026-03-26}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://face.ba/face-tv/hadzovic-sda-stranka-malih-sredina-kesmer-efendic-imao-slabog-protukandidata/442533/|title=Hadžović: SDA stranka malih sredina|website=FACE TV|access-date=2026-03-26}}</ref>
Učestvovao je i u emisijama [[Federalna televizija|Federalne televizije]], gdje se bavio analizom aktuelnih političkih događaja.<ref>{{Cite web|url=https://federalna.ba/rezime-sedmice-danijal-hadzovic-17052025-frt5f|title=Rezime sedmice – Danijal Hadžović|website=Federalna.ba|access-date=2026-03-26}}</ref>
== Liberalni forum ==
Hadžović je osnivač organizacije ''[[Liberalni forum]]'', nevladine organizacije sa sjedištem u Sarajevu koja se bavi promocijom liberalno-demokratskih ideja kroz edukaciju, javne debate i istraživačke projekte.<ref>{{Cite web|url=https://liberalniforum.com/|title=Liberalni forum – o organizaciji|website=Liberalni forum|access-date=2026-03-26}}</ref>
Organizacija realizira više projekata iz oblasti ekonomije, politike i javnog dijaloga.
Jedan od ključnih projekata je ''Ekonomska olimpijada'', takmičenje iz ekonomije i finansijske pismenosti namijenjeno srednjoškolcima širom Bosne i Hercegovine.<ref>{{Cite web|url=https://liberalniforum.com/ekonomska-olimpijada/|title=Ekonomska olimpijada|website=Liberalni forum|access-date=2026-03-26}}</ref>
Liberalni forum organizira i ''Sarajevske debate'', seriju javnih rasprava o političkim, ekonomskim i društvenim pitanjima u Bosni i Hercegovini, u kojima učestvuju predstavnici akademske zajednice, politike i civilnog društva.<ref>{{Cite web|url=https://liberalniforum.com/sarajevske-debate/|title=Sarajevske debate|website=Liberalni forum|access-date=2026-03-26}}</ref>
Organizacija je pokrenula i ''Školu ekonomskog novinarstva'', edukativni program namijenjen novinarima i studentima koji se bave ekonomskim temama.<ref>{{Cite web|url=https://www.dialogos.ba/prijavite-se-na-prvu-skolu-ekonomskog-novinarstva/|title=Prijavite se na Školu ekonomskog novinarstva|website=Dialogos|access-date=2026-03-26}}</ref>
Također, Liberalni forum realizirao je edukativne programe poput ''Škole praktičnog liberalizma'', usmjerene na promociju političke teorije i javnog zagovaranja.<ref>{{Cite web|url=https://liberalniforum.com/2018/03/16/skola-prakticnog-liberalizma-pocela-sa-radom/|title=Škola praktičnog liberalizma počela sa radom|website=Liberalni forum|access-date=2026-03-26}}</ref>
U okviru svog rada organizacija objavljuje analize i publikacije iz oblasti ekonomije i javnih politika.
== Stavovi ==
U svom radu zagovara liberalne političke i ekonomske ideje, uključujući slobodno tržište, ograničenu ulogu države i individualne slobode.
== Publikacije i prevodilački rad ==
Hadžović je do sada preveo tri djela iz oblasti ekonomije i političke teorije.
* ''Sloboda izbora'' – Milton Friedman (Sarajevo: Liberalni forum, 2019, ISBN 978-9926-8426-0-4)<ref>{{Cite web|url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/data/cobib/28448518|title=COBISS zapis|website=COBISS|access-date=2026-03-26}}</ref>
* ''Liberalizam'' – Ludwig von Mises<ref>{{Cite web|url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/data/cobib/65127942|title=COBISS zapis|website=COBISS|access-date=2026-03-26}}</ref>
* ''Razvoj s dostojanstvom'' – Tom Palmer i Matt Warner<ref>{{Cite web|url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/data/cobib/25073158|title=COBISS zapis|website=COBISS|access-date=2026-03-26}}</ref>
== Reference ==
<references />
{{DEFAULTSORT:Hadžović, Danijal}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački novinari]]
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]
[[Kategorija:Rođeni 1988.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
lt1vdvyx4z9vakzcrmbm3h58q7bu1ty
Otpornost na antibiotike
0
528484
3819877
3815743
2026-03-26T13:58:36Z
Prototyperspective
151473
([[c:GR|GR]]) [[c:COM:FR|File renamed]]: [[File:Ar-infographic-950px.jpg]] → [[File:Antibiotic resistance infographic by CDC.jpg]] [[c:COM:FR#FR2|Criterion 2]]
3819877
wikitext
text/x-wiki
[[Slika:Antibiotic sensitivity and resistance.jpg|thumb|upright=1.5|[[Disk difuzijski test|Testovi otpornosti na antibiotike]]: Bakterije se nanose na čvrsti medij u Petrijevim zdjelicama, a na površinu se polažu papirni diskovi, svaki impregniran različitim [[antibiotik]]om. Prozirni prstenovi, poput onih s lijeve strane, pokazuju da [[bakterije]] nisu rasle oko diskova, što ukazuje na to da te bakterije nisu otporne. Bakterije s desne strane su potpuno otporne na tri od sedam i djelimično otporne na dva od sedam testiranih antibiotika.<ref>[http://www.microbelibrary.org/component/resource/laboratory-test/3189-kirby-bauer-disk-diffusion-susceptibility-test-protocol Kirby-Bauer Disk Diffusion Susceptibility Test Protocol] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110626190940/http://www.microbelibrary.org/component/resource/laboratory-test/3189-kirby-bauer-disk-diffusion-susceptibility-test-protocol |date=26. 6. 2011 }}, Jan Hudzicki, ASM</ref>]]
'''Otpornost na antibiotike''' ili '''antimikrobna rezistencija''' ('''AMR''' ili '''AR''') nastaje kada [[mikrobi]] razviju mehanizme koji ih štite od [[antimikrob]]a, koji su lijekovi koji se koriste za liječenje [[infekcija]].<ref name="CDC About Antimicrobial Resistance">{{cite web|url=https://www.cdc.gov/antimicrobial-resistance/about/|title=About Antimicrobial Resistance|website=US Centers for Disease Control and Prevention|date=22. 4. 2024|access-date=11. 10. 2024}}</ref> Ova otpornost utiče na sve klase mikroba, uključujući [[bakterije]] ('''otpornost na antibiotike'''), [[virus]]e ('''otpornost na antivirusne lijekove'''), [[parazitske bolesti|parazite]] ('''otpornost na antiparazite''') i [[gljive|gljivice]] ('''otpornost na antifungusne lijekove'''). Zajedno, ove adaptacije spadaju pod okrilje antigljivične rezistencije (AMR), što predstavlja značajne izazove za zdravstvenu zaštitu širom svijeta.<ref name="WHO2014">{{cite web|title=Antimicrobial resistance Fact sheet N°194|url=https://www.who.int/mediacentre/factsheets/fs194/en/|website=who.int|access-date=7. 3. 2015|date=april 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20150310081111/http://www.who.int/mediacentre/factsheets/fs194/en/|archive-date=10. 3. 2015|url-status=live}}</ref> Zloupotreba i nepravilno upravljanje antimikrobnim sredstvima glavni su pokretači ove rezistencije, iako se ona može javiti i prirodno putem genetičkih [[mutacija]] i širenja rezistentnih gena.<ref name="Tanwar_2014">{{cite journal | vauthors = Tanwar J, Das S, Fatima Z, Hameed S | title = Multidrug resistance: an emerging crisis | journal = Interdisciplinary Perspectives on Infectious Diseases | volume = 2014| date = 2014 | pmid = 25140175 | pmc = 4124702 | doi = 10.1155/2014/541340 | doi-access = free}}</ref>
Otpornost na antibiotike, značajna podskupina AMR-a, omogućava bakterijama da prežive liječenje antibiotikom, što otežava upravljanje infekcijom i mogućnosti liječenja.<ref name="WHO2014"/> Otpornost nastaje spontanom mutacijom, [[horizontalni prenos gena|horizontalnim transferom gena]] i povećanim [[selekcijski pritisak|selekcijskim pritiskom]] zbog prekomjerne upotrebe antibiotika, kako u medicini tako i u poljoprivredi, što ubrzava razvoj otpornosti.<ref name="MP">{{cite journal | vauthors = Dabour R, Meirson T, Samson AO | title = Global antibiotic resistance is mostly periodic | journal = Journal of Global Antimicrobial Resistance | volume = 7 | pages = 132–134 | date = decembar 2016 | pmid = 27788414 | doi = 10.1016/j.jgar.2016.09.003}}</ref>
Teret antimikrobne rezistencije (AMR) je ogroman, sa gotovo 5 miliona smrtnih slučajeva godišnje povezanih s rezistentnim infekcijama.<ref name="WHO10October2024">{{Cite web|title=Better use of vaccines could reduce antibiotic use by 2.5 billion doses annually, says WHO|url=https://www.who.int/news/item/10-10-2024-better-use-of-vaccines-could-reduce-antibiotic-use-by-2.5-billion-doses-annually--says-who|websiteWorld Health Organization|date=10. 10. 2024|access-date=11. 10. 2024}}</ref> Infekcije uzrokovane AMR mikrobima teže se liječi i često zahtijevaju skup alternativnih terapija koje mogu imati teže [[nuspojave]]<ref name="Saha_2021">{{cite journal | vauthors = Saha M, Sarkar A | title = Review on Multiple Facets of Drug Resistance: A Rising Challenge in the 21st Century | journal = Journal of Xenobiotics | volume = 11 | issue = 4 | pages = 197–214 | date = decembar 2021 | pmid = 34940513 | pmc = 8708150 | doi = 10.3390/jox11040013 | doi-access = free}}</ref> Preventivne mjere, poput upotrebe antibiotika uskog spektra i poboljšanja higijenskih praksi, imaju za cilj smanjenje širenja otpornosti.<ref name="Swedish">{{cite book|title=Swedish work on containment of antibiotic resistance – Tools, methods and experiences|publisher=Public Health Agency of Sweden|year=2014|isbn=978-91-7603-011-0|url=http://www.folkhalsomyndigheten.se/pagefiles/17351/Swedish-work-on-containment-of-antibiotic-resistance.pdf|location=Stockholm|pages=16–17, 121–128|access-date=23. 7. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150723081110/http://www.folkhalsomyndigheten.se/pagefiles/17351/Swedish-work-on-containment-of-antibiotic-resistance.pdf|archive-date=23. 7. 2015|url-status=live}}</ref> Mikrobi otporni na više lijekova nazivaju se [[Višestruka otpornost na lijekove|višestruke otpornosti na lijekove]] (MDR) i ponekad se nazivaju superbakterijama.<ref name="Magiorakos">{{cite journal |vauthors=Magiorakos AP, Srinivasan A, Carey RB, Carmeli Y, Falagas ME, Giske CG, Harbarth S, Hindler JF, Kahlmeter G, Olsson-Liljequist B, Paterson DL, Rice LB, Stelling J, Struelens MJ, Vatopoulos A, Weber JT, Monnet DL |date=mart 2012 |title=Multidrug-resistant, extensively drug-resistant and pandrug-resistant bacteria: an international expert proposal for interim standard definitions for acquired resistance |journal=Clinical Microbiology and Infection |volume=18 |issue=3 |pages=268–281 |doi=10.1111/j.1469-0691.2011.03570.x |pmid=21793988 |doi-access=free}}</ref>
[[Svjetska zdravstvena organizacija]] (SZO) tvrdi da je antimikrobna rezistencija (AMR) jedna od najvećih globalnih prijetnji javnom zdravlju i razvoju, procjenjujući da je bakterijska AMR direktno odgovorna za 1,27 miliona smrtnih slučajeva u svijetu u 2019. godini i doprinijela 4,95 miliona smrtnih slučajeva.<ref>{{Cite web |title=Antimicrobial resistance |url=https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/antimicrobial-resistance |access-date=20. 11. 2024 |website=www.who.int |language=en}}</ref> Štaviše, SZO i druga međunarodna tijela upozoravaju da bi antimikrobna rezistencija mogla dovesti do 10 miliona smrtnih slučajeva godišnje do 2050. godine, ukoliko se ne preduzmu efikasne mjere.<ref>{{cite news|vauthors=Chanel S, Doherty B|date=10. 9. 2020|title='Superbugs' a far greater risk than Covid in Pacific, scientist warns|work=The Guardian|url=https://www.theguardian.com/world/2020/sep/10/superbugs-a-far-greater-risk-than-covid-in-pacific-scientist-warns|access-date=14. 9. 2020|issn=0261-3077|archive-date=5. 12. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221205165241/https://www.theguardian.com/world/2020/sep/10/superbugs-a-far-greater-risk-than-covid-in-pacific-scientist-warns|url-status=live}}</ref> Globalne inicijative, poput poziva na međunarodne sporazume o antimikrobnoj rezistenciji (AMR), naglašavaju koordinirane napore za ograničavanje zloupotrebe, finansiranje istraživanja i obezbjeđivanje pristupa neophodnim antimikrobnim sredstvima u zemljama u razvoju. Međutim, [[pandemija COVID-19]] preusmjerila je resurse i naučnu pažnju dalje od AMR-a, intenzivirajući izazov.<ref name="pmid33772597">{{cite journal | vauthors = Rodríguez-Baño J, Rossolini GM, Schultsz C, Tacconelli E, Murthy S, Ohmagari N, Holmes A, Bachmann T, Goossens H, Canton R, Roberts AP, Henriques-Normark B, Clancy CJ, Huttner B, Fagerstedt P, Lahiri S, Kaushic C, Hoffman SJ, Warren M, Zoubiane G, Essack S, Laxminarayan R, Plant L | title = Key considerations on the potential impacts of the COVID-19 pandemic on antimicrobial resistance research and surveillance | journal = Trans R Soc Trop Med Hyg | volume = 115| issue = 10| pages = 1122–1129| date = mart 2021 | pmid = 33772597 | pmc = 8083707 | doi = 10.1093/trstmh/trab048 }}</ref>
{{TOC limit|3}}
==Definicija==
[[Slika:WhatIsDrugResistance.gif|thumb|300x300px| Dijagram koji prikazuje razliku između nerezistentnih bakterija i bakterija otpornih na lijekove. Nerezistentne bakterije se množe i nakon tretmana lijekovima, bakterije umiru. Bakterije otporne na lijekove se također množe, ali nakon tretmana lijekovima, bakterije nastavljaju da se šire.<ref>{{cite web|title=What is Drug Resistance?|url=https://www.niaid.nih.gov/topics/antimicrobialResistance/Understanding/Pages/drugResistanceDefinition.aspx|website=niaid.nih.gov|access-date=26. 7. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150727153042/http://www.niaid.nih.gov/topics/antimicrobialResistance/Understanding/Pages/drugResistanceDefinition.aspx|archive-date=27. 7. 2015}}</ref>]]
Antimikrobna rezistencija znači da je mikroorganizam [[rezistencija na lijek|rezistentan na antimikrobni lijek]] koji je nekada bio u stanju liječiti infekciju uzrokovanu tim mikroorganizmom.<ref name="WHO2014"/> Osoba ne može postati otporna na antibiotike. Rezistencija je svojstvo mikroba, a ne osobe ili drugog organizma zaraženog mikrobom.<ref>{{cite web|url=https://www.cdc.gov/getsmart/antibiotic-use/antibiotic-resistance-faqs.html#antibiotic-resistance-concerns|title=CDC: Get Smart: Know When Antibiotics Work|publisher=Cdc.gov|access-date=12. 6. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20150429180658/http://www.cdc.gov/getsmart/antibiotic-use/antibiotic-resistance-faqs.html#antibiotic-resistance-concerns|archive-date=29. 4. 2015|url-status=live|date=29. 5. 2018}}</ref> Svi tipovi mikroba mogu razviti otpornost na lijekove. Stoga postoji otpornost na [[antibiotik]]e, [[gljive|antigljivne]], [[antivirusni lijek|antivirusne]] i [[parazit|antiparazitske]] lijekove.<ref name="Tanwar_2014"/><ref name="Saha_2021"/>
Otpornost na antibiotike je podskup antimikrobne otpornosti. Ova specifičnija otpornost povezana je s bakterijama i stoga se dijeli na dvije daljnje podskupine, mikrobnu i kliničku. Mikrobna otpornost je najčešća i nastaje od gena, [[mutacija|mutiranih]] ili [[nasljeđivanje|naslijeđenih]], koji omogućavaju bakterijama da se odupru mehanizmu ubijanja mikroba povezanom s određenim antibioticima. Klinička otpornost se pokazuje kroz neuspjeh mnogih terapijskih tehnika, gdje [[bakterije]] koje su normalno osjetljive na liječenje postaju otporne nakon što prežive ishod liječenja. U oba slučaja stečene otpornosti, bakterije mogu proći kroz genetički katalizator za otpornost, putem [[horizontalni prenos gena|horizontalnog prijenosa gena]]: konjugacije, [[transdukcija (genetika)|transdukcije]] ili [[genetička transformacija|transformacije]]. Ovo omogućava širenje otpornosti na istu vrstu patogena ili čak slične bakterijske patogene.<ref>{{cite journal| vauthors = MacGowan A, Macnaughton E |date=1. 10. 2017|title=Antibiotic resistance |journal=Medicine |volume=45 |issue=10 |pages=622–628 |doi=10.1016/j.mpmed.2017.07.006 }}</ref>
== Pregled ==
Izvještaj [[SZO]] objavljen u aprilu 2014. navodi: "Ova ozbiljna prijetnja više nije predviđanje za budućnost, ona se dešava upravo sada u svakoj regiji svijeta i ima potencijal da utiče na bilo koga, bilo koje dobi, u bilo kojoj zemlji. Otpornost na antibiotike – kada se bakterije promijene tako da antibiotici više ne djeluju kod ljudi kojima su potrebni za liječenje infekcija – sada je glavna prijetnja javnom zdravstvu."<ref name="who.int">[https://www.who.int/mediacentre/news/releases/2014/amr-report/en/ "WHO's first global report on antibiotic resistance reveals serious, worldwide threat to public health"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140502044726/http://www.who.int/mediacentre/news/releases/2014/amr-report/en/ |date=2. 5. 2014}} Retrieved 2 May 2014.</ref>
Svake godine, gotovo pet miliona smrtnih slučajeva globalno se povezuje s AMR-om.<ref name="WHO10October2024"/> U 2019. godini, globalni smrtni slučajevi koji se mogu pripisati AMR-u iznosili su 1,27 miliona. Iste godine, AMR je možda doprinio ~4,95 miliona (3,62–6,57)- miliona smrtnih slučajeva, a svaka peta osoba koja je umrla zbog AMR-a bila su djeca mlađa od pet godina.<ref name="Murray_2022"/>
U 2018. godini, SZO je smatrala da je otpornost na antibiotike jedna od najvećih prijetnji globalnom zdravlju, [[sigurnost hrane|sigurnosti hrane]] i razvoju.<ref name="AR">{{cite web|url=https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/antibiotic-resistance|title=Antibiotic resistance|website=who.int|access-date=16. 3. 2020|archive-date=21. 5. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210521035847/https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/antibiotic-resistance|url-status=live}}</ref> Deaths attributable to AMR vary by area:
{| class="wikitable"
|+
!Mjesto
!Smrtni slučajevi na 100.000 koji se mogu pripisati AMR<ref name="Murray_2022"/>
|-
|[[Sjeverna Afrika]] i [[Bliski istok]]
|11,2
|-
|Jugoistočna i Istočna Azija i [[Okeanija]]
|11,7
|-
|[[Latinska Amerika]] i [[Karibi]]
|14,4
|-
|Centralna i Istočna [[Evropa]] i [[Centralna Azija]]
|17,6
|-
|[[Južna Azija]]
|21,5
|-
|[[Sahel|Podsaharska Afrika]]
|23,7
|}
[[Evropski centar za prevenciju i kontrolu bolesti]] izračunao je da je 2015. godine u EU i Evropskom ekonomskom prostoru bilo 671.689 [[infekcija]] uzrokovanih bakterijama otpornim na antibiotike, što je rezultiralo sa 33.110 smrtnih slučajeva. Većina je zaražena u zdravstvenim ustanovama.<ref>{{cite journal | vauthors = Cassini A, Högberg LD, Plachouras D, Quattrocchi A, Hoxha A, Simonsen GS, Colomb-Cotinat M, Kretzschmar ME, Devleesschauwer B, Cecchini M, Ouakrim DA, Oliveira TC, Struelens MJ, Suetens C, Monnet DL | title = Attributable deaths and disability-adjusted life-years caused by infections with antibiotic-resistant bacteria in the EU and the European Economic Area in 2015: a population-level modelling analysis | journal = The Lancet. Infectious Diseases | volume = 19 | issue = 1 | pages = 56–66 | date = januar 2019 | pmid = 30409683 | pmc = 6300481 | doi = 10.1016/S1473-3099(18)30605-4 }}</ref><ref>{{cite web |title=Antibiotic-resistant bacteria responsible for over 33,000 deaths in Europe in 2015, study finds |url=https://pharmaceutical-journal.com/article/news/antibiotic-resistant-bacteria-responsible-for-over-33000-deaths-in-europe-in-2015-study-finds |access-date=28. 3. 2023 |website=The Pharmaceutical Journal |date=7. 11. 2018|archive-date=28. 3. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230328155238/https://pharmaceutical-journal.com/article/news/antibiotic-resistant-bacteria-responsible-for-over-33000-deaths-in-europe-in-2015-study-finds |url-status=live }}</ref> U 2019 bilo je 133.000 smrtnih slučajeva uzrokovanih antimikrobnom rezistencijom (AMR).<ref>{{cite journal | title = The burden of bacterial antimicrobial resistance in the WHO European region in 2019: a cross-country systematic analysis | journal = The Lancet. Public Health | volume = 7 | issue = 11 | pages = e897–e913 | date = novembar 2022 | pmid = 36244350 | pmc = 9630253 | doi = 10.1016/S2468-2667(22)00225-0 | hdl = 10023/26218 | vauthors = Mestrovic T, Robles Aguilar G, Swetschinski LR, Ikuta KS, Gray AP, Davis Weaver N, Han C, Wool EE, Gershberg Hayoon A, Hay SI, Dolecek C, Sartorius B, Murray CJ, Addo IY, Ahinkorah BO, Ahmed A, Aldeyab MA, Allel K, Ancuceanu R, Anyasodor AE, Ausloos M, Barra F, Bhagavathula AS, Bhandari D, Bhaskar S, Cruz-Martins N, Dastiridou A, Dokova K, Dubljanin E, Durojaiye OC}}</ref>
== Uzroci ==
AMR je uglavnom uzrokovana [[zloupotreba antibiotika|zloupotrebom i prekomjernom upotrebom antimikrobnih sredstava]].<ref name="WHO10October2024"/> Ipak, istovremeno, mnogi ljudi širom svijeta nemaju pristup esencijalnim antimikrobnim sredstvima.]<ref name="WHO10October2024"/> To dovodi do toga da mikrobi ili razviju odbranu od lijekova koji se koriste za njihovo liječenje, ili određeni [[soj (bologija)|sojevi]] mikroba koji imaju prirodnu otpornost na antimikrobna sredstva postaju mnogo rasprostranjeniji od onih koji se lako mogu pobijediti lijekovima.<ref>{{cite web|url=http://cambridgemedicine.org/files/10-7244/cmj-2017-03-001/,%20http://cambridgemedicine.org/78-2/|title=Antimicrobial Resistance " Cambridge Medicine Journal|access-date=27. 2. 2020}} {{dead link|date=juli 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes}}</ref> Iako se antimikrobna rezistencija s vremenom prirodno javlja, upotreba antimikrobnih sredstava u različitim okruženjima, kako unutar zdravstvene industrije tako i izvan nje, dovela je do sve veće rasprostranjenosti antimikrobne rezistencije.<ref name="Holmes_2016">{{cite journal | vauthors = Holmes AH, Moore LS, Sundsfjord A, Steinbakk M, Regmi S, Karkey A, Guerin PJ, Piddock LJ | title = Understanding the mechanisms and drivers of antimicrobial resistance | journal = Lancet | volume = 387 | issue = 10014 | pages = 176–87 | date = januar 2016 | pmid = 26603922 | doi = 10.1016/S0140-6736(15)00473-0 | hdl-access = free | hdl = 10044/1/32225 | s2cid = 1944665 | url = http://pure-oai.bham.ac.uk/ws/files/25678970/Understanding_the_Mechanisms_and_Drivers_of_AMR_25_Aug_2015.docx | access-date = 5. 12. 2021 | archive-date = 14. 4. 2022 | archive-url = https://web.archive.org/web/20220414151453/http://pure-oai.bham.ac.uk/ws/files/25678970/Understanding_the_Mechanisms_and_Drivers_of_AMR_25_Aug_2015.docx | url-status = live}}</ref>
Iako mnogi mikrobi vremenom razvijaju otpornost na antibiotike putem prirodnih [[mutacija]], prekomjerno i neprimjereno propisivanje antibiotika ubrzalo je problem. Moguće je da je čak 1/3 recepata napisanih za antibiotike nepotreban.<ref name="CDC_2016">{{cite web |date=1. 1. 2016 |title=CDC Newsroom |url=https://www.cdc.gov/media/releases/2016/p0503-unnecessary-prescriptions.html |access-date=28. 2. 2023 |website=CDC |archive-date=9. 3. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230309053532/https://www.cdc.gov/media/releases/2016/p0503-unnecessary-prescriptions.html |url-status=live}}</ref> Svake godine se napiše otprilike 154 miliona recepata za antibiotike. Od toga, do 46 miliona je nepotrebno ili neprikladno za stanje koje pacijent ima.<ref name="CDC_2016"/> Mikrobi mogu prirodno razviti otpornost putem [[genetika|genetičkih]] [[mutacija]], koje se javljaju tokom [[ćelijska dioba|diobe ćelija]], i iako su nasumične mutacije rijetke, mnogi mikrobi se često i brzo razmnožavaju, povećavajući šanse da članovi populacije dobiju mutaciju koja povećava otpornost.<ref name="Michael_2014">{{cite journal | vauthors = Michael CA, Dominey-Howes D, Labbate M | title = The antimicrobial resistance crisis: causes, consequences, and management | journal = Frontiers in Public Health | volume = 2 | page = 145 | date = 2014 | pmid = 25279369 | pmc = 4165128 | doi = 10.3389/fpubh.2014.00145 | doi-access = free }}</ref> Mnogi pojedinci prestaju uzimati antibiotike kada se počnu osjećati bolje. Kada se to dogodi, moguće je da mikrobi koji su manje osjetljivi na liječenje i dalje ostanu u tijelu. Ako se ovi mikrobi mogu nastaviti [[razmnožavanje|razmnožavati]], to može dovesti do infekcije bakterijama koje su manje osjetljive ili čak otporne na antibiotik.<ref name="Michael_2014"/>
=== Prirodna pojava ===
[[Slika:Antibiotic Resistance Spread.jpg|thumb| Infografika CDC-a o tome kako se javlja i širi otpornost na antibiotike (glavni tip otpornosti na antimikrobne lijekove)]]
AMR je prirodni proces. Otpornost na antimikrobne lijekove može se prirodno razviti zbog kontinuirane izloženosti antimikrobnim sredstvima. [[Prirodna selekcija]] znači da organizmi koji su sposobni prilagoditi se svom okruženju, preživljavaju i nastavljaju proizvoditi potomstvo.<ref name="NS">{{cite web|url=https://evolution.berkeley.edu/evolibrary/article/evo_25|title=Natural selection|website=evolution.berkeley.edu|access-date=10. 3. 2020|archive-date=30. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191030201404/https://evolution.berkeley.edu/evolibrary/article/evo_25|url-status=live}}</ref> Kao rezultat toga, vrste mikroorganizama koje su sposobne preživjeti tokom vremena uz kontinuirani napad određenih antimikrobnih sredstava prirodno će postati rasprostranjenije u okolini, a one bez ove otpornosti će postati zastarjele.<ref name="Holmes_2016" />
Neke savremene antimikrobne rezistencije su se također prirodno razvile prije upotrebe antimikrobnih sredstava u kliničkoj upotrebi kod ljudi. Naprimjer, otpornost na [[meticilin]] evoluirala je kao patogen [[ježevi|ježeva]], moguće kao [[koevolucija|koevolucijska]] [[adaptacija]] patogena na ježeve koji su zaraženi [[kožni mikrobiom]] koji prirodno proizvodi antibiotike.<ref name="MR">{{cite journal | vauthors = Larsen J, Raisen CL, Ba X, Sadgrove NJ, Padilla-González GF, Simmonds MS, Loncaric I, Kerschner H, Apfalter P, Hartl R, Deplano A, Vandendriessche S, Černá Bolfíková B, Hulva P, Arendrup MC, Hare RK, Barnadas C, Stegger M, Sieber RN, Skov RL, Petersen A, Angen Ø, Rasmussen SL, Espinosa-Gongora C, Aarestrup FM, Lindholm LJ, Nykäsenoja SM, Laurent F, Becker K, Walther B, Kehrenberg C, Cuny C, Layer F, Werner G, Witte W, Stamm I, Moroni P, Jørgensen HJ, de Lencastre H, Cercenado E, García-Garrote F, Börjesson S, Hæggman S, Perreten V, Teale CJ, Waller AS, Pichon B, Curran MD, Ellington MJ, Welch JJ, Peacock SJ, Seilly DJ, Morgan FJ, Parkhill J, Hadjirin NF, Lindsay JA, Holden MT, Edwards GF, Foster G, Paterson GK, Didelot X, Holmes MA, Harrison EM, Larsen AR | title = Emergence of methicillin resistance predates the clinical use of antibiotics | journal = Nature | volume = 602 | issue = 7895 | pages = 135–141 | date = februar 2022 | pmid = 34987223 | pmc = 8810379 | doi = 10.1038/s41586-021-04265-w | bibcode = 2022Natur.602..135L}}</ref> Također, mnoge [[Mikrobiologija tla|gljive i bakterije tla]] su prirodni konkurenti, a originalni antibiotik [[penicilin]] koji je otkrio [[Alexander Fleming]] brzo je izgubio kliničku učinkovitost u liječenju ljudi i, nadalje, nijedan od drugih prirodnih penicilina (F, K, N, X, O, U1 ili U6) sada nije u kliničkoj upotrebi.
Otpornost na antimikrobne lijekove može se steći od drugih mikroba, zamjenom gena u procesu koji se naziva [[horizontalni prijenos gena]]. To znači da kada se gen za otpornost na antibiotik pojavi u mikrobnoj zajednici, on se zatim može proširiti na druge mikrobe u toj zajednici, potencijalno prelazeći iz mikroba koji ne uzrokuje bolest u mikrob koji uzrokuje bolest. Ovaj proces je u velikoj mjeri vođen procesima [[prirodno odabiranje|prirodne selekcije]] koji se događaju tokom upotrebe ili zloupotrebe antibiotika.<ref>{{cite journal | vauthors = Crits-Christoph A, Hallowell HA, Koutouvalis K, Suez J | title = Good microbes, bad genes? The dissemination of antimicrobial resistance in the human microbiome | journal = Gut Microbes | volume = 14 | issue = 1 | date = 31. 12. 2022 | pmid = 35332832 | pmc = 8959533 | doi = 10.1080/19490976.2022.2055944 }}</ref>
Vremenom će većina prisutnih sojeva bakterija i infekcija biti otporna na antimikrobno sredstvo koje se koristi za njihovo liječenje, što će ga učiniti neefikasnim u uništavanju većine mikroba. Sa povećanom upotrebom antimikrobnih sredstava, dolazi do ubrzanja ovog prirodnog procesa.<ref name="Ferri_2017">{{cite journal | vauthors = Ferri M, Ranucci E, Romagnoli P, Giaccone V | title = Antimicrobial resistance: A global emerging threat to public health systems | journal = Critical Reviews in Food Science and Nutrition | volume = 57 | issue = 13 | pages = 2857–2876 | date = septembar 2017 | pmid = 26464037 | doi = 10.1080/10408398.2015.1077192 | s2cid = 24549694 }}</ref>
=== Samoliječenje ===
U velikoj većini zemalja, antibiotike može propisati samo ljekar, a izdati ih može apoteka.<ref>{{cite web |title=Global Database for Tracking Antimicrobial Resistance (AMR) Country Self- Assessment Survey (TrACSS) |url=http://amrcountryprogress.org/ |access-date=28. 3. 2023 |website=amrcountryprogress.org|archive-date=28. 3. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230328115257/http://amrcountryprogress.org/ |url-status=live}}</ref> [[Samoliječenje]] od strane potrošača se definiše kao "uzimanje lijekova na vlastitu inicijativu ili na prijedlog druge osobe koja nije certificirani medicinski stručnjak", i identifikovano je kao jedan od glavnih razloga za razvoj antimikrobne rezistencije.<ref name="Rather_2017">{{cite journal | vauthors = Rather IA, Kim BC, Bajpai VK, Park YH | title = Self-medication and antibiotic resistance: Crisis, current challenges, and prevention | journal = Saudi Journal of Biological Sciences | volume = 24 | issue = 4 | pages = 808–812 | date = maj 2017 | pmid = 28490950 | pmc = 5415144 | doi = 10.1016/j.sjbs.2017.01.004}}</ref> Samoliječenje antibioticima nije prikladan način njihove upotrebe, ali je uobičajena praksa u zemljama s ograničenim resursima. Ova praksa izlaže pojedince riziku od bakterija koje su razvile antimikrobnu rezistenciju.<ref name="nft1">{{cite journal | vauthors = Torres NF, Chibi B, Middleton LE, Solomon VP, Mashamba-Thompson TP | title = Evidence of factors influencing self-medication with antibiotics in low and middle-income countries: a systematic scoping review | journal = Public Health | volume = 168 | pages = 92–101 | date = mart 2019 | pmid = 30716570 | doi = 10.1016/j.puhe.2018.11.018 | s2cid = 73434085}}</ref> Mnogi ljudi pribjegavaju ovome iz nužde, kada pristup ljekaru nije dostupan ili kada pacijenti imaju ograničeno vrijeme ili novac za posjetu ljekaru.<ref>{{cite journal | vauthors = Ayukekbong JA, Ntemgwa M, Atabe AN | title = The threat of antimicrobial resistance in developing countries: causes and control strategies | journal = Antimicrobial Resistance and Infection Control | volume = 6 | issue = 1 | date = 15. 5. 2017 | pmid = 28515903 | pmc = 5433038 | doi = 10.1186/s13756-017-0208-x | doi-access = free}}</ref> Ovaj povećani pristup izuzetno olakšava nabavku antimikrobnih sredstava. Primjer je [[Indija]], gdje se u državi [[Punjab]] 73% stanovništva pribjeglo liječenju svojih manjih zdravstvenih problema i [[hronična bolest|hroničnih bolesti]] samoliječenjem.<ref name="Rather_2017"/>
Samoliječenje je veće izvan bolničkog okruženja, a to je povezano s većom upotrebom antibiotika, pri čemu se većina antibiotika koristi u zajednici, a ne u bolnicama. Prevalencija samoliječenja u [[zemlja u razvoju|zemljama s niskim i srednjim prihodima]] (LMIC) kreće se od 8,1% do 93%. Pristupačnost, raspoloživost i uslovi zdravstvenih ustanova, kao i ponašanje u traženju zdravstvene zaštite, faktori su koji utiču na samoliječenje u zemljama sa niskim i srednjim prihodima.<ref name="nft1"/> Dva značajna problema sa samoliječenjem su nedostatak znanja javnosti o, prvo, opasnim efektima određenih antimikrobnih sredstava (na primjer [[ciprofloksacin]] koji može izazvati [[tendinopatija|tendinitis]], [[ruptura tetive|prsnuće tetive]] i [[disekcija aorte|disekciju aorte]])<ref>{{cite journal | vauthors = Chen C, Patterson B, Simpson R, Li Y, Chen Z, Lv Q, Guo D, Li X, Fu W, Guo B | title = Do fluoroquinolones increase aortic aneurysm or dissection incidence and mortality? A systematic review and meta-analysis | journal = Frontiers in Cardiovascular Medicine | volume = 9 | date = 9. 8. 2022 | pmid = 36017083 | pmc = 9396038 | doi = 10.3389/fcvm.2022.949538 | doi-access = free }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Shu Y, Zhang Q, He X, Liu Y, Wu P, Chen L | title = Fluoroquinolone-associated suspected tendonitis and tendon rupture: A pharmacovigilance analysis from 2016 to 2021 based on the FAERS database | journal = Frontiers in Pharmacology | volume = 13 | date = 6. 9. 2022 | pmid = 36147351 | pmc = 9486157 | doi = 10.3389/fphar.2022.990241 | doi-access = free }}</ref> i, drugo, široka mikrobna rezistencija i kada potražiti medicinsku pomoć ako [[infekcija]] ne nestaje. Kako bi se utvrdilo znanje javnosti i predrasude o rezistenciji na antibiotike, izvršena je analiza 3.537 članaka objavljenih u Evropi, Aziji i Sjevernoj Americi. Od ukupno 55.225 anketiranih osoba u člancima, 70% je ranije čulo za rezistenciju na antibiotike, ali 88% tih osoba mislilo je da se to odnosi na neku vrstu fizičke promjene u ljudskom tijelu.<ref name="Rather_2017"/>
=== Klinička zloupotreba ===
{{glavni|Zloupotreba antibiotika}}
Klinička zloupotreba od strane zdravstvenih radnika još je jedan faktor koji doprinosi povećanoj rezistenciji na antibiotike. Studije provedene u [[SAD]]-u pokazuju da su indikacije za liječenje antibioticima, izbor korištenog sredstva i trajanje terapije bili pogrešni u čak 50% proučavanih slučajeva. U 2010. i 2011. godini oko trećine recepata za antibiotike u [[Ambulantni i hospitalizirani pacijenti|ambulantnim ustanovama]] u Sjedinjenim Državama nije bilo potrebno.<ref>{{cite journal |vauthors=Fleming-Dutra KE, Hersh AL, Shapiro DJ, Bartoces M, Enns EA, File TM, Finkelstein JA, Gerber JS, Hyun DY, Linder JA, Lynfield R, Margolis DJ, May LS, Merenstein D, Metlay JP, Newland JG, Piccirillo JF, Roberts RM, Sanchez GV, Suda KJ, Thomas A, Woo TM, Zetts RM, Hicks LA |date=maj 2016 |title=Prevalence of Inappropriate Antibiotic Prescriptions Among US Ambulatory Care Visits, 2010–2011 |url=https://archive.org/details/sim_jama_2016-05-03_315_17/page/1864 |journal=JAMA |volume=315 |issue=17 |pages=1864–73 |doi=10.1001/jama.2016.4151 |pmid=27139059 |doi-access=free}}</ref> Druga studija na odjelu intenzivne njege u velikoj bolnici u Francuskoj pokazala je da je 30% do 60% propisanih antibiotika bilo nepotrebno.<ref name="The antibiotic resistance crisis: p">{{cite journal | vauthors = Ventola CL | title = The antibiotic resistance crisis: part 1: causes and threats | journal = P & T | volume = 40 | issue = 4 | pages = 277–83 | date = april 2015 | pmid = 25859123 | pmc = 4378521 }}</ref> Ove neprimjerene upotrebe antimikrobnih sredstava podstiču razvoj antimikrobne rezistencije podržavajući bakterije u razvoju genetskih promjena koje dovode do otpornosti.<ref>{{cite journal | vauthors = Strachan CR, Davies J | title = The Whys and Wherefores of Antibiotic Resistance | journal = Cold Spring Harbor Perspectives in Medicine | volume = 7 | issue = 2 | date = februar 2017 | pmid = 27793964 | pmc = 5287056 | doi = 10.1101/cshperspect.a025171 }}</ref>
Prema istraživanju provedenom u [[SAD]]-u, koje je imalo za cilj procjenu stavova i znanja ljekara o antimikrobnoj rezistenciji u ambulantnim uvjetima, samo 63% ispitanika prijavilo je rezistenciju na antibiotike kao problem u svojim lokalnim praksama, dok je 23% prijavilo agresivno propisivanje antibiotika kao neophodno kako bi se izbjeglo nepružanje adekvatne njege.<ref>{{cite journal | vauthors = Harris A, Chandramohan S, Awali RA, Grewal M, Tillotson G, Chopra T | title = Physicians' attitude and knowledge regarding antibiotic use and resistance in ambulatory settings | journal = American Journal of Infection Control | volume = 47 | issue = 8 | pages = 864–868 | date = august 2019 | pmid = 30926215 | doi = 10.1016/j.ajic.2019.02.009 | s2cid = 88482220 }}</ref> Ovo pokazuje da mnogi ljekari potcjenjuju uticaj koji njihove vlastite navike propisivanja lijekova imaju na antimikrobnu rezistenciju u cjelini. Također potvrđuje da neki ljekari mogu biti previše oprezni i propisivati antibiotike iz medicinskih ili pravnih razloga, čak i kada kliničke indikacije za upotrebu ovih lijekova nisu uvijek potvrđene. To može dovesti do nepotrebne upotrebe antimikrobnih lijekova, obrazac koji se možda pogoršao tokom [[pandemija COVID-19|pandemije COVID-19]]..<ref name="Joshi">{{cite journal |vauthors=Joshi MP |title=Don't let Covid boost another killer |journal=Knowable Magazine |date=17. 2. 2021 |doi=10.1146/knowable-021621-1 |doi-access=free |url=https://knowablemagazine.org/article/health-disease/2021/antibiotic-resistance-covid |access-date=10. 8. 2022 |archive-date=22. 10. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211022091845/https://knowablemagazine.org/article/health-disease/2021/antibiotic-resistance-covid |url-status=live }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Rawson TM, Moore LS, Zhu N, Ranganathan N, Skolimowska K, Gilchrist M, Satta G, Cooke G, Holmes A | title = Bacterial and Fungal Coinfection in Individuals With Coronavirus: A Rapid Review To Support COVID-19 Antimicrobial Prescribing | journal = Clinical Infectious Diseases | volume = 71 | issue = 9 | pages = 2459–2468 | date = decembar 2020 | pmid = 32358954 | pmc = 7197596 | doi = 10.1093/cid/ciaa530 }}</ref>
Studije su pokazale da uobičajene zablude o efikasnosti i neophodnosti antibiotika za liječenje uobičajenih blažih bolesti doprinose njihovoj prekomjernoj upotrebi.<ref>{{cite web|url=https://dailytargum.com//article/2021/02/rutgers-study-finds-antibiotic-overuse-is-caused-by-misconceptions-financial|title=Rutgers study finds antibiotic overuse is caused by misconceptions, financial incentives|vauthors=Barnes S|website=The Daily Targum|date=10. 2. 2021 |access-date=16. 2. 2021|archive-date=6. 12. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211206103329/https://dailytargum.com/article/2021/02/rutgers-study-finds-antibiotic-overuse-is-caused-by-misconceptions-financial|url-status=live}}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Blaser MJ, Melby MK, Lock M, Nichter M | title = Accounting for variation in and overuse of antibiotics among humans | journal = BioEssays | volume = 43 | issue = 2 | date = februar 2021 | pmid = 33410142 | doi = 10.1002/bies.202000163 | s2cid = 230811912 }}</ref>
Važan dio razgovora o upotrebi antibiotika je [[Veterinarska medicina|veterinarski medicinski sistem]]. Zakonom je obavezan veterinarski nadzor za sve medicinski važne antibiotike.<ref>{{Cite web |title=Antimicrobials {{!}} American Veterinary Medical Association |url=https://www.avma.org/resources-tools/one-health/antimicrobial-use-and-antimicrobial-resistance |access-date=24. 4. 2024 |website=avma.org|archive-date=24. 4. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240424183923/https://www.avma.org/resources-tools/one-health/antimicrobial-use-and-antimicrobial-resistance |url-status=live }}</ref> Veterinari koriste pristup [[Farmakokinetika|Farmakokinetički]]/farmakodinamički model (PK/PD), kako bi osigurali da se tačna doza lijeka isporuči na tačno mjesto u tačno vrijeme.<ref>{{cite journal | vauthors = Caneschi A, Bardhi A, Barbarossa A, Zaghini A | title = The Use of Antibiotics and Antimicrobial Resistance in Veterinary Medicine, a Complex Phenomenon: A Narrative Review | journal = Antibiotics | volume = 12 | issue = 3 | page = 487 | date = mart 2023 | pmid = 36978354 | pmc = 10044628 | doi = 10.3390/antibiotics12030487 | doi-access = free }}</ref>
=== Pandemije, dezinficijensi i zdravstveni sistemi ===
Povećana upotreba antibiotika tokom ranih talasa pandemije [[COVID-19]] može pogoršati ovaj [[Lista globalnih problema|globalni zdravstveni izazov]].<ref>{{cite news|title=Has COVID-19 made the superbug crisis worse?|url=https://globalnews.ca/news/8602057/has-covid-19-made-the-superbug-crisis-worse/|access-date=12. 2. 2022|work=Global News|archive-date=12. 2. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220212122151/https://globalnews.ca/news/8602057/has-covid-19-made-the-superbug-crisis-worse/|url-status=live}}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Lucien MA, Canarie MF, Kilgore PE, Jean-Denis G, Fénélon N, Pierre M, Cerpa M, Joseph GA, Maki G, Zervos MJ, Dely P, Boncy J, Sati H, Rio AD, Ramon-Pardo P | title = Antibiotics and antimicrobial resistance in the COVID-19 era: Perspective from resource-limited settings | journal = International Journal of Infectious Diseases | volume = 104 | pages = 250–254 | date = mart 2021 | pmid = 33434666 | pmc = 7796801 | doi = 10.1016/j.ijid.2020.12.087 }}</ref> Štaviše, opterećenje nekih zdravstvenih sistema pandemijom može doprinijeti infekcijama otpornim na antibiotike.<ref>{{cite web |title=COVID-19 & Antibiotic Resistance |url=https://www.cdc.gov/drugresistance/covid19.html |website=Centers for Disease Control and Prevention |access-date=21. 2. 2022|date=18. 11. 2021 |archive-date=21. 2. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220221120759/https://www.cdc.gov/drugresistance/covid19.html |url-status=live }}</ref> Upotreba dezinfekcijskih sredstava poput sredstava za [[dezinfekcija|dezinfekciju]] ruku na bazi [[alkohol]]a i antisepsnih sredstava za pranje ruku također može imati potencijal za povećanje antimikrobne rezistencije.<ref>{{cite journal | vauthors = Lu J, Guo J | title = Disinfection spreads antimicrobial resistance | language = EN | journal = Science | volume = 371 | issue = 6528 | page = 474 | date = januar 2021 | pmid = 33510019 | doi = 10.1126/science.abg4380 | s2cid = 231730007 | bibcode = 2021Sci...371..474L | doi-access = free }}</ref> Prekomjerna upotreba dezinficijensa može dovesti do [[mutacija]], koje izazivaju antimikrobnu rezistenciju.<ref>{{cite journal | vauthors = Lobie TA, Roba AA, Booth JA, Kristiansen KI, Aseffa A, Skarstad K, Bjørås M | title = Antimicrobial resistance: A challenge awaiting the post-COVID-19 era | journal = International Journal of Infectious Diseases | volume = 111 | pages = 322–325 | date = oktobar 2021 | pmid = 34508864 | pmc = 8425743 | doi = 10.1016/j.ijid.2021.09.003 | s2cid = 237444117}}</ref> S druge strane, "povećana higijena ruku, smanjena međunarodna putovanja i smanjen broj elektivnih bolničkih procedura mogli su smanjiti selekciju i širenje patogena AMR u kratkom roku" tokom pandemije COVID-19.<ref>{{cite journal |vauthors=Knight GM, Glover RE, McQuaid CF, Olaru ID, Gallandat K, Leclerc QJ, Fuller NM, Willcocks SJ, Hasan R, van Kleef E, Chandler CI |date=februar 2021 |title=Antimicrobial resistance and COVID-19: Intersections and implications |journal=eLife |volume=10 |doi=10.7554/eLife.64139 |pmc=7886324 |pmid=33588991 |s2cid=231936902 |doi-access=free}}</ref>
Na sastanku na visokom nivou o antimikrobnoj rezistenciji (AMR) održanom 2024. godine, u [[UN|Ujedinjenim nacijama]] obećano je smanjenje smrtnih slučajeva povezanih s bakterijskom AMR za 10% u narednih šest godina.<ref name="WHO10October2024" /><ref>{{Cite web |date=26. 9. 2024 |title=World Leaders Approve Milestone Commitment To Reduce Deaths From Antibiotic Resistance By 10% By 2030 - Health Policy Watch |url=https://healthpolicy-watch.news/un-high-level-meeting-approves-milestone-commitment-to-reduce-deaths-from-antibiotic-resistance-10-by-2030/ |access-date=28. 9. 2024 |language=en-US}}</ref> U svojoj prvoj velikoj deklaraciji o ovom pitanju od 2016. godine, globalni lideri su se također obavezali na prikupljanje 100 miliona dolara za ažuriranje i provedbu akcionih planova za AMR.<ref>{{Cite web |title=UN General Assembly High-Level Meeting on antimicrobial resistance 2024 |url=https://www.who.int/news-room/events/detail/2024/09/26/default-calendar/un-general-assembly-high-level-meeting-on-antimicrobial-resistance-2024 |access-date=28. 9. 2024 |website=www.who.int |language=en}}</ref> Međutim, u konačnom nacrtu deklaracije izostavljen je raniji cilj smanjenja upotrebe antibiotika kod životinja za 30% do 2030. godine, zbog protivljenja zemalja proizvođača mesa i [[poljoprivreda|poljoprivredne industrije]]. Kritičari tvrde da je ovo izostavljanje glavna slabost, budući da stoka čini oko 73% globalne prodaje antimikrobnih sredstava, uključujući antibiotike, antivirusne lijekove i antiparazitike.<ref>{{Cite web |last=Held |first=Lisa |date=25. 9. 2024 |title=The US Weakens a UN Declaration on Antibiotic Resistance |url=https://civileats.com/2024/09/25/the-us-weakens-a-un-declaration-on-antibiotic-resistance/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20241223075146/https://civileats.com/2024/09/25/the-us-weakens-a-un-declaration-on-antibiotic-resistance/ |archive-date=23. 12. 2024 |access-date=18. 5. 2025 |website=Civil Eats |language=en}}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Van Boeckel |first1=Thomas P. |last2=Pires |first2=João |last3=Silvester |first3=Reshma |last4=Zhao |first4=Cheng |last5=Song |first5=Julia |last6=Criscuolo |first6=Nicola G. |last7=Gilbert |first7=Marius |last8=Bonhoeffer |first8=Sebastian |last9=Laxminarayan |first9=Ramanan |date=20. 9. 2019 |title=Global trends in antimicrobial resistance in animals in low- and middle-income countries |url=https://www.science.org/doi/10.1126/science.aaw1944 |url-status=live |journal=Science |volume=365 |issue=6459 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250312224912/https://www.science.org/doi/10.1126/science.aaw1944 |archive-date=12. 3. 2025|hdl=2013/ULB-DIPOT:oai:dipot.ulb.ac.be:2013/296867 |hdl-access=free }}</ref>
=== Zagađenje okoliša ===
Uzimajući u obzir složene interakcije između ljudi, životinja i okoliša, važno je uzeti u obzir i aspekte okoliša i faktore koji doprinose antimikrobnoj rezistenciji.<ref>{{cite journal | vauthors = Musoke D, Namata C, Lubega GB, Niyongabo F, Gonza J, Chidziwisano K, Nalinya S, Nuwematsiko R, Morse T | title = The role of Environmental Health in preventing antimicrobial resistance in low- and middle-income countries | journal = Environmental Health and Preventive Medicine | volume = 26 | issue = 1 | date = oktobar 2021 | pmid = 34610785 | pmc = 8493696 | doi = 10.1186/s12199-021-01023-2 | doi-access = free | bibcode = 2021EHPM...26..100M}}</ref> Iako još uvijek postoje određene praznine u znanju o razumijevanju mehanizama i puteva prijenosa,<ref name="UC">{{cite journal | vauthors = Fletcher S | title = Understanding the contribution of environmental factors in the spread of antimicrobial resistance | journal = Environmental Health and Preventive Medicine | volume = 20 | issue = 4 | pages = 243–252 | date = juli 2015 | pmid = 25921603 | pmc = 4491066 | doi = 10.1007/s12199-015-0468-0 | bibcode = 2015EHPM...20..243F}}</ref> zagađenje okoliša smatra se značajnim faktorom koji doprinosi antimikrobnoj rezistenciji.<ref name="EA">{{cite journal | vauthors = Ahmad I, Malak HA, Abulreesh HH | title = Environmental antimicrobial resistance and its drivers: a potential threat to public health | journal = Journal of Global Antimicrobial Resistance | volume = 27 | pages = 101–111 | date = decembar 2021 | pmid = 34454098 | doi = 10.1016/j.jgar.2021.08.001 | doi-access = free}}</ref> Važni faktori koji doprinose tome su "ostaci antibiotika", "industrijske otpadne vode", "[[Poljoprivredno zagađenje|poljoprivredni otpadni otpad]]", "[[teški metali]]", "[[biocid]]i [[pesticid]]i" i "kanalizacija i otpadne vode" koji stvaraju rezervoare za rezistentne gene i bakterije, što olakšava prenos ljudskih patogena.<ref name="UC" /><ref name="EA"/> Neiskorišteni ili istekli antibiotici, ako se ne odlože pravilno, mogu ući u vodene sisteme i [[tlo]].<ref name="EA"/> Ispuštanje iz farmaceutske proizvodnje i drugih industrijskih kompanija također može unijeti antibiotike i druge hemikalije u okoliš.<ref name="EA"/> Ovi faktori omogućavaju stvaranje [[selekcijski pritisak|selekcijsog pritiska]] za rezistentne bakterije.<ref name="EA"/> Antibiotici koji se koriste u stočarstvu i akvakulturi mogu kontaminirati tlo i vodu, što podstiče otpornost mikroba u okolišu.<ref name="UC" /> Teški metali poput [[cink]]a, [[bakar|bakra]] i [[živa (element)|žive]], kao i biocidi i [[pesticid]]i, mogu ko-selekcijski uticati na za otpornost na antibiotike,<ref name="EA"/> povećavajući njihovu brzinu.<ref name="UC"/> Neadekvatan [[Tretman otpadnih voda|tretman kanalizacije i otpadnih voda]] omogućava širenje otpornih bakterija i gena kroz vodene sisteme.<ref name="UC"/>
=== Proizvodnja hrane ===
==== Stoka ====
{{glavni|Upotreba antibiotika u stočarstvu}}
[[Datoteka:Antibiotic resistance infographic by CDC.jpg|thumb|Infografika CDC-a o tome kako se otpornost na antibiotike širi među domaćim životinjama]]
Kriza otpornosti na antimikrobne lijekove proteže se i na prehrambenu industriju, posebno na životinje koje proizvode hranu. S obzirom na sve veći broj ljudi, postoji stalan pritisak na povećanje produktivnosti u mnogim poljoprivrednim sektorima, uključujući proizvodnju [[meso|mesa]], kao izvora proteina.<ref>{{cite journal | vauthors = Monger XC, Gilbert AA, Saucier L, Vincent AT | title = Antibiotic Resistance: From Pig to Meat | journal = Antibiotics | volume = 10 | issue = 10 | page = 1209 | date = oktobar 2021 | pmid = 34680790 | pmc = 8532907 | doi = 10.3390/antibiotics10101209 | doi-access = free }}</ref> Antibiotici se daju stoci kao dodaci za rast i preventivna mjera za smanjenje [[vjerovatnoća|vjerovatnoće]] [[infekcija]].<ref>{{cite web |vauthors=Torrella K |date=8. 1. 2023 |title=Big Meat just can't quit antibiotics |url=https://www.vox.com/future-perfect/2023/1/8/23542789/big-meat-antibiotics-resistance-fda |access-date=23. 1. 2023 |website=Vox|archive-date=23. 1. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230123115850/https://www.vox.com/future-perfect/2023/1/8/23542789/big-meat-antibiotics-resistance-fda |url-status=live }}</ref>
Poljoprivrednici obično koriste antibiotike u stočnoj hrani kako bi poboljšali stopu rasta i spriječili infekcije. Međutim, to je nelogično jer se antibiotici koriste za liječenje infekcija, a ne za sprječavanje infekcija. 80% upotrebe antibiotika u SAD-u je u poljoprivredne svrhe, a oko 70% njih je medicinski važno.<ref name="CA">{{cite journal | vauthors = Martin MJ, Thottathil SE, Newman TB | title = Antibiotics Overuse in Animal Agriculture: A Call to Action for Health Care Providers | url = https://archive.org/details/sim_american-journal-of-public-health_2015-12_105_12/page/2408 | journal = American Journal of Public Health | volume = 105 | issue = 12 | pages = 2409–2410 | date = decembar 2015 | pmid = 26469675 | pmc = 4638249 | doi = 10.2105/AJPH.2015.302870 }}</ref> Prekomjerna upotreba antibiotika daje bakterijama vremena da se prilagode, što ostavlja veće doze ili čak jače antibiotike potrebne za borbu protiv infekcije. Iako su antibiotici za poticanje rasta zabranjeni u cijeloj EU 2006., 40 zemalja širom svijeta i dalje koristi antibiotike za poticanje rasta.<ref>{{cite web |title=Farm antibiotic use |url=https://www.saveourantibiotics.org/the-issue/antibiotic-overuse-in-livestock-farming/ |website=saveourantibiotics.org|access-date=21. 3. 2024 |archive-date=3. 4. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240403061957/https://www.saveourantibiotics.org/the-issue/antibiotic-overuse-in-livestock-farming/ |url-status=live }}</ref>
Ovo može rezultirati prenosom rezistentnih bakterijskih sojeva u hranu koju ljudi jedu, uzrokujući potencijalno fatalan prenos bolesti. Iako praksa korištenja antibiotika kao promotora rasta rezultira boljim prinosima i mesnim proizvodima, to je veliki problem i potrebno ga je smanjiti kako bi se spriječila antimikrobna rezistencija.<ref>{{cite journal | vauthors = Tang KL, Caffrey NP, Nóbrega DB, Cork SC, Ronksley PE, Barkema HW, Polachek AJ, Ganshorn H, Sharma N, Kellner JD, Ghali WA | title = Restricting the use of antibiotics in food-producing animals and its associations with antibiotic resistance in food-producing animals and human beings: a systematic review and meta-analysis | journal = The Lancet. Planetary Health | volume = 1 | issue = 8 | pages = e316–e327 | date = novembar 2017 | pmid = 29387833 | pmc = 5785333 | doi = 10.1016/S2542-5196(17)30141-9 }}</ref> Iako su dokazi koji povezuju upotrebu antimikrobnih sredstava kod stoke s antimikrobnom rezistencijom ograničeni, Savjetodavna grupa Svjetske zdravstvene organizacije za integrirani nadzor antimikrobne rezistencije snažno je preporučila smanjenje upotrebe medicinski važnih antimikrobnih sredstava kod stoke. Osim toga, Savjetodavna grupa je izjavila da bi takvi antimikrobni lijekovi trebali biti izričito zabranjeni i za podsticanje rasta i za prevenciju bolesti kod životinja koje proizvode hranu.<ref name="Innes"/>
Mapiranjem potrošnje antimikrobnih sredstava kod stoke na globalnom nivou, predviđeno je da će u 228 zemalja doći do ukupnog povećanja potrošnje antibiotika kod stoke za 67% do 2030.. U nekim zemljama, kso što su [[Brazil]], [[Rusija]], [[Indija]], [[Kina]] i [[Južna Afrika]] predviđa se povećanje od 99%.<ref name="Ferri_2017"/> Nekoliko zemalja je ograničilo upotrebu antibiotika kod stoke, uključujući Kanadu, Kinu, Japan i SAD. Ova ograničenja su ponekad povezana sa smanjenjem [[prevalencija]] antimikrobne rezistencije kod ljudi.<ref name="Innes">{{cite journal | vauthors = Innes GK, Randad PR, Korinek A, Davis MF, Price LB, So AD, Heaney CD | title = External Societal Costs of Antimicrobial Resistance in Humans Attributable to Antimicrobial Use in Livestock | journal = Annual Review of Public Health | volume = 41 | issue = 1 | pages = 141–157 | date = april 2020 | pmid = 31910712 | pmc = 7199423 | doi = 10.1146/annurev-publhealth-040218-043954 }}</ref>
U Sjedinjenim Američkim Državama [[Direktiva o hrani za životinje]] stupila je na snagu 2017. godine, propisujući da „svi medicinski važni antibiotici koji se koriste u hrani za životinje ili vodi za ishranu životinja zahtijevaju direktivu o hrani za životinje (VFD) ili recept“.''<ref>{{Cite web |title=Veterinary feed directive (VFD) basics {{!}} American Veterinary Medical Association |url=https://www.avma.org/resources-tools/one-health/antimicrobial-use-and-antimicrobial-resistance/veterinary-feed-directive-basics |access-date=24. 4. 2024 |website=avma.org|archive-date=24. 4. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240424183927/https://www.avma.org/resources-tools/one-health/antimicrobial-use-and-antimicrobial-resistance/veterinary-feed-directive-basics |url-status=live }}</ref>
==== Pesticidi ====
{{glavni|Otpornost na pesticide}}
Većina [[pesticid]]a štiti usjeve od insekata i biljaka, ali u nekim slučajevima antimikrobni pesticidi se koriste za zaštitu od raznih mikroorganizama kao što su [[bakterije]], [[virusi]], [[gljive]], [[alge]] i [[protozoe]]. Prekomjerna upotreba mnogih pesticida u nastojanju da se postigne veći prinos usjeva rezultirala je time da mnogi od ovih mikroba razviju toleranciju na ova antimikrobna sredstva. Sada postoji preko 4.000 antimikrobnih pesticida registrovanih kod američke [[Agencija za zaštitu okoliša Sjedinjenih Država|Agencije za zaštitu okoliša]] (EPA) i prodanih na tržištu, što pokazuje široku upotrebu ovih sredstava.<ref>{{cite web|url=https://www.epa.gov/pesticide-registration/what-are-antimicrobial-pesticides|title=What are Antimicrobial Pesticides?|last=US EPA|first=OCSPP|date=15. 3. 2013|website=US EPA|access-date=28. 2. 2020|archive-date=27. 11. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221127101423/https://www.epa.gov/pesticide-registration/what-are-antimicrobial-pesticides|url-status=live}}</ref> Procjenjuje se da se za svaki obrok koji osoba konzumira koristi 0,3 g pesticida, budući da se 90% svih pesticida koristi u poljoprivredi. Većina ovih proizvoda koristi se za odbranu od širenja zaraznih bolesti i, nadamo se, za zaštitu javnog zdravlja. Međutim, od velike količine korištenih pesticida, procjenjuje se i da manje od 0,1% tih antimikrobnih sredstava zapravo doseže svoje ciljeve. To ostavlja preko 99% svih korištenih [[pesticid]]a dostupnih za kontaminaciju drugih resursa.<ref>{{cite journal | vauthors = Ramakrishnan B, Venkateswarlu K, Sethunathan N, Megharaj M | title = Local applications but global implications: Can pesticides drive microorganisms to develop antimicrobial resistance? | journal = The Science of the Total Environment | volume = 654 | pages = 177–189 | date = mart 2019 | pmid = 30445319 | doi = 10.1016/j.scitotenv.2018.11.041 | s2cid = 53568193 | bibcode = 2019ScTEn.654..177R }}</ref> U tlu, [[zrak]]u i vodi ovi antimikrobni agensi se mogu širiti, dolazeći u kontakt s više mikroorganizama i dovodeći do toga da ovi mikrobi razviju mehanizme za toleriranje i daljnju otpornost na pesticide. Upotreba antifungalnih [[azol]]nih pesticida koji potiču otpornost na azole u okolišu povezana je sa slučajevima otpornosti na azole u kliničkom okruženju.<ref>{{cite journal | vauthors = Rhodes J, Abdolrasouli A, Dunne K, Sewell TR, Zhang Y, Ballard E, Brackin AP, van Rhijn N, Chown H, Tsitsopoulou A, Posso RB, Chotirmall SH, McElvaney NG, Murphy PG, Talento AF, Renwick J, Dyer PS, Szekely A, Bowyer P, Bromley MJ, Johnson EM, Lewis White P, Warris A, Barton RC, Schelenz S, Rogers TR, Armstrong-James D, Fisher MC | title = Population genomics confirms acquisition of drug-resistant Aspergillus fumigatus infection by humans from the environment | journal = Nature Microbiology | volume = 7 | issue = 5 | pages = 663–674 | date = maj 2022 | pmid = 35469019 | pmc = 9064804 | doi = 10.1038/s41564-022-01091-2}}</ref> Isti problemi se javljaju i kod novih antigljivnih klasa (npr. orotomida) koje se ponovo koriste i u klinici i u poljoprivredi.<ref name="Verweij_2022">{{cite journal | vauthors = Verweij PE, Arendrup MC, Alastruey-Izquierdo A, Gold JA, Lockhart SR, Chiller T, White PL | title = Dual use of antifungals in medicine and agriculture: How do we help prevent resistance developing in human pathogens? | journal = Drug Resistance Updates | volume = 65| date = decembar 2022 | pmid = 36283187 | doi = 10.1016/j.drup.2022.100885 | pmc = 10693676 | s2cid = 253052170 | doi-access = free}}</ref>
=== Divlje ptice ===
Divlje životinje, uključujući divlje i [[Migracija ptica|ptice selice]], služe kao rezervoar za zoonoze i organizme otporne na antimikrobne lijekove. Ptice su ključna veza između prenošenja zoonoza na ljudsku populaciju. Isto tako, povećani kontakt između divljih ptica i ljudske populacije (uključujući domaće životinje) povećao je količinu otpornosti na antimikrobne lijekove (AMR) u populaciji ptica.<ref name="MP" /> Uvođenje AMR-a kod divljih ptica pozitivno [[korelacija|korelira]] sa zagađenjem okoliša od strane ljudi i povećanim kontaktom s ljudima. Osim toga, divlje [[ptice]] mogu učestvovati u [[horizontalni prenos gena|horizontalnom prijenosu gena]] s bakterijama, što dovodi do prijenosa gena otpornih na antibiotike (ARG).<ref name="NS" />
Radi jednostavnosti, populacije divljih ptica mogu se podijeliti u dvije glavne kategorije, divlje [[ptice stanarice]] divlje [[ptice selice]]. Izloženost divljih stanarica AMR-u odvija se kroz povećani kontakt s gusto naseljenim područjima, ljudskim otpadom, domaćim životinjama i otpadom domaćih životinja/stoke. Divlje ptice selice komuniciraju sa pticama stanaricama u različitim okruženjima duž svoje migracijske rute. Ovo povećava stopu i raznolikost AMR-a u različitim ekosistemima.<ref name="MP" />
Zanemarivanje divljih životinja u globalnim diskusijama o [[zdravstvenoj sigurnosti]] i AMR-u stvara velike prepreke za pravi nadzor AMR-a. Nadzor organizama otpornih na antimikrobne lijekove kod divljih ptica je potencijalna metrika za stopu AMR-a u okolišu. Ovaj nadzor također omogućava daljnja istraživanja puteva prijenosa između različitih ekosistema i ljudskih populacija (uključujući domaće životinje i stoku).<ref name="MP" /> Takve informacije prikupljene iz bioma divljih ptica mogu pomoći u identifikaciji obrazaca prijenosa bolesti i boljem ciljanju intervencija. Ove ciljane intervencije mogu informirati upotrebu antimikrobnih sredstava i smanjiti perzistenciju organizama otpornih na više lijekova.<ref name="AR" /><ref name="MR" />
=== Prijenos gena iz drevnih mikroorganizama ===
{{Glavni|Patogeni mikroorganizmi u smrznutim okruženjima}} [[Slika:Perron 2015 permafrost antibiotic resistances.png|thumb|Drevne [[bakterije]] pronađene u permafrostu posjeduju izvanredan raspon gena koji daju otpornost na neke od najčešćih antimikrobnih klasa (crveno). Međutim, njihova sposobnost otpornosti je također općenito niža nego kod modernih bakterija iz istog područja (crno).<ref name="Perron2015"/>]]
[[Permafrost]] je termin koji se koristi za označavanje bilo kojeg tla koje je ostalo smrznuto dvije godine ili duže, s najstarijim poznatim primjerima koji su kontinuirano smrznuti oko 700.000 godina.<ref name="MIT2022">{{cite web |url=https://climate.mit.edu/explainers/permafrost |title=Permafrost | vauthors = McGee D, Gribkoff E |date=4. 8. 2022 |website=MIT Climate Portal |access-date=27. 9. 2023 |archive-date=27. 9. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230927153347/https://climate.mit.edu/explainers/permafrost |url-status=live}}</ref> U posljednjim decenijama, permafrost se brzo topi zbog [[klimatska promjena|klimatskih promjena]].<ref name="AR6_WG1_Chapter922">Fox-Kemper, B., H.T. Hewitt, C. Xiao, G. Aðalgeirsdóttir, S.S. Drijfhout, T.L. Edwards, N.R. Golledge, M. Hemer, R.E. Kopp, G. Krinner, A. Mix, D. Notz, S. Nowicki, I.S. Nurhati, L. Ruiz, J.-B. Sallée, A.B.A. Slangen, and Y. Yu, 2021: [https://www.ipcc.ch/report/ar6/wg1/downloads/report/IPCC_AR6_WGI_Chapter09.pdf Chapter 9: Ocean, Cryosphere and Sea Level Change] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221024162651/https://www.ipcc.ch/report/ar6/wg1/downloads/report/IPCC_AR6_WGI_Chapter09.pdf |date=24. 10. 2022 }}. In [https://www.ipcc.ch/report/ar6/wg1/ Climate Change 2021: The Physical Science Basis. Contribution of Working Group I to the Sixth Assessment Report of the Intergovernmental Panel on Climate Change] [Masson-Delmotte, V., P. Zhai, A. Pirani, S.L. Connors, C. Péan, S. Berger, N. Caud, Y. Chen, L. Goldfarb, M.I. Gomis, M. Huang, K. Leitzell, E. Lonnoy, J.B.R. Matthews, T.K. Maycock, T. Waterfield, O. Yelekçi, R. Yu, and B. Zhou (eds.)]. Cambridge University Press, Cambridge, United Kingdom and New York, NY, USA, pp. 1211–1362, doi:10.1017/9781009157896.011.</ref>{{rp|1237}} Hladnoća čuva svu [[organska materika|organsku materiju]] unutar permafrosta, te je mikroorganizmima moguće da nastave svoje životne funkcije nakon što se on odmrzne. Dok neki uobičajeni patogeni poput virusa [[geipa|gripe]], [[male boginje|malih boginja]] ili bakterija povezanih s [[upala pluća|upalom pluća]] nisu uspjeli preživjeti namjerne pokušaje da ih se oživi,<ref name="Doucleff2020">{{cite web |url=https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2020/05/19/857992695/are-there-zombie-viruses-like-the-1918-flu-thawing-in-the-permafrost |title=Are There Zombie Viruses — Like The 1918 Flu — Thawing In The Permafrost? | vauthors = Michaeleen D |website=NPR.org |date=19. 5. 2020 |access-date=4. 4. 2023|archive-date=24. 4. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230424072912/https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2020/05/19/857992695/are-there-zombie-viruses-like-the-1918-flu-thawing-in-the-permafrost |url-status=live }}</ref> mikroorganizmi prilagođeniji hladnoći poput [[antraks]]a ili nekoliko drevnih biljnih i [[ameba|amebnih]] virusa uspješno su preživjeli produženo odmrzavanje.<ref name="Doucleff2016">{{cite web|url=https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2016/08/03/488400947/anthrax-outbreak-in-russia-thought-to-be-result-of-thawing-permafrost|title=Anthrax Outbreak In Russia Thought To Be Result Of Thawing Permafrost|website=NPR.org |date=3. 8. 2016 |url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20160922013246/http://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2016/08/03/488400947/anthrax-outbreak-in-russia-thought-to-be-result-of-thawing-permafrost|archive-date=22. 9. 2016|access-date=24. 9. 2016| vauthors = Doucleff M }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Ng TF, Chen LF, Zhou Y, Shapiro B, Stiller M, Heintzman PD, Varsani A, Kondov NO, Wong W, Deng X, Andrews TD, Moorman BJ, Meulendyk T, MacKay G, Gilbertson RL, Delwart E | title = Preservation of viral genomes in 700-y-old caribou feces from a subarctic ice patch | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 111 | issue = 47 | pages = 16842–16847 | date = novembar 2014 | pmid = 25349412 | pmc = 4250163 | doi = 10.1073/pnas.1410429111 | doi-access = free | bibcode = 2014PNAS..11116842N }}</ref><ref name="Legendre 2015 E5327–E5335">{{cite journal | vauthors = Legendre M, Lartigue A, Bertaux L, Jeudy S, Bartoli J, Lescot M, Alempic JM, Ramus C, Bruley C, Labadie K, Shmakova L, Rivkina E, Couté Y, Abergel C, Claverie JM | title = In-depth study of Mollivirus sibericum, a new 30,000-y-old giant virus infecting Acanthamoeba | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 112 | issue = 38 | pages = E5327–E5335 | date = septembar 2015 | pmid = 26351664 | pmc = 4586845 | doi = 10.1073/pnas.1510795112 | doi-access = free | bibcode = 2015PNAS..112E5327L | jstor = 26465169 }}</ref><ref name="Alempic2023">{{cite journal | vauthors = Alempic JM, Lartigue A, Goncharov AE, Grosse G, Strauss J, Tikhonov AN, Fedorov AN, Poirot O, Legendre M, Santini S, Abergel C, Claverie JM | title = An Update on Eukaryotic Viruses Revived from Ancient Permafrost | journal = Viruses | volume = 15 | issue = 2 | page = 564 | date = februar 2023 | pmid = 36851778 | pmc = 9958942 | doi = 10.3390/v15020564 | doi-access = free }}</ref><ref name="Alund2023">{{cite news |url=https://www.usatoday.com/story/news/health/2023/03/09/zombie-virus-frozen-permafrost-revived-after-50-000-years/11434218002/ |title=Scientists revive 'zombie virus' that was frozen for nearly 50,000 years | vauthors = Alund NN |date=9. 3. 2023 |website=USA Today|access-date=23. 4. 2023 |archive-date=24. 4. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230424073604/https://www.usatoday.com/story/news/health/2023/03/09/zombie-virus-frozen-permafrost-revived-after-50-000-years/11434218002/ |url-status=live }}</ref>
Neki naučnici tvrde da nemogućnost poznatih uzročnika bolesti da prežive zamrzavanje i odmrzavanje čini ovu prijetnju malo vjerovatnom. Umjesto toga, postoje sugestije da kada moderne patogene bakterije interraguju sa drevnim, one mogu, putem [[horizontalni prenos gena|horizontalnog transfera gena]], preuzeti genetičke sekvence koje su povezane sa antimikrobnom rezistencijom, pogoršavajući već ionako težak problem.<ref name="Sajjad2020">{{cite journal | vauthors = Sajjad W, Rafiq M, Din G, Hasan F, Iqbal A, Zada S, Ali B, Hayat M, Irfan M, Kang S | title = Resurrection of inactive microbes and resistome present in the natural frozen world: Reality or myth? | journal = The Science of the Total Environment | volume = 735 | date = septembar 2020 | pmid = 32480145 | doi = 10.1016/j.scitotenv.2020.139275 | s2cid = 219169932 | doi-access = | bibcode = 2020ScTEn.73539275S }}</ref> Antibiotici na koje su bakterije permafrosta pokazale barem određenu otpornost uključuju [[hloramfenikol]], [[streptomicin]], [[kanamicin]], [[gentamicin]], [[tetraciklin]], [[spektinomicin]] i [[neomicin]].<ref name="Miner2021">{{cite journal | vauthors = Miner KR, D'Andrilli J, Mackelprang R, Edwards A, Malaska MJ, Waldrop MP, Miller CE |date=30. 9. 2021 |title=Emergent biogeochemical risks from Arctic permafrost degradation |journal=Nature Climate Change |volume=11 |issue=1 |pages=809–819 |doi=10.1038/s41558-021-01162-y |bibcode=2021NatCC..11..809M |s2cid=238234156 }}</ref> Međutim, druge studije pokazuju da nivo otpornosti drevnih bakterija na moderne antibiotike ostaje niži nego kod savremenih bakterija iz [[aktivni sloj|aktivnog sloja]] odmrznutog tla iznad njih,<ref name="Perron2015">{{cite journal | vauthors = Perron GG, Whyte L, Turnbaugh PJ, Goordial J, Hanage WP, Dantas G, Desai MM | title = Functional characterization of bacteria isolated from ancient arctic soil exposes diverse resistance mechanisms to modern antibiotics | journal = PLOS ONE | volume = 10 | issue = 3 | date = 25. 3. 2015 | pmid = 25807523 | pmc = 4373940 | doi = 10.1371/journal.pone.0069533 | doi-access = free | bibcode = 2015PLoSO..1069533P }}</ref> što može značiti da ovaj rizik "nije veći" nego od bilo kojeg drugog tla.<ref name="Wu2022">{{cite journal| vauthors = Wu R, Trubl G, Taş N, Jansson JK |date=15. 4. 2022|title=Permafrost as a potential pathogen reservoir|journal=One Earth |volume=5|issue=4|pages=351–360 |doi=10.1016/j.oneear.2022.03.010 |bibcode=2022OEart...5..351W |s2cid=248208195 |doi-access=free}}</ref>
==Prevencija==
[[Slika:Antibioticresistance diagram.png|thumb|350px|Kritična misija: Sprečavanje otpornosti na antibiotike (izvještaj CDC-a, 2014.): Infografika iz izvještaja CDC-a o sprečavanju otpornosti na antibiotike]]
Sve su veći javni pozivi za globalnom kolektivnom akcijom kako bi se riješila ova prijetnja, uključujući prijedlog za međunarodni sporazum o otpornosti na antimikrobne lijekove. Potrebno je više detalja i pažnje kako bi se prepoznali i izmjerili trendovi u otpornosti na međunarodnom nivou; ideja globalnog sistema praćenja je predložena, ali implementacija još nije uslijedila. Sistem ove prirode bi pružio uvid u područja visoke otpornosti, kao i informacije potrebne za evaluaciju programa, uvođenje intervencija i drugih promjena napravljenih za borbu protiv ili preokretanje otpornosti na antibiotike.<ref>{{cite journal | vauthors = Rogers Van Katwyk S, Giubilini A, Kirchhelle C, Weldon I, Harrison M, McLean A, Savulescu J, Hoffman SJ | title = Exploring Models for an International Legal Agreement on the Global Antimicrobial Commons: Lessons from Climate Agreements | journal = Health Care Analysis | volume = 31 | issue = 1 | pages = 25–46 | date = mart 2023 | pmid = 31965398 | pmc = 10042908 | doi = 10.1007/s10728-019-00389-3 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Wilson LA, Van Katwyk SR, Weldon I, Hoffman SJ | title = A Global Pandemic Treaty Must Address Antimicrobial Resistance | journal = The Journal of Law, Medicine & Ethics | volume = 49 | issue = 4 | pages = 688–691 | date = 2021 | pmid = 35006051 | pmc = 8749967 | doi = 10.1017/jme.2021.94 }}</ref>
===Trajanje primjene antimikrobnih lijekova===
Odgađanje ili minimiziranje upotrebe antibiotika za određena stanja može pomoći u sigurnom smanjenju njihove upotrebe.<ref name="Spurling_2023">{{cite journal | vauthors = Spurling GK, Dooley L, Clark J, Askew DA | title = Immediate versus delayed versus no antibiotics for respiratory infections | journal = The Cochrane Database of Systematic Reviews | volume = 2023 | issue = 10 | date = oktobar 2023 | pmid = 37791590 | pmc = 10548498 | doi = 10.1002/14651858.CD004417.pub6 | collaboration = Cochrane Acute Respiratory Infections Group }}</ref> Trajanje antimikrobne terapije treba da se zasniva na infekciji i drugim zdravstvenim problemima koje osoba može imati.<ref name="NPS2013">{{cite web|title=Duration of antibiotic therapy and resistance|url=http://www.nps.org.au/publications/health-professional/health-news-evidence/2013/duration-of-antibiotic-therapy|website=NPS Medicinewise|publisher=National Prescribing Service Limited trading, Australia|access-date=22. 7. 2015|date=13. 6. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20150723074759/http://www.nps.org.au/publications/health-professional/health-news-evidence/2013/duration-of-antibiotic-therapy|archive-date=23. 7. 2015}}</ref> Za mnoge infekcije, nakon što se osoba oporavila, postoji malo dokaza da prekid liječenja uzrokuje veću otpornost.<ref name="NPS2013" /><!-- "Čini se da ne postoje jaki dokazi koji bi podržali ideju da prekid uzimanja antibiotika prije kraja preporučenog liječenja doprinosi povećanju otpornosti" --> Neki stoga smatraju da rani prekid može biti razuman u nekim slučajevima.<ref name="NPS2013" /><!-- "Stoga, u odabranim slučajevima, može biti prikladno rano prekinuti terapiju antibioticima." --> Međutim, druge infekcije zahtijevaju dugotrajno liječenje bez obzira na to osjeća li se osoba bolje.<ref name="NPS2013" />"Za neke infekcije, kao što su bakterijemija uzrokovana bakterijom ''Staphylococcus aureus00, enterokokni [[endokarditis]] ili [[tuberkuloza]], jasni dokazi idu u prilog produženom liječenju kako bi se spriječio recidiv"
Odgađanje antibiotika za bolesti poput upale grla i ootitis media možda neće imati razliku u stopi komplikacija u usporedbi s neposrednom primjenom antibiotika, naprimjer.<ref name="Spurling_2023"/> Prilikom liječenja [[infekcija respiratornog trakta]], potrebna je klinička procjena o odgovarajućem liječenju (odgođena ili hitna primjena antibiotika).<ref name="Spurling_2023"/>
===Praćenje i mapiranje===
Postoje brojni nacionalni i međunarodni programi praćenja prijetnji otpornih na lijekove, uključujući [[meticilin-rezistentni Staphylococcus aureus|meticilin-rezistentni ''Staphylococcus aureus'']] ([[MRSA]]), [[Vankomicin-rezistentni Staphylococcus aureus|vankomicin-rezistentni ''S. aureus'']] (VRSA), [[Beta-laktamaza|beta-laktamaza proširenog spektra]] (ESBL) koji proizvodi [[Enterobacterales]], [[Vankomicin-rezistentni Enterococcus|vankomicin-rezistentni ''Enterococcus'']] (VRE) i [[Acinetobacter baumannii|multi-rezistentni ''Acinetobacter baumannii'']] (MRAB).<ref name="CDC2013">{{cite web|url=https://www.cdc.gov/drugresistance/biggest_threats.html|title=Biggest Threats – Antibiotic/Antimicrobial Resistance – CDC|website=cdc.gov|access-date=5. 5. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20170912115220/https://www.cdc.gov/drugresistance/biggest_threats.html|archive-date=12. 9. 2017|url-status=live|date=10. 9. 2018}}</ref>
ResistanceOpen je online globalna mapa antimikrobne rezistencije koju je razvio [[HealthMap]], a koja prikazuje agregirane podatke o antimikrobnoj rezistenciji iz javno dostupnih i podataka koje su dostavili korisnici.<ref>{{cite web|url=http://www.healthmap.org/en/index.php|title=HealthMap Resistance|publisher=HealthMap.org Boston Children's Hospital|access-date=15. 11. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171115063743/http://www.healthmap.org/en/index.php|archive-date=15. 11. 2017|url-status=live}}</ref><ref>{{cite news| vauthors = Scales D |title=Mapping Antibiotic Resistance: Know The Germs in Your Neighborhood|url=http://commonhealth.wbur.org/2015/12/antibiotic-resistance-data|newspaper=Commonhealth|publisher=National Public Radio|access-date=8. 12. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151208101609/http://commonhealth.wbur.org/2015/12/antibiotic-resistance-data|archive-date=8. 12. 2015|url-status=live}}</ref> Web stranica može prikazati podatke za radijus od 25 milja od određene lokacije. Korisnici mogu poslati podatke iz [[antibiogram]]a za pojedinačne bolnice ili laboratorije. Evropski podaci su iz EARS-Net-a (Evropske mreže za nadzor antimikrobne rezistencije), dijela [[Evropski centar za prevenciju i kontrolu bolesti|ECDC]]. ResistanceMap je web stranica [[Centar za dinamiku, ekonomiju i politiku bolesti|Centra za dinamiku, ekonomiju i politiku bolesti]] i pruža podatke o antimikrobnoj rezistenciji na globalnom nivou.<ref>{{cite web|url=https://resistancemap.cddep.org/About.php|title=ResistanceMap|publisher=Center for Disease Dynamics, Economics & Policy|access-date=14. 11. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171114202902/https://resistancemap.cddep.org/About.php|archive-date=14. 11. 2017|url-status=live}}</ref>
Globalni akcijski plan [[SZO]] za antimikrobnu rezistenciju također preporučuje praćenje antimikrobne rezistencije kod životinja.<ref name="WHOAMRactionplan">{{cite web |url= http://www.wpro.who.int/entity/drug_resistance/resources/global_action_plan_eng.pdf |title= Global Action Plan on Antimicrobial Resistance | publisher = WHO |access-date=14. 11. 2017|archive-url= https://web.archive.org/web/20171031170522/http://www.wpro.who.int/entity/drug_resistance/resources/global_action_plan_eng.pdf |archive-date=31. 10. 2017}}</ref> Početni koraci u [[EU]] za uspostavljanje veterinarskog ekvivalenta EARS-Vet (EARS-Net za veterinarsku medicinu) su napravljeni.<ref name="EARS-Vet2021">{{cite journal | vauthors = Mader R, Damborg P, Amat JP, Bengtsson B, Bourély C, Broens EM, Busani L, Crespo-Robledo P, Filippitzi ME, Fitzgerald W, Kaspar H, Madero CM, Norström M, Nykäsenoja S, Pedersen K, Pokludova L, Urdahl AM, Vatopoulos A, Zafeiridis C, Madec JY | title = Building the European Antimicrobial Resistance Surveillance network in veterinary medicine (EARS-Vet) | journal = Euro Surveillance | volume = 26 | issue = 4 | date = januar 2021 | pmid = 33509339 | pmc = 7848785 | doi = 10.2807/1560-7917.ES.2021.26.4.2001359 }}</ref> Podaci o antimikrobnoj rezistenciji (AMR) kod kućnih ljubimaca su posebno oskudni, ali su potrebni za podršku upravljanju antibioticima u veterinarskoj medicini.<ref name="Feuer2024">{{cite journal | vauthors = Feuer L, Frenzer SK, Merle R, Leistner R, Bäumer W, Bethe A, Lübke-Becker A, Klein B, Bartel A | title = Prevalence of MRSA in canine and feline clinical samples from one-third of veterinary practices in Germany from 2019-2021 | journal = The Journal of Antimicrobial Chemotherapy | volume = 79 | issue = 9 | pages = 2273–2280 | date = septembar 2024 | pmid = 39007221 | doi = 10.1093/jac/dkae225 }}</ref>
Poređenja radi, postoji nedostatak nacionalnih i međunarodnih programa praćenja otpornosti na antifungalne lijekove.<ref name="Fisher_2022">{{cite journal | vauthors = Fisher MC, Alastruey-Izquierdo A, Berman J, Bicanic T, Bignell EM, Bowyer P, Bromley M, Brüggemann R, Garber G, Cornely OA, Gurr SJ, Harrison TS, Kuijper E, Rhodes J, Sheppard DC, Warris A, White PL, Xu J, Zwaan B, Verweij PE | title = Tackling the emerging threat of antifungal resistance to human health | journal = Nature Reviews. Microbiology | volume = 20 | issue = 9 | pages = 557–571 | date = septembar 2022 | pmid = 35352028 | pmc = 8962932 | doi = 10.1038/s41579-022-00720-1 }}</ref>
=== Ograničavanje upotrebe antimikrobnih lijekova kod ljudi ===
{{glavni|Zloupotreba antibiotika}}
{{glavni|Spektar antimikrobnih lijekova}}
[[Upravljanje antimikrobnim lijekovima|Programi upravljanja antimikrobnim lijekovima]] čine se korisnima u smanjenju stope otpornosti na antimikrobne lijekove.<ref name="pmid28629876">{{cite journal | vauthors = Baur D, Gladstone BP, Burkert F, Carrara E, Foschi F, Döbele S, Tacconelli E | title = Effect of antibiotic stewardship on the incidence of infection and colonisation with antibiotic-resistant bacteria and Clostridium difficile infection: a systematic review and meta-analysis | journal = The Lancet. Infectious Diseases | volume = 17 | issue = 9 | pages = 990–1001 | date = septembar 2017 | pmid = 28629876 | doi = 10.1016/S1473-3099(17)30325-0}}</ref> Program antimikrobnog upravljanja će također pružiti farmaceutima znanje kako bi educirali pacijente da antibiotici neće djelovati na virus, naprimjer.<ref>{{cite journal | vauthors = Gallagher JC, Justo JA, Chahine EB, Bookstaver PB, Scheetz M, Suda KJ, Fehrenbacher L, Klinker KP, MacDougall C | title = Preventing the Post-Antibiotic Era by Training Future Pharmacists as Antimicrobial Stewards | journal = American Journal of Pharmaceutical Education | volume = 82 | issue = 6 | date = august 2018 | pmid = 30181677 | pmc = 6116871 | doi = 10.5688/ajpe6770}}</ref>
Prekomjerna upotreba antimikrobnih lijekova postala je jedan od glavnih uzroka razvoja antimikrobne rezistencije. Od početka antimikrobne ere, antimikrobni lijekovi se koriste za liječenje širokog spektra [[infekcija|zaraznih bolesti]].<ref>{{cite journal | vauthors = Andersson DI, Hughes D | title = Persistence of antibiotic resistance in bacterial populations | journal = FEMS Microbiology Reviews | volume = 35 | issue = 5 | pages = 901–11 | date = septembar 2011 | pmid = 21707669 | doi = 10.1111/j.1574-6976.2011.00289.x | doi-access = free}}</ref> Prekomjerna upotreba antimikrobnih sredstava postala je glavni uzrok porasta nivoa antimikrobne rezistencije. Glavni problem je što su ljekari spremni propisivati antimikrobna sredstva slabo informiranim osobama koje vjeruju da antimikrobna sredstva mogu izliječiti gotovo sve bolesti, uključujući virusne infekcije poput obične prehlade. U analizi recepata za lijekove, 36% osoba s prehladom ili [[infekcija gornjih disajnih puteva|infekcijom gornjih disajnih puteva]] (obje obično virusnog porijekla) dobilo je recept za antibiotike.<ref>{{cite journal | vauthors = Gilberg K, Laouri M, Wade S, Isonaka S | title = Analysis of medication use patterns:apparent overuse of antibiotics and underuse of prescription drugs for asthma, depression, and CHF | journal = Journal of Managed Care Pharmacy | volume = 9 | issue = 3 | pages = 232–7 | year = 2003 | pmid = 14613466 | doi = 10.18553/jmcp.2003.9.3.232 | pmc = 10437266 | s2cid = 25457069}}</ref> Ovi recepti nisu postigli ništa osim što su povećali rizik daljnje evolucije bakterija otpornih na antibiotike.<ref>{{cite journal | vauthors = Llor C, Bjerrum L | title = Antimicrobial resistance: risk associated with antibiotic overuse and initiatives to reduce the problem | journal = Therapeutic Advances in Drug Safety | volume = 5 | issue = 6 | pages = 229–41 | date = decembar 2014 | pmid = 25436105 | pmc = 4232501 | doi = 10.1177/2042098614554919}}</ref> Upotreba antimikrobnih lijekova bez recepta je još jedna pokretačka snaga koja dovodi do prekomjerne upotrebe antibiotika za samoliječenje bolesti poput prehlade, kašlja, groznice i dizenterije, što rezultira epidemijom otpornosti na antibiotike u zemljama poput [[Bangladeš]]a, riskirajući njeno širenje po cijelom svijetu.<ref>{{cite web|date=18. 7. 2021|title=Pandemic of Antibiotic Resistance Killing Children in Bangladesh|work=Science Trend|url=https://sciencetrend.ca/2021/07/antibiotic-resistance-killing-children/|access-date=15. 8. 2021|archive-date=29. 11. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211129044831/https://sciencetrend.ca/2021/07/antibiotic-resistance-killing-children/}}</ref> Uvođenje strogog nadzora nad upotrebom antibiotika u ambulantnim uslovima kako bi se smanjilo neprimjereno propisivanje antibiotika može smanjiti pojavu bakterijske rezistencije.<ref>{{cite journal | vauthors = Chisti MJ, Harris JB, Carroll RW, Shahunja KM, Shahid AS, Moschovis PP, Schenkel SR, Hasibur Rahman AS, Shahrin L, Faruk T, Kabir F, Ahmed D, Ahmed T | title = Antibiotic-Resistant Bacteremia in Young Children Hospitalized With Pneumonia in Bangladesh Is Associated With a High Mortality Rate | journal = Open Forum Infectious Diseases | volume = 8 | issue = 7 | date = juli 2021 | pmid = 34277885 | pmc = 8280371 | doi = 10.1093/ofid/ofab260}}</ref>
Smjernice i priručnik o antibioticima [[WHO AWaRe]] (Pristup, Praćenje, Rezerva) uvedeni su kako bi se vodio izbor antibiotika za 30 najčešćih [[infekcija]] kod odraslih i djece, s ciljem smanjenja nepravilnog propisivanja lijekova u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i bolnicama. Antibiotici uskog spektra djelovanja su poželjniji zbog nižeg potencijala otpornosti, a antibiotici širokog spektra preporučuju se samo osobama s težim simptomima. Neki antibiotici vjerovatnije izazivaju otpornost, pa se u priručniku AWaRe drže kao rezervni antibiotici.<ref name="WHO_2022">{{cite book |url=https://www.who.int/publications/i/item/9789240062382 |title=The WHO AWaRe (Access, Watch, Reserve) antibiotic book |publisher=[[World Health Organization]] (WHO) |year=2022 |isbn=978-92-4-006238-2 |location=Geneva |access-date=28. 3. 2023 |archive-date=13. 8. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230813134739/https://www.who.int/publications/i/item/9789240062382 |url-status=live}}</ref>
Razne dijagnostičke strategije su korištene kako bi se spriječila prekomjerna upotreba antigljivne terapije u kliničkoj praksi, što se dokazuje kao sigurna alternativa empirijskoj toj terapiji i time podržava sheme upravljanja antigljivnim lijekovima.<ref>{{cite journal | vauthors = Talento AF, Qualie M, Cottom L, Backx M, White PL | title = Lessons from an Educational Invasive Fungal Disease Conference on Hospital Antifungal Stewardship Practices across the UK and Ireland | journal = Journal of Fungi | volume = 7 | issue = 10 | page = 801 | date = septembar 2021 | pmid = 34682223 | pmc = 8538376 | doi = 10.3390/jof7100801 | doi-access = free}}</ref>
==== Na nivou bolnice ====
Timovi za upravljanje antimikrobnim sredstvima u bolnicama podstiču optimalnu upotrebu antimikrobnih sredstava.<ref>{{cite journal | vauthors = Doron S, Davidson LE | title = Antimicrobial stewardship | journal = Mayo Clinic Proceedings | volume = 86 | issue = 11 | pages = 1113–23 | date = novembar 2011 | pmid = 22033257 | pmc = 3203003 | doi = 10.4065/mcp.2011.0358}}</ref> Ciljevi upravljanja antimikrobnim sredstvima su pomoći praktičarima da odaberu pravi lijek u pravoj dozi i trajanju terapije, a istovremeno spriječiti zloupotrebu i smanjiti razvoj rezistencije. Intervencije upravljanja mogu smanjiti dužinu boravka u bolnici u prosjeku za nešto više od jedan dan, a da pritom ne povećaju rizik od [[smrt]]i.<ref>{{cite journal | vauthors = Davey P, Marwick CA, Scott CL, Charani E, McNeil K, Brown E, Gould IM, Ramsay CR, Michie S | title = Interventions to improve antibiotic prescribing practices for hospital inpatients | journal = The Cochrane Database of Systematic Reviews | volume = 2017 | date = februar 2017 | issue = 2 | pmid = 28178770 | pmc = 6464541 | doi = 10.1002/14651858.cd003543.pub4}}</ref> Izdavanje tačnog broja antibiotskih farmaceutskih jedinica potrebnih za završetak tekućeg liječenja, otpuštenim pacijentima može smanjiti ostatke antibiotika u zajednici, jer javne apoteke mogu imati neefikasnost u pakovanju antibiotika.<ref name="LP">{{Cite journal | vauthors = Costa T, Pimentel AC, Mota-Vieira L, Castanha AC |date=1. 5. 2021 |title=The benefits of a unit dose system in oral antibiotics dispensing: Azorean hospital pharmacists tackling the socioeconomic problem of leftovers in Portugal |url=https://link.springer.com/article/10.1007/s40267-021-00825-2 |journal=Drugs & Therapy Perspectives |language=en |volume=37 |issue=5 |pages=212–221 |doi=10.1007/s40267-021-00825-2 |issn=1179-1977|url-access=subscription }}</ref>
Presječna studija iz 2025. godine, provedena na 125 farmaceuta u britanskom NHS fondu, ispitala je znanje, stavove i percepcije u vezi s upravljanjem antimikrobnim sredstvima nakon pandemije [[COVID-19]]. Studija je otkrila da je 85,2% farmaceuta prepoznalo rezistenciju na antimikrobna sredstva kao problem javnog zdravlja, dok je 85,6% podržalo upravljanje antimikrobnim sredstvima radi razumne upotrebe antibiotika. Međutim, [[pandemija]] je stvorila izazove, pri čemu je 80% izjavilo da su stanja pacijenata s COVID-19 uticala na propisivanje antibiotika, a 79,2% je napomenulo da vremenski pritisak utječe na donošenje odluka o antibioticima. Istraživanje je istaklo ključnu ulogu komunikacije, pri čemu 79,2% ispitanika cijeni poboljšanu komunikaciju s mikrobiolozima i timovima za upravljanje tokom pandemije.<ref>{{cite journal |last1=Elshenawy |first1=Rasha Abdelsalam |last2=Umaru |first2=Nkiruka |last3=Aslanpour |first3=Zoe |title=A cross-sectional descriptive study of pharmacists' knowledge, attitudes, and perceptions regarding antibiotic resistance and antimicrobial stewardship conducted post-COVID-19 pandemic at a UK NHS Foundation Trust |journal=Journal of Pharmaceutical Health Services Research |date=2025 |volume=16 |doi=10.1093/jphsr/rmaf001|doi-access=free }}</ref>
==== Na nivou primarne zdravstvene zaštite ====
S obzirom na obim pružene njege u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (opšta praksa), nedavne strategije su se fokusirale na smanjenje nepotrebnog propisivanja antimikrobnih lijekova u ovom okruženju. Jednostavne intervencije, poput pisanih informacija koje objašnjavaju kada uzimanje antibiotika nije potrebno, na primjer kod uobičajenih [[infekcija gornjih disajnih puteva]], pokazale su da smanjuju propisivanje antibiotika.<ref>{{cite journal | vauthors = O'Sullivan JW, Harvey RT, Glasziou PP, McCullough A | title = Written information for patients (or parents of child patients) to reduce the use of antibiotics for acute upper respiratory tract infections in primary care | journal = The Cochrane Database of Systematic Reviews | volume = 2016 | date = novembar 2016 | issue = 11 | pmid = 27886368 | pmc = 6464519 | doi = 10.1002/14651858.CD011360.pub2}}</ref> Dostupni su i razni alati koji pomažu stručnjacima da odluče da li je propisivanje antimikrobnih lijekova neophodno.
Očekivanja roditelja, vođena brigom za zdravlje njihove djece, mogu utjecati na to koliko često se djeci propisuju antibiotici. Roditelji se često oslanjaju na svog ljekara za savjet i uvjeravanje. Međutim, nedostatak informacija jednostavnim jezikom i nedovoljan broj vremena za konsultacije negativno utiču na ovaj odnos. U stvari, [[roditelj]]i se u svojim očekivanjima često oslanjaju na prošla iskustva, a ne na uvjeravanje ljekara. Dovoljno vremena za konsultacije i informacije jednostavnim jezikom mogu pomoći roditeljima da donesu informirane odluke i izbjegnu nepotrebnu upotrebu antibiotika.<ref>{{cite journal | vauthors = Bosley H, Henshall C, Appleton JV, Jackson D | title = A systematic review to explore influences on parental attitudes towards antibiotic prescribing in children | journal = Journal of Clinical Nursing | volume = 27 | issue = 5–6 | pages = 892–905 | date = mart 2018 | pmid = 28906047 | doi = 10.1111/jocn.14073 | s2cid = 4336064 | url = https://radar.brookes.ac.uk/radar/file/935f9729-d7df-492d-92e9-4afe59a86772/1/fulltext.pdf | access-date = 6. 5. 2023 | archive-date = 14. 10. 2023 | archive-url = https://web.archive.org/web/20231014232802/https://radar.brookes.ac.uk/radar/file/935f9729-d7df-492d-92e9-4afe59a86772/1/fulltext.pdf | url-status = live }}</ref>
Ljekar koji propisuje lijek treba se strogo pridržavati pet prava u davanju lijekova: pravi pacijent, pravi lijek, prava doza, pravi način primjene i pravo vrijeme.<ref>{{cite web|url=http://www.ihi.org/resources/pages/improvementstories/fiverightsofmedicationadministration.aspx|title=The Five Rights of Medication Administration|website=ihi.org|date=mart 2007 |access-date=30. 10. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151024101457/http://www.ihi.org/resources/pages/improvementstories/fiverightsofmedicationadministration.aspx|archive-date=24. 10. 2015|url-status=live}}</ref> Mikrobne uzorke treba uzeti za kulturu i testiranje osjetljivosti prije liječenja kada je to indicirano, a liječenje potencijalno promijeniti na osnovu izvještaja o osjetljivosti.<ref name="CDC Mission">{{cite web|url=https://www.cdc.gov/Features/AntibioticResistance/index.html|title=CDC Features – Mission Critical: Preventing Antibiotic Resistance|website=cdc.gov|access-date=22. 7. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20171108202412/https://www.cdc.gov/features/antibioticresistance/index.html|archive-date=8. 11. 2017|url-status=live|date=4. 4. 2018}}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Leekha S, Terrell CL, Edson RS | title = General principles of antimicrobial therapy | journal = Mayo Clinic Proceedings | volume = 86 | issue = 2 | pages = 156–67 | date = februar 2011 | pmid = 21282489 | pmc = 3031442 | doi = 10.4065/mcp.2010.0639 | url = http://www.mayoclinicproceedings.org/article/S0025-6196(11)60140-7/pdf | access-date = 22. 7. 2015 | archive-date = 15. 9. 2019 | archive-url = https://web.archive.org/web/20190915154126/https://www.mayoclinicproceedings.org/article/S0025-6196(11)60140-7/pdf | url-status = live}}</ref> Zdravstveni radnici i farmaceuti mogu pomoći u borbi protiv otpornosti na antibiotike: poboljšanjem prevencije i kontrole infekcija; propisivanjem i izdavanjem antibiotika samo kada su zaista potrebni; propisivanjem i izdavanjem pravog/ih antibiotika/a za liječenje bolesti.<ref name="who.int" /> Sistem jediničnih doza implementiran u javnim apotekama također može smanjiti ostatke antibiotika u domaćinstvima.<ref name="LP" /> Uprkos ovome, pisane smjernice za ljekare koji propisuju lijekove za uzimanje anamneze i pružanje savjeta i znanja farmaceutima i nefarmaceutima ne moraju nužno smanjiti prodaju antimikrobnih lijekova bez recepta u javnim apotekama, drogerijama i drugim prodajnim mjestima lijekova.<ref>{{Cite journal |last1=Thandar |first1=Moe Moe |last2=Baba |first2=Toshiaki |last3=Matsuoka |first3=Sadatoshi |last4=Ota |first4=Erika |date=29. 1. 2025 |editor-last=Cochrane Central Editorial Service |title=Interventions to reduce non-prescription antimicrobial sales in community pharmacies |url=http://doi.wiley.com/10.1002/14651858.CD013722.pub2 |journal=Cochrane Database of Systematic Reviews |language=en |volume=2025 |issue=1|doi=10.1002/14651858.CD013722.pub2|pmid=39878150 |pmc=12043199 |pmc-embargo-date=29. 1. 2026 |url-access=subscription }}</ref>
==== Na osobnom nivou ====
Ljudi mogu pomoći u borbi protiv rezistencije korištenjem antibiotika samo kada su zaraženi bakterijskom infekcijom i kada im je to propisao ljekar; ispunjavanjem cijelog recepta čak i ako se korisnik osjeća bolje, nikada ne dijeljenjem antibiotika s drugima ili korištenjem preostalih recepata.<ref name="who.int" /> Uzimanje antibiotika kada nije potrebno neće pomoći korisniku, već će bakterijama dati mogućnost da se prilagode i ostaviti korisnika s nuspojavama koje dolaze s određenom vrstom antibiotika.<ref name="CDC_2022">{{cite web |title=Are you using antibiotics wisely? |url=https://www.cdc.gov/antibiotic-use/do-and-dont.html |website=Centers for Disease Control and Prevention|date=3. 1. 2022 |access-date=21. 3. 2024 |archive-date=21. 3. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240321051000/https://www.cdc.gov/antibiotic-use/do-and-dont.html |url-status=live}}</ref> CDC preporučuje da se pridržavate ovih navika kako biste izbjegli ove negativne nuspojave i zaštitili zajednicu od širenja bakterija otpornih na lijekove.<ref name="CDC_2022"/> Praktikovanje osnovnih kurseva prevencije bakterijskih infekcija, kao što je higijena, također pomaže u sprječavanju širenja bakterija otpornih na antibiotike.<ref>{{Cite web|url=https://www.cedars-sinai.org/health-library/articles.html|title=Articles|website=Cedars-Sinai|access-date=23. 3. 2024|archive-date=30. 5. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200530132825/https://www.cedars-sinai.org/health-library/articles.html}}</ref>
====Primjeri zemalja====
* [[Nizozemska]] ima najnižu stopu propisivanja antibiotika u [[OECD]], po stopi od 11,4 [[definisana dnevna doza|definisane dnevne doze]] (DDD) na 1.000 ljudi dnevno u 2011. godini. Definisana dnevna doza (DDD) je statistička mjera potrošnje lijekova, koju je definisala [[Svjetska zdravstvena organizacija]] (SZO).<ref>{{cite web |title=Defined Daily Dose (DDD) |url=https://www.who.int/tools/atc-ddd-toolkit/about-ddd |access-date=28. 3. 2023 |website=WHO|archive-date=10. 5. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230510140020/https://www.who.int/tools/atc-ddd-toolkit/about-ddd |url-status=live }}</ref>
* [[Njemačka]] i [[Švedska]] također imaju niže stope propisivanja lijekova, s tim da stopa u Švedskoj opada od 2007. godine.
* [[Grčka]], [[Francuska]] i [[Belgija]] imaju visoke stope propisivanja antibiotika s više od 28 DDD.<ref>{{cite web|url=http://www.qualitywatch.org.uk/indicator/antibiotic-prescribing#vis-ref_585|title=Indicator: Antibiotic prescribing|website=QualityWatch|publisher=Nuffield Trust & Health Foundation|access-date=16. 7. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150114213112/http://www.qualitywatch.org.uk/indicator/antibiotic-prescribing#vis-ref_585|archive-date=14. 1. 2015|url-status=live}}</ref>
=== Voda, sanitacija, higijena ===
Kontrola zaraznih bolesti kroz poboljšanu infrastrukturu za vodu, sanitaciju i higijenu (WASH) mora biti uključena u agendu za antimikrobnu rezistenciju (AMR). "Međuagencijska koordinacijska grupa za antimikrobnu rezistenciju" izjavila je 2018. godine da "širenje patogena putem nesigurne vode rezultira velikim opterećenjem probavnim bolestima, što dodatno povećava potrebu za liječenjem antibioticima"."<ref name="IACG">IACG (2018) [https://www.who.int/antimicrobial-resistance/interagency-coordination-group/IACG_Optimize_use_of_antimicrobials_120718.pdf?ua=1 Reduce unintentional exposure and the need for antimicrobials, and optimize their use IACG Discussion Paper] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210706080228/https://www.who.int/antimicrobial-resistance/interagency-coordination-group/IACG_Optimize_use_of_antimicrobials_120718.pdf?ua=1 |date=6. 7. 2021 }}, Interagency Coordination Group on Antimicrobial Resistance, [https://web.archive.org/web/20180726093245/http://www.who.int/antimicrobial-resistance/interagency-coordination-group/public-consultation-discussion-papers/en/ public consultation process] at WHO, Geneva, Switzerland</ref> Ovo je posebno problem u [[zemlje u razvoju|zemljama u razvoju]] gdje je širenje zaraznih bolesti uzrokovanih neadekvatnim WASH standardima glavni pokretač potražnje za antibioticima.<ref name="Araya">{{cite web|url=https://amr-review.org/sites/default/files/LSE%20AMR%20Capstone.pdf|title=The Impact of Water and Sanitation on Diarrhoeal Disease Burden and Over-Consumption of Anitbiotics.| vauthors = Araya P |date=maj 2016|access-date=12. 11. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171001195326/https://amr-review.org/sites/default/files/LSE%20AMR%20Capstone.pdf|archive-date=1. 10. 2017|url-status=live}}</ref> Rastuća upotreba antibiotika, zajedno s upornim nivoima zaraznih bolesti, dovela je do opasnog ciklusa u kojem se oslanjanje na antimikrobna sredstva povećava, dok se efikasnost lijekova smanjuje.<ref name="Araya"/> Pravilna upotreba infrastrukture za vodu, sanitaciju i higijenu (WASH) može rezultirati smanjenjem broja slučajeva dijareje liječenih antibioticima za 47 – 72 %, ovisno o vrsti intervencije i njenoj efikasnosti.<ref name="Araya"/> Smanjenje opterećenja dijarejom kroz poboljšanu infrastrukturu rezultiralo bi velikim smanjenjem broja slučajeva dijareje liječenih antibioticima. Procijenjeno je da se taj broj kreće od pet miliona u [[Brazil]]u do 590 miliona u [[Indija|Indiji]] do 2030. godine.<ref name="Araya"/> Snažna veza između povećane konzumacije i otpornosti ukazuje na to da će ovo direktno ublažiti ubrzano širenje AMR-a.<ref name="Araya"/> Sanitarna zaštita i voda za sve do 2030. godine su [[Cilj održivog razvoja 6|Cilj broj 6]] od [[Ciljevi održivog razvoja]].<ref>{{cite web |title=Goal 6: Ensure availability and sustainable management of water and sanitation for all |url=https://sdgs.un.org/goals/goal6 |access-date=17. 4. 2023 |website=United Nations Department of Economic and Social Affairs |archive-date=24. 9. 2020 |archive-url=https://archive.today/20200924190731/https://sdgs.un.org/goals/goal6 |url-status=live }}</ref>
Povećano poštivanje pravila [[pranje ruku|pranja ruku]] od strane bolničkog osoblja rezultira smanjenjem stope rezistentnih [[organizam]]a.<ref>{{cite journal | vauthors = Swoboda SM, Earsing K, Strauss K, Lane S, Lipsett PA | title = Electronic monitoring and voice prompts improve hand hygiene and decrease nosocomial infections in an intermediate care unit | url = https://archive.org/details/sim_critical-care-medicine_2004-02_32_2/page/358 | journal = Critical Care Medicine | volume = 32 | issue = 2 | pages = 358–63 | date = februar 2004 | pmid = 14758148 | doi = 10.1097/01.CCM.0000108866.48795.0F | s2cid = 9817602 }}{{subscription required}}</ref>
Infrastruktura za vodosnabdijevanje i sanitaciju u zdravstvenim ustanovama nudi značajne dodatne koristi za borbu protiv antimikrobne rezistencije (AMR), te bi ulaganja trebala biti povećana.<ref name="IACG"/> Postoji mnogo prostora za poboljšanje: SZO i [[UNICEF]] su 2015. godine procijenili da globalno 38% zdravstvenih ustanova nije imalo izvor vode, skoro 19% nije imalo toalete, a 35% nije imalo vodu i [[sapun]] ili sredstvo za pranje ruku na bazi [[alkohol]]a.<ref>WHO, UNICEF (2015). [https://www.susana.org/en/knowledge-hub/resources-and-publications/library/details/2374 Water, sanitation and hygiene in health care facilities – Status in low and middle income countries and way forward] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180912092005/https://www.susana.org/en/knowledge-hub/resources-and-publications/library/details/2374 |date=12. 9. 2018 }}. World Health Organization (WHO), Geneva, Switzerland, {{ISBN|978 92 4 150847 6}}</ref>
=== Tretman industrijskih otpadnih voda ===
Proizvođači antimikrobnih sredstava moraju poboljšati tretman svojih otpadnih voda (korištenjem procesa [[tretman industrijskih otpadnih voda|tretmana industrijskih otpadnih voda]]) kako bi smanjili ispuštanje ostataka u okoliš.<ref name="IACG"/>
=== Ograničavanje upotrebe antimikrobnih sredstava kod životinja i u poljoprivredi ===
{{Glavni|Upotreba antibiotika u stočarstvu}}
Utvrđeno je da upotreba antibiotika u stočarstvu može dovesti do otpornosti na antimikrobnu rezistenciju kod bakterija koje se nalaze u životinjama za ishranu na antibiotike koji se primjenjuju (putem [[injekcija]]] ili medicinske hrane)).<ref>{{cite journal |vauthors=Agga GE, Schmidt JW, Arthur TM |date=decembar 2016 |title=Effects of In-Feed Chlortetracycline Prophylaxis in Beef Cattle on Animal Health and Antimicrobial-Resistant Escherichia coli |journal=Applied and Environmental Microbiology |volume=82 |issue=24 |pages=7197–7204 |bibcode=2016ApEnM..82.7197A |doi=10.1128/AEM.01928-16 |pmc=5118930 |pmid=27736789}}</ref> Iz tog razloga, u ovim praksama se koriste samo antimikrobni lijekovi koji se smatraju "klinički nerelevantnima".
Za razliku od rezistencije na antibakterijske lijekove, antifungalna rezistencija može biti uzrokovana [[Obradivo zemljište|obradiva poljoprivreda]], trenutno ne postoji regulacija o upotrebi sličnih antifungalnih klasa u poljoprivredi i klinici.<ref name="Verweij_2022"/><ref name="Fisher_2022"/>
Nedavne studije su pokazale da profilaksna upotreba "neprioritetnih" ili "neklinički relevantnih" antimikrobnih lijekova u hrani za [[životinje]] može potencijalno, pod određenim uslovima, dovesti do koselekcije bakterija iz okoliša koje uzrokuju antimikrobnu rezistenciju na medicinski važne antibiotike.<ref name="Brown EE 2019">{{cite journal |vauthors=Brown EE, Cooper A, Carrillo C, Blais B |date=2019 |title=Selection of Multidrug-Resistant Bacteria in Medicated Animal Feeds |journal=Frontiers in Microbiology|volume=10 |doi=10.3389/fmicb.2019.00456 |pmc=6414793 |pmid=30894847 |doi-access=free}}</ref> Mogućnost koselekcije otpornosti na antimikrobnu rezistenciju u [[lanac ishtrane|mrežama ishrane]] može imati dalekosežne implikacije po ljudsko zdravlje.<ref name="Brown EE 2019"/><ref>{{cite journal |vauthors=Marshall BM, Levy SB |date=oktobar 2011 |title=Food animals and antimicrobials: impacts on human health |journal=Clinical Microbiology Reviews |volume=24 |issue=4 |pages=718–33 |doi=10.1128/CMR.00002-11 |pmc=3194830 |pmid=21976606}}</ref>
==== Primjeri zemalja ====
===== Evropa =====
U 1997., ministri zdravstva [[EU|Evropske unije]] glasali su za zabranu [[avoparcin]]a i četiri dodatna antibiotika koji se koriste za podsticanje rasta životinja u 1999.<ref>{{cite journal | vauthors = Casewell M, Friis C, Marco E, McMullin P, Phillips I | title = The European ban on growth-promoting antibiotics and emerging consequences for human and animal health | journal = The Journal of Antimicrobial Chemotherapy | volume = 52 | issue = 2 | pages = 159–61 | date = august 2003 | pmid = 12837737 | doi = 10.1093/jac/dkg313 | doi-access = free }}</ref> U 2006. zabrana upotrebe antibiotika u evropskoj hrani za životinje, sa izuzetkom dva antibiotika u hrani za perad, stupila je na snagu.<ref>{{cite journal | vauthors = Castanon JI | title = History of the use of antibiotic as growth promoters in European poultry feeds | journal = Poultry Science | volume = 86 | issue = 11 | pages = 2466–71 | date = novembar 2007 | pmid = 17954599 | doi = 10.3382/ps.2007-00249 | doi-access = free }}{{subscription required}}</ref> U [[Skandinavija|Skandinaviji]] postoje dokazi da je zabrana dovela do niže prevalencije otpornosti na antibiotike u (neopasnim) [[populacija]]ma životinjskih bakterija.<ref>{{cite journal | vauthors = Bengtsson B, Wierup M | title = Antimicrobial resistance in Scandinavia after ban of antimicrobial growth promoters | journal = Animal Biotechnology | volume = 17 | issue = 2 | pages = 147–56 | year = 2006 | pmid = 17127526 | doi = 10.1080/10495390600956920 | s2cid = 34602891 }}{{subscription required}}</ref> Od 2004. godine, nekoliko evropskih zemalja je utvrdilo pad antimikrobne rezistencije kod ljudi, ograničavanjem upotrebe antimikrobnih sredstava u poljoprivredi i prehrambenoj industriji bez ugrožavanja zdravlja životinja ili ekonomskih troškova.<ref>{{cite journal | vauthors = Angulo FJ, Baker NL, Olsen SJ, Anderson A, Barrett TJ | title = Antimicrobial use in agriculture: controlling the transfer of antimicrobial resistance to humans | journal = Seminars in Pediatric Infectious Diseases | volume = 15 | issue = 2 | pages = 78–85 | date = april 2004 | pmid = 15185190 | doi = 10.1053/j.spid.2004.01.010 }}</ref>
===== Sjedinjene Američke Države =====
[[Ministarstvo poljoprivrede Sjedinjenih Američkih Država]] (USDA) i [[Administracija za hranu i lijekove]] (FDA) prikupljaju podatke o upotrebi antibiotika kod ljudi i, u ograničenijem obimu, kod životinja.<ref name="gao">{{cite web|url=http://www.gao.gov/assets/330/323097.html|title=GAO-11-801, Antibiotic Resistance: Agencies Have Made Limited Progress Addressing Antibiotic Use in Animals|publisher=gao.gov|access-date=25. 1. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20131105120254/http://www.gao.gov/assets/330/323097.html|archive-date=5. 11. 2013|url-status=live}}</ref> Oko 80% upotrebe antibiotika u SAD-u koristi se u poljoprivredne svrhe, a oko 70% njih je medicinski važno.<ref name="CA"/> Ovo daje razlog za zabrinutost zbog krize otpornosti na antibiotike u SAD-u i dodatni razlog za njeno praćenje. FDA je prvi put utvrdila 1977. da postoje dokazi o pojavi bakterijskih sojeva otpornih na antibiotike kod stoke. Dugogodišnja praksa dozvoljavanja prodaje antibiotika bez recepta (uključujući penicilin i druge lijekove) vlasnicima životinja nejedincima za davanje njihovim vlastitim životinjama ipak se nastavila u svim državama.
U 2000. FDA je objavila svoju namjeru da povuče odobrenje za upotrebu [[fluorokinolon]]a u proizvodnji peradi zbog značajnih dokaza koji ga povezuju s pojavom infekcija otpornih na fluorokinolone ''[[Campylobacter]]'' kod ljudi. Pravni izazovi industrije hrane i životinja i farmaceutske industrije odgodili su konačnu odluku o tome do 2006.<ref name="Nelson-2007">{{cite journal | vauthors = Nelson JM, Chiller TM, Powers JH, Angulo FJ | title = Fluoroquinolone-resistant Campylobacter species and the withdrawal of fluoroquinolones from use in poultry: a public health success story | url = https://archive.org/details/sim_clinical-infectious-diseases_2007-04-01_44_7/page/976 | journal = Clinical Infectious Diseases | volume = 44 | issue = 7 | pages = 977–80 | date = april 2007 | pmid = 17342653 | doi = 10.1086/512369 | doi-access = free }}</ref> Fluorokinoloni su zabranjeni za upotrebu izvan odobrenih indikacija kod životinja za ishranu u SAD-u od 2007.<ref>{{cite journal |date=29. 4. 2022 |title=Extralabel Use and Antimicrobials |url=https://www.fda.gov/animal-veterinary/antimicrobial-resistance/extralabel-use-and-antimicrobials |journal=FDA|access-date=19. 4. 2023 |archive-date=19. 4. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230419181246/https://www.fda.gov/animal-veterinary/antimicrobial-resistance/extralabel-use-and-antimicrobials |url-status=live }}</ref> However, they remain widely used in companion and exotic animals.<ref>{{cite journal | vauthors = Pallo-Zimmerman LM, Byron JK, Graves TK | title = Fluoroquinolones: then and now | journal = Compendium | volume = 32 | issue = 7 | pages = E1-9; quiz E9 | date = juli 2010 | pmid = 20957609 | url = https://vetfolio-vetstreet.s3.amazonaws.com/1a/a3a710678c11e0a3340050568d17ce/file/PV0710_zimmerman_CE.pdf | access-date = 19. 4. 2023 | archive-date = 21. 6. 2023 | archive-url = https://web.archive.org/web/20230621165809/https://vetfolio-vetstreet.s3.amazonaws.com/1a/a3a710678c11e0a3340050568d17ce/file/PV0710_zimmerman_CE.pdf | url-status = live }}</ref>
===Globalni akcijski planovi i podizanje svijesti===
Na 79. sastanku Generalne skupštine [[UN|Ujedinjenih nacija]] na visokom nivou o antimikrobnoj rezistenciji (AMR), održanom 26. septembra 2024. godine, svjetski lideri su odobrili političku deklaraciju kojom se obavezuju na jasan skup ciljeva i akcija, uključujući smanjenje procijenjenih 4,95 miliona ljudskih smrtnih slučajeva povezanih s bakterijskom AMR, godišnje za 10% do 2030. godine.<ref name="WHO10October2024"/>
Sve veća međusobna povezanost svijeta i činjenica da nove klase antibiotika nisu razvijene i odobrene više od 25 godina naglašavaju stepen u kojem je antimikrobna rezistencija globalni zdravstveni izazov.<ref>{{cite web|url=https://www.rand.org/randeurope/research/health/focus-on-antimicrobial-resistance.html|title=RAND Europe Focus on Antimicrobial Resistance (AMR)|website=rand.org|access-date=23. 4. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180421004546/https://www.rand.org/randeurope/research/health/focus-on-antimicrobial-resistance.html|archive-date=21. 4. 2018|url-status=live}}</ref> Globalni akcioni plan za rješavanje rastućeg problema otpornosti na antibiotike i druge antimikrobne lijekove usvojen je na Šezdeset osmoj [[Svjetska zdravstvena skupština|Svjetskoj zdravstvenoj skupštini]] u maju 2015.<ref name="WHOAMRactionplan"/> Jedan od ključnih ciljeva plana je poboljšanje svijesti i razumijevanja antimikrobne rezistencije, putem efikasne komunikacije, edukacije i obuke. Ovaj globalni akcijski plan, koji je razvila [[SZO|Svjetska zdravstvena organizacija]], kreiran je za borbu protiv problema antimikrobne rezistencije i vođen je savjetima zemalja i ključnih zainteresovanih strana. Globalni akcijski plan SZO sastoji se od pet ključnih ciljeva koji se mogu postići različitim sredstvima i predstavlja zemlje koje se udružuju kako bi riješile veliki problem koji može imati buduće posljedice po zdravlje.<ref name="Ferri_2017" /> Ovi ciljevi su sljedeći:
* poboljšati [[svijest]] i razumijevanje antimikrobne rezistencije putem efikasne komunikacije, edukacije i obuke.
* ojačati bazu znanja i dokaza putem nadzora i istraživanja.
* smanjiti učestalost infekcija putem efikasne sanitarne, higijenske i mjere prevencije infekcija.
* optimizirati upotrebu antimikrobnih lijekova u zdravlju ljudi i životinja.
* razviti ekonomski argument za održiva ulaganja koja uzimaju u obzir potrebe svih zemalja i povećati ulaganja u nove lijekove, dijagnostičke alate, vakcine i druge intervencije.
;Koraci ka napretku
* React sa sjedištem u Švedskoj je izradio informativni materijal o antimikrobnoj rezistenciji za širu javnost.<ref>{{cite web|url=https://www.reactgroup.org/antibiotic-resistance/the-threat/|title=React|access-date=16. 11. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171116185129/https://www.reactgroup.org/antibiotic-resistance/the-threat/|archive-date=16. 11. 2017|url-status=live}}</ref>
* [[Video]]zapisi se produciraju za širu javnost kako bi se potaknuo interes i svijest.<ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=LX6XHvFdzeY|archive-url=https://web.archive.org/web/20190920220637/https://www.youtube.com/watch?v=LX6XHvFdzeY&gl=US&hl=en|archive-date=20. 9. 2019|url-status=bot: unknown|title=Antibiotic Resistance: the silent tsunami (youtube video)|date=6. 3. 2017|website=ReActTube|access-date=17. 11. 2017}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?time_continue=1&v=xZbcwi7SfZE|title=The Antibiotic Apocalypse Explained|date=16. 3. 2016|website=Kurzgesagt – In a Nutshell|access-date=17. 11. 2017|archive-date=20. 3. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210320182755/https://www.youtube.com/watch?time_continue=1&v=xZbcwi7SfZE|url-status=live}}</ref>
* Irsko Ministarstvo zdravstva objavilo je u oktobru Nacionalni akcijski plan za antimikrobnu rezistenciju 2017.<ref>{{cite web|date=oktobar 2017|title=Ireland's National Action Plan on Antimicrobial Resistance 2017 – 2020|url=https://www.lenus.ie/handle/10147/622661|via=Lenus (Irish Health Repository)|access-date=11. 1. 2019|archive-date=10. 8. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220810172114/https://www.lenus.ie/handle/10147/622661|url-status=live}}</ref> Strategija za kontrolu antimikrobne rezistencije u Irskoj (SARI), pokrenuta 2001. godine, razvila je Smjernice za upravljanje antimikrobnim lijekovima u bolnicama u [[Irska|Irskoj]],<ref>{{cite book|url=https://www.lenus.ie/handle/10147/303394|title=Guidelines for antimicrobial stewardship in hospitals in Ireland|author=SARI Hospital Antimicrobial Stewardship Working Group|publisher=HSE Health Protection Surveillance Centre (HPSC)|year=2009|isbn=978-0-9551236-7-2|location=Dublin|access-date=11. 1. 2019|archive-date=5. 12. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211205203416/https://www.lenus.ie/handle/10147/303394|url-status=live}}</ref> u saradnji sa Centrom za nadzor zdravstvene zaštite, ovi su objavljeni 2009. godine. Nakon njihovog objavljivanja, pokrenuta je kampanja informiranja javnosti pod nazivom „Akcija protiv antibiotika“<ref>{{cite web|url=https://www.hse.ie/eng/health/hl/hcaiamr/antibiotics/antibiotics.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20180528134226/https://www.hse.ie/eng/health/hl/hcaiamr/antibiotics/antibiotics.html|archive-date=28. 5. 2018|title=Taking antibiotics for colds and flu? There's no point|website=HSE.ie|access-date=11. 1. 2019}}</ref> pokrenuta je kako bi se istaknula potreba za promjenom u propisivanju antibiotika. Uprkos tome, propisivanje antibiotika ostaje visoko, s varijacijama u pridržavanju smjernica.<ref>{{cite journal | vauthors = Murphy M, Bradley CP, Byrne S | title = Antibiotic prescribing in primary care, adherence to guidelines and unnecessary prescribing—an Irish perspective | journal = BMC Family Practice | volume = 13 | date = maj 2012 | issue = 1 | pmid = 22640399 | pmc = 3430589 | doi = 10.1186/1471-2296-13-43 | doi-access = free }}</ref>
* [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] objavilo je 20-godišnju viziju za antimikrobnu rezistenciju koja postavlja cilj suzbijanja i kontrole antimikrobne rezistencije do 2040.<ref>{{cite web |title=UK 20-year vision for antimicrobial resistance |url=https://www.gov.uk/government/publications/uk-20-year-vision-for-antimicrobial-resistance |access-date=28. 3. 2023 |website=GOV.UK|archive-date=28. 3. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230328115249/https://www.gov.uk/government/publications/uk-20-year-vision-for-antimicrobial-resistance |url-status=live }}</ref> Vizija je dopunjena petogodišnjim akcijskim planom koji traje od 2019. do 2024. godine, a koji se nadovezuje na prethodni akcijski plan (2013–2018).<ref>{{cite web |title=UK 5-year action plan for antimicrobial resistance 2019 to 2024 |url=https://www.gov.uk/government/publications/uk-5-year-action-plan-for-antimicrobial-resistance-2019-to-2024 |access-date=28. 3. 2023 |website=GOV.UK|archive-date=28. 3. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230328115251/https://www.gov.uk/government/publications/uk-5-year-action-plan-for-antimicrobial-resistance-2019-to-2024 |url-status=live }}</ref>
* [[Svjetska zdravstvena organizacija]] objavila je Listu prioritetnih bakterijskih patogena za 2024. godinu koja obuhvata 15 porodica bakterijskih patogena otpornih na antibiotike. Među njima se ističu [[Gram-negativne bakterije]] otporne na antibiotike posljednje opcije,'' [[Mycobacterium tuberculosis]]'' otporne na lijekove i drugi patogeni, otporni na veliki broj bakterija kao što su [[Salmonella]], [[Shigella]], [[Neisseria gonorrhoeae]], [[Pseudomonas aeruginosa]] i [[Staphylococcus aureus]]. Uključivanje ovih [[patogen]]a na listu naglašava njihov globalni uticaj u smislu opterećenja, kao i pitanja vezana za prenosivost, mogućnost liječenja i mogućnosti prevencije. Također odražava istraživačko-razvojni program novih tretmana i nove trendove otpornosti.<ref>{{Cite web |title=WHO bacterial priority pathogens list, 2024: Bacterial pathogens of public health importance to guide research, development and strategies to prevent and control antimicrobial resistance |url=https://www.who.int/publications-detail-redirect/9789240093461 |access-date=20. 5. 2024 |website=who.int|archive-date=20. 5. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240520211731/https://www.who.int/publications-detail-redirect/9789240093461 |url-status=live }}</ref>
==== Sedmica svjesnosti o antibioticima ====
[[Svjetska zdravstvena organizacija]] promovisala je prvu Svjetsku sedmicu svjesnosti o antibioticima koja se održava od 16. do 22. novembra 2015. godine. Cilj sedmice je podizanje globalne svijesti o rezistenciji na antibiotike. Također, organizacija želi promovirati pravilnu upotrebu antibiotika u svim oblastima kako bi se spriječili daljnji slučajevi rezistencije na antibiotike.<ref>{{cite web|url=https://www.who.int/mediacentre/events/2015/world-antibiotic-awareness-week/event/en/|title=World Antibiotic Awareness Week|website=World Health Organization|access-date=20. 11. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151120222039/http://www.who.int/mediacentre/events/2015/world-antibiotic-awareness-week/event/en/|archive-date=20. 11. 2015}}</ref>
Svjetska sedmica svjesnosti o antibioticima održava se svakog novembra od 2015. godine. Za 2017. godinu, [[FAO|Organizacija Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu]] (FAO), [[Svjetska zdravstvena organizacija]] (SZO) i [[Svjetska organizacija za zdravlje životinja]] (OIE) zajedno pozivaju na odgovornu upotrebu antibiotika kod ljudi i životinja kako bi se smanjila pojava otpornosti na antibiotike.<ref>{{cite web|url=https://www.who.int/campaigns/world-antibiotic-awareness-week/2017/launch-event/en/|title=World Antibiotic Awareness Week|website=WHO|access-date=14. 11. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171113074006/http://www.who.int/campaigns/world-antibiotic-awareness-week/2017/launch-event/en/|archive-date=13. 11. 2017}}</ref>
; [[Ujedinjene nacije]]
Generalni sekretar Ujedinjenih nacija sazvao je 2016. godine Međuagencijsku koordinacijsku grupu (IACG) o antimikrobnoj rezistenciji.<ref name="WHO_2">{{cite web|url=https://www.who.int/antimicrobial-resistance/interagency-coordination-group/en/|archive-url=https://web.archive.org/web/20170320110535/http://www.who.int/antimicrobial-resistance/interagency-coordination-group/en/|archive-date=20. 3. 2017|title=WHO {{!}} UN Interagency Coordination Group (IACG) on Antimicrobial Resistance|website=WHO|access-date=7. 8. 2019}}</ref> IACG je sarađivala s međunarodnim organizacijama i stručnjacima za zdravlje ljudi, životinja i biljaka kako bi kreirao plan za borbu protiv antimikrobne rezistencije.<ref name="WHO_2"/> Njihov izvještaj, objavljen u aprilu 2019. godine, ističe ozbiljnost antimikrobne rezistencije i prijetnju koju ona predstavlja za svjetsko zdravlje. Predlaže pet preporuka koje države članice trebaju slijediti kako bi se suočile s ovom rastućom prijetnjom. Preporuke IACG-a su sljedeće:<ref>{{cite report |url=https://www.who.int/docs/default-source/documents/no-time-to-wait-securing-the-future-from-drug-resistant-infections-en.pdf |title=No Time to Wait: Securing the Future from Drug-Resistant Infections |last=Interagency Coordination Group (IACG) |date=april 2019 |access-date=19. 4. 2023 |archive-date=19. 4. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230419181246/https://www.who.int/docs/default-source/documents/no-time-to-wait-securing-the-future-from-drug-resistant-infections-en.pdf |url-status=live }}</ref>
* [[ubrzanje|Ubrzati]] napredak u zemljama
* Inovirati kako bi se osigurala budućnost
* Saradnja za efikasnije djelovanje
* Investirati za održiv odgovor
* Jačati odgovornost i globalno upravljanje
===Pristup "Jedno zdravlje"===
Pristup "Jedno zdravlje" prepoznaje da su zdravlje ljudi, životinja i okoliša međusobno povezani u razvoju i širenju antimikrobne rezistencije (AMR).<ref name="WHO2021">{{cite web |title=Global action plan on antimicrobial resistance |url=https://www.who.int/publications/i/item/9789241509763 |publisher=World Health Organization |access-date=15. 5. 2023 |date=2021}}</ref> Ključne strategije uključuju:
==== Integrirani nadzor ====
* Praćenje upotrebe antibiotika i trendova rezistencije u sektorima ljudske medicine, poljoprivrede i zaštite okoliša.<ref>{{cite web |title=One Health and Antimicrobial Resistance |url=https://www.cdc.gov/onehealth/basics/antimicrobial-resistance.html |publisher=CDC |access-date=15. 5. 2023 |date=2023}}</ref>
* Naprimjer, 73% svjetskih antibiotika koristi se kod stočarstva, često u neterapeutske svrhe poput podsticanja rasta.<ref name="WHO2017">{{cite web |title=Stop using antibiotics in healthy animals to prevent the spread of antibiotic resistance |url=https://www.who.int/news/item/07-11-2017-stop-using-antibiotics-in-healthy-animals-to-prevent-the-spread-of-antibiotic-resistance |publisher=World Health Organization |access-date=15. 5. 2023 |date=2017}}</ref>
==== Političke intervencije ====
* Zabrana neterapeutskih antibiotika u poljoprivredi (npr. zabrana stimulatora rasta u [[EU|Evropskoj uniji]] iz 2006. godine).<ref name="FAO2020">{{cite report |title=Tracking progress on food and agriculture-related SDG indicators |url=http://www.fao.org/sdg-progress-report/en/ |publisher=Food and Agriculture Organization |date=2020 |access-date=15. 5. 2023}}</ref>
* Podsticanje razvoja novih antibiotika i alternativa (npr. [[vakcina]], [[bakteriofag]]a).<ref name="OIE2022">{{cite web |date=2022 |title=OIE Annual Report on Antimicrobial Agents Intended for Use in Animals |url=https://www.woah.org/app/uploads/2022/06/a-sixth-annual-report-amu-final.pdf |access-date=15. 5. 2023 |publisher=World Organisation for Animal Health}}</ref>
==== Ublažavanje uticaja na okoliš ====
* Smanjenje farmaceutskog otpada u [[voldovod|vodovodnim sistemima]] i tlu kroz poboljšano upravljanje otpadom.<ref name="Lancet2022">{{cite journal |last1=Berendonk |first1=T.U. |title=Environmental antimicrobial resistance and its drivers: A potential threat to public health |journal=The Lancet Infectious Diseases |date=2022 |volume=22 |issue=7 |pages=e217–e228 |doi=10.1002/ijop.12869 |pmid=35753343}}</ref>
* Rješavanje problema gena otpornosti u otpadnim vodama iz bolnica, farmi i mjesta proizvodnje lijekova.<ref name="USNational2020">{{cite report |title=National Action Plan for Combating Antibiotic-Resistant Bacteria |url=https://www.cdc.gov/drugresistance/pdf/national-action-plan-2020-2025.pdf |publisher=U.S. Government |date=2020 |access-date=15. 5. 2023}}</ref>
==Mehanizmi i organizmi==
===Bakterije===
{{glavni|Popis bakterija otpornih na antibiotike}}
[[Datoteka:mecA Resistance.svg|thumb|Dijagram koji prikazuje otpornost na antibiotike kroz promjenu ciljnog mjesta antibiotika, modeliran po otpornosti MRSA na penicilin. Beta-laktamski antibiotici trajno inaktiviraju [[protein koji veže penicilin|PBP enzime]], koji su neophodni za život bakterija, trajnim vezivanjem za njihova aktivna mjesta. [[Staphylococcus aureus otporan na meticilin|MRSA]], međutim, eksprimira PBP koji ne dozvoljava antibiotiku da uđe u njegovo aktivno mjesto.|alt=Dijagram koji prikazuje otpornost na antibiotike kroz promjenu ciljnog mjesta antibiotika]]
Pet glavnih mehanizama kojima bakterije pokazuju otpornost na antibiotike su:
# Inaktivacija ili modifikacija lijekova: na primjer, enzimska deaktivacija [[Penicilin|penicilin G]] kod nekih bakterija otpornih na penicilin kroz proizvodnju [[Beta-laktamaza|β-laktamaza]]. Lijekovi se također mogu hemijski modificirati dodavanjem funkcionalnih grupa pomoću enzima transferaze; na primjer, [[acetilacija]], [[fosforilacija]] ili [[adenilacija]] su uobičajeni mehanizmi otpornosti na aminoglikozide. Acetilacija je najčešće korišten mehanizam i može uticati na brojne klase lijekova.<ref name="reygaert_2018">{{cite journal | vauthors = Reygaert WC | title = An overview of the antimicrobial resistance mechanisms of bacteria | journal = AIMS Microbiology | volume = 4 | issue = 3 | pages = 482–501 | date = 2018 | pmid = 31294229 | pmc = 6604941 | doi = 10.3934/microbiol.2018.3.482 }}</ref><ref name="baylay_2019">{{cite book | vauthors = Baylay AJ, Piddock LJ, Webber MA |title=Bacterial Resistance to Antibiotics – from Molecules to Man |chapter=Molecular Mechanisms of Antibiotic Resistance – Part I |date=14. 3. 2019 |pages=1–26 |publisher=Wiley |doi=10.1002/9781119593522.ch1|isbn=978-1-119-94077-7 |s2cid=202806156 }}</ref>{{rp|6–8}}
# Promjena ciljnog ili mjesta vezivanja: na primjer, promjena [[penicilin-vezujući protein|PBP]] - ciljnog mjesta vezivanja penicilina - kod [[meticilin-rezistentnog Staphylococcus aureus|MRSA]] i drugih bakterija otpornih na penicilin. Drugi zaštitni mehanizam koji se nalazi među bakterijskim vrstama su proteini za zaštitu [[ribosom]]a. Ovi proteini štite bakterijsku ćeliju od antibiotika koji ciljaju ribosome ćelije kako bi inhibirali sintezu proteina. Mehanizam uključuje vezivanje proteina za zaštitu ribosoma za ribosome bakterijske ćelije, što zauzvrat mijenja njen konformacijski oblik. To omogućava ribosomima da nastave sintetizirati proteine esencijalne za ćeliju, a istovremeno sprječava antibiotike da se vežu za ribosom i inhibiraju [[sinteza proteina|sintezu proteina]].<ref>{{cite journal | vauthors = Connell SR, Tracz DM, Nierhaus KH, Taylor DE | title = Ribosomal protection proteins and their mechanism of tetracycline resistance | journal = Antimicrobial Agents and Chemotherapy | volume = 47 | issue = 12 | pages = 3675–81 | date = decembar 2003 | pmid = 14638464 | pmc = 296194 | doi = 10.1128/AAC.47.12.3675-3681.2003 }}</ref>
# Promjena metaboličkog puta: naprimjer, nekim bakterijama otpornim na [[sulfonamid]]e nije potrebna [[PABA|para-aminobenzojska kiselina]] (PABA), važan prekursor za sintezu [[folna kiselina|folne kiseline]] i [[nukleinske kiseline|nukleinskih kiselina]] kod bakterija inhibiranih sulfonamidima, već se, poput ćelija sisara, okreću korištenju prethodno formirane folne kiseline.<ref>{{cite journal | vauthors = Henry RJ | title = The Mode of Action of Sulfonamides | journal = Bacteriological Reviews | volume = 7 | issue = 4 | pages = 175–262 | date = decembar 1943 | pmid = 16350088 | pmc = 440870 | doi = 10.1128/MMBR.7.4.175-262.1943 }}</ref>
# Smanjena akumulacija lijekova: smanjenjem propusnosti [[polupropusna membrana|polupropusne membrane]] ili povećanjem aktivnog [[refluks (mikrobiologija)|izbacivanja lijekova]] preko površine ćelije.<ref>{{cite journal | vauthors = Li XZ, Nikaido H | title = Efflux-mediated drug resistance in bacteria: an update | journal = Drugs | volume = 69 | issue = 12 | pages = 1555–623 | date = august 2009 | pmid = 19678712 | pmc = 2847397 | doi = 10.2165/11317030-000000000-00000 }}</ref> Ove [[multirefluksna pumpa za izbacivanje više lijekova]] unutar ćelijske membrane određenih bakterijskih vrsta koriste se za ispumpavanje antibiotika iz ćelije prije nego što uspiju uzrokovati bilo kakvu štetu. Često ih aktivira specifičan supstrat povezan s antibiotikom,<ref>{{cite journal | vauthors = Aminov RI, Mackie RI | title = Evolution and ecology of antibiotic resistance genes | journal = FEMS Microbiology Letters | volume = 271 | issue = 2 | pages = 147–61 | date = juni 2007 | pmid = 17490428 | doi = 10.1111/j.1574-6968.2007.00757.x | doi-access = free }}</ref> kao kod rezistencije na [[fluorokinolon]]e.<ref>{{cite journal | vauthors = Morita Y, Kodama K, Shiota S, Mine T, Kataoka A, Mizushima T, Tsuchiya T | title = NorM, a putative multidrug efflux protein, of Vibrio parahaemolyticus and its homolog in Escherichia coli | url = https://archive.org/details/sim_antimicrobial-agents-and-chemotherapy_1998-07_42_7/page/1778 | journal = Antimicrobial Agents and Chemotherapy | volume = 42 | issue = 7 | pages = 1778–82 | date = juli 1998 | pmid = 9661020 | pmc = 105682 | doi = 10.1128/AAC.42.7.1778 }}</ref>
# Ribosome splitting and recycling: for example, drug-mediated stalling of the ribosome by [[lincomycin]] and [[erythromycin]] unstalled by a heat shock protein found in ''Listeria monocytogenes'', which is a homologue of HflX from other bacteria. Liberation of the ribosome from the drug allows further translation and consequent resistance to the drug.<ref>{{cite journal | vauthors = Duval M, Dar D, Carvalho F, Rocha EP, Sorek R, Cossart P | title = HflXr, a homolog of a ribosome-splitting factor, mediates antibiotic resistance | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 115 | issue = 52 | pages = 13359–13364 | date = decembar 2018 | pmid = 30545912 | pmc = 6310831 | doi = 10.1073/pnas.1810555115 | bibcode = 2018PNAS..11513359D | doi-access = free }}</ref>
[[Slika:Antibiotic resistance mechanisms.jpg|thumb|300x300px| Brojni mehanizmi koje uobičajeni antibiotici koriste za borbu protiv bakterija i načini na koje bakterije postaju otporne na njih: Infografika koja prikazuje mehanizme za otpornost na antibiotike]]
Postoji nekoliko različitih vrsta klica koje su vremenom razvile otpornost.
Šest [[patogen]]a koji uzrokuju većinu smrtnih slučajeva povezanih s otpornošću su ''[[Escherichia coli]]'', ''[[Staphylococcus aureus]]'', ''[[Klebsiella pneumoniae]]'', ''[[Streptococcus pneumoniae]]'', ''[[Acinetobacter baumannii]]'' i ''[[Pseudomonas aeruginosa]]''. Oni su bili odgovorni za 929.000 smrtnih slučajeva koji se mogu pripisati otpornosti i 3,57 miliona smrtnih slučajeva povezanih s otpornošću u 2019. godini..<ref name="Murray_2022">{{cite journal | vauthors = Murray CJ, Ikuta KS, Sharara F, Swetschinski L, Robles Aguilar G, Gray A, Han C, Bisignano C, Rao P, Wool E, Johnson SC, Browne AJ, Chipeta MG, Fell F, Hackett S, Haines-Woodhouse G, Kashef Hamadani BH, Kumaran EA, McManigal B, Achalapong S, Agarwal R, Akech S, Albertson S, Amuasi J, Andrews J, Aravkin A, Ashley E, Babin FX, Bailey F, Baker S | collaboration = Antimicrobial Resistance Collaborators | title = Global burden of bacterial antimicrobial resistance in 2019: a systematic analysis | language = English | journal = Lancet | volume = 399 | issue = 10325 | pages = 629–655 | date = februar 2022 | pmid = 35065702 | pmc = 8841637 | doi = 10.1016/S0140-6736(21)02724-0 | s2cid = 246077406 }}</ref>
Penicilinazu-proizvodeća ''Neisseria gonorrhoeae'', razvila je [[otpornost na penicilin]] 1976. godine. Drugi primjer je ''Neisseria gonorrhoeae'' otporna na [[azitromicin]], koja je razvila otpornost na azitromicin 2011.<ref>{{cite web|title=About Antibiotic Resistance|url=https://www.cdc.gov/drugresistance/about.html|website=CDC|date=13. 3. 2020|access-date=8. 9. 2017|archive-date=1. 10. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171001044758/https://www.cdc.gov/drugresistance/about.html|url-status=live}}</ref>
Kod [[Gram-negativna bakterija|Gram-negativnih bakterija]], geni rezistencije posredovani [[plazmid]]ima proizvode proteine koji se mogu vezati za [[DNK-giraza|DNK-girazu]], štiteći je od djelovanja kinolona. Konačno, mutacije na ključnim mjestima u DNK girazi ili [[topoizomeraza IV|topoizomerazi IV]] mogu smanjiti njihov afinitet vezivanja za kinolone, smanjujući efikasnost lijeka.<ref>{{cite journal | vauthors = Robicsek A, Jacoby GA, Hooper DC | title = The worldwide emergence of plasmid-mediated quinolone resistance | journal = The Lancet. Infectious Diseases | volume = 6 | issue = 10 | pages = 629–40 | date = oktobar 2006 | pmid = 17008172 | doi = 10.1016/S1473-3099(06)70599-0 }}</ref>
Neke [[bakterije]] su prirodno otporne na određene antibiotike; naprimjer, [[Gram-negativne bakterije]] su otporne na većinu [[beta -laktamski antibiotik|β-laktamskih antibiotika]] zbog prisustva beta-laktamaza. Otpornost na antibiotike može se steći i kao rezultat genetičke [[mutacije]] ili [[hoizontalni prenos gena|horizontalnog transfera gena]].<ref>{{cite journal|vauthors=Ochiai K, Yamanaka T, Kimura K, Sawada O, O|year=1959|title=Inheritance of drug resistance (and its transfer) between Shigella strains and Between Shigella and E.coli strains|journal=Hihon Iji Shimpor|language=ja|volume=34|page=1861}}</ref> Iako su mutacije rijetke, spontane mutacije u [[patogen]]a u [[genom]]u javljaju se brzinom od oko 1/10<sup>5</sup> do 1/10<sup>8</sup> po [[hromosom]]skoj replikaciji,<ref>{{cite book |vauthors=Watford S, Warrington SJ |chapter=Bacterial DNA Mutations |date=2018 |chapter-url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK459274/ |title=StatPearls |publisher=StatPearls Publishing |pmid=29083710 |access-date=21. 1. 2019 |archive-date=8. 3. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210308150820/https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK459274/ |url-status=live }}</ref> činjenica da se bakterije razmnožavaju velikom brzinom omogućava da efekat bude značajan. S obzirom na to da životni vijek i proizvodnja novih [[generacija]] mogu biti u roku od samo nekoliko sati, nova (''[[de novo]]'') mutacija u roditeljskoj ćeliji može brzo postati nasljedna mutacija široke rasprostranjenosti, što rezultira [[mikroevolucija|mikroevolucijom]] potpuno otporne kolonije. Međutim, [[hromosomske mutacije]] također imaju cijenu prilagođenosti bakterijskoj ćeliji. Naprimjer, [[ribosom]]ska mutacija može zaštititi bakterijsku ćeliju promjenom mjesta vezivanja antibiotika, ali može rezultirati sporijom stopom rasta.<ref>{{cite journal | vauthors = Levin BR, Perrot V, Walker N | title = Compensatory mutations, antibiotic resistance and the population genetics of adaptive evolution in bacteria | journal = Genetics | volume = 154 | issue = 3 | pages = 985–97 | date = mart 2000 | doi = 10.1093/genetics/154.3.985 | pmid = 10757748 | pmc = 1460977 | url = http://www.genetics.org/cgi/pmidlookup?view=long&pmid=10757748 | access-date = 4. 3. 2017 | archive-date = 18. 1. 2023 | archive-url = https://web.archive.org/web/20230118003230/https://academic.oup.com/genetics | url-status = live }}</ref> Štaviše, neke adaptivne mutacije mogu se širiti ne samo [[nasljeđivanje]]m, već i [[horizontalni prenos gena|horizontalnim transferom gena]]. Najčešći mehanizam horizontalnog transfera gena je transfer [[plazmid]]a, koji nose gene otpornosti na antibiotike između bakterija iste ili različitih [[vrsta]] putem [[Bakterijska konjugacija|konjugacije bakterija]]. Međutim, [[bakterije]] mogu steći otpornost i putem [[transformacija (genetika)|transformacije]], kao što je slučaj sa preuzimanjem golih fragmenata vanćelijske [[DNK]], koji sadrže gene otpornosti na antibiotike na streptomicin od strane ''[[Streptococcus pneumoniae]]'',<ref>{{cite journal | vauthors = Hotchkiss RD | title = Transfer of penicillin resistance in pneumococci by the desoxyribonucleate derived from resistant cultures | journal = Cold Spring Harbor Symposia on Quantitative Biology | volume = 16 | pages = 457–61 | date = 1951 | pmid = 14942755 | doi = 10.1101/SQB.1951.016.01.032 }}</ref> putem [[Transdukcija (genetika)|transdukcije]], kao kod [[bakteriofag]]om posredovanog transfera gena otpornosti na [[tetraciklin]] između [[soj (biologija)|sojeva]] ''S. pyogenes'',<ref>{{cite journal | vauthors = Ubukata K, Konno M, Fujii R | title = Transduction of drug resistance to tetracycline, chloramphenicol, macrolides, lincomycin and clindamycin with phages induced from Streptococcus pyogenes | url = https://archive.org/details/sim_journal-of-antibiotics_1975-09_28_9/page/680 | journal = The Journal of Antibiotics | volume = 28 | issue = 9 | pages = 681–8 | date = septembar 1975 | pmid = 1102514 | doi = 10.7164/antibiotics.28.681 | doi-access = free }}</ref> ili putem [[gen-transferni agens|agenasa za transfer gena]], što su čestice koje proizvodi ćelija domaćina, a koje podsjećaju na strukture [[bakteriofag]]a i sposobne su za prenos DNK.<ref>{{cite journal | vauthors = von Wintersdorff CJ, Penders J, van Niekerk JM, Mills ND, Majumder S, van Alphen LB, Savelkoul PH, Wolffs PF | title = Dissemination of Antimicrobial Resistance in Microbial Ecosystems through Horizontal Gene Transfer | journal = Frontiers in Microbiology | volume = 7 | page = 173 | date = 19. 2. 2016 | pmid = 26925045 | pmc = 4759269 | doi = 10.3389/fmicb.2016.00173 | doi-access = free }}</ref>
Otpornost na antibiotike može se vještački uvesti u [[mikroorganizam]] putem laboratorijskih protokola, a ponekad se koristi kao selektivni marker za ispitivanje mehanizama prijenosa gena ili za identifikaciju jedinki koje su apsorbirale dio [[DNK]] koji je uključivao gen otpornosti i drugi [[kandidatski gen|gen od interesa]].<ref>{{cite journal | vauthors = Chan CX, Beiko RG, Ragan MA | title = Lateral transfer of genes and gene fragments in Staphylococcus extends beyond mobile elements | url = https://archive.org/details/sim_journal-of-bacteriology_2011-08_193_15/page/3964 | journal = Journal of Bacteriology | volume = 193 | issue = 15 | pages = 3964–77 | date = august 2011 | pmid = 21622749 | pmc = 3147504 | doi = 10.1128/JB.01524-10 }}</ref>
Nedavna otkrića pokazuju da nije neophodno imati velike populacije bakterija za pojavu otpornosti na antibiotike. Male populacije ''[[Escherichia coli]]'' u antibiotskom gradijentu mogu postati rezistentne. Bilo koje heterogeno okruženje u pogledu gradijenta hranjivih tvari i antibiotika može olakhnuti otpornost na antibiotike u malim bakterijskim [[populacija]]ma. Pretpostavlja se da se mehanizam evolucije otpornosti zasniva na četiri [[SNP]] mutacije u genomu ''[[E. coli]]'' koje proizvodi gradijent antibiotika.<ref>{{cite journal | vauthors = Johansen TB, Scheffer L, Jensen VK, Bohlin J, Feruglio SL | title = Whole-genome sequencing and antimicrobial resistance in Brucella melitensis from a Norwegian perspective | journal = Scientific Reports | volume = 8 | issue = 1 | date = juni 2018 | pmid = 29867163 | pmc = 5986768 | doi = 10.1038/s41598-018-26906-3 | bibcode = 2018NatSR...8.8538J }}</ref>
U jednoj studiji, koja ima implikacije za svemirsku mikrobiologiju, nepatogeni soj ''E. coli'' MG1655 bio je izložen tragovima antibiotika širokog spektra [[hloramfenikol]]a, pod simuliranom mikrogravitacijom (LSMMG, ili Low Shear Modeled Microgravity) tokom 1.000 [[generacija]]. Adaptirani soj stekao je otpornost ne samo na hloramfenikol, već i unakrsnu otpornost na druge antibiotike;<ref>{{cite journal | vauthors = Tirumalai MR, Karouia F, Tran Q, Stepanov VG, Bruce RJ, Ott M, Pierson DL, Fox GE| title = Evaluation of acquired antibiotic resistance in ''Escherichia coli'' exposed to long-term low-shear modeled microgravity and background antibiotic exposure| journal = mBio | volume =10 |issue= e02637-18| date = januar 2019 | pmid = 30647159 | pmc = 6336426 | doi = 10.1128/mBio.02637-18}}</ref> ovo je bilo u suprotnosti s opažanjem na istom soju, koji je adaptiran na preko 1.000 generacija pod LSMMG-om, ali bez ikakvog izlaganja antibioticima; [[soj (biologija)|soj]]u ovom slučaju nije stekao takvu otpornost.<ref>{{cite journal | vauthors = Tirumalai MR, Karouia F, Tran Q, Stepanov VG, Bruce RJ, Ott M, Pierson DL, Fox GE| title = The adaptation of ''Escherichia coli'' cells grown in simulated microgravity for an extended period is both phenotypic and genomic.| journal = npj Microgravity | volume =3 |issue= 15| date = maj 2017| pmid = 286| pmc = 5460176 | doi = 10.1038/s41526-017-0020-1}}</ref> Dakle, bez obzira gdje se koriste, upotreba antibiotika vjerovatno će rezultirati perzistentnom rezistencijom na taj antibiotik, kao i unakrsnom rezistencijom na druge antimikrobne lijekove.
Posljednjih godina, pojava i širenje [[beta-laktamaza|β-laktamaza]] zvanih [[karbapenemazam]]a postala je velika zdravstvena kriza.<ref>{{cite journal | vauthors = Ghaith DM, Mohamed ZK, Farahat MG, Aboulkasem Shahin W, Mohamed HO | title = Colonization of intestinal microbiota with carbapenemase-producing Enterobacteriaceae in paediatric intensive care units in Cairo, Egypt | journal = Arab Journal of Gastroenterology | volume = 20 | issue = 1 | pages = 19–22 | date = mart 2019 | pmid = 30733176 | doi = 10.1016/j.ajg.2019.01.002 | s2cid = 73444389 | url = https://zenodo.org/record/6349599 | access-date = 30. 5. 2022 | archive-date = 27. 11. 2022 | archive-url = https://web.archive.org/web/20221127085649/https://zenodo.org/record/6349599 | url-status = live }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Diene SM, Rolain JM | title = Carbapenemase genes and genetic platforms in Gram-negative bacilli: Enterobacteriaceae, Pseudomonas and Acinetobacter species | journal = Clinical Microbiology and Infection | volume = 20 | issue = 9 | pages = 831–8 | date = septembar 2014 | pmid = 24766097 | doi = 10.1111/1469-0691.12655 | doi-access = free }}</ref> One such carbapenemase is [[New Delhi metallo-beta-lactamase 1]] (NDM-1),<ref name="Kumarasamy">{{cite journal | vauthors = Kumarasamy KK, Toleman MA, Walsh TR, Bagaria J, Butt F, Balakrishnan R, Chaudhary U, Doumith M, Giske CG, Irfan S, Krishnan P, Kumar AV, Maharjan S, Mushtaq S, Noorie T, Paterson DL, Pearson A, Perry C, Pike R, Rao B, Ray U, Sarma JB, Sharma M, Sheridan E, Thirunarayan MA, Turton J, Upadhyay S, Warner M, Welfare W, Livermore DM, Woodford N | title = Emergence of a new antibiotic resistance mechanism in India, Pakistan, and the UK: a molecular, biological, and epidemiological study | journal = The Lancet. Infectious Diseases | volume = 10 | issue = 9 | pages = 597–602 | date = septembar 2010 | pmid = 20705517 | pmc = 2933358 | doi = 10.1016/S1473-3099(10)70143-2 }}</ref> [[enzim]] koji čini [[bakterije]] rezistentnim na širok spektar [[beta-laktamski antibiotik|beta-laktamskih antibiotika]]. Najčešće bakterije koje proizvode ovaj enzim su Gram-negativne poput ''[[E. coli]]'' i ''[[Klebsiella pneumoniae]]'', ali gen za NDM-1 može se proširiti s jednog soja bakterija na drugi putem [[horizontalni prenos gena|horizontalnog transfera gena]].<ref>{{cite journal | vauthors = Hudson CM, Bent ZW, Meagher RJ, Williams KP | title = Resistance determinants and mobile genetic elements of an NDM-1-encoding Klebsiella pneumoniae strain | journal = PLOS ONE | volume = 9 | issue = 6 | date = 7. 6. 2014 | pmid = 24905728 | pmc = 4048246 | doi = 10.1371/journal.pone.0099209 | bibcode = 2014PLoSO...999209H | doi-access = free }}</ref>
===Virusi===
Specifični [[antivirusni lijek]]ovi se koriste za liječenje nekih virusnih infekcija. Ovi lijekovi sprječavaju [[razmnožavanje]] virusa inhibirajući esencijalne faze ciklusa replikacije virusa u zaraženim ćelijama. Antivirusni lijekovi se koriste za liječenje [[HIV]]-a, [[hepatitis B|hepatitisa B]], [[hepatitis C|hepatitisa C]], [[influenca|influence]], [[herpesviridae|herpes virusa]] uključujući [[varicella zoster virus]], [[citomegalovirus]] i [[Epstein-Barrov virus]]. Kod svakog virusa, neki sojevi su postali otporni na primijenjene lijekove.<ref>{{cite journal | vauthors = Lou Z, Sun Y, Rao Z | title = Current progress in antiviral strategies | journal = Trends in Pharmacological Sciences | volume = 35 | issue = 2 | pages = 86–102 | date = februar 2014 | pmid = 24439476 | pmc = 7112804 | doi = 10.1016/j.tips.2013.11.006 }}</ref>
Antivirusni lijekovi obično ciljaju ključne komponente virusne reprodukcije; na primjer, [[oseltamivir]] cilja na influencu [[neuraminidaza|neuraminidazu]], dok analozi [[gvanozin]]a inhibiraju virusnu DNK [[polimeraza|polimerazu]]. Otpornost na antivirusne lijekove se stoga stiče [[mutacija]]ma u genima koji kodiraju proteinske mete lijekova.
Otpornost na antivirusne lijekove [[HIV]]-a je problematična, a razvili su se čak i sojevi otporni na više lijekova.<ref>{{cite journal | vauthors = Pennings PS | title = HIV Drug Resistance: Problems and Perspectives | journal = Infectious Disease Reports | volume = 5 | issue = Suppl 1 | date = juni 2013 | pmid = 24470969 | pmc = 3892620 | doi = 10.4081/idr.2013.s1.e5 }}</ref> Jedan od izvora rezistencije je taj što mnogi trenutni lijekovi za HIV, uključujući nukleozidne inhibitore [[reverzns transkriptaza|reverzne transkriptaze]] (NRTI) i NNRTI, ciljaju reverznu transkriptazu; međutim, reverzna transkriptaza HIV-1 je vrlo sklona greškama i stoga mutacije koje uzrokuju rezistenciju nastaju brzo.<ref>{{cite journal | vauthors = Das K, Arnold E | title = HIV-1 reverse transcriptase and antiviral drug resistance. Part 1 | journal = Current Opinion in Virology | volume = 3 | issue = 2 | pages = 111–8 | date = april 2013 | pmid = 23602471 | pmc = 4097814 | doi = 10.1016/j.coviro.2013.03.012 }}</ref> Rezistentni sojevi virusa [[HIV]]-a se brzo pojavljuju ako se koristi samo jedan antivirusni lijek.<ref>{{cite journal | vauthors = Ton Q, Frenkel L | title = HIV drug resistance in mothers and infants following use of antiretrovirals to prevent mother-to-child transmission | journal = Current HIV Research | volume = 11 | issue = 2 | pages = 126–36 | date = mart 2013 | pmid = 23432488 | doi = 10.2174/1570162x11311020005 }}</ref> Korištenje tri ili više lijekova zajedno, nazvano [[kombinovana terapija]], pomoglo je u kontroli ovog problema, ali potrebni su novi lijekovi zbog kontinuirane pojave sojeva HIV-a otpornih na lijekove.<ref>{{cite journal | vauthors = Ebrahim O, Mazanderani AH | title = Recent developments in hiv treatment and their dissemination in poor countries | journal = Infectious Disease Reports | volume = 5 | issue = Suppl 1 | date = juni 2013 | pmid = 24470966 | pmc = 3892621 | doi = 10.4081/idr.2013.s1.e2 }}</ref>
===Gljive===
[[gljive|Gljivične]] infekcije su uzrok visokog morbiditeta i mortaliteta kod osoba sa oslabljenim [[imunski sistem|imunskim sistemom]], kao što su osobe sa [[HIV]]-om/[[AIDS]]-om, tuberkulozom ili one koje primaju [[hemoterapija|hemoterapiju]].<ref>{{cite journal | vauthors = Xie JL, Polvi EJ, Shekhar-Guturja T, Cowen LE | title = Elucidating drug resistance in human fungal pathogens | journal = Future Microbiology | volume = 9 | issue = 4 | pages = 523–42 | year = 2014 | pmid = 24810351 | doi = 10.2217/fmb.14.18 }}</ref> Gljive roda [[Candida (fungus)|''Candida'']], ''[[Cryptococcus neoformans]]'' i ''[[Aspergillus fumigatus]]'' uzrokuju većinu ovih [[infekcija]], a otpornost na antigljivne lijekove javlja se kod svih njih.<ref>{{cite journal | vauthors = Srinivasan A, Lopez-Ribot JL, Ramasubramanian AK | title = Overcoming antifungal resistance | journal = Drug Discovery Today: Technologies | volume = 11 | pages = 65–71 | date = mart 2014 | pmid = 24847655 | pmc = 4031462 | doi = 10.1016/j.ddtec.2014.02.005 }}</ref> Višestruka rezistencija gljiva na lijekove je u porastu zbog široko rasprostranjene upotrebe antigljivnih lijekova za liječenje infekcija kod imunokompromitovanih osoba i upotrebe nekih poljoprivrednih antigljivnih lijekova.<ref name="Fisher_2022" /><ref>{{cite journal | vauthors = Costa C, Dias PJ, Sá-Correia I, Teixeira MC | title = MFS multidrug transporters in pathogenic fungi: do they have real clinical impact? | journal = Frontiers in Physiology | volume = 5 | page = 197 | date = 2014 | pmid = 24904431 | pmc = 4035561 | doi = 10.3389/fphys.2014.00197 | doi-access = free }}</ref> Bolesti otporne na antifungalne lijekove povezane su s povećanom smrtnošću.
Neke gljivice (npr. ''[[Candida krusei]]'' i [[flukonazol]]) pokazuju unutrašnju otpornost na određene antidgljivne lijekove ili klase, dok neke vrste razvijaju antifungusnu otpornost na vanjske pritiske. Antigljivna otpornost je briga [[One Health]], uzrokovana višestrukim vanjskim faktorima, uključujući ekstenzivnu upotrebu [[fungicid]]a, prekomjernu upotrebu kliničkih antigljivnih lijekova, [[promjena u okološu|promjene u okolišu]] i faktore domaćina.<ref name="Fisher_2022"/>
U [[SAD]]-u su vrste roda ''Candida'' otporne na [[flukonazol]] i otpornost na azole kod ''[[Aspergillus fumigatus]]'' istaknute kao rastuća prijetnja.<ref name="CDC2013"/>
Više od 20 vrsta [[rod (biologija)|roda]] ''Candida'' može uzrokovati infekciju kandidijazom, a najčešća je ''[[Candida albicans]]''. Kvasnice toda ''Candida'' normalno nastanjuju kožu i sluznice bez izazivanja infekcije. Međutim, prekomjerni rast ''Candida'' može dovesti do [[kandidijaza|kandidijaze]]. Neke vrste ''Candida'' (npr. ''[[Candida glabrata]])'' postaju otporne na antifungusnne lijekove prve i druge linije, kao što su [[ehinokandin]] i [[azoli]].<ref name="CDC2013"/>
Pojava ''Candida auris'' kao potencijalnog ljudskog patogena koji ponekad pokazuje otpornost na antifungusne lijekove više klasa je zabrinjavajuća i povezana je s nekoliko [[epidemija]] širom svijeta. [[SZO]] objavila je prioritetnu listu gljivičnih patogena, uključujući patogene s otpornošću na antifungusne lijekove..<ref name="WHO">{{cite book |url=https://www.who.int/publications/i/item/9789240060241 |title=WHO fungal priority pathogens list to guide research, development and public health action |date=25. 10. 2022 |publisher=World Health Organization |editor=World Health Organization |isbn=978-92-4-006024-1 |language=En |access-date=27. 10. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221026235331/https://www.who.int/publications/i/item/9789240060241 |archive-date=26. 10. 2022 |url-status=live}}</ref>
Identifikacija rezistencije na antifungalne lijekove je otežana ograničenom klasičnom dijagnozom infekcije, gdje nedostaje kultura, što sprječava testiranje osjetljivosti.<ref name="Fisher_2022" /> Nacionalni i međunarodni programi nadzora gljivičnih bolesti i rezistencije na antifungalne lijekove su ograničeni, što otežava razumijevanje opterećenja bolesti i povezane rezistencije.<ref name="Fisher_2022" /> Primjena molekularnog testiranja za identifikaciju [[genetički marker|genetičkih markera]] povezanih s rezistencijom može poboljšati identifikaciju rezistencije na antifungusne lijekove, ali raznolikost [[mutacija]] povezanih s rezistencijom se povećava kod svih vrsta gljiva koje uzrokuju infekciju. Osim toga, brojni mehanizmi rezistencije zavise od pojačane regulacije odabranih gena (naprimjer, refluksnih pumpi), a ne od definiranih mutacija koje se mogu molekularno detektirati.
Zbog ograničenog broja antifungusnih lijekova u kliničkoj upotrebi i sve veće globalne incidencije rezistencije na antigljivne lijekove, korištenje postojećih antifungusnih lijekova u kombinaciji može biti korisno u nekim slučajevima, ali su potrebna daljnja istraživanja. Slično tome, drugi pristupi koji bi mogli pomoći u borbi protiv pojave antifungusne rezistencije mogli bi se oslanjati na razvoj terapija usmjerenih na domaćina, kao što su [[imunoterapija]] ili [[vakcina]].<ref name="Fisher_2022"/>
===Paraziti===
[[protozoe|Protozojski]] [[paraziti]] koji uzrokuju bolesti [[malarija]], [[tripanosomijaza]], [[toksoplazmoza]], [[kriptosporidioza]] i [[lišmanijaza]] su važni ljudski patogeni.<ref name="pmid25057459">{{cite journal | vauthors = Andrews KT, Fisher G, Skinner-Adams TS | title = Drug repurposing and human parasitic protozoan diseases | journal = International Journal for Parasitology: Drugs and Drug Resistance | volume = 4 | issue = 2 | pages = 95–111 | date = august 2014 | pmid = 25057459 | pmc = 4095053 | doi = 10.1016/j.ijpddr.2014.02.002 }}</ref>
Malarijski paraziti koji su otporni na lijekove koji su danas dostupni za infekcije su česti, što je dovelo do povećanih napora za razvoj novih lijekova.<ref>{{cite journal | vauthors = Visser BJ, van Vugt M, Grobusch MP | title = Malaria: an update on current chemotherapy | journal = Expert Opinion on Pharmacotherapy | volume = 15 | issue = 15 | pages = 2219–54 | date = oktobar 2014 | pmid = 25110058 | doi = 10.1517/14656566.2014.944499 | s2cid = 34991324 }}</ref> Također je zabilježena otpornost na nedavno razvijene lijekove poput [[artemizinin]]a. Problem otpornosti na lijekove kod malarije potaknuo je napore za razvoj [[vakcina]].<ref>{{cite journal | vauthors = Chia WN, Goh YS, Rénia L | title = Novel approaches to identify protective malaria vaccine candidates | journal = Frontiers in Microbiology | volume = 5 | page = 586 | year = 2014 | pmid = 25452745 | pmc = 4233905 | doi = 10.3389/fmicb.2014.00586 | doi-access = free }}</ref>
[[Trypanosoma|Trypanozome]] su parazitske protozoe koje uzrokuju [[afrička tripanozomijaza|afričku tripanozomijazu]] i [[Chagasova bolest|Chagasovu bolest]] (američku tripanosomijazu).<ref>{{cite journal | vauthors = Franco JR, Simarro PP, Diarra A, Jannin JG | title = Epidemiology of human African trypanosomiasis | journal = Clinical Epidemiology | volume = 6 | pages = 257–75 | year = 2014 | pmid = 25125985 | pmc = 4130665 | doi = 10.2147/CLEP.S39728 | doi-access = free }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Herrera L | title = Trypanosoma cruzi, the Causal Agent of Chagas Disease: Boundaries between Wild and Domestic Cycles in Venezuela | journal = Frontiers in Public Health | volume = 2 | page = 259 | date = 2014 | pmid = 25506587 | pmc = 4246568 | doi = 10.3389/fpubh.2014.00259 | doi-access = free }}</ref> Ne postoje vakcine koje bi spriječile ove infekcije, pa se lijekovi poput [[pentamidin]]a i [[suramin]]a, [[benznidazol]]a i [[nifurtimoks]]a koriste za liječenje [[infekcija]]. Ovi lijekovi su efikasni, ali su zabilježene i infekcije uzrokovane rezistentnim parazitima.<ref name="pmid25057459"/>
[[Leišmanijaza|Leišmanijazu]] uzrokuju [[protozoe]] i predstavlja važan javnozdravstveni problem širom svijeta, posebno u [[suptropči|suptropskim]] i [[tropi|tropskim zemljama]]. Otpornost na lijekove "postala je glavna briga".<ref>{{cite journal | vauthors = Mansueto P, Seidita A, Vitale G, Cascio A | title = Leishmaniasis in travelers: a literature review | journal = Travel Medicine and Infectious Disease | volume = 12 | issue = 6 Pt A | pages = 563–81 | year = 2014 | pmid = 25287721 | doi = 10.1016/j.tmaid.2014.09.007 | url = https://iris.unipa.it/bitstream/10447/101959/4/Travel%20Medicine%20and%20Infectious%20Disease%202014%2012%20563-581.pdf | hdl = 10447/101959 | hdl-access = free | access-date = 23. 10. 2017 | archive-date = 12. 10. 2022 | archive-url = https://web.archive.org/web/20221012000116/https://iris.unipa.it/bitstream/10447/101959/4/Travel%20Medicine%20and%20Infectious%20Disease%202014%2012%20563-581.pdf | url-status = live }}</ref>
===Globalni i genomski podaci===
[[Slika:The global resistome based on sewage-based monitoring.webp|thumb| Globalni 'rezistom' zasnovan na monitoringu kanalizacije<ref name="10.1038/s41467-022-34312-7"/>]]
[[Datoteka:Gene-sharing network between bacterial genera.webp|thumb|240px|Mreža dijeljenja gena između bakterijskih [[rod (biologija)|rodova]]<ref name="10.1038/s41467-022-34312-7"/>]]
Godine 2022, [[genom]]ski epidemiolozi su objavili rezultate [[globalno zdravlje|globalnog]] istraživanja o antimikrobnoj rezistenciji putem genomske [[epidemiologija zasnovan na otpadnim vodama|epidemiologije zasnovane na otpadnim vodama]], pronalazeći velike regionalne varijacije, pružajući mape i sugerirajući da se geni otpornosti također [[horizontalni prenos gena|prenose]] između mikrobnih vrsta koje nisu blisko povezane.<ref name="10.1038/s41467-022-34312-7">{{cite journal | vauthors = Munk P, Brinch C, Møller FD, Petersen TN, Hendriksen RS, Seyfarth AM, Kjeldgaard JS, Svendsen CA, van Bunnik B, Berglund F, Larsson DG, Koopmans M, Woolhouse M, Aarestrup FM | title = Genomic analysis of sewage from 101 countries reveals global landscape of antimicrobial resistance | journal = Nature Communications | volume = 13 | issue = 1 | date = decembar 2022 | pmid = 36456547 | pmc = 9715550 | doi = 10.1038/s41467-022-34312-7 | doi-access = free | bibcode = 2022NatCo..13.7251M }}</ref><ref>{{cite news |title=Antibiotika-Resistenzen verbreiten sich offenbar anders als gedacht |url=https://www.deutschlandfunknova.de/nachrichten/bakterien-antibiotika-resistenzen-verbreiten-sich-offenbar-anders-als-gedacht |access-date=17. 1. 2023 |work=[[Deutschlandfunk Nova]] |language=de |archive-date=17. 1. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230117125129/https://www.deutschlandfunknova.de/nachrichten/bakterien-antibiotika-resistenzen-verbreiten-sich-offenbar-anders-als-gedacht |url-status=live }}</ref> [[SZO]] objavljuje izvještaje Globalnog sistema za nadzor antimikrobne rezistencije i upotrebe (GLASS) koji sumiraju godišnje (npr. iz 2020.) podatke o međunarodnoj antimikrobnoj rezistenciji, uključujući i interaktivnu kontrolnu ploču.<ref>{{cite news |title=Superbugs on the rise: WHO report signals increase in antibiotic resistance |url=https://medicalxpress.com/news/2022-12-superbugs-antibiotic-resistance.html |access-date=18. 1. 2023 |work=World Health Organization via medicalxpress.com|archive-date=2. 2. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230202015448/https://medicalxpress.com/news/2022-12-superbugs-antibiotic-resistance.html |url-status=live }}</ref><ref>{{cite web |title=Global antimicrobial resistance and use surveillance system (GLASS) report: 2022 |url=https://www.who.int/publications/i/item/9789240062702 |website=who.int |access-date=18. 1. 2023|archive-date=21. 1. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230121073827/https://www.who.int/publications/i/item/9789240062702 |url-status=live }}</ref>
== Epidemiologija ==
=== Ujedinjeno Kraljevstvo ===
[[Englesko javno zdravstvo]] izvijestilo je da je ukupan broj infekcija otpornih na antibiotike u Engleskoj porastao za 9% sa 55.812 u 2017. na 60.788 u 2018. godini, ali je potrošnja antibiotika pala za 9% sa 20,0 na 18,2 definirane dnevne doze na 1.000 stanovnika dnevno između 2014. i 2018.<ref>{{cite news |date=31. 10. 2019 |title=Patients contracted 165 antibiotic resistant infections each day in 2018, says PHE |publisher=Pharmaceutical Journal |url=https://www.pharmaceutical-journal.com/20207273.article |access-date=11. 12. 2019 |archive-date=26. 7. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200726070017/https://www.pharmaceutical-journal.com/20207273.article }}</ref>
===Sjedinjene Američke Države===
Centri za kontrolu i prevenciju bolesti [[Centri za kontrolu i prevenciju bolesti]] izvijestili su da je u [[SAD]] prijavljeno više od 2,8 miliona slučajeva otpornosti na antibiotike. Međutim, u 2019. godini ukupan broj smrtnih slučajeva od infekcija otpornih na antibiotike smanjio se za 18%, a broj smrtnih slučajeva u bolnicama smanjio se za 30%.<ref>{{cite web |date=6. 7. 2022 |title=National Infection & Death Estimates for AR |url=https://www.cdc.gov/drugresistance/national-estimates.html |access-date=3. 8. 2023 |website=Centers for Disease Control and Prevention|archive-date=3. 8. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230803195914/https://www.cdc.gov/drugresistance/national-estimates.html |url-status=live }}</ref>
[[Pandemija COVID-19]] uzrokovala je preokret većeg dijela napretka postignutog u ublažavanju učinaka otpornosti na antibiotike, što je rezultiralo većom upotrebom antibiotika, većim brojem rezistentnih infekcija i manjim brojem podataka o preventivnim mjerama.<ref>{{cite web |date=11. 8. 2022 |title=COVID-19 & Antibiotic Resistance |url=https://www.cdc.gov/drugresistance/covid19.html |access-date=3. 8. 2023 |website=Centers for Disease Control and Prevention|archive-date=21. 2. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220221120759/https://www.cdc.gov/drugresistance/covid19.html |url-status=live }}</ref> Broj bolničkih infekcija i smrtnih slučajeva porastao je za 15% u 2020. godini, a značajno veće stope infekcija zabilježene su za četiri od šest vrsta [[infekcija]] povezanih sa zdravstvenom zaštitom.<ref>{{cite web |date=2022 |title=2022 SPECIAL REPORT: COVID-19 U.S. IMPACT ON ANTIMICROBIAL RESISTANCE |url=https://www.cdc.gov/drugresistance/pdf/covid19-impact-report-508.pdf |access-date=3. 8. 2023 |website=Centers for Disease Control and Prevention |page=7 |archive-date=26. 8. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230826095614/https://www.cdc.gov/drugresistance/pdf/covid19-impact-report-508.pdf |url-status=live }}</ref>
===Indija===
Zbog raširene zloupotrebe, prekomjernog propisivanja lijekova na recept i nereguliranog pristupa antibioticima bez recepta, porast broja superbakterija u [[indija|Induiji]], uzrokovanih antimikrobnom rezistencijom (AMR) se proširio u Indiji. Apoteke koje je anketirala vlada Karnatake otkrile su da se 80% lijekova prodaje bez recepta.<ref name="nature2024">{{cite journal | last=Iqbal | first=Sarah | title=Why India is a stronghold for superbugs | journal=Nature India | publisher=Nature Publishing Group | date=14. 10. 2024 | doi=10.1038/d44151-024-00167-8 | url=https://www.nature.com/articles/d44151-024-00167-8 | access-date=15. 11. 2025}}</ref>
Istraživanje Nacionalnog centra za kontrolu bolesti otkrilo je da više od polovine hospitalizovanih pacijenata koristi "antibiotike iz kategorije 'Nadzor' prema AWaRe klasifikaciji [[SZO]], koje bi trebale biti rezervisane za teške infekcije"<ref name="nature2024"/>
U 2019., Indija je prijavila 300.000 smrtnih slučajeva zbog infekcija povezanih s antimikrobnom rezistencijom (AMR), a također prijavljuje najveći broj slučajeva [[tuberkuloza|tuberkuloze]] otporne na antibiotike.<ref name="nature2024"/>
== Historija ==
Od 1950-ih do 1970-ih godina prošlog stoljeća predstavljale su zlatno doba otkrića antibiotika, kada su otkrivene bezbrojne nove klase antibiotika za liječenje prethodno neizlječivih bolesti poput tuberkuloze i [[sifilis]]a.<ref>{{cite journal | vauthors = Aminov RI | title = A brief history of the antibiotic era: lessons learned and challenges for the future| journal = Frontiers in Microbiology | volume = 1 | page = 134 | date = 2010 | pmid = 21687759 | pmc = 3109405 | doi = 10.3389/fmicb.2010.00134 | doi-access = free }}</ref> Međutim, od tada otkriće novih klasa antibiotika gotovo da i nije postojalo, što predstavlja situaciju koja je posebno problematična s obzirom na otpornost bakterija<ref>{{cite journal | vauthors = Carvalho G, Forestier C, Mathias JD | title = Antibiotic resilience: a necessary concept to complement antibiotic resistance? | journal = Proceedings. Biological Sciences | volume = 286 | issue = 1916 | date = decembar 2019 | pmid = 31795866 | pmc = 6939251 | doi = 10.1098/rspb.2019.2408 }}</ref> pokazalo se tokom vremena i kontinuirana zloupotreba i prekomjerna upotreba antibiotika u liječenju.<ref name="worldcat.org">{{cite book|title=Antimicrobial resistance: global report on surveillance| publisher = World Health Organization|isbn=978-92-4-156474-8|location=Geneva, Switzerland|oclc=880847527 |year=2014}}</ref>
Već 1940. godine, u svom pismu uredniku časopisa [[Nature]], [[Edward Abraham|Abraham]] i [[Ernst Chain|Chain]] identificirali su enzim [[Beta-laktamaza|penicilinazu]] kao odgovoran za deaktivaciju [[penicilin]]a kod bakterija otpornih na penicilin. Ovo otkriće bio je prvi korak u razumijevanju mehanizama mikrobne rezistencije na β-laktamske antibiotike.<ref>{{cite journal |last1=Abraham |first1=E. P. |last2=Chain |first2=E. |title=An Enzyme from Bacteria able to Destroy Penicillin |url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_1940-12-28_146_3713/page/836 |journal=[[Nature]] |volume=146 |page=837 |year=1940 |issue=3713 |doi=10.1038/146837a0}}</ref> [[Fenomen]] antimikrobne rezistencije uzrokovane prekomjernom upotrebom antibiotika predvidio je još 1945. godine [[Alexander Fleming]] rekavši: "Moglo bi doći vrijeme kada će penicilin moći kupiti bilo ko u trgovinama. Tada postoji opasnost da neupućena osoba lahko sebi da premalu dozu i izlaganjem svojih mikroba nesmrtonosnim količinama lijeka učini ih otpornima".<ref>{{cite book | veditors = Amábile-Cuevas CF | title = Antimicrobial resistance in bacteria. | publisher = Horizon Scientific Press | date = 2007 }}</ref><ref>{{Citation|url=https://www.nobelprize.org/prizes/medicine/1945/fleming/lecture/|contribution-url=https://www.nobelprize.org/uploads/2018/06/fleming-lecture.pdf|contribution=Penicillin|title=Nobel Lecture| vauthors = Fleming A |date=11. 12. 1945|access-date=9. 8. 2020|archive-url= https://web.archive.org/web/20180331001640/https://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1945/fleming-lecture.pdf |archive-date= 31. 3. 2018|url-status=live}}</ref> Bez stvaranja novih i jačih antibiotika, era u kojoj uobičajene infekcije i manje povrede mogu biti smrtonosne, a složeni postupci poput hirurgije i [[hemoterapija]] postaju previše rizični, predstavlja vrlo realnu mogućnost.<ref>{{cite web|url=https://www.who.int/antimicrobial-resistance/publications/global-action-plan/en/|title=WHO {{!}} Global action plan on antimicrobial resistance|website=WHO|access-date=23. 4. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180418062254/http://www.who.int/antimicrobial-resistance/publications/global-action-plan/en/|archive-date=18. 4. 2018}}</ref> Antimikrobna rezistencija može dovesti do epidemija ogromnih razmjera ako se ne poduzmu preventivne mjere. U današnje vrijeme trenutna antimikrobna rezistencija dovodi do dužeg boravka u bolnici, većih medicinskih troškova i povećane smrtnosti.<ref name="worldcat.org"/>
==Društvo i kultura==
=== Politika inovacija ===
Od sredine 1980-ih, farmaceutske kompanije ulažu u lijekove za rak ili hronične bolesti koji imaju veći potencijal za zaradu i "smanjuju naglasak ili odustaju od razvoja antibiotika".<ref name="NYT_jan_21_2016" /> Dana 20. januara 2016. na [[Svjetski ekonomski forum|Svjetskom ekonomskom forumu]] u [[Davos]]u, [[Švicarska]], više od "80 farmaceutskih i dijagnostičkih kompanija" iz cijelog svijeta pozvalo je na "transformativne komercijalne modele" na globalnom nivou, kako bi se podstaklo istraživanje i razvoj antibiotika i na "poboljšanu upotrebu dijagnostičkih testova koji mogu brzo identificirati zarazni organizam".<ref name="NYT_jan_21_2016">{{cite news | url=https://www.nytimes.com/2016/01/21/business/to-fight-superbugs-drug-makers-call-for-incentives-to-develop-antibiotics.html | title=To Fight 'Superbugs,' Drug Makers Call for Incentives to Develop Antibiotics | newspaper=New York Times |date=20. 1. 2016 | access-date=24. 1. 2016 | vauthors = Pollack A | series=Davos 2016 Special Report | location=Davos, Switzerland | archive-url=https://web.archive.org/web/20180424142407/https://www.nytimes.com/2016/01/21/business/to-fight-superbugs-drug-makers-call-for-incentives-to-develop-antibiotics.html?smid=tw-share | archive-date=24. 4. 2018 | url-status=live }}</ref> Brojne zemlje razmatraju ili primjenjuju modele plaćanja bez povezanosti s drugim lijekovima za nove antimikrobne lijekove, pri čemu se plaćanje zasniva na vrijednosti, a ne na obimu prodaje lijekova. Ovo pruža mogućnost plaćanja vrijednih novih lijekova čak i ako su oni rezervirani za upotrebu kod relativno rijetkih [[infekcija]] otpornih na lijekove.<ref>{{cite journal | vauthors = Leonard C, Crabb N, Glover D, Cooper S, Bouvy J, Wobbe M, Perkins M | title = Can the UK 'Netflix' Payment Model Boost the Antibacterial Pipeline? | journal = Applied Health Economics and Health Policy | volume = 21 | issue = 3 | pages = 365–372 | date = maj 2023 | pmid = 36646872 | pmc = 9842493 | doi = 10.1007/s40258-022-00786-1 }}</ref>
===Pravni okviri===
Neki stručnjaci za globalno zdravlje tvrde da je potreban globalni pravni okvir za sprječavanje i kontrolu antimikrobne rezistencije.<ref name="A. Behdinan, S.J. Hoffman 2015">{{cite journal | vauthors = Behdinan A, Hoffman SJ, Pearcey M | title = Some Global Policies for Antibiotic Resistance Depend on Legally Binding and Enforceable Commitments | journal = The Journal of Law, Medicine & Ethics | volume = 43 | issue = 2 Suppl 3 | pages = 68–73 | year = 2015 | pmid = 26243246 | doi = 10.1111/jlme.12277 | s2cid = 7415203 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Hoffman SJ, Outterson K | title = What Will It Take to Address the Global Threat of Antibiotic Resistance? | journal = The Journal of Law, Medicine & Ethics | volume = 43 | issue = 2 | pages = 363–8 | year = 2015 | pmid = 26242959 | doi = 10.1111/jlme.12253 | s2cid = 41987305 | url = https://scholarship.law.bu.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1007&context=faculty_scholarship | access-date = 11. 11. 2019 | archive-date = 12. 10. 2022 | archive-url = https://web.archive.org/web/20221012000131/https://scholarship.law.bu.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1007&context=faculty_scholarship | url-status = live | url-access = subscription }}</ref><ref name="Hoffman">{{cite journal | vauthors = Hoffman SJ, Outterson K, Røttingen JA, Cars O, Clift C, Rizvi Z, Rotberg F, Tomson G, Zorzet A | title = An international legal framework to address antimicrobial resistance | journal = Bulletin of the World Health Organization | volume = 93 | issue = 2 | page = 66 | date = februar 2015 | pmid = 25883395 | pmc = 4339972 | doi = 10.2471/BLT.15.152710 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Rizvi Z, Hoffman SJ | title = Effective Global Action on Antibiotic Resistance Requires Careful Consideration of Convening Forums | journal = The Journal of Law, Medicine & Ethics | volume = 43 | issue = 2 Suppl 3 | pages = 74–8 | year = 2015 | pmid = 26243247 | doi = 10.1111/jlme.12278 | s2cid = 24223063 }}</ref> Naprimjer, obavezujuće globalne politike mogle bi se koristiti za stvaranje standarda upotrebe antimikrobnih sredstava, reguliranje marketinga antibiotika i jačanje globalnih sistema nadzora.<ref name="A. Behdinan, S.J. Hoffman 2015"/><ref name="Hoffman"/> Osiguravanje usklađenosti uključenih strana predstavlja izazov.<ref name="Hoffman"/> Globalne politike o antimikrobnoj rezistenciji mogle bi se poučiti iz sektora zaštite okoliša usvajanjem strategija koje su u prošlosti učinile međunarodne sporazume o zaštiti okoliša uspješnim, kao što su: sankcije za nepoštivanje, pomoć u implementaciji, pravila odlučivanja većinom glasova, nezavisni naučni panel i specifične obaveze.<ref>{{cite journal | vauthors=Andresen S, Hoffman SJ | year=2015 | title=Much Can Be Learned about Addressing Antibiotic Resistance from Multilateral Environmental Agreements | journal=Journal of Law, Medicine & Ethics | volume=43 | issue=2| pages=46–52 }}</ref>
==== Sjedinjene Američke Države ====
{{ažuriranje odjeljka|datum=oktobar 2023}}
Za [[savezni budžet Sjedinjenih Američkih Država za 2016. godinu|budžet Sjedinjenih Američkih Država za 2016. godinu]], [[Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država|američki predsjednik]] [[Barack Obama]] predložio je gotovo udvostručavanje iznosa saveznog finansiranja za "borbu protiv i sprječavanje" otpornosti na antibiotike na više od 1,2 milijarde dolara.<ref>[https://obamawhitehouse.archives.gov/the-press-office/2015/01/27/fact-sheet-president-s-2016-budget-proposes-historic-investment-combat-a President's 2016 Budget Proposes Historic Investment to Combat Antibiotic-Resistant Bacteria to Protect Public Health] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170122010901/https://obamawhitehouse.archives.gov/the-press-office/2015/01/27/fact-sheet-president-s-2016-budget-proposes-historic-investment-combat-a |date=22. 1. 2017 }} The White House, Office of the Press Secretary, 27 January 2015</ref> Mnoge međunarodne agencije za finansiranje poput [[Američke agencije za međunarodni razvoj|USAID]], [[Odjela za međunarodni razvoj|DFID]], [[Švedske agencije za međunarodnu razvojnu saradnju|Sida]] i [[Gates fondacije]] obećale su novac za razvoj strategija za suzbijanje antimikrobne rezistencije.
Dana 27. marta 2015. godine, [[Bijela kuća]] objavila je sveobuhvatni plan za rješavanje rastuće potrebe agencija za borbom protiv porasta bakterija otpornih na antibiotike. Radna grupa za borbu protiv bakterija otpornih na antibiotike razvila je „Nacionalni akcijski plan za borbu protiv bakterija otpornih na antibiotike“ s namjerom da pruži mapu puta koja će voditi [[SAD]] u izazovu otpornosti na antibiotike i s nadom da će spasiti mnoge živote. Ovaj plan ocrtava korake koje će savezna vlada poduzeti u narednih pet godina, potrebne za sprječavanje i suzbijanje izbijanja infekcija otpornih na antibiotike; održavanje efikasnosti antibiotika koji su već na tržištu; i pomoć u razvoju buduće dijagnostike, antibiotika i [[vakcina]].<ref name="whitehouse.gov">{{cite web|url=https://obamawhitehouse.archives.gov/the-press-office/2015/03/27/fact-sheet-obama-administration-releases-national-action-plan-combat-ant|title=FACT SHEET: Obama Administration Releases National Action Plan to Combat Antibiotic-Resistant Bacteria|access-date=30. 10. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20170121155651/https://obamawhitehouse.archives.gov/the-press-office/2015/03/27/fact-sheet-obama-administration-releases-national-action-plan-combat-ant|archive-date=21. 1. 2017|url-status=live|via=National Archives|work=whitehouse.gov|date=27. 3. 2015}}</ref>
Akcioni plan je razvijen oko pet ciljeva s fokusom na jačanje zdravstvene zaštite, javnog zdravstva, veterinarske medicine, poljoprivrede, sigurnosti hrane i istraživanja, te proizvodnje. Ovi ciljevi, koje je navela Bijela kuća, su sljedeći:
* Usporavanje pojave rezistentnih bakterija i sprječavanje širenja rezistentnih infekcija
* Jačanje nacionalnih napora nadzora po principu "jedno zdravlje" za borbu protiv rezistencije
* Unapređenje razvoja i upotrebe brzih i inovativnih dijagnostičkih testova za identifikaciju i karakterizaciju rezistentnih bakterija
* Ubrzavanje osnovnih i primijenjenih istraživanja i razvoja novih antibiotika, drugih terapija i vakcina
* Poboljšanje međunarodne saradnje i kapaciteta za prevenciju, nadzor, kontrolu i istraživanje i razvoj rezistencije na antibiotike
Sljedeći ciljevi su postavljeni za postizanje do 2020. godine:
* Uspostavljanje antimikrobnih programa unutar bolničkih okruženja za akutnu njegu
* Smanjenje neprimjerenog propisivanja i upotrebe antibiotika za najmanje 50% u ambulantnim i 20% u bolničkim okruženjima
* Uspostavljanje državnih programa prevencije rezistencije na antibiotike (AR) u svih 50 država
* Eliminacija upotrebe medicinski važnih antibiotika za poticanje rasta kod životinja koje se koriste za proizvodnju hrane.
;Sadašnje stanje AMR-a u [[SAD]]-u
Od 2023. godine, antimikrobna rezistencija (AMR) i dalje predstavlja značajnu prijetnju javnom zdravlju u Sjedinjenim Američkim Državama. Prema izvještaju Centra za kontrolu i prevenciju bolesti iz 2023. godine o prijetnjama rezistencije na antibiotike, u SAD-u se svake godine pojavi preko 2,8 miliona infekcija otpornih na antibiotike, što dovodi do najmanje 35.000 smrtnih slučajeva godišnje.<ref name="CDC2023">{{cite web | title=Antibiotic Resistance Threats in the United States, 2023 | publisher=Centers for Disease Control and Prevention | url=https://www.cdc.gov/antimicrobial-resistance/data-research/threats/update-2022.html | access-date=20. 10. 2023}}</ref> Među najzabrinjavajućim rezistentnim patogenima su Enterobacteriaceae (CRE) otporne na karbapenem, ''[[Staphylococcus aureus]]'' otporan na [[meticilin]] (MRSA) i Clostridioides difficile (C. diff), koji su svi i dalje odgovorni za teške infekcije povezane sa zdravstvenom zaštitom (HAI).
[[Pandemija COVID-19]] dovela je do značajnih poremećaja u zdravstvenoj zaštiti, s povećanjem upotrebe antibiotika tokom liječenja virusnih infekcija. Ovaj porast propisivanja antibiotika, zajedno s preopterećenim zdravstvenim sistemima, doprinio je ponovnom porastu AMR-a tokom pandemijskih godina. Izvještaj CDC-a iz 2021. godine identificirao je nagli porast HAI uzrokovanih rezistentnim patogenima kod pacijenata s COVID-19, trend koji se nastavio i u 2023.<ref name="COVID2021">{{cite journal | title=The Impact of the COVID-19 Pandemic on Antimicrobial Resistance and Management of Bloodstream Infections | journal= Pathogens| year=2023 | volume=21 | issue=6 | pages= e22–e25 | doi= 10.3390/pathogens12060780| doi-access= free| pmid= 37375470| pmc= 10302285| vauthors = Petrakis V, Panopoulou M, Rafailidis P, Lemonakis N, Lazaridis G, Terzi I, Papazoglou D, Panagopoulos P}}</ref> Nedavni podaci ukazuju na to da, iako je upotreba antibiotika smanjena od pandemije, neki rezistentni patogeni i dalje prevladavaju u zdravstvenim ustanovama.<ref name="CDC2023" />
CDC je također proširio svoju kampanju "Unaprijed sepse" 2023. godine, fokusirajući se na podizanje svijesti o ulozi antimikrobne rezistencije (AMR) u [[sepsa]]ma i promoviranje razumne upotrebe antibiotika u zdravstvenim ustanovama i zajednici.<ref name="Sepsis2023">{{cite web | title=Get Ahead of Sepsis | publisher=Centers for Disease Control and Prevention | url=https://www.cdc.gov/sepsis/get-ahead-of-sepsis/index.html | access-date=20. 10. 2023}}</ref> Ova inicijativa je dosegla milione ljudi putem društvenih mreža, zdravstvenih ustanova i aktivnosti javnog zdravstva, s ciljem edukacije javnosti o važnosti sprječavanja infekcija i smanjenja zloupotrebe antibiotika.
Pod administracijom [[Donald Trump|Donalda Trumpa]], očekuje se da će drastično smanjenje federalnog finansiranja 2025. godine u Nacionalnim institutima za zdravlje (NIH) i mnogim drugim istraživačkim subjektima u Sjedinjenim Državama ometati napredak u borbi protiv antimikrobne rezistencije.<ref>{{Cite web |last=Martonicz |first=Tori Whitacre |date=1. 4. 2025 |title='Ongoing assault': How HHS layoffs have eviscerated infection prevention support across the nation |url=https://www.infectioncontroltoday.com/view/-ongoing-assault-how-hhs-layoffs-have-eviscerated-infection-prevention-support-across-the-nation |access-date=1. 6. 2025 |website=Infection Control Today |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=7. 5. 2025 |title=The disbanding of HICPAC is part of a larger, dangerous pattern of undermining health protections |url=https://globalbiodefense.com/2025/05/07/the-disbanding-of-hicpac-is-part-of-a-larger-dangerous-pattern-of-undermining-health-protections/ |access-date=1. 6. 2025 |website=Global Biodefense |language=en-US}}</ref> Stručnjaci za javno zdravstvo vjeruju da će ova smanjenja budžeta negativno uticati na razvoj novih antibiotika <ref>{{Cite web |last=Jegan |first=Naren Krishna |date=9. 3. 2025 |title=The real cost of funding cuts in medicine |url=https://theaggie.org/2025/03/09/the-real-cost-of-funding-cuts-in-medicine/ |access-date=1. 6. 2025 |website=The California Aggie}}</ref> as kao i napredak u dijagnostici i [[strategija]]ma liječenja, čime se potkopavaju sadašnji napori za rješavanje problema antimikrobne rezistencije (AMR).<ref>{{Cite web |last=Stoltzfus |first=Heather |date=8. 5. 2025 |title=The disbanding of HICPAC: A dangerous silencing in the fight against health care-associated infections |url=https://www.infectioncontroltoday.com/view/disbanding-hicpac-dangerous-silencing-fight-against-health-care-associated-infections |access-date=1. 6. 2025 |website=Infection Control Today |language=en}}</ref> [[Američko društvo za zarazne bolesti]] (IDSA) je samo jedna od organizacija koja je izrazila ozbiljnu zabrinutost zbog negativnih posljedica takvih ekstremnih [[budžet]]skih mjera na upravljanje antimikrobnim sredstvima i, posljedično, na globalnu zdravstvenu sigurnost u cjelini.<ref>{{Cite web |last=Dall |first=Chris |date=8. 5. 2025 |title=Trump administration shuts down federal advisory committee on infection prevention |url=https://www.cidrap.umn.edu/healthcare-associated-infections/trump-administration-shuts-down-federal-advisory-committee |access-date=1. 6. 2025 |website=CIDRAP |language=en}}</ref>
=== Politike ===
Prema [[SZO|Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji]], kreatori politika mogu pomoći u borbi protiv otpornosti jačanjem praćenja otpornosti i laboratorijskih kapaciteta te reguliranjem i promoviranjem odgovarajuće upotrebe lijekova.<ref name="who.int"/> Kreatori politika i industrija mogu pomoći u borbi protiv otpornosti: podsticanjem inovacija i istraživanja i razvoja novih alata; te promovisanjem saradnje i razmjene informacija među svim zainteresovanim stranama.<ref name="who.int" />
Vlada SAD-a nastavlja da daje prioritet ublažavanju AMR-a putem politike i zakonodavstva. 2023. godine objavljen je Nacionalni akcioni plan za borbu protiv bakterija otpornih na antibiotike (CARB) 2023-2028, u kojem su navedeni strateški ciljevi za smanjenje infekcija otpornih na antibiotike, unapređenje prevencije infekcija i ubrzanje istraživanja novih antibiotika.<ref name="CARB2023">{{cite web | title=National Action Plan for Combating Antibiotic-Resistant Bacteria (CARB) 2023-2028 | publisher=The White House | url=https://www.hhs.gov/sites/default/files/carb-national-action-plan-2020-2025.pdf/ | archive-url=https://web.archive.org/web/20201018111524/https://www.hhs.gov/sites/default/files/carb-national-action-plan-2020-2025.pdf | archive-date=18. 10. 2020 | access-date=20. 10. 2023}}</ref> Plan također naglašava važnost poboljšanja upravljanja antibioticima u zdravstvu, poljoprivredi i veterinarstvu.
Nadalje, Zakon PASTEUR (Pionirske pretplate na antimikrobne lijekove za okončanje rastuće otpornosti) dobio je na zamahu u Kongresu. Ako bude usvojen, zakon bi stvorio model plaćanja zasnovan na pretplati kako bi se potaknuo razvoj novih antimikrobnih lijekova, a istovremeno bi se podržali programi upravljanja antimikrobnim lijekovima kako bi se smanjila zloupotreba postojećih antibiotika.<ref name="PASTEUR">{{cite web | title=PASTEUR Act of 2023 | date=28. 10. 2021 | publisher=United States Congress | url=https://www.congress.gov/bill/117th-congress/house-bill/965/ | access-date=20. 10. 2023}}</ref> Ovaj zakon se smatra ključnim korakom ka rješavanju ekonomskih prepreka za razvoj novih antimikrobnih sredstava.
=== Evaluacija politika ===
Mjerenje troškova i koristi strategija za borbu protiv AMR-a je teško i politike mogu imati efekte tek u dalekoj budućnosti. Kod drugih zaraznih bolesti ovaj problem je riješen korištenjem matematičkih modela. Potrebna su daljnja istraživanja kako bi se razumjelo kako se AMR razvija i širi, tako da se matematičko modeliranje može koristiti za predviđanje vjerovatnih efekata različitih politika.<ref>{{cite journal | vauthors = Knight GM, Davies NG, Colijn C, Coll F, Donker T, Gifford DR, Glover RE, Jit M, Klemm E, Lehtinen S, Lindsay JA, Lipsitch M, Llewelyn MJ, Mateus AL, Robotham JV, Sharland M, Stekel D, Yakob L, Atkins KE | title = Mathematical modelling for antibiotic resistance control policy: do we know enough? | journal = BMC Infectious Diseases | volume = 19 | issue = 1 | date = novembar 2019 | pmid = 31783803 | pmc = 6884858 | doi = 10.1186/s12879-019-4630-y | doi-access = free }}</ref>
== Dalja istraživanja ==
=== Brzo testiranje i dijagnostika ===
[[Alika:Antibiotic sensitivity test.jpg|right|thumb|[[Osjetljivost na antibiotike|Testiranje osjetljivosti na antimikrobne lijekove]]: Tanki papirni diskovi koji sadrže [[antibiotik]] postavljeni su na agar ploču na kojoj rastu bakterije. Bakterije ne mogu rasti oko antibiotika na koje su osjetljive.]]
Razlikovanje infekcija koje zahtijevaju antibiotike od onih koje prolaze same po sebi je klinički izazovno. Kako bi se usmjerila odgovarajuća upotreba antibiotika i spriječila evolucija i širenje otpornosti na antimikrobne lijekove, potrebni su dijagnostički testovi koji kliničarima pružaju pravovremene i primjenjive rezultate.
[[akutna bolest|Akutna febrilna bolest]] je čest razlog traženja medicinske pomoći širom svijeta i glavni uzrok morbiditeta i mortaliteta. U područjima sa smanjenom incidencijom malarije, mnogi febrilni pacijenti se nepravilno liječe od [[malarija|malarije]], a u nedostatku jednostavnog dijagnostičkog testa za identifikaciju alternativnih uzroka [[groznica|groznice]], kliničari pretpostavljaju da je nemalarijska febrilna bolest najvjerovatnije bakterijska infekcija, što dovodi do nepravilne upotrebe antibiotika. Višestruke studije su pokazale da je upotreba brzih dijagnostičkih testova za malariju bez pouzdanih alata za razlikovanje drugih uzroka groznice rezultirala povećanom upotrebom antibiotika.<ref>{{cite journal |vauthors=Hopkins H, Bruxvoort KJ, Cairns ME, Chandler CI, Leurent B, Ansah EK, Baiden F, Baltzell KA, Björkman A, Burchett HE, Clarke SE, DiLiberto DD, Elfving K, Goodman C, Hansen KS, Kachur SP, Lal S, Lalloo DG, Leslie T, Magnussen P, Jefferies LM, Mårtensson A, Mayan I, Mbonye AK, Msellem MI, Onwujekwe OE, Owusu-Agyei S, Reyburn H, Rowland MW, Shakely D, Vestergaard LS, Webster J, Wiseman VL, Yeung S, Schellenberg D, Staedke SG, Whitty CJ |date=mart 2017 |title=Impact of introduction of rapid diagnostic tests for malaria on antibiotic prescribing: analysis of observational and randomised studies in public and private healthcare settings |journal=BMJ |volume=356 |doi=10.1136/bmj.j1054 |pmc=5370398 |pmid=28356302}}</ref>
Testiranje [[osjetljivost na antibiotike|osjetljivosti na antibiotike]] (AST) može olakšati pristup liječenju zasnovan na preciznoj medicini tako što će pomoći kliničarima da propišu efikasniju i ciljanu antimikrobnu terapiju..<ref>{{cite news |date=20. 11. 2018 |title=Diagnostics Are Helping Counter Antimicrobial Resistance, But More Work Is Needed |work=MDDI Online |url=https://www.mddionline.com/diagnostics-are-helping-counter-antimicrobial-resistance-more-work-needed |access-date=2. 12. 2018 |archive-date=2. 12. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181202202615/https://www.mddionline.com/diagnostics-are-helping-counter-antimicrobial-resistance-more-work-needed }}</ref> Istovremeno, kod tradicionalnog [[fenotip]]skog AST-a, dobijanje rezultata može trajati od 12 do 48 sati zbog vremena potrebnog za rast [[organizam]]a na/u medijima za kulturu.<ref name="van_Belkum_2019">{{cite journal |vauthors=van Belkum A, Bachmann TT, Lüdke G, Lisby JG, Kahlmeter G, Mohess A, Becker K, Hays JP, Woodford N, Mitsakakis K, Moran-Gilad J, Vila J, Peter H, Rex JH, Dunne WM |date=januar 2019 |title=Developmental roadmap for antimicrobial susceptibility testing systems |journal=Nature Reviews. Microbiology |volume=17 |issue=1 |pages=51–62 |doi=10.1038/s41579-018-0098-9 |pmc=7138758 |pmid=30333569 |doi-access=free |hdl=2445/132505}}</ref> Brzo testiranje, moguće zahvaljujući inovacijama u molekularnoj dijagnostici, definirano je kao "izvodljivo unutar 8-satne radne smjene".<ref name="van_Belkum_2019"/> Postoji nekoliko komercijalnih testova odobrenih od strane Uprave za hranu i lijekove (FDA) koji mogu detektovati AMR gene iz različitih vrsta uzoraka. Napredak je bio spor zbog niza razloga, uključujući troškove i regulaciju.<ref>{{cite journal |vauthors= |date=oktobar 2018 |title=Progress on antibiotic resistance |journal=Nature |volume=562 |issue=7727 |page=307 |bibcode=2018Natur.562Q.307. |doi=10.1038/d41586-018-07031-7 |pmid=30333595 |doi-access=free}}</ref> Međutim, metode karakterizacije [[genotip]]ske AMR sve se više koriste u kombinaciji s algoritmima strojnog učenja u istraživanjima kako bi se bolje predvidjela fenotipska AMR na temelju genotipa organizma.<ref>{{cite journal |vauthors=Kim JI, Maguire F, Tsang KK, Gouliouris T, Peacock SJ, McAllister TA, McArthur AG, Beiko RG |date=septembar 2022 |title=Machine Learning for Antimicrobial Resistance Prediction: Current Practice, Limitations, and Clinical Perspective |journal=Clinical Microbiology Reviews |volume=35 |issue=3 |pages=e0017921 |doi=10.1128/cmr.00179-21 |pmc=9491192 |pmid=35612324 }}</ref><ref>{{cite journal |vauthors=Banerjee R, Patel R |date=februar 2023 |title=Molecular diagnostics for genotypic detection of antibiotic resistance: current landscape and future directions |journal=JAC-Antimicrobial Resistance |volume=5 |issue=1 |pmc=9937039 |pmid=36816746}}</ref>
Optičke tehnike poput faznokontrastne [[mikroskop]]ije u kombinaciji s analizom pojedinačnih ćelija još su jedan moćni metod za praćenje rasta bakterija. Naučnici sa Univerziteta [[Uppsala]] u Švedskoj objavili su 2017. godine metod<ref>{{cite journal |vauthors=Baltekin Ö, Boucharin A, Tano E, Andersson DI, Elf J |date=august 2017 |title=Antibiotic susceptibility testing in less than 30 min using direct single-cell imaging |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America |volume=114 |issue=34 |pages=9170–9175 |bibcode=2017PNAS..114.9170B |doi=10.1073/pnas.1708558114 |pmc=5576829 |pmid=28790187 |doi-access=free}}</ref> koji primjenjuje principe [[mikrofluidika|mikrofluidike]] i praćenja ćelija, za praćenje bakterijskog odgovora na antibiotike za manje od 30 minuta ukupnog vremena manipulacije. Ovaj izum je 2024. godine nagrađen nagradom Longitude Prize od osam miliona funti za AMR. Nedavno je ova platforma unaprijeđena spajanjem mikrofluidnog čipa sa [[optička pinceta|optičkom pincetom]]<ref>{{cite journal |vauthors=Luro S, Potvin-Trottier L, Okumus B, Paulsson J |date=januar 2020 |title=Isolating live cells after high-throughput, long-term, time-lapse microscopy |journal=Nature Methods |volume=17 |issue=1 |pages=93–100 |doi=10.1038/s41592-019-0620-7 |pmc=7525750 |pmid=31768062}}</ref> kako bi se [[bakterije]] s promijenjenim [[fenotip]]om direktno izolirale iz analitičke matrice.
Brzi dijagnostički metodi također su testirani kao intervencije u upravljanju antimikrobnim lijekovima kako bi se utjecalo na zdravstvene pokretače AMR-a. Pokazalo se da mjerenje [[krvni serum|serumskog]] [[prokalcitonin]]a smanjuje stopu smrtnosti, potrošnju antimikrobnih lijekova i nuspojave povezane s antimikrobnim lijekovima kod pacijenata s respiratornim infekcijama, ali uticaj na AMR još nije dokazan.<ref>{{cite journal |vauthors=Schuetz P, Wirz Y, Sager R, Christ-Crain M, Stolz D, Tamm M, Bouadma L, Luyt CE, Wolff M, Chastre J, Tubach F, Kristoffersen KB, Burkhardt O, Welte T, Schroeder S, Nobre V, Wei L, Bucher HC, Bhatnagar N, Annane D, Reinhart K, Branche A, Damas P, Nijsten M, de Lange DW, Deliberato RO, Lima SS, Maravić-Stojković V, Verduri A, Cao B, Shehabi Y, Beishuizen A, Jensen JS, Corti C, Van Oers JA, Falsey AR, de Jong E, Oliveira CF, Beghe B, Briel M, Mueller B |date=oktobar 2017 |title=Procalcitonin to initiate or discontinue antibiotics in acute respiratory tract infections |journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews |volume=10 |issue=10|doi=10.1002/14651858.CD007498.pub3 |pmc=6485408 |pmid=29025194 |collaboration=Cochrane Acute Respiratory Infections Group}}</ref> Slično tome, pokazalo se da testiranje seruma upalnog biomarkera [[C-reaktivnog proteina]] na mjestu pružanja njege utječe na stope propisivanja antimikrobnih lijekova u ovoj kohorti pacijenata, ali potrebna su daljnja istraživanja kako bi se pokazao učinak na stope AMR-a.<ref>{{cite journal |vauthors=Smedemark SA, Aabenhus R, Llor C, Fournaise A, Olsen O, Jørgensen KJ |date=oktobar 2022 |title=Biomarkers as point-of-care tests to guide prescription of antibiotics in people with acute respiratory infections in primary care |journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews |volume=2022 |issue=10 |doi=10.1002/14651858.CD010130.pub3 |pmc=9575154 |pmid=36250577 |collaboration=Cochrane Acute Respiratory Infections Group}}</ref> Klinička ispitivanja za isključivanje bakterijskih infekcija često se provode kod pacijenata s akutnim respiratornim infekcijama u djece. Još nije jasno utiče li brzo testiranje na viruse na upotrebu antibiotika kod djece.<ref>{{cite journal |vauthors=Doan Q, Enarson P, Kissoon N, Klassen TP, Johnson DW |date=septembar 2014 |title=Rapid viral diagnosis for acute febrile respiratory illness in children in the Emergency Department |journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews |volume=2014 |issue=9 |doi=10.1002/14651858.CD006452.pub4 |pmc=6718218 |pmid=25222468}}</ref>
===Vakcine===
[[Vakcine]] su ključni dio odgovora na smanjenje antimikrobne rezistencije jer sprječavaju infekcije, smanjuju upotrebu i prekomjernu upotrebu antimikrobnih sredstava te usporavaju pojavu i širenje patogena otpornih na lijekove.<ref name="WHO10October2024" />
Mikroorganizmi obično ne razvijaju [[otpornost na vakcine]] jer vakcine smanjuju širenje infekcije i ciljaju patogen na više načina kod istog domaćina, a moguće i na različite načine između različitih domaćina. Nadalje, ako se upotreba vakcina poveća, postoje dokazi da će se smanjiti sojevi patogena otporni na antibiotike; potreba za antibioticima će se prirodno smanjiti jer vakcine sprječavaju infekciju prije nego što se dogodi.<ref>{{cite journal | vauthors = Mishra RP, Oviedo-Orta E, Prachi P, Rappuoli R, Bagnoli F | title = Vaccines and antibiotic resistance | journal = Current Opinion in Microbiology | volume = 15 | issue = 5 | pages = 596–602 | date = oktobar 2012 | pmid = 22981392 | doi = 10.1016/j.mib.2012.08.002}}</ref> Izvještaj [[SZO]] iz 2024. godine pokazuje da bi vakcine protiv 24 patogena mogle smanjiti broj potrebnih antibiotika za 22% ili 2,5 milijarde definiranih dnevnih doza širom svijeta svake godine.<ref name="WHO10October2024"/> Ako bi se vakcine mogle uvesti protiv svih procijenjenih [[patogen]]a, mogle bi uštedjeti trećinu bolničkih troškova povezanih s antimikrobnom rezistencijom.<ref name="WHO10October2024"/> Vakcinisane osobe imaju manje infekcija i zaštićene su od potencijalnih komplikacija od sekundarnih infekcija koje mogu zahtijevati antimikrobne lijekove ili prijem u bolnicu.<ref name="WHO10October2024"/> Međutim, postoje dobro dokumentirani slučajevi rezistencije na vakcine, iako su oni obično mnogo manji problem od antimikrobne rezistencije.<ref>{{cite journal | vauthors = Kennedy DA, Read AF | title = Why does drug resistance readily evolve but vaccine resistance does not? | journal = Proceedings. Biological Sciences | volume = 284 | issue = 1851| date = mart 2017 | pmid = 28356449 | pmc = 5378080 | doi = 10.1098/rspb.2016.2562 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Kennedy DA, Read AF | title = Why the evolution of vaccine resistance is less of a concern than the evolution of drug resistance | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 115 | issue = 51 | pages = 12878–12886 | date = decembar 2018 | pmid = 30559199 | pmc = 6304978 | doi = 10.1073/pnas.1717159115 | bibcode = 2018PNAS..11512878K | doi-access = free }}</ref>
Iako teorijski obećavajuće, antistafilokokne vakcine su pokazale ograničenu efikasnost zbog imunskih varijacija između vrsta roda ''Staphylococcus'' i ograničenog trajanja efikasnosti proizvedenih [[antitijela]]. Razvoj i testiranje efikasnijih vakcina je u toku.<ref>{{cite web|url=http://www.homesteadschools.com/nursing/courses/Immunity/Chapter05.html|title=Immunity, Infectious Diseases, and Pandemics—What You Can Do|publisher=HomesteadSchools.com|access-date=12. 6. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131203005320/http://www.homesteadschools.com/nursing/courses/Immunity/Chapter05.html|archive-date=3. 12. 2013|url-status=live}}</ref>
Dva registracijska ispitivanja su procijenila kandidate za vakcine u strategijama aktivne imunizacije protiv infekcije ''[[S. aureus]]''. U ispitivanju faze II, dvovalentna [[vakcina]], kapsularnih proteina 5 i 8 testirana je na 1.804 pacijenta na [[hemodijsliza|hemodijalizi]] s primarnom fistulom ili sintetskim transplantom vaskularnog pristupa. Nakon 40 sedmica nakon vakcinacije uočen je zaštitni učinak protiv bakterije ''S. aureus'', ali ne i 54 sedmice nakon [[vakcinacija]].<ref>{{cite journal | vauthors = Shinefield H, Black S, Fattom A, Horwith G, Rasgon S, Ordonez J, Yeoh H, Law D, Robbins JB, Schneerson R, Muenz L, Fuller S, Johnson J, Fireman B, Alcorn H, Naso R | title = Use of a Staphylococcus aureus conjugate vaccine in patients receiving hemodialysis | url = https://archive.org/details/sim_new-england-journal-of-medicine_2002-02-14_346_7/page/490 | journal = The New England Journal of Medicine | volume = 346 | issue = 7 | pages = 491–6 | date = februar 2002 | pmid = 11844850 | doi = 10.1056/NEJMoa011297 | doi-access = free }}</ref> Na osnovu ovih rezultata, provedeno je drugo ispitivanje koje nije pokazalo efikasnost.<ref name="Fowler_2014">{{cite journal | vauthors = Fowler VG, Proctor RA | title = Where does a Staphylococcus aureus vaccine stand? | journal = Clinical Microbiology and Infection | volume = 20 | issue = 5 | pages = 66–75 | date = maj 2014 | pmid = 24476315 | pmc = 4067250 | doi = 10.1111/1469-0691.12570 }}</ref>
Merck je testirao V710, vakcinu usmjerenu na IsdB, u slijepom randomiziranom ispitivanju na pacijentima koji su podvrgnuti medijalnoj sternotomiji. Ispitivanje je prekinuto nakon što je kod primatelja V710 utvrđena veća stopa smrtnih slučajeva povezanih sa zatajenjem višeorganskih sistema. Primatelji vakcine koji su razvili infekciju ''S. aureus'' imali su pet puta veću [[vjerovatnoća|vjerovatnoću]] da umru od kontrolnih osoba koji su razvili infekciju ''S. aureus''.<ref>{{cite journal | vauthors = McNeely TB, Shah NA, Fridman A, Joshi A, Hartzel JS, Keshari RS, Lupu F, DiNubile MJ | title = Mortality among recipients of the Merck V710 Staphylococcus aureus vaccine after postoperative S. aureus infections: an analysis of possible contributing host factors | journal = Human Vaccines & Immunotherapeutics | volume = 10 | issue = 12 | pages = 3513–6 | date = 2014 | pmid = 25483690 | pmc = 4514053 | doi = 10.4161/hv.34407 }}</ref>
Brojni istraživači sugerišu da bi vakcina sa više antigena bila efikasnija, ali nedostatak biomarkera koji definišu ljudski zaštitni imunitet zadržava ove predloge u logičnoj, ali strogo hipotetičkoj areni.<ref name="Fowler_2014" />
===Terapija antitijelima===
Antitijela su obećavajuća protiv antimikrobne rezistencije. [[Monoklonska antitijela]] (mAb) ciljaju faktore virulencije bakterija, pomažući u uništavanju bakterija putem različitih mehanizama. Tri antitijela odobrena od strane FDA ciljaju toksine ''B. anthracis'' i ''C. difficile''.<ref>{{cite journal | vauthors = Lu RM, Hwang YC, Liu IJ, Lee CC, Tsai HZ, Li HJ, Wu HC | title = Development of therapeutic antibodies for the treatment of diseases | journal = Journal of Biomedical Science | volume = 27 | issue = 1| date = januar 2020 | pmid = 31894001 | pmc = 6939334 | doi = 10.1186/s12929-019-0592-z | doi-access = free }}</ref>
===Alternativna terapija===
Alternativna terapija je predložena metoda u kojoj se dva ili tri [[antibiotik]]a uzimaju naizmjenično, umjesto uzimanja samo jednog antibiotika, tako da se bakterije otporne na jedan antibiotik ubijaju kada se uzme sljedeći antibiotik. Studije su pokazale da ova metoda smanjuje brzinu kojom se bakterije otporne na antibiotike pojavljuju ''[[in vitro]]'' u odnosu na jedan lijek tokom cijelog trajanja terapije.<ref>{{cite journal | vauthors = Kim S, Lieberman TD, Kishony R | title = Alternating antibiotic treatments constrain evolutionary paths to multidrug resistance | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 111 | issue = 40 | pages = 14494–9 | date = oktobar 2014 | pmid = 25246554 | pmc = 4210010 | doi = 10.1073/pnas.1409800111 | bibcode = 2014PNAS..11114494K | doi-access = free }}</ref>
Studije su pokazale da bakterije koje razviju otpornost na antibiotike prema jednoj grupi antibiotika mogu postati osjetljivije na druge.<ref>{{cite journal | vauthors = Pál C, Papp B, Lázár V | title = Collateral sensitivity of antibiotic-resistant microbes | journal = Trends in Microbiology | volume = 23 | issue = 7 | pages = 401–7 | date = juli 2015 | pmid = 25818802 | pmc = 5958998 | doi = 10.1016/j.tim.2015.02.009 }}</ref> Ovaj [[fenomen]] može se koristiti za selekciju protiv rezistentnih bakterija korištenjem pristupa nazvanog cikliranje kolateralne osjetljivosti, za koji se nedavno pokazalo da je relevantan u razvoju strategija liječenja hroničnih infekcija, uzrokovanih bakterijom ''Pseudomonas aeruginosa''.<ref>{{cite journal | vauthors = Imamovic L, Ellabaan MM, Dantas Machado AM, Citterio L, Wulff T, Molin S, Krogh Johansen H, Sommer MO | title = Drug-Driven Phenotypic Convergence Supports Rational Treatment Strategies of Chronic Infections | journal = Cell | volume = 172 | issue = 1–2 | pages = 121–134.e14 | date = januar 2018 | pmid = 29307490 | pmc = 5766827 | doi = 10.1016/j.cell.2017.12.012 }}</ref> Uprkos obećanju, velike kliničke i eksperimentalne studije otkrile su ograničene dokaze o podložnosti ciklusu antibiotika kod različitih [[patogen]]a.<ref>{{cite journal | vauthors = Beckley AM, Wright ES | title = Identification of antibiotic pairs that evade concurrent resistance via a retrospective analysis of antimicrobial susceptibility test results | language = English | journal = The Lancet. Microbe | volume = 2 | issue = 10 | pages = e545–e554 | date = oktobar 2021 | pmid = 34632433 | pmc = 8496867 | doi = 10.1016/S2666-5247(21)00118-X }}</ref><ref>{{cite journal| vauthors = Ma Y, Chua SL |date=15. 11. 2021|title=No collateral antibiotic sensitivity by alternating antibiotic pairs |journal=The Lancet Microbe|volume=3|issue=1 |pages=e7|language=English|doi=10.1016/S2666-5247(21)00270-6|pmid=35544116 |s2cid=244147577|issn=2666-5247|doi-access=free}}</ref>
===Razvoj novih lijekova===
Od otkrića [[antibiotik]]a, napori istraživanja i razvoja (R&D) omogućili su pojavu novih lijekova na vrijeme za liječenje bakterija koje su postale otporne na starije antibiotike, ali u 2000-ima postojala je zabrinutost da se razvoj dovoljno usporio da bi teško bolesni ljudi mogli ostati bez mogućnosti liječenja.<ref>{{cite journal | vauthors = Liu J, Bedell TA, West JG, Sorensen EJ | title = Design and Synthesis of Molecular Scaffolds with Anti-infective Activity | journal = Tetrahedron | volume = 72 | issue = 25 | pages = 3579–3592 | date = juni 2016 | pmid = 27284210 | pmc = 4894353 | doi = 10.1016/j.tet.2016.01.044 }}</ref><ref>{{cite web |url= https://www.wp.dh.gov.uk/publications/files/2013/03/CMO-Annual-Report-Volume-2-20111.pdf |title=Annual Report of the Chief Medical Officer - Infections and the rise of antimicrobial resistance|date=2011|publisher=UK NHS|archive-url=https://web.archive.org/web/20131030190650/http://media.dh.gov.uk/network/357/files/2013/03/CMO-Annual-Report-Volume-2-20111.pdf|archive-date=30. 10. 2013}}</ref> Druga zabrinutost je da praktičari mogu postati nevoljni da izvode rutinske operacije zbog povećanog rizika od štetnih infekcija.<ref name="obama">{{cite news|url=https://www.npr.org/blogs/health/2013/06/04/188380562/obama-administration-seeks-to-loosen-antibiotic-approvals|title=Obama Administration Seeks To Ease Approvals For Antibiotics|newspaper=NPR.org|date=4. 6. 2013|publisher=NPR|access-date=7. 8. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20150313042023/http://www.npr.org/blogs/health/2013/06/04/188380562/obama-administration-seeks-to-loosen-antibiotic-approvals|archive-date=13. 3. 2015|url-status=live}}</ref> Rezervni tretmani mogu imati ozbiljne nuspojave; naprimjer, antibiotici poput aminoglikozida (kao što su [[amikacin]], [[gentamicin]], [[kanamicin]], [[streptomicin]] itd.), koji se koriste za liječenje multirezistentne tuberkuloze i [[cistasta fibroza|cistaste fibroze]] mogu uzrokovati respiratorne poremećaje, [[gluhoća|gluhoću]] i [[zatajenje bubrega]].<ref>{{cite journal | vauthors = Prayle A, Watson A, Fortnum H, Smyth A | title = Side effects of aminoglycosides on the kidney, ear and balance in cystic fibrosis | url = https://archive.org/details/sim_thorax_2010-07_65_7/page/654 | journal = Thorax | volume = 65 | issue = 7 | pages = 654–658 | date = juli 2010 | pmid = 20627927 | pmc = 2921289 | doi = 10.1136/thx.2009.131532 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Alene KA, Wangdi K, Colquhoun S, Chani K, Islam T, Rahevar K, Morishita F, Byrne A, Clark J, Viney K | title = Tuberculosis related disability: a systematic review and meta-analysis | journal = BMC Medicine | volume = 19 | issue = 1 | date = septembar 2021 | pmid = 34496845 | pmc = 8426113 | doi = 10.1186/s12916-021-02063-9 | doi-access = free}}</ref>
Potencijalna buduća kriza koja, rezultat je značajnog smanjenja istraživanja i razvoja u industriji.<ref name="bbc">{{cite news|url=https://www.bbc.co.uk/news/health-21737844|title=BBC News – Antibiotics resistance 'as big a risk as terrorism' – medical chief| vauthors = Walsh F |publisher=Bbc.co.uk|access-date=12. 3. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20180808002730/https://www.bbc.co.uk/news/health-21737844|archive-date=8. 8. 2018|url-status=live|work=BBC News|date=11. 3. 2013}}</ref><ref name="TB">{{cite journal | vauthors = Berida T, Adekunle Y, Dada-Adegbola H, Kdimy A, Roy S, Sarker S | title = Plant antibacterials: The challenges and opportunities | journal = Heliyon | volume = 10 | issue = 10 | date = maj 2024 | pmid = 38803958 | pmc = 11128932 | doi = 10.1016/j.heliyon.2024.e31145 | doi-access = free | bibcode = 2024Heliy..1031145B}}</ref> Slaba finansijska ulaganja u istraživanje antibiotika pogoršala su situaciju.<ref name="bbc" /><ref name="TheRealNews-2014-05-18">{{cite web | url=http://therealnews.com/t2/index.php?option=com_content&task=view&id=31&Itemid=74&jumival=11872 | title=Why Are Antibiotics Becoming Useless All Over the World? | vauthors = Khor M | author-link=Martin Khor |date=18. 5. 2014 | publisher=The Real News| access-date=18. 5. 2014 | archive-url=https://web.archive.org/web/20140518173348/http://therealnews.com/t2/index.php?option=com_content&task=view&id=31&Itemid=74&jumival=11872 | archive-date=18. 5. 2014 | url-status=live}}</ref> Farmaceutska industrija ima malo podsticaja za ulaganje u antibiotike zbog visokog rizika i zato što potencijalni finansijski prinosi vjerovatno neće pokriti troškove razvoja lijekova nego kod drugih farmaceutskih proizvoda.<ref>{{cite news |title=Antibiotic Resistance: Why Aren't Drug Companies Developing New Medicines to Stop Superbugs?| vauthors = Nordrum A | website=International Business Times|year=2015}}</ref> U 2011., [[Pfizer]], jedna od posljednjih velikih farmaceutskih kompanija koja je razvijala nove antibiotike, obustavila je svoj primarni istraživački rad, navodeći kao razlog slabu dobit dioničara u odnosu na lijekove za [[hronična bolest|hronične bolesti]].<ref name="medpage">{{cite web|url=http://www.medpagetoday.com/InfectiousDisease/GeneralInfectiousDisease/24708|title=Pfizer Moves May Dim Prospect for New Antibiotics| vauthors = Gever J |date=4. 2. 2011|publisher=MedPage Today|access-date=12. 3. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131214004508/http://www.medpagetoday.com/InfectiousDisease/GeneralInfectiousDisease/24708 |archive-date=14. 12. 2013|url-status=live}}</ref> Međutim, male i srednje farmaceutske kompanije su i dalje aktivne u istraživanju antibiotika. Pored klasičnih metodologija sintetake hemije, istraživači su razvili kombinatornu platformu sintetske biologije na nivou pojedinačnih ćelija na [[visokopropusno snimanje]], način kako bi diverzificirali nove [[Lantibiotici|lantipeptide]].<ref>{{cite journal | vauthors = Schmitt S, Montalbán-López M, Peterhoff D, Deng J, Wagner R, Held M, Kuipers OP, Panke S | title = Analysis of modular bioengineered antimicrobial lanthipeptides at nanoliter scale | journal = Nature Chemical Biology | volume = 15 | issue = 5 | pages = 437–443 | date = maj 2019 | pmid = 30936500 | doi = 10.1038/s41589-019-0250-5 | s2cid = 91188986 | url = https://pure.rug.nl/ws/files/82569070/Brl_k_et_al_2019_Journal_of_Animal_Ecology.pdf | access-date = 12. 4. 2023 | archive-date = 18. 4. 2023 | archive-url = https://web.archive.org/web/20230418031100/https://pure.rug.nl/ws/files/82569070/Brl_k_et_al_2019_Journal_of_Animal_Ecology.pdf | url-status = live }}</ref>
U posljednjih 5-10 godina od 2010., došlo je do značajne promjene u načinima otkrivanja i razvoja novih antimikrobnih sredstava – prvenstveno putem formiranja javno-privatnih inicijativa za finansiranje. To uključuje [[CARB-X]],<ref>{{cite web |title=Overview |url=https://carb-x.org/about/overview/ |access-date=28. 3. 2023 |website=Carb-X|archive-date=28. 3. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230328115249/https://carb-x.org/about/overview/ |url-status=live }}</ref> koji se fokusira na neklinički i rani razvoj novih antibiotika, vakcina, brze dijagnostike; Novi gram-negativni antibiotik (GNA-NOW),<ref>{{cite journal |title=Novel Gram Negative Antibiotic Now |url=https://cordis.europa.eu/project/id/853979 |access-date=28. 3. 2023 |website=CORDIS |doi=10.3030/853979 |archive-date=28. 3. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230328115251/https://cordis.europa.eu/project/id/853979 |url-status=live |url-access=subscription }}</ref> što je dio [[EU]]-ove [[Inicijativa za inovativne lijekove]]; i Fond za obnavljanje i omogućavanje procesa razvoja otpornosti na antiinfektivne lijekove (REPAIR)|Inicijative za inovativne lijekove]]; i Fond za obnavljanje i omogućavanje procesa razvoja otpornosti na antiinfektivne lijekove (REPAIR).<ref>{{cite web |title=About |url=https://www.repair-impact-fund.com/about/ |access-date=28. 3. 2023 |website=REPAIR Impact Fund|archive-date=23. 1. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190123223739/https://www.repair-impact-fund.com/about/ |url-status=live }}</ref> Kasniju fazu kliničkog razvoja podržava AMR Action Fund, koji zauzvrat podržavaju brojni investitori s ciljem razvoja 2–4 nova antimikrobna sredstva do 2030. Provođenje ovih ispitivanja olakšavaju nacionalne i međunarodne mreže koje podržavaju Klinička istraživačka mreža Nacionalnog instituta za istraživanje zdravlja i njege (NIHR), Evropska alijansa za klinička istraživanja zaraznih bolesti (ECRAID) i nedavno formirana ADVANCE-ID, klinička istraživačka mreža sa sjedištem u Aziji.<ref>{{cite web |title=ADVANcing Clinical Evidence in Infectious Diseases (ADVANCE-ID) |url=https://sph.nus.edu.sg/2022/11/advancing-clinical-evidence-in-infectious-diseases-advance-id/ |access-date=28. 3. 2023 |website=sph.nus.edu.sg |archive-date=28. 3. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230328115252/https://sph.nus.edu.sg/2022/11/advancing-clinical-evidence-in-infectious-diseases-advance-id/ |url-status=live }}</ref> [[Globalno partnerstvo za istraživanje i razvoj antibiotika]] (GARDP) generira nove dokaze o globalnim prijetnjama antimikrobne rezistencije (AMR) kao što je [[neonatus]]na [[sepsa]], liječenje ozbiljnih bakterijskih infekcija i spolno prenosivih infekcija, kao i rješavanje globalnog pristupa novim i strategijski važnim antibakterijskim lijekovima.<ref>{{cite web |date=27. 9. 2022 |title=About GARDP |url=https://gardp.org/about-gardp/ |access-date=28. 3. 2023 |website=GARDP|archive-date=28. 3. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230328115300/https://gardp.org/about-gardp/ |url-status=live }}</ref>
Otkriće i razvoj novih antimikrobnih sredstava olakšan je regulatornim napretkom, koji su uglavnom predvodile [[Evropska agencija za lijekove]] (EMA) i [[Administracija za hranu i lijekove]] (FDA). Ovi procesi su sve više usklađeni, iako i dalje postoje važne razlike i oni koji razvijaju lijekove moraju pripremiti odvojene dokumente. Razvijeni su novi putevi razvoja kako bi se pomoglo u odobravanju novih antimikrobnih sredstava koja zadovoljavaju nezadovoljene potrebe, kao što je Put ograničene populacije za antibakterijske i antifungusne lijekove (LPAD). Ovi novi putevi su potrebni zbog poteškoća u provođenju velikih konačnih [[Faze kliničkog istraživanja|kliničkih ispitivanja faze III]] na pravovremen način.
Neke od ekonomskih prepreka razvoju novih antimikrobnih sredstava riješene su inovativnim programima nadoknade troškova koji odvajaju plaćanje antimikrobnih sredstava od prodaje na osnovu količine. U Velikoj Britaniji, [[Nacionalni institut za izvrsnost u zdravstvu i njezi|Nacionalni institut za kliničku izvrsnost]] (NICE) prvi je uveo program nagrađivanja za ulazak na tržište, pri čemu se plaća godišnja pretplata za korištenje strategijski vrijednih antimikrobnih sredstava – [[cefiderokol]] i [[ceftazidim/avibaktam|ceftazidim-aviabaktam]] su prva sredstva koja su korištena na ovaj način, a program je potencijalni model za uporedive programe u drugim zemljama.
Dostupne klase antifungusnih lijekova su još uvijek ograničene, ali od 2021. godine razvijaju se nove klase takvih lijekova i prolaze kroz različite faze kliničkih ispitivanja kako bi se procijenila učinkovitost.<ref>{{cite journal | vauthors = Hoenigl M, Sprute R, Egger M, Arastehfar A, Cornely OA, Krause R, Lass-Flörl C, Prattes J, Spec A, Thompson GR, Wiederhold N, Jenks JD | title = The Antifungal Pipeline: Fosmanogepix, Ibrexafungerp, Olorofim, Opelconazole, and Rezafungin | journal = Drugs | volume = 81 | issue = 15 | pages = 1703–1729 | date = oktobar 2021 | pmid = 34626339 | pmc = 8501344 | doi = 10.1007/s40265-021-01611-0}}</ref>
Počelo je korištenje naprednih [[računar]]skih pristupa sa superračunarima za razvoj novih derivata antibiotika, kako bi se nosili s antimikrobnom rezistencijom.<ref name="TB" /><ref>{{cite news |title=Antibiotic resistance outwitted by supercomputers |url=https://medicalxpress.com/news/2021-11-antibiotic-resistance-outwitted-supercomputers.html |access-date=13. 12. 2021 |work=[[University of Portsmouth]]|archive-date=13. 12. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211213175124/https://medicalxpress.com/news/2021-11-antibiotic-resistance-outwitted-supercomputers.html |url-status=live}}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = König G, Sokkar P, Pryk N, Heinrich S, Möller D, Cimicata G, Matzov D, Dietze P, Thiel W, Bashan A, Bandow JE, Zuegg J, Yonath A, Schulz F, Sanchez-Garcia E | title = Rational prioritization strategy allows the design of macrolide derivatives that overcome antibiotic resistance | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 118 | issue = 46 | date = novembar 2021 | pmid = 34750269 | pmc = 8609559 | doi = 10.1073/pnas.2113632118 | bibcode = 2021PNAS..11813632K | doi-access = free}}</ref>
=== Biomaterijali ===
Korištenje alternativa bez antibiotika u liječenju infekcija kostiju može pomoći u smanjenju upotrebe antibiotika i time antimikrobne rezistencije. Pokazalo se da materijal za regeneraciju kostiju [[bioaktivno staklo S53P4]] efikasno inhibira rast bakterija do 50 klinički relevantnih bakterija, uključujući [[MRSA]] i MRSE.<ref>{{cite journal | vauthors = Leppäranta O, Vaahtio M, Peltola T, Zhang D, Hupa L, Hupa M, Ylänen H, Salonen JI, Viljanen MK, Eerola E | title = Antibacterial effect of bioactive glasses on clinically important anaerobic bacteria in vitro | journal = Journal of Materials Science. Materials in Medicine | volume = 19 | issue = 2 | pages = 547–51 | date = februar 2008 | pmid = 17619981 | doi = 10.1007/s10856-007-3018-5 | s2cid = 21444777 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Munukka E, Leppäranta O, Korkeamäki M, Vaahtio M, Peltola T, Zhang D, Hupa L, Ylänen H, Salonen JI, Viljanen MK, Eerola E | title = Bactericidal effects of bioactive glasses on clinically important aerobic bacteria | journal = Journal of Materials Science. Materials in Medicine | volume = 19 | issue = 1 | pages = 27–32 | date = januar 2008 | pmid = 17569007 | doi = 10.1007/s10856-007-3143-1 | s2cid = 39643380 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Drago L, De Vecchi E, Bortolin M, Toscano M, Mattina R, Romanò CL | title = Antimicrobial activity and resistance selection of different bioglass S53P4 formulations against multidrug resistant strains | journal = Future Microbiology | volume = 10 | issue = 8 | pages = 1293–9 | date = august 2015 | pmid = 26228640 | doi = 10.2217/FMB.15.57 }}</ref>
=== Nanomaterijali ===
Tokom posljednjih decenija, [[bakarna nanočestica|bakarni]] i [[Srebrena nanočestica|srebreni]] [[nanomaterijal]]i su pokazali privlačne karakteristike za razvoj nove porodice antimikrobnih sredstava.<ref>{{cite journal | vauthors = Ermini ML, Voliani V | title = Antimikrobni nano-agensi: Bakar Age | journal = ACS Nano | volume = 15 | issue = 4 | pages = 6008–6029 | date = april 2021 | pmid = 33792292 | pmc = 8155324 | doi = 10.1021/acsnano.0c10756 | doi-access = free }}</ref> Nanočestice (1–100 nm) pokazuju jedinstvena svojstva i obećavaju kao antimikrobna sredstva protiv rezistentnih bakterija. [[Nanočestice srebra|Srebro (AgNPs)]] i nanočestice zlata (AuNPs) su opsežno proučavane, remete membrane bakterijskih ćelija i ometaju [[sinteza proteina|sintezu proteina]]. Nanočestice [[cink-oksid]]a (ZnO NPs), [[bakar|bakra]] (CuNPs) i [[silicij-dioksid]][a (SiNPs) također pokazuju antimikrobna svojstva. Međutim, visoki troškovi sinteze, potencijalna toksičnost i nestabilnost predstavljaju izazove. Da bi se to prevazišlo, istražuju se metodi [[biosinteza|biološke sinteze]] i kombinovane terapije s drugim antimikrobnim sredstvima.
===Ponovno otkrivanje drevnih tretmana===
Slično situaciji u terapiji [[malarija|malarije]], gdje su pronađeni uspješni tretmani zasnovani na drevnim receptima,<ref>{{cite web |title=Medieval medical books could hold the recipe for new antibiotics |date=18. 4. 2017 |vauthors=Connelly E |work=The Conversation |url=https://theconversation.com/medieval-medical-books-could-hold-the-recipe-for-new-antibiotics-74490 |access-date=20. 12. 2019 |archive-date=25. 12. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221225165030/http://theconversation.com/medieval-medical-books-could-hold-the-recipe-for-new-antibiotics-74490 |url-status=live }}</ref> već je postignut određeni uspjeh u pronalaženju i testiranju drevnih lijekova i drugih tretmana koji su efikasni protiv AMR bakterija.<ref>{{cite web |url=https://www.nottingham.ac.uk/news/pressreleases/2015/march/ancientbiotics---a-medieval-remedy-for-modern-day-superbugs.aspx |title=AncientBiotics – a medieval remedy for modern day superbugs? |publisher=University of Nottingham |date=30. 3. 2015 |type=Press release |access-date=13. 8. 2019 |archive-date=21. 10. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221021185808/https://www.nottingham.ac.uk/news/pressreleases/2015/march/ancientbiotics---a-medieval-remedy-for-modern-day-superbugs.aspx |url-status=live }}</ref>
=== Računarski nadzor zajednice ===
Jedan od ključnih alata koje su SZO i drugi identifikovali za borbu protiv rastuće antimikrobne rezistencije je poboljšani nadzor širenja i kretanja AMR gena kroz različite zajednice i regije. Nedavni napredak u visokopropusnom [[sekvenciranje DNK|sekvenciranju DNK]] kao rezultat [[Projekt ljudskog genoma|Projekta ljudskog genoma]] rezultirao je mogućnošću određivanja pojedinačnih mikrobnih gena u [[uzorak|uzorku]].<ref name="Kim_2021">{{cite journal | vauthors = Kim DW, Cha CJ | title = Antibiotic resistome from the One-Health perspective: understanding and controlling antimicrobial resistance transmission | journal = Experimental & Molecular Medicine | volume = 53 | issue = 3 | pages = 301–309 | date = mart 2021 | pmid = 33642573 | pmc = 8080597 | doi = 10.1038/s12276-021-00569-z }}</ref> Uz dostupnost [[baza podataka]] poznatih gena antimikrobne rezistencije, kao što je Sveobuhvatna baza podataka o antimikrobnoj rezistenciji (CARD)<ref>{{cite journal | vauthors = Alcock BP, Huynh W, Chalil R, Smith KW, Raphenya AR, Wlodarski MA, Edalatmand A, Petkau A, Syed SA, Tsang KK, Baker SJ, Dave M, McCarthy MC, Mukiri KM, Nasir JA, Golbon B, Imtiaz H, Jiang X, Kaur K, Kwong M, Liang ZC, Niu KC, Shan P, Yang JY, Gray KL, Hoad GR, Jia B, Bhando T, Carfrae LA, Farha MA, French S, Gordzevich R, Rachwalski K, Tu MM, Bordeleau E, Dooley D, Griffiths E, Zubyk HL, Brown ED, Maguire F, Beiko RG, Hsiao WW, Brinkman FS, Van Domselaar G, McArthur AG | title = CARD 2023: expanded curation, support for machine learning, and resistome prediction at the Comprehensive Antibiotic Resistance Database | journal = Nucleic Acids Research | volume = 51 | issue = D1 | pages = D690–D699 | date = januar 2023 | pmid = 36263822 | pmc = 9825576 | doi = 10.1093/nar/gkac920 }}</ref><ref>{{cite web |title=The Comprehensive Antibiotic Resistance Database |url=https://card.mcmaster.ca/ |access-date=28. 3. 2023 |website=card.mcmaster.ca |archive-date=28. 3. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230328115250/https://card.mcmaster.ca/ |url-status=live }}</ref> and [[ResFinder]],<ref>{{cite journal | vauthors = Florensa AF, Kaas RS, Clausen PT, Aytan-Aktug D, Aarestrup FM | title = ResFinder – an open online resource for identification of antimicrobial resistance genes in next-generation sequencing data and prediction of phenotypes from genotypes | journal = Microbial Genomics | volume = 8 | issue = 1 | date = januar 2022 | pmid = 35072601 | pmc = 8914360 | doi = 10.1099/mgen.0.000748 | doi-access = free }}</ref><ref>{{cite web |title=ResFinder 4.1 |url=https://cge.food.dtu.dk/services/ResFinder/ |access-date=28. 3. 2023 |website=cge.food.dtu.dk |archive-date=28. 3. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230328115302/https://cge.food.dtu.dk/services/ResFinder/ |url-status=live }}</ref> što omogućava identifikaciju svih gena antimikrobne rezistencije unutar uzorka – takozvanog "[[rezistom]]a". Na taj način se može utvrditi profil ovih gena unutar zajednice ili okruženja, pružajući uvid u to kako se antimikrobna rezistencija širi kroz populaciju i omogućavajući identifikaciju rezistencije koja je zabrinjavajuća.<ref name="Kim_2021"/>
===Fagna terapija===
{{Glavni|Fagna terapija}}
[[Fagna terapija]] je [[terapija|terapijska]] upotreba [[bakteriofag]]a za liječenje [[patogen]] ih [[bakterijska infekcija|bakterijskih infekcija]].<ref name="Kohn">{{cite web|url=https://www.cbsnews.com/news/silent-killers-fantastic-phages/|title=Silent Killers: Fantastic Phages?|website=CBS News|date=19. 9. 2002 |access-date=14. 11. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20130210183045/http://www.cbsnews.com/stories/2002/09/19/48hours/main522596.shtml|archive-date=10. 2. 2013|url-status=live}}</ref> Terapija [[fag]]ima ima mnogo potencijalnih primjena u ljudakoj medicini, kao i u [[stomatologija|stomatologiji]], veterinarskoj nauci i [[poljoprivreda|poljoprivredi]].<ref name="McAuliffe">{{cite book | chapter-url=https://www.caister.com/highveld/virology/phage.html | vauthors=McAuliffe O, Ross RP, Fitzgerald GF | chapter=The New Phage Biology: From Genomics to Applications" (introduction) | veditors=McGrath S, van Sinderen D | title=Bacteriophage: Genetics and Molecular Biology | publisher=Caister Academic Press | isbn=978-1-904455-14-1 | year=2007 | access-date=11. 8. 2021 | archive-date=26. 11. 2020 | archive-url=https://web.archive.org/web/20201126231811/https://www.caister.com/highveld/virology/phage.html | url-status=live}}</ref>
Fagna terapija oslanja se na upotrebu prirodnih bakteriofaga za infekciju i [[hidrolita|lizu]] bakterija na mjestu infekcije u domaćinu. Zahvaljujući dostignutom napretku u [[genetika|genetici]] i [[biotehnologija|biotehnologiji]], ovi bakteriofagi se mogu proizvesti za liječenje specifičnih [[infekcija]].<ref>{{cite journal | vauthors = Lin DM, Koskella B, Lin HC | title = Phage therapy: An alternative to antibiotics in the age of multi-drug resistance | journal = World Journal of Gastrointestinal Pharmacology and Therapeutics | volume = 8 | issue = 3 | pages = 162–173 | date = august 2017 | pmid = 28828194 | pmc = 5547374 | doi = 10.4292/wjgpt.v8.i3.162 | doi-access = free}}</ref> Fagi se mogu [[GMO|bioinženjeratvom]] koristiti za ciljanje bakterijskih infekcija otpornih na više lijekova, a njihova upotreba uključuje dodatnu korist sprječavanja eliminacije korisnih bakterija u ljudskom tijelu.<ref name="Rather_2017"/> Fagi uništavaju [[ćelijski zid|ćelijske zidove]] i bakterijsku membranu, upotrebom liznih proteina koji ubijaju bakterije, praveći mnogo rupa iznutra prema van.<ref name="Salmond_2015">{{cite journal | vauthors = Salmond GP, Fineran PC | title = A century of the phage: past, present and future | journal = Nature Reviews. Microbiology | volume = 13 | issue = 12 | pages = 777–86 | date = decembar 2015 | pmid = 26548913 | doi = 10.1038/nrmicro3564 | s2cid = 8635034}}</ref> [[Bakteriofag]]i mogu čak posjedovati sposobnost probavljanja [[biofilm]]a, koji mnoge bakterije razvijaju, a koji ih štiti od antibiotika, kako bi efikasno inficirali i ubili bakterije. Bioinženjerstvo može imati ulogu u stvaranju uspješnih bakteriofaga.
Razumijevanje međusobnih interakcija i evolucije bakterijskih i fagnih [[populacija]] u okruženju ljudskog ili životinjskog tijela je ključno za racionalnu fagnu terapiju.<ref>{{cite journal | vauthors = Letarov AV, Golomidova AK, Tarasyan KK | title = Ecological basis for rational phage therapy | journal = Acta Naturae | volume = 2 | issue = 1 | pages = 60–72 | date = april 2010 | pmid = 22649629 | pmc = 3347537 | doi = 10.32607/20758251-2010-2-1-60-71 }}</ref>
[[Bakteriofag]]i se koriste protiv bakterija otpornih na antibiotike u Gruziji ([[Gruzija]], [[Institut George Eliava]]) i u jednom institutu u [[Wroclav]]u, [[Poljska]].<ref>{{cite journal | vauthors = Parfitt T | title = Georgia: an unlikely stronghold for bacteriophage therapy | journal = Lancet | volume = 365 | issue = 9478 | pages = 2166–7 | date = juni 2005 | pmid = 15986542 | doi = 10.1016/S0140-6736(05)66759-1 | s2cid = 28089251 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Golkar Z, Bagasra O, Pace DG | title = Bacteriophage therapy: a potential solution for the antibiotic resistance crisis | journal = Journal of Infection in Developing Countries | volume = 8 | issue = 2 | pages = 129–36 | date = februar 2014 | pmid = 24518621 | doi = 10.3855/jidc.3573 | doi-access = free }}</ref> Kokteli bakteriofaga su uobičajeni lijekovi koji se prodaju bez recepta u ljekarnama u istočnim zemljama.<ref name="pmid23755967">{{cite journal | vauthors = McCallin S, Alam Sarker S, Barretto C, Sultana S, Berger B, Huq S, Krause L, Bibiloni R, Schmitt B, Reuteler G, Brüssow H | title = Safety analysis of a Russian phage cocktail: from metagenomic analysis to oral application in healthy human subjects | journal = Virology | volume = 443 | issue = 2 | pages = 187–96 | date = septembar 2013 | pmid = 23755967 | doi = 10.1016/j.virol.2013.05.022 | doi-access = free }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Abedon ST, Kuhl SJ, Blasdel BG, Kutter EM | title = Phage treatment of human infections | journal = Bacteriophage | volume = 1 | issue = 2 | pages = 66–85 | date = mart 2011 | pmid = 22334863 | pmc = 3278644 | doi = 10.4161/bact.1.2.15845 }}</ref> > U [[Belgija|Belgiji]] su četiri pacijenta s teškim mišićno-koštanim infekcijama primila terapiju bakteriofagima uz istovremeno davanje antibiotika. Nakon jednog ciklusa fagoterapije, nije došlo do ponovne pojave infekcije niti su uočene ozbiljne nuspojave povezane s terapijom.<ref>{{cite journal | vauthors = Onsea J, Soentjens P, Djebara S, Merabishvili M, Depypere M, Spriet I, De Munter P, Debaveye Y, Nijs S, Vanderschot P, Wagemans J, Pirnay JP, Lavigne R, Metsemakers WJ | title = Bacteriophage Application for Difficult-to-treat Musculoskeletal Infections: Development of a Standardized Multidisciplinary Treatment Protocol | journal = Viruses | volume = 11 | issue = 10 | page = 891 | date = septembar 2019 | pmid = 31548497 | pmc = 6832313 | doi = 10.3390/v11100891 | doi-access = free }}</ref>
== Također pogledajte==
* [[Savez za razboritu upotrebu antibiotika]]
* [[Otpornost na antihelmintike]]
* [[Antibiotik širokog spektra]]
* [[Otpornost na kolonizaciju]]
* [[Lijek posljednjeg izbora]]
* [[Genetičko inženjerstvo]]
* [[Beta-laktamaza]]
* [[Gram-negativne bakterije otporne na više lijekova]]
* [[Tuberkuloza otporna na više lijekova]]
* [[Persister ćelije]]
* [[Superporodica otpora-nodulacije-ćelijske diobe]] (RND)
* [[Resistom]]
== Reference ==
{{reflist}}
=== Knjige ===
* cite web|url=http://evolution.berkeley.edu/evolibrary/article/mutations_07|trans-title=Mutations are random|title=Understanding Evolution|publisher=University of California Museum of Paleontology|veditors=Caldwell R, Lindberg D|year=2011|access-date=15 August 2011|archive-date=8 February 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120208025322/http://evolution.berkeley.edu/evolibrary/article/mutations_07|url-status=live}}
* cite book| veditors = Reynolds LA, Tansey EM |title=Superbugs and superdrugs: a history of MRSA: the transcript of a Witness Seminar held by the Wellcome Trust Centre for the History of Medicine at UCL, London, on 11 July 2006|date=2008|publisher=Wellcome Trust Centre for the History of Medicine at UCL|location=London|isbn=978-0-85484-114-1}}
* cite book | date = 2018 | doi = 10.1787/9789264307599-en | title = Stemming the Superbug Tide: Just A Few Dollars More | series = OECD Health Policy Studies | publisher = OECD Publishing | location = Paris | isbn = 978-92-64-30758-2 | s2cid = 239804815 }}
=== Časopisi ===
* cite journal | vauthors = Arias CA, Murray BE | title = Antibiotic-resistant bugs in the 21st century – a clinical super-challenge | journal = The New England Journal of Medicine | volume = 360 | issue = 5 | pages = 439–443 | date = January 2009 | pmid = 19179312 | doi = 10.1056/NEJMp0804651 | s2cid = 205104375 | doi-access = free}}
* cite journal | title=Special Issue: Ethics and Antimicrobial Resistance | journal=Bioethics | volume=365 | issue=33 | year=2019 | url=https://onlinelibrary.wiley.com/toc/14678519/2019/33/7 | access-date=22 January 2020 | archive-date=9 March 2022 | archive-url=https://web.archive.org/web/20220309010759/https://onlinelibrary.wiley.com/toc/14678519/2019/33/7 | url-status=live}}
* cite journal | vauthors = Goossens H, Ferech M, Vander Stichele R, Elseviers M | title = Outpatient antibiotic use in Europe and association with resistance: a cross-national database study |journal = Lancet | volume = 365 | issue = 9459 | pages = 579–587 | year = 2005 | pmid = 15708101 | doi = 10.1016/S0140-6736(05)17907-0 |series = Group Esac Project | others = Esac Project | s2cid = 23782228}}
* cite journal | vauthors = Hawkey PM, Jones AM |title=The changing epidemiology of resistance | journal = The Journal of Antimicrobial Chemotherapy | volume = 64 |issue=Suppl 1 | pages = i3–10 | date = September 2009 | pmid = 19675017 | doi = 10.1093/jac/dkp256 | url = https://academic.oup.com/jac/article-pdf/64/suppl_1/i3/2249203/dkp256.pdf | doi-access = free | access-date = 20 April 2018 | archive-date = 17 February 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240217013307/https://academic.oup.com/jac/article/64/suppl_1/i3/750430 | url-status = live}}
* cite journal | vauthors = Soulsby EJ | title = Resistance to antimicrobials in humans and animals | journal = BMJ | volume = 331 | issue = 7527 | pages = 1219–1220 | date = November 2005 | pmid = 16308360 | pmc = 1289307 | doi = 10.1136/bmj.331.7527.1219 }}
* cite web |url=http://www.csiro.au/solutions/Alternatives-to-antibodies.html|title=Alternatives to Antibiotics Reduce Animal Disease|publisher=CSIRO|date=9 January 2006|access-date=26 April 2009|archive-date=5 June 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110605082838/http://www.csiro.au/solutions/Alternatives-to-antibodies.html|url-status=live}}
* cite AV media |vauthors=Cooke P, Rees-Roberts D |year=2017 |title=CATCH |url=http://www.catchshortfilm.com/ |access-date=23 February 2017 |archive-date=9 March 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220309061945/http://www.catchshortfilm.com/ |url-status=live}} 16-minute film about a post-antibiotic world. Review: cite journal | vauthors = Sansom C |title=Media Watch: An intimate family story in a world without antibiotics |journal=Lancet Infect Dis |volume=17 |issue=3 |page=274 |date=March 2017 |doi=10.1016/S1473-3099(17)30067-1}}
== Dopunska literatura ==
[[Slika:Why won’t antibiotics cure us anymore.webm|thumb| Predavanje hemičara Nathaniela Martina ([[Univerzitet u Leidenu]]) o rezistenciji na antibiotike]]
* cite journal|author=Bancroft, EA|title=Antimicrobial resistance: it's not just for hospitals|journal=JAMA|volume=298|issue=15|pages=1803–1804|date=October 2007|doi=10.1001/jama.298.15.1803|pmid=17940239|pmc=2536104}}
* cite journal|author=Larson, E|title=Community factors in the development of antibiotic resistance|journal=Annual Review of Public Health|volume=28|pages=435–447|year=2007|issue=1 |pmid=17094768|doi=10.1146/annurev.publhealth.28.021406.144020|doi-access=free}}
== Vanjski linkovi ==
{{Commons category|Antimicrobial resistance}}
offline|med}}
*{{ wikiquote}}
* [https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/antimicrobial-resistance WHO fact sheet on antimicrobial resistance]
* [https://pharmaxchange.info/2011/02/animation-of-antimicrobial-resistance/ Animation of Antibiotic Resistance] Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220928132102/https://pharmaxchange.info/2011/02/animation-of-antimicrobial-resistance/ |date=28 September 2022 }}
* [https://www.unep.org/resources/superbugs/environmental-action Bracing for Superbugs: Strengthening environmental action in the One Health response to antimicrobial resistance] United Nations Environment Programme, 2023.
* [https://www.cdc.gov/ncidod/dhqp/pdf/ar/mdroGuideline2006.pdf CDC Guideline "Management of Multidrug-Resistant Organisms in Healthcare Settings, 2006"]
{{Antibiotici: društvena i laička pitanja}}
{{Farmakologija}}
{{Koncepti u zaraznim bolestima}}
{{Portal|Biologija|Medicina}}
{{DEFAULTSORT:Antibiotic Resistance}}
[[Kategorija:Otpornost na antimikrobne lijekove| ]]
[[Kategorija:Evolucijska biologija]]
[[Kategorija:Biotehnologija]]
[[Kategorija:Membranska biologija]]
[[Kategorija:Veterinarska medicina]]
[[Kategorija:Globalna pitanja]]
ol5na7ehxitwyayw85srmdaq2zp6u5x
Fetusni distres
0
529466
3820340
3816185
2026-03-27T11:45:47Z
~2026-18870-48
179674
Umjesto "fetusnu distres" stavio "fetusni distres" što je pravilno gledajući padeže.
3820340
wikitext
text/x-wiki
'''Fetusni distres''', također poznato kao '''neumirujući fetusni status''', je stanje tokom [[trudnoće]] ili [[porođaj]]a u kojem fetus pokazuje znakove nedovoljne oksigenacije.<ref name=":0">{{Cite web|date=28. 8. 2014|title=Fetal Distress|url=https://americanpregnancy.org/healthy-pregnancy/labor-and-birth/fetal-distress/|access-date=9. 9. 2021|website=American Pregnancy Association|language=en-US}}</ref> Zbog svoje nepreciznosti, termin "fetusna patnja" izašao je iz upotrebe u američkom [[akušerstvo|akušerstvu.<ref name=":0" /><ref>{{Cite journal|last=Committee on Obstetric Practice, American College of Obstetricians and Gynecologists|date=Dec 2005|title=ACOG Committee Opinion. Number 326, December 2005. Inappropriate use of the terms fetal distress and birth asphyxia|url=https://archive.org/details/sim_obstetrics-and-gynecology_2005-12_106_6/page/1468|journal=Obstetrics and Gynecology|volume=106|issue=6|pages=1469–1470|doi=10.1097/00006250-200512000-00056|issn=0029-7844|pmid=16319282|doi-access=free}}</ref><ref name="pmid2193513">{{cite journal | vauthors = Parer JT, Livingston EG | title = What is fetal distress? | url = https://archive.org/details/sim_american-journal-of-obstetrics-and-gynecology_1990-06_162_6/page/1420 | journal = Am J Obstet Gynecol | volume = 162 | issue = 6 | pages = 1421–5; discussion 1425–7 | date = juni 1990 | pmid = 2193513 | doi = 10.1016/0002-9378(90)90901-i }}</ref> Uglavnom ga je zamijenio termin "neumirujući fetusni status".<ref name=":1">{{cite journal | vauthors = Gravett C, Eckert LO, Gravett MG, Dudley DJ, Stringer EM, Mujobu TB, Lyabis O, Kochhar S, Swamy GK | title = Non-reassuring fetal status: Case definition & guidelines for data collection, analysis, and presentation of immunization safety data | journal = Vaccine | volume = 34 | issue = 49 | pages = 6084–6092 | date = decembar 2016 | pmid = 27461459 | pmc = 5139811 | doi = 10.1016/j.vaccine.2016.03.043 }}</ref> Karakteriziraju ga promjene u fetusnim pokretima, rastu, otkucajima srca i prisustvo tekućine obojene mekonijem.<ref name=":1"/>
Faktori rizika za fetusni distres/neumirujući fetalni status uključuju [[anemija|anemiju]], [[unutarmaternično ograničenje rasta|ograničenje rasta fetusa]], [[hipertenzijska bolest trudnoće|majčinu hipertenziju]] ili kardiovaskularne bolesti, [[oligohidramnion|nisku količinu amnionske tekućine]] ili mekonij u amnionskoj tekućini, ili [[trudnoća nakon termina]]. Stanje se najčešće otkriva elektronskim praćenjem fetusne srčane frekvencije (FHR) putem [[kardiotokografija|kardiotokografije]] (CTG), koja omogućava kliničarima da mjere promjene u fetusnom srčanom odgovoru na smanjenje kisika.<ref name=":0" /><ref name=":1" /><ref name="pmid27004196">{{cite journal | vauthors = Kwon JY, Park IY | title = Fetal heart rate monitoring: from Doppler to computerized analysis | journal = Obstet Gynecol Sci | volume = 59 | issue = 2 | pages = 79–84 | date = mart 2016 | pmid = 27004196 | pmc = 4796090 | doi = 10.5468/ogs.2016.59.2.79 }}</ref> Konkretno, usporavanje srčanog ritma otkriveno na CTG-u može predstavljati opasnost za fetus i porođaj.
Liječenje se prvenstveno sastoji od intrauterusne reanimacije, čiji je cilj obnavljanje [[kisik|oksigenacije]] fetusa.<ref>{{Cite journal|vauthors = Kither H, Monaghan S|date=Jul 2019|title=Intrauterine fetal resuscitation|url=http://dx.doi.org/10.1016/j.mpaic.2019.04.006|journal=Anaesthesia & Intensive Care Medicine|volume=20|issue=7|pages=385–388|doi=10.1016/j.mpaic.2019.04.006|issn=1472-0299|url-access=subscription}}</ref> To može uključivati poboljšanje položaja, hidratacije i oksigenacije majke, kao i [[amnioinfuzija|amnioinfuziju]] za obnavljanje dovoljne količine amnionske tekućine, odgađanje prijevremenih trudova [[tokoliza|tokolizom]] i korekciju fetusne acidobazne ravnoteže.<ref name=":0"/> [[Algoritam]] se koristi za liječenje/reanimaciju beba kojima je potrebna respiratorna podrška nakon rođenja.<ref>{{Cite web|title=Respiratory Support in Neonates and Infants - Pediatrics|url=https://www.msdmanuals.com/professional/pediatrics/respiratory-problems-in-neonates/respiratory-support-in-neonates-and-infants?query=respiratory%20support%20in%20neonates|access-date=13. 9. 2021|website=MSD Manual Professional Edition|language=en}}</ref>
==Znaci i simptomi==
Općenito je poželjnije opisati specifične znakove umjesto deklarisanja „fetusne patnje“ koji uključuju:
[[Datoteka:Cardiotocography diagram.jpg|thumb|353x353px| Kardiotokografija se koristi za praćenje otkucaja srca fetusa.]]
* Smanjeni pokreti koje majka osjeća
* [[Mekonij]] u [[amnionska tečnost|amnionskoj tekućini]] ("tekućina obojena mekonijem")
* Neumirujući obrasci uočeni na [[kardiotokografija|kardiotokografiji]]:
** povećan ili smanjen fetalni [[otkucaji srca]] ([[tahikardija]] i [[bradikardija]]), posebno tokom i nakon [[kontrakcija (porođaj)|kontrakcije]]
** smanjena varijabilnost fetusnog [[puls|otkucaja srca]]
** kasna usporavanja
* Biohemijski znaci, procijenjeni prikupljanjem malog uzorka bebine krvi iz uboda vlasišta kroz otvoreni grlić maternice tokom porođaja
** fetusna metabolička [[acidoza]]
** povišeni nivoi [[laktat]]a u krvi fetusa (iz [[testiranje krvi vlasišta fetusa|testiranja krvi vlasišta fetusa]]) što ukazuje da beba ima [[laktična acidoza|laktatnu acidozu]]
Neki od ovih znakova su pouzdaniji prediktori fetusnog oštećenja od drugih. Naprimjer, kardiotokografija može dati visoke stope [[lažno pozitivno i lažno negativno|lažno pozitivnih]] rezultata, čak i kada je interpretira visokokvalificirano medicinsko osoblje. Fetalni acidobazni status je pouzdaniji prediktor, ali nije uvijek dostupan.<ref name="pmid24669324">{{cite journal | vauthors = Omo-Aghoja L | title = Maternal and fetal Acid-base chemistry: a major determinant of perinatal outcome | journal = Ann Med Health Sci Res | volume = 4 | issue = 1 | pages = 8–17 | date = januar 2014 | pmid = 24669324 | pmc = 3952302 | doi = 10.4103/2141-9248.126602 | doi-access = free }}</ref>
=== Komplikacije ===
Komplikacije su prvenstveno one povezane s [[unutarmaternična hipoksija|nedovoljnom fetusnom oksigenacijom]], a najznačajniji su povećani rizik od smrtnosti. Druge komplikacije uključuju fetalnu [[encefalopatija|encefalopatiju]], [[epilepsijski napad|napade]], [[cerebralna paraliza|cerebralnu paralizu]] i [[neurorazvojni poremećaj|neurorazvojno kašnjenje]].<ref name=":1"/>
==Uzroci==
Nekoliko stanja i faktora rizika može dovesti do fetalnog distresa ili nesigurnog fetalnog statusa,<ref name=":0" /> uključujući:
* Nizak nivo amnionske tečnosti ([[oligohidramnion]])
** Ako oko bebe u maternici ima premalo amnionske tečnosti, beba može imati problema s kretanjem u maternici, a njen rast i temperatura mogu biti pogođeni. Nizak nivo amnionske tečnosti mogu uzrokovati problemi s posteljicom, visoki gestacijski krvni pritisak, neki lijekovi, kao i problemi s fetusnim [[bubrezi]]ma ili [[mokraćni sistem|urinarnim traktom]].<ref>{{Cite web|title=Low Amniotic Fluid {{!}} Michigan Medicine|url=https://www.uofmhealth.org/health-library/abr8557|access-date=13. 9. 2021|website=www.uofmhealth.org}}</ref>
* [[Mekonij]] u amnionskoj tekućini
** Ako fetus ima [[mekonij]] u plućima kada se rodi, to sprječava pad pritiska u plućima, što obično olakšava prelazak na samostalno [[disanje]]. Budući da aspiracija mekonija može dovesti do nepravilne oksigenacije zbog opstrukcije i nosi potencijalni rizik od upalnog pneumonitisa, ovo je važna dijagnoza koju treba postaviti u kontekstu respiratornog distresa kod novorođenčeta.<ref>{{Cite web|title=Meconium Aspiration Syndrome - Pediatrics|url=https://www.msdmanuals.com/professional/pediatrics/respiratory-problems-in-neonates/meconium-aspiration-syndrome?query=fetal%20distress|access-date=10. 9. 2021|website=MSD Manual Professional Edition|language=en}}</ref>
* [[Gestacijska hipertenzija]]
** Ako se hipertenzija kod majke javi nakon 20. sedmice i ispunjava određene kriterije, to se smatra [[Preeklampsija|preeklampsijom]]/[[eklampsija|eklampsijom]]. Mehanizam preeklampsije/eklampsije nije poznat, ali posljedice ako se ne liječe mogu uključivati zastoj u rastu fetusa ili smrt, kao i predstavljati medicinski rizik za majku. Znakovi i simptomi preeklampsije mogu uključivati oticanje, proteine u urinu, [[glavobolje]], [[povraćanje]] i abnormalne laboratorijske nalaze koji procjenjuju funkciju [[bubreg]]a i [[jetra|jetre]], od kojih se neki mogu smatrati teškom preeklampsijom ili eklampsijom.<ref>{{Cite web|title=Preeclampsia and Eclampsia - Gynecology and Obstetrics|url=https://www.msdmanuals.com/professional/gynecology-and-obstetrics/abnormalities-of-pregnancy/preeclampsia-and-eclampsia?query=preeclampsia|access-date=13. 9. 2021|website=MSD Manual Professional Edition|language=en}}</ref>
* [[Postterminalna trudnoća]]
* Problemi s [[disanje]]m
* [[Anemija]]
* [[Prezentacija (akušerstvo)|Abnormalan položaj i prezentacija fetusa]]
* [[Višestruki porođaji]]
* [[Distocija ramena]]
* [[Prolaps pupčane vrpce]]
* [[Vratna vrpca]]
* [[Abrupcija posteljice]]
* Prijevremeno zatvaranje fetusnog ''[[ductus arteriosus]]''
* [[Ruptura maternice]]
* [[Intrahepatička holestaza trudnoće]], poremećaj jetre tokom trudnoće
* Majčin dijabetes (tip 1 ili 2) ili [[Gestacijski dijabetes|gestacijski dijabetes (GDM)]]<ref name="pmid34151398">{{cite journal | vauthors = Tarvonen M, Hovi P, Sainio S, Vuorela P, Andersson S, Teramo K | title = Intrapartal cardiotocographic patterns and hypoxia-related perinatal outcomes in pregnancies complicated by gestational diabetes mellitus | journal = Acta Diabetol | volume = 58 | issue = 11 | pages = 1563–1573 | date = novembar 2021 | pmid = 34151398 | pmc = 8505288 | doi = 10.1007/s00592-021-01756-0 |s2cid = 235487220|doi-access = free}}</ref>
== Prevencija ==
Praćenje majke i fetusa prije porođaja je ključno kako bi se izbjegle komplikacije nakon porođaja. To se često radi putem elektronskog praćenja fetusnog otkucaja srca (FHR), što pomaže pružiteljima usluga da prate otkucaje srca fetusa, kako bi se osiguralo da prima dovoljno kisika, prate majčine kontrakcije i prate majčin [[krvni pritisak]] i sistemske simptome gestacijske hipertenzije, preeklampsije ili eklampsije.<ref name=":0"/>
==Liječenje==
[[Slika:Southern Partnership Station 2016 Medical Team 160906-N-CJ186-0025.jpg|thumb|Novorođenče prima ventilaciju pozitivnim pritiskom]]
Umjesto pozivanja na "fetusni distres", sadašnje preporuke se drže traženja specifičnijih znakova i simptoma, njihove procjene i poduzimanja odgovarajućih koraka za rješavanje situacije<ref name=":0" /> primjenom intrauterusne reanimacije.<ref name="pmid21278499">{{cite journal | vauthors = Garite TJ, Simpson KR | title = Intrauterine resuscitation during labor | journal = Clin Obstet Gynecol | volume = 54 | issue = 1 | pages = 28–39 | date = mart 2011 | pmid = 21278499 | doi = 10.1097/GRF.0b013e31820a062b }}</ref> Tradicionalno, dijagnoza "fetusne patnje" navodi akušere da preporučuju brzi porođaj instrumentalnim putem ili carskim rezom ako se [[vaginski porođaj]] ne preporučuje.
Za liječenje/reanimaciju beba kojima je potrebna respiratorna podrška nakon porođaja koristi se određeni algoritam. Koraci algoritma uključuju: čišćenje disajnih puteva i zagrijavanje, stimulaciju i sušenje bebe, ventilaciju pozitivnim pritiskom (PPV), dodatni kisik, intubaciju, kompresije [[grudni koš|grudnog koša]] i farmakološku terapiju. Redoslijed ovih intervencija je utvrđen i svaki korak se izvodi 30 sekundi uz praćenje otkucaja srca i procjenu pokreta grudnog koša prije nego što se pređe na sljedeći korak u algoritmu.<ref>{{Cite web|title=Respiratory Support in Neonates and Infants - Pediatrics|url=https://www.msdmanuals.com/professional/pediatrics/respiratory-problems-in-neonates/respiratory-support-in-neonates-and-infants?query=fetal%20distress|access-date=10. 9. 2021|website=MSD Manual Professional Edition|language=en}}</ref>
==Reference==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{Medicinski izvori
| DiseasesDB = 4882
| ICD10 = {{ICD10|O|68||o|60}}
| ICD9 = {{ICD9|768.2}}-{{ICD9|768.4}}
| ICDO =
| OMIM =
| MedlinePlus =
| eMedicineSubj =
| eMedicineTopic =
| MeshID = D005316
}}
{{Patologija trudnoće, porođaja i babina}}
[[Kategorija:Komplikacije porođaja]]
[[Kategorija:Primanje i primaljstvo]]
[[Kategorija:Akušerstvo]]
tglftzxywbsxf2a4tum2sevv2lwsg92
Wikipedia:Wiki voli ramazan 2026.
4
530471
3820078
3817795
2026-03-26T21:49:30Z
~2026-19032-35
179656
3820078
wikitext
text/x-wiki
<div style="width: 99%; color: #111; {{box-shadow|0|0|6px|rgba(0, 0, 0, 0.55)}} {{border-radius|2px}}">
<div style="overflow:hidden; height:auto; background: #fff; width: 100%; padding-bottom:18px;">
<div style="font-size: 36px; margin-top: 24px;margin-left: 16px; font-family: 'Linux Libertine',Georgia,Times,serif; line-height: 1.2em;">{{{header|Wiki voli ramazan}}}<div style="margin-right:1em; float:right;">[[Datoteka:Wiki voli Ramazan.svg|180px]]</div>
<div style="font-size: 24px; padding-top: 0px; margin-left: 16px; font-family: 'Linux Libertine',Georgia,Times,serif; line-height:1.2em; color: #666; ">
</div>
</div>
<div style="vertical-align:middle; color: black; background-color:#fff">
<div style="background-color:#f0f0f0; padding: 16px; margin-top: -15px; font-size: 18px; font-weight: 200; line-height: 30px;">
'''Wiki voli Ramazan 2026.''' godišnje je međunarodno takmičenje koje organizuje Wikimedija zajednica za dokumentovanje i dijeljenje islamskih kultura i historije iz različitih regija svijeta. Takmičenje poziva učesnike da doprinesu pisanju i poboljšanju članaka na Wikipediji koji se odnose na islamsku kulturu i historiju tokom [[Ramazan]]a. Ova inicijativa stavlja poseban naglasak na poboljšanje sadržaja Wikipedije o islamskim temama na različitim jezicima, osiguravajući raznoliku i inkluzivnu zastupljenost. Svake godine zajednica bira novu temu koja ističe kulturno bogate i vizuelno privlačne teme, podstičući dublje istraživanje islamske tradicije i naslijeđa. Ovi doprinosi se proširuju i na druge web stranice projekta [[Fondacija Wikimedia|Wikimedia fondacije]].
<div style="text-align:center;">{{Clickable button 2|Prijavi se|url={{fullurl:{{FULLPAGENAME}}/Učesnici}} |class=mw-ui-progressive}} {{Clickable button 2|Dodaj članke|url=https://fountain.toolforge.org/editathons/wvr2026|class=mw-ui-progressive}
</div>
== Trajanje ==
'''16. februar''' 2026 00:01 – '''28. mart''' 2026. 23:59
== Opseg tema ==
Saradnici se ohrabruju da se fokusiraju na sljedeće teme:
* ''Vjerske prakse'': Članci o [[post]]u, [[namaz]]u, [[zekat]]u i proslavama [[Ramazanski bajram|Ramazanskog bajrama]].
* ''Historija Ramazana'': Historijski nastanak i razvoj Ramazana tokom vremena.
* ''Kulturni aspekti'': Kako se ramazan obilježava u različitim zemljama i zajednicama, uključujući kulturne tradicije kao što su [[iftar]] i [[sehur]].
* ''Značajne ličnosti'': Doprinosi ključnih islamskih učenjaka, vjerskih vođa i značajnih ličnosti vezanih za Ramazan.
* ''Ramazan i umjetnost'': Poezija, muzika i književnost inspirisana Ramazanom i kako je Ramazan utjecao na kulturnu proizvodnju.
* ''Hrana i tradicija'': članci o tradicionalnoj ramazanskoj hrani, receptima za iftar i suhor i kulinarskim običajima u različitim kulturama.
* ''Članci izvan ovog opsega'' mogu biti prihvaćeni sve dok doprinose širem razumijevanju Ramazana.
Prijave trebaju pokrivati temu na sveobuhvatan način. Članci bi trebali ići dalje od osnovnih definicija i pružiti pronicljive i detaljne informacije. Najmanje 400 riječi čistog novog sadržaja je potrebno za novostvoreni članak, a najmanje 300 riječi čistog novog sadržaja je potrebno za poboljšani članak, podnesci moraju pokazati nivo posvećenosti i detalja da bi bili podobni. Kvalitet, detaljnost, istraživanje i sveobuhvatnost su važniji od dužine članka. Stub članci se neće uzeti u obzir.
== Pravila ==
'''Sažeto: Napravite nove članke ili proširite postojeće vezane za temu u periodu od '''16. februar''' 2026 00:01 – '''28. mart''' 2026. 23:59'''
* Članak treba proširiti ili napraviti između 16. februara i 28. marta
* Članak mora imati barem 3.500 bajtova i barem 450 riječi <small>(ne računaju se infokutija, šabloni itd.).</small>
* Članak mora ispunjavati kriterij [[Wikipedia:Relevantnost|relevantnosti]].
* Članak mora imati pristojne reference; sumnjivi ili kontroverzni iskazi u članku trebaju biti potvrđeni referencama.
* Članak ne smije biti mašinski preveden i treba biti formatiran u skladu s pravilima Wikipedije.
* Ne smije biti problema sa člankom (kršenje autorskih prava, relevantnost itd.).
* Članak ne smije biti spisak.
* Članak ne smije biti siroče.
* Članak treba biti informativan.
* Članak treba da bude u okviru teme.
== Članci ==
{{Stubičasti dijagram
| naslov = Wikipedia voli ramazan 2026.
| širina = 300px
| širina_stubovima = 60%
| lijevo1 = Autor
| desno1 = Broj članaka
| maks = 25
|ime_stuba1= [[User:Panasko|Panasko]] |boja_stuba1=gold |cifra_stuba1=21
|ime_stuba2= [[Korisnik:KWiki|KWiki]]
|boja_stuba2= silver |cifra_stuba2=0
|ime_stuba3= [[User:Z1KA|Z1KA]]
|boja_stuba3=#f8e6c4|cifra_stuba3=0
|ime_stuba4=
|boja_stuba4=#e7e684|cifra_stuba4=0
}}
== Organizatori ==
* [[Korisnik:Panasko|Panasko]]
[[Kategorija:Wikipedia:Wiki voli ramazan|2026]]
[[Kategorija:Wikipedia:Wiki voli ramazan 2026.|*]]
c3oe0ck49wxgjn5a8xkwzlcx50ly667
Wikipedia:CEE Proljeće 2026./CEE žene
4
531580
3820031
3819717
2026-03-26T19:52:26Z
AnToni
2325
/* Članci */
3820031
wikitext
text/x-wiki
[[Datoteka:CEE Women Campaign logo (black).svg|mini]]
'''CEE žene''' je podtakmičenje u okviru [[Wikipedia:CEE Proljeće 2026.|CEE proljeća 2026.]] (od 21. marta – 31. maja 2026.) usmjereno na izradu članaka o značajnim ženama iz regije Srednje i Istočne Europe – i na jezicima Srednje i Istočne Europe i izvan njih.
== Doprinosi ==
== Nagrade ==
=== Međunarodne nagrade ===
Deset najplodnijih sudionica dobit će vaučere od Amazona u sljedećim iznosima:
* 1. nagrada: vaučer u vrijednosti od 50 €
* 2. nagrada: vaučer u vrijednosti od 40 €
* 3. nagrada: vaučer u vrijednosti od 30 €
* 4. nagrada: vaučer u vrijednosti od 20 €
* 5-10. nagrada: vaučer u vrijednosti od 10 €
Samo sudionice s 25 članaka/stranica ili više mogu imati pravo na nagrade.
== Lokalni projekat ==
U saradnji s neformalnom grupom wikimedijalki_ca (koji rade na HR/SH/BS/EN, Wikidata i Commons), organizuje se [[:m:CEE Women Campaign 2026/applications/CEE Women 2026: Multi-Wiki Edit-a-thon & Training (HR + EN/SH/BS) with Wikidata & Commons|lokalno takmičenje]] u pisanju članaka o ženama iz regije Srednje i Istočne Europe. Organizacija takmičenja počinje 8. marta 2026. a uređivački maraton od 21. marta – 31. maja 2026. Planirano je da se dodijele i nagrade na lokalnom nivou. Prvobitna ideja je da napišemo 400 članaka. Prijavite se možete [https://bs.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:CEE_Prolje%C4%87e_2026./CEE_%C5%BEene#%C4%8Clanci ovdje], dodavanjem svog korisničkog imena.
=== Pravila ===
Za učestvovanje u dodijeli nagrada potrebno je da urednik napiše najmanje '''25 članaka''', koje će potvrditi član žirija. Ostali preduslovi su:
* Novi članak treba imati najmanje 3000 bajtova
* Članak ne smije biti mašinski preveden, niti smije biti prenesen s nekog od jezički sličnih projekata, te mora biti napisan po pravopisu i gramatici bosanskog jezika
* Članak treba napraviti između 21. marta i 31. maja 2026.
* Članak ne smije biti 'siroče' tj. moraju na njega imati vezu drugi članci
* Članak treba da bude u okviru teme
* Članak ne smije kršiti autorska prava ili imati probleme sa značajnošću i članak bi trebao imati odgovarajuće reference prema pravilima Wikipedije.
* Članak mora biti adekvatno referenciran i citati: Svaki članak treba da sadrži odgovarajuće reference i citate u skladu sa pravilima Wikipedije, osiguravajući pouzdanost i kredibilitet predstavljenih informacija.
=== Organizatori ===
* [[User:Panasko|Panasko]]
* [[User:AnToni|AnToni]]
* urednici s drugih projekata: [[User:Nadicab|Nadicab]] i [[User:Zblace|Zblace]]
=== Žiri ===
* [[User:Panasko|Panasko]]
* [[User:AnToni|AnToni]]
=== Nagrade ===
* 1. nagrada
* 2. nagrada
* 3. nagrada
...
=== Članci ===
<div style="text-align:center;"> {{Clickable button 2|Dodaj članke|url=https://fountain.toolforge.org/editathons/ceew2026-bs|class=mw-ui-progressive}}
</div>
Napisani članci će unošenjem u ''fountain'' automatski ubacivati ovaj šablon:
<nowiki>{{Šablon:CEE žene 2026.}}</nowiki>
na SZR o novom članku.
{{Stubičasti dijagram
| naslov = CEE žene 2026.
| širina = 300px
| širina_stubovima = 60%
| lijevo1 = Autor
| desno1 = Broj članaka
| maks = 200
|ime_stuba1= [[Korisnik:AnToni|AnToni]] |boja_stuba1=gold |cifra_stuba1=40
|ime_stuba2= [[Korisnik:Mhare|Mhare]] |boja_stuba2=silver |cifra_stuba2=40
|ime_stuba3= [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ||boja_stuba3=#f8b699|cifra_stuba3=25
|ime_stuba4= |boja_stuba4=#e7e684|cifra_stuba4=
|ime_stuba5= |boja_stuba5=#d8e6c4|cifra_stuba5=0
|ime_stuba6= Ukupno <br><small><small>(200/47,5%)</small></small> |boja_stuba6=red|cifra_stuba6=95
}}
cgz23r2o9pr50mivxg2fjfo98ckwixb
Abdurahman III
0
531956
3820327
3819407
2026-03-27T09:21:29Z
AdnanSa
226
3820327
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija vladar
| Ime = Abdurahman III
| Naslov = Emir Kordopskog Emirata, Emiru-l-mu'minin
| Slika =
| Opis slike =
| Vladavina = [[17. januar]] [[929]] – [[15. oktobar]] [[961]]
| Krunidba =
| Ustoličenje =
| Titule = titula<br />prethodna titula itd.
| Prethodnik = [[Abdullah ibn Muhammed]]
| Nasljednik = [[El-Hakem II el-Mustansir]]
| Prestolonasljednik =
| Supružnik = Fatima bint Al-Mundhir<br />Marjan[9] ili Murjan<ref>Marín, Manuela (2002). "Marriage and Sexuality in Al-Andalus". In Lacarra Lanz, Eukene (ed.). Marriage and Sexuality in Medieval and Early Modern Iberia. Volume 26 of Hispanic issues. New York: Routledge. p. 14. ISBN 978-0-415-93634-7.</ref>
| Djeca =
| Dinastija = [[Emevije]]
| Himna =
| Otac = Muhamed
| Majka = Muzna
| Datum rođenja = 18. decembar 890.<ref>"[https://www.worldhistory.org/Abd_al-Rahman_III/ Abd al-Rahman III]". World History Encyclopedia</ref>
| Mjesto rođenja = [[Córdoba|Kordoba]]
| Datum smrti = 15. oktobar 961.
| Mjesto smrti = Kordoba
| Datum sahrane =
| Mjesto sahrane = Alcázar of Córdoba
}}
ʿAbdurahman ibn Muhamed ibn ʿAbdulah ibn Muhamed ibn ʿAbdurahman ibn El-Hakem El-Rabdī ibn Hišam ibn El-ʿhabdam El-Marvanī El-Emevi El-Kurejš (arapski: عبدالرحمن بن محمد بن عبداللہ بن محمد بن عبدالبن عبدالحمن عبدالحمن هشام بن عبد الرحمن الداخل المرواني الأموي القرشي;<ref>"'Abd al-Rahman III". Encyclopædia Britannica. Vol. I: A–Ak – Bayes (15th ed.). 2010. pp. 17–18. ISBN 978-1-59339-837-8.</ref> 890–961), ili jednostavno, ili jednostavno Abdurahman III bio je emevijski emir [[Kordopski Emirat|Kordobe]] od 912. do 929. godine, kada je osnovao Kordopski halifat, služeći kao njegov prvi halifa do svoje smrti. Abdurahman je dobio lakab (nadimak) al-Nāṣir li-Dīn Allāh (doslovno "Branitelj Božje vjere") u svojim ranim dvadesetim godinama kada je podržao Magribske [[Berberi|Berbere]] u Sjevernoj Africi u borbi protiv širenja Fatimidskog Halifata, a kasnije je za sebe proglasao halifom.<ref>"[https://web.archive.org/web/20131116123602/http://www.saudiaramcoworld.com/issue/197605/the.golden.caliphate.htm The Golden Caliphate]"</ref> Njegova vladavina duga pola stoljeća bila je poznata po vjerskoj toleranciji.
== Život ==
=== Rane godine ===
==== Porijeklo i izgled ====
Rođen je u Kordobi 18. decembra 890. godine.<ref>His year of birth is given as 891 in the Chambers Biographical Dictionary, ISBN 0-550-18022-2, p. 2</ref> Njegova godina rođenja se također navodi kao 889. i 891. Bio je unuk Abdulaha ibn Muhameda El-Emevije, sedmog nezavisnog emira Emevija od [[El-Andaluz]]a. Njegovi roditelji bili su Abdullahov sin Muhammad i Muzna (ili Muzajna), kršćanska konkubina.<ref>[https://www.bookrags.com/biography/abd-al-rahman-iii/#gsc.tab=0 Abd al-Rahman, III] Biography.</ref> Njegova baka po ocu također je bila kršćanka, kraljevska infanta Onneca Fortúnez, kćerka zarobljenog kralja Fortúna Garcésa od Pamplone. Abdurahman je stoga bio sestrić u polukrvnom braku kraljice Toda od Pamplone. Opisan je kao osoba sa "bijelom kožom, plavim očima i privlačnim licem; lijep, iako pomalo snažan i zdepast. Noge su mu bile kratke, do te mjere da su uzengije njegovog sedla bile postavljene samo jedan dlan ispod njih. Kada je jahao, izgledao je visok, ali na nogama je bio prilično nizak. Bradu je ofarbao u crno."<ref> Ibn Idhari, Kitab al-Bayan</ref> Imao je crvenkasto-plavu kosu,<ref>Flood, Timothy M. (2018). Rulers and Realms in Medieval Iberia, 711-1492. McFarland & Company. p. 38. ISBN 978-1-4766-7471-1.</ref> koju je navodno ofarbao u crno kako bi izgledao više "arapski".<ref> Heng, Geraldine (2018). The Invention of Race in the European Middle Ages. Cambridge University Press. p. 142. ISBN 978-1-108-42278-9.</ref>
=== Mladost u haremu ===
[[Datoteka:Toda Aznares - The Portuguese Genealogy (Genealogia dos Reis de Portugal).jpg|thumb|Toda Aznares polutetka Abdurahmana III]]
Muhameda je ubio njegov brat El-Mutarrif, koji je navodno postao ljubomoran na naklonost koju je Muhammed stekao u očima njihovog oca Abdulaha. El-Mutarrif je optužio Muhameda da kuje zavjeru s pobunjenikom Omerom ibn Hafsunom, a Muhammed je bio zatvoren. Prema nekim izvorima, sam emir je stajao iza Muhamedovog pada, kao i El-Mutarrifove smrti 895. godine. Abdurahman je mladost proveo u [[harem]]u svoje majke. El-Mutarrifova sestra, poznata kao al-Sajjida ("Gospođa"), bila je zadužena za njegovo [[obrazovanje]] i postarala se da se edukacija budućeg emira provodi s određenom strogošću. Postoje tvrdnje da je naučio i poznavao lokalni mozarapski jezik.
=== Stupanje na prijestolje ===
Emir Abdulah je umro u 72. godini. Uprkos tome što su četiri njegova sina (Aban, Abdulrahman, Muhamed i Ahmed) bila živa u vrijeme njegove smrti, svi oni su ostali bez nasljednika. Abdulah je umjesto toga za nasljednika izabrao svog unuka, Abdurahmana III (sina svog prvog sina). To nije bilo iznenađenje, budući da je emir već na mnogo načina pokazao svoju naklonost prema unuku, dopustivši mu da živi u vlastitoj kuli (nešto što nije dozvolio nijednom od svojih sinova) i dopustivši mu da sjedi na prijestolju u nekim svečanim prilikama. Najvažnije je to što mu je Abdulah dao svoj prsten, simbol moći, kada se razbolio, prije smrti.
Abdurahman je naslijedio djeda dan nakon njegove smrti, 16. oktobra 912. godine. Historiografi tog vremena, poput Al-Bajan al-Mughriba i Crónica anónima de Abdurahman III, navode da je njegovo nasljeđivanje bilo "bez incidenata". U to vrijeme, imao je oko 21 ili 22 godine. Naslijedio je emirat na rubu raspada, a njegova moć se protezala nedaleko od okoline Kordobe. Na sjeveru, Kršćansko Kraljevstvo Asturija nastavilo je svoj program Rekonkviste u dolini Douro. Na jugu, u Ifrikiji, [[Fatimidski halifat|Fatimidi]] su stvorili nezavisni [[halifa]]t koji je prijetio da će privući odanost muslimanskog stanovništva, koje je patilo pod oštrom vlašću Abdulaha. Na unutrašnjem frontu, nezadovoljne porodice Muvallada (muslimani iberijskog porijekla) predstavljale su stalnu opasnost za kordobskog emira. Najmoćniji od njih bio je Omer ibn Hafsun, koji je iz svoje neosvojive tvrđave Bobastro kontrolisao veći dio istočnog El-Andaluza.
Još u ranoj fazi vladavine pokazao je čvrstu odlučnost da smiri pobune, te konsoliduje i centralizuje vlast i ponovo uspostavi unutrašnji red unutar emirata. U roku od 10 dana od stupanja na prijestolje, pogubio je vođu pobunjenika i izložio njegovu glavu u Kordobi. Od tada je vodio godišnje pohode protiv sjevernih i južnih plemena kako bi održao kontrolu nad njima. Da bi ostvario svoje ciljeve, na dvor je uveo saqalibe, robove istočnoevropskog porijekla. Saqalibe su predstavljale treću etničku grupu koja je mogla neutralizirati beskrajne sukobe između njegovih podanika muslimanskog arapskog porijekla i onih muslimanskog [[Berberi|berberskog]] porijekla.
== Rana vladavina ==
[[Datoteka:Spain Andalusia Cordoba BW 2015-10-27 13-54-14.jpg|thumb|right|250px| Velika džamija u Kordobi]]
Tokom prvih 20 godina vladavine, Abdurahman je izbjegavao vojne akcije protiv sjevernih kršćanskih kraljevstava, Asturije i Kraljevine Navarre. Pobunjenici Muwallada bili su prvi problem s kojim se suočio. Te moćne porodice podržavali su Iberijci koji su otvoreno ili tajno bili kršćani i djelovali su zajedno s pobunjenicima. Abdurahman je poveo akcije protiv njih uz pomoć plaćeničke vojske koja je uključivala kršćane.
Prvo je djelovao protiv pobunjenika Omera ibn Hafsuna, pa je 1. januara 913. godine, vojska, predvođena eunuhom Badrom, osvojila njegovu tvrđavu Écija, smještenu oko 50 kilometara od glavnog grada, gdje su uništena sva utvrđenja, osim citadele, koja je ostavljena kao rezidencija guvernera i garnizon za emiratske trupe.
Sljedećeg proljeća, nakon šezdeset pet dana priprema, Abdurahman je lično predvodio ekspediciju na jug svog kraljevstva. Uspio je povratiti Kūras (provincije) Jaén i Granada, dok je konjički odred poslan da oslobodi Malagu od Ibn Hafsunove opsade. Također je izdejstvovao kapitulaciju Fiñane (u modernoj provinciji Almería), nakon što je zapalio njena predgrađa. Nakon toga pokorava Muwallad čiji stanovnici mu se, većinom, obavezuju na odanost emiru. Kampanja se nastavila po sličnom obrascu i trajala je ukupno devedeset dana. Muwallad je bio prisiljen da pošalje taoce i danak u Kordobu.
Tokom prve godine svoje vladavine, Abdurahman je iskoristio rivalstvo između gospodara Banu Hadždžadž iz Sevilje i Carmone kako bi izdejstvovao njihovu predaju. Vremenom je poslao snage protiv tvrđava u provincijama Elvira, Granada i Jaén, koje su sve bile direktno ili indirektno pod kontrolom Hafsuna. [[Sevilla|Sevilja]] se predala 20. decembra 913. godine. Ibn el-Mundhir al-Qurajs, član kraljevske porodice, imenovan je za guvernera grada, dok je gospodar Carmone dobio titulu vezira.
Regija [[Valencija|Valencije]] se mirno predala 915. godine.
=== Ibn Hafsun ===
Jedan od značajnih ciljeva mladog vladara bio je gušenje dugogodišnje pobune Omera ibn Hafsuna.
S tim ciljem, njegove trupe su napustile Kordobu 7. maja 914. godine i, nakon nekoliko dana, ulogorile su se ispred zidina Balde (koje se identifikuju kao današnji Cuevas de San Marcos). Konjica je opustošila obližnje [[Šuma|šume]] i sela, dok se ostatak trupa preselio u Turrus, dvorac koji se nalazio u današnjoj općini Algarinejo.
Emevidska vojska se zatim prebacila u citadelu Omera ibn Hafsuna, dok je konjica poslana u dvorac Sant Batir, koji su branitelji napustili. Zatim su na red došli dvorci Olías i Reina, da bi na kraju pala i [[Malaga]]. Abdurahman je zatim nastavio svoj pohod sve do Algecirasa gdje je uništio brodove koji su snabdijevali citadelu Omara ibn Hafsuna. Pobunjeni [[Zamak|zamkovi]] u blizini Algecirasa predali su se čim se pojavila kordopska vojska.
Ovo je bila tek jedna od tri kampanje protiv Ibn Hafsuna (koji je umro 917.) i njegovih sinova. Jedan od njegovih sinova, Džaʿfar ibn Hafsun, držao je uporište Toledo, odolijevajući dvije godine pod [[Opsada|opsadom]], da bi na kraju pobjegao iz grada kako bi zatražio pomoć u sjevernim kršćanskim kraljevstvima. U međuvremenu, stanovništva grada se predalo uz garancije za imunitet, iako je 4.000 pobunjenika pobjeglo prije ulaska kordopskih snaga. Grad se predao 2. augusta 932. godine, nakon dvogodišnje opsade.
Godine 927. Abd al-Rahman je također pokrenuo kampanju protiv pobunjenog Banu Qasija, ali je bio prisiljen prekinuti je nakon intervencije Jimena Garcésa iz [[Pamplona|Pamplone]].
Posljednji od sinova Ibn Hafsuna koji je pružao otpor bio je Hafs, koji je zapovijedao moćnom tvrđavom Umar ibn Hafsun. Okružen trupama pod komandom Abdurahmanovog vezira, Saida ibn al-Mundhira, koji je naredio izgradnju bastiona oko grada, odolijevao je opsadi šest mjeseci, sve dok se nije predao 928. godine, u zamjenu za predaju mu je pošteđen život.<ref> Schreiber, Hermann (1984). Gli Arabi in Spagna. Garzanti. p. 142.</ref>
=== Pobune u Leventeu i Algarveu ===
Pored ekspedicija protiv Hafsunida Abdurahman je poduzimao i druge pohode u regijama El-Andaluza, koje su ga priznavale samo nominalno, a neke su bile i u otvorenoj pobuni. Većina lojalnih guvernera gradova bila je u slaboj poziciji, poput guvernera Évore, koji nije mogao spriječiti napad kralja Galicije (i budućeg kralja Leóna), Ordoña II, koji je zauzeo grad ljeta 913. godine, zadobivši znatan plijen i 4.000 zarobljenika te masakrirajući mnoge stanovnike muslimane. U većini istočnih i zapadnih provincija, centralna vlast Kordobe nije bila priznata. Gospodar Badajoza, Abd Allah ibn Muhammad, unuk Abdurahmana ibn Marvana El-Džilliqija, ne samo da je utvrdio svoj grad od mogućeg napada Ordoña, već je djelovao i potpuno nezavisno od Kordobe.
Odsustvo kraljevske vlasti omogućilo je Ordoñu II da vodi svoju kampanju protiv emirata, a njegov glavni cilj bio je grad Mérida.
=== Proglašenje Halifata ===
Nakon pobjeda u pomenutim pohodima Abdurahman se 16. januara 929. proglasio halifom Kordobe, efektivno prekidajući svoju odanost i veze s fatimidskim i abasidskim halifama. Prema tradiciji smatralo se da halifat pripada samo onome koji vlada svetim gradovima [[Meka|Mekom]] i [[Medina|Medinom]]. Međutim, snaga ove tradicije je vremenom oslabila; a uzimanje titule halife je povećalo Abdurahmanov prestiž među njegovim podanicima, kako u Iberiji tako i u Africi. Svoje pravo na halifat zasnovao je na svojim emevijskim precima koji su imali neospornu kontrolu nad halifatom sve dok ih nisu svrgnuli Abbasidi.
[[Datoteka:Dirham abd al rahman iii 17493.jpg|thumb|Dirhem Abdurahmana III, kovan u Medini Azahara 959/960. godine.]]
Ovaj potez formalno ga je učinio i političkim i vjerskim vođom svih muslimana u El-Andaluzu, kao i zaštitnikom svojih kršćanskih i jevrejskih podanika. Simboli njegove nove halifske moći bili su žezlo (džajzuran) i prijestolje (sarir). U kovnici [[Novac|novca]] koju je osnovao u novembru 928. godine, počeo je kovati [[Zlato|zlatne]] dinare i [[Srebro|srebrne]] dirhame,<ref>No gold Islamic coins had been found in Spain preceding Abd al-Rahman III's reign. See Schreiber, Gli Arabi in Spagna, p. 143.</ref> zamijenivši naziv El-Andaluz svojim imenom.
U svojoj novoj ulozi halifa je postigao predaju Ibn Marvana iz Badajoza 930. godine, kao i predaju plemena Banu Dānis iz Alcácer do Sala. Na južnom frontu, kako bi se suprotstavio rastućoj moći Fatimida u Sjevernoj Africi, naredio je izgradnju flote sa sjedištem u Almeriji. Pomogao je Berberima Maghrava da osvoje Melillu (927), Ceutu (931) i Tanger (951), a oni su zauzvrat prihvatili njegovu vrhovnu vlast. Međutim, nije uspio poraziti Džavhara al-Siqillija od Fatimida. Godine 951. potpisao je mir s novim kraljem Leóna, Ordoñom III, kako bi imao slobodne ruke za borbu protiv Fatimida čiji su brodovi uznemiravali njegovu flotu u Mediteranu, pa čak i pokrenuli napad na Almeriju. Abdurahmanove snage, predvođene Ahmedom ibn Saidom, opsjedale su fatimidsku luku Tunis, koja je osigurala svoju sigurnost davanjem ogromnog danka.<ref>Schreiber, Gli Arabi in Spagna, p. 154</ref>
Na kraju je uspio stvoriti protektorat koji je pokrivao sjeverni i centralni Magreb, podržavajući dinastiju Idrisida; ipak, njegov uticaj u tom području nestao je nakon fatimidske ofanzive 958. godine, nakon čega mu su ostala samo uporišta Ceuta i [[Tanger]].
=== Rat s kršćanskim kraljevstvima sjevera ===
Čak i prije nego što je El-Andaluz bio čvrsto pod njegovom vlašću, ponovo je započeo rat protiv kralja Ordoña II od Leóna, koji je iskoristio prethodnu problematičnu situaciju da zauzme neka granična područja i ugrozi teritoriju Emevida. Godine 917. tadašnji emir poslao je veliku vojsku pod komaandom generala Ahmeda ibn Abija Abde protiv Leóna, ali su ove trupe uništene u bici kod San Esteban de Gormaza u septembru te godine.
Godine 924. pokrenuo je kontraofanzivu protiv Sancha Ordóñeza od Navare u kojoj je opustošio veliko područje [[Baskija|baskijske]] teritorije.<ref>Hareir, Idris El; Mbaye, Ravane (2011). Al Maqqari, Nafh at-Tih, I. UNESCO. p. 363. ISBN 978-9231041532.</ref>
Kriza nasljeđivanja koja je pogodila León nakon Ordoñove smrti iste godine uzrokovala je prestanak neprijateljstava sve dok Ramiro II nije došao na prijestolje 932. godine; njegov prvi pokušaj da pomogne opkoljenim pobunjenicima u [[Toledo|Toledu]] odbijen je 932. godine, uprkos tome što je kršćanski kralj zauzeo [[Madrid]].
== Naslijeđe ==
[[Datoteka:La civilització del califat de Còrdova en temps d'Abd-al-Rahman III.jpg|thumb|Abdurahman III prima delegaciju, ambasadora Johna od Gorzea Otona I Velikog u [[Medina Azahara|Medini Azahari]], Dionisio Baixeras Verdaguer, 1885.]]
Bio je veliki humanista i pokrovitelj [[umjetnost]]i, posebno [[Arhitektura|arhitekture]]. Trećina njegovih prihoda bila je dovoljna za redovne troškove vlade, trećina je ostavljana kao ušteda, a trećina je trošena na izgradnju objekata i zgrada.<ref>One or more of the preceding sentences incorporates text from a publication now in the public domain: Chisholm, Hugh, ed. (1911). "Abd-al-Rahman s.v Abd-al-Rahman III". Encyclopædia Britannica. Vol. 1 (11th ed.). Cambridge University Press. pp. 31–32.</ref> Nakon proglašenja halifata, dao je izgraditi masivni kompleks palače, poznat kao Medina Azahara, oko sedam kilometara zapadno od Kordobe. Medina Azahara je izgrađena po uzoru na staru emevijsku palatu u Damasku i služila je kao simbolična veza između novog halife i njegovih predaka. Smatra se da je Kordoba tokom njegove vladavine imala 3000 džamija i 100.000 trgovina i domova.
U to doba, Kordoba je postala najvažniji intelektualni centar zapadne Evrope. Proširena je gradska [[biblioteka]], koju će Abdurahmanovi nasljednici dodatno obogatiti.
Abdurahman je također ojačao iberijsku flotu, koja je postala najmoćnija u mediteranskoj Evropi. Iberijski pljačkaši su se pojavljivali u Galiciji, Asturiji i Sjevernoj Africi. Kolonizatori [[Fraxinetum]]a također su došli iz El-Andaluza.
Zahvaljujući njegovom učvršćivanju moći, muslimanska Iberija postala je sila koja je trajala nekoliko stoljeća. To je također donijelo prosperitet, a uz to je osnovao kovnice [[Novac|novca]] u kojima su se kovali novčići od čistog zlata i srebra. Obnovio je i proširio [[Velika džamija u Córdobi|Veliku džamiju]] u Kordobi (džamiju-katedralu).
Bio je vrlo oprezan zbog eventualnog gubitka kontrole i čvrsto je držao kontrolu nad svojom porodicom. Godine 949. pogubio je jednog od svojih sinova zbog zavjere protiv njega. Bio je tolerantan prema nemuslimanima, a Jevreji i kršćani su bili pravedno tretirani pod uslovom da nisu bili robovi njegovog halifata.<ref>Mendes, Ana Cristina; Baptista, Cristina (2014). Reviewing Imperial Conflicts. Cambridge Scholars Publishing. p. 24.</ref> Evropska kraljevstva slala su izaslanike, uključujući i izaslanike [[Oton I, car Svetog Rimskog Carstva|Otona I]] od Njemačke i bizantijskog cara.
== Porijeklo ==
Njegova majka Muzna bila je kršćanska zarobljenica, moguće iz pirenejske oblasti. Baka po ocu Onneca Fortúnez bila je kršćanska princeza iz Kraljevine Pamplone. Miješanih je, arapskih i hispano-baskijskih korijena.
== Reference ==
{{reference}}
[[Kategorija:Emiri Córdobe]]
[[Kategorija:Rođeni 890.]]
[[Kategorija:Umrli 961.]]
{{Emevijske halife}}
205rzsvz3m4y35mlg604iyvwepag9gv
Selenoprotein
0
532432
3819986
3819646
2026-03-26T15:02:15Z
Exsiler
178345
3819986
wikitext
text/x-wiki
U [[molekularna biologija|molekulskoj biologiji]], '''selenoprotein''' je bilo koji [[protein]] koji uključuje ostatak [[aminokiseline]] [[selenocistein]]a (Sec, U, Se-Cys). Među funkcionalno okarakteriziranim selenoproteinima su pet [[glutation peroksidaza]] (GPX) i tri [[tiredoksin-reduktaza|tiredoksin-reduktaze]], (TrxR/TXNRD) koji oba sadrže samo jedan Sec.<ref name="pmid11997494">{{cite journal |author1=Hatfield DL |author2=Gladyshev VN | title = How selenium has altered our understanding of the genetic code | journal = Mol. Cell. Biol. | volume = 22 | issue = 11 | pages = 3565–76 |date=June 2002 | pmid = 11997494 | pmc = 133838 | doi = 10.1128/MCB.22.11.3565-3576.2002}}</ref> [[Selenoprotein P]] je najčešći selenoprotein koji se nalazi u plazmi. Neobičan je jer kod ljudi sadrži 10 Sec ostataka, koji su podijeljeni u dva domena, duži [[N-terminal]]ni domen koji sadrži 1 Sec i kraći [[C-terminal]]ni domen koji sadrži 9 Sec. Duži N-terminalni domen je vjerovatno enzimski domen, a kraći C-terminalni domen je vjerovatno sredstvo za siguran transport vrlo reaktivnog atoma [[selen]]a kroz tijelo..<ref>{{cite journal |author1=Burk RF |author2=Hill KE | title=Selenoprotein P: an extracellular protein with unique physical characteristics and a role in selenium homeostasis | journal=Annu Rev Nutr | year=2005 | volume=25 | pages= 215–235 | pmid=16011466 | doi=10.1146/annurev.nutr.24.012003.132120}}</ref><ref>{{cite journal |author1=Burk RF |author2=Hill KE | title=Selenoprotein P-expression, functions, and roles in mammals | journal=Biochim Biophys Acta | year=2009 | volume=1790 | issue=11 | pages= 1441–1447 | pmid=19345254 | doi=10.1016/j.bbagen.2009.03.026 | pmc=2763998}}</ref>
== Speciisjka distribucija ==
Selenoproteini postoje u svim glavnim domenima života, [[eukarioti]],ma [[bakterijama]]ima i [[arheja]]ma. Među [[eukarioti]]ma, selenoproteini su česti kod [[životinja]], ali rijetki ili odsutni u drugim koljenima – jedan je identificiran u zelenoj [[alga|algi]] ''[[Chlamydomonas]]'', ali gotovo nijedan u drugim [[biljka]]ma ili u [[gljiva]]ma. [[Vaccinium macrocarpon|američka brusnica]] (''[[Vaccinium macrocarpon]]'' Ait.) je jedina kopnena biljka za koju se zna (od 2014. godine) da posjeduje mehanizam na nivou sekvence za proizvodnju [[selenocistein]]a (posebno u svom [[mitohondrijska DNK|mitohondrijalnom genomu]]), iako njen nivo funkcionalnosti još nije određen.<ref>{{Cite journal|last1=Fajardo|first1=Diego|last2=Schlautman|first2=Brandon|last3=Steffan|first3=Shawn|last4=Polashock|first4=James|last5=Vorsa|first5=Nicholi|last6=Zalapa|first6=Juan|date=2014-02-25|title=The American cranberry mitochondrial genome reveals the presence of selenocysteine (tRNA-Sec and SECIS) insertion machinery in land plants|journal=Gene|volume=536|issue=2|pages=336–343|doi=10.1016/j.gene.2013.11.104|pmid=24342657}}</ref> Među gljivama, red [[Harpellales]] je bio "posebno dobro zastupljen" među vrstama gljiva za koje je utvrđeno da posjeduju [[selenocistein]], jer se vjeruje da sedam od osam analiziranih vrsta Harpellales koriste selenoproteine.<ref>{{Cite journal |last1=Mariotti |first1=Marco |last2=Salinas |first2=Gustavo |last3=Gabaldón |first3=Toni |last4=Gladyshev |first4=Vadim N. |date=May 2019 |title=Utilization of selenocysteine in early-branching fungal phyla |journal=Nature Microbiology |volume=4 |issue=5 |pages=759–765 |doi=10.1038/s41564-018-0354-9 |issn=2058-5276 |pmc=6551623 |pmid=30742068}}</ref>
Među [[bakterija]]ma i [[arheja]]ma, selenoproteini su prisutni samo u nekim lozama, dok su potpuno odsutni u mnogim drugim filogenetskim grupama. Ova zapažanja su sada potvrđena [[Sekvenciranje cijelog genoma|analizom cijelog genoma]], koja pokazuje prisustvo ili odsustvo gena selenoproteina i pomoćnih gena za sintezu selenoproteina u odgovarajućem organizmu.<ref>{{Cite journal |last1=Tsuji |first1=Petra A. |last2=Santesmasses |first2=Didac |last3=Lee |first3=Byeong J. |last4=Gladyshev |first4=Vadim N. |last5=Hatfield |first5=Dolph L. |date=2021-12-21 |title=Historical Roles of Selenium and Selenoproteins in Health and Development: The Good, the Bad and the Ugly |journal=International Journal of Molecular Sciences |language=en |volume=23 |issue=1 |page=5 |doi=10.3390/ijms23010005 |doi-access=free |pmid=35008430 |pmc=8744743 |issn=1422-0067}}</ref>
== Proizvodnja ==
Selenoproteine, kao i obične proteine, proizvodi [[ribosom]], što zahtijeva ostatke koje prenose [[tRNK]]. Selenocistin (Sec) ima svoju posebnu [[tRNK]]<sup>Sec</sup> za ovu svrhu. Ova tRNK, za razliku od drugih tRNA, nije direktno učitana selenocistilnim ostatkom iz slobodne molekule Sec; umjesto toga, prvo se učita serilnim ostatkom iz [[serin]]a, pomoću konvencionalne seril-tRNAK-sintaze (formirajući Ser-tRNK<sup>Sec</sup>), zatim enzim pretvara ovaj seril u selenocistilni ostatak, formirajući Sec-tRNK<sup>Sec</sup>. Kod bakterija, [[L-seril-tRNKSec selen-transferaza]] (SelA) obavlja ovaj posao koristeći selen koji obezbjeđuje [[selenofosfat]].<ref name="Allmang06">{{cite journal |last1=Allmang |first1=C. |last2=Krol |first2=A. |title=Selenoprotein synthesis: UGA does not end the story |journal=Biochimie |date=November 2006 |volume=88 |issue=11 |pages=1561–1571 |doi=10.1016/j.biochi.2006.04.015|pmid=16737768 }}</ref> In archaea and eukarya, this happens first by [[phosphoseryl-tRNA kinase]] attaching a phosphate group to the seryl, then by [[SEPSECS0|SLA/LP]] converting the phosphoseryl to selenocystyl with the help of selenophosphate.<ref>{{cite journal |last1=Yuan |first1=J |last2=Palioura |first2=S |last3=Salazar |first3=JC |last4=Su |first4=D |last5=O'Donoghue |first5=P |last6=Hohn |first6=MJ |last7=Cardoso |first7=AM |last8=Whitman |first8=WB |last9=Söll |first9=D |title=RNA-dependent conversion of phosphoserine forms selenocysteine in eukaryotes and archaea. |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America |date=12 December 2006 |volume=103 |issue=50 |pages=18923–7 |doi=10.1073/pnas.0609703104 |doi-access=free |pmid=17142313|pmc=1748153 |bibcode=2006PNAS..10318923Y }}</ref>
Struktura tRNA<sup>Sec</sup> razlikuje se od tipičnih (kanonskih) tRNA po produženju D-stabla i vrlo dugoj varijabilnoj petlji. Ovo sprečava uobičajeni [[EF-Tu]] ([[eEF-1|eEF1A]] kod eukariota) da prepozna tRNA. Umjesto toga, potreban je poseban faktor elongacije nazvan SelB kako bi se pomoglo ribosomu da koristi Sec-tRNA<sup>Sec</sup>. SelB se sastoji od dva [[proteinska domena]]: N-terminalni dio je visoko homologan EF-Tu i služi za obezbjeđivanje elongacije, a C-terminalni dio služi za prepoznavanje [[SECIS elementa]] na mRNA koja kodira selenoprotein. Zajedno, ova dva dijela omogućavaju SelB-u da prenese Sec-tRNA<sup>Sec</sup> do A mjesta ribosoma za dekodiranje UGA kodona. Kod bakterija, SECIS element se javlja ubrzo nakon UGA kodona koji aktivira.<ref name="Allmang06"/>
jski
Situacija sa SECIS-om kod eukariita i arheja je manje jasna od 2006. godine, jer se SECIS element umjesto toga javlja u neprevedenim regijama mRNA. Eukariotski homolog SelB-a ([[EEFSEC]]) umjesto toga ima C-terminalnu domenu koja se veže za [[SECISBP2]] (SBP2), koji vrši stvarno vezivanje SECIS RNK. Postoje i drugi SECIS RNK vezujući proteini, uključujući [[60S ribosomski protein L30]]. Arhejski homolog SelB-a izgleda nema nikakvo posebno proširenje, tako da je još manje jasno kako interraguje sa SECIS-om.<ref name="Allmang06"/>
Posljednje pitanje je kako ribosom može znati da UGA treba da kodira za Sec umjesto [[stop kodon]]a. Na ovo pitanje je ponovo relativno lako odgovoriti kod bakterija, ali kod eukariota i arheja vjerovatno postoji određena zavisnost od prepoznavanja SECIS-a.<ref name="Allmang06"/>
=== Zamjena cisteinom kod sisara ===
Većina selenoproteina sisara ima malu količinu (oko 10%) selenocistina zamijenjenu [[cistin]]om, koja se povećava na 50% kod ishrane sa nedostatkom selena. To se postiže prihvatanjem [[tiofosfat]]a umjesto selenofosfata od strane SLA/LP, čime se fosfoseril pretvara u regularni cistil.<ref>{{cite journal |last1=Xu |first1=Xue-Ming |last2=Turanov |first2=Anton A. |last3=Carlson |first3=Bradley A. |last4=Yoo |first4=Min-Hyuk |last5=Everley |first5=Robert A. |last6=Nandakumar |first6=Renu |last7=Sorokina |first7=Irina |last8=Gygi |first8=Steven P. |last9=Gladyshev |first9=Vadim N. |last10=Hatfield |first10=Dolph L. |title=Targeted insertion of cysteine by decoding UGA codons with mammalian selenocysteine machinery |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |date=14 December 2010 |volume=107 |issue=50 |pages=21430–21434 |doi=10.1073/pnas.1009947107|doi-access=free |pmid=21115847 |pmc=3003055 |bibcode=2010PNAS..10721430X }}</ref>
=== Ne-UAG (CUA) tRNA ===
Primjeri prekodiranih verzija [[tRNK]]<sup>Sec</sup> pronađeni su u prirodi. Oni obuhvataju stop kodon UAA i 10 sens kodona.<ref>{{cite journal |last1=Mukai |first1=Takahito |last2=Englert |first2=Markus |last3=Tripp |first3=H. James |last4=Miller |first4=Corwin |last5=Ivanova |first5=Natalia N. |last6=Rubin |first6=Edward M. |last7=Kyrpides |first7=Nikos C. |last8=Söll |first8=Dieter |title=Facile Recoding of Selenocysteine in Nature |journal=Angewandte Chemie International Edition |date=18 April 2016 |volume=55 |issue=17 |pages=5337–5341 |doi=10.1002/anie.201511657|pmid=26991476 |pmc=4833512 |bibcode=2016ACIE...55.5337M |osti=1467447 }}</ref>
== Redoks aktivnost ==
Većina selenoproteina ima [[redoks]] funkciju analognu proteinima sa Cys [[aktivno mjesto|aktivnim mjestima]]. Dva ostatka Sec mogu se oksidirati i formirati diselenidnu vezu (-Se-Se-), selenov analog disulfidnog mosta. Sec također može formirati selenenil sulfidnu (-Se-S-) vezu sa Cys.
Se-H veza se lakše prekida od S-H veze, što rezultira većom reaktivnošću Sec ostatka u poređenju sa Cys. Reaktivnosti također doprinosi veća nukleofilnost, kiselost i sposobnost odlaska grupe selenolata (R-Se<sup>-</sup>) u poređenju sa tiolatom (R-S<sup>-</sup>). Se-Se veza je također slabija od S-S veze. Rezultat je da se Sec može lako oksidirati i reducirati, bez veće promjene u zaglavljivanju u jednom stanju.<ref>{{cite journal | pmid=26949981 | date=2016 | last1=Reich | first1=H. J. | last2=Hondal | first2=R. J. | title=Why Nature Chose Selenium | journal=ACS Chemical Biology | volume=11 | issue=4 | pages=821–841 | doi=10.1021/acschembio.6b00031 }}</ref>
Sec nije reaktivniji od Cys ni u jednom aspektu. Selanilni radikali generirani iz Sec-a su manje skloni napadu na ostatke aromatskih aminokiselina i proteinske Cα atome nego tiilni radikali generirani iz Cys-a. Ovo pruža [[redoks]]-aktivnim selenoproteinima određenu zaštitu od samorazgradnje u poređenju sa njihovim srodnicima koji sadrže samo cistin.<ref>{{cite journal | url=https://www.mdpi.com/1420-3049/28/7/3198 | title=Selenium in Peptide Chemistry | journal=Molecules | date=January 2023 | volume=28 | issue=7 | last1=Özge | first1=Pehlivan | last2=Mateusz | first2=Waliczek | last3=Monika | first3=Kijewska | last4=Piotr | first4=Stefanowicz }}</ref>
== Glavne porodice ==
Barijera za običan protein da postane selenoprotein je relativno visoka zbog potrebe za [[SECIS elementom]]. Kao rezultat toga, nove porodice selenoproteina se ne pojavljuju lako. Također nije neuobičajeno da ove porodice uključuju potomke koji nisu selenoproteini, jer (uglavnom kopnena) okruženja siromašna selenom pružaju prednost u pogledu sposobnosti prilagođavanja organizmu koji ima niže potrebe za selenom. U nastavku će se fokusirati na porodice koje se nalaze kod ljudi.<ref name=Lobanov07>{{cite journal |vauthors=Lobanov AV, Fomenko DE, Zhang Y, Sengupta A, Hatfield DL, Gladyshev VN |title=Evolutionary dynamics of eukaryotic selenoproteomes: large selenoproteomes may associate with aquatic life and small with terrestrial life |journal=Genome Biology |volume=8 |issue=9 |year=2007 |pmid=17880704 |pmc=2375036 |doi=10.1186/gb-2007-8-9-r198 |doi-access=free }}</ref>
=== Glutation peroksidaza ===
[[Glutation-peroksidaze]] (GPx) su enzimi koji koriste [[glutation]] za razgradnju [peroksid]]a, štiteći ćeliju od oksidativnog oštećenja. To je ključni dio antioksidativne odbrane životinja (uključujući ljude). Nalaze se i u [[bakterija]]ma, [[biljka]]ma i [[gljiva]]ma. GPx je bio prvi otkriveni [[selenoprotein]], sa visoko reaktivnim Sec ostatkom na [[aktivno mjesto|aktivnom mjestu]]. Poređenje GPx sekvenci iz svih ovih vrsta života sugerira da predački GPx nije sadržavao selen; umjesto toga, usvajanje Sec se dogodilo rano u evoluciji životinja, prije nego što su se spužve odvojile od drugih [[životinja]].<ref name=Trenz>{{cite journal |last1=Trenz |first1=TS |last2=Delaix |first2=CL |last3=Turchetto-Zolet |first3=AC |last4=Zamocky |first4=M |last5=Lazzarotto |first5=F |last6=Margis-Pinheiro |first6=M |title=Going Forward and Back: The Complex Evolutionary History of the GPx. |journal=Biology |date=12 November 2021 |volume=10 |issue=11 |page=1165 |doi=10.3390/biology10111165 |doi-access=free |pmid=34827158|pmc=8614756 }}</ref>
Ljudi imaju osam Gpx gena, ali samo pet od njih sadrži Sec ([[GPX1]], [[GPX2 (gen)|GPX2]], [[GPX3]], [[GPX4]], [[GPX6]]). Nepostojanje Sec u GPX7 i GPX8 izgleda da je univerzalno među životinjama.<ref name=Trenz/> Gubitak Sec (zamjenom sa Cys) u GPX5 bio je, međutim, relativno nedavni događaj koji se dogodio nakon divergencije ljudi od glodara. [[Glodari]] su nezavisno izgubili Sec u Gpx6, ali su ga zadržali u svojoj verziji Gpx5. Ljudski GPX5 i Gpx6 glodara zadržavaju rudimentalne [[SECIS element]] koji ukazuju na njihovu prošlost..<ref name="Reconsidering the evolution of euka">{{cite journal |title=Reconsidering the evolution of eukaryotic selenoproteins: a novel nonmammalian family with scattered phylogenetic distribution |journal=EMBO Reports |volume=5 |issue=1 |pages=71–7 |date=2004 |pmid=14710190 |pmc=1298953 |doi=10.1038/sj.embor.7400036 |last1=Castellano |first1=Sergi |last2=Novoselov |first2=Sergey V. |last3=Kryukov |first3=Gregory V. |last4=Lescure |first4=Alain |last5=Blanco |first5=Enrique |last6=Krol |first6=Alain |last7=Gladyshev |first7=Vadim N. |last8=Guigó |first8=Roderic |display-authors=3}}</ref>
=== Tioredoksin-reduktaza ===
[[Tioredoksin-reduktaza]] je također ključna komponenta antioksidativne odbrane. Iako se enzimi koji obavljaju ovu funkciju nalaze u većini oblika života, verzija selenoproteina visoke molekularne težine koja se nalazi kod [[životinja]] evoluirala je odvojeno od češće verzije [[selenoprotein]]a niske molekularne težine. Ova verzija se pojavljuje kao grana unutar [[glutation-reduktaza]], što je opet ključna komponenta antioksidativne odbrane.<ref>{{cite journal |last1=Hirt |first1=Robert P. |last2=Müller |first2=Sylke |last3=Martin Embley |first3=T. |last4=Coombs |first4=Graham H. |title=The diversity and evolution of thioredoxin reductase: new perspectives |journal=Trends in Parasitology |date=July 2002 |volume=18 |issue=7 |pages=302–308 |doi=10.1016/S1471-4922(02)02293-6|pmid=12379950 }}</ref>
=== Jodotironin-dejodinaza ===
Centralne uloge u [[metabolizam|etabolizmu]] [[[hormon]]a [[štitnjača|štitnjače]] kod ljudi (i [[kičmenjak]]a općenito) imaju tri proteina [[jodotironin-dejodinaze]], sa genskim simbolima [[DIO1]], [[DIO2]], [[DIO3]] kod ljudi. Srodni proteini pronađeni su kod [[beskičmenjak]]a, uglavnom sa selenocistinom, iako neki umjesto toga imaju cistin.<ref>{{cite journal |last1=Darras |first1=VM |title=Deiodinases: How Nonmammalian Research Helped Shape Our Present View. |journal=Endocrinology |date=1 June 2021 |volume=162 |issue=6 |article-number=bqab039 |doi=10.1210/endocr/bqab039 |pmid=33606002|pmc=8143656 }}</ref>
=== Selenofosfat-sintetaza ===
Proizvodnja selenoproteina ne može se dogoditi bez selenofosfata, koji proizvodi [[selenofosfat-sintetaza]]. Kičmenjaci, uključujući ljude, nose dvije verzije ovog enzima, pri čemu je jedna ([[SEPHS2]]) selenoprotein, a druga ([[SEPHS1]]) ga zamjenjuje [[treonin]]om, iako i dalje sa zaostalim [[SECIS-element]]om. Analiza životinjskih verzija ovog enzima pokazuje da je originalna životinjska verzija selenoprotein, pri čemu SEPHS1 nastaje kasnije kroz [[duplikacija gena|duplikaciju gena]].<ref name="pmid26194102">{{cite journal |last1=Mariotti |first1=M |last2=Santesmasses |first2=D |last3=Capella-Gutierrez |first3=S |last4=Mateo |first4=A |last5=Arnan |first5=C |last6=Johnson |first6=R |last7=D'Aniello |first7=S |last8=Yim |first8=SH |last9=Gladyshev |first9=VN |last10=Serras |first10=F |last11=Corominas |first11=M |last12=Gabaldón |first12=T |last13=Guigó |first13=R |title=Evolution of selenophosphate synthetases: emergence and relocation of function through independent duplications and recurrent subfunctionalization. |journal=Genome Research |date=September 2015 |volume=25 |issue=9 |pages=1256–67 |doi=10.1101/gr.190538.115 |pmid=26194102|pmc=4561486 }}</ref>
Među [[prokarioti]]ma, većina bakterija ima verziju sa cistinom umjesto selenocistina, što sugerira da bi ovo moglo biti pretkalo stanje (što bi izbjeglo problem kokoške i jajeta). Neke imaju dvije verzije, jednu sa Sec, a drugu sa Cys. [[Arheje]] uglavnom imaju Sec verziju.<ref name="pmid26194102"/>
=== SelT, SelW, SelH i Rdx12 ===
Ljudski selenoproteini H ([[C11orf31]], W ([[SEPW1]]), T ([[SELT]]) i V ([[SELENOV]])<ref name=Reeves09/> povezani su jedan s drugim i s ne-selenoproteinom [[RDX12]]. Verzija Rdx12 u [[riba]]ma je selenoprotein, što sugerira da je ljudska loza izgubila Sec tokom evolucije na kopnu. Sve se one savijaju slično kao [[tioredoksin]] i imaju [[redoks]]nu funkciju.<ref>{{cite journal |last1=Dikiy |first1=Alexander |last2=Novoselov |first2=Sergey V. |last3=Fomenko |first3=Dmitri E. |last4=Sengupta |first4=Aniruddha |last5=Carlson |first5=Bradley A. |last6=Cerny |first6=Ronald L. |last7=Ginalski |first7=Krzysztof |last8=Grishin |first8=Nick V. |last9=Hatfield |first9=Dolph L. |last10=Gladyshev |first10=Vadim N. |title=SelT, SelW, SelH, and Rdx12: Genomics and Molecular Insights into the Functions of Selenoproteins of a Novel Thioredoxin-like Family |journal=Biochemistry |date=1 June 2007 |volume=46 |issue=23 |pages=6871–6882 |doi=10.1021/bi602462q|pmid=17503775 }}</ref>
===Ostale porodice ===
Porodice koje postoje kao selenoproteini kod ljudi i ostalih [[sisar]]a:<ref>{{cite journal |author1=G. V. Kryukov |author2=S. Castellano |author3=S. V. Novoselov |author4=A. V. Lobanov |author5=O. Zehtab |author6=R. Guigó |author7=V. N. Gladyshev |name-list-style=amp | title=Characterization of mammalian selenoproteomes | journal=Science | year=2003 | volume=300 | issue=5624 | pages= 1439–1443 | doi=10.1126/science.1083516 | pmid=12775843|bibcode=2003Sci...300.1439K |s2cid=10363908 |url=http://digitalcommons.unl.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1072&context=biochemgladyshev |url-access=subscription }}</ref>
* Selenoprotein I ([[SELENOI]]/EPT1), [[CDP-etanolamin:diacilglicerol etanolamin-fosfotransferaza]].<ref name=Reeves09>{{cite journal |author1=Reeves, MA |author2=Hoffmann, PR |name-list-style=amp | title=The human selenoproteome: recent insights into functions and regulation | journal=Cell Mol Life Sci | year=2009 | volume=66 | issue=15 | pages= 2457–78 | doi=10.1007/s00018-009-0032-4 | pmc=2866081 | pmid=19399585}}</ref>
* Selenoproteini K ([[SELENOK]]) i S ([[SELS (gen)]]) su mali transmembranski proteini koji se nalaze na ER membrani.<ref name=Reeves09/>
* Selenoprotein M ([[SELENOM]]) i [[SEP15|Sep15]], proteini slični tioredoksinu koji se nalaze u [[endoplazmatski retikulum|endoplazmatskom retikulumu (ER)]].<ref name=Reeves09/>
* Selenoprotein N ([[SEPN1]]), veliki [[transmembranski protein]] koji se nalazi na ER membrani.<ref name=Reeves09/>
* [[Selenoprotein O]], protein koji se nalazi u [[mitohondrija]]ma, vjerovatno sa redoks funkcijom.<ref name=Reeves09/>
* [[Selenoprotein P]] ([[SEPP1]]) je vabćelijski [[glikoprotein]], neobično sa više od jednog Sec ostatka (obično nekoliko), koji se nalazi kod [[eukariot]]a, uključujući ljude.<ref name=Reeves09/> Tačan broj ostataka varira i čini se da je povezan sa potrebama organizma za selenom.<ref>{{cite journal|title = The selenium content of SEPP1 versus selenium requirements in vertebrates|journal = PeerJ|pmc = 4699779|pmid = 26734501|volume = 3|doi = 10.7717/peerj.1244|first1 = Sam|last1 = Penglase|first2 = Kristin|last2 = Hamre|first3 = Ståle|last3 = Ellingsen|year = 2015 | doi-access=free }}</ref>
* Selenoprotein R ([[MSRB1]]) je [[peptid-metionin (R)-S-oksid reduktaza]]. Kod ljudi ima dva srodna proteina koji nisu selenoproteini, a također imaju istu katalitičku aktivnost.<ref name=Reeves09/>
Porodice koje postoje samo kao proteini koji nisu selenoproteini kod sisara:
* [[Selenoprotein U]], pronađen u tri verzije kod ljudi, sa Cys umjesto Sec.
Bakterijski selenoproteini uključuju:
* ''[[Escherichia coli]]'': [[Formiat-dehidrogenaza|FdhH]]-, [[Formiat-dehidrogenaza-N|FdhN]]- i [[Formiat dehidrogenaza|FdhO]]-kompleks
== Klinički značaj ==
Selen je vitalni [[nutrijent]] kod životinja,<ref>{{Cite journal |last1=Gu |first1=Xin |last2=Gao |first2=Chun-qi |date=2022-07-05 |title=New horizons for selenium in animal nutrition and functional foods |journal=Animal Nutrition |volume=11 |pages=80–86 |doi=10.1016/j.aninu.2022.06.013 |issn=2405-6545 |pmc=9464886 |pmid=36157130}}</ref> uključujući ljude. Do sada je u ljudskim ćelijama i tkivima uočeno oko 25 različitih selenoproteina koji sadrže selenocistein.<ref>{{cite journal |author1=Avery, JA |author2=Hoffmann, PR |name-list-style=amp | title=Selenium, selenoproteins, and immunity | journal=Nutrients | year=2018 | volume=10 | issue=9 |page=1203 | doi=10.3390/nu10091203 | pmid=30200430|pmc=6163284 |doi-access=free }}</ref> Budući da nedostatak selena lišava ćeliju sposobnosti sinteze selenoproteina, smatra se da su mnogi zdravstveni efekti niskog unosa selena uzrokovani nedostatkom jednog ili više specifičnih selenoproteina. Tri selenoproteina, [[TXNRD1]] (TR1), [[TXNRD2]] (TR3) i [[GPX4|glutation peroksidaza 4]] (GPX4), pokazali su se esencijalnim u eksperimentima s knockoutom miševa. S druge strane, previše selena u ishrani uzrokuje toksične efekte i može dovesti do [[trovanje selenom| trovanja selenom]]. Prag između esencijalnih i toksičnih koncentracija ovog elementa je prilično uzak s faktorom u rasponu od 10 –100.
[[Mutacije]] u selenoproteinu N ([[SELENON]], ranije SEPN1) kod ljudi uzrokuju podtip kongenitalne mišićne distrofije poznat kao [[SELENON-vezana miopatija]].<ref>{{Cite journal |last1=Moghadaszadeh |first1=Behzad |last2=Beggs |first2=Alan H. |date=October 2006 |title=Selenoproteins and Their Impact on Human Health Through Diverse Physiological Pathways |journal=Physiology |volume=21 |issue=5 |pages=307–315 |doi=10.1152/physiol.00021.2006 |issn=1548-9213 |pmc=3372916 |pmid=16990451}}</ref><ref>{{Cite web |title=SELENON/SEPN1, Rigid Spine Muscular Dystrophy, RSMD |url=https://www.curecmd.org/sepn1-selenon |access-date=2024-03-07 |website=curecmd |language=en}}</ref>
== Srodni sistemi ==
Prokarioti sadrže neobične sisteme povezane s tipičnim [[tRNK]]-SelAB sistemom.
* Neki arheoni poput ''[[Methanocaldococcus jannaschii]]'' nemaju [[Cistein-tRNK-ligaza|cistein—tRNK ligazu]]. Umjesto toga, oni vjerovatno proizvode cistil-[[rRNK]], putem seril-tRNK i fosfoseril-tRNK, analogno Sec-tRNA proizvodnom putu kod eukariota i arheja.<ref name="Allmang06"/>
* Neke [[bakterije]] sa Sec mašinerijom također imaju nekanonsku tRNK{{sup sub|Cys|GCA}} ili tRNK{{sup sub|Cys|UCA}}. Prepoznaju ih uobičajena cistein—tRNK [ligaz]]a, ali im je potrebna pomoć SelB-a da bi radili. Tip tRNK{{sup sub|Cys|UCA}}, također nazvan tRNK<sup>ReC</sup>, može uzrokovati umetanje Cys umjesto Sec na UGA. Ovo bi moglo pomoći bakteriji da se nosi s nedostatkom selena. <ref name="pmid29879865">{{cite journal |last1=Vargas-Rodriguez |first1=O |last2=Englert |first2=M |last3=Merkuryev |first3=A |last4=Mukai |first4=T |last5=Söll |first5=D |title=Recoding of the selenocysteine UGA codon by cysteine in the presence of a non-canonical tRNA(Cys) and elongation factor SelB. |journal=RNA Biology |date=2018 |volume=15 |issue=4–5 |pages=471–479 |doi=10.1080/15476286.2018.1474074 |pmid=29879865 |pmc=6103700}}</ref>
** Neke verzije tRNA<sup>ReC</sup> su dodatno mutirane kako bi ih prepoznale seril-tRNA sintaza i SelA, što ih čini drugom vrstom tRNA<sup>Sec</sup>. Predlaže se da se ovo nazove tRNA<sup>ReU</sup>. ReU nije toliko efikasna kao standardna tRNA<sup>Sec</sup>.<ref name="pmid29879865"/>
* Neke bakterije također imaju takozvane alo-tRNK, koje imaju akceptorsku domenu sličnu tRNK<sup>Sec</sup>. Izgleda da uzrokuju zamjenu neke druge aminokiseline [[serin]]om.<ref>{{cite journal |last1=Krahn |first1=Natalie |last2=Fischer |first2=Jonathan T. |last3=Söll |first3=Dieter |title=Naturally Occurring tRNAs With Non-canonical Structures |journal=Frontiers in Microbiology |date=21 October 2020 |volume=11|doi=10.3389/fmicb.2020.596914|doi-access=free |pmid=33193279 |pmc=7609411 }}</ref>
Postoje i laboratorijski modificirane verzije tRNK-SelAB sistema.
* Kraće D-stablo: Da bi se razumjela uloga neobično dugog D-stabla u tRNK<sup>Sec</sup>, vještačke varijante s kraćim D-stablima su stavljene u ''[[E. coli]]''. Ispostavilo se da ove varijante rade brže od standardne verzije na redovnim temperaturama, ali lahko gube funkciju na visokim temperaturama. Ovo sugerira da je dugo D-stablo evoluiralo kao adaptacija na visoku temperaturu.<ref>{{cite journal |last1=Ishii |first1=Tetsu M. |last2=Kotlova |first2=Natalia |last3=Tapsoba |first3=Franck |last4=Steinberg |first4=Sergey V. |title=The Long D-stem of the Selenocysteine tRNA Provides Resilience at the Expense of Maximal Function |journal=Journal of Biological Chemistry |date=May 2013 |volume=288 |issue=19 |pages=13337–13344 |doi=10.1074/jbc.M112.434704|doi-access=free |pmid=23525102 |pmc=3650372 }}</ref>
* Uklanjanje zahtjeva za ''SelB'' i SECIS: 2013. godine, nova vrsta tRNK je vještački stvorena stavljanjem akceptorskog stabla i CUA antikodona ''E. coli'' [[tRNK]]<sup>Sec</sup> na okosnicu ''E. coli'' tRNA<sup>Ser</sup>. Ovu novu tRNA<sup>UTu</sup> može prepoznati obični EF-Tu, uklanjajući zahtjev za ''SelB'' i SECIS za elongaciju. Međutim, oko 40% insercija bili su serin umjesto selenocistina, što sugerira da ''SelA'' ne prepoznaje efikasno ovu tRNK. 2014. godine, [[usmjerena evolucija]] je korištena kako bi se značajno poboljšala sposobnost tRNA<sup>UTu</sup> da je prepozna ''SelA'', postižući verziju koja rezultira neotkrivenom pogrešnom inkorporacijom serina. Ovo omogućava jednostavnu zamjenu bilo kojeg ostatka sa Sec u budućim naporima [[proteinsko inženjerstvo|proteinskog inženjerstva]].<ref>{{cite journal |last1=Thyer |first1=Ross |last2=Robotham |first2=Scott A. |last3=Brodbelt |first3=Jennifer S. |last4=Ellington |first4=Andrew D. |title=Evolving tRNA Sec for Efficient Canonical Incorporation of Selenocysteine |journal=Journal of the American Chemical Society |date=14 January 2015 |volume=137 |issue=1 |pages=46–49 |doi=10.1021/ja510695g|pmid=25521771 |bibcode=2015JAChS.137...46T |pmc=4432777 }}</ref>
Do 2018. godine, sistem ''E. coli'' je sazrio i postao pogodan za proizvodnju u "industrijskim razmjerima". U jednom slučaju to je postignuto [[laboratorijska evolucija| laboratorijskom evolucijom]].<ref>{{cite journal |last1=Thyer |first1=R |last2=Shroff |first2=R |last3=Klein |first3=DR |last4=d'Oelsnitz |first4=S |last5=Cotham |first5=VC |last6=Byrom |first6=M |last7=Brodbelt |first7=JS |last8=Ellington |first8=AD |title=Custom selenoprotein production enabled by laboratory evolution of recoded bacterial strains. |journal=Nature Biotechnology |date=August 2018 |volume=36 |issue=7 |pages=624–631 |doi=10.1038/nbt.4154 |pmid=29863724 |pmc=6035053}}</ref> U drugom slučaju ovo je postignuto ugradnjom elemenata alo-tRNK.<ref>{{cite journal |last1=Mukai |first1=Takahito |last2=Sevostyanova |first2=Anastasia |last3=Suzuki |first3=Tateki |last4=Fu |first4=Xian |last5=Söll |first5=Dieter |title=A Facile Method for Producing Selenocysteine-Containing Proteins |journal=Angewandte Chemie International Edition |date=11 June 2018 |volume=57 |issue=24 |pages=7215–7219 |doi=10.1002/anie.201713215|pmid=29631320 |pmc=6035045 |bibcode=2018ACIE...57.7215M }}</ref>
** tRNK<sup>UTu</sup> sistem je 2023. godine prilagođen za ''[[Saccharomyces cerevisiae]]'' (kvasac), koji nema prirodni selenocistinski sistem. Mješavina bakterijskih i mišjih enzima djeluje na modificiranu kvasnu tRNA<sup>Ser</sup>, koju eEF1A može prepoznati.<ref>{{cite journal |last1=Hoffman |first1=KS |last2=Chung |first2=CZ |last3=Mukai |first3=T |last4=Krahn |first4=N |last5=Jiang |first5=HK |last6=Balasuriya |first6=N |last7=O'Donoghue |first7=P |last8=Söll |first8=D |title=Recoding UAG to selenocysteine in Saccharomyces cerevisiae. |journal=RNA |date=September 2023 |volume=29 |issue=9 |pages=1400–1410 |doi=10.1261/rna.079658.123 |pmid=37279998|pmc=10573291 }}</ref>
== Ostale vrste selena u proteinima ==
=== Ligand-selanoproteini ===
Pored selenoproteina koji sadrže [[selenocistein]], postoje i neki selenoproteini poznati iz bakterijskih vrsta, koji imaju [[selen]] nekovalentno vezan. Smatra se da većina ovih proteina sadrži selenidni ligand za kofaktor [[molibdopterin]] na svojim aktivnim mjestima (npr. [[nikotinat-dehidrogenaza]] iz ''[[Eubacterium barkeri]]'' ili [[ksantin-dehidrogenaza]]).<ref name=Sumner19>{{Cite journal |last1=Sumner |first1=Sarah E. |last2=Markley |first2=Rachel L. |last3=Kirimanjeswara |first3=Girish S. |date=November 2019 |title=Role of Selenoproteins in Bacterial Pathogenesis |journal=Biological Trace Element Research |volume=192 |issue=1 |pages=69–82 |doi=10.1007/s12011-019-01877-2 |issn=0163-4984 |pmc=6801102 |pmid=31489516|bibcode=2019BTER..192...69S }}</ref>
=== Slučajni selenometionin ===
Osim toga, selen se u proteinima javlja kao nespecifično ugrađen [[selenometionin]], koji zamjenjuje ostatke metionina. Proteini koji sadrže takve nespecifično ugrađene ostatke selenometionina ne smatraju se selenoproteinima, jer ugradnja selena nije potrebna ni za jednu funkciju proteina.
Kod bakterija se zamjena metionina selenometioninom uglavnom toleriše.<ref>{{cite journal |last1=Coch |first1=Emily H. |last2=Greene |first2=Ronald C. |title=The utilization of selenomethionine by Escherichia coli |journal=Biochimica et Biophysica Acta (BBA) - General Subjects |date=February 1971 |volume=230 |issue=2 |pages=223–236 |doi=10.1016/0304-4165(71)90207-8|pmid=4929767 }}</ref>
Kod životinja, prekomjerna količina zamjene selenometioninom rezultira "alkalnom bolešću" koja utiče na strukturu keratina i drugih proteina tkiva. Ovo je glavni mehanizam [[toksičnost]]i selena kod životinja.<ref>{{Cite journal|last1=O'Toole|first1=D.|last2=Raisbeck|first2=M. F.|date=1995|title=Pathology of experimentally induced chronic selenosis (alkali disease) in yearling cattle|journal=Journal of Veterinary Diagnostic Investigation|volume=7|issue=3|pages=364–373|doi=10.1177/104063879500700312|issn=1040-6387|pmid=7578453|doi-access=free}}</ref><ref>{{Cite journal|last1=Spallholz|first1=Julian E.|last2=Hoffman|first2=David J.|date=2002|title=Selenium toxicity: cause and effects in aquatic birds|journal=Aquatic Toxicology|location=Amsterdam, Netherlands|volume=57|issue=1–2|pages=27–37|issn=0166-445X|pmid=11879936|doi=10.1016/S0166-445X(01)00268-5|bibcode=2002AqTox..57...27S |s2cid=28251689 |url=https://digitalcommons.unl.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1583&context=usgsstaffpub|url-access=subscription}}<!--http://digitalcommons.unl.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1583&context=usgsstaffpub--></ref><ref>{{Cite journal|last=Lemly|first=A.Dennis|date=1997|title=A Teratogenic Deformity Index for Evaluating Impacts of Selenium on Fish Populations|journal=Ecotoxicology and Environmental Safety|volume=37|issue=3|pages=259–266|doi=10.1006/eesa.1997.1554|pmid=9378093|bibcode=1997EcoES..37..259L |issn=0147-6513|url=https://zenodo.org/record/1229572}}</ref>
Nespecifična inkorporacija i relativna tolerancija bakterija na supstituciju selenometioninom korišteni su za određivanje strukture proteina. Protein se proizvodi tako da su svi [[metionini]] zamijenjeni selenometioninima putem ekspresije u mikroorganizmu uzgojenom u selenometioninu. Ovo omogućava upotrebu [[anomalna disperzija više talasnih dužina|MAD-faziranja]] tokom [[kristal]]ografskog određivanja strukture mnogih proteina rendgenskim zracima.<ref>{{cite book|first=A. M. |last=Larsson |contribution=Preparation and crystallization of selenomethionine protein |series=IUL Biotechnology Series |volume=8 |title=Protein Crystallization |pages=135–154 |date=2009}}</ref>
=== Slučajni selenocistin ===
Kao što se selenometionin može nasumično ugraditi u proteine, selenocistin se također može pogrešno vezati za tRNA<sup>Cys</sup> pomoću cisteinil-tRNK-sintetaze i ugraditi u proteine umjesto [[cistin]]a. To uzrokuje znatnu [[toksičnost]]. Varijanta sintaze koja može razlikovati Cys i Sec pomaže u smanjenju toksičnosti.<ref>{{cite journal |last1=Hoffman |first1=KS |last2=Vargas-Rodriguez |first2=O |last3=Bak |first3=DW |last4=Mukai |first4=T |last5=Woodward |first5=LK |last6=Weerapana |first6=E |last7=Söll |first7=D |last8=Reynolds |first8=NM |title=A cysteinyl-tRNA synthetase variant confers resistance against selenite toxicity and decreases selenocysteine misincorporation. |journal=The Journal of Biological Chemistry |date=23 August 2019 |volume=294 |issue=34 |pages=12855–12865 |doi=10.1074/jbc.RA119.008219 |doi-access=free |pmid=31296657|pmc=6709638 }}</ref>
Ova toksičnost može biti jedan od razloga za postojanje prilično komplikovanog puta biosinteze selenocisteina i specifične ugradnje u selenoproteine (opisane gore), što izbjegava pojavu slobodne aminokiseline kao međuprodukta. Zbog ovog puta, čak i ako se selenoprotein koji sadrži selenocistein unese ishranom i koristi kao izvor selena, ostatak selenocisteina se ne ponovo koristi direktno.
=== Biomolekuli koji nisu proteini ===
Selen se također specifično ugrađuje u modificirane baze nekih [[tRNA]] (kao [[5-metilaminometil-2-selenouridin]]).<ref name=Sumner19/>
==Također pogledajte==
* [[SECIS-element]]
*[[Trovanje živom]]
==Reference==
{{Reflist}}
== Dodatni izvori ==
{{refbegin}}
* {{cite journal |author1=G. V. Kryukov |author2=S. Castellano |author3=S. V. Novoselov |author4=A. V. Lobanov |author5=O. Zehtab |author6=R. Guigó |author7=V. N. Gladyshev |name-list-style=amp | title=Characterization of mammalian selenoproteomes | journal=Science | year=2003 | volume=300 | issue=5624 | pages= 1439–1443 | doi=10.1126/science.1083516 | pmid=12775843|bibcode=2003Sci...300.1439K |s2cid=10363908 |url=http://digitalcommons.unl.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1072&context=biochemgladyshev |url-access=subscription }}
* {{cite journal |author1=Gregory V. Kryukov |author2=Vadim N. Gladyshev |name-list-style=amp | title=The prokaryotic selenoproteome | journal=EMBO Rep | year=2004 | volume=5 | issue=5 | pages= 538–543 | doi=10.1038/sj.embor.7400126 | pmid=15105824 | pmc=1299047}}
* {{cite journal |author1=Matilde Maiorino |author2=Valentina Boselloa |author3=Fulvio Ursinia |author4=Carlo Forestab |author5=Andrea Garollab |author6=Margherita Scapina |author7=Helena Sztajerc |author8=Leopold Flohé |name-list-style=amp | title=Genetic variations of gpx-4 and male infertility in humans | journal=Biol Reprod | year=2003 | volume=68 | issue=4 | pages= 1134–1141 | doi=10.1095/biolreprod.102.007500 | pmid=12606444|doi-access=free }}
* {{cite journal |author1=David Fenyö |author2=Ronald C. Beavis |name-list-style=amp | title=Selenocysteine: Wherefore Art Thou? | journal=J Proteome Res |volume=15 |issue=2 |pages=677–678 | year=2015 | doi=10.1021/acs.jproteome.5b01028 | pmid=26680273}}{{refend}}
{{Authority control}}
[[Kategorija:Proteini]]
[[Kategorija:Organska hemija]]
g69dod8q88odfs08xda2olv98z5zjr6
Hristina Dmitrenko
0
532450
3820018
3819667
2026-03-26T19:07:14Z
AnToni
2325
3820018
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija biatlonac
| ime = Hristina Dmitrenko
| slika = Dmytrenko_K._–_Biathlon_WCh_2024_Nove_Mesto_1948.jpg
| puno ime = Hristina Romanivna Dmitrenko
| država = {{ZID|Ukrajina}}
| datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1999|05|31}}
| mjesto rođenja = [[Černjihiv]], [[Černjihivska oblast]]
| država rođenja = Ukrajina
| datum smrti =
| mjesto smrti =
| država smrti =
| zanimanje =
| klub = ŠK Železiarne Podbrezová
| trener = [[Mikola Sots]], [[Oleksij Kravčenko]]
| visina = 171
| težina = 59
<!-- Olimpijske igre -->
| nastup OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|2026.]])
| medalje OI = '''0'''
| zlato OI =
<!-- Svjetska prvenstva -->
| nastup SP = '''2''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024.|2024]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|2025.]])
| medalje SP =
| zlato SP =
<!-- Svjetski kup -->
| nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|2023/24.]]
| pobjede SK = '''0'''
| pobjede SK štafeta= 0
| plasman SK = {{plainlist|
* '''32.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2024/2025.|2024/25.]])
* {{Tooltip|Poj.|Pojedinačno}}: '''27.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2024/2025.|2024/25.]])
* {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''31.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2024/2025.|2024/25.]])
* {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''30.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2024/2025.|2024/25.]])
* {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''43.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2024/2025.|2024/25.]])
}}
| pobjede u dis =
<!-- Evropski kup -->
| nastup EK = [[IBU kup 2016/2017.|2016/17.]]
| pobjede EK =
| plasman EK = '''38.''' ([[IBU kup 2022/2023.|2022/23.]])
| kraj karijere =
| status = aktivna
<!-- medalje -->
| medalje =
{{MedaljaTakmičenje|OI}}
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
|ažurirano = 25. 3. 2026.
}}
'''Hristina Dmitrenko''' ({{uk|Христина Романівна Дмитренко}}) rođena 31. maja 1999. u [[Černjihiv]]u je [[Ukrajina|ukrajinska]] [[biatlon]]ka.<ref>{{cite web | url =https://www.olympics.com/en/milano-cortina-2026/results/athlete-details/8070 | title = Hristina Dmitrenko| authorlink = | last = | first = | date = | website =www.olympics.com | publisher = | access-date =25. 3. 2026 | language = en}}</ref>
== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%"
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2026}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|Biatlon]])
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – 15 km|18]]
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – 7,5 km|54]]
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – potjera (žene)|45]]
|
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – štafeta (žene)|9]]
|
|}
Hristina Dmitrenko je nastupila samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igarama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|ZOI 2026]], ali nije osvajala medalje. U pojedinačnoj konkurenciji najbolji joj je rezultat 18-o mjesto na ZOI 2026. u utrci [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – 15 km|utrci na 15 km]], kada je s jednim promašajem zaostala 2:50.5 min iza pobjednice [[Francuska na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|francuske biatlonke]] [[Julia Simon (biatlonka)|Julia Simon]], koja je završila utrku s jednim promašajem. Najbolji rezultat u štafetnim utrkama joj je deveto mjesto na ZOI 2026. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Oleksandra Merkušina|Oleksandrom Merkušinom]], [[Julija Džima|Julijom Džimom]] i [[Darina Čalik|Darinom Čalik]], kada su sa zaostatkom od 3:19.5 min bili sporiji od pobjedničke [[Francuska na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|francuske]] štafete u sastavu: [[Camille Bened]], [[Océane Michelon]], [[Lou Jeanmonnot]] i [[Julia Simon (biatlonka)|Julia Simon]].
=== Svjetska prvenstva ===
{| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%"
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} !! {{Tooltip|PŠ.|Pojedinačna štafeta}}
|-
|align="left" | {{NaziviSPB|2024}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – 15 km|8]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – 7,5 km|12]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – potjera (žene)|26]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – masivni start (žene)|27]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – štafeta (žene)|5]]
|
|
|-
|align="left" | {{NaziviSPB|2025}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – 15 km|11]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – 7,5 km|48]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – potjera (žene)|30]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – masivni start (žene)|29]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – štafeta (žene)|11]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – štafeta (mješovito)|8]]
|
|}
Anastasija Tolmačeva je nastupila na dva [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|SP 2024.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|SP 2025]], ali nije osvojila ni jednu medalju. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji joj je osmo mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024.|SP 2024.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – 15 km|utrci na 15 km]], kada je s bez promašaja i 2:10.1 min zaostatka bila sporija od pobjednice [[Lisa Vittozzi|Lise Vittozzi]]. U štafetnim utrkama najbolji joj je rezultat bilo peto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024.|SP 2024.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 202 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Irina Petrenko|Irinom Petrenko]], [[Julija Džima|Julijom Džimom]] i [[Anastasija Merkušina|Anastasijom Merkušinom]].
=== Svjetski kup ===
Prvi nastup u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] imala je 25. novembra 2023. u [[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|sezoni 2023/24.]]
u [[Švedska|švedskom]] [[Östersund]]u u mješovitoj štafeti s [[Artem Prima|Artemom Primom]], [[Anton Dudčenko|Antonom Dudčenkom]] i [[Irina Petrenko|Irinom Petrenko]], kada su osvojili osmo mjesto. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkureciji bilo joj je 17-o mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2024/2025.|sezoni 2024/25.]] u [[Francuska|francuskom]] [[Annecy-Le Grand-Bornand]]ju 21. decembra 2024, kada je u utrci potjere na 10 k s jednim promašajem i 1:27.9 min zaostatka bila sporija od pobjednice [[Franziska Preuß]]. Najbolji nastup u štafeti joj je peto mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|sezoni 2023/24.]] 10. kanuara 2024. u [[Njemačka|njemačkom]] [[Ruhpolding]]u s [[Irina Petrenko|Irinom Petrenko]], [[Julija Džima|Julijom Džimom]] i [[Anastasija Merkušina|Anastasijom Merkušinom]], kada su sa zaostatkom od 1:36.1 min bili sporiji od pobjedničke francuske štafete u sastavu: [[Lou Jeanmonnot]], [[Jeanne Richard]], [[Sophie Chauveau]] i [[Julia Simon (biatlonka)|Julia Simon]].
=== Ukrajinska prvenstva ===
{{sekcija}}
== Prestanak karijere ==
{{sekcija}}
== Privatni život ==
Njena starija sestra [[Valerija Dmitrenko|Valerija]] je ukrajinska biatlonka.
== Napomene ==
{{napspisak}}
== Vanjski linkovi ==
{{Biatlon portal}}
* {{Commonscat-inline}}
* {{Sport365|1589}}
* [http://biathlonresults.com/ Zvanična banka podataka IBU-a]
== Reference ==
{{refspisak}}
{{DEFAULTSORT:Dmitrenko, Hristina}}
[[Kategorija:Rođeni 1999.]]
[[Kategorija:Biografije, Černjihiv]]
[[Kategorija:Ukrajinski biatlonci]]
[[Kategorija:Ukrajinski olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2026.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Aktivni biatlonci]]
iagn9q6rfbzt6i26h9j7k7w6ygdd3bs
Šablon:Osnovne jedinice informacije
10
532499
3819823
3819808
2026-03-26T12:13:44Z
Palapa
383
3819823
wikitext
text/x-wiki
{{sidebar
| ime = Osnovne jedinice informacije
| iznadstil = background:lavender; font-size:120%;
| širina = auto
| iznad = [[Unit of measurement|Units]] of<br>[[Jedinice informacija|informacija]]
| tijeloklasa = plainlist
| zaglavljestil1 = [[Teorija informacija|Informacijsko-teorijski]]
| podacistil1 =
*[[shannon (jedinica)|shannon]] ([[Binarni broj|osnova 2]])
*[[nat (jedinica)|nat]] ([[Prirodni logaritam|osnova e]])
*[[hartley (jedinica)|hartley]] ([[Decimal|base 10]])
| zaglavljestil2 = Smještaj podataka
| podacistil2 =
*[[bit]] ([[Binarni broj|binarni]])
*trit ([[Ternary numeral system|ternary]])
*[[hartley (jedinica)|dit]] ([[decimal]])
| zaglavljestil3 = [[Kvantna informacija]]
| podacistil3 =
*[[kubit]] (binarni)
*[[kutrit]] (ternarni)
*[[kudit]] (''d''-dimenzionalni)
}}<noinclude>
[[Kategorija:Šabloni bočne trake za tehnologiju i primijenjene nauke]]
</noinclude>
87bqlncuqx5qcurxmm061keuvkiwo5a
3819824
3819823
2026-03-26T12:15:20Z
Palapa
383
3819824
wikitext
text/x-wiki
{{sidebar
| ime = Osnovne jedinice informacije
| iznadstil = background:lavender; font-size:120%;
| širina = auto
| iznad = [[Mjerne jedinice|Jedinice]] <br>[[Jedinice informacija|informacija]]
| tijeloklasa = plainlist
| zaglavljestil1 = [[Teorija informacija|Informacijsko-teorijski]]
| podacistil1 =
*[[shannon (jedinica)|shannon]] ([[Binarni broj|osnova 2]])
*[[nat (jedinica)|nat]] ([[Prirodni logaritam|osnova e]])
*[[hartley (jedinica)|hartley]] ([[Decimalni|osnova 10]])
| zaglavljestil2 = Smještaj podataka
| podacistil2 =
*[[bit]] ([[Binarni broj|binarni]])
*trit ([[Ternarni brojni sistem|ternarni]])
*[[hartley (jedinica)|dit]] ([[decimal]])
| zaglavljestil3 = [[Kvantna informacija]]
| podacistil3 =
*[[kubit]] (binarni)
*[[kutrit]] (ternarni)
*[[kudit]] (''d''-dimenzionalni)
}}<noinclude>
[[Kategorija:Šabloni bočne trake za tehnologiju i primijenjene nauke]]
</noinclude>
9ycit5c93dshyfa2c6rz81hqblx10w9
3819827
3819824
2026-03-26T12:24:03Z
Palapa
383
3819827
wikitext
text/x-wiki
{{Izmjena u toku}}
{{sidebar
| ime = Osnovne jedinice informacije
| iznadstil = background:lavender; font-size:120%;
| širina = auto
| iznad = [[Mjerne jedinice|Jedinice]] <br>[[Jedinice informacija|informacija]]
| tijeloklasa = plainlist
| zaglavljestil1 = [[Teorija informacija|Informacijsko-teorijski]]
| podacistil1 =
*[[shannon (jedinica)|shannon]] ([[Binarni broj|osnova 2]])
*[[nat (jedinica)|nat]] ([[Prirodni logaritam|osnova e]])
*[[hartley (jedinica)|hartley]] ([[Decimalni|osnova 10]])
| zaglavljestil2 = Smještaj podataka
| podacistil2 =
*[[bit]] ([[Binarni broj|binarni]])
*trit ([[Ternarni brojni sistem|ternarni]])
*[[hartley (jedinica)|dit]] ([[decimal]])
| zaglavljestil3 = [[Kvantna informacija]]
| podacistil3 =
*[[kubit]] (binarni)
*[[kutrit]] (ternarni)
*[[kudit]] (''d''-dimenzionalni)
}}<noinclude>
[[Kategorija:Šabloni bočne trake za tehnologiju i primijenjene nauke]]
</noinclude>
2kix4l5uotla2d1g09g1mccog37v79a
Jessica Fridrich
0
532506
3819820
2026-03-26T11:59:32Z
Mhare
481
+
3819820
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija naučnik
| ime = Jessica Fridrich
| datum_rođenja = 1964.
| mjesto_rođenja = [[Ostrava]], [[Čehoslovačka]]
| polje = [[Elektrotehnika]], [[steganografija]], [[digitalna forenzika]]
| radne_institucije = [[Binghamton University]]
| alma_mater = Češka tehnička univerza u Pragu<br />Binghamton University
| poznat_po = popularizaciji [[Fridrichova metoda|Fridrichove metode]] za [[brzo slaganje Rubikove kocke|brzo slaganje Rubikove kocke]]
}}
'''Jessica Fridrich''' [[Sjedinjene Američke Države|američka]] je naučnica [[Česi|češkog]] porijekla i profesorica [[Elektrotehnika|elektrotehnike]] na Univerzitetu Binghamton. Poznata je po radu u oblastima [[steganografija|steganografije]], analize digitalnih slika i [[digitalna forenzika|digitalne forenzike]], kao i po tome što je dokumentirala i popularizirala [[Fridrichova metoda|Fridrichovu metodu]], jedan od najutjecajnijih pristupa za [[brzo slaganje Rubikove kocke]].<ref name="dde">{{cite web |url=https://dde.binghamton.edu/fridrich/ |title=Jessica Fridrich |website=Binghamton University |access-date=26. 3. 2026}}</ref><ref name="wca">{{cite web |url=https://www.worldcubeassociation.org/persons/1982FRID01 |title=Jessica Fridrich |website=World Cube Association |access-date=26. 3. 2026}}</ref><ref name="history">{{cite web |url=https://ws2.binghamton.edu/fridrich/history.html |title=20 years of speedcubing |website=Jessica Fridrich |access-date=26. 3. 2026}}</ref>
== Akademska karijera ==
Fridrich je magistrirala primijenjenu matematiku 1987. na Češkoj tehničkoj univerzi u Pragu, a doktorirala sistemske nauke 1995. na Binghamton Universityju.<ref name="dde" /> Na toj je univerzi razvila istraživačku karijeru u oblastima skrivanja podataka u digitalnim slikama, steganalize i forenzičke analize digitalnih medija.<ref name="dde" /><ref name="faculty">{{cite web |url=https://www.binghamton.edu/electrical-computer-engineering/people/profile.html?id=fridrich |title=Jessica J. Fridrich |website=Binghamton University, Department of Electrical and Computer Engineering |access-date=26. 3. 2026}}</ref>
Autorica je i koautorica velikog broja naučnih radova iz informacione sigurnosti i obrade slike.<ref name="faculty" /><ref>{{cite book |last1=Fridrich |first1=Jessica |title=Steganography in Digital Media: Principles, Algorithms, and Applications |publisher=Cambridge University Press |year=2009 |isbn=978-0-521-19019-0}}</ref>
Godine 2018. izabrana je za članicu-programa NAI Fellows pri [[National Academy of Inventors|National Academy of Inventors]].<ref name="nai1">{{cite web |url=https://www.binghamton.edu/news/story/1491/binghamton-university-faculty-elected-fellow-of-the-national-academy-of-inv |title=Faculty member elected Fellow of the National Academy of Inventors |website=Binghamton University |date=12. 12. 2018 |access-date=26. 3. 2026}}</ref><ref name="nai2">{{cite web |url=https://academyofinventors.org/search-fellows/ |title=Fellows Search: Jessica Fridrich |website=National Academy of Inventors |access-date=26. 3. 2026}}</ref>
== Rubikova kocka ==
Fridrich se s [[Rubikova kocka|Rubikovom kockom]] prvi put susrela 1981. u tadašnjoj [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]]. Ubrzo je počela razvijati vlastiti sistem rješavanja i 1982. osvojila je nacionalno prvenstvo, čime se kvalificirala za prvo svjetsko prvenstvo u Budimpešti.<ref name="history" />
Na [[Svjetsko prvenstvo u Rubikovoj kocki 1982.|svjetskom prvenstvu 1982.]] u [[Budimpešta|Budimpešti]] završila je na desetom mjestu, a prema evidenciji [[World Cube Association|World Cube Associationa]] njen najbolji rezultat bio je 29,11 sekundi.<ref name="wca" /><ref>{{cite web |url=https://www.worldcubeassociation.org/competitions/wc1982 |title=World Rubik's Cube Championship 1982 |website=World Cube Association |access-date=26. 3. 2026}}</ref>
Njena metoda, kasnije poznata kao "Fridrichova metoda", zasniva se na gradnji križa, rješavanju prva dva sloja, orijentaciji posljednjeg sloja i permutaciji posljednjeg sloja; u međunarodnoj kuberskoj zajednici često se označava akronimom CFOP.<ref name="history" /> Objavljivanje njenog sistema na internetu 1997. pomoglo je njegovom širenju među novom generacijom takmičara.<ref name="history" />
Na Svjetskim igrama Rubikove kocke 2003. u Torontu osvojila je srebrnu medalju u disciplini 3×3×3, s prosjekom od 20,48 sekundi.<ref name="wca" /><ref>{{cite web |url=https://www.worldcubeassociation.org/competitions/WC2003/scrambles |title=World Rubik's Games Championship 2003 |website=World Cube Association |access-date=26. 3. 2026}}</ref>
Fridrich se smatra jednom od pionirki savremenog [[brzo slaganje Rubikove kocke|brzog slaganja Rubikove kocke]]. Njena metoda imala je veliki utjecaj na razvoj takmičarskog speedcubinga i ostala je osnova ili polazište za veliki broj kasnijih vrhunskih rješavača.<ref name="history" /><ref>{{cite web |url=https://www.binghamton.edu/news/story/3060/puzzle-solving-pioneer |title=Watson professor known as puzzle-solving pioneer |website=Binghamton University |date=17. 5. 2021 |access-date=26. 3. 2026}}</ref>
== Reference ==
{{reflist}}
{{Rubikova kocka}}
{{DEFAULTSORT:Fridrich, Jessica}}
[[Kategorija:Američki naučnici]]
[[Kategorija:Američki pronalazači]]
[[Kategorija:Česi]]
k4cf25k9x6imb33ejxcfrt6mfqyezov
3819822
3819820
2026-03-26T12:11:43Z
Panasko
146730
+[[Kategorija:Rođeni 1964.]]; +[[Kategorija:Živi ljudi]]; +[[Kategorija:Biografije, Ostrava]] (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)
3819822
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija naučnik
| ime = Jessica Fridrich
| datum_rođenja = 1964.
| mjesto_rođenja = [[Ostrava]], [[Čehoslovačka]]
| polje = [[Elektrotehnika]], [[steganografija]], [[digitalna forenzika]]
| radne_institucije = [[Binghamton University]]
| alma_mater = Češka tehnička univerza u Pragu<br />Binghamton University
| poznat_po = popularizaciji [[Fridrichova metoda|Fridrichove metode]] za [[brzo slaganje Rubikove kocke|brzo slaganje Rubikove kocke]]
}}
'''Jessica Fridrich''' [[Sjedinjene Američke Države|američka]] je naučnica [[Česi|češkog]] porijekla i profesorica [[Elektrotehnika|elektrotehnike]] na Univerzitetu Binghamton. Poznata je po radu u oblastima [[steganografija|steganografije]], analize digitalnih slika i [[digitalna forenzika|digitalne forenzike]], kao i po tome što je dokumentirala i popularizirala [[Fridrichova metoda|Fridrichovu metodu]], jedan od najutjecajnijih pristupa za [[brzo slaganje Rubikove kocke]].<ref name="dde">{{cite web |url=https://dde.binghamton.edu/fridrich/ |title=Jessica Fridrich |website=Binghamton University |access-date=26. 3. 2026}}</ref><ref name="wca">{{cite web |url=https://www.worldcubeassociation.org/persons/1982FRID01 |title=Jessica Fridrich |website=World Cube Association |access-date=26. 3. 2026}}</ref><ref name="history">{{cite web |url=https://ws2.binghamton.edu/fridrich/history.html |title=20 years of speedcubing |website=Jessica Fridrich |access-date=26. 3. 2026}}</ref>
== Akademska karijera ==
Fridrich je magistrirala primijenjenu matematiku 1987. na Češkoj tehničkoj univerzi u Pragu, a doktorirala sistemske nauke 1995. na Binghamton Universityju.<ref name="dde" /> Na toj je univerzi razvila istraživačku karijeru u oblastima skrivanja podataka u digitalnim slikama, steganalize i forenzičke analize digitalnih medija.<ref name="dde" /><ref name="faculty">{{cite web |url=https://www.binghamton.edu/electrical-computer-engineering/people/profile.html?id=fridrich |title=Jessica J. Fridrich |website=Binghamton University, Department of Electrical and Computer Engineering |access-date=26. 3. 2026}}</ref>
Autorica je i koautorica velikog broja naučnih radova iz informacione sigurnosti i obrade slike.<ref name="faculty" /><ref>{{cite book |last1=Fridrich |first1=Jessica |title=Steganography in Digital Media: Principles, Algorithms, and Applications |publisher=Cambridge University Press |year=2009 |isbn=978-0-521-19019-0}}</ref>
Godine 2018. izabrana je za članicu-programa NAI Fellows pri [[National Academy of Inventors|National Academy of Inventors]].<ref name="nai1">{{cite web |url=https://www.binghamton.edu/news/story/1491/binghamton-university-faculty-elected-fellow-of-the-national-academy-of-inv |title=Faculty member elected Fellow of the National Academy of Inventors |website=Binghamton University |date=12. 12. 2018 |access-date=26. 3. 2026}}</ref><ref name="nai2">{{cite web |url=https://academyofinventors.org/search-fellows/ |title=Fellows Search: Jessica Fridrich |website=National Academy of Inventors |access-date=26. 3. 2026}}</ref>
== Rubikova kocka ==
Fridrich se s [[Rubikova kocka|Rubikovom kockom]] prvi put susrela 1981. u tadašnjoj [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]]. Ubrzo je počela razvijati vlastiti sistem rješavanja i 1982. osvojila je nacionalno prvenstvo, čime se kvalificirala za prvo svjetsko prvenstvo u Budimpešti.<ref name="history" />
Na [[Svjetsko prvenstvo u Rubikovoj kocki 1982.|svjetskom prvenstvu 1982.]] u [[Budimpešta|Budimpešti]] završila je na desetom mjestu, a prema evidenciji [[World Cube Association|World Cube Associationa]] njen najbolji rezultat bio je 29,11 sekundi.<ref name="wca" /><ref>{{cite web |url=https://www.worldcubeassociation.org/competitions/wc1982 |title=World Rubik's Cube Championship 1982 |website=World Cube Association |access-date=26. 3. 2026}}</ref>
Njena metoda, kasnije poznata kao "Fridrichova metoda", zasniva se na gradnji križa, rješavanju prva dva sloja, orijentaciji posljednjeg sloja i permutaciji posljednjeg sloja; u međunarodnoj kuberskoj zajednici često se označava akronimom CFOP.<ref name="history" /> Objavljivanje njenog sistema na internetu 1997. pomoglo je njegovom širenju među novom generacijom takmičara.<ref name="history" />
Na Svjetskim igrama Rubikove kocke 2003. u Torontu osvojila je srebrnu medalju u disciplini 3×3×3, s prosjekom od 20,48 sekundi.<ref name="wca" /><ref>{{cite web |url=https://www.worldcubeassociation.org/competitions/WC2003/scrambles |title=World Rubik's Games Championship 2003 |website=World Cube Association |access-date=26. 3. 2026}}</ref>
Fridrich se smatra jednom od pionirki savremenog [[brzo slaganje Rubikove kocke|brzog slaganja Rubikove kocke]]. Njena metoda imala je veliki utjecaj na razvoj takmičarskog speedcubinga i ostala je osnova ili polazište za veliki broj kasnijih vrhunskih rješavača.<ref name="history" /><ref>{{cite web |url=https://www.binghamton.edu/news/story/3060/puzzle-solving-pioneer |title=Watson professor known as puzzle-solving pioneer |website=Binghamton University |date=17. 5. 2021 |access-date=26. 3. 2026}}</ref>
== Reference ==
{{Refspisak}}
{{Rubikova kocka}}
{{Normativna kontrola}}
{{DEFAULTSORT:Fridrich, Jessica}}
[[Kategorija:Američki naučnici]]
[[Kategorija:Američki pronalazači]]
[[Kategorija:Česi]]
[[Kategorija:Rođeni 1964.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Ostrava]]
l005yk1lu01oulvjf2eik8982r608e9
Razgovor:Jessica Fridrich
1
532507
3819821
2026-03-26T12:01:17Z
Mhare
481
Nova stranica: {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Mhare | tema = žene | tema2 = nauka | tema3 = | država = Češka | država2 = | država3 = }}
3819821
wikitext
text/x-wiki
{{CEE proljeće 2026.
| korisnik = Mhare
| tema = žene
| tema2 = nauka
| tema3 =
| država = Češka
| država2 =
| država3 =
}}
d9mo9xv2wtlprswxxooytfqh809ati8
3819825
3819821
2026-03-26T12:21:44Z
Mhare
481
https://fountain.toolforge.org/editathons/ceew2026-bs
3819825
wikitext
text/x-wiki
{{CEE žene 2026.}}
{{CEE proljeće 2026.
| korisnik = Mhare
| tema = žene
| tema2 = nauka
| tema3 =
| država = Češka
| država2 =
| država3 =
}}
14jt6e6zm4x4p8it77kvuv9mqer9irr
3819826
3819825
2026-03-26T12:21:50Z
Mhare
481
https://fountain.toolforge.org/editathons/fnf2026-bs
3819826
wikitext
text/x-wiki
{{Feminizam i folklor - članak|2026}}
{{CEE žene 2026.}}
{{CEE proljeće 2026.
| korisnik = Mhare
| tema = žene
| tema2 = nauka
| tema3 =
| država = Češka
| država2 =
| država3 =
}}
amptlv81c3krqf0a7w6ae331sfsg9lg
Kategorija:Članci projekta CEE proljeće 2026 – Češka
14
532508
3819831
2026-03-26T12:30:35Z
Mhare
481
Nova stranica: [[Kategorija:Članci projekta CEE proljeće 2026. po državama|Češka]]
3819831
wikitext
text/x-wiki
[[Kategorija:Članci projekta CEE proljeće 2026. po državama|Češka]]
7mq7aefvgn1akokpqque6t00logx6vj
Gulsaira Momunova
0
532509
3819833
2026-03-26T12:41:45Z
Mhare
481
+
3819833
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija pisac
| ime = Gulsaira Momunova
| puno_ime = Gulsaira Momunova
| datum_rođenja = {{Datum rođenja|1937|12|30}}
| mjesto_rođenja = Ken-Aral, [[Kirgistan|Kirgiška SSR]], [[SSSR]]
| datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2020|8|12|1937|12|30}}
| mjesto_smrti = [[Biškek]], [[Kirgistan]]
| zanimanje = pjesnikinja, novinarka, prevoditeljica
| nacionalnost = [[Kirgistan|kirgiska]]
| obrazovanje = Kirgiski ženski institut "V. V. Majakovski"
| period = 1964–2020.
| žanr = poezija
| poznata_djela = ''Tilek'', ''Kut dünjө'', ''Tabaar belem'', ''Ak maral'', ''Jan dünjө''
| nagrade = "Zaslužna kulturna djelatnica Kirgiske Republike" (1987), Medalja "Daňk" (2004), "Narodna pjesnikinja Kirgiske Republike" (2011)
}}
'''Gulsaira Momunova''' ({{jez-ky|Гүлсайра Момунова}}; Ken-Aral, 30. decembar 1937. – [[Biškek]], 12. august 2020) bila je [[Kirgistan|kirgiska]] pjesnikinja, novinarka i prevoditeljica.<ref name="Kabar">{{cite web |url=https://kg.archive.kabar.kg/news/nekrolog-akyn-madaniiatka-emgek-si-irgen-ishmer-g-lsaira-momunova-d-in-d-n-kaitty/ |title=Некролог — Акын, маданиятка эмгек сиңирген ишмер Гүлсайра Момунова дүйнөдөн кайтты |website=Kabar |language=ky |date=12. 8. 2020 |access-date=26. 3. 2026}}</ref> Smatra se jednom od zapaženijih autorica savremene kirgiske poezije, a 2011. dodijeljena joj je titula "Narodna pjesnikinja Kirgiske Republike".<ref name="Kabar" />
Momunova je rođena u selu [[Ken-Aral]] u današnjem [[Bakaj-Atinski distrikt|Bakaj-Atinskom distriktu]] u oblasti [[Talas (oblast)|Talas]].<ref name="Kabar" /> Srednju školu završila je u Talasu 1955, a 1960. diplomirala je na Kirgiskom ženskom institutu "V. V. Majakovski".<ref name="Kabar" /> Od 1961. do 1969. radila je u novinama "Sovjetski Kirgistan", zatim u izdavačkoj kući "Kyrgyzstan", dok je od 1973. do 1993. bila sekretarka i zamjenica glavnog urednika časopisa "Kyrgyzstan ayaldary".<ref name="Kabar" />
Njena prva zbirka pjesama, ''Tilek'', objavljena je 1964.<ref name="Kabar" /><ref name="Edu">{{cite web |url=https://bb.edu.gov.kg/index.php/KR:%D0%9A%D1%8B%D1%80%D0%B3%D1%8B%D0%B7_%D0%B0%D0%B4%D0%B0%D0%B1%D0%B8%D1%8F%D1%82%D1%8B:_%D0%90%D0%B4%D0%B0%D0%B1%D0%B8%D1%8F%D1%82_%D0%B3%D0%B0%D0%BB%D0%B5%D1%80%D0%B5%D1%8F%D1%81%D1%8B%D0%BD%D0%B0_%D1%81%D0%B0%D1%8F%D0%BA%D0%B0%D1%82 |title=Кыргыз адабияты: Адабият галереясына саякат |website=bb.edu.gov.kg |language=ky |access-date=26. 3. 2026}}</ref> Tokom karijere objavila je više od 20 knjiga na kirgiskom i [[Ruski jezik|ruskom]] jeziku, a teme njene poezije često su bile domovina, priroda, ljubav i život.<ref name="Kabar" /> Među njenim poznatijim zbirkama ubrajaju se ''Kut dünjө'', ''Tabaar belem'', ''Ak maral'' i ''Jan dünjө''.<ref name="Kabar" /> Od 1971. bila je članica Nacionalnog saveza pisaca Kirgistana, a od 1965. članica Saveza novinara [[Sovjetski Savez|SSSR]]-a.<ref name="Kabar" />
Za doprinos književnosti i kulturi dobila je više priznanja, među kojima su zvanje "Zaslužna kulturna djelatnica Kirgiske Republike", medalja "Daňk" i titula "Narodna pjesnikinja Kirgiske Republike".<ref name="Kabar" /><ref>{{cite web |url=https://cbd.minjust.gov.kg/5-8322/edition/611832/kg |title=КР Президентинин 2004-жылдын 22-ноябрындагы ПЖ № 405 |website=CBD MinJust KG |language=ky |access-date=26. 3. 2026}}</ref> Umrla je 12. augusta 2020. u Biškeku.<ref name="Kabar" />
== Reference ==
{{Refspisak}}
{{Normativna kontrola}}
{{DEFAULTSORT:Momunova, Gulsaira}}
[[Kategorija:Rođeni 1937.]]
[[Kategorija:Umrli 2020.]]
[[Kategorija:Pisci]]
[[Kategorija:Prevodioci]]
[[Kategorija:Novinari]]
2f9k43g1uee6donqaef5pwjq6y33ai7
Razgovor:Gulsaira Momunova
1
532510
3819834
2026-03-26T12:42:48Z
Mhare
481
Nova stranica: {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Mhare | tema = žene | tema2 = | tema3 = | država = Kirgistan | država2 = | država3 = }}
3819834
wikitext
text/x-wiki
{{CEE proljeće 2026.
| korisnik = Mhare
| tema = žene
| tema2 =
| tema3 =
| država = Kirgistan
| država2 =
| država3 =
}}
axm6n3p0489mun38s639iv826lfos3o
3819836
3819834
2026-03-26T12:44:04Z
Mhare
481
https://fountain.toolforge.org/editathons/ceew2026-bs
3819836
wikitext
text/x-wiki
{{CEE žene 2026.}}
{{CEE proljeće 2026.
| korisnik = Mhare
| tema = žene
| tema2 =
| tema3 =
| država = Kirgistan
| država2 =
| država3 =
}}
kh47r2ttq4fylle7gfjc5zkjer7dw22
3819837
3819836
2026-03-26T12:44:12Z
Mhare
481
https://fountain.toolforge.org/editathons/fnf2026-bs
3819837
wikitext
text/x-wiki
{{Feminizam i folklor - članak|2026}}
{{CEE žene 2026.}}
{{CEE proljeće 2026.
| korisnik = Mhare
| tema = žene
| tema2 =
| tema3 =
| država = Kirgistan
| država2 =
| država3 =
}}
gh2im39kzzffrct19c4asxkro83adn2
Kategorija:Članci projekta CEE proljeće 2026 – Kirgistan
14
532511
3819835
2026-03-26T12:43:18Z
Mhare
481
Nova stranica: {{DEFAULTSORT:Kirgistan}} [[Kategorija:Članci projekta CEE proljeće 2026. po državama]]
3819835
wikitext
text/x-wiki
{{DEFAULTSORT:Kirgistan}}
[[Kategorija:Članci projekta CEE proljeće 2026. po državama]]
i01dz5mf4i8h8s0nrmlxohu0vtacwld
Jelica Sretenović
0
532512
3819838
2026-03-26T12:57:03Z
Panasko
146730
Nova stranica: {{Infokutija osoba | ime = Jelica Sretenović | slika = | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1954|3|3}} | mjesto_rođenja = [[Beograd]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNR Jugoslavija]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = [[Glumac|glumica]] | godine_aktivno...
3819838
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija osoba
| ime = Jelica Sretenović
| slika =
| alt_slike =
| opis =
| ime_pri_rođenju =
| datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1954|3|3}}
| mjesto_rođenja = [[Beograd]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNR Jugoslavija]]
| datum_smrti =
| mjesto_smrti =
| nacionalnost =
| druga_imena =
| zanimanje = [[Glumac|glumica]]
| godine_aktivnosti =
| poznat_po =
| značajna_djela =
| supružnik =
}}
'''Jelica Sretenović''' ([[Beograd]], 5. novembar 1955 - 21. mart 2023) bila je [[srbija]]nska pozorišna, televizijska i filmska [[Glumac|glumica]].
Bila je član dječjeg dramskog studija [[Bato Miladinović|Bate Miladinovića]], glumila je u nekoliko [[Televizija|televizijskih]] drama. U analima [[Fakultet dramskih umetnosti Beograd|Fakulteta dramskih umjetnosti]] zabilježeno je da je Jelica bila jedna od najmlađih studentica te institucije, budući da je fakultet upisala sa svega 16 godina. Studirala je u klasi profesora [[Predrag Bajčetić|Predraga Bajčetića]], zajedno sa [[Gorica Popović|Goricom Popović]], [[Tanja Bošković|Tanjom Bošković]], [[Milan Štrljić|Milanom Štrljićem]], [[Ljiljana Dragutinović|Ljiljanom Dragutinović]], [[Radmila Živković|Radmilom Živković]] i drugim kolegama.<ref>{{cite web|url=https://www.kurir.rs/zabava/pop-kultura/2853361/neispricana-prica-iz-srecnih-ljudi-jelica-otkrila-zasto-joj-je-petar-kralj-opalio-samar-na-snimanju|title=NEISPRIČANA PRIČA IZ SREĆNIH LJUDI: Jelica otkrila zašto joj je Petar Kralj opalio šamar na snimanju|last=Dervišagić|first=Damir|date=27. 5. 2017|website=[[Kurir (novine)|Kurir]]|accessdate=27. 7. 2019}}</ref>
Prvu pozorišnu ulogu ostvarila je u predstavi "Lorencaćo", koju je režirao [[Branko Pleša]]. Iako je ostvarila mnogobrojne uloge tokom svoje karijere, publika je najviše pamti po liku Koviljke Koke Stanković iz popularne serije ''[[Bolji život]]''.<ref>{{cite web|url=https://arhiva.vesti-online.com/Scena/Kultura/709955/Jelica-Sretenovic-Koka-rodjena-u-smetovima|title=Jelica Sretenović: Koka rođena u smetovima|date=10. 9. 2018|website=[[Vijesti (novine)|Vijesti online]]|accessdate=27. 7. 2019}}</ref> Tokom profesionalne karijere snimila je nekoliko televizijskih reklama i duet Ruska čokolada sa grupom [[Posljednja igra leptira]].
Bila je udata za pravnika Miloša Mišu Sretenovića, koji je preminuo, i imala je dvije kćeri, Anu i Olju.<ref>{{cite web|url=https://www.blic.rs/zabava/cudan-zivot-koke-iz-boljeg-zivota-sa-19-godina-se-udala-porodila-se-tokom-fakulteta-a/fbscf51|title=ČUDAN ŽIVOT KOKE IZ "BOLJEG ŽIVOTA" Sa 19 godina se udala, porodila se tokom fakulteta, a onda je usledila TRAGEDIJA|date=6. 1. 2019|website=[[Blic (novine)|Blic]]|accessdate=27. 7. 2019}}</ref>
== Filmografija ==
{| class="wikitable"
!Godina
!Naziv
!Uloga
|-
|1975.
|''[[Žive veze]]''
|
|-
|1976.
|''[[Morava 76]] (serija)''
|
|-
| rowspan="2" |1977.
|''[[Gledajući televiziju]] (TV serija)''
|
|-
|''[[Zapamtite (serija)|Zapamtite]] (serija)''
|
|-
| rowspan="2" |1978.
|''[[Tigar (film)|Tigar]]''
|Student pedagogije
|-
|''[[Lasno je naučiti, nego je muka odučiti]] (TV serija)''
|
|-
| rowspan="2" |1979.
|''[[Sedam plus sedam]]''
|Jelica
|-
|''[[Nacionalna klasa]]''
|Jasna
|-
| rowspan="3" |1980.
|''[[Bilo, pa prošlo]] (serija)''
|
|-
|''[[Vruć vetar]] (serija)''
|Anicina prijateljica
|-
|''[[Rad na određeno vreme]]''
|
|-
| rowspan="5" |1981.
|''[[Poslednji čin]] (serija)''
|
|-
|''[[Laf u srcu]]''
|Anita Slavković
|-
|''[[Piknik u topoli]]''
|Kasirka
|-
|''[[Šesta brzina]]''
|Živana Trpković
|-
|''[[Počnimo život iz početka]]''
|Drugarica Banetove žene
|-
| rowspan="4" |1982.
|''[[Idemo dalje]]''
|Stana
|-
|''[[Tesna koža]]''
|Podstanarka Suzana
|-
|''[[Španac (serija)|Španac]] (serija)''
|Ljubica Milatović
|-
|''[[Priče iz radionice]] (serija)''
|Živana Trpković
|-
| rowspan="4" |1983.
|''[[Zadah tela]]''
|Medicinska sestra Gordana
|-
|''[[Učitelj (film)|Učitelj]] (TV serija)''
|Stana
|-
|''[[Poslednje sovuljage i prvi petli]]''
|Caca, žena Jovanova
|-
|''[[Nešto između (film)|Nešto između]]''
|
|-
| rowspan="8" |1984.
|''[[Nešto između (serija)|Nešto između]] (TV serija)''
|Jelica
|-
|''[[Kamiondžije opet voze (film)|Kamiondžije opet voze]]''
|Jaretova kćerka
|-
|''[[Moljac (film)|Moljac]]''
|Gocina majka
|-
|''[[Varljivo leto '68]]''
|Sekretarica
|-
|''[[Varljivo leto '68 (serija)|Varljivo leto ’68]] (TV serija)''
|Sekretarica
|-
|''[[Kamiondžije opet voze (serija)|Kamiondžije opet voze]] (serija)''
|Jaretova kćerka
|-
|''[[Banjica (serija)|Banjica]] (TV serija)''
|
|-
|''[[Nema problema]]''
|Pantićeva supruga
|-
|1985.
|''[[Držanje za vazduh]]''
|Domaćica
|-
| rowspan="4" |1986.
|''[[Pokondirena tikva]] (TV)''
|Sara
|-
|''[[Smešne i druge priče]] (serija)''
|Član komisije 2
|-
|''[[Lovac protiv topa]]''
|Ivanova žena
|-
|''[[Odlazak ratnika, povratak maršala]] (serija)''
|Koviljka Popović
|-
|1987.
|''[[Tesna koža 2]]''
|Podstanarka Suzana
|-
| rowspan="2" |1988.
|''[[Za sada bez dobrog naslova]]''
|
|-
|''[[Novogodišnja priča]] (TV)''
|
|-
|1987-1991.
|''[[Bolji život]] (serija)''
|Koviljka “Koka” Stanković
|-
|1988.
|''[[Tesna koža 3]]''
|Podstanarka Suzana
|-
| rowspan="4" |1989.
|''[[Obična priča]] (TV)''
|
|-
|''[[Gospođa ministarka]] (TV)''
|Gđa Nata
|-
|''[[Mister Dolar]] (TV)''
|Gospođa koja je letela
|-
|''[[Seobe (film)|Seobe]]''
|
|-
| rowspan="2" |1991.
|''[[Smrt gospođe Ministarke]] (TV)''
|Katica
|-
|''[[Tesna koža 4]]''
|Podstanarka Suzana
|-
|1992.
|''[[Policajac sa Petlovog brda (film)|Policajac sa Petlovog brda]] (film)''
|Minja
|-
|1992-1993.
|''[[Volim i ja nerandže... no trpim]] (serija)''
|Mitra
|-
|1993.
|''[[Policajac sa Petlovog brda (serija)|Policajac sa Petlovog brda]]''
|Minja
|-
|1993-1994.
|''[[Srećni ljudi]] (serija)''
|Ljubičica Mitrović
|-
|1994.
|''[[Biće bolje]]''
|Inspektorica
|-
| rowspan="2" |1995.
|''[[Simpatija i antipatija]] (TV)''
|Marta
|-
|''[[Kraj dinastije Obrenović]] (serija)''
|Hristina Lunjevica
|-
|1999.
|''[[Kod male sirene]] (serija)''
|
|-
|2002.
|''[[Zona Zamfirova (film)|Zona Zamfirova]]''
|Kaliopa
|-
|2003.
|''[[Siroti mali hrčki 2010]]''
|Žena drugog službenika
|-
| rowspan="2" |2005.
|''[[Drugo stanje]] (serija)''
|
|-
|''[[Idealne veze]] (serija)''
|Dara
|-
|2005-2006.
|''[[Ljubav, navika, panika]] (serija)''
|Julijana
|-
|2006-2007.
|''[[Agencija za SIS]] (serija)''
|Milica
|-
|2007.
|''[[Kafanica blizu SIS-a]] (serija)''
|Milica
|-
|2007-2008.
|''[[Ljubav i mržnja]] (serija)''
|Smiljka
|-
| rowspan="2" |2009.
|''[[Ranjeni orao]] (serija)''
|Femka
|-
|''[[Kad na vrbi rodi grožđe]] (serija)''
|Dobrila
|-
| rowspan="2" |2010.
|''[[Kuku Vasa]] (serija)''
|
|-
|''[[Greh njene majke]] (serija)''
|Jegda
|-
|2008-2011.
|''[[Moj rođak sa sela]] (serija)''
|Desanka
|-
|2011-2012.
|''[[Nepobedivo srce]] (serija)''
|tetka
|-
|2012-2017.
|''[[Vojna akademija]] (serija)''
|Burazer
|-
|2014.
|''[[Tesna koža 5]]''
|podstanarka
|-
| rowspan="2" |2015.
|''[[Otvoreni kavez]]''
|Smilja
|-
|''[[Lud, zbunjen, normalan]]''
|Željka
|-
| rowspan="2" |2018 - 2019.
|''[[Istine i laži]]''
|Vladanka
|-
|''[[Urgentni centar]]''
|Dr Anđela Nedović
|-
|2019.
|''[[Nek ide život]]''
|Radmila
|-
|2020.
|''[[Tate (serija)|Tate]] (TV serija)''
|Vega
|-
|2021 - 2022.
|''[[Kamiondžije d. o. o.]]''
|Tetka Milica
|-
| rowspan="2" |2021.
|''[[Aleksandar od Jugoslavije]] (serija)''
|Dimitrova majka
|-
|''[[Kolo sreće]] (TV serija)''
|Dara Jakovljević
|-
|2022.
|''[[Radio Mileva]]''
|Spomenka
|-
|2024.
|''[[Zakopane tajne]]''
|Izvorinka Mijatović
|-
|2025.
|''[[Hajduk u Beogradu]]''
|Tetkica Ljubica
|-
|2026.
|''[[Nasledstvo]]''
|Koviljka Šujica
|-
|nadolazeći
|''[[Zaova]]''
|
|}
== Reference ==
{{Refspisak}}
== Vanjski linkovi ==
*{{imdb name|id=0820218|name=Jelica Sretenović}}
{{Normativna kontrola}}
{{DEFAULTSORT:Sretenović, Jelica}}
[[Kategorija:Rođeni 1955.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Beograd]]
[[Kategorija:Srbijanske glumice]]
[[Kategorija:Jugoslavenske glumice]]
dlzhp0wwz11lejd9vzbldmr9pmsx5z1
3820319
3819838
2026-03-27T07:13:07Z
Panasko
146730
3820319
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija osoba
| ime = Jelica Sretenović
| slika =
| alt_slike =
| opis =
| ime_pri_rođenju =
| datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1954|3|3}}
| mjesto_rođenja = [[Beograd]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNR Jugoslavija]]
| datum_smrti =
| mjesto_smrti =
| nacionalnost =
| druga_imena =
| zanimanje = [[Glumac|glumica]]
| godine_aktivnosti =
| poznat_po =
| značajna_djela =
| supružnik =
}}
'''Jelica Sretenović''' ([[Beograd]], 3. mart 1954) bila je [[srbija]]nska pozorišna, televizijska i filmska [[Glumac|glumica]].
Bila je član dječjeg dramskog studija [[Bato Miladinović|Bate Miladinovića]], glumila je u nekoliko [[Televizija|televizijskih]] drama. U analima [[Fakultet dramskih umetnosti Beograd|Fakulteta dramskih umjetnosti]] zabilježeno je da je Jelica bila jedna od najmlađih studentica te institucije, budući da je fakultet upisala sa svega 16 godina. Studirala je u klasi profesora [[Predrag Bajčetić|Predraga Bajčetića]], zajedno sa [[Gorica Popović|Goricom Popović]], [[Tanja Bošković|Tanjom Bošković]], [[Milan Štrljić|Milanom Štrljićem]], [[Ljiljana Dragutinović|Ljiljanom Dragutinović]], [[Radmila Živković|Radmilom Živković]] i drugim kolegama.<ref>{{cite web|url=https://www.kurir.rs/zabava/pop-kultura/2853361/neispricana-prica-iz-srecnih-ljudi-jelica-otkrila-zasto-joj-je-petar-kralj-opalio-samar-na-snimanju|title=NEISPRIČANA PRIČA IZ SREĆNIH LJUDI: Jelica otkrila zašto joj je Petar Kralj opalio šamar na snimanju|last=Dervišagić|first=Damir|date=27. 5. 2017|website=[[Kurir (novine)|Kurir]]|accessdate=27. 7. 2019}}</ref>
Prvu pozorišnu ulogu ostvarila je u predstavi "Lorencaćo", koju je režirao [[Branko Pleša]]. Iako je ostvarila mnogobrojne uloge tokom svoje karijere, publika je najviše pamti po liku Koviljke Koke Stanković iz popularne serije ''[[Bolji život]]''.<ref>{{cite web|url=https://arhiva.vesti-online.com/Scena/Kultura/709955/Jelica-Sretenovic-Koka-rodjena-u-smetovima|title=Jelica Sretenović: Koka rođena u smetovima|date=10. 9. 2018|website=[[Vijesti (novine)|Vijesti online]]|accessdate=27. 7. 2019}}</ref> Tokom profesionalne karijere snimila je nekoliko televizijskih reklama i duet Ruska čokolada sa grupom [[Posljednja igra leptira]].
Bila je udata za pravnika Miloša Mišu Sretenovića, koji je preminuo, i imala je dvije kćeri, Anu i Olju.<ref>{{cite web|url=https://www.blic.rs/zabava/cudan-zivot-koke-iz-boljeg-zivota-sa-19-godina-se-udala-porodila-se-tokom-fakulteta-a/fbscf51|title=ČUDAN ŽIVOT KOKE IZ "BOLJEG ŽIVOTA" Sa 19 godina se udala, porodila se tokom fakulteta, a onda je usledila TRAGEDIJA|date=6. 1. 2019|website=[[Blic (novine)|Blic]]|accessdate=27. 7. 2019}}</ref>
== Filmografija ==
{| class="wikitable"
!Godina
!Naziv
!Uloga
|-
|1975.
|''[[Žive veze]]''
|
|-
|1976.
|''[[Morava 76]] (serija)''
|
|-
| rowspan="2" |1977.
|''[[Gledajući televiziju]] (TV serija)''
|
|-
|''[[Zapamtite (serija)|Zapamtite]] (serija)''
|
|-
| rowspan="2" |1978.
|''[[Tigar (film)|Tigar]]''
|Student pedagogije
|-
|''[[Lasno je naučiti, nego je muka odučiti]] (TV serija)''
|
|-
| rowspan="2" |1979.
|''[[Sedam plus sedam]]''
|Jelica
|-
|''[[Nacionalna klasa]]''
|Jasna
|-
| rowspan="3" |1980.
|''[[Bilo, pa prošlo]] (serija)''
|
|-
|''[[Vruć vetar]] (serija)''
|Anicina prijateljica
|-
|''[[Rad na određeno vreme]]''
|
|-
| rowspan="5" |1981.
|''[[Poslednji čin]] (serija)''
|
|-
|''[[Laf u srcu]]''
|Anita Slavković
|-
|''[[Piknik u topoli]]''
|Kasirka
|-
|''[[Šesta brzina]]''
|Živana Trpković
|-
|''[[Počnimo život iz početka]]''
|Drugarica Banetove žene
|-
| rowspan="4" |1982.
|''[[Idemo dalje]]''
|Stana
|-
|''[[Tesna koža]]''
|Podstanarka Suzana
|-
|''[[Španac (serija)|Španac]] (serija)''
|Ljubica Milatović
|-
|''[[Priče iz radionice]] (serija)''
|Živana Trpković
|-
| rowspan="4" |1983.
|''[[Zadah tela]]''
|Medicinska sestra Gordana
|-
|''[[Učitelj (film)|Učitelj]] (TV serija)''
|Stana
|-
|''[[Poslednje sovuljage i prvi petli]]''
|Caca, žena Jovanova
|-
|''[[Nešto između (film)|Nešto između]]''
|
|-
| rowspan="8" |1984.
|''[[Nešto između (serija)|Nešto između]] (TV serija)''
|Jelica
|-
|''[[Kamiondžije opet voze (film)|Kamiondžije opet voze]]''
|Jaretova kćerka
|-
|''[[Moljac (film)|Moljac]]''
|Gocina majka
|-
|''[[Varljivo leto '68]]''
|Sekretarica
|-
|''[[Varljivo leto '68 (serija)|Varljivo leto ’68]] (TV serija)''
|Sekretarica
|-
|''[[Kamiondžije opet voze (serija)|Kamiondžije opet voze]] (serija)''
|Jaretova kćerka
|-
|''[[Banjica (serija)|Banjica]] (TV serija)''
|
|-
|''[[Nema problema]]''
|Pantićeva supruga
|-
|1985.
|''[[Držanje za vazduh]]''
|Domaćica
|-
| rowspan="4" |1986.
|''[[Pokondirena tikva]] (TV)''
|Sara
|-
|''[[Smešne i druge priče]] (serija)''
|Član komisije 2
|-
|''[[Lovac protiv topa]]''
|Ivanova žena
|-
|''[[Odlazak ratnika, povratak maršala]] (serija)''
|Koviljka Popović
|-
|1987.
|''[[Tesna koža 2]]''
|Podstanarka Suzana
|-
| rowspan="2" |1988.
|''[[Za sada bez dobrog naslova]]''
|
|-
|''[[Novogodišnja priča]] (TV)''
|
|-
|1987-1991.
|''[[Bolji život]] (serija)''
|Koviljka “Koka” Stanković
|-
|1988.
|''[[Tesna koža 3]]''
|Podstanarka Suzana
|-
| rowspan="4" |1989.
|''[[Obična priča]] (TV)''
|
|-
|''[[Gospođa ministarka]] (TV)''
|Gđa Nata
|-
|''[[Mister Dolar]] (TV)''
|Gospođa koja je letela
|-
|''[[Seobe (film)|Seobe]]''
|
|-
| rowspan="2" |1991.
|''[[Smrt gospođe Ministarke]] (TV)''
|Katica
|-
|''[[Tesna koža 4]]''
|Podstanarka Suzana
|-
|1992.
|''[[Policajac sa Petlovog brda (film)|Policajac sa Petlovog brda]] (film)''
|Minja
|-
|1992-1993.
|''[[Volim i ja nerandže... no trpim]] (serija)''
|Mitra
|-
|1993.
|''[[Policajac sa Petlovog brda (serija)|Policajac sa Petlovog brda]]''
|Minja
|-
|1993-1994.
|''[[Srećni ljudi]] (serija)''
|Ljubičica Mitrović
|-
|1994.
|''[[Biće bolje]]''
|Inspektorica
|-
| rowspan="2" |1995.
|''[[Simpatija i antipatija]] (TV)''
|Marta
|-
|''[[Kraj dinastije Obrenović]] (serija)''
|Hristina Lunjevica
|-
|1999.
|''[[Kod male sirene]] (serija)''
|
|-
|2002.
|''[[Zona Zamfirova (film)|Zona Zamfirova]]''
|Kaliopa
|-
|2003.
|''[[Siroti mali hrčki 2010]]''
|Žena drugog službenika
|-
| rowspan="2" |2005.
|''[[Drugo stanje]] (serija)''
|
|-
|''[[Idealne veze]] (serija)''
|Dara
|-
|2005-2006.
|''[[Ljubav, navika, panika]] (serija)''
|Julijana
|-
|2006-2007.
|''[[Agencija za SIS]] (serija)''
|Milica
|-
|2007.
|''[[Kafanica blizu SIS-a]] (serija)''
|Milica
|-
|2007-2008.
|''[[Ljubav i mržnja]] (serija)''
|Smiljka
|-
| rowspan="2" |2009.
|''[[Ranjeni orao]] (serija)''
|Femka
|-
|''[[Kad na vrbi rodi grožđe]] (serija)''
|Dobrila
|-
| rowspan="2" |2010.
|''[[Kuku Vasa]] (serija)''
|
|-
|''[[Greh njene majke]] (serija)''
|Jegda
|-
|2008-2011.
|''[[Moj rođak sa sela]] (serija)''
|Desanka
|-
|2011-2012.
|''[[Nepobedivo srce]] (serija)''
|tetka
|-
|2012-2017.
|''[[Vojna akademija]] (serija)''
|Burazer
|-
|2014.
|''[[Tesna koža 5]]''
|podstanarka
|-
| rowspan="2" |2015.
|''[[Otvoreni kavez]]''
|Smilja
|-
|''[[Lud, zbunjen, normalan]]''
|Željka
|-
| rowspan="2" |2018 - 2019.
|''[[Istine i laži]]''
|Vladanka
|-
|''[[Urgentni centar]]''
|Dr Anđela Nedović
|-
|2019.
|''[[Nek ide život]]''
|Radmila
|-
|2020.
|''[[Tate (serija)|Tate]] (TV serija)''
|Vega
|-
|2021 - 2022.
|''[[Kamiondžije d. o. o.]]''
|Tetka Milica
|-
| rowspan="2" |2021.
|''[[Aleksandar od Jugoslavije]] (serija)''
|Dimitrova majka
|-
|''[[Kolo sreće]] (TV serija)''
|Dara Jakovljević
|-
|2022.
|''[[Radio Mileva]]''
|Spomenka
|-
|2024.
|''[[Zakopane tajne]]''
|Izvorinka Mijatović
|-
|2025.
|''[[Hajduk u Beogradu]]''
|Tetkica Ljubica
|-
|2026.
|''[[Nasledstvo]]''
|Koviljka Šujica
|-
|nadolazeći
|''[[Zaova]]''
|
|}
== Reference ==
{{Refspisak}}
== Vanjski linkovi ==
*{{imdb name|id=0820218|name=Jelica Sretenović}}
{{Normativna kontrola}}
{{DEFAULTSORT:Sretenović, Jelica}}
[[Kategorija:Rođeni 1954.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Beograd]]
[[Kategorija:Srbijanske glumice]]
[[Kategorija:Jugoslavenske glumice]]
h3j501vlbfk86y4gop51zb9mm7y5p26
3820325
3820319
2026-03-27T08:11:49Z
Panasko
146730
3820325
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija osoba
| ime = Jelica Sretenović
| slika =
| alt_slike =
| opis =
| ime_pri_rođenju =
| datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1954|3|3}}
| mjesto_rođenja = [[Beograd]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNR Jugoslavija]]
| datum_smrti =
| mjesto_smrti =
| nacionalnost =
| druga_imena =
| zanimanje = [[Glumac|glumica]]
| godine_aktivnosti =
| poznat_po =
| značajna_djela =
| supružnik =
}}
'''Jelica Sretenović''' ([[Beograd]], 3. mart 1954) jest [[srbija]]nska pozorišna, televizijska i filmska [[Glumac|glumica]].
Bila je član dječjeg dramskog studija [[Bato Miladinović|Bate Miladinovića]], glumila je u nekoliko [[Televizija|televizijskih]] drama. U analima [[Fakultet dramskih umetnosti Beograd|Fakulteta dramskih umjetnosti]] zabilježeno je da je Jelica bila jedna od najmlađih studentica te institucije, budući da je fakultet upisala sa svega 16 godina. Studirala je u klasi profesora [[Predrag Bajčetić|Predraga Bajčetića]], zajedno sa [[Gorica Popović|Goricom Popović]], [[Tanja Bošković|Tanjom Bošković]], [[Milan Štrljić|Milanom Štrljićem]], [[Ljiljana Dragutinović|Ljiljanom Dragutinović]], [[Radmila Živković|Radmilom Živković]] i drugim kolegama.<ref>{{cite web|url=https://www.kurir.rs/zabava/pop-kultura/2853361/neispricana-prica-iz-srecnih-ljudi-jelica-otkrila-zasto-joj-je-petar-kralj-opalio-samar-na-snimanju|title=NEISPRIČANA PRIČA IZ SREĆNIH LJUDI: Jelica otkrila zašto joj je Petar Kralj opalio šamar na snimanju|last=Dervišagić|first=Damir|date=27. 5. 2017|website=[[Kurir (novine)|Kurir]]|accessdate=27. 7. 2019}}</ref>
Prvu pozorišnu ulogu ostvarila je u predstavi "Lorencaćo", koju je režirao [[Branko Pleša]]. Iako je ostvarila mnogobrojne uloge tokom svoje karijere, publika je najviše pamti po liku Koviljke Koke Stanković iz popularne serije ''[[Bolji život]]''.<ref>{{cite web|url=https://arhiva.vesti-online.com/Scena/Kultura/709955/Jelica-Sretenovic-Koka-rodjena-u-smetovima|title=Jelica Sretenović: Koka rođena u smetovima|date=10. 9. 2018|website=[[Vijesti (novine)|Vijesti online]]|accessdate=27. 7. 2019}}</ref> Tokom profesionalne karijere snimila je nekoliko televizijskih reklama i duet Ruska čokolada sa grupom [[Posljednja igra leptira]].
Bila je udata za pravnika Miloša Mišu Sretenovića, koji je preminuo, i imala je dvije kćeri, Anu i Olju.<ref>{{cite web|url=https://www.blic.rs/zabava/cudan-zivot-koke-iz-boljeg-zivota-sa-19-godina-se-udala-porodila-se-tokom-fakulteta-a/fbscf51|title=ČUDAN ŽIVOT KOKE IZ "BOLJEG ŽIVOTA" Sa 19 godina se udala, porodila se tokom fakulteta, a onda je usledila TRAGEDIJA|date=6. 1. 2019|website=[[Blic (novine)|Blic]]|accessdate=27. 7. 2019}}</ref>
== Filmografija ==
{| class="wikitable"
!Godina
!Naziv
!Uloga
|-
|1975.
|''[[Žive veze]]''
|
|-
|1976.
|''[[Morava 76]] (serija)''
|
|-
| rowspan="2" |1977.
|''[[Gledajući televiziju]] (TV serija)''
|
|-
|''[[Zapamtite (serija)|Zapamtite]] (serija)''
|
|-
| rowspan="2" |1978.
|''[[Tigar (film)|Tigar]]''
|Student pedagogije
|-
|''[[Lasno je naučiti, nego je muka odučiti]] (TV serija)''
|
|-
| rowspan="2" |1979.
|''[[Sedam plus sedam]]''
|Jelica
|-
|''[[Nacionalna klasa]]''
|Jasna
|-
| rowspan="3" |1980.
|''[[Bilo, pa prošlo]] (serija)''
|
|-
|''[[Vruć vetar]] (serija)''
|Anicina prijateljica
|-
|''[[Rad na određeno vreme]]''
|
|-
| rowspan="5" |1981.
|''[[Poslednji čin]] (serija)''
|
|-
|''[[Laf u srcu]]''
|Anita Slavković
|-
|''[[Piknik u topoli]]''
|Kasirka
|-
|''[[Šesta brzina]]''
|Živana Trpković
|-
|''[[Počnimo život iz početka]]''
|Drugarica Banetove žene
|-
| rowspan="4" |1982.
|''[[Idemo dalje]]''
|Stana
|-
|''[[Tesna koža]]''
|Podstanarka Suzana
|-
|''[[Španac (serija)|Španac]] (serija)''
|Ljubica Milatović
|-
|''[[Priče iz radionice]] (serija)''
|Živana Trpković
|-
| rowspan="4" |1983.
|''[[Zadah tela]]''
|Medicinska sestra Gordana
|-
|''[[Učitelj (film)|Učitelj]] (TV serija)''
|Stana
|-
|''[[Poslednje sovuljage i prvi petli]]''
|Caca, žena Jovanova
|-
|''[[Nešto između (film)|Nešto između]]''
|
|-
| rowspan="8" |1984.
|''[[Nešto između (serija)|Nešto između]] (TV serija)''
|Jelica
|-
|''[[Kamiondžije opet voze (film)|Kamiondžije opet voze]]''
|Jaretova kćerka
|-
|''[[Moljac (film)|Moljac]]''
|Gocina majka
|-
|''[[Varljivo leto '68]]''
|Sekretarica
|-
|''[[Varljivo leto '68 (serija)|Varljivo leto ’68]] (TV serija)''
|Sekretarica
|-
|''[[Kamiondžije opet voze (serija)|Kamiondžije opet voze]] (serija)''
|Jaretova kćerka
|-
|''[[Banjica (serija)|Banjica]] (TV serija)''
|
|-
|''[[Nema problema]]''
|Pantićeva supruga
|-
|1985.
|''[[Držanje za vazduh]]''
|Domaćica
|-
| rowspan="4" |1986.
|''[[Pokondirena tikva]] (TV)''
|Sara
|-
|''[[Smešne i druge priče]] (serija)''
|Član komisije 2
|-
|''[[Lovac protiv topa]]''
|Ivanova žena
|-
|''[[Odlazak ratnika, povratak maršala]] (serija)''
|Koviljka Popović
|-
|1987.
|''[[Tesna koža 2]]''
|Podstanarka Suzana
|-
| rowspan="2" |1988.
|''[[Za sada bez dobrog naslova]]''
|
|-
|''[[Novogodišnja priča]] (TV)''
|
|-
|1987-1991.
|''[[Bolji život]] (serija)''
|Koviljka “Koka” Stanković
|-
|1988.
|''[[Tesna koža 3]]''
|Podstanarka Suzana
|-
| rowspan="4" |1989.
|''[[Obična priča]] (TV)''
|
|-
|''[[Gospođa ministarka]] (TV)''
|Gđa Nata
|-
|''[[Mister Dolar]] (TV)''
|Gospođa koja je letela
|-
|''[[Seobe (film)|Seobe]]''
|
|-
| rowspan="2" |1991.
|''[[Smrt gospođe Ministarke]] (TV)''
|Katica
|-
|''[[Tesna koža 4]]''
|Podstanarka Suzana
|-
|1992.
|''[[Policajac sa Petlovog brda (film)|Policajac sa Petlovog brda]] (film)''
|Minja
|-
|1992-1993.
|''[[Volim i ja nerandže... no trpim]] (serija)''
|Mitra
|-
|1993.
|''[[Policajac sa Petlovog brda (serija)|Policajac sa Petlovog brda]]''
|Minja
|-
|1993-1994.
|''[[Srećni ljudi]] (serija)''
|Ljubičica Mitrović
|-
|1994.
|''[[Biće bolje]]''
|Inspektorica
|-
| rowspan="2" |1995.
|''[[Simpatija i antipatija]] (TV)''
|Marta
|-
|''[[Kraj dinastije Obrenović]] (serija)''
|Hristina Lunjevica
|-
|1999.
|''[[Kod male sirene]] (serija)''
|
|-
|2002.
|''[[Zona Zamfirova (film)|Zona Zamfirova]]''
|Kaliopa
|-
|2003.
|''[[Siroti mali hrčki 2010]]''
|Žena drugog službenika
|-
| rowspan="2" |2005.
|''[[Drugo stanje]] (serija)''
|
|-
|''[[Idealne veze]] (serija)''
|Dara
|-
|2005-2006.
|''[[Ljubav, navika, panika]] (serija)''
|Julijana
|-
|2006-2007.
|''[[Agencija za SIS]] (serija)''
|Milica
|-
|2007.
|''[[Kafanica blizu SIS-a]] (serija)''
|Milica
|-
|2007-2008.
|''[[Ljubav i mržnja]] (serija)''
|Smiljka
|-
| rowspan="2" |2009.
|''[[Ranjeni orao]] (serija)''
|Femka
|-
|''[[Kad na vrbi rodi grožđe]] (serija)''
|Dobrila
|-
| rowspan="2" |2010.
|''[[Kuku Vasa]] (serija)''
|
|-
|''[[Greh njene majke]] (serija)''
|Jegda
|-
|2008-2011.
|''[[Moj rođak sa sela]] (serija)''
|Desanka
|-
|2011-2012.
|''[[Nepobedivo srce]] (serija)''
|tetka
|-
|2012-2017.
|''[[Vojna akademija]] (serija)''
|Burazer
|-
|2014.
|''[[Tesna koža 5]]''
|podstanarka
|-
| rowspan="2" |2015.
|''[[Otvoreni kavez]]''
|Smilja
|-
|''[[Lud, zbunjen, normalan]]''
|Željka
|-
| rowspan="2" |2018 - 2019.
|''[[Istine i laži]]''
|Vladanka
|-
|''[[Urgentni centar]]''
|Dr Anđela Nedović
|-
|2019.
|''[[Nek ide život]]''
|Radmila
|-
|2020.
|''[[Tate (serija)|Tate]] (TV serija)''
|Vega
|-
|2021 - 2022.
|''[[Kamiondžije d. o. o.]]''
|Tetka Milica
|-
| rowspan="2" |2021.
|''[[Aleksandar od Jugoslavije]] (serija)''
|Dimitrova majka
|-
|''[[Kolo sreće]] (TV serija)''
|Dara Jakovljević
|-
|2022.
|''[[Radio Mileva]]''
|Spomenka
|-
|2024.
|''[[Zakopane tajne]]''
|Izvorinka Mijatović
|-
|2025.
|''[[Hajduk u Beogradu]]''
|Tetkica Ljubica
|-
|2026.
|''[[Nasledstvo]]''
|Koviljka Šujica
|-
|nadolazeći
|''[[Zaova]]''
|
|}
== Reference ==
{{Refspisak}}
== Vanjski linkovi ==
*{{imdb name|id=0820218|name=Jelica Sretenović}}
{{Normativna kontrola}}
{{DEFAULTSORT:Sretenović, Jelica}}
[[Kategorija:Rođeni 1954.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Beograd]]
[[Kategorija:Srbijanske glumice]]
[[Kategorija:Jugoslavenske glumice]]
9tdvsu7dqtsf4fa8oilg0diomg939e7
Razgovor:Jelica Sretenović
1
532513
3819839
2026-03-26T12:58:14Z
Panasko
146730
https://fountain.toolforge.org/editathons/ceew2026-bs
3819839
wikitext
text/x-wiki
{{CEE žene 2026.}}
fci8p87e6q3j6y6ghnr470z98om38r9
3819840
3819839
2026-03-26T12:58:18Z
Panasko
146730
http://fountain.toolforge.org/editathons/fnf2026-bs
3819840
wikitext
text/x-wiki
{{Feminizam i folklor - članak|2026}}
{{CEE žene 2026.}}
alu4b5a34m363h6iskuotxo47uyfkkn
3819841
3819840
2026-03-26T12:58:38Z
Panasko
146730
3819841
wikitext
text/x-wiki
{{Feminizam i folklor - članak|2026}}
{{CEE žene 2026.}}
{{CEE proljeće 2026.
| korisnik = Panasko
| tema = Žene
| tema2 = kultura
| tema3 = umjetnost
| država = Srbija
| država2 =
| država3 =
}}
rrmmyczbtqc0swihqil0jxxr9ylb6g3
Tabriz
0
532514
3819842
2026-03-26T13:02:00Z
Mhare
481
+
3819842
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija naselje
| ime = Tabriz
| izvorno_ime = تبریز
| izvorno_ime_jez = fa
| naselje_vrsta = Grad
| slika = Skyline of East Tabriz.jpg
| slika_opis = Panorama istočnog dijela Tabriza
| pushpin_karta = Iran
| pushpin_karta_opis = Lokacija Tabriza u Iranu
| podjela_vrsta = Država
| podjela_ime = [[Iran]]
| podjela_vrsta1 = Pokrajina
| podjela_ime1 = [[Istočni Azerbejdžan]]
| nadmorska_visina = 1367
| stanovništvo_datum = 2016.
| stanovništvo_ukupno = 1558693
}}
'''Tabriz''' je grad u sjeverozapadnom [[Iran]]u i glavni grad pokrajine [[Istočni Azerbejdžan]]. Smješten je u historijskoj regiji Azerbejdžan i jedno je od najvažnijih urbanih, privrednih i kulturnih središta zemlje.<ref name="Britannica">{{cite encyclopedia |title=Tabriz |encyclopedia=Encyclopaedia Britannica |url=https://www.britannica.com/place/Tabriz |access-date=26. 3. 2026}}</ref> Zbog položaja na glavnim trgovačkim pravcima između Iranske visoravni, [[Anadolija|Anadolije]], [[Kavkaz]]a i [[Mezopotamija|Mezopotamije]], Tabriz je stoljećima imao važnu ulogu na [[Put svile|Putu svile]].<ref name="Britannica" /><ref name="UNESCOBazaar">{{cite web |title=Tabriz Historic Bazaar Complex |url=https://whc.unesco.org/en/list/1346/ |website=UNESCO World Heritage Centre |access-date=26. 3. 2026}}</ref>
Prema podacima popisa iz 2016, grad je imao 1.558.693 stanovnika.<ref name="Census2016">{{cite web |title=Census 2016 |url=https://irandataportal.syr.edu/census/census-2016/ |website=Iran Data Portal |publisher=Syracuse University |quote=Source: The Statistical Center of Iran |access-date=26. 3. 2026}}</ref><ref name="DataCommons">{{cite web |title=Tabriz |url=https://datacommons.org/place/wikidataId/Q80053 |website=Data Commons |access-date=26. 3. 2026}}</ref>
== Historija ==
[[Datoteka:Panoramic View of Eynali and Tabriz.jpg|mini|desno|Pogled na Tabriz s područja Eynalija]]
=== Rani razvoj i srednji vijek ===
Tabriz je staro urbano središte sjeverozapadnog Irana. Grad je nakon teškog [[zemljotres]]a obnovljen 791, a kasnije je više puta stradao u novim snažnim potresima, što je bitno uticalo na njegov urbani razvoj.<ref name="Britannica" /> Uprkos tome, zadržao je položaj važnog regionalnog trgovačkog središta.
U srednjem vijeku Tabriz je stekao posebnu važnost zahvaljujući povoljnom geografskom položaju. Bio je važno administrativno i trgovačko središte u doba [[Ilhanidi|Ilhanida]], kada su se u njemu razvijali trgovački, obrazovni i zanatski sadržaji povezani s međunarodnim karavanskim putevima.<ref name="Britannica" />
=== Safavidsko i osmansko doba ===
Početkom 16. stoljeća Tabriz je bio prva prijestolnica [[Safavidsko Carstvo|Safavidskog Carstva]].<ref name="Britannica" /> Nakon [[Bitka za Čaldiran|bitke kod Čaldirana]] 1514. grad su privremeno zauzele snage [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]].<ref name="Britannica" /> Prijestolnica Safavida premještena je 1548. u [[Kazvin]], ali je Tabriz ostao važan trgovački i regionalni centar.<ref name="Britannica" /><ref name="UNESCOBazaar" />
=== 19. i početak 20. stoljeća ===
U 19. stoljeću Tabriz je, zahvaljujući trgovini i političkom značaju, postao najnaseljeniji grad u Iranu, nadmašivši [[Isfahan]].<ref name="Iranica19c">{{cite encyclopedia |last=Yarshater |first=Ehsan |title=TABRIZ v. The city in the 19th century |encyclopedia=Encyclopaedia Iranica |url=https://www.iranicaonline.org/articles/tabriz-05-city-in-19th-cent/ |access-date=26. 3. 2026}}</ref> U doba [[Kadžari|Kadžara]] bio je jedno od najvažnijih političkih i ekonomskih središta države te sjedište prijestolonasljednika.<ref name="Britannica" /><ref name="Iranica19c" />
Početkom 20. stoljeća Tabriz je imao istaknutu ulogu u iranskom ustavnom pokretu i širim modernizacijskim procesima u zemlji.<ref name="Britannica" />
== Geografija ==
Tabriz leži u dolini na krajnjem sjeverozapadu Irana, na približno 1.367 m nadmorske visine.<ref name="Britannica" /> Okružen je brežuljcima i planinskim područjima, a nalazi se u zoni izražene seizmičke aktivnosti.<ref name="Britannica" /> Takav položaj istovremeno je pogodovao trgovini i saobraćajnim vezama, ali je grad činio osjetljivim na razorne potrese.
Klima je kontinentalna, s toplim i suhim ljetima te vrlo hladnim zimama.<ref name="Britannica" /> Proljeće i jesen tradicionalno se smatraju najugodnijim dijelom godine u pogledu vremenskih prilika.<ref name="Britannica" />
== Stanovništvo ==
Stanovništvo Tabriza čine pretežno [[Azeri]], dok je [[perzijski jezik]] važan u administrativnom, obrazovnom i javnom životu.<ref name="Britannica" /> Grad je jedno od glavnih urbanih središta iranskog Azerbejdžana i ima važnu ulogu u kulturnom životu sjeverozapadnog Irana.<ref name="Britannica" />
Prema popisu iz 2016, Tabriz je imao 1.558.693 stanovnika, što ga svrstava među najveće iranske gradove.<ref name="Census2016" /><ref name="DataCommons" />
== Privreda ==
[[Datoteka:A Carpet Shop in Tabriz Grand Bazaar - 3-365 (21848633124).jpg|mini|desno|Prodavnica tepiha u bazaru Tabriza]]
Privredni razvoj Tabriza historijski je vezan za trgovinu, zanatstvo i njegov položaj na međunarodnim kopnenim rutama između istoka i zapada.<ref name="Britannica" /><ref name="UNESCOBazaar" /> Grad je bio važno raskršće karavanskih puteva i razmjene robe između Irana, Anadolije, Kavkaza i šireg bliskoistočnog prostora.<ref name="Britannica" />
Savremeni Tabriz poznat je po tekstilnoj industriji, proizvodnji tepiha, cementa i raznim granama prerađivačke industrije.<ref name="Britannica" /> [[Tabrizski tepisi]] posebno su poznati u Iranu i izvan njega kao dio duge zanatske tradicije grada.<ref name="Britannica" /><ref name="UNESCOBazaar" />
== Kultura i znamenitosti ==
[[Datoteka:Blue Mosque Tabriz.jpg|mini|desno|Plava džamija u Tabrizu]]
Tabriz ima važnu ulogu u kulturnoj historiji Irana, posebno u književnosti, trgovini i gradskoj kulturi Azerbejdžana u širem historijskom smislu.<ref name="Britannica" /> Njegova urbana baština odražava slojeve ilhanidskog, safavidskog i kadžarskog razdoblja.<ref name="Britannica" />
Najpoznatiji spomenik grada jeste historijski bazarski kompleks Tabriza, koji je [[UNESCO]] 2010. uvrstio na popis [[Svjetska baština|Svjetske baštine]].<ref name="UNESCOBazaar" /> UNESCO ga opisuje kao izuzetno očuvan tradicionalni trgovački kompleks i jedan od najvažnijih komercijalnih i kulturnih centara na [[Put svile|Putu svile]].<ref name="UNESCOBazaar" />
Među najpoznatijim znamenitostima grada su i [[Plava džamija]], poznata po ostatcima bogate dekoracije od plavih pločica, te [[Mauzolej pjesnika]], memorijalni kompleks posvećen pjesnicima i drugim značajnim ličnostima povezanim s Tabrizom.<ref name="Britannica" />
[[Datoteka:Maqbarat-o-shoara.jpg|mini|desno|Mauzolej pjesnika u Tabrizu]]
== Značaj ==
Tabriz se ubraja među historijski najvažnije gradove Irana. Njegov značaj proizlazi iz kombinacije političke uloge, trgovačke tradicije, kulturne baštine i geostrateškog položaja u blizini Anadolije i Kavkaza.<ref name="Britannica" /><ref name="Iranica19c" /> Kao glavni grad pokrajine [[Istočni Azerbejdžan]], on i danas ostaje jedno od ključnih središta sjeverozapadnog Irana.<ref name="Britannica" />
== Reference ==
{{Refspisak}}
{{Normativna kontrola}}
{{DEFAULTSORT:Tabriz}}
[[Kategorija:Gradovi u Iranu]]
[[Kategorija:Gradovi na putu svile]]
6g703kbugzymprkmgneuaa4gifa6t8v
Razgovor:Tabriz
1
532515
3819843
2026-03-26T13:04:35Z
Mhare
481
Nova stranica: {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Mhare | tema = geografija | tema2 = | tema3 = | država = Iran | država2 = | država3 = }}
3819843
wikitext
text/x-wiki
{{CEE proljeće 2026.
| korisnik = Mhare
| tema = geografija
| tema2 =
| tema3 =
| država = Iran
| država2 =
| država3 =
}}
cfav8v3l2enoll5xib30g5xj92do4i2
Kategorija:Članci projekta CEE proljeće 2026 – Iran
14
532516
3819844
2026-03-26T13:05:25Z
Mhare
481
Nova stranica: {{DEFAULTSORT:Iran}} [[Kategorija:Članci projekta CEE proljeće 2026. po državama]]
3819844
wikitext
text/x-wiki
{{DEFAULTSORT:Iran}}
[[Kategorija:Članci projekta CEE proljeće 2026. po državama]]
aj0zwbu8o0nx3gtsfwi2zvu3p8p3wsh
Irene Condachi
0
532517
3819845
2026-03-26T13:18:35Z
Mhare
481
+
3819845
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija osoba
| ime = Irene Condachi
| datum_rođenja = {{Datum rođenja|1899|6|7}}
| mjesto_rođenja = [[Valletta]], [[Malta]]
| datum_smrti = 1970.
| mjesto_smrti = Malta
| nacionalnost = malteška
| zanimanje = [[liječnica]]
| poznat_po = radu u školskoj medicinskoj službi na Malti
| godine_aktivnosti = 1928–1959.
}}
'''Irene Condachi''' (7. juni 1899, [[Valletta]] – 1970, [[Malta]]) bila je malteška [[liječnica]], jedna od samo dviju žena koje su tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] obavljale liječničku praksu na Malti.<ref name="Carabott2016">{{cite web |last=Carabott |first=Sarah |title=How women ran Malta during World War II |url=https://timesofmalta.com/article/how-women-ran-malta-during-world-war-ii.616109 |website=Times of Malta |date=20. 6. 2016 |language=en |access-date=26. 3. 2026}}</ref> Bila je među osnivačima školske medicinske službe u zemlji, a posebno je ostala zapamćena po radu sa školskom djecom i po suzbijanju [[šuga|šuge]] u državnim školama.<ref name="Camilleri2006">{{cite book |last=Camilleri |first=Patricia |title=The Rise and Rise of the Female Graduate: Some Milestones in Tertiary Education for Women in Malta |publisher=Alumni Relations Office, University of Malta |place=Tal-Qroqq, Malta |year=2006 |page=45 |language=en}}</ref><ref name="Debattista2025">{{cite journal |last=Debattista |first=Maria |title=A shift in Maltese historiography highlighting women’s narratives |journal=Futouristic |year=2025 |pages=48–49 |url=https://www.um.edu.mt/library/oar/bitstream/123456789/137645/1/A_shift_in_Maltese_historiography_highlighting_women%E2%80%99s_narratives%282025%29.pdf |language=en |access-date=26. 3. 2026}}</ref>
== Biografija ==
Rođena je u malteškoj prijestonici [[Valletta|Valletti]] kao kći Costantina Condachija, trgovca iz porodice koja se nedugo prije toga doselila iz [[Grčka|Grčke]] na Maltu.<ref name="Camilleri2006" /> Godine 1916. upisala je studij medicine na [[Univerzitet na Malti|Univerzitetu na Malti]], ali je nakon jedne godine prekinula studij.<ref name="Camilleri2006" /> Kasnije je nastavila obrazovanje u [[Napulj]]u, gdje je 1926. stekla doktorat medicine, a 1928. završila i specijalistički studij iz [[pedijatrija|pedijatrije]] na [[Univerzitet u Paviji|Univerzitetu u Paviji]].<ref name="Camilleri2006" />
Po povratku na Maltu postala je asistentica profesora opstetricije na Univerzitetu na Malti.<ref name="Camilleri2006" /><ref name="Savona2007">{{cite book |last1=Savona-Ventura |first1=Charles |last2=Borg-Galea |first2=C. |title=Universitas Studiorum Melitensis Medicinae Chirugiaeque Facultate: Roll of Honour |publisher=Faculty of Medicine & Surgery, University of Malta |place=Tal-Qroqq, Malta |year=2007 |page=35 |isbn=978-99932-0-536-4 |language=en}}</ref> Od 1938. do 1959. radila je kao liječnica državnih škola, a prema univerzitetskoj publikaciji iz 2006. bila je i najplaćenija žena u državnoj službi svog vremena.<ref name="Camilleri2006" />
== Rad tokom Drugog svjetskog rata ==
Tokom Drugog svjetskog rata Condachi je imala važnu ulogu u organizaciji i razvoju školske medicinske službe na Malti.<ref name="Carabott2016" /><ref name="Debattista2025" /> U ratnim okolnostima, bez stalnog prijevoza, obilazila je škole širom ostrva pješice ili koristeći usputni prijevoz, te je u periodu 1941–1942. vakcinisala i pregledala više od 20.000 školske djece.<ref name="Carabott2016" />
Pripisuje joj se i iskorjenjivanje šuge u državnim školama primjenom odgovarajuće terapije.<ref name="Carabott2016" /><ref name="Debattista2025" /> Kada su pojedine školske zgrade tokom rata pretvorene u bolnice i prihvatilišta, Condachi je nastavila raditi i u tim okolnostima. U školi u [[Qormi]]ju, koja je služila i kao bolnički prostor, bila je medicinska nadzornica; u jednom bombardovanju ona, osoblje i štićenici uspjeli su se skloniti u podzemno sklonište.<ref name="Azzopardi1980">{{cite web |last=Azzopardi |first=Mikiel |title=L-ikbar straġi tal-gwerra fl-iskola ta' Ħal Qormi |url=https://www.um.edu.mt/library/oar/handle/123456789/132009 |website=OAR@UM |publisher=University of Malta |date=10. 5. 1980 |language=mt |access-date=26. 3. 2026}}</ref>
== Ostavština ==
Condachi je umrla 1970.<ref name="Camilleri2006" /> U malteškoj historiografiji i publicistici pamti se kao jedna od pionirki ženskog rada u medicini i javnom zdravstvu na Malti.<ref name="Carabott2016" /><ref name="Debattista2025" /> U njenu čast jedna državna osnovna škola u Qormiju nosi naziv "Dr Irene Condachi".<ref name="EduMalta">{{cite web |title=St Ignatius College, Dr Irene Condachi, Qormi Primary San Ġorġ |url=https://edumalta.gov.mt/en/schools/state-schools/st-ignatius-college-qormi-primary-san-gorg |website=EduMalta |publisher=Government of Malta |language=en |access-date=26. 3. 2026}}</ref>
== Reference ==
{{Refspisak}}
{{Normativna kontrola}}
{{DEFAULTSORT:Condachi, Irene}}
[[Kategorija:Rođeni 1899.]]
[[Kategorija:Umrli 1970.]]
[[Kategorija:Malteški liječnici]]
nhegmysmp2ssqj1r0aaaha5qafvr3ui
3819846
3819845
2026-03-26T13:18:56Z
Mhare
481
[[Kategorija:Biografije, Valleta]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)
3819846
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija osoba
| ime = Irene Condachi
| datum_rođenja = {{Datum rođenja|1899|6|7}}
| mjesto_rođenja = [[Valletta]], [[Malta]]
| datum_smrti = 1970.
| mjesto_smrti = Malta
| nacionalnost = malteška
| zanimanje = [[liječnica]]
| poznat_po = radu u školskoj medicinskoj službi na Malti
| godine_aktivnosti = 1928–1959.
}}
'''Irene Condachi''' (7. juni 1899, [[Valletta]] – 1970, [[Malta]]) bila je malteška [[liječnica]], jedna od samo dviju žena koje su tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] obavljale liječničku praksu na Malti.<ref name="Carabott2016">{{cite web |last=Carabott |first=Sarah |title=How women ran Malta during World War II |url=https://timesofmalta.com/article/how-women-ran-malta-during-world-war-ii.616109 |website=Times of Malta |date=20. 6. 2016 |language=en |access-date=26. 3. 2026}}</ref> Bila je među osnivačima školske medicinske službe u zemlji, a posebno je ostala zapamćena po radu sa školskom djecom i po suzbijanju [[šuga|šuge]] u državnim školama.<ref name="Camilleri2006">{{cite book |last=Camilleri |first=Patricia |title=The Rise and Rise of the Female Graduate: Some Milestones in Tertiary Education for Women in Malta |publisher=Alumni Relations Office, University of Malta |place=Tal-Qroqq, Malta |year=2006 |page=45 |language=en}}</ref><ref name="Debattista2025">{{cite journal |last=Debattista |first=Maria |title=A shift in Maltese historiography highlighting women’s narratives |journal=Futouristic |year=2025 |pages=48–49 |url=https://www.um.edu.mt/library/oar/bitstream/123456789/137645/1/A_shift_in_Maltese_historiography_highlighting_women%E2%80%99s_narratives%282025%29.pdf |language=en |access-date=26. 3. 2026}}</ref>
== Biografija ==
Rođena je u malteškoj prijestonici [[Valletta|Valletti]] kao kći Costantina Condachija, trgovca iz porodice koja se nedugo prije toga doselila iz [[Grčka|Grčke]] na Maltu.<ref name="Camilleri2006" /> Godine 1916. upisala je studij medicine na [[Univerzitet na Malti|Univerzitetu na Malti]], ali je nakon jedne godine prekinula studij.<ref name="Camilleri2006" /> Kasnije je nastavila obrazovanje u [[Napulj]]u, gdje je 1926. stekla doktorat medicine, a 1928. završila i specijalistički studij iz [[pedijatrija|pedijatrije]] na [[Univerzitet u Paviji|Univerzitetu u Paviji]].<ref name="Camilleri2006" />
Po povratku na Maltu postala je asistentica profesora opstetricije na Univerzitetu na Malti.<ref name="Camilleri2006" /><ref name="Savona2007">{{cite book |last1=Savona-Ventura |first1=Charles |last2=Borg-Galea |first2=C. |title=Universitas Studiorum Melitensis Medicinae Chirugiaeque Facultate: Roll of Honour |publisher=Faculty of Medicine & Surgery, University of Malta |place=Tal-Qroqq, Malta |year=2007 |page=35 |isbn=978-99932-0-536-4 |language=en}}</ref> Od 1938. do 1959. radila je kao liječnica državnih škola, a prema univerzitetskoj publikaciji iz 2006. bila je i najplaćenija žena u državnoj službi svog vremena.<ref name="Camilleri2006" />
== Rad tokom Drugog svjetskog rata ==
Tokom Drugog svjetskog rata Condachi je imala važnu ulogu u organizaciji i razvoju školske medicinske službe na Malti.<ref name="Carabott2016" /><ref name="Debattista2025" /> U ratnim okolnostima, bez stalnog prijevoza, obilazila je škole širom ostrva pješice ili koristeći usputni prijevoz, te je u periodu 1941–1942. vakcinisala i pregledala više od 20.000 školske djece.<ref name="Carabott2016" />
Pripisuje joj se i iskorjenjivanje šuge u državnim školama primjenom odgovarajuće terapije.<ref name="Carabott2016" /><ref name="Debattista2025" /> Kada su pojedine školske zgrade tokom rata pretvorene u bolnice i prihvatilišta, Condachi je nastavila raditi i u tim okolnostima. U školi u [[Qormi]]ju, koja je služila i kao bolnički prostor, bila je medicinska nadzornica; u jednom bombardovanju ona, osoblje i štićenici uspjeli su se skloniti u podzemno sklonište.<ref name="Azzopardi1980">{{cite web |last=Azzopardi |first=Mikiel |title=L-ikbar straġi tal-gwerra fl-iskola ta' Ħal Qormi |url=https://www.um.edu.mt/library/oar/handle/123456789/132009 |website=OAR@UM |publisher=University of Malta |date=10. 5. 1980 |language=mt |access-date=26. 3. 2026}}</ref>
== Ostavština ==
Condachi je umrla 1970.<ref name="Camilleri2006" /> U malteškoj historiografiji i publicistici pamti se kao jedna od pionirki ženskog rada u medicini i javnom zdravstvu na Malti.<ref name="Carabott2016" /><ref name="Debattista2025" /> U njenu čast jedna državna osnovna škola u Qormiju nosi naziv "Dr Irene Condachi".<ref name="EduMalta">{{cite web |title=St Ignatius College, Dr Irene Condachi, Qormi Primary San Ġorġ |url=https://edumalta.gov.mt/en/schools/state-schools/st-ignatius-college-qormi-primary-san-gorg |website=EduMalta |publisher=Government of Malta |language=en |access-date=26. 3. 2026}}</ref>
== Reference ==
{{Refspisak}}
{{Normativna kontrola}}
{{DEFAULTSORT:Condachi, Irene}}
[[Kategorija:Rođeni 1899.]]
[[Kategorija:Umrli 1970.]]
[[Kategorija:Malteški liječnici]]
[[Kategorija:Biografije, Valleta]]
l14fmomg43hgiui12j6mz7hiw377gpx
3819847
3819846
2026-03-26T13:19:09Z
Mhare
481
[[Kategorija:Biografije, Valletta]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)
3819847
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija osoba
| ime = Irene Condachi
| datum_rođenja = {{Datum rođenja|1899|6|7}}
| mjesto_rođenja = [[Valletta]], [[Malta]]
| datum_smrti = 1970.
| mjesto_smrti = Malta
| nacionalnost = malteška
| zanimanje = [[liječnica]]
| poznat_po = radu u školskoj medicinskoj službi na Malti
| godine_aktivnosti = 1928–1959.
}}
'''Irene Condachi''' (7. juni 1899, [[Valletta]] – 1970, [[Malta]]) bila je malteška [[liječnica]], jedna od samo dviju žena koje su tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] obavljale liječničku praksu na Malti.<ref name="Carabott2016">{{cite web |last=Carabott |first=Sarah |title=How women ran Malta during World War II |url=https://timesofmalta.com/article/how-women-ran-malta-during-world-war-ii.616109 |website=Times of Malta |date=20. 6. 2016 |language=en |access-date=26. 3. 2026}}</ref> Bila je među osnivačima školske medicinske službe u zemlji, a posebno je ostala zapamćena po radu sa školskom djecom i po suzbijanju [[šuga|šuge]] u državnim školama.<ref name="Camilleri2006">{{cite book |last=Camilleri |first=Patricia |title=The Rise and Rise of the Female Graduate: Some Milestones in Tertiary Education for Women in Malta |publisher=Alumni Relations Office, University of Malta |place=Tal-Qroqq, Malta |year=2006 |page=45 |language=en}}</ref><ref name="Debattista2025">{{cite journal |last=Debattista |first=Maria |title=A shift in Maltese historiography highlighting women’s narratives |journal=Futouristic |year=2025 |pages=48–49 |url=https://www.um.edu.mt/library/oar/bitstream/123456789/137645/1/A_shift_in_Maltese_historiography_highlighting_women%E2%80%99s_narratives%282025%29.pdf |language=en |access-date=26. 3. 2026}}</ref>
== Biografija ==
Rođena je u malteškoj prijestonici [[Valletta|Valletti]] kao kći Costantina Condachija, trgovca iz porodice koja se nedugo prije toga doselila iz [[Grčka|Grčke]] na Maltu.<ref name="Camilleri2006" /> Godine 1916. upisala je studij medicine na [[Univerzitet na Malti|Univerzitetu na Malti]], ali je nakon jedne godine prekinula studij.<ref name="Camilleri2006" /> Kasnije je nastavila obrazovanje u [[Napulj]]u, gdje je 1926. stekla doktorat medicine, a 1928. završila i specijalistički studij iz [[pedijatrija|pedijatrije]] na [[Univerzitet u Paviji|Univerzitetu u Paviji]].<ref name="Camilleri2006" />
Po povratku na Maltu postala je asistentica profesora opstetricije na Univerzitetu na Malti.<ref name="Camilleri2006" /><ref name="Savona2007">{{cite book |last1=Savona-Ventura |first1=Charles |last2=Borg-Galea |first2=C. |title=Universitas Studiorum Melitensis Medicinae Chirugiaeque Facultate: Roll of Honour |publisher=Faculty of Medicine & Surgery, University of Malta |place=Tal-Qroqq, Malta |year=2007 |page=35 |isbn=978-99932-0-536-4 |language=en}}</ref> Od 1938. do 1959. radila je kao liječnica državnih škola, a prema univerzitetskoj publikaciji iz 2006. bila je i najplaćenija žena u državnoj službi svog vremena.<ref name="Camilleri2006" />
== Rad tokom Drugog svjetskog rata ==
Tokom Drugog svjetskog rata Condachi je imala važnu ulogu u organizaciji i razvoju školske medicinske službe na Malti.<ref name="Carabott2016" /><ref name="Debattista2025" /> U ratnim okolnostima, bez stalnog prijevoza, obilazila je škole širom ostrva pješice ili koristeći usputni prijevoz, te je u periodu 1941–1942. vakcinisala i pregledala više od 20.000 školske djece.<ref name="Carabott2016" />
Pripisuje joj se i iskorjenjivanje šuge u državnim školama primjenom odgovarajuće terapije.<ref name="Carabott2016" /><ref name="Debattista2025" /> Kada su pojedine školske zgrade tokom rata pretvorene u bolnice i prihvatilišta, Condachi je nastavila raditi i u tim okolnostima. U školi u [[Qormi]]ju, koja je služila i kao bolnički prostor, bila je medicinska nadzornica; u jednom bombardovanju ona, osoblje i štićenici uspjeli su se skloniti u podzemno sklonište.<ref name="Azzopardi1980">{{cite web |last=Azzopardi |first=Mikiel |title=L-ikbar straġi tal-gwerra fl-iskola ta' Ħal Qormi |url=https://www.um.edu.mt/library/oar/handle/123456789/132009 |website=OAR@UM |publisher=University of Malta |date=10. 5. 1980 |language=mt |access-date=26. 3. 2026}}</ref>
== Ostavština ==
Condachi je umrla 1970.<ref name="Camilleri2006" /> U malteškoj historiografiji i publicistici pamti se kao jedna od pionirki ženskog rada u medicini i javnom zdravstvu na Malti.<ref name="Carabott2016" /><ref name="Debattista2025" /> U njenu čast jedna državna osnovna škola u Qormiju nosi naziv "Dr Irene Condachi".<ref name="EduMalta">{{cite web |title=St Ignatius College, Dr Irene Condachi, Qormi Primary San Ġorġ |url=https://edumalta.gov.mt/en/schools/state-schools/st-ignatius-college-qormi-primary-san-gorg |website=EduMalta |publisher=Government of Malta |language=en |access-date=26. 3. 2026}}</ref>
== Reference ==
{{Refspisak}}
{{Normativna kontrola}}
{{DEFAULTSORT:Condachi, Irene}}
[[Kategorija:Rođeni 1899.]]
[[Kategorija:Umrli 1970.]]
[[Kategorija:Malteški liječnici]]
[[Kategorija:Biografije, Valleta]]
[[Kategorija:Biografije, Valletta]]
ew6o70gwen0eg5uu4ebo6u1n5lcsyof
3819848
3819847
2026-03-26T13:19:13Z
Mhare
481
[[Kategorija:Biografije, Valleta]] uklonjena (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)
3819848
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija osoba
| ime = Irene Condachi
| datum_rođenja = {{Datum rođenja|1899|6|7}}
| mjesto_rođenja = [[Valletta]], [[Malta]]
| datum_smrti = 1970.
| mjesto_smrti = Malta
| nacionalnost = malteška
| zanimanje = [[liječnica]]
| poznat_po = radu u školskoj medicinskoj službi na Malti
| godine_aktivnosti = 1928–1959.
}}
'''Irene Condachi''' (7. juni 1899, [[Valletta]] – 1970, [[Malta]]) bila je malteška [[liječnica]], jedna od samo dviju žena koje su tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] obavljale liječničku praksu na Malti.<ref name="Carabott2016">{{cite web |last=Carabott |first=Sarah |title=How women ran Malta during World War II |url=https://timesofmalta.com/article/how-women-ran-malta-during-world-war-ii.616109 |website=Times of Malta |date=20. 6. 2016 |language=en |access-date=26. 3. 2026}}</ref> Bila je među osnivačima školske medicinske službe u zemlji, a posebno je ostala zapamćena po radu sa školskom djecom i po suzbijanju [[šuga|šuge]] u državnim školama.<ref name="Camilleri2006">{{cite book |last=Camilleri |first=Patricia |title=The Rise and Rise of the Female Graduate: Some Milestones in Tertiary Education for Women in Malta |publisher=Alumni Relations Office, University of Malta |place=Tal-Qroqq, Malta |year=2006 |page=45 |language=en}}</ref><ref name="Debattista2025">{{cite journal |last=Debattista |first=Maria |title=A shift in Maltese historiography highlighting women’s narratives |journal=Futouristic |year=2025 |pages=48–49 |url=https://www.um.edu.mt/library/oar/bitstream/123456789/137645/1/A_shift_in_Maltese_historiography_highlighting_women%E2%80%99s_narratives%282025%29.pdf |language=en |access-date=26. 3. 2026}}</ref>
== Biografija ==
Rođena je u malteškoj prijestonici [[Valletta|Valletti]] kao kći Costantina Condachija, trgovca iz porodice koja se nedugo prije toga doselila iz [[Grčka|Grčke]] na Maltu.<ref name="Camilleri2006" /> Godine 1916. upisala je studij medicine na [[Univerzitet na Malti|Univerzitetu na Malti]], ali je nakon jedne godine prekinula studij.<ref name="Camilleri2006" /> Kasnije je nastavila obrazovanje u [[Napulj]]u, gdje je 1926. stekla doktorat medicine, a 1928. završila i specijalistički studij iz [[pedijatrija|pedijatrije]] na [[Univerzitet u Paviji|Univerzitetu u Paviji]].<ref name="Camilleri2006" />
Po povratku na Maltu postala je asistentica profesora opstetricije na Univerzitetu na Malti.<ref name="Camilleri2006" /><ref name="Savona2007">{{cite book |last1=Savona-Ventura |first1=Charles |last2=Borg-Galea |first2=C. |title=Universitas Studiorum Melitensis Medicinae Chirugiaeque Facultate: Roll of Honour |publisher=Faculty of Medicine & Surgery, University of Malta |place=Tal-Qroqq, Malta |year=2007 |page=35 |isbn=978-99932-0-536-4 |language=en}}</ref> Od 1938. do 1959. radila je kao liječnica državnih škola, a prema univerzitetskoj publikaciji iz 2006. bila je i najplaćenija žena u državnoj službi svog vremena.<ref name="Camilleri2006" />
== Rad tokom Drugog svjetskog rata ==
Tokom Drugog svjetskog rata Condachi je imala važnu ulogu u organizaciji i razvoju školske medicinske službe na Malti.<ref name="Carabott2016" /><ref name="Debattista2025" /> U ratnim okolnostima, bez stalnog prijevoza, obilazila je škole širom ostrva pješice ili koristeći usputni prijevoz, te je u periodu 1941–1942. vakcinisala i pregledala više od 20.000 školske djece.<ref name="Carabott2016" />
Pripisuje joj se i iskorjenjivanje šuge u državnim školama primjenom odgovarajuće terapije.<ref name="Carabott2016" /><ref name="Debattista2025" /> Kada su pojedine školske zgrade tokom rata pretvorene u bolnice i prihvatilišta, Condachi je nastavila raditi i u tim okolnostima. U školi u [[Qormi]]ju, koja je služila i kao bolnički prostor, bila je medicinska nadzornica; u jednom bombardovanju ona, osoblje i štićenici uspjeli su se skloniti u podzemno sklonište.<ref name="Azzopardi1980">{{cite web |last=Azzopardi |first=Mikiel |title=L-ikbar straġi tal-gwerra fl-iskola ta' Ħal Qormi |url=https://www.um.edu.mt/library/oar/handle/123456789/132009 |website=OAR@UM |publisher=University of Malta |date=10. 5. 1980 |language=mt |access-date=26. 3. 2026}}</ref>
== Ostavština ==
Condachi je umrla 1970.<ref name="Camilleri2006" /> U malteškoj historiografiji i publicistici pamti se kao jedna od pionirki ženskog rada u medicini i javnom zdravstvu na Malti.<ref name="Carabott2016" /><ref name="Debattista2025" /> U njenu čast jedna državna osnovna škola u Qormiju nosi naziv "Dr Irene Condachi".<ref name="EduMalta">{{cite web |title=St Ignatius College, Dr Irene Condachi, Qormi Primary San Ġorġ |url=https://edumalta.gov.mt/en/schools/state-schools/st-ignatius-college-qormi-primary-san-gorg |website=EduMalta |publisher=Government of Malta |language=en |access-date=26. 3. 2026}}</ref>
== Reference ==
{{Refspisak}}
{{Normativna kontrola}}
{{DEFAULTSORT:Condachi, Irene}}
[[Kategorija:Rođeni 1899.]]
[[Kategorija:Umrli 1970.]]
[[Kategorija:Malteški liječnici]]
[[Kategorija:Biografije, Valletta]]
guw7k1qjbtv3f0xiyuplg1yz4ffsdnn
Razgovor:Irene Condachi
1
532518
3819849
2026-03-26T13:19:52Z
Mhare
481
Nova stranica: {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Mhare | tema = žene | tema2 = historija | tema3 = | država = Malta | država2 = | država3 = }}
3819849
wikitext
text/x-wiki
{{CEE proljeće 2026.
| korisnik = Mhare
| tema = žene
| tema2 = historija
| tema3 =
| država = Malta
| država2 =
| država3 =
}}
ce612rxu7ymyq0bggz0sfisjbxqstgp
3819851
3819849
2026-03-26T13:20:46Z
Mhare
481
https://fountain.toolforge.org/editathons/ceew2026-bs
3819851
wikitext
text/x-wiki
{{CEE žene 2026.}}
{{CEE proljeće 2026.
| korisnik = Mhare
| tema = žene
| tema2 = historija
| tema3 =
| država = Malta
| država2 =
| država3 =
}}
89z0i9yfnjt43bh9m9r6j862n7vb6qm
3819852
3819851
2026-03-26T13:20:58Z
Mhare
481
https://fountain.toolforge.org/editathons/fnf2026-bs
3819852
wikitext
text/x-wiki
{{Feminizam i folklor - članak|2026}}
{{CEE žene 2026.}}
{{CEE proljeće 2026.
| korisnik = Mhare
| tema = žene
| tema2 = historija
| tema3 =
| država = Malta
| država2 =
| država3 =
}}
7p40j0vbithskxev4tvtc1ki7u3io42
Kategorija:Članci projekta CEE proljeće 2026 – Malta
14
532519
3819850
2026-03-26T13:20:08Z
Mhare
481
Nova stranica: {{DEFAULTSORT:Malta}} [[Kategorija:Članci projekta CEE proljeće 2026. po državama]]
3819850
wikitext
text/x-wiki
{{DEFAULTSORT:Malta}}
[[Kategorija:Članci projekta CEE proljeće 2026. po državama]]
9c1pdh81oc7o33xxr8e3yz3g7onucz6
Tiredoksin-reduktaza
0
532520
3819987
2026-03-26T15:02:46Z
Exsiler
178345
Nova stranica: {{Infokututija protein |Ime= Tioredoksin reduktaza<br> (niska molekularna težina) |InterPro=IPR005982 |Symbol=TR i TrxR |slika=PDB_1bwc_EBI.jpg |PROSITE=PS00573 |SCOP=1zof }} {{Infokutija protein |Ime= Selenoprotein tioredoksin/glutation reduktaza<br> (visoka molekularna težina) |InterPro=IPR006338 |Symbol=TR i TrxR |slika=PDB 1ger EBI.jpg |PROSITE=PS00573 |SCOP=3dgh}} '''Tioredoksin-reduktaze''' ('''TR''', '''TrxR''') ({{EC broj|1.8.1.9}}) su enzimi koji redukuju tior...
3819987
wikitext
text/x-wiki
{{Infokututija protein
|Ime= Tioredoksin reduktaza<br> (niska molekularna težina)
|InterPro=IPR005982
|Symbol=TR i TrxR
|slika=PDB_1bwc_EBI.jpg
|PROSITE=PS00573
|SCOP=1zof
}}
{{Infokutija protein
|Ime= Selenoprotein tioredoksin/glutation reduktaza<br> (visoka molekularna težina)
|InterPro=IPR006338
|Symbol=TR i TrxR
|slika=PDB 1ger EBI.jpg
|PROSITE=PS00573
|SCOP=3dgh}}
'''Tioredoksin-reduktaze''' ('''TR''', '''TrxR''') ({{EC broj|1.8.1.9}}) su enzimi koji redukuju [[tioredoksin]] (Trx).<ref name="pmid10657232">{{cite journal | vauthors = Mustacich D, Powis G | title = Thioredoxin reductase | journal = The Biochemical Journal | volume = 346 Pt 1 | issue = 1 | pages = 1–8 | date = February 2000 | pmid = 10657232 | pmc = 1220815 | doi = 10.1042/0264-6021:3460001 }}</ref> Identificirane su dvije klase tioredoksin-reduktaze: jedna klasa kod [[bakterija]] i nekih [[eukariot]]a, a druga kod [[životinja]]. Bakterijski TrxR također katalizira redukciju proteina sličnih glutaredoksinu poznatih kao NrdH.<ref>{{cite journal | vauthors = Jordan A, Aslund F, Pontis E, Reichard P, Holmgren A | title = Characterization of Escherichia coli NrdH. A glutaredoxin-like protein with a thioredoxin-like activity profile | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 272 | issue = 29 | pages = 18044–50 | date = July 1997 | pmid = 9218434 | doi = 10.1074/jbc.272.29.18044 | doi-access =free }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Phulera S, Mande SC | title = The crystal structure of Mycobacterium tuberculosis NrdH at 0.87 Å suggests a possible mode of its activity | journal = Biochemistry | volume = 52 | issue = 23 | pages = 4056–65 | date = June 2013 | pmid = 23675692 | doi = 10.1021/bi400191z }}</ref><ref>{{cite journal| vauthors = Phulera S, Akif M, Sardesai AA, Mande SC |date=2014-01-01|title=Redox Proteins of Mycobacterium tuberculosis|url=http://journal.library.iisc.ernet.in/index.php/iisc/article/view/4461|journal=Journal of the Indian Institute of Science|language=en|volume=94|issue=1|pages=127–138|issn=0970-4140}}</ref> Obje klase su [[flavoproteini]] koji funkcioniraju kao homodimere. Svaka monomera sadrži [[flavin adenin dinukleotid|FAD]] prostetsku grupu, [[NADPH]] domen za vezivanje i [[aktivno mjesto]] koje sadrži [[redoks[[-aktivnu [[disulfidna veza|disulfidnu vezu]].<ref name="Hirt_2002">{{cite journal | vauthors = Hirt RP, Müller S, Embley TM, Coombs GH | title = The diversity and evolution of thioredoxin reductase: new perspectives | journal = Trends in Parasitology | volume = 18 | issue = 7 | pages = 302–8 | date = July 2002 | pmid = 12379950 | doi = 10.1016/S1471-4922(02)02293-6 }}</ref>
== Uloga u ćelijama ==
Tioredoksin-reduktaze su enzimi koji kataliziraju redukciju tioredoksina<ref name="pmid10657232"/> i stoga su centralna komponenta u tioredoksinskom sistemu. Zajedno sa tioredoksinom (Trx) i NADPH, najopćiiji opis ovog sistema je sistem za redukciju [[disulfidna veza|disulfidnih veza]] u ćelijama. Elektroni se uzimaju iz NADPH putem TrxR i prenose na [[aktivno mjesto]] Trx-a, koji dalje redukuje proteinske disulfide ili druge [[supstrat (biohemija)|supstrate]].<ref name="pmid20494123">{{cite journal | vauthors = Holmgren A, Lu J | title = Thioredoxin and thioredoxin reductase: current research with special reference to human disease | journal = Biochemical and Biophysical Research Communications | volume = 396 | issue = 1 | pages = 120–4 | date = May 2010 | pmid = 20494123 | doi = 10.1016/j.bbrc.2010.03.083 | bibcode = 2010BBRC..396..120H | url = https://zenodo.org/record/1065567 }}</ref>Trx sistem postoji u svim živim ćelijama i ima evolucijsku historiju povezanu sa [[DNK]] kao genetičkim materijalom, odbranom od oksidativnih oštećenja usljed metabolizma kisika i [[redoks]] signalizacijom, korištenjem molekula poput [[vodik-peroksid]]a i [[dušik- oksid]]a.<ref name=pmid19691428>{{cite journal | vauthors = Meyer Y, Buchanan BB, Vignols F, Reichheld JP | title = Thioredoxins and glutaredoxins: unifying elements in redox biology | journal = Annual Review of Genetics | volume = 43 | pages = 335–67 | year = 2009 | pmid = 19691428 | doi = 10.1146/annurev-genet-102108-134201 }}</ref><ref name=pmid17115886>{{cite journal | vauthors = Lillig CH, Holmgren A | title = Thioredoxin and related molecules--from biology to health and disease | journal = Antioxidants & Redox Signaling | volume = 9 | issue = 1 | pages = 25–47 | date = Jan 2007 | pmid = 17115886 | doi = 10.1089/ars.2007.9.25 }}</ref>
[[slika:CellularTrxR.png|thumb|center|500px|'''Shematski dijagram ćelijske uloge TrxR-a''' Adaptirano od Holmgrena i dr.<ref name="pmid20494123"/>]]
== Raznolikost ==
Dvije klase tioredoksin reduktaze su evoluirale nezavisno od zajedničkog pretka superporodice FAD/NAD(P)-vezujućeg domena (IPR036188):
* Tip visoke molekularne težine (MW = ~55.000) koji sadrži ostatak [[selenocistein]]a u svom [[aktivno mjesto|aktivnom mjestu]] identificiran je kod viših eukariota, uključujući ljude. Ovaj TxR je povezan sa [[glutation-reduktaza|glutation-reduktazom]], [[tripanotion-disulfid reduktaza|tripanotion reduktazom]], [[živa-reduktaza|živinom reduktazom]] i [[dihidrolipoamid-dehidrogenaza|lipoamid-dehidrogenazom]]. U sljedećem tekstu koristimo primjer verzije kod sisara.<ref name="Hirt_2002"/>
* Tip niske molekularne težine (MW = ~ 35.000) identificiran je kod [[arheja]], [[bakterija]] i drugih eukariota. Srodan je sa ''AhpF'', alkil hidroperoksid-reduktazom. U sljedećem tekstu koristimo primjer verzije ''[[E. coli]]''.<ref name="Hirt_2002"/>
Ove dvije klase TrxR imaju samo ~20% identičnosti sekvence u dijelu primarne sekvence gdje se mogu pouzdano poravnati.<ref name="Hirt_2002"/> Neto reakcija obje klase TrxR je identična, ali mehanizam djelovanja svake je različit.<ref name="pmid9108027">{{cite journal | vauthors = Arscott LD, Gromer S, Schirmer RH, Becker K, Williams CH | title = The mechanism of thioredoxin reductase from human placenta is similar to the mechanisms of lipoamide dehydrogenase and glutathione reductase and is distinct from the mechanism of thioredoxin reductase from Escherichia coli | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 94 | issue = 8 | pages = 3621–6 | date = Apr 1997 | pmid = 9108027 | pmc = 20490 | doi = 10.1073/pnas.94.8.3621 | bibcode = 1997PNAS...94.3621A | doi-access = free }}</ref>
Ljudi eksprimiraju tri [[izoenzim]]a tioredoksin-reduktaze: [[TXNRD1|tioredoksin-reduktaza 1]] (TrxR1, [[citosol]]ni), tioredoksin-reduktaza 2 (TrxR2, mitohondrijska), tioredoksin-reduktaza 3 (TrxR3, specifična za testise)).<ref name="pmid15485910">{{cite journal | vauthors = Conrad M, Jakupoglu C, Moreno SG, Lippl S, Banjac A, Schneider M, Beck H, Hatzopoulos AK, Just U, Sinowatz F, Schmahl W, Chien KR, Wurst W, Bornkamm GW, Brielmeier M | title = Essential role for mitochondrial thioredoxin reductase in hematopoiesis, heart development, and heart function | journal = Molecular and Cellular Biology | volume = 24 | issue = 21 | pages = 9414–23 | date = Nov 2004 | pmid = 15485910 | pmc = 522221 | doi = 10.1128/MCB.24.21.9414-9423.2004 }}</ref> Svaki izozim kodiran je posebnim genom:
{|
|{{infokutija protein
| Ime =Tioredoksin-reduktaza 1
| caption =
| image =
| HGNCid = 12437
| Symbol = [[TXNRD1]]
| AltSymbols =
| EntrezGene = 7296
| OMIM = 601112
| RefSeq = NM_003330
| UniProt = Q16881
| PDB =
| ECnumber = 1.8.1.9
| Chromosome = 12
| Arm = q
| Band = 23
| LocusSupplementaryData = -q24.1
}}
|{{infokutija protein
| Ime = Tioredoksin-reduktaza 2
| caption =
| image =
| width =
| HGNCid = 18155
| Symbol = TXNRD2
| AltSymbols =
| EntrezGene = 10587
| OMIM = 606448
| RefSeq = NM_006440
| UniProt = Q9NNW7
| PDB =
| ECnumber = 1.8.1.9
| Chromosome = 22
| Arm = q
| Band = 11.21
| LocusSupplementaryData =
}}
|{{infokutija protein
| Ime = Tioredoksin-reduktaza 3
| caption =
| image =
| width =
| HGNCid = 20667
| Symbol = TXNRD3
| AltSymbols =
| EntrezGene = 114112
| OMIM = 606235
| RefSeq = XM_051264
| UniProt = Q86VQ6
| PDB =
| ECnumber = 1.8.1.9
| Chromosome = 3
| Arm = p
| Band = 13
| LocusSupplementaryData = -q13.33
}}
|}
== Struktura ==
=== ''E. coli'' ===
U ''[[E. coli]]'' ThxR postoje dva domena vezivanja, jedan za [[flavin adenin-dinukleotid|FAD]] i drugi za [[NADPH]]. Veza između ova dva domena je dvolančana antiparalelna [[β-list]]a.<r ef name="pmid7557016">{{cite journal | vauthors = Williams CH | title = Mechanism and structure of thioredoxin reductase from Escherichia coli | journal = FASEB Journal | volume = 9 | issue = 13 | pages = 1267–76 | date = Oct 1995 | pmid = 7557016 | doi=10.1096/fasebj.9.13.7557016| doi-access = free | hdl = 2027.42/154540 | s2cid = 26055087 | hdl-access = free }}</ref> Svaki domen pojedinačno je vrlo sličan analognim domenima u [[glutation-reduktaza| glutation reduktazi]] i [[lipoamid-dehidrogenaza|lipoamid-dehidrogenazi]], ali je relativna orijentacija ovih domena u ThxR rotirana za 66 stepeni.<ref name="pmid7557016" /> Ovo postaje značajno u mehanizmu djelovanja opisanom u nastavku.
ThxR homo-dimerizira s graničnom površinom između dvije monomere, formiranom od tri [[alfa-heliks]]a i dvije petlje.<ref name="pmid7557016" /> Svaka monomera može zasebno vezati molekulu [[tioredoksin]]a.
<gallery>
File:EcoliTrxRwithBoundThioredoxin.png| Struktura tioredoksina vezanog za ThxR dimer ''E. coli''
File:EcoliTrxRProstheticGroups.png| Struktura ThxR proteina ''E. coli'' sa označenim prostetskim grupama [[FAD]] i [[NADPH]]</gallery>
=== Sisarski ===
Struktura TrxR kod [[sisar]]a slična je onoj kod ''[[E. col]]i''. Sadrži domen vezivanja [[flavin adenin-dinukleotid|FAD]] i [[NADPH]], te interfejs između dvije monomerne podjedinice. ThxR kod sisara ima inserciju u domenu vezivanja [[flavin adenin-dinukleotid|FAD]] između dva [[alfa-heliks]]a, što formira mali par beta lanaca.<ref name="pmid11481439">{{cite journal | vauthors = Sandalova T, Zhong L, Lindqvist Y, Holmgren A, Schneider G | title = Three-dimensional structure of a mammalian thioredoxin reductase: implications for mechanism and evolution of a selenocysteine-dependent enzyme | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 98 | issue = 17 | pages = 9533–8 | date = Aug 2001 | pmid = 11481439 | pmc = 55487 | doi = 10.1073/pnas.171178698 | bibcode = 2001PNAS...98.9533S | doi-access = free }}</ref> Aktivni disulfid u enzimu se nalazi na jednoj od ovih heliksa i stoga se aktivna disulfidna veza nalazi u [[flavin adenin dinukleotid|FAD]] domenu, a ne u [[NADPH]] domenu kao kod ''E. coli'' i drugih [[prokariot]]a.<ref name="pmid11481439"/>
<gallery>
File:HumanThxRProstheticGroups.png| Struktura ljudskih prostetskih grupa ThxR FAD i NADPH
</gallery>
== Mehanizam ==
[[Datoteka:HumanTrxRRxnMech.jpg|thumb|700px|'''Predloženi mehanizam kod sisara i vjerovatno ljudi: ''' Počevši od potpuno oksidiranog oblika, reakcija počinje redukcijom selenenilsulfida do selenolatnog aniona (Se(-1)) s elektronima primljenim iz NADPH putem FAD-a (Korak A). Zbog niske pKa vrijednosti selenola, selenolatni anion je predominantni oblik u fiziološkim uvjetima. Drugi prijenos elektrona iz druge molekule NADPH smanjuje tiholne veze aktivnog mjesta s jednim Cys ostatkom stabiliziranim interakcijom s FAD-om (Korak B). Selenolatni anion zatim napada disulfidne veze Trx i rezultirajući enzim-Trx miješani selenenilsulfid (Korak C), koji potom napada susjedni Cys ostatak kako bi regenerirao selenenilsulfid (Korak D). Ovaj selenenilsulfid se zatim reducira tiolatom aktivnog mjesta iz druge podjedinice (Korak E). Adaptirano iz Zhong et al.<ref name="pmid10801974">{{cite journal | vauthors = Zhong L, Arnér ES, Holmgren A | title = Structure and mechanism of mammalian thioredoxin reductase: the active site is a redox-active selenolthiol/selenenylsulfide formed from the conserved cysteine-selenocysteine sequence | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 97 | issue = 11 | pages = 5854–9 | date = May 2000 | pmid = 10801974 | pmc = 18523 | doi = 10.1073/pnas.100114897 | bibcode = 2000PNAS...97.5854Z | doi-access = free }}</ref> U skladu s nalazima da kompleksi (2,2‘:6‘,2‘‘-terpiridin)platina(II) inhibiraju ljudski TrxR.<ref name="pmid11495589">{{cite journal | vauthors = Becker K, Herold-Mende C, Park JJ, Lowe G, Schirmer RH | title = Human thioredoxin reductase is efficiently inhibited by (2,2':6',2' '-terpyridine)platinum(II) complexes. Possible implications for a novel antitumor strategy | journal = Journal of Medicinal Chemistry | volume = 44 | issue = 17 | pages = 2784–92 | date = Aug 2001 | pmid = 11495589 | doi = 10.1021/jm001014i }}</ref>]]
=== ''E. coli'' ===
U ''[[E. coli]]'' ThxR, prostorna orijentacija FAD i NADPH domena je takva da redoks-aktivni prstenovi FAD i NADPH nisu u neposrednoj blizini jedan drugom.<ref name="pmid10657232" /> Kada se FAD domen ''E. coli'' rotira za 66 stepeni, a NADPH domen ostaje fiksiran, dvije prostetičke grupe se pomjeraju u bliski kontakt, omogućavajući elektronima da prelaze sa NADPH na FAD, a zatim na [[disulfidna veza| disulfidnu vezu]] [[aktivno mjesto|aktivnog mjesta]].<ref name="pmid10657232" /><ref name="pmid9235991">{{cite journal | vauthors = Lennon BW, Williams CH | title = Reductive half-reaction of thioredoxin reductase from Escherichia coli | journal = Biochemistry | volume = 36 | issue = 31 | pages = 9464–77 | date = Aug 1997 | pmid = 9235991 | doi = 10.1021/bi970307j }}</ref> The conserved active site residues in E. coli are -Cys-Ala-Thr-Cys-.<ref name="pmid10657232" />
=== Sisarski ===
Sisarski TrxR-ovi imaju mnogo veću [[homologija sekvence| homologiju sekvenci]] sa glutation-reduktazom nego ''E. coli''.<ref name="pmid10657232" /> Cys ostaci aktivnog mjesta u FAD domenu i vezani NADPH domen su u neposrednoj blizini, što uklanja potrebu za rotacijom od 66 stepeni za prijenos elektrona, što se nalazi u ''E. coli''. Dodatna karakteristika mehanizma sisara je prisustvo [[selenocistein]]skog ostatka na [[C-terminal]]nom kraju proteina, koji je potreban za katalitsku aktivnost. [[konzervirana sekvenca|Konzervirani ostaci]] u aktivnom mjestu sisara su -Cys-Val-Asn-Val-Gly-Cys-.<ref name="pmid10657232" />
== Metode detekcije ==
Tioredoksin reduktaza se može kvantificirati različitim metodama, kao što je DTNB test korištenjem [[Ellmanovog reagensa]]. Serija fluorescentnih proba TRFS na bazi disulfida pokazala je selektivnu detekciju TrxR..<ref>{{cite journal | vauthors = Li X, Zhang B, Yan C, Li J, Wang S, Wei X, Jiang X, Zhou P, Fang J | display-authors = 6 | title = A fast and specific fluorescent probe for thioredoxin reductase that works via disulphide bond cleavage | journal = Nature Communications | volume = 10 | issue = 1 | article-number = 2745 | date = June 2019 | pmid = 31227705 | doi = 10.1038/s41467-019-10807-8 | pmc = 6588570 | bibcode = 2019NatCo..10.2745L | doi-access = free }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Ma H, Zhang J, Zhang Z, Liu Y, Fang J | title = A fast response and red emission probe for mammalian thioredoxin reductase | journal = Chemical Communications | volume = 52 | issue = 81 | pages = 12060–12063 | date = October 2016 | pmid = 27709154 | doi = 10.1039/C6CC04984B }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Zhao J, Qu Y, Gao H, Zhong M, Li X, Zhang F, Chen Y, Gan L, Hu G, Zhang H, Zhang S, Fang J | display-authors = 6 | title = Loss of thioredoxin reductase function in a mouse stroke model disclosed by a two-photon fluorescent probe | journal = Chemical Communications | volume = 56 | issue = 90 | pages = 14075–14078 | date = November 2020 | pmid = 33107534 | doi = 10.1039/D0CC05900E | s2cid = 225082279 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Liu Y, Ma H, Zhang L, Cui Y, Liu X, Fang J | title = A small molecule probe reveals declined mitochondrial thioredoxin reductase activity in a Parkinson's disease model | journal = Chemical Communications | volume = 52 | issue = 11 | pages = 2296–9 | date = February 2016 | pmid = 26725656 | doi = 10.1039/c5cc09998f }}</ref> Mafireyi je sintetizirao prvu diselenidnu sondu koja je primijenjena u detekciji TrxR.<ref>{{cite journal | vauthors = Mafireyi TJ, Laws M, Bassett JW, Cassidy PB, Escobedo JO, Strongin RM | title = A Diselenide Turn-On Fluorescent Probe for the Detection of Thioredoxin Reductase | journal = Angewandte Chemie | volume = 59 | issue = 35 | pages = 15147–15151 | date = August 2020 | pmid = 32449244 | doi = 10.1002/ange.202004094 | pmc = 9438933 | bibcode = 2020AngCh.13215259M | s2cid = 229142596 }}</ref><ref>{{Cite journal | vauthors = Mafireyi TJ, Escobedo JO, Strongin RM |date=2021-03-29|title=Fluorogenic probes for thioredoxin reductase activity |journal=Results in Chemistry|volume=3|language=en|doi=10.1016/j.rechem.2021.100127|issn=2211-7156|doi-access=free}}</ref> Druge metode detekcije uključuju imunoske tehnike i test selenocistin-tioredoksin reduktaze (SC-TR test).
== Klinički značaj ==
=== Liječenje raka ===
Budući da je aktivnost ovog enzima neophodna za rast i preživljavanje ćelija, on je dobra meta za antitumorsku terapiju. Nadalje, enzim je pojačano reguliran kod nekoliko vrsta raka, uključujući [[maligni mezoteliom]].<ref name="pmid16934670">{{cite journal | vauthors = Nilsonne G, Sun X, Nyström C, Rundlöf AK, Potamitou Fernandes A, Björnstedt M, Dobra K | title = Selenite induces apoptosis in sarcomatoid malignant mesothelioma cells through oxidative stress | journal = Free Radical Biology & Medicine | volume = 41 | issue = 6 | pages = 874–85 | date = Sep 2006 | pmid = 16934670 | doi = 10.1016/j.freeradbiomed.2006.04.031 | hdl = 10616/47514 | hdl-access = free }}</ref><ref name="pmid11307155">{{cite journal | vauthors = Kahlos K, Soini Y, Säily M, Koistinen P, Kakko S, Pääkkö P, Holmgren A, Kinnula VL | title = Up-regulation of thioredoxin and thioredoxin reductase in human malignant pleural mesothelioma | journal = International Journal of Cancer | volume = 95 | issue = 3 | pages = 198–204 | date = May 2001 | pmid = 11307155 | doi = 10.1002/1097-0215(20010520)95:3<198::AID-IJC1034>3.0.CO;2-F | doi-access = free }}</ref> Naprimjer, [[moteksafin-gadolinij]] (MGd) je novi hemoterapeutski agens koji selektivno cilja tumorske ćelije, što dovodi do ćelijske smrti i [[apoptoza]], putem inhibicije tioredoksin-reduktaze i [[ribonukleotid-reduktaza|ribonukleotid-reduktaze]].
=== Kardiomiopatija ===
Dilatativna kardiomiopatija ([[dilatativna kardiomiopatija|DCM]]) je česta dijagnoza u slučajevima [[kongestivno zatajenje srca|kongestivnog zatajenja srca]]. Tioredoksin-reduktaze su esencijalni proteini za regulaciju ćelijske redoks ravnoteže i ublažavanje štete uzrokovane [[ROS|reaktivnim vrstama kisika]] generiranim putem [[oksidativna fosforilacija| oksidativne fosforilacije]] u [[mitohondrija]]ma. Inaktivacija mitohondrijskog TrxR2 kod miševa rezultira stanjivanjem zidova srčanih komora i neonatusnom smrću.<ref name="pmid15485910" /> Nadalje, dvije [[mutacije]] u genu TrxR2 pronađene su kod pacijenata s dijagnozom DCM-a, a ne u kontrolnoj populaciji. Pretpostavlja se da je patološki uticaj ovih mutacija smanjena sposobnost kontrole oksidativnog oštećenja u [[srčani mišić|srčanim miocitima]].<ref name="pmid21247928">{{cite journal | vauthors = Sibbing D, Pfeufer A, Perisic T, Mannes AM, Fritz-Wolf K, Unwin S, Sinner MF, Gieger C, Gloeckner CJ, Wichmann HE, Kremmer E, Schäfer Z, Walch A, Hinterseer M, Näbauer M, Kääb S, Kastrati A, Schömig A, Meitinger T, Bornkamm GW, Conrad M, von Beckerath N | title = Mutations in the mitochondrial thioredoxin reductase gene TXNRD2 cause dilated cardiomyopathy | journal = European Heart Journal | volume = 32 | issue = 9 | pages = 1121–33 | date = May 2011 | pmid = 21247928 | doi = 10.1093/eurheartj/ehq507 | doi-access = free | hdl = 11858/00-001M-0000-0024-1F10-3 | hdl-access = free }}</ref>
=== Antibiotik ===
Nedavno su provedena istraživanja koja pokazuju da bi tioredoksin-reduktaza niske molekularne težine mogla biti meta za nove [[antibiotik]]e (kao što su auranofin ili Ebselen).[<ref>{{cite journal | vauthors = Marshall AC, Kidd SE, Lamont-Friedrich SJ, Arentz G, Hoffmann P, Coad BR, Bruning JB | title = Aspergillus fumigatus Thioredoxin Reductase | journal = Antimicrobial Agents and Chemotherapy | volume = 63 | issue = 3 | date = March 2019 | pmid = 30642940 | pmc = 6395915 | doi = 10.1128/AAC.02281-18 }}</ref>) Ovo se posebno odnosi na ''Mycobacterium haemophilum'' i moglo bi se koristiti za [[bakterije]] otporne na antibiotike.<ref>{{cite journal | vauthors = Harbut MB, Vilchèze C, Luo X, Hensler ME, Guo H, Yang B, Chatterjee AK, Nizet V, Jacobs WR, Schultz PG, Wang F | display-authors = 6 | title = Auranofin exerts broad-spectrum bactericidal activities by targeting thiol-redox homeostasis | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 112 | issue = 14 | pages = 4453–8 | date = April 2015 | pmid = 25831516 | pmc = 4394260 | doi = 10.1073/pnas.1504022112 | bibcode = 2015PNAS..112.4453H | doi-access = free }}</ref>
== Reference ==
{{Reflist|33em}}
== Vanjski linkovi==
* {{MeshName|Thioredoxin+Reductase+(NADPH)}}
{{Flavoproteini}}
{{Sumpor-oksidoreduktaze}}
{{Enzimi}}
{{Portal|Biologija|border=no}}
{{DEFAULTSORT:Tioredoksin Reduktaza}}
[[Kategorija:EC 1.8.1]]
[[Kategorija:Enzimi]]
9jkivw9sxfbnekiz7hvzjygqtypm303
3819988
3819987
2026-03-26T15:04:16Z
Exsiler
178345
/* Metode detekcije */
3819988
wikitext
text/x-wiki
{{Infokututija protein
|Ime= Tioredoksin reduktaza<br> (niska molekularna težina)
|InterPro=IPR005982
|Symbol=TR i TrxR
|slika=PDB_1bwc_EBI.jpg
|PROSITE=PS00573
|SCOP=1zof
}}
{{Infokutija protein
|Ime= Selenoprotein tioredoksin/glutation reduktaza<br> (visoka molekularna težina)
|InterPro=IPR006338
|Symbol=TR i TrxR
|slika=PDB 1ger EBI.jpg
|PROSITE=PS00573
|SCOP=3dgh}}
'''Tioredoksin-reduktaze''' ('''TR''', '''TrxR''') ({{EC broj|1.8.1.9}}) su enzimi koji redukuju [[tioredoksin]] (Trx).<ref name="pmid10657232">{{cite journal | vauthors = Mustacich D, Powis G | title = Thioredoxin reductase | journal = The Biochemical Journal | volume = 346 Pt 1 | issue = 1 | pages = 1–8 | date = February 2000 | pmid = 10657232 | pmc = 1220815 | doi = 10.1042/0264-6021:3460001 }}</ref> Identificirane su dvije klase tioredoksin-reduktaze: jedna klasa kod [[bakterija]] i nekih [[eukariot]]a, a druga kod [[životinja]]. Bakterijski TrxR također katalizira redukciju proteina sličnih glutaredoksinu poznatih kao NrdH.<ref>{{cite journal | vauthors = Jordan A, Aslund F, Pontis E, Reichard P, Holmgren A | title = Characterization of Escherichia coli NrdH. A glutaredoxin-like protein with a thioredoxin-like activity profile | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 272 | issue = 29 | pages = 18044–50 | date = July 1997 | pmid = 9218434 | doi = 10.1074/jbc.272.29.18044 | doi-access =free }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Phulera S, Mande SC | title = The crystal structure of Mycobacterium tuberculosis NrdH at 0.87 Å suggests a possible mode of its activity | journal = Biochemistry | volume = 52 | issue = 23 | pages = 4056–65 | date = June 2013 | pmid = 23675692 | doi = 10.1021/bi400191z }}</ref><ref>{{cite journal| vauthors = Phulera S, Akif M, Sardesai AA, Mande SC |date=2014-01-01|title=Redox Proteins of Mycobacterium tuberculosis|url=http://journal.library.iisc.ernet.in/index.php/iisc/article/view/4461|journal=Journal of the Indian Institute of Science|language=en|volume=94|issue=1|pages=127–138|issn=0970-4140}}</ref> Obje klase su [[flavoproteini]] koji funkcioniraju kao homodimere. Svaka monomera sadrži [[flavin adenin dinukleotid|FAD]] prostetsku grupu, [[NADPH]] domen za vezivanje i [[aktivno mjesto]] koje sadrži [[redoks[[-aktivnu [[disulfidna veza|disulfidnu vezu]].<ref name="Hirt_2002">{{cite journal | vauthors = Hirt RP, Müller S, Embley TM, Coombs GH | title = The diversity and evolution of thioredoxin reductase: new perspectives | journal = Trends in Parasitology | volume = 18 | issue = 7 | pages = 302–8 | date = July 2002 | pmid = 12379950 | doi = 10.1016/S1471-4922(02)02293-6 }}</ref>
== Uloga u ćelijama ==
Tioredoksin-reduktaze su enzimi koji kataliziraju redukciju tioredoksina<ref name="pmid10657232"/> i stoga su centralna komponenta u tioredoksinskom sistemu. Zajedno sa tioredoksinom (Trx) i NADPH, najopćiiji opis ovog sistema je sistem za redukciju [[disulfidna veza|disulfidnih veza]] u ćelijama. Elektroni se uzimaju iz NADPH putem TrxR i prenose na [[aktivno mjesto]] Trx-a, koji dalje redukuje proteinske disulfide ili druge [[supstrat (biohemija)|supstrate]].<ref name="pmid20494123">{{cite journal | vauthors = Holmgren A, Lu J | title = Thioredoxin and thioredoxin reductase: current research with special reference to human disease | journal = Biochemical and Biophysical Research Communications | volume = 396 | issue = 1 | pages = 120–4 | date = May 2010 | pmid = 20494123 | doi = 10.1016/j.bbrc.2010.03.083 | bibcode = 2010BBRC..396..120H | url = https://zenodo.org/record/1065567 }}</ref>Trx sistem postoji u svim živim ćelijama i ima evolucijsku historiju povezanu sa [[DNK]] kao genetičkim materijalom, odbranom od oksidativnih oštećenja usljed metabolizma kisika i [[redoks]] signalizacijom, korištenjem molekula poput [[vodik-peroksid]]a i [[dušik- oksid]]a.<ref name=pmid19691428>{{cite journal | vauthors = Meyer Y, Buchanan BB, Vignols F, Reichheld JP | title = Thioredoxins and glutaredoxins: unifying elements in redox biology | journal = Annual Review of Genetics | volume = 43 | pages = 335–67 | year = 2009 | pmid = 19691428 | doi = 10.1146/annurev-genet-102108-134201 }}</ref><ref name=pmid17115886>{{cite journal | vauthors = Lillig CH, Holmgren A | title = Thioredoxin and related molecules--from biology to health and disease | journal = Antioxidants & Redox Signaling | volume = 9 | issue = 1 | pages = 25–47 | date = Jan 2007 | pmid = 17115886 | doi = 10.1089/ars.2007.9.25 }}</ref>
[[slika:CellularTrxR.png|thumb|center|500px|'''Shematski dijagram ćelijske uloge TrxR-a''' Adaptirano od Holmgrena i dr.<ref name="pmid20494123"/>]]
== Raznolikost ==
Dvije klase tioredoksin reduktaze su evoluirale nezavisno od zajedničkog pretka superporodice FAD/NAD(P)-vezujućeg domena (IPR036188):
* Tip visoke molekularne težine (MW = ~55.000) koji sadrži ostatak [[selenocistein]]a u svom [[aktivno mjesto|aktivnom mjestu]] identificiran je kod viših eukariota, uključujući ljude. Ovaj TxR je povezan sa [[glutation-reduktaza|glutation-reduktazom]], [[tripanotion-disulfid reduktaza|tripanotion reduktazom]], [[živa-reduktaza|živinom reduktazom]] i [[dihidrolipoamid-dehidrogenaza|lipoamid-dehidrogenazom]]. U sljedećem tekstu koristimo primjer verzije kod sisara.<ref name="Hirt_2002"/>
* Tip niske molekularne težine (MW = ~ 35.000) identificiran je kod [[arheja]], [[bakterija]] i drugih eukariota. Srodan je sa ''AhpF'', alkil hidroperoksid-reduktazom. U sljedećem tekstu koristimo primjer verzije ''[[E. coli]]''.<ref name="Hirt_2002"/>
Ove dvije klase TrxR imaju samo ~20% identičnosti sekvence u dijelu primarne sekvence gdje se mogu pouzdano poravnati.<ref name="Hirt_2002"/> Neto reakcija obje klase TrxR je identična, ali mehanizam djelovanja svake je različit.<ref name="pmid9108027">{{cite journal | vauthors = Arscott LD, Gromer S, Schirmer RH, Becker K, Williams CH | title = The mechanism of thioredoxin reductase from human placenta is similar to the mechanisms of lipoamide dehydrogenase and glutathione reductase and is distinct from the mechanism of thioredoxin reductase from Escherichia coli | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 94 | issue = 8 | pages = 3621–6 | date = Apr 1997 | pmid = 9108027 | pmc = 20490 | doi = 10.1073/pnas.94.8.3621 | bibcode = 1997PNAS...94.3621A | doi-access = free }}</ref>
Ljudi eksprimiraju tri [[izoenzim]]a tioredoksin-reduktaze: [[TXNRD1|tioredoksin-reduktaza 1]] (TrxR1, [[citosol]]ni), tioredoksin-reduktaza 2 (TrxR2, mitohondrijska), tioredoksin-reduktaza 3 (TrxR3, specifična za testise)).<ref name="pmid15485910">{{cite journal | vauthors = Conrad M, Jakupoglu C, Moreno SG, Lippl S, Banjac A, Schneider M, Beck H, Hatzopoulos AK, Just U, Sinowatz F, Schmahl W, Chien KR, Wurst W, Bornkamm GW, Brielmeier M | title = Essential role for mitochondrial thioredoxin reductase in hematopoiesis, heart development, and heart function | journal = Molecular and Cellular Biology | volume = 24 | issue = 21 | pages = 9414–23 | date = Nov 2004 | pmid = 15485910 | pmc = 522221 | doi = 10.1128/MCB.24.21.9414-9423.2004 }}</ref> Svaki izozim kodiran je posebnim genom:
{|
|{{infokutija protein
| Ime =Tioredoksin-reduktaza 1
| caption =
| image =
| HGNCid = 12437
| Symbol = [[TXNRD1]]
| AltSymbols =
| EntrezGene = 7296
| OMIM = 601112
| RefSeq = NM_003330
| UniProt = Q16881
| PDB =
| ECnumber = 1.8.1.9
| Chromosome = 12
| Arm = q
| Band = 23
| LocusSupplementaryData = -q24.1
}}
|{{infokutija protein
| Ime = Tioredoksin-reduktaza 2
| caption =
| image =
| width =
| HGNCid = 18155
| Symbol = TXNRD2
| AltSymbols =
| EntrezGene = 10587
| OMIM = 606448
| RefSeq = NM_006440
| UniProt = Q9NNW7
| PDB =
| ECnumber = 1.8.1.9
| Chromosome = 22
| Arm = q
| Band = 11.21
| LocusSupplementaryData =
}}
|{{infokutija protein
| Ime = Tioredoksin-reduktaza 3
| caption =
| image =
| width =
| HGNCid = 20667
| Symbol = TXNRD3
| AltSymbols =
| EntrezGene = 114112
| OMIM = 606235
| RefSeq = XM_051264
| UniProt = Q86VQ6
| PDB =
| ECnumber = 1.8.1.9
| Chromosome = 3
| Arm = p
| Band = 13
| LocusSupplementaryData = -q13.33
}}
|}
== Struktura ==
=== ''E. coli'' ===
U ''[[E. coli]]'' ThxR postoje dva domena vezivanja, jedan za [[flavin adenin-dinukleotid|FAD]] i drugi za [[NADPH]]. Veza između ova dva domena je dvolančana antiparalelna [[β-list]]a.<r ef name="pmid7557016">{{cite journal | vauthors = Williams CH | title = Mechanism and structure of thioredoxin reductase from Escherichia coli | journal = FASEB Journal | volume = 9 | issue = 13 | pages = 1267–76 | date = Oct 1995 | pmid = 7557016 | doi=10.1096/fasebj.9.13.7557016| doi-access = free | hdl = 2027.42/154540 | s2cid = 26055087 | hdl-access = free }}</ref> Svaki domen pojedinačno je vrlo sličan analognim domenima u [[glutation-reduktaza| glutation reduktazi]] i [[lipoamid-dehidrogenaza|lipoamid-dehidrogenazi]], ali je relativna orijentacija ovih domena u ThxR rotirana za 66 stepeni.<ref name="pmid7557016" /> Ovo postaje značajno u mehanizmu djelovanja opisanom u nastavku.
ThxR homo-dimerizira s graničnom površinom između dvije monomere, formiranom od tri [[alfa-heliks]]a i dvije petlje.<ref name="pmid7557016" /> Svaka monomera može zasebno vezati molekulu [[tioredoksin]]a.
<gallery>
File:EcoliTrxRwithBoundThioredoxin.png| Struktura tioredoksina vezanog za ThxR dimer ''E. coli''
File:EcoliTrxRProstheticGroups.png| Struktura ThxR proteina ''E. coli'' sa označenim prostetskim grupama [[FAD]] i [[NADPH]]</gallery>
=== Sisarski ===
Struktura TrxR kod [[sisar]]a slična je onoj kod ''[[E. col]]i''. Sadrži domen vezivanja [[flavin adenin-dinukleotid|FAD]] i [[NADPH]], te interfejs između dvije monomerne podjedinice. ThxR kod sisara ima inserciju u domenu vezivanja [[flavin adenin-dinukleotid|FAD]] između dva [[alfa-heliks]]a, što formira mali par beta lanaca.<ref name="pmid11481439">{{cite journal | vauthors = Sandalova T, Zhong L, Lindqvist Y, Holmgren A, Schneider G | title = Three-dimensional structure of a mammalian thioredoxin reductase: implications for mechanism and evolution of a selenocysteine-dependent enzyme | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 98 | issue = 17 | pages = 9533–8 | date = Aug 2001 | pmid = 11481439 | pmc = 55487 | doi = 10.1073/pnas.171178698 | bibcode = 2001PNAS...98.9533S | doi-access = free }}</ref> Aktivni disulfid u enzimu se nalazi na jednoj od ovih heliksa i stoga se aktivna disulfidna veza nalazi u [[flavin adenin dinukleotid|FAD]] domenu, a ne u [[NADPH]] domenu kao kod ''E. coli'' i drugih [[prokariot]]a.<ref name="pmid11481439"/>
<gallery>
File:HumanThxRProstheticGroups.png| Struktura ljudskih prostetskih grupa ThxR FAD i NADPH
</gallery>
== Mehanizam ==
[[Datoteka:HumanTrxRRxnMech.jpg|thumb|700px|'''Predloženi mehanizam kod sisara i vjerovatno ljudi: ''' Počevši od potpuno oksidiranog oblika, reakcija počinje redukcijom selenenilsulfida do selenolatnog aniona (Se(-1)) s elektronima primljenim iz NADPH putem FAD-a (Korak A). Zbog niske pKa vrijednosti selenola, selenolatni anion je predominantni oblik u fiziološkim uvjetima. Drugi prijenos elektrona iz druge molekule NADPH smanjuje tiholne veze aktivnog mjesta s jednim Cys ostatkom stabiliziranim interakcijom s FAD-om (Korak B). Selenolatni anion zatim napada disulfidne veze Trx i rezultirajući enzim-Trx miješani selenenilsulfid (Korak C), koji potom napada susjedni Cys ostatak kako bi regenerirao selenenilsulfid (Korak D). Ovaj selenenilsulfid se zatim reducira tiolatom aktivnog mjesta iz druge podjedinice (Korak E). Adaptirano iz Zhong et al.<ref name="pmid10801974">{{cite journal | vauthors = Zhong L, Arnér ES, Holmgren A | title = Structure and mechanism of mammalian thioredoxin reductase: the active site is a redox-active selenolthiol/selenenylsulfide formed from the conserved cysteine-selenocysteine sequence | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 97 | issue = 11 | pages = 5854–9 | date = May 2000 | pmid = 10801974 | pmc = 18523 | doi = 10.1073/pnas.100114897 | bibcode = 2000PNAS...97.5854Z | doi-access = free }}</ref> U skladu s nalazima da kompleksi (2,2‘:6‘,2‘‘-terpiridin)platina(II) inhibiraju ljudski TrxR.<ref name="pmid11495589">{{cite journal | vauthors = Becker K, Herold-Mende C, Park JJ, Lowe G, Schirmer RH | title = Human thioredoxin reductase is efficiently inhibited by (2,2':6',2' '-terpyridine)platinum(II) complexes. Possible implications for a novel antitumor strategy | journal = Journal of Medicinal Chemistry | volume = 44 | issue = 17 | pages = 2784–92 | date = Aug 2001 | pmid = 11495589 | doi = 10.1021/jm001014i }}</ref>]]
=== ''E. coli'' ===
U ''[[E. coli]]'' ThxR, prostorna orijentacija FAD i NADPH domena je takva da redoks-aktivni prstenovi FAD i NADPH nisu u neposrednoj blizini jedan drugom.<ref name="pmid10657232" /> Kada se FAD domen ''E. coli'' rotira za 66 stepeni, a NADPH domen ostaje fiksiran, dvije prostetičke grupe se pomjeraju u bliski kontakt, omogućavajući elektronima da prelaze sa NADPH na FAD, a zatim na [[disulfidna veza| disulfidnu vezu]] [[aktivno mjesto|aktivnog mjesta]].<ref name="pmid10657232" /><ref name="pmid9235991">{{cite journal | vauthors = Lennon BW, Williams CH | title = Reductive half-reaction of thioredoxin reductase from Escherichia coli | journal = Biochemistry | volume = 36 | issue = 31 | pages = 9464–77 | date = Aug 1997 | pmid = 9235991 | doi = 10.1021/bi970307j }}</ref> The conserved active site residues in E. coli are -Cys-Ala-Thr-Cys-.<ref name="pmid10657232" />
=== Sisarski ===
Sisarski TrxR-ovi imaju mnogo veću [[homologija sekvence| homologiju sekvenci]] sa glutation-reduktazom nego ''E. coli''.<ref name="pmid10657232" /> Cys ostaci aktivnog mjesta u FAD domenu i vezani NADPH domen su u neposrednoj blizini, što uklanja potrebu za rotacijom od 66 stepeni za prijenos elektrona, što se nalazi u ''E. coli''. Dodatna karakteristika mehanizma sisara je prisustvo [[selenocistein]]skog ostatka na [[C-terminal]]nom kraju proteina, koji je potreban za katalitsku aktivnost. [[konzervirana sekvenca|Konzervirani ostaci]] u aktivnom mjestu sisara su -Cys-Val-Asn-Val-Gly-Cys-.<ref name="pmid10657232" />
== Metode detekcije ==
Tioredoksin reduktaza se može kvantificirati različitim metodama, kao što je DTNB test korištenjem [[Ellmanovog reagensa]]. Serija fluorescentnih proba TRFS na bazi disulfida pokazala je selektivnu detekciju TrxR..<ref>{{cite journal | vauthors = Li X, Zhang B, Yan C, Li J, Wang S, Wei X, Jiang X, Zhou P, Fang J | display-authors = 6 | title = A fast and specific fluorescent probe for thioredoxin reductase that works via disulphide bond cleavage | journal = Nature Communications | volume = 10 | issue = 1 | date = June 2019 | pmid = 31227705 | doi = 10.1038/s41467-019-10807-8 | pmc = 6588570 | bibcode = 2019NatCo..10.2745L | doi-access = free }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Ma H, Zhang J, Zhang Z, Liu Y, Fang J | title = A fast response and red emission probe for mammalian thioredoxin reductase | journal = Chemical Communications | volume = 52 | issue = 81 | pages = 12060–12063 | date = October 2016 | pmid = 27709154 | doi = 10.1039/C6CC04984B }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Zhao J, Qu Y, Gao H, Zhong M, Li X, Zhang F, Chen Y, Gan L, Hu G, Zhang H, Zhang S, Fang J | display-authors = 6 | title = Loss of thioredoxin reductase function in a mouse stroke model disclosed by a two-photon fluorescent probe | journal = Chemical Communications | volume = 56 | issue = 90 | pages = 14075–14078 | date = November 2020 | pmid = 33107534 | doi = 10.1039/D0CC05900E | s2cid = 225082279 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Liu Y, Ma H, Zhang L, Cui Y, Liu X, Fang J | title = A small molecule probe reveals declined mitochondrial thioredoxin reductase activity in a Parkinson's disease model | journal = Chemical Communications | volume = 52 | issue = 11 | pages = 2296–9 | date = February 2016 | pmid = 26725656 | doi = 10.1039/c5cc09998f }}</ref> Mafireyi je sintetizirao prvu diselenidnu sondu koja je primijenjena u detekciji TrxR.<ref>{{cite journal | vauthors = Mafireyi TJ, Laws M, Bassett JW, Cassidy PB, Escobedo JO, Strongin RM | title = A Diselenide Turn-On Fluorescent Probe for the Detection of Thioredoxin Reductase | journal = Angewandte Chemie | volume = 59 | issue = 35 | pages = 15147–15151 | date = August 2020 | pmid = 32449244 | doi = 10.1002/ange.202004094 | pmc = 9438933 | bibcode = 2020AngCh.13215259M | s2cid = 229142596 }}</ref><ref>{{Cite journal | vauthors = Mafireyi TJ, Escobedo JO, Strongin RM |date=2021-03-29|title=Fluorogenic probes for thioredoxin reductase activity |journal=Results in Chemistry|volume=3|language=en|doi=10.1016/j.rechem.2021.100127|issn=2211-7156|doi-access=free}}</ref> Druge metode detekcije uključuju imunoske tehnike i test selenocistin-tioredoksin reduktaze (SC-TR test).
== Klinički značaj ==
=== Liječenje raka ===
Budući da je aktivnost ovog enzima neophodna za rast i preživljavanje ćelija, on je dobra meta za antitumorsku terapiju. Nadalje, enzim je pojačano reguliran kod nekoliko vrsta raka, uključujući [[maligni mezoteliom]].<ref name="pmid16934670">{{cite journal | vauthors = Nilsonne G, Sun X, Nyström C, Rundlöf AK, Potamitou Fernandes A, Björnstedt M, Dobra K | title = Selenite induces apoptosis in sarcomatoid malignant mesothelioma cells through oxidative stress | journal = Free Radical Biology & Medicine | volume = 41 | issue = 6 | pages = 874–85 | date = Sep 2006 | pmid = 16934670 | doi = 10.1016/j.freeradbiomed.2006.04.031 | hdl = 10616/47514 | hdl-access = free }}</ref><ref name="pmid11307155">{{cite journal | vauthors = Kahlos K, Soini Y, Säily M, Koistinen P, Kakko S, Pääkkö P, Holmgren A, Kinnula VL | title = Up-regulation of thioredoxin and thioredoxin reductase in human malignant pleural mesothelioma | journal = International Journal of Cancer | volume = 95 | issue = 3 | pages = 198–204 | date = May 2001 | pmid = 11307155 | doi = 10.1002/1097-0215(20010520)95:3<198::AID-IJC1034>3.0.CO;2-F | doi-access = free }}</ref> Naprimjer, [[moteksafin-gadolinij]] (MGd) je novi hemoterapeutski agens koji selektivno cilja tumorske ćelije, što dovodi do ćelijske smrti i [[apoptoza]], putem inhibicije tioredoksin-reduktaze i [[ribonukleotid-reduktaza|ribonukleotid-reduktaze]].
=== Kardiomiopatija ===
Dilatativna kardiomiopatija ([[dilatativna kardiomiopatija|DCM]]) je česta dijagnoza u slučajevima [[kongestivno zatajenje srca|kongestivnog zatajenja srca]]. Tioredoksin-reduktaze su esencijalni proteini za regulaciju ćelijske redoks ravnoteže i ublažavanje štete uzrokovane [[ROS|reaktivnim vrstama kisika]] generiranim putem [[oksidativna fosforilacija| oksidativne fosforilacije]] u [[mitohondrija]]ma. Inaktivacija mitohondrijskog TrxR2 kod miševa rezultira stanjivanjem zidova srčanih komora i neonatusnom smrću.<ref name="pmid15485910" /> Nadalje, dvije [[mutacije]] u genu TrxR2 pronađene su kod pacijenata s dijagnozom DCM-a, a ne u kontrolnoj populaciji. Pretpostavlja se da je patološki uticaj ovih mutacija smanjena sposobnost kontrole oksidativnog oštećenja u [[srčani mišić|srčanim miocitima]].<ref name="pmid21247928">{{cite journal | vauthors = Sibbing D, Pfeufer A, Perisic T, Mannes AM, Fritz-Wolf K, Unwin S, Sinner MF, Gieger C, Gloeckner CJ, Wichmann HE, Kremmer E, Schäfer Z, Walch A, Hinterseer M, Näbauer M, Kääb S, Kastrati A, Schömig A, Meitinger T, Bornkamm GW, Conrad M, von Beckerath N | title = Mutations in the mitochondrial thioredoxin reductase gene TXNRD2 cause dilated cardiomyopathy | journal = European Heart Journal | volume = 32 | issue = 9 | pages = 1121–33 | date = May 2011 | pmid = 21247928 | doi = 10.1093/eurheartj/ehq507 | doi-access = free | hdl = 11858/00-001M-0000-0024-1F10-3 | hdl-access = free }}</ref>
=== Antibiotik ===
Nedavno su provedena istraživanja koja pokazuju da bi tioredoksin-reduktaza niske molekularne težine mogla biti meta za nove [[antibiotik]]e (kao što su auranofin ili Ebselen).[<ref>{{cite journal | vauthors = Marshall AC, Kidd SE, Lamont-Friedrich SJ, Arentz G, Hoffmann P, Coad BR, Bruning JB | title = Aspergillus fumigatus Thioredoxin Reductase | journal = Antimicrobial Agents and Chemotherapy | volume = 63 | issue = 3 | date = March 2019 | pmid = 30642940 | pmc = 6395915 | doi = 10.1128/AAC.02281-18 }}</ref>) Ovo se posebno odnosi na ''Mycobacterium haemophilum'' i moglo bi se koristiti za [[bakterije]] otporne na antibiotike.<ref>{{cite journal | vauthors = Harbut MB, Vilchèze C, Luo X, Hensler ME, Guo H, Yang B, Chatterjee AK, Nizet V, Jacobs WR, Schultz PG, Wang F | display-authors = 6 | title = Auranofin exerts broad-spectrum bactericidal activities by targeting thiol-redox homeostasis | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 112 | issue = 14 | pages = 4453–8 | date = April 2015 | pmid = 25831516 | pmc = 4394260 | doi = 10.1073/pnas.1504022112 | bibcode = 2015PNAS..112.4453H | doi-access = free }}</ref>
== Reference ==
{{Reflist|33em}}
== Vanjski linkovi==
* {{MeshName|Thioredoxin+Reductase+(NADPH)}}
{{Flavoproteini}}
{{Sumpor-oksidoreduktaze}}
{{Enzimi}}
{{Portal|Biologija|border=no}}
{{DEFAULTSORT:Tioredoksin Reduktaza}}
[[Kategorija:EC 1.8.1]]
[[Kategorija:Enzimi]]
ht5jvukdfzihlkz41lopyfuoqqglqcd
3819989
3819988
2026-03-26T15:05:20Z
Exsiler
178345
/* E. coli */
3819989
wikitext
text/x-wiki
{{Infokututija protein
|Ime= Tioredoksin reduktaza<br> (niska molekularna težina)
|InterPro=IPR005982
|Symbol=TR i TrxR
|slika=PDB_1bwc_EBI.jpg
|PROSITE=PS00573
|SCOP=1zof
}}
{{Infokutija protein
|Ime= Selenoprotein tioredoksin/glutation reduktaza<br> (visoka molekularna težina)
|InterPro=IPR006338
|Symbol=TR i TrxR
|slika=PDB 1ger EBI.jpg
|PROSITE=PS00573
|SCOP=3dgh}}
'''Tioredoksin-reduktaze''' ('''TR''', '''TrxR''') ({{EC broj|1.8.1.9}}) su enzimi koji redukuju [[tioredoksin]] (Trx).<ref name="pmid10657232">{{cite journal | vauthors = Mustacich D, Powis G | title = Thioredoxin reductase | journal = The Biochemical Journal | volume = 346 Pt 1 | issue = 1 | pages = 1–8 | date = February 2000 | pmid = 10657232 | pmc = 1220815 | doi = 10.1042/0264-6021:3460001 }}</ref> Identificirane su dvije klase tioredoksin-reduktaze: jedna klasa kod [[bakterija]] i nekih [[eukariot]]a, a druga kod [[životinja]]. Bakterijski TrxR također katalizira redukciju proteina sličnih glutaredoksinu poznatih kao NrdH.<ref>{{cite journal | vauthors = Jordan A, Aslund F, Pontis E, Reichard P, Holmgren A | title = Characterization of Escherichia coli NrdH. A glutaredoxin-like protein with a thioredoxin-like activity profile | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 272 | issue = 29 | pages = 18044–50 | date = July 1997 | pmid = 9218434 | doi = 10.1074/jbc.272.29.18044 | doi-access =free }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Phulera S, Mande SC | title = The crystal structure of Mycobacterium tuberculosis NrdH at 0.87 Å suggests a possible mode of its activity | journal = Biochemistry | volume = 52 | issue = 23 | pages = 4056–65 | date = June 2013 | pmid = 23675692 | doi = 10.1021/bi400191z }}</ref><ref>{{cite journal| vauthors = Phulera S, Akif M, Sardesai AA, Mande SC |date=2014-01-01|title=Redox Proteins of Mycobacterium tuberculosis|url=http://journal.library.iisc.ernet.in/index.php/iisc/article/view/4461|journal=Journal of the Indian Institute of Science|language=en|volume=94|issue=1|pages=127–138|issn=0970-4140}}</ref> Obje klase su [[flavoproteini]] koji funkcioniraju kao homodimere. Svaka monomera sadrži [[flavin adenin dinukleotid|FAD]] prostetsku grupu, [[NADPH]] domen za vezivanje i [[aktivno mjesto]] koje sadrži [[redoks[[-aktivnu [[disulfidna veza|disulfidnu vezu]].<ref name="Hirt_2002">{{cite journal | vauthors = Hirt RP, Müller S, Embley TM, Coombs GH | title = The diversity and evolution of thioredoxin reductase: new perspectives | journal = Trends in Parasitology | volume = 18 | issue = 7 | pages = 302–8 | date = July 2002 | pmid = 12379950 | doi = 10.1016/S1471-4922(02)02293-6 }}</ref>
== Uloga u ćelijama ==
Tioredoksin-reduktaze su enzimi koji kataliziraju redukciju tioredoksina<ref name="pmid10657232"/> i stoga su centralna komponenta u tioredoksinskom sistemu. Zajedno sa tioredoksinom (Trx) i NADPH, najopćiiji opis ovog sistema je sistem za redukciju [[disulfidna veza|disulfidnih veza]] u ćelijama. Elektroni se uzimaju iz NADPH putem TrxR i prenose na [[aktivno mjesto]] Trx-a, koji dalje redukuje proteinske disulfide ili druge [[supstrat (biohemija)|supstrate]].<ref name="pmid20494123">{{cite journal | vauthors = Holmgren A, Lu J | title = Thioredoxin and thioredoxin reductase: current research with special reference to human disease | journal = Biochemical and Biophysical Research Communications | volume = 396 | issue = 1 | pages = 120–4 | date = May 2010 | pmid = 20494123 | doi = 10.1016/j.bbrc.2010.03.083 | bibcode = 2010BBRC..396..120H | url = https://zenodo.org/record/1065567 }}</ref>Trx sistem postoji u svim živim ćelijama i ima evolucijsku historiju povezanu sa [[DNK]] kao genetičkim materijalom, odbranom od oksidativnih oštećenja usljed metabolizma kisika i [[redoks]] signalizacijom, korištenjem molekula poput [[vodik-peroksid]]a i [[dušik- oksid]]a.<ref name=pmid19691428>{{cite journal | vauthors = Meyer Y, Buchanan BB, Vignols F, Reichheld JP | title = Thioredoxins and glutaredoxins: unifying elements in redox biology | journal = Annual Review of Genetics | volume = 43 | pages = 335–67 | year = 2009 | pmid = 19691428 | doi = 10.1146/annurev-genet-102108-134201 }}</ref><ref name=pmid17115886>{{cite journal | vauthors = Lillig CH, Holmgren A | title = Thioredoxin and related molecules--from biology to health and disease | journal = Antioxidants & Redox Signaling | volume = 9 | issue = 1 | pages = 25–47 | date = Jan 2007 | pmid = 17115886 | doi = 10.1089/ars.2007.9.25 }}</ref>
[[slika:CellularTrxR.png|thumb|center|500px|'''Shematski dijagram ćelijske uloge TrxR-a''' Adaptirano od Holmgrena i dr.<ref name="pmid20494123"/>]]
== Raznolikost ==
Dvije klase tioredoksin reduktaze su evoluirale nezavisno od zajedničkog pretka superporodice FAD/NAD(P)-vezujućeg domena (IPR036188):
* Tip visoke molekularne težine (MW = ~55.000) koji sadrži ostatak [[selenocistein]]a u svom [[aktivno mjesto|aktivnom mjestu]] identificiran je kod viših eukariota, uključujući ljude. Ovaj TxR je povezan sa [[glutation-reduktaza|glutation-reduktazom]], [[tripanotion-disulfid reduktaza|tripanotion reduktazom]], [[živa-reduktaza|živinom reduktazom]] i [[dihidrolipoamid-dehidrogenaza|lipoamid-dehidrogenazom]]. U sljedećem tekstu koristimo primjer verzije kod sisara.<ref name="Hirt_2002"/>
* Tip niske molekularne težine (MW = ~ 35.000) identificiran je kod [[arheja]], [[bakterija]] i drugih eukariota. Srodan je sa ''AhpF'', alkil hidroperoksid-reduktazom. U sljedećem tekstu koristimo primjer verzije ''[[E. coli]]''.<ref name="Hirt_2002"/>
Ove dvije klase TrxR imaju samo ~20% identičnosti sekvence u dijelu primarne sekvence gdje se mogu pouzdano poravnati.<ref name="Hirt_2002"/> Neto reakcija obje klase TrxR je identična, ali mehanizam djelovanja svake je različit.<ref name="pmid9108027">{{cite journal | vauthors = Arscott LD, Gromer S, Schirmer RH, Becker K, Williams CH | title = The mechanism of thioredoxin reductase from human placenta is similar to the mechanisms of lipoamide dehydrogenase and glutathione reductase and is distinct from the mechanism of thioredoxin reductase from Escherichia coli | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 94 | issue = 8 | pages = 3621–6 | date = Apr 1997 | pmid = 9108027 | pmc = 20490 | doi = 10.1073/pnas.94.8.3621 | bibcode = 1997PNAS...94.3621A | doi-access = free }}</ref>
Ljudi eksprimiraju tri [[izoenzim]]a tioredoksin-reduktaze: [[TXNRD1|tioredoksin-reduktaza 1]] (TrxR1, [[citosol]]ni), tioredoksin-reduktaza 2 (TrxR2, mitohondrijska), tioredoksin-reduktaza 3 (TrxR3, specifična za testise)).<ref name="pmid15485910">{{cite journal | vauthors = Conrad M, Jakupoglu C, Moreno SG, Lippl S, Banjac A, Schneider M, Beck H, Hatzopoulos AK, Just U, Sinowatz F, Schmahl W, Chien KR, Wurst W, Bornkamm GW, Brielmeier M | title = Essential role for mitochondrial thioredoxin reductase in hematopoiesis, heart development, and heart function | journal = Molecular and Cellular Biology | volume = 24 | issue = 21 | pages = 9414–23 | date = Nov 2004 | pmid = 15485910 | pmc = 522221 | doi = 10.1128/MCB.24.21.9414-9423.2004 }}</ref> Svaki izozim kodiran je posebnim genom:
{|
|{{infokutija protein
| Ime =Tioredoksin-reduktaza 1
| caption =
| image =
| HGNCid = 12437
| Symbol = [[TXNRD1]]
| AltSymbols =
| EntrezGene = 7296
| OMIM = 601112
| RefSeq = NM_003330
| UniProt = Q16881
| PDB =
| ECnumber = 1.8.1.9
| Chromosome = 12
| Arm = q
| Band = 23
| LocusSupplementaryData = -q24.1
}}
|{{infokutija protein
| Ime = Tioredoksin-reduktaza 2
| caption =
| image =
| width =
| HGNCid = 18155
| Symbol = TXNRD2
| AltSymbols =
| EntrezGene = 10587
| OMIM = 606448
| RefSeq = NM_006440
| UniProt = Q9NNW7
| PDB =
| ECnumber = 1.8.1.9
| Chromosome = 22
| Arm = q
| Band = 11.21
| LocusSupplementaryData =
}}
|{{infokutija protein
| Ime = Tioredoksin-reduktaza 3
| caption =
| image =
| width =
| HGNCid = 20667
| Symbol = TXNRD3
| AltSymbols =
| EntrezGene = 114112
| OMIM = 606235
| RefSeq = XM_051264
| UniProt = Q86VQ6
| PDB =
| ECnumber = 1.8.1.9
| Chromosome = 3
| Arm = p
| Band = 13
| LocusSupplementaryData = -q13.33
}}
|}
== Struktura ==
=== ''E. coli'' ===
U ''[[E. coli]]'' ThxR postoje dva domena vezivanja, jedan za [[flavin adenin-dinukleotid|FAD]] i drugi za [[NADPH]]. Veza između ova dva domena je dvolančana antiparalelna [[β-list]]a.<ref name="pmid7557016">{{cite journal | vauthors = Williams CH | title = Mechanism and structure of thioredoxin reductase from Escherichia coli | journal = FASEB Journal | volume = 9 | issue = 13 | pages = 1267–76 | date = Oct 1995 | pmid = 7557016 | doi=10.1096/fasebj.9.13.7557016| doi-access = free | hdl = 2027.42/154540 | s2cid = 26055087 | hdl-access = free }}</ref> Svaki domen pojedinačno je vrlo sličan analognim domenima u [[glutation-reduktaza| glutation reduktazi]] i [[lipoamid-dehidrogenaza|lipoamid-dehidrogenazi]], ali je relativna orijentacija ovih domena u ThxR rotirana za 66 stepeni.<ref name="pmid7557016" /> Ovo postaje značajno u mehanizmu djelovanja opisanom u nastavku.
ThxR homo-dimerizira s graničnom površinom između dvije monomere, formiranom od tri [[alfa-heliks]]a i dvije petlje.<ref name="pmid7557016" /> Svaka monomera može zasebno vezati molekulu [[tioredoksin]]a.
<gallery>
File:EcoliTrxRwithBoundThioredoxin.png| Struktura tioredoksina vezanog za ThxR dimer ''E. coli''
File:EcoliTrxRProstheticGroups.png| Struktura ThxR proteina ''E. coli'' sa označenim prostetskim grupama [[FAD]] i [[NADPH]]</gallery>
=== Sisarski ===
Struktura TrxR kod [[sisar]]a slična je onoj kod ''[[E. col]]i''. Sadrži domen vezivanja [[flavin adenin-dinukleotid|FAD]] i [[NADPH]], te interfejs između dvije monomerne podjedinice. ThxR kod sisara ima inserciju u domenu vezivanja [[flavin adenin-dinukleotid|FAD]] između dva [[alfa-heliks]]a, što formira mali par beta lanaca.<ref name="pmid11481439">{{cite journal | vauthors = Sandalova T, Zhong L, Lindqvist Y, Holmgren A, Schneider G | title = Three-dimensional structure of a mammalian thioredoxin reductase: implications for mechanism and evolution of a selenocysteine-dependent enzyme | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 98 | issue = 17 | pages = 9533–8 | date = Aug 2001 | pmid = 11481439 | pmc = 55487 | doi = 10.1073/pnas.171178698 | bibcode = 2001PNAS...98.9533S | doi-access = free }}</ref> Aktivni disulfid u enzimu se nalazi na jednoj od ovih heliksa i stoga se aktivna disulfidna veza nalazi u [[flavin adenin dinukleotid|FAD]] domenu, a ne u [[NADPH]] domenu kao kod ''E. coli'' i drugih [[prokariot]]a.<ref name="pmid11481439"/>
<gallery>
File:HumanThxRProstheticGroups.png| Struktura ljudskih prostetskih grupa ThxR FAD i NADPH
</gallery>
== Mehanizam ==
[[Datoteka:HumanTrxRRxnMech.jpg|thumb|700px|'''Predloženi mehanizam kod sisara i vjerovatno ljudi: ''' Počevši od potpuno oksidiranog oblika, reakcija počinje redukcijom selenenilsulfida do selenolatnog aniona (Se(-1)) s elektronima primljenim iz NADPH putem FAD-a (Korak A). Zbog niske pKa vrijednosti selenola, selenolatni anion je predominantni oblik u fiziološkim uvjetima. Drugi prijenos elektrona iz druge molekule NADPH smanjuje tiholne veze aktivnog mjesta s jednim Cys ostatkom stabiliziranim interakcijom s FAD-om (Korak B). Selenolatni anion zatim napada disulfidne veze Trx i rezultirajući enzim-Trx miješani selenenilsulfid (Korak C), koji potom napada susjedni Cys ostatak kako bi regenerirao selenenilsulfid (Korak D). Ovaj selenenilsulfid se zatim reducira tiolatom aktivnog mjesta iz druge podjedinice (Korak E). Adaptirano iz Zhong et al.<ref name="pmid10801974">{{cite journal | vauthors = Zhong L, Arnér ES, Holmgren A | title = Structure and mechanism of mammalian thioredoxin reductase: the active site is a redox-active selenolthiol/selenenylsulfide formed from the conserved cysteine-selenocysteine sequence | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 97 | issue = 11 | pages = 5854–9 | date = May 2000 | pmid = 10801974 | pmc = 18523 | doi = 10.1073/pnas.100114897 | bibcode = 2000PNAS...97.5854Z | doi-access = free }}</ref> U skladu s nalazima da kompleksi (2,2‘:6‘,2‘‘-terpiridin)platina(II) inhibiraju ljudski TrxR.<ref name="pmid11495589">{{cite journal | vauthors = Becker K, Herold-Mende C, Park JJ, Lowe G, Schirmer RH | title = Human thioredoxin reductase is efficiently inhibited by (2,2':6',2' '-terpyridine)platinum(II) complexes. Possible implications for a novel antitumor strategy | journal = Journal of Medicinal Chemistry | volume = 44 | issue = 17 | pages = 2784–92 | date = Aug 2001 | pmid = 11495589 | doi = 10.1021/jm001014i }}</ref>]]
=== ''E. coli'' ===
U ''[[E. coli]]'' ThxR, prostorna orijentacija FAD i NADPH domena je takva da redoks-aktivni prstenovi FAD i NADPH nisu u neposrednoj blizini jedan drugom.<ref name="pmid10657232" /> Kada se FAD domen ''E. coli'' rotira za 66 stepeni, a NADPH domen ostaje fiksiran, dvije prostetičke grupe se pomjeraju u bliski kontakt, omogućavajući elektronima da prelaze sa NADPH na FAD, a zatim na [[disulfidna veza| disulfidnu vezu]] [[aktivno mjesto|aktivnog mjesta]].<ref name="pmid10657232" /><ref name="pmid9235991">{{cite journal | vauthors = Lennon BW, Williams CH | title = Reductive half-reaction of thioredoxin reductase from Escherichia coli | journal = Biochemistry | volume = 36 | issue = 31 | pages = 9464–77 | date = Aug 1997 | pmid = 9235991 | doi = 10.1021/bi970307j }}</ref> The conserved active site residues in E. coli are -Cys-Ala-Thr-Cys-.<ref name="pmid10657232" />
=== Sisarski ===
Sisarski TrxR-ovi imaju mnogo veću [[homologija sekvence| homologiju sekvenci]] sa glutation-reduktazom nego ''E. coli''.<ref name="pmid10657232" /> Cys ostaci aktivnog mjesta u FAD domenu i vezani NADPH domen su u neposrednoj blizini, što uklanja potrebu za rotacijom od 66 stepeni za prijenos elektrona, što se nalazi u ''E. coli''. Dodatna karakteristika mehanizma sisara je prisustvo [[selenocistein]]skog ostatka na [[C-terminal]]nom kraju proteina, koji je potreban za katalitsku aktivnost. [[konzervirana sekvenca|Konzervirani ostaci]] u aktivnom mjestu sisara su -Cys-Val-Asn-Val-Gly-Cys-.<ref name="pmid10657232" />
== Metode detekcije ==
Tioredoksin reduktaza se može kvantificirati različitim metodama, kao što je DTNB test korištenjem [[Ellmanovog reagensa]]. Serija fluorescentnih proba TRFS na bazi disulfida pokazala je selektivnu detekciju TrxR..<ref>{{cite journal | vauthors = Li X, Zhang B, Yan C, Li J, Wang S, Wei X, Jiang X, Zhou P, Fang J | display-authors = 6 | title = A fast and specific fluorescent probe for thioredoxin reductase that works via disulphide bond cleavage | journal = Nature Communications | volume = 10 | issue = 1 | date = June 2019 | pmid = 31227705 | doi = 10.1038/s41467-019-10807-8 | pmc = 6588570 | bibcode = 2019NatCo..10.2745L | doi-access = free }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Ma H, Zhang J, Zhang Z, Liu Y, Fang J | title = A fast response and red emission probe for mammalian thioredoxin reductase | journal = Chemical Communications | volume = 52 | issue = 81 | pages = 12060–12063 | date = October 2016 | pmid = 27709154 | doi = 10.1039/C6CC04984B }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Zhao J, Qu Y, Gao H, Zhong M, Li X, Zhang F, Chen Y, Gan L, Hu G, Zhang H, Zhang S, Fang J | display-authors = 6 | title = Loss of thioredoxin reductase function in a mouse stroke model disclosed by a two-photon fluorescent probe | journal = Chemical Communications | volume = 56 | issue = 90 | pages = 14075–14078 | date = November 2020 | pmid = 33107534 | doi = 10.1039/D0CC05900E | s2cid = 225082279 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Liu Y, Ma H, Zhang L, Cui Y, Liu X, Fang J | title = A small molecule probe reveals declined mitochondrial thioredoxin reductase activity in a Parkinson's disease model | journal = Chemical Communications | volume = 52 | issue = 11 | pages = 2296–9 | date = February 2016 | pmid = 26725656 | doi = 10.1039/c5cc09998f }}</ref> Mafireyi je sintetizirao prvu diselenidnu sondu koja je primijenjena u detekciji TrxR.<ref>{{cite journal | vauthors = Mafireyi TJ, Laws M, Bassett JW, Cassidy PB, Escobedo JO, Strongin RM | title = A Diselenide Turn-On Fluorescent Probe for the Detection of Thioredoxin Reductase | journal = Angewandte Chemie | volume = 59 | issue = 35 | pages = 15147–15151 | date = August 2020 | pmid = 32449244 | doi = 10.1002/ange.202004094 | pmc = 9438933 | bibcode = 2020AngCh.13215259M | s2cid = 229142596 }}</ref><ref>{{Cite journal | vauthors = Mafireyi TJ, Escobedo JO, Strongin RM |date=2021-03-29|title=Fluorogenic probes for thioredoxin reductase activity |journal=Results in Chemistry|volume=3|language=en|doi=10.1016/j.rechem.2021.100127|issn=2211-7156|doi-access=free}}</ref> Druge metode detekcije uključuju imunoske tehnike i test selenocistin-tioredoksin reduktaze (SC-TR test).
== Klinički značaj ==
=== Liječenje raka ===
Budući da je aktivnost ovog enzima neophodna za rast i preživljavanje ćelija, on je dobra meta za antitumorsku terapiju. Nadalje, enzim je pojačano reguliran kod nekoliko vrsta raka, uključujući [[maligni mezoteliom]].<ref name="pmid16934670">{{cite journal | vauthors = Nilsonne G, Sun X, Nyström C, Rundlöf AK, Potamitou Fernandes A, Björnstedt M, Dobra K | title = Selenite induces apoptosis in sarcomatoid malignant mesothelioma cells through oxidative stress | journal = Free Radical Biology & Medicine | volume = 41 | issue = 6 | pages = 874–85 | date = Sep 2006 | pmid = 16934670 | doi = 10.1016/j.freeradbiomed.2006.04.031 | hdl = 10616/47514 | hdl-access = free }}</ref><ref name="pmid11307155">{{cite journal | vauthors = Kahlos K, Soini Y, Säily M, Koistinen P, Kakko S, Pääkkö P, Holmgren A, Kinnula VL | title = Up-regulation of thioredoxin and thioredoxin reductase in human malignant pleural mesothelioma | journal = International Journal of Cancer | volume = 95 | issue = 3 | pages = 198–204 | date = May 2001 | pmid = 11307155 | doi = 10.1002/1097-0215(20010520)95:3<198::AID-IJC1034>3.0.CO;2-F | doi-access = free }}</ref> Naprimjer, [[moteksafin-gadolinij]] (MGd) je novi hemoterapeutski agens koji selektivno cilja tumorske ćelije, što dovodi do ćelijske smrti i [[apoptoza]], putem inhibicije tioredoksin-reduktaze i [[ribonukleotid-reduktaza|ribonukleotid-reduktaze]].
=== Kardiomiopatija ===
Dilatativna kardiomiopatija ([[dilatativna kardiomiopatija|DCM]]) je česta dijagnoza u slučajevima [[kongestivno zatajenje srca|kongestivnog zatajenja srca]]. Tioredoksin-reduktaze su esencijalni proteini za regulaciju ćelijske redoks ravnoteže i ublažavanje štete uzrokovane [[ROS|reaktivnim vrstama kisika]] generiranim putem [[oksidativna fosforilacija| oksidativne fosforilacije]] u [[mitohondrija]]ma. Inaktivacija mitohondrijskog TrxR2 kod miševa rezultira stanjivanjem zidova srčanih komora i neonatusnom smrću.<ref name="pmid15485910" /> Nadalje, dvije [[mutacije]] u genu TrxR2 pronađene su kod pacijenata s dijagnozom DCM-a, a ne u kontrolnoj populaciji. Pretpostavlja se da je patološki uticaj ovih mutacija smanjena sposobnost kontrole oksidativnog oštećenja u [[srčani mišić|srčanim miocitima]].<ref name="pmid21247928">{{cite journal | vauthors = Sibbing D, Pfeufer A, Perisic T, Mannes AM, Fritz-Wolf K, Unwin S, Sinner MF, Gieger C, Gloeckner CJ, Wichmann HE, Kremmer E, Schäfer Z, Walch A, Hinterseer M, Näbauer M, Kääb S, Kastrati A, Schömig A, Meitinger T, Bornkamm GW, Conrad M, von Beckerath N | title = Mutations in the mitochondrial thioredoxin reductase gene TXNRD2 cause dilated cardiomyopathy | journal = European Heart Journal | volume = 32 | issue = 9 | pages = 1121–33 | date = May 2011 | pmid = 21247928 | doi = 10.1093/eurheartj/ehq507 | doi-access = free | hdl = 11858/00-001M-0000-0024-1F10-3 | hdl-access = free }}</ref>
=== Antibiotik ===
Nedavno su provedena istraživanja koja pokazuju da bi tioredoksin-reduktaza niske molekularne težine mogla biti meta za nove [[antibiotik]]e (kao što su auranofin ili Ebselen).[<ref>{{cite journal | vauthors = Marshall AC, Kidd SE, Lamont-Friedrich SJ, Arentz G, Hoffmann P, Coad BR, Bruning JB | title = Aspergillus fumigatus Thioredoxin Reductase | journal = Antimicrobial Agents and Chemotherapy | volume = 63 | issue = 3 | date = March 2019 | pmid = 30642940 | pmc = 6395915 | doi = 10.1128/AAC.02281-18 }}</ref>) Ovo se posebno odnosi na ''Mycobacterium haemophilum'' i moglo bi se koristiti za [[bakterije]] otporne na antibiotike.<ref>{{cite journal | vauthors = Harbut MB, Vilchèze C, Luo X, Hensler ME, Guo H, Yang B, Chatterjee AK, Nizet V, Jacobs WR, Schultz PG, Wang F | display-authors = 6 | title = Auranofin exerts broad-spectrum bactericidal activities by targeting thiol-redox homeostasis | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 112 | issue = 14 | pages = 4453–8 | date = April 2015 | pmid = 25831516 | pmc = 4394260 | doi = 10.1073/pnas.1504022112 | bibcode = 2015PNAS..112.4453H | doi-access = free }}</ref>
== Reference ==
{{Reflist|33em}}
== Vanjski linkovi==
* {{MeshName|Thioredoxin+Reductase+(NADPH)}}
{{Flavoproteini}}
{{Sumpor-oksidoreduktaze}}
{{Enzimi}}
{{Portal|Biologija|border=no}}
{{DEFAULTSORT:Tioredoksin Reduktaza}}
[[Kategorija:EC 1.8.1]]
[[Kategorija:Enzimi]]
apjp90dmdeizxerg5w8yrswkf1vxwwc
3819990
3819989
2026-03-26T15:06:24Z
Exsiler
178345
3819990
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija protein
|Ime= Tioredoksin reduktaza<br> (niska molekularna težina)
|InterPro=IPR005982
|Symbol=TR i TrxR
|slika=PDB_1bwc_EBI.jpg
|PROSITE=PS00573
|SCOP=1zof
}}
{{Infokutija protein
|Ime= Selenoprotein tioredoksin/glutation reduktaza<br> (visoka molekularna težina)
|InterPro=IPR006338
|Symbol=TR i TrxR
|slika=PDB 1ger EBI.jpg
|PROSITE=PS00573
|SCOP=3dgh}}
'''Tioredoksin-reduktaze''' ('''TR''', '''TrxR''') ({{EC broj|1.8.1.9}}) su enzimi koji redukuju [[tioredoksin]] (Trx).<ref name="pmid10657232">{{cite journal | vauthors = Mustacich D, Powis G | title = Thioredoxin reductase | journal = The Biochemical Journal | volume = 346 Pt 1 | issue = 1 | pages = 1–8 | date = February 2000 | pmid = 10657232 | pmc = 1220815 | doi = 10.1042/0264-6021:3460001 }}</ref> Identificirane su dvije klase tioredoksin-reduktaze: jedna klasa kod [[bakterija]] i nekih [[eukariot]]a, a druga kod [[životinja]]. Bakterijski TrxR također katalizira redukciju proteina sličnih glutaredoksinu poznatih kao NrdH.<ref>{{cite journal | vauthors = Jordan A, Aslund F, Pontis E, Reichard P, Holmgren A | title = Characterization of Escherichia coli NrdH. A glutaredoxin-like protein with a thioredoxin-like activity profile | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 272 | issue = 29 | pages = 18044–50 | date = July 1997 | pmid = 9218434 | doi = 10.1074/jbc.272.29.18044 | doi-access =free }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Phulera S, Mande SC | title = The crystal structure of Mycobacterium tuberculosis NrdH at 0.87 Å suggests a possible mode of its activity | journal = Biochemistry | volume = 52 | issue = 23 | pages = 4056–65 | date = June 2013 | pmid = 23675692 | doi = 10.1021/bi400191z }}</ref><ref>{{cite journal| vauthors = Phulera S, Akif M, Sardesai AA, Mande SC |date=2014-01-01|title=Redox Proteins of Mycobacterium tuberculosis|url=http://journal.library.iisc.ernet.in/index.php/iisc/article/view/4461|journal=Journal of the Indian Institute of Science|language=en|volume=94|issue=1|pages=127–138|issn=0970-4140}}</ref> Obje klase su [[flavoproteini]] koji funkcioniraju kao homodimere. Svaka monomera sadrži [[flavin adenin dinukleotid|FAD]] prostetsku grupu, [[NADPH]] domen za vezivanje i [[aktivno mjesto]] koje sadrži [[redoks[[-aktivnu [[disulfidna veza|disulfidnu vezu]].<ref name="Hirt_2002">{{cite journal | vauthors = Hirt RP, Müller S, Embley TM, Coombs GH | title = The diversity and evolution of thioredoxin reductase: new perspectives | journal = Trends in Parasitology | volume = 18 | issue = 7 | pages = 302–8 | date = July 2002 | pmid = 12379950 | doi = 10.1016/S1471-4922(02)02293-6 }}</ref>
== Uloga u ćelijama ==
Tioredoksin-reduktaze su enzimi koji kataliziraju redukciju tioredoksina<ref name="pmid10657232"/> i stoga su centralna komponenta u tioredoksinskom sistemu. Zajedno sa tioredoksinom (Trx) i NADPH, najopćiiji opis ovog sistema je sistem za redukciju [[disulfidna veza|disulfidnih veza]] u ćelijama. Elektroni se uzimaju iz NADPH putem TrxR i prenose na [[aktivno mjesto]] Trx-a, koji dalje redukuje proteinske disulfide ili druge [[supstrat (biohemija)|supstrate]].<ref name="pmid20494123">{{cite journal | vauthors = Holmgren A, Lu J | title = Thioredoxin and thioredoxin reductase: current research with special reference to human disease | journal = Biochemical and Biophysical Research Communications | volume = 396 | issue = 1 | pages = 120–4 | date = May 2010 | pmid = 20494123 | doi = 10.1016/j.bbrc.2010.03.083 | bibcode = 2010BBRC..396..120H | url = https://zenodo.org/record/1065567 }}</ref>Trx sistem postoji u svim živim ćelijama i ima evolucijsku historiju povezanu sa [[DNK]] kao genetičkim materijalom, odbranom od oksidativnih oštećenja usljed metabolizma kisika i [[redoks]] signalizacijom, korištenjem molekula poput [[vodik-peroksid]]a i [[dušik- oksid]]a.<ref name=pmid19691428>{{cite journal | vauthors = Meyer Y, Buchanan BB, Vignols F, Reichheld JP | title = Thioredoxins and glutaredoxins: unifying elements in redox biology | journal = Annual Review of Genetics | volume = 43 | pages = 335–67 | year = 2009 | pmid = 19691428 | doi = 10.1146/annurev-genet-102108-134201 }}</ref><ref name=pmid17115886>{{cite journal | vauthors = Lillig CH, Holmgren A | title = Thioredoxin and related molecules--from biology to health and disease | journal = Antioxidants & Redox Signaling | volume = 9 | issue = 1 | pages = 25–47 | date = Jan 2007 | pmid = 17115886 | doi = 10.1089/ars.2007.9.25 }}</ref>
[[slika:CellularTrxR.png|thumb|center|500px|'''Shematski dijagram ćelijske uloge TrxR-a''' Adaptirano od Holmgrena i dr.<ref name="pmid20494123"/>]]
== Raznolikost ==
Dvije klase tioredoksin reduktaze su evoluirale nezavisno od zajedničkog pretka superporodice FAD/NAD(P)-vezujućeg domena (IPR036188):
* Tip visoke molekularne težine (MW = ~55.000) koji sadrži ostatak [[selenocistein]]a u svom [[aktivno mjesto|aktivnom mjestu]] identificiran je kod viših eukariota, uključujući ljude. Ovaj TxR je povezan sa [[glutation-reduktaza|glutation-reduktazom]], [[tripanotion-disulfid reduktaza|tripanotion reduktazom]], [[živa-reduktaza|živinom reduktazom]] i [[dihidrolipoamid-dehidrogenaza|lipoamid-dehidrogenazom]]. U sljedećem tekstu koristimo primjer verzije kod sisara.<ref name="Hirt_2002"/>
* Tip niske molekularne težine (MW = ~ 35.000) identificiran je kod [[arheja]], [[bakterija]] i drugih eukariota. Srodan je sa ''AhpF'', alkil hidroperoksid-reduktazom. U sljedećem tekstu koristimo primjer verzije ''[[E. coli]]''.<ref name="Hirt_2002"/>
Ove dvije klase TrxR imaju samo ~20% identičnosti sekvence u dijelu primarne sekvence gdje se mogu pouzdano poravnati.<ref name="Hirt_2002"/> Neto reakcija obje klase TrxR je identična, ali mehanizam djelovanja svake je različit.<ref name="pmid9108027">{{cite journal | vauthors = Arscott LD, Gromer S, Schirmer RH, Becker K, Williams CH | title = The mechanism of thioredoxin reductase from human placenta is similar to the mechanisms of lipoamide dehydrogenase and glutathione reductase and is distinct from the mechanism of thioredoxin reductase from Escherichia coli | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 94 | issue = 8 | pages = 3621–6 | date = Apr 1997 | pmid = 9108027 | pmc = 20490 | doi = 10.1073/pnas.94.8.3621 | bibcode = 1997PNAS...94.3621A | doi-access = free }}</ref>
Ljudi eksprimiraju tri [[izoenzim]]a tioredoksin-reduktaze: [[TXNRD1|tioredoksin-reduktaza 1]] (TrxR1, [[citosol]]ni), tioredoksin-reduktaza 2 (TrxR2, mitohondrijska), tioredoksin-reduktaza 3 (TrxR3, specifična za testise)).<ref name="pmid15485910">{{cite journal | vauthors = Conrad M, Jakupoglu C, Moreno SG, Lippl S, Banjac A, Schneider M, Beck H, Hatzopoulos AK, Just U, Sinowatz F, Schmahl W, Chien KR, Wurst W, Bornkamm GW, Brielmeier M | title = Essential role for mitochondrial thioredoxin reductase in hematopoiesis, heart development, and heart function | journal = Molecular and Cellular Biology | volume = 24 | issue = 21 | pages = 9414–23 | date = Nov 2004 | pmid = 15485910 | pmc = 522221 | doi = 10.1128/MCB.24.21.9414-9423.2004 }}</ref> Svaki izozim kodiran je posebnim genom:
{|
|{{infokutija protein
| Ime =Tioredoksin-reduktaza 1
| caption =
| image =
| HGNCid = 12437
| Symbol = [[TXNRD1]]
| AltSymbols =
| EntrezGene = 7296
| OMIM = 601112
| RefSeq = NM_003330
| UniProt = Q16881
| PDB =
| ECnumber = 1.8.1.9
| Chromosome = 12
| Arm = q
| Band = 23
| LocusSupplementaryData = -q24.1
}}
|{{infokutija protein
| Ime = Tioredoksin-reduktaza 2
| caption =
| image =
| width =
| HGNCid = 18155
| Symbol = TXNRD2
| AltSymbols =
| EntrezGene = 10587
| OMIM = 606448
| RefSeq = NM_006440
| UniProt = Q9NNW7
| PDB =
| ECnumber = 1.8.1.9
| Chromosome = 22
| Arm = q
| Band = 11.21
| LocusSupplementaryData =
}}
|{{infokutija protein
| Ime = Tioredoksin-reduktaza 3
| caption =
| image =
| width =
| HGNCid = 20667
| Symbol = TXNRD3
| AltSymbols =
| EntrezGene = 114112
| OMIM = 606235
| RefSeq = XM_051264
| UniProt = Q86VQ6
| PDB =
| ECnumber = 1.8.1.9
| Chromosome = 3
| Arm = p
| Band = 13
| LocusSupplementaryData = -q13.33
}}
|}
== Struktura ==
=== ''E. coli'' ===
U ''[[E. coli]]'' ThxR postoje dva domena vezivanja, jedan za [[flavin adenin-dinukleotid|FAD]] i drugi za [[NADPH]]. Veza između ova dva domena je dvolančana antiparalelna [[β-list]]a.<ref name="pmid7557016">{{cite journal | vauthors = Williams CH | title = Mechanism and structure of thioredoxin reductase from Escherichia coli | journal = FASEB Journal | volume = 9 | issue = 13 | pages = 1267–76 | date = Oct 1995 | pmid = 7557016 | doi=10.1096/fasebj.9.13.7557016| doi-access = free | hdl = 2027.42/154540 | s2cid = 26055087 | hdl-access = free }}</ref> Svaki domen pojedinačno je vrlo sličan analognim domenima u [[glutation-reduktaza| glutation reduktazi]] i [[lipoamid-dehidrogenaza|lipoamid-dehidrogenazi]], ali je relativna orijentacija ovih domena u ThxR rotirana za 66 stepeni.<ref name="pmid7557016" /> Ovo postaje značajno u mehanizmu djelovanja opisanom u nastavku.
ThxR homo-dimerizira s graničnom površinom između dvije monomere, formiranom od tri [[alfa-heliks]]a i dvije petlje.<ref name="pmid7557016" /> Svaka monomera može zasebno vezati molekulu [[tioredoksin]]a.
<gallery>
File:EcoliTrxRwithBoundThioredoxin.png| Struktura tioredoksina vezanog za ThxR dimer ''E. coli''
File:EcoliTrxRProstheticGroups.png| Struktura ThxR proteina ''E. coli'' sa označenim prostetskim grupama [[FAD]] i [[NADPH]]</gallery>
=== Sisarski ===
Struktura TrxR kod [[sisar]]a slična je onoj kod ''[[E. col]]i''. Sadrži domen vezivanja [[flavin adenin-dinukleotid|FAD]] i [[NADPH]], te interfejs između dvije monomerne podjedinice. ThxR kod sisara ima inserciju u domenu vezivanja [[flavin adenin-dinukleotid|FAD]] između dva [[alfa-heliks]]a, što formira mali par beta lanaca.<ref name="pmid11481439">{{cite journal | vauthors = Sandalova T, Zhong L, Lindqvist Y, Holmgren A, Schneider G | title = Three-dimensional structure of a mammalian thioredoxin reductase: implications for mechanism and evolution of a selenocysteine-dependent enzyme | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 98 | issue = 17 | pages = 9533–8 | date = Aug 2001 | pmid = 11481439 | pmc = 55487 | doi = 10.1073/pnas.171178698 | bibcode = 2001PNAS...98.9533S | doi-access = free }}</ref> Aktivni disulfid u enzimu se nalazi na jednoj od ovih heliksa i stoga se aktivna disulfidna veza nalazi u [[flavin adenin dinukleotid|FAD]] domenu, a ne u [[NADPH]] domenu kao kod ''E. coli'' i drugih [[prokariot]]a.<ref name="pmid11481439"/>
<gallery>
File:HumanThxRProstheticGroups.png| Struktura ljudskih prostetskih grupa ThxR FAD i NADPH
</gallery>
== Mehanizam ==
[[Datoteka:HumanTrxRRxnMech.jpg|thumb|700px|'''Predloženi mehanizam kod sisara i vjerovatno ljudi: ''' Počevši od potpuno oksidiranog oblika, reakcija počinje redukcijom selenenilsulfida do selenolatnog aniona (Se(-1)) s elektronima primljenim iz NADPH putem FAD-a (Korak A). Zbog niske pKa vrijednosti selenola, selenolatni anion je predominantni oblik u fiziološkim uvjetima. Drugi prijenos elektrona iz druge molekule NADPH smanjuje tiholne veze aktivnog mjesta s jednim Cys ostatkom stabiliziranim interakcijom s FAD-om (Korak B). Selenolatni anion zatim napada disulfidne veze Trx i rezultirajući enzim-Trx miješani selenenilsulfid (Korak C), koji potom napada susjedni Cys ostatak kako bi regenerirao selenenilsulfid (Korak D). Ovaj selenenilsulfid se zatim reducira tiolatom aktivnog mjesta iz druge podjedinice (Korak E). Adaptirano iz Zhong et al.<ref name="pmid10801974">{{cite journal | vauthors = Zhong L, Arnér ES, Holmgren A | title = Structure and mechanism of mammalian thioredoxin reductase: the active site is a redox-active selenolthiol/selenenylsulfide formed from the conserved cysteine-selenocysteine sequence | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 97 | issue = 11 | pages = 5854–9 | date = May 2000 | pmid = 10801974 | pmc = 18523 | doi = 10.1073/pnas.100114897 | bibcode = 2000PNAS...97.5854Z | doi-access = free }}</ref> U skladu s nalazima da kompleksi (2,2‘:6‘,2‘‘-terpiridin)platina(II) inhibiraju ljudski TrxR.<ref name="pmid11495589">{{cite journal | vauthors = Becker K, Herold-Mende C, Park JJ, Lowe G, Schirmer RH | title = Human thioredoxin reductase is efficiently inhibited by (2,2':6',2' '-terpyridine)platinum(II) complexes. Possible implications for a novel antitumor strategy | journal = Journal of Medicinal Chemistry | volume = 44 | issue = 17 | pages = 2784–92 | date = Aug 2001 | pmid = 11495589 | doi = 10.1021/jm001014i }}</ref>]]
=== ''E. coli'' ===
U ''[[E. coli]]'' ThxR, prostorna orijentacija FAD i NADPH domena je takva da redoks-aktivni prstenovi FAD i NADPH nisu u neposrednoj blizini jedan drugom.<ref name="pmid10657232" /> Kada se FAD domen ''E. coli'' rotira za 66 stepeni, a NADPH domen ostaje fiksiran, dvije prostetičke grupe se pomjeraju u bliski kontakt, omogućavajući elektronima da prelaze sa NADPH na FAD, a zatim na [[disulfidna veza| disulfidnu vezu]] [[aktivno mjesto|aktivnog mjesta]].<ref name="pmid10657232" /><ref name="pmid9235991">{{cite journal | vauthors = Lennon BW, Williams CH | title = Reductive half-reaction of thioredoxin reductase from Escherichia coli | journal = Biochemistry | volume = 36 | issue = 31 | pages = 9464–77 | date = Aug 1997 | pmid = 9235991 | doi = 10.1021/bi970307j }}</ref> The conserved active site residues in E. coli are -Cys-Ala-Thr-Cys-.<ref name="pmid10657232" />
=== Sisarski ===
Sisarski TrxR-ovi imaju mnogo veću [[homologija sekvence| homologiju sekvenci]] sa glutation-reduktazom nego ''E. coli''.<ref name="pmid10657232" /> Cys ostaci aktivnog mjesta u FAD domenu i vezani NADPH domen su u neposrednoj blizini, što uklanja potrebu za rotacijom od 66 stepeni za prijenos elektrona, što se nalazi u ''E. coli''. Dodatna karakteristika mehanizma sisara je prisustvo [[selenocistein]]skog ostatka na [[C-terminal]]nom kraju proteina, koji je potreban za katalitsku aktivnost. [[konzervirana sekvenca|Konzervirani ostaci]] u aktivnom mjestu sisara su -Cys-Val-Asn-Val-Gly-Cys-.<ref name="pmid10657232" />
== Metode detekcije ==
Tioredoksin reduktaza se može kvantificirati različitim metodama, kao što je DTNB test korištenjem [[Ellmanovog reagensa]]. Serija fluorescentnih proba TRFS na bazi disulfida pokazala je selektivnu detekciju TrxR..<ref>{{cite journal | vauthors = Li X, Zhang B, Yan C, Li J, Wang S, Wei X, Jiang X, Zhou P, Fang J | display-authors = 6 | title = A fast and specific fluorescent probe for thioredoxin reductase that works via disulphide bond cleavage | journal = Nature Communications | volume = 10 | issue = 1 | date = June 2019 | pmid = 31227705 | doi = 10.1038/s41467-019-10807-8 | pmc = 6588570 | bibcode = 2019NatCo..10.2745L | doi-access = free }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Ma H, Zhang J, Zhang Z, Liu Y, Fang J | title = A fast response and red emission probe for mammalian thioredoxin reductase | journal = Chemical Communications | volume = 52 | issue = 81 | pages = 12060–12063 | date = October 2016 | pmid = 27709154 | doi = 10.1039/C6CC04984B }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Zhao J, Qu Y, Gao H, Zhong M, Li X, Zhang F, Chen Y, Gan L, Hu G, Zhang H, Zhang S, Fang J | display-authors = 6 | title = Loss of thioredoxin reductase function in a mouse stroke model disclosed by a two-photon fluorescent probe | journal = Chemical Communications | volume = 56 | issue = 90 | pages = 14075–14078 | date = November 2020 | pmid = 33107534 | doi = 10.1039/D0CC05900E | s2cid = 225082279 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Liu Y, Ma H, Zhang L, Cui Y, Liu X, Fang J | title = A small molecule probe reveals declined mitochondrial thioredoxin reductase activity in a Parkinson's disease model | journal = Chemical Communications | volume = 52 | issue = 11 | pages = 2296–9 | date = February 2016 | pmid = 26725656 | doi = 10.1039/c5cc09998f }}</ref> Mafireyi je sintetizirao prvu diselenidnu sondu koja je primijenjena u detekciji TrxR.<ref>{{cite journal | vauthors = Mafireyi TJ, Laws M, Bassett JW, Cassidy PB, Escobedo JO, Strongin RM | title = A Diselenide Turn-On Fluorescent Probe for the Detection of Thioredoxin Reductase | journal = Angewandte Chemie | volume = 59 | issue = 35 | pages = 15147–15151 | date = August 2020 | pmid = 32449244 | doi = 10.1002/ange.202004094 | pmc = 9438933 | bibcode = 2020AngCh.13215259M | s2cid = 229142596 }}</ref><ref>{{Cite journal | vauthors = Mafireyi TJ, Escobedo JO, Strongin RM |date=2021-03-29|title=Fluorogenic probes for thioredoxin reductase activity |journal=Results in Chemistry|volume=3|language=en|doi=10.1016/j.rechem.2021.100127|issn=2211-7156|doi-access=free}}</ref> Druge metode detekcije uključuju imunoske tehnike i test selenocistin-tioredoksin reduktaze (SC-TR test).
== Klinički značaj ==
=== Liječenje raka ===
Budući da je aktivnost ovog enzima neophodna za rast i preživljavanje ćelija, on je dobra meta za antitumorsku terapiju. Nadalje, enzim je pojačano reguliran kod nekoliko vrsta raka, uključujući [[maligni mezoteliom]].<ref name="pmid16934670">{{cite journal | vauthors = Nilsonne G, Sun X, Nyström C, Rundlöf AK, Potamitou Fernandes A, Björnstedt M, Dobra K | title = Selenite induces apoptosis in sarcomatoid malignant mesothelioma cells through oxidative stress | journal = Free Radical Biology & Medicine | volume = 41 | issue = 6 | pages = 874–85 | date = Sep 2006 | pmid = 16934670 | doi = 10.1016/j.freeradbiomed.2006.04.031 | hdl = 10616/47514 | hdl-access = free }}</ref><ref name="pmid11307155">{{cite journal | vauthors = Kahlos K, Soini Y, Säily M, Koistinen P, Kakko S, Pääkkö P, Holmgren A, Kinnula VL | title = Up-regulation of thioredoxin and thioredoxin reductase in human malignant pleural mesothelioma | journal = International Journal of Cancer | volume = 95 | issue = 3 | pages = 198–204 | date = May 2001 | pmid = 11307155 | doi = 10.1002/1097-0215(20010520)95:3<198::AID-IJC1034>3.0.CO;2-F | doi-access = free }}</ref> Naprimjer, [[moteksafin-gadolinij]] (MGd) je novi hemoterapeutski agens koji selektivno cilja tumorske ćelije, što dovodi do ćelijske smrti i [[apoptoza]], putem inhibicije tioredoksin-reduktaze i [[ribonukleotid-reduktaza|ribonukleotid-reduktaze]].
=== Kardiomiopatija ===
Dilatativna kardiomiopatija ([[dilatativna kardiomiopatija|DCM]]) je česta dijagnoza u slučajevima [[kongestivno zatajenje srca|kongestivnog zatajenja srca]]. Tioredoksin-reduktaze su esencijalni proteini za regulaciju ćelijske redoks ravnoteže i ublažavanje štete uzrokovane [[ROS|reaktivnim vrstama kisika]] generiranim putem [[oksidativna fosforilacija| oksidativne fosforilacije]] u [[mitohondrija]]ma. Inaktivacija mitohondrijskog TrxR2 kod miševa rezultira stanjivanjem zidova srčanih komora i neonatusnom smrću.<ref name="pmid15485910" /> Nadalje, dvije [[mutacije]] u genu TrxR2 pronađene su kod pacijenata s dijagnozom DCM-a, a ne u kontrolnoj populaciji. Pretpostavlja se da je patološki uticaj ovih mutacija smanjena sposobnost kontrole oksidativnog oštećenja u [[srčani mišić|srčanim miocitima]].<ref name="pmid21247928">{{cite journal | vauthors = Sibbing D, Pfeufer A, Perisic T, Mannes AM, Fritz-Wolf K, Unwin S, Sinner MF, Gieger C, Gloeckner CJ, Wichmann HE, Kremmer E, Schäfer Z, Walch A, Hinterseer M, Näbauer M, Kääb S, Kastrati A, Schömig A, Meitinger T, Bornkamm GW, Conrad M, von Beckerath N | title = Mutations in the mitochondrial thioredoxin reductase gene TXNRD2 cause dilated cardiomyopathy | journal = European Heart Journal | volume = 32 | issue = 9 | pages = 1121–33 | date = May 2011 | pmid = 21247928 | doi = 10.1093/eurheartj/ehq507 | doi-access = free | hdl = 11858/00-001M-0000-0024-1F10-3 | hdl-access = free }}</ref>
=== Antibiotik ===
Nedavno su provedena istraživanja koja pokazuju da bi tioredoksin-reduktaza niske molekularne težine mogla biti meta za nove [[antibiotik]]e (kao što su auranofin ili Ebselen).[<ref>{{cite journal | vauthors = Marshall AC, Kidd SE, Lamont-Friedrich SJ, Arentz G, Hoffmann P, Coad BR, Bruning JB | title = Aspergillus fumigatus Thioredoxin Reductase | journal = Antimicrobial Agents and Chemotherapy | volume = 63 | issue = 3 | date = March 2019 | pmid = 30642940 | pmc = 6395915 | doi = 10.1128/AAC.02281-18 }}</ref>) Ovo se posebno odnosi na ''Mycobacterium haemophilum'' i moglo bi se koristiti za [[bakterije]] otporne na antibiotike.<ref>{{cite journal | vauthors = Harbut MB, Vilchèze C, Luo X, Hensler ME, Guo H, Yang B, Chatterjee AK, Nizet V, Jacobs WR, Schultz PG, Wang F | display-authors = 6 | title = Auranofin exerts broad-spectrum bactericidal activities by targeting thiol-redox homeostasis | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 112 | issue = 14 | pages = 4453–8 | date = April 2015 | pmid = 25831516 | pmc = 4394260 | doi = 10.1073/pnas.1504022112 | bibcode = 2015PNAS..112.4453H | doi-access = free }}</ref>
== Reference ==
{{Reflist|33em}}
== Vanjski linkovi==
* {{MeshName|Thioredoxin+Reductase+(NADPH)}}
{{Flavoproteini}}
{{Sumpor-oksidoreduktaze}}
{{Enzimi}}
{{Portal|Biologija|border=no}}
{{DEFAULTSORT:Tioredoksin Reduktaza}}
[[Kategorija:EC 1.8.1]]
[[Kategorija:Enzimi]]
ic05ysyfmbqmt6e6dzifxdg29cfphn5
3819995
3819990
2026-03-26T15:12:22Z
Exsiler
178345
3819995
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija protein
|Ime= Tioredoksin-reduktaza<br> (niska molekularna težina)
|InterPro=IPR005982
|Symbol=TR i TrxR
|slika=PDB_1bwc_EBI.jpg
|PROSITE=PS00573
|SCOP=1zof
}}
{{Infokutija protein
|Ime= Selenoprotein tioredoksin/glutation reduktaza<br> (visoka molekularna težina)
|InterPro=IPR006338
|Symbol=TR i TrxR
|slika=PDB 1ger EBI.jpg
|PROSITE=PS00573
|SCOP=3dgh}}
'''Tioredoksin-reduktaze''' ('''TR''', '''TrxR''') ({{EC broj|1.8.1.9}}) su enzimi koji redukuju [[tioredoksin]] (Trx).<ref name="pmid10657232">{{cite journal | vauthors = Mustacich D, Powis G | title = Thioredoxin reductase | journal = The Biochemical Journal | volume = 346 Pt 1 | issue = 1 | pages = 1–8 | date = February 2000 | pmid = 10657232 | pmc = 1220815 | doi = 10.1042/0264-6021:3460001 }}</ref> Identificirane su dvije klase tioredoksin-reduktaze: jedna klasa kod [[bakterija]] i nekih [[eukariot]]a, a druga kod [[životinja]]. Bakterijski TrxR također katalizira redukciju proteina sličnih glutaredoksinu poznatih kao NrdH.<ref>{{cite journal | vauthors = Jordan A, Aslund F, Pontis E, Reichard P, Holmgren A | title = Characterization of Escherichia coli NrdH. A glutaredoxin-like protein with a thioredoxin-like activity profile | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 272 | issue = 29 | pages = 18044–50 | date = July 1997 | pmid = 9218434 | doi = 10.1074/jbc.272.29.18044 | doi-access =free }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Phulera S, Mande SC | title = The crystal structure of Mycobacterium tuberculosis NrdH at 0.87 Å suggests a possible mode of its activity | journal = Biochemistry | volume = 52 | issue = 23 | pages = 4056–65 | date = June 2013 | pmid = 23675692 | doi = 10.1021/bi400191z }}</ref><ref>{{cite journal| vauthors = Phulera S, Akif M, Sardesai AA, Mande SC |date=2014-01-01|title=Redox Proteins of Mycobacterium tuberculosis|url=http://journal.library.iisc.ernet.in/index.php/iisc/article/view/4461|journal=Journal of the Indian Institute of Science|language=en|volume=94|issue=1|pages=127–138|issn=0970-4140}}</ref> Obje klase su [[flavoproteini]] koji funkcioniraju kao homodimere. Svaka monomera sadrži [[flavin adenin dinukleotid|FAD]] prostetsku grupu, [[NADPH]] domen za vezivanje i [[aktivno mjesto]] koje sadrži [[redoks[[-aktivnu [[disulfidna veza|disulfidnu vezu]].<ref name="Hirt_2002">{{cite journal | vauthors = Hirt RP, Müller S, Embley TM, Coombs GH | title = The diversity and evolution of thioredoxin reductase: new perspectives | journal = Trends in Parasitology | volume = 18 | issue = 7 | pages = 302–8 | date = July 2002 | pmid = 12379950 | doi = 10.1016/S1471-4922(02)02293-6 }}</ref>
== Uloga u ćelijama ==
Tioredoksin-reduktaze su enzimi koji kataliziraju redukciju tioredoksina<ref name="pmid10657232"/> i stoga su centralna komponenta u tioredoksinskom sistemu. Zajedno sa tioredoksinom (Trx) i NADPH, najopćiiji opis ovog sistema je sistem za redukciju [[disulfidna veza|disulfidnih veza]] u ćelijama. Elektroni se uzimaju iz NADPH putem TrxR i prenose na [[aktivno mjesto]] Trx-a, koji dalje redukuje proteinske disulfide ili druge [[supstrat (biohemija)|supstrate]].<ref name="pmid20494123">{{cite journal | vauthors = Holmgren A, Lu J | title = Thioredoxin and thioredoxin reductase: current research with special reference to human disease | journal = Biochemical and Biophysical Research Communications | volume = 396 | issue = 1 | pages = 120–4 | date = May 2010 | pmid = 20494123 | doi = 10.1016/j.bbrc.2010.03.083 | bibcode = 2010BBRC..396..120H | url = https://zenodo.org/record/1065567 }}</ref>Trx sistem postoji u svim živim ćelijama i ima evolucijsku historiju povezanu sa [[DNK]] kao genetičkim materijalom, odbranom od oksidativnih oštećenja usljed metabolizma kisika i [[redoks]] signalizacijom, korištenjem molekula poput [[vodik-peroksid]]a i [[dušik- oksid]]a.<ref name=pmid19691428>{{cite journal | vauthors = Meyer Y, Buchanan BB, Vignols F, Reichheld JP | title = Thioredoxins and glutaredoxins: unifying elements in redox biology | journal = Annual Review of Genetics | volume = 43 | pages = 335–67 | year = 2009 | pmid = 19691428 | doi = 10.1146/annurev-genet-102108-134201 }}</ref><ref name=pmid17115886>{{cite journal | vauthors = Lillig CH, Holmgren A | title = Thioredoxin and related molecules--from biology to health and disease | journal = Antioxidants & Redox Signaling | volume = 9 | issue = 1 | pages = 25–47 | date = Jan 2007 | pmid = 17115886 | doi = 10.1089/ars.2007.9.25 }}</ref>
[[slika:CellularTrxR.png|thumb|center|500px|'''Shematski dijagram ćelijske uloge TrxR-a''' Adaptirano od Holmgrena i dr.<ref name="pmid20494123"/>]]
== Raznolikost ==
Dvije klase tioredoksin reduktaze su evoluirale nezavisno od zajedničkog pretka superporodice FAD/NAD(P)-vezujućeg domena (IPR036188):
* Tip visoke molekularne težine (MW = ~55.000) koji sadrži ostatak [[selenocistein]]a u svom [[aktivno mjesto|aktivnom mjestu]] identificiran je kod viših eukariota, uključujući ljude. Ovaj TxR je povezan sa [[glutation-reduktaza|glutation-reduktazom]], [[tripanotion-disulfid reduktaza|tripanotion reduktazom]], [[živa-reduktaza|živinom reduktazom]] i [[dihidrolipoamid-dehidrogenaza|lipoamid-dehidrogenazom]]. U sljedećem tekstu koristimo primjer verzije kod sisara.<ref name="Hirt_2002"/>
* Tip niske molekularne težine (MW = ~ 35.000) identificiran je kod [[arheja]], [[bakterija]] i drugih eukariota. Srodan je sa ''AhpF'', alkil hidroperoksid-reduktazom. U sljedećem tekstu koristimo primjer verzije ''[[E. coli]]''.<ref name="Hirt_2002"/>
Ove dvije klase TrxR imaju samo ~20% identičnosti sekvence u dijelu primarne sekvence gdje se mogu pouzdano poravnati.<ref name="Hirt_2002"/> Neto reakcija obje klase TrxR je identična, ali mehanizam djelovanja svake je različit.<ref name="pmid9108027">{{cite journal | vauthors = Arscott LD, Gromer S, Schirmer RH, Becker K, Williams CH | title = The mechanism of thioredoxin reductase from human placenta is similar to the mechanisms of lipoamide dehydrogenase and glutathione reductase and is distinct from the mechanism of thioredoxin reductase from Escherichia coli | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 94 | issue = 8 | pages = 3621–6 | date = Apr 1997 | pmid = 9108027 | pmc = 20490 | doi = 10.1073/pnas.94.8.3621 | bibcode = 1997PNAS...94.3621A | doi-access = free }}</ref>
Ljudi eksprimiraju tri [[izoenzim]]a tioredoksin-reduktaze: [[TXNRD1|tioredoksin-reduktaza 1]] (TrxR1, [[citosol]]ni), tioredoksin-reduktaza 2 (TrxR2, mitohondrijska), tioredoksin-reduktaza 3 (TrxR3, specifična za testise)).<ref name="pmid15485910">{{cite journal | vauthors = Conrad M, Jakupoglu C, Moreno SG, Lippl S, Banjac A, Schneider M, Beck H, Hatzopoulos AK, Just U, Sinowatz F, Schmahl W, Chien KR, Wurst W, Bornkamm GW, Brielmeier M | title = Essential role for mitochondrial thioredoxin reductase in hematopoiesis, heart development, and heart function | journal = Molecular and Cellular Biology | volume = 24 | issue = 21 | pages = 9414–23 | date = Nov 2004 | pmid = 15485910 | pmc = 522221 | doi = 10.1128/MCB.24.21.9414-9423.2004 }}</ref> Svaki izozim kodiran je posebnim genom:
{|
|{{infokutija protein
| Ime =Tioredoksin-reduktaza 1
| caption =
| image =
| HGNCid = 12437
| Symbol = [[TXNRD1]]
| AltSymbols =
| EntrezGene = 7296
| OMIM = 601112
| RefSeq = NM_003330
| UniProt = Q16881
| PDB =
| ECnumber = 1.8.1.9
| Chromosome = 12
| Arm = q
| Band = 23
| LocusSupplementaryData = -q24.1
}}
|{{infokutija protein
| Ime = Tioredoksin-reduktaza 2
| caption =
| image =
| width =
| HGNCid = 18155
| Symbol = TXNRD2
| AltSymbols =
| EntrezGene = 10587
| OMIM = 606448
| RefSeq = NM_006440
| UniProt = Q9NNW7
| PDB =
| ECnumber = 1.8.1.9
| Chromosome = 22
| Arm = q
| Band = 11.21
| LocusSupplementaryData =
}}
|{{infokutija protein
| Ime = Tioredoksin-reduktaza 3
| caption =
| image =
| width =
| HGNCid = 20667
| Symbol = TXNRD3
| AltSymbols =
| EntrezGene = 114112
| OMIM = 606235
| RefSeq = XM_051264
| UniProt = Q86VQ6
| PDB =
| ECnumber = 1.8.1.9
| Chromosome = 3
| Arm = p
| Band = 13
| LocusSupplementaryData = -q13.33
}}
|}
== Struktura ==
=== ''E. coli'' ===
U ''[[E. coli]]'' ThxR postoje dva domena vezivanja, jedan za [[flavin adenin-dinukleotid|FAD]] i drugi za [[NADPH]]. Veza između ova dva domena je dvolančana antiparalelna [[β-list]]a.<ref name="pmid7557016">{{cite journal | vauthors = Williams CH | title = Mechanism and structure of thioredoxin reductase from Escherichia coli | journal = FASEB Journal | volume = 9 | issue = 13 | pages = 1267–76 | date = Oct 1995 | pmid = 7557016 | doi=10.1096/fasebj.9.13.7557016| doi-access = free | hdl = 2027.42/154540 | s2cid = 26055087 | hdl-access = free }}</ref> Svaki domen pojedinačno je vrlo sličan analognim domenima u [[glutation-reduktaza| glutation reduktazi]] i [[lipoamid-dehidrogenaza|lipoamid-dehidrogenazi]], ali je relativna orijentacija ovih domena u ThxR rotirana za 66 stepeni.<ref name="pmid7557016" /> Ovo postaje značajno u mehanizmu djelovanja opisanom u nastavku.
ThxR homo-dimerizira s graničnom površinom između dvije monomere, formiranom od tri [[alfa-heliks]]a i dvije petlje.<ref name="pmid7557016" /> Svaka monomera može zasebno vezati molekulu [[tioredoksin]]a.
<gallery>
File:EcoliTrxRwithBoundThioredoxin.png| Struktura tioredoksina vezanog za ThxR dimer ''E. coli''
File:EcoliTrxRProstheticGroups.png| Struktura ThxR proteina ''E. coli'' sa označenim prostetskim grupama [[FAD]] i [[NADPH]]</gallery>
=== Sisarski ===
Struktura TrxR kod [[sisar]]a slična je onoj kod ''[[E. col]]i''. Sadrži domen vezivanja [[flavin adenin-dinukleotid|FAD]] i [[NADPH]], te interfejs između dvije monomerne podjedinice. ThxR kod sisara ima inserciju u domenu vezivanja [[flavin adenin-dinukleotid|FAD]] između dva [[alfa-heliks]]a, što formira mali par beta lanaca.<ref name="pmid11481439">{{cite journal | vauthors = Sandalova T, Zhong L, Lindqvist Y, Holmgren A, Schneider G | title = Three-dimensional structure of a mammalian thioredoxin reductase: implications for mechanism and evolution of a selenocysteine-dependent enzyme | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 98 | issue = 17 | pages = 9533–8 | date = Aug 2001 | pmid = 11481439 | pmc = 55487 | doi = 10.1073/pnas.171178698 | bibcode = 2001PNAS...98.9533S | doi-access = free }}</ref> Aktivni disulfid u enzimu se nalazi na jednoj od ovih heliksa i stoga se aktivna disulfidna veza nalazi u [[flavin adenin dinukleotid|FAD]] domenu, a ne u [[NADPH]] domenu kao kod ''E. coli'' i drugih [[prokariot]]a.<ref name="pmid11481439"/>
<gallery>
File:HumanThxRProstheticGroups.png| Struktura ljudskih prostetskih grupa ThxR FAD i NADPH
</gallery>
== Mehanizam ==
[[Datoteka:HumanTrxRRxnMech.jpg|thumb|700px|'''Predloženi mehanizam kod sisara i vjerovatno ljudi: ''' Počevši od potpuno oksidiranog oblika, reakcija počinje redukcijom selenenilsulfida do selenolatnog aniona (Se(-1)) s elektronima primljenim iz NADPH putem FAD-a (Korak A). Zbog niske pKa vrijednosti selenola, selenolatni anion je predominantni oblik u fiziološkim uvjetima. Drugi prijenos elektrona iz druge molekule NADPH smanjuje tiholne veze aktivnog mjesta s jednim Cys ostatkom stabiliziranim interakcijom s FAD-om (Korak B). Selenolatni anion zatim napada disulfidne veze Trx i rezultirajući enzim-Trx miješani selenenilsulfid (Korak C), koji potom napada susjedni Cys ostatak kako bi regenerirao selenenilsulfid (Korak D). Ovaj selenenilsulfid se zatim reducira tiolatom aktivnog mjesta iz druge podjedinice (Korak E). Adaptirano iz Zhong et al.<ref name="pmid10801974">{{cite journal | vauthors = Zhong L, Arnér ES, Holmgren A | title = Structure and mechanism of mammalian thioredoxin reductase: the active site is a redox-active selenolthiol/selenenylsulfide formed from the conserved cysteine-selenocysteine sequence | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 97 | issue = 11 | pages = 5854–9 | date = May 2000 | pmid = 10801974 | pmc = 18523 | doi = 10.1073/pnas.100114897 | bibcode = 2000PNAS...97.5854Z | doi-access = free }}</ref> U skladu s nalazima da kompleksi (2,2‘:6‘,2‘‘-terpiridin)platina(II) inhibiraju ljudski TrxR.<ref name="pmid11495589">{{cite journal | vauthors = Becker K, Herold-Mende C, Park JJ, Lowe G, Schirmer RH | title = Human thioredoxin reductase is efficiently inhibited by (2,2':6',2' '-terpyridine)platinum(II) complexes. Possible implications for a novel antitumor strategy | journal = Journal of Medicinal Chemistry | volume = 44 | issue = 17 | pages = 2784–92 | date = Aug 2001 | pmid = 11495589 | doi = 10.1021/jm001014i }}</ref>]]
=== ''E. coli'' ===
U ''[[E. coli]]'' ThxR, prostorna orijentacija FAD i NADPH domena je takva da redoks-aktivni prstenovi FAD i NADPH nisu u neposrednoj blizini jedan drugom.<ref name="pmid10657232" /> Kada se FAD domen ''E. coli'' rotira za 66 stepeni, a NADPH domen ostaje fiksiran, dvije prostetičke grupe se pomjeraju u bliski kontakt, omogućavajući elektronima da prelaze sa NADPH na FAD, a zatim na [[disulfidna veza| disulfidnu vezu]] [[aktivno mjesto|aktivnog mjesta]].<ref name="pmid10657232" /><ref name="pmid9235991">{{cite journal | vauthors = Lennon BW, Williams CH | title = Reductive half-reaction of thioredoxin reductase from Escherichia coli | journal = Biochemistry | volume = 36 | issue = 31 | pages = 9464–77 | date = Aug 1997 | pmid = 9235991 | doi = 10.1021/bi970307j }}</ref> The conserved active site residues in E. coli are -Cys-Ala-Thr-Cys-.<ref name="pmid10657232" />
=== Sisarski ===
Sisarski TrxR-ovi imaju mnogo veću [[homologija sekvence| homologiju sekvenci]] sa glutation-reduktazom nego ''E. coli''.<ref name="pmid10657232" /> Cys ostaci aktivnog mjesta u FAD domenu i vezani NADPH domen su u neposrednoj blizini, što uklanja potrebu za rotacijom od 66 stepeni za prijenos elektrona, što se nalazi u ''E. coli''. Dodatna karakteristika mehanizma sisara je prisustvo [[selenocistein]]skog ostatka na [[C-terminal]]nom kraju proteina, koji je potreban za katalitsku aktivnost. [[konzervirana sekvenca|Konzervirani ostaci]] u aktivnom mjestu sisara su -Cys-Val-Asn-Val-Gly-Cys-.<ref name="pmid10657232" />
== Metode detekcije ==
Tioredoksin reduktaza se može kvantificirati različitim metodama, kao što je DTNB test korištenjem [[Ellmanovog reagensa]]. Serija fluorescentnih proba TRFS na bazi disulfida pokazala je selektivnu detekciju TrxR..<ref>{{cite journal | vauthors = Li X, Zhang B, Yan C, Li J, Wang S, Wei X, Jiang X, Zhou P, Fang J | display-authors = 6 | title = A fast and specific fluorescent probe for thioredoxin reductase that works via disulphide bond cleavage | journal = Nature Communications | volume = 10 | issue = 1 | date = June 2019 | pmid = 31227705 | doi = 10.1038/s41467-019-10807-8 | pmc = 6588570 | bibcode = 2019NatCo..10.2745L | doi-access = free }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Ma H, Zhang J, Zhang Z, Liu Y, Fang J | title = A fast response and red emission probe for mammalian thioredoxin reductase | journal = Chemical Communications | volume = 52 | issue = 81 | pages = 12060–12063 | date = October 2016 | pmid = 27709154 | doi = 10.1039/C6CC04984B }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Zhao J, Qu Y, Gao H, Zhong M, Li X, Zhang F, Chen Y, Gan L, Hu G, Zhang H, Zhang S, Fang J | display-authors = 6 | title = Loss of thioredoxin reductase function in a mouse stroke model disclosed by a two-photon fluorescent probe | journal = Chemical Communications | volume = 56 | issue = 90 | pages = 14075–14078 | date = November 2020 | pmid = 33107534 | doi = 10.1039/D0CC05900E | s2cid = 225082279 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Liu Y, Ma H, Zhang L, Cui Y, Liu X, Fang J | title = A small molecule probe reveals declined mitochondrial thioredoxin reductase activity in a Parkinson's disease model | journal = Chemical Communications | volume = 52 | issue = 11 | pages = 2296–9 | date = February 2016 | pmid = 26725656 | doi = 10.1039/c5cc09998f }}</ref> Mafireyi je sintetizirao prvu diselenidnu sondu koja je primijenjena u detekciji TrxR.<ref>{{cite journal | vauthors = Mafireyi TJ, Laws M, Bassett JW, Cassidy PB, Escobedo JO, Strongin RM | title = A Diselenide Turn-On Fluorescent Probe for the Detection of Thioredoxin Reductase | journal = Angewandte Chemie | volume = 59 | issue = 35 | pages = 15147–15151 | date = August 2020 | pmid = 32449244 | doi = 10.1002/ange.202004094 | pmc = 9438933 | bibcode = 2020AngCh.13215259M | s2cid = 229142596 }}</ref><ref>{{Cite journal | vauthors = Mafireyi TJ, Escobedo JO, Strongin RM |date=2021-03-29|title=Fluorogenic probes for thioredoxin reductase activity |journal=Results in Chemistry|volume=3|language=en|doi=10.1016/j.rechem.2021.100127|issn=2211-7156|doi-access=free}}</ref> Druge metode detekcije uključuju imunoske tehnike i test selenocistin-tioredoksin reduktaze (SC-TR test).
== Klinički značaj ==
=== Liječenje raka ===
Budući da je aktivnost ovog enzima neophodna za rast i preživljavanje ćelija, on je dobra meta za antitumorsku terapiju. Nadalje, enzim je pojačano reguliran kod nekoliko vrsta raka, uključujući [[maligni mezoteliom]].<ref name="pmid16934670">{{cite journal | vauthors = Nilsonne G, Sun X, Nyström C, Rundlöf AK, Potamitou Fernandes A, Björnstedt M, Dobra K | title = Selenite induces apoptosis in sarcomatoid malignant mesothelioma cells through oxidative stress | journal = Free Radical Biology & Medicine | volume = 41 | issue = 6 | pages = 874–85 | date = Sep 2006 | pmid = 16934670 | doi = 10.1016/j.freeradbiomed.2006.04.031 | hdl = 10616/47514 | hdl-access = free }}</ref><ref name="pmid11307155">{{cite journal | vauthors = Kahlos K, Soini Y, Säily M, Koistinen P, Kakko S, Pääkkö P, Holmgren A, Kinnula VL | title = Up-regulation of thioredoxin and thioredoxin reductase in human malignant pleural mesothelioma | journal = International Journal of Cancer | volume = 95 | issue = 3 | pages = 198–204 | date = May 2001 | pmid = 11307155 | doi = 10.1002/1097-0215(20010520)95:3<198::AID-IJC1034>3.0.CO;2-F | doi-access = free }}</ref> Naprimjer, [[moteksafin-gadolinij]] (MGd) je novi hemoterapeutski agens koji selektivno cilja tumorske ćelije, što dovodi do ćelijske smrti i [[apoptoza]], putem inhibicije tioredoksin-reduktaze i [[ribonukleotid-reduktaza|ribonukleotid-reduktaze]].
=== Kardiomiopatija ===
Dilatativna kardiomiopatija ([[dilatativna kardiomiopatija|DCM]]) je česta dijagnoza u slučajevima [[kongestivno zatajenje srca|kongestivnog zatajenja srca]]. Tioredoksin-reduktaze su esencijalni proteini za regulaciju ćelijske redoks ravnoteže i ublažavanje štete uzrokovane [[ROS|reaktivnim vrstama kisika]] generiranim putem [[oksidativna fosforilacija| oksidativne fosforilacije]] u [[mitohondrija]]ma. Inaktivacija mitohondrijskog TrxR2 kod miševa rezultira stanjivanjem zidova srčanih komora i neonatusnom smrću.<ref name="pmid15485910" /> Nadalje, dvije [[mutacije]] u genu TrxR2 pronađene su kod pacijenata s dijagnozom DCM-a, a ne u kontrolnoj populaciji. Pretpostavlja se da je patološki uticaj ovih mutacija smanjena sposobnost kontrole oksidativnog oštećenja u [[srčani mišić|srčanim miocitima]].<ref name="pmid21247928">{{cite journal | vauthors = Sibbing D, Pfeufer A, Perisic T, Mannes AM, Fritz-Wolf K, Unwin S, Sinner MF, Gieger C, Gloeckner CJ, Wichmann HE, Kremmer E, Schäfer Z, Walch A, Hinterseer M, Näbauer M, Kääb S, Kastrati A, Schömig A, Meitinger T, Bornkamm GW, Conrad M, von Beckerath N | title = Mutations in the mitochondrial thioredoxin reductase gene TXNRD2 cause dilated cardiomyopathy | journal = European Heart Journal | volume = 32 | issue = 9 | pages = 1121–33 | date = May 2011 | pmid = 21247928 | doi = 10.1093/eurheartj/ehq507 | doi-access = free | hdl = 11858/00-001M-0000-0024-1F10-3 | hdl-access = free }}</ref>
=== Antibiotik ===
Nedavno su provedena istraživanja koja pokazuju da bi tioredoksin-reduktaza niske molekularne težine mogla biti meta za nove [[antibiotik]]e (kao što su auranofin ili Ebselen).[<ref>{{cite journal | vauthors = Marshall AC, Kidd SE, Lamont-Friedrich SJ, Arentz G, Hoffmann P, Coad BR, Bruning JB | title = Aspergillus fumigatus Thioredoxin Reductase | journal = Antimicrobial Agents and Chemotherapy | volume = 63 | issue = 3 | date = March 2019 | pmid = 30642940 | pmc = 6395915 | doi = 10.1128/AAC.02281-18 }}</ref>) Ovo se posebno odnosi na ''Mycobacterium haemophilum'' i moglo bi se koristiti za [[bakterije]] otporne na antibiotike.<ref>{{cite journal | vauthors = Harbut MB, Vilchèze C, Luo X, Hensler ME, Guo H, Yang B, Chatterjee AK, Nizet V, Jacobs WR, Schultz PG, Wang F | display-authors = 6 | title = Auranofin exerts broad-spectrum bactericidal activities by targeting thiol-redox homeostasis | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 112 | issue = 14 | pages = 4453–8 | date = April 2015 | pmid = 25831516 | pmc = 4394260 | doi = 10.1073/pnas.1504022112 | bibcode = 2015PNAS..112.4453H | doi-access = free }}</ref>
== Reference ==
{{Reflist|33em}}
== Vanjski linkovi==
* {{MeshName|Thioredoxin+Reductase+(NADPH)}}
{{Flavoproteini}}
{{Sumpor-oksidoreduktaze}}
{{Enzimi}}
{{Portal|Biologija|border=no}}
{{DEFAULTSORT:Tioredoksin Reduktaza}}
[[Kategorija:EC 1.8.1]]
[[Kategorija:Enzimi]]
55q64w93h3y9e2y4u966d2db685s0b5
Sose Mayrig
0
532521
3819991
2026-03-26T15:08:13Z
Mhare
481
+
3819991
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija vojno lice
| ime = Sose Mayrig
| slika = Sose Mayrig.png
| opis = Sose Mayrig na fotografiji iz nepoznate godine
| datum rođenja = 1868.
| mjesto rođenja = Teghut, oblast [[Ahlat]], [[Bitliski vilajet]], [[Osmansko Carstvo]]
| datum smrti = 9. februar 1953.
| mjesto smrti = [[Aleksandrija]], [[Egipat]]
| nacionalnost = [[Armeni|Armenka]]
| nadimak = Mayrig
| pripadnost = Jermenska revolucionarna federacija
| služba = 1890-e – oko 1920.
| ratovi = armenski oslobodilački pokret
| bitke = borbe armenskih fedaja u oblasti [[Sasun]]a
}}
'''Sose Mayrig''' (rođena kao '''Sose Vardanian'''; 1868, [[Teghut]], oblast [[Ahlat]], [[Bitliski vilajet]], [[Osmansko Carstvo]] – 9. februar 1953, [[Aleksandrija]], [[Egipat]]) bila je [[Armenija|armenska]] fedajka i učesnica armenskog oslobodilačkog pokreta krajem 19. i početkom 20. stoljeća.<ref name="Ararat">{{cite web |title=Sose Mayrig (1868–1953) |url=https://www.ararat.org/pdf/grakan/sose-mayrig.pdf |website=Ararat |date=oktobar 2011 |access-date=26. 3. 2026}}</ref><ref name="Prelacy">{{cite web |title=Death of Sose Mayrig (February 9, 1953) |url=https://armenianprelacy.org/2021/02/04/death-of-sose-mayrig-february-9-1953/ |website=Armenian Prelacy |date=4. 2. 2021 |access-date=26. 3. 2026}}</ref> U armenskoj tradiciji pamti se kao jedna od najpoznatijih žena među fedajima, a nadimak "Mayrig", što znači "majka", dobila je zbog hrabrosti i brige za mlađe borce.<ref name="Ararat" /><ref name="Weekly">{{cite web |title=Beyond Motherhood: Female Fedayees |url=https://armenianweekly.com/2020/07/09/beyond-motherhood-female-fedayees/ |website=The Armenian Weekly |date=9. 7. 2020 |access-date=26. 3. 2026}}</ref>
== Biografija ==
Rođena je 1868. u selu Teghut u oblasti Ahlat, tada u sastavu Bitliskog vilajeta Osmanskog Carstva.<ref name="Ararat" /><ref name="Prelacy" /> U izvorima se navodi da se od 1890-ih priključila armenskim fedajima i da je učestvovala u nizu sukoba zajedno sa svojim mužem Aghbiurom Serobom, jednim od istaknutih vođa armenskog otpora u zapadnoj Armeniji pod osmanskom vlašću.<ref name="Ararat" /><ref name="Weekly" />
Nakon borbi u Babšenu 1898, ona i Serob povukli su se u oblast [[Sasun]]a.<ref name="Ararat" /> U jednoj borbi 1899. Serob, njihov sin i više njegovih saboraca poginuli su, dok je Sose Mayrig ranjena.<ref name="Ararat" /><ref name="Prelacy" /> Poslije ustanka u Sasunu 1904. živjela je u [[Van]]u, a zatim na [[Kavkaz]]u.<ref name="Ararat" /><ref name="Prelacy" />
Kasnije je preživjela razdoblje progona i masovnog nasilja nad [[Armeni]]ma u [[Osmansko Carstvo|Osmanskom Carstvu]].<ref name="Prelacy" /> Od 1920. živjela je u [[Istanbul]]u, a potom u [[Aleksandrija|Aleksandriji]], gdje je umrla 9. februara 1953.<ref name="Prelacy" /> Njeni posmrtni ostaci preneseni su 1998. u vojno groblje Jerablur u [[Jerevan]]u.<ref name="Prelacy" /><ref name="Memory">{{cite web |title=Memory Politics in Independent Armenia |url=https://ge.boell.org/sites/default/files/2023-04/kharatyan-shagoyan_eng.pdf |website=Heinrich Böll Stiftung Tbilisi Office |date=2023 |access-date=26. 3. 2026 |page=14}}</ref>
== Naslijeđe ==
Sose Mayrig zauzima važno mjesto u armenskom historijskom pamćenju kao simbol ženskog učešća u oružanom i političkom otporu krajem osmanskog perioda.<ref name="Weekly" /><ref name="Prelacy" /> Njeno ime povezuje se s pričama, pjesmama i komemorativnim praksama posvećenim armenskom oslobodilačkom pokretu.<ref name="Prelacy" /><ref name="Memory" />
== Reference ==
{{Refspisak}}
{{Normativna kontrola}}
{{DEFAULTSORT:Mayrig, Sose}}
[[Kategorija:Rođeni 1868.]]
[[Kategorija:Umrli 1953.]]
[[Kategorija:Revolucionari]]
lyve4bjr857et3zhnaeq5g23b0kuf8t
Razgovor:Sose Mayrig
1
532522
3819992
2026-03-26T15:09:51Z
Mhare
481
Nova stranica: {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Mhare | tema = historija | tema2 = žene | tema3 = | država = Armenija | država2 = Zapadnoarmenski jezik | država3 = }}
3819992
wikitext
text/x-wiki
{{CEE proljeće 2026.
| korisnik = Mhare
| tema = historija
| tema2 = žene
| tema3 =
| država = Armenija
| država2 = Zapadnoarmenski jezik
| država3 =
}}
tvethmn5lh0a8502d3k6jjluukxrg1j
3819993
3819992
2026-03-26T15:10:14Z
Mhare
481
https://fountain.toolforge.org/editathons/ceew2026-bs
3819993
wikitext
text/x-wiki
{{CEE žene 2026.}}
{{CEE proljeće 2026.
| korisnik = Mhare
| tema = historija
| tema2 = žene
| tema3 =
| država = Armenija
| država2 = Zapadnoarmenski jezik
| država3 =
}}
2hwkk608qb35a65ao75zhgchn0o87kf
3819994
3819993
2026-03-26T15:10:22Z
Mhare
481
https://fountain.toolforge.org/editathons/fnf2026-bs
3819994
wikitext
text/x-wiki
{{Feminizam i folklor - članak|2026}}
{{CEE žene 2026.}}
{{CEE proljeće 2026.
| korisnik = Mhare
| tema = historija
| tema2 = žene
| tema3 =
| država = Armenija
| država2 = Zapadnoarmenski jezik
| država3 =
}}
hqzfx4okptcqbx79m3j50w7faj38vl0
Larin Paraske
0
532523
3819996
2026-03-26T15:15:29Z
Mhare
481
+
3819996
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija biografija
| ime = Larin Paraske
| slika = Edelfelt Larin Paraske.jpg
| opis = Larin Paraske na slici [[Albert Edelfelt|Alberta Edelfelta]] iz 1893.
| datum_rođenja = 27. decembar 1833.
| mjesto_rođenja = Lempaala, sjeverna Ingrija, [[Ruska Imperija]]
| datum_smrti = 3. januar 1904.
| mjesto_smrti = Vaskela, Sakkola, [[Ruska Imperija]]
}}
'''Larin Paraske''' (rođena kao '''Paraskeva Nikitina'''; Lempaala, [[sjeverna Ingrija]], [[Ruska Imperija]], 27. decembar 1833. – [[Vaskela]], [[Sakkola]], 3. januar 1904.) bila je [[Ižori|ižorska]] runopjevačica i usmena pjesnikinja. Smatra se jednom od ključnih ličnosti [[Finska|finske]] narodne poezije i jednim od najvažnijih izvora za bilježenje i proučavanje [[finski jezik|finsko]]-[[Karelija|karelijske]] usmene tradicije.<ref name="kbg">{{cite web |last=Timonen |first=Senni |title=Larin Paraske (1833–1904) |url=http://urn.fi/urn:nbn:fi:sks-kbg-003581 |website=Kansallisbiografia |publisher=Suomalaisen Kirjallisuuden Seura |date=16. 9. 1997 |access-date=26. 3. 2026}}</ref><ref name="nwl">{{cite web |title=Larin Paraske |url=https://nordicwomensliterature.net/writers/paraske-larin/ |website=Nordic Women's Literature |publisher=The History of Nordic Women's Literature |access-date=26. 3. 2026}}</ref>
Paraske je potjecala iz ižorske sredine u sjevernoj Ingriji i veći dio života provela je u pograničnom prostoru između Ingrije i [[Karelija|Karelijske prevlake]]. U folklorističkoj i književnohistorijskoj literaturi ističe se kao najpoznatija pjevačica tog područja i kao izuzetna poznavateljica kalevalskog stiha i usmene pjesničke tradicije.<ref name="kbg" /><ref name="vers">{{cite book |last=Kallio |first=Kati |chapter=Versification |title=Song Beyond Words: Transformative and Intermedial Aspects of Nordic Oral Poetry |url=https://doi.org/10.21435/sflit.1266 |publisher=Finnish Literature Society |year=2021 |access-date=26. 3. 2026}}</ref>
Njena usmena ostavština sačuvana je zahvaljujući zapisivačima narodne poezije. A. A. Borenius zapisao je dio njenog repertoara 1877, a od 1887. [[Adolf Neovius]] sistematski je bilježio njene pjesme, poslovice i zagonetke.<ref name="kbg" /><ref name="vers" /> Paraske je prema institucionalnim i stručnim izvorima mogla izrecitirati više od 32.000 stihova, što ju je učinilo jednom od najvažnijih pojedinačnih izvora finske folklorne građe.<ref name="ham">{{cite web |title=Larin Paraske |url=https://www.hamhelsinki.fi/en/sculptures/larin-paraske-2/ |website=HAM Helsinki Art Museum |access-date=26. 3. 2026}}</ref>
Početkom 1890-ih boravila je u [[Porvoo]]u i [[Helsinki]]ju, gdje je stekla širu javnu pažnju. Njene izvedbe slušali su i umjetnici povezani s finskim kulturnim nacionalizmom, među njima i [[Jean Sibelius]], čije je zanimanje za narodnu muziku i runopjevanje povezivano s tim susretom.<ref name="kbg" /><ref name="sib">{{cite web |title=Biography |url=https://ressources.ircam.fr/en/composer/jean-sibelius/biography |website=IRCAM |access-date=26. 3. 2026}}</ref> Larin Paraske postala je i tema likovne umjetnosti, naročito u djelima Alberta Edelfelta.<ref name="ham" />
U finskoj kulturnoj historiji ostala je simbol usmenog pjesništva i spona između izhorske tradicije i modernog interesa za narodnu književnost, posebno u kontekstu recepcije epa ''Kalevala'' i šireg [[romantičarski nacionalizam|romantičarskog nacionalizma]] u Finskoj.<ref name="kbg" /><ref name="nwl" />
Sjećanje na Larin Paraske očuvano je i u javnom prostoru kroz spomenike i memorijalna obilježja u Finskoj.<ref name="ham" />
== Galerija ==
<gallery widths="180" heights="180">
Larin Paraske.jpg|Portret Larin Paraske
Larin Paraske by Järnefelt.jpeg|Umjetnički prikaz Larin Paraske
Larin Paraske omaistensa parissa.jpg|Larin Paraske u porodičnom okruženju
Larin-Paraske-1985.jpg|Larin Paraske na poštanskoj marki
</gallery>
== Reference ==
{{Refspisak}}
{{Normativna kontrola}}
{{DEFAULTSORT:Paraske, Larin}}
[[Kategorija:1833.]]
[[Kategorija:1904.]]
cns4h2te4vtrggd6y3jj28ltd4demxs
3820000
3819996
2026-03-26T15:19:01Z
Mhare
481
3820000
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija biografija
| ime = Larin Paraske
| slika = Edelfelt Larin Paraske.jpg
| opis = Larin Paraske na slici [[Albert Edelfelt|Alberta Edelfelta]] iz 1893.
| datum_rođenja = 27. decembar 1833.
| mjesto_rođenja = Lempaala, sjeverna Ingrija, [[Ruska Imperija]]
| datum_smrti = 3. januar 1904.
| mjesto_smrti = Vaskela, Sakkola, [[Ruska Imperija]]
}}
'''Larin Paraske''' (rođena kao '''Paraskeva Nikitina'''; [[Lempaala]], [[sjeverna Ingrija]], [[Ruska Imperija]], 27. decembar 1833. – [[Vaskela]], [[Sakkola]], 3. januar 1904.) bila je [[Ižori|ižorska]] runopjevačica i usmena pjesnikinja. Smatra se jednom od ključnih ličnosti [[Finska|finske]] narodne poezije i jednim od najvažnijih izvora za bilježenje i proučavanje [[finski jezik|finsko]]-[[Karelija|karelijske]] usmene tradicije.<ref name="kbg">{{cite web |last=Timonen |first=Senni |title=Larin Paraske (1833–1904) |url=http://urn.fi/urn:nbn:fi:sks-kbg-003581 |website=Kansallisbiografia |publisher=Suomalaisen Kirjallisuuden Seura |date=16. 9. 1997 |access-date=26. 3. 2026}}</ref><ref name="nwl">{{cite web |title=Larin Paraske |url=https://nordicwomensliterature.net/writers/paraske-larin/ |website=Nordic Women's Literature |publisher=The History of Nordic Women's Literature |access-date=26. 3. 2026}}</ref>
Paraske je potjecala iz ižorske sredine u sjevernoj Ingriji i veći dio života provela je u pograničnom prostoru između Ingrije i [[Karelija|Karelijske prevlake]]. U folklorističkoj i književnohistorijskoj literaturi ističe se kao najpoznatija pjevačica tog područja i kao izuzetna poznavateljica kalevalskog stiha i usmene pjesničke tradicije.<ref name="kbg" /><ref name="vers">{{cite book |last=Kallio |first=Kati |chapter=Versification |title=Song Beyond Words: Transformative and Intermedial Aspects of Nordic Oral Poetry |url=https://doi.org/10.21435/sflit.1266 |publisher=Finnish Literature Society |year=2021 |access-date=26. 3. 2026}}</ref>
Njena usmena ostavština sačuvana je zahvaljujući zapisivačima narodne poezije. A. A. Borenius zapisao je dio njenog repertoara 1877, a od 1887. [[Adolf Neovius]] sistematski je bilježio njene pjesme, poslovice i zagonetke.<ref name="kbg" /><ref name="vers" /> Paraske je prema institucionalnim i stručnim izvorima mogla izrecitirati više od 32.000 stihova, što ju je učinilo jednom od najvažnijih pojedinačnih izvora finske folklorne građe.<ref name="ham">{{cite web |title=Larin Paraske |url=https://www.hamhelsinki.fi/en/sculptures/larin-paraske-2/ |website=HAM Helsinki Art Museum |access-date=26. 3. 2026}}</ref>
Početkom 1890-ih boravila je u [[Porvoo]]u i [[Helsinki]]ju, gdje je stekla širu javnu pažnju. Njene izvedbe slušali su i umjetnici povezani s finskim kulturnim nacionalizmom, među njima i [[Jean Sibelius]], čije je zanimanje za narodnu muziku i runopjevanje povezivano s tim susretom.<ref name="kbg" /><ref name="sib">{{cite web |title=Biography |url=https://ressources.ircam.fr/en/composer/jean-sibelius/biography |website=IRCAM |access-date=26. 3. 2026}}</ref> Larin Paraske postala je i tema likovne umjetnosti, naročito u djelima Alberta Edelfelta.<ref name="ham" />
U finskoj kulturnoj historiji ostala je simbol usmenog pjesništva i spona između izhorske tradicije i modernog interesa za narodnu književnost, posebno u kontekstu recepcije epa ''Kalevala'' i šireg [[romantičarski nacionalizam|romantičarskog nacionalizma]] u Finskoj.<ref name="kbg" /><ref name="nwl" />
Sjećanje na Larin Paraske očuvano je i u javnom prostoru kroz spomenike i memorijalna obilježja u Finskoj.<ref name="ham" />
== Galerija ==
<gallery widths="180" heights="180">
Larin Paraske.jpg|Portret Larin Paraske
Larin Paraske by Järnefelt.jpeg|Umjetnički prikaz Larin Paraske
Larin Paraske omaistensa parissa.jpg|Larin Paraske u porodičnom okruženju
Larin-Paraske-1985.jpg|Larin Paraske na poštanskoj marki
</gallery>
== Reference ==
{{Refspisak}}
{{Normativna kontrola}}
{{DEFAULTSORT:Paraske, Larin}}
[[Kategorija:Rođeni 1833.]]
[[Kategorija:Umrli 1904.]]
[[Kategorija:Biografije, Lempaala]]
[[Kategorija:Ižorski pjesnici]]
jgyxssowxi3y0i4du7d4yaqnukv7huk
3820001
3820000
2026-03-26T15:22:12Z
Mhare
481
[[Kategorija:Finski pjesnici]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)
3820001
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija biografija
| ime = Larin Paraske
| slika = Edelfelt Larin Paraske.jpg
| opis = Larin Paraske na slici [[Albert Edelfelt|Alberta Edelfelta]] iz 1893.
| datum_rođenja = 27. decembar 1833.
| mjesto_rođenja = Lempaala, sjeverna Ingrija, [[Ruska Imperija]]
| datum_smrti = 3. januar 1904.
| mjesto_smrti = Vaskela, Sakkola, [[Ruska Imperija]]
}}
'''Larin Paraske''' (rođena kao '''Paraskeva Nikitina'''; [[Lempaala]], [[sjeverna Ingrija]], [[Ruska Imperija]], 27. decembar 1833. – [[Vaskela]], [[Sakkola]], 3. januar 1904.) bila je [[Ižori|ižorska]] runopjevačica i usmena pjesnikinja. Smatra se jednom od ključnih ličnosti [[Finska|finske]] narodne poezije i jednim od najvažnijih izvora za bilježenje i proučavanje [[finski jezik|finsko]]-[[Karelija|karelijske]] usmene tradicije.<ref name="kbg">{{cite web |last=Timonen |first=Senni |title=Larin Paraske (1833–1904) |url=http://urn.fi/urn:nbn:fi:sks-kbg-003581 |website=Kansallisbiografia |publisher=Suomalaisen Kirjallisuuden Seura |date=16. 9. 1997 |access-date=26. 3. 2026}}</ref><ref name="nwl">{{cite web |title=Larin Paraske |url=https://nordicwomensliterature.net/writers/paraske-larin/ |website=Nordic Women's Literature |publisher=The History of Nordic Women's Literature |access-date=26. 3. 2026}}</ref>
Paraske je potjecala iz ižorske sredine u sjevernoj Ingriji i veći dio života provela je u pograničnom prostoru između Ingrije i [[Karelija|Karelijske prevlake]]. U folklorističkoj i književnohistorijskoj literaturi ističe se kao najpoznatija pjevačica tog područja i kao izuzetna poznavateljica kalevalskog stiha i usmene pjesničke tradicije.<ref name="kbg" /><ref name="vers">{{cite book |last=Kallio |first=Kati |chapter=Versification |title=Song Beyond Words: Transformative and Intermedial Aspects of Nordic Oral Poetry |url=https://doi.org/10.21435/sflit.1266 |publisher=Finnish Literature Society |year=2021 |access-date=26. 3. 2026}}</ref>
Njena usmena ostavština sačuvana je zahvaljujući zapisivačima narodne poezije. A. A. Borenius zapisao je dio njenog repertoara 1877, a od 1887. [[Adolf Neovius]] sistematski je bilježio njene pjesme, poslovice i zagonetke.<ref name="kbg" /><ref name="vers" /> Paraske je prema institucionalnim i stručnim izvorima mogla izrecitirati više od 32.000 stihova, što ju je učinilo jednom od najvažnijih pojedinačnih izvora finske folklorne građe.<ref name="ham">{{cite web |title=Larin Paraske |url=https://www.hamhelsinki.fi/en/sculptures/larin-paraske-2/ |website=HAM Helsinki Art Museum |access-date=26. 3. 2026}}</ref>
Početkom 1890-ih boravila je u [[Porvoo]]u i [[Helsinki]]ju, gdje je stekla širu javnu pažnju. Njene izvedbe slušali su i umjetnici povezani s finskim kulturnim nacionalizmom, među njima i [[Jean Sibelius]], čije je zanimanje za narodnu muziku i runopjevanje povezivano s tim susretom.<ref name="kbg" /><ref name="sib">{{cite web |title=Biography |url=https://ressources.ircam.fr/en/composer/jean-sibelius/biography |website=IRCAM |access-date=26. 3. 2026}}</ref> Larin Paraske postala je i tema likovne umjetnosti, naročito u djelima Alberta Edelfelta.<ref name="ham" />
U finskoj kulturnoj historiji ostala je simbol usmenog pjesništva i spona između izhorske tradicije i modernog interesa za narodnu književnost, posebno u kontekstu recepcije epa ''Kalevala'' i šireg [[romantičarski nacionalizam|romantičarskog nacionalizma]] u Finskoj.<ref name="kbg" /><ref name="nwl" />
Sjećanje na Larin Paraske očuvano je i u javnom prostoru kroz spomenike i memorijalna obilježja u Finskoj.<ref name="ham" />
== Galerija ==
<gallery widths="180" heights="180">
Larin Paraske.jpg|Portret Larin Paraske
Larin Paraske by Järnefelt.jpeg|Umjetnički prikaz Larin Paraske
Larin Paraske omaistensa parissa.jpg|Larin Paraske u porodičnom okruženju
Larin-Paraske-1985.jpg|Larin Paraske na poštanskoj marki
</gallery>
== Reference ==
{{Refspisak}}
{{Normativna kontrola}}
{{DEFAULTSORT:Paraske, Larin}}
[[Kategorija:Rođeni 1833.]]
[[Kategorija:Umrli 1904.]]
[[Kategorija:Biografije, Lempaala]]
[[Kategorija:Ižorski pjesnici]]
[[Kategorija:Finski pjesnici]]
bwhoc67au6h8293vgua58zjwvniyoj6
Razgovor:Larin Paraske
1
532524
3819997
2026-03-26T15:16:47Z
Mhare
481
Nova stranica: {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Mhare | tema = žene | tema2 = umjetnost | tema3 = | država = Novgorodska zemlja | država2 = | država3 = }}
3819997
wikitext
text/x-wiki
{{CEE proljeće 2026.
| korisnik = Mhare
| tema = žene
| tema2 = umjetnost
| tema3 =
| država = Novgorodska zemlja
| država2 =
| država3 =
}}
5spvvuczpkgb7202zv56zagx8k9gfwn
3819998
3819997
2026-03-26T15:17:06Z
Mhare
481
https://fountain.toolforge.org/editathons/ceew2026-bs
3819998
wikitext
text/x-wiki
{{CEE žene 2026.}}
{{CEE proljeće 2026.
| korisnik = Mhare
| tema = žene
| tema2 = umjetnost
| tema3 =
| država = Novgorodska zemlja
| država2 =
| država3 =
}}
nmaetjghb32rz5qddmxtpa9sfypok8v
3819999
3819998
2026-03-26T15:17:15Z
Mhare
481
https://fountain.toolforge.org/editathons/fnf2026-bs
3819999
wikitext
text/x-wiki
{{Feminizam i folklor - članak|2026}}
{{CEE žene 2026.}}
{{CEE proljeće 2026.
| korisnik = Mhare
| tema = žene
| tema2 = umjetnost
| tema3 =
| država = Novgorodska zemlja
| država2 =
| država3 =
}}
565o5jt5r33nu6031q8nuz9ru6223rg
Esperantujo
0
532525
3820002
2026-03-26T15:30:25Z
Mhare
481
+
3820002
wikitext
text/x-wiki
[[Datoteka:Flag of Esperanto.svg|mini|desno|Zastava [[Esperanto|esperanta]], jedan od najprepoznatljivijih simbola Esperantuja.]]
[[Datoteka:1908-kl-t-zamenhof.jpg|mini|desno|[[Ludvik Zamenhof]], inicijator [[Esperanto|esperanta]], na fotografiji iz 1908.]]
'''Esperantujo''' je naziv za transnacionalnu zajednicu govornika [[Esperanto|esperanta]], njenu kulturu, mrežu organizacija i prostore - fizičke i virtualne - u kojima se taj jezik upotrebljava.<ref name="fiatlingua">{{Cite journal |last=Fiedler |first=Sabine |title=The Contemporary Esperanto Speech Community |journal=Fiat Lingua |date=2012 |url=https://fiatlingua.org/wp-content/uploads/2013/01/fl-000010-01.pdf |access-date=2026-03-26}}</ref><ref name="janton">{{Cite book |last=Janton |first=Pierre |title=Esperanto: Language, Literature, and Community |publisher=State University of New York Press |location=Albany |year=1993 |url=https://books.google.com/books/about/Esperanto.html?id=R_ZGfG2a1tIC |access-date=2026-03-26}}</ref> Pojam se u pravilu upotrebljava metaforički, "kao da" označava zemlju, iako ne podrazumijeva suverenu teritoriju ni državu u pravnom smislu.<ref name="fiatlingua" /><ref name="oup">{{Cite book |last=Lins |first=Ulrich |chapter=Esperanto: Internationalism, dialogue, and an evolving language community in Japan |editor-last=Heinrich |editor-first=Patrick |editor2-last=Galan |editor2-first=Christian |title=Being Young in Super-Aging Japan: Formative Events and Cultural Reactions |publisher=Routledge/Oxford University Press listing |year=2020 |url=https://academic.oup.com/book/38834/chapter/337728950 |access-date=2026-03-26}}</ref>
Naziv je izveden iz imena jezika ''Esperanto'' i tvorbenog elementa ''-ujo'', koji se u esperantu tradicionalno koristio u nazivima zemalja i prostora.<ref name="fiatlingua" /> U upotrebi je prvenstveno za opis globalne jezičke zajednice, a ne geografski omeđenog područja.<ref name="janton" /><ref name="oup" />
== Obilježja ==
Esperantujo obuhvata različite oblike društvenog i kulturnog života na [[Esperanto|esperantu]]: lokalna udruženja, međunarodne organizacije, kongrese, izdavaštvo, književnost, periodiku, obrazovne aktivnosti i savremene mrežne zajednice.<ref name="fiatlingua" /><ref name="janton" /> U literaturi o sociolingvistici esperanta taj se pojam koristi za zajednicu koja, uprkos raspršenosti, razvija vlastite obrasce komunikacije, zajedničke simboličke reference i osjećaj pripadnosti.<ref name="fiatlingua" /><ref name="oup" />
U tom smislu, Esperantujo se često opisuje kao dijasporska ili transnacionalna jezička zajednica, čije su veze zasnovane na zajedničkom jeziku, međunarodnim susretima i kulturnoj razmjeni, a ne na zajedničkom teritoriju.<ref>{{Cite book |last=Lins |first=Ulrich |title=Esperanto and Its Rivals: The Struggle for an International Language |publisher=University of Pennsylvania Press |year=2016 |url=https://www.jstor.org/stable/j.ctt14jxw44 |access-date=2026-03-26}}</ref><ref name="oup" /> Kao predmet proučavanja povezan je i s [[Esperantologija|esperantologijom]], disciplinom koja proučava strukturu, upotrebu i razvoj esperanta.<ref>{{Cite web |title=Esperantologija |website=Bosanska Wikipedija |url=https://bs.wikipedia.org/wiki/Esperantologija |access-date=2026-03-26}}</ref>
== Historijski razvoj ==
Razvoj Esperantuja usko je povezan s historijom [[Esperanto|esperanta]], koji je 1887. objavio [[Ludvik Zamenhof]], ljekar rođen u [[Białystok|Białystoku]].<ref>{{Cite encyclopedia |title=Esperanto |encyclopedia=Encyclopaedia Britannica |date=2026-02-17 |url=https://www.britannica.com/topic/Esperanto |access-date=2026-03-26}}</ref><ref name="janton" /><ref>{{Cite web |title=Ludvik Zamenhof |website=Bosanska Wikipedija |url=https://bs.wikipedia.org/wiki/Ludvik_Zamenhof |access-date=2026-03-26}}</ref> Već od ranog perioda oko jezika su nastajali klubovi, časopisi, izdavačke mreže i međunarodni skupovi, što je doprinijelo oblikovanju posebnog kulturnog prostora izvan granica pojedinačnih država.<ref name="janton" /><ref>{{Cite web |title=How Esperanto started and developed |website=Europeana |date=2022-12-15 |url=https://www.europeana.eu/en/stories/how-esperanto-started-and-developed |access-date=2026-03-26}}</ref>
Međunarodna vidljivost esperantskog pokreta povećana je i kroz djelovanje institucija kao što je [[UNESCO]], čija je Generalna konferencija 1954. zabilježila postignuća ostvarena putem esperanta u oblasti međunarodne intelektualne razmjene, a 1985. usvojila novu rezoluciju povodom stote godišnjice objavljivanja jezika.<ref>{{Cite web |title=International petition in favour of Esperanto: draft resolution |website=UNESCO Digital Library |year=1954 |url=https://unesdoc.unesco.org/ark:/48223/pf0000249353 |access-date=2026-03-26}}</ref><ref>{{Cite web |title=Records of the General Conference, 23rd session, Sofia, 1985: Resolutions |website=UNESCO Digital Library |year=1985 |url=https://unesdoc.unesco.org/ark:/48223/pf0000068427.page=26 |access-date=2026-03-26}}</ref> U historiji zajednice važnu simboličku ulogu imali su i [[Svjetski kongres|svjetski kongresi]] esperantista, koji su doprinijeli učvršćivanju osjećaja pripadnosti zajedničkom kulturnom prostoru.<ref name="janton" /><ref>{{Cite web |title=Esperanto |website=Bosanska Wikipedija |url=https://bs.wikipedia.org/wiki/Esperanto |access-date=2026-03-26}}</ref>
== Organizacije i savremena upotreba ==
Važan dio Esperantuja čine međunarodne i nacionalne organizacije koje povezuju govornike jezika. Među njima posebno mjesto ima Univerzalna esperantska asocijacija, osnovana 1908, kao jedna od ključnih međunarodnih institucija esperantskog pokreta.<ref>{{Cite web |title=Bosnio kaj Hercegovino: Poŝtmarko 100 jaroj Universala Esperanto-Asocio |website=UEA Katalogo |url=https://katalogo.uea.org/katalogo.php?inf=8158 |access-date=2026-03-26}}</ref><ref name="janton" />
U [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] djeluje [[Savez za esperanto Bosne i Hercegovine]], koji na svojim službenim stranicama navodi širenje esperanta, obrazovni rad, međunarodnu saradnju i izdavačku djelatnost među svojim osnovnim područjima rada.<ref>{{Cite web |title=Savez |website=Esperanto.ba |url=https://www.esperanto.ba/bosanski/Savez/Savez.html |access-date=2026-03-26}}</ref><ref>{{Cite web |title=Djelatnost |website=Esperanto.ba |url=https://www.esperanto.ba/bosanski/Savez/djelatnost.html |access-date=2026-03-26}}</ref>
Savremeni Esperantujo obuhvata i mrežne oblike komunikacije, međunarodne susrete, jezičke tečajeve, prijevode te kulturnu razmjenu među govornicima iz različitih zemalja.<ref name="fiatlingua" /><ref name="oup" /> U toj zajednici važnu simboličku ulogu imaju i ličnosti iz rane historije pokreta, uključujući [[Klara Zamenhof|Klaru Zamenhof]], koja je nakon smrti svog muža nastavila podržavati širenje jezika i njegovih institucija.<ref>{{Cite web |title=Klara Zamenhof |website=Bosanska Wikipedija |url=https://bs.wikipedia.org/wiki/Klara_Zamenhof |access-date=2026-03-26}}</ref><ref>{{Cite web |title=Klara Zamenhof |website=Österreichische Nationalbibliothek / ANNO |url=https://anno.onb.ac.at/cgi-content/anno-plus?aid=e1a&datum=1925&page=5&size=45 |access-date=2026-03-26}}</ref>
== Kulturni značaj ==
Kao kulturni pojam, Esperantujo označava više od same upotrebe jezika. On uključuje književnost na esperantu i u prijevodu, međunarodne kongrese, simboličke tradicije pokreta i specifičan oblik međukulturne komunikacije koji je nastao oko ideje jezičke ravnopravnosti u međunarodnim odnosima.<ref name="janton" /><ref name="oup" /> U savremenim studijama esperanta naglašava se da je riječ o stvarnoj govornoj zajednici sa vlastitim praksama, a ne samo o idealističkom projektu iz historije [[umjetni jezik|umjetnih jezika]].<ref name="fiatlingua" /><ref>{{Cite journal |last=Hampton |first=James |title=Language practices of Emilian and Esperanto communities |journal=Journal of Multilingual and Multicultural Development |year=2024 |url=https://www.tandfonline.com/doi/full/10.1080/01434632.2024.2413933 |access-date=2026-03-26}}</ref>
== Reference ==
{{Refspisak}}
{{Normativna kontrola}}
{{DEFAULTSORT:Esperantujo}}
[[Kategorija:Esperanto]]
k75jozlmaccoef9p0qsqbfmwyxms1yz
Razgovor:Esperantujo
1
532526
3820003
2026-03-26T15:30:57Z
Mhare
481
Nova stranica: {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Mhare | tema = kultura | tema2 = | tema3 = | država = Esperanto | država2 = | država3 = }}
3820003
wikitext
text/x-wiki
{{CEE proljeće 2026.
| korisnik = Mhare
| tema = kultura
| tema2 =
| tema3 =
| država = Esperanto
| država2 =
| država3 =
}}
pvc7vrspkegejjjfyy49dj88p60m96h
Kategorija:Članci projekta CEE proljeće 2026 – Esperanto
14
532527
3820004
2026-03-26T15:31:19Z
Mhare
481
Nova stranica: {{DEFAULTSORT:Esperanto}} [[Kategorija:Članci projekta CEE proljeće 2026. po državama]]
3820004
wikitext
text/x-wiki
{{DEFAULTSORT:Esperanto}}
[[Kategorija:Članci projekta CEE proljeće 2026. po državama]]
j8qjx4glbhlcz1fcjrangkj8k5xq1rv
Kategorija:Članci projekta CEE proljeće 2026 – Zapadnoarmenski jezik
14
532528
3820005
2026-03-26T15:31:51Z
Mhare
481
Nova stranica: {{DEFAULTSORT:Zapadnoarmenski jezik}} [[Kategorija:Članci projekta CEE proljeće 2026. po državama]]
3820005
wikitext
text/x-wiki
{{DEFAULTSORT:Zapadnoarmenski jezik}}
[[Kategorija:Članci projekta CEE proljeće 2026. po državama]]
tf4iloscn1vlncbt1skbterbvi7e861
Kategorija:Članci projekta CEE proljeće 2026 – Novgorodska zemlja
14
532529
3820006
2026-03-26T15:32:11Z
Mhare
481
Nova stranica: {{DEFAULTSORT:Novgorodska zemlja}} [[Kategorija:Članci projekta CEE proljeće 2026. po državama]]
3820006
wikitext
text/x-wiki
{{DEFAULTSORT:Novgorodska zemlja}}
[[Kategorija:Članci projekta CEE proljeće 2026. po državama]]
37lvle8jxnovqihty3chcbr6o8qi8vo
Stadion Bežigrad
0
532530
3820012
2026-03-26T17:58:30Z
Arnel
102555
Nova stranica: {{Infokutija stadion | naziv_stadiona = Stadion Bežigrad | nadimak = | slika = II. evharistični kongres - Plečnikov štadion - junij 1935.jpg | puni_naziv = Centralni stadion Bežigrad | bivši_nazivi = | lokacija = [[Bežigrad (Ljubljana)|Bežigrad]], [[Ljubljana]], [[Slovenija]] | koordinate = {{coord|46|4|8.84|N|14|30|30.60|E|type:landmark}} | početak_izgradnje = | izgrađen = 1...
3820012
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija stadion
| naziv_stadiona = Stadion Bežigrad
| nadimak =
| slika = II. evharistični kongres - Plečnikov štadion - junij 1935.jpg
| puni_naziv = Centralni stadion Bežigrad
| bivši_nazivi =
| lokacija = [[Bežigrad (Ljubljana)|Bežigrad]], [[Ljubljana]], [[Slovenija]]
| koordinate = {{coord|46|4|8.84|N|14|30|30.60|E|type:landmark}}
| početak_izgradnje =
| izgrađen = 1935.
| otvoren =
| renoviran =
| proširen =
| zatvoren = 2008.
| srušen =
| vlasnik =
| operator =
| površina = trava
| semafor =
| cijena_izgradnje =
| arhitekt = [[Jože Plečnik]]
| projektni_menadžer =
| građevinski_inženjer =
| servisni_inženjer =
| glavni_poduzetnik =
| glavni_poduzetnici =
| kapacitet = 8211
| rekordna_posjećenost =
| dimenzije =
| korisnici =
}}
'''Stadion Bežigrad''' (poznat i kao '''Centralni stadion''' '''Bežigrad''' ili '''Plečnikov stadion''') jest sportski stadion u okrugu [[Bežigrad (Ljubljana)|Bežigrad]] u [[Ljubljana|Ljubljani]], koji je projektirao [[Jože Plečnik]], a čija je izgradnja započela 1925. godine za katoličku gimnastičku organizaciju [[Orel (društvo)|Orel]]. Zbog nedostatka sredstava i političkih razloga, izgradnja je tekla sporo i u fazama. Godine 1935. izgrađena je poznata višespratna tribina za [[euharistijski kongres]]. Izgradnja nije u potpunosti dovršena sve do nakon Drugog svjetskog rata, kada je na stadionu uređeno nogometno igralište. Do izgradnje [[Stadion Stožice|stadiona Stožice]], ovo je bio dom nogometnog kluba [[NK Olimpija Ljubljana (2005)|Olimpija]], a od 1995. do 2004. na njemu su se održavale i utakmice [[Nogometna reprezentacija Slovenije|slovenske nogometne reprezentacije]]. Pored sportskih događaja, stadion je bio domaćin i muzičkih i drugih događaja. Stadion, kojem je bila potrebna obnova, kupio je slovenski biznismen [[Joc Pečečnik]], koji, međutim, nije uspio realizirati svoje planove za rekonstrukciju i izgradnju drugih objekata oko stadiona zbog poteškoća u dobijanju dozvole za zaštitu okoliša. Stadion je zatvoren od 2008. i propada zbog nedostatka održavanja.
== Historija ==
Projekt stadiona, namijenjenog prvenstveno gimnastičarima i atletičarima, osmislio je arhitekta Jože Plečnik, a finalizirao njegov student [[Ivan Pengov]]. Iskoristili su postojeći šljunčar uz [[Dunajska cesta (Ljubljana)|Dunajsku cestu]] i istočno-zapadnu orijentaciju parcele. Zemljište na kojem se danas nalazi stadion prije izgradnje pripadalo je [[Teutonški viteški red|viteškom redu]]. Zbog nedostatka sredstava, gradnja stadiona se je provodila u fazama. Godine 1925. izgrađena je ciglena ograda na južnoj, sjevernoj i zapadnoj strani, koju je Plečnik na vrhu prekinuo dvostrukom vijencem, a zid je probio razmaknutim ciglama. Svakih pet metara u zid je ugrađena ploča s dekorativnim kubusom i šiljastom sferom. Naglasio je zapadnu stranu, dok je središnji ulaz pomjerio unazad prema areni za širinu dva bočna ulaza. Godine 1926. duž Dunajske ceste izgrađena je strana sa natkrivenom ulaznom kolonadom i zanimljivim zaobljenim stupovima. Između ceste i nadstrešnice ulaza posađen je red stabala. Sredstva za stadion također su prikupljana putem lutrije; glavna nagrada bila je vila u Bežigradu, za koju je arhitekta Plečnik također izradio planove. Tokom naknadnih faznih proširenja, dovršena je zapadna strana i na južnoj strani izgrađene su terase za sjedenje. Nakon raspuštanja svih gimnastičkih klubova 1929, radovi na stadionu koji je tada bio poznat kao Orlovski su obustavljeni.
Kako bi se ugostio [[euharistijski kongres]] 1935, radovi su nastavljeni, a sportski stadion je pretvoren u arenu na otvorenom za katolički kongres. Plečniku je u izvođenju radova pomagao građevinski inženjer Anton Suhadolc. Budući da je za oltar bila potrebna platforma, Plečnik je na kraju arene izgradio neku vrstu dvoetažne glorieete s rustičnom bazom, gornjim spratom i šetališnom terasom, koja čini krov središnjeg sprata. Arhitekta je terasu okružio balustradom i doričkim stupovima, kao i manjim stupovima na gornjem nivou, što je jedini primjer umetnute [[Kolonada|kolonade]] u Plečnikovom opusu. Na mjestu gdje su kasnije dodani sat i displej za sportske rezultate, nalazi se mali postament za križ. Neki stručnjaci za Plečnika smatraju da je ovo djelo predstavljalo prekretnicu u arhitekturi majstora 1930-ih, iako je trebalo više od decenije da se izgradi i nikada nije u potpunosti dovršeno sa svim planiranim objektima unutar zidina stadiona. Nakon kongresa, između 1939. i 1941, sjedala su postavljena i na sjevernoj strani.
Dana 20. aprila 1944. godine, [[Slovensko domobranstvo|Domobrani]], pod vodstvom [[Leon Rupnik|Leona Rupnika]], tu su položili zakletvu da će se boriti uz Njemačku protiv komunista i njihovih saveznika.
Nakon rata, sjedišta na polukružnim krajevima su dovršena u stilu drevnih modela. Atletska arena je nekoliko puta prilagođavana i opsežno preuređivana, jer je nakon Drugog svjetskog rata u centru arene postavljen nogometni teren. Mnogo kasnije, postavljeni su novi sadržaji, kao što su plastična sjedala i reflektori, koji su bili u upotrebi do početka 2008.
Posljednji i trenutni većinski vlasnik, Bežigradski sportski park, zatvorio je stadion 2008. i počeo planirati njegovu rekonstrukciju i modernizaciju, ali izgradnja nije napredovala zbog komplikacija s dozvolama za zaštitu okoliša i lokalnim stanovništvom. Pokušaji da se renoviranje ubrza uz pomoć međunarodnih organizacija nisu uspjeli. Na javnom takmičenju odabran je dizajn njemačke arhitektonske firme GMP iz Berlina za renoviranje i proširenje. Dizajn je bio kontroverzan zbog opsežne intervencije u naslijeđenu strukturu stadiona i žestokog protivljenja obližnjih stanara.
== Nedavne aktivnosti ==
Stadion Bežigrad je prvenstveno bio domaćin nogometnih utakmica, ali je također bio domaćin velikih muzičkih i drugih događaja. Od 1945. do izgradnje stadiona Stožice bio je dom [[NK Olimpija Ljubljana (2005)|nogometnog kluba Olimpija]]; nakon sticanja nezavisnosti na njemu su se održavale i utakmice [[Nogometna reprezentacija Slovenije|slovenske nogometne reprezentacije]], sve dok zbog dotrajalosti nije prestao ispunjavati FIFA-ine zahtjeve za međunarodne utakmice. Utakmice reprezentacije su stoga 2004. premještene na [[Stadion Z’dežele|stadion u Celju]]. Godine 2003. stadion Bežigrad je također bio domaćin jednog od najvećih koncerata u Sloveniji, na kojem je nastupio bend [[Siddharta]], a kojem je prisustvovalo oko 30.000 ljudi. Stadion je kasnije prešao u vlasništvo slovenskog biznismena Joca Pečečnika, koji je najavio planove za renoviranje stadiona, iako oni nikada nisu realizirani. Projekat bi značajno izmijenio cijelo područje stadiona i okolnih vrtova, posebno izgradnjom stambenih blokova, garaža i visoke zgrade pored stadiona. Tokom faze projektovanja i procesa dobijanja građevinske dozvole, izgrađen je novi stadion Stožice kapaciteta 16.000 gledalaca, preuzimajući ulogu glavnog stadiona u Ljubljani. Posljednji veliki događaj na stadionu održan je 2013. godine, kada su se tamo održale utakmice hokeja na ledu u sklopu događaja Bežigrad Icefest 2013.
== Utakmice nogometne reprezentacije ==
Između 1995. i 2004, nogometna reprezentacija Slovenije odigrala je 27 utakmica na stadionu.<ref>{{cite web|url=https://eu-football.info/_venue.php?id=1691|title=Centralni Stadion Bežigrad, Ljubljana, football venue|website=eu-football.info|language=en|access-date=26. 3. 2026}}</ref>
{| {| class="wikitable"
!Datum
!Takmičenje
!Suprotnik
!Rezultat
!Broj gledaoca
|-
|11. 10. 1995.
|Kvalifikacije za [[Evropsko prvenstvo 1996.|EURO 1996]]
|[[Nogometna reprezentacija Ukrajine|Ukrajina]]
|3–2
|4.000
|-
|15. 11. 1995.
|Kvalifikacije za [[Evropsko prvenstvo 1996.|EURO 1996]]
|[[Nogometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]]
|1–2
|10.000
|-
|21. 5. 1995.
|Prijateljska utakmica
|[[Nogometna reprezentacija Ujedinjenih Arapskih Emirata|Ujedinjeni Arapski Emirati]]
|2–2
|2.500
|-
|1. 9. 1995.
|Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|SP 1998]]
|[[Nogometna reprezentacija Danske|Danska]]
|0–3
|6.000
|-
|10. 11. 1996
|Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|SP 1998]]
|[[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]]
|1–2
|4.000
|-
|6. 9. 1997.
|Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|SP 1998]]
|[[Nogometna reprezentacija Grčke|Grčka]]
|0–3
|5.000
|-
|11. 10. 1997.
|Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|SP 1998]]
|[[Nogometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]]
|1–3
|6.000
|-
|10. 10. 1998.
|Kvalifikacije za [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2000.|EURO 2000]]
|[[Nogometna reprezentacija Norveške|Norveška]]
|1–2
|8.500
|-
|28. 4. 1999.
|Prijateljska utakmica
|[[Nogometna reprezentacija Finske|Finska]]
|1–1
|2.000
|-
|18. 8. 1999.
|Kvalifikacije za [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2000.|EURO 2000]]
|[[Nogometna reprezentacija Albanije|Albanija]]
|2–0
|8.000
|-
|4. 9. 1999.
|Kvalifikacije za [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2000.|EURO 2000]]
|[[Nogometna reprezentacija Gruzije|Gruzija]]
|2–1
|7.000
|-
|13. 11. 1999.
|Kvalifikacije za [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2000.|EURO 2000]]
|[[Nogometna reprezentacija Ukrajine|Ukrajina]]
|2–1
|9.000
|-
|3. 6. 2000.
|Prijateljska utakmica
|[[Nogometna reprezentacija Saudijske Arabije|Saudijska Arabija]]
|2–0
|9.000
|-
|11. 10. 2000.
|Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|SP 2002]]
|[[Nogometna reprezentacija Švicarske|Švicarska]]
|2–2
|9.000
|-
|28. 3. 2001.
|Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|SP 2002]]
|[[Nogometna reprezentacija Jugoslavije|FR Jugoslavija]]
|1–1
|10.000
|-
|2. 6. 2001.
|Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|SP 2002]]
|[[Nogometna reprezentacija Luksemburga|Luksemburg]]
|2–0
|5.000
|-
|15. 8. 2001.
|Prijateljska utakmica
|[[Nogometna reprezentacija Rumunije|Rumunija]]
|2–2
|6.000
|-
|1. 9. 2001.
|Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|SP 2002]]
|[[Nogometna reprezentacija Rusije|Rusija]]
|2–1
|9.000
|-
|6. 10. 2001.
|Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|SP 2002]]
|[[Nogometna reprezentacija Farskih ostrva|Farska ostrva]]
|3–0
|9.500
|-
|10. 11. 2001.
|Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|SP 2002]]
|[[Nogometna reprezentacija Rumunije|Rumunija]]
|2–1
|9.000
|-
|17. 4. 2002.
|Prijateljska utakmica
|[[Nogometna reprezentacija Tunisa|Tunis]]
|1–0
|5.500
|-
|17. 5. 2002.
|Prijateljska utakmica
|[[Nogometna reprezentacija Gane|Gana]]
|2–0
|7.000
|-
|7. 9. 2002.
|Kvalifikacije za [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2004.|EURO 2004]]
|[[Nogometna reprezentacija Gane|Gana]]
|3–0
|7.000
|-
|2. 4. 2003.
|Prijateljska utakmica
|[[Nogometna reprezentacija Kipra|Kipar]]
|4–1
|5.000
|-
|6. 9. 2003.
|Kvalifikacije za [[Evropsko prvenstvo u nogometu|EURO 2004]]
|[[Nogometna reprezentacija Izraela|Izrael]]
|3–1
|8.000
|-
|10. 9. 2003.
|Kvalifikacije za [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2004.|EURO 2004]]
|[[Nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]]
|0–2
|9.000
|-
|19. 11. 2003.
|Kvalifikacije za [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2004.|EURO 2004]]
|[[Nogometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]]
|0–1
|8.500
|-
|18. 8. 2004.
|Prijateljska utakmica
|[[Nogometna reprezentacija Srbije i Crne Gore|Srbija i Crna Gora]]
|1–1
|6.000
|}
== Reference ==
{{refspisak}}
[[Kategorija:Stadioni u Sloveniji]]
[[Kategorija:Sportski objekti u Ljubljani]]
[[Kategorija:Nepokretni spomenici državnog značaja u Ljubljani]]
[[Kategorija:Radovi Jože Plečnika]]
[[Kategorija:Kulturni spomenici državnog značaja Slovenije]]
dxgssid2rqyk6ssgtvbj549az4dabn2
3820013
3820012
2026-03-26T17:58:50Z
Arnel
102555
3820013
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija stadion
| naziv_stadiona = Stadion Bežigrad
| nadimak =
| slika =
| puni_naziv = Centralni stadion Bežigrad
| bivši_nazivi =
| lokacija = [[Bežigrad (Ljubljana)|Bežigrad]], [[Ljubljana]], [[Slovenija]]
| koordinate = {{coord|46|4|8.84|N|14|30|30.60|E|type:landmark}}
| početak_izgradnje =
| izgrađen = 1935.
| otvoren =
| renoviran =
| proširen =
| zatvoren = 2008.
| srušen =
| vlasnik =
| operator =
| površina = trava
| semafor =
| cijena_izgradnje =
| arhitekt = [[Jože Plečnik]]
| projektni_menadžer =
| građevinski_inženjer =
| servisni_inženjer =
| glavni_poduzetnik =
| glavni_poduzetnici =
| kapacitet = 8211
| rekordna_posjećenost =
| dimenzije =
| korisnici =
}}
'''Stadion Bežigrad''' (poznat i kao '''Centralni stadion''' '''Bežigrad''' ili '''Plečnikov stadion''') jest sportski stadion u okrugu [[Bežigrad (Ljubljana)|Bežigrad]] u [[Ljubljana|Ljubljani]], koji je projektirao [[Jože Plečnik]], a čija je izgradnja započela 1925. godine za katoličku gimnastičku organizaciju [[Orel (društvo)|Orel]]. Zbog nedostatka sredstava i političkih razloga, izgradnja je tekla sporo i u fazama. Godine 1935. izgrađena je poznata višespratna tribina za [[euharistijski kongres]]. Izgradnja nije u potpunosti dovršena sve do nakon Drugog svjetskog rata, kada je na stadionu uređeno nogometno igralište. Do izgradnje [[Stadion Stožice|stadiona Stožice]], ovo je bio dom nogometnog kluba [[NK Olimpija Ljubljana (2005)|Olimpija]], a od 1995. do 2004. na njemu su se održavale i utakmice [[Nogometna reprezentacija Slovenije|slovenske nogometne reprezentacije]]. Pored sportskih događaja, stadion je bio domaćin i muzičkih i drugih događaja. Stadion, kojem je bila potrebna obnova, kupio je slovenski biznismen [[Joc Pečečnik]], koji, međutim, nije uspio realizirati svoje planove za rekonstrukciju i izgradnju drugih objekata oko stadiona zbog poteškoća u dobijanju dozvole za zaštitu okoliša. Stadion je zatvoren od 2008. i propada zbog nedostatka održavanja.
== Historija ==
Projekt stadiona, namijenjenog prvenstveno gimnastičarima i atletičarima, osmislio je arhitekta Jože Plečnik, a finalizirao njegov student [[Ivan Pengov]]. Iskoristili su postojeći šljunčar uz [[Dunajska cesta (Ljubljana)|Dunajsku cestu]] i istočno-zapadnu orijentaciju parcele. Zemljište na kojem se danas nalazi stadion prije izgradnje pripadalo je [[Teutonški viteški red|viteškom redu]]. Zbog nedostatka sredstava, gradnja stadiona se je provodila u fazama. Godine 1925. izgrađena je ciglena ograda na južnoj, sjevernoj i zapadnoj strani, koju je Plečnik na vrhu prekinuo dvostrukom vijencem, a zid je probio razmaknutim ciglama. Svakih pet metara u zid je ugrađena ploča s dekorativnim kubusom i šiljastom sferom. Naglasio je zapadnu stranu, dok je središnji ulaz pomjerio unazad prema areni za širinu dva bočna ulaza. Godine 1926. duž Dunajske ceste izgrađena je strana sa natkrivenom ulaznom kolonadom i zanimljivim zaobljenim stupovima. Između ceste i nadstrešnice ulaza posađen je red stabala. Sredstva za stadion također su prikupljana putem lutrije; glavna nagrada bila je vila u Bežigradu, za koju je arhitekta Plečnik također izradio planove. Tokom naknadnih faznih proširenja, dovršena je zapadna strana i na južnoj strani izgrađene su terase za sjedenje. Nakon raspuštanja svih gimnastičkih klubova 1929, radovi na stadionu koji je tada bio poznat kao Orlovski su obustavljeni.
Kako bi se ugostio [[euharistijski kongres]] 1935, radovi su nastavljeni, a sportski stadion je pretvoren u arenu na otvorenom za katolički kongres. Plečniku je u izvođenju radova pomagao građevinski inženjer Anton Suhadolc. Budući da je za oltar bila potrebna platforma, Plečnik je na kraju arene izgradio neku vrstu dvoetažne glorieete s rustičnom bazom, gornjim spratom i šetališnom terasom, koja čini krov središnjeg sprata. Arhitekta je terasu okružio balustradom i doričkim stupovima, kao i manjim stupovima na gornjem nivou, što je jedini primjer umetnute [[Kolonada|kolonade]] u Plečnikovom opusu. Na mjestu gdje su kasnije dodani sat i displej za sportske rezultate, nalazi se mali postament za križ. Neki stručnjaci za Plečnika smatraju da je ovo djelo predstavljalo prekretnicu u arhitekturi majstora 1930-ih, iako je trebalo više od decenije da se izgradi i nikada nije u potpunosti dovršeno sa svim planiranim objektima unutar zidina stadiona. Nakon kongresa, između 1939. i 1941, sjedala su postavljena i na sjevernoj strani.
Dana 20. aprila 1944. godine, [[Slovensko domobranstvo|Domobrani]], pod vodstvom [[Leon Rupnik|Leona Rupnika]], tu su položili zakletvu da će se boriti uz Njemačku protiv komunista i njihovih saveznika.
Nakon rata, sjedišta na polukružnim krajevima su dovršena u stilu drevnih modela. Atletska arena je nekoliko puta prilagođavana i opsežno preuređivana, jer je nakon Drugog svjetskog rata u centru arene postavljen nogometni teren. Mnogo kasnije, postavljeni su novi sadržaji, kao što su plastična sjedala i reflektori, koji su bili u upotrebi do početka 2008.
Posljednji i trenutni većinski vlasnik, Bežigradski sportski park, zatvorio je stadion 2008. i počeo planirati njegovu rekonstrukciju i modernizaciju, ali izgradnja nije napredovala zbog komplikacija s dozvolama za zaštitu okoliša i lokalnim stanovništvom. Pokušaji da se renoviranje ubrza uz pomoć međunarodnih organizacija nisu uspjeli. Na javnom takmičenju odabran je dizajn njemačke arhitektonske firme GMP iz Berlina za renoviranje i proširenje. Dizajn je bio kontroverzan zbog opsežne intervencije u naslijeđenu strukturu stadiona i žestokog protivljenja obližnjih stanara.
== Nedavne aktivnosti ==
Stadion Bežigrad je prvenstveno bio domaćin nogometnih utakmica, ali je također bio domaćin velikih muzičkih i drugih događaja. Od 1945. do izgradnje stadiona Stožice bio je dom [[NK Olimpija Ljubljana (2005)|nogometnog kluba Olimpija]]; nakon sticanja nezavisnosti na njemu su se održavale i utakmice [[Nogometna reprezentacija Slovenije|slovenske nogometne reprezentacije]], sve dok zbog dotrajalosti nije prestao ispunjavati FIFA-ine zahtjeve za međunarodne utakmice. Utakmice reprezentacije su stoga 2004. premještene na [[Stadion Z’dežele|stadion u Celju]]. Godine 2003. stadion Bežigrad je također bio domaćin jednog od najvećih koncerata u Sloveniji, na kojem je nastupio bend [[Siddharta]], a kojem je prisustvovalo oko 30.000 ljudi. Stadion je kasnije prešao u vlasništvo slovenskog biznismena Joca Pečečnika, koji je najavio planove za renoviranje stadiona, iako oni nikada nisu realizirani. Projekat bi značajno izmijenio cijelo područje stadiona i okolnih vrtova, posebno izgradnjom stambenih blokova, garaža i visoke zgrade pored stadiona. Tokom faze projektovanja i procesa dobijanja građevinske dozvole, izgrađen je novi stadion Stožice kapaciteta 16.000 gledalaca, preuzimajući ulogu glavnog stadiona u Ljubljani. Posljednji veliki događaj na stadionu održan je 2013. godine, kada su se tamo održale utakmice hokeja na ledu u sklopu događaja Bežigrad Icefest 2013.
== Utakmice nogometne reprezentacije ==
Između 1995. i 2004, nogometna reprezentacija Slovenije odigrala je 27 utakmica na stadionu.<ref>{{cite web|url=https://eu-football.info/_venue.php?id=1691|title=Centralni Stadion Bežigrad, Ljubljana, football venue|website=eu-football.info|language=en|access-date=26. 3. 2026}}</ref>
{| {| class="wikitable"
!Datum
!Takmičenje
!Suprotnik
!Rezultat
!Broj gledaoca
|-
|11. 10. 1995.
|Kvalifikacije za [[Evropsko prvenstvo 1996.|EURO 1996]]
|[[Nogometna reprezentacija Ukrajine|Ukrajina]]
|3–2
|4.000
|-
|15. 11. 1995.
|Kvalifikacije za [[Evropsko prvenstvo 1996.|EURO 1996]]
|[[Nogometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]]
|1–2
|10.000
|-
|21. 5. 1995.
|Prijateljska utakmica
|[[Nogometna reprezentacija Ujedinjenih Arapskih Emirata|Ujedinjeni Arapski Emirati]]
|2–2
|2.500
|-
|1. 9. 1995.
|Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|SP 1998]]
|[[Nogometna reprezentacija Danske|Danska]]
|0–3
|6.000
|-
|10. 11. 1996
|Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|SP 1998]]
|[[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]]
|1–2
|4.000
|-
|6. 9. 1997.
|Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|SP 1998]]
|[[Nogometna reprezentacija Grčke|Grčka]]
|0–3
|5.000
|-
|11. 10. 1997.
|Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|SP 1998]]
|[[Nogometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]]
|1–3
|6.000
|-
|10. 10. 1998.
|Kvalifikacije za [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2000.|EURO 2000]]
|[[Nogometna reprezentacija Norveške|Norveška]]
|1–2
|8.500
|-
|28. 4. 1999.
|Prijateljska utakmica
|[[Nogometna reprezentacija Finske|Finska]]
|1–1
|2.000
|-
|18. 8. 1999.
|Kvalifikacije za [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2000.|EURO 2000]]
|[[Nogometna reprezentacija Albanije|Albanija]]
|2–0
|8.000
|-
|4. 9. 1999.
|Kvalifikacije za [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2000.|EURO 2000]]
|[[Nogometna reprezentacija Gruzije|Gruzija]]
|2–1
|7.000
|-
|13. 11. 1999.
|Kvalifikacije za [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2000.|EURO 2000]]
|[[Nogometna reprezentacija Ukrajine|Ukrajina]]
|2–1
|9.000
|-
|3. 6. 2000.
|Prijateljska utakmica
|[[Nogometna reprezentacija Saudijske Arabije|Saudijska Arabija]]
|2–0
|9.000
|-
|11. 10. 2000.
|Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|SP 2002]]
|[[Nogometna reprezentacija Švicarske|Švicarska]]
|2–2
|9.000
|-
|28. 3. 2001.
|Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|SP 2002]]
|[[Nogometna reprezentacija Jugoslavije|FR Jugoslavija]]
|1–1
|10.000
|-
|2. 6. 2001.
|Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|SP 2002]]
|[[Nogometna reprezentacija Luksemburga|Luksemburg]]
|2–0
|5.000
|-
|15. 8. 2001.
|Prijateljska utakmica
|[[Nogometna reprezentacija Rumunije|Rumunija]]
|2–2
|6.000
|-
|1. 9. 2001.
|Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|SP 2002]]
|[[Nogometna reprezentacija Rusije|Rusija]]
|2–1
|9.000
|-
|6. 10. 2001.
|Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|SP 2002]]
|[[Nogometna reprezentacija Farskih ostrva|Farska ostrva]]
|3–0
|9.500
|-
|10. 11. 2001.
|Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|SP 2002]]
|[[Nogometna reprezentacija Rumunije|Rumunija]]
|2–1
|9.000
|-
|17. 4. 2002.
|Prijateljska utakmica
|[[Nogometna reprezentacija Tunisa|Tunis]]
|1–0
|5.500
|-
|17. 5. 2002.
|Prijateljska utakmica
|[[Nogometna reprezentacija Gane|Gana]]
|2–0
|7.000
|-
|7. 9. 2002.
|Kvalifikacije za [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2004.|EURO 2004]]
|[[Nogometna reprezentacija Gane|Gana]]
|3–0
|7.000
|-
|2. 4. 2003.
|Prijateljska utakmica
|[[Nogometna reprezentacija Kipra|Kipar]]
|4–1
|5.000
|-
|6. 9. 2003.
|Kvalifikacije za [[Evropsko prvenstvo u nogometu|EURO 2004]]
|[[Nogometna reprezentacija Izraela|Izrael]]
|3–1
|8.000
|-
|10. 9. 2003.
|Kvalifikacije za [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2004.|EURO 2004]]
|[[Nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]]
|0–2
|9.000
|-
|19. 11. 2003.
|Kvalifikacije za [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2004.|EURO 2004]]
|[[Nogometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]]
|0–1
|8.500
|-
|18. 8. 2004.
|Prijateljska utakmica
|[[Nogometna reprezentacija Srbije i Crne Gore|Srbija i Crna Gora]]
|1–1
|6.000
|}
== Reference ==
{{refspisak}}
[[Kategorija:Stadioni u Sloveniji]]
[[Kategorija:Sportski objekti u Ljubljani]]
[[Kategorija:Nepokretni spomenici državnog značaja u Ljubljani]]
[[Kategorija:Radovi Jože Plečnika]]
[[Kategorija:Kulturni spomenici državnog značaja Slovenije]]
rl9w6ovbrcjh1d2u6m75v8sqegwv9tu
Razgovor:Stadion Bežigrad
1
532531
3820014
2026-03-26T18:05:08Z
Arnel
102555
Nova stranica: {{Stranica za razgovor}} {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Arnel | tema = građevine | tema2 = | tema3 = | država = Slovenija | država2 = | država3 = }}
3820014
wikitext
text/x-wiki
{{Stranica za razgovor}}
{{CEE proljeće 2026.
| korisnik = Arnel
| tema = građevine
| tema2 =
| tema3 =
| država = Slovenija
| država2 =
| država3 =
}}
ifgounyqpj5vzd8ubumnj377gguqlqt
Kategorija:Nepokretni spomenici državnog značaja u Ljubljani
14
532532
3820017
2026-03-26T18:20:39Z
Arnel
102555
Nova stranica: {{DEFAULTSORT:Nepokretni spomenici državnog značaja u Ljubljani}} [[Kategorija:Ljubljana]] [[Kategorija:Nepokretni spomenici državnog značaja u Sloveniji]]
3820017
wikitext
text/x-wiki
{{DEFAULTSORT:Nepokretni spomenici državnog značaja u Ljubljani}}
[[Kategorija:Ljubljana]]
[[Kategorija:Nepokretni spomenici državnog značaja u Sloveniji]]
mxzgik1i9uvfhiibxx3zv07rbcjk9pb
Tereza Vinklárková
0
532533
3820019
2026-03-26T19:18:17Z
AnToni
2325
Nova stranica: {{Infokutija biatlonac | ime = Tereza Vinklárková | slika = Vinklarkova_–_Biathlon_2023_Nove_Mesto_8195.jpg | opis_slike = | puno_ime = | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Češka}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1998|12|03}} | mjesto_rođenja = [[Brno]] | država_rođenja = Češka | datum_smrti = | mjesto_smrti = |...
3820019
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija biatlonac
| ime = Tereza Vinklárková
| slika = Vinklarkova_–_Biathlon_2023_Nove_Mesto_8195.jpg
| opis_slike =
| puno_ime =
| nadimak =
| nacionalnost =
| država = {{ZID|Češka}}
| datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1998|12|03}}
| mjesto_rođenja = [[Brno]]
| država_rođenja = Češka
| datum_smrti =
| mjesto_smrti =
| država_smrti =
| zanimanje =
| godine_aktivnosti =
| visina = 163
| težina = 63
| supružnik =
| prazna_oznaka1 =
| prazni_podaci1 =
| veb-sajt =
| sport =
| klub = [[SKP Kornspitz Jablonec]]
| trener = [[Aleš Ligaun]]
| skije =
| puška =
| prazna_oznaka2 =
| prazni_podaci2 =
| prazna_oznaka3 =
| prazni_podaci3 =
| status = aktivna
| kraj_karijere =
| prvi_OI =
| nastup_OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|2026.]])
| medalje_OI = 0
| zlato_OI =
| prvi_SP =
| nastup_SP = '''2''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|2020]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|2023.]])
| medalje_SP = '''0'''
| zlato_SP =
| prvi_SK =
| nastup_SK = ([[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20.]])
| pobjede_SK = 0
| pobjede SK štafeta = 0
| plasman_SK = {{plainlist|
* '''70.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2025/2026.|2025/26.]])
* {{Tooltip|Poj.|Pojedinačno}}: '''55.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2025/2026.|2025/26.]])
* {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''57.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2025/2026.|2025/26.]])
* {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''78.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2025/2026.|2025/26.]])
}}
| pobjede_u_dis =
| nastup_EK = [[IBU kup 2018/2019.|2018/19.]]
| pobjede_EK_štafeta =
| pobjede_EK = '''0'''
| plasman_EK = '''39''' ([[IBU kup 2023/2024.|2023/24.]])
| pobjede_u_dis_EK =
| naziv_medalja =
| medalje =
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje =
| nagrade =
| ordeni =
| fusnote =
| aktualizirano = 26. 3. 2026
}}
'''Tereza Vinklárková''', rođena 3. decembra 1998. u [[Brno|Brno]] je [[češka]] [[biatlon]]ka.<ref>{{cite web | url =https://www.olympics.com/en/milano-cortina-2026/results/athlete-details/43019 | title = Tereza Vinklárková| authorlink = | last = | first = | date = | website =www.olympics.com | publisher = | access-date =21. 2. 2026 | language = en}}</ref>
== Karijera ==
{{sekcija}}
=== Olimpijske igre ===
{| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%"
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ|Mješovita štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2026}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|Biatlon]])
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – 15 km|11]]
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – 7,5 km|50]]
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – potjera (žene)|51]]
|
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – štafeta (žene)|5]]
|
|}
Vinklárková je samo jednom nastupila na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Zimskim olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|ZOI 2026]], ali nije osvojila ni jednu medalju.
U pojedinačnoj konkurenciji najbolji joj je rezultat jedanesto mjesto na ZOI 2026. u utrci [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – 15 km|utrci na 15 km]], kada je s jednim promašajem zaostala 2:20.6 min iza pobjednice [[Francuska na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|francuske biatlonke]] [[Julia Simon (biatlonka)|Julia Simon]], koja je završila utrku s jednim promašajem. U pojedinačnoj konkurenciji najbolji joj je rezultat bilo 11-o mjesto na ZOI 2026. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – masovni start (žene)|utrci masovnog starta na 12,5 km]], kada je s dva promašaja i zaostatkom od 1:04.8 min bila sporija od pobjednice [[Francuska na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|francuske biatlonke]] [[Océane Michelon]]. Najbolji rezultat u štafetnim utrkama joj je peto mjesto na ZOI 2026. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Jessica Jislová|Jessicom Jislovom]], [[Lucie Charvátová|Lucie Charvátovom]] i [[Tereza Voborníková|Terezom Voborníkovom]], kada su sa zaostatkom od 2:07.5 min bili sporiji od pobjedničke [[Francuska na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|francuske]] štafete u sastavu: [[Camille Bened]], [[Océane Michelon]], [[Lou Jeanmonnot]] i [[Julia Simon (biatlonka)|Julia Simon]].
=== Svjetska prvenstva ===
{| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%"
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} !! {{Tooltip|PŠ.|Pojedinačna štafeta}}
|-
|align="left" | {{NaziviSPB|2020}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 15 km|62]]
|
|
|
|
|
|
|-
|align="left" | {{NaziviSPB|2023}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – 15 km|34]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – 7,5 km|85]]
|
|
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – štafeta (žene)|7]]
|
|
|}
Tereza Vinklárková je nastupila na dva [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|SP 2020.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|SP 2023]], ali nije osvojila ni jednu medalju. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji joj je 17-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024.|SP 2024.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – potjera (žene)|utrci potjere na 10 ]], kada je s jednim promašajem i 3:01.7 min zaostatka bila sporija od pobjednice [[Julia Simon (biatlonka)|Julia Simon]]. U štafetnim utrkama najbolji joj je rezultat bilo šesto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024.|SP 2024.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Anna Mąka (biatlonka)|Annom Mąkom]], [[Kamila Cichon|Kamilom Cichon]] i [[Natalia Sidorowicz|Natalijom Sidorowicz]].
=== Svjetski kup ===
{| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%"
|-
!colspan="7" | Plasman u Svjetskom kupu
|-
! [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2022/2023.|2022/23.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|2023/24.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2024/2025.|2024/25.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2025/2026.|2025/26.]]
|-
| || ||94|| || || ||70
|}
Prvi nastup u takmičenjima [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskog kupa u biatlonu]] Vinklárková je imala u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|SK 2019/20.]] <!-- u [[Kontiolahti]]ju 3. decembra 2020, kada je u utrci na 7,5 km osvojila 90-o mjesto, s pet promašaja i zaostatkom od 3:59.2 min bila sporija od pobjednice švedske biatlonke [[Hanna Öberg|Hanne Öberg]]. Najbolji rezultati u pojedinačnoj konkurenciji joj je šesto mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2025/2026.|sezoni SK 2025/26]], 5. decembra 2025. u [[Švedska|švedskom]] [[Östersund]]u u utrci na 7,5 km, kada je bez promašaja i zaostatkom od 47.1 s bila iza pobjednice [[Suvi Minkkinen]], koja je utrku završila bez promašaja. U štafetnim utrkama joj je najbolji joj je rezultat šesto mjesto u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2025/2026.|SK 2025/26.]] u [[Finska|finskom]] [[Kontiolahti]]ju 1. decembra 2025. s [[Kamila Żuk|Kamilom Żuk]], [[Anna Mąka (biatlonka)|Annom Mąkom]] i [[Natalia Sidorowicz|Natalijom Sidorowicz]]. -->
== Privatni život ==
== Napomene ==
{{napspisak}}
== Reference ==
{{refspisak}}
== Vanjski linkovi ==
{{Biatlon portal}}
* {{Commonscat-inline|Tereza Vinklárková}}
* {{Sport365|1782}}
{{DEFAULTSORT:Vinklárková, Tereza}}
[[Kategorija:Rođeni 1998.]]
[[Kategorija:Biografije, Brno]]
[[Kategorija:Češki biatlonci]]
[[Kategorija:Češki olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2026.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Aktivni biatlonci]]
282uzwmhv47ljuxfjc3atjaliq3zxx8
3820023
3820019
2026-03-26T19:31:56Z
AnToni
2325
3820023
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija biatlonac
| ime = Tereza Vinklárková
| slika = Vinklarkova_–_Biathlon_2023_Nove_Mesto_8195.jpg
| opis_slike =
| puno_ime =
| nadimak =
| nacionalnost =
| država = {{ZID|Češka}}
| datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1998|12|03}}
| mjesto_rođenja = [[Brno]]
| država_rođenja = Češka
| datum_smrti =
| mjesto_smrti =
| država_smrti =
| zanimanje =
| godine_aktivnosti =
| visina = 163
| težina = 63
| supružnik =
| prazna_oznaka1 =
| prazni_podaci1 =
| veb-sajt =
| sport =
| klub = [[SKP Kornspitz Jablonec]]
| trener = [[Aleš Ligaun]]
| skije =
| puška =
| prazna_oznaka2 =
| prazni_podaci2 =
| prazna_oznaka3 =
| prazni_podaci3 =
| status = aktivna
| kraj_karijere =
| prvi_OI =
| nastup_OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|2026.]])
| medalje_OI = 0
| zlato_OI =
| prvi_SP =
| nastup_SP = '''2''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|2020]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|2023.]])
| medalje_SP = '''0'''
| zlato_SP =
| prvi_SK =
| nastup_SK = ([[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20.]])
| pobjede_SK = 0
| pobjede SK štafeta = 0
| plasman_SK = {{plainlist|
* '''70.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2025/2026.|2025/26.]])
* {{Tooltip|Poj.|Pojedinačno}}: '''55.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2025/2026.|2025/26.]])
* {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''57.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2025/2026.|2025/26.]])
* {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''78.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2025/2026.|2025/26.]])
}}
| pobjede_u_dis =
| nastup_EK = [[IBU kup 2018/2019.|2018/19.]]
| pobjede_EK_štafeta =
| pobjede_EK = '''0'''
| plasman_EK = '''39''' ([[IBU kup 2023/2024.|2023/24.]])
| pobjede_u_dis_EK =
| naziv_medalja =
| medalje =
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje =
| nagrade =
| ordeni =
| fusnote =
| aktualizirano = 26. 3. 2026
}}
'''Tereza Vinklárková''', rođena 3. decembra 1998. u [[Brno|Brno]] je [[češka]] [[biatlon]]ka.<ref>{{cite web | url =https://www.olympics.com/en/milano-cortina-2026/results/athlete-details/43019 | title = Tereza Vinklárková| authorlink = | last = | first = | date = | website =www.olympics.com | publisher = | access-date =21. 2. 2026 | language = en}}</ref>
== Karijera ==
{{sekcija}}
=== Olimpijske igre ===
{| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%"
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ|Mješovita štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2026}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|Biatlon]])
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – 15 km|11]]
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – 7,5 km|50]]
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – potjera (žene)|51]]
|
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – štafeta (žene)|5]]
|
|}
Vinklárková je samo jednom nastupila na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Zimskim olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|ZOI 2026]], ali nije osvojila ni jednu medalju.
U pojedinačnoj konkurenciji najbolji joj je rezultat jedanesto mjesto na ZOI 2026. u utrci [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – 15 km|utrci na 15 km]], kada je s jednim promašajem zaostala 2:20.6 min iza pobjednice [[Francuska na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|francuske biatlonke]] [[Julia Simon (biatlonka)|Julia Simon]], koja je završila utrku s jednim promašajem. U pojedinačnoj konkurenciji najbolji joj je rezultat bilo 11-o mjesto na ZOI 2026. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – masovni start (žene)|utrci masovnog starta na 12,5 km]], kada je s dva promašaja i zaostatkom od 1:04.8 min bila sporija od pobjednice [[Francuska na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|francuske biatlonke]] [[Océane Michelon]]. Najbolji rezultat u štafetnim utrkama joj je peto mjesto na ZOI 2026. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Jessica Jislová|Jessicom Jislovom]], [[Lucie Charvátová|Lucie Charvátovom]] i [[Tereza Voborníková|Terezom Voborníkovom]], kada su sa zaostatkom od 2:07.5 min bili sporiji od pobjedničke [[Francuska na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|francuske]] štafete u sastavu: [[Camille Bened]], [[Océane Michelon]], [[Lou Jeanmonnot]] i [[Julia Simon (biatlonka)|Julia Simon]].
=== Svjetska prvenstva ===
{| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%"
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} !! {{Tooltip|PŠ.|Pojedinačna štafeta}}
|-
|align="left" | {{NaziviSPB|2020}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 15 km|62]]
|
|
|
|
|
|
|-
|align="left" | {{NaziviSPB|2023}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – 15 km|34]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – 7,5 km|85]]
|
|
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – štafeta (žene)|7]]
|
|
|}
Tereza Vinklárková je nastupila na dva [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|SP 2020.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|SP 2023]], ali nije osvojila ni jednu medalju. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji joj je 34-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|SP 2023.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – 15 km|utrci na 15 ]], kada je s dva promašaja i 5:11.7 min zaostatka bila sporija od pobjednice [[Hanna Öberg|Hanne Öberg]]. U štafetnim utrkama najbolji joj je rezultat bilo sedmo mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|SP 2023.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Tereza Voborníková|Terezom Voborníkovom]], [[Markéta Davidová|Markétom Davidovom]] i [[Lucie Charvátová|Lucie Charvátovom]], kada su za zaostatkom od 2:45.1 min bili sporija od italijanske štafete u sastavu: [[Samuela Comola]], [[Dorothea Wierer]], [[Hannah Auchentaller]] i [[Lisa Vittozzi]].
=== Svjetski kup ===
{| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%"
|-
!colspan="7" | Plasman u Svjetskom kupu
|-
! [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2022/2023.|2022/23.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|2023/24.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2024/2025.|2024/25.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2025/2026.|2025/26.]]
|-
| || ||94|| || || ||70
|}
Prvi nastup u takmičenjima [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskog kupa u biatlonu]] Vinklárková je imala u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|SK 2020/21.]] u [[Njemačka|njemačkom]] [[Oberhof]] 8. januara 2021, kada je u utrci na 7,5 km osvojila 81-o mjesto, s jednim promašajem i zaostatkom od 3:44.9 min bila sporija od pobjednice austrijske biatlonke [[Lisa Hauser|Lise Hauser]]. Najbolji rezultati u pojedinačnoj konkurenciji joj je 20-o mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2025/2026.|sezoni SK 2025/26]], 21. marta 2026. u utrci potjere na 10 km, kada je bez promašaja i zaostatkom od 2:30.1 min bila iza pobjednice [[Hanna Öberg|Hanne Öberg]], koja je utrku završila s tri promašaja. U štafetnim utrkama joj je najbolji joj je rezultat četvrto mjesto u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2025/2026.|SK 2025/26.]] u [[Finska|finskom]] [[Kontiolahti]]ju 8. marta 2026. s [[Jessica Jislová|Jessicom Jislovom]], [[Lucie Charvátová|Lucie Charvátovom]] i [[Tereza Voborníková|Terezom Voborníkovom]], kada su sa zaostatkom od 1:30.6 min bili sporiji od pobjedničke švedske štafete u sasstavu:[[Linn Gestblom]], [[Anna Magnusson]], [[Elvira Öberg]] i [[Hanna Öberg]].
== Privatni život ==
== Napomene ==
{{napspisak}}
== Reference ==
{{refspisak}}
== Vanjski linkovi ==
{{Biatlon portal}}
* {{Commonscat-inline|Tereza Vinklárková}}
* {{Sport365|1782}}
{{DEFAULTSORT:Vinklárková, Tereza}}
[[Kategorija:Rođeni 1998.]]
[[Kategorija:Biografije, Brno]]
[[Kategorija:Češki biatlonci]]
[[Kategorija:Češki olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2026.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Aktivni biatlonci]]
ke7c814u5mspintmc8tfsw9xyzjbbpl
Razgovor:Tereza Vinklárková
1
532534
3820020
2026-03-26T19:18:34Z
AnToni
2325
https://fountain.toolforge.org/editathons/fnf2026-bs
3820020
wikitext
text/x-wiki
{{Feminizam i folklor - članak|2026}}
n1j10qprq7l0udjdgxxufce6adgnf13
3820021
3820020
2026-03-26T19:18:53Z
AnToni
2325
https://fountain.toolforge.org/editathons/ceew2026-bs
3820021
wikitext
text/x-wiki
{{CEE žene 2026.}}
{{Feminizam i folklor - članak|2026}}
mtucyxx26uxa4ge4e0id1qm346myvsr
3820022
3820021
2026-03-26T19:19:50Z
AnToni
2325
3820022
wikitext
text/x-wiki
{{CEE žene 2026.}}
{{Feminizam i folklor - članak|2026}}
{{CEE proljeće 2026.
| korisnik = AnToni
| tema = žene
| tema2 = sport
| tema3 = mladi
| država = Češka
| država2 =
| država3 =
}}
s13owx6sa1kt1el4g5v03ukq2cpkbkl
Tereza Voborníková
0
532535
3820024
2026-03-26T19:48:33Z
AnToni
2325
Nova stranica: {{Infokutija biatlonac | ime = Tereza Voborníková | slika = Voborníková_T._–_Biathlon_2023_Nove_Mesto_4563.jpg | opis_slike = | puno_ime = | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Češka}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|2000|05|31}} | mjesto_rođenja = [[Vrchlabí]] | država_rođenja = Češka | datum_smrti = | mjesto_smrti...
3820024
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija biatlonac
| ime = Tereza Voborníková
| slika = Voborníková_T._–_Biathlon_2023_Nove_Mesto_4563.jpg
| opis_slike =
| puno_ime =
| nadimak =
| nacionalnost =
| država = {{ZID|Češka}}
| datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|2000|05|31}}
| mjesto_rođenja = [[Vrchlabí]]
| država_rođenja = Češka
| datum_smrti =
| mjesto_smrti =
| država_smrti =
| zanimanje =
| godine_aktivnosti =
| visina = 156
| težina = 48
| supružnik =
| prazna_oznaka1 =
| prazni_podaci1 =
| veb-sajt =
| sport =
| klub = [[KB Jilemnice]]
| trener = [[Lukáš Dostál]], [[Jakub Procházka]]
| skije =
| puška =
| prazna_oznaka2 =
| prazni_podaci2 =
| prazna_oznaka3 =
| prazni_podaci3 =
| status = aktivna
| kraj_karijere =
| prvi_OI =
| nastup_OI = '''2''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|2022.]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|2026.]])
| medalje_OI = '''1'''
| zlato_OI = 0
| prvi_SP =
| nastup_SP = '''3''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|2023]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|2023]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|2025]].)
| medalje_SP = '''1'''
| zlato_SP = 0
| prvi_SK =
| nastup_SK = ([[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20.]])
| pobjede_SK = 0
| pobjede SK štafeta = 0
| plasman_SK = {{plainlist|
* '''12.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2025/2026.|2025/26.]])
* {{Tooltip|Poj.|Pojedinačno}}: '''6.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2025/2026.|2025/26.]])
* {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''14.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2025/2026.|2025/26.]])
* {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''16.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2024/2025.|2024/25.]])
* {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''5.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2025/2026.|2025/26.]])
}}
| pobjede_u_dis =
| nastup_EK = [[IBU kup 2018/2019.|2018/19.]]
| pobjede_EK_štafeta =
| pobjede_EK = '''0'''
| plasman_EK = '''31''' ([[IBU kup 2020/2021.|2020/21.]])
| pobjede_u_dis_EK =
| naziv_medalja =
| medalje =
{{MedaljaTakmičenje|OI}}
{{MedaljaBronza|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|ZOI 2026.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – masovni start (žene)|mas. start]]}}
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|SP 2025.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – štafeta (mješovito)|štafeta mj.]]}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 1
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 1 | 0
}}
| proširi_medalje =
| nagrade =
| ordeni =
| fusnote =
| aktualizirano = 26. 3. 2026
}}
'''Tereza Voborníková''', rođena 31. maja 2000. u [[Vrchlabí]] je [[češka]] [[biatlon]]ka.<ref>{{cite web | url =https://www.olympics.com/en/milano-cortina-2026/results/athlete-details/43022 | title = Tereza Voborníková| authorlink = | last = | first = | date = | website =www.olympics.com | publisher = | access-date =21. 2. 2026 | language = en}}</ref>
== Karijera ==
{{sekcija}}
=== Olimpijske igre ===
{| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%"
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ|Mješovita štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2022}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|Biatlon]])
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – 15 km|34]]
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – 7,5 km|58]]
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – potjera (žene)|lll]]
|
|
|
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2026}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|Biatlon]])
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – 15 km|15]]
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – 7,5 km|19]]
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – potjera (žene)|18]]
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – masovni start (žene)|3]]
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – štafeta (žene)|5]]
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – štafeta (mješovito)|11]]
|}
Voborníková je dva puta nastupila na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Zimskim olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|ZOI 2022.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|ZOI 2026.]] Osvojila je jednu bronzanu medalju.
<!-- U pojedinačnoj konkurenciji najbolji joj je rezultat jedanesto mjesto na ZOI 2026. u utrci [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – 15 km|utrci na 15 km]], kada je s jednim promašajem zaostala 2:20.6 min iza pobjednice [[Francuska na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|francuske biatlonke]] [[Julia Simon (biatlonka)|Julia Simon]], koja je završila utrku s jednim promašajem. U pojedinačnoj konkurenciji najbolji joj je rezultat bilo 11-o mjesto na ZOI 2026. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – masovni start (žene)|utrci masovnog starta na 12,5 km]], kada je s dva promašaja i zaostatkom od 1:04.8 min bila sporija od pobjednice [[Francuska na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|francuske biatlonke]] [[Océane Michelon]]. Najbolji rezultat u štafetnim utrkama joj je peto mjesto na ZOI 2026. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Jessica Jislová|Jessicom Jislovom]], [[Lucie Charvátová|Lucie Charvátovom]] i [[Tereza Voborníková|Terezom Voborníkovom]], kada su sa zaostatkom od 2:07.5 min bili sporiji od pobjedničke [[Francuska na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|francuske]] štafete u sastavu: [[Camille Bened]], [[Océane Michelon]], [[Lou Jeanmonnot]] i [[Julia Simon (biatlonka)|Julia Simon]].
-->
=== Svjetska prvenstva ===
{| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%"
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} !! {{Tooltip|PŠ.|Pojedinačna štafeta}}
|-
|align="left" | {{NaziviSPB|2023}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – 15 km|45]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – 7,5 km|18]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – potjera (žene)|7]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – masovni start (žene)|7]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – štafeta (žene)|7]]
|
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – pojedinačna štafeta (mješovito)|7]]
|-
|align="left" | {{NaziviSPB|2024}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – 15 km|52]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – 7,5 km|32]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – potjera (žene)|13]]
|
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – štafeta (žene)|7]]
|
|
|-
|align="left" | {{NaziviSPB|2025}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – 15 km|24]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – 7,5 km|71]]
|
|
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – štafeta (žene)|12]]
| style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – štafeta (mješovito)|2]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – pojedinačna štafeta (mješovito)|14]]
|}
Tereza Voborníková je nastupila na tri [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|SP 2023.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|SP 2025.]] Osvojila je jednu medalju. <!-- Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji joj je 34-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|SP 2023.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – 15 km|utrci na 15 ]], kada je s dva promašaja i 5:11.7 min zaostatka bila sporija od pobjednice [[Hanna Öberg|Hanne Öberg]]. U štafetnim utrkama najbolji joj je rezultat bilo sedmo mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|SP 2023.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Tereza Voborníková|Terezom Voborníkovom]], [[Markéta Davidová|Markétom Davidovom]] i [[Lucie Charvátová|Lucie Charvátovom]], kada su za zaostatkom od 2:45.1 min bili sporija od italijanske štafete u sastavu: [[Samuela Comola]], [[Dorothea Wierer]], [[Hannah Auchentaller]] i [[Lisa Vittozzi]]. -->
=== Svjetski kup ===
{| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%"
|-
!colspan="7" | Plasman u Svjetskom kupu
|-
! [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2022/2023.|2022/23.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|2023/24.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2024/2025.|2024/25.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2025/2026.|2025/26.]]
|-
| || ||66||43||16||21||12
|}
Prvi nastup u takmičenjima [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskog kupa u biatlonu]] Voborníková je imala u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|SK 2020/21.]] <!-- u [[Njemačka|njemačkom]] [[Oberhof]] 8. januara 2021, kada je u utrci na 7,5 km osvojila 81-o mjesto, s jednim promašajem i zaostatkom od 3:44.9 min bila sporija od pobjednice austrijske biatlonke [[Lisa Hauser|Lise Hauser]]. Najbolji rezultati u pojedinačnoj konkurenciji joj je 20-o mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2025/2026.|sezoni SK 2025/26]], 21. marta 2026. u utrci potjere na 10 km, kada je bez promašaja i zaostatkom od 2:30.1 min bila iza pobjednice [[Hanna Öberg|Hanne Öberg]], koja je utrku završila s tri promašaja. U štafetnim utrkama joj je najbolji joj je rezultat četvrto mjesto u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2025/2026.|SK 2025/26.]] u [[Finska|finskom]] [[Kontiolahti]]ju 8. marta 2026. s [[Jessica Jislová|Jessicom Jislovom]], [[Lucie Charvátová|Lucie Charvátovom]] i [[Tereza Voborníková|Terezom Voborníkovom]], kada su sa zaostatkom od 1:30.6 min bili sporiji od pobjedničke švedske štafete u sasstavu:[[Linn Gestblom]], [[Anna Magnusson]], [[Elvira Öberg]] i [[Hanna Öberg]].
-->
== Privatni život ==
== Napomene ==
{{napspisak}}
== Reference ==
{{refspisak}}
== Vanjski linkovi ==
{{Biatlon portal}}
* {{Commonscat-inline|Tereza Voborníková}}
* {{Sport365|2442}}
{{DEFAULTSORT:Voborníková, Tereza}}
[[Kategorija:Rođeni 2000.]]
[[Kategorija:Biografije, Vrchlabí]]
[[Kategorija:Češki biatlonci]]
[[Kategorija:Češki olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2026.]]
[[Kategorija:Osvajači bronzane medalje na Olimpijskim igrama (Češka)]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 2026.]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Aktivni biatlonci]]
c3sxb2ep8wimqcu51z6iy3s6fb3lico
3820027
3820024
2026-03-26T19:50:50Z
AnToni
2325
3820027
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija biatlonac
| ime = Tereza Voborníková
| slika = Voborníková_T._–_Biathlon_2023_Nove_Mesto_4563.jpg
| opis_slike =
| puno_ime =
| nadimak =
| nacionalnost =
| država = {{ZID|Češka}}
| datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|2000|05|31}}
| mjesto_rođenja = [[Vrchlabí]]
| država_rođenja = Češka
| datum_smrti =
| mjesto_smrti =
| država_smrti =
| zanimanje =
| godine_aktivnosti =
| visina = 156
| težina = 48
| supružnik =
| prazna_oznaka1 =
| prazni_podaci1 =
| veb-sajt =
| sport =
| klub = [[KB Jilemnice]]
| trener = [[Lukáš Dostál]], [[Jakub Procházka]]
| skije =
| puška =
| prazna_oznaka2 =
| prazni_podaci2 =
| prazna_oznaka3 =
| prazni_podaci3 =
| status = aktivna
| kraj_karijere =
| prvi_OI =
| nastup_OI = '''2''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|2022.]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|2026.]])
| medalje_OI = '''1'''
| zlato_OI = 0
| prvi_SP =
| nastup_SP = '''3''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|2023]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|2023]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|2025]].)
| medalje_SP = '''1'''
| zlato_SP = 0
| prvi_SK =
| nastup_SK = ([[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20.]])
| pobjede_SK = 0
| pobjede SK štafeta = 0
| plasman_SK = {{plainlist|
* '''12.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2025/2026.|2025/26.]])
* {{Tooltip|Poj.|Pojedinačno}}: '''6.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2025/2026.|2025/26.]])
* {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''14.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2025/2026.|2025/26.]])
* {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''16.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2024/2025.|2024/25.]])
* {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''5.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2025/2026.|2025/26.]])
}}
| pobjede_u_dis =
| nastup_EK = [[IBU kup 2018/2019.|2018/19.]]
| pobjede_EK_štafeta =
| pobjede_EK = '''0'''
| plasman_EK = '''31''' ([[IBU kup 2020/2021.|2020/21.]])
| pobjede_u_dis_EK =
| naziv_medalja =
| medalje =
{{MedaljaTakmičenje|OI}}
{{MedaljaBronza|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|ZOI 2026.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – masovni start (žene)|mas. start]]}}
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|SP 2025.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – štafeta (mješovito)|štafeta mj.]]}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 1
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 1 | 0
}}
| proširi_medalje =
| nagrade =
| ordeni =
| fusnote =
| aktualizirano = 26. 3. 2026
}}
'''Tereza Voborníková''', rođena 31. maja 2000. u [[Vrchlabí]] je [[češka]] [[biatlon]]ka.<ref>{{cite web | url =https://www.olympics.com/en/milano-cortina-2026/results/athlete-details/43022 | title = Tereza Voborníková| authorlink = | last = | first = | date = | website =www.olympics.com | publisher = | access-date =21. 2. 2026 | language = en}}</ref>
== Karijera ==
{{sekcija}}
=== Olimpijske igre ===
{| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%"
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ|Mješovita štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2022}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|Biatlon]])
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 15 km|34]]
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 7,5 km|58]]
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – potjera (žene)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]]
|
|
|
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2026}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|Biatlon]])
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – 15 km|15]]
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – 7,5 km|19]]
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – potjera (žene)|18]]
| style="background:#f8e6c4;" | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – masovni start (žene)|3]]
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – štafeta (žene)|5]]
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – štafeta (mješovito)|11]]
|}
Voborníková je dva puta nastupila na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Zimskim olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|ZOI 2022.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|ZOI 2026.]] Osvojila je jednu bronzanu medalju.
<!-- U pojedinačnoj konkurenciji najbolji joj je rezultat jedanesto mjesto na ZOI 2026. u utrci [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – 15 km|utrci na 15 km]], kada je s jednim promašajem zaostala 2:20.6 min iza pobjednice [[Francuska na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|francuske biatlonke]] [[Julia Simon (biatlonka)|Julia Simon]], koja je završila utrku s jednim promašajem. U pojedinačnoj konkurenciji najbolji joj je rezultat bilo 11-o mjesto na ZOI 2026. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – masovni start (žene)|utrci masovnog starta na 12,5 km]], kada je s dva promašaja i zaostatkom od 1:04.8 min bila sporija od pobjednice [[Francuska na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|francuske biatlonke]] [[Océane Michelon]]. Najbolji rezultat u štafetnim utrkama joj je peto mjesto na ZOI 2026. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Jessica Jislová|Jessicom Jislovom]], [[Lucie Charvátová|Lucie Charvátovom]] i [[Tereza Voborníková|Terezom Voborníkovom]], kada su sa zaostatkom od 2:07.5 min bili sporiji od pobjedničke [[Francuska na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|francuske]] štafete u sastavu: [[Camille Bened]], [[Océane Michelon]], [[Lou Jeanmonnot]] i [[Julia Simon (biatlonka)|Julia Simon]].
-->
=== Svjetska prvenstva ===
{| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%"
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} !! {{Tooltip|PŠ.|Pojedinačna štafeta}}
|-
|align="left" | {{NaziviSPB|2023}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – 15 km|45]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – 7,5 km|18]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – potjera (žene)|7]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – masovni start (žene)|7]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – štafeta (žene)|7]]
|
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – pojedinačna štafeta (mješovito)|7]]
|-
|align="left" | {{NaziviSPB|2024}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – 15 km|52]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – 7,5 km|32]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – potjera (žene)|13]]
|
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – štafeta (žene)|7]]
|
|
|-
|align="left" | {{NaziviSPB|2025}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – 15 km|24]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – 7,5 km|71]]
|
|
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – štafeta (žene)|12]]
| style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – štafeta (mješovito)|2]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – pojedinačna štafeta (mješovito)|14]]
|}
Tereza Voborníková je nastupila na tri [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|SP 2023.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|SP 2025.]] Osvojila je jednu medalju. <!-- Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji joj je 34-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|SP 2023.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – 15 km|utrci na 15 ]], kada je s dva promašaja i 5:11.7 min zaostatka bila sporija od pobjednice [[Hanna Öberg|Hanne Öberg]]. U štafetnim utrkama najbolji joj je rezultat bilo sedmo mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|SP 2023.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Tereza Voborníková|Terezom Voborníkovom]], [[Markéta Davidová|Markétom Davidovom]] i [[Lucie Charvátová|Lucie Charvátovom]], kada su za zaostatkom od 2:45.1 min bili sporija od italijanske štafete u sastavu: [[Samuela Comola]], [[Dorothea Wierer]], [[Hannah Auchentaller]] i [[Lisa Vittozzi]]. -->
=== Svjetski kup ===
{| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%"
|-
!colspan="7" | Plasman u Svjetskom kupu
|-
! [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2022/2023.|2022/23.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|2023/24.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2024/2025.|2024/25.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2025/2026.|2025/26.]]
|-
| || ||66||43||16||21||12
|}
Prvi nastup u takmičenjima [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskog kupa u biatlonu]] Voborníková je imala u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|SK 2020/21.]] <!-- u [[Njemačka|njemačkom]] [[Oberhof]] 8. januara 2021, kada je u utrci na 7,5 km osvojila 81-o mjesto, s jednim promašajem i zaostatkom od 3:44.9 min bila sporija od pobjednice austrijske biatlonke [[Lisa Hauser|Lise Hauser]]. Najbolji rezultati u pojedinačnoj konkurenciji joj je 20-o mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2025/2026.|sezoni SK 2025/26]], 21. marta 2026. u utrci potjere na 10 km, kada je bez promašaja i zaostatkom od 2:30.1 min bila iza pobjednice [[Hanna Öberg|Hanne Öberg]], koja je utrku završila s tri promašaja. U štafetnim utrkama joj je najbolji joj je rezultat četvrto mjesto u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2025/2026.|SK 2025/26.]] u [[Finska|finskom]] [[Kontiolahti]]ju 8. marta 2026. s [[Jessica Jislová|Jessicom Jislovom]], [[Lucie Charvátová|Lucie Charvátovom]] i [[Tereza Voborníková|Terezom Voborníkovom]], kada su sa zaostatkom od 1:30.6 min bili sporiji od pobjedničke švedske štafete u sasstavu:[[Linn Gestblom]], [[Anna Magnusson]], [[Elvira Öberg]] i [[Hanna Öberg]].
-->
== Privatni život ==
== Napomene ==
{{napspisak}}
== Reference ==
{{refspisak}}
== Vanjski linkovi ==
{{Biatlon portal}}
* {{Commonscat-inline|Tereza Voborníková}}
* {{Sport365|2442}}
{{DEFAULTSORT:Voborníková, Tereza}}
[[Kategorija:Rođeni 2000.]]
[[Kategorija:Biografije, Vrchlabí]]
[[Kategorija:Češki biatlonci]]
[[Kategorija:Češki olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2026.]]
[[Kategorija:Osvajači bronzane medalje na Olimpijskim igrama (Češka)]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 2026.]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Aktivni biatlonci]]
mc8x6qd7ajvlqdxzpjpz07zh22xmpl3
3820034
3820027
2026-03-26T19:55:59Z
AnToni
2325
3820034
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija biatlonac
| ime = Tereza Voborníková
| slika = Voborníková_T._–_Biathlon_2023_Nove_Mesto_4563.jpg
| opis_slike =
| puno_ime =
| nadimak =
| nacionalnost =
| država = {{ZID|Češka}}
| datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|2000|05|31}}
| mjesto_rođenja = [[Vrchlabí]]
| država_rođenja = Češka
| datum_smrti =
| mjesto_smrti =
| država_smrti =
| zanimanje =
| godine_aktivnosti =
| visina = 156
| težina = 48
| supružnik =
| prazna_oznaka1 =
| prazni_podaci1 =
| veb-sajt =
| sport =
| klub = [[KB Jilemnice]]
| trener = [[Lukáš Dostál]], [[Jakub Procházka]]
| skije =
| puška =
| prazna_oznaka2 =
| prazni_podaci2 =
| prazna_oznaka3 =
| prazni_podaci3 =
| status = aktivna
| kraj_karijere =
| prvi_OI =
| nastup_OI = '''2''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|2022.]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|2026.]])
| medalje_OI = '''1'''
| zlato_OI = 0
| prvi_SP =
| nastup_SP = '''3''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|2023]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|2023]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|2025]].)
| medalje_SP = '''1'''
| zlato_SP = 0
| prvi_SK =
| nastup_SK = ([[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20.]])
| pobjede_SK = 0
| pobjede SK štafeta = 0
| plasman_SK = {{plainlist|
* '''12.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2025/2026.|2025/26.]])
* {{Tooltip|Poj.|Pojedinačno}}: '''6.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2025/2026.|2025/26.]])
* {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''14.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2025/2026.|2025/26.]])
* {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''16.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2024/2025.|2024/25.]])
* {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''5.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2025/2026.|2025/26.]])
}}
| pobjede_u_dis =
| nastup_EK = [[IBU kup 2018/2019.|2018/19.]]
| pobjede_EK_štafeta =
| pobjede_EK = '''0'''
| plasman_EK = '''31''' ([[IBU kup 2020/2021.|2020/21.]])
| pobjede_u_dis_EK =
| naziv_medalja =
| medalje =
{{MedaljaTakmičenje|OI}}
{{MedaljaBronza|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|ZOI 2026.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – masovni start (žene)|mas. start]]}}
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|SP 2025.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – štafeta (mješovito)|štafeta mj.]]}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 1
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 1 | 0
}}
| proširi_medalje =
| nagrade =
| ordeni =
| fusnote =
| aktualizirano = 26. 3. 2026
}}
'''Tereza Voborníková''', rođena 31. maja 2000. u [[Vrchlabí]] je [[češka]] [[biatlon]]ka.<ref>{{cite web | url =https://www.olympics.com/en/milano-cortina-2026/results/athlete-details/43022 | title = Tereza Voborníková| authorlink = | last = | first = | date = | website =www.olympics.com | publisher = | access-date =21. 2. 2026 | language = en}}</ref>
== Karijera ==
{{sekcija}}
=== Olimpijske igre ===
{| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%"
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ|Mješovita štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2022}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|Biatlon]])
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 15 km|34]]
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 7,5 km|58]]
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – potjera (žene)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]]
|
|
|
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2026}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|Biatlon]])
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – 15 km|15]]
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – 7,5 km|19]]
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – potjera (žene)|18]]
| style="background:#f8e6c4;" | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – masovni start (žene)|3]]
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – štafeta (žene)|5]]
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – štafeta (mješovito)|11]]
|}
Voborníková je dva puta nastupila na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Zimskim olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|ZOI 2022.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|ZOI 2026.]] Osvojila je jednu bronzanu medalju u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – masovni start (žene)|utrci masovnog starta]], kada je s jednim promašajem zaostala 7.4 s iza pobjednice [[Francuska na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|francuske biatlonke]] [[Océane Michelon]], koja je završila utrku s s dva promašaja. Najbolji rezultat u štafetnim utrkama joj je peto mjesto na ZOI 2026. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Jessica Jislová|Jessicom Jislovom]], [[Lucie Charvátová|Lucie Charvátovom]] i [[Tereza Vinklárková|Terezom Vinklárkovom]], kada su sa zaostatkom od 2:07.5 min bili sporiji od pobjedničke [[Francuska na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|francuske]] štafete u sastavu: [[Camille Bened]], [[Océane Michelon]], [[Lou Jeanmonnot]] i [[Julia Simon (biatlonka)|Julia Simon]].
=== Svjetska prvenstva ===
{| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%"
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} !! {{Tooltip|PŠ.|Pojedinačna štafeta}}
|-
|align="left" | {{NaziviSPB|2023}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – 15 km|45]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – 7,5 km|18]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – potjera (žene)|7]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – masovni start (žene)|7]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – štafeta (žene)|7]]
|
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – pojedinačna štafeta (mješovito)|7]]
|-
|align="left" | {{NaziviSPB|2024}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – 15 km|52]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – 7,5 km|32]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – potjera (žene)|13]]
|
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – štafeta (žene)|7]]
|
|
|-
|align="left" | {{NaziviSPB|2025}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – 15 km|24]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – 7,5 km|71]]
|
|
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – štafeta (žene)|12]]
| style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – štafeta (mješovito)|2]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – pojedinačna štafeta (mješovito)|14]]
|}
Tereza Voborníková je nastupila na tri [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|SP 2023.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|SP 2025.]] Osvojila je jednu medalju. <!-- Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji joj je 34-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|SP 2023.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – 15 km|utrci na 15 ]], kada je s dva promašaja i 5:11.7 min zaostatka bila sporija od pobjednice [[Hanna Öberg|Hanne Öberg]]. U štafetnim utrkama najbolji joj je rezultat bilo sedmo mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|SP 2023.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Tereza Voborníková|Terezom Voborníkovom]], [[Markéta Davidová|Markétom Davidovom]] i [[Lucie Charvátová|Lucie Charvátovom]], kada su za zaostatkom od 2:45.1 min bili sporija od italijanske štafete u sastavu: [[Samuela Comola]], [[Dorothea Wierer]], [[Hannah Auchentaller]] i [[Lisa Vittozzi]]. -->
=== Svjetski kup ===
{| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%"
|-
!colspan="7" | Plasman u Svjetskom kupu
|-
! [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2022/2023.|2022/23.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|2023/24.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2024/2025.|2024/25.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2025/2026.|2025/26.]]
|-
| || ||66||43||16||21||12
|}
Prvi nastup u takmičenjima [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskog kupa u biatlonu]] Voborníková je imala u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|SK 2020/21.]] <!-- u [[Njemačka|njemačkom]] [[Oberhof]] 8. januara 2021, kada je u utrci na 7,5 km osvojila 81-o mjesto, s jednim promašajem i zaostatkom od 3:44.9 min bila sporija od pobjednice austrijske biatlonke [[Lisa Hauser|Lise Hauser]]. Najbolji rezultati u pojedinačnoj konkurenciji joj je 20-o mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2025/2026.|sezoni SK 2025/26]], 21. marta 2026. u utrci potjere na 10 km, kada je bez promašaja i zaostatkom od 2:30.1 min bila iza pobjednice [[Hanna Öberg|Hanne Öberg]], koja je utrku završila s tri promašaja. U štafetnim utrkama joj je najbolji joj je rezultat četvrto mjesto u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2025/2026.|SK 2025/26.]] u [[Finska|finskom]] [[Kontiolahti]]ju 8. marta 2026. s [[Jessica Jislová|Jessicom Jislovom]], [[Lucie Charvátová|Lucie Charvátovom]] i [[Tereza Voborníková|Terezom Voborníkovom]], kada su sa zaostatkom od 1:30.6 min bili sporiji od pobjedničke švedske štafete u sasstavu:[[Linn Gestblom]], [[Anna Magnusson]], [[Elvira Öberg]] i [[Hanna Öberg]].
-->
== Privatni život ==
== Napomene ==
{{napspisak}}
== Reference ==
{{refspisak}}
== Vanjski linkovi ==
{{Biatlon portal}}
* {{Commonscat-inline|Tereza Voborníková}}
* {{Sport365|2442}}
{{DEFAULTSORT:Voborníková, Tereza}}
[[Kategorija:Rođeni 2000.]]
[[Kategorija:Biografije, Vrchlabí]]
[[Kategorija:Češki biatlonci]]
[[Kategorija:Češki olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2026.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2026.]]
[[Kategorija:Osvajači bronzane medalje na Olimpijskim igrama (Češka)]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 2026.]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Aktivni biatlonci]]
fpp5el1gumbf4w8aertc1i4uh1muhq5
3820047
3820034
2026-03-26T20:01:57Z
AnToni
2325
/* Svjetska prvenstva */
3820047
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija biatlonac
| ime = Tereza Voborníková
| slika = Voborníková_T._–_Biathlon_2023_Nove_Mesto_4563.jpg
| opis_slike =
| puno_ime =
| nadimak =
| nacionalnost =
| država = {{ZID|Češka}}
| datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|2000|05|31}}
| mjesto_rođenja = [[Vrchlabí]]
| država_rođenja = Češka
| datum_smrti =
| mjesto_smrti =
| država_smrti =
| zanimanje =
| godine_aktivnosti =
| visina = 156
| težina = 48
| supružnik =
| prazna_oznaka1 =
| prazni_podaci1 =
| veb-sajt =
| sport =
| klub = [[KB Jilemnice]]
| trener = [[Lukáš Dostál]], [[Jakub Procházka]]
| skije =
| puška =
| prazna_oznaka2 =
| prazni_podaci2 =
| prazna_oznaka3 =
| prazni_podaci3 =
| status = aktivna
| kraj_karijere =
| prvi_OI =
| nastup_OI = '''2''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|2022.]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|2026.]])
| medalje_OI = '''1'''
| zlato_OI = 0
| prvi_SP =
| nastup_SP = '''3''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|2023]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|2023]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|2025]].)
| medalje_SP = '''1'''
| zlato_SP = 0
| prvi_SK =
| nastup_SK = ([[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20.]])
| pobjede_SK = 0
| pobjede SK štafeta = 0
| plasman_SK = {{plainlist|
* '''12.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2025/2026.|2025/26.]])
* {{Tooltip|Poj.|Pojedinačno}}: '''6.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2025/2026.|2025/26.]])
* {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''14.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2025/2026.|2025/26.]])
* {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''16.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2024/2025.|2024/25.]])
* {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''5.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2025/2026.|2025/26.]])
}}
| pobjede_u_dis =
| nastup_EK = [[IBU kup 2018/2019.|2018/19.]]
| pobjede_EK_štafeta =
| pobjede_EK = '''0'''
| plasman_EK = '''31''' ([[IBU kup 2020/2021.|2020/21.]])
| pobjede_u_dis_EK =
| naziv_medalja =
| medalje =
{{MedaljaTakmičenje|OI}}
{{MedaljaBronza|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|ZOI 2026.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – masovni start (žene)|mas. start]]}}
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|SP 2025.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – štafeta (mješovito)|štafeta mj.]]}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 1
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 1 | 0
}}
| proširi_medalje =
| nagrade =
| ordeni =
| fusnote =
| aktualizirano = 26. 3. 2026
}}
'''Tereza Voborníková''', rođena 31. maja 2000. u [[Vrchlabí]] je [[češka]] [[biatlon]]ka.<ref>{{cite web | url =https://www.olympics.com/en/milano-cortina-2026/results/athlete-details/43022 | title = Tereza Voborníková| authorlink = | last = | first = | date = | website =www.olympics.com | publisher = | access-date =21. 2. 2026 | language = en}}</ref>
== Karijera ==
{{sekcija}}
=== Olimpijske igre ===
{| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%"
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ|Mješovita štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2022}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|Biatlon]])
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 15 km|34]]
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 7,5 km|58]]
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – potjera (žene)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]]
|
|
|
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2026}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|Biatlon]])
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – 15 km|15]]
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – 7,5 km|19]]
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – potjera (žene)|18]]
| style="background:#f8e6c4;" | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – masovni start (žene)|3]]
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – štafeta (žene)|5]]
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – štafeta (mješovito)|11]]
|}
Voborníková je dva puta nastupila na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Zimskim olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|ZOI 2022.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|ZOI 2026.]] Osvojila je jednu bronzanu medalju u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – masovni start (žene)|utrci masovnog starta]], kada je s jednim promašajem zaostala 7.4 s iza pobjednice [[Francuska na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|francuske biatlonke]] [[Océane Michelon]], koja je završila utrku s s dva promašaja. Najbolji rezultat u štafetnim utrkama joj je peto mjesto na ZOI 2026. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Jessica Jislová|Jessicom Jislovom]], [[Lucie Charvátová|Lucie Charvátovom]] i [[Tereza Vinklárková|Terezom Vinklárkovom]], kada su sa zaostatkom od 2:07.5 min bili sporiji od pobjedničke [[Francuska na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|francuske]] štafete u sastavu: [[Camille Bened]], [[Océane Michelon]], [[Lou Jeanmonnot]] i [[Julia Simon (biatlonka)|Julia Simon]].
=== Svjetska prvenstva ===
{| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%"
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} !! {{Tooltip|PŠ.|Pojedinačna štafeta}}
|-
|align="left" | {{NaziviSPB|2023}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – 15 km|45]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – 7,5 km|18]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – potjera (žene)|7]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – masovni start (žene)|18]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – štafeta (žene)|7]]
|
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – pojedinačna štafeta (mješovito)|7]]
|-
|align="left" | {{NaziviSPB|2024}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – 15 km|52]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – 7,5 km|32]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – potjera (žene)|13]]
|
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – štafeta (žene)|7]]
|
|
|-
|align="left" | {{NaziviSPB|2025}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – 15 km|24]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – 7,5 km|71]]
|
|
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – štafeta (žene)|12]]
| style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – štafeta (mješovito)|2]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – pojedinačna štafeta (mješovito)|14]]
|}
Tereza Voborníková je nastupila na tri [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|SP 2023.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|SP 2025.]] Osvojila je jednu medalju. <!-- Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji joj je 34-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|SP 2023.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – 15 km|utrci na 15 ]], kada je s dva promašaja i 5:11.7 min zaostatka bila sporija od pobjednice [[Hanna Öberg|Hanne Öberg]]. U štafetnim utrkama najbolji joj je rezultat bilo sedmo mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|SP 2023.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Tereza Voborníková|Terezom Voborníkovom]], [[Markéta Davidová|Markétom Davidovom]] i [[Lucie Charvátová|Lucie Charvátovom]], kada su za zaostatkom od 2:45.1 min bili sporija od italijanske štafete u sastavu: [[Samuela Comola]], [[Dorothea Wierer]], [[Hannah Auchentaller]] i [[Lisa Vittozzi]]. -->
=== Svjetski kup ===
{| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%"
|-
!colspan="7" | Plasman u Svjetskom kupu
|-
! [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2022/2023.|2022/23.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|2023/24.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2024/2025.|2024/25.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2025/2026.|2025/26.]]
|-
| || ||66||43||16||21||12
|}
Prvi nastup u takmičenjima [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskog kupa u biatlonu]] Voborníková je imala u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|SK 2020/21.]] <!-- u [[Njemačka|njemačkom]] [[Oberhof]] 8. januara 2021, kada je u utrci na 7,5 km osvojila 81-o mjesto, s jednim promašajem i zaostatkom od 3:44.9 min bila sporija od pobjednice austrijske biatlonke [[Lisa Hauser|Lise Hauser]]. Najbolji rezultati u pojedinačnoj konkurenciji joj je 20-o mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2025/2026.|sezoni SK 2025/26]], 21. marta 2026. u utrci potjere na 10 km, kada je bez promašaja i zaostatkom od 2:30.1 min bila iza pobjednice [[Hanna Öberg|Hanne Öberg]], koja je utrku završila s tri promašaja. U štafetnim utrkama joj je najbolji joj je rezultat četvrto mjesto u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2025/2026.|SK 2025/26.]] u [[Finska|finskom]] [[Kontiolahti]]ju 8. marta 2026. s [[Jessica Jislová|Jessicom Jislovom]], [[Lucie Charvátová|Lucie Charvátovom]] i [[Tereza Voborníková|Terezom Voborníkovom]], kada su sa zaostatkom od 1:30.6 min bili sporiji od pobjedničke švedske štafete u sasstavu:[[Linn Gestblom]], [[Anna Magnusson]], [[Elvira Öberg]] i [[Hanna Öberg]].
-->
== Privatni život ==
== Napomene ==
{{napspisak}}
== Reference ==
{{refspisak}}
== Vanjski linkovi ==
{{Biatlon portal}}
* {{Commonscat-inline|Tereza Voborníková}}
* {{Sport365|2442}}
{{DEFAULTSORT:Voborníková, Tereza}}
[[Kategorija:Rođeni 2000.]]
[[Kategorija:Biografije, Vrchlabí]]
[[Kategorija:Češki biatlonci]]
[[Kategorija:Češki olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2026.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2026.]]
[[Kategorija:Osvajači bronzane medalje na Olimpijskim igrama (Češka)]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 2026.]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Aktivni biatlonci]]
sd2on6mzqd1cqmxxjkvb5vrqkhznuf9
3820049
3820047
2026-03-26T20:08:09Z
AnToni
2325
/* Svjetska prvenstva */
3820049
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija biatlonac
| ime = Tereza Voborníková
| slika = Voborníková_T._–_Biathlon_2023_Nove_Mesto_4563.jpg
| opis_slike =
| puno_ime =
| nadimak =
| nacionalnost =
| država = {{ZID|Češka}}
| datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|2000|05|31}}
| mjesto_rođenja = [[Vrchlabí]]
| država_rođenja = Češka
| datum_smrti =
| mjesto_smrti =
| država_smrti =
| zanimanje =
| godine_aktivnosti =
| visina = 156
| težina = 48
| supružnik =
| prazna_oznaka1 =
| prazni_podaci1 =
| veb-sajt =
| sport =
| klub = [[KB Jilemnice]]
| trener = [[Lukáš Dostál]], [[Jakub Procházka]]
| skije =
| puška =
| prazna_oznaka2 =
| prazni_podaci2 =
| prazna_oznaka3 =
| prazni_podaci3 =
| status = aktivna
| kraj_karijere =
| prvi_OI =
| nastup_OI = '''2''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|2022.]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|2026.]])
| medalje_OI = '''1'''
| zlato_OI = 0
| prvi_SP =
| nastup_SP = '''3''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|2023]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|2023]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|2025]].)
| medalje_SP = '''1'''
| zlato_SP = 0
| prvi_SK =
| nastup_SK = ([[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20.]])
| pobjede_SK = 0
| pobjede SK štafeta = 0
| plasman_SK = {{plainlist|
* '''12.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2025/2026.|2025/26.]])
* {{Tooltip|Poj.|Pojedinačno}}: '''6.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2025/2026.|2025/26.]])
* {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''14.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2025/2026.|2025/26.]])
* {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''16.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2024/2025.|2024/25.]])
* {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''5.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2025/2026.|2025/26.]])
}}
| pobjede_u_dis =
| nastup_EK = [[IBU kup 2018/2019.|2018/19.]]
| pobjede_EK_štafeta =
| pobjede_EK = '''0'''
| plasman_EK = '''31''' ([[IBU kup 2020/2021.|2020/21.]])
| pobjede_u_dis_EK =
| naziv_medalja =
| medalje =
{{MedaljaTakmičenje|OI}}
{{MedaljaBronza|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|ZOI 2026.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – masovni start (žene)|mas. start]]}}
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|SP 2025.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – štafeta (mješovito)|štafeta mj.]]}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 1
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 1 | 0
}}
| proširi_medalje =
| nagrade =
| ordeni =
| fusnote =
| aktualizirano = 26. 3. 2026
}}
'''Tereza Voborníková''', rođena 31. maja 2000. u [[Vrchlabí]] je [[češka]] [[biatlon]]ka.<ref>{{cite web | url =https://www.olympics.com/en/milano-cortina-2026/results/athlete-details/43022 | title = Tereza Voborníková| authorlink = | last = | first = | date = | website =www.olympics.com | publisher = | access-date =21. 2. 2026 | language = en}}</ref>
== Karijera ==
{{sekcija}}
=== Olimpijske igre ===
{| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%"
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ|Mješovita štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2022}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|Biatlon]])
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 15 km|34]]
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 7,5 km|58]]
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – potjera (žene)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]]
|
|
|
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2026}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|Biatlon]])
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – 15 km|15]]
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – 7,5 km|19]]
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – potjera (žene)|18]]
| style="background:#f8e6c4;" | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – masovni start (žene)|3]]
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – štafeta (žene)|5]]
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – štafeta (mješovito)|11]]
|}
Voborníková je dva puta nastupila na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Zimskim olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|ZOI 2022.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|ZOI 2026.]] Osvojila je jednu bronzanu medalju u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – masovni start (žene)|utrci masovnog starta]], kada je s jednim promašajem zaostala 7.4 s iza pobjednice [[Francuska na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|francuske biatlonke]] [[Océane Michelon]], koja je završila utrku s s dva promašaja. Najbolji rezultat u štafetnim utrkama joj je peto mjesto na ZOI 2026. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Jessica Jislová|Jessicom Jislovom]], [[Lucie Charvátová|Lucie Charvátovom]] i [[Tereza Vinklárková|Terezom Vinklárkovom]], kada su sa zaostatkom od 2:07.5 min bili sporiji od pobjedničke [[Francuska na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|francuske]] štafete u sastavu: [[Camille Bened]], [[Océane Michelon]], [[Lou Jeanmonnot]] i [[Julia Simon (biatlonka)|Julia Simon]].
=== Svjetska prvenstva ===
{| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%"
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} !! {{Tooltip|PŠ.|Pojedinačna štafeta}}
|-
|align="left" | {{NaziviSPB|2023}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – 15 km|45]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – 7,5 km|18]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – potjera (žene)|7]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – masovni start (žene)|18]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – štafeta (žene)|7]]
|
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – pojedinačna štafeta (mješovito)|14]]
|-
|align="left" | {{NaziviSPB|2024}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – 15 km|52]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – 7,5 km|32]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – potjera (žene)|13]]
|
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – štafeta (žene)|7]]
|
|
|-
|align="left" | {{NaziviSPB|2025}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – 15 km|24]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – 7,5 km|71]]
|
|
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – štafeta (žene)|12]]
| style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – štafeta (mješovito)|2]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – pojedinačna štafeta (mješovito)|14]]
|}
Tereza Voborníková je nastupila na tri [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|SP 2023.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|SP 2025.]] Osvojila je jednu medalju. <!-- Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji joj je 34-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|SP 2023.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – 15 km|utrci na 15 ]], kada je s dva promašaja i 5:11.7 min zaostatka bila sporija od pobjednice [[Hanna Öberg|Hanne Öberg]]. U štafetnim utrkama najbolji joj je rezultat bilo sedmo mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|SP 2023.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Tereza Voborníková|Terezom Voborníkovom]], [[Markéta Davidová|Markétom Davidovom]] i [[Lucie Charvátová|Lucie Charvátovom]], kada su za zaostatkom od 2:45.1 min bili sporija od italijanske štafete u sastavu: [[Samuela Comola]], [[Dorothea Wierer]], [[Hannah Auchentaller]] i [[Lisa Vittozzi]]. -->
=== Svjetski kup ===
{| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%"
|-
!colspan="7" | Plasman u Svjetskom kupu
|-
! [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2022/2023.|2022/23.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|2023/24.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2024/2025.|2024/25.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2025/2026.|2025/26.]]
|-
| || ||66||43||16||21||12
|}
Prvi nastup u takmičenjima [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskog kupa u biatlonu]] Voborníková je imala u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|SK 2020/21.]] <!-- u [[Njemačka|njemačkom]] [[Oberhof]] 8. januara 2021, kada je u utrci na 7,5 km osvojila 81-o mjesto, s jednim promašajem i zaostatkom od 3:44.9 min bila sporija od pobjednice austrijske biatlonke [[Lisa Hauser|Lise Hauser]]. Najbolji rezultati u pojedinačnoj konkurenciji joj je 20-o mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2025/2026.|sezoni SK 2025/26]], 21. marta 2026. u utrci potjere na 10 km, kada je bez promašaja i zaostatkom od 2:30.1 min bila iza pobjednice [[Hanna Öberg|Hanne Öberg]], koja je utrku završila s tri promašaja. U štafetnim utrkama joj je najbolji joj je rezultat četvrto mjesto u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2025/2026.|SK 2025/26.]] u [[Finska|finskom]] [[Kontiolahti]]ju 8. marta 2026. s [[Jessica Jislová|Jessicom Jislovom]], [[Lucie Charvátová|Lucie Charvátovom]] i [[Tereza Voborníková|Terezom Voborníkovom]], kada su sa zaostatkom od 1:30.6 min bili sporiji od pobjedničke švedske štafete u sasstavu:[[Linn Gestblom]], [[Anna Magnusson]], [[Elvira Öberg]] i [[Hanna Öberg]].
-->
== Privatni život ==
== Napomene ==
{{napspisak}}
== Reference ==
{{refspisak}}
== Vanjski linkovi ==
{{Biatlon portal}}
* {{Commonscat-inline|Tereza Voborníková}}
* {{Sport365|2442}}
{{DEFAULTSORT:Voborníková, Tereza}}
[[Kategorija:Rođeni 2000.]]
[[Kategorija:Biografije, Vrchlabí]]
[[Kategorija:Češki biatlonci]]
[[Kategorija:Češki olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2026.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2026.]]
[[Kategorija:Osvajači bronzane medalje na Olimpijskim igrama (Češka)]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 2026.]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Aktivni biatlonci]]
6ejm9bh22wa3sjqh8jm69awstyi4ln8
Razgovor:Tereza Voborníková
1
532536
3820029
2026-03-26T19:51:22Z
AnToni
2325
https://fountain.toolforge.org/editathons/fnf2026-bs
3820029
wikitext
text/x-wiki
{{Feminizam i folklor - članak|2026}}
n1j10qprq7l0udjdgxxufce6adgnf13
3820030
3820029
2026-03-26T19:51:47Z
AnToni
2325
https://fountain.toolforge.org/editathons/ceew2026-bs
3820030
wikitext
text/x-wiki
{{CEE žene 2026.}}
{{Feminizam i folklor - članak|2026}}
mtucyxx26uxa4ge4e0id1qm346myvsr
3820033
3820030
2026-03-26T19:53:11Z
AnToni
2325
3820033
wikitext
text/x-wiki
{{CEE žene 2026.}}
{{Feminizam i folklor - članak|2026}}
{{CEE proljeće 2026.
| korisnik = AnToni
| tema = žene
| tema2 = sport
| tema3 = mladi
| država = Češka
| država2 =
| država3 =
}}
s13owx6sa1kt1el4g5v03ukq2cpkbkl
Analogija (filozofija)
0
532537
3820044
2026-03-26T20:01:35Z
Palapa
383
Palapa premjestio je stranicu [[Analogija (filozofija)]] na [[Analogija]]
3820044
wikitext
text/x-wiki
#PREUSMJERI [[Analogija]]
reae522jnlzagsk7wldw3ur55wpf6pm
Razgovor:Analogija (filozofija)
1
532538
3820046
2026-03-26T20:01:35Z
Palapa
383
Palapa premjestio je stranicu [[Razgovor:Analogija (filozofija)]] na [[Razgovor:Analogija]]
3820046
wikitext
text/x-wiki
#PREUSMJERI [[Razgovor:Analogija]]
hkyi8o0lnsxpannpgpcg9wof7mymk0d
Tioredoksin
0
532539
3820057
2026-03-26T20:23:57Z
Exsiler
178345
Nova stranica: {{Infokutija gen}} '''Tioredoksin''' (TRX ili TXN) je klasa malih [[redoks]] [[protein]]a za koje se zna da su prisutni u svim [[organizam|organizmima]]. Ima ulogu u mnogim važnim [[biološki proces|biološkim procesimaima]], uključujući redoks signalizaciju. Kod [[ljudi]], tioredoksine [[kodon|kodiraju]] [[geni]]i ''TXN'' i ''[[TXN2]]''.<ref name="Wollman_1988">{{cite journal | vauthors = Wollman EE, d'Auriol L, Rimsky L, Shaw A, Jacquot JP, Wingfield P, Graber P, Dessarp...
3820057
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija gen}}
'''Tioredoksin''' (TRX ili TXN) je klasa malih [[redoks]] [[protein]]a za koje se zna da su prisutni u svim [[organizam|organizmima]]. Ima ulogu u mnogim važnim [[biološki proces|biološkim procesimaima]], uključujući redoks signalizaciju. Kod [[ljudi]], tioredoksine [[kodon|kodiraju]] [[geni]]i ''TXN'' i ''[[TXN2]]''.<ref name="Wollman_1988">{{cite journal | vauthors = Wollman EE, d'Auriol L, Rimsky L, Shaw A, Jacquot JP, Wingfield P, Graber P, Dessarps F, Robin P, Galibert F | title = Cloning and expression of a cDNA for human thioredoxin | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 263 | issue = 30 | pages = 15506–15512 | date = October 1988 | pmid = 3170595 | doi = 10.1016/S0021-9258(19)37617-3 | doi-access = free }}</ref><ref>{{cite web | title = Entrez Gene: TXN2 thioredoxin 2 | url = https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene/25828 }}</ref> [[Mutacija gubitka funkcije]] bilo kojeg od dva ljudska tioredoksinska gena je smrtonosna u fazi četiri ćelije [[embriogeneza|embriona u razvoju]]. Iako nije u potpunosti shvaćen, tioredoksin je povezan s lijekovima kroz njihov odgovor na [[reaktivne vrste kisika]] (ROS). U [[biljke|biljkama]], tioredoksini regulišu spektar kritičnih funkcija, od [[fotosinteza|fotosinteze]] do rasta, cvjetanja i razvoja i klijanja [[sjeme]]na. Tioredoksini imaju ulogu u [[ćelijska signalizacija|komunikaciji između ćelija]].<ref name="Meng_2010">{{cite journal | vauthors = Meng L, Wong JH, Feldman LJ, Lemaux PG, Buchanan BB | title = A membrane-associated thioredoxin required for plant growth moves from cell to cell, suggestive of a role in intercellular communication | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 107 | issue = 8 | pages = 3900–3905 | date = February 2010 | pmid = 20133584 | pmc = 2840455 | doi = 10.1073/pnas.0913759107 | doi-access = free | bibcode = 2010PNAS..107.3900M }}</ref>
==Pojava==
Nalaze se u gotovo svim poznatim [[organizmi]]ma i neophodni su za život kod [[sisar]]a.<ref>{{cite journal | vauthors = Holmgren A | title = Thioredoxin and glutaredoxin systems | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 264 | issue = 24 | pages = 13963–13966 | date = August 1989 | pmid = 2668278 | doi = 10.1016/S0021-9258(18)71625-6 | doi-access = free }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Nordberg J, Arnér ES | title = Reactive oxygen species, antioxidants, and the mammalian thioredoxin system | journal = Free Radical Biology & Medicine | volume = 31 | issue = 11 | pages = 1287–1312 | date = December 2001 | pmid = 11728801 | doi = 10.1016/S0891-5849(01)00724-9 }}</ref>
==Aninokiselinska sekvenca==
{{legenda aminokiselina}}
{{hidden
|content=
{{(!}} style="font-family:monospace;"
{{!-}} style="text-align:right;"
{{!!}} 10
{{!!}}
{{!!}} 20
{{!!}}
{{!!}} 30
{{!!}}
{{!!}} 40
{{!!}}
{{!!}} 50
{{!-}} style="background-color: #eee;"
{{!}} MVKQIESKTA
{{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}}
{{!}} FQEALDAAGD
{{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}}
{{!}} KLVVVDFSAT
{{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}}
{{!}} WCGPCKMIKP
{{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}}
{{!}} FFHSLSEKYS
{{!-}} style="background-color: #eee;"
{{!}} NVIFLEVDVD
{{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}}
{{!}} DCQDVASECE
{{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}}
{{!}} VKCMPTFQFF
{{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}}
{{!}} KKGQKVGEFS
{{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}}
{{!}} GANKEKLEAT
{{!-}} style="background-color: #eee;"
{{!}} INELV
{{!)}}
== Funkcija ==
Primarna funkcija tioredoksina (Trx) je redukcija oksidiranih ostataka cisteina i cijepanje disulfidnih veza.<ref>{{cite journal | vauthors = Nakamura H, Nakamura K, Yodoi J | title = Redox regulation of cellular activation | journal = Annual Review of Immunology | volume = 15 | issue = 1 | pages = 351–369 | date = 1997-01-01 | pmid = 9143692 | doi = 10.1146/annurev.immunol.15.1.351 }}</ref> ''[[In vitro]]'' identificirano je više [[supstrat (biohemija)|supstrata ]]za tioredoksin, uključujući [[ribonukleaza| ribonukleazu]], horiogonadotropine, faktore koagulacije, glukokortikoidni receptor i [[insulin]]. Redukcija insulina se klasično koristi kao test aktivnosti.<ref>{{cite web | title = Entrez Gene: TXN thioredoxin | url = https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene?Db=gene&Cmd=ShowDetailView&TermToSearch=7295 }}</ref> Tioredoksini se održavaju u redukovanom stanju pomoću [[flavoenzim]]a [[tioredoksin-reduktaza| tioredoksin-reduktaze]], u [[NADPH]]-zavisnoj reakciji.<ref>{{cite journal | vauthors = Mustacich D, Powis G | title = Thioredoxin reductase | journal = The Biochemical Journal | volume = 346 | issue = Pt 1 | pages = 1–8 | date = February 2000 | pmid = 10657232 | pmc = 1220815 | doi = 10.1042/0264-6021:3460001 }}</ref> Tioredoksini djeluju kao donori elektrona za [[peroksidaza|peroksidaze]] i [[ribonukleotid-reduktaza| ribonukleotid-reduktaze]].<ref>{{cite journal | vauthors = Arnér ES, Holmgren A | title = Physiological functions of thioredoxin and thioredoxin reductase | journal = European Journal of Biochemistry | volume = 267 | issue = 20 | pages = 6102–6109 | date = October 2000 | pmid = 11012661 | doi = 10.1046/j.1432-1327.2000.01701.x | doi-access = free }}</ref> Srodni [[glutaredoksin]]i dijele mnoge funkcije tioredoksina, ali ih reducira [[glutation]], a ne specifična [[reduktaza]].
==Struktura i mehanizam==
Tioredoksin je protein oksidoreduktaze od 12 kD. Proteini tioredoksina također imaju karakterističnu [[tercijarna struktura|tercijarnu strukturu]] nazvanu [[tioredoksinski nabor]]. [[Aktivno mjesto]] sadrži ditiole u CXXC [[Motiv sekvence|motiv]]. Ova dva [[cistein]]a su ključ sposobnosti tioredoksina da redukuje druge proteine.
Za Trx1, ovaj proces počinje napadom Cys32, jednog od ostataka konzerviranih u CXXC motivu tioredoksina, na oksidiranu grupu supstrata.<ref name="Nagarajan_2017">{{cite journal | vauthors = Nagarajan N, Oka S, Sadoshima J | title = Modulation of signaling mechanisms in the heart by thioredoxin 1 | journal = Free Radical Biology & Medicine | volume = 109 | pages = 125–131 | date = August 2017 | pmid = 27993729 | pmc = 5462876 | doi = 10.1016/j.freeradbiomed.2016.12.020 }}</ref> Gotovo odmah nakon ovog događaja, Cys35, drugi konzervirani Cys ostatak u Trx1, formira disulfidnu vezu sa Cys32, čime prenosi dva elektrona na supstrat koji je sada u reduciranom obliku. Oksidirani Trx1 se zatim reducira pomoću tioredoksin-reduktaze, koja se zatim reducira pomoću [[NADPH]] kao što je gore opisano.<ref name="Nagarajan_2017" />
[[Datoteka:FigMech.png|thumb| Mehanizam redukcije supstrata Trx1]]
Korist tioredoksina u smanjenju [[oksidativni stres| oksidativnog stresa]] prikazana je kod transgenih miševa koji prekomjerno eksprimiraju tioredoksin, otporniji su na upalu i žive 35% duže<ref>{{cite journal | vauthors = Yoshida T, Nakamura H, Masutani H, Yodoi J | title = The involvement of thioredoxin and thioredoxin binding protein-2 on cellular proliferation and aging process | journal = Annals of the New York Academy of Sciences | volume = 1055 | pages = 1–12 | date = December 2005 | issue = 1 | pmid = 16387713 | doi = 10.1196/annals.1323.002 | bibcode = 2005NYASA1055....1Y | s2cid = 37043674 }}</ref> — podržavajući [[Teorija slobodnih radikala|teoriju starenja slobodnih radikala]]. Međutim, kontrolne grupe ove studije bile su kratkog vijeka, što je možda doprinijelo očiglednom povećanju dugovječnosti.<ref name="Muller_2007">{{cite journal | vauthors = Muller FL, Lustgarten MS, Jang Y, Richardson A, Van Remmen H | title = Trends in oxidative aging theories | journal = Free Radical Biology & Medicine | volume = 43 | issue = 4 | pages = 477–503 | date = August 2007 | pmid = 17640558 | doi = 10.1016/j.freeradbiomed.2007.03.034 }}</ref> <ref name="Master redox regulator Trx1 upregul">{{cite journal | vauthors = Liu T, Wu C, Jain MR, Nagarajan N, Yan L, Dai H, Cui C, Baykal A, Pan S, Ago T, Sadoshima J, Li H | title = Master redox regulator Trx1 upregulates SMYD1 & modulates lysine methylation | journal = Biochimica et Biophysica Acta (BBA) - Proteins and Proteomics | volume = 1854 | issue = 12 | pages = 1816–1822 | date = December 2015 | pmid = 26410624 | pmc = 4721509 | doi = 10.1016/j.bbapap.2015.09.006 }}</ref> Kod miševa sa srčano-specifičnom prekomjernom ekspresijom Trx1, proteomska studija je otkrila da je protein 1 koji sadrži SET i MYND domen (SMYD1), lizin metiltransferaza koja se visoko eksprimira u srčanom i drugim mišićnim tkivima, također pojačano reguliran. Ovo sugerira da Trx1 može igrati ulogu i u metilaciji proteina putem regulacije ekspresije SMYD1, koja je neovisna o njegovoj oksidoreduktaznoj aktivnosti.<ref name="Glavni redoks regulator Trx1 uregul"/>
[[Biljke]] imaju neobično složen komplement Trx-ova sastavljen od šest dobro definiranih tipova (Trx-ovi f, m, x, y, h i o) koji se nalaze u različitim [[ćelijskim odjeljcima]] i funkcioniraju u nizu procesa. Proteini tioredoksina se kreću od [[Ćelijska signalizacija|ćelije do ćelije]], što predstavlja novi oblik ćelijske komunikacije u biljkama.<ref name="Meng_2010"/>
Studije [[savijanja proteina]] na tioredoksinu otkrile su da je potrebna minimalna dužina peptida od 83 ostatka za sticanje [[sekundarna struktura|sekundarne]] i [[tercijarna struktura|tercijarne strukture]], kao što su pokazali Ghosal i saradnici 1999. godine.
== Interakcije ==
Pokazano je da tioredoksin [[Interakcija protein-protein|interraguje]] sa:
* [[ASK1]],<ref name="Liu_2002">{{cite journal | vauthors = Liu Y, Min W | title = Thioredoxin promotes ASK1 ubiquitination and degradation to inhibit ASK1-mediated apoptosis in a redox activity-independent manner | journal = Circulation Research | volume = 90 | issue = 12 | pages = 1259–1266 | date = June 2002 | pmid = 12089063 | doi = 10.1161/01.res.0000022160.64355.62 | doi-access = free }}</ref><ref name="Morita_2001">{{cite journal | vauthors = Morita K, Saitoh M, Tobiume K, Matsuura H, Enomoto S, Nishitoh H, Ichijo H | title = Negative feedback regulation of ASK1 by protein phosphatase 5 (PP5) in response to oxidative stress | journal = The EMBO Journal | volume = 20 | issue = 21 | pages = 6028–6036 | date = November 2001 | pmid = 11689443 | pmc = 125685 | doi = 10.1093/emboj/20.21.6028 }}</ref><ref name="Saitoh_1998">{{cite journal | vauthors = Saitoh M, Nishitoh H, Fujii M, Takeda K, Tobiume K, Sawada Y, Kawabata M, Miyazono K, Ichijo H | title = Mammalian thioredoxin is a direct inhibitor of apoptosis signal-regulating kinase (ASK) 1 | journal = The EMBO Journal | volume = 17 | issue = 9 | pages = 2596–2606 | date = May 1998 | pmid = 9564042 | pmc = 1170601 | doi = 10.1093/emboj/17.9.2596 }}</ref>
* [[Kolagen, tip I, alfa 1]],<ref name="Matsumoto_2002">{{cite journal | vauthors = Matsumoto K, Masutani H, Nishiyama A, Hashimoto S, Gon Y, Horie T, Yodoi J | title = C-propeptide region of human pro alpha 1 type 1 collagen interacts with thioredoxin | journal = Biochemical and Biophysical Research Communications | volume = 295 | issue = 3 | pages = 663–667 | date = July 2002 | pmid = 12099690 | doi = 10.1016/s0006-291x(02)00727-1 }}</ref>
* [[Glukokortikoidni receptor]],<ref name="Makino_1999">{{cite journal | vauthors = Makino Y, Yoshikawa N, Okamoto K, Hirota K, Yodoi J, Makino I, Tanaka H | title = Direct association with thioredoxin allows redox regulation of glucocorticoid receptor function | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 274 | issue = 5 | pages = 3182–3188 | date = January 1999 | pmid = 9915858 | doi = 10.1074/jbc.274.5.3182 | doi-access = free }}</ref>
* [[SENP1]],<ref name="Li_2008">{{cite journal | vauthors = Li X, Luo Y, Yu L, Lin Y, Luo D, Zhang H, He Y, Kim YO, Kim Y, Tang S, Min W | title = SENP1 mediates TNF-induced desumoylation and cytoplasmic translocation of HIPK1 to enhance ASK1-dependent apoptosis | journal = Cell Death and Differentiation | volume = 15 | issue = 4 | pages = 739–750 | date = April 2008 | pmid = 18219322 | doi = 10.1038/sj.cdd.4402303 | doi-access = free }}</ref>
* [[TXNIP]].<ref name="Nishiyama_1999">{{cite journal | vauthors = Nishiyama A, Matsui M, Iwata S, Hirota K, Masutani H, Nakamura H, Takagi Y, Sono H, Gon Y, Yodoi J | title = Identification of thioredoxin-binding protein-2/vitamin D(3) up-regulated protein 1 as a negative regulator of thioredoxin function and expression | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 274 | issue = 31 | pages = 21645–21650 | date = July 1999 | pmid = 10419473 | doi = 10.1074/jbc.274.31.21645 | doi-access = free }}</ref>
* [[NF-κB]] – by reducing a disulfide bond in NF-κB, Trx1 promotes binding of this [[transcription factor]] to DNA.<ref>{{cite journal | vauthors = Matthews JR, Wakasugi N, Virelizier JL, Yodoi J, Hay RT | title = Thioredoxin regulates the DNA binding activity of NF-kappa B by reduction of a disulphide bond involving cysteine 62 | journal = Nucleic Acids Research | volume = 20 | issue = 15 | pages = 3821–3830 | date = August 1992 | pmid = 1508666 | pmc = 334054 | doi = 10.1093/nar/20.15.3821 }}</ref>
* [[Aktivatorski protein 1|AP1]] preko Ref1 – Trx1 indirektno povećava aktivnost vezivanja DNK aktivatorskog proteina 1 (AP1) smanjenjem redoks faktora 1 (Ref-1) enzima za popravku DNK, što zauzvrat smanjuje AP1 u primjeru kaskade redoks regulacije.<ref>{{cite journal | vauthors = Hirota K, Matsui M, Iwata S, Nishiyama A, Mori K, Yodoi J | title = AP-1 transcriptional activity is regulated by a direct association between thioredoxin and Ref-1 | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 94 | issue = 8 | pages = 3633–3638 | date = April 1997 | pmid = 9108029 | pmc = 20492 | doi = 10.1073/pnas.94.8.3633 | doi-access = free | bibcode = 1997PNAS...94.3633H }}</ref>
* [[AMP-aktivirana protein-kinaza|AMPK]] – Funkcija AMPK u [[ćelija srčanog mišića|kardiomiocitima]] je očuvana tokom [[oksidativni stres|oksidativnog stresa]] zbog interakcije između AMPK i Trx1. Formiranjem disulfidnog mosta između dva proteina, Trx1 sprečava stvaranje i agregaciju oksidiranog AMPK, čime omogućava AMPK da normalno funkcioniše i učestvuje u [[prenos signala|signalnim kaskadama]].<ref>{{cite journal | vauthors = Shao D, Oka S, Liu T, Zhai P, Ago T, Sciarretta S, Li H, Sadoshima J | title = A redox-dependent mechanism for regulation of AMPK activation by Thioredoxin1 during energy starvation | journal = Cell Metabolism | volume = 19 | issue = 2 | pages = 232–245 | date = February 2014 | pmid = 24506865 | pmc = 3937768 | doi = 10.1016/j.cmet.2013.12.013 }}</ref>
== Učinak na srčanu hipertrofiju ==
Pokazano je da Trx1 smanjuje [[Ventrikularna hipertrofija|srčanu hipertrofiju]], zadebljanje zidova donjih srčanih komora, interakcijama s nekoliko različitih ciljeva. Trx1 povećava transkripcijsku aktivnost jedarnih respiratornih faktora 1 i 2 ([[NRF1]] i [[NFE2L2|NRF2]]) i stimulira ekspresiju [[peroksisom]]skog proliferator-aktiviranog receptora γ koaktivatora 1-α ([[PPARGC1A|PGC-1α]]).<ref>{{cite journal | vauthors = Ago T, Yeh I, Yamamoto M, Schinke-Braun M, Brown JA, Tian B, Sadoshima J | title = Thioredoxin1 upregulates mitochondrial proteins related to oxidative phosphorylation and TCA cycle in the heart | journal = Antioxidants & Redox Signaling | volume = 8 | issue = 9–10 | pages = 1635–1650 | year = 2006 | pmid = 16987018 | doi = 10.1089/ars.2006.8.1635 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Yamamoto M, Yang G, Hong C, Liu J, Holle E, Yu X, Wagner T, Vatner SF, Sadoshima J | title = Inhibition of endogenous thioredoxin in the heart increases oxidative stress and cardiac hypertrophy | journal = The Journal of Clinical Investigation | volume = 112 | issue = 9 | pages = 1395–1406 | date = November 2003 | pmid = 14597765 | pmc = 228400 | doi = 10.1172/JCI17700 }}</ref> Nadalje, Trx1 redukuje dva ostatka cisteina u histon deacetilazi 4 ([[HDAC4]]), što omogućava uvoz HDAC4 iz [[citosol]]a, gdje se nalazi oksidirani oblik,<ref>{{cite journal | vauthors = Matsushima S, Kuroda J, Ago T, Zhai P, Park JY, Xie LH, Tian B, Sadoshima J | title = Increased oxidative stress in the nucleus caused by Nox4 mediates oxidation of HDAC4 and cardiac hypertrophy | journal = Circulation Research | volume = 112 | issue = 4 | pages = 651–663 | date = February 2013 | pmid = 23271793 | pmc = 3574183 | doi = 10.1161/CIRCRESAHA.112.279760 }}</ref> u [[ćelijsko jedro]].<ref>{{cite journal | vauthors = Ago T, Liu T, Zhai P, Chen W, Li H, Molkentin JD, Vatner SF, Sadoshima J | title = A redox-dependent pathway for regulating class II HDACs and cardiac hypertrophy | journal = Cell | volume = 133 | issue = 6 | pages = 978–993 | date = June 2008 | pmid = 18555775 | doi = 10.1016/j.cell.2008.04.041 | s2cid = 2678474 | doi-access = free }}</ref> Jednom kada se nađe u jedru, smanjeni HDAC4 smanjuje aktivnost transkripcijskih faktora kao što je NFAT koji posreduje u srčanoj hipertrofiji.<ref name="Nagarajan_2017"/> Trx 1 također kontrolira nivoe [[mikroRNK]] u srcu i utvrđeno je da inhibira srčanu hipertrofiju pojačavanjem [[porodica prekursora mikroRNK Mir-92|miR-98]]/[[prekursor mikroRNK Let-7|let-7]].<ref>{{cite journal | vauthors = Yang Y, Ago T, Zhai P, Abdellatif M, Sadoshima J | title = Thioredoxin 1 negatively regulates angiotensin II-induced cardiac hypertrophy through upregulation of miR-98/let-7 | journal = Circulation Research | volume = 108 | issue = 3 | pages = 305–313 | date = February 2011 | pmid = 21183740 | pmc = 3249645 | doi = 10.1161/CIRCRESAHA.110.228437 }}</ref> Trx1 može regulirati nivo ekspresije SMYD1, te stoga indirektno modulirati metilaciju proteina u svrhu zaštite srca.<ref name="Master redox regulator Trx1 uregul"/>
== Tioredoksin u njezi kože ==
Tioredoksin se koristi u proizvodima za njegu kože kao antioksidans u kombinaciji s glutaredoksinom i glutationom.{{citation needed|date=juli 2019}}
== Proteini slični tioredoksinu ==
NrdH iz ''Mycobacterium tuberculosis'' je prepoznatljiv protein sličan tioredoksinu, funkcionalno sličan tioredoksinima, ali sa sekvencom sličnijom glutaredoksinima. Za razliku od tipičnih glutaredoksina, NrdH može prihvatiti elektrone iz tioredoksin-reduktaze (TrxR) kako bi pokrenuo redukciju [[ribonukleotid]]a, ključni korak u sintezi DNK. Strukturna analiza otkriva nabor tioredoksina s konzerviranim redoks motivima – CVQC i WSGFRP – koji formiraju mrežu vodikovih veza i hidrofobni dio, stabilizirajući vezivanje TrxR.<ref>{{cite journal | vauthors = Phulera S, Mande SC | title = The crystal structure of Mycobacterium tuberculosis NrdH at 0.87 Å suggests a possible mode of its activity | journal = Biochemistry | volume = 52 | issue = 23 | pages = 4056–4065 | date = June 2013 | pmid = 23675692 | doi = 10.1021/bi400191z }}</ref> Ova jedinstvena mješavina karakteristika glutaredoksinske sekvence s aktivnošću tioredoksina naglašava adaptivnu ulogu NrdH-a u [[redoks]] regulaciji ''M. tuberculosis''<nowiki/>.
== Također pogledajte==
* [[RuBisCO]] - enzimska aktivnost regulirana tioredoksinom
* [[Peroksiredoksin]] - enzimska aktivnost regulirana tioredoksinom
* [[Tioredoksinski nabor]]
* [[Tioredoksin-reduktaza]]
{{Clear}}
== Reference ==
{{Reflist}}
== Dodatni izvori ==
{{Refbegin|30em}}
* {{cite journal | vauthors = Arnér ES, Holmgren A | title = Physiological functions of thioredoxin and thioredoxin reductase | journal = European Journal of Biochemistry | volume = 267 | issue = 20 | pages = 6102–6109 | date = October 2000 | pmid = 11012661 | doi = 10.1046/j.1432-1327.2000.01701.x | doi-access = free }}
* {{cite journal | vauthors = Nishinaka Y, Masutani H, Nakamura H, Yodoi J | title = Regulatory roles of thioredoxin in oxidative stress-induced cellular responses | journal = Redox Report | volume = 6 | issue = 5 | pages = 289–295 | year = 2002 | pmid = 11778846 | doi = 10.1179/135100001101536427 | s2cid = 34079507 }}
* {{cite journal | vauthors = Ago T, Sadoshima J | title = Thioredoxin and ventricular remodeling | journal = Journal of Molecular and Cellular Cardiology | volume = 41 | issue = 5 | pages = 762–773 | date = November 2006 | pmid = 17007870 | pmc = 1852508 | doi = 10.1016/j.yjmcc.2006.08.006 }}
* {{cite journal | vauthors = Tonissen KF, Wells JR | title = Isolation and characterization of human thioredoxin-encoding genes | journal = Gene | volume = 102 | issue = 2 | pages = 221–228 | date = June 1991 | pmid = 1874447 | doi = 10.1016/0378-1119(91)90081-L }}
* {{cite journal | vauthors = Martin H, Dean M | title = Identification of a thioredoxin-related protein associated with plasma membranes | journal = Biochemical and Biophysical Research Communications | volume = 175 | issue = 1 | pages = 123–128 | date = February 1991 | pmid = 1998498 | doi = 10.1016/S0006-291X(05)81209-4 }}
* {{cite journal | vauthors = Forman-Kay JD, Clore GM, Wingfield PT, Gronenborn AM | title = High-resolution three-dimensional structure of reduced recombinant human thioredoxin in solution | journal = Biochemistry | volume = 30 | issue = 10 | pages = 2685–2698 | date = March 1991 | pmid = 2001356 | doi = 10.1021/bi00224a017 }}
* {{cite journal | vauthors = Jacquot JP, de Lamotte F, Fontecave M, Schürmann P, Decottignies P, Miginiac-Maslow M, Wollman E | title = Human thioredoxin reactivity-structure/function relationship | journal = Biochemical and Biophysical Research Communications | volume = 173 | issue = 3 | pages = 1375–1381 | date = December 1990 | pmid = 2176490 | doi = 10.1016/S0006-291X(05)80940-4 }}
* {{cite journal | vauthors = Forman-Kay JD, Clore GM, Driscoll PC, Wingfield P, Richards FM, Gronenborn AM | title = A proton nuclear magnetic resonance assignment and secondary structure determination of recombinant human thioredoxin | journal = Biochemistry | volume = 28 | issue = 17 | pages = 7088–7097 | date = August 1989 | pmid = 2684271 | doi = 10.1021/bi00443a045 }}
* {{cite journal | vauthors = Tagaya Y, Maeda Y, Mitsui A, Kondo N, Matsui H, Hamuro J, Brown N, Arai K, Yokota T, Wakasugi H | title = ATL-derived factor (ADF), an IL-2 receptor/Tac inducer homologous to thioredoxin; possible involvement of dithiol-reduction in the IL-2 receptor induction | journal = The EMBO Journal | volume = 8 | issue = 3 | pages = 757–764 | date = March 1989 | pmid = 2785919 | pmc = 400872 | doi = 10.1002/j.1460-2075.1989.tb03436.x }}
* {{cite journal | vauthors = Wollman EE, d'Auriol L, Rimsky L, Shaw A, Jacquot JP, Wingfield P, Graber P, Dessarps F, Robin P, Galibert F | title = Cloning and expression of a cDNA for human thioredoxin | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 263 | issue = 30 | pages = 15506–15512 | date = October 1988 | pmid = 3170595 | doi = 10.1016/S0021-9258(19)37617-3 | doi-access = free }}
* {{cite journal | vauthors = Heppell-Parton A, Cahn A, Bench A, Lowe N, Lehrach H, Zehetner G, Rabbitts P | title = Thioredoxin, a mediator of growth inhibition, maps to 9q31 | journal = Genomics | volume = 26 | issue = 2 | pages = 379–381 | date = March 1995 | pmid = 7601465 | doi = 10.1016/0888-7543(95)80223-9 }}
* {{cite journal | vauthors = Qin J, Clore GM, Kennedy WM, Huth JR, Gronenborn AM | title = Solution structure of human thioredoxin in a mixed disulfide intermediate complex with its target peptide from the transcription factor NF kappa B | journal = Structure | volume = 3 | issue = 3 | pages = 289–297 | date = March 1995 | pmid = 7788295 | doi = 10.1016/S0969-2126(01)00159-9 | doi-access = free }}
* {{cite journal | vauthors = Kato S, Sekine S, Oh SW, Kim NS, Umezawa Y, Abe N, Yokoyama-Kobayashi M, Aoki T | title = Construction of a human full-length cDNA bank | journal = Gene | volume = 150 | issue = 2 | pages = 243–250 | date = December 1994 | pmid = 7821789 | doi = 10.1016/0378-1119(94)90433-2 }}
* {{cite journal | vauthors = Qin J, Clore GM, Gronenborn AM | title = The high-resolution three-dimensional solution structures of the oxidized and reduced states of human thioredoxin | journal = Structure | volume = 2 | issue = 6 | pages = 503–522 | date = June 1994 | pmid = 7922028 | doi = 10.1016/S0969-2126(00)00051-4 | doi-access = free }}
* {{cite journal | vauthors = Gasdaska PY, Oblong JE, Cotgreave IA, Powis G | title = The predicted amino acid sequence of human thioredoxin is identical to that of the autocrine growth factor human adult T-cell derived factor (ADF): thioredoxin mRNA is elevated in some human tumors | journal = Biochimica et Biophysica Acta (BBA) - Gene Structure and Expression | volume = 1218 | issue = 3 | pages = 292–296 | date = August 1994 | pmid = 8049254 | doi = 10.1016/0167-4781(94)90180-5 }}
* {{cite journal | vauthors = Qin J, Clore GM, Kennedy WP, Kuszewski J, Gronenborn AM | title = The solution structure of human thioredoxin complexed with its target from Ref-1 reveals peptide chain reversal | journal = Structure | volume = 4 | issue = 5 | pages = 613–620 | date = May 1996 | pmid = 8736558 | doi = 10.1016/S0969-2126(96)00065-2 | doi-access = free }}
* {{cite journal | vauthors = Weichsel A, Gasdaska JR, Powis G, Montfort WR | title = Crystal structures of reduced, oxidized, and mutated human thioredoxins: evidence for a regulatory homodimer | journal = Structure | volume = 4 | issue = 6 | pages = 735–751 | date = June 1996 | pmid = 8805557 | doi = 10.1016/S0969-2126(96)00079-2 | doi-access = free }}
* {{cite journal | vauthors = Andersen JF, Sanders DA, Gasdaska JR, Weichsel A, Powis G, Montfort WR | title = Human thioredoxin homodimers: regulation by pH, role of aspartate 60, and crystal structure of the aspartate 60 --> asparagine mutant | journal = Biochemistry | volume = 36 | issue = 46 | pages = 13979–13988 | date = November 1997 | pmid = 9369469 | doi = 10.1021/bi971004s }}
* {{cite journal | vauthors = Maruyama T, Kitaoka Y, Sachi Y, Nakanoin K, Hirota K, Shiozawa T, Yoshimura Y, Fujii S, Yodoi J | title = Thioredoxin expression in the human endometrium during the menstrual cycle | journal = Molecular Human Reproduction | volume = 3 | issue = 11 | pages = 989–993 | date = November 1997 | pmid = 9433926 | doi = 10.1093/molehr/3.11.989 | doi-access = free }}
* {{cite journal | vauthors = Sahlin L, Stjernholm Y, Holmgren A, Ekman G, Eriksson H | title = The expression of thioredoxin mRNA is increased in the human cervix during pregnancy | journal = Molecular Human Reproduction | volume = 3 | issue = 12 | pages = 1113–1117 | date = December 1997 | pmid = 9464857 | doi = 10.1093/molehr/3.12.1113 | doi-access = free }}
* {{cite journal | vauthors = Maeda K, Hägglund P, Finnie C, Svensson B, Henriksen A | title = Structural basis for target protein recognition by the protein disulfide reductase thioredoxin | journal = Structure | volume = 14 | issue = 11 | pages = 1701–1710 | date = November 2006 | pmid = 17098195 | doi = 10.1016/j.str.2006.09.012 | doi-access = free }}
{{Refend}}
== Vanjski linkovi ==
* {{MeshName|Thioredoxin}}
* {{PDBe-KB2|P10599|Thioredoxin}}
{{PDB Gallery|geneid=7295}}
[[Kategorija: Jednoprolazni transmembranski proteini]]
[[Kategorija: Proteini sistema za praćenje aktivnosti]]
n8ybrq3ibc0o6r3p3jfi74qwugk20ny
3820059
3820057
2026-03-26T20:24:46Z
Exsiler
178345
/* Aninokiselinska sekvenca */
3820059
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija gen}}
'''Tioredoksin''' (TRX ili TXN) je klasa malih [[redoks]] [[protein]]a za koje se zna da su prisutni u svim [[organizam|organizmima]]. Ima ulogu u mnogim važnim [[biološki proces|biološkim procesimaima]], uključujući redoks signalizaciju. Kod [[ljudi]], tioredoksine [[kodon|kodiraju]] [[geni]]i ''TXN'' i ''[[TXN2]]''.<ref name="Wollman_1988">{{cite journal | vauthors = Wollman EE, d'Auriol L, Rimsky L, Shaw A, Jacquot JP, Wingfield P, Graber P, Dessarps F, Robin P, Galibert F | title = Cloning and expression of a cDNA for human thioredoxin | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 263 | issue = 30 | pages = 15506–15512 | date = October 1988 | pmid = 3170595 | doi = 10.1016/S0021-9258(19)37617-3 | doi-access = free }}</ref><ref>{{cite web | title = Entrez Gene: TXN2 thioredoxin 2 | url = https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene/25828 }}</ref> [[Mutacija gubitka funkcije]] bilo kojeg od dva ljudska tioredoksinska gena je smrtonosna u fazi četiri ćelije [[embriogeneza|embriona u razvoju]]. Iako nije u potpunosti shvaćen, tioredoksin je povezan s lijekovima kroz njihov odgovor na [[reaktivne vrste kisika]] (ROS). U [[biljke|biljkama]], tioredoksini regulišu spektar kritičnih funkcija, od [[fotosinteza|fotosinteze]] do rasta, cvjetanja i razvoja i klijanja [[sjeme]]na. Tioredoksini imaju ulogu u [[ćelijska signalizacija|komunikaciji između ćelija]].<ref name="Meng_2010">{{cite journal | vauthors = Meng L, Wong JH, Feldman LJ, Lemaux PG, Buchanan BB | title = A membrane-associated thioredoxin required for plant growth moves from cell to cell, suggestive of a role in intercellular communication | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 107 | issue = 8 | pages = 3900–3905 | date = February 2010 | pmid = 20133584 | pmc = 2840455 | doi = 10.1073/pnas.0913759107 | doi-access = free | bibcode = 2010PNAS..107.3900M }}</ref>
==Pojava==
Nalaze se u gotovo svim poznatim [[organizmi]]ma i neophodni su za život kod [[sisar]]a.<ref>{{cite journal | vauthors = Holmgren A | title = Thioredoxin and glutaredoxin systems | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 264 | issue = 24 | pages = 13963–13966 | date = August 1989 | pmid = 2668278 | doi = 10.1016/S0021-9258(18)71625-6 | doi-access = free }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Nordberg J, Arnér ES | title = Reactive oxygen species, antioxidants, and the mammalian thioredoxin system | journal = Free Radical Biology & Medicine | volume = 31 | issue = 11 | pages = 1287–1312 | date = December 2001 | pmid = 11728801 | doi = 10.1016/S0891-5849(01)00724-9 }}</ref>
==Aninokiselinska sekvenca==
{{legenda aminokiselina}}
|content=
{{(!}} style="font-family:monospace;"
{{!-}} style="text-align:right;"
{{!!}} 10
{{!!}}
{{!!}} 20
{{!!}}
{{!!}} 30
{{!!}}
{{!!}} 40
{{!!}}
{{!!}} 50
{{!-}} style="background-color: #eee;"
{{!}} MVKQIESKTA
{{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}}
{{!}} FQEALDAAGD
{{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}}
{{!}} KLVVVDFSAT
{{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}}
{{!}} WCGPCKMIKP
{{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}}
{{!}} FFHSLSEKYS
{{!-}} style="background-color: #eee;"
{{!}} NVIFLEVDVD
{{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}}
{{!}} DCQDVASECE
{{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}}
{{!}} VKCMPTFQFF
{{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}}
{{!}} KKGQKVGEFS
{{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}}
{{!}} GANKEKLEAT
{{!-}} style="background-color: #eee;"
{{!}} INELV
{{!)}}
== Funkcija ==
Primarna funkcija tioredoksina (Trx) je redukcija oksidiranih ostataka cisteina i cijepanje disulfidnih veza.<ref>{{cite journal | vauthors = Nakamura H, Nakamura K, Yodoi J | title = Redox regulation of cellular activation | journal = Annual Review of Immunology | volume = 15 | issue = 1 | pages = 351–369 | date = 1997-01-01 | pmid = 9143692 | doi = 10.1146/annurev.immunol.15.1.351 }}</ref> ''[[In vitro]]'' identificirano je više [[supstrat (biohemija)|supstrata ]]za tioredoksin, uključujući [[ribonukleaza| ribonukleazu]], horiogonadotropine, faktore koagulacije, glukokortikoidni receptor i [[insulin]]. Redukcija insulina se klasično koristi kao test aktivnosti.<ref>{{cite web | title = Entrez Gene: TXN thioredoxin | url = https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene?Db=gene&Cmd=ShowDetailView&TermToSearch=7295 }}</ref> Tioredoksini se održavaju u redukovanom stanju pomoću [[flavoenzim]]a [[tioredoksin-reduktaza| tioredoksin-reduktaze]], u [[NADPH]]-zavisnoj reakciji.<ref>{{cite journal | vauthors = Mustacich D, Powis G | title = Thioredoxin reductase | journal = The Biochemical Journal | volume = 346 | issue = Pt 1 | pages = 1–8 | date = February 2000 | pmid = 10657232 | pmc = 1220815 | doi = 10.1042/0264-6021:3460001 }}</ref> Tioredoksini djeluju kao donori elektrona za [[peroksidaza|peroksidaze]] i [[ribonukleotid-reduktaza| ribonukleotid-reduktaze]].<ref>{{cite journal | vauthors = Arnér ES, Holmgren A | title = Physiological functions of thioredoxin and thioredoxin reductase | journal = European Journal of Biochemistry | volume = 267 | issue = 20 | pages = 6102–6109 | date = October 2000 | pmid = 11012661 | doi = 10.1046/j.1432-1327.2000.01701.x | doi-access = free }}</ref> Srodni [[glutaredoksin]]i dijele mnoge funkcije tioredoksina, ali ih reducira [[glutation]], a ne specifična [[reduktaza]].
==Struktura i mehanizam==
Tioredoksin je protein oksidoreduktaze od 12 kD. Proteini tioredoksina također imaju karakterističnu [[tercijarna struktura|tercijarnu strukturu]] nazvanu [[tioredoksinski nabor]]. [[Aktivno mjesto]] sadrži ditiole u CXXC [[Motiv sekvence|motiv]]. Ova dva [[cistein]]a su ključ sposobnosti tioredoksina da redukuje druge proteine.
Za Trx1, ovaj proces počinje napadom Cys32, jednog od ostataka konzerviranih u CXXC motivu tioredoksina, na oksidiranu grupu supstrata.<ref name="Nagarajan_2017">{{cite journal | vauthors = Nagarajan N, Oka S, Sadoshima J | title = Modulation of signaling mechanisms in the heart by thioredoxin 1 | journal = Free Radical Biology & Medicine | volume = 109 | pages = 125–131 | date = August 2017 | pmid = 27993729 | pmc = 5462876 | doi = 10.1016/j.freeradbiomed.2016.12.020 }}</ref> Gotovo odmah nakon ovog događaja, Cys35, drugi konzervirani Cys ostatak u Trx1, formira disulfidnu vezu sa Cys32, čime prenosi dva elektrona na supstrat koji je sada u reduciranom obliku. Oksidirani Trx1 se zatim reducira pomoću tioredoksin-reduktaze, koja se zatim reducira pomoću [[NADPH]] kao što je gore opisano.<ref name="Nagarajan_2017" />
[[Datoteka:FigMech.png|thumb| Mehanizam redukcije supstrata Trx1]]
Korist tioredoksina u smanjenju [[oksidativni stres| oksidativnog stresa]] prikazana je kod transgenih miševa koji prekomjerno eksprimiraju tioredoksin, otporniji su na upalu i žive 35% duže<ref>{{cite journal | vauthors = Yoshida T, Nakamura H, Masutani H, Yodoi J | title = The involvement of thioredoxin and thioredoxin binding protein-2 on cellular proliferation and aging process | journal = Annals of the New York Academy of Sciences | volume = 1055 | pages = 1–12 | date = December 2005 | issue = 1 | pmid = 16387713 | doi = 10.1196/annals.1323.002 | bibcode = 2005NYASA1055....1Y | s2cid = 37043674 }}</ref> — podržavajući [[Teorija slobodnih radikala|teoriju starenja slobodnih radikala]]. Međutim, kontrolne grupe ove studije bile su kratkog vijeka, što je možda doprinijelo očiglednom povećanju dugovječnosti.<ref name="Muller_2007">{{cite journal | vauthors = Muller FL, Lustgarten MS, Jang Y, Richardson A, Van Remmen H | title = Trends in oxidative aging theories | journal = Free Radical Biology & Medicine | volume = 43 | issue = 4 | pages = 477–503 | date = August 2007 | pmid = 17640558 | doi = 10.1016/j.freeradbiomed.2007.03.034 }}</ref> <ref name="Master redox regulator Trx1 upregul">{{cite journal | vauthors = Liu T, Wu C, Jain MR, Nagarajan N, Yan L, Dai H, Cui C, Baykal A, Pan S, Ago T, Sadoshima J, Li H | title = Master redox regulator Trx1 upregulates SMYD1 & modulates lysine methylation | journal = Biochimica et Biophysica Acta (BBA) - Proteins and Proteomics | volume = 1854 | issue = 12 | pages = 1816–1822 | date = December 2015 | pmid = 26410624 | pmc = 4721509 | doi = 10.1016/j.bbapap.2015.09.006 }}</ref> Kod miševa sa srčano-specifičnom prekomjernom ekspresijom Trx1, proteomska studija je otkrila da je protein 1 koji sadrži SET i MYND domen (SMYD1), lizin metiltransferaza koja se visoko eksprimira u srčanom i drugim mišićnim tkivima, također pojačano reguliran. Ovo sugerira da Trx1 može igrati ulogu i u metilaciji proteina putem regulacije ekspresije SMYD1, koja je neovisna o njegovoj oksidoreduktaznoj aktivnosti.<ref name="Glavni redoks regulator Trx1 uregul"/>
[[Biljke]] imaju neobično složen komplement Trx-ova sastavljen od šest dobro definiranih tipova (Trx-ovi f, m, x, y, h i o) koji se nalaze u različitim [[ćelijskim odjeljcima]] i funkcioniraju u nizu procesa. Proteini tioredoksina se kreću od [[Ćelijska signalizacija|ćelije do ćelije]], što predstavlja novi oblik ćelijske komunikacije u biljkama.<ref name="Meng_2010"/>
Studije [[savijanja proteina]] na tioredoksinu otkrile su da je potrebna minimalna dužina peptida od 83 ostatka za sticanje [[sekundarna struktura|sekundarne]] i [[tercijarna struktura|tercijarne strukture]], kao što su pokazali Ghosal i saradnici 1999. godine.
== Interakcije ==
Pokazano je da tioredoksin [[Interakcija protein-protein|interraguje]] sa:
* [[ASK1]],<ref name="Liu_2002">{{cite journal | vauthors = Liu Y, Min W | title = Thioredoxin promotes ASK1 ubiquitination and degradation to inhibit ASK1-mediated apoptosis in a redox activity-independent manner | journal = Circulation Research | volume = 90 | issue = 12 | pages = 1259–1266 | date = June 2002 | pmid = 12089063 | doi = 10.1161/01.res.0000022160.64355.62 | doi-access = free }}</ref><ref name="Morita_2001">{{cite journal | vauthors = Morita K, Saitoh M, Tobiume K, Matsuura H, Enomoto S, Nishitoh H, Ichijo H | title = Negative feedback regulation of ASK1 by protein phosphatase 5 (PP5) in response to oxidative stress | journal = The EMBO Journal | volume = 20 | issue = 21 | pages = 6028–6036 | date = November 2001 | pmid = 11689443 | pmc = 125685 | doi = 10.1093/emboj/20.21.6028 }}</ref><ref name="Saitoh_1998">{{cite journal | vauthors = Saitoh M, Nishitoh H, Fujii M, Takeda K, Tobiume K, Sawada Y, Kawabata M, Miyazono K, Ichijo H | title = Mammalian thioredoxin is a direct inhibitor of apoptosis signal-regulating kinase (ASK) 1 | journal = The EMBO Journal | volume = 17 | issue = 9 | pages = 2596–2606 | date = May 1998 | pmid = 9564042 | pmc = 1170601 | doi = 10.1093/emboj/17.9.2596 }}</ref>
* [[Kolagen, tip I, alfa 1]],<ref name="Matsumoto_2002">{{cite journal | vauthors = Matsumoto K, Masutani H, Nishiyama A, Hashimoto S, Gon Y, Horie T, Yodoi J | title = C-propeptide region of human pro alpha 1 type 1 collagen interacts with thioredoxin | journal = Biochemical and Biophysical Research Communications | volume = 295 | issue = 3 | pages = 663–667 | date = July 2002 | pmid = 12099690 | doi = 10.1016/s0006-291x(02)00727-1 }}</ref>
* [[Glukokortikoidni receptor]],<ref name="Makino_1999">{{cite journal | vauthors = Makino Y, Yoshikawa N, Okamoto K, Hirota K, Yodoi J, Makino I, Tanaka H | title = Direct association with thioredoxin allows redox regulation of glucocorticoid receptor function | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 274 | issue = 5 | pages = 3182–3188 | date = January 1999 | pmid = 9915858 | doi = 10.1074/jbc.274.5.3182 | doi-access = free }}</ref>
* [[SENP1]],<ref name="Li_2008">{{cite journal | vauthors = Li X, Luo Y, Yu L, Lin Y, Luo D, Zhang H, He Y, Kim YO, Kim Y, Tang S, Min W | title = SENP1 mediates TNF-induced desumoylation and cytoplasmic translocation of HIPK1 to enhance ASK1-dependent apoptosis | journal = Cell Death and Differentiation | volume = 15 | issue = 4 | pages = 739–750 | date = April 2008 | pmid = 18219322 | doi = 10.1038/sj.cdd.4402303 | doi-access = free }}</ref>
* [[TXNIP]].<ref name="Nishiyama_1999">{{cite journal | vauthors = Nishiyama A, Matsui M, Iwata S, Hirota K, Masutani H, Nakamura H, Takagi Y, Sono H, Gon Y, Yodoi J | title = Identification of thioredoxin-binding protein-2/vitamin D(3) up-regulated protein 1 as a negative regulator of thioredoxin function and expression | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 274 | issue = 31 | pages = 21645–21650 | date = July 1999 | pmid = 10419473 | doi = 10.1074/jbc.274.31.21645 | doi-access = free }}</ref>
* [[NF-κB]] – by reducing a disulfide bond in NF-κB, Trx1 promotes binding of this [[transcription factor]] to DNA.<ref>{{cite journal | vauthors = Matthews JR, Wakasugi N, Virelizier JL, Yodoi J, Hay RT | title = Thioredoxin regulates the DNA binding activity of NF-kappa B by reduction of a disulphide bond involving cysteine 62 | journal = Nucleic Acids Research | volume = 20 | issue = 15 | pages = 3821–3830 | date = August 1992 | pmid = 1508666 | pmc = 334054 | doi = 10.1093/nar/20.15.3821 }}</ref>
* [[Aktivatorski protein 1|AP1]] preko Ref1 – Trx1 indirektno povećava aktivnost vezivanja DNK aktivatorskog proteina 1 (AP1) smanjenjem redoks faktora 1 (Ref-1) enzima za popravku DNK, što zauzvrat smanjuje AP1 u primjeru kaskade redoks regulacije.<ref>{{cite journal | vauthors = Hirota K, Matsui M, Iwata S, Nishiyama A, Mori K, Yodoi J | title = AP-1 transcriptional activity is regulated by a direct association between thioredoxin and Ref-1 | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 94 | issue = 8 | pages = 3633–3638 | date = April 1997 | pmid = 9108029 | pmc = 20492 | doi = 10.1073/pnas.94.8.3633 | doi-access = free | bibcode = 1997PNAS...94.3633H }}</ref>
* [[AMP-aktivirana protein-kinaza|AMPK]] – Funkcija AMPK u [[ćelija srčanog mišića|kardiomiocitima]] je očuvana tokom [[oksidativni stres|oksidativnog stresa]] zbog interakcije između AMPK i Trx1. Formiranjem disulfidnog mosta između dva proteina, Trx1 sprečava stvaranje i agregaciju oksidiranog AMPK, čime omogućava AMPK da normalno funkcioniše i učestvuje u [[prenos signala|signalnim kaskadama]].<ref>{{cite journal | vauthors = Shao D, Oka S, Liu T, Zhai P, Ago T, Sciarretta S, Li H, Sadoshima J | title = A redox-dependent mechanism for regulation of AMPK activation by Thioredoxin1 during energy starvation | journal = Cell Metabolism | volume = 19 | issue = 2 | pages = 232–245 | date = February 2014 | pmid = 24506865 | pmc = 3937768 | doi = 10.1016/j.cmet.2013.12.013 }}</ref>
== Učinak na srčanu hipertrofiju ==
Pokazano je da Trx1 smanjuje [[Ventrikularna hipertrofija|srčanu hipertrofiju]], zadebljanje zidova donjih srčanih komora, interakcijama s nekoliko različitih ciljeva. Trx1 povećava transkripcijsku aktivnost jedarnih respiratornih faktora 1 i 2 ([[NRF1]] i [[NFE2L2|NRF2]]) i stimulira ekspresiju [[peroksisom]]skog proliferator-aktiviranog receptora γ koaktivatora 1-α ([[PPARGC1A|PGC-1α]]).<ref>{{cite journal | vauthors = Ago T, Yeh I, Yamamoto M, Schinke-Braun M, Brown JA, Tian B, Sadoshima J | title = Thioredoxin1 upregulates mitochondrial proteins related to oxidative phosphorylation and TCA cycle in the heart | journal = Antioxidants & Redox Signaling | volume = 8 | issue = 9–10 | pages = 1635–1650 | year = 2006 | pmid = 16987018 | doi = 10.1089/ars.2006.8.1635 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Yamamoto M, Yang G, Hong C, Liu J, Holle E, Yu X, Wagner T, Vatner SF, Sadoshima J | title = Inhibition of endogenous thioredoxin in the heart increases oxidative stress and cardiac hypertrophy | journal = The Journal of Clinical Investigation | volume = 112 | issue = 9 | pages = 1395–1406 | date = November 2003 | pmid = 14597765 | pmc = 228400 | doi = 10.1172/JCI17700 }}</ref> Nadalje, Trx1 redukuje dva ostatka cisteina u histon deacetilazi 4 ([[HDAC4]]), što omogućava uvoz HDAC4 iz [[citosol]]a, gdje se nalazi oksidirani oblik,<ref>{{cite journal | vauthors = Matsushima S, Kuroda J, Ago T, Zhai P, Park JY, Xie LH, Tian B, Sadoshima J | title = Increased oxidative stress in the nucleus caused by Nox4 mediates oxidation of HDAC4 and cardiac hypertrophy | journal = Circulation Research | volume = 112 | issue = 4 | pages = 651–663 | date = February 2013 | pmid = 23271793 | pmc = 3574183 | doi = 10.1161/CIRCRESAHA.112.279760 }}</ref> u [[ćelijsko jedro]].<ref>{{cite journal | vauthors = Ago T, Liu T, Zhai P, Chen W, Li H, Molkentin JD, Vatner SF, Sadoshima J | title = A redox-dependent pathway for regulating class II HDACs and cardiac hypertrophy | journal = Cell | volume = 133 | issue = 6 | pages = 978–993 | date = June 2008 | pmid = 18555775 | doi = 10.1016/j.cell.2008.04.041 | s2cid = 2678474 | doi-access = free }}</ref> Jednom kada se nađe u jedru, smanjeni HDAC4 smanjuje aktivnost transkripcijskih faktora kao što je NFAT koji posreduje u srčanoj hipertrofiji.<ref name="Nagarajan_2017"/> Trx 1 također kontrolira nivoe [[mikroRNK]] u srcu i utvrđeno je da inhibira srčanu hipertrofiju pojačavanjem [[porodica prekursora mikroRNK Mir-92|miR-98]]/[[prekursor mikroRNK Let-7|let-7]].<ref>{{cite journal | vauthors = Yang Y, Ago T, Zhai P, Abdellatif M, Sadoshima J | title = Thioredoxin 1 negatively regulates angiotensin II-induced cardiac hypertrophy through upregulation of miR-98/let-7 | journal = Circulation Research | volume = 108 | issue = 3 | pages = 305–313 | date = February 2011 | pmid = 21183740 | pmc = 3249645 | doi = 10.1161/CIRCRESAHA.110.228437 }}</ref> Trx1 može regulirati nivo ekspresije SMYD1, te stoga indirektno modulirati metilaciju proteina u svrhu zaštite srca.<ref name="Master redox regulator Trx1 uregul"/>
== Tioredoksin u njezi kože ==
Tioredoksin se koristi u proizvodima za njegu kože kao antioksidans u kombinaciji s glutaredoksinom i glutationom.{{citation needed|date=juli 2019}}
== Proteini slični tioredoksinu ==
NrdH iz ''Mycobacterium tuberculosis'' je prepoznatljiv protein sličan tioredoksinu, funkcionalno sličan tioredoksinima, ali sa sekvencom sličnijom glutaredoksinima. Za razliku od tipičnih glutaredoksina, NrdH može prihvatiti elektrone iz tioredoksin-reduktaze (TrxR) kako bi pokrenuo redukciju [[ribonukleotid]]a, ključni korak u sintezi DNK. Strukturna analiza otkriva nabor tioredoksina s konzerviranim redoks motivima – CVQC i WSGFRP – koji formiraju mrežu vodikovih veza i hidrofobni dio, stabilizirajući vezivanje TrxR.<ref>{{cite journal | vauthors = Phulera S, Mande SC | title = The crystal structure of Mycobacterium tuberculosis NrdH at 0.87 Å suggests a possible mode of its activity | journal = Biochemistry | volume = 52 | issue = 23 | pages = 4056–4065 | date = June 2013 | pmid = 23675692 | doi = 10.1021/bi400191z }}</ref> Ova jedinstvena mješavina karakteristika glutaredoksinske sekvence s aktivnošću tioredoksina naglašava adaptivnu ulogu NrdH-a u [[redoks]] regulaciji ''M. tuberculosis''<nowiki/>.
== Također pogledajte==
* [[RuBisCO]] - enzimska aktivnost regulirana tioredoksinom
* [[Peroksiredoksin]] - enzimska aktivnost regulirana tioredoksinom
* [[Tioredoksinski nabor]]
* [[Tioredoksin-reduktaza]]
{{Clear}}
== Reference ==
{{Reflist}}
== Dodatni izvori ==
{{Refbegin|30em}}
* {{cite journal | vauthors = Arnér ES, Holmgren A | title = Physiological functions of thioredoxin and thioredoxin reductase | journal = European Journal of Biochemistry | volume = 267 | issue = 20 | pages = 6102–6109 | date = October 2000 | pmid = 11012661 | doi = 10.1046/j.1432-1327.2000.01701.x | doi-access = free }}
* {{cite journal | vauthors = Nishinaka Y, Masutani H, Nakamura H, Yodoi J | title = Regulatory roles of thioredoxin in oxidative stress-induced cellular responses | journal = Redox Report | volume = 6 | issue = 5 | pages = 289–295 | year = 2002 | pmid = 11778846 | doi = 10.1179/135100001101536427 | s2cid = 34079507 }}
* {{cite journal | vauthors = Ago T, Sadoshima J | title = Thioredoxin and ventricular remodeling | journal = Journal of Molecular and Cellular Cardiology | volume = 41 | issue = 5 | pages = 762–773 | date = November 2006 | pmid = 17007870 | pmc = 1852508 | doi = 10.1016/j.yjmcc.2006.08.006 }}
* {{cite journal | vauthors = Tonissen KF, Wells JR | title = Isolation and characterization of human thioredoxin-encoding genes | journal = Gene | volume = 102 | issue = 2 | pages = 221–228 | date = June 1991 | pmid = 1874447 | doi = 10.1016/0378-1119(91)90081-L }}
* {{cite journal | vauthors = Martin H, Dean M | title = Identification of a thioredoxin-related protein associated with plasma membranes | journal = Biochemical and Biophysical Research Communications | volume = 175 | issue = 1 | pages = 123–128 | date = February 1991 | pmid = 1998498 | doi = 10.1016/S0006-291X(05)81209-4 }}
* {{cite journal | vauthors = Forman-Kay JD, Clore GM, Wingfield PT, Gronenborn AM | title = High-resolution three-dimensional structure of reduced recombinant human thioredoxin in solution | journal = Biochemistry | volume = 30 | issue = 10 | pages = 2685–2698 | date = March 1991 | pmid = 2001356 | doi = 10.1021/bi00224a017 }}
* {{cite journal | vauthors = Jacquot JP, de Lamotte F, Fontecave M, Schürmann P, Decottignies P, Miginiac-Maslow M, Wollman E | title = Human thioredoxin reactivity-structure/function relationship | journal = Biochemical and Biophysical Research Communications | volume = 173 | issue = 3 | pages = 1375–1381 | date = December 1990 | pmid = 2176490 | doi = 10.1016/S0006-291X(05)80940-4 }}
* {{cite journal | vauthors = Forman-Kay JD, Clore GM, Driscoll PC, Wingfield P, Richards FM, Gronenborn AM | title = A proton nuclear magnetic resonance assignment and secondary structure determination of recombinant human thioredoxin | journal = Biochemistry | volume = 28 | issue = 17 | pages = 7088–7097 | date = August 1989 | pmid = 2684271 | doi = 10.1021/bi00443a045 }}
* {{cite journal | vauthors = Tagaya Y, Maeda Y, Mitsui A, Kondo N, Matsui H, Hamuro J, Brown N, Arai K, Yokota T, Wakasugi H | title = ATL-derived factor (ADF), an IL-2 receptor/Tac inducer homologous to thioredoxin; possible involvement of dithiol-reduction in the IL-2 receptor induction | journal = The EMBO Journal | volume = 8 | issue = 3 | pages = 757–764 | date = March 1989 | pmid = 2785919 | pmc = 400872 | doi = 10.1002/j.1460-2075.1989.tb03436.x }}
* {{cite journal | vauthors = Wollman EE, d'Auriol L, Rimsky L, Shaw A, Jacquot JP, Wingfield P, Graber P, Dessarps F, Robin P, Galibert F | title = Cloning and expression of a cDNA for human thioredoxin | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 263 | issue = 30 | pages = 15506–15512 | date = October 1988 | pmid = 3170595 | doi = 10.1016/S0021-9258(19)37617-3 | doi-access = free }}
* {{cite journal | vauthors = Heppell-Parton A, Cahn A, Bench A, Lowe N, Lehrach H, Zehetner G, Rabbitts P | title = Thioredoxin, a mediator of growth inhibition, maps to 9q31 | journal = Genomics | volume = 26 | issue = 2 | pages = 379–381 | date = March 1995 | pmid = 7601465 | doi = 10.1016/0888-7543(95)80223-9 }}
* {{cite journal | vauthors = Qin J, Clore GM, Kennedy WM, Huth JR, Gronenborn AM | title = Solution structure of human thioredoxin in a mixed disulfide intermediate complex with its target peptide from the transcription factor NF kappa B | journal = Structure | volume = 3 | issue = 3 | pages = 289–297 | date = March 1995 | pmid = 7788295 | doi = 10.1016/S0969-2126(01)00159-9 | doi-access = free }}
* {{cite journal | vauthors = Kato S, Sekine S, Oh SW, Kim NS, Umezawa Y, Abe N, Yokoyama-Kobayashi M, Aoki T | title = Construction of a human full-length cDNA bank | journal = Gene | volume = 150 | issue = 2 | pages = 243–250 | date = December 1994 | pmid = 7821789 | doi = 10.1016/0378-1119(94)90433-2 }}
* {{cite journal | vauthors = Qin J, Clore GM, Gronenborn AM | title = The high-resolution three-dimensional solution structures of the oxidized and reduced states of human thioredoxin | journal = Structure | volume = 2 | issue = 6 | pages = 503–522 | date = June 1994 | pmid = 7922028 | doi = 10.1016/S0969-2126(00)00051-4 | doi-access = free }}
* {{cite journal | vauthors = Gasdaska PY, Oblong JE, Cotgreave IA, Powis G | title = The predicted amino acid sequence of human thioredoxin is identical to that of the autocrine growth factor human adult T-cell derived factor (ADF): thioredoxin mRNA is elevated in some human tumors | journal = Biochimica et Biophysica Acta (BBA) - Gene Structure and Expression | volume = 1218 | issue = 3 | pages = 292–296 | date = August 1994 | pmid = 8049254 | doi = 10.1016/0167-4781(94)90180-5 }}
* {{cite journal | vauthors = Qin J, Clore GM, Kennedy WP, Kuszewski J, Gronenborn AM | title = The solution structure of human thioredoxin complexed with its target from Ref-1 reveals peptide chain reversal | journal = Structure | volume = 4 | issue = 5 | pages = 613–620 | date = May 1996 | pmid = 8736558 | doi = 10.1016/S0969-2126(96)00065-2 | doi-access = free }}
* {{cite journal | vauthors = Weichsel A, Gasdaska JR, Powis G, Montfort WR | title = Crystal structures of reduced, oxidized, and mutated human thioredoxins: evidence for a regulatory homodimer | journal = Structure | volume = 4 | issue = 6 | pages = 735–751 | date = June 1996 | pmid = 8805557 | doi = 10.1016/S0969-2126(96)00079-2 | doi-access = free }}
* {{cite journal | vauthors = Andersen JF, Sanders DA, Gasdaska JR, Weichsel A, Powis G, Montfort WR | title = Human thioredoxin homodimers: regulation by pH, role of aspartate 60, and crystal structure of the aspartate 60 --> asparagine mutant | journal = Biochemistry | volume = 36 | issue = 46 | pages = 13979–13988 | date = November 1997 | pmid = 9369469 | doi = 10.1021/bi971004s }}
* {{cite journal | vauthors = Maruyama T, Kitaoka Y, Sachi Y, Nakanoin K, Hirota K, Shiozawa T, Yoshimura Y, Fujii S, Yodoi J | title = Thioredoxin expression in the human endometrium during the menstrual cycle | journal = Molecular Human Reproduction | volume = 3 | issue = 11 | pages = 989–993 | date = November 1997 | pmid = 9433926 | doi = 10.1093/molehr/3.11.989 | doi-access = free }}
* {{cite journal | vauthors = Sahlin L, Stjernholm Y, Holmgren A, Ekman G, Eriksson H | title = The expression of thioredoxin mRNA is increased in the human cervix during pregnancy | journal = Molecular Human Reproduction | volume = 3 | issue = 12 | pages = 1113–1117 | date = December 1997 | pmid = 9464857 | doi = 10.1093/molehr/3.12.1113 | doi-access = free }}
* {{cite journal | vauthors = Maeda K, Hägglund P, Finnie C, Svensson B, Henriksen A | title = Structural basis for target protein recognition by the protein disulfide reductase thioredoxin | journal = Structure | volume = 14 | issue = 11 | pages = 1701–1710 | date = November 2006 | pmid = 17098195 | doi = 10.1016/j.str.2006.09.012 | doi-access = free }}
{{Refend}}
== Vanjski linkovi ==
* {{MeshName|Thioredoxin}}
* {{PDBe-KB2|P10599|Thioredoxin}}
{{PDB Gallery|geneid=7295}}
[[Kategorija: Jednoprolazni transmembranski proteini]]
[[Kategorija: Proteini sistema za praćenje aktivnosti]]
4ez8p4mlf0gjgwgq96rqnmj7f3uvud6
3820060
3820059
2026-03-26T20:25:19Z
Exsiler
178345
/* Struktura i mehanizam */
3820060
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija gen}}
'''Tioredoksin''' (TRX ili TXN) je klasa malih [[redoks]] [[protein]]a za koje se zna da su prisutni u svim [[organizam|organizmima]]. Ima ulogu u mnogim važnim [[biološki proces|biološkim procesimaima]], uključujući redoks signalizaciju. Kod [[ljudi]], tioredoksine [[kodon|kodiraju]] [[geni]]i ''TXN'' i ''[[TXN2]]''.<ref name="Wollman_1988">{{cite journal | vauthors = Wollman EE, d'Auriol L, Rimsky L, Shaw A, Jacquot JP, Wingfield P, Graber P, Dessarps F, Robin P, Galibert F | title = Cloning and expression of a cDNA for human thioredoxin | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 263 | issue = 30 | pages = 15506–15512 | date = October 1988 | pmid = 3170595 | doi = 10.1016/S0021-9258(19)37617-3 | doi-access = free }}</ref><ref>{{cite web | title = Entrez Gene: TXN2 thioredoxin 2 | url = https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene/25828 }}</ref> [[Mutacija gubitka funkcije]] bilo kojeg od dva ljudska tioredoksinska gena je smrtonosna u fazi četiri ćelije [[embriogeneza|embriona u razvoju]]. Iako nije u potpunosti shvaćen, tioredoksin je povezan s lijekovima kroz njihov odgovor na [[reaktivne vrste kisika]] (ROS). U [[biljke|biljkama]], tioredoksini regulišu spektar kritičnih funkcija, od [[fotosinteza|fotosinteze]] do rasta, cvjetanja i razvoja i klijanja [[sjeme]]na. Tioredoksini imaju ulogu u [[ćelijska signalizacija|komunikaciji između ćelija]].<ref name="Meng_2010">{{cite journal | vauthors = Meng L, Wong JH, Feldman LJ, Lemaux PG, Buchanan BB | title = A membrane-associated thioredoxin required for plant growth moves from cell to cell, suggestive of a role in intercellular communication | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 107 | issue = 8 | pages = 3900–3905 | date = February 2010 | pmid = 20133584 | pmc = 2840455 | doi = 10.1073/pnas.0913759107 | doi-access = free | bibcode = 2010PNAS..107.3900M }}</ref>
==Pojava==
Nalaze se u gotovo svim poznatim [[organizmi]]ma i neophodni su za život kod [[sisar]]a.<ref>{{cite journal | vauthors = Holmgren A | title = Thioredoxin and glutaredoxin systems | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 264 | issue = 24 | pages = 13963–13966 | date = August 1989 | pmid = 2668278 | doi = 10.1016/S0021-9258(18)71625-6 | doi-access = free }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Nordberg J, Arnér ES | title = Reactive oxygen species, antioxidants, and the mammalian thioredoxin system | journal = Free Radical Biology & Medicine | volume = 31 | issue = 11 | pages = 1287–1312 | date = December 2001 | pmid = 11728801 | doi = 10.1016/S0891-5849(01)00724-9 }}</ref>
==Aninokiselinska sekvenca==
{{legenda aminokiselina}}
|content=
{{(!}} style="font-family:monospace;"
{{!-}} style="text-align:right;"
{{!!}} 10
{{!!}}
{{!!}} 20
{{!!}}
{{!!}} 30
{{!!}}
{{!!}} 40
{{!!}}
{{!!}} 50
{{!-}} style="background-color: #eee;"
{{!}} MVKQIESKTA
{{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}}
{{!}} FQEALDAAGD
{{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}}
{{!}} KLVVVDFSAT
{{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}}
{{!}} WCGPCKMIKP
{{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}}
{{!}} FFHSLSEKYS
{{!-}} style="background-color: #eee;"
{{!}} NVIFLEVDVD
{{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}}
{{!}} DCQDVASECE
{{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}}
{{!}} VKCMPTFQFF
{{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}}
{{!}} KKGQKVGEFS
{{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}}
{{!}} GANKEKLEAT
{{!-}} style="background-color: #eee;"
{{!}} INELV
{{!)}}
== Funkcija ==
Primarna funkcija tioredoksina (Trx) je redukcija oksidiranih ostataka cisteina i cijepanje disulfidnih veza.<ref>{{cite journal | vauthors = Nakamura H, Nakamura K, Yodoi J | title = Redox regulation of cellular activation | journal = Annual Review of Immunology | volume = 15 | issue = 1 | pages = 351–369 | date = 1997-01-01 | pmid = 9143692 | doi = 10.1146/annurev.immunol.15.1.351 }}</ref> ''[[In vitro]]'' identificirano je više [[supstrat (biohemija)|supstrata ]]za tioredoksin, uključujući [[ribonukleaza| ribonukleazu]], horiogonadotropine, faktore koagulacije, glukokortikoidni receptor i [[insulin]]. Redukcija insulina se klasično koristi kao test aktivnosti.<ref>{{cite web | title = Entrez Gene: TXN thioredoxin | url = https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene?Db=gene&Cmd=ShowDetailView&TermToSearch=7295 }}</ref> Tioredoksini se održavaju u redukovanom stanju pomoću [[flavoenzim]]a [[tioredoksin-reduktaza| tioredoksin-reduktaze]], u [[NADPH]]-zavisnoj reakciji.<ref>{{cite journal | vauthors = Mustacich D, Powis G | title = Thioredoxin reductase | journal = The Biochemical Journal | volume = 346 | issue = Pt 1 | pages = 1–8 | date = February 2000 | pmid = 10657232 | pmc = 1220815 | doi = 10.1042/0264-6021:3460001 }}</ref> Tioredoksini djeluju kao donori elektrona za [[peroksidaza|peroksidaze]] i [[ribonukleotid-reduktaza| ribonukleotid-reduktaze]].<ref>{{cite journal | vauthors = Arnér ES, Holmgren A | title = Physiological functions of thioredoxin and thioredoxin reductase | journal = European Journal of Biochemistry | volume = 267 | issue = 20 | pages = 6102–6109 | date = October 2000 | pmid = 11012661 | doi = 10.1046/j.1432-1327.2000.01701.x | doi-access = free }}</ref> Srodni [[glutaredoksin]]i dijele mnoge funkcije tioredoksina, ali ih reducira [[glutation]], a ne specifična [[reduktaza]].
==Struktura i mehanizam==
Tioredoksin je protein oksidoreduktaze od 12 kD. Proteini tioredoksina također imaju karakterističnu [[tercijarna struktura|tercijarnu strukturu]] nazvanu [[tioredoksinski nabor]]. [[Aktivno mjesto]] sadrži ditiole u CXXC [[Motiv sekvence|motiv]]. Ova dva [[cistein]]a su ključ sposobnosti tioredoksina da redukuje druge proteine.
Za Trx1, ovaj proces počinje napadom Cys32, jednog od ostataka konzerviranih u CXXC motivu tioredoksina, na oksidiranu grupu supstrata.<ref name="Nagarajan_2017">{{cite journal | vauthors = Nagarajan N, Oka S, Sadoshima J | title = Modulation of signaling mechanisms in the heart by thioredoxin 1 | journal = Free Radical Biology & Medicine | volume = 109 | pages = 125–131 | date = August 2017 | pmid = 27993729 | pmc = 5462876 | doi = 10.1016/j.freeradbiomed.2016.12.020 }}</ref> Gotovo odmah nakon ovog događaja, Cys35, drugi konzervirani Cys ostatak u Trx1, formira disulfidnu vezu sa Cys32, čime prenosi dva elektrona na supstrat koji je sada u reduciranom obliku. Oksidirani Trx1 se zatim reducira pomoću tioredoksin-reduktaze, koja se zatim reducira pomoću [[NADPH]] kao što je gore opisano.<ref name="Nagarajan_2017" />
[[Datoteka:FigMech.png|thumb| Mehanizam redukcije supstrata Trx1]]
Korist tioredoksina u smanjenju [[oksidativni stres| oksidativnog stresa]] prikazana je kod transgenih miševa koji prekomjerno eksprimiraju tioredoksin, otporniji su na upalu i žive 35% duže<ref>{{cite journal | vauthors = Yoshida T, Nakamura H, Masutani H, Yodoi J | title = The involvement of thioredoxin and thioredoxin binding protein-2 on cellular proliferation and aging process | journal = Annals of the New York Academy of Sciences | volume = 1055 | pages = 1–12 | date = December 2005 | issue = 1 | pmid = 16387713 | doi = 10.1196/annals.1323.002 | bibcode = 2005NYASA1055....1Y | s2cid = 37043674 }}</ref> — podržavajući [[Teorija slobodnih radikala|teoriju starenja slobodnih radikala]]. Međutim, kontrolne grupe ove studije bile su kratkog vijeka, što je možda doprinijelo očiglednom povećanju dugovječnosti.<ref name="Muller_2007">{{cite journal | vauthors = Muller FL, Lustgarten MS, Jang Y, Richardson A, Van Remmen H | title = Trends in oxidative aging theories | journal = Free Radical Biology & Medicine | volume = 43 | issue = 4 | pages = 477–503 | date = August 2007 | pmid = 17640558 | doi = 10.1016/j.freeradbiomed.2007.03.034 }}</ref> <ref name="Master redox regulator Trx1 upregul">{{cite journal | vauthors = Liu T, Wu C, Jain MR, Nagarajan N, Yan L, Dai H, Cui C, Baykal A, Pan S, Ago T, Sadoshima J, Li H | title = Master redox regulator Trx1 upregulates SMYD1 & modulates lysine methylation | journal = Biochimica et Biophysica Acta (BBA) - Proteins and Proteomics | volume = 1854 | issue = 12 | pages = 1816–1822 | date = December 2015 | pmid = 26410624 | pmc = 4721509 | doi = 10.1016/j.bbapap.2015.09.006 }}</ref> Kod miševa sa srčano-specifičnom prekomjernom ekspresijom Trx1, proteomska studija je otkrila da je protein 1 koji sadrži SET i MYND domen (SMYD1), lizin metiltransferaza koja se visoko eksprimira u srčanom i drugim mišićnim tkivima, također pojačano reguliran. Ovo sugerira da Trx1 može igrati ulogu i u metilaciji proteina putem regulacije ekspresije SMYD1, koja je neovisna o njegovoj oksidoreduktaznoj aktivnosti.<ref name="Glavni redoks regulator Trx1 uregul"/>
[[Biljke]] imaju neobično složen komplement Trx-ova sastavljen od šest dobro definiranih tipova (Trx-ovi f, m, x, y, h i o) koji se nalaze u različitim [[ćelijskim odjeljcima]] i funkcioniraju u nizu procesa. Proteini tioredoksina se kreću od [[Ćelijska signalizacija|ćelije do ćelije]], što predstavlja novi oblik ćelijske komunikacije u biljkama.<ref name="Meng_2010"/>
Studije [[savijanja proteina]] na tioredoksinu otkrile su da je potrebna minimalna dužina peptida od 83 ostatka za sticanje [[sekundarna struktura|sekundarne]] i [[tercijarna struktura|tercijarne strukture]], kao što su pokazali Ghosal i saradnici 1999. godine.
== Interakcije ==
Pokazano je da tioredoksin [[Interakcija protein-protein|interraguje]] sa:
* [[ASK1]],<ref name="Liu_2002">{{cite journal | vauthors = Liu Y, Min W | title = Thioredoxin promotes ASK1 ubiquitination and degradation to inhibit ASK1-mediated apoptosis in a redox activity-independent manner | journal = Circulation Research | volume = 90 | issue = 12 | pages = 1259–1266 | date = June 2002 | pmid = 12089063 | doi = 10.1161/01.res.0000022160.64355.62 | doi-access = free }}</ref><ref name="Morita_2001">{{cite journal | vauthors = Morita K, Saitoh M, Tobiume K, Matsuura H, Enomoto S, Nishitoh H, Ichijo H | title = Negative feedback regulation of ASK1 by protein phosphatase 5 (PP5) in response to oxidative stress | journal = The EMBO Journal | volume = 20 | issue = 21 | pages = 6028–6036 | date = November 2001 | pmid = 11689443 | pmc = 125685 | doi = 10.1093/emboj/20.21.6028 }}</ref><ref name="Saitoh_1998">{{cite journal | vauthors = Saitoh M, Nishitoh H, Fujii M, Takeda K, Tobiume K, Sawada Y, Kawabata M, Miyazono K, Ichijo H | title = Mammalian thioredoxin is a direct inhibitor of apoptosis signal-regulating kinase (ASK) 1 | journal = The EMBO Journal | volume = 17 | issue = 9 | pages = 2596–2606 | date = May 1998 | pmid = 9564042 | pmc = 1170601 | doi = 10.1093/emboj/17.9.2596 }}</ref>
* [[Kolagen, tip I, alfa 1]],<ref name="Matsumoto_2002">{{cite journal | vauthors = Matsumoto K, Masutani H, Nishiyama A, Hashimoto S, Gon Y, Horie T, Yodoi J | title = C-propeptide region of human pro alpha 1 type 1 collagen interacts with thioredoxin | journal = Biochemical and Biophysical Research Communications | volume = 295 | issue = 3 | pages = 663–667 | date = July 2002 | pmid = 12099690 | doi = 10.1016/s0006-291x(02)00727-1 }}</ref>
* [[Glukokortikoidni receptor]],<ref name="Makino_1999">{{cite journal | vauthors = Makino Y, Yoshikawa N, Okamoto K, Hirota K, Yodoi J, Makino I, Tanaka H | title = Direct association with thioredoxin allows redox regulation of glucocorticoid receptor function | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 274 | issue = 5 | pages = 3182–3188 | date = January 1999 | pmid = 9915858 | doi = 10.1074/jbc.274.5.3182 | doi-access = free }}</ref>
* [[SENP1]],<ref name="Li_2008">{{cite journal | vauthors = Li X, Luo Y, Yu L, Lin Y, Luo D, Zhang H, He Y, Kim YO, Kim Y, Tang S, Min W | title = SENP1 mediates TNF-induced desumoylation and cytoplasmic translocation of HIPK1 to enhance ASK1-dependent apoptosis | journal = Cell Death and Differentiation | volume = 15 | issue = 4 | pages = 739–750 | date = April 2008 | pmid = 18219322 | doi = 10.1038/sj.cdd.4402303 | doi-access = free }}</ref>
* [[TXNIP]].<ref name="Nishiyama_1999">{{cite journal | vauthors = Nishiyama A, Matsui M, Iwata S, Hirota K, Masutani H, Nakamura H, Takagi Y, Sono H, Gon Y, Yodoi J | title = Identification of thioredoxin-binding protein-2/vitamin D(3) up-regulated protein 1 as a negative regulator of thioredoxin function and expression | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 274 | issue = 31 | pages = 21645–21650 | date = July 1999 | pmid = 10419473 | doi = 10.1074/jbc.274.31.21645 | doi-access = free }}</ref>
* [[NF-κB]] – by reducing a disulfide bond in NF-κB, Trx1 promotes binding of this [[transcription factor]] to DNA.<ref>{{cite journal | vauthors = Matthews JR, Wakasugi N, Virelizier JL, Yodoi J, Hay RT | title = Thioredoxin regulates the DNA binding activity of NF-kappa B by reduction of a disulphide bond involving cysteine 62 | journal = Nucleic Acids Research | volume = 20 | issue = 15 | pages = 3821–3830 | date = August 1992 | pmid = 1508666 | pmc = 334054 | doi = 10.1093/nar/20.15.3821 }}</ref>
* [[Aktivatorski protein 1|AP1]] preko Ref1 – Trx1 indirektno povećava aktivnost vezivanja DNK aktivatorskog proteina 1 (AP1) smanjenjem redoks faktora 1 (Ref-1) enzima za popravku DNK, što zauzvrat smanjuje AP1 u primjeru kaskade redoks regulacije.<ref>{{cite journal | vauthors = Hirota K, Matsui M, Iwata S, Nishiyama A, Mori K, Yodoi J | title = AP-1 transcriptional activity is regulated by a direct association between thioredoxin and Ref-1 | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 94 | issue = 8 | pages = 3633–3638 | date = April 1997 | pmid = 9108029 | pmc = 20492 | doi = 10.1073/pnas.94.8.3633 | doi-access = free | bibcode = 1997PNAS...94.3633H }}</ref>
* [[AMP-aktivirana protein-kinaza|AMPK]] – Funkcija AMPK u [[ćelija srčanog mišića|kardiomiocitima]] je očuvana tokom [[oksidativni stres|oksidativnog stresa]] zbog interakcije između AMPK i Trx1. Formiranjem disulfidnog mosta između dva proteina, Trx1 sprečava stvaranje i agregaciju oksidiranog AMPK, čime omogućava AMPK da normalno funkcioniše i učestvuje u [[prenos signala|signalnim kaskadama]].<ref>{{cite journal | vauthors = Shao D, Oka S, Liu T, Zhai P, Ago T, Sciarretta S, Li H, Sadoshima J | title = A redox-dependent mechanism for regulation of AMPK activation by Thioredoxin1 during energy starvation | journal = Cell Metabolism | volume = 19 | issue = 2 | pages = 232–245 | date = February 2014 | pmid = 24506865 | pmc = 3937768 | doi = 10.1016/j.cmet.2013.12.013 }}</ref>
== Učinak na srčanu hipertrofiju ==
Pokazano je da Trx1 smanjuje [[Ventrikularna hipertrofija|srčanu hipertrofiju]], zadebljanje zidova donjih srčanih komora, interakcijama s nekoliko različitih ciljeva. Trx1 povećava transkripcijsku aktivnost jedarnih respiratornih faktora 1 i 2 ([[NRF1]] i [[NFE2L2|NRF2]]) i stimulira ekspresiju [[peroksisom]]skog proliferator-aktiviranog receptora γ koaktivatora 1-α ([[PPARGC1A|PGC-1α]]).<ref>{{cite journal | vauthors = Ago T, Yeh I, Yamamoto M, Schinke-Braun M, Brown JA, Tian B, Sadoshima J | title = Thioredoxin1 upregulates mitochondrial proteins related to oxidative phosphorylation and TCA cycle in the heart | journal = Antioxidants & Redox Signaling | volume = 8 | issue = 9–10 | pages = 1635–1650 | year = 2006 | pmid = 16987018 | doi = 10.1089/ars.2006.8.1635 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Yamamoto M, Yang G, Hong C, Liu J, Holle E, Yu X, Wagner T, Vatner SF, Sadoshima J | title = Inhibition of endogenous thioredoxin in the heart increases oxidative stress and cardiac hypertrophy | journal = The Journal of Clinical Investigation | volume = 112 | issue = 9 | pages = 1395–1406 | date = November 2003 | pmid = 14597765 | pmc = 228400 | doi = 10.1172/JCI17700 }}</ref> Nadalje, Trx1 redukuje dva ostatka cisteina u histon deacetilazi 4 ([[HDAC4]]), što omogućava uvoz HDAC4 iz [[citosol]]a, gdje se nalazi oksidirani oblik,<ref>{{cite journal | vauthors = Matsushima S, Kuroda J, Ago T, Zhai P, Park JY, Xie LH, Tian B, Sadoshima J | title = Increased oxidative stress in the nucleus caused by Nox4 mediates oxidation of HDAC4 and cardiac hypertrophy | journal = Circulation Research | volume = 112 | issue = 4 | pages = 651–663 | date = February 2013 | pmid = 23271793 | pmc = 3574183 | doi = 10.1161/CIRCRESAHA.112.279760 }}</ref> u [[ćelijsko jedro]].<ref>{{cite journal | vauthors = Ago T, Liu T, Zhai P, Chen W, Li H, Molkentin JD, Vatner SF, Sadoshima J | title = A redox-dependent pathway for regulating class II HDACs and cardiac hypertrophy | journal = Cell | volume = 133 | issue = 6 | pages = 978–993 | date = June 2008 | pmid = 18555775 | doi = 10.1016/j.cell.2008.04.041 | s2cid = 2678474 | doi-access = free }}</ref> Jednom kada se nađe u jedru, smanjeni HDAC4 smanjuje aktivnost transkripcijskih faktora kao što je NFAT koji posreduje u srčanoj hipertrofiji.<ref name="Nagarajan_2017"/> Trx 1 također kontrolira nivoe [[mikroRNK]] u srcu i utvrđeno je da inhibira srčanu hipertrofiju pojačavanjem [[porodica prekursora mikroRNK Mir-92|miR-98]]/[[prekursor mikroRNK Let-7|let-7]].<ref>{{cite journal | vauthors = Yang Y, Ago T, Zhai P, Abdellatif M, Sadoshima J | title = Thioredoxin 1 negatively regulates angiotensin II-induced cardiac hypertrophy through upregulation of miR-98/let-7 | journal = Circulation Research | volume = 108 | issue = 3 | pages = 305–313 | date = February 2011 | pmid = 21183740 | pmc = 3249645 | doi = 10.1161/CIRCRESAHA.110.228437 }}</ref> Trx1 može regulirati nivo ekspresije SMYD1, te stoga indirektno modulirati metilaciju proteina u svrhu zaštite srca.<ref name="Master redox regulator Trx1 uregul"/>
== Tioredoksin u njezi kože ==
Tioredoksin se koristi u proizvodima za njegu kože kao antioksidans u kombinaciji s glutaredoksinom i glutationom.{{citation needed|date=juli 2019}}
== Proteini slični tioredoksinu ==
NrdH iz ''Mycobacterium tuberculosis'' je prepoznatljiv protein sličan tioredoksinu, funkcionalno sličan tioredoksinima, ali sa sekvencom sličnijom glutaredoksinima. Za razliku od tipičnih glutaredoksina, NrdH može prihvatiti elektrone iz tioredoksin-reduktaze (TrxR) kako bi pokrenuo redukciju [[ribonukleotid]]a, ključni korak u sintezi DNK. Strukturna analiza otkriva nabor tioredoksina s konzerviranim redoks motivima – CVQC i WSGFRP – koji formiraju mrežu vodikovih veza i hidrofobni dio, stabilizirajući vezivanje TrxR.<ref>{{cite journal | vauthors = Phulera S, Mande SC | title = The crystal structure of Mycobacterium tuberculosis NrdH at 0.87 Å suggests a possible mode of its activity | journal = Biochemistry | volume = 52 | issue = 23 | pages = 4056–4065 | date = June 2013 | pmid = 23675692 | doi = 10.1021/bi400191z }}</ref> Ova jedinstvena mješavina karakteristika glutaredoksinske sekvence s aktivnošću tioredoksina naglašava adaptivnu ulogu NrdH-a u [[redoks]] regulaciji ''M. tuberculosis''<nowiki/>.
== Također pogledajte==
* [[RuBisCO]] - enzimska aktivnost regulirana tioredoksinom
* [[Peroksiredoksin]] - enzimska aktivnost regulirana tioredoksinom
* [[Tioredoksinski nabor]]
* [[Tioredoksin-reduktaza]]
{{Clear}}
== Reference ==
{{Reflist}}
== Dodatni izvori ==
{{Refbegin|30em}}
* {{cite journal | vauthors = Arnér ES, Holmgren A | title = Physiological functions of thioredoxin and thioredoxin reductase | journal = European Journal of Biochemistry | volume = 267 | issue = 20 | pages = 6102–6109 | date = October 2000 | pmid = 11012661 | doi = 10.1046/j.1432-1327.2000.01701.x | doi-access = free }}
* {{cite journal | vauthors = Nishinaka Y, Masutani H, Nakamura H, Yodoi J | title = Regulatory roles of thioredoxin in oxidative stress-induced cellular responses | journal = Redox Report | volume = 6 | issue = 5 | pages = 289–295 | year = 2002 | pmid = 11778846 | doi = 10.1179/135100001101536427 | s2cid = 34079507 }}
* {{cite journal | vauthors = Ago T, Sadoshima J | title = Thioredoxin and ventricular remodeling | journal = Journal of Molecular and Cellular Cardiology | volume = 41 | issue = 5 | pages = 762–773 | date = November 2006 | pmid = 17007870 | pmc = 1852508 | doi = 10.1016/j.yjmcc.2006.08.006 }}
* {{cite journal | vauthors = Tonissen KF, Wells JR | title = Isolation and characterization of human thioredoxin-encoding genes | journal = Gene | volume = 102 | issue = 2 | pages = 221–228 | date = June 1991 | pmid = 1874447 | doi = 10.1016/0378-1119(91)90081-L }}
* {{cite journal | vauthors = Martin H, Dean M | title = Identification of a thioredoxin-related protein associated with plasma membranes | journal = Biochemical and Biophysical Research Communications | volume = 175 | issue = 1 | pages = 123–128 | date = February 1991 | pmid = 1998498 | doi = 10.1016/S0006-291X(05)81209-4 }}
* {{cite journal | vauthors = Forman-Kay JD, Clore GM, Wingfield PT, Gronenborn AM | title = High-resolution three-dimensional structure of reduced recombinant human thioredoxin in solution | journal = Biochemistry | volume = 30 | issue = 10 | pages = 2685–2698 | date = March 1991 | pmid = 2001356 | doi = 10.1021/bi00224a017 }}
* {{cite journal | vauthors = Jacquot JP, de Lamotte F, Fontecave M, Schürmann P, Decottignies P, Miginiac-Maslow M, Wollman E | title = Human thioredoxin reactivity-structure/function relationship | journal = Biochemical and Biophysical Research Communications | volume = 173 | issue = 3 | pages = 1375–1381 | date = December 1990 | pmid = 2176490 | doi = 10.1016/S0006-291X(05)80940-4 }}
* {{cite journal | vauthors = Forman-Kay JD, Clore GM, Driscoll PC, Wingfield P, Richards FM, Gronenborn AM | title = A proton nuclear magnetic resonance assignment and secondary structure determination of recombinant human thioredoxin | journal = Biochemistry | volume = 28 | issue = 17 | pages = 7088–7097 | date = August 1989 | pmid = 2684271 | doi = 10.1021/bi00443a045 }}
* {{cite journal | vauthors = Tagaya Y, Maeda Y, Mitsui A, Kondo N, Matsui H, Hamuro J, Brown N, Arai K, Yokota T, Wakasugi H | title = ATL-derived factor (ADF), an IL-2 receptor/Tac inducer homologous to thioredoxin; possible involvement of dithiol-reduction in the IL-2 receptor induction | journal = The EMBO Journal | volume = 8 | issue = 3 | pages = 757–764 | date = March 1989 | pmid = 2785919 | pmc = 400872 | doi = 10.1002/j.1460-2075.1989.tb03436.x }}
* {{cite journal | vauthors = Wollman EE, d'Auriol L, Rimsky L, Shaw A, Jacquot JP, Wingfield P, Graber P, Dessarps F, Robin P, Galibert F | title = Cloning and expression of a cDNA for human thioredoxin | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 263 | issue = 30 | pages = 15506–15512 | date = October 1988 | pmid = 3170595 | doi = 10.1016/S0021-9258(19)37617-3 | doi-access = free }}
* {{cite journal | vauthors = Heppell-Parton A, Cahn A, Bench A, Lowe N, Lehrach H, Zehetner G, Rabbitts P | title = Thioredoxin, a mediator of growth inhibition, maps to 9q31 | journal = Genomics | volume = 26 | issue = 2 | pages = 379–381 | date = March 1995 | pmid = 7601465 | doi = 10.1016/0888-7543(95)80223-9 }}
* {{cite journal | vauthors = Qin J, Clore GM, Kennedy WM, Huth JR, Gronenborn AM | title = Solution structure of human thioredoxin in a mixed disulfide intermediate complex with its target peptide from the transcription factor NF kappa B | journal = Structure | volume = 3 | issue = 3 | pages = 289–297 | date = March 1995 | pmid = 7788295 | doi = 10.1016/S0969-2126(01)00159-9 | doi-access = free }}
* {{cite journal | vauthors = Kato S, Sekine S, Oh SW, Kim NS, Umezawa Y, Abe N, Yokoyama-Kobayashi M, Aoki T | title = Construction of a human full-length cDNA bank | journal = Gene | volume = 150 | issue = 2 | pages = 243–250 | date = December 1994 | pmid = 7821789 | doi = 10.1016/0378-1119(94)90433-2 }}
* {{cite journal | vauthors = Qin J, Clore GM, Gronenborn AM | title = The high-resolution three-dimensional solution structures of the oxidized and reduced states of human thioredoxin | journal = Structure | volume = 2 | issue = 6 | pages = 503–522 | date = June 1994 | pmid = 7922028 | doi = 10.1016/S0969-2126(00)00051-4 | doi-access = free }}
* {{cite journal | vauthors = Gasdaska PY, Oblong JE, Cotgreave IA, Powis G | title = The predicted amino acid sequence of human thioredoxin is identical to that of the autocrine growth factor human adult T-cell derived factor (ADF): thioredoxin mRNA is elevated in some human tumors | journal = Biochimica et Biophysica Acta (BBA) - Gene Structure and Expression | volume = 1218 | issue = 3 | pages = 292–296 | date = August 1994 | pmid = 8049254 | doi = 10.1016/0167-4781(94)90180-5 }}
* {{cite journal | vauthors = Qin J, Clore GM, Kennedy WP, Kuszewski J, Gronenborn AM | title = The solution structure of human thioredoxin complexed with its target from Ref-1 reveals peptide chain reversal | journal = Structure | volume = 4 | issue = 5 | pages = 613–620 | date = May 1996 | pmid = 8736558 | doi = 10.1016/S0969-2126(96)00065-2 | doi-access = free }}
* {{cite journal | vauthors = Weichsel A, Gasdaska JR, Powis G, Montfort WR | title = Crystal structures of reduced, oxidized, and mutated human thioredoxins: evidence for a regulatory homodimer | journal = Structure | volume = 4 | issue = 6 | pages = 735–751 | date = June 1996 | pmid = 8805557 | doi = 10.1016/S0969-2126(96)00079-2 | doi-access = free }}
* {{cite journal | vauthors = Andersen JF, Sanders DA, Gasdaska JR, Weichsel A, Powis G, Montfort WR | title = Human thioredoxin homodimers: regulation by pH, role of aspartate 60, and crystal structure of the aspartate 60 --> asparagine mutant | journal = Biochemistry | volume = 36 | issue = 46 | pages = 13979–13988 | date = November 1997 | pmid = 9369469 | doi = 10.1021/bi971004s }}
* {{cite journal | vauthors = Maruyama T, Kitaoka Y, Sachi Y, Nakanoin K, Hirota K, Shiozawa T, Yoshimura Y, Fujii S, Yodoi J | title = Thioredoxin expression in the human endometrium during the menstrual cycle | journal = Molecular Human Reproduction | volume = 3 | issue = 11 | pages = 989–993 | date = November 1997 | pmid = 9433926 | doi = 10.1093/molehr/3.11.989 | doi-access = free }}
* {{cite journal | vauthors = Sahlin L, Stjernholm Y, Holmgren A, Ekman G, Eriksson H | title = The expression of thioredoxin mRNA is increased in the human cervix during pregnancy | journal = Molecular Human Reproduction | volume = 3 | issue = 12 | pages = 1113–1117 | date = December 1997 | pmid = 9464857 | doi = 10.1093/molehr/3.12.1113 | doi-access = free }}
* {{cite journal | vauthors = Maeda K, Hägglund P, Finnie C, Svensson B, Henriksen A | title = Structural basis for target protein recognition by the protein disulfide reductase thioredoxin | journal = Structure | volume = 14 | issue = 11 | pages = 1701–1710 | date = November 2006 | pmid = 17098195 | doi = 10.1016/j.str.2006.09.012 | doi-access = free }}
{{Refend}}
== Vanjski linkovi ==
* {{MeshName|Thioredoxin}}
* {{PDBe-KB2|P10599|Thioredoxin}}
{{PDB Gallery|geneid=7295}}
[[Kategorija: Jednoprolazni transmembranski proteini]]
[[Kategorija: Proteini sistema za praćenje aktivnosti]]
iv4fjjpfvdlcfz8ku8ykmt2qniwc0ur
3820065
3820060
2026-03-26T20:31:46Z
Exsiler
178345
/* Učinak na srčanu hipertrofiju */
3820065
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija gen}}
'''Tioredoksin''' (TRX ili TXN) je klasa malih [[redoks]] [[protein]]a za koje se zna da su prisutni u svim [[organizam|organizmima]]. Ima ulogu u mnogim važnim [[biološki proces|biološkim procesimaima]], uključujući redoks signalizaciju. Kod [[ljudi]], tioredoksine [[kodon|kodiraju]] [[geni]]i ''TXN'' i ''[[TXN2]]''.<ref name="Wollman_1988">{{cite journal | vauthors = Wollman EE, d'Auriol L, Rimsky L, Shaw A, Jacquot JP, Wingfield P, Graber P, Dessarps F, Robin P, Galibert F | title = Cloning and expression of a cDNA for human thioredoxin | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 263 | issue = 30 | pages = 15506–15512 | date = October 1988 | pmid = 3170595 | doi = 10.1016/S0021-9258(19)37617-3 | doi-access = free }}</ref><ref>{{cite web | title = Entrez Gene: TXN2 thioredoxin 2 | url = https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene/25828 }}</ref> [[Mutacija gubitka funkcije]] bilo kojeg od dva ljudska tioredoksinska gena je smrtonosna u fazi četiri ćelije [[embriogeneza|embriona u razvoju]]. Iako nije u potpunosti shvaćen, tioredoksin je povezan s lijekovima kroz njihov odgovor na [[reaktivne vrste kisika]] (ROS). U [[biljke|biljkama]], tioredoksini regulišu spektar kritičnih funkcija, od [[fotosinteza|fotosinteze]] do rasta, cvjetanja i razvoja i klijanja [[sjeme]]na. Tioredoksini imaju ulogu u [[ćelijska signalizacija|komunikaciji između ćelija]].<ref name="Meng_2010">{{cite journal | vauthors = Meng L, Wong JH, Feldman LJ, Lemaux PG, Buchanan BB | title = A membrane-associated thioredoxin required for plant growth moves from cell to cell, suggestive of a role in intercellular communication | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 107 | issue = 8 | pages = 3900–3905 | date = February 2010 | pmid = 20133584 | pmc = 2840455 | doi = 10.1073/pnas.0913759107 | doi-access = free | bibcode = 2010PNAS..107.3900M }}</ref>
==Pojava==
Nalaze se u gotovo svim poznatim [[organizmi]]ma i neophodni su za život kod [[sisar]]a.<ref>{{cite journal | vauthors = Holmgren A | title = Thioredoxin and glutaredoxin systems | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 264 | issue = 24 | pages = 13963–13966 | date = August 1989 | pmid = 2668278 | doi = 10.1016/S0021-9258(18)71625-6 | doi-access = free }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Nordberg J, Arnér ES | title = Reactive oxygen species, antioxidants, and the mammalian thioredoxin system | journal = Free Radical Biology & Medicine | volume = 31 | issue = 11 | pages = 1287–1312 | date = December 2001 | pmid = 11728801 | doi = 10.1016/S0891-5849(01)00724-9 }}</ref>
==Aninokiselinska sekvenca==
{{legenda aminokiselina}}
|content=
{{(!}} style="font-family:monospace;"
{{!-}} style="text-align:right;"
{{!!}} 10
{{!!}}
{{!!}} 20
{{!!}}
{{!!}} 30
{{!!}}
{{!!}} 40
{{!!}}
{{!!}} 50
{{!-}} style="background-color: #eee;"
{{!}} MVKQIESKTA
{{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}}
{{!}} FQEALDAAGD
{{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}}
{{!}} KLVVVDFSAT
{{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}}
{{!}} WCGPCKMIKP
{{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}}
{{!}} FFHSLSEKYS
{{!-}} style="background-color: #eee;"
{{!}} NVIFLEVDVD
{{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}}
{{!}} DCQDVASECE
{{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}}
{{!}} VKCMPTFQFF
{{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}}
{{!}} KKGQKVGEFS
{{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}}
{{!}} GANKEKLEAT
{{!-}} style="background-color: #eee;"
{{!}} INELV
{{!)}}
== Funkcija ==
Primarna funkcija tioredoksina (Trx) je redukcija oksidiranih ostataka cisteina i cijepanje disulfidnih veza.<ref>{{cite journal | vauthors = Nakamura H, Nakamura K, Yodoi J | title = Redox regulation of cellular activation | journal = Annual Review of Immunology | volume = 15 | issue = 1 | pages = 351–369 | date = 1997-01-01 | pmid = 9143692 | doi = 10.1146/annurev.immunol.15.1.351 }}</ref> ''[[In vitro]]'' identificirano je više [[supstrat (biohemija)|supstrata ]]za tioredoksin, uključujući [[ribonukleaza| ribonukleazu]], horiogonadotropine, faktore koagulacije, glukokortikoidni receptor i [[insulin]]. Redukcija insulina se klasično koristi kao test aktivnosti.<ref>{{cite web | title = Entrez Gene: TXN thioredoxin | url = https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene?Db=gene&Cmd=ShowDetailView&TermToSearch=7295 }}</ref> Tioredoksini se održavaju u redukovanom stanju pomoću [[flavoenzim]]a [[tioredoksin-reduktaza| tioredoksin-reduktaze]], u [[NADPH]]-zavisnoj reakciji.<ref>{{cite journal | vauthors = Mustacich D, Powis G | title = Thioredoxin reductase | journal = The Biochemical Journal | volume = 346 | issue = Pt 1 | pages = 1–8 | date = February 2000 | pmid = 10657232 | pmc = 1220815 | doi = 10.1042/0264-6021:3460001 }}</ref> Tioredoksini djeluju kao donori elektrona za [[peroksidaza|peroksidaze]] i [[ribonukleotid-reduktaza| ribonukleotid-reduktaze]].<ref>{{cite journal | vauthors = Arnér ES, Holmgren A | title = Physiological functions of thioredoxin and thioredoxin reductase | journal = European Journal of Biochemistry | volume = 267 | issue = 20 | pages = 6102–6109 | date = October 2000 | pmid = 11012661 | doi = 10.1046/j.1432-1327.2000.01701.x | doi-access = free }}</ref> Srodni [[glutaredoksin]]i dijele mnoge funkcije tioredoksina, ali ih reducira [[glutation]], a ne specifična [[reduktaza]].
==Struktura i mehanizam==
Tioredoksin je protein oksidoreduktaze od 12 kD. Proteini tioredoksina također imaju karakterističnu [[tercijarna struktura|tercijarnu strukturu]] nazvanu [[tioredoksinski nabor]]. [[Aktivno mjesto]] sadrži ditiole u CXXC [[Motiv sekvence|motiv]]. Ova dva [[cistein]]a su ključ sposobnosti tioredoksina da redukuje druge proteine.
Za Trx1, ovaj proces počinje napadom Cys32, jednog od ostataka konzerviranih u CXXC motivu tioredoksina, na oksidiranu grupu supstrata.<ref name="Nagarajan_2017">{{cite journal | vauthors = Nagarajan N, Oka S, Sadoshima J | title = Modulation of signaling mechanisms in the heart by thioredoxin 1 | journal = Free Radical Biology & Medicine | volume = 109 | pages = 125–131 | date = August 2017 | pmid = 27993729 | pmc = 5462876 | doi = 10.1016/j.freeradbiomed.2016.12.020 }}</ref> Gotovo odmah nakon ovog događaja, Cys35, drugi konzervirani Cys ostatak u Trx1, formira disulfidnu vezu sa Cys32, čime prenosi dva elektrona na supstrat koji je sada u reduciranom obliku. Oksidirani Trx1 se zatim reducira pomoću tioredoksin-reduktaze, koja se zatim reducira pomoću [[NADPH]] kao što je gore opisano.<ref name="Nagarajan_2017" />
[[Datoteka:FigMech.png|thumb| Mehanizam redukcije supstrata Trx1]]
Korist tioredoksina u smanjenju [[oksidativni stres| oksidativnog stresa]] prikazana je kod transgenih miševa koji prekomjerno eksprimiraju tioredoksin, otporniji su na upalu i žive 35% duže<ref>{{cite journal | vauthors = Yoshida T, Nakamura H, Masutani H, Yodoi J | title = The involvement of thioredoxin and thioredoxin binding protein-2 on cellular proliferation and aging process | journal = Annals of the New York Academy of Sciences | volume = 1055 | pages = 1–12 | date = December 2005 | issue = 1 | pmid = 16387713 | doi = 10.1196/annals.1323.002 | bibcode = 2005NYASA1055....1Y | s2cid = 37043674 }}</ref> — podržavajući [[Teorija slobodnih radikala|teoriju starenja slobodnih radikala]]. Međutim, kontrolne grupe ove studije bile su kratkog vijeka, što je možda doprinijelo očiglednom povećanju dugovječnosti.<ref name="Muller_2007">{{cite journal | vauthors = Muller FL, Lustgarten MS, Jang Y, Richardson A, Van Remmen H | title = Trends in oxidative aging theories | journal = Free Radical Biology & Medicine | volume = 43 | issue = 4 | pages = 477–503 | date = August 2007 | pmid = 17640558 | doi = 10.1016/j.freeradbiomed.2007.03.034 }}</ref> <ref name="Master redox regulator Trx1 upregul">{{cite journal | vauthors = Liu T, Wu C, Jain MR, Nagarajan N, Yan L, Dai H, Cui C, Baykal A, Pan S, Ago T, Sadoshima J, Li H | title = Master redox regulator Trx1 upregulates SMYD1 & modulates lysine methylation | journal = Biochimica et Biophysica Acta (BBA) - Proteins and Proteomics | volume = 1854 | issue = 12 | pages = 1816–1822 | date = December 2015 | pmid = 26410624 | pmc = 4721509 | doi = 10.1016/j.bbapap.2015.09.006 }}</ref> Kod miševa sa srčano-specifičnom prekomjernom ekspresijom Trx1, proteomska studija je otkrila da je protein 1 koji sadrži SET i MYND domen (SMYD1), lizin metiltransferaza koja se visoko eksprimira u srčanom i drugim mišićnim tkivima, također pojačano reguliran. Ovo sugerira da Trx1 može igrati ulogu i u metilaciji proteina putem regulacije ekspresije SMYD1, koja je neovisna o njegovoj oksidoreduktaznoj aktivnosti.<ref name="Glavni redoks regulator Trx1 uregul"/>
[[Biljke]] imaju neobično složen komplement Trx-ova sastavljen od šest dobro definiranih tipova (Trx-ovi f, m, x, y, h i o) koji se nalaze u različitim [[ćelijskim odjeljcima]] i funkcioniraju u nizu procesa. Proteini tioredoksina se kreću od [[Ćelijska signalizacija|ćelije do ćelije]], što predstavlja novi oblik ćelijske komunikacije u biljkama.<ref name="Meng_2010"/>
Studije [[savijanja proteina]] na tioredoksinu otkrile su da je potrebna minimalna dužina peptida od 83 ostatka za sticanje [[sekundarna struktura|sekundarne]] i [[tercijarna struktura|tercijarne strukture]], kao što su pokazali Ghosal i saradnici 1999. godine.
== Interakcije ==
Pokazano je da tioredoksin [[Interakcija protein-protein|interraguje]] sa:
* [[ASK1]],<ref name="Liu_2002">{{cite journal | vauthors = Liu Y, Min W | title = Thioredoxin promotes ASK1 ubiquitination and degradation to inhibit ASK1-mediated apoptosis in a redox activity-independent manner | journal = Circulation Research | volume = 90 | issue = 12 | pages = 1259–1266 | date = June 2002 | pmid = 12089063 | doi = 10.1161/01.res.0000022160.64355.62 | doi-access = free }}</ref><ref name="Morita_2001">{{cite journal | vauthors = Morita K, Saitoh M, Tobiume K, Matsuura H, Enomoto S, Nishitoh H, Ichijo H | title = Negative feedback regulation of ASK1 by protein phosphatase 5 (PP5) in response to oxidative stress | journal = The EMBO Journal | volume = 20 | issue = 21 | pages = 6028–6036 | date = November 2001 | pmid = 11689443 | pmc = 125685 | doi = 10.1093/emboj/20.21.6028 }}</ref><ref name="Saitoh_1998">{{cite journal | vauthors = Saitoh M, Nishitoh H, Fujii M, Takeda K, Tobiume K, Sawada Y, Kawabata M, Miyazono K, Ichijo H | title = Mammalian thioredoxin is a direct inhibitor of apoptosis signal-regulating kinase (ASK) 1 | journal = The EMBO Journal | volume = 17 | issue = 9 | pages = 2596–2606 | date = May 1998 | pmid = 9564042 | pmc = 1170601 | doi = 10.1093/emboj/17.9.2596 }}</ref>
* [[Kolagen, tip I, alfa 1]],<ref name="Matsumoto_2002">{{cite journal | vauthors = Matsumoto K, Masutani H, Nishiyama A, Hashimoto S, Gon Y, Horie T, Yodoi J | title = C-propeptide region of human pro alpha 1 type 1 collagen interacts with thioredoxin | journal = Biochemical and Biophysical Research Communications | volume = 295 | issue = 3 | pages = 663–667 | date = July 2002 | pmid = 12099690 | doi = 10.1016/s0006-291x(02)00727-1 }}</ref>
* [[Glukokortikoidni receptor]],<ref name="Makino_1999">{{cite journal | vauthors = Makino Y, Yoshikawa N, Okamoto K, Hirota K, Yodoi J, Makino I, Tanaka H | title = Direct association with thioredoxin allows redox regulation of glucocorticoid receptor function | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 274 | issue = 5 | pages = 3182–3188 | date = January 1999 | pmid = 9915858 | doi = 10.1074/jbc.274.5.3182 | doi-access = free }}</ref>
* [[SENP1]],<ref name="Li_2008">{{cite journal | vauthors = Li X, Luo Y, Yu L, Lin Y, Luo D, Zhang H, He Y, Kim YO, Kim Y, Tang S, Min W | title = SENP1 mediates TNF-induced desumoylation and cytoplasmic translocation of HIPK1 to enhance ASK1-dependent apoptosis | journal = Cell Death and Differentiation | volume = 15 | issue = 4 | pages = 739–750 | date = April 2008 | pmid = 18219322 | doi = 10.1038/sj.cdd.4402303 | doi-access = free }}</ref>
* [[TXNIP]].<ref name="Nishiyama_1999">{{cite journal | vauthors = Nishiyama A, Matsui M, Iwata S, Hirota K, Masutani H, Nakamura H, Takagi Y, Sono H, Gon Y, Yodoi J | title = Identification of thioredoxin-binding protein-2/vitamin D(3) up-regulated protein 1 as a negative regulator of thioredoxin function and expression | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 274 | issue = 31 | pages = 21645–21650 | date = July 1999 | pmid = 10419473 | doi = 10.1074/jbc.274.31.21645 | doi-access = free }}</ref>
* [[NF-κB]] – by reducing a disulfide bond in NF-κB, Trx1 promotes binding of this [[transcription factor]] to DNA.<ref>{{cite journal | vauthors = Matthews JR, Wakasugi N, Virelizier JL, Yodoi J, Hay RT | title = Thioredoxin regulates the DNA binding activity of NF-kappa B by reduction of a disulphide bond involving cysteine 62 | journal = Nucleic Acids Research | volume = 20 | issue = 15 | pages = 3821–3830 | date = August 1992 | pmid = 1508666 | pmc = 334054 | doi = 10.1093/nar/20.15.3821 }}</ref>
* [[Aktivatorski protein 1|AP1]] preko Ref1 – Trx1 indirektno povećava aktivnost vezivanja DNK aktivatorskog proteina 1 (AP1) smanjenjem redoks faktora 1 (Ref-1) enzima za popravku DNK, što zauzvrat smanjuje AP1 u primjeru kaskade redoks regulacije.<ref>{{cite journal | vauthors = Hirota K, Matsui M, Iwata S, Nishiyama A, Mori K, Yodoi J | title = AP-1 transcriptional activity is regulated by a direct association between thioredoxin and Ref-1 | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 94 | issue = 8 | pages = 3633–3638 | date = April 1997 | pmid = 9108029 | pmc = 20492 | doi = 10.1073/pnas.94.8.3633 | doi-access = free | bibcode = 1997PNAS...94.3633H }}</ref>
* [[AMP-aktivirana protein-kinaza|AMPK]] – Funkcija AMPK u [[ćelija srčanog mišića|kardiomiocitima]] je očuvana tokom [[oksidativni stres|oksidativnog stresa]] zbog interakcije između AMPK i Trx1. Formiranjem disulfidnog mosta između dva proteina, Trx1 sprečava stvaranje i agregaciju oksidiranog AMPK, čime omogućava AMPK da normalno funkcioniše i učestvuje u [[prenos signala|signalnim kaskadama]].<ref>{{cite journal | vauthors = Shao D, Oka S, Liu T, Zhai P, Ago T, Sciarretta S, Li H, Sadoshima J | title = A redox-dependent mechanism for regulation of AMPK activation by Thioredoxin1 during energy starvation | journal = Cell Metabolism | volume = 19 | issue = 2 | pages = 232–245 | date = February 2014 | pmid = 24506865 | pmc = 3937768 | doi = 10.1016/j.cmet.2013.12.013 }}</ref>
== Učinak na srčanu hipertrofiju ==
Pokazano je da Trx1 smanjuje [[Ventrikularna hipertrofija|srčanu hipertrofiju]], zadebljanje zidova donjih srčanih komora, interakcijama s nekoliko različitih ciljeva. Trx1 povećava transkripcijsku aktivnost jedarnih respiratornih faktora 1 i 2 ([[NRF1]] i [[NFE2L2|NRF2]]) i stimulira ekspresiju [[peroksisom]]skog proliferator-aktiviranog receptora γ koaktivatora 1-α ([[PPARGC1A|PGC-1α]]).<ref>{{cite journal | vauthors = Ago T, Yeh I, Yamamoto M, Schinke-Braun M, Brown JA, Tian B, Sadoshima J | title = Thioredoxin1 upregulates mitochondrial proteins related to oxidative phosphorylation and TCA cycle in the heart | journal = Antioxidants & Redox Signaling | volume = 8 | issue = 9–10 | pages = 1635–1650 | year = 2006 | pmid = 16987018 | doi = 10.1089/ars.2006.8.1635 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Yamamoto M, Yang G, Hong C, Liu J, Holle E, Yu X, Wagner T, Vatner SF, Sadoshima J | title = Inhibition of endogenous thioredoxin in the heart increases oxidative stress and cardiac hypertrophy | journal = The Journal of Clinical Investigation | volume = 112 | issue = 9 | pages = 1395–1406 | date = November 2003 | pmid = 14597765 | pmc = 228400 | doi = 10.1172/JCI17700 }}</ref> Nadalje, Trx1 redukuje dva ostatka cisteina u histon deacetilazi 4 ([[HDAC4]]), što omogućava uvoz HDAC4 iz [[citosol]]a, gdje se nalazi oksidirani oblik,<ref>{{cite journal | vauthors = Matsushima S, Kuroda J, Ago T, Zhai P, Park JY, Xie LH, Tian B, Sadoshima J | title = Increased oxidative stress in the nucleus caused by Nox4 mediates oxidation of HDAC4 and cardiac hypertrophy | journal = Circulation Research | volume = 112 | issue = 4 | pages = 651–663 | date = February 2013 | pmid = 23271793 | pmc = 3574183 | doi = 10.1161/CIRCRESAHA.112.279760 }}</ref> u [[ćelijsko jedro]].<ref>{{cite journal | vauthors = Ago T, Liu T, Zhai P, Chen W, Li H, Molkentin JD, Vatner SF, Sadoshima J | title = A redox-dependent pathway for regulating class II HDACs and cardiac hypertrophy | journal = Cell | volume = 133 | issue = 6 | pages = 978–993 | date = June 2008 | pmid = 18555775 | doi = 10.1016/j.cell.2008.04.041 | s2cid = 2678474 | doi-access = free }}</ref> Jednom kada se nađe u jedru, smanjeni HDAC4 smanjuje aktivnost transkripcijskih faktora kao što je NFAT koji posreduje u srčanoj hipertrofiji.<ref name="Nagarajan_2017"/> Trx 1 također kontrolira nivoe [[mikroRNK]] u srcu i utvrđeno je da inhibira srčanu hipertrofiju pojačavanjem [[porodica prekursora mikroRNK Mir-92|miR-98]]/[[prekursor mikroRNK Let-7|let-7]].<ref>{{cite journal | vauthors = Yang Y, Ago T, Zhai P, Abdellatif M, Sadoshima J | title = Thioredoxin 1 negatively regulates angiotensin II-induced cardiac hypertrophy through upregulation of miR-98/let-7 | journal = Circulation Research | volume = 108 | issue = 3 | pages = 305–313 | date = February 2011 | pmid = 21183740 | pmc = 3249645 | doi = 10.1161/CIRCRESAHA.110.228437 }}</ref> Trx1 može regulirati nivo ekspresije SMYD1, te stoga indirektno modulirati metilaciju proteina u svrhu zaštite srca.
== Tioredoksin u njezi kože ==
Tioredoksin se koristi u proizvodima za njegu kože kao antioksidans u kombinaciji s glutaredoksinom i glutationom.{{citation needed|date=juli 2019}}
== Proteini slični tioredoksinu ==
NrdH iz ''Mycobacterium tuberculosis'' je prepoznatljiv protein sličan tioredoksinu, funkcionalno sličan tioredoksinima, ali sa sekvencom sličnijom glutaredoksinima. Za razliku od tipičnih glutaredoksina, NrdH može prihvatiti elektrone iz tioredoksin-reduktaze (TrxR) kako bi pokrenuo redukciju [[ribonukleotid]]a, ključni korak u sintezi DNK. Strukturna analiza otkriva nabor tioredoksina s konzerviranim redoks motivima – CVQC i WSGFRP – koji formiraju mrežu vodikovih veza i hidrofobni dio, stabilizirajući vezivanje TrxR.<ref>{{cite journal | vauthors = Phulera S, Mande SC | title = The crystal structure of Mycobacterium tuberculosis NrdH at 0.87 Å suggests a possible mode of its activity | journal = Biochemistry | volume = 52 | issue = 23 | pages = 4056–4065 | date = June 2013 | pmid = 23675692 | doi = 10.1021/bi400191z }}</ref> Ova jedinstvena mješavina karakteristika glutaredoksinske sekvence s aktivnošću tioredoksina naglašava adaptivnu ulogu NrdH-a u [[redoks]] regulaciji ''M. tuberculosis''<nowiki/>.
== Također pogledajte==
* [[RuBisCO]] - enzimska aktivnost regulirana tioredoksinom
* [[Peroksiredoksin]] - enzimska aktivnost regulirana tioredoksinom
* [[Tioredoksinski nabor]]
* [[Tioredoksin-reduktaza]]
{{Clear}}
== Reference ==
{{Reflist}}
== Dodatni izvori ==
{{Refbegin|30em}}
* {{cite journal | vauthors = Arnér ES, Holmgren A | title = Physiological functions of thioredoxin and thioredoxin reductase | journal = European Journal of Biochemistry | volume = 267 | issue = 20 | pages = 6102–6109 | date = October 2000 | pmid = 11012661 | doi = 10.1046/j.1432-1327.2000.01701.x | doi-access = free }}
* {{cite journal | vauthors = Nishinaka Y, Masutani H, Nakamura H, Yodoi J | title = Regulatory roles of thioredoxin in oxidative stress-induced cellular responses | journal = Redox Report | volume = 6 | issue = 5 | pages = 289–295 | year = 2002 | pmid = 11778846 | doi = 10.1179/135100001101536427 | s2cid = 34079507 }}
* {{cite journal | vauthors = Ago T, Sadoshima J | title = Thioredoxin and ventricular remodeling | journal = Journal of Molecular and Cellular Cardiology | volume = 41 | issue = 5 | pages = 762–773 | date = November 2006 | pmid = 17007870 | pmc = 1852508 | doi = 10.1016/j.yjmcc.2006.08.006 }}
* {{cite journal | vauthors = Tonissen KF, Wells JR | title = Isolation and characterization of human thioredoxin-encoding genes | journal = Gene | volume = 102 | issue = 2 | pages = 221–228 | date = June 1991 | pmid = 1874447 | doi = 10.1016/0378-1119(91)90081-L }}
* {{cite journal | vauthors = Martin H, Dean M | title = Identification of a thioredoxin-related protein associated with plasma membranes | journal = Biochemical and Biophysical Research Communications | volume = 175 | issue = 1 | pages = 123–128 | date = February 1991 | pmid = 1998498 | doi = 10.1016/S0006-291X(05)81209-4 }}
* {{cite journal | vauthors = Forman-Kay JD, Clore GM, Wingfield PT, Gronenborn AM | title = High-resolution three-dimensional structure of reduced recombinant human thioredoxin in solution | journal = Biochemistry | volume = 30 | issue = 10 | pages = 2685–2698 | date = March 1991 | pmid = 2001356 | doi = 10.1021/bi00224a017 }}
* {{cite journal | vauthors = Jacquot JP, de Lamotte F, Fontecave M, Schürmann P, Decottignies P, Miginiac-Maslow M, Wollman E | title = Human thioredoxin reactivity-structure/function relationship | journal = Biochemical and Biophysical Research Communications | volume = 173 | issue = 3 | pages = 1375–1381 | date = December 1990 | pmid = 2176490 | doi = 10.1016/S0006-291X(05)80940-4 }}
* {{cite journal | vauthors = Forman-Kay JD, Clore GM, Driscoll PC, Wingfield P, Richards FM, Gronenborn AM | title = A proton nuclear magnetic resonance assignment and secondary structure determination of recombinant human thioredoxin | journal = Biochemistry | volume = 28 | issue = 17 | pages = 7088–7097 | date = August 1989 | pmid = 2684271 | doi = 10.1021/bi00443a045 }}
* {{cite journal | vauthors = Tagaya Y, Maeda Y, Mitsui A, Kondo N, Matsui H, Hamuro J, Brown N, Arai K, Yokota T, Wakasugi H | title = ATL-derived factor (ADF), an IL-2 receptor/Tac inducer homologous to thioredoxin; possible involvement of dithiol-reduction in the IL-2 receptor induction | journal = The EMBO Journal | volume = 8 | issue = 3 | pages = 757–764 | date = March 1989 | pmid = 2785919 | pmc = 400872 | doi = 10.1002/j.1460-2075.1989.tb03436.x }}
* {{cite journal | vauthors = Wollman EE, d'Auriol L, Rimsky L, Shaw A, Jacquot JP, Wingfield P, Graber P, Dessarps F, Robin P, Galibert F | title = Cloning and expression of a cDNA for human thioredoxin | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 263 | issue = 30 | pages = 15506–15512 | date = October 1988 | pmid = 3170595 | doi = 10.1016/S0021-9258(19)37617-3 | doi-access = free }}
* {{cite journal | vauthors = Heppell-Parton A, Cahn A, Bench A, Lowe N, Lehrach H, Zehetner G, Rabbitts P | title = Thioredoxin, a mediator of growth inhibition, maps to 9q31 | journal = Genomics | volume = 26 | issue = 2 | pages = 379–381 | date = March 1995 | pmid = 7601465 | doi = 10.1016/0888-7543(95)80223-9 }}
* {{cite journal | vauthors = Qin J, Clore GM, Kennedy WM, Huth JR, Gronenborn AM | title = Solution structure of human thioredoxin in a mixed disulfide intermediate complex with its target peptide from the transcription factor NF kappa B | journal = Structure | volume = 3 | issue = 3 | pages = 289–297 | date = March 1995 | pmid = 7788295 | doi = 10.1016/S0969-2126(01)00159-9 | doi-access = free }}
* {{cite journal | vauthors = Kato S, Sekine S, Oh SW, Kim NS, Umezawa Y, Abe N, Yokoyama-Kobayashi M, Aoki T | title = Construction of a human full-length cDNA bank | journal = Gene | volume = 150 | issue = 2 | pages = 243–250 | date = December 1994 | pmid = 7821789 | doi = 10.1016/0378-1119(94)90433-2 }}
* {{cite journal | vauthors = Qin J, Clore GM, Gronenborn AM | title = The high-resolution three-dimensional solution structures of the oxidized and reduced states of human thioredoxin | journal = Structure | volume = 2 | issue = 6 | pages = 503–522 | date = June 1994 | pmid = 7922028 | doi = 10.1016/S0969-2126(00)00051-4 | doi-access = free }}
* {{cite journal | vauthors = Gasdaska PY, Oblong JE, Cotgreave IA, Powis G | title = The predicted amino acid sequence of human thioredoxin is identical to that of the autocrine growth factor human adult T-cell derived factor (ADF): thioredoxin mRNA is elevated in some human tumors | journal = Biochimica et Biophysica Acta (BBA) - Gene Structure and Expression | volume = 1218 | issue = 3 | pages = 292–296 | date = August 1994 | pmid = 8049254 | doi = 10.1016/0167-4781(94)90180-5 }}
* {{cite journal | vauthors = Qin J, Clore GM, Kennedy WP, Kuszewski J, Gronenborn AM | title = The solution structure of human thioredoxin complexed with its target from Ref-1 reveals peptide chain reversal | journal = Structure | volume = 4 | issue = 5 | pages = 613–620 | date = May 1996 | pmid = 8736558 | doi = 10.1016/S0969-2126(96)00065-2 | doi-access = free }}
* {{cite journal | vauthors = Weichsel A, Gasdaska JR, Powis G, Montfort WR | title = Crystal structures of reduced, oxidized, and mutated human thioredoxins: evidence for a regulatory homodimer | journal = Structure | volume = 4 | issue = 6 | pages = 735–751 | date = June 1996 | pmid = 8805557 | doi = 10.1016/S0969-2126(96)00079-2 | doi-access = free }}
* {{cite journal | vauthors = Andersen JF, Sanders DA, Gasdaska JR, Weichsel A, Powis G, Montfort WR | title = Human thioredoxin homodimers: regulation by pH, role of aspartate 60, and crystal structure of the aspartate 60 --> asparagine mutant | journal = Biochemistry | volume = 36 | issue = 46 | pages = 13979–13988 | date = November 1997 | pmid = 9369469 | doi = 10.1021/bi971004s }}
* {{cite journal | vauthors = Maruyama T, Kitaoka Y, Sachi Y, Nakanoin K, Hirota K, Shiozawa T, Yoshimura Y, Fujii S, Yodoi J | title = Thioredoxin expression in the human endometrium during the menstrual cycle | journal = Molecular Human Reproduction | volume = 3 | issue = 11 | pages = 989–993 | date = November 1997 | pmid = 9433926 | doi = 10.1093/molehr/3.11.989 | doi-access = free }}
* {{cite journal | vauthors = Sahlin L, Stjernholm Y, Holmgren A, Ekman G, Eriksson H | title = The expression of thioredoxin mRNA is increased in the human cervix during pregnancy | journal = Molecular Human Reproduction | volume = 3 | issue = 12 | pages = 1113–1117 | date = December 1997 | pmid = 9464857 | doi = 10.1093/molehr/3.12.1113 | doi-access = free }}
* {{cite journal | vauthors = Maeda K, Hägglund P, Finnie C, Svensson B, Henriksen A | title = Structural basis for target protein recognition by the protein disulfide reductase thioredoxin | journal = Structure | volume = 14 | issue = 11 | pages = 1701–1710 | date = November 2006 | pmid = 17098195 | doi = 10.1016/j.str.2006.09.012 | doi-access = free }}
{{Refend}}
== Vanjski linkovi ==
* {{MeshName|Thioredoxin}}
* {{PDBe-KB2|P10599|Thioredoxin}}
{{PDB Gallery|geneid=7295}}
[[Kategorija: Jednoprolazni transmembranski proteini]]
[[Kategorija: Proteini sistema za praćenje aktivnosti]]
q8yo90qixtdtjoco1mu6cvmdl3arba9
3820066
3820065
2026-03-26T20:32:52Z
Exsiler
178345
/* Struktura i mehanizam */
3820066
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija gen}}
'''Tioredoksin''' (TRX ili TXN) je klasa malih [[redoks]] [[protein]]a za koje se zna da su prisutni u svim [[organizam|organizmima]]. Ima ulogu u mnogim važnim [[biološki proces|biološkim procesimaima]], uključujući redoks signalizaciju. Kod [[ljudi]], tioredoksine [[kodon|kodiraju]] [[geni]]i ''TXN'' i ''[[TXN2]]''.<ref name="Wollman_1988">{{cite journal | vauthors = Wollman EE, d'Auriol L, Rimsky L, Shaw A, Jacquot JP, Wingfield P, Graber P, Dessarps F, Robin P, Galibert F | title = Cloning and expression of a cDNA for human thioredoxin | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 263 | issue = 30 | pages = 15506–15512 | date = October 1988 | pmid = 3170595 | doi = 10.1016/S0021-9258(19)37617-3 | doi-access = free }}</ref><ref>{{cite web | title = Entrez Gene: TXN2 thioredoxin 2 | url = https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene/25828 }}</ref> [[Mutacija gubitka funkcije]] bilo kojeg od dva ljudska tioredoksinska gena je smrtonosna u fazi četiri ćelije [[embriogeneza|embriona u razvoju]]. Iako nije u potpunosti shvaćen, tioredoksin je povezan s lijekovima kroz njihov odgovor na [[reaktivne vrste kisika]] (ROS). U [[biljke|biljkama]], tioredoksini regulišu spektar kritičnih funkcija, od [[fotosinteza|fotosinteze]] do rasta, cvjetanja i razvoja i klijanja [[sjeme]]na. Tioredoksini imaju ulogu u [[ćelijska signalizacija|komunikaciji između ćelija]].<ref name="Meng_2010">{{cite journal | vauthors = Meng L, Wong JH, Feldman LJ, Lemaux PG, Buchanan BB | title = A membrane-associated thioredoxin required for plant growth moves from cell to cell, suggestive of a role in intercellular communication | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 107 | issue = 8 | pages = 3900–3905 | date = February 2010 | pmid = 20133584 | pmc = 2840455 | doi = 10.1073/pnas.0913759107 | doi-access = free | bibcode = 2010PNAS..107.3900M }}</ref>
==Pojava==
Nalaze se u gotovo svim poznatim [[organizmi]]ma i neophodni su za život kod [[sisar]]a.<ref>{{cite journal | vauthors = Holmgren A | title = Thioredoxin and glutaredoxin systems | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 264 | issue = 24 | pages = 13963–13966 | date = August 1989 | pmid = 2668278 | doi = 10.1016/S0021-9258(18)71625-6 | doi-access = free }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Nordberg J, Arnér ES | title = Reactive oxygen species, antioxidants, and the mammalian thioredoxin system | journal = Free Radical Biology & Medicine | volume = 31 | issue = 11 | pages = 1287–1312 | date = December 2001 | pmid = 11728801 | doi = 10.1016/S0891-5849(01)00724-9 }}</ref>
==Aninokiselinska sekvenca==
{{legenda aminokiselina}}
|content=
{{(!}} style="font-family:monospace;"
{{!-}} style="text-align:right;"
{{!!}} 10
{{!!}}
{{!!}} 20
{{!!}}
{{!!}} 30
{{!!}}
{{!!}} 40
{{!!}}
{{!!}} 50
{{!-}} style="background-color: #eee;"
{{!}} MVKQIESKTA
{{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}}
{{!}} FQEALDAAGD
{{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}}
{{!}} KLVVVDFSAT
{{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}}
{{!}} WCGPCKMIKP
{{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}}
{{!}} FFHSLSEKYS
{{!-}} style="background-color: #eee;"
{{!}} NVIFLEVDVD
{{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}}
{{!}} DCQDVASECE
{{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}}
{{!}} VKCMPTFQFF
{{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}}
{{!}} KKGQKVGEFS
{{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}}
{{!}} GANKEKLEAT
{{!-}} style="background-color: #eee;"
{{!}} INELV
{{!)}}
== Funkcija ==
Primarna funkcija tioredoksina (Trx) je redukcija oksidiranih ostataka cisteina i cijepanje disulfidnih veza.<ref>{{cite journal | vauthors = Nakamura H, Nakamura K, Yodoi J | title = Redox regulation of cellular activation | journal = Annual Review of Immunology | volume = 15 | issue = 1 | pages = 351–369 | date = 1997-01-01 | pmid = 9143692 | doi = 10.1146/annurev.immunol.15.1.351 }}</ref> ''[[In vitro]]'' identificirano je više [[supstrat (biohemija)|supstrata ]]za tioredoksin, uključujući [[ribonukleaza| ribonukleazu]], horiogonadotropine, faktore koagulacije, glukokortikoidni receptor i [[insulin]]. Redukcija insulina se klasično koristi kao test aktivnosti.<ref>{{cite web | title = Entrez Gene: TXN thioredoxin | url = https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene?Db=gene&Cmd=ShowDetailView&TermToSearch=7295 }}</ref> Tioredoksini se održavaju u redukovanom stanju pomoću [[flavoenzim]]a [[tioredoksin-reduktaza| tioredoksin-reduktaze]], u [[NADPH]]-zavisnoj reakciji.<ref>{{cite journal | vauthors = Mustacich D, Powis G | title = Thioredoxin reductase | journal = The Biochemical Journal | volume = 346 | issue = Pt 1 | pages = 1–8 | date = February 2000 | pmid = 10657232 | pmc = 1220815 | doi = 10.1042/0264-6021:3460001 }}</ref> Tioredoksini djeluju kao donori elektrona za [[peroksidaza|peroksidaze]] i [[ribonukleotid-reduktaza| ribonukleotid-reduktaze]].<ref>{{cite journal | vauthors = Arnér ES, Holmgren A | title = Physiological functions of thioredoxin and thioredoxin reductase | journal = European Journal of Biochemistry | volume = 267 | issue = 20 | pages = 6102–6109 | date = October 2000 | pmid = 11012661 | doi = 10.1046/j.1432-1327.2000.01701.x | doi-access = free }}</ref> Srodni [[glutaredoksin]]i dijele mnoge funkcije tioredoksina, ali ih reducira [[glutation]], a ne specifična [[reduktaza]].
==Struktura i mehanizam==
Tioredoksin je protein oksidoreduktaze od 12 kD. Proteini tioredoksina također imaju karakterističnu [[tercijarna struktura|tercijarnu strukturu]] nazvanu [[tioredoksinski nabor]]. [[Aktivno mjesto]] sadrži ditiole u CXXC [[Motiv sekvence|motiv]]. Ova dva [[cistein]]a su ključ sposobnosti tioredoksina da redukuje druge proteine.
Za Trx1, ovaj proces počinje napadom Cys32, jednog od ostataka konzerviranih u CXXC motivu tioredoksina, na oksidiranu grupu supstrata.<ref name="Nagarajan_2017">{{cite journal | vauthors = Nagarajan N, Oka S, Sadoshima J | title = Modulation of signaling mechanisms in the heart by thioredoxin 1 | journal = Free Radical Biology & Medicine | volume = 109 | pages = 125–131 | date = August 2017 | pmid = 27993729 | pmc = 5462876 | doi = 10.1016/j.freeradbiomed.2016.12.020 }}</ref> Gotovo odmah nakon ovog događaja, Cys35, drugi konzervirani Cys ostatak u Trx1, formira disulfidnu vezu sa Cys32, čime prenosi dva elektrona na supstrat koji je sada u reduciranom obliku. Oksidirani Trx1 se zatim reducira pomoću tioredoksin-reduktaze, koja se zatim reducira pomoću [[NADPH]] kao što je gore opisano.<ref name="Nagarajan_2017" />
[[Datoteka:FigMech.png|thumb| Mehanizam redukcije supstrata Trx1]]
Korist tioredoksina u smanjenju [[oksidativni stres| oksidativnog stresa]] prikazana je kod transgenih miševa koji prekomjerno eksprimiraju tioredoksin, otporniji su na upalu i žive 35% duže<ref>{{cite journal | vauthors = Yoshida T, Nakamura H, Masutani H, Yodoi J | title = The involvement of thioredoxin and thioredoxin binding protein-2 on cellular proliferation and aging process | journal = Annals of the New York Academy of Sciences | volume = 1055 | pages = 1–12 | date = December 2005 | issue = 1 | pmid = 16387713 | doi = 10.1196/annals.1323.002 | bibcode = 2005NYASA1055....1Y | s2cid = 37043674 }}</ref> — podržavajući [[Teorija slobodnih radikala|teoriju starenja slobodnih radikala]]. Međutim, kontrolne grupe ove studije bile su kratkog vijeka, što je možda doprinijelo očiglednom povećanju dugovječnosti.<ref name="Muller_2007">{{cite journal | vauthors = Muller FL, Lustgarten MS, Jang Y, Richardson A, Van Remmen H | title = Trends in oxidative aging theories | journal = Free Radical Biology & Medicine | volume = 43 | issue = 4 | pages = 477–503 | date = August 2007 | pmid = 17640558 | doi = 10.1016/j.freeradbiomed.2007.03.034 }}</ref> <ref name="Master redox regulator Trx1 upregul">{{cite journal | vauthors = Liu T, Wu C, Jain MR, Nagarajan N, Yan L, Dai H, Cui C, Baykal A, Pan S, Ago T, Sadoshima J, Li H | title = Master redox regulator Trx1 upregulates SMYD1 & modulates lysine methylation | journal = Biochimica et Biophysica Acta (BBA) - Proteins and Proteomics | volume = 1854 | issue = 12 | pages = 1816–1822 | date = December 2015 | pmid = 26410624 | pmc = 4721509 | doi = 10.1016/j.bbapap.2015.09.006 }}</ref> Kod miševa sa srčano-specifičnom prekomjernom ekspresijom Trx1, proteomska studija je otkrila da je protein 1 koji sadrži SET i MYND domen (SMYD1), lizin metiltransferaza koja se visoko eksprimira u srčanom i drugim mišićnim tkivima, također pojačano reguliran. Ovo sugerira da Trx1 može igrati ulogu i u metilaciji proteina putem regulacije ekspresije SMYD1, koja je neovisna o njegovoj oksidoreduktaznoj aktivnosti.
[[Biljke]] imaju neobično složen komplement Trx-ova sastavljen od šest dobro definiranih tipova (Trx-ovi f, m, x, y, h i o) koji se nalaze u različitim [[ćelijskim odjeljcima]] i funkcioniraju u nizu procesa. Proteini tioredoksina se kreću od [[Ćelijska signalizacija|ćelije do ćelije]], što predstavlja novi oblik ćelijske komunikacije u biljkama.<ref name="Meng_2010"/>
Studije [[savijanja proteina]] na tioredoksinu otkrile su da je potrebna minimalna dužina peptida od 83 ostatka za sticanje [[sekundarna struktura|sekundarne]] i [[tercijarna struktura|tercijarne strukture]], kao što su pokazali Ghosal i saradnici 1999. godine.
== Interakcije ==
Pokazano je da tioredoksin [[Interakcija protein-protein|interraguje]] sa:
* [[ASK1]],<ref name="Liu_2002">{{cite journal | vauthors = Liu Y, Min W | title = Thioredoxin promotes ASK1 ubiquitination and degradation to inhibit ASK1-mediated apoptosis in a redox activity-independent manner | journal = Circulation Research | volume = 90 | issue = 12 | pages = 1259–1266 | date = June 2002 | pmid = 12089063 | doi = 10.1161/01.res.0000022160.64355.62 | doi-access = free }}</ref><ref name="Morita_2001">{{cite journal | vauthors = Morita K, Saitoh M, Tobiume K, Matsuura H, Enomoto S, Nishitoh H, Ichijo H | title = Negative feedback regulation of ASK1 by protein phosphatase 5 (PP5) in response to oxidative stress | journal = The EMBO Journal | volume = 20 | issue = 21 | pages = 6028–6036 | date = November 2001 | pmid = 11689443 | pmc = 125685 | doi = 10.1093/emboj/20.21.6028 }}</ref><ref name="Saitoh_1998">{{cite journal | vauthors = Saitoh M, Nishitoh H, Fujii M, Takeda K, Tobiume K, Sawada Y, Kawabata M, Miyazono K, Ichijo H | title = Mammalian thioredoxin is a direct inhibitor of apoptosis signal-regulating kinase (ASK) 1 | journal = The EMBO Journal | volume = 17 | issue = 9 | pages = 2596–2606 | date = May 1998 | pmid = 9564042 | pmc = 1170601 | doi = 10.1093/emboj/17.9.2596 }}</ref>
* [[Kolagen, tip I, alfa 1]],<ref name="Matsumoto_2002">{{cite journal | vauthors = Matsumoto K, Masutani H, Nishiyama A, Hashimoto S, Gon Y, Horie T, Yodoi J | title = C-propeptide region of human pro alpha 1 type 1 collagen interacts with thioredoxin | journal = Biochemical and Biophysical Research Communications | volume = 295 | issue = 3 | pages = 663–667 | date = July 2002 | pmid = 12099690 | doi = 10.1016/s0006-291x(02)00727-1 }}</ref>
* [[Glukokortikoidni receptor]],<ref name="Makino_1999">{{cite journal | vauthors = Makino Y, Yoshikawa N, Okamoto K, Hirota K, Yodoi J, Makino I, Tanaka H | title = Direct association with thioredoxin allows redox regulation of glucocorticoid receptor function | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 274 | issue = 5 | pages = 3182–3188 | date = January 1999 | pmid = 9915858 | doi = 10.1074/jbc.274.5.3182 | doi-access = free }}</ref>
* [[SENP1]],<ref name="Li_2008">{{cite journal | vauthors = Li X, Luo Y, Yu L, Lin Y, Luo D, Zhang H, He Y, Kim YO, Kim Y, Tang S, Min W | title = SENP1 mediates TNF-induced desumoylation and cytoplasmic translocation of HIPK1 to enhance ASK1-dependent apoptosis | journal = Cell Death and Differentiation | volume = 15 | issue = 4 | pages = 739–750 | date = April 2008 | pmid = 18219322 | doi = 10.1038/sj.cdd.4402303 | doi-access = free }}</ref>
* [[TXNIP]].<ref name="Nishiyama_1999">{{cite journal | vauthors = Nishiyama A, Matsui M, Iwata S, Hirota K, Masutani H, Nakamura H, Takagi Y, Sono H, Gon Y, Yodoi J | title = Identification of thioredoxin-binding protein-2/vitamin D(3) up-regulated protein 1 as a negative regulator of thioredoxin function and expression | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 274 | issue = 31 | pages = 21645–21650 | date = July 1999 | pmid = 10419473 | doi = 10.1074/jbc.274.31.21645 | doi-access = free }}</ref>
* [[NF-κB]] – by reducing a disulfide bond in NF-κB, Trx1 promotes binding of this [[transcription factor]] to DNA.<ref>{{cite journal | vauthors = Matthews JR, Wakasugi N, Virelizier JL, Yodoi J, Hay RT | title = Thioredoxin regulates the DNA binding activity of NF-kappa B by reduction of a disulphide bond involving cysteine 62 | journal = Nucleic Acids Research | volume = 20 | issue = 15 | pages = 3821–3830 | date = August 1992 | pmid = 1508666 | pmc = 334054 | doi = 10.1093/nar/20.15.3821 }}</ref>
* [[Aktivatorski protein 1|AP1]] preko Ref1 – Trx1 indirektno povećava aktivnost vezivanja DNK aktivatorskog proteina 1 (AP1) smanjenjem redoks faktora 1 (Ref-1) enzima za popravku DNK, što zauzvrat smanjuje AP1 u primjeru kaskade redoks regulacije.<ref>{{cite journal | vauthors = Hirota K, Matsui M, Iwata S, Nishiyama A, Mori K, Yodoi J | title = AP-1 transcriptional activity is regulated by a direct association between thioredoxin and Ref-1 | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 94 | issue = 8 | pages = 3633–3638 | date = April 1997 | pmid = 9108029 | pmc = 20492 | doi = 10.1073/pnas.94.8.3633 | doi-access = free | bibcode = 1997PNAS...94.3633H }}</ref>
* [[AMP-aktivirana protein-kinaza|AMPK]] – Funkcija AMPK u [[ćelija srčanog mišića|kardiomiocitima]] je očuvana tokom [[oksidativni stres|oksidativnog stresa]] zbog interakcije između AMPK i Trx1. Formiranjem disulfidnog mosta između dva proteina, Trx1 sprečava stvaranje i agregaciju oksidiranog AMPK, čime omogućava AMPK da normalno funkcioniše i učestvuje u [[prenos signala|signalnim kaskadama]].<ref>{{cite journal | vauthors = Shao D, Oka S, Liu T, Zhai P, Ago T, Sciarretta S, Li H, Sadoshima J | title = A redox-dependent mechanism for regulation of AMPK activation by Thioredoxin1 during energy starvation | journal = Cell Metabolism | volume = 19 | issue = 2 | pages = 232–245 | date = February 2014 | pmid = 24506865 | pmc = 3937768 | doi = 10.1016/j.cmet.2013.12.013 }}</ref>
== Učinak na srčanu hipertrofiju ==
Pokazano je da Trx1 smanjuje [[Ventrikularna hipertrofija|srčanu hipertrofiju]], zadebljanje zidova donjih srčanih komora, interakcijama s nekoliko različitih ciljeva. Trx1 povećava transkripcijsku aktivnost jedarnih respiratornih faktora 1 i 2 ([[NRF1]] i [[NFE2L2|NRF2]]) i stimulira ekspresiju [[peroksisom]]skog proliferator-aktiviranog receptora γ koaktivatora 1-α ([[PPARGC1A|PGC-1α]]).<ref>{{cite journal | vauthors = Ago T, Yeh I, Yamamoto M, Schinke-Braun M, Brown JA, Tian B, Sadoshima J | title = Thioredoxin1 upregulates mitochondrial proteins related to oxidative phosphorylation and TCA cycle in the heart | journal = Antioxidants & Redox Signaling | volume = 8 | issue = 9–10 | pages = 1635–1650 | year = 2006 | pmid = 16987018 | doi = 10.1089/ars.2006.8.1635 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Yamamoto M, Yang G, Hong C, Liu J, Holle E, Yu X, Wagner T, Vatner SF, Sadoshima J | title = Inhibition of endogenous thioredoxin in the heart increases oxidative stress and cardiac hypertrophy | journal = The Journal of Clinical Investigation | volume = 112 | issue = 9 | pages = 1395–1406 | date = November 2003 | pmid = 14597765 | pmc = 228400 | doi = 10.1172/JCI17700 }}</ref> Nadalje, Trx1 redukuje dva ostatka cisteina u histon deacetilazi 4 ([[HDAC4]]), što omogućava uvoz HDAC4 iz [[citosol]]a, gdje se nalazi oksidirani oblik,<ref>{{cite journal | vauthors = Matsushima S, Kuroda J, Ago T, Zhai P, Park JY, Xie LH, Tian B, Sadoshima J | title = Increased oxidative stress in the nucleus caused by Nox4 mediates oxidation of HDAC4 and cardiac hypertrophy | journal = Circulation Research | volume = 112 | issue = 4 | pages = 651–663 | date = February 2013 | pmid = 23271793 | pmc = 3574183 | doi = 10.1161/CIRCRESAHA.112.279760 }}</ref> u [[ćelijsko jedro]].<ref>{{cite journal | vauthors = Ago T, Liu T, Zhai P, Chen W, Li H, Molkentin JD, Vatner SF, Sadoshima J | title = A redox-dependent pathway for regulating class II HDACs and cardiac hypertrophy | journal = Cell | volume = 133 | issue = 6 | pages = 978–993 | date = June 2008 | pmid = 18555775 | doi = 10.1016/j.cell.2008.04.041 | s2cid = 2678474 | doi-access = free }}</ref> Jednom kada se nađe u jedru, smanjeni HDAC4 smanjuje aktivnost transkripcijskih faktora kao što je NFAT koji posreduje u srčanoj hipertrofiji.<ref name="Nagarajan_2017"/> Trx 1 također kontrolira nivoe [[mikroRNK]] u srcu i utvrđeno je da inhibira srčanu hipertrofiju pojačavanjem [[porodica prekursora mikroRNK Mir-92|miR-98]]/[[prekursor mikroRNK Let-7|let-7]].<ref>{{cite journal | vauthors = Yang Y, Ago T, Zhai P, Abdellatif M, Sadoshima J | title = Thioredoxin 1 negatively regulates angiotensin II-induced cardiac hypertrophy through upregulation of miR-98/let-7 | journal = Circulation Research | volume = 108 | issue = 3 | pages = 305–313 | date = February 2011 | pmid = 21183740 | pmc = 3249645 | doi = 10.1161/CIRCRESAHA.110.228437 }}</ref> Trx1 može regulirati nivo ekspresije SMYD1, te stoga indirektno modulirati metilaciju proteina u svrhu zaštite srca.
== Tioredoksin u njezi kože ==
Tioredoksin se koristi u proizvodima za njegu kože kao antioksidans u kombinaciji s glutaredoksinom i glutationom.{{citation needed|date=juli 2019}}
== Proteini slični tioredoksinu ==
NrdH iz ''Mycobacterium tuberculosis'' je prepoznatljiv protein sličan tioredoksinu, funkcionalno sličan tioredoksinima, ali sa sekvencom sličnijom glutaredoksinima. Za razliku od tipičnih glutaredoksina, NrdH može prihvatiti elektrone iz tioredoksin-reduktaze (TrxR) kako bi pokrenuo redukciju [[ribonukleotid]]a, ključni korak u sintezi DNK. Strukturna analiza otkriva nabor tioredoksina s konzerviranim redoks motivima – CVQC i WSGFRP – koji formiraju mrežu vodikovih veza i hidrofobni dio, stabilizirajući vezivanje TrxR.<ref>{{cite journal | vauthors = Phulera S, Mande SC | title = The crystal structure of Mycobacterium tuberculosis NrdH at 0.87 Å suggests a possible mode of its activity | journal = Biochemistry | volume = 52 | issue = 23 | pages = 4056–4065 | date = June 2013 | pmid = 23675692 | doi = 10.1021/bi400191z }}</ref> Ova jedinstvena mješavina karakteristika glutaredoksinske sekvence s aktivnošću tioredoksina naglašava adaptivnu ulogu NrdH-a u [[redoks]] regulaciji ''M. tuberculosis''<nowiki/>.
== Također pogledajte==
* [[RuBisCO]] - enzimska aktivnost regulirana tioredoksinom
* [[Peroksiredoksin]] - enzimska aktivnost regulirana tioredoksinom
* [[Tioredoksinski nabor]]
* [[Tioredoksin-reduktaza]]
{{Clear}}
== Reference ==
{{Reflist}}
== Dodatni izvori ==
{{Refbegin|30em}}
* {{cite journal | vauthors = Arnér ES, Holmgren A | title = Physiological functions of thioredoxin and thioredoxin reductase | journal = European Journal of Biochemistry | volume = 267 | issue = 20 | pages = 6102–6109 | date = October 2000 | pmid = 11012661 | doi = 10.1046/j.1432-1327.2000.01701.x | doi-access = free }}
* {{cite journal | vauthors = Nishinaka Y, Masutani H, Nakamura H, Yodoi J | title = Regulatory roles of thioredoxin in oxidative stress-induced cellular responses | journal = Redox Report | volume = 6 | issue = 5 | pages = 289–295 | year = 2002 | pmid = 11778846 | doi = 10.1179/135100001101536427 | s2cid = 34079507 }}
* {{cite journal | vauthors = Ago T, Sadoshima J | title = Thioredoxin and ventricular remodeling | journal = Journal of Molecular and Cellular Cardiology | volume = 41 | issue = 5 | pages = 762–773 | date = November 2006 | pmid = 17007870 | pmc = 1852508 | doi = 10.1016/j.yjmcc.2006.08.006 }}
* {{cite journal | vauthors = Tonissen KF, Wells JR | title = Isolation and characterization of human thioredoxin-encoding genes | journal = Gene | volume = 102 | issue = 2 | pages = 221–228 | date = June 1991 | pmid = 1874447 | doi = 10.1016/0378-1119(91)90081-L }}
* {{cite journal | vauthors = Martin H, Dean M | title = Identification of a thioredoxin-related protein associated with plasma membranes | journal = Biochemical and Biophysical Research Communications | volume = 175 | issue = 1 | pages = 123–128 | date = February 1991 | pmid = 1998498 | doi = 10.1016/S0006-291X(05)81209-4 }}
* {{cite journal | vauthors = Forman-Kay JD, Clore GM, Wingfield PT, Gronenborn AM | title = High-resolution three-dimensional structure of reduced recombinant human thioredoxin in solution | journal = Biochemistry | volume = 30 | issue = 10 | pages = 2685–2698 | date = March 1991 | pmid = 2001356 | doi = 10.1021/bi00224a017 }}
* {{cite journal | vauthors = Jacquot JP, de Lamotte F, Fontecave M, Schürmann P, Decottignies P, Miginiac-Maslow M, Wollman E | title = Human thioredoxin reactivity-structure/function relationship | journal = Biochemical and Biophysical Research Communications | volume = 173 | issue = 3 | pages = 1375–1381 | date = December 1990 | pmid = 2176490 | doi = 10.1016/S0006-291X(05)80940-4 }}
* {{cite journal | vauthors = Forman-Kay JD, Clore GM, Driscoll PC, Wingfield P, Richards FM, Gronenborn AM | title = A proton nuclear magnetic resonance assignment and secondary structure determination of recombinant human thioredoxin | journal = Biochemistry | volume = 28 | issue = 17 | pages = 7088–7097 | date = August 1989 | pmid = 2684271 | doi = 10.1021/bi00443a045 }}
* {{cite journal | vauthors = Tagaya Y, Maeda Y, Mitsui A, Kondo N, Matsui H, Hamuro J, Brown N, Arai K, Yokota T, Wakasugi H | title = ATL-derived factor (ADF), an IL-2 receptor/Tac inducer homologous to thioredoxin; possible involvement of dithiol-reduction in the IL-2 receptor induction | journal = The EMBO Journal | volume = 8 | issue = 3 | pages = 757–764 | date = March 1989 | pmid = 2785919 | pmc = 400872 | doi = 10.1002/j.1460-2075.1989.tb03436.x }}
* {{cite journal | vauthors = Wollman EE, d'Auriol L, Rimsky L, Shaw A, Jacquot JP, Wingfield P, Graber P, Dessarps F, Robin P, Galibert F | title = Cloning and expression of a cDNA for human thioredoxin | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 263 | issue = 30 | pages = 15506–15512 | date = October 1988 | pmid = 3170595 | doi = 10.1016/S0021-9258(19)37617-3 | doi-access = free }}
* {{cite journal | vauthors = Heppell-Parton A, Cahn A, Bench A, Lowe N, Lehrach H, Zehetner G, Rabbitts P | title = Thioredoxin, a mediator of growth inhibition, maps to 9q31 | journal = Genomics | volume = 26 | issue = 2 | pages = 379–381 | date = March 1995 | pmid = 7601465 | doi = 10.1016/0888-7543(95)80223-9 }}
* {{cite journal | vauthors = Qin J, Clore GM, Kennedy WM, Huth JR, Gronenborn AM | title = Solution structure of human thioredoxin in a mixed disulfide intermediate complex with its target peptide from the transcription factor NF kappa B | journal = Structure | volume = 3 | issue = 3 | pages = 289–297 | date = March 1995 | pmid = 7788295 | doi = 10.1016/S0969-2126(01)00159-9 | doi-access = free }}
* {{cite journal | vauthors = Kato S, Sekine S, Oh SW, Kim NS, Umezawa Y, Abe N, Yokoyama-Kobayashi M, Aoki T | title = Construction of a human full-length cDNA bank | journal = Gene | volume = 150 | issue = 2 | pages = 243–250 | date = December 1994 | pmid = 7821789 | doi = 10.1016/0378-1119(94)90433-2 }}
* {{cite journal | vauthors = Qin J, Clore GM, Gronenborn AM | title = The high-resolution three-dimensional solution structures of the oxidized and reduced states of human thioredoxin | journal = Structure | volume = 2 | issue = 6 | pages = 503–522 | date = June 1994 | pmid = 7922028 | doi = 10.1016/S0969-2126(00)00051-4 | doi-access = free }}
* {{cite journal | vauthors = Gasdaska PY, Oblong JE, Cotgreave IA, Powis G | title = The predicted amino acid sequence of human thioredoxin is identical to that of the autocrine growth factor human adult T-cell derived factor (ADF): thioredoxin mRNA is elevated in some human tumors | journal = Biochimica et Biophysica Acta (BBA) - Gene Structure and Expression | volume = 1218 | issue = 3 | pages = 292–296 | date = August 1994 | pmid = 8049254 | doi = 10.1016/0167-4781(94)90180-5 }}
* {{cite journal | vauthors = Qin J, Clore GM, Kennedy WP, Kuszewski J, Gronenborn AM | title = The solution structure of human thioredoxin complexed with its target from Ref-1 reveals peptide chain reversal | journal = Structure | volume = 4 | issue = 5 | pages = 613–620 | date = May 1996 | pmid = 8736558 | doi = 10.1016/S0969-2126(96)00065-2 | doi-access = free }}
* {{cite journal | vauthors = Weichsel A, Gasdaska JR, Powis G, Montfort WR | title = Crystal structures of reduced, oxidized, and mutated human thioredoxins: evidence for a regulatory homodimer | journal = Structure | volume = 4 | issue = 6 | pages = 735–751 | date = June 1996 | pmid = 8805557 | doi = 10.1016/S0969-2126(96)00079-2 | doi-access = free }}
* {{cite journal | vauthors = Andersen JF, Sanders DA, Gasdaska JR, Weichsel A, Powis G, Montfort WR | title = Human thioredoxin homodimers: regulation by pH, role of aspartate 60, and crystal structure of the aspartate 60 --> asparagine mutant | journal = Biochemistry | volume = 36 | issue = 46 | pages = 13979–13988 | date = November 1997 | pmid = 9369469 | doi = 10.1021/bi971004s }}
* {{cite journal | vauthors = Maruyama T, Kitaoka Y, Sachi Y, Nakanoin K, Hirota K, Shiozawa T, Yoshimura Y, Fujii S, Yodoi J | title = Thioredoxin expression in the human endometrium during the menstrual cycle | journal = Molecular Human Reproduction | volume = 3 | issue = 11 | pages = 989–993 | date = November 1997 | pmid = 9433926 | doi = 10.1093/molehr/3.11.989 | doi-access = free }}
* {{cite journal | vauthors = Sahlin L, Stjernholm Y, Holmgren A, Ekman G, Eriksson H | title = The expression of thioredoxin mRNA is increased in the human cervix during pregnancy | journal = Molecular Human Reproduction | volume = 3 | issue = 12 | pages = 1113–1117 | date = December 1997 | pmid = 9464857 | doi = 10.1093/molehr/3.12.1113 | doi-access = free }}
* {{cite journal | vauthors = Maeda K, Hägglund P, Finnie C, Svensson B, Henriksen A | title = Structural basis for target protein recognition by the protein disulfide reductase thioredoxin | journal = Structure | volume = 14 | issue = 11 | pages = 1701–1710 | date = November 2006 | pmid = 17098195 | doi = 10.1016/j.str.2006.09.012 | doi-access = free }}
{{Refend}}
== Vanjski linkovi ==
* {{MeshName|Thioredoxin}}
* {{PDBe-KB2|P10599|Thioredoxin}}
{{PDB Gallery|geneid=7295}}
[[Kategorija: Jednoprolazni transmembranski proteini]]
[[Kategorija: Proteini sistema za praćenje aktivnosti]]
143z1nv2zgcsk2lh74k2cre8zqqq3ns
3820068
3820066
2026-03-26T20:34:54Z
Exsiler
178345
/* Vanjski linkovi */
3820068
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija gen}}
'''Tioredoksin''' (TRX ili TXN) je klasa malih [[redoks]] [[protein]]a za koje se zna da su prisutni u svim [[organizam|organizmima]]. Ima ulogu u mnogim važnim [[biološki proces|biološkim procesimaima]], uključujući redoks signalizaciju. Kod [[ljudi]], tioredoksine [[kodon|kodiraju]] [[geni]]i ''TXN'' i ''[[TXN2]]''.<ref name="Wollman_1988">{{cite journal | vauthors = Wollman EE, d'Auriol L, Rimsky L, Shaw A, Jacquot JP, Wingfield P, Graber P, Dessarps F, Robin P, Galibert F | title = Cloning and expression of a cDNA for human thioredoxin | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 263 | issue = 30 | pages = 15506–15512 | date = October 1988 | pmid = 3170595 | doi = 10.1016/S0021-9258(19)37617-3 | doi-access = free }}</ref><ref>{{cite web | title = Entrez Gene: TXN2 thioredoxin 2 | url = https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene/25828 }}</ref> [[Mutacija gubitka funkcije]] bilo kojeg od dva ljudska tioredoksinska gena je smrtonosna u fazi četiri ćelije [[embriogeneza|embriona u razvoju]]. Iako nije u potpunosti shvaćen, tioredoksin je povezan s lijekovima kroz njihov odgovor na [[reaktivne vrste kisika]] (ROS). U [[biljke|biljkama]], tioredoksini regulišu spektar kritičnih funkcija, od [[fotosinteza|fotosinteze]] do rasta, cvjetanja i razvoja i klijanja [[sjeme]]na. Tioredoksini imaju ulogu u [[ćelijska signalizacija|komunikaciji između ćelija]].<ref name="Meng_2010">{{cite journal | vauthors = Meng L, Wong JH, Feldman LJ, Lemaux PG, Buchanan BB | title = A membrane-associated thioredoxin required for plant growth moves from cell to cell, suggestive of a role in intercellular communication | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 107 | issue = 8 | pages = 3900–3905 | date = February 2010 | pmid = 20133584 | pmc = 2840455 | doi = 10.1073/pnas.0913759107 | doi-access = free | bibcode = 2010PNAS..107.3900M }}</ref>
==Pojava==
Nalaze se u gotovo svim poznatim [[organizmi]]ma i neophodni su za život kod [[sisar]]a.<ref>{{cite journal | vauthors = Holmgren A | title = Thioredoxin and glutaredoxin systems | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 264 | issue = 24 | pages = 13963–13966 | date = August 1989 | pmid = 2668278 | doi = 10.1016/S0021-9258(18)71625-6 | doi-access = free }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Nordberg J, Arnér ES | title = Reactive oxygen species, antioxidants, and the mammalian thioredoxin system | journal = Free Radical Biology & Medicine | volume = 31 | issue = 11 | pages = 1287–1312 | date = December 2001 | pmid = 11728801 | doi = 10.1016/S0891-5849(01)00724-9 }}</ref>
==Aninokiselinska sekvenca==
{{legenda aminokiselina}}
|content=
{{(!}} style="font-family:monospace;"
{{!-}} style="text-align:right;"
{{!!}} 10
{{!!}}
{{!!}} 20
{{!!}}
{{!!}} 30
{{!!}}
{{!!}} 40
{{!!}}
{{!!}} 50
{{!-}} style="background-color: #eee;"
{{!}} MVKQIESKTA
{{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}}
{{!}} FQEALDAAGD
{{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}}
{{!}} KLVVVDFSAT
{{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}}
{{!}} WCGPCKMIKP
{{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}}
{{!}} FFHSLSEKYS
{{!-}} style="background-color: #eee;"
{{!}} NVIFLEVDVD
{{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}}
{{!}} DCQDVASECE
{{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}}
{{!}} VKCMPTFQFF
{{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}}
{{!}} KKGQKVGEFS
{{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}}
{{!}} GANKEKLEAT
{{!-}} style="background-color: #eee;"
{{!}} INELV
{{!)}}
== Funkcija ==
Primarna funkcija tioredoksina (Trx) je redukcija oksidiranih ostataka cisteina i cijepanje disulfidnih veza.<ref>{{cite journal | vauthors = Nakamura H, Nakamura K, Yodoi J | title = Redox regulation of cellular activation | journal = Annual Review of Immunology | volume = 15 | issue = 1 | pages = 351–369 | date = 1997-01-01 | pmid = 9143692 | doi = 10.1146/annurev.immunol.15.1.351 }}</ref> ''[[In vitro]]'' identificirano je više [[supstrat (biohemija)|supstrata ]]za tioredoksin, uključujući [[ribonukleaza| ribonukleazu]], horiogonadotropine, faktore koagulacije, glukokortikoidni receptor i [[insulin]]. Redukcija insulina se klasično koristi kao test aktivnosti.<ref>{{cite web | title = Entrez Gene: TXN thioredoxin | url = https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene?Db=gene&Cmd=ShowDetailView&TermToSearch=7295 }}</ref> Tioredoksini se održavaju u redukovanom stanju pomoću [[flavoenzim]]a [[tioredoksin-reduktaza| tioredoksin-reduktaze]], u [[NADPH]]-zavisnoj reakciji.<ref>{{cite journal | vauthors = Mustacich D, Powis G | title = Thioredoxin reductase | journal = The Biochemical Journal | volume = 346 | issue = Pt 1 | pages = 1–8 | date = February 2000 | pmid = 10657232 | pmc = 1220815 | doi = 10.1042/0264-6021:3460001 }}</ref> Tioredoksini djeluju kao donori elektrona za [[peroksidaza|peroksidaze]] i [[ribonukleotid-reduktaza| ribonukleotid-reduktaze]].<ref>{{cite journal | vauthors = Arnér ES, Holmgren A | title = Physiological functions of thioredoxin and thioredoxin reductase | journal = European Journal of Biochemistry | volume = 267 | issue = 20 | pages = 6102–6109 | date = October 2000 | pmid = 11012661 | doi = 10.1046/j.1432-1327.2000.01701.x | doi-access = free }}</ref> Srodni [[glutaredoksin]]i dijele mnoge funkcije tioredoksina, ali ih reducira [[glutation]], a ne specifična [[reduktaza]].
==Struktura i mehanizam==
Tioredoksin je protein oksidoreduktaze od 12 kD. Proteini tioredoksina također imaju karakterističnu [[tercijarna struktura|tercijarnu strukturu]] nazvanu [[tioredoksinski nabor]]. [[Aktivno mjesto]] sadrži ditiole u CXXC [[Motiv sekvence|motiv]]. Ova dva [[cistein]]a su ključ sposobnosti tioredoksina da redukuje druge proteine.
Za Trx1, ovaj proces počinje napadom Cys32, jednog od ostataka konzerviranih u CXXC motivu tioredoksina, na oksidiranu grupu supstrata.<ref name="Nagarajan_2017">{{cite journal | vauthors = Nagarajan N, Oka S, Sadoshima J | title = Modulation of signaling mechanisms in the heart by thioredoxin 1 | journal = Free Radical Biology & Medicine | volume = 109 | pages = 125–131 | date = August 2017 | pmid = 27993729 | pmc = 5462876 | doi = 10.1016/j.freeradbiomed.2016.12.020 }}</ref> Gotovo odmah nakon ovog događaja, Cys35, drugi konzervirani Cys ostatak u Trx1, formira disulfidnu vezu sa Cys32, čime prenosi dva elektrona na supstrat koji je sada u reduciranom obliku. Oksidirani Trx1 se zatim reducira pomoću tioredoksin-reduktaze, koja se zatim reducira pomoću [[NADPH]] kao što je gore opisano.<ref name="Nagarajan_2017" />
[[Datoteka:FigMech.png|thumb| Mehanizam redukcije supstrata Trx1]]
Korist tioredoksina u smanjenju [[oksidativni stres| oksidativnog stresa]] prikazana je kod transgenih miševa koji prekomjerno eksprimiraju tioredoksin, otporniji su na upalu i žive 35% duže<ref>{{cite journal | vauthors = Yoshida T, Nakamura H, Masutani H, Yodoi J | title = The involvement of thioredoxin and thioredoxin binding protein-2 on cellular proliferation and aging process | journal = Annals of the New York Academy of Sciences | volume = 1055 | pages = 1–12 | date = December 2005 | issue = 1 | pmid = 16387713 | doi = 10.1196/annals.1323.002 | bibcode = 2005NYASA1055....1Y | s2cid = 37043674 }}</ref> — podržavajući [[Teorija slobodnih radikala|teoriju starenja slobodnih radikala]]. Međutim, kontrolne grupe ove studije bile su kratkog vijeka, što je možda doprinijelo očiglednom povećanju dugovječnosti.<ref name="Muller_2007">{{cite journal | vauthors = Muller FL, Lustgarten MS, Jang Y, Richardson A, Van Remmen H | title = Trends in oxidative aging theories | journal = Free Radical Biology & Medicine | volume = 43 | issue = 4 | pages = 477–503 | date = August 2007 | pmid = 17640558 | doi = 10.1016/j.freeradbiomed.2007.03.034 }}</ref> <ref name="Master redox regulator Trx1 upregul">{{cite journal | vauthors = Liu T, Wu C, Jain MR, Nagarajan N, Yan L, Dai H, Cui C, Baykal A, Pan S, Ago T, Sadoshima J, Li H | title = Master redox regulator Trx1 upregulates SMYD1 & modulates lysine methylation | journal = Biochimica et Biophysica Acta (BBA) - Proteins and Proteomics | volume = 1854 | issue = 12 | pages = 1816–1822 | date = December 2015 | pmid = 26410624 | pmc = 4721509 | doi = 10.1016/j.bbapap.2015.09.006 }}</ref> Kod miševa sa srčano-specifičnom prekomjernom ekspresijom Trx1, proteomska studija je otkrila da je protein 1 koji sadrži SET i MYND domen (SMYD1), lizin metiltransferaza koja se visoko eksprimira u srčanom i drugim mišićnim tkivima, također pojačano reguliran. Ovo sugerira da Trx1 može igrati ulogu i u metilaciji proteina putem regulacije ekspresije SMYD1, koja je neovisna o njegovoj oksidoreduktaznoj aktivnosti.
[[Biljke]] imaju neobično složen komplement Trx-ova sastavljen od šest dobro definiranih tipova (Trx-ovi f, m, x, y, h i o) koji se nalaze u različitim [[ćelijskim odjeljcima]] i funkcioniraju u nizu procesa. Proteini tioredoksina se kreću od [[Ćelijska signalizacija|ćelije do ćelije]], što predstavlja novi oblik ćelijske komunikacije u biljkama.<ref name="Meng_2010"/>
Studije [[savijanja proteina]] na tioredoksinu otkrile su da je potrebna minimalna dužina peptida od 83 ostatka za sticanje [[sekundarna struktura|sekundarne]] i [[tercijarna struktura|tercijarne strukture]], kao što su pokazali Ghosal i saradnici 1999. godine.
== Interakcije ==
Pokazano je da tioredoksin [[Interakcija protein-protein|interraguje]] sa:
* [[ASK1]],<ref name="Liu_2002">{{cite journal | vauthors = Liu Y, Min W | title = Thioredoxin promotes ASK1 ubiquitination and degradation to inhibit ASK1-mediated apoptosis in a redox activity-independent manner | journal = Circulation Research | volume = 90 | issue = 12 | pages = 1259–1266 | date = June 2002 | pmid = 12089063 | doi = 10.1161/01.res.0000022160.64355.62 | doi-access = free }}</ref><ref name="Morita_2001">{{cite journal | vauthors = Morita K, Saitoh M, Tobiume K, Matsuura H, Enomoto S, Nishitoh H, Ichijo H | title = Negative feedback regulation of ASK1 by protein phosphatase 5 (PP5) in response to oxidative stress | journal = The EMBO Journal | volume = 20 | issue = 21 | pages = 6028–6036 | date = November 2001 | pmid = 11689443 | pmc = 125685 | doi = 10.1093/emboj/20.21.6028 }}</ref><ref name="Saitoh_1998">{{cite journal | vauthors = Saitoh M, Nishitoh H, Fujii M, Takeda K, Tobiume K, Sawada Y, Kawabata M, Miyazono K, Ichijo H | title = Mammalian thioredoxin is a direct inhibitor of apoptosis signal-regulating kinase (ASK) 1 | journal = The EMBO Journal | volume = 17 | issue = 9 | pages = 2596–2606 | date = May 1998 | pmid = 9564042 | pmc = 1170601 | doi = 10.1093/emboj/17.9.2596 }}</ref>
* [[Kolagen, tip I, alfa 1]],<ref name="Matsumoto_2002">{{cite journal | vauthors = Matsumoto K, Masutani H, Nishiyama A, Hashimoto S, Gon Y, Horie T, Yodoi J | title = C-propeptide region of human pro alpha 1 type 1 collagen interacts with thioredoxin | journal = Biochemical and Biophysical Research Communications | volume = 295 | issue = 3 | pages = 663–667 | date = July 2002 | pmid = 12099690 | doi = 10.1016/s0006-291x(02)00727-1 }}</ref>
* [[Glukokortikoidni receptor]],<ref name="Makino_1999">{{cite journal | vauthors = Makino Y, Yoshikawa N, Okamoto K, Hirota K, Yodoi J, Makino I, Tanaka H | title = Direct association with thioredoxin allows redox regulation of glucocorticoid receptor function | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 274 | issue = 5 | pages = 3182–3188 | date = January 1999 | pmid = 9915858 | doi = 10.1074/jbc.274.5.3182 | doi-access = free }}</ref>
* [[SENP1]],<ref name="Li_2008">{{cite journal | vauthors = Li X, Luo Y, Yu L, Lin Y, Luo D, Zhang H, He Y, Kim YO, Kim Y, Tang S, Min W | title = SENP1 mediates TNF-induced desumoylation and cytoplasmic translocation of HIPK1 to enhance ASK1-dependent apoptosis | journal = Cell Death and Differentiation | volume = 15 | issue = 4 | pages = 739–750 | date = April 2008 | pmid = 18219322 | doi = 10.1038/sj.cdd.4402303 | doi-access = free }}</ref>
* [[TXNIP]].<ref name="Nishiyama_1999">{{cite journal | vauthors = Nishiyama A, Matsui M, Iwata S, Hirota K, Masutani H, Nakamura H, Takagi Y, Sono H, Gon Y, Yodoi J | title = Identification of thioredoxin-binding protein-2/vitamin D(3) up-regulated protein 1 as a negative regulator of thioredoxin function and expression | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 274 | issue = 31 | pages = 21645–21650 | date = July 1999 | pmid = 10419473 | doi = 10.1074/jbc.274.31.21645 | doi-access = free }}</ref>
* [[NF-κB]] – by reducing a disulfide bond in NF-κB, Trx1 promotes binding of this [[transcription factor]] to DNA.<ref>{{cite journal | vauthors = Matthews JR, Wakasugi N, Virelizier JL, Yodoi J, Hay RT | title = Thioredoxin regulates the DNA binding activity of NF-kappa B by reduction of a disulphide bond involving cysteine 62 | journal = Nucleic Acids Research | volume = 20 | issue = 15 | pages = 3821–3830 | date = August 1992 | pmid = 1508666 | pmc = 334054 | doi = 10.1093/nar/20.15.3821 }}</ref>
* [[Aktivatorski protein 1|AP1]] preko Ref1 – Trx1 indirektno povećava aktivnost vezivanja DNK aktivatorskog proteina 1 (AP1) smanjenjem redoks faktora 1 (Ref-1) enzima za popravku DNK, što zauzvrat smanjuje AP1 u primjeru kaskade redoks regulacije.<ref>{{cite journal | vauthors = Hirota K, Matsui M, Iwata S, Nishiyama A, Mori K, Yodoi J | title = AP-1 transcriptional activity is regulated by a direct association between thioredoxin and Ref-1 | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 94 | issue = 8 | pages = 3633–3638 | date = April 1997 | pmid = 9108029 | pmc = 20492 | doi = 10.1073/pnas.94.8.3633 | doi-access = free | bibcode = 1997PNAS...94.3633H }}</ref>
* [[AMP-aktivirana protein-kinaza|AMPK]] – Funkcija AMPK u [[ćelija srčanog mišića|kardiomiocitima]] je očuvana tokom [[oksidativni stres|oksidativnog stresa]] zbog interakcije između AMPK i Trx1. Formiranjem disulfidnog mosta između dva proteina, Trx1 sprečava stvaranje i agregaciju oksidiranog AMPK, čime omogućava AMPK da normalno funkcioniše i učestvuje u [[prenos signala|signalnim kaskadama]].<ref>{{cite journal | vauthors = Shao D, Oka S, Liu T, Zhai P, Ago T, Sciarretta S, Li H, Sadoshima J | title = A redox-dependent mechanism for regulation of AMPK activation by Thioredoxin1 during energy starvation | journal = Cell Metabolism | volume = 19 | issue = 2 | pages = 232–245 | date = February 2014 | pmid = 24506865 | pmc = 3937768 | doi = 10.1016/j.cmet.2013.12.013 }}</ref>
== Učinak na srčanu hipertrofiju ==
Pokazano je da Trx1 smanjuje [[Ventrikularna hipertrofija|srčanu hipertrofiju]], zadebljanje zidova donjih srčanih komora, interakcijama s nekoliko različitih ciljeva. Trx1 povećava transkripcijsku aktivnost jedarnih respiratornih faktora 1 i 2 ([[NRF1]] i [[NFE2L2|NRF2]]) i stimulira ekspresiju [[peroksisom]]skog proliferator-aktiviranog receptora γ koaktivatora 1-α ([[PPARGC1A|PGC-1α]]).<ref>{{cite journal | vauthors = Ago T, Yeh I, Yamamoto M, Schinke-Braun M, Brown JA, Tian B, Sadoshima J | title = Thioredoxin1 upregulates mitochondrial proteins related to oxidative phosphorylation and TCA cycle in the heart | journal = Antioxidants & Redox Signaling | volume = 8 | issue = 9–10 | pages = 1635–1650 | year = 2006 | pmid = 16987018 | doi = 10.1089/ars.2006.8.1635 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Yamamoto M, Yang G, Hong C, Liu J, Holle E, Yu X, Wagner T, Vatner SF, Sadoshima J | title = Inhibition of endogenous thioredoxin in the heart increases oxidative stress and cardiac hypertrophy | journal = The Journal of Clinical Investigation | volume = 112 | issue = 9 | pages = 1395–1406 | date = November 2003 | pmid = 14597765 | pmc = 228400 | doi = 10.1172/JCI17700 }}</ref> Nadalje, Trx1 redukuje dva ostatka cisteina u histon deacetilazi 4 ([[HDAC4]]), što omogućava uvoz HDAC4 iz [[citosol]]a, gdje se nalazi oksidirani oblik,<ref>{{cite journal | vauthors = Matsushima S, Kuroda J, Ago T, Zhai P, Park JY, Xie LH, Tian B, Sadoshima J | title = Increased oxidative stress in the nucleus caused by Nox4 mediates oxidation of HDAC4 and cardiac hypertrophy | journal = Circulation Research | volume = 112 | issue = 4 | pages = 651–663 | date = February 2013 | pmid = 23271793 | pmc = 3574183 | doi = 10.1161/CIRCRESAHA.112.279760 }}</ref> u [[ćelijsko jedro]].<ref>{{cite journal | vauthors = Ago T, Liu T, Zhai P, Chen W, Li H, Molkentin JD, Vatner SF, Sadoshima J | title = A redox-dependent pathway for regulating class II HDACs and cardiac hypertrophy | journal = Cell | volume = 133 | issue = 6 | pages = 978–993 | date = June 2008 | pmid = 18555775 | doi = 10.1016/j.cell.2008.04.041 | s2cid = 2678474 | doi-access = free }}</ref> Jednom kada se nađe u jedru, smanjeni HDAC4 smanjuje aktivnost transkripcijskih faktora kao što je NFAT koji posreduje u srčanoj hipertrofiji.<ref name="Nagarajan_2017"/> Trx 1 također kontrolira nivoe [[mikroRNK]] u srcu i utvrđeno je da inhibira srčanu hipertrofiju pojačavanjem [[porodica prekursora mikroRNK Mir-92|miR-98]]/[[prekursor mikroRNK Let-7|let-7]].<ref>{{cite journal | vauthors = Yang Y, Ago T, Zhai P, Abdellatif M, Sadoshima J | title = Thioredoxin 1 negatively regulates angiotensin II-induced cardiac hypertrophy through upregulation of miR-98/let-7 | journal = Circulation Research | volume = 108 | issue = 3 | pages = 305–313 | date = February 2011 | pmid = 21183740 | pmc = 3249645 | doi = 10.1161/CIRCRESAHA.110.228437 }}</ref> Trx1 može regulirati nivo ekspresije SMYD1, te stoga indirektno modulirati metilaciju proteina u svrhu zaštite srca.
== Tioredoksin u njezi kože ==
Tioredoksin se koristi u proizvodima za njegu kože kao antioksidans u kombinaciji s glutaredoksinom i glutationom.{{citation needed|date=juli 2019}}
== Proteini slični tioredoksinu ==
NrdH iz ''Mycobacterium tuberculosis'' je prepoznatljiv protein sličan tioredoksinu, funkcionalno sličan tioredoksinima, ali sa sekvencom sličnijom glutaredoksinima. Za razliku od tipičnih glutaredoksina, NrdH može prihvatiti elektrone iz tioredoksin-reduktaze (TrxR) kako bi pokrenuo redukciju [[ribonukleotid]]a, ključni korak u sintezi DNK. Strukturna analiza otkriva nabor tioredoksina s konzerviranim redoks motivima – CVQC i WSGFRP – koji formiraju mrežu vodikovih veza i hidrofobni dio, stabilizirajući vezivanje TrxR.<ref>{{cite journal | vauthors = Phulera S, Mande SC | title = The crystal structure of Mycobacterium tuberculosis NrdH at 0.87 Å suggests a possible mode of its activity | journal = Biochemistry | volume = 52 | issue = 23 | pages = 4056–4065 | date = June 2013 | pmid = 23675692 | doi = 10.1021/bi400191z }}</ref> Ova jedinstvena mješavina karakteristika glutaredoksinske sekvence s aktivnošću tioredoksina naglašava adaptivnu ulogu NrdH-a u [[redoks]] regulaciji ''M. tuberculosis''<nowiki/>.
== Također pogledajte==
* [[RuBisCO]] - enzimska aktivnost regulirana tioredoksinom
* [[Peroksiredoksin]] - enzimska aktivnost regulirana tioredoksinom
* [[Tioredoksinski nabor]]
* [[Tioredoksin-reduktaza]]
{{Clear}}
== Reference ==
{{Reflist}}
== Dodatni izvori ==
{{Refbegin|30em}}
* {{cite journal | vauthors = Arnér ES, Holmgren A | title = Physiological functions of thioredoxin and thioredoxin reductase | journal = European Journal of Biochemistry | volume = 267 | issue = 20 | pages = 6102–6109 | date = October 2000 | pmid = 11012661 | doi = 10.1046/j.1432-1327.2000.01701.x | doi-access = free }}
* {{cite journal | vauthors = Nishinaka Y, Masutani H, Nakamura H, Yodoi J | title = Regulatory roles of thioredoxin in oxidative stress-induced cellular responses | journal = Redox Report | volume = 6 | issue = 5 | pages = 289–295 | year = 2002 | pmid = 11778846 | doi = 10.1179/135100001101536427 | s2cid = 34079507 }}
* {{cite journal | vauthors = Ago T, Sadoshima J | title = Thioredoxin and ventricular remodeling | journal = Journal of Molecular and Cellular Cardiology | volume = 41 | issue = 5 | pages = 762–773 | date = November 2006 | pmid = 17007870 | pmc = 1852508 | doi = 10.1016/j.yjmcc.2006.08.006 }}
* {{cite journal | vauthors = Tonissen KF, Wells JR | title = Isolation and characterization of human thioredoxin-encoding genes | journal = Gene | volume = 102 | issue = 2 | pages = 221–228 | date = June 1991 | pmid = 1874447 | doi = 10.1016/0378-1119(91)90081-L }}
* {{cite journal | vauthors = Martin H, Dean M | title = Identification of a thioredoxin-related protein associated with plasma membranes | journal = Biochemical and Biophysical Research Communications | volume = 175 | issue = 1 | pages = 123–128 | date = February 1991 | pmid = 1998498 | doi = 10.1016/S0006-291X(05)81209-4 }}
* {{cite journal | vauthors = Forman-Kay JD, Clore GM, Wingfield PT, Gronenborn AM | title = High-resolution three-dimensional structure of reduced recombinant human thioredoxin in solution | journal = Biochemistry | volume = 30 | issue = 10 | pages = 2685–2698 | date = March 1991 | pmid = 2001356 | doi = 10.1021/bi00224a017 }}
* {{cite journal | vauthors = Jacquot JP, de Lamotte F, Fontecave M, Schürmann P, Decottignies P, Miginiac-Maslow M, Wollman E | title = Human thioredoxin reactivity-structure/function relationship | journal = Biochemical and Biophysical Research Communications | volume = 173 | issue = 3 | pages = 1375–1381 | date = December 1990 | pmid = 2176490 | doi = 10.1016/S0006-291X(05)80940-4 }}
* {{cite journal | vauthors = Forman-Kay JD, Clore GM, Driscoll PC, Wingfield P, Richards FM, Gronenborn AM | title = A proton nuclear magnetic resonance assignment and secondary structure determination of recombinant human thioredoxin | journal = Biochemistry | volume = 28 | issue = 17 | pages = 7088–7097 | date = August 1989 | pmid = 2684271 | doi = 10.1021/bi00443a045 }}
* {{cite journal | vauthors = Tagaya Y, Maeda Y, Mitsui A, Kondo N, Matsui H, Hamuro J, Brown N, Arai K, Yokota T, Wakasugi H | title = ATL-derived factor (ADF), an IL-2 receptor/Tac inducer homologous to thioredoxin; possible involvement of dithiol-reduction in the IL-2 receptor induction | journal = The EMBO Journal | volume = 8 | issue = 3 | pages = 757–764 | date = March 1989 | pmid = 2785919 | pmc = 400872 | doi = 10.1002/j.1460-2075.1989.tb03436.x }}
* {{cite journal | vauthors = Wollman EE, d'Auriol L, Rimsky L, Shaw A, Jacquot JP, Wingfield P, Graber P, Dessarps F, Robin P, Galibert F | title = Cloning and expression of a cDNA for human thioredoxin | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 263 | issue = 30 | pages = 15506–15512 | date = October 1988 | pmid = 3170595 | doi = 10.1016/S0021-9258(19)37617-3 | doi-access = free }}
* {{cite journal | vauthors = Heppell-Parton A, Cahn A, Bench A, Lowe N, Lehrach H, Zehetner G, Rabbitts P | title = Thioredoxin, a mediator of growth inhibition, maps to 9q31 | journal = Genomics | volume = 26 | issue = 2 | pages = 379–381 | date = March 1995 | pmid = 7601465 | doi = 10.1016/0888-7543(95)80223-9 }}
* {{cite journal | vauthors = Qin J, Clore GM, Kennedy WM, Huth JR, Gronenborn AM | title = Solution structure of human thioredoxin in a mixed disulfide intermediate complex with its target peptide from the transcription factor NF kappa B | journal = Structure | volume = 3 | issue = 3 | pages = 289–297 | date = March 1995 | pmid = 7788295 | doi = 10.1016/S0969-2126(01)00159-9 | doi-access = free }}
* {{cite journal | vauthors = Kato S, Sekine S, Oh SW, Kim NS, Umezawa Y, Abe N, Yokoyama-Kobayashi M, Aoki T | title = Construction of a human full-length cDNA bank | journal = Gene | volume = 150 | issue = 2 | pages = 243–250 | date = December 1994 | pmid = 7821789 | doi = 10.1016/0378-1119(94)90433-2 }}
* {{cite journal | vauthors = Qin J, Clore GM, Gronenborn AM | title = The high-resolution three-dimensional solution structures of the oxidized and reduced states of human thioredoxin | journal = Structure | volume = 2 | issue = 6 | pages = 503–522 | date = June 1994 | pmid = 7922028 | doi = 10.1016/S0969-2126(00)00051-4 | doi-access = free }}
* {{cite journal | vauthors = Gasdaska PY, Oblong JE, Cotgreave IA, Powis G | title = The predicted amino acid sequence of human thioredoxin is identical to that of the autocrine growth factor human adult T-cell derived factor (ADF): thioredoxin mRNA is elevated in some human tumors | journal = Biochimica et Biophysica Acta (BBA) - Gene Structure and Expression | volume = 1218 | issue = 3 | pages = 292–296 | date = August 1994 | pmid = 8049254 | doi = 10.1016/0167-4781(94)90180-5 }}
* {{cite journal | vauthors = Qin J, Clore GM, Kennedy WP, Kuszewski J, Gronenborn AM | title = The solution structure of human thioredoxin complexed with its target from Ref-1 reveals peptide chain reversal | journal = Structure | volume = 4 | issue = 5 | pages = 613–620 | date = May 1996 | pmid = 8736558 | doi = 10.1016/S0969-2126(96)00065-2 | doi-access = free }}
* {{cite journal | vauthors = Weichsel A, Gasdaska JR, Powis G, Montfort WR | title = Crystal structures of reduced, oxidized, and mutated human thioredoxins: evidence for a regulatory homodimer | journal = Structure | volume = 4 | issue = 6 | pages = 735–751 | date = June 1996 | pmid = 8805557 | doi = 10.1016/S0969-2126(96)00079-2 | doi-access = free }}
* {{cite journal | vauthors = Andersen JF, Sanders DA, Gasdaska JR, Weichsel A, Powis G, Montfort WR | title = Human thioredoxin homodimers: regulation by pH, role of aspartate 60, and crystal structure of the aspartate 60 --> asparagine mutant | journal = Biochemistry | volume = 36 | issue = 46 | pages = 13979–13988 | date = November 1997 | pmid = 9369469 | doi = 10.1021/bi971004s }}
* {{cite journal | vauthors = Maruyama T, Kitaoka Y, Sachi Y, Nakanoin K, Hirota K, Shiozawa T, Yoshimura Y, Fujii S, Yodoi J | title = Thioredoxin expression in the human endometrium during the menstrual cycle | journal = Molecular Human Reproduction | volume = 3 | issue = 11 | pages = 989–993 | date = November 1997 | pmid = 9433926 | doi = 10.1093/molehr/3.11.989 | doi-access = free }}
* {{cite journal | vauthors = Sahlin L, Stjernholm Y, Holmgren A, Ekman G, Eriksson H | title = The expression of thioredoxin mRNA is increased in the human cervix during pregnancy | journal = Molecular Human Reproduction | volume = 3 | issue = 12 | pages = 1113–1117 | date = December 1997 | pmid = 9464857 | doi = 10.1093/molehr/3.12.1113 | doi-access = free }}
* {{cite journal | vauthors = Maeda K, Hägglund P, Finnie C, Svensson B, Henriksen A | title = Structural basis for target protein recognition by the protein disulfide reductase thioredoxin | journal = Structure | volume = 14 | issue = 11 | pages = 1701–1710 | date = November 2006 | pmid = 17098195 | doi = 10.1016/j.str.2006.09.012 | doi-access = free }}
{{Refend}}
== Vanjski linkovi ==
* {{MeshName|Thioredoxin}}
* {{PDBe-KB2|P10599|Thioredoxin}}
{{PDB Gallery|geneid=7295}}
[[Kategorija: Jednoprolazni transmembranski proteini]]
[[Kategorija: Proteini]]
gq2w53hx17ij7dhy910kpt5agmk8ijm
3820071
3820068
2026-03-26T20:42:38Z
Exsiler
178345
/* Tioredoksin u njezi kože */
3820071
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija gen}}
'''Tioredoksin''' (TRX ili TXN) je klasa malih [[redoks]] [[protein]]a za koje se zna da su prisutni u svim [[organizam|organizmima]]. Ima ulogu u mnogim važnim [[biološki proces|biološkim procesimaima]], uključujući redoks signalizaciju. Kod [[ljudi]], tioredoksine [[kodon|kodiraju]] [[geni]]i ''TXN'' i ''[[TXN2]]''.<ref name="Wollman_1988">{{cite journal | vauthors = Wollman EE, d'Auriol L, Rimsky L, Shaw A, Jacquot JP, Wingfield P, Graber P, Dessarps F, Robin P, Galibert F | title = Cloning and expression of a cDNA for human thioredoxin | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 263 | issue = 30 | pages = 15506–15512 | date = October 1988 | pmid = 3170595 | doi = 10.1016/S0021-9258(19)37617-3 | doi-access = free }}</ref><ref>{{cite web | title = Entrez Gene: TXN2 thioredoxin 2 | url = https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene/25828 }}</ref> [[Mutacija gubitka funkcije]] bilo kojeg od dva ljudska tioredoksinska gena je smrtonosna u fazi četiri ćelije [[embriogeneza|embriona u razvoju]]. Iako nije u potpunosti shvaćen, tioredoksin je povezan s lijekovima kroz njihov odgovor na [[reaktivne vrste kisika]] (ROS). U [[biljke|biljkama]], tioredoksini regulišu spektar kritičnih funkcija, od [[fotosinteza|fotosinteze]] do rasta, cvjetanja i razvoja i klijanja [[sjeme]]na. Tioredoksini imaju ulogu u [[ćelijska signalizacija|komunikaciji između ćelija]].<ref name="Meng_2010">{{cite journal | vauthors = Meng L, Wong JH, Feldman LJ, Lemaux PG, Buchanan BB | title = A membrane-associated thioredoxin required for plant growth moves from cell to cell, suggestive of a role in intercellular communication | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 107 | issue = 8 | pages = 3900–3905 | date = February 2010 | pmid = 20133584 | pmc = 2840455 | doi = 10.1073/pnas.0913759107 | doi-access = free | bibcode = 2010PNAS..107.3900M }}</ref>
==Pojava==
Nalaze se u gotovo svim poznatim [[organizmi]]ma i neophodni su za život kod [[sisar]]a.<ref>{{cite journal | vauthors = Holmgren A | title = Thioredoxin and glutaredoxin systems | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 264 | issue = 24 | pages = 13963–13966 | date = August 1989 | pmid = 2668278 | doi = 10.1016/S0021-9258(18)71625-6 | doi-access = free }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Nordberg J, Arnér ES | title = Reactive oxygen species, antioxidants, and the mammalian thioredoxin system | journal = Free Radical Biology & Medicine | volume = 31 | issue = 11 | pages = 1287–1312 | date = December 2001 | pmid = 11728801 | doi = 10.1016/S0891-5849(01)00724-9 }}</ref>
==Aninokiselinska sekvenca==
{{legenda aminokiselina}}
|content=
{{(!}} style="font-family:monospace;"
{{!-}} style="text-align:right;"
{{!!}} 10
{{!!}}
{{!!}} 20
{{!!}}
{{!!}} 30
{{!!}}
{{!!}} 40
{{!!}}
{{!!}} 50
{{!-}} style="background-color: #eee;"
{{!}} MVKQIESKTA
{{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}}
{{!}} FQEALDAAGD
{{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}}
{{!}} KLVVVDFSAT
{{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}}
{{!}} WCGPCKMIKP
{{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}}
{{!}} FFHSLSEKYS
{{!-}} style="background-color: #eee;"
{{!}} NVIFLEVDVD
{{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}}
{{!}} DCQDVASECE
{{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}}
{{!}} VKCMPTFQFF
{{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}}
{{!}} KKGQKVGEFS
{{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}}
{{!}} GANKEKLEAT
{{!-}} style="background-color: #eee;"
{{!}} INELV
{{!)}}
== Funkcija ==
Primarna funkcija tioredoksina (Trx) je redukcija oksidiranih ostataka cisteina i cijepanje disulfidnih veza.<ref>{{cite journal | vauthors = Nakamura H, Nakamura K, Yodoi J | title = Redox regulation of cellular activation | journal = Annual Review of Immunology | volume = 15 | issue = 1 | pages = 351–369 | date = 1997-01-01 | pmid = 9143692 | doi = 10.1146/annurev.immunol.15.1.351 }}</ref> ''[[In vitro]]'' identificirano je više [[supstrat (biohemija)|supstrata ]]za tioredoksin, uključujući [[ribonukleaza| ribonukleazu]], horiogonadotropine, faktore koagulacije, glukokortikoidni receptor i [[insulin]]. Redukcija insulina se klasično koristi kao test aktivnosti.<ref>{{cite web | title = Entrez Gene: TXN thioredoxin | url = https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene?Db=gene&Cmd=ShowDetailView&TermToSearch=7295 }}</ref> Tioredoksini se održavaju u redukovanom stanju pomoću [[flavoenzim]]a [[tioredoksin-reduktaza| tioredoksin-reduktaze]], u [[NADPH]]-zavisnoj reakciji.<ref>{{cite journal | vauthors = Mustacich D, Powis G | title = Thioredoxin reductase | journal = The Biochemical Journal | volume = 346 | issue = Pt 1 | pages = 1–8 | date = February 2000 | pmid = 10657232 | pmc = 1220815 | doi = 10.1042/0264-6021:3460001 }}</ref> Tioredoksini djeluju kao donori elektrona za [[peroksidaza|peroksidaze]] i [[ribonukleotid-reduktaza| ribonukleotid-reduktaze]].<ref>{{cite journal | vauthors = Arnér ES, Holmgren A | title = Physiological functions of thioredoxin and thioredoxin reductase | journal = European Journal of Biochemistry | volume = 267 | issue = 20 | pages = 6102–6109 | date = October 2000 | pmid = 11012661 | doi = 10.1046/j.1432-1327.2000.01701.x | doi-access = free }}</ref> Srodni [[glutaredoksin]]i dijele mnoge funkcije tioredoksina, ali ih reducira [[glutation]], a ne specifična [[reduktaza]].
==Struktura i mehanizam==
Tioredoksin je protein oksidoreduktaze od 12 kD. Proteini tioredoksina također imaju karakterističnu [[tercijarna struktura|tercijarnu strukturu]] nazvanu [[tioredoksinski nabor]]. [[Aktivno mjesto]] sadrži ditiole u CXXC [[Motiv sekvence|motiv]]. Ova dva [[cistein]]a su ključ sposobnosti tioredoksina da redukuje druge proteine.
Za Trx1, ovaj proces počinje napadom Cys32, jednog od ostataka konzerviranih u CXXC motivu tioredoksina, na oksidiranu grupu supstrata.<ref name="Nagarajan_2017">{{cite journal | vauthors = Nagarajan N, Oka S, Sadoshima J | title = Modulation of signaling mechanisms in the heart by thioredoxin 1 | journal = Free Radical Biology & Medicine | volume = 109 | pages = 125–131 | date = August 2017 | pmid = 27993729 | pmc = 5462876 | doi = 10.1016/j.freeradbiomed.2016.12.020 }}</ref> Gotovo odmah nakon ovog događaja, Cys35, drugi konzervirani Cys ostatak u Trx1, formira disulfidnu vezu sa Cys32, čime prenosi dva elektrona na supstrat koji je sada u reduciranom obliku. Oksidirani Trx1 se zatim reducira pomoću tioredoksin-reduktaze, koja se zatim reducira pomoću [[NADPH]] kao što je gore opisano.<ref name="Nagarajan_2017" />
[[Datoteka:FigMech.png|thumb| Mehanizam redukcije supstrata Trx1]]
Korist tioredoksina u smanjenju [[oksidativni stres| oksidativnog stresa]] prikazana je kod transgenih miševa koji prekomjerno eksprimiraju tioredoksin, otporniji su na upalu i žive 35% duže<ref>{{cite journal | vauthors = Yoshida T, Nakamura H, Masutani H, Yodoi J | title = The involvement of thioredoxin and thioredoxin binding protein-2 on cellular proliferation and aging process | journal = Annals of the New York Academy of Sciences | volume = 1055 | pages = 1–12 | date = December 2005 | issue = 1 | pmid = 16387713 | doi = 10.1196/annals.1323.002 | bibcode = 2005NYASA1055....1Y | s2cid = 37043674 }}</ref> — podržavajući [[Teorija slobodnih radikala|teoriju starenja slobodnih radikala]]. Međutim, kontrolne grupe ove studije bile su kratkog vijeka, što je možda doprinijelo očiglednom povećanju dugovječnosti.<ref name="Muller_2007">{{cite journal | vauthors = Muller FL, Lustgarten MS, Jang Y, Richardson A, Van Remmen H | title = Trends in oxidative aging theories | journal = Free Radical Biology & Medicine | volume = 43 | issue = 4 | pages = 477–503 | date = August 2007 | pmid = 17640558 | doi = 10.1016/j.freeradbiomed.2007.03.034 }}</ref> <ref name="Master redox regulator Trx1 upregul">{{cite journal | vauthors = Liu T, Wu C, Jain MR, Nagarajan N, Yan L, Dai H, Cui C, Baykal A, Pan S, Ago T, Sadoshima J, Li H | title = Master redox regulator Trx1 upregulates SMYD1 & modulates lysine methylation | journal = Biochimica et Biophysica Acta (BBA) - Proteins and Proteomics | volume = 1854 | issue = 12 | pages = 1816–1822 | date = December 2015 | pmid = 26410624 | pmc = 4721509 | doi = 10.1016/j.bbapap.2015.09.006 }}</ref> Kod miševa sa srčano-specifičnom prekomjernom ekspresijom Trx1, proteomska studija je otkrila da je protein 1 koji sadrži SET i MYND domen (SMYD1), lizin metiltransferaza koja se visoko eksprimira u srčanom i drugim mišićnim tkivima, također pojačano reguliran. Ovo sugerira da Trx1 može igrati ulogu i u metilaciji proteina putem regulacije ekspresije SMYD1, koja je neovisna o njegovoj oksidoreduktaznoj aktivnosti.
[[Biljke]] imaju neobično složen komplement Trx-ova sastavljen od šest dobro definiranih tipova (Trx-ovi f, m, x, y, h i o) koji se nalaze u različitim [[ćelijskim odjeljcima]] i funkcioniraju u nizu procesa. Proteini tioredoksina se kreću od [[Ćelijska signalizacija|ćelije do ćelije]], što predstavlja novi oblik ćelijske komunikacije u biljkama.<ref name="Meng_2010"/>
Studije [[savijanja proteina]] na tioredoksinu otkrile su da je potrebna minimalna dužina peptida od 83 ostatka za sticanje [[sekundarna struktura|sekundarne]] i [[tercijarna struktura|tercijarne strukture]], kao što su pokazali Ghosal i saradnici 1999. godine.
== Interakcije ==
Pokazano je da tioredoksin [[Interakcija protein-protein|interraguje]] sa:
* [[ASK1]],<ref name="Liu_2002">{{cite journal | vauthors = Liu Y, Min W | title = Thioredoxin promotes ASK1 ubiquitination and degradation to inhibit ASK1-mediated apoptosis in a redox activity-independent manner | journal = Circulation Research | volume = 90 | issue = 12 | pages = 1259–1266 | date = June 2002 | pmid = 12089063 | doi = 10.1161/01.res.0000022160.64355.62 | doi-access = free }}</ref><ref name="Morita_2001">{{cite journal | vauthors = Morita K, Saitoh M, Tobiume K, Matsuura H, Enomoto S, Nishitoh H, Ichijo H | title = Negative feedback regulation of ASK1 by protein phosphatase 5 (PP5) in response to oxidative stress | journal = The EMBO Journal | volume = 20 | issue = 21 | pages = 6028–6036 | date = November 2001 | pmid = 11689443 | pmc = 125685 | doi = 10.1093/emboj/20.21.6028 }}</ref><ref name="Saitoh_1998">{{cite journal | vauthors = Saitoh M, Nishitoh H, Fujii M, Takeda K, Tobiume K, Sawada Y, Kawabata M, Miyazono K, Ichijo H | title = Mammalian thioredoxin is a direct inhibitor of apoptosis signal-regulating kinase (ASK) 1 | journal = The EMBO Journal | volume = 17 | issue = 9 | pages = 2596–2606 | date = May 1998 | pmid = 9564042 | pmc = 1170601 | doi = 10.1093/emboj/17.9.2596 }}</ref>
* [[Kolagen, tip I, alfa 1]],<ref name="Matsumoto_2002">{{cite journal | vauthors = Matsumoto K, Masutani H, Nishiyama A, Hashimoto S, Gon Y, Horie T, Yodoi J | title = C-propeptide region of human pro alpha 1 type 1 collagen interacts with thioredoxin | journal = Biochemical and Biophysical Research Communications | volume = 295 | issue = 3 | pages = 663–667 | date = July 2002 | pmid = 12099690 | doi = 10.1016/s0006-291x(02)00727-1 }}</ref>
* [[Glukokortikoidni receptor]],<ref name="Makino_1999">{{cite journal | vauthors = Makino Y, Yoshikawa N, Okamoto K, Hirota K, Yodoi J, Makino I, Tanaka H | title = Direct association with thioredoxin allows redox regulation of glucocorticoid receptor function | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 274 | issue = 5 | pages = 3182–3188 | date = January 1999 | pmid = 9915858 | doi = 10.1074/jbc.274.5.3182 | doi-access = free }}</ref>
* [[SENP1]],<ref name="Li_2008">{{cite journal | vauthors = Li X, Luo Y, Yu L, Lin Y, Luo D, Zhang H, He Y, Kim YO, Kim Y, Tang S, Min W | title = SENP1 mediates TNF-induced desumoylation and cytoplasmic translocation of HIPK1 to enhance ASK1-dependent apoptosis | journal = Cell Death and Differentiation | volume = 15 | issue = 4 | pages = 739–750 | date = April 2008 | pmid = 18219322 | doi = 10.1038/sj.cdd.4402303 | doi-access = free }}</ref>
* [[TXNIP]].<ref name="Nishiyama_1999">{{cite journal | vauthors = Nishiyama A, Matsui M, Iwata S, Hirota K, Masutani H, Nakamura H, Takagi Y, Sono H, Gon Y, Yodoi J | title = Identification of thioredoxin-binding protein-2/vitamin D(3) up-regulated protein 1 as a negative regulator of thioredoxin function and expression | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 274 | issue = 31 | pages = 21645–21650 | date = July 1999 | pmid = 10419473 | doi = 10.1074/jbc.274.31.21645 | doi-access = free }}</ref>
* [[NF-κB]] – by reducing a disulfide bond in NF-κB, Trx1 promotes binding of this [[transcription factor]] to DNA.<ref>{{cite journal | vauthors = Matthews JR, Wakasugi N, Virelizier JL, Yodoi J, Hay RT | title = Thioredoxin regulates the DNA binding activity of NF-kappa B by reduction of a disulphide bond involving cysteine 62 | journal = Nucleic Acids Research | volume = 20 | issue = 15 | pages = 3821–3830 | date = August 1992 | pmid = 1508666 | pmc = 334054 | doi = 10.1093/nar/20.15.3821 }}</ref>
* [[Aktivatorski protein 1|AP1]] preko Ref1 – Trx1 indirektno povećava aktivnost vezivanja DNK aktivatorskog proteina 1 (AP1) smanjenjem redoks faktora 1 (Ref-1) enzima za popravku DNK, što zauzvrat smanjuje AP1 u primjeru kaskade redoks regulacije.<ref>{{cite journal | vauthors = Hirota K, Matsui M, Iwata S, Nishiyama A, Mori K, Yodoi J | title = AP-1 transcriptional activity is regulated by a direct association between thioredoxin and Ref-1 | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 94 | issue = 8 | pages = 3633–3638 | date = April 1997 | pmid = 9108029 | pmc = 20492 | doi = 10.1073/pnas.94.8.3633 | doi-access = free | bibcode = 1997PNAS...94.3633H }}</ref>
* [[AMP-aktivirana protein-kinaza|AMPK]] – Funkcija AMPK u [[ćelija srčanog mišića|kardiomiocitima]] je očuvana tokom [[oksidativni stres|oksidativnog stresa]] zbog interakcije između AMPK i Trx1. Formiranjem disulfidnog mosta između dva proteina, Trx1 sprečava stvaranje i agregaciju oksidiranog AMPK, čime omogućava AMPK da normalno funkcioniše i učestvuje u [[prenos signala|signalnim kaskadama]].<ref>{{cite journal | vauthors = Shao D, Oka S, Liu T, Zhai P, Ago T, Sciarretta S, Li H, Sadoshima J | title = A redox-dependent mechanism for regulation of AMPK activation by Thioredoxin1 during energy starvation | journal = Cell Metabolism | volume = 19 | issue = 2 | pages = 232–245 | date = February 2014 | pmid = 24506865 | pmc = 3937768 | doi = 10.1016/j.cmet.2013.12.013 }}</ref>
== Učinak na srčanu hipertrofiju ==
Pokazano je da Trx1 smanjuje [[Ventrikularna hipertrofija|srčanu hipertrofiju]], zadebljanje zidova donjih srčanih komora, interakcijama s nekoliko različitih ciljeva. Trx1 povećava transkripcijsku aktivnost jedarnih respiratornih faktora 1 i 2 ([[NRF1]] i [[NFE2L2|NRF2]]) i stimulira ekspresiju [[peroksisom]]skog proliferator-aktiviranog receptora γ koaktivatora 1-α ([[PPARGC1A|PGC-1α]]).<ref>{{cite journal | vauthors = Ago T, Yeh I, Yamamoto M, Schinke-Braun M, Brown JA, Tian B, Sadoshima J | title = Thioredoxin1 upregulates mitochondrial proteins related to oxidative phosphorylation and TCA cycle in the heart | journal = Antioxidants & Redox Signaling | volume = 8 | issue = 9–10 | pages = 1635–1650 | year = 2006 | pmid = 16987018 | doi = 10.1089/ars.2006.8.1635 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Yamamoto M, Yang G, Hong C, Liu J, Holle E, Yu X, Wagner T, Vatner SF, Sadoshima J | title = Inhibition of endogenous thioredoxin in the heart increases oxidative stress and cardiac hypertrophy | journal = The Journal of Clinical Investigation | volume = 112 | issue = 9 | pages = 1395–1406 | date = November 2003 | pmid = 14597765 | pmc = 228400 | doi = 10.1172/JCI17700 }}</ref> Nadalje, Trx1 redukuje dva ostatka cisteina u histon deacetilazi 4 ([[HDAC4]]), što omogućava uvoz HDAC4 iz [[citosol]]a, gdje se nalazi oksidirani oblik,<ref>{{cite journal | vauthors = Matsushima S, Kuroda J, Ago T, Zhai P, Park JY, Xie LH, Tian B, Sadoshima J | title = Increased oxidative stress in the nucleus caused by Nox4 mediates oxidation of HDAC4 and cardiac hypertrophy | journal = Circulation Research | volume = 112 | issue = 4 | pages = 651–663 | date = February 2013 | pmid = 23271793 | pmc = 3574183 | doi = 10.1161/CIRCRESAHA.112.279760 }}</ref> u [[ćelijsko jedro]].<ref>{{cite journal | vauthors = Ago T, Liu T, Zhai P, Chen W, Li H, Molkentin JD, Vatner SF, Sadoshima J | title = A redox-dependent pathway for regulating class II HDACs and cardiac hypertrophy | journal = Cell | volume = 133 | issue = 6 | pages = 978–993 | date = June 2008 | pmid = 18555775 | doi = 10.1016/j.cell.2008.04.041 | s2cid = 2678474 | doi-access = free }}</ref> Jednom kada se nađe u jedru, smanjeni HDAC4 smanjuje aktivnost transkripcijskih faktora kao što je NFAT koji posreduje u srčanoj hipertrofiji.<ref name="Nagarajan_2017"/> Trx 1 također kontrolira nivoe [[mikroRNK]] u srcu i utvrđeno je da inhibira srčanu hipertrofiju pojačavanjem [[porodica prekursora mikroRNK Mir-92|miR-98]]/[[prekursor mikroRNK Let-7|let-7]].<ref>{{cite journal | vauthors = Yang Y, Ago T, Zhai P, Abdellatif M, Sadoshima J | title = Thioredoxin 1 negatively regulates angiotensin II-induced cardiac hypertrophy through upregulation of miR-98/let-7 | journal = Circulation Research | volume = 108 | issue = 3 | pages = 305–313 | date = February 2011 | pmid = 21183740 | pmc = 3249645 | doi = 10.1161/CIRCRESAHA.110.228437 }}</ref> Trx1 može regulirati nivo ekspresije SMYD1, te stoga indirektno modulirati metilaciju proteina u svrhu zaštite srca.
== Tioredoksin u njezi kože ==
Tioredoksin se koristi u proizvodima za njegu kože kao antioksidans u kombinaciji s glutaredoksinom i [[glutation]]om.
== Proteini slični tioredoksinu ==
NrdH iz ''Mycobacterium tuberculosis'' je prepoznatljiv protein sličan tioredoksinu, funkcionalno sličan tioredoksinima, ali sa sekvencom sličnijom glutaredoksinima. Za razliku od tipičnih glutaredoksina, NrdH može prihvatiti elektrone iz tioredoksin-reduktaze (TrxR) kako bi pokrenuo redukciju [[ribonukleotid]]a, ključni korak u sintezi DNK. Strukturna analiza otkriva nabor tioredoksina s konzerviranim redoks motivima – CVQC i WSGFRP – koji formiraju mrežu vodikovih veza i hidrofobni dio, stabilizirajući vezivanje TrxR.<ref>{{cite journal | vauthors = Phulera S, Mande SC | title = The crystal structure of Mycobacterium tuberculosis NrdH at 0.87 Å suggests a possible mode of its activity | journal = Biochemistry | volume = 52 | issue = 23 | pages = 4056–4065 | date = June 2013 | pmid = 23675692 | doi = 10.1021/bi400191z }}</ref> Ova jedinstvena mješavina karakteristika glutaredoksinske sekvence s aktivnošću tioredoksina naglašava adaptivnu ulogu NrdH-a u [[redoks]] regulaciji ''M. tuberculosis''<nowiki/>.
== Također pogledajte==
* [[RuBisCO]] - enzimska aktivnost regulirana tioredoksinom
* [[Peroksiredoksin]] - enzimska aktivnost regulirana tioredoksinom
* [[Tioredoksinski nabor]]
* [[Tioredoksin-reduktaza]]
{{Clear}}
== Reference ==
{{Reflist}}
== Dodatni izvori ==
{{Refbegin|30em}}
* {{cite journal | vauthors = Arnér ES, Holmgren A | title = Physiological functions of thioredoxin and thioredoxin reductase | journal = European Journal of Biochemistry | volume = 267 | issue = 20 | pages = 6102–6109 | date = October 2000 | pmid = 11012661 | doi = 10.1046/j.1432-1327.2000.01701.x | doi-access = free }}
* {{cite journal | vauthors = Nishinaka Y, Masutani H, Nakamura H, Yodoi J | title = Regulatory roles of thioredoxin in oxidative stress-induced cellular responses | journal = Redox Report | volume = 6 | issue = 5 | pages = 289–295 | year = 2002 | pmid = 11778846 | doi = 10.1179/135100001101536427 | s2cid = 34079507 }}
* {{cite journal | vauthors = Ago T, Sadoshima J | title = Thioredoxin and ventricular remodeling | journal = Journal of Molecular and Cellular Cardiology | volume = 41 | issue = 5 | pages = 762–773 | date = November 2006 | pmid = 17007870 | pmc = 1852508 | doi = 10.1016/j.yjmcc.2006.08.006 }}
* {{cite journal | vauthors = Tonissen KF, Wells JR | title = Isolation and characterization of human thioredoxin-encoding genes | journal = Gene | volume = 102 | issue = 2 | pages = 221–228 | date = June 1991 | pmid = 1874447 | doi = 10.1016/0378-1119(91)90081-L }}
* {{cite journal | vauthors = Martin H, Dean M | title = Identification of a thioredoxin-related protein associated with plasma membranes | journal = Biochemical and Biophysical Research Communications | volume = 175 | issue = 1 | pages = 123–128 | date = February 1991 | pmid = 1998498 | doi = 10.1016/S0006-291X(05)81209-4 }}
* {{cite journal | vauthors = Forman-Kay JD, Clore GM, Wingfield PT, Gronenborn AM | title = High-resolution three-dimensional structure of reduced recombinant human thioredoxin in solution | journal = Biochemistry | volume = 30 | issue = 10 | pages = 2685–2698 | date = March 1991 | pmid = 2001356 | doi = 10.1021/bi00224a017 }}
* {{cite journal | vauthors = Jacquot JP, de Lamotte F, Fontecave M, Schürmann P, Decottignies P, Miginiac-Maslow M, Wollman E | title = Human thioredoxin reactivity-structure/function relationship | journal = Biochemical and Biophysical Research Communications | volume = 173 | issue = 3 | pages = 1375–1381 | date = December 1990 | pmid = 2176490 | doi = 10.1016/S0006-291X(05)80940-4 }}
* {{cite journal | vauthors = Forman-Kay JD, Clore GM, Driscoll PC, Wingfield P, Richards FM, Gronenborn AM | title = A proton nuclear magnetic resonance assignment and secondary structure determination of recombinant human thioredoxin | journal = Biochemistry | volume = 28 | issue = 17 | pages = 7088–7097 | date = August 1989 | pmid = 2684271 | doi = 10.1021/bi00443a045 }}
* {{cite journal | vauthors = Tagaya Y, Maeda Y, Mitsui A, Kondo N, Matsui H, Hamuro J, Brown N, Arai K, Yokota T, Wakasugi H | title = ATL-derived factor (ADF), an IL-2 receptor/Tac inducer homologous to thioredoxin; possible involvement of dithiol-reduction in the IL-2 receptor induction | journal = The EMBO Journal | volume = 8 | issue = 3 | pages = 757–764 | date = March 1989 | pmid = 2785919 | pmc = 400872 | doi = 10.1002/j.1460-2075.1989.tb03436.x }}
* {{cite journal | vauthors = Wollman EE, d'Auriol L, Rimsky L, Shaw A, Jacquot JP, Wingfield P, Graber P, Dessarps F, Robin P, Galibert F | title = Cloning and expression of a cDNA for human thioredoxin | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 263 | issue = 30 | pages = 15506–15512 | date = October 1988 | pmid = 3170595 | doi = 10.1016/S0021-9258(19)37617-3 | doi-access = free }}
* {{cite journal | vauthors = Heppell-Parton A, Cahn A, Bench A, Lowe N, Lehrach H, Zehetner G, Rabbitts P | title = Thioredoxin, a mediator of growth inhibition, maps to 9q31 | journal = Genomics | volume = 26 | issue = 2 | pages = 379–381 | date = March 1995 | pmid = 7601465 | doi = 10.1016/0888-7543(95)80223-9 }}
* {{cite journal | vauthors = Qin J, Clore GM, Kennedy WM, Huth JR, Gronenborn AM | title = Solution structure of human thioredoxin in a mixed disulfide intermediate complex with its target peptide from the transcription factor NF kappa B | journal = Structure | volume = 3 | issue = 3 | pages = 289–297 | date = March 1995 | pmid = 7788295 | doi = 10.1016/S0969-2126(01)00159-9 | doi-access = free }}
* {{cite journal | vauthors = Kato S, Sekine S, Oh SW, Kim NS, Umezawa Y, Abe N, Yokoyama-Kobayashi M, Aoki T | title = Construction of a human full-length cDNA bank | journal = Gene | volume = 150 | issue = 2 | pages = 243–250 | date = December 1994 | pmid = 7821789 | doi = 10.1016/0378-1119(94)90433-2 }}
* {{cite journal | vauthors = Qin J, Clore GM, Gronenborn AM | title = The high-resolution three-dimensional solution structures of the oxidized and reduced states of human thioredoxin | journal = Structure | volume = 2 | issue = 6 | pages = 503–522 | date = June 1994 | pmid = 7922028 | doi = 10.1016/S0969-2126(00)00051-4 | doi-access = free }}
* {{cite journal | vauthors = Gasdaska PY, Oblong JE, Cotgreave IA, Powis G | title = The predicted amino acid sequence of human thioredoxin is identical to that of the autocrine growth factor human adult T-cell derived factor (ADF): thioredoxin mRNA is elevated in some human tumors | journal = Biochimica et Biophysica Acta (BBA) - Gene Structure and Expression | volume = 1218 | issue = 3 | pages = 292–296 | date = August 1994 | pmid = 8049254 | doi = 10.1016/0167-4781(94)90180-5 }}
* {{cite journal | vauthors = Qin J, Clore GM, Kennedy WP, Kuszewski J, Gronenborn AM | title = The solution structure of human thioredoxin complexed with its target from Ref-1 reveals peptide chain reversal | journal = Structure | volume = 4 | issue = 5 | pages = 613–620 | date = May 1996 | pmid = 8736558 | doi = 10.1016/S0969-2126(96)00065-2 | doi-access = free }}
* {{cite journal | vauthors = Weichsel A, Gasdaska JR, Powis G, Montfort WR | title = Crystal structures of reduced, oxidized, and mutated human thioredoxins: evidence for a regulatory homodimer | journal = Structure | volume = 4 | issue = 6 | pages = 735–751 | date = June 1996 | pmid = 8805557 | doi = 10.1016/S0969-2126(96)00079-2 | doi-access = free }}
* {{cite journal | vauthors = Andersen JF, Sanders DA, Gasdaska JR, Weichsel A, Powis G, Montfort WR | title = Human thioredoxin homodimers: regulation by pH, role of aspartate 60, and crystal structure of the aspartate 60 --> asparagine mutant | journal = Biochemistry | volume = 36 | issue = 46 | pages = 13979–13988 | date = November 1997 | pmid = 9369469 | doi = 10.1021/bi971004s }}
* {{cite journal | vauthors = Maruyama T, Kitaoka Y, Sachi Y, Nakanoin K, Hirota K, Shiozawa T, Yoshimura Y, Fujii S, Yodoi J | title = Thioredoxin expression in the human endometrium during the menstrual cycle | journal = Molecular Human Reproduction | volume = 3 | issue = 11 | pages = 989–993 | date = November 1997 | pmid = 9433926 | doi = 10.1093/molehr/3.11.989 | doi-access = free }}
* {{cite journal | vauthors = Sahlin L, Stjernholm Y, Holmgren A, Ekman G, Eriksson H | title = The expression of thioredoxin mRNA is increased in the human cervix during pregnancy | journal = Molecular Human Reproduction | volume = 3 | issue = 12 | pages = 1113–1117 | date = December 1997 | pmid = 9464857 | doi = 10.1093/molehr/3.12.1113 | doi-access = free }}
* {{cite journal | vauthors = Maeda K, Hägglund P, Finnie C, Svensson B, Henriksen A | title = Structural basis for target protein recognition by the protein disulfide reductase thioredoxin | journal = Structure | volume = 14 | issue = 11 | pages = 1701–1710 | date = November 2006 | pmid = 17098195 | doi = 10.1016/j.str.2006.09.012 | doi-access = free }}
{{Refend}}
== Vanjski linkovi ==
* {{MeshName|Thioredoxin}}
* {{PDBe-KB2|P10599|Thioredoxin}}
{{PDB Gallery|geneid=7295}}
[[Kategorija: Jednoprolazni transmembranski proteini]]
[[Kategorija: Proteini]]
gz7z8lcnk0oqm7i5m0l1usik8kxbhdd
3820072
3820071
2026-03-26T21:07:48Z
Exsiler
178345
3820072
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija gen}}
'''Tioredoksin''' (TRX ili TXN) je klasa malih [[redoks]] [[protein]]a za koje se zna da su prisutni u svim [[organizam|organizmima]]. Ima ulogu u mnogim važnim [[biološki proces|biološkim procesimaima]], uključujući redoks signalizaciju. Kod [[ljudi]], tioredoksine [[kodon|kodiraju]] [[geni]]i ''TXN'' i ''[[TXN2]]''.<ref name="Wollman_1988">{{cite journal | vauthors = Wollman EE, d'Auriol L, Rimsky L, Shaw A, Jacquot JP, Wingfield P, Graber P, Dessarps F, Robin P, Galibert F | title = Cloning and expression of a cDNA for human thioredoxin | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 263 | issue = 30 | pages = 15506–15512 | date = October 1988 | pmid = 3170595 | doi = 10.1016/S0021-9258(19)37617-3 | doi-access = free }}</ref><ref>{{cite web | title = Entrez Gene: TXN2 thioredoxin 2 | url = https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene/25828 }}</ref> [[mutacija|Mutacija gubitka funkcije]] bilo kojeg od dva ljudska tioredoksinska gena je smrtonosna u fazi četiri ćelije [[embriogeneza|embriona u razvoju]]. Iako nije u potpunosti shvaćen, tioredoksin je povezan s lijekovima kroz njihov odgovor na [[reaktivne vrste kisika]] (ROS). U [[biljke|biljkama]], tioredoksini regulišu spektar kritičnih funkcija, od [[fotosinteza|fotosinteze]] do rasta, cvjetanja i razvoja i klijanja [[sjeme]]na. Tioredoksini imaju ulogu u [[ćelijska signalizacija|komunikaciji između ćelija]].<ref name="Meng_2010">{{cite journal | vauthors = Meng L, Wong JH, Feldman LJ, Lemaux PG, Buchanan BB | title = A membrane-associated thioredoxin required for plant growth moves from cell to cell, suggestive of a role in intercellular communication | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 107 | issue = 8 | pages = 3900–3905 | date = February 2010 | pmid = 20133584 | pmc = 2840455 | doi = 10.1073/pnas.0913759107 | doi-access = free | bibcode = 2010PNAS..107.3900M }}</ref>
==Pojava==
Nalaze se u gotovo svim poznatim [[organizmi]]ma i neophodni su za život kod [[sisar]]a.<ref>{{cite journal | vauthors = Holmgren A | title = Thioredoxin and glutaredoxin systems | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 264 | issue = 24 | pages = 13963–13966 | date = August 1989 | pmid = 2668278 | doi = 10.1016/S0021-9258(18)71625-6 | doi-access = free }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Nordberg J, Arnér ES | title = Reactive oxygen species, antioxidants, and the mammalian thioredoxin system | journal = Free Radical Biology & Medicine | volume = 31 | issue = 11 | pages = 1287–1312 | date = December 2001 | pmid = 11728801 | doi = 10.1016/S0891-5849(01)00724-9 }}</ref>
==Aninokiselinska sekvenca==
{{legenda aminokiselina}}
|content=
{{(!}} style="font-family:monospace;"
{{!-}} style="text-align:right;"
{{!!}} 10
{{!!}}
{{!!}} 20
{{!!}}
{{!!}} 30
{{!!}}
{{!!}} 40
{{!!}}
{{!!}} 50
{{!-}} style="background-color: #eee;"
{{!}} MVKQIESKTA
{{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}}
{{!}} FQEALDAAGD
{{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}}
{{!}} KLVVVDFSAT
{{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}}
{{!}} WCGPCKMIKP
{{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}}
{{!}} FFHSLSEKYS
{{!-}} style="background-color: #eee;"
{{!}} NVIFLEVDVD
{{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}}
{{!}} DCQDVASECE
{{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}}
{{!}} VKCMPTFQFF
{{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}}
{{!}} KKGQKVGEFS
{{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}}
{{!}} GANKEKLEAT
{{!-}} style="background-color: #eee;"
{{!}} INELV
{{!)}}
== Funkcija ==
Primarna funkcija tioredoksina (Trx) je redukcija oksidiranih ostataka cisteina i cijepanje disulfidnih veza.<ref>{{cite journal | vauthors = Nakamura H, Nakamura K, Yodoi J | title = Redox regulation of cellular activation | journal = Annual Review of Immunology | volume = 15 | issue = 1 | pages = 351–369 | date = 1997-01-01 | pmid = 9143692 | doi = 10.1146/annurev.immunol.15.1.351 }}</ref> ''[[In vitro]]'' identificirano je više [[supstrat (biohemija)|supstrata ]]za tioredoksin, uključujući [[ribonukleaza| ribonukleazu]], horiogonadotropine, faktore koagulacije, glukokortikoidni receptor i [[insulin]]. Redukcija insulina se klasično koristi kao test aktivnosti.<ref>{{cite web | title = Entrez Gene: TXN thioredoxin | url = https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene?Db=gene&Cmd=ShowDetailView&TermToSearch=7295 }}</ref> Tioredoksini se održavaju u redukovanom stanju pomoću [[flavoenzim]]a [[tioredoksin-reduktaza| tioredoksin-reduktaze]], u [[NADPH]]-zavisnoj reakciji.<ref>{{cite journal | vauthors = Mustacich D, Powis G | title = Thioredoxin reductase | journal = The Biochemical Journal | volume = 346 | issue = Pt 1 | pages = 1–8 | date = February 2000 | pmid = 10657232 | pmc = 1220815 | doi = 10.1042/0264-6021:3460001 }}</ref> Tioredoksini djeluju kao donori elektrona za [[peroksidaza|peroksidaze]] i [[ribonukleotid-reduktaza| ribonukleotid-reduktaze]].<ref>{{cite journal | vauthors = Arnér ES, Holmgren A | title = Physiological functions of thioredoxin and thioredoxin reductase | journal = European Journal of Biochemistry | volume = 267 | issue = 20 | pages = 6102–6109 | date = October 2000 | pmid = 11012661 | doi = 10.1046/j.1432-1327.2000.01701.x | doi-access = free }}</ref> Srodni [[glutaredoksin]]i dijele mnoge funkcije tioredoksina, ali ih reducira [[glutation]], a ne specifična [[reduktaza]].
==Struktura i mehanizam==
Tioredoksin je protein oksidoreduktaze od 12 kD. Proteini tioredoksina također imaju karakterističnu [[tercijarna struktura|tercijarnu strukturu]] nazvanu [[tioredoksinski nabor]]. [[Aktivno mjesto]] sadrži ditiole u CXXC [[Motiv sekvence|motiv]]. Ova dva [[cistein]]a su ključ sposobnosti tioredoksina da redukuje druge proteine.
Za Trx1, ovaj proces počinje napadom Cys32, jednog od ostataka konzerviranih u CXXC motivu tioredoksina, na oksidiranu grupu supstrata.<ref name="Nagarajan_2017">{{cite journal | vauthors = Nagarajan N, Oka S, Sadoshima J | title = Modulation of signaling mechanisms in the heart by thioredoxin 1 | journal = Free Radical Biology & Medicine | volume = 109 | pages = 125–131 | date = August 2017 | pmid = 27993729 | pmc = 5462876 | doi = 10.1016/j.freeradbiomed.2016.12.020 }}</ref> Gotovo odmah nakon ovog događaja, Cys35, drugi konzervirani Cys ostatak u Trx1, formira disulfidnu vezu sa Cys32, čime prenosi dva elektrona na supstrat koji je sada u reduciranom obliku. Oksidirani Trx1 se zatim reducira pomoću tioredoksin-reduktaze, koja se zatim reducira pomoću [[NADPH]] kao što je gore opisano.<ref name="Nagarajan_2017" />
[[Datoteka:FigMech.png|thumb| Mehanizam redukcije supstrata Trx1]]
Korist tioredoksina u smanjenju [[oksidativni stres| oksidativnog stresa]] prikazana je kod transgenih miševa koji prekomjerno eksprimiraju tioredoksin, otporniji su na upalu i žive 35% duže<ref>{{cite journal | vauthors = Yoshida T, Nakamura H, Masutani H, Yodoi J | title = The involvement of thioredoxin and thioredoxin binding protein-2 on cellular proliferation and aging process | journal = Annals of the New York Academy of Sciences | volume = 1055 | pages = 1–12 | date = December 2005 | issue = 1 | pmid = 16387713 | doi = 10.1196/annals.1323.002 | bibcode = 2005NYASA1055....1Y | s2cid = 37043674 }}</ref> — podržavajući [[Teorija slobodnih radikala|teoriju starenja slobodnih radikala]]. Međutim, kontrolne grupe ove studije bile su kratkog vijeka, što je možda doprinijelo očiglednom povećanju dugovječnosti.<ref name="Muller_2007">{{cite journal | vauthors = Muller FL, Lustgarten MS, Jang Y, Richardson A, Van Remmen H | title = Trends in oxidative aging theories | journal = Free Radical Biology & Medicine | volume = 43 | issue = 4 | pages = 477–503 | date = August 2007 | pmid = 17640558 | doi = 10.1016/j.freeradbiomed.2007.03.034 }}</ref> <ref name="Master redox regulator Trx1 upregul">{{cite journal | vauthors = Liu T, Wu C, Jain MR, Nagarajan N, Yan L, Dai H, Cui C, Baykal A, Pan S, Ago T, Sadoshima J, Li H | title = Master redox regulator Trx1 upregulates SMYD1 & modulates lysine methylation | journal = Biochimica et Biophysica Acta (BBA) - Proteins and Proteomics | volume = 1854 | issue = 12 | pages = 1816–1822 | date = December 2015 | pmid = 26410624 | pmc = 4721509 | doi = 10.1016/j.bbapap.2015.09.006 }}</ref> Kod miševa sa srčano-specifičnom prekomjernom ekspresijom Trx1, proteomska studija je otkrila da je protein 1 koji sadrži SET i MYND domen (SMYD1), lizin metiltransferaza koja se visoko eksprimira u srčanom i drugim mišićnim tkivima, također pojačano reguliran. Ovo sugerira da Trx1 može igrati ulogu i u metilaciji proteina putem regulacije ekspresije SMYD1, koja je neovisna o njegovoj oksidoreduktaznoj aktivnosti.
[[Biljke]] imaju neobično složen komplement Trx-ova sastavljen od šest dobro definiranih tipova (Trx-ovi f, m, x, y, h i o) koji se nalaze u različitim [[ćelijskim odjeljcima]] i funkcioniraju u nizu procesa. Proteini tioredoksina se kreću od [[Ćelijska signalizacija|ćelije do ćelije]], što predstavlja novi oblik ćelijske komunikacije u biljkama.<ref name="Meng_2010"/>
Studije [[savijanja proteina]] na tioredoksinu otkrile su da je potrebna minimalna dužina peptida od 83 ostatka za sticanje [[sekundarna struktura|sekundarne]] i [[tercijarna struktura|tercijarne strukture]], kao što su pokazali Ghosal i saradnici 1999. godine.
== Interakcije ==
Pokazano je da tioredoksin [[Interakcija protein-protein|interraguje]] sa:
* [[ASK1]],<ref name="Liu_2002">{{cite journal | vauthors = Liu Y, Min W | title = Thioredoxin promotes ASK1 ubiquitination and degradation to inhibit ASK1-mediated apoptosis in a redox activity-independent manner | journal = Circulation Research | volume = 90 | issue = 12 | pages = 1259–1266 | date = June 2002 | pmid = 12089063 | doi = 10.1161/01.res.0000022160.64355.62 | doi-access = free }}</ref><ref name="Morita_2001">{{cite journal | vauthors = Morita K, Saitoh M, Tobiume K, Matsuura H, Enomoto S, Nishitoh H, Ichijo H | title = Negative feedback regulation of ASK1 by protein phosphatase 5 (PP5) in response to oxidative stress | journal = The EMBO Journal | volume = 20 | issue = 21 | pages = 6028–6036 | date = November 2001 | pmid = 11689443 | pmc = 125685 | doi = 10.1093/emboj/20.21.6028 }}</ref><ref name="Saitoh_1998">{{cite journal | vauthors = Saitoh M, Nishitoh H, Fujii M, Takeda K, Tobiume K, Sawada Y, Kawabata M, Miyazono K, Ichijo H | title = Mammalian thioredoxin is a direct inhibitor of apoptosis signal-regulating kinase (ASK) 1 | journal = The EMBO Journal | volume = 17 | issue = 9 | pages = 2596–2606 | date = May 1998 | pmid = 9564042 | pmc = 1170601 | doi = 10.1093/emboj/17.9.2596 }}</ref>
* [[Kolagen, tip I, alfa 1]],<ref name="Matsumoto_2002">{{cite journal | vauthors = Matsumoto K, Masutani H, Nishiyama A, Hashimoto S, Gon Y, Horie T, Yodoi J | title = C-propeptide region of human pro alpha 1 type 1 collagen interacts with thioredoxin | journal = Biochemical and Biophysical Research Communications | volume = 295 | issue = 3 | pages = 663–667 | date = July 2002 | pmid = 12099690 | doi = 10.1016/s0006-291x(02)00727-1 }}</ref>
* [[Glukokortikoidni receptor]],<ref name="Makino_1999">{{cite journal | vauthors = Makino Y, Yoshikawa N, Okamoto K, Hirota K, Yodoi J, Makino I, Tanaka H | title = Direct association with thioredoxin allows redox regulation of glucocorticoid receptor function | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 274 | issue = 5 | pages = 3182–3188 | date = January 1999 | pmid = 9915858 | doi = 10.1074/jbc.274.5.3182 | doi-access = free }}</ref>
* [[SENP1]],<ref name="Li_2008">{{cite journal | vauthors = Li X, Luo Y, Yu L, Lin Y, Luo D, Zhang H, He Y, Kim YO, Kim Y, Tang S, Min W | title = SENP1 mediates TNF-induced desumoylation and cytoplasmic translocation of HIPK1 to enhance ASK1-dependent apoptosis | journal = Cell Death and Differentiation | volume = 15 | issue = 4 | pages = 739–750 | date = April 2008 | pmid = 18219322 | doi = 10.1038/sj.cdd.4402303 | doi-access = free }}</ref>
* [[TXNIP]].<ref name="Nishiyama_1999">{{cite journal | vauthors = Nishiyama A, Matsui M, Iwata S, Hirota K, Masutani H, Nakamura H, Takagi Y, Sono H, Gon Y, Yodoi J | title = Identification of thioredoxin-binding protein-2/vitamin D(3) up-regulated protein 1 as a negative regulator of thioredoxin function and expression | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 274 | issue = 31 | pages = 21645–21650 | date = July 1999 | pmid = 10419473 | doi = 10.1074/jbc.274.31.21645 | doi-access = free }}</ref>
* [[NF-κB]] – by reducing a disulfide bond in NF-κB, Trx1 promotes binding of this [[transcription factor]] to DNA.<ref>{{cite journal | vauthors = Matthews JR, Wakasugi N, Virelizier JL, Yodoi J, Hay RT | title = Thioredoxin regulates the DNA binding activity of NF-kappa B by reduction of a disulphide bond involving cysteine 62 | journal = Nucleic Acids Research | volume = 20 | issue = 15 | pages = 3821–3830 | date = August 1992 | pmid = 1508666 | pmc = 334054 | doi = 10.1093/nar/20.15.3821 }}</ref>
* [[Aktivatorski protein 1|AP1]] preko Ref1 – Trx1 indirektno povećava aktivnost vezivanja DNK aktivatorskog proteina 1 (AP1) smanjenjem redoks faktora 1 (Ref-1) enzima za popravku DNK, što zauzvrat smanjuje AP1 u primjeru kaskade redoks regulacije.<ref>{{cite journal | vauthors = Hirota K, Matsui M, Iwata S, Nishiyama A, Mori K, Yodoi J | title = AP-1 transcriptional activity is regulated by a direct association between thioredoxin and Ref-1 | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 94 | issue = 8 | pages = 3633–3638 | date = April 1997 | pmid = 9108029 | pmc = 20492 | doi = 10.1073/pnas.94.8.3633 | doi-access = free | bibcode = 1997PNAS...94.3633H }}</ref>
* [[AMP-aktivirana protein-kinaza|AMPK]] – Funkcija AMPK u [[ćelija srčanog mišića|kardiomiocitima]] je očuvana tokom [[oksidativni stres|oksidativnog stresa]] zbog interakcije između AMPK i Trx1. Formiranjem disulfidnog mosta između dva proteina, Trx1 sprečava stvaranje i agregaciju oksidiranog AMPK, čime omogućava AMPK da normalno funkcioniše i učestvuje u [[prenos signala|signalnim kaskadama]].<ref>{{cite journal | vauthors = Shao D, Oka S, Liu T, Zhai P, Ago T, Sciarretta S, Li H, Sadoshima J | title = A redox-dependent mechanism for regulation of AMPK activation by Thioredoxin1 during energy starvation | journal = Cell Metabolism | volume = 19 | issue = 2 | pages = 232–245 | date = February 2014 | pmid = 24506865 | pmc = 3937768 | doi = 10.1016/j.cmet.2013.12.013 }}</ref>
== Učinak na srčanu hipertrofiju ==
Pokazano je da Trx1 smanjuje [[Ventrikularna hipertrofija|srčanu hipertrofiju]], zadebljanje zidova donjih srčanih komora, interakcijama s nekoliko različitih ciljeva. Trx1 povećava transkripcijsku aktivnost jedarnih respiratornih faktora 1 i 2 ([[NRF1]] i [[NFE2L2|NRF2]]) i stimulira ekspresiju [[peroksisom]]skog proliferator-aktiviranog receptora γ koaktivatora 1-α ([[PPARGC1A|PGC-1α]]).<ref>{{cite journal | vauthors = Ago T, Yeh I, Yamamoto M, Schinke-Braun M, Brown JA, Tian B, Sadoshima J | title = Thioredoxin1 upregulates mitochondrial proteins related to oxidative phosphorylation and TCA cycle in the heart | journal = Antioxidants & Redox Signaling | volume = 8 | issue = 9–10 | pages = 1635–1650 | year = 2006 | pmid = 16987018 | doi = 10.1089/ars.2006.8.1635 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Yamamoto M, Yang G, Hong C, Liu J, Holle E, Yu X, Wagner T, Vatner SF, Sadoshima J | title = Inhibition of endogenous thioredoxin in the heart increases oxidative stress and cardiac hypertrophy | journal = The Journal of Clinical Investigation | volume = 112 | issue = 9 | pages = 1395–1406 | date = November 2003 | pmid = 14597765 | pmc = 228400 | doi = 10.1172/JCI17700 }}</ref> Nadalje, Trx1 redukuje dva ostatka cisteina u histon deacetilazi 4 ([[HDAC4]]), što omogućava uvoz HDAC4 iz [[citosol]]a, gdje se nalazi oksidirani oblik,<ref>{{cite journal | vauthors = Matsushima S, Kuroda J, Ago T, Zhai P, Park JY, Xie LH, Tian B, Sadoshima J | title = Increased oxidative stress in the nucleus caused by Nox4 mediates oxidation of HDAC4 and cardiac hypertrophy | journal = Circulation Research | volume = 112 | issue = 4 | pages = 651–663 | date = February 2013 | pmid = 23271793 | pmc = 3574183 | doi = 10.1161/CIRCRESAHA.112.279760 }}</ref> u [[ćelijsko jedro]].<ref>{{cite journal | vauthors = Ago T, Liu T, Zhai P, Chen W, Li H, Molkentin JD, Vatner SF, Sadoshima J | title = A redox-dependent pathway for regulating class II HDACs and cardiac hypertrophy | journal = Cell | volume = 133 | issue = 6 | pages = 978–993 | date = June 2008 | pmid = 18555775 | doi = 10.1016/j.cell.2008.04.041 | s2cid = 2678474 | doi-access = free }}</ref> Jednom kada se nađe u jedru, smanjeni HDAC4 smanjuje aktivnost transkripcijskih faktora kao što je NFAT koji posreduje u srčanoj hipertrofiji.<ref name="Nagarajan_2017"/> Trx 1 također kontrolira nivoe [[mikroRNK]] u srcu i utvrđeno je da inhibira srčanu hipertrofiju pojačavanjem [[porodica prekursora mikroRNK Mir-92|miR-98]]/[[prekursor mikroRNK Let-7|let-7]].<ref>{{cite journal | vauthors = Yang Y, Ago T, Zhai P, Abdellatif M, Sadoshima J | title = Thioredoxin 1 negatively regulates angiotensin II-induced cardiac hypertrophy through upregulation of miR-98/let-7 | journal = Circulation Research | volume = 108 | issue = 3 | pages = 305–313 | date = February 2011 | pmid = 21183740 | pmc = 3249645 | doi = 10.1161/CIRCRESAHA.110.228437 }}</ref> Trx1 može regulirati nivo ekspresije SMYD1, te stoga indirektno modulirati metilaciju proteina u svrhu zaštite srca.
== Tioredoksin u njezi kože ==
Tioredoksin se koristi u proizvodima za njegu kože kao antioksidans u kombinaciji s glutaredoksinom i [[glutation]]om.
== Proteini slični tioredoksinu ==
NrdH iz ''Mycobacterium tuberculosis'' je prepoznatljiv protein sličan tioredoksinu, funkcionalno sličan tioredoksinima, ali sa sekvencom sličnijom glutaredoksinima. Za razliku od tipičnih glutaredoksina, NrdH može prihvatiti elektrone iz tioredoksin-reduktaze (TrxR) kako bi pokrenuo redukciju [[ribonukleotid]]a, ključni korak u sintezi DNK. Strukturna analiza otkriva nabor tioredoksina s konzerviranim redoks motivima – CVQC i WSGFRP – koji formiraju mrežu vodikovih veza i hidrofobni dio, stabilizirajući vezivanje TrxR.<ref>{{cite journal | vauthors = Phulera S, Mande SC | title = The crystal structure of Mycobacterium tuberculosis NrdH at 0.87 Å suggests a possible mode of its activity | journal = Biochemistry | volume = 52 | issue = 23 | pages = 4056–4065 | date = June 2013 | pmid = 23675692 | doi = 10.1021/bi400191z }}</ref> Ova jedinstvena mješavina karakteristika glutaredoksinske sekvence s aktivnošću tioredoksina naglašava adaptivnu ulogu NrdH-a u [[redoks]] regulaciji ''M. tuberculosis''<nowiki/>.
== Također pogledajte==
* [[RuBisCO]] - enzimska aktivnost regulirana tioredoksinom
* [[Peroksiredoksin]] - enzimska aktivnost regulirana tioredoksinom
* [[Tioredoksinski nabor]]
* [[Tioredoksin-reduktaza]]
{{Clear}}
== Reference ==
{{Reflist}}
== Dodatni izvori ==
{{Refbegin|30em}}
* {{cite journal | vauthors = Arnér ES, Holmgren A | title = Physiological functions of thioredoxin and thioredoxin reductase | journal = European Journal of Biochemistry | volume = 267 | issue = 20 | pages = 6102–6109 | date = October 2000 | pmid = 11012661 | doi = 10.1046/j.1432-1327.2000.01701.x | doi-access = free }}
* {{cite journal | vauthors = Nishinaka Y, Masutani H, Nakamura H, Yodoi J | title = Regulatory roles of thioredoxin in oxidative stress-induced cellular responses | journal = Redox Report | volume = 6 | issue = 5 | pages = 289–295 | year = 2002 | pmid = 11778846 | doi = 10.1179/135100001101536427 | s2cid = 34079507 }}
* {{cite journal | vauthors = Ago T, Sadoshima J | title = Thioredoxin and ventricular remodeling | journal = Journal of Molecular and Cellular Cardiology | volume = 41 | issue = 5 | pages = 762–773 | date = November 2006 | pmid = 17007870 | pmc = 1852508 | doi = 10.1016/j.yjmcc.2006.08.006 }}
* {{cite journal | vauthors = Tonissen KF, Wells JR | title = Isolation and characterization of human thioredoxin-encoding genes | journal = Gene | volume = 102 | issue = 2 | pages = 221–228 | date = June 1991 | pmid = 1874447 | doi = 10.1016/0378-1119(91)90081-L }}
* {{cite journal | vauthors = Martin H, Dean M | title = Identification of a thioredoxin-related protein associated with plasma membranes | journal = Biochemical and Biophysical Research Communications | volume = 175 | issue = 1 | pages = 123–128 | date = February 1991 | pmid = 1998498 | doi = 10.1016/S0006-291X(05)81209-4 }}
* {{cite journal | vauthors = Forman-Kay JD, Clore GM, Wingfield PT, Gronenborn AM | title = High-resolution three-dimensional structure of reduced recombinant human thioredoxin in solution | journal = Biochemistry | volume = 30 | issue = 10 | pages = 2685–2698 | date = March 1991 | pmid = 2001356 | doi = 10.1021/bi00224a017 }}
* {{cite journal | vauthors = Jacquot JP, de Lamotte F, Fontecave M, Schürmann P, Decottignies P, Miginiac-Maslow M, Wollman E | title = Human thioredoxin reactivity-structure/function relationship | journal = Biochemical and Biophysical Research Communications | volume = 173 | issue = 3 | pages = 1375–1381 | date = December 1990 | pmid = 2176490 | doi = 10.1016/S0006-291X(05)80940-4 }}
* {{cite journal | vauthors = Forman-Kay JD, Clore GM, Driscoll PC, Wingfield P, Richards FM, Gronenborn AM | title = A proton nuclear magnetic resonance assignment and secondary structure determination of recombinant human thioredoxin | journal = Biochemistry | volume = 28 | issue = 17 | pages = 7088–7097 | date = August 1989 | pmid = 2684271 | doi = 10.1021/bi00443a045 }}
* {{cite journal | vauthors = Tagaya Y, Maeda Y, Mitsui A, Kondo N, Matsui H, Hamuro J, Brown N, Arai K, Yokota T, Wakasugi H | title = ATL-derived factor (ADF), an IL-2 receptor/Tac inducer homologous to thioredoxin; possible involvement of dithiol-reduction in the IL-2 receptor induction | journal = The EMBO Journal | volume = 8 | issue = 3 | pages = 757–764 | date = March 1989 | pmid = 2785919 | pmc = 400872 | doi = 10.1002/j.1460-2075.1989.tb03436.x }}
* {{cite journal | vauthors = Wollman EE, d'Auriol L, Rimsky L, Shaw A, Jacquot JP, Wingfield P, Graber P, Dessarps F, Robin P, Galibert F | title = Cloning and expression of a cDNA for human thioredoxin | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 263 | issue = 30 | pages = 15506–15512 | date = October 1988 | pmid = 3170595 | doi = 10.1016/S0021-9258(19)37617-3 | doi-access = free }}
* {{cite journal | vauthors = Heppell-Parton A, Cahn A, Bench A, Lowe N, Lehrach H, Zehetner G, Rabbitts P | title = Thioredoxin, a mediator of growth inhibition, maps to 9q31 | journal = Genomics | volume = 26 | issue = 2 | pages = 379–381 | date = March 1995 | pmid = 7601465 | doi = 10.1016/0888-7543(95)80223-9 }}
* {{cite journal | vauthors = Qin J, Clore GM, Kennedy WM, Huth JR, Gronenborn AM | title = Solution structure of human thioredoxin in a mixed disulfide intermediate complex with its target peptide from the transcription factor NF kappa B | journal = Structure | volume = 3 | issue = 3 | pages = 289–297 | date = March 1995 | pmid = 7788295 | doi = 10.1016/S0969-2126(01)00159-9 | doi-access = free }}
* {{cite journal | vauthors = Kato S, Sekine S, Oh SW, Kim NS, Umezawa Y, Abe N, Yokoyama-Kobayashi M, Aoki T | title = Construction of a human full-length cDNA bank | journal = Gene | volume = 150 | issue = 2 | pages = 243–250 | date = December 1994 | pmid = 7821789 | doi = 10.1016/0378-1119(94)90433-2 }}
* {{cite journal | vauthors = Qin J, Clore GM, Gronenborn AM | title = The high-resolution three-dimensional solution structures of the oxidized and reduced states of human thioredoxin | journal = Structure | volume = 2 | issue = 6 | pages = 503–522 | date = June 1994 | pmid = 7922028 | doi = 10.1016/S0969-2126(00)00051-4 | doi-access = free }}
* {{cite journal | vauthors = Gasdaska PY, Oblong JE, Cotgreave IA, Powis G | title = The predicted amino acid sequence of human thioredoxin is identical to that of the autocrine growth factor human adult T-cell derived factor (ADF): thioredoxin mRNA is elevated in some human tumors | journal = Biochimica et Biophysica Acta (BBA) - Gene Structure and Expression | volume = 1218 | issue = 3 | pages = 292–296 | date = August 1994 | pmid = 8049254 | doi = 10.1016/0167-4781(94)90180-5 }}
* {{cite journal | vauthors = Qin J, Clore GM, Kennedy WP, Kuszewski J, Gronenborn AM | title = The solution structure of human thioredoxin complexed with its target from Ref-1 reveals peptide chain reversal | journal = Structure | volume = 4 | issue = 5 | pages = 613–620 | date = May 1996 | pmid = 8736558 | doi = 10.1016/S0969-2126(96)00065-2 | doi-access = free }}
* {{cite journal | vauthors = Weichsel A, Gasdaska JR, Powis G, Montfort WR | title = Crystal structures of reduced, oxidized, and mutated human thioredoxins: evidence for a regulatory homodimer | journal = Structure | volume = 4 | issue = 6 | pages = 735–751 | date = June 1996 | pmid = 8805557 | doi = 10.1016/S0969-2126(96)00079-2 | doi-access = free }}
* {{cite journal | vauthors = Andersen JF, Sanders DA, Gasdaska JR, Weichsel A, Powis G, Montfort WR | title = Human thioredoxin homodimers: regulation by pH, role of aspartate 60, and crystal structure of the aspartate 60 --> asparagine mutant | journal = Biochemistry | volume = 36 | issue = 46 | pages = 13979–13988 | date = November 1997 | pmid = 9369469 | doi = 10.1021/bi971004s }}
* {{cite journal | vauthors = Maruyama T, Kitaoka Y, Sachi Y, Nakanoin K, Hirota K, Shiozawa T, Yoshimura Y, Fujii S, Yodoi J | title = Thioredoxin expression in the human endometrium during the menstrual cycle | journal = Molecular Human Reproduction | volume = 3 | issue = 11 | pages = 989–993 | date = November 1997 | pmid = 9433926 | doi = 10.1093/molehr/3.11.989 | doi-access = free }}
* {{cite journal | vauthors = Sahlin L, Stjernholm Y, Holmgren A, Ekman G, Eriksson H | title = The expression of thioredoxin mRNA is increased in the human cervix during pregnancy | journal = Molecular Human Reproduction | volume = 3 | issue = 12 | pages = 1113–1117 | date = December 1997 | pmid = 9464857 | doi = 10.1093/molehr/3.12.1113 | doi-access = free }}
* {{cite journal | vauthors = Maeda K, Hägglund P, Finnie C, Svensson B, Henriksen A | title = Structural basis for target protein recognition by the protein disulfide reductase thioredoxin | journal = Structure | volume = 14 | issue = 11 | pages = 1701–1710 | date = November 2006 | pmid = 17098195 | doi = 10.1016/j.str.2006.09.012 | doi-access = free }}
{{Refend}}
== Vanjski linkovi ==
* {{MeshName|Thioredoxin}}
* {{PDBe-KB2|P10599|Thioredoxin}}
{{PDB Gallery|geneid=7295}}
[[Kategorija: Jednoprolazni transmembranski proteini]]
[[Kategorija: Proteini]]
9779xjp6kobnm7061gxhw9qfawrn8w4
3820073
3820072
2026-03-26T21:11:35Z
Exsiler
178345
3820073
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija gen}}
'''Tioredoksin''' (TRX ili TXN) je klasa malih [[redoks]] [[protein]]a za koje se zna da su prisutni u svim [[organizam|organizmima]]. Ima ulogu u mnogim važnim [[biološki proces|biološkim procesimaima]], uključujući redoks signalizaciju. Kod [[ljudi]], tioredoksine [[kodon|kodiraju]] [[geni]]i ''TXN'' i ''[[TXN2]]''.<ref name="Wollman_1988">{{cite journal | vauthors = Wollman EE, d'Auriol L, Rimsky L, Shaw A, Jacquot JP, Wingfield P, Graber P, Dessarps F, Robin P, Galibert F | title = Cloning and expression of a cDNA for human thioredoxin | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 263 | issue = 30 | pages = 15506–15512 | date = October 1988 | pmid = 3170595 | doi = 10.1016/S0021-9258(19)37617-3 | doi-access = free }}</ref><ref>{{cite web | title = Entrez Gene: TXN2 thioredoxin 2 | url = https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene/25828 }}</ref> [[mutacija|Mutacija gubitka funkcije]] bilo kojeg od dva ljudska tioredoksinska gena je smrtonosna u fazi četiri ćelije [[embriogeneza|embriona u razvoju]]. Iako nije u potpunosti shvaćen, tioredoksin je povezan s lijekovima kroz njihov odgovor na [[reaktivne vrste kisika]] (ROS). U [[biljke|biljkama]], tioredoksini regulišu spektar kritičnih funkcija, od [[fotosinteza|fotosinteze]] do rasta, cvjetanja i razvoja i klijanja [[sjeme]]na. Tioredoksini imaju ulogu u [[ćelijska signalizacija|komunikaciji između ćelija]].<ref name="Meng_2010">{{cite journal | vauthors = Meng L, Wong JH, Feldman LJ, Lemaux PG, Buchanan BB | title = A membrane-associated thioredoxin required for plant growth moves from cell to cell, suggestive of a role in intercellular communication | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 107 | issue = 8 | pages = 3900–3905 | date = February 2010 | pmid = 20133584 | pmc = 2840455 | doi = 10.1073/pnas.0913759107 | doi-access = free | bibcode = 2010PNAS..107.3900M }}</ref>
==Pojava==
Nalaze se u gotovo svim poznatim [[organizmi]]ma i neophodni su za život kod [[sisar]]a.<ref>{{cite journal | vauthors = Holmgren A | title = Thioredoxin and glutaredoxin systems | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 264 | issue = 24 | pages = 13963–13966 | date = August 1989 | pmid = 2668278 | doi = 10.1016/S0021-9258(18)71625-6 | doi-access = free }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Nordberg J, Arnér ES | title = Reactive oxygen species, antioxidants, and the mammalian thioredoxin system | journal = Free Radical Biology & Medicine | volume = 31 | issue = 11 | pages = 1287–1312 | date = December 2001 | pmid = 11728801 | doi = 10.1016/S0891-5849(01)00724-9 }}</ref>
==Aninokiselinska sekvenca==
{{legenda aminokiselina}}
|content=
{{(!}} style="font-family:monospace;"
{{!-}} style="text-align:right;"
{{!!}} 10
{{!!}}
{{!!}} 20
{{!!}}
{{!!}} 30
{{!!}}
{{!!}} 40
{{!!}}
{{!!}} 50
{{!-}} style="background-color: #eee;"
{{!}} MVKQIESKTA
{{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}}
{{!}} FQEALDAAGD
{{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}}
{{!}} KLVVVDFSAT
{{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}}
{{!}} WCGPCKMIKP
{{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}}
{{!}} FFHSLSEKYS
{{!-}} style="background-color: #eee;"
{{!}} NVIFLEVDVD
{{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}}
{{!}} DCQDVASECE
{{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}}
{{!}} VKCMPTFQFF
{{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}}
{{!}} KKGQKVGEFS
{{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}}
{{!}} GANKEKLEAT
{{!-}} style="background-color: #eee;"
{{!}} INELV
{{!)}}
== Funkcija ==
Primarna funkcija tioredoksina (Trx) je redukcija oksidiranih ostataka cisteina i cijepanje disulfidnih veza.<ref>{{cite journal | vauthors = Nakamura H, Nakamura K, Yodoi J | title = Redox regulation of cellular activation | journal = Annual Review of Immunology | volume = 15 | issue = 1 | pages = 351–369 | date = 1997-01-01 | pmid = 9143692 | doi = 10.1146/annurev.immunol.15.1.351 }}</ref> ''[[In vitro]]'' identificirano je više [[supstrat (biohemija)|supstrata ]]za tioredoksin, uključujući [[ribonukleaza| ribonukleazu]], horiogonadotropine, faktore koagulacije, glukokortikoidni receptor i [[insulin]]. Redukcija insulina se klasično koristi kao test aktivnosti.<ref>{{cite web | title = Entrez Gene: TXN thioredoxin | url = https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene?Db=gene&Cmd=ShowDetailView&TermToSearch=7295 }}</ref> Tioredoksini se održavaju u redukovanom stanju pomoću [[flavoenzim]]a [[tioredoksin-reduktaza| tioredoksin-reduktaze]], u [[NADPH]]-zavisnoj reakciji.<ref>{{cite journal | vauthors = Mustacich D, Powis G | title = Thioredoxin reductase | journal = The Biochemical Journal | volume = 346 | issue = Pt 1 | pages = 1–8 | date = February 2000 | pmid = 10657232 | pmc = 1220815 | doi = 10.1042/0264-6021:3460001 }}</ref> Tioredoksini djeluju kao donori elektrona za [[peroksidaza|peroksidaze]] i [[ribonukleotid-reduktaza| ribonukleotid-reduktaze]].<ref>{{cite journal | vauthors = Arnér ES, Holmgren A | title = Physiological functions of thioredoxin and thioredoxin reductase | journal = European Journal of Biochemistry | volume = 267 | issue = 20 | pages = 6102–6109 | date = October 2000 | pmid = 11012661 | doi = 10.1046/j.1432-1327.2000.01701.x | doi-access = free }}</ref> Srodni [[glutaredoksin]]i dijele mnoge funkcije tioredoksina, ali ih reducira [[glutation]], a ne specifična [[reduktaza]].
==Struktura i mehanizam==
Tioredoksin je protein oksidoreduktaze od 12 kD. Proteini tioredoksina također imaju karakterističnu [[tercijarna struktura|tercijarnu strukturu]] nazvanu [[tioredoksinski nabor]]. [[Aktivno mjesto]] sadrži ditiole u CXXC [[Motiv sekvence|motiv]]. Ova dva [[cistein]]a su ključ sposobnosti tioredoksina da redukuje druge proteine.
Za Trx1, ovaj proces počinje napadom Cys32, jednog od ostataka konzerviranih u CXXC motivu tioredoksina, na oksidiranu grupu supstrata.<ref name="Nagarajan_2017">{{cite journal | vauthors = Nagarajan N, Oka S, Sadoshima J | title = Modulation of signaling mechanisms in the heart by thioredoxin 1 | journal = Free Radical Biology & Medicine | volume = 109 | pages = 125–131 | date = August 2017 | pmid = 27993729 | pmc = 5462876 | doi = 10.1016/j.freeradbiomed.2016.12.020 }}</ref> Gotovo odmah nakon ovog događaja, Cys35, drugi konzervirani Cys ostatak u Trx1, formira disulfidnu vezu sa Cys32, čime prenosi dva elektrona na supstrat koji je sada u reduciranom obliku. Oksidirani Trx1 se zatim reducira pomoću tioredoksin-reduktaze, koja se zatim reducira pomoću [[NADPH]] kao što je gore opisano.<ref name="Nagarajan_2017" />
[[Datoteka:FigMech.png|thumb| Mehanizam redukcije supstrata Trx1]]
Korist tioredoksina u smanjenju [[oksidativni stres| oksidativnog stresa]] prikazana je kod transgenih miševa koji prekomjerno eksprimiraju tioredoksin, otporniji su na upalu i žive 35% duže<ref>{{cite journal | vauthors = Yoshida T, Nakamura H, Masutani H, Yodoi J | title = The involvement of thioredoxin and thioredoxin binding protein-2 on cellular proliferation and aging process | journal = Annals of the New York Academy of Sciences | volume = 1055 | pages = 1–12 | date = December 2005 | issue = 1 | pmid = 16387713 | doi = 10.1196/annals.1323.002 | bibcode = 2005NYASA1055....1Y | s2cid = 37043674 }}</ref> — podržavajući [[Teorija slobodnih radikala|teoriju starenja slobodnih radikala]]. Međutim, kontrolne grupe ove studije bile su kratkog vijeka, što je možda doprinijelo očiglednom povećanju dugovječnosti.<ref name="Muller_2007">{{cite journal | vauthors = Muller FL, Lustgarten MS, Jang Y, Richardson A, Van Remmen H | title = Trends in oxidative aging theories | journal = Free Radical Biology & Medicine | volume = 43 | issue = 4 | pages = 477–503 | date = August 2007 | pmid = 17640558 | doi = 10.1016/j.freeradbiomed.2007.03.034 }}</ref> <ref name="Master redox regulator Trx1 upregul">{{cite journal | vauthors = Liu T, Wu C, Jain MR, Nagarajan N, Yan L, Dai H, Cui C, Baykal A, Pan S, Ago T, Sadoshima J, Li H | title = Master redox regulator Trx1 upregulates SMYD1 & modulates lysine methylation | journal = Biochimica et Biophysica Acta (BBA) - Proteins and Proteomics | volume = 1854 | issue = 12 | pages = 1816–1822 | date = December 2015 | pmid = 26410624 | pmc = 4721509 | doi = 10.1016/j.bbapap.2015.09.006 }}</ref> Kod miševa sa srčano-specifičnom prekomjernom ekspresijom Trx1, proteomska studija je otkrila da je protein 1 koji sadrži SET i MYND domen (SMYD1), lizin metiltransferaza koja se visoko eksprimira u srčanom i drugim mišićnim tkivima, također pojačano reguliran. Ovo sugerira da Trx1 može igrati ulogu i u metilaciji proteina putem regulacije ekspresije SMYD1, koja je neovisna o njegovoj oksidoreduktaznoj aktivnosti.
[[Biljke]] imaju neobično složen komplement Trx-ova sastavljen od šest dobro definiranih tipova (Trx-ovi f, m, x, y, h i o) koji se nalaze u različitim [[ćelijskim odjeljcima]] i funkcioniraju u nizu procesa. Proteini tioredoksina se kreću od [[Ćelijska signalizacija|ćelije do ćelije]], što predstavlja novi oblik ćelijske komunikacije u biljkama.<ref name="Meng_2010"/>
Studije [[savijanja proteina]] na tioredoksinu otkrile su da je potrebna minimalna dužina peptida od 83 ostatka za sticanje [[sekundarna struktura|sekundarne]] i [[tercijarna struktura|tercijarne strukture]], kao što su pokazali Ghosal i saradnici 1999. godine.
== Učinak na srčanu hipertrofiju ==
Pokazano je da Trx1 smanjuje [[Ventrikularna hipertrofija|srčanu hipertrofiju]], zadebljanje zidova donjih srčanih komora, interakcijama s nekoliko različitih ciljeva. Trx1 povećava transkripcijsku aktivnost jedarnih respiratornih faktora 1 i 2 ([[NRF1]] i [[NFE2L2|NRF2]]) i stimulira ekspresiju [[peroksisom]]skog proliferator-aktiviranog receptora γ koaktivatora 1-α ([[PPARGC1A|PGC-1α]]).<ref>{{cite journal | vauthors = Ago T, Yeh I, Yamamoto M, Schinke-Braun M, Brown JA, Tian B, Sadoshima J | title = Thioredoxin1 upregulates mitochondrial proteins related to oxidative phosphorylation and TCA cycle in the heart | journal = Antioxidants & Redox Signaling | volume = 8 | issue = 9–10 | pages = 1635–1650 | year = 2006 | pmid = 16987018 | doi = 10.1089/ars.2006.8.1635 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Yamamoto M, Yang G, Hong C, Liu J, Holle E, Yu X, Wagner T, Vatner SF, Sadoshima J | title = Inhibition of endogenous thioredoxin in the heart increases oxidative stress and cardiac hypertrophy | journal = The Journal of Clinical Investigation | volume = 112 | issue = 9 | pages = 1395–1406 | date = November 2003 | pmid = 14597765 | pmc = 228400 | doi = 10.1172/JCI17700 }}</ref> Nadalje, Trx1 redukuje dva ostatka cisteina u histon deacetilazi 4 ([[HDAC4]]), što omogućava uvoz HDAC4 iz [[citosol]]a, gdje se nalazi oksidirani oblik,<ref>{{cite journal | vauthors = Matsushima S, Kuroda J, Ago T, Zhai P, Park JY, Xie LH, Tian B, Sadoshima J | title = Increased oxidative stress in the nucleus caused by Nox4 mediates oxidation of HDAC4 and cardiac hypertrophy | journal = Circulation Research | volume = 112 | issue = 4 | pages = 651–663 | date = February 2013 | pmid = 23271793 | pmc = 3574183 | doi = 10.1161/CIRCRESAHA.112.279760 }}</ref> u [[ćelijsko jedro]].<ref>{{cite journal | vauthors = Ago T, Liu T, Zhai P, Chen W, Li H, Molkentin JD, Vatner SF, Sadoshima J | title = A redox-dependent pathway for regulating class II HDACs and cardiac hypertrophy | journal = Cell | volume = 133 | issue = 6 | pages = 978–993 | date = June 2008 | pmid = 18555775 | doi = 10.1016/j.cell.2008.04.041 | s2cid = 2678474 | doi-access = free }}</ref> Jednom kada se nađe u jedru, smanjeni HDAC4 smanjuje aktivnost transkripcijskih faktora kao što je NFAT koji posreduje u srčanoj hipertrofiji.<ref name="Nagarajan_2017"/> Trx 1 također kontrolira nivoe [[mikroRNK]] u srcu i utvrđeno je da inhibira srčanu hipertrofiju pojačavanjem [[porodica prekursora mikroRNK Mir-92|miR-98]]/[[prekursor mikroRNK Let-7|let-7]].<ref>{{cite journal | vauthors = Yang Y, Ago T, Zhai P, Abdellatif M, Sadoshima J | title = Thioredoxin 1 negatively regulates angiotensin II-induced cardiac hypertrophy through upregulation of miR-98/let-7 | journal = Circulation Research | volume = 108 | issue = 3 | pages = 305–313 | date = February 2011 | pmid = 21183740 | pmc = 3249645 | doi = 10.1161/CIRCRESAHA.110.228437 }}</ref> Trx1 može regulirati nivo ekspresije SMYD1, te stoga indirektno modulirati metilaciju proteina u svrhu zaštite srca.
== Tioredoksin u njezi kože ==
Tioredoksin se koristi u proizvodima za njegu kože kao antioksidans u kombinaciji s glutaredoksinom i [[glutation]]om.
== Proteini slični tioredoksinu ==
NrdH iz ''Mycobacterium tuberculosis'' je prepoznatljiv protein sličan tioredoksinu, funkcionalno sličan tioredoksinima, ali sa sekvencom sličnijom glutaredoksinima. Za razliku od tipičnih glutaredoksina, NrdH može prihvatiti elektrone iz tioredoksin-reduktaze (TrxR) kako bi pokrenuo redukciju [[ribonukleotid]]a, ključni korak u sintezi DNK. Strukturna analiza otkriva nabor tioredoksina s konzerviranim redoks motivima – CVQC i WSGFRP – koji formiraju mrežu vodikovih veza i hidrofobni dio, stabilizirajući vezivanje TrxR.<ref>{{cite journal | vauthors = Phulera S, Mande SC | title = The crystal structure of Mycobacterium tuberculosis NrdH at 0.87 Å suggests a possible mode of its activity | journal = Biochemistry | volume = 52 | issue = 23 | pages = 4056–4065 | date = June 2013 | pmid = 23675692 | doi = 10.1021/bi400191z }}</ref> Ova jedinstvena mješavina karakteristika glutaredoksinske sekvence s aktivnošću tioredoksina naglašava adaptivnu ulogu NrdH-a u [[redoks]] regulaciji ''M. tuberculosis''<nowiki/>.
== Interakcije ==
Pokazano je da tioredoksin [[Interakcija protein-protein|interraguje]] sa:
* [[ASK1]],<ref name="Liu_2002">{{cite journal | vauthors = Liu Y, Min W | title = Thioredoxin promotes ASK1 ubiquitination and degradation to inhibit ASK1-mediated apoptosis in a redox activity-independent manner | journal = Circulation Research | volume = 90 | issue = 12 | pages = 1259–1266 | date = June 2002 | pmid = 12089063 | doi = 10.1161/01.res.0000022160.64355.62 | doi-access = free }}</ref><ref name="Morita_2001">{{cite journal | vauthors = Morita K, Saitoh M, Tobiume K, Matsuura H, Enomoto S, Nishitoh H, Ichijo H | title = Negative feedback regulation of ASK1 by protein phosphatase 5 (PP5) in response to oxidative stress | journal = The EMBO Journal | volume = 20 | issue = 21 | pages = 6028–6036 | date = November 2001 | pmid = 11689443 | pmc = 125685 | doi = 10.1093/emboj/20.21.6028 }}</ref><ref name="Saitoh_1998">{{cite journal | vauthors = Saitoh M, Nishitoh H, Fujii M, Takeda K, Tobiume K, Sawada Y, Kawabata M, Miyazono K, Ichijo H | title = Mammalian thioredoxin is a direct inhibitor of apoptosis signal-regulating kinase (ASK) 1 | journal = The EMBO Journal | volume = 17 | issue = 9 | pages = 2596–2606 | date = May 1998 | pmid = 9564042 | pmc = 1170601 | doi = 10.1093/emboj/17.9.2596 }}</ref>
* [[Kolagen, tip I, alfa 1]],<ref name="Matsumoto_2002">{{cite journal | vauthors = Matsumoto K, Masutani H, Nishiyama A, Hashimoto S, Gon Y, Horie T, Yodoi J | title = C-propeptide region of human pro alpha 1 type 1 collagen interacts with thioredoxin | journal = Biochemical and Biophysical Research Communications | volume = 295 | issue = 3 | pages = 663–667 | date = July 2002 | pmid = 12099690 | doi = 10.1016/s0006-291x(02)00727-1 }}</ref>
* [[Glukokortikoidni receptor]],<ref name="Makino_1999">{{cite journal | vauthors = Makino Y, Yoshikawa N, Okamoto K, Hirota K, Yodoi J, Makino I, Tanaka H | title = Direct association with thioredoxin allows redox regulation of glucocorticoid receptor function | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 274 | issue = 5 | pages = 3182–3188 | date = January 1999 | pmid = 9915858 | doi = 10.1074/jbc.274.5.3182 | doi-access = free }}</ref>
* [[SENP1]],<ref name="Li_2008">{{cite journal | vauthors = Li X, Luo Y, Yu L, Lin Y, Luo D, Zhang H, He Y, Kim YO, Kim Y, Tang S, Min W | title = SENP1 mediates TNF-induced desumoylation and cytoplasmic translocation of HIPK1 to enhance ASK1-dependent apoptosis | journal = Cell Death and Differentiation | volume = 15 | issue = 4 | pages = 739–750 | date = April 2008 | pmid = 18219322 | doi = 10.1038/sj.cdd.4402303 | doi-access = free }}</ref>
* [[TXNIP]].<ref name="Nishiyama_1999">{{cite journal | vauthors = Nishiyama A, Matsui M, Iwata S, Hirota K, Masutani H, Nakamura H, Takagi Y, Sono H, Gon Y, Yodoi J | title = Identification of thioredoxin-binding protein-2/vitamin D(3) up-regulated protein 1 as a negative regulator of thioredoxin function and expression | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 274 | issue = 31 | pages = 21645–21650 | date = July 1999 | pmid = 10419473 | doi = 10.1074/jbc.274.31.21645 | doi-access = free }}</ref>
* [[NF-κB]] – by reducing a disulfide bond in NF-κB, Trx1 promotes binding of this [[transcription factor]] to DNA.<ref>{{cite journal | vauthors = Matthews JR, Wakasugi N, Virelizier JL, Yodoi J, Hay RT | title = Thioredoxin regulates the DNA binding activity of NF-kappa B by reduction of a disulphide bond involving cysteine 62 | journal = Nucleic Acids Research | volume = 20 | issue = 15 | pages = 3821–3830 | date = August 1992 | pmid = 1508666 | pmc = 334054 | doi = 10.1093/nar/20.15.3821 }}</ref>
* [[Aktivatorski protein 1|AP1]] preko Ref1 – Trx1 indirektno povećava aktivnost vezivanja DNK aktivatorskog proteina 1 (AP1) smanjenjem redoks faktora 1 (Ref-1) enzima za popravku DNK, što zauzvrat smanjuje AP1 u primjeru kaskade redoks regulacije.<ref>{{cite journal | vauthors = Hirota K, Matsui M, Iwata S, Nishiyama A, Mori K, Yodoi J | title = AP-1 transcriptional activity is regulated by a direct association between thioredoxin and Ref-1 | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 94 | issue = 8 | pages = 3633–3638 | date = April 1997 | pmid = 9108029 | pmc = 20492 | doi = 10.1073/pnas.94.8.3633 | doi-access = free | bibcode = 1997PNAS...94.3633H }}</ref>
* [[AMP-aktivirana protein-kinaza|AMPK]] – Funkcija AMPK u [[ćelija srčanog mišića|kardiomiocitima]] je očuvana tokom [[oksidativni stres|oksidativnog stresa]] zbog interakcije između AMPK i Trx1. Formiranjem disulfidnog mosta između dva proteina, Trx1 sprečava stvaranje i agregaciju oksidiranog AMPK, čime omogućava AMPK da normalno funkcioniše i učestvuje u [[prenos signala|signalnim kaskadama]].<ref>{{cite journal | vauthors = Shao D, Oka S, Liu T, Zhai P, Ago T, Sciarretta S, Li H, Sadoshima J | title = A redox-dependent mechanism for regulation of AMPK activation by Thioredoxin1 during energy starvation | journal = Cell Metabolism | volume = 19 | issue = 2 | pages = 232–245 | date = February 2014 | pmid = 24506865 | pmc = 3937768 | doi = 10.1016/j.cmet.2013.12.013 }}</ref>
== Također pogledajte==
* [[RuBisCO]] - enzimska aktivnost regulirana tioredoksinom
* [[Peroksiredoksin]] - enzimska aktivnost regulirana tioredoksinom
* [[Tioredoksinski nabor]]
* [[Tioredoksin-reduktaza]]
{{Clear}}
== Reference ==
{{Reflist}}
== Dodatni izvori ==
{{Refbegin|30em}}
* {{cite journal | vauthors = Arnér ES, Holmgren A | title = Physiological functions of thioredoxin and thioredoxin reductase | journal = European Journal of Biochemistry | volume = 267 | issue = 20 | pages = 6102–6109 | date = October 2000 | pmid = 11012661 | doi = 10.1046/j.1432-1327.2000.01701.x | doi-access = free }}
* {{cite journal | vauthors = Nishinaka Y, Masutani H, Nakamura H, Yodoi J | title = Regulatory roles of thioredoxin in oxidative stress-induced cellular responses | journal = Redox Report | volume = 6 | issue = 5 | pages = 289–295 | year = 2002 | pmid = 11778846 | doi = 10.1179/135100001101536427 | s2cid = 34079507 }}
* {{cite journal | vauthors = Ago T, Sadoshima J | title = Thioredoxin and ventricular remodeling | journal = Journal of Molecular and Cellular Cardiology | volume = 41 | issue = 5 | pages = 762–773 | date = November 2006 | pmid = 17007870 | pmc = 1852508 | doi = 10.1016/j.yjmcc.2006.08.006 }}
* {{cite journal | vauthors = Tonissen KF, Wells JR | title = Isolation and characterization of human thioredoxin-encoding genes | journal = Gene | volume = 102 | issue = 2 | pages = 221–228 | date = June 1991 | pmid = 1874447 | doi = 10.1016/0378-1119(91)90081-L }}
* {{cite journal | vauthors = Martin H, Dean M | title = Identification of a thioredoxin-related protein associated with plasma membranes | journal = Biochemical and Biophysical Research Communications | volume = 175 | issue = 1 | pages = 123–128 | date = February 1991 | pmid = 1998498 | doi = 10.1016/S0006-291X(05)81209-4 }}
* {{cite journal | vauthors = Forman-Kay JD, Clore GM, Wingfield PT, Gronenborn AM | title = High-resolution three-dimensional structure of reduced recombinant human thioredoxin in solution | journal = Biochemistry | volume = 30 | issue = 10 | pages = 2685–2698 | date = March 1991 | pmid = 2001356 | doi = 10.1021/bi00224a017 }}
* {{cite journal | vauthors = Jacquot JP, de Lamotte F, Fontecave M, Schürmann P, Decottignies P, Miginiac-Maslow M, Wollman E | title = Human thioredoxin reactivity-structure/function relationship | journal = Biochemical and Biophysical Research Communications | volume = 173 | issue = 3 | pages = 1375–1381 | date = December 1990 | pmid = 2176490 | doi = 10.1016/S0006-291X(05)80940-4 }}
* {{cite journal | vauthors = Forman-Kay JD, Clore GM, Driscoll PC, Wingfield P, Richards FM, Gronenborn AM | title = A proton nuclear magnetic resonance assignment and secondary structure determination of recombinant human thioredoxin | journal = Biochemistry | volume = 28 | issue = 17 | pages = 7088–7097 | date = August 1989 | pmid = 2684271 | doi = 10.1021/bi00443a045 }}
* {{cite journal | vauthors = Tagaya Y, Maeda Y, Mitsui A, Kondo N, Matsui H, Hamuro J, Brown N, Arai K, Yokota T, Wakasugi H | title = ATL-derived factor (ADF), an IL-2 receptor/Tac inducer homologous to thioredoxin; possible involvement of dithiol-reduction in the IL-2 receptor induction | journal = The EMBO Journal | volume = 8 | issue = 3 | pages = 757–764 | date = March 1989 | pmid = 2785919 | pmc = 400872 | doi = 10.1002/j.1460-2075.1989.tb03436.x }}
* {{cite journal | vauthors = Wollman EE, d'Auriol L, Rimsky L, Shaw A, Jacquot JP, Wingfield P, Graber P, Dessarps F, Robin P, Galibert F | title = Cloning and expression of a cDNA for human thioredoxin | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 263 | issue = 30 | pages = 15506–15512 | date = October 1988 | pmid = 3170595 | doi = 10.1016/S0021-9258(19)37617-3 | doi-access = free }}
* {{cite journal | vauthors = Heppell-Parton A, Cahn A, Bench A, Lowe N, Lehrach H, Zehetner G, Rabbitts P | title = Thioredoxin, a mediator of growth inhibition, maps to 9q31 | journal = Genomics | volume = 26 | issue = 2 | pages = 379–381 | date = March 1995 | pmid = 7601465 | doi = 10.1016/0888-7543(95)80223-9 }}
* {{cite journal | vauthors = Qin J, Clore GM, Kennedy WM, Huth JR, Gronenborn AM | title = Solution structure of human thioredoxin in a mixed disulfide intermediate complex with its target peptide from the transcription factor NF kappa B | journal = Structure | volume = 3 | issue = 3 | pages = 289–297 | date = March 1995 | pmid = 7788295 | doi = 10.1016/S0969-2126(01)00159-9 | doi-access = free }}
* {{cite journal | vauthors = Kato S, Sekine S, Oh SW, Kim NS, Umezawa Y, Abe N, Yokoyama-Kobayashi M, Aoki T | title = Construction of a human full-length cDNA bank | journal = Gene | volume = 150 | issue = 2 | pages = 243–250 | date = December 1994 | pmid = 7821789 | doi = 10.1016/0378-1119(94)90433-2 }}
* {{cite journal | vauthors = Qin J, Clore GM, Gronenborn AM | title = The high-resolution three-dimensional solution structures of the oxidized and reduced states of human thioredoxin | journal = Structure | volume = 2 | issue = 6 | pages = 503–522 | date = June 1994 | pmid = 7922028 | doi = 10.1016/S0969-2126(00)00051-4 | doi-access = free }}
* {{cite journal | vauthors = Gasdaska PY, Oblong JE, Cotgreave IA, Powis G | title = The predicted amino acid sequence of human thioredoxin is identical to that of the autocrine growth factor human adult T-cell derived factor (ADF): thioredoxin mRNA is elevated in some human tumors | journal = Biochimica et Biophysica Acta (BBA) - Gene Structure and Expression | volume = 1218 | issue = 3 | pages = 292–296 | date = August 1994 | pmid = 8049254 | doi = 10.1016/0167-4781(94)90180-5 }}
* {{cite journal | vauthors = Qin J, Clore GM, Kennedy WP, Kuszewski J, Gronenborn AM | title = The solution structure of human thioredoxin complexed with its target from Ref-1 reveals peptide chain reversal | journal = Structure | volume = 4 | issue = 5 | pages = 613–620 | date = May 1996 | pmid = 8736558 | doi = 10.1016/S0969-2126(96)00065-2 | doi-access = free }}
* {{cite journal | vauthors = Weichsel A, Gasdaska JR, Powis G, Montfort WR | title = Crystal structures of reduced, oxidized, and mutated human thioredoxins: evidence for a regulatory homodimer | journal = Structure | volume = 4 | issue = 6 | pages = 735–751 | date = June 1996 | pmid = 8805557 | doi = 10.1016/S0969-2126(96)00079-2 | doi-access = free }}
* {{cite journal | vauthors = Andersen JF, Sanders DA, Gasdaska JR, Weichsel A, Powis G, Montfort WR | title = Human thioredoxin homodimers: regulation by pH, role of aspartate 60, and crystal structure of the aspartate 60 --> asparagine mutant | journal = Biochemistry | volume = 36 | issue = 46 | pages = 13979–13988 | date = November 1997 | pmid = 9369469 | doi = 10.1021/bi971004s }}
* {{cite journal | vauthors = Maruyama T, Kitaoka Y, Sachi Y, Nakanoin K, Hirota K, Shiozawa T, Yoshimura Y, Fujii S, Yodoi J | title = Thioredoxin expression in the human endometrium during the menstrual cycle | journal = Molecular Human Reproduction | volume = 3 | issue = 11 | pages = 989–993 | date = November 1997 | pmid = 9433926 | doi = 10.1093/molehr/3.11.989 | doi-access = free }}
* {{cite journal | vauthors = Sahlin L, Stjernholm Y, Holmgren A, Ekman G, Eriksson H | title = The expression of thioredoxin mRNA is increased in the human cervix during pregnancy | journal = Molecular Human Reproduction | volume = 3 | issue = 12 | pages = 1113–1117 | date = December 1997 | pmid = 9464857 | doi = 10.1093/molehr/3.12.1113 | doi-access = free }}
* {{cite journal | vauthors = Maeda K, Hägglund P, Finnie C, Svensson B, Henriksen A | title = Structural basis for target protein recognition by the protein disulfide reductase thioredoxin | journal = Structure | volume = 14 | issue = 11 | pages = 1701–1710 | date = November 2006 | pmid = 17098195 | doi = 10.1016/j.str.2006.09.012 | doi-access = free }}
{{Refend}}
== Vanjski linkovi ==
* {{MeshName|Thioredoxin}}
* {{PDBe-KB2|P10599|Thioredoxin}}
{{PDB Gallery|geneid=7295}}
[[Kategorija: Jednoprolazni transmembranski proteini]]
[[Kategorija: Proteini]]
ansrj109o2elkb6wgqly0hjaljvc3ic
3820074
3820073
2026-03-26T21:13:09Z
Exsiler
178345
/* Vanjski linkovi */
3820074
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija gen}}
'''Tioredoksin''' (TRX ili TXN) je klasa malih [[redoks]] [[protein]]a za koje se zna da su prisutni u svim [[organizam|organizmima]]. Ima ulogu u mnogim važnim [[biološki proces|biološkim procesimaima]], uključujući redoks signalizaciju. Kod [[ljudi]], tioredoksine [[kodon|kodiraju]] [[geni]]i ''TXN'' i ''[[TXN2]]''.<ref name="Wollman_1988">{{cite journal | vauthors = Wollman EE, d'Auriol L, Rimsky L, Shaw A, Jacquot JP, Wingfield P, Graber P, Dessarps F, Robin P, Galibert F | title = Cloning and expression of a cDNA for human thioredoxin | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 263 | issue = 30 | pages = 15506–15512 | date = October 1988 | pmid = 3170595 | doi = 10.1016/S0021-9258(19)37617-3 | doi-access = free }}</ref><ref>{{cite web | title = Entrez Gene: TXN2 thioredoxin 2 | url = https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene/25828 }}</ref> [[mutacija|Mutacija gubitka funkcije]] bilo kojeg od dva ljudska tioredoksinska gena je smrtonosna u fazi četiri ćelije [[embriogeneza|embriona u razvoju]]. Iako nije u potpunosti shvaćen, tioredoksin je povezan s lijekovima kroz njihov odgovor na [[reaktivne vrste kisika]] (ROS). U [[biljke|biljkama]], tioredoksini regulišu spektar kritičnih funkcija, od [[fotosinteza|fotosinteze]] do rasta, cvjetanja i razvoja i klijanja [[sjeme]]na. Tioredoksini imaju ulogu u [[ćelijska signalizacija|komunikaciji između ćelija]].<ref name="Meng_2010">{{cite journal | vauthors = Meng L, Wong JH, Feldman LJ, Lemaux PG, Buchanan BB | title = A membrane-associated thioredoxin required for plant growth moves from cell to cell, suggestive of a role in intercellular communication | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 107 | issue = 8 | pages = 3900–3905 | date = February 2010 | pmid = 20133584 | pmc = 2840455 | doi = 10.1073/pnas.0913759107 | doi-access = free | bibcode = 2010PNAS..107.3900M }}</ref>
==Pojava==
Nalaze se u gotovo svim poznatim [[organizmi]]ma i neophodni su za život kod [[sisar]]a.<ref>{{cite journal | vauthors = Holmgren A | title = Thioredoxin and glutaredoxin systems | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 264 | issue = 24 | pages = 13963–13966 | date = August 1989 | pmid = 2668278 | doi = 10.1016/S0021-9258(18)71625-6 | doi-access = free }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Nordberg J, Arnér ES | title = Reactive oxygen species, antioxidants, and the mammalian thioredoxin system | journal = Free Radical Biology & Medicine | volume = 31 | issue = 11 | pages = 1287–1312 | date = December 2001 | pmid = 11728801 | doi = 10.1016/S0891-5849(01)00724-9 }}</ref>
==Aninokiselinska sekvenca==
{{legenda aminokiselina}}
|content=
{{(!}} style="font-family:monospace;"
{{!-}} style="text-align:right;"
{{!!}} 10
{{!!}}
{{!!}} 20
{{!!}}
{{!!}} 30
{{!!}}
{{!!}} 40
{{!!}}
{{!!}} 50
{{!-}} style="background-color: #eee;"
{{!}} MVKQIESKTA
{{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}}
{{!}} FQEALDAAGD
{{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}}
{{!}} KLVVVDFSAT
{{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}}
{{!}} WCGPCKMIKP
{{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}}
{{!}} FFHSLSEKYS
{{!-}} style="background-color: #eee;"
{{!}} NVIFLEVDVD
{{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}}
{{!}} DCQDVASECE
{{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}}
{{!}} VKCMPTFQFF
{{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}}
{{!}} KKGQKVGEFS
{{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}}
{{!}} GANKEKLEAT
{{!-}} style="background-color: #eee;"
{{!}} INELV
{{!)}}
== Funkcija ==
Primarna funkcija tioredoksina (Trx) je redukcija oksidiranih ostataka cisteina i cijepanje disulfidnih veza.<ref>{{cite journal | vauthors = Nakamura H, Nakamura K, Yodoi J | title = Redox regulation of cellular activation | journal = Annual Review of Immunology | volume = 15 | issue = 1 | pages = 351–369 | date = 1997-01-01 | pmid = 9143692 | doi = 10.1146/annurev.immunol.15.1.351 }}</ref> ''[[In vitro]]'' identificirano je više [[supstrat (biohemija)|supstrata ]]za tioredoksin, uključujući [[ribonukleaza| ribonukleazu]], horiogonadotropine, faktore koagulacije, glukokortikoidni receptor i [[insulin]]. Redukcija insulina se klasično koristi kao test aktivnosti.<ref>{{cite web | title = Entrez Gene: TXN thioredoxin | url = https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene?Db=gene&Cmd=ShowDetailView&TermToSearch=7295 }}</ref> Tioredoksini se održavaju u redukovanom stanju pomoću [[flavoenzim]]a [[tioredoksin-reduktaza| tioredoksin-reduktaze]], u [[NADPH]]-zavisnoj reakciji.<ref>{{cite journal | vauthors = Mustacich D, Powis G | title = Thioredoxin reductase | journal = The Biochemical Journal | volume = 346 | issue = Pt 1 | pages = 1–8 | date = February 2000 | pmid = 10657232 | pmc = 1220815 | doi = 10.1042/0264-6021:3460001 }}</ref> Tioredoksini djeluju kao donori elektrona za [[peroksidaza|peroksidaze]] i [[ribonukleotid-reduktaza| ribonukleotid-reduktaze]].<ref>{{cite journal | vauthors = Arnér ES, Holmgren A | title = Physiological functions of thioredoxin and thioredoxin reductase | journal = European Journal of Biochemistry | volume = 267 | issue = 20 | pages = 6102–6109 | date = October 2000 | pmid = 11012661 | doi = 10.1046/j.1432-1327.2000.01701.x | doi-access = free }}</ref> Srodni [[glutaredoksin]]i dijele mnoge funkcije tioredoksina, ali ih reducira [[glutation]], a ne specifična [[reduktaza]].
==Struktura i mehanizam==
Tioredoksin je protein oksidoreduktaze od 12 kD. Proteini tioredoksina također imaju karakterističnu [[tercijarna struktura|tercijarnu strukturu]] nazvanu [[tioredoksinski nabor]]. [[Aktivno mjesto]] sadrži ditiole u CXXC [[Motiv sekvence|motiv]]. Ova dva [[cistein]]a su ključ sposobnosti tioredoksina da redukuje druge proteine.
Za Trx1, ovaj proces počinje napadom Cys32, jednog od ostataka konzerviranih u CXXC motivu tioredoksina, na oksidiranu grupu supstrata.<ref name="Nagarajan_2017">{{cite journal | vauthors = Nagarajan N, Oka S, Sadoshima J | title = Modulation of signaling mechanisms in the heart by thioredoxin 1 | journal = Free Radical Biology & Medicine | volume = 109 | pages = 125–131 | date = August 2017 | pmid = 27993729 | pmc = 5462876 | doi = 10.1016/j.freeradbiomed.2016.12.020 }}</ref> Gotovo odmah nakon ovog događaja, Cys35, drugi konzervirani Cys ostatak u Trx1, formira disulfidnu vezu sa Cys32, čime prenosi dva elektrona na supstrat koji je sada u reduciranom obliku. Oksidirani Trx1 se zatim reducira pomoću tioredoksin-reduktaze, koja se zatim reducira pomoću [[NADPH]] kao što je gore opisano.<ref name="Nagarajan_2017" />
[[Datoteka:FigMech.png|thumb| Mehanizam redukcije supstrata Trx1]]
Korist tioredoksina u smanjenju [[oksidativni stres| oksidativnog stresa]] prikazana je kod transgenih miševa koji prekomjerno eksprimiraju tioredoksin, otporniji su na upalu i žive 35% duže<ref>{{cite journal | vauthors = Yoshida T, Nakamura H, Masutani H, Yodoi J | title = The involvement of thioredoxin and thioredoxin binding protein-2 on cellular proliferation and aging process | journal = Annals of the New York Academy of Sciences | volume = 1055 | pages = 1–12 | date = December 2005 | issue = 1 | pmid = 16387713 | doi = 10.1196/annals.1323.002 | bibcode = 2005NYASA1055....1Y | s2cid = 37043674 }}</ref> — podržavajući [[Teorija slobodnih radikala|teoriju starenja slobodnih radikala]]. Međutim, kontrolne grupe ove studije bile su kratkog vijeka, što je možda doprinijelo očiglednom povećanju dugovječnosti.<ref name="Muller_2007">{{cite journal | vauthors = Muller FL, Lustgarten MS, Jang Y, Richardson A, Van Remmen H | title = Trends in oxidative aging theories | journal = Free Radical Biology & Medicine | volume = 43 | issue = 4 | pages = 477–503 | date = August 2007 | pmid = 17640558 | doi = 10.1016/j.freeradbiomed.2007.03.034 }}</ref> <ref name="Master redox regulator Trx1 upregul">{{cite journal | vauthors = Liu T, Wu C, Jain MR, Nagarajan N, Yan L, Dai H, Cui C, Baykal A, Pan S, Ago T, Sadoshima J, Li H | title = Master redox regulator Trx1 upregulates SMYD1 & modulates lysine methylation | journal = Biochimica et Biophysica Acta (BBA) - Proteins and Proteomics | volume = 1854 | issue = 12 | pages = 1816–1822 | date = December 2015 | pmid = 26410624 | pmc = 4721509 | doi = 10.1016/j.bbapap.2015.09.006 }}</ref> Kod miševa sa srčano-specifičnom prekomjernom ekspresijom Trx1, proteomska studija je otkrila da je protein 1 koji sadrži SET i MYND domen (SMYD1), lizin metiltransferaza koja se visoko eksprimira u srčanom i drugim mišićnim tkivima, također pojačano reguliran. Ovo sugerira da Trx1 može igrati ulogu i u metilaciji proteina putem regulacije ekspresije SMYD1, koja je neovisna o njegovoj oksidoreduktaznoj aktivnosti.
[[Biljke]] imaju neobično složen komplement Trx-ova sastavljen od šest dobro definiranih tipova (Trx-ovi f, m, x, y, h i o) koji se nalaze u različitim [[ćelijskim odjeljcima]] i funkcioniraju u nizu procesa. Proteini tioredoksina se kreću od [[Ćelijska signalizacija|ćelije do ćelije]], što predstavlja novi oblik ćelijske komunikacije u biljkama.<ref name="Meng_2010"/>
Studije [[savijanja proteina]] na tioredoksinu otkrile su da je potrebna minimalna dužina peptida od 83 ostatka za sticanje [[sekundarna struktura|sekundarne]] i [[tercijarna struktura|tercijarne strukture]], kao što su pokazali Ghosal i saradnici 1999. godine.
== Učinak na srčanu hipertrofiju ==
Pokazano je da Trx1 smanjuje [[Ventrikularna hipertrofija|srčanu hipertrofiju]], zadebljanje zidova donjih srčanih komora, interakcijama s nekoliko različitih ciljeva. Trx1 povećava transkripcijsku aktivnost jedarnih respiratornih faktora 1 i 2 ([[NRF1]] i [[NFE2L2|NRF2]]) i stimulira ekspresiju [[peroksisom]]skog proliferator-aktiviranog receptora γ koaktivatora 1-α ([[PPARGC1A|PGC-1α]]).<ref>{{cite journal | vauthors = Ago T, Yeh I, Yamamoto M, Schinke-Braun M, Brown JA, Tian B, Sadoshima J | title = Thioredoxin1 upregulates mitochondrial proteins related to oxidative phosphorylation and TCA cycle in the heart | journal = Antioxidants & Redox Signaling | volume = 8 | issue = 9–10 | pages = 1635–1650 | year = 2006 | pmid = 16987018 | doi = 10.1089/ars.2006.8.1635 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Yamamoto M, Yang G, Hong C, Liu J, Holle E, Yu X, Wagner T, Vatner SF, Sadoshima J | title = Inhibition of endogenous thioredoxin in the heart increases oxidative stress and cardiac hypertrophy | journal = The Journal of Clinical Investigation | volume = 112 | issue = 9 | pages = 1395–1406 | date = November 2003 | pmid = 14597765 | pmc = 228400 | doi = 10.1172/JCI17700 }}</ref> Nadalje, Trx1 redukuje dva ostatka cisteina u histon deacetilazi 4 ([[HDAC4]]), što omogućava uvoz HDAC4 iz [[citosol]]a, gdje se nalazi oksidirani oblik,<ref>{{cite journal | vauthors = Matsushima S, Kuroda J, Ago T, Zhai P, Park JY, Xie LH, Tian B, Sadoshima J | title = Increased oxidative stress in the nucleus caused by Nox4 mediates oxidation of HDAC4 and cardiac hypertrophy | journal = Circulation Research | volume = 112 | issue = 4 | pages = 651–663 | date = February 2013 | pmid = 23271793 | pmc = 3574183 | doi = 10.1161/CIRCRESAHA.112.279760 }}</ref> u [[ćelijsko jedro]].<ref>{{cite journal | vauthors = Ago T, Liu T, Zhai P, Chen W, Li H, Molkentin JD, Vatner SF, Sadoshima J | title = A redox-dependent pathway for regulating class II HDACs and cardiac hypertrophy | journal = Cell | volume = 133 | issue = 6 | pages = 978–993 | date = June 2008 | pmid = 18555775 | doi = 10.1016/j.cell.2008.04.041 | s2cid = 2678474 | doi-access = free }}</ref> Jednom kada se nađe u jedru, smanjeni HDAC4 smanjuje aktivnost transkripcijskih faktora kao što je NFAT koji posreduje u srčanoj hipertrofiji.<ref name="Nagarajan_2017"/> Trx 1 također kontrolira nivoe [[mikroRNK]] u srcu i utvrđeno je da inhibira srčanu hipertrofiju pojačavanjem [[porodica prekursora mikroRNK Mir-92|miR-98]]/[[prekursor mikroRNK Let-7|let-7]].<ref>{{cite journal | vauthors = Yang Y, Ago T, Zhai P, Abdellatif M, Sadoshima J | title = Thioredoxin 1 negatively regulates angiotensin II-induced cardiac hypertrophy through upregulation of miR-98/let-7 | journal = Circulation Research | volume = 108 | issue = 3 | pages = 305–313 | date = February 2011 | pmid = 21183740 | pmc = 3249645 | doi = 10.1161/CIRCRESAHA.110.228437 }}</ref> Trx1 može regulirati nivo ekspresije SMYD1, te stoga indirektno modulirati metilaciju proteina u svrhu zaštite srca.
== Tioredoksin u njezi kože ==
Tioredoksin se koristi u proizvodima za njegu kože kao antioksidans u kombinaciji s glutaredoksinom i [[glutation]]om.
== Proteini slični tioredoksinu ==
NrdH iz ''Mycobacterium tuberculosis'' je prepoznatljiv protein sličan tioredoksinu, funkcionalno sličan tioredoksinima, ali sa sekvencom sličnijom glutaredoksinima. Za razliku od tipičnih glutaredoksina, NrdH može prihvatiti elektrone iz tioredoksin-reduktaze (TrxR) kako bi pokrenuo redukciju [[ribonukleotid]]a, ključni korak u sintezi DNK. Strukturna analiza otkriva nabor tioredoksina s konzerviranim redoks motivima – CVQC i WSGFRP – koji formiraju mrežu vodikovih veza i hidrofobni dio, stabilizirajući vezivanje TrxR.<ref>{{cite journal | vauthors = Phulera S, Mande SC | title = The crystal structure of Mycobacterium tuberculosis NrdH at 0.87 Å suggests a possible mode of its activity | journal = Biochemistry | volume = 52 | issue = 23 | pages = 4056–4065 | date = June 2013 | pmid = 23675692 | doi = 10.1021/bi400191z }}</ref> Ova jedinstvena mješavina karakteristika glutaredoksinske sekvence s aktivnošću tioredoksina naglašava adaptivnu ulogu NrdH-a u [[redoks]] regulaciji ''M. tuberculosis''<nowiki/>.
== Interakcije ==
Pokazano je da tioredoksin [[Interakcija protein-protein|interraguje]] sa:
* [[ASK1]],<ref name="Liu_2002">{{cite journal | vauthors = Liu Y, Min W | title = Thioredoxin promotes ASK1 ubiquitination and degradation to inhibit ASK1-mediated apoptosis in a redox activity-independent manner | journal = Circulation Research | volume = 90 | issue = 12 | pages = 1259–1266 | date = June 2002 | pmid = 12089063 | doi = 10.1161/01.res.0000022160.64355.62 | doi-access = free }}</ref><ref name="Morita_2001">{{cite journal | vauthors = Morita K, Saitoh M, Tobiume K, Matsuura H, Enomoto S, Nishitoh H, Ichijo H | title = Negative feedback regulation of ASK1 by protein phosphatase 5 (PP5) in response to oxidative stress | journal = The EMBO Journal | volume = 20 | issue = 21 | pages = 6028–6036 | date = November 2001 | pmid = 11689443 | pmc = 125685 | doi = 10.1093/emboj/20.21.6028 }}</ref><ref name="Saitoh_1998">{{cite journal | vauthors = Saitoh M, Nishitoh H, Fujii M, Takeda K, Tobiume K, Sawada Y, Kawabata M, Miyazono K, Ichijo H | title = Mammalian thioredoxin is a direct inhibitor of apoptosis signal-regulating kinase (ASK) 1 | journal = The EMBO Journal | volume = 17 | issue = 9 | pages = 2596–2606 | date = May 1998 | pmid = 9564042 | pmc = 1170601 | doi = 10.1093/emboj/17.9.2596 }}</ref>
* [[Kolagen, tip I, alfa 1]],<ref name="Matsumoto_2002">{{cite journal | vauthors = Matsumoto K, Masutani H, Nishiyama A, Hashimoto S, Gon Y, Horie T, Yodoi J | title = C-propeptide region of human pro alpha 1 type 1 collagen interacts with thioredoxin | journal = Biochemical and Biophysical Research Communications | volume = 295 | issue = 3 | pages = 663–667 | date = July 2002 | pmid = 12099690 | doi = 10.1016/s0006-291x(02)00727-1 }}</ref>
* [[Glukokortikoidni receptor]],<ref name="Makino_1999">{{cite journal | vauthors = Makino Y, Yoshikawa N, Okamoto K, Hirota K, Yodoi J, Makino I, Tanaka H | title = Direct association with thioredoxin allows redox regulation of glucocorticoid receptor function | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 274 | issue = 5 | pages = 3182–3188 | date = January 1999 | pmid = 9915858 | doi = 10.1074/jbc.274.5.3182 | doi-access = free }}</ref>
* [[SENP1]],<ref name="Li_2008">{{cite journal | vauthors = Li X, Luo Y, Yu L, Lin Y, Luo D, Zhang H, He Y, Kim YO, Kim Y, Tang S, Min W | title = SENP1 mediates TNF-induced desumoylation and cytoplasmic translocation of HIPK1 to enhance ASK1-dependent apoptosis | journal = Cell Death and Differentiation | volume = 15 | issue = 4 | pages = 739–750 | date = April 2008 | pmid = 18219322 | doi = 10.1038/sj.cdd.4402303 | doi-access = free }}</ref>
* [[TXNIP]].<ref name="Nishiyama_1999">{{cite journal | vauthors = Nishiyama A, Matsui M, Iwata S, Hirota K, Masutani H, Nakamura H, Takagi Y, Sono H, Gon Y, Yodoi J | title = Identification of thioredoxin-binding protein-2/vitamin D(3) up-regulated protein 1 as a negative regulator of thioredoxin function and expression | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 274 | issue = 31 | pages = 21645–21650 | date = July 1999 | pmid = 10419473 | doi = 10.1074/jbc.274.31.21645 | doi-access = free }}</ref>
* [[NF-κB]] – by reducing a disulfide bond in NF-κB, Trx1 promotes binding of this [[transcription factor]] to DNA.<ref>{{cite journal | vauthors = Matthews JR, Wakasugi N, Virelizier JL, Yodoi J, Hay RT | title = Thioredoxin regulates the DNA binding activity of NF-kappa B by reduction of a disulphide bond involving cysteine 62 | journal = Nucleic Acids Research | volume = 20 | issue = 15 | pages = 3821–3830 | date = August 1992 | pmid = 1508666 | pmc = 334054 | doi = 10.1093/nar/20.15.3821 }}</ref>
* [[Aktivatorski protein 1|AP1]] preko Ref1 – Trx1 indirektno povećava aktivnost vezivanja DNK aktivatorskog proteina 1 (AP1) smanjenjem redoks faktora 1 (Ref-1) enzima za popravku DNK, što zauzvrat smanjuje AP1 u primjeru kaskade redoks regulacije.<ref>{{cite journal | vauthors = Hirota K, Matsui M, Iwata S, Nishiyama A, Mori K, Yodoi J | title = AP-1 transcriptional activity is regulated by a direct association between thioredoxin and Ref-1 | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 94 | issue = 8 | pages = 3633–3638 | date = April 1997 | pmid = 9108029 | pmc = 20492 | doi = 10.1073/pnas.94.8.3633 | doi-access = free | bibcode = 1997PNAS...94.3633H }}</ref>
* [[AMP-aktivirana protein-kinaza|AMPK]] – Funkcija AMPK u [[ćelija srčanog mišića|kardiomiocitima]] je očuvana tokom [[oksidativni stres|oksidativnog stresa]] zbog interakcije između AMPK i Trx1. Formiranjem disulfidnog mosta između dva proteina, Trx1 sprečava stvaranje i agregaciju oksidiranog AMPK, čime omogućava AMPK da normalno funkcioniše i učestvuje u [[prenos signala|signalnim kaskadama]].<ref>{{cite journal | vauthors = Shao D, Oka S, Liu T, Zhai P, Ago T, Sciarretta S, Li H, Sadoshima J | title = A redox-dependent mechanism for regulation of AMPK activation by Thioredoxin1 during energy starvation | journal = Cell Metabolism | volume = 19 | issue = 2 | pages = 232–245 | date = February 2014 | pmid = 24506865 | pmc = 3937768 | doi = 10.1016/j.cmet.2013.12.013 }}</ref>
== Također pogledajte==
* [[RuBisCO]] - enzimska aktivnost regulirana tioredoksinom
* [[Peroksiredoksin]] - enzimska aktivnost regulirana tioredoksinom
* [[Tioredoksinski nabor]]
* [[Tioredoksin-reduktaza]]
{{Clear}}
== Reference ==
{{Reflist}}
== Dodatni izvori ==
{{Refbegin|30em}}
* {{cite journal | vauthors = Arnér ES, Holmgren A | title = Physiological functions of thioredoxin and thioredoxin reductase | journal = European Journal of Biochemistry | volume = 267 | issue = 20 | pages = 6102–6109 | date = October 2000 | pmid = 11012661 | doi = 10.1046/j.1432-1327.2000.01701.x | doi-access = free }}
* {{cite journal | vauthors = Nishinaka Y, Masutani H, Nakamura H, Yodoi J | title = Regulatory roles of thioredoxin in oxidative stress-induced cellular responses | journal = Redox Report | volume = 6 | issue = 5 | pages = 289–295 | year = 2002 | pmid = 11778846 | doi = 10.1179/135100001101536427 | s2cid = 34079507 }}
* {{cite journal | vauthors = Ago T, Sadoshima J | title = Thioredoxin and ventricular remodeling | journal = Journal of Molecular and Cellular Cardiology | volume = 41 | issue = 5 | pages = 762–773 | date = November 2006 | pmid = 17007870 | pmc = 1852508 | doi = 10.1016/j.yjmcc.2006.08.006 }}
* {{cite journal | vauthors = Tonissen KF, Wells JR | title = Isolation and characterization of human thioredoxin-encoding genes | journal = Gene | volume = 102 | issue = 2 | pages = 221–228 | date = June 1991 | pmid = 1874447 | doi = 10.1016/0378-1119(91)90081-L }}
* {{cite journal | vauthors = Martin H, Dean M | title = Identification of a thioredoxin-related protein associated with plasma membranes | journal = Biochemical and Biophysical Research Communications | volume = 175 | issue = 1 | pages = 123–128 | date = February 1991 | pmid = 1998498 | doi = 10.1016/S0006-291X(05)81209-4 }}
* {{cite journal | vauthors = Forman-Kay JD, Clore GM, Wingfield PT, Gronenborn AM | title = High-resolution three-dimensional structure of reduced recombinant human thioredoxin in solution | journal = Biochemistry | volume = 30 | issue = 10 | pages = 2685–2698 | date = March 1991 | pmid = 2001356 | doi = 10.1021/bi00224a017 }}
* {{cite journal | vauthors = Jacquot JP, de Lamotte F, Fontecave M, Schürmann P, Decottignies P, Miginiac-Maslow M, Wollman E | title = Human thioredoxin reactivity-structure/function relationship | journal = Biochemical and Biophysical Research Communications | volume = 173 | issue = 3 | pages = 1375–1381 | date = December 1990 | pmid = 2176490 | doi = 10.1016/S0006-291X(05)80940-4 }}
* {{cite journal | vauthors = Forman-Kay JD, Clore GM, Driscoll PC, Wingfield P, Richards FM, Gronenborn AM | title = A proton nuclear magnetic resonance assignment and secondary structure determination of recombinant human thioredoxin | journal = Biochemistry | volume = 28 | issue = 17 | pages = 7088–7097 | date = August 1989 | pmid = 2684271 | doi = 10.1021/bi00443a045 }}
* {{cite journal | vauthors = Tagaya Y, Maeda Y, Mitsui A, Kondo N, Matsui H, Hamuro J, Brown N, Arai K, Yokota T, Wakasugi H | title = ATL-derived factor (ADF), an IL-2 receptor/Tac inducer homologous to thioredoxin; possible involvement of dithiol-reduction in the IL-2 receptor induction | journal = The EMBO Journal | volume = 8 | issue = 3 | pages = 757–764 | date = March 1989 | pmid = 2785919 | pmc = 400872 | doi = 10.1002/j.1460-2075.1989.tb03436.x }}
* {{cite journal | vauthors = Wollman EE, d'Auriol L, Rimsky L, Shaw A, Jacquot JP, Wingfield P, Graber P, Dessarps F, Robin P, Galibert F | title = Cloning and expression of a cDNA for human thioredoxin | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 263 | issue = 30 | pages = 15506–15512 | date = October 1988 | pmid = 3170595 | doi = 10.1016/S0021-9258(19)37617-3 | doi-access = free }}
* {{cite journal | vauthors = Heppell-Parton A, Cahn A, Bench A, Lowe N, Lehrach H, Zehetner G, Rabbitts P | title = Thioredoxin, a mediator of growth inhibition, maps to 9q31 | journal = Genomics | volume = 26 | issue = 2 | pages = 379–381 | date = March 1995 | pmid = 7601465 | doi = 10.1016/0888-7543(95)80223-9 }}
* {{cite journal | vauthors = Qin J, Clore GM, Kennedy WM, Huth JR, Gronenborn AM | title = Solution structure of human thioredoxin in a mixed disulfide intermediate complex with its target peptide from the transcription factor NF kappa B | journal = Structure | volume = 3 | issue = 3 | pages = 289–297 | date = March 1995 | pmid = 7788295 | doi = 10.1016/S0969-2126(01)00159-9 | doi-access = free }}
* {{cite journal | vauthors = Kato S, Sekine S, Oh SW, Kim NS, Umezawa Y, Abe N, Yokoyama-Kobayashi M, Aoki T | title = Construction of a human full-length cDNA bank | journal = Gene | volume = 150 | issue = 2 | pages = 243–250 | date = December 1994 | pmid = 7821789 | doi = 10.1016/0378-1119(94)90433-2 }}
* {{cite journal | vauthors = Qin J, Clore GM, Gronenborn AM | title = The high-resolution three-dimensional solution structures of the oxidized and reduced states of human thioredoxin | journal = Structure | volume = 2 | issue = 6 | pages = 503–522 | date = June 1994 | pmid = 7922028 | doi = 10.1016/S0969-2126(00)00051-4 | doi-access = free }}
* {{cite journal | vauthors = Gasdaska PY, Oblong JE, Cotgreave IA, Powis G | title = The predicted amino acid sequence of human thioredoxin is identical to that of the autocrine growth factor human adult T-cell derived factor (ADF): thioredoxin mRNA is elevated in some human tumors | journal = Biochimica et Biophysica Acta (BBA) - Gene Structure and Expression | volume = 1218 | issue = 3 | pages = 292–296 | date = August 1994 | pmid = 8049254 | doi = 10.1016/0167-4781(94)90180-5 }}
* {{cite journal | vauthors = Qin J, Clore GM, Kennedy WP, Kuszewski J, Gronenborn AM | title = The solution structure of human thioredoxin complexed with its target from Ref-1 reveals peptide chain reversal | journal = Structure | volume = 4 | issue = 5 | pages = 613–620 | date = May 1996 | pmid = 8736558 | doi = 10.1016/S0969-2126(96)00065-2 | doi-access = free }}
* {{cite journal | vauthors = Weichsel A, Gasdaska JR, Powis G, Montfort WR | title = Crystal structures of reduced, oxidized, and mutated human thioredoxins: evidence for a regulatory homodimer | journal = Structure | volume = 4 | issue = 6 | pages = 735–751 | date = June 1996 | pmid = 8805557 | doi = 10.1016/S0969-2126(96)00079-2 | doi-access = free }}
* {{cite journal | vauthors = Andersen JF, Sanders DA, Gasdaska JR, Weichsel A, Powis G, Montfort WR | title = Human thioredoxin homodimers: regulation by pH, role of aspartate 60, and crystal structure of the aspartate 60 --> asparagine mutant | journal = Biochemistry | volume = 36 | issue = 46 | pages = 13979–13988 | date = November 1997 | pmid = 9369469 | doi = 10.1021/bi971004s }}
* {{cite journal | vauthors = Maruyama T, Kitaoka Y, Sachi Y, Nakanoin K, Hirota K, Shiozawa T, Yoshimura Y, Fujii S, Yodoi J | title = Thioredoxin expression in the human endometrium during the menstrual cycle | journal = Molecular Human Reproduction | volume = 3 | issue = 11 | pages = 989–993 | date = November 1997 | pmid = 9433926 | doi = 10.1093/molehr/3.11.989 | doi-access = free }}
* {{cite journal | vauthors = Sahlin L, Stjernholm Y, Holmgren A, Ekman G, Eriksson H | title = The expression of thioredoxin mRNA is increased in the human cervix during pregnancy | journal = Molecular Human Reproduction | volume = 3 | issue = 12 | pages = 1113–1117 | date = December 1997 | pmid = 9464857 | doi = 10.1093/molehr/3.12.1113 | doi-access = free }}
* {{cite journal | vauthors = Maeda K, Hägglund P, Finnie C, Svensson B, Henriksen A | title = Structural basis for target protein recognition by the protein disulfide reductase thioredoxin | journal = Structure | volume = 14 | issue = 11 | pages = 1701–1710 | date = November 2006 | pmid = 17098195 | doi = 10.1016/j.str.2006.09.012 | doi-access = free }}
{{Refend}}
== Vanjski linkovi ==
* {{MeshName|Thioredoxin}}
* {{PDBe-KB2|P10599|Thioredoxin}}
{{PDB Gallery|geneid=7295}}
[[Kategorija: Jednoprolazni transmembranski proteini]]
[[Kategorija: Transmembranski proteini]]
[[Kategorija: Proteini]]
e2uej4duvjjr37q720axbc1zha9wv9n
Fatiha Aitova
0
532541
3820076
2026-03-26T21:45:49Z
Mhare
481
+
3820076
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija osoba
| ime = Fatiha Aitova
| originalno ime = Фатиха Габделвәли кызы Аитова
| slika = Fatixa Aitova portrait.jpg
| opis = Portret Fatihe Aitove
| datum_rođenja = 1866.
| mjesto_rođenja = [[Troick]], [[Ruska Imperija]]
| datum_smrti = 1942. ili 1944.
| mjesto_smrti = [[Kazanj]], [[Sovjetski Savez]]
| zanimanje = prosvjetiteljica, pedagoginja, dobrotvorka
| etnicitet = [[Tatari|tatarska]]
| poznat_po = osnivačica prve tatarske ženske gimnazije u [[Kazanj]]u
}}
'''Fatiha Aitova''' ([[Tatarski jezik|tatarski]]: Фатиха Габделвәли кызы Аитова; [[Ruski jezik|ruski]]: Фатиха Абдулвалиевна Аитова; [[1866]]., [[Troick]], [[Ruska Imperija]] – [[1942]]. ili [[1944]]., [[Kazanj]], [[Sovjetski Savez]]) bila je [[Tatari|tatarska]] prosvjetiteljica, pedagoginja i dobrotvorka, poznata kao osnivačica prve tatarske ženske gimnazije u [[Kazanj]]u.<ref name="Tatarica">{{cite web |url=https://tatarica.org/ru/razdely/istoriya/novoe-vremya/personalii/aitova-fatiha-abdulvalievna |title=Аитова Фатиха Абдулвалиевна |website=Tatarica |author=A. H. Mahmutova |language=ru |access-date=26. 3. 2026}}</ref><ref name="Rislam">{{cite web |url=https://russia-islworld.ru/gj3/ |title=Фатиха Аитова — участница Съезда мусульманок России |website=Russia-Islamic World |date=17. 12. 2021 |language=ru |access-date=26. 3. 2026}}</ref>
Potjecala je iz trgovačke porodice Jaušev iz Troicka. Završila je žensku gimnaziju u rodnom gradu, a 1887. udala se za Sulejmana Aitova iz poznate kazanjske trgovačke porodice.<ref name="Tatarica" /><ref name="Rislam" /> Značajan dio vlastitih sredstava i porodičnog naslijeđa usmjerila je na obrazovanje tatarskih djevojaka.<ref name="Tatarica" />
Godine 1897. u Kazanju je organizirala poduku za siromašne tatarske djevojčice, gdje su učile čitanje, pisanje i šivenje.<ref name="TataricaTat">{{cite web |url=https://tatarica.org/tat/razdely/istoriya/novoe-vremya/personalii/aitova-fatiha-gabdelvli-kyzy |title=Аитова Фатиха Габделвәли кызы |website=Tatarica |language=tt |access-date=26. 3. 2026}}</ref> Dana 27. augusta 1909. o vlastitom trošku otvorila je osnovnu djevojačku školu zasnovanu na džadidskoj, odnosno "novoj metodi" [[Musliman|muslimanskog]] obrazovanja.<ref name="TataricaTat" /><ref name="Women">{{cite web |url=https://russia-islworld.ru/24f/ |title=Женский взгляд: как женщины-мусульманки отстаивали свои права более века назад |website=Russia-Islamic World |date=4. 3. 2024 |language=ru |access-date=26. 3. 2026}}</ref>
Od 1913. zalagala se da se njena škola preobrazi u osmogodišnju ustanovu po uzoru na ruske ženske gimnazije. Prva tatarska ženska gimnazija svečano je otvorena u Kazanju 29. oktobra 1916.<ref name="TataricaTat" /><ref name="Rislam" /> U njoj su se, uz vjersku nastavu, predavali i svjetovni predmeti, uključujući historiju, geografiju, matematiku, prirodne nauke, crtanje i ručni rad.<ref name="Women" />
Aitova je bila uključena i u širi društveni život tatarske zajednice. Bila je među učesnicama Prvog sveruskog kongresa muslimanki, održanog u Kazanju 1917.<ref name="Rislam" />
Nakon [[Oktobarska revolucija|Oktobarske revolucije]] njena gimnazija i druga imovina bili su nacionalizirani.<ref name="Tatarica" /> U drugoj polovini 1920-ih organizirala je i kurseve krojenja i šivenja za tatarske žene, na kojima je svjedodžbe steklo oko stotinu polaznica.<ref name="Tatarica" />
Izvori se razilaze oko godine njene smrti: neki navode 1942, dok ''Tatarica'' navodi 1944.<ref name="Rislam" /><ref name="Tatarica" />
Fatiha Aitova smatra se jednom od najvažnijih figura u historiji tatarskog ženskog obrazovanja. Po njoj je nazvana Gimnazija br. 12 s tatarskim nastavnim jezikom u Kazanju.<ref name="G12">{{cite web |url=https://edu.tatar.ru/moskow/page2218.htm/page2540552.htm |title=О гимназии |website=edu.tatar.ru |language=ru |access-date=26. 3. 2026}}</ref>
== Reference ==
{{Refspisak}}
{{Normativna kontrola}}
{{DEFAULTSORT:Aitova, Fatiha}}
[[Kategorija:Rođeni 1866.]]
[[Kategorija:Tatari]]
j34msngog1e2kr3gn9r3ka4mz93t7ox
3820328
3820076
2026-03-27T10:11:42Z
Palapa
383
/* Reference */
3820328
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija osoba
| ime = Fatiha Aitova
| originalno ime = Фатиха Габделвәли кызы Аитова
| slika = Fatixa Aitova portrait.jpg
| opis = Portret Fatihe Aitove
| datum_rođenja = 1866.
| mjesto_rođenja = [[Troick]], [[Ruska Imperija]]
| datum_smrti = 1942. ili 1944.
| mjesto_smrti = [[Kazanj]], [[Sovjetski Savez]]
| zanimanje = prosvjetiteljica, pedagoginja, dobrotvorka
| etnicitet = [[Tatari|tatarska]]
| poznat_po = osnivačica prve tatarske ženske gimnazije u [[Kazanj]]u
}}
'''Fatiha Aitova''' ([[Tatarski jezik|tatarski]]: Фатиха Габделвәли кызы Аитова; [[Ruski jezik|ruski]]: Фатиха Абдулвалиевна Аитова; [[1866]]., [[Troick]], [[Ruska Imperija]] – [[1942]]. ili [[1944]]., [[Kazanj]], [[Sovjetski Savez]]) bila je [[Tatari|tatarska]] prosvjetiteljica, pedagoginja i dobrotvorka, poznata kao osnivačica prve tatarske ženske gimnazije u [[Kazanj]]u.<ref name="Tatarica">{{cite web |url=https://tatarica.org/ru/razdely/istoriya/novoe-vremya/personalii/aitova-fatiha-abdulvalievna |title=Аитова Фатиха Абдулвалиевна |website=Tatarica |author=A. H. Mahmutova |language=ru |access-date=26. 3. 2026}}</ref><ref name="Rislam">{{cite web |url=https://russia-islworld.ru/gj3/ |title=Фатиха Аитова — участница Съезда мусульманок России |website=Russia-Islamic World |date=17. 12. 2021 |language=ru |access-date=26. 3. 2026}}</ref>
Potjecala je iz trgovačke porodice Jaušev iz Troicka. Završila je žensku gimnaziju u rodnom gradu, a 1887. udala se za Sulejmana Aitova iz poznate kazanjske trgovačke porodice.<ref name="Tatarica" /><ref name="Rislam" /> Značajan dio vlastitih sredstava i porodičnog naslijeđa usmjerila je na obrazovanje tatarskih djevojaka.<ref name="Tatarica" />
Godine 1897. u Kazanju je organizirala poduku za siromašne tatarske djevojčice, gdje su učile čitanje, pisanje i šivenje.<ref name="TataricaTat">{{cite web |url=https://tatarica.org/tat/razdely/istoriya/novoe-vremya/personalii/aitova-fatiha-gabdelvli-kyzy |title=Аитова Фатиха Габделвәли кызы |website=Tatarica |language=tt |access-date=26. 3. 2026}}</ref> Dana 27. augusta 1909. o vlastitom trošku otvorila je osnovnu djevojačku školu zasnovanu na džadidskoj, odnosno "novoj metodi" [[Musliman|muslimanskog]] obrazovanja.<ref name="TataricaTat" /><ref name="Women">{{cite web |url=https://russia-islworld.ru/24f/ |title=Женский взгляд: как женщины-мусульманки отстаивали свои права более века назад |website=Russia-Islamic World |date=4. 3. 2024 |language=ru |access-date=26. 3. 2026}}</ref>
Od 1913. zalagala se da se njena škola preobrazi u osmogodišnju ustanovu po uzoru na ruske ženske gimnazije. Prva tatarska ženska gimnazija svečano je otvorena u Kazanju 29. oktobra 1916.<ref name="TataricaTat" /><ref name="Rislam" /> U njoj su se, uz vjersku nastavu, predavali i svjetovni predmeti, uključujući historiju, geografiju, matematiku, prirodne nauke, crtanje i ručni rad.<ref name="Women" />
Aitova je bila uključena i u širi društveni život tatarske zajednice. Bila je među učesnicama Prvog sveruskog kongresa muslimanki, održanog u Kazanju 1917.<ref name="Rislam" />
Nakon [[Oktobarska revolucija|Oktobarske revolucije]] njena gimnazija i druga imovina bili su nacionalizirani.<ref name="Tatarica" /> U drugoj polovini 1920-ih organizirala je i kurseve krojenja i šivenja za tatarske žene, na kojima je svjedodžbe steklo oko stotinu polaznica.<ref name="Tatarica" />
Izvori se razilaze oko godine njene smrti: neki navode 1942, dok ''Tatarica'' navodi 1944.<ref name="Rislam" /><ref name="Tatarica" />
Fatiha Aitova smatra se jednom od najvažnijih figura u historiji tatarskog ženskog obrazovanja. Po njoj je nazvana Gimnazija br. 12 s tatarskim nastavnim jezikom u Kazanju.<ref name="G12">{{cite web |url=https://edu.tatar.ru/moskow/page2218.htm/page2540552.htm |title=О гимназии |website=edu.tatar.ru |language=ru |access-date=26. 3. 2026}}</ref>
== Reference ==
{{Refspisak}}
== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}{{DEFAULTSORT:Aitova, Fatiha}}
[[Kategorija:Rođeni 1866.]]
[[Kategorija:Tatari]]
aurg3x4n6dt9bhrhs9sktxoslq5e2de
Razgovor:Fatiha Aitova
1
532542
3820077
2026-03-26T21:47:27Z
Mhare
481
Nova stranica: {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Mhare | tema = žene | tema2 = obrazovanje | tema3 = | država = Tatari | država2 = Rusija | država3 = }}
3820077
wikitext
text/x-wiki
{{CEE proljeće 2026.
| korisnik = Mhare
| tema = žene
| tema2 = obrazovanje
| tema3 =
| država = Tatari
| država2 = Rusija
| država3 =
}}
hpwqgwpy8sf9sl90bsehya90y8pj02u
3820079
3820077
2026-03-26T21:53:14Z
Mhare
481
https://fountain.toolforge.org/editathons/ceew2026-bs
3820079
wikitext
text/x-wiki
{{CEE žene 2026.}}
{{CEE proljeće 2026.
| korisnik = Mhare
| tema = žene
| tema2 = obrazovanje
| tema3 =
| država = Tatari
| država2 = Rusija
| država3 =
}}
3sqv98dggoi6feyibv3lys3i0b7yrfx
3820080
3820079
2026-03-26T21:53:33Z
Mhare
481
https://fountain.toolforge.org/editathons/fnf2026-bs
3820080
wikitext
text/x-wiki
{{Feminizam i folklor - članak|2026}}
{{CEE žene 2026.}}
{{CEE proljeće 2026.
| korisnik = Mhare
| tema = žene
| tema2 = obrazovanje
| tema3 =
| država = Tatari
| država2 = Rusija
| država3 =
}}
qenmp7a9df2nyx5mi08wv58djw0j5nf
Kategorija:Članci projekta CEE proljeće 2026 – Tatari
14
532543
3820081
2026-03-26T21:55:10Z
Mhare
481
Nova stranica: {{DEFAULTSORT:Tatari}} [[Kategorija:Članci projekta CEE proljeće 2026. po državama]]
3820081
wikitext
text/x-wiki
{{DEFAULTSORT:Tatari}}
[[Kategorija:Članci projekta CEE proljeće 2026. po državama]]
2c3vm9relk5rmxarg6t9gceodl1nzun
Mariam Batsashvili
0
532544
3820082
2026-03-26T22:06:13Z
Mhare
481
+
3820082
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija muzičar
| ime = Mariam Batsashvili
| pozadina = instrumentalist
| izvorno_ime = მარიამ ბაწაშვილი
| izvorno_ime_jezik = ka
| datum_rođenja = 1993.
| mjesto_rođenja = [[Tbilisi]], [[Gruzija]]
| žanr = [[klasična muzika]]
| zanimanje = [[pijanist]]ica
| instrument = [[klavir]]
| karijera = 2011–danas
| izdavač = Warner Classics
| veb-sajt = {{URL|https://www.mariam-piano.com}}
}}
'''Mariam Batsashvili''' ({{Jez-ka|მარიამ ბაწაშვილი}}; rođena 1993. u [[Tbilisi]]ju) [[Gruzija|gruzijska]] je [[Pijanist|pijanistica]] [[Klasična muzika|klasične muzike]]. Međunarodno priznanje stekla je pobjedama na [[Međunarodno takmičenje "Franz Liszt"|Međunarodnom takmičenju "Franz Liszt"]] za mlade pijaniste u [[Weimar]]u 2011. i na Međunarodnom pijanističkom takmičenju "Franz Liszt" u [[Utrecht]]u 2014, kada je postala prva žena koja je osvojila prvu nagradu na tom takmičenju.<ref name="weimar">{{cite web |title=Prize winners 2011 |url=https://www.hfm-weimar.de/en/international-franz-liszt-competition-young-pianists/our-prize-winners/prize-winners-2011 |website=Hochschule für Musik FRANZ LISZT Weimar |access-date=26. 3. 2026}}</ref><ref name="utrecht">{{cite web |title=Laureates |url=https://www.liszt.nl/en/prize-winners-1986-now |website=International Franz Liszt Piano Competition |access-date=26. 3. 2026}}</ref><ref name="utrechtbio">{{cite web |title=First Prize winner 10th Liszt Competition |url=https://mariambatsashvili.com/artikel/1 |website=Mariam Batsashvili |access-date=26. 3. 2026}}</ref>
== Biografija ==
Batsashvili je klavir počela učiti u djetinjstvu u Centralnoj muzičkoj školi "E. Mikeladze" u Tbilisiju kod Natalije Natsvlishvili, a zatim je studirala na Visokoj školi za muziku "Franz Liszt" u Weimaru kod Grigorija Gruzmana.<ref name="official">{{cite web |title=MARIAM BATSASHVILI |url=https://www.mariam-piano.com/ |website=Mariam Batsashvili |access-date=26. 3. 2026}}</ref><ref name="yamaha">{{cite web |title=Mariam Batsashvili |url=https://www.yamaha.com/artists/artistdetailb.html?CNTID=7090370&CTID=5070010 |website=Yamaha Artists |access-date=26. 3. 2026}}</ref>
Prvu širu pažnju muzičke javnosti privukla je 2011, kada je osvojila prvu nagradu na takmičenju "Franz Liszt" za mlade pijaniste u Weimaru.<ref name="weimar" /> Tri godine kasnije osvojila je prvu nagradu na 10. Međunarodnom pijanističkom takmičenju "Franz Liszt" u Utrechtu, uz nagradu juniorskog žirija i nagradu štampe.<ref name="utrecht" /><ref name="utrechtbio" />
Godine 2015. dobila je [[Nagrada Arturo Benedetti Michelangeli|nagradu Arturo Benedetti Michelangeli]], a za sezonu 2016/17. izabrana je u program "Rising Stars" organizacije [[European Concert Hall Organisation|ECHO]] (European Concert Hall Organisation).<ref name="official" /><ref name="yamaha" /><ref name="utrechtbio" /> Od 2017. službena je umjetnica kompanije [[Yamaha]].<ref name="yamaha" /> U periodu 2017–2019. bila je dio [[BBC]]-jevog programa ''New Generation Artists''.<ref name="bbc">{{cite web |title=BBC New Generation Artists from history: all the previous artists in the scheme's history |url=https://www.classical-music.com/features/artists/bbc-new-generation-artists-from-history-all-the-previous-artists-in-the-schemes-history |website=BBC Music Magazine |date=23. 6. 2021 |access-date=26. 3. 2026}}</ref>
Nastupala je s [[Royal Philharmonic Orchestra|Kraljevskim filharmonijskim orkestrom]], [[BBC Symphony Orchestra|Simfonijskim orkestrom BBC-ja]] i [[Brussels Philharmonic|Briselskom filharmonijom]].<ref name="official" /><ref name="warnerartist">{{cite web |title=Mariam Batsashvili |url=https://www.warnerclassics.com/artist/mariam-batsashvili |website=Warner Classics |access-date=26. 3. 2026}}</ref> U njenom repertoaru posebno mjesto zauzimaju djela [[Franz Liszt|Franza Liszta]], ali izvodi i muziku drugih autora romantičkog i klasičnog repertoara, među njima [[Frédéric Chopin|Frédérica Chopina]] i [[Robert Schumann|Roberta Schumanna]].<ref name="official" /><ref name="warner1">{{cite web |title=Chopin, Liszt |url=https://www.warnerclassics.com/release/chopinliszt |website=Warner Classics |date=30. 8. 2019 |access-date=26. 3. 2026}}</ref><ref name="warner2">{{cite web |title=Romantic Piano Masters - Mariam Batsashvili |url=https://www.warnerclassics.com/release/romantic-piano-masters |website=Warner Classics |date=26. 8. 2022 |access-date=26. 3. 2026}}</ref>
== Diskografija ==
* ''Chopin, Liszt'' (Warner Classics, 2019)<ref name="warner1" />
* ''Romantic Piano Masters'' (Warner Classics, 2022)<ref name="warner2" />
* ''Influences'' (Warner Classics, 2025)<ref>{{cite web |title=Influences |url=https://www.warnerclassics.com/de/release/influences |website=Warner Classics |date=16. 5. 2025 |access-date=26. 3. 2026}}</ref>
== Reference ==
{{Refspisak}}
{{Normativna kontrola}}
{{DEFAULTSORT:Batsashvili, Mariam}}
[[Kategorija:Gruzijski umjetnici]]
[[Kategorija:Biografije, Tbilisi]]
[[Kategorija:Rođeni 1993.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
s4v9dcc4ff24mhb7wpczut9qosnmgck
3820083
3820082
2026-03-26T22:06:39Z
Mhare
481
3820083
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija muzičar
| ime = Mariam Batsashvili
| pozadina = instrumentalist
| izvorno_ime = მარიამ ბაწაშვილი
| izvorno_ime_jezik = ka
| datum_rođenja = 1993.
| mjesto_rođenja = [[Tbilisi]], [[Gruzija]]
| žanr = [[klasična muzika]]
| zanimanje = [[pijanist]]ica
| instrument = [[klavir]]
| karijera = 2011–danas
| izdavač = Warner Classics
| veb-sajt = {{URL|https://www.mariam-piano.com}}
| slika = Mariam Batsashvili (cropped).jpg
}}
'''Mariam Batsashvili''' ({{Jez-ka|მარიამ ბაწაშვილი}}; rođena 1993. u [[Tbilisi]]ju) [[Gruzija|gruzijska]] je [[Pijanist|pijanistica]] [[Klasična muzika|klasične muzike]]. Međunarodno priznanje stekla je pobjedama na [[Međunarodno takmičenje "Franz Liszt"|Međunarodnom takmičenju "Franz Liszt"]] za mlade pijaniste u [[Weimar]]u 2011. i na Međunarodnom pijanističkom takmičenju "Franz Liszt" u [[Utrecht]]u 2014, kada je postala prva žena koja je osvojila prvu nagradu na tom takmičenju.<ref name="weimar">{{cite web |title=Prize winners 2011 |url=https://www.hfm-weimar.de/en/international-franz-liszt-competition-young-pianists/our-prize-winners/prize-winners-2011 |website=Hochschule für Musik FRANZ LISZT Weimar |access-date=26. 3. 2026}}</ref><ref name="utrecht">{{cite web |title=Laureates |url=https://www.liszt.nl/en/prize-winners-1986-now |website=International Franz Liszt Piano Competition |access-date=26. 3. 2026}}</ref><ref name="utrechtbio">{{cite web |title=First Prize winner 10th Liszt Competition |url=https://mariambatsashvili.com/artikel/1 |website=Mariam Batsashvili |access-date=26. 3. 2026}}</ref>
== Biografija ==
Batsashvili je klavir počela učiti u djetinjstvu u Centralnoj muzičkoj školi "E. Mikeladze" u Tbilisiju kod Natalije Natsvlishvili, a zatim je studirala na Visokoj školi za muziku "Franz Liszt" u Weimaru kod Grigorija Gruzmana.<ref name="official">{{cite web |title=MARIAM BATSASHVILI |url=https://www.mariam-piano.com/ |website=Mariam Batsashvili |access-date=26. 3. 2026}}</ref><ref name="yamaha">{{cite web |title=Mariam Batsashvili |url=https://www.yamaha.com/artists/artistdetailb.html?CNTID=7090370&CTID=5070010 |website=Yamaha Artists |access-date=26. 3. 2026}}</ref>
Prvu širu pažnju muzičke javnosti privukla je 2011, kada je osvojila prvu nagradu na takmičenju "Franz Liszt" za mlade pijaniste u Weimaru.<ref name="weimar" /> Tri godine kasnije osvojila je prvu nagradu na 10. Međunarodnom pijanističkom takmičenju "Franz Liszt" u Utrechtu, uz nagradu juniorskog žirija i nagradu štampe.<ref name="utrecht" /><ref name="utrechtbio" />
Godine 2015. dobila je [[Nagrada Arturo Benedetti Michelangeli|nagradu Arturo Benedetti Michelangeli]], a za sezonu 2016/17. izabrana je u program "Rising Stars" organizacije [[European Concert Hall Organisation|ECHO]] (European Concert Hall Organisation).<ref name="official" /><ref name="yamaha" /><ref name="utrechtbio" /> Od 2017. službena je umjetnica kompanije [[Yamaha]].<ref name="yamaha" /> U periodu 2017–2019. bila je dio [[BBC]]-jevog programa ''New Generation Artists''.<ref name="bbc">{{cite web |title=BBC New Generation Artists from history: all the previous artists in the scheme's history |url=https://www.classical-music.com/features/artists/bbc-new-generation-artists-from-history-all-the-previous-artists-in-the-schemes-history |website=BBC Music Magazine |date=23. 6. 2021 |access-date=26. 3. 2026}}</ref>
Nastupala je s [[Royal Philharmonic Orchestra|Kraljevskim filharmonijskim orkestrom]], [[BBC Symphony Orchestra|Simfonijskim orkestrom BBC-ja]] i [[Brussels Philharmonic|Briselskom filharmonijom]].<ref name="official" /><ref name="warnerartist">{{cite web |title=Mariam Batsashvili |url=https://www.warnerclassics.com/artist/mariam-batsashvili |website=Warner Classics |access-date=26. 3. 2026}}</ref> U njenom repertoaru posebno mjesto zauzimaju djela [[Franz Liszt|Franza Liszta]], ali izvodi i muziku drugih autora romantičkog i klasičnog repertoara, među njima [[Frédéric Chopin|Frédérica Chopina]] i [[Robert Schumann|Roberta Schumanna]].<ref name="official" /><ref name="warner1">{{cite web |title=Chopin, Liszt |url=https://www.warnerclassics.com/release/chopinliszt |website=Warner Classics |date=30. 8. 2019 |access-date=26. 3. 2026}}</ref><ref name="warner2">{{cite web |title=Romantic Piano Masters - Mariam Batsashvili |url=https://www.warnerclassics.com/release/romantic-piano-masters |website=Warner Classics |date=26. 8. 2022 |access-date=26. 3. 2026}}</ref>
== Diskografija ==
* ''Chopin, Liszt'' (Warner Classics, 2019)<ref name="warner1" />
* ''Romantic Piano Masters'' (Warner Classics, 2022)<ref name="warner2" />
* ''Influences'' (Warner Classics, 2025)<ref>{{cite web |title=Influences |url=https://www.warnerclassics.com/de/release/influences |website=Warner Classics |date=16. 5. 2025 |access-date=26. 3. 2026}}</ref>
== Reference ==
{{Refspisak}}
{{Normativna kontrola}}
{{DEFAULTSORT:Batsashvili, Mariam}}
[[Kategorija:Gruzijski umjetnici]]
[[Kategorija:Biografije, Tbilisi]]
[[Kategorija:Rođeni 1993.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
4xqdd7d6u2rc3x2c1z5ouogcslxuzj9
Razgovor:Mariam Batsashvili
1
532545
3820084
2026-03-26T22:06:57Z
Mhare
481
Nova stranica: {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Mhare | tema = žene | tema2 = umjetnost | tema3 = | država = Gruzija | država2 = | država3 = }}
3820084
wikitext
text/x-wiki
{{CEE proljeće 2026.
| korisnik = Mhare
| tema = žene
| tema2 = umjetnost
| tema3 =
| država = Gruzija
| država2 =
| država3 =
}}
bxxmr0ooyb9uhg3l3em8depupp0opk9
3820085
3820084
2026-03-26T22:07:14Z
Mhare
481
https://fountain.toolforge.org/editathons/fnf2026-bs
3820085
wikitext
text/x-wiki
{{Feminizam i folklor - članak|2026}}
{{CEE proljeće 2026.
| korisnik = Mhare
| tema = žene
| tema2 = umjetnost
| tema3 =
| država = Gruzija
| država2 =
| država3 =
}}
5sflp3zyhvcob3909br02eho9x4o8ql
3820086
3820085
2026-03-26T22:07:22Z
Mhare
481
https://fountain.toolforge.org/editathons/ceew2026-bs
3820086
wikitext
text/x-wiki
{{CEE žene 2026.}}
{{Feminizam i folklor - članak|2026}}
{{CEE proljeće 2026.
| korisnik = Mhare
| tema = žene
| tema2 = umjetnost
| tema3 =
| država = Gruzija
| država2 =
| država3 =
}}
kf3ljqfcwndp79vxo8cb5ash0ni4su8
Kategorija:Članci projekta CEE proljeće 2026 – Gruzija
14
532546
3820087
2026-03-26T22:07:44Z
Mhare
481
Nova stranica: {{DEFAULTSORT:Gruzija}} [[Kategorija:Članci projekta CEE proljeće 2026. po državama]]
3820087
wikitext
text/x-wiki
{{DEFAULTSORT:Gruzija}}
[[Kategorija:Članci projekta CEE proljeće 2026. po državama]]
pqj7wnlvbad6t0yarhvatr90cz9bhgt
Ana Apostolaki
0
532547
3820088
2026-03-26T22:22:23Z
Mhare
481
+
3820088
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija biografija
| ime = Anna Apostolaki
| slika =
| opis_slike = Ana Apostolaki, 1937.
| izvorno_ime = Άννα Αποστολάκη
| datum_rođenja = 1880
| mjesto_rođenja = Margarites, Retimno, [[Kreta]], [[Osmansko Carstvo]]
| datum_smrti = 1958
| mjesto_smrti = [[Atina]], [[Grčka]]
| obrazovanje = [[Univerzitet u Atini]]
| zanimanje = [[arheolog]]inja, folkloristica, muzejska kustosica
| poznat_po = proučavanju grčkog tekstila i narodne umjetnosti
}}
'''Ana Apostolaki''' ({{Jez-el|Άννα Αποστολάκη|Anna Apostolaki}}; [[Margarites]], [[Kreta]], 1881 – [[Atina]], 1958) bila je grčka [[arheolog]]inja, folkloristica i [[Muzej|muzejska]] radnica, poznata kao jedna od pionirki profesionalne arheologije u [[Grčka|Grčkoj]]. Smatra se prvom ženom primljenom u [[Arheološko društvo u Atini]], jednom od prvih studentica i diplomantica [[Univerzitet u Atini|Univerziteta u Atini]], te prvom ženom na čelu jednog muzeja u Grčkoj.<ref name="Lykeion2017">{{cite web |title=A tribute to Anna Apostolaki. Her life, work and contribution |url=https://lykeionellinidon.com/en/publications/tribute-anna-apostolaki-her-life-work-and-contribution-87 |website=Lykeion ton Ellinidon |access-date=26. 3. 2026}}</ref><ref name="Florou2016">{{cite web |last=Florou |first=Vivian |title=Anna Apostolaki: A Forgotten Pioneer of Women's Emancipation in Greece |url=https://nataliavogeikoff.com/2016/01/01/anna-apostolaki-a-forgotten-pioneer-of-womens-emancipation-in-greece/ |website=From the Archivist's Notebook |date=1. 1. 2016 |access-date=26. 3. 2026}}</ref><ref name="Europeana2021">{{cite web |last=Fernie |first=Kate |title=Groundbreaking women in archaeology |url=https://www.europeana.eu/stories/groundbreaking-women-in-archaeology |website=Europeana |date=31. 3. 2021 |access-date=26. 3. 2026}}</ref>
== Život i obrazovanje ==
Rođena je 1881. u mjestu Margarites kod Retimna na [[Kreta|Kreti]], koja je u vrijeme njenog rođenja bila pod [[Osmansko Carstvo|osmanskom]] vlašću. Zbog nemira povezanih s kretskim ustancima njena porodica preselila se najprije u [[Pirej]], a zatim u Atinu.<ref name="Florou2016" />
Školovala se u Arsakeionu, nakon čega je radila kao učiteljica. Godine 1903. upisala je Filozofski fakultet Univerziteta u Atini, a tokom studija radila je i u Numizmatičkom muzeju kao saradnica arheologa i numizmatičara Ioannisa Svoronosa. Godine 1906. postala je prva žena primljena u Arheološko društvo u Atini, a 1909. završila je studij kao jedna od prvih deset žena diplomantica tog univerziteta i prva takva diplomantica porijeklom s Krete.<ref name="Florou2016" />
== Naučni i muzejski rad ==
Apostolaki je povezivala [[arheologija|arheologiju]], folkloristiku i proučavanje tekstila. U ranim javnim predavanjima bavila se [[Knosos]]om i [[Minojska civilizacija|minojskom civilizacijom]], a kasnije se sve više usmjerila na odnos između antičkih motiva i novovjekovne grčke narodne umjetnosti.<ref name="Florou2016" />
Bila je među osnivačicama Licejskog kluba grčkih žena, u okviru kojeg je držala javna predavanja i učestvovala u širim obrazovnim i kulturnim inicijativama usmjerenim na javnu ulogu žena u grčkom društvu.<ref name="Florou2016" /><ref name="Europeana2021" />
Godine 1923. zaposlena je u tadašnjem Muzeju grčkih rukotvorina, ustanovi koja je iste godine preimenovana u Nacionalni muzej dekorativnih umjetnosti. Kustosica je postala 1926, a kasnije i direktorica muzeja. U toj je ulozi uređivala zbirke, prikupljala predmete narodne umjetnosti i nošnje iz raznih dijelova Grčke te razvijala istraživanja o tkanju, vezu i historiji odijevanja. Posebno se istakla proučavanjem [[Kopti|koptskog]] tekstila, po čemu je stekla i međunarodnu prepoznatljivost.<ref name="Florou2016" /><ref name="Europeana2021" /><ref name="GTPMuseum">{{cite web |title=Museum of Greek Folk Art |url=https://www.gtp.gr/TDirectoryDetails.asp?ID=12969 |website=Greek Travel Pages |access-date=26. 3. 2026}}</ref>
Prema kasnijim prikazima historije muzeja, ustanovom koja danas nosi naziv Muzej grčke narodne umjetnosti upravljala je od 1935. do 1953.<ref name="GTPMuseum" />
U središtu njenog rada bili su [[tekstil]]i, narodne nošnje, tehnike tkanja i veze te pitanje kulturnog kontinuiteta između antičkog, bizantskog i novijeg grčkog naslijeđa. Godine 1932. objavila je katalog koptskih tekstila iz atinskog muzeja dekorativnih umjetnosti, koji se ubraja među važnije rane radove o toj temi na grčkom jeziku.<ref name="Florou2016" /><ref name="Europeana2021" />
== Posljednje godine i naslijeđe ==
Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] i poslije u razdoblju [[Grčki građanski rat|Grčkog građanskog rata]] njen rad bio je otežan, a dio rukopisne i druge građe izgubljen je u ratnim okolnostima.<ref name="Florou2016" />
Umrla je u Atini 1958.<ref name="Lykeion2017" /><ref name="Hatzidakis1960">{{cite journal |last=Chatzidakis |first=Manolis |title=Άννα Αποστολάκη |journal=Δελτίον της Χριστιανικής Αρχαιολογικής Εταιρείας |volume=1 |year=1960 |pages=159–160 |doi=10.12681/dchae.716}}</ref> U historiografiji grčke arheologije, muzeologije i ženskog pokreta ostala je upamćena kao pionirka koja je otvorila prostor ženama u naučnom i muzejskom radu, a istovremeno pridonijela sistematskom proučavanju grčkog tekstila i narodne umjetnosti.<ref name="Lykeion2017" /><ref name="Florou2016" /><ref name="Europeana2021" />
== Reference ==
{{Refspisak}}
{{DEFAULTSORT:Apostolaki, Ana}}
[[Kategorija:Grčki naučnici]]
{{Normativna kontrola}}
[[Kategorija:Grčki arheolozi]]
[[Kategorija:Rođeni 1880.]]
[[Kategorija:Umrli 1958.]]
16i5gk1bdxhwqwcpiy4aj48ig6xboe1
Razgovor:Ana Apostolaki
1
532548
3820089
2026-03-26T22:23:09Z
Mhare
481
Nova stranica: {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Mhare | tema = žene | tema2 = historija | tema3 = | država = Grčka | država2 = | država3 = }}
3820089
wikitext
text/x-wiki
{{CEE proljeće 2026.
| korisnik = Mhare
| tema = žene
| tema2 = historija
| tema3 =
| država = Grčka
| država2 =
| država3 =
}}
aj9mi9xfxjgq8hhp8di30dbuoijvtpc
3820090
3820089
2026-03-26T22:23:40Z
Mhare
481
https://fountain.toolforge.org/editathons/fnf2026-bs
3820090
wikitext
text/x-wiki
{{Feminizam i folklor - članak|2026}}
{{CEE proljeće 2026.
| korisnik = Mhare
| tema = žene
| tema2 = historija
| tema3 =
| država = Grčka
| država2 =
| država3 =
}}
f2kh502vpouanw1yd06v4x5i1hnga5p
3820091
3820090
2026-03-26T22:23:46Z
Mhare
481
http://fountain.toolforge.org/editathons/ceew2026-bs
3820091
wikitext
text/x-wiki
{{CEE žene 2026.}}
{{Feminizam i folklor - članak|2026}}
{{CEE proljeće 2026.
| korisnik = Mhare
| tema = žene
| tema2 = historija
| tema3 =
| država = Grčka
| država2 =
| država3 =
}}
8t1arjk5mgbo0ffcbizojwwdhdmxzzk
Kategorija:Članci projekta CEE proljeće 2026 – Grčka
14
532549
3820092
2026-03-26T22:24:02Z
Mhare
481
Nova stranica: {{DEFAULTSORT:Grčka}} [[Kategorija:Članci projekta CEE proljeće 2026. po državama]]
3820092
wikitext
text/x-wiki
{{DEFAULTSORT:Grčka}}
[[Kategorija:Članci projekta CEE proljeće 2026. po državama]]
9nyur38vrgvpfqlv87uuys6e0mtqjje
Tamara Hrinčenko
0
532550
3820093
2026-03-26T22:51:03Z
Mhare
481
+
3820093
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija osoba
| ime = Tamara Oleksijivna Hrinčenko
| izvorno_ime = Тамара Олексіївна Грінченко
| datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1938|2|23}}
| mjesto_rođenja = Kocubijiv, [[Ukrajinska SSR]], [[SSSR]]
| državljanstvo = [[Ukrajina|ukrajinsko]]
| zanimanje = naučnica, stručnjakinja za [[informacijska tehnologija|informacijske tehnologije]]
| područje = [[kibernetika]], informacijske tehnologije
}}
'''Tamara Oleksijivna Hrinčenko''' ({{Jez-uk|Тамара Олексіївна Грінченко}}; rođena 23. februara 1938. u [[Kocubijiv|Kocubijivu]]) [[Ukrajina|ukrajinska]] je naučnica i stručnjakinja za [[informacijska tehnologija|informacijske tehnologije]]. Poznata je po radu u oblasti [[kibernetika|kibernetike]], razvoju [[Računar|računara]] serije MIR i razvoju [[Hypertext|hipertekstnih]] sistema u Ukrajini.<ref name="ESU">{{cite web |last1=Morozov |first1=A. O. |last2=Bohemska |first2=Z. V. |title=Грінченко Тамара Олексіївна |url=https://esu.com.ua/article-31909 |website=Enciklopedija savremene Ukrajine |publisher=Institut enciklopedijskih istraživanja Nacionalne akademije nauka Ukrajine |language=uk |access-date=2026-03-26}}</ref><ref name="NASstatus">{{cite web |title=Грінченко Тамара Олексіївна |url=https://old.nas.gov.ua/UA/PersonalSite/Statuses/Pages/default.aspx?PersonID=0000003143 |website=Національна akademija nauka Ukrajine |publisher=Nacionalna akademija nauka Ukrajine |language=uk |access-date=2026-03-26}}</ref>
== Biografija ==
Diplomirala je 1959. na [[Univerzitet u Kijevu|Kijevskom univerzitetu]].<ref name="ESU" /> Od tada je radila u Institutu za kibernetiku Akademije nauka Ukrajinske SSR u [[Kijev]]u, gdje je od 1969. do 1971. bila vodeća konstruktorka, a od 1971. do 1986. glavna konstruktorka projekta razvoja prvih personalnih računara serije MIR.<ref name="ESU" />
Od 1986. djelovala je u Institutu za primijenjene sisteme, a od 1992. vodila je odjel za hipertekstne sisteme.<ref name="ESU" /> Prema podacima Nacionalne akademije nauka Ukrajine, kandidatkinja fizičko-matematičkih nauka postala je 1968, doktorica fizičko-matematičkih nauka 1994, a zvanje starije naučne saradnice stekla je 2008.<ref name="NASstatus" /> Od 2003. do 2019. bila je vodeća naučna saradnica Odjela za primijenjenu [[Informatika|informatiku]] Instituta za telekomunikacije i globalni informacioni prostor Nacionalne akademije nauka Ukrajine.<ref name="NASstatus" />
== Naučni rad ==
Hrinčenko se bavila teorijskim osnovama informatike, inteligentnim računarskim sistemima, simboličkom obradom informacija i hipertekstom.<ref name="ESU" /><ref name="NASaward">{{cite web |title=Премія імені В.М. Глушкова, 1998 |url=https://www.old.nas.gov.ua/UA/competition/Pages/Persons.aspx?CompetitionID=032&Year=1998 |website=Національна akademija nauka Ukrajine |publisher=Predsjedništvo Nacionalne akademije nauka Ukrajine |language=uk |access-date=2026-03-26}}</ref> U njenom radu posebno se izdvajaju doprinosi razvoju računara serije MIR i metodama povećanja "mašinske inteligencije" tih sistema.<ref>{{cite journal |last1=Stognii |first1=A. A. |last2=Grinchenko |first2=T. A. |title=MIR Series Computers and Ways of Increasing the Level of Machine Intelligence |journal=Cybernetics and Systems Analysis |volume=23 |issue=6 |year=1987 |pages=807–818 |doi=10.1007/BF01070243}}</ref>
Početkom 1990-ih objavila je radove o hipertekstnim tehnologijama i njihovoj primjeni u simboličkim i analitičkim transformacijama, uključujući prikaze principa prvog ukrajinskog hipertekstnog sistema.<ref>{{cite journal |last=Grinchenko |first=T. A. |title=Hypertext: A New Information Technology |journal=Cybernetics and Systems Analysis |volume=28 |issue=5 |year=1992 |pages=751–765 |doi=10.1007/BF01131855}}</ref><ref>{{cite journal |last=Grinchenko |first=T. A. |title=Using Hypertext for Symbolic and Analytical Transformations |journal=Cybernetics and Systems Analysis |volume=28 |issue=1 |year=1992 |pages=134–139 |doi=10.1007/BF01125136}}</ref>
Za ciklus radova o [[Softver|programskim]] i [[Hardver|hardverskim]] sredstvima za inteligentizaciju računarskih sistema dobila je 1998. nagradu Nacionalne akademije nauka Ukrajine.<ref name="ESU" /><ref name="NASaward" />
== Reference ==
{{Refspisak}}
{{Normativna kontrola}}
{{DEFAULTSORT:Hrinčenko, Tamara Oleksijivna}}
[[Kategorija:Ukrajinski naučnici]]
[[Kategorija:Rođeni 1938.]]
k4x06fz1ntdusovsdt32hy3ta2b1wqj
3820094
3820093
2026-03-26T22:53:59Z
Mhare
481
Mhare premjestio je stranicu [[Tamara Oleksijivna Hrinčenko]] na [[Tamara Hrinčenko]] bez ostavljanja preusmjerenja: Standardizacija
3820093
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija osoba
| ime = Tamara Oleksijivna Hrinčenko
| izvorno_ime = Тамара Олексіївна Грінченко
| datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1938|2|23}}
| mjesto_rođenja = Kocubijiv, [[Ukrajinska SSR]], [[SSSR]]
| državljanstvo = [[Ukrajina|ukrajinsko]]
| zanimanje = naučnica, stručnjakinja za [[informacijska tehnologija|informacijske tehnologije]]
| područje = [[kibernetika]], informacijske tehnologije
}}
'''Tamara Oleksijivna Hrinčenko''' ({{Jez-uk|Тамара Олексіївна Грінченко}}; rođena 23. februara 1938. u [[Kocubijiv|Kocubijivu]]) [[Ukrajina|ukrajinska]] je naučnica i stručnjakinja za [[informacijska tehnologija|informacijske tehnologije]]. Poznata je po radu u oblasti [[kibernetika|kibernetike]], razvoju [[Računar|računara]] serije MIR i razvoju [[Hypertext|hipertekstnih]] sistema u Ukrajini.<ref name="ESU">{{cite web |last1=Morozov |first1=A. O. |last2=Bohemska |first2=Z. V. |title=Грінченко Тамара Олексіївна |url=https://esu.com.ua/article-31909 |website=Enciklopedija savremene Ukrajine |publisher=Institut enciklopedijskih istraživanja Nacionalne akademije nauka Ukrajine |language=uk |access-date=2026-03-26}}</ref><ref name="NASstatus">{{cite web |title=Грінченко Тамара Олексіївна |url=https://old.nas.gov.ua/UA/PersonalSite/Statuses/Pages/default.aspx?PersonID=0000003143 |website=Національна akademija nauka Ukrajine |publisher=Nacionalna akademija nauka Ukrajine |language=uk |access-date=2026-03-26}}</ref>
== Biografija ==
Diplomirala je 1959. na [[Univerzitet u Kijevu|Kijevskom univerzitetu]].<ref name="ESU" /> Od tada je radila u Institutu za kibernetiku Akademije nauka Ukrajinske SSR u [[Kijev]]u, gdje je od 1969. do 1971. bila vodeća konstruktorka, a od 1971. do 1986. glavna konstruktorka projekta razvoja prvih personalnih računara serije MIR.<ref name="ESU" />
Od 1986. djelovala je u Institutu za primijenjene sisteme, a od 1992. vodila je odjel za hipertekstne sisteme.<ref name="ESU" /> Prema podacima Nacionalne akademije nauka Ukrajine, kandidatkinja fizičko-matematičkih nauka postala je 1968, doktorica fizičko-matematičkih nauka 1994, a zvanje starije naučne saradnice stekla je 2008.<ref name="NASstatus" /> Od 2003. do 2019. bila je vodeća naučna saradnica Odjela za primijenjenu [[Informatika|informatiku]] Instituta za telekomunikacije i globalni informacioni prostor Nacionalne akademije nauka Ukrajine.<ref name="NASstatus" />
== Naučni rad ==
Hrinčenko se bavila teorijskim osnovama informatike, inteligentnim računarskim sistemima, simboličkom obradom informacija i hipertekstom.<ref name="ESU" /><ref name="NASaward">{{cite web |title=Премія імені В.М. Глушкова, 1998 |url=https://www.old.nas.gov.ua/UA/competition/Pages/Persons.aspx?CompetitionID=032&Year=1998 |website=Національна akademija nauka Ukrajine |publisher=Predsjedništvo Nacionalne akademije nauka Ukrajine |language=uk |access-date=2026-03-26}}</ref> U njenom radu posebno se izdvajaju doprinosi razvoju računara serije MIR i metodama povećanja "mašinske inteligencije" tih sistema.<ref>{{cite journal |last1=Stognii |first1=A. A. |last2=Grinchenko |first2=T. A. |title=MIR Series Computers and Ways of Increasing the Level of Machine Intelligence |journal=Cybernetics and Systems Analysis |volume=23 |issue=6 |year=1987 |pages=807–818 |doi=10.1007/BF01070243}}</ref>
Početkom 1990-ih objavila je radove o hipertekstnim tehnologijama i njihovoj primjeni u simboličkim i analitičkim transformacijama, uključujući prikaze principa prvog ukrajinskog hipertekstnog sistema.<ref>{{cite journal |last=Grinchenko |first=T. A. |title=Hypertext: A New Information Technology |journal=Cybernetics and Systems Analysis |volume=28 |issue=5 |year=1992 |pages=751–765 |doi=10.1007/BF01131855}}</ref><ref>{{cite journal |last=Grinchenko |first=T. A. |title=Using Hypertext for Symbolic and Analytical Transformations |journal=Cybernetics and Systems Analysis |volume=28 |issue=1 |year=1992 |pages=134–139 |doi=10.1007/BF01125136}}</ref>
Za ciklus radova o [[Softver|programskim]] i [[Hardver|hardverskim]] sredstvima za inteligentizaciju računarskih sistema dobila je 1998. nagradu Nacionalne akademije nauka Ukrajine.<ref name="ESU" /><ref name="NASaward" />
== Reference ==
{{Refspisak}}
{{Normativna kontrola}}
{{DEFAULTSORT:Hrinčenko, Tamara Oleksijivna}}
[[Kategorija:Ukrajinski naučnici]]
[[Kategorija:Rođeni 1938.]]
k4x06fz1ntdusovsdt32hy3ta2b1wqj
Razgovor:Tamara Hrinčenko
1
532551
3820095
2026-03-26T22:58:03Z
Mhare
481
Nova stranica: {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Mhare | tema = žene | tema2 = nauka | tema3 = | država = Ukrajina | država2 = Internacionalizam | država3 = }}
3820095
wikitext
text/x-wiki
{{CEE proljeće 2026.
| korisnik = Mhare
| tema = žene
| tema2 = nauka
| tema3 =
| država = Ukrajina
| država2 = Internacionalizam
| država3 =
}}
t73t6we2h48uo6te53dfasy3zeunufz
3820096
3820095
2026-03-26T23:04:40Z
Mhare
481
https://fountain.toolforge.org/editathons/fnf2026-bs
3820096
wikitext
text/x-wiki
{{Feminizam i folklor - članak|2026}}
{{CEE proljeće 2026.
| korisnik = Mhare
| tema = žene
| tema2 = nauka
| tema3 =
| država = Ukrajina
| država2 = Internacionalizam
| država3 =
}}
myrorwdioiinz93f95bozmqnkyeqfn5
3820097
3820096
2026-03-26T23:04:49Z
Mhare
481
https://fountain.toolforge.org/editathons/ceew2026-bs
3820097
wikitext
text/x-wiki
{{CEE žene 2026.}}
{{Feminizam i folklor - članak|2026}}
{{CEE proljeće 2026.
| korisnik = Mhare
| tema = žene
| tema2 = nauka
| tema3 =
| država = Ukrajina
| država2 = Internacionalizam
| država3 =
}}
f1semz4da08tnbva95ia3gvsm87cssh
Leila Abouzeid
0
532552
3820098
2026-03-26T23:21:23Z
Mhare
481
+
3820098
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija pisac
| ime = Leila Abouzeid
| slika = Leila Abouzeid.jpg
| opis_slike = Leila Abouzeid 1993.
| puno_ime = Leila Abouzeid
| datum_rođenja = 1950.
| mjesto_rođenja = El Ksiba, [[Maroko]]
| zanimanje = [[književnik|književnica]], [[novinar]]ka, prevoditeljica
| jezik = [[Arapski jezik|arapski]]
| nacionalnost = [[Maroko|marokanska]]
| obrazovanje = [[Mohammed V University|Univerzitet Mohammeda V]]; [[University of Texas at Austin]]
| period = 20. i 21. vijek
| žanr = [[roman]], [[pripovijetka]], [[autobiografija]], [[memoari]]
| poznata_djela = ''Year of the Elephant''<br>''Return to Childhood''<br>''The Last Chapter''<br>''The Director and Other Stories from Morocco''
}}
'''Leila Abouzeid''' ({{Jez-ar|ليلى أبو زيد|Lejla Abu Zejd}}; rođena 1950. u [[El Ksiba|El Ksib]]<nowiki/>i) [[Maroko|marokanska]] je književnica, novinarka i prevoditeljica koja piše na [[Arapski jezik|arapskom jeziku]]. Smatra se pionirkom među marokanskim književnicama savremenog doba, a u literaturi se često ističe i kao prva marokanska književnica čija su književna djela prevedena na [[Engleski jezik|engleski jezik]].<ref name="UTYear">{{cite web |title=Year of the Elephant |url=https://utpress.utexas.edu/9780292721722/ |website=University of Texas Press |access-date=27. 3. 2026}}</ref><ref name="AUCLast">{{cite web |title=The Last Chapter |url=https://aucpress.com/9781617973994/ |website=The American University in Cairo Press |access-date=27. 3. 2026}}</ref><ref name="Twohig">{{cite journal |last=Twohig |first=Eileen |title=Writing across Language Boundaries in Leila Abouzeid's ''The Last Chapter'' |journal=Research in African Literatures |volume=48 |issue=4 |year=2017 |pages=14–30 |doi=10.2979/reseafrilite.48.4.14}}</ref>
== Biografija ==
Abouzeid je rođena 1950. u El Ksibi u [[Maroko|Maroku]]. Studirala je na Univerzitetu Mohammeda V u [[Rabat]]u i na [[Univerzitet Teksas|Univerzitetu Teksas]] u [[Austin (Teksas)|Austinu]]. Karijeru je započela kao novinarka na [[Radio|radiju]] i [[Televizija|televiziji]], a radila je i kao službenica za odnose s javnošću u državnim ministarstvima i u uredu marokanskog premijera. Godine 1992. napustila je novinarstvo kako bi se posvetila književnosti.<ref name="UTYear" /><ref name="AUCAuth">{{cite web |title=Leila Abouzeid |url=https://aucpress.com/author/leila-abouzeid/ |website=The American University in Cairo Press |access-date=27. 3. 2026}}</ref>
Živjela je i radila u Rabatu, a njena su djela prevođena na više jezika, uključujući [[Engleski jezik|engleski]], [[Njemački jezik|njemački]], [[Nizozemski jezik|nizozemski]], [[Francuski jezik|francuski]], [[Španski jezik|španski]], [[Turski jezik|turski]] i [[urdu]].<ref name="UTYear" /><ref name="UTDirector">{{cite web |title=The Director and Other Stories from Morocco |url=https://utpress.utexas.edu/9780292712652/ |website=University of Texas Press |access-date=27. 3. 2026}}</ref>
== Djelo i značaj ==
Poznata je po tome što je, za razliku od brojnih marokanskih autora 20. vijeka koji su pisali na francuskom, svjesno birala arapski kao jezik književnog izraza.<ref name="UTYear" /><ref name="AUCLast" /> U književnokritičkoj literaturi njeno se djelo povezuje s temama ženskog iskustva, identiteta, jezika, [[Religija|religije]], [[kolonijalizam|kolonijalnog]] i postkolonijalnog naslijeđa te društvenih promjena u Maroku.<ref name="Khannous">{{cite journal |last=Khannous |first=Touria |title=Islam, Gender, and Identity in Leila Abouzeid's ''The Last Chapter'' |journal=Research in African Literatures |volume=41 |issue=3 |year=2010 |pages=109–128 |jstor=20642080}}</ref><ref name="Twohig" />
Njeno najpoznatije djelo ''Year of the Elephant'' (Godina slona) bavi se posljedicama marokanske borbe za nezavisnost iz ženske perspektive, dok je ''Return to Childhood'' (Povratak u djetinjstvo) autobiografsko djelo o djetinjstvu, porodici i političkim okolnostima u doba francuske vlasti u Maroku.<ref name="WHC">{{cite web |title=Imperialism in North Africa: Autobiography, Leila Abouzeid |url=https://worldhistorycommons.org/imperialism-north-africa-autobiography-leila-abouzeid |website=World History Commons |access-date=27. 3. 2026}}</ref><ref name="UTReturn">{{cite web |title=Return to Childhood |url=https://utpress.utexas.edu/9780292704909/ |website=University of Texas Press |access-date=27. 3. 2026}}</ref> Roman ''The Last Chapter'' (Posljednje poglavlje) opisivan je kao poluautobiografsko djelo usmjereno na pitanja roda, identiteta i odnosa između privatnog života i društvenih očekivanja.<ref name="AUCLast" /><ref name="Khannous" />
== Reference ==
{{Refspisak}}
{{Normativna kontrola}}
{{DEFAULTSORT:Abouzeid, Leila}}
[[Kategorija:Marokanski pisci]]
[[Kategorija:Rođeni 1950.]]
[[Kategorija:Žive osobe]]
qa4csqk67dvlo38b86ekfyg6m2m713p
Razgovor:Leila Abouzeid
1
532553
3820099
2026-03-26T23:27:31Z
Mhare
481
Nova stranica: {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Mhare | tema = žene | tema2 = literatura | tema3 = | država = Maroko | država2 = | država3 = }}
3820099
wikitext
text/x-wiki
{{CEE proljeće 2026.
| korisnik = Mhare
| tema = žene
| tema2 = literatura
| tema3 =
| država = Maroko
| država2 =
| država3 =
}}
48v2yvf0s527rqg2nvqkvm39w6itncg
Kategorija:Članci projekta CEE proljeće 2026 – Maroko
14
532554
3820100
2026-03-26T23:27:56Z
Mhare
481
Nova stranica: {{DEFAULTSORT:Maroko}} [[Kategorija:Članci projekta CEE proljeće 2026. po državama]]
3820100
wikitext
text/x-wiki
{{DEFAULTSORT:Maroko}}
[[Kategorija:Članci projekta CEE proljeće 2026. po državama]]
tn44nb842xvw17ahkl7thtcvzh92skg
TXN2
0
532555
3820315
2026-03-27T06:47:53Z
Exsiler
178345
Nova stranica: {{Infokutija gen}} '''Mitohondrijski tioredoksin''' znan i kao '''[[tioredoksin-2]]''' je [[protein]] koji je kod [[ljudi]] [[kodon|kodiran]] [[gen]]o '''TXN2''' sa [[hromosom 22|hromosoma 22]].<ref name="entrez">{{cite web | title = Entrez Gene: TXN2 thioredoxin 2| url = https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene/25828}}</ref><ref name="pmid9006939">{{cite journal | vauthors = Spyrou G, Enmark E, Miranda-Vizuete A, Gustafsson J | title = Cloning and expression of a novel mammalian...
3820315
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija gen}}
'''Mitohondrijski tioredoksin''' znan i kao '''[[tioredoksin-2]]''' je [[protein]] koji je kod [[ljudi]] [[kodon|kodiran]] [[gen]]o '''TXN2''' sa [[hromosom 22|hromosoma 22]].<ref name="entrez">{{cite web | title = Entrez Gene: TXN2 thioredoxin 2| url = https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene/25828}}</ref><ref name="pmid9006939">{{cite journal | vauthors = Spyrou G, Enmark E, Miranda-Vizuete A, Gustafsson J | title = Cloning and expression of a novel mammalian thioredoxin | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 272 | issue = 5 | pages = 2936–41 | date = Jan 1997 | pmid = 9006939 | doi = 10.1074/jbc.272.5.2936 | doi-access = free }}</ref><ref name="pmid17220299">{{cite journal | vauthors = Zhou J, Damdimopoulos AE, Spyrou G, Brüne B | title = Thioredoxin 1 and thioredoxin 2 have opposed regulatory functions on hypoxia-inducible factor-1alpha | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 282 | issue = 10 | pages = 7482–90 | date = Mar 2007 | pmid = 17220299 | doi = 10.1074/jbc.M608289200 | doi-access = free }}</ref> Ovaj jedarni gen kodira [[mitohondrija|mitohondrijskog]] člana porodice [[tioredoksin]], grupe malih multifunkcionalnih [[redoks]]-aktivnih proteina. Kodirani protein može imati važnu ulogu u regulaciji mitohondrijskog [[membranski potencijal|membranskog potencijala]] i u zaštiti od [[oksidans]]om-indukovane [[apoptoza|apoptoze]].<ref name="entrez"/>
==Aminokiselinska sekvenca==
{{legenda aminokiselina}}
|content=
{{(!}} style="font-family:monospace;"
{{!-}} style="text-align:right;"
{{!!}} 10
{{!!}}
{{!!}} 20
{{!!}}
{{!!}} 30
{{!!}}
{{!!}} 40
{{!!}}
{{!!}} 50
{{!-}} style="background-color: #eee;"
{{!}} MAQRLLLRRF
{{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}}
{{!}} LASVISRKPS
{{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}}
{{!}} QGQWPPLTSR
{{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}}
{{!}} ALQTPQCSPG
{{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}}
{{!}} GLTVTPNPAR
{{!-}} style="background-color: #eee;"
{{!}} TIYTTRISLT
{{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}}
{{!}} TFNIQDGPDF
{{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}}
{{!}} QDRVVNSETP
{{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}}
{{!}} VVVDFHAQWC
{{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}}
{{!}} GPCKILGPRL
{{!-}} style="background-color: #eee;"
{{!}} EKMVAKQHGK
{{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}}
{{!}} VVMAKVDIDD
{{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}}
{{!}} HTDLAIEYEV
{{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}}
{{!}} SAVPTVLAMK
{{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}}
{{!}} NGDVVDKFVG
{{!-}} style="background-color: #eee;"
{{!}} IKDEDQLEAF
{{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}}
{{!}} LKKLIG
{{!)}}
==Struktura==
Kao [[tioredoksin]], TXN2 je protein od 12 kDa karakteriziran redoks [[aktivno mjesto|aktivnim mjestom]] Trp-Cys-Gly-Pro-Cys. U svom [[oksid]]iranom (neaktivnom) obliku, dva [[cistein]]a formiraju [[disulfidna veza|disulfidnu vezu]]. Ova veza se zatim [[Organska redoks reakcija|redukuje]] pomoću [[tioredoksin-reduktaza| tioredoksin-reduktaze]] i [[NADPH]] do ditiola, koji služi kao disulfidnu [[reduktaza|reduktazu]]. Za razliku od [[tioredoksin|TXN1]], TXN2 sadrži pretpostavljenu [[N-terminal]]nu mitohondrijsku [[ciljajuća sekvenca|ciljajuću sekvencu]], odgovornu za njegovu mitohondrijsku [[subćelijska lokalizacija|lokalizaciju]], i nema strukturne cisteine.<ref name=pmid12080052>{{cite journal | vauthors = Damdimopoulos AE, Miranda-Vizuete A, Pelto-Huikko M, Gustafsson JA, Spyrou G | title = Human mitochondrial thioredoxin. Involvement in mitochondrial membrane potential and cell death | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 277 | issue = 36 | pages = 33249–57 | date = Sep 2002 | pmid = 12080052 | doi = 10.1074/jbc.M203036200 | doi-access = free }}</ref><ref name=pmid12032145>{{cite journal | vauthors = Chen Y, Cai J, Murphy TJ, Jones DP | title = Overexpressed human mitochondrial thioredoxin confers resistance to oxidant-induced apoptosis in human osteosarcoma cells | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 277 | issue = 36 | pages = 33242–8 | date = Sep 2002 | pmid = 12032145 | doi = 10.1074/jbc.M202026200 | doi-access = free}}</ref> Dva [[iRNK]] transkripta gena ''TXN2'' razlikuju se za ~330 [[bazni par|bp]] u dužini [[3' UTR|3′-neprevedene regije]], i vjeruje se da oba postoje ''[[in vivo]]''.<ref name=pmid12032145/>
== Funkcija ==
Ovaj jedarni gen kodira [[mitohondrija|mitohondrijskog]] člana porodice [[tioredoksin]], grupe malih multifunkcionalnih [[redoks]]-aktivnih proteina.<ref name="entrez"/> Kodirani protein je sveprisutno eksprimiran u svim [[prokariot]]skim i [[eukariot]]skim organizmima, ali pokazuje posebno visoku ekspresiju u tkivima s teškom metaboličkom aktivnošću, uključujući [[želudac]], [[testis]], [[jajnik]], [[jetra|jetru]], [[srce]], [[neuron]]e i [[nadbubrežna žlijezda|nadbubrežnu žlijezdu]].<ref name=pmid12080052/><ref name=pmid12032145/> Može imati važnu ulogu u regulaciji mitohondrijskog [[membranski potencijal|membranskog potencijala]] i u zaštiti od [[oksidativno sredstvo|oksidans]]-inducirane [[apoptoza|apoptoze]]].<ref name="entrez"/><ref name=pmid12080052/> Konkretno, sposobnost TXN2 da redukuje disulfidne veze omogućava proteinu da reguliše mitohondrijski redoks i, na taj način, proizvodnju [[ROS|reaktivnih vrsta kisika]] (ROS). Posljedično, smanjenje ekspresije TXN2 može dovesti do povećanog stvaranja ROS-a i ćelijske smrti.<ref name=pmid12080052/> Antiaptozna funkcija TXN2 pripisuje se njegovom učešću u mehanizmima zavisnim od GSH za uklanjanje ROS-a ili njegovoj interakciji sa, i time regulaciji, [[tiol]]a u komponenti [[mitohondrijska propusna tranzicijska pora|mitohondrijske propusne tranzicijske pore]] [[translokator adeninskih nukleotida|translokatora adeninskih nukleotida]] (ANT).<ref name=pmid12032145/>
Pokazalo se da prekomjerna ekspresija TXN2 [[redukcija|smanjuje]] [[hipoksija|hipoksijski]]-induciranu akumulaciju [[HIF-1alfa]], što je u direktnoj suprotnosti sa [[citosol]]nim TXN1, koji je povećao nivoe HIF-1alfa.<ref>{{cite journal | vauthors = Zhou J, Damdimopoulos AE, Spyrou G, Brüne B | title = Thioredoxin 1 and thioredoxin 2 have opposed regulatory functions on hypoxia-inducible factor-1alpha | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 282 | issue = 10 | pages = 7482–90 | date = Mar 2007 | pmid = 17220299 | doi = 10.1074/jbc.M608289200 | doi-access = free }}</ref> Štaviše, iako su i TXN2 i TXN1 sposobni da [[Organska redoks reakcija|redukuju]] [[insulin]], TXN2 ne zavisi od oksidativnog statusa proteina za ovu aktivnost, što može doprinijeti njihovoj razlici u funkciji.<ref name=pmid12080052/>
== Klinički značaj ==
Dokazano je da [[genetički polimorfizam|genetički polimorfizmi]]u genu TXN2 mogu biti povezani sa rizikom od [[spina bifida]].<ref>{{cite journal | vauthors = Wen S, Lu W, Zhu H, Yang W, Shaw GM, Lammer EJ, Islam A, Finnell RH | title = Genetic polymorphisms in the thioredoxin 2 (TXN2) gene and risk for spina bifida | journal = American Journal of Medical Genetics Part A | volume = 149A | issue = 2 | date = Feb 2009 | pmid = 19165900 | doi = 10.1002/ajmg.a.32589 | pmc=2970524 | pages=155–160}}</ref>
Poznato je da TXN2 inhibira stvaranje ROS-a stimulirano transformirajućim faktorom rasta [[TGF-β|(TGF)-β]], neovisno o signalizaciji [[SMAD (protein)|Smad]]. TGF-β je pro-[[onkogen]]i [[citokin]] koji inducira [[epitelno-mezenhimska tranzicija|epitelno-mezenhimsku tranziciju]] (EMT), što je ključni događaj u progresiji [[metastaza]]. Posebno, TXN2 inhibira TGF-β-posredovanu indukciju [[HMGA2]], centralnog EMT medijatora, i [[fibronektin]]a, EMT markera.<ref name=pmid24342608>{{cite journal | vauthors = Ishikawa F, Kaneko E, Sugimoto T, Ishijima T, Wakamatsu M, Yuasa A, Sampei R, Mori K, Nose K, Shibanuma M | title = A mitochondrial thioredoxin-sensitive mechanism regulates TGF-β-mediated gene expression associated with epithelial-mesenchymal transition | journal = Biochemical and Biophysical Research Communications | volume = 443 | issue = 3 | date = Jan 2014 | pmid = 24342608 | doi = 10.1016/j.bbrc.2013.12.050 | pages=821–7}}</ref>
==Interakcije==
Pokazano je da TXN2 [[interakcija protein-protein|interraguje]] sa [[translokator adenin nukleotida|ANT]].<ref name=pmid12032145/>
== Reference ==
{{reflist}}
== Dodatni izvori ==
{{refbegin | 2}}
* {{cite journal | vauthors = Wang Z, Zhang H, Li XF, Le XC | title = Study of interactions between arsenicals and thioredoxins (human and E. coli) using mass spectrometry | journal = Rapid Communications in Mass Spectrometry | volume = 21 | issue = 22 | pages = 3658–66 | year = 2007 | pmid = 17939155 | doi = 10.1002/rcm.3263 | bibcode = 2007RCMS...21.3658W }}
* {{cite journal | vauthors = Udler M, Maia AT, Cebrian A, Brown C, Greenberg D, Shah M, Caldas C, Dunning A, Easton D, Ponder B, Pharoah P | title = Common germline genetic variation in antioxidant defense genes and survival after diagnosis of breast cancer | journal = Journal of Clinical Oncology | volume = 25 | issue = 21 | pages = 3015–23 | date = Jul 2007 | pmid = 17634480 | doi = 10.1200/JCO.2006.10.0099 | doi-access = free }}
* {{cite journal | vauthors = Zhang H, Go YM, Jones DP | title = Mitochondrial thioredoxin-2/peroxiredoxin-3 system functions in parallel with mitochondrial GSH system in protection against oxidative stress | journal = Archives of Biochemistry and Biophysics | volume = 465 | issue = 1 | pages = 119–26 | date = Sep 2007 | pmid = 17548047 | doi = 10.1016/j.abb.2007.05.001 }}
* {{cite journal | vauthors = Oestergaard MZ, Tyrer J, Cebrian A, Shah M, Dunning AM, Ponder BA, Easton DF, Pharoah PD | title = Interactions between genes involved in the antioxidant defence system and breast cancer risk | journal = British Journal of Cancer | volume = 95 | issue = 4 | pages = 525–31 | date = Aug 2006 | pmid = 16868544 | pmc = 2360671 | doi = 10.1038/sj.bjc.6603272 }}
* {{cite journal | vauthors = Cebrian A, Pharoah PD, Ahmed S, Smith PL, Luccarini C, Luben R, Redman K, Munday H, Easton DF, Dunning AM, Ponder BA | title = Tagging single-nucleotide polymorphisms in antioxidant defense enzymes and susceptibility to breast cancer | journal = Cancer Research | volume = 66 | issue = 2 | pages = 1225–33 | date = Jan 2006 | pmid = 16424062 | doi = 10.1158/0008-5472.CAN-05-1857 | doi-access = free }}
* {{cite journal | vauthors = Collins JE, Wright CL, Edwards CA, Davis MP, Grinham JA, Cole CG, Goward ME, Aguado B, Mallya M, Mokrab Y, Huckle EJ, Beare DM, Dunham I | title = A genome annotation-driven approach to cloning the human ORFeome | journal = Genome Biology | volume = 5 | issue = 10 | pages = R84 | year = 2005 | pmid = 15461802 | pmc = 545604 | doi = 10.1186/gb-2004-5-10-r84 | doi-access = free }}
* {{cite journal | vauthors = Damdimopoulos AE, Miranda-Vizuete A, Pelto-Huikko M, Gustafsson JA, Spyrou G | title = Human mitochondrial thioredoxin. Involvement in mitochondrial membrane potential and cell death | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 277 | issue = 36 | pages = 33249–57 | date = Sep 2002 | pmid = 12080052 | doi = 10.1074/jbc.M203036200 | doi-access = free }}
* {{cite journal | vauthors = Chen Y, Cai J, Murphy TJ, Jones DP | title = Overexpressed human mitochondrial thioredoxin confers resistance to oxidant-induced apoptosis in human osteosarcoma cells | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 277 | issue = 36 | pages = 33242–8 | date = Sep 2002 | pmid = 12032145 | doi = 10.1074/jbc.M202026200 | doi-access = free}}
{{refend}}
{{PDB Gallery|geneid=25828}}
[[Kategorija:Proteini]]
[[Kategorija:Geni]]
sxtuolfsrg245cnzffg7gwjqbyb3em9
3820317
3820315
2026-03-27T06:57:37Z
Exsiler
178345
3820317
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija gen}}
'''Mitohondrijski tioredoksin''' znan i kao '''tioredoksin-2''' je [[protein]] koji je kod [[ljudi]] [[kodon|kodiran]] [[gen]]o '''TXN2''' sa [[hromosom 22|hromosoma 22]].<ref name="entrez">{{cite web | title = Entrez Gene: TXN2 thioredoxin 2| url = https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene/25828}}</ref><ref name="pmid9006939">{{cite journal | vauthors = Spyrou G, Enmark E, Miranda-Vizuete A, Gustafsson J | title = Cloning and expression of a novel mammalian thioredoxin | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 272 | issue = 5 | pages = 2936–41 | date = Jan 1997 | pmid = 9006939 | doi = 10.1074/jbc.272.5.2936 | doi-access = free }}</ref><ref name="pmid17220299">{{cite journal | vauthors = Zhou J, Damdimopoulos AE, Spyrou G, Brüne B | title = Thioredoxin 1 and thioredoxin 2 have opposed regulatory functions on hypoxia-inducible factor-1alpha | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 282 | issue = 10 | pages = 7482–90 | date = Mar 2007 | pmid = 17220299 | doi = 10.1074/jbc.M608289200 | doi-access = free }}</ref> Ovaj jedarni gen kodira [[mitohondrija|mitohondrijskog]] člana porodice [[tioredoksin]], grupe malih multifunkcionalnih [[redoks]]-aktivnih proteina. Kodirani protein može imati važnu ulogu u regulaciji mitohondrijskog [[membranski potencijal|membranskog potencijala]] i u zaštiti od [[oksidans]]om-indukovane [[apoptoza|apoptoze]].<ref name="entrez"/>
==Aminokiselinska sekvenca==
{{legenda aminokiselina}}
|content=
{{(!}} style="font-family:monospace;"
{{!-}} style="text-align:right;"
{{!!}} 10
{{!!}}
{{!!}} 20
{{!!}}
{{!!}} 30
{{!!}}
{{!!}} 40
{{!!}}
{{!!}} 50
{{!-}} style="background-color: #eee;"
{{!}} MAQRLLLRRF
{{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}}
{{!}} LASVISRKPS
{{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}}
{{!}} QGQWPPLTSR
{{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}}
{{!}} ALQTPQCSPG
{{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}}
{{!}} GLTVTPNPAR
{{!-}} style="background-color: #eee;"
{{!}} TIYTTRISLT
{{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}}
{{!}} TFNIQDGPDF
{{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}}
{{!}} QDRVVNSETP
{{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}}
{{!}} VVVDFHAQWC
{{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}}
{{!}} GPCKILGPRL
{{!-}} style="background-color: #eee;"
{{!}} EKMVAKQHGK
{{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}}
{{!}} VVMAKVDIDD
{{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}}
{{!}} HTDLAIEYEV
{{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}}
{{!}} SAVPTVLAMK
{{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}}
{{!}} NGDVVDKFVG
{{!-}} style="background-color: #eee;"
{{!}} IKDEDQLEAF
{{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}}
{{!}} LKKLIG
{{!)}}
==Struktura==
Kao [[tioredoksin]], TXN2 je protein od 12 kDa karakteriziran redoks [[aktivno mjesto|aktivnim mjestom]] Trp-Cys-Gly-Pro-Cys. U svom [[oksid]]iranom (neaktivnom) obliku, dva [[cistein]]a formiraju [[disulfidna veza|disulfidnu vezu]]. Ova veza se zatim [[Organska redoks reakcija|redukuje]] pomoću [[tioredoksin-reduktaza| tioredoksin-reduktaze]] i [[NADPH]] do ditiola, koji služi kao disulfidnu [[reduktaza|reduktazu]]. Za razliku od [[tioredoksin|TXN1]], TXN2 sadrži pretpostavljenu [[N-terminal]]nu mitohondrijsku [[ciljajuća sekvenca|ciljajuću sekvencu]], odgovornu za njegovu mitohondrijsku [[subćelijska lokalizacija|lokalizaciju]], i nema strukturne cisteine.<ref name=pmid12080052>{{cite journal | vauthors = Damdimopoulos AE, Miranda-Vizuete A, Pelto-Huikko M, Gustafsson JA, Spyrou G | title = Human mitochondrial thioredoxin. Involvement in mitochondrial membrane potential and cell death | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 277 | issue = 36 | pages = 33249–57 | date = Sep 2002 | pmid = 12080052 | doi = 10.1074/jbc.M203036200 | doi-access = free }}</ref><ref name=pmid12032145>{{cite journal | vauthors = Chen Y, Cai J, Murphy TJ, Jones DP | title = Overexpressed human mitochondrial thioredoxin confers resistance to oxidant-induced apoptosis in human osteosarcoma cells | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 277 | issue = 36 | pages = 33242–8 | date = Sep 2002 | pmid = 12032145 | doi = 10.1074/jbc.M202026200 | doi-access = free}}</ref> Dva [[iRNK]] transkripta gena ''TXN2'' razlikuju se za ~330 [[bazni par|bp]] u dužini [[3' UTR|3′-neprevedene regije]], i vjeruje se da oba postoje ''[[in vivo]]''.<ref name=pmid12032145/>
== Funkcija ==
Ovaj jedarni gen kodira [[mitohondrija|mitohondrijskog]] člana porodice [[tioredoksin]], grupe malih multifunkcionalnih [[redoks]]-aktivnih proteina.<ref name="entrez"/> Kodirani protein je sveprisutno eksprimiran u svim [[prokariot]]skim i [[eukariot]]skim organizmima, ali pokazuje posebno visoku ekspresiju u tkivima s teškom metaboličkom aktivnošću, uključujući [[želudac]], [[testis]], [[jajnik]], [[jetra|jetru]], [[srce]], [[neuron]]e i [[nadbubrežna žlijezda|nadbubrežnu žlijezdu]].<ref name=pmid12080052/><ref name=pmid12032145/> Može imati važnu ulogu u regulaciji mitohondrijskog [[membranski potencijal|membranskog potencijala]] i u zaštiti od [[oksidativno sredstvo|oksidans]]-inducirane [[apoptoza|apoptoze]]].<ref name="entrez"/><ref name=pmid12080052/> Konkretno, sposobnost TXN2 da redukuje disulfidne veze omogućava proteinu da reguliše mitohondrijski redoks i, na taj način, proizvodnju [[ROS|reaktivnih vrsta kisika]] (ROS). Posljedično, smanjenje ekspresije TXN2 može dovesti do povećanog stvaranja ROS-a i ćelijske smrti.<ref name=pmid12080052/> Antiaptozna funkcija TXN2 pripisuje se njegovom učešću u mehanizmima zavisnim od GSH za uklanjanje ROS-a ili njegovoj interakciji sa, i time regulaciji, [[tiol]]a u komponenti [[mitohondrijska propusna tranzicijska pora|mitohondrijske propusne tranzicijske pore]] [[translokator adeninskih nukleotida|translokatora adeninskih nukleotida]] (ANT).<ref name=pmid12032145/>
Pokazalo se da prekomjerna ekspresija TXN2 [[redukcija|smanjuje]] [[hipoksija|hipoksijski]]-induciranu akumulaciju [[HIF-1alfa]], što je u direktnoj suprotnosti sa [[citosol]]nim TXN1, koji je povećao nivoe HIF-1alfa.<ref>{{cite journal | vauthors = Zhou J, Damdimopoulos AE, Spyrou G, Brüne B | title = Thioredoxin 1 and thioredoxin 2 have opposed regulatory functions on hypoxia-inducible factor-1alpha | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 282 | issue = 10 | pages = 7482–90 | date = Mar 2007 | pmid = 17220299 | doi = 10.1074/jbc.M608289200 | doi-access = free }}</ref> Štaviše, iako su i TXN2 i TXN1 sposobni da [[Organska redoks reakcija|redukuju]] [[insulin]], TXN2 ne zavisi od oksidativnog statusa proteina za ovu aktivnost, što može doprinijeti njihovoj razlici u funkciji.<ref name=pmid12080052/>
== Klinički značaj ==
Dokazano je da [[genetički polimorfizam|genetički polimorfizmi]]u genu TXN2 mogu biti povezani sa rizikom od [[spina bifida]].<ref>{{cite journal | vauthors = Wen S, Lu W, Zhu H, Yang W, Shaw GM, Lammer EJ, Islam A, Finnell RH | title = Genetic polymorphisms in the thioredoxin 2 (TXN2) gene and risk for spina bifida | journal = American Journal of Medical Genetics Part A | volume = 149A | issue = 2 | date = Feb 2009 | pmid = 19165900 | doi = 10.1002/ajmg.a.32589 | pmc=2970524 | pages=155–160}}</ref>
Poznato je da TXN2 inhibira stvaranje ROS-a stimulirano transformirajućim faktorom rasta [[TGF-β|(TGF)-β]], neovisno o signalizaciji [[SMAD (protein)|Smad]]. TGF-β je pro-[[onkogen]]i [[citokin]] koji inducira [[epitelno-mezenhimska tranzicija|epitelno-mezenhimsku tranziciju]] (EMT), što je ključni događaj u progresiji [[metastaza]]. Posebno, TXN2 inhibira TGF-β-posredovanu indukciju [[HMGA2]], centralnog EMT medijatora, i [[fibronektin]]a, EMT markera.<ref name=pmid24342608>{{cite journal | vauthors = Ishikawa F, Kaneko E, Sugimoto T, Ishijima T, Wakamatsu M, Yuasa A, Sampei R, Mori K, Nose K, Shibanuma M | title = A mitochondrial thioredoxin-sensitive mechanism regulates TGF-β-mediated gene expression associated with epithelial-mesenchymal transition | journal = Biochemical and Biophysical Research Communications | volume = 443 | issue = 3 | date = Jan 2014 | pmid = 24342608 | doi = 10.1016/j.bbrc.2013.12.050 | pages=821–7}}</ref>
==Interakcije==
Pokazano je da TXN2 [[interakcija protein-protein|interraguje]] sa [[translokator adenin nukleotida|ANT]].<ref name=pmid12032145/>
== Reference ==
{{reflist}}
== Dodatni izvori ==
{{refbegin | 2}}
* {{cite journal | vauthors = Wang Z, Zhang H, Li XF, Le XC | title = Study of interactions between arsenicals and thioredoxins (human and E. coli) using mass spectrometry | journal = Rapid Communications in Mass Spectrometry | volume = 21 | issue = 22 | pages = 3658–66 | year = 2007 | pmid = 17939155 | doi = 10.1002/rcm.3263 | bibcode = 2007RCMS...21.3658W }}
* {{cite journal | vauthors = Udler M, Maia AT, Cebrian A, Brown C, Greenberg D, Shah M, Caldas C, Dunning A, Easton D, Ponder B, Pharoah P | title = Common germline genetic variation in antioxidant defense genes and survival after diagnosis of breast cancer | journal = Journal of Clinical Oncology | volume = 25 | issue = 21 | pages = 3015–23 | date = Jul 2007 | pmid = 17634480 | doi = 10.1200/JCO.2006.10.0099 | doi-access = free }}
* {{cite journal | vauthors = Zhang H, Go YM, Jones DP | title = Mitochondrial thioredoxin-2/peroxiredoxin-3 system functions in parallel with mitochondrial GSH system in protection against oxidative stress | journal = Archives of Biochemistry and Biophysics | volume = 465 | issue = 1 | pages = 119–26 | date = Sep 2007 | pmid = 17548047 | doi = 10.1016/j.abb.2007.05.001 }}
* {{cite journal | vauthors = Oestergaard MZ, Tyrer J, Cebrian A, Shah M, Dunning AM, Ponder BA, Easton DF, Pharoah PD | title = Interactions between genes involved in the antioxidant defence system and breast cancer risk | journal = British Journal of Cancer | volume = 95 | issue = 4 | pages = 525–31 | date = Aug 2006 | pmid = 16868544 | pmc = 2360671 | doi = 10.1038/sj.bjc.6603272 }}
* {{cite journal | vauthors = Cebrian A, Pharoah PD, Ahmed S, Smith PL, Luccarini C, Luben R, Redman K, Munday H, Easton DF, Dunning AM, Ponder BA | title = Tagging single-nucleotide polymorphisms in antioxidant defense enzymes and susceptibility to breast cancer | journal = Cancer Research | volume = 66 | issue = 2 | pages = 1225–33 | date = Jan 2006 | pmid = 16424062 | doi = 10.1158/0008-5472.CAN-05-1857 | doi-access = free }}
* {{cite journal | vauthors = Collins JE, Wright CL, Edwards CA, Davis MP, Grinham JA, Cole CG, Goward ME, Aguado B, Mallya M, Mokrab Y, Huckle EJ, Beare DM, Dunham I | title = A genome annotation-driven approach to cloning the human ORFeome | journal = Genome Biology | volume = 5 | issue = 10 | pages = R84 | year = 2005 | pmid = 15461802 | pmc = 545604 | doi = 10.1186/gb-2004-5-10-r84 | doi-access = free }}
* {{cite journal | vauthors = Damdimopoulos AE, Miranda-Vizuete A, Pelto-Huikko M, Gustafsson JA, Spyrou G | title = Human mitochondrial thioredoxin. Involvement in mitochondrial membrane potential and cell death | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 277 | issue = 36 | pages = 33249–57 | date = Sep 2002 | pmid = 12080052 | doi = 10.1074/jbc.M203036200 | doi-access = free }}
* {{cite journal | vauthors = Chen Y, Cai J, Murphy TJ, Jones DP | title = Overexpressed human mitochondrial thioredoxin confers resistance to oxidant-induced apoptosis in human osteosarcoma cells | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 277 | issue = 36 | pages = 33242–8 | date = Sep 2002 | pmid = 12032145 | doi = 10.1074/jbc.M202026200 | doi-access = free}}
{{refend}}
{{PDB Gallery|geneid=25828}}
[[Kategorija:Proteini]]
[[Kategorija:Geni]]
ivenaf4f1pvaf1nhfsvajkuydvjohng
3820318
3820317
2026-03-27T07:00:25Z
Exsiler
178345
/* Dodatni izvori */
3820318
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija gen}}
'''Mitohondrijski tioredoksin''' znan i kao '''tioredoksin-2''' je [[protein]] koji je kod [[ljudi]] [[kodon|kodiran]] [[gen]]o '''TXN2''' sa [[hromosom 22|hromosoma 22]].<ref name="entrez">{{cite web | title = Entrez Gene: TXN2 thioredoxin 2| url = https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene/25828}}</ref><ref name="pmid9006939">{{cite journal | vauthors = Spyrou G, Enmark E, Miranda-Vizuete A, Gustafsson J | title = Cloning and expression of a novel mammalian thioredoxin | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 272 | issue = 5 | pages = 2936–41 | date = Jan 1997 | pmid = 9006939 | doi = 10.1074/jbc.272.5.2936 | doi-access = free }}</ref><ref name="pmid17220299">{{cite journal | vauthors = Zhou J, Damdimopoulos AE, Spyrou G, Brüne B | title = Thioredoxin 1 and thioredoxin 2 have opposed regulatory functions on hypoxia-inducible factor-1alpha | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 282 | issue = 10 | pages = 7482–90 | date = Mar 2007 | pmid = 17220299 | doi = 10.1074/jbc.M608289200 | doi-access = free }}</ref> Ovaj jedarni gen kodira [[mitohondrija|mitohondrijskog]] člana porodice [[tioredoksin]], grupe malih multifunkcionalnih [[redoks]]-aktivnih proteina. Kodirani protein može imati važnu ulogu u regulaciji mitohondrijskog [[membranski potencijal|membranskog potencijala]] i u zaštiti od [[oksidans]]om-indukovane [[apoptoza|apoptoze]].<ref name="entrez"/>
==Aminokiselinska sekvenca==
{{legenda aminokiselina}}
|content=
{{(!}} style="font-family:monospace;"
{{!-}} style="text-align:right;"
{{!!}} 10
{{!!}}
{{!!}} 20
{{!!}}
{{!!}} 30
{{!!}}
{{!!}} 40
{{!!}}
{{!!}} 50
{{!-}} style="background-color: #eee;"
{{!}} MAQRLLLRRF
{{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}}
{{!}} LASVISRKPS
{{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}}
{{!}} QGQWPPLTSR
{{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}}
{{!}} ALQTPQCSPG
{{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}}
{{!}} GLTVTPNPAR
{{!-}} style="background-color: #eee;"
{{!}} TIYTTRISLT
{{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}}
{{!}} TFNIQDGPDF
{{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}}
{{!}} QDRVVNSETP
{{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}}
{{!}} VVVDFHAQWC
{{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}}
{{!}} GPCKILGPRL
{{!-}} style="background-color: #eee;"
{{!}} EKMVAKQHGK
{{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}}
{{!}} VVMAKVDIDD
{{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}}
{{!}} HTDLAIEYEV
{{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}}
{{!}} SAVPTVLAMK
{{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}}
{{!}} NGDVVDKFVG
{{!-}} style="background-color: #eee;"
{{!}} IKDEDQLEAF
{{!}} style="background-color: #f9f9f9;" {{!}}
{{!}} LKKLIG
{{!)}}
==Struktura==
Kao [[tioredoksin]], TXN2 je protein od 12 kDa karakteriziran redoks [[aktivno mjesto|aktivnim mjestom]] Trp-Cys-Gly-Pro-Cys. U svom [[oksid]]iranom (neaktivnom) obliku, dva [[cistein]]a formiraju [[disulfidna veza|disulfidnu vezu]]. Ova veza se zatim [[Organska redoks reakcija|redukuje]] pomoću [[tioredoksin-reduktaza| tioredoksin-reduktaze]] i [[NADPH]] do ditiola, koji služi kao disulfidnu [[reduktaza|reduktazu]]. Za razliku od [[tioredoksin|TXN1]], TXN2 sadrži pretpostavljenu [[N-terminal]]nu mitohondrijsku [[ciljajuća sekvenca|ciljajuću sekvencu]], odgovornu za njegovu mitohondrijsku [[subćelijska lokalizacija|lokalizaciju]], i nema strukturne cisteine.<ref name=pmid12080052>{{cite journal | vauthors = Damdimopoulos AE, Miranda-Vizuete A, Pelto-Huikko M, Gustafsson JA, Spyrou G | title = Human mitochondrial thioredoxin. Involvement in mitochondrial membrane potential and cell death | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 277 | issue = 36 | pages = 33249–57 | date = Sep 2002 | pmid = 12080052 | doi = 10.1074/jbc.M203036200 | doi-access = free }}</ref><ref name=pmid12032145>{{cite journal | vauthors = Chen Y, Cai J, Murphy TJ, Jones DP | title = Overexpressed human mitochondrial thioredoxin confers resistance to oxidant-induced apoptosis in human osteosarcoma cells | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 277 | issue = 36 | pages = 33242–8 | date = Sep 2002 | pmid = 12032145 | doi = 10.1074/jbc.M202026200 | doi-access = free}}</ref> Dva [[iRNK]] transkripta gena ''TXN2'' razlikuju se za ~330 [[bazni par|bp]] u dužini [[3' UTR|3′-neprevedene regije]], i vjeruje se da oba postoje ''[[in vivo]]''.<ref name=pmid12032145/>
== Funkcija ==
Ovaj jedarni gen kodira [[mitohondrija|mitohondrijskog]] člana porodice [[tioredoksin]], grupe malih multifunkcionalnih [[redoks]]-aktivnih proteina.<ref name="entrez"/> Kodirani protein je sveprisutno eksprimiran u svim [[prokariot]]skim i [[eukariot]]skim organizmima, ali pokazuje posebno visoku ekspresiju u tkivima s teškom metaboličkom aktivnošću, uključujući [[želudac]], [[testis]], [[jajnik]], [[jetra|jetru]], [[srce]], [[neuron]]e i [[nadbubrežna žlijezda|nadbubrežnu žlijezdu]].<ref name=pmid12080052/><ref name=pmid12032145/> Može imati važnu ulogu u regulaciji mitohondrijskog [[membranski potencijal|membranskog potencijala]] i u zaštiti od [[oksidativno sredstvo|oksidans]]-inducirane [[apoptoza|apoptoze]]].<ref name="entrez"/><ref name=pmid12080052/> Konkretno, sposobnost TXN2 da redukuje disulfidne veze omogućava proteinu da reguliše mitohondrijski redoks i, na taj način, proizvodnju [[ROS|reaktivnih vrsta kisika]] (ROS). Posljedično, smanjenje ekspresije TXN2 može dovesti do povećanog stvaranja ROS-a i ćelijske smrti.<ref name=pmid12080052/> Antiaptozna funkcija TXN2 pripisuje se njegovom učešću u mehanizmima zavisnim od GSH za uklanjanje ROS-a ili njegovoj interakciji sa, i time regulaciji, [[tiol]]a u komponenti [[mitohondrijska propusna tranzicijska pora|mitohondrijske propusne tranzicijske pore]] [[translokator adeninskih nukleotida|translokatora adeninskih nukleotida]] (ANT).<ref name=pmid12032145/>
Pokazalo se da prekomjerna ekspresija TXN2 [[redukcija|smanjuje]] [[hipoksija|hipoksijski]]-induciranu akumulaciju [[HIF-1alfa]], što je u direktnoj suprotnosti sa [[citosol]]nim TXN1, koji je povećao nivoe HIF-1alfa.<ref>{{cite journal | vauthors = Zhou J, Damdimopoulos AE, Spyrou G, Brüne B | title = Thioredoxin 1 and thioredoxin 2 have opposed regulatory functions on hypoxia-inducible factor-1alpha | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 282 | issue = 10 | pages = 7482–90 | date = Mar 2007 | pmid = 17220299 | doi = 10.1074/jbc.M608289200 | doi-access = free }}</ref> Štaviše, iako su i TXN2 i TXN1 sposobni da [[Organska redoks reakcija|redukuju]] [[insulin]], TXN2 ne zavisi od oksidativnog statusa proteina za ovu aktivnost, što može doprinijeti njihovoj razlici u funkciji.<ref name=pmid12080052/>
== Klinički značaj ==
Dokazano je da [[genetički polimorfizam|genetički polimorfizmi]]u genu TXN2 mogu biti povezani sa rizikom od [[spina bifida]].<ref>{{cite journal | vauthors = Wen S, Lu W, Zhu H, Yang W, Shaw GM, Lammer EJ, Islam A, Finnell RH | title = Genetic polymorphisms in the thioredoxin 2 (TXN2) gene and risk for spina bifida | journal = American Journal of Medical Genetics Part A | volume = 149A | issue = 2 | date = Feb 2009 | pmid = 19165900 | doi = 10.1002/ajmg.a.32589 | pmc=2970524 | pages=155–160}}</ref>
Poznato je da TXN2 inhibira stvaranje ROS-a stimulirano transformirajućim faktorom rasta [[TGF-β|(TGF)-β]], neovisno o signalizaciji [[SMAD (protein)|Smad]]. TGF-β je pro-[[onkogen]]i [[citokin]] koji inducira [[epitelno-mezenhimska tranzicija|epitelno-mezenhimsku tranziciju]] (EMT), što je ključni događaj u progresiji [[metastaza]]. Posebno, TXN2 inhibira TGF-β-posredovanu indukciju [[HMGA2]], centralnog EMT medijatora, i [[fibronektin]]a, EMT markera.<ref name=pmid24342608>{{cite journal | vauthors = Ishikawa F, Kaneko E, Sugimoto T, Ishijima T, Wakamatsu M, Yuasa A, Sampei R, Mori K, Nose K, Shibanuma M | title = A mitochondrial thioredoxin-sensitive mechanism regulates TGF-β-mediated gene expression associated with epithelial-mesenchymal transition | journal = Biochemical and Biophysical Research Communications | volume = 443 | issue = 3 | date = Jan 2014 | pmid = 24342608 | doi = 10.1016/j.bbrc.2013.12.050 | pages=821–7}}</ref>
==Interakcije==
Pokazano je da TXN2 [[interakcija protein-protein|interraguje]] sa [[translokator adenin nukleotida|ANT]].<ref name=pmid12032145/>
== Reference ==
{{reflist}}
== Dodatni izvori ==
{{refbegin | 2}}
* {{cite journal | vauthors = Wang Z, Zhang H, Li XF, Le XC | title = Study of interactions between arsenicals and thioredoxins (human and E. coli) using mass spectrometry | journal = Rapid Communications in Mass Spectrometry | volume = 21 | issue = 22 | pages = 3658–66 | year = 2007 | pmid = 17939155 | doi = 10.1002/rcm.3263 | bibcode = 2007RCMS...21.3658W }}
* {{cite journal | vauthors = Udler M, Maia AT, Cebrian A, Brown C, Greenberg D, Shah M, Caldas C, Dunning A, Easton D, Ponder B, Pharoah P | title = Common germline genetic variation in antioxidant defense genes and survival after diagnosis of breast cancer | journal = Journal of Clinical Oncology | volume = 25 | issue = 21 | pages = 3015–23 | date = Jul 2007 | pmid = 17634480 | doi = 10.1200/JCO.2006.10.0099 | doi-access = free }}
* {{cite journal | vauthors = Zhang H, Go YM, Jones DP | title = Mitochondrial thioredoxin-2/peroxiredoxin-3 system functions in parallel with mitochondrial GSH system in protection against oxidative stress | journal = Archives of Biochemistry and Biophysics | volume = 465 | issue = 1 | pages = 119–26 | date = Sep 2007 | pmid = 17548047 | doi = 10.1016/j.abb.2007.05.001 }}
* {{cite journal | vauthors = Oestergaard MZ, Tyrer J, Cebrian A, Shah M, Dunning AM, Ponder BA, Easton DF, Pharoah PD | title = Interactions between genes involved in the antioxidant defence system and breast cancer risk | journal = British Journal of Cancer | volume = 95 | issue = 4 | pages = 525–31 | date = Aug 2006 | pmid = 16868544 | pmc = 2360671 | doi = 10.1038/sj.bjc.6603272 }}
* {{cite journal | vauthors = Cebrian A, Pharoah PD, Ahmed S, Smith PL, Luccarini C, Luben R, Redman K, Munday H, Easton DF, Dunning AM, Ponder BA | title = Tagging single-nucleotide polymorphisms in antioxidant defense enzymes and susceptibility to breast cancer | journal = Cancer Research | volume = 66 | issue = 2 | pages = 1225–33 | date = Jan 2006 | pmid = 16424062 | doi = 10.1158/0008-5472.CAN-05-1857 | doi-access = free }}
* {{cite journal | vauthors = Collins JE, Wright CL, Edwards CA, Davis MP, Grinham JA, Cole CG, Goward ME, Aguado B, Mallya M, Mokrab Y, Huckle EJ, Beare DM, Dunham I | title = A genome annotation-driven approach to cloning the human ORFeome | journal = Genome Biology | volume = 5 | issue = 10 | pages = R84 | year = 2005 | pmid = 15461802 | pmc = 545604 | doi = 10.1186/gb-2004-5-10-r84 | doi-access = free }}
* {{cite journal | vauthors = Damdimopoulos AE, Miranda-Vizuete A, Pelto-Huikko M, Gustafsson JA, Spyrou G | title = Human mitochondrial thioredoxin. Involvement in mitochondrial membrane potential and cell death | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 277 | issue = 36 | pages = 33249–57 | date = Sep 2002 | pmid = 12080052 | doi = 10.1074/jbc.M203036200 | doi-access = free }}
* {{cite journal | vauthors = Chen Y, Cai J, Murphy TJ, Jones DP | title = Overexpressed human mitochondrial thioredoxin confers resistance to oxidant-induced apoptosis in human osteosarcoma cells | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 277 | issue = 36 | pages = 33242–8 | date = Sep 2002 | pmid = 12032145 | doi = 10.1074/jbc.M202026200 | doi-access = free}}
{{refend}}
{{PDB Gallery|geneid=25828}}
[[Kategorija:Proteini]]
[[Kategorija:Geni]]
[[Kategorija:Geni na hromosomu 22]]
cs2l2q7nm6ne2ybba4ex42jrfeko90a
Tioredoksin-2
0
532556
3820316
2026-03-27T06:56:54Z
Exsiler
178345
Preusmjereno na [[TXN2]]
3820316
wikitext
text/x-wiki
#Preusmjeri [[TXN2]]
ml5z1tzcu8v2iw8lmzo8pr4swbfy9tv
Dubravka Mijatović
0
532557
3820320
2026-03-27T07:54:45Z
Panasko
146730
Nova stranica: {{Infokutija osoba | ime = Dubravka Mijatović | slika = | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1968|12|27}} | mjesto_rođenja = [[Beograd]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = [[Glumac|glumica]] | godine_akti...
3820320
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija osoba
| ime = Dubravka Mijatović
| slika =
| alt_slike =
| opis =
| ime_pri_rođenju =
| datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1968|12|27}}
| mjesto_rođenja = [[Beograd]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]]
| datum_smrti =
| mjesto_smrti =
| nacionalnost =
| druga_imena =
| zanimanje = [[Glumac|glumica]]
| godine_aktivnosti = 1985-danas
| poznat_po =
| značajna_djela =
| supružnik = [[Goran Radaković]] (razvod)<br/>
[[Marinko Madžgalj]] (razvod)
}}
'''Dubravka Mijatović''' ([[Beograd]], 27. decembar 1968) bila je [[srbija]]nska pozorišna, televizijska i filmska [[Glumac|glumica]].<ref>{{Cite web |url=http://poznati.info/dubravka-mijatovic-biografija/ |title=Dubravka Mijatovic Biografija |access-date=20. 10. 2012 |archive-date=4. 11. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121104121231/http://poznati.info/dubravka-mijatovic-biografija/ |url-status= }}</ref>
Tokom devedesetih godina istakla se ulogama u televizijskim serijama ''[[Bolji život]]'' i ''[[Srećni ljudi]]'', dok je u kasnijem periodu ostvarila zapažene nastupe u serijama ''[[Stižu dolari]]'' i ''[[Bela lađa]]''. Godine 2008. tumačila je glavnu žensku ulogu u popularnoj seriji Moj rođak sa sela, a deset godina kasnije igrala je vodeće uloge u serijama [[Nemanjići – rađanje kraljevine|''Nemanjići'' – rađanje kraljevine]] i ''[[Žigosani u reketu]]''. Značajne uloge ostvarila je i u filmovima ''[[Jagoda u supermarketu]]'' i ''[[Tri palme za dve bitange i ribicu]]'', kao i u uspješnoj pozorišnoj predstavi "Doručak kod Tifanija" u teatru [[Opera i teatar Madlenijanum|Madlenijanum]].
Tokom 1990-ih smatrana je tinejdžerskom ikonom te jednim od najpopularnijih televizijskih lica, naročito u vrijeme emitovanja serije ''[[Srećni ljudi]]''.
Kao dijete bila je članica dramskog studija Bate Miladinovića, a prvu ulogu ostvarila je sa šest godina u televizijskoj seriji ''[[Vaga za tačno mjerenje]]''.<ref>{{cite web|url=http://www.yugopapir.com/2015/08/dubravka-mijatovic-zivotna-prica.html|title=Dubravka Mijatović, životna priča: Čarobni Kopaonik, "mama" Milena Dravić, Sanja u "Boljem životu"...|last=Antonijević|first=Jasmina|publisher=[[Yugopapir]]|year=2002|access-date=17. 3. 2022}}</ref> Sa sedamnaest godina pojavila se u filmu ''[[Nije lako sa muškarcima]]'' (1985). Fakultet dramskih umjetnosti u Beogradu upisala je 1988, iz trećeg pokušaja, a diplomirala je 1994. u klasi profesora [[Vladimir Jevtović|Vladimira Jevtovića]], zajedno s [[Ivana Mihić|Ivanom Mihić]], [[Nebojša Dugalić|Nebojšom Dugalićem]] i [[Dragan Mićanović|Draganom Mićanovićem]].
Zapaženu ulogu buntovne djevojke Sanje ostvarila je u drugoj sezoni serije ''Bolji život'' (1990–1991). Kao studentkinja dobila je priliku da, uz [[Tanja Bošković|Tanju Bošković]], tumači glavnu žensku ulogu u seriji ''Srećni ljudi'' (1993). Uloga Đine Golubović donijela joj je veliku popularnost, ali je na početku snimanja druge sezone napustila projekat. Iako su se u medijima pojavile tvrdnje da je razlog njenog odlaska kašnjenje na snimanja, glumica je navodila da su uzrok bili neredovna isplata honorara i nezadovoljstvo razvojem lika. Nakon njenog odlaska, kao i odlaska Tanje Bošković, nastavak serije bio je doveden u pitanje, ali je snimanje ipak nastavljeno s novom glumačkom postavom. Uprkos tome što je igrala u ograničenom broju epizoda, ostala je prepoznatljivo lice serije.
Nakon ovog perioda bila je privremeno odsutna s programa Radio-televizije Srbije, a ponovo se pojavila 2003. u seriji ''[[Kazneni prostor]]''. Uslijedile su epizodne i značajnije uloge u serijama ''Stižu dolari'' (2004) i ''[[Bela lađa]]'' (2007–2008), gdje je tumačila lik Slađane Savić, kao i glavna ženska uloga u seriji ''[[Moj rođak sa sela]]''.
Napustila je i snimanje serije ''[[Pare ili život]]'', u kojoj je igrala glavni ženski lik, navodeći neslaganja u vezi s profesionalnim obavezama i isplatom honorara.
Od 1996. stalna je članica ansambla pozorišta [[Atelje 212]]. Bila je u braku s glumcem [[Goran Radaković|Goranom Radakovićem]], s kojim ima kćerku Ivu (rođenu 2000), a potom je bila u vanbračnoj zajednici s [[Marinko Madžgalj|Marinkom Madžgaljem]], s kojim ima kćerku Saru.<ref>[http://novosti.rs/vesti/scena.147.html:520074-Dubravka-Mijatovic-Tacno-je-razvela-sam-se-od-Marinka-pre-sest-meseci Dubravka Mijatović: Tačno je, razvela sam se od Marinka pre šest meseci (!Večernje novosti!, 18. novembar 2014)]</ref>
== Filmografija ==
=== Film ===
{| class="wikitable"
!Godina
!Naziv
!Uloga
|-
|1985.
|''[[Nije lako sa muškarcima]]''
|Milica
|-
|1998.
|''[[Tri palme za dve bitange i ribicu]]''
|Nadica
|-
|2000.
|''[[Rat uživo]]''
|Ivana
|-
|2003.
|''[[Jagoda u supermarketu]]''
|Ljubica
|}
=== Televizija ===
{| class="wikitable"
!Godina
!Naziv
!Uloga
|-
|1978.
|''[[Vaga za tačno merenje]]''
|Duda
|-
|1988.
|''[[Bolji život]]''
|Sanja
|-
| rowspan="2" |1991.
|''[[Kuća za rušenje]]''
|Jelena
|-
|''[[Bolji život 2]]''
|Sanja
|-
|1993.
|''[[Srećni ljudi]]''
|Đurđina Đina Golubović
|-
|1998.
|''[[Ljubavi Džordža Vašingtona]]''
|Silvija
|-
|2001.
|''[[Rondo (serija)|Rondo]]''
|medicinska sestra
|-
| rowspan="2" |2002.
|''[[Kazneni prostor (serija)|Kazneni prostor]]''
|Silvija
|-
|''[[Ko čeka dočeka]]''
|
|-
|2003.
|''[[Kazneni prostor 2]]''
|Silvija
|-
|2004.
|''[[Stižu dolari]]''
|Gordana
|-
|2006-2010.
|''[[Bela lađa]]''
|Slađana Savić
|-
|2007.
|''[[Pozorište u kući]]''
|Bogdanka Lakićević Bubili
|-
| rowspan="2" |2008.
|''[[Moj rođak sa sela]]''
|Milena Malešević
|-
|''[[Pare ili život]]''
|Višnja
|-
|2017.
|''[[Nemanjići – rađanje kraljevine]]''
|Ana Nemanjić
|-
|2018.
|
|
|-
|2018-2019.
|''[[Žigosani u reketu]]''
|Jelica Zečević
|-
|2018-2025.
|''[[Urgentni centar (serija)|Urgentni centar]]''
|dr. Sara Kolarov
|-
|2018.
|''[[Papijeva ekipa]]''
|Lola
|-
|2022.
|''[[Čudne ljubavi]]''
|Voditeljica Sonja
|}
== Nagrade ==
* [[Nagrada "Carica Teodora"]] na filmskim susretima u Nišu 1998, za ulogu Nadice u filmu ''Tri palme za dve bitange i ribicu''.
* [[Zlatna mimoza]] za najbolju ulogu na festivalu u Herceg Novom, za ulogu Ivane u filmu ''Rat uživo.''
== Reference ==
{{Refspisak}}
== Vanjski linkovi ==
*{{imdb name|id=0586298|name=Dubravka Mijatović}}
{{Normativna kontrola}}
{{DEFAULTSORT:Mijatović, Dubravka}}
[[Kategorija:Rođeni 1968.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Beograd]]
[[Kategorija:Srbijanske glumice]]
[[Kategorija:Jugoslavenske glumice]]
4qdf81r8j8om77vefpvhdlfp9tleqlf
3820324
3820320
2026-03-27T08:11:30Z
Panasko
146730
3820324
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija osoba
| ime = Dubravka Mijatović
| slika =
| alt_slike =
| opis =
| ime_pri_rođenju =
| datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1968|12|27}}
| mjesto_rođenja = [[Beograd]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]]
| datum_smrti =
| mjesto_smrti =
| nacionalnost =
| druga_imena =
| zanimanje = [[Glumac|glumica]]
| godine_aktivnosti = 1985-danas
| poznat_po =
| značajna_djela =
| supružnik = [[Goran Radaković]] (razvod)<br/>
[[Marinko Madžgalj]] (razvod)
}}
'''Dubravka Mijatović''' ([[Beograd]], 27. decembar 1968) jest [[srbija]]nska pozorišna, televizijska i filmska [[Glumac|glumica]].<ref>{{Cite web |url=http://poznati.info/dubravka-mijatovic-biografija/ |title=Dubravka Mijatovic Biografija |access-date=20. 10. 2012 |archive-date=4. 11. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121104121231/http://poznati.info/dubravka-mijatovic-biografija/ |url-status= }}</ref>
Tokom devedesetih godina istakla se ulogama u televizijskim serijama ''[[Bolji život]]'' i ''[[Srećni ljudi]]'', dok je u kasnijem periodu ostvarila zapažene nastupe u serijama ''[[Stižu dolari]]'' i ''[[Bela lađa]]''. Godine 2008. tumačila je glavnu žensku ulogu u popularnoj seriji Moj rođak sa sela, a deset godina kasnije igrala je vodeće uloge u serijama [[Nemanjići – rađanje kraljevine|''Nemanjići'' – rađanje kraljevine]] i ''[[Žigosani u reketu]]''. Značajne uloge ostvarila je i u filmovima ''[[Jagoda u supermarketu]]'' i ''[[Tri palme za dve bitange i ribicu]]'', kao i u uspješnoj pozorišnoj predstavi "Doručak kod Tifanija" u teatru [[Opera i teatar Madlenijanum|Madlenijanum]].
Tokom 1990-ih smatrana je tinejdžerskom ikonom te jednim od najpopularnijih televizijskih lica, naročito u vrijeme emitovanja serije ''[[Srećni ljudi]]''.
Kao dijete bila je članica dramskog studija Bate Miladinovića, a prvu ulogu ostvarila je sa šest godina u televizijskoj seriji ''[[Vaga za tačno mjerenje]]''.<ref>{{cite web|url=http://www.yugopapir.com/2015/08/dubravka-mijatovic-zivotna-prica.html|title=Dubravka Mijatović, životna priča: Čarobni Kopaonik, "mama" Milena Dravić, Sanja u "Boljem životu"...|last=Antonijević|first=Jasmina|publisher=[[Yugopapir]]|year=2002|access-date=17. 3. 2022}}</ref> Sa sedamnaest godina pojavila se u filmu ''[[Nije lako sa muškarcima]]'' (1985). Fakultet dramskih umjetnosti u Beogradu upisala je 1988, iz trećeg pokušaja, a diplomirala je 1994. u klasi profesora [[Vladimir Jevtović|Vladimira Jevtovića]], zajedno s [[Ivana Mihić|Ivanom Mihić]], [[Nebojša Dugalić|Nebojšom Dugalićem]] i [[Dragan Mićanović|Draganom Mićanovićem]].
Zapaženu ulogu buntovne djevojke Sanje ostvarila je u drugoj sezoni serije ''Bolji život'' (1990–1991). Kao studentkinja dobila je priliku da, uz [[Tanja Bošković|Tanju Bošković]], tumači glavnu žensku ulogu u seriji ''Srećni ljudi'' (1993). Uloga Đine Golubović donijela joj je veliku popularnost, ali je na početku snimanja druge sezone napustila projekat. Iako su se u medijima pojavile tvrdnje da je razlog njenog odlaska kašnjenje na snimanja, glumica je navodila da su uzrok bili neredovna isplata honorara i nezadovoljstvo razvojem lika. Nakon njenog odlaska, kao i odlaska Tanje Bošković, nastavak serije bio je doveden u pitanje, ali je snimanje ipak nastavljeno s novom glumačkom postavom. Uprkos tome što je igrala u ograničenom broju epizoda, ostala je prepoznatljivo lice serije.
Nakon ovog perioda bila je privremeno odsutna s programa Radio-televizije Srbije, a ponovo se pojavila 2003. u seriji ''[[Kazneni prostor]]''. Uslijedile su epizodne i značajnije uloge u serijama ''Stižu dolari'' (2004) i ''[[Bela lađa]]'' (2007–2008), gdje je tumačila lik Slađane Savić, kao i glavna ženska uloga u seriji ''[[Moj rođak sa sela]]''.
Napustila je i snimanje serije ''[[Pare ili život]]'', u kojoj je igrala glavni ženski lik, navodeći neslaganja u vezi s profesionalnim obavezama i isplatom honorara.
Od 1996. stalna je članica ansambla pozorišta [[Atelje 212]]. Bila je u braku s glumcem [[Goran Radaković|Goranom Radakovićem]], s kojim ima kćerku Ivu (rođenu 2000), a potom je bila u vanbračnoj zajednici s [[Marinko Madžgalj|Marinkom Madžgaljem]], s kojim ima kćerku Saru.<ref>[http://novosti.rs/vesti/scena.147.html:520074-Dubravka-Mijatovic-Tacno-je-razvela-sam-se-od-Marinka-pre-sest-meseci Dubravka Mijatović: Tačno je, razvela sam se od Marinka pre šest meseci (!Večernje novosti!, 18. novembar 2014)]</ref>
== Filmografija ==
=== Film ===
{| class="wikitable"
!Godina
!Naziv
!Uloga
|-
|1985.
|''[[Nije lako sa muškarcima]]''
|Milica
|-
|1998.
|''[[Tri palme za dve bitange i ribicu]]''
|Nadica
|-
|2000.
|''[[Rat uživo]]''
|Ivana
|-
|2003.
|''[[Jagoda u supermarketu]]''
|Ljubica
|}
=== Televizija ===
{| class="wikitable"
!Godina
!Naziv
!Uloga
|-
|1978.
|''[[Vaga za tačno merenje]]''
|Duda
|-
|1988.
|''[[Bolji život]]''
|Sanja
|-
| rowspan="2" |1991.
|''[[Kuća za rušenje]]''
|Jelena
|-
|''[[Bolji život 2]]''
|Sanja
|-
|1993.
|''[[Srećni ljudi]]''
|Đurđina Đina Golubović
|-
|1998.
|''[[Ljubavi Džordža Vašingtona]]''
|Silvija
|-
|2001.
|''[[Rondo (serija)|Rondo]]''
|medicinska sestra
|-
| rowspan="2" |2002.
|''[[Kazneni prostor (serija)|Kazneni prostor]]''
|Silvija
|-
|''[[Ko čeka dočeka]]''
|
|-
|2003.
|''[[Kazneni prostor 2]]''
|Silvija
|-
|2004.
|''[[Stižu dolari]]''
|Gordana
|-
|2006-2010.
|''[[Bela lađa]]''
|Slađana Savić
|-
|2007.
|''[[Pozorište u kući]]''
|Bogdanka Lakićević Bubili
|-
| rowspan="2" |2008.
|''[[Moj rođak sa sela]]''
|Milena Malešević
|-
|''[[Pare ili život]]''
|Višnja
|-
|2017.
|''[[Nemanjići – rađanje kraljevine]]''
|Ana Nemanjić
|-
|2018.
|
|
|-
|2018-2019.
|''[[Žigosani u reketu]]''
|Jelica Zečević
|-
|2018-2025.
|''[[Urgentni centar (serija)|Urgentni centar]]''
|dr. Sara Kolarov
|-
|2018.
|''[[Papijeva ekipa]]''
|Lola
|-
|2022.
|''[[Čudne ljubavi]]''
|Voditeljica Sonja
|}
== Nagrade ==
* [[Nagrada "Carica Teodora"]] na filmskim susretima u Nišu 1998, za ulogu Nadice u filmu ''Tri palme za dve bitange i ribicu''.
* [[Zlatna mimoza]] za najbolju ulogu na festivalu u Herceg Novom, za ulogu Ivane u filmu ''Rat uživo.''
== Reference ==
{{Refspisak}}
== Vanjski linkovi ==
*{{imdb name|id=0586298|name=Dubravka Mijatović}}
{{Normativna kontrola}}
{{DEFAULTSORT:Mijatović, Dubravka}}
[[Kategorija:Rođeni 1968.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Beograd]]
[[Kategorija:Srbijanske glumice]]
[[Kategorija:Jugoslavenske glumice]]
o5cm8o36kzzly95rwywrh9wtid8k7nd
Razgovor:Dubravka Mijatović
1
532558
3820321
2026-03-27T07:55:49Z
Panasko
146730
https://fountain.toolforge.org/editathons/ceew2026-bs
3820321
wikitext
text/x-wiki
{{CEE žene 2026.}}
fci8p87e6q3j6y6ghnr470z98om38r9
3820322
3820321
2026-03-27T07:55:54Z
Panasko
146730
http://fountain.toolforge.org/editathons/fnf2026-bs
3820322
wikitext
text/x-wiki
{{Feminizam i folklor - članak|2026}}
{{CEE žene 2026.}}
alu4b5a34m363h6iskuotxo47uyfkkn
3820323
3820322
2026-03-27T07:57:04Z
Panasko
146730
3820323
wikitext
text/x-wiki
{{Feminizam i folklor - članak|2026}}
{{CEE žene 2026.}}
{{CEE proljeće 2026.
| korisnik = Panasko
| tema = Žene
| tema2 = kultura
| tema3 = umjetnost
| država = Srbija
| država2 =
| država3 =
}}
rrmmyczbtqc0swihqil0jxxr9ylb6g3
Radmila Savićević
0
532559
3820329
2026-03-27T10:38:03Z
Panasko
146730
Nova stranica: {{Infokutija osoba | ime = Radmila Savićević | slika = Radmila Savićević 2013 Serbian stamp.jpg | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1926|2|8}} | mjesto_rođenja = [[Kruševac]], [[Kraljevina Jugoslavija]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2001|11|8|1926|2|8}} | mjesto_smrti = [[Beograd]], [[Srbija]] | nacionalnost = | druga_imena =...
3820329
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija osoba
| ime = Radmila Savićević
| slika = Radmila Savićević 2013 Serbian stamp.jpg
| alt_slike =
| opis =
| ime_pri_rođenju =
| datum_rođenja = {{Datum rođenja|1926|2|8}}
| mjesto_rođenja = [[Kruševac]], [[Kraljevina Jugoslavija]]
| datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2001|11|8|1926|2|8}}
| mjesto_smrti = [[Beograd]], [[Srbija]]
| nacionalnost =
| druga_imena =
| zanimanje = [[Glumac|glumica]]
| godine_aktivnosti = 1946-2001.
| poznat_po =
| značajna_djela =
| supružnik = [[Božidar Savićević]]
}}
'''Radmila Savićević''' ([[Beograd]], 8. februar 1926 – 8. novembar 2001) bila je [[srbija]]nska pozorišna, televizijska i filmska [[Glumac|glumica]]. Uživala je veliku popularnost i naklonost publike i smatrana je jednim od simbola jugoslovenskog glumišta.
Karijeru je počela 1946, a prvi film snimila 1961. Pažnju na sebe je skrenula 1968. u filmu ''[[Višnja na Tašmajdanu]]'', gdje je igrala razrednog starješinu. Popularnost stiče kao Violeta u ''[[Kamiondžije|Kamiondžijama]]'', djevojka zaljubljena u Paju Čuturu (Pavle Vuisić), i kao baka Vuka u ''[[Pozorište u kući|Pozorištu u kući]]''. Godine 1976. snima TV seriju ''[[Babino unuče]]'', da bi potom igrala u seriji ''[[Vruć vetar]]''. Krajem osamdesetih tumači lik sekretarice Žarke u ''[[Bolji život|Boljem životu]]'', a godine 1993. njena karijera dolazi do vrhunca ulogom Riske Golubović u ''[[Srećni ljudi|Srećnim ljudima]]''. Njena posljednja uloga bila je Dostana u ''[[Porodično blago|Porodičnom blagu]]''.
Nagradu Dobričin prsten nikada nije dobila, budući da joj, kako je sama govorila, filmski kritičari nikada nisu bili naklonjeni. [[Nagrada "Žanka Stokić"|Nagradu "Žanka Stokić"]] dobila je 2003. posthumno. Ostala je upamćena po ulogama baka i dobronamernih, prostodušnih žena sa sela.<ref name="urlRadmila Savićević Prolog">{{cite web|url=http://www.prolog.rs/Radmila-Savićević-article-1033.htm|title=Radmila Savićević Prolog|authorlink=|date=|work=|publisher=|language=|format=|archiveurl=|archivedate=|accessdate=4. 5. 2013.|author=}}{{Мртва веза}}</ref> Fedis je od 2021. po njo njoj nazvao Nagradu za najbolju žensku epizodnu ulogu.<ref>[https://www.novosti.rs/kultura/vesti/1039644/nagrada-imenom-radmile-savicevic-fedis-jos-jednu-zlatnu-antenu-posvetio-glumackoj-legendi НАГРАДА СА ИМЕНОМ РАДМИЛЕ САВИЋЕВИЋ: ФЕДИС још једну Златну антену посветио глумачкој легенди („Вечерње новости”, 27. септембар 2021)]</ref>
Preminula je 8. novembra 2001. u 75. godini života. Sahranjena je četiri dana nakon toga u Aleji zaslužnih građana na Novom groblju u Beogradu.
== Filmografija ==
{| class="wikitable"
!Godina
!Naziv
!Uloga
|-
|1961.
|''[[Mica i Mikica]]''
|Leposava
|-
| rowspan="4" |1962.
|''[[Tri priče o Džefu Pitersu]]''
|
|-
|''[[Saša (film)|Saša]]''
|
|-
|''[[Prozvan je i V-3]]''
|botaničarka
|-
|[[Dr. (1962)|''Dr.'']]
|Sojka
|-
| rowspan="2" |1968.
|''[[Višnja na Tašmajdanu]]''
|razredni starješina
|-
|''[[Sačulatac]]''
|
|-
|1969.
|''[[Samci 2]] (TV serija)''
|
|-
|1970-1971.
|''[[Levaci]]''
|Vuka Radović
|-
| rowspan="5" |1971.
|''[[Operacija 30 slova]]''
|
|-
|''[[S vanglom u svet]]''
|
|-
|''[[Moja luda glava]]''
|
|-
|''[[Bubašinter]]''
|Rajka Gašić
|-
|''[[Diplomci (film)|Diplomci]]''
|gazdarica Savka
|-
|1972.
|''[[Vreme konja]]''
|
|-
| rowspan="5" |1973.
|''[[Milojeva smrt]]''
|Tereza
|-
|''[[Ljubavni slučaj sestre jednog ministra]]''
|
|-
|''[[Kamiondžije]]''
|Violeta
|-
|''[[Naše priredbe]] (TV serija)''
|
|-
|''[[Paja i Jare]]''
|Violeta
|-
|1974.
|''[[Draga tetka]]''
|
|-
|1973-1975.
|''[[Pozorište u kući]]''
|Vuka Petrović
|-
| rowspan="2" |1975.
|''[[Đavolje merdevine]]''
|Kaja
|-
|''[[Dragi, budi mi nepoznat]]''
|
|-
| rowspan="3" |1976.
|''[[Džangrizalo]]''
|"Debela"
|-
|''[[Babino unuče]]''
|baba Tomanija
|-
|''[[Sve što je bilo lepo]]''
|Žena
|-
|1977.
|''[[Specijalno vaspitanje]]''
|komšinica
|-
| rowspan="3" |1978.
|''[[Dvoboj za južnu prugu]]''
|Mišina majka
|-
|''[[Tigar (1978)|Tigar]]''
|Tamarina majka
|-
|''[[Jedini dan]] (TV serija)''
|
|-
|1979.
|''[[Zlatan lančić]]''
|
|-
| rowspan="4" |1980.
|''[[Avanture Borivoja Šurdilovića]]''
|Šurdina baba
|-
|''[[Vruć vetar]]''
|Šurdina baba
|-
|''[[Pozorište u kući]]''
|Vuka Petrović
|-
|''[[Samo za dvoje]]''
|Miloradova bivša žena
|-
| rowspan="2" |1981.
|''[[Svinjski otac]]''
|Dara Vasiljević
|-
|''[[Vojnici (serija)|Vojnici]]''
|građanka
|-
|1982.
|''[[Doktorka na selu]]''
|baba Simka
|-
|1983.
|''[[Priče iz Nepričave]]''
|
|-
| rowspan="7" |1984.
|''[[Sedefna ruža]]''
|
|-
|''[[Dr. (1984)|Dr.]]''
|Mara Cvijović
|-
|''[[Davitelj protiv davitelja]]''
|Mica Mojsilović
|-
|''[[Pazi šta radiš]]''
|Ljubina majka
|-
|''[[Kamiondžije ponovo voze]]''
|Violeta
|-
|''[[Vojnici (film)|Vojnici]]''
|građanka
|-
|''[[Pozorište u kući]]''
|Vuka Petrović
|-
|1986.
|''[[Neozbiljni Branislav Nušić]]''
|Žanka Stokić „Živka Popović“
|-
|1988.
|''[[Bolji život]]''
|Živadinka Žarka Šijaković
|-
| rowspan="5" |1989.
|''[[Vreme čuda]]''
|starica
|-
|''[[Bolji život]]''
|Živadinka Žarka Šijaković
|-
|''[[Poltron]]''
|Kurirka
|-
|''[[Smehotvorci]] (TV serija)''
|
|-
|''[[Drugarica ministarka]]''
|tetka Savka
|-
|1991.
|''[[Video jela, zelen bor]]''
|Milica
|-
|1990-1991.
|''[[Bolji život]]''
|Živadinka "Žarka" Šijaković
|-
| rowspan="2" |1992.
|''[[Žikina ženidba]]''
|Žena s psom
|-
|''[[Tesna koža: Novogodišnji specijal]]''
|Kafe kuvarica Lenče
|-
| rowspan="4" |1993.
|''[[Raj (film)|Raj]] (TV)''
|Rođaka Crnjanskog
|-
|''[[Obračun u Kazino Kabareu]]''
|Hortenzija
|-
|''[[Lakši slučaj smrti]]''
|baba
|-
|''[[Snežna kraljica]]''
|Kuharica
|-
|1993-1994.
|''[[Srećni ljudi]]''
|Ristana Riska Golubović
|-
| rowspan="3" |1995.
|''[[Simpatija i antipatija]]''
|Stanija
|-
|''[[Znakovi]] (TV)''
|Dragojla
|-
|''[[Teatar u Srba]]''
|glumica
|-
|1996.
|''[[Dobro veče, deco]]''
|baka Rada
|-
|1995-1996.
|''[[Srećni ljudi]]''
|Ristana „Riska” Golubović
|-
|1998-2001.
|''[[Porodično blago]]''
|Dostana
|-
|2000.
|''[[Senke uspomena]]''
|komšinica
|-
|2001.
|''[[A sad adio]]''
|Dostana
|}
== Reference ==
{{Refspisak}}
== Vanjski linkovi ==
*{{imdb name|id=0767637|name=Radmila Savićević}}
{{Normativna kontrola}}
{{DEFAULTSORT:Savićević, Radmila}}
[[Kategorija:Rođeni 1968.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Beograd]]
[[Kategorija:Srbijanske glumice]]
[[Kategorija:Jugoslavenske glumice]]
kh3ynkkh62fbjw0hrmqn3ninrgxtkil
Razgovor:Radmila Savićević
1
532560
3820330
2026-03-27T10:39:14Z
Panasko
146730
https://fountain.toolforge.org/editathons/fnf2026-bs
3820330
wikitext
text/x-wiki
{{Feminizam i folklor - članak|2026}}
n1j10qprq7l0udjdgxxufce6adgnf13
3820331
3820330
2026-03-27T10:39:19Z
Panasko
146730
https://fountain.toolforge.org/editathons/ceew2026-bs
3820331
wikitext
text/x-wiki
{{CEE žene 2026.}}
{{Feminizam i folklor - članak|2026}}
mtucyxx26uxa4ge4e0id1qm346myvsr
3820332
3820331
2026-03-27T10:39:42Z
Panasko
146730
3820332
wikitext
text/x-wiki
{{CEE žene 2026.}}
{{Feminizam i folklor - članak|2026}}
{{CEE proljeće 2026.
| korisnik = Panasko
| tema = Žene
| tema2 = kultura
| tema3 = umjetnost
| država = Srbija
| država2 =
| država3 =
}}
8fuqeu96r2jzocb6wrpci8h46yxckda
Mina Aganagić
0
532561
3820333
2026-03-27T11:18:49Z
Mhare
481
+
3820333
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija naučnik
| ime = Mina Aganagić
| slika =
| opis_slike =
| mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], [[SR Bosna i Hercegovina]], [[SFR Jugoslavija]]
| polje = [[matematička fizika]], [[teorijska fizika]], [[teorija struna]]
| radna_mjesta = [[Univerzitet Kalifornije (Berkeley)|Univerzitet Kalifornije u Berkeleyu]]
| alma_mater = [[Kalifornijski institut za tehnologiju]]
| mentor_doktorata = John H. Schwarz
| poznat_po = doprinosima u [[simetrija ogledala|simetriji ogledala]], topološkoj teoriji struna, [[teorija čvorova|teoriji čvorova]] i Langlandsovoj korespondenciji
| nagrade = Simons Investigator ("Istraživačica Simonsove fondacije")<br>APS Fellow ("članica Američkog fizičkog društva")<br>Sloan Research Fellowship ("Sloanova istraživačka stipendija")
| datum_rođenja = Septembar 13, 1973
}}
'''Mina Aganagić''' je [[matematička fizika|matematička fizičarka]] i [[teorijska fizika|teorijska fizičarka]] porijeklom iz [[Sarajevo|Sarajeva]], profesorica [[matematika|matematike]] i [[fizika|fizike]] na [[Univerzitet Kalifornije (Berkeley)|Univerzitetu Kalifornije u Berkeleyu]].<ref name="BerkeleyPhysics">{{cite web |title=Mina Aganagic |url=https://physics.berkeley.edu/people/faculty/mina-aganagic |website=Physics - University of California, Berkeley |access-date=27. 3. 2026}}</ref> Njena istraživanja nalaze se na sjecištu [[teorija struna|teorije struna]], [[kvantna teorija polja|kvantne teorije polja]], [[geometrija|geometrije]] i [[topologija|topologije]], a poznata je po radovima o [[simetrija ogledala|simetriji ogledala]], topološkim strunama, teoriji čvorova i Langlandsovoj korespondenciji.<ref name="BerkeleyMath">{{cite web |title=Mina Aganagic |url=https://math.berkeley.edu/people/faculty/mina-aganagic |website=Department of Mathematics, University of California, Berkeley |access-date=27. 3. 2026}}</ref><ref name="Simons">{{cite web |title=Mina Aganagic, Ph.D. |url=https://www.simonsfoundation.org/people/mina-aganagic/ |website=Simons Foundation |access-date=27. 3. 2026}}</ref>
U stručnoj i institucionalnoj recepciji njen rad se opisuje kao posebno utjecajan u povezivanju uvida iz kvantne fizike s problemima savremene matematike, naročito u [[enumerativna geometrija|enumerativnoj geometriji]], teoriji čvorova i simetriji ogledala.<ref name="Simons" /> U bosanskohercegovačkim medijima isticana je kao naučnica bosanskohercegovačkog porijekla rođena i odrasla u Sarajevu, s karijerom izgrađenom na nekim od najuglednijih američkih univerziteta.<ref name="RadioSarajevo">{{cite web |title=Uspješna Sarajka: Naučnica Mina Aganagić među vodećim umovima savremene fizike i matematike |url=https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/uspjesna-sarajka-naucnica-mina-aganagic-u-savremenoj-fizici/630726 |website=Radiosarajevo.ba |date=2026-03-25 |access-date=27. 3. 2026}}</ref>
== Obrazovanje ==
Aganagić je osnovne i doktorske studije završila na [[Kalifornijski institut za tehnologiju|Kalifornijskom institutu za tehnologiju]]: diplomirala je 1995, a doktorirala 1999.<ref name="BerkeleyPhysics" /> Doktorsku disertaciju pod naslovom ''String Theory on Calabi-Yau Manifolds: Topics in Geometry and Physics'' ("Teorija struna na Calabi-Yauovim mnogostrukostima: teme iz geometrije i fizike") izradila je pod mentorstvom [[John H. Schwarz|Johna H. Schwarza]].<ref name="CaltechThesis">{{cite web |title=Aganagic, Mina (1999) String Theory on Calabi-Yau Manifolds: Topics in Geometry and Physics |url=https://thesis.caltech.edu/view/advisor/Schwarz-J-H.default.html |website=CaltechTHESIS |access-date=27. 3. 2026}}</ref>
Njeno rano akademsko formiranje bilo je vezano za teorijsku fiziku visokih energija i geometrijske metode u fizici, što će ostati trajna osovina njenog kasnijeg rada.<ref name="CaltechThesis" /><ref name="BerkeleyPhysics" />
== Akademska karijera ==
Nakon doktorata bila je na postdoktorskom angažmanu na [[Univerzitet Harvard|Univerzitetu Harvard]] od 1999. do 2003.<ref name="BerkeleyPhysics" /> Potom je radila na [[Univerzitet Washington|Univerzitetu Washington]] u [[Seattle|Seattleu]] kao docentica fizike i pridružena profesorica matematike.<ref name="BerkeleyPhysics" /> Tokom tog perioda bila je među dobitnicima Sloanove istraživačke stipendije; u saopćenju Univerziteta Washington navedena je kao jedna od troje mladih profesora tog univerziteta koji su imenovani u klasu Sloan Research Fellows za 2004.<ref name="UW-Sloan">{{cite web |title=Three profs win Sloan Research Fellowships |url=https://www.washington.edu/news/2004/03/11/three-profs-win-sloan-research-fellowships/ |website=UW News |date=11. 3. 2004 |access-date=27. 3. 2026}}</ref>
Na [[Univerzitet Kalifornije (Berkeley)|Univerzitet Kalifornije u Berkeleyu]] imenovana je 2004. za docenticu matematike i fizike; unaprijeđena je u vanrednu profesoricu 2008, a u redovnu profesoricu 2012.<ref name="BerkeleyPhysics" /> Na matematičkom odsjeku vodi se kao profesorica s istraživačkim područjima geometrije i topologije i primjenjene matematike, uz paralelno djelovanje na odsjeku za fiziku.<ref name="BerkeleyMath" />
U Berkeleyju je povezana i s teorijskom grupom u fizici, a institucionalno je predstavljena kao profesorica matematike i fizike te nositeljica ugledne katedre Chern-Simons za matematičku fiziku.<ref name="BerkeleyPhysics" /> Godine 2023. Berkeley Physics je objavio da joj je dodijeljena Millerova profesura za akademsku godinu 2024/25.<ref name="Miller2024">{{cite web |title=Professors Aganagic and Bousso Awarded Miller Professorships |url=https://physics.berkeley.edu/news/professors-aganagic-and-bousso-awarded-miller-professorships |website=Physics - University of California, Berkeley |date=11. 12. 2023 |access-date=27. 3. 2026}}</ref>
== Naučni rad ==
Središnja nit Aganagićkinog rada jeste upotreba ideja iz teorije struna i kvantne fizike za rješavanje problema u čistoj matematici i obratno, odnosno korištenje geometrijskih i topoloških struktura za dublje razumijevanje kvantnih teorija.<ref name="Simons" /><ref name="BerkeleyPhysics" /> Simons Foundation njen doprinos sažima tvrdnjom da je postavila "duboke i utjecajne pretpostavke" u enumerativnoj geometriji, teoriji čvorova i simetriji ogledala, oslanjajući se na predviđanja iz teorije struna i M-teorije.<ref name="Simons" />
Na službenoj stranici Berkeleyja njen istraživački program opisan je kao rad na sjecištu matematike i fizike, s posebnim naglaskom na fenomen dualnosti u teoriji struna.<ref name="BerkeleyPhysics" /> U tom okviru njena istraživanja obuhvataju više međusobno povezanih područja:Simetrija ogledala i otvorene strune<ref name="MirrorSym">{{cite web |title=Mirror Symmetry, D-Branes and Counting Holomorphic Discs |url=https://arxiv.org/abs/hep-th/0012041 |website=arXiv |date=5. 12. 2000 |access-date=27. 3. 2026}}</ref>, topološke strune i enumerativna geometrija<ref name="TopVertex">{{cite journal |last1=Aganagic |first1=Mina |last2=Klemm |first2=Albrecht |last3=Mariño |first3=Marcos |last4=Vafa |first4=Cumrun |title=The Topological Vertex |journal=Communications in Mathematical Physics |volume=254 |issue=2 |pages=425–478 |year=2005 |doi=10.1007/s00220-004-1162-z}}</ref>, teorija čvorova i rafinirana Chern-Simonsova teorija<ref name="KnotHom">{{cite web |title=Knot Homology from Refined Chern-Simons Theory |url=https://arxiv.org/abs/1105.5117 |website=arXiv |date=25. 5. 2011 |access-date=27. 3. 2026}}</ref>, dualnosti i kvantna geometrija čvorova'''.'''<ref name="Apoly">{{cite web |title=Large N Duality, Mirror Symmetry, and a Q-deformed A-polynomial for Knots |url=https://arxiv.org/abs/1204.4709 |website=arXiv |date=20. 4. 2012 |access-date=27. 3. 2026}}</ref>
== Priznanja i ugled ==
Aganagić je 2004. bila dobitnica Sloanove istraživačke stipendije.<ref name="UW-Sloan" /><ref name="BerkeleyPhysics" /> Na berkeleyskoj stranici među njenim priznanjima navode se i ''Outstanding Junior Investigator'' ("izvanredna mlada istraživačica") Ministarstva energetike SAD-a iz 2003, članstvo u [[Američko fizičko društvo|Američkom fizičkom društvu]] iz 2016, te Simonsovo istraživačko zvanje od 2016, koje je prema ažuriranoj stranici produženo do 2026.<ref name="BerkeleyPhysics" />
Američko matematičko društvo objavilo je 2016. popis Simonsovih istraživača u kojem je Aganagić navedena među dobitnicima iz oblasti fizike.<ref name="AMS-Simons">{{cite web |title=Simons Investigator Awards Announced |url=https://www.ams.org/news?news_id=3115 |website=American Mathematical Society |date=13. 7. 2016 |access-date=27. 3. 2026}}</ref> Iste godine pojavila se i na listi novoizabranih članova Američkog fizičkog društva za 2016.<ref name="APS2016">{{cite web |title=In Recognition of the 2016 APS Fellows |url=https://print.aps.org/pdf/2016-11.pdf |website=APS News |date=2016 |access-date=27. 3. 2026}}</ref>
Njena institucionalna vidljivost u Berkeleyju potvrđena je i dvjema Millerovim profesurama, za 2016/17. i 2024/25.<ref name="BerkeleyPhysics" /><ref name="Miller2024" /> Na stranicama Miller Institutea vodi se kao profesorica.<ref>{{cite web |title=2024-2025 Lunch Lectures |url=https://miller.berkeley.edu/events/lunch-lectures/2015-06-18-21-31-50/2024-2025 |website=Miller Institute for Basic Research in Science |access-date=27. 3. 2026}}</ref>
== Odabrani radovi ==
* ''Mirror Symmetry, D-Branes and Counting Holomorphic Discs'' ("Simetrija ogledala, D-brane i brojanje holomorfnih diskova"), s Cumrunom Vafom, 2000.<ref name="MirrorSym" />
* ''The Topological Vertex'' ("Topološki vrh"), s Albrechtom Klemmom, Marcosom Mariñom i Cumrunom Vafom, 2005.<ref name="TopVertex" />
* ''Knot Homology from Refined Chern-Simons Theory'' ("Homologija čvorova iz rafinirane Chern-Simonsove teorije"), sa Shamilom Shakirovim, 2011/2015.<ref name="KnotHom" />
* ''Large N Duality, Mirror Symmetry, and a Q-deformed A-polynomial for Knots'' ("Dualnost velikog N, simetrija ogledala i Q-deformirani A-polinom čvorova"), s Cumrunom Vafom, 2012.<ref name="Apoly" />
* ''Quantum qq-Langlands Correspondence'' ("Kvantna qq-Langlandsova korespondencija"), s Edwardom Frenkelom i Andrejem Okounkovom, 2018.<ref name="BerkeleyMath" />
== Reference ==
{{Refspisak}}
== Vanjski linkovi ==
* [https://physics.berkeley.edu/people/faculty/mina-aganagic Mina Aganagić] na stranici Odsjeka za fiziku Univerziteta Kalifornije u Berkeleyu
* [https://math.berkeley.edu/people/faculty/mina-aganagic Mina Aganagić] na stranici Odsjeka za matematiku Univerziteta Kalifornije u Berkeleyu
* [https://www.simonsfoundation.org/people/mina-aganagic/ Mina Aganagić] na stranici Simons Foundation
{{Normativna kontrola}}
{{DEFAULTSORT:Aganagic, Mina}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački fizičari]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački matematičari]]
[[Kategorija:Matematički fizičari]]
[[Kategorija:Teorijski fizičari]]
8am0tel3c0cqordcqqkys39ptbi9l06
3820334
3820333
2026-03-27T11:19:22Z
Mhare
481
[[Kategorija:Rođeni 1973.]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)
3820334
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija naučnik
| ime = Mina Aganagić
| slika =
| opis_slike =
| mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], [[SR Bosna i Hercegovina]], [[SFR Jugoslavija]]
| polje = [[matematička fizika]], [[teorijska fizika]], [[teorija struna]]
| radna_mjesta = [[Univerzitet Kalifornije (Berkeley)|Univerzitet Kalifornije u Berkeleyu]]
| alma_mater = [[Kalifornijski institut za tehnologiju]]
| mentor_doktorata = John H. Schwarz
| poznat_po = doprinosima u [[simetrija ogledala|simetriji ogledala]], topološkoj teoriji struna, [[teorija čvorova|teoriji čvorova]] i Langlandsovoj korespondenciji
| nagrade = Simons Investigator ("Istraživačica Simonsove fondacije")<br>APS Fellow ("članica Američkog fizičkog društva")<br>Sloan Research Fellowship ("Sloanova istraživačka stipendija")
| datum_rođenja = Septembar 13, 1973
}}
'''Mina Aganagić''' je [[matematička fizika|matematička fizičarka]] i [[teorijska fizika|teorijska fizičarka]] porijeklom iz [[Sarajevo|Sarajeva]], profesorica [[matematika|matematike]] i [[fizika|fizike]] na [[Univerzitet Kalifornije (Berkeley)|Univerzitetu Kalifornije u Berkeleyu]].<ref name="BerkeleyPhysics">{{cite web |title=Mina Aganagic |url=https://physics.berkeley.edu/people/faculty/mina-aganagic |website=Physics - University of California, Berkeley |access-date=27. 3. 2026}}</ref> Njena istraživanja nalaze se na sjecištu [[teorija struna|teorije struna]], [[kvantna teorija polja|kvantne teorije polja]], [[geometrija|geometrije]] i [[topologija|topologije]], a poznata je po radovima o [[simetrija ogledala|simetriji ogledala]], topološkim strunama, teoriji čvorova i Langlandsovoj korespondenciji.<ref name="BerkeleyMath">{{cite web |title=Mina Aganagic |url=https://math.berkeley.edu/people/faculty/mina-aganagic |website=Department of Mathematics, University of California, Berkeley |access-date=27. 3. 2026}}</ref><ref name="Simons">{{cite web |title=Mina Aganagic, Ph.D. |url=https://www.simonsfoundation.org/people/mina-aganagic/ |website=Simons Foundation |access-date=27. 3. 2026}}</ref>
U stručnoj i institucionalnoj recepciji njen rad se opisuje kao posebno utjecajan u povezivanju uvida iz kvantne fizike s problemima savremene matematike, naročito u [[enumerativna geometrija|enumerativnoj geometriji]], teoriji čvorova i simetriji ogledala.<ref name="Simons" /> U bosanskohercegovačkim medijima isticana je kao naučnica bosanskohercegovačkog porijekla rođena i odrasla u Sarajevu, s karijerom izgrađenom na nekim od najuglednijih američkih univerziteta.<ref name="RadioSarajevo">{{cite web |title=Uspješna Sarajka: Naučnica Mina Aganagić među vodećim umovima savremene fizike i matematike |url=https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/uspjesna-sarajka-naucnica-mina-aganagic-u-savremenoj-fizici/630726 |website=Radiosarajevo.ba |date=2026-03-25 |access-date=27. 3. 2026}}</ref>
== Obrazovanje ==
Aganagić je osnovne i doktorske studije završila na [[Kalifornijski institut za tehnologiju|Kalifornijskom institutu za tehnologiju]]: diplomirala je 1995, a doktorirala 1999.<ref name="BerkeleyPhysics" /> Doktorsku disertaciju pod naslovom ''String Theory on Calabi-Yau Manifolds: Topics in Geometry and Physics'' ("Teorija struna na Calabi-Yauovim mnogostrukostima: teme iz geometrije i fizike") izradila je pod mentorstvom [[John H. Schwarz|Johna H. Schwarza]].<ref name="CaltechThesis">{{cite web |title=Aganagic, Mina (1999) String Theory on Calabi-Yau Manifolds: Topics in Geometry and Physics |url=https://thesis.caltech.edu/view/advisor/Schwarz-J-H.default.html |website=CaltechTHESIS |access-date=27. 3. 2026}}</ref>
Njeno rano akademsko formiranje bilo je vezano za teorijsku fiziku visokih energija i geometrijske metode u fizici, što će ostati trajna osovina njenog kasnijeg rada.<ref name="CaltechThesis" /><ref name="BerkeleyPhysics" />
== Akademska karijera ==
Nakon doktorata bila je na postdoktorskom angažmanu na [[Univerzitet Harvard|Univerzitetu Harvard]] od 1999. do 2003.<ref name="BerkeleyPhysics" /> Potom je radila na [[Univerzitet Washington|Univerzitetu Washington]] u [[Seattle|Seattleu]] kao docentica fizike i pridružena profesorica matematike.<ref name="BerkeleyPhysics" /> Tokom tog perioda bila je među dobitnicima Sloanove istraživačke stipendije; u saopćenju Univerziteta Washington navedena je kao jedna od troje mladih profesora tog univerziteta koji su imenovani u klasu Sloan Research Fellows za 2004.<ref name="UW-Sloan">{{cite web |title=Three profs win Sloan Research Fellowships |url=https://www.washington.edu/news/2004/03/11/three-profs-win-sloan-research-fellowships/ |website=UW News |date=11. 3. 2004 |access-date=27. 3. 2026}}</ref>
Na [[Univerzitet Kalifornije (Berkeley)|Univerzitet Kalifornije u Berkeleyu]] imenovana je 2004. za docenticu matematike i fizike; unaprijeđena je u vanrednu profesoricu 2008, a u redovnu profesoricu 2012.<ref name="BerkeleyPhysics" /> Na matematičkom odsjeku vodi se kao profesorica s istraživačkim područjima geometrije i topologije i primjenjene matematike, uz paralelno djelovanje na odsjeku za fiziku.<ref name="BerkeleyMath" />
U Berkeleyju je povezana i s teorijskom grupom u fizici, a institucionalno je predstavljena kao profesorica matematike i fizike te nositeljica ugledne katedre Chern-Simons za matematičku fiziku.<ref name="BerkeleyPhysics" /> Godine 2023. Berkeley Physics je objavio da joj je dodijeljena Millerova profesura za akademsku godinu 2024/25.<ref name="Miller2024">{{cite web |title=Professors Aganagic and Bousso Awarded Miller Professorships |url=https://physics.berkeley.edu/news/professors-aganagic-and-bousso-awarded-miller-professorships |website=Physics - University of California, Berkeley |date=11. 12. 2023 |access-date=27. 3. 2026}}</ref>
== Naučni rad ==
Središnja nit Aganagićkinog rada jeste upotreba ideja iz teorije struna i kvantne fizike za rješavanje problema u čistoj matematici i obratno, odnosno korištenje geometrijskih i topoloških struktura za dublje razumijevanje kvantnih teorija.<ref name="Simons" /><ref name="BerkeleyPhysics" /> Simons Foundation njen doprinos sažima tvrdnjom da je postavila "duboke i utjecajne pretpostavke" u enumerativnoj geometriji, teoriji čvorova i simetriji ogledala, oslanjajući se na predviđanja iz teorije struna i M-teorije.<ref name="Simons" />
Na službenoj stranici Berkeleyja njen istraživački program opisan je kao rad na sjecištu matematike i fizike, s posebnim naglaskom na fenomen dualnosti u teoriji struna.<ref name="BerkeleyPhysics" /> U tom okviru njena istraživanja obuhvataju više međusobno povezanih područja:Simetrija ogledala i otvorene strune<ref name="MirrorSym">{{cite web |title=Mirror Symmetry, D-Branes and Counting Holomorphic Discs |url=https://arxiv.org/abs/hep-th/0012041 |website=arXiv |date=5. 12. 2000 |access-date=27. 3. 2026}}</ref>, topološke strune i enumerativna geometrija<ref name="TopVertex">{{cite journal |last1=Aganagic |first1=Mina |last2=Klemm |first2=Albrecht |last3=Mariño |first3=Marcos |last4=Vafa |first4=Cumrun |title=The Topological Vertex |journal=Communications in Mathematical Physics |volume=254 |issue=2 |pages=425–478 |year=2005 |doi=10.1007/s00220-004-1162-z}}</ref>, teorija čvorova i rafinirana Chern-Simonsova teorija<ref name="KnotHom">{{cite web |title=Knot Homology from Refined Chern-Simons Theory |url=https://arxiv.org/abs/1105.5117 |website=arXiv |date=25. 5. 2011 |access-date=27. 3. 2026}}</ref>, dualnosti i kvantna geometrija čvorova'''.'''<ref name="Apoly">{{cite web |title=Large N Duality, Mirror Symmetry, and a Q-deformed A-polynomial for Knots |url=https://arxiv.org/abs/1204.4709 |website=arXiv |date=20. 4. 2012 |access-date=27. 3. 2026}}</ref>
== Priznanja i ugled ==
Aganagić je 2004. bila dobitnica Sloanove istraživačke stipendije.<ref name="UW-Sloan" /><ref name="BerkeleyPhysics" /> Na berkeleyskoj stranici među njenim priznanjima navode se i ''Outstanding Junior Investigator'' ("izvanredna mlada istraživačica") Ministarstva energetike SAD-a iz 2003, članstvo u [[Američko fizičko društvo|Američkom fizičkom društvu]] iz 2016, te Simonsovo istraživačko zvanje od 2016, koje je prema ažuriranoj stranici produženo do 2026.<ref name="BerkeleyPhysics" />
Američko matematičko društvo objavilo je 2016. popis Simonsovih istraživača u kojem je Aganagić navedena među dobitnicima iz oblasti fizike.<ref name="AMS-Simons">{{cite web |title=Simons Investigator Awards Announced |url=https://www.ams.org/news?news_id=3115 |website=American Mathematical Society |date=13. 7. 2016 |access-date=27. 3. 2026}}</ref> Iste godine pojavila se i na listi novoizabranih članova Američkog fizičkog društva za 2016.<ref name="APS2016">{{cite web |title=In Recognition of the 2016 APS Fellows |url=https://print.aps.org/pdf/2016-11.pdf |website=APS News |date=2016 |access-date=27. 3. 2026}}</ref>
Njena institucionalna vidljivost u Berkeleyju potvrđena je i dvjema Millerovim profesurama, za 2016/17. i 2024/25.<ref name="BerkeleyPhysics" /><ref name="Miller2024" /> Na stranicama Miller Institutea vodi se kao profesorica.<ref>{{cite web |title=2024-2025 Lunch Lectures |url=https://miller.berkeley.edu/events/lunch-lectures/2015-06-18-21-31-50/2024-2025 |website=Miller Institute for Basic Research in Science |access-date=27. 3. 2026}}</ref>
== Odabrani radovi ==
* ''Mirror Symmetry, D-Branes and Counting Holomorphic Discs'' ("Simetrija ogledala, D-brane i brojanje holomorfnih diskova"), s Cumrunom Vafom, 2000.<ref name="MirrorSym" />
* ''The Topological Vertex'' ("Topološki vrh"), s Albrechtom Klemmom, Marcosom Mariñom i Cumrunom Vafom, 2005.<ref name="TopVertex" />
* ''Knot Homology from Refined Chern-Simons Theory'' ("Homologija čvorova iz rafinirane Chern-Simonsove teorije"), sa Shamilom Shakirovim, 2011/2015.<ref name="KnotHom" />
* ''Large N Duality, Mirror Symmetry, and a Q-deformed A-polynomial for Knots'' ("Dualnost velikog N, simetrija ogledala i Q-deformirani A-polinom čvorova"), s Cumrunom Vafom, 2012.<ref name="Apoly" />
* ''Quantum qq-Langlands Correspondence'' ("Kvantna qq-Langlandsova korespondencija"), s Edwardom Frenkelom i Andrejem Okounkovom, 2018.<ref name="BerkeleyMath" />
== Reference ==
{{Refspisak}}
== Vanjski linkovi ==
* [https://physics.berkeley.edu/people/faculty/mina-aganagic Mina Aganagić] na stranici Odsjeka za fiziku Univerziteta Kalifornije u Berkeleyu
* [https://math.berkeley.edu/people/faculty/mina-aganagic Mina Aganagić] na stranici Odsjeka za matematiku Univerziteta Kalifornije u Berkeleyu
* [https://www.simonsfoundation.org/people/mina-aganagic/ Mina Aganagić] na stranici Simons Foundation
{{Normativna kontrola}}
{{DEFAULTSORT:Aganagic, Mina}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački fizičari]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački matematičari]]
[[Kategorija:Matematički fizičari]]
[[Kategorija:Teorijski fizičari]]
[[Kategorija:Rođeni 1973.]]
prp6pptlflv9fteay9xxh1wwp6mky36
3820335
3820334
2026-03-27T11:21:11Z
Mhare
481
3820335
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija naučnik
| ime = Mina Aganagić
| slika = Mina Aganagic.jpg
| opis_slike =
| mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], [[SR Bosna i Hercegovina]], [[SFR Jugoslavija]]
| polje = [[matematička fizika]], [[teorijska fizika]], [[teorija struna]]
| radna_mjesta = [[Univerzitet Kalifornije (Berkeley)|Univerzitet Kalifornije u Berkeleyu]]
| alma_mater = [[Kalifornijski institut za tehnologiju]]
| mentor_doktorata = John H. Schwarz
| poznat_po = doprinosima u [[simetrija ogledala|simetriji ogledala]], topološkoj teoriji struna, [[teorija čvorova|teoriji čvorova]] i Langlandsovoj korespondenciji
| nagrade = Simons Investigator ("Istraživačica Simonsove fondacije")<br>APS Fellow ("članica Američkog fizičkog društva")<br>Sloan Research Fellowship ("Sloanova istraživačka stipendija")
| datum_rođenja = Septembar 13, 1973
}}
'''Mina Aganagić''' je [[matematička fizika|matematička fizičarka]] i [[teorijska fizika|teorijska fizičarka]] porijeklom iz [[Sarajevo|Sarajeva]], profesorica [[matematika|matematike]] i [[fizika|fizike]] na [[Univerzitet Kalifornije (Berkeley)|Univerzitetu Kalifornije u Berkeleyu]].<ref name="BerkeleyPhysics">{{cite web |title=Mina Aganagic |url=https://physics.berkeley.edu/people/faculty/mina-aganagic |website=Physics - University of California, Berkeley |access-date=27. 3. 2026}}</ref> Njena istraživanja nalaze se na sjecištu [[teorija struna|teorije struna]], [[kvantna teorija polja|kvantne teorije polja]], [[geometrija|geometrije]] i [[topologija|topologije]], a poznata je po radovima o [[simetrija ogledala|simetriji ogledala]], topološkim strunama, teoriji čvorova i Langlandsovoj korespondenciji.<ref name="BerkeleyMath">{{cite web |title=Mina Aganagic |url=https://math.berkeley.edu/people/faculty/mina-aganagic |website=Department of Mathematics, University of California, Berkeley |access-date=27. 3. 2026}}</ref><ref name="Simons">{{cite web |title=Mina Aganagic, Ph.D. |url=https://www.simonsfoundation.org/people/mina-aganagic/ |website=Simons Foundation |access-date=27. 3. 2026}}</ref>
U stručnoj i institucionalnoj recepciji njen rad se opisuje kao posebno utjecajan u povezivanju uvida iz kvantne fizike s problemima savremene matematike, naročito u [[enumerativna geometrija|enumerativnoj geometriji]], teoriji čvorova i simetriji ogledala.<ref name="Simons" /> U bosanskohercegovačkim medijima isticana je kao naučnica bosanskohercegovačkog porijekla rođena i odrasla u Sarajevu, s karijerom izgrađenom na nekim od najuglednijih američkih univerziteta.<ref name="RadioSarajevo">{{cite web |title=Uspješna Sarajka: Naučnica Mina Aganagić među vodećim umovima savremene fizike i matematike |url=https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/uspjesna-sarajka-naucnica-mina-aganagic-u-savremenoj-fizici/630726 |website=Radiosarajevo.ba |date=2026-03-25 |access-date=27. 3. 2026}}</ref>
== Obrazovanje ==
Aganagić je osnovne i doktorske studije završila na [[Kalifornijski institut za tehnologiju|Kalifornijskom institutu za tehnologiju]]: diplomirala je 1995, a doktorirala 1999.<ref name="BerkeleyPhysics" /> Doktorsku disertaciju pod naslovom ''String Theory on Calabi-Yau Manifolds: Topics in Geometry and Physics'' ("Teorija struna na Calabi-Yauovim mnogostrukostima: teme iz geometrije i fizike") izradila je pod mentorstvom [[John H. Schwarz|Johna H. Schwarza]].<ref name="CaltechThesis">{{cite web |title=Aganagic, Mina (1999) String Theory on Calabi-Yau Manifolds: Topics in Geometry and Physics |url=https://thesis.caltech.edu/view/advisor/Schwarz-J-H.default.html |website=CaltechTHESIS |access-date=27. 3. 2026}}</ref>
Njeno rano akademsko formiranje bilo je vezano za teorijsku fiziku visokih energija i geometrijske metode u fizici, što će ostati trajna osovina njenog kasnijeg rada.<ref name="CaltechThesis" /><ref name="BerkeleyPhysics" />
== Akademska karijera ==
Nakon doktorata bila je na postdoktorskom angažmanu na [[Univerzitet Harvard|Univerzitetu Harvard]] od 1999. do 2003.<ref name="BerkeleyPhysics" /> Potom je radila na [[Univerzitet Washington|Univerzitetu Washington]] u [[Seattle|Seattleu]] kao docentica fizike i pridružena profesorica matematike.<ref name="BerkeleyPhysics" /> Tokom tog perioda bila je među dobitnicima Sloanove istraživačke stipendije; u saopćenju Univerziteta Washington navedena je kao jedna od troje mladih profesora tog univerziteta koji su imenovani u klasu Sloan Research Fellows za 2004.<ref name="UW-Sloan">{{cite web |title=Three profs win Sloan Research Fellowships |url=https://www.washington.edu/news/2004/03/11/three-profs-win-sloan-research-fellowships/ |website=UW News |date=11. 3. 2004 |access-date=27. 3. 2026}}</ref>
Na [[Univerzitet Kalifornije (Berkeley)|Univerzitet Kalifornije u Berkeleyu]] imenovana je 2004. za docenticu matematike i fizike; unaprijeđena je u vanrednu profesoricu 2008, a u redovnu profesoricu 2012.<ref name="BerkeleyPhysics" /> Na matematičkom odsjeku vodi se kao profesorica s istraživačkim područjima geometrije i topologije i primjenjene matematike, uz paralelno djelovanje na odsjeku za fiziku.<ref name="BerkeleyMath" />
U Berkeleyju je povezana i s teorijskom grupom u fizici, a institucionalno je predstavljena kao profesorica matematike i fizike te nositeljica ugledne katedre Chern-Simons za matematičku fiziku.<ref name="BerkeleyPhysics" /> Godine 2023. Berkeley Physics je objavio da joj je dodijeljena Millerova profesura za akademsku godinu 2024/25.<ref name="Miller2024">{{cite web |title=Professors Aganagic and Bousso Awarded Miller Professorships |url=https://physics.berkeley.edu/news/professors-aganagic-and-bousso-awarded-miller-professorships |website=Physics - University of California, Berkeley |date=11. 12. 2023 |access-date=27. 3. 2026}}</ref>
== Naučni rad ==
Središnja nit Aganagićkinog rada jeste upotreba ideja iz teorije struna i kvantne fizike za rješavanje problema u čistoj matematici i obratno, odnosno korištenje geometrijskih i topoloških struktura za dublje razumijevanje kvantnih teorija.<ref name="Simons" /><ref name="BerkeleyPhysics" /> Simons Foundation njen doprinos sažima tvrdnjom da je postavila "duboke i utjecajne pretpostavke" u enumerativnoj geometriji, teoriji čvorova i simetriji ogledala, oslanjajući se na predviđanja iz teorije struna i M-teorije.<ref name="Simons" />
Na službenoj stranici Berkeleyja njen istraživački program opisan je kao rad na sjecištu matematike i fizike, s posebnim naglaskom na fenomen dualnosti u teoriji struna.<ref name="BerkeleyPhysics" /> U tom okviru njena istraživanja obuhvataju više međusobno povezanih područja:Simetrija ogledala i otvorene strune<ref name="MirrorSym">{{cite web |title=Mirror Symmetry, D-Branes and Counting Holomorphic Discs |url=https://arxiv.org/abs/hep-th/0012041 |website=arXiv |date=5. 12. 2000 |access-date=27. 3. 2026}}</ref>, topološke strune i enumerativna geometrija<ref name="TopVertex">{{cite journal |last1=Aganagic |first1=Mina |last2=Klemm |first2=Albrecht |last3=Mariño |first3=Marcos |last4=Vafa |first4=Cumrun |title=The Topological Vertex |journal=Communications in Mathematical Physics |volume=254 |issue=2 |pages=425–478 |year=2005 |doi=10.1007/s00220-004-1162-z}}</ref>, teorija čvorova i rafinirana Chern-Simonsova teorija<ref name="KnotHom">{{cite web |title=Knot Homology from Refined Chern-Simons Theory |url=https://arxiv.org/abs/1105.5117 |website=arXiv |date=25. 5. 2011 |access-date=27. 3. 2026}}</ref>, dualnosti i kvantna geometrija čvorova'''.'''<ref name="Apoly">{{cite web |title=Large N Duality, Mirror Symmetry, and a Q-deformed A-polynomial for Knots |url=https://arxiv.org/abs/1204.4709 |website=arXiv |date=20. 4. 2012 |access-date=27. 3. 2026}}</ref>
== Priznanja i ugled ==
Aganagić je 2004. bila dobitnica Sloanove istraživačke stipendije.<ref name="UW-Sloan" /><ref name="BerkeleyPhysics" /> Na berkeleyskoj stranici među njenim priznanjima navode se i ''Outstanding Junior Investigator'' ("izvanredna mlada istraživačica") Ministarstva energetike SAD-a iz 2003, članstvo u [[Američko fizičko društvo|Američkom fizičkom društvu]] iz 2016, te Simonsovo istraživačko zvanje od 2016, koje je prema ažuriranoj stranici produženo do 2026.<ref name="BerkeleyPhysics" />
Američko matematičko društvo objavilo je 2016. popis Simonsovih istraživača u kojem je Aganagić navedena među dobitnicima iz oblasti fizike.<ref name="AMS-Simons">{{cite web |title=Simons Investigator Awards Announced |url=https://www.ams.org/news?news_id=3115 |website=American Mathematical Society |date=13. 7. 2016 |access-date=27. 3. 2026}}</ref> Iste godine pojavila se i na listi novoizabranih članova Američkog fizičkog društva za 2016.<ref name="APS2016">{{cite web |title=In Recognition of the 2016 APS Fellows |url=https://print.aps.org/pdf/2016-11.pdf |website=APS News |date=2016 |access-date=27. 3. 2026}}</ref>
Njena institucionalna vidljivost u Berkeleyju potvrđena je i dvjema Millerovim profesurama, za 2016/17. i 2024/25.<ref name="BerkeleyPhysics" /><ref name="Miller2024" /> Na stranicama Miller Institutea vodi se kao profesorica.<ref>{{cite web |title=2024-2025 Lunch Lectures |url=https://miller.berkeley.edu/events/lunch-lectures/2015-06-18-21-31-50/2024-2025 |website=Miller Institute for Basic Research in Science |access-date=27. 3. 2026}}</ref>
== Odabrani radovi ==
* ''Mirror Symmetry, D-Branes and Counting Holomorphic Discs'' ("Simetrija ogledala, D-brane i brojanje holomorfnih diskova"), s Cumrunom Vafom, 2000.<ref name="MirrorSym" />
* ''The Topological Vertex'' ("Topološki vrh"), s Albrechtom Klemmom, Marcosom Mariñom i Cumrunom Vafom, 2005.<ref name="TopVertex" />
* ''Knot Homology from Refined Chern-Simons Theory'' ("Homologija čvorova iz rafinirane Chern-Simonsove teorije"), sa Shamilom Shakirovim, 2011/2015.<ref name="KnotHom" />
* ''Large N Duality, Mirror Symmetry, and a Q-deformed A-polynomial for Knots'' ("Dualnost velikog N, simetrija ogledala i Q-deformirani A-polinom čvorova"), s Cumrunom Vafom, 2012.<ref name="Apoly" />
* ''Quantum qq-Langlands Correspondence'' ("Kvantna qq-Langlandsova korespondencija"), s Edwardom Frenkelom i Andrejem Okounkovom, 2018.<ref name="BerkeleyMath" />
== Reference ==
{{Refspisak}}
== Vanjski linkovi ==
* [https://physics.berkeley.edu/people/faculty/mina-aganagic Mina Aganagić] na stranici Odsjeka za fiziku Univerziteta Kalifornije u Berkeleyu
* [https://math.berkeley.edu/people/faculty/mina-aganagic Mina Aganagić] na stranici Odsjeka za matematiku Univerziteta Kalifornije u Berkeleyu
* [https://www.simonsfoundation.org/people/mina-aganagic/ Mina Aganagić] na stranici Simons Foundation
{{Normativna kontrola}}
{{DEFAULTSORT:Aganagic, Mina}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački fizičari]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački matematičari]]
[[Kategorija:Matematički fizičari]]
[[Kategorija:Teorijski fizičari]]
[[Kategorija:Rođeni 1973.]]
tka61mblt5n3e7nwdw96ai56esyay8z
3820338
3820335
2026-03-27T11:24:55Z
Mhare
481
/* Odabrani radovi */
3820338
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija naučnik
| ime = Mina Aganagić
| slika = Mina Aganagic.jpg
| opis_slike =
| mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], [[SR Bosna i Hercegovina]], [[SFR Jugoslavija]]
| polje = [[matematička fizika]], [[teorijska fizika]], [[teorija struna]]
| radna_mjesta = [[Univerzitet Kalifornije (Berkeley)|Univerzitet Kalifornije u Berkeleyu]]
| alma_mater = [[Kalifornijski institut za tehnologiju]]
| mentor_doktorata = John H. Schwarz
| poznat_po = doprinosima u [[simetrija ogledala|simetriji ogledala]], topološkoj teoriji struna, [[teorija čvorova|teoriji čvorova]] i Langlandsovoj korespondenciji
| nagrade = Simons Investigator ("Istraživačica Simonsove fondacije")<br>APS Fellow ("članica Američkog fizičkog društva")<br>Sloan Research Fellowship ("Sloanova istraživačka stipendija")
| datum_rođenja = Septembar 13, 1973
}}
'''Mina Aganagić''' je [[matematička fizika|matematička fizičarka]] i [[teorijska fizika|teorijska fizičarka]] porijeklom iz [[Sarajevo|Sarajeva]], profesorica [[matematika|matematike]] i [[fizika|fizike]] na [[Univerzitet Kalifornije (Berkeley)|Univerzitetu Kalifornije u Berkeleyu]].<ref name="BerkeleyPhysics">{{cite web |title=Mina Aganagic |url=https://physics.berkeley.edu/people/faculty/mina-aganagic |website=Physics - University of California, Berkeley |access-date=27. 3. 2026}}</ref> Njena istraživanja nalaze se na sjecištu [[teorija struna|teorije struna]], [[kvantna teorija polja|kvantne teorije polja]], [[geometrija|geometrije]] i [[topologija|topologije]], a poznata je po radovima o [[simetrija ogledala|simetriji ogledala]], topološkim strunama, teoriji čvorova i Langlandsovoj korespondenciji.<ref name="BerkeleyMath">{{cite web |title=Mina Aganagic |url=https://math.berkeley.edu/people/faculty/mina-aganagic |website=Department of Mathematics, University of California, Berkeley |access-date=27. 3. 2026}}</ref><ref name="Simons">{{cite web |title=Mina Aganagic, Ph.D. |url=https://www.simonsfoundation.org/people/mina-aganagic/ |website=Simons Foundation |access-date=27. 3. 2026}}</ref>
U stručnoj i institucionalnoj recepciji njen rad se opisuje kao posebno utjecajan u povezivanju uvida iz kvantne fizike s problemima savremene matematike, naročito u [[enumerativna geometrija|enumerativnoj geometriji]], teoriji čvorova i simetriji ogledala.<ref name="Simons" /> U bosanskohercegovačkim medijima isticana je kao naučnica bosanskohercegovačkog porijekla rođena i odrasla u Sarajevu, s karijerom izgrađenom na nekim od najuglednijih američkih univerziteta.<ref name="RadioSarajevo">{{cite web |title=Uspješna Sarajka: Naučnica Mina Aganagić među vodećim umovima savremene fizike i matematike |url=https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/uspjesna-sarajka-naucnica-mina-aganagic-u-savremenoj-fizici/630726 |website=Radiosarajevo.ba |date=2026-03-25 |access-date=27. 3. 2026}}</ref>
== Obrazovanje ==
Aganagić je osnovne i doktorske studije završila na [[Kalifornijski institut za tehnologiju|Kalifornijskom institutu za tehnologiju]]: diplomirala je 1995, a doktorirala 1999.<ref name="BerkeleyPhysics" /> Doktorsku disertaciju pod naslovom ''String Theory on Calabi-Yau Manifolds: Topics in Geometry and Physics'' ("Teorija struna na Calabi-Yauovim mnogostrukostima: teme iz geometrije i fizike") izradila je pod mentorstvom [[John H. Schwarz|Johna H. Schwarza]].<ref name="CaltechThesis">{{cite web |title=Aganagic, Mina (1999) String Theory on Calabi-Yau Manifolds: Topics in Geometry and Physics |url=https://thesis.caltech.edu/view/advisor/Schwarz-J-H.default.html |website=CaltechTHESIS |access-date=27. 3. 2026}}</ref>
Njeno rano akademsko formiranje bilo je vezano za teorijsku fiziku visokih energija i geometrijske metode u fizici, što će ostati trajna osovina njenog kasnijeg rada.<ref name="CaltechThesis" /><ref name="BerkeleyPhysics" />
== Akademska karijera ==
Nakon doktorata bila je na postdoktorskom angažmanu na [[Univerzitet Harvard|Univerzitetu Harvard]] od 1999. do 2003.<ref name="BerkeleyPhysics" /> Potom je radila na [[Univerzitet Washington|Univerzitetu Washington]] u [[Seattle|Seattleu]] kao docentica fizike i pridružena profesorica matematike.<ref name="BerkeleyPhysics" /> Tokom tog perioda bila je među dobitnicima Sloanove istraživačke stipendije; u saopćenju Univerziteta Washington navedena je kao jedna od troje mladih profesora tog univerziteta koji su imenovani u klasu Sloan Research Fellows za 2004.<ref name="UW-Sloan">{{cite web |title=Three profs win Sloan Research Fellowships |url=https://www.washington.edu/news/2004/03/11/three-profs-win-sloan-research-fellowships/ |website=UW News |date=11. 3. 2004 |access-date=27. 3. 2026}}</ref>
Na [[Univerzitet Kalifornije (Berkeley)|Univerzitet Kalifornije u Berkeleyu]] imenovana je 2004. za docenticu matematike i fizike; unaprijeđena je u vanrednu profesoricu 2008, a u redovnu profesoricu 2012.<ref name="BerkeleyPhysics" /> Na matematičkom odsjeku vodi se kao profesorica s istraživačkim područjima geometrije i topologije i primjenjene matematike, uz paralelno djelovanje na odsjeku za fiziku.<ref name="BerkeleyMath" />
U Berkeleyju je povezana i s teorijskom grupom u fizici, a institucionalno je predstavljena kao profesorica matematike i fizike te nositeljica ugledne katedre Chern-Simons za matematičku fiziku.<ref name="BerkeleyPhysics" /> Godine 2023. Berkeley Physics je objavio da joj je dodijeljena Millerova profesura za akademsku godinu 2024/25.<ref name="Miller2024">{{cite web |title=Professors Aganagic and Bousso Awarded Miller Professorships |url=https://physics.berkeley.edu/news/professors-aganagic-and-bousso-awarded-miller-professorships |website=Physics - University of California, Berkeley |date=11. 12. 2023 |access-date=27. 3. 2026}}</ref>
== Naučni rad ==
Središnja nit Aganagićkinog rada jeste upotreba ideja iz teorije struna i kvantne fizike za rješavanje problema u čistoj matematici i obratno, odnosno korištenje geometrijskih i topoloških struktura za dublje razumijevanje kvantnih teorija.<ref name="Simons" /><ref name="BerkeleyPhysics" /> Simons Foundation njen doprinos sažima tvrdnjom da je postavila "duboke i utjecajne pretpostavke" u enumerativnoj geometriji, teoriji čvorova i simetriji ogledala, oslanjajući se na predviđanja iz teorije struna i M-teorije.<ref name="Simons" />
Na službenoj stranici Berkeleyja njen istraživački program opisan je kao rad na sjecištu matematike i fizike, s posebnim naglaskom na fenomen dualnosti u teoriji struna.<ref name="BerkeleyPhysics" /> U tom okviru njena istraživanja obuhvataju više međusobno povezanih područja:Simetrija ogledala i otvorene strune<ref name="MirrorSym">{{cite web |title=Mirror Symmetry, D-Branes and Counting Holomorphic Discs |url=https://arxiv.org/abs/hep-th/0012041 |website=arXiv |date=5. 12. 2000 |access-date=27. 3. 2026}}</ref>, topološke strune i enumerativna geometrija<ref name="TopVertex">{{cite journal |last1=Aganagic |first1=Mina |last2=Klemm |first2=Albrecht |last3=Mariño |first3=Marcos |last4=Vafa |first4=Cumrun |title=The Topological Vertex |journal=Communications in Mathematical Physics |volume=254 |issue=2 |pages=425–478 |year=2005 |doi=10.1007/s00220-004-1162-z}}</ref>, teorija čvorova i rafinirana Chern-Simonsova teorija<ref name="KnotHom">{{cite web |title=Knot Homology from Refined Chern-Simons Theory |url=https://arxiv.org/abs/1105.5117 |website=arXiv |date=25. 5. 2011 |access-date=27. 3. 2026}}</ref>, dualnosti i kvantna geometrija čvorova'''.'''<ref name="Apoly">{{cite web |title=Large N Duality, Mirror Symmetry, and a Q-deformed A-polynomial for Knots |url=https://arxiv.org/abs/1204.4709 |website=arXiv |date=20. 4. 2012 |access-date=27. 3. 2026}}</ref>
== Priznanja i ugled ==
Aganagić je 2004. bila dobitnica Sloanove istraživačke stipendije.<ref name="UW-Sloan" /><ref name="BerkeleyPhysics" /> Na berkeleyskoj stranici među njenim priznanjima navode se i ''Outstanding Junior Investigator'' ("izvanredna mlada istraživačica") Ministarstva energetike SAD-a iz 2003, članstvo u [[Američko fizičko društvo|Američkom fizičkom društvu]] iz 2016, te Simonsovo istraživačko zvanje od 2016, koje je prema ažuriranoj stranici produženo do 2026.<ref name="BerkeleyPhysics" />
Američko matematičko društvo objavilo je 2016. popis Simonsovih istraživača u kojem je Aganagić navedena među dobitnicima iz oblasti fizike.<ref name="AMS-Simons">{{cite web |title=Simons Investigator Awards Announced |url=https://www.ams.org/news?news_id=3115 |website=American Mathematical Society |date=13. 7. 2016 |access-date=27. 3. 2026}}</ref> Iste godine pojavila se i na listi novoizabranih članova Američkog fizičkog društva za 2016.<ref name="APS2016">{{cite web |title=In Recognition of the 2016 APS Fellows |url=https://print.aps.org/pdf/2016-11.pdf |website=APS News |date=2016 |access-date=27. 3. 2026}}</ref>
Njena institucionalna vidljivost u Berkeleyju potvrđena je i dvjema Millerovim profesurama, za 2016/17. i 2024/25.<ref name="BerkeleyPhysics" /><ref name="Miller2024" /> Na stranicama Miller Institutea vodi se kao profesorica.<ref>{{cite web |title=2024-2025 Lunch Lectures |url=https://miller.berkeley.edu/events/lunch-lectures/2015-06-18-21-31-50/2024-2025 |website=Miller Institute for Basic Research in Science |access-date=27. 3. 2026}}</ref>
== Odabrane publikacije ==
# {{citation |author1=Aganagić, Mina |author2=Vafa, Cumrun |author2-link=Cumrun Vafa |arxiv=hep-th/0012041 |title=Mirror symmetry, D-branes and counting holomorphic discs |year=2000 |bibcode=2000hep.th...12041A}}
# {{citation |author1=Aganagić, Mina |author2=Klemm, Albrecht |author3=Mariño, Marcos |author4=Vafa, Cumrun |author4-link=Cumrun Vafa |arxiv=hep-th/0305132 |doi=10.1007/s00220-004-1162-z |issue=2 |journal=[[Communications in Mathematical Physics]] |mr=2117633 |pages=425–478 |title=The topological vertex |volume=254 |year=2005 |bibcode=2005CMaPh.254..425A |s2cid=12221793}}
# {{citation |author1=Aganagić, Mina |author2=Shakirov, Shamil |arxiv=1105.5117 |title=Knot homology from refined Chern-Simons theory |year=2011 |bibcode=2011arXiv1105.5117A}}
# {{citation |author1=Aganagić, Mina |author2=Vafa, Cumrun |author2-link=Cumrun Vafa |arxiv=1204.4709 |title=Large N duality, mirror symmetry, and a Q-deformed A-polynomial for knots |year=2012 |bibcode=2012arXiv1204.4709A}}
# {{citation |author1=Aganagić, Mina |author2=Frenkel, Edward |author2-link=Edward Frenkel |author3=Okounkov, Andrei |author3-link=Andrei Okounkov |arxiv=1701.03146 |title=Quantum q-Langlands Correspondence |year=2017 |bibcode=2017arXiv170103146A}}
== Reference ==
{{Refspisak}}
== Vanjski linkovi ==
* [https://physics.berkeley.edu/people/faculty/mina-aganagic Mina Aganagić] na stranici Odsjeka za fiziku Univerziteta Kalifornije u Berkeleyu
* [https://math.berkeley.edu/people/faculty/mina-aganagic Mina Aganagić] na stranici Odsjeka za matematiku Univerziteta Kalifornije u Berkeleyu
* [https://www.simonsfoundation.org/people/mina-aganagic/ Mina Aganagić] na stranici Simons Foundation
{{Normativna kontrola}}
{{DEFAULTSORT:Aganagic, Mina}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački fizičari]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački matematičari]]
[[Kategorija:Matematički fizičari]]
[[Kategorija:Teorijski fizičari]]
[[Kategorija:Rođeni 1973.]]
evkmi01tnehz8c4vi38mqg4pfn4bpa5
3820339
3820338
2026-03-27T11:29:24Z
Mhare
481
−[[Kategorija:Matematički fizičari]]; −[[Kategorija:Teorijski fizičari]]; +[[Kategorija:Američki fizičari]]; +[[Kategorija:Američki matematičari]] (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)
3820339
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija naučnik
| ime = Mina Aganagić
| slika = Mina Aganagic.jpg
| opis_slike =
| mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], [[SR Bosna i Hercegovina]], [[SFR Jugoslavija]]
| polje = [[matematička fizika]], [[teorijska fizika]], [[teorija struna]]
| radna_mjesta = [[Univerzitet Kalifornije (Berkeley)|Univerzitet Kalifornije u Berkeleyu]]
| alma_mater = [[Kalifornijski institut za tehnologiju]]
| mentor_doktorata = John H. Schwarz
| poznat_po = doprinosima u [[simetrija ogledala|simetriji ogledala]], topološkoj teoriji struna, [[teorija čvorova|teoriji čvorova]] i Langlandsovoj korespondenciji
| nagrade = Simons Investigator ("Istraživačica Simonsove fondacije")<br>APS Fellow ("članica Američkog fizičkog društva")<br>Sloan Research Fellowship ("Sloanova istraživačka stipendija")
| datum_rođenja = Septembar 13, 1973
}}
'''Mina Aganagić''' je [[matematička fizika|matematička fizičarka]] i [[teorijska fizika|teorijska fizičarka]] porijeklom iz [[Sarajevo|Sarajeva]], profesorica [[matematika|matematike]] i [[fizika|fizike]] na [[Univerzitet Kalifornije (Berkeley)|Univerzitetu Kalifornije u Berkeleyu]].<ref name="BerkeleyPhysics">{{cite web |title=Mina Aganagic |url=https://physics.berkeley.edu/people/faculty/mina-aganagic |website=Physics - University of California, Berkeley |access-date=27. 3. 2026}}</ref> Njena istraživanja nalaze se na sjecištu [[teorija struna|teorije struna]], [[kvantna teorija polja|kvantne teorije polja]], [[geometrija|geometrije]] i [[topologija|topologije]], a poznata je po radovima o [[simetrija ogledala|simetriji ogledala]], topološkim strunama, teoriji čvorova i Langlandsovoj korespondenciji.<ref name="BerkeleyMath">{{cite web |title=Mina Aganagic |url=https://math.berkeley.edu/people/faculty/mina-aganagic |website=Department of Mathematics, University of California, Berkeley |access-date=27. 3. 2026}}</ref><ref name="Simons">{{cite web |title=Mina Aganagic, Ph.D. |url=https://www.simonsfoundation.org/people/mina-aganagic/ |website=Simons Foundation |access-date=27. 3. 2026}}</ref>
U stručnoj i institucionalnoj recepciji njen rad se opisuje kao posebno utjecajan u povezivanju uvida iz kvantne fizike s problemima savremene matematike, naročito u [[enumerativna geometrija|enumerativnoj geometriji]], teoriji čvorova i simetriji ogledala.<ref name="Simons" /> U bosanskohercegovačkim medijima isticana je kao naučnica bosanskohercegovačkog porijekla rođena i odrasla u Sarajevu, s karijerom izgrađenom na nekim od najuglednijih američkih univerziteta.<ref name="RadioSarajevo">{{cite web |title=Uspješna Sarajka: Naučnica Mina Aganagić među vodećim umovima savremene fizike i matematike |url=https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/uspjesna-sarajka-naucnica-mina-aganagic-u-savremenoj-fizici/630726 |website=Radiosarajevo.ba |date=2026-03-25 |access-date=27. 3. 2026}}</ref>
== Obrazovanje ==
Aganagić je osnovne i doktorske studije završila na [[Kalifornijski institut za tehnologiju|Kalifornijskom institutu za tehnologiju]]: diplomirala je 1995, a doktorirala 1999.<ref name="BerkeleyPhysics" /> Doktorsku disertaciju pod naslovom ''String Theory on Calabi-Yau Manifolds: Topics in Geometry and Physics'' ("Teorija struna na Calabi-Yauovim mnogostrukostima: teme iz geometrije i fizike") izradila je pod mentorstvom [[John H. Schwarz|Johna H. Schwarza]].<ref name="CaltechThesis">{{cite web |title=Aganagic, Mina (1999) String Theory on Calabi-Yau Manifolds: Topics in Geometry and Physics |url=https://thesis.caltech.edu/view/advisor/Schwarz-J-H.default.html |website=CaltechTHESIS |access-date=27. 3. 2026}}</ref>
Njeno rano akademsko formiranje bilo je vezano za teorijsku fiziku visokih energija i geometrijske metode u fizici, što će ostati trajna osovina njenog kasnijeg rada.<ref name="CaltechThesis" /><ref name="BerkeleyPhysics" />
== Akademska karijera ==
Nakon doktorata bila je na postdoktorskom angažmanu na [[Univerzitet Harvard|Univerzitetu Harvard]] od 1999. do 2003.<ref name="BerkeleyPhysics" /> Potom je radila na [[Univerzitet Washington|Univerzitetu Washington]] u [[Seattle|Seattleu]] kao docentica fizike i pridružena profesorica matematike.<ref name="BerkeleyPhysics" /> Tokom tog perioda bila je među dobitnicima Sloanove istraživačke stipendije; u saopćenju Univerziteta Washington navedena je kao jedna od troje mladih profesora tog univerziteta koji su imenovani u klasu Sloan Research Fellows za 2004.<ref name="UW-Sloan">{{cite web |title=Three profs win Sloan Research Fellowships |url=https://www.washington.edu/news/2004/03/11/three-profs-win-sloan-research-fellowships/ |website=UW News |date=11. 3. 2004 |access-date=27. 3. 2026}}</ref>
Na [[Univerzitet Kalifornije (Berkeley)|Univerzitet Kalifornije u Berkeleyu]] imenovana je 2004. za docenticu matematike i fizike; unaprijeđena je u vanrednu profesoricu 2008, a u redovnu profesoricu 2012.<ref name="BerkeleyPhysics" /> Na matematičkom odsjeku vodi se kao profesorica s istraživačkim područjima geometrije i topologije i primjenjene matematike, uz paralelno djelovanje na odsjeku za fiziku.<ref name="BerkeleyMath" />
U Berkeleyju je povezana i s teorijskom grupom u fizici, a institucionalno je predstavljena kao profesorica matematike i fizike te nositeljica ugledne katedre Chern-Simons za matematičku fiziku.<ref name="BerkeleyPhysics" /> Godine 2023. Berkeley Physics je objavio da joj je dodijeljena Millerova profesura za akademsku godinu 2024/25.<ref name="Miller2024">{{cite web |title=Professors Aganagic and Bousso Awarded Miller Professorships |url=https://physics.berkeley.edu/news/professors-aganagic-and-bousso-awarded-miller-professorships |website=Physics - University of California, Berkeley |date=11. 12. 2023 |access-date=27. 3. 2026}}</ref>
== Naučni rad ==
Središnja nit Aganagićkinog rada jeste upotreba ideja iz teorije struna i kvantne fizike za rješavanje problema u čistoj matematici i obratno, odnosno korištenje geometrijskih i topoloških struktura za dublje razumijevanje kvantnih teorija.<ref name="Simons" /><ref name="BerkeleyPhysics" /> Simons Foundation njen doprinos sažima tvrdnjom da je postavila "duboke i utjecajne pretpostavke" u enumerativnoj geometriji, teoriji čvorova i simetriji ogledala, oslanjajući se na predviđanja iz teorije struna i M-teorije.<ref name="Simons" />
Na službenoj stranici Berkeleyja njen istraživački program opisan je kao rad na sjecištu matematike i fizike, s posebnim naglaskom na fenomen dualnosti u teoriji struna.<ref name="BerkeleyPhysics" /> U tom okviru njena istraživanja obuhvataju više međusobno povezanih područja:Simetrija ogledala i otvorene strune<ref name="MirrorSym">{{cite web |title=Mirror Symmetry, D-Branes and Counting Holomorphic Discs |url=https://arxiv.org/abs/hep-th/0012041 |website=arXiv |date=5. 12. 2000 |access-date=27. 3. 2026}}</ref>, topološke strune i enumerativna geometrija<ref name="TopVertex">{{cite journal |last1=Aganagic |first1=Mina |last2=Klemm |first2=Albrecht |last3=Mariño |first3=Marcos |last4=Vafa |first4=Cumrun |title=The Topological Vertex |journal=Communications in Mathematical Physics |volume=254 |issue=2 |pages=425–478 |year=2005 |doi=10.1007/s00220-004-1162-z}}</ref>, teorija čvorova i rafinirana Chern-Simonsova teorija<ref name="KnotHom">{{cite web |title=Knot Homology from Refined Chern-Simons Theory |url=https://arxiv.org/abs/1105.5117 |website=arXiv |date=25. 5. 2011 |access-date=27. 3. 2026}}</ref>, dualnosti i kvantna geometrija čvorova'''.'''<ref name="Apoly">{{cite web |title=Large N Duality, Mirror Symmetry, and a Q-deformed A-polynomial for Knots |url=https://arxiv.org/abs/1204.4709 |website=arXiv |date=20. 4. 2012 |access-date=27. 3. 2026}}</ref>
== Priznanja i ugled ==
Aganagić je 2004. bila dobitnica Sloanove istraživačke stipendije.<ref name="UW-Sloan" /><ref name="BerkeleyPhysics" /> Na berkeleyskoj stranici među njenim priznanjima navode se i ''Outstanding Junior Investigator'' ("izvanredna mlada istraživačica") Ministarstva energetike SAD-a iz 2003, članstvo u [[Američko fizičko društvo|Američkom fizičkom društvu]] iz 2016, te Simonsovo istraživačko zvanje od 2016, koje je prema ažuriranoj stranici produženo do 2026.<ref name="BerkeleyPhysics" />
Američko matematičko društvo objavilo je 2016. popis Simonsovih istraživača u kojem je Aganagić navedena među dobitnicima iz oblasti fizike.<ref name="AMS-Simons">{{cite web |title=Simons Investigator Awards Announced |url=https://www.ams.org/news?news_id=3115 |website=American Mathematical Society |date=13. 7. 2016 |access-date=27. 3. 2026}}</ref> Iste godine pojavila se i na listi novoizabranih članova Američkog fizičkog društva za 2016.<ref name="APS2016">{{cite web |title=In Recognition of the 2016 APS Fellows |url=https://print.aps.org/pdf/2016-11.pdf |website=APS News |date=2016 |access-date=27. 3. 2026}}</ref>
Njena institucionalna vidljivost u Berkeleyju potvrđena je i dvjema Millerovim profesurama, za 2016/17. i 2024/25.<ref name="BerkeleyPhysics" /><ref name="Miller2024" /> Na stranicama Miller Institutea vodi se kao profesorica.<ref>{{cite web |title=2024-2025 Lunch Lectures |url=https://miller.berkeley.edu/events/lunch-lectures/2015-06-18-21-31-50/2024-2025 |website=Miller Institute for Basic Research in Science |access-date=27. 3. 2026}}</ref>
== Odabrane publikacije ==
# {{citation |author1=Aganagić, Mina |author2=Vafa, Cumrun |author2-link=Cumrun Vafa |arxiv=hep-th/0012041 |title=Mirror symmetry, D-branes and counting holomorphic discs |year=2000 |bibcode=2000hep.th...12041A}}
# {{citation |author1=Aganagić, Mina |author2=Klemm, Albrecht |author3=Mariño, Marcos |author4=Vafa, Cumrun |author4-link=Cumrun Vafa |arxiv=hep-th/0305132 |doi=10.1007/s00220-004-1162-z |issue=2 |journal=[[Communications in Mathematical Physics]] |mr=2117633 |pages=425–478 |title=The topological vertex |volume=254 |year=2005 |bibcode=2005CMaPh.254..425A |s2cid=12221793}}
# {{citation |author1=Aganagić, Mina |author2=Shakirov, Shamil |arxiv=1105.5117 |title=Knot homology from refined Chern-Simons theory |year=2011 |bibcode=2011arXiv1105.5117A}}
# {{citation |author1=Aganagić, Mina |author2=Vafa, Cumrun |author2-link=Cumrun Vafa |arxiv=1204.4709 |title=Large N duality, mirror symmetry, and a Q-deformed A-polynomial for knots |year=2012 |bibcode=2012arXiv1204.4709A}}
# {{citation |author1=Aganagić, Mina |author2=Frenkel, Edward |author2-link=Edward Frenkel |author3=Okounkov, Andrei |author3-link=Andrei Okounkov |arxiv=1701.03146 |title=Quantum q-Langlands Correspondence |year=2017 |bibcode=2017arXiv170103146A}}
== Reference ==
{{Refspisak}}
== Vanjski linkovi ==
* [https://physics.berkeley.edu/people/faculty/mina-aganagic Mina Aganagić] na stranici Odsjeka za fiziku Univerziteta Kalifornije u Berkeleyu
* [https://math.berkeley.edu/people/faculty/mina-aganagic Mina Aganagić] na stranici Odsjeka za matematiku Univerziteta Kalifornije u Berkeleyu
* [https://www.simonsfoundation.org/people/mina-aganagic/ Mina Aganagić] na stranici Simons Foundation
{{Normativna kontrola}}
{{DEFAULTSORT:Aganagic, Mina}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački fizičari]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački matematičari]]
[[Kategorija:Rođeni 1973.]]
[[Kategorija:Američki fizičari]]
[[Kategorija:Američki matematičari]]
ivnnukjd5lpxz9rgqvb0fugb6kdqfah
Razgovor:Mina Aganagić
1
532562
3820336
2026-03-27T11:21:41Z
Mhare
481
https://fountain.toolforge.org/editathons/ceew2026-bs
3820336
wikitext
text/x-wiki
{{CEE žene 2026.}}
fci8p87e6q3j6y6ghnr470z98om38r9
3820337
3820336
2026-03-27T11:21:47Z
Mhare
481
https://fountain.toolforge.org/editathons/fnf2026-bs
3820337
wikitext
text/x-wiki
{{Feminizam i folklor - članak|2026}}
{{CEE žene 2026.}}
alu4b5a34m363h6iskuotxo47uyfkkn