Hrvatska

<mediawiki xmlns="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11/" xmlns:xsi="http://www.w3.org/2001/XMLSchema-instance" xsi:schemaLocation="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11/ http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11.xsd" version="0.11" xml:lang="bs">
  <siteinfo>
    <sitename>Wikipedia</sitename>
    <dbname>bswiki</dbname>
    <base>https://bs.wikipedia.org/wiki/Po%C4%8Detna_strana</base>
    <generator>MediaWiki 1.46.0-wmf.21</generator>
    <case>first-letter</case>
    <namespaces>
      <namespace key="-2" case="first-letter">Mediji</namespace>
      <namespace key="-1" case="first-letter">Posebno</namespace>
      <namespace key="0" case="first-letter" />
      <namespace key="1" case="first-letter">Razgovor</namespace>
      <namespace key="2" case="first-letter">Korisnik</namespace>
      <namespace key="3" case="first-letter">Razgovor s korisnikom</namespace>
      <namespace key="4" case="first-letter">Wikipedia</namespace>
      <namespace key="5" case="first-letter">Razgovor o Wikipediji</namespace>
      <namespace key="6" case="first-letter">Datoteka</namespace>
      <namespace key="7" case="first-letter">Razgovor o datoteci</namespace>
      <namespace key="8" case="first-letter">MediaWiki</namespace>
      <namespace key="9" case="first-letter">Razgovor o MediaWikiju</namespace>
      <namespace key="10" case="first-letter">Šablon</namespace>
      <namespace key="11" case="first-letter">Razgovor o šablonu</namespace>
      <namespace key="12" case="first-letter">Pomoć</namespace>
      <namespace key="13" case="first-letter">Razgovor o pomoći</namespace>
      <namespace key="14" case="first-letter">Kategorija</namespace>
      <namespace key="15" case="first-letter">Razgovor o kategoriji</namespace>
      <namespace key="100" case="first-letter">Portal</namespace>
      <namespace key="101" case="first-letter">Razgovor o portalu</namespace>
      <namespace key="710" case="first-letter">TimedText</namespace>
      <namespace key="711" case="first-letter">TimedText talk</namespace>
      <namespace key="828" case="first-letter">Modul</namespace>
      <namespace key="829" case="first-letter">Razgovor o modulu</namespace>
      <namespace key="1728" case="first-letter">Event</namespace>
      <namespace key="1729" case="first-letter">Event talk</namespace>
      <namespace key="2600" case="first-letter">Topic</namespace>
    </namespaces>
  </siteinfo>
  <page>
    <title>Hrvatska</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1067</id>
    <revision>
      <id>3820441</id>
      <parentid>3820136</parentid>
      <timestamp>2026-03-28T01:38:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SpinnerLaserzthe2nd</username>
        <id>128634</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>([[c:GR|GR]])  [[File:Flag of Virovitica-Podravina County.png]] → [[File:Flag of Virovitica-Podravina County.svg]]</comment>
      <origin>3820441</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="48342" sha1="1k4jmznvxeo7kb005jsunvu62sgre3l" xml:space="preserve">{{Infokutija država
| izvorno_ime                    = 
| zvanično_ime                   = Republika Hrvatska
| ime_genitiv                    = Hrvatske
| zastava                        = Flag of Croatia.svg
| grb                            = Coat_of_arms_of_Croatia.svg
| mapa                           = EU-Croatia.svg
| službeni_jezik                 = [[Hrvatski jezik|hrvatski]]
| glavni_grad                    = [[Zagreb]]
| vrsta_prve_vlasti              = [[Predsjednik Republike Hrvatske|Predsjednik]]
| vladar_prva_vlast              = [[Zoran Milanović]]
| vrsta_druge_vlasti             = [[Premijer Hrvatske|Premijer]]
| vladar_druga_vlast             = [[Andrej Plenković]]
| po_površini_na_svijetu         = 126.
| površina                       = 56.594
| procenat_vode                  = 0.2
| po_broju_stanovnika_na_svijetu = 122.
| stanovnika                     = {{Gubitak}}3.871.833&lt;ref name=&quot;Državni zavod za statistiku&quot;&gt;[https://dzs.gov.hr/vijesti/objavljeni-konacni-rezultati-popisa-2021/1270 Državni zavod za statistiku]&lt;/ref&gt; (2021.)
| gustoća                        = 68,47
| nezavisnost                    = od [[SFR Jugoslavija|Jugoslavije]]&lt;br /&gt;[[25. juni]] [[1991.]]
| valuta                         = [[Euro]] (€)
| vremenska_zona                 = [[CET]] ([[UTC]]+1)&lt;br /&gt; - ljeti [[CEST]] (UTC+2)
| himna                          = &quot;[[Lijepa naša domovino]]&quot;{{Center|[[Datoteka:Lijepa nasa domovino instrumental.ogg]]}}
| internetski_nastavak           = [[.hr]]
| pozivni_broj                   = +385
| bdp_godina                     = Procjena 2023.
| bdp_per_capita                 = $40.484&lt;ref&gt;https://www.imf.org/en/Publications/WEO/weo-database/2022/October/weo-report?c=960,&amp;s=NGDPD,PPPGDP,NGDPDPC,PPPPC,&amp;sy=2020&amp;ey=2027&amp;ssm=0&amp;scsm=1&amp;scc=0&amp;ssd=1&amp;ssc=0&amp;sic=0&amp;sort=country&amp;ds=.&amp;br=1&lt;/ref&gt;
| bdp_ukupno                     = $164 milijardi
| gini                           = &lt;span style=&quot;color: #0c0; font-size: larger;&quot;&gt;▲&lt;/span&gt;28.3
| gini_godina                    = 2020
| hdi                            = &lt;span style=&quot;color: #0c0; font-size: larger;&quot;&gt;▲&lt;/span&gt;0.858
| hdi_godina                     = 2021
| hdi_nivo                       = 
}}
'''Hrvatska''' je [[suverena država]] na razmeđu [[srednja Evropa|srednje]] i [[jugoistočna Evropa|jugoistočne Evrope]]. Graniči sa [[Slovenija|Slovenijom]], [[Bosna i Hercegovina|Bosnom i Hercegovinom]], [[Srbija|Srbijom]], [[Crna Gora|Crnom Gorom]] i [[Mađarska|Mađarskom]]. Izlazi na obale [[Jadransko more|Jadranskog mora]], a pomorski graniči i s [[Italija|Italijom]]. Površina Hrvatske iznosi 56.594&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. [[Glavni grad]] je [[Zagreb]]. Prema posljednjem popisu iz [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021.|2021]], u njoj živi 3.871.833 stanovnika&lt;ref name=&quot;Državni zavod za statistiku&quot;&gt;[https://dzs.gov.hr/vijesti/objavljeni-konacni-rezultati-popisa-2021/1270 Državni zavod za statistiku]&lt;/ref&gt;, od čega 91,63% čine [[Hrvati]], 3,2% [[Srbi]] (1991. 12,15%)&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.hrz.hr/aktualno/zivic1.htm |title=www.hrz.hr |access-date=26. 8. 2005 |archive-url=https://web.archive.org/web/20060208222813/http://www.hrz.hr/aktualno/zivic1.htm |archive-date=8. 2. 2006 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;, 0,62% [[Bošnjaci]], 0,46% [[Romi]], 0,36% [[Italijani]] i 0,36% [[Albanci]], dok je udio ostalih pripadnika nacionalnih manjina pojedinačno manji od 0,3%. Udio osoba koje su se regionalno izjasnile iznosi 0,33%, a osoba koje se nisu željele izjasniti 0,58%. Dominantna religija je [[Rimokatoličanstvo|katoličanstvo]]. Od 2004. Hrvatska je bila kandidat za ulazak u [[Evropska unija|Evropsku uniju]].

Postala je članica [[NATO]]-a u aprilu 2009. Pregovori s Evropskom unijom službeno su otvoreni u oktobru 2005, a zatvoreni u junu 2011. [[Evropska komisija]] i [[Vijeće Evrope]] postavili su 1. juli 2013.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://ec.europa.eu/enlargement/candidate-countries/croatia/relation/index_en.htm |title=Croatia - EU-Croatia relations |access-date=15. 7. 2011 |archive-date=27. 8. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110827211909/http://ec.europa.eu/enlargement/candidate-countries/croatia/relation/index_en.htm |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; kao ciljani datum ulaska Hrvatske u EU te je od tog dana Hrvatska primljena u punopravno članstvo Evropske unije.

Hrvatska je članica [[Vijeće Evrope|Vijeća Evrope]], [[Svjetska trgovinska organizacija|Svjetske trgovinske organizacije]], [[Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju|Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju]], kao i [[Šengenska zona|Šengenske]] i [[eurozona|eurozone]].

== Historija ==
{{Glavni|Historija Hrvatske}}
Prije dolaska [[Slaveni|Slavena]] na teritoriji sadašnje Hrvatske živjeli su [[Iliri]], koje je [[Rimsko Carstvo]] pokorilo u 1. stoljeću. [[Hrvati]] su naselili područje u 7. stoljeću i osnovali dvije kneževine: [[Panonska Hrvatska|Panonsku]] i [[Primorska Hrvatska|Primorsku Hrvatsku]].

=== Hrvatsko kraljevstvo ===
U vrijeme primorsko-hrvatskog [[Knez Branimir|kneza Branimira]], ona je po prvi puta međunarodno priznata; pismom [[Papa Ivan VIII|pape Ivana VIII]] od 7. juna 879. Hrvati su prihvatili katoličanstvo u 9. stoljeću. Većinu hrvatskih zemalja ujedinio je [[Tomislav I Trpimirović|kralj Tomislav]] u jedinstveno kraljevstvo 925. [[Tomislav I Trpimirović|kralj Tomislav]] je ujedinio dvije kneževine i stvorio hrvatsko kraljevstvo. Hrvatska je bila moćna država sve do 1102, kad je ušla u sastav [[Kraljevina Ugarska (1000–1526)|Ugarske]].

[[Mohačka bitka]] 1526. je bila ključni događaj u kojem je propala vlast ugarske dinastije [[Jagelovići|Jagelovića]]. Nakon poraza Hrvatsko-mađarskih snaga, [[Osmansko Carstvo]] osvaja [[Lika|Liku]], Dalmaciju, i [[Slavonija|Slavoniju]]. Kasnije, sa slabljenjem Turskog-Osmanskog Carstva (koje je započelo turskim porazom kod Siska 1593), mnoga hrvatska područja postepeno potpadaju pod [[Austrija|austrijsku]] vlast.
Hrvatski nacionalni pokret jača u prvoj polovini 19. stoljeća, ali Hrvatska gubi dio svoje autonomije nakon revolucije 1848.

[[Datoteka:Croatia Pula Amphitheatre 2014-10-11 11-04-27.jpg|desno|mini|Pula]]
[[Datoteka:Split2006.4.JPG|desno|mini|Split]]
[[Datoteka:Rijeka Riva.jpg|desno|mini|[[Rijeka (grad)]], najveća luka u Hrvatskoj]]

=== Hrvatska nakon 1995. ===
Preostali dio Hrvatske, a to je istočni dio Slavonije koji nije oslobođen u operacijama Bljesak i Oluja, vraćen je 1998. mirnom reintegracijom u političko-pravni sistem Republike Hrvatske nakon čega je nastavljen ekonomski oporavak i obnova ratom uništenih područja.

Predsjednik [[Franjo Tuđman|Tuđman]] umro je 10. decembra 1999. u svojoj 77-oj godini nakon čega je do tada vladajući HDZ na izborima izgubio vlast. Većinu u Saboru osvaja koalicija 6 stranaka, na čelu sa SDP-om, a za novog predsjednika izabran je Stjepan Mesić. U sljedećih nekoliko godina Hrvatska se transformirala iz poluratnog sistema u suvremenu demokratsku državu. Između ostalog, znatno je smanjena uloga i vlast Predsjednika Republike.

Hrvatska se učlanila u važne regionalne i međunarodne organizacije i 21. februara 2003. kandidirala za članstvo u Evropsku Uniju.

Na izborima 2003. na vlast je opet došao HDZ, ali je uglavnom nastavljena politika prošle vlade. Kvaliteta života je porasla, te se nastavilo s velikim razvojnim projektima, kao što je gradnja autocesta. 18. juna 2004. dobiven je pozitivan odgovor Evropske Unije i počelo se s pristupnim pregovorima.

[[Stjepan Mesić]] je ponovno izabran za predsjednika 2005.

Godine 2009. postaje članica [[NATO]]-a. Iste te godine Jadranka Kosor postaje predsjednicom vlade nakon odlaska Ive Sanadera. U njenom mandatu započinje borba protiv korupcije, jednog od najvećih problema hrvatskog društva, te uspješno završava pregovore u junu 2011.

Godine 2010, nakon dva mandata predsjednika Mesića, za predsjednika Republike izabran je [[Ivo Josipović]]. Na parlamentarnim izborima 2011. pobjeđuje Kukuriku koalicija predvođena SDP-om. Hrvatska je 1. jula 2013. primljena u [[Evropska unija|Evropsku Uniju]] uz protivljenje 33,2 posto hrvatskih građana i građanki koji su dali glas protiv EU.

Godine 2015. nakon dva kruga izbora predsjednica Republike postala je [[Kolinda Grabar-Kitarović]]

== Simboli ==

=== Zastava ===
[[Zastava Hrvatske]] sastoji se od ujedinjene bivše hrvatske crveno-bijele zastave i slavonske bijelo plave. [[Crvena]], [[bijela]] i [[plava]] [[boja]] složena su jedna ispod druge vodoravno, svaka zauzimajući jednu trećinu zastave. Omjer širine i dužine zastave je 1:2. Grb je smješten u sredini zastave u sjecištu dijagonala. Trobojnica još od hrvatskog preporoda (sredina 19. vijeka) simbolizuje težnju za ujedinjenje hrvatskih zemalja.

=== Grb ===
[[Grb Hrvatske|Grb Republike Hrvatske]] je historijski hrvatski grb, koji se nalazi na [[Zastava Hrvatske|hrvatskoj zastavi]]. Ima oblik štita, te je dvostruko podijeljen vodoravno i uspravno u dvadesetpet crvenih i bijelih (srebrnih) polja, tako da je prvo polje u gornjem lijevom uglu štita crvene boje. Iznad štita se nalazi kruna sa pet šiljaka koja se u blagom uglu spaja sa lijevim i desnim gornjim dijelom štita.

=== Himna ===
[[Lijepa naša domovino]] (ili kraće &quot;Lijepa naša&quot;) je hrvatska [[državna himna]].

== Vlada ==
{{Glavni|Politika Hrvatske}}
Prema [[Ustav Hrvatske|ustavu]] iz 1991, Hrvatska je parlamentarna demokratija. Ustav je bio usvojen 22. oktobra 1991. Hrvatska je postigla [[Dan državnosti Hrvatske|nezavisnost]] od [[SFRJ|bivše Jugoslavije]] 25. juna 1991. Ustav je bio mijenjan četiri puta.

Glavni sud Republike Hrvatske je [[Vrhovni sud Hrvatske|vrhovni sud]]. Sudci vrhovnog suda bira državno sudbeno vijeće. 14 članova [[državno sudbeno vijeće Hrvatske|državno sudbenog vijeća]] izabire Hrvatski Sabor svakih osam godina. Također je važan [[Ustavni sud Hrvatske|ustavni sud]] koji se sastoji od 13 sudaca. Predsjednik Ustavnog suda bira se svake četiri godina.

Zakonodavna vlast Republike Hrvatske je [[Hrvatski Sabor]] koji može imati između 100 i 160 članova (zastupnika). Izbori za zastupnike u Saboru se održavaju svake četiri godine. Sabor zasjeda od 15. januara do 30. juna, te od 15. oktobra do 15. decembra.

Trenutni [[Premijer Hrvatske|predsjednik Vlade Republike Hrvatske]] je [[Andrej Plenković]], a predsjednik države je [[Zoran Milanović]]. Glavne političke stranke Hrvatske su Socijaldemokratska Partija Hrvatske, Hrvatska Demokratska Zajednica, Hrvatska Seljačka Stranka, Hrvatska Narodna Stranka, Hrvatska Stranka Prava, Istarski Demokratski Sabor, Hrvatska Stranka Penzionera te Hrvatska Socijalno-Liberalna Stranka.{{Izbori za Hrvatsku skupštinu 2015. (mandati)}}

=== Organizacija vlasti ===

====== Zakonodavna vlast ======
[[Hrvatski sabor]] je predstavničko tijelo građana i nosilac zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.

Prema Ustavu, Hrvatski sabor je jednodomno predstavničko tijelo koje može imati najmanje 100 a najviše 160 zastupnika koji se na osnovu općeg i jednakog biračkog prava biraju neposredno, tajnim glasanjem. Sadašnji saziv Sabora ima 151 zastupnika. Zastupnici se biraju na četiri godine, nemaju obavezujući mandat, a imaju imunitet. Među sadašnjim zastupnicima osam je zastupnika nacionalnih manjina, izabranih u posebnoj izbornoj jedinici (koja obuhvata cijelu zemlju). Pripadnici nacionalnih manjina mogu biti izabrani i na stranačkim listama. I hrvatski iseljenici imaju pravo birati zastupnike u posebnoj izbornoj jedinici, i to primjenom nefiksne kvote, što znači da će broj zastupnika dijaspore zavisiti od brojnog izlaska birača dijaspore na izbore.

====== Izvršna vlast ======
[[Predsjednik Republike Hrvatske|Predsjednik Republike]] je poglavar države, a bira se svakih pet godina. Osim što je vrhovni zapovjednik Oružanih snaga, predsjednik države imenuje mandatara za sastav Vlade (predsjednika Vlade), koji mora za sebe i svoje ministre dobiti potvrdu (povjerenje) Sabora.

[[Vlada Republike Hrvatske]], kao izvršna vlast, predlaže zakone i proračun, izvršava zakone, te vodi inozemnu i domaću politiku zemlje. Na čelu hrvatske Vlade nalazi se [[Premijer Hrvatske|predsjednik Vlade]] ili premijer. Vlada ima 4 potpredsjednika i 15 ministara zaduženih za određena područja upravljanja.

====== Sudbena vlast ======
U Republici Hrvatskoj sudbenu vlast obavljaju, prekršajni sudovi, općinski sudovi, županijski sudovi, trgovački sudovi, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, Upravni sud Republike Hrvatske i Vrhovni sud Republike Hrvatske.

Vrhovni sud Republike Hrvatske je najviši sud u državi. Zasjedanja suda su otvorena za javnost i presude se donose javno, osim u pitanjima privatnosti optuženih. Suci se imenuju na period od osam godina.

Državno sudbeno vijeće u skladu s ustavom i zakonom imenuje, razrješuje i odlučuje o disciplinskoj odgovornosti sudaca. Ima jedanaest članova iz redova istaknutih sudaca, advokata i univerzitetskih profesora pravnih nauka, s tim da većina članova Državnog sudbenog vijeća mora biti iz redova sudaca. Predsjednici sudova ne mogu biti birani za njegove članove.

Državno tužilaštvo Republike Hrvatske je samostalno i nezavisno pravosudno tijelo ovlašteno i dužno postupati protiv počinilaca krivičnih i drugih kažnjivih dijela, poduzimati pravne radnje radi zaštite imovine Republike Hrvatske, te podnositi pravna sredstva za zaštitu Ustava i zakona. To tijelo, dakle, nije sudska vlast i pred sudovima ima status stranke. Na čelu državnog tužilaštva nalazi se glavni državni tužilac.

=== Političke stranke ===
[[Komunistička partija Hrvatske]] bila je jedina stranka tokom [[SFRJ|socijalističke Jugoslavije]]. Nakon prvih višestranačkih izbora (1990), desničarska [[Hrvatska demokratska zajednica]] (HDZ) došla je na vlast i držala je do 2000.
Na izborima 2000. Socijaldemokratska partija Hrvatske (SDP) i [[Hrvatska socijalno-liberalna stranka]] (HSLS) bile su glavni partneri u koaliciji u kojoj su bile i Hrvatska seljačka stranka (HSS), Hrvatska narodna stranka (HNS), Liberalna stranka (LS) i Istarski demokratski sabor (IDS). Ta koalicija lijevog centra pobijedila je na izborima i vladala do juna 2001, kad je IDS istupio iz koalicije jer nije dobio veću istarsku autonomiju.
[[Datoteka:HDZ logo.svg|mini|[[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]],vladajuća stranka]]
HSLS se raspao 2002. (po drugi put, a prvi put je tako nastao LS); većina stranke je izašla iz vlade, dok je ostatak osnovao stranku LIBRA i ostao na vlasti.

Koalicija pod vodstvom SDP-a ostala je na vlasti do izbora 2003. kad je izgubila od HDZ-a i drugih stranaka desnog centra.

HDZ je stvorio vladu u decembru 2003. iako nije ušao u koaliciju sa strankama kao što su HSS i [[Hrvatska stranka prava|HSP]]

Na izborima 2019/2020. pobijedio je [[Zoran Milanović]]

== Administrativna podjela ==
=== Županije ===
{{glavni|Županije u Hrvatskoj}}
[[Datoteka:Croatian counties.png|mini|desno|500px|Županije Hrvatske.]]

Hrvatska je podjeljena na dvadeset [[Županije u Hrvatskoj|županija]]. Županije su uspostavljene 1990. nakon usvajanja novog Ustava. Teritorijalna podjela je definirana međunarodnim standardom [[ISO 3166-2:HR]]. Svaka županija je dalje podjeljena na nekoliko [[Spisak gradova u Hrvatskoj|gradova]] i [[Spisak općina u Hrvatskoj|općina]]. Svaka županija ima svoju županijsku skupštinu. Članovi skupštine se biraju svakih četiri godina u izborima. Na čelu županije je premijer (župan). Osim županija postoji i službeni [[grad Zagreb]], koji je zbog stanja i važnosti odvojen od [[Zagrebačka županija|svoje županije]].

Županije Hrvatske su:

{| class=&quot;sortable wikitable&quot; cellspacing=&quot;2&quot; style=&quot;margin-top:7px; margin-right:0; background:none; text-align:left; font-size:90%;&quot;
|- style=&quot;font-size:100%; text-align:right;&quot;
! &lt;!--style=&quot;width:120/75/75/85px&quot;--&gt; [[Županije u Hrvatskoj|Županija]] !! Sjedište !! Površina (km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;)!! Stanovništvo&lt;br&gt;(Popis 2021.)
|-
| [[Datoteka:Zastava bjelovarsko bilogorske zupanije.gif|border|23px]] [[Bjelovarsko-bilogorska županija|Bjelovarsko-bilogorska]] || [[Bjelovar]] || style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|2.652|| style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|101.879
|-
| [[Datoteka:Flag of Brod-Posavina County.svg|border|23px]] [[Brodsko-posavska županija|Brodsko-posavska]] || [[Slavonski Brod]] || style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|2.043|| style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|130.267
|-
| [[Datoteka:Flag of Dubrovnik-Neretva County.png|border|23px]] [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanska]] || [[Dubrovnik]] || style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|1.783|| style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|115.564
|-
| [[Datoteka:Zastava Istarske županije.svg|border|23px]] [[Istarska županija|Istarska]] || [[Pazin]] || style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|2.820|| style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|195.237
|-
| [[Datoteka:Flag of Karlovac county.svg|border|23px]] [[Karlovačka županija|Karlovačka]] || [[Karlovac]] || style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|3.622|| style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|112.195
|-
| [[Datoteka:Flag of Koprivnica-Križevci County.png|border|23px]] [[Koprivničko-križevačka županija|Koprivničko-križevačka]] || [[Koprivnica]] ||style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|1.746|| style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|101.221
|-
| [[Datoteka:Flag of Krapina-Zagorje County.svg|border|23px]] [[Krapinsko-zagorska županija|Krapinsko-zagorska]] || [[Krapina]] || style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|1.224|| style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|120.702
|-
| [[Datoteka:Flag of Lika-Senj County.svg|border|23px]] [[Ličko-senjska županija|Ličko-senjska]] || [[Gospić]] || style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|5.350|| style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|42.748
|-
| [[Datoteka:Flag of Međimurje County.svg|border|23px]] [[Međimurska županija|Međimurska]] || [[Čakovec]] || style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|730|| style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|105.250
|-
| [[Datoteka:Flag of Osijek-Baranja County.svg|border|23px]] [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]] || [[Osijek]] || style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|4.152|| style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|258.026
|-
| [[Datoteka:Flag of Požega-Slavonia County.png|border|23px]] [[Požeško-slavonska županija|Požeško-slavonska]] || [[Požega (Hrvatska)|Požega]] || style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|1.845|| style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|64.084
|-
| [[Datoteka:Flag of Primorje-Gorski Kotar County.png|border|23px]] [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranska]] || [[Rijeka (grad)|Rijeka]] || style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|3.582|| style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|265.419
|-
| [[Datoteka:Flag of Sisak-Moslavina County.png|border|23px]] [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačka]] || [[Sisak]] ||style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|4.463|| style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|139.603
|-
| [[Datoteka:Flag of Split-Dalmatia County.svg|border|23px]] [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]] || [[Split]] || style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|4.534|| style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|423.407
|-
| [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|border|23px]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]] || [[Šibenik]] || style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|2.939|| style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|96.381
|-
| [[Datoteka:Flag of Varaždin County.png|border|23px]] [[Varaždinska županija|Varaždinska]] || [[Varaždin]] || style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|1.261|| style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|159.487
|-
| [[Datoteka:Flag of Virovitica-Podravina County.svg|border|23px]] [[Virovitičko-podravska županija|Virovitičko-podravska]] || [[Virovitica]] || style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|2.068|| style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|70.368
|-
| [[Datoteka:Flag of Vukovar-Syrmia County.svg|border|23px]] [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemska]] || [[Vukovar]] || style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|2.448|| style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|143.113
|-
| [[Datoteka:Flag of Zadar County.png|border|23px]] [[Zadarska županija|Zadarska]] || [[Zadar]] || style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|3.642|| style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|159.766
|-
| [[Datoteka:Flag of Zagreb County.svg|border|23px]] [[Zagrebačka županija|Zagrebačka]] || [[Zagreb]] || style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|3.078|| style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|299.985
|-
| [[Datoteka:Flag of Zagreb.svg|border|23px]] [[Grad Zagreb]] || [[Zagreb]] ||style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|641|| style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|767.131
|}

== Gradovi ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
!
!Grad
!Županija
!'''Pop.'''
|-
|1
|[[Zagreb]]
|[[Grad Zagreb]]
|663,592
|-
|2
|[[Split]]
|[[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]]
|149,830
|-
|3
|[[Rijeka]]
|[[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranska]]
|128,314
|-
|4
|[[Osijek]]
|[[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]]
|83,104
|-
|5
|[[Zadar]]
|[[Zadarska županija|Zadarska]]
|71,471
|-
|6
|[[Pula]]
|[[Istarska županija|Istarska]]
|57,460
|-
|7
|[[Slavonski Brod]]
|[[Brodsko-posavska županija|Brodsko-posavska]]
|53,531
|-
|8
|[[Karlovac]]
|[[Karlovačka županija|Karlovačka]]
|46,833
|-
|9
|[[Varaždin]]
|[[Varaždinska županija|Varaždinska]]
|38,839
|-
|10
|[[Šibenik]]
|[[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|34,302
|}
{{Gradovi u Hrvatskoj}}

== Geografija ==
Hrvatska se nalazi na raskrsnici [[Srednja Evropa|srednje]], [[Južna Evropa|južne]], i [[Istočna Evropa|istočne Evrope]]. Hrvatska graniči sa šest država. To su [[Bosna i Hercegovina]], [[Slovenija]], [[Mađarska]], [[Srbija]], [[Crna Gora]] i [[Italija]] preko [[Jadransko more|jadranskog mora]]. Hrvatska obala na Jadranu podijeljena je na dva dijela zbog bosanskohercegovačkog grada [[Neum]]a.

Hrvatska ima jezera i brežuljke na kontinentalnom sjeveru i sjeveroistoku (središnja Hrvatska i [[Slavonija]] kao dio [[Panonska nizina|Panonske nizine]]), pošumljene planine u [[Lika|Lici]] i [[Gorski Kotar|Gorskom Kotaru]], i kamenitu obalu na Jadranskom moru ([[Istra]], Sjeverno [[Primorje]], i [[Dalmacija]].
[[Datoteka:Peninsula croatia.jpg|desno|mini|Obala]]
Klima je u unutrašnjosti Hrvatske [[umjereno kontinentalna klima|umjereno kontinentalna]], u gorskoj Hrvatskoj [[pretplaninska klima|pretplaninska]] i [[planinska klima|planinska]], u primorskom dijelu [[Sredozemna klima|sredozemna]] (sa suhim i toplim ljetima te vlažnim i blagim zimama), a u kninskom,drniškom i sinjskom zaleđu [[podsredozemna klima|podsredozemna]] (s nešto hladnijim zimama i toplijim ljetima). S prosječno 2.600 sunčanih sati u godini, jadranska obala jedna je od najsunčanijih u [[Sredozemlje|Sredozemlju]], a temperatura mora ljeti je do 25&amp;nbsp;°C.

Ukupna površine Hrvatske je 56.542&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Jadranska obala duga je 5.835&amp;nbsp;km. Hrvatskoj pripada ukupno 1.185 otoka.

Važniji gradovi u Hrvatskoj su [[Zagreb]] (glavni grad), [[Split]], [[Dubrovnik]], [[Rijeka (grad)|Rijeka]], [[Osijek]], [[Pula]], i [[Zadar]] (Također pogledajte [[Spisak gradova u Hrvatskoj]]).

== Privreda ==
[[Datoteka:Croatia Export Treemap.jpg|mini|Izvoz Hrvatske po industrijskim granama 2011 godine]]
Privreda Hrvatske zasniva se na lakoj [[industrija|industriji]], kao i [[tercijarni sektor|sektoru usluga]]. [[Turizam]] je značajan izvor prihoda. Bruto domaći proizvod po osobi (base PPP) 2002. iznosio je $11.200 ili 42,7% prosjeka [[Evropska Unija|Evropske unije]]. Prema procjenama iz 2002. godine, 21,7% radnika su nezaposleni.
Potrebno je istaknuti problem visoke zaduženosti države (oko 84% BNP-a) gdje je poradi razvoja i stvaranja nužnog kapitala za poslovanje država na čelu s bankama bila primorana se dodatno zaduživati u inostranstvu.
Stanje hrvatske privrede je tipično za zemlje u tranziciji iz [[Komunizam|komunizma]]. Iako je došlo do privatizacije i preustroja u svim područjima, glavni problemi su velika nezaposlenost i slabe privredne reforme. Situaciju otežava loš sistem sudstva i administracije, pogotovo u pogledu vlasništva nad nekretninama.

Glavni poljoprivredni proizvodi Hrvatske su žito, kukuruz, ječam, lucerna, masline, i krompiri. Glavne industrije su za hemijske proizvode, plastiku, tekstilnu rob, i turizam. Glavni partneri za izvoz su [[Italija]] (22,4%), [[Bosna i Hercegovina]] (14,4%), [[Njemačka]] (12,5%), [[Slovenija]] (8%) i [[Austrija]] (7,3%). Glavni partneri za uvoz su Italija (16,8%), Njemačka (16.4%), Slovenija (7,8%), Rusija (6,8%), Austrija (6,7%), i [[Francuska]] (5,2%).

== Saobraćaj ==
[[Datoteka:Croatia.a320.arp.750pix.jpg|mini|294x294piksel|[[Airbus]] [[Croatia Airlines]]a]]
Hrvatska ima visoko razvijenu mrežu autocesta. Značajni projekti izgradnje autoputa započeli su 2000. godine kada su započele intenzivna gradnja i integracija Hrvatske.

=== Cestovni promet ===
U Hrvatskoj postoji preko 1400&amp;nbsp;km autocesta koje povezuju [[Zagreb]] s drugim velikim gradovima. Sredinom 2005. pokrenuta je autocesta [[Autoput A1 (Hrvatska)|A1]] koja povezuje dva najveća grada, [[Zagreb]] i [[Split]]. Autocesta [[A2]] vozi od slovenske granice prema Zagrebu. Autocesta [[A3]] prolazi panonskom Hrvatskom od [[Bregana|Bregane]] do [[Lipovac (Nijemci)|Lipovca]]. [[A4]] kreće iz Goričana na mađarskoj granici prema Zagrebu. Autocesta A5, tzv Slavonika povezuje [[Slavonija|Slavoniju]], tj. [[Osijek]] i [[Baranja|Baranju]] sa [[Zagreb]]om i [[Jadransko more|Jadranom]]. Autocesta A6 povezuje [[Zagreb]] i [[Rijeka (grad)|Rijeku]]. Autoceste [[A8]] i [[A9]] čine Istarski Ypsilon.

===Pomorski promet ===
[[Rijeka (grad)|Rijeka]] je najveće jadransko pristanište s više od 13 milijuna tona tereta u 2007. [[Jadrolinija]] je najveći i nacionalni brodarski prevoznik.

=== Zračni promet ===
Hrvatska ima sedam međunarodnih zračnih luka u [[Zagreb]]u, [[Zadar|Zadru]], [[Split]]u, [[Dubrovnik]]u, [[Rijeka (grad)|Rijeci]], [[Osijek]]u i [[Pula|Puli]].  [[Croatia Airlines]] nacionalni je prijevoznik.

=== Željeznički promet ===
Hrvatska ima razvijen željeznički sistem [[Hrvatske željeznice]] je željeznička kompanija u državnom vlasništvu.

=== Motorna vozila===
U Hrvatskoj je u 2008. godini registrirano 88.217 novih automobila, što je najveći broj u povijesti i predstavlja porast od 6,7% u odnosu na prošlu godinu. Najprodavaniji brend je [[Opel]], a slijede [[Renault]], [[Volkswagen]], [[Peugeot]] i [[Škoda Auto|Škoda]]. U prva dva mjeseca 2009. u odnosu na isto razdoblje prošle godine u Hrvatskoj je registrirano 40,9% manje novih automobila kao rezultat globalne ekonomske krize. U Hrvatsku 300 automobila dolazi na 1.000 stanovnika

== Vojska ==
[[Datoteka:Hrvatska vojska odlučnim korakom stupa.jpg|mini|Pripadnici hrvatske kopnene vojske]]
[[Oružane snage Republike Hrvatske]] (skraćeno [[OSRH]]) je službeni naziv za Hrvatsku vojsku (HV). Oružane snage štite suverenitet i nezavisnost Republike Hrvatske te brane njenu teritorijalnu cjelovitost, što im je glavna zadaća. Pored toga, OSRH mogu učestvovati u međunarodnim mirovnim, humanitarnim i drugim operacijama i misijama, obavljati određene zadatke u stanju neposredne ugroženosti, te pružati pomoć institucijama civilne vlasti i stanovništvu u slučaju prirodnih, tehničko-tehnoloških i ekoloških nesreća. Oružane snage RH razvile su se iz Zbora narodne garde 3. novembra 1991.
Pripadnici hrvatske kopnene vojske
Oružane snage organizirane su u Glavni stožer, zapovjedništva, jedinice i ustanove Oružanih snaga. Oružane snage sastoje se od grana, rodova, služba i struka. Grane OSRH su:

* [[Hrvatska kopnena vojska]] (HKoV)
* [[Hrvatska ratna mornarica]] (HRM)
* [[Hrvatska ratna mornarica]][[Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protivzračna odbrana]] (hrv. ''Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana'') (HRZ i PZO).

Oružane snage imaju mirnodopski i ratni sastav. Mirnodopski sastav Oružanih snaga čine aktivne vojne osobe, državni službenici i namještenici raspoređeni u Oružane snage, kadeti, regruti te rezervisti kada se nalaze na vojnoj vježbi u Oružanim snagama. Ratni sastav Oružanih snaga, pored prethodno navedenih osoba, čine i ostali rezervisti.

Vrhovni zapovjednik OSRH je [[predsjednik Republike Hrvatske]].

== Stanovništvo ==
[[Datoteka:Hrvatske etnije.gif|mini|Stanovništvo po narodnostima u RH 2001]]
U Hrvatskoj je po popisu stanovništva iz 2011. živjelo 4.284.889 stanovnika od čega 2,218.554 žene i 2,066.335 muškaraca. Prosječna starost stanovništva bila je 41,2 godine (42,9 godina za žene i 39,4 godine za muškarce). Očekivano trajanje života je 2006. godine bilo 79,3 godine za žene i 72,5 godina za muškarce.

U 2009. u Hrvatskoj je rođeno 44.577 djece a umrlo je 52.414 osoba, što čini negativan prirodni priraštaj od 7.837 osoba. Stopa nataliteta iznosila je 10,1‰, a stopa [[mortalitet]]a 11,8‰, sklopljena su 22.382 braka dok je bilo 5.076 rastava.

Od 1996. Hrvatska bilježi pozitivan migracijski saldo, tj. veći broj osoba se doseljava u Hrvatsku nego što ju napušta. Tako se 2005. u Hrvatsku doselilo 14.230 osoba dok se odselilo 6.012. Većina doseljenih su došli iz Bosne i Hercegovine dok je većina onih koji su napustili Hrvatsku otišla u Srbiju i Crnu Goru.

Veliku većinu stanovništva Hrvatske čine [[Hrvati]] (90,42%). Glavna nacionalna manjina su [[Srbi]] (4,36%), dok od ostalih dvadesetak nacionalnih manjina svaka čini manje od 1% stanovništva.

Po hrvatskom demografu prof. dr. Stjepanu Štercu, Hrvatska bilježi demografske gubitke u svakom od popisa stanovništva nakon 1910, te jedina od zemalja u svojem okruženju bilježi pad stanovništva u svim popisima stanovništva nakon svjetskih ratova u 20. stoljeću. Ukupni demografski gubitak od početka 20. stoljeća do 2011. procjenjuju na 2 434 000 stanovnika ili čak na oko 57% današnje

{{Stubičasti dijagram|barwidth=150px|boja_stuba1=#FF0000|boja_stuba2=#403021|boja_stuba3=#C154C1|boja_stuba5=#228B22|cifra_stuba1=86.28|cifra_stuba2=4.44|cifra_stuba3=1.47|cifra_stuba5=4.57|cifra_stuba6=3.24|boja_stuba6=#FFBF00|desno1=%|float=right|ime_stuba1=[[Rimokatoličanstvo]]|ime_stuba2=[[Pravoslavlje]]|ime_stuba3=[[Islam]]|ime_stuba5=[[Ateizam]]|ime_stuba6=Ostali|maks=100|naslov=Religije u Hrvatskoj 2011.}}

hrvatske populacije. Šterc pripisuje te događaje teškim posljedicama ratova, izloženosti stranim dominacijama u višenacionalnim državama tokom 20. stoljeća, te neprikladnim državnim politikama u ekonomskim i demografskim pitanjima. &quot;Ovakvi bi procesi i s tim intenzitetom razorili svaku populaciju, bez obzira na razinu njezine gospodarske razvijenosti i zato je danas Hrvatska praktički u demografskom slomu&quot;, ocjenjuje Šterc

Hrvatska nema službenu religiju. Sloboda religije je pravo definirano ustavom koji određuje sve vjerske zajednice kao jednake su pred zakonom i odvojene od države. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, 91,36% Hrvata su se izjasnili kao kao kršćani; od njih, rimokatolici čine najveću skupinu, što čini 86.28% stanovništva, nakon čega slijedi pravoslavci (4,44%), protestantizam (0,34%) i drugih kršćani (0,30%). Najveći religija nakon kršćanstva je islam (1,47%). 4.57% populacije se izjašnjavaju kao nereligiozni.U Eurostat Eurobarometar anketi 2010. godine, 69% stanovništva Hrvatske je odgovorio da „oni vjeruju u Boga”.

{{Stubičasti dijagram|float=right|naslov=Religije u Hrvatskoj 2021.|desno1=%|cifra_stuba1=78.97|ime_stuba1=[[Rimokatoličanstvo]]|boja_stuba1=#FF0000|maks=100|cifra_stuba2=3.32|ime_stuba2=[[Pravoslavlje]]|boja_stuba2=#403021|cifra_stuba3=1.32|boja_stuba3=#C154C1|ime_stuba3=[[Islam]]|cifra_stuba4=4.71|ime_stuba4=[[Ateizam]]|boja_stuba4=#228B22|ime_stuba5=Ostali|boja_stuba5=#FFBF00|cifra_stuba5=11.68}}{{col-begin|width=60%}}
{{col-break}}
{|class=&quot;wikitable&quot; font-size: 90%&quot;
|-
! width=&quot;100px&quot; | Narod
! width=&quot;75px&quot;  | Broj &lt;br&gt; stanovnika
! width=&quot;55px&quot;  |%
|-
| [[Hrvati]] ||align=right| 3.874.321 ||align=right| 90,42%
|-
| [[Srbi]] ||align=right| 186.633 ||align=right|  4,36%
|-
| [[Bošnjaci]] ||align=right| 31.479 ||align=right| 0,73%
|-
| ''Regionalna pripadnost''&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt; ||align=right|27.225||align=right| 0,64%
|-
| ''Ne izjašnjavaju se''&lt;sup&gt;5&lt;/sup&gt; ||align=right| 26.763  ||align=right|  0,62%
|-
| [[Italijani]] ||align=right| 17.807 ||align=right|  0,42%
|-
| [[Albanci]] ||align=right| 17.513 ||align=right|  0,41%
|-
| [[Romi]] ||align=right| 16.975 ||align=right|  0,40%
|-
| [[Mađari]] ||align=right| 14.048 ||align=right|  0,33%
|-
| [[Slovenci]] ||align=right| 10.517  ||align=right|  0,25%
|-
|align=center colspan=3| &lt;small&gt; [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011.#Nacionalna pripadnost|Kompletna tabela]]&lt;small&gt;
|-
|align=left colspan=3|
&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;&lt;small&gt;Popisanici se izjasnili kao Hercegovci, Dalmatinci, Zagorci, Istrijani, Primorci, Slavonci, Međimurci,...&lt;/small&gt;&lt;ref name=&quot;Jabuka&quot;&gt;[http://www.jabuka.tv/rezultati-popisa-u-hrvatskoj-vise-jugoslavena-nego-hercegovaca/ '''''Rezultati popisa: U Hrvatskoj više Jugoslavena nego Hercegovaca''''' prilog o Popisu na jabuka.tv]&lt;/ref&gt;

&lt;sup&gt;5&lt;/sup&gt;&lt;small&gt;Popisanici, koji se nisu željeli nacionalno izjasniti &lt;/small&gt;
|}
{{col-break}}

{|class=&quot;wikitable&quot; font-size: 90%&quot;
|-
! width=&quot;100px&quot;| Jezik
! width=&quot;75px&quot; | Broj &lt;br&gt; stanovnika
! width=&quot;55px&quot; |%
|-
| [[Hrvatski jezik|Hrvatski]] ||align=right| 4.096.305 ||align=right|  95,60%
|-
| [[Srpski jezik|Srpski]] ||align=right| 52.879  ||align=right|  1,23%
|-
| [[Italijanski jezik|Italijanski]] ||align=right| 18.573  ||align=right|  0,43%
|-
| [[Albanski jezik|Albanski]] ||align=right| 17.069 ||align=right|  0,40%
|-
| [[Bosanski jezik|Bosanski]] ||align=right| 16.856 ||align=right|  0,39%
|-
| [[Romski jezik|Romski]] ||align=right| 14.369 ||align=right|  0,34%
|-
| [[Mađarski jezik|Mađarski]] ||align=right| 10.231||align=right|   0,24%
|-
| ''Nepoznato''  ||align=right| 9.329  ||align=right|  0,22%
|-
| [[Slovenski jezik|Slovenski]] ||align=right| 9.220 ||align=right| 0,22%
|-
| [[Srpskohrvatski jezik|Srpskohrvatski]] ||align=right| 7.822 ||align=right|  0,18%
|-
|align=center colspan=3| &lt;small&gt; [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011.#Maternji jezik|Kompletna tabela]]&lt;small&gt;
|}
{{col-end}}

== Obrazovanje ==
[[Datoteka:Splitska Opća gimnazija (Stara realka).JPG|mini|Zgrada Opće gimnazije u [[Split]]u]]
U Hrvatskoj je 2008. radilo 645 dječjih vrtića koji su ostvarivali programe predškolskog odgoja i naobrazbe. Udio privatnih vrtića je 33,9%, dok ostatak čine vrtići u gradskom, općinskom i županijskom vlasništvu. Ukupan broj djece koja su obuhvaćena nekim programom je 149.300 ili 56,6% djece u dobi od šest mjseci do šest godina. U privatnim vrtićima je smješteno 12,9% djece. Djeca s teškoćama u razvoju čine 3,6% vrtićke populacije dok je udio darovite djece 1,1%. Na 18 djece dolazi jedan odgojitelj, ako ubrajamo i kraće programe, a na 11 djece dolazi jedan odgojitelj u cjelodnevnom programu.

Broj osnovnih škola na kraju 2006. je 839 koje su u svom sastavu imale 1246 područnih škola. Ukupno je u 2085 škola bilo 384.634 učenika. Učenici obrazovanje započinju sa navršenih sedam godina, a završavaju sa petnaest. Osnovna škola ima osam razreda. U prva četiri djecu obrazuje jedan učitelj. U druga četiri razreda djeca dobivaju učitelja iz svakog predmeta. Odnos broja učitelja i učenika u redovitom obrazovanju bio je 1:13, a obrazovanju za djecu i mladež s teškoćama u razvoju 1:2,9. Udio žena u učiteljskom populacije je 78,9%. U 2057 škola nastava se izvodila samo na jednom jeziku, od čega u 2015 na hrvatskom, u 19 na srpskome, u 11 na talijanskome, u sedam na češkome, u pet na mađarskome. Osim na [[Hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]] 28 škola nastavu izvodi na jezicima nacionalnih manjina. Prvi put u školske klupe sjelo je 43.286 prvašića što je gotovo 3% manje prvašića nego lani.

== Zdravstvo ==
[[Datoteka:KBC Rebro aerial.jpg|mini|293x293piksel|KBC Zagreb lokacija na Rebru, najveća zdravstvena ustanova u Hrvatskoj]]
U Hrvatskoj postoji 69 bolnica i banja, i to 3 klinička bolnička centra, 4 kliničke bolnice i 7 klinika, 22 opće bolnice, 27 specijalnih bolnica, 2 banje i 3 privatne bolnice. Pored toga, u manjim gradovima je radilo još 9 općih bolnica i 6 ambulantnih porodilišta. Broj bolničkih kreveta smanjio se za oko 24% između 1990. i 2000. U 2004. bilo je 24.549 bolničkih kreveta. Iste godine u bolnicama se liječilo 726.320 osoba.

Hrvatska, sa 276 liječnika na 100.000 stanovnika, ispod je prosjeka zemalja u tranziciji i zemalja [[Evropska unija|EU]]. Manjak liječnika mogao bi biti dugoročni problem za Hrvatsku, na što ukazuje i sve manji interes mladih za studij medicine, jer se 1990. godine za jedan upis kandidiralo sedam kandidata, a danas ima samo 2,2 kandidata. Ovo je takođe praćeno negativnim odabirom, odnosno nižim prosječnim ocjenama. U hrvatskim bolnicama radi oko 7000 liječnika, a u samo četiri osnovne grane medicine, interne, kirurgije, ginekologije i pedijatrije nedostaje 925 specijalista. U Hrvatskoj postoji 16.956 liječnika od čega 12.149 u zdravstvenim ustanovama, a 3992 ljekara u ljekarništvu i drugim djelatnostima

== Kultura ==
[[Datoteka:Članice folklornog društva u narodnoj nošnji iz Hrvatske.jpg|mini|Članice folklornog društva u iz Hrvatske u svojoj narodnoj nošnji|225x225piksel]]
Hrvatska kultura zasniva se na viševjekovnoj historiji iz koje su očuvani mnogi spomenici, umjetnička i naučna djela. Hrvatska ima šest spomenika svjetske baštine i osam [[Nacionalnih parkovi Hrvatske|nacionalnih parkova]]. Zanimljivo je da je Hrvatska ostavila trag i na historiji [[kravata]] kao izvor tih odjevnih predmeta.

Hrvatska je dala mnoge umjetnike i naučnike svjetskog glasa kao što su kipar [[Ivan Meštrović]], fizičari [[Ruđer Bošković]], [[Nikola Tesla]] i mnogi drugi. Posebnost Hrvatske su njeni brojni i plodni izumitelji, među koje spadaju [[Eduard Slavoljub Penkala]] ([[nalivpero]]) i [[Faust Vrančić]] ([[padobran]]).

=== Nauka ===
Iz Hrvatske dolaze mnogi važni znanstvenici i izumitelji. [[Ljubomorni Eduard Penkala]] izumio je mehaničku olovku, [[Faust Vrančić]] izumio je padobran, a [[Ivana Lupis-Vukić]] izmislila je torpedo. [[Ivan Vučetić]] izumitelj je otiska prsta, sistema identifikacije otisaka prstiju. Za pronalazak prve naftne bušotine odgovoran je [[Antun Lučić]]. Najistaknutiji naučnici su [[Ruđer Bošković]], [[Dragutin Gorjanović-Kramberger]], [[Andrija Mohorovičić]] i [[Milutin Milanković]]. [[Ivan Lučić]] naziva se ocem hrvatske historiografije, a ostali značajni povjesničari su [[Juraj Rattkay]], [[Ivan Kukuljević Sakcinski]], [[Franjo Rački|Franjo Racki]], [[Tadija Smiciklas]], [[Vjekoslav Klaić|Vjekoslav Klaic]] i [[Ferdo Šišić]]

=== Arhitektura ===
[[Datoteka:Zadar - église Saint-Donat.jpg|mini|Crkva Sv. Donata iz 9. st. u Zadru]]
[[Arhitektura Hrvatske]] ( hrvatska ''Hrvatska arhitektura'' ) -Do sada su, u jednom ili drugom stupnju, prolazile sve glavne faze razvoja evropske arhitekture, kroz brojne utjecaje zemalja i naroda koji su na ovaj ili onaj način u povijesti nadzirali zemlje današnje Hrvatske.

Značajka hrvatske arhitekture je tijesno preplitanje historije kulturne tradicije zapada i istoka. Druga važna značajka razvoja arhitekture na hrvatskim zemljama bila je relativno rana i visoka razina urbanizacije , jer zemlja ima mnogo gradova utemeljenih još u antičko ili srednjovjekovno razdoblje. Nesporni vrhunac arhitektonskog stvaralaštva u Hrvatskoj bila je arhitektura ''dalmatinske renesanse'' ; značajan utjecaj na hrvatsku arhitekturu imao je i boravak u strukturi Austro-Ugarske, što je omogućilo mnogim arhitektima, austrijskim i predstavnicima drugih nacionalnosti iz cijelog carstva, da rade u hrvatskim gradovima, što je općenito odredilo moderni izgled mnogih gradova, uključujući glavni grad Zagreb . Stvaranje hrvatske države (u obliku sjedinjenja sa susjednim južnoslavenskim zemljama) i konačno postizanje neovisnosti ( 1991. ) također su dali poticaj intenzivnom razvoju i modernizaciji hrvatske arhitekture.

=== Muzika ===
Muzika Hrvatske, kao i podjele same zemlje, ima dva glavna utjecaja: srednjoevropska, prisutna u središnjim i sjevernim dijelovima zemlje, uključujući [[Slavonija|Slavoniju]], i mediteranska, prisutna u obalnim regijama [[Dalmacija|Dalmacije]] i [[Istra|Istre]].U Hrvatskoj su popularni i [[Pop-muzika|pop]] i [[Rock muzika|rock]],pod utjecajem dalmatinskih ili slavonskih folklornih elemenata.

=== Gastronomija ===
[[Datoteka:Štrukli iz Okrugljaka.jpg|mini|Zagorski štrukli]]
[[Hrvatska kuhinja]] je heterogena i poznata kao kuhinja više regija, jer svaka regija Hrvatske ima posebnu kulinarsku tradiciju. Kuhinja datira unazad od drevnih vremena. Razlike u izboru prehrane i oblika kuhanja su najzapaženije između onih na kopnu i i onih na priobalnim regijama. Kopnena kuhinja je okarakterizirana ranim slavenskim i u zadnje vrijeme kontaktima sa susjednim kulturama - mađarskom i turskom, koristeći mast za kuhanje, i začine kao [[biber]], papriku i [[bijeli luk]]. Priobalna regija ima utjecaje grčke i rimske kuhinje, kao i kasnije [[Mediteranska kuhinja|mediteranske kuhinje]], posebno italijanske (posebno venecijanska). Priobalna kuhinja koristi [[maslinovo ulje]], i biljke i začine kao što su [[ruzmarin]], [[kadulja]], lovorov list, [[origano]], [[mažuran]], [[cimet]], [[klinčić]], [[Muskatni oraščić|muskantni oraščić]], koru limuna i naranče. Seoske kuharske tradicije su bazirane na maštovitim varijacijama nekoliko osnovnih sastojaka (žitarice, mliječni proizvodi, meso, riba, povrće) i procedure za kuhanje (dinstanje, pečenje, prženje, pečenje), dok buržoaska kuhinja uključuje više komplikovane procedure i korištenje odabranih bilja i začina. Charcuterie je dio hrvatske tradicije u svim regijama. Hrana i recepti iz drugih zemalja bivše [[Socijalistička federativna republika Jugoslavija|Jugoslavije]] su popularni u Hrvatskoj.

Hrvatska kuhinja može se podijeliti u nekoliko regionalnih kuhinja ([[Istra]], [[Dalmacija]], [[Dubrovnik]], [[Lika]], [[Gorski kotar|Gorski Kotar]], [[Hrvatsko Zagorje|Zagorje]], [[Međimurska županija|Međimurje]], [[Podravina]], [[Slavonija]]) od kojih sve imaju svoje posebne tradicije kuhanja, karakteristične za područje, a ne nužno dobro poznate u drugim dijelovima Hrvatske. Većina jela, međutim, može se naći širom zemlje, sa lokalnim varijantama.

=== Filatelija ===
[[Datoteka:First edition 1941 Independent State of Croatia stamp.jpg|mini|Prva hrvatska marka iz 1941.]]
[[Filatelija u Hrvatskoj]] počinje raspadom Kraljevine Jugoslavije 1941. i osnivanjem NDH. Raspadom zajedničke države Jugoslavije hrvatska pošta 1991. izdaje marke sa natpisom Republika Hrvatska. Područje [[Rijeka (grad)|Rijeke]] (Fiume) je zbog informativnih razloga obuhvaćeno ovim člankom, pripada inače filatelistički [[Italija|Italiji]]. Raspadom [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] 6. aprila 1941. i osnivanjem [[NDH]] 10. aprila već 12. aprila Hrvatska pošta izdaje, zapravo koristi seriju jugoslovenskih marki sa likom [[Petar I, kralj Srbije|kralja Petra I]] i označava ih različitim žigovima. U prvoj seriji je žig NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA preko lika kralja, a riječ [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslavija]] je precrtana sa šest okomitih crta. Vrijednosti su još u dinarima i iznose od 50 [[para]] do 5,50 [[dinar]]a. Ta se serija smatra prvim hrvatskim markama.

Na drugoj seriji, sa više vrijednosti je utisnut [[grb Hrvatske]] sa tekstom NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA. Vrijednosti su od 25 para do 30 dinara.

Sve do 7. jula 1941 koriste se jugoslovenske marke u dinarskim vrijednostima uvijek sa žigom NDH.

Tek u julu 1941 uvođenjem kune kao platežnog sredstva izlazi serija od 19 maraka sa motivima iz Hrvatske, kao i Bosne i Hercegovine i [[Zemun]]a. Tu su detalji iz [[Karlovac|Karlovca]], [[Jajce|Jajca]], [[Varaždin]]a, [[Velebit]]a, [[Zagreb]]a, [[Osijek]]a, [[Konjic]]a, [[Dubrovnik]]a, [[Banja Luka|Banja Luke]], [[Sarajevo|Sarajeva]], [[Hvar]]a, [[Senj]]a, [[Split]]a... Vrijednosti su od 25 [[banica]] do 100 [[kuna]].9.septembra 1991. izlazi prva hrvatska marka u Republici Hrvatskoj. Na njoj se nalazi avion u čijoj je pozadini Zagrebačka katedrala i grad Dubrovnik. Marka ima vrijednost od 1 jugoslovenskog dinara i svijetlo plave je boje. Postoje dvije varijante sa raznim nazubčenjem, kao i nekoliko varijanti sa greškom u tisku. Izdanje je ukupno oko 8.000.000 komada. Grb Hrvatske u gornjem uglu je crven, a posebno je tražena marka sa grbom u crnoj boji.

Uvodenjem hrvatskog dinara 1992. sve nove marke imaju vrijednost u HRD. Motivi su osobe iz Hrvatske prošlosti ban Josip Jelačić, Stjepan Radić, Ante Starčević, kralj Tomislav, ali i gradovi pogođeni ratom (Knin, Dubrovnik, Vukovar, Šibenik).

Vremenom se teme mijenjaju i prilagodavaju filatelističkim krugovima Evrope, te su izdanja Olimpijada, otkriće Amerike, Božić, umjetnost, flora i fauna sve češči na hrvatskim markicama.

=== Sport ===
[[Datoteka:Luka Modric 2018.png|mini|231x231px|[[Luka Modrić]]]]
====== Nogomet ======
Najveći uspjeh hrvatskog nogometa postigla je nogometna reprezentacija osvajanjem srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu u Rusiji. [[Luka Modrić]] osvojio je Zlatnu loptu kao najbolji igrač.[[GNK Dinamo Zagreb|GNK Dinamo]] je jedini hrvatski klub koji uspio osvojiti neki evropski trofej, Kup velesajamskih gradova 1967, preteču Kupa UEFA i Evropske lige. Drugi najpopularniji nogometni klub je splitski [[HNK Hajduk Split|Hajduk]] koji je od hrvatskih klubova najuspješniji u najelitnijim nogometnom natjecanju ligi prvaka gdje je došao do 1/4 finala.

====== Rukomet ======
Hrvatska rukometna reprezentacija ubraja se u najbolje rukometne reprezentacije svijeta. Hrvatska ima čak 13 medalja s velikih natjecanja. Osvojila je dva zlata s Olimpijskih igara te povijesni trofej svjetskog prvaka 2003., a bila je viceprvak Evrope 2008. i 2010.

====== Košarka ======
Hrvatska košarkaška reprezentacija je igrala finale sa Sjedinjenim Državama čija je reprezentacija nazvana Dream team na olimpijskim igrama u Barceloni. [[Dražen Petrović]] se smatra najvećim evropskim košarkašem svih vremena koji je Evropljanima otvorio put u NBA.

&lt;br /&gt;
== Praznici ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Datum
!Blagdan
|-
|1. januar
|[[Nova godina]]
|-
|6. januar
|[[Sveta tri kralja]]
|-
|''40 dana od Pepelnice izuzev nedjelja''
|[[Uskrs]]
|-
|''dan nakon Uskrsa''
|[[Uskrsni ponedjeljak]]
|-
|1. maj
|[[Praznik rada]]
|-
|30. maj
|[[Dan državnosti Hrvatske|Dan državnosti]]
|-
|''60 dana nakon Uskrsa''
|[[Tijelovo]]
|-
|22. juni
|[[Dan antifašističke borbe]]
|-
|25. juni
|[[Dan nezavisnosti Hrvatske|Dan nezavisnosti]]
|-
|5. august
|[[Dan pobjede i domovinske zahvalnosti]]
|-
|15. august
|[[Velika Gospa]]
|-
|8. oktobar
|[[Dan Hrvatskog sabora]]
|-
|1. novembar
|[[Svi Sveti|Svi sveti]]
|-
|25. decembar
|[[Božić]]
|-
|26. decembar
|[[Sveti Stjepan]]
|}

== Energetika ==
{{Energetski izvori Hrvatske}}
== Također pogledajte ==
* [[Komunikacije u Hrvatskoj]]
* [[Prijevoz u Hrvatskoj]]
* [[Vanjski poslovi Hrvatske]]
* [[Vojska Hrvatske]]
* [[Udruženje hrvatskih pravoslavnih vjernika]]
* [[Geografija Hrvatske]]
* [[Sport u Hrvatskoj]]
* [[Požari u Hrvatskoj 2007.]]
* [[Registarske oznake za vozila u Hrvatskoj]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Croatia}}
* [http://www.vlada.hr/ Vlada Hrvatske]
* [http://www.croatia.hr/ Hrvatska turistička zajednica]

{{Države Evrope}}
{{EU}}
{{Jugoslavenska hronologija}}
{{Mediteranska unija}}
{{NATO}}
{{Vijeće Evrope}}
{{Balkanske države}}
{{Mediteranske države}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Hrvatska| ]]
[[Kategorija:Države svijeta]]
[[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1991.]]
[[Kategorija:Države članice Ujedinjenih nacija]]
[[Kategorija:Države članice Evropske unije]]</text>
      <sha1>1k4jmznvxeo7kb005jsunvu62sgre3l</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Olimpijske igre</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1549</id>
    <revision>
      <id>3820509</id>
      <parentid>3797395</parentid>
      <timestamp>2026-03-28T11:22:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <comment>/* Vanjski linkovi */</comment>
      <origin>3820509</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="46287" sha1="0l1uu1fz3ur8iyoe6dxgssxsdygwwc1" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Preuređivanje}}
{{Prijevod}}
[[Datoteka:Official 2008 Summer Olympics Torch in Vilnius.jpg|mini|Nekoliko mjeseci prije Olimpijskih igara trkači, uglavnom bivši sportisti, istaknuti pojedinci ali i mnogi građani, Olimpijskom bakljom prenose štafetno [[Olimpijski plamen]] od drevne [[Olimpija|Olimpije]] do mjesta svečanog otvaranja na olimpijskom stadionu. (Na slici: Olimpijska baklja za [[Olimpijske igre 2008.|OI u Pekingu 2008]].)|280x280px]]
'''Olimpijske igre''' ('''OI''') su veličanstveno [[sport|višesportsko]] takmičenje koje se održava svake 4 godine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.olympics.com/ioc/celebrate-olympic-games|title=Olympic Games}}&lt;/ref&gt; [[Olimpijada|Olimpijadom]] je u staroj [[Grčka|Grčkoj]] nazivano razdoblje između dviju Olimpijskih igara,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.open.edu/openlearn/history-the-arts/the-ancient-olympics-bridging-past-and-present/content-section-9.1/?printable=1|title=The Ancient Olympics: Bridging past and present: View as single page {{!}} OpenLearn|website=www.open.edu|access-date=2026-03-28}}&lt;/ref&gt; pa tako završetkom Olimpijskih igara počinje jedna olimpijada, a završetkom te olimpijade počinju sljedeće Olimpijske igre itd. Ispravan i službeni naziv nekih Olimpijskih igara, npr. konkretno Igara 2004. u [[Atina|Atini]], glasi: &quot;Igre XXVIII olimpijade modernog doba&quot;. Igre VI, XII i XIII olimpijade modernog doba, koje su trebale biti održane u [[VI Olimpijske igre Berlin 1916.|Berlinu 1916.]],&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://olympics.com/ioc/news/the-modern-games-caught-in-the-upheavals-of-history|title=The modern Olympic Games caught in the upheavals of history}}&lt;/ref&gt; [[Olimpijske igre 1940.|Helsinkiju 1940.]] i [[Olimpijske igre 1944.|Londonu 1944]], zbog [[Prvi svjetski rat|Prvog]] ili [[Drugi svjetski rat|Drugog]] svjetskog rata, nisu održane.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.history.com/articles/modern-olympic-games-timeline|title=The Modern Summer Olympic Games: A Timeline|last=Editors|first=HISTORY com|date=2021-07-19|website=HISTORY|language=en|access-date=2026-03-28}}&lt;/ref&gt;

Isprva održavane samo u staroj Grčkoj, Olimpijske su igre oživljene krajem [[19. vijek]]a djelovanjem [[Francuska|francuskog]] humaniste i zanešenjaka [[Pierre de Coubertin|baruna Pierre de Coubertina]]. Na njegov prijedlog je u [[Pariz]]u [[23. juni|23. juna]] [[1894]]. osnovan [[Međunarodni olimpijski odbor]] ([[MOO]]), franc. [[CIO]], engl. [[IOC]]), a prvi predsjednik tog najvišeg olimpijskog i uopće sportskog tijela postao je Grk [[Demetrios Vikelas]]. Ispravno zvane: &quot;Igre I olimpijade&quot;, tj. Prve olimpijske igre modernog doba (nisu imale prefiks &quot;ljetne&quot;, jer tada još nije bilo spomena o potrebi održavanja posebnih, Zimskih olimpijskih igara), održane su [[1896]]. godine u Atini i otad se održavaju svake 4 godine osim u vrijeme [[Prvi svjetski rat|Prvog]] i [[Drugi svjetski rat|Drugog]] svjetskog rata. Pošto se ubrzo ukazala potreba za jednako kvalitetnim takmičenjima u [[Zimski sportovi|zimskim sportovima]], uskoro su održane i prve [[Zimske olimpijske igre]] u [[Zimske olimpijske igre 1924.|Chamonixu]] ([[Francuska]]) [[1924.]]

Zimske olimpijske igre održavale su se također kao i ljetne, svake 4 godine, iste godine, zaključno do 1992. i Igara u [[Zimske olimpijske igre 1992.|Albertvilleu]], kad je, zbog glomaznosti olimpijskog programa, ali i zbog zahtjeva moćnih TV-kuća, odlučeno da se razdvoje termini održavanja Ljetnih i Zimskih igara, pa su prve iduće Zimske olimpijske igre održane 1994. u [[Zimske olimpijske igre 1994.|Lillehammeru]] u [[Norveška|Norveškoj]].

Olimpijske igre su natjecanja između sportista u pojedinačnim i ekipnim disciplinama. U ekipnim disciplinama svaka država, sudionica Igara, smije poslati samo jednu ekipu Olimpijske igre okupljaju sportisti koje su imenovali njihovi nacionalni olimpijski odbori, a čije je prijave prihvatio Međunarodni olimpijski odbor. Sportisti, ma kako poznati i kvalitetni bili, za razliku od natjecanja na nekoliko početnih Olimpijskih igara, ne mogu se samoinicijativno i sami prijavljivati za sudjelovanje na Igrama jer bi očito broj, na taj način, prijavljenih sportista bio nepodnošljivo velik.

== Starovjekovne Olimpijske igre ==
Pravi izvori o nastanku [[Antika|starovjekovnih]] Olimpijskih igara su izgubljeni u vihorima vijekova, ali kruže mnoge legende i predaje o njihovom nastanku.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://obtic.huma-num.fr/obvil-web/corpus/mythographie/html/guerber_myths_1909.html|website=obtic.huma-num.fr|access-date=2026-03-28}}&lt;/ref&gt; Jedna legenda govori da je Igre ustanovio sam [[Zeus]] kao proslavu svoje pobjede, u bitki za vrhovništvom, nad ocem [[Kron]]om. Druga kaže da je [[Heraklo]] (rimski: [[Herkul (mitologija)|Herkul]]), jednom pobijedio na nekoj utrci u Olimpiji, pa je odlučio da se na taj spomen svake 4 godine održavaju takve utrke.

Međutim, osim Igara u Olimpiji održavale su se i druge &quot;konkurentne&quot;, slične Igre. To su bile Pitijske, Nemejske i Istmijske igre, ali su Olimpijske igre, spletom političkih okolnosti, nadvladale 572. p. n. e. Sve te priče u vezi sa starovjekovnim Igrama dovode nas u vezu sa starogrčkim pojmom [[Olimpijsko primirje|Olimpijskog primirja]], kada su, prema legendama, grčke državice prekidale međusobna neprijateljstva za vrijeme trajanja Igara. Prvi vjerodostojan zapis o održavanju Igara u [[Olimpija|Olimpiji]] datira iz 776. p. n. e, premda nije sigurno da su to bile i prve Igre u staroj Grčkoj. Neki histričari su skloni zaključiti da su se slična natjecanja sporadično održavala čak i od 13. vijeka p. n. e. Isprva su Igre bile uglavnom događaj lokalnog značaja, a do XV starovjekovnih Olimpijskih igara održavala se samo jedna disciplina – utrka na 1 stadij (nešto manje od 185 m). Onda je dodana utrka na 2 stadija, a prva dugoprugaška utrka, na 24 stadija (oko 4420 m), održana je 720. p. n. e. Baš uz te Igre vezana je i jedna zanimljivost. Isprva su se sportisti natjecali obučeni, u laganu sportsku opremu, kao danas. A onda su, na tim Igrama, tokom utrke, jednom trkaču – spale hlačice i nastavio je trčati gol. To je od ostalih atleta ubrzo objeručke prihvaćeno, pa su se natjecatelji od tada takmičili goli.

Ubrzo se počeo povećavati i broj sportova: 748. godine uveden je ''pankraton'' (kombinacija boksa i hrvanja), 708. klasično hrvanje i petoboj, 688. ''šakanje'' (kao današnji boks), 680. godine utrke kočija, itd Olimpijske igre postaju sve važniji momenat u historiji stare Grčke, dostižući svoj vrhunac tokom 6. i 5. vijeka p. n. e.

Olimpijske su igre također imale velik vjerski značaj, održavane su u slavu vrhovnog boga Zeusa, kojem je podignut veličanstveni kip u Olimpiji. Broj disciplina ubrzo je narastao do dvadesetak, a same su se Igre održavale nekoliko dana. Olimpijski pobjednici uskoro su postali osobe sveopćeg poštovanja; prilikom povratka u rodni grad, ako je trebalo, rušili su se i dijelovi gradskih bedema da bi s pratnjom mogli ući, te bi bili ovjekovječeni kroz pjesme, predaje i podizali bi im se kipovi, a njihovi uspjesi bili su i materijalno nagrađivani (raznorazne beneficije, oslobođenje od poreza, itd). Ustalio se ritam održavanja Igara – svake 4 godine, a vrijeme između prošlih i budućih igara prozvano je olimpijadom. Stari su Grci te periode koristili i kao jednu od metoda brojanja godina.

Igre su polako gubile važnost tokom [[Rimski imperij|rimske]] vladavine nad Grčkom iako su i tada imale veliki ugled i značaj. Priča se čak da je sam [[Spisak rimskih careva|rimski car]] [[Tiberije]] maštao o naslovu i časti olimpijskog pobjednika, a i [[Neron]] je rado posjećivao olimpijska borilišta. Međutim, s jačanjem [[Kršćanstvo|kršćanstva]], a pogotovo kad je ono postalo državna religija (391) Olimpijske igre sve su više smatrane slavljenjem paganskih božanstava i ostacima paganskih rituala, pa je konačno 393. godine [[Spisak Rimskih careva|rimski car]] [[Teodozije I Veliki|Teodozije]] ukinuo Igre, zaključujući tako gotovo 12-vjekovnu historiju ovog sportskog događanja.

== Oživljavanje Olimpijskih igara ==
[[Datoteka:Baron Pierre de Coubertin.jpg|mini|[[Pierre de Coubertin]], &quot;otac&quot; modernih Olimpijskih igara, sahranjen je u [[Lausanna|Lausanni]], [[Švicarska]], gdje je danas sjedište [[MOO]]-a, a njegovo je srce, po njegovoj vlastitoj želji, sahranjeno u drevnoj Olimpiji]]

Olimpijski duh i olimpijska ideja nisu umrli 393. Već u [[17. vijek]]u u [[Engleska|Engleskoj]] su se počele održavati sportske svečanosti izdaleka nalik drevnim starogrčkim Igrama. Tokom sljedećih vijekova slična sportska događanja organizirana su i u [[Francuska|Francuskoj]] i [[Grčka|Grčkoj]], ali to su bila mala takmičenja, bez ikakvog međunarodnog značenja. Zanimanje za oživljavanje Olimpijskih igara raslo je kako su iskapanjima [[Njemačka|njemačkih]] [[Arheologija|arheologa]], sredinom 19. vijeka otkrivani ostaci starogrčke Olimpije.

Nekako u isto vrijeme baron [[Pierre de Coubertin]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://library.olympics.com/digitalCollection/DigitalCollectionAttachmentDownloadHandler.ashx?parentDocumentId=69353&amp;documentId=3154527&amp;skipWatermark=true&amp;skipCopyright=true|title=PIERRE DE COUBERTIN THE VISIONARY|website=library.olympics.com|access-date=2026-03-28}}&lt;/ref&gt; istraživao je razloge francuskog poraza u [[Francusko-pruski rat|Francusko – Pruskom ratu]] (1870–1871). On je zaključio da je razlog (i) u tome što francuski vojnici nisu imali potrebnu fizičku pripremljenost pa je nastojao to poboljšati.

U Coubertinu je istovremeno zaživjela želja o zajedništvu među narodima, želja o takmičenju svjetske mladosti na sportskom, a ne na bojnom polju. Tako je ideja o oživotvorenju plemenitog olimpijskog duha dobila svoj najdublji smisao.

Dalje je sve bila historija.

Na kongresu na [[Pariz|pariskom]] univerzitetu [[Sorbonne|Sorboni]], održanom od 16. juna do 23. juna 1894, on je uspješno iznio svoju ideju pred međunarodnim auditorijem. Posljednjeg dana kongresa odlučeno je da se prve Olimpijske igre modernog doba, tj. Igre prve Olimpijade, održe 1896. godine u [[Atina|Atini]], u njihovoj domovini, Grčkoj, gdje su i rođene prije 2672 godine. Radi organizacije Igara utemeljen je [[Međunarodni olimpijski odbor]] (MOO), a [[Demetrios Vikelas]] je, kao pripadnik grčkog naroda, dobio čast da postane prvim predsjednik.

[[Olimpijske igre 1896.]], Igre I. Olimpijade modernog doba, bile su uspješne. Održane su od [[5. april]]a do [[14. april]]a [[1896]]. Iako je učestvovalo samo 285 sportista (samo muškarci) iz 13 država, a koji su se natjecali u 9 sportova i 43 sportske discipline, bilo je to najveće međunarodno sportsko takmičenje ikada održano (ne zaboravimo na starovjekovnim Olimpijskim igrama natjecali su se samo [[Grci]]). Grčki čelnici i grčka javnost bili su, s pravom, ushićeni te su očekivali da će imati monopol na Igre, tj. očekivali su da će se Olimpijske igre, kao prije, održavati samo u [[Grčka|Grčkoj]], ali MOO je odlučio drukčije, pa su Igre II. Olimpijade održane [[1900]]. u [[Pariz]]u, u [[Francuska|Francuskoj]], a te su Igre već bile i puno veće: 24 zemlje sudionice, 1225 sportista, među njima 19 žena!

Inače, čuveno olimpijsko geslo '''''Citius, altius, fortius''''' (&quot;Brže, više, jače&quot;), koje je ustvari postalo moto Olimpijskih igara, nije, kako bi neko pomislio, ostalo iz starog vijeka, nego je to u svom govoru, prilikom osnivanja školskog sportskog društva u školi u kojoj je bio direktor, izrekao prijatelj barona de Coubertina, dominikanac, otac Henry Martin Didon.

I &quot;utješno&quot; geslo ''Važno je učestvovati, ne pobijediti,'' koje se, pogrešno, pripisuje samom De Coubertinu, također je &quot;autorsko djelo&quot; jednog crkvenog čovjeka – u propovijedi na misi za sudionike Olimpijskih igara u Londonu 1908. to je izrekao pensilvanijski biskup Ethelbert Talbot.

== Moderne Olimpijske igre ==
Nakon početnog uspjeha Olimpijske igre su imale poteškoća. Igre održane u [[Olimpijske igre 1900.|Parizu 1900.]] i [[Olimpijske igre 1904.|St. Louisu 1904.]] bile su u sjeni, bolje reći, bile su privjesak [[Svjetska izložba|svjetskim izložbama]] koje su u tim gradovima tada održavane. A i samo trajanje tih Olimpijskih igara govori dosta: one u Parizu trajale su 5 i po mjeseci (!?), a one u St. Louisu uvjetno rečeno ”manje” – nešto preko 4 mjeseca i 20 dana. Kako Englezi ne bi bili &quot;gori&quot; od Francuza to su četvrte Igre, održane u [[Olimpijske igre 1908.|Londonu]], trajale od [[27. april]]a do [[31. oktobar|31. oktobra]] 1908, dakle, preko 6 mjeseci, što je za današnje pojmove neshvatljivo. Trajanje Igara tako je variralo; neke su trajale manje, neke više, da bi se s Igrama u [[Olimpijske igre 1932.|Los Angelesu 1932.]], pa 1936. u [[Olimpijske igre 1936.|Berlinu]] vrijeme trajanja ustalilo na današnjih 15 dana.

U spomen na prve Igre iz 1896. održane su, također u Atini, 1906, na njihovu 10-godišnjicu, tzv. &quot;međuigre&quot;. Iako su i te Igre organizirane od strane MOO-a, taj isti MOO ih ne vodi ostale &quot;redovne&quot; Olimpijske igre nego više kao neku jubilarnu proslavu. Ima, međutim, mnogih savremenih historičara Olimpizma koji su za to da i te Igre budu smatrane službenim Olimpijskim igrama. Svejedno, iako nepriznate kao službene, i te su Igre pridonijele popularizaciji i širenju olimpijskog pokreta.

=== Zimske olimpijske igre ===
Kad je utemeljen [[MOO]], jedan od predviđenih sportova bilo je i [[klizanje na ledu]], a prvo takmičenje takvog tipa, održano na Igrama 1908. u [[London]]u, bile su 4 discipline [[Umjetničko klizanje|umjetničkog klizanja]]. Predloženo je osnivanje posebnih zimskih Igara, ali je ta ideja minirana glasovima [[Skandinavija|Skandinavaca]] koji su protežirali svoje &quot;Nordijske igre&quot;. Ipak neke discipline zimskih sportova bile su uvrštene u program Igara 1916. u [[Berlin]]u (koje nisu održane) i onih [[1920]]. u [[Antwerpen]]u. A onda je, 1924. u [[Chamonix]]u u [[Francuska|Francuskoj]] pod pokroviteljstvom MOO-a a u sklopu [[Olimpijske igre 1924.|VIII Olimpijskih igara 1924. u Parizu, prvo organiziran &quot;Međunarodna sedmica zimskih sportova&quot; koji je postigao uspjeh, pa je iduće, 1925. godine MOO odlučio ustanoviti posebne [[Zimske olimpijske igre]] koje će se održavati neovisno o [[Ljetne olimpijske igre|Ljetnim olimpijskim igrama]]. Na zasjedanju MOO-a, 1926. odlučeno je da se ta sportska priredba, održana 1924, računa kao [[Zimske olimpijske igre 1924.|prve Zimske olimpijske igre]].

Do 1992. i Ljetne i Zimske olimpijske igre održavane su u istoj godini, a onda je, iz navedenih razloga, MOO odlučio &quot;razdvojiti&quot; ih. Zbog toga su sljedeće [[Zimske olimpijske igre 1994.|Zimske olimpijske igre, 1994]], održane samo dvije godine poslije prethodnih Igara.

=== Razvoj ===
Od 245 sudionika (samo muških) iz 15 država, [[Olimpijske igre 1896.|1896. u Atini]], Igre su narasle na više od 10.500 natjecatelja (tačnije:10.651), i to 6.582 sportista i 4.069 sportistkinja iz 199 država, [[Olimpijske igre 2000.|2000. godine u Sidneju]]. Broj sportista na Zimskim igrama ipak je manji od njihovih &quot;ljetnih kolega&quot;: oko 2.400 sportista i sportistkinja je u 78 disciplina učestvovalo na Igrama u [[Zimske olimpijske igre 2002.|Salt Lejk Sitiju, 2002.]] godine.

Sa preko 16.000 TV i novinskih izvjestitelja (u Sydneyu) Olimpijske su igre najveći medijski događaj na svijetu. Procjenjuje se da je Igre u Sydneyu na [[Televizija|televiziji]] gledalo oko 3,8 milijardi ljudi. Ali rast Olimpizma je veliki, a uz strah od terorizma, i najveći problem samom olimpijskom pokretu. Iako su nastupi slavnih profesionalnih sportista, te sponzorstva najvećih svjetskih [[Međunarodna korporacija|multinacionalnih kompanija]] riješili finansijske probleme Olimpijskih igara, činjenica je da je ogroman broj sportista, novinara i gledalaca, prevelik zalogaj za mnoge gradove koji bi rado organizirali Olimpijske igre.

=== Politički utjecaj ===
Nasuprot onoga čemu se Coubertin nadao, Olimpijski pokret nije ostao pošteđen posljedica [[Politika|političkih]] zbivanja oko sebe. Sveta je ideja Olimpizma ustuknula tokom [[Prvi svjetski rat|Prvog]] i [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Ali ne samo tada. [[Politika]] je umiješala prste još nekoliko puta.

[[Olimpijske igre 1936.|Olimpijske igre u Berlinu 1936. godine]] je [[Adolf Hitler]] koristio kao platformu da promovira političku ideologiju. Nacistička Njemačka je htjela prikazati [[Nacionalsocijalizam|nacionalsocijalističku]] stranku kao dobročiniteljsku i miroljubivu, a ujedno su koristili igre da prikažu superiornost arijevske rase.

Kasnije, [[1970te|70-ih]] i [[1980te|80-ih]] godina [[20. vijek|XX. vijeka]], zbog rasnih, političkih, [[Hladni rat|hladnoratovskih]] i inih podjela došlo je do četiri prijeteća [[bojkot]]a Olimpijskih igara koji su ozbiljno zaprijetili plemenitoj ideji Olimpizma.

Najprije su [[Olimpijske igre 1976.|Olimpijske igre u Montrealu, 1976.]] bojkotirale mnoge [[Afrika|afričke]] države jer nije udovoljeno njihovu zahtjevu da se s Igara udalji [[Novi Zeland]] čija je [[ragbi]] momčad nastupala u, tada rasističkoj, [[Južnoafrička Republika|Južnoafričkoj Republici]], iako ragbi (engl. rugby) nije tada bio, a nije ni danas, na rasporedu natjecanja na OI.

Onda su [[Sjedinjene Američke Države]] i nekoliko drugih zapadnih zemalja, kao i još mnogo [[država]] s drugih kontinenata, američkih saveznica ili ekonomski bliskih sa SAD (kao npr. [[Japan]]), te [[Kina]], sveukupno 65 država (!), [[bojkot]]irale [[Olimpijske igre 1980.|Olimpijske igre u Moskvi, 1980. godine]] zbog [[Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika|Sovjetske]] vojne intervencije u [[Afganistan]]u.

Odgovor je, očekivano, uslijedio 4 godine poslije. Sovjetski Savez i zemlje [[Varšavski ugovor|Istočnog bloka]], osim [[Rumunija|Rumunije]], ali zato uz &quot;pomoć&quot; [[Socijalizam|socijalističke]] [[Kuba|Kube]], [[Etiopija|Etiopije]] i [[Sjeverna Koreja|Sjeverne Koreje]], ukupno 14 [[država]], &quot;uzvratile&quot; su bojkotom [[Olimpijske igre 1984.|Olimpijskih igara u Los Angelesu, 1984. godine]].

Posljednji, doduše &quot;mini&quot;, [[bojkot]] zadesio je [[Olimpijske igre 1988.|OI u Seoulu 1988.]] u [[Južna Koreja|Južnoj Koreji]]. Na ovim Igrama nisu se pojavile [[Sjeverna Koreja]], [[Kuba]], [[Etiopija]] i [[Nikaragva]].

Međutim najtragičniji i najgori udarac u olimpijskoj historiji desio se za vrijeme [[Olimpijske igre 1972.|Olimpijskih igara u Münchenu, 1972. godine]] [[Palestina|Palestinski]] [[Terorizam|teroristi]] iz organizacije zvane [[Crni septembar]] upali su [[5. septembar|5. septembra]], 11-og dana Igara, u olimpijsko selo, ubili dvojicu [[izrael]]skih sportista, a devetoricu uzeli za taoce. U nastavku drame, došlo je do pokolja. U minhenskoj (vojnoj) zračnoj luci, poslije neuspjele akcije spašavanja talaca, ubijeno je svih devet izraelskih sportista, petorica terorista i jedan njemački policajac. Svijet je bio u šoku, ali su Igre, nakon 34-satnog prekida, nastavljene.

== Olimpijski pokret ==
Brojne su organizacije uključene u organizaciju Olimpijskih igara. One sve zajedno čine Olimpijski pokret. Pravila i načela po kojima djeluju regulirana su [[Olimpijska povelja|Olimpijskom poveljom]].

Na čelu je Olimpijskog pokreta [[Međunarodni olimpijski odbor]] (MOO), čiji je sadašnji (od 2001.) predsjednik [[Belgija]]nac [[Jacques Rogge]]. MOO je, mogli bismo ga tako nazvati, &quot;vlada&quot; Olimpizma, on brine o tekućim pitanjima i donosi važne odluke kao što su izbor grada – domaćina Olimpijskih igara, program Igara i druge odluke.

Tri skupine organizacija djeluju i rješavaju pitanja iz svoje nadležnosti:
* Međunarodne sportske federacije. To su najviša tijela u svakom pojedinom sportu, (npr. [[FINA]] u [[Plivanje|plivanju]], [[FIBA]] u [[Košarka|košarci]], [[FIFA]] u [[nogomet]]u, itd). Trenutno 35 međunarodnih sportskih federacija djeluje unutar Olimpijskog pokreta.
* Nacionalni Olimpijski odbori. Svaka zemlja članica ima svoj Olimpijski odbor, npr. Olimpijski odbor BiH, SAD imaju USOC (United States Olympic Committee), itd. Svaki Olimpijski odbor pojedine zemlje članice zastupa u svojoj domovini Olimpijski pokret, promiče njegova načela i pravila, pa se može reći da, ako je MOO &quot;vlada&quot; Olimpizma, onda su nacionalni Olimpijski odbori njegovi &quot;veleposlanici&quot; u svojim zemljama. Trenutno pod okriljem MOO djeluje 202 nacionalna Olimpijska odbora.
* Organizacijski odbor Olimpijskih igara. Formira ga nacionalni Olimpijski odbor one zemlje članice onda kada ta zemlja dobije čast organizirati Igre. Organizacijski se odbor raspušta po (uspješno) obavljenom zadatku tj. završetkom Olimpijskih igara (ne samim zatvaranjem Igara, nego sređivanjem cjelokupne bilance upravo održanih Igara). Međutim, njegov zadatak odmah nastavlja Organizacijski odbor one države koja organizira iduće Olimpijske igre.

=== Kritike ===
Donedavno je MOO bio često kritiziran da je zatvorena organizacija s nekoliko članova &quot;zacementiranih&quot; u članstvu do kasne životne dobi, pa i doživotno. Posebno je donedavni predsjednik MOO-a [[Španija|Španac]] [[Juan Antonio Samaranch]] bio često kritiziran. Pod njegovim vodstvom Olimpijski je pokret veoma napredovao, ali mu se predbacivalo da se ponaša autokratski, a razmahala se, unutar MOO-a, i boljka savremenog društva – korupcija. Sam Samaranch je bio obilježen [[Hipoteka|hipotekom]] saradnje s bivšom [[Francisco Franco|Frankovom]] [[Fašizam|fašističkom]] vladom u [[Španija|Španiji]], a i njegovo dugo predsjedanje MOO-om (21 godinu, tj. do svoje 81. godine) također je bilo predmet kritike.

Da bi se izbjegli budući skandali predviđaju se neke reforme, kao što je izbor grada-domaćina Igara, jer sadašnji način mami, i pojedine članove MOO-a i gradske oce gradova željnih organizacije Olimpijskih igara, na korupciju. Pojednostavljeno rečeno da bi neki nesavjesni član MOO-a dao glas nekom gradu, kandidatu za organizaciju Igara, na scenu, u posljednje vrijeme, često stupa – mito. Između ostalog, i zato, se planira u članstvo MOO-a uvoditi bivše ali i još aktivne velike sportiste, jer se vjeruje, tj pretpostavlja se, da takav sportista, koji je svoju sportsku slavu (ali i, naravno, materijalnu satisfakciju tj. novac) godinama mukotrpno, te znojem i odricanjima sticao na sportskom polju, neće tako lako upropastiti i prodati se &quot;za šaku dolara&quot;. Planira se, također, i vremenski ograničiti članstvo u MOO-u.

== Olimpijska znamenja ==
Olimpijski pokret koristi mnoga znamenja i simbole, od kojih mnoga prezentiraju ideje ideale koje je Coubertin imao u svojim vizijama. Svakako najpoznatiji simbol su ''Olimpijski krugovi''. Ovih pet međusobno povezanih krugova predstavlja jedinstvo pet (naseljenih) kontinenata ([[Afrika]], cijela [[Amerika]], [[Australija]], [[Azija]] i [[Evropa]]), a boje tih krugova (s lijeva na desno: plava, žuta, crna, zelena i crvena) izabrane su zato što svaka država svijeta ima na svojoj [[Zastave država|nacionalnoj zastavi]] bar jednu od tih boja. Olimpijski se krugovi nalaze i na ''Olimpijskoj zastavi'' koja se podiže, vijori i spušta prilikom otvaranja, trajanja, odnosno zatvaranja Olimpijskih igara. Olimpijski su krugovi prvi puta predstavljeni, a olimpijska se zastava prvi put zavijorila na [[Olimpijske igre 1920.|Olimpijskim igrama u Antwerpenu, 1920]]. Zastava se u Olimpijski stadion unosi dok se svira svečana ''Olimpijska himna''. Službeni je ''Olimpijski moto'' [[Latinski jezik|latinski]] izraz: ''Citius, Altius, Fortius'' (brže, više, jače). A Coubertinovi su ideali, vjerovatno, najbolje opisani u ''Olimpijskom credu:''

''&quot;Najvažnije na Olimpijskim igrama nije pobijediti, nego učestvovati, kao što ni u životu nije najvažnija pobjeda nego borba. Velik je čovjek onaj tko ne osvaja nešto bez časne borbe.&quot;''

[[Datoteka:2002 Winter Olympics flame.jpg|mini|lijevo|Olimpijski plamen gori za cijelo vrijeme održavanja Igara]]
''Olimpijski plamen'' pali se u grčkoj Olimpiji, i to ne bilo kako, nego sunčevom svjetlošću uz pomoć konkavnog zrcala. Zatim tako nastali plamen, na ''Olimpijskoj baklji'' nosi hiljade trkača, štafetno, preko svih kontinenata, do grada u kojem će se održavati Olimpijske igre i, na kraju, do istaknutog mjesta na Olimpijskom stadionu na kom će plamen, upaljen u drevnoj Olimpiji, plamtjeti čitavo vrijeme održavanja Igara.

Prvi je put plamen na otvaranju nekih OI upaljen na [[Olimpijske igre 1928.|Olimpijskim igrama u Amsterdamu, 1928]], a način štafetnog (pre)nošenja plamena bakljom inauguriran je u sklopu priprema i otvaranja [[Olimpijske igre 1936.|Olimpijskih igara u Berlinu, 1936]] godine.

== Olimpijski sportovi ==
Na Olimpijskim igrama u Sydneyu sportisti su se natjecali u 28 sportova. Ali samo je pet sportova zastupljeno na Olimpijskim igrama od 1896. To su [[atletika]], [[biciklizam]], [[gimnastika]], [[mačevanje]] i [[plivanje]]. Tu bi spadalo i [[veslanje]] koje je također trebalo biti održano na prvim Igrama, ali nije zbog lošeg vremena. A na Zimskim Olimpijskim igrama stalni su sportovi [[alpsko skijanje]], [[skijaško trčanje]], [[umjetničko klizanje]], [[hokej na ledu]], [[nordijska kombinacija]], [[skijaški skokovi]] i [[brzo klizanje]]. Treba napomenuti da su umjetničko klizanje i hokej na ledu bili na rasporedu nekih Olimpijskih igara i prije ustanovljenja, posebnih, Zimskih igara.

Proteklih godina MOO je, naročito zbog mlađeg gledateljstva, uveo i neke nove atraktivne sportove kao što su [[snowboard]]ing tj. surfanje (daskom) na snijegu te odbojka na pijesku. Premda MOO nije isključivao neki sport s još od Igara [[1924]] godine u Parizu, (nakon njih je isključen [[tenis]], pa ponovo uveden [[1988]] u [[Seoul]]u), čini se da bi se to, nažalost, nekima, poslije Igara [[2004]] godine, ipak moglo dogoditi.

Do 1992, u cilju atraktivnosti, povremeno, a i privremeno, uvođeni su novi, demonstracijski sportovi, obično po jedan, po izboru zemlje organizatora Igara. Cilj je bio zainteresirati, uglavnom, domaću publiku kojoj su ti sportovi bliski. Pobjednici u ovim demonstracijskim sportovima nisu stjecali naslov olimpijskog pobjednika. Neki od demonstracijskih sportova kao [[Bejzbol na Olimpijskim igrama|bejzbol]] na Ljetnim, ili [[karling]] na Zimskim igrama, uvršteni su u redovni program Olimpijskih igara.

== Amaterizam i profesionalizam ==
U Coubertinovoj viziji na Olimpijskim igrama sportisti su se trebali takmičiti iz sportskih ideala, a nikako za novac, i zato na Igrama nije bilo mjesta profesionalnim sportistima. Ovo je načelo rezultiralo s nekoliko skandala tokom moderne olimpijske historije.

Pobjednik u [[petoboj]]u i [[desetoboj]]u na [[Olimpijske igre 1912.|Olimpijskim igrama u Stockholmu 1912]], američki [[Indijanci|Indijanac]] [[Jim Thorpe]], diskvalificiran je kad je otkriveno da je poluprofesionalno igrao bejzbol prije svojih olimpijskih pobjeda. Zlatne su mu medalje oduzete, umro je bez njih, a MOO ga je rehabilitirao tek 1983.
[[Datoteka:Jim Thorpe, 1912 Summer Olympics.jpg|mini|'''[[Jim Thorpe]]''', prva žrtva krutih amaterskih načela]]
Dvadeset i četiri godine kasnije [[Švicarska|švicarski]] i [[Austrija|Austrijski]] skijaši [[bojkot]]irali su natjecanja na [[Zimske olimpijske igre 1936.|Zimskim olimpijskim igrama u Garmisch-Partenkirchenu 1936]], solidarizirajući se sa svojim trenerima i kolegama kojima je bio zabranjen nastup jer su zarađivali kao učitelji skijanja.

Postepeno je mnogima postajalo jasno da je mnoga amaterska načela pregazilo vrijeme. Naprimjer, mnogi sportisti [[Varšavski ugovor|istočnog bloka]] vodili su se kao amateri, bili su službeno zaposleni pri državnim ustanovama, ali sav posao im je bio samo treniranje i bili su amateri samo na papiru.

Svejedno, MOO je insistirao na amaterizmu.

Pamti se smiješna situacija sa [[Olimpijske igre 1972.|Olimpijskih igara u Munchenu 1972]] kad je slavni devetostruki olimpijski pobjednik u [[Plivanje|plivanju]] [[Mark Spitz]] zamalo bio diskvalificiran i ostao bez medalja jer je na jednom proglašenju, na pobjedničkom postolju, slavodobitno podigao desnu ruku u vis, a, na nesreću, u ruci je držao tenisice jedne renomirane sportske kuće.

Tokom 80-ih godina XX vijeka stroga amaterska stega je popuštala; nastupali su, sve više, mnogi sportisti za koje je i malom djetetu bilo jasno da kruh (pa i puno više od toga) zarađuju isključivo baveći se sportom. Situacija se naročito iskristalizirala tih 80-ih, te naročito 90-ih godina prošlog vijeka. Mnogi sportisti, u međuvremenu, više uopće nisu skrivali da za svoje nastupe primaju novac. Činili su to svi vrhunski atletičari, pa i mnogi drugi. A zabraniti njima, zbog toga, nastup na Olimpijskim igrama bio bi krah Olimpizma, jer ih je bilo sve više, i besmisleno bi bilo gledati natjecanja na Igrama bez takvih veličina. Tačka na i konačno je stavljena na [[Olimpijske igre 1992.|Olimpijskim igrama u Barceloni 1992]] godine, nastupom famoznog [[košarka]]škog ''[[Dream team]]a'', sastavljenog od najvećih veličina američke profesionalne [[NBA liga|NBA lige]] koji su, i službeno, bili profesionalci. Jedini sport u kojem se, još, profesionalci ne takmiče jeste [[boks]], a u [[nogomet]]u se također takmiče profesionalci, ali samo do 23 godine starosti, da maksimalna konkurencija najkvalitetnijih takmičara na Olimpijskim igrama ne bi kvarila draž samog takmičenja na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetskom nogometnom prvenstvu]], inače velikom biznisu i manifestaciji (po praćenju, ne po takmičarima, jer tu nastupa puno manje sportista: 32 ekipe s po 23 igrača), tek nešto manjoj od Olimpijskih igara.

Ali pravila o reklamama i reklamiranju su i dalje vrlo stroga. Reklama ne smije biti na samim sportskim borilištima, a službeni sponzori Olimpijskih igara sponzoriraju sve natjecatelje. Od osobnog reklamiranja sportistima je jedino dozvoljeno na dresovima, tenisicama ili trenerkama nositi logotipe proizvođača, ali su veličine tih natpisa limitirane.

== Doping ==
Jedan od najvećih problema i opasnosti današnjeg sporta u cjelini, a samim tim i Olimpijskih igara je upotreba nedozvoljenih stimulativnih sredstava, droga, hemijskih i medicinskih medikamenata, jednom riječju znanih kao doping. Uzimanje, tj. konzumiranje tih sredstava na kraći rok može i donijeti bolji rezultat, ako, naravno, sportista posjeduje ostale kvalitete potrebne da ga učine prvakom. Ali na dulji rok to može dovesti do fizioloških, fizičkih, zdravstvenih smetnji, čak i raka, a može dovesti i do iznenadne smrti čak i za vrijeme takmičenja. Još je vrlo opasno i to što se posljedice mogu javiti i u kasnijih naraštaja.

Ali kod svakog je sportista želja za sudjelovanjem na Olimpijskim igrama, a kamoli Olimpijska pobjeda, prevelik izazov, pa neki, u posljednje doba nažalost mnogi, pribjegavaju svim sredstvima da bi došli do tog, za svakog pravog sportiste, najuzvišenijeg cilja. Još u ranim godinama 20. vijeka olimpijski su natjecatelji koristili slične medikamente za poboljšanje svojih sposobnosti, pa time i rezultata. Npr. pobjednik u [[maraton]]u na [[Olimpijske igre 1904.|Olimpijskim igrama u St. Louisu, 1904]] godine, [[Thomas Hicks]] kao stimulanse je od svog trenera primao strihnin (!) i konjak, čak i za vrijeme utrke!

Tako je to išlo do kasnih 60-ih prošlog vijeka, kada su sportske federacije počele uviđati zlo dopinga i zabranjivati ga a MOO je zabranio doping 1967.

Sportista koji je neslavno ušao u historiju kao prvi pozitivan na doping kontroli bio je moderni petobojac, [[Švedska|Šveđanin]] [[Hans-Gunnar Liljenwall]], na [[Olimpijske igre 1968.|Olimpijskim igrama u Mexico Cityju 1968.]] Preko pedeset sportista otkriveno je, poput njega, u sljedeće 34 godine, najviše u [[Dizanje tegova|dizanju tegova]].

Međutim, daleko &quot;najčuveniji&quot; slučaj dopinga, uopće u historiji sporta, je slučaj [[Kanada|kanadskog]] sprintera [[Ben Johnson (sprinter)|Bena Johnsona]], na [[Olimpijske igre 1988.|Olimpijskim igrama u Seoulu 1988.]] On je pobijedio u finalu utrke na 100 m, koristeći, dakako nedozvoljenu, supstancu stanozolol, koja, između ostalog, razara [[Jetra|jetru]]. Ali njegova želja da bude olimpijski pobjednik bila je jača od svih mogućih opasnosti. Naravno, pobjeda i zlatna medalja su mu oduzete, a svjetski rekord iz te utrke (9,79) poništen mu je.
[[Datoteka:Florence Griffith Joyner.jpg|mini|[[Florence Griffith Joyner]] sa američkim predsjednikom [[Ronald Reagan|Ronaldom Reaganom]]]]
Usprkos provjerama, mnogi sportisti koriste doping i ne budu uhvaćeni &quot;na djelu&quot;. Tek 90-ih godina na vidjelo su izišli dokazi da su mnogi, bolje reći velika većina [[Istočna Njemačka|Istočnonjemačkih]] sportista, a pogotovu sportistkinja, koristili [[Anabolički steroidi|anaboličke steroide]], te mnoga druga sredstva medicinske i hemijske prirode, a u tome su bili poticani od svojih stručnih stožera, pa čak i od službene državne politike. Međutim, i nažalost, nekim od tih sportistkinja se desilo veliko zlo kao posljedica dugotrajnog konzumiranja hemijskih medikamenata: neke su rodile malformiranu djecu (žalosni slučajevi nekih, nekad vrhunskih, plivačica bivše [[Istočna Njemačka|Istočne Njemačke]] koje su suvereno vladale svjetskim bazenima 70-ih i 80-ih godina XX vijeka).
Američka atletičarka [[Florence Griffith Joyner]], je [[1988]] postavila svjetske rekorde na 100 i 200 m (10,49 sec na 100 m na američkim kvalifikacijama za OI i 21,34 sec na 200 m na samim OI U Seoulu) umrla je [[21. septembar|21. septembra]] [[1998]], u 39. godini, u snu, od komplikacija izazvanih [[Astma|astmom]].

Ponukan ovakvim i sličnim, sve brojnijim primjerima i skandalima, kasnih 90-ih MOO je poveo oštru bitku protiv dopinga, zbog čega je formirana Svjetska anti-doping Agencija (WADA – World Anti-Doping Agency). Kad je Agencija počela svoj rad pokazalo se da će bitki biti mnogo, rat će biti dug, a pobjeda, daleka i neizvjesna. Na Olimpijskim igrama [[2000]] i [[2002]] godine borba je počela donositi ploda: &quot;stradali&quot; su neki osvajači medalja u dizanju tegova i skijaškom trčanju jer su im otkrivena nedopuštena stimulativna sredstva primjenom najsavremenijih i najsofisticiranijih znanstvenih metoda.

Ali uprkos svemu, unatoč svim primjerima, upozorenjima i prijetnjama, na [[Olimpijske igre 2004.|XXVIII olimpijskim igrama u Atini 2004]] 23 sportista diskvalificirano je zbog dopinga.

Zato se ne treba zanositi (početnim) uspjesima. Jasno je da bitka MOO-a i ostalih svjetskih sportskih foruma veoma nalikuje igri policajca i lopova. Naime, čim policija otkrije metodu koju su lopovi dotada koristili, oni izmisle novu, i uvijek su u prednosti pred [[zakon]]om. Isto je tako i u sportu. Kada neko stimulativno sredstvo bude otkriveno, pa proglašeno nedozvoljenim, postoje sportisti, njihovi stručni stožeri i, u njihovoj službi, moćni laboratoriji koji će pronaći novo sredstvo dopinga. Pošto se danas u sportu vrti golem novac, postoje grupe sportista, ili čak medijski atraktivni sportisti-pojedinci, iza kojih stoje laboratoriji, sofisticiraniji i opremljeniji od onih koji su na raspolaganju MOO-u.

Nažalost, više je nego izvjesno da će rat protiv dopinga jako dugo trajati.

== Nagrađivanje pobjednika ==
Za sve discipline, svih sportova zastupljenih na Olimpijskim igrama, pobjednicima, pojedinačnim i ekipnim, dijele se medalje: za prvo mjesto [[Zlato|zlatna]] medalja (u stvarnosti je to srebro presvučeno zlatom), za drugo mjesto [[Srebro|srebrna]] medalja a za treće mjesto dodjeljuje se [[Bronca|bronzana]] medalja. Ovaj način dodjele odličja uveden je na [[Olimpijske igre 1908.|Olimpijskim igrama u Londonu, 1908]]. Na prvim modernim Igrama, 1896. godine u Atini, medalje je primalo samo dvoje prvoplasiranih, a na Igrama [[1900]] i [[1904]] godine pobjednicima su se dodjeljivale raznorazne nagrade i pokali.
[[Datoteka:Nancy Johnson (sport shooter) 5.jpg|mini|Dobitnici zlatne, srebrne i bronzane medalje]]
Baš stoga što se Olimpijske igre održavaju svake četiri godine, i javnost i sportisti cijene ih, i uspjeh na njima priželjkuju, mnogo više nego na svjetskim prvenstvima ili raznim turnirima, kojih se svake godine održava mnoštvo. Mnogi vrhunski npr. plivači ili atletičari, nerijetko, jednostavno ne dođu na svjetska prvenstva koja se održavaju u predolimpijskoj godini da im to ne bi remetilo zacrtani plan priprema za Olimpijske igre. Naravno da je tu izuzetno važna i historijska dimenzija Olimpijskih igara. Nije zato nimalo čudno da mnogi [[Olimpijski pobjednik|Olimpijski pobjednici]] bivaju u svojim zemljama dočekivani i slavljeni kao istinski heroji, baš kao što je to bilo i tisućljećima ranije, a u današnje vrijeme Olimpijska pobjeda donosi često i materijalnu satisfakciju. Zbog svega toga i tu velikim dijelom leži objašnjenje zašto se neki sportisti nastoje pošto-poto dokopati naslova [[Olimpijski pobjednik|Olimpijskog pobjednika]], riskirajući, upotrebom dopinga svoje zdravlje, ponekad i život, a ponekad i zdravlje svog budućeg potomstva.

Neki, najuspješniji [[Olimpijski pobjednik|Olimpijski pobjednici]], stječu i svjetsku slavu i ulaze u, ne samo sportsku, nego i u opću historiju čovječanstva. Sasvim je sigurno da će se [[Paavo Nurmi]], [[Jesse Owens]], [[Emil Zatopek]], [[Mark Spitz]], [[Carl Lewis]] i još poneki Olimpionik naći u [[leksikon]]ima i [[enciklopedija]]ma &quot;rame uz rame&quot; sa [[Cezar]]om, [[Karlo Veliki|Karlom Velikim]], [[Leonardo da Vinci|Leonardom]], [[Napoleon Bonaparte|Napoleonom]] i drugim velikanima historije. Tolika je važnost Olimpijskih igara a pogotovo Olimpijske pobjede, pa gore navedeno olimpijsko geslo: ''Važno je učestvovati, ne pobijediti,'' nažalost, sve više blijedi. Možda se može ići toliko daleko pa čak i ustvrditi da je Olimpijska pobjeda najveće dostignuće i čast koju neki čovjek može postići (kao sportista, sigurno). S ovim dostignućem i čašću mjerljiva je jedino [[Nobelova nagrada]], ali to je ipak najveće dostignuće u umno-znanstvenom djelovanju. Međutim treba ovom prilikom staviti ruku na srce, pa iskreno priznati: kao što ni svaka [[Nobelova nagrada]] nema jednaku &quot;težinu&quot; (ne može se mjeriti [[Nobelova nagrada]] jedne [[Marie Curie]] za [[Hemija|hemiju]] ili [[Albert Einstein|Alberta Einsteina]] za [[Fizika|fiziku]] s onom npr.[[Henry Kissinger|Henrya Kissingera]] ili [[Jimmy Carter|Jimmyia Cartera]] za mir); tako nije isto postati [[Olimpijski pobjednik]] na 400 m prepone u [[Atletika|atletici]], na 200 m leđno u [[Plivanje|plivanju]] ili na konju s hvataljkama u [[Gimnastika|gimnastici]]; kao postati to isto u [[badminton]]u ili [[Odbojka na pijesku|odbojci na pijesku]]. Međutim, osim stručnog pogleda na takve vrijednosti, veliki značaj ima i medijska snaga pojedinog sporta, što, opet, varira od jednog do drugog dijela svijeta.

== Ko je najveći olimpijac u historiji Igara? ==
Pitanje je teško i slojevito. Različitosti u konkurenciji koja je vladala na početnim Olimpijskim igrama od one strahovite koja vlada danas, ali i razlika u znanosti koja je pomagala sportu nekad i sad, razlika od nekadašnjeg amaterskog bavljenja sportom do današnjeg, gotovo od reda, profesionalnog, te različitosti samih sportova; stavljaju pred objektivnog promatrača veliko pitanje: zaista, a tko je najveći [[Olimpijci s najviše medalja|Olimpijac]] u historiji Igara? Ako mjerimo brojem osvojenih medalja, treba znati da sportisti u nekim sportovima, ma kako fantastični bili, ne mogu osvojiti više od jedne medalje na jednim Igrama.

Npr. jedan [[Hrvanje|hrvač]], [[odbojka]]š ili [[Dizanje tegova|dizač tegova]], pa da je i natčovjek, može osvojiti samo jednu (zlatnu) medalju na jednim Igrama.

S druge strane, u nekim sportovima sportisti mogu, osim svojih podviga, računati i na ekipne medalje ([[atletika]], [[biciklizam]], [[gimnastika]], [[konjički sport]], [[plivanje]], [[mačevanje]]).

Nadalje, bilo je veličanstvenih sportista koji nisu imali ”ekipnu” pozadinu, a ušli su u historiju sporta i Olimpijskih igara, npr. [[Rusija|ruski]] plivač [[Aleksandr Popov]] osvojio je na Igrama [[1992]] i [[1996]], sam, četiri (2 + 2) zlatne medalje, i nije mogao više, jer Rusi nisu imali još nekoliko tako maestralnih plivača da bi Popov mogao osvajati zlata i u štafetama. Suprotan je primjer [[Sjedinjene Američke Države|američke]] plivačice Jenny Thompson. Svrstala se odmah do najvećih velikana sporta: Nurmija, Spitza, Lewisa, jer je na Igrama [[1992]], [[1996]] i [[2000]] osvojila osam zlatnih medalja, ali – apsolutno sve – u štafetama, a sama – niti jednu. Ali, postoje i sportisti koji su osvojili samo jednu jedinu zlatnu olimpijsku medalju a zauvijek su ušli, i ostat će, u historiji Olimpizma. Najočitiji je primjer za to američki [[Atletika|atletičar]] [[Bob Beamon]], koji je na [[Olimpijske igre 1968.|Olimpijskim igrama u Mexico Cityiju, 1968]], pobijedio postavivši u finalu [[Skok u dalj|skoka u dalj]] tada nezamislivi svjetski rekord od 8 m i 90&amp;nbsp;cm, šokirao sportski svijet i tim jednim skokom odletio – u historiju.

Ipak, ako bi se baš trebalo odlučiti, tada, kada se sve zbroji i oduzme, uzevši u obzir broj osvojenih olimpijskih medalja, pa broj samostalno osvojenih zlatnih olimpijskih medalja, dominaciju kojom je pobjeđivao, trajanje te dominacije, raznovrsnost disciplina u kojima je pobjeđivao, stil i sportsko savršenstvo; za mnoge je stručnjake, historičare sporta i Olimpizma, najveći Olimpijac u historiji Igara – američki atletičar [[Carl Lewis]].

== Spisak najuspješnijih olimpijaca ==
Vidi: [[Olimpijci s najviše medalja]]

== Predsjednici MOO-a 1894-2001. ==
[[Datoteka:14-01-10-tbh-015.jpg|mini|desno|[[Thomas Bach]], deveti predsjednik MOO-a|202x202piksel]]
# [[Demetrios Vikelas]], [[Grčka]], 1894–1896.
# baron [[Pierre de Coubertin]], [[Francuska]], 1896–1925.
# grof [[Henri de Baillet-Latour]], [[Belgija]], 1925–1942.
# [[Sigfrid Edström]], [[Švedska]], 1946–1952.
# [[Avery Brundage]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], 1952–1972.
# lord [[Michael Killanin|Michael Morris Killanin]], [[Irska]], 1972–1980.
# [[Juan Antonio Samaranch]], [[Španija]], 1980–2001.
# [[Jacques Rogge]], [[Belgija]], 2001–2013.
# [[Thomas Bach]], [[Njemačka]], 2013–2025
# [[Kirsty Coventry]], 2025

== Palitelji olimpijskog plamena ==
(od OI 1936 u Berlinu)

{{div col}}
# [[Olimpijske igre 1936.]] – Fritz Schilgen, [[Atletika|atletičar]]
# [[Olimpijske igre 1948.]] – John Mark, atletičar
# [[Olimpijske igre 1952.]] – [[Paavo Nurmi]], atletičar
# [[Olimpijske igre 1956.]] – Ronald Clarke, atletičar
# [[Olimpijske igre 1960.]] – Giancarlo Peris, atletičar
# [[Olimpijske igre 1964.]] – Yoshiori Sakai, atletičar
# [[Olimpijske igre 1968.]] – Norma Enriqueta Basilio de Sotelo, atletičarka
# [[Olimpijske igre 1972.]] – Günter Zahn, atletičar
# [[Olimpijske igre 1976.]] – Sandra Henderson i Steve Prefontaine, [[Gimnastika|gimnastičarka]] i atletičar
# [[Olimpijske igre 1980.]] – Sergej Bjelov, [[košarka]]š
# [[Olimpijske igre 1984.]] – Rafer Johnson, atletičar
# [[Olimpijske igre 1988.]] – Lim Chin Ale, atletičar
# [[Olimpijske igre 1992.]] – Antonio Rebollo, [[Streličarstvo|streličar]]
# [[Olimpijske igre 1996.]] – [[Muhammad Ali]], [[boks]]ač
# [[Olimpijske igre 2000.]] – Cathy Freeman, atletičarka
# [[Olimpijske igre 2004.]] – Nikolaos Kaklamanakis, [[Jedrenje|jedriličar]]
{{div col end}}

== Ljetne olimpijske igre ==
{{div col}}
* [[Olimpijske igre 1896.]]
* [[Olimpijske igre 1900.]]
* [[Olimpijske igre 1904.]]
* [[Olimpijske igre 1908.]]
* [[Olimpijske igre 1912.]]
* [[Olimpijske igre 1916.]] – nisu održane
* [[Olimpijske igre 1920.]]
* [[Olimpijske igre 1924.]]
* [[Olimpijske igre 1928.]]
* [[Olimpijske igre 1932.]]
* [[Olimpijske igre 1936.]]
* [[Olimpijske igre 1940.]] – nisu održane
* [[Olimpijske igre 1944.]] – nisu održane
* [[Olimpijske igre 1948.]]
* [[Olimpijske igre 1952.]]
* [[Olimpijske igre 1956.]]
* [[Olimpijske igre 1960.]]
* [[Olimpijske igre 1964.]]
* [[Olimpijske igre 1968.]]
* [[Olimpijske igre 1972.]]
* [[Olimpijske igre 1976.]]
* [[Olimpijske igre 1980.]]
* [[Olimpijske igre 1984.]]
* [[Olimpijske igre 1988.]]
* [[Olimpijske igre 1992.]]
* [[Olimpijske igre 1996.]]
* [[Olimpijske igre 2000.]]
* [[Olimpijske igre 2004.]]
* [[Olimpijske igre 2008.]]
* [[Olimpijske igre 2012.]]
* [[Olimpijske igre 2016.]]
* [[Olimpijske igre 2020.]]
{{div col end}}

== Zimske olimpijske igre ==
{{div col}}
* [[Zimske olimpijske igre 1924.]]
* [[Zimske olimpijske igre 1928.]]
* [[Zimske olimpijske igre 1932.]]
* [[Zimske olimpijske igre 1936.]]
* Zimske olimpijske igre 1940 – nisu održane
* Zimske olimpijske igre 1944 – nisu održane
* [[Zimske olimpijske igre 1948.]]
* [[Zimske olimpijske igre 1952.]]
* [[Zimske olimpijske igre 1956.]]
* [[Zimske olimpijske igre 1960.]]
* [[Zimske olimpijske igre 1964.]]
* [[Zimske olimpijske igre 1968.]]
* [[Zimske olimpijske igre 1972.]]
* [[Zimske olimpijske igre 1976.]]
* [[Zimske olimpijske igre 1980.]]
* [[Zimske olimpijske igre 1984.]]
* [[Zimske olimpijske igre 1988.]]
* [[Zimske olimpijske igre 1992.]]
* [[Zimske olimpijske igre 1994.]]
* [[Zimske olimpijske igre 1998.]]
* [[Zimske olimpijske igre 2002.]]
* [[Zimske olimpijske igre 2006.]]
* [[Zimske olimpijske igre 2010.]]
* [[Zimske olimpijske igre 2014.]]
* [[Zimske olimpijske igre 2018.]]
* [[Zimske olimpijske igre 2022.]]
* [[Zimske olimpijske igre 2026.]]
{{div col end}}

== Također pogledajte ==
* [[Vaterpolo na Olimpijskim igrama]]
* [[Paraolimpijske igre]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}
* http://www.olympic.org/
* http://www.wikia.com/wiki/c:olympic
* https://web.archive.org/web/20070318010246/http://www.databaseolympics.com/index.htm
* https://www.stgregoriosudaipur.ac.in/pdf/fiction/Myths-and-Legends-of-Ancient-Greece-and-Rome.pdf

{{Olimpijske igre}}{{Normativna kontrola}}
[[Kategorija:Sport]]
[[Kategorija:Olimpijske igre]]
[[Kategorija:Ljetne olimpijske igre]]
[[Kategorija:Zimske olimpijske igre]]
[[Kategorija:Francuski izumi]]</text>
      <sha1>0l1uu1fz3ur8iyoe6dxgssxsdygwwc1</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3820514</id>
      <parentid>3820509</parentid>
      <timestamp>2026-03-28T11:23:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <comment>/* Vanjski linkovi */</comment>
      <origin>3820514</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="46999" sha1="5vnt970pvcl37qiif76avqp82ttq039" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Preuređivanje}}
{{Prijevod}}
[[Datoteka:Official 2008 Summer Olympics Torch in Vilnius.jpg|mini|Nekoliko mjeseci prije Olimpijskih igara trkači, uglavnom bivši sportisti, istaknuti pojedinci ali i mnogi građani, Olimpijskom bakljom prenose štafetno [[Olimpijski plamen]] od drevne [[Olimpija|Olimpije]] do mjesta svečanog otvaranja na olimpijskom stadionu. (Na slici: Olimpijska baklja za [[Olimpijske igre 2008.|OI u Pekingu 2008]].)|280x280px]]
'''Olimpijske igre''' ('''OI''') su veličanstveno [[sport|višesportsko]] takmičenje koje se održava svake 4 godine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.olympics.com/ioc/celebrate-olympic-games|title=Olympic Games}}&lt;/ref&gt; [[Olimpijada|Olimpijadom]] je u staroj [[Grčka|Grčkoj]] nazivano razdoblje između dviju Olimpijskih igara,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.open.edu/openlearn/history-the-arts/the-ancient-olympics-bridging-past-and-present/content-section-9.1/?printable=1|title=The Ancient Olympics: Bridging past and present: View as single page {{!}} OpenLearn|website=www.open.edu|access-date=2026-03-28}}&lt;/ref&gt; pa tako završetkom Olimpijskih igara počinje jedna olimpijada, a završetkom te olimpijade počinju sljedeće Olimpijske igre itd. Ispravan i službeni naziv nekih Olimpijskih igara, npr. konkretno Igara 2004. u [[Atina|Atini]], glasi: &quot;Igre XXVIII olimpijade modernog doba&quot;. Igre VI, XII i XIII olimpijade modernog doba, koje su trebale biti održane u [[VI Olimpijske igre Berlin 1916.|Berlinu 1916.]],&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://olympics.com/ioc/news/the-modern-games-caught-in-the-upheavals-of-history|title=The modern Olympic Games caught in the upheavals of history}}&lt;/ref&gt; [[Olimpijske igre 1940.|Helsinkiju 1940.]] i [[Olimpijske igre 1944.|Londonu 1944]], zbog [[Prvi svjetski rat|Prvog]] ili [[Drugi svjetski rat|Drugog]] svjetskog rata, nisu održane.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.history.com/articles/modern-olympic-games-timeline|title=The Modern Summer Olympic Games: A Timeline|last=Editors|first=HISTORY com|date=2021-07-19|website=HISTORY|language=en|access-date=2026-03-28}}&lt;/ref&gt;

Isprva održavane samo u staroj Grčkoj, Olimpijske su igre oživljene krajem [[19. vijek]]a djelovanjem [[Francuska|francuskog]] humaniste i zanešenjaka [[Pierre de Coubertin|baruna Pierre de Coubertina]]. Na njegov prijedlog je u [[Pariz]]u [[23. juni|23. juna]] [[1894]]. osnovan [[Međunarodni olimpijski odbor]] ([[MOO]]), franc. [[CIO]], engl. [[IOC]]), a prvi predsjednik tog najvišeg olimpijskog i uopće sportskog tijela postao je Grk [[Demetrios Vikelas]]. Ispravno zvane: &quot;Igre I olimpijade&quot;, tj. Prve olimpijske igre modernog doba (nisu imale prefiks &quot;ljetne&quot;, jer tada još nije bilo spomena o potrebi održavanja posebnih, Zimskih olimpijskih igara), održane su [[1896]]. godine u Atini i otad se održavaju svake 4 godine osim u vrijeme [[Prvi svjetski rat|Prvog]] i [[Drugi svjetski rat|Drugog]] svjetskog rata. Pošto se ubrzo ukazala potreba za jednako kvalitetnim takmičenjima u [[Zimski sportovi|zimskim sportovima]], uskoro su održane i prve [[Zimske olimpijske igre]] u [[Zimske olimpijske igre 1924.|Chamonixu]] ([[Francuska]]) [[1924.]]

Zimske olimpijske igre održavale su se također kao i ljetne, svake 4 godine, iste godine, zaključno do 1992. i Igara u [[Zimske olimpijske igre 1992.|Albertvilleu]], kad je, zbog glomaznosti olimpijskog programa, ali i zbog zahtjeva moćnih TV-kuća, odlučeno da se razdvoje termini održavanja Ljetnih i Zimskih igara, pa su prve iduće Zimske olimpijske igre održane 1994. u [[Zimske olimpijske igre 1994.|Lillehammeru]] u [[Norveška|Norveškoj]].

Olimpijske igre su natjecanja između sportista u pojedinačnim i ekipnim disciplinama. U ekipnim disciplinama svaka država, sudionica Igara, smije poslati samo jednu ekipu Olimpijske igre okupljaju sportisti koje su imenovali njihovi nacionalni olimpijski odbori, a čije je prijave prihvatio Međunarodni olimpijski odbor. Sportisti, ma kako poznati i kvalitetni bili, za razliku od natjecanja na nekoliko početnih Olimpijskih igara, ne mogu se samoinicijativno i sami prijavljivati za sudjelovanje na Igrama jer bi očito broj, na taj način, prijavljenih sportista bio nepodnošljivo velik.

== Starovjekovne Olimpijske igre ==
Pravi izvori o nastanku [[Antika|starovjekovnih]] Olimpijskih igara su izgubljeni u vihorima vijekova, ali kruže mnoge legende i predaje o njihovom nastanku.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://obtic.huma-num.fr/obvil-web/corpus/mythographie/html/guerber_myths_1909.html|website=obtic.huma-num.fr|access-date=2026-03-28}}&lt;/ref&gt; Jedna legenda govori da je Igre ustanovio sam [[Zeus]] kao proslavu svoje pobjede, u bitki za vrhovništvom, nad ocem [[Kron]]om. Druga kaže da je [[Heraklo]] (rimski: [[Herkul (mitologija)|Herkul]]), jednom pobijedio na nekoj utrci u Olimpiji, pa je odlučio da se na taj spomen svake 4 godine održavaju takve utrke.

Međutim, osim Igara u Olimpiji održavale su se i druge &quot;konkurentne&quot;, slične Igre. To su bile Pitijske, Nemejske i Istmijske igre, ali su Olimpijske igre, spletom političkih okolnosti, nadvladale 572. p. n. e. Sve te priče u vezi sa starovjekovnim Igrama dovode nas u vezu sa starogrčkim pojmom [[Olimpijsko primirje|Olimpijskog primirja]], kada su, prema legendama, grčke državice prekidale međusobna neprijateljstva za vrijeme trajanja Igara. Prvi vjerodostojan zapis o održavanju Igara u [[Olimpija|Olimpiji]] datira iz 776. p. n. e, premda nije sigurno da su to bile i prve Igre u staroj Grčkoj. Neki histričari su skloni zaključiti da su se slična natjecanja sporadično održavala čak i od 13. vijeka p. n. e. Isprva su Igre bile uglavnom događaj lokalnog značaja, a do XV starovjekovnih Olimpijskih igara održavala se samo jedna disciplina – utrka na 1 stadij (nešto manje od 185 m). Onda je dodana utrka na 2 stadija, a prva dugoprugaška utrka, na 24 stadija (oko 4420 m), održana je 720. p. n. e. Baš uz te Igre vezana je i jedna zanimljivost. Isprva su se sportisti natjecali obučeni, u laganu sportsku opremu, kao danas. A onda su, na tim Igrama, tokom utrke, jednom trkaču – spale hlačice i nastavio je trčati gol. To je od ostalih atleta ubrzo objeručke prihvaćeno, pa su se natjecatelji od tada takmičili goli.

Ubrzo se počeo povećavati i broj sportova: 748. godine uveden je ''pankraton'' (kombinacija boksa i hrvanja), 708. klasično hrvanje i petoboj, 688. ''šakanje'' (kao današnji boks), 680. godine utrke kočija, itd Olimpijske igre postaju sve važniji momenat u historiji stare Grčke, dostižući svoj vrhunac tokom 6. i 5. vijeka p. n. e.

Olimpijske su igre također imale velik vjerski značaj, održavane su u slavu vrhovnog boga Zeusa, kojem je podignut veličanstveni kip u Olimpiji. Broj disciplina ubrzo je narastao do dvadesetak, a same su se Igre održavale nekoliko dana. Olimpijski pobjednici uskoro su postali osobe sveopćeg poštovanja; prilikom povratka u rodni grad, ako je trebalo, rušili su se i dijelovi gradskih bedema da bi s pratnjom mogli ući, te bi bili ovjekovječeni kroz pjesme, predaje i podizali bi im se kipovi, a njihovi uspjesi bili su i materijalno nagrađivani (raznorazne beneficije, oslobođenje od poreza, itd). Ustalio se ritam održavanja Igara – svake 4 godine, a vrijeme između prošlih i budućih igara prozvano je olimpijadom. Stari su Grci te periode koristili i kao jednu od metoda brojanja godina.

Igre su polako gubile važnost tokom [[Rimski imperij|rimske]] vladavine nad Grčkom iako su i tada imale veliki ugled i značaj. Priča se čak da je sam [[Spisak rimskih careva|rimski car]] [[Tiberije]] maštao o naslovu i časti olimpijskog pobjednika, a i [[Neron]] je rado posjećivao olimpijska borilišta. Međutim, s jačanjem [[Kršćanstvo|kršćanstva]], a pogotovo kad je ono postalo državna religija (391) Olimpijske igre sve su više smatrane slavljenjem paganskih božanstava i ostacima paganskih rituala, pa je konačno 393. godine [[Spisak Rimskih careva|rimski car]] [[Teodozije I Veliki|Teodozije]] ukinuo Igre, zaključujući tako gotovo 12-vjekovnu historiju ovog sportskog događanja.

== Oživljavanje Olimpijskih igara ==
[[Datoteka:Baron Pierre de Coubertin.jpg|mini|[[Pierre de Coubertin]], &quot;otac&quot; modernih Olimpijskih igara, sahranjen je u [[Lausanna|Lausanni]], [[Švicarska]], gdje je danas sjedište [[MOO]]-a, a njegovo je srce, po njegovoj vlastitoj želji, sahranjeno u drevnoj Olimpiji]]

Olimpijski duh i olimpijska ideja nisu umrli 393. Već u [[17. vijek]]u u [[Engleska|Engleskoj]] su se počele održavati sportske svečanosti izdaleka nalik drevnim starogrčkim Igrama. Tokom sljedećih vijekova slična sportska događanja organizirana su i u [[Francuska|Francuskoj]] i [[Grčka|Grčkoj]], ali to su bila mala takmičenja, bez ikakvog međunarodnog značenja. Zanimanje za oživljavanje Olimpijskih igara raslo je kako su iskapanjima [[Njemačka|njemačkih]] [[Arheologija|arheologa]], sredinom 19. vijeka otkrivani ostaci starogrčke Olimpije.

Nekako u isto vrijeme baron [[Pierre de Coubertin]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://library.olympics.com/digitalCollection/DigitalCollectionAttachmentDownloadHandler.ashx?parentDocumentId=69353&amp;documentId=3154527&amp;skipWatermark=true&amp;skipCopyright=true|title=PIERRE DE COUBERTIN THE VISIONARY|website=library.olympics.com|access-date=2026-03-28}}&lt;/ref&gt; istraživao je razloge francuskog poraza u [[Francusko-pruski rat|Francusko – Pruskom ratu]] (1870–1871). On je zaključio da je razlog (i) u tome što francuski vojnici nisu imali potrebnu fizičku pripremljenost pa je nastojao to poboljšati.

U Coubertinu je istovremeno zaživjela želja o zajedništvu među narodima, želja o takmičenju svjetske mladosti na sportskom, a ne na bojnom polju. Tako je ideja o oživotvorenju plemenitog olimpijskog duha dobila svoj najdublji smisao.

Dalje je sve bila historija.

Na kongresu na [[Pariz|pariskom]] univerzitetu [[Sorbonne|Sorboni]], održanom od 16. juna do 23. juna 1894, on je uspješno iznio svoju ideju pred međunarodnim auditorijem. Posljednjeg dana kongresa odlučeno je da se prve Olimpijske igre modernog doba, tj. Igre prve Olimpijade, održe 1896. godine u [[Atina|Atini]], u njihovoj domovini, Grčkoj, gdje su i rođene prije 2672 godine. Radi organizacije Igara utemeljen je [[Međunarodni olimpijski odbor]] (MOO), a [[Demetrios Vikelas]] je, kao pripadnik grčkog naroda, dobio čast da postane prvim predsjednik.

[[Olimpijske igre 1896.]], Igre I. Olimpijade modernog doba, bile su uspješne. Održane su od [[5. april]]a do [[14. april]]a [[1896]]. Iako je učestvovalo samo 285 sportista (samo muškarci) iz 13 država, a koji su se natjecali u 9 sportova i 43 sportske discipline, bilo je to najveće međunarodno sportsko takmičenje ikada održano (ne zaboravimo na starovjekovnim Olimpijskim igrama natjecali su se samo [[Grci]]). Grčki čelnici i grčka javnost bili su, s pravom, ushićeni te su očekivali da će imati monopol na Igre, tj. očekivali su da će se Olimpijske igre, kao prije, održavati samo u [[Grčka|Grčkoj]], ali MOO je odlučio drukčije, pa su Igre II. Olimpijade održane [[1900]]. u [[Pariz]]u, u [[Francuska|Francuskoj]], a te su Igre već bile i puno veće: 24 zemlje sudionice, 1225 sportista, među njima 19 žena!

Inače, čuveno olimpijsko geslo '''''Citius, altius, fortius''''' (&quot;Brže, više, jače&quot;), koje je ustvari postalo moto Olimpijskih igara, nije, kako bi neko pomislio, ostalo iz starog vijeka, nego je to u svom govoru, prilikom osnivanja školskog sportskog društva u školi u kojoj je bio direktor, izrekao prijatelj barona de Coubertina, dominikanac, otac Henry Martin Didon.

I &quot;utješno&quot; geslo ''Važno je učestvovati, ne pobijediti,'' koje se, pogrešno, pripisuje samom De Coubertinu, također je &quot;autorsko djelo&quot; jednog crkvenog čovjeka – u propovijedi na misi za sudionike Olimpijskih igara u Londonu 1908. to je izrekao pensilvanijski biskup Ethelbert Talbot.

== Moderne Olimpijske igre ==
Nakon početnog uspjeha Olimpijske igre su imale poteškoća. Igre održane u [[Olimpijske igre 1900.|Parizu 1900.]] i [[Olimpijske igre 1904.|St. Louisu 1904.]] bile su u sjeni, bolje reći, bile su privjesak [[Svjetska izložba|svjetskim izložbama]] koje su u tim gradovima tada održavane. A i samo trajanje tih Olimpijskih igara govori dosta: one u Parizu trajale su 5 i po mjeseci (!?), a one u St. Louisu uvjetno rečeno ”manje” – nešto preko 4 mjeseca i 20 dana. Kako Englezi ne bi bili &quot;gori&quot; od Francuza to su četvrte Igre, održane u [[Olimpijske igre 1908.|Londonu]], trajale od [[27. april]]a do [[31. oktobar|31. oktobra]] 1908, dakle, preko 6 mjeseci, što je za današnje pojmove neshvatljivo. Trajanje Igara tako je variralo; neke su trajale manje, neke više, da bi se s Igrama u [[Olimpijske igre 1932.|Los Angelesu 1932.]], pa 1936. u [[Olimpijske igre 1936.|Berlinu]] vrijeme trajanja ustalilo na današnjih 15 dana.

U spomen na prve Igre iz 1896. održane su, također u Atini, 1906, na njihovu 10-godišnjicu, tzv. &quot;međuigre&quot;. Iako su i te Igre organizirane od strane MOO-a, taj isti MOO ih ne vodi ostale &quot;redovne&quot; Olimpijske igre nego više kao neku jubilarnu proslavu. Ima, međutim, mnogih savremenih historičara Olimpizma koji su za to da i te Igre budu smatrane službenim Olimpijskim igrama. Svejedno, iako nepriznate kao službene, i te su Igre pridonijele popularizaciji i širenju olimpijskog pokreta.

=== Zimske olimpijske igre ===
Kad je utemeljen [[MOO]], jedan od predviđenih sportova bilo je i [[klizanje na ledu]], a prvo takmičenje takvog tipa, održano na Igrama 1908. u [[London]]u, bile su 4 discipline [[Umjetničko klizanje|umjetničkog klizanja]]. Predloženo je osnivanje posebnih zimskih Igara, ali je ta ideja minirana glasovima [[Skandinavija|Skandinavaca]] koji su protežirali svoje &quot;Nordijske igre&quot;. Ipak neke discipline zimskih sportova bile su uvrštene u program Igara 1916. u [[Berlin]]u (koje nisu održane) i onih [[1920]]. u [[Antwerpen]]u. A onda je, 1924. u [[Chamonix]]u u [[Francuska|Francuskoj]] pod pokroviteljstvom MOO-a a u sklopu [[Olimpijske igre 1924.|VIII Olimpijskih igara 1924. u Parizu, prvo organiziran &quot;Međunarodna sedmica zimskih sportova&quot; koji je postigao uspjeh, pa je iduće, 1925. godine MOO odlučio ustanoviti posebne [[Zimske olimpijske igre]] koje će se održavati neovisno o [[Ljetne olimpijske igre|Ljetnim olimpijskim igrama]]. Na zasjedanju MOO-a, 1926. odlučeno je da se ta sportska priredba, održana 1924, računa kao [[Zimske olimpijske igre 1924.|prve Zimske olimpijske igre]].

Do 1992. i Ljetne i Zimske olimpijske igre održavane su u istoj godini, a onda je, iz navedenih razloga, MOO odlučio &quot;razdvojiti&quot; ih. Zbog toga su sljedeće [[Zimske olimpijske igre 1994.|Zimske olimpijske igre, 1994]], održane samo dvije godine poslije prethodnih Igara.

=== Razvoj ===
Od 245 sudionika (samo muških) iz 15 država, [[Olimpijske igre 1896.|1896. u Atini]], Igre su narasle na više od 10.500 natjecatelja (tačnije:10.651), i to 6.582 sportista i 4.069 sportistkinja iz 199 država, [[Olimpijske igre 2000.|2000. godine u Sidneju]]. Broj sportista na Zimskim igrama ipak je manji od njihovih &quot;ljetnih kolega&quot;: oko 2.400 sportista i sportistkinja je u 78 disciplina učestvovalo na Igrama u [[Zimske olimpijske igre 2002.|Salt Lejk Sitiju, 2002.]] godine.

Sa preko 16.000 TV i novinskih izvjestitelja (u Sydneyu) Olimpijske su igre najveći medijski događaj na svijetu. Procjenjuje se da je Igre u Sydneyu na [[Televizija|televiziji]] gledalo oko 3,8 milijardi ljudi. Ali rast Olimpizma je veliki, a uz strah od terorizma, i najveći problem samom olimpijskom pokretu. Iako su nastupi slavnih profesionalnih sportista, te sponzorstva najvećih svjetskih [[Međunarodna korporacija|multinacionalnih kompanija]] riješili finansijske probleme Olimpijskih igara, činjenica je da je ogroman broj sportista, novinara i gledalaca, prevelik zalogaj za mnoge gradove koji bi rado organizirali Olimpijske igre.

=== Politički utjecaj ===
Nasuprot onoga čemu se Coubertin nadao, Olimpijski pokret nije ostao pošteđen posljedica [[Politika|političkih]] zbivanja oko sebe. Sveta je ideja Olimpizma ustuknula tokom [[Prvi svjetski rat|Prvog]] i [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Ali ne samo tada. [[Politika]] je umiješala prste još nekoliko puta.

[[Olimpijske igre 1936.|Olimpijske igre u Berlinu 1936. godine]] je [[Adolf Hitler]] koristio kao platformu da promovira političku ideologiju. Nacistička Njemačka je htjela prikazati [[Nacionalsocijalizam|nacionalsocijalističku]] stranku kao dobročiniteljsku i miroljubivu, a ujedno su koristili igre da prikažu superiornost arijevske rase.

Kasnije, [[1970te|70-ih]] i [[1980te|80-ih]] godina [[20. vijek|XX. vijeka]], zbog rasnih, političkih, [[Hladni rat|hladnoratovskih]] i inih podjela došlo je do četiri prijeteća [[bojkot]]a Olimpijskih igara koji su ozbiljno zaprijetili plemenitoj ideji Olimpizma.

Najprije su [[Olimpijske igre 1976.|Olimpijske igre u Montrealu, 1976.]] bojkotirale mnoge [[Afrika|afričke]] države jer nije udovoljeno njihovu zahtjevu da se s Igara udalji [[Novi Zeland]] čija je [[ragbi]] momčad nastupala u, tada rasističkoj, [[Južnoafrička Republika|Južnoafričkoj Republici]], iako ragbi (engl. rugby) nije tada bio, a nije ni danas, na rasporedu natjecanja na OI.

Onda su [[Sjedinjene Američke Države]] i nekoliko drugih zapadnih zemalja, kao i još mnogo [[država]] s drugih kontinenata, američkih saveznica ili ekonomski bliskih sa SAD (kao npr. [[Japan]]), te [[Kina]], sveukupno 65 država (!), [[bojkot]]irale [[Olimpijske igre 1980.|Olimpijske igre u Moskvi, 1980. godine]] zbog [[Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika|Sovjetske]] vojne intervencije u [[Afganistan]]u.

Odgovor je, očekivano, uslijedio 4 godine poslije. Sovjetski Savez i zemlje [[Varšavski ugovor|Istočnog bloka]], osim [[Rumunija|Rumunije]], ali zato uz &quot;pomoć&quot; [[Socijalizam|socijalističke]] [[Kuba|Kube]], [[Etiopija|Etiopije]] i [[Sjeverna Koreja|Sjeverne Koreje]], ukupno 14 [[država]], &quot;uzvratile&quot; su bojkotom [[Olimpijske igre 1984.|Olimpijskih igara u Los Angelesu, 1984. godine]].

Posljednji, doduše &quot;mini&quot;, [[bojkot]] zadesio je [[Olimpijske igre 1988.|OI u Seoulu 1988.]] u [[Južna Koreja|Južnoj Koreji]]. Na ovim Igrama nisu se pojavile [[Sjeverna Koreja]], [[Kuba]], [[Etiopija]] i [[Nikaragva]].

Međutim najtragičniji i najgori udarac u olimpijskoj historiji desio se za vrijeme [[Olimpijske igre 1972.|Olimpijskih igara u Münchenu, 1972. godine]] [[Palestina|Palestinski]] [[Terorizam|teroristi]] iz organizacije zvane [[Crni septembar]] upali su [[5. septembar|5. septembra]], 11-og dana Igara, u olimpijsko selo, ubili dvojicu [[izrael]]skih sportista, a devetoricu uzeli za taoce. U nastavku drame, došlo je do pokolja. U minhenskoj (vojnoj) zračnoj luci, poslije neuspjele akcije spašavanja talaca, ubijeno je svih devet izraelskih sportista, petorica terorista i jedan njemački policajac. Svijet je bio u šoku, ali su Igre, nakon 34-satnog prekida, nastavljene.

== Olimpijski pokret ==
Brojne su organizacije uključene u organizaciju Olimpijskih igara. One sve zajedno čine Olimpijski pokret. Pravila i načela po kojima djeluju regulirana su [[Olimpijska povelja|Olimpijskom poveljom]].

Na čelu je Olimpijskog pokreta [[Međunarodni olimpijski odbor]] (MOO), čiji je sadašnji (od 2001.) predsjednik [[Belgija]]nac [[Jacques Rogge]]. MOO je, mogli bismo ga tako nazvati, &quot;vlada&quot; Olimpizma, on brine o tekućim pitanjima i donosi važne odluke kao što su izbor grada – domaćina Olimpijskih igara, program Igara i druge odluke.

Tri skupine organizacija djeluju i rješavaju pitanja iz svoje nadležnosti:
* Međunarodne sportske federacije. To su najviša tijela u svakom pojedinom sportu, (npr. [[FINA]] u [[Plivanje|plivanju]], [[FIBA]] u [[Košarka|košarci]], [[FIFA]] u [[nogomet]]u, itd). Trenutno 35 međunarodnih sportskih federacija djeluje unutar Olimpijskog pokreta.
* Nacionalni Olimpijski odbori. Svaka zemlja članica ima svoj Olimpijski odbor, npr. Olimpijski odbor BiH, SAD imaju USOC (United States Olympic Committee), itd. Svaki Olimpijski odbor pojedine zemlje članice zastupa u svojoj domovini Olimpijski pokret, promiče njegova načela i pravila, pa se može reći da, ako je MOO &quot;vlada&quot; Olimpizma, onda su nacionalni Olimpijski odbori njegovi &quot;veleposlanici&quot; u svojim zemljama. Trenutno pod okriljem MOO djeluje 202 nacionalna Olimpijska odbora.
* Organizacijski odbor Olimpijskih igara. Formira ga nacionalni Olimpijski odbor one zemlje članice onda kada ta zemlja dobije čast organizirati Igre. Organizacijski se odbor raspušta po (uspješno) obavljenom zadatku tj. završetkom Olimpijskih igara (ne samim zatvaranjem Igara, nego sređivanjem cjelokupne bilance upravo održanih Igara). Međutim, njegov zadatak odmah nastavlja Organizacijski odbor one države koja organizira iduće Olimpijske igre.

=== Kritike ===
Donedavno je MOO bio često kritiziran da je zatvorena organizacija s nekoliko članova &quot;zacementiranih&quot; u članstvu do kasne životne dobi, pa i doživotno. Posebno je donedavni predsjednik MOO-a [[Španija|Španac]] [[Juan Antonio Samaranch]] bio često kritiziran. Pod njegovim vodstvom Olimpijski je pokret veoma napredovao, ali mu se predbacivalo da se ponaša autokratski, a razmahala se, unutar MOO-a, i boljka savremenog društva – korupcija. Sam Samaranch je bio obilježen [[Hipoteka|hipotekom]] saradnje s bivšom [[Francisco Franco|Frankovom]] [[Fašizam|fašističkom]] vladom u [[Španija|Španiji]], a i njegovo dugo predsjedanje MOO-om (21 godinu, tj. do svoje 81. godine) također je bilo predmet kritike.

Da bi se izbjegli budući skandali predviđaju se neke reforme, kao što je izbor grada-domaćina Igara, jer sadašnji način mami, i pojedine članove MOO-a i gradske oce gradova željnih organizacije Olimpijskih igara, na korupciju. Pojednostavljeno rečeno da bi neki nesavjesni član MOO-a dao glas nekom gradu, kandidatu za organizaciju Igara, na scenu, u posljednje vrijeme, često stupa – mito. Između ostalog, i zato, se planira u članstvo MOO-a uvoditi bivše ali i još aktivne velike sportiste, jer se vjeruje, tj pretpostavlja se, da takav sportista, koji je svoju sportsku slavu (ali i, naravno, materijalnu satisfakciju tj. novac) godinama mukotrpno, te znojem i odricanjima sticao na sportskom polju, neće tako lako upropastiti i prodati se &quot;za šaku dolara&quot;. Planira se, također, i vremenski ograničiti članstvo u MOO-u.

== Olimpijska znamenja ==
Olimpijski pokret koristi mnoga znamenja i simbole, od kojih mnoga prezentiraju ideje ideale koje je Coubertin imao u svojim vizijama. Svakako najpoznatiji simbol su ''Olimpijski krugovi''. Ovih pet međusobno povezanih krugova predstavlja jedinstvo pet (naseljenih) kontinenata ([[Afrika]], cijela [[Amerika]], [[Australija]], [[Azija]] i [[Evropa]]), a boje tih krugova (s lijeva na desno: plava, žuta, crna, zelena i crvena) izabrane su zato što svaka država svijeta ima na svojoj [[Zastave država|nacionalnoj zastavi]] bar jednu od tih boja. Olimpijski se krugovi nalaze i na ''Olimpijskoj zastavi'' koja se podiže, vijori i spušta prilikom otvaranja, trajanja, odnosno zatvaranja Olimpijskih igara. Olimpijski su krugovi prvi puta predstavljeni, a olimpijska se zastava prvi put zavijorila na [[Olimpijske igre 1920.|Olimpijskim igrama u Antwerpenu, 1920]]. Zastava se u Olimpijski stadion unosi dok se svira svečana ''Olimpijska himna''. Službeni je ''Olimpijski moto'' [[Latinski jezik|latinski]] izraz: ''Citius, Altius, Fortius'' (brže, više, jače). A Coubertinovi su ideali, vjerovatno, najbolje opisani u ''Olimpijskom credu:''

''&quot;Najvažnije na Olimpijskim igrama nije pobijediti, nego učestvovati, kao što ni u životu nije najvažnija pobjeda nego borba. Velik je čovjek onaj tko ne osvaja nešto bez časne borbe.&quot;''

[[Datoteka:2002 Winter Olympics flame.jpg|mini|lijevo|Olimpijski plamen gori za cijelo vrijeme održavanja Igara]]
''Olimpijski plamen'' pali se u grčkoj Olimpiji, i to ne bilo kako, nego sunčevom svjetlošću uz pomoć konkavnog zrcala. Zatim tako nastali plamen, na ''Olimpijskoj baklji'' nosi hiljade trkača, štafetno, preko svih kontinenata, do grada u kojem će se održavati Olimpijske igre i, na kraju, do istaknutog mjesta na Olimpijskom stadionu na kom će plamen, upaljen u drevnoj Olimpiji, plamtjeti čitavo vrijeme održavanja Igara.

Prvi je put plamen na otvaranju nekih OI upaljen na [[Olimpijske igre 1928.|Olimpijskim igrama u Amsterdamu, 1928]], a način štafetnog (pre)nošenja plamena bakljom inauguriran je u sklopu priprema i otvaranja [[Olimpijske igre 1936.|Olimpijskih igara u Berlinu, 1936]] godine.

== Olimpijski sportovi ==
Na Olimpijskim igrama u Sydneyu sportisti su se natjecali u 28 sportova. Ali samo je pet sportova zastupljeno na Olimpijskim igrama od 1896. To su [[atletika]], [[biciklizam]], [[gimnastika]], [[mačevanje]] i [[plivanje]]. Tu bi spadalo i [[veslanje]] koje je također trebalo biti održano na prvim Igrama, ali nije zbog lošeg vremena. A na Zimskim Olimpijskim igrama stalni su sportovi [[alpsko skijanje]], [[skijaško trčanje]], [[umjetničko klizanje]], [[hokej na ledu]], [[nordijska kombinacija]], [[skijaški skokovi]] i [[brzo klizanje]]. Treba napomenuti da su umjetničko klizanje i hokej na ledu bili na rasporedu nekih Olimpijskih igara i prije ustanovljenja, posebnih, Zimskih igara.

Proteklih godina MOO je, naročito zbog mlađeg gledateljstva, uveo i neke nove atraktivne sportove kao što su [[snowboard]]ing tj. surfanje (daskom) na snijegu te odbojka na pijesku. Premda MOO nije isključivao neki sport s još od Igara [[1924]] godine u Parizu, (nakon njih je isključen [[tenis]], pa ponovo uveden [[1988]] u [[Seoul]]u), čini se da bi se to, nažalost, nekima, poslije Igara [[2004]] godine, ipak moglo dogoditi.

Do 1992, u cilju atraktivnosti, povremeno, a i privremeno, uvođeni su novi, demonstracijski sportovi, obično po jedan, po izboru zemlje organizatora Igara. Cilj je bio zainteresirati, uglavnom, domaću publiku kojoj su ti sportovi bliski. Pobjednici u ovim demonstracijskim sportovima nisu stjecali naslov olimpijskog pobjednika. Neki od demonstracijskih sportova kao [[Bejzbol na Olimpijskim igrama|bejzbol]] na Ljetnim, ili [[karling]] na Zimskim igrama, uvršteni su u redovni program Olimpijskih igara.

== Amaterizam i profesionalizam ==
U Coubertinovoj viziji na Olimpijskim igrama sportisti su se trebali takmičiti iz sportskih ideala, a nikako za novac, i zato na Igrama nije bilo mjesta profesionalnim sportistima. Ovo je načelo rezultiralo s nekoliko skandala tokom moderne olimpijske historije.

Pobjednik u [[petoboj]]u i [[desetoboj]]u na [[Olimpijske igre 1912.|Olimpijskim igrama u Stockholmu 1912]], američki [[Indijanci|Indijanac]] [[Jim Thorpe]], diskvalificiran je kad je otkriveno da je poluprofesionalno igrao bejzbol prije svojih olimpijskih pobjeda. Zlatne su mu medalje oduzete, umro je bez njih, a MOO ga je rehabilitirao tek 1983.
[[Datoteka:Jim Thorpe, 1912 Summer Olympics.jpg|mini|'''[[Jim Thorpe]]''', prva žrtva krutih amaterskih načela]]
Dvadeset i četiri godine kasnije [[Švicarska|švicarski]] i [[Austrija|Austrijski]] skijaši [[bojkot]]irali su natjecanja na [[Zimske olimpijske igre 1936.|Zimskim olimpijskim igrama u Garmisch-Partenkirchenu 1936]], solidarizirajući se sa svojim trenerima i kolegama kojima je bio zabranjen nastup jer su zarađivali kao učitelji skijanja.

Postepeno je mnogima postajalo jasno da je mnoga amaterska načela pregazilo vrijeme. Naprimjer, mnogi sportisti [[Varšavski ugovor|istočnog bloka]] vodili su se kao amateri, bili su službeno zaposleni pri državnim ustanovama, ali sav posao im je bio samo treniranje i bili su amateri samo na papiru.

Svejedno, MOO je insistirao na amaterizmu.

Pamti se smiješna situacija sa [[Olimpijske igre 1972.|Olimpijskih igara u Munchenu 1972]] kad je slavni devetostruki olimpijski pobjednik u [[Plivanje|plivanju]] [[Mark Spitz]] zamalo bio diskvalificiran i ostao bez medalja jer je na jednom proglašenju, na pobjedničkom postolju, slavodobitno podigao desnu ruku u vis, a, na nesreću, u ruci je držao tenisice jedne renomirane sportske kuće.

Tokom 80-ih godina XX vijeka stroga amaterska stega je popuštala; nastupali su, sve više, mnogi sportisti za koje je i malom djetetu bilo jasno da kruh (pa i puno više od toga) zarađuju isključivo baveći se sportom. Situacija se naročito iskristalizirala tih 80-ih, te naročito 90-ih godina prošlog vijeka. Mnogi sportisti, u međuvremenu, više uopće nisu skrivali da za svoje nastupe primaju novac. Činili su to svi vrhunski atletičari, pa i mnogi drugi. A zabraniti njima, zbog toga, nastup na Olimpijskim igrama bio bi krah Olimpizma, jer ih je bilo sve više, i besmisleno bi bilo gledati natjecanja na Igrama bez takvih veličina. Tačka na i konačno je stavljena na [[Olimpijske igre 1992.|Olimpijskim igrama u Barceloni 1992]] godine, nastupom famoznog [[košarka]]škog ''[[Dream team]]a'', sastavljenog od najvećih veličina američke profesionalne [[NBA liga|NBA lige]] koji su, i službeno, bili profesionalci. Jedini sport u kojem se, još, profesionalci ne takmiče jeste [[boks]], a u [[nogomet]]u se također takmiče profesionalci, ali samo do 23 godine starosti, da maksimalna konkurencija najkvalitetnijih takmičara na Olimpijskim igrama ne bi kvarila draž samog takmičenja na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetskom nogometnom prvenstvu]], inače velikom biznisu i manifestaciji (po praćenju, ne po takmičarima, jer tu nastupa puno manje sportista: 32 ekipe s po 23 igrača), tek nešto manjoj od Olimpijskih igara.

Ali pravila o reklamama i reklamiranju su i dalje vrlo stroga. Reklama ne smije biti na samim sportskim borilištima, a službeni sponzori Olimpijskih igara sponzoriraju sve natjecatelje. Od osobnog reklamiranja sportistima je jedino dozvoljeno na dresovima, tenisicama ili trenerkama nositi logotipe proizvođača, ali su veličine tih natpisa limitirane.

== Doping ==
Jedan od najvećih problema i opasnosti današnjeg sporta u cjelini, a samim tim i Olimpijskih igara je upotreba nedozvoljenih stimulativnih sredstava, droga, hemijskih i medicinskih medikamenata, jednom riječju znanih kao doping. Uzimanje, tj. konzumiranje tih sredstava na kraći rok može i donijeti bolji rezultat, ako, naravno, sportista posjeduje ostale kvalitete potrebne da ga učine prvakom. Ali na dulji rok to može dovesti do fizioloških, fizičkih, zdravstvenih smetnji, čak i raka, a može dovesti i do iznenadne smrti čak i za vrijeme takmičenja. Još je vrlo opasno i to što se posljedice mogu javiti i u kasnijih naraštaja.

Ali kod svakog je sportista želja za sudjelovanjem na Olimpijskim igrama, a kamoli Olimpijska pobjeda, prevelik izazov, pa neki, u posljednje doba nažalost mnogi, pribjegavaju svim sredstvima da bi došli do tog, za svakog pravog sportiste, najuzvišenijeg cilja. Još u ranim godinama 20. vijeka olimpijski su natjecatelji koristili slične medikamente za poboljšanje svojih sposobnosti, pa time i rezultata. Npr. pobjednik u [[maraton]]u na [[Olimpijske igre 1904.|Olimpijskim igrama u St. Louisu, 1904]] godine, [[Thomas Hicks]] kao stimulanse je od svog trenera primao strihnin (!) i konjak, čak i za vrijeme utrke!

Tako je to išlo do kasnih 60-ih prošlog vijeka, kada su sportske federacije počele uviđati zlo dopinga i zabranjivati ga a MOO je zabranio doping 1967.

Sportista koji je neslavno ušao u historiju kao prvi pozitivan na doping kontroli bio je moderni petobojac, [[Švedska|Šveđanin]] [[Hans-Gunnar Liljenwall]], na [[Olimpijske igre 1968.|Olimpijskim igrama u Mexico Cityju 1968.]] Preko pedeset sportista otkriveno je, poput njega, u sljedeće 34 godine, najviše u [[Dizanje tegova|dizanju tegova]].

Međutim, daleko &quot;najčuveniji&quot; slučaj dopinga, uopće u historiji sporta, je slučaj [[Kanada|kanadskog]] sprintera [[Ben Johnson (sprinter)|Bena Johnsona]], na [[Olimpijske igre 1988.|Olimpijskim igrama u Seoulu 1988.]] On je pobijedio u finalu utrke na 100 m, koristeći, dakako nedozvoljenu, supstancu stanozolol, koja, između ostalog, razara [[Jetra|jetru]]. Ali njegova želja da bude olimpijski pobjednik bila je jača od svih mogućih opasnosti. Naravno, pobjeda i zlatna medalja su mu oduzete, a svjetski rekord iz te utrke (9,79) poništen mu je.
[[Datoteka:Florence Griffith Joyner.jpg|mini|[[Florence Griffith Joyner]] sa američkim predsjednikom [[Ronald Reagan|Ronaldom Reaganom]]]]
Usprkos provjerama, mnogi sportisti koriste doping i ne budu uhvaćeni &quot;na djelu&quot;. Tek 90-ih godina na vidjelo su izišli dokazi da su mnogi, bolje reći velika većina [[Istočna Njemačka|Istočnonjemačkih]] sportista, a pogotovu sportistkinja, koristili [[Anabolički steroidi|anaboličke steroide]], te mnoga druga sredstva medicinske i hemijske prirode, a u tome su bili poticani od svojih stručnih stožera, pa čak i od službene državne politike. Međutim, i nažalost, nekim od tih sportistkinja se desilo veliko zlo kao posljedica dugotrajnog konzumiranja hemijskih medikamenata: neke su rodile malformiranu djecu (žalosni slučajevi nekih, nekad vrhunskih, plivačica bivše [[Istočna Njemačka|Istočne Njemačke]] koje su suvereno vladale svjetskim bazenima 70-ih i 80-ih godina XX vijeka).
Američka atletičarka [[Florence Griffith Joyner]], je [[1988]] postavila svjetske rekorde na 100 i 200 m (10,49 sec na 100 m na američkim kvalifikacijama za OI i 21,34 sec na 200 m na samim OI U Seoulu) umrla je [[21. septembar|21. septembra]] [[1998]], u 39. godini, u snu, od komplikacija izazvanih [[Astma|astmom]].

Ponukan ovakvim i sličnim, sve brojnijim primjerima i skandalima, kasnih 90-ih MOO je poveo oštru bitku protiv dopinga, zbog čega je formirana Svjetska anti-doping Agencija (WADA – World Anti-Doping Agency). Kad je Agencija počela svoj rad pokazalo se da će bitki biti mnogo, rat će biti dug, a pobjeda, daleka i neizvjesna. Na Olimpijskim igrama [[2000]] i [[2002]] godine borba je počela donositi ploda: &quot;stradali&quot; su neki osvajači medalja u dizanju tegova i skijaškom trčanju jer su im otkrivena nedopuštena stimulativna sredstva primjenom najsavremenijih i najsofisticiranijih znanstvenih metoda.

Ali uprkos svemu, unatoč svim primjerima, upozorenjima i prijetnjama, na [[Olimpijske igre 2004.|XXVIII olimpijskim igrama u Atini 2004]] 23 sportista diskvalificirano je zbog dopinga.

Zato se ne treba zanositi (početnim) uspjesima. Jasno je da bitka MOO-a i ostalih svjetskih sportskih foruma veoma nalikuje igri policajca i lopova. Naime, čim policija otkrije metodu koju su lopovi dotada koristili, oni izmisle novu, i uvijek su u prednosti pred [[zakon]]om. Isto je tako i u sportu. Kada neko stimulativno sredstvo bude otkriveno, pa proglašeno nedozvoljenim, postoje sportisti, njihovi stručni stožeri i, u njihovoj službi, moćni laboratoriji koji će pronaći novo sredstvo dopinga. Pošto se danas u sportu vrti golem novac, postoje grupe sportista, ili čak medijski atraktivni sportisti-pojedinci, iza kojih stoje laboratoriji, sofisticiraniji i opremljeniji od onih koji su na raspolaganju MOO-u.

Nažalost, više je nego izvjesno da će rat protiv dopinga jako dugo trajati.

== Nagrađivanje pobjednika ==
Za sve discipline, svih sportova zastupljenih na Olimpijskim igrama, pobjednicima, pojedinačnim i ekipnim, dijele se medalje: za prvo mjesto [[Zlato|zlatna]] medalja (u stvarnosti je to srebro presvučeno zlatom), za drugo mjesto [[Srebro|srebrna]] medalja a za treće mjesto dodjeljuje se [[Bronca|bronzana]] medalja. Ovaj način dodjele odličja uveden je na [[Olimpijske igre 1908.|Olimpijskim igrama u Londonu, 1908]]. Na prvim modernim Igrama, 1896. godine u Atini, medalje je primalo samo dvoje prvoplasiranih, a na Igrama [[1900]] i [[1904]] godine pobjednicima su se dodjeljivale raznorazne nagrade i pokali.
[[Datoteka:Nancy Johnson (sport shooter) 5.jpg|mini|Dobitnici zlatne, srebrne i bronzane medalje]]
Baš stoga što se Olimpijske igre održavaju svake četiri godine, i javnost i sportisti cijene ih, i uspjeh na njima priželjkuju, mnogo više nego na svjetskim prvenstvima ili raznim turnirima, kojih se svake godine održava mnoštvo. Mnogi vrhunski npr. plivači ili atletičari, nerijetko, jednostavno ne dođu na svjetska prvenstva koja se održavaju u predolimpijskoj godini da im to ne bi remetilo zacrtani plan priprema za Olimpijske igre. Naravno da je tu izuzetno važna i historijska dimenzija Olimpijskih igara. Nije zato nimalo čudno da mnogi [[Olimpijski pobjednik|Olimpijski pobjednici]] bivaju u svojim zemljama dočekivani i slavljeni kao istinski heroji, baš kao što je to bilo i tisućljećima ranije, a u današnje vrijeme Olimpijska pobjeda donosi često i materijalnu satisfakciju. Zbog svega toga i tu velikim dijelom leži objašnjenje zašto se neki sportisti nastoje pošto-poto dokopati naslova [[Olimpijski pobjednik|Olimpijskog pobjednika]], riskirajući, upotrebom dopinga svoje zdravlje, ponekad i život, a ponekad i zdravlje svog budućeg potomstva.

Neki, najuspješniji [[Olimpijski pobjednik|Olimpijski pobjednici]], stječu i svjetsku slavu i ulaze u, ne samo sportsku, nego i u opću historiju čovječanstva. Sasvim je sigurno da će se [[Paavo Nurmi]], [[Jesse Owens]], [[Emil Zatopek]], [[Mark Spitz]], [[Carl Lewis]] i još poneki Olimpionik naći u [[leksikon]]ima i [[enciklopedija]]ma &quot;rame uz rame&quot; sa [[Cezar]]om, [[Karlo Veliki|Karlom Velikim]], [[Leonardo da Vinci|Leonardom]], [[Napoleon Bonaparte|Napoleonom]] i drugim velikanima historije. Tolika je važnost Olimpijskih igara a pogotovo Olimpijske pobjede, pa gore navedeno olimpijsko geslo: ''Važno je učestvovati, ne pobijediti,'' nažalost, sve više blijedi. Možda se može ići toliko daleko pa čak i ustvrditi da je Olimpijska pobjeda najveće dostignuće i čast koju neki čovjek može postići (kao sportista, sigurno). S ovim dostignućem i čašću mjerljiva je jedino [[Nobelova nagrada]], ali to je ipak najveće dostignuće u umno-znanstvenom djelovanju. Međutim treba ovom prilikom staviti ruku na srce, pa iskreno priznati: kao što ni svaka [[Nobelova nagrada]] nema jednaku &quot;težinu&quot; (ne može se mjeriti [[Nobelova nagrada]] jedne [[Marie Curie]] za [[Hemija|hemiju]] ili [[Albert Einstein|Alberta Einsteina]] za [[Fizika|fiziku]] s onom npr.[[Henry Kissinger|Henrya Kissingera]] ili [[Jimmy Carter|Jimmyia Cartera]] za mir); tako nije isto postati [[Olimpijski pobjednik]] na 400 m prepone u [[Atletika|atletici]], na 200 m leđno u [[Plivanje|plivanju]] ili na konju s hvataljkama u [[Gimnastika|gimnastici]]; kao postati to isto u [[badminton]]u ili [[Odbojka na pijesku|odbojci na pijesku]]. Međutim, osim stručnog pogleda na takve vrijednosti, veliki značaj ima i medijska snaga pojedinog sporta, što, opet, varira od jednog do drugog dijela svijeta.

== Ko je najveći olimpijac u historiji Igara? ==
Pitanje je teško i slojevito. Različitosti u konkurenciji koja je vladala na početnim Olimpijskim igrama od one strahovite koja vlada danas, ali i razlika u znanosti koja je pomagala sportu nekad i sad, razlika od nekadašnjeg amaterskog bavljenja sportom do današnjeg, gotovo od reda, profesionalnog, te različitosti samih sportova; stavljaju pred objektivnog promatrača veliko pitanje: zaista, a tko je najveći [[Olimpijci s najviše medalja|Olimpijac]] u historiji Igara? Ako mjerimo brojem osvojenih medalja, treba znati da sportisti u nekim sportovima, ma kako fantastični bili, ne mogu osvojiti više od jedne medalje na jednim Igrama.

Npr. jedan [[Hrvanje|hrvač]], [[odbojka]]š ili [[Dizanje tegova|dizač tegova]], pa da je i natčovjek, može osvojiti samo jednu (zlatnu) medalju na jednim Igrama.

S druge strane, u nekim sportovima sportisti mogu, osim svojih podviga, računati i na ekipne medalje ([[atletika]], [[biciklizam]], [[gimnastika]], [[konjički sport]], [[plivanje]], [[mačevanje]]).

Nadalje, bilo je veličanstvenih sportista koji nisu imali ”ekipnu” pozadinu, a ušli su u historiju sporta i Olimpijskih igara, npr. [[Rusija|ruski]] plivač [[Aleksandr Popov]] osvojio je na Igrama [[1992]] i [[1996]], sam, četiri (2 + 2) zlatne medalje, i nije mogao više, jer Rusi nisu imali još nekoliko tako maestralnih plivača da bi Popov mogao osvajati zlata i u štafetama. Suprotan je primjer [[Sjedinjene Američke Države|američke]] plivačice Jenny Thompson. Svrstala se odmah do najvećih velikana sporta: Nurmija, Spitza, Lewisa, jer je na Igrama [[1992]], [[1996]] i [[2000]] osvojila osam zlatnih medalja, ali – apsolutno sve – u štafetama, a sama – niti jednu. Ali, postoje i sportisti koji su osvojili samo jednu jedinu zlatnu olimpijsku medalju a zauvijek su ušli, i ostat će, u historiji Olimpizma. Najočitiji je primjer za to američki [[Atletika|atletičar]] [[Bob Beamon]], koji je na [[Olimpijske igre 1968.|Olimpijskim igrama u Mexico Cityiju, 1968]], pobijedio postavivši u finalu [[Skok u dalj|skoka u dalj]] tada nezamislivi svjetski rekord od 8 m i 90&amp;nbsp;cm, šokirao sportski svijet i tim jednim skokom odletio – u historiju.

Ipak, ako bi se baš trebalo odlučiti, tada, kada se sve zbroji i oduzme, uzevši u obzir broj osvojenih olimpijskih medalja, pa broj samostalno osvojenih zlatnih olimpijskih medalja, dominaciju kojom je pobjeđivao, trajanje te dominacije, raznovrsnost disciplina u kojima je pobjeđivao, stil i sportsko savršenstvo; za mnoge je stručnjake, historičare sporta i Olimpizma, najveći Olimpijac u historiji Igara – američki atletičar [[Carl Lewis]].

== Spisak najuspješnijih olimpijaca ==
Vidi: [[Olimpijci s najviše medalja]]

== Predsjednici MOO-a 1894-2001. ==
[[Datoteka:14-01-10-tbh-015.jpg|mini|desno|[[Thomas Bach]], deveti predsjednik MOO-a|202x202piksel]]
# [[Demetrios Vikelas]], [[Grčka]], 1894–1896.
# baron [[Pierre de Coubertin]], [[Francuska]], 1896–1925.
# grof [[Henri de Baillet-Latour]], [[Belgija]], 1925–1942.
# [[Sigfrid Edström]], [[Švedska]], 1946–1952.
# [[Avery Brundage]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], 1952–1972.
# lord [[Michael Killanin|Michael Morris Killanin]], [[Irska]], 1972–1980.
# [[Juan Antonio Samaranch]], [[Španija]], 1980–2001.
# [[Jacques Rogge]], [[Belgija]], 2001–2013.
# [[Thomas Bach]], [[Njemačka]], 2013–2025
# [[Kirsty Coventry]], 2025

== Palitelji olimpijskog plamena ==
(od OI 1936 u Berlinu)

{{div col}}
# [[Olimpijske igre 1936.]] – Fritz Schilgen, [[Atletika|atletičar]]
# [[Olimpijske igre 1948.]] – John Mark, atletičar
# [[Olimpijske igre 1952.]] – [[Paavo Nurmi]], atletičar
# [[Olimpijske igre 1956.]] – Ronald Clarke, atletičar
# [[Olimpijske igre 1960.]] – Giancarlo Peris, atletičar
# [[Olimpijske igre 1964.]] – Yoshiori Sakai, atletičar
# [[Olimpijske igre 1968.]] – Norma Enriqueta Basilio de Sotelo, atletičarka
# [[Olimpijske igre 1972.]] – Günter Zahn, atletičar
# [[Olimpijske igre 1976.]] – Sandra Henderson i Steve Prefontaine, [[Gimnastika|gimnastičarka]] i atletičar
# [[Olimpijske igre 1980.]] – Sergej Bjelov, [[košarka]]š
# [[Olimpijske igre 1984.]] – Rafer Johnson, atletičar
# [[Olimpijske igre 1988.]] – Lim Chin Ale, atletičar
# [[Olimpijske igre 1992.]] – Antonio Rebollo, [[Streličarstvo|streličar]]
# [[Olimpijske igre 1996.]] – [[Muhammad Ali]], [[boks]]ač
# [[Olimpijske igre 2000.]] – Cathy Freeman, atletičarka
# [[Olimpijske igre 2004.]] – Nikolaos Kaklamanakis, [[Jedrenje|jedriličar]]
{{div col end}}

== Ljetne olimpijske igre ==
{{div col}}
* [[Olimpijske igre 1896.]]
* [[Olimpijske igre 1900.]]
* [[Olimpijske igre 1904.]]
* [[Olimpijske igre 1908.]]
* [[Olimpijske igre 1912.]]
* [[Olimpijske igre 1916.]] – nisu održane
* [[Olimpijske igre 1920.]]
* [[Olimpijske igre 1924.]]
* [[Olimpijske igre 1928.]]
* [[Olimpijske igre 1932.]]
* [[Olimpijske igre 1936.]]
* [[Olimpijske igre 1940.]] – nisu održane
* [[Olimpijske igre 1944.]] – nisu održane
* [[Olimpijske igre 1948.]]
* [[Olimpijske igre 1952.]]
* [[Olimpijske igre 1956.]]
* [[Olimpijske igre 1960.]]
* [[Olimpijske igre 1964.]]
* [[Olimpijske igre 1968.]]
* [[Olimpijske igre 1972.]]
* [[Olimpijske igre 1976.]]
* [[Olimpijske igre 1980.]]
* [[Olimpijske igre 1984.]]
* [[Olimpijske igre 1988.]]
* [[Olimpijske igre 1992.]]
* [[Olimpijske igre 1996.]]
* [[Olimpijske igre 2000.]]
* [[Olimpijske igre 2004.]]
* [[Olimpijske igre 2008.]]
* [[Olimpijske igre 2012.]]
* [[Olimpijske igre 2016.]]
* [[Olimpijske igre 2020.]]
{{div col end}}

== Zimske olimpijske igre ==
{{div col}}
* [[Zimske olimpijske igre 1924.]]
* [[Zimske olimpijske igre 1928.]]
* [[Zimske olimpijske igre 1932.]]
* [[Zimske olimpijske igre 1936.]]
* Zimske olimpijske igre 1940 – nisu održane
* Zimske olimpijske igre 1944 – nisu održane
* [[Zimske olimpijske igre 1948.]]
* [[Zimske olimpijske igre 1952.]]
* [[Zimske olimpijske igre 1956.]]
* [[Zimske olimpijske igre 1960.]]
* [[Zimske olimpijske igre 1964.]]
* [[Zimske olimpijske igre 1968.]]
* [[Zimske olimpijske igre 1972.]]
* [[Zimske olimpijske igre 1976.]]
* [[Zimske olimpijske igre 1980.]]
* [[Zimske olimpijske igre 1984.]]
* [[Zimske olimpijske igre 1988.]]
* [[Zimske olimpijske igre 1992.]]
* [[Zimske olimpijske igre 1994.]]
* [[Zimske olimpijske igre 1998.]]
* [[Zimske olimpijske igre 2002.]]
* [[Zimske olimpijske igre 2006.]]
* [[Zimske olimpijske igre 2010.]]
* [[Zimske olimpijske igre 2014.]]
* [[Zimske olimpijske igre 2018.]]
* [[Zimske olimpijske igre 2022.]]
* [[Zimske olimpijske igre 2026.]]
{{div col end}}

== Također pogledajte ==
* [[Vaterpolo na Olimpijskim igrama]]
* [[Paraolimpijske igre]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}
* http://www.olympic.org/
* http://www.wikia.com/wiki/c:olympic
* https://web.archive.org/web/20070318010246/http://www.databaseolympics.com/index.htm
* https://www.stgregoriosudaipur.ac.in/pdf/fiction/Myths-and-Legends-of-Ancient-Greece-and-Rome.pdf

* [https://www.nytimes.com/interactive/2008/08/04/sports/olympics/20080804_MEDALCOUNT_MAP.html Interaktivni prikaz svih medalja na modernim Olimpijskim igrama], ''[[The New York Times]]''
* [http://www.insidethegames.biz/ insidethegames – najnovije i najažurnije vijesti i intervjui iz svijeta Olimpijskih, Igara Commonwealtha i Paraolimpijskih igara]
* [http://www.gamesbids.com/eng/ GamesBids.com – Autoritativni pregled poslovanja s olimpijskim ponudama (dom BidIndex™)]
* [https://web.archive.org/web/20070318010246/http://www.databaseolympics.com/index.htm Baza podataka Olimpijskih igara]
* [http://www.olympicgameswinners.com/ Referentna knjiga o svim osvajačima olimpijskih medalja svih vremena]
{{Olimpijske igre}}{{Normativna kontrola}}
[[Kategorija:Sport]]
[[Kategorija:Olimpijske igre]]
[[Kategorija:Ljetne olimpijske igre]]
[[Kategorija:Zimske olimpijske igre]]
[[Kategorija:Francuski izumi]]</text>
      <sha1>5vnt970pvcl37qiif76avqp82ttq039</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Slavonija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>5555</id>
    <revision>
      <id>3820442</id>
      <parentid>3731852</parentid>
      <timestamp>2026-03-28T01:38:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SpinnerLaserzthe2nd</username>
        <id>128634</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>([[c:GR|GR]])  [[File:Flag of Virovitica-Podravina County.png]] → [[File:Flag of Virovitica-Podravina County.svg]]</comment>
      <origin>3820442</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9664" sha1="etr8n2f6ci88t0fx614jlsooy4umrr7" xml:space="preserve">[[Datoteka:HRV_Slavonia_COA.svg|mini|desno|150px|[[Grb Slavonije]], nalazi se i u štitu na kruni [[Grb Hrvatske|grba Republike Hrvatske]]]]
[[Datoteka:Slavonia region cities map.png|mini|desno|300px|Mapa Slavonije]]
[[Datoteka:Slavonia.svg|mini|desno|300px|Položaj Slavonije na mapi Hrvatske]]

'''Slavonija''' je ravničarska geografska i historijska regija u istočnom dijelu Republike [[Hrvatska|Hrvatske]].

Leži između rijeka [[Drava|Drave]] na sjeveru (granica sa [[Mađarska|Mađarskom]]), [[Sava|Save]] na jugu (granica sa [[Bosna i Hercegovina|BiH]]) i [[Dunav]]a na istoku (granica sa [[Srbija|Srbijom]]). Regija je glavna žitnica i poljoprivredno najrazvijeniji dio Hrvatske.

== Historija ==
Regija je prvotno bila dio [[Panonija|Panonije]], jedne od najvećih rimskih provincija a nakon propasti [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]], naseljavaju je [[Slaveni]]. Lokalna plemena ovdje stvaraju svoju prvu državu, koja će stupiti u savez sa [[Avari]]ma. Prije dolaska Mađara u Panoniju, Slaveni formiraju relativno usko povezanu zajednicu sve od zapadnih Karpata do Sjevernog Balkana, te čine većinu stanovništva na zapadnoj obali [[Dunav]]a sve do [[Alpe|Alpa]]. Slavonija se u to doba proteže od današnje zapadne [[Vojvodina|Vojvodine]] do Istočnih Alpa.

Stanovnici regije sebe identificiraju jednostavno kao &quot;slaveni&quot;, odnosno &quot;sloven(c)i/slavon(c)i&quot;, tako ih identificiraju i njihovi jugo-zapadni susjedi latini kao Sclaveni, dok ih susjedi Bavarci identificiraju kao Vendi sve od njihove najzapadnije inačice oko izvora rijeke Drave do Dunava.&lt;ref&gt;{{cite journal|journal=Migracijske i etničke teme|publisher=Institute for Migration and Ethnic Studies, Zagreb|issn=1333-2546|volume=19|issue=1|date=mart 2003|url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=12062|title=Ime Slavonije|language=Croatian|trans-title=Name of Slavonia|author=Alemko Gluhak|pages=111–117|access-date=11. 3. 2012}}&lt;/ref&gt;

Tomislav I. osvaja dio panonskih kneževina pa 925. one postaju dio [[Hrvatsko kraljevstvo|Hrvatske Kraljevine]]. Godine 1091. regiju osvajaju Mađari, 11 godina prije ostatka tadašnje hrvatske države. Tada postaje administrativna jedinica nezavisna od Hrvatske, i takva ostaje sve do 19. stoljeća. &lt;br&gt;
Nakon poraza hrvatsko-mađarske vojske u [[Mohačka bitka|bici na Mohačkom polju]] 1526. regija prelazi u vlast [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Dana 12. marta 1689. na brdu Sokolovcu kod [[Požega (Hrvatska)|Požege]], fra [[Luka Ibrišimović]] je sa narodnom vojskom razbio Osmane, te je tom prigodom dobio nadimak Sokol. Fra Luka i njegova narodna vojska odigrali su veliku ulogu u oslobođenju Slavonije.&lt;ref name=&quot;Mujadžević&quot;&gt;{{cite journal|journal=Povijesni prilozi|publisher=Croatian History Institute|issn=0351-9767|title=Osmanska osvajanja u Slavoniji 1552. u svjetlu osmanskih arhivskih izvora|language=Croatian|url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=63160|trans-title=The 1552 Ottoman invasions in Slavonia according to the Ottoman archival sources|volume=36|issue=36|date=juli 2009|author=Dino Mujadžević|pages=89–107|access-date=11. 3. 2012}}&lt;/ref&gt; [[Karlovački mir|Mirovnim sporazumom u Sremskim Karlovcima]] 1699, dolazi pod [[Habsburška Monarhija|Habsburšku]] krunu zajedno s ostatkom Hrvatske, ali postaje drugačija geografska i administrativna jedinica od one prijašnje srednjovjekovne. Tamo gdje je ranije Slavonija bila regija između rijeke Drave i Kupe, Habsburška Slavonija je bila njezina istočnija varijanta rijetko naseljenih teritorija između [[Drava|Drave]] i [[Sava|Save]]. U prvo vrijeme Habsburške vladavine bila je autonomno kraljevstvo, dok su južni dijelovi bili dio [[Vojna krajina|Vojne krajine]], pod upravom Ratnog vijeća u [[Beč]]u. Nakon [[Revolucija 1848.|revolucije 1848.]] Hrvatska i Slavonija čine autonomnu Hrvatsko-Slavonsku regiju, koja [[1867]]. dolazi u ugarski dio monarhije. Godine 1881. [[Vojna krajina]] konačno se ponovo ujedinjenjuje sa civilnom Hrvatskom, čime se cijela regija opet nalazi pod hrvatskom vlašću.&lt;ref name=&quot;Dubravica&quot;&gt;{{cite journal|journal=Politička misao|issn=0032-3241|publisher=[[Univerzitet u Zagrebu]], Faculty of Political Sciences|title=Političko-teritorijalna podjela i opseg civilne Hrvatske u godinama sjedinjenja s vojnom Hrvatskom 1871.-1886.|trans-title=Political and territorial division and scope of civilian Croatia in period of unification with the Croatian military frontier 1871–1886|language=Croatian|url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=38709&amp;lang=en|author=Branko Dubravica|pages=159–172|volume=38|issue=3|date=januar 2002|access-date=10. 4. 2012}}&lt;/ref&gt;

Nakon raspada [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]], Slavonija postaje dio [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]], gdje je od 1929. dio [[Savska banovina|Savske banovine]].&lt;ref name=&quot;Kraljević-Razgraničenje-1947&quot;&gt;{{cite journal|author=Egon Kraljević|publisher=[[Hrvatski državni arhiv]]|url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=41791|language=Croatian|title=Prilog za povijest uprave: Komisija za razgraničenje pri Predsjedništvu Vlade Narodne Republike Hrvatske 1945.-1946|trans-title=Contribution to the history of public administration: commission for the boundary demarcation at the government's presidency of the People's Republic of Croatia, 1945–1946 (English language summary title)|date=novembar 2007|journal=Arhivski vjesnik|volume=50|issue=50|format=PDF|issn=0570-9008|access-date=10. 12. 2010}}&lt;/ref&gt; Godine 1939. postaje dio [[Banovina Hrvatska|Hrvatske banovine]]. Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] spadala je u njemačku okupacijsku zonu [[NDH|Nezavisne Države Hrvatske]], a nakon rata postaje dio [[SR Hrvatska|Socijalističke Republike Hrvatske]], unutar [[SFRJ|SFR Jugoslavije]].

Nakon što je Hrvatska proglasila nezavisnost 1991, srpsko stanovništvo proglasuje paradržavu na dijelovima istočne i zapadne Slavonije. Istočni dio je nazvan [[SAO Istočna Slavonija, Baranja i Zapadni Srijem|Srpska autonomna oblast Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema]], a sadržavala je područja istočno od [[Osijek]]a, [[Vinkovci|Vinkovaca]] i sjeveroistočno od [[Županja|Županje]] (cijela [[Baranja]], gradovi [[Vukovar]] i [[Ilok]]). Zapadni dio sadržavao je područje oko sela [[Okučani]] i veći dio planine [[Psunj]]. U maju 1995, zapadna regija je vraćena Hrvatskoj nakon vojne [[Operacija Bljesak|operacije Bljesak]].

Istočna regija je predana mirovnoj misiji Ujedinjenih Naroda ([[UNTAES]]) 1996, a 1998. vraćena je Hrvatskoj.

== Stanovništvo ==
Apsolutna većina stanovništva su [[Hrvati]], dok su [[Srbi]] najveća nacionalna manjina.

=== Etnički sastav po županijama ===
* [[Datoteka:Flag of Virovitica-Podravina County.svg|23px|border|link=Virovitičko-podravska županija]] [[Virovitičko-podravska županija|Virovitičko-podravska]]: '''89,47% [[Hrvati]]''', 6,08% [[Srbi]], 0,27% [[Mađari]], 0,25% [[Albanci]], 0,10% [[Česi]]
* [[Datoteka:Flag of Osijek-Baranja County.svg|23px|border|link=Osječko-baranjska županija]] [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]]: '''83,89% [[Hrvati]]''', 6,73% [[Srbi]], 2,96% [[Mađari]], 0,65% [[Slovaci]], 0,30% [[Romi]], 0,29% [[Nijemci]], 0,26% [[Albanci]], 0,15% [[Slovenci]], 0,12% [[Bošnjaci]], 0,11% [[Crnogorci]]
* [[Datoteka:Flag_of_Požega-Slavonia_County.png|23px|border|link=Požeško-slavonska županija]] [[Požeško-slavonska županija|Požeško-slavonska]]: '''88,68% [[Hrvati]]''', 5,54% [[Srbi]], 0,92% [[Italijani]],  0,90% [[Česi]], 0,26% [[Mađari]], 0,17% [[Albanci]], 0,14% [[Slovaci]]
* [[Datoteka:Flag_of_Brod-Posavina_County.svg|23px|border|link=Brodsko-posavska županija]] [[Brodsko-posavska županija|Brodsko-posavska]]: '''93,98% [[Hrvati]]''', 3,02% [[Srbi]], 0,33% [[Romi]], 0,21% [[Bošnjaci]], 0,18% [[Ukrajinci]], 0,16% [[Albanci]]
* [[Datoteka:Flag_of_Vukovar-Syrmia_County.svg|23px|border|link=Vukovarsko-srijemska županija]] [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemska]]: '''78,27% [[Hrvati]]''', 11,45% [[Srbi]], 1,00% [[Mađari]], 0,88% [[Rusini]], 0,65% [[Slovaci]], 0,56% [[Bošnjaci]], 0,24% [[Albanci]], 0,23% [[Ukrajinci]]

U Istočnoj je Hrvatskoj prema rezultatima posljednjega popisa stanovništva iz 2011- živjelo ukupno 806.192 stanovnika, ili 19,8% ukupnog stanovništva Hrvatske. U odnosu na 1991. (977.391 stanovnik) zabilježena je ukupna depopulacija ili pad ukupnoga broja stanovnika od 13,5% (apsolutno za 171.199 osoba).
&lt;ref&gt;[http://hrcak.srce.hr/file/8806 Demografski ratni gubici kao determinanta razvoja stanovništva Istočne Hrvatske u razdoblju 1991–2001.]&lt;/ref&gt;

=== Gradovi ===
==== Više od 14.000 stanovnika (2011) ====
* [[Osijek]] (108.048)
* [[Slavonski Brod]] (59.141)
* [[Bjelovar]] (36.092)
* [[Vinkovci]] (32.029)
* [[Đakovo]] (30.092)
* [[Vukovar]] (27.683)
* [[Požega]] (26.248)
* [[Virovitica]] (21.291)
* [[Našice]] (16.224)
* [[Nova Gradiška]] (15.833)
* [[Slatina]] (14.819)

==== Manje od 14.000 stanovnika (2011) ====
* [[Valpovo]] (12.327)
* [[Županja]] (12.090)
* [[Daruvar]] (11.633)
* [[Pleternica]] (11.323)
* [[Beli Manastir]] (10.986)
* [[Belišće]] (10.825)
* [[Donji Miholjac]] (9491)
* [[Pakrac]] (8460)
* [[Otok (Vukovarsko-srijemska županija)|Otok]] (7755)
* [[Ilok]] (6767)
* [[Kutjevo]] (6247)
* [[Orahovica]] (5792)
* [[Lipik]] (2258)

== Također pogledajte ==
* [[Regije Hrvatske]]
* [[Zajedničko vijeće općina]]

== Reference ==
{{reference}}

{{stub-geog}}
{{Commonscat|Slavonia}}
{{Jugoslavenska hronologija}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Slavonija| ]]
[[Kategorija:Geografija Hrvatske]]</text>
      <sha1>etr8n2f6ci88t0fx614jlsooy4umrr7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sergej Barbarez</title>
    <ns>0</ns>
    <id>6984</id>
    <revision>
      <id>3820437</id>
      <parentid>3820102</parentid>
      <timestamp>2026-03-27T21:54:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <comment>Poništena izmjena [[Special:Diff/3793043|3793043]] korisnika/-ce [[Special:Contributions/~2025-43128-57|~2025-43128-57]] ([[User talk:~2025-43128-57|razgovor]]) Nedostatak izvora.</comment>
      <origin>3820437</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8382" sha1="kjpko1cna4kmpvsxa4aj6oa31cqz3c2" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša             = Sergej Barbarez
| slika                     = Sergej Barbarez 04 (cropped).jpg
| opis_slike                = Barbarez 2024.
| punoime                   =
| nadimak                   = ''Barba''
| datumrođenja              = {{datum rođenja i godine|1971|9|17}}
| rodnigrad                 = [[Mostar]]
| rodnadržava               = [[SR Bosna i Hercegovina]], [[SFR Jugoslavija]]
| visina                    = 188&amp;nbsp;cm
| trenutniklub              = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] (selektor)
| pozicija                  = [[Napadač]]
| omladinskegodine          = 1984–1991.
| omladinskipogoni          = [[FK Velež Mostar|Velež Mostar]]
| godine1                   = 1989–1991.
| klubovi1                  = [[FK Velež Mostar|Velež Mostar]]
| nastupi(golovi)1          =
| godine2                   = 1991–1993.
| klubovi2                  = [[Hannover 96]]
| nastupi(golovi)2          = 18 (2)
| godine3                   = 1993–1996.
| klubovi3                  = [[1. FC Union Berlin|Union Berlin]]
| nastupi(golovi)3          = 88 (46)
| godine4                   = 1996–1998.
| klubovi4                  = [[FC Hansa Rostock|Hansa Rostock]]
| nastupi(golovi)4          = 59 (13)
| godine5                   = 1998–2000.
| klubovi5                  = [[Borussia Dortmund|Dortmund]]
| nastupi(golovi)5          = 36 (6)
| godine6                   = 2000–2006.
| klubovi6                  = [[Hamburger SV]]
| nastupi(golovi)6          = 174 (65)
| godine7                   = 2006–2008.
| klubovi7                  = [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]]
| nastupi(golovi)7          = 61 (11)
| reprezentacija            =
| nacionalnegodine          = 1998–2006.
| nacionalneekipe           = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]]
| nacionalninastupi(golovi) = 47 (17)&lt;ref name=&quot;Sergej Barbarez, nfsbih.ba&quot;&gt;[http://www.nfsbih.ba/bih/igrac_frame.php?id=19 ''Sergej Barbarez, nfsbih.ba'']; pristupljeno: 1. juli 2014.&lt;/ref&gt;
| trenergodine              = 2024–
| trenerklubovi             = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]]
}}
'''Sergej Barbarez''' (rođen 17. septembra 1971) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je [[nogomet]]ni trener i bivši nogometaš koji je igrao na poziciji [[napadač]]a. Trenutni je selektor [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine]].&lt;ref&gt;{{cite web |title=Sergej Barbarez novi selektor reprezentacije Bosne i Hercegovine |url=https://www.nfsbih.ba/vijesti/nogomet-m/a-reprezentacija-m/sergej-barbarez-novi-selektor-reprezentacije-bosne-i-hercegovine/ |publisher=[[Nogometni savez Bosne i Hercegovine]] |access-date=19. april 2024 |date=19. april 2024}}&lt;/ref&gt; Igrao je za nekoliko klubova njemačke [[Bundesliga|Bundeslige]] i za nogometnu reprezentaciju Bosne i Hercegovine.

Barbarez se smatra jednim od najboljih igrača svih vremena [[Hamburger SV]] gdje je postigao 65 golova u 174 utakmice Bundeslige. Najčešće je igrao kao [[Napadač|drugi napadač]], a ponekad je igrao i na pozicijama [[Vezni igrač|ofanzivnog veznog]] ili [[Vezni igrač|krilnog]] igrača. Na kraju sezone [[Bundesliga 2000/2001.|2000/01]], dok je igrao za Hamburger SV, bio je [[Spisak najboljih strijelaca Bundeslige|najbolji strijelac Bundeslige]] s 22 postignuta gola zajedno s [[Ebbe Sand]]om koji je igrao u [[FC Schalke 04|Schalke 04]].

==Klupska karijera==
Karijeru je počeo 1984. godine u omladinskom pogonu [[FK Velež Mostar|FK Velež]] iz [[Mostar]]a. Sa 19 godina potpisao je prvi profesionalni ugovor s ''Veležom''. Nakon povratka iz [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] 1991, odlazi u posjetu rodbini u [[Njemačka|Njemačku]], te odlazi na trening [[Hannover 96|Hannovera]]. U [[Hannover]]u je impresionirao tadašnjeg trenera, te zbog teške političke situacije u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviji]] odlučuje tu i ostati, te potpisuje ugovor 1991. U Hannoveru ostaje sve do 1993, kada prelazi u [[1. FC Union Berlin|Union Berlin]], za koji je u 88 utakmica postigao 46 golova. Nakon odličnih igara u Union Berlinu, 1996.  prelazi u [[Hansa Rostock|Hansu Rostock]], gdje provodi 2 sezone, te 1998. za 1.100.000 € prelazi u [[Borussia Dortmund|Borussiu Dortmund]]. Međutim, nakon dolaska [[Michael Skibbe|Michaela Skibbea]] na trenersku klupu Dortmunda, Barbarez pada u drugi plan. Zbog toga 2000. odlazi u [[Hamburger SV]] za 1.800.000 €. U HSV-u postaje standardan igrač te u sezoni 2000/2001. postaje najbolji strijelac [[Bundesliga|Bundeslige]]. Tu ostaje 6 godina i stječe velike simpatije kod domaće publike. U periodu od 2000. do 2006. za [[Hamburger SV|HSV]] je odigrao 174 ligaške utakmice, te postigao 65 golova. U ljeto 2006. godine prelazi u [[Bayer 04 Leverkusen]], gdje ostaje sve do 2008. godine, odnosno do kraja igračke karijere. U 330 [[bundesliga]]ških utakmica postigao je 95 golova, dobio 85 žutih, te 4 crvena kartona.

==Reprezentacija==
Za [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovačku reprezentaciju]] debitirao je 14. maja 1998. na prijateljskoj utakmici protiv reprezentacije [[Nogometna reprezentacija Argentine|Argentine]] u [[La Plata|La Plati]]. Dugo vremena bio je kapiten reprezentacije, ali zbog raznih afera koje su se dešavale u [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|N/FS BIH]] napustio je reprezentaciju 2006. Posljednju utakmicu za reprezentaciju odigrao je 7. oktobra 2006. u kvalifikacijama za [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2008.|Evropsko prvenstvo 2008.]] protiv [[Nogometna reprezentacija Moldavije|Moldavije]]. Za reprezentaciju je odigrao 47 utakmica i postigao 17 golova.

==Trenerska karijera==
Dana 5. januara 2010. dobio je [[UEFA]] trenersku licencu, za koju je edukaciju prošao u [[Jablanica|Jablanici]]. Bivši je član upravnog odbora [[Hamburger SV|HSV-a]].

==Lični život==
Oženjen je i otac dva sina. Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]] njegov otac i sestra izbjegli su u [[Hannover]], dok mu je majka cijeli rat provela u Mostaru.

==Trenerska statistika==
''Ažurirano: 26. marta 2026.''&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.sofascore.com/manager/football/804862|title=Sergej Barbarez|access-date=26. 3. 2026|language=en|website=Sofascore}}&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|+Statistika treniranja po klubu
! rowspan=&quot;2&quot; |Klub
! rowspan=&quot;2&quot; |Od
! rowspan=&quot;2&quot; |Do
! colspan=&quot;5&quot; |Rekord
|-
!{{abbr|U|Utakmica odigrano}}
!{{abbr|P|Pobjede}}
!{{abbr|N|Nerješeno}}
!{{abbr|I|Izgubljeno}}
!{{abbr|Pob %|Postotak pobjeda}}
|-
|align=&quot;left&quot;|[[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]]
|align=&quot;left&quot;|19. april 2024.
|align=&quot;left&quot;|''Trenutno''
{{WDL|19|7|4|8|decimals=2}}
|-
! colspan=&quot;3&quot; |Ukupno
{{WDLtot|19|7|4|8|decimals=2}}
|}

==Uspjesi, nagrade i priznanja==
*Najbolji strijelac [[Bundesliga|njemačke Bundeslige]] u sezoni 2000/01. sa 22 pogodaka
*Nogometaš godine u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] – 2001, 2003.
*Osvojio [[Njemačka|njemački]] [[DFB-Ligapokal|DFB Ligakup]] sa [[Hamburger SV|HSV-om]] – 2003.
*Osvojio UEFA Intertoto Cup sa [[Hamburger SV|HSV-om]] – 2005.
*Sportista godine u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] – 2005.
*Ulica u [[Mostar]]u dobila ime po njemu 2005.
*Sa 330 odigrane utakmice postao strani igrač s najviše nastupa u Bundesligi – 2008.

==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
*[http://www.transfermarkt.de/de/sergej-barbarez/profil/spieler_292.html Profil na transfermarkt.de]

{{Najbolji strijelci Bundeslige}}
{{Idol Nacije}}
{{Selektori nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Barbarez, Sergej}}
[[Kategorija:Rođeni 1971.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Mostar]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]]
[[Kategorija:Nogometaši Veleža]]
[[Kategorija:Nogometaši Hannovera 96]]
[[Kategorija:Nogometaši Union Berlina]]
[[Kategorija:Nogometaši Hanse Rostock]]
[[Kategorija:Nogometaši Borussije Dortmund]]
[[Kategorija:Nogometaši HSV-a]]
[[Kategorija:Nogometaši Bayer 04 Leverkusena]]
[[Kategorija:Nogometaši Sochaux-Montbéliarda]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometni treneri]]
[[Kategorija:Selektori nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine]]</text>
      <sha1>kjpko1cna4kmpvsxa4aj6oa31cqz3c2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine</title>
    <ns>0</ns>
    <id>6986</id>
    <revision>
      <id>3820436</id>
      <parentid>3820134</parentid>
      <timestamp>2026-03-27T21:48:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <origin>3820436</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="111874" sha1="mqy67e1l9b6snhl5k7mrwkrls8gz8wc" xml:space="preserve">{{dobar članak}}
{{Infokutija nogometna reprezentacija
| Naziv                    = Nogometna reprezentacija&lt;br&gt;Bosne i Hercegovine
| Logo                     = Logo Nogometnog Saveza BiH 2013.png
| Nadimak                  = ''[[Husein-kapetan Gradaščević|Zmajevi]]''&lt;br&gt;''[[Bosanski ljiljan (simbol)|Zlatni ljiljani]]''&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.topendsports.com/sport/soccer/team-nicknames.htm |title=Football Team Nicknames |work=topendsports.com |access-date= 23. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;
| Federacija               = [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|N/FSBiH]]
| Konfederacija            = [[UEFA]]
| Selektor                 = [[Sergej Barbarez]]
| Najviše nastupa          = [[Edin Džeko]] (147)&lt;ref name=&quot;Edin Džeko&quot; /&gt;
| Najbolji strijelac       = Edin Džeko (73)&lt;ref name=&quot;Edin Džeko&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.rsssf.com/miscellaneous/dzeko-intlg.html |title=Edin Džeko |work=[[RSSSF]].com |access-date= 23. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;
| Trenutni kapiten         = Edin Džeko
| FIFA trigram             = BiH
| FIFA rang                = {{FIFA-ina svjetska rang lista|66|rast|5|27. mart 2026}}
| Najveći FIFA rang        = 13 {{Malo|(august 2013)}}&lt;ref name=&quot;FIFA rang lista za Bosnu i Hercegovinu&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.fifa.com/fifa-world-ranking/BIH |title=FIFA rang lista za Bosnu i Hercegovinu |work=FIFA.com |access-date=13. 1. 2022 |archive-date=13. 11. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161004154434/http://www.fifa.com/associations/association=bih/ranking/gender=m/index.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| Najniži FIFA rang        = 173 {{Malo|(septembar 1996)}}&lt;ref name=&quot;FIFA rang lista za Bosnu i Hercegovinu&quot;/&gt;
| uzorak_lr1               = _bih23h
| uzorak_t1                = _bih23h
| uzorak_dr1               = _bih23h
| uzorak_š1                = _bih23h
| uzorak_č1                =
| lijeva ruka1             = 003FBF
| tijelo1                  = 003FBF
| desna ruka1              = 003FBF
| šorc1                    = 003FBF
| čarape1                  = 003FBF
| uzorak_lr2               = _bih23a
| uzorak_t2                = _bih23a
| uzorak_dr2               = _bih23a
| uzorak_š2                = _bih23a
| uzorak_č2                =
| lijeva ruka2             = FFFFFF
| tijelo2                  = FFFFFF
| desna ruka2              = FFFFFF
| šorc2                    = FFFFFF
| čarape2                  = FFFFFF
| Prva utakmica            = '''Neslužbena'''&lt;br&gt;'''{{ZD|SR HRV}} [[Nogometna reprezentacija Hrvatske|NR Hrvatska]]''' 6&amp;ndash;1 '''{{ZD|SR BIH}} NR Bosna i Hercegovina'''&lt;br&gt; {{Malo|([[Beograd]], [[Demokratska Federativna Jugoslavija|DFJ]]; 3. septembar 1945)&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.exyufudbal.in.rs/statistika/prva-liga/17-prva-liga-sfrj/5-1945#detalji-utakmice-hrvatska-bosna-i-hercegovina |archive-url=https://web.archive.org/web/20180605211935/http://www.exyufudbal.in.rs/statistika/prva-liga/17-prva-liga-sfrj/5-1945#detalji-utakmice-hrvatska-bosna-i-hercegovina |url-status=dead |archive-date=5. 6. 2018 |work=exyufudbal.in.rs |title=1945 |access-date=17. 5. 2020}}&lt;/ref&gt;}}&lt;br&gt;'''{{NOG|IRN}}''' 1&amp;ndash;3 '''{{NOG-D|BIH|1992}}'''&lt;br&gt; {{Malo|([[Teheran]], [[Iran]]; 6. juni 1993)}}&lt;br&gt;'''Službena'''&lt;br&gt;'''{{NOG|ALB}}''' 2&amp;ndash;0 '''{{NOG-D|BIH|1992}}'''&lt;br&gt; {{Malo|([[Tirana]], [[Albanija]]; 30. novembar 1995)&lt;ref name=&quot;Despite its inescapable past, Bosnia-Herzegovina writes new chapter&quot;&gt;{{cite web|title=Despite its inescapable past, Bosnia-Herzegovina writes new chapter|work=sportsillustrated.cnn.com|author=Jonathan Wilson|date=1. 5. 2014|url=https://si.com/more-sports/2014/05/01/bosnia-herzegovina-world-cup-dzeko-yugoslavia}}&lt;/ref&gt;}}
| Najveća pobjeda          = '''{{NOG|BIH}}''' 7&amp;ndash;0 '''{{NOG-D|EST}}'''{{Malo|([[Zenica]], [[Bosna i Hercegovina]]; 10. septembar 2008)}}&lt;br&gt;
'''{{NOG|LIH}}''' 1&amp;ndash;8 '''{{NOG-D|BIH}}'''&lt;br&gt;{{Malo|([[Vaduz]], [[Lihtenštajn]]; 7. septembar 2012)}}
| Najveći poraz            = '''{{NOG|NJE}}''' 7&amp;ndash;0 '''{{NOG-D|BIH}}'''&lt;br&gt;{{Malo|([[Freiburg]], [[Njemačka]]; 16. novembar 2024)}}
| Broj učestvovanja na SP  = 1
| Prvo učestvovanje na SP  = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|2014.]]
| Najbolji rezultat na SP  = Grupna faza (3. mjesto)&lt;br&gt;[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|2014.]]
| Broj učestvovanja na EP  =
| Prvo učestvovanje na EP  =
| Najbolji rezultat na EP  =
| Stadion                  = [[Bilino polje]]
| veb-sajt                 = {{URL|nfsbih.ba}}
}}
'''Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine''' predstavlja [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]] na međunarodnim nogometnim takmičenjima i pod kontrolom je [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|nogometnog saveza Bosne i Hercegovine]]. Reprezentacija je nastala nakon [[Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine|proglašavanja nezavisnosti]] [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] od [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]]. Od 1996. nastupa u takmičenjima koja organiziraju [[FIFA]] i [[UEFA]].

== Historija ==
=== Historija nogometa u Bosni i Hercegovini ===
{{Glavni|Historija nogometa u Bosni i Hercegovini}}
{{Također pogledajte|Nogometna reprezentacija Jugoslavije}}
Nogomet u Bosni i Hercegovini počinje se razvijati dolaskom bosanskih studenata iz [[Beč]]a u [[Mostar]]. Otada se širi po cijeloj Bosni i Hercegovini. Prva nezvanična utakmica odigrala se 1907. između timova iz [[Split]]a i tima iz [[Mostar]]a nazvanog &quot;Osman&quot;.–je prva inozemna utakmica jednog bosanskohercegovačkog nogometnog tima. Godinu dana poslije osnovan je nogometni savez. Na međunarodnom turniru 1910. osvajaju prvo mjesto pobjedom protiv [[Nogometna reprezentacija Portugala|Portugala]], [[Nogometna reprezentacija Španije|Španije]] i [[Nogometna reprezentacija Italije|Italije]], te u finalu protiv [[Nogometna reprezentacija Švicarske|reprezentacije Švicarske]] rezultatom 4:3. Najbolji igrač bio je [[Muharem Hasanović]] s 3 gola.

Prva nogometna takmičenja započeta su 1908. Za vrijeme [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] broj klubova i igrača rastao je iz dana u dan. Na nivou Drinske i Vrbaške banovine postojali su nogometni savezi. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] formiran je nogometni savez [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosne i Hercegovine]] kroz organe za fizičku kulturu republike. Nogometni savez SR Bosne i Hercegovine bio je u sastavu [[Nogometni savez Jugoslavije|nogometnog saveza Jugoslavije]]. U–vrijeme nogomet je bio organiziran u svim kategorijama i na različitim nivoima (republička, regionalna, međuopćinska i općinska liga). Najbolji klubovi učestvovali su na saveznom nivou u 1, 2. i 3. ligi.

Timovi iz bosanskohercegovačke prve lige bili su nekoliko puta šampioni [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]]: [[FK Sarajevo]] (1965/66 i 1984/85), [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]] iz Sarajeva (1971/72). [[FK Velež Mostar|FK Velež]] iz Mostara i [[FK Borac Banja Luka|FK Borac]] iz [[Banja Luka|Banje Luke]] osvajači su Kupa maršala Tita: FK Velež 1981. i 1985, a [[FK Borac Banja Luka|FK Borac]] 1987.

U strukturi nogometnog saveza učestvovalo je 900 klubova. Na međunarodnoj sceni najdalje je došao [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]], koji je igrao u polufinalu [[UEFA Evropska liga|Kupa UEFA]] 1985.

Nogometni savez Bosne i Hercegovine 1992. istupa iz [[Nogometni savez Jugoslavije|nogometnog saveza Jugoslavije]] početkom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]. 17. maja konstituiran je Izvršni odbor nogometnog saveza Bosne i Hercegovine koji je imao multinacionalni karakter te je urađen statut nogometnog saveza Bosne i Hercegovine za prijem u [[FIFA]]-u. Također je imenovan stručni štab reprezentacije, direktor i selektor. Na slobodnim teritorijama nastavljene su aktivnosti na organizaciji nogometa. U aprilu 1992 nogometni savez Bosne i Hercegovine je podnio zahtjev za prijem u članstvo u FIFA-i i [[UEFA]]-i.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.uefa.com/memberassociations/association=bih/profile/index.html |title=UEFA info |access-date=8. 10. 2013 |archive-date=9. 6. 2013 |archive-url=https://www.webcitation.org/6HF3q11OE?url=http://www.uefa.com/memberassociations/association=bih/profile/index.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;. Zbog rata, nogometni savez Bosne i Hercegovine je primljen u puno članstvo FIFA-e i pridruženo članstvo [[UEFA]]-e, tek 1996. U [[Dublin]]u 1998. nogometni savez Bosne i Hercegovine postaje punopravni član UEFA-e. Tako su domaći klubovi dobili šansu da učestvuju u UEFA-inim takmičenjima. Predstavnici nogometnog saveza pozvani su na Kongres FIFA-e u [[Chicago|Chicagu]] za vrijeme [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1994.|SP-a 1994]].
Na Kongresu u junu nogometni savez Bosne i Hercegovine primljen je kao pridruženi član FIFA-e s pravom odigravanja prijateljskih i humanitarnih utakmica svih reprezentativnih selekcija i klubova iz Bosne i Hercegovine.

[[Datoteka:Bosnia and Herzegovina national football team in 2002.jpg|mini|350px|Reprezentacija Bosne i Hercegovine, mart 2002.]]

U Zenici je odigrano prvo državno ligaško prvenstvo po jednostrukom bod-sistemu. Učestvovalo je 8 ekipa. Prvi prvak nezavisne Republike Bosne i Hercegovine postao je [[NK Čelik]] iz [[Zenica|Zenice]]. Odmah nakon završetka prvog dijela prvenstva, u novembru 1995, uslijedio je prvi službeni nastup Bosne i Hercegovine: utakmica protiv [[Nogometna reprezentacija Albanije|Albanije]] u [[Tirana|Tirani]].

Sredinom decembra u [[Pariz]]u nogometni savez Bosne i Hercegovine je dobio veliko priznanje. Na sjednici u Parizu Izvršni komitet [[FIFA]]-e primio je nogometni savez Bosne i Hercegovine kao punopravnog člana FIFA-e, a samo 24 sata kasnije u pariskom [[Louvre]]u izvršeno je žrijebanje za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|SP 1998.]] u [[Francuska|Francuskoj]]. Reprezentacija Bosne i Hercegovine izvučena je u grupu sa [[Nogometna reprezentacija Danske|Danskom]], [[Nogometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatskom]], [[Nogometna reprezentacija Grčke|Grčkom]] i [[Nogometna reprezentacija Slovenije|Slovenijom]].

Na kongresu [[UEFA]]-e u [[Dublin]]u 1998. [[nogometni savez Bosne i Hercegovine]] primljen je za punopravnog člana Evropske nogometne asocijacije ([[UEFA]]-e).

=== Prvi nastupi ===
Prvu zvaničnu utakmicu Bosna i Hercegovina je odigrala protiv [[Nogometna reprezentacija Albanije|Albanije]] 30. novembra 1995. u [[Tirana|Tirani]] na stadionu [[Stadion Qemal Stafa|Qemal Stafa]]. Rezultatom 2-0 Albanija je bila uspješnija. U aprilu 1996. na stadionu [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]] Bosna i Hercegovina je odigrala prvu zvaničnu utakmicu na domaćem terenu. I ovog puta protivnik je bila Albanija a utakmica je završila bez postignutih golova. U [[Kalamata|Kalamati]], 1. septembra 1996. Bosna i Hercegovina je odigrala prvu utakmicu u [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|kvalifikacijama]] za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|Svjetsko prvenstvo 1998]]. Domaćin [[Nogometna reprezentacija Grčke|Grčka]] je bila uspješnija rezultatom 3-0. U oktobru u [[Bologna|Bologni]] Bosna i Hercegovina je odigrala sljedeću utakmicu u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo 1998. [[Nogometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]] je bila uspješnija rezultatom 4-1 a jedini i prvi gol za Bosnu i Hercegovinu postigao je [[Hasan Salihamidžić]] u 22. minuti utakmice. Prvu pobjedu Bosna i Hercegovina je ostvarila u prijateljskoj utakmici protiv [[Nogometna reprezentacija Italije|Italije]] koja se odigrala na stadionu Koševo 6. novembra 1996. Već u 6. minuti Bosna i Hercegovina je povela golom Hasana Salihamidžića. Šest minuta kasnije izjednačio je [[Gianfranco Zola]]. Konačan rezultat na utakmici postigao je [[Elvir Bolić]] u 44. minuti. Nekoliko dana kasnije u [[Ljubljana|Ljubljani]] Bosna i Hercegovina je ostvarila i prvu objedu u kvalifikacijama. Rezultatom 2-1 Bosna i Hercegovina je pobijedila [[Nogometna reprezentacija Slovenije|Sloveniju]], a golove za Bosnu i Hercegovinu su postigli Elvir Bolić i [[Meho Kodro]]. U [[Manaus]]u, 18. decembra 1996. Bosna i Hercegovina je odigrala prijateljsku utakmicu protiv domaćina i tadašnjeg akteulnog svjetskog prvaka [[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazila]]. Jedini gol na utakmici postigao je [[Ronaldo]] iz slobodnog udarca u 75. minuti utakmice.

Krajem februara 1997. Bosna i Hercegovina je nastupila na [[Dunhill Cup Malezija 1997.|Dunhill kupu]] u [[Malezija|Maleziji]] gdje je osvojila drugo mjesto. U grupnoj fazi takmičenja Bosna i Hercegovina je pobijedila [[Nogometna reprezentacija Vijetnama|Vijetnam]] rezultatom 4-0, te odigrala neriješeno protiv [[Nogometna reprezentacija Zimbabvea|Zimbabvea]] 2-2. U posljednjoj utakmici grupne faze Bosna i Hercegovina je pobijedila [[Nogometna reprezentacija Indonezije|Indoneziju]] rezultatom 2-0. U polufinalu gol [[Asim Hrnjić|Asima Hrnjića]] u 36. minuti utakmice bio je dovoljan za pobjedu protiv domaćina [[Nogometna reprezentacija Malezije|Malezije]] za plasman u finale turnira u kojm se Bosna i Hercegovina susrela sa [[Nogometna reprezentacija Kine|Kinom]]. Međutim, u finalu je Kina bila uspješnija rezultatom 3-0. Za Bosnu i Hercegovinu na ovom turniru su uglavnom nastupili igrači iz domaće lige. U nastavku kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 1998. Bosna i Hercegovina je u [[Sarajevo|Sarajevu]] doživjela poraz od [[Nogometna reprezentacija Grčke|Grčke]] rezultatom 0-1. Bosna i Hercegovina je bila ravnopravan protivnik na utakmici, međutim, [[Kostas Frantzeskos]] je golom u 72. minuti utakmice donio pobjedu Grčkoj. U junu u [[Kopenhagen]]u Bosna i Hercegovina je poražena od [[Nogometna reprezentacija Danske|Danske]] golovima [[Marc Rieper|Riepera]] i [[Miklos Molnar|Molnara]]. I sljedeću utakmicu u kvalifikacijama odigrali su Bosna i Hercegovina i Danska, ovog puta na [[Stadion &quot;Asim Ferhatović Hase&quot;|Koševu]]. Bosna i Hercegovina je ostvarila ubjedljivu pobjedu rezultatom 3-0. Golove na utakmici su postigli [[Edin Mujčin]] u 17. i [[Elvir Bolić]] u 23. i 32. minuti utakmice. U septembru Bosna i Hercegovina je odigrala posljednje utakmice kvalifikacija, prvo je u [[Zagreb]]u Hrvatska bila uspješnija rezultatom 3-2, dok je u Sarajevu Bosna i Hercegovina pobijedila Sloveniju 1-0. Bile su–prve kvalifikacije u kojim je nastupila Bosna i Hercegovina gdje je završila na četvrtom mjestu u grupi sa devet osvojenih bodova.

=== Doba stagnacije ===
U [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2000.|kvalifikacijama]] za [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2000.|Evropsko prvenstvo 2000]]. Bosna i Hercegovina je gajila nade da bi se mogla kvalificirati na prvenstvo. Međutim, superiorna [[Nogometna reprezentacija Češke|Češka]] je ostvarila svih deset pobjeda u grupi te ubjedljivo završila na prvom mjestu. [[Nogometna reprezentacija Škotske|Škotska]] je sa dvije pobjede upravo protiv najvećeg konkurenta za drugo mjesto u grupi Bosne i Hercegovine osvojila drugo mjesto u grupi te se kvalificirala u baraž. Bosna i Hercegovina je završila na trećem mjestu u grupi sa istim brojem bodova kao i [[Nogometna reprezentacija Litvanije|Litvanija]] i [[Nogometna reprezentacija Estonije|Estonija]] ali zbog boljih međusobnih rezultata treće mjesto je pripalo Bosni i Hercegovini. Ovo su bile prve kvalifikacije za svjetsko prvenstvo u historiji u kojim je nastupila i Bosna i Hercegovina. [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|Kvalifikacije]] za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|Svjetsko prvenstvo 2002]]. za Bosnu i Hercegovinu nisu počele željenim tokom. U prve dvije utakmice Bosna i Hercegovina je doživjela dva poraza i već na startu je bilo poznato da je Svjetsko prvenstvo isuviše daleko. U januaru 2001. Bosna i Hercegovina je nastupila na [[Millennium kup 2001.|Millennium kupu]] u [[Indija|Indiji]] te osvojila drugo mjesto. Nastavak kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2002. Bosna i Hercegovina je odigrala u martu. Neriješenim rezultatom protiv [[Nogometna reprezentacija Austrije|Austrije]] i pobjedom protiv [[Nogometna reprezentacija Lihtenštajna|Lihtenštajna]] Bosna i Hercegovina je osvojila prve bodove. Porazom u [[Oviedo|Oviedu]] od [[Nogometna reprezentacija Španije|Španije]] u junu Bosna i Hercegovina je praktično ostala bez ikakvih šansi za Svjetsko prvenstvo. Na [[Merdeka kup 2001.|Merdeka kupu]] koji se igrao u [[Malezija|Maleziji]] od 20. do 30. juna Bosna i Hercegovina je osvojila drugo mjesto. U finalu turnira [[Nogometna reprezentacija Uzbekistana|Uzbekistan]] je bio uspješniji rezultatom 2-1 nakon produžetaka. Bosna i Hercegovina je u augustu nastupila na [[LG kup 2001.|LG kupu]] koji se odigrao u [[Iran]]u. Kao i na prethodna tri turnira Bosna i Hercegovina je osvojila drugo mjesto. U nastavku kvalifikacija Bosna i Hercegovina je zabilježila neriješeni rezultat protiv [[Nogometna reprezentacija Izraela|Izraela]], poraz od Austrije i pobjedu protiv Lihtenštajna.

[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2004.|Kvalifikacije]] za [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2004.|Evropsko prvenstvo 2004]]. Bosna i Hercegovina je poput i prethodnih kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo započela sa dva poraza. Prvo je [[Nogometna reprezentacija Rumunije|Rumunija]] bila superiorna te ostvarila ubjedljivu pobjedu rezultatom 3-0 u [[Sarajevo|Sarajevu]] a zatim u [[Oslo|Oslu]] [[Nogometna reprezentacija Norveške|Norveška]] je bila uspješnija zabilježivši pobjedu rezultatom 2–0. U nastavku kvalifikacija nakon pobjede protiv [[Nogometna reprezentacija Luksemburga|Luksemburga]] Bosna i Hercegovina je zabilježila jedno od najvećih iznenađenja u kvalifikacijama pobijedivši [[Nogometna reprezentacija Danske|Dansku]] rezultatom 2-0 golovima [[Sergej Barbarez|Barbareza]] i [[Elvir Baljić|Baljića]]. U [[Craiova|Craiovi]] Rumunija je i ovog puta bila uspješnija od Bosne i Hercegovine te zabilježila pobjedu rezultatom 2-0. U nastavku kvalifikacija Bosna i Hercegovina je prvo golom [[Zlatan Bajramović|Bajramovića]] pobijedila Norvešku a zatim i Luksemburg u gostima te spletom okolnosti ostalih rezultata u grupi došla u poziciju da sama odlučuje o svojoj sudbini u kvalifikacijama. Pobjedom u zadnjoj utakmici Bosna i Hercegovina bi obezbjedila direktan plasman na Evropsko prvenstvo. Međutim, Danska je u [[Sarajevo|Sarajevu]] odigrala neriješeno protiv domaćina te se kvalificirala na prvenstvo dok je Bosna i Hercegovina zauzela četvrtu poziciju na tabeli.

Za razliku od prethodnih kvalifikacija za Svjetsko i Evropsko prvenstvo u kojim je Bosna i Hercegovina zabilježila dva poraza, u [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|kvalifikacijama]] za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|Svjetsko prvenstvo 2006]]. Bosna i Hercegovina je zabilježila dva neriješena rezultata protiv [[Nogometna reprezentacija Španije|Španije]] i [[Nogometna reprezentacija Srbije i Crne Gore|Srbije i Crne Gore]]. Porazom od [[Nogometna reprezentacija Belgije|Belgije]] u nastavku kvalifikacija te neriješenim rezultatom protiv [[Nogometna reprezentacija Litvanije|Litvanije]] Bosna i Hercegovina je umanjila svoje šanse za plasman na Svjetsko prvenstvo. U junu nakon pobjede protiv [[Nogometna reprezentacija San Marina|San Marina]] Bosna i Hercegovina je odigrala jednu od najboljih utakmica u svojoj historiji protiv Španije u [[Valencia|Valenciji]]. Golom [[Zvjezdan Misimović|Misimovića]] u 38. minuti utakmice Bosna i Hercegovina je imala vodstvo sve do 97. minute kada je [[Carlos Marchena]] postigao izjednačujući gol na utakmici. U nastavku kvalifikacija te pobjedama protiv Belgije, Litvanije i San Marina Bosna i Hercegovina je i ovog puta došla u poziciju da sama odlučuje o plasmanu na Svjetsko prvenstvo. Međutim, utakmica koja je odigrana u [[Beograd]]u na rubu regularnosti, Srbija i Crna Gora je golom [[Mateja Kežman|Kežmana]] ostvarila pobjedu te ostavila Bosnu i Hercegovinu bez plasmana na Svjetsko prvenstvo 2006. [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2008.|Kvalifikacije]] za [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2008.|Evropsko prvenstvo 2008]]. Bosna i Hercegovina je započela pobjedom protiv [[Nogometna reprezentacija Malte|Malte]] te prvim porazom na Bilinom polju od [[Nogometna reprezentacija Mađarske|Mađarske]]. Nakon neriješenog rezultata u [[Kišinjev]]u protiv [[Nogometna reprezentacija Moldavije|Moldavije]] te poraza u [[Zenica|Zenici]] od [[Nogometna reprezentacija Grčke|Grčke]] Bosna i Hercegovina je bila dosta daleko od pozicija koje vode na prvenstvo Evrope. Ovo je ujedno bila i posljednja utakmica [[Blaž Slišković|Blaža Sliškovića]] na klupi Bosne i Hercegovine. Mnogim tadašnjim reprezentativcima su ovo bili posljednje utakmice u nacionalnom dresu te je krenula era novih igrača u dresu reprezentacije. U [[Oslo|Oslu]] sa novim selektorom na klupi reprezentacije [[Fuad Muzurović|Fuadom Muzurovićem]] Bosna i Hercegovina je priredila iznenađenje te ostvarila pobjedu protiv domaćina Norveške rezultatom 2–1. I sljedeće dvije utakmice Bosna i Hercegovina je pobijedila, [[Nogometna reprezentacija Turske|Tursku]] i Maltu, međutim, loši rezultati u nastavku kvalifikacija bili su dovoljni Bosni i Hercegovini tek za četvrto mjesto u grupi.

=== Zlatna generacija ===
==== Kvalifikacije za SP 2014. ====
{{Glavni|Kvalifikacije za SP u nogometu 2014 (UEFA) - grupa G}}
[[Datoteka:Vedad ibisevic.jpg|mini|desno|200px|[[Vedad Ibišević]] je pobjedničkim golom protiv Litvanije poslao Bosnu i Hercegovinu na njeno prvo Svjetsko prvenstvo.]]

Nakon prvih utakmica u kvalifikacijama te ubjedljivih pobjeda Bosne i Hercegovine protiv [[Nogometna reprezentacija Lihtenštajna|Lihtenštajna]] i [[Nogometna reprezentacija Latvije|Latvije]] Bosna i Hercegovina se našla na prvom mjestu kvalifikacijske grupe. U trećem kolu kvalifikacija Bosna i Hercegovina je u [[Atina|Atini]] odigrala jednu od ključnih utakmica protiv direktnog konkurenta za plasman na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|Svjetsko prvenstvo]]. Utakmica protiv [[Nogometna reprezentacija Grčke|Grčke]] završila je bez golova što je bilo dovoljno da Bosna i Hercegovina zadrži prvo mjesto u grupi. Nekoliko dana kasnije na [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilinom polju]] Bosna i Hercegovina je golovima [[Vedad Ibišević|Ibiševića]], [[Edin Džeko|Džeke]] i [[Miralem Pjanić|Pjanića]] već u prvom poluvremenu osigurala pobjedu protiv [[Nogometna reprezentacija Litvanije|Litvanije]]. Bosna i Hercegovina je svoje kvalifikacije u 2012. zaključila neporažena i nalazila se na vrhu grupe G. U [[Zenica|Zenici]], 22. marta Bosna i Hercegovina je odigrala jednu od svojih najboljih utakmica u cjelokupnim kvalifikacijama ostvarivši pobjedu protiv Grčke rezultatom 3-1. Golovima Ibiševića u 36. i Džeke u 29. i 53. minuti utakmice Bosna i Hercegovina je stekla ubjedljivu prednost. Sve što je Grčka uspjela učiniti u utakmici je postignuti gol u trećoj minuti sudačke nadoknade vremena. U [[Riga|Rigi]] 7. juna 2013. iako na poluvremenu nije bilo golova, Bosna i Hercegovina je ostvarila ubjedljivu pobjedu rezultatom 5-0. Pobjeda [[Nogometna reprezentacija Slovačke|Slovačke]] na Bilinom polju dovelo je Bosnu i Hercegovinu u nezavidan položaj. Grčka se bodovno izjednačila sa Bosnom i Hercegovinom na vrhu grupe a Bosni i Hercegovini je za nekoliko dana slijedila nova utakmica protiv Slovačke. Međutim, u [[Žilina|Žilini]] iako je Slovačka povela u 43. minuti utakmice golom [[Marek Hamšík|Hamšíka]] u drugom poluvremenu Bosna i Hercegovina je sa dva postignuta gola uspjela preokrenuti rezultat i ostvariti ključnu pobjedu u kvalifikacijama. Golove za Bosnu i Hercegovinu su postigli [[Ermin Bičakčić|Bičakčić]] u 70. i [[Izet Hajrović|Hajrović]] u 78. minuti utakmice. Posljednje utakmice u kvalifikacijama Bosna i Hercegovina je odigrala protiv Lihtenštajna u Zenici i Litvanije u [[Kaunas]]u. Pobjeda protiv Lihtenštajna uopće nije dolazila u pitanje, Bosna i Hercegovina je već u prvom poluvremenu riješila pitanje pobjednika, rezultat je glasio 4-0. U drugom poluvremenu Lihtenštajn je preko [[Nicolas Hasler|Haslera]] smanjio rezultat koji je postavio i konačan rezultat utakmice. U Kaunasu 15. oktobra 2013. Bosna i Hercegovina je golom Ibiševića uspjela pobijediti Litvaniju te zbog bolje gol-razlike kvalificirala se na svoje prvo [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetsko prvenstvo]].

==== Svjetsko prvenstvo 2014. ====
{{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014 - grupa F}}

Prvu historijsku utakmicu na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|svjetskom prvenstvu]] nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine je odigrala protiv dvostrukog svjetskog prvaka [[Nogometna reprezentacija Argentine|Argentine]] na stadionu [[Stadion &quot;Maracanã&quot;|Maracaná]] u [[Rio de Janeiro]]u. U trećoj minuti utakmice nakon ubačaja [[Lionel Messi|Messija]] u šesnaesterac Bosne i Hercegovine, Argentina je povela zahvaljujući autogolu [[Sead Kolašinac|Seada Kolašinca]]. U 13. minuti utakmice [[Izet Hajrović|Hajroviću]] je nakon sjajne asistencije [[Zvjezdan Misimović|Misimovića]] na pet metara od gola pobjegla lopta, a u 31. minuti je iz daljine šutirao [[Edin Džeko]] ali je [[Sergio Romero]] sjano odbranio. U 40. minuti [[Senad Lulić]] je imao sjajnu šansu nakon kornera [[Miralem Pjanić|Pjanića]], pucao je glavom, ali je i ovog puta Romero sjajno odbranio. U drugom poluvremenu igra je i dalje bila ravnopravna, tek u 55. minuti [[Sergio Agüero]] je imao prvu ozbiljnu priliku za &quot;Gaučose&quot;. U 65. minuti utakmice Messi je preciznim šutem sa ruba jedanaesterca zabio svoj drugi gol za nacionalnu momčad na svjetskim prvenstvima. Golu je prethodio odličan dupli pas sa [[Gonzalo Higuaín]]om. Konačan rezultat na utakmici postavio je [[Vedad Ibišević]] u 85. minuti utakmice. U drugoj utakmici na Svjetskom prvenstvu Bosna i Hercegovina je minimalnim rezultatom 0-1 poražena od [[Nogometna reprezentacija Nigerije|Nigerije]]. Jedini gol na utakmici postigao je [[Peter Odemwingie]] u 29. minuti utakmice. Najveću priliku na utakmici Bosna i Hercegovina je imala u 21. minuti utakmice kada je sudija [[Peter O'Leary (nogometni sudac)|Peter O'Leary]] poništio gol koji je postigao [[Edin Džeko]] navodno zbog ofsajda. Posljednju utakmicu u grupnoj fazi takmičenja Bosna i Hercegovina je odigrala protiv [[Nogometna reprezentacija Irana|Irana]]. U 23. minuti utakmice Edin Džeko je preciznim prizemnim udarcem sa nekih 20-ak metara pronašao put do mreže iranskog golmana [[Alireza Haghighi|Alireze Haghighija]]. [[Miralem Pjanić]] je nakon asistencije [[Tino-Sven Sušić|Svena Sušića]] u 59. minuti povećao vodstvo za Bosnu i Hercegovinu. Gol nade za Iran postigao je [[Reza Ghoochannejhad]] u 82. minuti utakmice. Minutu kasnije svojim prvim golom u dresu nacionalnog tima [[Avdija Vršajević]] je postavio konačan rezultat utakmice.

{{Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014 - grupa F}}

== Slika ekipe ==
=== Nadimak ===
Popularni nadimak svih bosanskohercegovačkih sportskih reprezentacija je ''Zmajevi'', koji je popularizirao sportski TV komentator [[Mustafa Mijajlović]] tokom kvalifikacijske utakmice za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|Svjetsko prvenstvo 2010.]] između [[Nogometna reprezentacija Belgije|Belgije]] i Bosne i Hercegovine (2-4) 28. marta 2009.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{cite web|title=BH Zmajevi|url=http://www.bhdragons.com/|publisher=bhdragons.com|access-date=19. 1. 2014|location=USA|format=website}}&lt;/ref&gt; Općenito se slažu među sportskim navijačima iz Bosne i Hercegovine da ovaj nadimak ima historijski kontekst, jer se smatra aluzijom na poznatog bosanskohercegovačkog vojskovođe [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] [[Husein-kapetan Gradaščević|Huseina-kapetan Gradaščevića]], koji se borio za [[Pokret za autonomiju Bosne|autonomiju Bosne]] i koji je bio poznat kao &quot;Zmaj od Bosne&quot;.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

U domaćim i stranim medijima, ponekad se nazivaju ''Zlatni ljiljani'', što je bio originalni nadimak koji su navijači dali svim nacionalnim reprezentacijama zemlje nakon nezavisnosti, a odnosio se na tadašnje [[Simboli Republike Bosne i Hercegovine|službene državne simbole]] (zastavu i grb), koji su se sami odnosili na ''[[Ljiljan (simbol)|Fleur-de-lis]]'', historijski državni simbol koji se nalazio na grbu vladajuće bosanske srednjovjekovne [[Kotromanići|dinastije Kotromanić]].&lt;ref name=&quot;Zlatni ljiljani&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.fifa.com/worldfootball/ranking/news/newsid=1046853.html|title=Golden Lilies blossoming|date=9. 4. 2009|publisher=FIFA.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20140708205510/http://www.fifa.com/worldfootball/ranking/news/newsid=1046853.html|archive-date=8. 7. 2014|url-status=dead|access-date=10. 10. 2009}}&lt;/ref&gt;

=== Stadioni ===
Trenutno, nogometna repreznetacija koristi [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;]] kao svoj domaći teren,&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://sportsport.ba/fudbal/na-danasnji-dan-1972-godine-otvoren-je-stadion-bilino-polje/115094|title=Na današnji dan 1972. godine otvoren je stadion Bilino Polje|website=sportsport.ba|date=4. 10. 2013|access-date=5. 10. 2013|language=bs|archive-date=15. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191015215517/https://sportsport.ba/fudbal/na-danasnji-dan-1972-godine-otvoren-je-stadion-bilino-polje/115094|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://sportsport.ba/fudbal/zenica-dobiva-moderan-stadion/68457|title=Zenica dobija moderan stadion|website=sportsport.ba|date=18. 11. 2011|access-date=19. 11. 2011|language=bs|archive-date=15. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191015220758/https://sportsport.ba/fudbal/zenica-dobiva-moderan-stadion/68457|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://sportsport.ba/fudbal/pocela-ugradnja-grijaca-na-bilinom-polju/84382|title=Počela ugradnja grijača na Bilinom Polju|website=sportsport.ba|date=20. 7. 2012|access-date=23. 7. 2012|language=bs|archive-date=15. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191015221847/https://sportsport.ba/fudbal/pocela-ugradnja-grijaca-na-bilinom-polju/84382|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://sportsport.ba/fudbal/postavljena-trava-na-bilinom-polju/85772|title=Postavljena trava na Bilinom Polju|website=sportsport.ba|date=10. 8. 2012|access-date=12. 8. 2012|language=bs|archive-date=7. 12. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181207235033/https://sportsport.ba/fudbal/postavljena-trava-na-bilinom-polju/85772|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://reprezentacija.ba/12940-foto-rekonstrukcija-bilinog-polja-novi-reflektori-vece-svlacionice|title=Rekonstrukcija Bilinog Polja: Novi reflektori, veće svlačionice...|website=reprezentacija.ba|date=21. 8. 2014|access-date=22. 8. 2014|language=bs|archive-date=25. 6. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160625105511/http://reprezentacija.ba/12940-foto-rekonstrukcija-bilinog-polja-novi-reflektori-vece-svlacionice|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://nezavisne.com/sport/fudbal/Bilino-polje-dobija-novi-semafor/320542|title=Bilino Polje dobija novi semafor|website=nezavisne.com|date=14. 8. 2015|access-date=16. 8. 2015|language=bs|archive-date=20. 8. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150820055059/http://www.nezavisne.com/sport/fudbal/Bilino-polje-dobija-novi-semafor/320542|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://scsport.ba/zapoceti-novi-radovi-bilino-polje-prolazi-kroz-jos-jednu-rekonstrukciju|title=Započeti novi radovi: Bilino polje prolazi kroz još jednu rekonstrukciju|website=scsport.ba|date=27. 9. 2019|access-date=29. 9. 2019|language=bs|archive-date=15. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191015215537/https://scsport.ba/zapoceti-novi-radovi-bilino-polje-prolazi-kroz-jos-jednu-rekonstrukciju/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; koji je od 2025. službeno postao nacionalni stadion Bosne i Hercegovine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.nfsbih.ba/vijesti/saopstenja-za-javnost/u-zenici-potpisan-sporazum-o-izgradnji-nacionalnog-stadiona/|title=U Zenici potpisan Sporazum o izgradnji nacionalnog stadiona|date=7. 6. 2025|website=www.nfsbih.ba|language=bs-ba|access-date=20. 11. 2025}}&lt;/ref&gt; Ostale stadione koje je reprezentacija koristila su: [[Stadion &quot;Asim Ferhatović Hase&quot;|Asim Ferhatović Hase]], [[Stadion Grbavica|Grbavica]], [[Stadion pod Borićima|pod Borićima]] i [[Gradski stadion Tušanj]].&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://klix.ba/sport/nogomet/veceras-historijska-utakmica-na-kosevu/031011002|title=Večeras historijska utakmica na Koševu|website=klix.ba|date=10. 10. 2003|access-date=10. 10. 2003|language=bs|archive-date=15. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191015215544/https://www.klix.ba/sport/nogomet/veceras-historijska-utakmica-na-kosevu/031011002|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://sportsport.ba/fudbal/od-rusevine-do-novog-doma-reprezentacije-bih/250710|title=Od ruševine do novog doma reprezentacije BiH|website=sportsport.ba|date=5. 9. 2017|access-date=6. 9. 2017|language=bs|archive-date=15. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191015215738/https://sportsport.ba/fudbal/od-rusevine-do-novog-doma-reprezentacije-bih/250710|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://oslobodjenje.ba/vijesti/sport/nogomet/bih-docekuje-belgiju-na-grbavici|title=BiH dočekuje Belgiju na Grbavici!|website=oslobodjenje.ba|date=4. 9. 2017|access-date=6. 9. 2017|language=bs|archive-date=9. 10. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171009161238/https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/sport/nogomet/bih-docekuje-belgiju-na-grbavici|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://klix.ba/sport/nogomet/misimovic-krajem-maja-pocinje-rekonstrukcija-travnjaka-grbavica-ce-biti-u-rangu-wembleyja/180329032|title=Misimović: Krajem maja počinje rekonstrukcija travnjaka, Grbavica će biti u rangu Wembleyja|website=klix.ba|date=29. 3. 2018|access-date=30. 3. 2018|language=bs|archive-date=7. 12. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181207045642/https://www.klix.ba/sport/nogomet/misimovic-krajem-maja-pocinje-rekonstrukcija-travnjaka-grbavica-ce-biti-u-rangu-wembleyja/180329032|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Reprezentacija također koristi [[Trening centar Nogometnog saveza Bosne i Hercegovine]] u [[Zenica|Zenici]] za pripreme pred utakmicu. Trening centar otvoren je 2013. u saradnji sa [[UEFA]]-om.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://klix.ba/sport/nogomet/michel-platini-otvorio-trening-centar-nsbih-u-zenici-vrijedan-10-miliona-km/130902053|title=Michel Platini otvorio Trening centar NSBiH u Zenici vrijedan 10 miliona KM!|website=klix.ba|date=2. 9. 2013|access-date=3. 9. 2013|language=bs|archive-date=4. 9. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130904205527/http://www.klix.ba/sport/nogomet/michel-platini-otvorio-trening-centar-nsbih-u-zenici-vrijedan-10-miliona-km/130902053|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Osim njega, korišten je i [[Trening-centar Butmir]] u [[Sarajevo|Sarajevu]], gdje je čak odigrana i utakmica protiv [[Nogometna reprezentacija Kuvajta|reprezentacije Kuvajta]].&lt;gallery&gt;
Datoteka:0101Stadion Bilino polje Zenica.jpg|{{Center|{{Malo|[[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]]}}}}
Datoteka:Asim Ferhatović Hase Stadium.jpg|{{Center|{{Malo|[[Stadion &quot;Asim Ferhatović Hase&quot;|Koševo]]}}}}
Datoteka:Zeljeznicar Sarajevo stadion.JPG|{{Center|{{Malo|[[Stadion Grbavica|Grbavica]]}}}}
Datoteka:TZstadium.png|{{Center|{{Malo|[[Gradski stadion Tušanj|Tušanj]]}}}}
Datoteka:Bosnia and Herzegovina FA Training Centre.jpg|{{Center|{{Malo|[[Trening centar Nogometnog saveza Bosne i Hercegovine|Trening centar N/FSBiH]]}}}}
&lt;/gallery&gt;

=== Navijači ===
{{Također pogledajte|BHFanaticos}}
Veliki broj navijača reprezentacije, osim iz Bosne i Hercegovine, dolazi iz [[Sjeverna Evropa|sjeverne]] i [[Zapadna Evropa|zapadne Evrope]], [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]], a neki čak i iz [[Australija|Australije]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.facebook.com/photo.php?fbid=10200860690708653&amp;set=a.10200860689108613.1073741830.1505911272&amp;type=3&amp;theater|title=Bosnian fans from Australia (Bosnia–Greece 3:1)|date=22. 3. 2013|publisher=facebook.com|access-date=22. 3. 2013|author=Albin I.}}&lt;/ref&gt; Većina ovih navijača su članovi grupa [[BHFanaticos]], [[BH Hooligans]], [[Belaj Boys]], [[BHLegion]], [[Armija Zmajeva]] i [[Ljuti Krajišnici]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://sportige.com/bosnia-fans-make-the-most-of-being-stuck-on-a-bridge-03-2013/|title=Bosnia Fans Make the Most of Being Stuck on a Bridge|date=28. 3. 2013|publisher=sportige.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20130331025456/http://sportige.com/bosnia-fans-make-the-most-of-being-stuck-on-a-bridge-03-2013/|archive-date=31. 3. 2013|url-status=live|access-date=28. 3. 2013|author=Vic}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.zenicablog.com/zenica/sport/item/19655-bh-legion-ide-na-bilino.html|title=BHLegion fans go to Bilino|date=22. 3. 2013|publisher=zenicablog.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20130325002840/http://zenicablog.com/zenica/sport/item/19655-bh-legion-ide-na-bilino.html|archive-date=25. 3. 2013|url-status=dead|access-date=22. 3. 2013|author=Emin D|df=dmy-all}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.zenicablog.com/zenica/sport/item/19654-video-bh-fanaticosi-idu-na-bilino.html|title=BHFanaticos fans go to Bilino|date=22. 3. 2013|publisher=zenicablog.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20130325104111/http://www.zenicablog.com/zenica/sport/item/19654-video-bh-fanaticosi-idu-na-bilino.html|archive-date=25. 3. 2013|url-status=dead|access-date=22. 3. 2013|author=Emin D|df=dmy-all}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/formirana-navijacka-grupa-bh-hooligans-pratit-ce-utakmice-reprezentacija-bih/251101122|title=Formirana navijačka grupa BH Hooligans, pratit će utakmice reprezentacija BiH|website=Klix.ba|language=hr|access-date=20. 11. 2025}}&lt;/ref&gt;

Na utakmici protiv [[Nogometna reprezentacija Norveške|Norveške]], na [[Stadion &quot;Ullevål&quot;|stadionu Ullevål]] u [[Oslo|Oslu]] 24. marta 2007. bosanskohercegovački navijači izazvali su sat vremena kašnjenja zbog neviđene količine baklji koje su bačene na teren u znak protesta protiv korupcije u (sada bivšem) [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|Nogometnom savezu Bosne i Hercegovine]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=5G8SZ8Cr0xI|title=Bosnian supporters–protest including pyro (Norway Bosnia)|date=24. 3. 2007|work=YouTube|archive-url=https://ghostarchive.org/varchive/youtube/20211107/5G8SZ8Cr0xI|archive-date=7. 11. 2021|url-status=live|access-date=27. 3. 2006|author=Rosenborg Trondheim}}{{cbignore}}&lt;/ref&gt; Dana 1. juna 2008.  bivši igrači Bosne i Hercegovine [[Meho Kodro]] i [[Elvir Bolić]] organizovali su prijateljsku humanitarnu utakmicu u Sarajevu pod nazivom &quot;Kodro, Bola i prijatelji&quot; između bivših bosanskohercegovačkih nogometnih legendi, kako bi dobili podršku i stavili do znanja da je vrijeme za promjene u Nogometnom savezu Bosne i Hercegovine.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://sportsport.ba/bh_fudbal/fotogalerija-kodro-bola-i-prijatelji/3121|work=SportSport.ba|author=Brza zmija|title=Fotogalerija: Kodro, Bola i prijatelji|date=1. 6. 2008|access-date=1. 6. 2008|language=bs|archive-date=7. 10. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20111007093648/http://sportsport.ba/bh_fudbal/fotogalerija-kodro-bola-i-prijatelji/3121|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Utakmica je organizovana da počne u isto vrijeme kada se reprezentacija Bosne i Hercegovine suočila sa [[Azerbejdžan]]&lt;nowiki/&gt;om u prijateljskoj utakmici u Zenici. U Sarajevu je bilo 15.000 gledalaca, dok je u Zenici bilo samo oko 50.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://sportsport.ba/bh_fudbal/bosna-i-hercegovina---azerbejdzan-10/2982|work=SportSport.ba|author=Statler|title=BiH–Azerbejdzan|date=1. 6. 2008|access-date=1. 6. 2008|language=bs|archive-date=7. 10. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20111007093929/http://sportsport.ba/bh_fudbal/bosna-i-hercegovina---azerbejdzan-10/2982|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Utakmicu u Sarajevu organizirala je [[Federalna televizija|Federalna TV]], koja je humanitarnu utakmicu prenosila uživo. Značajan broj bosanskohercegovačkih reprezentativaca učestvovao je u utakmici,&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://sportsport.ba/bh_fudbal/svi-na-kosevo---spasimo-bh-fudbal/2980|title=Svi na Kosevo–Spasimo bh fudbal|date=25. 5. 2008|work=SportSport.ba|language=bs|archive-url=https://web.archive.org/web/20111007093802/http://sportsport.ba/bh_fudbal/svi-na-kosevo---spasimo-bh-fudbal/2980|archive-date=7. 10. 2011|url-status=live|access-date=25. 5. 2008|author=I. Babic}}&lt;/ref&gt; koja je završila rezultatom 11-9 u korist Kodrine ekipe.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://sportsport.ba/bh_fudbal/live-spektakl-na-kosevu/3104|work=SportSport.ba|author=Statler|title=Live–Spektakl na Kosevu|date=1. 6. 2008|access-date=1. 6. 2008|language=bs|archive-date=3. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303231210/http://sportsport.ba/bh_fudbal/live-spektakl-na-kosevu/3104|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

=== Dresovi ===
Tradicionalne boje dresa Bosne i Hercegovine su plava i bijela, preuzete sa zastave zemlje. Dok su trenutni domaći dresovi pretežno plavi, a gostujući dresovi pretežno bijeli, ova shema boja je prvobitno korištena obrnutim redoslijedom.–je zbog činjenice da je [[Zastava Republike Bosne i Hercegovine|zastava]] [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]] (RBIH), koja se koristila prije [[Zastava Bosne i Hercegovine|trenutne]], bila pretežno bijela.{{Commons|Bosnia and Herzegovina national football team kits|Dresovi nogometnih reprezentacija Bosne i Hercegovine}}
Dresove reprezentacije trenutno proizvodi [[Kelme]], [[Španija|španska]] kompanija sportske odjeće.&lt;ref name=&quot;KELME NOVI TEHNIČKI SPONZOR NS/FS BIH&quot;&gt;{{cite news|url=https://www.nfsbih.ba/vijesti/kelme-novi-tehnicki-sponzor-ns-fs-bih/|title=KELME NOVI TEHNIČKI SPONZOR NS/FS BIH|website=nfsbih.ba|date=11. 3. 2023|access-date=11. 3. 2023|language=bs|archive-date=11. 3. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230311142807/https://www.nfsbih.ba/vijesti/kelme-novi-tehnicki-sponzor-ns-fs-bih/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Generalni sponzor ekipe je [[Mtel (Bosna i Hercegovina)|m:tel]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.nfsbih.ba/reprezentacije/muske-reprezentacije/a-reprezentacija|title=&quot;A&quot; Reprezentacija|archive-url=https://web.archive.org/web/20220523204837/https://www.nfsbih.ba/reprezentacije/muske-reprezentacije/a-reprezentacija/|archive-date=23. 5. 2022|url-status=live|access-date=26. 3. 2022}}&lt;/ref&gt; Tim također sponzoriraju [[Coca-Cola]], [[ASA Central osiguranje|ASA]] [[ASA Central osiguranje|Central Osiguranje]] i [[Privredna banka Sarajevo]].

Tabla historije proizvođača dresova za reprezentaciju Bosne i Hercegovine:
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: left&quot;
|-
!Period
!Proizvođač
!Ref.
|-
|1996–1999
|{{ZD|Belgija}} [[Patrick]]
|&lt;ref name=&quot;Historija nacionalnog bosanskohercegovačkog dresa&quot;&gt;{{cite web|url=http://bhdragons.com/the-history-of-the-bosnian-national-jersey/|title=Historija nacionalnog bosanskohercegovačkog dresa|date=21. 12. 2013|work=bhdragons.com|access-date=21. 12. 2013|author=bhdragons.com|archive-date=19. 3. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150319171547/http://bhdragons.com/the-history-of-the-bosnian-national-jersey/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|1999–2000
|{{ZD|Njemačka}} [[Adidas]]
|&lt;ref name=&quot;Historija nacionalnog bosanskohercegovačkog dresa&quot; /&gt;
|-
|2000–2005
|{{ZD|Njemačka}} [[Reusch]]
|&lt;ref name=&quot;Historija nacionalnog bosanskohercegovačkog dresa&quot; /&gt;
|-
|2005–2014
|{{ZD|Italija}} [[Legea]]
|&lt;ref name=&quot;Historija nacionalnog bosanskohercegovačkog dresa&quot; /&gt;
|-
|2014–2023
|{{ZD|Njemačka}} [[Adidas]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://news.adidas.com/Global/Latest-News/ALL/adidas-to-partner-Bosnia-and-Herzegovina-ahead-of-2014-FIFA-World-Cup-Brazil-/s/633cb812-c06a-4919-87e0-594e597247a8|title=adidas postao partner Bosne i Hercegovina pred 2014 FIFA Svjetsko prvenstvo Brazil™|date=21. 3. 2014|work=adidas.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20140322090332/http://news.adidas.com/Global/Latest-News/ALL/adidas-to-partner-Bosnia-and-Herzegovina-ahead-of-2014-FIFA-World-Cup-Brazil-/s/633cb812-c06a-4919-87e0-594e597247a8|archive-date=22. 3. 2014|url-status=dead|access-date=21. 3. 2014|author=adidas.com}}&lt;/ref&gt;
|-
|od 2023.
|{{ZD|ŠPA}} [[Kelme]]
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.nfsbih.ba/vijesti/kelme-novi-tehnicki-sponzor-ns-fs-bih/|title=Kelme novi tehnički sponzor NS/FS BiH|date=11. 3. 2023|website=www.nfsbih.ba|language=bs-ba|access-date=16. 10. 2023}}&lt;/ref&gt;
|}

==== Domaći ====
{|
|{{Football kit|pattern_la=_left|pattern_b=_bos98h|pattern_ra=_right|pattern_sh=_shorts|pattern_so=_socks|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=1998–1999.}}
|}
{|
|{{Football kit|pattern_la=_golden_stripes2|pattern_b=_collarblue|pattern_ra=_golden_stripes2|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=0000FF|socks=FFFFFF|title=2008–2010.}}
|{{Football kit|pattern_la=_bosnia11h|pattern_b=_bosnia11h|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2010–2011.}}
|{{Football kit|pattern_la=_thinborderonwhite|pattern_b=_bos11h|pattern_ra=_thinborderonwhite|pattern_sh=_colchester0809t|leftarm=0000FF|body=FFFFFF|rightarm=0000FF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2011–2013.}}
|{{Football kit|pattern_la=_bosna_legea_2013|pattern_b=_bosna_home_legea_2013|pattern_ra=_bosna_legea_2013|pattern_sh=_bosna_legea_2013|pattern_so=_whitetop|leftarm=1C57A5|body=1C57A5|rightarm=1C57A5|shorts=1C57A5|socks=1C57A5|title=2013.}}
|{{Football kit|pattern_la=_bih_aw_legea_2013|pattern_b=_bih_ho_legea_2013|pattern_ra=_bih_aw_legea_2013|pattern_sh=_bih_aw_legea_2013|pattern_so=_whitetop|leftarm=1C57A5|body=1C57A5|rightarm=1C57A5|shorts=1C57A5|socks=1C57A5|title=2013–2014.}}
|{{Football kit|pattern_la=_bah1415a|pattern_b=_bah1415a|pattern_ra=_bah1415a|pattern_sh=_bah1415a|pattern_so=_color_3_stripes_white|leftarm=0000BB|body=0000BB|rightarm=0000BB|shorts=0000BB|socks=0000BB|title=2014–2015.}}
|{{Football kit|pattern_la=_bosherz16h|pattern_b=_bosherz16home|pattern_ra=_bosherz16h|pattern_sh=_bosherz16h|pattern_so=_bosherz16h|leftarm=002CE7|body=002CE7|rightarm=002CE7|shorts=002CE7|socks=002CE7|title=2015–2018.}}
|{{Football kit|pattern_la=_bosnia1819h|pattern_b=_bosnia1819h|pattern_ra=_bosnia1819h|pattern_sh=_bosnia1819h|pattern_so=_bosnia1819h|leftarm=1D2541|body=1D2541|rightarm=1D2541|shorts=1D2541|socks=1D2541|title=2018–2019.}}
|-
|{{Football kit|pattern_la=_adidascondivo20rbw|pattern_b=_adidascondivo20rbw|pattern_ra=_adidascondivo20rbw|pattern_sh=_adidascondivo20rbw|pattern_so=_color_3_stripes_white|leftarm=0000FF|body=0000FF|rightarm=0000FF|shorts=0000FF|socks=0000FF|title=2020–2022.}}
|{{Football kit|pattern_la=_adidascondivo22rbw|pattern_b=_adidascondivo22rbw|pattern_ra=_adidascondivo22rbw|pattern_sh=_adidascondivo22rbw|pattern_so=_3_stripes_white|leftarm=0000FF|body=0000FF|rightarm=0000FF|shorts=0000FF|socks=0000FF|title=2022.}}
|{{Football kit|pattern_la=_bos22h|pattern_b=_bos22h|pattern_ra=_bos22h|pattern_sh=_bos22h|pattern_so=_bos22h|leftarm=142A56|body=142A56|rightarm=142A56|shorts=142A56|socks=142A56|title=2022.&lt;br/&gt;(nije nikada korišten)}}
|{{Football kit|pattern_la=_kelmewhite|pattern_b=_bih23H|pattern_ra=_kelmewhite|pattern_sh=|pattern_so=|leftarm=0000ff|body=0000ff|rightarm=0000ff|shorts=0000fF|socks=0000fF|title=2023.}}
|{{Football kit|pattern_la=_bih23h|pattern_b=_bih23h|pattern_ra=_bih23h|pattern_sh=_bih23h|pattern_so=|leftarm=003FBF|body=003FBF|rightarm=003FBF|shorts=003FBF|socks=003FBF|title=2023–}}
|}

==== Gostujući ====
{|
|{{Football kit|pattern_la=_whitesmalllower|pattern_b=_manutdh|pattern_ra=_whitesmalllower|leftarm=0000FF|body=0000FF|rightarm=0000FF|shorts=FFD600|socks=0000FF|title=2008–2010.}}
|{{Football kit|pattern_la=|pattern_b=_BiH_Away|pattern_ra=|leftarm=1C57A5|body=1C57A5|rightarm=1C57A5|shorts=1C57A5|socks=1C57A5|title=2010–2011.}}
|{{Football kit|pattern_la=_thinwhiteborder|pattern_b=_bos11a|pattern_ra=_thinwhiteborder|pattern_sh=_colchester0809h|pattern_so=|leftarm=0000FF|body=0000FF|rightarm=0000FF|shorts=0000FF|socks=0000FF|title=2011–2013.}}
|{{Football kit|pattern_la=_bosna_legea3_2013|pattern_b=_bosna_away_legea2_2013|pattern_ra=_bosna_legea3_2013|pattern_sh=_bosna_legea2_2013|pattern_so=_bluetop|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2013.}}
|{{Football kit|pattern_la=_bih_ho_legea_2013|pattern_b=_bih_aw_legea_2013|pattern_ra=_bih_ho_legea_2013|pattern_sh=_bih_ho_legea_2013|pattern_so=_bluetop|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2013–2014.}}
|{{Football kit|pattern_la=_bah1415h|pattern_b=_bah1415h|pattern_ra=_bah1415h|pattern_sh=_bah1415h|pattern_so=_bah1415a|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=0000FF|socks=FFFFFF|title=2014–2015.}}
|{{Football kit|pattern_la=_bosherz16a|pattern_b=_bosherz16away|pattern_ra=_bosherz16a|pattern_sh=_bosherz16a|pattern_so=_bosherz16a|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2015–2018.}}
|{{Football kit|pattern_la=|pattern_b=_lcfc1819t|pattern_ra=|pattern_sh=_lcfc1819t|pattern_so=_3 stripes on white|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=0101E8|title=2018–2019.}}
|-
|{{Football kit|pattern_la=_adidascondivo20wb|pattern_b=_adidascondivo20wb|pattern_ra=_adidascondivo20wb|pattern_sh=_adidascondivo20wb|pattern_so=_color_3_stripes_black|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2020–2022.}}
|{{Football kit|pattern_la=_adidascondivo22wb|pattern_b=_adidascondivo22wb|pattern_ra=_adidascondivo22wb|pattern_sh=_adidascondivo22wb|pattern_so=_color_3_stripes_black|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2022.}}
|{{Football kit|pattern_la=_bos22a|pattern_b=_bos22a|pattern_ra=_bos22a|pattern_sh=_bos22a|pattern_so=_bos22a|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2022.&lt;br/&gt;(nije nikada korišten)}}
|{{Football kit|pattern_la=_kelmeblue|pattern_b=_bih23A|pattern_ra=_kelmeblue|pattern_sh=|pattern_so=|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2023.}}
|{{Football kit|pattern_la=_bih23a|pattern_b=_bih23a|pattern_ra=_bih23a|pattern_sh=_bih23a|pattern_so=|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2023–}}
|}

==== Treći ====
{|
|{{Football kit|pattern_la=_whiteborder|pattern_b=_bluecollarsimple|pattern_ra=_whiteborder|leftarm=FFD600|body=FFD600|rightarm=FFD600|shorts=FFFFFF|socks=FFD600|title=2008–2009.}}
|}

== Rezultati ==
{{Glavni|Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine|Statistika nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine}}

=== 2024. ===
{{Sklopiva nogometna kutija
|historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Engleska|Bosna i Hercegovina – Engleska]]
|runda      = Prijateljska
|datum      = 3. juni
|vrijeme    = 20:45
|tim1       = {{NOG-D|ENG}}
|rezultat   = 3–0
|izvještaj  = https://int.soccerway.com/matches/2024/06/03/world/friendlies/england/bosnia-herzegovina/4315492/
|tim2       = {{NOG|BIH}}
|golovi1    =
*[[Cole Palmer|Palmer]] {{gol|60|pen.}}
*[[Trent Alexander-Arnold|Alexander-Arnold]] {{gol|85}}
*[[Harry Kane|Kane]] {{gol|89}}
|golovi2    =
|stadion    = [[St James' Park]]
|lokacija   = [[Newcastle na Tyneu]]
|gledalaca  = 50.061
|sudac      = {{ZD|NOR}} Rohit Saggi
|ishod      = POR
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
|historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Italija|Bosna i Hercegovina – Italija]]
|runda      = Prijateljska
|datum      = 9. juni
|vrijeme    = 20:45
|tim1       = {{NOG-D|ITA}}
|rezultat   = 1–0
|izvještaj  = https://www.uefa.com/european-qualifiers/friendlies/match/2040264/
|tim2       = {{NOG|BIH}}
|golovi1    =
*[[Davide Frattesi|Frattesi]] {{gol|38}}
|golovi2    =
|stadion    = [[Stadio Carlo Castellani]]
|lokacija   = [[Empoli]]
|gledalaca  = 12.000
|sudac      = {{ZD|KIP}} [[Chrysovalantis Theouli]]
|ishod      = POR
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
|historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Nizozemska|Bosna i Hercegovina – Nizozemska]]
|runda      = [[UEFA Liga nacija 2024/2025.|Liga nacija 2024/25.]]
|datum      = 7. septembar
|vrijeme    = 20:45
|tim1       = {{NOG-D|NIZ}}
|rezultat   = 5–2
|izvještaj  = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2040064/
|tim2       = {{NOG|BIH}}
|golovi1    =
*[[Joshua Zirkzee|Zirkzee]] {{gol|13}}
*[[Tijjani Reijnders|Reijnders]] {{gol|45+2}}
*[[Cody Gakpo|Gakpo]] {{gol|56}}
*[[Wout Weghorst|Weghorst]] {{gol|88}}
*[[Xavi Simons|Simons]] {{gol|90+2}}
|golovi2    =
*[[Ermedin Demirović|Demirović]] {{gol|27}}
*[[Edin Džeko|Džeko]] {{gol|73}}
|stadion    = [[Stadion Philips|Philips]]
|lokacija   = [[Eindhoven]]
|gledalaca  = 31.139
|sudac      = {{ZD|LIT}} [[Donatas Rumšas]]
|ishod      = POR
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
|historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Mađarska|Bosna i Hercegovina – Mađarska]]
|runda      = Liga nacija 2024/25.
|datum      = 10. septembar
|vrijeme    = 20:45
|tim1       = {{NOG-D|MAĐ}}
|rezultat   = 0–0
|izvještaj  = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2040093/
|tim2       = {{NOG|BIH}}
|golovi1    =
|golovi2    =
|stadion    = [[Puskás Aréna]]
|lokacija   = [[Budimpešta]]
|gledalaca  = 46.443
|sudac      = {{ZD|ITA}} [[Marco Guida]]
|ishod      = N
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
|historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Njemačka|Bosna i Hercegovina – Njemačka]]
|runda      = Liga nacija 2024/25.
|datum      = 11. oktobar
|vrijeme    = 20:45
|tim1       = {{NOG-D|BIH}}
|rezultat   = 1–2
|izvještaj  = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2040107/
|tim2       = {{NOG|NJE}}
|golovi1    =
*[[Edin Džeko|Džeko]] {{gol|70}}
|golovi2    =
*[[Deniz Undav|Undav]] {{gol|30||36}}
|stadion    = [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]]
|lokacija   = [[Zenica]]
|gledalaca  = 11.000
|sudac      = {{ZD|FRA}} [[François Letexier]]
|ishod      = POR
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
|historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Mađarska|Bosna i Hercegovina – Mađarska]]
|runda      = Liga nacija 2024/25.
|datum      = 14. oktobar
|vrijeme    = 20:45
|tim1       = {{NOG-D|BIH}}
|rezultat   = 0–2
|izvještaj  = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2040137/
|tim2       = {{NOG|MAĐ}}
|golovi1    =
|golovi2    =
*[[Dominik Szoboszlai|Szoboszlai]] {{gol|38||50|pen.}}
|stadion    = [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]]
|lokacija   = [[Zenica]]
|gledalaca  = 8.329
|sudac      = {{ZD|ENG}} [[Anthony Taylor (nogometni sudac)|Anthony Taylor]]
|ishod      = POR
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
|historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Njemačka|Bosna i Hercegovina – Njemačka]]
|runda      = Liga nacija 2024/25.
|datum      = 16. novembar
|vrijeme    = 20:45
|tim1       = {{NOG-D|NJE}}
|rezultat   = 7–0
|izvještaj  = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2040168/
|tim2       = {{NOG|BIH}}
|golovi1    =
*[[Jamal Musiala|Musiala]] {{gol|2}}
*[[Tim Kleindienst|Kleindienst]] {{gol|23||79}}
*[[Kai Havertz|Havertz]] {{gol|37}}
*[[Florian Wirtz|Wirtz]] {{gol|50||57}}
*[[Leroy Sané|Sané]] {{gol|66}}
|golovi2    =
|stadion    = [[Europa-Park Stadion]]
|lokacija   = [[Freiburg im Breisgau|Freiburg]]
|gledalaca  = 28.143
|sudac      = {{ZD|GRČ}} [[Vassilis Fotias]]
|ishod      = POR
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
|historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Nizozemska|Bosna i Hercegovina – Nizozemska]]
|runda      = Liga nacija 2024/25.
|datum      = 19. novembar
|vrijeme    = 20:45
|tim1       = {{NOG-D|BIH}}
|rezultat   = 1–1
|izvještaj  = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2040189/
|tim2       = {{NOG|NIZ}}
|golovi1    =
*[[Ermedin Demirović|Demirović]] {{gol|67}}
|golovi2    =
*[[Brian Brobbey|Brobbey]] {{gol|24}}
|stadion    = [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]]
|lokacija   = [[Zenica]]
|gledalaca  = 4.134
|sudac      = {{ZD|AZE}} [[Aliyar Aghayev]]
|ishod      = N
}}

===2025.===
{{Sklopiva nogometna kutija
|historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Rumunija|Rumunija – Bosna i Hercegovina]]
|runda      = [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Kvalifikacije za SP 2026.]]
|datum      = 21. mart
|vrijeme    = 20:45
|tim1       = {{NOG-D|RUM}}
|rezultat   = 0–1
|izvještaj  = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044163/
|tim2       = {{NOG|BIH}}
|golovi1    =
|golovi2    =
*[[Armin Gigović|Gigović]] {{gol|14}}
|stadion    = [[Arena Națională]]
|lokacija   = [[Bukurešt]], Rumunija
|gledalaca  = 49.413
|sudac      = [[Danny Makkelie]] ([[Nogometni savez Nizozemske|Nizozemska]])
|ishod      = POB
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
|historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Kipar|Bosna i Hercegovina – Kipar]]
|runda      = Kvalifikacije za SP 2026.
|datum      = 24. mart
|vrijeme    = 20:45
|tim1       = {{NOG-D|BIH}}
|rezultat   = 2–1
|izvještaj  = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044176/
|tim2       = {{NOG|KIP}}
|golovi1    =
*[[Ermedin Demirović|Demirović]] {{gol|22}}
*[[Haris Hajradinović|Hajradinović]] {{gol|56}}
|golovi2    =
*[[Ioannis Pittas|Pittas]] {{gol|45+2}}
|stadion    = [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;]]
|lokacija   = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina
|gledalaca  = 7.464
|sudac      = Rohit Saggi ([[Nogometni savez Norveške|Norveška]])
|ishod      = POB
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
|historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – San Marino|Bosna i Hercegovina – San Marino]]
|runda      = Kvalifikacije za SP 2026.
|datum      = 7. juni
|vrijeme    = 15:00
|tim1       = {{NOG-D|BIH}}
|rezultat   = 1–0
|izvještaj  = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044196/
|tim2       = {{NOG|SMR}}
|golovi1    =
*[[Edin Džeko|Džeko]] {{gol|66}}
|golovi2    =
|stadion    = [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;]]
|lokacija   = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina
|gledalaca  = 11.828
|sudac      = {{ZD|POR}} [[Luis Godinho]]
|ishod      = POB
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
|historija  = [[Nogometne utakmice Slovenija – Bosna i Hercegovina|Slovenija – Bosna i Hercegovina]]
|runda      = Prijateljska utakmica
|datum      = 10. juni
|vrijeme    = 18:00 [[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]] ([[UTC+02:00]])
|tim1       = {{NOG-D|SVN}}
|rezultat   = 2–1
|izvještaj  = https://www.uefa.com/uefanationsleague/friendlies/match/2044863--slovenia-vs-bosnia-and-herzegovina/
|tim2       = {{NOG|BIH}}
|golovi1    =
*[[Benjamin Verbič|Verbič]] {{gol|63}}
*[[Andrés Vombergar|Vombergar]] {{gol|88|pen.}}
|golovi2    =
|stadion    = [[Stadion Z'dežele]]
|lokacija   = [[Celje]], Slovenija
|gledalaca  = 12.073
|sudac      = [[Nikola Dabanović]] ([[Nogometni savez Crne Gore|Crna Gora]])
|ishod      = POR
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
|historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – San Marino|San Marino – Bosna i Hercegovina]]
|runda      = Kvalifikacije za SP 2026.
|datum      = 6. septembar
|vrijeme    = 20:45 [[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]] ([[UTC+02:00]])
|tim1       = {{NOG-D|SMR}}
|rezultat   = 0–6
|izvještaj  = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044228/
|tim2       = {{NOG|BIH}}
|golovi1    =
|golovi2    =
*[[Benjamin Tahirović|Tahirović]] {{gol|21}}
*[[Edin Džeko|Džeko]] {{gol|70||72}}
*[[Samed Baždar|Baždar]] {{gol|81}}
*[[Kerim Alajbegović|Alajbegović]] {{gol|85}}
*[[Nihad Mujakić|Mujakić]] {{gol|90}}
|stadion    = [[Stadion San Marino]]
|lokacija   = [[Serravalle]], San Marino
|gledalaca  = 2.740
|sudac      = [[Enea Jorgji]] ([[Nogometni savez Albanije|Albanija]])
|ishod      = POB
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
|historija  = [[Nogometne utakmice Austrija – Bosna i Hercegovina|Austrija – Bosna i Hercegovina]]
|runda      = Kvalifikacije za SP 2026.
|datum      = 9. septembar
|vrijeme    = 20:45 [[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]] ([[UTC+02:00]])
|tim1       = {{NOG-D|BIH}}
|rezultat   = 1–2
|izvještaj  = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044256/
|tim2       = {{NOG|AUT}}
|golovi1    =
*[[Edin Džeko|Džeko]] {{gol|50}}
|golovi2    = *[[Marcel Sabitzer|Sabitzer]] {{gol|49}}
*[[Konrad Laimer|Laimer]] {{gol|65}}
|stadion    = [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;]]
|lokacija   = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina
|gledalaca  = 11.700
|sudac      = [[Jesús Gil Manzano]] ([[Nogometni savez Španije|Španija]])
|ishod      = POR
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
|historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Kipar|Kipar – Bosna i Hercegovina]]
|runda      = Kvalifikacije za SP 2026.
|datum      = 9. oktobar
|vrijeme    = 20:45 [[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]] ([[UTC+02:00]])
|tim1       = {{NOG-D|KIP}}
|rezultat   = 2–2
|izvještaj  = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044261/
|tim2       = {{NOG|BIH}}
|golovi1    =
*[[Konstantinos Laifis|Laifis]] {{gol|45+1}}
*[[Ioannis Pittas|Pittas]] {{gol|90+7|pen.}}
|golovi2    =
*[[Nikola Katić|Katić]] {{gol|10}}
*[[Neofytos Michail|Michail]] {{gol|36|a.g.}}
|stadion    = [[AEK Arena]]
|lokacija   = [[Larnaka]], Kipar
|gledalaca  = 2.355
|sudac      = [[Lawrence Visser]] ([[Nogometni savez Belgije|Belgija]])
|ishod      = N
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
|historija  = [[Nogometne utakmice Malta – Bosna i Hercegovina|Malta – Bosna i Hercegovina]]
|runda      = Prijateljska utakmica
|datum      = 12. oktobar
|vrijeme    = 19:00 [[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]] ([[UTC+02:00]])
|tim1       = {{NOG-D|MLT}}
|rezultat   = 1–4
|izvještaj  = https://www.uefa.com/european-qualifiers/friendlies/match/2045902--malta-vs-bosnia-and-herzegovina/
|tim2       = {{NOG|BIH}}
|golovi1    =
*[[Paul Mbong|P. Mbong]] {{gol|60|pen.}}
|golovi2    =
*[[Amar Memić|Memić]] {{gol|16}}
*[[Haris Tabaković|Tabaković]] {{gol|53}}
*[[Benjamin Tahirović|Tahirović]] {{gol|84}}
*[[Nail Omerović|Omerović]] {{gol|86}}
|stadion    = [[Stadion Ta' Qali]]
|lokacija   = [[Ta' Qali]], Malta
|gledalaca  =
|sudac      = [[Vitālijs Spasjoņņikovs]] ([[Nogometni savez Latvije|Latvija]])
|ishod      = POB
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
|historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Rumunija|Bosna i Hercegovina – Rumunija]]
|runda      = Kvalifikacije za SP 2026.
|datum      = 15. novembar
|vrijeme    = 20:45 [[Srednjoevropsko vrijeme|CET]] ([[UTC+01:00]])
|tim1       = {{NOG-D|BIH}}
|rezultat   = 3–1
|izvještaj  = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044326/
|tim2       = {{NOG|RUM}}
|golovi1    =
*[[Edin Džeko|Džeko]] {{gol|49}}
*[[Esmir Bajraktarević|Bajraktarević]] {{gol|79}}
*[[Haris Tabaković|Tabaković]] {{gol|90+4}}
|golovi2    =
*[[Daniel Bîrligea|Bîrligea]] {{gol|17}}
|stadion    = [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;]]
|lokacija   = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina
|gledalaca  = 11.459
|sudac      = [[Michael Oliver (sudac)|Michael Oliver]] ([[Nogometni savez Engleske|Engleska]])
|ishod      = POB
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
|historija  = [[Nogometne utakmice Austrija – Bosna i Hercegovina|Austrija – Bosna i Hercegovina]]
|runda      = Kvalifikacije za SP 2026.
|datum      = 18. novembar
|vrijeme    = 20:45 [[Srednjoevropsko vrijeme|CET]] ([[UTC+01:00]])
|tim1       = {{NOG-D|AUT}}
|rezultat   =1–1
|izvještaj  = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044343/
|tim2       = {{NOG|BIH}}
|golovi1    =*[[Michael Gregoritsch|Gregoritsch]] {{gol|77}}
|golovi2    =*[[Haris Tabaković|Tabaković]] {{gol|12}}
|stadion    = [[Stadion &quot;Ernst Happel&quot;]]
|lokacija   = [[Beč]], Austrija
|gledalaca  =
|sudac      = [[João Pinheiro]] ([[Nogometni savez Portugala|Portugal]])
|ishod      =N
}}

=== 2026 ===
{{Sklopiva nogometna kutija
|historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Vels|Vels – Bosna i Hercegovina]]
|runda      = [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 - baraž|Kvalifikacije za SP 2026 – baraž]]
|datum      = 26. mart
|vrijeme    = 20:45 [[Srednjoevropsko vrijeme|CET]] ([[UTC+01:00]])
|tim1       = {{NOG-D|WAL}}
|rezultat   =
|izvještaj  =
|tim2       = {{NOG|BIH}}
|golovi1    =
|golovi2    =
|stadion    = [[Stadion &quot;Cardiff City&quot;]]
|lokacija   = [[Cardiff]], Vels
|gledalaca  =
|sudac      =
|ishod      =
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
|historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Italija|Bosna i Hercegovina – Italija]]/[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Sjeverna Irska|Bosna i Hercegovina – Sjeverna Irska]]
|runda      = Kvalifikacije za SP 2026 – baraž (ili [[Prijateljska utakmica|prijateljska]])
|datum      = 31. mart
|vrijeme    = 20:45 [[Srednjoevropsko vrijeme|CET]] ([[UTC+01:00]])
|tim1       = {{NOG|BIH}}
|rezultat   =
|izvještaj  =
|tim2       = {{NOG|ITA}}/{{NOG|NIR}}
|golovi1    =
|golovi2    =
|stadion    = [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;]]
|lokacija   = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina
|gledalaca  =
|sudac      =
|ishod      =
}}

== Stručni štab ==
{{Također pogledajte|Statistika nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine#Selektori}}
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! width=150| Pozicija
! width=200| Ime i prezime
|-
| Selektor
| {{ZD|BIH}} [[Sergej Barbarez]]
|-
| rowspan=&quot;3&quot; | Pomoćnici
| {{ZD|BIH}} [[Zlatan Bajramović]]
|-
| {{ZD|BIH}} [[Mirko Hrgović]]
|-
| {{ZD|BIH}} [[Ninoslav Milenković]]
|-
| Trener golmana
| {{ZD|BIH}} [[Kenan Hasagić]]
|-
| Kondicioni trener
| {{ZD|BIH}} Marko Čavka
|-
|
| {{ZD|BIH}} Siniša Mrkobrada
|-
| Skauti
| {{ZD|BIH}} [[Saša Papac]]
|-
| rowspan=&quot;2&quot; | Video analitičari
| {{ZD|FIN}} [[Rasmus Jansson]]
|-
| {{ZD|SRB}} Jasmin Kolašinac
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |Doktori
| {{ZD|BIH}} Adnan Hadžimuratović
|-
| {{ZD|BIH}} Reuf Karabeg
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |Fizoterapeuti
| {{ZD|BIH}} Ismar Hadžibajrić
|-
| {{ZD|BIH}} Radomir Ćosović
|-
| rowspan=&quot;2&quot; | Menadžment
| {{ZD|BIH}} Fuad Kečo
|-
| {{ZD|BIH}} Adem Đipa
|-
| Tehnički direktor
| {{ZD|BIH}} [[Emir Spahić]]
|-
| Sekretar
| {{ZD|BIH}} [[Darko Ljubojević]]
|}
== Trenutni sastav ==
{{Dodatne informacije|Spisak igrača nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine}}
Igrači pozvani na utakmice [[Kvaifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2026.]] protiv [[Nogometna reprezentacija Rumunije|Rumunije]] i [[Nogometna reprezentacija Austrije|Austrije]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.nfsbih.ba/vijesti/nogomet-m/a-reprezentacija-m/sergej-barbarez-odabrao-igrace-za-utakmice-sa-rumunijom-i-kiprom|title=Sergej Barbarez odabrao igrače za utakmice sa Rumunijom i Kiprom|publisher=[[Nogometni savez Bosne i Hercegovine]]|date=3. 3. 2025}}&lt;/ref&gt;{{Nogometna reprezentacija početak (golovi)|background=#070db5|color=white}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=1|poz=G|ime=[[Nikola Vasilj]]|dob={{datum rođenja i godine|1995|12|2}}|nastupi=23|golovi=0|klub=[[FC St. Pauli|St. Pauli]]|klubnac=NJE}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=12|poz=G|ime=[[Osman Hadžikić]]|dob={{datum rođenja i godine|1996|03|12}}|nastupi=0|golovi=0|klub=[[NK Slaven Belupo|Slaven Belupo]]|klubnac=HRV}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=22|poz=G|ime=[[Martin Zlomislić]]|ostalo=|dob={{datum rođenja i godine|1998|8|16}}|nastupi=2|golovi=0|klub=[[HNK Rijeka|Rijeka]]|klubnac=HRV}}
|-
! colspan=&quot;7&quot; style=&quot;background:#070db5&quot; |
|-
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=2|poz=O|ime=[[Nihad Mujakić]]|dob={{datum rođenja i godine|1998|4|15}}|nastupi=10|golovi=1|klub=[[Eyüpspor]]|klubnac=TUR}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=3|poz=O|ime=[[Dennis Hadžikadunić]]|dob={{datum rođenja i godine|1998|7|9}}|nastupi=30|golovi=0|klub=[[UC Sampdoria|Sampdoria]]|klubnac=ITA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=4|poz=O|ime=[[Tarik Muharemović]]|dob={{datum rođenja i godine|2003|2|28}}|nastupi=10|golovi=1|klub=[[US Sassuolo Calcio|Sassuolo]]|klubnac=ITA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=5|poz=O|ime=[[Sead Kolašinac]]|dob={{datum rođenja i godine|1993|06|20}}|nastupi=62|golovi=0|klub=[[Atalanta BC|Atalanta]]|klubnac=ITA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=7|poz=O|ime=[[Amar Dedić]]|dob={{datum rođenja i godine|2002|8|18}}|nastupi=24|golovi=1|klub=[[SL Benfica|Benfica]]|klubnac=POR}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=18|poz=O|ime=[[Emir Karić]]|dob={{datum rođenja i godine|1997|6|09}}|nastupi=1|golovi=0|klub=[[SK Sturm Graz|Sturm Graz]]|klubnac=AUT}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=23|poz=O|ime=[[Arjan Malić]]|dob={{datum rođenja i godine|2005|8|28}}|nastupi=6|golovi=0|klub=[[SK Sturm Graz|Sturm Graz]]|klubnac=AUT}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=O|ime=[[Nikola Katić]]|dob={{datum rođenja i godine|1996|10|10}}|nastupi=13|golovi=1|klub=[[FC Schalke 04|Schalke 04]]|klubnac=NJE}}
|-
! colspan=&quot;7&quot; style=&quot;background:#070db5&quot; |
|-
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=6|poz=V|ime=[[Benjamin Tahirović]]|dob={{datum rođenja i godine|2003|3|3}}|nastupi=24|golovi=2|klub=[[Brøndby IF|Brøndby]]|klubnac=DAN}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=8|poz=V|ime=[[Armin Gigović]]|dob={{datum rođenja i godine|2002|4|6}}|nastupi=17|golovi=1|klub=[[BSC Young Boys|Young Boys]]|klubnac=ŠVI}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=13|poz=V|ime=[[Ivan Bašić]]|dob={{datum rođenja i godine|2002|4|30}}|nastupi=13|golovi=0|klub=[[FK Astana|Astana]]|klubnac=AZE}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=14|poz=V|ime=[[Ivan Šunjić]]|dob={{datum rođenja i godine|1996|10|9}}|nastupi=9|golovi=0|klub=[[Pafos FC|Pafos]]|klubnac=KIP}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=15|poz=V|ime=[[Amar Memić]]|dob={{datum rođenja i godine|2001|1|20}}|nastupi=9|golovi=1|klub=[[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]]|klubnac=ČEŠ}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=16|poz=V|ime=[[Amir Hadžiahmetović]]|dob={{datum rođenja i godine|1997|3|8}}|nastupi=32|golovi=0|klub=[[Hull City AFC|Hull City]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=19|poz=V|ime=[[Dario Šarić (nogometaš)|Dario Šarić]]|dob={{datum rođenja i godine|1997|5|30}}|nastupi=10|golovi=0|klub=[[Antalyaspor]]|klubnac=TUR}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=20|poz=V|ime=[[Esmir Bajraktarević]]|dob={{datum rođenja i godine|2005|3|10}}|nastupi=12|golovi=1|klub=[[PSV Eindhoven|PSV]]|klubnac=NIZ}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=21|poz=V|ime=[[Kerim Alajbegović]]|dob={{datum rođenja i godine|2007|9|21}}|nastupi=6|golovi=1|klubnac=AUT|klub=[[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]]}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=17|poz=V|ime=[[Dženis Burnić]]|dob={{datum rođenja i godine|1998|5|22}}|nastupi=16|golovi=0|klub=[[Karlsruher SC]]|klubnac=NJE}}
|-
! colspan=&quot;7&quot; style=&quot;background:#070db5&quot; |
|-
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=9|poz=N|ime=[[Samed Baždar]]|dob={{datum rođenja i godine|2004|1|31}}|nastupi=11|golovi=1|klub=[[Real Zaragoza]]|klubnac=ŠPA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=10|poz=N|ime=[[Haris Tabaković]]|dob={{datum rođenja i godine|1994|6|20}}|nastupi=8|golovi=3|klub=[[Borussia Mönchengladbach]]|klubnac=NJE}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=11|poz=N|ime=[[Edin Džeko]] {{kapiten}}|dob={{datum rođenja i godine|1986|03|17}}|nastupi=146|golovi=72|klub=[[FC Schalke 04|Schalke 04]]|klubnac=NJE}}
|-
! colspan=&quot;7&quot; style=&quot;background:#070db5&quot; |
|-
{{Nogometna reprezentacija kraj}}

== Statistika igrača ==
{{Glavni|Statistika nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine}}{{Ažurirano|18. novembra 2025.}}&lt;ref name=&quot;rsssf&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.rsssf.org/miscellaneous/bih-recintlp.html|title=Bosnia and Herzegovina - Record International Players|website=[[RSSSF]]|last1=Mamrud|first1=Roberto|access-date=4. 2. 2023|archive-date=27. 11. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221127144621/https://www.rsssf.org/miscellaneous/bih-recintlp.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
:''Igrači s '''podebljanim imenima''' idalje su aktivni u reprezentaciji.''

=== Najviše nastupa ===
[[Datoteka:20150331_2026_AUT_BIH_2177_Edin_Džeko.jpg|desno|mini|256x256piksel|[[Edin Džeko]] je igrač s najviše nastupa u reprezentaciji Bosne i Hercegovine i najbolji strijelac svih vremena.]]
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! width=&quot;25&quot; |#
! class=&quot;unsortable&quot; style=&quot;width:160px;&quot; |Igrač
! width=&quot;50&quot; |{{Tooltip|BOU|Broj odigranih utakmica}}
! width=&quot;50&quot; |{{Tooltip|BPG|Broj postignutih golova}}
! class=&quot;unsortable&quot; style=&quot;width:100px;&quot; |Karijera
|-
!1.
| align=&quot;left&quot; |'''[[Edin Džeko]]'''
|'''146'''
|72
|2007–trenutno
|-
!2.
| align=&quot;left&quot; |[[Miralem Pjanić]]
|'''115'''
|18
|2008–2024.
|-
!3.
| align=&quot;left&quot; |[[Emir Spahić]]
|'''94'''
|6
|2003–2018.
|-
!4.
| align=&quot;left&quot; |[[Zvjezdan Misimović]]
|'''85'''
|25
|2004–2018.
|-
!5.
| align=&quot;left&quot; |[[Vedad Ibišević]]
|'''83'''
|28
|2007–2018.
|-
!6.
| align=&quot;left&quot; |[[Asmir Begović]]
|'''63'''
|0
|2009–2020.
|-
!7.
| align=&quot;left&quot; |'''[[Sead Kolašinac]]'''
|'''62'''
|0
|2013–trenutno
|-
!8.
| align=&quot;left&quot; |[[Haris Medunjanin]]
|'''60'''
|9
|2009–2018.
|-
!9.
| align=&quot;left&quot; |[[Senad Lulić]]
|'''57'''
|4
|2008–2017.
|-
! rowspan=&quot;2&quot; |10.
| align=&quot;left&quot; |[[Ibrahim Šehić]]
|'''55'''
|0
|2010–2024.
|-
| align=&quot;left&quot; |[[Edin Višća]]
|'''55'''
|10
|2010–2020.
|}

=== Najviše golova ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! width=&quot;25&quot; |#
! class=&quot;unsortable&quot; style=&quot;width:160px;&quot; |Igrač
! width=&quot;50&quot; |{{Tooltip|BOU|Broj odigranih utakmica}}
! width=&quot;50&quot; |{{Tooltip|BPG|Broj postignutih golova}}
! width=&quot;50&quot; |Omjer
! class=&quot;unsortable&quot; style=&quot;width:100px;&quot; |Karijera
|-
!1.
| align=&quot;left&quot; |'''[[Edin Džeko]]''' {{Malo|([[Spisak međunarodnih golova Edina Džeke|spisak]])}}
|'''72'''
|146
|{{#expr:72/146 round 2}}
|2007–trenutno
|-
!2.
| align=&quot;left&quot; |[[Vedad Ibišević]]
|'''28'''
|83
|{{#expr:28/83 round 2}}
|2007–2018.
|-
!3.
| align=&quot;left&quot; |[[Zvjezdan Misimović]]
|'''25'''
|85
|{{#expr:25/85 round 2}}
|2004–2018.
|-
!4.
| align=&quot;left&quot; |[[Elvir Bolić]]
|'''22'''
|51
|{{#expr:22/51 round 2}}
|1996–2006.
|-
!5.
| align=&quot;left&quot; |[[Miralem Pjanić]]
|'''18'''
|115
|{{#expr:18/115 round 2}}
|2008–2024.
|-
!6.
| align=&quot;left&quot; |[[Sergej Barbarez]]
|'''17'''
|47
|{{#expr:17/47 round 2}}
|1998–2006.
|-
!7.
| align=&quot;left&quot; |[[Elvir Baljić]]
|'''14'''
|38
|{{#expr:14/38 round 2}}
|1996–2005.
|-
!8.
| align=&quot;left&quot; |[[Zlatan Muslimović]]
|'''12'''
|30
|{{#expr:12/30 round 2}}
|2006–2011.
|-
!9.
| align=&quot;left&quot; |[[Edin Višća]]
|'''10'''
|55
|{{#expr:10/55 round 2}}
|2010–2020.
|-
!10.
| align=&quot;left&quot; |[[Haris Medunjanin]]
|'''9'''
|60
|{{#expr:9/60 round 2}}
|2009–2018.
|}

=== Najviše sačuvanih mreža ===
[[Datoteka:20150331_2026_AUT_BIH_2176.jpg|desno|mini|255x255piksel|[[Asmir Begović]] je rekorder Bosne i Hercegovine po broju sačuvanih mreža.]]
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! width=&quot;25&quot; |#
! class=&quot;unsortable&quot; width=&quot;160px&quot; |Igrač
! width=&quot;50&quot; |{{Tooltip|BSM|Broj sačuvanih mreža}}
! width=&quot;50&quot; |{{Tooltip|BOU|Broj odigranih utakmica}}
! width=&quot;50&quot; |Omjer
! class=&quot;unsortable&quot; width=&quot;100px&quot; |Karijera
|-
!1.
| align=&quot;left&quot; |[[Asmir Begović]]
|'''27'''
|63
|{{#expr:27/63 round 2}}
|2009–2020.
|-
!2.
| align=&quot;left&quot; |[[Ibrahim Šehić]]
|'''19'''
|55
|{{#expr:19/55 round 2}}
|2010–2024.
|-
!3.
| align=&quot;left&quot; |[[Kenan Hasagić]]
|'''13'''
|44
|{{#expr:13/44 round 2}}
|2002–2011.
|-
!4.
| align=&quot;left&quot; |[[Mirsad Dedić]]
|'''8'''
|27
|{{#expr:8/27 round 2}}
|1996–2000.
|-
!5.
| align=&quot;left&quot; |'''[[Nikola Vasilj]]'''
|'''7'''
|23
|{{#expr:7/23 round 2}}
|2021–trenutno
|-
! rowspan=&quot;2&quot; |6.
| align=&quot;left&quot; |[[Goran Brašnić]]
|'''5'''
|8
|{{#expr:5/8 round 2}}
|2004–2008.
|-
| align=&quot;left&quot; |[[Adnan Gušo]]
|'''5'''
|23
|{{#expr:5/23 round 2}}
|1999–2007.
|-
! rowspan=&quot;2&quot; |8.
| align=&quot;left&quot; |[[Tomislav Piplica]]
|'''4'''
|8
|{{#expr:4/8 round 2}}
|2001–2002.
|-
| align=&quot;left&quot; |[[Almir Tolja]]
|'''4'''
|15
|{{#expr:4/15 round 2}}
|2000–2006.
|-
! rowspan=&quot;2&quot; |10.
| align=&quot;left&quot; |[[Jasmin Burić]]
|'''3'''
|3
|{{#expr:3/3 round 2}}
|2008–2020.
|-
| align=&quot;left&quot; |'''[[Kenan Pirić]]'''
|'''3'''
|8
|{{#expr:3/8 round 2}}
|2018–trenutno
|}

=== Kapiteni ===
[[Emir Spahić]] bio je kapiten reprezentacije na prvom učešću na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|FIFA Svjetskom prvenstvu]]. Ovo je spisak kapitena Bosne i Hercegovine koji su imali deset ili više utakmica-

'''Napomena''': Neki od ostalih igrača koji su bili kapiteni uključuju: [[Mehmed Baždarević]] (2 utakmice) 1996, [[Meho Kodro]] (5) 1997–1998, [[Vlatko Glavaš]] (1) 1997, [[Suvad Katana]] (2) 1998, [[Elvir Bolić]] (6) 1999–2000, [[Bruno Akrapović]] (4) 1999–2003, [[Hasan Salihamidžić]] (1) 2004, [[Zlatan Bajramović]] (1) 2006, [[Džemal Berberović]] (1) 2007, [[Asmir Begović]] (6) 2011–2020, [[Haris Medunjanin]] (4) 2016–2018, [[Vedad Ibišević]] (1) 2017, [[Miralem Pjanić]] (6) 2019–2021, [[Ermin Bičakčić]] (2) 2019–2024, [[Sead Kolašinac]] (3) 2021–2025, [[Ibrahim Šehić]] (3) 2021–2023, [[Siniša Saničanin]] (1) 2021, [[Eldar Ćivić]] (1) 2021, [[Adnan Kovačević]] (1) 2021, [[Ajdin Nukić]] (1) 2021, [[Smail Prevljak]] (1) 2022, [[Rade Krunić]] (1) 2023, [[Gojko Cimirot]] (1) 2023, [[Ermedin Demirović]] (3) 2024–2025, [[Amar Dedić]] (2) 2025.
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Igrač
!Period
!{{Tooltip|BUK|Broj utakmica kao kapiten}}
!Napomene
|-
|[[Muhamed Konjić]]
|1995–2002.
|20
|{{Malo|Prvi službeni kapiten reprezentacije.}}
|-
|[[Mirsad Hibić]]
|2000–2003.
|14
|
|-
|[[Sergej Barbarez]]
|2004–2006.
|20
|
|-
|[[Emir Spahić]]
|2006–2014.
|55
|{{Malo|Prvi službeni kapiten tima na velikom turniru ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|Svjetsko prvenstvo 2014]]).}}
|-
|[[Zvjezdan Misimović]]
|2007–2012.
|16
|
|-
|[[Edin Džeko]]
|Od 2014.
|75
|
|-
| colspan=&quot;4&quot; |Ažurirano: 18. novembra 2025.
|}

=== Stogodišnji golovi ===
[[Datoteka:Hasan_Salihamidzic_2006.jpg|mini|[[Hasan Salihamidžić]] postigao je prvi gol za Bosnu i Hercegovinu u oktobru 1996.]]Do 18. novembra 2025. Bosna i Hercegovina je postigla 392 gola.
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! style=&quot;width:50px;background:#000FFF;color:#FBFF00&quot; |#
! style=&quot;width:150px;background:#000FFF;color:#FBFF00&quot; |Datum
! style=&quot;width:150px;background:#000FFF;color:#FBFF00&quot; |Strijelac
! style=&quot;width:150px;background:#000FFF;color:#FBFF00&quot; |Protivnik
! style=&quot;width:50px;background:#000FFF;color:#FBFF00&quot; |Rezultat
|-
!1.
|8. oktobar 1996.
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Hasan Salihamidžić]]
| align=&quot;left&quot; |{{NOG|Hrvatska}}
| style=&quot;text-align:center;background:#fdd&quot; |1–4
|-
!100.
|4. juni 2005.
| align=&quot;left&quot; |{{NOG|SMR|1862}}
| style=&quot;text-align:center;background:#dfd&quot; |3–1
|-
!200.
|29. februar 2012.
|[[Vedad Ibišević]]
| align=&quot;left&quot; |{{NOG|BRA}}
| style=&quot;text-align:center;background:#fdd&quot; |1–2
|-
!300.
|3. septembar 2017.
|[[Edin Džeko]]
| align=&quot;left&quot; |{{NOG|GIB}}
| style=&quot;text-align:center;background:#dfd&quot; |4–0
|}

== Nastupi na turnirima ==
=== Svjetsko prvenstvo ===
{{Također pogledajte|Rezultati nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo}}
{{Rezultati nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo}}

=== Evropsko prvenstvo ===
{{Također pogledajte|Rezultati nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo}}
{{Rezultati nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo}}

=== UEFA Liga nacija ===
{{Također pogledajte|Rezultati nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine u UEFA Ligi nacija}}{{Rezultati nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine u UEFA Ligi nacija}}

=== Ostala takmičenja ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
!Takmičenje
!Runda
!{{Tooltip|Poz.|Pozicija na turniru}}
!{{Tooltip|OU|Odigrano utakmica}}
!{{Tooltip|P|Pobjede}}
!{{Tooltip|N|Neriješeno}}
!{{Tooltip|I|Izgubljeno}}
!{{Tooltip|DG|Dati golovi}}
!{{Tooltip|PG|Primljeni golovi}}
|-
|style=&quot;text-align: left; background:silver;&quot;|{{ZD|MALE}} [[Dunhill Cup Malezija 1997.|Dunhill kup Malezija 1997.]]
|style=&quot;background:silver;&quot;|Finale
|style=&quot;background:silver;&quot;|2.
|style=&quot;background:silver;&quot;|5
|style=&quot;background:silver;&quot;|3
|style=&quot;background:silver;&quot;|1
|style=&quot;background:silver;&quot;|1
|style=&quot;background:silver;&quot;|9
|style=&quot;background:silver;&quot;|5
|-
|style=&quot;text-align: left; background:silver;&quot;|{{ZD|IND}} [[Millennium Super Soccer Cup|Millennium Super Cup 2001.]]
|style=&quot;background:silver;&quot;|Finale
|style=&quot;background:silver;&quot;|2.
|style=&quot;background:silver;&quot;|5
|style=&quot;background:silver;&quot;|3
|style=&quot;background:silver;&quot;|1
|style=&quot;background:silver;&quot;|1
|style=&quot;background:silver;&quot;|7
|style=&quot;background:silver;&quot;|5
|-
|style=&quot;text-align: left; background:silver;&quot;|{{ZD|MALE}} [[Turnir &quot;Merdeka&quot; 2001.]]
|style=&quot;background:silver;&quot;|Finale
|style=&quot;background:silver;&quot;|2.
|style=&quot;background:silver;&quot;|5
|style=&quot;background:silver;&quot;|3
|style=&quot;background:silver;&quot;|1
|style=&quot;background:silver;&quot;|1
|style=&quot;background:silver;&quot;|7
|style=&quot;background:silver;&quot;|4
|-
|style=&quot;text-align: left; background:silver;&quot;|{{ZD|IRN}} [[LG kup 2001 (Iran)|LG kup 2001.]]
|style=&quot;background:silver;&quot;|Finale
|style=&quot;background:silver;&quot;|2.
|style=&quot;background:silver;&quot;|2
|style=&quot;background:silver;&quot;|1
|style=&quot;background:silver;&quot;|0
|style=&quot;background:silver;&quot;|1
|style=&quot;background:silver;&quot;|4
|style=&quot;background:silver;&quot;|6
|-
|style=&quot;text-align: left; background:gold;&quot;|'''{{ZD|JAP}} [[Kirin kup 2016.]]'''
|style=&quot;background:gold;&quot;|'''Finale'''
|style=&quot;background:gold;&quot;|'''2.'''
|style=&quot;background:gold;&quot;|'''2'''
|style=&quot;background:gold;&quot;|'''1'''
|style=&quot;background:gold;&quot;|'''1'''
|style=&quot;background:gold;&quot;|'''0'''
|style=&quot;background:gold;&quot;|'''4'''
|style=&quot;background:gold;&quot;|'''3'''
|-
!UKUPNO
!FInale
!1.
!19
!11
!4
!4
!31
!23
|}
== Bosna i Hercegovina na FIFA-inoj rang listi ==
{{Glavni|Statistika nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine#Bosna i Hercegovina na FIFA-inoj rang listi}}{{Bosna i Hercegovina na FIFA-inoj rang listi}}

== Međusobni rezultati ==
{{Glavni|Statistika nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine}}
;Legenda
{{legend|#bbf3bb|Više pobjeda nego poraza.|border=1px solid #AAA}}
{{legend|#ffffbb|Koliko pobjeda toliko i poraza.|border=1px solid #AAA}}
{{legend|#ffbbbb|Manje pobjeda nego poraza.|border=1px solid #AAA}}
{{hatnote|Ažurirano od 18. novembra 2025, nakon utakmice protiv [[Nogometna reprezentacija Austrije|Austrije]].}}
&lt;div style=&quot;text-align: center;&quot;&gt;'''Međusobni rezultati Bosne i Hercegovine od 1995. do danas'''&lt;/div&gt;
{| class=&quot;wikitable sortable collapsible&quot; style=&quot;text-align: center&quot;
|-
!Protivnik!!{{Tooltip|OU|Odigrano utakmica}}!!{{Tooltip|P|Pobjede}}!!{{Tooltip|N|Neriješeno}}!!{{Tooltip|I|Izgubljeno}}!!{{Tooltip|DG|Dati golovi}}!!{{Tooltip|PG|Primljeni golovi}}!!{{Tooltip|GR|Gol-razlika}}!!Prva utakmica!!Zadnja utakmica!!Najveća pobjeda!!Najveći poraz
!Nogometne utakmice
|- bgcolor=&quot;#bbf3bb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|ALB}}
|5
|2
|2
|1
|5
|4
| +1
|30. novembar 1995.
|28. mart 2017.
|2–0
|0–2
|[[Nogometne utakmice Albanija – Bosna i Hercegovina|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#bbf3bb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|ALG}}
|1
|1
|0
|0
|1
|0
| +1
| colspan=&quot;2&quot; |14. novembar 2012.
|1–0
| rowspan=&quot;2&quot; {{N/D}}
|[[Nogometne utakmice Alžir – Bosna i Hercegovina|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#bbf3bb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|AND}}
|2
|2
|0
|0
|6
|0
| +6
|28. mart 2015.
|6. septembar 2015.
|3–0
|[[Nogometne utakmice Andora – Bosna i Hercegovina|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#ffbbbb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|ARG}}
|3
|0
|0
|3
|1
|9
| −8
|14. maj 1998.
|15. juni 2014.
|{{N/D}}
|0–5
|[[Nogometne utakmice Argentina – Bosna i Hercegovina|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#bbf3bb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|ARM}}
|4
|3
|0
|1
|10
|6
| +4
|15. oktobar 2008.
|8. septembar 2019.
|4–1
|2–4
|[[Nogometne utakmice Armenija – Bosna i Hercegovina|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#ffbbbb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|AUT}}
|7
|1
|4
|2
|5
|7
| −2
|24. mart 2001.
|18. novembar 2025.
|1–0
|0–2
|[[Nogometne utakmice Austrija – Bosna i Hercegovina|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#bbf3bb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|AZE}}
|1
|1
|0
|0
|1
|0
| +1
| colspan=&quot;2&quot; |1. juni 2008.
|1–0
| rowspan=&quot;3&quot; {{N/D}}
|[[Nogometne utakmice Azerbejdžan – Bosna i Hercegovina|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#bbf3bb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|BHR}}
|1
|1
|0
|0
|1
|0
| +1
| colspan=&quot;2&quot; |23. juni 2001.
|1–0
|[[Nogometne utakmice Bahrein – Bosna i Hercegovina|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#bbf3bb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|BAN}}
|1
|1
|0
|0
|2
|0
| +2
| colspan=&quot;2&quot; |12. januar 2001.
|2–0
|[[Nogometne utakmice Bangladeš – Bosna i Hercegovina|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#ffbbbb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|BEL}}
|8
|3
|1
|4
|13
|19
| −6
|26. mart 2005.
|7. oktobar 2017.
|4–2
|0–4
|[[Nogometne utakmice Belgija – Bosna i Hercegovina|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#bbf3bb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|BLR}}
|2
|2
|0
|0
|3
|0
| +3
|2. septembar 2011.
|6. septembar 2011.
|2–0
|{{N/D}}
|[[Nogometne utakmice Bjelorusija – Bosna i Hercegovina|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#ffbbbb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|BRA}}
|2
|0
|0
|2
|1
|3
| −2
|18. decembar 1996.
|28. februar 2012.
|{{N/D}}
|1–2
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Brazil|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|BUL}}
|2
|1
|0
|1
|2
|2
| 0
|20. august 2008.
|23. mart 2018.
|1–0
|1–2
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Bugarska|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#bbf3bb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|MNE}}
|4
|1
|3
|0
|2
|1
| +1
|28. maj 2018.
|23. septembar 2022.
|1–0
|{{N/D}}
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Crna Gora|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#ffbbbb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|CZE}}
|2
|0
|0
|2
|1
|6
| −5
|10. oktobar 1998.
|8. septembar 1999.
|{{N/D}}
|0–3
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Češka|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#bbf3bb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|CHI}}
|1
|1
|0
|0
|1
|0
| +1
| colspan=&quot;2&quot; |22. januar 2001.
|1–0
|{{N/D}}
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Čile|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|DEN}}
|6
|2
|2
|2
|8
|7
| +1
|8. juni 1997.
|6. juni 2021.
|3–0
|0–2
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Danska|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#ffbbbb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|EGY}}
|1
|0
|0
|1
|0
|2
| −2
| colspan=&quot;2&quot; |5. mart 2014.
| rowspan=&quot;2&quot; {{N/D}}
|0–2
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Egipat|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#ffbbbb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|ENG}}
|1
|0
|0
|1
|0
|3
| −3
| colspan=&quot;2&quot; |3. juni 2024.
|0–3
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Engleska|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#bbf3bb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|EST}}
|7
|5
|1
|1
|21
|4
| +17
|5. septembar 1998.
|10. oktobar 2017.
|7–0
|0–1
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Estonija|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#bbf3bb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|FRO}}
|2
|1
|1
|0
|3
|2
| +1
|19. august 1998.
|9. juni 1999.
|1–0
|{{N/D}}
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Farska ostrva|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#bbf3bb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|FIN}}
|7
|3
|2
|2
|12
|11
| +1
|28. april 2004.
|14. juni 2022.
|4–1
|1–3
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Finska|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#ffbbbb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|FRA}}
|6
|0
|3
|3
|4
|8
| −4
|18. august 2004.
|1. septembar 2021.
|{{N/D}}
|0–2
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Francuska|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#bbf3bb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|GHA}}
|1
|1
|0
|0
|2
|1
| +1
| colspan=&quot;2&quot; |3. mart 2010.
|2–1
| rowspan=&quot;2&quot; {{N/D}}
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Gana|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#bbf3bb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|GIB}}
|2
|2
|0
|0
|9
|0
| +9
|25. mart 2017.
|3. septembar 2017.
|5–0
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Gibraltar|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#ffbbbb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|GRČ}}
|11
|1
|5
|5
|9
|17
| −8
|1. septembar 1996.
|15. oktobar 2019.
|3–1
|0–4
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Grčka|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;ffbbbb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|GEO}}
|1
|0
|0
|1
|0
|1
| −1
|25. mart 2022.
|25. mart 2022.
| rowspan=&quot;2&quot; {{N/D}}
|0–1
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Gruzija|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#ffbbbb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|CRO}}
|4
|0
|0
|4
|6
|14
| −8
|8. oktobar 1996.
|22. august 2007.
|1–4
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Hrvatska|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#bbf3bb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|IDN}}
|1
|1
|0
|0
|2
|0
| +2
| colspan=&quot;2&quot; |26. februar 1997.
|2–0
|{{N/D}}
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Indonezija|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#ffbbbb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|IRN}}
|7
|1
|1
|5
|10
|19
| −9
|22. juli 2001.
|12. novembar 2020.
|3–1
|0–4
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Iran|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#ffbbbb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|IRL}}
|3
|0
|1
|2
|1
|4
| −3
|26. maj 2012.
|16. novembar 2015.
|{{N/D}}
|0–2
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Irska|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|ISL}}
|2
|1
|0
|1
|3
|1
| +2
|23. mart 2023.
|11. septembar 2023.
|3–0
|0–1
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Island|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#ffbbbb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|ITA}}
|6
|1
|1
|4
|4
|10
| −6
|6. novembar 1996.
|9. juni 2024.
|2–1
|0–3
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Italija|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#ffbbbb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|ISR}}
|4
|1
|1
|2
|4
|7
| −3
|11. oktobar 2000.
|12. juni 2015.
|3–1
|0–3
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Izrael|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|JPN}}
|3
|1
|1
|1
|4
|6
| −2
|28. februar 2006.
|7. juni 2016.
|2–1
|0–3
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Japan|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#bbf3bb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|JOR}}
|2
|1
|1
|0
|2
|1
| +1
|11. mart 2000.
|15. mart 2000.
|2–1
|{{N/D}}
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Jordan|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|KOR}}
|2
|1
|0
|1
|3
|3
| 0
|26. maj 2006.
|01. juni 2018
|3–1
|0–2
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Južna Koreja|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#bbf3bb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|JAR}}
|1
|1
|0
|0
|4
|2
| +2
| colspan=&quot;2&quot; |8. august 2001.
|4–2
|{{N/D}}
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Južnoafrička Republika|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#ffbbbb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|QAT}}
|2
|0
|1
|1
|1
|3
| −2
|24. januar 2000.
|10. august 2010.
|{{N/D}}
|0–2
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Katar|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#bbf3bb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|KAZ}}
|2
|1
|1
|0
|4
|2
| +2
|7. septembar 2021.
|9. oktobar 2021.
|2–0
|{{N/D}}
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Kazahstan|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#ffbbbb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|CHN}}
|1
|0
|0
|1
|0
|3
| −3
| colspan=&quot;2&quot; |2. mart 1997.
|{{N/D}}
|0–3
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Kina|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#bbf3bb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|CYP}}
|6
|3
|1
|2
|12
|10
| +2
|9. septembar 2014.
|9. oktobar 2025.
|2–0
|2–3
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Kipar|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|CRC}}
|1
|0
|1
|0
|0
|0
|0
| colspan=&quot;2&quot; |27. mart 2021.
|{{N/D}}
| rowspan=&quot;4&quot; {{N/D}}
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Kostarika|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#bbf3bb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|KUW}}
|1
|1
|0
|0
|1
|0
| +1
| colspan=&quot;2&quot; |4. septembar 2021.
|1–0
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Kuvajt|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#bbf3bb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|LVA}}
|2
|2
|0
|0
|9
|1
| +8
|11. septembar 2012.
|7. juni 2013.
|5–0
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Latvija|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#bbf3bb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|LIE}}
|10
|9
|1
|0
|35
|3
| +32
|18. august 1999.
|13. oktobar 2023.
|8–1
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Lihtenštajn|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#bbf3bb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|LIT}}
|6
|4
|1
|1
|10
|5
| +5
|14. oktobar 1998.
|16. oktobar 2013.
|3–0
|2–4
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Litvanija|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#bbf3bb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|LUX}}
|9
|7
|0
|2
|18
|7
| +11
|29. mart 2003.
|16. novembar 2023.
|5–0
|1–4
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Luksemburg|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#ffbbbb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|HUN}}
|6
|0
|3
|3
|3
|8
| −5
|10. mart 1999.
|14. oktobar 2024.
|{{N/D}}
|1–3
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Mađarska|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#bbf3bb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|MAS}}
|3
|2
|1
|0
|5
|2
| +3
|28. februar 1997.
|27. juni 2001.
|2–0
|{{N/D}}
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Malezija|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#bbf3bb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|MLT}}
|5
|4
|0
|1
|13
|5
| +8
|27. januar 1999.
|12. oktobar 2025.
|5–2
|1–2
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Malta|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#ffbbbb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|MEX}}
|4
|1
|0
|3
|2
|5
| −3
|9. februar 2011.
|1. februar 2018.
|1–0
|0–2
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Meksiko|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#ffbbbb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|MDA}}
|2
|0
|1
|1
|2
|3
| −1
|7. oktobar 2006.
|12. septembar 2007.
| rowspan=&quot;3&quot; {{N/D}}
|0–1
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Moldavija|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#ffbbbb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|NGA}}
|1
|0
|0
|1
|0
|1
| −1
| colspan=&quot;2&quot; |21. juni 2014.
|0–1
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Nigerija|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#ffbbbb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|NED}}
|4
|0
|2
|2
|4
|9
| −5
|11. oktobar 2020.
|19. novembar 2024.
|1–3
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Nizozemska|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|NOR}}
|4
|2
|0
|2
|3
|5
| −2
|16. oktobar 2002.
|17. oktobar 2007.
|2–1
|0–2
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Norveška|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#ffbbbb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|GER}}
|4
|0
|1
|3
|3
|13
| −10
|11. oktobar 2002.
|16. novembar 2024.
|{{N/D}}
|0–7
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Njemačka|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#bbf3bb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|CIV}}
|1
|1
|0
|0
|2
|1
| +1
| colspan=&quot;2&quot; |30. maj 2014.
|2–1
| rowspan=&quot;2&quot; {{N/D}}
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Obala Slonovače|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#bbf3bb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|OMA}}
|1
|1
|0
|0
|2
|1
| +1
| colspan=&quot;2&quot; |9. juni 2009.
|2–1
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Oman|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#ffbbbb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|PAR}}
|1
|0
|0
|1
|0
|3
| −3
| colspan=&quot;2&quot; |21. april 1996.
| rowspan=&quot;3&quot; {{N/D}}
|0–3
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Paragvaj|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#ffbbbb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|POL}}
|5
|0
|1
|4
|3
|9
| −6
|15. decembar 2007.
|14. oktobar 2020.
|0–3
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Poljska|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#ffbbbb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|POR}}
|6
|0
|1
|5
|2
|16
| −14
|14. novembar 2009.
|16. oktobar 2023.
|0–5
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Portugal|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|ROM}}
|8
|4
|0
|4
|8
|14
| −6
|7. septembar 2002.
|15. novembar 2025.
|3–1
|1–4
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Rumunija|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#bbf3bb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|SMR}}
|4
|4
|0
|0
|13
|1
| +12
|4. juni 2005.
|6. septembar 2025.
|6–0
| rowspan=&quot;2&quot; {{N/D}}
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – San Marino|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|SEN}}
|1
|0
|1
|0
|0
|0
| 0
| colspan=&quot;2&quot; |27. mart 2018.
| rowspan=&quot;2&quot; {{N/D}}
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Senegal|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#ffbbbb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|USA}}
|3
|0
|1
|2
|3
|5
| −2
|14. august 2013.
|18. decembar 2021.
|3–4
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Sjedinjene Američke Države|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#bbf3bb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|NIR}}
|3
|2
|1
|0
|5
|2
| +3
|8. septembar 2018.
|8. oktobar 2020.
|2–0
|{{N/D}}
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Sjeverna Irska|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|MKD}}
|5
|1
|3
|1
|8
|8
| 0
|3. juni 1998.
|26. mart 2008.
|1–0
|0–1
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Sjeverna Makedonija|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|SVK}}
|6
|3
|0
|3
|7
|8
| −1
|20. juni 2001.
|26. mart 2023.
|3–2
|0–2
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Slovačka|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#bbf3bb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|SLO}}
|5
|4
|0
|1
|11
|6
| +5
|10. novembar 1996.
|6. februar 2013.
|3–0
|1–2
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Slovenija|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#ffbbbb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|SCG}}
|5
|0
|2
|3
|1
|6
| −5
|14. januar 2001.
|12. oktobar 2005.
| rowspan=&quot;4&quot; {{N/D}}
|0–2
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Srbija i Crna Gora|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#ffbbbb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|SCO}}
|2
|0
|0
|2
|1
|3
| −2
|4. septembar 1999.
|5. oktobar 1999.
|1–2
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Škotska|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#ffbbbb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|SPA}}
|8
|0
|2
|6
|7
|18
| −11
|2. septembar 2000.
|18. novembar 2018.
|2–5
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Španija|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#ffbbbb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|SWE}}
|1
|0
|0
|1
|2
|4
| −2
| colspan=&quot;2&quot; |29. maj 2010.
|2–4
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Švedska|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#bbf3bb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|SWI}}
|1
|1
|0
|0
|2
|0
| +2
| colspan=&quot;2&quot; |29. mart 2016.
|2–0
|{{N/D}}
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Švicarska|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#ffbbbb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|TUN}}
|1
|0
|0
|1
|1
|2
| −1
| colspan=&quot;2&quot; |5. novembar 1997.
|{{N/D}}
|1–2
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Tunis|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|TUR}}
|6
|2
|2
|2
|7
|6
| +1
|16. august 2000.
|11. oktobar 2018.
|2–0
|0–1
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Turska|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#ffbbbb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|UKR}}
|3
|0
|1
|2
|2
|5
| −3
|12. oktobar 2021.
|21. mart 2024.
|{{N/D}}
|0–2
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Ukrajina|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#bbf3bb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|URU}}
|1
|1
|0
|0
|3
|2
| +1
| colspan=&quot;2&quot; |18. januar 2001.
|3–2
|{{N/D}}
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Urugvaj|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#ffbbbb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|UZB}}
|2
|0
|1
|1
|1
|2
| −1
|30. juni 2001.
|1. juni 2009.
|{{N/D}}
|1–2
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Uzbekistan|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#bbf3bb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|WAL}}
|4
|2
|2
|0
|6
|2
| +4
|12. februar 2003.
|10. oktobar 2015.
|2–0
| rowspan=&quot;3&quot; {{N/D}}
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Vels|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#bbf3bb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|VIE}}
|1
|1
|0
|0
|4
|0
| +4
| colspan=&quot;2&quot; |22. februar 1997.
|4–0
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Vijetnam|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|ZIM}}
|1
|0
|1
|0
|2
|2
| 0
| colspan=&quot;2&quot; |24. februar 1997.
|{{N/D}}
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Zimbabve|Spisak]]
|- class=&quot;sortbottom&quot;
!83||284||107||63||114||394||391||+3||30. novembar 1995.||18. novembar 2025.||8–1||0–7
![[Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine|Spisak]]
|}

=== Značajne pobjede ===
[http://www.eloratings.net/Bosnia_Herz.htm Izvor: Rezultati]
*&lt;small&gt;Neslužbene utakmice nisu uključene.&lt;/small&gt;

{| class=&quot;wikitable toccolours collapsible&quot; border=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;2&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;float:left; margin:0.5em;&quot;
|- style=&quot;background:#cadcfb;&quot;
! Datum
! Utakmica
! Lokacija
! Protivnik
! Rezultat
! Napomena
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 6. novembar 1996.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | [[Prijateljska utakmica|Prijateljska]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | [[Sarajevo]], Bosna i Hercegovina
| style=&quot;text-align:left;&quot;| {{NOG|ITA}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;| '''2'''–1
|style=&quot;background:#cfecec;&quot;|Pobjeda nad ekipom koja je u to vrijeme bila među top 5 najbolje rangiranih ('''5.''').&lt;ref name=&quot;FIFA Men's Ranking 23 October 1996&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.fifa.com/fifa-world-ranking/ranking-table/men/rank=34/index.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20160129043241/http://www.fifa.com/fifa-world-ranking/ranking-table/men/rank=34/index.html|url-status=dead|archive-date=29. 1. 2016|title=FIFA Men's Ranking 23 October 1996|date=1996|publisher=FIFA.com}}&lt;/ref&gt;
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 10. novembar 1996.
| style=&quot;text-align:center;&quot;| [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998 (UEFA) - grupa 1|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 1998.]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | [[Ljubljana]], Slovenija
| style=&quot;text-align:left;&quot;| {{NOG|SLO}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;| '''2'''–1
|Historijska prva pobjeda u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo.
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 22. februar 1997.
| style=&quot;text-align:center;&quot;| [[Dunhill kup Malezija 1997.]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | [[Kuala Lumpur]], Malezija
| style=&quot;text-align:left;&quot;| {{NOG|VIE}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;| '''4'''–0
|Najveća pobjeda ikada protiv protivnika koji nije član UEFA-e.
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 20. august 1997.
| style=&quot;text-align:center;&quot;| [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998 (UEFA) - grupa 1|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 1998.]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | [[Sarajevo]], Bosna i Hercegovina
| style=&quot;text-align:left;&quot;| {{NOG|DEN}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;| '''3'''–0
|style=&quot;background:#cfecec;&quot;|Pobjeda nad ekipom koja je u to vrijeme bila među top 5 najbolje rangiranih ('''3.''').&lt;ref name=&quot;FIFA Men's Ranking 20 August 1997&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.fifa.com/fifa-world-ranking/ranking-table/men/rank=42/index.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20160129021319/http://www.fifa.com/fifa-world-ranking/ranking-table/men/rank=42/index.html|url-status=dead|archive-date=29. 1. 2016|title=FIFA Men's Ranking 20 August 1997|date=1997|publisher=FIFA.com}}&lt;/ref&gt;
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 19. august 1998.
| style=&quot;text-align:center;&quot;| [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2000 - grupa 9|Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2000.]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | [[Sarajevo]], Bosna i Hercegovina
| style=&quot;text-align:left;&quot;| {{NOG|FRO}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;| '''1'''–0
|Historijska prva pobjeda u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo.
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 2. april 2003.
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2004 - grupa 2|Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2004.]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | [[Kopenhagen]], Danska
| style=&quot;text-align:left;&quot;| {{NOG|DEN}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;| '''2'''–0
| Pobjeda nad ekipom koja je u to vrijeme bila među top 15 najbolje rangiranih ('''11.''').&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://fifa-ranking.free-data.net/fifa-ranking/2003-03-fifa_ranking_chart | title=FIFA-ranking table and transition chart of 26 March 2003 &amp;#124; FIFA world ranking – table &amp; charts | access-date=3. 4. 2022 | archive-date=1. 6. 2022 | archive-url=https://web.archive.org/web/20220601150604/http://fifa-ranking.free-data.net/fifa-ranking/2003-03-fifa_ranking_chart | url-status=live }}&lt;/ref&gt;
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 6. septembar 2003.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | [[Zenica]], Bosna i Hercegovina
| style=&quot;text-align:left;&quot;| {{NOG|NOR}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;| '''1'''–0
| rowspan=&quot;3&quot; |
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 3. septembar 2005.
| style=&quot;text-align:center;&quot;| [[Kvalifikacija za SP u nogometu 2006 (UEFA) - grupa 7|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2006.]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | [[Zenica]], Bosna i Hercegovina
| style=&quot;text-align:left;&quot;| {{NOG|BEL}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;| '''1'''–0
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 24. mart 2007.
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2008 - grupa C|Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2008.]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | [[Oslo]], Norveška
| style=&quot;text-align:left;&quot;| {{NOG|NOR}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;| '''2'''–1
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 2. juni 2007.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | [[Sarajevo]], Bosna i Hercegovina
| style=&quot;text-align:left;&quot;| {{NOG|TUR}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;| '''3'''–2
| Debitantska utakmica za seniorsku reprezentaciju i prvi međunarodni gol [[Edin Džeko|Edina Džeke]].
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 10. septembar 2008.
| rowspan=&quot;4&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | [[Kvalifikacija za SP u nogometu 2010 (UEFA) - grupa 5|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2010.]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | [[Zenica]], Bosna i Hercegovina
| style=&quot;text-align:left;&quot;| {{NOG|EST}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;| '''7'''–0
|| Najveća pobjeda ikada (bez primljenog gola)
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 28. mart 2009.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | [[Genk]], Belgija
| style=&quot;text-align:left;&quot;| {{NOG|BEL}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;| '''4'''–2
| rowspan=&quot;2&quot; |
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 1. april 2009.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | [[Zenica]], Bosna i Hercegovina
| style=&quot;text-align:left;&quot;| {{NOG|BEL}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;| '''2'''–1
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 10. oktobar 2009.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | [[Tallinn]], Estonija
| style=&quot;text-align:left;&quot;| {{NOG|EST}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;| '''2'''–0
| Kvalifikacija u prvi baraž ([[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010 - baraž|Svjetsko prvenstvo 2010]])
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 7. septembar 2012.
| rowspan=&quot;4&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | [[Kvalifikacije za SP u nogometu 2014 (UEFA) - grupa G|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2014.]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | [[Vaduz]], Lihtenštajn
| style=&quot;text-align:left;&quot;| {{NOG|LIE}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;| '''8'''–1
| Najveća pobjeda ikada.
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 22. mart 2013.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | [[Zenica]], Bosna i Hercegovina
| style=&quot;text-align:left;&quot;| {{NOG|GRČ}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;| '''3'''–1
| Pobjeda nad ekipom koja je u to vrijeme bila među top 15 najbolje rangiranih ('''12.''')&lt;ref name=&quot;FIFA Men's Ranking 14 March 2013&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.fifa.com/fifa-world-ranking/ranking-table/men/rank=224/index.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20141118072341/http://www.fifa.com/fifa-world-ranking/ranking-table/men/rank=224/index.html|url-status=dead|archive-date=18. 11. 2014|title=FIFA Men's Ranking 14 March 2013|date=2013|publisher=FIFA.com}}&lt;/ref&gt;
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 10. septembar 2013.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | [[Žilina]], Slovačka
| style=&quot;text-align:left;&quot;| {{NOG|SVK}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;| '''2'''–1
|
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 15. oktobar 2013.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | [[Kaunas]], Litvanija
| style=&quot;text-align:left;&quot;| {{NOG|LTU}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;| '''1'''–0
| Kvalifikacija za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.]]
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 25. juni 2014.
| style=&quot;text-align:center;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014 - grupa F|Grupna faza na Svjetskom prvenstvu 2014.]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;| [[Salvador, Bahia|Salvador]], Brazil
| style=&quot;text-align:left;&quot;| {{NOG|IRN}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;| '''3'''–1
|Historijska prva pobjeda na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetskom prvenstvu u nogometu]].
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 10. oktobar 2015.
| style=&quot;text-align:center;&quot;| [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2016 - grupa B|Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2016.]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | [[Zenica]], Bosna i Hercegovina
| style=&quot;text-align:left;&quot;| {{NOG|WAL}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;| '''2'''–0
| Pobjeda nad ekipom koja je u to vrijeme bila među top 15 najbolje rangiranih ('''8.''')&lt;ref name=&quot;FIFA Men's Ranking 1 October 2015&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.fifa.com/fifa-world-ranking/ranking-table/men/rank=255/index.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20150906043839/http://www.fifa.com/fifa-world-ranking/ranking-table/men/rank=255/index.html|url-status=dead|archive-date=6. 9. 2015|title=FIFA Men's Ranking 1 October 2015|date=2015|publisher=FIFA.com}}&lt;/ref&gt;
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 29. mart 2016.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | [[Prijateljska utakmica|Prijateljska]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | [[Zürich]], Švicarska
| style=&quot;text-align:left;&quot;| {{NOG|SUI}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;| '''2'''–0
| Pobjeda nad ekipom koja je u to vrijeme bila među top 15 najbolje rangiranih ('''12.''')&lt;ref name=&quot;FIFA Men's Ranking 3 March 2016&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.fifa.com/fifa-world-ranking/ranking-table/men/index.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20141101115838/http://www.fifa.com/fifa-world-ranking/ranking-table/men/index.html|url-status=dead|archive-date=1. 11. 2014|title=FIFA Men's Ranking 3 March 2016|date=2016|publisher=FIFA.com}}&lt;/ref&gt;
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 7. juni 2016.
| style=&quot;text-align:center;&quot;| [[Kirin kup 2016.]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;| [[Osaka]], Japan
| style=&quot;text-align:left;&quot;| {{NOG|JPN}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;| '''2'''–1
| Pobjeda u finalu [[Kirin kup 2016.|Kirin kupa 2016]].
|}
{{clear}}

== Postignuća ==

=== Prijateljska ===
* [[Dunhill Cup|'''Dunhill kup''']]
** Viceprvaci (1): [[Dunhill Cup Malezija 1997.|1997.]]
* '''[[Millennium Super Soccer Cup|Millennium Super Cup]]'''
** Viceprvaci (1): 2001.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.telegraphindia.com/1010126/sports.htm#head1|archive-url=https://web.archive.org/web/20180715040316/https://www.telegraphindia.com/1010126/sports.htm#head1|url-status=dead|archive-date=15. 7. 2018|title=Yugoslavia romp to glory|website=telegraphindia.com|publisher=[[The Telegraph (India)|The Telegraph]]|date=25. 1. 2001|access-date=15. 7. 2018}}&lt;/ref&gt;
* '''[[Turnir &quot;Merdeka&quot;]]'''
** Viceprvaci (1): [[Turnir Merdeka 2001.|2001.]]
* [[LG kup (nogomet)|'''LG kup''']]
** Viceprvaci (1): [[LG kup 2001 (Iran)|2001.]]
* '''[[Kirin kup]]'''
** '''Prvaci (1)''': [[Kirin kup#2016.|2016.]]

== Također pogledajte ==
* [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-21]]
* [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-19]]
* [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-17]]
* [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-15]]
* [[Ženska nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine]]
* [[Ženska nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-19]]
* [[Ženska nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-17]]
* [[Idol nacije (nagrada)|Idol nacije]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Bosnia and Herzegovina national football team}}
* [http://www.nfsbih.ba Zvanična stranica nogometnog saveza Bosne i Hercegovine]
* [https://www.uefa.com/european-qualifiers/teams/60094--bosnia-and-herzegovina/ Bosna i Hercegovina] na zvaničnoj stranici UEFA-e
* [https://inside.fifa.com/fifa-world-ranking/BIH?gender=men Bosna i Hercegovina] na zvaničnoj stranici FIFA-e

{{Evropske nogometne reprezentacije}}
{{Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine}}
{{Reprezentacije Bosne i Hercegovine}}
{{Nogomet u BiH}}
{{Sastavi nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine na turnirima}}
{{Sportista godine Bosne i Hercegovine}}

[[Kategorija:Nogomet u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|*]]
[[Kategorija:Evropske nogometne reprezentacije|Bosna i Hercegovina]]
[[Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade]]
[[Kategorija:Sportski kolektiv godine Bosne i Hercegovine]]</text>
      <sha1>mqy67e1l9b6snhl5k7mrwkrls8gz8wc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nacionalni park Fort Lytton</title>
    <ns>0</ns>
    <id>7114</id>
    <revision>
      <id>3820390</id>
      <parentid>3807405</parentid>
      <timestamp>2026-03-27T19:23:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3820390</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1954" sha1="18hf969jnkusenyypmeorjul7k48ae9" xml:space="preserve">[[Datoteka:Inside_Fort_Lytton_1a.jpg|mini|desno|200px|Fort Lytton]]
'''Fort Lytton''' je nacionalni park u [[Queensland]]u u [[Australija|Australiji]], 13&amp;nbsp;km sjeveroistočno od [[Brisbane]]a.

'''Nacionalni park Fort Lytton''' je nacionalni park u [[Lyttonu, Queensland|Lyttonu]], [[Grad Brisbane]], [[Queensland]], Australija. Njegova glavna atrakcija je ''Historijski vojni okrug Fort Lytton'', koji nudi vođene ture historijskog [[Fort Lyttona]], muzej i rekonstrukcije.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://fortlytton.org.au/|title=Web stranica historijskog vojnog okruga Fort Lytton|archive-url=https://web.archive.org/web/20160427093032/http://fortlytton.org.au/|archive-date=27. april 2016.|url-status=live|access-date=16. april 2016.}}&lt;/ref&gt; 
Park je osnovan 1990. godine kao prvi historijski nacionalni park Queenslanda. U početku je sadržavao samo Fort Lytton, kolonijalnu obalnu tvrđavu koja je bila na listi baštine i koja je nastavila funkcionirati kao vojna baza sve do nakon Drugog svjetskog rata. Park je proširen 1999. godine kako bi uključio i Karantinsku stanicu Lytton, koja se nalazila na susjednom zemljištu. Karantinska stanica je također na listi baštine, ali je otvorena za javnost samo u posebnim prilikama.

== Karakteristike ==

*''Površina:'' 0.13 [[Kilometar kvadratni|km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]
*''Godina osnivanja:'' [[1990]]
== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* https://web.archive.org/web/20120913051433/http://www.derm.qld.gov.au/parks/fort-lytton/
* http://www.environment.gov.au/cgi-bin/ahdb/search.pl?mode=place_detail;place_id=14080
* [http://www.nprsr.qld.gov.au/parks/fort-lytton/ Nacionalni park Fort Lytton]{{Mrtav link}}
* [http://fortlytton.org.au/ Historijski vojni okrug Fort Lytton]
* [https://qmhs.com.au/ Vojno-povijesno društvo Queenslanda]
{{Commonscat|Fort Lytton}}
{{Normativna kontrola}}{{stub-geog}}

[[Kategorija:Nacionalni parkovi u Australiji]]
[[Kategorija:Geografija Australije]]</text>
      <sha1>18hf969jnkusenyypmeorjul7k48ae9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Neodij</title>
    <ns>0</ns>
    <id>7727</id>
    <revision>
      <id>3820451</id>
      <parentid>3819777</parentid>
      <timestamp>2026-03-28T07:31:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3820451</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17817" sha1="ra8wsahzxfxxoupmlyzwsn22gt5marp" xml:space="preserve">{{Infokutija hemijski element
| Hemijski element = Neodij
| Simbol = Nd
| Atomski broj = 60
| Serija = [[Lantanoidi]]
| Grupa = La
| Perioda = 6
| Blok = f
| Boja serije = Plum
| Slika = [[Datoteka:Ultrapure neodymium under argon, 5 grams.jpg|180px]]
| Izgled = sivobijeli metal žute nijanse
| Zastupljenost = 2,2 {{e|-3}}&lt;ref name=&quot;Harry H. Binder&quot;/&gt;
| Atomska masa = 144,242(3)&lt;ref name=&quot;CIAAW&quot;/&gt;
| Atomski radijus = 185
| Atomski radijus izračunat = 206
| Kovalentni radijus = 201
| Van der Waalsov radijus = -
| Elektronska konfiguracija = &amp;#x5B;[[Ksenon|Xe]]&amp;#x5D; 4f&lt;sup&gt;4&lt;/sup&gt;6s&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
| Izlazna energija = 3,2
| Elektroni u energetskom nivou = 2, 8, 18, 22, 8, 2
| Energija ionizacije_1 = 533,1
| Energija ionizacije_2 = 1040
| Energija ionizacije_3 = 2130
| Agregatno stanje = čvrsto
| Mohsova skala tvrdoće = 2 - 3
| Struktura kristala = heksagonalna
| Gustoća = 7003
| Gustoća_K = 293,15&lt;ref name=&quot;Greenwood&quot;/&gt;
| Magnetizam = paramagnetičan (''Χ&lt;sub&gt;m&lt;/sub&gt;''=3,6 {{e|-3}})&lt;ref name=&quot;Weastrc&quot;/&gt;
| Tačka topljenja_K = 1297
| Tačka topljenja_C = 1024
| Tačka ključanja_K = 3303&lt;ref name=&quot;Zhang&quot;/&gt;
| Tačka ključanja_C = 3030
| Molarni volumen = 20,59 · 10&lt;sup&gt;-6&lt;/sup&gt;
| Toplota isparavanja = 289&lt;ref name=&quot;Zhang&quot;/&gt;
| Toplota topljenja = 7,1
| Pritisak pare = 6,03 · 10&lt;sup&gt;-3&lt;/sup&gt;
| Pritisak pare_K = 2890
| Brzina zvuka = 2330
| Brzina zvuka_K = 293,15
| Specifična toplota = 190
| Specifična toplota_K =
| Specifična električna provodljivost = 1,56 · 10&lt;sup&gt;6&lt;/sup&gt;
| Specifična električna provodljivost_K =
| Toplotna provodljivost = 17
| Toplotna provodljivost_K =
| Oksidacioni broj = 2, '''3''', 4
| Oksidi =
| Elektrodni potencijal = -2,32 [[Volt|V]] (Nd&lt;sup&gt;3+&lt;/sup&gt; + 3e&lt;sup&gt;-&lt;/sup&gt; → Nd)
| Elektronegativnost = 1,14
| Oznaka upozorenja = {{Oznake upozorenja|F}}
| Oznake upozorenja R = {{Oznake upozorenja R|11|36/37/38}}
| Oznake upozorenja S = {{Oznake upozorenja S|16|26|33|36/37/39}}
| Radioaktivan = Ne
| Izotopi =
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 0
| Simbol = Nd
| Maseni broj = 142
| Rasprostranjenost u prirodi = 27,13
}}
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 0
| Simbol = Nd
| Maseni broj = 143
| Rasprostranjenost u prirodi = 12,18
}}
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 1
| Simbol = Nd
| Maseni broj = 144
| Rasprostranjenost u prirodi = 23,8
| Vrijeme poluraspada =  2,29 · 10&lt;sup&gt;15&lt;/sup&gt; [[godina|god]]
| Tipraspada1ZM = [[alfa-zraci|α]]
| Tipraspada1ZE = 1,905
| Tipraspada1ZP = [[Cerij|&lt;sup&gt;140&lt;/sup&gt;Ce]]
}}
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 0
| Simbol = Nd
| Maseni broj = 145
| Rasprostranjenost u prirodi = 8,3
}}
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 0
| Simbol = Nd
| Maseni broj = 146
| Rasprostranjenost u prirodi = 17,19
}}
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 1
| Simbol = Nd
| Maseni broj = 147
| Rasprostranjenost u prirodi = 0
| Vrijeme poluraspada = 10,98 [[dan|d]]
| Tipraspada1ZM = [[beta-zraci|β&lt;sup&gt;-&lt;/sup&gt;]]
| Tipraspada1ZE = 0,896
| Tipraspada1ZP = [[Prometij|&lt;sup&gt;147&lt;/sup&gt;Pm]]
}}
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 0
| Simbol = Nd
| Maseni broj = 148
| Rasprostranjenost u prirodi = 5,76
}}
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 1
| Simbol = Nd
| Maseni broj = 149
| Rasprostranjenost u prirodi = 0
| Vrijeme poluraspada = 1,728 [[Sat (jedinica)|h]]
| Tipraspada1ZM = [[beta-zraci|β&lt;sup&gt;-&lt;/sup&gt;]]
| Tipraspada1ZE = 1,691
| Tipraspada1ZP = [[Prometij|&lt;sup&gt;149&lt;/sup&gt;Pm]]
}}
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 1
| Simbol = Nd
| Maseni broj = 150
| Rasprostranjenost u prirodi = 5,64
| Vrijeme poluraspada = 1,1 · 10&lt;sup&gt;19&lt;/sup&gt; [[godina|god]]
| Tipraspada1ZM = [[Dvostruki beta raspad|β&lt;sup&gt;-&lt;/sup&gt; β&lt;sup&gt;-&lt;/sup&gt;]]
| Tipraspada1ZE = 3,367
| Tipraspada1ZP = [[Samarij|&lt;sup&gt;150&lt;/sup&gt;Sm]]
}}
|}}
'''Neodij''' (ponekad i ''neodimij'', [[latinski jezik|latinski]] - ''neodymium'') jeste [[hemijski element]] sa simbolom '''Nd''' i atomskim brojem 60. U [[periodni sistem elemenata|periodnom sistemu]] nalazi se u grupi [[lantanoidi|lantanoida]] pa se tako ubraja u metale rijetkih zemalja. Ime ovog elementa izvodi se iz [[grčki jezik|grčkih]] riječi νέος (''neos'', nov) i δίδυμος (''didymos'', blizanac) koje spojene imaju značenje &quot;novi blizanac&quot; (kao ''blizanac'' [[lantan]]a). Najčešće se koristi u obliku [[legura]] neodij-[[željezo]]-[[bor (element)|bor]] za izradu snažnih stalnih [[magnet]]a.

== Historija ==
Godine 1841. [[Carl Gustav Mosander]] je izdvojio dotad nepoznatu rijetku ''zemlju'' iz [[lantan-oksid]]a koju je nazvao ''didim''. Per Teodor Cleve je 1874. godine primijetio da se kod didima zapravo radi o dva nova elementa. Pet godina kasnije 1879. [[Lecoq de Boisbaudran]] izdvojio je [[samarij]] iz ''didima'', a koji je dobio izdvajanjem iz minerala [[samarskit]]a. Carl Auer von Welsbach 1885. godine odvojio je [[prazeodij]] i neodij, pošto su gradili soli različitih boja.&lt;ref name=&quot;auercarl&quot;/&gt; Čisti metalni neodij dobijen je tek 1925. godine.

== Osobine ==
[[Datoteka:Hexagonal dichteste Kugelpackung.svg|thumb|150px|lijevo|Kristalna struktura neodija]]
=== Fizičke ===
Srebrenasto-bijeli svijetli metal spada u grupu [[lantanoidi|lantanoida]] i metala rijetkih zemalja. Na zraku je nešto više otoporan na koroziju u odnosu na metale poput [[europij]]a, [[lantan]]a, [[cerij]]a i [[prazeodij]]. Stajanjem na zraku nakon nekog vremena na njegovoj površini vrlo lahko se stvara ljubičasto-rozi sloj oksida koji može lahko oljuštiti.

=== Hemijske ===
Pri visokim temperaturama, neodij sagorijeva gradeći seskvioksid Nd&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;. S vodom reagira istiskujući iz nje [[vodik]] i gradeći [[neodij-hidroksid]] Nd(OH)&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;. U reakciji s vodikom prelazi u hidrid NdH&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;. Pored osnovnog oksidacijskog stanja (valencije) +3, pod posebnim uslovima mogu se javiti i oksidacijska stanja +2 i +4.
&lt;div style=&quot;clear:left;&quot;&gt;&lt;/div&gt;

== Rasprostranjenost ==
Neodij u prirodi zastupljen je samo u obliku [[hemijski spoj|hemijskih spojeva]], zajedno sa spojevima drugih lantanoida, odnosno [[mineral]]a poput:
* [[monacit]]a (Ce, La, Th, Nd, Y)PO&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;
* [[bastnesit]]a ((Ce,La,Th,Nd,Y)(CO&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;)F)
* [[mišmetal]] sadrži i do 18% neodija.

Sa oko 97% ukupne svjetske proizvodnje prednjači [[Kina]].&lt;ref name=&quot;ogled&quot;/&gt; Međutim, eksploatacija i proizvodnja ovog metala u Kini dovela je do značajnih [[ekologija|ekoloških]] problema. Prema navodima iz medija &quot;pri izdvajanju neodija iz iskopanih [[ruda]] nastaju vrlo štetni i otrovni otpadni materijali, koji između ostalih ispuštaju radioaktivni uranij i [[torij]] tokom procesa prerade. Ovi materijali djelimično dospijevaju u podzemne [[voda|vode]], kontaminiraju [[biljke|biljni]] i životinjski svijet pa tako predstavljaju i opasnost po zdravlje ljudi&quot;.&lt;ref name=&quot;panoram&quot;/&gt; Osim Kine, značajne ekonomski isplative količine kopaju se i u [[Australija|Australiji]].

== Dobijanje ==
Kao i kod svih lantanoida, najprije se ruda obogaćuje putem [[flotacija|flotacije]], a zatim se metali prevode u njihove halogenidne spojeve te se odvajaju raznim tehnikama kao što su [[frakcijska kristalizacija]], ionskoizmjenjivačka tehnika ili ekstrakcija.

Nakon detaljnog i vrlo kompliciranog odvajanja pratilaca neodija, [[Neodij(III)-oksid|njegov oksid]] se može pomoću fluoridne kiseline prevesti u [[neodij(III)-fluorid]] te se nakon toga reducirati sa [[kalcij]]em, čime nastaje metalni neodij i [[kalcij-fluorid]]. Ostaci kalcija i nečistoće mogu se izdvojiti topljenjem u vakuumu.
:&lt;math&gt;\mathrm{2\ NdF_3\ +\ 3\ Ca\ \longrightarrow \ 2\ Nd\ +\ 3\ CaF_2}&lt;/math&gt;

Od 1984. ovaj postupak je u Kini zamijenjen elektolizom rastopljene smjese neodij-fluorida, neodij-oksida i [[litij-fluorid]]a. Ta metoda formalno odgovara postupku Hall-Héroultovog procesa, pri kojem se elementarni neodij izdvaja na uspravno postavljenoj [[volfram]]ovoj katodi, a koja je prstenasto okružena [[grafit]]nom [[Anoda|anodom]]. Neodij u istopljenoj tečnoj smjesi hvata se u kadi sačinjenoj od [[molibden]]a, iz koje se dalje izlijeva u kalupe. Svaka od takvih elektrolitičkih ćelija smatra se za jednokomornu ćeliju elektrolize. Međutim, o stvarnom broju i načinu rada ćelija u Kini ne postoje tačni ni pouzdani podaci. Pretpostavlja se da se proizvodnja metalnog neodija vjerovatno odvija po standardiziranom protokolu, bez ikakvih tehničkih mjerenja ni povratnih informacija. Također se pretpostavlja da se ručno i nejednako dodaje neodij-oksid bez kontrole i povratnih informacija o naponu u ćeliji. Pri takvoj proizvodnji bez sumnje dolazi do neizbježnih preopterećanja napona na anodi što dovodi do ogromnih emisija stakleničkih plinova u atmosferu, naročito ugljik-tetrafluorida i [[heksafluoretan]]a. Veoma lahko isparljivi [[Hlorofluorougljik|perfluorirani ugljikovodici]] (CFC) ne mogu se filtrirati niti odvojiti niti jednim poznatim postupkom a nakon emisije u atmosferu ostaju vrlo dugo, pri čemu im je vrijeme trajanja od deset do 50 hiljada godina. Daljnji razvoj postupaka elektrolize kojim se smanjuje emisija hlorofluorougljika pri elektrometalurškim procesima predstavlja jedan od ograničavajućih faktora u američkoj industriji.

Kineska vlada je najavila da će uvesti strože mjere zaštite okoliša kao i mjere za sprječavanje nelegalnog kopanja rude. Početkom juna 2011. došlo je do usvajanja prvih zakonskih odredbi u tom aspektu. Prema izvještajima američkog ''Financial Times'' državna firma ''Baotou Steel Rare Earth'' ima monopol nad kopanjem i preradom rijetkih zemnih metala u Kini. Oko 35 licenciranih firmi je zatvoreno uz odštetu, a drugih devet nelicenciranih će uskoro biti zatvoreno bez odštete.&lt;ref name=&quot;Michelle&quot;/&gt; U SAD ponovno je aktiviran rudnik ''[[Mountain Pass]]'' u Kaliforniji dok je u Australiji ponovno u pogonu rudnik ''[[Mount Weld]]''. Ova ova rudnika opremljena su sistemima za zaštitu okoliša, prihvaljivim od strane ekoloških instituta. Ipak, također postoje planovi za kombiniranu eksploataciju rijetkih zemalja na Grenlandu, pri čemu bi otrovni nusproizvodi mogli dospjeti u more.&lt;ref name=&quot;Schoßig&quot;/&gt;

Svjetska godišnja proizvodnja neodija u 2012. procijenjena je na 21 hiljadu tona, od čega je oko 91 % došlo iz Kine.&lt;ref name=&quot;eu&quot;/&gt; Prema podacima američke agencije za geološka istraživanja (USGS) cijena jednog kg neodija u 2001. iznosila je ispod 10 američkih dolara.&lt;ref name=&quot;usgs&quot;/&gt; Do 2010. cijena je porasla na 80 US$, a naredne 2011. godine dostigla je vrhunac od 244 US$ po kg. Nakon toga ponovno je došlo do pada cijena ovog metala pa je 2013. ona iznosila oko 65 US$ po kilogramu.&lt;ref name=&quot;fas&quot;/&gt;

== Upotreba ==
* Spojevi neodija, željeza i bora koriste se za pravljenje nekih od najsnažnijih poznatih [[magnet]]a. Takvi magneti koriste se za [[Magnetna rezonanca|tomografiju magnetnom rezonancom]], mikromotore i računarske tvrde diskove (pozicioniranje glave za čitanje/pisanje), zatim za rotore sa stalnim magnetima (npr. servo-motore), vrlo efikasne stalno pobuđene sinhrone mašine (npr. kod nekih tipova [[vjetroelektrana|vjetroturbina]],&lt;ref name=&quot;dvijetone&quot;/&gt; (oko jedne šestine cjelokupne proizvodnje neodija&lt;ref name=&quot;Schoßig&quot; /&gt;) za pokretanje elektro- i hibridnih vozila kao i za pogon maketa i minijaturnih modela. Osim toga, ovi magneti se upotrebljavaju i u linearnim motorima za pozicioniranje osovina (npr. u CNC mašinama), visokovrijednim zvučnicima i slušalicama i slično. Za razliku od magneta na bazi [[samarij]]a i [[kobalt]]a, neodijevi magneti su znatno snažniji, skuplje ali i mnogo osjetljiviji na visoku temperaturu.
* Soli neodija koriste se za bojenje [[emajl]]a, kao i za bojenje [[porcelan]]a u plavu boju.
* [[Neodij(III)-oksid]] upotrebljava se za bojenje [[staklo|stakla]]. On daje izrazito tople ljubičaste do tamno crvene i sive nijanse. Takve vrste stakla imaju oštre apsorpcijske trake te se koriste u [[astronomija|astronomiji]] za kalibriranje.
* Neodij se koristi i za izbjeljivanje stakla koje sadrži željezo, kao i za stakla koja štite od ultraljubičastog zračenja (sunčane naočale).
* Sastavni je dio široko rasprostranjenih industrijskih neodij-YAG lasera.
* Barij-titanat dopiran neodij-oksidom koristi se u dielektričnim kondenzatorima.
* Zbog svojih pirofornih osobina koristi se kao legirajuće sredstvo zajedno s cerijem u upaljačima.
* Za pravljenje katalizirane polibutadienske gume (kaučuka (Nd-PBR)).

== Spojevi ==
=== Oksidi ===
* [[Neodij(III)-oksid]] (Nd&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;)

=== Halogenidi ===
* [[Neodij(III)-fluorid]] (NdF&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;)
* [[Neodij(III)-hlorid]] (NdCl&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;), bezvodni
* [[Neodij(III)-bromid]] (NdBr&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;), bezvodni, sa dvije modifikacije
* [[Neodij(II)-bromid]] (NdBr&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;), samo bezvodni
* [[Neodij(II,III)-bromid]] (Nd&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;Br&lt;sub&gt;9&lt;/sub&gt;), samo bezvodni
* [[Neodij(III)-jodid]] (NdI&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;), bezvodni

=== Drugi ===
* [[Neodij(III)-nitrat]] (Nd(NO&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;)&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt; · 6 H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O)
* [[Neodij(III)-sulfat]] (Nd&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;(SO&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;)&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt; · 8 H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O)
* [[Neodij(III)-acetat]] (Nd(C&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;H&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;O&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;)&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;)

&lt;gallery widths=&quot;150&quot; heights=&quot;180&quot; class=&quot;center&quot;&gt;
 Neodym(III)sulfat.JPG|Neodij(III)-sulfat oktahidrat
 NdCl3 hood.jpg|Neodij(III)-hlorid
 Neodymium daylight1.jpg|Neodij(III)-sulfat, -nitrat i -hlorid u rastvoru
&lt;/gallery&gt;

=== Ostali materijali ===
Legura [[neodij-željezo-bor]] (Nd&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;Fe&lt;sub&gt;14&lt;/sub&gt;B) je materijal od kojeg se prave najsnažniji do danas poznati, trajni [[magnet]]i. Oni mogu dostizati magnetnu remanencu i do 1,4 [[tesla]]. Koercitivna snaga polja H&lt;sub&gt;cJ&lt;/sub&gt; varira u rasponu od 870 do 2750 kA/m.

== Reference ==
{{refspisak|refs=
&lt;ref name=&quot;Harry H. Binder&quot;&gt;{{Cite book|author=Harry H. Binder|title=Lexikon der chemischen Elemente|publisher=S. Hirzel Verlag|location=Stuttgart|year=1999|isbn=3-7776-0736-3}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;CIAAW&quot;&gt;[http://www.ciaaw.org/atomic-weights.htm CIAAW, Standard Atomic Weights Revised 2013], pristupljeno 2.
 oktobra 2017. {{Simboli jezika|en|engleski}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Greenwood&quot;&gt;{{Cite book|author=N. N. Greenwood, A. Earnshaw|title=Chemie der Elemente|edition=1|publisher=VCH|location=Weinheim|year=1988|isbn=3-527-26169-9|page=1579}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Weastrc&quot;&gt;{{Cite book|author=Robert C. Weast (ur.)|title=CRC Handbook of Chemistry and Physics|url=https://archive.org/details/crchandbookofche70edunse|publisher=CRC (Chemical Rubber Publishing Company)|location=Boca Raton, FL|year=1990|isbn=0-8493-0470-9|pages=E-129 do E-145}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Zhang&quot;&gt;{{Cite journal|author=Yiming Zhang, Julian R. G. Evans, Shoufeng Yang|title=Corrected Values for Boiling Points and Enthalpies of Vaporization of Elements in Handbooks|journal=Journal of Chemical &amp; Engineering Data|volume=56|year=2011|pages=328–337|doi=10.1021/je1011086}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;auercarl&quot;&gt;{{Cite journal|author=Carl Auer v. Welsbach|title=Die Zerlegung des Didyms in seine Elemente|journal=Monatshefte für Chemie|volume=6|number=1|year=1885|pages=477–491|doi=10.1007/BF01554643}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;ogled&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.spiegel.de/netzwelt/tech/0,1518,618346,00.html|title=Das neue Gold|publisher=Spiegel online|date=10. 4. 2009|language=de}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;panoram&quot;&gt;{{Cite web|url=http://daserste.ndr.de/panorama/archiv/2011/windkraft189.html|title=Das schmutzige Geheimnis sauberer Windräder|publisher=Panorama|date=28. 4. 2011|access-date=2. 10. 2017|language=de}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Michelle&quot;&gt;{{Cite web |author=Michelle Röttger |work=Financial Times |url=http://www.ftd.de/finanzen/maerkte/rohstoffe/:rohstoff-boom-china-saeubert-markt-fuer-seltene-erden/60063151.html |format=studija |title=China säubert den Markt für Seltene Erden |pages=2 |date=9. 6. 2011|access-date=26. 6. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110611010918/http://www.ftd.de/finanzen/maerkte/rohstoffe/:rohstoff-boom-china-saeubert-markt-fuer-seltene-erden/60063151.html |archive-date=11. 6. 2011}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Schoßig&quot;&gt;{{Cite book|author=Mandy Schoßig|title=Seltene Erden – Daten &amp; Fakten|publisher=Öko-Institut e. V.|location=Berlin|date=1. 1. 2011}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;eu&quot;&gt;{{Cite web|publisher=setis.ec.europa.eu|url=https://setis.ec.europa.eu/mis/material/neodymium|language=en|title=Neodymium|access-date=26. 8. 2015|access-date=6. 10. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20160305122306/https://setis.ec.europa.eu/mis/material/neodymium|archive-date=5. 3. 2016|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;usgs&quot;&gt;{{Cite web|publisher=United States Geological Survey|url=http://pubs.usgs.gov/sir/2012/5188/sir2012-5188.pdf|format=PDF 2,4 MB, str. 143 (137) slika 6.|language=en|title=Scientific Investigations Report 2012–5188 - Metal Prices in the United States Through 2010|access-date=26. 8. 2015}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;fas&quot;&gt;{{cite web|publisher=www.fas.org|url=https://www.fas.org/sgp/crs/natsec/R41347.pdf|format=PDF 603 kB, str. 11 (7) slika 3|language=en|title=Congressional Research Service - Rare Earth Elements: The Global Supply Chain|date=16. 12. 2013|access-date=26. 8. 2015}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;dvijetone&quot;&gt;[http://www.independent.co.uk/news/world/asia/concern-as-china-clamps-down-on-rare-earth-exports-1855387.html Concern as China clamps down on rare earth exports] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170908193158/http://www.independent.co.uk/news/world/asia/concern-as-china-clamps-down-on-rare-earth-exports-1855387.html |date=8. 9. 2017 }}, Independent, pristupljeno 7. oktobra 2017. {{Simboli jezika|en|engleski}}&lt;/ref&gt;
}}

{{Commonscat|Neodymium}}
{{PSE}}

[[Kategorija:Hemijski elementi]]
[[Kategorija:Reducensi]]
[[Kategorija:Rijetki zemni metali]]</text>
      <sha1>ra8wsahzxfxxoupmlyzwsn22gt5marp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nigerija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>13023</id>
    <revision>
      <id>3820471</id>
      <parentid>3748855</parentid>
      <timestamp>2026-03-28T09:02:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3820471</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14150" sha1="1nhui00y848maqmhdc9tmixh08f2228" xml:space="preserve">{{Infokutija država|
izvorno_ime                    =Federal Republic of Nigeria|
zvanično_ime                   =Savezna Republika Nigerija|
zastava                        =Flag of Nigeria.svg|
grb                            =Coat of arms of Nigeria.svg|
mapa                           =LocationNigeria.png|
službeni_jezik                 =[[Engleski jezik|engleski]]|
glavni_grad                    =[[Abuja]]|
vrsta_prve_vlasti              =Predsjednik|
vladar_prva_vlast              =[[Muhammadu Buhari]] |
vrsta_druge_vlasti             =Potpredsjednik|
vladar_druga_vlast             = [[Yemi Osinbajo]] |
po_površini_na_svijetu         =31.|
površina                       =923.768|
procenat_vode                  =1,4|
po_broju_stanovnika_na_svijetu =7.|
stanovnika                     =166.629.000|
gustoća                        =174|
nezavisnost                    =Od [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] [[1. oktobar|1. oktobra]] [[1960]].|
valuta                         =[[Naira]] (100 koboa)|
vremenska_zona                 =[[UTC]] +1|
himna                          =&quot;[[Arise O Compatriots, Nigeria's Call Obey]]&quot;|
internetski_nastavak           =[[.ng]]|
pozivni_broj                   =234|
|}}
'''Nigerija''', službeno '''Federalna Republika Nigerija''' je država u [[Zapadna Afrika|Zapadnoj Africi]]. Sastoji se od 36 federalnih država i glavnog grada [[Abuja|Abuje]]. Nalazi se na zapadu Afrike. Nezavisna je od 1960. Graniči sa [[Niger]]om, [[Kamerun]]om, [[Čad]]om, [[Benin]]om. Pozicionirana je na [[Gvinejski zaliv|Gvinejskom zalivu]]. Ime je dobila po rijeci [[Niger (rijeka)|Niger]]. Stanovništvo Nigerije čine dvije velike vjerske grupe koje se često sukobljavaju: [[musliman]]i na sjeveru i kršćani na jugu države. Zemlja je sa daleko najbrojnijim stanovništvom u Africi, dvostruko više od [[Egipat|Egipta]]. Smatra se najperspektivnijom ekonomijom Afrike, a svoj brzi rast može zahvaliti eksploataciji nafte i svojim rudnim bogatstvima. Također je članica [[Commonwealth nacija|Commonwealtha]].

== Etimologija ==
Ime Nigerija preuzeto je od [[Niger (rijeka)|rijeke Niger]] koja prolazi kroz ovu zemlju. Ovo ime izmislila je 8. januara 1897. [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanska]] novinarka [[Flora Shaw]], koja se kasnije udala za lorda Lugarda, britanskog kolonijalnog administratora. Susjedni Niger ime je dobio po istoj rijeci. Podrijetlo imena Niger, koje se prvobitno odnosilo samo na srednji tok rijeke Niger, nije sigurno. Ta je riječ vjerovatno nastala od tuareškog imena ''egerew n-igerewen'' koje su stanovnici koristili u srednjem toku rijeke, oko [[Timbuktu]]a, prije evropskog [[Kolonijalizam|kolonijalizma]] u 19. vijeku.&lt;ref&gt;[[Arapski jezik|Arapska]] riječ ''nahr al-anhur'' jest direktan prevod Tuarega.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.etymonline.com/word/nigeria|title=nigeria {{!}} Origin and meaning of the name nigeria by Online Etymology Dictionary|website=www.etymonline.com|language=en|access-date=27. 6. 2021}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
Bila je engleska kolonija. Nezavisna od 1960, a republika od 1963. Građanski rat je trajao do 1970, a počeo je kada se južni dio Nigerije ([[Biafra]]) pokušao otcjepiti od ostatka države. 
== Politika ==

=== Vlada ===
[[Datoteka:Coat_of_arms_of_Nigeria.svg|mini| [[Grb Nigerije]] u trenutnoj upotrebi]]
[[Datoteka:The_Senate_of_Nigeria.jpg|mini| [[Kompleks Narodne skupštine]] u glavnom gradu Abudži, sa [[Senat Nigerije|Senatom]] koji se nalazi na lijevoj strani i u pozadini [[Aso Rock]]a]]
Nigerija je [[savezna republika]] po uzoru na [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjene Države]],&lt;ref&gt;Charles Mwalimu.&lt;/ref&gt; sa 36 država i glavnim gradom Abudžom kao nezavisnom jedinicom. Izvršnu vlast vrši [[Predsjednik Nigerije|predsjednik]]. Predsjednik je i [[šef države]] i [[Šef vlade|šef savezne vlade]]; predsjednik se [[Direktni izbori|bira narodnim glasanjem]] na najviše dva četverogodišnja mandata.&lt;ref name=&quot;factbook3&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/nigeria/|title=Nigeria|date=14. 2. 2022|website=[[The World Factbook]]|publisher=[[Central Intelligence Agency]] (United States)|access-date=14. 6. 2023|archive-date=9. 1. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210109223449/https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/nigeria|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; [[State governors in nigeria|Guverneri država]], poput predsjednika, biraju se na četiri godine i mogu služiti najviše dva mandata. Vlast predsjednika provjeravaju [[Senat Nigerije|Senat]] i [[Predstavnički dom (Nigerija)|Predstavnički dom]], koji su objedinjeni u [[Dvodomni sistem|dvodomno tijelo]], [[Nacionalna skupština (Nigerija)|Narodnu skupštinu]]. Senat je tijelo sa 109 mjesta sa po tri člana iz svake države i jednim iz glavnog grada Abuja; članovi se biraju narodnim glasanjem na četvorogodišnji mandat. Dom ima 360 mjesta, s tim da je broj mjesta po državi određen prema broju stanovnika.&lt;ref name=&quot;factbook3&quot; /&gt;

== Stanovništvo ==
Najbrojnija vjerska zajednica u zemlji su muslimani (50.4%), potom slijede kršćani (48.2%) od toga 12% Katolici, 26% Protestanti, 9% Afrički kršćani i 2% Kopti, dok su ostatak pripadnici domaćih vjera. GDP(PPP) 2400 USD, a nominalni GDP 1600 USD&lt;ref&gt;[http://Procjena%20Svjetske%20Banke(redovno%20ažurirana) http://data.worldbank.org/data-catalog/GDP-ranking-table]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;.
=== Obrazovanje ===
[[Datoteka:Abisogun_Leigh_Science_Building,_Faculty_of_Science,_Lagos_State_University.jpg|mini| Abisogun Leigh Science Building, za Prirodno-matematički fakultet [[Državni univerzitet u Lagosu|Državnog univerziteta u Lagosu]]]]
Obrazovanje u Nigeriji nadgleda [[Federalno ministarstvo obrazovanja (Nigerija)|Ministarstvo obrazovanja]]. [[Područja lokalne samouprave Nigerije|Lokalne vlasti]] preuzimaju odgovornost za sprovođenje politike javnog obrazovanja koje kontroliše država i državne škole na regionalnom nivou. Obrazovni sistem je podijeljen na [[Kindergarten|vrtić]], [[osnovno obrazovanje]], [[Srednja škola|srednje obrazovanje]] i [[Tercijarno obrazovanje|visoko obrazovanje]]. Nakon naftnog buma 1970-ih, tercijarno obrazovanje je poboljšano kako bi doseglo sve podregije Nigerije. 68% stanovništva Nigerije je pismeno, a stopa za muškarce (75,7%) je viša nego za žene (60,6%).&lt;ref name=&quot;CP2006&quot;&gt;{{Cite web|url=http://lcweb2.loc.gov/frd/cs/profiles/Nigeria.pdf|title=Country Profile – Nigeria|date=juli 2008|publisher=[[United States Library of Congress]] – Federal Research Division|access-date=28. 5. 2011}}&lt;/ref&gt;

'''Pismenost''' (2003): muškarci 74%, žene 59%&lt;br /&gt;'''Udio gradskog stanovništva''': 51%

Gotovo polovina stanovnika je zaposlena u sekundarnim djelatnostima ([[građevinarstvo]], [[rudarstvo]])

== Geografija ==
Izlazi na Atlantski okean. Reljef uz okean čine nizije te u unutrašnjosti a na sjeveru planine (najviši vrh Chappal Waddi 2419 m). Planine se nalaze i na istoku (Adamove planine).Nigerija je najnaseljenija afrička država. Stanovništvo čini više od 250 etničkih grupa. Među njima su najbrojniji Hausa 29% na sjeveru te Fulani 11% i Kanuri 4%. Na jugozapadu Iruba 20 %, a na jugoistoku Igbo 18% te Idžo, Tvi i drugi. Polovina stanovnika su muslimani koji su u većini na sjeveru i zapadu. Oko 40% su kršćani, među kojima su dominantni katolici i anglikanci su u većini na jugu zemlje.

Graniči s [[Kamerun]]om (1690&amp;nbsp;km), [[Niger]]om (1497&amp;nbsp;km), [[Benin]]om (773&amp;nbsp;km), [[Čad]]om (87&amp;nbsp;km). Dužina obale je 853&amp;nbsp;km. Najveće rijeke su [[Niger (rijeka)|Niger]] i Benue koje tvore deltu Nigera, jednu od najvećih riječnih [[Riječna delta|delti]] na svijetu. Gradovi s više od milion stanovnika su:
*[[Lagos]] 11.547.000
*[[Kano]] 3.466.000
*[[Ibadan]] 3.028.000
*[[Abuja]] 2.245.000
*[[Port Harcourt]] 1.947.000
*[[Kaduna]] 1.566.000
*[[Benin City]] 1.398.000
*[[Zaria]] 1.075.000

== Privreda ==
Nigerija je dvanaesti najveći proizvođač nafte na svijetu, 8. izvoznik i 10. po rezervama. Nafta čini približno polovinu nigerijskog [[Bruto domaći proizvod|GDP-a]]. Nigerija je čak preko drugih zemalja, poput Rusije i Kine poslala četiri satelita u svemir, od kojih je jedan još uvijek operativan. Posjeduje i izrazita rudna bogatstva koja se slabo koriste. Poljoprivreda sve više gubi na značaju. Poljoprivredni resursi: kikiriki, palmino ulje, kahva, proso, kukuruz, kakao, agrumi. Industrija: mašinska, obojena metalurgija, rafinerija nafte, hemijska, drvna, obuće, tekstilna. Rude: nafta, boksit, azbest, kameni ugalj, olovo, zlato. Država pokazuje sve veći interes za upravljanje svojim prirodnim resursima i zaštitu od pretjeranog uticaja stranog kapitala.
[[Datoteka:Nigeria_Product_Exports_(2019).svg|mini|300x300piksel| Proporcionalna zastupljenost izvoza Nigerije, 2019]]
Nigerijska ekonomija je [[Lista afričkih zemalja prema BDP-u (nominalno)|najveća u Africi]], [[Lista zemalja prema BDP-u (nominalno)|31. po veličini u svijetu]] po nominalnom BDP-u i [[Lista zemalja prema BDP-u (PPP)|30.]] po [[Paritet kupovne moći|PPP-]] u. [[Lista zemalja prema BDP-u (PPP)|BDP (PPP)]] po glavi stanovnika je 9 148 USD &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.worldeconomics.com/Wealth/default.aspx|title=GDP Per Capita {{!}} By Country {{!}} 2022 {{!}} Data|website=World Economics|access-date=24. 10. 2022}}&lt;/ref&gt; (podatak iz 2022), što je manje od [[Južnoafrička Republika|Južne Afrike]], Egipta ili Maroka, ali nešto više od Gane ili Obale Slonovače.

Nigerija je lider u Africi kao energetska sila, [[finansijsko tržište]], u [[Lijek|farmaceutskoj industriji]] i [[Zabava|industriji zabave]]. Pored nafte, drugi najveći izvor deviznih prihoda za Nigeriju su [[Doznaka|doznake]] koje Nigerijci koji žive u inostranstvu šalju kući.&lt;ref name=&quot;tribune.com.ng2&quot;&gt;{{Cite news|last=Gbola Subair- Abuja|date=8. 9. 2014|title=Remittances from diaspora Nigerians as lubricant for the economy|work=[[Nigerian Tribune]]|url=http://www.tribune.com.ng/business/tribune-business/item/15469-remittances-from-diaspora-nigerians-as-lubricant-for-the-economy/15469-remittances-from-diaspora-nigerians-as-lubricant-for-the-economy|access-date=17. 4. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150317150032/http://www.tribune.com.ng/business/tribune-business/item/15469-remittances-from-diaspora-nigerians-as-lubricant-for-the-economy/15469-remittances-from-diaspora-nigerians-as-lubricant-for-the-economy|archive-date=17. 3. 2015}}&lt;/ref&gt;

Nigerija ima [[Bankarstvo u Nigeriji|visoko razvijen sektor finansijskih usluga]], sa mješavinom domaćih i međunarodnih banaka, kompanija za upravljanje imovinom, brokerskih kuća, osiguravajućih društava i brokera, privatnih kapitalnih fondova i investicionih banaka.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Lewis|first=Peter|url=https://books.google.com/books?id=T4-rlVeb1n0C&amp;pg=PA168|title=Growing Apart: Oil, Politics, and Economic Change in Indonesia and Nigeria|publisher=University of Michigan Press|year=2007|isbn=978-0-472-06980-4|page=168|access-date=26. 12. 2008}}&lt;/ref&gt;

Nigerija ima privredu nižeg srednjeg dohotka,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://siteresources.worldbank.org/DATASTATISTICS/Resources/CLASS.XLS|title=World Bank list of economies|date=januar 2011|publisher=http: www.worldbank.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20110522153925/http://siteresources.worldbank.org/DATASTATISTICS/Resources/CLASS.XLS|archive-date=22. 5. 2011|url-status=dead|access-date=27. 5. 2011}}&lt;/ref&gt; sa obiljem prirodnih resursa. Njegov širok spektar nedovoljno eksploatisanih mineralnih resursa uključuje ugalj, [[boksit]], [[Tantalite|tantalit]], zlato, [[kalaj]], željeznu rudu, [[krečnjak]], [[niobij]], olovo i [[cink]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.makemoney.ng/natural-resources-in-nigeria-and-their-locations-full-list/|title=Natural resources in Nigeria and their locations|last=Ekene|first=Mfon Abel|date=12. 3. 2020|website=MakeMoney.ng|language=en-GB|access-date=11. 12. 2022}}&lt;/ref&gt; Uprkos ogromnim nalazištima ovih prirodnih resursa, rudarska industrija u Nigeriji je još uvijek u povojima.
[[Datoteka:ASC_Leiden_-_Rietveld_Collection_-_Nigeria_1970_-_1973_-_01_-_083_Kainji_Dam._The_water_flows_from_four_openings.jpg|mini|297x297piksel| [[Kainji Dam|Brana Kainji]] na [[Niger (rijeka)|rijeci Niger]], izgrađena 60-ih godina]]
[[Datoteka:Nigeria_EduSat-1.jpg|mini| [[Nigerija EduSat-1]], prvi satelit koji je Nigerija izgradila od strane [[Savezni tehnološki univerzitet Akure|Federalnog tehnološkog univerziteta Akure]]]]
{{galerija
|title=Nigerija
|width=120
|height=100
|align=center
|Datoteka:Olusegun_Obasanjo_DD-SC-07-14396-cropped.jpg| [[Olesegun Obasanjo|Olusegun Obasanjo]] je bio predsjednik Nigerije od 1999. do 2007. godine.
|Datoteka:Incoming_and_Outgoing_Nigerian_Presidents_Wave_to_Crowd_Amid_Peaceful_Inaugural_in_Abuja.jpg| [[Srećno Jonathan|Goodluck Jonathan]] u rukovanju sa svojim nasljednikom Buharijem na inauguraciji 2015.
|Datoteka:Muhammadu_Buhari,_President_of_the_Federal_Republic_of_Nigeria_(cropped).jpg| [[Muhammadu Buhari]] je bio predsjednik Nigerije, od 2015. do 2023. godine.
|Datoteka:Bola_Tinubu_portrait.jpg| [[Bola Tinubu]], trenutno služi kao predsjednik Nigerije od 29. maja 2023.
|Datoteka:Nigeria_Topography.png| Topografija Nigerije
|Datoteka:Koppen-Geiger_Map_NGA_present.svg|Klimatska karta Nigerije
}}

== Također pogledajte ==
* [[Biafra]]
* [[Abon jezik]]
* [[Republika Benin (1967)]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Nigeria}}
{{wikiatlas|Nigeria}}
* {{službeni sajt|http://www.nigeria.gov.ng}} Vlade Nigerije
* {{CIA World Factbook link|ni|Nigerija}}
* [http://www.bbc.com/news/world-africa-13949550 Nigerija] na [[BBC|BBC News]]

{{Države Afrike}}
{{Afrička unija}}
{{Commonwealth}}
{{OPEC}}
{{OIS}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Nigerija|*]]
[[Kategorija:Države svijeta]]
[[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1960.]]
[[Kategorija:Države engleskog govornog područja]]
[[Kategorija:Države članice Afričke unije]]
[[Kategorija:Države članice Ujedinjenih nacija]]
[[Kategorija:Države u Africi]]</text>
      <sha1>1nhui00y848maqmhdc9tmixh08f2228</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nagrada &quot;Gottfried Keller&quot;</title>
    <ns>0</ns>
    <id>15878</id>
    <revision>
      <id>3820402</id>
      <parentid>3748691</parentid>
      <timestamp>2026-03-27T20:08:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3820402</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4479" sha1="reglvn3u21oaginifmqgn3puaebtjn9" xml:space="preserve">{{Infokutija nagrada
| ime                = Nagrada &quot;Gottfried Keller&quot;
| podnaslov          =
| trenutne_nagrade   = 
| slika              = 
| veličina_slike     = 
| alt                = 
| opis               = 
| deskripcija        =
| sponzor            =
| datum              =
| lokacija           = 
| država             = [[Švicarska]]
| organizator        = 
| voditelj           = 
| preshow_voditelj   =
| nastupi            =
| nagrada            = 
| godina             = {{Početni datum i godine|1922||}}
| godina2            = 
| nosilac            = [[Noëlle Revaz]] (2022)
| veb-sajt           = 
| mreža              = 
| dužina_trajanja    =
| ocjene             =
| producent          =
| režiser            =
| najbolji_film      =
| najbolji_režiser   =
| najviše_nagrada    =
| najviše_nominacija =
| slika2             =
| slika2veličina     =
| alt2               =
| opis2              =
| prethodno          = 
| glavno             = 
| sljedeće           = 
}}
'''Nagrada Gottfried Keller''' ili ''Prix Gottfried Keller'' je jedna od najstarijih literarnih nagrada [[Švicarska|Švicarske]]. Osnivač je [[Martin Bodmer]] i dobila je ime po švicarskom piscu [[Gottfried Keller|Gottfriedu Kelleru]]. Nagrada iznosi 10.000 franaka&lt;ref&gt;Joachim Scholl, ''Romans du XX&lt;sup&gt;e&lt;/sup&gt; siècle, La Martinière, Paris, 2006, str. 268&lt;/ref&gt; i dodjeljuje se svake dvije do tri godine.

== Dobitnici nagrada ==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|+
!Godina
!Dobitnik
!Referenca
|-
|1922.
|[[Jakob Bosshart]]
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.epdlp.com/premios.php?premio=Gottfried%20Keller|title=: : : : : Premio Gottfried Keller : : : : :|website=www.epdlp.com|access-date=8. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
|1925.
|[[Heinrich Federer]]
|
|-
|1927.
|[[Charles Ferdinand Ramuz]]
|
|-
|1929.
|[[Josef Nadler]]
|
|-
|1931.
|[[Hans Carossa]]
|
|-
|1933.
|Festgabe Universität [[Zürich]]
|
|-
|1936.
|[[Hermann Hesse]]
|
|-
|1938.
|[[Ernst Gagliardi]]
|
|-
|1943.
|[[Robert Faesi]]
|
|-
|1947.
|[[Fritz Ernst]]
|
|-
|1949.
|[[Rudolf Kassner]]
|
|-
|1952.
|[[Gertrud von Le Fort]]
|
|-
|1954.
|[[Werner Kaegi]]
|
|-
|1956.
|[[Max Rychner]]
|
|-
|1959.
|[[Maurice Zermatten]]
|
|-
|1962.
|[[Emil Staiger]]
|
|-
|1965.
|[[Meinrad Inglin]]
|
|-
|1967.
|[[Edzard Schaper]]
|
|-
|1969.
|[[Golo Mann]]
|
|-
|1971.
|[[Marcel Raymond]]
|
|-
|1973.
|[[Ignazio Silone]]
|
|-
|1975.
|[[Hans Urs von Balthasar]]
|
|-
|1977.
|[[Elias Canetti]]
|
|-
|1979.
|[[Max Wehrli]]
|
|-
|1981.
|[[Philippe Jaccottet]]
|
|-
|1983.
|[[Hermann Lenz]]
|
|-
|1985.
|[[Herbert Lüthy]]
|
|-
|1989.
|[[Jacques Mercanton]]
|
|-
|1992.
|[[Erika Burkart]]
|
|-
|1994.
|[[Gerhard Meier]]
|
|-
|1997.
|[[Giovanni Orelli]]
|
|-
|1999.
|[[Peter Bichsel]]
|
|-
|2001.
|[[Agota Kristof]]
|
|-
|2004.
|[[Klaus Merz]]
|
|-
|2007.
|[[Fabio Pusterla]]
|
|-
|2010.
|[[Gerold Späth]]
|
|-
|2013.
|Grupa pisaca [[Bern ist überall]]
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.derbund.ch/bern-ist-ueberall-erhaelt-gottfried-keller-preis-2013-551883588375|title=«Bern ist überall» erhält Gottfried-Keller-Preis 2013|date=16. 7. 2013|website=Der Bund|language=de|access-date=8. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
|2016.
|[[Pietro De Marchi]]
|
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |2019.
|[[Thomas Hürlimann]]
|
|-
|[[Adolf Muschg]]
|
|-
|2022.
|[[Noëlle Revaz]]
|&lt;ref name=&quot;Schweizer 2022&quot;&gt;{{cite web|url=https://zofingertagblatt.ch/literaturpreis-schriftstellerin-noelle-revaz-erhaelt-den-renommierten-gottfried-keller-preis/|title=Schriftstellerin Noëlle Revaz erhält den renommierten Gottfried-Keller-Preis|last=Schweizer|first=Oliver|date=25. 8. 2022|website=Zofinger Tagblatt|language=de|access-date=17. 11. 2022}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.rts.ch/info/culture/livres/13333433-lecrivaine-valaisanne-noelle-revaz-recoit-le-prix-gottfried-keller.html|title=L'écrivaine valaisanne Noëlle Revaz reçoit le Prix Gottfried Keller|date=25. 8. 2022|website=rts.ch|language=fr|access-date=8. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
|2024.
|[[Fleur Jaeggy]]
|&lt;ref name=&quot;i637&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.tagesanzeiger.ch/fleur-jaeggy-schweizer-autorin-erhaelt-gottfried-keller-preis-224520136078|title=Schweizer Ausnahmeautorin: Fleur Jaeggy lockt uns in Abgründe|last=Zweifel|first=Stefan|date=22. 10. 2024|website=Tages-Anzeiger|language=de|access-date=19. 3. 2025}}&lt;/ref&gt;
|}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
*[http://www.gottfried-keller-preis.ch Službeni sajt]
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Švicarske literarne nagrade|K]]</text>
      <sha1>reglvn3u21oaginifmqgn3puaebtjn9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Edin Džeko</title>
    <ns>0</ns>
    <id>17752</id>
    <revision>
      <id>3820419</id>
      <parentid>3820129</parentid>
      <timestamp>2026-03-27T20:39:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <comment>/* Golovi */</comment>
      <origin>3820419</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="52139" sha1="s2sd380omtod0xz2yhe08yoq6x475jr" xml:space="preserve">{{Nogometaš
| imenogometaša              = Edin Džeko
| slika                      = 20150331 2026 AUT BIH 2177 Edin Džeko (cropped).jpg
| datumrođenja               = {{Datum rođenja i godine|1986|03|17}}
| rodnigrad                  = [[Sarajevo]]
| rodnadržava                = [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]
| visina                     = 193 cm
| nadimak                    = ''Bosanski dijamant''
| pozicija                   = [[Napadač]]
| omladinskegodine           = 1996–2003.
| omladinskipogoni           = [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| trenutniklub               = [[FC Schalke 04|Schalke 04]]
| brojnadresu                = 10
| godine1                    = 2003–2005.
| klubovi1                   = [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| nastupi(golovi)1           = 35 (3)
| godine2                    = 2005–2007.
| klubovi2                   = [[FK Teplice|Teplice]]
| nastupi(golovi)2           = 43 (16)
| godine3                    = 2005.
| klubovi3                   = → [[FK Ústí nad Labem|Ústí nad Labem]]
| nastupi(golovi)3           = 15 (6)
| godine4                    = 2007–2011.
| klubovi4                   = [[VfL Wolfsburg|Wolfsburg]]
| nastupi(golovi)4           = 111 (66)
| godine5                    = 2011–2015.
| klubovi5                   = [[Manchester City FC|Manchester City]]
| nastupi(golovi)5           = 130 (50)
| godine6                    = 2015–2016.
| klubovi6                   = → [[AS Roma|Roma]]
| nastupi(golovi)6           = 31 (8)
| godine7                    = 2016–2021.
| klubovi7                   = [[AS Roma|Roma]]
| nastupi(golovi)7           = 168 (77)
| godine8                    = 2021–2023.
| klubovi8                   = [[FC Inter Milano|Inter Milan]]
| nastupi(golovi)8           = 69 (22)
| godine9                    = 2023–2025.
| klubovi9                   = [[Fenerbahçe SK|Fenerbahçe]]
| nastupi(golovi)9           = 71 (35)
| godine10                   = 2025–2026.
| klubovi10                  = [[ACF Fiorentina|Fiorentina]]
| nastupi(golovi)10          = 11 (0)
| godine11                   = 2026–
| klubovi11                  = [[FC Schalke 04|Schalke 04]]
| nastupi(golovi)11          = 8 (6)
| reprezentacija             = Da
| nacionalnegodine1          = 2003–2004.
| nacionalneekipe1           = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-19|Bosna i Hercegovina U19]]
| nacionalninastupi(golovi)1 = 5 (0)
| nacionalnegodine2          = 2006–2007.
| nacionalneekipe2           = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-21|Bosna i Hercegovina U21]]
| nacionalninastupi(golovi)2 = 4 (1)
| nacionalnegodine3          = 2007–
| nacionalneekipe3           = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]]
| nacionalninastupi(golovi)3 = 147 ([[Spisak reprezentativnih golova Edina Džeke|73]])
| zadnjiuređaj               = 26. marta 2026
}}
'''Edin Džeko''' (rođen 17. marta 1986) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je [[nogomet]]aš i kapiten [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovačke reprezentacije]]. Trenutno je član [[FC Schalke 04|Schalkea 04]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/dzeko-s-desetkom-na-dresu-predstavljen-u-schalkeu-potpisao-je-ugovor-do-kraja-sezone/260122101|title=Džeko s desetkom na dresu predstavljen u Schalkeu, potpisao je ugovor do kraja sezone|website=Klix.ba|access-date=22. 1. 2026}}&lt;/ref&gt; Igra na poziciji [[napadač]]a. Poznat je i po nadimku &quot;Bosanski dijamant&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://gol.hr/clanak/svjetski_nogomet/bosanski-dijamant-u-cityju-za-vise-od-milijun-kuna-tjedno.html |title= &quot;Bosanski dijamant&quot; u Cityju za više od milijun kuna tjedno! |website= gol.hr |date= 4. 1. 2011}}&lt;/ref&gt;

==Klupska karijera==
===Početak===
Karijeru je počeo 1996. u omladinskom pogonu [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničara]] iz Sarajeva. Godine 2003. potpisao je profesionalni ugovor sa Željezničarom, gdje je igrao do 2005. U tom periodu igrao je na poziciji veznog igrača.

===Teplice===
S 18 godina odlazi u češki klub [[FK Teplice|Teplice]] za 25.000 [[Euro|eura]].&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.theguardian.com/football/blog/2011/jan/05/edin-dzeko-transfer-manchester-city?CMP=twt_gu|title=Edin Dzeko move to Manchester City pits striker in 'my perfect league' |last= Wilson |first=Jonathan|date=5. 1. 2011|newspaper=The Guardian|language=en|issn=0261-3077|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; U svojoj prvoj sezoni za Teplice na novoj poziciji napadača postiže 17 golova u 43 utakmice.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt; Na kraju sezone proglašen je za najboljeg stranog igrača u [[Prva nogometna liga Češke|češkoj ligi]]. Godine 2005. odlazi na posudbu u [[FK Ústí nad Labem|Ústí nad Labem]], gdje postiže šest golova u 15 utakmica.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Nakon toga se ponovo vraća u Teplice, gdje igra sve do 2007. Njegove odlične igre zapazio je njemački stručnjak [[Felix Magath]] i Džeko 2007. napušta Teplice i odlazi u njemački [[VfL Wolfsburg|Wolfsburg]].

===VfL Wolfsburg===
U prvih 11 utakmica postigao je pet golova te biva proglašen najboljim napadačem prvog dijela sezone 2007/08. od magazina ''[[Sportal]]''.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; U njegovoj prvoj sezoni Wolfsburg završava na petoj poziciji u [[Bundesliga|Bundesligi]] i kvalifikuje se za [[UEFA Evropska liga|UEFA kup]] za narednu sezonu. Džeko sezonu završava s osam golova u 17 započetih utakmica.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;

U narednoj sezoni Džeki se u Wolfsburgu pridružuje reprezentativni kolega i vezni igrač [[Zvjezdan Misimović]], s kojim Džeko čini jedan od najboljih tandema u Bundesligi. U sezoni 2008/09. Džeko osvaja Bundesligu s Wolfsburgom, s dva boda više od [[FC Bayern München|Bayerna]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.skysports.com/bundesliga-table/2008|title=SKY SPORTS: TABELA BUNDESLIGA 2008/09. |date= |website= |publisher=|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; To je bila prva titula prvaka Bundeslige u historiji ovog kluba. Sezonu Džeko kruniše s 26 golova te je bio drugi strijelac lige.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt; Prvi strijelac lige bio je njegov timski kolega [[Grafite]], te su njih dvojica proglašeni najefikasnijim napadačkim duom u historiji Bundeslige.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.goal.com/en/news/725/bundesliga/2009/05/23/1282105/bundesliga-comment-grafite-and-dzeko-a-match-made-in-heaven|title=Bundesliga Comment: Grafite And Dzeko - A Match Made In Heaven - Goal.com|date=23. 5. 2009|language=en|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; U [[DFB-Pokal|kupu Njemačke]] Džeko postiže šest golova u dvije utakmice, a u [[UEFA Evropska liga|Kupu UEFA]] četiri gola i dvije asistencije u osam utakmica.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt; Zbog ovih rezultata biva proglašen najboljim igračem Bundeslige. Uprkos interesovanju mnogih klubova za njegove usluge, a ponajviše [[AC Milan]]a, odlučuje produžiti ugovor s Wolfsburgom do juna 2013.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.skysports.com/story/0,19528,11095_5466299,00.html|title=sky sports |last= |first= |date= |website= |publisher= |access-date=1. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

Prvi gol u [[UEFA Liga prvaka|Ligi prvaka]] postigao je u septembru 2009. protiv slavnog [[Manchester United FC|Manchester Uniteda]] u porazu 2–1 na [[Old Trafford]]u.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/europe/8278799.stm|title=Man Utd 2-1 Wolfsburg|date=30. 9. 2009|newspaper=BBC|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; U sezoni 2009/10, Džeko je bio najbolji strijelac s 22 gola.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url= http://www.klix.ba/sport/nogomet/edin-dzeko-najbolji-strijelac-bundeslige/100508074|title=Odigrano posljednje kolo / Edin Džeko najbolji strijelac Bundeslige! (VIDEO)|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

U augustu 2010. godine, Džeko postaje najbolji strijelac Wolfsburga u klupskoj historiji sa 59 golova na 96 odigranih utakmica, preskočivši [[Diega Klimowicza]] koji je postigao 59 golova na 149 utakmica.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.klix.ba/sport/nogomet/dzeko-najbolji-strijelac-u-historiji-wolfsburga/100828069|title=Srušio rekord / Džeko najbolji strijelac u historiji Wolfsburga|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; U prvom dijelu sezone 2010/11, Džeko postiže 8 golova na 17 utakmica.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

===Manchester City===
[[Datoteka:Dzeko city.jpg|mini|lijevo|175px|Džeko sa [[Manchester City FC|Manchester Cityem]] 2011.]]

Nakon mnogo medijskih špekulacija, 3. januara 2011. godine za 32 miliona eura, Džeko prelazi iz Wolfsburga u [[Engleska|engleski]] klub [[Manchester City FC|Manchester City]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.klix.ba/sport/nogomet/shine-on-you-crazy-diamond/110115091|title=Pozitiva(c) dana / Shine on you, crazy diamond|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Ovo je bio šesti najskuplji transfer u historiji [[Premijer liga Engleske|Engleske Premier League]], te najskuplji transfer jednog igrača porijeklom iz [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Debi u dresu Manchester Cityja upisao je 15. januara u pobjedi 4–3 protiv [[Wolverhampton Wanderers FC|Wolverhamptona]], a bio je asistent za treći gol.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.klix.ba/sport/nogomet/edin-dzeko-asistirao-u-pobjedi-manchester-cityja/110115073|title=VIDEO / Edin Džeko asistirao u pobjedi Manchester Cityja|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Svoj prvi gol u [[Premijer liga Engleske|Premier ligi]] postigao je 25. aprila 2011. u gostujućoj pobjedi 0–1 protiv [[Blackburn Rovers FC|Blackburna]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.espnfc.com/soccer/report?gameId=293017|title=Blackburn Rovers vs. Manchester City - Football Match Report - April 25, 2011 - ESPN|website=ESPNFC.com|access-date=18. 8. 2016}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; U maju 2011. godine, Džeko osvaja svoj prvi trofej sa Manchester Cityjem, pobjedom u finalu [[FA kup]]a protiv [[Stoke City FC|Stoke Cityja]] rezultatom 1–0.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.bbc.com/sport/football/13346941|title=Man City 1-0 Stoke|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

Na početku sezone 2011/2012. postiže 4 gola protiv [[Tottenham Hotspur FC|Tottenhama]] u pobjedi svoje ekipe od 1–5, te tako postaje jedini igrač u historiji Manchester Cityja koji je dao 4 gola na jednoj prvenstvenoj utakmici.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.klix.ba/sport/dzeko-budalastine-i-krkani/110829096|title=Oštar start / Džeko, budalaštine i krkani|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; U mjesecu augustu 2011, Džeko postiže 6 golova u 3 utakmice i osvaja nagradu za najboljeg igrača mjeseca engleske Premier League.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.mirror.co.uk/sport/football/news/manchester-city-striker-edin-dzeko-3316451|title=Dzeko named Player of the Month|last=Football|first=Mirror|date=2. 9. 2011|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Na samom kraju sezone, Džeko postiže izjednačujući gol u 92. minuti protiv ekipe [[Queens Park Rangers FC|QPR]]-a u pobjedi rezultatom 3–2, što Cityju donosi prvu titulu u Premier League nakon 44 godine čekanja.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.bbc.com/sport/football/17973148|title=Manchester City 3-2 QPR|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

U sezoni 2012/13, Džeko postiže nekoliko veoma važnih golova za City u raznim takmičenjima, poput izjednačujućeg gola u pobjedi protiv [[Southampton FC|Southamptona]] rezultatom 3–2, te gol u Ligi prvaka protiv [[Real Madrid CF|Real Madrida]] u meču koji City pobjeđuje.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; U novembru 2012. godine, Džeko postiže gol odmah po ulasku u igru na samom kraju utakmice protiv [[Tottenham Hotspur FC|Tottenhama]] koji Cityju donosi pobjedu i 3 važna boda u ligi. Također, u decembru iste godine, Džeko postiže 2 gola protiv [[Norwich City FC|Norwich City]] u pobjedi od 4–3 za City.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.bbc.com/sport/football/20823176|title=Norwich 3-4 Manchester City|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Sezonu završava sa 14 postignutih golova u Premier League.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

U sezoni 2013/14, Džeko postiže svoj 50. gol u Premier League protiv ekipe [[Crystal Palace FC|Crystal Palace]] u decembru 2013. godine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://en.espn.co.uk/football/sport/story/269417.html|title=Dzeko, Hart the heroes as City edge Palace|language=en|access-date=18. 8. 2016|archive-date=9. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160309060957/http://en.espn.co.uk/football/sport/story/269417.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; U martu 2014. godine, Džeko uspijeva dati dva gola u pobjedi Cityja 3–0 protiv gradskog rivala [[Manchester United FC|Manchester Uniteda]].&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.goal.com/en/match/manchester-united-vs-manchester-city/1483731/report|title=Manchester United 0 - 3 Manchester City Match report - 3/25/14 Premier League - Goal.com|website=www.goal.com|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Njegov prvi gol na toj utakmici dolazi u 43. sekundi, što predstavlja najbrži postignuti gol na [[Old Trafford]]u u historiji Premier League.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt; Protiv ekipe [[Everton FC|Evertona]] u maju 2014. godine, Džeko postiže gol u pobjedi 3–2, što Cityju donosi prvo mjesto na tabeli u ligi.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.bbc.com/sport/football/27168536|title=Everton 2-3 Manchester City|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; U utakmici protiv [[Aston Villa FC|Aston VIlle]], Džeko daje dva gola u pobjedi od 4–0, što Cityju jedno kolo prije kraja prvenstva donosi novu titulu u Premier League.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.espnfc.com/soccer/report?gameId=367219|title=Manchester City vs. Aston Villa - Football Match Report - May 7, 2014 - ESPN|website=ESPNFC.com|access-date=18. 8. 2016}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

U svojoj posljednjoj sezoni za Manchester City, Džeko postiže dva gola u pobjedi 7–0 protiv ekipe [[Sheffield Wednesday FC|Sheffield Wednesday]] u trećoj rundi [[Liga kupa]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.mancity.com/news/first-team/listing?team=First-Team&amp;type=Match%2520Report|title=Manchester City First Team News {{!}} Manchester City FC|website=www.mancity.com|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; A prve golove u Premier League u novoj sezoni postiže protiv ekipe [[Hull City AFC|Hull Cityja]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url= https://www.dailymail.co.uk/sport/football/article-2771876/Hull-City-2-4-Manchester-City-Edin-Dzeko-Frank-Lampard-ensure-champions-touch-Chelsea-having-surrendered-two-goal-lead-KC-Stadium.html |title= Hull City 2-4 Manchester City: Dzeko and Lampard ensure City win |access-date= 18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; U februaru 2015. godine, Džeko okončava niz od 15 utakmica bez postignutog gola, kada postiže gol protiv [[Newcastle United FC|Newcastle Uniteda]] u pobjedi Cityja 5–0.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.bbc.com/sport/football/31466682|title=Manchester City 5-0 Newcastle United|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

===Roma===
[[Datoteka:CSKA-Roma18 (8).jpg|mini|desno|200px|Džeko sa [[AS Roma|Romom]] 2018.]]

====2015/16.====
Dana 12. augusta 2015. godine, Džeko je zvanično potpisao ugovor sa [[italija]]nskom [[AS Roma|Romom]].&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.bbc.com/sport/football/33894658|title=Edin Dzeko: Roma sign Man City striker on season-long loan|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Po ugovoru Džeko je posuđen Romi za četiri miliona eura, a Roma je obavezna da otkupi njegov ugovor za 11 miliona eura na kraju sezone, nakon ispunjenih uvjeta u pogledu broja nastupa i golova Džeke u toj sezoni.&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt; Džeko te uvjete ispunjava već u oktobru 2015. te njegov prelazak u Romu postaje kompletan.

Svoj debi za ekipu Rome bilježi protiv ekipe [[Hellas Verona FC|Hellas Verone]] u remiju 1–1. A u svom drugom nastupu za Romu u augustu 2015. postiže svoj prvi gol za pobjedu protiv aktuelnog prvaka Italije, [[Juventus FC|Juventusa]], rezultatom 2–1.&lt;ref&gt;{{Cite web |url= https://www.dailymail.co.uk/sport/football/article-3207242/Hellas-Verona-1-1-Roma-Rudi-Garcia-s-fail-win-opener-Edin-Dzeko-Gervinho-Wojciech-Szczesny-feature-visitors.html |title= Hellas Verona 1-1 Roma: Rudi Garcia's side fail to win opener |access-date= 18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.irishtimes.com/sport/soccer/edin-dzeko-on-target-as-roma-beat-juventus-1.2334215|title=Edin Dzeko on target as Roma beat Juventus|language=en|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; U februaru 2016. postiže dva gola za Romu u pobjedi protiv [[Palermo FC|Palerma]] rezultatom 5–0.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.bbc.com/sport/football/35623573|title=Roma 5-0 Palermo|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; U debitantskoj sezoni u [[Serie A|Seriji A]] i ekipi Rome, uprkos nekoliko sitnih povreda, sakupio je 39 nastupa, postigavši deset golova, uz šest asistencija.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web |url= http://www.transfermarkt.co.uk/edin-dzeko/leistungsdaten/spieler/28396/plus/0?saison=2015|title=Edin Dzeko - Performance data 15/16 {{!}} Transfermarkt|access-date=13. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

====2016/17.====
Sezonu 2016/17, Džeko otvara svojim prvim pogotkom u sezoni protiv ekipe [[Udinese Calcio|Udinesea]] krajem augusta 2016. godine, a Roma pobjeđuje rezultatom 4–0.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.klix.ba/sport/nogomet/izboren-penal-i-jedan-pogodak-dzeke-u-pobjedi-rome-nad-udineseom/160820089|title=Izboren penal i jedan pogodak Džeke u pobjedi Rome nad Udineseom (FOTO+VIDEO)|access-date=20. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; U toj sezoni Džeko je postigao najviše golova u italijanskoj ligi, a Roma je zauzela drugo mjesto u prvenstvu. Također Džeko je 12. marta je postao četvrti igrač Rome da stigne brojku od 30 golova u svim takmičenjima u jednoj sezoni. Nakon toga 1. aprila 2017, je Džeko postao prvi igrač Rome koji je postigao 33 gola u sezoni u svim takmičenjima, srušeći prošli rekord od 32 gola koji su držali [[Rodolfo Volk]] i [[Francesco Totti]]. Završio je sezonu sa ukupno 39 golova.

====2017/18.====
Džeko je započeo svoju treću sezonu za Romu sa šest golova u prvih pet utakmica u ligi. Svoj prvi gol u sezoni je postigao protiv [[FC Inter Milano|Intera]] 26. augusta 2017.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.quotidiano.net/sport/calcio/roma-inter-1.3355556|title=Roma-Inter 1-3, Icardi spegne i sogni giallorossi|last=BOCCHINI|first=FRANCESCO|date=|website=QuotidianoNet|publisher=|language=it|access-date=3. 2. 2019}}&lt;/ref&gt;

9. oktobra je Džeko bio među jednim od 30 nominiranih igrača za [[Zlatna lopta France Footballa|Zlatnu loptu]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.lequipe.fr/Football/Actualites/De-bruyne-lewandowski-de-gea-kane-et-dzeko-font-aussi-partie-de-la-liste-des-30-nommes-au-ballon-d-or-france-football-2017/840875|title=De Bruyne, Lewandowski, De Gea, Kane et Dzeko font aussi partie de la liste des 30 nommés au Ballon d'Or France Football 2017|last=|first=|date=|website=L'ÉQUIPE|publisher=|access-date=3. 2. 2019}}&lt;/ref&gt;

Nakon toga je Džeko postigao dva gola protiv [[Chelsea FC|Chelsija]] na [[Stamford Bridge (stadion)|Stamford Bridgu]] u [[UEFA Liga prvaka|Ligi prvaka]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/season=2018/matches/round=2000881/match=2021632/index.html|title=UEFA Champions League - Chelsea-Roma|last=UEFA.com|first=|date=|website=UEFA.com|publisher=|language=en|access-date=3. 2. 2019}}&lt;/ref&gt; Također je pomogao Romi da stigne do četvrtfinala Lige prvaka postižući gol protiv [[FC Shakhtar Donetsk|Shakhtar Donetska]].&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.theguardian.com/football/2018/mar/13/roma-shakhtar-donetsk-champions-league-match-report|title=Edin Dzeko sends Roma through against Shakhtar and into last eight|last=Reuters|first=|date=13. 3. 2018|work=|newspaper=The Guardian|language=en|issn=|access-date=3. 2. 2019|via=}}&lt;/ref&gt; Postigao je gol na obe utakmice četvrtfinala protiv [[FC Barcelona|Barcelone]] protiv koje je Roma pobijedila na gostujućim pogodcima.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.index.hr/clanak.aspx?id=1037786|title=Roma srušila Barcelonu za polufinale LP-a Džeko najzaslužniji za senzaciju|last=|first=|date=|website=www.index.hr|publisher=|language=hr|access-date=3. 2. 2019}}&lt;/ref&gt; U polufinalu je Džeko postigao gol na obe utakmice protiv [[Liverpool FC|Liverpoola]], ali to nije bilo dovoljno jer je Roma izgubila.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.cbssports.com/soccer/news/liverpool-lose-4-2-to-roma-advance-to-champions-league-final-on-aggregate-amid-controversial-referee-decisions/|title=Liverpool lose 4-2 to Roma, advance to Champions League final on aggregate amid controversial referee decisions|last=|first=|date=|website=CBSSports.com|publisher=|language=en|access-date=3. 2. 2019}}&lt;/ref&gt;

Džeko je završio sezonu sa 24 gola od kojih je 16 postigao u [[Serie A]]. Također je postigao 8 golova u Ligi prvaka što je značilo da je peti najbolji strijelac te sezone u takmičenju.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://sportsport.ba/fudbal/u-romi-nisu-zadovoljni-dzeko-i-under-su-jedini-sigurni/277471|title=U Romi nisu zadovoljni: Džeko i Under su jedini sigurni|last=|first=|date=|website=SportSport.ba|publisher=|language=bs|access-date=3. 2. 2019}}&lt;/ref&gt;

====2018/19.====
Džeko je započeo svoju četvrtu sezonu sa Romom postižući gol protiv Torina 19. augusta.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ilmessaggero.it/sport/calcio/torino_roma_diretta_risultato_finale_live_dzeko_belotti_campionato-3921564.html|title=Torino-Roma 0-1: Dzeko regala i primi tre punti della stagione|last=|first=|date=|website=www.ilmessaggero.it|publisher=|language=it|access-date=7. 2. 2019}}&lt;/ref&gt; Nakon toga je postigao svoj prvi hat-trick u Ligi prvaka 2. oktobra protiv [[FC Viktoria Plzeň|Viktorie Plzeň]]. Postao je prvi bosanski igrač koji je postigao hat-trick u Ligi prvaka.

====2019/20.====
U svojoj 5. sezoni u timu iz Rima, Džeko je upisao svoj jubilarni 200. nastup za Romu 15 decembra 2019. godine u ligaškoj pobjedi protiv [[SPAL|SPAL-a]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/dzeko-uspjesan-u-jubilarnoj-utakmici-dobra-partija-i-izboren-penal-u-pobjedi-rome/191215084|title=Džeko uspješan u jubilarnoj utakmici: Dobra partija i izboren penal u pobjedi Rome|date=15. 12. 2019|access-date=15. 12. 2019|language=bosanski|author=N.K.|publisher=Klix.ba}}&lt;/ref&gt;

==Reprezentacija==
[[Datoteka:20150331 2219 AUT BIH 2704.jpg|mini|desno|Džeko u dresu [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentacije Bosne i Hercegovine]] 2015.]]

Prije [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovačke A-selekcije]] igrao je za [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija U19|bosanskohercegovačku U-19]] i [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-21|U-21]] reprezentaciju. U A-selekciji debitirao je 2. juna 2007. protiv [[Nogometna reprezentacija Turske|reprezentacije Turske]], kada je postigao i svoj prvi gol.&lt;ref name=&quot;transfermarkt.co.uk&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.co.uk/edin-dzeko/nationalmannschaft/spieler/28396|title=Edin Dzeko - National team {{!}} Transfermarkt|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; U martu 2009, bosanski sportski komentator, [[Mustafa Mijajlović|Marijan Mijajlović]], tokom prenosa utakmice protiv Belgije, Džeki daje nadimak B''osanski dijamant,'' a Džeko u toj utakmici postiže jedan od najljepših golova u svojoj karijeri.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://24sata.info/sport/fudbal/111528-Dijamant-opravdao-svoj-nadimak-Dzeko-najsjajniji-najvrijedniji-nasoj-grupi.html|title=24sata.info - Dijamant opravdao svoj nadimak: Džeko najsjajniji i najvrijedniji u našoj grupi!|access-date=18. 8. 2016|archive-date=31. 10. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141031191702/http://www.24sata.info/sport/fudbal/111528-Dijamant-opravdao-svoj-nadimak-Dzeko-najsjajniji-najvrijedniji-nasoj-grupi.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

U [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|kvalifikacijama]] za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|Svjetsko prvenstvo]] u [[Južnoafrička Republika|Južnoafričkoj Republici]] 2010. postigao je 9 golova i tako postao drugi najbolji strijelac kvalifikacija.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.fifa.com/worldcup/preliminaries/europe/all-matches.html|title=2018 FIFA World Cup Russia™ - Qualifiers - Europe - All Matches - FIFA.com|last=FIFA.com|website=FIFA.com|language=en|access-date=18. 8. 2016|archive-date=13. 8. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160813201858/http://www.fifa.com/worldcup/preliminaries/europe/all-matches.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; U septembru 2012. godine, u pobjedi 8–1 protiv [[Lihtenštajn]]a, Džeko postiže svoj prvi [[hat-trick]] u dresu reprezentacije, te u isto vrijeme postaje najbolji strijelac reprezentacije sa 24 postignuta gola.&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite web|url=http://sportsport.ba/bh_fudbal/dzeko-hat-trickom-ostavio-misimovica-i-bolica-iza-sebe/87450|title=Džeko hat-trickom ostavio Misimovića i Bolića iza sebe|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Rekord je prije njega držao, [[Elvir Bolić]], sa 22 postignuta gola.&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt;

Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|FIFA Svjetsko prvenstvo 2014]], Džeko okončava kao drugi strijelac kvalifikacija sa ukupno 10 postignutih golova, a BiH se po prvi put u svojoj historiji uspijeva kvalifikovati na jedno veliko fudbalsko takmičenje.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.fifa.com/worldcup/preliminaries/europe/all-matches.html|title=2018 FIFA World Cup Russia™ - Qualifiers - Europe - All Matches - FIFA.com|last=FIFA.com|website=FIFA.com|language=en|access-date=18. 8. 2016|archive-date=13. 8. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160813201858/http://www.fifa.com/worldcup/preliminaries/europe/all-matches.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

U junu 2014. godine, Džeko dobija pozivnicu da nastupi za BiH na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|Svjetskom prvenstvu u Brazilu]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.telegraph.co.uk/sport/football/teams/bosnia-and-herzegovina/10810419/Bosnia-Herzegovina-World-Cup-2014-squad.html|title=Bosnia-Herzegovina World Cup 2014 squad|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Prve dvije utakmice grupne faze takmičenja, BiH gubi protiv [[Argentina|Argentine]] 2–1 i [[Nigerija|Nigerije]] 1–0, a Džeko ne uspijeva postići niti jedan gol. Međutim, u trećoj utakmici grupne faze, Džeko postiže prvi gol u pobjedi protiv selekcije [[Iran]]a.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.bbc.com/sport/football/25285298|title=World Cup: Bosnia-Hercegovina 3-1 Iran|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Međutim, BiH sa dva poraza i jednom pobjedom u svojoj grupi završava na trećem mjestu i ne uspijeva se plasirati u daljni tok takmičenja.

U augustu 2014. godine, Džeko nasljeđuje kapitensku traku od [[Emir Spahić|Emira Spahića]], koji najavljuje svoje povlačenje iz reprezentacije BiH.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://sportsport.ba/bh_fudbal/edin-dzeko-novi-kapiten-reprezentacije-bih/137525|title=Edin Džeko novi kapiten reprezentacije BiH|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; U martu 2015, Džeko postiže svoj drugi hat-trick za BiH protiv selekcije [[Andora|Andore]] u sklopu kvalifikacija za [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2016.|UEFA EURO 2016]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

==UNICEF-ov ambasador==
U novembru 2009. Džeko je postao prvi [[UNICEF]]-ov ambasador dobre volje iz [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. U sklopu ovog projekta posjetio je nekoliko škola i domova za nezbrinutu djecu u Bosni i Hercegovini.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.info-market.ba/bs/sport/13411-edin-deko-sveano-otvorio-nove-prostorije-centra-za-rani-rast-i-razvoj-u-novom-grad-sarajevo|title=Edin Džeko svečano otvorio nove prostorije centra za rani rast i razvoj|access-date=18. 8. 2016}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;

==Ambasador Omladinske škole FK Željezničar==
Nakon što je Džeko imenovan za ambasadora [[UEFA Liga mladih|UEFA Lige mladih]], 6. oktobra 2017. je postao i ambasador Omladinske škole [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]]. Nakon obavljenog treninga reprezentacije dobio je prigodne poklone od čelnih ljudi Željezničara.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://fkzeljeznicar.ba/foto-edin-dzeko-ambasador-omladinske-skole-fk-zeljeznicar/28549/|title=FOTO: Edin Džeko ambasador Omladinske škole FK Željezničar|access-date=6. 10. 2017}}&lt;/ref&gt;

==Statistika==
===Klubovi===
''Ažurirano: 15. marta 2026.''&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:85%;&quot;
|-
! colspan=&quot;3&quot; | Klub
! colspan=&quot;2&quot; | Liga
! colspan=&quot;2&quot; | Kup
! colspan=&quot;2&quot; | Liga-kup
! colspan=&quot;2&quot; | UEFA
! colspan=&quot;2&quot; | Ukupno
|-
! Sezona !! Klub !! Liga
! Nast. !! Golovi
! Nast. !! Golovi
! Nast. !! Golovi
! Nast. !! Golovi
! Nast. !! Golovi
|-
! colspan=&quot;3&quot; | Bosna i Hercegovina
! colspan=&quot;2&quot; | Liga
! colspan=&quot;2&quot; | [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kup]]
! colspan=&quot;2&quot; | Ostalo
! colspan=&quot;2&quot; | [[UEFA]]
! colspan=&quot;2&quot; | Ukupno
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2003/2004.|2003/04]].|| rowspan=&quot;2&quot; |[[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]|| rowspan=&quot;2&quot; |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]||15||2||0||0|| colspan=&quot;2&quot; |–||1||0||16||2
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2004/2005.|2004/05]].|||20||1||0||0|| colspan=&quot;2&quot; |–||0||0||20||1
|-
! colspan=&quot;3&quot; | Češka
! colspan=&quot;2&quot; | Liga
! colspan=&quot;2&quot; | [[Kup Češke u nogometu|Kup]]
! colspan=&quot;2&quot; | Liga-kup
! colspan=&quot;2&quot; | [[UEFA]]
! colspan=&quot;2&quot; | Ukupno
|-
|[[Gambrinus liga 2005/06.|2005/06]].|| rowspan=&quot;2&quot; |[[FK Teplice|Teplice]]|| rowspan=&quot;2&quot; |[[Prva nogometna liga Češke|Gambrinus liga]]||13||3||0||0|| colspan=&quot;2&quot; |–|| colspan=&quot;2&quot; |–||13||3
|-
|[[Gambrinus liga 2006/07.|2006/07]].||30||13||2||0|| colspan=&quot;2&quot; |–||2||0||34||13
|-
|[[Druga nogometna liga Češke 2005/06.|2005/06]].|||[[FK Ústí nad Labem|Ústí nad Labem]]|||[[Druga nogometna liga Češke|2. liga]]||15||6||2||1|| colspan=&quot;2&quot; |–|| colspan=&quot;2&quot; |–||17||7
|-
! colspan=&quot;3&quot; | Njemačka
! colspan=&quot;2&quot; | Liga
! colspan=&quot;2&quot; | [[DFB-Pokal]]
! colspan=&quot;2&quot; | Ostalo
! colspan=&quot;2&quot; | [[UEFA]]
! colspan=&quot;2&quot; | Ukupno
|-
|[[Nogometna Bundesliga 2007/08.|2007/08]].|| rowspan=&quot;4&quot; |[[VfL Wolfsburg|Wolfsburg]]|| rowspan=&quot;4&quot; |[[Bundesliga]]||28||8||5||1|| colspan=&quot;2&quot; |–|| colspan=&quot;2&quot; |–||33||9
|-
|[[Nogometna Bundesliga 2008/2009.|2008/09]].||32||26||2||6|| colspan=&quot;2&quot; |–||8||4||42||36
|-
|[[Nogometna Bundesliga 2009/2010.|2009/10]].||34||22||2||2|| colspan=&quot;2&quot; |–||12||5||48||29
|-
|[[Nogometna Bundesliga 2010/11.|2010/11]].||17||10||2||1|| colspan=&quot;2&quot; |–|| colspan=&quot;2&quot; |–||19||11
|-
! colspan=&quot;3&quot; | Engleska
! colspan=&quot;2&quot; | Liga
! colspan=&quot;2&quot; | [[FA kup]]
! colspan=&quot;2&quot; | [[Engleski Liga-kup|Liga-kup]]
! colspan=&quot;2&quot; | [[UEFA]]
! colspan=&quot;2&quot; | Ukupno
|-
|[[Premier League 2010/11.|2010/11]].|| rowspan=&quot;5&quot; |[[Manchester City FC|Manchester City]]|| rowspan=&quot;5&quot; |[[Premijer liga Engleske|Premier League]]||15||2||2||2||0||0||4||2||21||6
|-
|[[Premier League 2011/2012.|2011/12]].||30||14||0||0||4||3||8||1||43{{napomena|1 utakmica u [[FA Community Shield 2011.]]}}||19{{napomena|1 gol u [[FA Community Shield 2011.]]}}
|-
|[[Premier League 2012/2013.|2012/13]].||32||14||5||0||1||0||6||1||45{{napomena|1 utakmica u [[FA Community Shield 2012.]]}}||15
|-
|[[Premier League 2013/2014.|2013/14]].||31||16||5||2||5||6||7||2||48||26
|-
|[[Premier League 2014/2015.|2014/15]].||22||4||1||0||2||2||6||0||32{{napomena|1 utakmica u [[FA Community Shield 2014.]]}}||6
|-
! colspan=&quot;3&quot; | Italija
! colspan=&quot;2&quot; | Liga
! colspan=&quot;2&quot; | [[Italijanski kup|Coppa Italia]]
! colspan=&quot;2&quot; | Ostalo
! colspan=&quot;2&quot; | [[UEFA]]
! colspan=&quot;2&quot; | Ukupno
|-
|[[Serie A 2015/2016.|2015/16]].
| rowspan=&quot;6&quot; |[[AS Roma|Roma]]
| rowspan=&quot;8&quot; |[[Serie A]]
|31||8||1||0|| colspan=&quot;2&quot; |–||7||2||39||10
|-
|[[Serie A 2016/2017.|2016/17]].
||37||29||4||2||colspan=&quot;2&quot; |–||10||8||51||39
|-
|[[Serie A 2017/2018.|2017/18]].
||36||16||1||0||colspan=&quot;2&quot; |–||12||8||49||24
|-
|[[Serie A 2018/2019|2018/19]]
|33||9||1||0|| colspan=&quot;2&quot; |–||6||5||40||14
|-
|[[Serie A 2019/2020|2019/20]]
|35||16||0||0|| colspan=&quot;2&quot; |–||8||3||43||19
|-
|[[Serie A 2020/2021|2020/21]]
|27||7||1||0|| colspan=&quot;2&quot; |–||10||6||38||13
|-
|[[Serie A 2021/22.|2021/22]].
| rowspan=&quot;2&quot; |[[FC Inter Milano|Inter Milan]]
|36||13||5||1||1||0||7||3||49||17
|-
|[[Serie A 2022/23.|2022/23]].
|33||9||5||0||1||1||13||4||52||14
|-
! colspan=&quot;3&quot; | Turska
! colspan=&quot;2&quot; | Liga
! colspan=&quot;2&quot; | [[Kup Turske u nogometu|Kup]]
! colspan=&quot;2&quot; | Ostalo
! colspan=&quot;2&quot; | [[UEFA]]
! colspan=&quot;2&quot; | Ukupno
|-
|[[Süper Lig 2023/24.|2023/24]].
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Fenerbahçe SK|Fenerbahçe]]
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Süper Lig]]
|36||21||0||0||0||0||10||4||46||25
|-
|[[Süper Lig 2024/25.|2024/25]].
|35||14||2||0|| colspan=&quot;2&quot; |–||16||7||53||21
|-
! colspan=&quot;3&quot; | Italija
! colspan=&quot;2&quot; | Liga
! colspan=&quot;2&quot; | [[Italijanski kup|Coppa Italia]]
! colspan=&quot;2&quot; | Ostalo
! colspan=&quot;2&quot; | [[UEFA]]
! colspan=&quot;2&quot; | Ukupno
|-
|[[Serie A 2025/2026.|2025/26]].
| [[ACF Fiorentina|Fiorentina]]
| [[Serie A]]
|11||0||0||0|| colspan=&quot;2&quot; |–||7||2||18||2
|-
! colspan=&quot;3&quot; | Njemačka
! colspan=&quot;2&quot; | Liga
! colspan=&quot;2&quot; | [[DFB-Pokal]]
! colspan=&quot;2&quot; | Ostalo
! colspan=&quot;2&quot; | [[UEFA]]
! colspan=&quot;2&quot; | Ukupno
|-
|[[2. Bundesliga 2025/2026.|2025/26]].
| [[FC Schalke 04|Schalke 04]]
| [[2. Bundesliga]]
|8||6|| colspan=&quot;2&quot; |– || colspan=&quot;2&quot; |–|| colspan=&quot;2&quot; |–||8||6
|-
! rowspan=&quot;6&quot; | Ukupno
! colspan=&quot;2&quot; | Bosna i Hercegovina
!35||3||0||0|| colspan=&quot;2&quot; |–||1||0||36||3
|-
! colspan=&quot;2&quot; | Češka
!58||22||4||1|| colspan=&quot;2&quot; |–||2||0||64||23
|-
! colspan=&quot;2&quot; | Njemačka
!119||72||11||10|| colspan=&quot;2&quot; |–||20||9||150||91
|-
! colspan=&quot;2&quot; | Engleska
!130||50||13||4||12||11||31||6||186||71
|-
! colspan=&quot;2&quot; | Italija
!279||107||18||3||2||1||80||41||379||152
|-
! colspan=&quot;2&quot; | Turska
!71||35||2||0||0||0||26||11||99||46
|-
! colspan=&quot;3&quot; | Ukupno
!692||289||48||18||14||12||160||67||914||386
|}

===Reprezentacija===
====Nastupi====
''Ažurirano: 26. marta 2026.''&lt;ref name=&quot;transfermarkt.co.uk&quot;/&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
!Reprezentacija!!Godina!!Nastupi!!Golovi
|-
| rowspan=&quot;21&quot; |[[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]]
|-
|2007.||7||1
|-
|2008.||6|||5
|-
|2009.||10||8
|-
|2010.||8||3
|-
|2011.||10||3
|-
|2012.||9||6
|-
|2013.||9||7
|-
|2014.||10||5
|-
|2015.||7||7
|-
|2016.||7||4
|-
|2017.||6||3
|-
|2018.||10||3
|-
|2019.||8||3
|-
|2020.||5||1
|-
|2021.||6||1
|-
|2022.||8||4
|-
|2023.||7||1
|-
|2024.||6||2
|-
|2025.||7||5
|-
|2026.||1||1
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Ukupno||147||73
|}

====Golovi====
Edin Džeko je dao 73 gola za reprezentaciju Bosne i Hercegovine na 147 nastupa i trenutni je rekorder nacionalnog tima po broju nastupa i datih golova.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.rsssf.com/miscellaneous/dzeko-intlg.html|title=Edin Dzeko - International Goals, rsssf.com|access-date=1. 9. 2021}}&lt;/ref&gt; Ispod je tabelarni prikaz svih golova Edina Džeke za seniorsku reprezentaciju Bosne i Hercegovine počevši od juna 2007. godine i njegovog debija za seniorski tim:

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:85%;&quot; width=&quot;100%&quot;
|-
! width=&quot;3%&quot; | #
! width=&quot;15%&quot; | Datum
! width=&quot;25%&quot; | Lokacija
! width=&quot;20%&quot; | Protivnik
! width=&quot;5%&quot; | Gol
! width=&quot;5%&quot; | Rezultat
! width=&quot;27%&quot; | Takmičenje
|-
| 1. || 2. juni 2007. || align=&quot;left&quot; | [[Stadion &quot;Asim Ferhatović Hase&quot;|Koševo]], [[Sarajevo]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|TUR}} || '''2'''–2 || 3–2 || [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2008.|Kvalifikacije za EP 2008]].
|-
| 2.
| rowspan=&quot;2&quot; | 10. septembar 2008. || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; | [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], [[Zenica]] || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; | {{NOG|EST}} || '''5'''–0 || rowspan=&quot;2&quot; | 7–0 || rowspan=&quot;2&quot; | [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|Kvalifikacije za SP 2010]].
|-
| 3. || '''6'''–0
|-
| 4. || 11. oktobar 2008. || align=&quot;left&quot; | [[Stadion BJK İnönü]], [[Istanbul]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|TUR}} || '''1'''–0 || 1–2 || Kvalifikacije za SP 2010.
|-
| 5. || 15. oktobar 2008. || align=&quot;left&quot; | [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], Zenica || align=&quot;left&quot; | {{NOG|ARM}} || '''2'''–0 || 4–1 || Kvalifikacije za SP 2010.
|-
| 6. || 20. novembar 2008. || align=&quot;left&quot; | [[Ljudski vrt]], [[Maribor]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|SLO}} || '''3'''–1 || 4–3 || Prijateljska
|-
| 7. || 28. mart 2009. || align=&quot;left&quot; | [[Stadion Fenix]], [[Genk]] || align=&quot;left&quot; rowspan=&quot;3&quot;| {{NOG|BEL}} || '''1'''–0 || 4–2 || Kvalifikacije za SP 2010.
|-
| 8. || rowspan=&quot;2&quot; | 1. april 2009. || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; | [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], Zenica || '''1'''–0 || rowspan=&quot;2&quot; | 2–1 || rowspan=&quot;2&quot; | Kvalifikacije za SP 2010.
|-
| 9. || '''2'''–0
|-
| 10. || 6. juni 2009. || align=&quot;left&quot; |[[Stade Pierre de Coubertin (Cannes)|Stade Pierre de Coubertin]], [[Cannes]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|OMA}} || '''1'''–0 || 2–1 || Prijateljska
|-
| 11. || rowspan=&quot;2&quot; | 12. august 2009. || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; | [[Stadion &quot;Asim Ferhatović Hase&quot;|Koševo]], Sarajevo || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; | {{NOG|IRN}} || '''1'''–0 || rowspan=&quot;2&quot; | 2–3 || rowspan=&quot;2&quot; | Prijateljska
|-
| 12. || '''2'''–0
|-
| 13. || 10. oktobar 2009. || align=&quot;left&quot; | [[A. Le Coq Arena]], [[Tallinn]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|EST}} || '''1'''–0 || 2–0 || Kvalifikacije za SP 2010.
|-
| 14. || 14. oktobar 2009. || align=&quot;left&quot; | Bilino polje, Zenica || align=&quot;left&quot; | {{NOG|ŠPA}} || '''1'''–5 || 2–5 || Kvalifikacije za SP 2010.
|-
| 15. || 3. juni 2010. || align=&quot;left&quot; | [[Commerzbank-Arena]], [[Frankfurt na Majni|Frankfurt]]|| align=&quot;left&quot; | {{NOG|NJE}} || '''1'''–0 || 1–3 || Prijateljska
|-
| 16. || 3. septembar 2010. || align=&quot;left&quot; |[[Stade Josy Barthel]], [[N6 road (Luxembourg)|Route d'Arlon]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|LUX}} || '''3'''–0 || 3–0 || [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2012.|Kvalifikacije za EP 2012]].
|-
| 17. || 17. novembar 2010. || align=&quot;left&quot; |[[Štadión Pasienky]], [[Bratislava]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|SLK}} || '''3'''–1 || 3–2 || Prijateljska
|-
| 18. || 26. mart 2011. || align=&quot;left&quot; | [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], Zenica || align=&quot;left&quot; | {{NOG|RUM}} || '''2'''–1 || 2–1 || Kvalifikacije za EP 2012.
|-
| 19. || 7. oktobar 2011. || align=&quot;left&quot; | [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], Zenica || align=&quot;left&quot; | {{NOG|LUX}} || '''1'''–0 || 5–0 || Kvalifikacije za EP 2012.
|-
| 20. || 11. oktobar 2011. || align=&quot;left&quot; | [[Stade de France]], [[Pariz]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|FRA}} || '''1'''–0 || 1–1 || Kvalifikacije za EP 2012.
|-
| 21. || 1. juni 2012. || align=&quot;left&quot; | [[Soldier Field]], [[Chicago]]  || align=&quot;left&quot; | {{NOG|MEX}} || '''1'''–1 || 1–2 || Prijateljska
|-
| 22. || rowspan=&quot;3&quot; | 7. septembar 2012. || rowspan=&quot;3&quot; align=&quot;left&quot; | [[Stadion Rheinpark|Rheinpark]], [[Vaduz]] || rowspan=&quot;3&quot; align=&quot;left&quot; | {{NOG|LIH}} || '''5'''–0 || rowspan=&quot;3&quot; | 8–1 || rowspan=&quot;3&quot; | [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|Kvalifikacije za SP 2014]].
|-
| 23. || '''6'''–1
|-
| 24. || '''7'''–1
|-
| 25. || 11. septembar 2012. || align=&quot;left&quot; | [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], Zenica || align=&quot;left&quot; | {{NOG|LAT}} || '''4'''–1 || 4–1 || Kvalifikacije za SP 2014.
|-
| 26. || 16. oktobar 2012. || align=&quot;left&quot; | [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], Zenica || align=&quot;left&quot; | {{NOG|LIT}} || '''3'''–0 || 3–0 || Kvalifikacije za SP 2014.
|-
| 27. || rowspan=&quot;2&quot; | 22. mart 2013. || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; | [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], Zenica || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; | {{NOG|GRČ}} || '''1'''–0 || rowspan=&quot;2&quot; | 3–1 || rowspan=&quot;2&quot; | Kvalifikacije za SP 2014.
|-
| 28. || '''3'''–0
|-
| 29. || 7. juni 2013. || align=&quot;left&quot; | [[Stadion Skonto]], [[Riga]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|LAT}} || '''5'''–0 || 5–0 || Kvalifikacije za SP 2014.
|-
| 30. || rowspan=&quot;2&quot; | 14. august 2013. || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; |[[Stadion &quot;Asim Ferhatović Hase&quot;|Koševo]], [[Sarajevo]] || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; |{{NOG|SAD}} || '''1'''–0 || rowspan=&quot;2&quot; |3–4 || rowspan=&quot;2&quot; | Prijateljska
|-
| 31. || '''3'''–4
|-
| 32. || rowspan=&quot;2&quot; | 11. oktobar 2013. || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; |[[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], Zenica || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; |{{NOG|LIH}} || '''1'''–0 || rowspan=&quot;2&quot; |4–1 || rowspan=&quot;2&quot; | Kvalifikacije za SP 2014.
|-
| 33. || '''4'''–0
|-
| 34. || rowspan=&quot;2&quot; | 31. maj 2014. || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; |[[Edward Jones Dome]], [[Saint Louis|St. Louis]]|| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; |{{NOG|OBS}} || '''1'''–0 || rowspan=&quot;2&quot; |2–1 || rowspan=&quot;2&quot; | Prijateljska
|-
| 35. || '''2'''–0
|-
| 36. || 25. juni 2014. || align=&quot;left&quot; | Arena Fonte Nova, Salvador, Bahia || align=&quot;left&quot; | {{NOG|IRN}} || '''1'''–0 || 3–1 || [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|SP 2014]].
|-
| 37. || 4. septembar 2014. || align=&quot;left&quot; | [[Gradski stadion Tušanj|Tušanj]], [[Tuzla]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|LIH}} || '''3'''–0 || 3–0 || Prijateljska
|-
| 38. || 13. oktobar 2014. || align=&quot;left&quot; | [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], [[Zenica]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|BEL}} || '''1'''–0 || 1–1 || [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2016.|Kvalifikacije za EP 2016]].
|-
| 39. || rowspan=&quot;3&quot; | 28. mart 2015. || rowspan=&quot;3&quot; align=&quot;left&quot; | [[Nacionalni stadion (Andora)|Estadi Nacional]], [[Andorra la Vella]] || rowspan=&quot;3&quot; align=&quot;left&quot; | {{NOG|AND}} || '''1'''–0 || rowspan=&quot;3&quot; | 3–0 || rowspan=&quot;3&quot; | Kvalifikacije za EP 2016.
|-
| 40. || '''2'''–0
|-
| 41. || '''3'''–0
|-
| 42. || 12. juni 2015. || align=&quot;left&quot; | [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], [[Zenica]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|IZR}} || '''1'''–1 || 3–1 || Kvalifikacije za EP 2016.
|-
| 43. || 3. septembar 2015. || align=&quot;left&quot; | [[Stadion kralja Baudouina]], [[Bruxelles]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|BEL}} || '''1'''–0 || 1–3 || Kvalifikacije za EP 2016.
|-
| 44. || 6. septembar 2015. || align=&quot;left&quot; | [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], [[Zenica]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|AND}} || '''2'''–0 || 3–0 || Kvalifikacije za EP 2016.
|-
| 45. || 13. novembar 2015. || align=&quot;left&quot; | [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], [[Zenica]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|IRS}} || '''1'''–1 || 1–1 || Kvalifikacije za EP 2016.
|-
| 46. || 29. mart 2016. || align=&quot;left&quot; | [[Letzigrund]], [[Zürich]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|ŠVI}} || '''1'''–0 || 2–0 || Prijateljska
|-
| 47. || 6. septembar 2016. || align=&quot;left&quot; | [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], [[Zenica]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|EST}} || '''2'''–0 || 5–0 || [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|Kvalifikacije za SP 2018]].
|-
| 48. || rowspan=&quot;2&quot; | 10. oktobar 2016. || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; |[[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], [[Zenica]] || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; |{{NOG|KIP}} || '''1'''–0 || rowspan=&quot;2&quot; |2–0 || rowspan=&quot;2&quot; | [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|Kvalifikacije za SP 2018]].
|-
| 49. || '''2'''–0
|-
| 50. || 28. mart 2017. || align=&quot;left&quot; | [[Elbasan Arena]], [[Elbasan]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|ALB}} || '''1'''–0 || 2–1 || Prijateljska
|-
| 51. || rowspan=&quot;2&quot; | 3. septembar 2017. || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; |[[Estádio Algarve]], [[Faro]] || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; |{{NOG|GIB}} || '''1'''–0 || rowspan=&quot;2&quot; |4–0 || rowspan=&quot;2&quot; | [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|Kvalifikacije za SP 2018]].
|-
| 52. || '''4'''–0
|-
| 53. || 11. septembar 2018. || align=&quot;left&quot; | [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], [[Zenica]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|AUT}} || '''1'''–0 || 1–0 || [[UEFA Liga nacija 2018/2019.]]
|-
| 54. || rowspan=&quot;2&quot; | 15. oktobar 2018. || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; |[[Stadion Grbavica|Grbavica]], [[Sarajevo]] || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; |{{NOG|SJI}} || '''1'''–0 || rowspan=&quot;2&quot; |2–0 || rowspan=&quot;2&quot; | UEFA Liga nacija 2018/2019.
|-
| 55. || '''2'''–0
|-
|56.
|11. juni 2019.
|align=&quot;left&quot;|[[Stadion &quot;Juventus&quot;]], [[Torino]]
|align=&quot;left&quot;|{{ZD|Italija}} [[Nogometna reprezentacija Italije|Italija]]
|'''1'''–0
|1–2
|[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2020 - grupa J|Kvalifikacije za EP 2020.]] 
|-
|57.
|5. septembar 2019.
|align=&quot;left&quot;|[[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], [[Zenica]]
|align=&quot;left&quot;|{{ZD|Lihtenštajn}} [[Nogometna reprezentacija Lihtenštajna|Lihtenštajn]]
|'''3'''–0
|5–0
|Kvalifikacije za EP 2020.
|-
|58.
|8. septembar 2019.
|align=&quot;left&quot;|[[Stadion Republikanski Vazgen Sargisjan]], [[Jerevan]]
|align=&quot;left&quot;|{{ZD|Armenija}} [[Nogometna reprezentacija Armenije|Armenija]]
|'''1'''–1
|2–4
|Kvalifikacije za EP 2020.
|-
|59.
|4. septembar 2020.
|align=&quot;left&quot;|[[Stadion Artemio Franchi]], [[Firenca]]
|align=&quot;left&quot;|{{ZD|Italija}} [[Nogometna reprezentacija Italije|Italija]]
|'''1'''–0
|1–1
|[[UEFA Liga nacija 2020/2021.]]
|-
|60.
|1. septembar 2021.
|align=&quot;left&quot;|[[Stadion de la Meinau]], [[Strasbourg]]
|align=&quot;left&quot;|{{ZD|Francuska}} [[Nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]]
|'''1'''–0
|1–1
|[[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|Kvalifikacije za SP 2022]].
|-
|61.
|29. mart 2022.
|align=&quot;left&quot;|[[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], [[Zenica]]
|align=&quot;left&quot;|{{ZD|Luksemburg}} [[Nogometna reprezentacija Luksemburga|Luksemburg]]
|'''1'''–0
|1–0
|Prijateljska
|-
| 62.
| rowspan=&quot;2&quot; | 14. juni 2022.
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; |[[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], [[Zenica]]
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; |{{NOG|FIN}} || '''2'''–2
| rowspan=&quot;2&quot; |3–2
| rowspan=&quot;3&quot; | [[UEFA Liga nacija 2022/2023.]]
|-
| 63. || '''3'''–2
|-
|64.
|26. septembar 2022.
|align=&quot;left&quot;|[[Stadion Rapid-Giulești]], [[Bukurešt]]
|align=&quot;left&quot;|{{ZD|Rumunija}} [[Nogometna reprezentacija Rumunije|Rumunija]]
|'''1'''–2
|1–4
|-
|65.
|8. septembar 2023.
|align=&quot;left&quot;|[[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], [[Zenica]]
|align=&quot;left&quot;|{{ZD|Lihtenštajn}} [[Nogometna reprezentacija Lihtenštajna|Lihtenštajn]]
|'''1'''–0
|2–1
|[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2024 – grupa J|Kvalifikacije za EP 2024.]]
|-
|66.
|7. septembar 2024.
|align=&quot;left&quot;|[[Philips Stadion]], [[Eindhoven]]
|align=&quot;left&quot;|{{ZD|Nizozemska}} [[Nogometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemska]]
|'''2'''–3
|2–5
| [[UEFA Liga nacija 2024/2025.]]
|-
|67.
|11. oktobar 2024.
|align=&quot;left&quot;|[[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], [[Zenica]]
|align=&quot;left&quot;|{{ZD|Njemačka}} [[Nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]]
|'''1'''–2
|1–2
| UEFA Liga nacija 2024/2025.
|-
|68.
|7. juni 2025.
| align=&quot;left&quot; |[[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], [[Zenica]]
| align=&quot;left&quot; rowspan=&quot;3&quot;|{{NOG|SMR}}
|'''1'''–0
|1–0
| rowspan=&quot;6&quot; | [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Kvalifikacije za SP 2026.]]
|-
| 69.
| rowspan=&quot;2&quot; | 6. septembar 2025.
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; |[[Stadion San Marino]], [[Serravalle]]
| '''2'''–0
| rowspan=&quot;2&quot; |6–0
|-
| 70. || '''3'''–0
|-
|71.
|9. septembar 2025.
| align=&quot;left&quot; |[[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], [[Zenica]]
| align=&quot;left&quot; |{{NOG|Austrija}}
|'''1'''–1
|1–2
|-
|72.
|15. novembar 2025.
| align=&quot;left&quot; |[[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], [[Zenica]]
| align=&quot;left&quot; |{{NOG|Rumunija}}
|'''1'''–1
|3–1
|-
|73.
|26. mart 2026.
| align=&quot;left&quot; |[[Stadion &quot;Cardiff City&quot;]], [[Cardiff]]
| align=&quot;left&quot; |{{NOG|Vels}}
|'''1'''–1
|1–1 &lt;br&gt; (4–2 pen.)
|}

==Uspjesi, nagrade i priznanja==
[[Datoteka:Dzeko FA Cup.jpg|desno|mini|Džeko s osvojenim peharom [[FA kup]]a]]

*Najbolji strani igrač češke lige.
*8 nominacija u timu kola u Prvoj češkoj ligi.
*Drugi najbolji strijelac češke lige.
*Proglašen za najboljeg napadača jesenjeg dijela njemačke Bundeslige (2007/2008) od strane njemačkog internet portala ''sportal.de''.
*Sa [[VfL Wolfsburg]]om u sezoni [[Nogometna Bundesliga 2008/2009.|2008/09.]] osvojio prvenstvo, postigavši 26 golova, čime je postao drugi strijelac lige. On i [[Grafite]] postigli su 54 gola u toj sezoni, čime su postali rekorderi Bundeslige.
*Izabran od njemačkih profesionalaca za najboljeg igrača Bundeslige 2009.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.handelsblatt.com/journal/fussball/dzeko-zum-besten-feldspieler-gewaehlt;2319429|title=Dzeko zum besten feldspieler gewaehlt|access-date=18. 8. 2016|archive-date=5. 6. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090605113353/http://www.handelsblatt.com/journal/fussball/dzeko-zum-besten-feldspieler-gewaehlt;2319429|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
*Najbolji strijelac [[DFB-Pokal]]a 2008/2009.
*Drugi strijelac kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2010. sa 9 golova.
*Najbolji strijelac Bundeslige sa 22 gola u sezoni 2009/10.
*Idol nacije 2009. i 2010. godine po izboru portala ''SportSport.ba''.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://transfermarkt.de/de/edin-dzeko/erfolge/spieler_28396.html|title=Edin Dzeko erfolge spieler|access-date=18. 8. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20130703211256/http://www.transfermarkt.de/de/edin-dzeko/erfolge/spieler_28396.html|archive-date=3. 7. 2013|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
*Osvojio [[Engleska|engleski]] [[FA kup]] s [[Manchester City FC|Manchester Cityjem]] u sezoni 2010/2011.
*&quot;Etihad igrač mjeseca&quot; – januar i august 2011.
*Igrač mjeseca engleske [[Premijer liga Engleske|Premijer lige]] – august 2011.
*Osvajač Premijer lige sa Manchester Cityjem u sezonama [[Premier League 2011/2012.|2011/12.]] i [[Premier League 2013/2014.|2013/14.]]
*Dobitnik je [[Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva|Šestoaprilske nagrade Sarajeva]] za 2013.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.slobodnaevropa.org/archive/news/20130329/500/500.html?id=24942606|title=Džeko i Dječje SOS selo dobitnici Šestoaprilske nagrade Sarajeva|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;
*Najbolji strijelac [[Serie A]] sa 29 golova u sezoni 2016/17.
*[[AS Roma|Romin]] igrač sezone [[Serie A 2017/2018.|2017/18.]] prema izboru navijača.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.asroma.com/en/news/2018/5/edin-dzeko-is-roma-s-player-of-the-season-|title=Edin Dzeko is Roma's Player of the Season!|last=|first=|date=|website=www.asroma.com|publisher=|language=en|access-date=12. 9. 2018}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;
*Osvajač [[Italijanski kup|Coppa Italie]] sa [[FC Inter Milano|Interom]] 2022. i 2023.
*Finalista [[UEFA Liga prvaka|UEFA Lige prvaka]] sa Interom u sezoni 2022/23.

==Napomene==
{{Napomene}}

==Reference==
{{Refspisak|2}}

==Vanjski linkovi==
{{Commonscat|Edin Džeko}}
*{{Službeni website|http://www.edindzeko.ba/}}
*{{NFT player|pid=21523}}
*{{FIFA igrač|300409}}
*{{UEFA igrač|72048}}
*[http://www.espnfc.com/player/102337/edin-dzeko Edin Džeko] na espnfc.com
*[http://mcfc.co.uk/Teams/First-team/Strikers/Edin-Dzeko Edin Džeko] na mcfc.co.uk
*[http://www.transfermarkt.de/edin-dzeko/profil/spieler/28396 Edin Džeko] na transfermarkt.de
*[http://balkans.aljazeera.net/video/oni-pobjeduju-edin-dzeko Intervju s Edinom Džekom], serijal ''Oni pobjeđuju'', [[Al Jazeera Balkans]], 9. 5. 2013.
*[https://www.youtube.com/watch?v=UrR7m28Wf6c Razgovor s Edinom Džekom], serijal ''(Ne)uspjeh prvaka s [[Mario Stanić|Mariom Stanićem]]'', 17. 8. 2023. ([[YouTube]])

{{Navkutije
|ime        = Sastavi Bosne i Hercegovine
|naslov     = Sastavi Bosne i Hercegovine
|naslovstil = background-color:#070db5; color:#ffd700; border: solid 1px #ffff00;
|podaci1    =
{{Sastav Bosne i Hercegovine na SP 2014. u nogometu}}
}}
{{Navkutije
|ime        = Nagrade
|naslov     = Nagrade
|naslovstil = background-color:gold; color:black; border: solid 1px #000;
|podaci1    =
{{Idol nacije}}
{{Najbolji strijelci Bundeslige}}
{{Najbolji strijelci Serie A}}
{{Najbolji strijelci UEFA Evropske lige}}
{{Sportista godine Bosne i Hercegovine}}
}}

{{DEFAULTSORT:Džeko, Edin}}
[[Kategorija:Rođeni 1986.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]
[[Kategorija:Sportisti iz Sarajeva]]
[[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta u Sarajevu]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]]
[[Kategorija:Nogometaši Željezničara]]
[[Kategorija:Nogometaši FK Teplice]]
[[Kategorija:Nogometaši FK Ústí nad Labem]]
[[Kategorija:Nogometaši VfL Wolfsburga]]
[[Kategorija:Nogometaši Manchester Cityja]]
[[Kategorija:Nogometaši Rome]]
[[Kategorija:Nogometaši Inter Milana]]
[[Kategorija:Nogometaši Fenerbahçea]]
[[Kategorija:Nogometaši Fiorentine]]
[[Kategorija:Nogometaši Schalkea]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2014.]]
[[Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade]]
[[Kategorija:Sportista godine Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti 21. vijeka]]</text>
      <sha1>s2sd380omtod0xz2yhe08yoq6x475jr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Olimpijske igre 1912.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>18689</id>
    <revision>
      <id>3820524</id>
      <parentid>3270500</parentid>
      <timestamp>2026-03-28T11:44:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3820524</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2524" sha1="dubr7skjyzz83rlszi20gd5h7gxbc29" xml:space="preserve">{{Infokutija Olimpijske igre
| ime               = Olimpijske igre 1912.
| slika             = 
| veličina_slike    = 
| alt               = 
| opis_slike        = 
| grad_domaćin      = [[Stockholm]], [[Švedska]]
| broj_država       = 28
| broj_sportista    = 2.406
| broj_sportova     = 14 (18 disciplina)
| broj_takmičenja   = 102
| otvaranje_igara   = 5. maj 1912.
| zatvaranje_igara  = 27. juli 1912.
}}
[[Datoteka:Baron_Pierre_de_Coubertin.jpg|lijevo|mini|Kuberten je želio da Igre 1912. budu &quot;dostojanstvenije&quot; od onih iz 1908.]]
'''V Olimpijske igre''' održane su u [[Stockholmu]], [[Švedska]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.olympic.org:80/en/content/Olympic-Games/All-Past-Olympic-Games/Summer/Stockholm-1912|title=Olympic Games Medals, Results, Sports, Athletes {{!}} Medailles, Resultats, Sports et Athletes des Jeux Olympiques|website=www.olympic.org|access-date=2026-03-28}}&lt;/ref&gt; Po prvi puta učestvovali su takmičari sa svih 5 kontinenata, pa je tako po prvi put simbol olimpijskih 5 krugova bio potvrđen u punoj mjeri. Na Igrama u Stockholmu su pobjednicima dodjeljivane medalje od čistog zlata po posljednji put; nakon ovih Igara uobičajeno je da je zlatna medalja od pozlaćenog srebra.

Organizator je odabrao ne uvrstiti u program umjetničko klizanje kao jedini predloženi zimski sport, jer su željeli promovirati Nordijske igre. Također, na želju organizatora nisu dozvoljena ni natjecanja u boksu, koji je ocijenjen kao pregrub i nasilan sport. Zabilježen je i tragičan slučaj: Portugalac Francisco Lazaro je kolabirao tokom utrke i ubrzo preminuo, što je bio prvi takav slučaj u historiji Igara.
[[Datoteka:Olympiastadion_Stockholm_front.jpg|desno|mini|Glavna kapija Olimpijskog stadiona u Stockholmu, koji je izgrađen za Olimpijske igre 1912. godine]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* http://www.olympic.org/en/content/All-Olympic-results-since-1896/?AthleteName=&amp;Games=1333742&amp;Country=&amp;Sport=&amp;TargetResults=true&amp;resultsPageIPP=30
* https://www.coubertin.org/wp-content/uploads/2018/04/000-Final_Coubertin_Life-Vision-Influences-and-Achievements-of-the-Founder-of-the-Modern-Olympic-Games.pdf
* https://isoh.org/wp-content/uploads/2021/07/JOH-2.21_OK_comp_screen.pdf
{{Olimpijske igre}}{{Normativna kontrola}}{{stub-sport}}
{{Commonscat|1912 Summer Olympics}}

[[Kategorija:Ljetne olimpijske igre]]
[[Kategorija:Sportska takmičenja u Švedskoj]]
[[Kategorija:1912. u Švedskoj]]
[[Kategorija:Ljetne olimpijske igre 1912.]]
[[Kategorija:1912. u sportu]]</text>
      <sha1>dubr7skjyzz83rlszi20gd5h7gxbc29</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Neutrino</title>
    <ns>0</ns>
    <id>21246</id>
    <revision>
      <id>3820467</id>
      <parentid>3764182</parentid>
      <timestamp>2026-03-28T08:25:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3820467</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13728" sha1="ideri7jxwyq8rv27cdavucg7u2g2tj2" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
'''Neutrino''' je elementarna čestica. Spada u leptone, nema naelektrisanje, spin je polubrojni (&lt;math&gt;\begin{matrix}\frac{1}{2}\hbar\end{matrix}&lt;/math&gt;) pa spada u fermione. Sva do sada opažena neutrina su lijeve heličnosti (tj. realizovano je samo jedno od dva moguća spinska stanja; helicitetom se izražava projekcija spinskog [[moment]]a na pravac [[kretanje|kretanja]]). Dugo se vjerovalo da nema [[Masa|masu]], međutim, postoje indikacije da neutrino ipak ima masu, mada vrlo malu. Postojanje neutrina je postulirao Volfgang Pauli, ime im dao [[Enrico Fermi]] a eksperimentalno ih registrovao Frederik Rejns [[1956]]. za šta je dobio [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]] [[1995]]. godine. 
{{FizikaPortal}}

== Vrste neutrina ==
{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;2&quot; cellspacing=&quot;0&quot; align=&quot;right&quot; style=&quot;; margin: 0 0 1em 1em; font-size:&quot;
|+Neutrini&lt;br /&gt;u standardnom modelu
|-style=&quot;background:#efefef;&quot;
!Fermion
!Simbol
!masa
|-
!colspan=&quot;3&quot; style=&quot;background:#addeff;&quot;|Generacija 1 (elektron)
|-
|style=&quot;background:#efefef;&quot;| Elektronski neutrino
| &lt;math&gt;\nu_e\,&lt;/math&gt;
| &amp;lt; 2.5 eV
|-
|style=&quot;background:#efefef;&quot;| [[Antineutrino|Elektronski antineutrino]]
| &lt;math&gt;\bar{\nu}_e\,&lt;/math&gt;
| &amp;lt; 2.5 eV
|-
!colspan=&quot;3&quot; style=&quot;background:#addeff;&quot;|Generacija 2 (muon)
|-
|style=&quot;background:#efefef;&quot;| Mionski neutrino
| &lt;math&gt;\nu_\mu\,&lt;/math&gt;
| &amp;lt; 170 keV
|-
|style=&quot;background:#efefef;&quot;| [[Antineutrino|Mionski antineutrino]]
| &lt;math&gt;\bar{\nu}_\mu\,&lt;/math&gt;
| &amp;lt; 170 keV
|-
!colspan=&quot;3&quot; style=&quot;background:#addeff;&quot;|Generacija 3 (tau)
|-
|style=&quot;background:#efefef;&quot;| Tau neutrino
| &lt;math&gt;\nu_{\tau}\,&lt;/math&gt;
| &amp;lt; 18 MeV
|-
|style=&quot;background:#efefef;&quot;| [[Antineutrino|Tau antineutrino]]
| &lt;math&gt;\bar{\nu}_\tau\,&lt;/math&gt;
| &amp;lt; 18 MeV
|}
Postoje tri vrste neutrina:
* [[elektron]]ski neutrino ν&lt;sub&gt;e&lt;/sub&gt;,
* mionski neutrino ν&lt;sub&gt;μ&lt;/sub&gt; i
* tau neutrino ν&lt;sub&gt;τ&lt;/sub&gt;
koji su dobili imena prema leptonima koji su im parovi u standardnom modelu (pogledati tablicu). Trenutno najbolji način za određivanje broja vrsta neutrina je posmatranje raspada Z [[bozon]]a.
Ova čestica se raspada u bilo koji neutrino i odgovarajući antineutrino, i što ima više vrsta neutrina to je kraći život Z bozona. Posljednja [[mjerenja]] pokazuju da je broj lahkih neutrina (&quot;lahkih&quot; znači mase manje od pola mase Z bozona) jeste 2.984±0.008 [http://pdg.lbl.gov/2004/listings/lxxx.html].

Postoje eksperimenti koji ukazuju na mogućnost postojanja neutrina koji ne učestvuju u slaboj nuklearnoj sili, znači koji nisu u vezi sa raspadom Z bozona. Saglasnost između postojanja šest kvarkova i šest leptona po standardnom modelu, među njima i tri neutrina, daje dodatne dokaze da postoji tačno tri vrste. Ipak, konačan i ubjedljiv dokaz da postoje samo tri vrste neutrina ostaje neuhvatljiv cilj [[fizika|fizike]] nuklearnih čestica.

Dugo se vjerovalo da neutrini različitih vrsta ne mogu da se pretvore jedan u drugi. Zapravo mogli bi, ali pod uslovom da imaju vrlo malu masu. Zaista ti prelazi, neutrinske oscilacije, su opaženi [[1998]]. za šta su godine  [[2002]]. Raymond Davis mlađi i Masatoši Košiba dobili dio Nobelove nagrade za fiziku.

== Historija ==
Pretpostavka da postoji neutrino je prvi put data [[1931]]. godine od strane Volfganga Paulija da bi se objasnio energetski spektrum beta raspada, tj. prelazak [[neutron]]a u [[proton]] i zatim u [[elektron]].{{Citation needed}}  Pauli je pretpostavio da postoji neka čestica koja odnosi razliku između [[energija|energije]] i [[ugaoni momenat|ugaonog momenta]] početnih i krajnjih čestica. Zbog njihovih ''fantomskih svojstava'', prva detekcija neutrina je morala da sačeka još 25 godina od kad je njihovo postojanje predloženo. Godine [[1956]]., Klajd Kovan, Frederik Rejns, F. B. Harison, H. V. Kruz i A. D. Megvajer su objavili članak pod nazivom ''Detekcija Slobodnog Neutrina: Potvrda''. Ovaj članak je nagrađen [[Nobelova nagrada|Nobelovom nagradom]] za naučna dostignuća [[1995]]. godine.
Naziv neutrino je dao [[Enrico Fermi]], koji je razvio prvu teoriju o interakcijama neutrina. Naziv neutrino je igra riječi od [[engleski jezik|engleskog]] ''neutrone'', preko [[italijanski jezik|italijanskog]] ''neutrino''. Neutron znači veliki i neutralan, a neutrino mali i neutralan.
Dokaz da postoji više od jedne vrste neutrina je dat [[1962]]. godine od strane [[Leon Lederman|Leona Ledermana]], Melvina Švarca i Džeka Štajnbergera. Naime, primjećene su prve interakcije muonskog (negdje i mionskog) neutrina. Kada je treća vrsta [[lepton]]a, takozvani tau, pronađena [[1975]]. godine u Stanfordskom linearnom akceleratoru, također se pretpostavljalo da i ona ima odgovarajući neutrino. Naime, ova treća čestica je nađena na sličan način kao i prva, tj. praćenjem nedostajuće energije i [[moment]]a u tau raspadu. Podsjetimo se, prva posmatranja su vršena nad beta raspadom. Prva detekcija tau neutrino interakcije je izvršena [[2000]]. godine. Ovaj neutrino je zapravo čestica koja je najkasnije otkrivena direktnim posmatranjem.

== Masa ==
Standardni model fizike čestica govori o neutrinima kao o česticama bez [[masa|mase]]. Međutim, svaki dokaz o oscilaciji neutrina pobija ovu pretpostavku. Oscilacije neutrina, očigledne i toliko puta dokazane, zahtjevaju tzv. ''non-zero masses'', odnosno prisustvo mase kod ovih čestica.

Kako se ovo dokazuje? Najjači argument da neutrini imaju masu dolazi iz [[kosmologija|kosmologije]], tj. još od [[Veliki prasak|velikog praska]]. Ovaj model kaže da postoji fiksirani odnos (const.) između broja neutrina i [[foton]]a na kosmičkoj mikrotalasnoj pozadini. Ukoliko bi totalna energija sva tri tipa neutrina prevazilazila standardnih 50 e[[volt|V]] po neutrinu, bilo bi mnogo više mase u [[svemir]]u, te bi se on urušio. Ovaj limit se može donekle prevazići pretpostavkom da je neutrino nestabilan; međutim, sam Standardni model dovodi to u pitanje skoro eliminišući nestabilnost kao mogućnost. Standardni model govori da suma masa neutrina mora biti manja od 0.3 eV (Gubar, [[2006]].). Svemu ovome je [[1998]]. stao na kraj Super-Kamiokande detektor neutrina koji je otkrio da oni zaista osciluju, te iz toga nužno slijedi da imaju mase. Ova dokazivanja i detekcije Super-Kamiokandea pokazuju da najteži neutrino mora imati težinu od oko 0.05 eV, u krajnjem slučaju ne više od 0.3 eV. Naravno, postoje izvjesna odstupanja između takozvanih stanja masa 1 i 2 (kada se računaju kvadrati) koja se dobijaju jednačinom:

''Δm212 = 0.000079 eV2''

Godine [[2006]]. sproveden je MINOS eksperiment kojim su mjereni kvadrati masa između stanja muonskog neutrina 2 i 3. Analiziran je intenzivnu muonski zrak, i dobijeni rezultati su se poklopili sa onima od Super-Kamiokandea. Dobijaju se po jednačini:

''Δm232 = 0.0031 eV2''

== Izvori neutrina ==

=== Uticaj ljudi ===
Što se tiče uticaja [[čovjek]]a na ''stvaranje'' neutrina, nuklearne stanice su glavni emiteri. Antineutrini nastaju u toku beta raspada neutronima bogatih fragmenata nastalih u toku [[fisija|fisije]]. Uglavnom, glavna četiri izotopa za stvaranje fluksa antineutrina su uranijum-235, uranijum-238, plutonijum-239 i plutonijum-241. Prosječna nuklearna elektrana emituje i do 10&lt;sup&gt;20&lt;/sup&gt; neutrina u sekundi.

Neki akceleratori čestica se koriste za pravljenje usmjerenih zraka neutrina. Naime, ova tehnika se koristi da bi se protoni velikim [[brzina]]ma zabijali u stojeće mete, te ovim procesom nastaju pioni i kaoni. Ove nestabilne čestice se zatim usmjeravaju u dugačak tunel gde se raspadaju u toku leta.

Nuklearne bombe također proizvode velike količine neutrina. Fred Rejns i Klajd Kovan su prvo pretpostavili da će naći neutrine kod bombe, a tek kasnije je obraćena pažnja na reaktore.

=== Zemlja ===

Neutrini također nastaju kao posljedica pozadinske radijacije. Naročito emituju snopove neutrina raspadi jezgara urana-238 i torijuma-232. Ovdje ubrajamo i kalijum-40 koji emituje antineutrine. Ovi takozvani geoneutrini mogu da daju značajne podatke o [[Zemlja (planeta)|Zemljinoj]] unutrašnjosti. Prva pretpostavka o postojanju geoneutrina je načinjena [[2005]]. godine od strane KamLAND-a.

=== Atmosferski neutrini ===

[[Atmosfera|Atmosferski]] neutrini su rezultat interakcije kosmičkih zraka sa atomskim nukleonima u Zemljinoj atmosferi, pri čemu nastaje kiša čestica od kojih su mnoge nestabilne. Ova nestabilnost je uzrok nastajanju neutrina. Nestabilna jezgra se raspada i emituje neutrine. Prva interakcija je detektovana [[1965]]. godine u KGF rudnicima.

=== Solarni neutrini ===
[[Datoteka:Supernova-1987a.jpg|mini|Otkriće neutrina sa supernove SN 1987A označava početak neutrino astronomije.]]
Solarni neutrini potiču od nuklearne fuzije koja napaja [[Sunce]] i sve [[zvijezde]]. Također, oni su nusprodukt supernova (kod ovih događaja, pritisak u jezgru postaje toliki da degeneracija elektrona nije dovoljna da zaustavi protone i neutrone da se kombinuju i stvore jedan neutron i neutrino). Ovu vrstu emisije neutrina su otkrili Raymond Davis mlađi i Masatoši Košiba, za šta im je dodjeljena Nobelova nagrada iz fizike [[2002]]. godine.

=== Kosmička pozadinska radijacija ===

Pretpostavlja se da kosmička pozadinska radijacija preostala od Velikog praska u sebi sadrži neutrine malih energija. Osamdesetih godina dvadesetog vijeka se mislilo da je ovo objašnjenje za postojanje tamne materije. U odnosu na ostale kandidate za tamnu materiju, neutrini su imali jednu prednost: naučnici su znali da oni postoje. Međutim, i u ovoj teoriji postoje problemi.

== Detekcija neutrina ==

Neutrini mogu da intereaguju preko neutralnog toka (neutral current) uključujući razmjenu [[Z bozon]]a, ili preko promjenjenog toka (charged current) uključujući razmjenu [[W bozon]]a. 
U prvom slučaju, neutrino napušta detektor nakon što je prenio nešto svoje [[energija|energije]] i [[moment]]a čestici ''meti''. Sva tri spina neutrina ovdje mogu učestvovati bez obzira na energiju neutrina. 
U drugom slučaju, neutrino se transformiše u njegovu partner-česticu (muon, [[elektron]] ili tau). Međutim, ako neutrino nema dovoljno energije da je pretvori u masu svoje teže partner-čestice, energija promenjenog toka mu je nedostupna. Solarni i neutrini raznih reaktora imaju dovoljno energije da izvrše ovaj prelaz u elektron.

Neki detektori neutrina su:

(članci na engleskoj wiki)
* [[:en:Antarctic Muon And Neutrino Detector Array|Antarctic Muon And Neutrino Detector Array]] 
* [[:en:Project DUMAND|Project DUMAND]] 
* [[:en:Super-Kamiokande|Super-Kamiokande]] 
* [[:en:KamLAND|KamLAND]] 
* [[:en:LSND|LSND]] 
* [[:en:MiniBooNE|MiniBooNE]] 
* [[:en:SNO|SNO]] 
* [[:en:IceCube Neutrino Detector|IceCube Neutrino Detector]] 
* [[:en:MINOS|MINOS]]
== Vanjski linkovi ==
* [http://www.ps.uci.edu/~superk/neutrino.html &quot;What's a Neutrino?&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100925101827/http://www.ps.uci.edu/~superk/neutrino.html |date=25. 9. 2010 }}, Dave Casper ([[University of California, Irvine]])
* [https://web.archive.org/web/20141116032423/http://www.aspera-eu.org/ Aspera European network portal]
* [http://arquivo.pt/wayback/20160314152446/http://www.astroparticle.org/ www.astroparticle.org: all about astroparticle physics...]
* [http://www.nu.to.infn.it/ Neutrino unbound]: On-line review and e-archive on Neutrino Physics and Astrophysics
* [http://www.pbs.org/wgbh/nova/neutrino/ Nova: The Ghost Particle]: Documentary on US public television from WGBH
* [http://snews.bnl.gov/ SNEWS] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191018002833/http://snews.bnl.gov/ |date=18. 10. 2019 }}: Using neutrino detectors to receive early warning of supernovae
* [http://www.newscientist.com/channel/fundamentals/mg18524885.900 Measuring the density of the earth's core with neutrinos]
* [http://www.sns.ias.edu/~jnb/ John Bahcall Website]
* [https://web.archive.org/web/20080510083931/http://space.newscientist.com/article/dn13414-universe-submerged-in-a-sea-of-chilled-neutrinos.html?feedId=online-news_rss20 Universe submerged in a sea of chilled neutrinos], ''New Scientist'', 5 March 2008
* [https://web.archive.org/web/20120910194425/http://www.rdmag.com/ShowPR.aspx?PUBCODE=014&amp;ACCT=1400000101&amp;ISSUE=0907&amp;RELTYPE=PSC&amp;PRODCODE=00000000&amp;PRODLETT=MS&amp;CommonCount=0 Neutrinos caught in the act, &quot;R&amp;D&quot; July 24, 2009 By Tia Jones ]
* [http://www.ps.uci.edu/~superk/neutrino.html What's a neutrino?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100925101827/http://www.ps.uci.edu/~superk/neutrino.html |date=25. 9. 2010 }}
* [https://web.archive.org/web/20070927012833/http://www.mpi-hd.mpg.de/non_acc/POSITIVE-EVID/NEW-2004/PL586-2004.pdf Search for neutrinoless double beta decay with enriched 76Ge in Gran Sasso 1990–2003]
* [http://press.web.cern.ch/press/PressReleases/Releases2010/PR08.10E.html Neutrino caught in the act of changing from muon-type to tau-type] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110925180929/http://press.web.cern.ch/press/PressReleases/Releases2010/PR08.10E.html |date=25. 9. 2011 }}, [[CERN]] press release
* [http://www.nytimes.com/2002/04/28/weekinreview/ideas-trends-cosmic-weight-gain-a-wispy-particle-bulks-up.html?pagewanted=all&amp;src=pm Cosmic Weight Gain: A Wispy Particle Bulks Up by George Johnson]
* [http://news.bbc.co.uk/1/hi/science_and_environment/10364160.stm Neutrino 'ghost particle' sized up by astronomers] BBC News 22 June 2010
* [http://www.stuff.co.nz/world/5671848/Pillar-of-physics-challenged Pillar of physics challenged]
{{Elementarne čestice}}

{{Commonscat|Neutrino physics}}

[[Kategorija:Subatomske čestice]]
[[Kategorija:Leptoni]]
[[Kategorija:Tamna materija]]</text>
      <sha1>ideri7jxwyq8rv27cdavucg7u2g2tj2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije</title>
    <ns>0</ns>
    <id>36949</id>
    <revision>
      <id>3820430</id>
      <parentid>3789999</parentid>
      <timestamp>2026-03-27T21:16:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3820430</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26182" sha1="1xb4sps61hnsthqvgf9t6n9bjclsj51" xml:space="preserve">{{Infokutija rat
| sukob          = Narodnooslobodilačka borba
| dio            = [[Drugi svjetski rat]]
| slika          = [[Datoteka:National Liberation War collage.jpg|300px]]
| opis_slike     = Na vrhu, lijevo: [[Ante Pavelić]] posjećuje [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]].&lt;br&gt;Na vrhu, desno: vješanje partizana [[Stjepan Filipović|Stjepana Filipovića]].&lt;br&gt;U sredini, lijevo: [[Josip Broz Tito]] i saradnici.&lt;br&gt;Dolje, lijevo: [[četnici]] i [[Wehrmacht|njemački vojnici]] u selu u Bosni 1944.&lt;br&gt;Dolje, desno: [[Draža Mihailović]] i saradnici.
| datum          = 1941–1945.
| mjesto         = [[Jugoslavija]]
| casus          = 
| rezultat       = 
| posjed         = 
| strana1        = [[Datoteka:Flag of the Democratic Federal Yugoslavia.svg|20px|border]] [[Jugoslavenski partizani|Partizani]]&lt;br/&gt;[[Datoteka:Flag of the Soviet Union.svg|20px|border]] [[Savez sovjetskih socijalističkih republika|SSSR]] &lt;br/&gt;[[Datoteka:Flag of the Bulgarian Homeland Front.svg|20px|border]] [[Kraljevina Bugarska]] &lt;small&gt;(1944-45)&lt;/small&gt;
| strana2        = '''[[Sile osovine]]''':&lt;br/&gt;[[Datoteka:Flag of Nazi Germany (1933-1945).svg|20px|border]] [[Treći reich]]&lt;br/&gt;[[Datoteka:Flag of Italy (1861-1946).svg|20px|border]] [[Kraljevina Italija (1861–1946)|Kraljevina Italija]] &lt;small&gt;(1941-43)&lt;/small&gt;&lt;br/&gt;[[Datoteka:Flag of Hungary (1920–1946).svg|20px|border]] [[Mađarska]] &lt;small&gt;(1941-44)&lt;/small&gt;&lt;br/&gt;[[Datoteka:Flag of Bulgaria.svg|20px|border]] [[Kraljevina Bugarska]] &lt;small&gt;(1941-44)&lt;/small&gt;&lt;br/&gt;[[Datoteka:Flag of German occupied Albania.svg|20px|border]] [[Albanija]] (1941-44)&lt;br/&gt;[[Datoteka:Flag of Croatia Ustasa.svg|20px|border]] [[Nezavisna država Hrvatska]]&lt;br/&gt;[[Datoteka:Flag of Serbia (1941-1944).svg|20px|border]] [[Nedićeva Srbija]]&lt;br/&gt;[[Datoteka:Flag of Montenegro (1941-1944).svg|20px|border]] [[Kraljevina Crna Gora]]&lt;br/&gt;[[Datoteka:Chetniks Flag.svg|20px|border]] [[Četnici]]
| strana3        = 
| komandant1     = [[Datoteka:Flag of the Democratic Federal Yugoslavia.svg|20px|border]] [[Josip Broz Tito]]&lt;br/&gt;[[Datoteka:Flag of the Democratic Federal Yugoslavia.svg|20px|border]] [[Milovan Đilas]]&lt;br/&gt;[[Datoteka:Flag of the Democratic Federal Yugoslavia.svg|20px|border]] [[Aleksandar Ranković]]&lt;br/&gt;[[Datoteka:Flag of the Democratic Federal Yugoslavia.svg|20px|border]] [[Kosta Nađ]]&lt;br/&gt;[[Datoteka:Flag of the Democratic Federal Yugoslavia.svg|20px|border]] [[Peko Dapčević]]&lt;br/&gt;[[Datoteka:Flag of the Democratic Federal Yugoslavia.svg|20px|border]] [[Koča Popović]]&lt;br/&gt;[[Datoteka:Flag of the Democratic Federal Yugoslavia.svg|20px|border]] [[Petar Drapšin]]&lt;br/&gt;[[Datoteka:Flag of the Democratic Federal Yugoslavia.svg|20px|border]] [[Svetozar Vukmanović Tempo]]&lt;br/&gt;[[Datoteka:Flag of the Democratic Federal Yugoslavia.svg|20px|border]] [[Arso Jovanović]]&lt;br/&gt;[[Datoteka:Flag of the Democratic Federal Yugoslavia.svg|20px|border]] [[Sava Kovačević]] †
| komandant2     = [[Datoteka:Flag of Nazi Germany (1933-1945).svg|20px|border]] [[Maximilian von Weichs]]&lt;br/&gt;[[Datoteka:Flag of Nazi Germany (1933-1945).svg|20px|border]] [[Alexander Löhr]]&lt;br/&gt;[[Datoteka:Flag of Nazi Germany (1933-1945).svg|20px|border]] [[Edmund Glaise von Horstenau]]&lt;br/&gt;[[Datoteka:Flag of Italy (1861-1946).svg|20px|border]] [[Mario Roatta]]&lt;br/&gt;[[Datoteka:Flag of Croatia Ustasa.svg|20px|border]] [[Ante Pavelić]]&lt;br/&gt;[[Datoteka:Flag of Croatia Ustasa.svg|20px|border]] [[Dido Kvaternik]]&lt;br/&gt;[[Datoteka:Flag of Serbia (1941-1944).svg|20px|border]] [[Milan Nedić]]&lt;br/&gt;[[Datoteka:Chetniks Flag.svg|20px|border]] [[Kosta Pećanac]]&lt;br/&gt;[[Datoteka:Flag of Montenegro (1941-1944).svg|20px|border]] [[Sekula Drljević]]&lt;br/&gt;[[Datoteka:Flag of the Slovene Home Guard.svg|20px|border]] [[Leon Rupnik]]&lt;br/&gt;[[Datoteka:Chetniks Flag.svg|20px|border]] [[Draža Mihailović]]&lt;br/&gt;[[Datoteka:Chetniks Flag.svg|20px|border]] [[Ilija Trifunović-Birčanin]]&lt;br/&gt;[[Datoteka:Chetniks Flag.svg|20px|border]] [[Dobroslav Jevđević]]
| komandant3     = 
| snage1         = 800 000 &lt;small&gt;(1945)&lt;/small&gt;&lt;ref name=perica&gt;{{cite book|last=Perica|first=Vjekoslav| title=Balkan Idols: Religion and Nationalism in Yugoslav States|publish/er=[[Oxford University Press]]|year=2004|page=96|isbn=0195174291}}&lt;/ref&gt;
| snage2         = [[Datoteka:Flag of Italy (1861-1946).svg|20px|border]] 321 000&lt;ref&gt;[[#refTomasevich2001|Tomasevich 2001]], p. 255.&lt;/ref&gt;&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Croatia Ustasa.svg|20px|border]] 262 000&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Vucinich|first=Wayne S.|title=Yugoslav Resistance in the Second World War: The Continued Debate|journal=Reviews in European History|year=1974|month=September|volume=1|issue=2|pages=274|quote=In September 1943, the total strength of the armed forces of the Independent State of Croatia (regular army and Ustashe militia) was about 262,000 officers and men.}}&lt;/ref&gt;
| snage3         = 
| žrtve1         = 350,000 ubijenih; 400,000+ ranjenih&lt;ref&gt;[[#refTomasevich1969|Tomasevich 1969]], p. 120.&lt;/ref&gt;
| žrtve2         = [[Datoteka:Flag of Nazi Germany (1933-1945).svg|20px|border]] 24 267 ubijenih; 12 060 nedostaje &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.feldgrau.com/stats.html |title=Feldgrau.com |access-date=1. 10. 2010 |archive-date=26. 3. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170326212230/http://www.feldgrau.com/WW2-Germany-Statistics-and-Numbers |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; &lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Croatia Ustasa.svg|20px|border]] Najmanje 150 000 ubijenih, 200 000 ranjenih, 300 000 zarobljenih&lt;br /&gt;[[Datoteka:Chetniks Flag.svg|20px|border]] 166 000 ubijenih, 100 000 zarobljenih
| žrtve3         = 
| napomena       = 
}}
[[Datoteka:Yugoslavia_1941_bs.PNG|mini|250px|desno|Jugoslavija 1941.]]
Na području koje je 1941. pripadalo [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Jugoslaviji]], kao i na područjima s [[Južni Slaveni|južnoslavenskim]] stanovništvom koja su bila u sastavu [[Italija|Italije]] ([[Istra]], [[Rijeka (grad)|Rijeka]], Kvarner i [[Zadar]]) te nakon rata pripojena [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Drugoj Jugoslaviji]], razvio se 1941-1945. '''Narodnooslobodilački rat''', uz učešće širih slojeva stanovništva, a na poticaj i pod kontrolom [[Savez komunista Jugoslavije|Komunističke partije Jugoslavije]]. Rat je odnio brojne žrtve, ali je donio pobjedu [[antifašizam|antifašističkim]] snagama.

Pojam ''narodnooslobodilački rat'' odnosi se na borbu protiv stranih zavojevača i za društvenu preobrazbu u nekim zemljama [[Evropa|Evrope]] i [[Azija|Azije]] tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] (uključujući i [[Jugoslavija|Jugoslaviju]]), te na antikolonijalnu borbu naroda Azije i [[Afrika|Afrike]] nakon toga. Odnosi se na borbu koja nije uperena samo protiv stranih zavojevača, nego istovremeno stremi bitnom društvenom i političkom preobražaju ([[revolucija|revoluciji]]), te tokom borbe gradi svoje paralelne organe vlasti.

U slučaju Jugoslavije, KPJ, iako je svoje namjere iz taktičkih razloga često prikrivala, od početka ustanka imala je za cilj ne samo borbu protiv okupatora i njegovih domaćih pomagača (tzv. [[kvislinzi]] i [[kolaboracionisti]]), nego i osvajanje političke vlasti i socijalističku revoluciju u skladu sa [[komunizam|komunističkom]] ideologijom, koju su prihvaćale stranke članice [[Kominterna|Komunističke internacionale]]. U vrijeme Socijalističke Jugoslavije, termin &quot;narodnooslobodilački rat&quot; imao je naravno apriorno pozitivno značenje, a socijalistička revolucija smatrala se epohalnim historijskiskim napredkom. Objektivno, možemo govoriti o historijskim dešavanjima koja nazivamo &quot;Narodnooslobodilački rat&quot; (NOR) za vrijeme Drugog svjetskog rata, te [[socijalistička revolucija]] za vrijeme rata i poslije njega.

Iako većina svjetskih i domaćih historičara smatra Narodnooslobodilačku borbu jednom od najvećih borbi Drugog svjetskog rata, [[neonacizam|neonacistički]], [[ustaše|ustaški]], [[četnici|četnički]] i slični pokreti je često pokušavaju ocrniti i prikazati kao negativnu.

== Terminologija ==
Savez  komunista Jugoslavije koristila je termin Narodnooslobodilački rat od početka ustanka, 1941. Pojam '''Narodnoslobodilačka borba''' uglavnom se koristio kao sinonim; Borci NOR-a nazivaju se općim imenom [[partizani]]. Često se koristila proširena sintagma ''Narodnooslobodilački rat i socijalistička revolucija''.

== Hronologija ==
=== 1941. ===
==== Aprilski rat i okupacija ====
{{Glavni|Aprilski rat}}
Napad na Kraljevinu Jugoslaviju počeo je bez objave rata 6.4.1941, [[Bombardiranje Beograda|bombardovanjem Beograda]] i opštim napadom sa teritorija svih susjednih zemalja (izuzev Grčke). U dvanaestodnevom ratu oružane snage [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] su pretrpjele potun poraz. Kralj i Vlada su 15.4. pobjegli iz zemlje, a dva dana kasnije je potpisana kapitulacija.&lt;ref name=&quot;Redžić&quot;&gt;{{Cite web |url= https://books.google.de/books?id=pVCx3jerQmYC&amp;pg=PA116&amp;lpg=PA116&amp;dq=prvo+zasjedanje+avnoja&amp;source=bl&amp;ots=fR61WOv0jQ&amp;sig=Rx4U1T-Zkg6lMIlaK4z6gnkhl28&amp;hl=sr&amp;sa=X&amp;ved=0ahUKEwid8_jSoMjZAhVGrRQKHQjADrU4ChDoAQgwMAE#v=onepage&amp;q=prvo%20zasjedanje%20avnoja&amp;f=false|title= 
Enver Redžić: Bosnia and Herzegovina in the Second World War  |work= |access-date= 9. 2. 2018}}&lt;/ref&gt;

Jugoslavija je podijeljena na dvije interesne sfere, njemačku i italijansku, i na više okupacionih zona. [[Slovenija|Sloveniju]] su podijelili [[Italijani]] i [[Nijemci]], i pripojili svojim matičnim državama. [[Italijani]] su dobili [[Kosovo]] i zapadni  dio Makedonije, pripojili tzv. &quot;[[Velika Albanija|Velikoj Albaniji]]&quot; i formirali italijanski protektorat. NDH i Kraljevina Italija su potpisali ugovor 18. maja 1941. po kojem Italija je dobila gotovo cijelu [[Dalmacija|Dalmaciju]] i to: područje [[Zadar|Zadra]], [[Šibenik]]a, [[Split]]a, otoke [[Rab]], [[Krk]], [[Vis]], [[Korčula|Korčulu]], [[Mljet]] i mnoge druge manje, zatim [[Boka kotorska|Boku kotorsku]] te dijelove Hrvatskog primorja i Gorskog kotara.&lt;ref&gt;[https://www.pravst.unist.hr/dokumenti/zbornik/200888/zb200802_265.pdf Vladimir Đuro Degan - Pravni aspekti i političke posljedice rimskih ugovora od 18. svibnja 1941, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 45, 2/2008, str. 265.-278.]&lt;/ref&gt; Područje današnje [[Crna Gora|Crne Gore]] je takođe postalo italijanski protektorat. [[Bačka|Bačku]], Baranju i Međumurje dobili su [[Mađari]]. [[Bugari]] su dobili veći dio [[Sjeverna Makedonija|Makedonije]] i dio jugoistočne [[Srbija|Srbije]].

Odmah po ulasku njemačkih jedinica u [[Zagreb]], 10.4.1941, [[Slavko Kvaternik]] je, u ime [[Ustaše|ustaškog]] poglavnika [[Ante Pavelić]]a, proglasio [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisnu Državu Hrvatsku]], koja se prostirala na najvećem dijelu teritorije današnje [[Hrvatska|Hrvatske]], [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i [[Srem]]a.&lt;ref name=&quot;NDH i IZ&quot;&gt;{{Cite web |url= http://www.iis.unsa.ba/pdf/zbornik_bosna_i_hercegovina_1941_novi_pogledi.pdf |title= BOSNA I HERCEGOVINA 1941: NOVI POGLEDI - Denis Bećirović, NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA I ISLAMSKA ZAJEDNICA U 1941. GODINI|work= INSTITUT ZA ISTORIJU U SARAJEVU Sarajevo, 2012 1 |access-date= 9. 2. 2018 |archive-date= 17. 4. 2018 |archive-url= https://web.archive.org/web/20180417031855/http://www.iis.unsa.ba/pdf/zbornik_bosna_i_hercegovina_1941_novi_pogledi.pdf |url-status= dead }}&lt;/ref&gt; Preostali dio Srbije je bio organizovan u tzv. državu sa [[general]]om [[Milan Nedić|Milanom Nedićem]] na čelu.

==== Ustanci u okupiranoj Jugoslaviji ====
{{Glavni|Ustanak u Bosni i Hercegovini 1941.}}
Na sednici Politbiroa CK KPJ održanoj 4. 7. 1941. u [[Beograd]]u, odlučeno je da se od sabotaža i diverzija pređe na opšti ustanak i da partizanski rat bude osnovna forma razvijanja ustanka. Na sastanku su pojedini članovi [[Centralni komitet|CK]] upućeni u razne krajeve zemlje radi pomoći u organizovanju i rukovođenju oružanom borbom.
* '''Srbija''' (7. juli) - oružani sukobi počeli su 7. jula, u [[Bela Crkva (Krupanj)|Beloj Crkvi]].
* '''Crna Gora''' (13. juli) - oružane akcije počele su 13. jula u kojima je za nekoliko dana oslobođen veći deo [[Crna Gora|Crne Gore]] (izuzev gradova) i zarobljeno 4.000 italijanskih vojnika. Ovo je jedini ustanak u kojem su oružane borbe vođene protiv vojnih okupacionih snaga.&lt;ref name=&quot;VE&quot;&gt;Vojna enciklopedija (knjiga 5). Beograd 1975.&lt;/ref&gt; 
* '''Slovenija''' (22. juli) - oružane akcije partizanskih četa otpočele su 22. jula u [[Gorenjska|Gorenjskom]] i [[Štrajerska|Štrajerskoj]].
* '''Bosna i Hercegovina''' (27. juli) - Masovni ustanak otpočeo je 27. jula napadom i oslobođenjem [[Drvar]]a, a ubrzo je obuhvatio [[Bosanska krajina|Bosansku krajinu]] i čitavu [[Bosna i Hercegovina|BiH]].&lt;ref&gt;[http://www.historija.ba/d/207-ustanak-u-drvaru/ Ustanak u Drvaru]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.jadovno.com/arhiva/intervjui-reportaze-2/articles/dr-drago-egovan-srpski-ustanak-u-drvaru-i-srbu-27-ula-1941-godine-protiv-terora-i-genocida-nezavisne-drzhave-xrvatske.html Ustanak u Drvaru i Srbu - HISTORIJA.BA]&lt;/ref&gt; Oslobođeni su gradovi: [[Bosansko Grahovo]], [[Glamoč]], [[Mrkonjić Grad]], [[Vlasenica]], [[Srebrenica]], [[Maglaj]] i dr.
* '''Hrvatska''' (27. juli) - Prva veća ustanička akcija izvedena je 27. jula napadom gerilskih odreda na [[Srb (grad)|Srb]]. U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] je 22. juna formiran i prvi partizanski odred u Jugoslaviji - [[Sisački partizanski odred|Sisački NOP odred]].
* '''Makedonija''' ([11. oktobar) - ustanak je kasnio zbog stava [[Metodi Šatorov|Metodija Šatorova]] da KPJ za Makedoniju priključi Bugarskoj KP. Poslije obrazovanja novog Pokrajinskog komiteta u toku augusta i septembra formirana su tri partizanska odreda. Napadom [[Prilepdki NOP odred|Prilepskog NOP odreda]] na [[Prilep]], 11. oktobra, otpočeo je oružani ustanak.

=== 1942. ===
==== Druga neprijateljska ofanziva ====
{{Glavni|Igmanski marš}}
Tokom Prve neprijateljske ofanzive u jesen 1941, Njemačke snage su preuzele kontrolu na teritoriji zapadne Srbije. Radi obezbeđenja eksploatacije rudnog bogatstva u istočnoj Bosni, koje je bilo od značaja za njihovu ratnu privredu, Nijemci su krajem decembra 1941 koncentrisali 718 diviziju na prostoru [[Tuzla]], [[Doboj]], [[Zavidovići]], [[Vareš]], [[Sarajevo]]. Na to ih je primorala situacija u toj oblasti, gde je u to vrijeme, dejstvovalo šest partizanskih odreda (Romanijski, »Zvijezda«, Birčanski, Ozrenski, Majevički i Kalinovički — ukupno 6—7.000 boraca) koji su držali dosta prostranu slobodnu teritoriju sa mjestima: [[Rogatica]], [[Sokolac]], [[Han-Pijesak]], [[Vlasenica]], Drinjača, [[Srebrenica]], [[Bratunac]] i [[Olovo]]) i ugrožavali komunikacije, neprijateljske garnizone i industriske centre u dolinama [[Bosna (rijeka)|Bosne]] i [[Spreča|Spreče]] ([[Tuzla]], [[Zenica]], [[Vareš]], [[Breza (općina)|Breza]] i [[Kakanj]])

Slijedila je ofanziva protiv partizana u istočnoj Bosni od 15. januara do 23. februara 1942, u jugoslavenskoj historiografiji poznata kao [[Druga neprijateljska ofanziva]]. Ove su operacije presjekle razvoj oružanog ustanka i u istočnoj Bosni i Hercegovini u kojima je pod pritiskom okupatorskih jedinica, značajno potpomognutih kvislinškim snagama (ustaše, četnici), došlo do raspada dobrovoljačkih i većine partizanskih jedinica, a oslobođena teritorija bila je reokupirana.&lt;ref&gt;[http://znaci.net/00001/151_4.pdf  OD FORMIRANJA PRVE PROLETERSKE BRIGADE DO PRVOG ZASEDANJA AVNOJ-a  - OSLOBODILAČKI RAT NARODA JUGOSLAVIJE - knjiga 1 - ]&lt;/ref&gt;

==== Treća neprijateljska ofanziva ====
{{Glavni|Bitka na Kozari}}
U periodu  od 1. aprila do 10. maja 1942. u istočnoj Bosni, združene [[Sile Osovine|fašističke snage]] (Nijemci, Italijani, Ustaše) izvele su veliku protivustaničku akciju. Cilj operacije bio je uništenje svih pobunjenika na prostoru između [[Sarajevo|Sarajeva]] i [[Drina|rijeke Drine]] u [[Podrinje|istočnoj Bosni]]. Operacija je izvedena pod nazivom [[Trio]] simbolizujući saradnju njemačkih, italijanskih i hrvatskih snaga. Pobunjenicima su naneseni teški gubici, te je među njima došlo do nepovratne podjele na velikosrpski nastrojene četnike i komunističke partizane.

Sredinom aprila 1942. njemačke okupacijske snage, uz pomoć [[Ustaše|ustaških]] i [[Četnici|četničkih]] trupa u ukupnom broju od 40.000 vojnika, pokrenule su ofanzivu čiji je cilj bio uništiti partizanske snage od 4000 boraca na planini Kozari, koje su ugrožavale komunikacije [[Zagreb]]-[[Beograd]], ali i prema [[Prijedor]]u i [[Banja Luka|Banjaluci]]. Cilj njemačke ofanzive bilo je i civilno stanovništvo.&lt;ref name=&quot;DHorizonti&quot;&gt;{{Cite web |url= http://www.znaci.net/00003/596.pdf |title= DRUGI KRAJIŠKI NARODNOOSLOBODILAČKI PARTIZANSKI (KOZARSKI) ODRED „MLADEN STOJANOVIĆ“ |work= Nacionalni park Kozara: IZDANO POVODOM PROSLAVE 40-GODIŠNJICE KOZARSKE EPOPEJE |access-date= 9. 2. 2017 }}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; Oko Kozare je bio formiran neprijateljski obruč. Četvrtog jula, u jurišu se probilo oko 10.000 ljudi. Ofanziva je završila sredinom jula 1942. Tokom u Bitke na Kozari, stradao je veliki broj civilnog, uglavnom [[Srbi|srpskog]] stanovništva, bilo tokom vojnih operacija ili u [[Koncentracijski logor Jasenovac|koncentracijskom logoru Jasenovac]].&lt;ref name=&quot;oxford&quot;&gt;{{cite book|last=Bosworth|first=R.J.B.|title=The Oxford Handbook of Fascism|url=https://archive.org/details/oxfordhandbookof0000unse_m4y3|year=2009|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-929131-1|page=[https://archive.org/details/oxfordhandbookof0000unse_m4y3/page/431 431]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.npkozara.com/v1/index.php/sr-yu/cas-istorije |title=Nacionalni park Kozara |access-date=4. 6. 2020 |archive-date=8. 3. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180308062821/http://www.npkozara.com/v1/index.php/sr-yu/cas-istorije |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; 
==== Pohod u Bosansku krajinu ====
{{Glavni|Pohod u Bosansku krajinu}}
Rukvodstvo Narodnooslobodilačke borbe, koje je do 10. maja 1942, bilo u [[Foča|Foči]], uspjelo je da formira nove jedinice: [[Treća proleterska sandžačka udarna brigada|Treću proletersku sandžačku brigadu]], [[Četvrta proleterska crnogorska NOU brigada|Četvrtu]] i [[Peta proleterska crnogorska NOU brigada|Petu proletersku crnogorsku brigadu]] i [[Hercegovački NOP odred]].

Zajedno sa [[1. proleterska brigada Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije|Prvom]] i [[2. proleterska brigada|Drugom proleterskom brigadom]], ove su jedinice iz rejona [[Zelengora|Zelengore]], počevši od 24. juna 1942, izvršile pokret u zapadnu Bosnu opštim pravcem [[Kalinovik]]-[[Prozor]]-[[Kupres]] - [[Livno]] - [[Bosanski Petrovac]], izvodeći neprestana vojna dejstva. Početkom jula brigade su izvele veliku diverziju na pruzi između [[Hadžići|Hadžića]] i [[Konjic]]a, savladale neprijateljske posade po stanicama, uništile važnija stanična postrojenja, razrušile prugu na više mjesta, kao i sve važnije mostove. Uništeno je i više desetina [[vagon]]a i nekoliko [[lokomotiva]].&lt;ref&gt;[http://znaci.net/00001/151_4.pdf  POHOD GRUPE PROLETERSKIH I UDARNIH BRIGADA U BOSANSKU KRAJINU I BIHAĆKA OPERACIJA  - OSLOBODILAČKI RAT NARODA JUGOSLAVIJE - knjiga 1 -]&lt;/ref&gt;

Tokom pohoda partizani su privremeno zauzimali: [[Konjic]], [[Gornji Vakuf-Uskoplje|Gornji Vakuf]], [[Prozor]], [[Livno]], [[Tomislavgrad]] i vodili borbe za [[Donji Vakuf]], [[Kupres]]. Krajem avgusta, jedinice preko [[Drvar]]a stižu do [[Bosanski Petrovac|Bosanskog Petrovca]], a [[Vrhovni štab NOVJ]] se smješta u vagone voza na [[Oštrelj]]u. Tu će uslijediti pripreme za napad na [[Bihać]] i osnivanje [[Bihaćka republika|Bihaćke republike]].
==== Bihaćka republika ====
{{Glavni|Bihaćka republika}}
{{Glavni|AVNOJ}}
Partizanske snage krajem 1942. zauzimaju [[Bihać]] koji postaje sjedište velikog teritorija pod njihovom kontrolom zvanog [[Bihaćka republika]]. Konsolidacija partizanskih snaga se nastavlja formiranjem većih jedinica kao što su divizije i korpusi, kao i održavanjem osnivačke skupštine [[Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije|AVNOJ]]-a koja je Narodnooslobodilačkoj borbi dala politički legitimitet.

=== 1943. ===
==== Četvrta neprijateljska ofanziva ====
{{Glavni|Bitka na Neretvi}}
Savezničko iskrcavanje u sjevernoj [[Afrika|Africi]] krajem 1942. uvjerilo je [[Sile Osovine|osovinske]] komandante u mogućnost savezničkoj iskrcavanja na [[Balkan]], pa je zato odlučeno da se partizanske snage likvidiraju angažiranjem dodatnih vojnih resursa.

Prvi takav pokušaj je započeo u januaru 1943 i bio je poznat kao [[operacija Weiss|četvrta neprijateljska ofanziva]]. Njime je likvidirana Bihaćka republika, ali je gro partizanskih snaga uspio ne samo preživjeti, nego i u [[Bitka na Neretvi|bitci na Neretvi]] nanijeti težak poraz četničkim snagama nakon koje one nisu predstavljale ozbiljan faktor u Hercegovini i [[Dalmacija|Dalmaciji]].

==== Peta neprijateljska ofanziva ====
{{Glavni|Bitka na Sutjesci}}
Osovinske snage su daleko bolje pripremile [[Bitka na Sutjesci|petu neprijateljsku ofanzivu]], u kojoj su uspjele opkoliti i gotovo uništiti partizanske snage.

Preživljavanje Tita i jezgre njegove vojske u [[Bitka na Sutjesci|bitci na Sutjesci]] se kasnije pokazao kao jedan od ključnih događaja rata. Samo nekoliko mjeseci kasnije došlo je do [[Kapitulacija Italije|kapitulacije Italije]]. Partizanske snage su, porazivši prethodno četnike, bile prisutnije u italijanskim zonama od četnika, a i daleko bliže jadranskoj obali i lukama. Zbog toga su bile u prilici razoružati italijanske snage, a i stupiti u kontakt sa zapadnim saveznicima te kasnije od njih primati naoružanje, opremu i drugu pomoć.

==== ZAVNOBiH i AVNOJ ====
{{Glavni|ZAVNOBiH}}

==== Šesta neprijateljska ofanziva ====
{{Glavni|Šesta neprijateljska ofanziva}} 
Šesta neprijateljska ofanziva ili zimske operacije 1943/1944 u centralnom dijelu Jugoslavije su popularni nazivi koji su se u SFR Jugoslaviji koristio za niz operacija koje su krajem 1943 poduzele [[Sile Osovine|osovinske]] snage s ciljem da unište [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizanske snage]] na područjima na kojima su uspostavile uporišta nakon [[kapitulacija Italije u Jugoslaviji|kapitulacije Italije]]. Taj naziv je obuhvatao sljedeće veće operacije: 
* Operacija Kugelblitz (&quot;Kuglasta munja&quot;), istočna i centralna Bosna, 
* Operacija Schneesturm (&quot;Snježna oluja&quot;), [[Sandžak]] i istočna Bosna
* Operacija Herbstgewitter (&quot;Jesenje oluje&quot;), južna [[Dalmacija]].

=== 1944. godina ===
==== Sedma neprijateljska ofanziva ====
{{Glavni|Desant na Drvar}}
Njemačka vrhovna komanda je predpostavljala da bi do iskrcavanja savezničkih snaga moglo doći na jadranskoj obali, koje bi uz pomoć partizana ovladale većim dijelom tadašnje Jugoslavije, odakle bi nastupale prema [[Austriji]] i Njemačkoj. Zbog toga je u maju 1944. pokrenuta nova vojna akcije protiv [[Josip Broz Tito|Tita]] i Vrhovnog štaba, poznata kao [[Desant na Drvar]]. Njemačke snage jesu zauzele slobodnu teritoriju u zapadnoj Bosni, ali nisu ispunile postavljeni cilj — uništenje partizanskih centralnih štabova i ustanova.

=== 1945. godina ===
==== Konačno oslobođanje Jugoslavije ====
Od jula do kraja 1944, na tlu Bosne i Hercegovine snage NOVJ zadržale su inicijativu i izvodile uspješna ofanzivna dejstva proširujući oslobođenu teritoriju. Definitivnim oslobođenjem 17. novembra 1944, [[Tuzla]] je postala veoma značajan oslonac ratnih dejstava u konačnom oslobođenju.

Od 12. do 20. oktobra 1944. združene jedinice [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] i [[Crvena armija|Crvene armije]] nanijele su njemačkim snagama težak poraz, oslobodile su Beograd, glavni grad [[Jugoslavija|Jugoslavije]] i veliki dio [[Srbija|Srbije]]. Oslobođenjem Beograda okončana je 1287 dana duga njemačka okupacija glavnog grada Jugoslavije, što je bio uvod u borbe za konačno oslobođenje cjelokupne teritorije Jugoslavije od fašizma.&lt;ref name=&quot;Švarm&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.vreme.com/cms/view.php?id=891549&amp;print=yes |title=Oslobođenje Beograda: Naši tragični, slavni i veliki dani |access-date=3. 6. 2020 |archive-date=3. 6. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200603110346/https://www.vreme.com/cms/view.php?id=891549&amp;print=yes |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; [[Beograd]] je po oslobođenju postao vojni, politički i administrativni centar i sjedište vlade nove, druge Jugoslavije.

Početkom 1945, njemačke i kvislinške snage držale su Mostar, Sarajevo i dolinu reke [[Bosna (rijeka)|Bosne]], kuda su se povlačile jedinice njemačke Grupe armija E, te sjeverni deo BiH linijom [[Bijeljina]], [[Doboj]], [[Derventa]], Banja Luka, Bosanski Novi, Bihać. U [[Mostarska operacija 1945.|Mostarskoj operaciji]], od 6. do 14. marta 1945, jedinice [[Osmi dalmatinski korpus NOVJ|Osmog korpusa]] i 29. hercegovačka divizija oslobodile su [[Nevesinje]], [[Široki Brijeg]], [[Mostar]] i [[Konjic]]. U drugoj polovini marta,  oslobođen je Bihać, a 6. aprila Sarajevo. U borbama do 1. maja 1945, bila je oslobođena cjelokupna teritorija Bosne i Hercegovina.

U Sarajevu je od 26. do 28. aprila 1945. održano Treće zasedanje ZAVNOBiH-a na kojem je ZAVNOBiH proglašen Narodnom skupštinom i formirana prva vlada BiH.

== Literatura ==
* Zbornik NOR-a, tom XII - njemački dokumenti, knjiga 4, Vojnoistorijski institut, Beograd
NAREĐENJE KOMANDE 15. BRDSKOG ARMIJSKOG KORPUSA OD 25. MAJA 1944. PRVOM PUKU »BRANDENBURG« ZA DEBLOKIRANJE OPKOLJENOG 500. SS-PADOBRAN-SKOG BATALJONA U DRVARU, U OPERACIJI »RESELŠPRUNG«1
* DESANT NA DRVAR - Sedma neprijateljska ofanziva  - Nihad Klinčević, prof, 2009

== Reference ==
{{Refspisak|2}}

{{Jugoslavija u Drugom svjetskom ratu}}
{{Drugi svjetski rat}}
{{Teme o BiH}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Jugoslavija u Narodnooslobodilačkoj borbi|*]]
[[Kategorija:1941. u Jugoslaviji]]
[[Kategorija:1942. u Jugoslaviji]]
[[Kategorija:1943. u Jugoslaviji]]
[[Kategorija:1944. u Jugoslaviji]]
[[Kategorija:1945. u Jugoslaviji]]
[[Kategorija:Sukobi u 1941.]]
[[Kategorija:Sukobi u 1942.]]
[[Kategorija:Sukobi u 1943.]]
[[Kategorija:Sukobi u 1944.]]
[[Kategorija:Sukobi u 1945.]]</text>
      <sha1>1xb4sps61hnsthqvgf9t6n9bjclsj51</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>651.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>39542</id>
    <revision>
      <id>3820356</id>
      <parentid>3673731</parentid>
      <timestamp>2026-03-27T13:32:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AdnanSa</username>
        <id>226</id>
      </contributor>
      <origin>3820356</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2058" sha1="njqpffiaofo33yolnmlejkorgcoei4v" xml:space="preserve">{{godina}}
{{Godina u drugim kalendarima}}
Godina '''651.''' ('''[[Rimski brojevi|DCLI]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u petak]] u [[julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]]. Oznaka 651. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je [[kalendarska era]] [[Anno Domini]] u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina. 

== Događaji ==

=== Perzija ===
Perzijskog kralja Jazdegerda III ubili su njegovi sljedbenici, smatra se da se to desilo u mlinarevoj kolibi u blizini Merve, čime je okončan perzijski otpor arapskom osvajanju i ugašeno Sasanidsko carstvo.

=== Rašidunski Halifat ===
* Rašidunska vojska pod vodstvom Abdullaha ibn Amira napala je Afganistan i zauzela glavne utvrde u Horasanu (današnji Iran). Muslimanski Arapi okupirali su gradove Balkh i Herat, koji su se mirno predali.
* Delegacija koju je predvodio [[Sa'd ibn Ebu Vekkas]] stigla je u glavni grad Čang'an prekomorskim putem. Dočekao ih je car Gao Zong, koji je naredio uspostavljanje prve kineske džamije.
* Halifa [[Osman ibn Affan]] dao je nalog za uvezivanje [[Kur'an]]a u njegovom današnjem obliku. Tekst je postao model prema kojem su se pravile kopije i širile po urbanim centrima arapskog svijeta.

== 651 u temama ==
=== Religija ===
* Hôtel-Dieu de Paris osnovao je biskup Landry (Landericus). Postao je prva veća [[b]]olnica u Parizu.

== [[Porođaj|Rođeni]] ==
{{Proširiti sekciju}}

== [[Smrt|Umrli]] ==
* 20. august – Oswine, kralj Deire (Engleska)
* 31. august – Aidan, biskup Lindisfarna rođen u Irskoj&lt;ref&gt;&quot;[https://www.britannica.com/biography/Saint-Aidan Saint Aidan | bishop of Lindisfarne]&quot;. Encyclopedia Britannica.&lt;/ref&gt;
* Braulio, biskup Zaragoze (rođen 590.)
* Daji Daoxin, budistički patrijarh Čán (rođen 580.)
* Grasulf II, vojvoda od Furlanije (približan datum)
* Radoald, vojvoda od Beneventa (Italija)
* [[Jazdegerd III]], kralj Sasanidskog carstva
* Apranik, sasanidska vojna zapovjednica.

{{Commonscat|651|651.}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}</text>
      <sha1>njqpffiaofo33yolnmlejkorgcoei4v</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3820357</id>
      <parentid>3820356</parentid>
      <timestamp>2026-03-27T13:40:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AdnanSa</username>
        <id>226</id>
      </contributor>
      <origin>3820357</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3364" sha1="me2ur62dl2i1i2aqk7si32eee400glf" xml:space="preserve">{{godina}}
{{Godina u drugim kalendarima}}
Godina '''651.''' ('''[[Rimski brojevi|DCLI]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u petak]] u [[julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]]. Oznaka 651. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je [[kalendarska era]] [[Anno Domini]] u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina. 

== Događaji ==
=== Evropa ===
* Kralj Klodvig II od Neustrije i Burgundije ženi se Balthildom, za koju se kaže da je anglosaksonska aristokratkinja prodata u ropstvo u Galiji. Balthildu, kao robinju, je posjedovao Klodvigov gradonačelnik palate, Erchinoald, koji mu je poklanja kako bi stekao kraljevsku naklonost (približan datum).

=== Britanija ===
* Kralj Oswiu od Bernicije objavljuje rat svom rivalu, kralju Oswineu od Deire. Oswine odbija da se s njim upusti u bitku i povlači se u Gilling (Sjeverni Yorkshire). Oswinea izdaje prijatelj, a 20. augusta ga  ubijaju Oswiuovi vojnici.&lt;ref&gt;The Convert Kings, par N. J. Higham. Manchester University Press ND, 1997 (ISBN 978-0-7190-4827-2)&lt;/ref&gt;
* Œthelwald nasljeđuje svog ujaka Oswinea kao kralja Deire i udružuje se s Oswiuovim neprijateljem, kraljem Pendom od Mersije. Kraljica Eanflæd od Bernisije donira imanje Gilling za osnivanje manastira.

=== Perzija ===
* Perzijskog kralja Jazdegerda III ubili su njegovi sljedbenici, smatra se da se to desilo u mlinarevoj kolibi u blizini Merve, čime je okončan perzijski otpor arapskom osvajanju i ugašeno Sasanidsko carstvo.

=== Rašidunski Halifat ===
* Rašidunska vojska pod vodstvom Abdullaha ibn Amira napala je Afganistan i zauzela glavne utvrde u Horasanu (današnji Iran). Muslimanski Arapi okupirali su gradove Balkh i Herat, koji su se mirno predali.
* Delegacija koju je predvodio [[Sa'd ibn Ebu Vekkas]] stigla je u glavni grad Čang'an prekomorskim putem. Dočekao ih je car Gao Zong, koji je naredio uspostavljanje prve kineske džamije.
* Emir Abdullah ibn Abi Sarh napao je Dongolu u Nubiji (651-652).&lt;ref&gt;The Cambridge history of Egypt, par M. W. Daly, Carl F. Petry. Cambridge University Press, 1998 (ISBN 978-0-521-47137-4)&lt;/ref&gt;

== 651 u temama ==
=== Religija ===
* Halifa [[Osman ibn Affan]] dao je nalog za uvezivanje [[Kur'an]]a u njegovom današnjem obliku. Prva pisana verzija islamske svete knjige sastavljena je u Medini pod vodstvom Zejda ibn Thabita.&lt;ref&gt;Reynold A. Nicholson, A Literary History of the Arabs, Routledge, 1995, 506 p. (ISBN 978-0-7007-0336-4&lt;/ref&gt;. Tekst je postao model prema kojem su se pravile kopije i širile po urbanim centrima arapskog svijeta.
* Hôtel-Dieu de Paris osnovao je biskup Landry (Landericus). Postao je prva veća [[bolnica]] u Parizu.

== [[Porođaj|Rođeni]] ==
{{Proširiti sekciju}}

== [[Smrt|Umrli]] ==
* 20. august – Oswine, kralj Deire (Engleska)
* 31. august – Aidan, biskup Lindisfarna rođen u Irskoj&lt;ref&gt;&quot;[https://www.britannica.com/biography/Saint-Aidan Saint Aidan | bishop of Lindisfarne]&quot;. Encyclopedia Britannica.&lt;/ref&gt;
* Braulio, biskup Zaragoze (rođen 590.)
* Daji Daoxin, budistički patrijarh Čán (rođen 580.)
* Grasulf II, vojvoda od Furlanije (približan datum)
* Radoald, vojvoda od Beneventa (Italija)
* [[Jazdegerd III]], kralj Sasanidskog carstva
* Apranik, sasanidska vojna zapovjednica.

{{Commonscat|651|651.}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}</text>
      <sha1>me2ur62dl2i1i2aqk7si32eee400glf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Svjetski rekordi u plivanju</title>
    <ns>0</ns>
    <id>78561</id>
    <revision>
      <id>3820397</id>
      <parentid>3787495</parentid>
      <timestamp>2026-03-27T20:03:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Артем Загребельный</username>
        <id>115699</id>
      </contributor>
      <comment>/* Muškarci */</comment>
      <origin>3820397</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="54858" sha1="recs1no0gkdyyibowgs79kz99dc3uyv" xml:space="preserve">[[Datoteka:Caeleb Dressel before winning 100 fly (42769914221).jpg|mini|desno|270px|[[Caeleb Dressel]] drži najviše svjetskih rekorda u muškoj konkurenciji (četiri pojedinačna i pet u štafetama)]]
[[Datoteka:Kazan 2015 - Sjöström WR award cropped.JPG|mini|308x308px|[[Sarah Sjöström]] drži najviše svjetskih rekorda u ženskoj konkurenciji – šest (svi pojedinačni)]]
'''Svjetske rekorde u [[plivanje|plivanju]]''' ratificira [[FINA|Svjetska plivačka federacija]]. Rekordi se mogu odnositi na 50-metarske bazene (olimpijske ili duge) i 25-metarske (kratke). FINA priznaje svjetske rekorde u sljedećim disciplinama za muškarce i žene&lt;ref name=&quot;FINA SW12&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.fina.org/project/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=45&amp;Itemid=119 |title=FINA Technical Rules SW12.1 and 12.2 |publisher=FINA |access-date=11. 5. 2009 |archive-date=26. 7. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130726002347/http://www.fina.org/project/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=45&amp;Itemid=119 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;:
* '''slobodni stil:''' 50 m, 100 m, 200 m, 400 m, 800 m, 1500 m
* '''leđni stil:''' 50 m, 100 m, 200 m
* '''prsni stil:''' 50 m, 100 m, 200 m
* '''delfinov (leptirov) stil:''' 50 m, 100 m, 200 m
* '''mješovito (pojedinačno):''' 100 m (samo u kratkim bazenima), 200 m, 400 m
* '''štafete:''' 4 × 50 m slobodno (samo u kratkim bazenima), 4 × 100 m slobodno, 4 × 200 m slobodno, 4 × 50 m mješovito (samo u kratkim bazenima), 4 × 100 m mješovito, 4 × 50 m slobodno – mješovita štafeta (samo u kratkim bazenima), 4 × 100 m slobodno – mješovita štafeta, 4 × 50 m mješovito – mješovita štafeta (samo u kratkim bazenima), 4 × 100 m mješovito – mješovita štafeta.
Rekordi u dugim bazenima daleko su stariji od rekorda u kratkim i općenito se smatraju prestižnijima. Oni vuku porijeklo s početka [[20. vijek]]a (nešto kasnije u slučaju delfinovog stila, koji se razvio iz prsnog). Rekorde u kratkim bazenima FINA je počela priznavati u martu 1991. ustanovljavanjem standardnog vremena u svakoj disciplini (općenito poznato kao ''najbolji rezultat u svijetu'') koje je moralo biti poboljšano kako bi FINA priznala ''svjetski rekord''.

Proces ratifikacije opisan je u FINA-inom pravilu SW12&lt;ref name=&quot;FINA SW12&quot;/&gt;, a uključuje predaju dokumenata koji potvrđuju tačnost mjernog sistema i dužinu bazena, zadovoljavanje FINA-inih pravila koja se odnose na plivačke kostime i negativan [[doping]]-test dotičnih plivač(ic)a.

Većinu rekorda navedenih ispod postigli su plivači koji su nosili plivačke (polu)kostime od [[poliuretan]]a ili drugih netekstilnih materijala, čija je upotreba bila dozvoljena od februara 2008. do decembra 2009. Uoči [[Svjetsko prvenstvo u vodenim sportovima 2009.|SP u vodenim sportovima 2009.]] u [[Rim]]u međunarodno upravno tijelo za pet [[Olimpijski sportovi|olimpijskih]] vodenih [[sport]]ova izglasalo je zabranu upotrebe ovih plivačkih kostima i svih kostima od netekstilnog materijala, počevši od 1. januara 2010.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.timeslive.co.za/sport/other/2010/01/18/high-tech-records-to-stand|title=High-tech records to stand|date=18. 1. 2010|access-date=27. 7. 2011|publisher=Times Live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://articles.latimes.com/2009/jul/25/sports/sp-world-swimming25|title=FINA bans bodysuits that have led to spate of world records|last=Dillman|first=Lisa|date=25. 7. 2009|publisher=Los Angeles Times|access-date=27. 7. 2011}}&lt;/ref&gt; Činilo se da ovi kostimi poboljšavaju performanse kod snažnijih plivača, te da to poboljšavanje nije jednako kod svih takmičara, tj. da zavisi od [[morfologija (biologija)|morfologije]] i [[fiziologija|fiziologije]].&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://abcnews.go.com/Sports/wireStory?id=13900301|title=New Suits Mean No More Records in Swimming|date=22. 6. 2011|last=Dampf|first=Andrew|access-date=27. 7. 2011|publisher=ABC News}}&lt;/ref&gt;

== Olimpijski bazeni (50 m) ==
''Napomena'': Podaci u svim tabelama važe zaključno s 11. 11. 2024.

=== Muškarci ===
{|class=wikitable style=&quot;width: 95%; font-size: 95%;&quot;
! Disciplina !! Rezultat !! Plivač !! Datum !! Mjesto !! Izvor
|-
|[[50 m slobodno]]
|20.88  
|{{ZD|AUS}} [[Cameron McEvoy]]
|20. 3. 2026.
|{{ZD|CHN}} [[Shenzhen]]
| [https://www.youtube.com/watch?v=81i-TH1Tyz4&amp;t=3s &amp;#8203;]
|-
|[[100 m slobodno]] 
|46.40 
|{{ZD|CHN}} [[Pan Zhanle]]
|31. 7. 2024.
|{{ZD|FRA}} [[Pariz]]
|[https://vk.com/video/playlist/142497057_-4?z=video142497057_456239296%2Fpl_142497057_-4 &amp;#8203;]
|-
|[[200 m slobodno]]
|1:42.00
|{{ZD|NJE}} [[Paul Biedermann]]
|28. 7. 2009.
|{{ZD|ITA}} [[Rim]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 200m freestyle final results |url=http://www.omegatiming.com/swimming/racearchives/2009/Roma2009/C73A1_Res1Heat_110_Finals_1_Men_200_Free.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20090806180605/http://www.omegatiming.com/swimming/racearchives/2009/Roma2009/C73A1_Res1Heat_110_Finals_1_Men_200_Free.pdf |url-status=dead |archive-date=6. 8. 2009 |publisher=[[Omega SA|Omega Timing]] |date=30. 7. 2009 |access-date=16. 11. 2011}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|author=Craig Lord|title=WR: Biedermann Blasts Phelps Away in 1:42.00|url=http://www.swimnews.com/news/view/7118|work=swimnews.com|date=28. 7. 2009|access-date=16. 11. 2011|archive-date=3. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303210223/http://www.swimnews.com/News/view/7118|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite AV media |date=2. 3. 2010 |url=https://www.youtube.com/watch?v=MeOw35fsltE |title=Men's 200 Freestyle Final (World Record) - Rome 2009 |publisher=swimbyme |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[400 m slobodno]]
|3:40.07
|{{ZD|NJE}} [[Paul Biedermann]]
|26. 7. 2009.
|{{ZD|ITA}} [[Rim]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 400m freestyle final results|url=http://www.omegatiming.com/swimming/racearchives/2009/Roma2009/C73A1_Res1Heat_102_Finals_1_Men_400_Free.pdf|publisher=[[Omega SA|Omega Timing]]|date=30. 7. 2009|access-date=16. 11. 2011|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20090806180532/http://www.omegatiming.com/swimming/racearchives/2009/Roma2009/C73A1_Res1Heat_102_Finals_1_Men_400_Free.pdf|archive-date=6. 8. 2009}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|author=Craig Lord|title=WR: Biedermann Takes Down Thorpe: 3:40.07|url=http://www.swimnews.com/news/view/7091|work=swimnews.com|date=26. 7. 2009|access-date=16. 11. 2011|archive-date=3. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303210201/http://www.swimnews.com/news/view/7091|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite AV media |date=17. 11. 2010 |url=https://www.youtube.com/watch?v=D9IJpZgKCd0 |title=2009 Swimming World Championships Men's 400m Freestyle Final |publisher=MeazzaGiuseppe |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210725081955/https://www.youtube.com/watch?v=D9IJpZgKCd0 |archive-date=25. 7. 2021 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[800 m slobodno]]
|7:32.12
|{{ZD|KIN}} [[Zhang Lin (plivač)|Zhang Lin]]
|29. 7. 2009.
|{{ZD|ITA}} [[Rim]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 800m freestyle final results|url=http://www.omegatiming.com/swimming/racearchives/2009/Roma2009/C73A1_Res1Heat_117_Finals_1_Men_800_Free.pdf|publisher=[[Omega SA|Omega Timing]]|date=30. 7. 2009|access-date=16. 11. 2011|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20090806180641/http://www.omegatiming.com/swimming/racearchives/2009/Roma2009/C73A1_Res1Heat_117_Finals_1_Men_800_Free.pdf|archive-date=6. 8. 2009}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|author=Craig Lord|title=WR: Zhang Zips Up For 7:32.12 800 Free|url=http://www.swimnews.com/news/view/7134|work=swimnews.com|date=29. 7. 2009|access-date=16. 11. 2011|archive-date=31. 7. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090731013653/http://www.swimnews.com/News/view/7134|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-1500m slobodno  
|[[1500 m slobodno]]
|14:30.67
|{{ZD|SAD}} [[Bobby Finke]]
|4. 8. 2024.
|{{ZD|FRA}} [[Pariz]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 1500m Freestyle Results|url=https://olympics.com/OG2024/pdf/OG2024/SWM/OG2024_SWM_C73A1_SWMM1500MFR-----------FNL-000100--.pdf|publisher=olympics.com|date=4. 8. 2024|access-date=8. 1. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Video - Men's 1500m Freestyle Results|url=https://www.youtube.com/watch?v=2-3g4Jrncq8|publisher= NBC Sports|date=4. 8. 2024|access-date=8. 1. 2025}}&lt;/ref&gt; 
|-
|[[50 m leđno]]
|23.80
|{{ZD|RUS}} [[Kliment Kolesnjikov]]
|27. 7. 2023.
|{{ZD|RUS}} [[Kazanj]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 50m Backstroke Final Results|url=https://new.russwimming.ru/upload/live/ruscup2023_kazan/ResultList_217S.pdf|publisher=microplustiming.com|date=27. 7. 2023|access-date=27. 7. 2023}}&lt;/ref&gt; [https://www.facebook.com/zagrebelny.artem/videos/991529502048168/?notif_id=1690488602285388&amp;notif_t=video_processed&amp;ref=notif &amp;#8203;]
|-
|[[100 m leđno]]
|51.60
|{{ZD|ITA}} [[Thomas Ceccon]]
|20. lipnja 2022.
|{{ZD|HUN}} [[Budimpešta]]
| &lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 100m Backstroke Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011700000102EC0104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=20. 6. 2022|access-date=9. 1. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=VIDEO – Men's 100m Backstroke Final Results|url=https://www.youtube.com/watch?v=dG0oJHqX3UM|publisher=SwimCentral|date=20. 6. 2022|access-date=9. 1. 2025}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[200 m leđno]]
|1:51.92
|{{ZD|SAD}} [[Aaron Peirsol]]
|31. 7. 2009.
|{{ZD|ITA}} [[Rim]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 200m backstroke final results |url=http://www.omegatiming.com/swimming/racearchives/2009/Roma2009/C73A1_Res1Heat_123_Finals_1_Men_200_Back.pdf |publisher=[[Omega SA|Omega Timing]] |date=31. 7. 2009 |access-date=16. 11. 2009 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20090806181621/http://www.omegatiming.com/swimming/racearchives/2009/Roma2009/C73A1_Res1Heat_123_Finals_1_Men_200_Back.pdf |archive-date=6. 8. 2009}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|author=Craig Lord|title=WR: Peirsol's Reply – 1:51.92 200 Back|url=http://www.swimnews.com/news/view/7161|work=swimnews.com|date=31. 7. 2009|access-date=16. 11. 2011|archive-date=3. 8. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090803092044/http://www.swimnews.com/News/view/7161|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite AV media |date=28. 1. 2019 |url=https://www.youtube.com/watch?v=DRjmB4LOCWo |title=SWIMMING WORLD RECORDS (50) 200m backstroke 1:51.92 Aaron Peirsol |publisher= Swimming Art |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210729181446/https://www.youtube.com/watch?v=DRjmB4LOCWo |archive-date=29. 7. 2021 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[50 m prsno]]
|25.95
|{{ZD|VB}} [[Adam Peaty]]
|25. 7. 2017.
|{{ZD|HUN}} [[Budimpešta]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 50m Breaststroke Semifinals|url=http://www.omegatiming.com/File/Download?id=000111010A0103EB02FFFFFFFFFFFF01|publisher=Omega Timing|date=25. 7. 2017|access-date=25. 7. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite AV media |date=29. 1. 2019 |url=https://www.youtube.com/watch?v=GOAfl4Pnwns |title=SWIMMING WORLD RECORDS (50) 50m breaststroke 25.95 sf Adam Peaty |publisher= Swimming Art |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210212214716/https://www.youtube.com/watch?v=GOAfl4Pnwns |archive-date=12. 2. 2021 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[100 m prsno]]
|56.88
|{{ZD|VB}} [[Adam Peaty]]
|4. 8. 2018.
|{{ZD|VB}} [[Glasgow]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 100m Breaststroke Semifinal Results|url=http://www.omegatiming.com/File/00011301070103EC02FFFFFFFFFFFF01.pdf|publisher=[[Omega Timing]]|date=21. 7. 2019|access-date=21. 7. 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite AV media |date=22. 7. 2019 |url=https://www.youtube.com/watch?v=KP7CAxrnSQ4 |title=Adam peaty break one more time his record 56'88 |publisher= Zach Swim |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210523013436/https://www.youtube.com/watch?v=KP7CAxrnSQ4 |archive-date=23. 5. 2021 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[200 m prsno]]
|2:05.48
|{{ZD|CHN}} [[Qin Haiyang]]
|28. 7. 2023.
|{{ZD|JPN}} [[Fukuoka]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 200m Breaststroke Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011600010103EE0104FFFFFFFFFF01.pdf|work=omegatiming.com|date=28. 7. 2023|access-date=10. 1. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Video – Men's 200m Breaststroke Final Results|url=https://www.youtube.com/watch?v=-3mYrnBZFKg&amp;t=13s|work= World Aquatics|date=28. 7. 2023|access-date=10. 1. 2025}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[50 m delfin]]
|22.27
|{{ZD|UKR}} [[Andrij Govorov]]
|1. 7. 2018.
|{{ZD|ITA}} [[Rim]]
|&lt;ref&gt;{{cite web |title=Men's 50m Butterfly Results |url=http://fin2018.microplustiming.com/export/NU_293001_MagGiu_Roma/NU/pdf/CLS-ASM-50FA-FIN-ALL.pdf?x=19:23:58|publisher=Italijanski plivački savez|access-date=1. 7. 2018|date=1. 7. 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite AV media |date=2. 7. 2018 |url=https://www.youtube.com/watch?v=JHAFNMDYZPo |title=50 meters butterfly world record Andriy Govorov 22.27 |publisher=Best Swimming |via= [[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[100 m delfin]]
|49.45
|{{ZD|SAD}} [[Caeleb Dressel]]
|31. 7. 2021.
|{{ZD|JAP}} [[Tokio]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 100m Butterfly Final Results|url=https://olympics.com/tokyo-2020/olympic-games/resOG2020-/pdf/OG2020-/SWM/OG2020-_SWM_C73A1_SWMM100MBF------------FNL-000100--.pdf|website=olympics.com|date=31. 7. 2021|access-date=31. 7. 2021|archive-date=31. 7. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210731034904/https://olympics.com/tokyo-2020/olympic-games/resOG2020-/pdf/OG2020-/SWM/OG2020-_SWM_C73A1_SWMM100MBF------------FNL-000100--.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=Mu7ZmJduQPI &amp;#8203;]
|-
|[[200 m delfin]]
|1:50.34
|{{ZD|MAĐ}} [[Kristóf Milák]]
|21. 6. 2022.
|{{ZD|HUN}} [[Budimpešta]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 200m Butterfly Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011700000104EE0104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=[[Omega Timing]]|date=21. 6. 2022|access-date=22. 6. 2022}}&lt;/ref&gt;[https://aquatics.eurovisionsports.tv/player/vod/62b1fb5de4b02f46e1eb748c?lastWatchedIndex=0&amp;isFromTabLayout=false &amp;#8203;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220622010724/https://aquatics.eurovisionsports.tv/player/vod/62b1fb5de4b02f46e1eb748c?lastWatchedIndex=0&amp;isFromTabLayout=false |date=22. 6. 2022 }} 
|-
|[[200 m mješovito]]
|1:52.69
|{{ZD|FRA}} [[Léon Marchand]]
|30. 7. 2025.
|{{ZD|SIN}} [[Singapur]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 200m IM Semifinals Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011900010105EE0102FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=30. 7. 2025|access-date=31. 7. 2025}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[400 m mješovito]]
|4:02.50
|{{ZD|FRA}} [[Léon Marchand]]
|23. 7. 2023.
|{{ZD|JAP}} [[Fukuoka]]
|[https://www.youtube.com/watch?v=7xz7VkulHYU&amp;t &amp;#8203;]
|-
|[[4 × 100 m slobodno]]
|3:08.24
|{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}&lt;br/&gt;[[Michael Phelps]] (47.51)&lt;br/&gt;[[Garrett Weber-Gale]] (47.02)&lt;br/&gt;[[Cullen Jones]] (47.65)&lt;br/&gt;[[Jason Lezak]] (46.06)
|11. 8. 2008.
|{{ZD|KIN}} [[Peking]]
|&lt;ref&gt;{{cite journal|year=2008|title=Men's 4×100m freestyle relay final results|journal=The Official Report of the Beijing 2008 Olympic Games|volume=4|page=1303|publisher=BOCOG|url=http://www.la84foundation.org/6oic/OfficialReports/2008/2008Results_Book2.pdf#page=1303|format=[[PDF]]|access-date=17. 11. 2011|archive-date=21. 8. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120821032514/http://www.la84foundation.org/6oic/OfficialReports/2008/2008Results_Book2.pdf#page=1303|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|author=Karen Crouse|title=Lezak, Not Phelps, puts on a show|url=https://www.nytimes.com/2008/08/11/sports/olympics/11swim.html|newspaper= The New York Times|date=10. 8. 2008|access-date=14. 8. 2008}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite AV media |date=12. 10. 2017 |url=https://www.youtube.com/watch?v=IIm32eEVW98 |title=Phelps and Team USA break the 4x100m Freestyle World Record at Beijing 2008 {{!}} Throwback Thursday |publisher= Olympics |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210729202346/https://www.youtube.com/watch?v=IIm32eEVW98 |archive-date=29. 7. 2021 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[4 × 200 m slobodno]]
|6:58.55
|{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}&lt;br/&gt;[[Michael Phelps]] (1:44.49)&lt;br/&gt;[[Ricky Berens]] (1:44.13)&lt;br/&gt;[[David Walters (plivač)|David Walters]] (1:45.47)&lt;br/&gt;[[Ryan Lochte]] (1:44.46)
|31. 7. 2009.
|{{ZD|ITA}} [[Rim]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 4×200m freestyle relay final results |url=http://www.omegatiming.com/swimming/racearchives/2009/Roma2009/C73B1_Res1HeatRelay_131_Finals_1_Men_4x200_Free.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20090806181800/http://www.omegatiming.com/swimming/racearchives/2009/Roma2009/C73B1_Res1HeatRelay_131_Finals_1_Men_4x200_Free.pdf |url-status=dead |archive-date=6. 8. 2009 |publisher=[[Omega SA|Omega Timing]] |date=31. 7. 2009 |access-date=17. 11. 2009}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|author=Craig Lord |title=WR: USA Takes 4x200m In 6:58.55 |url=http://www.swimnews.com/news/view/7164 |work=swimnews.com |date=31. 7. 2009 |access-date=17. 11. 2011 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20090803092140/http://www.swimnews.com/News/view/7164 |archive-date=3. 8. 2009}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[4 × 100 m mješovito]]
|3:26.78
|{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}&lt;br/&gt;[[Ryan Murphy (plivač)|Ryan Murphy]] (52.31)&lt;br/&gt;[[Michael Andrew (plivač)|Michael Andrew]] (58.49)&lt;br/&gt;[[Caeleb Dressel]] (49.03)&lt;br/&gt;[[Zach Apple]] (46.95)
|1. 8. 2021.
|{{ZD|JAP}} [[Tokio]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 4x100m Medley Relay Final Results|url=https://olympics.com/tokyo-2020/olympic-games/resOG2020-/pdf/OG2020-/SWM/OG2020-_SWM_C73B1_SWMM4X100MMD----------FNL-000100--.pdf|publisher=olympics.com|date=1. 8. 2021|access-date=1. 8. 2021|archive-date=1. 8. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210801042748/https://olympics.com/tokyo-2020/olympic-games/resOG2020-/pdf/OG2020-/SWM/OG2020-_SWM_C73B1_SWMM4X100MMD----------FNL-000100--.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|}

=== Žene ===
{|class=wikitable style=&quot;width: 95%; font-size: 95%;&quot;
! Disciplina !! Rezultat !! Plivačica !! Datum !! Mjesto !! Izvor
|-
|[[50 m slobodno]]
|23.61
|{{ZD|SWE}} [[Sarah Sjöström]]
|29. 7. 2023.
|{{ZD|JAP}} [[Fukuoka]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 50m Freestyle Results|url=http://www.omegatiming.com/File/Download?id=000111010A0201EB02FFFFFFFFFFFF01 |publisher= Omega Timing|access-date=29. 7. 2023|date=31. 7. 2023}}&lt;/ref&gt; [https://www.youtube.com/watch?v=0vpY70Sf47I &amp;#8203;]
|-
|[[100 m slobodno]]
|51.71
|{{ZD|ŠVE}} [[Sarah Sjöström]]
|23. 7. 2017.
|{{ZD|MAĐ}} [[Budimpešta]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 4×100m Freestyle Relay Results|url=http://www.omegatiming.com/File/Download?id=000111010A0201F704FFFFFFFFFFFF01 |publisher= Omega Timing|date=23. 7. 2017|access-date=23. 7. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite AV media |date=22. 2. 2019 |url=https://www.youtube.com/watch?v=mc1l61nsirg |title=SWIMMING WORLD RECORDS (50) 51.71 relay Sarah Sjöström |publisher=swimming art |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191210142334/https://www.youtube.com/watch?v=mc1l61nsirg |archive-date=10. 12. 2019 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[200 m slobodno]]
|1:52.23
|{{ZD|AUS}} [[Ariarne Titmus]]
|29. 7. 2009.
|{{ZD|AUS}} [[Brisbane]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 200m Freestyle Final Results|url=https://liveresults.swimming.org.au/sal/2024Trials/240610F010.htm|publisher=swimming.org.au|date=10. 6. 2024|access-date=13. 1. 2025}}&lt;/ref&gt;[https://vkvideo.ru/video-27087137_456244189?ref_domain=yastatic.net ​]
|-
|[[400 m slobodno]]
|3:54.18
|{{ZD|CAN}} [[Summer McIntosh]]
|7. 6. 2025.
|{{ZD|CAN}} [[Victoria]]
|[https://www.youtube.com/watch?v=dptNMofhiNs &amp;#8203;]
|- 
|[[800 m slobodno]]
|8:04.12
|{{ZD|SAD}} [[Katie Ledecky]]
|3. 5. 2025.
|{{ZD|USA}} [[Fort Lauderdale]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Rezultati 800m slobodno za žene|url=https://www.omegatiming.com/File/00011900030201F10104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=omegatiming.com|date=3. 5. 2025|access-date=10. 5. 2025}}&lt;/ref&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=UHRbHxeEexM&amp;t=515s &amp;#8203;]
|-
|[[1500 m slobodno]]
|15:20.48
|{{ZD|SAD}} [[Katie Ledecky]]
|16. 5. 2018.
|{{ZD|SAD}} [[Indianapolis]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 1500m Freestyle Results|url=http://www.omegatiming.com/File/Download?id=000112010101001902FFFFFFFFFFFF02 |publisher= Omega Timing|date=16. 5. 2018|access-date=17. 5. 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite AV media |date=30. 5. 2018 |url=https://www.youtube.com/watch?v=v0_uvorHBA4 |title=Katie Ledecky - Arena Performance of the Month for May 2018 |publisher=swimoutletdotcom |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210212214803/https://www.youtube.com/watch?v=v0_uvorHBA4 |archive-date=12. 2. 2021 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[50 m leđno]]
|26.86
|{{ZD|AUS}} [[Kaylee McKeown]]
|20. 10. 2023.
|{{ZD|MAĐ}} [[Budimpešta]]
|[https://www.youtube.com/watch?v=uCUDOekEEiM &amp;#8203;]  
|- 
|[[100 m leđno]]
|57.13
|{{ZD|USA}} [[Regan Smith (plivačica)|Regan Smith]]
|18. 06. 2024.
|{{ZD|USA}} [[Indianapolis]]
|[https://www.youtube.com/watch?v=38Lk9nM3B_g &amp;#8203;]
|-
|[[200 m leđno]]
|2:03.14
|{{ZD|AUS}} [[Kaylee McKeown]]
|10. 03. 2023.
|{{ZD|AUS}} [[Sidnej]]
|&lt;ref&gt;{{cite magazine|title=KAYLEE MCKEOWN CRUSHES 2:03.14 200 BACKSTROKE WORLD RECORD|url=https://swimswam.com/kaylee-mckeown-crushes-203-14-200backstroke-world-record/|magazine=SwimSwam|author=Retta Race|date=10. 3. 2023|access-date=15. 1. 2025}}&lt;/ref&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=LPcVzdZ-_Fg &amp;#8203;]
|- 
|[[50 m prsno]]
|29.16
|{{ZD|LIT}} [[Rūta Meilutytė]]
|30.07.2023.
|{{ZD|JPN}} [[Fukuoka]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 50m Breaststroke Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011600010203EB0104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=|date=30. 7. 2023|access-date=16. 1. 2023}}&lt;/ref&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=Yl0eN1UsW7Q &amp;#8203;] 
|-
|[[100 m prsno]]
|1:04.13
|{{ZD|SAD}} [[Lily King]]
|25. 7. 2017.
|{{ZD|MAĐ}} [[Budimpešta]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=100m Breaststroke Women's Final Results|url=http://www.omegatiming.com/File/Download?id=000111010A0203EC04FFFFFFFFFFFF01 |publisher=[[Omega SA|Omega Timing]]|date=25. 7. 2017|access-date=25. 7. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite AV media |date=7. 10. 2019 |url= https://www.youtube.com/watch?v=bWDfTYfgUBc |title=Lilly King Women's 100m Breaststroke Final 2017 Fina Swimming World Championship Budapest |publisher=Mahender Singh |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[200 m prsno]]
|2:17.55
|{{ZD|RUS}} [[Jevgenija Čikunova]]
|23. 4. 2023.
|{{ZD|RUS}} [[Kazanj]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 200m Breaststroke Final Results|url=https://new.russwimming.ru/upload/live/4R_LC_2023/ResultList_137F.pdf|publisher=russwimming.ru|date=21. 4. 2023|access-date=21. 4. 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://olympics.nbcsports.com/2023/04/21/evgenia-chikunova-world-record-swimming-breaststroke/ &quot;Russian swimmer Yevgeniya Chikunova crushes world record in 200m breaststroke&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230428154622/https://olympics.nbcsports.com/2023/04/21/evgenia-chikunova-world-record-swimming-breaststroke/ |date=28. 4. 2023 }}. ''[[NBC Sports]]''. 21. 4. 2023. Pristupljeno 22. 4. 2023.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Video Women's 200m Breaststroke Final |url=https://www.youtube.com/watch?v=hw5VVmptlDg|publisher=swimswam|date=21. 4. 2023|access-date=30. 4. 2023}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[50 m delfin]]
|24.43
|{{ZD|ŠVE}} [[Sarah Sjöström]]
|5. 7. 2014.
|{{ZD|ŠVE}} [[Borås]]
|&lt;ref&gt;{{cite magazine|title=Sarah Sjostrom Smashes 25-Second Barrier With World Record in 50 Fly in Sweden |url= http://www.swimmingworldmagazine.com/lane9/news/World/39767.asp?q=Sarah-Sjostrom-Smashes-25-Second-Barrier-With-World-Record-in-50-Fly-in-Sweden|magazine=[[Swimming World Magazine]]|date=5. 7. 2014|access-date=7. 7. 2014|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20140714235247/http://www.swimmingworldmagazine.com/lane9/news/World/39767.asp?q=Sarah-Sjostrom-Smashes-25-Second-Barrier-With-World-Record-in-50-Fly-in-Sweden|archive-date=14. 7. 2014}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite AV media |date=4. 2. 2019 |url=https://www.youtube.com/watch?v=AXbWtW5al2o |title=SWIMMING WORLD RECORDS (50) 50m butterfly 24.43 Sarah Sjöström |publisher= Swimming Art |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191128074835/https://www.youtube.com/watch?v=AXbWtW5al2o |archive-date=28. 11. 2019 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|- 
|[[100 m delfin]]
|54.60
|{{ZD|SAD}} [[Gretchen Walsh]]
|3. 5. 2025.
|{{ZD|USA}} [[Fort Lauderdale]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=2025 TYR Pro Swim Series - Women's 100m Butterfly Final Results.|lang =en|url=https://www.omegatiming.com/File/00011900030204EC0104FFFFFFFFFF01.pdf|work=Omega Timing|date=3. 5. 2025|access-date=11. 5. 2025}}&lt;/ref&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=FM-yQx6teRk &amp;#8203;]
|-
|[[200 m delfin]]
|2:01.81
|{{ZD|KIN}} [[Liu Zige]]
|21. 10. 2009.
|{{ZD|KIN}} [[Jinan]]
|&lt;ref&gt;{{cite news|author=Craig Lord|title=Liu Zige Takes 200th Shiny Suits WR: 2:01 200 'Fly|url=http://www.swimnews.com/news/view/7273|work=swimnews.com|date=21. 10. 2009|access-date=21. 10. 2009|archive-date=9. 11. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201109142437/http://www.swimnews.com/news/view/7273|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite AV media |date=28. 3. 2012 |url=https://www.youtube.com/watch?v=ORkOliy9mlE |title=wm 200 butterfly world record 2:01.81 |publisher=nan shen |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210709181823/https://www.youtube.com/watch?v=ORkOliy9mlE |archive-date=9. 7. 2021 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[200 m mješovito]]
|2:05.70  
|{{ZD|CAN}} [[Summer McIntosh]]
|9. 6. 2025.
|{{ZD|CAN}} [[Victoria]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 200m IM Final Results|url=https://results.swimming.ca/2025_Canadian_Swimming_Trials/ResultList_17F.pdf|publisher=swimming.ca|date=9. 6. 2025|access-date=18. 6. 2025}}&lt;/ref&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=zOWS_GBJue0 &amp;#8203;]
|- 
|[[400 m mješovito]]
|4:23.65
|{{ZD|CAN}} [[Summer McIntosh]]
|11. 6. 2025.
|{{ZD|CAN}} [[Victoria]]
| &lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 400m IM Final Results|url=https://results.swimming.ca/2025_Canadian_Swimming_Trials/ResultList_25F.pdf|publisher=swimming.ca|date=11. 6. 2025|access-date=12. 6. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Video - Summer McIntosh breaks own world record in 400m IM at Canadian swimming trials|url=https://www.youtube.com/watch?v=IMpq_B4d24M|publisher=BBC sport|date=11. 6. 2025|access-date=17. 6. 2025}}&lt;/ref&gt; 
|-
|[[4 × 100 m slobodno]]
|3:29.69
|{{ZID|Australija}}&lt;br/&gt;(52.04)[[Mollie O'Callaghan]] &lt;br/&gt; (51.69)[[Shayna Jack]]&lt;br/&gt;(52.29)[[Meg Harris]]&lt;br/&gt;(51.90)[[Emma McKeon]]
|23. 7. 2023.
|{{ZD|JAP}} [[Fukuoka]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 4x100m Freestyle Relay Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011600010201F70104FFFFFFFFFF01.pdf|website=omegatiming.com|date=23. 7. 2023|access-date=26. 7. 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Video - Women's 4x100m Freestyle Relay Final |url=https://www.facebook.com/zagrebelny.artem/videos/1147680679734909 |website=World Aquatic|date=23. 7. 2023|access-date=26. 7. 2023}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[4 × 200 m slobodno]]
|7:37.50
|{{ZID|Australija}}&lt;br/&gt;(1:53.66) [[Mollie O'Callaghan]]&lt;br /&gt;(1:55.63)[[Shayna Jack]]&lt;br /&gt;(1:55.80)[[Brianna Throssell]]&lt;br /&gt;(1:52.41)[[Ariarne Titmus]]
|27. 7. 2023.
|{{ZD|JAP}} [[Fukuoka]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 4x200m Freestyle Relay Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011600010201F80104FFFFFFFFFF01.pdf|website=omegatiming.com|date=27. 7. 2023|access-date=29. 7. 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Video - Women's 4x200m Freestyle Relay Final |url=https://www.youtube.com/watch?v=QI8_90Rv5Ac |website=World Aquatic|date=27. 7. 2023|access-date=29. 7. 2023}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[4 × 100 m mješovito]]
|3:49.34
|{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}&lt;br/&gt;[[Regan Smith (plivačica)|Regan Smith]]  (57.57)&lt;br/&gt;[[Kate Douglass]] (1:04.27)&lt;br/&gt;[[Gretchen Walsh]] (54.98)&lt;br/&gt;[[Torri Huske]] (52.52)
|3. 8. 2025.
|{{ZD|SIN}} [[Singapur]]
|&lt;ref&gt;{{cite web |title=Women's 4x100m Medley Relay |url=https://www.omegatiming.com/File/00011900010205F70104FFFFFFFFFF01.pdf |website=Omega Timing |access-date=7. 8. 2025 }}&lt;/ref&gt;[https://vkvideo.ru/video142497057_456239364 &amp;#8203;] 
|}

=== Mješovite štafete ===
{|class=wikitable style=&quot;width: 95%; font-size: 95%;&quot;
! Disciplina !! Rezultat !! Plivači !! Datum !! Mjesto !! Izvor
|-  
|[[4 × 100 m slobodno (mješovita štafeta)]] 
|3:18.48
|{{ZID|SAD}}&lt;br/&gt;[[Jack Alexy]] (46,91)&lt;br /&gt;[[Patrick Sammon]] (46,70)&lt;br /&gt;[[Kate Douglass]] (52,43)&lt;br /&gt;[[Torri Huske]] (52,44)
|2. 8. 2025.
|{{ZD|SIN}} [[Singapur]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Mixed 4x100m Freestyle Relay Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011900010301F70104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=2. 8. 2025|access-date=6. 8. 2025}}&lt;/ref&gt;[https://vk.com/artemzagrebelny?z=video142497057_456239363%2F67478b06282824ff4b &amp;#8203;]
|-
|[[4 × 100 m mješovito (mješovita štafeta)]]
|3:37.43
|{{ZID|SAD}}&lt;br/&gt;[[Ryan Murphy]] (52.08)&lt;br/&gt;
[[Nik Fink]] (58.29)&lt;br/&gt;
[[Gretchen Walsh]] (55.18)&lt;br/&gt;
[[Torri Huske]] (51.88)
|3. 8. 2024.
|{{ZD|FRA}} [[Pariz]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Swimming – Mixed 4×100m Medley Relay Final Results|url=https://olympics.com/ru/paris-2024/results/swimming/mixed-4-x-100m-medley-relay/fnl-000100--|website=Olympics.com|date=3. 8. 2024|access-date=4. 8. 2024 }}&lt;/ref&gt;[https://vk.com/video/@artemzagrebelny?z=video142497057_456239297%2Fpl_142497057_-4 &amp;#8203;]
|}

== Kratki bazeni (25 m) ==
=== Muškarci ===
{|class=wikitable style=&quot;width: 95%; font-size: 95%;&quot;
! Disciplina !! Rezultat !! Plivač !! Datum !! Mjesto !! Izvor
|-  
|[[50 m slobodno]]
|19.90
|{{ZD|Kajmanska ostrva}} [[Jordan Crooks]]
|14. 12. 2024.
|{{ZD|MAĐ}} [[Budimpešta]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 50m Freestyle Semifinals Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080101EB0102FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=14. 12. 2024|access-date=20. 12. 2024}}&lt;/ref&gt;[https://vk.com/artemzagrebelny?z=video142497057_456239337%2F835e28de64f6558bb1 &amp;#8203;]
|- 
|[[100 m slobodno]]
|44.84
|{{ZD|AUS}} [[Kyle Chalmers]]
|29. 10. 2021.
|{{ZD|RUS}} [[Kazanj]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 100m Freestyle Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011500120101EC04FFFFFFFFFFFF01.pdf|last=FINA|author-link=FINA|publisher=[[Omega Timing]]|date=29. 10. 2021|access-date=21. 1. 2025}}&lt;/ref&gt;  
|- 
|[[200 m slobodno]]
|1:38.61
|{{ZD|SAD}} [[Luke Hobson]]
|15. 12. 2024.
|{{ZD|MAĐ}} [[Budimpešta]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 200m Freestyle Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080101EE0104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=15. 12. 2024|access-date=23. 12. 2024}}&lt;/ref&gt;[https://vk.com/im/convo/839726003?entrypoint=list_all&amp;tab=all&amp;z=video142497057_456239341%2F42ba318c8c52791d9b &amp;#8203;]
|-
|[[400 m slobodno]]
|3:32.25
|{{ZD|FRA}} [[Yannick Agnel]]
|15. 11. 2012.
|{{ZD|FRA}} [[Angers]]
|&lt;ref&gt;{{cite magazine|title=Flash! Yannick Agnel Downs World Record in 400 Free at French Nationals|url=http://www.swimmingworldmagazine.com/lane9/news/World/32653.asp|magazine=[[Swimming World Magazine]]|date=15. 11. 2012|access-date=15. 11. 2012|url-status=dead|archive-url= https://archive.today/20130216202903/http://www.swimmingworldmagazine.com/lane9/news/World/32653.asp|archive-date=16. 2. 2013}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite AV media |date=16. 11. 2012 |url=https://www.youtube.com/watch?v=q_WOH0X9JKU |title=New World Record Yannick Agnel 400 Freestyle 3:32.25 !! |publisher= Georgian Swimmers Club |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191128130315/https://www.youtube.com/watch?v=q_WOH0X9JKU |archive-date=28. 11. 2019 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[800 m slobodno]]
|7:20.46
|{{ZD|IRS}} [[Daniel Wiffen]]
|10. 12. 2023.
|{{ZD|RUM}} [[Otopeni]]
|&lt;ref&gt;{{cite news|title=Men's 800m Freestyle Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011600090101F10104FFFFFFFFFF01.pdf
|publisher=omegatiming.com|date=10. 12. 2023|access-date=12. 12. 2023}}&lt;/ref&gt; [https://www.youtube.com/watch?v=582caZZSaHs &amp;#8203;]
|-14:06.88   Njemačka 21. decembar 2021. Svjetsko prvenstvo  ,    .
|[[1500 m slobodno]]
|14:06.88
|{{ZD|GER}} [[Florian Wellbrock]]
|21. 12. 2021.
|{{ZD|UAE}} [[Abu Dhabi]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 1500m Freestyle Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011500190101F30104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=21. 12. 2021|access-date=22. 1. 2025}}&lt;/ref&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=0hgLT3IulaA &amp;#8203;] 
|-
|[[50 m leđno]] 
|22.11
|{{ZD|RUS}} [[Kliment Kolesnjikov]]
|23. 11. 2022.
|{{ZD|RUS}} [[Kazanj]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 50m Backstroke Results|url=https://russwimming.ru/upload/live/4R_SC_2022/ResultList_123F_us.pdf|publisher=russwimming.ru|date=6. 11. 2014|access-date=25. 11. 2022|archive-date=23. 11. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221123162409/https://russwimming.ru/upload/live/4R_SC_2022/ResultList_123F_us.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; [https://www.facebook.com/zagrebelny.artem/videos/465037289100724 &amp;#8203;]
|-
|[[100 m leđno]]
|48.16
|{{ZD|HUN}} [[Hubert Kós]]
|25. 10. 2025.
|{{ZD|CAN}} [[Toronto]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 100m Backstroke Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011900080102EC0104FFFFFFFFFF01.pdf|work=Omega Timing|date=25. 10. 2025|access-date=28. 10. 2025}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[200 m leđno]]
|1:45.12
|{{ZD|HUN}} [[Hubert Kós]]
|23. 10. 2025.
|{{ZD|CAN}} [[Toronto]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 200m Backstroke Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011900080102EE0104FFFFFFFFFF01.pdf|work=Omega Timing|date=23. 10. 2025|access-date=31. 10. 2025}}&lt;/ref&gt; 
|-
| [[50 m prsno]] 
| 24.95 
| {{ZD|TUR}} [[Emre Sakçı]] 
| 27. 12. 2021.
| {{ZD|TUR}} [[Gaziantep]] 
| &lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 50m Breaststroke Final Results|url=http://canli.tyf.gov.tr/cs-187/ResultList_34F_us.pdf|publisher=canli.tyf.gov.tr|date=27. 12. 2021|access-date=27. 12. 2021|archive-date=27. 12. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211227150701/http://canli.tyf.gov.tr/cs-187/ResultList_34F_us.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Video – Men's 50m Breaststroke Final| website=[[YouTube]] |url= https://www.youtube.com/watch?v=eQ535qkvYXg |date=27. 12. 2021|access-date=24. 1. 2025}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[100 m prsno]]
|55.28
|{{ZD|BJE}} [[Ilja Šimanovič]]
|26. 11. 2021.
|{{ZD|NED}}[[Eindhoven]] 
|&lt;ref&gt;[[International Swimming League|ISL]] (26 November 2021). [https://www.omegatiming.com/File/00011500170103EC04FFFFFFFFFFFF01.pdf &quot;ISL Match 16 Eindhoven (NED): Men's 100m Breaststroke Results&quot;]. ''[[Omega Timing]]''. Retrieved 24-01-2025.&lt;/ref&gt;
|-
|[[200 m prsno]]
|1:59.52
|{{ZD|NED}} [[Caspar Corbeau]]
|25. 10. 2025.
|{{ZD|CAN}} [[Toronto]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 200m Breaststroke Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011900080103EE0104FFFFFFFFFF01.pdf|work=Omega Timing|date= 25. 10. 2025 |access-date= 29. 10. 2025}}&lt;/ref&gt;
|- 
|[[50 m delfin]]
|21.32
|{{ZD|ŠVI}} [[Noè Ponti]]
|11. 12. 2024.
|{{ZD|HUN}} [[Budimpešta]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title= Men's 50m Butterfly Final. Results |url=https://www.worldaquatics.com/competitions/3433/world-aquatics-swimming-championships-25m-2024/results?event=3d9d1963-af7e-4e9e-9c96-eb6c15e6f643 |publisher=worldaquatics.com |date=11. 12. 2024|access-date=16. 12. 2024}}&lt;/ref&gt;[https://vk.com/artemzagrebelny?z=video142497057_456239335%2Ff4223416b279b8f632%2Fpl_wall_142497057 &amp;#8203;]
|-
|[[100 m delfin]]
|47.68
|{{ZD|CAN}} [[Joshua Liendo]]
|23. 10. 2025.
|{{ZD|CAN}} [[Toronto]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 100m Butterfly Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011900080104EC0104FFFFFFFFFF01.pdf|work=Omega Timing|date=23. 10. 2025 |access-date= 31. 10. 2025}}&lt;/ref&gt; 
|-
|[[200 m delfin]] 
|1:46.85
|{{ZD|JPN}} [[Tomoru Honda]]
|22. 10. 2022.
|{{ZD|JPN}} [[Tokio]]
|[https://www.facebook.com/100007561117363/videos/1151467825795134 &amp;#8203;​]
|-
|[[100 m mješovito]]
|49.28
|{{ZD|SAD}} [[Caeleb Dressel]]
|22. 11. 2020.
|{{ZD|MAĐ}} [[Budimpešta]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 100m IM Results|url=https://www.omegatiming.com/File/000114020F0105EC04FFFFFFFFFFFF01.pdf |website= omegatiming.com |date= 22. 11. 2020|access-date=22. 11. 2020}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite AV media |date=22. 11. 2020 |url=https://www.youtube.com/watch?v=bfZAZO30oTk |title=Caeleb Dressel isl swimmin wr 100 IM 49.28 |publisher=swim4lifeTV |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210630005624/https://www.youtube.com/watch?v=bfZAZO30oTk |archive-date=30. 6. 2021 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[200 m mješovito]]
|1:48.88 
|{{ZD|FRA}} [[Léon Marchand]]
|1. 11. 2024.
|{{ZD|SIN}} [[Singapur]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 200m IM Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800070105EE0104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=omegatiming.com|date=1. 11. 2024|access-date=1. 11. 2024}}&lt;/ref&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=Fc-i1YbvAHU &amp;#8203;]
|-
|[[400 m mješovito]]
|3:54.51
|{{ZD|JAP}} [[Daiya Seto]]
|20. 12. 2019.
|{{ZD|SAD}} [[Las Vegas]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 400m Individual Medley Results|page=6|url=https://cdn.swimswam.com/wp-content/uploads/2019/12/ISL-Vegas-Day-1-Complete-Result.pdf|date=20. 12. 2019|access-date=20. 12. 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite AV media |date=20. 12. 2019 |url=https://www.youtube.com/watch?v=m1x5rHvuLLY |title=WORLD RECORD {{!}} Daiya Seto Men's 400m Individual Medley {{!}} ISL {{!}} FULL RACE {{!}} Las Vegas |publisher=[[International Swimming League]] |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200813070649/https://www.youtube.com/watch?v=m1x5rHvuLLY |archive-date=13. 8. 2020 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[4 × 50 m slobodno]]
|1:21.80
|{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}&lt;br/&gt;[[Caeleb Dressel]] (20.43)&lt;br/&gt;[[Ryan Held]] (20.25)&lt;br/&gt;[[Jack Conger]] (20.59)&lt;br/&gt;[[Michael Chadwick (plivač)|Michael Chadwick]] (20.53)
|14. 12. 2018.
|{{ZD|KIN}} [[Hangzhou]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 4x50m Freestyle Final Results|url=http://www.omegatiming.com/File/Download?id=000112010C0101F604FFFFFFFFFFFF01 |publisher= Omega Timing|date=14. 12. 2018|access-date=15. 12. 2020}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[4 × 100 m slobodno]]
|3:01.66
|{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}&lt;br/&gt;[[Jack Alexy]] (45.05)&lt;br/&gt; [[Luke Hobson]] (45.18)&lt;br/&gt; [[Kieran Smith]] (46.01)&lt;br/&gt; [[Chris Guiliano]] (45.42)
|10. 12. 2024.
|{{ZD|MAĐ}} [[Budimpešta]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 4x100m Freestyle Relay Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080101F70104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=10. 12. 2024|access-date=10. 12. 2024}}&lt;/ref&gt;[https://vkvideo.ru/video-228643357_456239037 &amp;#8203;]
|-
|[[4 × 200 m slobodno]]
|6:40.51
|{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}&lt;br/&gt;[[Luke Hobson]] (1:38.91)&lt;br/&gt;[[Carson Foster]] (1:40.77)&lt;br/&gt;[[Shaine Casas]] (1:40.34)&lt;br/&gt;[[Kieran Smith]] (1:40.49)
|13. 12. 2024.
|{{ZD|MAĐ}} [[Budimpešta]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 4x200m Freestyle Relay Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080101F80104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=13. 12. 2024|access-date=2. 1. 2025}}&lt;/ref&gt;[https://vk.com/artemzagrebelny?z=video142497057_456239345%2F53a5485a3b1e5a4c21%2Fpl_post_142497057_1511 &amp;#8203;]
|-
| [[4 × 50 m mješovito]]
| 1:29.72 
| {{ZID|Italija}}&lt;br/&gt;[[Lorenzo Mora]] (22.65)&lt;br/&gt;[[Nicolò Martinenghi]] (24.95)&lt;br/&gt;[[Matteo Rivolta]] (21.60)&lt;br/&gt;[[Leonardo Deplano]] (20.52) 
| 17. 12. 2022.
| {{ZD|AUS}} [[Melbourne]] 
| &lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 4 × 50 m Medley Relay Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011700030105F60104FFFFFFFFFF01.pdf|date=17. 12. 2022|access-date=24. 1. 2025}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[4 × 100 m mješovito]]
|3:18.68
|{{ZID|Rusija}}&lt;br/&gt;[[Miron Lifincev]] (49.31)&lt;br/&gt;[[Kiril Prigoda]] (55.15)&lt;br/&gt;[[Andrej Minakov]] (48.80)&lt;br/&gt;[[Jegor Kornjev]] (45.42)
|15. 12. 2024.
|{{ZD|MAĐ}} [[Budimpešta]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 4x100m Medley Relay Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080105F70104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=15. 12. 2024|access-date=19. 12. 2024}}&lt;/ref&gt;[https://vk.com/artemzagrebelny?z=video142497057_456239344%2F8f5d17d54d3cf9e655 &amp;#8203;]
|}

=== Žene ===
{|class=wikitable style=&quot;width: 95%; font-size: 95%;&quot;
! Disciplina !! Rezultat !! Plivačica !! Datum !! Mjesto !! Izvor
|-
|[[50 m slobodno]]
|22.83
|{{ZD|USA}} [[Gretchen Walsh]]
|15. 12. 2024.
|{{ZD|HUN}}[[Budimpešta]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 50m Freestyle Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080201EB0104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=15. 12. 2024|access-date=25. 12. 2024}}&lt;/ref&gt;[https://vkvideo.ru/video-228643357_456239033 &amp;#8203;]
|-
|[[100 m slobodno]]
|50.19
|{{ZD|USA}} [[Kate Douglass]]
|19. 10. 2025.
|{{ZD|USA}} Westmont
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 100m Freestyle Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011900070201EC0104FFFFFFFFFF01.pdf|work=Omega Timing|date=19. 10. 2025|access-date=23. 10. 2025}}&lt;/ref&gt;[https://vk.com/artemzagrebelny?z=video142497057_456239370%2F8ffc89115b43c31be0%2Fpl_post_142497057_1587 &amp;#8203;] 
|-
|[[200 m slobodno]]
|1:49.36
|{{ZD|AUS}} [[Mollie O'Callaghan]]
|24. 10. 2025.
|{{ZD|KAN}} [[Toronto]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 200m Freestyle Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011900080201EE0104FFFFFFFFFF01.pdf|work=Omega Timing|date=24. 10. 2025|access-date=26. 10. 2025}}&lt;/ref&gt;
|- 
|[[400 m slobodno]]
|3:50.25 
|{{ZD|CAN}} [[Summer McIntosh]]
|10. 12. 2024.
|{{ZD|HUN}} [[Budimpešta]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 400m Freestyle Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080201EF0104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=10. 12. 2024|access-date=10. 12. 2024}}&lt;/ref&gt;[https://vkvideo.ru/video-228643357_456239021 &amp;#8203;]
|-
|[[800 m slobodno]]
|7:54.00
|{{ZD|AUS}} [[Lani Pallister]]
|25. 10. 2025.
|{{ZD|KAN}} [[Toronto]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 800m Freestyle Results|url= https://www.omegatiming.com/File/00011900080201F10104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=25. 10. 2025 |access-date=31. 10. 2025}}&lt;/ref&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=5BDTgaQiMv4&amp;t=4s &amp;#8203;]
|-
|[[1500 m slobodno]]
|15:08.24
|{{ZD|SAD}} [[Katie Ledecky]]
|29. 10. 2022.
|{{ZD|KAN}} [[Toronto]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 1500m Freestyle Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011700080201F30104FFFFFFFFFF01.pdf|website=omegatiming.com|date=29. 10. 2022|access-date=30. 10. 2022}}&lt;/ref&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=p20kZqUAd0k &amp;#8203;]
|-
|[[50 m leđno]]   
|25.23
|{{ZD|USA}} [[Regan Smith (plivačica)|Regan Smith]]
|13. 12. 2024.
|{{ZD|HUN}} [[Budimpešta]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 50m Backstroke Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080202EB0104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=13. 12. 2024|access-date=18. 12. 2024}}&lt;/ref&gt;[https://vkvideo.ru/video-228643357_456239026 &amp;#8203;]
|- 
|[[100 m leđno]]
|54.02 r
|{{ZD|USA}} [[Regan Smith (plivačica)|Regan Smith]]
|15. 12. 2024.
|{{ZD|HUN}} [[Budimpešta]]
| &lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 4x100m Medley Relay Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080205F70104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=15. 12. 2024|access-date=26. 12. 2024}}&lt;/ref&gt;[https://vkvideo.ru/video-228643357_456239034 &amp;#8203;]
|- 
|[[100 m leđno]]   
|54.02 =
|{{ZD|USA}} [[Regan Smith (plivačica)|Regan Smith]] 
|18. 10. 2025.
|{{ZD|USA}} Westmont
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 200m Backstroke Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011900070202EE0104FFFFFFFFFF01.pdf|work=Omega Timing|date=19. 10. 2025|access-date=24. 10. 2025}}&lt;/ref&gt;[https://vk.com/artemzagrebelny?z=video142497057_456239372%2F95216bcdf9baad493b%2Fpl_post_142497057_1589 &amp;#8203;]
|-
|[[200 m leđno]]
|1:57.33
|{{ZD|AUS}} [[Kaylee McKeown]]
|25. 10. 2025.
|{{ZD|KAN}} [[Toronto]] 
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 200m Backstroke Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011900080202EE0104FFFFFFFFFF01.pdf|work=Omega Timing|date=25. 10. 2025|access-date= 7. 11. 2025}}&lt;/ref&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=irLveoaAuNA&amp;t=3s &amp;#8203;] 
|-
|[[50 m prsno]]
|28.37 sf
|{{ZD|LIT}} [[Rūta Meilutytė]]
|17. 12. 2022.
|{{ZD|AUS}} [[Melbourne]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title= Women's 50m Breaststroke Semifinals Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011700030203EB0102FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=17. 12. 2022|access-date=17. 12. 2022}}&lt;/ref&gt;[https://www.facebook.com/zagrebelny.artem/videos/529222178935246/?notif_id=1671320917357622&amp;notif_t=video_processed&amp;ref=notif &amp;#8203;]
|-
|[[100 m prsno]]
|1:02.36 =
|{{ZD|LIT}} [[Rūta Meilutytė]]
|12. 10. 2013.
|{{ZD|RUS}} [[Moskva]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 100m Breaststroke Result|url=http://www.omegatiming.com/File/Download?id=00010D020701021E02FFFFFFFFFFFF02 |publisher= Omega Timing|date=12. 10. 2013|access-date=12. 10. 2013}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[100 m prsno]]
|1:02.36 =
|{{ZD|JAM}} [[Alia Atkinson]]
|6. 12. 2014.
|{{ZD|KAT}} [[Doha]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 100m Breaststroke Results|url=http://www.omegatiming.com/File/Download?id=00010E010D01021E02FFFFFFFFFFFF02 |publisher= Omega Timing|date=6. 12. 2014|access-date=6. 12. 2014}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite AV media |date=22. 6. 2016 |url=https://www.youtube.com/watch?v=0-ADSzjH8jY |title=Alia Atkinson {{!}} World Record 100m Breaststroke {{!}} 2014 FINA World Swimming Championships Doha |publisher=[[FINA]] |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210212214739/https://www.youtube.com/watch?v=0-ADSzjH8jY |archive-date=12. 2. 2021 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[100 m prsno]]
|1:02.36 =
|{{ZD|JAM}} [[Alia Atkinson]]
|26. 8. 2016.
|{{ZD|FRA}} [[Chartres]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Alia Atkinson Ties World Record in 100 Breaststroke in Chartres|url=https://swimswam.com/alia-atkinson-ties-world-record-100-breaststroke-chartres/|author=Braden Keith|publisher=Swimswam|date=26. 8. 2016|access-date=26. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;
|- 
|[[200 m prsno]]
|2:12.50
|{{ZD|SAD}} [[Kate Douglass]]
|13. 12. 2024.
|{{ZD|HUN}} [[Budimpešta]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 200m Breaststroke Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080203EE0104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=13. 12. 2024|access-date=13. 12. 2024}}&lt;/ref&gt; [https://vkvideo.ru/video-228643357_456239027 &amp;#8203;] 
|-
|[[50 m delfin]]
|23.72
|{{ZD|USA}} [[Gretchen Walsh]]
|11. 10. 2025.
|{{ZD|USA}} Carmel
| &lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 50m Butterfly Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011900060204EB0104FFFFFFFFFF01.pdf|work=Omega Timing|date=11. 10. 2025|access-date=15. 10. 2025}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[100 m delfin]]
|52.71
|{{ZD|USA}} [[Gretchen Walsh]]
|14. 12. 2024.
|{{ZD|HUN}} [[Budimpešta]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 100m Butterfly Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080204EC0104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=14. 12. 2024|access-date=22. 12. 2024}}&lt;/ref&gt;[https://vk.com/club228643357?z=video-228643357_456239030%2Fvideos-228643357%2Fpl_-228643357_-2 &amp;#8203;]
|- 
|[[200 m delfin]]
|1:59.32
|{{ZD|KAN}} [[Summer Macintosh]]
|12. 12. 2024.
|{{ZD|HUN}} [[Budimpešta]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 200m Butterfly Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080204EE0104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=12. 12. 2024|access-date=12. 12. 2024}}&lt;/ref&gt;[https://vkvideo.ru/video-228643357_456239025 &amp;#8203;]
|- 
|[[100 m mješovito]]
|55.98 
|{{ZD|SAD}} [[Gretchen Walsh]]
|18. 10. 2024.
|{{ZD|SAD}} [[Charlottesville (Virginia)|Charlottesville]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 100m IM TT WR|url= https://storage.googleapis.com/virginiasports-com/2024/10/UVA-vs-Florida-Full-Results.pdf|publisher= virginiasports-com|date=18. 10. 2024|access-date=12. 11. 2024}}&lt;/ref&gt;[https://vk.com/artemzagrebelny?z=video142497057_456239326%2F4946df7d75239061b2%2Fpl_wall_142497057 &amp;#8203;]  
|- 
|[[200 m mješovito]]
|2:01.63 
|{{ZD|USA}} [[Kate Douglass]]
|10. 12. 2024.
|{{ZD|HUN}} [[Budimpešta]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 200m IM Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080205EE0104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=10. 12. 2024|access-date=10. 12. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Video - Women's 200m IM Final |url= https://vkvideo.ru/video-228643357_456239023|publisher= |date=10. 12. 2024|access-date=14. 12. 2024}}&lt;/ref&gt; 
|-
|[[400 m mješovito]]
|4:15.48
|{{ZD|CAN}} [[Summer McIntosh]]
|14. 12. 2024.
|{{ZD|HUN}} [[Budimpešta]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 400m IM Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080205EF0104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=14. 12. 2024|access-date=23. 12. 2024}}&lt;/ref&gt;[https://vkvideo.ru/video-228643357_456239031 &amp;#8203;]
|-
|[[4 × 50 m slobodno]]
|1:32.50
|{{ZID|Nizozemska}}&lt;br/&gt;[[Ranomi Kromowidjojo]] (23.05)&lt;br/&gt;[[Maaike de Waard]] (23.16)&lt;br/&gt;[[Kim Busch]] (23.47)&lt;br/&gt;[[Femke Heemskerk]] (22.82)
|12. 12. 2020.
|{{ZD|NIZ}} [[Eindhoven]]
|&lt;ref&gt;{{cite news|title=Dutch Women Destroy SCM 200 Free Relay World Record In 1:32.50 (Video)|url=https://swimswam.com/dutch-women-destroy-scm-200-free-relay-world-record-in-132-50-video/|website=swimswam.com|author=James Sutherland|date=12. 12. 2020|access-date=15. 12. 2020}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[4 × 100 m slobodno]]
|3:25.01
|{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}&lt;br/&gt;[[Kate Douglass]] (50.95)&lt;br/&gt;[[Katharine Berkoff]] (51.38)&lt;br/&gt;[[Alex Shackell]] (52.01)&lt;br/&gt;[[Gretchen Walsh]] (50.67)
|10. 12. 2024.
|{{ZD|HUN}} [[Budimpešta]]  
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 4x100m Freestyle Relay Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080201F70104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=10. 12. 2024|access-date=30. 1. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title= Video – Women's 4x100m Freestyle Relay Final Results|url=https://vkvideo.ru/video-228643357_456239039|publisher= |date=10. 12. 2024|access-date=30. 1. 2025}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[4 × 200 m slobodno]]
|7:30.13
|{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}&lt;br/&gt;[[Alex Walsh]] (1:53.25)&lt;br/&gt;[[Paige Madden]] (1:53.18)&lt;br/&gt;[[Katie Grimes]] (1:53.39)&lt;br/&gt;[[Claire Weinstein]] (1:50.31)
|12. 12. 2024.
|{{ZD|HUN}} [[Budimpešta]]  
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 4x200m Freestyle Relay Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080201F80104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=12. 12. 2024|access-date=30. 1. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title= Video – Women's 4x200m Freestyle Relay Final|url=https://vkvideo.ru/video-228643357_456239038|publisher=Omega Timing|date=12. 12. 2024|access-date=30. 1. 2025}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[4 × 50 m mješovito]]
|1:42.35
|{{ZID|Australija}}&lt;br/&gt;[[Mollie O'Callaghan]] (25.49)&lt;br/&gt;[[Chelsea Hodges]] (29.11)&lt;br/&gt;[[Emma McKeon]] (24.43)&lt;br/&gt;[[Madison Wilson]] (23.32)
|17. 12. 2022.
|{{ZD|AUS}} [[Melbourne]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 4 × 50 m Medley Relay Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011700030205F60104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=17. 12. 2022|access-date=30. 1. 2025}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[4 × 100 m mješovito]]
|3:40.41
|{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}&lt;br/&gt;[[Regan Smith (plivačica)|Regan Smith]] (54.02)&lt;br/&gt;[[Lilly King]] (1:03.02)&lt;br/&gt;[[Gretchen Walsh]] (52.84)&lt;br/&gt;[[Kate Douglass]] (50.53)
|15. 12. 2024.
|{{ZD|HUN}} [[Budimpešta]] 
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 4x100m Medley Relay Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080205F70104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=15. 12. 2024|access-date=4. 1. 2025}}&lt;/ref&gt; [https://vkvideo.ru/video-228643357_456239040 &amp;#8203;]
|}

=== Mješovite štafete ===
{|class=wikitable style=&quot;width: 95%; font-size: 95%;&quot;
! Disciplina !! Rezultat !! Plivači !! Datum !! Mjesto !! Izvor
|-
|[[4 × 50 m slobodno (mješovita štafeta)]]
|1:27.26
|{{ZID|Italija}}&lt;br /&gt;[[Leonardo Deplano]] (20.97) &lt;br /&gt;[[Lorenzo Zazzeri]] (20.51)&lt;br /&gt;[[Silvia Di Pietro]] (23.07) &lt;br /&gt;[[Sara Curtis ]](22.71) 
|4. 12. 2025.
|{{ZD|POLJ}} [[Lublin]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Mixed 4×50m Freestyle Relay Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/000119000A0301F60104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=4. 12. 2025|access-date=6. 12. 2025}}&lt;/ref&gt; 
|-
|[[4 × 50 m mješovito (mješovita štafeta)]]
|1:35.15
|{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}&lt;br/&gt;[[Ryan Murphy]] (22.37) &lt;br/&gt;[[Nic Fink]] (24.96) &lt;br/&gt; [[Kate Douglass]] (24.09) &lt;br/&gt; [[Torri Huske]] (23.73) 
|14. 12. 2022.
|{{ZD|AUS}} [[Melbourne]]
| &lt;ref&gt;{{cite web|title=Mixed 4x50m Medley Relay Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011700030305F60104FFFFFFFFFF01.pdf|date=14. 12. 2022|access-date=14. 12. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Video – Mixed 4x50m Medley  Relay Final Results|url=https://www.youtube.com/watch?v=ul7oas7Zcy4|publisher=FINA.tv|date=14. 12. 2022|access-date=20. 12. 2022}}&lt;/ref&gt; 
|-
|[[4 × 100 m mješovito (mješovita štafeta)]]
|3:30.47
|{{ZID|Rusija}}&lt;br/&gt;[[Miron Lifincev]] (48.90)&lt;br/&gt;[[Kiril Prigoda]] (54.86)&lt;br/&gt;[[Arina Surkova]] (55.63)&lt;br/&gt;[[Darja Klepikova]] (51.08)
|14. 12. 2024.
|{{ZD|MAĐ}} [[Budimpešta]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Mixed 4 × 100 m Medley Relay Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080305F70104FFFFFFFFFF01.pdf|date=14. 12. 2024|access-date=28. 12. 2024}}&lt;/ref&gt;[https://vkvideo.ru/video-228643357_456239036 &amp;#8203;]
|}

== Galerija ==
Neki od trenutnih svjetskih rekordera:
&lt;gallery widths=&quot;170&quot; heights=&quot;200&quot;&gt;
Datoteka:YANNICK AGNEL a.jpg|&lt;center&gt;[[Yannick Agnel]]&lt;/center&gt;
Datoteka:Therese Alshammar 2013-01-08 001.jpg|&lt;center&gt;[[Therese Alshammar]]&lt;/center&gt;
Datoteka:Mireia Belmonte Garcia.jpg|&lt;center&gt;[[Mireia Belmonte]]&lt;/center&gt;
Datoteka:Filhopodium50cropped.jpg|&lt;center&gt;[[César Cielo Filho]]&lt;/center&gt;
Datoteka:Matt Grevers.jpg|&lt;center&gt;[[Matt Grevers]]&lt;/center&gt;
Datoteka:Olympian Grant Hackett takes the Pledge (34690236782) (cropped).jpg|&lt;center&gt;[[Grant Hackett]]&lt;/center&gt;
Datoteka:Femke Heemskerk.jpg|&lt;center&gt;[[Femke Heemskerk]]&lt;/center&gt;
Datoteka:Kazan 2015 - Hosszú Katinka 200m backstroke.JPG|&lt;center&gt;[[Katinka Hosszú]]&lt;/center&gt;
Datoteka:Ranomi Kromowidjojo (2008-08-25).jpg|&lt;center&gt;[[Ranomi Kromowidjojo]]&lt;/center&gt;
Datoteka:Katie Ledecky-2012-14-09.jpg|&lt;center&gt;[[Katie Ledecky]]&lt;/center&gt;
Datoteka:Leveauxpodium50.jpg|&lt;center&gt;[[Amaury Leveaux]]&lt;/center&gt;
Datoteka:Jason Lezak 2.jpg|&lt;center&gt;[[Jason Lezak]]&lt;/center&gt;
Datoteka:Ryan Lochte cropped.jpg|&lt;center&gt;[[Ryan Lochte]]&lt;/center&gt;
Datoteka:Rūta Meilutytė02.jpg|&lt;center&gt;[[Rūta Meilutytė]]&lt;/center&gt;
Datoteka:Aaron peirsol-2.jpg|&lt;center&gt;[[Aaron Peirsol]]&lt;/center&gt;
Datoteka:Federica Pellegrini e Luca Marin (cropped).jpg|&lt;center&gt;[[Federica Pellegrini]]&lt;/center&gt;
Datoteka:Phelpsbeijing.jpg|&lt;center&gt;[[Michael Phelps]]&lt;/center&gt;
Datoteka:Rebecca soni cropped.jpg|&lt;center&gt;[[Rebecca Soni]]&lt;/center&gt;
Datoteka:Cameron_van_der_Burgh.jpg|&lt;center&gt;[[Cameron van der Burgh]]&lt;/center&gt;
Datoteka:Incheon AsianGames Swimming 34.jpg|&lt;center&gt;[[Sun Yang]]&lt;/center&gt;
&lt;/gallery&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Olimpijski rekordi u plivanju]]

== Reference ==
{{refspisak}}

[[Kategorija:Plivanje]]
[[Kategorija:Svjetski rekordi]]</text>
      <sha1>recs1no0gkdyyibowgs79kz99dc3uyv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nino Rešić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>88000</id>
    <revision>
      <id>3820478</id>
      <parentid>3814178</parentid>
      <timestamp>2026-03-28T09:44:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3820478</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5137" sha1="ck1rc6yr879xv9cidephyrwtxni1bku" xml:space="preserve">{{Infokutija muzičar
| ime                  = Nikola Rešić
| pozadina             = solo_izvođač
| ime_po_rođenju       = Amir Rešić
| alias                = Nino
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja|1964|1|22}}
| mjesto_rođenja       = [[Bosanska Dubica]], [[SR BiH]], [[SFRJ]]
| porijeklo            = [[Bosanska Dubica]]
| datum_smrti          = {{datum smrti i godine|2007|10|18|1964|1|22}}
| mjesto_smrti         = [[Bijeljina]], [[BiH]]
| žanr                 = [[Pop-folk muzika|pop-folk]], [[Turbo-folk muzika|turbo-folk]], [[folk]]
| zanimanje            = Pjevač
| karijera             = [[1991]]—[[2007]].
| izdavač              = ELITA, [[ZaM]], [[PGP RTS]], [[Diskos]], [[City Records]], [[Gold music]], [[BN music|VIP]], [[RENOME (muzička produkcija)|RENOME]]
| povezani_umjetnici   = [[Dragana Mirković]]
| značajni_instrumenti = 
| alt                  = 
}}

'''Amir Rešić''' (u međuvremenu '''Nikola Rešić'''; [[Kozarska Dubica]], 22. januar 1964 — [[Bijeljina]], 18. oktobar 2007), poznatiji kao '''Nino''', bio je jugoslavenski, bosanskohercegovački i srbijanski pjevač.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.alo.rs/vip/estrada/popularni-pevac-umro-u-43-godini-ozenio-se-zenom-5-minuta-od-trenutka-kada-ju-je-upoznao/238031/vest|title=Popularni pevač umro u 43. godini! Oženio se ženom 5 minuta od trenutka kada ju je upoznao!|last=Alo!|website=alo|language=sr|access-date=1. 5. 2020|archive-date=1. 7. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190701182436/https://www.alo.rs/vip/estrada/popularni-pevac-umro-u-43-godini-ozenio-se-zenom-5-minuta-od-trenutka-kada-ju-je-upoznao/238031/vest|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.kurir.rs/stars/3404031/legendarni-nino-promenio-je-ime-2-puta-ali-i-veru-pokojni-pevac-zbog-zene-presao-u-pravoslavlje-a-onda-ga-ovo-dotuklo|title=LEGENDARNI NINO PROMENIO JE IME 2 PUTA, ALI I VERU: Pokojni pevač zbog žene prešao u PRAVOSLAVLJE, a onda ga OVO DOTUKLO|website=kurir.rs|language=sr|access-date=1. 5. 2020}}&lt;/ref&gt;

==Biografija ==
Poslije školovanjа u [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR BiH]] preselio se u Kruševac u [[Socijalistička Republika Srbija|SR Srbiju]]. Djetinstvo do 13. godine proveo je u [[Smederevska Palanka|Smederevskoj Palanci]], odakle mu je otac. Iz islama јe prešao na [[pravoslavlje]] i promijenio ime u Nikola, po kojem je dobio nadimak Nino, koji je koristio kao umjetničko ime. Iako nikada nije objasnio razloge zbog čega je promijenio vjeru, moguće da je to uradio zbog svoje pravoslavne supruge Sare Marković, ili za potrebe srpskog tržišta. Ženio se tri puta i u svakom braku dobio po jednu kćerku — Amelu, Sandru (također pjevačica) i Tamaru.

Zbog dugogodišnjeg prekomjernog konzumiranja [[alkohol]]a preminuo je od perforacije [[Gušterača|gušterače]] 18. oktobra 2007.&lt;ref&gt;[https://archive.today/20071022043153/http://www.balkanmedia.com/magazin/4834/nikola_resic_-_nino_preminuo_u_43-oj_godini.html Балкан Медија, „Никола Решић преминуо у 43. години живота“], Приступљено 15. 4. 2013.&lt;/ref&gt; u Opštoj bolnici u [[Bijeljina|Bijeljini]] (dva sata nakon prijema).&lt;ref name=&quot;pressonline&quot;&gt;{{cite news|url=http://www.balkanmedia.com/magazin/4834/nikola_resic_-_nino_preminuo_u_43-oj_godini.html|newspaper=Press|title=Umro Nino|date=19. 10. 2007|access-date=30. 11. 2010|archive-date=22. 10. 2007|archive-url=https://archive.today/20071022043153/http://www.balkanmedia.com/magazin/4834/nikola_resic_-_nino_preminuo_u_43-oj_godini.html|url-status=unfit}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.kurir.rs/od-zvezde-do-ugaslog-sjaja-clanak-15179 Курир, „Од звезде до угаслог сјаја“]{{Мртва веза|date=10. 2018|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}, Приступљено 15. 4. 2013.&lt;/ref&gt; Ukopan je na groblju Urije u [[Kozarska Dubica|Kozarskoj Dubici]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.pressonline.rs/zabava/dzet-set/22240/umro-nino.html|title=Press Online :: Džet set :: UMRO NINO{{Ботовски наслов}}|access-date=27. 11. 2016|archive-date=26. 2. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160226094750/http://www.pressonline.rs/zabava/dzet-set/22240/umro-nino.html|url-status=}}&lt;/ref&gt;

== Diskografija ==
* ''Što mi noći nemaju svanuća'' (1992)
* ''[[Što mi noći nemaju svanuća|Zbogom, mala]]'' (1993)
* ''[[Usne vrele kao žar|Šta ću, mala, s tobom]]'' (1994)
* ''Otrovana grehom'' (1995)
* ''Tebe želim noćas'' (1996)
* ''[[Tebe želim noćas|Za prošlu ljubav]]'' (1997)
* ''[[Za prošlu ljubav|Ko te samo takne]]'' (1998)
* ''[[Ko te samo takne|Kraljica balkana]]'' (1999)
* ''[[Kraljica Balkana|Trebaš mi]]'' (2000)
* ''Dvanaest meseci'' (2001)
* ''[[Opet onaj stari]]'' (2003)
* ''[[Novembar 05]]'' (2005)
* ''[[Jedan na jedan]]'' (2006)
* neobjavljene numere: &quot;Alma&quot;, &quot;Pasji život&quot;, &quot;Kad bi pjesma bila&quot; (2007)

== Reference ==
{{reference}}

{{stub-biog}}

[[Kategorija:Rođeni 1964.]]
[[Kategorija:Umrli 2007.]]
[[Kategorija:Biografije, Kozarska Dubica]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pjevači]]
[[Kategorija:Srbijanski pjevači]]</text>
      <sha1>ck1rc6yr879xv9cidephyrwtxni1bku</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Vels</title>
    <ns>0</ns>
    <id>99622</id>
    <revision>
      <id>3820366</id>
      <parentid>3783605</parentid>
      <timestamp>2026-03-27T14:11:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Semso98</username>
        <id>54573</id>
      </contributor>
      <origin>3820366</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6083" sha1="2v8ttienir5fysgdfoy552eg1wm9d3f" xml:space="preserve">U dosadašnjoj historiji [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] i [[Nogometna reprezentacija Velsa|Vels]] su odigrali četiri međusobne utakmice. Prvu utakmicu pomenute reprezentacije su odigrale 12. februara 2003. godine na stadionu [[Stadion Millennium|Millennium]] u [[Cardiff]]u. Golom [[Elvir Baljić|Elvira Baljića]] Bosna i Hercegovina je povela već u 5. minuti utakmice. Nekoliko minuta kasnije [[Robert Earnshaw]] je izjednačio rezultat. U drugom poluvremenu [[Sergej Barbarez]] postiže gol u 64. minuta za novo vodstvo Bosne i Hercegovine. Deset minuta kasnije [[John Hartson]] je postavio konačan rezultat utakmice. Debitanti za Bosnu i Hercegovinu na ovoj utakmici su bili [[Džemal Berberović]] i [[Mirko Hrgović]]. U [[Llanelli]]iju 15. augusta 2012. Vels i Bosna i Hercegovina su odigrali novu prijateljsku utakmicu. Golovima [[Vedad Ibišević|Vedada Ibiševića]] u 21. minuti i [[Miroslav Stevanović|Miroslava Stevanovića]] u 54. minuti utakmice Bosna i Hercegovina je zabilježila pobjedu. Za Bosnu i Hercegovinu prvi nastup je zabilježio [[Toni Šunjić]]. Sljedeći susret Bosna i Hercegovina i Vels su odigrali u sklopu kvalifikacija za [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2016.|Evropsko prvenstvo 2016]]. 10. oktobra 2014. u kojoj je utakmica završila bez postignutih golova. Godinu dana kasnije u [[Zenica|Zenici]] na stadionu [[Stadion Bilino polje|Bilino polje]] Bosna i Hercegovina iako oslabljena neigranjem kapitena [[Edin Džeko|Edina Džeke]] te suspendiranog [[Muhamed Bešić|Muhameda Bešića]] ostvarila je pobjedu rezultatom 2-0 te zadržala šanse za plasman u doigravanje kvalifikacija. Golove za Bosnu i Hercegovinu su postigli [[Milan Đurić]] u 71. minuti i [[Vedad Ibišević]] u 90. minuti utakmice.

== Statistika ==
{{Prikaz utakmica nogometnih reprezentacija
|ekipa1 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]]
|ekipa2 = [[Nogometna reprezentacija Velsa|Vels]]
|Zastava ekipe 1            = {{ZD|BIH|veličina=x140px}}
|Zastava ekipe 2            = {{ZD|WAL|veličina=x140px}}
|Broj utakmica              = 5
|Broj pobjeda ekipe 1       = 2
|Broj neriješenih rezultata = 3
|Broj pobjeda ekipe 2       = 0
|Broj datih golova ekipe 1  = 7
|Broj datih golova ekipe 2  = 3
}}

== Utakmice ==
{{Header prikaza utakmica nogometnih reprezentacija}}
{{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija
| Broj utakmice = 1.
| Datum         = 12. februar 2003.
| Lokacija      = [[Cardiff]], [[Vels]]
| Domaćin       = {{NOG-D|WAL}}
| Rezultat      = 2–2
| Gost          = {{NOG|BIH}}
| Takmičenje    = Prijateljska utakmica
| Reference     = &lt;ref name=&quot;Izvještaj utakmice Wales - Bosna i Hercegovina 2:2 (Prijateljska utakmica 2003.), nfsbih.ba&quot;&gt;[http://www.nfsbih.ba/html/lineupe27e.html?id=76 ''Izvještaj utakmice Wales - Bosna i Hercegovina 2:2 (Prijateljska utakmica 2003.), nfsbih.ba'']; pristupljeno: 11. 9. 2014.&lt;/ref&gt;
}}
{{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija
| Broj utakmice = 2.
| Datum         = 15. august 2012.
| Lokacija      = [[Llanelli]], Vels
| Domaćin       = {{NOG-D|WAL}}
| Rezultat      = 0–2
| Gost          = {{NOG|BIH}}
| Takmičenje    = Prijateljska utakmica
| Reference     = &lt;ref name=&quot;Izvještaj utakmice Wales - Bosna i Hercegovina 0:2 (Prijateljska utakmica 2012.), nfsbih.ba&quot;&gt;[http://www.nfsbih.ba/html/lineup2e37.html?id=163 ''Izvještaj utakmice Wales - Bosna i Hercegovina 0:2 (Prijateljska utakmica 2012.), nfsbih.ba'']; pristupljeno: 11. 9. 2014.&lt;/ref&gt;
}}
{{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija
| Broj utakmice = 3.
| Datum         = 10. oktobar 2014.
| Lokacija      = Cardiff, Vels
| Domaćin       = {{NOG-D|WAL}}
| Rezultat      = 0–0
| Gost          = {{NOG|BIH}}
| Takmičenje    = [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2016.|Kvalifikacije za EP 2016.]]
| Reference     = &lt;ref name=&quot;Izvještaj utakmice Vels - Bosna i Hercegovina 0:0 (Kvalifikacije za EP 2016), uefa.com&quot;&gt;[http://www.uefa.com/uefaeuro/qualifiers/season=2016/matches/round=2000446/match=2013854/postmatch/report/index.html ''Izvještaj utakmice Vels - Bosna i Hercegovina 0:0 (Kvalifikacije za EP 2016), uefa.com'']; pristupljeno: 11. 10. 2014.&lt;/ref&gt;
}}
{{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija
| Broj utakmice = 4.
| Datum         = 10. oktobar 2015.
| Lokacija      = [[Zenica]], [[Bosna i Hercegovina]]
| Domaćin       = {{NOG-D|BIH}}
| Rezultat      = 2–0
| Gost          = {{NOG|WAL}}
| Takmičenje    = Kvalifikacije za EP 2016.
| Reference     = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.uefa.com/uefaeuro/qualifiers/season=2016/matches/round=2000446/match=2014043/index.html |title=Izvještaj utakmice Bosne i Hercegovina - Vels 2:0 (Kvalifikacije za EP 2016) |work=UEFA.com |access-date=11. 10. 2015 |archive-date=15. 10. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151015052756/http://www.uefa.com/uefaeuro/qualifiers/season=2016/matches/round=2000446/match=2014043/index.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
}}
{{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija
| Broj utakmice = 5.
| Datum         = 26. mart 2026.
| Lokacija      = Cardiff, Vels
| Domaćin       = {{NOG-D|WAL}}
| Rezultat      = 1–1 {{pso|2–4}}
| Gost          = {{NOG|BIH}}
| Takmičenje    = [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Kvalifikacije za SP 2026.]]
| Reference     = &lt;ref&gt;{{cite web |title=Wales-Bosnia and Herzegovina {{!}} European Qualifiers 2026 |url=https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2047075--wales-vs-bosnia-and-herzegovina/ |website=UEFA.com |access-date=27. 3. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
}}
|}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://eu-football.info/_matches.php?id=26&amp;oppo=218 Bosna i Hercegovina–Vels] na EU-Football.info
* [https://www.national-football-teams.com/encounter/teams/26/205/Bosnia_Herzegovina_vs_Wales.html Bosna i Hercegovina–Vels] na National-Football-Teams.com

{{Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine}}

[[Kategorija:Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine|Vels]]
[[Kategorija:Utakmice velške nogometne reprezentacije|Bosna i Hercegovina]]</text>
      <sha1>2v8ttienir5fysgdfoy552eg1wm9d3f</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Italija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>100677</id>
    <revision>
      <id>3820367</id>
      <parentid>3666611</parentid>
      <timestamp>2026-03-27T14:13:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Semso98</username>
        <id>54573</id>
      </contributor>
      <comment>/* Utakmice */</comment>
      <origin>3820367</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8163" sha1="bp7wtktvfk2hyobnzwjk12i2dzien5t" xml:space="preserve">{{Prikaz utakmica nogometnih reprezentacija
|ekipa1 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]]
|ekipa2 = [[Nogometna reprezentacija Italije|Italija]]
|Zastava ekipe 1            = {{ZD|BIH|veličina=266px}}
|Zastava ekipe 2            = {{ZD|ITA|veličina=200px}}
|Broj utakmica              = 6
|Broj pobjeda ekipe 1       = 1
|Broj neriješenih rezultata = 1
|Broj pobjeda ekipe 2       = 4
|Broj datih golova ekipe 1  = 4
|Broj datih golova ekipe 2  = 10
}}

==Utakmice==
{{Header prikaza utakmica nogometnih reprezentacija}}
{{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija
| Broj utakmice = 1.
| Datum         = 6. novembar 1996.
| Lokacija      = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]]
| Domaćin       = {{NOG-D|BIH|1992}}
| Rezultat      = 2–1
| Gost          = {{NOG|ITA}}
| Takmičenje    = Prijateljska utakmica
| Reference     = &lt;ref&gt;{{cite web |title=Bosnia and Herzegovina-Italy {{!}} European Qualifiers 1998 |url=https://www.uefa.com/european-qualifiers/friendlies/match/62463--bosnia-and-herzegovina-vs-italy/ |website=UEFA.com |access-date=17. 11. 2024 |language=en}}&lt;/ref&gt;
}}
{{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija
| Broj utakmice = 2.
| Datum         = 11. juni 2019.
| Lokacija      = [[Torino]], [[Italija]]
| Domaćin       = {{NOG-D|ITA}}
| Rezultat      = 2–1
| Gost          = {{NOG|BIH}}
| Takmičenje    = [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2020.|Kvalifikacije za EP 2020.]]
| Reference     = &lt;ref&gt;{{cite web |title=History: Italy 2-1 Bosnia and Herzegovina {{!}} UEFA EURO 2020 |url=https://www.uefa.com/uefaeuro/match/2026164--italy-vs-bosnia-and-herzegovina/ |website=UEFA.com |access-date=17. 11. 2024 |language=en}}&lt;/ref&gt;
}}
{{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija
| Broj utakmice = 3.
| Datum         = 15. novembar 2019.
| Lokacija      = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina
| Domaćin       = {{NOG-D|BIH}}
| Rezultat      = 0–3
| Gost          = {{NOG|ITA}}
| Takmičenje    = Kvalifikacije za EP 2020.
| Reference     = &lt;ref&gt;{{cite web |title=History: Bosnia and Herzegovina 0-3 Italy {{!}} UEFA EURO 2020 |url=https://www.uefa.com/uefaeuro/match/2026105--bosnia-and-herzegovina-vs-italy/ |website=UEFA.com |access-date=17. 11. 2024 |language=en}}&lt;/ref&gt;
}}
{{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija
| Broj utakmice = 4.
| Datum         = 4. septembar 2020.
| Lokacija      = [[Firenca]], Italija
| Domaćin       = {{NOG-D|ITA}}
| Rezultat      = 1–1
| Gost          = {{NOG|BIH}}
| Takmičenje    = [[UEFA Liga nacija 2020/2021.|Liga nacija 2020/21.]]
| Reference     = &lt;ref&gt;{{cite web |title=Italy-Bosnia and Herzegovina {{!}} UEFA Nations League 2021 |url=https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2029980--italy-vs-bosnia-and-herzegovina/ |website=UEFA.com |access-date=17. 11. 2024 |language=en}}&lt;/ref&gt;
}}
{{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija
| Broj utakmice = 5.
| Datum         = 18. novembar 2020.
| Lokacija      = Sarajevo, Bosna i Hercegovina
| Domaćin       = {{NOG-D|BIH}}
| Rezultat      = 0–2
| Gost          = {{NOG|ITA}}
| Takmičenje    = Liga nacija 2020/21.
| Reference     = &lt;ref&gt;{{cite web |title=Bosnia and Herzegovina-Italy {{!}} UEFA Nations League 2021 |url=https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2030124--bosnia-and-herzegovina-vs-italy/ |website=UEFA.com |access-date=17. 11. 2024 |language=en}}&lt;/ref&gt;
}}
{{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija
| Broj utakmice = 6.
| Datum         = 9. juni 2024.
| Lokacija      = [[Empoli]], Italija
| Domaćin       = {{NOG-D|ITA}}
| Rezultat      = 1–0
| Gost          = {{NOG|BIH}}
| Takmičenje    = Prijateljska utakmica
| Reference     = &lt;ref&gt;{{cite web |title=Italy-Bosnia and Herzegovina {{!}} European Qualifiers 2024 |url=https://www.uefa.com/european-qualifiers/friendlies/match/2040264--italy-vs-bosnia-and-herzegovina/ |website=UEFA.com |access-date=17. 11. 2024 |language=en}}&lt;/ref&gt;
}}
{{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija
| Broj utakmice = 7.
| Datum         = 31. mart 2026.
| Lokacija      = Zenica, Bosna i Hercegovina
| Domaćin       = {{NOG-D|BIH}}
| Rezultat      = 
| Gost          = {{NOG|ITA}}
| Takmičenje    = [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Kvalifikacije za SP 2026.]]
| Reference     = &lt;ref&gt;{{cite web |title=Bosnia and Herzegovina-Italy {{!}} European Qualifiers 2026 |url=https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2047082/ |website=UEFA.com |access-date=27. 3. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
}}
|}

==Pregled svih utakmica==
{{footballbox
|date = 6. novembar 1996.
|time = 13:30
|team1 ={{NOG-D|BIH|1992}} 
|goals1 = [[Hasan Salihamidžić]] {{gol|6}} &lt;br /&gt; [[Elvir Bolić]] {{gol|44}}
|score = 2–1
|report = [http://www.nfsbih.ba/nsbih/html/lineup4411.html?id=37 Izvještaj] &lt;br /&gt; [http://www.rsssf.com/tablesi/ital-intres1990.html Izvještaj]
|team2 = {{NOG|ITA}}
|goals2 = {{gol|12}} [[Gianfranco Zola]]
|stadium = [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]], [[Sarajevo]]
|attendance = 40.000
|referee = [[Robert Sedlacek]]&lt;ref&gt;http://worldreferee.com/site/copy.php?linkID=3535&amp;linkType=referee&amp;contextType=stats&lt;/ref&gt; {{ZD|AUT}} }}

{| style=&quot;width:100%;&quot;
|-
|  style=&quot;vertical-align:top; width:40%;&quot;|
{| style=&quot;font-size: 90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|colspan=&quot;4&quot;|
|-
!width=&quot;25&quot;| !!width=&quot;25&quot;|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Mirsad Dedić]]
|-
|MF ||'''2''' ||[[Nermin Šabić]] || || || {{zamiz|69}}
|-
|MF ||'''3''' ||[[Bakir Beširević]]
|-
|DF ||'''4''' ||[[Muhamed Konjić]] [[Datoteka:Captain sports.svg|15px]] || || || {{zamiz|75}}
|-
|DF ||'''5''' ||[[Senad Begić]] 
|-
|DF ||'''6''' ||[[Murat Jašarević]] || || {{Žuti karton}}
|-
|DF ||'''7''' ||[[Vlatko Glavaš]]
|-
|MF ||'''8''' ||[[Sejad Halilović]] || || {{Žuti karton}} || {{zamiz|62}} 
|-
|FW ||'''9''' ||[[Elvir Bolić]] || || {{gol|44}} || {{zamiz|63}}
|-
|MF ||'''10''' ||[[Hasan Salihamidžić]] || || {{gol|6}}
|-
|FW ||'''11''' ||[[Elvir Baljić]] || || ||{{zamiz|60}}
|-
|colspan=&quot;4&quot;|'''Zamjene:'''
|-
|-
|DF ||'''16''' ||[[Vedin Musić]] || || || {{zamul|60}}
|-
|MF ||'''14''' ||[[Sead Kapetanović]] || || || {{zamul|62}}
|-
|FW ||'''15''' ||[[Senad Brkić]] || || || {{zamul|63}}
|-
|MF ||'''12''' ||[[Pavo Dadić]] || || || {{zamul|69}}
|-
|DF ||'''13''' ||[[Sanjin Pintul]] || || || {{zamul|75}}
|-
|-
|colspan=&quot;4&quot;|'''Selektor: [[Fuad Muzurović]]'''
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[Datoteka:BIH-ITA 2-1 1996 11 6.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size: 90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot; align=&quot;center&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Francesco Toldo]] || || || {{zamiz|46}}
|-
|DF ||''' ''' ||[[Daniele Carnasciali]]
|-
|DF ||''' ''' ||[[Pasquale Padalino]]
|-
|DF ||''' ''' ||[[Paolo Maldini]] [[Datoteka:Captain sports.svg|15px]] || || {{Žuti karton}}
|-
|DF ||''' ''' ||[[Moreno Torricelli]] || || {{Žuti karton}} || {{zamiz|70}}
|-
|FW ||''' ''' ||[[Gianfranco Zola]] || || {{gol|12}}
|-
|MF ||''' ''' ||[[Roberto Di Matteo]] || || ||{{zamiz|46}}
|-
|MF ||''' ''' ||[[Demetrio Albertini]] || || {{Žuti karton}}
|-
|MF ||''' ''' ||[[Dino Baggio]] || || || {{zamiz|46}}
|-
|MF ||''' ''' ||[[Pierluigi Casiraghi]] || || || {{zamiz|46}}
|-
|FW ||''' ''' ||[[Enrico Chiesa]] || || || {{zamiz|46}}
|-
|colspan=&quot;4&quot;|'''Zamjene:'''
|-
|-
|GK ||''' ''' ||[[Luca Marchegiani]] || || || {{zamul|46}}
|-
|MF ||''' ''' ||[[Federico Giunti]] || || || {{zamul|46}}
|-
|MF ||''' ''' ||[[Gianluigi Lentini]] || || || {{zamul|46}}
|-
|FW ||''' ''' ||[[Fabrizio Ravanelli]] || || || {{zamul|46}}
|-
|FW ||''' ''' ||[[Marco Simone]] || || || {{zamul|46}}
|-
|DF ||''' ''' ||[[Luigi Apolloni]] || || || {{zamul|70}}
|-
|-
|colspan=&quot;4&quot;|'''Selektor: [[Arrigo Sacchi]]'''
|}
|}

== Reference==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://eu-football.info/_matches.php?id=26&amp;oppo=111 Bosna i Hercegovina–Italija] na EU-Football.info
* [https://www.national-football-teams.com/encounter/teams/26/92/Bosnia_Herzegovina_vs_Italy.html Bosna i Hercegovina–Italija] na National-Football-Teams.com

{{Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine}}

[[Kategorija:Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine|Italija]]
[[Kategorija:Utakmice italijanske nogometne reprezentacije|Bosna i Hercegovina]]</text>
      <sha1>bp7wtktvfk2hyobnzwjk12i2dzien5t</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Navodnjavanje</title>
    <ns>0</ns>
    <id>100719</id>
    <revision>
      <id>3820438</id>
      <parentid>3713031</parentid>
      <timestamp>2026-03-27T21:58:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3820438</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9758" sha1="rbhmjsmjmbbmjebduhaquodx5cx4bsz" xml:space="preserve">[[Datoteka:PivotIrrigationOnCotton.jpg|mini|250px|Navodnjavanje]]
'''Navodnjavanje''' je naziv za [[Hidrotehnika|hidrotehničku]] mjeru poboljšavanja fizičkih osobina tla dodavanjem [[Voda|vode]] da bi se postigla optimalna [[vlaga]] za vrijeme vegetacije i time postigao optimalan [[urod]]. Navodnjavanje može trajati jedim dijelom vegetacije ili tokom cijelog vegetacijskog perioda. Voda se koristi iz raznih vodenih tokova, umjetnih [[Jezero|jezera]], izvora, podzemlja ili iz pročišćenih otpadnih voda. Po načinu pretvaranja toka vode u kapilarnu vodu u tlu postoje tri metode: površinsko, podzemno, i kišenje (orošavanje).

== Obim ==
U 2000. godini ukupna plodna zemlja iznosila je 2.788.000&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; (689 miliona hektara) i bila je opremljena infrastrukturom za navodnjavanje širom svijeta. Oko 68% ove oblasti je u [[Azija|Aziji]], 17% u [[Amerika|Americi]], 9% u [[Evropa|Evropi]], 5% u [[Afrika|Africi]] i 1% u [[Okeanija|Okeaniji]]. Najveća susjedna područja visoke gustine navodnjavanja nalaze se u sjevernoj i istočnoj [[Indija|Indiji]] i [[Pakistan]]u duž rijeka [[Ganges|Gang]] i [[Ind]]; u basenima [[Hai He]], [[Žuta rijeka]] i [[Yangtze]] u [[Kina|Kini]]; duž rijeke [[Nil]] u [[Egipat|Egiptu]] i [[Sudan]]u; i u slivu rijeke [[Mississippi]]-[[Missouri (rijeka)|Missouri]], južne velike ravnice i u dijelovima [[Kalifornija|Kalifornije]] u Sjedinjenim Državama. Manje površine za navodnjavanje rasprostranjene su po gotovo svim naseljenim dijelovima svijeta.&lt;ref&gt;{{cite conference | last = Siebert | first = S. | author2 = J. Hoogeveen, P. Döll, J-M. Faurès, S. Feick, and K. Frenken | title = The Digital Global Map of Irrigation Areas&amp;nbsp;– Development and Validation of Map Version 4 | book-title = Tropentag 2006&amp;nbsp;– Conference on International Agricultural Research for Development | place = Bonn, Germany | date = 10. 11. 2006 | url = http://www.tropentag.de/2006/abstracts/full/211.pdf | access-date = 14. 3. 2007 }}&lt;/ref&gt;

Do 2012. godine površina navodnjavanog zemljišta se povećala na procijenjenih ukupno 3,242,917&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; (801 milion hektara), što je skoro veličina Indije.&lt;ref&gt;[https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/world/ The World] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210126032610/https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/world/ |date=26. 1. 2021 }}. ''[[The World Factbook]]''. [[Central Intelligence Agency]].&lt;/ref&gt; Navodnjavanje 20% poljoprivrednog zemljišta čini proizvodnju 40% proizvodnje hrane.&lt;ref&gt;{{Cite web|title=On Water|url=https://www.eib.org/en/essays/on-water|access-date=7. 12. 2020|website=European Investment Bank|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Water in Agriculture|url=https://www.worldbank.org/en/topic/water-in-agriculture|access-date=7. 12. 2020|website=World Bank|language=en|archive-date=11. 11. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201111163404/https://www.worldbank.org/en/topic/water-in-agriculture|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== Globalni pregled ===
Obim navodnjavanja se dramatično povećao tokom 20. vijeka. 1800. godine navodnjavano je 8 miliona hektara u svijetu, 1950. godine 94 miliona hektara, a 1990. godine 235 miliona hektara. Do 1990. godine, 30% svjetske proizvodnje hrane dolazilo je od navodnjavanog zemljišta.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=McNeill|first=John Robert|title=Something New under the Sun: An Environmental History of the Twentieth-Century World|url=https://archive.org/details/somethingnewunde0000mcne|publisher=W.W. Norton &amp; Company|year=2000|location=New York|pages=[https://archive.org/details/somethingnewunde0000mcne/page/n209 180]-181}}&lt;/ref&gt; Tehnike navodnjavanja širom svijeta uključuju kanale koji preusmjeravaju površinske vode,&lt;ref&gt;{{Cite book|last=McNeill|first=John Robert|title=Something New under the Sun: An Environmental History of the Twentieth-Century World|url=https://archive.org/details/somethingnewunde0000mcne|publisher=W.W. Norton &amp; Company|year=2000|location=New York|pages=[https://archive.org/details/somethingnewunde0000mcne/page/n203 174]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Peterson|first=Maya|title=US to USSR: American Experts, Irrigation, and Cotton in Soviet Central Asia, 1929–32|publisher=Environmental History 21, no. 3 (July 2016)|pages=442–466}}&lt;/ref&gt; crpljenje podzemnih voda i preusmjeravanje vode sa brana. Nacionalne vlade vode većinu šema navodnjavanja unutar svojih granica, ali privatni investitori[9] i druge nacije,&lt;ref&gt;{{Cite book|last=McNeill|first=John Robert|title=Something New under the Sun: An Environmental History of the Twentieth-Century World|url=https://archive.org/details/somethingnewunde0000mcne|publisher=W.W. Norton &amp; Company|year=2000|location=New York|pages=[https://archive.org/details/somethingnewunde0000mcne/page/n182 153]}}&lt;/ref&gt; posebno Sjedinjene Države,&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Ekbladh|first=David|title=Mr. TVA’: Grass-Roots Development, David Lilienthal, and the Rise and Fall of the Tennessee Valley Authority as a Symbol for U.S. Overseas Development, 1933-1973|publisher=Diplomatic History 29, no. 3|year=2002|pages=337}}&lt;/ref&gt; Kina,&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Bosshard|first=Peter|title=China Dams the World|publisher=World Policy Journal 26, no. 4|year=2009|pages=43–51}}&lt;/ref&gt; i evropske zemlje poput [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]],&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite book|last=McNeill|first=John Robert|title=Something New under the Sun: An Environmental History of the Twentieth-Century World|url=https://archive.org/details/somethingnewunde0000mcne|publisher=W.W. Norton &amp; Company|year=2000|location=New York|pages=[https://archive.org/details/somethingnewunde0000mcne/page/n198 169]-170}}&lt;/ref&gt; također finansiraju i organizuju navodnjavanje unutar drugih nacija.

Navodnjavanje omogućava proizvodnju više usjeva, posebno robnih na područjima koja ih inače ne bi mogla izdržavati. Zemlje su često ulagale u navodnjavanje kako bi povećale proizvodnju [[Pšenica|pšenice]], [[Riža|riže]] ili [[pamuk]]a, često sa sveobuhvatnim ciljem povećanja samodovoljnosti.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Akvadukt]]

== Izvori ==
{{Refspisak}}

==Dodatna literatura==
{{refbegin}}
* {{wikicite|ref=refBosshard2009|reference=Bosshard, Peter. “China Dams the World.” World Policy Journal 26, no. 4 (2009): 43–51.}}
* {{wikicite|ref=refEkbladh2002|reference=Ekbladh, David. “‘Mr. TVA’: Grass-Roots Development, David Lilienthal, and the Rise and Fall of the Tennessee Valley Authority as a Symbol for U.S. Overseas Development, 1933-1973.” Diplomatic History 29, no. 3 (Summer 2002): 335–74.}}
* {{wikicite|ref=refJohnson2019|reference=Johnson, Matthew P. “Swampy Sugar Lands: Irrigation Dams and the Rise and Fall of Malaria in Puerto Rico, 1898–1962.” Journal of Latin American Studies 51, no. 2 (May 2019): 243–71. https://doi.org/10.1017/S0022216X18000743.}}
* {{wikicite|ref=refLyster2021|reference=Lyster, Rosa. “Along the Water.” London Review of Books, May 6, 2021. https://www.lrb.co.uk/the-paper/v43/n09/rosa-lyster/diary.}}
* {{wikicite|ref=refMcCully2001|reference=McCully, Patrick. Silenced Rivers: The Ecology and Politics of Large Dams. Enlarged&amp;Updated ed. London ; New York: Zed Books, 2001.}}
* {{wikicite|ref=refMcNeill2000|reference=McNeill, John Robert. Something New under the Sun: An Environmental History of the Twentieth-Century World. 1st ed. New York: W.W. Norton &amp; Company, 2000.}}
* {{wikicite|ref=refParker2020|reference=Parker, James. “A ‘Juggernaut of Progress’? Irrigation and Statecraft in Late-Colonial Kenya.” International Journal of African Historical Studies 53, no. 3 (September 2020): 335–59.}}
* {{wikicite|ref=refPeterson2016|reference=Peterson, Maya. “US to USSR: American Experts, Irrigation, and Cotton in Soviet Central Asia, 1929–32.” Environmental History 21, no. 3 (July 2016): 442–66. https://doi.org/10.1093/envhis/emw006.}}
* {{wikicite|ref=refRoss2017|reference=Ross, Corey. Ecology and Power in the Age of Empire: Europe and the Transformation of the Tropical World. First edition. Oxford: Oxford University Press, 2017.}}
* {{wikicite|ref=refPisani2002|reference=Pisani, Donald J. Water and American Government: The Reclamation Bureau, National Water Policy, and the West, 1902-1935. Berkeley: University of California Press, 2002.}}
* {{wikicite|ref=refVisser2018|reference=Visser, Wessel. “Water as Agent for Social Change, 1900–1939 : Two Case Studies of Developmental State Approaches in Establishing Irrigation Schemes.” Historia 63, no. 2 (November 2018): 40–61. https://doi.org/10.17159/2309-8392/2018/v63n2a3.}}
* {{wikicite|ref=refWorster1992|reference=Worster, Donald. Rivers of Empire: Water, Aridity, and the Growth of the American West. New York ; Oxford, England: Oxford University Press, 1992.}}
{{refend}}

== Vanjski linkovi ==

* [http://www.remuseum.org.uk/corpshistory/rem_corps_part12.htm Royal Engineers Museum] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100730020910/http://www.remuseum.org.uk/corpshistory/rem_corps_part12.htm |date=30. 7. 2010 }}
* [http://www.icid.org International Commission on Irrigation and Drainage (ICID)]
* [http://www.nal.usda.gov/wqic/irri.shtml Irrigation] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091008071520/http://www.nal.usda.gov/wqic/irri.shtml |date=8. 10. 2009 }}
* [http://www.fao.org/ag/agl/aglw/aquastat/main/index.stm AQUASTAT]
* [https://web.archive.org/web/20100125225623/http://www.tceq.state.tx.us/compliance/compliance_support/regulatory/irrigation/forms_li/li_program.html]
* [https://web.archive.org/web/20100107134507/http://agricultureguide.org/guide-to-irrigation-method-a-featured-article/ Guide to Irrigation]
{{Commons|Irrigation}}

[[Kategorija:Poljoprivreda]]</text>
      <sha1>rbhmjsmjmbbmjebduhaquodx5cx4bsz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nogometna reprezentacija Azerbejdžana</title>
    <ns>0</ns>
    <id>139777</id>
    <revision>
      <id>3820491</id>
      <parentid>3782856</parentid>
      <timestamp>2026-03-28T10:25:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3820491</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="33994" sha1="jo89dke3yfm3mqrue024p856irvo10v" xml:space="preserve">{{Infokutija Nogometna reprezentacija
| Naziv           = Nogometna reprezentacija Azerbejdžana
| Logo            = Logo nogometnog saveza Azerbejdžana.png
| Nadimak         = &lt;center&gt;''Milli Komanda''&lt;br /&gt;(''Nacionalni tim'')&lt;ref name=&quot;Football Team Nicknames, topendsports.com&quot;&gt;[http://www.topendsports.com/sport/soccer/team-nicknames.htm ''Football Team Nicknames, topendsports.com'']; pristupljeno: 22. 10. 2014.&lt;/ref&gt; 
| Federacija      = ''Azərbaycan Futbol Federasiyaları Assosiasiyası''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;''[[Nogometni savez Azerbejdžana]]''&lt;/small&gt;
| Konfederacija   = [[UEFA]]
| Selektor        = [[Aykhan Abbasov]] (privremeno)
| Najviše nastupa     = [[Rəşad Sadıqov]] {{small|(111)&lt;ref name=&quot;Rashad Farhad Sadygov - International Appearances, rsssf.com&quot;&gt;[http://www.rsssf.com/miscellaneous/sadygov-intl.html ''Rashad Farhad Sadygov - International Appearances, rsssf.com'']; pristupljeno: 22. 10. 2014.&lt;/ref&gt;}}
| Najbolji strijelac  = [[Qurban Qurbanov]] {{small|(14)&lt;ref name=&quot;Gurban Gurbanov - Goals in International Matches, rsssf.com&quot;&gt;[http://www.rsssf.com/miscellaneous/gugurbanov-intlg.html ''Gurban Gurbanov - Goals in International Matches, rsssf.com'']; pristupljeno: 22. 10. 2014.&lt;/ref&gt;}}
| Trenutni kapiten    = [[Emin Mahmudov]]
| FIFA trigram        = AZE
| FIFA rang           = {{Nntr|112.|uspon|2|datum=4. april 2024}}&lt;ref&gt;[{{Cite web |url=http://www.fifa.com/fifa-world-ranking/ranking-table/men/index.html |title=FIFA ljestvica {{Simboli jezika|ar|arapski}} {{en simbol}} {{fr simbol}} {{de simbol}} {{es simbol}} |access-date=3. 9. 2015 |archive-date=15. 7. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180715171048/https://www.fifa.com/fifa-world-ranking/ranking-table/men/index.html |url-status=dead }} FIFA ljestvica {{ar simbol}} {{en simbol}} {{fr simbol}} {{de simbol}} {{es simbol}}]&lt;/ref&gt;
| Najveći FIFA rang   = 73 {{small|(juli 2014)}}&lt;ref name=&quot;FIFA rang lista za Azerbejdžan, FIFA.com&quot;&gt;[http://www.fifa.com/associations/association=aze/ranking/gender=m/index.html ''FIFA rang lista za Azerbejdžan, FIFA.com''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141024055228/http://www.fifa.com/associations/association=aze/ranking/gender=m/index.html |date=24. 10. 2014 }}; pristupljeno: 22. 10. 2014.&lt;/ref&gt;
| Najniži FIFA rang   = 170 {{small|(juni 1994)}}&lt;ref name=&quot;FIFA rang lista za Azerbejdžan, FIFA.com&quot; /&gt;
| uzorak_lr1   = _portsmouth1819h
| uzorak_t1    = _portsmouth1819h
| uzorak_dr1   = _portsmouth1819h
| uzorak_š1    = 
| uzorak_č1    =
| lijeva ruka1 = 4f00ee
| tijelo1      = 4f00ee
| desna ruka1  = 4f00ee
| šorc1        = 0000FF
| čarape1      = 0000FF
| uzorak_lr2   = _coventryc1819a
| uzorak_t2    = _coventryc1819a
| uzorak_dr2   = _coventryc1819a
| uzorak_š2    = 
| uzorak_č2    = _aze2013res
| lijeva ruka2 = ffffff
| tijelo2      = ffffff
| desna ruka2  = ffffff
| šorc2        = ffffff
| čarape2      = ffffff
| Prva utakmica            = {{NOG|GRU|1990}} 6 – 3 {{NOG-D|AZE}} &lt;br /&gt; &lt;small&gt;([[Gurjaani]], [[Gruzija]]; 17. septembar 1992)&lt;ref name=&quot;Azerbaijan - List of International Matches, rsssf.com&quot;&gt;[http://www.rsssf.com/tablesa/azer-intres.html ''Azerbaijan - List of International Matches, rsssf.com'']; pristupljeno: 22. 10. 2014.&lt;/ref&gt;&lt;/small&gt;
| Najveća pobjeda          = {{NOG|AZE}} 4 – 0 {{NOG-D|LIH}} &lt;br /&gt; &lt;small&gt;([[Baku]], [[Azerbejdžan]]; 5. juni 1999)&lt;ref name=&quot;Azerbaijan - List of International Matches, rsssf.com&quot; /&gt;&lt;/small&gt;
| Najveći poraz            = {{NOG|FRA}} [[Nogometna utakmica Francuska – Azerbejdžan (1995)|10 – 0]] {{NOG-D|AZE}} &lt;br /&gt; &lt;small&gt;([[Auxerre]], [[Francuska]]; 6. septembar 1995)&lt;ref name=&quot;Azerbaijan - List of International Matches, rsssf.com&quot; /&gt;&lt;/small&gt;
| Broj učestvovanja na SP  =
| Prvo učestvovanje na SP  =
| Najbolji rezultat na SP  =
| Broj učestvovanja na EP  = 
| Prvo učestvovanje na EP  = 
| Najbolji rezultat na EP  = 
}}
'''Nogometna reprezentacija Azerbejdžana''' ([[Azerbejdžanski jezik|azerbejdžanski]]: ''Azərbaycan milli futbol komandası'') predstavlja [[Azerbejdžan]] na međunarodnim nogometnim takmičenjima i pod kontrolom je ''[[Nogometni savez Azerbejdžana|Nogometnog saveza Azerbejdžana]]'' (''Azərbaycan Futbol Federasiyaları Assosiasiyası'').

== Historija ==
=== Rani period (prije 1920-ih) ===
Početkom 20. stoljeća nogomet je postajao sve popularniji u Azerbejdžanu, koji je tada bio dio [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]]. Azerbejdžanski fudbaleri su 1912. godine imali prvu &quot;međunarodnu utakmicu&quot; i pobijedili u [[Tbilisi]]ju u [[Gruzija|Gruziji]] protiv lokalne ekipe &quot;Sokol&quot; sa 4:2. Tokom perioda 1912−1913, organizovane su utakmice između nogometne reprezentacije Azerbejdžana i [[Nogometna reprezentacija Gruzije|nogometne reprezentacije Gruzije]], prvo u Tbilisiju, a zatim u [[Baku]]u. Godine 1914. u Azerbejdžanu je osnovan Fudbalski savez. Fudbalski savez je preuzeo organizaciju zvaničnih gradskih prvenstava i drugih takmičenja.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.azerbaijans.com/content_675_en.html|title=Azərbaycan :: Baş səhifə|website=www.azerbaijans.com|access-date=22. 11. 2020}}&lt;/ref&gt;
=== Sovjetsko doba ===
Najstariji zapisi o nogometnim timovima u sovjetskom Azerbejdžanu sežu u 1926−1927, kada je u Tbilisiju organizovano Trans-Kavkasko prvenstvo. Učestvovale su tri države Južnog Kavkaza: [[Azerbejdžan]], [[Armenija]] i [[Gruzija]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.eloratings.net/Azerbaijan.htm|title=World Football Elo Ratings|website=www.eloratings.net|language=en|access-date=22. 11. 2020}}&lt;/ref&gt; Nogometna reprezentacija Azerbejdžana održala je prve prijateljske utakmice protiv Gruzije i Armenije 1927. godine tokom prvenstva Kavkaza u Gruziji. Godine 1926, fudbaleri Azerbejdžana odigrali su tri utakmice sa fudbalskim timom iz Irana u Bakuu. Godine  1929, u Teheranu su odigrane tri utakmice između ovih timova. U svim utakmicama su pobijedili igrači Azerbejdžana.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.affa.az/index.php?r=8&amp;lang=az|title=AFFA - Azərbaycan Futbol Federasiyaları Assosiasiyası|website=www.affa.az|language=az|access-date=22. 11. 2020|archive-date=8. 9. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170908021702/http://www.affa.az/index.php?r=8&amp;lang=az|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Zlatnim dobom azerbejdžanskog nogometa smatraju se 1960-e jer su u tom doba nastali sjajni igrači poput Anatolija Baniševskog i Alakbara Mammadova.

=== Nakon nezavisnosti (1992−danas) ===
Svoju prvu zvaničnu utakmicu Azerbejdžan je odigrao 17. septembra 1992. godine protiv [[Nogometna reprezentacija Gruzije|Gruzije]].&lt;ref name=&quot;Azerbaijan - List of International Matches, rsssf.com&quot; /&gt; [[Nogometni savez Azerbejdžana]] je u punopravno članstvo [[FIFA|FIFA-e]] i [[UEFA|UEFA-e]] primljen 1994. te je reprezentacija svoje prve zvanične utakmice i kvalifikacije započela u septembru 1994. godine.
[[Datoteka:Azerbaijan nationall football team.JPG|thumb|lijevo|260px|&lt;center&gt;&lt;small&gt;Reprezentacija Azerbejdžana&lt;/small&gt;]]

Prvu zvaničnu utakmicu u kvalifikacijama za [[Evropsko prvenstvo u nogometu 1996.|Evropsko prvenstvo 1996]]. Azerbejdžan je odigrao 7. septembra 1994. protiv [[Nogometna reprezentacija Rumunije|Rumunije]]. Krajnji ishod kvalifikacija je bio tek jedan neriješen ishod protiv [[Nogometna reprezentacija Poljske|Poljske]]. Prvu zvaničnu utakmicu u kvalifikacijama za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetsko prvenstvo]] Azerbejdžan je odigrao u [[Oslo|Oslu]] 2. juna 1996. protiv [[Nogometna reprezentacija Norveške|Norveške]]. Kao i u kvalifikacijama za [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 1996.|Evropsko prvenstvo 1996.]] i u kvalifikacijama za [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|Svjetsko prvenstvo 1998.]] Azerbejdžan je završio na dnu kvalifikacione grupe sa tek jednom pobjedom (protiv [[Nogometna reprezentacija Švicarske|Švicarske]]). Svoju prvu zvaničnu pobjedu a ujedno i rekordnu Azerbejdžan je ostvario 5. juna 1999. u utakmici kvalifikacija za [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2000.|Evropsko prvenstvo 2000]]. protiv [[Nogometna reprezentacija Lihtenštajna|Lihtenštajna]] rezultatom 4:0.

Azerbejdžan se u svojoj historiji nije uspio plasirati niti na jedno od [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetskih]] ili [[Evropsko prvenstvo u nogometu|Evropskih]] nogometnih turnira. Najduži neporaženi niz u historiji Azerbejdžan je imao u dva navrata; uspjeli su ukupno šest utakmica u nizu ostati neporaženi: mart-august 1998. i maj-oktobar 2013.

== Stadion ==
[[Datoteka:Construction of Olympic stadium in Baku.jpg|thumb|desno|260px|&lt;center&gt;&lt;small&gt;Izgradnja novog [[Olimpijski stadion Baku|Olimpijskog stadiona]] u [[Baku]]u.&lt;/small&gt;]]
Većinu domaćih utakmica, Azerbejdžan igra na stadionu ''[[Stadion Tofiq Bahramov|Tofiq Bahramov]]'', koji se nalazi u glavnom gradu zemlje, [[Baku]]. To je glavni stadion azerbejdžanske nogometne reprezentacije, još od nezavisnosti od [[Sovjetski savez|SSSR-a]].
Danas se neke utakmice igraju i na stadionu ''[[Stadion Lankaran City|Lankaran City]]'', iz istoimenog grada [[Lankaran]]a, nakon što je stadion zadovoljio kriterije [[UEFA|UEFA-e]].&lt;ref name=&quot;Матч Азербайджан-Финляндия пройдет в Лянкяране!, azerisport.com&quot;&gt;[http://azerisport.com/articles.php?item_id=20090717053108219&amp;sec_id=2 ''Матч Азербайджан-Финляндия пройдет в Лянкяране!, azerisport.com''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111007050644/http://azerisport.com/articles.php?item_id=20090717053108219&amp;sec_id=2 |date=7. 10. 2011 }}; pristupljeno: 22. 10. 2014.&lt;/ref&gt;

Novi ''[[Olimpijski stadion Baku]]'' trenutno je u izgradnji, a imat će kapacitet oko 65.000 sjedećih mjesta.&lt;ref name=&quot;Tender for construction for stadium for 65,000 seats in Baku to be announced some day, abc.az&quot;&gt;[http://abc.az/eng/news_28_01_2010_42167.html ''Tender for construction for stadium for 65,000 seats in Baku to be announced some day, abc.az''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120219132934/http://abc.az/eng/news_28_01_2010_42167.html |date=19 Februar 2012 }}; pristupljeno: 22. 10. 2014.&lt;/ref&gt; Nakon 2015. kada izgradnja stadiona bude završena stadion će koristiti nogometna reprezentacija Azerbejdžana.

== Utakmice ==
{{Glavni|Utakmice nogometne reprezentacije Azerbejdžana}}
{| class=&quot;wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed&quot; style=&quot;text-align: center;&quot; width=70%
|-
!colspan=&quot;12&quot;|'''Statistika Azerbejdžana u odnosu na ostale članice FIFA-e, 1992 – do danas''' 
|-
! rowspan=2 width=20% | Protivnik
!width=7% | {{Tooltip|OU|Odigrano utakmica}}
!width=5% | {{Tooltip|P|Pobjede}}
!width=5% | {{Tooltip|N|Neriješeno}}
!width=5% | {{Tooltip|I|Izgubljene utakmice}}
!width=7% | {{Tooltip|DG|Dati golovi}}
!width=7% | {{Tooltip|PG|Primljeni golovi}}
!width=7% | {{Tooltip|+/-|Gol-razlika}}
!width=7% | % Pobjeda
|- style=&quot;background:#F0F0F0;&quot;
!&amp;nbsp;!! !! !! !! !! !! !!
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| {{NOG|ALB}} || 5 || 1 || 1 || 3 || 3 || 5 || -2 || {{#expr:1/5 * 100 round 2}}
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| {{NOG|AND}} || 4 || 1 || 3 || 0 || 2 || 1 || +1 || {{#expr:1/4 * 100 round 2}}
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| {{NOG|AUT}} || 4 || 0 || 1 || 3 || 1 || 9 || -8 || {{#expr:0/4 * 100 round 2}}
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| {{NOG|BHR}} || 2 || 2 || 0 || 0 || 5 || 1 || +4 || {{#expr:2/2 * 100 round 2}}
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| {{NOG|BJE}} || 2 || 1 || 1 || 0 || 3 || 2 || +1 || {{#expr:1/2 * 100 round 2}}
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| {{NOG|BEL}} || 4 || 0 || 1 || 3 || 2 || 9 || -7 || {{#expr:0/4 * 100 round 2}}
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| {{NOG|BIH}} || 1 || 0 || 0 || 1 || 0 || 1 || -1 || {{#expr:0/1 * 100 round 2}}
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| {{NOG|BUG}} || 2 || 0 || 1 || 1 || 1 || 2 || -1 || {{#expr:0/2 * 100 round 2}}
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| {{NOG|ČEŠ}} || 1 || 1 || 0 || 0 || 2 || 0 || +2 || {{#expr:1/1 * 100 round 2}}
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| {{NOG|ENG}} || 2 || 0 || 0 || 2 || 0 || 3 || -3 || {{#expr:0/2 * 100 round 2}}
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| {{NOG|EST}} || 8 || 1 || 4 || 3 || 5 || 8 || -3 || {{#expr:1/8 * 100 round 2}}
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| {{NOG|FAR}} || 1 || 1 || 0 || 0 || 3 || 0 || +3 || {{#expr:1/1 * 100 round 2}}
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| {{NOG|FIN}} || 8 || 1 || 0 || 7 || 5 || 15 || -10 || {{#expr:1/8 * 100 round 2}}
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| {{NOG|FRA}} || 2 || 0 || 0 || 2 || 0 || 12 || -12 || {{#expr:0/2 * 100 round 2}}
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| {{NOG|GRU}} || 6 || 2 || 2 || 2 || 6 || 8 || -2 || {{#expr:2/6 * 100 round 2}}
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| {{NOG|NJE}} || 4 || 0 || 0 || 4 || 2 || 15 || -13 || {{#expr:0/4 * 100 round 2}}
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| {{NOG|HON}} || 1 || 0 || 1 || 0 || 0 || 0 || 0 || {{#expr:0/1 * 100 round 2}}
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| {{NOG|MAĐ}} || 5 || 0 || 0 || 5 || 1 || 15 || -14 || {{#expr:0/5 * 100 round 2}}
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| {{NOG|ISL}} || 1 || 0 || 1 || 0 || 1 || 1 || 0 || {{#expr:0/1 * 100 round 2}}
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| {{NOG|IND}} || 1 || 1 || 0 || 0 || 3 || 0 || +3 || {{#expr:1/1 * 100 round 2}}
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| {{NOG|IRN}} || 3 || 0 || 1 || 2 || 2 || 4 || -2 || {{#expr:0/3 * 100 round 2}}
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| {{NOG|IRK}} || 1 || 0 || 0 || 1 || 0 || 1 || -1 || {{#expr:0/1 * 100 round 2}}
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| {{NOG|IZR}} || 5 || 0 || 2 || 3 || 2 || 12 || -10 || {{#expr:0/5 * 100 round 2}}
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| {{NOG|ITA}} || 3 || 0 || 0 || 3 || 1 || 8 || -7 || {{#expr:0/3 * 100 round 2}}
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| {{NOG|JPN}} || 1 || 0 || 0 || 1 || 0 || 2 || -2 || {{#expr:0/1 * 100 round 2}}
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| {{NOG|JOR}} || 2 || 1 || 1 || 0 || 3 || 1 || +2 || {{#expr:1/2 * 100 round 2}}
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| {{NOG|KAZ}} || 7 || 2 || 3 || 2 || 9 || 9 || 0 || {{#expr:2/7 * 100 round 2}}
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| {{NOG|KUV}} || 2 || 0 || 2 || 0 || 2 || 2 || 0 || {{#expr:0/2 * 100 round 2}}
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| {{NOG|KIR}} || 3 || 2 || 1 || 0 || 4 || 2 || +2 || {{#expr:2/3 * 100 round 2}}
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| {{NOG|LAT}} || 3 || 0 || 3 || 0 || 2 || 2 || 0 || {{#expr:0/3 * 100 round 2}}
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| {{NOG|LIH}} || 5 || 3 || 1 || 1 || 8 || 2 || +6 || {{#expr:3/5 * 100 round 2}}
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| {{NOG|LIT}} || 2 || 1 || 0 || 1 || 2 || 2 || 0 || {{#expr:1/2 * 100 round 2}}
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| {{NOG|LUX}} || 3 || 1 || 2 || 0 || 3 || 2 || +1 || {{#expr:1/3 * 100 round 2}}
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| {{NOG|MAK}} || 5 || 0 || 1 || 4 || 3 || 10 || -7 || {{#expr:0/5 * 100 round 2}}
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| {{NOG|MLT}} || 4 || 1 || 0 || 3 || 3 || 9 || -6 || {{#expr:1/4 * 100 round 2}}
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| {{NOG|MOL}} || 8 || 1 || 4 || 3 || 4 || 7 || -3 || {{#expr:1/8 * 100 round 2}}
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| {{NOG|CG}} || 1 || 0 || 0 || 1 || 0 || 2 || -2 || {{#expr:0/1 * 100 round 2}}
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| {{NOG|SJI}} || 4 || 1 || 2 || 1 || 3 || 3 || 0 || {{#expr:1/4 * 100 round 2}}
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| {{NOG|NOR}} || 2 || 0 || 0 || 2 || 0 || 6 || -6 || {{#expr:0/2 * 100 round 2}}
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| {{NOG|OMA}} || 2 || 0 || 0 || 2 || 0 || 3 || -3 || {{#expr:0/2 * 100 round 2}}
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| {{NOG|KAT}} || 1 || 0 || 1 || 0 || 1 || 1 || 0 || {{#expr:0/1 * 100 round 2}}
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| {{NOG|FIL}} || 1 || 1 || 0 || 0 || 1 || 0 || +1 || {{#expr:1/1 * 100 round 2}}
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| {{NOG|POLJ}} || 6 || 0 || 1 || 5 || 1 || 20 || -19 || {{#expr:0/6 * 100 round 2}}
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| {{NOG|POR}} || 6 || 0 || 1 || 5 || 1 || 18 || -17 || {{#expr:0/6 * 100 round 2}}
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| {{NOG|RUM}} || 4 || 0 || 0 || 4 || 1 || 12 || -11 || {{#expr:0/4 * 100 round 2}}
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| {{NOG|RUS}} || 5 || 0 || 2 || 3 || 2 || 9 || -7 || {{#expr:0/5 * 100 round 2}}
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| {{NOG|SAU}} || 1 || 0 || 0 || 1 || 0 || 1 || -1 || {{#expr:0/1 * 100 round 2}}
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| {{NOG|SRB}} || 2 || 0 || 0 || 2 || 1 || 7 || -6 || {{#expr:0/2 * 100 round 2}}
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| {{NOG|SCG}} || 2 || 1 || 1 || 0 || 4 || 3 || +1 || {{#expr:1/2 * 100 round 2}}
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| {{NOG|SIN}} || 1 || 0 || 1 || 0 || 2 || 2 || 0 || {{#expr:0/1 * 100 round 2}}
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| {{NOG|SLK}} || 6 || 1 || 0 || 5 || 4 || 12 || -8 || {{#expr:1/6 * 100 round 2}}
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| {{NOG|ŠPA}} || 1 || 0 || 0 || 1 || 0 || 6 || -6 || {{#expr:0/1 * 100 round 2}}
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| {{NOG|ŠVE}} || 2 || 0 || 0 || 2 || 0 || 4 || -4 || {{#expr:0/2 * 100 round 2}}
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| {{NOG|ŠVI}} || 2 || 1 || 0 || 1 || 1 || 5 || -4 || {{#expr:1/2 * 100 round 2}}
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| {{NOG|TADŽ}} || 2 || 2 || 0 || 0 || 5 || 2 || +3 || {{#expr:2/2 * 100 round 2}}
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| {{NOG|TRI}} || 2 || 0 || 0 || 2 || 0 || 3 || -3 || {{#expr:0/2 * 100 round 2}}
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| {{NOG|TUR}} || 7 || 1 || 1 || 5 || 2 || 9 || -7 || {{#expr:1/7 * 100 round 2}}
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| {{NOG|TKM}} || 2 || 1 || 0 || 1 || 3 || 2 || +1 || {{#expr:1/2 * 100 round 2}}
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| {{NOG|UAE}} || 1 || 0 || 1 || 0 || 3 || 3 || 0 || {{#expr:0/1 * 100 round 2}}
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| {{NOG|UKR}} || 2 || 0 || 1 || 1 || 0 || 6 || -6 || {{#expr:0/2 * 100 round 2}}
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| {{NOG|SAD|||ime=SAD}} || 1 || 0 || 0 || 1 || 0 || 2 || -2 || {{#expr:0/1 * 100 round 2}}
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| {{NOG|UZB}} || 9 || 4 || 3 || 2 || 11 || 10 || +1 || {{#expr:4/9 * 100 round 2}}
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| {{NOG|WAL}} || 6 || 0 || 1 || 5 || 1 || 11 || -10 || {{#expr:0/6 * 100 round 2}}
|- class=&quot;sortbottom&quot;
! Ukupno || 203 || 37 || 54 || 112 || 140 || 344 || -204 || {{#expr:37/203 * 100 round 2}}
|- style=&quot;background-color: #ffffff;&quot;
! colspan=&quot;9&quot; style=&quot;text-align: right;&quot; | &lt;small&gt;&lt;u&gt;Ažurirano&lt;/u&gt;: 22. 10. 2014.&lt;/small&gt;
|}

=== Kvalifikacije za EP 2016. ===
{{Glavni|Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2016 - grupa H}}
{{Kvalifikacije za EP u nogometu 2016 - grupa H
| prošireno   = da
| rezultati   = da
| tiebreakers = da }}

=== Kvalifikacije za SP 2018. ===
{{Glavni|Kvalifikacije za SP u nogometu 2018 (UEFA) - grupa C}}
{{Kvalifikacije za SP u nogometu 2018 (UEFA) - grupa C
| prošireno   = da
| rezultati   = da
| tiebreakers = da }}

=== [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2020.|Kvalifikacije za EP 2020.]] ===
{{Glavni|Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2020 - grupa E}}
{{Kvalifikacije za EP u nogometu 2020 - grupa E}}

== Nastupi na prvenstvima ==
=== [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetsko prvenstvo]] ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
!colspan=9|''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetsko prvenstvo]]''
! style=&quot;width:1%;&quot; rowspan=&quot;25&quot;|
!colspan=6|Kvalifikacije za &lt;br /&gt;''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetsko prvenstvo]]''
|-
!width=&quot;90&quot;|{{Tooltip|Domaćin/Godina|Domaćin/Godina održavanja turnira}}
!width=&quot;90&quot;|{{Tooltip|Runda|Runda takmičenja na turniru}}
!width=&quot;30&quot;|{{Tooltip|Poz.|Pozicija na Svjetskom prvenstvu}}
!width=&quot;30&quot;|{{Tooltip|OU|Odigrano utakmica}}
!width=&quot;30&quot;|{{Tooltip|P|Pobjede}}
!width=&quot;30&quot;|{{Tooltip|N|Neriješeno}}
!width=&quot;30&quot;|{{Tooltip|I|Izgubljeno}}
!width=&quot;30&quot;|{{Tooltip|DG|Dati golovi}}
!width=&quot;30&quot;|{{Tooltip|PG|Primljeni golovi}}
!width=&quot;30&quot;|{{Tooltip|OU|Odigrano utakmica}}
!width=&quot;30&quot;|{{Tooltip|P|Pobjede}}
!width=&quot;30&quot;|{{Tooltip|N|Neriješeno}}
!width=&quot;30&quot;|{{Tooltip|I|Izgubljeno}}
!width=&quot;30&quot;|{{Tooltip|DG|Dati golovi}}
!width=&quot;30&quot;|{{Tooltip|PG|Primljeni golovi}}
|-
|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1930.|1930]]-[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1990.|1990]]||colspan=8 align=center|Učestvovali u sastavu [[Nogometna reprezentacija Sovjetskog saveza|Sovjetskog saveza]] ||colspan=6 align=center| 
|-
|{{ZD|SAD}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1994.|1994]]||colspan=8 align=center|Nisu učestvovali||colspan=6 align=center| Nisu učestvovali
|-
|{{ZD|FRA}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|1998]]||rowspan=&quot;5&quot; colspan=8 align=center|Nisu se kvalificirali||8||1||0||7||3||22
|-
|{{ZD|JKO}} {{ZD|JAP}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|2002]]||10||1||2||7||4||17
|-
|{{ZD|NJE}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|2006]]||10||0||3||7||1||21
|-
|{{ZD|JAR}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|2010]]||10||1||2||7||4||14
|-
|{{ZD|BRA}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|2014]]||10||1||6||3||7||11
|-
|{{ZD|RUS}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|2018]]|| rowspan=&quot;2&quot; colspan=8 align=center| Učestvovat će u kvalifikacijama  || rowspan=&quot;2&quot; colspan=6 align=center| Učestvovat će u kvalifikacijama
|-
|-style=&quot;border-bottom:3px solid green;&quot;
|{{ZD|KAT}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|2022]] 
|-
|colspan=2 align=center|'''Ukupno'''||'''0/20'''||'''0'''||'''0'''||'''0'''||'''0'''||'''0'''||'''0'''||'''48'''||'''4'''||'''13'''||'''31'''||'''19'''||'''85'''
|}

=== [[Evropsko prvenstvo u nogometu|Evropsko prvenstvo]] ===
{{Rezultati nogometne reprezentacije Azerbejdžana u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo}}

== Trenutni sastav ==
{{Starost sekcija}}
&lt;small&gt;Trenutni sastav: 22. oktobar 2014:&lt;/small&gt;
{{Nogometna reprezentacija početak (golovi)}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=G|ime=[[Kamran Agayev|Kamran Ağayev]]|dob={{datum rođenja i godine|1986|2|9}}|nastupi=52|golovi=0|klub=[[Gabala FK|Gabala]]|klubnac=AZE}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=G|ime=[[Salahat Aghayev]]|dob={{datum rođenja i godine|1991|11|4}}|nastupi=6|golovi=0|klub=[[Inter Baku PIK|Inter Baku]]|klubnac=AZE}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=G|ime=Emil Balayev|dob={{datum rođenja i godine|1994|4|17}}|nastupi=0|golovi=0|klub=[[Neftchi Baku PFK|Neftchi Baku]]|klubnac=AZE}}
|-----
! colspan=&quot;9&quot; bgcolor=&quot;#00ff7f&quot; align=&quot;left&quot;|
|----- bgcolor=&quot;#00ff7f&quot;
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=O|ime=[[Rəşad Sadıqov]]|dob={{datum rođenja i godine|1982|6|16}}|nastupi=99|golovi=4|klub=[[Qarabağ FK|Qarabağ]]|klubnac=AZE}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=O|ime=[[Elnur Allahverdiyev]]|dob={{datum rođenja i godine|1983|11|2}}|nastupi=38|golovi=0|klub=[[Neftchi Baku PFK|Neftchi Baku]]|klubnac=AZE}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=O|ime=[[Maksim Medvedev]]|dob={{datum rođenja i godine|1989|9|29}}|nastupi=27|golovi=0|klub=[[Qarabağ FK|Qarabağ]]|klubnac=AZE}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=O|ime=[[Ufuk Budak]]|dob={{datum rođenja i godine|1990|05|26}}|nastupi=16|golovi=0|klub=[[Gaziantep Büyükşehir Belediyespor|Gaziantep B.B.]]|klubnac=TUR}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=O|ime=[[Rasim Ramaldanov]]|dob={{datum rođenja i godine|1986|1|24}}|nastupi=16|golovi=0|klub=[[Khazar Lankaran FK|Khazar Lankaran]]|klubnac=AZE}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=O|ime=[[Badavi Guseynov]]|dob={{datum rođenja i godine|1991|7|11}}|nastupi=15|golovi=0|klub=[[Qarabağ FK|Qarabağ]]|klubnac=AZE}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=O|ime=[[Ruslan Amirjanov]]|dob={{datum rođenja i godine|1985|2|1}}|nastupi=5|golovi=0|klub=[[Gabala FK|Gabala]]|klubnac=AZE}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=O|ime=[[Ilkin Qirtimov]]|dob={{datum rođenja i godine|1990|11|4}}|nastupi=5|golovi=0|klub=[[Simurq PIK|Simurq]]|klubnac=AZE}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=O|ime=[[Elvin Yunuszade]]|dob={{datum rođenja i godine|1992|8|22}}|nastupi=2|golovi=1|klub=[[Neftchi Baku PFK|Neftchi Baku]]|klubnac=AZE}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=O|ime=[[Tarlan Guliyev]]|dob={{datum rođenja i godine|1992|4|19}}|nastupi=2|golovi=0|klub=[[Qarabağ FK|Qarabağ]]|klubnac=AZE}}
|-----
! colspan=&quot;9&quot; bgcolor=&quot;#00ff7f&quot; align=&quot;left&quot;|
|----- bgcolor=&quot;#00ff7f&quot;
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=V|ime=[[Ruslan Abışov]]|dob={{datum rođenja i godine|1987|10|10}}|nastupi=43|golovi=4|klub=[[Gabala FK|Gabala]]|klubnac=AZE}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=V|ime=[[Javid Huseynov]]|dob={{datum rođenja i godine|1988|03|09}}|nastupi=39|golovi=1||klub=[[Gabala FK|Gabala]]|klubnac=AZE}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=V|ime=[[Rahid Amirguliyev]]|dob={{datum rođenja i godine|1989|9|1}}|nastupi=37|golovi=1|klub=[[Khazar Lankaran FK|Khazar Lankaran]]|klubnac=AZE}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=V|ime=[[Gara Garayev]]|dob={{datum rođenja i godine|1992|10|12}}|nastupi=12|golovi=0|klub=[[Qarabağ FK|Qarabağ]]|klubnac=AZE}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=V|ime=[[Araz Abdullayev]]|dob={{datum rođenja i godine|1992|04|18}}|nastupi=12|golovi=0|klub=[[Neftchi Baku PFK|Neftchi Baku]]|klubnac=AZE}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=V|ime=[[Ilter Tashkin]]|dob={{datum rođenja i godine|1994|7|5}}|nastupi=1|golovi=0|klub=[[Eintracht Braunschweig|Eintracht Braunschweig II]]|klubnac=NJE}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=V|ime=[[Abdulla Abatsiyev]]|dob={{datum rođenja i godine|1993|8|16}}|nastupi=1|golovi=0|klub=[[Inter Baku PIK|Inter Baku]]|klubnac=AZE}}
|-----
! colspan=&quot;9&quot; bgcolor=&quot;#00ff7f&quot; align=&quot;left&quot;|
|----- bgcolor=&quot;#00ff7f&quot;
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=N|ime=[[Rauf Aliyev]]|dob={{datum rođenja i godine|1989|2|12}}|nastupi=42|golovi=7|klub=[[Khazar Lankaran]]|klubnac=AZE}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=N|ime=[[Vüqar Nadirov]]|dob={{datum rođenja i godine|1987|6|15}}|nastupi=56|golovi=4|klub=[[Qarabağ FK|Qarabağ]]|klubnac=AZE}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=N|ime=[[Rufat Dadashov]]|dob={{datum rođenja i godine|1991|9|29}}|nastupi=16|golovi=4|klub=[[SVN Zweibrücken|Zweibrücken]]|klubnac=NJE}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=N|ime=[[Dimitrij Nazarov]]|dob={{datum rođenja i godine|1990|4|4}}|nastupi=6|golovi=1|klub=[[Karlsruher SC|Karlsruher]]|klubnac=NJE}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=N|ime=[[Magomed Kurbanov]]|dob={{datum rođenja i godine|1992|4|11}}|nastupi=0|golovi=0|klub=[[Sumgayit FK|Sumgayit]]|klubnac=AZE}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=N|ime=[[Aghabala Ramazanov]]|dob={{datum rođenja i godine|1993|1|20}}|nastupi=1|golovi=0|klub=[[Khazar Lankaran]]|klubnac=AZE}}
{{Nogometna reprezentacija kraj}}

== Selektori kroz historiju ==
{{Starost sekcija}}
[[Datoteka:Berti Vogts 2012.jpg|thumbnail|230px|Pod vodstvom selektora [[Berti Vogts|Vogtsa]] Azerbajdžan je zabilježio najveću poziciju na [[FIFA|FIFA-inoj]] rang listi]]
&lt;small&gt;Ažurirano: 22. oktobra 2014:&lt;/small&gt;
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; cellpadding=&quot;3&quot; style=&quot;text-align: center;&quot; widt=62%
|-
!width=20%|Selektor
!width=10%|Period
!width=6%|{{Tooltip|OU|Odigrano utakmica}}
!width=6%|{{Tooltip|P|Pobjede}}
!width=6%|{{Tooltip|N|Neriješeno}}
!width=6%|{{Tooltip|I|Izgubljeno}}
!width=8%|% Pobjeda
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{ZD|AZE}} [[Alakbar Mammadov]]
|1992–1993
|4
|3
|0
|1
|{{#expr:3/4 * 100 round 2}}
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{ZD|AZE}} [[Kazbek Tuayev]] &lt;small&gt;''(privremeno)''&lt;/small&gt;
|1993–1994
|2
|0
|0
|2
|0.00
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{ZD|AZE}} [[Agaselim Mirjavadov]]
|1994–1995
|8
|0
|0
|8
|0.00
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{ZD|AZE}} [[Kazbek Tuayev]]
|1995–1997
|9
|2
|3
|4
|{{#expr:2/9 * 100 round 2}}
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{ZD|AZE}} [[Vagif Sadygov]]
|1997–1998
|20
|6
|3
|11
|{{#expr:6/20 * 100 round 2}}
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{ZD|AZE}} [[Ahmad Alaskarov]]
|1999–2000
|13
|1
|6
|6
|{{#expr:1/13 * 100 round 2}}
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{ZD|AZE}} [[Igor Ponomaryov]]
|2000–2001
|15
|2
|3
|10
|{{#expr:2/15 * 100 round 2}}
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{ZD|AZE}} [[Vagif Sadygov]]
|2002
|8
|0
|2
|6
|0.00
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{ZD|AZE}} [[Asgar Abdullayev]]
|2003–2004
|5
|1
|1
|3
|{{#expr:1/5 * 100 round 2}}
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{ZD|BRA}} [[Carlos Alberto Torres]]
|2004–2005
|18
|2
|6
|10
|{{#expr:2/18 * 100 round 2}}
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{ZD|AZE}} [[Vagif Sadygov]]
|2005
|5
|0
|1
|4
|0.00
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{ZD|AZE}} [[Shahin Diniyev]]
|2005–2007
|20
|4
|7
|9
|{{#expr:4/20 * 100 round 2}}
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{ZD|MAK}} [[Gjoko Hadžievski]] &lt;small&gt;''(privremeno)''&lt;/small&gt;
|2007–2008
|3
|0
|1
|2
|0.00
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{ZD|NJE}} [[Berti Vogts]]
|2008–2014
|71
|13
|14
|34
|{{#expr:13/71 * 100 round 2}}
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{ZD|AZE}} [[Mahmud Qurbanov]] &lt;small&gt;''(privremeno)''&lt;/small&gt;
|2014–
|0
|0
|0
|0
|0.00
|}

== Statistika igrača ==
[[Datoteka:Qurban Qurbanov.jpg|thumb|200px|right|&lt;center&gt;&lt;small&gt;[[Qurban Qurbanov]] je rekorder po broju datih golova za reprezentaciju Azerbejdžana&lt;/small&gt;]]
{| align=&quot;left&quot; cellpadding=&quot;2&quot; cellspacing=&quot;0&quot;  style=&quot;margin: 1em 0; border: 1px solid #999; border-right-width: 2px; border-bottom-width: 2px; background-color:ivory; width:64%; font-size: 95%;&quot;
|- style=&quot;background:beige;&quot;
|+ '''Lista najboljih strijelaca'''   
|- style=&quot;background:beige;&quot;
! colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;| Nogometaš
! align=&quot;center&quot;| Period
! align=&quot;center&quot;| Br. nastupa
! align=&quot;center&quot;| Br. golova
|-
! 1
| [[Qurban Qurbanov]]
| align=&quot;center&quot;| 1992–2005.
| align=&quot;center&quot;| 66
| align=&quot;center&quot;| 14
|- style=&quot;background:lemonchiffon;&quot;
! 2
| '''[[Vagif Javadov]]'''
| align=&quot;center&quot;| 2006–
| align=&quot;center&quot;| 55
| align=&quot;center&quot;| 9
|-
! 3
| '''[[Elvin Mammadov]]'''
| align=&quot;center&quot;| 2008–
| align=&quot;center&quot;| 31
| align=&quot;center&quot;| 7
|- style=&quot;background:lemonchiffon;&quot;
! 4
| '''[[Branimir Subašić]]'''
| align=&quot;center&quot;| 2007–
| align=&quot;center&quot;| 40
| align=&quot;center&quot;| 7 
|-
! 5
| '''[[Rauf Aliyev]]'''
| align=&quot;center&quot;| 2010–
| align=&quot;center&quot;| 42
| align=&quot;center&quot;| 7
|-
|- style=&quot;background:lemonchiffon;&quot;
! 6
| [[Zaur Tagizade]]
| align=&quot;center&quot;| 1997–08
| align=&quot;center&quot;| 40
| align=&quot;center&quot;| 6
|-
! 7
| [[Nazim Suleymanov]]
| align=&quot;center&quot;| 1992–98
| align=&quot;center&quot;| 24
| align=&quot;center&quot;| 5
|- style=&quot;background:lemonchiffon;&quot;
! 8
| [[Farrukh Ismayilov]]
| align=&quot;center&quot;| 1998–07
| align=&quot;center&quot;| 35
| align=&quot;center&quot;| 5
|-
! 9
| [[Vidadi Rzayev]]
| align=&quot;center&quot;| 1992–01
| align=&quot;center&quot;| 37
| align=&quot;center&quot;| 5 
|- style=&quot;background:lemonchiffon;&quot;
! 10
| [[Vyacheslav Lychkin]]
| align=&quot;center&quot;| 1995–01
| align=&quot;center&quot;| 45
| align=&quot;center&quot;| 5
|-
|}

[[Datoteka:Maxir Sukurov.jpg|thumb|200px|desno|&lt;center&gt;&lt;small&gt;[[Mahir Shukurov]], jedan od nogometaša sa najviše nastupa za nacionali tim&lt;/small&gt;]]

{| align=&quot;left&quot; cellpadding=&quot;2&quot; cellspacing=&quot;0&quot;  style=&quot;margin: 1em 0; border: 1px solid #999; border-right-width: 2px; border-bottom-width: 2px; background-color:ivory; width:64%; font-size: 95%;&quot;
|- style=&quot;background:beige;&quot;
|+ '''Nogometaši sa najviše nastupa'''
|- style=&quot;background:beige;&quot;
! colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;| Nogometaš
! align=&quot;center&quot;| Period
! align=&quot;center&quot;| Br. nastupa
! align=&quot;center&quot;| Br. golova
|-
! 1
| '''[[Rəşad Sadıqov]]'''
| align=&quot;center&quot;| 2001–
| align=&quot;center&quot;| 99
| align=&quot;center&quot;| 4
|- style=&quot;background:lemonchiffon;&quot;
! 2
| [[Aslan Kerimov]]
| align=&quot;center&quot;| 1994–08
| align=&quot;center&quot;| 80
| align=&quot;center&quot;| 1
|- style=&quot;background:lemonchiffon;&quot;|
! 3
| [[Mahmud Qurbanov]]
| align=&quot;center&quot;| 1994–08
| align=&quot;center&quot;| 76
| align=&quot;center&quot;| 1
|- style=&quot;background:lemonchiffon;&quot;
! 4
| '''[[Mahir Shukurov]]'''
| align=&quot;center&quot;| 2004–
| align=&quot;center&quot;| 75
| align=&quot;center&quot;| 4
|- style=&quot;background:lemonchiffon;&quot;|
! 5
| [[Tarlan Ahmadov]]
| align=&quot;center&quot;| 1992–05
| align=&quot;center&quot;| 75
| align=&quot;center&quot;| 0
|- style=&quot;background:lemonchiffon;&quot;
! 6
| [[Qurban Qurbanov]]
| align=&quot;center&quot;| 1992–05
| align=&quot;center&quot;| 66
| align=&quot;center&quot;| 14
|- style=&quot;background:lemonchiffon;&quot;|
! 7
| [[Emin Agayev]]
| align=&quot;center&quot;| 1992–05
| align=&quot;center&quot;| 65
| align=&quot;center&quot;| 1
|- style=&quot;background:lemonchiffon;&quot;
! 8
| '''[[Vüqar Nadirov]]'''
| align=&quot;center&quot;| 2004–
| align=&quot;center&quot;| 56
| align=&quot;center&quot;| 4
|- style=&quot;background:lemonchiffon;&quot;|
! 9
| '''[[Vagif Javadov]]'''
| align=&quot;center&quot;| 2006–
| align=&quot;center&quot;| 55
| align=&quot;center&quot;| 9
|- style=&quot;background:lemonchiffon;&quot;
! 10
| [[Aleksandr Chertoganov]]
| align=&quot;center&quot;| 2006–14
| align=&quot;center&quot;| 54
| align=&quot;center&quot;| 0
|}
{{-}}

== Također pogledajte ==
* [[Nogometne utakmice Azerbejdžan - Bosna i Hercegovina|Utakmice Azerbejdžan - Bosna i Hercegovina]]

== Reference ==
{{Refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Azerbaijan national football team}}
* [http://www.affa.az ''Zvanična stranica nogometnog saveza Azerbejdžana''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080321115738/http://affa.az/ |date=21. 3. 2008 }}
* [http://www.fifa.com/associations/association=aze/index.html ''Azerbejdžan na zvaničnoj stranici FIFA-e''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181120050128/https://www.fifa.com/associations/association=aze/index.html |date=20. 11. 2018 }} {{Simboli jezika|en|engleski}}
* [http://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/teama/team=57154/profile/index.html ''Azerbejdžan na zvaničnoj stranici UEFA-e''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141009204607/http://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/teama/team=57154/profile/index.html |date=9. 10. 2014 }} {{Simboli jezika|en|engleski}}
* [http://www.rsssf.com/tablesa/azer-intres.html ''Azerbaijan - List of International Matches, rsssf.com''] {{Simboli jezika|en|engleski}}
* [http://www.azerifootball.com/ ''Azerifootball.com'']
* [http://www.azerisport.com/ ''Azerisport.com'']
* [http://www.day.az/news/football ''Day.az'']

{{Evropske nogometne reprezentacije}}

[[Kategorija:Nogomet u Azerbejdžanu]]
[[Kategorija:Nogometna reprezentacija Azerbejdžana]]
[[Kategorija:Azerbejdžanske reprezentacije]]
[[Kategorija:Evropske nogometne reprezentacije|Azerbejdžan]]</text>
      <sha1>jo89dke3yfm3mqrue024p856irvo10v</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nanotehnološke organizacije</title>
    <ns>0</ns>
    <id>144865</id>
    <revision>
      <id>3820421</id>
      <parentid>3809831</parentid>
      <timestamp>2026-03-27T20:46:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3820421</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15103" sha1="ox9nae3cdy40n3kxbpg44rubhbvub58" xml:space="preserve">Ovo je spisak organizacija uključenih u [[Nanotehnologija|nanotehnologiju]].

==Vladine organizacije==
*[http://english.nanoctr.cas.cn/ Državni Centar za Nanonanuku i tehnologiju] (Kina): Nacionalni centar za nanonauku i tehnologiju, Kina (NCNST), osnovan je u decembru 2003., suosnivači su mu Kineska akademija nauka (CAS) i Ministarstvo obrazovanja, i kao institucija je posvećen fundamentalnim i primijenjenim istraživanjima u oblasti nanonauke i tehnologije, posebno one sa važnim potencijalnim primjenama.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://english.nanoctr.cas.cn/aboutus/introduction/|title=National Center for Nanoscience and Technology, China|website=english.nanoctr.cas.cn|access-date=26. 6. 2023}}&lt;/ref&gt;
*[[Državni institut za Nanotehnologiju]] (Kanada): Nacionalni istraživački savjet Kanade Centar za istraživanje nanotehnologije (bivši Nacionalni institut za nanotehnologiju) je istraživačka institucija smještena u glavnom kampusu Univerziteta Alberta, u Edmontonu, Alberta, Kanada. Njegova primarna svrha je istraživanje nanonauke.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://nrc.canada.ca/en/research-development/research-collaboration/research-centres/nanotechnology-research-centre|title=Nanotechnology Research Centre|last=Canada|first=National Research Council|date=7. 3. 2019|website=nrc.canada.ca|access-date=26. 6. 2023}}&lt;/ref&gt;
*[https://web.archive.org/web/20110623135616/http://www.nano.ir/en/ Iranska nanotehnološka mreža laboratorija]: Iran je prepoznao značaj nanotehnologije kao i druge pionirske zemlje i započeo svoje aktivnosti u skladu s razvojem tehnologije. U tom smislu i kao prvi korak, Studijski odbor za nanotehnologiju u Iranu započeo je svoje aktivnosti 2001. godine i konačno  Iransko vijeće za inovacije nanotehnologije (INIC) osnovano je u zemlji 2003. godine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://en.nano.ir/static-page/History/OFJtK1FGa1p5eW5ySVF1NFZwK2swdz09/|title=History|website=IRAN Nanotechnology Innovation Council|language=en|access-date=26. 6. 2023}}&lt;/ref&gt;
*[[Evropska Unija|EU]] [[Sedmi okvirni Program]] i [http://cordis.europa.eu/nanotechnology/actionplan.htm Akcioni Plan za Nanonauke nanotehnologije 2005-2009]
*[[Ruska Nanotehnološka korporacija]]
*[http://www.nanotec.or.th/nanoEng/ Državni Nanotehnološki Centar (NANOTEC), Tajland] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150519070304/http://www.nanotec.or.th/nanoEng/ |date=19. 5. 2015 }}
*[[Državna Nanotehnološka inicijativa]] (Sjedinjene Američke Države)
**[[Državni Institut za rak]] [http://nano.cancer.gov Alijansa za nanotehnologiju u istraživanju [[tumor|rak]]a]
**[[Državni Instituti zdravlja]] [https://web.archive.org/web/20101220190321/http://www.nihroadmap.nih.gov/nanomedicine/ Nanomedicinska mapa puta - Inicijativa]
* [[Američki državni institut za standarde - Nanotehnološki Panel]] (ANSI-NSP)
* [https://web.archive.org/web/20110612172119/http://www.nanoned.nl/ NanoNed Holandija]

==Grupe za zagovor i informisanje==
* [http://nanosociety.us Američko nano Društvo]
* [http://www.ianano.org Međunarodno udruženje za Nanotehnologiju]
* [http://www.nanotech-now.com Nanotehnologija odmah (Nanotechnology Now), dnevne vijesti i informacije iz polja nanotehnologije]
* [http://www.nanodaddy.com istraživačke vijesti iz nanotehnologije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240420174046/https://www.nanodaddy.com/ |date=20. 4. 2024 }}
* [https://web.archive.org/web/20100123080414/http://cben.rice.edu/ Centar za biološku i okolinsku Nanotehnologiju (CBEN), Univerzitet Rice]
* [[Foresight Nanotehnološki Institut]]
* [http://www.nsti.org/ Institut za Nano nauku i Tehnologiju (NSTI)]
* [[Centar za odgovornu Nanotehnologiju]]
* [http://www.nanoindustries.com Nanotehnološka industrija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110609195636/http://www.nanoindustries.com/ |date=9. 6. 2011 }}
* [[Projekat nadolazećih nanotehnologija]]
* [http://www.nanoethics.org/ Nanoetička Grupa]
* [http://www.nanowerk.com Nanowerk, iscrpan nanotehnološki portal]
* [[American Chemistry Council]] [http://www.americanchemistry.com/nanotechnology Nanotehnološki Panel] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110629072329/http://www.americanchemistry.com/nanotechnology |date=29. 6. 2011 }}
* [http://www.mrs.org Udruženje za istraživanje materijala]
* [http://www.aspbs.com Američki naučni izdavači]
* [https://web.archive.org/web/20070314002422/http://icon.rice.edu/ Međunarodni savjet za Nanotehnologiju (ICON)] na Univerzitetu [[Univerzitet Rice|Rice]]
* [http://www.americanelements.com/nanotech.htm Nanotechnološki istraživački i tehnički podaci] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141006090949/http://www.americanelements.com/nanotech.htm |date=6. 10. 2014 }}
* [http://www.schau-platz.de Schau-Platz NANO, Munich, Njemačka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190120074024/https://schau-platz.de/ |date=20. 1. 2019 }}
* [https://web.archive.org/web/20141222203412/http://www.nationalnano.org/ Državni Nanotehnološki proizvodni centar(NNMC)]
* [http://nano.foe.org.au Prijatelji Zemlje, [[Australija|Australijski]] Nanotehnološki Projekat]
* [http://www.nano.org.uk Institut za Nanotehnologiju, Stirling, Škotska, UK]
* [http://www.nanoworld.org/ &quot;Nanoworld&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110727111258/http://www.nanoworld.org/ |date=27. 7. 2011 }} Rusko društvo za skenirajuću mikroskopiju i nanotehnologiju
* [http://www.understandingnano.com Web sajt za razumijevanje Nanotehnologije]
* [[International Council on Nanotechnology]] (ICON) Međunarodni savjet za Nanotehnologiju
* Nano naučni i tehnološki Konzorcijum (NSTC)
* [https://web.archive.org/web/20101207165214/http://www.phys.uidaho.edu/bantech/ Biološke primjene Nanotehnologije (BANTech), Univerzitet Idaho]
* [[IEST|Institut za okolinske nauke i tehnologiju (IEST)]]
* [https://web.archive.org/web/20190124211014/http://www.nanotechtraining.com/ Nano Tehnički trening i konsultacije [NTTC&amp;#93;]
* [http://www.am-fe.ift.org/cms/?pid=1000492 „IFT International Food Nanoscience Conference“ međunarodna konferencija o nanonauci o hrani, Juli 17, 2010, Chicago]
* [https://sites.google.com/site/bdnano/home Nanotehnološko društvo [[Bangladeš]]a, Dhaka, Bangladeš]

==Izdavači==
* [[Američko hemijsko Društvo]] -- [http://pubs.acs.org/journals/nalefd/ Nano pisma]
* [[Američki naučni izdavači]] -- [http://www.aspbs.com/journals/ Žurnal za Nanonauku i Nanotehnologiju]
* [[Institut za fiziku]] -- [http://www.iop.org/EJ/journal/0957-4484 Nanotechnology] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100222021522/http://www.iop.org/EJ/journal/0957-4484 |date=22. 2. 2010 }}
* [http://www.aspbs.com/enn15 Enciklopedija Nanonauke i nanotehnologije]
* [https://web.archive.org/web/20110703040947/http://nstc.in/Journal/ NanoTrends] - Žurnal za nanotehnologiju i njegove primjene
* [[BCC Research]]—Nanotehnološki izvještaji
* [[SPIE]]—Međunarodno udruženje optike i fotonike -- [http://spie.org/x3650.xml Žurnal za nanofotoniku]

==Nanotehnološke web stranice==
* [http://www.nanodic.com/ Nanodictionary] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110611001616/http://www.nanodic.com/ |date=11. 6. 2011 }} - rječnik nanotehnologije
* [http://www.nanowerk.com/ Nanowerk] - Nanowerk
* [http://www.nanotech-now.com/ Nanotechnology Now] - Nanotehnologija odmah
* [http://www.nanomagazine.co.uk/ Nano Magazine] - Nano Magazin
* [http://www.nanowiki.info/ NanoWiki] - praćenje nanotehnologije
* [http://nanoulagam.blogspot.com]- '''Nanoulagam''' slobodni nanonaučni magazin za školsku djecu na indijskim regionalnim jezicima

==Visoko obrazovanje==
:''Članak [[Nanotehnološko obrazovanje]] donosi spisak univerziteta na kojima se diplomira nanotehnologija.''
* [http://nano.rice.edu/ Richard E Smalley Institut za nauku i tehnologiju na Nanoskali (Smalley Institute), Rice University]
* [https://web.archive.org/web/20101207165214/http://www.phys.uidaho.edu/bantech/ Biološke primjene Nanotehnologije (BANTech), Univerzitet Idaho]
* [[Univerzitet Panjab, Chandigarh]] -- [http://rsic.puchd.ac.in Univerzitetski centar za Instrumentaciju i mikroelektroniku, Univerzitet Panjab, Chandigarh]
* [http://research.ncl.ac.uk/nanoscale Nauka na nanoskali &amp; Nanotehnološka Grupa] na [[Univerzitet Newcastle|Univerzitetu Newcastle]]
* [https://web.archive.org/web/20100324050550/http://www.ua.es/grupo/nanolab/ Molekularna nanotehnološka Laboratorija], [[Univerzitet Alicante]], Španija
* [https://web.archive.org/web/20130613190417/http://www.nanotech.dtu.dk/english DTU Nanotech] - Odjeljenje za mikro i nanotehnologiju na [[Tehnički Univerzitet Danske|Tehničkom Univerzitetu Danske]]
* [http://nano.berkeley.edu/coins/ Centar za Integrisane nanomehaničke sisteme (COINS)] i  [http://nano.berkeley.edu nanonaučni i nanoinžinjerski Institut Berkeley] na [[Univerzitet California, Berkeley]]
* [http://www.cinano.com Kalifornijski Institut za nanotehnologiju]
* [http://www.latech.edu/ifm/ Institut za mikro proizvodnju] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110526233844/http://www.latech.edu/ifm/ |date=26. 5. 2011 }} na [[Louisiana Tech University]]
* [http://inbt.jhu.edu Institut za Nano Biotehnologiju] na [[Johns Hopkins University]]
* [https://web.archive.org/web/20081007015247/http://albanynanotech.org/ Koledž za nauku i inžinjerstvo na nanoskali] na [[SUNY Albany]]
* [https://web.archive.org/web/20080517075942/http://discoverypark.purdue.edu/wps/portal/Nanotechnology Birck Nanotehnološki Centar] na [[Univerzitet Purdue]]
* [https://web.archive.org/web/20110427234351/http://www.ncn.purdue.edu/ Mreža za računarsku nanotehnologiju] na [[Univerzitet Purdue]], koji je domaćin [https://web.archive.org/web/20191215174504/https://nanohub.org/ nanoHUB.org]
* [http://www.cnsi.ucla.edu/ Kalifornijski institut za nanosisteme na] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110507110437/http://www.cnsi.ucla.edu/ |date=7. 5. 2011 }} [[UCLA]] i [[UCSB]]
* [[Carnegie Mellon]] [http://www.nanofab.ece.cmu.edu/ Nanofabrication Facility]
* [https://web.archive.org/web/20100123080414/http://cben.rice.edu/ Centar za biološku i okolinsku nanotehnologiju (CBEN), Univerzitetu Rice ]
* Centar za nanotehnologiju ([[CeNTech]]) u [[Münster]], Njemačka
* [http://cns.asu.edu Centar za nanotehnologiju u društvu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110719023751/http://cns.asu.edu/ |date=19. 7. 2011 }} na [[Arizona State University|ASU]]
* [http://www.cns.ucsb.edu Centar za nanotehnologiju u društvu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160113085719/http://www.cns.ucsb.edu/ |date=13. 1. 2016 }} na [[University of California, Santa Barbara|UCSB]]
* [[Centar za nanotehnologiju i društvo]] na [[Illinois Institut za tehnologiju]]
* [https://web.archive.org/web/20110519204101/http://www.just.edu.jo/Centers/nano/Pages/default.aspx Centar za nanotehnološka istraživanja i razvoj] na [[Jordan University of Science and Technology]] (JUST)
*[http://nanotextiles.human.cornell.edu/ Tekstilna nanotehnološka laboratorija] na [[Cornell University]]
* [http://www.mec.cf.ac.uk/services/?view=nano_technology&amp;style=default Proizvođački inženjerijski centar (MEC)] na [[Cardiff University]]
* [http://www.mesaplus.utwente.nl/ MESA+ institut za nanotehnologiju] na [[University of Twente]]
* [http://www.nanovic.com.au Nanotehnologija u konzorcijumu Victoria] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200513025020/http://www.nanovic.com.au/ |date=13. 5. 2020 }}
* [http://kni.caltech.edu/ Kavli Nanonaučni Institut] na [[Caltech]]
* [http://www.research.cornell.edu/KIC Kavli Institut na Cornell za nauku na nanoskali]
* [[Kavli Institut za nanonauku]] na [[Delft University of Technology]] u Holandiji
* [http://kavli.harvard.edu Kavli Institut za Bionano nauku i tehnologiju] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101228213717/http://www.kavli.harvard.edu/ |date=28. 12. 2010 }} na [[Harvard University]]
* [http://web.mit.edu/ISN/ Institut za vojničke nanotehnologije] na [[MIT]]
* [[Međunarodni centar za materijale u nanoarhitektonici]] (MANA) na [[National Institute for Materials Science]] (NIMS)
* [https://web.archive.org/web/20100123080414/http://cben.rice.edu/ Centar za Biološku i okolinsku Nanotehnologiju (CBEN)] na [[Rice University]]
* [http://chm.pse.umass.edu Centar za Hijerarhijsku proizvodnju (CHM)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110618012637/http://chm.pse.umass.edu/ |date=18. 6. 2011 }} na [[University of Massachusetts Amherst]]
* [http://www.mina.ubc.ca Mikrosistemska i nanotehnološka istraživačka grupa (MiNa)] na [[The University of British Columbia]]
* [http://www.jwnc.gla.ac.uk „The James Watt“ Nanofabrikacijski centar (JWNC)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110727021148/http://www.jwnc.gla.ac.uk/ |date=27. 7. 2011 }} na [[University of Glasgow]]
* [http://www.unl.edu/ncmn/ Nebraska Centar za materijale i nanonauku] [[Univerzitet Nebraska–Lincoln]]
* [http://www.lcn.ucl.ac.uk London Centar za nanotehnologiju] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070720033239/http://www.lcn.ucl.ac.uk/ |date=20. 7. 2007 }}
* [https://web.archive.org/web/20080726024201/http://web.mit.edu/mitpep/pi/courses/nanostructured_fluids.html Nanostruktuirani fluidi i djelići] na [[MIT]]
* [http://www.nanott.hacettepe.edu.tr/ Nanotehnološki i nanomedicinski Program] na Univerzitetu Hacettepe, Turska
* [http://msn.bilkent.edu.tr/ Program nauke o materijalima i nanotehnologiji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110726235835/http://msn.bilkent.edu.tr/ |date=26. 7. 2011 }} na Univerzitetu Bilkent, Turska
* [http://www.nano.org.tr/ Državni nanotehnološki istraživački centar, Turska] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081026101714/http://www.nano.org.tr/ |date=26. 10. 2008 }}
* [http://www.cise.columbia.edu/nsec/ Centar za nauku i inžinjering na nanoskali], Univerzitet Columbia
* [http://www.nanotech.upenn.edu/ centar za Nano/Bio sučelja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110720095811/http://www.nanotech.upenn.edu/ |date=20. 7. 2011 }}, Univerzitet Pennsylvania
* [http://www.nanopchem.com Pchem Associates] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161212125532/http://nanopchem.com/ |date=12. 12. 2016 }}, Bensalem Pennsylvania
* [https://web.archive.org/web/20130614215703/http://nanophotonics.eu/ „The ePIXnet Nanostructuring Platform for Photonic Integration“ nanostrukturna platforma za fotonsku integraciju]
* [[Centar za farmaceutsku nanotehnologiju, Indija]]
* [[Univerzitet Anna; „K B Chandrashekar“ istraživački centar]], [[Indija]]
* [[Waterloo Institut za nanotehnologiju]]
* [[Državni Institut za nauku o materijalima]] (NIMS)
* [https://web.archive.org/web/20100929065926/http://www.cjnu.ac.kr/English/Academics/Under_science.jsp Laboratorija za Nano-Biomedicinu &amp; prikaz slike] na [[Chungju državni Univerzitet]], [[Južna Koreja]].

== Također pogledajte ==
* [[Spisak tema u nanotehnologiji]]

== Reference ==
{{Refspisak}}{{Nanotehnologija}}

[[Kategorija:Nanotehnologija]]</text>
      <sha1>ox9nae3cdy40n3kxbpg44rubhbvub58</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nogometna reprezentacija Vatikana</title>
    <ns>0</ns>
    <id>148252</id>
    <revision>
      <id>3820497</id>
      <parentid>3782915</parentid>
      <timestamp>2026-03-28T10:54:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3820497</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3724" sha1="pe69r3sjt7zqx5catbytcme7m1lygf7" xml:space="preserve">{{U_začetku}}
{{Infokutija Nogometna reprezentacija
|Naziv              = Nogometna reprezentacija Vatikana
|Logo               = Vatican City national football team.svg
|Nadimak            = 
|Federacija         = [[Nogometni savez Vatikana]]&lt;br&gt;''Federazione Vaticanese Giuoco Calcio''
|Konfederacija      = 
|Selektor           = [[Gianfranco Guadagnoli]]
|Najviše nastupa    = 
|Najbolji strijelac = [[Alessandro Quarto]] (1)
|Trenutni kapiten   = 
|FIFA trigram       = 
|FIFA rang          = 
|Najveći FIFA rang  = 
|Najniži FIFA rang  = 
|uzorak_lr1           = 
|uzorak_t1            = _white_blue_right_shoulder
|uzorak_dr1           = 
|uzorak_š1            = 
|uzorak_č1            = 
|lijeva ruka1         = FFFF00
|tijelo1              = FFFF00
|desna ruka1          = FFFF00
|šorc1                = FFFFFF
|čarape1              = FFFF00
|uzorak_lr2           = 
|uzorak_t2            = 
|uzorak_dr2           = 
|uzorak_š2            = 
|uzorak_č2            = 
|lijeva ruka2         = 
|tijelo2              = 
|desna ruka2          = 
|šorc2                = 
|čarape2              = 
|Prva utakmica        = {{NOG|VAT}} 0&amp;ndash;0 {{NOG-D|SMR|ime=San Marino B}}&lt;br /&gt; &lt;small&gt;(1994)&lt;/small&gt;
|Najveća pobjeda      = {{NOG|VAT}} 5&amp;ndash;1 SV Vollmond {{ZD|ŠVI}}&lt;br /&gt; &lt;small&gt;([[Rim]], [[Italija]]; 2006)&lt;/small&gt;
|Najveći poraz        = {{NOG|VAT}} 0&amp;ndash;2 {{NOG-D|MNK}}&lt;br /&gt; &lt;small&gt;([[Cap-d'Ail]], [[Francuska]]; 22. juni 2013)&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;{{NOG|VAT}} 0&amp;ndash;2 {{NOG-D|MNK}}&lt;br /&gt; &lt;small&gt;([[Rim]], [[Italija]]; 10. maj 2014)&lt;/small&gt;
}}
'''Vatikanska nogometna reprezentacija'''  (Italijanski: ''Selezione di calcio della Città del Vaticano)''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.newscattoliche.it/vaticano-7-squadre-per-il-campionato-di-calcio/|title=Vaticano: 7 squadre per il campionato di calcio {{!}}|date=25. 10. 2014|website=web.archive.org|access-date=26. 6. 2023|archive-date=25. 10. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141025150923/http://www.newscattoliche.it/vaticano-7-squadre-per-il-campionato-di-calcio/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; je nogometni tim koji igra za Grad [[Vatikan]].

Tim je svoj prvi meč odigrao 1985. godine, pobjedom od 3-0 protiv predstavnika austrijskih novinara.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.altrenotizie.org/esteri/2677-vaticano-nel-pallone-con-squadre-papali.html|title=VATICANO NEL PALLONE CON SQUADRE PAPALI|last=Administrator|date=26. 6. 2023|website=www.altrenotizie.org|language=it-it|access-date=26. 6. 2023|archive-date=8. 7. 2021|archive-url=https://archive.today/20210708000401/http://www.altrenotizie.org/esteri/2677-vaticano-nel-pallone-con-squadre-papali.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Vatikan je 2018. godine formirao i ženski reprezentativni tim.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://catholicherald.co.uk/news/2019/06/24/abortion-activists-disrupt-vatican-women-footballers-debut/|title=}}&lt;/ref&gt;

U prošlosti, komplet je obezbjeđivala Diadora. Šorc je bio potpuno bijel, dok je gornji dio žut sa uskom plavo-bijelom linijom oko desnog gornjeg kvadranta tijela. Sportika SA je tada obezbijedila komplet za tim do jula 2021. Komplet je imao sliku Bazilike Svetog Petra sa duhovima na prednjoj strani.

Samo je sedam potpuno priznatih selekcija suverenih država, koje nisu članice [[FIFA]]. Druge su: Monako, Tuvalu, Kiribati, Federalne Države Mikronezije, Nauru i Palau.

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Refspisak}}
*http://www.eloratings.net/Vatican.htm
*http://www.uefa.com/magazine/news/kind=1024/newsid=492560.html

{{Evropske nogometne reprezentacije}}

[[Kategorija:Vatikan]]
[[Kategorija:Nogomet u Vatikanu]]
[[Kategorija:Nogometna reprezentacija Vatikana]]
[[Kategorija:Evropske nogometne reprezentacije|Vatikan]]</text>
      <sha1>pe69r3sjt7zqx5catbytcme7m1lygf7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Letalnica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>164851</id>
    <revision>
      <id>3820498</id>
      <parentid>3691717</parentid>
      <timestamp>2026-03-28T11:14:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3820498</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="41130" sha1="fw9ms60gmomh9lcklc5uklbey1b254s" xml:space="preserve">{{Infokutija skakaonica
| ime                  = Letalnica bratov Gorišek
| nadimak              = ''Letalnica'' &lt;br/&gt; ''Velikanka''
| slika                = [[Datoteka:Planica2Letalnica20080314.JPG|250px]]
| opis_slike           = 
| lokacija             = {{ZD|SLO}} [[Planica]]
| vlasnik              = 
| otvorena             = 1969.
| renovirana           = 1979, 2000, 2003, 2005. &lt;br/&gt; proširena: 1985, 1994, 2015.
| zatvorena            = 
| srušena              = 
&lt;!-- ** Veličina ** --&gt;
| k-tačka              = K-200
| veličina_skakaonice  = HS 240
| rekord               = {{ubl|
'''M:''' 254,5 m {{WR}} ([[Domen Prevc]], 2025)}}
{{ubl|'''Ž:''' 242,5 m {{WR}} ([[Nika Prevc]], 2026)}}
| kapacitet            = 30.000
&lt;!-- ** Takmičenje ** --&gt;
| olimpijske_igre      = 
| svjetsko_prvenstvo   = [[Svjetsko prvenstvo u skijaškim letovima 1972.|1972]], [[Svjetsko prvenstvo u skijaškim letovima 1979.|1979]], [[Svjetsko prvenstvo u skijaškim letovima 1985.|1985]], [[Svjetsko prvenstvo u skijaškim letovima 1994.|1994]], [[Svjetsko prvenstvo u skijaškim letovima 2004.|2004]], [[Svjetsko prvenstvo u skijaškim letovima 2010.|2010]], [[Svjetsko prvenstvo u skijaškim letovima 2020.|2020]], ''[[Svjetsko prvenstvo u skijaškim letovima 2028.|2028.]]''
}}
[[Datoteka:Doskočišče letalnice.jpg|mini|250px|Zona doskoka]]
[[Datoteka:Planica.jpg|mini|250px|Zalet]]
[[Datoteka:PlanicaSkiJumps2009Final.JPG|mini|250px|Letalnica tokom finala Svjetskog kupa 2009.]]
'''Letalnica''' (puno ime: ''Letalnica bratov Gorišek''), poznata i kao '''Velikanka''', skijaška je letaonica smještena u [[Slovenija|slovenskoj]] [[Planica|Planici]]. Ponekad je zovu i &quot;majkom svih skakaonica&quot;. Najveća je od osam skakaonica u [[Nordijski centar Planica|Nordijskom centru Planica]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.slovenia.si/visit/trails/the-new-planica-nordic-centre/ |title=The New Planica Nordic Centre |publisher=slovenia.si |access-date=20. 2. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160314235940/http://www.slovenia.si/visit/trails/the-new-planica-nordic-centre/ |archive-date=14. 3. 2016 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Historijat gradnje ==
Prva skakaonica u Planici izgrađena je prije 1930. na padini planine Ponca. Godine 1934. [[Stanko Bloudek]] konstruirao je veću skakaonicu, [[Bloudekova velikanka|Bloudekovu velikanku]]. Na njoj je [[Austrija]]nac [[Sepp Bradl]] 1936. ostvario prvi skok preko 100 m u historiji.

Godine 1969. izgrađena je nova letaonica K-185, a konstruktori su bili braća [[Vlado Gorišek|Vlado]] i [[Janez Gorišek]]. Od 1985, kad je [[Matti Nykänen]] doletio na 191 m, pa do 2012, kad je [[Vikersundbakken|letaonica]] u [[Vikersund]]u renovirana, čime je postala najveća na svijetu, novi [[Svjetski rekordi u skijaškim skokovima|svjetski rekordi]] uvijek su postavljani na Letalnici. Međutim, i Letalnica je proširena 2015. i sada su ona i Vikersundbakken zajednički najveće letaonice na svijetu.

=== Plan za renoviranje ===
[[Vlada Republike Slovenije|Vlada Slovenije]] pokrenula je plan za renoviranje kompletne skijaške infrastrukture u Planici i gradnju modernog centra za [[nordijsko skijanje]]. Projekt je koštao približno 100 miliona [[euro|€]] i završen je 2015. U novi centar uključene su skakaonice, novi višenamjenski stadion, kao i muzej skijaških skokova. Centar je bio domaćin [[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2023.|Svjetskog prvenstva u nordijskom skijanju 2023.]]

== Muzika ==
* ''Planica, Planica'' (1980) – pjesmu su napisali [[Slavko Avsenik]] i njegov brat [[Vilko Ovsenik|Vilko]], a izveo ju je [[Ansambl braće Avsenik|njihov ansambl ''Oberkrainer'']]. Refren ''Planica, Planica, snežena kraljica'' pušta se svaki put kad neko skoči preko 230 m.
* ''Slow Motion Theme'' (1997) – [[kompozitor]] [[Jani Golob]] napisao je instrumental koji nema zvanično ime. Pušta se tokom usporenog snimka letova. Napisan je za svjetske rekorde na Planici.
* ''Oj, Triglav, moj dom'' – [[Bojan Adamič]] aranžirao je instrumentalnu verziju ove slovenske [[pjesma|pjesme]] negdje u 1970-ima ili 1980-ima. Pušta se svake godine u uvodu i odjavi [[televizija|TV-prijenosa]] iz Planice.

== Posebnosti ==
* 1972 – prvo svjetsko prvenstvo u skijaškim letovima
* 1994 – prvi let preko 200 m ikad na ovoj letaonici i uopće. [[Andreas Goldberger]] doletio je na 202 m s padom, ali je zatim [[Toni Nieminen]] skočio metar dalje bez pada.
* 1997 – na subotnjem takmičenju, kad je [[Primož Peterka]] postao prvi Slovenac koji je osvojio Svjetski kup u skijaškim skokovima, sakupilo se rekordnih 70.000 euforičnih gledalaca, što je najviše ikad na nekom takmičenju Svjetskog kupa (nisu uključene ZOI i svjetska prvenstva).
* 2000 – održano prvo ekipno takmičenje u letovima u Svjetskom kupu, ujedno i prvo takvo takmičenje na ovoj letaonici.
* Na Letalnici je postignuto najviše svjetskih rekorda: 29 službenih ili izjednačenih i osam nevažećih (s padom ili dodirivanjem [[snijeg]]a).  
* Ovdje je održano najviše svjetskih prvenstava u letovima (sedam), kao i najviše pojedinačnih (26) i ekipnih takmičenja (7) u Svjetskom kupu.

== Pobjednici ==
=== Sedmica letova na Planici ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Godina
! Pobjednik
|-
| 1969.
| {{ZD|ČSSR}} [[Jiří Raška]]
|-
| 1974.
| {{ZD|ŠVI}} [[Walter Steiner]]
|-
| 1977.
| {{ZD|AUT}} [[Reinhold Bachler]]
|}

=== FIS-ova takmičenja ===
Rezultati takmičenja održanih pod okriljem [[FIS]]-a:&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://data.fis-ski.com/ski-jumping/results.html?place_search=Planica&amp;seasoncode_search=all&amp;sector_search=JP&amp;date_search=&amp;gender_search=&amp;category_search=&amp;codex_search=&amp;nation_search=&amp;disciplinecode_search=&amp;search=Search&amp;limit=100 |title=FIS Results Planica |access-date=24. 3. 2013}} Pažnja: Na ovom su linku i rezultati s drugih skakaonica u Planici.&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot; width:95%;&quot;
|-style=&quot;background:#CEDAF2&quot;
! style=&quot;width:9%;&quot; | Datum
! style=&quot;width:12%;&quot; | Takmičenje
! style=&quot;width:8%;&quot; | Veličina
! style=&quot;width:19%;&quot; class=&quot;unsortable&quot; | 1. mjesto
! style=&quot;width:19%;&quot; class=&quot;unsortable&quot; | 2. mjesto
! style=&quot;width:19%;&quot; class=&quot;unsortable&quot; | 3. mjesto
|- style=&quot;background:#EDEDED&quot;
| 25. 3. 1972. || [[Svjetsko prvenstvo u skijaškim letovima 1972.|SP u letovima]] || align=center|K-185 || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{ZD|ŠVI}} [[Walter Steiner]] || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{ZD|NJDR}} [[Heinz Wosipiwo]] || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{ZD|ČSSR}} [[Jiří Raška]]
|- style=&quot;background:#EDEDED&quot;
| 18. 3. 1979. || [[Svjetsko prvenstvo u skijaškim letovima 1979.|SP u letovima]] || align=center|K-185 || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{ZD|AUT}} [[Armin Kogler]] || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{ZD|NJDR}} [[Axel Zitzmann]] || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{ZD|POLJ}} [[Piotr Fijas]]
|- style=&quot;background:#EDEDED&quot;
| 17. 3. 1985. || [[Svjetsko prvenstvo u skijaškim letovima 1985.|SP u letovima]] || align=center|K-185 || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{ZD|FIN}} [[Matti Nykänen]] || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{ZD|NJDR}} [[Jens Weißflog]] || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{ZD|ČSSR}} [[Pavel Ploc]]
|- style=&quot;background:#EDEDED&quot;
| 14. 3. 1987. || rowspan=2|[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1986/1987.|Svjetski kup]] || align=center|K-185 || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{ZD|AUT}} [[Andreas Felder]] || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{ZD|NOR}} [[Ole Gunnar Fidjestøl]] || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{ZD|SRNJ}} [[Thomas Klauser]]
|- style=&quot;background:#EDEDED&quot;
| 15. 3. 1987. || align=center|K-185 || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{ZD|NOR}} [[Ole Gunnar Fidjestøl]] || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{ZD|JUG}} [[Matjaž Zupan]] || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{ZD|POLJ}} [[Piotr Fijas]]
|- style=&quot;background:#EDEDED&quot;
| 23. 3. 1991. || rowspan=2|[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1990/1991.|Svjetski kup]] || align=center|K-185 || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{ZD|ŠVE}} [[Staffan Tällberg]] || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{ZD|ŠVI}} [[Stephan Zünd]] || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{ZD|NJE}} [[André Kiesewetter]]
|- style=&quot;background:#EDEDED&quot;
| 24. 3. 1991. || align=center|K-185 || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{ZD|NJE}} [[Ralph Gebstedt]] || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{ZD|AUT}} [[Stefan Horngacher]] || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{ZD|NJE}} [[Dieter Thoma]]
|- style=&quot;background:#EDEDED&quot;
| 20. 3. 1994{{ref|1}} || [[Svjetsko prvenstvo u skijaškim letovima 1994.|SP u letovima]] || align=center|K-185 || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{ZD|ČEŠ}} [[Jaroslav Sakala]] || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{ZD|NOR}} [[Espen Bredesen]] || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{ZD|ITA}} [[Roberto Cecon]]
|- style=&quot;background:#EDEDED&quot;
| 22. 3. 1997. || rowspan=2|[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1996/1997.|Svjetski kup]] || align=center|K-185 || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{ZD|JAP}} [[Takanobu Okabe]] || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{ZD|JAP}} [[Kazuyoshi Funaki]] || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{ZD|FIN}} [[Jani Soininen]]
|- style=&quot;background:#EDEDED&quot;
| 23. 3. 1997. || align=center|K-185 || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{ZD|JAP}} [[Akira Higashi]] || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{ZD|SLO}} [[Primož Peterka]] || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{ZD|NOR}} [[Lasse Ottesen]]
|- style=&quot;background:#EDEDED&quot;
| 19. 3. 1999. || rowspan=3|[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1998/1999.|Svjetski kup]] || align=center|K-185 || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{ZD|NJE}} [[Martin Schmitt]] || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{ZD|JAP}} [[Kazuyoshi Funaki]] || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{ZD|NJE}} [[Christof Duffner]]
|- style=&quot;background:#EDEDED&quot;
| 20. 3. 1999. || align=center|K-185 || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{ZD|JAP}} [[Hideharu Miyahira]] || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{ZD|NJE}} [[Martin Schmitt]] || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{ZD|JAP}} [[Noriaki Kasai]]
|- style=&quot;background:#EDEDED&quot;
| 21. 3. 1999. || align=center|K-185 || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{ZD|JAP}} [[Noriaki Kasai]] || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{ZD|JAP}} [[Hideharu Miyahira]] || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{ZD|NJE}} [[Martin Schmitt]]
|- style=&quot;background:#EDEDED&quot;
| 18. 3. 2000. || rowspan=2|[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1999/2000.|Svjetski kup]] || align=center|K-185 || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Sven Hannawald]]|[[Hansjörg Jäkle]]|[[Martin Schmitt]]|[[Michael Uhrmann]]}} | bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Finska}}|[[Ville Kantee]]|[[Risto Jussilainen]]|[[Jani Soininen]]|[[Janne Ahonen]]}} | bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Japan}}|[[Takanobu Okabe]]|[[Kazuyoshi Funaki]]|[[Hideharu Miyahira]]|[[Noriaki Kasai]]}}
|- style=&quot;background:#EDEDED&quot;
| 19. 3. 2000. || align=center|K-185 || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{ZD|NJE}} [[Sven Hannawald]] || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{ZD|FIN}} [[Janne Ahonen]] || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{ZD|AUT}} [[Andreas Goldberger]]
|- style=&quot;background:#EDEDED&quot;
| 17. 3. 2001. || rowspan=2|[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2000/2001|Svjetski kup]] || align=center|K-185 || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Finska}}|[[Jussi Hautamäki]]|[[Risto Jussilainen]]|[[Tami Kiuru]]|[[Veli-Matti Lindström]]}} | bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Austrija}}|[[Wolfgang Loitzl]]|[[Andreas Goldberger]]|[[Martin Koch (ski-skakač)|Martin Koch]]|[[Stefan Horngacher]]}} | bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Japan}}|[[Hideharu Miyahira]]|[[Kazuya Yoshioka]]|[[Masahiko Harada]]|[[Noriaki Kasai]]}}
|- style=&quot;background:#EDEDED&quot;
| 18. 3. 2001. || align=center|K-185 || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{ZD|NJE}} [[Martin Schmitt]] || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{ZD|FIN}} [[Risto Jussilainen]] || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{ZD|NOR}} [[Tommy Ingebrigtsen]]
|- style=&quot;background:#EDEDED&quot;
| 23. 3. 2002. || rowspan=2|[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2001/2002.|Svjetski kup]] || align=center|K-185 || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Finska}}|[[Matti Hautamäki]]|[[Veli-Matti Lindström]]|[[Risto Jussilainen]]|[[Janne Ahonen]]}} | bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Christof Duffner]]|[[Martin Schmitt]]|[[Michael Uhrmann]]|[[Sven Hannawald]]}}| bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Austrija}}|[[Martin Koch (ski-skakač)|Martin Koch]]|[[Andreas Widhölzl]]|[[Andreas Goldberger]]|[[Wolfgang Loitzl]]}}
|- style=&quot;background:#EDEDED&quot;
| 24. 3. 2002. || align=center|K-185 || colspan=&quot;3&quot; style=&quot;text-align:center&quot; | ''Prekinuto''
|- style=&quot;background:#EDEDED&quot;
| 21. 3. 2003. || rowspan=3|[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2002/2003.|Svjetski kup]] || align=center|K-185 || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Finska}}|[[Veli-Matti Lindström]]|[[Janne Ahonen]]|[[Tami Kiuru]]|[[Matti Hautamäki]]}} | bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Henning Stensrud]]|[[Bjørn Einar Romøren]]|[[Roar Ljøkelsøy]]|[[Tommy Ingebrigtsen]]}} | bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Austrija}}|[[Thomas Morgenstern]]|[[Stefan Thurnbichler]]|[[Florian Liegl]]|[[Andreas Widhölzl]]}}
|- style=&quot;background:#EDEDED&quot;
| 22. 3. 2003. || align=center|K-185 || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{ZD|FIN}} [[Matti Hautamäki]]  || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{ZD|POLJ}} [[Adam Małysz]] || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{ZD|AUT}} [[Martin Höllwarth]]
|- style=&quot;background:#EDEDED&quot;
| 23. 3. 2003. || align=center|K-185 || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{ZD|FIN}} [[Matti Hautamäki]]  || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{ZD|NJE}} [[Sven Hannawald]] || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{ZD|JAP}} [[Hideharu Miyahira]]
|- style=&quot;background:#EDEDED&quot;
| 21. 2. 2004. || rowspan=2|[[Svjetsko prvenstvo u skijaškim letovima 2004.|SP u letovima]] || align=center|K-185 || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{ZD|NOR}} [[Roar Ljøkelsøy]] || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{ZD|FIN}} [[Janne Ahonen]] || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{ZD|FIN}} [[Tami Kiuru]]
|- style=&quot;background:#EDEDED&quot;
| 22. 2. 2004. || align=center|K-185 || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Bjørn Einar Romøren]]|[[Sigurd Pettersen]]|[[Tommy Ingebrigtsen]]|[[Roar Ljøkelsøy]]}} | bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Finska}}|[[Tami Kiuru]]|[[Veli-Matti Lindström]]|[[Matti Hautamäki]]|[[Janne Ahonen]]}} | bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Austrija}}|[[Andreas Widhölzl]]|[[Andreas Goldberger]]|[[Wolfgang Loitzl]]|[[Thomas Morgenstern]]}}
|- style=&quot;background:#EDEDED&quot;
| 19. 3. 2005. || rowspan=2|[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2004/2005.|Svjetski kup]] || align=center|HS 215 || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{ZD|FIN}} [[Matti Hautamäki]] || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{ZD|AUT}} [[Andreas Widhölzl]] || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{ZD|NOR}} [[Bjørn Einar Romøren]]
|- style=&quot;background:#EDEDED&quot;
| 20. 3. 2005. || align=center|HS 215 || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{ZD|NOR}} [[Bjørn Einar Romøren]] || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{ZD|NOR}} [[Roar Ljøkelsøy]] || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{ZD|AUT}} [[Andreas Widhölzl]]
|- style=&quot;background:#EDEDED&quot;
| 18. 3. 2006. || rowspan=2|[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2005/2006.|Svjetski kup]] || align=center|HS 215 || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{ZD|NOR}} [[Bjørn Einar Romøren]] || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{ZD|NOR}} [[Roar Ljøkelsøy]] || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{ZD|AUT}} [[Martin Koch (ski-skakač)|Martin Koch]]
|- style=&quot;background:#EDEDED&quot;
| 19. 3. 2006. || align=center|HS 215 || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{ZD|FIN}} [[Janne Happonen]] || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{ZD|AUT}} [[Martin Koch (ski-skakač)|Martin Koch]] || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{ZD|SLO}} [[Robert Kranjec]]
|- style=&quot;background:#EDEDED&quot;
| 23. 3. 2007. || rowspan=3|[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2006/2007.|Svjetski kup]] || align=center|HS 215 || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{ZD|POLJ}} [[Adam Małysz]] || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{ZD|ŠVI}} [[Simon Ammann]] || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{ZD|SLO}} [[Jernej Damjan]]
|- style=&quot;background:#EDEDED&quot;
| 24. 3. 2007. || align=center|HS 215 || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{ZD|POLJ}} [[Adam Małysz]]  || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{ZD|NOR}} [[Anders Jacobsen]] || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{ZD|AUT}} [[Martin Koch (ski-skakač)|Martin Koch]]
|- style=&quot;background:#EDEDED&quot;
| 25. 3. 2007. || align=center|HS 215 || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{ZD|POLJ}} [[Adam Małysz]] || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{ZD|ŠVI}} [[Simon Ammann]] || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{ZD|AUT}} [[Martin Koch (ski-skakač)|Martin Koch]]
|- style=&quot;background:#EDEDED&quot;
| 14. 3. 2008. || rowspan=3|[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2007/2008.|Svjetski kup]] || align=center|HS 215 || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{ZD|AUT}} [[Gregor Schlierenzauer]]  || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{ZD|FIN}} [[Janne Ahonen]] || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{ZD|NOR}} [[Bjørn Einar Romøren]]
|- style=&quot;background:#EDEDED&quot;
| 15. 3. 2008. || align=center|HS 215 || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Tom Hilde]]|[[Anders Jacobsen]]|[[Anders Bardal]]|[[Bjørn Einar Romøren]]}} | bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Finska}}|[[Janne Happonen]]|[[Matti Hautamäki]]|[[Jussi Hautamäki]]|[[Janne Ahonen]]}} | bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Austrija}}|[[Martin Koch (ski-skakač)|Martin Koch]]|[[Thomas Morgenstern]]|[[Andreas Kofler]]|[[Gregor Schlierenzauer]]}}
|- style=&quot;background:#EDEDED&quot;
| 16. 3. 2008. || align=center|HS 215 || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{ZD|AUT}} [[Gregor Schlierenzauer]]  || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{ZD|AUT}} [[Martin Koch (ski-skakač)|Martin Koch]] || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{ZD|FIN}} [[Janne Happonen]]
|- style=&quot;background:#EDEDED&quot;
| 20. 3. 2009. || rowspan=3|[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2008/2009.|Svjetski kup]] || align=center|HS 215 || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{ZD|AUT}} [[Gregor Schlierenzauer]] || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{ZD|POLJ}} [[Adam Małysz]] || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{ZD|RUS}} [[Dmitrij Vasiljev]]
|- style=&quot;background:#EDEDED&quot;
| 21. 3. 2009. || align=center|HS 215 || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Tom Hilde]]|[[Johan Remen Evensen]]|[[Anders Jacobsen]]|[[Anders Bardal]]}} | bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Poljska}}|[[Kamil Stoch]]|[[Łukasz Rutkowski]]|[[Stefan Hula mlađi|Stefan Hula]]|[[Adam Małysz]]}} | bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Rusija}}|[[Denis Kornjilov]]|[[Pavel Kareljin]]|[[Ilja Rosljakov]]|[[Dmitrij Vasiljev]]}}
|- style=&quot;background:#EDEDED&quot;
| 22. 3. 2009. || align=center|HS 215 || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{ZD|FIN}} [[Harri Olli]] || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{ZD|POLJ}} [[Adam Małysz]] || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{ZD|ŠVI}} [[Simon Ammann]]&lt;br/&gt;{{ZD|SLO}} [[Robert Kranjec]]
|- style=&quot;background:#EDEDED&quot;
| 20. 3. 2010. || rowspan=2|[[Svjetsko prvenstvo u skijaškim letovima 2010.|SP u letovima]] || align=center|HS 215 || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{ZD|ŠVI}} [[Simon Ammann]] || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{ZD|AUT}} [[Gregor Schlierenzauer]]|| bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{ZD|NOR}} [[Anders Jacobsen]]
|- style=&quot;background:#EDEDED&quot;
| 21. 3. 2010. || align=center|HS 215 || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Austrija}}|[[Wolfgang Loitzl]]|[[Thomas Morgenstern]]|[[Martin Koch (ski-skakač)|Martin Koch]]|[[Gregor Schlierenzauer]]}}  | bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Anders Jacobsen]]|[[Anders Bardal]]|[[Johan Remen Evensen]]|[[Bjørn Einar Romøren]]}} | bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Finska}}|[[Janne Happonen]]|[[Olli Muotka]]|[[Matti Hautamäki]]|[[Harri Olli]]}}
|- style=&quot;background:#EDEDED&quot;
| 18. 3. 2011. || rowspan=3|[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2010/2011.|Svjetski kup]] || align=center|HS 215 || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{ZD|AUT}} [[Gregor Schlierenzauer]] || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{ZD|AUT}} [[Thomas Morgenstern]] || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{ZD|AUT}} [[Martin Koch (ski-skakač)|Martin Koch]]
|- style=&quot;background:#EDEDED&quot;
| 19. 3. 2011. || align=center|HS 215 || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Austrija}}|[[Thomas Morgenstern]]|[[Andreas Kofler]]|[[Martin Koch (ski-skakač)|Martin Koch]]|[[Gregor Schlierenzauer]]}} | bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Anders Bardal]]|[[Johan Remen Evensen]]|[[Bjørn Einar Romøren]]|[[Tom Hilde]]}} | bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Slovenija}}|[[Peter Prevc]]|[[Jernej Damjan]]|[[Jurij Tepeš]]|[[Robert Kranjec]]}}
|- style=&quot;background:#EDEDED&quot;
| 20. 3. 2011. || align=center|HS 215 || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{ZD|POLJ}} [[Kamil Stoch]] || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{ZD|SLO}} [[Robert Kranjec]] || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{ZD|POLJ}} [[Adam Małysz]]
|- style=&quot;background:#EDEDED&quot;
| 16. 3. 2012. || rowspan=3|[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2011/2012.|Svjetski kup]] || align=center|HS 215 || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{ZD|SLO}} [[Robert Kranjec]] || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{ZD|ŠVI}} [[Simon Ammann]] || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{ZD|AUT}} [[Martin Koch (ski-skakač)|Martin Koch]]
|- style=&quot;background:#EDEDED&quot;
| 17. 3. 2012. || align=center|HS 215 || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Austrija}}|[[Thomas Morgenstern]]|[[Andreas Kofler]]|[[Gregor Schlierenzauer]]|[[Martin Koch (ski-skakač)|Martin Koch]]}} | bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Rune Velta]]|[[Anders Fannemel]]|[[Bjørn Einar Romøren]]|[[Anders Bardal]]}} | bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Maximilian Mechler]]|[[Severin Freund]]|[[Andreas Wank]]|[[Richard Freitag]]}}
|- style=&quot;background:#EDEDED&quot;
| 18. 3. 2012. || align=center|HS 215 || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{ZD|AUT}} [[Martin Koch (ski-skakač)|Martin Koch]] || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{ZD|ŠVI}} [[Simon Ammann]] || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{ZD|SLO}} [[Robert Kranjec]]
|- style=&quot;background:#EDEDED&quot;
| 22. 3. 2013. || rowspan=3|[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2012/2013.|Svjetski kup]] || align=center|HS 215 || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{ZD|AUT}} [[Gregor Schlierenzauer]] || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{ZD|SLO}} [[Peter Prevc]] || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{ZD|POLJ}} [[Piotr Żyła]]
|- style=&quot;background:#EDEDED&quot;
| 23. 3. 2013. || align=center|HS 215 || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Slovenija}}|[[Jurij Tepeš]]|[[Peter Prevc]]|[[Andraž Pograjc]]|[[Robert Kranjec]]}} | bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Rune Velta]]|[[Kim René Elverum Sorsell]]|[[Anders Bardal]]|[[Andreas Stjernen]]}} | bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Austrija}}|[[Wolfgang Loitzl]]|[[Stefan Kraft]]|[[Martin Koch (ski-skakač)|Martin Koch]]|[[Gregor Schlierenzauer]]}}
|- style=&quot;background:#EDEDED&quot;
| 24. 3. 2013. || align=center|HS 215 || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{ZD|SLO}} [[Jurij Tepeš]] || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{ZD|NOR}} [[Rune Velta]] || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{ZD|SLO}} [[Peter Prevc]]
|- style=&quot;background:#EDEDED&quot;
| 20. 3. 2015. || rowspan=3|[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2014/2015.|Svjetski kup]] || align=center|HS 225 || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{ZD|SLO}} [[Peter Prevc]] || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{ZD|SLO}} [[Jurij Tepeš]] || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{ZD|AUT}} [[Stefan Kraft]]
|- style=&quot;background:#EDEDED&quot;
| 21. 3. 2015. || align=center|HS 225 || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Slovenija}}|[[Jurij Tepeš]]|[[Anže Semenič]]|[[Robert Kranjec]]|[[Peter Prevc]]}} | bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Austrija}}|[[Stefan Kraft]]|[[Michael Hayböck]]|[[Manuel Fettner]]|[[Gregor Schlierenzauer]]}} | bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Johann André Forfang]]|[[Kenneth Gangnes]]|[[Anders Fannemel]]|[[Rune Velta]]}}
|- style=&quot;background:#EDEDED&quot;
| 22. 3. 2015. || align=center|HS 225 || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{ZD|SLO}} [[Jurij Tepeš]] || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{ZD|SLO}} [[Peter Prevc]] || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{ZD|NOR}} [[Rune Velta]]
|- style=&quot;background:#EDEDED&quot;
| 17. 3. 2016. || rowspan=4|[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2015/2016.|Svjetski kup]] || align=center|HS 225 || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{ZD|SLO}} [[Peter Prevc]] || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{ZD|NOR}} [[Johann André Forfang]] || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{ZD|SLO}} [[Robert Kranjec]]
|- style=&quot;background:#EDEDED&quot;
| 18. 3. 2016. || align=center|HS 225 || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{ZD|SLO}} [[Robert Kranjec]] || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{ZD|SLO}} [[Peter Prevc]] || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{ZD|NOR}} [[Johann André Forfang]]
|- style=&quot;background:#EDEDED&quot;
| 19. 3. 2016. || align=center|HS 225 || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Daniel-André Tande]]|[[Anders Fannemel]]|[[Kenneth Gangnes]]|[[Johann André Forfang]]}} | bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Slovenija}}|[[Jurij Tepeš]]|[[Anže Semenič]]|[[Robert Kranjec]]|[[Peter Prevc]]}} | bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Austrija}}|[[Stefan Kraft]]|[[Manuel Poppinger]]|[[Manuel Fettner]]|[[Michael Hayböck]]}}
|- style=&quot;background:#EDEDED&quot;
| 20. 3. 2016. || align=center|HS 225 || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{ZD|SLO}} [[Peter Prevc]] || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{ZD|SLO}} [[Robert Kranjec]] || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{ZD|NOR}} [[Johann André Forfang]]
|- style=&quot;background:#EDEDED&quot;
| 24. 3. 2017. || rowspan=3|[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2016/2017.|Svjetski kup]] || align=center|HS 225 || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{ZD|AUT}} [[Stefan Kraft]] || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{ZD|NJE}} [[Andreas Wellinger]] || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{ZD|NJE}} [[Markus Eisenbichler]]
|- style=&quot;background:#EDEDED&quot;
| 25. 3. 2017. || align=center|HS 225 || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Robert Johansson (ski-skakač)|Robert Johansson]]|[[Johann André Forfang]]|[[Anders Fannemel]]|[[Andreas Stjernen]]}} | bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Markus Eisenbichler]]|[[Richard Freitag]]|[[Karl Geiger]]|[[Andreas Wellinger]]}} | bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Poljska}}|[[Piotr Żyła]]|[[Dawid Kubacki]]|[[Maciej Kot]]|[[Kamil Stoch]]}}
|- style=&quot;background:#EDEDED&quot;
| 26. 3. 2017. || align=center|HS 225 || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{ZD|AUT}} [[Stefan Kraft]] || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{ZD|NJE}} [[Andreas Wellinger]] || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{ZD|JAP}} [[Noriaki Kasai]]
|- style=&quot;background:#EDEDED&quot;
| 23. 3. 2018. || rowspan=3|[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2017/2018.|Svjetski kup]] &lt;br/&gt; ([[Planica 7 2018.|Planica 7]]) || align=center|HS 240 || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{ZD|POLJ}} [[Kamil Stoch]] || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{ZD|NOR}} [[Johann André Forfang]] || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{ZD|AUT}} [[Stefan Kraft]]
|- style=&quot;background:#EDEDED&quot;
| 24. 3. 2018. || align=center|HS 240 || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Daniel-André Tande]]|[[Andreas Stjernen]]|[[Robert Johansson (ski-skakač)|Robert Johansson]]|[[Johann André Forfang]]}} | bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Markus Eisenbichler]]|[[Stephan Leyhe]]|[[Andreas Wellinger]]|[[Richard Freitag]]}} | bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Slovenija}}|[[Domen Prevc]]|[[Robert Kranjec]]|[[Anže Semenič]]|[[Peter Prevc]]}}
|- style=&quot;background:#EDEDED&quot;
| 25. 3. 2018. || align=center|HS 240 || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{ZD|POLJ}} [[Kamil Stoch]] || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{ZD|AUT}} [[Stefan Kraft]] || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{ZD|NOR}} [[Daniel-André Tande]]
|- style=&quot;background:#EDEDED&quot;
| 22. 3. 2019. || rowspan=3|[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2018/2019.|Svjetski kup]] &lt;br/&gt; ([[Planica 7 2019.|Planica 7]]) || align=center|HS 240 || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{ZD|NJE}} [[Markus Eisenbichler]] || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{ZD|JAP}} [[Ryōyū Kobayashi]] || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{ZD|POLJ}} [[Piotr Żyła]]
|- style=&quot;background:#EDEDED&quot;
| 23. 3. 2019. || align=center|HS 240 || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Poljska}}|[[Jakub Wolny]]|[[Kamil Stoch]]|[[Dawid Kubacki]]|[[Piotr Żyła]]}} | bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Karl Geiger]]|[[Constantin Schmid]]|[[Richard Freitag]]|[[Markus Eisenbichler]]}} | bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Slovenija}}|[[Anže Semenič]]|[[Peter Prevc]]|[[Domen Prevc]]|[[Timi Zajc]]}}
|- style=&quot;background:#EDEDED&quot;
| 24. 3. 2019. || align=center|HS 240 || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{ZD|JAP}} [[Ryōyū Kobayashi]] || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{ZD|SLO}} [[Domen Prevc]] || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{ZD|NJE}} [[Markus Eisenbichler]]
|-
| 20–21. 3. 2020. || rowspan=2|[[Svjetsko prvenstvo u skijaškim letovima 2020.|SP u letovima]] || align=center|HS-240 || colspan=&quot;3&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; colspan=3 rowspan=2| ''Odgođeno zbog [[Pandemija COVID-a 19|pandemije COVID-a 19]]''
|-
| 22. 3. 2020. || align=center|HS 240
|-
| 11–12. 12. 2020. || rowspan=2|[[Svjetsko prvenstvo u skijaškim letovima 2020.|SP u letovima]] || align=center|HS 240 || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{ZD|NJE}} [[Karl Geiger]] || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{ZD|NOR}} [[Halvor Egner Granerud]] || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{ZD|NJE}} [[Markus Eisenbichler]]
|-
| 13. 12. 2020. || align=center|HS 240 || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Daniel-André Tande]]|[[Johann André Forfang]]|[[Robert Johansson (ski-skakač)|Robert Johansson]]|[[Halvor Egner Granerud]]}} | bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Constantin Schmid]]|[[Pius Paschke]]|[[Markus Eisenbichler]]|[[Karl Geiger]]}} | bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Poljska}}|[[Piotr Żyła]]|[[Andrzej Stękała]]|[[Kamil Stoch]]|[[Dawid Kubacki]]}}
|-
| 25. 3. 2021. || [[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2020/2021.|Svjetski kup]] || align=center|HS 240 || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{ZD|JAP}} [[Ryōyū Kobayashi]] || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{ZD|NJE}} [[Markus Eisenbichler]] || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{ZD|NJE}} [[Karl Geiger]]
|-
| 26. 3. 2021. || rowspan=3|[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2020/2021.|Svjetski kup]] &lt;br/&gt; ([[Planica 7 2021.|Planica 7]]) || align=center|HS 240 || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{ZD|NJE}} [[Karl Geiger]] || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{ZD|JAP}} [[Ryōyū Kobayashi]] || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{ZD|SLO}} [[Bor Pavlovčič]]
|-
| 28. 3. 2021. || align=center|HS 240 || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Pius Paschke]]|[[Constantin Schmid]]|[[Markus Eisenbichler]]|[[Karl Geiger]]}} | bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Japan}}|[[Naoki Nakamura]]|[[Junshirō Kobayashi]]|[[Yukiya Satō]]|[[Ryōyū Kobayashi]]}} | bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Austrija}}|[[Daniel Huber (ski-skakač)|Daniel Huber]]|[[Markus Schiffner]]|[[Stefan Kraft]]|[[Michael Hayböck]]}}
|-
| 28. 3. 2021. || align=center|HS 240 || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{ZD|NJE}} [[Karl Geiger]] || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{ZD|JAP}} [[Ryōyū Kobayashi]] || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{ZD|NJE}} [[Markus Eisenbichler]]
|-
| 25. 3. 2022. || rowspan=3|[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2021/2022.|Svjetski kup]] &lt;br/&gt; ([[Planica 7 2022.|Planica 7]]) || align=center|HS 240 || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{ZD|SLO}} [[Žiga Jelar]] || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{ZD|SLO}} [[Peter Prevc]] || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{ZD|SLO}} [[Anže Lanišek]]
|-
| 26. 3. 2022. || align=center|HS 240 || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Slovenija}}|[[Žiga Jelar]]|[[Peter Prevc]]|[[Timi Zajc]]|[[Anže Lanišek]]}} | bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Marius Lindvik]]|[[Bendik Jakobsen Heggli]]|[[Johann André Forfang]]|[[Halvor Egner Granerud]]}} | bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Austrija}}|[[Michael Hayböck]]|[[Daniel Tschofenig]]|[[Manuel Fettner]]|[[Stefan Kraft]]}}
|-
| 27. 3. 2022. || align=center|HS 240 || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{ZD|NOR}} [[Marius Lindvik]] || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{ZD|JAP}} [[Yukiya Satō]] || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{ZD|SLO}} [[Peter Prevc]]
|-
| 1. 4. 2023. || rowspan=3|[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2022/2023.|Svjetski kup]] &lt;br/&gt; ([[Planica 7 2023.|Planica 7]]) || align=center|HS 240 || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{ZD|AUT}} [[Stefan Kraft]] || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{ZD|SLO}} [[Anže Lanišek]] || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{ZD|POLJ}} [[Piotr Żyła]]
|-
| 1. 4. 2023. || align=center|HS 240 || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Austrija}}|[[Daniel Tschofenig]]|[[Michael Hayböck]]|[[Jan Hörl]]|[[Stefan Kraft]]}} | bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Slovenija}}|[[Lovro Kos]]|[[Domen Prevc]]|[[Timi Zajc]]|[[Anže Lanišek]]}} | bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Johann André Forfang]]|[[Bendik Jakobsen Heggli]]|[[Robert Johansson (ski-skakač)|Robert Johansson]]|[[Halvor Egner Granerud]]}}
|-
| 2. 4. 2023. || align=center|HS 240 || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{ZD|SLO}} [[Timi Zajc]] || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{ZD|SLO}} [[Anže Lanišek]] || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{ZD|AUT}} [[Stefan Kraft]]
|-
| 22. 3. 2024. || rowspan=3|[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2023/2024.|Svjetski kup]] &lt;br/&gt; ([[Planica 7 2024.|Planica 7]]) || align=center|HS 240 || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{ZD|SLO}} [[Peter Prevc]] || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{ZD|AUT}} [[Daniel Huber (ski-skakač)|Daniel Huber]] || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{ZD|NOR}} [[Johann André Forfang]]
|-
| 23. 3. 2024. || align=center|HS 240 || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Austrija}}|[[Daniel Tschofenig]]|[[Michael Hayböck]]|[[Stefan Kraft]]|[[Daniel Huber (ski-skakač)|Daniel Huber]]}} | bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Slovenija}}|[[Lovro Kos]]|[[Domen Prevc]]|[[Timi Zajc]]|[[Peter Prevc]]}} | bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Robert Johansson (ski-skakač)|Robert Johansson]]|[[Benjamin Østvold]]|[[Marius Lindvik]]|[[Johann André Forfang]]}}
|-
| 24. 3. 2024. || align=center|HS 240 || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{ZD|AUT}} [[Daniel Huber (ski-skakač)|Daniel Huber]] || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{ZD|SLO}} [[Domen Prevc]] || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{ZD|POLJ}} [[Aleksander Zniszczoł]]
|-
| 28. 3. 2025. || rowspan=3|[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2024/2025.|Svjetski kup]] &lt;br/&gt; ([[Planica 7 2025.|Planica 7]]) || align=center|HS 240 || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{ZD|SLO}} [[Domen Prevc]] || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{ZD|SLO}} [[Anže Lanišek]] || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{ZD|JAP}} [[Ryōyū Kobayashi]]
|-
| 29. 3. 2025. || align=center|HS 240 || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Austrija}}|[[Daniel Tschofenig]]|[[Manuel Fettner]]|[[Jan Hörl]]|[[Stefan Kraft]]}} | bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; |{{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Karl Geiger]]|[[Andreas Wellinger]]|[[Pius Paschke]]|[[Markus Eisenbichler]]}} | bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Slovenija}}|[[Lovro Kos]]|[[Domen Prevc]]|[[Timi Zajc]]|[[Anže Lanišek]]}}
|-
| 30. 3. 2025. || align=center|HS 240 || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{ZD|SLO}} [[Anže Lanišek]] || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{ZD|SLO}} [[Domen Prevc]] || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{ZD|NJE}} [[Andreas Wellinger]]
|-
| 27. 3. 2026. || rowspan=2|[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2025/2026.|Svjetski kup]] &lt;br/&gt; ([[Planica 7 2026.|Planica 7]]) || align=center|HS 240 || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{ZD|SLO}} [[Domen Prevc]] || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{ZD|JAP}} [[Ren Nikaidō]] || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{ZD|AUT}} [[Daniel Tschofenig]]
|-
| 28. 3. 2026. || align=center|HS 240 || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Austrija}}|[[Daniel Tschofenig]]|[[Markus Müller (ski-skakač)|Markus Müller]]|[[Stefan Kraft]]|[[Stephan Embacher]]}} | bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; |{{Štafeta|{{ZID|Japan}}|[[Naoki Nakamura]]|[[Tomofumi Naitō]]|[[Ryōyū Kobayashi]]|[[Ren Nikaidō]]}} | bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Robin Pedersen]]|[[Isak Andreas Langmo]]|[[Marius Lindvik]]|[[Johann André Forfang]]}}
|}
{{note|1}} – Svjetsko prvenstvo 1994. istovremeno se računalo i za Svjetski kup. Zbog jakog [[vjetar|vjetra]] prvog dana takmičenja održane su samo dvije od četiri planirane serije.

== Rekordi letaonice ==
{|
|- valign = &quot;top&quot;
|
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size:95%;&quot;
|- class=&quot;hintergrundfarbe5&quot;
! Godina
! Skakač
! Dužina (m)
|-
|21. 3. 1969. || {{ZD|NOR}} [[Bjørn Wirkola]] || 156 {{WR}}
|-
|22. 3. 1969. || {{ZD|NOR}} [[Bjørn Wirkola]] || 160 {{WR}}
|-
|22. 3. 1969. || {{ZD|ČSSR}} [[Jiří Raška]] || 164 {{WR}}
|-
|23. 3. 1969. || {{ZD|NJDR}} [[Manfred Wolf (ski-skakač)|Manfred Wolf]] || 165 {{WR}}
|-
|15. 3. 1974. || {{ZD|ŠVI}} [[Walter Steiner]] || 169 {{WR}}
|-
|16. 3. 1979. || {{ZD|NJDR}} [[Klaus Ostwald]] || 179 {{WR}}
|-
|15. 3. 1984. || {{ZD|SAD}} [[Mike Holland (ski-skakač)|Mike Holland]] || 186 {{WR}}
|-
|15. 3. 1984. || {{ZD|FIN}} [[Matti Nykänen]] || 187 {{WR}}
|-
|16. 3. 1984. || {{ZD|FIN}} [[Matti Nykänen]] || 191 {{WR}}
|-
|15. 3. 1987. || {{ZD|NOR}} [[Vegard Opaas]] || 193 {{WR}}
|-
|15. 3. 1987. || {{ZD|POLJ}} [[Piotr Fijas]] || 194 {{WR}}
|-
|17. 3. 1994. || {{ZD|AUT}} [[Martin Höllwarth]] || 196 {{WR}}
|-
|17. 3. 1994. || {{ZD|FIN}} [[Toni Nieminen]] || 203 {{WR}}
|-
|18. 3. 1994. || {{ZD|NOR}} [[Espen Bredesen]] || 209 {{WR}}
|-
|22. 3. 1997. || {{ZD|NOR}} [[Espen Bredesen]] || 210 {{WR}}
|-
|22. 3. 1997. || {{ZD|NOR}} [[Lasse Ottesen]] || 212 {{WR}}
|-
|19. 3. 1999. || {{ZD|NJE}} [[Martin Schmitt]] || 214,5 {{WR}}
|}
|
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size:95%;&quot;
|- class=&quot;hintergrundfarbe5&quot;
! Godina
! Skakač
! Dužina (m)
|-
|20. 3. 1999. || {{ZD|NOR}} [[Tommy Ingebrigtsen]] || 219,5 {{WR}}
|-
|16. 3. 2000. || {{ZD|AUT}} [[Thomas Hörl]] || 224,5 {{WR}}
|-
|18. 3. 2000. || {{ZD|AUT}} [[Andreas Goldberger]] || 225 {{WR}}
|-
|20. 3. 2003. || {{ZD|POLJ}} [[Adam Małysz]] || 225 {{WR}}
|-
|20. 3. 2003. || {{ZD|FIN}} [[Matti Hautamäki]] || 227,5 {{WR}}
|-
|22. 3. 2003. || {{ZD|FIN}} [[Matti Hautamäki]] || 228,5 {{WR}}
|-
|23. 3. 2003. || {{ZD|FIN}} [[Matti Hautamäki]] || 231 {{WR}}
|-
|20. 3. 2005. || {{ZD|NOR}} [[Tommy Ingebrigtsen]] || 231 {{WR}}
|-
|20. 3. 2005. || {{ZD|NOR}} [[Bjørn Einar Romøren]] || 234,5 {{WR}}
|-
|20. 3. 2005. || {{ZD|FIN}} [[Matti Hautamäki]] || 235,5 {{WR}}
|-
|20. 3. 2005. || {{ZD|NOR}} [[Bjørn Einar Romøren]] || 239 {{WR}}
|-
|20. 3. 2015. || {{ZD|SLO}} [[Peter Prevc]] || 248,5
|-
|25. 3. 2017. || {{ZD|AUT}} [[Stefan Kraft]] || 251
|-
|25. 3. 2017. || {{ZD|POLJ}} [[Kamil Stoch]] || 251,5
|-
|24. 3. 2019. || {{ZD|JAP}} [[Ryōyū Kobayashi]] || 252
|-
|30. 3. 2025. || {{ZD|SLO}} [[Domen Prevc]] || 254,5 {{WR}}
|}
|}

== Svjetski rekordi ==
=== Muškarci ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
! Godina!! Skakač !! Država !! Dužina
|-
| rowspan=&quot;5&quot; | 1969. || [[Bjørn Wirkola]] || {{ZID|Norveška}} || 156 m
|-
| [[Jiří Raška]] || {{ZID|Čehoslovačka}} || 156 m*
|-
| [[Bjørn Wirkola]] || {{ZID|Norveška}} || 160 m
|-
| [[Jiří Raška]] || {{ZID|Čehoslovačka}} || 164 m
|-
| [[Manfred Wolf]] || {{ZID|Istočna Njemačka}} || 165 m
|-
| 1974. || [[Walter Steiner]] || {{ZID|Švicarska}} || 169 m*
|-
| 1979. || [[Klaus Ostwald]] || {{ZID|Istočna Njemačka}} || 176 m*
|-
| rowspan=&quot;3&quot; | 1985. || [[Mike Holland (ski-skakač)|Mike Holland]] || {{ZID|Sjedinjene Američke Države}} || 186 m
|-
| [[Matti Nykänen]] || {{ZID|Finska}} || 187 m
|-
| [[Matti Nykänen]] || {{ZID|Finska}} || 191 m
|-
| rowspan=&quot;2&quot; | 1987. || [[Vegard Opaas]] || {{ZID|Norveška}} || 193 m
|-
| [[Piotr Fijas]] || {{ZID|Poljska}} || 194 m
|-
| rowspan=&quot;3&quot; | 1994. || [[Martin Höllwarth]] || {{ZID|Austrija}} || 196 m
|-
| [[Toni Nieminen]] || {{ZID|Finska}} || 203 m
|-
| [[Espen Bredesen]] || {{ZID|Norveška}} || 209 m
|-
| rowspan=&quot;2&quot; | 1997. || [[Espen Bredesen]] || {{ZID|Norveška}} || 210 m
|-
| [[Lasse Ottesen]] || {{ZID|Norveška}} || 212 m
|-
| rowspan=&quot;2&quot; | 1999. || [[Martin Schmitt]] || {{ZID|Njemačka}} || 214,5 m
|-
| [[Tommy Ingebrigtsen]] || {{ZID|Norveška}} || 219,5 m
|-
| rowspan=&quot;2&quot; | 2000. || [[Thomas Hörl]]  || {{ZID|Austrija}} || 224,5 m
|-
| [[Andreas Goldberger]] || {{ZID|Austrija}} || 225 m
|-
| rowspan=&quot;4&quot; | 2003. || [[Adam Małysz]] || {{ZID|Poljska}} || 225 m* 
|-
| [[Matti Hautamäki]] || {{ZID|Finska}} || 227,5 m
|-
| [[Matti Hautamäki]] || {{ZID|Finska}} || 228,5 m
|-
| [[Matti Hautamäki]] || {{ZID|Finska}} || 231 m
|-
| rowspan=&quot;4&quot; | 2005. || [[Tommy Ingebrigtsen]] || {{ZID|Norveška}} || 231 m*
|-
| [[Bjørn Einar Romøren]] || {{ZID|Norveška}} || 234,5 m
|-
| [[Matti Hautamäki]] || {{ZID|Finska}} || 235,5 m
|-
| [[Bjørn Einar Romøren]] || {{ZID|Norveška}} || 239 m
|-
| 2025. || [[Domen Prevc]] || {{ZID|Slovenija}} || 254,5 m
|}
&lt;small&gt;&lt;nowiki&gt;*&lt;/nowiki&gt; Izjednačenja svjetskog rekorda (1974. i 1979. rekordi su bili izjednačeni s drugim letaonicama).&lt;/small&gt;

==== Nevažeći ====
{| class=&quot;wikitable&quot;
! Godina !! Skakač !! Država !! Dužina
|-
| 1974. || [[Walter Steiner]] || {{ZID|Švicarska}} || 177 m
|-
| 1977. || [[Bogdan Norčič]] || {{ZID|Jugoslavija}} || 181 m
|-
| 1991. || [[André Kiesewetter]] || {{ZID|Istočna Njemačka}} || 196 m
|-
| 1994. || [[Andreas Goldberger]] || {{ZID|Austrija}} || 202 m
|-
| 1997. || [[Dieter Thoma]] || {{ZID|Njemačka}} || 213 m
|-
| 1999. || [[Martin Schmitt]] || {{ZID|Njemačka}} || 219 m
|-
| 2003. || [[Veli-Matti Lindström]] || {{ZID|Finska}} || 232,5 m
|-
| rowspan=&quot;2&quot; | 2005. || [[Andreas Widhölzl]] || {{ZID|Austrija}} || 234,5 m
|-
| [[Janne Ahonen]] || {{ZID|Finska}} || 240 m
|-
| 2016. || [[Tilen Bartol]] || {{ZID|Slovenija}} || 252 m
|-
| 2018. || [[Gregor Schlierenzauer]] || {{ZID|Austrija}} || 253,5 m
|}

=== Žene ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
! Godina!! Skakačica !! Država !! Dužina
|-
| 2026. || [[Nika Prevc]] || {{ZID|Slovenija}} || 242,5 m
|}

== Prava na TV-prijenos ==
''(Za takmičenja u Svjetskom kupu)''

{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! align=center | Država
! align=center | Emiter
|-
| align=left | {{ZID|Austrija}} || [[ORF|ORF 1]]
|-
| align left | {{ZID|Češka}} || [[ČT4]]
|-
| align left | {{ZD|EU}} [[Evropska unija|EU]]|| [[Eurosport]]
|-
| align left | {{ZID|Finska}} || [[MTV3]]
|-
| align left | {{ZID|Njemačka}} || [[ARD]] &lt;br/&gt; [[ZDF]]
|-
| align left | {{ZID|Japan}} || [[NHK]]
|-
| align left | {{ZID|Norveška}} || [[NRK1]]
|-
| align left | {{ZID|Poljska}} || [[Telewizja Polska|TVP 1]]
|-
| align=left | {{ZID|Slovenija}} || [[RTV Slovenija|RTVSLO 2]]
|-
| align=left | {{ZID|Švicarska}} || [[Schweizer Fernsehen|SF]]
|-
| align=left | {{ZID|Sjedinjene Američke Države}} || [[Universal Sports]]
|}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Gorišek Brothers Flying Hill}}
* [http://www.planica.si/ Službeni sajt]
* [https://web.archive.org/web/20120305122001/http://www.osc-planica.si/uploads/file/0EngPlanica10.pdf Rezultati svih međunarodnih takmičenja na Planici od 1934. do 2011.]

{{Ski-letaonice}}
{{coord|46|28|35|N|13|43|16|E|display=title}}

[[Kategorija:Skijaške letaonice]]
[[Kategorija:Skijaške skakaonice u Sloveniji]]</text>
      <sha1>fw9ms60gmomh9lcklc5uklbey1b254s</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Letalnica</title>
    <ns>1</ns>
    <id>164854</id>
    <revision>
      <id>3820500</id>
      <parentid>1727650</parentid>
      <timestamp>2026-03-28T11:16:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <comment>/* Šablon &quot;Štafeta&quot; */ novi odlomak</comment>
      <origin>3820500</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="229" sha1="0wdttw7cbnnrjnf0sn06j8fep7r4h8v" xml:space="preserve">{{Stranica_za_razgovor}}

== Šablon &quot;Štafeta&quot; ==

@[[Korisnik:Srđan|Srđan]]: Šta je s ovim šablonom &quot;Štafeta&quot;, pa zeza u tabeli? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:16, 28 mart 2026 (CET)</text>
      <sha1>0wdttw7cbnnrjnf0sn06j8fep7r4h8v</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nagrada &quot;Isidora Sekulić&quot;</title>
    <ns>0</ns>
    <id>172890</id>
    <revision>
      <id>3820407</id>
      <parentid>3802596</parentid>
      <timestamp>2026-03-27T20:12:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3820407</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="28508" sha1="c935icluumya5kix6mazc1sqylgbchn" xml:space="preserve">{{Infokutija nagrada
| ime                = Nagrada &quot;Isidora Sekulić&quot;
| podnaslov          = 
| trenutne_nagrade   = 
| slika              = 
| veličina_slike     = 
| alt                = 
| opis               = 
| deskripcija        = za najbolju knjigu u protekloj godini
| sponzor            =
| datum              =
| lokacija           = 
| država             = [[Srbija]]
| organizator        = [[Savski venac (općina)|Općina Savski venac]]
| voditelj           = 
| preshow_voditelj   =
| nastupi            =
| nagrada            = Plaketa, povelja i novčani iznos
| godina             = {{Početni datum i godine|1967|1|1}}
| godina2            = 
| nosilac            = [[Aleksandar Jerkov]] (2023)
| veb-sajt           = 
| mreža              = 
| dužina_trajanja    =
| ocjene             =
| producent          =
| režiser            =
| najbolji_film      =
| najbolji_režiser   =
| najviše_nagrada    =
| najviše_nominacija =
| slika2             =
| slika2veličina     =
| alt2               =
| opis2              =
| prethodno          = 
| glavno             = 
| sljedeće           = 
}}
'''Nagrada &quot;Isidora Sekulić&quot;''' jugoslavenska je i srbijanska književna nagrada koju dodjeljuje [[beograd]]ska općina [[Savski venac]]. Nagrada se sastoji od plakete, povelje i novčanog iznosa.

== Historija ==
Dobila je ime po književnici [[Isidora Sekulić|Isidori Sekulić]], a dodjeljuje se svakog juna od 1968. za najbolju knjigu objavljenu prethodne godine i ima veliki značaj u srpskoj književnosti. Do sada su proglašena ukupno 72 pobjednika, uključujući 11 žena; Za dva dobitnika napravljen je izuzetak: knjiga [[Rajko Petrov Nogo|Rajka Petrova Noga]] objavljena 1967. dobila je nagradu za treće izdanje 1984, a pripovjetke [[Vidosav Stevanović|Vidosava Stevanovića]] prvi put su objavljene u studentskom časopisu 1967. i kao knjiga 1968.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.savskivenac.rs/o-savskom-vencu|title=О Савском венцу {{!}} Савски венац|website=www.savskivenac.rs|access-date=5. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;

Predsjednici Skupštine &quot;Fonda Isidore Sekulić&quot; bili su [[Milan Orlić]] (2001–2005), [[Vida Ognjenović]] (2006–2008) i [[Ratko Adamović]] (2009–2016). Nakon toga, nijedan drugi predsjednik nije predložen za tu funkciju.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:666142-Ziri-nagrade-Isidora-Sekulic-Smenili-su-nas-sramno-i-tajno|title=Žiri nagrade &quot;Isidora Sekulić&quot;: Smenili su nas sramno i tajno|website=NOVOSTI|access-date=5. 8. 2024}}&lt;/ref&gt; Predsjednik žirija bio je [[Petar Arbutina]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://gradsubotica.co.rs/desavanje/knjizevne-veceri-sa-djordjem-kuburicem/|title=Književne večeri sa Đorđem Kuburićem|date=29. 9. 2018|website=GradSubotica|access-date=5. 8. 2024}}&lt;/ref&gt; od 2017. do 2018, a [[Aleksandar Jerkov]] 2019. i 2021.&lt;ref&gt;[https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ ALEKSANDRU GATALICI KNJIŽEVNA NAGRADA &quot;ISIDORA SEKULIĆ&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Wayback|url=https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} |date=20191012203154 Gradska opština Savski venac} ), Pristupljeno 12. oktobra 2019.&lt;/ref&gt;

Laureatu za 2004. pripala je i novčana nagrada od 90.000 [[Srpski dinar|dinara]],&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.beograd.rs/index.php?kat=beoinfo&amp;lang=cir&amp;sub=534553%3f|title=Награда „Исидора Секулић” Ивани Хаџи-Поповић|website=Град Београд - Званична интернет презентација {{!}} Награда „Исидора Секулић” Ивани Хаџи-Поповић|access-date=5. 8. 2024|archive-date=5. 8. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240805062248/https://www.beograd.rs/index.php?kat=beoinfo&amp;lang=cir&amp;sub=534553%3F|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; a laureatu za 2008. to je bio iznos 3.000 [[Euro|eura]] u dinarskoj protuvrijednosti.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.rtv.rs/sr_lat/kultura/bajcu-nagrada-isidora-sekulic-za-roman-hamam-balkanija_134019.html|title=Bajcu nagrada &quot;Isidora Sekulić&quot; za roman &quot;Hamam Balkanija&quot;|last=Vojvodine|first=Javna medijska ustanova JMU Radio-televizija|website=JMU Radio-televizija Vojvodine|access-date=5. 8. 2024}}&lt;/ref&gt; Nagradni fond je prvi put smanjen na dodjeli nagrade za 2017. na 120.000 dinara, prethodnih godina pobjednici su dobijali 300.000 dinara (od 2009).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.politika.rs/scc/clanak/405090/Knjizevna-nagrada-Isidora-Sekulic-urucena-Ugljesi-Sajtincu|title=Књижевна награда „Исидора Секулић” уручена Угљеши Шајтинцу|website=Politika Online|access-date=5. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.blic.rs/kultura/vesti/basari-urucena-nagrada-isidora-sekulic/k4dlmd7|title=Basari uručena nagrada &quot;Isidora Sekulić&quot;|last=Blic|date=16. 6. 2016|website=Blic.rs|access-date=5. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.rtv.rs/sr_ci/zivot/kultura/bajcu-nagrada-isidora-sekulic-za-roman-hamam-balkanija_134020.html|title=Бајцу награда &quot;Исидора Секулић&quot; за роман &quot;Хамам Балканија&quot;|last=Војводине|first=Јавна медијска установа ЈМУ Радио-телевизија|website=ЈМУ Радио-телевизија Војводине|access-date=5. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;

== Dobitnici ==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Godina !! Pisac !! Djelo
!Reference
|-
|2024.
|[[Sanja Savić Milosavljević]]
|''Martin udio''
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.rts.rs/magazin/kultura/vesti/5733775/sanja-savic-milosavljevic-nagrada-knjizevna-isidora-sekulic.html|title=Sanja Savić Milosavljević dobitnica nagrade &quot;Isidora Sekulić&quot;|website=РТС|access-date=18. 7. 2025}}&lt;/ref&gt;
|-
|2023.
|[[Aleksandar Jerkov]]
|''Istina (srpske) književnosti''
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.rtv.rs/sr_ci/kultura/nagrada-isidora-sekulic-urucena-aleksandru-jerkovu_1549360.html|title=Награда &quot;Исидора Секулић&quot; уручена Александру Јеркову|last=Војводине|first=Јавна медијска установа ЈМУ Радио-телевизија|website=ЈМУ Радио-телевизија Војводине|access-date=6. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
|2022.
|[[Dragan Stojanović]]
|''Tripl Dablin''
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://savskivenac.rs/vesti-i-saopstenja/nagrada-isidora-sekulic-svecano-urucena-u-kuci-kralja-petra-0|title=НАГРАДА „ИСИДОРА СЕКУЛИЋ“ СВЕЧАНО УРУЧЕНА У КУЋИ КРАЉА ПЕТРА {{!}} Савски венац|website=savskivenac.rs|access-date=6. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
|2021.
|[[Jovica Aćin]]
|''Banja i druge poslednje priče''
|&lt;ref&gt;[https://beogradski.rs/nagrada-isidora-sekulic-svecano-urucena-u-kuci-kralja-petra-prvog/ Nagrada „Isidora Sekulić 2021.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220625222643/https://beogradski.rs/nagrada-isidora-sekulic-svecano-urucena-u-kuci-kralja-petra-prvog/ |date=25. 6. 2022 }}“, Beogradski Portal, 25. јун 2022)&lt;/ref&gt;
|-
|2020.
|[[Slobodan Mandić]]
|''Panonski palimpsesti'' i ''Duh priče i druga imena''
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://nova.rs/kultura/nagrade-isidora-sekulic-nini-savcic-i-slobodanu-mandicu/|title=Nagrade &quot;Isidora Sekulić&quot; Nini Savčić i Slobodanu Mandiću|last=Jovandić|first=Matija|date=27. 6. 2021|website=NOVA portal|access-date=6. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
|2019.
|[[Nina Savić]]
|''Vlasnik svega našeg''
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.danas.rs/kultura/nini-savcic-nagrada-isidora-sekulic/|title=Nini Savčić nagrada “Isidora Sekulić” - Kultura - Dnevni list Danas|date=27. 6. 2021|access-date=6. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.arhipelag.rs/knjige/vlasnik-svega-naseg/|title=Vlasnik svega našeg {{!}} Arhipelag|last=Vučković|first=Igor|date=18. 6. 2019|language=en-US|access-date=6. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
| 2018. || [[Aleksandar Gatalica]] || ''Poslednji argonaut'' 
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:798854-SENOVITI-PROSTORI-PROSLOSTI-Gatalici-urucena-nagrada-Isidora-Sekulic|title=SENOVITI PROSTORI PROŠLOSTI: Gatalici uručena nagrada &quot;Isidora Sekulić&quot;|website=NOVOSTI|access-date=6. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=perTOpt-H9M|title=- YouTube|website=www.youtube.com|access-date=6. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Вести&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.rts.rs/vesti.html|title=Вести|website=РТС|access-date=6. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://medjutim.dnk.org.rs/aleksandar-gatalica-poslednji-argonaut-osvajanje-nezaborava/|title=Александар Гаталица, „Последњи аргонаут“: Освајање незаборава|date=12. 7. 2019|website=Међутим, ДНK|access-date=6. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
| 2017. || [[Uglješa Šajtinac]] || ''Žena iz Huareza''
|&lt;ref name=&quot;Вести&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.politika.rs/scc/clanak/405090/Knjizevna-nagrada-Isidora-Sekulic-urucena-Ugljesi-Sajtincu|title=Књижевна награда „Исидора Секулић” уручена Угљеши Шајтинцу|website=Politika Online|access-date=6. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.telegraf.rs/vesti/kultura/2964944-ugljesi-sajtincu-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic|title=Uglješi Šajtincu književna nagrada &quot;Isidora Sekulić&quot;|last=Pančić|first=Marijana|date=7. 6. 2018|website=Telegraf.rs|access-date=6. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.pressreader.com/serbia/nin/20180503/281599536121226|title=PressReader.com - Digital Newspaper &amp; Magazine Subscriptions|website=www.pressreader.com|access-date=6. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.skd.rs/ugljesa-sajtinac-zena-iz-haureza-2017/|title=Угљеша Шајтинац: Жена из Хуареза, 2017. – Српско Књижевно Друштво|date=8. 2. 2018|language=en-US|access-date=6. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
| 2016. || [[Labud Dragić]] || ''Kukavičja pilad''   
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.politika.rs/scc/clanak/382748/Isidora-Sekulic-urucena-Labudu-Dragicu|title=„Исидора Секулић” уручена Лабуду Драгићу|last=Р|first=К.|website=Politika Online|access-date=6. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.beograd.rs/index.php?lang=cir&amp;kat=beoinfo&amp;sub=1736404-nagrada-isidora-sekulic-urucena-labudu-dragicu|title=Награда „Исидора Секулић” уручена Лабуду Драгићу|website=Град Београд - Званична интернет презентација {{!}} Награда „Исидора Секулић” уручена Лабуду Драгићу|access-date=6. 8. 2024|archive-date=6. 8. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240806104727/https://www.beograd.rs/index.php?lang=cir&amp;kat=beoinfo&amp;sub=1736404-nagrada-isidora-sekulic-urucena-labudu-dragicu|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
| 2015. || [[Svetislav Basara]] || ''Anđeo atentata: tabloid''  
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.blic.rs/kultura/vesti/basari-nagrada-isidora-sekulic/fphwwx3|title=Basari nagrada &quot;Isidora Sekulić&quot;|last=Beta|date=2. 6. 2016|website=Blic.rs|access-date=6. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
| 2014. || [[David Albahari]] || ''Životinjsko carstvo'' 
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.blic.rs/kultura/vesti/davidu-albahariju-nagrada-isidora-sekulic/kykvhvj|title=Davidu Albahariju nagrada &quot;Isidora Sekulić&quot;|last=Tanjug|date=25. 11. 2015|website=Blic.rs|access-date=6. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
| 2013. || [[Sonja Veselinović]] || ''Krosfejd'' 
|&lt;ref name=&quot;Вести&quot;/&gt;
|-
| 2012. || [[Žaneta Đukić Perišić|Žaneta Đukić-Perišić]] || ''Pisac i priča – Stvaralačka biografija [[Ivo Andrić|Ive Andrića]] ''   
|
|-
| 2011. || [[Slobodan Vladušić]] || ''[[Miloš Crnjanski|Crnjanski]], megalopolis'' 
|&lt;ref name=&quot;„Исидора Секулић“ Слободану Владушићу&quot;&gt;{{cite web|url=http://rtrs.tv/vijesti/vijest.php?id=62971|title=„Исидора Секулић“ Слободану Владушићу|authorlink=|date=6. 6. 2012|work=|publisher=Радио-телевизија Републике Српске|pages=|format=|archive-url=|archive-date=|access-date=7. 6. 2012|quote=}}&lt;/ref&gt;
|-
| 2010. || [[Vladan Matijević]] || ''Vrlo malo svetlosti'' 
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.politika.rs/sr/clanak/178608/%D0%92%D0%BB%D0%B0%D0%B4%D0%B0%D0%BD%D1%83-%D0%9C%D0%B0%D1%82%D0%B8%D1%98%D0%B5%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D1%83-%D0%98%D1%81%D0%B8%D0%B4%D0%BE%D1%80%D0%B0-%D0%A1%D0%B5%D0%BA%D1%83%D0%BB%D0%B8%D1%9B|title=Vladanu Matijeviću „Isidora Sekulić”|last=R|first=K.|website=Politika Online|access-date=6. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.savskivenac.rs/lat/nagradaurucenavladanumatijevicu/ NAGRADA URUČENA VLADANU MATIJEVIĆU] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191014213330/https://www.savskivenac.rs/lat/nagradaurucenavladanumatijevicu/ |date=14. 10. 2019 }}, Градска општина Савски венац, Pristupljeno 14. 10. 2019.&lt;/ref&gt;
|-
| 2009. || [[Đorđe Milosavljević]] || ''Đavo i mala gospođa'' 
|
|-
| 2008. || [[Vladislav Bajac]] || ''Hamam Balkanija'' 
|
|-
| 2007. || [[Mirjana Bjelogrlić-Nikolov]] || ''Priče za dosadno popodne''   
|
|-
| 2006. || [[Zoran Živković (pisac)|Zoran Živković]] || ''Most''  
|
|-
| 2005. || [[Ratomir Damjanović]] || ''Džonijev solo''
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.beograd.rs/index.php?kat=beoinfo&amp;lang=cir&amp;sub=1237779%3f|title=У понедељак додела награде „Исидора Секулић”|website=Град Београд - Званична интернет презентација {{!}} У понедељак додела награде „Исидора Секулић”|access-date=6. 8. 2024|archive-date=6. 8. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240806104728/https://www.beograd.rs/index.php?kat=beoinfo&amp;lang=cir&amp;sub=1237779%3F|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
| 2004. || [[Ivana Hadži-Popović]] || ''Zamka'' 
|
|-
| 2003. || [[Vladeta Jerotić]] || ''Putovanja, zapisi, sećanja''  
|
|-
| 2002. || [[Boris Miljković]] ||  ''Čaj na Zameleku'' 
|
|-
| 2001. || [[Milovan Stanković]] ||  ''Sve o porodici Fuler'' 
|&lt;ref&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/29/srpski/K01062811.shtml Мирјани Новаковић уручена награда „Исидора Секулић“ http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/06/26/srpski/BG02062507.shtml] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220609054825/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/29/srpski/K01062811.shtml |date=9. 6. 2022 }} („Глас јавности“, 26. јун 2002).&lt;/ref&gt;
|-
| 2000. || [[Mirjana Novaković]] || ''Strah i njegov sluga''   
|&lt;ref&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/29/srpski/K01062811.shtml Мирјани Новаковић уручена награда „Исидора Секулић“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220609054825/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/29/srpski/K01062811.shtml |date=9. 6. 2022 }} („Глас јавности“, 28. јун 2001, Приступљено 13. 4. 2013).&lt;/ref&gt;
|-
| 1999. || [[Zoran Bognar]] || ''Novi čovek''    
|
|-
| 1998. || [[Marica Josimčević]] || ''Put kože''   
|
|-
| 1997. || [[Ratko Adamović]] || ''Besmrtni Kaleb'' 
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.laguna.rs/a667_autor_ratko_adamovic_laguna.html|title=Ratko Adamović {{!}} Laguna|website=www.laguna.rs|access-date=6. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
| 1996. || [[Srba Mitrović]] || ''Snimci za panoramu''   
|
|-
| 1995. || [[Milan Orlić]] || ''Iz polarne noći''     
|
|-
| 1994. || [[Đorđe Trifunović]] || ''za celokupno delo o staroj srpskoj književnosti''
|
|-
| 1993. || [[Dobroslav Smiljanić]] || ''Vilin kamen''  
|
|-
| 1992. || [[Petar Pijanović]] || ''Proza [[Danilo Kiš|Danila Kiša]]''      
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.uf.bg.ac.rs/uf.bg.ac.rs/nastavnici/PetarPijanovic.htm|title=Učiteljski fakultet Beograd|website=www.uf.bg.ac.rs|access-date=6. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
| 1991. || [[Miroslav Maksimović]] || ''55 soneta o životnim radostima i teškoćama''   
|
|-
| 1990. || [[Novica Petković]] || ''Ogledi iz srpske poetike''   
|
|-
| 1989. || [[Dušan Ivanić]] || ''Modeli književnoga govora : iz istorije i poetike srpske književnosti''    
|
|-
| 1988. || [[Jovan Radulović]] || ''Dalje od oltara''  
|
|-
| 1987. || [[Ljubiša Jeremić]] || ''Tragički vidovi starijeg srpskog romana : od [[Jakov Ignjatović|Jakova Ignjatovića]] do [[Svetolik Ranković|Svetolika Rankovića]]''  
|
|-
| 1986. || [[Hatidža Dizdarević-Krnjević]] ||  ''Lirski istočnici: iz istorije i poetike lirske narodne poezije''   
|
|-
| 1985. || [[Danko Popović]] || ''Knjiga o Milutinu''  
|
|-
| 1984. || [[Rajko Petrov Nogo]]|| ''Zimomora''   
|
|-
| 1983. || [[Slobodan Zubanović]] || ''Domaći duh'' 
|
|-
| 1982. || [[Lazar Trifunović]] || ''Od impresionizma do enformela''     
|
|-
| 1981. || [[Slobodan Rakitić]] || ''Žudnja za jugom''
|
|-
| 1981. || [[Nikola Milošević]] || &lt;small&gt; odbio da primi nagradu &lt;/small&gt;
|
|-
| 1980. || [[Radoslav Bratić]] ||  ''Sumnja u biografiju''   
|
|-
| 1979. || [[Milovan Danojlić]] || ''Zmijin svlak''    
|
|-
| 1978. || colspan=&quot;2&quot; {{n/a|nije dodjeljena}}
|
|-
| 1977. || colspan=&quot;2&quot; {{n/a|nije dodjeljena}}
|
|-
| 1976. || [[Tanja Kragujević]] || ''Mitsko u [[Momcilo Nastasijevic|Nastasijevićevom]] delu''   
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Награда &quot;Исидора Секулић&quot;|url=http://www.tanjakragujevic.com/|website=Званичан веб сајт Тање Крагујевић|access-date=4. 2. 2018}}&lt;/ref&gt;
|-
| 1976. || [[Dragomir Brajković]] ||  ''Krvava svadba u Brzavi''     
|
|-
| 1976. || [[Mirjana Pavlović]] ||  ''Zajednički imenitelj''   
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.skd.rs/?akcija=pisacPavlovicMirjana|title=Српско Књижевно Друштво - Сајт Српског Књижевног Друштва – репрезентативног удружења у култури|access-date=6. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
| 1975. || [[Mirko Magarašević]] ||  ''Senke besmrtnosti''    
|
|-
| 1975. || [[Milenko Vučetić]] || ''Glasovi''    
|
|-
| 1975. || [[Milan Komnenić]] || ''Eros i znak''     
|
|-
| 1974. || [[Đuro Damjanović]] || ''Magla u rukama''     
|
|-
| 1974. || [[Ibrahim Hadžić]] || ''Oformiti jedinstvenu životinju'' 
|
|-
| 1974. || [[Čedomir Mirković]]|| ''Eseji i kritike''
|
|-
| 1973. || [[Milorad Blečić]] || ''Kako se rađala jugoslovenska revolucionarna poezia''   
|
|-
| 1973. || [[Miodrag Stanisavljević]]|| ''Knjiga senki''     
|
|-
| 1973. || [[Mitko Madžunkov]] ||  ''Ubij govorljivog psa''  
|
|-
| 1972. || [[Marko Nedić]]|| ''Magija poetske proze. Studija o [[Rastko Petrović|Rastku Petroviću]]''   
|
|-
| 1972. || [[Miladin Ćulafić]] || ''Nešto''   
|
|-
| 1971. || [[Svetozar Vlajković]] ||  ''Neko drugo leto''     
|&lt;ref&gt;[http://www.svetozar.vlajkovic.com/romani.htm Романи Светозара Влајковића] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080601000324/http://www.svetozar.vlajkovic.com/romani.htm |date=1. 6. 2008 }}, Pristupljeno 13. 4. 2013.&lt;/ref&gt;
|-
| 1971. || [[Radomir Andrić]] || ''Šumska crkva''     
|
|-
| 1971. || [[Aleksandar Petrov]] ||  ''Poezija [[Miloš Crnjanski|Crnjanskog]] i srpsko pesništvo''  
|
|-
| 1970. || [[Božidar Milidragović]] ||  ''Umetnik Zolt''   
|
|-
| 1970. || [[Branislav Petrović]]|| ''O prokleta da si ulico Rige od Fere'' 
|
|-
| 1970. || [[Srba Ignjatović]]|| ''Salomina činija''   
|
|-
| 1969. || [[Miroslav Josić Višnjić]] ||  ''Lepa Jelena''    
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.politika.rs/scc/clanak/5586/%D0%94%D0%BE%D0%B1%D1%80%D0%BE-%D1%81%D0%BA%D1%80%D0%BE%D1%98%D0%B5%D0%BD%D0%BE-%D0%BE%D0%B4%D0%B5%D0%BB%D0%BE-%D0%B7%D0%B0-%D1%98%D0%B5%D0%B4%D0%BD%D0%BE%D0%B3-%D1%98%D1%83%D0%BD%D0%B0%D0%BA%D0%B0|title=Добро скројено одело за једног јунака|last=Радисављевић|first=Зоран|website=Politika Online|access-date=6. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
| 1969. || [[Vito Marković]]|| ''Pakao''    
|
|-
| 1969. || [[Bogdan A. Popović]] || ''Eseji i kritike''
|
|-
| 1968. || [[Jovan Hristić]] || ''Oblici moderne književnosti''  
|
|-
| 1968. || [[Vidosav Stevanović]] || ''Refuz mrtvak''    
|&lt;ref name=&quot;#1&quot;&gt;Југословенски савременици. Ко је ко у Југославији, Хронометар, Београд 1970.&lt;/ref&gt;
|-
| 1967. || [[Ljubomir Simović]]|| ''Šlemovi''   
|&lt;ref name=&quot;#1&quot;/&gt;
|-
| 1967. || [[Svetlana Velmar Janković]] || ''Savremenici''    
|&lt;ref&gt;Ко је ко u Srbiji: leksikon, Bibliofon,Beograd 1991.&lt;/ref&gt;
|-
| 1967. || [[Živojin Pavlović]] || ''Dve večeri u jesen''    
|&lt;ref name=&quot;#1&quot;/&gt;
|}

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Srpska književnost}}

[[Kategorija:Jugoslavenske literarne nagrade]]
[[Kategorija:Srbijanske literarne nagrade]]
[[Kategorija:Nagrada Isidora Sekulić|*]]</text>
      <sha1>c935icluumya5kix6mazc1sqylgbchn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nagrada &quot;Đorđe Jovanović&quot;</title>
    <ns>0</ns>
    <id>173687</id>
    <revision>
      <id>3820410</id>
      <parentid>3748696</parentid>
      <timestamp>2026-03-27T20:20:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3820410</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12764" sha1="mkvfik927fe1mr6k4oz7n2k69g07wha" xml:space="preserve">{{Infokutija nagrada
| ime                = Nagrada &quot;Đorđe Jovanović&quot;
| podnaslov          = 
| trenutne_nagrade   = 
| slika              = 
| veličina_slike     = 
| alt                = 
| opis               = 
| deskripcija        = najbolje kritičko-esejističko djelo u prethodnoj godini
| sponzor            =
| datum              =
| lokacija           = [[Beograd]]
| država             = [[Srbija]]
| organizator        = [[Biblioteka &quot;Đorđe Jovanović&quot;]]
| voditelj           = 
| preshow_voditelj   =
| nastupi            =
| nagrada            = 
| godina             = {{Početni datum i godine|1967||}}
| godina2            = 
| nosilac            = [[Jelena Mladenović]] (2023.)
| veb-sajt           = 
| mreža              = 
| dužina_trajanja    =
| ocjene             =
| producent          =
| režiser            =
| najbolji_film      =
| najbolji_režiser   =
| najviše_nagrada    =
| najviše_nominacija =
| slika2             =
| slika2veličina     =
| alt2               =
| opis2              =
| prethodno          = 
| glavno             = 
| sljedeće           = 
}}
'''Nagrada &quot;Đorđe Jovanović&quot;'''  je srpska književna nagrada koja se dodjeljuje u [[Beograd]]u za najbolje kritičko-esejističko djelo u prethodnoj godini. Nagradu je ustanovila i dodeljuje Biblioteka &quot;Đorđe Jovanović&quot;, Stari Grad, od 1967.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.bgb.rs/index.php/2-uncategorised/541-d-d-l-n-gr-d-d-rd-v-n-vic-z-2014-g-dinu|title=Додела награде „Ђорђе Јовановић“ за 2014.годину|website=званични сајт|publisher=Библиотека града Београда|archive-url=https://web.archive.org/web/20180714164345/http://www.bgb.rs/index.php/2-uncategorised/541-d-d-l-n-gr-d-d-rd-v-n-vic-z-2014-g-dinu|archive-date=14. 7. 2018|url-status=dead|access-date=14. 7. 2018}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
Ime je dobila po književniku, književnom kritičaru i revolucionaru [[Đorđe Jovanović (književnik)|Đorđu Jovanoviću]] po kome se zove i biblioteka &quot;Đorđe Jovanović&quot; u Beogradu. Nagrada se sastoji od Povelje i novčanog iznosa a dobitniku se uručuje 27. oktobra, na dan rođenja književnika.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite book|title=Leksikon Literata Laureata: srpske književne nagrade: 1839-2002|last=Стојковић|first=Ратко|publisher=Потез|year=2004|isbn=86-81331-25-6|location=Београд|pages=53-54}}&lt;/ref&gt; Na dodjeli nagrade 2017. obilježeno je pola vijeka Nagrade &quot;Đorđe Jovanović&quot;.&lt;ref name=&quot;Danas 2017&quot;&gt;{{cite journal |title=Obeleženo pola veka Nagrade &quot;Đorđe Jovanović&quot; |journal=Danas Online |date=1. 11. 2017 |url=https://www.danas.rs/kultura/obelezeno-pola-veka-nagrade-djordje-jovanovic/ |access-date=14. 7. 2018}}&lt;/ref&gt; Naziv nagrade nije povezan sa vajarom i akademikom [[Đorđem Jovanovićem (kipar)|Đorđem Jovanovićem]], već sa istoimenim književnikom.

==Dobitnici==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|+
!Godina
!Dobitnik
!Djelo
!Referenca
|-
|1967.
|[[Vito Marković]]
|''Opasnosti glave''
| rowspan=&quot;37&quot; |&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;
|-
|1968.
|[[Ljubomir Simović]]
|''Šlemovi''
|-
|1969.
| colspan=&quot;2&quot; |Nagrada nije dodeljena
|-
|1970.
|[[Radomir Konstantinović]]
|''[[Filosofija palanke]]''
|-
|1971.
|[[Milorad Pavić]]
|''Istorija književnosti baroknog doba''
|-
|1972.
|[[Miodrag Popović]]
|''Romantizam''
|-
|1973.
|[[Milica Nikolić]]
|''Ruske poetske teme''
|-
|1974.
|[[Petar Džadžić]]
|''Kritike i ogledi''
|-
|1975.
|[[Miroslav Egerić]]
|Djela i dani I
|-
|1976.
|[[Jovica Aćin]]
|''Izazov hermeneutike''
|-
|1977.
|[[Muharem Pervić]]
|''Tradicija i kritika''
|-
|1978.
|[[Miodrag Pavlović]]
|Poetika modernog
|-
|1979.
|[[Rade Vojvodić]]
|''Pohvala duhu rugajućem''
|-
|1980. 
|[[Predrag Palavestra]]
|''Kritika i avangarda u modernoj srpskoj književnosti''
|-
|1981.
|[[Zoran Gluščević]]
|''Poezija i magija''
|-
|1982.
|[[Pavle Stefanović]]
|''Eseji''
|-
|1983.
|[[Viktor Žmegač]]
|''Istina fikcije''
|-
|1984.
|[[Novica Petković]]
|''Od formalizma ka semiotici''
|-
|1985.
|[[Đorđije Vuković]]
|''Ogledi o srpskoj književnosti''
|-
|1986.
|[[Svetozar Petrović]]
|''Oblik i smisao''
|-
|1987.
|[[Jovan Hristić]]
|''Studije o drami''
|-
|1988.
|[[Sveta Lukić]]
|''Moderna intelektualna proza''
|-
|1989.
|[[Borislav Mihajlović|Borislav Mihajlović Mihiz]]
|''Portreti''
|-
|1990.
|[[Pavle Zorić]]
|''Gubitnici''
|-
|1991.
|[[Gojko Tešić]]
|''Srpska avangarada u polemičkom kontekstu''
|-
|1992.
|[[Hatidža Krnjević]]
|''Vekovita jabuka Laze Kostića''
|-
|1993.
|[[Svetlana Velmar-Janković]]
|''Ukletnici''
|-
|1994.
|[[Vladeta Jerotić]]
|''Darovi naših rođaka''
|-
|1995.
|[[Aleksandar Jovanović]]
|''Poezija srpskog neosimbolizma''
|-
|1996.
|[[Radivoje Mikić]]
|''Pesma: tekst i kontekst''
|-
|1997.
|[[Snežana Samardžija]]
|''Poetika usmenih proznih oblika''
|-
|1998.
|[[Petar Pijanović]]
|''Pavić''
|-
|1999.
|[[Mihajlo Pantić]]
|''Modernistička pripovedanja''
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |2000.
|[[Milo Lompar]]
|''Crnjanski i Mefistofel''
|-
|[[Tihomir Brajović]]
|''Teorija pesničke slike''
|-
|2001.
|[[Jasmina Lukić]]
|''Metaproza – čitanje žanra''
|-
|2002.
|[[Borislav Radović]]
|''O pesnicima i o poeziji''
|-
|2003.
|[[Dragan Stojanović]]
|''Lepa bića Ive Andrića''
| rowspan=&quot;8&quot; |&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite book|title=Leksikon literata - laureata: srpske književne nagrade. Knj. 2, 2003-2010|last=Stojković|first=Ratko B.|publisher=Enigmatski savez Srbije|year=2011|isbn=978-86-912077-3-1|location=Београд|pages=58}}&lt;/ref&gt;
|-
|2004.
|[[Slavko Gordić]]
|''Profili i situacije''
|-
|2005.
|[[Branko Popović]]
|''Potraga za smislom''
|-
|2006.
|[[Radovan Vučković]]
|''Moderni roman dvadesetog veka''
|-
|2007.
|[[Ljubiša Jeremić]]
|''O srpskim piscima''
|-
|2008.
|[[Svetozar Koljević]]
|''Vavilonski izazovi''
|-
|2009.
|[[Ranko Popović]]
|''Čin prepoznavanja''
|-
|2010.
|[[Aleksandar Jerkov]]
|''Smisao (srpskog) stiha – samo/osporavanje''
|-
|2011.
|[[Jovan Delić]]
|''Ivan V. Lalić i njemačka lirika''
|&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite book|title=Leksikon literata - laureata: srpske književne nagrade. Knj. 3, 2011-2015|last=Stojković|first=Ratko B.|publisher=Enigmatski savez Srbije|year=2016|isbn=978-86-911565-1-0|location=Beograd|pages=74}}&lt;/ref&gt;
|-
|2012.
|[[Bogdan Popović|Bogdan A. Popović]]
|''I pesnici i kritičari''
|&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Citation|title=Najnovije vesti {{!}} Glas javnosti|url=https://www.glas-javnosti.rs/aktuelne-vesti/2012-10-20/bogdan-popovic-dobitnik-nagrade-dordje-jovanovic|access-date=5. 8. 2024|first=Glas|last=javnosti}}&lt;/ref&gt;
|-
|2013.
|[[Marko Nedić]]
|''Između realizma i postmoderne''
|&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:460011-Premijere-na-Sajmu-knjiga|title=Premijere na Sajmu knjiga|website=NOVOSTI|access-date=5. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
|2014.
|[[Ivo Tartalja]]
|''Pesma o pesmi''
|&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;&lt;ref&gt;
{{Cite web|url=https://www.novosti.rs/%D0%B2%D0%B5%D1%81%D1%82%D0%B8/%D0%BA%D1%83%D0%BB%D1%82%D1%83%D1%80%D0%B0.487.html:518529-Ivo-Tartalja--Kako-knjiga-vidi-sebe|title=Иво Тартаља : Како књига види себе|website=NOVOSTI|access-date=5. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
|2015.
|[[Adrijana Marčetić]]
|''O novoj komparatistici''
|&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.slglasnik.com/%D0%B0%D0%BA%D1%82%D1%83%D0%B5%D0%BB%D0%BD%D0%BE/%D0%B2%D0%B5%D1%81%D1%82%D0%B8/%D0%BD%D0%B0%D0%B3%D1%80%D0%B0%D0%B4%D0%B0-%E2%80%9E%D1%92%D0%BE%D1%80%D1%92%D0%B5-%D1%98%D0%BE%D0%B2%D0%B0%D0%BD%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B-%D0%B7%D0%B0-%D0%B3%D0%BB%D0%B0%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%BE-%D0%B8%D0%B7%D0%B4%D0%B0%D1%9A%D0%B5|title=Награда „Ђорђе Јовановић&quot; за Гласниково издање {{!}} Службени гласник|website=www.slglasnik.com|access-date=5. 8. 2024|archive-date=27. 10. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151027053300/http://www.slglasnik.com/%D0%B0%D0%BA%D1%82%D1%83%D0%B5%D0%BB%D0%BD%D0%BE/%D0%B2%D0%B5%D1%81%D1%82%D0%B8/%D0%BD%D0%B0%D0%B3%D1%80%D0%B0%D0%B4%D0%B0-%E2%80%9E%D1%92%D0%BE%D1%80%D1%92%D0%B5-%D1%98%D0%BE%D0%B2%D0%B0%D0%BD%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B-%D0%B7%D0%B0-%D0%B3%D0%BB%D0%B0%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%BE-%D0%B8%D0%B7%D0%B4%D0%B0%D1%9A%D0%B5|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |2016.
|[[Leon Kojen]]
|''U traženju novog''
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.bgb.rs/index.php/2014-10-06-08-24-27/977-dodela-nagrade-dorde-jovanovic-za-2016-godinu|title=ДОДЕЛА НАГРАДЕ „ЂОРЂЕ ЈОВАНОВИЋ“ ЗА 2016. ГОДИНУ|website=Званична презентација|publisher=Библиотека града Београда|archive-url=https://web.archive.org/web/20180714164924/http://www.bgb.rs/index.php/2014-10-06-08-24-27/977-dodela-nagrade-dorde-jovanovic-za-2016-godinu|archive-date=14. 7. 2018|url-status=dead|access-date=14. 7. 2018}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Dragan Hamović]]
|''Put ka uspravnoj zemlji''
|
|-
|2017.
|[[Milosav Tešić]]
|''Pevanje i mera''
|&lt;ref name=&quot;Danas 2017&quot;/&gt;
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |2018.
|[[Slobodan Vladušić]]
|''Književnost i komentari''
|
|-
|[[Zoran Milutinović]]
|''Bitka za prošlost: Ivo Andrić i bošnjački nacionalizam''
|&lt;ref&gt;{{cite web |title=НАГРАДА „ЂОРЂЕ ЈОВАНОВИЋ“ ВЛАДУШИЋУ И МИЛУТИНОВИЋУ |url=http://www.bgb.rs/index.php/2-uncategorised/1369-2018-11-07-19-53-40 |website=званична презентација |publisher=Библиотека града Београда |access-date=17. 11. 2018 |archive-date=17. 11. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181117193155/http://www.bgb.rs/index.php/2-uncategorised/1369-2018-11-07-19-53-40 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|-
|2019.
|[[Dušica Potić]]
|''Poetika prikrivanja: folklorni obrasci u stvaralaštvu Stevana Raičkovića''
|&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://drustvosj.fil.bg.ac.rs/2019/11/05/dusica-potic-dobitnica-nagrade-djordje-jovanovic-za-2019-godinu/|title=Душица Потић добитница награде „Ђорђе Јовановић“ за 2019. годину|date=5. 11. 2019|work=Друштво за српски језик и књижевност Србије|access-date=7. 4. 2022}}&lt;/ref&gt;
|-
|2020.
|[[Ljiljana Pešikan Ljuštanović]]
|''Pišem ti priču: refleksi usmene književnosti i tradicionalne kulture u pisanoj književnosti i savremenoj kulturi Srba''
|&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.rtv.rs/sr_lat/kultura/ljiljani-pesikan-urucena-nagrada-djordje-jovanovic_1173517.html|title=Ljiljani Pešikan uručena nagrada &quot;Đorđe Jovanović&quot;|date=26. 10. 2020|work=РТВ|access-date=7. 4. 2022}}&lt;/ref&gt;
|-
|2021.
|[[Marko Avramović]]
|''Ne gubeći iz vida nijedno biće ni predmet''
|&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://bgb.rs/sr/vesti/dodeljena-nagrada-djordje-jovanovic-za-2020-2021-godinu/|title=Dodeljena nagrada “Đorđe Jovanović” za 2020/2021. godinu|date=26. 10. 2021|work=Библиотека Града Београда|access-date=7. 4. 2022}}&lt;/ref&gt;
|-
|2022.
|[[Đorđe Despić]]
|''Tumač i pesma: Esejistika Miodraga Pavlovića''
|&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.ff.uns.ac.rs/sr/vesti/2022/10/prof-dr-djordju-despicu-urucena-nagrada-djordje-jovanovic|title=Проф. др Ђорђу Деспићу уручена награда „Ђорђе Јовановић“|date=24. 10. 2022|work=Филозофски факултет у Новом Саду|access-date=11. 12. 2022}}&lt;/ref&gt;
|-
|2023.
|[[Jelena Mladenović]]
|''Od đavolovog druga do tajnog monaha: karneval i religija u poeziji Novice Tadića''
|&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.drustvoknjizevnika.com/vesti-nagrada-jelena-s-mladenovic/|title=Јелена С. Младеновић, добитница награде “Ђорђе Јовановић” Библиотеке града Београда|date=17. 10. 2023|work=Друштво књижевника и књижевних преводилаца Ниша|access-date=17. 10. 2023}}&lt;/ref&gt;
|-
|2024.
|[[Slavica Garonja]]
|''Od crvenokose boginje do slepih pevačica''
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.prometej.rs/news_post_type/dobitnica-nagrade-djordje-jovanovic-za-2023-2024-godinu-slavica-garonja/|title=Добитница награде „Ђорђе Јовановић” за 2023/2024. годину Славица Гароња|website=Прометеј|url-status=live|access-date=19. 2. 2025}}&lt;/ref&gt;
|}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://web.archive.org/web/20100228143631/http://www.biblioteke.info/modules.php?name=News&amp;file=article&amp;sid=40 Dosadašnji dobitnici Nagrade &quot;Đorđe Jovanović&quot;]

[[Kategorija:Srbijanske literarne nagrade|Đorđe Jovanović]]
[[Kategorija:Jugoslavenske literarne nagrade|Đorđe Jovanović]]
[[Kategorija:Nagrada Đorđe Jovanović|*]]</text>
      <sha1>mkvfik927fe1mr6k4oz7n2k69g07wha</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>John Cale</title>
    <ns>0</ns>
    <id>177127</id>
    <revision>
      <id>3820440</id>
      <parentid>3517013</parentid>
      <timestamp>2026-03-27T22:30:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <origin>3820440</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2460" sha1="t8s49lcv03jmlij5ymp2ql62hglbuzt" xml:space="preserve">{{Infokutija muzičar
|ime_muzičara    = John Cale
|žanr            = [[art rock]], [[eksperimentalni rock]], [[avangardna muzika]]
|bgcolour        = solo_izvođač
|slika           = John Cale (49386834383).jpg
|država          = 
|karijera        = 
|rođenje         = 9 mart 1942,&lt;br/&gt;[[Garnant]], [[Vels|Wales]]
|smrt            = 
|instrument      = [[bas-gitara]], [[gitara]], klavijature, [[viola]], [[klavir]], 
|izdavač         = 
|zanimanje       = muzičar, [[kompozitor]], pjevač, tekstopisac, producent
|angažman        = [[The Velvet Underground]], [[Nico]], [[Brian Eno]]
|URL             = http://www.john-cale.com/
|najnoviji_album = 
|godina3         = 
|album2          = 
|godina2         = 
|album1          = 
|godina1         = 
}}
'''John Davies Cale''' ([[Garnant]], [[Wales]], [[9. mart]] [[1942]]),&lt;ref&gt;http://www.allmusic.com/artist/john-cale-mn0000224638&lt;/ref&gt; [[Velika Britanija|britanski]] muzičar, kompozitor i muzički producent.

Bio je član [[rock]] sastava [[The Velvet Underground]].&lt;ref&gt;http://www.rollingstone.com/music/news/john-cale-yeasayer-sharon-van-etten-celebrate-the-music-of-nico-20130117&lt;/ref&gt;

Također je i ušao u [[Rock and Roll Hall of Fame]] kao član rock sastava The Velvet Underground.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://rockhall.com/inductees/the-velvet-underground/ |title=Arhivirana kopija |access-date=18. 1. 2013 |archive-date=13. 7. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120713201724/http://rockhall.com/inductees/the-velvet-underground/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Diskografija ==
* ''Vintage Violence'' (1970)
* ''Church of Anthrax'' (1971) − s [[Terry Riley]]-om
* ''The Academy in Peril'' (1972)
* ''Paris 1919'' (1973)
* ''Fear'' (1974)
* ''Slow Dazzle'' (1975)
* ''Helen of Troy'' (1975)
* ''Honi Soit'' (1981)
* ''Music for a New Society'' (1982)
* ''Caribbean Sunset'' (1984)
* ''Artificial Intelligence'' (1985)
* ''Words for the Dying'' (1989)
* ''Songs for Drella'' (1990) − sa [[Lou Reed]]-om
* ''Wrong Way Up'' (1990) − sa [[Brian Eno]]-om
* ''Last Day on Earth'' (1994) − sa [[Bob Neuwirth]]-om
* ''Walking on Locusts'' (1996)
* ''HoboSapiens'' (2003)
* ''blackAcetate'' (2005)
* ''Shifty Adventures in Nookie Wood'' (2012)
* ''M:FANS'' (2016)
* ''Mercy'' (2023)

== Reference ==
&lt;references/&gt;

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.john-cale.com/ ''Službena stranica'']

{{Commonscat|John Cale}}

[[Kategorija:Rođeni 1942.]]
[[Kategorija:Britanski muzičari]]</text>
      <sha1>t8s49lcv03jmlij5ymp2ql62hglbuzt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Novogvinejska kampanja</title>
    <ns>0</ns>
    <id>179646</id>
    <revision>
      <id>3820456</id>
      <parentid>3790000</parentid>
      <timestamp>2026-03-28T07:46:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>CommonsDelinker</username>
        <id>1478</id>
      </contributor>
      <comment>Zamjenjujem datoteku A20BismarckSea.jpg datotekom [[:File:Douglas_A-20_Havoc_attacks_a_Japanese_merchant_ship_off_Wewak,_Papua_New_Guinea,_19_March_1944_(342-FH-3A33323-50758AC).jpg|Douglas_A-20_Havoc_attacks_a_Japanese_merchant_ship_off_Wewak,_Papua_New_</comment>
      <origin>3820456</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11399" sha1="l51lef3ic2ra7cwy3gqkmet2yhgy3eo" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija rat
| sukob          = Novogvinejska kampanja
| dio            = [[Rat na Pacifiku|Pacifičkog rata]] u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]]
| slika          = [[Datoteka:Buna (AWM 014008).jpg|300px]]
| datum          = [[23. januar]] [[1942]]-august [[1945.]]
| mjesto         = [[Nova Gvineja]]
| rezultat       = Odlučujuća pobjeda [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|Saveznika]]
| strana1        = {{ZID|Australija}} &lt;br&gt; {{ZID|Sjedinjene Američke Države}}
| strana2        = {{ZD|JAP}} [[Japansko carstvo]]
| komandant1     = {{ZD|SAD}} [[Douglas MacArthur]] &lt;br&gt; {{ZD|AUS}} [[Thomas Blamey]]
| komandant2     = {{ZD|JAP}} [[Hitoshi Imamura]] &lt;br&gt; {{ZD|JAP}} [[Hatazō Adachi]] 
| snage1         = 
| snage2         =
| žrtve1         =
| žrtve2         =
| napomena       = 
}}
'''Novogvinejska kampanja''' (1942-1945) bila je jedna od glavnih kampanja u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]].

Prije rata [[ostrvo]] [[Nova Gvineja]] bilo je podijeljeno između:
* [[Teritorija Nova Gvineja|Teritorije Nove Gvineje]], koji je obuhvatao sjeveroistočni dio ostrva Nova Gvineja i obližnja manja ostrva, a koji je kontrolirala [[Australija]] pod [[Mandat Lige naroda|mandatom Lige naroda]]
* [[Teritorija Papua|Teritorije Papue]], jugoistočnog dijela ostrva Nova Gvineja, koji je bio australijska [[Kolonija (politika)|kolonija]]
* [[Holandska Nova Gvineja|Holandske Nove Gvineje]], zapadnog dijela ostrva (kasnije poznatog kao Zapadna Papua).
[[Datoteka:Douglas A-20 Havoc attacks a Japanese merchant ship off Wewak, Papua New Guinea, 19 March 1944 (342-FH-3A33323-50758AC).jpg|mini|desno|Saveznički [[bombarder]] [[A-20 Havoc|A-20]] napada japanski [[brod]] tokom [[Bitka u Bismarckovom moru|Bitke u Bismarckovom moru]] (mart 1943)]]

Nova Gvineja bila je strateški važna kao veliko kopno dosta blizu sjevera Australije. Njena velika površina pružala je velika područja za kopnene, zračne i pomorske baze. Borbe između [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|Saveznika]] i [[Japansko carstvo|japanskih]] snaga počele su japanskim [[Bitka za Rabaul (1942)|napadom na Rabaul]] [[23. januar]]a 1942. [[Rabaul]] je postao isturena baza za japanske pohode na novogvinejskom kopnu, uključujući i veoma važnu [[Bitka za Kokodu|bitku za Kokodu]] od jula 1942. do januara 1943. te [[Bitka za Bunu i Gonu|bitku za Bunu i Gonu]]. U nekim dijelovima ostrva borbe su se nastavile do samoga kraja rata u augustu 1945.

[[General]] [[Douglas MacArthur]] bio je vrhovni komandant savezničkih snaga u [[Jugozapadni Pacifik (komandna zona)|jugozapadnom Pacifiku]] sa sjedištima u [[Melbourne]]u, [[Brisbane]]u i [[Manila|Manili]]. Na japanskoj strani za ovo područje, kao i za [[Solomonski front]], bila je zadužena [[8. armija (Japan)|8. armija]] kojom je zapovijedao general [[Hitoshi Imamura]]. Za operacije na novogvinejskom kopnu bila je odgovorna [[18. armija (Japan)|18. armija]] na čelu sa [[general-poručnik]]om [[Hatazō Adachi|Hatazōm Adachijem]].

== Glavne bitke i potkampanje ==
[[Datoteka:Deadjapanese.jpg|mini|Dva mrtva japanska vojnika u rupi od grante ispunjenoj vodom negdje na Novoj Gvineji]]
* [[Bitka za Rabaul (1942)|Operacija &quot;R&quot;]] (1942)
* [[Bombardiranje Rabaula (1942)|Bombardiranje Rabaula]] (1942)
* [[Borbe kod Bougainvillea]] (1942)
* [[Invazija na Lae i Salamauu|Operacija &quot;SR&quot;]] (1942)
* [[Operacija &quot;Mo&quot;]] (1942)
* [[Bitka u Koralnom moru]] (1942)
* [[Bitka za Kokodu]] (1942)
* [[Bitka u zaljevu Milne]] (1942)
* [[Bitka za Bunu i Gonu]] (1942-1943)
* [[Bitka kod Waua]] (1943)
* [[Bitka u Bismarckovom moru]] (1943)
* [[Operacija &quot;Kolski točak&quot;]] (1943)
* [[Kampanja u Salamaui i Laeu]] (1943)
**[[Desant u zaljevu Nassau]]
**[[Prva bitka kod Muba]]
**[[Prva bitka kod Bobdubija]]
**[[Bitka za greben Lababia]]
**[[Druga bitka kod Bobdubija]]
**[[Druga bitka kod Muba]]
**[[Bitka za Rooseveltov greben]]
**[[Bitka za Mount Tambu]]
**'''Operacija &quot;Stražnja vrata&quot;'''
*** [[Desant na Lae]]
*** [[Desant na Nadzab]]
*[[Bombardiranje Wewaka]]
*[[Bombardiranje Rabaula (novembar 1943)|Bombardiranje Rabaula]] (1943)
* [[Kampanja u Finisterskom gorju]] (1943-1944: uključujući niz akcija poznatih kao Bitka za Zubati greben)
** Kampanja u dolini Ramu
** [[Bitka za Knoll-Trevorov greben]]
** [[Bitka za The Pimple]]
** [[Bitka za Camov greben]]
** '''Operacija &quot;Glavosječa&quot;'''
*** [[Bitka za greben Faria]]
*** [[Bitka kod Prothera I i II]]
*** [[Bitka za McCaugheyev brežuljak]]
*** [[Bitka za greben Kankiryo]]
* [[Kampanja na Huonu]] (1943-1944)
** [[Bitka na Grimiznoj plaži]]
** [[Bitka kod Finschhafena]]
** [[Bitka kod Sattelberga]]
** [[Bitka kod Jivevanenga]]
** [[Bitka kod Warea]]
** [[Bitka kod Sia]]
** [[Desant na Saidor]]
* [[Kampanja na Bougainvilleu]] (1943-1945)
* [[Kampanja na Novoj Britaniji]] (1943-1945)
* [[Kampanja na Admiralskim ostrvima]] (1944)
* [[Kampanja u zapadnoj Novoj Gvineji]] (1944-1945)
** [[Operacije &quot;Smjelost&quot; i &quot;Progon&quot;]]
*** [[Desant na Aitape]]
*** Desant na Jayapuru
** [[Bitka kod Wakdea]]
** [[Bitka za Brdo usamljenog drveta]] (1944)
** [[Bitka na Morotaiju]]
** [[Bitka na Biaku]]
** [[Bitka na Noemfooru]]
** [[Bitka na Driniumoru]]
** [[Bitka kod Sausapora]]
** [[Kampanja Aitape-Wewak]]

== Dodatna literatura ==
*{{cite book
| last = Dexter
| first = David
| year = 1961
| url = http://www.awm.gov.au/histories/chapter.asp?volume=22
| title = Volume VI – The New Guinea Offensives
| series = [[Australija u ratu od 1939. do 1945.]]
| location = [[Canberra]]
| publisher = [[Australijski memorijalni centar]]
| access-date = 16. 12. 2006
| archive-date = 11. 10. 2008
| archive-url = https://web.archive.org/web/20081011225321/http://www.awm.gov.au/histories/chapter.asp?volume=22
| url-status = dead
}}
*{{cite book
 | last = Drea
 | first = Edward J.
 | authorlink = 
 | coauthors = 
 | year = 1998
 | chapter = 
 | title = In the Service of the Emperor: Essays on the Imperial Japanese Army
 | publisher = Štamparija Univerziteta Nebraske
 | location = [[Nebraska]]
 | isbn = 0-8032-1708-0
}}
*{{cite book
 | last = Gailey
 | first = Harry A.
 | authorlink = 
 | coauthors = 
 | year = 2004
 | chapter = 
 | title = MacArthur's Victory:  The War In New Guinea 1943-1944
 | publisher = Random House
 | location = [[New York]]
 | id = ISBN
}}
*{{cite book
 | last = Leary
 | first = William M.
 | authorlink = 
 | coauthors = 
 | year = 2004
 | chapter = 
 | title = We Shall Return!: MacArthur's Commanders and the Defeat of Japan, 1942-1945
 | publisher = Štamparija Univerziteta Kentuckyja
 | location = 
 | isbn = 0-8131-9105-X
}}
*{{cite book
| last = McCarthy
| first = Dudley
| year = 1959
| url = http://www.awm.gov.au/histories/chapter.asp?volume=21
| title = Volume V – South–West Pacific Area – First Year: Kokoda to Wau
| series = Australija u ratu od 1939. do 1945.
| location = Canberra
| publisher = Australijski memorijalni centar
| access-date = 16. 12. 2006
| archive-date = 27. 8. 2006
| archive-url = https://web.archive.org/web/20060827071847/http://www.awm.gov.au/histories/chapter.asp?volume=21
| url-status = dead
}}
*{{cite book
 | last = Taafe
 | first = Stephen R.
 | authorlink = 
 | coauthors = 
 | year = 2006
 | chapter = 
 | title = MacArthur's Jungle War: The 1944 New Guinea Campaign
 | publisher = Štamparija Univerziteta Kansasa
 | location = [[Lawrence (Kansas)|Lawrence]] ([[Kansas]])
 | isbn = 0-7006-0870-2
}}
* Zaloga, Steven J. ''Japanese Tanks 1939-45.'' Osprey, 2007; {{ISBN|978-1-84603-091-8}}.
* Hungerford, T. A. G (1952), ''The Ridge and the River'', &quot;Angus &amp; Roberston&quot;, [[Sydney]]; ponovo izdano od strane &quot;Penguina&quot; 1992; {{ISBN|0-14-300174-4}}.

*{{cite web
| last = Nelson
| first = Hank
| authorlink = 
| coauthors = 
| date = 
| year = 
| month = 
| url = http://rspas.anu.edu.au/papers/sources.html
| title = Izvještaj o historijskim izvorima o Australiji i Japanu u ratu u Papui i na Novoj Gvineji, 1942–45.
| work = 
| pages = 
| publisher = 
| language = 
| access-date = 13. 12. 2006
| archive-date = 4. 2. 2012
| archive-url = https://web.archive.org/web/20120204071901/http://rspas.anu.edu.au/papers/sources.html
| url-status = dead
}}
*{{cite book
| last = 
| first = 
| authorlink = 
| coauthors = 
| date = 
| year = 
| month = 
| url = http://www.history.army.mil/books/wwii/MacArthur%20Reports/MacArthur%20V1/index.htm
| title = MacArthurove kampanje na Pacifiku, sv. 1
| series = Izvještaji generala MacArthura
| pages = 
| publisher = [[Centar Armije SAD-a za vojnu historiju]]
| language = 
| access-date = 8. 12. 2006
| archive-date = 12. 2. 2009
| archive-url = https://web.archive.org/web/20090212181053/http://www.history.army.mil/books/wwii/MacArthur%20Reports/MacArthur%20V1/index.htm
| url-status = dead
}}
*{{cite web
| last = 
| first = 
| authorlink = 
| coauthors = 
| date = 
| year = 
| month = 
| url = http://www.history.army.mil/books/wwii/MacArthur%20Reports/MacArthur%20V2%20P1/macarthurv2.htm#contents
| title = Japanske operacije u jugozapadnom Pacifiku, sv. 2, 1. dio
| format = 
| series = Izvještaji generala MacArthura
| pages = 
| publisher = Centar Armije SAD-a za vojnu historiju
| language = 
| access-date = 8. 12. 2006
| archive-date = 25. 1. 2008
| archive-url = https://web.archive.org/web/20080125072601/http://www.history.army.mil/books/wwii/MacArthur%20Reports/MacArthur%20V2%20P1/macarthurv2.htm#contents
| url-status = dead
}} Prijevod službenih zabilješki Japanskog ureda za demobilizaciju sa detaljima o učešću japanske carske armije i mornarice u jugozapadnom Pacifiku u sklopu Rata na Pacifiku
*{{cite book| title = Papua| first = Charles R.| last = Anderson| url = http://www.history.army.mil/brochures/papua/papua.htm| publisher = Centar Armije SAD-a za vojnu historiju| id = CMH Pub 72-7| series = Brošure o kampanjama u 2. svjetskom ratu| location = Washington, D.C.| access-date = 29. 3. 2013| archive-date = 16. 2. 2009| archive-url = https://web.archive.org/web/20090216064219/http://www.history.army.mil/brochures/papua/papua.htm| url-status = dead}}
*{{cite book | title = Papua | first = Edward J. | last = Drea | url = http://www.history.army.mil/brochures/new-guinea/ng.htm | publisher = Centar Armije SAD-a za vojnu historiju | id = CMH Pub 72-9 | series = Brošure o kampanjama u 2. svjetskom ratu | location = Washington, D.C. | access-date = 29. 3. 2013 | archive-date = 21. 12. 2011 | archive-url = https://web.archive.org/web/20111221082120/http://www.history.army.mil/brochures/new-guinea/ng.htm | url-status = dead }}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|New Guinea campaign|Novogvinejska kampanja}}
* [http://www.wwiireels.com Video Nacionalnog arhiva o zaljevu Hollandia - invazija na Novu Gvineju]
* [http://archive.org/details/gov.archives.arc.39024 &quot;ALLIES STUDY POST-WAR SECURITY&quot;], video (1944)

{{Novogvinejska kampanja}}
{{Pacifički rat}}
{{Drugi svjetski rat}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Drugi svjetski rat|Novogvinejska kampanja]]
[[Kategorija:1942. u Papui Novoj Gvineji|Novogvinejska kampanja]]
[[Kategorija:1943. u Papui Novoj Gvineji|Novogvinejska kampanja]]
[[Kategorija:1944. u Papui Novoj Gvineji|Novogvinejska kampanja]]
[[Kategorija:1945. u Papui Novoj Gvineji|Novogvinejska kampanja]]
[[Kategorija:Historija Nove Gvineje|Novogvinejska kampanja]]
[[Kategorija:Sukobi u 1942.]]
[[Kategorija:Sukobi u 1943.]]
[[Kategorija:Sukobi u 1944.]]
[[Kategorija:Sukobi u 1945.]]</text>
      <sha1>l51lef3ic2ra7cwy3gqkmet2yhgy3eo</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sead Kolašinac</title>
    <ns>0</ns>
    <id>267678</id>
    <revision>
      <id>3820408</id>
      <parentid>3820133</parentid>
      <timestamp>2026-03-27T20:13:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <origin>3820408</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11839" sha1="rh7zftly9hqypqgwsxxe382i9ip0rv1" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša             = Sead Kolašinac
| slika                     = 1 Sead Kolašinac 2018 (cropped2).jpg
| punoime                   = 
| nadimak                   = 
| datumrođenja              = {{Datum rođenja i godine|1993|06|20}}
| rodnigrad                 = [[Karlsruhe]]
| rodnadržava               = [[Njemačka]]
| datumsmrti                = 
| gradsmrti                 = 
| državasmrti               = 
| visina                    = 183 cm
| pozicija                  = [[Odbrambeni igrač (nogomet)|Lijevi bek]]
| trenutniklub              = [[Atalanta BC|Atalanta]]
| brojnadresu               = 23
| omladinskegodine          = 2001–2009. &lt;br/&gt; 2009–2010. &lt;br/&gt; 2010. &lt;br/&gt; 2011–2012.
| omladinskipogoni          = [[Karlsruher SC|Karlsruhe]] &lt;br/&gt; [[TSG 1899 Hoffenheim|Hoffenheim]] &lt;br/&gt; [[VfB Stuttgart|Stuttgart]] &lt;br/&gt; [[FC Schalke 04|Schalke 04]]
| godine1                    = 2012–2013. &lt;br/&gt; 2013–2017. &lt;br/&gt; 2017–2022. &lt;br/&gt; 2021. &lt;br/&gt; 2022–2023. &lt;br/&gt; 2023–
| klubovi1                   = [[FC Schalke 04 II|Schalke 04 II]] &lt;br/&gt; [[FC Schalke 04|Schalke 04]] &lt;br/&gt; [[Arsenal FC|Arsenal]] &lt;br/&gt; → [[FC Schalke 04|Schalke 04]] &lt;br/&gt; [[Olympique de Marseille|O. Marseille]] &lt;br/&gt; [[Atalanta BC|Atalanta]]
| nastupi(golovi)1           = 8 (2) &lt;br/&gt; 94 (4) &lt;br/&gt; 80 (2) &lt;br/&gt; 17 (1) &lt;br/&gt; 47 (4) &lt;br/&gt; 66 (1)
| godine2                    = 
| klubovi2                   = 
| nastupi(golovi)2           = 
| godine15                   = 
| klubovi15                  = 
| nastupi(golovi)15          = 
| reprezentacija             = da
| nacionalnegodine1          = 2011. &lt;br/&gt; 2011–2012. &lt;br/&gt; 2012–2013. &lt;br&gt; 2013–
| nacionalneekipe1           = Njemačka U-18 &lt;br/&gt; Njemačka U-19 &lt;br/&gt; Njemačka U-20 &lt;br/&gt; {{nowrap|[[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]]}}
| nacionalninastupi(golovi)1 = 1 (0) &lt;br/&gt; 11 (1) &lt;br/&gt; 2 (1) &lt;br/&gt; 63 (0)
| trenergodine               =
| trenerklubovi              =
| zadnjeuređivanje           = 26. marta 2026
}}
'''Sead Kolašinac''' (rođen 20. juna 1993) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je [[nogometaš]] i [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentativac]]. Trenutno nastupa za [[Atalanta BC|Atalantu]] na poziciji [[Odbrambeni igrač (nogomet)|lijevog beka]].

==Klupska karijera==
===Početak===
Karijeru je počeo u [[Karlsruher SC|Karlsruheu]], gdje je osam godina igrao za juniorsku ekipu.&lt;ref&gt;{{Cite web |url= http://www.fourfourtwo.com/features/meet-bosnian-defender-hoping-stop-messi-and-aguero|title=Meet the Bosnian defender hoping to stop Messi and Aguero|date=9. 6. 2014|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Kasnije je bio član [[TSG 1899 Hoffenheim|Hoffenheima]] i [[VfB Stuttgart|Stuttgarta]] te je u januaru 2011. prešao u [[FC Schalke 04|Schalke]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;

===Schalke 04===
Nastupao je jednu sezonu za omladinski tim, a onda je premješten u [[Schalke 04 II|rezervni tim]], koji nastupa u nižoj regionalnoj ligi. Sa Schalkeom je 2012. osvojio Prvenstvo Njemačke za juniore.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.schalke04.de/aktuell/news/einzelansicht/artikel/titeltraum-perfekt-schalker-u19-ist-deutscher-meister.html |title=Titeltraum perfekt: Schalker U19 ist Deutscher Meister |access-date=19. 11. 2013 |archive-url= https://web.archive.org/web/20120618235511/http://www.schalke04.de/aktuell/news/einzelansicht/artikel/titeltraum-perfekt-schalker-u19-ist-deutscher-meister.html |archive-date=18. 6. 2012 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Nakon samo sedam utakmica za rezervni tim i dva gola seli se u prvi tim Schalkea. U junu 2012. potpisao je profesionalni ugovor, kojim se obavezao na ostanak u klubu do 30. juna 2015.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.schalke04.de/aktuell/news/einzelansicht/artikel/sead-kolasinac-unterschreibt-lizenzspielervertrag-bis-2015.html |title=Sead Kolašinac unterschreibt Lizenzspielervertrag bis 2015 |access-date=19. 11. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120830215727/http://www.schalke04.de/aktuell/news/einzelansicht/artikel/sead-kolasinac-unterschreibt-lizenzspielervertrag-bis-2015.html |archive-date=30. 8. 2012 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Njegov debitantski nastup u [[Fußball-Bundesliga|Bundesligi]] desio se 15. septembra 2012. pobjedom od 2:0 u [[Fürth]]u, kada je neposredno prije kraja utakmice zamijenio [[Christian Fuchs|Christiana Fuchsa]].&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.co.uk/sead-kolasinac/leistungsdaten/spieler/94005|title=Sead Kolasinac – Entire performance data {{!}} Transfermarkt|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; U decembru 2012. bilježi prvi nastup u UEFA-inim takmičenjima, kada je Schalke remizirao s [[FC Montpellier|Montpellierom]] 1-1 u [[UEFA Liga prvaka|Ligi prvaka]].&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; U junu 2013. ponovo je produžio ugovor do juna 2017.&lt;ref&gt;{{Cite web |url= http://www.sbnation.com/soccer/2013/6/25/4464054/fc-schalke-04-extend-sead-kolasinacs-contract-through-2017|title=FC Schalke 04 extend Sead Kolasinac's contract through 2017 |last=Quinn |first=Phillip|date=25. 6. 2013|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

U sezoni 2013/14. doživljava tešku povredu križnih ligamenata i odsustvuje s terena gotovo šest mjeseci.&lt;ref&gt;{{Cite web |url= http://www.goal.com/en-gb/news/3275/bundesliga/2014/08/24/5056924/schalke-defender-kolasinac-out-for-at-least-six-months|title=Schalke defender Sead Kolasinac out for at least six months - Goal.com|date=24. 8. 2014|language=en-GB|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Nakon oporavka od ove povrede, veoma teško dolazi do prave forme i mogućnosti da se izbori za mjesto u prvom timu. U sezoni 2015/16. vraća se u prvi sastav tokom cijele sezone, postigavši i jedan pogodak.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;

===Arsenal===
Dana 6. juna 2017. Kolašinac je potpisao za londonski [[Arsenal FC|Arsenal]].

==Reprezentacija==
Na početku svoje profesionalne karijere, Kolašinac je nastupao za mlađe selekcije [[Njemačka|Njemačke]]. Godine 2013. dobio je poziv da nastupi za [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|seniorsku reprezentaciju Bosne i Hercegovine]]. Njegov otac izjavio je da je Sead oduvijek imao namjeru nastupati samo za seniorski tim Bosne i Hercegovine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.klix.ba/sport/nogomet/otac-seada-kolasinca-on-je-uvijek-zelio-igrati-za-bih/130704028|title=Otac Seada Kolašinca: On je uvijek želio igrati za BiH|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; U novembru iste godine tadašnji selektor [[Safet Sušić]] pozvao ga je u sastav za utakmicu protiv [[Nogometna reprezentacija Argentine|Argentine]] 18. novembra u [[St. Louis]]u, koju je Bosna i Hercegovina izgubila 2-0.&lt;ref&gt;{{cite web |work=[[Kicker]] |url= http://www.kicker.de/news/fussball/nationalelf/594703/artikel_kolasinac_nein-zum-dfb-hoffen-auf-brasilien.html |title= Kolasinac: Nein zum DFB, Hoffen auf Brasilien |date= 7. 11. 2013 |language= [[Njemački jezik|njemački]]}}&lt;/ref&gt;

U junu 2014. Kolašinac putuje s reprezentacijom Bosne i Hercegovine na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|Svjetsko prvenstvo]] u [[Brazil]]u.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.telegraph.co.uk/sport/football/teams/bosnia-and-herzegovina/10810419/Bosnia-Herzegovina-World-Cup-2014-squad.html|title=Bosnia-Herzegovina World Cup 2014 squad|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Već u trećoj minuti prve utakmice protiv Argentine postigao je [[autogol]], a utakmica završava pobjedom Argentine 2-1.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite web |url= http://www.bbc.com/sport/football/25285099|title=World Cup: Argentina 2-1 Bosnia-Hercegovina|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; To je bio najbrži autogol u historiji [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|svjetskih prvenstava]].&lt;ref name=&quot;:2&quot;/&gt;

==Statistika==
{{Starost sekcija}}
===Klubovi===
''Ažurirano: 18. august 2016.''&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
!rowspan=&quot;2&quot;|Klub
!rowspan=&quot;2&quot;|Sezona
!colspan=&quot;3&quot;|Liga
!colspan=&quot;2&quot;|Kup
!colspan=&quot;2&quot;|Ostalo
!colspan=&quot;2&quot;|UEFA
!colspan=&quot;2&quot;|Ukupno
|-
!Divizija!!Nastupi!!Golovi!!Nastupi!!Golovi!!Nastupi!!Golovi!!Nastupi!!Golovi!!Nastupi!!Golovi
|-
|rowspan=4|[[Schalke 04 II]]
|2011/12.
|[[Regionalliga Nord]]
|2||0||colspan=&quot;2&quot;|–||colspan=&quot;2&quot;|–||colspan=&quot;2&quot;|–||2||0
|-
|2012/13.
|Regionalliga Nord
|5||2||colspan=&quot;2&quot;|–||colspan=&quot;2&quot;|–||colspan=&quot;2&quot;|–||5||2
|-
|2014/15.
|Regionalliga Nord
|1||0||colspan=&quot;2&quot;|–||colspan=&quot;2&quot;|–||colspan=&quot;2&quot;|–||1||0
|-
!colspan=2|Ukupno
!8!!2!!colspan=&quot;2&quot;|–!!colspan=&quot;2&quot;|–!!colspan=&quot;2&quot;|–!!8!!2
|-
|rowspan=5|[[FC Schalke 04|Schalke 04]]
|2012/13.
|[[Fußball-Bundesliga|Bundesliga]]
|16||0||1||0||colspan=&quot;2&quot;|–||3||0||20||0
|-
|2013/14.
|Bundesliga
|24||0||0||0||colspan=&quot;2&quot;|–||6||0||30||0
|-
|2014/15.
|Bundesliga
|6||0||1||0||colspan=&quot;2&quot;|–||0||0||7||0
|-
|2015/16.
|Bundesliga
|23||1||1||0||colspan=&quot;2&quot;|–||6||0||30||1
|-
!colspan=2|Ukupno
!69!!1!!3!!0!!colspan=&quot;2&quot;|–!!15!!0!!87!!1
|-
!colspan=&quot;3&quot;|Karijera ukupno
!77!!3!!3!!0!!colspan=&quot;2&quot;|–!!15!!0!!95!!3
|}

===Reprezentacija===
'''Nastupi za reprezentaciju BIH'''

''Ažurirano: 26. marta 2026.''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.co.uk/sead-kolasinac/nationalmannschaft/spieler/94005|title=Sead Kolasinac - National team {{!}} Transfermarkt|access-date=26. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
!Reprezentacija!!Godina!!Nastupi!!Golovi
|-
| rowspan=&quot;15&quot; |[[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]]
|-
|2013.||1||0
|-
|2014.||5||0
|-
|2015.||4||0
|-
|2016.||7||0
|-
|2017.||5||0
|-
|2018.||2||0
|-
|2019.||6||0
|-
|2020.||5||0
|-
|2021.||8||0
|-
|2022.||8||0
|-
|2023.||6||0
|-
|2024.||3||0
|-
|2025.||2||0
|-
|2026.||1||0
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Ukupno||63||0
|}

==Lični život==
Njegovi su roditelji [[Bošnjaci]] porijeklom iz [[Plav]]a u [[Crna Gora|Crnoj Gori]] i [[Čapljina|Čapljine]]. Osim [[pasoš Bosne i Hercegovine|pasoša Bosne i Hercegovine]], posjeduje i [[Njemačka|njemačko]] državljanstvo.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite web|url=http://sport.ba/clanak/59332/sead-kolasinac-je-bjezao-iz-skole-kako-bi-isao-u-mekteb|title=Sead Kolašinac je bježao iz škole kako bi išao u mekteb |access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Govori [[Njemački jezik|njemački]] i [[Engleski jezik|engleski]] jezik. Izjašnjava se kao [[musliman]].&lt;ref name=&quot;:3&quot;/&gt;

==Uspjesi==
'''Arsenal'''
*[[FA kup]]: [[FA kup 2019/2020.|2019/20.]]
*[[FA Community Shield]]: [[FA Community Shield 2017.|2017]], [[FA Community Shield 2020.|2020.]]

'''Atalanta'''
*[[UEFA Evropska liga]]: [[UEFA Evropska liga 2023/2024.|2023/24.]]

==Reference==
{{Refspisak|2}}

==Vanjski linkovi==
{{commonscat|Sead Kolašinac}}
*[http://www.schalke04.de/en/team/team/players/defender/sead-kolasinac/page/133-218-133--.html?h=spieler/16157 Sead Kolašinac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170419042314/http://www.schalke04.de/en/team/team/players/defender/sead-kolasinac/page/133-218-133--.html?h=spieler%2F16157 |date=19. 4. 2017 }} na schalke04.de
*{{FIFA igrač|376230}}
*{{NFT player|pid=54103|Sead Kolašinac}}
{{Navkutije
|ime        = Sastavi Bosne i Hercegovine
|naslov     = Sastavi Bosne i Hercegovine
|naslovstil = background-color:#070db5; color:#ffd700; border: solid 1px #ffff00;
|podaci1    =
{{Sastav Bosne i Hercegovine na SP 2014. u nogometu}}
}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Kolašinac, Sead}}
[[Kategorija:Rođeni 1993.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Karlsruhe]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]]
[[Kategorija:Njemački nogometaši]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački emigranti u Njemačkoj‎]]
[[Kategorija:Nogometaši VfB Stuttgarta]]
[[Kategorija:Nogometaši Schalkea]]
[[Kategorija:Nogometaši Arsenala]]
[[Kategorija:Nogometaši Olympique Marseillea]]
[[Kategorija:Nogometaši Atalante]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2014.]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti 21. vijeka]]</text>
      <sha1>rh7zftly9hqypqgwsxxe382i9ip0rv1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nacionalni stadion (Varšava)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>361856</id>
    <revision>
      <id>3820393</id>
      <parentid>3412337</parentid>
      <timestamp>2026-03-27T19:44:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3820393</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14945" sha1="m9ysyvy6kio2521a6s2iyltrgglt5v3" xml:space="preserve">{{Infokutija stadion
| naziv_stadiona       = Nacionalni stadion u Varšavi
| nadimak              = Stadion Narodowy
| slika                = [[Datoteka:Stadion Narodowy w Warszawie 20120422.jpg|300px]] [[Datoteka:Nuvola apps mozilla.png|15px]][[Datoteka:Nuvola apps mozilla.png|15px]][[Datoteka:Nuvola apps mozilla.png|15px]][[Datoteka:Nuvola apps mozilla.png|15px]]
| puni_naziv           = Stadion Narodowy im. Kazimierza Górskiego w Warszawie
| bivši_nazivi         = 
| lokacija             = Al. Zieleniecka 1, [[Varšava]], [[Poljska]]
| koordinate           = {{coord|52|14|22|N|21|02|44|E}}
| početak_izgradnje    = 2008.
| izgrađen             = 2011.
| otvoren              = 29. januar 2012.
| renoviran            = 2008-2011
| proširen             = 
| zatvoren             = 
| srušen               = 
| vlasnik              = [[Skarb Państwa]]
| operator             = Narodowe Centrum Sportu
| površina             = 
| semafor              = 
| cijena_izgradnje     = 
| arhitekta            = JSK Architekci&lt;br&gt;[[Gerkan, Marg and Partners|gmp]] - Architects von Gerkan&lt;br&gt;sbp
| projektni_menadžer   = Markus Pfisterer&lt;br&gt;Martin Hakiel&lt;br&gt;Martin Glass&lt;br&gt;Mariusz Rutz&lt;br&gt;Zbigniew Pszczulny&lt;br&gt;Marcin Chruslinski
| građevinski_inženjer = [[Schlaich Bergermann &amp; Partner]]
| servisni_inženjer    = 
| glavni_poduzetnik    = 
| glavni_poduzetnici   = 
| kapacitet            = 58.145 (zvanično)&lt;br&gt;56.826 (UEFA takmičenja)&lt;br&gt;72.900 (koncerti)
| rekordna_posjećenost = 56.070&lt;br&gt;([[Nogometna reprezentacija Poljske|Poljska]]-[[Nogometna reprezentacija Grčke|Grčka]] 8. juni 2012)
| dimenzije            = 105 x 68
| korisnici            = [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2012.|EP 2012]]&lt;br&gt;[[UEFA Evropska liga 2014/15.|UEFA Evropska liga]]&lt;br&gt;[[Nogometna reprezentacija Poljske|Poljska]]&lt;br&gt;[[Nogometni superkup Poljske|Superkup]]&lt;br&gt;[[SuperFinał]]
| web stranica         = [http://www.stadionnarodowy.org.pl www.stadionnarodowy.org.pl]
}}
'''Nacionalni stadion''' ili '''Stadion Naradowy''' je nogometni stadion koji se nalazi u [[Varšava|Varšavi]], [[Poljska]]. Uglavnom se koristi za nogometne utakmice i domaći je stadion [[Nogometna reprezentacija Poljske|nogometne reprezentacije Poljske]].

Stadion ima kapacitet 58.145 sjedećih mjesta, što ga jednim od najvećih nogometnih stadiona u [[Poljska|Poljskoj]]. Izgradnja stadiona je počela 2008. godine, a završena 2011. Nalazi se na mjestu bivšeg stadiona ''Desetogodišnjice'' ([[Poljski jezik|poljski:]] Stadion Dziesięciolecia) na Aleji Zieleniecka u [[Praga-Południe]], predgrađu [[Varšava|Varšave]]. Stadion ima uvlačiv [[Polivinil hlorid|PVC]] krov koji se razvija iz gnijezda obješenog iznad centra terena&lt;ref name=&quot;Euro 2012: Venue guide for European Championship finals, bbc.com&quot;&gt;[http://www.bbc.com/sport/0/football/15921248 ''Euro 2012: Venue guide for European Championship finals, bbc.com'']; pristupljeno: 18. juli 2014.&lt;/ref&gt;. Uvlačeći krov je sličan krovnom sistemu na stadionu [[Commerzbank-Arena]] u [[Frankfurt]]u kao i renoviranom krovu višenamjenskog stadiona [[BC Place]] u [[Vancouver]]u. Stadion je opremljen grijačima za teren, terenom za trening, fasadnim osvjetljenjem i podzemnim parkingom. Stadion je također u mogućnosti da bude organizator sportskih i kulturnih manifestacija, koncerata i konferencija. 

Stadion Naradowy je zvanično otvoren 19. januara 2012. godine. Prva nogometna utakmica odigrana je 29. februara 2012. između [[Nogometna reprezentacija Poljske|Poljske]] i [[Nogometna reprezentacija Portugala|Portugala]] koja je završena bez golova&lt;ref name=&quot;Poland mark Warsaw milestone with Portugal draw, uefa.com&quot;&gt;[http://www.uefa.com/friendlies/season=2012/matches/round=2000293/match=2009346/postmatch/report/index.html ''Poland mark Warsaw milestone with Portugal draw, uefa.com'']; pristupljeno: 18. juli 2014.&lt;/ref&gt;.

Stadion će biti organizator finalne utakmice [[UEFA Evropska liga 2014/15.|Evropske lige]] 2015. godine.

== Pojedinosti stadiona ==
=== Konstrukcija i arhitektura ===
[[Datoteka:Narodowy-otwarcie19.JPG|thumb|left|280px|&lt;center&gt;&lt;small&gt;Noćno osvjetljenje stadiona fasade nakon otvaranja utakmice između [[Nogometna reprezentacija Poljske|Poljske]] i [[Nogometna reprezentacija Portugala|Portugala]] 29. februara 2012.&lt;/small&gt;]]
Generalni izvođač radova je bio njemačko-austrijsko-poljski konzorcijum na čelu sa Alpine Bau koji obuhvata Alpine Bau Deutschland, Alpine Construction Poland, PBG SA i Hydrobudowa Poland SA. Datum završetka radova je postavljen za 24 mjeseca od potpisivanja ugovora i u proces izgradnje je uključeno oko 1.200 zaposlenih&lt;ref name=&quot;Minister ostrzega budowniczych Stadionu, sport.dziennik.pl&quot;&gt;[http://sport.dziennik.pl/artykuly/148406,minister-ostrzega-budowniczych-stadionu.html ''Minister ostrzega budowniczych Stadionu, sport.dziennik.pl'']; pristupljeno: 18. juli 2014.&lt;/ref&gt;. Stadion ima kapacitet od 58.145 mjesta za gledaoce tokom nogometne utakmice i do 72.900 tokom koncerata i drugih događaja (uključujući i 106 mjesta za osobe sa invaliditetom). Ukupan obim stadiona (bez krova) je više od 1.000.000 m², a ukupna površina je 204.000 m². Uvlačiva krovna konstrukcija je 240 × 270 m, a središnji vrh stoji na visini od 124 metara iznad rijeke [[Vistula]] i 100 m iznad terena. Ukupna dužina trkačke staze je 924 metra. Stadion ima najveći kongresni centar u [[Varšava|Varšavi]] s kapacitetom od 1.600 ljudi, uključujući i 25.000 m² uredski poslovni prostor. Podzemni parking za 1.765 automobila nalazi se ispod terena. Stadion sadrži restoran, fitness klub, pub i 69 luksuznih skyboxeva. 
[[Datoteka:Warsaw National Stadium before Germany - Italy (4).jpg|thumb|right|300px|&lt;center&gt;&lt;small&gt;Kruna Nacionalnog stadiona je fasada sa crvenim i bijelim bojama, nalik na nancionalne boje Poljske&lt;/small&gt;]]
Nacionalni stadion je višenamjenski sportski objekt koji omogućava organizaciju sportskih događaja, koncerata i kulturnih događaja. Osim toga, također može poslužiti kao ured, tržnica, hotel, gastronomska tačku i u druge svrhe. Kao rezultat svega toga oko 2000-3000 ljudi posjećuje stadion svaki dan.
=== Fasada ===
Fasada stadiona se odnosi na poljske nacionalne boje, nalik na mašuću [[Zastava Poljske|zastavu Poljske]] i sastoji se od srebra i crvene boje. Ponekad se isti palete boja stadiona koriste i na stolicama. Stadion je otvorene strukture, što znači nedostatak zatvorene fasade, tako da je temperatura unutar stadiona slična vanjskoj temperaturi, uprkos zatvorenoj krovnoj konstrukciji. Takva konstrukcija omogućava prirodnu ventilaciju prostorija ispod tribina i pristup prirodnom svjetlu&lt;ref name=&quot;Biało-czerwona elewacja wkrótce na Stadionie Narodowym, warszawa.gazeta.pl&quot;&gt;[http://warszawa.gazeta.pl/warszawa/1,34889,9057127,Bialo_czerwona_elewacja_wkrotce_na_Stadionie_Narodowym.html ''Biało-czerwona elewacja wkrótce na Stadionie Narodowym, warszawa.gazeta.pl'']; pristupljeno: 18. juli 2014.&lt;/ref&gt;. 
[[Datoteka:POL Stadion Narodowy Warszawa 12.jpg|thumb|300px|right|&lt;center&gt;&lt;small&gt;''Preklopne stolice'' su standardne stolice na stadionu, tipa: FCB u crvenim i srebrnim bojama&lt;/small&gt;]]
Uzvišenje stadiona je protegnuto izgrađenim snažnim cijevima proizvedenih u [[Italija|Italiji]]. Ova struktura je potpuno nezavisna od izgradnje betonskog postolja i to je osnov za uvlačenje krova na stadionu. Zahvaljujući tome, dizajneri su mogli nesmetano dizajnirati prostor ispod tribina.
=== Igralište===
Stadion je opremljen grijalnim terenom. Igralište je instalirano travnjakom holandske trave, uzgajane u [[Heythuysen]]u, [[Holandija]]&lt;ref name=&quot;Neuer Rasen für Nationalstadion Warschau, stadionwelt-business.de&quot;&gt;[http://www.stadionwelt-business.de/index.php?rubrik=ausstattung&amp;site=firmen&amp;firma=hendriks_graszoden&amp;head=Hendriks-Graszoden-BV&amp;id=130&amp;kat=rasen ''Neuer Rasen für Nationalstadion Warschau, stadionwelt-business.de'']; pristupljeno: 18. juli 2014.&lt;/ref&gt;. U organizaciji događaja kao što su koncerti, teren se pokriva sa posebnim panelima, koji se uklanja u roku od pet dana od njegove instalacije. Druga mogućnost je instaliranje polja trave na posebnim plutajući platformama, ali su odbačene zbog financijskih razloga.
=== Tribine ===
Nacionalni stadion je dizajniran od strane njemačko-poljskog konzorcija ''gmp Architects von Gerkan, Marg and Partners'', ''JSK Architekci Sp. Z o.o.'' i ''SBP-Schlaich bergermann und partner'' (projektanti Volkwin Marg, Hubert Nienhoff, Markus Pfisterer, Zbigniew Pszczulny, Mariusz Rutz i Marcin Chruslinski).

Struktura stadiona se sastoji od dva nivoa: tribina na vrhu i tribina na dnu, kapaciteta 58.145 gledaoca. Sve stolice na Stadion Narodowy pruža poljska kompanija ''Forum Seating'' (dio grupe ''Grupa Nowy Styl'' sa sjedištem u [[Krosno|Krosnoom]])&lt;ref name=&quot;Nowa murawa już na Stadionie Narodowym, wiadomosci.onet.pl&quot;&gt;[http://wiadomosci.onet.pl/warszawa/nowa-murawa-juz-na-stadionie-narodowym/h9tb7 ''Nowa murawa już na Stadionie Narodowym, wiadomosci.onet.pl''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140203033302/http://wiadomosci.onet.pl/warszawa/nowa-murawa-juz-na-stadionie-narodowym/h9tb7 |date=3. 2. 2014 }}; pristupljeno: 18. juli 2014.&lt;/ref&gt;. Postoji 900 mjesta za medije i novinare, više od 4.600 takozvanih &quot;premium mjesta&quot;, dizajniranih za posebne goste, 106 mjesta za osobe sa invaliditetom, te više od 800 mjesta VIP lože.
[[Datoteka:POL Stadion Narodowy Warszawa 09.jpg|thumb|right|300px|&lt;center&gt;&lt;small&gt;Jedinstveno uvlačenje membrane krova u postupku otvaranja&lt;/small&gt;]]
Pod tribinama, postoje svlačionice i konferencijske sale ukupne površine od 130.000 m². Objekat ima osam tačaka sa različitim visinama. Najviša tačka na tribinama, nalazi se 41 metara iznad terena bivšeg ''Stadiona Dziesięciolecia'', dok je najviša tačka čelične konstrukcije krova 70 metara iznad tog nivoa. Krov pokriva ne samo tribine nego i teren&lt;ref name=&quot;Narodowy: Krzesełka już są, a będzie więcej, stadiony.net&quot;&gt;[http://stadiony.net/aktualnosci/2011/04/narodowy_krzeselka_juz_sa_a_bedzie_wiecej ''Narodowy: Krzesełka już są, a będzie więcej, stadiony.net'']; pristupljeno: 18. juli 2014.&lt;/ref&gt;.
=== Pomični krov ===
Djelomično transparentan pomični krov je prekriven fibreglass [[Teflon|teflonom]]. Njegov materijal je otporan na vremenske faktore (kiše, toplinu sunca, a može držati do 18 cm mokrog snijega) i povećanje tendencije. Tehnologija proizvodnje dolazi iz njemačke firme Hightex GmbH, a tekstilna je proizvedena u [[Bangkok]]u od strane Asia Membrane Co. Ltd&lt;ref name=&quot;Stadion Narodowy symbolem Warszawy. Koniec budowy, warszawa.gazeta.pl&quot;&gt;[http://warszawa.gazeta.pl/warszawa/1,34889,10698125,Stadion_Narodowy_symbolem_Warszawy__Koniec_budowy.html ''Stadion Narodowy symbolem Warszawy. Koniec budowy, warszawa.gazeta.pl'']; pristupljeno: 18. juli 2014.&lt;/ref&gt;.

Proces otvaranja ili zatvaranja krova traje oko 20 minuta i može raditi samo na temperaturama iznad 5 °C, a ne za vrijeme kiše (koja je bila razlog za jedan dan odlaganja nogometne utakmice [[Nogometna reprezentacija Poljske|Poljska]] - [[Nogometna reprezentacija Engleske|Engleska]] 16. oktobra 2012.). Pogonski sistem se koristi za rastezanje membrane prilikom otvaranja i prilikom postupka zatvaranja krova. Ukupna težina čelika i kablova koji podržavaju krovnu konstrukciju je 1.200 tona. Ispod krova postoje četiri LED ekrana, od kojih svaki ima površinu od 200 m².

== Historija izgradnje ==
===Pripreme===
[[Datoteka:Stadion Narodowy - Wisla.jpg|thumb|right|300px|&lt;center&gt;&lt;small&gt;Noćni pogled na Nacionalni stadion i most Świętokrzyski s lijeve obale [[Visla|Visle]]&lt;/small&gt;]]
1. februara 2008. godine konzorcij  ''JSK Architects Ltd.'', ''GMP—von Gerkan'', ''Marg und Partner Architekten'' i ''SBP—Schleich Bergermann und Partner'' su predstavili idejno rješenje (vizualizacija i maketa) novog stadiona&lt;ref name=&quot;Stadion Narodowy: ministerstwo rekomenduje trzy projekty, urbanity.pl&quot;&gt;[http://www.urbanity.pl/mazowieckie/warszawa/stadion-narodowy-ministerstwo-rekomenduje-trzy-projekty,w1355 ''Stadion Narodowy: ministerstwo rekomenduje trzy projekty, urbanity.pl'']; pristupljeno: 18. juli 2014.&lt;/ref&gt;.

Prvi građevinski radovi su počeli 15. maja 2008. kada je 126 betonskih gomila dovezeno na zemljište starih tribina stadiona. Dana 18. juna 2008. godine ''National Sports Centre Ltd'' je dostavljena dokumentacija potrebne za dobijanje građevinske dozvole od guvernera [[Mazovjecko vojvodstvo|Mazovjecke]]&lt;ref name=&quot;Stadion Narodowy: ministerstwo rekomenduje trzy projekty, urbanity.pl&quot;&gt;&lt;/ref&gt;. Dokumentacija je odobrena 22. jula 2008. godine te 26. septembra 2008. sporazum je potpisan sa ''Pol-Aqua SA'' za provedbu prve faze građevinskih radova. Nekoliko dana kasnije, 7. oktobra 2008. godine počela je izgradnja stadiona.

Na gradilištu, u neposrednoj blizini nacionalnog sportskog centra, vanjska kamera je instalirana. Emitiranje je počelo 31. oktobra 2008. godine te su ljudi mogli pratiti tok izgradnje stadiona. Od početka druge faze izgradnje 29. juna 2009. cijeli proces je bio vidljiv iz druge instalirane kamere na tornju u ''Washington Roundabout''. Slike iz kamere su još uvijek dostupne na službenim stranicama stadiona.

== Glavni proces ==
[[Datoteka:Wał MiedzeszyńskiNationalStadium.JPG|thumb|left|300px|&lt;center&gt;&lt;small&gt;Nacionalni stadion, pogled sa aleje Józefa Poniatowskiego u septembru 2012.&lt;/small&gt;]]
Prva faza izgradnje uključivala je rušenje betonskih konstrukcija stadiona ''Desetogodišnjice'', priprema tla, transportacija oko 7.000 tona betona, gradnja 6.700 betonskih stupova te izgradnja oko 900 betonskih šipki koja čine temelj stadiona&lt;ref name=&quot;Ruszyła budowa Stadionu Narodowego, zw.com.pl&quot;&gt;[http://www.zw.com.pl/artykul/2,292388_Ruszyla_budowa_Stadionu_Narodowego.html ''Ruszyła budowa Stadionu Narodowego, zw.com.pl'']{{Mrtav link}}; pristupljeno: 18. juli 2014.&lt;/ref&gt;. Prva faza izgradnje stadiona je završena 9. marta 2009. godine. Najbolju ponudu za nastavak gradnje stadiona dali su njemačko-austrijsko-poljski konzorcij firmi - ''Alpine Bau Deutschland AG'', ''Alpine Bau GmbH'', ''Alpine Construction Poland Ltd.'', ''Hydrobudowa Poland SA'' i ''PBG SA'' ukupne vrijedonosti 1 252 755 008.64 zł.

Krajem septembra, prvi građevinski elemenatu su bili vidljivi izvan stadiona. Kamen temeljac i vremenska kapsula su postavljeni na ceremoniji održanoj 7. oktobra 2009. godine. U vremensku kapsulu su stavljeni predmeti poput zastave Poljske, Evropske unije i grada Varšave, novine dana, kovanice, novčanice, i drugi artefakti.

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|National Stadium in Warsaw}}
* [http://www.stadionnarodowy.org.pl Službena stranica]

{{Stadioni Evropskog prvenstva u nogometu 2012.}}

[[Kategorija:Nogometni stadioni u Poljskoj|Nacionalni stadion (Varšava)]]
[[Kategorija:Stadioni Evropskog prvenstva u nogometu 2012.]]
[[Kategorija:Varšava]]</text>
      <sha1>m9ysyvy6kio2521a6s2iyltrgglt5v3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Stefan Kraft</title>
    <ns>0</ns>
    <id>371241</id>
    <revision>
      <id>3820504</id>
      <parentid>3808733</parentid>
      <timestamp>2026-03-28T11:19:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3820504</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="47263" sha1="62h5bb350qm1w3jqihuqfvx5b3yd0ks" xml:space="preserve">{{Infokutija skijaš
| ime                  = Stefan Kraft
| slika                = FIS Ski Jumping World Cup 2014 - Engelberg - 20141220 - Stefan Kraft 1.jpg
| veličina_slike       = 250px
| puno_ime             =
| datum_rođenja        = 13. maj 1993.
| mjesto_rođenja       = [[Schwarzach im Pongau]]
| datum_smrti          = 
| mjesto_smrti         =
| visina               = 170 cm
&lt;!-- ** Karijera ** --&gt;
| klub                 = SV Schwarzach
| skije                = &lt;!-- ''[[Fischer (kompanija)|Fischer]]'' --&gt;
| takmiči_se_za        = {{ZD|AUT}} [[Austrija|Austriju]]
| lični_rekord         = 253,5 m ([[Vikersundbakken|Vikersund]] 2017)
&lt;!-- ** Svjetski kup ** --&gt;
| sezone               = [[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2011/2012.|2011]]–
| pobjede              = 46 (+ 17 ekipno + 1 mješovito)
| pobjednička_postolja = 129 (+ 44 ekipno + 5 mješovito)
| medalje              = {{MedaljaTakmičenje|[[Zimske olimpijske igre|Olimpijske igre]]}}
{{MedaljaZlato|[[Zimske olimpijske igre 2022.|Peking 2022.]]|[[Skijaški skokovi na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – ekipno|Ekipno]]}}
{{MedaljaTakmičenje|[[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju|Svjetsko prvenstvo]]}}
{{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2017.|Lahti 2017.]]|[[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2017 – mala skakaonica (muškarci)|Mala]]}}
{{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2017.|Lahti 2017.]]|[[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2017 – velika skakaonica (muškarci)|Velika]]}}
{{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2021.|Oberstdorf 2021.]]|[[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2021 – velika skakaonica (muškarci)|Velika]]}}
{{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2015.|Falun 2015.]]|[[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2015 – velika skakaonica (ekipno)|Ekipno (v)]]}}
{{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2017.|Lahti 2017.]]|[[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2017 – mješoviti skokovi|Mješovito]]}}
{{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2019.|Seefeld 2019.]]|[[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2019 – velika skakaonica (ekipno)|Ekipno (v)]]}}
{{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2019.|Seefeld 2019.]]|[[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2019 – mješoviti skokovi|Mješovito]]}}
{{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2021.|Oberstdorf 2021.]]|[[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2021 – velika skakaonica (ekipno)|Ekipno (v)]]}}
{{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2025.|Trondheim 2025.]]|[[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2025 – velika skakaonica (ekipno)|Ekipno]]}}
{{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2015.|Falun 2015.]]|[[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2015 – mala skakaonica (muškarci)|Mala]]}}
{{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2017.|Lahti 2017.]]|[[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2017 – velika skakaonica (ekipno)|Ekipno (v)]]}}
{{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2019.|Seefeld 2019.]]|[[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2019 – mala skakaonica (muškarci)|Mala]]}}
{{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2021.|Oberstdorf 2021.]]|[[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2021 – mješoviti skokovi|Mješovito]]}}
{{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2025.|Trondheim 2025.]]|[[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2025 – mješoviti skokovi|Mješovito]]}}
{{MedaljaTakmičenje|[[Svjetsko prvenstvo u skijaškim letovima]]}}
{{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u skijaškim letovima 2024.|Tauplitz 2024.]]|Pojedinačno}}
{{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u skijaškim letovima 2024.|Tauplitz 2024.]]|Ekipno}}
{{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u skijaškim letovima 2026.|Oberstdorf 2026.]]|Ekipno}}
{{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u skijaškim letovima 2016.|Tauplitz 2016.]]|Pojedinačno}}
{{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u skijaškim letovima 2016.|Tauplitz 2016.]]|Ekipno}}
{{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u skijaškim letovima 2022.|Vikersund 2022.]]|Pojedinačno}}
{{MedaljaTakmičenje|[[Svjetsko juniorsko prvenstvo u nordijskom skijanju|Svjetsko juniorsko prvenstvo]]}}
{{MedaljaZlato|[[Svjetsko juniorsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2011.|Otepää 2011.]]|Ekipno}}
{{MedaljaSrebro|[[Svjetsko juniorsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2011.|Otepää 2011.]]|Mala}}
{{MedaljaBronza|[[Svjetsko juniorsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2012.|Erzurum 2012.]]|Ekipno}}
{{MedaljaBronza|[[Svjetsko juniorsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2013.|Liberec 2013.]]|Mala}}
| aktualizirano        = 28. 3. 2026.
}}
'''Stefan Kraft''' [[Austrija|austrijski]] je [[skijaš-skakač]] i višegodišnji [[Svjetski rekordi u skijaškim skokovima|svjetski rekorder]].

== Karijera ==
Nekoliko sezona takmičio se u [[FIS kup u skijaškim skokovima|FIS kupu]] i [[Kontinentalni kup u skijaškim skokovima|Kontinentalnom kupu]], a u [[Svjetski kup u skijaškim skokovima|Svjetskom]] je debitirao 6. januara 2012. u [[Bischofshofen]]u, na posljednjoj stanici [[Turneja 4 skakaonice 2011/2012.|Novogodišnje turneje]]. [[Turneja 4 skakaonice 2012/2013.|Godinu kasnije]] u [[Innsbruck]]u plasmanom na 23. mjesto osvojio je svoje prve bodove u Svjetskom kupu. Samo dva dana kasnije, tačno na godišnjicu svog debija (ponovo u Bischofshofenu), došao je i do prvog pobjedničkog postolja, osvojivši treće mjesto.&lt;ref&gt;{{cite web | title = Schlierenzauer siegt in Finalkrimi - sport.ORF.at | url = http://sport.orf.at/stories/2159806/2159805/ | access-date=7. 1. 2013}} {{de simbol}}&lt;/ref&gt; Nakon još dva dana, u kvalifikacijama za takmičenje u [[Wisła (mjesto)|Wisłi]], skokom od 139 m postavio je rekord skakaonice [[Malinka (skakaonica)|Malinke]].&lt;ref&gt;{{cite web |title= Kraft in Wisla-Quali mit Schanzenrekord |url= http://sport.orf.at/stories/2160184/2160183/ |access-date= 8. 1. 2013}} {{de simbol}}&lt;/ref&gt;

Na [[Svjetsko juniorsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2013.|Svjetskom juniorskom prvenstvu 2013.]] u [[Liberecu]] osvojio je bronzanu medalju iza [[Slovenac|Slovenca]] [[Jaka Hvala|Jake Hvale]] i [[Poljaci|Poljaka]] [[Klemens Murańka|Klemensa Murańke]]. U [[Skijaški skokovi#Skijaški letovi|letovima]] je debitirao 16. februara 2013. na [[Skakaonica &quot;Heini Klopfer&quot;|letaonici &quot;Heini Klopfer&quot;]] i osvojio solidno 11. mjesto.&lt;ref&gt;[http://www.skispringen.com/news,id2888,richard-freitag-holt-heimsieg-oberstdorf.html Richard Freitag holt Heimsieg in Oberstdorf / Kraft mit gelungenem Debüt], ''skispringen.com''; pristupljeno: 16. 2. 2013 {{de simbol}}&lt;/ref&gt; Dan kasnije, u ekipnim letovima, postavio je svoj trenutni lični rekord od 208 m.

Dana 29. decembra 2014. ostvario je svoju prvu pobjedu u karijeri, i to na otvaranju [[Turneja 4 skakaonice 2014/2015.|Novogodišnje turneje]] u [[Oberstdorf]]u. Na ostala tri takmičenja bio je šesti, drugi i treći, što mu je bilo dovoljno da osvoji turneju, čime je ostvario najveći uspjeh u dosadašnjoj karijeri.

Na [[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2015.|Svjetskom prvenstvu 2015.]] u [[Švedska|švedskom]] [[Falun]]u došao je i do prve pojedinačne seniorske medalje u karijeri osvojivši bronzu na [[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2015 – mala skakaonica (muškarci)|maloj skakaonici]]. Na istom prvenstvu osvojio je i srebrnu medalju u ekipnim skokovima na velikoj skakaonici. Najbolju sezonu u karijeri završio je na trećem mjestu u ukupnom poretku Svjetskog kupa iako je jedno vrijeme bio vodeći i imao dobre šanse za ukupnu pobjedu.

U [[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2015/2016.|sezoni 2015/16.]] osvojio je još dvije bronzane medalje (jednu pojedinačnu i jednu ekipnu), ovog puta na domaćem terenu na [[Svjetsko prvenstvo u skijaškim letovima 2016.|Svjetskom prvenstvu u letovima]] održanom na letaonici [[Kulm (letaonica)|Kulm]] u [[Tauplitz]]u.

=== 2016/17 – zlatna sezona ===
Prvi dio sezone proveo je u traženju prave forme. [[Turneja 4 skakaonice 2016/2017.|Novogodišnju turneju]] završio je na &quot;tek&quot; šestom mjestu u ukupnom poretku, uprkos pobjedi u [[Oberstdorf]]u i trećem mjestu u [[Garmisch-Partenkirchen]]u, ali kako je sezona više odmicala, postajao je sve bolji, izbivši na prvo mjesto u ukupnom poretku Svjetskog kupa. Na [[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2017.|Svjetskom prvenstvu 2017.]] u [[Finska|finskom]] [[Lahti]]ju postao je svjetski prvak na maloj skakaonici, što mu je prva zlatna pojedinačna medalja na velikim takmičenjima. Tome je dodao srebrnu medalju u mješovitim ekipnim skokovima već sljedećeg dana, a na velikoj skakaonici osvojio je i drugu zlatnu medalju, čime je postao najuspješniji skijaš-skakač na tom prvenstvu, a svemu je dodao i bronzanu u ekipnim skokovima, osvojivši tako medalju u svim nastupima na tom prvenstvu.

I nakon Svjetskog prvenstva nastavio je nizati uspjehe. Postao je pobjednik [[Raw Air 2017.|inauguralnog izdanja]] turneje [[Raw Air]] (doslovno &quot;Sirovi zrak&quot;), održane na četiri skakaonice u [[Norveška|Norveškoj]]. U okviru te turneje, u ekipnim letovima u [[Vikersund]]u 18. marta 2017, postavio je novi svjetski rekord doletjevši na 253,5 m, pritom jedva izbjegavši da dodirne snijeg (u tom slučaju rekord ne bi važio), samo nekoliko minuta nakon što je Norvežanin [[Robert Johansson (ski-skakač)|Robert Johansson]] za pola metra popravio dotad aktualni rekord svog zemljaka [[Anders Fannemel|Andersa Fannemela]] (251,5 m); rekord je važio do 30. marta 2025, kad ga je za metar popravio [[Domen Prevc]]. Sezonu je zaključio dvjema pobjedama u [[Planica|Planici]], čime je potvrdio prvo mjesto u ukupnom poretku Svjetskog kupa, ali i u [[Svjetski kup u skijaškim letovima 2016/2017.|Svjetskom kupu u letovima]].

=== Nakon zlatne sezone ===
Na [[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2019.|Svjetskom prvenstvu 2019.]] u domaćem [[Seefeld]]u osvojio je ekipnu srebrnu medalju na velikoj skakaonici i u mješovitom ekipnom takmičenju, a na velikoj i maloj skakaonici nije uspio odbraniti titule, ali je osvojio bronzanu medalju na maloj.

U sezoni [[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2019/2020.|2019/20]], čija su posljednja dva takmičenja (koja su bila i dio turneje [[Raw Air 2020.|Raw Air]]) otkazana zbog [[Pandemija COVID-a 19|pandemije]] [[COVID-19|COVID-a 19]], vratio se na pobjedničke staze, osvojivši drugi veliki &quot;Kristalni globus&quot;, ostvarivši, između ostalog, pet pobjeda, osam drugih i dva treća mjesta. Također je osvojio drugi mali &quot;Kristalni globus&quot; u poretku letača.

U [[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2020/2021.|sljedećoj sezoni]] uslijedio je pad forme, uz samo jedan plasman na postolje (treće mjesto u [[Titisee-Neustadt]]u), ali ju je spasio na [[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2021.|Svjetskom prvenstvu]] u Oberstdorfu, gdje je ponovo postao svjetski prvak na velikoj skakaonici, a tome je dodao i srebrnu medalju u ekipnim skokovima na velikoj skakaonici te bronzanu u mješovitom takmičenju.

Na [[Zimske olimpijske igre 2022.|Zimskim olimpijskim igrama]] u [[Peking]]u osvojio je jedino što mu je nedostajalo u karijeri – olimpijsku medalju, i to zlatnu, u [[Skijaški skokovi na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – ekipno|ekipnom takmičenju]]. Do kraja sezone drugi put u karijeri osvojio je turneju Raw Air, kao i još jednu pojedinačnu letačku bronzanu medalju na [[Svjetsko prvenstvo u skijaškim letovima 2022.|Svjetskom prvenstvu]] u Vikersundu.

U sezoni [[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2022/2023.|2022/23.]] ponovio je uspjeh iz &quot;zlatne sezone&quot;, kada se na postolje plasirao također 17 puta, ali je u ukupnom poretku bio drugi iza [[Halvor Egner Granerud|Halvora Egnera Graneruda]], koga je u posljednjem takmičenju sezone ipak uspio preteći u [[Svjetski kup u skijaškim letovima 2022/2023.|poretku letača]], osvojivši treći put mali Kristalni globus.

U [[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2023/2024.|sljedeću sezonu]] ušao je u top-formi, što mu, ipak, nije bilo dovoljno da osvoji [[Turneja 4 skakaonice 2023/2024.|Novogodišnju turneju]], na kojoj je završio treći. No, pobjedom u [[Zakopane|Zakopanima]] 21. januara 2024. postao je skakač s najviše plasmana na pobjedničko postolje u historiji, nadmašivši [[Janne Ahonen|Ahonenovih]] 108. Samo sedmicu kasnije [[Svjetsko prvenstvo u skijaškim letovima 2024.|postao je]] i svjetski prvak u letovima na domaćem terenu u Tauplitzu, dodavši tome i ekipno srebro. Kontinuitet dobrih rezultata zadržao je i u nastavku sezone, osvojivši turneju [[Raw Air 2024.|Raw Air]] treći put u karijeri, pritom osiguravši i treći veliki &quot;Kristalni globus&quot;. dok je onaj u letovima izgubio za tri boda na posljednjem takmičenju u sezoni od svog sunarodnjaka [[Daniel Huber (ski-skakač)|Daniela Hubera]].

== Rezultati u Svjetskom kupu ==
=== Pobjednička postolja ===
{| width=95% style=&quot;font-size: 100%; text-align:center&quot; class=wikitable
|-
! Br.
! Datum
! Mjesto
! Skakaonica
! [[Kritična tačka|K-tačka]]
! [[Veličina skakaonice|HS]]
! Skok 1
! Skok 2
! Bodovi
! Plasman
! Pobjednik
|-
|1.
|align=center|6. 1. 2013.
|align=left|{{ZD|Austrija}} [[Bischofshofen]]
|align=left|[[Skakaonica &quot;Paul Ausserleitner&quot;|&quot;Paul Ausserleitner&quot;]]
|K-125
|HS 142
|131 m
|131 m
|261,3
|3.
|[[Gregor Schlierenzauer]]
|-
|2.
|align=center|28. 2. 2014.
|align=left|{{ZD|Finska}} [[Lahti]]
|align=left|[[Salpausselkä (skakaonica)|Salpausselkä]]
|K-116
|HS 130
|125 m
|134 m
|265,6
|2.
|[[Severin Freund]]
|-
|3.
|align=center|23. 11. 2014.
|align=left|{{ZD|Njemačka}} [[Klingenthal]]
|align=left|[[Vogtland Arena]]
|K-125
|HS 140
|142 m
|136 m
|274,1
|2.
|[[Roman Koudelka]]
|-
|4.
|align=center|14. 12. 2014.
|align=left| {{ZD|Rusija}} [[Nižnji Tagil]]
|align=left| [[Roda (skakaonica)|Roda]]
|K-120
|HS 134
|138 m
|—{{note|1}}
|141,1
|3.
|[[Severin Freund]]
|-
|5.
|align=center|29. 12. 2014.
|align=left|{{ZD|Njemačka}} [[Oberstdorf]]
|align=left|[[Schattenberg (skakaonica)|Schattenberg]]
|K-120
|HS 137
|136,5 m
|129 m
|291,9
|'''1.'''
|colspan=2|—
|-
|6.
|align=center|4. 1. 2015.
|align=left|{{ZD|Austrija}} [[Innsbruck]]
|align=left|[[Bergisel (skakaonica)|Bergisel]]
|K-120
|HS 128
|137 m
|127 m
|273,5
|2.
|[[Richard Freitag]]
|-
|7.
|align=center|6. 1. 2015.
|align=left|{{ZD|Austrija}} [[Bischofshofen]]
|align=left|[[Skakaonica &quot;Paul Ausserleitner&quot;|&quot;Paul Ausserleitner&quot;]]
|K-125
|HS 142
|133,5 m
|132 m
|271,3
|3.
|[[Michael Hayböck]]
|-
|8.
|align=center|10. 1. 2015.
|align=left|{{ZD|Austrija}} [[Tauplitz]]
|align=left|[[Kulm (letaonica)|Kulm]]
|K-200
|HS 225
|224 m
|197,5 m
|394,4
|2.
|[[Severin Freund]]
|-
|9.
|align=center|15. 1. 2015.
|align=left|{{ZD|Poljska}} [[Wisła (mjesto)|Wisła]]
|align=left|[[Malinka (skakaonica)|Malinka]]
|K-120
|HS 134
|129,5 m
|—{{note|1}}
|136,7
|'''1.'''
|colspan=2|—
|-
|10.
|align=center|18. 1. 2015.
|align=left|{{ZD|Poljska}} [[Zakopane]]
|align=left|[[Wielka Krokiew]]
|K-120
|HS 134
|133 m
|133,5 m
|273,9
|2.
|[[Kamil Stoch]]
|-
|11.
|align=center|24. 1. 2015.
|align=left|{{ZD|Japan}} [[Sapporo]]
|align=left|[[Ōkurayama]]
|K-120
|HS 134
|127,5 m
|131 m
|271,3
|2.
|[[Peter Prevc]]
|-
|12.
|align=center|7. 2. 2015.
|align=left|{{ZD|Njemačka}} [[Titisee-Neustadt]]
|align=left|[[Hochfirst (skakaonica)|Hochfirst]]
|K-125
|HS 142
|134 m
|139 m
|288,0
|2.
|[[Severin Freund]]
|-
|13.
|align=center|8. 3. 2015.
|align=left|{{ZD|Finska}} [[Lahti]]
|align=left|[[Salpausselkä (skakaonica)|Salpausselkä]]
|K-116
|HS 130
|127 m
|133,5 m
|284,5
|'''1.'''
|colspan=2|—
|-
|14.
|align=center|10. 3. 2015.
|align=left|{{ZD|Finska}} [[Kuopio]]
|align=left|[[Puijo]]
|K-92
|HS 100
|99 m
|—{{note|1}}
|132,5
|3.
|[[Severin Freund]]
|-
|15.
|align=center|20. 3. 2015.
|align=left|{{ZD|Slovenija}} [[Planica]]
|align=left|[[Letalnica]]
|K-200
|HS 225
|240 m
|238,5 m
|461,8
|3.
|[[Peter Prevc]]
|-
|16.
|align=center|24. 1. 2016.
|align=left|{{ZD|Poljska}} [[Zakopane]]
|align=left|[[Wielka Krokiew]]
|K-120
|HS 134
|133 m
|133 m
|307,3
|'''1.'''
|colspan=2|—
|-
|17.
|align=center|10. 2. 2016.
|align=left|{{ZD|Norveška}} [[Trondheim]]
|align=left|[[Granåsen]]
|K-124
|HS 140
|135 m
|131,5 m
|273,2
|2.
|rowspan=2|[[Peter Prevc]]
|-
|18.
|align=center|14. 2. 2016.
|align=left|{{ZD|Norveška}} [[Vikersund]]
|align=left|[[Vikersundbakken]]
|K-200
|HS 225
|238 m
|231 m
|461,6
|2.
|-
|19.
|align=center|23. 2. 2016.
|align=left|{{ZD|Finska}} [[Kuopio]]
|align=left|[[Puijo]]
|K-120
|HS 127
|122 m
|128 m
|245,2
|3.
|[[Michael Hayböck]]
|-
|20.
|align=center|4. 12. 2016.
|align=left|{{ZD|Njemačka}} [[Klingenthal]]
|align=left|[[Vogtland Arena]]
|K-125
|HS 140
|138 m
|140 m
|284,8
|3.
|rowspan=3|[[Domen Prevc]]
|-
|21.
|align=center|10. 12. 2016.
|align=left|{{ZD|Norveška}} [[Lillehammer]]
|align=left|[[Lysgårdsbakken]]
|K-123
|HS 138
|137 m
|135,5 m
|286,5
|3.
|-
|22.
|align=center|18. 12. 2016.
|align=left|{{ZD|Švicarska}} [[Engelberg]]
|align=left|[[Titlis (skakaonica)|Titlis]]
|K-125
|HS 140
|138,5 m
|138 m
|283,1
|3.
|-
|23.
|align=center|30. 12. 2016.
|align=left|{{ZD|Njemačka}} [[Oberstdorf]]
|align=left|[[Schattenberg (skakaonica)|Schattenberg]]
|K-120
|HS 137
|139 m
|134,5 m
|308,0
|'''1.'''
|colspan=2|—
|-
|24.
|align=center|1. 1. 2017.
|align=left|{{ZD|Njemačka}} [[Garmisch-Partenkirchen]]
|align=left|[[Velika olimpijska skakaonica (Garmisch-Partenkirchen)|Velika olimpijska]]
|K-125
|HS 140
|137 m
|140 m
|282,4
|3.
|[[Daniel-André Tande]]
|-
|25.
|align=center|14. 1. 2017.
|align=left|{{ZD|Poljska}} [[Wisła (mjesto)|Wisła]]
|align=left|[[Malinka (skakaonica)|Malinka]]
|K-120
|HS 134
|133 m
|117 m
|251,7
|2.
|[[Kamil Stoch]]
|-
|26.
|align=center|29. 1. 2017.
|align=left|{{ZD|Njemačka}} [[Willingen (Upland)|Willingen]]
|align=left|[[Mühlenkopf (skakaonica)|Mühlenkopf]]
|K-130
|HS 145
|148,5 m
|135,5 m
|242,0
|2.
|[[Andreas Wellinger]]
|-
|27.
|align=center|4. 2. 2017.
|align=left rowspan=2|{{ZD|Njemačka}} [[Oberstdorf]]
|align=left rowspan=2|[[Skakaonica &quot;Heini Klopfer&quot;|&quot;Heini Klopfer&quot;]]
|rowspan=2|K-200
|rowspan=2|HS 225
|227,5 m
|218 m
|439,9
|'''1.'''
|rowspan=2|—
|-
|28.
|align=center|5. 2. 2017.
|235,5 m
|—{{note|1}}
|232,6
|'''1.'''
|-
|29.
|align=center|11. 2. 2017.
|align=left rowspan=2|{{ZD|Japan}} [[Sapporo]]
|align=left rowspan=2|[[Ōkurayama]]
|rowspan= 2|K-123
|rowspan=2|HS 137
|137 m
|139 m
|257,5
|3.
|[[Maciej Kot]] i &lt;br&gt;[[Peter Prevc]]
|-
|30.
|align=center|12. 2. 2017.
|132 m
|144 m
|249,6
|3.
|[[Kamil Stoch]]
|-
|31.
|align=center|15. 2. 2017.
|align=left rowspan=2|{{ZD|Južna Koreja}} [[Pyeongchang]]
|align=left rowspan=2|[[Alpensia (skakaonica)|Alpensia]]
|K-125
|HS 140
|138 m
|137,5 m
|293,5
|'''1.'''
|colspan=2|—
|-
|32.
|align=center|16. 2. 2017.
|K-103
|HS 109
|106 m
|107 m
|252,2
|2.
|[[Maciej Kot]]
|-
|33.
|align=center|12. 3. 2017.
|align=left|{{ZD|Norveška}} [[Oslo]]
|align=left|[[Holmenkollen (skakaonica)|Holmenkollen]]
|K-120
|HS 134
|130 m
|132 m
|267,5
|'''1.'''
|rowspan=4|—
|-
|34.
|align=center|16. 3. 2017.
|align=left|{{ZD|Norveška}} [[Trondheim]]
|align=left|[[Granåsen]]
|K-124
|HS 140
|138 m
|142,5 m
|302,0
|'''1.'''
|-
|35.
|align=center|24. 3. 2017.
|align=left rowspan=2|{{ZD|Slovenija}} [[Planica]]
|align=left rowspan=2|[[Letalnica]]
|rowspan=2|K-200
|rowspan=2|HS 225
|243 m
|240,5 m
|490,2
|'''1.'''
|-
|36.
|align=center|26. 3. 2017.
|250 m
|—{{note|1}}
|244,3
|'''1.'''
|-
|37.
|align=center|19. 11. 2017.
|align=left|{{ZD|Poljska}} [[Wisła (mjesto)|Wisła]]
|align=left|[[Malinka (skakaonica)|Malinka]]
|K-120
|HS 134
|126,5 m
|124,5 m
|257,7
|3.
|[[Junshirō Kobayashi]]
|-
|38.
|align=center|3. 12. 2017.
|align=left|{{ZD|Rusija}} [[Nižnji Tagil]]
|align=left|[[(Roda (skakaonica)|Roda]]
|K-120
|HS 134
|128 m
|133,5 m
|263,5
|3.
|[[Andreas Wellinger]]
|-
|39.
|align=center|17. 12. 2017.
|align=left|{{ZD|Švicarska}} [[Engelberg]]
|align=left|[[Titlis (skakaonica)|Titlis]]
|K-125
|HS-140
|137 m
|134,5 m
|274,7
|3.
|[[Richard Freitag]]
|-
|40.
|align=center|4. 3. 2018.
|align=left|{{ZD|Finska}} [[Lahti]]
|align=left|[[Salpausselkä (skakaonica)|Salpausselkä]]
|K-116
|HS 130
|124 m
|128,5 m
|285,9
|3.
|[[Kamil Stoch]]
|-
|41.
|align=center|11. 3. 2018.
|align=left|{{ZD|Norveška}} [[Oslo]]
|align=left|[[Holmenkollen (skakaonica)|Holmenkollen]]
|K-120
|HS 134
|129,5 m
|124,5 m
|256,7
|2.
|[[Daniel-André Tande]]
|-
|42.
|align=center|15. 3. 2018.
|align=left|{{ZD|Norveška}} [[Trondheim]]
|align=left|[[Granåsen]]
|K-124
|HS 140
|141,5 m
|138 m
|268,4
|2.
|rowspan=3|[[Kamil Stoch]]
|-
|43.
|align=center|23. 3. 2018.
|align=left rowspan=2|{{ZD|SLO}} [[Planica]]
|align=left rowspan=2|[[Letalnica]]
|rowspan=2|K-200
|rowspan=2|HS 240
|238 m
|234,5 m
|443,0
|3.
|-
|44.
|align=center|25. 3. 2018.
|243 m
|236 m
|440,1
|2.
|-
|45.
|align=center|30. 12. 2018.
|align=left|{{ZD|NJE}} [[Oberstdorf]]
|align=left|[[Schattenberg (skakaonica)|Schattenberg]]
|K-120
|HS 137
|131 m
|134,5 m
|280,5
|3.
|rowspan=3|[[Ryōyū Kobayashi]]
|-
|46.
|align=center|4. 1. 2019.
|align=left|{{ZD|AUT}} [[Innsbruck]]
|align=left|[[Bergisel (skakaonica)|Bergisel]]
|K-120
|HS 128
|129,5 m
|130,5 m
|254,2
|2.
|-
|47.
|align=center|6. 1. 2019.
|align=left|{{ZD|AUT}} [[Bischofshofen]]
|align=left|[[Skakaonica &quot;Paul Ausserleitner&quot;|&quot;Paul Ausserleitner&quot;]]
|K-125
|HS 142
|134 m
|131,5 m
|267,5
|3.
|-
|48.
|align=center|13. 1. 2019.
|align=left|{{ZD|ITA}} [[Predazzo]]
|align=left|[[Skakaonica &quot;Giuseppe Dal Ben&quot;|&quot;Giuseppe Dal Ben&quot;]]
|K-120
|HS 135
|124,5 m
|122,5 m
|257,2
|2.
|[[Dawid Kubacki]]
|-
|49.
|align=center|20. 1. 2019.
|align=left|{{ZD|POLJ}} [[Zakopane]]
|align=left|[[Wielka Krokiew]]
|K-125
|HS 140
|133,5 m
|132,5 m
|278,3
|'''1.'''
|rowspan=3|—
|-
|50.
|align=center|26. 1. 2019.
|align=left rowspan=2|{{ZD|JAP}} [[Sapporo]]
|align=left rowspan=2|[[Ōkurayama]]
|rowspan=2|K-123
|rowspan=2|HS 137
|132 m
|137 m
|270,1
|'''1.'''
|-
|51.
|align=center|27. 1. 2019.
|135 m
|128,5 m
|248,2
|'''1.'''
|-
|52.
|align=center|2. 2. 2019.
|align=left|{{ZD|NJE}} [[Oberstdorf]]
|align=left|[[Skakaonica &quot;Heini Klopfer&quot;|&quot;Heini Klopfer&quot;]]
|K-200
|HS 235
|213 m
|230 m
|421,7
|3.
|[[Ryōyū Kobayashi]]
|-
|53.
|align=center|10. 3. 2019.
|align=left|{{ZD|NOR}} [[Oslo]]
|align=left|[[Holmenkollen (skakaonica)|Holmenkollen]]
|K-120
|HS 134
|134 m
|126 m
|258,3
|2.
|[[Robert Johansson (ski-skakač)|Robert Johansson]]
|-
|54.
|align=center|12. 3. 2019.
|align=left|{{ZD|NOR}} [[Lillehammer]]
|align=left|[[Lysgårdsbakken]]
|K-123
|HS 140
|139 m
|141 m
|285,7
|'''1.'''
|colspan=2|—
|-
|55.
|align=center|14. 3. 2019.
|align=left|{{ZD|NOR}} [[Trondheim]]
|align=left|[[Granåsen]]
|K-124
|HS 138
|136,5 m
|135 m
|280,5
|3.
|[[Ryōyū Kobayashi]]
|-
|56.
|align=center|17. 3. 2019.
|align=left|{{ZD|NOR}} [[Vikersund]]
|align=left|[[Vikersundbakken]]
|K-200
|HS 240
|236,5 m
|229,5 m
|443,2
|3.
|[[Domen Prevc]]
|-
|57.
|align=center|8. 12. 2019.
|align=left|{{ZD|RUS}} [[Nižnji Tagil]]
|align=left|[[Roda (skakaonica)|Roda]]
|K-120
|HS 134
|140 m
|134,5 m
|277,6
|'''1.'''
|colspan=2|—
|-
|58.
|align=center|15. 12. 2019.
|align=left|{{ZD|NJE}} [[Klingenthal]]
|align=left|[[Vogtland Arena]]
|K-125
|HS 140
|134 m
|134,5 m
|274,0
|2.
|[[Ryōyū Kobayashi]]
|-
|59.
|align=center|21. 12. 2019.
|align=left|{{ZD|ŠVI}} [[Engelberg]]
|align=left|[[Titlis (skakaonica)|Titlis]]
|K-125
|HS 140
|134,5 m
|137,5 m
|287,0
|2.
|[[Kamil Stoch]]
|-
|60.
|align=center|11. 1. 2020.
|align=left rowspan=2|{{ZD|ITA}} [[Predazzo]]
|align=left rowspan=2|[[Skakaonica &quot;Giuseppe Dal Ben&quot;|&quot;Giuseppe Dal Ben&quot;]]
|rowspan=2|K-95
|rowspan=2|HS 104
|102 m
|103 m
|286,9
|2.
|rowspan=2|[[Karl Geiger]]
|-
|61.
|align=center|12. 1. 2020.
|103,5 m
|101 m
|280,5
|2.
|-
|62.
|align=center|18. 1. 2020.
|align=left|{{ZD|NJE}} [[Titisee-Neustadt]]
|align=left|[[Hochfirst (skakaonica)|Hochfirst]]
|K-125
|HS 142
|135,5 m
|140,5 m
|283,7
|2.
|[[Dawid Kubacki]]
|-
|63.
|align=center|26. 1. 2020.
|align=left|{{ZD|POLJ}} [[Zakopane]]
|align=left|[[Wielka Krokiew]]
|K-125
|HS 140
|136 m
|138 m
|290,6
|2.
|[[Kamil Stoch]]
|-
|64.
|align=center|1. 2. 2020.
|align=left rowspan=2|{{ZD|JAP}} [[Sapporo]]
|align=left rowspan=2|[[Ōkurayama]]
|rowspan=2|K-123
|rowspan=2|HS 137
|138 m
|125 m
|234,1
|2.
|[[Yukiya Satō]]
|-
|65.
|align=center|2. 2. 2020.
|139 m
|139 m
|268,5
|'''1.'''
|colspan=2|—
|-
|66.
|align=center|15. 2. 2020.
|align=left rowspan=2|{{ZD|AUT}} [[Tauplitz]]
|align=left rowspan=2|[[Kulm (letaonica)|Kulm]]
|rowspan=2|K-200
|rowspan=2|HS 235
|224,5 m
|214,5 m
|414,6
|3.
|[[Piotr Żyła]]
|-
|67.
|align=center|16. 2. 2020.
|230 m
|—{{note|1}}
|232,6
|'''1.'''
|colspan=2|—
|-
|68.
|align=center|21. 2. 2020.
|align=left rowspan=2|{{ZD|RUM}} [[Râșnov]]
|align=left rowspan=2|[[Râșnov (skakaonica)|Râșnov]]
|rowspan=2|K-90
|rowspan=2|HS 97
|98 m
|97,5 m
|264,5
|3.
|[[Karl Geiger]]
|-
|69.
|align=center|22. 2. 2020.
|103 m
|97,5 m
|270,3
|'''1.'''
|rowspan=2|—
|-
|70.
|align=center|28. 2. 2020.
|align=left rowspan=2|{{ZD|FIN}} [[Lahti]]
|align=left rowspan=2|[[Salpausselkä (skakaonica)|Salpausselkä]]
|rowspan=2|K-116
|rowspan=2|HS 130
|129,5 m
|129,5 m
|284,1
|'''1.'''
|-
|71.
|align=center|1. 3. 2020.
|119,5 m
|126 m
|260,5
|2.
|[[Karl Geiger]]
|-
|72.
|align=center|10. 1. 2021.
|align=left|{{ZD|NJE}} [[Titisee-Neustadt]]
|align=left|[[Hochfirst (skakaonica)|Hochfirst]]
|K-125
|HS 142
|138 m
|136 m
|291,3
|3.
|rowspan=2|[[Halvor Egner Granerud]]
|-
|73.
|align=center|21. 11. 2021.
|align=left|{{ZD|RUS}} [[Nižnji Tagil]]
|align=left|[[Roda (skakaonica)|Roda]]
|K-120
|HS 134
|121,5 m
|127 m
|223,8
|3.
|-
|74.
|align=center|5. 12. 2021.
|align=left|{{ZD|POLJ}} [[Wisła (mjesto)|Wisła]]
|align=left|[[Malinka (skakaonica)|Malinka]]
|K-120
|HS 134
|120 m
|123 m
|253,6
|3.
|[[Jan Hörl]]
|-
|75.
|align=center|11. 12. 2021.
|align=left|{{ZD|NJE}} [[Klingenthal]]
|align=left|[[Vogtland Arena]]
|K-125
|HS 140
|138 m
|130 m
|267,0
|'''1.'''
|rowspan=2|—
|-
|76.
|align=center|25. 2. 2022.
|align=left rowspan=2|{{ZD|FIN}} [[Lahti]]
|align=left rowspan=2|[[Salpausselkä (skakaonica)|Salpausselkä]]
|rowspan=2|K-116
|rowspan=2|HS 130
|124,5 m
|131 m
|283,1
|'''1.'''
|-
|77.
|align=center|27. 2. 2022.
|124 m
|128 m
|271,3
|3.
|[[Halvor Egner Granerud]]&lt;br/&gt;i [[Ryōyū Kobayashi]]
|-
|78.
|align=center|3. 3. 2022.
|align=left|{{ZD|NOR}} [[Lillehammer]]
|align=left|[[Lysgårdsbakken]]
|K-123
|HS 140
|135 m
|137 m
|294,1
|'''1.'''
|colspan=2|—
|-
|79.
|align=center|6. 3. 2022.
|align=left|{{ZD|Norveška}} [[Oslo]]
|align=left|[[Holmenkollen (skakaonica)|Holmenkollen]]
|K-120
|HS 134
|131 m
|128,5 m
|266,9
|3.
|[[Daniel-André Tande]]
|-
|80.
|align=center|19. 3. 2022.
|align=left rowspan=2|{{ZD|Njemačka}} [[Oberstdorf]]
|align=left rowspan=2|[[Skakaonica &quot;Heini Klopfer&quot;|&quot;Heini Klopfer&quot;]]
|rowspan=2|K-200
|rowspan=2|HS 235
|232 m
|207 m
|413,0
|'''1.'''
|colspan=2|—
|-
|81.
|align=center|20. 3. 2022.
|212 m
|222,5 m
|399,8
|3.
|[[Timi Zajc]]
|-
|82.
|align=center|5. 11. 2022.
|align=left|{{ZD|POLJ}} [[Wisła (miasto)|Wisła]]
|align=left|[[Malinka (skakaonica)|Malinka]]
|K-120
|HS 134
|125 m
|133,5 m
|258,0
|3.
|[[Dawid Kubacki]]
|-
|83.
|align=center|26. 11. 2022.
|align=left rowspan=2|{{ZD|FIN}} [[Kuusamo]]
|align=left rowspan=2|[[Rukatunturi]]
|rowspan=2|K-120
|rowspan=2|HS 142
|141,5 m
|144 m
|311,5
|2.
|[[Anže Lanišek]]
|-
|84.
|align=center|27. 11. 2022.
|140 m
|147 m
|304,5
|'''1.'''
|colspan=2|podijelio pobjedu &lt;br/&gt;s [[Halvor Egner Granerud|Granerudom]]
|-
|85.
|align=center|11. 12. 2022.
|align=left|{{ZD|NJE}} [[Titisee-Neustadt]]
|align=left|[[Hochfirst (skakaonica)|Hochfirst]]
|K-125
|HS 142
|131 m
|141,5 m
|283,1
|3.
|[[Dawid Kubacki]]
|-
|86.
|align=center|15. 1. 2023.
|align=left|{{ZD|POLJ}} [[Zakopane]]
|align=left|[[Wielka Krokiew]]
|K-125
|HS 140
|134 m
|145,5 m
|278,5
|3.
|[[Halvor Egner Granerud]]
|-
|87.
|align=center|21. 1. 2023.
|align=left|{{ZD|JAP}} [[Sapporo]]
|align=left|[[Ōkurayama]]
|K-123
|HS 137
|139 m
|135,5 m
|283,5
|'''1.'''
|colspan=2|—
|-
|88.
|align=center|28. 1. 2023.
|align=left rowspan=2|{{ZD|AUT}} [[Tauplitz]]
|align=left rowspan=2|[[Kulm (letaonica)|Kulm]]
|rowspan=2|K-200
|rowspan=2|HS 235
|232,5 m
|234 m
|431,9
|2.
|rowspan=3|[[Halvor Egner Granerud]]
|-
|89.
|align=center|29. 1. 2023.
|233 m
|229 m
|455,5
|3.
|-
|90.
|align=center|12. 2. 2023.
|align=left|{{ZD|SAD}} [[Lake Placid]]
|align=left|[[MacKenzie Intervale]]
|K-115
|HS 128
|123,5 m
|130 m
|275,3
|3.
|-
|91.
|align=center|11. 3. 2023.
|align=left rowspan=2|{{ZD|NOR}} [[Oslo]]
|align=left rowspan=2|[[Holmenkollen (skakaonica)|Holmenkollen]]
|rowspan=2|K-120
|rowspan=2|HS 134
|129,5 m
|128,5 m
|254,4
|2.
|[[Anže Lanišek]]
|-
|92.
|align=center|12. 3. 2023.
|130,5 m
|131,5 m
|266,1
|'''1.'''
|colspan=2|—
|-
|93.
|align=center|14. 3. 2023.
|align=left|{{ZD|NOR}} [[Lillehammer]]
|align=left|[[Lysgårdsbakken]]
|K-123
|HS 140
|138,5 m
|132 m
|255,4
|2.
|rowspan=2|[[Halvor Egner Granerud]]
|-
|94.
|align=center|18. 3. 2023.
|align=left rowspan=2|{{ZD|NOR}} [[Vikersund]]
|align=left rowspan=2|[[Vikersundbakken]]
|rowspan=2|K-200
|rowspan=2|HS 240
|239,5 m
|227,5 m
|418,8
|2.
|-
|95.
|align=center|19. 3. 2023.
|246,5 m
|235,5 m
|497,4
|'''1.'''
|colspan=2|—
|-
|96.
|align=center|26. 3. 2023.
|align=left|{{ZD|FIN}} [[Lahti]]
|align=left|[[Salpausselkä (skakaonica)|Salpausselkä]]
|K-116
|HS 130
|130 m
|—{{note|1}}
|141,8
|2.
|[[Ryōyū Kobayashi]]
|-
|97.
|align=center|1. 4.  2023.
|align=left rowspan=2|{{ZD|SLO}} [[Planica]]
|align=left rowspan=2|[[Letalnica]]
|rowspan=2|K-200
|rowspan=2|HS 225
|239,5 m
|—{{note|1}}
|240,5
|'''1.'''
|colspan=2|—
|-
|98.
|align=center|2. 4. 2023.
|238,5 m
|235 m
|445,1
|3.
|[[Timi Zajc]]
|-
|99.
|align=center|25. 11. 2023.
|align=left rowspan=2|{{ZD|FIN}} [[Kuusamo]]
|align=left rowspan=2|[[Rukatunturi]]
|rowspan=2|K-120
|rowspan=2|HS 142
|144 m
|143 m
|326,2
|'''1.'''
|rowspan=4|—
|-
|100.
|align=center|26. 11. 2023.
|148,5 m
|148,5 m
|363,5
|'''1.'''
|-
|101.
|align=center|2. 12. 2023.
|align=left rowspan=2|{{ZD|NOR}} [[Lillehammer]]
|align=left rowspan=2|[[Lysgårdsbakken]]
|K-90
|HS 98
|104 m
|92,5 m
|296,7
|'''1.'''
|-
|102.
|align=center|3. 12. 2023.
|K-123
|HS 140
|134 m
|141,5 m
|318,2
|'''1.'''
|-
|103.
|align=center|9. 12. 2023.
|align=left|{{ZD|NJE}} [[Klingenthal]]
|align=left|[[Vogtland Arena]]
|K-125
|HS 137
|140 m
|144,5 m
|273,5
|2.
|[[Karl Geiger]]
|-
|104.
|align=center|16. 12. 2023.
|align=left rowspan=2|{{ZD|ŠVI}} [[Engelberg]]
|align=left rowspan=2|[[Titlis (skakaonica)|Titlis]]
|rowspan=2|K-125
|rowspan=2|HS 137
|131 m
|132,5 m
|313,3
|3.
|[[Pius Paschke]]
|-
|105.
|align=center|17. 12. 2023.
|135 m
|142 m
|327,9
|'''1.'''
|colspan=2|—
|-
|106.
|align=center|29. 12. 2023.
|align=left|{{ZD|NJE}} [[Oberstdorf]]
|align=left|[[Schattenberg (skakaonica)|Schattenberg]]
|K-120
|HS 137
|132,5 m
|125 m
|298,9
|3.
|[[Andreas Wellinger]]
|-
|107.
|align=center|6. 1. 2024.
|align=left|{{ZD|AUT}} [[Bischofshofen]]
|align=left|[[Skakaonica &quot;Paul Ausserleitner&quot;|&quot;Paul Ausserleitner&quot;]]
|K-125
|HS 142
|136,5 m
|140 m
|288,9
|'''1.'''
|colspan=2|—
|-
|108.
|align=center|14. 1. 2024.
|align=left|{{ZD|POLJ}} [[Wisła (mjesto)|Wisła]]
|align=left|[[Malinka (skakaonica)|Malinka]]
|K-120
|HS 134
|132 m
|129,5 m
|264,3
|2.
|[[Ryōyū Kobayashi]]
|-
|109.
|align=center|21. 1. 2024.
|align=left|{{ZD|POLJ}} [[Zakopane]]
|align=left|[[Wielka Krokiew]]
|K-120
|HS 140
|137 m
|134 m
|332,3
|'''1.'''
|rowspan=3|—
|-
|110.
|align=center|11. 2. 2024.
|align=left|{{ZD|SAD}} [[Lake Placid]]
|align=left|[[MacKenzie Intervale]]
|K-115
|HS 128
|130,5 m
|126 m
|281,6
|'''1.'''
|-
|111.
|align=center|17. 2. 2024.
|align=left|{{ZD|JAP}} [[Sapporo]]
|align=left|[[Ōkurayama]]
|K-123
|HS 137
|129 m
|139 m
|263,0
|'''1.'''
|-
|112.
|align=center|24. 2. 2024.
|align=left rowspan=2|{{ZD|NJE}} [[Oberstdorf]]
|align=left rowspan=2|[[Skakaonica &quot;Heini Klopfer&quot;|&quot;Heini Klopfer&quot;]]
|rowspan=2|K-200
|rowspan=2|HS 235
|222 m
|225,5 m
|440,3
|3.
|[[Timi Zajc]]
|-
|113.
|align=center|25. 2. 2024.
|224 m
|217 m
|433,5
|'''1.'''
|rowspan=2|—
|-
|114.
|align=center|9. 3. 2024.
|align=left|{{ZD|NOR}} [[Oslo]]
|align=left|[[Holmenkollen (skakaonica)|Holmenkollen]]
|K-120
|HS 134
|132 m
|133 m
|255,0
|'''1.'''
|-
|115.
|align=center|10. 3. 2024.
|align=left|{{ZD|NOR}} [[Oslo]]
|align=left|[[Holmenkollen (skakaonica)|Holmenkollen]]
|K-120
|HS 134
|132 m
|124 m
|254,9
|3.
|[[Johann André Forfang]]
|-
|116.
|align=center|13. 3. 2024.
|align=left|{{ZD|NOR}} [[Trondheim]]
|align=left|[[Granåsen]]
|K-124
|HS 138
|137,5 m
|134 m
|291,8
|'''1.'''
|rowspan=2|—
|-
|117.
|align=center|17. 3. 2024.
|align=left rowspan=2|{{ZD|NOR}} [[Vikersund]]
|align=left rowspan=2|[[Vikersundbakken]]
|rowspan=2|K-200
|rowspan=2|HS 240
|244,5 m
|—{{note|1}}
|256,0
|'''1.'''
|-
|118.
|align=center|17. 3. 2024.
|230 m
|240 m &lt;br /&gt; &lt;hr&gt;232,5 m&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt;&lt;/hr&gt;
|671,9
|2.
|[[Daniel Huber (ski-skakač)|Daniel Huber]]
|-
|119.
|align=center|30. 11. 2024.
|align=left rowspan=2|{{ZD|FIN}} [[Kuusamo]]
|align=left rowspan=2|[[Rukatunturi]]
|rowspan=2|K-120
|rowspan=2|HS 142
|135,0 m
|147,0 m
|315,2
|3.
|[[Pius Paschke]]
|-
|120.
|align=center|1. 12. 2024.
|145 m
|–{{note|1}}
|138,0
|2.
|[[Andreas Wellinger]]
|-
|121.
|align=center|8. 12. 2024.
|align=left|{{ZD|POLJ}} [[Wisła (mjesto)|Wisła]]
|align=left|[[Malinka (skakaonica)|Malinka]]
|K-120
|HS 134
|134 m
|129 m
|286,1
|3.
|[[Pius Paschke]]
|-
|122.
|align=center|22. 12. 2024.
|align=left|{{ZD|ŠVI}} [[Engelberg]]
|align=left|[[Titlis (skakaonica)|Titlis]]
|K-125
|HS 137
|135 m
|135 m
|268,0
|3.
|[[Daniel Tschofenig]]
|-
|123.
|align=center|29. 12. 2024.
|align=left|{{ZD|NJE}} [[Oberstdorf]]
|align=left|[[Schattenberg (skakaonica)|Schattenberg]]
|K-120
|HS 137
|138 m
|135,5 m
|335,1
|'''1.'''
|rowspan=2|—
|-
|124.
|align=center|4. 1. 2025.
|align=left|{{ZD|AUT}} [[Innsbruck]]
|align=left|[[Bergisel (skakaonica)|Bergisel]]
|K-120
|HS 128
|131,5 m
|132,5 m
|273,3
|'''1.'''
|-
|125.
|align=center|6. 1. 2025.
|align=left|{{ZD|AUT}} [[Bischofshofen]]
|align=left|[[Skakaonica &quot;Paul Ausserleitner&quot;|&quot;Paul Ausserleitner&quot;]]
|K-125
|HS 142
|136 m
|137,5 m
|303,2
|3.
|[[Daniel Tschofenig]]
|-
|126.
|align=center|22. 3. 2025.
|align=left|{{ZD|FIN}} [[Lahti]]
|align=left|[[Salpausselkä (skakaonica)|Salpausselkä]]
|K-116
|HS 130
|127,5 m
|126,5 m
|270,8
|2.
|[[Anže Lanišek]]
|-
|127.
|align=center|23. 11. 2025.
|align=left|{{ZD|NOR}} [[Lillehammer]]
|align=left|[[Lysgårdsbakken]]
|K-123
|HS 140
|138 m
|120 m
|306,3
|3.
|[[Daniel Tschofenig]]
|-
|128.
|align=center|25. 11. 2025.
|align=left|{{ZD|ŠVE}} [[Falun]]
|align=left|[[Lugnet (skakaonica)|Lugnet]]
|K-90
|HS 95
|97,5 m
|96,5 m
|249,9
|'''1.'''
|colspan=2|—
|-
|129.
|align=center|13. 12. 2025.
|align=left|{{ZD|NJE}} [[Klingenthal]]
|align=left|[[Vogtland Arena]]
|K-125
|HS 140
|132,5 m
|133,5 m
|273,0
|2.
|[[Domen Prevc]]
|}
{{note|1}} – održana samo jedna serija zbog lošeg vremena&lt;br/&gt;
&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt; – održane tri serije

{{col-begin}}
{{col-break}}

=== Po sezonama ===
{|class=wikitable style=&quot;text-align: center&quot;
|-bgcolor=cccccc
|Sezona||1. mjesto||2. mjesto||3. mjesto||Ukupno
|-bgcolor=efefef
|2012/2013.||–||–||1||1
|-
|2013/2014.||–||1||–||1
|-bgcolor=efefef
|2014/2015.||3||6||4||13
|-
|2015/2016.||1||2||1||4
|-bgcolor=efefef
|2016/2017.||8||3||6||17
|-
|2017/2018.||–||3||5||8
|-bgcolor=efefef
|2018/2019.||4||3||5||12
|-
|2019/2020.||5||8||2||15
|-bgcolor=efefef
|2020/2021.||–||–||1||1
|-
|2021/2022.||4||–||5||9
|-bgcolor=efefef
|2022/2023.||5||6||6||17
|-
|2023/2024.||13||3||4||20
|-bgcolor=efefef
|2024/2025.||2||2||4||8
|-
|2025/2026||1||1||1||3
|-
|-bgcolor=cccccc
|Zbir||'''46'''||'''38'''||'''45'''||'''129'''
|}
{{col-break}}
=== Ekipne pobjede ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
! width=&quot;25px&quot; | Br. !! width=&quot;125px&quot; | Datum !! width=&quot;150px&quot; | Mjesto !! width=&quot;135px&quot; | Skakaonica
|-
| style=&quot;text-align:center&quot; | 1. || style=&quot;text-align:center&quot; | 1. 3. 2014. || {{ZD|FIN}} [[Lahti]] || [[Salpausselkä (skakaonica)|Salpausselkä]]
|-
| style=&quot;text-align:center&quot; | 2. || style=&quot;text-align:center&quot; | 22. 3. 2014. || {{ZD|SLO}} [[Planica]] || [[Bloudekova velikanka]]
|-
| style=&quot;text-align:center&quot; | 3. || style=&quot;text-align:center&quot; | 11. 3. 2017. || {{ZD|NOR}} [[Oslo]] || [[Holmenkollen (skakaonica)|Holmenkollen]]
|-
| style=&quot;text-align:center&quot; | 4. || style=&quot;text-align:center&quot; | 9. 2. 2019. || {{ZD|FIN}} [[Lahti]] || [[Salpausselkä (skakaonica)|Salpausselkä]]
|-
| style=&quot;text-align:center&quot; | 5. || style=&quot;text-align:center&quot; | 23. 11. 2019. || rowspan=3|{{ZD|POLJ}} [[Wisła (mjesto)|Wisła]] || rowspan=3|[[Malinka (skakaonica)|Malinka]]
|-
| style=&quot;text-align:center&quot; | 6. || style=&quot;text-align:center&quot; | 21. 11. 2020.
|-
| style=&quot;text-align:center&quot; | 7. || style=&quot;text-align:center&quot; | 4. 12. 2021.
|-
| style=&quot;text-align:center&quot; | 8. || style=&quot;text-align:center&quot; | 26. 2. 2022. || {{ZD|FIN}} [[Lahti]] || [[Salpausselkä (skakaonica)|Salpausselkä]]
|-
| style=&quot;text-align:center&quot; | 9. || style=&quot;text-align:center&quot; | 14. 1. 2023. || {{ZD|POLJ}} [[Zakopane]] || [[Wielka Krokiew]]
|-
| style=&quot;text-align:center&quot; | 10. || style=&quot;text-align:center&quot; | 25. 3. 2023. || {{ZD|FIN}} [[Lahti]] || [[Salpausselkä (skakaonica)|Salpausselkä]]
|-
| style=&quot;text-align:center&quot; | 11. || style=&quot;text-align:center&quot; | 1. 4. 2023. || {{ZD|SLO}} [[Planica]] || [[Letalnica]]
|-
| style=&quot;text-align:center&quot; | 12. || style=&quot;text-align:center&quot; | 20. 1. 2024. || {{ZD|POLJ}} [[Zakopane]] || [[Wielka Krokiew]]
|-
| style=&quot;text-align:center&quot; | 13. || style=&quot;text-align:center&quot; | 10. 2. 2024{{note||}} || {{ZD|SAD}} [[Lake Placid]] || [[MacKenzie Intervale]]
|-
| style=&quot;text-align:center&quot; | 14. || style=&quot;text-align:center&quot; | 23. 3. 2024. || {{ZD|SLO}} [[Planica]] || [[Letalnica]]
|-
| style=&quot;text-align:center&quot; | 15. || style=&quot;text-align:center&quot; | 18. 1. 2025. || {{ZD|POLJ}} [[Zakopane]] || [[Wielka Krokiew]]
|-
| style=&quot;text-align:center&quot; | 16. || style=&quot;text-align:center&quot; | 29. 3. 2025. || rowspan=2|{{ZD|SLO}} [[Planica]] || rowspan=2|[[Letalnica]]
|-
| style=&quot;text-align:center&quot; | 17. || style=&quot;text-align:center&quot; | 28. 3. 2026.
|}
{{note||}} – takmičenje supertimova (dvojica skakača po timu)

=== Mješovito ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
! width=&quot;25px&quot; | Br. !! width=&quot;125px&quot; | Datum !! width=&quot;150px&quot; | Mjesto !! width=&quot;125px&quot; | Skakaonica
|-
| style=&quot;text-align:center&quot; | 1. || style=&quot;text-align:center&quot; | 10. 12. 2022. || {{ZD|NJE}} [[Titisee-Neustadt]] || [[Hochfirst (skakaonica)|Hochfirst]]
|}
{{col-end}}

{{col-begin}}
{{col-2}}
=== Ukupni poredak ===
{| class=wikitable style=&quot;text-align: center&quot; width=300
|-
!Sezona
!Plasman
|-
|[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2011/2012.|2011/2012.]]
|bez plasmana
|-
|[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2012/2013.|2012/2013.]]
|31.
|-
|[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2013/2014.|2013/2014.]]
|10.
|-bgcolor=cc9966
|[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2014/2015.|2014/2015.]]
|3.
|-
|[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2015/2016.|2015/2016.]]
|6.
|-bgcolor=gold
|[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2016/2017.|2016/2017.]]
|'''1.'''
|-
|[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2017/2018.|2017/2018.]]
|4.
|-bgcolor=silver
|[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2018/2019.|2018/2019.]]
|2.
|-bgcolor=gold
|[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2019/2020.|2019/2020.]]
|'''1.'''
|-
|[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2020/2021.|2020/2021.]]
|17.
|-
|[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2021/2022.|2021/2022.]]
|5.
|-bgcolor=silver
|[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2022/2023.|2022/2023.]]
|2.
|-bgcolor=gold
|[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2023/2024.|2023/2024.]]
|'''1.'''
|-bgcolor=cc9966
|[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2024/2025.|2024/2025.]]
|3.
|}

=== [[Novogodišnja turneja]] ===
{| class=wikitable style=&quot;text-align: center&quot; width=250
|-
! Sezona
! Plasman
|-
|[[Turneja 4 skakaonice 2011/2012.|2011/2012.]]
|67.
|-
|[[Turneja 4 skakaonice 2012/2013.|2012/2013.]]
|40.
|-
|[[Turneja 4 skakaonice 2013/2014.|2013/2014.]]
|27.
|-bgcolor=gold
|[[Turneja 4 skakaonice 2014/2015.|2014/2015.]]
|'''1.'''
|-
|[[Turneja 4 skakaonice 2015/2016.|2015/2016.]]
|5.
|-
|[[Turneja 4 skakaonice 2016/2017.|2016/2017.]]
|6.
|-
|[[Turneja 4 skakaonice 2017/2018.|2017/2018.]]
|20.
|-
|[[Turneja 4 skakaonice 2018/2019.|2018/2019.]]
|17.
|-
|[[Turneja 4 skakaonice 2019/2020.|2019/2020.]]
|5.
|-
|[[Turneja 4 skakaonice 2020/2021.|2020/2021.]]
|8.
|-
|[[Turneja 4 skakaonice 2021/2022.|2021/2022.]]
|26.
|-
|[[Turneja 4 skakaonice 2022/2023.|2022/2023.]]
|6.
|-bgcolor=cc9966
|[[Turneja 4 skakaonice 2023/2024.|2023/2024.]]
|rowspan=2|3.
|-bgcolor=cc9966
|[[Turneja 4 skakaonice 2024/2025.|2024/2025.]]
|-
|[[Turneja 4 skakaonice 2025/2026.|2025/2026.]]
|11.
|}
=== [[Raw Air]] ===
{|class=wikitable style=&quot;text-align: center&quot; width=300
!Sezona
!Plasman
|-bgcolor=gold
|[[Raw Air 2017.|2017.]]
|'''1.'''
|-
|[[Raw Air 2018.|2018.]]
|4.
|-bgcolor=silver
|[[Raw Air 2019.|2019.]]
|2.
|-
|[[Raw Air 2020.|2020.]]
|8.
|-
|2021.
|''[[Pandemija COVID-a 19|Otkazano]]''
|-bgcolor=gold
|[[Raw Air 2022.|2022.]]
|'''1.'''
|-bgcolor=silver
|[[Raw Air 2023.|2023.]]
|2.
|-bgcolor=gold
|[[Raw Air 2024.|2024.]]
|'''1.'''
|-
|[[Raw Air 2025.|2025.]]
|7.
|}
{{col-2}}
=== [[Svjetski kup u skijaškim letovima|Svjetski kup u ski-letovima]] ===
{| class=wikitable style=&quot;text-align: center&quot; width=250
|-
! Sezona
! Plasman
|-
|[[Svjetski kup u skijaškim letovima 2012/2013.|2012/2013.]]
|32.
|-
|[[Svjetski kup u skijaškim letovima 2013/2014.|2013/2014.]]
|29.
|-
|[[Svjetski kup u skijaškim letovima 2014/2015.|2014/2015.]]
|7.
|-
|[[Svjetski kup u skijaškim letovima 2015/2016.|2015/2016.]]
|7.
|-bgcolor=gold
|[[Svjetski kup u skijaškim letovima 2016/2017.|2016/2017.]]
|'''1.'''
|-
|[[Svjetski kup u skijaškim letovima 2017/2018.|2017/2018.]]
|4.
|-
|[[Svjetski kup u skijaškim letovima 2018/2019.|2018/2019.]]
|8.
|-bgcolor=gold
|[[Svjetski kup u skijaškim letovima 2019/2020.|2019/2020.]]
|'''1.'''
|-
|[[Svjetski kup u skijaškim letovima 2020/2021.|2020/2021.]]
|22.
|-bgcolor=cc9966
|[[Svjetski kup u skijaškim letovima 2021/2022.|2021/2022.]]
|3.
|-bgcolor=gold
|[[Svjetski kup u skijaškim letovima 2022/2023.|2022/2023.]]
|'''1.'''
|-bgcolor=silver
|[[Svjetski kup u skijaškim letovima 2023/2024.|2023/2024.]]
|2.
|-
|[[Svjetski kup u skijaškim letovima 2024/2025.|2024/2025.]]
|8.
|}

=== [[Ljetni Grand Prix (skijaški skokovi)|Ljetni Grand Prix]] ===
{| class=wikitable style=&quot;text-align: center&quot; width=300
|-
!Sezona
!Plasman
|-
|[[Ljetni Grand Prix 2011 (skijaški skokovi)|2011.]]
|84.
|-
|[[Ljetni Grand Prix 2012 (skijaški skokovi)|2012.]]
|61.
|-
|[[Ljetni Grand Prix 2013 (skijaški skokovi)|2013.]]
|75.
|-
|[[Ljetni Grand Prix 2014 (skijaški skokovi)|2014.]]
|26.
|-
|[[Ljetni Grand Prix 2015 (skijaški skokovi)|2015.]]
|7.
|-
|[[Ljetni Grand Prix 2016 (skijaški skokovi)|2016.]]
|'''4.'''
|-
|[[Ljetni Grand Prix 2017 (skijaški skokovi)|2017.]]
|24.
|-
|[[Ljetni Grand Prix 2018 (skijaški skokovi)|2018.]]
|21.
|-
|[[Ljetni Grand Prix 2019 (skijaški skokovi)|2019.]]
|30.
|-
|[[Ljetni Grand Prix 2020 (skijaški skokovi)|2020.]]
|nije nastupao
|-
|[[Ljetni Grand Prix 2021 (skijaški skokovi)|2021.]]
|19.
|-
|[[Ljetni Grand Prix 2022 (skijaški skokovi)|2022.]]
|12.
|-
|[[Ljetni Grand Prix 2023 (skijaški skokovi)|2023.]]
|20.
|-bgcolor=silver
|[[Ljetni Grand Prix 2024 (skijaški skokovi)|2024.]]
|'''2.'''
|-
|[[Ljetni Grand Prix 2025 (skijaški skokovi)|2025.]]
|21.
|}

=== [[Willingen Six]] ===
{|class=wikitable style=&quot;text-align: center&quot; width=300
!Sezona
!Plasman
|-
|[[Willingen Five 2019.|2019.]]
|7.
|-bgcolor=silver
|[[Willingen Five 2020.|2020.]]
|'''2.'''
|-
|[[Willingen Six 2021.|2021.]]
|15.
|}

=== [[Planica 7]] ===
{|class=wikitable style=&quot;text-align: center&quot; width=300
!Sezona
!Plasman
|-
|[[Planica 7 2018.|2018.]]
|4.
|-
|[[Planica 7 2019.|2019.]]
|12.
|-
|2020.
|''[[Pandemija COVID-a 19|Otkazano]]''
|-
|[[Planica 7 2021.|2021.]]
|17.
|-
|[[Planica 7 2022.|2022.]]
|6.
|-bgcolor=gold
|[[Planica 7 2023.|2023.]]
|'''1.'''
|-
|[[Planica 7 2024.|2024.]]
|4.
|-
|[[Planica 7 2025.|2025.]]
|6.
|}
{{col-end}}

== Rekordi skakaonica ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|-
! width=&quot;150px&quot; | Mjesto!! width=&quot;125px&quot; | Skakaonica !! width=&quot;125px&quot; | Dužina (m) !! width=&quot;125px&quot; | Postavljen !! width=&quot;125px&quot; | Trajanje
|-
| style=&quot;text-align:left&quot; | {{ZD|POLJ}} [[Wisła (mjesto)|Wisła]] || style=&quot;text-align:left&quot; | [[Malinka (skakaonica)|Malinka]] || 139&lt;br /&gt;(HS 134) || 8. 1. 2013. || '''aktualni'''
|-
| style=&quot;text-align:left&quot; | {{ZD|RUS}} [[Nižnji Tagil]] || style=&quot;text-align:left&quot; | [[Roda (skakaonica)|Roda]] || 138&lt;br /&gt;(HS 134) || 14. 12. 2014. || 13. 12. 2015.
|-
| style=&quot;text-align:left&quot; | {{ZD|AUT}} [[Innsbruck]] || style=&quot;text-align:left&quot; | [[Bergisel (skakaonica)|Bergisel]] || 137&lt;br /&gt;(HS 128) || 4. 1. 2015. || 4. 1. 2015.
|-
| style=&quot;text-align:left&quot; | {{ZD|JAP}} [[Sapporo]] || style=&quot;text-align:left&quot; | [[Ōkurayama]] || 144&lt;br /&gt;(HS 137) || 12. 2. 2017. || 26. 1. 2019.
|-
| style=&quot;text-align:left&quot; | {{ZD|JKO}} [[Pyeongchang]] || style=&quot;text-align:left&quot; | [[Alpensia (skakaonica)|Alpensia]] || 113,5&lt;br /&gt;(HS 109) || 16. 2. 2017. || '''aktualni'''
|-
| style=&quot;text-align:left&quot; | {{ZD|NOR}} [[Vikersund]] || style=&quot;text-align:left&quot; | [[Vikersundbakken]] || 253,5 [[Datoteka:World record icon.svg|20px]]&lt;br /&gt;(HS 240) || 18. 3. 2017. || 30. 3. 2025.
|-
| style=&quot;text-align:left&quot; | {{ZD|SLO}} [[Planica]] || style=&quot;text-align:left&quot; | [[Letalnica]] || 251&lt;br /&gt;(HS 240) || 25. 3. 2017. || 25. 3. 2017.
|-
| style=&quot;text-align:left&quot; | {{ZD|FIN}} [[Kuusamo]] || style=&quot;text-align:left&quot; | [[Rukatunturi]] || 147,5&lt;br /&gt;(HS 142) || 25. 11. 2017. || '''aktualni'''
|-
| style=&quot;text-align:left&quot; | {{ZD|RUM}} [[Râșnov]] || style=&quot;text-align:left&quot; | [[Râșnov (skakaonica)|Râșnov]] || 103&lt;br /&gt;(HS 97) || 22. 2. 2020. || '''aktualni'''
|}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Stefan Kraft}}
* [https://web.archive.org/web/20141220072956/http://www.kraft-stefan.com/ Zvanični sajt]
* [https://www.fis-ski.com/DB/general/athlete-biography.html?sectorcode=JP&amp;competitorid=128286 Kraftov profil] na [[FIS]]-u {{en simbol}}

{{Olimpijski pobjednici na velikoj skakaonici - ekipno}}
{{Svjetski prvaci na velikoj skakaonici}}
{{Svjetski prvaci na maloj skakaonici}}
{{Svjetski prvaci u ski-letovima}}
{{Osvajači Svjetskog kupa u ski-skokovima}}
{{Osvajači Svjetskog kupa u ski-letovima}}
{{Pobjednici Turneje 4 skakaonice}}
{{Raw Air}}
{{Prvaci Austrije u ski-skokovima}}
{{Pobjednici skokova na Ski-festivalu Holmenkollen}}
{{Dobitnici Medalje Holmenkollen}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Kraft, Stefan}}
[[Kategorija:Rođeni 1993.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Schwarzach im Pongau]]
[[Kategorija:Austrijski skijaši-skakači]]
[[Kategorija:Austrijski olimpijci u skijaškim skokovima]]
[[Kategorija:Skijaši-skakači na Zimskim olimpijskim igrama 2018.]]
[[Kategorija:Skijaši-skakači na Zimskim olimpijskim igrama 2022.]]
[[Kategorija:Skijaši-skakači na Zimskim olimpijskim igrama 2026.]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 2022.]]
[[Kategorija:Osvajači zlatne medalje na Olimpijskim igrama (Austrija)]]</text>
      <sha1>62h5bb350qm1w3jqihuqfvx5b3yd0ks</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Svjetski kup u biatlonu 2015/2016.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>384358</id>
    <revision>
      <id>3820398</id>
      <parentid>3665886</parentid>
      <timestamp>2026-03-27T20:05:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Rezultati */</comment>
      <origin>3820398</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="44283" sha1="jw5pzrq05emwdmcxt7krps74ukw4orz" xml:space="preserve">{{Infokutija Svjetski kup (zimski sportovi)
| takmičenje                   = Svjetski kup u biatlonu 2015/2016.
&lt;!-- ** Pobjednik ** --&gt;
| takmičenje1                  = Ukupno: 
| pobjednik1                   = {{m}} {{flagathlete|[[Martin Fourcade]]|FRA}} &lt;br &gt;{{ž}} {{flagathlete|[[Gabriela Soukalová]]|ČEŠ}}   
| takmičenje2                  = [[Biatlon#Discipline|Pojedinačno:]]
| pobjednik2                   = {{m}} {{flagathlete|[[Martin Fourcade]]|FRA}} &lt;br &gt;{{ž}} {{flagathlete|[[Dorothea Wierer]]|ITA}}
| takmičenje3                  = [[Biatlon#Discipline|Sprint:]]
| pobjednik3                   = {{m}} {{flagathlete|[[Martin Fourcade]]|FRA}} &lt;br &gt;{{ž}} {{flagathlete|[[Gabriela Soukalová]]|ČEŠ}}  
| takmičenje4                  = [[Biatlon#Discipline|Potjera:]]
| pobjednik4                   = {{m}} {{flagathlete|[[Martin Fourcade]]|FRA}} &lt;br &gt;{{ž}} {{flagathlete|[[Gabriela Soukalová]]|ČEŠ}}  
| takmičenje5                  = [[Biatlon#Discipline|Masovni start:]]
| pobjednik5                   = {{m}} {{flagathlete|[[Martin Fourcade]]|FRA}} &lt;br &gt;{{ž}} {{flagathlete|[[Gabriela Soukalová]]|ČEŠ}}   
| takmičenje6                  = [[Biatlon#Discipline|Štafete:]]
| pobjednik6                   = {{m}} {{ZID|Norveška}} &lt;br&gt; {{ž}} {{ZID|Njemačka}}
| takmičenje7                  = Kup nacija:
| pobjednik7                   = {{m}} {{ZID|Norveška}} &lt;br&gt; {{ž}} {{ZID|Njemačka}}
| takmičenje8                  = [[Biatlon#Discipline|Mješovite štafete:]]
| pobjednik8                   = {{m}}{{ž}} {{ZID|Norveška}}
&lt;!-- ** Takmičenje ** --&gt;
| mjesto                       = 10
| pojedinačna_takmičenja       = 25
| timska_takmičenja            = 5
| otkazana_takmičenja          = 1
| zaustavljena_takmičenja      = 
&lt;!-- ** Učesnici ** --&gt;
| države                       = {{m}} 33 &lt;br/&gt; {{ž}} 30
| sportisti                    = {{m}} 170 &lt;br/&gt; {{ž}} 158
&lt;!-- ** ** --&gt;
| posljednja                   = [[Svjetski kup u biatlonu 2014/2015.|2014/15.]]
| sljedeća                     = [[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]]
}}
'''Svjetski kup u biatlonu 2015/16.''' bilo je 39-o po redu takmičenje [[biatlon]]aca za [[Svjetski kup u biatlonu]] u organizaciji [[Međunarodni biatlonski savez|Međunarodnog biatlonskog saveza]] (IBU). Vrhunac takmičenja bilo je [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016.]] u [[Norveška|norveškom]] [[Oslo|Oslu]]. Titule pobjednika Svjetskog kupa branio je Francuz [[Martin Fourcade]], a kod žena Bjeloruskinja [[Darja Domračava]], koja u ovoj sezoni zbog [[Infektivna mononukleoza|infektivne mononukleoze]] nije nastupila.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.biathlon-online.de/24438/darya-domracheva-startet-kommende-saison-nicht/ |title=Arhivirana kopija |access-date=30. 11. 2015 |archive-date=9. 12. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151209110945/http://www.biathlon-online.de/24438/darya-domracheva-startet-kommende-saison-nicht |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Za vrednovanje i pravo učestvovanja korišteni su rezultati [[IBU kup 2014/15.|IBU kupa 2014/15]]. Nakon petogodišnje pauze, takmičenja će se ponovo održavati u Sjevernoj Americi. Ukupni pobjednici bili su [[Martin Fourcade]], sa 10 pobjeda i Čehinja [[Gabriela Soukalová]], koja je pobijedila u četiri pojedinačne utrke. U utrkama štafeta najbolja je bila muška štafeta Norveške sa tri pobjede, a u ženskoj konkurenciji štafeta Njemačke, koja je osvojila Svjetski kup bez ijedne pobjede.
{{col-begin}}
{{col-break}}
{{Lokacijska karta+|Evropa||width=450|float=right|caption=Mjesta održavanja Svjetskog kupa u biatlonu 2015/16. u Evropi&lt;br /&gt;'''Legenda''':&lt;br/&gt;[[Datoteka:Green pog.svg|8px]] u obje konkurencije; &lt;br/&gt;[[Datoteka:Red pog.svg|8px]] Svjetsko prvenstvo;&lt;br/&gt;[[Datoteka:Cercle rouge 100%.svg|8px]] Mjesto održavanja promjenjeno;{{efn|name=OBER|}}|places=
{{Lokacijska karta~|Evropa||lat=46.51|long=12.60|label=Antholz|position=left|mark=Green pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Evropa||lat=47.28|long=12.37|label=Hochfilzen|position=right|mark=Green pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Evropa||lat=46.21|long=14.10|label=Pokljuka|position=bottom|mark=Green pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Evropa||lat=63.11|long=14.38|label=Östersund|mark=Green pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Evropa||lat=50.42|long=10.44|label=Oberhof|mark=Cercle rouge 100%.svg}}
{{Lokacijska karta~|Evropa||lat=59.55|long=10.45|label=Oslo|mark=Red pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Evropa||lat=47.46|long=12.39|marksize=2|label=Ruhpolding|position=left|mark=Green pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Evropa|lat=61.0|long=69.1|position=bottom|label=Hanti-Mansijsk|mark=Green pog.svg}}
}}
{{col-break}}
{{Lokacijska karta+|Sjeverna Amerika|width=450|float=right|caption=Mjesta održavanja Svjetskog kupa u biatlonu 2015/16. u Sjevernoj Americi&lt;br /&gt;'''Legenda''':&lt;br/&gt;[[Datoteka:Green pog.svg|8px]] u obje konkurencije;|places=
{{Lokacijska karta~|Sjeverna Amerika|lat=46.41|long=-68.00||position=right|label=Presque Isle|mark=Green pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Sjeverna Amerika|lat=51.5|long=-115.22||position=left|label=Canmore|mark=Green pog.svg}}
}}
{{col-end}}
== Startne kvote ==
Startne kvote po pojedinim državama određivane su na osnovi rezultata iz [[Svjetski kup u biatlonu 2014/2015.|protekle sezone Svjetskog kupa]]. Pet najboljih biatlonskih saveza imaju pravo nastupa sa 6 takmičara u diciplinama 20&amp;nbsp;km i sprint, dok ostali savezi imaju pravo na 5 takmičara ili manje. Broj takmičara uvijek se odnosi na discipline 20&amp;nbsp;km i sprint. Za saveze bez fiksnog mjesta [[IBU]] dodjeljuje 4 [[pozivnica (sport)|pozivnice]] po disciplini. Od ove sezone primjenjuje se nova [[Svjetski kup u biatlonu#Od sezone 2015.2F16|pravila za startne kvote]]. [[Skijaški/Smučarski Savez Bosne i Hercegovine|Bosanskohercegovački biatlonski savez]], ove sezone ima jedno stalno mjesto u ženskoj konkurenciji.

; Muškarci
* 6 takmičara: {{ZID|Rusija}}, {{ZID|Norveška}}, {{ZID|Francuska}}, {{ZID|Njemačka}}, {{ZID|Češka}}↑
* 5 takmičara: {{ZID|Austrija}}↓, {{ZID|Švicarska}}↑, {{ZID|Kanada}}↑, {{ZID|Slovenija}}, {{ZID|Ukrajina}} 
* 4 takmičara: {{ZID|Slovačka}}, {{ZID|Bugarska}}↑, {{ZID|Bjelorusija}}, {{ZID|Italija}}↓, {{ZID|SAD}}, {{ZID|Švedska}}↓, {{ZID|Estonija}}↑
* 3 takmičara: {{ZID|Finska}}, {{ZID|Latvija}}, {{ZID|Kazahstan}}, {{ZID|Litvanija}}↑, {{ZID|Poljska}}↑, {{ZID|Rumunija}}↑
* 2 takmičara: {{ZID|Japan}}↑ {{ZID|UK}} 
* 1 takmičar: {{ZID|Južna Koreja}}, 
* 0 takmičara: {{ZID|Srbija}}↓↓, {{ZID|Kina}}↓, {{ZID|Holandija}}↓, {{ZID|Australija}}↓

; Žene
* 6 takmičarki: {{ZID|Njemačka}}, {{ZID|Ukrajina}}, {{ZID|Francuska}}, {{ZID|Češka}}↑, {{ZID|Bjelorusija}}↑
* 5 takmičarki: {{ZID|Poljska}}, {{ZID|Italija}},  {{ZID|Rusija}}↓, {{ZID|Norveška}}↓, {{ZID|Austrija}}↑↑
* 4 takmičarke: {{ZID|Slovačka}}, {{ZID|Švicarska}}, {{ZID|Švedska}}↑, {{ZID|SAD}}, {{ZID|Finska}}, {{ZID|Kanada}}↓, {{ZID|Slovenija}} 
* 3 takmičarke: {{ZID|Rumunija}}, {{ZID|Estonija}}, {{ZID|Bugarska}}, {{ZID|Kazahstan}}, {{ZID|Japan}}↑, {{ZID|Litvanija}}↑
* 2 takmičarke: {{ZID|Kina}}, {{ZID|Južna Koreja}}↑ 
* 1 takmičarka: {{ZID|Bosna i Hercegovina}}↑
* 0 takmičarki: {{ZID|Španija}}↓, {{ZID|Latvija}}↓, {{ZID|Holandija}}↓, {{ZID|UK}}↓, {{ZID|Andora}}↓↓

== Kalendar tamičenja ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 90%;&quot;
|-
! colspan=&quot;2&quot; |
! colspan=&quot;5&quot; |Muškarci
! colspan=&quot;5&quot; |Žene
! colspan=&quot;2&quot; |Mješovito
|-
! Grad
! Datum
! Pojedinačno |&lt;abbr title=&quot;Pojedinačno&quot;&gt;Poj.&lt;/abbr&gt;
! Sprint|&lt;abbr title=&quot;Sprint&quot;&gt;Spr.&lt;/abbr&gt;
! Potjera|&lt;abbr title=&quot;Potjera&quot;&gt;Pot.&lt;/abbr&gt;
! Masovni start|&lt;abbr title=&quot;Masovni start&quot;&gt;Mas.&lt;/abbr&gt;
! Štafeta|&lt;abbr title=&quot;Štafeta&quot;&gt;Šta.&lt;/abbr&gt;
! Pojedinačno |&lt;abbr title=&quot;Pojedinačno&quot;&gt;Poj.&lt;/abbr&gt;
! Sprint|&lt;abbr title=&quot;Sprint&quot;&gt;Spr.&lt;/abbr&gt;
! Potjera|&lt;abbr title=&quot;Potjera&quot;&gt;Pot.&lt;/abbr&gt;
! Masovni start|&lt;abbr title=&quot;Masovni start&quot;&gt;Mas.&lt;/abbr&gt;
! Štafeta|&lt;abbr title=&quot;Štafeta&quot;&gt;Šta.&lt;/abbr&gt;
! Pojedinačna štafeta|&lt;abbr title=&quot;Pojedinačna štafeta&quot;&gt;PoŠ.&lt;/abbr&gt;
! Štafeta|&lt;abbr title=&quot;Štafeta&quot;&gt;Šta.&lt;/abbr&gt;
|- align=center
|align=left| {{ZD|ŠVE}} [[Östersund]] &lt;small&gt;([[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016 - Östersund|rezultati]])&lt;/small&gt;
|align=left| 29. novembra–6. decembra
| ●
| ●
| ●
|  
|
| ●
| ●
| ●
|
|
| ●
| ●
|- align=center
|align=left| {{ZD|AUT}} [[Hochfilzen]] &lt;small&gt;([[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016 - Hochfilzen|rezultati]])&lt;/small&gt;
|align=left| 11–13. decembra
| 
| ●
| ●
|  
| ●
|  
|●
| ●
|
| ●
|
|
|- align=center
|align=left| {{ZD|SLO}} [[Pokljuka]] &lt;small&gt;([[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016 - Pokljuka|rezultati]])&lt;/small&gt;
|align=left| 17–20. decembra
| 
| ●
| ●
| ●
| 
| 
|●
| ●
| ●
|
|
|
|- align=center
|align=left| {{ZD|NJE}} [[Ruhpolding]]{{efn|name=OBER|}}&lt;small&gt;([[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016 - Oberhof|rezultati]])&lt;/small&gt;
|align=left| 8–10. januara
| 
| ●
| ●
| ●
| 
| 
|●
| ●
| ●
|
|
|
|- align=center
|align=left| {{ZD|NJE}} [[Ruhpolding]] &lt;small&gt;([[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016 - Ruhpolding|rezultati]])&lt;/small&gt;
|align=left| 13–17. januara
| ●
| 
|
| ●
| ●
| ●
|
|
| ●
| ●
|
|
|- align=center
|align=left| {{ZD|ITA}} [[Rasen-Antholz|Antholz-Anterselva]] &lt;small&gt;([[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016 - Rasen-Antholz|rezultati]])&lt;/small&gt;
|align=left| 21–24. januara
| 
| ●
| ●
| 
| ●
| 
| ●
| ●
|
| ●
|
|
|- align=center 
|align=left| {{ZD|KAN}} [[Canmore (Alberta)|Canmore]] &lt;small&gt;([[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016 - Canmor|rezultati]])&lt;/small&gt;
|align=left| 4–7. februara
|
| ●
| 
| ●
| 
|
| ●
|
| ●
|
| ●
| ●
|- align=center
|align=left| {{ZD|SAD}} [[Presque Isle, Maine|Presque Isle]] &lt;small&gt;([[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016 - Presque Isle|rezultati]])&lt;/small&gt;
|align=left| 11–14. februara
| 
| ●
| ●
| 
| ●
| 
| ●
| ●
|
| ●
|
|
|- align=center style=&quot;background:#FFEBAD&quot; 
|align=left| {{ZD|NOR}} [[Holmenkollen]] &lt;small&gt;([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016.|rezultati]])&lt;/small&gt;
|align=left| 3–13. marta
| ●
| ●
| ●
| ●
| ●
| ●
| ●
| ●
| ●
| ●
|
| ●
|- align=center
|align=left| {{ZD|RUS}} [[Hanti-Mansijsk]] &lt;small&gt;([[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016 - Hanti-Mansijsk|rezultati]])&lt;/small&gt;
|align=left| 17–20. marta
|
| ●
| ●
| ●
| 
| 
| ●
| ●
| ●
|
|
|
|- align=center
! colspan=&quot;2&quot; | Ukupno
! 3
! 9
! 8
! 6
! 5
! 3
!9
!8
!6
!5
!2
!3
|}

== Bodovanje ==
Od [[Svjetski kup u biatlonu 2008/2009.|sezone 2008/09.]] koristi se novi sistem bodovanja u kome pobjednik dobija 60 bodova, drugi 54, treći 48 itd.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www3.biathlonworld.com/en/history_1979_1994.html |title=Historija Svjetskog kupa od 1979-94. |access-date=28. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141206122654/http://www3.biathlonworld.com/en/history_1979_1994.html |archive-date=6. 12. 2014 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Ovaj sistem je zamijenio sistem od [[Svjetski kup u biatlonu 2007/2008.|sezone 2007/08.]] po kojem je pobjednik dobijao 50 bodova, drugi 48, treći 46 i svaki slijedeći plasman tri, dva ili jedan bod manje.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www3.biathlonworld.com/en/history_1973_1978.html |title=Historija Svjetskog kupa od 1973-78. |access-date=28. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141206122658/http://www3.biathlonworld.com/en/history_1973_1978.html |archive-date=6. 12. 2014 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
{{Biatlon bodovi 4}}
{{Biatlon bodovi masovni start}}
{{Biatlon bodovi štafeta}}
{{Biatlon bodovi KN}}
{{Biatlon bodovi mješovita štafeta}}

== Muškarci ==
=== Rezultati ===

{| {{Rezultati takmičenja|Naslov=1. takmičenje Svjetskog kupa u [[Östersund]]u {{ZID|Švedska}}, 29. novembar 2015. – 6. decembar 2015.|Rastojanje=1em}}
|-
| 2. decembar 2015. &lt;small&gt;(srijeda)&lt;/small&gt;
| Pojedinačno (20&amp;nbsp;km)&lt;ref&gt;[http://services.biathlonresults.com/Results.aspx?RaceId=BT1516SWRLCP01SMIN Rezultati utrke u pojedinačnoj utrci u muškoj konkurenciji (Östersund) na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt;
| {{flagathlete|[[Ole Einar Bjørndalen]]|NOR}}
| {{flagathlete|[[Simon Schempp]]|NJE}}
| {{flagathlete|[[Aleksej Anatoljevič Volkov|Aleksej Volkov]]|RUS}} 
|-
| 5. decembar 2015. &lt;small&gt;(subota)&lt;/small&gt;
| Sprint (10&amp;nbsp;km)&lt;ref&gt;[http://biathlonresults.com/?RaceId=BT1516SWRLCP01SMSP Rezultati utrke u sprintu u muškoj konkurenciji (Östersund) na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt;
| {{flagathlete|[[Martin Fourcade]]|FRA}} 
| {{flagathlete|[[Arnd Peiffer]]|NJE}} 
| {{flagathlete|[[Ole Einar Bjørndalen]]|NOR}} 
|-
| 6. decembar 2015. &lt;small&gt;(nedjelja)&lt;/small&gt;
| Potjera (12,5&amp;nbsp;km)&lt;ref&gt;[http://biathlonresults.com/?RaceId=BT1516SWRLCP01SMPS Rezultati utrke u potjeri u muškoj konkurenciji (Östersund) na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt;
| {{flagathlete|[[Martin Fourcade]]|FRA}} 
| {{flagathlete|[[Arnd Peiffer]]|NJE}} 
| {{flagathlete|[[Quentin Fillon Maillet]]|FRA}} 
|}
{| {{Rezultati takmičenja|Naslov=2. takmičenje Svjetskog kupa u [[Hochfilzen]]u {{ZID|Austrija}}, 11.–13. decembar 2015.|Rastojanje=1em}}
|-
| 11. decembar 2015. &lt;small&gt;(petak)&lt;/small&gt;
| Sprint (10&amp;nbsp;km)&lt;ref&gt;[http://biathlonresults.com/?RaceId=BT1516SWRLCP02SMSP Rezultati utrke u sprintu u muškoj konkurenciji (Hochfilzen) na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt;
| {{flagathlete|[[Simon Schempp]]|NJE}}
| {{flagathlete|[[Martin Fourcade]]|FRA}} 
| {{flagathlete|[[Tarjei Bø]]|NOR}} 
|-
| 12. decembar 2015. &lt;small&gt;(subota)&lt;/small&gt;
| Potjera (12,5&amp;nbsp;km)&lt;ref&gt;[http://biathlonresults.com/?RaceId=BT1516SWRLCP02SMPS Rezultati utrke u potjeri u muškoj konkurenciji (Hochfilzen) na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt;
| {{flagathlete|[[Martin Fourcade]]|FRA}} 
| {{flagathlete|[[Simon Schempp]]|NJE}}
| {{flagathlete|[[Anton Šipuljin]]|RUS}}
|-
| 13. decembar 2015. &lt;small&gt;(nedjelja)&lt;/small&gt;
| Štafeta (4 × 7,5&amp;nbsp;km)&lt;ref&gt;[http://biathlonresults.com/?RaceId=BT1516SWRLCP02SMRL Rezultati utrke u štafeti u muškoj konkurenciji (Hochfilzen) na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt;
| {{Štafeta|{{ZID|Rusija}}|[[Aleksej Volkov]]|[[Jevgenij Garaničev]]|[[Dmitrij Mališko]]|[[Anton Šipuljin]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Henrik L'Abée-Lund]]|[[Johannes Thingnes Bø]]|[[Tarjei Bø]]|[[Emil Hegle Svendsen]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|Francuska}}|[[Simon Fourcade]]|[[Quentin Fillon Maillet]]|[[Simon Desthieux]]|[[Martin Fourcade]]}}
|}
{| {{Rezultati takmičenja|Naslov=3. takmičenje Svjetskog kupa na [[Pokljuka|Pokljuki]] {{ZID|Slovenija}}, 17–20. decembar 2015.|Rastojanje=1em}}
|-
| 17. decembar 2015. &lt;small&gt;(četvrtak)&lt;/small&gt;
| Sprint (10&amp;nbsp;km)&lt;ref&gt;[http://biathlonresults.com/?RaceId=BT1516SWRLCP03SMSP Rezultati utrke u sprintu u muškoj konkurenciji (Pokljuka) na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt;
| {{flagathlete|[[Simon Schempp]]|NJE}}
| {{flagathlete|[[Ole Einar Bjørndalen]]|NOR}}
| {{flagathlete|[[Jevgenij Garaničev]]|RUS}}
|-
| 19. decembar 2015. &lt;small&gt;(subota)&lt;/small&gt;
| Potjera (12,5&amp;nbsp;km)&lt;ref&gt;[http://biathlonresults.com/?RaceId=BT1516SWRLCP03SMPS Rezultati utrke u potjeri u muškoj konkurenciji (Pokljuka) na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt;
| {{flagathlete|[[Simon Schempp]]|NJE}}
| {{flagathlete|[[Martin Fourcade]]|FRA}} 
| {{flagathlete|[[Anton Šipuljin]]|RUS}}
|-
| 20. decembar 2015. &lt;small&gt;(nedjelja)&lt;/small&gt;
| Masovni start (15&amp;nbsp;km)&lt;ref&gt;[http://biathlonresults.com/?RaceId=BT1516SWRLCP03SMMS Rezultati utrke u masovnom startu u muškoj konkurenciji (Pokljuka) na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt;
| {{flagathlete|[[Jean-Guillaume Beatrix]]|FRA}} 
| {{flagathlete|[[Emil Hegle Svendsen]]|NOR}}
| {{flagathlete|[[Ole Einar Bjørndalen]]|NOR}}
|}
{| {{Rezultati takmičenja|Naslov=4. takmičenje Svjetskog kupa u [[Ruhpolding]]u{{efn|name=OBER|Zbog nedostatka snijega u Oberhofu, sve tri predviđene utrke održale su se u Ruhpoldingu&lt;ref&gt;[http://www3.biathlonworld.com/en/press_releases.html/do/detail?presse=2675 Relocation of World Cup 4 to Ruhpolding]&lt;/ref&gt;}} {{ZID|Njemačka}}, 8–10. januar 2016.|Rastojanje=1em}}
|-
| 8. januar 2016. &lt;small&gt;(petak)&lt;/small&gt;
| Sprint (10&amp;nbsp;km)&lt;ref&gt;[http://biathlonresults.com/?RaceId=BT1516SWRLCP04SMSP Rezultati utrke u sprintu u muškoj konkurenciji (Ruhpolding) na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt;
| {{flagathlete|[[Johannes Thingnes Bø]]|NOR}}
| {{flagathlete|[[Tarjei Bø]]|NOR}}
| {{flagathlete|[[Emil Hegle Svendsen]]|NOR}}
|-
| 9. januar 2016. &lt;small&gt;(subota)&lt;/small&gt;
| Potjera (12,5&amp;nbsp;km)&lt;ref&gt;[http://biathlonresults.com/?RaceId=BT1516SWRLCP04SMPS Rezultati utrke u potjeri u muškoj konkurenciji (Ruhpolding) na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt;
| {{flagathlete|[[Simon Eder]]|AUT}}
| {{flagathlete|[[Martin Fourcade]]|FRA}} 
| {{flagathlete|[[Michal Šlesingr]]|ČEŠ}} 
|-
| 10. januar 2016. &lt;small&gt;(nedjelja)&lt;/small&gt;
| Masovni start (15&amp;nbsp;km)&lt;ref&gt;[http://biathlonresults.com/?RaceId=BT1516SWRLCP04SMMS Rezultati utrke u masovnom startu u muškoj konkurenciji (Ruhpolding) na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt;
| {{flagathlete|[[Martin Fourcade]]|FRA}} 
| {{flagathlete|[[Ondřej Moravec]]|ČEŠ}} 
| {{flagathlete|[[Tarjei Bø]]|NOR}}
|}
{| {{Rezultati takmičenja|Naslov=5. takmičenje Svjetskog kupa u [[Ruhpolding]]u {{ZID|Njemačka}}, 13–17. januar 2016.|Rastojanje=1em}}
|-
| 13. januar 2016. &lt;small&gt;(srijeda)&lt;/small&gt;
| Pojedinačno (20&amp;nbsp;km)&lt;ref&gt;[http://services.biathlonresults.com/Results.aspx?RaceId=BT1516SWRLCP05SMIN Rezultati utrke u pojedinačnoj utrci u muškoj konkurenciji (Ruhpolding) na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt;
| {{flagathlete|[[Martin Fourcade]]|FRA}} 
| {{flagathlete|[[Simon Eder]]|AUT}}
| {{flagathlete|[[Anton Šipuljin]]|RUS}}
|-
| 15. januar 2016. &lt;small&gt;(petak)&lt;/small&gt;
| Štafeta (4 × 7,5&amp;nbsp;km)&lt;ref&gt;[http://biathlonresults.com/?RaceId=BT1516SWRLCP05SMRL Rezultati utrke u štafeti u muškoj konkurenciji (Ruhpolding) na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt;
| {{Štafeta|{{ZID|Rusija}}|[[Aleksej Volkov]]|[[Jevgenij Garaničev]]|[[Maksim Cvetkov]]|[[Anton Šipuljin]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Ole Einar Bjørndalen]]|[[Johannes Thingnes Bø]]|[[Tarjei Bø]]|[[Emil Hegle Svendsen]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|Austrija}}|[[Sven Grossegger]]|[[Julian Eberhard]]|[[Simon Eder]]|[[Dominik Landertinger]]}}
|-
| 16. januar 2016. &lt;small&gt;(subota)&lt;/small&gt;
| Masovni start (15&amp;nbsp;km)&lt;ref&gt;[http://biathlonresults.com/?RaceId=BT1516SWRLCP05SMMS Rezultati utrke u masovnom startu u muškoj konkurenciji (Ruhpolding) na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt;
| {{flagathlete|[[Erik Lesser]]|NJE}}
| {{flagathlete|[[Martin Fourcade]]|FRA}} 
| {{flagathlete|[[Jevgenij Garaničev]]|RUS}}
|}
{| {{Rezultati takmičenja|Naslov=6. takmičenje Svjetskog kupa u [[Rasen-Antholz|Antholzu]] {{ZID|Italija}}, 21–24. januar 2016.|Rastojanje=1em}}
|-
| 22. januar 2016. &lt;small&gt;(petak)&lt;/small&gt;
| Sprint (10&amp;nbsp;km)&lt;ref&gt;[http://biathlonresults.com/?RaceId=BT1516SWRLCP04SMSP Rezultati utrke u sprintu u muškoj konkurenciji (Antholz) na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt;
| {{flagathlete|[[Simon Schempp]]|NJE}}
| {{flagathlete|[[Maksim Cvetkov]]|RUS}} 
| {{flagathlete|[[Tarjei Bø]]|NOR}}
|-
| 23. januar 2016. &lt;small&gt;(subota)&lt;/small&gt;
| Potjera (12,5&amp;nbsp;km)&lt;ref&gt;[http://biathlonresults.com/?RaceId=BT1516SWRLCP06SMPS Rezultati utrke u potjeri u muškoj konkurenciji (Antholz) na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt;
| {{flagathlete|[[Anton Šipuljin]]|RUS}}
| {{flagathlete|[[Simon Schempp]]|NJE}}
| {{flagathlete|[[Johannes Thingnes Bø]]|NOR}}
|-
| 24. januar 2016. &lt;small&gt;(nedjelja)&lt;/small&gt;
| Štafeta (4 × 7,5&amp;nbsp;km)&lt;ref&gt;[http://biathlonresults.com/?RaceId=BT1516SWRLCP06SMRL Rezultati utrke u štafeti u muškoj konkurenciji (Antholz) na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt;
| {{Štafeta|{{ZID|Rusija}}|[[Maksim Cvetkov]]| [[Jevgenij Garaničev]]|[[Dmitri Mališko]]|[[Anton Šipuljin]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Erik Lesser]]|[[Benedikt Doll]]|[[Arnd Peiffer]]|[[Simon Schempp]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Ole Einar Bjørndalen]]|[[Lars Helge Birkeland]]|[[Johannes Thingnes Bø]]|[[Erlend Bjøntegaard]]}}
|}
{| {{Rezultati takmičenja|Naslov=7. takmičenje Svjetskog kupa u [[Canmore (Alberta)|Canmoreu]] {{ZID|Kanada}}, 4–7. februar 2016.|Rastojanje=1em}}
|-
| 4. februar 2016. &lt;small&gt;(četvrtak)&lt;/small&gt;
| Sprint (10&amp;nbsp;km)&lt;ref&gt;[http://biathlonresults.com/?RaceId=BT1516SWRLCP07SMSP Rezultati utrke u sprintu u muškoj konkurenciji (Canmore) na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt;
| {{flagathlete|[[Martin Fourcade]]|FRA}}
| {{flagathlete|[[Anton Šipuljin]]|RUS}}
| {{flagathlete|[[Simon Schempp]]|NJE}}
|-
| 6. februar 2016. &lt;small&gt;(subota)&lt;/small&gt;
| Masovni start (15&amp;nbsp;km)&lt;ref&gt;[http://biathlonresults.com/?RaceId=BT1516SWRLCP07SMMS Rezultati utrke u masovnom startu u muškoj konkurenciji (Canmore) na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt;
| {{flagathlete|[[Dominik Windisch]]|ITA}}
| {{flagathlete|[[Benedikt Doll]]|NJE}}
| {{flagathlete|[[Quentin Fillon Maillet]]|FRA}}
|}
{| {{Rezultati takmičenja|Naslov=8. takmičenje Svjetskog kupa u [[Presque Isle (Maine)|Presque Isle]] {{ZID|SAD}}, 11–13. februar 2016.|Rastojanje=1em}}
|-
| 11. februar 2016. &lt;small&gt;(četvrtak)&lt;/small&gt;
| Sprint (10&amp;nbsp;km)&lt;ref&gt;[http://biathlonresults.com/?RaceId=BT1516SWRLCP08SMSP Rezultati utrke u sprintu u muškoj konkurenciji (Presque Isle) na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt;
| {{flagathlete|[[Johannes Thingnes Bø ]]|NOR}}
| {{flagathlete|[[Anton Šipuljin]]|RUS}}
| {{flagathlete|[[Martin Fourcade]]|FRA}}
|-
| 12. februar 2016. &lt;small&gt;(petak)&lt;/small&gt;
| Potjera (12,5&amp;nbsp;km)&lt;ref&gt;[http://biathlonresults.com/?RaceId=BT1516SWRLCP08SMPS Rezultati utrke u potjeri u muškoj konkurenciji (Presque Isle) na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt;
| {{flagathlete|[[Martin Fourcade]]|FRA}}
| {{flagathlete|[[Johannes Thingnes Bø ]]|NOR}}
| {{flagathlete|[[Anton Šipuljin]]|RUS}}
|-
| 13. februar 2016. &lt;small&gt;(subota)&lt;/small&gt;
| Štafeta (4 × 7,5&amp;nbsp;km)&lt;ref&gt;[http://biathlonresults.com/?RaceId=BT1516SWRLCP08SMRL Rezultati utrke u štafeti u muškoj konkurenciji (Presque Isle) na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt;
| {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Lars Helge Birkeland]]|[[Erlend Bjøntegaard]]|[[Johannes Thingnes Bø]]|[[Tarjei Bø]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|Francuska}}|[[Simon Fourcade]]|[[Quentin Fillon Maillet]]|[[Simon Desthieux]]|[[Jean-Guillaume Béatrix]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Erik Lesser]]|[[Andreas Birnbacher (biatlonac)|Andreas Birnbacher]]|[[Daniel Böhm]]|[[Benedikt Doll]]}}
|}
{| {{Rezultati takmičenja||Tip=Svjetsko prvenstvo|Naslov=[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016.|Svjetsko prvenstvo]] u [[Oslo|Oslu]] {{ZID|Norveška}}, 3–13. mart 2016.|Rastojanje=1em}}
|-
| 5. mart 2016. &lt;small&gt;(subota)&lt;/small&gt;
| Sprint (10&amp;nbsp;km)&lt;ref&gt;[http://biathlonresults.com/?RaceId=BT1516SWRLCP09SMSP Rezultati utrke u sprintu u muškoj konkurenciji (Oslo) na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt;
| {{flagathlete|[[Martin Fourcade]]|FRA}} 
| {{flagathlete|[[Ole Einar Bjørndalen]]|NOR}} 
| {{flagathlete|[[Serhij Semenov]]|UKR}}
|-
| 6. mart 2016. &lt;small&gt;(nedjelja)&lt;/small&gt;
| Potjera (12,5&amp;nbsp;km)&lt;ref&gt;[http://biathlonresults.com/?RaceId=BT1516SWRLCP09SMPS Rezultati utrke u potjeri u muškoj konkurenciji (Oslo) na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt;
| {{flagathlete|[[Martin Fourcade]]|FRA}} 
| {{flagathlete|[[Ole Einar Bjørndalen]]|NOR}} 
| {{flagathlete|[[Emil Hegle Svendsen]]|NOR}} 
|-
| 10. mart 2016. &lt;small&gt;(četvrtak)&lt;/small&gt;
| Pojedinačno (20&amp;nbsp;km)&lt;ref&gt;[http://services.biathlonresults.com/Results.aspx?RaceId=BT1516SWRLCP09SMIN Rezultati utrke u pojedinačnoj utrci u muškoj konkurenciji (Oslo) na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt;
| {{flagathlete|[[Martin Fourcade]]|FRA}} 
| {{flagathlete|[[Dominik Landertinger]]|AUT}} 
| {{flagathlete|[[Simon Eder]]|AUT}} 
|-
| 12. mart 2016. &lt;small&gt;(subota)&lt;/small&gt;
| Štafeta (4 × 7,5&amp;nbsp;km)&lt;ref&gt;[http://biathlonresults.com/?RaceId=BT1516SWRLCP09SMRL Rezultati utrke u štafeti u muškoj konkurenciji (Oslo) na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt;
| {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Ole Einar Bjørndalen]]|[[Tarjei Bø]]|[[Johannes Thingnes Bø]]|[[Emil Hegle Svendsen]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Erik Lesser]]|[[Benedikt Doll]]|[[Arnd Peiffer]]|[[Simon Schempp]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|Kanada}}|[[Christian Gow]]|[[Nathan Smith (biatlonac)|Nathan Smith]]|[[Scott Gow]]|[[Brendan Green]]}}
|-
| 13. mart 2016. &lt;small&gt;(nedjelja)&lt;/small&gt;
| Masovni start (15&amp;nbsp;km)&lt;ref&gt;[http://biathlonresults.com/?RaceId=BT1516SWRLCP09SMMS Rezultati utrke u masovnom startu u muškoj konkurenciji (Oslo) na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt;
| {{flagathlete|[[Johannes Thingnes Bø]]|NOR}} 
| {{flagathlete|[[Martin Fourcade]]|FRA}} 
| {{flagathlete|[[Ole Einar Bjørndalen]]|NOR}} 
|}
{| {{Rezultati takmičenja|Naslov=9. takmičenje Svjetskog kupa u [[Hanti-Mansijsk]]u {{ZID|Rusija}}, 17–20. mart 2016.|Rastojanje=1em}}
|-
| 18. mart 2016. &lt;small&gt;(petak)&lt;/small&gt;
| Sprint (10&amp;nbsp;km)&lt;ref&gt;[http://biathlonresults.com/?RaceId=BT1516SWRLCP10SMSP Rezultati utrke u sprintu u muškoj konkurenciji (Hanti-Mansijsk) na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt;
| {{flagathlete|[[Julian Eberhard]]|AUT}} 
| {{flagathlete|[[Simon Schempp]]|NJE}} 
| {{flagathlete|[[Arnd Peiffer]]|NJE}} 
|-
| 19. mart 2016. &lt;small&gt;(subota)&lt;/small&gt;
| Potjera (12,5&amp;nbsp;km)&lt;ref&gt;[http://biathlonresults.com/?RaceId=BT1516SWRLCP10SMPS Rezultati utrke u potjeri u muškoj konkurenciji (Hanti-Mansijsk) na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt;
| {{flagathlete|[[Simon Schempp]]|NJE}} 
| {{flagathlete|[[Johannes Thingnes Bø]]|NOR}} 
| {{flagathlete|[[Erik Lesser]]|NJE}} 
|-
| 20. mart 2016. &lt;small&gt;(nedjelja)&lt;/small&gt;
| Masovni start (15&amp;nbsp;km)
| align=&quot;center&quot; colspan=&quot;3&quot; | ''Utrka otkazana''
|}

=== Tabele ===
{{col-begin}}
{{col-3}}
{{SKB 2015 ukupno muškarci}}
{{col-3}}
{{SKB 2015 pojedinačno muškarci}}
{{col-3}}
{{SKB 2015 sprint muškarci}}
{{col-end}}
{{col-begin}}
{{col-3}}
{{SKB 2015 potjera muškarci}}
{{col-3}}
{{SKB 2015 masovni start muškarci}}
{{col-3}}
{{SKB 2015 štafeta muškarci}}
{{col-end}}
{{SKB 2015 Kup nacija muškarci}}

=== Pojedinačni rezultati ===
{{Rezultati SKB 2015/16. (muškarci)}}
{{Rezultati SKB 2015/16. (štafete muškarci)}}

== Žene ==
=== Rezultati ===
{| {{Rezultati takmičenja|Naslov=1. takmičenje Svjetskog kupa u [[Östersund]]u {{ZID|Švedska}}, 29. novembar 2015. – 6. decembar 2015.}}
|-
| 3. decembar 2015. &lt;small&gt;(četvrtak)&lt;/small&gt;
| Pojedinačno (15&amp;nbsp;km)&lt;ref&gt;[http://services.biathlonresults.com/Results.aspx?RaceId=BT1516SWRLCP01SWIN Rezultati utrke u pojedinačnoj utrci u ženskoj konkurenciji (Östersund) na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt;
| {{flagathlete|[[Dorothea Wierer]]|ITA}}
| {{flagathlete|[[Marie Dorin-Habert]]|FRA}}
| {{flagathlete|[[Olena Pidrušna]]|UKR}}
|-
| 5. decembar 2015. &lt;small&gt;(subota)&lt;/small&gt;
| Sprint (7,5&amp;nbsp;km)&lt;ref&gt;[http://biathlonresults.com/?RaceId=BT1516SWRLCP01SWSP Rezultati utrke u sprintu u ženskoj konkurenciji (Östersund) na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt;
| {{flagathlete|[[Gabriela Soukalova]]|ČEŠ}}
| {{flagathlete|[[Federica Sanfilippo]]|ITA}}   
| {{flagathlete|[[Olena Pidrušna]]|UKR}}
|-
| 6. decembar 2015. &lt;small&gt;(nedjelja)&lt;/small&gt;
| Potjera (10&amp;nbsp;km)&lt;ref&gt;[http://biathlonresults.com/?RaceId=BT1516SWRLCP01SWPS Rezultati utrke u potjeri u ženskoj konkurenciji (Östersund) na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt;
| {{flagathlete|[[Kaisa Mäkäräinen]]|FIN}}
| {{flagathlete|[[Dorothea Wierer ]]|ITA}}   
| {{flagathlete|[[Franziska Hildebrand]]|NJE}}
|}
{| {{Rezultati takmičenja|Naslov=2. takmičenje Svjetskog kupa u [[Hochfilzen]]u {{ZID|Austrija}}, 11–13. decembar 2015.|Rastojanje=1em}}
|-
| 11. decembar 2015. &lt;small&gt;(petak)&lt;/small&gt;
| Sprint (7,5&amp;nbsp;km)&lt;ref&gt;[http://biathlonresults.com/?RaceId=BT1516SWRLCP02SWSP Rezultati utrke u sprintu u ženskoj konkurenciji (Hochfilzen) na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt;
| {{flagathlete|[[Franziska Hildebrand]]|NJE}}
| {{flagathlete|[[Maren Hammerschmidt]]|NJE}}
| {{flagathlete|[[Miriam Gössner]]|NJE}} 
|-
| 12. decembar 2015. &lt;small&gt;(subota)&lt;/small&gt;
| Potjera (10&amp;nbsp;km)&lt;ref&gt;[http://biathlonresults.com/?RaceId=BT1516SWRLCP02SWPS Rezultati utrke u potjeri u ženskoj konkurenciji (Hochfilzen) na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt;
| {{flagathlete|[[Laura Dahlmeier]]|NJE}}
| {{flagathlete|[[Maren Hammerschmidt]]|NJE}}
| {{flagathlete|[[Gabriela Soukalová]]|ČEŠ}} 
|-
| 13. decembar 2015. &lt;small&gt;(nedjelja)&lt;/small&gt;
| Štafeta (4 × 6&amp;nbsp;km)&lt;ref&gt;[http://biathlonresults.com/?RaceId=BT1516SWRLCP02SWRL Rezultati utrke u štafeti u ženskoj konkurenciji (Hochfilzen) na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt;
|{{Štafeta|{{ZID|Italija}}|[[Lisa Vittozzi]]|[[Karin Oberhofer]]|[[Federica Sanfilippo]]|[[Dorothea Wierer]]}}
|{{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Franziska Hildebrand]]|[[Maren Hammerschmidt]]|[[Vanessa Hinz]]|[[Franziska Preuß]]}}
|{{Štafeta|{{ZID|Ukrajina}}|[[Julija Džima]]|[[Olga Valerjevna Abramova|Olga Abramova]]|[[Valentina Semerenko]]|[[Olena Pidrušna]]}}
|}
{| {{Rezultati takmičenja|Naslov=3. takmičenje Svjetskog kupa na [[Pokljuka|Pokljuki]] {{ZID|Slovenija}}, 17–20. decembar 2015.|Rastojanje=1em}}
|-
| 17. decembar 2015. &lt;small&gt;(četvrtak)&lt;/small&gt;
| Sprint (7,5&amp;nbsp;km)&lt;ref&gt;[http://biathlonresults.com/?RaceId=BT1516SWRLCP03SWSP Rezultati utrke u sprintu u ženskoj konkurenciji (Pokljuka) na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt;
| {{flagathlete|[[Marie Dorin-Habert]]|FRA}} 
| {{flagathlete|[[Laura Dahlmeier]]|NJE}}
| {{flagathlete|[[Franziska Hildebrand]]|NJE}}
|-
| 19. decembar 2015. &lt;small&gt;(subota)&lt;/small&gt;
| Potjera (10&amp;nbsp;km)&lt;ref&gt;[http://biathlonresults.com/?RaceId=BT1516SWRLCP03SWPS Rezultati utrke u potjeri u ženskoj konkurenciji (Pokljuka) na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt;
| {{flagathlete|[[Laura Dahlmeier]]|NJE}}
| {{flagathlete|[[Marie Dorin-Habert]]|FRA}} 
| {{flagathlete|[[Kaisa Mäkäräinen]]|FIN}}
|-
| 20. decembar 2015. &lt;small&gt;(nedjelja)&lt;/small&gt;
| Masovni start (12,5&amp;nbsp;km)&lt;ref&gt;[http://biathlonresults.com/?RaceId=BT1516SWRLCP03SWMS Rezultati utrke u masovnom startu u ženskoj konkurenciji (Pokljuka) na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt;
| {{flagathlete|[[Kaisa Mäkäräinen]]|FIN}}
| {{flagathlete|[[Gabriela Soukalová]]|ČEŠ}} 
| {{flagathlete|[[Olga Podčufarova]]|RUS}} 
|}
{| {{Rezultati takmičenja|Naslov=4. takmičenje Svjetskog kupa u [[Ruhpolding]]u{{efn|name=OBER|}} {{ZID|Njemačka}}, 8–10. januar 2016.|Rastojanje=1em}}
|-
| 8. januar 2016. &lt;small&gt;(petak)&lt;/small&gt;
| Sprint (7,5&amp;nbsp;km)&lt;ref&gt;[http://biathlonresults.com/?RaceId=BT1516SWRLCP04SWSP Rezultati utrke u sprintu u ženskoj konkurenciji (Ruhpolding) na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt;
| {{flagathlete|[[Franziska Hildebrand]]|NJE}}
| {{flagathlete|[[Gabriela Soukalová]]|ČEŠ}}
| {{flagathlete|[[Kaisa Mäkäräinen]]|FIN}}
|-
| 9. januar 2016. &lt;small&gt;(subota)&lt;/small&gt;
| Potjera (10&amp;nbsp;km)&lt;ref&gt;[http://biathlonresults.com/?RaceId=BT1516SWRLCP04SWPS Rezultati utrke u potjeri u ženskoj konkurenciji (Pokljuka) na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt;
| {{flagathlete|[[Laura Dahlmeier]]|NJE}}
| {{flagathlete|[[Gabriela Soukalová]]|ČEŠ}}
| {{flagathlete|[[Dorothea Wierer]]|ITA}}
|-
| 10. januar 2016. &lt;small&gt;(nedjelja)&lt;/small&gt;
| Masovni start (12,5&amp;nbsp;km)&lt;ref name=&quot;biathlonresults.com&quot;&gt;[http://biathlonresults.com/?RaceId=BT1516SWRLCP05SWMS Rezultati utrke u masovnom startu u ženskoj konkurenciji (Ruhpolding) na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt;
| {{flagathlete|[[Laura Dahlmeier]]|NJE}}
| {{flagathlete|[[Marie Dorin-Habert]]|FRA}} 
| {{flagathlete|[[Tiril Eckhoff]]|NOR}}
|}
{| {{Rezultati takmičenja|Naslov=5. takmičenje Svjetskog kupa u [[Ruhpolding]]u {{ZID|Njemačka}}, 13–17. januar 2016.|Rastojanje=1em}}
|-
| 13. januar 2016 &lt;small&gt;(četvrtak)&lt;/small&gt;
| Pojedinačno (15&amp;nbsp;km)&lt;ref&gt;[http://services.biathlonresults.com/Results.aspx?RaceId=BT1516SWRLCP05SWIN Rezultati utrke u pojedinačnoj utrci u ženskoj konkurenciji (Ruhpolding) na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt;
| {{flagathlete|[[Dorothea Wierer]]|ITA}}
| {{flagathlete|[[Kaisa Mäkäräinen]]|FIN}}
| {{flagathlete|[[Gabriela Soukalová]]|ČEŠ}}
|-
| 16. januar 2016. &lt;small&gt;(subota)&lt;/small&gt;
| Masovni start (12,5&amp;nbsp;km)&lt;ref name=&quot;biathlonresults.com&quot;/&gt;
| {{flagathlete|[[Gabriela Soukalová]]|ČEŠ}}
| {{flagathlete|[[Franziska Hildebrand]]|NJE}}
| {{flagathlete|[[Laura Dahlmeier]]|NJE}}
|-
| 17. januar 2016. &lt;small&gt;(nedjelja)&lt;/small&gt;
| Štafeta (4 × 6&amp;nbsp;km)&lt;ref&gt;[http://biathlonresults.com/?RaceId=BT1516SWRLCP05SWRL Rezultati utrke u štafeti u ženskoj konkurenciji (Hochfilzen) na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt;
|{{Štafeta|{{ZID|Ukrajina}}|[[Irina Vavrinec]]|[[Julija Džima]]|[[Valentina Semerenko]]|[[Olena Pidrušna]]}}
|{{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Karolin Horchler]]|[[Miriam Gössner]]|[[Maren Hammerschmidt]]|[[Laura Dahlmeier]]}}
|{{Štafeta|{{ZID|Italija}}|[[Lisa Vittozzi]]|[[Karin Oberhofer]]|[[Federica Sanfilippo]]|[[Dorothea Wierer]]}}
|}
{| {{Rezultati takmičenja|Naslov=6. takmičenje Svjetskog kupa u [[Rasen-Antholz|Antholzu]] {{ZID|Italija}}, 21–24. januar 2016.|Rastojanje=1em}}
|-
| 22. januar 2016. &lt;small&gt;(petak)&lt;/small&gt;
| Sprint (7,5&amp;nbsp;km)&lt;ref&gt;[http://biathlonresults.com/?RaceId=BT1516SWRLCP06SWSP Rezultati utrke u sprintu u ženskoj konkurenciji (Antholz) na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt;
| {{flagathlete|[[Olga Podčufarova]]|RUS}} 
| {{flagathlete|[[Dorothea Wierer]]|ITA}}
| {{flagathlete|[[Jekaterina Jurlova]]|RUS}} 
|-
| 23. januar 2016. &lt;small&gt;(subota)&lt;/small&gt;
| Potjera (10&amp;nbsp;km)&lt;ref&gt;[http://biathlonresults.com/?RaceId=BT1516SWRLCP06SWPS Rezultati utrke u potjeri u ženskoj konkurenciji (Antholz) na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt;
| {{flagathlete|[[Jekaterina Jurlova]]|RUS}} 
| {{flagathlete|[[Selina Gasparin]]|ŠVI}}
| {{flagathlete|[[Dorothea Wierer]]|ITA}}
|-
| 24. januar 2016. &lt;small&gt;(nedjelja)&lt;/small&gt;
| Štafeta (4 × 6&amp;nbsp;km)&lt;ref&gt;[http://biathlonresults.com/?RaceId=BT1516SWRLCP06SWRL Rezultati utrke u štafeti u ženskoj konkurenciji (Antholz) na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt;
|{{Štafeta|{{ZID|Francuska}}|[[Justine Braisaz]]|[[Anais Bescond]]|[[Anaïs Chevalier]]|[[Marie Dorin Habert]]}}
|{{Štafeta|{{ZID|Češka}}|[[Eva Puskarčíková]]|[[Lucie Charvátová]]|[[Gabriela Soukalová]]|[[Veronika Vítková]]}}
|{{Štafeta|{{ZID|Rusija}}|[[Jekaterina Šumilova]]|[[Anastasija Zagorujko]]|[[Jekaterina Jurlova]]|[[Olga Podčufarova]]}}
|}
{| {{Rezultati takmičenja|Naslov=7. takmičenje Svjetskog kupa u [[Canmore (Alberta)|Canmoreu]] {{ZID|Kanada}}, 4–7. februar 2016.|Rastojanje=1em}}
|-
| 5. februar 2016. &lt;small&gt;(petak)&lt;/small&gt;
| Sprint (7,5&amp;nbsp;km)&lt;ref&gt;[http://biathlonresults.com/?RaceId=BT1516SWRLCP07SWSP Rezultati utrke u sprintu u ženskoj konkurenciji (Canmore) na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt;
| {{flagathlete|[[Olena Bilosjuk]]|UKR}} 
| {{flagathlete|[[Krystyna Guzik]]|POL}}
| {{flagathlete|[[Dorothea Wierer]]|ITA}}
|-
| 6. februar 2016. &lt;small&gt;(subota)&lt;/small&gt;
| Masovni start (12,5&amp;nbsp;km)&lt;ref&gt;[http://biathlonresults.com/?RaceId=BT1516SWRLCP05SWMS Rezultati utrke u masovnom startu u ženskoj konkurenciji (Canmore) na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt;
| {{flagathlete|[[Dorothea Wierer]]|ITA}}
| {{flagathlete|[[Marie Dorin-Habert]]|FRA}} 
| {{flagathlete|[[Gabriela Soukalová]]|ČEŠ}}
|}
{| {{Rezultati takmičenja|Naslov=8. takmičenje Svjetskog kupa u [[Presque Isle (Maine)|Presque Isle]] {{ZID|SAD}}, 11–13. februar 2016.|Rastojanje=1em}}
|-
| 11. februar 2016. &lt;small&gt;(četvrtak)&lt;/small&gt;
| Sprint (7,5&amp;nbsp;km)&lt;ref&gt;[http://biathlonresults.com/?RaceId=BT1516SWRLCP08SWSP Rezultati utrke u sprintu u ženskoj konkurenciji (Presque Isle) na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt;
| {{flagathlete|[[Gabriela Soukalová]]|ČEŠ}}
| {{flagathlete|[[Krystyna Guzik]]|POL}}
| {{flagathlete|[[Dorothea Wierer]]|ITA}}
|-
| 12. februar 2016. &lt;small&gt;(petak)&lt;/small&gt;
| Potjera (10&amp;nbsp;km)&lt;ref&gt;[http://biathlonresults.com/?RaceId=BT1516SWRLCP08SWPS Rezultati utrke u potjeri u ženskoj konkurenciji (Presque Isle) na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt;
| {{flagathlete|[[Gabriela Soukalová]]|ČEŠ}}
| {{flagathlete|[[Kaisa Mäkäräinen]]|FIN}}
| {{flagathlete|[[Marie Dorin-Habert]]|FRA}} 
|-
| 13. februar 2016. &lt;small&gt;(subota)&lt;/small&gt;
| Štafeta (4 × 6&amp;nbsp;km)&lt;ref&gt;[http://biathlonresults.com/?RaceId=BT1516SWRLCP08SWRL Rezultati utrke u štafeti u ženskoj konkurenciji (Presque Isle) na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt;)
|{{Štafeta|{{ZID|Češka}}|[[Eva Puskarčíková]]|[[Lucie Charvátová]]|[[Gabriela Soukalová]]|[[Veronika Vítková]]}}
|{{Štafeta|{{ZID|Ukrajina}}|[[Irina Varvinec]]|[[Natalija Burdiha]]|[[Julia Džima]]|[[Olena Bilosjuk]]}}
|{{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Franziska Preuß]]|[[Luise Kummer]]|[[Miriam Gössner]]|[[Karolin Horchler]]}}
|}
{| {{Rezultati takmičenja||Tip=Svjetsko prvenstvo|Naslov=[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016.|Svjetsko prvenstvo]] u [[Oslo|Oslu]] {{ZID|Norveška}}, 3–13. mart 2016.|Rastojanje=1em}}
|-
| 5. mart 2016. &lt;small&gt;(subota)&lt;/small&gt;
| Sprint (7,5&amp;nbsp;km)&lt;ref&gt;[http://biathlonresults.com/?RaceId=BT1516SWRLCP09SWSP Rezultati utrke u sprintu u ženskoj konkurenciji (Oslo) na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt;
| {{flagathlete|[[Tiril Eckhoff]]|NOR}}
| {{flagathlete|[[Marie Dorin Habert]]|FRA}}
| {{flagathlete|[[Laura Dahlmeier]]|NJE}}
|-
| 6. mart 2016. &lt;small&gt;(nedjelja)&lt;/small&gt;
| Potjera (10&amp;nbsp;km)&lt;ref&gt;[http://biathlonresults.com/?RaceId=BT1516SWRLCP09SWPS Rezultati utrke u potjeri u ženskoj konkurenciji (Oslo) na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt;
| {{flagathlete|[[Laura Dahlmeier]]|NJE}}
| {{flagathlete|[[Dorothea Wierer]]|ITA}}
| {{flagathlete|[[Marie Dorin Habert]]|FRA}}
|-
| 9. mart 2016. &lt;small&gt;(srijeda)&lt;/small&gt;
| Pojedinačno (15&amp;nbsp;km)&lt;ref&gt;[http://services.biathlonresults.com/Results.aspx?RaceId=BT1516SWRLCP09SWIN Rezultati utrke u pojedinačnoj utrci u ženskoj konkurenciji (Oslo) na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt;
| {{flagathlete|[[Marie Dorin Habert]]|FRA}}
| {{flagathlete|[[Anaïs Bescond]]|FRA}}
| {{flagathlete|[[Laura Dahlmeier]]|NJE}}
|-
| 11. mart 2016. &lt;small&gt;(petak)&lt;/small&gt;
| Štafeta (4 × 6&amp;nbsp;km)&lt;ref&gt;[http://biathlonresults.com/?RaceId=BT1516SWRLCP10SWRL Rezultati utrke u štafeti u ženskoj konkurenciji (Oslo) na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt;)
|{{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Synnøve Solemdal]]|[[Fanny Horn Birkeland]]|[[Tiril Eckhoff]]|[[Marte Olsbu]]}}
|{{Štafeta|{{ZID|Francuska}}|[[Justine Braisaz]]|[[Anaïs Bescond]]|[[Anaïs Chevalier]]|[[Marie Dorin-Habert]]}}
|{{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Franziska Preuß]]|[[Franziska Hildebrand]]|[[Maren Hammerschmidt]]|[[Laura Dahlmeier]]}}
|-
| 13. mart 2016. &lt;small&gt;(nedjelja)&lt;/small&gt;
| Masovni start (12,5&amp;nbsp;km)&lt;ref&gt;[http://biathlonresults.com/?RaceId=BT1516SWRLCP09SWMS Rezultati utrke u masovnom startu u ženskoj konkurenciji (Oslo) na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt;
| {{flagathlete|[[Marie Dorin Habert]]|FRA}}
| {{flagathlete|[[Laura Dahlmeier]]|NJE}}
| {{flagathlete|[[Kaisa Mäkäräinen]]|FIN}}
|}
{| {{Rezultati takmičenja|Naslov=9. takmičenje Svjetskog kupa u [[Hanti-Mansijsk]]u {{ZID|Rusija}}, 17–20. mart 2016.|Rastojanje=1em}}
|-
| 18. mart 2016. &lt;small&gt;(petak)&lt;/small&gt;
| Sprint (7,5&amp;nbsp;km)&lt;ref&gt;[http://biathlonresults.com/?RaceId=BT1516SWRLCP10SWSP Rezultati utrke u sprintu u ženskoj konkurenciji (Hanti-Mansijsk) na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt;
| {{flagathlete|[[Kaisa Mäkäräinen]]|FIN}}
| {{flagathlete|[[Gabriela Soukalová]]|ČEŠ}}
| {{flagathlete|[[Marte Olsbu]]|NOR}}
|-
| 19. mart 2016. &lt;small&gt;(subota)&lt;/small&gt;
| Potjera (10&amp;nbsp;km)&lt;ref&gt;[http://biathlonresults.com/?RaceId=BT1516SWRLCP10SWPS Rezultati utrke u potjeri u ženskoj konkurenciji (Hanti-Mansijsk) na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt;
| {{flagathlete|[[Kaisa Mäkäräinen]]|FIN}}
| {{flagathlete|[[Marie Dorin Habert]]|FRA}}
| {{flagathlete|[[Dorothea Wierer]]|ITA}}
|-
| 20. mart 2016. &lt;small&gt;(nedjelja)&lt;/small&gt;
| Masovni start (12,5&amp;nbsp;km)
| align=&quot;center&quot; colspan=&quot;3&quot; | ''Utrka otkazana''
|}

=== Tabele ===
{{col-begin}}
{{col-3}}
{{SKB 2015 ukupno žene}}
{{col-3}}
{{SKB 2015 pojedinačno žene}}
{{col-3}}
{{SKB 2015 sprint žene}}
{{col-end}}
{{col-begin}}
{{col-3}}
{{SKB 2015 potjera žene}}
{{col-3}}
{{SKB 2015 masovni start žene}}
{{col-3}}
{{SKB 2015 štafeta žene}}
{{col-end}}
{{SKB 2015 Kup nacija žene}}

=== Pojedinačni rezultati ===
{{Rezultati SKB 2015/16. (žene)}}
{{Rezultati SKB 2015/16. (štafete žene)}}

== Mješovita štafeta==
=== Rezultati ===
{| {{Rezultati takmičenja|Naslov=1. takmičenje Svjetskog kupa u [[Östersund]]u {{ZID|Švedska}}, 29. novembar 2015. – 6. decembar 2015.|Rastojanje=1em}}
|-
| 29. novembar 2015. &lt;small&gt;(nedjelja)&lt;/small&gt;
| Pojedinačna mješovita štafeta (4x3 km + 1,5&amp;nbsp;km)&lt;ref&gt;[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT1516SWRLCP01MXSR Rezultati utrke u pojedinačnoj mješovitoj štafeti (Östersund) na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt;
| {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Kaia Wøien Nicolaisen]]|[[Lars Helge Birkeland]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|Kanada}}|[[Rosanna Crawford]]|[[Nathan Smith (biatlonac)|Nathan Smith]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Maren Hammerschmidt]]|[[Daniel Böhm]]}}
|-
| 29. novembar 2015. &lt;small&gt;(nedjelja)&lt;/small&gt;
| Mješovita štafeta (2x6 km + 2x7,5&amp;nbsp;km)&lt;ref&gt;[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT1516SWRLCP01MXRL Rezultati utrke u mješovitoj štafeti  (Östersund) na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt;
| {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Fanny Horn Birkeland]]|[[Tiril Eckhoff]]|[[Johannes Thingnes Bø]]|[[Tarjei Bø]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Franziska Hildebrand]]|[[Vanessa Hinz]]|[[Benedikt Doll]]|[[Simon Schempp]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|Češka}}|[[Veronika Vítková]]|[[Gabriela Soukalová]]|[[Michal Šlesingr]]|[[Ondřej Moravec]]}}
|}
{| {{Rezultati takmičenja|Naslov=7. takmičenje Svjetskog kupa u [[Canmore]]u {{ZID|Kanada}}, 4–7. februar 2016.|Rastojanje=1em}}
|-
| 7. februar 2016. &lt;small&gt;(nedjelja)&lt;/small&gt;
| Pojedinačna mješovita štafeta (4x3 km + 1,5&amp;nbsp;km)&lt;ref&gt;[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT1516SWRLCP07MXSR Rezultati utrke u pojedinačnoj mješovitoj štafeti (Canmore) na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt;
| {{Štafeta|{{ZID|Francuska}}|[[Marie Dorin-Habert]]|[[Martin Fourcade]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|Austrija}}|[[Lisa Hauser]]|[[Simon Eder]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Hilde Fenne]]|[[Lars Helge Birkeland]]}} 
|-
| 7. februar 2016. &lt;small&gt;(nedjelja)&lt;/small&gt;
| Mješovita štafeta (2x6 km + 2x7,5&amp;nbsp;km)&lt;ref&gt;[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT1516SWRLCP07MXRL Rezultati utrke u mješovitoj štafeti  (Canmore) na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt; 
| {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Franziska Hildebrand]]|[[Franziska Preuß]]|[[Arnd Peiffer]]|[[Simon Schempp]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|Italija}}|[[Dorothea Wierer]]|[[Karin Oberhofer]]|[[Lukas Hofer]]|[[Dominik Windisch]]}} 
| {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Marte Olsbu]]|[[Synnøve Solemdal]]|[[Alexander Os]]|[[Håvard Bogetveit]]}}
|}
{| {{Rezultati takmičenja||Tip=Svjetsko prvenstvo|Naslov=[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016.|Svjetsko prvenstvo]] u [[Oslo|Oslu]] {{ZID|Norveška}}, 3–13. mart 2016.|Rastojanje=1em}}
|-
| 3. mart 2016. &lt;small&gt;(četvrtak)&lt;/small&gt;
| Mješovita štafeta (2x6 km + 2x7,5&amp;nbsp;km)&lt;ref&gt;[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT1516SWRLCP09MXRL Rezultati utrke u mješovitoj štafeti  (Oslo) na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt; 
| {{Štafeta|{{ZID|Francuska}}|[[Anaïs Bescond]]|[[Marie Dorin Habert]]|[[Quentin Fillon Maillet]]|[[Martin Fourcade]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Franziska Preuß]]|[[Franziska Hildebrand]]|[[Arnd Peiffer]]|[[Simon Schempp]]}} 
| {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Marte Olsbu]]|[[Tiril Eckhoff]]|[[Johannes Thingnes Bø]]|[[Tarjei Bø]]}}
|}

=== Tabele ===
{{SKB 2015 mješovite štafete}}

=== Pojedinačni rezultati ===
{{Rezultati SKB 2015/16. (mješovite štafete)}}

== Povlačenja ==
== Pobjede u Svjetskom kupu ==
&lt;center&gt;
{{col-begin|width=90%}}
{{col-break}}
; Muškarci
{{SKB 2015 pobjede muškarci}}
{{col-break}}
; Žene
{{SKB 2015 pobjede žene}}
{{col-end}}
&lt;/center&gt;

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Biatlon portal}}
* [http://biathlonworld.com Službena stranica IBU-a]

{{Sezone Svjetskog kupa u biatlonu}}

[[Kategorija:2015. u biatlonu]]
[[Kategorija:2016. u biatlonu]]
[[Kategorija:Svjetski kup u biatlonu 2015/2016.|*]]
[[Kategorija:Svjetski kup u biatlonu]]</text>
      <sha1>jw5pzrq05emwdmcxt7krps74ukw4orz</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3820404</id>
      <parentid>3820398</parentid>
      <timestamp>2026-03-27T20:09:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Rezultati */</comment>
      <origin>3820404</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="44284" sha1="79203zpi6k27q4p2r6pf1k6hb8snclw" xml:space="preserve">{{Infokutija Svjetski kup (zimski sportovi)
| takmičenje                   = Svjetski kup u biatlonu 2015/2016.
&lt;!-- ** Pobjednik ** --&gt;
| takmičenje1                  = Ukupno: 
| pobjednik1                   = {{m}} {{flagathlete|[[Martin Fourcade]]|FRA}} &lt;br &gt;{{ž}} {{flagathlete|[[Gabriela Soukalová]]|ČEŠ}}   
| takmičenje2                  = [[Biatlon#Discipline|Pojedinačno:]]
| pobjednik2                   = {{m}} {{flagathlete|[[Martin Fourcade]]|FRA}} &lt;br &gt;{{ž}} {{flagathlete|[[Dorothea Wierer]]|ITA}}
| takmičenje3                  = [[Biatlon#Discipline|Sprint:]]
| pobjednik3                   = {{m}} {{flagathlete|[[Martin Fourcade]]|FRA}} &lt;br &gt;{{ž}} {{flagathlete|[[Gabriela Soukalová]]|ČEŠ}}  
| takmičenje4                  = [[Biatlon#Discipline|Potjera:]]
| pobjednik4                   = {{m}} {{flagathlete|[[Martin Fourcade]]|FRA}} &lt;br &gt;{{ž}} {{flagathlete|[[Gabriela Soukalová]]|ČEŠ}}  
| takmičenje5                  = [[Biatlon#Discipline|Masovni start:]]
| pobjednik5                   = {{m}} {{flagathlete|[[Martin Fourcade]]|FRA}} &lt;br &gt;{{ž}} {{flagathlete|[[Gabriela Soukalová]]|ČEŠ}}   
| takmičenje6                  = [[Biatlon#Discipline|Štafete:]]
| pobjednik6                   = {{m}} {{ZID|Norveška}} &lt;br&gt; {{ž}} {{ZID|Njemačka}}
| takmičenje7                  = Kup nacija:
| pobjednik7                   = {{m}} {{ZID|Norveška}} &lt;br&gt; {{ž}} {{ZID|Njemačka}}
| takmičenje8                  = [[Biatlon#Discipline|Mješovite štafete:]]
| pobjednik8                   = {{m}}{{ž}} {{ZID|Norveška}}
&lt;!-- ** Takmičenje ** --&gt;
| mjesto                       = 10
| pojedinačna_takmičenja       = 25
| timska_takmičenja            = 5
| otkazana_takmičenja          = 1
| zaustavljena_takmičenja      = 
&lt;!-- ** Učesnici ** --&gt;
| države                       = {{m}} 33 &lt;br/&gt; {{ž}} 30
| sportisti                    = {{m}} 170 &lt;br/&gt; {{ž}} 158
&lt;!-- ** ** --&gt;
| posljednja                   = [[Svjetski kup u biatlonu 2014/2015.|2014/15.]]
| sljedeća                     = [[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]]
}}
'''Svjetski kup u biatlonu 2015/16.''' bilo je 39-o po redu takmičenje [[biatlon]]aca za [[Svjetski kup u biatlonu]] u organizaciji [[Međunarodni biatlonski savez|Međunarodnog biatlonskog saveza]] (IBU). Vrhunac takmičenja bilo je [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016.]] u [[Norveška|norveškom]] [[Oslo|Oslu]]. Titule pobjednika Svjetskog kupa branio je Francuz [[Martin Fourcade]], a kod žena Bjeloruskinja [[Darja Domračava]], koja u ovoj sezoni zbog [[Infektivna mononukleoza|infektivne mononukleoze]] nije nastupila.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.biathlon-online.de/24438/darya-domracheva-startet-kommende-saison-nicht/ |title=Arhivirana kopija |access-date=30. 11. 2015 |archive-date=9. 12. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151209110945/http://www.biathlon-online.de/24438/darya-domracheva-startet-kommende-saison-nicht |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Za vrednovanje i pravo učestvovanja korišteni su rezultati [[IBU kup 2014/15.|IBU kupa 2014/15]]. Nakon petogodišnje pauze, takmičenja će se ponovo održavati u Sjevernoj Americi. Ukupni pobjednici bili su [[Martin Fourcade]], sa 10 pobjeda i Čehinja [[Gabriela Soukalová]], koja je pobijedila u četiri pojedinačne utrke. U utrkama štafeta najbolja je bila muška štafeta Norveške sa tri pobjede, a u ženskoj konkurenciji štafeta Njemačke, koja je osvojila Svjetski kup bez ijedne pobjede.
{{col-begin}}
{{col-break}}
{{Lokacijska karta+|Evropa||width=450|float=right|caption=Mjesta održavanja Svjetskog kupa u biatlonu 2015/16. u Evropi&lt;br /&gt;'''Legenda''':&lt;br/&gt;[[Datoteka:Green pog.svg|8px]] u obje konkurencije; &lt;br/&gt;[[Datoteka:Red pog.svg|8px]] Svjetsko prvenstvo;&lt;br/&gt;[[Datoteka:Cercle rouge 100%.svg|8px]] Mjesto održavanja promjenjeno;{{efn|name=OBER|}}|places=
{{Lokacijska karta~|Evropa||lat=46.51|long=12.60|label=Antholz|position=left|mark=Green pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Evropa||lat=47.28|long=12.37|label=Hochfilzen|position=right|mark=Green pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Evropa||lat=46.21|long=14.10|label=Pokljuka|position=bottom|mark=Green pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Evropa||lat=63.11|long=14.38|label=Östersund|mark=Green pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Evropa||lat=50.42|long=10.44|label=Oberhof|mark=Cercle rouge 100%.svg}}
{{Lokacijska karta~|Evropa||lat=59.55|long=10.45|label=Oslo|mark=Red pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Evropa||lat=47.46|long=12.39|marksize=2|label=Ruhpolding|position=left|mark=Green pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Evropa|lat=61.0|long=69.1|position=bottom|label=Hanti-Mansijsk|mark=Green pog.svg}}
}}
{{col-break}}
{{Lokacijska karta+|Sjeverna Amerika|width=450|float=right|caption=Mjesta održavanja Svjetskog kupa u biatlonu 2015/16. u Sjevernoj Americi&lt;br /&gt;'''Legenda''':&lt;br/&gt;[[Datoteka:Green pog.svg|8px]] u obje konkurencije;|places=
{{Lokacijska karta~|Sjeverna Amerika|lat=46.41|long=-68.00||position=right|label=Presque Isle|mark=Green pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Sjeverna Amerika|lat=51.5|long=-115.22||position=left|label=Canmore|mark=Green pog.svg}}
}}
{{col-end}}
== Startne kvote ==
Startne kvote po pojedinim državama određivane su na osnovi rezultata iz [[Svjetski kup u biatlonu 2014/2015.|protekle sezone Svjetskog kupa]]. Pet najboljih biatlonskih saveza imaju pravo nastupa sa 6 takmičara u diciplinama 20&amp;nbsp;km i sprint, dok ostali savezi imaju pravo na 5 takmičara ili manje. Broj takmičara uvijek se odnosi na discipline 20&amp;nbsp;km i sprint. Za saveze bez fiksnog mjesta [[IBU]] dodjeljuje 4 [[pozivnica (sport)|pozivnice]] po disciplini. Od ove sezone primjenjuje se nova [[Svjetski kup u biatlonu#Od sezone 2015.2F16|pravila za startne kvote]]. [[Skijaški/Smučarski Savez Bosne i Hercegovine|Bosanskohercegovački biatlonski savez]], ove sezone ima jedno stalno mjesto u ženskoj konkurenciji.

; Muškarci
* 6 takmičara: {{ZID|Rusija}}, {{ZID|Norveška}}, {{ZID|Francuska}}, {{ZID|Njemačka}}, {{ZID|Češka}}↑
* 5 takmičara: {{ZID|Austrija}}↓, {{ZID|Švicarska}}↑, {{ZID|Kanada}}↑, {{ZID|Slovenija}}, {{ZID|Ukrajina}} 
* 4 takmičara: {{ZID|Slovačka}}, {{ZID|Bugarska}}↑, {{ZID|Bjelorusija}}, {{ZID|Italija}}↓, {{ZID|SAD}}, {{ZID|Švedska}}↓, {{ZID|Estonija}}↑
* 3 takmičara: {{ZID|Finska}}, {{ZID|Latvija}}, {{ZID|Kazahstan}}, {{ZID|Litvanija}}↑, {{ZID|Poljska}}↑, {{ZID|Rumunija}}↑
* 2 takmičara: {{ZID|Japan}}↑ {{ZID|UK}} 
* 1 takmičar: {{ZID|Južna Koreja}}, 
* 0 takmičara: {{ZID|Srbija}}↓↓, {{ZID|Kina}}↓, {{ZID|Holandija}}↓, {{ZID|Australija}}↓

; Žene
* 6 takmičarki: {{ZID|Njemačka}}, {{ZID|Ukrajina}}, {{ZID|Francuska}}, {{ZID|Češka}}↑, {{ZID|Bjelorusija}}↑
* 5 takmičarki: {{ZID|Poljska}}, {{ZID|Italija}},  {{ZID|Rusija}}↓, {{ZID|Norveška}}↓, {{ZID|Austrija}}↑↑
* 4 takmičarke: {{ZID|Slovačka}}, {{ZID|Švicarska}}, {{ZID|Švedska}}↑, {{ZID|SAD}}, {{ZID|Finska}}, {{ZID|Kanada}}↓, {{ZID|Slovenija}} 
* 3 takmičarke: {{ZID|Rumunija}}, {{ZID|Estonija}}, {{ZID|Bugarska}}, {{ZID|Kazahstan}}, {{ZID|Japan}}↑, {{ZID|Litvanija}}↑
* 2 takmičarke: {{ZID|Kina}}, {{ZID|Južna Koreja}}↑ 
* 1 takmičarka: {{ZID|Bosna i Hercegovina}}↑
* 0 takmičarki: {{ZID|Španija}}↓, {{ZID|Latvija}}↓, {{ZID|Holandija}}↓, {{ZID|UK}}↓, {{ZID|Andora}}↓↓

== Kalendar tamičenja ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 90%;&quot;
|-
! colspan=&quot;2&quot; |
! colspan=&quot;5&quot; |Muškarci
! colspan=&quot;5&quot; |Žene
! colspan=&quot;2&quot; |Mješovito
|-
! Grad
! Datum
! Pojedinačno |&lt;abbr title=&quot;Pojedinačno&quot;&gt;Poj.&lt;/abbr&gt;
! Sprint|&lt;abbr title=&quot;Sprint&quot;&gt;Spr.&lt;/abbr&gt;
! Potjera|&lt;abbr title=&quot;Potjera&quot;&gt;Pot.&lt;/abbr&gt;
! Masovni start|&lt;abbr title=&quot;Masovni start&quot;&gt;Mas.&lt;/abbr&gt;
! Štafeta|&lt;abbr title=&quot;Štafeta&quot;&gt;Šta.&lt;/abbr&gt;
! Pojedinačno |&lt;abbr title=&quot;Pojedinačno&quot;&gt;Poj.&lt;/abbr&gt;
! Sprint|&lt;abbr title=&quot;Sprint&quot;&gt;Spr.&lt;/abbr&gt;
! Potjera|&lt;abbr title=&quot;Potjera&quot;&gt;Pot.&lt;/abbr&gt;
! Masovni start|&lt;abbr title=&quot;Masovni start&quot;&gt;Mas.&lt;/abbr&gt;
! Štafeta|&lt;abbr title=&quot;Štafeta&quot;&gt;Šta.&lt;/abbr&gt;
! Pojedinačna štafeta|&lt;abbr title=&quot;Pojedinačna štafeta&quot;&gt;PoŠ.&lt;/abbr&gt;
! Štafeta|&lt;abbr title=&quot;Štafeta&quot;&gt;Šta.&lt;/abbr&gt;
|- align=center
|align=left| {{ZD|ŠVE}} [[Östersund]] &lt;small&gt;([[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016 - Östersund|rezultati]])&lt;/small&gt;
|align=left| 29. novembra–6. decembra
| ●
| ●
| ●
|  
|
| ●
| ●
| ●
|
|
| ●
| ●
|- align=center
|align=left| {{ZD|AUT}} [[Hochfilzen]] &lt;small&gt;([[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016 - Hochfilzen|rezultati]])&lt;/small&gt;
|align=left| 11–13. decembra
| 
| ●
| ●
|  
| ●
|  
|●
| ●
|
| ●
|
|
|- align=center
|align=left| {{ZD|SLO}} [[Pokljuka]] &lt;small&gt;([[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016 - Pokljuka|rezultati]])&lt;/small&gt;
|align=left| 17–20. decembra
| 
| ●
| ●
| ●
| 
| 
|●
| ●
| ●
|
|
|
|- align=center
|align=left| {{ZD|NJE}} [[Ruhpolding]]{{efn|name=OBER|}}&lt;small&gt;([[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016 - Oberhof|rezultati]])&lt;/small&gt;
|align=left| 8–10. januara
| 
| ●
| ●
| ●
| 
| 
|●
| ●
| ●
|
|
|
|- align=center
|align=left| {{ZD|NJE}} [[Ruhpolding]] &lt;small&gt;([[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016 - Ruhpolding|rezultati]])&lt;/small&gt;
|align=left| 13–17. januara
| ●
| 
|
| ●
| ●
| ●
|
|
| ●
| ●
|
|
|- align=center
|align=left| {{ZD|ITA}} [[Rasen-Antholz|Antholz-Anterselva]] &lt;small&gt;([[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016 - Rasen-Antholz|rezultati]])&lt;/small&gt;
|align=left| 21–24. januara
| 
| ●
| ●
| 
| ●
| 
| ●
| ●
|
| ●
|
|
|- align=center 
|align=left| {{ZD|KAN}} [[Canmore (Alberta)|Canmore]] &lt;small&gt;([[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016 - Canmor|rezultati]])&lt;/small&gt;
|align=left| 4–7. februara
|
| ●
| 
| ●
| 
|
| ●
|
| ●
|
| ●
| ●
|- align=center
|align=left| {{ZD|SAD}} [[Presque Isle, Maine|Presque Isle]] &lt;small&gt;([[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016 - Presque Isle|rezultati]])&lt;/small&gt;
|align=left| 11–14. februara
| 
| ●
| ●
| 
| ●
| 
| ●
| ●
|
| ●
|
|
|- align=center style=&quot;background:#FFEBAD&quot; 
|align=left| {{ZD|NOR}} [[Holmenkollen]] &lt;small&gt;([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016.|rezultati]])&lt;/small&gt;
|align=left| 3–13. marta
| ●
| ●
| ●
| ●
| ●
| ●
| ●
| ●
| ●
| ●
|
| ●
|- align=center
|align=left| {{ZD|RUS}} [[Hanti-Mansijsk]] &lt;small&gt;([[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016 - Hanti-Mansijsk|rezultati]])&lt;/small&gt;
|align=left| 17–20. marta
|
| ●
| ●
| ●
| 
| 
| ●
| ●
| ●
|
|
|
|- align=center
! colspan=&quot;2&quot; | Ukupno
! 3
! 9
! 8
! 6
! 5
! 3
!9
!8
!6
!5
!2
!3
|}

== Bodovanje ==
Od [[Svjetski kup u biatlonu 2008/2009.|sezone 2008/09.]] koristi se novi sistem bodovanja u kome pobjednik dobija 60 bodova, drugi 54, treći 48 itd.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www3.biathlonworld.com/en/history_1979_1994.html |title=Historija Svjetskog kupa od 1979-94. |access-date=28. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141206122654/http://www3.biathlonworld.com/en/history_1979_1994.html |archive-date=6. 12. 2014 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Ovaj sistem je zamijenio sistem od [[Svjetski kup u biatlonu 2007/2008.|sezone 2007/08.]] po kojem je pobjednik dobijao 50 bodova, drugi 48, treći 46 i svaki slijedeći plasman tri, dva ili jedan bod manje.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www3.biathlonworld.com/en/history_1973_1978.html |title=Historija Svjetskog kupa od 1973-78. |access-date=28. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141206122658/http://www3.biathlonworld.com/en/history_1973_1978.html |archive-date=6. 12. 2014 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
{{Biatlon bodovi 4}}
{{Biatlon bodovi masovni start}}
{{Biatlon bodovi štafeta}}
{{Biatlon bodovi KN}}
{{Biatlon bodovi mješovita štafeta}}

== Muškarci ==
=== Rezultati ===

{| {{Rezultati takmičenja|Naslov=1. takmičenje Svjetskog kupa u [[Östersund]]u {{ZID|Švedska}}, 29. novembar 2015. – 6. decembar 2015.|Rastojanje=1em}}
|-
| 2. decembar 2015. &lt;small&gt;(srijeda)&lt;/small&gt;
| Pojedinačno (20&amp;nbsp;km)&lt;ref&gt;[http://services.biathlonresults.com/Results.aspx?RaceId=BT1516SWRLCP01SMIN Rezultati utrke u pojedinačnoj utrci u muškoj konkurenciji (Östersund) na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt;
| {{flagathlete|[[Ole Einar Bjørndalen]]|NOR}}
| {{flagathlete|[[Simon Schempp]]|NJE}}
| {{flagathlete|[[Aleksej Anatoljevič Volkov|Aleksej Volkov]]|RUS}} 
|-
| 5. decembar 2015. &lt;small&gt;(subota)&lt;/small&gt;
| Sprint (10&amp;nbsp;km)&lt;ref&gt;[http://biathlonresults.com/?RaceId=BT1516SWRLCP01SMSP Rezultati utrke u sprintu u muškoj konkurenciji (Östersund) na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt;
| {{flagathlete|[[Martin Fourcade]]|FRA}} 
| {{flagathlete|[[Arnd Peiffer]]|NJE}} 
| {{flagathlete|[[Ole Einar Bjørndalen]]|NOR}} 
|-
| 6. decembar 2015. &lt;small&gt;(nedjelja)&lt;/small&gt;
| Potjera (12,5&amp;nbsp;km)&lt;ref&gt;[http://biathlonresults.com/?RaceId=BT1516SWRLCP01SMPS Rezultati utrke u potjeri u muškoj konkurenciji (Östersund) na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt;
| {{flagathlete|[[Martin Fourcade]]|FRA}} 
| {{flagathlete|[[Arnd Peiffer]]|NJE}} 
| {{flagathlete|[[Quentin Fillon Maillet]]|FRA}} 
|}
{| {{Rezultati takmičenja|Naslov=2. takmičenje Svjetskog kupa u [[Hochfilzen]]u {{ZID|Austrija}}, 11.–13. decembar 2015.|Rastojanje=1em}}
|-
| 11. decembar 2015. &lt;small&gt;(petak)&lt;/small&gt;
| Sprint (10&amp;nbsp;km)&lt;ref&gt;[http://biathlonresults.com/?RaceId=BT1516SWRLCP02SMSP Rezultati utrke u sprintu u muškoj konkurenciji (Hochfilzen) na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt;
| {{flagathlete|[[Simon Schempp]]|NJE}}
| {{flagathlete|[[Martin Fourcade]]|FRA}} 
| {{flagathlete|[[Tarjei Bø]]|NOR}} 
|-
| 12. decembar 2015. &lt;small&gt;(subota)&lt;/small&gt;
| Potjera (12,5&amp;nbsp;km)&lt;ref&gt;[http://biathlonresults.com/?RaceId=BT1516SWRLCP02SMPS Rezultati utrke u potjeri u muškoj konkurenciji (Hochfilzen) na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt;
| {{flagathlete|[[Martin Fourcade]]|FRA}} 
| {{flagathlete|[[Simon Schempp]]|NJE}}
| {{flagathlete|[[Anton Šipuljin]]|RUS}}
|-
| 13. decembar 2015. &lt;small&gt;(nedjelja)&lt;/small&gt;
| Štafeta (4 × 7,5&amp;nbsp;km)&lt;ref&gt;[http://biathlonresults.com/?RaceId=BT1516SWRLCP02SMRL Rezultati utrke u štafeti u muškoj konkurenciji (Hochfilzen) na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt;
| {{Štafeta|{{ZID|Rusija}}|[[Aleksej Volkov]]|[[Jevgenij Garaničev]]|[[Dmitrij Mališko]]|[[Anton Šipuljin]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Henrik L'Abée-Lund]]|[[Johannes Thingnes Bø]]|[[Tarjei Bø]]|[[Emil Hegle Svendsen]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|Francuska}}|[[Simon Fourcade]]|[[Quentin Fillon Maillet]]|[[Simon Desthieux]]|[[Martin Fourcade]]}}
|}
{| {{Rezultati takmičenja|Naslov=3. takmičenje Svjetskog kupa na [[Pokljuka|Pokljuki]] {{ZID|Slovenija}}, 17–20. decembar 2015.|Rastojanje=1em}}
|-
| 17. decembar 2015. &lt;small&gt;(četvrtak)&lt;/small&gt;
| Sprint (10&amp;nbsp;km)&lt;ref&gt;[http://biathlonresults.com/?RaceId=BT1516SWRLCP03SMSP Rezultati utrke u sprintu u muškoj konkurenciji (Pokljuka) na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt;
| {{flagathlete|[[Simon Schempp]]|NJE}}
| {{flagathlete|[[Ole Einar Bjørndalen]]|NOR}}
| {{flagathlete|[[Jevgenij Garaničev]]|RUS}}
|-
| 19. decembar 2015. &lt;small&gt;(subota)&lt;/small&gt;
| Potjera (12,5&amp;nbsp;km)&lt;ref&gt;[http://biathlonresults.com/?RaceId=BT1516SWRLCP03SMPS Rezultati utrke u potjeri u muškoj konkurenciji (Pokljuka) na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt;
| {{flagathlete|[[Simon Schempp]]|NJE}}
| {{flagathlete|[[Martin Fourcade]]|FRA}} 
| {{flagathlete|[[Anton Šipuljin]]|RUS}}
|-
| 20. decembar 2015. &lt;small&gt;(nedjelja)&lt;/small&gt;
| Masovni start (15&amp;nbsp;km)&lt;ref&gt;[http://biathlonresults.com/?RaceId=BT1516SWRLCP03SMMS Rezultati utrke u masovnom startu u muškoj konkurenciji (Pokljuka) na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt;
| {{flagathlete|[[Jean-Guillaume Beatrix]]|FRA}} 
| {{flagathlete|[[Emil Hegle Svendsen]]|NOR}}
| {{flagathlete|[[Ole Einar Bjørndalen]]|NOR}}
|}
{| {{Rezultati takmičenja|Naslov=4. takmičenje Svjetskog kupa u [[Ruhpolding]]u{{efn|name=OBER|Zbog nedostatka snijega u Oberhofu, sve tri predviđene utrke održale su se u Ruhpoldingu&lt;ref&gt;[http://www3.biathlonworld.com/en/press_releases.html/do/detail?presse=2675 Relocation of World Cup 4 to Ruhpolding]&lt;/ref&gt;}} {{ZID|Njemačka}}, 8–10. januar 2016.|Rastojanje=1em}}
|-
| 8. januar 2016. &lt;small&gt;(petak)&lt;/small&gt;
| Sprint (10&amp;nbsp;km)&lt;ref&gt;[http://biathlonresults.com/?RaceId=BT1516SWRLCP04SMSP Rezultati utrke u sprintu u muškoj konkurenciji (Ruhpolding) na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt;
| {{flagathlete|[[Johannes Thingnes Bø]]|NOR}}
| {{flagathlete|[[Tarjei Bø]]|NOR}}
| {{flagathlete|[[Emil Hegle Svendsen]]|NOR}}
|-
| 9. januar 2016. &lt;small&gt;(subota)&lt;/small&gt;
| Potjera (12,5&amp;nbsp;km)&lt;ref&gt;[http://biathlonresults.com/?RaceId=BT1516SWRLCP04SMPS Rezultati utrke u potjeri u muškoj konkurenciji (Ruhpolding) na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt;
| {{flagathlete|[[Simon Eder]]|AUT}}
| {{flagathlete|[[Martin Fourcade]]|FRA}} 
| {{flagathlete|[[Michal Šlesingr]]|ČEŠ}} 
|-
| 10. januar 2016. &lt;small&gt;(nedjelja)&lt;/small&gt;
| Masovni start (15&amp;nbsp;km)&lt;ref&gt;[http://biathlonresults.com/?RaceId=BT1516SWRLCP04SMMS Rezultati utrke u masovnom startu u muškoj konkurenciji (Ruhpolding) na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt;
| {{flagathlete|[[Martin Fourcade]]|FRA}} 
| {{flagathlete|[[Ondřej Moravec]]|ČEŠ}} 
| {{flagathlete|[[Tarjei Bø]]|NOR}}
|}
{| {{Rezultati takmičenja|Naslov=5. takmičenje Svjetskog kupa u [[Ruhpolding]]u {{ZID|Njemačka}}, 13–17. januar 2016.|Rastojanje=1em}}
|-
| 13. januar 2016. &lt;small&gt;(srijeda)&lt;/small&gt;
| Pojedinačno (20&amp;nbsp;km)&lt;ref&gt;[http://services.biathlonresults.com/Results.aspx?RaceId=BT1516SWRLCP05SMIN Rezultati utrke u pojedinačnoj utrci u muškoj konkurenciji (Ruhpolding) na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt;
| {{flagathlete|[[Martin Fourcade]]|FRA}} 
| {{flagathlete|[[Simon Eder]]|AUT}}
| {{flagathlete|[[Anton Šipuljin]]|RUS}}
|-
| 15. januar 2016. &lt;small&gt;(petak)&lt;/small&gt;
| Štafeta (4 × 7,5&amp;nbsp;km)&lt;ref&gt;[http://biathlonresults.com/?RaceId=BT1516SWRLCP05SMRL Rezultati utrke u štafeti u muškoj konkurenciji (Ruhpolding) na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt;
| {{Štafeta|{{ZID|Rusija}}|[[Aleksej Volkov]]|[[Jevgenij Garaničev]]|[[Maksim Cvetkov]]|[[Anton Šipuljin]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Ole Einar Bjørndalen]]|[[Johannes Thingnes Bø]]|[[Tarjei Bø]]|[[Emil Hegle Svendsen]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|Austrija}}|[[Sven Grossegger]]|[[Julian Eberhard]]|[[Simon Eder]]|[[Dominik Landertinger]]}}
|-
| 16. januar 2016. &lt;small&gt;(subota)&lt;/small&gt;
| Masovni start (15&amp;nbsp;km)&lt;ref&gt;[http://biathlonresults.com/?RaceId=BT1516SWRLCP05SMMS Rezultati utrke u masovnom startu u muškoj konkurenciji (Ruhpolding) na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt;
| {{flagathlete|[[Erik Lesser]]|NJE}}
| {{flagathlete|[[Martin Fourcade]]|FRA}} 
| {{flagathlete|[[Jevgenij Garaničev]]|RUS}}
|}
{| {{Rezultati takmičenja|Naslov=6. takmičenje Svjetskog kupa u [[Rasen-Antholz|Antholzu]] {{ZID|Italija}}, 21–24. januar 2016.|Rastojanje=1em}}
|-
| 22. januar 2016. &lt;small&gt;(petak)&lt;/small&gt;
| Sprint (10&amp;nbsp;km)&lt;ref&gt;[http://biathlonresults.com/?RaceId=BT1516SWRLCP04SMSP Rezultati utrke u sprintu u muškoj konkurenciji (Antholz) na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt;
| {{flagathlete|[[Simon Schempp]]|NJE}}
| {{flagathlete|[[Maksim Cvetkov]]|RUS}} 
| {{flagathlete|[[Tarjei Bø]]|NOR}}
|-
| 23. januar 2016. &lt;small&gt;(subota)&lt;/small&gt;
| Potjera (12,5&amp;nbsp;km)&lt;ref&gt;[http://biathlonresults.com/?RaceId=BT1516SWRLCP06SMPS Rezultati utrke u potjeri u muškoj konkurenciji (Antholz) na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt;
| {{flagathlete|[[Anton Šipuljin]]|RUS}}
| {{flagathlete|[[Simon Schempp]]|NJE}}
| {{flagathlete|[[Johannes Thingnes Bø]]|NOR}}
|-
| 24. januar 2016. &lt;small&gt;(nedjelja)&lt;/small&gt;
| Štafeta (4 × 7,5&amp;nbsp;km)&lt;ref&gt;[http://biathlonresults.com/?RaceId=BT1516SWRLCP06SMRL Rezultati utrke u štafeti u muškoj konkurenciji (Antholz) na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt;
| {{Štafeta|{{ZID|Rusija}}|[[Maksim Cvetkov]]| [[Jevgenij Garaničev]]|[[Dmitri Mališko]]|[[Anton Šipuljin]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Erik Lesser]]|[[Benedikt Doll]]|[[Arnd Peiffer]]|[[Simon Schempp]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Ole Einar Bjørndalen]]|[[Lars Helge Birkeland]]|[[Johannes Thingnes Bø]]|[[Erlend Bjøntegaard]]}}
|}
{| {{Rezultati takmičenja|Naslov=7. takmičenje Svjetskog kupa u [[Canmore (Alberta)|Canmoreu]] {{ZID|Kanada}}, 4–7. februar 2016.|Rastojanje=1em}}
|-
| 4. februar 2016. &lt;small&gt;(četvrtak)&lt;/small&gt;
| Sprint (10&amp;nbsp;km)&lt;ref&gt;[http://biathlonresults.com/?RaceId=BT1516SWRLCP07SMSP Rezultati utrke u sprintu u muškoj konkurenciji (Canmore) na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt;
| {{flagathlete|[[Martin Fourcade]]|FRA}}
| {{flagathlete|[[Anton Šipuljin]]|RUS}}
| {{flagathlete|[[Simon Schempp]]|NJE}}
|-
| 6. februar 2016. &lt;small&gt;(subota)&lt;/small&gt;
| Masovni start (15&amp;nbsp;km)&lt;ref&gt;[http://biathlonresults.com/?RaceId=BT1516SWRLCP07SMMS Rezultati utrke u masovnom startu u muškoj konkurenciji (Canmore) na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt;
| {{flagathlete|[[Dominik Windisch]]|ITA}}
| {{flagathlete|[[Benedikt Doll]]|NJE}}
| {{flagathlete|[[Quentin Fillon Maillet]]|FRA}}
|}
{| {{Rezultati takmičenja|Naslov=8. takmičenje Svjetskog kupa u [[Presque Isle (Maine)|Presque Isle]] {{ZID|SAD}}, 11–13. februar 2016.|Rastojanje=1em}}
|-
| 11. februar 2016. &lt;small&gt;(četvrtak)&lt;/small&gt;
| Sprint (10&amp;nbsp;km)&lt;ref&gt;[http://biathlonresults.com/?RaceId=BT1516SWRLCP08SMSP Rezultati utrke u sprintu u muškoj konkurenciji (Presque Isle) na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt;
| {{flagathlete|[[Johannes Thingnes Bø ]]|NOR}}
| {{flagathlete|[[Anton Šipuljin]]|RUS}}
| {{flagathlete|[[Martin Fourcade]]|FRA}}
|-
| 12. februar 2016. &lt;small&gt;(petak)&lt;/small&gt;
| Potjera (12,5&amp;nbsp;km)&lt;ref&gt;[http://biathlonresults.com/?RaceId=BT1516SWRLCP08SMPS Rezultati utrke u potjeri u muškoj konkurenciji (Presque Isle) na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt;
| {{flagathlete|[[Martin Fourcade]]|FRA}}
| {{flagathlete|[[Johannes Thingnes Bø ]]|NOR}}
| {{flagathlete|[[Anton Šipuljin]]|RUS}}
|-
| 13. februar 2016. &lt;small&gt;(subota)&lt;/small&gt;
| Štafeta (4 × 7,5&amp;nbsp;km)&lt;ref&gt;[http://biathlonresults.com/?RaceId=BT1516SWRLCP08SMRL Rezultati utrke u štafeti u muškoj konkurenciji (Presque Isle) na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt;
| {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Lars Helge Birkeland]]|[[Erlend Bjøntegaard]]|[[Johannes Thingnes Bø]]|[[Tarjei Bø]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|Francuska}}|[[Simon Fourcade]]|[[Quentin Fillon Maillet]]|[[Simon Desthieux]]|[[Jean-Guillaume Béatrix]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Erik Lesser]]|[[Andreas Birnbacher (biatlonac)|Andreas Birnbacher]]|[[Daniel Böhm]]|[[Benedikt Doll]]}}
|}
{| {{Rezultati takmičenja||Tip=Svjetsko prvenstvo|Naslov=[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016.|Svjetsko prvenstvo]] u [[Oslo|Oslu]] {{ZID|Norveška}}, 3–13. mart 2016.|Rastojanje=1em}}
|-
| 5. mart 2016. &lt;small&gt;(subota)&lt;/small&gt;
| Sprint (10&amp;nbsp;km)&lt;ref&gt;[http://biathlonresults.com/?RaceId=BT1516SWRLCP09SMSP Rezultati utrke u sprintu u muškoj konkurenciji (Oslo) na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt;
| {{flagathlete|[[Martin Fourcade]]|FRA}} 
| {{flagathlete|[[Ole Einar Bjørndalen]]|NOR}} 
| {{flagathlete|[[Serhij Semenov]]|UKR}}
|-
| 6. mart 2016. &lt;small&gt;(nedjelja)&lt;/small&gt;
| Potjera (12,5&amp;nbsp;km)&lt;ref&gt;[http://biathlonresults.com/?RaceId=BT1516SWRLCP09SMPS Rezultati utrke u potjeri u muškoj konkurenciji (Oslo) na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt;
| {{flagathlete|[[Martin Fourcade]]|FRA}} 
| {{flagathlete|[[Ole Einar Bjørndalen]]|NOR}} 
| {{flagathlete|[[Emil Hegle Svendsen]]|NOR}} 
|-
| 10. mart 2016. &lt;small&gt;(četvrtak)&lt;/small&gt;
| Pojedinačno (20&amp;nbsp;km)&lt;ref&gt;[http://services.biathlonresults.com/Results.aspx?RaceId=BT1516SWRLCP09SMIN Rezultati utrke u pojedinačnoj utrci u muškoj konkurenciji (Oslo) na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt;
| {{flagathlete|[[Martin Fourcade]]|FRA}} 
| {{flagathlete|[[Dominik Landertinger]]|AUT}} 
| {{flagathlete|[[Simon Eder]]|AUT}} 
|-
| 12. mart 2016. &lt;small&gt;(subota)&lt;/small&gt;
| Štafeta (4 × 7,5&amp;nbsp;km)&lt;ref&gt;[http://biathlonresults.com/?RaceId=BT1516SWRLCP09SMRL Rezultati utrke u štafeti u muškoj konkurenciji (Oslo) na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt;
| {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Ole Einar Bjørndalen]]|[[Tarjei Bø]]|[[Johannes Thingnes Bø]]|[[Emil Hegle Svendsen]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Erik Lesser]]|[[Benedikt Doll]]|[[Arnd Peiffer]]|[[Simon Schempp]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|Kanada}}|[[Christian Gow]]|[[Nathan Smith (biatlonac)|Nathan Smith]]|[[Scott Gow]]|[[Brendan Green]]}}
|-
| 13. mart 2016. &lt;small&gt;(nedjelja)&lt;/small&gt;
| Masovni start (15&amp;nbsp;km)&lt;ref&gt;[http://biathlonresults.com/?RaceId=BT1516SWRLCP09SMMS Rezultati utrke u masovnom startu u muškoj konkurenciji (Oslo) na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt;
| {{flagathlete|[[Johannes Thingnes Bø]]|NOR}} 
| {{flagathlete|[[Martin Fourcade]]|FRA}} 
| {{flagathlete|[[Ole Einar Bjørndalen]]|NOR}} 
|}
{| {{Rezultati takmičenja|Naslov=9. takmičenje Svjetskog kupa u [[Hanti-Mansijsk]]u {{ZID|Rusija}}, 17–20. mart 2016.|Rastojanje=1em}}
|-
| 18. mart 2016. &lt;small&gt;(petak)&lt;/small&gt;
| Sprint (10&amp;nbsp;km)&lt;ref&gt;[http://biathlonresults.com/?RaceId=BT1516SWRLCP10SMSP Rezultati utrke u sprintu u muškoj konkurenciji (Hanti-Mansijsk) na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt;
| {{flagathlete|[[Julian Eberhard]]|AUT}} 
| {{flagathlete|[[Simon Schempp]]|NJE}} 
| {{flagathlete|[[Arnd Peiffer]]|NJE}} 
|-
| 19. mart 2016. &lt;small&gt;(subota)&lt;/small&gt;
| Potjera (12,5&amp;nbsp;km)&lt;ref&gt;[http://biathlonresults.com/?RaceId=BT1516SWRLCP10SMPS Rezultati utrke u potjeri u muškoj konkurenciji (Hanti-Mansijsk) na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt;
| {{flagathlete|[[Simon Schempp]]|NJE}} 
| {{flagathlete|[[Johannes Thingnes Bø]]|NOR}} 
| {{flagathlete|[[Erik Lesser]]|NJE}} 
|-
| 20. mart 2016. &lt;small&gt;(nedjelja)&lt;/small&gt;
| Masovni start (15&amp;nbsp;km)
| align=&quot;center&quot; colspan=&quot;3&quot; | ''Utrka otkazana''
|}

=== Tabele ===
{{col-begin}}
{{col-3}}
{{SKB 2015 ukupno muškarci}}
{{col-3}}
{{SKB 2015 pojedinačno muškarci}}
{{col-3}}
{{SKB 2015 sprint muškarci}}
{{col-end}}
{{col-begin}}
{{col-3}}
{{SKB 2015 potjera muškarci}}
{{col-3}}
{{SKB 2015 masovni start muškarci}}
{{col-3}}
{{SKB 2015 štafeta muškarci}}
{{col-end}}
{{SKB 2015 Kup nacija muškarci}}

=== Pojedinačni rezultati ===
{{Rezultati SKB 2015/16. (muškarci)}}
{{Rezultati SKB 2015/16. (štafete muškarci)}}

== Žene ==
=== Rezultati ===
{| {{Rezultati takmičenja|Naslov=1. takmičenje Svjetskog kupa u [[Östersund]]u {{ZID|Švedska}}, 29. novembar 2015. – 6. decembar 2015.}}
|-
| 3. decembar 2015. &lt;small&gt;(četvrtak)&lt;/small&gt;
| Pojedinačno (15&amp;nbsp;km)&lt;ref&gt;[http://services.biathlonresults.com/Results.aspx?RaceId=BT1516SWRLCP01SWIN Rezultati utrke u pojedinačnoj utrci u ženskoj konkurenciji (Östersund) na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt;
| {{flagathlete|[[Dorothea Wierer]]|ITA}}
| {{flagathlete|[[Marie Dorin-Habert]]|FRA}}
| {{flagathlete|[[Olena Pidrušna]]|UKR}}
|-
| 5. decembar 2015. &lt;small&gt;(subota)&lt;/small&gt;
| Sprint (7,5&amp;nbsp;km)&lt;ref&gt;[http://biathlonresults.com/?RaceId=BT1516SWRLCP01SWSP Rezultati utrke u sprintu u ženskoj konkurenciji (Östersund) na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt;
| {{flagathlete|[[Gabriela Soukalova]]|ČEŠ}}
| {{flagathlete|[[Federica Sanfilippo]]|ITA}}   
| {{flagathlete|[[Olena Pidrušna]]|UKR}}
|-
| 6. decembar 2015. &lt;small&gt;(nedjelja)&lt;/small&gt;
| Potjera (10&amp;nbsp;km)&lt;ref&gt;[http://biathlonresults.com/?RaceId=BT1516SWRLCP01SWPS Rezultati utrke u potjeri u ženskoj konkurenciji (Östersund) na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt;
| {{flagathlete|[[Kaisa Mäkäräinen]]|FIN}}
| {{flagathlete|[[Dorothea Wierer ]]|ITA}}   
| {{flagathlete|[[Franziska Hildebrand]]|NJE}}
|}
{| {{Rezultati takmičenja|Naslov=2. takmičenje Svjetskog kupa u [[Hochfilzen]]u {{ZID|Austrija}}, 11–13. decembar 2015.|Rastojanje=1em}}
|-
| 11. decembar 2015. &lt;small&gt;(petak)&lt;/small&gt;
| Sprint (7,5&amp;nbsp;km)&lt;ref&gt;[http://biathlonresults.com/?RaceId=BT1516SWRLCP02SWSP Rezultati utrke u sprintu u ženskoj konkurenciji (Hochfilzen) na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt;
| {{flagathlete|[[Franziska Hildebrand]]|NJE}}
| {{flagathlete|[[Maren Hammerschmidt]]|NJE}}
| {{flagathlete|[[Miriam Gössner]]|NJE}} 
|-
| 12. decembar 2015. &lt;small&gt;(subota)&lt;/small&gt;
| Potjera (10&amp;nbsp;km)&lt;ref&gt;[http://biathlonresults.com/?RaceId=BT1516SWRLCP02SWPS Rezultati utrke u potjeri u ženskoj konkurenciji (Hochfilzen) na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt;
| {{flagathlete|[[Laura Dahlmeier]]|NJE}}
| {{flagathlete|[[Maren Hammerschmidt]]|NJE}}
| {{flagathlete|[[Gabriela Soukalová]]|ČEŠ}} 
|-
| 13. decembar 2015. &lt;small&gt;(nedjelja)&lt;/small&gt;
| Štafeta (4 × 6&amp;nbsp;km)&lt;ref&gt;[http://biathlonresults.com/?RaceId=BT1516SWRLCP02SWRL Rezultati utrke u štafeti u ženskoj konkurenciji (Hochfilzen) na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt;
|{{Štafeta|{{ZID|Italija}}|[[Lisa Vittozzi]]|[[Karin Oberhofer]]|[[Federica Sanfilippo]]|[[Dorothea Wierer]]}}
|{{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Franziska Hildebrand]]|[[Maren Hammerschmidt]]|[[Vanessa Hinz]]|[[Franziska Preuß]]}}
|{{Štafeta|{{ZID|Ukrajina}}|[[Julija Džima]]|[[Olga Valerjevna Abramova|Olga Abramova]]|[[Valentina Semerenko]]|[[Olena Pidrušna]]}}
|}
{| {{Rezultati takmičenja|Naslov=3. takmičenje Svjetskog kupa na [[Pokljuka|Pokljuki]] {{ZID|Slovenija}}, 17–20. decembar 2015.|Rastojanje=1em}}
|-
| 17. decembar 2015. &lt;small&gt;(četvrtak)&lt;/small&gt;
| Sprint (7,5&amp;nbsp;km)&lt;ref&gt;[http://biathlonresults.com/?RaceId=BT1516SWRLCP03SWSP Rezultati utrke u sprintu u ženskoj konkurenciji (Pokljuka) na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt;
| {{flagathlete|[[Marie Dorin-Habert]]|FRA}} 
| {{flagathlete|[[Laura Dahlmeier]]|NJE}}
| {{flagathlete|[[Franziska Hildebrand]]|NJE}}
|-
| 19. decembar 2015. &lt;small&gt;(subota)&lt;/small&gt;
| Potjera (10&amp;nbsp;km)&lt;ref&gt;[http://biathlonresults.com/?RaceId=BT1516SWRLCP03SWPS Rezultati utrke u potjeri u ženskoj konkurenciji (Pokljuka) na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt;
| {{flagathlete|[[Laura Dahlmeier]]|NJE}}
| {{flagathlete|[[Marie Dorin-Habert]]|FRA}} 
| {{flagathlete|[[Kaisa Mäkäräinen]]|FIN}}
|-
| 20. decembar 2015. &lt;small&gt;(nedjelja)&lt;/small&gt;
| Masovni start (12,5&amp;nbsp;km)&lt;ref&gt;[http://biathlonresults.com/?RaceId=BT1516SWRLCP03SWMS Rezultati utrke u masovnom startu u ženskoj konkurenciji (Pokljuka) na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt;
| {{flagathlete|[[Kaisa Mäkäräinen]]|FIN}}
| {{flagathlete|[[Gabriela Soukalová]]|ČEŠ}} 
| {{flagathlete|[[Olga Podčufarova]]|RUS}} 
|}
{| {{Rezultati takmičenja|Naslov=4. takmičenje Svjetskog kupa u [[Ruhpolding]]u{{efn|name=OBER|}} {{ZID|Njemačka}}, 8–10. januar 2016.|Rastojanje=1em}}
|-
| 8. januar 2016. &lt;small&gt;(petak)&lt;/small&gt;
| Sprint (7,5&amp;nbsp;km)&lt;ref&gt;[http://biathlonresults.com/?RaceId=BT1516SWRLCP04SWSP Rezultati utrke u sprintu u ženskoj konkurenciji (Ruhpolding) na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt;
| {{flagathlete|[[Franziska Hildebrand]]|NJE}}
| {{flagathlete|[[Gabriela Soukalová]]|ČEŠ}}
| {{flagathlete|[[Kaisa Mäkäräinen]]|FIN}}
|-
| 9. januar 2016. &lt;small&gt;(subota)&lt;/small&gt;
| Potjera (10&amp;nbsp;km)&lt;ref&gt;[http://biathlonresults.com/?RaceId=BT1516SWRLCP04SWPS Rezultati utrke u potjeri u ženskoj konkurenciji (Pokljuka) na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt;
| {{flagathlete|[[Laura Dahlmeier]]|NJE}}
| {{flagathlete|[[Gabriela Soukalová]]|ČEŠ}}
| {{flagathlete|[[Dorothea Wierer]]|ITA}}
|-
| 10. januar 2016. &lt;small&gt;(nedjelja)&lt;/small&gt;
| Masovni start (12,5&amp;nbsp;km)&lt;ref name=&quot;biathlonresults.com&quot;&gt;[http://biathlonresults.com/?RaceId=BT1516SWRLCP05SWMS Rezultati utrke u masovnom startu u ženskoj konkurenciji (Ruhpolding) na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt;
| {{flagathlete|[[Laura Dahlmeier]]|NJE}}
| {{flagathlete|[[Marie Dorin-Habert]]|FRA}} 
| {{flagathlete|[[Tiril Eckhoff]]|NOR}}
|}
{| {{Rezultati takmičenja|Naslov=5. takmičenje Svjetskog kupa u [[Ruhpolding]]u {{ZID|Njemačka}}, 13–17. januar 2016.|Rastojanje=1em}}
|-
| 13. januar 2016 &lt;small&gt;(četvrtak)&lt;/small&gt;
| Pojedinačno (15&amp;nbsp;km)&lt;ref&gt;[http://services.biathlonresults.com/Results.aspx?RaceId=BT1516SWRLCP05SWIN Rezultati utrke u pojedinačnoj utrci u ženskoj konkurenciji (Ruhpolding) na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt;
| {{flagathlete|[[Dorothea Wierer]]|ITA}}
| {{flagathlete|[[Kaisa Mäkäräinen]]|FIN}}
| {{flagathlete|[[Gabriela Soukalová]]|ČEŠ}}
|-
| 16. januar 2016. &lt;small&gt;(subota)&lt;/small&gt;
| Masovni start (12,5&amp;nbsp;km)&lt;ref name=&quot;biathlonresults.com&quot;/&gt;
| {{flagathlete|[[Gabriela Soukalová]]|ČEŠ}}
| {{flagathlete|[[Franziska Hildebrand]]|NJE}}
| {{flagathlete|[[Laura Dahlmeier]]|NJE}}
|-
| 17. januar 2016. &lt;small&gt;(nedjelja)&lt;/small&gt;
| Štafeta (4 × 6&amp;nbsp;km)&lt;ref&gt;[http://biathlonresults.com/?RaceId=BT1516SWRLCP05SWRL Rezultati utrke u štafeti u ženskoj konkurenciji (Hochfilzen) na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt;
|{{Štafeta|{{ZID|Ukrajina}}|[[Irina Vavrinec]]|[[Julija Džima]]|[[Valentina Semerenko]]|[[Olena Pidrušna]]}}
|{{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Karolin Horchler]]|[[Miriam Gössner]]|[[Maren Hammerschmidt]]|[[Laura Dahlmeier]]}}
|{{Štafeta|{{ZID|Italija}}|[[Lisa Vittozzi]]|[[Karin Oberhofer]]|[[Federica Sanfilippo]]|[[Dorothea Wierer]]}}
|}
{| {{Rezultati takmičenja|Naslov=6. takmičenje Svjetskog kupa u [[Rasen-Antholz|Antholzu]] {{ZID|Italija}}, 21–24. januar 2016.|Rastojanje=1em}}
|-
| 22. januar 2016. &lt;small&gt;(petak)&lt;/small&gt;
| Sprint (7,5&amp;nbsp;km)&lt;ref&gt;[http://biathlonresults.com/?RaceId=BT1516SWRLCP06SWSP Rezultati utrke u sprintu u ženskoj konkurenciji (Antholz) na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt;
| {{flagathlete|[[Olga Podčufarova]]|RUS}} 
| {{flagathlete|[[Dorothea Wierer]]|ITA}}
| {{flagathlete|[[Jekaterina Jurlova]]|RUS}} 
|-
| 23. januar 2016. &lt;small&gt;(subota)&lt;/small&gt;
| Potjera (10&amp;nbsp;km)&lt;ref&gt;[http://biathlonresults.com/?RaceId=BT1516SWRLCP06SWPS Rezultati utrke u potjeri u ženskoj konkurenciji (Antholz) na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt;
| {{flagathlete|[[Jekaterina Jurlova]]|RUS}} 
| {{flagathlete|[[Selina Gasparin]]|ŠVI}}
| {{flagathlete|[[Dorothea Wierer]]|ITA}}
|-
| 24. januar 2016. &lt;small&gt;(nedjelja)&lt;/small&gt;
| Štafeta (4 × 6&amp;nbsp;km)&lt;ref&gt;[http://biathlonresults.com/?RaceId=BT1516SWRLCP06SWRL Rezultati utrke u štafeti u ženskoj konkurenciji (Antholz) na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt;
|{{Štafeta|{{ZID|Francuska}}|[[Justine Braisaz]]|[[Anais Bescond]]|[[Anaïs Chevalier]]|[[Marie Dorin Habert]]}}
|{{Štafeta|{{ZID|Češka}}|[[Eva Puskarčíková]]|[[Lucie Charvátová]]|[[Gabriela Soukalová]]|[[Veronika Vítková]]}}
|{{Štafeta|{{ZID|Rusija}}|[[Jekaterina Šumilova]]|[[Anastasija Zagorujko]]|[[Jekaterina Jurlova]]|[[Olga Podčufarova]]}}
|}
{| {{Rezultati takmičenja|Naslov=7. takmičenje Svjetskog kupa u [[Canmore (Alberta)|Canmoreu]] {{ZID|Kanada}}, 4–7. februar 2016.|Rastojanje=1em}}
|-
| 5. februar 2016. &lt;small&gt;(petak)&lt;/small&gt;
| Sprint (7,5&amp;nbsp;km)&lt;ref&gt;[http://biathlonresults.com/?RaceId=BT1516SWRLCP07SWSP Rezultati utrke u sprintu u ženskoj konkurenciji (Canmore) na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt;
| {{flagathlete|[[Olena Bilosjuk]]|UKR}} 
| {{flagathlete|[[Krystyna Guzik]]|POL}}
| {{flagathlete|[[Dorothea Wierer]]|ITA}}
|-
| 6. februar 2016. &lt;small&gt;(subota)&lt;/small&gt;
| Masovni start (12,5&amp;nbsp;km)&lt;ref&gt;[http://biathlonresults.com/?RaceId=BT1516SWRLCP05SWMS Rezultati utrke u masovnom startu u ženskoj konkurenciji (Canmore) na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt;
| {{flagathlete|[[Dorothea Wierer]]|ITA}}
| {{flagathlete|[[Marie Dorin-Habert]]|FRA}} 
| {{flagathlete|[[Gabriela Soukalová]]|ČEŠ}}
|}
{| {{Rezultati takmičenja|Naslov=8. takmičenje Svjetskog kupa u [[Presque Isle (Maine)|Presque Isle]] {{ZID|SAD}}, 11–13. februar 2016.|Rastojanje=1em}}
|-
| 11. februar 2016. &lt;small&gt;(četvrtak)&lt;/small&gt;
| Sprint (7,5&amp;nbsp;km)&lt;ref&gt;[http://biathlonresults.com/?RaceId=BT1516SWRLCP08SWSP Rezultati utrke u sprintu u ženskoj konkurenciji (Presque Isle) na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt;
| {{flagathlete|[[Gabriela Soukalová]]|ČEŠ}}
| {{flagathlete|[[Krystyna Guzik]]|POL}}
| {{flagathlete|[[Dorothea Wierer]]|ITA}}
|-
| 12. februar 2016. &lt;small&gt;(petak)&lt;/small&gt;
| Potjera (10&amp;nbsp;km)&lt;ref&gt;[http://biathlonresults.com/?RaceId=BT1516SWRLCP08SWPS Rezultati utrke u potjeri u ženskoj konkurenciji (Presque Isle) na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt;
| {{flagathlete|[[Gabriela Soukalová]]|ČEŠ}}
| {{flagathlete|[[Kaisa Mäkäräinen]]|FIN}}
| {{flagathlete|[[Marie Dorin-Habert]]|FRA}} 
|-
| 13. februar 2016. &lt;small&gt;(subota)&lt;/small&gt;
| Štafeta (4 × 6&amp;nbsp;km)&lt;ref&gt;[http://biathlonresults.com/?RaceId=BT1516SWRLCP08SWRL Rezultati utrke u štafeti u ženskoj konkurenciji (Presque Isle) na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt;)
|{{Štafeta|{{ZID|Češka}}|[[Eva Puskarčíková]]|[[Lucie Charvátová]]|[[Gabriela Soukalová]]|[[Veronika Vítková]]}}
|{{Štafeta|{{ZID|Ukrajina}}|[[Irina Varvinec]]|[[Natalija Burdiha]]|[[Julija Džima]]|[[Olena Bilosjuk]]}}
|{{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Franziska Preuß]]|[[Luise Kummer]]|[[Miriam Gössner]]|[[Karolin Horchler]]}}
|}
{| {{Rezultati takmičenja||Tip=Svjetsko prvenstvo|Naslov=[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016.|Svjetsko prvenstvo]] u [[Oslo|Oslu]] {{ZID|Norveška}}, 3–13. mart 2016.|Rastojanje=1em}}
|-
| 5. mart 2016. &lt;small&gt;(subota)&lt;/small&gt;
| Sprint (7,5&amp;nbsp;km)&lt;ref&gt;[http://biathlonresults.com/?RaceId=BT1516SWRLCP09SWSP Rezultati utrke u sprintu u ženskoj konkurenciji (Oslo) na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt;
| {{flagathlete|[[Tiril Eckhoff]]|NOR}}
| {{flagathlete|[[Marie Dorin Habert]]|FRA}}
| {{flagathlete|[[Laura Dahlmeier]]|NJE}}
|-
| 6. mart 2016. &lt;small&gt;(nedjelja)&lt;/small&gt;
| Potjera (10&amp;nbsp;km)&lt;ref&gt;[http://biathlonresults.com/?RaceId=BT1516SWRLCP09SWPS Rezultati utrke u potjeri u ženskoj konkurenciji (Oslo) na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt;
| {{flagathlete|[[Laura Dahlmeier]]|NJE}}
| {{flagathlete|[[Dorothea Wierer]]|ITA}}
| {{flagathlete|[[Marie Dorin Habert]]|FRA}}
|-
| 9. mart 2016. &lt;small&gt;(srijeda)&lt;/small&gt;
| Pojedinačno (15&amp;nbsp;km)&lt;ref&gt;[http://services.biathlonresults.com/Results.aspx?RaceId=BT1516SWRLCP09SWIN Rezultati utrke u pojedinačnoj utrci u ženskoj konkurenciji (Oslo) na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt;
| {{flagathlete|[[Marie Dorin Habert]]|FRA}}
| {{flagathlete|[[Anaïs Bescond]]|FRA}}
| {{flagathlete|[[Laura Dahlmeier]]|NJE}}
|-
| 11. mart 2016. &lt;small&gt;(petak)&lt;/small&gt;
| Štafeta (4 × 6&amp;nbsp;km)&lt;ref&gt;[http://biathlonresults.com/?RaceId=BT1516SWRLCP10SWRL Rezultati utrke u štafeti u ženskoj konkurenciji (Oslo) na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt;)
|{{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Synnøve Solemdal]]|[[Fanny Horn Birkeland]]|[[Tiril Eckhoff]]|[[Marte Olsbu]]}}
|{{Štafeta|{{ZID|Francuska}}|[[Justine Braisaz]]|[[Anaïs Bescond]]|[[Anaïs Chevalier]]|[[Marie Dorin-Habert]]}}
|{{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Franziska Preuß]]|[[Franziska Hildebrand]]|[[Maren Hammerschmidt]]|[[Laura Dahlmeier]]}}
|-
| 13. mart 2016. &lt;small&gt;(nedjelja)&lt;/small&gt;
| Masovni start (12,5&amp;nbsp;km)&lt;ref&gt;[http://biathlonresults.com/?RaceId=BT1516SWRLCP09SWMS Rezultati utrke u masovnom startu u ženskoj konkurenciji (Oslo) na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt;
| {{flagathlete|[[Marie Dorin Habert]]|FRA}}
| {{flagathlete|[[Laura Dahlmeier]]|NJE}}
| {{flagathlete|[[Kaisa Mäkäräinen]]|FIN}}
|}
{| {{Rezultati takmičenja|Naslov=9. takmičenje Svjetskog kupa u [[Hanti-Mansijsk]]u {{ZID|Rusija}}, 17–20. mart 2016.|Rastojanje=1em}}
|-
| 18. mart 2016. &lt;small&gt;(petak)&lt;/small&gt;
| Sprint (7,5&amp;nbsp;km)&lt;ref&gt;[http://biathlonresults.com/?RaceId=BT1516SWRLCP10SWSP Rezultati utrke u sprintu u ženskoj konkurenciji (Hanti-Mansijsk) na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt;
| {{flagathlete|[[Kaisa Mäkäräinen]]|FIN}}
| {{flagathlete|[[Gabriela Soukalová]]|ČEŠ}}
| {{flagathlete|[[Marte Olsbu]]|NOR}}
|-
| 19. mart 2016. &lt;small&gt;(subota)&lt;/small&gt;
| Potjera (10&amp;nbsp;km)&lt;ref&gt;[http://biathlonresults.com/?RaceId=BT1516SWRLCP10SWPS Rezultati utrke u potjeri u ženskoj konkurenciji (Hanti-Mansijsk) na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt;
| {{flagathlete|[[Kaisa Mäkäräinen]]|FIN}}
| {{flagathlete|[[Marie Dorin Habert]]|FRA}}
| {{flagathlete|[[Dorothea Wierer]]|ITA}}
|-
| 20. mart 2016. &lt;small&gt;(nedjelja)&lt;/small&gt;
| Masovni start (12,5&amp;nbsp;km)
| align=&quot;center&quot; colspan=&quot;3&quot; | ''Utrka otkazana''
|}

=== Tabele ===
{{col-begin}}
{{col-3}}
{{SKB 2015 ukupno žene}}
{{col-3}}
{{SKB 2015 pojedinačno žene}}
{{col-3}}
{{SKB 2015 sprint žene}}
{{col-end}}
{{col-begin}}
{{col-3}}
{{SKB 2015 potjera žene}}
{{col-3}}
{{SKB 2015 masovni start žene}}
{{col-3}}
{{SKB 2015 štafeta žene}}
{{col-end}}
{{SKB 2015 Kup nacija žene}}

=== Pojedinačni rezultati ===
{{Rezultati SKB 2015/16. (žene)}}
{{Rezultati SKB 2015/16. (štafete žene)}}

== Mješovita štafeta==
=== Rezultati ===
{| {{Rezultati takmičenja|Naslov=1. takmičenje Svjetskog kupa u [[Östersund]]u {{ZID|Švedska}}, 29. novembar 2015. – 6. decembar 2015.|Rastojanje=1em}}
|-
| 29. novembar 2015. &lt;small&gt;(nedjelja)&lt;/small&gt;
| Pojedinačna mješovita štafeta (4x3 km + 1,5&amp;nbsp;km)&lt;ref&gt;[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT1516SWRLCP01MXSR Rezultati utrke u pojedinačnoj mješovitoj štafeti (Östersund) na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt;
| {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Kaia Wøien Nicolaisen]]|[[Lars Helge Birkeland]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|Kanada}}|[[Rosanna Crawford]]|[[Nathan Smith (biatlonac)|Nathan Smith]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Maren Hammerschmidt]]|[[Daniel Böhm]]}}
|-
| 29. novembar 2015. &lt;small&gt;(nedjelja)&lt;/small&gt;
| Mješovita štafeta (2x6 km + 2x7,5&amp;nbsp;km)&lt;ref&gt;[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT1516SWRLCP01MXRL Rezultati utrke u mješovitoj štafeti  (Östersund) na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt;
| {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Fanny Horn Birkeland]]|[[Tiril Eckhoff]]|[[Johannes Thingnes Bø]]|[[Tarjei Bø]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Franziska Hildebrand]]|[[Vanessa Hinz]]|[[Benedikt Doll]]|[[Simon Schempp]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|Češka}}|[[Veronika Vítková]]|[[Gabriela Soukalová]]|[[Michal Šlesingr]]|[[Ondřej Moravec]]}}
|}
{| {{Rezultati takmičenja|Naslov=7. takmičenje Svjetskog kupa u [[Canmore]]u {{ZID|Kanada}}, 4–7. februar 2016.|Rastojanje=1em}}
|-
| 7. februar 2016. &lt;small&gt;(nedjelja)&lt;/small&gt;
| Pojedinačna mješovita štafeta (4x3 km + 1,5&amp;nbsp;km)&lt;ref&gt;[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT1516SWRLCP07MXSR Rezultati utrke u pojedinačnoj mješovitoj štafeti (Canmore) na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt;
| {{Štafeta|{{ZID|Francuska}}|[[Marie Dorin-Habert]]|[[Martin Fourcade]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|Austrija}}|[[Lisa Hauser]]|[[Simon Eder]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Hilde Fenne]]|[[Lars Helge Birkeland]]}} 
|-
| 7. februar 2016. &lt;small&gt;(nedjelja)&lt;/small&gt;
| Mješovita štafeta (2x6 km + 2x7,5&amp;nbsp;km)&lt;ref&gt;[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT1516SWRLCP07MXRL Rezultati utrke u mješovitoj štafeti  (Canmore) na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt; 
| {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Franziska Hildebrand]]|[[Franziska Preuß]]|[[Arnd Peiffer]]|[[Simon Schempp]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|Italija}}|[[Dorothea Wierer]]|[[Karin Oberhofer]]|[[Lukas Hofer]]|[[Dominik Windisch]]}} 
| {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Marte Olsbu]]|[[Synnøve Solemdal]]|[[Alexander Os]]|[[Håvard Bogetveit]]}}
|}
{| {{Rezultati takmičenja||Tip=Svjetsko prvenstvo|Naslov=[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016.|Svjetsko prvenstvo]] u [[Oslo|Oslu]] {{ZID|Norveška}}, 3–13. mart 2016.|Rastojanje=1em}}
|-
| 3. mart 2016. &lt;small&gt;(četvrtak)&lt;/small&gt;
| Mješovita štafeta (2x6 km + 2x7,5&amp;nbsp;km)&lt;ref&gt;[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT1516SWRLCP09MXRL Rezultati utrke u mješovitoj štafeti  (Oslo) na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt; 
| {{Štafeta|{{ZID|Francuska}}|[[Anaïs Bescond]]|[[Marie Dorin Habert]]|[[Quentin Fillon Maillet]]|[[Martin Fourcade]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Franziska Preuß]]|[[Franziska Hildebrand]]|[[Arnd Peiffer]]|[[Simon Schempp]]}} 
| {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Marte Olsbu]]|[[Tiril Eckhoff]]|[[Johannes Thingnes Bø]]|[[Tarjei Bø]]}}
|}

=== Tabele ===
{{SKB 2015 mješovite štafete}}

=== Pojedinačni rezultati ===
{{Rezultati SKB 2015/16. (mješovite štafete)}}

== Povlačenja ==
== Pobjede u Svjetskom kupu ==
&lt;center&gt;
{{col-begin|width=90%}}
{{col-break}}
; Muškarci
{{SKB 2015 pobjede muškarci}}
{{col-break}}
; Žene
{{SKB 2015 pobjede žene}}
{{col-end}}
&lt;/center&gt;

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Biatlon portal}}
* [http://biathlonworld.com Službena stranica IBU-a]

{{Sezone Svjetskog kupa u biatlonu}}

[[Kategorija:2015. u biatlonu]]
[[Kategorija:2016. u biatlonu]]
[[Kategorija:Svjetski kup u biatlonu 2015/2016.|*]]
[[Kategorija:Svjetski kup u biatlonu]]</text>
      <sha1>79203zpi6k27q4p2r6pf1k6hb8snclw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Johann André Forfang</title>
    <ns>0</ns>
    <id>406994</id>
    <revision>
      <id>3820506</id>
      <parentid>3818356</parentid>
      <timestamp>2026-03-28T11:20:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3820506</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18467" sha1="1071c4okhw1otp7sg5l1g8wai73aybg" xml:space="preserve">{{Infokutija skijaš
| ime                  = Johann André Forfang
| slika                = FIS Ski Weltcup Titisee-Neustadt 2016 - Johann Andre Forfang3.jpg
| veličina_slike       = 250px
| puno_ime             =
| datum_rođenja        = 4. juli 1995.
| mjesto_rođenja       = [[Tromsø]]
| datum_smrti          = 
| mjesto_smrti         =
| visina               =
&lt;!-- ** Karijera ** --&gt;
| klub                 = Tromsø SK
| skije                = 
| takmiči_se_za        = {{ZD|NOR}} [[Norveška|Norvešku]]
| lični_rekord         = 245,5 m ([[Vikersundbakken|Vikersund]], 2017)
&lt;!-- ** Svjetski kup ** --&gt;
| sezone               = [[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2014/2015.|2014]]–
| pobjede              = 6 (+ 13 ekipnih)
| pobjednička_postolja = 26 (+ 28 ekipnih + 1 mješovito)
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|[[Zimske olimpijske igre|Olimpijske igre]]}}
{{MedaljaZlato|[[Zimske olimpijske igre 2018.|Pyeongchang 2018.]]|[[Skijaški skokovi na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – ekipno|Ekipno]]}}
{{MedaljaSrebro|[[Skijaški skokovi na ZOI 2018.|Pyeongchang 2018.]]|[[Skijaški skokovi na ZOI 2018 - mala skakaonica|Mala]]}}
{{MedaljaBronza|[[Zimske olimpijske igre 2026.|Milano / Cortina 2026.]]|[[Skijaški skokovi na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – supertim|Supertim]]}}
{{MedaljaTakmičenje|[[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju|Svjetsko prvenstvo]]}}
{{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2025.|Trondheim 2025.]]|[[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2025 – mješoviti skokovi|Mješovito]]}}
{{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2017.|Lahti 2017.]]|[[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2017 – velika skakaonica (ekipno)|Ekipno (v)]]}}
{{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2023.|Planica 2023.]]|[[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2023 – mješoviti skokovi|Mješovito]]}}
{{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2025.|Trondheim 2025.]]|[[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2025 – velika skakaonica (ekipno)|Ekipno (v)]]}}
{{MedaljaTakmičenje|[[Svjetsko prvenstvo u skijaškim letovima]]}}
{{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u skijaškim letovima 2016.|Bad Mitterndorf 2016.]]|Ekipno}}
{{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u skijaškim letovima 2018.|Oberstdorf 2018.]]|Ekipno}}
{{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u skijaškim letovima 2020.|Planica 2020.]]|Ekipno}}
{{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u skijaškim letovima 2022.|Vikersund 2022.]]|Ekipno}}
{{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u skijaškim letovima 2026.|Oberstdorf 2026.]]|Ekipno}}
{{MedaljaTakmičenje|[[Svjetsko juniorsko prvenstvo u nordijskom skijanju|Svjetsko juniorsko prvenstvo]]}}
{{MedaljaZlato|[[Svjetsko juniorsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2015.|Almati 2015.]]|Pojedinačno}}
{{MedaljaZlato|[[Svjetsko juniorsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2015.|Almati 2015.]]|Ekipno}}
{{MedaljaBronza|[[Svjetsko juniorsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2014.|Val di Fiemme 2014.]]|Ekipno}}
| aktualizirano        = 28. 3. 2026.
}}
'''Johann André Forfang''' [[Norveška|norveški]] je [[skijaš-skakač]]. Njegov 15 godina stariji brat [[Daniel Forfang|Daniel]] također se bavio istim sportom.

== Karijera ==
U [[Svjetski kup u skijaškim skokovima|Svjetskom kupu]] debitirao je 20. decembra 2014. u [[Švicarska|švicarskom]] [[Engelberg]]u, osvojivši odmah i prve bodove plasmanom na 12. mjesto.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://data.fis-ski.com/pdf/2015/JP/3915/2015JP3915RL.pdf |title= Engelberg, HS 137, 20 December 2014 |access-date=31. 1. 2016}}&lt;/ref&gt; Prethodno se takmičio u [[Kontinentalni kup u skijaškim skokovima|Kontinentalnom kupu]]. Zadržao je mjesto u A-reprezentaciji do kraja [[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2014/2015.|sezone 2014/15.]] završivši je na 23. mjestu u ukupnom poretku, čemu je doprinio i njegov prvi plasman na pobjedničko postolje, 15. februara 2015. na domaćem terenu u [[Vikersund]]u, kad je bio treći.

U [[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2015/2016.|sljedećoj sezoni]] još je napredovao, plasiravši se još tri puta na pobjedničko postolje i ustalivši se u A-reprezentaciji. Na [[Svjetsko prvenstvo u skijaškim letovima 2016.|Svjetskom prvenstvu u letovima 2016.]] u [[Bad Mitterndorf]]u osvojio je zlatnu medalju u ekipnom takmičenju, što mu je prva seniorska medalja s velikih takmičenja u karijeri. Umalo je došao do medalje i u pojedinačnoj konkurenciji osvojivši četvrto mjesto. Prvu pobjedu ostvario je 12. marta 2016. u [[Njemačka|njemačkom]] [[Titisee-Neustadt]]u.

Na [[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2017.|Svjetskom prvenstvu 2017.]] u [[Lahti]]ju s reprezentacijom Norveške osvojio je srebrnu medalju u ekipnim skokovima, što mu je prva medalja sa svjetskih prvenstava u karijeri. Sljedeće godine, na [[Svjetsko prvenstvo u skijaškim letovima 2018.|Svjetskom prvenstvu u letovima]] u [[Oberstdorf]]u, Norveška, s Forfangom u sastavu, odbranila je ekipnu zlatnu medalju iz Bad Mitterndorfa.

U svom prvom nastupu na [[Zimske olimpijske igre|Zimskim olimpijskim igrama]] u karijeri, u [[Pyeongchang]]u [[Zimske olimpijske igre 2018.|2018]], odmah je došao do medalje [[Skijaški skokovi na ZOI 2018 - mala skakaonica|osvojivši srebro]] na maloj skakaonici. Devet dana kasnije, kao član reprezentacije, osvojio je i zlatnu medalju u ekipnim skokovima.

Na [[Planica|Planici]] [[Svjetsko prvenstvo u skijaškim letovima 2020.|2020.]] Norveška je treći put zaredom osvojila zlatnu medalju u ekipnim letovima, ponovo s Forfangom u sastavu. [[Svjetsko prvenstvo u skijaškim letovima 2022.|Dvije godine kasnije]], na domaćem terenu u [[Vikersund]]u, Forfang je osvojio još jednu ekipnu letačku medalju, ovog puta bronzanu. Sa [[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2023.|Svjetskog prvenstva 2023.]] vratio se sa srebrnom medaljom u mješovitim skokovima da bi [[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2025.|dvije godine kasnije]] na domaćem terenu u [[Trondheim]]u osvojio zlato u istoj disciplini, a već sljedećeg dana tome je dodao bronzu u ekipnim skokovima.

Na [[Zimske olimpijske igre 2026.|Olimpijskim igrama 2026.]] u [[Milano|Milanu]] i [[Cortina d'Ampezzo|Cortini d'Ampezzo]] osvojio je bronzu u debitantskoj disciplini supertim (dvojica skakača, tri serije), u paru s [[Kristoffer Eriksen Sundal|Kristofferom Eriksenom Sundalom]].

== Rezultati u Svjetskom kupu ==
=== Postolja ===
{| width=95% style=&quot;font-size: 100%; text-align:center&quot; class=wikitable
! Br.
! Datum
! Mjesto
! Skakaonica
! [[Kritična tačka|K-tačka]]
! [[Veličina skakaonice|HS]]
! Skok 1
! Skok 2
! Bodovi
! Plasman
! Pobjednik
|-
|1.
|align=center|15. 2. 2015.
|align=left|{{ZD|NOR}} [[Vikersund]]
|align=left|[[Vikersundbakken]]
|K-200
|HS 225
|214 m
|219 m
|374,6
|3.
|[[Severin Freund]]
|-
|2.
|align=center|6. 12. 2015.
|align=left|{{ZD|NOR}} [[Lillehammer]]
|align=left|[[Lysgårdsbakken]]
|K-90
|HS 100
|96,5 m
|99,5 m
|272,5
|3.
|[[Kenneth Gangnes]]
|-
|3.
|align=center|13. 12. 2015.
|align=left| {{ZD|RUS}} [[Nižnji Tagil]]
|align=left| [[Roda (skakaonica)|Roda]]
|K-120
|HS 134
|127,5 m
|140 m
|253,8
|3.
|[[Peter Prevc]]
|-
|4.
|align=center|31. 1. 2016.
|align=left|{{ZD|JAP}} [[Sapporo]]
|align=left|[[Okurayama]]
|K-120
|HS 134
|132 m
|134,5 m
|260,3
|2.
|[[Anders Fannemel]]
|-
|5.
|align=center|13. 2. 2016.
|align=left|{{ZD|NOR}} [[Vikersund]]
|align=left|[[Vikersundbakken]]
|K-200
|HS 225
|229 m
|222 m
|439,4
|2.
|[[Peter Prevc]]
|-
|6.
|align=center|12. 3. 2016.
|align=left|{{ZD|NJE}} [[Titisee-Neustadt]]
|align=left|[[Hochfirst (skakaonica)|Hochfirst]]
|K-125
|HS 142
|144 m
|143 m
|265,9
|'''1.'''
|colspan=2|—
|-
|7.
|align=center|17. 3. 2016.
|align=left rowspan=3|{{ZD|SLO}} [[Planica]]
|align=left rowspan=3|[[Letalnica]]
|rowspan=3|K-200
|rowspan=3|HS 225
|226 m
|226 m
|419,0
|2.
|[[Peter Prevc]]
|-
|8.
|align=center|18. 3. 2016.
|223,5 m
|233 m
|439,8
|3.
|[[Robert Kranjec]]
|-
|9.
|align=center|20. 3. 2016.
|226 m
|245 m
|405,4
|3.
|[[Peter Prevc]]
|-
|10.
|align=center|26. 11. 2017.
|align=left|{{ZD|FIN}} [[Kuusamo]]
|align=left|[[Rukatunturi]]
|K-120
|HS 142
|136,5 m
|142 m
|298,6
|2.
|[[Jernej Damjan]]
|-
|11.
|align=center|2. 12. 2017.
|align=left|{{ZD|RUS}} [[Nižnji Tagil]]
|align=left|[[Roda (skakaonica)|Roda]]
|K-120
|HS 134
|129 m
|141,5 m
|264,3
|3.
|[[Richard Freitag]]
|-
|12.
|align=centar|4. 2. 2018.
|align=left|{{ZD|NJE}} [[Willingen (Upland)|Willingen]]
|align=left|[[Mühlenkopf (skakaonica)|Mühlenkopf]]
|K-130
|HS 145
|147,5 m
|144,5 m
|271,4
|'''1.'''
|colspan=2|—
|-
|13.
|align=center|23. 3. 2018.
|align=left|{{ZD|SLO}} [[Planica]]
|align=left|[[Letalnica]]
|K-200
|HS 240
|242 m
|234,5 m
|452,2
|2.
|[[Kamil Stoch]]
|-
|14.
|align=center|1. 12. 2018.
|align=left rowspan=2|{{ZD|RUS}} [[Nižnji Tagil]]
|align=left rowspan=2|[[Roda (skakaonica)|Roda]]
|rowspan=2|K-120
|rowspan=2|HS 134
|135,5 m
|129 m
|264,4
|'''1.'''
|colspan=2|—
|-
|15.
|align=center|2. 12. 2018.
|132,5 m
|130 m
|259,2
|2.
|[[Ryōyū Kobayashi]]
|-
|16.
|align=center|3. 2. 2024.
|align=left|{{ZD|NJE}} [[Willingen (Upland)|Willingen]]
|align=left|[[Mühlenkopf (skakaonica)|Mühlenkopf]]
|K-130
|HS 147
|144 m
|155,5 m
|252,7
|'''1.'''
|rowspan=2|—
|-
|17.
|align=center|10. 3. 2024.
|align=left|{{ZD|NOR}} [[Oslo]]
|align=left|[[Holmenkollen (skakaonica)|Holmenkollen]]
|K-120
|HS 134
|133,5 m
|128 m
|261,0
|'''1.'''
|-
|18.
|align=center|22. 3. 2024.
|align=left|{{ZD|SLO}} [[Planica]]
|align=left|[[Letalnica]]
|K-200
|HS 240
|231 m
|226 m
|441,3
|3.
|[[Peter Prevc]]
|-
|19.
|align=center|19. 1. 2025.
|align=left|{{ZD|POLJ}} [[Zakopane]]
|align=left|[[Wielka Krokiew]]
|K-125
|HS 140
|137 m
|136 m
|309,4
|2.
|[[Daniel Tschofenig]]
|-
|20.
|align=center|25. 1. 2025.
|align=left rowspan=2|{{ZD|NJE}} [[Oberstdorf]]
|align=left rowspan=2|[[Skakaonica &quot;Heini Klopfer&quot;|&quot;Heini Klopfer&quot;]]
|rowspan=2|K-200
|rowspan=2|HS 235
|221,5 m
|235 m
|448,6
|2.
|[[Timi Zajc]]
|-
|21.
|align=center|26. 1. 2025.
|220 m
|223 m
|433,2
|2.
|[[Domen Prevc]]
|-
|22.
|align=center|2. 2. 2025.
|align=left|{{ZD|NJE}} [[Willingen (Upland)|Willingen]]
|align=left|[[Mühlenkopf (skakaonica)|Mühlenkopf]]
|K-130
|HS 147
|147 m
|152 m
|305,1
|2.
|[[Daniel Tschofenig]]
|-
|23.
|align=center|8. 2. 2025.
|align=left|{{ZD|SAD}} [[Lake Placid]]
|align=left|[[MacKenzie Intervale]]
|K-120
|HS 128
|130,5 m
|121 m
|259,5
|'''1.'''
|align=center|—
|-
|24.
|align=center|16. 2. 2025.
|align=left|{{ZD|JAP}} [[Sapporo]]
|align=left|[[Okurayama]]
|K-120
|HS 134
|129 m
|136 m
|268,7
|3.
|[[Ryōyū Kobayashi]]
|-
|25.
|align=center|1. 3. 2026.
|align=left|{{ZD|AUT}} [[Bad Mitterndorf]]
|align=left|[[Kulm (letaonica)|Kulm]]
|K-200
|HS 235
|225,5 m
|224 m
|405,0
|3.
|[[Domen Prevc]]
|-
|26.
|align=center|21. 3. 2026.
|align=left|{{ZD|NOR}} [[Vikersund]]
|align=left|[[Vikersundbakken]]
|K-200
|HS 240
|239 m
|224 m
|443,7
|3.
|[[Stephan Embacher]]
|}

=== Ekipne pobjede ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
! width=&quot;25px&quot;| Br. !! width=&quot;110px&quot; | Datum !! width=&quot;160px&quot; | Mjesto !! width=&quot;125px&quot; | Skakaonica
|-
| style=&quot;text-align:center&quot;| 1. || style=&quot;text-align:center&quot; | 22. 2. 2016. || {{ZD|FIN}} [[Kuopio]] || [[Puijo]]
|-
| style=&quot;text-align:center&quot;| 2. || style=&quot;text-align:center&quot; | 19. 3. 2016. || {{ZD|SLO}} [[Planica]] || [[Letalnica]]
|-
| style=&quot;text-align:center&quot;| 3. || style=&quot;text-align:center&quot; | 18. 3. 2017. || {{ZD|NOR}} [[Vikersund]] || [[Vikersundbakken]]
|-
| style=&quot;text-align:center&quot;| 4. || style=&quot;text-align:center&quot; | 25. 3. 2017. || {{ZD|SLO}} [[Planica]] || [[Letalnica]]
|-
| style=&quot;text-align:center&quot;| 5. || style=&quot;text-align:center&quot; | 18. 11. 2017. || {{ZD|POLJ}} [[Wisła (mjesto)|Wisła]] || [[Malinka (skakaonica)|Malinka]]
|-
| style=&quot;text-align:center&quot;| 6. || style=&quot;text-align:center&quot; | 25. 11. 2017. || {{ZD|FIN}} [[Kuusamo]] || [[Rukatunturi]]
|-
| style=&quot;text-align:center&quot;| 7. || style=&quot;text-align:center&quot; | 9. 12. 2017. || {{ZD|NJE}} [[Titisee-Neustadt]] || [[Hochfirst (skakaonica)|Hochfirst]]
|-
| style=&quot;text-align:center&quot;| 8. || style=&quot;text-align:center&quot; | 10. 3. 2018. || {{ZD|NOR}} [[Oslo]] || [[Holmenkollen (skakaonica)|Holmenkollen]]
|-
| style=&quot;text-align:center&quot;| 9. || style=&quot;text-align:center&quot; | 17. 3. 2018. || {{ZD|NOR}} [[Vikersund]] || [[Vikersundbakken]]
|-
| style=&quot;text-align:center&quot;| 10. || style=&quot;text-align:center&quot; | 24. 3. 2018. || {{ZD|SLO}} [[Planica]] || [[Letalnica]]
|-
| style=&quot;text-align:center&quot;| 11. || style=&quot;text-align:center&quot; | 9. 3. 2019. || rowspan=2|{{ZD|NOR}} [[Oslo]] || rowspan=2|[[Holmenkollen (skakaonica)|Holmenkollen]]
|-
| style=&quot;text-align:center&quot;| 12. || style=&quot;text-align:center&quot; | 7. 3. 2020.
|-
| style=&quot;text-align:center&quot;| 13. || style=&quot;text-align:center&quot; | 2. 3. 2024. || {{ZD|FIN}} [[Lahti]] || [[Salpausselkä (skakaonica)|Salpausselkä]]
|}

{{col-begin}}
{{col-break}}
=== Ukupni poredak ===
{|class=wikitable style=&quot;text-align: center&quot; width=300
!Sezona
!Plasman
|-
|[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2014/2015.|2014/2015.]]
|23.
|-
|[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2015/2016.|2015/2016.]]
|'''5.'''
|-
|[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2016/2017.|2016/2017.]]
|27.
|-
|[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2017/2018.|2017/2018.]]
|7.
|-
|[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2018/2019.|2018/2019.]]
|8.
|-
|[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2019/2020.|2019/2020.]]
|12.
|-
|[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2020/2021.|2020/2021.]]
|19.
|-
|[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2021/2022.|2021/2022.]]
|24.
|-
|[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2022/2023.|2022/2023.]]
|16.
|-
|[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2023/2024.|2023/2024.]]
|7.
|}

=== [[Novogodišnja turneja]] ===
{| class=wikitable style=&quot;text-align: center&quot; width=300
|-
!Sezona
!Plasman
|-
|[[Turneja 4 skakaonice 2014/2015.|2014/2015.]]
|21.
|-
|[[Turneja 4 skakaonice 2015/2016.|2015/2016.]]
|6.
|-
|[[Turneja 4 skakaonice 2016/2017.|2016/2017.]]
|nije nastupio
|-
|[[Turneja 4 skakaonice 2017/2018.|2017/2018.]]
|9.
|-
|[[Turneja 4 skakaonice 2018/2019.|2018/2019.]]
|16.
|-
|[[Turneja 4 skakaonice 2019/2020.|2019/2020.]]
|6.
|-
|[[Turneja 4 skakaonice 2020/2021.|2020/2021.]]
|19.
|-
|[[Turneja 4 skakaonice 2021/2022.|2021/2022.]]
|21.
|-
|[[Turneja 4 skakaonice 2022/2023.|2022/2023.]]
|15.
|-
|[[Turneja 4 skakaonice 2023/2024.|2023/2024.]]
|22.
|-
|[[Turneja 4 skakaonice 2024/2025.|2024/2025.]]
|'''4.'''
|-
|[[Turneja 4 skakaonice 2025/2026.|2025/2026.]]
|13.
|}

=== [[Raw Air]] ===
{|class=wikitable style=&quot;text-align: center&quot; width=300
!Sezona
!Plasman
|-
|[[Raw Air 2017.|2017.]]
|6.
|-
|[[Raw Air 2018.|2018.]]
|6.
|-
|[[Raw Air 2019.|2019.]]
|'''5.'''
|-
|[[Raw Air 2020.|2020.]]
|23.
|-
|2021.
|''[[Pandemija COVID-a 19|Otkazano]]''
|-
|[[Raw Air 2022.|2022.]]
|39.
|-
|[[Raw Air 2023.|2023.]]
|11.
|-
|[[Raw Air 2024.|2024.]]
|15.
|}
{{col-break}}

=== [[Svjetski kup u skijaškim letovima|Svjetski kup u letovima]] ===
{| class=wikitable style=&quot;text-align: center&quot; width=250
|-
! Sezona
! Plasman
|-
|[[Svjetski kup u skijaškim letovima 2014/2015.|2014/2015.]]
|8.
|-bgcolor=CC9966
|[[Svjetski kup u skijaškim letovima 2015/2016.|2015/2016.]]
|'''3.'''
|-
|[[Svjetski kup u skijaškim letovima 2016/2017.|2016/2017.]]
|15.
|-
|[[Svjetski kup u skijaškim letovima 2017/2018.|2017/2018.]]
|6.
|-
|[[Svjetski kup u skijaškim letovima 2018/2019.|2018/2019.]]
|9.
|-
|[[Svjetski kup u skijaškim letovima 2019/2020.|2019/2020.]]
|9.
|-
|[[Svjetski kup u skijaškim letovima 2020/2021.|2020/2021.]]
|11.
|-
|[[Svjetski kup u skijaškim letovima 2021/2022.|2021/2022.]]
|15.
|-
|[[Svjetski kup u skijaškim letovima 2022/2023.|2022/2023.]]
|13.
|-
|[[Svjetski kup u skijaškim letovima 2023/2024.|2023/2024.]]
|8.
|}

=== [[Willingen Six]] ===
{|class=wikitable style=&quot;text-align: center&quot; width=300
!Sezona
!Plasman
|-bgcolor=silver
|[[Willingen Five 2018.|2018.]]
|'''2.'''
|-
|[[Willingen Five 2019.|2019.]]
|11.
|-
|[[Willingen Five 2020.|2020.]]
|12.
|-
|[[Willingen Six 2021.|2021.]]
|35.
|}

=== [[Planica 7]] ===
{|class=wikitable style=&quot;text-align: center&quot; width=300
!Sezona
!Plasman
|-bgcolor=silver
|[[Planica 7 2018.|2018.]]
|'''2.'''
|-
|[[Planica 7 2019.|2019.]]
|9.
|-
|2020.
|''[[Pandemija COVID-a 19|Otkazano]]''
|-
|[[Planica 7 2021.|2021.]]
|rowspan=2|13.
|-
|[[Planica 7 2022.|2022.]]
|-
|[[Planica 7 2023.|2023.]]
|10.
|-bgcolor=CC9966
|[[Planica 7 2024.|2024.]]
|3.
|}

=== [[Ljetni Grand Prix (skijaški skokovi)|Ljetni Grand Prix]] ===
{|class=wikitable style=&quot;text-align: center&quot; width=300
!Sezona
!Plasman
|-
|[[Ljetni Grand Prix 2015 (skijaški skokovi)|2015.]]
|bez plasmana
|-
|[[Ljetni Grand Prix 2016 (skijaški skokovi)|2016.]]
|45.
|-
|[[Ljetni Grand Prix 2017 (skijaški skokovi)|2017.]]
|16.
|-
|[[Ljetni Grand Prix 2018 (skijaški skokovi)|2018.]]
|67.
|-
|[[Ljetni Grand Prix 2019 (skijaški skokovi)|2019.]]
|41.
|-
|[[Ljetni Grand Prix 2020 (skijaški skokovi)|2020.]]
|nije nastupao
|-
|[[Ljetni Grand Prix 2021 (skijaški skokovi)|2021.]]
|'''9.'''
|-
|[[Ljetni Grand Prix 2022 (skijaški skokovi)|2022.]]
|55.
|-
|[[Ljetni Grand Prix 2023 (skijaški skokovi)|2023.]]
|64.
|-
|[[Ljetni Grand Prix 2024 (skijaški skokovi)|2024.]]
|17.
|-
|[[Ljetni Grand Prix 2025 (skijaški skokovi)|2025.]]
|34.
|}
{{col-end}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Johann André Forfang}}
* [https://www.fis-ski.com/DB/general/athlete-biography.html?sectorcode=JP&amp;competitorid=147549 Forfangov profil] na [[FIS]]-u {{en simbol}}

{{Olimpijski pobjednici na velikoj skakaonici - ekipno}}
{{Svjetski prvaci u mješovitim skijaškim skokovima}}
{{Svjetski prvaci u ski-letovima}}
{{Svjetski juniorski prvaci u ski-skokovima}}
{{Prvaci Norveške u ski-skokovima}}
{{Pobjednici skokova na Ski-festivalu Holmenkollen}}

{{DEFAULTSORT:Forfang, Johann André}}
[[Kategorija:Rođeni 1995.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Tromsø]]
[[Kategorija:Norveški skijaši-skakači]]
[[Kategorija:Norveški olimpijci u skijaškim skokovima]]
[[Kategorija:Skijaši-skakači na Zimskim olimpijskim igrama 2018.]]
[[Kategorija:Skijaši-skakači na Zimskim olimpijskim igrama 2026.]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 2018.]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 2026.]]
[[Kategorija:Osvajači zlatne medalje na Olimpijskim igrama (Norveška)]]
[[Kategorija:Osvajači srebrne medalje na Olimpijskim igrama (Norveška)]]
[[Kategorija:Osvajači bronzane medalje na Olimpijskim igrama (Norveška)]]</text>
      <sha1>1071c4okhw1otp7sg5l1g8wai73aybg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nogometna Bundesliga 2016/2017.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>421879</id>
    <revision>
      <id>3820490</id>
      <parentid>3802770</parentid>
      <timestamp>2026-03-28T10:21:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3820490</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="72976" sha1="jcvfdpeuahxoun54cg1ogu575renie9" xml:space="preserve">{{Infokutija sezona nogometne lige
| takmičenje                       = [[Bundesliga]]
| sezona                           = 2016/17.
| slika                            = 
| pobjednici                       =[[FC Bayern München|FC Bayern]]&lt;br&gt;(26. [[Bundesliga]]ška titula&lt;br&gt;27. titula prvaka Njemačke)
| ispao                            =[[SV Darmstadt 98|Darmstadt 98]]&lt;br&gt;[[FC Ingolstadt 04|FC Ingolstadt]]
| kontinentalni_kup1               =[[UEFA Liga prvaka 2017/2018.|UEFA Liga prvaka]] 
| kontinentalni_kup1 kvalifikovani =[[FC Bayern München|FC Bayern]]&lt;br&gt;[[RB Leipzig]]&lt;br&gt;[[Borussia Dortmund|Dortmund]]&lt;br&gt;[[TSG 1899 Hoffenheim|1899 Hoffenheim]] 
| kontinentalni_kup2               =[[UEFA Evropska liga 2017/2018.|UEFA Evropska liga]] 
| kontinentalni_kup2 kvalifikovani =[[1. FC Köln|FC Köln]]&lt;br&gt;[[Hertha BSC|Hertha]]&lt;br&gt;[[SC Freiburg]]
| najbolji_strijelac               = [[Pierre-Emerick Aubameyang]] (31 gol)
| najveća_domaća_pobjeda           = [[FC Bayern München|FC Bayern]] 8–0 [[Hamburger SV]]
| najveća_gostujuća_pobjeda        = [[VfL Wolfsburg]] 0–6 [[FC Bayern München|FC Bayern]]
| najviše_golova                   = [[RB Leipzig]] 4–5 [[FC Bayern München|FC Bayern]]
| utakmice                         = 306
| ukupno_golova                    = 877
| najduže_pobjede                  = 8 utakmica&lt;ref name=&quot;statistics&quot;&gt;{{cite web|title=ESPN FC 2015-16 Bundesliga Statistics|url=http://www.espnfc.com/german-bundesliga/10/statistics/performance?season=2016|website=ESPN FC|access-date=29. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;br&gt;[[RB Leipzig]]
| najduže_porazi                   = 8 utakmica&lt;ref name=&quot;statistics&quot;/&gt;&lt;br&gt;[[SV Darmstadt 98|Darmstadt 98]]
| najduže_neporažen                = 17 utakmica&lt;ref name=&quot;statistics&quot;/&gt;&lt;br&gt;[[TSG 1899 Hoffenheim|1899 Hoffenheim]]
| najduži_niz_bez_pobjede          = 12 utakmica&lt;ref name=&quot;statistics&quot;/&gt;&lt;br&gt;[[Hamburger SV]]
| najveća_posjećenost              = 81,360&lt;ref name=&quot;statistics&quot;/&gt;&lt;br&gt;[[Borussia Dortmund|Dortmund]] - [[1. FSV Mainz 05|Mainz 05]]
| najmanja_posjećenost             = 13,521&lt;ref name=&quot;statistics&quot;/&gt;&lt;br&gt;[[FC Ingolstadt 04|FC Ingolstadt]] v [[VfL Wolfsburg]]
| prosječna_posjećenost            = 41.518
| prethodna_sezona                 = [[Fußball-Bundesliga 2015/2016.|2015/16]].
| sljedeća_sezona                  = [[Fußball-Bundesliga 2017/2018.|2017/18]].
|ukupno_gledalaca=12.704.627}}
'''Fußball-Bundesliga 2016/2017.''' je bila 54. sezona [[Bundesliga|Bundeslige]], prve njemačke nogometne lige. Sezona je počela 26. augusta 2016., a završila 20. maja 2017. [[FC Bayern München|Bayern]] je odbranio šampionsku titulu prvaka Njemačke, i to je bila njihova 27. titula u historiji.&lt;ref&gt;{{cite web|url= http://www.espn.co.uk/football/report?gameId=456618|title= Bayern Munich seal Bundesliga crown for record fifth straight year|date=1. 5. 2017|work=ESPN|access-date=3. 5. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{citeweb|url= https://www.theguardian.com/football/2017/apr/29/bayern-munich-win-bundesliga-title-wolfsburg-match-report|title= Bayern Munich seal fifth consecutive Bundesliga title with Wolfsburg win|date=1. 5. 2017|work=Guardian|access-date=3. 5. 2017}}&lt;/ref&gt;
[[RB Leipzig]] kao drugoplasirana ekipa i [[Borussia Dortmund]] kao trećeplasirana ekipa prvenstva su uz prvaka osigurali učešće u grupnoj fazi [[UEFA Liga prvaka 2017/2018.|Lige prvaka 2017/18.]], dok je četvrtoplasirana ekipa [[TSG 1899 Hoffenheim|Hoffenheim]] osigurala plasman u baraž za [[UEFA Liga prvaka 2017/2018.|Ligu prvaka 2017/18.]]
[[FC Köln]] i [[Hertha BSC]] su zahvaljujući svojim pozicijama na kraju prvenstva osigurali grupnu fazu [[UEFA Evropska liga 2017/2018.|Evropske liga 2017/18.]], dok je u trećem krugu kvalifikacija za ovo prvenstvo učešće osigurala ekipa [[SC Freiburg]].
Iz lige su ispali [[SV Darmstadt 98]] i [[FC Ingolstadt 04|FC Ingolstadt]], dok je [[VfL Wolfsburg]] za svoj opstanak u ligi morao igrati baraž protiv trećeplasirane ekipe [[2. Bundesliga 2016/2017.|druge Bundeslige]], [[Eintracht Braunschweig]].
Najbolji strijelac lige je bio [[Pierre-Emerick Aubameyang]], sa 31 postignutim golom.

== Ekipe ==
I ove sezone,kao i prethodnih, u [[Fußball-Bundesliga|Bundesligi]] se takmičilo 18 timova. Nakon dugih 39 godina takmičenja u najvišem rangu njemačkog fudbala,[[VfB Stuttgart]] je ispao,a zajedno sa [[VfB Stuttgart|Stuttgartom]] u  [[2. Fußball-Bundesliga|Zweitu]] je ispao i [[Hannover 96]].Umjesto njih u [[Fußball-Bundesliga|Bundesligu]] su ušli [[SC Freiburg]] kao šampion [[2. Fußball-Bundesliga|2. Fußball-Bundeslige]] i druoplasirani [[RB Leipzig]].Šesnaestoplasirani [[Eintracht Frankfurt]] je svoj opstanak u ligi izborio nakon baraža koji je odigrao sa [[1. FC Nürnberg|Nürnbergom]], trećeplasiranom ekipom [[2. Fußball-Bundesliga 2015/2016.|2. Bundeslige 2015/16]].
{|
|
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; border=&quot;1&quot;
! align=&quot;center&quot; |Poz.
! width=&quot;210&quot; |'''Fußball-Bundesliga 2015/16.'''
! width=&quot;50&quot; |Bod.
|- style=&quot;background: #00FFFF;&quot; 
|&lt;center&gt;'''16.''' &lt;/center&gt;
|'''[[Eintracht Frankfurt]]'''
|&lt;center&gt;'''36'''&lt;/center&gt;
|- style=&quot;background: #FF8888;&quot; 
|&lt;center&gt;'''17.''' &lt;/center&gt;
|'''[[VfB Stuttgart]]'''
|&lt;center&gt;'''33'''&lt;/center&gt;
|- style=&quot;background: #FF8888;&quot; 
|&lt;center&gt;'''18.''' &lt;/center&gt;
|'''[[Hannover 96]]'''
|&lt;center&gt;'''25'''&lt;/center&gt;
|}
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 90%&quot; width=&quot;100%&quot;
| width=&quot;20px&quot; bgcolor=&quot;FF8888&quot; | 
|&lt;small&gt;Ispali iz [[Fußball-Bundesliga 2014/2015.|Bundeslige]]&lt;/small&gt;
|-
| width=&quot;20px&quot; bgcolor=&quot;00FFFF&quot; | 
|&lt;small&gt;Igraju doigravanje za opstanak u ''1. Bundesligi''&lt;/small&gt;
|}
| valign=&quot;top&quot; | 
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; border=&quot;1&quot;
! align=&quot;center&quot; |Poz.
! width=&quot;210&quot; |'''2 Fußball-Bundesliga 2015/16.'''
! width=&quot;50&quot; |Bod.
|- style=&quot;background: #00FF7F;&quot; 
|&lt;center&gt;'''1.''' &lt;/center&gt;
|'''[[SC Freiburg]]'''
|&lt;center&gt;'''72'''&lt;/center&gt;
|- style=&quot;background: #00FF7F;&quot; 
|&lt;center&gt;'''2.''' &lt;/center&gt;
|'''[[RB Leipzig]]'''
|&lt;center&gt;'''67'''&lt;/center&gt;
|- style=&quot;background: #00FFFF;&quot;
|&lt;center&gt;'''3.'''&lt;/center&gt;
|'''[[1. FC Nürnberg|Nürnberg]]'''
|&lt;center&gt;'''65''' &lt;/center&gt;
|}

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 90%&quot; width=&quot;100%&quot;
| width=&quot;20px&quot; bgcolor=&quot;00FF7F&quot; | 
|&lt;small&gt;Plasirali se u ''1. Bundesligu''&lt;/small&gt;
|-
| width=&quot;20px&quot; bgcolor=&quot;00FFFF&quot; | 
|&lt;small&gt;Igraju doigravanje za ulazak u ''1. Bundesligu''&lt;/small&gt;
|}
|}

=== Doigravanje ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| '''1''' || 19. maj 2016. || [[Eintracht Frankfurt]] || &lt;center&gt;'''1-1''' &lt;/center&gt; || [[1. FC Nürnberg]] || [[Commerzbank-Arena]], [[Frankfurt]]
|-
| '''2''' || 23. maj 2016. || [[1. FC Nürnberg]] || &lt;center&gt;'''0-1''' &lt;/center&gt; || [[Eintracht Frankfurt]] || [[Grundig-Stadion]], [[Nuremberg]]
|}

{{col-begin}}
{{col-2}}
=== Stadioni i njihovi kapaciteti ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align: left; font-size:85%;&quot;
|-
! Ekipa
! Lokacija
! Stadion
! Kapacitet
|-
|[[FC Augsburg|Augsburg]]
|[[Augsburg]]
|[[WWK ARENA]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 30.660
|-
|[[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]]
|[[Leverkusen]]
|[[BayArena]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 30.210
|-
|[[FC Bayern München|Bayern]]
|[[München]]
|[[Allianz Arena]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 75.000
|-
|[[Borussia Dortmund]]
|[[Dortmund]]
|[[Westfalenstadion|Signal Iduna Park]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 81.359
|-
|[[Borussia Mönchengladbach]]
|[[Mönchengladbach]]
|[[Borussia-Park]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 54.010
|-
|[[SV Darmstadt 98|Darmstadt 98]]
|[[Darmstadt]]
|[[Merck-Stadion am Böllenfalltor]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 17.000
|-
|[[Eintracht Frankfurt]]
|[[Frankfurt]]
|[[Commerzbank-Arena]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 51.500
|-
|[[SC Freiburg]]
|[[Freiburg im Breisgau]]
|[[Schwarzwald-Stadion]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 24.000
|-
|[[Hamburger SV]]
|[[Hamburg]]
|[[Volksparkstadion]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 57.000
|-
|[[Hertha BSC]]
|[[Berlin]]
|[[Olimpijski stadion (Berlin)|Olympiastadion]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 74.475
|-
|[[TSG 1899 Hoffenheim]]
|[[Sinsheim]]
|[[Rhein-Neckar Arena|Wirsol Rhein-Neckar-Arena]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 30.150
|-
|[[FC Ingolstadt 04|Ingolstadt 04]]
|[[Ingolstadt]]
|[[Audi-Sportpark]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 15.000
|-
|[[1. FC Köln]]
|[[Köln]]
|[[RheinEnergieStadion]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 50.374
|-
|[[RB Leipzig]]
|[[Leipzig]]
|[[Red Bull Arena (Leipzig)|Red Bull Arena]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 42,959
|-
|[[1. FSV Mainz 05|Mainz]]
|[[Mainz]]
|[[Coface Arena|Opel Arena]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 34.000
|-
|[[FC Schalke 04|Schalke 04]]
|[[Gelsenkirchen]]
|[[Veltins-Arena]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 62.271
|-
|[[SV Werder Bremen|Werder Bremen]]
|[[Bremen]]
|[[Weserstadion]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 42.100
|-
|[[VfL Wolfsburg|Wolfsburg]]
|[[Wolfsburg]]
|[[Volkswagen Arena]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 30.000
|}
{{col-2}}
=== Lokacije ekipa ===
{{Lokacijska karta+|Njemačka|width=400|float=right|caption=Lokacije ekipa Bundeslige 2016/2017.|places=
{{Lokacijska karta~|Njemačka|lat=48.323056|long=10.885833|label=[[FC&amp;nbsp;Augsburg]]|position=left}}
{{Lokacijska karta~|Njemačka|lat=51.038056|long= 7.001944|label=&lt;div style=&quot;position:relative; top:4px; left:2px;&quot;&gt;[[Bayer 04 Leverkusen|Bayer&amp;nbsp;Leverkusen]]&lt;/div&gt;|position=right}}
{{Lokacijska karta~|Njemačka|lat=48.218773|long=11.624760|label=[[FC Bayern München]]|position=bottom}}
{{Lokacijska karta~|Njemačka|lat=51.516667|long= 7.466667|label=&lt;div style=&quot;position:relative; top:-5px;&quot;&gt;[[Borussia&amp;nbsp;Dortmund]]&lt;/div&gt;|position=right}}
{{Lokacijska karta~|Njemačka|lat=51.174530|long= 6.385407|label=&lt;div style=&quot;position:relative; top:-4px;&quot;&gt;[[Borussia&amp;nbsp;Mönchengladbach]]&lt;/div&gt;|position=right}}
{{Lokacijska karta~|Njemačka|lat=49.866667|long= 8.672222|label=&lt;div style=&quot;position:relative; top:4px;&quot;&gt;[[SV Darmstadt 98|Darmstadt&amp;nbsp;98]]&lt;/div&gt;|position=bottom}}
{{Lokacijska karta~|Njemačka|lat=50.116667|long= 8.683333|label=[[Eintracht&amp;nbsp;Frankfurt]]|position=right}}
{{Lokacijska karta~|Njemačka|lat=47.988945|long= 7.892947|label=[[SC Freiburg|SC&amp;nbsp;Freiburg]]}}
{{Lokacijska karta~|Njemačka|lat=53.587095|long= 9.898711|label=[[Hamburger&amp;nbsp;SV]]|position=top}}
{{Lokacijska karta~|Njemačka|lat=52.514722|long=13.239444|label=[[Hertha&amp;nbsp;BSC]]|position=top}}
{{Lokacijska karta~|Njemačka|lat=49.238014|long= 8.883333|label=[[TSG 1899 Hoffenheim|1899&amp;nbsp;Hoffenheim]]|position=right}}
{{Lokacijska karta~|Njemačka|lat=48.744642|long=11.483325|label=[[FC Ingolstadt 04|FC&amp;nbsp;Ingolstadt]]|position=right}}
{{Lokacijska karta~|Njemačka|lat=50.933611|long= 6.874697|label=&lt;div style=&quot;position:relative; left:-25px;&quot;&gt;[[1.&amp;nbsp;FC&amp;nbsp;Köln]]&lt;/div&gt;|position=bottom}}
{{Lokacijska karta~|Njemačka|lat=51.345770|long=12.348298|label=[[RB Leipzig|RB&amp;nbsp;Leipzig]]|position=top}}
{{Lokacijska karta~|Njemačka|lat=50.000928|long= 8.245731|label=[[1. FSV Mainz 05|Mainz&amp;nbsp;05]]|position=left}}
{{Lokacijska karta~|Njemačka|lat=51.554498|long= 7.067554|label=&lt;div style=&quot;position:relative; left:-30px;&quot;&gt;[[FC Schalke 04|Schalke&amp;nbsp;04]]&lt;/div&gt;|position=top}}
{{Lokacijska karta~|Njemačka|lat=53.083333|long= 8.837628|label=[[SV Werder Bremen|Werder&amp;nbsp;Bremen]]|position=left}}
{{Lokacijska karta~|Njemačka|lat=52.421923|long=10.784980|label=[[VfL&amp;nbsp;Wolfsburg]]|position=right}}
}}
{{col-end}}

=== Osoblje i dresovi ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Tim
! Menadžer
! Kapiten
! Proizvođač dresova
! Sponzor na dresu
! class=&quot;unsortable&quot; | Ref.
|-
| {{sort|Augsburg|[[FC Augsburg]]}}
| align=&quot;left&quot; | {{sort|Schuster, Dirk|{{ZD|GER}} [[Manuel Baum]]}}
| align=&quot;left&quot; | {{sort|Verhaegh, Paul|{{ZD|NED}} [[Paul Verhaegh]]}}
| [[Nike, Inc.|Nike]]
| WWK
| &lt;ref name=&quot;Schuster&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.fcaugsburg.de/cms/website.php?sid=506e6c769366bb370409a62e8aef63c0&amp;id=/index/news/allenews/data17184.htm|title=Schuster kommt, Weinzierl geht|publisher=fcaugsburg.de|date=2. 6. 2016|access-date=3. 1. 2022|archive-date=7. 4. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170407084735/http://www.fcaugsburg.de/cms/website.php?sid=506e6c769366bb370409a62e8aef63c0&amp;id=%2Findex%2Fnews%2Fallenews%2Fdata17184.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;captains&quot;&gt;http://www.rp-online.de/sport/fussball/bundesliga/die-kapitaene-der-18-klubs-bid-1.5285818&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;kits and sponsors&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.bundesliga.de/de/dfl/fragen-zur-liga/trikotsponsoren/ |title=Arhivirana kopija |access-date=6. 12. 2016 |archive-date=6. 4. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140406092410/http://www.bundesliga.de/de/dfl/fragen-zur-liga/trikotsponsoren/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|-
| [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]]
| align=&quot;left&quot; | {{sort|Korkut, Tayfun|{{ZD|TUR}} [[Tayfun Korkut]]}}
| align=&quot;left&quot; | {{sort|Bender, Lars|{{ZD|GER}} [[Lars Bender]]}}
| [[Jako]]
| Barmenia Versicherungen
| &lt;ref name=&quot;captains&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;kits and sponsors&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;managers&quot;&gt;http://www.rp-online.de/sport/fussball/bundesliga/bundesliga-alle-aktuellen-trainer-und-ihre-vertraege-bid-1.570220&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.footyheadlines.com/2016/02/jako-bayer-leverkusen-16-17-home-kit.html |title=Jako Bayer Leverkusen 16-17 Home Kit Released |author= |language=English |date=5. 2. 2016 |website=footyheadlines.com |publisher=Footy Headlines |access-date=25. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[FC Bayern München]]
| align=&quot;left&quot; | {{sort|Ancelotti, Carlo|{{ZD|ITA}} [[Carlo Ancelotti]]}}
| align=&quot;left&quot; | {{sort|Lahm, Philipp|{{ZD|GER}} [[Philipp Lahm]]}}
| [[Adidas]]
| [[Deutsche Telekom]]
| &lt;ref name=&quot;captains&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;kits and sponsors&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Ancelotti&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.espnfc.com/club/bayern-munich/132/blag/post/2765107/six-things-carlo-ancelotti-needs-to-do-at-bayern-munich|title=Six things Carlo Ancelotti needs to do at Bayern when replacing Guardiola|last1=Lovell|first1=Mark|publisher=[[ESPN FC]]|website=espnfc.com|date=20. 12. 2015|access-date=26. 3. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[Borussia Dortmund]]
| align=&quot;left&quot; | {{sort|Tuchel, Thomas|{{ZD|GER}} [[Thomas Tuchel]]}}
| align=&quot;left&quot; | {{sort|Schmelzer, Marcel|{{ZD|GER}} [[Marcel Schmelzer]]}}
| [[Puma AG|Puma]]
| [[Evonik Industries|Evonik]]
| &lt;ref name=&quot;kits and sponsors&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;managers&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://twitter.com/BVB/status/769135433200594944|title=Borussia Dortmund: Oh captain, our captain. #MS29}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[Borussia Mönchengladbach]]
| align=&quot;left&quot; | {{sort|Hecking, Dieter|{{ZD|GER}} [[Dieter Hecking]]}}
| align=&quot;left&quot; | {{sort|Stindl, Lars|{{ZD|GER}} [[Lars Stindl]]}}
| [[Kappa (company)|Kappa]]
| [[Deutsche Postbank|Postbank]]
| &lt;ref name=&quot;kits and sponsors&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.bundesliga.com/en/news/Bundesliga/noblmd13-gladbach-name-schubert-permanent-head-coach.jsp|title=Gladbach name Schubert permanent head coach|website=bundesliga.com|date=13 November  2015|access-date=13. 11. 2015|archive-date=14. 2. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170214051657/http://www.bundesliga.com/en/news/Bundesliga/noblmd13-gladbach-name-schubert-permanent-head-coach.jsp|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[SV Darmstadt 98|Darmstadt 98]]
| align=&quot;left&quot; | {{sort|Ramon, Berndroth|{{ZD|GER}} [[Ramon Berndroth]]}}
| align=&quot;left&quot; | {{sort|Sulu, Aytaç|{{ZD|TUR}} [[Aytaç Sulu]]}}
| Jako
| [[Software AG]]
| &lt;ref name=&quot;captains&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;kits and sponsors&quot;/&gt;
|-
| [[Eintracht Frankfurt]]
| align=&quot;left&quot; | {{sort|Kovač, Niko|{{ZD|CRO}} [[Niko Kovač]]}}
| align=&quot;left&quot; | {{sort|Meier, Alexander|{{ZD|GER}} [[Alexander Meier]]}}
| Nike
| [[Krombacher Brauerei]]
| &lt;ref name=&quot;captains&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;kits and sponsors&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.eintracht.de/en/news/article/new-coach-niko-kovac-53986/|title=New Coach Niko Kovac|publisher=eintracht.de|access-date=8. 3. 2016|archive-date=4. 10. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20161004150608/http://www.eintracht.de/en/news/article/new-coach-niko-kovac-53986/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[SC Freiburg]]
| align=&quot;left&quot; | {{sort|Streich, Christian|{{ZD|GER}} [[Christian Streich]]}}
| align=&quot;left&quot; | {{sort|Mujdža, Mensur|{{ZD|BIH}} [[Mensur Mujdža]]}}
| [[Hummel International|Hummel]]
| Schwarzwaldmilch
| &lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.footyheadlines.com/2016/05/freiburg-16-17-kit.html |title=Freiburg 16-17 Home Kit Leaked |author= |language=English |date=2. 5. 2016 |website=footyheadlines.com |publisher=Footy Headlines |access-date=3. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[Hamburger SV]]
| align=&quot;left&quot; | {{sort|Gisdol, Markus|{{ZD|GER}} [[Markus Gisdol]]}}
| align=&quot;left&quot; | {{sort|Sakai, Gotoku|{{ZD|JPN}} [[Gōtoku Sakai]]}}
| Adidas
| [[Emirates (airline)|Emirates]]
| &lt;ref name=&quot;captains&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;kits and sponsors&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;managers&quot;/&gt;
|-
| [[Hertha BSC]]
| align=&quot;left&quot; | {{sort|Dárdai, Pál|{{ZD|MAĐ}} [[Pál Dárdai]]}}
| align=&quot;left&quot; | {{sort|Ibišević, Vedad|{{ZD|BIH}} [[Vedad Ibišević]]}}
| Nike
| [[bet-at-home.com]]
| &lt;ref name=&quot;captains&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;kits and sponsors&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;managers&quot;/&gt;
|-
| {{sort|Hoffenheim|[[TSG 1899 Hoffenheim|1899 Hoffenheim]]}}
| align=&quot;left&quot; | {{sort|Nagelsmann, Julian|{{ZD|GER}} [[Julian Nagelsmann]]}}
| align=&quot;left&quot; | {{sort|Schwegler, Pirmin|{{ZD|SUI}} [[Pirmin Schwegler]]}}
| [[Lotto Sport Italia|Lotto]]
| [[SAP SE|SAP]]
| &lt;ref name=&quot;captains&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;kits and sponsors&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.achtzehn99.de/news/overview/julian-nagelsmann-takes-over-as-first-team-coach/|title=Julian Nagelsmann takes over as first-team coach|website=achtzehn99.de|date=10. 2. 2016|access-date=11. 2. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160215200229/http://www.achtzehn99.de/news/overview/julian-nagelsmann-takes-over-as-first-team-coach/|archive-date=15. 2. 2016|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
| {{sort|Ingolstadt|[[FC Ingolstadt 04|FC Ingolstadt]]}}
| align=&quot;left&quot; | {{sort|Walpurgis, Maik|{{ZD|GER}} [[Maik Walpurgis]]}}
| align=&quot;left&quot; | {{sort|Matip, Marvin|{{ZD|KAM}} [[Marvin Matip]]}}
| Adidas
| [[Media Markt]]
| &lt;ref name=&quot;captains&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;kits and sponsors&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Hasenhüttl&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.dfb.de/news/detail/trainerwechsel-beim-fci-hasenhuettl-geht-nach-leipzig-kauczinski-uebernimmt-145478/|title=Trainerwechsel beim FCI: Hasenhüttl geht nach Leipzig, Kauczinski übernimmt|website=dfb.de|date=6. 5. 2016|access-date=6. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
| {{sort|Köln|[[1. FC Köln]]}}
| align=&quot;left&quot; | {{sort|Stöger, Peter|{{ZD|AUT}} [[Peter Stöger]]}}
| align=&quot;left&quot; | {{sort|Lehmann, Matthias|{{ZD|GER}} [[Matthias Lehmann]]}}
| Erima
| [[REWE]]
| &lt;ref name=&quot;captains&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;kits and sponsors&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;managers&quot;/&gt;
|-
| [[RB Leipzig]]
| align=&quot;left&quot; | {{sort|Hasenhüttl, Ralph|{{ZD|AUT}} [[Ralph Hasenhüttl]]}}
| align=&quot;left&quot; | {{sort|Kaiser, Dominik|{{ZD|GER}} [[Dominik Kaiser]]}}
| Nike
| [[Red Bull]]
| &lt;ref name=&quot;Hasenhüttl&quot;/&gt;
|-
| [[1. FSV Mainz 05|Mainz 05]]
| align=&quot;left&quot; | {{sort|Schmidt, Martin|{{ZD|SUI}} [[Martin Schmidt (football manager)|Martin Schmidt]]}}
| align=&quot;left&quot; | {{sort|Bell, Stefan|{{ZD|GER}} [[Stefan Bell]]}}
| Lotto
| Kömmerling
| &lt;ref name=&quot;kits and sponsors&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;managers&quot;/&gt;
|-
| [[FC Schalke 04|Schalke 04]]
| align=&quot;left&quot; | {{sort|Weinzierl, Markus|{{ZD|GER}} [[Markus Weinzierl]]}}
| align=&quot;left&quot; | {{sort|Höwedes, Benedikt|{{ZD|GER}} [[Benedikt Höwedes]]}}
| Adidas
| [[Gazprom]]
| &lt;ref name=&quot;captains&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;kits and sponsors&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Weinzierl&quot;&gt;{{cite news|title=Fix: Markus Weinzierl wird Trainer beim FC Schalkr 04|url=http://www.bundesliga.de/de/liga/news/markus-weinzierl-wird-neuer-chaf-trainer-beim-fc-schalke-04-rbc-noblsp.jsp|access-date=2. 6. 2016|archive-date=3. 6. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160603144452/http://www.bundesliga.de/de/liga/news/markus-weinzierl-wird-neuer-chaf-trainer-beim-fc-schalke-04-rbc-noblsp.jsp|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[SV Werder Bremen|Werder Bremen]]
| align=&quot;left&quot; | {{sort|Nouri, Alexander|{{ZD|IRN}} [[Alexander Nouri]]}}
| align=&quot;left&quot; | {{sort|Fritz, Clemens|{{ZD|GER}} [[Clemens Fritz]]}}
| Nike
| Wiesenhof
| &lt;ref name=&quot;captains&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;kits and sponsors&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;managers&quot;/&gt;
|-
| {{sort|Wolfsburg|[[VfL Wolfsburg]]}}
| align=&quot;left&quot; | {{sort|Jonker, Andries|{{ZD|HOL}} [[Andries Jonker]]}}
| align=&quot;left&quot; | {{sort|Benaglio, Diego|{{ZD|SUI}} [[Diego Benaglio]]}}
| Nike
| [[Volkswagen]]
| &lt;ref name=&quot;captains&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;kits and sponsors&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;managers&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.footyheadlines.com/2015/10/vfl-wolfsburg-agrees-80m-nike-kit-deal.html |title=VfL Wolfsburg to Announce €80m Nike Kit Deal + 16-17 Kit Info Leaked |author= |language=English |date=30. 4. 2016 |website=footyheadlines.com |publisher=Footy Headlines |access-date=9. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;
|}

=== Smjene trenera ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|-
! width=100 | Tim
! width=150 | Odlazeći menadžer
! width=15 | Način
! width=100 | Datum odlaska
! width=15 | Pozicija na tabeli
! width=150 | Dolazeći menadžer
! width=100 | Datum dolaska
! width=15 | {{Tooltip|Ref.|References}}
|-
| [[FC Bayern München|FC Bayern]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|ESP}} [[Pep Guardiola]]
| Istek ugovora
| 30. juni 2016.
| Predsezona
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|ITA}} [[Carlo Ancelotti]]
| 1. juli 2016.
| &lt;ref name=&quot;Ancelotti&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.espnfc.com/club/bayern-munich/132/blag/post/2758099/pep-guardiola-heading-to-man-cityman-utd-or-arsenal|title=Will Pep Guardiola end up at Man City, Man United, Chelsea or Arsenal?|last1=Honigstein|first1=Raphael|publisher=[[ESPN FC]]|website=espnfc.com|date=20. 12. 2015|access-date=26. 3. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[FC Ingolstadt 04|FC Ingolstadt]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|AUT}} [[Ralph Hasenhüttl]]
| Prelazak u [[RB Leipzig]]
| 30. juni 2016.
| Predsezona
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|GER}} [[Markus Kauczinski]]
| 1. juli 2016.
| &lt;ref name=&quot;Hasenhüttl&quot;/&gt;
|-
| [[RB Leipzig]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|GER}} [[Ralf Rangnick]]
| Postavljen za sportskog direktora
| 30. juni 2016.
| Predsezona
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|AUT}} [[Ralph Hasenhüttl]]
| 1. juli 2016.
| &lt;ref name=&quot;Hasenhüttl&quot;/&gt;
|-
| [[FC Schalke 04|Schalke 04]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|GER}} [[André Breitenreiter]]
| Otkaz
| 30. juni 2016.
| Predsezona
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|GER}} [[Markus Weinzierl]]
| 1. juli 2016.
| &lt;ref name=&quot;Weinzierl&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.schalke04.de/de/aktuell/news/160514_breitenreiter/page/7777--10-213-.html|title=Andre Breitenreiter: Ein emotionaler Tag|publisher=schalke04.de|website=espnfc.com|date=14. 5. 2016|access-date=6. 12. 2016|archive-date=18. 7. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160718124246/http://www.schalke04.de/de/aktuell/news/160514_breitenreiter/page/7777--10-213-.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[FC Augsburg]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|GER}} [[Markus Weinzierl]]
| Sporazumni raskid ugovora
| 30. juni 2016.
| Predsezona
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|GER}} [[Dirk Schuster]]
| 1. juli 2016.
| &lt;ref name=&quot;Schuster&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.kicker.de/news/fussball/bundesliga/startseite/652546/artikel_weinzierl-bestaetigt-trennung-vom-fc-augsburg.html|title=Weinzierl bestätigt Trennung vom FC Augsburgwebsite|publisher=kicker.de|date=24. 5. 2016|access-date=24. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[SV Darmstadt 98|Darmstadt 98]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|GER}} [[Dirk Schuster]]
| Prelazak u [[FC Augsburg]]
| 30. juni 2016.
| Predsezona
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|GER}} [[Norbert Meier]]
| 1. juli 2016.
| &lt;ref name=&quot;Schuster&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.dfb.de/news/detail/moenchengladbach-verpflichtet-vestergaard-147864/|title=Norbert Meier neuer Darmstadt-Trainer|publisher=dfb.de|date=10. 6. 2016|access-date=10. 6. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[SV Werder Bremen|Werder Bremen]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|UKR}} [[Viktor Skrypnyk]]
| Otkaz
| 18. septembar 2016.
| 18.
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|IRN}} [[Alexander Nouri]]
| 18. septembar 2016.
| &lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.werder.de/aktuell/news/profis/20162017/nouri-uebernimmt-fuer-skripnik-18092016/|title=Interims-Coach Nouri übernimmt für Skripnik|website=werder.de|date=18. 9. 2016|access-date=18. 9. 2016|archive-date=18. 9. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160918082659/http://www.werder.de/aktuell/news/profis/20162017/nouri-uebernimmt-fuer-skripnik-18092016/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.dfb.de/news/detail/nouri-steigt-zum-werder-cheftrainer-auf-154949/|title=Nouri steigt zum Werder-Cheftrainer auf|website=werder.de|date=2. 10. 2016|access-date=2. 10. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[Hamburger SV]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|GER}} [[Bruno Labbadia]]
| Otkaz
| 25. septembar 2016.
| 16.
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|GER}} [[Markus Gisdol]]
| 26. septembar 2016.
| &lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.hsv.de/news/meldungen/saison-2016-17/september2016/hsv-beurlaubt-trainer-labbadia/|title=HSV beurlaubt Trainer Labbadia|website=hsv.de|date=25. 9. 2016|access-date=25. 9. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.hsv.de/en/news/meldungen/saison-2016-17/september2016/hsv-verpflichtet-trainer-markus-gisdol/|title=HSV’s head coach is Markus Gisdol|website=hsv.de|date=25. 9. 2016|access-date=25. 9. 2016|archive-date=31. 12. 2016|archive-url=https://archive.today/20161231235128/https://www.hsv.de/en/news/meldungen/saison-2016-17/september2016/hsv-verpflichtet-trainer-markus-gisdol/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[VfL Wolfsburg]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|GER}} [[Dieter Hecking]]
| Otkaz
| 17. oktobar 2016.
| 14.
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|FRA}} [[Valérien Ismaël]]
| 17. oktobar 2016.
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.vfl-wolfsburg.de/info/aktuelles/detailseite/artikel/einvernehmliche-trennung-44262.html|title=Einvernehmliche Trennung|website=vfl-wolfsburg.de|date=17. 10. 2016|access-date=17. 10. 2016|archive-date=17. 10. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20161017165046/https://www.vfl-wolfsburg.de/info/aktuelles/detailseite/artikel/einvernehmliche-trennung-44262.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.spiegel.de/sport/fussball/valerien-ismael-wird-cheftrainer-beim-vfl-wolfsburg-a-1119968.html|title=Ismaël wird Cheftrainer beim VfL Wolfsburg|website=spiegel.de|date=6. 11. 2016|access-date=6. 11. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[FC Ingolstadt 04|FC Ingolstadt]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|GER}} [[Markus Kauczinski]]
| Otkaz
| 6. novembar 2016.
| 17.
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|GER}} [[Maik Walpurgis]]
| 12. novembar 2016.
|&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.fcingolstadt.de/news/6429-fci-und-trainer-markus-kauczinski-trennen-sich-einvernehmlich/ |title=FCI und Trainer Markus Kauczinski trennen sich einvernehmlich |publisher=fcingolstadt.de |date=6. 11. 2016 |access-date=6. 11. 2016 |archive-date=6. 11. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161106113506/http://www.fcingolstadt.de/news/6429-fci-und-trainer-markus-kauczinski-trennen-sich-einvernehmlich/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.fcingolstadt.de/news/6449-maik-walpurgis-wird-neuer-cheftrainer-der-schanzer/ |title=Maik Walpurgis wird neuer Cheftrainer der Schanzer |publisher=fcingolstadt.de |date=12. 11. 2016 |access-date=6. 11. 2016 |archive-date=28. 5. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220528081052/https://www.fcingolstadt.de/news/6449-maik-walpurgis-wird-neuer-cheftrainer-der-schanzer/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|-
|[[SV Darmstadt 98|Darmstadt 98]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|GER}} [[Norbert Meier]]
| Otkaz
| 5. decembar 2016.
| 16.
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|GER}} [[Ramon Berndroth]] (privremeno)
| 5. decembar 2016.
| &lt;ref&gt;{{cite web|url=http://sv98.de/home/lilien/aktuelles/nachrichten-ansicht/news/sv-98-trennt-sich-von-meier-und-fach/?tx_news_pi1%5Bcontroller%5D=News&amp;tx_news_pi1%5Baction%5D=detail&amp;cHash=487435a816209c5d828aecce4f12b972|title=SV 98 trennt sich von Meier und Fach|publisher=sv98.de|date=5. 12. 2016|access-date=5. 12. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20161205230252/https://sv98.de/home/lilien/aktuelles/nachrichten-ansicht/news/sv-98-trennt-sich-von-meier-und-fach/?tx_news_pi1%5Bcontroller%5D=News&amp;tx_news_pi1%5Baction%5D=detail&amp;cHash=487435a816209c5d828aecce4f12b972|archive-date=5. 12. 2016|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[FC Augsburg]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|GER}} [[Dirk Schuster]]
| Otkaz
| 14. decembar 2016.
| 13.
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|GER}} [[Manuel Baum]] (privremeno)
| 14. decembar 2016.
| &lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.dfb.de/news/detail/augsburg-entlaesst-trainer-schuster-159509/|title=Augsburg entlässt Trainer Schuster|publisher=dfb.de|date=14. 12. 2016|access-date=14. 12. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Borussia Mönchengladbach]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|GER}} [[André Schubert]]
| Otkaz
| 21. decembar 2016.
| 14.
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|GER}} [[Dieter Hecking]]
| 23. decembar 2016.
| &lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.borussia.de/de/aktuelles-termine/news/borussia-news/news-detailansicht.html?tx_ttnews%5Btt_news%5D=20216&amp;cHash=c7042bef6ce48d36fa63a9652351da30|title=Borussia trennt sich von Trainer André Schubert|publisher=borussia.de|date=21. 12. 2016|access-date=21. 12. 2016|archive-date=21. 12. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20161221235156/https://www.borussia.de/de/aktuelles-termine/news/borussia-news/news-detailansicht.html?tx_ttnews%5Btt_news%5D=20216&amp;cHash=c7042bef6ce48d36fa63a9652351da30|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.dfb.de/news/detail/hecking-neuer-trainer-in-gladbach-159991/|title=Hecking neuer Trainer in Gladbach|publisher=dfb.de|date=22. 12. 2016|access-date=22. 12. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[VfL Wolfsburg]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|FRA}} [[Valérien Ismaël]]
| Otkaz
| 26. februar 2017.
| 14.
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|HOL}} [[Andries Jonker]]
| 27. februar 2017.
| &lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.dfb.de/news/detail/wolfsburg-trennt-sich-von-trainer-ismael-162707/|title=Wolfsburg trennt sich von Trainer Ismael|publisher=dfb.de|date=26. 2. 2017|access-date=26. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.dfb.de/news/detail/andries-jonker-neuer-trainer-in-wolfsburg-162733/|title=Andries Jonker neuer Trainer in Wolfsburg|publisher=dfb.de|date=27. 2. 2017|access-date=27. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|GER}} [[Roger Schmidt (nogometni trener)|Roger Schmidt]]
| Otkaz
| 5. mart 2017.
| 9.
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|TUR}} [[Tayfun Korkut]]
| 6. mart 2017.
| &lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.dfb.de/news/detail/bayer-trennt-sich-von-coach-schmidt-163121/|title=Leverkusen trennt sich von Coach Schmidt|publisher=dfb.de|date=5. 3. 2017|access-date=5. 3. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.dfb.de/news/detail/korkut-neuer-trainer-in-leverkusen-163183/|title=Korkut neuer Trainer in Leverkusen|publisher=dfb.de|date=6. 3. 2017|access-date=6. 3. 2017}}&lt;/ref&gt;
|}

== Tabela ==
{{Tabela Njemačke nogometne Bundeslige 2016/17.}}

=== Prikaz tabele po odigranim kolima ===
{| style=&quot;border: 1px solid #a2a9b1; border-collapse: collapse; border-spacing: 3px; background-color: #f8f9fa; margin: 0.5em 0 0.5em 1em; padding: 0.2em; float: right; clear: right; font-size: 88%; width: 22em;&quot;
|-
|style=&quot;border: 1px solid #a2a9b1; background-color: #FFD700; width: 20px;&quot;| ||style=&quot;border: 1px solid #a2a9b1;&quot; |Lider na tabeli i [[UEFA Liga prvaka 2017/2018.#Grupna faza|UEFA Liga prvaka grupna faza]]
|-
|style=&quot;border: 1px solid #a2a9b1; background-color: #BBF3BB; width: 20px;&quot;| ||style=&quot;border: 1px solid #a2a9b1;&quot; |[[UEFA Liga prvaka 2017/2018.#Grupna faza|UEFA Liga prvaka grupna faza]]
|-
|style=&quot;border: 1px solid #a2a9b1; background-color: #DDFCDD; width: 20px;&quot;| ||style=&quot;border: 1px solid #a2a9b1;&quot; |[[UEFA Liga prvaka 2017/2018.#Baraž|Baraž za UEFA Ligu prvaka]]
|-
|style=&quot;border: 1px solid #a2a9b1; background-color: #BBF3FF; width: 20px;&quot;| ||style=&quot;border: 1px solid #a2a9b1;&quot; |[[UEFA Evropska liga 2017/2018.#Grupna faza|UEFA Evropska liga grupna faza]]
|-
|style=&quot;border: 1px solid #a2a9b1; background-color: #DDFCFF; width: 20px;&quot;| ||style=&quot;border: 1px solid #a2a9b1;&quot; |[[UEFA Evropska liga 2017/2018.#Treći kvalifikacijski krug|UEFA Evropska liga treći kvalifikacijski krug]]
|-
|style=&quot;border: 1px solid #a2a9b1; background-color: #FFDDDD; width: 20px;&quot;| ||style=&quot;border: 1px solid #a2a9b1;&quot; |[[2016–17 Bundesliga#Baraž|Baraž za opstanak]]
|-
|style=&quot;border: 1px solid #a2a9b1; background-color: #FFBBBB; width: 20px;&quot;| ||style=&quot;border: 1px solid #a2a9b1;&quot; |Ispadaju u [[2. Fußball-Bundesliga 2017/2018.|2. Bundesliga]]
|}{{-}}
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align: center; font-size: 80%;&quot; width=100%
|-
! rowspan=2| Kolo [[Datoteka:Aiga rightarrow.png|10px]]&lt;br /&gt;Ekipa [[Datoteka:Pfeil unten.svg|8px]]
!1!!2!!3!!4!!5!!6!!7!!8!!9!!10!!11!!12!!13!!14!!15!!16!!17!!18!!19!!20!!21!!22!!23!!24!!25!!26!!27!!28!!29!!30!!31!!32!!33!!34
|- style=&quot;background:#F0F0F0;&quot;
!&amp;nbsp;!! !! !! !! !! !! !! !! !! !! !! !! !! !! !! !! !! !! !! !! !! !! !! !! !! !! !! !! !! !! !! !! !! 
|-
|align=left|[[FC Bayern München|Bayern München]]
|bgcolor=FFD700|1||bgcolor=FFD700|1||bgcolor=FFD700|1||bgcolor=FFD700|1||bgcolor=FFD700|1||bgcolor=FFD700|1||bgcolor=FFD700|1||bgcolor=FFD700|1||bgcolor=FFD700|1||bgcolor=FFD700|1||bgcolor=BBF3BB|2||bgcolor=BBF3BB|2||bgcolor=BBF3BB|2||bgcolor=FFD700|1||bgcolor=FFD700|1||bgcolor=FFD700|1||bgcolor=FFD700|1||bgcolor=FFD700|1||bgcolor=FFD700|1||bgcolor=FFD700|1||bgcolor=FFD700|1||bgcolor=FFD700|1||bgcolor=FFD700|1||bgcolor=FFD700|1||bgcolor=FFD700|1||bgcolor=FFD700|1||bgcolor=FFD700|1||bgcolor=FFD700|1||bgcolor=FFD700|1||bgcolor=FFD700|1||bgcolor=FFD700|1||bgcolor=FFD700|1||bgcolor=FFD700|1||bgcolor=FFD700|1
|-
|align=left|[[RB Leipzig]]
|8||bgcolor=BBF3FF|5||bgcolor=d0f0c0|3||bgcolor=DDFCFF|6||7||bgcolor=BBF3FF|5||bgcolor=BBF3BB|3||bgcolor=BBF3BB|2||bgcolor=BBF3BB|2||bgcolor=BBF3BB|2||bgcolor=FFD700|1||bgcolor=FFD700|1||bgcolor=FFD700|1||bgcolor=BBF3BB|2||bgcolor=BBF3BB|2||bgcolor=BBF3BB|2||bgcolor=BBF3BB|2||bgcolor=BBF3BB|2||bgcolor=BBF3BB|2||bgcolor=BBF3BB|2||bgcolor=BBF3BB|2||bgcolor=BBF3BB|2||bgcolor=BBF3BB|2||bgcolor=BBF3BB|2||bgcolor=BBF3BB|2||bgcolor=BBF3BB|2||bgcolor=BBF3BB|2||bgcolor=BBF3BB|2||bgcolor=BBF3BB|2||bgcolor=BBF3BB|2||bgcolor=BBF3BB|2||bgcolor=BBF3BB|2||bgcolor=BBF3BB|2||bgcolor=BBF3BB|2
|-
|align=left|[[Borussia Dortmund]]
|bgcolor=DDFCDD|4||8||bgcolor=BBF3FF|5||bgcolor=BBF3BB|3||bgcolor=BBF3BB|2||bgcolor=BBF3BB|3||bgcolor=BBF3FF|5||bgcolor=DDFCFF|6||bgcolor=DDFCFF|6||bgcolor=BBF3FF|5||bgcolor=BBF3BB|3||7||bgcolor=DDFCFF|6||bgcolor=DDFCFF|6||bgcolor=BBF3FF|5||bgcolor=DDFCFF|6||bgcolor=DDFCDD|4||bgcolor=DDFCDD|4||bgcolor=DDFCDD|4||bgcolor=DDFCDD|4||bgcolor=BBF3BB|3||bgcolor=BBF3BB|3||bgcolor=BBF3BB|3||bgcolor=BBF3BB|3||bgcolor=BBF3BB|3||bgcolor=DDFCDD|4||bgcolor=DDFCDD|4||bgcolor=DDFCDD|4||bgcolor=DDFCDD|4||bgcolor=BBF3BB|3||bgcolor=DDFCDD|4||bgcolor=BBF3BB|3||bgcolor=BBF3BB|3||bgcolor=BBF3BB|3
|-
|align=left|[[TSG 1899 Hoffenheim|1899 Hoffenheim]]
|8||13||10||11||9||7||bgcolor=DDFCFF|6||bgcolor=DDFCDD|4||bgcolor=BBF3BB|3||bgcolor=BBF3BB|3||bgcolor=BBF3FF|5||bgcolor=DDFCFF|6||bgcolor=DDFCDD|4||bgcolor=DDFCDD|4||bgcolor=BBF3BB|3||bgcolor=BBF3FF|5||bgcolor=BBF3BB|3||bgcolor=BBF3FF|5||bgcolor=BBF3FF|5||bgcolor=BBF3FF|5||bgcolor=DDFCDD|4||bgcolor=DDFCDD|4||bgcolor=DDFCDD|4||bgcolor=DDFCDD|4||bgcolor=DDFCDD|4||bgcolor=BBF3BB|3||bgcolor=BBF3BB|3||bgcolor=BBF3BB|3||bgcolor=BBF3BB|3||bgcolor=DDFCDD|4||bgcolor=BBF3BB|3||bgcolor=DDFCDD|4||bgcolor=DDFCDD|4||bgcolor=DDFCDD|4
|-
|align=left|[[1. FC Köln|FC Köln]]
|bgcolor=BBF3BB|2||bgcolor=BBF3BB|3||bgcolor=DDFCDD|4||bgcolor=BBF3BB|2||bgcolor=BBF3BB|3||bgcolor=DDFCDD|4||bgcolor=BBF3BB|2||bgcolor=BBF3FF|5||bgcolor=DDFCDD|4||bgcolor=DDFCFF|6||bgcolor=DDFCDD|4||bgcolor=BBF3FF|5||7||7||7||7||7||7||7||7||7||7||7||7||bgcolor=DDFCFF|6||bgcolor=DDFCFF|6||bgcolor=BBF3FF|5||7||7||8||8||7||7||bgcolor=BBF3FF|5
|-
|align=left|[[Hertha BSC]]
|bgcolor=DDFCDD|4||bgcolor=BBF3BB|2||bgcolor=BBF3BB|2||bgcolor=BBF3FF|5||bgcolor=DDFCFF|6||bgcolor=BBF3BB|2||bgcolor=DDFCDD|4||bgcolor=BBF3BB|3||bgcolor=BBF3FF|5||bgcolor=DDFCDD|4||bgcolor=DDFCFF|6||bgcolor=BBF3BB|3||bgcolor=BBF3BB|3||bgcolor=BBF3BB|3||bgcolor=DDFCDD|4||bgcolor=BBF3BB|3||bgcolor=BBF3FF|5||bgcolor=DDFCFF|6||bgcolor=DDFCFF|6||bgcolor=DDFCFF|6||bgcolor=DDFCFF|6||bgcolor=BBF3FF|5||bgcolor=BBF3FF|5||bgcolor=BBF3FF|5||bgcolor=BBF3FF|5||bgcolor=BBF3FF|5||bgcolor=DDFCFF|6||bgcolor=BBF3FF|5||bgcolor=BBF3FF|5||bgcolor=BBF3FF|5||bgcolor=BBF3FF|5||bgcolor=DDFCFF|6||bgcolor=BBF3FF|5||bgcolor=DDFCFF|6
|-
|align=left|[[SC Freiburg]]
|12||bgcolor=DDFCFF|6||12||9||12||10||11||8||8||9||10||11||11||9||10||8||9||8||8||8||9||9||8||8||8||8||7||bgcolor=DDFCFF|6||bgcolor=DDFCFF|6||bgcolor=DDFCFF|6||7||bgcolor=BBF3FF|5||bgcolor=DDFCFF|6||7
|-
| align=&quot;left&quot; |[[SV Werder Bremen|Werder Bremen]]
| bgcolor=&quot;FFBBBB&quot; |18|| bgcolor=&quot;FFBBBB&quot; |18|| bgcolor=&quot;FFBBBB&quot; |18|| bgcolor=&quot;FFBBBB&quot; |18||15||15||13||15||15|| bgcolor=&quot;FFDDDD&quot; |16|| bgcolor=&quot;FFDDDD&quot; |16|| bgcolor=&quot;FFDDDD&quot; |16||14||14||14||15||15||15||15|| bgcolor=&quot;FFDDDD&quot; |16||bgcolor=&quot;FFDDDD&quot; |16||15||14||15||13||12||11||11||8||7||bgcolor=DDFCFF|6||8||8||8
|-
|align=left|[[Borussia Mönchengladbach]]
|bgcolor=DDFCDD|4||10||bgcolor=DDFCFF|6||8||bgcolor=DDFCDD|4||9||9||10||11||11||13||13||13||12||13||14||14||13||11||10||11||10||9||9||10||10||9||8||9||10||9||9||9||9
|- 
|align=left|[[FC Schalke 04|Schalke 04]]
|15||bgcolor=FFBBBB|17||bgcolor=FFBBBB|17||bgcolor=FFBBBB|17||bgcolor=FFBBBB|18||bgcolor=FFDDDD|16||bgcolor=FFDDDD|16||14||12||12||11||8||8||10||11||11||10||11||12||11||10||12||13||11||9||9||12||10||11||11||10||10||10||10
|-
|align=left|[[Eintracht Frankfurt]]
|7||9||7||bgcolor=DDFCDD|4||bgcolor=BBF3FF|5||8||8||7||7||7||7||bgcolor=DDFCDD|4||bgcolor=BBF3FF|5||bgcolor=BBF3FF|5||bgcolor=DDFCFF|6||bgcolor=DDFCDD|4||bgcolor=DDFCFF|6||bgcolor=BBF3BB|3||bgcolor=BBF3BB|3||bgcolor=BBF3BB|3||bgcolor=BBF3FF|5||bgcolor=DDFCFF|6||bgcolor=DDFCFF|6||bgcolor=DDFCFF|6||7||7||8||9||10||9||11||11||11||11
|-
|align=left|[[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]]
|12||bgcolor=DDFCFF|6||11||12||10||bgcolor=DDFCFF|6||10||11||10||8||9||10||10||8||9||9||8||9||9||9||8||8||10||10||11||11||10||12||12||12||12||12||12||12
|-
| align=&quot;left&quot; |[[FC Augsburg]]
|bgcolor=&quot;FFDDDD&quot;|16||11||13||13||11||12||12||12||13||13||12||12||12||13||12||12||13||12||10||13||13||13||12||13||14||bgcolor=&quot;FFDDDD&quot;|16||bgcolor=&quot;FFDDDD&quot;|16||bgcolor=&quot;FFDDDD&quot;|16||bgcolor=&quot;FFDDDD&quot;|16||bgcolor=&quot;FFDDDD&quot;|16||13||13||14||13
|-
|align=left|[[Hamburger SV]]
|10||15||bgcolor=FFDDDD|16||bgcolor=FFDDDD|16||bgcolor=FFDDDD|16||bgcolor=FFBBBB|18||bgcolor=FFBBBB|17||bgcolor=FFBBBB|18||bgcolor=FFBBBB|18||bgcolor=FFBBBB|18||bgcolor=FFBBBB|18||bgcolor=FFBBBB|18||bgcolor=FFBBBB|17||bgcolor=FFDDDD|16||bgcolor=FFBBBB|17||bgcolor=FFDDDD|16||bgcolor=FFDDDD|16||bgcolor=FFBBBB|17||bgcolor=FFDDDD|16||15||15||bgcolor=FFDDDD|16||bgcolor=FFDDDD|16||bgcolor=FFDDDD|16||bgcolor=FFDDDD|16||14||14||13||14||15||bgcolor=&quot;FFDDDD&quot;|16||bgcolor=&quot;FFDDDD&quot;|16||bgcolor=&quot;FFDDDD&quot;|16||14
|-
|align=left|[[1. FSV Mainz 05|Mainz 05]]
|12||14||9||7||8||11||7||9||9||10||8||9||9||11||8||10||11||10||13||12||12||11||11||12||12||15||15||15||15||13||14||15||13||15
|-
| align=&quot;left&quot; |[[VfL Wolfsburg]]
| bgcolor=&quot;BBF3BB&quot; |2|| bgcolor=&quot;BBF3BB&quot; |3||8||10||13||13||14||bgcolor=&quot;FFDDDD&quot;|16||bgcolor=&quot;FFDDDD&quot;|16||14||14||14||15||15||15||13||12||14||14||14||14||14||15||14||15||13||13||14||13||14||15||14||15||bgcolor=&quot;FFDDDD&quot;|16
|-
|align=left|[[FC Ingolstadt 04|FC Ingolstadt]]
|10||bgcolor=FFDDDD|16||15||15||bgcolor=FFDDDD|16||bgcolor=FFBBBB|17||bgcolor=FFBBBB|18||bgcolor=FFBBBB|17||bgcolor=FFBBBB|17||bgcolor=FFBBBB|17||bgcolor=FFBBBB|17||bgcolor=FFBBBB|17||bgcolor=FFBBBB|18||bgcolor=FFBBBB|17||bgcolor=FFDDDD|16||bgcolor=FFBBBB|17||bgcolor=FFBBBB|17||bgcolor=FFDDDD|16||bgcolor=FFBBBB|17||bgcolor=FFBBBB|17||bgcolor=FFBBBB|17||bgcolor=FFBBBB|17||bgcolor=FFBBBB|17||bgcolor=FFBBBB|17||bgcolor=FFBBBB|17||bgcolor=FFBBBB|17||bgcolor=FFBBBB|17||bgcolor=FFBBBB|17||bgcolor=FFBBBB|17||bgcolor=FFBBBB|17||bgcolor=FFBBBB|17||bgcolor=FFBBBB|17||bgcolor=FFBBBB|17||bgcolor=FFBBBB|17
|-
|align=left|[[SV Darmstadt 98|Darmstadt 98]]
|bgcolor=FFDDDD|16||12||14||14||14||14||15||13||14||15||15||15||bgcolor=FFDDDD|16||bgcolor=FFBBBB|18||bgcolor=FFBBBB|18||bgcolor=FFBBBB|18||bgcolor=FFBBBB|18||bgcolor=FFBBBB|18||bgcolor=FFBBBB|18||bgcolor=FFBBBB|18||bgcolor=FFBBBB|18||bgcolor=FFBBBB|18||bgcolor=FFBBBB|18||bgcolor=FFBBBB|18||bgcolor=FFBBBB|18||bgcolor=FFBBBB|18||bgcolor=FFBBBB|18||bgcolor=FFBBBB|18||bgcolor=FFBBBB|18||bgcolor=FFBBBB|18||bgcolor=FFBBBB|18||bgcolor=FFBBBB|18||bgcolor=FFBBBB|18||bgcolor=FFBBBB|18
|}
{{-}}

== Rezultati ==
{{Fb r header |nt=18 |Augsburg|Hertha BSC|Werder Bremen|Darmstadt|Borussia Dortmund|Frankfurt|Freiburg|Hamburg|Hoffenheim|Ingolstadt|Köln|Leverkusen|Mainz 05|Mönchengladbach|Bayern Munich|RB Leipzig|Schalke 04|Wolfsburg}}

{{Fb r team |t=Augsburg}}
&lt;!--Augsburg       --&gt; {{Fb r|r=null}}
&lt;!--Hertha BSC     --&gt; {{Fb r|gf=0|ga=0}}
&lt;!--Werder Bremen  --&gt; {{Fb r|gf=3|ga=2}}
&lt;!--Darmstadt      --&gt; {{Fb r|gf=1|ga=0}}
&lt;!--Dortmund       --&gt; {{Fb r|gf=1|ga=1}}
&lt;!--Frankfurt      --&gt; {{Fb r|gf=1|ga=1}}
&lt;!--Freiburg       --&gt; {{Fb r|gf=1|ga=1}}
&lt;!--Hamburg        --&gt; {{Fb r|gf=4|ga=0}}
&lt;!--Hoffenheim     --&gt; {{Fb r|gf=0|ga=2}}
&lt;!--Ingolstadt     --&gt; {{Fb r|gf=2|ga=3}}
&lt;!--Köln           --&gt; {{Fb r|gf=2|ga=1}}
&lt;!--Leverkusen     --&gt; {{Fb r|gf=1|ga=3}}
&lt;!--Mainz 05       --&gt; {{Fb r|gf=1|ga=3}}
&lt;!--Mönchengladbach--&gt; {{Fb r|gf=1|ga=0}}
&lt;!--Bayern Munich  --&gt; {{Fb r|gf=1|ga=3}}
&lt;!--RB Leipzig     --&gt; {{Fb r|gf=2|ga=2}}
&lt;!--Schalke 04     --&gt; {{Fb r|gf=1|ga=1}}
&lt;!--Wolfsburg      --&gt; {{Fb r|gf=0|ga=2}}

{{Fb r team |t=Hertha BSC}}
&lt;!--Augsburg       --&gt; {{Fb r|gf=2|ga=0}}
&lt;!--Hertha BSC     --&gt; {{Fb r|r=null}}
&lt;!--Werder Bremen  --&gt; {{Fb r|gf=0|ga=1}}
&lt;!--Darmstadt      --&gt; {{Fb r|gf=2|ga=0}}
&lt;!--Dortmund       --&gt; {{Fb r|gf=2|ga=1}}
&lt;!--Frankfurt      --&gt; {{Fb r|gf=2|ga=0}}
&lt;!--Freiburg       --&gt; {{Fb r|gf=2|ga=1}}
&lt;!--Hamburg        --&gt; {{Fb r|gf=2|ga=0}}
&lt;!--Hoffenheim     --&gt; {{Fb r|gf=1|ga=3}}
&lt;!--Ingolstadt     --&gt; {{Fb r|gf=1|ga=0}}
&lt;!--Köln           --&gt; {{Fb r|gf=2|ga=1}}
&lt;!--Leverkusen     --&gt; {{Fb r|gf=2|ga=6}}
&lt;!--Mainz 05       --&gt; {{Fb r|gf=2|ga=1}}
&lt;!--Mönchengladbach--&gt; {{Fb r|gf=3|ga=0}}
&lt;!--Bayern Munich  --&gt; {{Fb r|gf=1|ga=1}}
&lt;!--RB Leipzig     --&gt; {{Fb r|gf=1|ga=4}}
&lt;!--Schalke 04     --&gt; {{Fb r|gf=2|ga=0}}
&lt;!--Wolfsburg      --&gt; {{Fb r|gf=1|ga=0}}

{{Fb r team |t=Werder Bremen}}
&lt;!--Augsburg       --&gt; {{Fb r|gf=1|ga=2}}
&lt;!--Hertha BSC     --&gt; {{Fb r|gf=2|ga=0}}
&lt;!--Werder Bremen  --&gt; {{Fb r|r=null}}
&lt;!--Darmstadt      --&gt; {{Fb r|gf=2|ga=0}}
&lt;!--Dortmund       --&gt; {{Fb r|gf=1|ga=2}}
&lt;!--Frankfurt      --&gt; {{Fb r|gf=1|ga=2}}
&lt;!--Freiburg       --&gt; {{Fb r|gf=1|ga=3}}
&lt;!--Hamburg        --&gt; {{fb r|gf=2|ga=1|ma=Nordderby}}
&lt;!--Hoffenheim     --&gt; {{Fb r|gf=3|ga=5}}
&lt;!--Ingolstadt     --&gt; {{Fb r|gf=2|ga=1}}
&lt;!--Köln           --&gt; {{Fb r|gf=1|ga=1}}
&lt;!--Leverkusen     --&gt; {{Fb r|gf=2|ga=1}}
&lt;!--Mainz 05       --&gt; {{Fb r|gf=1|ga=2}}
&lt;!--Mönchengladbach--&gt; {{Fb r|gf=0|ga=1}}
&lt;!--Bayern Munich  --&gt; {{Fb r|gf=1|ga=2}}
&lt;!--RB Leipzig     --&gt; {{Fb r|gf=3|ga=0}}
&lt;!--Schalke 04     --&gt; {{Fb r|gf=3|ga=0}}
&lt;!--Wolfsburg      --&gt; {{Fb r|gf=2|ga=1}}

{{Fb r team |t=Darmstadt}}
&lt;!--Augsburg       --&gt; {{Fb r|gf=1|ga=2}}
&lt;!--Hertha BSC     --&gt; {{Fb r|gf=0|ga=2}}
&lt;!--Werder Bremen  --&gt; {{Fb r|gf=2|ga=2}}
&lt;!--Darmstadt      --&gt; {{Fb r|r=null}}
&lt;!--Dortmund       --&gt; {{Fb r|gf=2|ga=1}}
&lt;!--Frankfurt      --&gt; {{Fb r|gf=1|ga=0}}
&lt;!--Freiburg       --&gt; {{Fb r|gf=3|ga=0}}
&lt;!--Hamburg        --&gt; {{Fb r|gf=0|ga=2}}
&lt;!--Hoffenheim     --&gt; {{Fb r|gf=1|ga=1}}
&lt;!--Ingolstadt     --&gt; {{Fb r|gf=0|ga=1}}
&lt;!--Köln           --&gt; {{Fb r|gf=1|ga=6}}
&lt;!--Leverkusen     --&gt; {{Fb r|gf=0|ga=2}}
&lt;!--Mainz 05       --&gt; {{Fb r|gf=2|ga=1}}
&lt;!--Mönchengladbach--&gt; {{Fb r|gf=0|ga=0}}
&lt;!--Bayern Munich  --&gt; {{Fb r|gf=0|ga=1}}
&lt;!--RB Leipzig     --&gt; {{Fb r|gf=0|ga=2}}
&lt;!--Schalke 04     --&gt; {{Fb r|gf=2|ga=1}}
&lt;!--Wolfsburg      --&gt; {{Fb r|gf=3|ga=1}}

{{Fb r team |t=Borussia Dortmund}}
&lt;!--Augsburg       --&gt; {{Fb r|gf=1|ga=1}}
&lt;!--Hertha BSC     --&gt; {{Fb r|gf=1|ga=1}}
&lt;!--Werder Bremen  --&gt; {{Fb r|gf=4|ga=3}}
&lt;!--Darmstadt      --&gt; {{Fb r|gf=6|ga=0}}
&lt;!--Dortmund       --&gt; {{Fb r|r=null}}
&lt;!--Frankfurt      --&gt; {{Fb r|gf=3|ga=1}}
&lt;!--Freiburg       --&gt; {{Fb r|gf=3|ga=1}}
&lt;!--Hamburg        --&gt; {{Fb r|gf=3|ga=0}}
&lt;!--Hoffenheim     --&gt; {{Fb r|gf=2|ga=1}}
&lt;!--Ingolstadt     --&gt; {{Fb r|gf=1|ga=0}}
&lt;!--Köln           --&gt; {{Fb r|gf=0|ga=0}}
&lt;!--Leverkusen     --&gt; {{Fb r|gf=6|ga=2}}
&lt;!--Mainz 05       --&gt; {{Fb r|gf=2|ga=1}}
&lt;!--Mönchengladbach--&gt; {{Fb r|gf=4|ga=1}}
&lt;!--Bayern Munich  --&gt; {{fb r|gf=1|ga=0|ma=Der Klassiker}}
&lt;!--RB Leipzig     --&gt; {{Fb r|gf=1|ga=0}}
&lt;!--Schalke 04     --&gt; {{fb r|gf=0|ga=0|ma=Revierderby}}
&lt;!--Wolfsburg      --&gt; {{Fb r|gf=3|ga=0}}

{{Fb r team |t=Frankfurt}}
&lt;!--Augsburg       --&gt; {{Fb r|gf=3|ga=1}}
&lt;!--Hertha BSC     --&gt; {{Fb r|gf=3|ga=3}}
&lt;!--Werder Bremen  --&gt; {{Fb r|gf=2|ga=2}}
&lt;!--Darmstadt      --&gt; {{Fb r|gf=2|ga=0}}
&lt;!--Dortmund       --&gt; {{Fb r|gf=2|ga=1}}
&lt;!--Frankfurt      --&gt; {{Fb r|r=null}}
&lt;!--Freiburg       --&gt; {{Fb r|gf=1|ga=2}}
&lt;!--Hamburg        --&gt; {{Fb r|gf=0|ga=0}}
&lt;!--Hoffenheim     --&gt; {{Fb r|gf=0|ga=0}}
&lt;!--Ingolstadt     --&gt; {{Fb r|gf=0|ga=2}}
&lt;!--Köln           --&gt; {{Fb r|gf=1|ga=0}}
&lt;!--Leverkusen     --&gt; {{Fb r|gf=2|ga=1}}
&lt;!--Mainz 05       --&gt; {{Fb r|gf=3|ga=0}}
&lt;!--Mönchengladbach--&gt; {{Fb r|gf=0|ga=0}}
&lt;!--Bayern Munich  --&gt; {{Fb r|gf=2|ga=2}}
&lt;!--RB Leipzig     --&gt; {{Fb r|gf=2|ga=2}}
&lt;!--Schalke 04     --&gt; {{Fb r|gf=1|ga=0}}
&lt;!--Wolfsburg      --&gt; {{Fb r|gf=0|ga=2}}

{{Fb r team |t=Freiburg}}
&lt;!--Augsburg       --&gt; {{Fb r|gf=2|ga=1}}
&lt;!--Hertha BSC     --&gt; {{Fb r|gf=2|ga=1}}
&lt;!--Werder Bremen  --&gt; {{Fb r|gf=2|ga=5}}
&lt;!--Darmstadt      --&gt; {{Fb r|gf=1|ga=0}}
&lt;!--Dortmund       --&gt; {{Fb r|gf=0|ga=3}}
&lt;!--Frankfurt      --&gt; {{Fb r|gf=1|ga=0}}
&lt;!--Freiburg       --&gt; {{Fb r|r=null}}
&lt;!--Hamburg        --&gt; {{Fb r|gf=1|ga=0}}
&lt;!--Hoffenheim     --&gt; {{Fb r|gf=1|ga=1}}
&lt;!--Ingolstadt     --&gt; {{Fb r|gf=1|ga=1}}
&lt;!--Köln           --&gt; {{Fb r|gf=2|ga=1}}
&lt;!--Leverkusen     --&gt; {{Fb r|gf=2|ga=1}}
&lt;!--Mainz 05       --&gt; {{Fb r|gf=1|ga=0}}
&lt;!--Mönchengladbach--&gt; {{Fb r|gf=3|ga=1}}
&lt;!--Bayern Munich  --&gt; {{Fb r|gf=1|ga=2}}
&lt;!--RB Leipzig     --&gt; {{Fb r|gf=1|ga=4}}
&lt;!--Schalke 04     --&gt; {{Fb r|gf=2|ga=0}}
&lt;!--Wolfsburg      --&gt; {{Fb r|gf=0|ga=3}}

{{Fb r team |t=Hamburg}}
&lt;!--Augsburg       --&gt; {{Fb r|gf=1|ga=0}}
&lt;!--Hertha BSC     --&gt; {{Fb r|gf=1|ga=0}}
&lt;!--Werder Bremen  --&gt; {{fb r|gf=2|ga=2|ma=Nordderby}}
&lt;!--Darmstadt      --&gt; {{Fb r|gf=1|ga=2}}
&lt;!--Dortmund       --&gt; {{Fb r|gf=2|ga=5}}
&lt;!--Frankfurt      --&gt; {{Fb r|gf=0|ga=3}}
&lt;!--Freiburg       --&gt; {{Fb r|gf=2|ga=2}}
&lt;!--Hamburg        --&gt; {{Fb r|r=null}}
&lt;!--Hoffenheim     --&gt; {{Fb r|gf=2|ga=1}}
&lt;!--Ingolstadt     --&gt; {{Fb r|gf=1|ga=1}}
&lt;!--Köln           --&gt; {{Fb r|gf=2|ga=1}}
&lt;!--Leverkusen     --&gt; {{Fb r|gf=1|ga=0}}
&lt;!--Mainz 05       --&gt; {{Fb r|gf=0|ga=0}}
&lt;!--Mönchengladbach--&gt; {{Fb r|gf=2|ga=1}}
&lt;!--Bayern Munich  --&gt; {{Fb r|gf=0|ga=1}}
&lt;!--RB Leipzig     --&gt; {{Fb r|gf=0|ga=4}}
&lt;!--Schalke 04     --&gt; {{Fb r|gf=2|ga=1}}
&lt;!--Wolfsburg      --&gt; {{Fb r|gf=2|ga=1}}

{{Fb r team |t=Hoffenheim}}
&lt;!--Augsburg       --&gt; {{Fb r|gf=0|ga=0}}
&lt;!--Hertha BSC     --&gt; {{Fb r|gf=1|ga=0}}
&lt;!--Werder Bremen  --&gt; {{Fb r|gf=1|ga=1}}
&lt;!--Darmstadt      --&gt; {{Fb r|gf=2|ga=0}}
&lt;!--Dortmund       --&gt; {{Fb r|gf=2|ga=2}}
&lt;!--Frankfurt      --&gt; {{Fb r|gf=1|ga=0}}
&lt;!--Freiburg       --&gt; {{Fb r|gf=2|ga=1}}
&lt;!--Hamburg        --&gt; {{Fb r|gf=2|ga=2}}
&lt;!--Hoffenheim     --&gt; {{Fb r|r=null}}
&lt;!--Ingolstadt     --&gt; {{Fb r|gf=5|ga=2}}
&lt;!--Köln           --&gt; {{Fb r|gf=4|ga=0}}
&lt;!--Leverkusen     --&gt; {{Fb r|gf=1|ga=0}}
&lt;!--Mainz 05       --&gt; {{Fb r|gf=4|ga=0}}
&lt;!--Mönchengladbach--&gt; {{Fb r|gf=5|ga=3}}
&lt;!--Bayern Munich  --&gt; {{Fb r|gf=1|ga=0}}
&lt;!--RB Leipzig     --&gt; {{Fb r|gf=2|ga=2}}
&lt;!--Schalke 04     --&gt; {{Fb r|gf=2|ga=1}}
&lt;!--Wolfsburg      --&gt; {{Fb r|gf=0|ga=0}}

{{Fb r team |t=Ingolstadt}}
&lt;!--Augsburg       --&gt; {{Fb r|gf=0|ga=2}}
&lt;!--Hertha BSC     --&gt; {{Fb r|gf=0|ga=2}}
&lt;!--Werder Bremen  --&gt; {{Fb r|gf=2|ga=4}}
&lt;!--Darmstadt      --&gt; {{Fb r|gf=3|ga=2}}
&lt;!--Dortmund       --&gt; {{Fb r|gf=3|ga=3}}
&lt;!--Frankfurt      --&gt; {{Fb r|gf=0|ga=2}}
&lt;!--Freiburg       --&gt; {{Fb r|gf=1|ga=2}}
&lt;!--Hamburg        --&gt; {{Fb r|gf=3|ga=1}}
&lt;!--Hoffenheim     --&gt; {{Fb r|gf=1|ga=2}}
&lt;!--Ingolstadt     --&gt; {{Fb r|r=null}}
&lt;!--Köln           --&gt; {{Fb r|gf=2|ga=2}}
&lt;!--Leverkusen     --&gt; {{Fb r|gf=1|ga=1}}
&lt;!--Mainz 05       --&gt; {{Fb r|gf=2|ga=1}}
&lt;!--Mönchengladbach--&gt; {{Fb r|gf=0|ga=2}}
&lt;!--Bayern Munich  --&gt; {{Fb r|gf=0|ga=2}}
&lt;!--RB Leipzig     --&gt; {{Fb r|gf=1|ga=0}}
&lt;!--Schalke 04     --&gt; {{Fb r|gf=1|ga=1}}
&lt;!--Wolfsburg      --&gt; {{Fb r|gf=1|ga=1}}

{{Fb r team |t=Köln}}
&lt;!--Augsburg       --&gt; {{Fb r|gf=0|ga=0}}
&lt;!--Hertha BSC     --&gt; {{Fb r|gf=4|ga=2}}
&lt;!--Werder Bremen  --&gt; {{Fb r|gf=4|ga=3}}
&lt;!--Darmstadt      --&gt; {{Fb r|gf=2|ga=0}}
&lt;!--Dortmund       --&gt; {{Fb r|gf=1|ga=1}}
&lt;!--Frankfurt      --&gt; {{Fb r|gf=1|ga=0}}
&lt;!--Freiburg       --&gt; {{Fb r|gf=3|ga=0}}
&lt;!--Hamburg        --&gt; {{Fb r|gf=3|ga=0}}
&lt;!--Hoffenheim     --&gt; {{Fb r|gf=1|ga=1}}
&lt;!--Ingolstadt     --&gt; {{Fb r|gf=2|ga=1}}
&lt;!--Köln           --&gt; {{Fb r|r=null}}
&lt;!--Leverkusen     --&gt; {{Fb r|gf=1|ga=1}}
&lt;!--Mainz 05       --&gt; {{Fb r|gf=2|ga=0}}
&lt;!--Mönchengladbach--&gt; {{Fb r|gf=2|ga=3}}
&lt;!--Bayern Munich  --&gt; {{Fb r|gf=0|ga=3}}
&lt;!--RB Leipzig     --&gt; {{Fb r|gf=1|ga=1}}
&lt;!--Schalke 04     --&gt; {{Fb r|gf=1|ga=1}}
&lt;!--Wolfsburg      --&gt; {{Fb r|gf=1|ga=0}}

{{Fb r team |t=Leverkusen}}
&lt;!--Augsburg       --&gt; {{Fb r|gf=0|ga=0}}
&lt;!--Hertha BSC     --&gt; {{Fb r|gf=3|ga=1}}
&lt;!--Werder Bremen  --&gt; {{Fb r|gf=1|ga=1}}
&lt;!--Darmstadt      --&gt; {{Fb r|gf=3|ga=2}}
&lt;!--Dortmund       --&gt; {{Fb r|gf=2|ga=0}}
&lt;!--Frankfurt      --&gt; {{Fb r|gf=3|ga=0}}
&lt;!--Freiburg       --&gt; {{Fb r|gf=1|ga=1}}
&lt;!--Hamburg        --&gt; {{Fb r|gf=3|ga=1}}
&lt;!--Hoffenheim     --&gt; {{Fb r|gf=0|ga=3}}
&lt;!--Ingolstadt     --&gt; {{Fb r|gf=1|ga=2}}
&lt;!--Köln           --&gt; {{Fb r|gf=2|ga=2}}
&lt;!--Leverkusen     --&gt; {{Fb r|r=null}}
&lt;!--Mainz 05       --&gt; {{Fb r|gf=0|ga=2}}
&lt;!--Mönchengladbach--&gt; {{Fb r|gf=2|ga=3}}
&lt;!--Bayern Munich  --&gt; {{Fb r|gf=0|ga=0}}
&lt;!--RB Leipzig     --&gt; {{Fb r|gf=2|ga=3}}
&lt;!--Schalke 04     --&gt; {{Fb r|gf=1|ga=4}}
&lt;!--Wolfsburg      --&gt; {{Fb r|gf=3|ga=3}}

{{Fb r team |t=Mainz 05}}
&lt;!--Augsburg       --&gt; {{Fb r|gf=2|ga=0}}
&lt;!--Hertha BSC     --&gt; {{Fb r|gf=1|ga=0}}
&lt;!--Werder Bremen  --&gt; {{Fb r|gf=0|ga=2}}
&lt;!--Darmstadt      --&gt; {{Fb r|gf=2|ga=1}}
&lt;!--Dortmund       --&gt; {{Fb r|gf=1|ga=1}}
&lt;!--Frankfurt      --&gt; {{Fb r|gf=4|ga=2}}
&lt;!--Freiburg       --&gt; {{Fb r|gf=4|ga=2}}
&lt;!--Hamburg        --&gt; {{Fb r|gf=3|ga=1}}
&lt;!--Hoffenheim     --&gt; {{Fb r|gf=4|ga=4}}
&lt;!--Ingolstadt     --&gt; {{Fb r|gf=2|ga=0}}
&lt;!--Köln           --&gt; {{Fb r|gf=0|ga=0}}
&lt;!--Leverkusen     --&gt; {{Fb r|gf=2|ga=3}}
&lt;!--Mainz 05       --&gt; {{Fb r|r=null}}
&lt;!--Mönchengladbach--&gt; {{Fb r|gf=1|ga=2}}
&lt;!--Bayern Munich  --&gt; {{Fb r|gf=1|ga=3}}
&lt;!--RB Leipzig     --&gt; {{Fb r|gf=0|ga=1}}
&lt;!--Schalke 04     --&gt; {{Fb r|gf=0|ga=1}}
&lt;!--Wolfsburg      --&gt; {{Fb r|gf=1|ga=1}}

{{Fb r team |t=Borussia Mönchengladbach}}
&lt;!--Augsburg       --&gt; {{Fb r|gf=1|ga=1}}
&lt;!--Hertha BSC     --&gt; {{Fb r|gf=1|ga=0}}
&lt;!--Werder Bremen  --&gt; {{Fb r|gf=4|ga=1}}
&lt;!--Darmstadt      --&gt; {{Fb r|gf=2|ga=2}}
&lt;!--Dortmund       --&gt; {{Fb r|gf=2|ga=3}}
&lt;!--Frankfurt      --&gt; {{Fb r|gf=0|ga=0}}
&lt;!--Freiburg       --&gt; {{Fb r|gf=3|ga=0}}
&lt;!--Hamburg        --&gt; {{Fb r|gf=0|ga=0}}
&lt;!--Hoffenheim     --&gt; {{Fb r|gf=1|ga=1}}
&lt;!--Ingolstadt     --&gt; {{Fb r|gf=2|ga=0}}
&lt;!--Köln           --&gt; {{Fb r|gf=1|ga=2}}
&lt;!--Leverkusen     --&gt; {{Fb r|gf=2|ga=1}}
&lt;!--Mainz 05       --&gt; {{Fb r|gf=1|ga=0}}
&lt;!--Mönchengladbach--&gt; {{Fb r|r=null}}
&lt;!--Bayern Munich  --&gt; {{Fb r|gf=0|ga=1}}
&lt;!--RB Leipzig     --&gt; {{Fb r|gf=1|ga=2}}
&lt;!--Schalke 04     --&gt; {{Fb r|gf=4|ga=2}}
&lt;!--Wolfsburg      --&gt; {{Fb r|gf=1|ga=2}}

{{Fb r team |t=Bayern Munich}}
&lt;!--Augsburg       --&gt; {{Fb r|gf=6|ga=0}}
&lt;!--Hertha BSC     --&gt; {{Fb r|gf=3|ga=0}}
&lt;!--Werder Bremen  --&gt; {{Fb r|gf=6|ga=0}}
&lt;!--Darmstadt      --&gt; {{Fb r|gf=1|ga=0}}
&lt;!--Dortmund       --&gt; {{fb r|gf=4|ga=1|ma=Der Klassiker}}
&lt;!--Frankfurt      --&gt; {{Fb r|gf=3|ga=0}}
&lt;!--Freiburg       --&gt; {{Fb r|gf=4|ga=1}}
&lt;!--Hamburg        --&gt; {{Fb r|gf=8|ga=0}}
&lt;!--Hoffenheim     --&gt; {{Fb r|gf=1|ga=1}}
&lt;!--Ingolstadt     --&gt; {{Fb r|gf=3|ga=1}}
&lt;!--Köln           --&gt; {{Fb r|gf=1|ga=1}}
&lt;!--Leverkusen     --&gt; {{Fb r|gf=2|ga=1}}
&lt;!--Mainz 05       --&gt; {{Fb r|gf=2|ga=2}}
&lt;!--Mönchengladbach--&gt; {{Fb r|gf=2|ga=0}}
&lt;!--Bayern Munich  --&gt; {{Fb r|r=null}}
&lt;!--RB Leipzig     --&gt; {{Fb r|gf=3|ga=0}}
&lt;!--Schalke 04     --&gt; {{Fb r|gf=1|ga=1}}
&lt;!--Wolfsburg      --&gt; {{Fb r|gf=5|ga=0}}

{{Fb r team |t=RB Leipzig}}
&lt;!--Augsburg       --&gt; {{Fb r|gf=2|ga=1}}
&lt;!--Hertha BSC     --&gt; {{Fb r|gf=2|ga=0}}
&lt;!--Werder Bremen  --&gt; {{Fb r|gf=3|ga=1}}
&lt;!--Darmstadt      --&gt; {{Fb r|gf=4|ga=0}}
&lt;!--Dortmund       --&gt; {{Fb r|gf=1|ga=0}}
&lt;!--Frankfurt      --&gt; {{Fb r|gf=3|ga=0}}
&lt;!--Freiburg       --&gt; {{Fb r|gf=4|ga=0}}
&lt;!--Hamburg        --&gt; {{Fb r|gf=0|ga=3}}
&lt;!--Hoffenheim     --&gt; {{Fb r|gf=2|ga=1}}
&lt;!--Ingolstadt     --&gt; {{Fb r|gf=0|ga=0}}
&lt;!--Köln           --&gt; {{Fb r|gf=3|ga=1}}
&lt;!--Leverkusen     --&gt; {{Fb r|gf=1|ga=0}}
&lt;!--Mainz 05       --&gt; {{Fb r|gf=3|ga=1}}
&lt;!--Mönchengladbach--&gt; {{Fb r|gf=1|ga=1}}
&lt;!--Bayern Munich  --&gt; {{Fb r|gf=4|ga=5}}
&lt;!--RB Leipzig     --&gt; {{Fb r|r=null}}
&lt;!--Schalke 04     --&gt; {{Fb r|gf=2|ga=1}}
&lt;!--Wolfsburg      --&gt; {{Fb r|gf=0|ga=1}}

{{Fb r team |t=Schalke 04}}
&lt;!--Augsburg       --&gt; {{Fb r|gf=3|ga=0}}
&lt;!--Hertha BSC     --&gt; {{Fb r|gf=2|ga=0}}
&lt;!--Werder Bremen  --&gt; {{Fb r|gf=3|ga=1}}
&lt;!--Darmstadt      --&gt; {{Fb r|gf=3|ga=1}}
&lt;!--Dortmund       --&gt; {{fb r|gf=1|ga=1|ma=Revierderby}}
&lt;!--Frankfurt      --&gt; {{Fb r|gf=0|ga=1}}
&lt;!--Freiburg       --&gt; {{Fb r|gf=1|ga=1}}
&lt;!--Hamburg        --&gt; {{Fb r|gf=1|ga=1}}
&lt;!--Hoffenheim     --&gt; {{Fb r|gf=1|ga=1}}
&lt;!--Ingolstadt     --&gt; {{Fb r|gf=1|ga=0}}
&lt;!--Köln           --&gt; {{Fb r|gf=1|ga=3}}
&lt;!--Leverkusen     --&gt; {{Fb r|gf=0|ga=1}}
&lt;!--Mainz 05       --&gt; {{Fb r|gf=3|ga=0}}
&lt;!--Mönchengladbach--&gt; {{Fb r|gf=4|ga=0}}
&lt;!--Bayern Munich  --&gt; {{Fb r|gf=0|ga=2}}
&lt;!--RB Leipzig     --&gt; {{Fb r|gf=1|ga=1}}
&lt;!--Schalke 04     --&gt; {{Fb r|r=null}}
&lt;!--Wolfsburg      --&gt; {{Fb r|gf=4|ga=1}}

{{Fb r team |t=Wolfsburg}}
&lt;!--Augsburg       --&gt; {{Fb r|gf=1|ga=2}}
&lt;!--Hertha BSC     --&gt; {{Fb r|gf=2|ga=3}}
&lt;!--Werder Bremen  --&gt; {{Fb r|gf=1|ga=2}}
&lt;!--Darmstadt      --&gt; {{Fb r|gf=1|ga=0}}
&lt;!--Dortmund       --&gt; {{Fb r|gf=1|ga=5}}
&lt;!--Frankfurt      --&gt; {{Fb r|gf=1|ga=0}}
&lt;!--Freiburg       --&gt; {{Fb r|gf=0|ga=1}}
&lt;!--Hamburg        --&gt; {{Fb r|gf=1|ga=0}}
&lt;!--Hoffenheim     --&gt; {{Fb r|gf=2|ga=1}}
&lt;!--Ingolstadt     --&gt; {{Fb r|gf=3|ga=0}}
&lt;!--Köln           --&gt; {{Fb r|gf=0|ga=0}}
&lt;!--Leverkusen     --&gt; {{Fb r|gf=1|ga=2}}
&lt;!--Mainz 05       --&gt; {{Fb r|gf=0|ga=0}}
&lt;!--Mönchengladbach--&gt; {{Fb r|gf=1|ga=1}}
&lt;!--Bayern Munich  --&gt; {{Fb r|gf=0|ga=6}}
&lt;!--RB Leipzig     --&gt; {{Fb r|gf=0|ga=1}}
&lt;!--Schalke 04     --&gt; {{Fb r|gf=0|ga=1}}
&lt;!--Wolfsburg      --&gt; {{Fb r|r=null}}
{{Fb r footer|s=[http://www.dfb.de/bundesliga/spieltagtabelle/ DFB]|u=20. maj 2017.}}

==Baraž==
{{Sklopiva nogometna kutija
|runda     = 1 
|datum     = 25. maj 2017.
|vrijeme   = 20:30
|tim1      = &lt;big&gt;[[VfL Wolfsburg]]&lt;/big&gt;
|rezultat  = &lt;big&gt;1-0&lt;/big&gt;
|izvještaj = [http://www.dfb.de/bundesliga/relegation/?spieledb_path=%2Fmatches%2F2246987 izvještaj]
|tim2      = '''[[Eintracht Braunschweig]]
|golovi1   =M. Gomez pen. 35' {{gol}} &lt;br&gt; J. Guilavogui 52' {{Žuti karton}} &lt;br&gt; L. Gustavo 88' {{Žuti karton}} 
|golovi2   ={{Žuti karton}} K. Reichel 14' &lt;br&gt; {{Žuti karton}} G. Valsvik 34' &lt;br&gt; {{Žuti karton}} M. Sauer 43' 
|stadion   = [[Volkswagen Arena]], [[Wolfsburg]]
|gledalaca =29.100 
|sudac     =[[Sascha Stegemann]] 
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
|runda     = 2 
|datum     = 29. maj 2017.
|vrijeme   = 20:30
|tim1      = '''[[Eintracht Braunschweig]]
|rezultat  = &lt;big&gt;0-1&lt;/big&gt;
|izvještaj = [http://www.dfb.de/bundesliga/relegation/?spieledb_path=%2Fmatches%2F2246988 izvještaj]
|tim2      = &lt;big&gt;[[VfL Wolfsburg]]&lt;/big&gt;
|golovi1   =S. Kerla 10', 82' {{crveni karton|1}} 
|golovi2   ={{Žuti karton}} M. Gomez 36' &lt;br&gt; {{gol}} Vieirinha 49' &lt;br&gt; {{Žuti karton}} D. Didavi 75' 
|stadion   =[[Eintracht-Stadion]], [[Braunschweig]] 
|gledalaca =23.000 
|sudac     =[[Tobias Stieler]] 
}}

== Statistika ==
=== Najbolji strijelci ===
''Posljednja izmjena:20. maj 2017.''&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.bundesliga.de/de/liga/scorer/ |title=Scorer |website=[[Bundesliga]] |publisher=[[Deutsche Fußball Liga]] |access-date=17. 9. 2016 |language=German |archive-date=6. 6. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170606025312/http://www.bundesliga.de/de/liga/scorer/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|-
! Poz
! Igrač
! Klub
! Golovi
|-
|1
| align=&quot;left&quot; |{{ZD|GAB}} [[Pierre-Emerick Aubameyang]]
| align=&quot;left&quot; |[[Borussia Dortmund]]
|31
|-
|2
| align=&quot;left&quot; |{{ZD|POL}} [[Robert Lewandowski]]
| align=&quot;left&quot; |[[FC Bayern München|Bayern München]]
|30
|-
|3
| align=&quot;left&quot; |{{ZD|FRA}} [[Anthony Modeste]]
| align=&quot;left&quot; |[[1. FC Köln]]
|25
|-
|4
| align=&quot;left&quot;|{{ZD|GER}} [[Timo Werner]]
| align=&quot;left&quot;|[[RB Leipzig]]
|21
|-
|5
| align=&quot;left&quot; |{{ZD|GER}} [[Mario Gomez]]
| align=&quot;left&quot; |[[VfL Wolfsburg]]
|16
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |6
| align=&quot;left&quot; |{{ZD|HRV}} [[Andrej Kramarić]]
| align=&quot;left&quot; |[[TSG 1899 Hoffenheim|TSG Hoffenheim]]
| rowspan=&quot;2&quot; |15
|-
| align=&quot;left&quot; |{{ZD|GER}}[[Max Kruse]]
| align=&quot;left&quot; |[[SV Werder Bremen|Werder Bremen]]
|-
|8
| align=&quot;left&quot; |{{ZD|NED}}[[Arjen Robben]]
| align=&quot;left&quot; |[[FC Bayern München|Bayern München]]
|13
|-
|9
| align=&quot;left&quot; |{{ZD|BIH}} [[Vedad Ibišević]]
| align=&quot;left&quot; |[[Hertha BSC]]
|12
|-
| rowspan=&quot;5&quot; |10
| align=&quot;left&quot; |{{ZD|GER}} [[Sandro Wagner]]
| align=&quot;left&quot; |[[TSG 1899 Hoffenheim|TSG Hoffenheim]]
| rowspan=&quot;5&quot; |11
|-
| align=&quot;left&quot; |{{ZD|GER}}[[Lars Stindl]]
| align=&quot;left&quot; |[[Borussia Mönchengladbach]]
|-
| align=&quot;left&quot; |{{ZD|GER}} [[Serge Gnabry]]
| align=&quot;left&quot; |[[SV Werder Bremen|Werder Bremen]]
|-
| align=&quot;left&quot; |{{ZD|GER}} [[Florian Niederlechner]]
| align=&quot;left&quot; |[[SC Freiburg]]
|-
| align=&quot;left&quot; |{{ZD|MEX}} [[Javier Hernández]]
| align=&quot;left&quot; |[[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]]
|}
=== Het-trikovi ===
''Posljednja izmjena:22. april 2017.''

{| class=&quot;wikitable&quot;
! Igrač
! Klub
! Protiv
! align=&quot;center&quot; | Rezultat
! Datum
|-
| {{ZD|POL}} [[Robert Lewandowski]]
| [[FC Bayern München|Bayern München]]
| [[SV Werder Bremen|Werder Bremen]]
| align=&quot;center&quot; | [http://www.espnfc.com/report?gameId=456895 6–0]
| {{dts|format=dmy|2016|8|26}}
|-
| {{ZD|FIN}} [[Joel Pohjanpalo]]
| [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]]
| [[Hamburger SV]]
| align=&quot;center&quot; | [http://www.espnfc.com/report?gameId=456885 3–1] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160923131047/http://www.espnfc.com/report?gameId=456885 |date=23. 9. 2016 }}
| {{dts|format=dmy|2016|9|10}}
|-
| {{ZD|MEX}} [[Javier Hernández]]
| [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]]
| [[1. FSV Mainz 05|Mainz 05]]
| align=&quot;center&quot; | [http://www.espnfc.com/report?gameId=456851 3–2]
| {{dts|format=dmy|2016|9|24}}
|-
| {{ZD|FRA}} [[Anthony Modeste (footballer, born 1988)|Anthony Modeste]]
| [[1. FC Köln]]
| [[Hamburger SV]]
| align=&quot;center&quot; | [http://www.espnfc.com/report?gameId=456820 3–0]
| {{dts|format=dmy|2016|10|30}}
|-
| {{ZD|OBS}} [[Salomon Kalou]]
| [[Hertha BSC]]
| [[Borussia Mönchengladbach]]
| align=&quot;center&quot; | [http://www.espnfc.com/report?gameId=456810 3–0]
| {{dts|format=dmy|2016|11|4}}
|-
| {{ZD|GAB}} [[Pierre-Emerick Aubameyang]]&lt;sup&gt;4&lt;/sup&gt;
| [[Borussia Dortmund]]
| [[Hamburger SV]]
| align=&quot;center&quot; | [http://www.espnfc.com/report?gameId=456809 5–2]
| {{dts|format=dmy|2016|11|5}}
|-
| {{ZD|GER}} [[Danny Latza]]
| [[1. FSV Mainz 05|Mainz 05]]
| [[Hamburger SV]]
| align=&quot;center&quot; | [http://www.espnfc.com/report?gameId=456767 3-1]
| {{dts|format=dmy|2016|12|17}}
|-
| {{ZD|FRA}} [[Anthony Modeste (footballer, born 1988)|Anthony Modeste]]
| [[1. FC Köln]]
| [[Hertha BSC]]
| align=&quot;center&quot; | [http://www.espnfc.com/report?gameId=456676 4–2]
| {{dts|format=dmy|2017|3|18}}
|-
|{{ZD|POL}} [[Robert Lewandowski]]
|[[FC Bayern München|Bayern München]]
|[[FC Augsburg]]
| align=&quot;center&quot; | [http://www.espnfc.com/report?gameId=456667 6–0]
|{{dts|format=dmy|2017|4|1}}
|-
|{{ZD|DAN}}[[Thomas Delaney]]
|[[SV Werder Bremen]]
|[[SC Freiburg]]
| align=&quot;center&quot; | [http://www.espnfc.com/report?gameId=456670 5–2]
|{{dts|format=dmy|2017|4|1}}
|-
|{{ZD|GER}}[[Mario Gómez]]
|[[VfL Wolfsburg]]
|[[Bayer 04 Leverkusen]]
| align=&quot;center&quot; | [http://www.espnfc.com/report?gameId=456669 3–3]
|{{dts|format=dmy|2017|4|2}}
|-
|{{ZD|GER}}[[Max Kruse]]&lt;sup&gt;4&lt;/sup&gt;
|[[SV Werder Bremen]]
|[[FC Ingolstadt 04]]
| align=&quot;center&quot; | [http://www.espnfc.com/report?gameId=456634 4–2] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170423065943/http://www.espnfc.com/report?gameId=456634 |date=23. 4. 2017 }}
|{{dts|format=dmy|2017|4|22}}
|}
&lt;sup&gt;4&lt;/sup&gt; &lt;small&gt;Igrač postigao 4 gola&lt;/small&gt;

=== Najbolji asistenti ===
''Posljednja izmjena:20. maj 2017.''&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.worldfootball.net/assists/bundesliga-2016-2017/ |title=Assists |website=[[worldfootball]] |publisher= |access-date=17. 9. 2016 |language=English}}&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|-
! Poz
! Igrač
! Klub
! Asistencije
|-
|1
| align=&quot;left&quot; |{{ZD|ŠVE}} [[Emil Forsberg]]
| align=&quot;left&quot; |[[RB Leipzig]]
|21
|-
|2
| align=&quot;left&quot; |{{ZD|GER}} [[Thomas Müller]]
| align=&quot;left&quot; |[[FC Bayern München|Bayern München]]
|13
|-
|3
| align=&quot;left&quot; |{{ZD|FRA}} [[Ousmane Dembélé]]
| align=&quot;left&quot; |[[Borussia Dortmund]]
|12
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |4
| align=&quot;left&quot; |{{ZD|FRA}}[[Franck Ribéry]]
| align=&quot;left&quot; |[[FC Bayern München|Bayern München]]
| rowspan=&quot;3&quot; |11
|-
| align=&quot;left&quot; |{{ZD|ITA}} [[Vincenzo Grifo]]
| align=&quot;left&quot; |[[SC Freiburg]]
|-
| align=&quot;left&quot; |{{ZD|NED}}[[Arjen Robben]]
| align=&quot;left&quot; |[[FC Bayern München|Bayern München]]
|-
| rowspan=&quot;5&quot; |7
| align=&quot;left&quot; |{{ZD|GER}}[[Sebastian Rudy]]
| align=&quot;left&quot; |[[TSG 1899 Hoffenheim|TSG Hoffenheim]]
| rowspan=&quot;5&quot; |9
|-
| align=&quot;left&quot; |{{ZD|GER}} [[Fin Bartels]]
| align=&quot;left&quot; |[[SV Werder Bremen|Werder Bremen]]
|-
| align=&quot;left&quot; |{{ZD|GER}} [[Kerem Demirbay]]
| align=&quot;left&quot; |[[TSG 1899 Hoffenheim|TSG Hoffenheim]]
|-
| align=&quot;left&quot; |{{ZD|TUR}} [[Julian Brandt]]
| align=&quot;left&quot; |[[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]]
|-
| align=&quot;left&quot; |{{ZD|HRV}}[[Andrej Kramarić]]
| align=&quot;left&quot; |[[TSG 1899 Hoffenheim|TSG Hoffenheim]]
|}

=== Utakmica bez primljenog gola ===
''Posljednja izmjena:20. ''maj'' 2017.''&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.kicker.de/news/fussball/bundesliga/torhueter/1-bundesliga/2016-17/torhueter.html |title=1. Bundesliga: Die weiße Weste. Der Torwart-Award. |trans-title=Bundesliga: The white kit. The goalkeeper award. |website=kicker.de |publisher=[[Kicker (sports magazine)|kicker]] |access-date=1. 10. 2016 |language=German}}&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|-
! Poz.
! Igrač
! Klub
! Utakmica bez&lt;br&gt;primljenog gola
|-
| 1
| align=&quot;left&quot;|{{ZD|GER}} [[Manuel Neuer]]
| align=&quot;left&quot;|[[FC Bayern München|Bayern München]]
|14
|-
|2
| align=&quot;left&quot; |{{ZD|GER}} [[Oliver Baumann]]
| align=&quot;left&quot; |[[TSG 1899 Hoffenheim|1899 Hoffenheim]]
|12
|-
|3
| align=&quot;left&quot; |{{ZD|NOR}} [[Rune Jarstein]]
| align=&quot;left&quot; |[[Hertha BSC]]
|11
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |4
| align=&quot;left&quot; |{{ZD|FIN}} [[Lukas Hradecky]]
| align=&quot;left&quot; |[[Eintracht Frankfurt]]
| rowspan=&quot;2&quot; |10
|-
| align=&quot;left&quot; |{{ZD|SUI}} [[Yann Sommer]]
| align=&quot;left&quot; |[[Borussia Mönchengladbach]]
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |6
| align=&quot;left&quot; |{{ZD|SUI}}[[Roman Bürki]]
| align=&quot;left&quot; |[[Borussia Dortmund]]
| rowspan=&quot;2&quot; |9
|-
| align=&quot;left&quot; |{{ZD|MAĐ}} [[Péter Gulácsi]]
| align=&quot;left&quot; |[[RB Leipzig]]
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |8
| align=&quot;left&quot; |{{ZD|GER}} [[Ralf Fährmann]]
| align=&quot;left&quot; |[[FC Schalke 04|Schalke 04]]
| rowspan=&quot;2&quot; |8
|-
| align=&quot;left&quot; |{{ZD|BEL}} [[Koen Casteels]]
| align=&quot;left&quot; |[[VfL Wolfsburg]]
|-
|10
| align=&quot;left&quot; |{{ZD|SUI}} [[Marwin Hitz]]
| align=&quot;left&quot; |[[FC Augsburg]]
|7
|}

=== Igrač mjeseca ===
''Posljednja izmjena:01. maj 2017.''
{| class=&quot;wikitable&quot;
! Mjesec
! Igrač
! Klub
! Ref.
|-
| Septembar
| {{ZD|MEX}} [[Javier Hernández]]
| [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]]
| &lt;ref&gt;{{cite  news|url=http://www.bundesliga.com/en/news/Bundesliga/blmd6v-september-player-of-the-month-vote.jsp|title=Chicharito voted September Player of the Month!|publisher=bundesliga.com|access-date=28. 9. 2016|archive-date=2. 10. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20161002180737/http://www.bundesliga.com/en/news/Bundesliga/blmd6v-september-player-of-the-month-vote.jsp|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
| Oktobar
| {{ZD|POLJ}} [[Robert Lewandowski]]
| [[FC Bayern München|Bayern München]]
| &lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.bundesliga.com/en/bundesliga-tv/noblmd10-fc-bayern-muenchen-robert-lewandowski-october-player-of-the-month-419360.jsp|title=Lewandowski voted October Player of the Month|publisher=bundesliga.com|access-date=2. 11. 2016|archive-date=12. 11. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20161112101643/http://www.bundesliga.com/en/bundesliga-tv/noblmd10-fc-bayern-muenchen-robert-lewandowski-october-player-of-the-month-419360.jsp|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
| Novembar
| {{ZD|GAB}} [[Pierre-Emerick Aubameyang]]
| [[Borussia Dortmund]]
| &lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.bundesliga.com/en/news/Bundesliga/blmd12n-vote-now-for-your-november-bundesliga-player-of-the-month-425263.jsp|title=Aubameyang wins November Player of the Month!|access-date=28. 11. 2016|publisher=bundesliga.com|archive-date=30. 11. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20161130142827/http://www.bundesliga.com/en/news/Bundesliga/blmd12n-vote-now-for-your-november-bundesliga-player-of-the-month-425263.jsp|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|Decembar
|{{ZD|FRA}}[[Ousmane Dembélé]]
|[[Borussia Dortmund]]
| &lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.bundesliga.com/en/news/Bundesliga/blmd16n-vote-now-for-your-december-bundesliga-player-of-the-month-428828.jsp|title=Dembele voted December Player of the Month!|last=|first=|date=|work=|publisher=bundesliga.com|via=|access-date=5. 1. 2017|archive-date=30. 12. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20161230233637/http://www.bundesliga.com/en/news/Bundesliga/blmd16n-vote-now-for-your-december-bundesliga-player-of-the-month-428828.jsp|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|Januar
|{{ZD|JAP}}[[Yuya Osako]]
|[[1. FC Köln]]
| &lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.bundesliga.com/en/news/Bundesliga/blmd18n-osako-voted-january-bundesliga-player-of-the-month-431741.jsp|title=Köln's Yuya Osako voted January Player of the Month!|last=|first=|date=|work=|publisher=bundesliga.com|via=|access-date=2. 2. 2017|archive-date=9. 3. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170309080350/http://www.bundesliga.com/en/news/Bundesliga/blmd18n-osako-voted-january-bundesliga-player-of-the-month-431741.jsp|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
| Februar
| {{ZD|MEX}} [[Javier Hernández]]
| [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]]
| &lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.bundesliga.com/en/news/Bundesliga/blmd22n-chicharito-lewandowski-aubameyang-piszczek-vote-for-february-bundesliga-player-of-the-month-435097.jsp |title=Leverkusen's Chicharito voted February Player of the Month! |access-date=28. 2. 2017 |publisher=bundesliga.com |archive-date=28. 2. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170228005241/http://www.bundesliga.com/en/news/Bundesliga/blmd22n-chicharito-lewandowski-aubameyang-piszczek-vote-for-february-bundesliga-player-of-the-month-435097.jsp |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|-
| Mart
| {{ZD|GAB}} [[Pierre-Emerick Aubameyang]]
| [[Borussia Dortmund]]
| &lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.bundesliga.com/en/news/Bundesliga/blmd25n-mueller-lewandowski-aubameyang-modeste-vote-for-march-bundesliga-player-of-the-month-437991.jsp |title=Dortmund's Aubameyang voted March Player of the Month! |access-date=26. 3. 2017 |publisher=bundesliga.com |archive-date=27. 3. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170327202009/http://www.bundesliga.com/en/news/Bundesliga/blmd25n-mueller-lewandowski-aubameyang-modeste-vote-for-march-bundesliga-player-of-the-month-437991.jsp |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|-
|April
|{{ZD|POLJ}} [[Robert Lewandowski]]
|[[FC Bayern München|Bayern München]]
|&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://www.bundesliga.com/en/news/Bundesliga/blmd31n-lewandowski-keita-kruse-kramaric-vote-for-your-april-bundesliga-player-of-the-month-442691.jsp|title=Bayern's Lewandowski voted April Player of the Month!|access-date=2. 5. 2017|publisher=bundesliga.com|archive-date=1. 5. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170501111513/http://www.bundesliga.com/en/news/Bundesliga/blmd31n-lewandowski-keita-kruse-kramaric-vote-for-your-april-bundesliga-player-of-the-month-442691.jsp|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|Maj
| {{ZD|GAB}} [[Pierre-Emerick Aubameyang]]
| [[Borussia Dortmund]]
|&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://www.bundesliga.com/en/news/Bundesliga/aubameyang-gomez-robben-werner-vote-for-your-may-bundesliga-player-of-the-month-445694.jsp|title=Pierre-Emerick Aubameyang voted YOUR Bundesliga Player of the Month for May!|access-date=2. 6. 2017|publisher=bundesliga.com|archive-date=3. 6. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170603234840/http://www.bundesliga.com/en/news/Bundesliga/aubameyang-gomez-robben-werner-vote-for-your-may-bundesliga-player-of-the-month-445694.jsp|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|}

=== Tim Sezone ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Poz.
!Igrač
!Klub
|-
|[[Nogometni golman|GK]]
|{{ZD|NJE}} [[Manuel Neuer]]
|[[FC Bayern München|Bayern München]]
|-
|[[Odbrambeni igrač (nogomet)|CB]]
|{{ZD|NJE}} [[Mats Hummels]]
|[[FC Bayern München|Bayern München]]
|-
|[[Odbrambeni igrač (nogomet)|CB]]
|{{ZD|NJE}} [[Niklas Süle]]
|[[TSG 1899 Hoffenheim|1899 Hoffenheim]]
|-
|[[Odbrambeni igrač (nogomet)|RB]]
|{{ZD|POLJ}} [[Lukas Piszczek]]
|[[Borussia Dortmund]]
|-
|[[Odbrambeni igrač (nogomet)|LB]]
|{{ZD|BIH}} [[Sead Kolašinac]]
|[[FC Schalke 04|Schalke 04]]
|-
|[[Vezni igrač|CM]]
|{{ZD|ŠPA}} [[Thiago Alcantara]]
|[[FC Bayern München|Bayern München]]
|-
|[[Vezni igrač|CM]]
|{{ZD|GVI}} [[Naby Keita]]
|[[RB Leipzig]]
|-
|[[Vezni igrač|LM]]
|{{ZD|ŠVE}} [[Emil Forsberg]]
|[[RB Leipzig]]
|-
|[[Vezni igrač|RM]]
|{{ZD|FRA}} [[Ousmane Dembele]]
|[[Borussia Dortmund]]
|-
|[[Napadač|ST]]
|{{ZD|POLJ}} [[Robert Lewandowski]]
|[[FC Bayern München|Bayern München]]
|-
|[[Napadač|ST]]
|{{ZD|GAB}} [[Pierre-Emerick Aubameyang]]
|[[Borussia Dortmund]]
|}
Izvor:&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.bundesliga.com/en/tots/|title=Team of the Season|last=|first=|date=26. 5. 2017|website=bundesliga.com|publisher=bundesliga|access-date=26. 5. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170529015413/http://www.bundesliga.com/en/tots/|archive-date=29. 5. 2017|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== Broj ekipa po pokrajinama ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
! Poz
! [[Njemačke savezne pokrajine|Pokrajine]]
! Broj ekipa
! Klubovi
|-
| align=&quot;center&quot;|1
| [[Datoteka:Flag of North Rhine-Westphalia.svg|Flag of North Rhine-Westphalia|20px]] [[Sjeverna Rajna-Vestfalija]]
| align=&quot;center&quot;|5
| align=&quot;center&quot;|[[1. FC Köln]], [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]], [[Borussia Dortmund]], [[Borussia Mönchengladbach]], and [[FC Schalke 04|Schalke 04]]
|-
| align=&quot;center&quot;|2
| [[Datoteka:Flag of Bavaria (lozengy).svg|Flag of Bavaria (lozengy)|20px]] [[Bavarska]]
| align=&quot;center&quot;|3
| align=&quot;center&quot;|[[FC Augsburg]], [[FC Bayern München|Bayern München]], and [[FC Ingolstadt 04|FC Ingolstadt]]
|-
| align=&quot;center&quot; rowspan=2|3
| [[File:Flag of Baden-Württemberg.svg|Flag of Baden-Württemberg|20px]] [[Baden-Württemberg]]
| align=&quot;center&quot; rowspan=2|2
| align=&quot;center&quot;|[[SC Freiburg]] and [[TSG 1899 Hoffenheim|1899 Hoffenheim]]
|-
| [[Datoteka:Flag of Hesse.svg|Flag of Hesse|20px]] [[Hessen]]
| align=&quot;center&quot;|[[SV Darmstadt 98|Darmstadt 98]] and [[Eintracht Frankfurt]]
|-
| align=&quot;center&quot; rowspan=6|5
| [[Datoteka:Flag of Berlin.svg|Flag of Berlin|20px]] [[Berlin]]
| align=&quot;center&quot; rowspan=6|1
| align=&quot;center&quot;|[[Hertha BSC]]
|-
| [[Datoteka:Flag of Bremen.svg|Flag of Bremen|20px]] [[Bremen (pokrajina)|Bremen]]
| align=&quot;center&quot;|[[SV Werder Bremen|Werder Bremen]]
|-
| [[Datoteka:Flag of Hamburg.svg|Flag of Hamburg|20px]] [[Hamburg]]
| align=&quot;center&quot;|[[Hamburger SV]]
|-
| [[Datoteka:Flag of Lower Saxony.svg|Flag of Lower Saxony|20px]] [[Donja Saksonija]]
| align=&quot;center&quot;|[[VfL Wolfsburg]]
|-
| [[Datoteka:Flag of Rhineland-Palatinate.svg|Flag of Rhineland-Palatinate|20px]] [[Porajnje-Falačka]]
| align=&quot;center&quot;|[[1. FSV Mainz 05|Mainz 05]]
|-
| [[Datoteka:Flag of Saxony.svg|Flag of Saxony|20px]] [[Saksonija]]
| align=&quot;center&quot;|[[RB Leipzig]]
|}

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Fußball-Bundesliga 2016/2017}}
* {{službeni website|http://www.bundesliga.com}} {{en simbol}}
* [http://www.uefa.com/memberassociations/association=ger/domesticleague/ Bundesliga] na [[UEFA]].com {{en simbol}}
* [http://www.transfermarkt.de/1-bundesliga/startseite/wettbewerb/L1 Bundesliga] na Transfermarkt.de {{de simbol}}
* [http://www.kicker.de/news/fussball/bundesliga/startseite.html Bundesliga] na kicker.de {{de simbol}}

{{Bundesliga}}
{{Prve evropske nogometne lige 2016/17.}}

[[Kategorija:Sezone Njemačke nogometne Bundeslige|2016/17.]]</text>
      <sha1>jcvfdpeuahxoun54cg1ogu575renie9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Domen Prevc</title>
    <ns>0</ns>
    <id>422188</id>
    <revision>
      <id>3820496</id>
      <parentid>3815017</parentid>
      <timestamp>2026-03-28T10:52:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3820496</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="27782" sha1="lk81pxvuvx2rn4bu81po148g77aq7k1" xml:space="preserve">{{Infokutija skijaš
| ime                  = Domen Prevc
| slika                = Trondheim 2025 podium 5351 (cropped).jpg
| veličina_slike       =
| puno_ime             =
| datum_rođenja        = {{datum rođenja i godine|1999|6|4}}
| mjesto_rođenja       = [[Kranj]]
| datum_smrti          = 
| mjesto_smrti         =
| visina               = 174 cm
| klub                 = SK Triglav Kranj
| skije                = [[Slatnar (kompanija)|Slatnar]]
| takmiči_se_za        = {{ZD|SLO}} [[Slovenija|Sloveniju]]
| lični_rekord         = 254,5 m {{WR}} ([[Letalnica|Planica]] 2025)
| sezone               = [[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2015/2016.|2015]]–
| pobjede              = 23 (+ 3 ekipne + 1 mješovito)
| pobjednička_postolja = 41 (+ 16 ekipnih + 2 mješovito)
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|[[Zimske olimpijske igre|Olimpijske igre]]}}
{{MedaljaZlato|[[Zimske olimpijske igre 2026.|Milano / Cortina 2026.]]|[[Skijaški skokovi na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – velika skakaonica (muškarci)|Velika]]}}
{{MedaljaZlato|[[Zimske olimpijske igre 2026.|Milano / Cortina 2026.]]|[[Skijaški skokovi na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – mješoviti timovi|Mješovito]]}}
{{MedaljaTakmičenje|[[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju|Svjetsko prvenstvo]]}}
{{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2025.|Trondheim 2025.]]|[[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2025 – velika skakaonica (ekipno)|Ekipno]]}}
{{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2025.|Trondheim 2025.]]|[[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2025 – velika skakaonica (muškarci)|Velika]]}}
{{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2025.|Trondheim 2025.]]|[[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2025 – mješoviti skokovi|Mješovito]]}}
{{MedaljaTakmičenje|[[Svjetsko prvenstvo u skijaškim letovima]]}}
{{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u skijaškim letovima 2026.|Oberstdorf 2026.]]|Pojedinačno}}
{{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u skijaškim letovima 2022.|Vikersund 2022.]]|Ekipno}}
{{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u skijaškim letovima 2024.|Bad Mitterndorf 2024.]]|Ekipno}}
{{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u skijaškim letovima 2018.|Oberstdorf 2018.]]|Ekipno}}
{{MedaljaTakmičenje|[[Svjetsko juniorsko prvenstvo u nordijskom skijanju|Svjetsko juniorsko prvenstvo]]}}
{{MedaljaZlato|[[Svjetsko juniorsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2016.|Râșnov 2016.]]|[[Skijaški skokovi na Svjetskom juniorskom prvenstvu u nordijskom skijanju 2016.|Mješovito]]}}
{{MedaljaSrebro|[[Svjetsko juniorsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2016.|Râșnov 2016.]]|[[Skijaški skokovi na Svjetskom juniorskom prvenstvu u nordijskom skijanju 2016.|Pojedinačno]]}}
{{MedaljaTakmičenje|[[Evropski olimpijski festival mladih]]}}
{{MedaljaZlato|[[Evropski zimski olimpijski festival mladih 2015.|Vorarlberg 2015.]]|Ekipno}}
{{MedaljaSrebro|[[Evropski zimski olimpijski festival mladih 2015.|Vorarlberg 2015.]]|Pojedinačno}}
| aktualizirano = 27. 3. 2026.
}}
'''Domen Prevc''' [[Slovenija|slovenski]] je [[skijaški skokovi|skijaš-skakač]], brat [[Peter Prevc|Petera]], [[Cene Prevc|Ceneta]] i  [[Nika Prevc|Nike Prevc]]. Aktualni je [[Svjetski rekordi u skijaškim skokovima|svjetski rekorder]].

== Karijera ==
Na međunarodnim takmičenjima debitirao je 24. februara 2013. u [[FIS-kup]]u u svom rodnom [[Kranj]]u, zauzevši 26. mjesto. U sezoni 2014/15. nastupio je na [[Evropski olimpijski festival mladih|Evropskom olimpijskom festivalu mladih]] u [[Vorarlberg]]u, odakle se vratio sa srebrnom pojedinačnom i zlatnom ekipnom medaljom. Isti uspjeh ostvario je i na [[Svjetsko juniorsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2016.|Svjetskom juniorskom prvenstvu 2016.]] u [[Râșnov]]u.

Njegovi dobri rezultati nisu prošli nezapaženo, pa je u sezoni [[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2015/2016.|2015/16.]] uvršten u A-selekciju Slovenije. U [[Svjetski kup u skijaškim skokovima|Svjetskom kupu]] debitirao je na otvaranju sezone u [[Klingenthal]]u osvojivši odmah drugo mjesto kao član reprezentacije u ekipnom takmičenju, dok je narednog dana u pojedinačnom takmičenju bio osmi. Trebala su mu samo četiri nastupa da prvi put stane na pobjedničko postolje; to je uspio 19. decembra 2015. u [[Engelberg]]u, zauzevši drugo mjesto, odmah iza svog brata Petera.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://wtop.com/sports/2015/12/world-cup-leader-prevc-beats-16-year-old-brother-for-win/ |title=World Cup leader Prevc beats 16-year-old brother for win |website= wtop.com |access-date=19. 12. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151222081729/http://wtop.com/sports/2015/12/world-cup-leader-prevc-beats-16-year-old-brother-for-win/ |archive-date=22. 12. 2015 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; To je bio prvi put u historiji Svjetskog kupa da su dva brata stajala na pobjedničkom postolju.&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.eurosport.co.uk/ski-jumping/prevc-brothers-make-history-in-switzerland_sto5034529/story.shtml |title=Prevc brothers make history in Switzerland |publisher= [[Eurosport]] |access-date=20. 12. 2015}}&lt;/ref&gt; Do prve pobjede došao je 25. novembra 2016. u [[Kuusamo|Kuusamu]] na otvaranju [[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2016/2017.|sljedeće sezone]] (ispred [[Severin Freund|Severina Freunda]] i svog brata Petera).&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.vijesti.me/sport/u-bratovom-stilu-domen-prevc-pobijedio-na-startu-sezone-913475 |title= U bratovom stilu: Domen Prevc pobijedio na startu sezone |website= Vijesti.me |date= 25. 11. 2016 |access-date= 12. 12. 2016 |archive-url= https://web.archive.org/web/20170214184448/http://www.vijesti.me/sport/u-bratovom-stilu-domen-prevc-pobijedio-na-startu-sezone-913475 |archive-date=14. 2. 2017 |url-status= dead}}&lt;/ref&gt;

U sezoni [[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2017/2018.|2017/18.]] upao je u rezultatsku krizu, ali je ipak uspio doći do svoje prve seniorske medalje s velikih takmičenja, osvojivši srebro s reprezentacijom na [[Svjetsko prvenstvo u skijaškim letovima 2018.|Svjetskom prvenstvu u letovima 2018.]] u [[Oberstdorf]]u. Uslijedile su sezone s prosječnim ili lošim rezultatima, sve do [[Svjetsko prvenstvo u skijaškim letovima 2022.|Svjetskog prvenstva letovima 2022.]] u [[Vikersund]]u, gdje je ovog puta osvojio ekipnu zlatnu medalju, koju su Slovenci s njim u sastavu [[Svjetsko prvenstvo u skijaškim letovima 2024.|uspjeli odbraniti]] dvije godine kasnije u [[Bad Mitterndorf]]u.

Na [[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2025.|Svjetskom prvenstvu 2025.]] u [[Trondheim]]u najprije je osvojio srebro u [[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2025 – mješoviti skokovi|mješovitim skokovima]],&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://siol.net/sportal/zimski-sporti/nordijsko-sp-trondheim-velika-skakalnica-tekma-mesanih-ekip-klinec-prevc-lanisek-656856 |title= Ema Klinec, Domen Prevc, Nika Prevc in Anže Lanišek v Trondheimu do srebrne medalje |work= Siol |date= 5. 3. 2025 |access-date= 9. 3. 2025 |language=sl}}&lt;/ref&gt; što mu je bila prva medalja sa svjetskih prvenstava u karijeri, a već sljedećeg dana s kolegama iz reprezentacije postao je i ekipni svjetski prvak&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://siol.net/sportal/zimski-sporti/svetovno-prvenstvo-v-trondheimu-smucarski-skoki-ekipna-tekma-zlata-kolajna-slovenija-656975 |title= Anže Lanišek s skokom dneva potrdil zlato kolajno za Slovenijo! |work= Siol |date= 6. 3. 2025 |access-date= 9. 3. 2025 |language=sl}}&lt;/ref&gt; da bi na kraju osvojio i pojedinačno zlato na velikoj skakaonici.&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://siol.net/sportal/zimski-sporti/nordijsko-svetovno-prvenstvo-trondheim-skoki-posamicna-tekma-m-sobota-657185 |title= Fantastičen podvig Domna Prevca! Slovenija ima novega svetovnega prvaka |work= Siol |date= 8. 3. 2025 |access-date= 9. 3. 2025 |language=sl}}&lt;/ref&gt; [[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2024/2025.|Sezonu]] je zaključio u [[Planica|Planici]], najprije pobjedom i osvajanjem malog &quot;Kristalnog globusa&quot; u [[Svjetski kup u skijaškim letovima 2024/2025.|poretku letača]],&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://siol.net/sportal/zimski-sporti/smucarski-poleti-planica-posamicana-tekma-petek-1-658845 |title= Dvojno slovensko slavje v Planici, Prevc z zmago potrdil globus! |work= Siol |date= 28. 3. 2025 |access-date= 28. 3. 2025 |language=sl}}&lt;/ref&gt; a zatim i drugim mjestom posljednjeg dana sezone, srušivši pritom i svjetski rekord s 254,5 m u drugoj seriji.&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://siol.net/sportal/zimski-sporti/smucarski-poleti-zakljucek-svetovnega-pokala-planica-posamicna-tekma-1-658970 |title= Domen Prevc dosegel nov svetovni rekord, zmaga Lanišku! |work= Siol |date= 30. 3. 2025 |access-date= 30. 3. 2025 |language=sl}}&lt;/ref&gt; Također je osvojio takmičenje [[Planica 7 2025.|Planica 7]].

U sezonu [[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2025/2026.|2025/26.]] ušao je u vrhunskoj formi, plasiravši se na postolje na 13 od prvih 15 takmičenja, od čega 12 uzastopno (od čega sedam pobjeda, pet uzastopnih). Taj niz obuhvatio je i [[Turneja 4 skakaonice 2025/2026.|Novogodišnju turneju]], na kojoj je u njemačkom dijelu ostvario pobjede, a u austrijskom zabilježio druga mjesta te ju je uvjerljivo i osvojio, tačno deset godina nakon svog brata Petera.&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://n1info.ba/sport/ostali-sportovi/sjajni-slovenac-domen-prevc-pobjednik-novogodisnje-turneje-cetiri-skakaonice/ |title= Sjajni Slovenac Domen Prevc pobjednik Novogodišnje turneje Četiri skakaonice |publisher= [[N1 (televizija)|N1]] |date= 6. 1. 2026 |access-date= 6. 1. 2026}}&lt;/ref&gt; Također deset godina nakon Petera [[Svjetsko prvenstvo u skijaškim letovima 2026.|postao je]] i svjetski prvak u skijaškim letovima, nadmašivši konkurente u [[Oberstdorf]]u.&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://www.klix.ba/sport/ostali-sportovi/domen-prevc-je-svjetski-prvak-u-ski-letovima-maestralni-slovenac-je-pomeo-konkurenciju/260124097 |title= Domen Prevc je svjetski prvak u ski-letovima! Maestralni Slovenac je pomeo konkurenciju |website= [[klix.ba]] |date= 24. 1. 2026 |access-date= 27. 1. 2026}}&lt;/ref&gt; Na [[Zimske olimpijske igre 2026.|Olimpijskim igrama 2026.]] u [[Milano|Milanu]] i [[Cortina d'Ampezzo|Cortini d'Ampezzo]] ostao je bez medalje na maloj skakaonici, završivši šesti, ali je u mješovitim ekipnim skokovima osvojio zlato sa svojom sestrom (s kojom je nosio i [[Zastava Slovenije|zastavu Slovenije]] na ceremoniji otvaranja Igara), [[Anže Lanišek|Anžetom Lanišekom]] i [[Nika Vodan|Nikom Vodan]] da bi na velikoj osvojio i drugu zlatnu medalju, postavši prvi Slovenac s pojedinačnom olimpijskom titulom u skijaškim skokovima. Sezonu karijere okrunio je osvajanjem Svjetskog kupa, pridruživši se po tome Peteru i Niki, po čemu su jedinstvena porodica ne samo u okvirima svog sporta. Uz to, postao je tek drugi skakač u historiji, nakon [[Matti Nykänen|Matija Nykänena]], koji je u jednoj sezoni osvojio Svjetski kup, Svjetsko prvenstvo u letovima, Novogodišnju turneju i olimpijsko zlato, a sve to kao aktualni svjetski prvak.

== Rezultati u Svjetskom kupu ==
=== Postolja ===
==== Pojedinačno ====
{|width=100% style=&quot;font-size: 100%; text-align:center&quot; class=wikitable
! Br.
! Datum
! Mjesto
! Skakaonica
! [[Kritična tačka|K-tačka]]
! [[Veličina skakaonice|HS]]
! Skok 1
! Skok 2
! Bodovi
! Plasman
! Pobjednik
|-
|1.
|align=center|19. 12. 2015.
|align=left|{{ZD|Švicarska}} [[Engelberg]]
|align=left|[[Titlis (skakaonica)|Titlis]]
|K-125
|HS 137
|133,5 m
|134 m
|283,5
|2.
|rowspan=2|[[Peter Prevc]]
|-
|2.
|align=center|30. 1. 2016.
|align=left|{{ZD|Japan}} [[Sapporo]]
|align=left|[[Ōkurayama]]
|K-120
|HS 134
|129,5 m
|134,5 m
|282,8
|2.
|-
|3.
|align=center|25. 11. 2016.
|align=left|{{ZD|Finska}} [[Kuusamo]]
|align=left|[[Rukatunturi]]
|K-120
|HS 142
|138,5 m
|140,5 m
|321,8
|'''1.'''
|rowspan=3|—
|-
|4.
|align=center|4. 12. 2016.
|align=left|{{ZD|Njemačka}} [[Klingenthal]]
|align=left|[[Vogtland Arena]]
|K-125
|HS 140
|140 m
|141 m
|286,9
|'''1.'''
|-
|5.
|align=center|10. 12. 2016.
|align=left|{{ZD|Norveška}} [[Lillehammer]]
|align=left|[[Lysgårdsbakken]]
|K-123
|HS 138
|142,5 m
|141,5 m
|301,2
|'''1.'''
|-
|6.
|align=center|17. 12. 2016.
|align=left rowspan=2|{{ZD|Švicarska}} [[Engelberg]]
|align=left rowspan=2|[[Titlis (skakaonica)|Titlis]]
|rowspan=2|K-125
|rowspan=2|HS 140
|132 m
|137,5 m
|301,6
|2.
|[[Michael Hayböck]]
|-
|7.
|align=center|18. 12. 2016.
|144 m
|141,5 m
|305,9
|'''1.'''
|colspan=2|—
|-
|8.
|align=center|15. 1. 2017.
|align=left|{{ZD|Poljska}} [[Wisła (mjesto)|Wisła]]
|align=left|[[Malinka (skakaonica)|Malinka]]
|K-120
|HS 134
|130 m
|132 m
|270,4
|3.
|[[Kamil Stoch]]
|-
|9.
|align=center|17. 3. 2019.
|align=left|{{ZD|NOR}} [[Vikersund]]
|align=left|[[Vikersundbakken]]
|K-200
|HS-240
|241 m
|232,5 m
|454,7
|'''1.'''
|colspan=2|—
|-
|10.
|align=center|24. 3. 2019.
|align=left|{{ZD|SLO}} [[Planica]]
|align=left|[[Letalnica]]
|K-200
|HS 240
|239,5 m
|222,5 m
|444,0
|2.
|[[Ryōyū Kobayashi]]
|-
|11.
|align=center|28. 1. 2023.
|align=left|{{ZD|AUT}} [[Bad Mitterndorf]]
|align=left|[[Kulm (letaonica)|Kulm]]
|K-200
|HS 235
|236 m
|224 m
|425,4
|3.
|[[Halvor Egner Granerud]]
|-
|12.
|align=center|18. 2.  2024.
|align=left|{{ZD|JAP}} [[Sapporo]]
|align=left|[[Ōkurayama]]
|K-123
|HS 137
|136,5 m
|139,5 m
|273,6
|'''1.'''
|colspan=2|—
|-
|13.
|align=center|17. 3. 2024.
|align=left|{{ZD|NOR}} [[Vikersund]]
|align=left|[[Vikersundbakken]]
|K-200
|HS 240
|236,5 m
|—{{note|1}}
|245,4
|3.
|[[Stefan Kraft]]
|-
|14.
|align=center|24. 3. 2024.
|align=left|{{ZD|SLO}} [[Planica]]
|align=left|[[Letalnica]]
|K-200
|HS 240
|233 m
|238 m
|444,3
|2.
|[[Daniel Huber (ski-skakač)|Daniel Huber]]
|-
|15.
|align=center|25. 1. 2025.
|align=left rowspan=2|{{ZD|NJE}} [[Oberstdorf]]
|align=left rowspan=2|[[Skakaonica &quot;Heini Klopfer&quot;|&quot;Heini Klopfer&quot;]]
|rowspan=2|K-200
|rowspan=2|HS 235
|217 m
|231,5 m
|444,9
|3.
|[[Timi Zajc]]
|-
|16.
|align=center|26. 1. 2025.
|226,5 m
|231,5 m
|436,8
|'''1.'''
|colspan=2|—
|-
|17.
|align=center|15. 2. 2025.
|align=left|{{ZD|JAP}} [[Sapporo]]
|align=left|[[Ōkurayama]]
|K-120
|HS 134
|137,5 m
|135,5 m
|266,2
|3.
|[[Ryōyū Kobayashi]]
|-
|18.
|align=center|16. 3. 2025.
|align=left|{{ZD|NOR}} [[Vikersund]]
|align=left|[[Vikersundbakken]]
|K-200
|HS 240
|247 m
|—{{note|1}}
|214,5
|'''1.'''
|rowspan=2|—
|-
|19.
|align=center|28. 3. 2025.
|align=left rowspan=2|{{ZD|SLO}} [[Planica]]
|align=left rowspan=2|[[Letalnica]]
|rowspan=2|K-200
|rowspan=2|HS 240
|234,5 m
|224,5 m
|459,1
|'''1.'''
|-
|20.
|align=center|30. 3. 2025.
|245 m
|254,5 m {{WR}}
|475,0
|2.
|[[Anže Lanišek]]
|-
|21.
|align=center|23. 11. 2025.
|align=left|{{ZD|NOR}} [[Lillehammer]]
|align=left|[[Lysgårdsbakken]]
|K-123
|HS 140
|140 m
|139 m
|287,3
|2.
|[[Ryōyū Kobayashi]]
|-
|22.
|align=center|26. 11. 2025.
|align=left|{{ZD|ŠVE}} [[Falun]]
|align=left|[[Lugnet (skakaonica)|Lugnet]]
|K-120
|HS 134
|129 m
|129 m
|258,7
|3.
|rowspan=2|[[Anže Lanišek]]
|-
|23.
|align=center|29. 11. 2025.
|align=left|{{ZD|FIN}} [[Kuusamo]]
|align=left|[[Rukatunturi]]
|K-120
|HS 142
|132,5 m
|–{{note|1}}
|128,0
|3.
|-
|24.
|align=center|6. 12. 2025.
|align=left rowspan=2|{{ZD|POLJ}} [[Wisła (mjesto)|Wisła]]
|align=left rowspan=2|[[Malinka (skakaonica)|Malinka]]
|rowspan=2|K-120
|rowspan=2|HS 134
|136 m
|130 m
|286,2
|'''1.'''
|rowspan=5|—
|-
|25.
|align=center|7. 12. 2025.
|137 m
|132 m
|282,3
|'''1.'''
|-
|26.
|align=center|13. 12. 2025.
|align=left rowspan=2|{{ZD|NJE}} [[Klingenthal]]
|align=left rowspan=2|[[Vogtland Arena]]
|rowspan=2|K-125
|rowspan=2|HS 140
|142,5 m
|143 m
|298,5
|'''1.'''
|-
|27.
|align=center|14. 12. 2025.
|141 m
|140,5 m
|275,1
|'''1.'''
|-
|28.
|align=center|20. 12. 2025.
|align=left rowspan=2|{{ZD|ŠVI}} [[Engelberg]]
|align=left rowspan=2|[[Titlis (skakaonica)|Titlis]]
|rowspan=2|K-125
|rowspan=2|HS 137
|138,5 m
|142 m
|330,2
|'''1.'''
|-
|29.
|align=center|21. 12. 2025.
|133 m
|141 m
|306,4
|2.
|[[Ryōyū Kobayashi]]
|-
|30.
|align=center|29. 12. 2025.
|align=left|{{ZD|NJE}} [[Oberstdorf]]
|align=left|[[Schattenberg (skakaonica)|Schattenberg]]
|K-120
|HS 137
|141,5 m
|140 m
|316,7
|'''1.'''
|rowspan=2|—
|-
|31.
|align=center|1. 1. 2026.
|align=left|{{ZD|NJE}} [[Garmisch-Partenkirchen]]
|align=left|[[Velika olimpijska skakaonica (Garmisch-Partenkirchen)|Velika olimpijska]]
|K-120
|HS 142
|143 m
|141 m
|303,1
|'''1.'''
|-
|32.
|align=center|4. 1. 2026.
|align=left|{{ZD|AUT}} [[Innsbruck]]
|align=left|[[Bergisel (skakaonica)|Bergisel]]
|K-120
|HS 128
|129,5 m
|128 m
|276,0
|2.
|[[Ren Nikaidō]]
|-
|33.
|align=center|6. 1. 2026.
|align=left|{{ZD|AUT}} [[Bischofshofen]]
|align=left|[[Skakaonica &quot;Paul Ausserleitner&quot;|&quot;Paul Ausserleitner&quot;]]
|K-125
|HS 142
|138 m
|138,5 m
|299,8
|2.
|[[Daniel Tschofenig]]
|-
|34.
|align=center|17. 1. 2026.
|align=left rowspan=2|{{ZD|JAP}} [[Sapporo]]
|align=left rowspan=2|[[Ōkurayama]]
|rowspan=2|K-123
|rowspan=2|HS 137
|132 m
|141 m
|285,7
|'''1.'''
|rowspan=6|—
|-
|35.
|align=center|18. 1. 2026.
|137,5 m
|136,5 m
|277,7
|'''1.'''
|-
|36.
|align=center|31. 1. 2026.
|align=left rowspan=2|{{ZD|NJE}} [[Willingen (Upland)|Willingen]]
|align=left rowspan=2|[[Mühlenkopf (skakaonica)|Mühlenkopf]]
|rowspan=2|K-130
|rowspan=2|HS 147
|146,5 m
|155 m
|264,2
|'''1.'''
|-
|37.
|align=center|1. 2. 2026.
|147 m
|152 m
|293,0
|'''1.'''
|-
|38.
|align=center|28. 2. 2026.
|align=left rowspan=2|{{ZD|AUT}} [[Bad Mitterndorf]]
|align=left rowspan=2|[[Kulm (letaonica)|Kulm]]
|rowspan=2|K-200
|rowspan=2|HS 235
|213,5 m
|228,5 m
|433,0
|'''1.'''
|-
|39.
|align=center|1. 3. 2026.
|238 m
|245,5 m
|463,2
|'''1.'''
|-
|40.
|align=center|7. 3. 2026.
|align=left|{{ZD|FIN}} [[Lahti]]
|align=left|[[Salpausselkä (skakaonica)|Salpausselkä]]
|K-116
|HS 130
|130 m
|130 m
|298,8
|2.
|[[Daniel Tschofenig]]
|-
|41.
|align=center|27. 3. 2026.
|align=left|{{ZD|SLO}} [[Planica]]
|align=left|[[Letalnica]]
|K-200
|HS 240
|232,5 m
|230,5 m
|471,4
|'''1.'''
|colspan=2|—
|}
{{note|1}} – održana samo jedna serija

==== Ekipno ====
{| class=&quot;wikitable&quot;
|---
! width=&quot;66&quot; bgcolor=&quot;#e0e0e0&quot; | Sezona
! width=&quot;90&quot; bgcolor=&quot;#e0e0e0&quot; | Datum
! width=&quot;135&quot; bgcolor=&quot;#e0e0e0&quot; | Mjesto
! width=&quot;135&quot; bgcolor=&quot;#e0e0e0&quot; | Skakaonica
! bgcolor=&quot;#e0e0e0&quot; | {{Tooltip|HS|Veličina skakaonice}}
! bgcolor=&quot;#e0e0e0&quot; | Plasman
|-
|align=center rowspan=2|'''[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2015/2016.|2015/16.]]''' ||align=center|21. 11. 2015. || {{ZD|NJE}} [[Klingenthal]] || [[Vogtland Arena]] || align=center|HS 140 || bgcolor=silver align=center|2.
|-
|align=center |6. 2. 2016. || {{ZD|NOR}} [[Oslo]] || [[Holmenkollen (skakaonica)|Holmenkollen]]|| align=center|HS 134 || bgcolor=gold align=center|'''1.'''
|-
|align=center |'''[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2016/2017.|2016/17.]]''' ||align=center| 21. 1. 2017. || {{ZD|POLJ}} [[Zakopane]] || [[Wielka Krokiew]] || align=center|HS 140 || bgcolor=&quot;#cc9966&quot; align=center|3.
|-
|align=center rowspan=2|'''[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2017/2018.|2017/18.]]''' ||align=center| 17. 3. 2018. || {{ZD|NOR}} [[Vikersund]] || [[Vikersundbakken]] || align=center|HS 240|| bgcolor=&quot;#cc9966&quot; align=center|3.
|-
|align=center |24. 3. 2018. || {{ZD|SLO}} [[Planica]] || [[Letalnica]]|| align=center|HS 240 || bgcolor=&quot;#cc9966&quot; align=center|3.
|-
|align=center rowspan=2|'''[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2018/2019.|2018/19.]]''' ||align=center| 16. 3. 2019. || {{ZD|NOR}} [[Vikersund]] || [[Vikersundbakken]] || align=center|HS 240|| bgcolor=gold align=center|'''1.'''
|-
|align=center |23. 3. 2019. || {{ZD|SLO}} [[Planica]] || [[Letalnica]]|| align=center|HS 240 || bgcolor=&quot;#cc9966&quot; align=center|3.
|-
|align=center |'''[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2019/2020.|2019/20.]]''' ||align=center| 25. 1. 2020. || {{ZD|POLJ}} [[Zakopane]] || [[Wielka Krokiew]] || align=center|HS 140 || bgcolor=&quot;#cc9966&quot; align=center|3.
|-
|align=center rowspan=2|'''[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2022/2023.|2022/23.]]''' ||align=center| 25. 3. 2023. || {{ZD|FIN}} [[Lahti]] || [[Salpausselkä (skakaonica)|Salpausselkä]] || align=center|HS 130 || bgcolor=silver align=center|2.
|-
|align=center |1. 4. 2023. || {{ZD|SLO}} [[Planica]] || [[Letalnica]]|| align=center|HS 240 || bgcolor=silver align=center|2.
|-
|align=center rowspan=3|'''[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2023/2024.|2023/24.]]''' ||align=center| 20. 1. 2024. || {{ZD|POLJ}} [[Zakopane]] || [[Wielka Krokiew]] || align=center|HS 140 || bgcolor=silver align=center|2.
|-
|align=center |23. 2. 2024{{note||}} || {{ZD|NJE}} [[Oberstdorf]] || [[Skakaonica &quot;Heini Klopfer&quot;|&quot;Heini Klopfer&quot;]] || align=center|HS 235 || bgcolor=gold align=center|'''1.'''
|-
|align=center |23. 3. 2024. || {{ZD|SLO}} [[Planica]] || [[Letalnica]]|| align=center|HS 240 || bgcolor=silver align=center|2.
|-
|align=center rowspan=2|'''[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2024/2025.|2024/25.]]''' ||align=center| 18. 1. 2025. || {{ZD|POLJ}} [[Zakopane]] || [[Wielka Krokiew]] || align=center|HS 140 || bgcolor=silver align=center|2.
|-
|align=center |29. 3. 2025. || {{ZD|SLO}} [[Planica]] || [[Letalnica]]|| align=center|HS 240 || bgcolor=&quot;#cc9966&quot; align=center|3.
|-
|align=center|'''[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2025/2026.|2025/26.]]''' ||align=center| 8. 3. 2026{{note||}} || {{ZD|FIN}} [[Lahti]] || [[Salpausselkä (skakaonica)|Salpausselkä]] || align=center|HS 130 || bgcolor=silver align=center|2.
|}
{{note||}} – takmičenje supertimova (dvojica skakača po timu, tri serije)

===== Mješovito =====
{| class=&quot;wikitable&quot;
|---
! width=&quot;66&quot; bgcolor=&quot;#e0e0e0&quot; | Sezona
! width=&quot;90&quot; bgcolor=&quot;#e0e0e0&quot; | Datum
! width=&quot;135&quot; bgcolor=&quot;#e0e0e0&quot; | Mjesto
! width=&quot;135&quot; bgcolor=&quot;#e0e0e0&quot; | Skakaonica
! bgcolor=&quot;#e0e0e0&quot; | {{Tooltip|HS|Veličina skakaonice}}
! bgcolor=&quot;#e0e0e0&quot; | Plasman
|-
|align=center rowspan=2|'''[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2025/2026.|2025/26.]]''' ||align=center| 21. 11. 2025. || {{ZD|NOR}} [[Lillehammer]] || [[Lysgårdsbakken]] || align=center|HS 140 || bgcolor=silver align=center|2.
|-
|align=center| 30. 1. 2026. || {{ZD|NJE}} [[Willingen (Upland)|Willingen]] || [[Mühlenkopf (skakaonica)|Mühlenkopf]] || align=center|HS 147 || bgcolor=gold align=center|'''1.'''
|}
{{col-begin}}
{{col-break}}
=== Ukupni poredak ===
{| class=wikitable style=&quot;text-align: center&quot; width=300
|-
!Sezona
!Plasman
|-
|[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2015/2016.|2015/2016.]]
|14.
|-
|[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2016/2017.|2016/2017.]]
|6.
|-
|[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2017/2018.|2017/2018.]]
|33.
|-
|[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2018/2019.|2018/2019.]]
|13.
|-
|[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2019/2020.|2019/2020.]]
|19.
|-
|[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2020/2021.|2020/2021.]]
|22.
|-
|[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2021/2022.|2021/2022.]]
|44.
|-
|[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2022/2023.|2022/2023.]]
|18.
|-
|[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2023/2024.|2023/2024.]]
|13.
|-
|[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2024/2025.|2024/2025.]]
|10.
|-bgcolor=gold
|[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2025/2026.|2025/2026.]]
|'''1.'''
|}
{{col-break}}
=== [[Novogodišnja turneja]] ===
{| class=wikitable style=&quot;text-align: center&quot; width=300
|-
!Sezona
!Plasman
|-
|[[Turneja 4 skakaonice 2015/2016.|2015/2016.]]
|17.
|-
|[[Turneja 4 skakaonice 2016/2017.|2016/2017.]]
|9.
|-
|[[Turneja 4 skakaonice 2017/2018.|2017/2018.]]
|37.
|-
|[[Turneja 4 skakaonice 2018/2019.|2018/2019.]]
|nije nastupao
|-
|[[Turneja 4 skakaonice 2019/2020.|2019/2020.]]
|'''7.'''
|-
|[[Turneja 4 skakaonice 2020/2021.|2020/2021.]]
|29.
|-
|[[Turneja 4 skakaonice 2021/2022.|2021/2022.]]
|nije nastupao
|-
|[[Turneja 4 skakaonice 2022/2023.|2022/2023.]]
|29.
|-
|[[Turneja 4 skakaonice 2023/2024.|2023/2024.]]
|31.
|-
|[[Turneja 4 skakaonice 2024/2025.|2024/2025.]]
|21.
|-bgcolor=gold
|[[Turneja 4 skakaonice 2025/2026.|2025/2026.]]
|'''1.'''
|}
{{col-end}}

{{col-begin}}
{{col-break}}
=== [[Svjetski kup u skijaškim letovima|Svjetski kup u letovima]] ===
{| class=wikitable style=&quot;text-align: center&quot; width=300
|-
!Sezona
!Plasman
|-
|[[Svjetski kup u skijaškim letovima 2016/2017.|2016/2017.]]
|9.
|-
|[[Svjetski kup u skijaškim letovima 2016/2017.|2016/2017.]]
|13.
|-
|[[Svjetski kup u skijaškim letovima 2018/2019.|2018/2019.]]
|4.
|-
|[[Svjetski kup u skijaškim letovima 2019/2020.|2019/2020.]]
|9.
|-
|[[Svjetski kup u skijaškim letovima 2020/2021.|2020/2021.]]
|5.
|-
|[[Svjetski kup u skijaškim letovima 2021/2022.|2021/2022.]]
|17.
|-
|[[Svjetski kup u skijaškim letovima 2022/2023.|2022/2023.]]
|5.
|-
|[[Svjetski kup u skijaškim letovima 2023/2024.|2023/2024.]]
|5.
|-bgcolor=gold
|[[Svjetski kup u skijaškim letovima 2024/2025.|2024/2025.]]
|'''1.'''
|}

=== [[Raw Air]] ===
{|class=wikitable style=&quot;text-align: center&quot; width=300
!Sezona
!Plasman
|-
|[[Raw Air 2017.|2017.]]
|24.
|-
|[[Raw Air 2018.|2018.]]
|44.
|-
|[[Raw Air 2019.|2019.]]
|18.
|-
|[[Raw Air 2020.|2020.]]
|38.
|-
|2021.
|''[[Pandemija COVID-a 19|otkazano]]''
|-
|[[Raw Air 2022.|2022.]]
|44.
|-
|[[Raw Air 2023.|2023.]]
|18.
|-
|[[Raw Air 2024.|2024.]]
|10.
|-bgcolor=silver
|[[Raw Air 2025.|2025.]]
|'''2.'''
|}
{{col-break}}
=== [[Willingen Six]] ===
{|class=wikitable style=&quot;text-align: center&quot; width=300
!Sezona
!Plasman
|-
|[[Willingen Five 2019.|2019.]]
|37.
|-
|[[Willingen Five 2020.|2020.]]
|'''11.'''
|-
|[[Willingen Six 2021.|2021.]]
|nije nastupao
|}

=== [[Planica 7]] ===
{|class=wikitable style=&quot;text-align: center&quot; width=300
!Sezona
!Plasman
|-
|[[Planica 7 2018.|2018.]]
|36.
|-
|[[Planica 7 2019.|2019.]]
|5.
|-
|2020.
|''[[Pandemija COVID-a 19|Otkazano]]''
|-
|[[Planica 7 2021.|2021.]]
|4.
|-
|[[Planica 7 2022.|2022.]]
|33.
|-
|[[Planica 7 2023.|2023.]]
|5.
|-
|[[Planica 7 2024.|2024.]]
|10.
|-bgcolor=gold
|[[Planica 7 2025.|2025.]]
|'''1.'''
|}

=== [[Ljetni Grand Prix (skijaški skokovi)|Ljetni Grand Prix]] ===
{|class=wikitable style=&quot;text-align: center&quot; width=300
!Sezona
!Plasman
|-
|[[Ljetni Grand Prix 2018 (skijaški skokovi)|2018.]]
|62.
|-
|[[Ljetni Grand Prix 2019 (skijaški skokovi)|2019.]]
|53.
|-
|[[Ljetni Grand Prix 2020 (skijaški skokovi)|2020.]]
|rowspan=2|nije nastupao
|-
|[[Ljetni Grand Prix 2021 (skijaški skokovi)|2021.]]
|-
|[[Ljetni Grand Prix 2022 (skijaški skokovi)|2022.]]
|29.
|-
|[[Ljetni Grand Prix 2023 (skijaški skokovi)|2023.]]
|nije nastupao
|-
|[[Ljetni Grand Prix 2024 (skijaški skokovi)|2024.]]
|74.
|-
|[[Ljetni Grand Prix 2025 (skijaški skokovi)|2025.]]
|23.
|}
{{col-end}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Domen Prevc}}
* [http://domenprevc.com/ Službeni sajt] 
* [http://data.fis-ski.com/dynamic/athlete-biography.html?sector=JP&amp;competitorid=186516&amp;type=result Profil] na [[FIS]]-u

{{S-start}}
{{Redoslijed
| prije          = [[Ilka Štuhec]]
| naslov  = [[Spisak nosilaca zastave Slovenije na Olimpijskim igrama|Nositelj zastave Slovenije]]: &lt;br/&gt; {{NaziviOI|Z|2026}} &lt;br/&gt; (s [[Nika Prevc|Nikom Prevc]])
| poslije          = ''bit će određeno''
}}
{{S-end}}

{{Olimpijski pobjednici na velikoj skakaonici}}
{{Olimpijski pobjednici u ski-skokovima - mješoviti timovi}}
{{Svjetski prvaci na velikoj skakaonici}}
{{Svjetski prvaci na velikoj skakaonici - ekipno}}
{{Osvajači Svjetskog kupa u ski-skokovima}}
{{Svjetski prvaci u ski-letovima}}
{{Osvajači Svjetskog kupa u ski-letovima}}
{{Pobjednici Turneje 4 skakaonice}}
{{Prvaci Slovenije u ski-skokovima}}

{{DEFAULTSORT:Prevc, Domen}}
[[Kategorija:Rođeni 1999.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Kranj]]
[[Kategorija:Slovenski skijaši-skakači]]
[[Kategorija:Slovenski olimpijci]]
[[Kategorija:Skijaši-skakači na Zimskim olimpijskim igrama 2026.]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 2026.]]
[[Kategorija:Osvajači zlatne medalje na Olimpijskim igrama (Slovenija)]]</text>
      <sha1>lk81pxvuvx2rn4bu81po148g77aq7k1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – 7,5 km</title>
    <ns>0</ns>
    <id>443579</id>
    <revision>
      <id>3820428</id>
      <parentid>3783233</parentid>
      <timestamp>2026-03-27T21:12:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Rezultati */</comment>
      <origin>3820428</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20071" sha1="mzrs83a630azhh0brln2v82pstrotbt" xml:space="preserve">{{Infokutija olimpijski događaj
| disciplina      = Biatlon – 7,5 km (žene)
| slika           = Laura_Dahlmeier_2016_crop.jpg
| veličina_slike  = 
| opis_slike      = [[Laura Dahlmeier]], pobjednica utrke
| mjesto          = {{ZID|Južna Koreja}}, [[Pjongčang]]
| datum           = 10. februar 2018.
| broj_učesnika   = 87
| broj_zemalja    = 27
| broj_ekipa      = 
| godina          = 2018
| vrsta           = Zimskim
| zlato           = [[Laura Dahlmeier]]
| zlato_NOK       = GER
| srebro          = [[Marte Olsbu]]
| srebro_NOK      = NOR
| bronza          = [[Veronika Vítková]]
| bronza_NOK      = CZE
| prijašnji       = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – 7,5 km|2014.]]
| sljedeći        = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 7,5 km|2022]]
}}
{{Biatlon na ZOI 2018.}}
{{Glavni|Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018.}}
Utrka u '''[[biatlon]]u''' u [[Biatlon#Discipline|sprintu na 7,5&amp;nbsp;km]] na [[ZOI 2018.]] održana je 10. februara 2018. u biatlonskom kompleksu [[Biatlonski centar Alpensia|Alpensia]] u skijaškom centru -&amp;nbsp;km udaljenom od [[Pjongčang]]a.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.pyeongchang2018.com/en/venues|title=Venues|website=www.pyeongchang2018.com/|publisher=Pyeongchang 2018 Olympic Organizing Committee for the 2018 Winter Olympics|access-date=26. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20180217011059/https://www.pyeongchang2018.com/en/venues|archive-date=17. 2. 2018|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://ibu.blob.core.windows.net/docs/1718/BT/SWRL/OG__/SWSP/BTW007101_C51A_1.0.pdf Start list]&lt;/ref&gt;

==Pravila takmičenja==
[[Biatlon#Discipline|Sprint]] je disciplina u [[biatlon]]u, koja se za žene održava na kružnoj stazi od 7,5 kilometara. Trče se 3 kruga po 2,5&amp;nbsp;km. Takmičarke počinju trku pojedinačno u vremenskim razmacima (obično 30 sekundi). U toku trke gađa se dva puta: poslije prvog kruga iz ležećeg, a poslije drugog iz stojećeg položaja, ukupno 10 meta. Svaki promašaj donosi kazneni krug trčanja od 150 metara. Prvih 60 prvoplasiranih na kraju takmičenja plasiraju se za disciplinu [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – potjera (žene)|potjera]].

== Zemlje učesnice ==
{{Div col|4}}
* {{ZastavaMOK|AUT|2018|Zimskim|3}}
* {{ZastavaMOK|BLR|2018|Zimskim|4}}
* {{ZastavaMOK|BUL|2018|Zimskim|4}}
* {{ZastavaMOK|CZE|2018|Zimskim|4}}
* {{ZastavaMOK|EST|2018|Zimskim|1}}
* {{ZastavaMOK|FIN|2018|Zimskim|4}}
* {{ZastavaMOK|FRA|2018|Zimskim|4}}
* {{ZastavaMOK|ITA|2018|Zimskim|4}}
* {{ZastavaMOK|JPN|2018|Zimskim|4}}
* {{ZastavaMOK|KOR|2018|Zimskim|4}} 
* {{ZastavaMOK|KAZ|2018|Zimskim|4}}
* {{ZastavaMOK|CAN|2018|Zimskim|4}}
* {{ZastavaMOK|CHN|2018|Zimskim|2}} 
* {{ZastavaMOK|LAT|2018|Zimskim|1}}
* {{ZastavaMOK|LTU|2018|Zimskim|2}}
* {{ZastavaMOK|GER|2018|Zimskim|4}}
* {{ZastavaMOK|NOR|2018|Zimskim|4}}
* {{ZastavaMOK|POL|2018|Zimskim|4}}
* {{ZastavaMOK|OAR|2018|Zimskim|2}}
* {{ZastavaMOK|ROU|2018|Zimskim|1}} 
* {{ZastavaMOK|USA|2018|Zimskim|4}}
* {{ZastavaMOK|SVK|2018|Zimskim|4}}
* {{ZastavaMOK|SLO|2018|Zimskim|2}}
* {{ZastavaMOK|SUI|2018|Zimskim|4}}
* {{ZastavaMOK|SWE|2018|Zimskim|4}}
* {{ZastavaMOK|GBR|2018|Zimskim|1}} 
* {{ZastavaMOK|UKR|2018|Zimskim|4}} 
{{Div col end}}

== Rezultati ==
Start utrke bio je u 20:15.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://ibu.blob.core.windows.net/docs/1718/BT/SWRL/OG__/SWSP/BT_C73B_1.0.pdf |title=Zvanični rezultati utrke sprinta u ženskoj konkurenciji |access-date=17. 2. 2018 |archive-date=10. 2. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180210181454/https://ibu.blob.core.windows.net/docs/1718/BT/SWRL/OG__/SWSP/BT_C73B_1.0.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.pyeongchang2018.com/en/game-time/results/OWG2018/resOWG2018/pdf/OWG2018/BTH/OWG2018_BTH_C73B_BTHW7.5KMSP-----------FNL-000100--.pdf |title=Final results |access-date=10. 2. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180210134511/https://www.pyeongchang2018.com/en/game-time/results/OWG2018/resOWG2018/pdf/OWG2018/BTH/OWG2018_BTH_C73B_BTHW7.5KMSP-----------FNL-000100--.pdf |archive-date=10. 2. 2018 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
{|class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:90%&quot;
! Plasman !! Startni broj !! Ime !! Država !! Vrijeme !! Promašaji !! Zaostatak
|-
| {{gold01}} || 23 || align=left|[[Laura Dahlmeier]] || align=left| {{ZastavaMOK|GER|2018|Zimskim}} ||21:06.2|| 0 &lt;small&gt;(0+0)&lt;/small&gt; ||{{sort|+0:00.0|–}}
|-
| {{silver02}} || 11 || align=left|[[Marte Olsbu]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|2018|Zimskim}} ||21:30.4|| 1 &lt;small&gt;(1+0)&lt;/small&gt; ||{{sort|+0:24.2|+24.2}}
|-
| {{bronze03}}  || 12 || align=left|[[Veronika Vítková]] || align=left| {{ZastavaMOK|CZE|2018|Zimskim}} ||21:32.0|| 1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt; ||{{sort|+0:25.8|+25.8}}
|-
| 4. || 28 || align=left|[[Marie Dorin Habert]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|2018|Zimskim}} ||21:39.3|| 1 &lt;small&gt;(1+0)&lt;/small&gt; ||{{sort|+0:33.1|+33.1}}
|-
| 5. || 39 || align=left|[[Vanessa Hinz]] || align=left| {{ZastavaMOK|GER|2018|Zimskim}} ||21:46.5|| 1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt; ||{{sort|+0:40.3|+40.3}}
|-
| 6. || 48 || align=left|[[Lisa Vittozzi]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|2018|Zimskim}} ||21:46.7|| 1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt; ||{{sort|+0:40.5|+40.5}}
|-
| 7. || 2 || align=left|[[Hanna Öberg]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|2018|Zimskim}} ||21:47.0|| 1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt; ||{{sort|+0:40.8|+40.8}}
|-
| 8. || 87 || align=left|[[Irene Cadurisch]] || align=left| {{ZastavaMOK|SUI|2018|Zimskim}} ||21:51.7|| 1 &lt;small&gt;(1+0)&lt;/small&gt; ||{{sort|+0:45.5|+45.5}}
|-
| 9. || 15 || align=left|[[Darja Domračeva]] || align=left| {{ZastavaMOK|BLR|2018|Zimskim}} ||21:52.4|| 2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt; ||{{sort|+0:46.2|+46.2}}
|-
| 10. || 35 || align=left|[[Justine Braisaz]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|2018|Zimskim}} ||21:54.1|| 2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt; ||{{sort|+0:47.9|+47.9}}
|-
| 11. || 55 || align=left|[[Paulína Fialková]] || align=left| {{ZastavaMOK|SVK|2018|Zimskim}} ||21:56.8|| 1 &lt;small&gt;(1+0)&lt;/small&gt; ||{{sort|+0:50.6|+50.6}}
|-
| 12. || 14 || align=left|[[Franziska Hildebrand]] || align=left| {{ZastavaMOK|GER|2018|Zimskim}} ||21:59.9|| 1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt; ||{{sort|+0:53.7|+53.7}}
|-
| 13. || 25 || align=left|[[Anastasiya Kuzmina]] || align=left| {{ZastavaMOK|SVK|2018|Zimskim}} ||22:00.1|| 3 &lt;small&gt;(2+1)&lt;/small&gt; ||{{sort|+0:53.9|+53.9}}
|-
| 14. || 33 || align=left|[[Vita Semerenko]] || align=left| {{ZastavaMOK|UKR|2018|Zimskim}} ||22:00.7|| 1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt; ||{{sort|+0:54.5|+54.5}}
|-
| 15. || 71 || align=left|[[Markéta Davidová]] || align=left| {{ZastavaMOK|CZE|2018|Zimskim}} ||22:03.3|| 1 &lt;small&gt;(1+0)&lt;/small&gt; ||{{sort|+0:57.1|+57.1}}
|-
| 16. || 52 || align=left|[[Anaïs Chevalier]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|2018|Zimskim}} ||22:15.6|| 2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt; ||+1:09.4
|-
| 17. || 5 || align=left|[[Irina Krjuko]] || align=left| {{ZastavaMOK|BLR|2018|Zimskim}} ||22:17.4|| 1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt; ||+1:11.2
|-
| 18. || 57 || align=left|[[Dorothea Wierer]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|2018|Zimskim}} ||22:20.3|| 2 &lt;small&gt;(0+2)&lt;/small&gt; ||+1:14.1
|-
| 19. || 8 || align=left|[[Anaïs Bescond]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|2018|Zimskim}} ||22:20.8|| 2 &lt;small&gt;(0+2)&lt;/small&gt; ||+1:14.6
|-
| 20. || 17 || align=left|[[Tatjana Akimova]] || align=left| {{ZastavaMOK|OAR|2018|Zimskim}} ||22:24.2|| 0 &lt;small&gt;(0+0)&lt;/small&gt; ||+1:18.0
|-
| 21. || 3 || align=left|[[Denise Herrmann]] || align=left| {{ZastavaMOK|GER|2018|Zimskim}} ||22:25.8|| 2 &lt;small&gt;(0+2)&lt;/small&gt; ||+1:19.6
|-
| 22. || 13 || align=left|[[Johanna Talihärm]] || align=left| {{ZastavaMOK|EST|2018|Zimskim}} ||22:27.0|| 1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt; ||+1:20.8
|-
| 23. || 36 || align=left|[[Jessica Jislová]] || align=left| {{ZastavaMOK|CZE|2018|Zimskim}} ||22:29.1|| 1 &lt;small&gt;(1+0)&lt;/small&gt; ||+1:22.9
|-
| 24. || 59 || align=left|[[Tiril Eckhoff]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|2018|Zimskim}} ||22:32.4|| 4 &lt;small&gt;(3+1)&lt;/small&gt; ||+1:26.2
|-
| 25. || 19 || align=left|[[Kaisa Mäkäräinen]] || align=left| {{ZastavaMOK|FIN|2018|Zimskim}} ||22:36.4|| 3 &lt;small&gt;(2+1)&lt;/small&gt; ||+1:30.2
|-
| 26. || 62 || align=left|[[Lena Häcki]] || align=left| {{ZastavaMOK|SUI|2018|Zimskim}} ||22:39.7|| 3 &lt;small&gt;(1+2)&lt;/small&gt; ||+1:33.5
|-
| 27. || 30 || align=left|[[Mona Brorsson]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|2018|Zimskim}} ||22:42.2|| 2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt;  ||+1:36.0
|-
| 28. || 50 || align=left|[[Krystyna Guzik]] || align=left| {{ZastavaMOK|POL|2018|Zimskim}} ||22:43.3|| 1 &lt;small&gt;(1+0)&lt;/small&gt; ||+1:37.1
|-
| 29. || 34 || align=left|[[Katharina Innerhofer]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|2018|Zimskim}} ||22:51.5|| 1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt; ||+1:45.3
|-
| 30. || 18 || align=left|[[Galina Višnjevska (biatlonka)|Galina Višnjevska]] || align=left| {{ZastavaMOK|KAZ|2018|Zimskim}} ||22:52.2|| 2 &lt;small&gt;(2+0)&lt;/small&gt; ||+1:46.0
|-
| 31. || 29 || align=left|[[Elisa Gasparin]] || align=left| {{ZastavaMOK|SUI|2018|Zimskim}} ||22:52.4|| 2 &lt;small&gt;(0+2)&lt;/small&gt; ||+1:46.2
|-
| 32. || 45 || align=left|[[Ana Frolina]] || align=left| {{ZastavaMOK|KOR|2018|Zimskim}} ||22:56.9|| 3 &lt;small&gt;(2+1)&lt;/small&gt; ||+1:50.7
|-
| 33. || 44 || align=left|[[Ulijsna Kajševa]] || align=left| {{ZastavaMOK|OAR|2018|Zimskim}} ||22:58.5|| 2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt; ||+1:52.3
|-
| 34. || 10 || align=left|[[Weronika Nowakowska]] || align=left| {{ZastavaMOK|POL|2018|Zimskim}} ||23:03.2|| 2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt; ||+1:57.0
|-
| 35. || 83 || align=left|[[Elisabeth Högberg]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|2018|Zimskim}} ||23:05.9|| 1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt; ||+1:59.7
|-
| 36. || 38 || align=left|[[Nadzeja Skardzina]] || align=left| {{ZastavaMOK|BLR|2018|Zimskim}} ||23:07.8|| 3 &lt;small&gt;(2+1)&lt;/small&gt; ||+2:01.6
|-
| 37. || 69 || align=left|[[Linn Persson]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|2018|Zimskim}} ||23:11.5|| 3 &lt;small&gt;(1+2)&lt;/small&gt; ||+2:05.3
|-
| 38. || 70 || align=left|[[Zhang Yan (biatlonka)|Zhang Yan]] || align=left| {{ZastavaMOK|CHN|2018|Zimskim}} ||23:14.0|| 1 &lt;small&gt;(1+0)&lt;/small&gt; ||+2:07.8
|-
| 39. || 58 || align=left|[[Baiba Bendika]] || align=left| {{ZastavaMOK|LAT|2018|Zimskim}} ||23:14.6|| 4 &lt;small&gt;(3+1)&lt;/small&gt; ||+2:08.4
|-
| 40. || 49 || align=left|[[Julia Ransom]] || align=left| {{ZastavaMOK|CAN|2018|Zimskim}} ||23:15.0|| 1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt; ||+2:08.8
|-
| 41 || 9 || align=left|[[Selina Gasparin]] || align=left| {{ZastavaMOK|SUI|2018|Zimskim}} ||23:18.4|| 4 &lt;small&gt;(3+1)&lt;/small&gt; ||+2:12.2
|-
| 42. || 16 || align=left|[[Fuyuko Tachizaki]] || align=left| {{ZastavaMOK|JPN|2018|Zimskim}} ||23:19.7|| 1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt; ||+2:13.5
|-
| 43. || 24 || align=left|[[Eva Puskarčíková]] || align=left| {{ZastavaMOK|CZE|2018|Zimskim}} ||23:19.8|| 3 &lt;small&gt;(2+1)&lt;/small&gt; ||+2:13.6
|-
| 44. || 4 || align=left|[[Nicole Gontier]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|2018|Zimskim}} ||23:20.0|| 3 &lt;small&gt;(2+1)&lt;/small&gt; ||+2:13.8
|-
| 45. || 77 || align=left|[[Monika Hojnisz]] || align=left| {{ZastavaMOK|POL|2018|Zimskim}} ||23:20.6|| 3 &lt;small&gt;(1+2)&lt;/small&gt; ||+2:14.4
|-
| 46. || 26 || align=left|[[Valentina Semerenko]] || align=left| {{ZastavaMOK|UKR|2018|Zimskim}} ||23:20.9|| 3 &lt;small&gt;(2+1)&lt;/small&gt; ||+2:14.7
|-
| 46. || 27 || align=left|[[Anja Eržen]] || align=left| {{ZastavaMOK|SLO|2018|Zimskim}} ||23:20.9|| 3 &lt;small&gt;(2+1)&lt;/small&gt; ||+2:14.7
|-
| 48. || 76 || align=left|[[Dunja Zdouc]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|2018|Zimskim}} ||23:21.0|| 0 &lt;small&gt;(0+0)&lt;/small&gt; ||+2:14.8
|-
| 49. || 53 || align=left|[[Sari Furuya]] || align=left| {{ZastavaMOK|JPN|2018|Zimskim}} ||23:21.5|| 2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt; ||+2:15.3
|-
| 50. || 86 || align=left|[[Synnøve Solemdal]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|2018|Zimskim}} ||23:23.9|| 3 &lt;small&gt;(1+2)&lt;/small&gt; ||+2:17.7
|-
| 51. || 81 || align=left|[[Emily Dreissigacker]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|2018|Zimskim}} ||23:27.2|| 1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt; ||+2:21.0
|-
| 52. || 67 || align=left|[[Nadzeja Pisarava]] || align=left| {{ZastavaMOK|BLR|2018|Zimskim}} ||23:29.1|| 2 &lt;small&gt;(0+2)&lt;/small&gt; ||+2:22.9
|-
| 53. || 22 || align=left|[[Rosanna Crawford]] || align=left| {{ZastavaMOK|CAN|2018|Zimskim}} ||23:29.2|| 3 &lt;small&gt;(1+2)&lt;/small&gt; ||+2:23.0
|-
| 54. || 61 || align=left|[[Emma Lunder]] || align=left| {{ZastavaMOK|CAN|2018|Zimskim}} ||23:30.4|| 2 &lt;small&gt;(0+2)&lt;/small&gt; ||+2:24.2
|-
| 55. || 7 || align=left|[[Anastasiya Merkušina]] || align=left| {{ZastavaMOK|UKR|2018|Zimskim}} ||23:32.3|| 3 &lt;small&gt;(2+1)&lt;/small&gt; ||+2:26.1
|-
| 56. || 68 || align=left|[[Magdalena Gwizdoń]] || align=left| {{ZastavaMOK|POL|2018|Zimskim}} ||23:35.7|| 3 &lt;small&gt;(0+3)&lt;/small&gt; ||+2:29.5
|-
| 57. || 80 || align=left|[[Megan Tandy]] || align=left| {{ZastavaMOK|CAN|2018|Zimskim}} ||23:42.8|| 2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt; ||+2:36.6
|-
| 58. || 82 || align=left|[[Darja Klimina]] || align=left| {{ZastavaMOK|KAZ|2018|Zimskim}} ||23:47.7|| 3 &lt;small&gt;(2+1)&lt;/small&gt; ||+2:41.5
|-
| 59. || 72 || align=left|[[Ingrid Landmark Tandrevold]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|2018|Zimskim}} ||23:49.1|| 4 &lt;small&gt;(2+2)&lt;/small&gt; ||+2:42.9
|-
| 60. || 46 || align=left|[[Emilia Jordanova]] || align=left| {{ZastavaMOK|BUL|2018|Zimskim}} ||23:50.0|| 1 &lt;small&gt;(1+0)&lt;/small&gt; ||+2:43.8
|- style=&quot;border-top:2px solid green;&quot;
| 61. || 47 || align=left|[[Clare Egan]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|2018|Zimskim}} ||23:51.6|| 3 &lt;small&gt;(1+2)&lt;/small&gt; ||+2:45.4
|-
| 62. || 1 || align=left|[[Lisa Hauser]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|2018|Zimskim}} ||23:58.9|| 4 &lt;small&gt;(3+1)&lt;/small&gt; ||+2:52.7
|-
| 63. || 43 || align=left|[[Olga Poltoranjina]] || align=left| {{ZastavaMOK|KAZ|2018|Zimskim}} ||23:59.6|| 2 &lt;small&gt;(0+2)&lt;/small&gt; ||+2:53.4
|-
| 64. || 21 || align=left|[[Mari Laukkanen]] || align=left| {{ZastavaMOK|FIN|2018|Zimskim}} ||24:00.6|| 5 &lt;small&gt;(3+2)&lt;/small&gt; ||+2:54.4
|-
| 65. || 75 || align=left|[[Diana Rasimovičiūtė]] || align=left| {{ZastavaMOK|LTU|2018|Zimskim}} ||24:00.8|| 1 &lt;small&gt;(1+0)&lt;/small&gt; ||+2:54.6
|-
| 66. || 6 || align=left|[[Susan Dunklee]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|2018|Zimskim}} ||24:13.1|| 5 &lt;small&gt;(1+4)&lt;/small&gt; ||+3:06.9
|-
| 67. || 51 || align=left|[[Amanda Lightfoot]] || align=left| {{ZastavaMOK|GBR|2018|Zimskim}} ||24:15.3|| 3 &lt;small&gt;(2+1)&lt;/small&gt; ||+3:09.1
|-
| 68. || 78 || align=left|[[Yurie Tanaka]] || align=left| {{ZastavaMOK|JPN|2018|Zimskim}} ||24:21.6|| 2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt; ||+3:15.4
|-
| 69. || 31 || align=left|[[Federica Sanfilippo]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|2018|Zimskim}} ||24:30.1|| 3 &lt;small&gt;(2+1)&lt;/small&gt; ||+3:23.9
|-
| 70. || 40 || align=left|[[Tang Jialin]] || align=left| {{ZastavaMOK|CHN|2018|Zimskim}} ||24:30.3|| 3 &lt;small&gt;(1+2)&lt;/small&gt; ||+3:24.1
|-
| 71. || 73 || align=left|[[Alina Rajkova]] || align=left| {{ZastavaMOK|KAZ|2018|Zimskim}} ||24:33.8|| 3 &lt;small&gt;(0+3)&lt;/small&gt; ||+3:27.6
|-
| 72. || 37 || align=left|[[Daniela Kadeva]] || align=left| {{ZastavaMOK|BUL|2018|Zimskim}} ||24:39.2|| 3 &lt;small&gt;(2+1)&lt;/small&gt; ||+3:33.0
|-
| 73. || 42 || align=left|[[Irina Varvinec]] || align=left| {{ZastavaMOK|UKR|2018|Zimskim}} ||24:48.1|| 5 &lt;small&gt;(1+4)&lt;/small&gt; ||+3:41.9
|-
| 74. || 66 || align=left|[[Ivona Fialková]] || align=left| {{ZastavaMOK|SVK|2018|Zimskim}} ||24:48.6|| 5 &lt;small&gt;(2+3)&lt;/small&gt; ||+3:42.4
|-
| 75. || 56 || align=left|[[Urška Poje]] || align=left| {{ZastavaMOK|SLO|2018|Zimskim}} ||24:52.8|| 4 &lt;small&gt;(0+4)&lt;/small&gt; ||+3:46.6
|-
| 76. || 65 || align=left|[[Desislava Stojanova]] || align=left| {{ZastavaMOK|BUL|2018|Zimskim}} ||24:54.3|| 5 &lt;small&gt;(2+3)&lt;/small&gt; ||+3:48.1
|-
| 77. || 41 || align=left|[[Laura Toivanen]] || align=left| {{ZastavaMOK|FIN|2018|Zimskim}} ||24:55.4|| 1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt; ||+3:49.2
|-
| 78. || 84 || align=left|[[Ko Eun-jung]] || align=left| {{ZastavaMOK|KOR|2018|Zimskim}} ||25:12.1|| 2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt; ||+4:05.9
|-
| 79. || 60 || align=left|[[Venla Lehtonen]] || align=left| {{ZastavaMOK|FIN|2018|Zimskim}} ||25:13.7|| 3 &lt;small&gt;(3+0)&lt;/small&gt; ||+4:07.5
|-
| 80. || 54 || align=left|[[Natalija Kočergina]] || align=left| {{ZastavaMOK|LTU|2018|Zimskim}} ||25:16.2|| 5 &lt;small&gt;(1+4)&lt;/small&gt; ||+4:10.0
|-
| 81. || 32 || align=left|[[Éva Tófalvi]] || align=left| {{ZastavaMOK|ROU|2018|Zimskim}} ||25:20.0|| 4 &lt;small&gt;(2+2)&lt;/small&gt; ||+4:13.8
|-
| 82. || 20 || align=left|[[Mun Ji-hee]] || align=left| {{ZastavaMOK|KOR|2018|Zimskim}} ||25:26.6|| 6 &lt;small&gt;(2+4)&lt;/small&gt; ||+4:20.4
|-
| 83. || 79 || align=left|[[Terézia Poliaková]] || align=left| {{ZastavaMOK|SVK|2018|Zimskim}} ||25:32.2|| 5 &lt;small&gt;(1+4)&lt;/small&gt; ||+4:26.0
|-
| 84. || 85 || align=left|[[Milena Todorova]] || align=left| {{ZastavaMOK|BUL|2018|Zimskim}} ||25:33.6|| 2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt; ||+4:27.4
|-
| 85. || 74 || align=left|[[Rina Mitsuhashi]] || align=left| {{ZastavaMOK|JPN|2018|Zimskim}} ||25:53.1|| 5 &lt;small&gt;(3+2)&lt;/small&gt; ||+4:46.9
|-
| 86. || 64 || align=left|[[Joanne Reid]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|2018|Zimskim}} ||26:18.8|| 7 &lt;small&gt;(4+3)&lt;/small&gt; ||+5:12.6
|-
| 87. || 63 || align=left|[[Jekaterina Avakumova]] || align=left| {{ZastavaMOK|KOR|2018|Zimskim}} ||26:24.9|| 6 &lt;small&gt;(3+3)&lt;/small&gt; ||+5:18.7
|}

== Osvojene medalje ==
{|{{Bilans medalja
|Sport    = Biatlon{{efn|name=BIŽ|U tabeli je prikazan pregled osvojenih medalja u utrkama sprinta u ženskoj konkurenciji u biatlonu na Olimpijskim igrama od [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 7,5 km|1992.]] godine}}{{efn|name=Doping|Odlukom IBU-a od 15. 2. 2020. zbog dokazanog dopinga Olge Viljuhine i Svjetlane Slepcove, oduzimaju se sve osvojene medalje.{{cite web| url = https://de.biathlonworld.com/news/detail/ibu-anti-doping-hearing-panel-renders-verdicts-on-sleptsova-and-ustyugov| naslov = IBU Anti-Doping Hearing Panel renders verdicts on Sleptsova and Ustyugov| last = | first = | datum = 15. 2. 2020| website = de.biathlonworld.com| izdavač = | access-date = 16. 2. 2020| jezik = en| title = Arhivirana kopija| archive-date = 16. 2. 2020| archive-url = https://web.archive.org/web/20200216170440/https://de.biathlonworld.com/news/detail/ibu-anti-doping-hearing-panel-renders-verdicts-on-sleptsova-and-ustyugov| url-status = dead}}}}
|Broj     = 8
|Logo     = Olympic_rings.svg
}}
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 1.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|GER}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 2
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 4
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
| 7
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 2.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|SVK}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 2
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
| 2
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| rowspan=&quot;2&quot;| 3
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|EUN}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 1
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
| rowspan=&quot;2&quot;| 2
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|FRA}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 1
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| rowspan=&quot;2&quot;| 5
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|CAN}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 1
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
| rowspan=&quot;2&quot;| 1
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|RUS}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 1
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 7.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|SWE}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 1
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1 
| 2
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| rowspan=&quot;2&quot;| 8.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|BLR|2010}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 1
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
| rowspan=&quot;2&quot;| 1
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|NOR|2010}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 1
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 10.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|UKR}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 3
| 3
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 11.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|CZE}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
| 1
|}

== Napomene ==
{{refspisak|grupa=lower-alpha}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
{{Biatlon portal}}
{{Commonscat|Biathlon at the 2018 Winter Olympics}}

[[Kategorija:Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018.]]</text>
      <sha1>mzrs83a630azhh0brln2v82pstrotbt</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3820429</id>
      <parentid>3820428</parentid>
      <timestamp>2026-03-27T21:12:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Rezultati */</comment>
      <origin>3820429</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20071" sha1="g1hbms80zro5fcdxr5gjvvejq55kdf3" xml:space="preserve">{{Infokutija olimpijski događaj
| disciplina      = Biatlon – 7,5 km (žene)
| slika           = Laura_Dahlmeier_2016_crop.jpg
| veličina_slike  = 
| opis_slike      = [[Laura Dahlmeier]], pobjednica utrke
| mjesto          = {{ZID|Južna Koreja}}, [[Pjongčang]]
| datum           = 10. februar 2018.
| broj_učesnika   = 87
| broj_zemalja    = 27
| broj_ekipa      = 
| godina          = 2018
| vrsta           = Zimskim
| zlato           = [[Laura Dahlmeier]]
| zlato_NOK       = GER
| srebro          = [[Marte Olsbu]]
| srebro_NOK      = NOR
| bronza          = [[Veronika Vítková]]
| bronza_NOK      = CZE
| prijašnji       = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – 7,5 km|2014.]]
| sljedeći        = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 7,5 km|2022]]
}}
{{Biatlon na ZOI 2018.}}
{{Glavni|Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018.}}
Utrka u '''[[biatlon]]u''' u [[Biatlon#Discipline|sprintu na 7,5&amp;nbsp;km]] na [[ZOI 2018.]] održana je 10. februara 2018. u biatlonskom kompleksu [[Biatlonski centar Alpensia|Alpensia]] u skijaškom centru -&amp;nbsp;km udaljenom od [[Pjongčang]]a.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.pyeongchang2018.com/en/venues|title=Venues|website=www.pyeongchang2018.com/|publisher=Pyeongchang 2018 Olympic Organizing Committee for the 2018 Winter Olympics|access-date=26. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20180217011059/https://www.pyeongchang2018.com/en/venues|archive-date=17. 2. 2018|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://ibu.blob.core.windows.net/docs/1718/BT/SWRL/OG__/SWSP/BTW007101_C51A_1.0.pdf Start list]&lt;/ref&gt;

==Pravila takmičenja==
[[Biatlon#Discipline|Sprint]] je disciplina u [[biatlon]]u, koja se za žene održava na kružnoj stazi od 7,5 kilometara. Trče se 3 kruga po 2,5&amp;nbsp;km. Takmičarke počinju trku pojedinačno u vremenskim razmacima (obično 30 sekundi). U toku trke gađa se dva puta: poslije prvog kruga iz ležećeg, a poslije drugog iz stojećeg položaja, ukupno 10 meta. Svaki promašaj donosi kazneni krug trčanja od 150 metara. Prvih 60 prvoplasiranih na kraju takmičenja plasiraju se za disciplinu [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – potjera (žene)|potjera]].

== Zemlje učesnice ==
{{Div col|4}}
* {{ZastavaMOK|AUT|2018|Zimskim|3}}
* {{ZastavaMOK|BLR|2018|Zimskim|4}}
* {{ZastavaMOK|BUL|2018|Zimskim|4}}
* {{ZastavaMOK|CZE|2018|Zimskim|4}}
* {{ZastavaMOK|EST|2018|Zimskim|1}}
* {{ZastavaMOK|FIN|2018|Zimskim|4}}
* {{ZastavaMOK|FRA|2018|Zimskim|4}}
* {{ZastavaMOK|ITA|2018|Zimskim|4}}
* {{ZastavaMOK|JPN|2018|Zimskim|4}}
* {{ZastavaMOK|KOR|2018|Zimskim|4}} 
* {{ZastavaMOK|KAZ|2018|Zimskim|4}}
* {{ZastavaMOK|CAN|2018|Zimskim|4}}
* {{ZastavaMOK|CHN|2018|Zimskim|2}} 
* {{ZastavaMOK|LAT|2018|Zimskim|1}}
* {{ZastavaMOK|LTU|2018|Zimskim|2}}
* {{ZastavaMOK|GER|2018|Zimskim|4}}
* {{ZastavaMOK|NOR|2018|Zimskim|4}}
* {{ZastavaMOK|POL|2018|Zimskim|4}}
* {{ZastavaMOK|OAR|2018|Zimskim|2}}
* {{ZastavaMOK|ROU|2018|Zimskim|1}} 
* {{ZastavaMOK|USA|2018|Zimskim|4}}
* {{ZastavaMOK|SVK|2018|Zimskim|4}}
* {{ZastavaMOK|SLO|2018|Zimskim|2}}
* {{ZastavaMOK|SUI|2018|Zimskim|4}}
* {{ZastavaMOK|SWE|2018|Zimskim|4}}
* {{ZastavaMOK|GBR|2018|Zimskim|1}} 
* {{ZastavaMOK|UKR|2018|Zimskim|4}} 
{{Div col end}}

== Rezultati ==
Start utrke bio je u 20:15.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://ibu.blob.core.windows.net/docs/1718/BT/SWRL/OG__/SWSP/BT_C73B_1.0.pdf |title=Zvanični rezultati utrke sprinta u ženskoj konkurenciji |access-date=17. 2. 2018 |archive-date=10. 2. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180210181454/https://ibu.blob.core.windows.net/docs/1718/BT/SWRL/OG__/SWSP/BT_C73B_1.0.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.pyeongchang2018.com/en/game-time/results/OWG2018/resOWG2018/pdf/OWG2018/BTH/OWG2018_BTH_C73B_BTHW7.5KMSP-----------FNL-000100--.pdf |title=Final results |access-date=10. 2. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180210134511/https://www.pyeongchang2018.com/en/game-time/results/OWG2018/resOWG2018/pdf/OWG2018/BTH/OWG2018_BTH_C73B_BTHW7.5KMSP-----------FNL-000100--.pdf |archive-date=10. 2. 2018 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
{|class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:90%&quot;
! Plasman !! Startni broj !! Ime !! Država !! Vrijeme !! Promašaji !! Zaostatak
|-
| {{gold01}} || 23 || align=left|[[Laura Dahlmeier]] || align=left| {{ZastavaMOK|GER|2018|Zimskim}} ||21:06.2|| 0 &lt;small&gt;(0+0)&lt;/small&gt; ||{{sort|+0:00.0|–}}
|-
| {{silver02}} || 11 || align=left|[[Marte Olsbu]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|2018|Zimskim}} ||21:30.4|| 1 &lt;small&gt;(1+0)&lt;/small&gt; ||{{sort|+0:24.2|+24.2}}
|-
| {{bronze03}}  || 12 || align=left|[[Veronika Vítková]] || align=left| {{ZastavaMOK|CZE|2018|Zimskim}} ||21:32.0|| 1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt; ||{{sort|+0:25.8|+25.8}}
|-
| 4. || 28 || align=left|[[Marie Dorin Habert]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|2018|Zimskim}} ||21:39.3|| 1 &lt;small&gt;(1+0)&lt;/small&gt; ||{{sort|+0:33.1|+33.1}}
|-
| 5. || 39 || align=left|[[Vanessa Hinz]] || align=left| {{ZastavaMOK|GER|2018|Zimskim}} ||21:46.5|| 1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt; ||{{sort|+0:40.3|+40.3}}
|-
| 6. || 48 || align=left|[[Lisa Vittozzi]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|2018|Zimskim}} ||21:46.7|| 1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt; ||{{sort|+0:40.5|+40.5}}
|-
| 7. || 2 || align=left|[[Hanna Öberg]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|2018|Zimskim}} ||21:47.0|| 1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt; ||{{sort|+0:40.8|+40.8}}
|-
| 8. || 87 || align=left|[[Irene Cadurisch]] || align=left| {{ZastavaMOK|SUI|2018|Zimskim}} ||21:51.7|| 1 &lt;small&gt;(1+0)&lt;/small&gt; ||{{sort|+0:45.5|+45.5}}
|-
| 9. || 15 || align=left|[[Darja Domračeva]] || align=left| {{ZastavaMOK|BLR|2018|Zimskim}} ||21:52.4|| 2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt; ||{{sort|+0:46.2|+46.2}}
|-
| 10. || 35 || align=left|[[Justine Braisaz]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|2018|Zimskim}} ||21:54.1|| 2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt; ||{{sort|+0:47.9|+47.9}}
|-
| 11. || 55 || align=left|[[Paulína Fialková]] || align=left| {{ZastavaMOK|SVK|2018|Zimskim}} ||21:56.8|| 1 &lt;small&gt;(1+0)&lt;/small&gt; ||{{sort|+0:50.6|+50.6}}
|-
| 12. || 14 || align=left|[[Franziska Hildebrand]] || align=left| {{ZastavaMOK|GER|2018|Zimskim}} ||21:59.9|| 1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt; ||{{sort|+0:53.7|+53.7}}
|-
| 13. || 25 || align=left|[[Anastasiya Kuzmina]] || align=left| {{ZastavaMOK|SVK|2018|Zimskim}} ||22:00.1|| 3 &lt;small&gt;(2+1)&lt;/small&gt; ||{{sort|+0:53.9|+53.9}}
|-
| 14. || 33 || align=left|[[Vita Semerenko]] || align=left| {{ZastavaMOK|UKR|2018|Zimskim}} ||22:00.7|| 1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt; ||{{sort|+0:54.5|+54.5}}
|-
| 15. || 71 || align=left|[[Markéta Davidová]] || align=left| {{ZastavaMOK|CZE|2018|Zimskim}} ||22:03.3|| 1 &lt;small&gt;(1+0)&lt;/small&gt; ||{{sort|+0:57.1|+57.1}}
|-
| 16. || 52 || align=left|[[Anaïs Chevalier]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|2018|Zimskim}} ||22:15.6|| 2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt; ||+1:09.4
|-
| 17. || 5 || align=left|[[Irina Krjuko]] || align=left| {{ZastavaMOK|BLR|2018|Zimskim}} ||22:17.4|| 1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt; ||+1:11.2
|-
| 18. || 57 || align=left|[[Dorothea Wierer]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|2018|Zimskim}} ||22:20.3|| 2 &lt;small&gt;(0+2)&lt;/small&gt; ||+1:14.1
|-
| 19. || 8 || align=left|[[Anaïs Bescond]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|2018|Zimskim}} ||22:20.8|| 2 &lt;small&gt;(0+2)&lt;/small&gt; ||+1:14.6
|-
| 20. || 17 || align=left|[[Tatjana Akimova]] || align=left| {{ZastavaMOK|OAR|2018|Zimskim}} ||22:24.2|| 0 &lt;small&gt;(0+0)&lt;/small&gt; ||+1:18.0
|-
| 21. || 3 || align=left|[[Denise Herrmann]] || align=left| {{ZastavaMOK|GER|2018|Zimskim}} ||22:25.8|| 2 &lt;small&gt;(0+2)&lt;/small&gt; ||+1:19.6
|-
| 22. || 13 || align=left|[[Johanna Talihärm]] || align=left| {{ZastavaMOK|EST|2018|Zimskim}} ||22:27.0|| 1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt; ||+1:20.8
|-
| 23. || 36 || align=left|[[Jessica Jislová]] || align=left| {{ZastavaMOK|CZE|2018|Zimskim}} ||22:29.1|| 1 &lt;small&gt;(1+0)&lt;/small&gt; ||+1:22.9
|-
| 24. || 59 || align=left|[[Tiril Eckhoff]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|2018|Zimskim}} ||22:32.4|| 4 &lt;small&gt;(3+1)&lt;/small&gt; ||+1:26.2
|-
| 25. || 19 || align=left|[[Kaisa Mäkäräinen]] || align=left| {{ZastavaMOK|FIN|2018|Zimskim}} ||22:36.4|| 3 &lt;small&gt;(2+1)&lt;/small&gt; ||+1:30.2
|-
| 26. || 62 || align=left|[[Lena Häcki]] || align=left| {{ZastavaMOK|SUI|2018|Zimskim}} ||22:39.7|| 3 &lt;small&gt;(1+2)&lt;/small&gt; ||+1:33.5
|-
| 27. || 30 || align=left|[[Mona Brorsson]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|2018|Zimskim}} ||22:42.2|| 2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt;  ||+1:36.0
|-
| 28. || 50 || align=left|[[Krystyna Guzik]] || align=left| {{ZastavaMOK|POL|2018|Zimskim}} ||22:43.3|| 1 &lt;small&gt;(1+0)&lt;/small&gt; ||+1:37.1
|-
| 29. || 34 || align=left|[[Katharina Innerhofer]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|2018|Zimskim}} ||22:51.5|| 1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt; ||+1:45.3
|-
| 30. || 18 || align=left|[[Galina Višnjevska (biatlonka)|Galina Višnjevska]] || align=left| {{ZastavaMOK|KAZ|2018|Zimskim}} ||22:52.2|| 2 &lt;small&gt;(2+0)&lt;/small&gt; ||+1:46.0
|-
| 31. || 29 || align=left|[[Elisa Gasparin]] || align=left| {{ZastavaMOK|SUI|2018|Zimskim}} ||22:52.4|| 2 &lt;small&gt;(0+2)&lt;/small&gt; ||+1:46.2
|-
| 32. || 45 || align=left|[[Ana Frolina]] || align=left| {{ZastavaMOK|KOR|2018|Zimskim}} ||22:56.9|| 3 &lt;small&gt;(2+1)&lt;/small&gt; ||+1:50.7
|-
| 33. || 44 || align=left|[[Ulijana Kajševa]] || align=left| {{ZastavaMOK|OAR|2018|Zimskim}} ||22:58.5|| 2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt; ||+1:52.3
|-
| 34. || 10 || align=left|[[Weronika Nowakowska]] || align=left| {{ZastavaMOK|POL|2018|Zimskim}} ||23:03.2|| 2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt; ||+1:57.0
|-
| 35. || 83 || align=left|[[Elisabeth Högberg]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|2018|Zimskim}} ||23:05.9|| 1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt; ||+1:59.7
|-
| 36. || 38 || align=left|[[Nadzeja Skardzina]] || align=left| {{ZastavaMOK|BLR|2018|Zimskim}} ||23:07.8|| 3 &lt;small&gt;(2+1)&lt;/small&gt; ||+2:01.6
|-
| 37. || 69 || align=left|[[Linn Persson]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|2018|Zimskim}} ||23:11.5|| 3 &lt;small&gt;(1+2)&lt;/small&gt; ||+2:05.3
|-
| 38. || 70 || align=left|[[Zhang Yan (biatlonka)|Zhang Yan]] || align=left| {{ZastavaMOK|CHN|2018|Zimskim}} ||23:14.0|| 1 &lt;small&gt;(1+0)&lt;/small&gt; ||+2:07.8
|-
| 39. || 58 || align=left|[[Baiba Bendika]] || align=left| {{ZastavaMOK|LAT|2018|Zimskim}} ||23:14.6|| 4 &lt;small&gt;(3+1)&lt;/small&gt; ||+2:08.4
|-
| 40. || 49 || align=left|[[Julia Ransom]] || align=left| {{ZastavaMOK|CAN|2018|Zimskim}} ||23:15.0|| 1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt; ||+2:08.8
|-
| 41 || 9 || align=left|[[Selina Gasparin]] || align=left| {{ZastavaMOK|SUI|2018|Zimskim}} ||23:18.4|| 4 &lt;small&gt;(3+1)&lt;/small&gt; ||+2:12.2
|-
| 42. || 16 || align=left|[[Fuyuko Tachizaki]] || align=left| {{ZastavaMOK|JPN|2018|Zimskim}} ||23:19.7|| 1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt; ||+2:13.5
|-
| 43. || 24 || align=left|[[Eva Puskarčíková]] || align=left| {{ZastavaMOK|CZE|2018|Zimskim}} ||23:19.8|| 3 &lt;small&gt;(2+1)&lt;/small&gt; ||+2:13.6
|-
| 44. || 4 || align=left|[[Nicole Gontier]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|2018|Zimskim}} ||23:20.0|| 3 &lt;small&gt;(2+1)&lt;/small&gt; ||+2:13.8
|-
| 45. || 77 || align=left|[[Monika Hojnisz]] || align=left| {{ZastavaMOK|POL|2018|Zimskim}} ||23:20.6|| 3 &lt;small&gt;(1+2)&lt;/small&gt; ||+2:14.4
|-
| 46. || 26 || align=left|[[Valentina Semerenko]] || align=left| {{ZastavaMOK|UKR|2018|Zimskim}} ||23:20.9|| 3 &lt;small&gt;(2+1)&lt;/small&gt; ||+2:14.7
|-
| 46. || 27 || align=left|[[Anja Eržen]] || align=left| {{ZastavaMOK|SLO|2018|Zimskim}} ||23:20.9|| 3 &lt;small&gt;(2+1)&lt;/small&gt; ||+2:14.7
|-
| 48. || 76 || align=left|[[Dunja Zdouc]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|2018|Zimskim}} ||23:21.0|| 0 &lt;small&gt;(0+0)&lt;/small&gt; ||+2:14.8
|-
| 49. || 53 || align=left|[[Sari Furuya]] || align=left| {{ZastavaMOK|JPN|2018|Zimskim}} ||23:21.5|| 2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt; ||+2:15.3
|-
| 50. || 86 || align=left|[[Synnøve Solemdal]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|2018|Zimskim}} ||23:23.9|| 3 &lt;small&gt;(1+2)&lt;/small&gt; ||+2:17.7
|-
| 51. || 81 || align=left|[[Emily Dreissigacker]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|2018|Zimskim}} ||23:27.2|| 1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt; ||+2:21.0
|-
| 52. || 67 || align=left|[[Nadzeja Pisarava]] || align=left| {{ZastavaMOK|BLR|2018|Zimskim}} ||23:29.1|| 2 &lt;small&gt;(0+2)&lt;/small&gt; ||+2:22.9
|-
| 53. || 22 || align=left|[[Rosanna Crawford]] || align=left| {{ZastavaMOK|CAN|2018|Zimskim}} ||23:29.2|| 3 &lt;small&gt;(1+2)&lt;/small&gt; ||+2:23.0
|-
| 54. || 61 || align=left|[[Emma Lunder]] || align=left| {{ZastavaMOK|CAN|2018|Zimskim}} ||23:30.4|| 2 &lt;small&gt;(0+2)&lt;/small&gt; ||+2:24.2
|-
| 55. || 7 || align=left|[[Anastasiya Merkušina]] || align=left| {{ZastavaMOK|UKR|2018|Zimskim}} ||23:32.3|| 3 &lt;small&gt;(2+1)&lt;/small&gt; ||+2:26.1
|-
| 56. || 68 || align=left|[[Magdalena Gwizdoń]] || align=left| {{ZastavaMOK|POL|2018|Zimskim}} ||23:35.7|| 3 &lt;small&gt;(0+3)&lt;/small&gt; ||+2:29.5
|-
| 57. || 80 || align=left|[[Megan Tandy]] || align=left| {{ZastavaMOK|CAN|2018|Zimskim}} ||23:42.8|| 2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt; ||+2:36.6
|-
| 58. || 82 || align=left|[[Darja Klimina]] || align=left| {{ZastavaMOK|KAZ|2018|Zimskim}} ||23:47.7|| 3 &lt;small&gt;(2+1)&lt;/small&gt; ||+2:41.5
|-
| 59. || 72 || align=left|[[Ingrid Landmark Tandrevold]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|2018|Zimskim}} ||23:49.1|| 4 &lt;small&gt;(2+2)&lt;/small&gt; ||+2:42.9
|-
| 60. || 46 || align=left|[[Emilia Jordanova]] || align=left| {{ZastavaMOK|BUL|2018|Zimskim}} ||23:50.0|| 1 &lt;small&gt;(1+0)&lt;/small&gt; ||+2:43.8
|- style=&quot;border-top:2px solid green;&quot;
| 61. || 47 || align=left|[[Clare Egan]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|2018|Zimskim}} ||23:51.6|| 3 &lt;small&gt;(1+2)&lt;/small&gt; ||+2:45.4
|-
| 62. || 1 || align=left|[[Lisa Hauser]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|2018|Zimskim}} ||23:58.9|| 4 &lt;small&gt;(3+1)&lt;/small&gt; ||+2:52.7
|-
| 63. || 43 || align=left|[[Olga Poltoranjina]] || align=left| {{ZastavaMOK|KAZ|2018|Zimskim}} ||23:59.6|| 2 &lt;small&gt;(0+2)&lt;/small&gt; ||+2:53.4
|-
| 64. || 21 || align=left|[[Mari Laukkanen]] || align=left| {{ZastavaMOK|FIN|2018|Zimskim}} ||24:00.6|| 5 &lt;small&gt;(3+2)&lt;/small&gt; ||+2:54.4
|-
| 65. || 75 || align=left|[[Diana Rasimovičiūtė]] || align=left| {{ZastavaMOK|LTU|2018|Zimskim}} ||24:00.8|| 1 &lt;small&gt;(1+0)&lt;/small&gt; ||+2:54.6
|-
| 66. || 6 || align=left|[[Susan Dunklee]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|2018|Zimskim}} ||24:13.1|| 5 &lt;small&gt;(1+4)&lt;/small&gt; ||+3:06.9
|-
| 67. || 51 || align=left|[[Amanda Lightfoot]] || align=left| {{ZastavaMOK|GBR|2018|Zimskim}} ||24:15.3|| 3 &lt;small&gt;(2+1)&lt;/small&gt; ||+3:09.1
|-
| 68. || 78 || align=left|[[Yurie Tanaka]] || align=left| {{ZastavaMOK|JPN|2018|Zimskim}} ||24:21.6|| 2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt; ||+3:15.4
|-
| 69. || 31 || align=left|[[Federica Sanfilippo]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|2018|Zimskim}} ||24:30.1|| 3 &lt;small&gt;(2+1)&lt;/small&gt; ||+3:23.9
|-
| 70. || 40 || align=left|[[Tang Jialin]] || align=left| {{ZastavaMOK|CHN|2018|Zimskim}} ||24:30.3|| 3 &lt;small&gt;(1+2)&lt;/small&gt; ||+3:24.1
|-
| 71. || 73 || align=left|[[Alina Rajkova]] || align=left| {{ZastavaMOK|KAZ|2018|Zimskim}} ||24:33.8|| 3 &lt;small&gt;(0+3)&lt;/small&gt; ||+3:27.6
|-
| 72. || 37 || align=left|[[Daniela Kadeva]] || align=left| {{ZastavaMOK|BUL|2018|Zimskim}} ||24:39.2|| 3 &lt;small&gt;(2+1)&lt;/small&gt; ||+3:33.0
|-
| 73. || 42 || align=left|[[Irina Varvinec]] || align=left| {{ZastavaMOK|UKR|2018|Zimskim}} ||24:48.1|| 5 &lt;small&gt;(1+4)&lt;/small&gt; ||+3:41.9
|-
| 74. || 66 || align=left|[[Ivona Fialková]] || align=left| {{ZastavaMOK|SVK|2018|Zimskim}} ||24:48.6|| 5 &lt;small&gt;(2+3)&lt;/small&gt; ||+3:42.4
|-
| 75. || 56 || align=left|[[Urška Poje]] || align=left| {{ZastavaMOK|SLO|2018|Zimskim}} ||24:52.8|| 4 &lt;small&gt;(0+4)&lt;/small&gt; ||+3:46.6
|-
| 76. || 65 || align=left|[[Desislava Stojanova]] || align=left| {{ZastavaMOK|BUL|2018|Zimskim}} ||24:54.3|| 5 &lt;small&gt;(2+3)&lt;/small&gt; ||+3:48.1
|-
| 77. || 41 || align=left|[[Laura Toivanen]] || align=left| {{ZastavaMOK|FIN|2018|Zimskim}} ||24:55.4|| 1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt; ||+3:49.2
|-
| 78. || 84 || align=left|[[Ko Eun-jung]] || align=left| {{ZastavaMOK|KOR|2018|Zimskim}} ||25:12.1|| 2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt; ||+4:05.9
|-
| 79. || 60 || align=left|[[Venla Lehtonen]] || align=left| {{ZastavaMOK|FIN|2018|Zimskim}} ||25:13.7|| 3 &lt;small&gt;(3+0)&lt;/small&gt; ||+4:07.5
|-
| 80. || 54 || align=left|[[Natalija Kočergina]] || align=left| {{ZastavaMOK|LTU|2018|Zimskim}} ||25:16.2|| 5 &lt;small&gt;(1+4)&lt;/small&gt; ||+4:10.0
|-
| 81. || 32 || align=left|[[Éva Tófalvi]] || align=left| {{ZastavaMOK|ROU|2018|Zimskim}} ||25:20.0|| 4 &lt;small&gt;(2+2)&lt;/small&gt; ||+4:13.8
|-
| 82. || 20 || align=left|[[Mun Ji-hee]] || align=left| {{ZastavaMOK|KOR|2018|Zimskim}} ||25:26.6|| 6 &lt;small&gt;(2+4)&lt;/small&gt; ||+4:20.4
|-
| 83. || 79 || align=left|[[Terézia Poliaková]] || align=left| {{ZastavaMOK|SVK|2018|Zimskim}} ||25:32.2|| 5 &lt;small&gt;(1+4)&lt;/small&gt; ||+4:26.0
|-
| 84. || 85 || align=left|[[Milena Todorova]] || align=left| {{ZastavaMOK|BUL|2018|Zimskim}} ||25:33.6|| 2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt; ||+4:27.4
|-
| 85. || 74 || align=left|[[Rina Mitsuhashi]] || align=left| {{ZastavaMOK|JPN|2018|Zimskim}} ||25:53.1|| 5 &lt;small&gt;(3+2)&lt;/small&gt; ||+4:46.9
|-
| 86. || 64 || align=left|[[Joanne Reid]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|2018|Zimskim}} ||26:18.8|| 7 &lt;small&gt;(4+3)&lt;/small&gt; ||+5:12.6
|-
| 87. || 63 || align=left|[[Jekaterina Avakumova]] || align=left| {{ZastavaMOK|KOR|2018|Zimskim}} ||26:24.9|| 6 &lt;small&gt;(3+3)&lt;/small&gt; ||+5:18.7
|}

== Osvojene medalje ==
{|{{Bilans medalja
|Sport    = Biatlon{{efn|name=BIŽ|U tabeli je prikazan pregled osvojenih medalja u utrkama sprinta u ženskoj konkurenciji u biatlonu na Olimpijskim igrama od [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 7,5 km|1992.]] godine}}{{efn|name=Doping|Odlukom IBU-a od 15. 2. 2020. zbog dokazanog dopinga Olge Viljuhine i Svjetlane Slepcove, oduzimaju se sve osvojene medalje.{{cite web| url = https://de.biathlonworld.com/news/detail/ibu-anti-doping-hearing-panel-renders-verdicts-on-sleptsova-and-ustyugov| naslov = IBU Anti-Doping Hearing Panel renders verdicts on Sleptsova and Ustyugov| last = | first = | datum = 15. 2. 2020| website = de.biathlonworld.com| izdavač = | access-date = 16. 2. 2020| jezik = en| title = Arhivirana kopija| archive-date = 16. 2. 2020| archive-url = https://web.archive.org/web/20200216170440/https://de.biathlonworld.com/news/detail/ibu-anti-doping-hearing-panel-renders-verdicts-on-sleptsova-and-ustyugov| url-status = dead}}}}
|Broj     = 8
|Logo     = Olympic_rings.svg
}}
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 1.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|GER}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 2
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 4
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
| 7
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 2.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|SVK}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 2
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
| 2
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| rowspan=&quot;2&quot;| 3
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|EUN}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 1
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
| rowspan=&quot;2&quot;| 2
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|FRA}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 1
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| rowspan=&quot;2&quot;| 5
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|CAN}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 1
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
| rowspan=&quot;2&quot;| 1
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|RUS}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 1
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 7.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|SWE}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 1
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1 
| 2
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| rowspan=&quot;2&quot;| 8.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|BLR|2010}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 1
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
| rowspan=&quot;2&quot;| 1
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|NOR|2010}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 1
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 10.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|UKR}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 3
| 3
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 11.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|CZE}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
| 1
|}

== Napomene ==
{{refspisak|grupa=lower-alpha}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
{{Biatlon portal}}
{{Commonscat|Biathlon at the 2018 Winter Olympics}}

[[Kategorija:Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018.]]</text>
      <sha1>g1hbms80zro5fcdxr5gjvvejq55kdf3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ryōyū Kobayashi</title>
    <ns>0</ns>
    <id>452668</id>
    <revision>
      <id>3820505</id>
      <parentid>3818684</parentid>
      <timestamp>2026-03-28T11:20:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3820505</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31263" sha1="1gmtezqy9am5yz8gacn8mo668che599" xml:space="preserve">{{Infokutija skijaš
| ime                  = Ryōyū Kobayashi
| slika                = Ryoyu Kobayashi in Wisla (2018).jpg
| veličina_slike       =
| puno_ime             =
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja i godine|1996|11|8}}
| mjesto_rođenja       = [[Hachimantai]]
| datum_smrti          = 
| mjesto_smrti         =
| visina               = 173 cm
&lt;!-- ** Karijera ** --&gt;
| klub                 = Tsuchiya Home Ski Team
| skije                = 
| takmiči_se_za        = {{ZID|Japan}}
| lični_rekord         = 252 m ([[Letalnica|Planica]] 2019)
&lt;!-- ** Svjetski kup ** --&gt;
| sezone               = [[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2015/2016|2016]]–
| pobjede              = 37 (+ 1 mješovito)
| pobjednička_postolja = 79 (+ 10 ekipnih + 2 mješovito)
| medalje              = {{MedaljaTakmičenje|[[Zimske olimpijske igre]]}}
{{MedaljaZlato|[[Skijaški skokovi na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|Peking 2022.]]|[[Skijaški skokovi na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – mala skakaonica (muškarci)|Mala]]}}
{{MedaljaSrebro|[[Skijaški skokovi na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|Peking 2022.]]|[[Skijaški skokovi na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – velika skakaonica|Velika]]}}
{{MedaljaBronza|[[Skijaški skokovi na ZOI 2026.|Milano / Cortina 2026.]]|[[Skijaški skokovi na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – mješoviti timovi|Mješovito]]}}
{{MedaljaTakmičenje|[[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju|Svjetsko prvenstvo]]}}
{{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2023.|Planica 2023.]]|[[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2023 – velika skakaonica (muškarci)|Velika]]}}
{{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2019.|Seefeld 2019.]]|[[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2019 – velika skakaonica (ekipno)|Ekipno (v)]]}}
{{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2025.|Trondheim 2025.]]|[[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2025 – velika skakaonica (muškarci)|Velika]]}}
{{MedaljaTakmičenje|[[Svjetsko prvenstvo u skijaškim letovima|Svjetsko prvenstvo u letovima]]}}
{{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u skijaškim letovima 2026.|Oberstdorf 2026.]]|Ekipno}}
{{MedaljaTakmičenje|[[Svjetsko juniorsko prvenstvo u nordijskom skijanju|Svjetsko juniorsko prvenstvo]]}}
{{MedaljaBronza|[[Svjetsko juniorsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2016.|Râșnov 2016.]]|Pojedinačno}}
{{MedaljaBronza|[[Svjetsko juniorsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2016.|Râșnov 2016.]]|Ekipno}}
| aktualizirano        = 28. 3. 2026.
}}
'''Ryōyū Kobayashi''' ({{ja|小林 陵侑}} – ''Kobayashi Ryōyū'') [[japan]]ski je [[skijaš-skakač]]. Njegov stariji brat [[Junshirō Kobayashi|Junshirō]] i sestra [[Yūka Kobayashi|Yūka]] također se bave istim sportom.

== Karijera ==
Prve takmičarske korake napravio je u [[FIS kup]]u 1. i 3. marta 2013. u [[Sapporo|Sapporu]], zauzevši 26. i 30. mjesto. Sljedeći nastup imao je pola godine kasnije u [[Râșnov]]u, također u FIS kupu, osvojivši sedmo i prvo mjesto, došavši tako do prve pobjede u karijeri na nekom takmičenju. U sezoni [[Kontinentalni kup u skijaškim skokovima 2014/2015.|2014/15.]] debitirao je u [[Kontinentalni kup u skijaškim skokovima|Kontinentalnom kupu]] 16. i 17. januara 2015. također u Sapporu, gdje je zauzeo 22. i 26. mjesto.

U [[Svjetski kup u skijaškim skokovima|Svjetskom kupu]] debitirao je 23. januara 2016. u ekipnim skokovima u [[Zakopane|Zakopanima]], kada je Japan bio osmi. Sljedećeg dana debitirao je i u pojedinačnoj konkurenciji i odmah osvojio sedmo mjesto. Nakon toga je osvojio dvije bronzane medalje na [[Svjetsko juniorsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2016.|Svjetskom juniorskom prvenstvu]] u Râșnovu. Debitantsku sezonu završio je na 42. mjestu u ukupnom poretku Svjetskog kupa s 55 bodova.

[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2016/2017.|Sljedeće sezone]] nije uspio ostvariti bolji plasman od 33. mjesta, tako da je ostao bez bodova. Na [[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2017.|Svjetskom prvenstvu 2017.]] u [[Lahti]]ju nastupio je samo u ekipnim skokovima, zauzevši sedmo mjesto.

Početkom sezone [[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2017/2018.|2017/18]], 25. novembra u [[Kuusamo|Kuusamu]], prvi se put plasirao na pobjedničko postolje, također u ekipnim skokovima, kada je Japan bio treći. Na [[Svjetsko prvenstvo u skijaškim letovima 2018.|Svjetskom prvenstvu u letovima 2018.]] u [[Oberstdorf]]u osvojio je 16. mjesto. Uslijedile su [[Zimske olimpijske igre 2018.|Zimske olimpijske igre]] u [[Pyeongchang]]u, na kojima je nastupio u sva tri takmičenja. Na maloj skakaonici osvojio je sedmo, a na velikoj deseto mjesto i bio je najbolji Japanac u oba takmičenja. U ekipnim skokovima bio je šesti. Tokom cijele sezone redovno je osvajao bodove u Svjetskom kupu i 4. marta 2018. ostvario dotad najbolji plasman u karijeri, šesto mjesto u Lahtiju. Na kraju je bio 24. sa 187 bodova.

Sezonu [[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2018/2019.|2018/19.]] počeo je prvim plasmanom na postolje u karijeri u pojedinačnoj konkurenciji 18. novembra u [[Wisła (mjesto)|Wisłi]] da bi potom &quot;eksplodirao&quot;, ostvarivši četiri pobjede (prvu u Kuusamu 24. novembra, kada je druga serija otkazana) i još jedno treće mjesto prije [[Turneja 4 skakaonice 2018/2019.|Novogodišnje turneje]]. Na Turneji je nastavio u istom ritmu ostvarivši &quot;Grand Slam&quot;, tj. pobijedivši na sve četiri skakaonice, čime je postao treći skakač u historiji kome je to uspjelo nakon [[Sven Hannawald|Svena Hannawalda]] [[Turneja 4 skakaonice 2001/2002.|2001/02.]] i [[Kamil Stoch|Kamila Stocha]] [[Turneja 4 skakaonice 2017/2018.|2017/18]]. Također je pobijedio na prvom takmičenju nakon Turneje 12. januara u [[Val di Fiemmeu]] i izjednačio rekord po broju uzastopnih pobjeda u sezoni (šest).&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://www.sport1.de/wintersport/skispringen/2019/01/skispringen-in-val-di-fiemme-ryoyu-kobayashi-dominiert-erneut |title= Nächster Sieg: Rekord für Kobayashi |website= Sport1.de |date= 12. 1. 2019 |access-date= 19. 3. 2019 |language= njemački}}&lt;/ref&gt; Ipak, na [[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2019.|Svjetskom prvenstvu 2019.]] u [[Seefeld]]u došao je samo do jedne bronze, i to u ekipnim skokovima na velikoj skakaonici. Pojedinačno je bio četvrti na velikoj i 14. na maloj, na kojoj je nakon prve serije vodio, ali u drugoj, zbog jakog snijega, koji je zatrpavao &quot;špure&quot; za skije, nije uspio postići dovoljnu brzinu na mostu, pa je ostao kratak. Nakon prvenstva uslijedila je turneja [[Raw Air 2019.|Raw Air]], tokom koje je i matematički osigurao veliki &quot;Kristalni globus&quot;, tj. pobjedu u ukupnom poretku Svjetskog kupa i prvi je Japanac koji je to uspio. Osvojio je i samu turneju, i to u posljednjem skoku na cijeloj turneji, prestigavši dotad vodećeg [[Stefan Kraft|Stefana Krafta]] za 2,9 bodova. Sezonu je okončao drugim i prvim mjestom u [[Planica|Planici]], osvojivši usput i takmičenje [[Planica 7 2019.|Planica 7]] i mali &quot;Kristalni globus&quot; za [[Svjetski kup u skijaškim letovima 2018/2019.|najboljeg letača]], po čemu je, također, prvi Japanac u historiji.

U [[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2019/2020.|sljedećoj sezoni]] nije uspio zadržati isti nivo forme, ali je ostvario osam plasmana na postolje (tri pobjede), uz još četiri četvrta mjesta, zauzevši treće mjesto u ukupnom poretku te četvrto mjesto u [[Svjetski kup u skijaškim letovima 2019/2020.|poretku letača]], kao i na [[Turneja 4 skakaonice 2019/2020.|Novogodišnjoj turneji]]. Većinu sezone [[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2020/2021.|2020/21.]] ostvarivao je plasmane oko 15. mjesta, ali je u posljednjih šest takmičenja ostvario tri pobjede i dva druga mjesta (uz jedno deveto), što ga je dovelo na četvrto mjesto u ukupnom poretku i drugo u [[Svjetski kup u skijaškim letovima 2020/2021.|poretku letača]] (i on i [[Karl Geiger]] osvojili su 260 bodova u letovima, ali je Geiger ostvario dvije pobjede, a Kobayashi jednu).

U sezoni [[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2021/2022.|2021/22.]] ponovo se vratio u sam vrh, osvojivši drugi put [[Turneja 4 skakaonice 2021/2022.|Novogodišnju turneju]]; bio je u prilici ponoviti i pobjede na sve četiri skakaonice, ali je na posljednjoj stanici bio peti. Uspjehe je nastavio osvajanjem zlatne medalje na [[Skijaški skokovi na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – mala skakaonica (muškarci)|maloj skakaonici]] na [[Zimske olimpijske igre 2022.|Olimpijskim igrama]] u [[Peking]]u, 50 godina nakon što je to učinio [[Yukio Kasaya]], te srebrne na [[Skijaški skokovi na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – velika skakaonica|velikoj]]. Do kraja sezone borio se s Geigerom za veliki &quot;Kristalni globus&quot;, uspjevši ga osvojiti drugi put u karijeri.

Na [[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2023.|Svjetskom prvenstvu 2023.]] u [[Planica|Planici]] osvojio je srebrnu medalju na velikoj skakaonici, što mu je prva pojedinačna medalja sa svjetskih prvenstava.&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://siol.net/sportal/zimski-sporti/sp-v-planici-smucarski-skoki-posamicna-tekma-velika-skakalnica-m-timi-zajc-600721 |title= Timi Zajc je svetovni prvak! &quot;Eden od lepših dni v mojem življenju&quot; |website= siol.net |date= 3. 3. 2023 |access-date= 3. 3. 2023 |language= [[Slovenski jezik|slovenski]]}}&lt;/ref&gt;

Sezonu [[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2023/2024.|2023/24.]] otvorio je prosječnim rezultatima, ali je do [[Turneja 4 skakaonice 2023/2024.|Novogodišnje turneje]] popravio formu i na kraju treći put osvojio Turneju, završivši drugi na sve četiri stanice.&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://www.klix.ba/sport/ostali-sportovi/ryy-kobayashi-bez-ijedne-pobjede-osvojio-naslov-najboljeg-skakaca-na-novogodisnjoj-turneji/240106084 |title= Ryōyū Kobayashi bez ijedne pobjede osvojio naslov najboljeg skakača na Novogodišnjoj turneji |website= [[klix.ba]] |date= 6. 1. 2024 |access-date= 6. 1. 2024}}&lt;/ref&gt; Ukupno je 15 puta bio na postolju, uz čak deset drugih mjesta, završivši sezonu na drugom mjestu u generalnom poretku, iza Krafta.

Na [[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2025.|Svjetskom prvenstvu 2025.]] u [[Trondheim]]u bio je sedmi na maloj, dok je na velikoj skakaonici prvobitno bio četvrti, ali je drugoplasirani [[Marius Lindvik]] diskvalifikovan zbog neispravnog kombinezona, pa je Kobayashi pomaknut za jedno mjesto, osvojivši tako bronzu.&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://siol.net/sportal/zimski-sporti/po-skandalu-z-dresi-so-se-oglasili-norvezani-sandro-pertile-sokiran-657226 |title= Po škandalu z dresi so se oglasili Norvežani, Sandro Pertile šokiran |work= Siol |date= 8. 3. 2025 |access-date= 9. 3. 2025 |language=sl}}&lt;/ref&gt;

Bio je član reprezentacije koja je na [[Svjetsko prvenstvo u skijaškim letovima 2026.|Svjetskom prvenstvu u letovima 2026.]] u Oberstdorfu osvojila prvu ekipnu medalju za Japan u historiji tih prvenstava, i to zlatnu.&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://www.klix.ba/sport/ostali-sportovi/japanci-osvojili-zlato-na-sp-u-prevcu-zbog-sulude-situacije-na-zaletistu-zabranjen-nastup/260125122 |title= Japanci osvojili zlato na SP-u, Prevcu zbog sulude situacije na zaletištu zabranjen nastup |website= klix.ba |date= 25. 1. 2026 |access-date= 27. 1. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Rezultati u Svjetskom kupu ==
=== Pobjednička postolja ===
{| width=95% style=&quot;font-size: 100%; text-align:center&quot; class=wikitable
|-
! Br.
! Datum
! Mjesto
! Skakaonica
! [[Kritična tačka|K-tačka]]
! [[Veličina skakaonice|HS]]
! Skok 1
! Skok 2
! Bodovi
! Plasman
! Pobjednik
|-
|1.
|align=center|18. 11. 2018.
|align=left|{{ZD|POLJ}} [[Wisła (mjesto)|Wisła]]
|align=left|[[Malinka (skakaonica)|Malinka]]
|K-120
|HS 134
|137,5 m{{Napomena|Dodirnuo snijeg.}}
|127 m
|255,6
|3.
|[[Jevgenij Klimov]]
|-
|2.
|align=center|24. 11. 2018.
|align=left rowspan=2|{{ZD|FIN}} [[Kuusamo]]
|align=left rowspan=2|[[Rukatunturi]]
|rowspan=2|K-120
|rowspan=2|HS 142
|138,5 m
|—{{note|1}}
|142,0
|'''1.'''
|rowspan=2|—
|-
|3.
|align=center|25. 11. 2018.
|140 m
|147,5 m
|310,4
|'''1.'''
|-
|4.
|align=center|1. 12. 2018.
|align=left rowspan=2|{{ZD|RUS}} [[Nižnji Tagil]]
|align=left rowspan=2|[[Roda (skakaonica)|Roda]]
|rowspan=2|K-120
|rowspan=2|HS 134
|134 m
|130 m
|262,0
|3.
|[[Johann André Forfang]]
|-
|5.
|align=center|2. 12. 2018.
|132,5 m
|133,5 m
|273,1
|'''1.'''
|rowspan=7|—
|-
|6.
|align=center|16. 12. 2018.
|align=left|{{ZD|ŠVI}} [[Engelberg]]
|align=left|[[Titlis (skakaonica)|Titlis]]
|K-125
|HS 137
|144 m
|137 m
|294,4
|'''1.'''
|-
|7.
|align=center|30. 12. 2018.
|align=left|{{ZD|NJE}} [[Oberstdorf]]
|align=left|[[Schattenberg (skakaonica)|Schattenberg]]
|K-120
|HS 137
|138,5 m
|126,5 m
|282,3
|'''1.'''
|-
|8.
|align=center|1. 1. 2019.
|align=left|{{ZD|NJE}} [[Garmisch-Partenkirchen]]
|align=left|[[Velika olimpijska skakaonica (Garmisch-Partenkirchen)|Velika olimpijska]]
|K-125
|HS 142
|136,5 m
|133 m
|266,6
|'''1.'''
|-
|9.
|align=center|4. 1. 2019.
|align=left|{{ZD|AUT}} [[Innsbruck]]
|align=left|[[Bergisel (skakaonica)|Bergisel]]
|K-120
|HS 130
|136,5 m
|131 m
|267,0
|'''1.'''
|-
|10.
|align=center|6. 1. 2019.
|align=left|{{ZD|AUT}} [[Bischofshofen]]
|align=left|[[Skakaonica &quot;Paul Ausserleitner&quot;|&quot;Paul Ausserleitner&quot;]]
|K-125
|HS 142
|135 m
|137,5 m
|282,1
|'''1.'''
|-
|11.
|align=center|12. 1. 2019.
|align=left|{{ZD|ITA}} [[Predazzo]]
|align=left|[[Skakaonica &quot;Giuseppe Dal Ben&quot;|&quot;Giuseppe Dal Ben&quot;]]
|K-120
|HS 135
|135 m
|136 m
|315,0
|'''1.'''
|-
|12.
|align=center|27. 1. 2019.
|align=left|{{ZD|JAP}} [[Sapporo]]
|align=left|[[Ōkurayama]]
|K-123
|HS 137
|124,5 m
|129,5 m
|236,6
|3.
|[[Stefan Kraft]]
|-
|13.
|align=center|2. 2. 2019.
|align=left|{{ZD|NJE}} [[Oberstdorf]]
|align=left|[[Skakaonica &quot;Heini Klopfer&quot;|&quot;Heini Klopfer&quot;]]
|K-200
|HS 235
|224 m
|234 m
|427,0
|'''1.'''
|colspan=2|—
|-
|14.
|align=center|10. 2. 2019.
|align=left|{{ZD|FIN}} [[Lahti]]
|align=left|[[Salpausselkä (skakaonica)|Salpausselkä]]
|K-116
|HS 130
|124 m
|129,5 m
|263,7
|2.
|[[Kamil Stoch]]
|-
|15.
|align=center|16. 2. 2019.
|align=left rowspan=2|{{ZD|NJE}} [[Willingen (Upland)|Willingen]]
|align=left rowspan=2|[[Mühlenkopf (skakaonica)|Mühlenkopf]]
|rowspan=2|K-130
|rowspan=2|HS 145
|144,5 m
|143 m
|304,7
|3.
|[[Karl Geiger]]
|-
|16.
|align=center|17. 2. 2019.
|146 m
|144 m
|274,4
|'''1.'''
|colspan=2|—
|-
|17.
|align=center|12. 3. 2019.
|align=left|{{ZD|NOR}} [[Lillehammer]]
|align=left|[[Lysgårdsbakken]]
|K-123
|HS 140
|130 m
|137 m
|261,7
|3.
|[[Stefan Kraft]]
|-
|18.
|align=center|14. 3. 2019.
|align=left|{{ZD|NOR}} [[Trondheim]]
|align=left|[[Granåsen]]
|K-124
|HS 138
|141 m
|141,5 m
|298,4
|'''1.'''
|colspan=2|—
|-
|19.
|align=center|17. 3. 2019.
|align=left|{{ZD|NOR}} [[Vikersund]]
|align=left|[[Vikersundbakken]]
|K-200
|HS 240
|237 m
|239 m
|454,6
|2.
|[[Domen Prevc]]
|-
|20.
|align=center|22. 3. 2019.
|align=left rowspan=2|{{ZD|SLO}} [[Planica]]
|align=left rowspan=2|[[Letalnica]]
|rowspan=2|K-200
|rowspan=2|HS 240
|242 m
|220 m
|438,1
|2.
|[[Markus Eisenbichler]]
|-
|21.
|align=center|24. 3. 2019.
|252 m
|230,5 m
|464,9
|'''1.'''
|colspan=2|—
|-
|22.
|align=center|8. 12. 2019.
|align=left|{{ZD|RUS}} [[Nižnji Tagil]]
|align=left|[[Roda (skakaonica)|Roda]]
|K-120
|HS 134
|133,5 m
|113 m
|252,3
|3.
|[[Stefan Kraft]]
|-
|23.
|align=center|15. 12. 2019.
|align=left|{{ZD|NJE}} [[Klingenthal]]
|align=left|[[Vogtland Arena]]
|K-125
|HS 140
|136,5 m
|134 m
|277,0
|'''1.'''
|rowspan=3|—
|-
|24.
|align=center|22. 12. 2019.
|align=left|{{ZD|ŠVI}} [[Engelberg]]
|align=left|[[Titlis (skakaonica)|Titlis]]
|K-125
|HS 137
|132,5 m
|134 m
|272,0
|'''1.'''
|-
|25.
|align=center|29. 12. 2019.
|align=left|{{ZD|NJE}} [[Oberstdorf]]
|align=left|[[Schattenberg (skakaonica)|Schattenberg]]
|K-120
|HS 137
|138 m
|134 m
|305,1
|'''1.'''
|-
|26.
|align=center|18. 1. 2020.
|align=left rowspan=2|{{ZD|NJE}} [[Titisee-Neustadt]]
|align=left rowspan=2|[[Hochfirst (skakaonica)|Hochfirst]]
|rowspan=2|K-125
|rowspan=2|HS 142
|138,5 m
|138,5 m
|282,8
|3.
|rowspan=2|[[Dawid Kubacki]]
|-
|27.
|align=center|19. 1. 2020.
|147 m
|134 m
|283,0
|2.
|-
|28.
|align=center|2. 2. 2020.
|align=left|{{ZD|JAP}} [[Sapporo]]
|align=left|[[Ōkurayama]]
|K-123
|HS 137
|128,5 m
|132 m
|239,0 pkt
|3.
|rowspan=2|[[Stefan Kraft]]
|-
|29.
|align=center|16. 2. 2020.
|align=left|{{ZD|AUT}} [[Tauplitz]]
|align=left|[[Kulm (letaonica)|Kulm]]
|K-200
|HS 235
|242,5 m
|—{{note|1}}
|231,9
|2.
|-
|30.
|align=center|13. 2. 2021.
|align=left|{{ZD|POLJ}} [[Zakopane]]
|align=left|[[Wielka Krokiew]]
|K-125
|HS 140
|136,5 m
|134,5 m
|268,9
|'''1.'''
|rowspan=3|—
|-
|31.
|align=center|19. 2. 2021.
|align=left|{{ZD|RUM}} [[Râșnov]]
|align=left|[[Râșnov (skakaonica)|Râșnov]]
|K-90
|HS 97
|94 m
|98,5 m
|257,9
|'''1.'''
|-
|32.
|align=center|25. 3. 2021.
|align=left rowspan=3|{{ZD|SLO}} [[Planica]]
|align=left rowspan=3|[[Letalnica]]
|rowspan=3|K-200
|rowspan=3|HS 240
|235,5 m
|244,5 m
|452,5
|'''1.'''
|-
|33.
|align=center|26. 3. 2021.
|231 m
|—{{note|1}}
|227,7
|2.
|rowspan=3|[[Karl Geiger]]
|-
|34.
|align=center|28. 3. 2021.
|242 m
|217 m
|452,4
|2.
|-
|35.
|align=center|20. 11. 2021.
|align=left|{{ZD|RUS}} [[Nižnji Tagil]]
|align=left|[[Roda (skakaonica)|Roda]]
|K-120
|HS 134
|128 m
|131 m
|243,7
|2.
|-
|36.
|align=center|27. 11. 2021.
|align=left|{{ZD|FIN}} [[Kuusamo]]
|align=left|[[Rukatunturi]]
|K-120
|HS 142
|138,5 m
|143 m
|324,5
|'''1.'''
|rowspan=2|—
|-
|37.
|align=center|12. 12. 2021.
|align=left|{{ZD|NJE}} [[Klingenthal]]
|align=left|[[Vogtland Arena]]
|K-125
|HS 140
|129,5 m
|139 m
|262,8
|'''1.'''
|-
|38.
|align=center|18. 12. 2021.
|align=left rowspan=2|{{ZD|ŠVI}} [[Engelberg]]
|align=left rowspan=2|[[Titlis (skakaonica)|Titlis]]
|rowspan=2|K-125
|rowspan=2|HS 137
|137,5 m
|140,5 m
|286,6
|2.
|[[Karl Geiger]]
|-
|39.
|align=right|19. 12. 2021.
|132,5 m
|136,5 m
|306,0
|'''1.'''
|rowspan=6|—
|-
|40.
|align=center|29. 12. 2021.
|align=left|{{ZD|NJE}} [[Oberstdorf]]
|align=left|[[Schattenberg (skakaonica)|Schattenberg]]
|K-120
|HS 137
|128,5 m
|141 m
|302,0
|'''1.'''
|-
|41.
|align=center|1. 1. 2022.
|align=left|{{ZD|NJE}} [[Garmisch-Partenkirchen]]
|align=left|[[Velika olimpijska skakaonica (Garmisch-Partenkirchen)|Velika olimpijska]]
|K-125
|HS 142
|143 m
|135,5 m
|291,2
|'''1.'''
|-
|42.
|align=center|5. 1. 2022.
|align=left|{{ZD|AUT}} [[Bischofshofen]]
|align=left|[[Skakaonica &quot;Paul Ausserleitner&quot;|&quot;Paul Ausserleitner&quot;]]
|K-125
|HS 142
|137 m
|137,5 m
|291,3
|'''1.'''
|-
|43.
|align=center|29. 1. 2022.
|align=left|{{ZD|NJE}} [[Willingen (Upland)|Willingen]]
|align=left|[[Mühlenkopf (skakaonica)|Mühlenkopf]]
|K-130
|HS 147
|145 m
|—{{note|1}}
|115,6
|'''1.'''
|-
|44.
|align=center|27. 2. 2022.
|align=left|{{ZD|FIN}} [[Lahti]]
|align=left|[[Salpausselkä (skakaonica)|Salpausselkä]]
|K-116
|HS 130
|125 m
|130,5 m
|278,0
|'''1.'''
|-
|45.
|align=center|3. 3. 2022.
|align=left|{{ZD|NOR}} [[Lillehammer]]
|align=left|[[Lysgårdsbakken]]
|K-123
|HS 140
|136 m
|134,5 m
|289,0
|2.
|[[Stefan Kraft]]
|-
|46.
|align=center|20. 1. 2023.
|align=left rowspan=3|{{ZD|JAP}} [[Sapporo]]
|align=left rowspan=3|[[Ōkurayama]]
|rowspan=3|K-123
|rowspan=3|HS 137
|135 m
|130 m
|271,5
|'''1.'''
|colspan=2|—
|-
|47.
|align=center|21. 1. 2023.
|129 m
|137,5 m
|276,1
|3.
|[[Stefan Kraft]]
|-
|48.
|align=center|22. 1. 2023.
|141 m
|143 m
|280,9
|'''1.'''
|colspan=2|—
|-
|49.
|align=center|5. 2. 2023.
|align=left|{{ZD|NJE}} [[Willingen (Upland)|Willingen]]
|align=left|[[Mühlenkopf (skakaonica)|Mühlenkopf]]
|K-130
|HS 147
|134,5 m
|145,5 m
|252,3
|2.
|[[Halvor Egner Granerud]]
|-
|50.
|align=center|11. 2. 2023.
|align=left|{{ZD|SAD}} [[Lake Placid]]
|align=left|[[MacKenzie Intervale]]
|K-115
|HS 128
|136 m
|114 m
|256,0
|2.
|[[Andreas Wellinger]]
|-
|51.
|align=center|26. 3. 2023.
|align=left|{{ZD|FIN}} [[Lahti]]
|align=left|[[Salpausselkä (skakaonica)|Salpausselkä]]
|K-116
|HS 130
|136,5 m
|—{{note|1}}
|145,9
|'''1.'''
|colspan=2|—
|-
|52.
|align=center|9. 12. 2023.
|align=left|{{ZD|NJE}} [[Klingenthal]]
|align=left|[[Vogtland Arena]]
|K-125
|HS 140
|140,5 m
|143,5 m
|270,7
|3.
|[[Karl Geiger]]
|-
|53.
|align=center|29. 12. 2023.
|align=left|{{ZD|NJE}} [[Oberstdorf]]
|align=left|[[Schattenberg (skakaonica)|Schattenberg]]
|K-120
|HS 137
|134,5 m
|129 m
|306,3
|2.
|[[Andreas Wellinger]]
|-
|54.
|align=center|1. 1. 2024.
|align=left|{{ZD|NJE}} [[Garmisch-Partenkirchen]]
|align=left|[[Velika olimpijska skakaonica (Garmisch-Partenkirchen)|Velika olimpijska]]
|K-125
|HS 142
|137 m
|135,5 m
|292,6
|2.
|[[Anže Lanišek]]
|-
|55.
|align=center|3. 1. 2024.
|align=left|{{ZD|AUT}} [[Innsbruck]]
|align=left|[[Bergisel (skakaonica)|Bergisel]]
|K-120
|HS 128
|128,5 m
|132 m
|258,7
|2.
|[[Jan Hörl]]
|-
|56.
|align=center|6. 1. 2024.
|align=left|{{ZD|AUT}} [[Bischofshofen]]
|align=left|[[Skakaonica &quot;Paul Ausserleitner&quot;|&quot;Paul Ausserleitner&quot;]]
|K-125
|HS 142
|137 m
|139 m
|287,6
|2.
|[[Stefan Kraft]]
|-
|57.
|align=center|14. 1. 2024.
|align=left|{{ZD|POLJ}} [[Wisła (mjesto)|Wisła]]
|align=left|[[Malinka (skakaonica)|Malinka]]
|K-120
|HS 134
|131 m
|139,5 m
|269,4
|'''1.'''
|colspan=2|—
|-
|58.
|align=center|3. 2. 2024.
|align=left rowspan=2|{{ZD|NJE}} [[Willingen (Upland)|Willingen]]
|align=left rowspan=2|[[Mühlenkopf (skakaonica)|Mühlenkopf]]
|rowspan=2|K-130
|rowspan=2|HS 147
|128 m
|148 m
|221,7
|2.
|[[Johann André Forfang]]
|-
|59.
|align=center|4. 2. 2024.
|144,5 m
|146 m
|235,6
|2.
|[[Andreas Wellinger]]
|-
|60.
|align=center|10. 2. 2024.
|align=left|{{ZD|SAD}} [[Lake Placid]]
|align=left|[[MacKenzie Intervale]]
|K-115
|HS 128
|125,5 m
|122 m
|278,1
|2.
|[[Lovro Kos]]
|-
|61.
|align=center|17. 2. 2024.
|align=left rowspan=2|{{ZD|JAP}} [[Sapporo]]
|align=left rowspan=2|[[Ōkurayama]]
|rowspan=2|K-123
|rowspan=2|HS 137
|128,5 m
|138,5 m
|262,6
|2.
|[[Stefan Kraft]]
|-
|62.
|align=center|18. 2. 2024.
|133 m
|139 m
|269,8
|2.
|[[Domen Prevc]]
|-
|63.
|align=center|25. 2. 2024.
|align=left|{{ZD|NJE}} [[Oberstdorf]]
|align=left|[[Skakaonica &quot;Heini Klopfer&quot;|&quot;Heini Klopfer&quot;]]
|K-200
|HS 235
|224 m
|215 m
|422,1
|3.
|[[Stefan Kraft]]
|-
|64.
|align=center|1. 3. 2024.
|align=left|{{ZD|FIN}} [[Lahti]]
|align=left|[[Salpausselkä (skakaonica)|Salpausselkä]]
|K-116
|HS 130
|127 m
|131 m
|254,9
|3.
|[[Lovro Kos]]
|-
|65.
|align=center|10. 3. 2024.
|align=left|{{ZD|NOR}} [[Oslo]]
|align=left|[[Holmenkollen (skakaonica)|Holmenkollen]]
|K-120
|HS 134
|129 m
|127,5 m
|260,0
|2.
|[[Johann André Forfang]]
|-
|66.
|align=center|12. 3. 2024.
|align=left|{{ZD|NOR}} [[Trondheim]]
|align=left|[[Granåsen]]
|K-94
|HS 105
|106 m
|99 m
|280,9
|'''1.'''
|rowspan=4|—
|-
|67.
|align=center|15. 2. 2025.
|align=left rowspan=2|{{ZD|JAP}} [[Sapporo]]
|align=left rowspan=2|[[Ōkurayama]]
|rowspan=2|K-123
|rowspan=2|HS 137
|137 m
|136,5 m
|286,4
|'''1.'''
|-
|68.
|align=center|16. 2. 2025.
|132 m
|137 m
|278,4
|'''1.'''
|-
|69.
|align=center|13. 3. 2025.
|align=left|{{ZD|NOR}} [[Oslo]]
|align=left|[[Holmenkollen (skakaonica)|Holmenkollen]]
|K-120
|HS 134
|129,5 m
|127 m
|264,1
|'''1.'''
|-
|70.
|align=center|16. 3. 2025.
|align=left|{{ZD|NOR}} [[Vikersund]]
|align=left|[[Vikersundbakken]]
|K-200
|HS 240
|222 m
|–{{note|1}}
|191,2
|3.
|rowspan=2|[[Domen Prevc]]
|-
|71.
|align=center|28. 3. 2025.
|align=left|{{ZD|SLO}} [[Planica]]
|align=left|[[Letalnica]]
|K-200
|HS 240
|232 m
|239,5 m
|444,1
|3.
|-
|72.
|align=center|23. 11. 2025.
|align=left|{{ZD|NOR}} [[Lillehammer]]
|align=left|[[Lysgårdsbakken]]
|K-123
|HS 140
|138 m
|139,5 m
|290,5
|'''1.'''
|colspan=2|—
|-
|73.
|align=center|6. 12. 2025.
|align=left rowspan=2|{{ZD|POLJ}} [[Wisła (mjesto)|Wisła]]
|align=left rowspan=2|[[Malinka (skakaonica)|Malinka]]
|rowspan=2|K-120
|rowspan=2|HS 134
|130,5 m
|123,5 m
|267,2
|3.
|rowspan=3|[[Domen Prevc]]
|-
|74.
|align=center|7. 12. 2025.
|130,5 m
|129,5 m
|281,4
|2.
|-
|75.
|align=center|14. 12. 2025.
|align=left|{{ZD|NJE}} [[Klingenthal]]
|align=left|[[Vogtland Arena]]
|K-125
|HS 140
|142 m
|133,5 m
|261,0
|3.
|-
|76.
|align=center|21. 12. 2025.
|align=left|{{ZD|ŠVI}} [[Engelberg]]
|align=left|[[Titlis (skakaonica)|Titlis]]
|K-125
|HS 137
|133 m
|132 m
|310,0
|'''1.'''
|colspan=2|—
|-
|77.
|align=center|6. 1. 2026.
|align=left|{{ZD|AUT}} [[Bischofshofen]]
|align=left|[[Skakaonica &quot;Paul Ausserleitner&quot;|&quot;Paul Ausserleitner&quot;]]
|K-125
|HS 142
|137 m
|138 m
|299,6
|3.
|[[Daniel Tschofenig]]
|-
|78.
|align=center|18. 1. 2026.
|align=left|{{ZD|JAP}} [[Sapporo]]
|align=left|[[Ōkurayama]]
|K-123
|HS 137
|136,5 m
|138,5 m
|274,2
|2.
|[[Domen Prevc]]
|-
|79.
|align=center|7. 3. 2026.
|align=left|{{ZD|FIN}} [[Lahti]]
|align=left|[[Salpausselkä (skakaonica)|Salpausselkä]]
|K-116
|HS 130
|128,5 m
|126 m
|296,2
|3.
|[[Daniel Tschofenig]]
|}
{{note|1}} – održana samo jedna serija zbog jakog [[vjetar|vjetra]] / lošeg vremena

{{col-begin}}
{{col-3}}
=== Postolja po sezonama ===
{|class=wikitable style=&quot;text-align: center&quot;
|-bgcolor=cccccc
|Sezona||1. mjesto||2. mjesto||3. mjesto||Ukupno
|-bgcolor=efefef
|2015/2016.||–||–||–||–
|-
|2016/2017.||–||–||–||–
|-bgcolor=efefef
|2017/2018.||–||–||–||–
|-
|2018/2019.||13||3||5||21
|-bgcolor=efefef
|2019/2020.||3||2||3||8
|-
|2020/2021.||3||2||–||5
|-bgcolor=efefef
|2021/2022.||8||3||–||11
|-
|2022/2023.||3||2||1||6
|-bgcolor=efefef
|2023/2024.||2||10||3||15
|-
|2024/2025.||3||–||2||5
|-bgcolor=efefef
|2025/2026.||2||2||4||8
|-bgcolor=cccccc
|Zbir||'''37'''||'''24'''||'''18'''||'''79'''
|}
{{col-3}}
=== Ukupni poredak ===
{| class=wikitable style=&quot;text-align: center&quot; width=300
|-
!Sezona
!Plasman
|-
|[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2015/2016.|2015/2016.]]
|42.
|-
|[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2016/2017.|2016/2017.]]
|bez plasmana
|-
|[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2017/2018.|2017/2018.]]
|24.
|-
|-bgcolor=gold
|[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2018/2019.|2018/2019.]]
|'''1.'''
|-bgcolor=cc9966
|[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2019/2020.|2019/2020.]]
|3.
|-
|[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2020/2021.|2020/2021.]]
|4.
|-bgcolor=gold
|[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2021/2022.|2021/2022.]]
|'''1.'''
|-
|[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2022/2023.|2022/2023.]]
|5.
|-bgcolor=silver
|[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2023/2024.|2023/2024.]]
|2.
|-
|[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2024/2025.|2024/2025.]]
|9.
|}
{{col-3}}
=== [[Novogodišnja turneja]] ===
{| class=wikitable style=&quot;text-align: center&quot; width=250
|-
! Sezona
! Plasman
|-
|[[Turneja 4 skakaonice 2016/2017.|2016/2017.]]
|43.
|-
|[[Turneja 4 skakaonice 2017/2018.|2017/2018.]]
|22.
|-bgcolor=gold
|[[Turneja 4 skakaonice 2018/2019.|2018/2019.]]
|'''1.'''
|-
|[[Turneja 4 skakaonice 2019/2020.|2019/2020.]]
|4.
|-
|[[Turneja 4 skakaonice 2020/2021.|2020/2021.]]
|6.
|-bgcolor=gold
|[[Turneja 4 skakaonice 2021/2022.|2021/2022.]]
|'''1.'''
|-
|[[Turneja 4 skakaonice 2022/2023.|2022/2023.]]
|18.
|-bgcolor=gold
|[[Turneja 4 skakaonice 2023/2024.|2023/2024.]]
|'''1.'''
|-
|[[Turneja 4 skakaonice 2024/2025.|2024/2025.]]
|15.
|-
|[[Turneja 4 skakaonice 2025/2026.|2025/2026.]]
|5.
|}
{{col-3}}
{{col-end}}

{{col-begin}}
{{col-break}}
=== [[Raw Air]] ===
{|class=wikitable style=&quot;text-align: center&quot; width=300
!Sezona
!Plasman
|-
|[[Raw Air 2017.|2017.]]
|39.
|-
|[[Raw Air 2018.|2018.]]
|11.
|-bgcolor=gold
|[[Raw Air 2019.|2019.]]
|'''1.'''
|-bgcolor=silver
|[[Raw Air 2020.|2020.]]
|2.
|-
|2021.
|''[[Pandemija COVID-a 19|Otkazano]]''
|-bgcolor=cc9966
|[[Raw Air 2022.|2022.]]
|3.
|-
|[[Raw Air 2023.|2023.]]
|4.
|-
|[[Raw Air 2024.|2024.]]
|12.
|-bgcolor=cc9966
|[[Raw Air 2025.|2025.]]
|3.
|}

=== [[Willingen Six]] ===
{|class=wikitable style=&quot;text-align: center&quot; width=300
!Sezona
!Plasman
|-bgcolor=gold
|[[Willingen Five 2019.|2019.]]
|'''1.'''
|-
|[[Willingen Five 2020.|2020.]]
|6.
|-
|[[Willingen Six 2021.|2021.]]
|7.
|}

=== [[Planica 7]] ===
{|class=wikitable style=&quot;text-align: center&quot; width=300
!Sezona
!Plasman
|-
|[[Planica 7 2018.|2018.]]
|9.
|-bgcolor=gold
|[[Planica 7 2019.|2019.]]
|'''1.'''
|-
|2020.
|''[[Pandemija COVID-a 19|Otkazano]]''
|-bgcolor=silver
|[[Planica 7 2021.|2021.]]
|2.
|-
|[[Planica 7 2022.|2022.]]
|rowspan=2|9.
|-
|[[Planica 7 2023.|2023.]]
|-
|[[Planica 7 2024.|2024.]]
|rowspan=2|5.
|-
|[[Planica 7 2025.|2025.]]
|}
{{col-break}}

=== [[Svjetski kup u skijaškim letovima|Svjetski kup u ski-letovima]] ===
{| class=wikitable style=&quot;text-align: center&quot; width=250
|-
! Sezona
! Plasman
|-
|-
|[[Svjetski kup u skijaškim letovima 2015/2016.|2015/2016.]]
|38.
|-
|[[Svjetski kup u skijaškim letovima 2016/2017.|2016/2017.]]
|bez plasmana
|-
|[[Svjetski kup u skijaškim letovima 2017/2018.|2017/2018.]]
|17.
|-bgcolor=gold
|[[Svjetski kup u skijaškim letovima 2018/2019.|2018/2019.]]
|'''1.'''
|-
|[[Svjetski kup u skijaškim letovima 2019/2020.|2019/2020.]]
|4.
|-bgcolor=silver
|[[Svjetski kup u skijaškim letovima 2020/2021.|2020/2021.]]
|2.
|-
|[[Svjetski kup u skijaškim letovima 2021/2022.|2021/2022.]]
|9.
|-
|[[Svjetski kup u skijaškim letovima 2022/2023.|2022/2023.]]
|8.
|-
|[[Svjetski kup u skijaškim letovima 2023/2024.|2023/2024.]]
|6.
|-
|[[Svjetski kup u skijaškim letovima 2024/2025.|2024/2025.]]
|4.
|}

=== [[Ljetni Grand Prix (skijaški skokovi)|Ljetni Grand Prix]] ===
{| class=wikitable style=&quot;text-align: center&quot; width=300
|-
!Sezona
!Plasman
|-
|[[Ljetni Grand Prix 2016 (skijaški skokovi)|2016.]]
|14.
|-
|[[Ljetni Grand Prix 2017 (skijaški skokovi)|2017.]]
|15.
|-
|[[Ljetni Grand Prix 2018 (skijaški skokovi)|2018.]]
|7.
|-
|[[Ljetni Grand Prix 2019 (skijaški skokovi)|2019.]]
|'''4.'''
|-
|[[Ljetni Grand Prix 2020 (skijaški skokovi)|2020.]]
|nije nastupao
|-
|[[Ljetni Grand Prix 2021 (skijaški skokovi)|2021.]]
|8.
|-
|[[Ljetni Grand Prix 2022 (skijaški skokovi)|2022.]]
|15.
|-
|[[Ljetni Grand Prix 2023 (skijaški skokovi)|2023.]]
|22.
|-
|[[Ljetni Grand Prix 2024 (skijaški skokovi)|2024.]]
|34.
|-
|[[Ljetni Grand Prix 2025 (skijaški skokovi)|2025.]]
|'''4.'''
|}
{{col-break}}
{{col-end}}

== Napomene ==
{{Napomene}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Ryōyū Kobayashi}}
* [https://www.fis-ski.com/DB/general/athlete-biography.html?sector=JP&amp;competitorid=155620 Profil] na [[FIS]]-u

{{Olimpijski pobjednici na maloj skakaonici}}
{{Osvajači Svjetskog kupa u ski-skokovima}}
{{Osvajači Svjetskog kupa u ski-letovima}}
{{Svjetski prvaci u ski-letovima}}
{{Pobjednici Turneje 4 skakaonice}}
{{Raw Air}}
{{Prvaci Japana u ski-skokovima}}
{{Pobjednici skokova na Ski-festivalu Holmenkollen}}
{{Dobitnici Medalje Holmenkollen}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Kobayashi, Ryōyū}}
[[Kategorija:Rođeni 1996.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Hachimantai]]
[[Kategorija:Japanski skijaši-skakači]]
[[Kategorija:Japanski olimpijci u skijaškim skokovima]]
[[Kategorija:Skijaši-skakači na Zimskim olimpijskim igrama 2018.]]
[[Kategorija:Skijaši-skakači na Zimskim olimpijskim igrama 2022.]]
[[Kategorija:Skijaši-skakači na Zimskim olimpijskim igrama 2026.]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 2022.]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 2026.]]
[[Kategorija:Osvajači zlatne medalje na Olimpijskim igrama (Japan)]]
[[Kategorija:Osvajači srebrne medalje na Olimpijskim igrama (Japan)]]
[[Kategorija:Osvajači bronzane medalje na Olimpijskim igrama (Japan)]]</text>
      <sha1>1gmtezqy9am5yz8gacn8mo668che599</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ninja (gejmer)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>454948</id>
    <revision>
      <id>3820477</id>
      <parentid>3666859</parentid>
      <timestamp>2026-03-28T09:41:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3820477</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="29178" sha1="7i5b9dxu436cy2cuqur5ajv8iu5j35c" xml:space="preserve">{{Infokutija
| naslov            = 
| naslovstil        = 
| iznad             = Ninja
| iznadstil         = background-color:#6441A4; color:white;
| slika             = [[Slika:Ninja2019screenshot.jpg|225px]]
| tekst             = Ninja u 2019.
| zaglavljestil     = background-color:#6441A4; color:white;
| zaglavlje1  = Lične informacije
|    oznaka2  = Rođenje
|    podaci2  = {{plainlist|
* Richard Tyler Blevins
* {{Datum rođenja i godine|1991|6|5}}
* [[Detroit]], [[Michigan]], [[SAD]]
}}
|    oznaka3  = Nacionalnost
|    podaci3  = {{flatlist|
* [[SAD|Amerikanac]]
* [[Vels|Velšanin]]
}}
|    oznaka4  = Zanimanje
|    podaci4  = {{flatlist|
* [[Twitch.tv|Twitch-streamer]]
* [[YouTube]]r
}}
|    oznaka5  = Prebivalište
|    podaci5  = [[Grayslake]], [[Illinois]]
|    oznaka6  = Supruga
|    podaci6  = Jessica Blevins (2017.)
| zaglavlje7  = Informacije o kanalu na Twitchu
|    oznaka8  = Također poznat kao
|    podaci8  = NinjasHyper
|    oznaka9  = Kanal
|    podaci9  = {{URL|twitch.tv/Ninja|Ninja}}
|    oznaka10  = Godine aktivnosti
|    podaci10 = 2011-danas
|    oznaka11 = Žanr
|    podaci11 = [[Videoigra|Gaming]]
|    oznaka12 = Igre
|    podaci12 = {{Flatlist|
* ''[[Fortnite]]''
* ''[[PlayerUnknown's Battlegrounds]]''
* ''[[Z1 Battle Royale]]''
* ''[[Halo (series)|Halo]]''
* ''[[Apex Legends]]''
* ''[[Valorant]]''
* ''[[Call of Duty: Warzone]]''
* ''[[Fall Guys]]''
}}
|    oznaka13 = Pratilaca
|    podaci13 = 15 miliona (26. 8. 2020.)
|    oznaka14 = Ukupno pregleda
|    podaci14 = 483 miliona (26. 8. 2020.)
}}
{{Infokutija
| iznad       = Ninja
| iznadstil   = background-color:#B60000; color:white;
| slika       = 
| zaglavljestil = background-color:#B60000; color:white;
| zaglavlje1  = Informacije o kanalu na YouTubeu
|    oznaka2  = Kanal
|    podaci2  = {{URL|youtube.com/ninja|Ninja}}
|    oznaka3  = Žanr
|    podaci3  = [[Videoigra|Gaming]]
|    oznaka4  = Pretplatnika
|    podaci4  = 24 miliona (27. 8. 2020.)
|    oznaka5  = Ukupno pregleda
|    podaci5  = 2,31 milijardi (27. 8. 2020.)
|    oznaka6  = Vebsajt
|    podaci6  = {{URL|teamninja.com}}
}}
'''Richard Tyler &quot;Ninja&quot; (Fortnite) Blevins'''&lt;ref name=&quot;Birth Name&quot;&gt;{{Cite web|url=https://twitter.com/ninja/status/286596315171938304?lang=en|title=Ninja on Twitter|publisher=|access-date=26. 3. 2018}}&lt;/ref&gt; (fon. ''Ričard Tajler Blūins''; rođen [[5. juni|5. juna]] [[1991.|1991]]), poznatiji po svom internetskom pseudonimu '''Ninja''' (fon. ''Nindža'') ili ranije kao '''NinjasHyper''', [[Sjedinjene Američke Države|američki]] je [[Streaming|streamer]], [[YouTube]]r, [[Esports|profesionalni gejmer]] i internetska ličnost. Kao jedna od najvećih lica [[Videoigra|gaminga]], Tyler stvara zabavni sadržaj za svoju publiku preko mnogo igri, ponajviše sa [[Fortnite]]om, [[Call of Duty: Warzone]]om, [[Valorant]]om i sa igrom [[Fall Guys]].

Od jula 2019. godine, on je najposjećeniji streamer na [[Twitch.tv|Twitch-u]] sa preko 15 miliona pratilaca i prosječno oko 25.000 gledalaca po streamu.&lt;ref name=&quot;soci_Top1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://socialblade.com/twitch/top/10/followers|title=Top 10 Twitch Streamers|last=|date=|website=socialblade.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20180919160426/https://socialblade.com/twitch/top/10/followers|archive-date=27. 10. 2018|url-status=live|access-date=16. 5. 2018}}&lt;/ref&gt; 1. augusta 2019. Tyler je objavio da zvanično prestaje streamovati na [[Twitch.tv|Twitch-u]] i da prelazi na Mixer.&lt;ref name=&quot;mixer&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.theverge.com/2019/8/1/20750393/ninja-mixer-exclusive-twitch-fortnite-streaming-gaming-announcement|title=Ninja announces he is leaving Twitch to stream exclusively on Mixer|last=Webster|first=Andrew|date=1. 8. 2019|website=The Verge|access-date=1. 8. 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.cnn.com/2019/08/01/tech/ninja-fortnite-twitch-mixer-trnd/index.html|title=Ninja, the biggest name in online gaming, is switching streaming platforms|last=CNN|first=Allen Kim|website=CNN|access-date=1. 8. 2019}}&lt;/ref&gt; Nakon gašenja platforme Mixer 22. jula ove godine, Tyler se kao besplatan agent vratio na Twitch.&lt;ref&gt;https://www.cnet.com/news/fortnite-streamer-ninja-comes-back-to-twitch-after-mixer-closure/&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://www.theverge.com/2020/6/22/21299032/microsoft-mixer-closing-facebook-gaming-partnership-xcloud-features&lt;/ref&gt; 10. septembra, zvanično je potpisan ugovor između Tylera i Twitcha.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://twitter.com/ninja/status/1304087323731283968|title=Ninja signed with Twitch|last=|first=|date=|website=Twitter|publisher=|language=|access-date=}}&lt;/ref&gt;

== Rani život ==
Tyler je rođen od strane američkih roditelja [[Velšani|velškog]] porijekla.&lt;ref name=&quot;h3 podcast&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=s12qaVEyW14|title=H3 Podcast #63 - Ninja|website=[[h3h3productions|H3 Podcast]]}}&lt;/ref&gt; Iako je rođen u [[Detroit]]u, preselio se sa svojom porodicom u predgrađa [[Chicago|Chicaga]] kada je bio star samo godinu dana.&lt;ref name=&quot;Teng&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.espn.com/espn/feature/story/_/id/24710688/fortnite-legend-ninja-living-stream|title=Living the Stream|last=Teng|first=Elaine|date=18. 9. 2018|website=[[ESPN The Magazine]]|access-date=18. 9. 2018}}&lt;/ref&gt; Tylerova mladost u predgrađu Chicaga uključivala je [[Videoigra|videoigre]] i [[sport]]. Pohađao je srednju školu Grayslake, u kojoj je igrao [[Nogomet|fudbal]], a bio je i entuzijastični igrač video igara. Po diplomi je odlučio profesionalno igrati videoigre, ulaziti u turnire, pridružiti se profesionalnim organizacijama i uživo prenositi svoje igre.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://www.chicagotribune.com/news/ct-met-ninja-fortnite-video-games-20180801-story.html|title=He’s got celebrity pals, millions of fans and (probably) millions of dollars: Meet Ninja, Chicago’s ‘Fortnite’ superstar|last=Keilman|first=John|date=2. 8. 2018|work=Chicago Tribune|language=en-US|archive-url=https://web.archive.org/web/20180805125008/http://www.chicagotribune.com/news/ct-met-ninja-fortnite-video-games-20180801-story.html|archive-date=5. 8. 2018|url-status=live|access-date=5. 8. 2018}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
Tyler je profesionalno počeo da igra igru ''[[Halo 3]]'' u 2009. godini.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.cnbc.com/2018/03/20/tyler-ninja-blevins-from-working-at-noodles-co-to-twitch-gamer.html|title=How this 26-year-old went from working at a fast food joint to making $500,000 a month playing video games|last=Montag|first=Ali|date=20. 3. 2018|website=[[CNBC]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20180720225212/https://www.cnbc.com/2018/03/20/tyler-ninja-blevins-from-working-at-noodles-co-to-twitch-gamer.html|archive-date=20. 7. 2018|url-status=live|access-date=20. 7. 2018}}&lt;/ref&gt; Igrao je za razne organizacije uključujući [[Cloud9]], [[Renegades (eSports)|Renegades]], [[Team Liquid]],&lt;ref name=&quot;dote_Howm&quot; /&gt; a trenutno je sa [[Luminosity Gaming]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.dexerto.com/news/ninja-pulls-off-insane-cliffside-build-save-after-accidentally-impulse-grenading-himself/46538|title=Ninja Pulls Off Insane Save After Accidentally Impulse Grenading Himself|publisher=|archive-url=https://web.archive.org/web/20180324101732/https://www.dexerto.com/news/ninja-pulls-off-insane-cliffside-build-save-after-accidentally-impulse-grenading-himself/46538|archive-date=24. 3. 2018|url-status=dead|access-date=26. 3. 2018}}&lt;/ref&gt; Blevins je postao stremer 2011. godine.&lt;ref name=&quot;Teng&quot;/&gt; Počeo je igrati ''[[Z1 Battle Royale|H1Z1]] (sadašnji Z1 battle Royale)'', a zatim se prebacio na ''[[PlayerUnknown's Battlegrounds]] (PUBG)''. Pridružio se Luminosity Gaming-u 2017. godine prvo kao ''Halo'' igrač, zatim kao ''H1Z1'' igrač, a kasnije i kao ''PUBG'' igrač, gdje je pobijedio u ''PUBG'' Gamescom Invitational Squads klasifikacijama. Počeo je redovno streamovati igru ''Fortnite'', a njegovo gledalište je počelo rasti, što se podudaralo s rastom popularnosti te igre.&lt;ref name=&quot;dote_Howm&quot;&gt;{{Cite web|url=https://dotesports.com/culture/news/how-much-money-does-ninja-make-21954#list-1|title=How much money does Ninja make?|last=Leslie, Callum|date=16. 3. 2018|website=Dot Esports|archive-url=https://web.archive.org/web/20180318065124/https://dotesports.com/culture/news/how-much-money-does-ninja-make-21954#list-1|archive-date=18. 3. 2018|url-status=live|access-date=19. 3. 2018}}&lt;/ref&gt; U septembru 2017. imao je 500.000 pratilaca; u šest mjeseci taj broj je porastao na preko 2.000.000.&lt;ref name=&quot;thec_What&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.thecrimson.com/article/2018/2/27/ninja-twitch-takeover/|title=What the Hell Happened: Ninja's Twitch Takeover|last=Meade, Dylan B.|date=27. 2. 2018|website=The Harvard Crimson|access-date=19. 3. 2018}}&lt;/ref&gt; U martu 2018. godine, Tyler je postavio [[Twitch.tv|Twitch]] rekord za pojedinačni stream dok je igrao ''[[Fortnite]] sa'' Drake-om, Travis Scottom i Juju Smith-Schusterom.&lt;ref name=&quot;poly_Drak&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.polygon.com/2018/3/15/17123162/drake-ninja-fortnite-stream|title=Drake sets records with his Fortnite: Battle Royale Twitch debut|last=Patrick Gill, Christopher Grant, Ross Miller, and Julia Alexander|date=15. 3. 2018|website=Polygon|archive-url=https://web.archive.org/web/20180315101436/https://www.polygon.com/2018/3/15/17123162/drake-ninja-fortnite-stream|archive-date=15. 3. 2018|url-status=live|access-date=19. 3. 2018}}&lt;/ref&gt; U aprilu 2018. godine oborio je vlastiti rekord gledanja tokom svog događaja ''Ninja Vegas 2018'', gdje je sakupio publiku od oko 667.000 gledalaca uživo.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.vg247.com/2018/04/23/ninjas-vegas-fortnite-event-breaks-twitch-viewing-record/|title=Ninja's Vegas Fortnite event breaks Twitch viewing record - VG247|date=23. 4. 2018|work=VG247|language=en-US|archive-url=https://web.archive.org/web/20180423233639/https://www.vg247.com/2018/04/23/ninjas-vegas-fortnite-event-breaks-twitch-viewing-record/|archive-date=23. 4. 2018|url-status=live|access-date=23. 4. 2018}}&lt;/ref&gt;

Tyler ima preko 22 miliona pretplatnika na [[YouTube|YouTube-u]] od početka augusta 2019. godine. On zarađuje preko 500.000 dolara mjesečno od streamovanja ''Fortnite-a'' i napominje kako je free-to-play model zaslužan za toliku popularnost i rast igre.&lt;ref name=&quot;cnbc_Tyle&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.cnbc.com/2018/03/19/tyler-ninja-blevins-explains-how-he-makes-more-than-500000-a-month-playing-video-game-fortnite.html|title=Tyler 'Ninja' Blevins explains how he makes more than $500,000 a month playing video game 'Fortnite'|last=Kim|first=Tae|date=19. 3. 2018|website=CNBC|archive-url=https://web.archive.org/web/20180321130427/https://www.cnbc.com/2018/03/19/tyler-ninja-blevins-explains-how-he-makes-more-than-500000-a-month-playing-video-game-fortnite.html|archive-date=21. 3. 2018|url-status=live|access-date=20. 3. 2018}}&lt;/ref&gt;

17. juna 2018. Tyler je objavio da je u partnerstvu s Red Bull Esports-om. U najavi je spomenuo i da bi ga navijači mogli izazvati na posebnom [[Fortnite]] događaju pod nazivom &quot;Red Bull Rise Till Dawn&quot; u [[Chicago|Chicagu]] 21. jula 2018.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.shacknews.com/article/105644/ninja-partners-with-red-bull-fortnite-event-sells-it-out-in-minutes|title=Archived copy|archive-url=https://web.archive.org/web/20180618080119/http://www.shacknews.com/article/105644/ninja-partners-with-red-bull-fortnite-event-sells-it-out-in-minutes|archive-date=18. 6. 2018|access-date=18. 6. 2018}}&lt;/ref&gt;

U septembru 2018. godine Blevins je postao prvi profesionalni igrač Esports-a koji je prikazan na naslovnici ''ESPN-ovog magazina'', čime je označen proboj u glavnu sportsku slavu.&lt;ref name=&quot;Teng&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://variety.com/2018/gaming/news/ninja-espn-magazine-cover-1202947409/|title=Ninja: First Esports Player Featured on ESPN Magazine Cover|last=Fogel|first=Stefanie|date=18. 9. 2018|website=[[Variety (magazine)|Variety]]|access-date=5. 10. 2018}}&lt;/ref&gt;

Ninja je u oktobru 2018. najavio ugovor s muzičkim studiom Astralwerks za sastavljanje albuma pod nazivom ''Ninjawerks: Vol. 1'' koji sadrži originalne pjesme od elektronske muzike, uključujući Alesso-a, Nero-a, Tycho-a i 3LAU-a.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.billboard.com/articles/news/dance/8481863/ninja-astralwerks-ninjawerks-album|title=Ninja Partners With Astralwerks to Release Upcoming 'Ninjawerks' Album|last=Bein|first=Kat|date=26. 10. 2018|website=[[Billboard]]|access-date=30. 11. 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://edm.com/music-releases/alesso-tycho-3lau-clips-new-music-ninjawerks|title=Alesso, Tycho and 3LAU Share Clips of New Music from Ninjawerks|last=Cameron|first=John|date=29. 11. 2018|website=edm.com|access-date=30. 11. 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://edm.com/music-releases/nero-first-song-2-years-twitch-ninja-compilation|title=NERO share first song in 2 years ahead of Twitch star Ninja's Compilation|date=4. 12. 2018|website=edm.com|access-date=11. 12. 2018}}&lt;/ref&gt; Album je objavljen 14. decembra 2018.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://teamninja.com/products/ninjawerks-album|title=NinjaWerks Digital Album (Preorder)|website=Team Ninja|access-date=30. 11. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181129225540/https://teamninja.com/products/ninjawerks-album|archive-date=29. 11. 2018|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Tyler se nakratko pojavio za vrijeme [[NFL]]-ove reklame &quot;Stogodišnja igra&quot;, zajedno s nekoliko profesionalnih NFL nogometaša koji su se emitirali tokom Super Bowl-a LIII.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.usatoday.com/story/sports/Ad-Meter/2019/02/04/ad-meter-winner-nfl-the-100-year-game/2765867002/|title=NFL commercial wins USA TODAY's Ad Meter with tackle-filled celebration in 'The 100-Year Game'|last=Brady|first=Erik|date=4. 2. 2019|website=[[USA Today]]|access-date=4. 2. 2019}}&lt;/ref&gt;

U 2019. godini, kako prenosi [[Reuters]], Tyler je plaćen milion dolara od strane [[Electronic Arts|Electronic Arts-a]] za promociju igre ''Apex Legends'' na njegovom Twitch streamu i putem svog Twitter naloga.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.reuters.com/article/us-electronic-arts-apexlegends-idUSKBN1QU2AC|title=Top gamer 'Ninja' made $1 million to promote EA's 'Apex Legends'...|date=14. 3. 2019|work=Reuters|language=en|access-date=15. 3. 2019}}&lt;/ref&gt;

Tyler je 1. augusta 2019. najavio da će od tada streamovati isključivo na Microsoftovoj platformi Mixer.&lt;ref name=&quot;mixer&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.cnn.com/2019/08/01/tech/ninja-fortnite-twitch-mixer-trnd/index.html|title=Ninja, the biggest name in online gaming, is switching streaming platforms|last=CNN|first=Allen Kim|website=CNN|access-date=1. 8. 2019}}&lt;/ref&gt;

== Dobrotvorni rad ==
U dobrotvornom streamu koji je održan u februaru 2018. godine, Tyler je prikupio više od 110,000 dolara koje će donirati Američkoj organizaciji za prevenciju samoubistava.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://heavy.com/games/2018/02/tyler-blevins-ninja-wife-salary-twitch-halo-fortnite/|title=Tyler Blevins 'Ninja': Everything You Need to Know|last=Heyn|first=Beth|last2=Becht|first2=Eli|date=20. 2. 2018|publisher=|archive-url=https://web.archive.org/web/20180321192817/https://heavy.com/games/2018/02/tyler-blevins-ninja-wife-salary-twitch-halo-fortnite/|archive-date=21. 3. 2018|url-status=live|access-date=26. 3. 2018}}&lt;/ref&gt; Tokom prvog ''Fortnite Battle Royale'' [[Esports]] turnira u aprilu 2018. godine, Tyler je dao nagradni fond u iznosu od gotovo 50 000 američkih dolara, od čega je 2.500 dolara otišlo Alzheimerovoj udruzi.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.twingalaxies.com/feed_details.php/1178/who-won-ninja-vegas-18-full-roundup-including-highlights-and-results|title=Who Won Ninja Vegas '18? Full Roundup Including Highlights and Results|website=Twin Galaxies|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20180423232658/https://www.twingalaxies.com/feed_details.php/1178/who-won-ninja-vegas-18-full-roundup-including-highlights-and-results|archive-date=23. 4. 2018|url-status=live|access-date=23. 4. 2018}}&lt;/ref&gt; Kasnije u aprilu, sudjelovao je u #Clips4Kids turniru sa streaming kolegama DrLupo-m i Timthetatman-om i uspio je prikupiti preko 340,000 dolara.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.dexerto.com/news/incredible-generosity-gaming-community-raises-huge-amount-money-charity-ninja-dr-lupo/49289|title=Incredible Generosity of the Gaming Community Raises Huge Amount of Money For Charity - Ninja, Dr Lupo and More|website=Dexerto|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20180612141509/https://www.dexerto.com/news/incredible-generosity-gaming-community-raises-huge-amount-money-charity-ninja-dr-lupo/49289|archive-date=12. 6. 2018|url-status=dead|access-date=14. 6. 2018}}&lt;/ref&gt; Na E3 2018, Tyler i Marshmello pobijedili su na Fortnite Pro-Am turniru koji je rezultirao donacijom u iznosu od milion dolara u dobrotvorne svrhe po njihovom izboru.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.polygon.com/2018/6/12/17456476/ninja-fortnite-marshmello-win-epic-e3-2018-fortnite-pro-am|title=Ninja and Marshmello win Epic's E3 2018 Fortnite Pro Am|last=Goslin|first=Austen|date=12. 6. 2018|website=[[Polygon (website)|Polygon]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20180613111536/https://www.polygon.com/2018/6/12/17456476/ninja-fortnite-marshmello-win-epic-e3-2018-fortnite-pro-am|archive-date=13. 6. 2018|url-status=live|access-date=12. 6. 2018}}&lt;/ref&gt;

== Lični život ==
Porodica Blevins prikazana je u nekoliko epizoda televizijske emisije ''Family Feud'' 2015. godine. Prema ''pisanju The Brillion News'', Tyler je bio razlog zbog kojeg su on i njegov tim uspjeli ući u show.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.thebrillionnews.com/2015/02/11/survey-says-brillion-natives-win-big-on-family-feud/|title=Survey Says: Brillion natives win big on Family Feud|last=Pantzlaff|first=Andrew|date=12. 2. 2015|website=The Brillion News|archive-url=https://web.archive.org/web/20161022055647/http://www.thebrillionnews.com/2015/02/11/survey-says-brillion-natives-win-big-on-family-feud/|archive-date=22. 10. 2016|url-status=dead|access-date=27. 4. 2018}}&lt;/ref&gt;

== Kontroverze ==
Tyler je izjavio kako ne želi da igra sa ženskim gejmerkama iz poštovanja prema svojoj ženi Jessici i kako bi izbjegao glasine da bi takav streaming mogao stvoriti.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.polygon.com/2018/8/11/17675738/ninja-twitch-female-gamers|title=Ninja explains his choice not to stream with female gamers|last=Frank|first=Allegra|date=14. 8. 2018|website=[[Polygon (website)|Polygon]]|access-date=27. 8. 2018}}&lt;/ref&gt; Primio je mješovite reakcije; neki su govorili da treba dati primjer i ne otežavati ženskim streamerkama da se ističu, dok su drugi podržali njegov stav tvrdeći da bi mu trebalo dopustiti da radi ono što on želi da zaštiti svoj brak.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.polygon.com/2018/8/13/17684832/ninja-twitch-female-streamers-reactions-pokimane-valkyrae|title=Twitch streamers have mixed reactions to Ninja's choice to not play with female streamers|last=Haasch|first=Palmer|date=13. 8. 2018|website=[[Polygon (website)|Polygon]]|access-date=27. 8. 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.bbc.com/news/newsbeat-45169157|title=Fortnite: Ninja won't play with female gamers|website=BBC|archive-url=https://web.archive.org/web/20180818012556/https://www.bbc.com/news/newsbeat-45169157|archive-date=18. 8. 2018|url-status=live|access-date=17. 8. 2018}}&lt;/ref&gt; Kao odgovor na kritike, Tyler je potvrdio svoju podršku ravnopravnosti spolova i ponovio predanost braku, te spomenuo neke istaknute ženske streamerke po imenu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.polygon.com/2018/8/13/17686818/ninja-female-streamers-twitch-response|title=Ninja responds to criticism of his refusal to stream with women|website=Polygon|archive-url=https://web.archive.org/web/20180817231117/https://www.polygon.com/2018/8/13/17686818/ninja-female-streamers-twitch-response|archive-date=17. 8. 2018|url-status=live|access-date=17. 8. 2018}}&lt;/ref&gt; Pojasnio je i da su žene dobrodošle da igraju s njim u grupi ili na nekim događajima, rekavši da mu takve situacije omogućavaju da &quot;više kontrolira pripovijedanje, bez glupih drama i glasina koje preplavljuju naše živote&quot;.&lt;ref name=&quot;Teng&quot;/&gt;

U decembru 2016. Tyler je objavio adresu donatora kao rezultat njegovog [[Rasizam|rasističkog]] ekranskog imena i teksta donacije. Ovaj čin koji se naziva &quot; doxxing &quot; je u suprotnosti s [[Twitch.tv|Twitch]] pravilima, koji kažu da mogu rezultirati &quot;neodređenim banom&quot;. Tyler je prijavljen za taj čin, ali dobio je samo 48-satni ban, za koju su neki vjerovali da je rezultat Tylerove velike publike na platformi.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.svg.com/115974/untold-truth-tyler-ninja-blevins/|title=The untold truth of Tyler &quot;Ninja&quot; Blevins|last=Farner|first=Shawn|website=SVG.com|access-date=20. 12. 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;dox&quot;&gt;{{Cite web|url=https://twitter.com/ninja/status/805594324788314112|title=I received a 48 hr suspension for releasing the persons address who donated under the racist name. I deserve this and will be back Tuesday.|last=Blevins|first=Tyler|date=4. 12. 2016|website=Twitter|language=en|access-date=20. 12. 2018}}&lt;/ref&gt; Kasnije je Tyler tvitovao da zaslužuje kaznu.&lt;ref name=&quot;dox&quot; /&gt;

U martu 2018. godine, dok je bio u streamu sa Nadeshot-om, Tyler je improvizirao riječ &quot;crnjo&quot; (ni**a) dok je repao na Logic-ovu pjesmu &quot;44 More&quot;. To je izazvalo kontroverzu u njegovoj promatračkoj publici i široj javnosti. Kasnije se ispričao za bilo koji prouzročeni prekršaj i izjavio da nije imao namjeru izgovoriti tu riječ, već pripisuje njegovu upotrebu riječi kao &quot;vezanu na jezik&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://kotaku.com/top-twitch-streamer-ninja-rapped-a-slur-leading-to-a-f-1824157259|title=Top Twitch Streamer Ninja Rapped A Slur, Leading To A Familiar Conundrum [Update: Ninja Apologizes]|last=Hernandez|first=Patricia|work=Kotaku|language=en-US|access-date=30. 11. 2018}}&lt;/ref&gt;

U novembru 2018. godine Tyler je dobio kritike zbog lažnog prijavljivanja jednog Fortnite igrača po imenu IcyFive, zbog stream snipinga. Nakon što je Tylera eliminirao IcyFive, Tylerov suigrač, DrLupo, rekao mu je da pazi na &quot;emote&quot; (ples), što je IcyFive i izveo. Tyler je ovo uzeo kao dokaz da ga IcyFive stream snipe-a i brzo ga je prijavio. Nakon prijave IcyFive-a, Tyler je izjavio da će &quot;otići sa svog puta&quot; kako bi osigurao da IcyFive bude banovan i rekao IcyFive-u da ga neće prijaviti ako odmah napusti igru uprkos tome što ga je već prijavio. Kako IcyFive nije gledao stream, to nije učinio. Tyler je pretpostavio da ga IcyFive ignorira i izvadio svoj telefon, što se činilo kao pokušaj direktnog kontaktiranja Epic Games-a. IcyFive je tvrdio da nije stream snipe-ovao Tylera i postavio je video na Youtube-u kao dokaz. DrLupo je kasnije izjavio da ne vjeruje da je IcyFive stream snipe-ovao Tylera, spomenuvši da je korištenje emota (plesa) redovna reakcija na povećanje broja gledatelja nakon eliminacije, a također je izjavio kako nije oprostio Tyleru njegove postupke, uspoređujući ih s bijesom. Kasnije se Tyler izvinio IcyFive-u na [[Twitter|Twitter-u,]] ali je također optužio igrača da &quot;igra žrtvu&quot; i  da  je pogoršao incident, nazivajući ga naivnim, pod pretpostavkom da će igrači biti zabranjeni samo na njegovu riječ.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://comicbook.com/gaming/2018/11/12/fortnite-ninja-reports-player-for-stream-sniping-apologizes/%26psig%3DAOvVaw0hxilpUX26WcrV1HZQldF3%26ust%3D1543672550396225|title=Ninja Reports 'Fortnite' Player for Stream Sniping and Later Apologizes|work=WWG|language=en|access-date=30. 11. 2018|archive-date=1. 12. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181201005114/https://comicbook.com/gaming/2018/11/12/fortnite-ninja-reports-player-for-stream-sniping-apologizes/%26psig%3DAOvVaw0hxilpUX26WcrV1HZQldF3%26ust%3D1543672550396225|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.dexerto.com/fortnite/ninja-apologizes-after-falsely-rage-reporting-a-fortnite-player-for-stream-sniping-216460|title=Ninja apologizes after falsely rage reporting a Fortnite player for stream sniping|last=Genova|first=Vincent|website=Dexerto|access-date=20. 12. 2018}}&lt;/ref&gt;

U oktobru 2018. Tyler je prijavio igrača zbog &quot;posjedovanja većeg pinga &quot; od njegovog. To je dovelo do toga da je igrač 16. novembra 2018. tvrdio da mu je zbog prijave banovan account, što je Epic Games negirao.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://dotesports.com/fortnite/news/ninja-reported-a-player-for-high-ping-and-was-later-accused-of-getting-someone-falsely-banned|title=Ninja reported a player for high ping and was later accused of getting someone falsely banned|last=Villanueva|first=Jamie|date=17. 11. 2018|website=Dot Esports|access-date=20. 12. 2018|archive-date=21. 12. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181221041516/https://dotesports.com/fortnite/news/ninja-reported-a-player-for-high-ping-and-was-later-accused-of-getting-someone-falsely-banned|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Oba ova incidenta izazvala su reakciju protiv Tylera na društvenim mrežama.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://dotesports.com/fortnite/news/heres-why-ninja-is-receiving-hate-for-falsely-accusing-someone-of-stream-sniping?relatedposts_hit=1&amp;relatedposts_origin=73322&amp;relatedposts_position=1|title=Here's why Ninja is receiving hate for falsely accusing someone of stream sniping|last=Villanueva|first=Jamie|date=12. 11. 2018|website=Dot Esports|access-date=20. 12. 2018|archive-date=21. 12. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181221041424/https://dotesports.com/fortnite/news/heres-why-ninja-is-receiving-hate-for-falsely-accusing-someone-of-stream-sniping?relatedposts_hit=1&amp;relatedposts_origin=73322&amp;relatedposts_position=1|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Nagrade i nominacije ==

{| class=&quot;wikitable sortable plainrowheaders&quot;
|-
! scope=&quot;col&quot; | Godina
! scope=&quot;col&quot; | Nagrada
! scope=&quot;col&quot; | Kategorija
! scope=&quot;col&quot; | Rezultat
! scope=&quot;col&quot; class=&quot;unsortable&quot; | {{Abbr|Ref.|Reference}}
|-
| rowspan=&quot;6&quot; | 2018
| rowspan=&quot;4&quot; | 8. dodjela nagrade &quot;Streamy&quot;
| Breakout kreator
| {{nom}}
| rowspan=&quot;4&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| &lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.streamys.org/nominees-winners/8th-annual-nominees/ |title=8th Annual Nominees &amp; Winners |access-date=7. 3. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181125134815/https://www.streamys.org/nominees-winners/8th-annual-nominees/ |archive-date=25. 11. 2018 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|-
| Kreator godine
| {{nom}}
|-
| Gaming
| {{Dobitnik}}
|-
| Live-streamer
| {{Dobitnik}}
|-
| Esports Awards
| Esports personalnost godine
| {{Dobitnik}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;| &lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.esportsawards.com/the-awards/2018-hall-of-fame/ |title=2018 HALL OF FAME |website=ESPORTS AWARDS |access-date=7. 3. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190307173743/https://www.esportsawards.com/the-awards/2018-hall-of-fame/ |archive-date=7. 3. 2019 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
|-
| The Game Awards 2018
| Kreator sadržaja godine
| {{Dobitnik}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;| &lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.ign.com/articles/2018/11/13/the-game-awards-2018-nominations-announced |title=The Game Awards 2018 Nominations Announced |last=Wade |first=Jessie |website=IGN |access-date=13. 11. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181113193538/https://www.ign.com/articles/2018/11/13/the-game-awards-2018-nominations-announced |archive-date=13. 11. 2018 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
|-
| rowspan=&quot;3&quot; | 2019
| 11. dodjela nagrade &quot;Shorty&quot;
| Twitch-streamer godine
| {{Dobitnik}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;| &lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://shortyawards.com/11th/influencer/nominees |title=11th Annual Shorty Awards Nominees |website=Shorty Awards |access-date=7. 3. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190221054722/https://shortyawards.com/11th/influencer/nominees |archive-date=21. 2. 2019 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
|-
| rowspan=&quot;2&quot; | 9. dodjela nagrade &quot;Streamy&quot;
| Kreator godine
| {{nom}}
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| &lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://variety.com/2019/digital/news/streamy-winners-youtube-2019-list-1203436462/ |title=Streamy Awards 2019: The Complete Winners List |website=[[Variety (magazine)|Variety]] |access-date=14. 12. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191214041806/https://variety.com/2019/digital/news/streamy-winners-youtube-2019-list-1203436462/ |archive-date=14. 12. 2019 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
|-
| Live-streamer
| {{Dobitnik}}
|-
| rowspan=&quot;1&quot; | 2020
| 2020 Kids Choice Awards
| Najdraži gamer
| {{nom}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;| &lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.etonline.com/kids-choice-awards-2020-complete-list-of-winners-145789 |title=Kids' Choice Awards 2020: Complete List of Winners|last=Calvario|first=Liz|website=[[Entertainment Tonight]] |date=2. 5. 2020 |access-date=11. 5. 2020 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20200503175621/https://www.etonline.com/kids-choice-awards-2020-complete-list-of-winners-145789|archive-date=3. 5. 2020}}&lt;/ref&gt;
|-
|}

== Također pogledajte ==
* ''[[Fortnite]]''
* [[Streaming]]
* [[Esports]]

== Reference ==
{{refspisak}}

[[Kategorija:Amerikanci porijeklom iz Velsa]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Rođeni 1991.]]
[[Kategorija:YouTube ličnost]]
[[Kategorija:Strimeri na Twitchu]]</text>
      <sha1>7i5b9dxu436cy2cuqur5ajv8iu5j35c</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nermina Vehabović-Rudež</title>
    <ns>0</ns>
    <id>456160</id>
    <revision>
      <id>3820465</id>
      <parentid>3516595</parentid>
      <timestamp>2026-03-28T07:56:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3820465</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3556" sha1="sp3um0ut1eb0cpg594cn2t11bd8gcoo" xml:space="preserve">'''Nermina Vehabović-Rudež''' (24. novembar 1968.) jest [[Bosanci|bosanskohercegovačka]] [[Psihologija|psihologinja]] i [[političar]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://mentor.ba/nermina-vehabovic-rudez/|title=Nermina Vehabović-Rudež|date=20. 5. 2018|website=Mentor|language=bs-BA|access-date=11. 10. 2019|archive-date=11. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191011075427/http://mentor.ba/nermina-vehabovic-rudez/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://balkans.aljazeera.net/vijesti/djeca-su-najvece-zrtve-nasilja-u-virtuelnom-svijetu|title=Djeca su najveće žrtve nasilja u virtuelnom svijetu|date=29. 10. 2017|website=Al Jazeera Balkans|language=bs|access-date=11. 10. 2019}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
Osnovnu i srednju školu završava u [[Visoko]]m. Završila je Filozofski fakultet, a magistar Psiholoških nauka postala je 2014. godine. Od 2004. godine je instruktor Instituta za realitetnu terapiju i teoriju izbora William Glasser.

Autor je nekoliko knjiga kao što su priručnik za roditelje “Voljela bih podijeliti s vama“ iz 2005.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://katalog.kgz.hr/pagesresults/bibliografskiZapis.aspx?&amp;currentPage=1&amp;searchById=10&amp;sort=0&amp;spid0=10&amp;spv0=Vehabovi%C4%87-Rude%C5%BE,+Nermina&amp;xm0=1&amp;selectedId=63009551|title=Katalog Knjižnica grada Zagreba - Detalji|website=katalog.kgz.hr|access-date=11. 10. 2019}}&lt;/ref&gt; i &quot;Putovanje jednog psihoterapeuta&quot; iz 2019.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://avaz.ba/kantoni/sarajevo/515778/promovirana-knjiga-putovanje-jednog-psihoterapeuta-autorice-dr-nermine-vehabovic-rudez|title=Promovirana knjiga &quot;Putovanje jednog psihoterapeuta&quot; autorice dr. Nermine Vehabović-Rudež|website=Avaz.ba|language=bs-BA|access-date=11. 10. 2019}}&lt;/ref&gt; Zaposlena je u Centru za mentalno zdravlje u Visokom, kao psiholog i psihoterapeut. Godine 2023. izdala vodič za poštovanje sebe i drugih &quot;Ženoteka&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.visoko-rtv.ba/okrugli-sto-o-temi-polozaj-zene-u-modernom-drustvu/|title=OKRUGLI STO O TEMI : “POLOŽAJ ŽENE U MODERNOM DRUŠTVU“|last=redakcija|date=5. 5. 2023|website=RTV VISOKO|language=bs-BA|access-date=8. 5. 2023}}&lt;/ref&gt;

Na [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2016.|lokalnim izborima 2016.]] u Bosni i Hercegovini kao kandidat [[Naša stranka|Naše stranke]] dobila je mandat u Općinskom vijeću Visoko.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://visoko.co.ba/analiza-nasa-stranka-iz-drugog-pokusaja-presla-izborni-prag-nermina-vehabovic-rudez-dobila-mandat-vijecnice/|title=Analiza: Naša stranka iz drugog pokušaja prešla izborni prag, Nermina Vehabović Rudež dobila mandat vijećnice|last=Visoko.co.ba|website=Visoko.co.ba|language=bs-BA|access-date=11. 10. 2019|archive-date=11. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191011075422/https://visoko.co.ba/analiza-nasa-stranka-iz-drugog-pokusaja-presla-izborni-prag-nermina-vehabovic-rudez-dobila-mandat-vijecnice/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* http://balkans.aljazeera.net/tag/nermina-vehabovic-rudez {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191011075544/http://balkans.aljazeera.net/tag/nermina-vehabovic-rudez |date=11. 10. 2019 }}
* https://interview.ba/interview/item/13776-nermina-vehabovic-rudez-ovisnost-o-videoigricama-nadmasila-ovisnost-o-kocki {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191011075422/https://interview.ba/interview/item/13776-nermina-vehabovic-rudez-ovisnost-o-videoigricama-nadmasila-ovisnost-o-kocki |date=11. 10. 2019 }}

{{DEFAULTSORT:Vehabović-Rudež, Nermina}}
[[Kategorija:Biografije, Visoko]]</text>
      <sha1>sp3um0ut1eb0cpg594cn2t11bd8gcoo</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Utakmice nogometne reprezentacije Gibraltara</title>
    <ns>0</ns>
    <id>474854</id>
    <revision>
      <id>3820353</id>
      <parentid>3810232</parentid>
      <timestamp>2026-03-27T13:13:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Danny 1994</username>
        <id>70955</id>
      </contributor>
      <comment>/* Međunarodne utakmice */ 105.</comment>
      <origin>3820353</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="28167" sha1="d3mlqdh29z05sga2jihkzwiecxdkzf1" xml:space="preserve">[[Nogometna reprezentacija Gibraltara]] predstavlja [[Gibraltar]] na međunarodnim [[nogomet]]nim takmičenjima i pod kontrolom je [[Nogometni savez Gibraltara]] (GFA). Gibraltar osim prijateljskih utakmica nastupa i u kvalifikacijama za [[Evropsko prvenstvo u nogometu|Evropska]] i [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetska]] nogometna prvenstva.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://eu-football.info/_matches.php?id=90 |title=Gibraltar football results |publisher=eu-football.info |access-date=4. april 2021|language=En}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.rsssf.com/tablesg/gib-intres.html |title=Gibraltar - List of International Matches |publisher=[[Rec.Sport.Soccer Statistics Foundation]] |first1=Mark |last1=Cruickshank |first2=Roberto |last2=Di Maggio |access-date=4. april 2021|language=En}}&lt;/ref&gt; Računaju se samo službene utakmice od 2013. godine, kada je Gibraltar postao član [[UEFA]]-e.

==Međunarodne utakmice==
:''Rezultat Gibraltara uvijek se prikazuje prvi.''

{| class=&quot;wikitable sortable plainrowheaders&quot;
|-
!scope=col|{{abbr|Br.|Broj}}
!scope=col|Datum
!scope=col|Lokacija
!scope=col|{{abbr|D/G|Domaćin ili gost}}
!scope=col|Protivnik
!scope=col|Rezultat
!scope=col|Takmičenje
!scope=col class=unsortable|Golovi Gibraltara
!scope=col|{{abbr|Gled.|Gledalaca}}
|-
!scope=row|1.
|{{dts|19-11-2013}}
|Stadion Algarve, Faro/Loulé
|align=center|D || {{NOG|Slovačka}}
|align=center data-sort-value=200 bgcolor=#FFFFBB|0–0
|Prijateljska
|
|align=right|350
|-
!scope=row|2.
|{{dts|1-3-2014}}
|[[Stadion Victoria (Gibraltar)|Stadion Victoria]], Gibraltar
|align=center|D || {{NOG|Farska Ostrva}}
|align=center data-sort-value=114 bgcolor=#FFBBBB|1–4
|Prijateljska
|Roy Chipolina 21'
|align=right|500
|-
!scope=row|3.
|{{dts|5-3-2014}}
|[[Stadion Victoria (Gibraltar)|Stadion Victoria]], Gibraltar
|align=center|D || {{NOG|Estonija}}
|align=center data-sort-value=102 bgcolor=#FFBBBB|0–2
|Prijateljska
|
|align=right|{{sort|1906|1.906}}
|-
!scope=row|4.
|{{dts|26-5-2014}}
|[[Stadion Lilleküla]], Tallinn
|align=center|G || {{NOG|Estonija}}
|align=center data-sort-value=211 bgcolor=#FFFFBB|1–1
|Prijateljska
|Jake Gosling 71'
|align=right|{{sort|4805|4.805}}
|-
!scope=row|5.
|{{dts|4-6-2014}}
|Stadion Algarve, Faro/Loulé
|align=center|D || {{NOG|Malta}}
|align=center data-sort-value=310 bgcolor=#BBF3BB|1–0
|Prijateljska
|Kyle Casciaro 64'
|align=right|500
|-
!scope=row|6.
|{{dts|7-9-2014}}
|Stadion Algarve, Faro/Loulé
|align=center|D || {{NOG|Poljska}}
|align=center data-sort-value=107 bgcolor=#FFBBBB|0–7
|[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2016 - grupa D|Kvalifikacije za EP 2016.]]
|
|align=right|{{sort|1620|1.620}}
|-
!scope=row|7.
|{{dts|11-10-2014}}
|Stadion Aviva, Dublin
|align=center|G || {{NOG|Irska}}
|align=center data-sort-value=107 bgcolor=#FFBBBB|0–7
|[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2016 - grupa D|Kvalifikacije za EP 2016.]]
|
|align=right|{{sort|35123|35.123}}
|-
!scope=row|8.
|{{dts|14-10-2014}}
|Stadion Algarve, Faro/Loulé
|align=center|D || {{NOG|Gruzija}}
|align=center data-sort-value=103 bgcolor=#FFBBBB|0–3
|[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2016 - grupa D|Kvalifikacije za EP 2016.]]
|
|align=right|281
|-
!scope=row|9.
|{{dts|14-11-2014}}
|Stadion Grundig, Nürnberg
|align=center|G || {{NOG|Njemačka}}
|align=center data-sort-value=104 bgcolor=#FFBBBB|0–4
|[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2016 - grupa D|Kvalifikacije za EP 2016.]]
|
|align=right|{{sort|44380|44.380}}
|-
!scope=row|10.
|{{dts|29-3-2015}}
|Hampden Park, Glasgow
|align=center|G || {{NOG|Škotska}}
|align=center data-sort-value=116 bgcolor=#FFBBBB|1–6
|[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2016 - grupa D|Kvalifikacije za EP 2016.]]
|Lee Casciaro 19'
|align=right|{{sort|34255|34.255}}
|-
!scope=row|11.
|{{dts|7-6-2015}}
|Stadion Varteks, Varaždin
|align=center|G || {{NOG|Hrvatska}}
|align=center data-sort-value=104 bgcolor=#FFBBBB|0–4
|Prijateljska
|
|align=right|{{sort|7737|7.737}}
|-
!scope=row|12.
|{{dts|13-6-2015}}
|Stadion Algarve, Faro/Loulé
|align=center|D || {{NOG|Njemačka}}
|align=center data-sort-value=107 bgcolor=#FFBBBB|0–7
|[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2016 - grupa D|Kvalifikacije za EP 2016.]]
|
|align=right|{{sort|7467|7.467}}
|-
!scope=row|13.
|{{dts|4-9-2015}}
|Stadion Algarve, Faro/Loulé
|align=center|D || {{NOG|Irska}}
|align=center data-sort-value=104 bgcolor=#FFBBBB|0–4
|[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2016 - grupa D|Kvalifikacije za EP 2016.]]
|
|align=right|{{sort|5393|5.393}}
|-
!scope=row|14.
|{{dts|7-9-2015}}
|[[Nacionalni stadion (Varšava)|Nacionalni stadion]], Varšava
|align=center|G || {{NOG|Poljska}}
|align=center data-sort-value=118 bgcolor=#FFBBBB|1–8
|[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2016 - grupa D|Kvalifikacije za EP 2016.]]
|Jake Gosling 87'
|align=right|{{sort|27763|27.763}}
|-
!scope=row|15.
|{{dts|8-10-2015}}
|Stadion &quot;Boris Paičadze&quot;, Tbilisi
|align=center|G || {{NOG|Gruzija}}
|align=center data-sort-value=104 bgcolor=#FFBBBB|0–4
|[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2016 - grupa D|Kvalifikacije za EP 2016.]]
|
|align=right|{{sort|11330|11.330}}
|-
!scope=row|16.
|{{dts|11-10-2015}}
|Stadion Algarve, Faro/Loulé
|align=center|D || {{NOG|Škotska}}
|align=center data-sort-value=106 bgcolor=#FFBBBB|0–6
|[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2016 - grupa D|Kvalifikacije za EP 2016.]]
|
|align=right|{{sort|12401|12.401}}
|-
!scope=row|17.
|{{dts|23-3-2016}}
|[[Stadion Victoria (Gibraltar)|Stadion Victoria]], Gibraltar
|align=center|D || {{NOG|Lihtenštajn}}
|align=center data-sort-value=200 bgcolor=#FFFFBB|0–0
|Prijateljska
|
|align=right|800
|-
!scope=row|18.
|{{dts|29-3-2016}}
|[[Stadion Victoria (Gibraltar)|Stadion Victoria]], Gibraltar
|align=center|D || {{NOG|Latvija}}
|align=center data-sort-value=105 bgcolor=#FFBBBB|0–5
|Prijateljska
|
|align=right|{{sort|1000|1.000}}
|-
!scope=row|19.
|{{dts|1-9-2016}}
|Estádio do Bessa, Porto
|align=center|G || {{NOG|Portugal}}
|align=center data-sort-value=105 bgcolor=#FFBBBB|0–5
|Prijateljska
|
|align=right|{{sort|22000|22.000}}
|-
!scope=row|20.
|{{dts|6-9-2016}}
|Stadion Algarve, Faro/Loulé
|align=center|D || {{NOG|Grčka}}
|align=center data-sort-value=114 bgcolor=#FFBBBB|1–4
|[[Kvalifikacije za SP u nogometu 2018 (UEFA) - grupa H|Kvalifikacije za SP 2018.]]
|Liam Walker 26'
|align=right|460
|-
!scope=row|21.
|{{dts|7-10-2016}}
|Stadion Lilleküla, Tallinn
|align=center|G || {{NOG|Estonija}}
|align=center data-sort-value=104 bgcolor=#FFBBBB|0–4
|[[Kvalifikacije za SP u nogometu 2018 (UEFA) - grupa H|Kvalifikacije za SP 2018.]]
|
|align=right|{{sort|4678|4.678}}
|-
!scope=row|22.
|{{dts|10-10-2016}}
|Stadion Algarve, Faro/Loulé
|align=center|D || {{NOG|Belgija}}
|align=center data-sort-value=106 bgcolor=#FFBBBB|0–6
|[[Kvalifikacije za SP u nogometu 2018 (UEFA) - grupa H|Kvalifikacije za SP 2018.]]
|
|align=right|{{sort|1959|1.959}}
|-
!scope=row|23.
|{{dts|13-11-2016}}
|Stadion GSP, Nikozija
|align=center|G || {{NOG|Kipar}}
|align=center data-sort-value=113 bgcolor=#FFBBBB|1–3
|[[Kvalifikacije za SP u nogometu 2018 (UEFA) - grupa H|Kvalifikacije za SP 2018.]]
|Lee Casciaro 51'
|align=right|{{sort|3151|3.151}}
|-
!scope=row|24.
|{{dts|25-3-2017}}
|[[Stadion &quot;Bilino polje&quot;]], Zenica
|align=center|G || {{NOG|Bosna i Hercegovina}}
|align=center data-sort-value=105 bgcolor=#FFBBBB|0–5
|[[Kvalifikacije za SP u nogometu 2018 (UEFA) - grupa H|Kvalifikacije za SP 2018.]]
|
|align=right|{{sort|8285|8.285}}
|-
!scope=row|25.
|{{dts|9-6-2017}}
|Stadion Algarve, Faro/Loulé
|align=center|G || {{NOG|Kipar}}
|align=center data-sort-value=112 bgcolor=#FFBBBB|1–2
|[[Kvalifikacije za SP u nogometu 2018 (UEFA) - grupa H|Kvalifikacije za SP 2018.]]
|Anthony Hernandez 30'
|align=right|488
|-
!scope=row|26.
|{{dts|31-8-2017}}
|Stadion &quot;Maurice Dufrasne&quot;, Liège
|align=center|G || {{NOG|Belgija}}
|align=center data-sort-value=109 bgcolor=#FFBBBB|0–9
|[[Kvalifikacije za SP u nogometu 2018 (UEFA) - grupa H|Kvalifikacije za SP 2018.]]
|
|align=right|{{sort|27000|27.000}}
|-
!scope=row|27.
|{{dts|3-9-2017}}
|Stadion Algarve, Faro/Loulé
|align=center|D || {{NOG|Bosna i Hercegovina}}
|align=center data-sort-value=104 bgcolor=#FFBBBB|0–4
|[[Kvalifikacije za SP u nogometu 2018 (UEFA) - grupa H|Kvalifikacije za SP 2018.]]
|
|align=right|805
|-
!scope=row|28.
|{{dts|7-10-2017}}
|Stadion Algarve, Faro/Loulé
|align=center|D || {{NOG|Estonija}}
|align=center data-sort-value=106 bgcolor=#FFBBBB|0–6
|[[Kvalifikacije za SP u nogometu 2018 (UEFA) - grupa H|Kvalifikacije za SP 2018.]]
|
|align=right|712
|-
!scope=row|29.
|{{dts|10-10-2017}}
|Stadion Karaiskakis, Pirej
|align=center|G || {{NOG|Grčka}}
|align=center data-sort-value=104 bgcolor=#FFBBBB|0–4
|[[Kvalifikacije za SP u nogometu 2018 (UEFA) - grupa H|Kvalifikacije za SP 2018.]]
|
|align=right|{{sort|12739|12.739}}
|-
!scope=row|30.
|{{dts|25-3-2018}}
|[[Stadion Victoria (Gibraltar)|Stadion Victoria]], Gibraltar
|align=center|D || {{NOG|Latvija}}
|align=center data-sort-value=310 bgcolor=#BBF3BB|1–0
|Prijateljska
|Liam Walker 88'
|align=right|{{sort|1306|1.306}}
|-
!scope=row|31.
|{{dts|6-9-2018}}
|[[Stadion Victoria (Gibraltar)|Stadion Victoria]], Gibraltar
|align=center|D || {{NOG|Makedonija}}
|align=center data-sort-value=102 bgcolor=#FFBBBB|0–2
|[[UEFA Liga nacija 2018/19 – liga D|UEFA Liga nacija 2018/19.]]
|
|align=right|{{sort|1500|1.500}}
|-
!scope=row|32.
|{{dts|9-9-2018}}
|Stadion Rheinpark, Vaduz
|align=center|G || {{NOG|Lihtenštajn}}
|align=center data-sort-value=102 bgcolor=#FFBBBB|0–2
|[[UEFA Liga nacija 2018/19 – liga D|UEFA Liga nacija 2018/19.]]
|
|align=right|{{sort|1500|1.500}}
|-
!scope=row|33.
|{{dts|13-10-2018}}
|Stadion &quot;Vazgen Sargsjan&quot;, Jerevan
|align=center|G || {{NOG|Armenija}}
|align=center data-sort-value=310 bgcolor=#BBF3BB|1–0
|[[UEFA Liga nacija 2018/19 – liga D|UEFA Liga nacija 2018/19.]]
|Joseph Chipolina 50' ([[Jedanaesterac|pen.]])
|align=right|{{sort|11000|11.000}}
|-
!scope=row|34.
|{{dts|16-10-2018}}
|[[Stadion Victoria (Gibraltar)|Stadion Victoria]], Gibraltar
|align=center|D || {{NOG|Lihtenštajn}}
|align=center data-sort-value=321 bgcolor=#BBF3BB|2–1
|[[UEFA Liga nacija 2018/19 – liga D|UEFA Liga nacija 2018/19.]]
|George Cabrera 61',&lt;br&gt;Joseph Chipolina 66'
|align=right|{{sort|2000|2.000}}
|-
!scope=row|35.
|{{dts|16-11-2018}}
|[[Stadion Victoria (Gibraltar)|Stadion Victoria]], Gibraltar
|align=center|D || {{NOG|Armenija}}
|align=center data-sort-value=126 bgcolor=#FFBBBB|2–6
|[[UEFA Liga nacija 2018/19 – liga D|UEFA Liga nacija 2018/19.]]
|Tjay De Barr 10',&lt;br&gt;Adam Priestly 78'
|align=right|{{sort|1955|1.955}}
|-
!scope=row|36.
|{{dts|19-11-2018}}
|Philip II Arena, Skoplje
|align=center|G || {{NOG|Makedonija}}
|align=center data-sort-value=104 bgcolor=#FFBBBB|0–4
|[[UEFA Liga nacija 2018/19 – liga D|UEFA Liga nacija 2018/19.]]
|
|align=right|{{sort|2152|2.152}}
|-
!scope=row|37.
|{{dts|23-3-2019}}
|[[Stadion Victoria (Gibraltar)|Stadion Victoria]], Gibraltar
|align=center|D || {{NOG|Irska}}
|align=center data-sort-value=101 bgcolor=#FFBBBB|0–1
|[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2020 - grupa D|Kvalifikacije za EP 2020.]]
|
|align=right|{{sort|2000|2.000}}
|-
!scope=row|38.
|{{dts|26-3-2019}}
|[[Stadion Victoria (Gibraltar)|Stadion Victoria]], Gibraltar
|align=center|D || {{NOG|Estonija}}
|align=center data-sort-value=101 bgcolor=#FFBBBB|0–1
|Prijateljska
|
|align=right|{{sort|1900|1.900}}
|-
!scope=row|39.
|{{dts|7-6-2019}}
|Stadion Boris Paichadze, Tbilisi
|align=center|G || {{NOG|Gruzija}}
|align=center data-sort-value=103 bgcolor=#FFBBBB|0–3
|[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2020 - grupa D|Kvalifikacije za EP 2020.]]
|
|align=right|{{sort|18631|18.631}}
|-
!scope=row|40.
|{{dts|10-6-2019}}
|Stadion Aviva, Dublin
|align=center|G || {{NOG|Irska}}
|align=center data-sort-value=102 bgcolor=#FFBBBB|0–2
|[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2020 - grupa D|Kvalifikacije za EP 2020.]]
|
|align=right|{{sort|36281|36.281}}
|-
!scope=row|41.
|{{dts|5-9-2019}}
|[[Stadion Victoria (Gibraltar)|Stadion Victoria]], Gibraltar
|align=center|D || {{NOG|Danska}}
|align=center data-sort-value=106 bgcolor=#FFBBBB|0–6
|[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2020 - grupa D|Kvalifikacije za EP 2020.]]
|
|align=right|{{sort|2076|2.076}}
|-
!scope=row|42.
|{{dts|8-9-2019}}
|Stade Tourbillon, Sion
|align=center|G || {{NOG|Švicarska}}
|align=center data-sort-value=104 bgcolor=#FFBBBB|0–4
|[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2020 - grupa D|Kvalifikacije za EP 2020.]]
|
|align=right|{{sort|8318|8.318}}
|-
!scope=row|43.
|{{dts|10-10-2019}}
|Stadion &quot;Fadil Vokrri&quot;, Priština
|align=center|G || {{NOG|Kosovo}}
|align=center data-sort-value=101 bgcolor=#FFBBBB|0–1
|Prijateljska
|
|align=right|{{sort|12000|12.000}}
|-
!scope=row|44.
|{{dts|15-10-2019}}
|[[Stadion Victoria (Gibraltar)|Stadion Victoria]], Gibraltar
|align=center|D || {{NOG|Gruzija}}
|align=center data-sort-value=123 bgcolor=#FFBBBB|2–3
|[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2020 - grupa D|Kvalifikacije za EP 2020.]]
|Lee Casciaro 66',&lt;br&gt;Roy Chipolina 74'
|align=right|{{sort|1455|1.455}}
|-
!scope=row|45.
|{{dts|15-11-2019}}
|Stadion Parken, Kopenhagen
|align=center|G || {{NOG|Danska}}
|align=center data-sort-value=106 bgcolor=#FFBBBB|0–6
|[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2020 - grupa D|Kvalifikacije za EP 2020.]]
|
|align=right|{{sort|24033|24.033}}
|-
!scope=row|46.
|{{dts|18-11-2019}}
|[[Stadion Victoria (Gibraltar)|Stadion Victoria]], Gibraltar
|align=center|D || {{NOG|Švicarska}}
|align=center data-sort-value=116 bgcolor=#FFBBBB|1–6
|[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2020 - grupa D|Kvalifikacije za EP 2020.]]
|Reece Styche 74'
|align=right|{{sort|2000|2.000}}
|-
!scope=row|47.
|{{dts|5-9-2020}}
|[[Stadion Victoria (Gibraltar)|Stadion Victoria]], Gibraltar
|align=center|D || {{NOG|San Marino}}
|align=center data-sort-value=310 bgcolor=#BBF3BB|1–0
|UEFA Liga nacija 2020/21.
|Graeme Torrilla 42'
|align=right|0
|-
!scope=row|48.
|{{dts|7-10-2020}}
|[[Stadion Ta' Qali]], Ta' Qali
|align=center|G || {{NOG|Malta}}
|align=center data-sort-value=102 bgcolor=#FFBBBB|0–2
|Prijateljska
|
|align=right|0
|-
!scope=row|49.
|{{dts|10-10-2020}}
|Stadion Rheinpark, Vaduz
|align=center|G || {{NOG|Lihtenštajn}}
|align=center data-sort-value=310 bgcolor=#BBF3BB|1–0
|UEFA Liga nacija 2020/21.
|Tjay De Barr 10'
|align=right|178
|-
!scope=row|50.
|{{dts|11-11-2020}}
|Stadion &quot;Vasil Levski&quot;, Sofija
|align=center|G || {{NOG|Bugarska}}
|align=center data-sort-value=103 bgcolor=#FFBBBB|0–3
|Prijateljska
|
|align=right|0
|-
!scope=row|51.
|{{dts|14-11-2020}}
|Stadion San Marino, Serravalle
|align=center|G || {{NOG|San Marino}}
|align=center data-sort-value=200 bgcolor=#FFFFBB|0–0
|UEFA Liga nacija 2020/21.
|
|align=right|0
|-
!scope=row|52.
|{{dts|17-11-2020}}
|[[Stadion Victoria (Gibraltar)|Stadion Victoria]], Gibraltar
|align=center|D || {{NOG|Lihtenštajn}}
|align=center data-sort-value=211 bgcolor=#FFFFBB|1–1
|UEFA Liga nacija 2020/21.
|Noah Frommelt 17' ([[Autogol|a.g.]])
|align=right|0
|-
!scope=row|53.
|{{dts|24-3-2021}}
|[[Stadion Victoria (Gibraltar)|Stadion Victoria]], Gibraltar
|align=center|D || {{NOG|Norveška}}
|align=center data-sort-value=103 bgcolor=#FFBBBB|0–3
|Kvalifikacije za SP 2022.
|
|align=right|0
|-
!scope=row|54.
|{{dts|27-3-2021}}
|Stadion pod Goricom, Podgorica
|align=center|G || {{NOG|Crna Gora}}
|align=center data-sort-value=114 bgcolor=#FFBBBB|1–4
|Kvalifikacije za SP 2022.
|Reece Styche 30' ([[Jedanaesterac|pen.]])
|align=right|0
|-
!scope=row|55.
|{{dts|30-3-2021}}
|[[Stadion Victoria (Gibraltar)|Stadion Victoria]], Gibraltar
|align=center|D || {{NOG|Nizozemska}}
|align=center data-sort-value=107 bgcolor=#FFBBBB|0–7
|Kvalifikacije za SP 2022.
|
|align=right|335
|-
!scope=row|56.
|{{dts|4-6-2021}}
|Stadion Bonifika, Koper
|align=center|G || {{NOG|Slovenija}}
|align=center data-sort-value=106 bgcolor=#FFBBBB|0–6
|Prijateljska
|
|align=right|500
|-
!scope=row|57.
|{{dts|7-6-2021}}
|[[Nacionalni stadion (Andora)|Nacionalni stadion]], Andorra la Vella
|align=center|G || {{NOG|Andora}}
|align=center data-sort-value=200 bgcolor=#FFFFBB|0–0
|Prijateljska
|
|align=right|0
|-
!scope=row|58.
|{{dts|1-9-2021}}
|Stadion Daugava, Riga
|align=center|G || {{NOG|Latvija}}
|align=center data-sort-value=113 bgcolor=#FFBBBB|1–3
|Kvalifikacije za SP 2022.
|Tjay De Barr 71' ([[Jedanaesterac|pen.]])
|align=right|{{sort|1466|1.466}}
|-
!scope=row|59.
|{{dts|4-9-2021}}
|[[Stadion Victoria (Gibraltar)|Stadion Victoria]], Gibraltar
|align=center|D || {{NOG|Turska}}
|align=center data-sort-value=103 bgcolor=#FFBBBB|0–3
|Kvalifikacije za SP 2022.
|
|align=right|702
|-
!scope=row|60.
|{{dts|7-9-2021}}
|Stadion Ullevaal, Oslo
|align=center|G || {{NOG|Norveška}}
|align=center data-sort-value=115 bgcolor=#FFBBBB|1–5
|Kvalifikacije za SP 2022.
|Reece Styche 43'
|align=right|{{sort|9442|9.442}}
|-
!scope=row|61.
|{{dts|8-10-2021}}
|[[Stadion Victoria (Gibraltar)|Stadion Victoria]], Gibraltar
|align=center|D || {{NOG|Crna Gora}}
|align=center data-sort-value=103 bgcolor=#FFBBBB|0–3
|Kvalifikacije za SP 2022.
|
|align=right|{{sort|1351|1.351}}
|-
!scope=row|62.
|{{dts|11-10-2021}}
|Stadion De Kuip, Rotterdam
|align=center|G || {{NOG|Nizozemska}}
|align=center data-sort-value=106 bgcolor=#FFBBBB|0–6
|Kvalifikacije za SP 2022.
|
|align=right|{{sort|31583|31.583}}
|-
!scope=row|63.
|{{dts|13-11-2021}}
|Stadion Başakşehir Fatih Terim, Istanbul
|align=center|G || {{NOG|Turska}}
|align=center data-sort-value=106 bgcolor=#FFBBBB|0–6
|Kvalifikacije za SP 2022.
|
|align=right|{{sort|8895|8.895}}
|-
!scope=row|64.
|{{dts|16-11-2021}}
|[[Stadion Victoria (Gibraltar)|Stadion Victoria]], Gibraltar
|align=center|D || {{NOG|Latvija}}
|align=center data-sort-value=113 bgcolor=#FFBBBB|1–3
|Kvalifikacije za SP 2022.
|Liam Walker 7'
|align=right|{{sort|1130|1.130}}
|-
!scope=row|65.
|{{dts|23-3-2022}}
|[[Stadion Victoria (Gibraltar)|Stadion Victoria]], Gibraltar
|align=center|D || {{NOG|Grenada}}
|align=center data-sort-value=200 bgcolor=#FFFFBB|0–0
|Prijateljska
|
|align=right|410
|-
!scope=row|66.
|{{dts|26-3-2022}}
|[[Stadion Victoria (Gibraltar)|Stadion Victoria]], Gibraltar
|align=center|D || {{NOG|Farska Ostrva}}
|align=center data-sort-value=200 bgcolor=#FFFFBB|0–0
|Prijateljska
|
|align=right|727
|-
!scope=row|67.
|{{dts|2-6-2022}}
|Stadion Boris Paichadze, Tbilisi
|align=center|G || {{NOG|Gruzija}}
|align=center data-sort-value=104 bgcolor=#FFBBBB|0–4
|UEFA Liga nacija 2022/23.
|
|align=right|{{sort|43412|43.412}}
|-
!scope=row|68.
|{{dts|5-6-2022}}
|[[Stadion Victoria (Gibraltar)|Stadion Victoria]], Gibraltar
|align=center|D || {{NOG|Sjeverna Makedonija}}
|align=center data-sort-value=102 bgcolor=#FFBBBB|0–2
|UEFA Liga nacija 2022/23.
|
|align=right|703
|-
!scope=row|69.
|{{dts|9-6-2022}}
|[[Stadion Victoria (Gibraltar)|Stadion Victoria]], Gibraltar
|align=center|D || {{NOG|Bugarska}}
|align=center data-sort-value=211 bgcolor=#FFFFBB|1–1
|UEFA Liga nacija 2022/23.
|Liam Walker 61' ([[Jedanaesterac|pen.]])
|align=right|{{sort|1427|1.427}}
|-
!scope=row|70.
|{{dts|12-6-2022}}
|Arena &quot;Toše Proeski&quot;, Skoplje
|align=center|G || {{NOG|Sjeverna Makedonija}}
|align=center data-sort-value=104 bgcolor=#FFBBBB|0–4
|UEFA Liga nacija 2022/23.
|
|align=right|{{sort|4750|4.750}}
|-
!scope=row|71.
|{{dts|23-9-2022}}
|Huvepharma Arena, Razgrad
|align=center|G || {{NOG|Bugarska}}
|align=center data-sort-value=115 bgcolor=#FFBBBB|1–5
|UEFA Liga nacija 2022/23.
|Roy Chipolina 26'
|align=right|{{sort|1540|1.540}}
|-
!scope=row|72.
|{{dts|26-9-2022}}
|[[Stadion Victoria (Gibraltar)|Stadion Victoria]], Gibraltar
|align=center|D || {{NOG|Gruzija}}
|align=center data-sort-value=112 bgcolor=#FFBBBB|1–2
|UEFA Liga nacija 2022/23.
|Louie Annesley 75'
|align=right|{{sort|1199|1.199}}
|-
!scope=row|73.
|{{dts|16-11-2022}}
|[[Stadion Victoria (Gibraltar)|Stadion Victoria]], Gibraltar
|align=center|D || {{NOG|Lihtenštajn}}
|align=center data-sort-value=320 bgcolor=#BBF3BB|2–0
|Prijateljska
|Roy Chipolina 14',&lt;br&gt;Liam Walker 21' ([[Jedanaesterac|pen.]])
|align=right|558
|-
!scope=row|74.
|{{dts|19-11-2022}}
|[[Stadion Victoria (Gibraltar)|Stadion Victoria]], Gibraltar
|align=center|D || {{NOG|Andora}}
|align=center data-sort-value=310 bgcolor=#BBF3BB|1–0
|Prijateljska
|Roy Chipolina 34'
|align=right|{{sort|2006|2.006}}
|-
!scope=row|75.
|{{dts|24-3-2023}}
|Stadion Algarve, Faro/Loulé
|align=center|D || {{NOG|Grčka}}
|align=center data-sort-value=103 bgcolor=#FFBBBB|0–3
|[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2024 – grupa B|Kvalifikacije za EP 2024.]]
|
|align=right|390
|-
!scope=row|76.
|{{dts|27-3-2023}}
|Stadion De Kuip, Rotterdam
|align=center|G || {{NOG|Nizozemska}}
|align=center data-sort-value=103 bgcolor=#FFBBBB|0–3
|[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2024 – grupa B|Kvalifikacije za EP 2024.]]
|
|align=right|{{sort|36327|36.327}}
|-
!scope=row|77.
|{{dts|16-6-2023}}
|Stadion Algarve, Faro/Loulé
|align=center|D || {{NOG|Francuska}}
|align=center data-sort-value=103 bgcolor=#FFBBBB|0–3
|[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2024 – grupa B|Kvalifikacije za EP 2024.]]
|
|align=right|{{sort|4065|4.065}}
|-
!scope=row|78.
|{{dts|19-6-2023}}
|Stadion Aviva, Dublin
|align=center|G || {{NOG|Irska}}
|align=center data-sort-value=103 bgcolor=#FFBBBB|0–3
|[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2024 – grupa B|Kvalifikacije za EP 2024.]]
|
|align=right|{{sort|42156|42.156}}
|-
!scope=row|79.
|{{dts|6-9-2023}}
|[[Stadion Ta' Qali]], Ta' Qali
|align=center|G || {{NOG|Malta}}
|align=center data-sort-value=101 bgcolor=#FFBBBB|0–1
|Prijateljska
|
|align=right|821
|-
!scope=row|80.
|{{dts|10-9-2023}}
|Stadion Agia Sophia, Atina
|align=center|G || {{NOG|Grčka}}
|align=center data-sort-value=105 bgcolor=#FFBBBB|0–5
|[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2024 – grupa B|Kvalifikacije za EP 2024.]]
|
|align=right|{{sort|9774|9.774}}
|-
!scope=row|81.
|{{dts|11-10-2023}}
|Racecourse Ground, Wrexham
|align=center|G || {{NOG|Vels}}
|align=center data-sort-value=104 bgcolor=#FFBBBB|0–4
|Prijateljska
|
|align=right|{{sort|10008|10.008}}
|-
!scope=row|82.
|{{dts|16-10-2023}}
|Stadion Algarve, Faro/Loulé
|align=center|D || {{NOG|Irska}}
|align=center data-sort-value=104 bgcolor=#FFBBBB|0–4
|[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2024 – grupa B|Kvalifikacije za EP 2024.]]
|
|align=right|{{sort|4000|4.000}}
|-
!scope=row|83.
|{{dts|18-11-2023}}
|[[Allianz Riviera]], Nici
|align=center|D || {{NOG|Francuska}}
|align=center data-sort-value=111 bgcolor=#FFBBBB|0–14
|[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2024 – grupa B|Kvalifikacije za EP 2024.]]
|
|align=right|{{sort|32758|32.758}}
|-
!scope=row|84.
|{{dts|21-11-2023}}
|Stadion Algarve, Faro/Loulé
|align=center|D || {{NOG|Nizozemska}}
|align=center data-sort-value=106 bgcolor=#FFBBBB|0–6
|[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2024 – grupa B|Kvalifikacije za EP 2024.]]
|
|align=right|{{sort|2280|2.280}}
|-
!scope=row|85.
|{{dts|21-3-2024}}
|Stadion Algarve, Faro/Loulé
|align=center|D || {{NOG|Litvanija}}
|align=center data-sort-value=101 bgcolor=#FFBBBB|0–1
|UEFA Liga nacija 2022/23.
|
|align=right|207
|-
!scope=row|86.
|{{dts|26-3-2024}}
|Darius and Girėnas Stadion, Kaunas
|align=center|G || {{NOG|Litvanija}}
|align=center data-sort-value=101 bgcolor=#FFBBBB|0–1
|UEFA Liga nacija 2022/23.
|
|align=right|{{sort|6102|6.102}}
|-
!scope=row|87.
|{{dts|3-6-2024}}
|Stadion Algarve, Faro/Loulé
|align=center|D || {{NOG|Škotska}}
|align=center data-sort-value=102 bgcolor=#FFBBBB|0–2
|Prijateljska
|
|align=right|{{sort|15552|15.552}}
|-
!scope=row|88.
|{{dts|6-6-2024}}
|Stadion Algarve, Faro/Loulé
|align=center|D || {{NOG|Vels}}
|align=center data-sort-value=200 bgcolor=#FFFFBB|0–0
|Prijateljska
|
|align=right|{{sort|5004|5.004}}
|-
!scope=row|89.
|{{dts|4-9-2024}}
|Stadion Europa Point, Gibraltar
|align=center|D || {{NOG|Andora}}
|align=center data-sort-value=310 bgcolor=#BBF3BB|1–0
|Prijateljska
|Dan Bent 18'
|align=right|
|-
!scope=row|90.
|{{dts|8-9-2024}}
|Stadion Europa Point, Gibraltar
|align=center|D || {{NOG|Lihtenštajn}}
|align=center data-sort-value=222 bgcolor=#FFFFBB|2–2
|UEFA Liga nacija 2024/25.
|Liam Walker 8',&lt;br&gt;James Scanlon 90+7'
|align=right|681
|-
!scope=row|91.
|{{dts|10-10-2024}}
|Stadion Europa Point, Gibraltar
|align=center|D || {{NOG|San Marino}}
|align=center data-sort-value=310 bgcolor=#BBF3BB|1–0
|UEFA Liga nacija 2024/25.
|Ethan Britto 62'
|align=right|677
|-
!scope=row|92.
|{{dts|13-10-2024}}
|Stadion Rheinpark, Vaduz
|align=center|G || {{NOG|Lihtenštajn}}
|align=center data-sort-value=200 bgcolor=#FFFFBB|0–0
|UEFA Liga nacija 2024/25.
|
|align=right|{{sort|1510|1.510}}
|-
!scope=row|93.
|{{dts|15-11-2024}}
|Stadion San Marino, Serravalle
|align=center|G || {{NOG|San Marino}}
|align=center data-sort-value=211 bgcolor=#FFFFBB|1–1
|UEFA Liga nacija 2024/25.
|Liam Walker 11' ([[Jedanaesterac|pen.]])
|align=right|{{sort|1324|1.324}}
|-
!scope=row|94.
|{{dts|19-11-2024}}
|Stadion Europa Point, Gibraltar
|align=center|D || {{NOG|Moldavija}}
|align=center data-sort-value=211 bgcolor=#FFFFBB|1–1
|Prijateljska
|Liam Walker 68' ([[Jedanaesterac|pen.]])
|align=right|580
|-
!scope=row|95.
|{{dts|22-3-2025}}
|Stadion kraj Bistrice, Nikšić
|align=center|G || {{NOG|Crna Gora}}
|align=center data-sort-value=113 bgcolor=#FFBBBB|1–3
|Kvalifikacije za SP 2026.
|Dan Bent 13'
|align=right|{{sort|3021|3.021}}
|-
!scope=row|96.
|{{dts|25-3-2025}}
|Stadion Algarve, Faro/Loulé
|align=center|D || {{NOG|Češka}}
|align=center data-sort-value=104 bgcolor=#FFBBBB|0–4
|Kvalifikacije za SP 2026.
|
|align=right|583
|-
!scope=row|97.
|{{dts|6-6-2025}}
|Stadion Algarve, Faro/Loulé
|align=center|D || {{NOG|Hrvatska}}
|align=center data-sort-value=107 bgcolor=#FFBBBB|0–7
|Kvalifikacije za SP 2026.
|
|align=right|{{sort|1516|1.516}}
|-
!scope=row|98.
|{{dts|9-6-2025}}
|Tórsvøllur, Tórshavn
|align=center|G || {{NOG|Farska Ostrva}}
|align=center data-sort-value=112 bgcolor=#FFBBBB|1–2
|Kvalifikacije za SP 2026.
|James Scanlon 23'
|align=right|{{sort|2632|2.632}}
|-
!scope=row|99.
|{{dts|4-9-2025}}
|Stadion Europa Point, Gibraltar
|align=center|D || {{NOG|Albanija}}
|align=center data-sort-value=101 bgcolor=#FFBBBB|0–1
|Prijateljska
|
|align=right|
|-
!scope=row|100.
|{{dts|8-9-2025}}
|Stadion Europa Point, Gibraltar
|align=center|D || {{NOG|Farska Ostrva}}
|align=center data-sort-value=101 bgcolor=#FFBBBB|0–1
|Kvalifikacije za SP 2026.
|
|align=right|{{sort|1603|1.603}}
|-
!scope=row|101.
|{{dts|8-10-2025}}
|Stadion Europa Point, Gibraltar
|align=center|D || {{NOG|Nova Kaledonija}}
|align=center data-sort-value=102 bgcolor=#FFBBBB|0–2
|Prijateljska
|
|align=right|
|-
!scope=row|102.
|{{dts|12-10-2025}}
|Stadion Varteks, Varaždin
|align=center|G || {{NOG|Hrvatska}}
|align=center data-sort-value=103 bgcolor=#FFBBBB|0–3
|Kvalifikacije za SP 2026.
|
|align=right|{{sort|7579|7.579}}
|-
!scope=row|103.
|{{dts|14-11-2025}}
|Stadion Europa Point, Gibraltar
|align=center|D || {{NOG|Crna Gora}}
|align=center data-sort-value=112 bgcolor=#FFBBBB|1–2
|Kvalifikacije za SP 2026.
|Liam Jessop 30'
|align=right|668
|-
!scope=row|104.
|{{dts|17-11-2025}}
|Stadion Andrův, Olomouc
|align=center|G || {{NOG|Češka}}
|align=center data-sort-value=106 bgcolor=#FFBBBB|0–6
|Kvalifikacije za SP 2026.
|
|align=right|{{sort|6587|6.587}}
|-
!scope=row|105.
|{{dts|26-3-2026}}
|Stadion Europa Point, Gibraltar
|align=center|D || {{NOG|Crna Gora}}
|align=center data-sort-value=101 bgcolor=#FFBBBB|0–1
|UEFA Liga nacija 2024/25. (baraž)
|
|align=right|{{sort|1442|1.442}}
|}

==Reference==
{{refspisak}}

{{Utakmice nogometnih reprezentacija}}
{{Utakmice nogometne reprezentacije Gibraltara}}

[[Kategorija:Nogometna reprezentacija Gibraltara]]
[[Kategorija:Nogomet u Gibraltaru]]</text>
      <sha1>d3mlqdh29z05sga2jihkzwiecxdkzf1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Expo 2020</title>
    <ns>0</ns>
    <id>482677</id>
    <revision>
      <id>3820365</id>
      <parentid>3712506</parentid>
      <timestamp>2026-03-27T13:56:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>NewUniverse</username>
        <id>125905</id>
      </contributor>
      <comment>-advertisement link</comment>
      <origin>3820365</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4709" sha1="6px4vrgn6z3evkn133up2jrbj9wnrg6" xml:space="preserve">'''Expo 2020.''' ( {{Jez-ar|إكسبو 2020}} ) jeste [[Svjetska izložba|svjetska izložba koja se]] trenutno nalazi u [[Dubai]]ju u [[Ujedinjeni Arapski Emirati|Ujedinjenim Arapskim Emiratima]], prvobitno zakazana za 20&amp;nbsp;oktobar 2020&amp;nbsp;&amp;ndash; 10&amp;nbsp;april 2021. Međutim, zbog pandemije COVID-19 u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, novi datumi su 1&amp;nbsp;oktobar 2021&amp;nbsp;&amp;ndash; 31&amp;nbsp;mart 2022.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.khaleejtimes.com/coronavirus-pandemic/expo-2020-dubai-dates-set-to-be-postponed|title=Dubai Expo confirms new dates: 1 October 2021 until 31 March 2022|publisher=Khaleej Times|access-date=14. 5. 2020|archive-date=4. 5. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200504180053/https://www.khaleejtimes.com/coronavirus-pandemic/expo-2020-dubai-dates-set-to-be-postponed|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Unatoč odgodi, organizatori će zadržati naziv ''Expo 2020'' u [[Marketing|marketinške]] svrhe i u [[Marka|svrhu brendiranja.]] To je prvi put da se Svjetsko izlaganje odgađa za kasnije, umjesto da se otkazuje. Generalna skupština Bureau International des Expositions (BIE) u [[Pariz]]u imenovala je Dubai za domaćina 27. novembra 2013.

Glavno mjesto Expo 2020 Dubai bit će površina od 438 hektara koja se nalazi između gradova Dubaija i Abu Dhabija, u blizini južne granice [[Dubai (emirat)|Dubaija]] s [[Abu Dhabi (emirat)|Abu Dhabijem]]. Glavni plan, koji je osmislila američka firma HOK,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.hok.com/design/service/planning-urban-design/dubai-expo-2020-master-plan/|title=Dubai Expo 2020 Master Plan|last=HOK|website=www.hok.com|language=en|access-date=1. 5. 2019}}&lt;/ref&gt; organiziran je oko centralnog trga, pod nazivom ''Al Wasl'', ograđenog s tri velika tematska okruga. Svaki je posvećena jednoj od podtema Expo 2020-Prilika, mobilnost i održivost.&lt;ref name=&quot;themese&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.expo2020dubai.com/en/discover/themes|title=Themes at Expo 2020 Dubai|website=www.expo2020dubai.com|access-date=1. 5. 2019|archive-date=10. 4. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200410065325/https://www.expo2020dubai.com/en/discover/themes|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Dubai je također naglašavao ulaganja u različite sektore poput ekonomskog rasta, nekretnina, avenija za zaštitu okoliša i javnih poslova. U novije vrijeme, Dubai je uložio velika ulaganja u nekretnine&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://gulfbusiness.com/dubai-properties-launches-two-tower-project-business-bay/|title=Dubai Properties launches two-tower project|last=Nagraj|first=Aarti|publisher=Gulf Business|access-date=30. 5. 2016}}&lt;/ref&gt; i uveo najveći svjetski projekt solarne energije, koji se planira započeti do početka Expo 2020.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://gulfbusiness.com/dewa-launches-worlds-largest-concentrated-solar-power-project/|title=Dubai launches world's largest concentrated solar power project|last=Nagraj|first=Aarti|publisher=Gulf Business|access-date=2. 6. 2016}}&lt;/ref&gt; Grad Dubai također želi da podjednako istakne odnose s javnošću. Inicijativa, nazvana Dubai Happiness Agenda, ima 16 programa u četiri teme koji sažimaju 82 projekta koji će biti postavljeni u gradu s ciljem da taj grad učini najsretnijim do 2020.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.arabianbusiness.com/dubai-scores-89-on-happiness-index-for-government-services-633287.html|title=Dubai scores 89% on happiness index for government services|last=Hamdan|first=Lubna|publisher=Arabian Business|access-date=29. 5. 2016}}&lt;/ref&gt; Dubai Expo 2020 također će biti povezan s rastom [[Bruto domaći proizvod|BDP]] -a UAE, kako predviđa [[Međunarodni monetarni fond]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.arabianbusiness.com/expo-2020-spending-help-dubai-s-economy-outperform-peers-631173.html|title=Expo 2020 spending to help Dubai's economy outperform peers|last=Al Heialy|first=Yasmin|publisher=Arabian Business|access-date=10. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.shuraa.com/blog/2016/06/uae-gears-up-ahead-of-dubai-expo-2020.html|title=UAE Gears Up Ahead of Dubai EXPO 2020|publisher=Shuraa Business Setup|access-date=16. 6. 2016|archive-date=6. 8. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160806033110/https://www.shuraa.com/blog/2016/06/uae-gears-up-ahead-of-dubai-expo-2020.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

U četvrtak, 30. septembra, održat će se svečano otvaranje i svečano otvaranje koje će se prenositi uživo na 430 lokacija &lt;ref&gt;https://www.khaleejtimes.com/uae/expo-2020-dubai/expo-2020-fireworks-in-dubai-opening-ceremony-to-be-live-streamed-in-430-locations&lt;/ref&gt;

== Reference ==

[[Kategorija:2021. u Ujedinjenim Arapskim Emiratima]]
[[Kategorija:Pages with unreviewed translations]]
[[Kategorija:2022. u Ujedinjenim Arapskim Emiratima]]</text>
      <sha1>6px4vrgn6z3evkn133up2jrbj9wnrg6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nedostatak kobalamina</title>
    <ns>0</ns>
    <id>488893</id>
    <revision>
      <id>3820439</id>
      <parentid>3496713</parentid>
      <timestamp>2026-03-27T22:21:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3820439</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="21456" sha1="l9qsgl2pswcixjc58yv6veioexa3w3q" xml:space="preserve">{{Infokutija zdravstveno stanje
| naziv                    = Nedostatak vitamina B&lt;sub&gt;12&lt;/sub&gt; 
| sinonimi                 =Nedostatak kobalamina ili hipokobalaminemija
| slika                    =Cyanocobalamin.svg
| veličina_slike           = 300px
| alt                      = 
| opis_slike               = [[Cijanokobalamin]]
| izgovor                  = 
| specijalnost             = [[Neurologija]], [[hematologija]]
| simptomi                 =  [[Anemija]], [[umor]], vrtoglavica, [[glavobolja]], [[disanje|nedostatak daha]], žgaravica, smanjena sposobnost razmišljanja, [[parestezija|bockanje]], [[Depresija (raspoloženje)|depresija]], razdražljivost, promjene [[refleks]]a &lt;ref name=BMJ2014/&gt;
| komplikacije             = [[Megaloblastna anemija]], nepovratno oštećenje [[mozak|mozga]] i ostatka [[nervni sistem|nervnog sistema]]&lt;ref name=&quot;NIH2021&quot;/&gt;
| pojava                   = 
| trajanje                 = 
| vrste                    = 
| uzroci                   = Loša [[apsorpcija]], smanjen unos, povećani zahtjevi&lt;ref name=BMJ2014/&gt;
| rizici                   =[[Perniciozna anemija]], [[genetički poremećaj]]i, [[starenje|godine]], [[vegani]], [[atrofijski gastritis]] i druge hronične [[gastrointestinalne bolesti]]&lt;ref name=&quot;NIH2021&quot;/&gt;
| dijagnoza                = Kod odraslih, razima vitamina B&lt;sub&gt;12&lt;/sub&gt; ispod 130–180 pmol/L (180–250 pg/mL)&lt;ref name=&quot;NIH2021&quot;/&gt;
| diferencijalna_dijagnoza = 
| prevencija               = Suplementacija kod onih sa visokim rizikom&lt;ref name=&quot;NIH2021&quot;/&gt;
| tretman                  =  Suplementacija na usta ili [[injekcija]]ma
| lijek                    = 
| prognoza                 = 
| frekvencija              = 6% (&lt;&amp;thinsp;60-godišnjaci), 20% (&amp;thinsp; &gt;60 godina)&lt;ref name=BMJ2014/&gt;
| smrtnost                 = 
}}
'''Nedostatak vitamina B&lt;sub&gt;12&lt;/sub&gt;''',  također znan i kao '''hipovitaminoza B&lt;sub&gt;12&lt;/sub&gt;''' ili '''nedostatak kobalamina''', je zdravstveno stanje u kojem [[krv]] i ostala [[tkiva]] imaju niži od normalnog nivoa [[Vitamin B12|vitamina B&lt;sub&gt;12&lt;/sub&gt;]].&lt;ref name=&quot;Herrmann&quot;&gt;{{cite book| vauthors = Herrmann W |title=Vitamins in the prevention of human diseases|date=2011|publisher=Walter de Gruyter|location=Berlin|isbn=978-3110214482|page=245|url=https://books.google.com/books?id=b9ahvNjPFO8C&amp;pg=PA245}}&lt;/ref&gt; Simptomi mogu se razvijati polahko i pogoršavati tokom vremena. Pri blagim nesostacima,osoba može osjećati [[umor]] i imati [[anemija|anemiju]], odnosno [[eritrocit|smanjen crvenih krvnih ćelija]].&lt;ref name=BMJ2014/&gt;&lt;ref name=&quot;:7&quot;&gt;{{Cite web|date=14. 9. 2017|title=Pernicious Anemia Clinical Presentation: History, Physical Examination|url=http://emedicine.medscape.com/article/204930-clinical#b3|access-date=28. 11. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20170914062810/http://emedicine.medscape.com/article/204930-clinical#b3|archive-date=14. 9. 2017}}&lt;/ref&gt; Kod umjerenog nedostatka, javljaju se [[glositis|upala jezika]], [[stomatitis|čirevi u ustima]], [[disanje|nedostatak daha]], [[sinkopa|osjećaj nesvjestice]], [[tahikardija|ubrzani rad srca]], [[hipotenzija|nizak krvni pritisak]], bljedilo, gubitak kose i jak [[artralgija|bol u zglobovima]] i početak [[neurologija|neuroloških]] simptoma, uključujući [[parestezija|nenormalan osjećaj]] kao što su ''bockanje'' i  utrnulost,  a može doći i do tinitusa.&lt;ref name=&quot;BMJ2014&quot;/&gt; Teški nedostatak može uključivati simptome [[kardiomiopatija|smanjenje funkcije srca]], kao i teže neurološke simptome, uključujući promjene [[refleks]]a, lošu funkciju [[mišić]]a, probleme s [[pamćenje]]m, [[zamagljen vid]], razdražljivost, [[ataksija|ataksiju]], [[Hipogeuzija|slabljenje čula okusa]], [[nesvjestica|smanjenje nivoa svesti]], [[depresija (raspoloženje|depresiju]], [[anksioznost]], osjećaj krivice i [[psihoza|psihozu]]. Ako se ne liječe, neke od ovih promjena mogu postati nepovratne.&lt;ref name=&quot;BMJ2014&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:7&quot;/&gt; Može doći do privremene [[neplodnost]]i, reverzibilne uz liječenje.&lt;ref name=BMJ2014/&gt;&lt;ref name=NHS2016&gt;{{cite web|title=Complications|url=https://www.nhs.uk/conditions/vitamin -b12-or-folate-deficiency-anemia/complications/|website=nhs.uk|date=20. 10. 2017}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; Kod [[vegan]]ske [[novorođenčad]]i, neotkriven i neliječen nedostatak može dovesti do [[zastoj u razvoju|slab rast i razvoj]] i [[poremećaj kretanja|poteškoće s kretanjem]].&lt;ref name=&quot;NIH2021&quot;&gt;{{cite web |title=Office of Dietary Supplements - Vitamin B12 |url=https://ods.od.nih.gov/factsheets/VitaminB12-HealthProfessional/ |website=ods.od.nih.gov |access-date=6. 2. 2022 |language=en}}&lt;/ref&gt;

==Znakovi i simptomi==
Nedostatak vitamina B&lt;sub&gt;12&lt;/sub&gt; pojavljuje se polahko i pogoršava se tokom vremena, a često se može pobrkati sa drugim stanjima. Često može ostati neprepoznat, jer se tijelo navikava na osjećaj loše opskrbe. Može proći nekoliko godina da se razvije nedostatak B&lt;sub&gt;12&lt;/sub&gt;.&lt;ref name=&quot;NIH2021&quot;/&gt;

Nedostatak vitamina B&lt;sub&gt;12&lt;/sub&gt; može biti okarakterisan [[anemija|anemijom]] (smanjenje broja [[eritrocit|crvenih krvnih zrnaca]]) i prisustvom [[neuropatija|neuropatiskih]] ekstremiteta i [[Gastrointestinalna bolest|probavnih]] poremećaja.&lt; ref name=&quot;:3&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;WD1&quot;&gt;{{Cite web|date=28. 7. 2021|title=Vitamin B12 Deficiency: Causes, Symptoms, and Treatment|url=https://www.webmd.com/diet/vitamin-b12-deficiency-symptoms-causes|archive-url=https://web.archive.org/web/20210728163640/https://www.webmd.com/diet/vitamin-b12-deficiency-symptoms-causes|archive-date=28. 7. 2021|access-date=13. 9. 2021}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|title=Neurologic aspects of systemic disease|vauthors=Reynolds EH|date=2014|isbn=9780702040870|veditors=Biller J, Ferro JM|series=Handbook of Clinical Neurology|volume=120|pages=927–43|chapter=The neurology of folic acid deficiency|doi=10.1016/B978-0-7020-4087-0.00061-9|pmid=24365361}}&lt;/ref&gt; Blagi nedostatak može da ne uzrokuje  bilo kakve uočljive simptome, ali samo na nivoima nižim od normalnog, može se javiti niz simptoma kao što su [[Umor|osjećaj umora i slabosti]], [[svijest|osjećaj nesvijestice]], [[glavobolje]], [[vrtoglavica]], nedostatak daha (ubrzan), [[Glositis|upaljen crveni jezik]] (glositis), niski stepen [[Groznica|groznice]], drhtavica i [[Osetljivost na hladnoću|trajni osjećaj hladnoće]], ubrzan rad srca, hladne [[šake]] i [[stopala]] , lahke modrice i [[krvarenje]], [[Blijedilo|bleda koža]], nizak [[krvni pritisak]], mučnina, [[Dispepsija|želudačne tegobe]] (dispepsija), gubitak apetita, gubitak težine, [[žgaravica]], [[zatvor (probava)|zatvor]], [[dijareja]], jaka [[Artralgija|bol u zglobovima]], [[Parestezija|osjećaj abnormalnih senzacija]] uključujući utrnulost i trnce (kao bockanje iglom) u šakama i stopalima, te zujanje u [[uši]]ma.&lt;ref name=&quot;HW6&quot;&gt;{{Cite web|title=How a Vitamin B Deficiency Affects Blood Pressure|url=https://www.livestrong.com/article/489318-connection-between-low-blood-pressure-and-vitamin-b-deficiency/|access-date=13. 9. 2021|website=LIVESTRONG.COM|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:8&quot;&gt;{{Cite web|title=Vitamin B12 or folate deficiency anaemia|url=https://www2.hse.ie/conditions/vitamin-b12-or-folate-deficiency-anaemia/|access-date=5. 12. 2021|website=HSE.ie|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;CD2&quot;&gt;{{Cite web|title=Articles|url=https://www.cedars-sinai.org/health-library/articles.html|access-date=13. 9. 2021|website=Cedars-Sinai|language=en-US|archive-date=20. 11. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201120000040/https://www.cedars-sinai.org/health-library/articles.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Širok spektar povezanih simptoma može uključivati [[angularni heilitis]], čireve u ustima, [[krvarenje]] desni, gubitak i stanjivanje dlake, prerano sijedenje, izgled iscrpljenosti i [[očna duplja|tamne kolutove oko očiju]], kao i kao lomljive nokte.&lt;ref name=&quot;:7&quot;/&gt;

Od svih tih simtoma, najozbiljniji su:
*[[anemija]]
*ubrzanije [[starenje]], i
*[[osteoporoza]]

===Patofiziologija===

Nedostatak vitamina B&lt;sub&gt;12&lt;/sub&gt; uzrokuje posebne promjene u metabolizmu dvije klinički relevantne supstance kod ljudi:
# [[Homocistein]] (homocistein u metionin, kataliziran [[metionin]]-[[sintaza|sintazom]]) dovodi do [[Hiperhomocisteinemija|hiperhomocisteinemije]]
# [[Metilmalonska kiselina]] (metilmalonil-CoA u sukcinil-CoA, od kojih je metilmalonil-CoA napravljena od metilmalonske kiseline u prethodnoj reakciji)
Metionin se aktivira u [[S-Adenozil metionin|''S''-adenozil metionin]], koji pomaže u sintezi [[purin]]a i timidina, proizvodnji [[mijelin]]a,  proteina/[[neurotransmiter]]a/[[masne kiseline|masnih kiselina]]/fosfolipida i metilaciji [[DNK]]. [[Levomefona kiselina|5-metil tetrahidrofolat]] obezbeđuje metil grupu, koja se oslobađa u reakciji sa homocisteinom, što rezultira [[metion]]inom. Ova reakcija, kao [[kofaktor (biohemija)|kofaktor]] zahtijeva [[kobalamin]]. Stvaranje 5-metil tetrahidrofolata je ireverzibilna reakcija. Ako je B&lt;sub&gt;12&lt;/sub&gt; odsutan, ne dolazi do direktne reakcije homocisteina na metionin, povećavaju se koncentracije homocisteina i zaustavlja se dopuna tetrahidrofolata.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Shane B, Stokstad EL | title = Vitamin B12-folate interrelationships | url = https://archive.org/details/sim_annual-review-of-nutrition_1985_5/page/115 | journal = Annual Review of Nutrition | volume = 5 | pages = 115–41 | year = 1985 | pmid = 3927946 | doi = 10.1146/annurev.nu.05.070185.000555 }}&lt;/ref&gt; Budući da su B&lt;sub&gt;12&lt;/sub&gt; i [[folna kiselina]] uključeni u [[metabolizam]] homocisteina, hiperhomocisteinurija je nespecifičan marker nedostatka. Metilmalonska kiselina koristi se kao specifičniji test za nedostatak B&lt;sub&gt;12&lt;/sub&gt;.

==Tretman==
[[slika:Hydroxocobalamin Injection.jpg|thumb|right| Injekcija hidroksokobalamina je bistri crveni tečni rastvor.]]
B&lt;sub&gt;12&lt;/sub&gt; se može dodavati oralno ili injekcijom i čini se da je podjednako efikasan kod onih sa niskim nivoom zbog manjkave apsorpcije B&lt;sub&gt;12&lt;/sub&gt;. Kada se velike doze daju na [[usta]], apsorpcija B&lt;sub&gt;12&lt;/sub&gt; ne zavisi od prisustva unutrašnjeg faktora ili intaktnog [[ileum]]a. Umjesto toga, ovi suplementi velikih doza rezultiraju 1% do 5% apsorpcije duž cijelog [[crijeva]] pasivnom difuzijom. Općenito je potrebno 1–2&amp;nbsp;mg dnevno kao velika doza. Čak se i perniciozna [[anemija]] može u potpunosti liječiti oralnim putem.&lt;ref name=Vid2005/&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Lane LA, Rojas-Fernandez C | title = Treatment of vitamin b(12)-deficiency anemia: oral versus parenteral therapy | journal = The Annals of Pharmacotherapy | volume = 36 | issue = 7–8 | pages = 1268–72 | year = 2002 | pmid = 12086562 | doi = 10.1345/aph.1A122 | s2cid = 919401 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Butler CC, Vidal-Alaball J, Cannings-John R, McCaddon A, Hood K, Papaioannou A, Mcdowell I, Goringe A | display-authors = 6 | title = Oral vitamin B12 versus intramuscular vitamin B12 for vitamin B12 deficiency: a systematic review of randomized controlled trials | journal = Family Practice | volume = 23 | issue = 3 | pages = 279–85 | date = juni 2006 | pmid = 16585128 | doi = 10.1093/fampra/cml008 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; The use of a nasal spray is also available.&lt;ref name=&quot;NIH2021&quot;/&gt;
Tabela:  Rasprostranjenost nedostatka vitamina B12 u svijetu (serum/plazma B12 &lt;&amp;thinsp;148 ili 150 pmol/L)'''
{| class=&quot;wikitable&quot;
|Grupa
|Broj studija
|Broj učesnika
|Nedostatak vitamina B12 (%)
|-
|Djeca (&lt; 1g – 18 godina)
|14
|22.331
|12,5
|-
|[[Trudnice]]
|11
|11.381
|27,5
|-
|Netrudnice
|16
|18.520
|16
|-
|Svi odrasli  (ispod 60 godina)
|18
|81.438
|6
|-
|Stariji  (60+)
|25
|30.449
|19
|} &lt;ref name=&quot;:17&quot;&gt;{{cite book | vauthors = Smith AD, Warren MJ, Refsum H | chapter = Chapter Six – Vitamin B12 | title = Advances in Food and Nutrition Research | veditors = Eskin NA | date = 2018 | volume = 83 | publisher = Academic Press | pages = 215–279 | doi = 10.1016/bs.afnr.2017.11.005 | pmid = 29477223 | isbn = 9780128118030 }}&lt;/ref&gt;

==Uzroci i dijagnoza ==
Uzroci su kategorizirani kao [[malabsorpcija|smanjena apsorpcija]] vitamina B&lt;sub&gt;12&lt;/sub&gt; iz želuca ili [[crijeva]], nedostatak unosa ili povećane potrebe.&lt;ref name=BMJ2014/&gt; Smanjena apsorpcija može biti uzrokovana [[atrofijski gastritis|atrofijskim gastritisom]], [[perniciozna omanemija|pernicioznom anemijom]], [[gastrektomija|hirurškim uklanjanjem želuca]], hronični [[pankreatitis|upalom gušterače]], [[creijvni parazi|crijevnim parazitimat]], određenim lijekovima i neki, [[genetički poremećaj|genetičkim poremećajima]].&lt;ref name=BMJ2014/&gt; Lijekovi koji mogu smanjiti apsorpciju uključuju dugotrajnu upotrebu [[inhibitor protonske pumpe|inhibitora protonske pumpe]], [[blokator H2-receptora|blokatorima H-2 receptora]] i [[metformin]]om.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Miller JW | title = Proton Pump Inhibitors, H2-Receptor Antagonists, Metformin, and Vitamin B-12 Deficiency: Clinical Implications | journal = Advances in Nutrition | volume = 9 | issue = 4 | pages = 511S–518S | date = juli 2018 | pmid = 30032223 | pmc = 6054240 | doi = 10.1093/advances/nmy023 }}&lt;/ref&gt; Do smanjenog unosa može doći kod [[vegetarijanstvo|vegetarijanaca]], vegana i [[uhranjenost|pothranjenih]].&lt;ref name=BMJ2014/&gt;&lt;ref name=&quot;Pawlak&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Pawlak R, Parrott SJ, Raj S, Cullum-Dugan D, Lucus D | title = How prevalent is vitamin B(12) deficiency among vegetarians? | url = https://archive.org/details/sim_nutrition-reviews_2013-02_71_2/page/110 | journal = Nutrition Reviews | volume = 71 | issue = 2 | pages = 110–7 | date = februar 2013 | pmid = 23356638 | doi = 10.1111/nure.12001 }}&lt;/ref&gt; Povećani zahtjevi se javljaju kod osoba sa [[HIV]]/[[AIDS]], kao i kod onih sa [[hemoliza|skraćenim životnim vijekom crvenih krvnih zrnaca]].&lt;ref name=BMJ2014/&gt; Dijagnoza se obično zasniva na nivoima vitamina B&lt;sub&gt;12&lt;/sub&gt; u krvi ispod 130–180 [[pikogram|pmol/L]] (180 do 250 pg/mL) kod odraslih.&lt; ref name=&quot;NIH2021&quot;/&gt; Povišeni nivoi [[metilmalonska kiselina|metilmalonske kiseline]] također mogu ukazivati na nedostatak.&lt;ref name=&quot;NIH2021&quot;/&gt; Tip anemije poznat kao [[megaloblastna anemija]] je čest, ali ne uvijek prisutan.&lt;ref name=&quot;NIH2021&quot;/&gt; Osobe s niskim ili graničnim vrijednostima vitamina B&lt;sub&gt;12&lt;/sub&gt; u rasponu od 148–221 pmol/L (200–300 pg/mL) možda nemaju klasične neurološke ili hematološki znakovi ili simptomi.&lt;ref name=&quot;NIH2021&quot;/&gt;

==Liječenje i prevencija ==
Liječenje se sastoji od oralnog ili ubrizganog dodatka vitamina B&lt;sub&gt;12&lt;/sub&gt;; u početku u visokim dnevnim dozama, nakon čega slijede manje česte niže doze kako se stanje poboljšava.&lt;ref name=Vid2005&gt;{{cite journal | vauthors = Wang H, Li L, Qin LL, Song Y, Vidal-Alaball J, Liu TH | title = Oral vitamin B&lt;sub&gt;12&lt;/sub&gt; versus intramuscular vitamin B&lt;sub&gt;12&lt;/sub&gt; for vitamin B&lt;sub&gt;12&lt;/sub&gt; deficiency | journal = The Cochrane Database of Systematic Reviews | volume = 2018 | pages = CD004655 | date = mart 2018 | issue = 3 | pmid = 29543316 | pmc = 5112015 | doi = 10.1002/14651858.CD004655.pub3 }}&lt;/ref&gt; Ako se pronađe reverzibilni uzrok, treba ispraviti ako je moguće.&lt;ref&gt;{{cite book | vauthors = Hankey GJ, Wardlaw JM |author1-link=Joanna Wardlaw |title=Clinical neurology |date=2008 |publisher=Manson |location=London |isbn=978-1840765182 |page=466|url=https://books.google.com/books?id=Q8q7E6EJr7IC&amp;pg=PA466}}&lt;/ref&gt; Ako se ne pronađe reverzibilni uzrok ili se ne može eliminirati, obično se preporučuje doživotna primjena vitamina B&lt;sub&gt;12&lt;/sub&gt;.&lt;ref&gt;{{cite book | vauthors = Schwartz W |title=The 5-minute pediatric consult|date=2012|publisher=Wolters Kluwer Health/Lippincott Williams &amp; Wilkins |location=Philadelphia |isbn=9781451116564 |page=535 |edition=6th |url=https://books.google.com/books?id=v7pbSFfMHCoC&amp;pg=PA535}}&lt;/ref&gt; Dostupan je i sprej za nos.&lt;ref name=&quot;NIH2021&quot;/&gt; Manjak vitamina B&lt;sub&gt;12&lt;/sub&gt; se može spriječiti suplementima i to se preporučuje [[trudnica]]ma [[vegetarijanac|vegetarijancima]] i [[vegan]]ima  i nije štetan za ostale.&lt;ref name=&quot;NIH2021&quot;/&gt; Rizik od toksičnosti zbog vitamina B&lt;sub&gt;12&lt;/sub&gt; je nizak.&lt;ref name=&quot;NIH2021&quot;/&gt;

==Epidemiologija==
Procjenjuje se da se nedostatak vitamina B&lt;sub&gt;12&lt;/sub&gt; u [[SAD|Sjedinjenim Državama]] i [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] javlja kod oko 6% osoba mlađih od 60 godina i 20%  onih starijih od 60 godina.&lt;ref name=BMJ2014/&gt;  Procjenjuje se da je u [[Latinska Amerika|Latinskoj Americi pogođeno oko 40%, a može biti i do 80% u nekim dijelovima [[Afrika|Afrike]] i [[Azija|Azije]].&lt;ref name=BMJ2014&gt;{{cite journal | vauthors = Hunt A, Harrington D, Robinson S | title = Vitamin B12 deficiency | journal = BMJ | volume = 349 | pages = g5226 | date = septembar 2014 | pmid = 25189324 | doi = 10.1136/bmj.g5226 | url = http://frankhollis.com/temp/BMJ%20B12%20deficiency%20review.pdf | url-status = dead | archive-date = 12. 3. 2017 | archive-url = https://web.archive.org/web/20170312074341/http://frankhollis.com/temp/BMJ%20B12%20deficiency%20review.pdf }}&lt;/ref&gt; Marginalni nedostatak je mnogo češći i može se pojaviti u do 40% zapadnih populacija.&lt;ref name=&quot;NIH2021&quot; /&gt;

==Historija==
Između 1849. i 1887. [[Thomas Addison]] opisao je slučaj [[perniciozna anemija|perniciozne anemije]], a [[William Osler]] i William Gardner  prvi su  opisali slučaj neuropatije;  Hayem je opisao velike crvene ćelije u perifernoj krvi u ovom stanju , koje je nazvao &quot;gigantska krvna zrnca&quot; (sada zvana [[makrocit]]i), [[Paul Ehrlich]] je identificirao [[megaloblast]]e u [[koštana srž|koštanoj srži]], a [[Ludwig Lichtheim]] opisao je slučaj [[mijelopatija]].&lt;ref name=&quot;Wintrobe&quot;&gt;{{cite book | vauthors = Greer JP |title=Wintrobe's Clinical Hematology Thirteenth Edition | url = https://archive.org/details/wintrobesclinica0000unse_j8c7 |place=Philadelphia, PA |publisher= Wolters Kluwer/Lippincott Williams &amp; Wilkins |year=2014 |isbn=978-1-4511-7268-3| name-list-style = vanc }} Chapter 36: Megaloblastic anemias: disorders of impaired DNA synthesis by Ralph Carmel&lt;/ref&gt; Tokom 1920-ih, [[George Whipple]] otkrio je da uzimanje velikih količina [[jetra|jetre]] kod [[pas]]a najbrže liječi anemiju uzrokovanu gubitkom krvi, i pretpostavio je da konzumiranje jetre može liječiti pernicioznu anemiju.&lt;ref name=nobelprize&gt;{{Cite web|url=https://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1934/whipple-bio.html|title=George H. Whipple – Biographical|website=www.nobelprize.org|access-date=10. 10. 2017}}&lt;/ref&gt; [[Edwin Cohn]] je pripremio ekstrakt jetre koji je bio 50 do 100 puta jači u liječenju perniciozne anemije od prirodnih proizvoda jetre. [[William Castle]] pokazao je da želudačni sok sadrži &quot;unutrašnji faktor&quot; koji, u kombinaciji sa unosom mesa, dovodi do apsorpcije vitamina u ovom stanju.&lt;ref name=&quot;Wintrobe&quot;/&gt; Godine 1934. George Whipple podijelio je  [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu]] sa [[William P. Murphy|Williamom P. Murphyjem]] i [[George Minot|Georgeom Minotom]] za otkriće efikasnog liječenja perniciozne anemije korištenjem koncentrata jetre, za koji je kasnije utvrđeno da sadrže veliku količinu vitamina B&lt;sub&gt;12&lt;/sub&gt;.&lt;ref name=&quot;Wintrobe&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[https://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1934/ The Nobel Prize in Physiology or Medicine 1934], ''Nobelprize.org'', Nobel Media AB 2014. Retrieved December 2, 2015.&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Reflist}}

== Dopunska literatura ==
{{refbegin}}
* {{cite book | vauthors = Greer JP |title=Wintrobe's Clinical Hematology Thirteenth Edition | url = https://archive.org/details/wintrobesclinica0000unse_j8c7 |place=Philadelphia, PA |publisher= Wolters Kluwer/Lippincott Williams &amp; Wilkins |year=2014 |isbn=978-1-4511-7268-3| name-list-style = vanc }} Chapter 36: Megaloblastic anemias: disorders of impaired DNA synthesis by Ralph Carmel. The gold standard of clinical hematology textbooks since 1942.
* {{cite journal | vauthors = Hunt A, Harrington D, Robinson S | title = Vitamin B12 deficiency | journal = BMJ | volume = 349 | pages = g5226 | date = septembar 2014 | pmid = 25189324 | doi = 10.1136/bmj.g5226 }}
* {{cite book | vauthors = Pacholok SM, Stuart JJ |title=Could It Be B12?: An Epidemic of Misdiagnoses |place=Fresno, CA |publisher=Linden Publishing |year=2011 |isbn=978-1-61035-065-5 | name-list-style = vanc }}
* {{cite book | vauthors = Hooper M |title=Pernicious Anaemia: The Forgotten Disease – the causes and consequences of Vitamin B12 Deficiency | url = https://archive.org/details/perniciousanaemi0000hoop |place=London |publisher=Hammersmith Press |year=2012 |isbn=978-1-78161-004-6 | name-list-style = vanc }}

== Vanjski linkovi==
{{Medicinski izvori
|  DiseasesDB     = 13905 
|  ICD10          = {{ICD10|E|53|8|e|50}} 
|  ICD9           = {{ICD9|266.2}} 
|  ICDO           = 
|  OMIM           = 
|  MedlinePlus    = 000574 
|  eMedicineSubj  = 
|  eMedicineTopic =
}}
* https://www.webmd.com/a-to-z-guides/vitamin-b12-deficiency-anemia-topic-overview WebMD overview
* Vitamin B&lt;sub&gt;12&lt;/sub&gt; and Folate at [https://labtestsonline.org/understanding/analytes/vitamin-b12/tab/test Lab Tests Online] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170828190722/https://labtestsonline.org/understanding/analytes/vitamin-b12/tab/test/ |date=28. 8. 2017 }}

{{patologija ishrane}}

{{DEFAULTSORT:Vitamin B12 Deficiency}}
[[Kategorija:Nedostaci vitamina]]
[[Kategorija:Biologija bipolarnog poremećaja]]
[[Kategorija:Vitamin B12]]
[[Kategorija:Avitaminoze]]</text>
      <sha1>l9qsgl2pswcixjc58yv6veioexa3w3q</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nadija Rebronja</title>
    <ns>0</ns>
    <id>490067</id>
    <revision>
      <id>3820394</id>
      <parentid>3713017</parentid>
      <timestamp>2026-03-27T19:50:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3820394</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5804" sha1="cpn5s7fszpjkf8cs6pfr08it0c6c53g" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                = Nadija Rebronja
| slika              = 
| alt_slike          = Nadija Rebronja
| opis               = Nadija Rebronja
| ime_pri_rođenju    = 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1982|4|7}}
| mjesto_rođenja     = [[Novi Pazar]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]
| datum_smrti        = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --&gt;
| mjesto_smrti       = &lt;!-- [[Grad]], [[Država]] --&gt;
| nacionalnost       = 
| druga_imena        = 
| zanimanje          = {{Flatlist|
* Pjesnikinja
* esejistkinja
* profesorica književnosti}}
| godine_aktivnosti  = 2006–
| poznat_po          = Flamenko utopija (poezija)
| značajni_radovi    = 
| web-sajt           = 
}}
'''Nadija Rebronja''' (rođena 7. aprila 1982) jest pjesnikinja, [[esej]]istkinja i profesorica književnosti.

== Biografija ==
Doktorirala je književnost na [[Filozofski fakultet u Novom Sadu|Filozofskom fakultetu u Novom Sadu]]. Predaje književnost na Državnom univerzitetu u [[Novi Pazar|Novom Pazaru]].

Njena poezija je prevođena na engleski, španski, italijanski, francuski, njemački, poljski, turski, persijski, makedonski, albanski i slovenski jezik. Predstavljena je na više književnih manifestacija i festivala u Evropi, Aziji i Južnoj Americi. Po poeziji iz njene knjige ''Ples morima'' u prevodu na italijanski, 2016. napravljeno je osam kompozicija na konzervatoriju Niccolo Piccini u Bariju, koje su predstavljene na nekoliko koncerata u Italiji, Danskoj i SAD-u.

Kao naučnik-istraživač boravila je na [[Univerzitet u Beču|Univerzitetu u Beču]] (2009) i [[Univerzitet u Granadi|Univerzitetu u Granadi]] (2010–2011). Kao predavač književnosti održala je nekoliko gostujućih predavanja na univerzitetima u Panami na španskom jeziku. Govori engleski, španski i turski, služi se ruskim i poznaje arapski jezik. Dobitnica je Priznanja za poeziju gradonačelnika grada Penonome u [[Panama|Panami]].

Uređuje online časopis za poeziju i kratke književne forme ''Fragment''.

Školovala se, duže ili kraće živjela u Novom Pazaru, [[Beograd]]u, [[Novi Sad|Novom Sadu]], [[Sarajevo|Sarajevu]], [[Granada|Granadi]], [[Beč]]u i [[Istanbul]]u.

== Objavljene knjige ==
* ''Ples morima'', poezija, NB Dositej Obradović, Novi Pazar, 2008.
* ''Derviš ili čovek, život i smrt. Religijski podtekst romana Derviš i smrt Meše Selimovića'',&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.slglasnik.com/biblioteka-knjizevne-nauke-kultura-i-umetnost/umetnost-i-kultura/kolekcija-skladiste/dervis-ili-covek-zivot-i-smrt |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 4. 2022 |archive-date=17. 1. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140117012107/http://www.slglasnik.com/biblioteka-knjizevne-nauke-kultura-i-umetnost/umetnost-i-kultura/kolekcija-skladiste/dervis-ili-covek-zivot-i-smrt |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; naučna studija, Službeni glasnik, Beograd, 2010.
* ''Flamenko utopija,''&lt;ref&gt;https://web.archive.org/web/20140305131555/http://ratkoviceve.bijelopolje.co.me/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=82:nadija-rebronja-flamenko-utopija&amp;catid=5:desno-vijesti&lt;/ref&gt; poezija, Povelja, Kraljevo, 2014. (Drugo izdanje: &quot;Flamenko utopija&quot;, poezija, Dobra knjiga, Sarajevo, 2016)

=== Knjige na stranim jezicima ===
* ''Alfa, Alef, Elif'', izbor iz poezije na španskom jeziku, Alea Blanca, Granada, España, 2011.
* ''Flamenco utopía'', poezija na španskom jeziku, Alcorce Ediciones - Gorrion Editorial, Mexico City, Mexico, 2017.
* ''Borges'in Gözlerinden'', poezija na turskom jeziku, Gece Kitaplığı, Ankara, Türkiye, 2018.
* Фламенко утопија, poezija na makedonskom jeziku, PNV Publishing, Skopje, 2020.
* Flamenco utopie, poezija na francuskom jeziku, Editions Phi, Luxembourg, 2021.

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.academia.edu/1016953/Alfa_Alef_Elif Knjiga ''Alfa, Alef, Elif'' na španskom jeziku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220407095531/https://www.academia.edu/1016953/Alfa_Alef_Elif |date=7. 4. 2022 }}
* [http://balkans.aljazeera.net/vijesti/italijanske-kompozicije-inspirisane-poezijom-novopazarske-pjesnikinje Intervju za Al Jazeeru]
* [https://web.archive.org/web/20140110181427/http://www.sveske.ba/en/content/ulicna-buka Poezija u Sarajevskim sveskama]
* [https://web.archive.org/web/20160304120743/http://www.slglasnik.com/aktuelno/vesti/glasnik-obelezio-stogodisnjicu-rodjenja-mese-selimovica Promocija knjige ''Derviš ili čovek, život i smrt'' u okviru stogodišnjice rođenja Meše Selimovića]
* [https://web.archive.org/web/20170315001737/http://www.monitor.co.me/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=7258:nadija-rebronja-pjesnikinja-poezija-je-sama-pronala-put-ka-muzici-&amp;catid=5041:broj-1360&amp;Itemid=6410 Intervju za crnogorski nedeljnik Monitor]
* [https://web.archive.org/web/20170315001848/http://circulodepoesia.com/2015/05/poesia-serbia-nadija-rebronja/ Poezija na španskom u meksičkom časopisu Circulo de poesia]
* [https://web.archive.org/web/20160304190655/http://www.filidaquilone.it/num029puglieseroic.html Poezija Nadije Rebronje u italijanskom časopisu FILI D'AQUILONE]
* [https://web.archive.org/web/20170315002107/http://agoncasopis.com/arhiva/stari_sajt/broj_25/poezija/4_nadija_rebronja.html U časopisu Agon]
* [https://web.archive.org/web/20140305131555/http://ratkoviceve.bijelopolje.co.me/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=82:nadija-rebronja-flamenko-utopija&amp;catid=5:desno-vijesti Na sajtu Ratkovićevih večeri poezije]

{{DEFAULTSORT:Rebronja, Nadija}}
[[Kategorija:Rođeni 1982.]]
[[Kategorija:Srbijanski pjesnici]]
[[Kategorija:Srbijanski književni kritičari]]
[[Kategorija:Srbijanski esejisti]]
[[Kategorija:Biografije, Novi Pazar]]</text>
      <sha1>cpn5s7fszpjkf8cs6pfr08it0c6c53g</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nogomet u Peruu</title>
    <ns>0</ns>
    <id>492288</id>
    <revision>
      <id>3820489</id>
      <parentid>3802769</parentid>
      <timestamp>2026-03-28T10:18:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3820489</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="42588" sha1="fbyd8hjfstguiutxh26d9da33qevelc" xml:space="preserve">'''Nogomet''' je najpopularniji sport '''u [[Peru]]u'''.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.apnoticias.pe/peru/el-chino/top-10-los-deportes-mas-populares-en-peru-448062|title=Top 10: Los deportes más populares en Perú|work=A. P. Noticias|language=es|access-date=9. 5. 2022|archive-date=5. 3. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220305164236/https://www.apnoticias.pe/peru/el-chino/top-10-los-deportes-mas-populares-en-peru-448062|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url= https://puntoedu.pucp.edu.pe/investigacion-y-publicaciones/publicaciones/que-convirtio-al-futbol-en-el-deporte-mas-popular-publicacion-del-fondo-editorial-pucp/|title=¿Qué convirtió al fútbol en el deporte más popular? Esta publicación del Fondo Editorial PUCP lo explica|date=17. 9. 2021|language=en-US|access-date=9. 5. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://top10peru.net/descubre-los-3-deportes-mas-seguidos-en-peru/|title=Descubre los deportes más jugados en Perú – Top 10 Perú|date=10. 5. 2021|language=es|access-date=9. 5. 2022|archive-date=8. 10. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221008041636/https://top10peru.net/descubre-los-3-deportes-mas-seguidos-en-peru/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; 
[[Datoteka:Logotipo FPF 2016.png|mini|Grb Peruanskog nogometnog saveza]]

== Historija ==
U zemlju su ga donijeli britanski imigranti, Peruanci koji su se vraćali s [[Britanska ostrva|Britanskih ostrva]] i [[Engleska|engleski]] mornari koji su krajem 19. stoljeća stigli u luku [[Callao]], jednu od najvažnijih na [[Tihi okean|Tihom okeanu]].&lt;ref name=&quot;sisbib.unmsm.edu.pe&quot;&gt;{{Cite web |url= http://sisbib.unmsm.edu.pe/BibVirtual/Tesis/Human/Alvarez_E_T/Cap2.htm|title=La difusión del fútbol en Lima|website=sisbib.unmsm.edu.pe|language=es|access-date=12. 8. 2008}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.findinternettv.com/Video,item,3956344969.aspx|title=Callao-Peru|website=findinternettv.com|access-date=12. 8. 2007}}&lt;/ref&gt;

Tokom 20. stoljeća pojavili su se novi klubovi koji su postali najvažniji u zemlji, kao Alianza Lima (1901),&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.clubalianzalima.com/pages/hist1901.asp|title=Historia Blanquiazul 1901–1920|website=Clubalianzalima.com|access-date=12. 8. 2008|archive-date=21. 11. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20081121053656/http://www.clubalianzalima.com/pages/hist1901.asp|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url= https://www.infobae.com/america/peru/2021/10/04/alianza-lima-historia-idolos-y-como-se-convirtio-en-club-favorito-de-la-victoria/|title=Alianza Lima: historia, ídolos y cómo se convirtió en club favorito de La Victoria|last=de 2021|first=3 d'octubre|language=es-ES|access-date=9. 5. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://andina.pe/agencia/noticia-alianza-lima-cumple-hoy-121-anos-historia-y-celebra-todo-alto-880997.aspx|title=Alianza Lima cumple hoy 121 años de historia y lo celebra por todo lo alto|last=PERÚ|first=Empresa Peruana de Servicios Editoriales S. A. EDITORA|language=es|access-date=9. 5. 2022}}&lt;/ref&gt; Cienciano (Cuzco, 1901),&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.elcienciano.com/modules/smartsection/print.php?itemid=91|title=Origines de Cienciano|website=elcienciano.com|access-date=12. 8. 2008|archive-date=30. 7. 2012|archive-url=https://archive.today/20120730171356/http://www.elcienciano.com/modules/smartsection/print.php?itemid=91|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.cienciano.com/historia/|title=historia|language=es|access-date=9. 5. 2022|archive-date=11. 8. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220811201617/https://www.cienciano.com/historia/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://reporteobligado.com/cusco-cienciano-conmemora-120-anos-de-historia-y-tradicion-deportiva|title=Cienciano conmemora 120 años de historia y tradición deportiva|language=es|access-date=9. 5. 2022|archive-date=26. 9. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220926171204/https://reporteobligado.com/cusco-cienciano-conmemora-120-anos-de-historia-y-tradicion-deportiva|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; FBC Melgar (Arequipa, 1915),&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.fbcmelgaraqp.com/entrada1pp.htm|title=Inicios de FBC Melgar|website=fbcmelgaraqp.com|access-date=12. 8. 2008|archive-date=12. 8. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20080812073752/http://www.fbcmelgaraqp.com/entrada1pp.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url= http://elgrupofiesta.pe/un-dia-como-hoy-25-de-marzo-de-1915-se-funda-club-melgar-de-arequipa-con-el-nombre-de-juventud-melgar/|title=UN DIA COMO HOY 25 DE MARZO DE 1915 SE FUNDA CLUB MELGAR DE AREQUIPA CON EL NOMBRE DE JUVENTUD MELGAR|date=25. 3. 2020|language=es|access-date=9. 5. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url= https://fbcmelgar.com.pe/historia/|title=FBC Melgar – Página Oficial|access-date=9. 5. 2022}}&lt;/ref&gt; klub italijanske zajednice Circolo Sportivo Italiano (Lima, 1917),&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.mundoandino.com/Peru/Circolo-Sportivo-Italiano|title=Circolo Sportivo Italiano |website= mundoandino.com|access-date=12. 8. 2008}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://studylib.es/doc/9055444/circolo-italiano|title=Circolo Italiano|language=es|access-date=10. 5. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://dechalaca.com/efemerides/1917/100-anos-del-circolo-sportivo-italiano-el-circulo-mas-redondo|title=100 años del Círcolo Sportivo Italiano: El círculo más redondo – De Chalaca {{!}} Futbol para el que la conoce|access-date=10. 5. 2022}}&lt;/ref&gt; Atlético Grau (Piura, 1919),&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://noticiaspiura30.pe/2019/06/atletico-grau-100-anos-de-historia-anecdotas-y-curiosidades/|title=Atlético Grau: 100 años de historia, anécdotas y curiosidades|date=5. 6. 2019|language=es|access-date=10. 5. 2022}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.deperu.com/abc/club-de-futbol/3376/atletico-grau|title=Atlético Grau|last=DePeru.com|language=es|access-date=10. 5. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.futbolperuano.com/peru/clubes/atletico-grau/|title=Atlético Grau – Clubes del Fútbol Peruano|language=es|access-date=10. 5. 2022}}&lt;/ref&gt; Alianza Atletico (Sullana, 1920),&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.futbolperuano.com/peru/clubes/alianza-atletico/|title=Alianza Atlético – Clubes del Fútbol Peruano |language=es|access-date=10. 5. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.deperu.com/calendario/1525/fundacion-del-club-alianza-atletico-de-sullana|title=20 de gener – Fundación del Club Alianza Atlético de Sullana|last=DePeru.com|language=es|access-date=10. 5. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ceroacero.es/equipa.php?id=2355|title=Club Alianza Atlético Sullana :: Estadísticas :: Títulos :: Títulos :: Historia :: Goles :: Próximos Partidos :: Resultados :: Noticias :: Vídeos :: Fotos :: Plantilla :: ceroacero.es|language=es|access-date=10. 5. 2022}}&lt;/ref&gt; Universitario de Deportes (Lima, 1924),&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.universitario.com.pe/modules.php?name=News&amp;file=article&amp;sid=205|title=Historia de Universitario|website=universitario.com.pe|access-date=12. 8. 2008|archive-date=29. 6. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090629224531/http://www.universitario.com.pe/modules.php?name=News&amp;file=article&amp;sid=205|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ceroacero.es/equipa.php?id=2350&amp;search=1|title=Club Universitario de Deportes :: Estadísticas :: Títulos :: Títulos :: Historia :: Goles :: Próximos Partidos :: Resultados :: Noticias :: Vídeos :: Fotos :: Plantilla :: ceroacero.es|language=es|access-date=10. 5. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://universitario.pe/club/historia#:~:text=El%20club%20fue%20fundado%20un,De%20La%20Coba%20106,%20Lima. |title=Universitario de Deportes|language=es|access-date=10. 5. 2022}}&lt;/ref&gt; Sport Boys (Callao, 1927),&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://sportboys.com.pe/site/|title=Club Sport Boys Ass. – Fundado el 28 de Julio de 1927|language=es-PE|access-date=10. 5. 2022|archive-date=18. 4. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220418002339/https://sportboys.com.pe/site/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url= https://www.hotellimaq.com/blog/historia-del-sport-boys-del-callao/|title=Historia del Sport Boys del Callao {{!}} Hotel Limaq Callao Perú|language=es-PE|access-date=10. 5. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.oocities.org/sportboyscallao/historia.html|title=Historia del Sport Boys Association|access-date=10. 5. 2022}}&lt;/ref&gt; i Coronel Bolognesi (Tacna, 1929).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.bolognesifc.com.pe/historia.php|title=Historia del Club|website=Bolognesifc.com|access-date=12. 8. 2008|archive-date=3. 8. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20080803022231/http://www.bolognesifc.com.pe/historia.php|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://dechalaca.com/informes/curiosidades/-bolo-es-uno-solo|title='Bolo' es uno solo – De Chalaca {{!}} Futbol para el que la conoce|access-date=10. 5. 2022}}&lt;/ref&gt; Prvu peruansku amatersku ligu (Escudo Dewar) igrali su klubovi iz Lime i El Callaa između 1912. i 1921.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.rsssf.com/tablesp/peruhist.html|title=Peru-List of Final Tables|website=rsssf.com|access-date=12. 8. 2008}}&lt;/ref&gt; Peruanski nogometni savez osnovan je 1922. i počeo je organizirati novu amatersku ligu 1926.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://fpf.org.pe/ |title= Historia |website=fpf.org.pe|access-date=12. 8. 2008}}&lt;/ref&gt;

=== Professional Stage ===
[[Datoteka:Alianza-lima-1933.jpg|mini|220x220piksel|Alianza Lima 1933]]
Godine 1925. Nogometni savez Perua pridružio se Južnoameričkoj fudbalskoj konfederaciji (CONMEBOL), međutim, restrukturiranje peruanske lige spriječilo je stvaranje nogometne reprezentacije koja je bila u poziciji da učestvuje na prvenstvu Južne Amerike 1925. ili u Prvenstvo 1926.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.futbolperuano.com/seleccion/noticias/conmebol-y-el-saludo-a-la-fpf-por-su-aniversario-numero-98-278503|title=FPF cumple 98 de años y así lo reconoció Conmebol|last=Castro|first=Diego Medina|date=23. 8. 2020|website=Futbolperuano.com|language=spanish|access-date=16. 7. 2022}}&lt;/ref&gt; Tokom 1920-ih i 1930-ih, zbog velike potražnje za vještinom svojih igrača, peruanski klubovi su napravili niz međunarodnih turneja po Južnoj Americi, posjećujući mjesta poput [[Kolumbija]] i [[Čile]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://dechalaca.com/hemeroteca/producto-peruano/el-rodillo-negro-aplanadora-en-chile|title=El 'Rodillo Negro': Aplanadora en Chile - De Chalaca {{!}} Futbol para el que la conoce|website=dechalaca.com|access-date=16. 7. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://alianzalimaysvjodagrone.wordpress.com/2016/11/17/el-rodillo-negro-de-alianza-lima/|title=EL Rodillo Negro de ALianza Lima|date=17. 11. 2016|website=ALianza Lima y sv Joda Grone|language=es|access-date=16. 7. 2022}}&lt;/ref&gt;[[File:Lima cricket 1912.jpg|thumb|Lima Cricket, prvi šampionski tim peruanske lige 1912]]

== Takmičenja ==
=== Prva nogometna liga ===
Prva peruanska nogometna liga najviši je rang takmičenja u peruanskom nogometu.

==== Prvaci ====
{|class=&quot;wikitable&quot;
!Godina
!Prvak
|-
|1912.
|[[Lima Cricket FBC]] (1)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://perufootball.org/primeradivision1912.htm|title=Primera División - PERUFOOTBALL|access-date=10. 7. 2022|archive-date=5. 3. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220305214413/http://perufootball.org/primeradivision1912.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|1913.
|[[Club Jorge Chávez]] (1)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://perufootball.org/primeradivision1913.htm|title=Primera División - PERUFOOTBALL|access-date=10. 7. 2022|archive-date=9. 2. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220209013224/http://perufootball.org/primeradivision1913.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|1914.
|[[Lima Cricket FBC]] (2)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://perufootball.org/primeradivision1914.htm|title=Primera División - PERUFOOTBALL|access-date=10. 7. 2022|archive-date=9. 2. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220209014427/http://perufootball.org/primeradivision1914.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|1915.
|[[Sport José Gálvez]] (1)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://perufootball.org/primeradivision1915.htm|title=Primera División - PERUFOOTBALL|access-date=10. 7. 2022|archive-date=9. 2. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220209013722/http://perufootball.org/primeradivision1915.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|1916.
|[[Sport José Gálvez]] (2)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://perufootball.org/primeradivision1916.htm|title=Primera División - PERUFOOTBALL|access-date=10. 7. 2022|archive-date=9. 2. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220209014603/http://perufootball.org/primeradivision1916.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|1917.
|[[Sport Juan Bielovucic]] (1)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://perufootball.org/primeradivision1917.htm|title=Primera División - PERUFOOTBALL|access-date=10. 7. 2022|archive-date=9. 2. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220209012948/http://perufootball.org/primeradivision1917.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|1918.
|[[Sport Alianza]] (1)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://perufootball.org/primeradivision1918.htm|title=Primera División - PERUFOOTBALL|access-date=10. 7. 2022|archive-date=9. 2. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220209012832/http://perufootball.org/primeradivision1918.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|1919.
|[[Sport Alianza]] (2)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://perufootball.org/primeradivision1919.htm|title=Primera División - PERUFOOTBALL|access-date=10. 7. 2022|archive-date=9. 2. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220209013854/http://perufootball.org/primeradivision1919.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|1920.
|[[Sport Inca]] (1)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://perufootball.org/primeradivision1920.htm|title=Primera División - PERUFOOTBALL|access-date=10. 7. 2022|archive-date=9. 2. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220209015443/http://perufootball.org/primeradivision1920.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|1921.
|[[Sport Progreso]] (1)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://perufootball.org/primeradivision1921.htm|title=Primera División - PERUFOOTBALL|access-date=10. 7. 2022|archive-date=9. 2. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220209013102/http://perufootball.org/primeradivision1921.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|1926.
|[[Sport Progreso]] (2)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://perufootball.org/primeradivision1926.htm|title=Primera División - PERUFOOTBALL|access-date=10. 7. 2022|archive-date=23. 4. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220423214701/http://perufootball.org/primeradivision1926.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|1927.
|[[Sport Alianza]] (3)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://perufootball.org/primeradivision1927.htm|title=Primera División - PERUFOOTBALL|access-date=10. 7. 2022|archive-date=27. 9. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220927135041/http://perufootball.org/primeradivision1927.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|1928.
|[[Alianza Lima]] (4)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://perufootball.org/primeradivision1928.htm|title=Primera División - PERUFOOTBALL|access-date=10. 7. 2022|archive-date=9. 2. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220209012906/http://www.perufootball.org/primeradivision1928.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|1929.
|[[Universitario de Deportes]] (1)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://perufootball.org/primeradivision1929.htm|title=Primera División - PERUFOOTBALL|access-date=10. 7. 2022|archive-date=9. 7. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220709050939/http://perufootball.org/primeradivision1929.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|1930.
|[[Atlético Chalaco]] (1)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://perufootball.org/primeradivision1930.htm|title=Torneo Descentralizado de Futbol Profesional - PERUFOOTBALL|access-date=10. 7. 2022|archive-date=9. 7. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220709050925/http://perufootball.org/primeradivision1930.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|1931.
|[[Alianza Lima]] (5)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://perufootball.org/primeradivision1931.htm|title=Torneo Descentralizado de Futbol Profesional - PERUFOOTBALL|access-date=10. 7. 2022|archive-date=2. 6. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220602003957/http://perufootball.org/primeradivision1931.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|1932.
|[[Alianza Lima]] (6)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://perufootball.org/primeradivision1932.htm|title=Torneo Descentralizado de Futbol Profesional - PERUFOOTBALL|access-date=10. 7. 2022|archive-date=23. 4. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220423214248/http://perufootball.org/primeradivision1932.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|1933.
|[[Alianza Lima]] (7)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://perufootball.org/primeradivision1933.htm|title=Torneo Descentralizado de Futbol Profesional - PERUFOOTBALL|access-date=10. 7. 2022|archive-date=23. 4. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220423214248/http://perufootball.org/primeradivision1933.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|1934.
|[[Universitario de Deportes]] (2)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://perufootball.org/primeradivision1934.htm|title=Torneo Descentralizado de Futbol Profesional - PERUFOOTBALL|access-date=10. 7. 2022|archive-date=27. 9. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220927143920/http://perufootball.org/primeradivision1934.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|1935.
|[[Sport Boys]] (1)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://perufootball.org/primeradivision1935.htm|title=Torneo Descentralizado de Futbol Profesional - PERUFOOTBALL|access-date=10. 7. 2022|archive-date=27. 9. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220927142219/http://perufootball.org/primeradivision1935.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|1937.
|[[Sport Boys]] (2)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://perufootball.org/primeradivision1937.htm|title=Torneo Descentralizado de Futbol Profesional - PERUFOOTBALL|access-date=10. 7. 2022|archive-date=23. 4. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220423214248/http://perufootball.org/primeradivision1937.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|1938.
|[[Deportivo Municipal]] (1)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://perufootball.org/primeradivision1938.htm|title=Torneo Descentralizado de Futbol Profesional - PERUFOOTBALL|access-date=10. 7. 2022|archive-date=23. 4. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220423214700/http://perufootball.org/primeradivision1938.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|1939.
|[[Universitario de Deportes]] (3)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://perufootball.org/primeradivision1939.htm|title=Torneo Descentralizado de Futbol Profesional - PERUFOOTBALL|access-date=10. 7. 2022|archive-date=9. 2. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220209013724/http://www.perufootball.org/primeradivision1939.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|1940.
|[[Deportivo Municipal]] (2)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://perufootball.org/primeradivision1940.htm|title=Torneo Descentralizado de Futbol Profesional - PERUFOOTBALL|access-date=10. 7. 2022|archive-date=23. 4. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220423214247/http://perufootball.org/primeradivision1940.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|1941.
|[[Universitario de Deportes]] (4)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://perufootball.org/primeradivision1941.htm|title=Torneo Descentralizado de Futbol Profesional - PERUFOOTBALL|access-date=10. 7. 2022|archive-date=23. 4. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220423214248/http://perufootball.org/primeradivision1941.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|1942.
|[[Sport Boys]] (3)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://perufootball.org/primeradivision1942.htm|title=Torneo Descentralizado de Futbol Profesional - PERUFOOTBALL|access-date=10. 7. 2022|archive-date=27. 9. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220927151816/http://perufootball.org/primeradivision1942.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|1943.
|[[Deportivo Municipal]] (3)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://perufootball.org/primeradivision1943.htm|title=Torneo Descentralizado de Futbol Profesional - PERUFOOTBALL|access-date=10. 7. 2022|archive-date=24. 4. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220424051358/http://perufootball.org/primeradivision1943.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|1944.
|[[Mariscal Sucre]] (1)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://perufootball.org/primeradivision1944.htm|title=Torneo Descentralizado de Futbol Profesional - PERUFOOTBALL|access-date=10. 7. 2022|archive-date=27. 9. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220927144421/http://perufootball.org/primeradivision1944.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|1945.
|[[Universitario de Deportes]] (5)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://perufootball.org/primeradivision1945.htm|title=Torneo Descentralizado de Futbol Profesional - PERUFOOTBALL|access-date=10. 7. 2022|archive-date=24. 4. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220424051359/http://perufootball.org/primeradivision1945.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|1946.
|[[Universitario de Deportes]] (6)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://perufootball.org/primeradivision1946.htm|title=Torneo Descentralizado de Futbol Profesional - PERUFOOTBALL|access-date=10. 7. 2022|archive-date=24. 4. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220424051403/http://perufootball.org/primeradivision1946.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|1947.
|[[Atlético Chalaco]] (2)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://perufootball.org/primeradivision1947.htm|title=Torneo Descentralizado de Futbol Profesional - PERUFOOTBALL|access-date=10. 7. 2022|archive-date=27. 9. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220927135524/http://perufootball.org/primeradivision1947.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|1948.
|[[Alianza Lima]] (8)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://perufootball.org/primeradivision1948.htm|title=Torneo Descentralizado de Futbol Profesional - PERUFOOTBALL|access-date=10. 7. 2022|archive-date=24. 4. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220424051358/http://perufootball.org/primeradivision1948.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|1949.
|[[Universitario de Deportes]] (7)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://perufootball.org/primeradivision1949.htm|title=Torneo Descentralizado de Futbol Profesional - PERUFOOTBALL|access-date=10. 7. 2022|archive-date=27. 9. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220927132819/http://perufootball.org/primeradivision1949.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|1950.
|[[Deportivo Municipal]] (3)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://perufootball.org/primeradivision1950.htm|title=Torneo Descentralizado de Futbol Profesional - PERUFOOTBALL|access-date=10. 7. 2022|archive-date=9. 2. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220209015445/http://www.perufootball.org/primeradivision1950.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|1951.
|[[Sport Boys]] (4)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://perufootball.org/primeradivision1951.htm|title=Torneo Descentralizado de Futbol Profesional - PERUFOOTBALL|access-date=10. 7. 2022|archive-date=9. 2. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220209014428/http://www.perufootball.org/primeradivision1951.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|1952.
|[[Alianza Lima]] (9)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://perufootball.org/primeradivision1952.htm|title=Torneo Descentralizado de Futbol Profesional - PERUFOOTBALL|access-date=10. 7. 2022|archive-date=9. 2. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220209012818/http://www.perufootball.org/primeradivision1952.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|1953.
|[[Mariscal Sucre]] (2)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://perufootball.org/primeradivision1953.htm|title=Torneo Descentralizado de Futbol Profesional - PERUFOOTBALL|access-date=10. 7. 2022|archive-date=16. 3. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220316150422/http://perufootball.org/primeradivision1953.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|1954.
|[[Alianza Lima]] (10)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://perufootball.org/primeradivision1954.htm|title=Torneo Descentralizado de Futbol Profesional - PERUFOOTBALL|access-date=10. 7. 2022|archive-date=9. 2. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220209013535/http://perufootball.org/primeradivision1954.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|1955.
|[[Alianza Lima]] (11)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://perufootball.org/primeradivision1955.htm|title=Torneo Descentralizado de Futbol Profesional - PERUFOOTBALL|access-date=10. 7. 2022|archive-date=9. 2. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220209013222/http://perufootball.org/primeradivision1955.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|1956.
|[[Sporting Cristal]] (1)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://perufootball.org/primeradivision1956.htm|title=Torneo Descentralizado de Futbol Profesional - PERUFOOTBALL|access-date=10. 7. 2022|archive-date=9. 2. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220209015447/http://perufootball.org/primeradivision1956.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|1957.
|[[Centro Iqueño]] (1)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://perufootball.org/primeradivision1957.htm|title=Torneo Descentralizado de Futbol Profesional - PERUFOOTBALL|access-date=10. 7. 2022|archive-date=24. 4. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220424051404/http://perufootball.org/primeradivision1957.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|1958.
|[[Sport Boys]] (5)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://perufootball.org/primeradivision1958.htm|title=Torneo Descentralizado de Futbol Profesional - PERUFOOTBALL|access-date=10. 7. 2022|archive-date=24. 4. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220424051403/http://perufootball.org/primeradivision1958.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|1959.
|[[Universitario de Deportes]] (8)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://perufootball.org/primeradivision1959.htm|title=Torneo Descentralizado de Futbol Profesional - PERUFOOTBALL|access-date=10. 7. 2022|archive-date=27. 9. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220927133544/http://perufootball.org/primeradivision1959.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|1960.
|[[Universitario de Deportes]] (9)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://perufootball.org/primeradivision1960.htm|title=Torneo Descentralizado de Futbol Profesional - PERUFOOTBALL|access-date=10. 7. 2022|archive-date=24. 4. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220424051403/http://perufootball.org/primeradivision1960.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|1961.
|[[Sporting Cristal]] (2)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://perufootball.org/primeradivision1961.htm|title=Torneo Descentralizado de Futbol Profesional - PERUFOOTBALL|access-date=10. 7. 2022|archive-date=24. 4. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220424051404/http://perufootball.org/primeradivision1961.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|1962.
|[[Alianza Lima]] (12)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://perufootball.org/primeradivision1962.htm|title=Torneo Descentralizado de Futbol Profesional - PERUFOOTBALL|access-date=11. 7. 2022|archive-date=27. 9. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220927152631/http://perufootball.org/primeradivision1962.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|1963.
|[[Alianza Lima]] (13)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://perufootball.org/primeradivision1963.htm|title=Torneo Descentralizado de Futbol Profesional - PERUFOOTBALL|access-date=11. 7. 2022|archive-date=25. 4. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220425213635/http://perufootball.org/primeradivision1963.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|1964.
|[[Universitario de Deportes]] (10)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://perufootball.org/primeradivision1964.htm|title=Torneo Descentralizado de Futbol Profesional - PERUFOOTBALL|access-date=11. 7. 2022|archive-date=27. 9. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220927145441/http://perufootball.org/primeradivision1964.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|1965.
|[[Alianza Lima]] (14)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://perufootball.org/primeradivision1965.htm|title=Torneo Descentralizado de Futbol Profesional - PERUFOOTBALL|access-date=11. 7. 2022|archive-date=9. 2. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220209014657/http://www.perufootball.org/primeradivision1965.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|1966.
|[[Universitario de Deportes]] (11)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://perufootball.org/descentralizado1966.htm|title=Torneo Descentralizado de Futbol Profesional - PERUFOOTBALL|access-date=11. 7. 2022|archive-date=25. 4. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220425213634/http://perufootball.org/descentralizado1966.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|1967.
|[[Universitario de Deportes]] (12)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://perufootball.org/descentralizado1967.htm|title=Torneo Descentralizado de Futbol Profesional - PERUFOOTBALL|access-date=11. 7. 2022|archive-date=25. 4. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220425213634/http://perufootball.org/descentralizado1967.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|1968.
|[[Sporting Cristal]] (3)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://perufootball.org/descentralizado1968.htm|title=Torneo Descentralizado de Futbol Profesional - PERUFOOTBALL|access-date=11. 7. 2022|archive-date=25. 4. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220425213634/http://perufootball.org/descentralizado1968.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|1969.
|[[Universitario de Deportes]] (13)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://perufootball.org/descentralizado1969.htm|title=Torneo Descentralizado de Futbol Profesional - PERUFOOTBALL|access-date=11. 7. 2022|archive-date=1. 6. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220601152234/http://perufootball.org/descentralizado1969.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|1970.
|[[Sporting Cristal]] (4)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://perufootball.org/descentralizado1970.htm|title=Torneo Descentralizado de Futbol Profesional - PERUFOOTBALL|access-date=11. 7. 2022|archive-date=25. 4. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220425213635/http://perufootball.org/descentralizado1970.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|1971.
|[[Universitario de Deportes]] (14)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://perufootball.org/descentralizado1971.htm|title=Torneo Descentralizado de Futbol Profesional - PERUFOOTBALL|access-date=11. 7. 2022|archive-date=18. 12. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221218021712/http://perufootball.org/descentralizado1971.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|1972.
|[[Sporting Cristal]] (5)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://perufootball.org/descentralizado1972.htm|title=Torneo Descentralizado de Futbol Profesional - PERUFOOTBALL|access-date=11. 7. 2022|archive-date=26. 4. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220426042537/http://perufootball.org/descentralizado1972.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|1973.
|[[Defensor Lima]] (1)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://perufootball.org/descentralizado1973.htm|title=Torneo Descentralizado de Futbol Profesional - PERUFOOTBALL|access-date=11. 7. 2022|archive-date=9. 2. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220209015206/http://www.perufootball.org/descentralizado1973.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|1974.
|[[Universitario de Deportes]] (15)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://perufootball.org/descentralizado1974.htm|title=Torneo Descentralizado de Futbol Profesional - PERUFOOTBALL|access-date=11. 7. 2022|archive-date=9. 2. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220209015245/http://www.perufootball.org/descentralizado1974.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|1975.
|[[Alianza Lima]] (15)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://perufootball.org/descentralizado1975.htm|title=Torneo Descentralizado de Futbol Profesional - PERUFOOTBALL|access-date=11. 7. 2022|archive-date=9. 2. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220209014429/http://www.perufootball.org/descentralizado1975.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|1976.
|[[Unión Haral]] (1)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://perufootball.org/descentralizado1976.htm|title=Torneo Descentralizado de Futbol Profesional - PERUFOOTBALL|access-date=11. 7. 2022|archive-date=9. 2. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220209012823/http://www.perufootball.org/descentralizado1976.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|1977.
|[[Alianza Lima]] (16)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://perufootball.org/descentralizado1977.htm|title=Torneo Descentralizado de Futbol Profesional - PERUFOOTBALL|access-date=11. 7. 2022|archive-date=26. 4. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220426042547/http://perufootball.org/descentralizado1977.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|1978.
|[[Alianza Lima]] (17)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://perufootball.org/descentralizado1978.htm|title=Torneo Descentralizado de Futbol Profesional - PERUFOOTBALL|access-date=11. 7. 2022|archive-date=26. 4. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220426042549/http://perufootball.org/descentralizado1978.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|1979.
|[[Sporting Cristal]] (6)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://perufootball.org/descentralizado1979.htm|title=Torneo Descentralizado de Futbol Profesional - PERUFOOTBALL|access-date=11. 7. 2022|archive-date=27. 1. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220127065351/http://perufootball.org/descentralizado1979.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|1980.
|[[Sporting Cristal]] (7)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://perufootball.org/descentralizado1980.htm|title=Torneo Descentralizado de Futbol Profesional - PERUFOOTBALL|access-date=11. 7. 2022|archive-date=26. 4. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220426042548/http://perufootball.org/descentralizado1980.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|1981.
|[[FBC Melgar]] (1)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://perufootball.org/descentralizado1981.htm|title=Torneo Descentralizado de Futbol Profesional - PERUFOOTBALL|access-date=11. 7. 2022|archive-date=9. 2. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220209013517/http://www.perufootball.org/descentralizado1981.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|1982.
|[[Universitario de Deportes]] (16)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://perufootball.org/descentralizado1982.htm|title=Torneo Descentralizado de Futbol Profesional - PERUFOOTBALL|access-date=11. 7. 2022|archive-date=2. 8. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210802022223/http://perufootball.org/descentralizado1982.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|1983.
|[[Sporting Cristal]] (8)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://perufootball.org/descentralizado1983.htm|title=Torneo Descentralizado de Futbol Profesional - PERUFOOTBALL|access-date=11. 7. 2022|archive-date=26. 4. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220426042545/http://perufootball.org/descentralizado1983.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|1984.
|[[Sport Boys]] (6)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://perufootball.org/descentralizado1984.htm|title=Torneo Descentralizado de Futbol Profesional - PERUFOOTBALL|access-date=11. 7. 2022|archive-date=26. 4. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220426042547/http://perufootball.org/descentralizado1984.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|1985.
|[[Universitario de Deportes]] (17)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://perufootball.org/descentralizado1985.htm|title=Torneo Descentralizado de Futbol Profesional - PERUFOOTBALL|website=perufootball.org|access-date=14. 7. 2022|archive-date=26. 4. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220426042546/http://perufootball.org/descentralizado1985.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|1986.
|[[Deportivo San Agustín]] (1)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://perufootball.org/descentralizado1986.htm|title=Torneo Descentralizado de Futbol Profesional - PERUFOOTBALL|website=perufootball.org|access-date=14. 7. 2022|archive-date=8. 2. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220208004345/http://perufootball.org/descentralizado1986.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|1987.
|[[Universitario de Deportes]] (18)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://perufootball.org/descentralizado1987.htm|title=Torneo Descentralizado de Futbol Profesional - PERUFOOTBALL|website=perufootball.org|access-date=14. 7. 2022|archive-date=26. 4. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220426042534/http://perufootball.org/descentralizado1987.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|1988.
|[[Sporting Cristal]] (9)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://perufootball.org/descentralizado1988.htm|title=Torneo Descentralizado de Futbol Profesional - PERUFOOTBALL|website=perufootball.org|access-date=14. 7. 2022|archive-date=26. 4. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220426042534/http://perufootball.org/descentralizado1988.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|1989.
|[[Unión Huaral]] (2)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://perufootball.org/descentralizado1989.htm|title=Torneo Descentralizado de Futbol Profesional - PERUFOOTBALL|website=perufootball.org|access-date=14. 7. 2022|archive-date=2. 8. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210802025757/http://perufootball.org/descentralizado1989.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|1990.
|[[Universitario de Deportes]] (19)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://perufootball.org/descentralizado1990.htm|title=Torneo Descentralizado de Futbol Profesional - PERUFOOTBALL|website=perufootball.org|access-date=14. 7. 2022|archive-date=26. 4. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220426042537/http://perufootball.org/descentralizado1990.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|1991.
|[[Sporting Cristal]] (10)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://perufootball.org/descentralizado1991.htm|title=Torneo Descentralizado de Futbol Profesional - PERUFOOTBALL|website=perufootball.org|access-date=14. 7. 2022|archive-date=26. 4. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220426042547/http://perufootball.org/descentralizado1991.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|1992.
|[[Universitario de Deportes]] (20)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://perufootball.org/descentralizado1992.htm|title=Torneo Descentralizado de Futbol Profesional - PERUFOOTBALL|website=perufootball.org|access-date=14. 7. 2022|archive-date=9. 2. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220209013249/http://www.perufootball.org/descentralizado1992.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|1993.
|[[Universitario de Deportes]] (21)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://perufootball.org/descentralizado1993.htm|title=Torneo Descentralizado de Futbol Profesional - PERUFOOTBALL|website=perufootball.org|access-date=14. 7. 2022|archive-date=26. 4. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220426042534/http://perufootball.org/descentralizado1993.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|1994.
|[[Sporting Cristal]] (11)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://perufootball.org/descentralizado1994.htm|title=Torneo Descentralizado de Futbol Profesional - PERUFOOTBALL|website=perufootball.org|access-date=14. 7. 2022|archive-date=26. 4. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220426042535/http://perufootball.org/descentralizado1994.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|1995.
|[[Sporting Cristal]] (12)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://perufootball.org/descentralizado1995.htm|title=Torneo Descentralizado de Futbol Profesional - PERUFOOTBALL|website=perufootball.org|access-date=14. 7. 2022|archive-date=25. 9. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220925003203/http://perufootball.org/descentralizado1995.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|1996.
|[[Sporting Cristal]] (13)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://perufootball.org/descentralizado1996.htm|title=Torneo Descentralizado de Futbol Profesional - PERUFOOTBALL|website=perufootball.org|access-date=14. 7. 2022|archive-date=26. 4. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220426042546/http://perufootball.org/descentralizado1996.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|1997.
|[[Alianza Lima]] (18)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://perufootball.org/descentralizado1997.htm|title=Torneo Descentralizado de Futbol Profesional - PERUFOOTBALL|website=perufootball.org|access-date=14. 7. 2022|archive-date=26. 4. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220426042537/http://perufootball.org/descentralizado1997.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|1998.
|[[Universitario de Deportes]] (22)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://perufootball.org/descentralizado1998.htm|title=Torneo Descentralizado de Futbol Profesional - PERUFOOTBALL|website=perufootball.org|access-date=14. 7. 2022|archive-date=9. 2. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220209013054/http://www.perufootball.org/descentralizado1998.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|1999.
|[[Universitario de Deportes]] (23)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://perufootball.org/descentralizado1999.htm|title=Torneo Descentralizado de Futbol Profesional - PERUFOOTBALL|website=perufootball.org|access-date=14. 7. 2022|archive-date=26. 4. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220426042537/http://perufootball.org/descentralizado1999.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|2000.
|[[Universitario de Deportes]] (24)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://perufootball.org/descentralizado2000.htm|title=Torneo Descentralizado de Futbol Profesional - PERUFOOTBALL|website=perufootball.org|access-date=14. 7. 2022|archive-date=9. 2. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220209015334/http://www.perufootball.org/descentralizado2000.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|2001.
|[[Alianza Lima]] (19)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://perufootball.org/descentralizado2001.htm|title=Torneo Descentralizado de Futbol Profesional - PERUFOOTBALL|website=perufootball.org|access-date=14. 7. 2022|archive-date=9. 2. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220209014700/http://www.perufootball.org/descentralizado2001.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|2002.
|[[Sporting Cristal]] (14)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://perufootball.org/descentralizado2002.htm|title=Torneo Descentralizado de Futbol Profesional - PERUFOOTBALL|website=perufootball.org|access-date=20. 7. 2022|archive-date=26. 4. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220426042544/http://perufootball.org/descentralizado2002.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|2003.
|[[Alianza Lima]] (20)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://perufootball.org/descentralizado2003.htm|title=Torneo Descentralizado de Futbol Profesional - PERUFOOTBALL|website=perufootball.org|access-date=20. 7. 2022|archive-date=27. 4. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220427013721/http://perufootball.org/descentralizado2003.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|2004.
|[[Alianza Lima]] (21)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://perufootball.org/descentralizado2004.htm|title=Torneo Descentralizado de Futbol Profesional - PERUFOOTBALL|website=perufootball.org|access-date=20. 7. 2022|archive-date=27. 4. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220427013730/http://perufootball.org/descentralizado2004.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|2005.
|[[Sporting Cristal]] (15)
|-
|2006.
|[[Alianza Lima]] (22)
|-
|2007.
|[[Universidad San Martín]] (1)
|-
|2008.
|[[Universidad San Martín]] (2)
|-
|2009.
|[[Universitario de Deportes]] (25)
|-
|2010.
|[[Universidad San Martín]] (3)
|-
|2011.
|[[Juan Aurich]] (1)
|-
|2012.
|[[Sporting Cristal]] (16)
|-
|2013.
|[[Universitario de Deportes]] (26)
|-
|2014.
|[[Sporting Cristal]] (17)
|-
|2015.
|[[Melgar]] (2)
|-
|2016.
|[[Sporting Cristal]] (18)
|-
|2017.
|[[Alianza Lima]] (23)
|-
|2018.
|[[Sporting Cristal]] (19)
|-
|2019.
|[[Binacional]] (1)
|-
|2020.
|[[Sporting Cristal]] (20)
|-
|2021.
|[[Alianza Lima]] (21)
|}

=== Druga peruanska divizija ===
Druga peruanska nogometna divizija peruansko je profesionalno nogometno takmičenje. To je drugi nivo peruanske nogometne piramide i služi za promociju u Prvu ligu.

== Reference ==
{{refspisak}}

{{Nogomet u Južnoj Americi}}

[[Kategorija:Nogomet u Peruu]]</text>
      <sha1>fbyd8hjfstguiutxh26d9da33qevelc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nikejsko Carstvo</title>
    <ns>0</ns>
    <id>492614</id>
    <revision>
      <id>3820472</id>
      <parentid>3731857</parentid>
      <timestamp>2026-03-28T09:14:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3820472</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="24918" sha1="a3g4uxsep3y4wtzuhav6fbkq1dbd5pj" xml:space="preserve">{{Infokutija bivša država
| zvanično_ime                   = Nikejsko Carstvo
| izvorno_ime                    = Nicaea
| genitiv                        = Nikejskog Carstva
| razdoblje                      = Gornji [[Srednji vijek]]
| država_prije1                  = Rimsko Carstvo
| država_prije_zastava1          = Vexilloid of the Roman Empire.svg
| država_prije2                  = 
| država_prije_zastava2          = 
| država_prije3                  = 
| država_prije_zastava3          = 
| država_prije4                  = 
| država_prije_zastava4          =
| država_prije5                  =
| država_prije_zastava5          =
| država_poslije1                 = Osmanlijsko Carstvo
| država_poslije_zastava1         = Flag of the Ottoman Empire (Thicker Crescent).svg
| država_poslije2                 = 
| država_poslije_zastava2         = 
| država_poslije3                 = 
| država_poslije_zastava3         = 
| država_poslije4                 =
| država_poslije_zastava4         = 
| država_poslije5                 = 
| država_poslije_zastava5         = 
| zastava                        = Byzantine imperial flag, 14th century.svg 
| grb                            = Byzantine Palaiologos Eagle.svg
| uzrečica                       = Βασιλεὺς Βασιλέων, Βασιλεύων Βασιλευόντων &lt;br /&gt;&lt;small&gt;([[grčki jezik|grčki]]: &quot;Car careva, Vladar vladara&quot;)&lt;/small&gt;
| himna                          = 
| karta                          = Byzantine Empire animated.gif
| glavni_grad                    = [[Nikeja]] ([[İznik]]) (''[[de jure]]'')&lt;br /&gt;[[Nymphaion (Ionia)|Nymphaion]] ([[Kemalpaşa]]) (''de facto'') 
| glavni_grad_kordinati          = 
| najveći_grad                   = [[Nikeja]]
| službeni_jezik                 = [[Grčki]]
| etničke_grupe                  =
| državno_uređenje               = Apsolutna [[autokratija]] 
| vrsta_vlasti                   = Monarhija
| godina_prve_vlasti             = 1204. – 1261.
| vladar_prva_vlast              = [[Theodore I Laskaris]]
| godina_druge_vlasti            =1222–1254
| vladar_druga_vlast             =[[John III Doukas Vatatzes]]
| godina_treće_vlasti            = 1254–1258 
| vladar_treća_vlast             = [[Theodore II Laskaris]] [[John IV Laskaris]]
| valuta                         = [[Histamenon]], [[hiperpiron]]
| religija = [[grčko pravoslavlje]] (zvanično)}}
[[Slika:4KPARTITIO.png|thumb|right|330px| Situacija u Istočnom rimskom carstvu 1214. godine, 10 godina nakon [[Pad Konstantinopolja|Pada Konstantinopolja]].]]

'''Nikejsko Carstvo''' ili '''Carstvo Nikeje'''&lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=U6PnAwAAQBAJ|title=History of the Byzantine Empire, 324–1453|last=Vasiliev|first=Alexander A.|publisher=Univ of Wisconsin Press|year=1952|isbn=978-0299809263|pages=546}}&lt;/ref&gt; je konvencijski [[historiografija|historiografski]] naziv za najvećeg od tri [[Bizantijski Grci|bizantijskih Grka]]&lt;ref&gt;''The Columbia history of the world'' by John Arthur Garraty, Peter Gay (1972), p. 454: &quot;The Greek empire in exile at Nicaea proved too strong to be driven out of Asia Minor, and in Epirus another Greek dynasty defied the intruders.”&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;A. Heurtley, H. C page 55&quot;&gt;''A Short history of Greece from early times to 1964'' by W. A. Heurtley, H. C. Darby, C. W. Crawley, C. M. Woodhouse (1967), p. 55: &quot;There in the prosperous city of Nicaea, Theodoros Laskaris, the son in law of a former Byzantine Emperor, establish a court that soon become the Small but reviving Greek empire.&quot;&lt;/ref&gt; Osnovači su pripadnici aristokratije [[Bizantijsko Carstvo|Bizantijskog Carstva]], koji su pobjegli nakon što su [[Konstantinopolj]] okupirale vojne snage [[Zapadna Evropa|zapadne Evrope]] i [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]] tokom [[Četvrti krstaški rat|Četvrtog krstaškog rata]], događaj poznat kao [[pljačkanje Konstantinopolja]]. Kao i druge bizantijske krnje države nastale nakon raspada carstva 1204. godine (kao što su [[Carstvo Trapezunda]] i [[Carstvo Soluna]]), bilo je nastavak istočne polovine [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]], koje je preživjelo skoro do samog kraja srednjovjekovnog perioda. Četvrtu državu, poznatu u historiografiji kao [[Latinsko Carstvo]], uspostavili su krstaši i Republika Venecija nakon zauzimanja Konstantinopolja i okoline. Tvrdilo se da je zakoniti nastavak Rimskog Carstva, iako nije imalo značajnu vezu s njim.

Osnovali su je porodica [[Laskaris]], a trajalo je od 1204. do 1261. godine, kada su Nikejci obnovili Bizantijsko Carstvo u Carigradu.

==Historija==

===Osnivanje===
U 1204, [[Bizantijski car]] [[Alexios V|Alexios V Ducas Murtzouphlos]] pobiegao je iz Konstantinopolja nakon što su [[Krstaški ratovi|Križari iz četvrtog krstaškog rata]] napali grad. Ubrzo nakon toga, [[Teodor I Laskaris]], zet cara [[Alexios III Angelos|Alexiosa III Angelosa]], proglašen je za cara, ali je i on, shvativši da je situacija u Konstantinoplolju beznadežna, pobjegao u grad [[Nikeja|Nikeju]] u [[Bitinija|Bitiniji]].

[[Latinsko carstvo]], koje su uspostavili krstaši u Konstantinopolju, imalo je slabu kontrolu nad bivšom vizantijskom teritorijom, a grčke [[države nasljednice]] Bizantijskog carstva nastale su u [[Epirska despotovina|Epiru]], [[Trapezond|Trapezudu]] i [[Nikeja|Nikeji]]. Trapezund se otcijepio kao nezavisna država nekoliko sedmica prije [[Pad Konstantinopolja (1204)|pada Konstantinopolja]].&lt;ref&gt;Michael Panaretos, ''Chronicle'', ch. 1. Greek text in ''Original-Fragmente, Chroniken, Inschiften und anderes Materiale zur Geschichte des Kaiserthums Trapezunt'', part 2; in ''Abhandlungen der historischen Classe der königlich bayerischen Akademie'' '''4''' (1844), abth. 1, pp. 11; German translation, p. 41&lt;/ref&gt; Nikeja je, međutim, bila najbliža Latinskom carstvu i bila je u najboljoj poziciji da pokuša da ponovo uspostavi Bizantsko carstvo.

Teodor Laskaris nije bio odmah uspešan, pošto ga je [[Henri Flandrski]] porazio kod Poimanenona i Pruse (sada [[Bursa, Turska|Bursa]]) 1204. Ali Teodor je uspio da zauzme veći dio sjeverozapadne [[Anadolija|Anadolije]] nakon [[Bugarska|bugarskog]] poraza od latinskog cara [[Balduin I od Konstantinopolja|Baldvina I]] u [[Bitki kod Adrijanopolja (1205)|Bici kod Adrijanopolja]], jer je Henri pozvan u Evropu da se brani od invazije od [[car]]a [[Kalojan od Bugarske|Kalojana od Bugarske]].&lt;ref&gt;Alice Gardiner, ''The Lascarids of Nicaea: The Story of an Empire in Exile'', 1912, (Amsterdam: Adolf M. Hakkert, 1964), pp. 75–78&lt;/ref&gt; Teodor je također porazio vojsku iz Trapezunda, kao i druge manje rivale, ostavljajući ga na čelu najmoćnije od država nasljednica.

Brojna primirja i savezi su sklopljeni i raskinuti u narednih nekoliko godina, kao što je bizantijski nasljednik naveo, Latinsko Carstvo, [[Bugarsko Carstvo]] i [[Turci Seldžuci|Seldžuci]] [[Ikonije]] (čija teritorija takođe graničio sa Nikejom) su se međusobno borili. Godine 1211, u [[Bitka kod Antiohije na Meandru|Antiohiji na Meandru]], Teodor je pobijedio veliku invaziju Seldžuka, koji su podržavali ponudu Aleksija III Anđela da se vrati na vlast. Gubici pretrpljeni kod Antiohije, međutim, doveli su do poraza od strane Latinskog Carstva u [[Bitka kod Rhyndacusa (1211)|Rhyndacus Riveru]] i gubitka većine [[Mizija|Mizije]] i obale [[Mramorno more|Mramornog mora]] u narednom [[Nimfejski sporazum (1214)|Nimfejskom sporazumu]]. Nikejci su nadoknađeni za ovaj teritorijalni gubitak kada je 1212. godine smrt [[David Komnen|Davida Komnena]] omogućila njihovu aneksiju njegove zemlje u [[Paflagonija|Paflagoniji]].{{sfn|Angold|1999|p=547}}
	
Godine 1205. preuzeo je tradicionalne titule vizantijskih careva. Tri godine kasnije, sazvao je Crkveni sabor da bi izabrao novog pravoslavnog [[Vaseljenski Patrijarh Konstantinopoljski|Carigradskog Patrijarha]]. Novi patrijarh krunisao je Teodora za cara i uspostavio svoje sedište u Teodorovoj prestonici, Nikeji. Godine 1219. oženio se kćerkom latinske carice [[Jolanda od Flandrije|Jolande od Flandrije]], ali je umro 1221. i naslijedio ga je njegov zet [[Jovan III Ducas Vatatzes]].{{sfn|Angold|1999|p=547}}

===Ekspanzija===
[[slika:Lefke Kapisi Iznik 932a.jpg|thumb|250px| Gradski zid Nikeje, kapija Lefke; [[Iznik]], [[Turska]]]]
Laskaridi su u početku osporili pristupanje Vatacesa, a „[[sebastokrator]]es“ Isak i Aleksije, braća Teodora I, tražili su pomoć od Latinskog carstva. Vatatzes je, međutim, prevladao nad njihovim udruženim snagama u [[Bitki kod Poimanenona]], osiguravši svoj tron i povrativši gotovo sve azijske teritorije koje je u tom procesu držalo Latinsko Carstvo.

Godine 1224. Latinsko [[Kraljevstvo Soluna]] je zauzeo [[Epirski despot]] [[Teodor Komnenos Duka]], koji se krunisao za cara u rivalstvu Vatacesu i uspostavio [[Carstvo Soluna]]. Pokazalo se da je kratko trajao, jer je došao pod bugarsku kontrolu nakon [[Bitka kod Klokotnice|Bitke kod Klokotnice]] 1230. godine. S obzirom da Trapezund nije imao nikakvu stvarnu moć, Nikeja je bila jedina preostala vizantijska država, a Jovan III je proširio svoju teritoriju preko [[Egejsko more|Egejskog mora]]. Godine 1235. ušao je u savez sa [[Ivan Asen II od Bugarske|Ivanom Asenom II od Bugarske]], omogućavajući mu da proširi svoj uticaj na [[Solun]] i [[Epir]].

Godine 1242. [[Mongoli]] su napali Seldžučku teritoriju istočno od Nikeje, i iako je Ivan III bio zabrinut da bi ga mogli napasti sljedeći, na kraju su eliminisali Seldžučku prijetnju Nikeji. Godine 1245. Ivan se udružio sa [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetim Rimskim Carstvom]] oženivši [[Konstanca II od Hohenstaufena|Konstancu II od Hohenstaufena]], kćerku [[Frederik II, caraSvetog Rimskog carstva|Frederika II]]. Godine 1246, Jovan je napao Bugarsku i povratio veći deo Trakije i Makedonije, i nastavio da inkorporira Solun u svoje carstvo. Do 1248. godine Jovan je pobedio Bugare i opkolio Latinsko carstvo. Nastavio je da uzima zemlju od Latina sve do svoje smrti 1254.

[[Teodor II Laskaris]], sin Jovana III, suočio se sa invazijama Bugara u [[Trakija|Trakiju]], ali je uspješno branio teritoriju. [[Epiro-nikejski sukob (1257–59)|Sukob]] između Nikeje i Epira izbio je 1257. Epir se udružio sa [[Manfred od Sicilije|Manfredom od Sicilije]] kada je Teodor II umro 1258. Naslijedio ga je [[Jovan IV Laskaris]], ali kako je još bio dijete bio je pod regentstvom generala Mihaila Paleologa. Mihael se proglasio ko-carem (kao [[Mihael VIII Paleolog|Mihael VIII]]) 1259. godine, i ubrzo je pobijedio kombinovanu invaziju Manfreda, epirskog despota, i latinskog [[Kneževina Aheja|Princa Aheje]] u [[Bitka kod Pelagonije|Bici kod Pelagonije]].

===Ponovno zauzimanje Konstantinopolja=== 
[[slika:Hyperpyron-Michael VIII Paleologus-sb2241.jpg|thumb|250px| Novčić koji je izdao [[Mihael VIII Paleolog]] u čast oslobođenja Konstantinopolja od latinske vojske i obnove Bizantijskog carstva.]]
Godine 1260. Mihajlo je započeo [[Osada Konstantinopolja (1260)|napad na Carigrad]] sam, što njegovi prethodnici nisu mogli učiniti. Udružio se sa [[Republika Đenova|Đenovom]], a njegov general [[Alexios Strategopoulos]] proveo je mjesece posmatrajući Konstantinopolj kako bi planirao svoj napad. U julu 1261. godine, dok se većina latinske vojske borila na drugim mjestima, Aleksije je uspio da ubijedi stražare da otvore kapije grada. Jednom unutra, spalio je[[Mletačka Republika|mletački]] kvart (pošto je Venecija bila neprijatelj Đenove i bila je u velikoj mjeri odgovorna za zauzimanje grada 1204.).

Mihael je priznat za cara nekoliko sedmica kasnije, obnavljajući Vizantijsko carstvo. Aheja je ubrzo ponovo zauzeta, ali Trapezund i Epir su ostali nezavisne bizantijske grčke države. Obnovljeno carstvo se također suočilo s novom prijetnjom od [[Otomansko carstvo|Osmanlija]], kada su ustali da zamijene Seldžuke.

==Posljedice==
Nakon 1261. godine, Konstantinopolj je ponovo postao glavni grad Bizantijakog Carstva.{{sfn|Geanakoplos|1989|page=173}} Teritoriji bivšeg Nikejskog carstva oduzeto je njeno bogatstvo koje je korišćeno za obnovu Konstantinopolja i finansiranje brojnih ratova u Evropi protiv Latinnske države i Epira. Vojnici su prebačeni iz Male Azije u Evropu, ostavljajući staru granicu relativno nebranjenom. Napadi turskih ''[[Gazija (ratnik)|gazija]]'' ostali su nekontrolisani, a granica je sve više pregažena.

Uzurpacija legitimnog vladara Laskarida Jovana IV Laskarisa od strane Mihaila VIII Paleologa 1261. godine otuđila je veliki deo stanovništva od obnovljenog Bizantijskog carstva u Konstantinopolju. Jovan IV je ostavljen u Nikeji, a kasnije je oslijepljen po Mihailovom naređenju na svoj jedanaesti rođendan, 25. decembra 1261. To ga je učinilo nepodobnim za prijestolje, pa je prognan i zatvoren u tvrđavu u Bitiniji. Ova akcija je dovela do ekskomunikacije Mihaila VIII Paleologa od strane patrijarha Arsenija Autorejana, i kasnije pobune koju je predvodio Pseudo-Jovan IV u blizini Nikeje.

Posljednja historijska era bivše teritorije Nikejskog carstva je historija postepenog osvajanja od strane Turaka. Nakon smrti Mihaila VIII 1282. godine, turski pohodi su se pretvorili u trajno naseljavanje i uspostavljanje turskih [[anadolski bejlici|bejlika]] na nekadašnjoj vizantijskoj teritoriji. Iako je car Andronik II uložio neke napore da popravi situaciju, oni su bili neuspješni. Oko 1300. godine, Turci su osvojili skoro čitavo nekadašnje Nikejsko carstvo, uz samo mali pojas teritorije koji se držao direktno nasuprot Konstantinopolja. Konačni kraj vizantijske Male Azije došao je padom Burse 1326, Nikeje 1331 i Nikomedije 1337.

==Vojska==
Nikejsko carstvo se sastojalo od najnaseljenije grčke regije Bizantije, sa izuzetkom Trakije koja je bila pod latinsko/bugarskom kontrolom. Kao takvo, Carstvo je bilo u stanju da podigne razumno brojnu vojnu snagu od oko 20.000 vojnika na svom vrhuncu – broj koji je zabilježen kao učešće u brojnim ratovima protiv krstaških država.

Nikejani su nastavili neke aspekte [[Komnenska vojska|Komnenske vojske]], ali bez resursa dostupnih komninskim carevima, Nicejski Bizantinci nisu mogli da se uporede sa brojem, niti kvalitetom, vojske koju je car [[Manuel Komnenos|Manuel]] a pojavili su se njegovi prethodnici. Zapadna Mala Azija imala je izlaz na more, što ju je činilo bogatijom od većine rascjepkanih država u okolini i vremenom je postala najmoćnija država u regionu, makar samo na kratko.

==Ideologija i helenizam==
Dvor Nikejske države je naširoko koristio izraz &quot;Heleni&quot; umjesto ranijih &quot;Rimljani&quot; da opiše svoje stanovništvo koje govori grčki.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Bialor |first1=Perry |title=Chapter 2, Greek Ethnic Survival Under Ottoman Domination |journal=ScholarWorks@UMass Amherst |date=2008 |page=73 |url=https://scholarworks.umass.edu/anthro_res_rpt9/1/ |language=en |access-date=15. 8. 2022 |archive-date=18. 8. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200818120938/https://scholarworks.umass.edu/anthro_res_rpt9/1/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Contemporaries preferred the use of &quot;Hellas&quot; or the adjective &quot;Hellenikon&quot; for the Empire of Nicaea.&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Meyendorff |first1=John |title=Byzantium and the Rise of Russia: A Study of Byzantino-Russian Relations in the Fourteenth Century |date=2010 |publisher=Cambridge University Press |isbn=9780521135337 |page=100 |url=https://books.google.com/books?id=KKZdTvs1ySYC |language=en |quote=The Empire of Nicaea, in particular, was seen as the Hellenikon, or as Hellas}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Stavridou-Zafraka |first1=Alkmeni |title=Byzantine Culture in Late Mediaeval Greek States |journal=Βυζαντιακά |date=2015 |volume=32 |page=211|url=http://histsociety.web.auth.gr/Byzantiaka%202015%20-%20Periexomena%2032.htm}}&lt;/ref&gt; Kao takav, car Teodor Laskaris ponekad je zamijenio pojmove Romaioi (Rimljani) i Graikoi Helenima.&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Maltezou |first1=Chryssa |last2=Schreine |first2=Peter |title=Bisanzio, Venezia e il mondo franco-greco |date=2002 |publisher=Istituto ellenico di studi bizantini e postbizantini di Venezia |isbn=9789607743220 |page=33 |url=https://books.google.com/books?id=8CBmAAAAMAAJ |language=fr |quote=Theodoros Laskaris totally avoids the terms Latinoi in his letters and uses Italoi instead, he also replaces the terms Romaioi (Romans) and Greek by Hellenes.}}&lt;/ref&gt; Car Teodor II opisuje svoje carstvo kao &quot;novu Heladu&quot;.&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Doumanis |first1=Nicholas |title=A History of Greece |date=2009 |publisher=Macmillan International Higher Education |isbn=9781137013675 |page=140 |url=https://books.google.com/books?id=vuEcBQAAQBAJ |language=en }}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; Patrijarh [[German II od Carigrada|Germanos II]] je u službenoj prepisci sa zapadnim svijetom koristio izraz: &quot;Graikoi&quot; da opiše lokalno stanovništvo i &quot;Carstvo Grka&quot; (starogrčki|Βασιλεία των Γραικών) kao naziv države. U to vrijeme postojala je usklađena inicijativa za samoidentifikovanje etničkih Grka.&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Hilsdale |first1=Cecily J. |title=Byzantine Art and Diplomacy in an Age of Decline |date=2014 |publisher=Cambridge University Press |isbn=9781107729384 |page=84 |url=https://books.google.com/books?id=t7GkAgAAQBAJ |language=en}}&lt;/ref&gt;

Neki naučnici vide period Nikejskog carstva kao pokazatelj rastuće etničke helenske svijesti i [[grčki nacionalizam|grčkog nacionalizma]]. Međutim, ovi naučnici upozoravaju da porast etničke svijesti nije uticao na zvaničnu imperijalnu ideologiju.&lt;ref name=&quot;Angelov, Dimiter 1330. p95&quot;&gt;Angelov, Dimiter. ''Imperial ideology and political thought in Byzantium (1204–1330)''. Cambridge: University Press, 2007.  p. 95 Also Kaldellis, Anthony. ''Hellenism in Byzantium : the transformations of Greek identity and the reception of the classical tradition''. Cambridge: University Press, 2007.&lt;/ref&gt; In the official ideology, the traditional view of Byzantium as the Roman Empire was not overturned, as the usage of the word Rhomaioi for subjects of the Nicene emperors demonstrates.&lt;ref name=&quot;Angelov, Dimiter 1330. p95&quot;/&gt; Zvanična ideologija Nikejskog Carstva bila je rekonkvista i militarizam, što se nije moglo vidjeti u kasnijoj paleološkoj retorici iz 14. stooljeća&lt;ref&gt;Angelov, pp. 99–101&lt;/ref&gt;

Ideologiju Nikeje iz 13. stoljeća karakterisalo je vjerovanje u kontinuirani značaj Konstantinopolja i nada da će se ponovo osvojiti grad, oslanjajući se manje na tvrdnje o političkom univerzalizmu ili helenskom nacionalizmu nego na starozavjetne ideje jevrejske providnosti. Car se u ovom periodu često poredi sa [[Mojsije]]m&lt;ref&gt;Angold, Michael. ''A Byzantine government in exile : government and society under the Laskarids of Nicaea, 1204–1261''. London: Oxford University Press, 1975. p. 13&lt;/ref&gt; ili [[Zorobabel]], ili čak kao &quot;[[Vatreni stup (teofanija)|Vatreni stup]]&quot; koji vodi Božji narod u Obećanu zemlju, npr. u govoru koji je održao [[Theodore I Laskaris]], napisao [[Niketas Choniates]].&lt;ref&gt;Angelov, str. 99&lt;/ref&gt;

Retorika ovog perioda je takođe veličala rat i ponovno osvajanje Konstantinopolja koristeći slike koje nisu izvučene iz Starog zavjeta. Naprimjer, u svom panegiriku Teodora I Laskarisa, Choniates opisuje bitku sa seldžučkim sultanom kao bitku između kršćanstva i [[islam]]a, retorički upoređujući rane Teodora, koji je sam ubio neprijateljskog zapovijjednika, s ranama Krista na križu.&lt;ref name=&quot;Angelov, 100&quot;&gt;Angelov, p 100&lt;/ref&gt; Dimiter Angelov sugeriše da je zapadna ideologija krstaša možda uticala na razvoj ovog gledišta o ponovnom osvajanju, a tokom tog perioda spominje se da je patrijarh Mihailo IV Autoreianos nudio potpuno oproštenje grijehova nikejskim trupama koje su spremale da uđu u bitku, što je praksa gotovo identično zapadnjačkom plenarnom popuštanju. Međutim, davanje takvih oprosta bilo je kratkog vijeka, a čini se da su mnogi mogući križarski utjecaji nestali nakon 1211.&lt;ref name=&quot;Angelov, 100&quot;/&gt;

Bizantinci iz 13. stoljeća su također povlačili paralele između situacije u kojoj se carstvo nalazilo nakon 1204. godine i situacije u kojoj su bili klasični Grci. Ovi dokazi su pomogli da se ojača stav nekih naučnika, kao što je A. E. Vacalopoulos, koji vide ove reference, u kombinaciji s ponovnom procjenom klasične prošlosti Bizantije, kao genezu grčkog nacionalizma.&lt;ref&gt;Angold, Michael. &quot;Byzantine ‘Nationalism’ and the Nicaean Empire.&quot; ''Byzantine and Modern Greek Studies'', '''1''' (1975) pp. 51–52&lt;/ref&gt; Sa gubitkom Konstantinopolja, ovo poređenje je imalo ideju [[Imena Grka|&quot;Helena&quot;]] okruženih varvarima; Honijat je izjednačio seldžučkog sultana kojeg je ubio Teodor I sa Kserksom, a patrijarh [[Patrijarh Germanus II od Konstantinopolja|German II]] je podsjetio na pobjedu [[Jovan III Vatatzes|Jovana III Vatatzesa]] kao još jednu bitku [[Bitka kod Maratona|Maraton]] ili [[Bitka kod Salamine|Salamina]].&lt;ref&gt;Angold, p. 29&lt;/ref&gt; Na isti način, [[Teodor II Laskaris]] je uporedio pobjede svog oca sa pobjedama [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]] i nastavio da veliča borilačke vriednosti savremenih &quot;Helena&quot;.&lt;ref&gt;Angelov, p. 97&lt;/ref&gt;

Osim toga, čini se da je tokom ovog perioda došlo do promjene u načinu na koji se riječ &quot;Heleni&quot; koristila u bizantijskom jeziku. Do tada, &quot;Helena&quot; je nosila negativnu konotaciju i bila je posebno povezana s ostacima paganizma. U ovom periodu, međutim, čini se da i termini &quot;Graikoi&quot; i &quot;Heleni&quot; ulaze u diplomatsku upotrebu carstva kao oblik vjerske i etničke samoidentifikacije, podstaknuti željom da se carstvo i njegovi građani razlikuju od Latina.&lt;ref&gt;Angelov, pp. 96–97&lt;/ref&gt; [[Carigradski patrijarh Germanus II]] posebno ilustruje ovu novu viziju etničkog i vjerskog identiteta. Njegova pisma izjednačavaju dobro rođenje sa čistoćom njegovog helenističkog porijekla, pridajući više vrijednosti njegovom helenističkom lingvističkom i etničkom porijeklu nego bilo kakvoj povezanosti s Konstantinopoljom, i pokazujući njegov prezir prema Latinima koji su se ponosili posjedovanjem grada. Među naučnicima se vodi debata o tačnom vremenu promjene značenja riječi Hellena. Roderick Beaton, uzimajući u obzir dokaze o upotrebi termina &quot;Heleni&quot; u 12. stoljeću, vidi da se prevrednovanje termina dogodilo prije gubitka Konstantinopolja 1204. Pored toga, za razliku od Vakalopulosa,&lt;ref&gt;A. E. Vacalopoulos, ''The Origins of the Greek Nation:the Byzantine Period (1204–1461)'' (New Brunswick, 1970).&lt;/ref&gt; Beaton ne vidi rođenje grčkog nacionalizma, već embrion &quot;etničke&quot; svijesti, prvenstveno zasnovan na jeziku.&lt;ref&gt;Beaton, Roderick. &quot;Antique Nation? 'Hellenes' on the Eve of Greek Independence and in Twelfth-Century Byzantium,&quot; ''Byzantine and Modern Greek Studies'', '''31''' (2007), pp. 76–95&lt;/ref&gt;

Michael Angold napominje da ideologija tog perioda pokazuje sposobnost Bizantijaca da reaguje i prilagođava se promjenjivim kulturnim i političkim okolnostima, uključujući egzil, te da je ideološki razvoj ovog perioda uglavnom prekinut i odbačen od strane obnovljenog carstva [[Palaiologoi]], pošto se [[Mihael VIII]] vratio ideologiji ranijih perioda.&lt;ref&gt;Angold, Michael. &quot;Byzantine ‘Nationalism’ and the Nicaean Empire&quot;, ''Byzantine and Modern Greek Studies'', '''1''' (1975) p. 70&lt;/ref&gt;

==Carevi==
* [[Teodor I Laskaris]] (1204–1222)
* [[Jovan III Ducas Vatatzes]] (1222–1254)
* [[Teodor II Laskaris]] (1254–1258)
* [[Jovan IV Laskaris]] (1258–1261)
* [[Mihael VIII Paleolog]] (su-car 1259–1261; obnovljeno Bizantijsko carstvo)

==Također pogledajte==
* [[Laskaris|Dinastija Laskaris i porodično stablo srodnika]]
* [[Vatatzes|Dinastija Vatatzes i porodično stablo srodnika]]
* [[Porodična stabla vizantijskih carskih dinastija]]

==Citati==
{{Reflist}}
==Reference==
* {{New Cambridge Medieval History|volume=5|last1=Angold|first1=Michael|chapter=Byzantium in exile|pages=543–568|chapter-url=https://doi.org/10.1017/CHOL9780521362894.026}}
* {{cite book|last1=Geanakoplos|first1=Deno John|title=Constantinople and the West: Essays on the Late Byzantine (Palaeologan) and Italian Renaissances and the Byzantine and Roman Churches|url=https://archive.org/details/constantinoplewe0000gean|date=1989|publisher=University of Wisconsin Press|isbn=978-0299118846}}
{{Teme Bizantijskog carstva}}
{{Fragmenti Bizantijskog Carstva}}
{{Srednjovjekovne države u Anadoliji}}
{{Authority control}}

{{DEFAULTSORT:Nikeja, Carstvo}}
[[Kategorija:Nikejsko Carstvo| ]]
[[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1204.]]
[[Kategorija:Države i teritorije ukinute 1261.]]
[[Kategorija:Laskaridska dinastija|Dinastija Laskarida]]
[[Kategorija:Historija Turske]]
[[Kategorija:13. vijek u Aziji]]
[[Kategorija:Historija pokrajine Bursa]]
[[Kategorija:İznik]]
[[Kategorija:13. vijek u Bizantijskom Carstvu]]
[[Kategorija:Bizantijske krnje države]]
[[Kategorija:Bivša carstva]]</text>
      <sha1>a3g4uxsep3y4wtzuhav6fbkq1dbd5pj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nataša Pirc Musar</title>
    <ns>0</ns>
    <id>494364</id>
    <revision>
      <id>3820435</id>
      <parentid>3817750</parentid>
      <timestamp>2026-03-27T21:33:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3820435</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12287" sha1="2qzxikbhcqhbwh81qochvxi0ip62g19" xml:space="preserve">{{Infokutija politički vođa
| ime                = Nataša Pirc Musar
| slika              = Nataša Pirc Musar (2024).jpg
| redoslijed         = [[Predsjednik Slovenije|Predsjednica Slovenije]]
| vrijeme_na_vlasti  = 23. decembar 2022 – 
| prethodnik         = [[Borut Pahor]]
| nasljednik         = 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1968|05|09}}
| mjesto_rođenja     = [[Ljubljana]], SFRJ
| datum_smrti        = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--&gt;
| mjesto_smrti       = &lt;!-- [[Grad]], [[Država]] --&gt;
| nacionalnost       = 
| druga_imena        = 
| politička_stranka  = [[Nezavisni kandidat|Nezavisna]]
| zanimanje          = 
| supružnik          = Aleš Musar
| djeca              = 1
| obrazovanje        = Univerzitet u [[Ljubljana|Ljubljani]] &lt;br&gt; [[Univerzitet u Beču]]
}}
'''Nataša Pirc Musar''' (rođena 9. maja 1968) slovenska je pravnica i autorica, te od 2022. [[Predsjednik Slovenije|predsjednica Slovenije]]. Ranije je obavljala funkcije [[Informacioni povjerenik|informacione povjerenice]] Slovenije (2004–2014), novinarke i predsjednice [[Slovenski crveni krst|Slovenskog crvenog krsta]] (2015–2016).

Poznata je po pravnim odlukama i knjigama o slobodi informisanja, pravnim mišljenjima te zastupanju u visokoprofilnim slučajevima, uključujući [[Melania Trump|Melaniju Trump]], tadašnju [[Prva dama Sjedinjenih Američkih Država|Prvu damu Sjedinjenih Američkih Država]], [[Socijaldemokratska partija Slovenije|Socijaldemokratsku partiju Slovenije]] i druge istaknute klijente. U drugom krugu [[Predsjednički izbori u Sloveniji 2022.|predsjedničkih izbora 2022.]] izabrana je za prvu predsjednicu Slovenije.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.zeit.de/zustimmung?url=https%3A%2F%2Fwww.zeit.de%2Fnews%2F2022-11%2F13%2Fwahlkommission-slowenen-kueren-pirc-musar-zur-praesidentin|title=Wahlkommission: Slowenen küren Pirc-Musar zur Präsidentin|website=zeit.de|language=de|access-date=13. 11. 2022|archive-date=13. 11. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221113202821/https://www.zeit.de/zustimmung?url=https%3A%2F%2Fwww.zeit.de%2Fnews%2F2022-11%2F13%2Fwahlkommission-slowenen-kueren-pirc-musar-zur-praesidentin|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

==Rani život i obrazovanje==
Pirc Musar je diplomirala pravo na Pravnom fakultetu [[Univerzitet u Ljubljani|Univerziteta u Ljubljani]] 1992, gdje joj je mentor bio [[Marko Ilešič]], kasniji sudija [[Evropski sud pravde|Evropskog suda pravde]]. Pravosudni ispit položila je 1997, nakon čega je šest godina radila kao novinarka i voditeljica informativnog programa na [[Radiotelevizija Slovenija|Radioteleviziji Slovenije]]. Pet godina bila je voditeljica središnjeg dnevnika ''[[24UR]]'' na komercijalnoj televiziji [[POP TV]].

Godine 2001. postala je direktorica sektora za korporativne komunikacije u kompaniji Aktiva Group, gdje je radio i njen suprug [[Aleš Musar]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.metropolitan.si/scena/traci/to-je-srcni-izbranec-natase-pirc-musar/|title=Kdo je srčni izbranec Nataše Pirc Musar?|date=23. 6. 2022|website=Metropolitan.si|language=sl|access-date=1. 9. 2022}}&lt;/ref&gt; Dodatno se obrazovala na [[CNN]]-u u Atlanti,&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.telegraf.rs/english/2899588-exclusive-natasa-pirc-musar-how-i-became-melania-trumps-attorney-and-we-never-met|title=EXCLUSIVE, Nataša Pirc Musar: How I became Melania Trump's attorney, and we never met!|date=28. 9. 2017|website=Telegraf.rs|access-date=1. 9. 2022}}&lt;/ref&gt; nakon čega je dvije godine provela na [[Univerzitet Salford|Univerzitetu Salford]] u Engleskoj, stažirajući u [[BBC]]-ju, [[Granada TV]]-u, [[Sky News]]u, [[Reuters TV]]-u i [[Border TV]]-u. Doktorirala je 2015. na Pravnom fakultetu [[Univerzitet u Beču|Univerziteta u Beču]] s temom o ravnoteži između prava na privatnost i slobode informisanja.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://privacy-days.com/speaker/natasa-pirc-musar/|title=dr. Nataša Pirc Musar|website=Privacy Days|language=sl-SI|access-date=31. 8. 2022|archive-date=1. 12. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221201230857/https://privacy-days.com/speaker/natasa-pirc-musar/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.eipa.eu/expert/natasa-pirc-musar/|title=Nataša Pirc Musar|website=European Institution of Public Administration|access-date=23. 9. 2022|archive-date=10. 7. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220710050122/https://www.eipa.eu/expert/natasa-pirc-musar/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

==Pravna i poslovna karijera==
U aprilu 2003. zaposlila se na [[Vrhovni sud Republike Slovenije|Vrhovnom sudu Slovenije]] kao direktorica Centra za obrazovanje i informisanje. Od 2004. do 2014. bila je Informaciona povjerenica Slovenije,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ip-rs.si/o-poobla%C5%A1%C4%8Dencu/zgodovina-informacijskega-poobla%C5%A1%C4%8Denca|title=Zgodovina Informacijskega pooblaščenca|website=www.ip-rs.si|language=sl|access-date=1. 9. 2022|archive-date=25. 4. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240425015015/https://www.ip-rs.si/o-poobla%C5%A1%C4%8Dencu/zgodovina-informacijskega-poobla%C5%A1%C4%8Denca|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; a od 2012. predsjedavala nadzornim tijelom [[Europol]]a.

Nakon završetka mandata osnovala je vlastitu advokatsku kancelariju, u kojoj je od 2016. partnerica Rosana Lemut Strle. Kancelarija je poznata po zastupanju istaknutih klijenata, uključujući Melaniju Trump i političke aktere poput slovenačkih socijaldemokrata. Od 2010. do 2021. redovno se nalazila među deset najutjecajnijih advokata u Sloveniji.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.dnevnik.si/1042409175|title=Najvplivnejši pravniki o pravni korektnosti, politični všečnosti pravnikov, arbitraži in Wikileaksu|website=Dnevnik|language=sl|access-date=2. 9. 2022|archive-date=2. 9. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220902184020/https://www.dnevnik.si/1042409175|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.24ur.com/novice/slovenija/matoz-je-najvplivnejsi-pravnik.html|title=Vsak dan prvi|website=www.24ur.com|language=sl|access-date=2. 9. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.mladina.si/117686/kdo-je-najvplivnejsi-pravnik/|title=Kdo je najvplivnejši pravnik?|website=Mladina.si|language=sl|access-date=2. 9. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.iusinfo.si/medijsko-sredisce/dnevne-novice/289477|title=Znanih je 10 Najvplivnejšij Pravnikov 2021|website=IUS-INFO|language=sl|access-date=2. 9. 2022}}&lt;/ref&gt;

Osnovala je udruženje OnaVe, koje povezuje stručnjakinje i promovira njihovo znanje.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://onave.si/kdo-smo/|title=Kdo smo|last=itmelona|website=ONA VE|language=sl|access-date=1. 9. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;demokracija.si&quot;&gt;{{Cite web|url=https://demokracija.si/fokus/med-marto-kos-in-nataso-pirc-musar-se-ze-iskri/|title=Med Marto Kos in Natašo Pirc Musar se že iskri; ali je to v resnici samo predstava za javnosti, preberite v jutrišnji reviji Demokracija|date=20. 7. 2022|website=Demokracija|language=sl|access-date=1. 9. 2022}}&lt;/ref&gt; Bila je predsjednica Slovenskog crvenog krsta od 2015. do 2016.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://old.delo.si/novice/slovenija/natasa-pirc-musar-na-celu-rdecega-kriza.html|title=Nataša Pirc Musar na čelu Rdečega križa|date=29. 6. 2015|website=old.delo.si|language=sl|access-date=3. 9. 2022}}&lt;/ref&gt; Autorica je i koautorica najmanje šest knjiga o slobodi informisanja i privatnosti na slovenskom, engleskom i hrvatskom jeziku.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://plus.cobiss.net/cobiss/si/sl/bib/225103360|title=Vstop v zasebnost prepovedan!|website=COBISS+|language=sl|access-date=3. 9. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Maribor&quot;&gt;{{Cite web|url=https://plus.cobiss.net/cobiss/si/sl/bib/221224448|title=Kako in kdaj uporabljati test javnega interesa? Novela Zakona o dostopu do informacij javnega značaja|website=COBISS+|language=sl|access-date=3. 9. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://plus.cobiss.net/cobiss/si/sl/bib/255002636|title=Zaštita podataka i nadležnosti institucija Evropske unije : priručnik; Data protection and competencies of European Union institutions|website=COBISS+|language=sl|access-date=3. 9. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://plus.cobiss.net/cobiss/si/sl/bib/1698273|title=Tudi danes imate pravico vedeti|website=COBISS+|language=sl|access-date=3. 9. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://plus.cobiss.net/cobiss/si/sl/bib/236076032|title=Samo ti odločaš : komu lahko zaupam osebne podatke in kdaj?|website=COBISS|language=sl|access-date=3. 9. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;plus.cobiss.net&quot;&gt;{{Cite web|url=https://plus.cobiss.net/cobiss/si/sl/bib/513258370|title=Zasebnost in varovanje osebnih podatkov v organizaciji|website=COBISS+|language=sl|access-date=3. 9. 2022}}&lt;/ref&gt;

==Politička karijera==
Pirc Musar je 23. juna 2022. najavila svoju kandidaturu na predsjedničkim izborima u Sloveniji kao nezavisna kandidatkinja.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://siol.net/novice/slovenija/natasa-pirc-musar-bo-v-ruski-daci-sporocila-ali-bo-kandidirala-za-predsednico-drzave-582249|title=Nataša Pirc Musar bo v Ruski dači sporočila, ali bo kandidirala za predsednico države|website=siol.net|language=sl|access-date=1. 9. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.euractiv.com/section/politics/short_news/former-information-commissioner-top-contender-in-slovenias-presidential-race/|title=Former information commissioner top contender in Slovenia's presidential race|last=Maček|first=Sebastijan R.|date=23. 8. 2022|website=[[Euractiv]]|access-date=31. 8. 2022}}&lt;/ref&gt; Podržali su je bivši predsjednici [[Milan Kučan]] i [[Danilo Türk]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.rtvslo.si/radio-si/news/pirc-musar-the-first-candidate-to-formally-announce-her-presidential-bid/631965|title=Pirc Musar the first candidate to formally announce her presidential bid|website=RTV Slovenija|access-date=23. 9. 2022}}&lt;/ref&gt; Iako nije članica političke stranke, podršku su joj dali i [[Piratska stranka Slovenije]]&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite web|url=https://sloveniatimes.com/pirate-party-endorses-pirc-musar-for-president/|title=Pirate Party endorses Pirc Musar for president|date=26. 7. 2022|website=Slovenia Times|access-date=23. 9. 2022|archive-date=9. 8. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220809163650/https://sloveniatimes.com/pirate-party-endorses-pirc-musar-for-president/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; te [[Omladinska stranka – Evropski zeleni]].

Njena kandidatura izazvala je medijske spekulacije o odnosu s [[Marta Kos|Martom Kos]], potpredsjednicom vladajućeg [[Pokret slobode (Slovenija)|Pokreta slobode]], koja je također najavila kandidaturu, ali se kasnije povukla, što je povećalo podršku Pirc Musar. U prvom krugu izbora održanom 23. oktobra 2022. zauzela je drugo mjesto, dok je u drugom krugu 13. novembra pobijedila Anžeta Logara iz Slovenačke demokratske stranke, postavši prva [[Predsjednik Slovenije|predsjednica Slovenije]].

==Privatni život==
Pirc Musar je udata za biznismena [[Aleš Musar|Aleša Musara]] i imaju sina. Njihova imovina uključuje ''rusku daču'' u [[Zgornje Gameljne|Zgornjim Gameljnama]]&lt;ref&gt;{{cite news|title=Nataša Pirc Musar izstopila iz lastništva Ruske dače|url=https://www.24ur.com/novice/slovenija/natasa-pirc-musar-izstopila-iz-lastnistva-ruske-dace.html|access-date=8. 7. 2024|work=24ur.com|date=8. 7. 2024}}&lt;/ref&gt; te limuzinu [[Rolls-Royce Phantom VI]] iz 1971, koja je pripadala [[Princeza Aleksandra, časna dama Ogilvy|princezi Alexandri]], rođakinji kraljice [[Elizabeta II|Elizabete II]].&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Ruska dača je dolgo propadala, po dveh letih prenove pa spet živi #video #foto|language=sl|url=https://siol.net/trendi/potovanja/ruska-daca-je-dolgo-propadala-po-dveh-letih-prenove-pa-spet-zivi-foto-499325|access-date=31. 8. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ruska-daca.si/limuzine/rolls-royce/|title=Rolls Royce {{!}} Najem limuzine Ruska dača {{!}} Kraljevski Rolls Royce|website=Ruska dača|language=sl|access-date=31. 8. 2022}}&lt;/ref&gt;

==Reference==
{{Refspisak|2}}

==Vanjski linkovi==
*{{Commonscat-inline}}

{{Predsjednici Slovenije}}

{{DEFAULTSORT:Pirc Musar, Nataša}}
[[Kategorija:Rođeni 1968.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Ljubljana]]
[[Kategorija:Slovenski pravnici]]
[[Kategorija:Slovenski novinari]]
[[Kategorija:Slovenski političari]]</text>
      <sha1>2qzxikbhcqhbwh81qochvxi0ip62g19</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Naengmyeon</title>
    <ns>0</ns>
    <id>496724</id>
    <revision>
      <id>3820396</id>
      <parentid>3578438</parentid>
      <timestamp>2026-03-27T19:56:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3820396</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5657" sha1="gd60h3np2ge9k2l65442ujv9885v81u" xml:space="preserve">[[Datoteka:Naengmyeon (cold noodles).jpg|180px|mini|desno|Naengmyeon]]
'''Naengmyeon''' ({{Jez-ko||냉면; 冷麵|}}) u [[Južna Koreja|Južnoj Koreji]]&lt;ref name=&quot;standardized&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.korean.go.kr/common/download.do?Datoteka_path=notice&amp;c_Datoteka_name=140730_%ED%95%9C%EC%8B%9D%EB%AA%85_%EB%A1%9C%EB%A7%88%EC%9E%90_%ED%91%9C%EA%B8%B0_%EB%B0%8F_%ED%91%9C%EC%A4%80_%EB%B2%88%EC%97%AD_%ED%99%95%EC%A0%95%EC%95%88_.pdf&amp;o_Datoteka_name=140730_%ED%95%9C%EC%8B%9D%EB%AA%85_%EB%A1%9C%EB%A7%88%EC%9E%90_%ED%91%9C%EA%B8%B0_%EB%B0%8F_%ED%91%9C%EC%A4%80_%EB%B2%88%EC%97%AD_%ED%99%95%EC%A0%95%EC%95%88_.pdf|title=주요 한식명(200개) 로마자 표기 및 번역(영, 중, 일) 표준안|date=30. 7. 2014|publisher=[[National Institute of Korean Language]]|trans-title=Standardized Romanizations and Translations (English, Chinese, and Japanese) of (200) Major Korean Dishes|access-date=15. 2. 2017}}
*{{cite press release |date=2. 5. 2014 |script-title=ko:주요 한식명 로마자 표기 및 표준 번역 확정안 공지 |url=http://www.korean.go.kr/front/board/boardStandardView.do?board_id=4&amp;mn_id=17&amp;b_seq=1465 |website=[[National Institute of Korean Language]] |language=ko |access-date=8. 2. 2023 |archive-date=15. 2. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170215021506/https://www.korean.go.kr/front/board/boardStandardView.do?board_id=4&amp;mn_id=17&amp;b_seq=1465 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; ili '''raengmyŏn''' ({{Jez-ko||랭면||}}) u [[Sjeverna Koreja|Sjevernoj Koreji]] je korejsko jelo koje se sastoji od dugačkih i tankih ručno rađenih rezanaca napravljenih od [[Brašno|brašna]] i [[škrob]]a različitih sastojaka, uključujući [[heljda|heljdu]], [[krompir]], [[slatki krompir]], [[arrowroot škrob]] (tamnije boje) i [[kudzu]]. Uglavnom preovladava heljda. Ostale vrste naengmyeona rade se od sastojaka kao što su morske trave i [[zeleni čaj]].

== Historija ==
Prema dokumentima Dongguksesigija iz 19. vijeka (동국세시기, 東國歲時記), naengmyeon se kuhao još od dinastije [[Joseon]].&lt;ref name=&quot;Naengmyeon&quot;&gt;{{cite web |access-date=7. 9. 2015 |language=Korean |title=냉면 |trans-title=Naengmyeon |work=[[Doosan Encyclopedia]] |via={{ill|Naver Encyclopedia of Knowledge|ko|네이버 지식백과}} |url=https://terms.naver.com/entry.naver?docId=1076021&amp;cid=40942&amp;categoryId=32136 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211011221827/https://terms.naver.com/entry.naver?docId=1076021&amp;cid=40942&amp;categoryId=32136 |archive-date=11. 10. 2021  }}&lt;/ref&gt; Izvorno je bio specijalitet na sjevernu Koreje, posebno u gradovima [[Pjongjang]] i [[Hamhung]].&lt;ref&gt;{{Cite web|last=Sohn |first=Ji-young |date=20. 4. 2018 |title=[Weekender] Pyongyang vs. Hamhung: Naengmyeons of Korea |work=[[The Korea Herald]] |url=http://www.koreaherald.com/view.php?ud=20180420000505 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180420112408/http://www.koreaherald.com/view.php?ud=20180420000505 |archive-date=20. 4. 2018 |access-date=18. 6. 2020 |language=en}}&lt;/ref&gt; Naengmyeon je postao vrlo popularan u cijeloj Koreje, kako u Sjevernoj tako i u Južnoj Koreji nakon [[Korejski rat|Korejskog rata]].&lt;ref name=&quot;Naengmyeon&quot;/&gt;

== Pripremanje ==
Postoje dva načina pripreme: ''mul naengmyeon'' ({{Jez-ko||물냉면|}}) i ''bibim naengmyeon'' ({{Jez-ko||비빔냉면|}}), koji sadrži [[gočujang]], ljutu pastu od čilija. Tanki [[heljdini]] rezanci poslužuju se u ledeno hladnoj supi začinjenoj [[sirće]]tom i [[senf]]om, s kriškama [[Kruška|kruške]], [[Krastavac|krastavcima]], [[Govedina|govedinom]] i [[Jaje|jajima]]. Supa se može rashladiti i kockicama leda. Jelo se jelo uglavnom zimi, jer se vjerovalo da se toplom hranom može pobijediti vrućina, a hladnoćom hladnoća. Danas se najradije jede u vrućim ljetnim danima.&lt;ref&gt;{{cite web |last1=HAE-JIN LEE |first1=CECILIA |title=Here's why you want to go to K-Town for cold noodles, even in the middle of winter |url=https://www.latimes.com/food/dailydish/la-dd-hansol-noodle-20151229-story.html |website=LOS ANGELES TIMES |date=29. 12. 2015 |access-date=12. 2. 2021}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Behind Story |url=https://www.cj.co.kr/en/k-food-life/behind-story/31 |website=CJ CHEILJEDANG |access-date=12. 2. 2021 |archive-date=9. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210809033900/https://www.cj.co.kr/en/k-food-life/behind-story/31 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |last1=Yoon |first1=Sojung |title=Korean recipes: Naengmyeon (냉면) |url=https://www.korea.net/NewsFocus/Culture/view?articleId=143235#:~:text=Naengmyeon%20literally%20means%20%22noodles%20in,made%20using%20a%20dongchimi%20broth. |website=KOREA |access-date=12. 2. 2021}}&lt;/ref&gt; Sjevernokorejski glavni grad [[Pjongjang]] poznat je po naengmyeonu.

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Cold Noodles at Famous Okryu Restaurant (10108835864).jpg|''[[P'yŏngyang]]-raengmyŏn''&lt;br /&gt;({{Jez-ko|평양랭면}} ili ({{Jez-ko|평양냉면}})
Datoteka:Jinju naengmyeon (cold noodles).jpg|''[[Jinju]]-naengmyeon''&lt;br /&gt;({{Jez-ko|진주냉면}})
Datoteka:Korean cold buckwheat noodle soup-Mul naengmyeon-01.jpg|''Mul-naengmyeon''&lt;br /&gt;({{Jez-ko|물냉면}})
Datoteka:Korean.food-Bibim.naengmyen-01.jpg|''Bibim-naengmyeon''&lt;br /&gt;({{Jez-ko|비빔냉면}})
Datoteka:Korean hot and spicy cold buckwheat noodles with raw fish-Hoe naengmyeon-01.jpg|''[[Hoe (dish)|Hoe]]-naengmyeon''&lt;br /&gt;
({{Jez-ko|회냉면}})
Datoteka:Dongbei lengmian cold noodles.jpg|''Dongbei lengmian''&lt;br/&gt;({{Zh|东北冷面}})
&lt;/gallery&gt;

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Naengmyeon}}

[[Kategorija:Korejska kuhinja]]
[[Kategorija:Supe]]
[[Kategorija:Tjestenine]]</text>
      <sha1>gd60h3np2ge9k2l65442ujv9885v81u</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nadzirano učenje</title>
    <ns>0</ns>
    <id>497833</id>
    <revision>
      <id>3820395</id>
      <parentid>3555404</parentid>
      <timestamp>2026-03-27T19:52:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3820395</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3399" sha1="3hfqqi6jqne44xmxit72gy4qgbnc3ii" xml:space="preserve">'''Nadzirano učenje''' ({{Jez-en|supervised learning}}) model je [[Mašinsko učenje|mašinskog učenja]] u kojem [[Algoritam|algoritmi]] rade s poznatim skupom ulaznih podataka i poznatim skupom izlaznih podataka i uvježbavaju model za predviđanje. Model nadziranog učenja se zasniva na algoritmima koji su [[Obukva, validacija i testovi|trenirani]] pomoću prethodno označenih primjera.&lt;ref&gt;[[Mehryar Mohri]], Afshin Rostamizadeh, Ameet Talwalkar (2012) ''Foundations of Machine Learning'', The MIT Press {{ISBN|9780262018258}}.&lt;/ref&gt; Ulazni podaci sadrže informacije o klasama i pripadajućim vrijednostima, dok je željena izlazna vrijednost poznata. Algoritam prima skup vrijednosti zajedno s odgovarajućim izlaznim vrijednostima te uči uspoređujući stvarne izlazne vrijednosti sa zadanim vrijednostima koje su mu dostavljene kao ulaz. Ukoliko postoje odstupanja, algoritam se ispravlja. Metode nadziranog strojnog učenja, kao što su [[Statistička klasifikacija|klasifikacija]] ({{Jez-en|classification}}), [[Regresiona analiza|regresija]] ({{Jez-en|regression}}), [[Strukturirano predviđanje|predviđanje]] ({{Jez-en|prediction}}) i [[pojačavanje gradijenta]] ({{Jez-en|gradient boosting}}), koriste uzorke iz označenih podataka kako bi predvidjele oznaku ili klasu za [[podatak]] koji nije označen. Cilj algoritama je učenje funkcije koja ''[[Preslikavanje|preslikava]]'' [[Euklidski vektor|vektore]], na osnovu primjera parova ulaz-izlaz.&lt;ref&gt;Stuart J. Russell, Peter Norvig (2010) ''[[Artificial Intelligence: A Modern Approach]], Third Edition'', Prentice Hall {{ISBN|9780136042594}}.&lt;/ref&gt;

== Apstrakcije ==
Postoje nekoliko načina na koje se standardni problem nadziranog učenja može generalizirati:

*[[Polunadzirano učenje]]: U ovom okruženju željene izlazne vrijednosti su dostupne samo za podskup skupa podataka za učenje. Preostali podaci nisu označeni.
*[[Aktivno učenje (mašinsko učenje)|Aktivno učenje]]: Umjesto pretpostavke da su svi primjeri za učenje dati na početku, algoritmi za aktivno učenje interaktivno prikupljaju nove primjere, obično postavljajući upite korisniku. Često, upiti se temelje na podacima bez oznaka, što je scenarij koji kombinira polu-nadzirano učenje s aktivnim učenjem.
*[[Strukturirano predviđanje]]: Kada je željena izlazna vrijednost kompleksni objekt, poput sintaksnog stabla ili označenog grafa, tada se standardne metode moraju proširiti.
*[[Učenje rangiranja]]: Kada je ulaz skup objekata, a željeni izlaz je rangiranje tih objekata, tada se također moraju proširiti standardne metode.
== Primjene ==

* [[Bioinformatika]]
* [[Hemoinformatika]]
* [[Marketing utemeljen na bazama podataka]]
* [[Prepoznavanje rukopisa]]
* [[Pretraživanje informacija]]
* [[Izvlačenje informacija]]
* Prepoznavanje objekata u [[Računarski vid|računarskom vidu]]
* [[Optičko prepoznavanje znakova]]
* [[Spam|Otkrivanje neželjene pošte (spam)]]
* [[Prepoznavanje uzoraka]]
* [[Prepoznavanje govora]]
* Klasifikacija reljefa korištenjem [[Sateltisko snimanje|satelitskih snimaka]]
* Klasifikacija potrošnje u [[Javna nabavka|javnoj nabavci]]

== Reference ==
{{Reflist}}

== Vanjski linkovi ==

* [http://www.mloss.org/ Softver otvorenog koda za mašinsko učenje (MLOSS)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180809173933/http://www.mloss.org/ |date=9. 8. 2018 }}

[[Kategorija:Mašinsko učenje]]</text>
      <sha1>3hfqqi6jqne44xmxit72gy4qgbnc3ii</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nedžad Fejzić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>500290</id>
    <revision>
      <id>3820443</id>
      <parentid>3554823</parentid>
      <timestamp>2026-03-28T04:41:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3820443</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7038" sha1="sa9yzyhyh6i6zlfwu2aylty5sqzyvwv" xml:space="preserve">'''Nedžad Fejzić''', rođen u [[Zenica|Zenici]] [[1956.|1956]]. godine, bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] teatrolog i [[filozof]]. Preminuo je 7. aprila [[2020.|2020]]. godine.{{Infokutija osoba
| ime                    = Nedžad Fejzić
| slika                  = 
| datum_rođenja          = 1956
| mjesto_rođenja         = [[Zenica]]
| datum_smrti            = {{Datum smrti i godine|2020|04|07|1956|04|04}}
| mjesto_smrti           = [[Zenica]]
| zanimanje              = Profesor, teatrolog, filozof
}}

== Biografija ==
Rođen je u [[Zenica|Zenici]] 1956. godine, gdje je odrastao, završio osnovnu školu i gimnaziju. Diplomirao je 1979. godine na [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu u Sarajevu]] na Odsjeku za filozofiju i sociologiju. Nakon završenog studija, vratio se u Zenicu i kratko vrijeme radio kao novinar na lokalnom radiju. Potom se, 1980. godine, zaposlio kao profesor u zeničkoj [[Gimnazija|Gimnaziji]], i u njoj radio do 2002. (Jedno vriijeme obavljao i funkciju vršioca dužnosti direktora Gimnazije.) U međuvremenu je bio urednik u zeničkoj književnoj ediciji ''Dostignuća'', te pokretač i urednik časopisa ''Znak Bosne''. Bio je član upravnih odbora Gimnazije, zeničke Opće biblioteke i RTV servisa BiH, te član Vijeća RTV Federacije BiH.  Nekoliko puta je bio član ili predsjednik žirija za izbor najbolje knjige sa područja [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojskog kantona]].

Godine 2002. imenovan je za direktora Opće biblioteke u Zenici i tu je funkciju obavljao do 2005. godine, značajno doprinijevši razvoju Biblioteke. Iste godine je postao član, a potom i predsjedavajući Komisije za kulturu Općine Zenica. Potom je nekoliko puta bio u Žiriju za dodjelu [[Nagrada &quot;Alija Isaković&quot;|nagrade „Alija Isaković]]“ za najbolju neobjavljenu dramu koju dodjeljuje BZK „Preporod“.

Sve vrijeme, pisao je eseje i kritičke tekstove iz područja savremene filozofije i recentne književne, teatarske i likovne produkcije. Radove je objavljivao u ''[[Dijalog (časopis)|Dijalogu]]'', ''Licima'', ''Izrazu'', ''[[Odjek (časopis)|Odjeku]]'', ''[[Život (časopis)|Životu]]''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/bib/41201414|title=Tijelo kao posljednja oaza istine : bilješke na marginama monograije Apology Of Eros Almina Zrne :: COBISS+|last=Nedžad|first=Fejzić|website=plus.cobiss.net|language=bs|access-date=8. 8. 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/bib/43870982|title=Između očaja i nade : bilješke na marginama fotomonografija Heartland i Guest for Identity Zijaha Gafića :: COBISS+|last=Nedžad|first=Fejzić|website=plus.cobiss.net|language=bs|access-date=8. 8. 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/bib/41125382|title=Sloboda je dar i istodobno zadaća, Mile Babić: Temeljna pitanja suvremene filozofije, University Press, Plejada, Sarajevo, 2017. :: COBISS+|last=Nedžad|first=Fejzić|website=plus.cobiss.net|language=bs|access-date=8. 8. 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/bib/41160710|title=Melanholični pejzaži poetike neizrecivog, Aras Borić: Poetika neizrecivog, Bosansko narodno pozorište Zenica, 2015. :: COBISS+|last=Nedžad|first=Fejzić|website=plus.cobiss.net|language=bs|access-date=8. 8. 2023}}&lt;/ref&gt;, ''[[Bosanska vila|Bosanskoj vil]]&lt;nowiki/&gt;i'', ''Našoj riječi'', ''Znaku Bosne'', ''Didaktičkim putokazima'', ''Hijatusu'', ''Krijesnici'', ''Heliosu'', ''Republici'', ''[[Dani (časopis)|Danima]]'', ''Forumu Bosnae''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/bib/43658246|title=Od velikih očekivanja do homo sacera :: COBISS+|last=Nedžad|first=Fejzić|website=plus.cobiss.net|language=bs|access-date=8. 8. 2023}}&lt;/ref&gt;, Novom izrazu&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/bib/52342022|title=Otmica Europe :: COBISS+|last=Nedžad|first=Fejzić|website=plus.cobiss.net|language=bs|access-date=8. 8. 2023}}&lt;/ref&gt; itd. Napisao je, također, nekoliko desetina recenzija i predgovora brojnim knjigama i publikacijama.

Na funkciju direktora [[Bosansko narodno pozorište Zenica|zeničkog Pozorišta]] imenovan je 2005. godine (prije toga, Fejzić je sarađivao sa BNP Zenica – pisao je pozorišne kritike njegovih predstava, 1994. je inicirao a potom u pozorištu i organizirao manifestaciju ''100 godina bošnjačke drame'', bio je u žirijima I. i IV [[Festival bosanskohercegovačke drame Zenica|festivala bh. drame]], itd.) Rukovođenje [[Bosansko narodno pozorište Zenica|BNP Zenica]] Fejzić je preuzeo u vrijeme kada je ono bilo u svojevrsnoj krizi, koja je sredinom 2005. kulminirala demisijom prethodnog direktora, Mugdima Avdagića.

Obavljajući poslove na radnom mjestu teatrologa – urednika izdavačke djelatnosti i koordinatora specijalnih programskih sadržaja, bio je pokretač i urednik časopisa ''[[Zeničke sveske]]'', koji, od 2005. godine do danas, kontinuirano izlazi u okviru izdavačke djelatnosti BNP-a. Kao urednik, recenzent i autor predgovora, potpisan je u brojnim teatrološkim i drugim publikacijama koje je objavilo [[Bosansko narodno pozorište Zenica|BNP Zenica]]. Aktivno je  bio uključen u  pripremi i realizaciji [[Festival bosanskohercegovačke drame Zenica|Festivala bh. drame,]] čiji je direktor i selektor bio dugo godina.

Umro je u Zenici 7. aprila 2020. godine&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://avaz.ba/vijesti/bih/560867/u-65-godini-umro-zenicki-profesor-nedzad-fejzic|title=U 65. godini umro zenički profesor Nedžad Fejzić|website=Avaz.ba}}&lt;/ref&gt;.

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.slobodnaevropa.org/a/kultura-bih-pandemija/30506244.html Nedžad Fejzić: Kako će bh. kultura 'preživjeti' pandemiju?]
* [https://unze.ba/odrzana-promocija-knjige-vrijeme-obnovljenog-zavijanja-nacionalnih-truba/ Održana promocija knjige „Vrijeme obnovljenog zavijanja nacionalnih truba“]
* [https://www.danas.rs/kolumna/zlatko-pakovic/nedzad-fejzic-1956-2020/ Zlatko Paković: Nedžad Fejzić (1956 – 2020)]
* [https://zurnal.info/clanak/posljednji-austrougarski-otpravnik-vozova/22938 Selvedin Avdić: NEDŽAD FEJZIĆ (1956-2020): Posljednji austrougarski otpravnik vozova]
* [https://source.ba/clanak/Cooltura/470453/Promovisana-knjiga-Drame-AP-%C4%8Cehova Promovisana knjiga 'Drame' A.P. Čehova]
* [https://visoko.ba/u-cetvrtak-promocija-knjige-posljednji-poziv-u-pomoc-akademika-slave-kukica/ U četvrtak promocija knjige „Posljednji poziv u pomoć“, akademika Slave Kukića]{{Mrtav link}}
* [https://depo.ba/clanak/158730/promocija-knjige-price-iz-libana-nikole-popovica-24-marta Promocija knjige 'Priče iz Libana' Nikole Popovića 24. marta]
* [https://www.youtube.com/watch?v=cGwxgPWBVb8 BNP Zenica: In Memoriam Nedžad Fejzić (YouTube video)]
* [[imdbname:13608405|Nedžad Fejzić na IMDB-u]]

==Reference==
{{Refspisak}}

{{DEFAULTSORT:Terzić, Nedžad}}
[[Kategorija:Biografije, Zenica]]
[[Kategorija:Rođeni 1956.]]
[[Kategorija:Umrli 2020.]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački filozofi]]</text>
      <sha1>sa9yzyhyh6i6zlfwu2aylty5sqzyvwv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nogometne utakmice Gibraltar – Latvija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>500998</id>
    <revision>
      <id>3820354</id>
      <parentid>3544143</parentid>
      <timestamp>2026-03-27T13:15:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Danny 1994</username>
        <id>70955</id>
      </contributor>
      <origin>3820354</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3626" sha1="deegu5ysc714oqe96mw7u62fe66kpkq" xml:space="preserve">== Statistika ==
{{Prikaz utakmica nogometnih reprezentacija
|ekipa1 = [[Nogometna reprezentacija Gibraltara|Gibraltar]]
|ekipa2 = [[Nogometna reprezentacija Latvije|Latvija]]
|Zastava ekipe 1            = {{ZD|GIB|veličina=250px}}
|Zastava ekipe 2            = {{ZD|LVA|veličina=250px}}
|Broj utakmica              = 5
|Broj pobjeda ekipe 1       = 1
|Broj neriješenih rezultata = 0
|Broj pobjeda ekipe 2       = 4
|Broj datih golova ekipe 1  = 3
|Broj datih golova ekipe 2  = 12
}}

== Utakmice ==
{{Header prikaza utakmica nogometnih reprezentacija}}
{{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija
| Broj utakmice = 1.
| Datum         = 29. mart 2016.
| Lokacija      = [[Gibraltar]]
| Domaćin       = {{NOG-D|GIB}}
| Rezultat      = 0–5
| Gost          = {{NOG|LVA}}
| Takmičenje    = Prijateljska utakmica
| Reference     = &lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.11v11.com/matches/gibraltar-v-latvia-29-march-2016-319065/|title=Gibraltar v Latvia, 29 March 2016|publisher=Association of Football Statisticians|website=11v11.com|access-date=6. oktobar 2023|language=En|trans-title=Gibraltar v Latvija, 29. mart 2016}}&lt;/ref&gt;
}}
{{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija
| Broj utakmice = 2.
| Datum         = 25. mart 2018.
| Lokacija      = [[Gibraltar]]
| Domaćin       = {{NOG-D|GIB}}
| Rezultat      = 1–0
| Gost          = {{NOG|LVA}}
| Takmičenje    = Prijateljska utakmica
| Reference     = &lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.balls.ie/football/gibraltar-second-win-international-football-385868|title=Great Scenes As Gibraltar Pull Off Just Second Ever Win In International Football|first=PJ|last=Browne|publisher=Balls.ie|date=26. mart 2018|access-date=6. oktobar 2023|language=En}}&lt;/ref&gt;
}}
{{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija
| Broj utakmice = 3.
| Datum         = 1. septembar 2021.
| Lokacija      = [[Riga]]
| Domaćin       = {{NOG-D|LVA}}
| Rezultat      = 3–1
| Gost          = {{NOG|GIB}}
| Takmičenje    = Kvalifikacije za SP 2022.
| Reference     = 
}}
{{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija
| Broj utakmice = 4.
| Datum         = 16. novembar 2021.
| Lokacija      = [[Gibraltar]]
| Domaćin       = {{NOG-D|GIB}}
| Rezultat      = 1–3
| Gost          = {{NOG|LVA}}
| Takmičenje    = Kvalifikacije za SP 2022.
| Reference     = 
}}
{{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija
| Broj utakmice = 5.
| Datum         = 26. mart 2026.
| Lokacija      = [[Gibraltar]]
| Domaćin       = {{NOG-D|GIB}}
| Rezultat      = 0–1
| Gost          = {{NOG|LVA}}
| Takmičenje    = UEFA Liga nacija 2024/25. (baraž)
| Reference     = 
}}
|}

== Reference==
; Opća
* {{Cite web|url=https://eu-football.info/_matches.php?id=90|title=Gibraltar football results|publisher=eu-football.info |access-date=13. juni 2022|language=En}}
* {{Cite web|url=https://eu-football.info/_matches.php?id=231|title=Latvia football results|publisher=eu-football.info|access-date=13. juni 2022|language=En}}
* {{Cite web|url=http://www.rsssf.com/tablesg/gib-intres.html |title=Gibraltar - List of International Matches |publisher=[[Rec.Sport.Soccer Statistics Foundation]]|first1=Mark|last1=Cruickshank|first2=Roberto|last2=Di Maggio|access-date=13. juni 2022|language=En}}
* {{Cite web|url=http://www.rsssf.com/tablesl/lie-intres.html |title=Latvia - International Results|publisher=[[Rec.Sport.Soccer Statistics Foundation]]|first=Roberto|last=Di Maggio|access-date=13. juni 2022|language=En}}

;Specifično
{{refspisak}}

{{Utakmice nogometne reprezentacije Gibraltara}}

[[Kategorija:Utakmice gibraltarske nogometne reprezentacije|Latvija]]
[[Kategorija:Utakmice latvijske nogometne reprezentacije|Gibraltar]]</text>
      <sha1>deegu5ysc714oqe96mw7u62fe66kpkq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hannah Dreissigacker</title>
    <ns>0</ns>
    <id>503612</id>
    <revision>
      <id>3820418</id>
      <parentid>3641178</parentid>
      <timestamp>2026-03-27T20:38:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Olimpijske igre */</comment>
      <origin>3820418</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8735" sha1="94zgb3wes1gzcbldb3wh7luyoang05j" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime               = Hannah Dreissigacker
| slika             =
| puno ime          = Hannah Dreissigacker
| država            = {{ZID|SAD}} 
| datum rođenja     = {{Datum rođenja i godine|1986|12|02}}
| mjesto rođenja    = [[Morrisville (Vermont)|Morrisville]], [[Vermont]] 
| država rođenja    = [[SAD]]
| datum smrti       = 
| mjesto smrti      = 
| država smrti      = 
| zanimanje         = 
| klub              = Dartmouth College
| trener            = 
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup OI         = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|2014]]) 
| medalje OI        = 0
| zlato OI          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup SP         = '''3''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013.|2013]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015.|2015]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016.|2016]])
| medalje SP        = '''0'''
| zlato SP          =  
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup SK         = [[Svjetski kup u biatlonu 2012/2013.|2012/13]]{{Evropski kup}}
| pobjede SK        = '''0'''{{PSKB}}
| plasman SK        = {{plainlist| 
* '''52.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2014/2015.|2014/15]])
* {{Tooltip|Poj.|Pojedinačno}}: '''58.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2014/2015.|2014/15]], [[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016.|2015/16]]) 
* {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''40.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2014/2015.|2014/15]])
* {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''59.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2014/2015.|2014/15]])
* {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''43.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2014/2015.|2014/15]])
}}
| pobjede u dis     = 
| pobjede SK štafeta= 
&lt;!-- Evropski kup --&gt;
| nastup EK         = [[IBU kup 2009/2010.|2009/10.]]
| pobjede EK        = '''0'''
| plasman EK        = '''37''' ([[IBU kup 2013/2014.|2013/14.]])
| kraj karijere     = 2016.
&lt;!--Status: a=aktivan; k=kažnjen; n=neaktivan; p=pauzira; ne=nepoznat; u=umro; po=povukao se iz karijere; --&gt;
| status                    = neaktivna
&lt;!-- medalje --&gt;
| medalje                   = 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 
}}
|ažurirano                    = 11. 2. 2024.
}}
'''Hannah Dreissigacker''' rođena 2. decembra 1986, u [[Morrisville (Vermont)|Morrisvillu]], [[Vermont]] je nekadašnja [[SAD|američka]] [[biatlon]]ka i [[Skijaško trčanje|skijašica-trkačica]].

== Karijera ==
{{sekcija}}

=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2014}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – 15 km|22]]    
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – 7,5 km|64]]  
|   
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – štafeta (žene)|6]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – štafeta (mješovito)|7]] 
|}
Hannah Dreissigacker je nastupila na samo jednim [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Zimskim olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|ZOI 2014.]] Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji ostvarila je u utrci na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – 15 km|15&amp;nbsp;km]] kada je osvojila 22-o mjesto s dva promašaja i zaostatkom od 4:32.1&amp;nbsp;min iza pobjednice [[Bjelorusija na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|Bjeloruskinje]] [[Darja Domračeva|Darja Domračeve]], koja je utrku završila s jednim promašajem. Najbolji rezultat u štafetnim utrkama ostvarila je na istim igrama u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Sara Studebaker|Sarom Studebaker]], [[Susan Dunklee]] i [[Annelies Cook]], kada su sa zaostatkom od 2:11.7&amp;nbsp;min osvojile šesto mjesto iza pobjedničke ukrajinske štafete u sastavu: [[Vita Semerenko]], [[Julija Džima]], [[Valentina Semerenko]] i [[Olena Pidrušna]].

=== Svjetska prvenstva ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}}
|-
| align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2013}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – 15 km|56]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – 7,5 km|71]] 
|
|
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – štafeta (žene)|11]]  
| 
|-
| align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2015}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – 15 km|67]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – 7,5 km|60]] 
| 
|
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – štafeta (žene)|11]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – štafeta (mješovito)|8]]
|-
| align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2016}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – 15 km|33]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – 7,5 km|18]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – potjera (žene)|36]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – masovni start (žene)|27]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – štafeta (žene)|13]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – štafeta (mješovito)|10]] 
|}
Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima u biatlonu]], od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013.|SP 2013.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016.|SP 2016.]] nastupila je tri puta. Najbolji rezultat u pojedinačnim utrkama bilo joj je 18-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016.|SP 2016.]] u utrci na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – 7,5 km|7,5&amp;nbsp;km]], kada je bez promašaja i zaostatkom od  1:18.0&amp;nbsp;min bila sporija od pobjednice Norvežanke [[Tiril Eckhoff]], koja je utrku završila bez promašaja. U ekipnim utrkama joj je osmo mjesto najbolji rezultati koji je ostvarila na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015.|SP 2015.]] u utrci [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – štafeta (mješovito)|mješovite štafete]] s [[Susan Dunklee]], [[Lowell Bailey|Lowellijem Baileyem]] i [[Leif Nordgren|Leifom Nordgrenom]].

=== Svjetski kup ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:left; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
!colspan=&quot;4&quot; | Plasman u Svjetskom kupu 
|-
! [[Svjetski kup u biatlonu 2012/2013.|2012/13]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2013/2014.|2013/14]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2014/2015.|2014/15]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016.|2015/16]]
|-
| ||53||52||87
|}
{{clear}}
U [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] je prvi put nastupila 20. januara 2013. u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2012/2013.|SK 2012/13.]] u [[italija]]nskom [[Antholz]]u u štafetnoj utrci, kada je s [[Annelies Cook]], [[Susan Dunklee]] i [[Sara Studebaker|Sarom Studebaker]] osvojila deveto mjesto. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji ostvarila je 20. marta 2015. u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2014/2015.|SK 2014/15.]] u [[Rusija|ruskom]] [[Hanti-Mansijsk]]u u utrci na 7,5&amp;nbsp;km osvajanjem 14-og mjesta, kada je s jednim promašajem i zaostatkom od 1:26.4&amp;nbsp;min bila sporija od pobjednice [[Kaisa Mäkäräinen|Kaise Mäkäräinen]], koja je utrku završila s jednim promašajem. U štafetnim utrkama najbolji rezultati su joj dva osma mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2014/2015.|SK 2014/15.]] s [[Sara Studebaker|Sarom Studebaker]], [[Susan Dunklee]] i [[Annelies Cook]] u [[Francuska|francuskom]] [[Annecy]]u, te u [[Austrija|austrijskom]] [[Hochfilzen]]u u istom sastavu.

== Kraj karijere ==
Aktivnim bavljenjem biatlonom prestala se baviti 2016. godine.

== Privatni život ==
Njena majka [[Judy Geer]] učestvovala je na takmičenjima u veslanju na [[Veslanje na Olimpijskim igrama 1976.|Olimpijskim igrama 1976.]] i [[Veslanje na Olimpijskim igrama 1984.|Olimpijskim igrama 1984]], a otac [[Dick Dreissigacker]] je petostruki američki prvak u veslanju i učesnik na takmičenjima u veslanju na [[Veslanje na Olimpijskim igrama 1972.|Olimpijskim igrama 1972.]] u [[München]]u. Njena sestra [[Emily Dreissigacker|Emily]] i brat [[Ethan Dreissigacker|Ethan]] su takođe biatlonci.

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Biatlon portal}}
* {{Commonscat-inline}}
* {{Sport365|1008}}
* [http://biathlonresults.com/ Zvanična banka podataka IBU-a]

== Reference ==
{{refspisak}}

{{DEFAULTSORT:Dreissigacker, Hannah}}
[[Kategorija:Rođeni 1986.]]
[[Kategorija:Biografije, Morrisville (Vermont)]]
[[Kategorija:Američki biatlonci]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2014.]]
[[Kategorija:Američki olimpijci u biatlonu]]</text>
      <sha1>94zgb3wes1gzcbldb3wh7luyoang05j</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Olimpijske igre 1984.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>503641</id>
    <revision>
      <id>3820522</id>
      <parentid>3759652</parentid>
      <timestamp>2026-03-28T11:39:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3820522</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4049" sha1="b7krcfs1mtaslc2d3vudh2hsvfgc57q" xml:space="preserve">{{Infokutija Olimpijske igre|1984|Ljetne|Olimpijske
| ime               = Olimpijske igre 1984.
| slika             =
| veličina_slike    = 150
| alt               = 
| opis_slike        = 
| grad_domaćin      = [[Los Angeles]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| moto              = 
| broj_država       = 140
| broj_sportista    = 6.800 (5.231 muškaraca, 1.569 žena)
| broj_takmičenja   = 221 u 21 sportu (29 disciplina)
| otvaranje_igara   = 28. juli 1984.
| zatvaranje_igara  = 12. august 1984.
| igre_otvorio       = 
| igre_zatvorio      =
| olimpijski_plamen  = 
| olimpijski_stadion = 
| ljetne_pret        = [[Olimpijske igre 1980.|Moskva 1980.]]
| ljetne_sljed       = [[Olimpijske igre 1988.|Seoul 1988]]
| zimske_pret        = [[Zimske olimpijske igre 1984.|Sarajevo 1984.]]
| zimske_sljed       = [[Zimske olimpijske igre 1988.|Calgary 1988]]
}}
'''Ljetne olimpijske igre 1984.''' (zvanično '''XXIII olimpijske igre''', poznate i kao '''Los Angeles 1984''')&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://ba.voanews.com/a/a-29-a-2004-08-26-5-1-86192417/685450.html|title=Olimpijada u Los Angelesu 1984 - 2004-08-26|date=2004-08-26|website=Glas Amerike|language=bs|access-date=2026-03-28}}&lt;/ref&gt; bile su međunarodna [[Multi-sportski događaj|višesportska manifestacija]] održana od 28. jula do 12. avgusta 1984. u [[Los Angeles]]u, Kalifornija, Sjedinjene Američke Države. Bio je to drugi put da je Los Anđeles bio domaćin Igara, prvi put [[Olimpijske igre 1932.|1932. godine]]. Kalifornija je bila matična država sadašnjeg [[Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država|američkog predsjednika]] [[Ronald Reagan|Ronalda Reagana]], koji je zvanično otvorio Igre. Ovo su bile prve ljetne olimpijske igre pod [[Predsjednik Međunarodnog olimpijskog komiteta|predsjedavanjem MOK-a]] [[Juan Antonio Samaranch|Huana Antonia Samarancha]].

[[Bojkot Ljetnih olimpijskih igara 1984|Igre 1984. bojkotovalo je]] četrnaest zemalja [[Eastern Bloc|istočnog bloka]], uključujući Sovjetski Savez i Istočnu Njemačku, kao odgovor na [[Bojkot Ljetnih olimpijskih igara 1980|američki bojkot]] [[Olimpijske igre 1980.|Ljetnih olimpijskih igara 1980.]] u [[Moskva|Moskvi]], [[Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika|Rusija]], u znak protesta protiv [[Sovjetsko-afganistanski rat|sovjetske invazije na Afganistan]]; [[Socijalistička Republika Rumunija|Rumunija]] je bila jedina država sovjetskog bloka koja je odlučila da prisustvuje Igrama. Albanija, Iran i [[Velika socijalistička narodna Libijska Arapska Džamahirija|Libija]] su također odlučile da bojkotuju Igre iz nepovezanih razloga.

Uprkos tome što je teren u pojedinim sportovima bio iscrpljen zbog bojkota, na Igrama 1984. učestvovalo je 140 [[Nacionalni olimpijski komitet|nacionalnih olimpijskih komiteta]], što je tada bio rekordan broj.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=NO BOYCOTT BLUES|url=https://www.olympic.org/los-angeles-1984|work=olympic.org|access-date=6. 1. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;IOC&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.olympic.org/uk/games/past/index_uk.asp?OLGT=1&amp;OLGY=1984|title=Games of the XXIII Olympiad|publisher=International Olympic Committee|archive-url=https://web.archive.org/web/20080830223138/http://www.olympic.org/uk/games/past/index_uk.asp?OLGT=1&amp;OLGY=1984|archive-date=30. 8. 2008|url-status=live|access-date=31. 8. 2008}}&lt;/ref&gt; Sjedinjene Države su osvojile najviše zlatnih i ukupnih medalja, a slijede ih [[Socijalistička Republika Rumunija|Rumunija]] i [[Zapadna Njemačka]].
[[Datoteka:1984_Summer_Olympic_games_countries.png|mini|Države učesnice]]
[[Datoteka:1984_Summer_olympics_team_numbers.gif|mini|Broj sportista]]

== Reference ==
{{Refspisak|30em}}

== Vanjski linkovi ==
{{Olimpijske igre}}{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Stranice s nepregledanim prevodom]]
[[Kategorija:Ljetne olimpijske igre]]
[[Kategorija:Sportska takmičenja u Sjedinjenim Američkim Državama]]
[[Kategorija:1984. u Sjedinjenim Američkim Državama]]
[[Kategorija:1984. u sportu]]
[[Kategorija:Sport u Los Angelesu]]
[[Kategorija:Ljetne olimpijske igre 1984.]]</text>
      <sha1>b7krcfs1mtaslc2d3vudh2hsvfgc57q</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nagrada &quot;Holweck&quot;</title>
    <ns>0</ns>
    <id>505151</id>
    <revision>
      <id>3820406</id>
      <parentid>3802595</parentid>
      <timestamp>2026-03-27T20:12:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3820406</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13878" sha1="dkbm7n1m9vc962j72j3r5seer5hw5yu" xml:space="preserve">{{Infokutija nagrada
| ime                = Nagrada &quot;Holweck&quot;
| podnaslov          =
| trenutne_nagrade   = 
| slika              = 
| veličina_slike     = 
| alt                = 
| opis               = 
| deskripcija        = evropska nagrada za fiziku
| sponzor            = [[Société Française de Physique]], Institut za fiziku
| datum              =
| lokacija           = 
| država             = 
| organizator        = [[Société Française de Physique]], Institut za fiziku
| voditelj           = 
| preshow_voditelj   =
| nastupi            =
| nagrada            = 
| godina             = {{Početni datum i godine|1945||}}
| godina2            = 
| nosilac            = [[Amaury Triaud]]
| veb-sajt           = 
| mreža              = 
| dužina_trajanja    =
| ocjene             =
| producent          =
| režiser            =
| najbolji_film      =
| najbolji_režiser   =
| najviše_nagrada    =
| najviše_nominacija =
| slika2             =
| slika2veličina     =
| alt2               =
| opis2              =
| prethodno          = 
| glavno             = 
| sljedeće           = 
}}
'''Medalja i nagrada Fernand Holweck''' je glavna evropska nagrada za fiziku koju svake godine zajednički dodjeljuju Britanski [[institut za fiziku]] (IOP) i [[Société Française de Physique]] (SFP).&lt;ref name=&quot;Award&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.iop.org/about/awards/bilateral/holweck/page_38477.html|title=Fernand Holweck Medal and Prize|publisher=Institute of Physics|access-date=14. 1. 2020}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.cirs.info/prix-fiche,langue.eng-id.854.html|title=Scientific prizes and awards / Physics - Holweck Medal and Prize|publisher=International Center for Scientific Research}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;125years&quot;&gt;{{Cite book|last=Lewis|first=John|title=125 Years: The Physical Society &amp; The Institute of Physics|publisher=Taylor &amp; Francis Ltd|year=1999|isbn=9780750306096|page=235}}&lt;/ref&gt; To je jedna od četiri Grand Prix-a SFP-a i jedna od četiri Međunarodne bilateralne nagrade IOP-a, koja se sastoji od zlatne medalje i novčane nagrade od 3000 €.

== Historija ==
Nagrada je ustanovljena 1945. godine kao spomen na [[Fernand Holweck|Fernanda Holwecka]] i druge francuske fizičare koje su proganjali ili ubili nacisti tokom [[Nemačka okupacija Francuske tokom Drugog svetskog rata|njemačke okupacije Francuske tokom Drugog svjetskog rata]], od 1940. do 1945.&lt;ref name=&quot;Award&quot;/&gt; Prvobitno je to bila nagrada od 150 funti.&lt;ref&gt;{{Cite book|title=The Grants Register 1983–1985|publisher=Palgrave Macmillan|year=1982|isbn=1349049751|page=996}}&lt;/ref&gt; Dodjeljuje se za istaknuti rad u eksperimentalnoj fizici (što odražava Holweckov naučni interes) ili u teorijskoj fizici koja je usko povezana s eksperimentiranjem.&lt;ref name=&quot;125years&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Group|first=Gale|url=https://books.google.com/books?id=9mo7AQAAIAAJ|title=Awards, Honors &amp; Prizes: International and Foreign 1997|date=1. 11. 1996|publisher=Gale / Cengage Learning|isbn=978-0-7876-0879-8|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=gZE9AQAAIAAJ|title=British Science News|date=1947|publisher=British Council, Science Department|language=en}}&lt;/ref&gt;

Nagrada Holweck dodjeljuje se svake godine, naizmenično francuskom fizičaru i britanskom ili irskom fizičaru. Godine 1974. dodijeljene su dvije nagrade za obilježavanje stogodišnjice ova dva društva.&lt;ref name=&quot;Award&quot;/&gt; Holweckovi laureati uključuju nekoliko dobitnika [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]].&lt;ref name=&quot;Award&quot; /&gt; Nagrada je privukla povećanu medijsku pažnju 2014. kada je dodijeljena iranskom fizičaru [[Ramin Golestanian|Raminu Golestanianu]]. 
[[Datoteka:Fernand_Holweck.jpg|desno|mini| Fernand Holweck]]

== Spisak dobitnika medalje ==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|+Spisak dobitnika medalje&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.iop.org/about/awards/bilateral/holweck/medallists/page_38481.html|title=Holweck medal recipients|publisher=Institute of Physics|access-date=14. 1. 2020}}&lt;/ref&gt;
!Godina
!Dobitnik
!Referenca
|-
|1946.
|[[Charles Sadron]]
|
|-
|1947.
|[[Edward Neville da Costa Andrade]]
|
|-
|1948.
|[[Yves Rocard]]
|
|-
|1949.
|[[Leslie Fleetwood Bates]]
|&lt;ref&gt;{{Cite journal|date=1. 3. 1949|title=Holweck Prize and Medal : Prof. L. F. Bates|journal=Nature|volume=163|issue=4143|pages=475|bibcode=1949Natur.163R.475.|doi=10.1038/163475b0|doi-access=free}}&lt;/ref&gt;
|-
|1950.
|[[Pierre Jacquinot]]
|
|-
|1951.
|[[Thomas Ralph Merton]]
|
|-
|1952.
|[[Louis Néel]]
|
|-
|1953.
|[[J. A. Ratcliffe|John Ashworth Ratcliffe]]
|
|-
|1954.
|[[Alfred Kastler]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://books.google.com/books?id=epctAAAAIAAJ|title=Laboratory Practice - Google Books|date=23. 3. 2007|access-date=14. 1. 2020}}&lt;/ref&gt;
|-
|1955.
|[[Nicholas Kurti]]
|
|-
|1956.
|[[Jean Paul Mathieu]]
|
|-
|1957.
|[[Denys Haigh Wilkinson]]
|
|-
|1958.
|[[Anatole Abragam]]
|
|-
|1959.
|[[Robert Hanbury Brown]]
|
|-
|1960.
|[[Jean Brossel]]
|
|-
|1961.
|[[Alfred Brian Pippard]]
|
|-
|1962.
|[[Jean-François Denisse]]
|
|-
|1963.
|[[Frederick Charles Frank]]
|
|-
|1964.
|[[Jacques Friedel]]
|
|-
|1965.
|[[Martin Ryle]]
|
|-
|1966.
|[[Raimond Castaing]]
|
|-
|1967.
|[[Heinrich Gerhard Kuhn]]
|
|-
|1968.
|[[Pierre-Gilles de Gennes]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.iucr.org/people/nobel-prize/degennes|title=P.G. de Gennes|publisher=IUCr|access-date=14. 1. 2020}}&lt;/ref&gt;
|-
|1969.
|[[Alan Howard Cottrell]]
|
|-
|1970.
|[[Pierre Connes]]
|
|-
|1971.
|[[Dennis Gabor]]
|&lt;ref&gt;{{cite journal|year=1971|title=1971 Holweck Medal goes to Dennis Gabor|url=https://physicstoday.scitation.org/doi/abs/10.1063/1.3022398|journal=Physics Today|volume=24|issue=10|page=63|doi=10.1063/1.3022398|access-date=14. 1. 2020}}&lt;/ref&gt;
|-
|1972.
|[[Lionel Solomon]]
|
|-
|1973.
|[[Brian David Josephson]]
|&lt;ref&gt;{{cite journal|year=1973|title=IOP presents awards to four physicists|url=https://physicstoday.scitation.org/doi/abs/10.1063/1.3128241|journal=Physics Today|volume=26|issue=9|pages=67–73|doi=10.1063/1.3128241|access-date=14. 1. 2020}}&lt;/ref&gt;
|-
|1974.
|[[Philippe Nozières]]
[[Antony Hewish]]
|&lt;ref&gt;{{cite journal|year=1974|title=Hewish and Nozieres receive Holweck Medals|url=https://physicstoday.scitation.org/doi/abs/10.1063/1.3128834|journal=Physics Today|volume=27|issue=8|pages=67–68|doi=10.1063/1.3128834|access-date=14. 1. 2020}}&lt;/ref&gt;
|-
|1975.
|[[Evry Schatzman]]
|
|-
|1976.
|[[Harry Elliot]]
|&lt;ref&gt;{{cite journal|year=1976|title=Harry Elliot receives British and French medal|url=https://physicstoday.scitation.org/doi/abs/10.1063/1.3023640|journal=Physics Today|volume=29|issue=8|page=72|bibcode=1976PhT....29h..72.|doi=10.1063/1.3023640|access-date=14. 1. 2020}}&lt;/ref&gt;
|-
|1977.
|[[Maurice Goldman (physicist)|Maurice Goldman]]
|
|-
|1978.
|[[William Frank Vinen]]
|&lt;ref&gt;{{cite journal|year=1978|title=European societies honor Vinen and Walther|url=https://physicstoday.scitation.org/doi/abs/10.1063/1.2995197|journal=Physics Today|volume=31|issue=9|page=68|doi=10.1063/1.2995197|access-date=14. 1. 2020}}&lt;/ref&gt;
|-
|1979.
|[[André Blandin]]
|
|-
|1980.
|[[David James Thouless]]
|
|-
|1981.
|[[René Turlay]]
|
|-
|1982.
|[[Raymond Hide]]
|
|-
|1983.
|[[Gérard Toulouse]]
|
|-
|1984.
|[[Brebis Bleaney]]
|&lt;ref&gt;{{cite journal|year=1984|title=Max Born Prize to Faessler; Holweck medal to Bleaney|url=https://physicstoday.scitation.org/doi/abs/10.1063/1.2915941|journal=Physics Today|volume=37|issue=11|page=117|bibcode=1984PhT....37Q.117.|doi=10.1063/1.2915941|access-date=14. 1. 2020}}&lt;/ref&gt;
|-
|1985.
|[[Denis Jérome]]
|
|-
|1986.
|[[Gareth Gwyn Roberts]]
|
|-
|1987.
|[[Edouard Fabre (scientist)|Edouard Fabre]]
|&lt;ref&gt;{{cite journal|author=Physics Bulletin|date=26. 2. 2015|title=Awards: Holweck Medal and Prize - IOPscience|url=https://iopscience.iop.org/article/10.1088/0031-9112/38/6/012|journal=Physics Bulletin|publisher=Iopscience.iop.org|volume=38|issue=6|pages=208|doi=10.1088/0031-9112/38/6/012|access-date=14. 1. 2020}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.the-scientist.com/happenings/happenings-63489|title=Happenings &amp;#124; The Scientist Magazine|publisher=TheScientist|archive-url=https://web.archive.org/web/20220117080253/https://www.the-scientist.com/happenings/happenings-63489|archive-date=17. 1. 2022|url-status=dead|access-date=14. 1. 2020}}&lt;/ref&gt;
|-
|1988.
|[[Peter Hirsch]]
|
|-
|1989.
|[[Eric Varoquaux]]
|
|-
|1990.
|[[Roger Cowley]]
|&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Birgeneau|first=Robert J.|year=2017|title=Roger Arthur Cowley. 24 February 1939 — 27 January 2015|journal=Biographical Memoirs of Fellows of the Royal Society|publisher=royalsocietypublishing.org|volume=63|pages=137–157|doi=10.1098/rsbm.2017.0011|s2cid=67431706|doi-access=free}}&lt;/ref&gt;
|-
|1991.
|[[Alain Aspect]]
|
|-
|1992.
|[[Donald Hill Perkins]]
|
|-
|1993.
|[[David Ruelle]]
|
|-
|1994.
|[[Lawrence John Challis]]
|
|-
|1995.
|[[Pierre Léna]]
|
|-
|1996.
|[[John Wickham Steeds]]
|
|-
|1997.
|[[Jean-Pierre Briand]]
|
|-
|1998.
|[[William Gelletly]]
|
|-
|1999.
|[[Oriol Bohigas Martí|Oriol Bohigas]]
|
|-
|2000.
|[[Frank Read|Frank Henry Read]]
|
|-
|2001.
|[[Pierre Coullet]]
|
|-
|2002.
|[[John Pethica|John Bernard Pethica]]
|
|-
|2003.
|[[Catherine Brechignac]]
|
|-
|2004.
|[[Adrian Wyatt|Adrian F G Wyatt]]
|
|-
|2005.
|[[Philippe Monod]]
|
|-
|2006.
|[[Julia Higgins]]
|
|-
|2007.
|[[Jean-Pierre Hulin]]
|
|-
|2008.
|[[Denis Weaire]]
|
|-
|2009.
|[[Christian Colliex]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.lps.u-psud.fr/spip.php?article1320&amp;lang=en|title=Laboratoire de Physique des Solides - UMR 8502 - Christian Colliex is awarded Hollweck Prize 2009|publisher=Lps.u-psud.fr|archive-url=https://web.archive.org/web/20090616145128/http://www.lps.u-psud.fr/spip.php?article1320&amp;lang=en|archive-date=16. 6. 2009|url-status=dead|access-date=14. 1. 2020}}&lt;/ref&gt;
|-
|2010.
|[[Steven T. Bramwell]]
|
|-
|2011.
|[[Joël Cibert]]
|
|-
|2012.
|[[Helen Gleeson]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.lcinet.kent.edu/ILCS/main/news/files/f5290b7861d4141be2399a84e91abb8f-29.html|title=Holweck Prize awarded to Helen Gleeson &amp;#124; ILCS news|publisher=Lcinet.kent.edu|archive-url=https://web.archive.org/web/20210724064904/https://www.lcinet.kent.edu/ILCS/main/news/files/f5290b7861d4141be2399a84e91abb8f-29.html|archive-date=24. 7. 2021|url-status=dead|access-date=14. 1. 2020}}&lt;/ref&gt;
|-
|2013.
|[[Alexandre Bouzdine]]
|
|-
|2014.
|[[Ramin Golestanian]]
|&lt;ref name=&quot;irandaily&quot;&gt;{{cite news|url=http://www.iran-daily.com/News/656.html|work=Iran Daily|title=Iranian wins Holweck medal|date=22. 8. 2014}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://realiran.org/iranian-physics-wins-the-2014-holweck-medal/|title=Iranian Physics Wins the 2014 Holweck Medal|date=23. 8. 2014|publisher=Real Iran|access-date=14. 1. 2020}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.ictp.it/about-ictp/media-centre/news/news-archive/2014/9/matter_of_equilibrium.aspx|title=ICTP - A Matter of Equilibrium|publisher=Ictp.it|archive-url=https://web.archive.org/web/20200509155158/https://www.ictp.it/about-ictp/media-centre/news/news-archive/2014/9/matter_of_equilibrium.aspx|archive-date=9. 5. 2020|url-status=dead|access-date=14. 1. 2020}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://ictp-ecar.org/news/scientific-council-member-receives-prestigious-award/|title=Scientific Council Member Receives Prestigious Award|date=4. 9. 2014|publisher=Ictp-ecar.org|access-date=14. 1. 2020}}&lt;/ref&gt;
|-
|2015.
|[[Isabelle Ledoux-Rak]]
|&lt;ref&gt;{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=WWU7AQAAIAAJ|title=Awards, honors, and prizes - Paul Wasserman, Janice W. McLean, Gale Research Company - Google Books|date=11. 11. 2009|publisher=Gale / Cengage Learning|isbn=9781414418995|access-date=14. 1. 2020}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.sfpnet.fr/holweck-2015-prize-giving|title=Holweck 2015 Prize Giving - Société Française de Physique|date=30. 9. 2015|publisher=Sfpnet.fr|access-date=14. 1. 2020|archive-date=18. 8. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190818110051/https://www.sfpnet.fr/holweck-2015-prize-giving|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|2016.
|[[Zoran Hadžibabić]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.amop.phy.cam.ac.uk/Holweck|title=Holweck Prize awarded to Prof Hadzibabic &amp;#124; Atomic, Mesoscopic and Optical Physics|date=10. 5. 2019|publisher=Amop.phy.cam.ac.uk|access-date=14. 1. 2020}}&lt;/ref&gt;
|-
|2017.
|[[Victor Malka]]
|
|-
|2018.
|[[Marina Galand]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.sfpnet.fr/holweck-prize-2018-awarded-to-marina-galand|title=Holweck Prize 2018 awarded to Marina Galand|website=www.sfpnet.fr|publisher=Société Française de Physique|access-date=28. 12. 2019}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.imperial.ac.uk/news/183596/space-physicist-galand-wins-fernand-holweck/|title=Space Physicist Galand wins the Fernand Holweck Medal and Prize|last=Wade|first=Jess|date=8. 12. 2017|website=Imperial News|publisher=Imperial College London}}&lt;/ref&gt;
|-
|2019.
|[[Xavier Garbet]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.sfpnet.fr/the-iop-sfp-holweck-prize-2019-awarded-to-xavier-garbet|title=The IOP-SFP Holweck Prize 2019 awarded to Xavier Garbet|date=25. 11. 2019|website=www.sfpnet.fr|publisher=Société Française de Physique}}&lt;/ref&gt;
|-
|2020.
|[[Charles Adams]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.sfpnet.fr/the-iop-sfp-holweck-prize-2020-awarded-to-charles-adams|title=The IOP-SFP Holweck Prize 2020 awarded to Charles Adams|date=27. 11. 2020|website=www.sfpnet.fr|publisher=Société Française de Physique}}&lt;/ref&gt;
|-
|2021.
|[[Guy Le Lay]]
|
|-
|2022.
|[[Philippe Claudin]] i [[Bruno Andreotti]]
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.iop.org/about/awards/international-bilateral-awards/fernand-holweck-medal-and-prize-recipients|title=Fernand Holweck Medal and Prize recipients {{!}} Institute of Physics|website=www.iop.org|language=en|access-date=18. 7. 2025}}&lt;/ref&gt;
|-
|2023.
|[[Amaury Triaud]]
|
|-
|2024.
|[[Ludovic Berthier]]
|
|}
== Reference ==
{{Refspisak}}

[[Kategorija:Naučne nagrade]]</text>
      <sha1>dkbm7n1m9vc962j72j3r5seer5hw5yu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Njegoševa nagrada</title>
    <ns>0</ns>
    <id>512594</id>
    <revision>
      <id>3820482</id>
      <parentid>3660163</parentid>
      <timestamp>2026-03-28T10:00:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3820482</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5412" sha1="nr55x2477yfhtw7rm67vny6n3owxntd" xml:space="preserve">{{Infokutija nagrada
| ime                = Njegoševa nagrada
| podnaslov          = 
| trenutne_nagrade   = 
| slika              = 
| veličina_slike     = 
| alt                = 
| opis               = 
| deskripcija        = za životno delo književniku koji stvara na nekom od južnoslovenskih jezika
| sponzor            =
| datum              =
| lokacija           = 
| država             = [[Crna Gora]]
| organizator        = [[Vlada Crne Gore]]
| nagrada            = 
| godina             = {{Početni datum i godine|1963||}}
| godina2            = 
| nosilac            = [[Dubravka Ugrešić]] (2023)
| veb-sajt           = 
}}
'''Njegoševa nagrada''' književna je nagrada u [[Crna Gora|Crnoj Gori]], dodeljivana trogodišnje od 1963. do 1997, te od 2009. do 2013. Kasnije, od 2017. do 2019. dobitnici su nagrađivani dvogodišnje.&lt;ref name=&quot;vrijeme112013&quot;&gt;{{cite news |last1=Brković|first1=Balša|title=Jugoslovenski Nobel: Pola stoljeća u tri čina |url=https://www.vijesti.me/zabava/257410/jugoslovenski-nobel-pola-stoljeca-u-tri-cina |access-date=18. 3. 2022 |date=11. 11. 2013}}&lt;/ref&gt; Od 2019. Njegoševa nagrada se dodeljuje jednom u četiri godine.&lt;ref name=&quot;vrijeme181123&quot;&gt;{{cite news|last1=Brković|first1=Balša|title=Ljetopis Njegoševe nagrade: pravi otisak društva i vremena|url=https://www.vijesti.me/kultura/682340/ljetopis-njegoseve-nagrade-pravi-otisak-drustva-i-vremena|access-date=24. 6. 2024|date=18. 11. 2023}}&lt;/ref&gt;

Njegoševu nagradu dodeljuje međunarodni žiri koji imenuje [[Vlada Crne Gore]] za životno delo književniku koji stvara na nekom od [[Južnoslavenski jezici|južnoslovenskih jezika]], odnosno čija su dela prepoznata kao trajne vrednosti matične države.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Zakon o državnim nagradama |url=https://me.propisi.net/zakon-o-drzavnim-nagradama/ |access-date=18. 3. 2022 |date=6. 3. 2019 }}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

U žiri za dodelu Njegoševa nagrada imenuje se po jedan član iz [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], [[Bugarska|Bugarske]], [[Crna Gora|Crne Gore]], [[Sjeverna Makedonija|Sjeverne Makedonije]], [[Slovenija|Slovenije]], [[Srbija|Srbije]] i [[Hrvatska|Hrvatske]].

Njegoševa nagrada uručuje se na [[Cetinje|Cetinju]] a dobitniku je uručuje [[Predsjednik Crne Gore]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://okf-cetinje.org/miloradu-popovicu-njegoseva-nagrada/|title=Miloradu Popovicu Njegoševa nagrada|date=12. 10. 2017|access-date=24. 6. 2024}}&lt;/ref&gt;

== Dobitnici==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Godina
!Dobitnik
!''Djelo''
!Reference
|-
|1963.
|[[Mihailo Lalić]]
|''Lelejska gora''
|
|-
|1966.
|[[Miroslav Krleža]]
|''Zastave''
|
|-
|1969.
|[[Meša Selimović]]
|''Derviš i smrt''
|
|-
|1972.
|[[Branko Ćopić]]
|''Bašta sljezove boje''
|
|-
|1975.
|[[Blaže Koneski]]
|''Zapisi''
|
|-
|1978.
|[[Oskar Davičo]]
|''Reči na delu''
|
|-
|1981.
|[[Josip Vidmar]]
|''Likovi''
|
|-
|1984.
|[[Desanka Maksimović]]
|
|
|-
|1987.
|[[Borislav Pekić]]
|''Zlatno runo''
|
|-
|1990.
|[[Dobrica Ćosić]]
|''Vreme zla''
|
|-
|1993.
|[[Stevan Raičković]]
|
|
|-
|1997.
|[[Matija Bećković]]
|
|
|-
|—.
| colspan=&quot;3&quot; |Nije dodeljena
|-
|2009.
|[[Mirko Kovač]]
|''Ruže za Nives Koen''
|
|-
|2013.
|[[Tomaž Šalamun]]
|
|&lt;ref name=&quot;vrijeme2013&quot;&gt;{{cite news|first1=Mina|last1=.|title=Njegoševa nagrada za Tomaža Šalamuna|url=https://www.vijesti.me/zabava/262456/njegoseva-nagrada-za-tomaza-salamuna|access-date=18. 3. 2022|publisher=Вријеме|date=27. 9. 2013}}&lt;/ref&gt;
|-
|2015.
|[[Miljenko Jergović]]
|''Rod''
|&lt;ref name=&quot;balkana.aljazeera.net&quot;&gt;{{cite news|title=Miljenku Jergoviću uručena Njegoševa nagrada|url=https://balkans.aljazeera.net/news/culture/2015/11/14/miljenku-jergovicu-urucena-njegoseva-nagrada|publisher=Al-Jazeera Balkans|date=14. 11. 2015}}&lt;/ref&gt;
|-
|2017.
|[[Milorad Popović]]
|''Čovjek bez lica''
|&lt;ref name=&quot;cdm2017&quot;&gt;{{cite news|title=Književniku Miloradu Popoviću uručena Njegoševa nagrada|url=https://www.cdm.me/kultura/knjizevniku-miloradu-popovicu-urucena-njegoseva-nagrada/|publisher=Cafe del Montenegro|access-date=18. 3. 2022|date=13. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;
|-
|2019.
|[[Jovica Aćin]]
|''Srodnici''
|&lt;ref name=&quot;cdm2019&quot;&gt;{{cite news|title=Đukanović: Crnogorci s ponosom baštine veliko i umno djelo Njegoševo|url=https://www.cdm.me/drustvo/dukanovic-crnogorci-s-ponosom-bastine-veliko-i-umno-djelo-njegosevo/|access-date=18. 3. 2022|publisher=Cafe del Montenegro|date=13. 11. 2019}}&lt;/ref&gt;
|-
|2023.
|[[Dubravka Ugrešić]]
|
|&lt;ref name=&quot;gov.me&quot;&gt;{{cite news|title=Književnica Dubravka Ugrešić dobitnica Njegoševe nagrade|url=https://www.gov.me/clanak/knjizevnica-dubravka-ugresic-dobitnica-njegoseve-nagrade|access-date=24. 6. 2024|publisher=Vlada Crne Gore|date=16. 10. 2023}}&lt;/ref&gt;
|}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
*[https://www.vijesti.me/kultura/680417/kako-se-sve-dobijala-njegoseva-nagrada-politika-knjizevnost-i-ostali-demoni Kako je sve dobilo Njegoševa nagrada: politika, književnost i ostali demoni]
*[https://www.vijesti.me/kultura/681402/kako-se-sve-dobijala-njegoseva-nagrada-beckovic-po-zelji-djukanovica Kako je osvojena Njegoševa nagrada: Bećković na zahtjev Đukanovića]
*[https://www.vijesti.me/kultura/682340/ljetopis-njegoseve-nagrade-pravi-otisak-drustva-i-vremena Ljetopis Njegoševe nagrade: pravi otisak društva i vremena]

[[Kategorija:Crnogorske literarne nagrade|Njegoševa nagrada]]
[[Kategorija:Njegoševa nagrada|*]]</text>
      <sha1>nr55x2477yfhtw7rm67vny6n3owxntd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nogometna reprezentacija Ruske Imperije</title>
    <ns>0</ns>
    <id>514881</id>
    <revision>
      <id>3820495</id>
      <parentid>3783407</parentid>
      <timestamp>2026-03-28T10:47:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3820495</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11749" sha1="jk2fzb90ej6bawjotdhrjc0di4l7swh" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometna reprezentacija
| Naziv                  = Nogometna reprezentacija Ruske Imperije
| Datum                  = 1910–1914
| Logo                   = Lesser Coat of Arms of Russian Empire.svg
| Nadimak                = 
| Savez                  = [[Nogometni savez Rusije|Sveruski nogometni savez]]
| Ostali savezi          = 
| Konfederacija          = 
| Podkonfederacija       = 
| Selektor               = {{ZD|Ruska Imperija}} [[Robert Fulda]] {{Small|(zadnji)}}
| Trenutni kapiten       = 
| Najviše nastupa        = [[Vasilij Žitarev]] (7)
| Najbolji strijelac     = [[Vasilij Žitarev]] (4)
| Stadion                = 
| FIFA trigram           = RUS
| FIFA rang              = 
| Najveći FIFA rang      = 
| Najniži FIFA rang      = 
  | uzorak_lr1     = 
  | uzorak_t1      = _old_laced
  | uzorak_dr1     = 
  | uzorak_š1      = 
  | uzorak_č1      = 
  | lijeva ruka1   = FFA500
  | tijelo1        = FFA500
  | desna ruka1    = FFA500
  | šorc1          = 000000
  | čarape1        = FFA500
  | uzorak_lr2     = 
  | uzorak_t2      = _old_laced
  | uzorak_dr2     = 
  | uzorak_š2      = 
  | uzorak_č2      = 
  | lijeva ruka2   = 000000
  | tijelo2        = 000000
  | desna ruka2    = 000000
  | šorc2          = 000000
  | čarape2        = 000000
| Prva utakmica            = ''Neslužbena''&lt;br/&gt;{{NOG|Ruska Imperija}} 5–4 {{NOG-D|BOH}}&lt;br/&gt;{{Small|([[Sankt Peterburg]], [[Ruska Imperija|Rusija]]; 16. oktobar 1910)}}&lt;br/&gt;''Službena''&lt;br/&gt;{{ZD|Ruska Imperija}} [[Nogometna reprezentacija Finske|Finska]] 2–1 {{NOG-D|Ruska Imperija}}&lt;br/&gt;{{Small|([[Stockholm]], [[Švedska]]; 30. juni 1912)}}
| Najveća pobjeda          = {{NOG|Ruska Imperija}} 5–4 {{NOG-D|BOH}}&lt;br/&gt;{{Small|([[Sankt Peterburg]], [[Ruska Imperija|Rusija]]; 16. oktobar 1910)}}&lt;br&gt;{{NOG|Ruska Imperija}} 1–0 {{NOG-D|BOH}}&lt;br/&gt;{{Small|([[Moskva]], [[Ruska Imperija|Rusija]]; 23. oktobar 1910)}}
| Najveći poraz            = {{NOG|NJE|carstvo}} 16–0 {{NOG-D|Ruska Imperija}}&lt;br/&gt;{{Small|([[Stockholm]], [[Švedska]]; 1. juli 1912)}}
| Posljednja utakmica      = {{NOG|NOR}} 1–1 {{NOG-D|Ruska Imperija}}&lt;br/&gt;{{Small|([[Oslo|Kristianija]], [[Norveška]]; 12. juli 1914)}}
&lt;!-- Prvenstvo koje nije navedeno --&gt;
| Naziv prvenstva                 = Olimpijske igre
| Broj učestvovanja na prvenstvu  = 1
| Prvo učestvovanje na prvenstvu  = [[Nogomet na Olimpijskim igrama 1912.|1912.]]
| Najbolji rezultat na prvenstvu  = Četvrtfinale [[Nogomet na Olimpijskim igrama 1912.|1912.]]
}}
'''Nogometna reprezentacija Ruske Imperije''' bila je [[nogomet]]na reprezentacija koja je predstavljala [[Ruska Imperija|Rusku Imperiju]] od 1910. do 1914.

== Historija ==
[[Datoteka:Football_at_the_1912_Summer_Olympics_-_Russia_squad.JPG|mini|265x265piksel|Nogometna reprezentacija Ruske Imperije na [[Olimpijske igre 1912.|Olimpijskim igrama 1912.]]]]
Ruska Imperija odigrala je svoju prvu nezvaničnu utakmicu u oktobru 1910. protiv [[Nogometna reprezentacija Češke|reprezentacije Bohemije]], pobjedom od 5-4.&lt;ref name=&quot;matches2&quot;&gt;[http://www.rusteam.permian.ru/history/index.html Матчи] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181213105254/http://www.rusteam.permian.ru/history/index.html |date=13. 12. 2018 }} Сборная России по футболу (in Russian). Retrieved 18 June 2014.&lt;/ref&gt; [[Nogometni savez Rusije|Sveruski nogometni savez]] osnovan je u januaru 1912. i iste godine je primljen u [[FIFA]]-u.&lt;ref&gt;[http://www.footballinrussia.com/ Football in Russia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161030152921/http://www.footballinrussia.com/ |date=30. 10. 2016 }} Retrieved 18 June 2014.&lt;/ref&gt; Prva zvanična utakmica bila je u drugom kolu protiv [[Nogometna reprezentacija Finske|reprezentacije Finske]] na [[Nogomet na Olimpijskim igrama 1912.|Olimpijskim igrama 1912.]] u [[Stockholm|Stokholmu]], pri čemu su se [[Finci]] takmičili odvojeno, iako su u to vrijeme bili dio Imerije.&lt;ref name=&quot;matches2&quot;/&gt;

Razvoj ligaškog nogometa u Rusiji zaustavljen je izbijanjem [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] 1914.&lt;ref name=&quot;history&quot;&gt;[http://www.rusartnet.com/russia/sport/football/history-of-russian-football History of Russian Football] The Premier Site for Russian Culture. Retrieved 18 June 2014.&lt;/ref&gt; Utakmice sa [[Nogometna reprezentacija Njemačke|reprezentacijom Njemačke]] i [[Nogometna reprezentacija Francuske|Francuske]] bili su planirani za proljeće 1915, ali su otkazane. Veliki broj igrača je ubijen u ratu, a drugi su pobjegli iz zemlje nakon [[Oktobarska revolucija|Oktobarske revolucije]] 1917.&lt;ref name=&quot;history&quot; /&gt; [[Nogometna reprezentacija Sovjetskog Saveza]] formirana je u augustu 1923.&lt;ref name=&quot;rsssf2&quot;&gt;[https://www.rsssf.org/tablesu/ussr-intres1135.html Soviet Union - International Results 1911-1935 - Details] The Rec.Sport.Soccer Statistics Foundation. Retrieved 18 June 2014.&lt;/ref&gt; i FIFA ju je prihvatila kao nasljednika nogometne reprezentacije Ruske Imperije, a 1992. postaje [[nogometna reprezentacija Rusije]].

== Selektori ==

* {{ZD|Ruska Imperija}} [[Georges Duperron]] (1910–1913)
* {{ZD|Ruska Imperija}} [[Robert Fulda]] (1914)

== Takmičarski rekord ==

=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|+[[Nogomet na Olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]
!Godina
!Runda
!{{Abbr|Poz.|Pozicija}}
!{{Abbr|OU|Odigranih utakmica}}
!{{Abbr|P|Pobjeda}}
!{{Abbr|N|Neriješeno}}
!{{Abbr|I|Izgubljeno}}
!{{Abbr|DG|Datih golova}}
!{{Abbr|PG|Primljenih golova}}
|-
|{{ZD|Grčka|stara}} [[Olimpijske igre 1896.|1896.]]
| colspan=&quot;8&quot; |''Nije održan nogometni turnir''
|-
|{{ZD|Francuska|1794}} [[Nogomet na Olimpijskim igrama 1900.|1900.]]
| colspan=&quot;8&quot; rowspan=&quot;3&quot; |''Nije se kvalifikovala''
|-
|{{ZD|SAD|1896}} [[Nogomet na Olimpijskim igrama 1904.|1904.]]
|-
|{{ZD|UK}} [[Nogomet na Olimpijskim igrama 1908.|1908.]]
|-
|{{ZD|Švedska}} [[Nogomet na Olimpijskim igrama 1912.|1912.]]
|Druga runda
|11.
|2
|0
|0
|2
|1
|18
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Ukupno
!1/4
!2
!0
!0
!2
!1
!18
|}

== Utakmice ==
Nogometna reprezentacija Ruske Imperije odigrala je ukupno 8 zvaničnih i 8 nezvaničnih utakmica između oktobra 1910. i jula 1914.&lt;ref name=&quot;matches2&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[http://russiateam.com/results/1911_1935.html All Time Results] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210228132501/http://russiateam.com/results/1911_1935.html |date=28. 2. 2021 }} The Website of Russian and USSR National Football Team. Retrieved 18 June 2014.&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Datum
!Lokacija
!Stadion
!Takmičenje
!Protivnik
!Rezultat&lt;sup&gt;(1) &lt;/sup&gt;
|-
|16. oktobar 1910.
|[[Sankt Peterburg]], [[Rusija]]
|Stadion &quot;Sport&quot;
| rowspan=&quot;6&quot; |Neslužbena
|{{NOG|BOH}}
| align=&quot;center&quot; |5–4
|-
|23. oktobar 1910.
|[[Moskva]], [[Rusija]]
|Stadion &quot;ZKS&quot;
|{{NOG|BOH}}
| align=&quot;center&quot; |1–0
|-
|2. septembar 1911.
| rowspan=&quot;3&quot; |[[Sankt Peterburg]], [[Rusija]]
| rowspan=&quot;3&quot; |Stadion &quot;Nevski&quot;
|{{NOGA|ENG|full=y}}
| align=&quot;center&quot; |0–14
|-
|3. septembar 1911.
|{{NOGA|ENG|full=y}}
| align=&quot;center&quot; |0–7
|-
|4. septembar 1911.
|{{NOGA|ENG|full=y}}
| align=&quot;center&quot; |0–11
|-
|6. maj 1912.
|[[Moskva]], [[Rusija]]
|Golf klub &quot;Unija&quot;
| rowspan=&quot;2&quot; |{{ZD|Rusija}} [[Nogometna reprezentacija Finske|Finska]]
| align=&quot;center&quot; |1–1
|-
|30 June 1912.
| rowspan=&quot;3&quot; |[[Stockholm]], [[Švedska]]
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Olimpijski stadion u Stockholmu|Olimpijski stadion]]
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Nogomet na Olimpijskim igrama 1912.|Olimpijske igre]]
| align=&quot;center&quot; |1–2
|-
|1. juli 1912.
|{{NOG|NJE|carstvo}}
| align=&quot;center&quot; |0–16
|-
|3. juli 1912.
|[[Tranebergs Idrottsplats]]
|Prijateljska
|{{NOG|Norveška}}
| align=&quot;center&quot; |1–2
|-
|12. juli 1912.
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Moskva]], [[Rusija]]
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Sokolniki Park|Sokolniki park]]
|Neslužbena
| rowspan=&quot;2&quot; |{{NOG|MAĐ|1867}}
| align=&quot;center&quot; |0–9
|-
|14. juli 1912.
|Prijateljska
| align=&quot;center&quot; |0–12
|-
|29. april 1913.
|[[Sankt Peterburg]], [[Rusija]]
|Stadion &quot;Nevski&quot;
|Neslužbena
| rowspan=&quot;2&quot; |{{NOG|Švedska}}
| align=&quot;center&quot; |1–5
|-
|4. maj 1913.
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Moskva]], [[Rusija]]
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Sokolniki park]]
| rowspan=&quot;4&quot; |Prijateljska
| align=&quot;center&quot; |1–4
|-
|14. septembar 1913.
|{{NOG|NOR}}
| align=&quot;center&quot; |1–1
|-
|5. juli 1914.
|[[Stockholm]], [[Švedska]]
|[[Olimpijski stadion u Stockholmu|Olimpijski stadion]]
|{{NOG|Švedska}}
| align=&quot;center&quot; |2–2
|-
|12. juli 1914.
|[[Oslo|Kristianija]], [[Norveška]]
|[[Stadion Bislett|Bislett]]
|{{NOG|Norveška}}
| align=&quot;center&quot; |1–1
|}
&lt;sup&gt;(1)&lt;/sup&gt; Rezultat Ruske Imperije prikazan je prvi.

== Međusobni susreti ==
''Utakmice do 12. jula 1914.''
{{#invoke:sports table|main|style=WDL
|show_positions=n
|ranking_style=wperc
|show_totals=yes
|sortable_table=yes

|team1=BOH|name_BOH=''{{NOG|BOH}}''
|team2=ENG|name_ENG={{NOGA|ENG|full=y}}
|team3=FIN|name_FIN={{ZD|Rusija}} [[Nogometna reprezentacija Finske|Finska]]
|team4=NJE|name_NJE={{NOG|NJE}}
|team5=MAĐ|name_MAĐ={{NOG|MAĐ}}
|team6=NOR|name_NOR={{NOG|NOR}}
|team7=ŠVE|name_ŠVE={{NOG|ŠVE}}

|win_BOH=2|draw_BOH=0|loss_BOH=0|gf_BOH=6|ga_BOH=4
|win_ENG=0|draw_ENG=0|loss_ENG=3|gf_ENG=0|ga_ENG=32
|win_FIN=0|draw_FIN=1|loss_FIN=1|gf_FIN=2|ga_FIN=3
|win_NJE=0|draw_NJE=0|loss_NJE=1|gf_NJE=0|ga_NJE=16
|win_MAĐ=0|draw_MAĐ=0|loss_MAĐ=2|gf_MAĐ=0|ga_MAĐ=21
|win_NOR=0|draw_NOR=2|loss_NOR=1|gf_NOR=3|ga_NOR=4
|win_ŠVE=0|draw_ŠVE=1|loss_ŠVE=2|gf_ŠVE=4|ga_ŠVE=11

|update=complete|source=[[Nogometna reprezentacija Ruske Imperije#Međunarodni rekord|Rezultati]]
}}

== Statistika igrača ==
Podaci igrača uključuju samo zvanične međunarodne utakmice.&lt;ref name=&quot;rsssf2&quot;/&gt;

=== Najviše nastupa ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
! width=&quot;30&quot; |#
! style=&quot;width:170px;&quot; |Igrač
! width=&quot;50&quot; |{{Abbr|BU|Broj odigranih utakmica}}
! width=&quot;50&quot; |{{Abbr|BG|Broj golova}}
! style=&quot;width:100px;&quot; |Karijera
|-
|1.
| style=&quot;text-align: left;&quot; |[[Vasilij Žitarev]]
|8
|4
|1912–1914.
|-
|2.
| style=&quot;text-align: left;&quot; |[[Nikita Khromov]]
|6
|0
|1912–1913.
|-
|3.
| style=&quot;text-align: left;&quot; |[[Vasilij Butusov]]
|5
|1
|1912–1913.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |4.
| style=&quot;text-align: left;&quot; |[[Andrej Akimov]]
| rowspan=&quot;2&quot; |4
|1
|1912–1913.
|-
| style=&quot;text-align: left;&quot; |[[Pjotr Sokolov]]
| rowspan=&quot;10&quot; |0
|1912.
|-
| rowspan=&quot;9&quot; |6.
| style=&quot;text-align: left;&quot; |[[Nikolaj Denisov]]
| rowspan=&quot;9&quot; |3
|1913–1914.
|-
| style=&quot;text-align: left;&quot; |[[Lav Favorski]]
|1912.
|-
| style=&quot;text-align: left;&quot; |[[Dmitri Matrin]]
|1912–1913.
|-
| style=&quot;text-align: left;&quot; |[[Aleksandr Filippov]]
|1912–1914.
|-
| style=&quot;text-align: left;&quot; |[[Fjodor Rimša]]
|1912.
|-
| style=&quot;text-align: left;&quot; |[[Sergej Romanov (nogometaš, 1897)|Sergej Romanov]]
|1913–1914.
|-
| style=&quot;text-align: left;&quot; |[[Mihail Nikolajevič Smirnov]]
|1912.
|-
| style=&quot;text-align: left;&quot; |[[Ivan Voroncov]]
|1913–1914.
|-
| style=&quot;text-align: left;&quot; |[[Mihail Jakovlev]]
|1912–1913.
|}

=== Najviše golova ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
! width=&quot;30&quot; |#
! style=&quot;width:170px;&quot; |Igrač
! width=&quot;50&quot; |{{Abbr|BG|Broj golova}}
! width=&quot;50&quot; |{{Abbr|BU|Broj odigranih utakmica}}
! width=&quot;50&quot; |Prosjek
! style=&quot;width:100px;&quot; |Karijera
|-
|1.
| style=&quot;text-align: left;&quot; |[[Vasilij Žitarev]]
|4
|8
|0.5
|1912–1914.
|-
| rowspan=&quot;4&quot; |2.
| style=&quot;text-align: left;&quot; |[[Valentin Vasiljevič Sisojev]]
| rowspan=&quot;4&quot; |1
|1
|1
|1913.
|-
| style=&quot;text-align: left;&quot; |[[Aleksandr Krotov]]
|1
|1
|1914.
|-
| style=&quot;text-align: left;&quot; |[[Andrej Akimov]]
|4
|0.25
|1912–1913.
|-
| style=&quot;text-align: left;&quot; |[[Vasilij Butusov]]
|5
|0.2
|1912–1913.
|}

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Bivše nogometne reprezentacije}}

[[Kategorija:Nogometna reprezentacija Ruske Imperije|*]]
[[Kategorija:Bivše evropske nogometne reprezentacije|Ruska Imperija]]</text>
      <sha1>jk2fzb90ej6bawjotdhrjc0di4l7swh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nikolina Friganović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>517582</id>
    <revision>
      <id>3820476</id>
      <parentid>3750197</parentid>
      <timestamp>2026-03-28T09:31:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3820476</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4504" sha1="7t1b1oitcyc3kfpzlsnpxizcy8m086j" xml:space="preserve">{{Infokutija glumac
| ime              = Nikolina Friganović
| ime_pri_rođenju        = Nikolina Jelisavac
| mjesto_rođenja   = [[Banja Luka]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]]
| mjesto_smrti     = 
| slika            = 
| opis       = 
| datum_rođenja          = {{Datum rođenja i godine|1978|2|21}}
| datum_smrti             = 
| godine_aktivnosti      = 
| pseudonim        = 
| veb-sajt              = 
| supružnik          = Jadranko Friganović
| partner          = 
| značajna_djela    = 
| važniji filmovi  = 
| oskar            = 
| olivier          = 
| afi              = 
| bafta            =  
| zlatni globus    = 
| emmy             = 
| cesar            = 
| goya             = 
| tony             = 
}}
'''Nikolina Friganović''', rođ. '''Jelisavac''', poznata i kao '''Nikolina Đorđević''', jest [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] filmska i pozorišna [[Glumac|glumica]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.au.unibl.org/sr-latn/akademija/alumni/nikolina-friganovic|title=Nikolina Friganović|website=Akademija Umjetnosti Univerziteta u Banjoj Luci|access-date=17. 1. 2024|archive-date=17. 1. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240117213022/https://www.au.unibl.org/sr-latn/akademija/alumni/nikolina-friganovic|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.np.rs.ba/team/nikolina-friganovic/|title=Nikolina Friganović|website=Narodno pozorište Republike Srpske|access-date=18. 3. 2025}}&lt;/ref&gt;

Rođena 21. februara 1978. Živi u [[Banja Luka|Banjoj Luci]]. Član je [[Narodno pozorište Republike Srpske|Narodnog pozorišta Republike Srpske]] od 2002.&lt;ref name=&quot;Николина Ђорђевић, НПРС&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.np.rs.ba/sr-Cyrl-BA/umetnickisektor/ansambl/nikolina-djordjevic.aspx|title=Nikolina Đorđević|authorlink=|date=2009|work=|publisher=Narodno pozorište Republike Srpske|pages=|format=|archive-url=https://web.archive.org/web/20120401220634/http://www.np.rs.ba/sr-Cyrl-BA/umetnickisektor/ansambl/nikolina-djordjevic.aspx|archive-date=1. 4. 2012|url-status=dead|access-date=29. 3. 2012|quote=}}&lt;/ref&gt;

== Filmografija ==
=== Filmske uloge ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
!Godina
!Naziv
!Uloga
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |1999.
|''[[Mejdan Simeuna Đaka]]''
|Mrguda
|-
|''[[Žene, ljudi i ostalo]]''
|
|-
|2001.
|''[[Znak]]''
|
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |2004.
|''[[Crna hronika]]''
|Sanja
|-
|''[[Poštar i princeza]]''
|
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |2005.
|''[[Heroji za jedan dan]]''
|
|-
|''[[Praonica (serija)|Praonica]]''
|Duda
|-
|2006.
|''[[Tata i zetovi]]''
|Klara Bošnjak
|-
|2007.
|''[[Like Father]]''
|
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |2008.
|''[[Pečat (film)|Pečat]]''
|Ada Filipović
|-
|''[[To toplo ljeto]]''
|Anka Tontić
|-
|2009.
|''[[32. decembar]]''
|
|-
|2010.
|''[[Motel Nana]]''
|Jasmina&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://mojtv.net/filmografija/glumac/45992/nikolina-djordjevic.aspx|title=Nikolina Đorđević - Filmografija|website=mojtv.net|access-date=16. 1. 2023|archive-date=16. 1. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230116225930/https://mojtv.net/filmografija/glumac/45992/nikolina-djordjevic.aspx|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|2011.
|''[[Dva smo sveta različita]]''
|Natalija
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |2012.
|''[[Kad bude biće]]''
|Žinka
|-
|''[[Lud, zbunjen, normalan]]''
|Nevena
|-
|''[[Ja sam iz Krajine, zemlje kestena]]''
|Jasna
|-
|2013-2014..
|''[[Kriza (TV serija)|Kriza]]''
|Dijana
|-
|2013.
|''[[Zamalo život]]''
|Violeta
|-
|2015.
|''[[Hiljadarka]]''
|Jovanka
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |2018.
|''[[Jutro će promeniti sve]]''
|Ružica
|-
|''[[Meso (TV serija)|Meso (serija)]]''
| rowspan=&quot;2&quot; |Nina
|-
|''[[Meso (film)]]''
|-
|2017-2019.
|''[[Senke nad Balkanom]]''
|Sonja
|-
|2019.
|''[[Hotel Balkan]]''
|Elke
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |2020.
|''[[Dara iz Jasenovca]]''
|Mileva
|-
|''[[Kosti (TV serija)|Kosti (serija)]]''
|Ljilja
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |2021.
|''[[Branilac (TV serija)|Branilac (serija)]]''
|Mirjana Đanković
|-
|''[[Pevačica (TV serija)|Pevačica (serija)]]''
|Maca
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |2023.
|''[[Dara iz Jasenovca|Dara iz Jasenovca (mini-serija)]]''
|Mileva
|-
|''[[Nemirni (serija)|Nemirni (TV serija)]]''
|Mirna Paligorić
|}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* {{IMDb name|0420574}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Friganović, Nikolina}}
[[Kategorija:Rođeni 1978.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Banja Luka]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovačke glumice]]</text>
      <sha1>7t1b1oitcyc3kfpzlsnpxizcy8m086j</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nekanonski bazni par</title>
    <ns>0</ns>
    <id>525846</id>
    <revision>
      <id>3820444</id>
      <parentid>3816687</parentid>
      <timestamp>2026-03-28T04:57:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 3 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3820444</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="93974" sha1="dun24gx4206wb0xtzs6pfq9pk61yhrj" xml:space="preserve">[[Slika:Canonical vs non-canonical base pairs.svg|thumb|( A) Tri interagujuća ruba [[nukleobaza]], (B) kanonske interakcije baznih parova i (C) nekanonska interakcija tipa G:U [[Wobbleov bazni par|Wobbleovog baznog para]] &lt;ref&gt;{{cite book | vauthors = Hamilton RS, Ball G, Davis I | date = 2012 | chapter = A Multidisciplinary Approach to RNA Localisation. | veditors = Dinman J | title = Biophysical approaches to translational control of gene expression. | series = Biophysics for the Life Sciences | volume = 1 | publisher = Springer | location = New York, NY | doi = 10.1007/978-1-4614-3991-2_11 | isbn = 978-1-4614-3991-2 }}&lt;/ref&gt;]]
'''Nekanonski bazni parovi''' su planarni, [[Vodikova veza|vodikom vezani]] parovi [[nukleobaza]] sa obrascima vodikovih veza koji se razlikuju od onih standardnih [[Bazni par|Watson-Crickovih baznih parova]] koji se nalaze u klasičnoj dvostruko-spiralnoj strukturi [[DNK]]. Iako se nekanonski parovi mogu pojaviti i u [[DNK]] i u [[RNK]], oni prvenstveno formiraju stabilne strukture u RNK, gdje doprinose njenoj strukturnoj raznolikosti i funkcionalnoj složenosti. U DNK, takvi bazni parovi su obično prolazni i nastaju tokom procesa poput [[replikacija DNK]].

Svaka nukleobaza predstavlja jedinstvenu distribuciju donora i akceptora [[vodikova veza|vodikove veze]] duž tri ruba: Watson-Crickov rub, [[Hoogsteenov bazni par|Hoogsteenov rub]] (ili C-H rub u [[pirimidin]]ima) i [[šećer]]ni rub. Kanonski bazni parovi se formiraju putem [[vodikova veza|vodikovih veza]] duž Watson-Crickovih rubova, dok nekanonski parovi često uključuju Hoogsteenove ili šećerne rubove.

Uobičajeni tipovi nekanonskih baznih parova u RNK uključuju G:U [[Wobbleov bazni par]], smicani G:A par, obrnuti Hoogsteenov A:U par i G:A imino par.&lt;ref name = &quot;Lemieux_2002&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Nagaswamy_2000&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Nagaswamy U, Voss N, Zhang Z, Fox GE | title = Database of non-canonical base pairs found in known RNA structures | journal = Nucleic Acids Research | volume = 28 | issue = 1 | pages = 375–376 | date = januar 2000 | pmid = 10592279 | pmc = 102435 | doi = 10.1093/nar/28.1.375 }}&lt;/ref&gt; Zajedno, ovi alternativni parovi čine otprilike jednu trećinu svih baznih parova u funkcionalnim strukturama RNK.&lt;ref name = &quot;Lemieux_2002&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Olson_2019&quot;/&gt; Par G:U kolebanja, posebno, obiluje u [[antikodon]]skim petljama [[tRNK]] i olakšava prepoznavanje fleksibilnog [[kodon]]a. Isprekidani G:A i obrnuti Hoogsteenovi A:U parovi obično stabiliziraju petlje, spojeve i rekurentne 3D motive kao što su GNRA [[tetrapetlja|tetrapetlje]].&lt;ref name = &quot;Lemieux_2002&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Olson_2019&quot; /&gt;

Nekanonski [[bazni par]]ovi se često nalaze u petljama, izbočinama i spojevima RNK, gdje pomažu u stabilizaciji trodimenzijskih struktura i posreduju u [[Tercijarna struktura nukleinske kiseline|tercijarnim]] interakcijama. Oni igraju ključne uloge u [[Terijarna struktura nukleinske kiseline|savijanju RNK]], [[molekularno prepoznavanje|molekularnom prepoznavanju]] i [[ribozim]]skoj  [[kataliza|katalizi]].

== Značaj==
Nekanonsko sparivanje baza je neophodno za strukturnu i funkcionalnu svestranost RNK, omogućavajući formiranje složenih [[Terijarna struktura nukleinske kiseline|trodimenzijskih]] arhitektura bitnih za biološku aktivnost. Ovi alternativni parovi, koji čine približno 33% baznih parova u funkcionalnim RNK strukturama, stabiliziraju petlje, izbočine i spojeve koji su raspoređeni između kanonskih dvostruko-spiralnih regija, olakšavajući sastavljanje složenih tercijarnih nabora.&lt;ref name=&quot;Olson_2019&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Das_2006&quot;/&gt; Oni djeluju kao molekulski &quot;šavovi&quot;, povezujući različite strukturne elemente, a istovremeno služe kao mjesta prepoznavanja za [[ligand]]e, proteine i druge RNK.&lt;ref name=&quot;Olson_2019&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Das_2006&quot; /&gt; Kritično je da nekanonski parovi poput G:U koji se kolebaju i G:A koji se smiču podupiru rekurentne 3D motive (npr. savijanja) i posreduju u tercijarnim kontaktima dugog dometa putem multipleksa višeg reda, kao što su bazne trojke uočene u preko 10% baznih parova RNK.&lt;ref name=&quot;Das_2006&quot;/&gt; Ova geometrijska raznolikost omogućava RNK da usvoji konformacije ključne za katalizu ([[ribozim]]i), genetička regulacija ([[ribosklopka|riobosklopke]]) i mehanizmi replikacije virusa, kao što se vidi u strukturnim preuređenjima izazvanim [[peptid]]ima [[Rev (HIV)|HIV Rev]].&lt;ref name = &quot;Liu_2024&quot;&gt;{{cite web | vauthors = Liu Y | date = 2024 | title = 1.6: Nucleic Acids - Structure and Function | via = LibreTexts Biology | url = https://bio.libretexts.org/Courses/City_College_of_San_Francisco/Introduction_to_Genetics/01:_DNA_Genes_Chromosomes_and_Genome/1.06:_Nucleic_Acids_-_Structure_and_Function | work = LibreTexts | publisher = City College of San Francisco | access-date = 23. 6. 2025 | archive-date = 18. 9. 2025 | archive-url = https://web.archive.org/web/20250918001043/https://bio.libretexts.org/Courses/City_College_of_San_Francisco/Introduction_to_Genetics/01%3A_DNA_Genes_Chromosomes_and_Genome/1.06%3A_Nucleic_Acids_-_Structure_and_Function | url-status = dead }}&lt;/ref&gt; Bez ovih interakcija, RNK ne bi imala strukturnu plastičnost potrebnu za njene multifunkcionalne uloge u ćelijskim procesima.

== Strukturna pozadina ==
Ovaj odjeljak se bavi osnovnom strukturom nekanonskog sparivanja baza, tj. samim parovima baza, a ne strukturama višeg reda koje se iz njih formiraju. Ovo je &quot;dvodimenzijski&quot; pogled.
[[Slika:Nucleobase edges.png|alt=|thumb|392x392px| Slika 2: Rub sparivanja baza nukleobaza. Gornja slika je primjer purina (adenina) gdje su rubovi poznati kao Watson-Crick (''anti''), Hoogsteen (''syn'') i šećerni rubovi. Donja slika je primjer pirimidina (citozina) sa Watson-Crick (''anti''), C-H (''syn'') i šećernim rubovima]].

Procjenjuje se da 60% baza u strukturiranoj RNK učestvuje u kanonskim Watson-Crick baznim parovima.&lt;ref name=&quot;Leontis_2001&quot;/&gt; Sparivanje baza se dešava kada dvije baze formiraju vodikove veze jedna s drugom. Ove vodikove veze mogu biti polarne ili nepolarne interakcije. Polarne[[vodikova veza|vodikove veze]] nastaju interakcijama N-H...O/N i/ili O-H...O/N. Nepolarne vodikove veze nastaju između C-H...O/N.

=== Interakcije rubova === [[Slika:Cis Trans orientations of glycosidic Bond.png|left|thumb|288x288px| Slika 3: cis i trans orijentacije [[glikozid]]ne veze u baznim parovima RNK.]]
Svaka baza ima tri potencijalna ruba gdje može interragovati s drugom bazom. Purinske baze imaju 3 ruba koji mogu da se vežu vodikovim vezama. Oni su poznati kao Watson-Crickova grana (WC), Hoogsteenova grana (H) i Šećerna grana (S) .[[Pirimidin]]ske baze takođe imaju tri ruba za vezivanje vodikom.&lt;ref name=&quot;Leontis_2001&quot;/&gt; Kao i kod [[purin]]a, postoji Watson-Crickova grana (WC) i Šećerna grana (S), ali treća grana se naziva &quot;C-H&quot; grana (H) na pirimidinskim bazama. Ova C-H grana se ponekad naziva i Hoogsteenova grana radi jednostavnosti. Različiti rubovi za purinske i pirimidinske baze prikazani su na Slici 2.&lt;ref name=&quot;Halder_2013&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Halder S, Bhattacharyya D | title = RNA structure and dynamics: a base pairing perspective | journal = Progress in Biophysics and Molecular Biology | volume = 113 | issue = 2 | pages = 264–83 | date = novembar 2013 | pmid = 23891726 | doi = 10.1016/j.pbiomolbio.2013.07.003 }}&lt;/ref&gt;

Pored tri ivične interakcije, [[bazni par]]ovi mogu varirati i u svojim cis/trans oblicima. Cis i trans strukture zavise od orijentacije riboznog šećera, a ne od interakcije vodikove veze. Ove različite orijentacije su prikazane na Slici 3. Stoga, sa cis/trans oblicima i 3 ivice vodikove veze, postoji 12 osnovnih tipova [[geometrija]] sparivanja baza koje se mogu naći u strukturama RNK. Tih 12 tipova su WC:WC (cis/trans), WC:HC (cis/trans), WC:S (cis/trans), H:S (cis/trans), H:H (cis/trans) i S:S (cis/trans).

=== Uobičajeni tipovi ===
Najčešći nekanonski bazni parovi su trans A:G Hoogsteen/šećerna ivica, A:U Hoogsteen/WC i G:U [[Wobbleov bazni par|Wobbleovi parovi]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Roy A, Panigrahi S, Bhattacharyya M, Bhattacharyya D | title = Structure, stability, and dynamics of canonical and noncanonical base pairs: quantum chemical studies | journal = The Journal of Physical Chemistry B | volume = 112 | issue = 12 | pages = 3786–96 | date = mart 2008 | pmid = 18318519 | doi = 10.1021/jp076921e }}&lt;/ref&gt;

==== Hoogsteenovt bazni parovi====
[[Slika:Hoogsteen base pair AU.svg|thumb| Slika 5: Primjer nekanonskog sparivanja baza. Prikazan je Hoogsteenov AU bazni par.]]
[[Hoogsteenov bazni par]] se javlja između [[adenin]]a (A) i [[timin]]a (T); i [[guanin]]a (G) i [[citozin]]a (C); slično Watson-Crickovom baznom paru. Međutim, [[purin]] (A i G) zauzima alternativnu konformaciju u odnosu na [[pirimidin]]. U A-U Hoogsteenovom baznom paru, adenin je rotiran za 180° oko [[glikozidna veza|glikozidne veze]], što rezultira alternativnom shemom vodikovih veza koja ima jednu vodikovu vezu zajedničku s Watson-Crickovim baznim parom (adenin N6 i timin N4), dok se druga [[vodikova veza]], umjesto da se javlja između adenina N1 i timina N3 kao u Watson-Crickovom baznom paru, javlja između adenina N7 i timina N3 (Hoogsteenova strana).&lt;ref name=&quot;Nikolova_2013&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Nikolova EN, Zhou H, Gottardo FL, Alvey HS, Kimsey IJ, Al-Hashimi HM | title = A historical account of Hoogsteen base-pairs in duplex DNA | journal = Biopolymers | volume = 99 | issue = 12 | pages = 955–68 | date = decembar 2013 | pmid = 23818176 | pmc = 3844552 | doi = 10.1002/bip.22334 }}&lt;/ref&gt; The A-U base pair is shown in Figure 5. In the G-C Hoogsteen base pair, like the A-T Hoogsteen base pair, the purine (guanine) is rotated 180° about the glycosidic bond while the pyrimidine (cytosine) remains in place. One hydrogen bond from the Watson-Crick base pair is maintained (guanine O6 and cytosine N4) and the other occurs between guanine N7 and a protonated cytosine N3 (note that the Hoogsteen G-C base pair has two hydrogen bonds, while the Watson-Crick G-C base pair has three).

==== Wobbleovi bazni parovi====
[[Slika:Wobble.svg|left|thumb| Slika 6: Četiri primjera nestabilnih baznih parova.]]
[[Wobbleov bazni par]] se javlja između dva [[nukleotid]]a koji nisu Watson-Crickovi bazni parovi, a predložio ga je [[James Watson|Watson]] 1966. godine. Javljaju se između Watson-Crickovih strana baza. Četiri glavna primjera su guanin-uracil (G-U), [[hipoksantin]]-uracil (I-U), hipoksantin-adenin (I-A) i hipoksantin-citozin (I-C). Ovi nestabilni [[bazni par]]ovi su vrlo važni u [[tRNK]]. Većina organizama ima manje od 45 molekula tRNA iako bi tehnički bilo potrebno 61 molekula tRNK za kanonsko sparivanje s kodonom. Sparivanje baza nestabilnim putem omogućava 5' [[antikodon]]u da se veže za nestandardni bazni par. Primjeri nestabilnih baznih parova dati su na Slici 6.

== Klasifikacija == 
[[Slika:Figure4New.png|thumb|(a) Tri vodonične veze na rubu četiri nukleotida (gvanin), koje prikazuju nomenklaturu svakog ruba i (b) cis i trans orijentacije šećernih dijelova dva nukleotidna ostatka [[glikozidna veza|glikozidnih veza]] baznog para u odnosu na smjer vodoničnih veza. Strelice u (b) označavaju glikozidne veze kao vektore.]]

Dvije baze mogu se približiti jedna drugoj na različite načine, što na kraju dovodi do specifičnog molekularnog prepoznavanja posredovanog, često nekanonskim, interakcijama sparivanja baza, pored jakih [[Slaganje (hemija)|interakcije slaganja]]. One su neophodne za proces savijanja pojedinačnih lanaca RNK u trodimenzijske strukture. Rane studije o takvim neobičnim baznim parovima koje su proveli Jiri Sponer, Pavel Hobza i njihova grupa bile su donekle nepovoljne zbog nedostupnosti odgovarajućih nedvosmislenih sistematskih shema imenovanja.&lt;ref&gt;{{Cite journal| vauthors = Šponer J, Leszczynski J, Hobza P |date=januar 1996|title=Structures and Energies of Hydrogen-Bonded DNA Base Pairs. A Nonempirical Study with Inclusion of Electron Correlation|url=http://dx.doi.org/10.1021/jp952760f|journal=The Journal of Physical Chemistry|volume=100|issue=5|pages=1965–1974|doi=10.1021/jp952760f|issn=0022-3654|url-access=subscription}}&lt;/ref&gt; Dok su nekim od posmatranih baznih parova dodijeljena imena prema nomenklaturnoj shemi [[Wolfram Saenger|Saenger]]&lt;ref&gt;{{Cite book|url=http://dx.doi.org/10.1007/978-1-4612-5190-3_1|title=Principles of Nucleic Acid Structure| vauthors = Saenger W |series=Springer Advanced Texts in Chemistry |date=1984|publisher=Springer New York|isbn=978-0-387-90761-1|location=New York, NY|pages=1–8|doi=10.1007/978-1-4612-5190-3}}&lt;/ref&gt; drugima su različiti istraživači proizvoljno dodijelili imena. Može se spomenuti da su [[Michael Levitt]] i saradnici također pokušali klasificirati povezanost baza-baza u smislu njihove susjednost, bilo putem sparivanja ili interakcija slaganja.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Sykes MT, Levitt M | title = Describing RNA structure by libraries of clustered nucleotide doublets | journal = Journal of Molecular Biology | volume = 351 | issue = 1 | pages = 26–38 | date = august 2005 | pmid = 15993894 | doi = 10.1016/j.jmb.2005.06.024 | pmc = 2746451 }}&lt;/ref&gt; Očigledno je postojala potreba za klasifikacijskom shemom za različite tipove nekanonskih baznih parova, koja bi mogla sveobuhvatno i nedvosmisleno obraditi novije varijante koje se pojavljuju zbog brzog povećanja prostora uzorkovanja. Različiti pristupi koji su se razvili kao odgovor na ovu potrebu opisani su u nastavku.
{{clear}}

=== Rubne porodice ===

{| class=&quot;wikitable sortable mw-collapsible&quot;
|+ Geometrije baznih parova (W = Watson-Crick, H = Hoogsteen, S = Šećerna ivica)
!Interagirajuće ivice
!Glikozidna veza
!Nomenklatura
!Smjer niti
|-
|W/W
|Cis
|cWW
|Antiparalelan
|-
|W/W
|Trans
|tWW
|Paralelan
|-
|W/
|Cis
|cWH
|Paralelan
|-
|W/H
|Trans
|tWH
|Antiparalelan
|-
|W/S
|Cis
|cWS
|Antiparalelan
|-
|W/S
|Trans
|tWS
|Paralelan
|-
|H/H
|Cis
|cHH
|Antiparalelan
|-
|H/H
|Trans
|tHH
|Paralelan
|-
|H/S
|Cis
|cHS
|Paralelan
|-
|H/S
|Trans
|tHS
|Antiparalelan
|-
|S/S
|Cis
|cSS
|Antiparalelan
|-
|S/S
|Trans
|tSS
|Paralelan
|}

[[Nukleotid]]ne baze su gotovo planarni heterociklički dijelovi, sa [[Aromatičnost|konjugiranim pi-elektronskim oblakom]], i sa nekoliko donora i akceptora vodikovih veza raspoređenih oko rubova, obično označenih kao W, H ili S, na osnovu toga da li rubovi mogu biti uključeni u formiranje Watson-Crickovog baznog para, Hoogsteenovog baznog para ili, da li je rub susjedni C2'-OH grupi riboznog šećera. [[Eric Westhof]] i Neocles Leontis&lt;ref name=&quot;Leontis_2001&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Leontis NB, Westhof E | title = Geometric nomenclature and classification of RNA base pairs | journal = RNA | volume = 7 | issue = 4 | pages = 499–512 | date = april 2001 | pmid = 11345429 | pmc = 1370104 | doi = 10.1017/S1355838201002515 }}&lt;/ref&gt; koristili su ove oznake rubova kako bi predložili trenutno široko prihvaćenu nomenklaturnu shemu za bazne parove. Atomi donora i akceptora [[vodikova veza|vodikovih veza]] stoga bi se mogli klasificirati prema njihovom položaju duž svoja tri ruba, naime Watson-Crickov ili W rub, Hoogsteenov ili H rub i Sugar ili S rub. Budući da su [[bazni par]]ovi posredovani interakcijama vodikovih veza zasnovanim na komplementarnosti donora i akceptora vodikovih veza, ovo, zauzvrat, pruža praktičan pristup odozdo prema gore za klasifikaciju geometrija baznih parova u smislu odgovarajućih međudjelujućih rubova baza koje učestvuju. Može se napomenuti da, za razliku od Hoogsteenovog ruba purina, odgovarajući rubovi pirimidinskih baza nemaju polarni atom akceptora vodikove veze kao što je N7. Međutim, ove baze imaju C—H grupe na svojim C6 i C5 atomima, koje mogu djelovati kao [[C–H···O interakcija|slabi donori vodikove veze]], kako je predložio [[Gautam Radhakrishna Desiraju|Gautam Desiraju]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Stombaugh J, Zirbel CL, Westhof E, Leontis NB | title = Frequency and isostericity of RNA base pairs | journal = Nucleic Acids Research | volume = 37 | issue = 7 | pages = 2294–2312 | date = april 2009 | pmid = 19240142 | pmc = 2673412 | doi = 10.1093/nar/gkp011 }}&lt;/ref&gt; Hoogsteenova ivica se stoga naziva i Hoogsteen/C-H ivica u unificiranoj shemi za označavanje ekvivalentnih položaja purina, kao i pirimidina. Dakle, ukupan broj mogućih kombinacija ivica uključenih u sparivanje baza je 6, i to Watson-Crick/Watson-Crick (ili W:W), Watson-Crick/Hoogsteen (ili W:H), Watson-Crick/Šećer (ili W:S), Hoogsteen/Hoogsteen (ili H:H), Hoogsteen/Šećer (ili H:S) i Šećer/Šećer (ili S:S).

U kanonskim Watson-Crick baznim parovima, [[glikozidna veza|glikozidne veze]] koje spajaju N9 (purina) i N1 (pirimidina) sparenih baza sa njihovim odgovarajućim šećernim dijelovima nalaze se na istoj strani srednje ose vodikovih veza, te se stoga nazivaju Cis Watson-Crick bazni parovi. Međutim, relativne orijentacije dva šećera mogu biti i trans u odnosu na srednji smjer vodikovih veza, što dovodi do zasebne trans Watson-Crickove geometrijske klase, koja se sastoji od vrsta koje su ranije nazivane obrnutim Watson-Crickovim bazni parovima prema nomenklaturi [[Wolfram Saenger|Saenger]]. Mogućnost orijentacije i Cis i Trans glikozidne veze za svaku od 6 mogućih kombinacija rubova dovodi do 12 geometrijskih porodica baznih parova (vidi tabelu).

====Napomena o lokalnom smjeru lanca ====
Ovdje se može napomenuti da su zbog geometrijskog odnosa baza sa šećerno-fosfatnim skeletom, ovih 12 geometrijskih porodica baznih parova povezane s dvije moguće lokalne orijentacije lanca, naime paralelnom i antiparalelnom. Za 6 porodica s kombinacijama rubova koje uključuju Watson-Crickove i Sugar rubove, W:W, W:S i S:S, ''cis'' i ''trans'' porodice su respektivno povezane s antiparalelnim i paralelnim 5' do 3' lokalnim smjerom lanca. Uvođenje Hoogsteen-ove ivice, kao jednog od partnera u kombinaciji, uzrokuje inverziju u odnosu. Dakle, za W:H i H:S, ''cis'' i ''trans'' respektivno odgovaraju paralelnoj i antiparalelnoj lokalnoj orijentaciji lanca. Kao što se i očekivalo, kada su obje ivice H, uočava se dvostruka inverzija, a H:H ''cis'' i ''trans'' odgovaraju antiparalelnoj i paralelnoj lokalnoj orijentaciji lanca. Označavanje lokalne orijentacije lanca u smislu paralelnih i antiparalelnih smjerova pomaže u razumijevanju koje se strane pojedinačnih baza mogu vidjeti za dati bazni par sa 5'- ili 3' strane. Ova oznaka također pomaže u klasifikaciji 12 geometrija u dvije grupe od po 6, gdje se geometrije potencijalno mogu međusobno pretvarati unutar svake grupe, relativnom rotacijom baza u ravni. Međutim, treba napomenuti da je gornja teorija primjenjiva samo kada su glikozidni torzioni uglovi oba nukleotidna ostatka ''anti''. Posebno, [[kristalografija|kristalografka posmatranja]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Sokoloski JE, Godfrey SA, Dombrowski SE, Bevilacqua PC | title = Prevalence of syn nucleobases in the active sites of functional RNAs | journal = RNA | volume = 17 | issue = 10 | pages = 1775–1787 | date = oktobar 2011 | pmid = 21873463 | doi = 10.1261/rna.2759911 | pmc = 3185911 }}&lt;/ref&gt; i energetski&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Reichert J, Sühnel J | title = The IMB Jena Image Library of Biological Macromolecules: 2002 update | journal = Nucleic Acids Research | volume = 30 | issue = 1 | pages = 253–254 | date = januar 2002 | pmid = 11752308 | doi = 10.1093/nar/30.1.253 | pmc = 99077 }}&lt;/ref&gt; Razmatranja ukazuju na to da su i ''syn'' glikozidne torzije sasvim moguće. Stoga, gornja klasifikacija paralelne ili antiparalelne prirode smjerova lanaca, sama po sebi, ne pruža uvijek potpuno razumijevanje.

[[Slika:Figure5New.png|thumb|( a) Model [[tRNK]]&lt;sup&gt;[[fenilalanin|Phe]]&lt;/sup&gt; u obliku lista djeteline (slika kreirana od strane VARNA) &lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Darty K, Denise A, Ponty Y | title = VARNA: Interactive drawing and editing of the RNA secondary structure | journal = Bioinformatics | volume = 25 | issue = 15 | pages = 1974–1975 | date = august 2009 | pmid = 19398448 | pmc = 2712331 | doi = 10.1093/bioinformatics/btp250 }}&lt;/ref&gt; for [[PDB|1EHZ]]) i (b) Tipski bazni [[triplet]] koji uključuje ostatke 9, 12 i 23 iste [[tRNK]].]]

Različite funkcionalne molekule RNK stabilizirane su, u svom specifičnom savijenom obrascu, i kanonskim i nekanonskim baznim parovima. Većina molekula tRNK, naprimjer, poznata je po tome što ima četiri kratka dvostruka spiralna segmenta, što dovodi do dvodimenzijske strukture nalik listu djeteline. Međutim, trodimenzijska struktura tRNK ima oblik slova L. Ovo je posredovano nekoliko nekanonskih baznih parova i baznih tripleta. D-petlja i TψC petlja drže se zajedno pomoću nekoliko takvih baznih parova. Postoji niz nekanonskih varijanti baznih parova, koje se mogu pregledati na različitim web stranicama kao što je NDB,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://ndbserver.rutgers.edu/ndbmodule/services/BPCatalog/bpCatalog.html|title=RNA Basepair Catalog|website=ndbserver.rutgers.edu|access-date=17. 12. 2019}}&lt;/ref&gt; RNABPDB,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://hdrnas.saha.ac.in/rnabpdb/|title=RNA Base Pair Database(RNABPDB)|website=hdrnas.saha.ac.in|access-date=17. 12. 2019|archive-date=27. 1. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200127110939/http://hdrnas.saha.ac.in/rnabpdb/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; RNABP COGEST,&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Bhattacharya S, Mittal S, Panigrahi S, Sharma P, Preethi SP, Paul R, Halder S, Halder A, Bhattacharyya D, Mitra A | display-authors = 6 | title = RNABP COGEST: a resource for investigating functional RNAs | journal = Database | volume = 2015 | date = januar 2015 | pmid = 25776022 | pmc = 4360618 | doi = 10.1093/database/bav011 }}&lt;/ref&gt; itd., radi boljeg razumijevanja.

Može se napomenuti da gornja shema vrijedi za prirodno prisutne nukleotidne baze. Međutim, postoji mnogo primjera posttranskripcijskih hemijskih modifikacija baza, od kojih se mnoge vide u [[tRNK]] ili [[ribosom]]ima. Važno je razumjeti i njihove strukturne karakteristike.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Chawla M, Oliva R, Bujnicki JM, Cavallo L | title = An atlas of RNA base pairs involving modified nucleobases with optimal geometries and accurate energies | journal = Nucleic Acids Research | volume = 43 | issue = 14 | pages = 6714–6729 | date = august 2015 | pmid = 26117545 | doi = 10.1093/nar/gkv606 | pmc = 4538814 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Seelam PP, Sharma P, Mitra A | title = Structural landscape of base pairs containing post-transcriptional modifications in RNA | journal = RNA | volume = 23 | issue = 6 | pages = 847–859 | date = juni 2017 | pmid = 28341704 | doi = 10.1261/rna.060749.117 | pmc = 5435857 }}&lt;/ref&gt;

=== Podjela porodica ===

Ovih 12 tipova može se dalje podijeliti u više podgrupa koje zavise od usmjerenosti [[glikozidna veza|glikozidnih veza]] i sternih ekstenzija.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Sponer JE, Leszczynski J, Sychrovský V, Sponer J | title = Sugar edge/sugar edge base pairs in RNA: stabilities and structures from quantum chemical calculations | journal = The Journal of Physical Chemistry B | volume = 109 | issue = 39 | pages = 18680–9 | date = oktobar 2005 | pmid = 16853403 | doi = 10.1021/jp053379q }}&lt;/ref&gt;

==== Odnosi parametara krutog tijela ====
[[Slika:Non-canonical base pairing Fig5.png|alt=|thumb|498x498px|Slika 4: 6 parametara krutog tijela]]
Veze između različitih baza su dobro definirane zbog njihovog krutog i ravnog oblika. Prostorne interakcije između dvije baze mogu se klasificirati u šest parametara krutog tijela ili parametara unutar baznog para (tri translacijska,tri rotacijska) kao što je prikazano na Slici 4.&lt;ref name=&quot;Olson_2019&quot;/&gt; Ovi parametri opisuju trodimenzijsku konformaciju baznih parova.

Tri translacijska rasporeda poznata su kao smicanje, [[istezanje]] i pomicanje. Ova tri parametra su direktno povezana s blizinom i smjerom vodikovih veza. Rotacijski rasporedi su kopčanje, propeler i otvaranje. Rotacijski rasporedi se odnose na neplanarnu konfirmaciju (u poređenju sa idealnom koplanarnom geometrijom).&lt;ref name=&quot;Halder_2013&quot;/&gt; Parametri intra-baznih parova koriste se za određivanje strukture i stabilnosti nekanonskih baznih parova i prvobitno su kreirani za sparivanje baza u [[DNK]], ali je utvrđeno da se uklapaju i u nekanonske modele baza.&lt;ref name=&quot;Olson_2019&quot;/&gt;

==== Iscrpno nabrajanje ====
Sa svim različitim kombinacijama baznih parova postoji 169 teorijski mogućih kombinacija baznih parova. Stvarni broj kombinacija [[Bazni par|baznih parova]] je manji jer neke kombinacije rezultiraju nepovoljnim interakcijama. Ovaj broj mogućih nekanonskih baznih parova se još uvijek određuje jer snažno zavisi od kriterija sparivanja baza.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Sharma P, Sponer JE, Sponer J, Sharma S, Bhattacharyya D, Mitra A | title = On the role of the cis Hoogsteen:sugar-edge family of base pairs in platforms and triplets-quantum chemical insights into RNA structural biology | journal = The Journal of Physical Chemistry B | volume = 114 | issue = 9 | pages = 3307–20 | date = mart 2010 | pmid = 20163171 | doi = 10.1021/jp910226e }}&lt;/ref&gt; Razumijevanje konfiguracije baznog para je slično teško jer sparivanje zavisi od okruženja baza. Ovo okruženje može se sastojati od susjednih baznih parova, susjednih petlji ili trećih interakcija (kao što je [[triplet|trojka baza]]).&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Heus HA, Hilbers CW | title = Structures of non-canonical tandem base pairs in RNA helices: review | journal = Nucleosides, Nucleotides &amp; Nucleic Acids | volume = 22 | issue = 5–8 | pages = 559–71 | date = oktobar 2003 | pmid = 14565230 | doi = 10.1081/NCN-120021955 | s2cid = 23265089 }}&lt;/ref&gt;

Prema Leontis-Westhoffovoj shemi, bilo koji bazni par može se sistematski i nedvosmisleno imenovati korištenjem sintakse. &lt;Orijentacija glikozidne veze&gt; gdje Baza_1 i Baza_2 nose informacije o odgovarajućim identitetima baza i njihovom [[nukleotid]]nom broju. Ova nomenklaturna shema nam također omogućava da nabrojimo ukupan broj različitih mogućih tipova baznih parova. Za datu orijentaciju [[glikozidna veza|glikozidne veze]], recimo ''cis'', četiri prirodno prisutne baze imaju po tri moguće ivice za formiranje baznih parova, što dovodi do 12 takvih mogućih identiteta rubova sparivanja baza, od kojih svaka u principu može formirati sparivanje baza s bilo kojom ivicom druge baze, bez obzira na komplementarnost. To dovodi do 12x12 [[simetrični matriksa|simetrični matriksi]] koji prikazuju 144 parne permutacije identiteta rubova sparivanja baza, gdje, osim 12 dijagonalnih unosa, drugi uključuju ponavljajuće kombinacije. Dakle, postoji 78 (= 12 + 132/2) jedinstvenih unosa koji odgovaraju ''cis'' orijentaciji glikozidne veze. Uzimajući u obzir i ''cis'' i ''trans'' orijentacije glikozidnih veza, broj tipova baznih parova iznosi 156.

Naravno, ovaj broj 156 je samo indikator. Uključuje kombinacije baza-ivica gdje se bazni parovi ne mogu formirati zbog odsustva komplementarnosti donora i akceptora vodikove veze. Naprimjer, potencijalno sparivanje između dva ostatka guanina koji koriste njihove Watson-Crickove ivice u ''cis'' obliku (cWW) nije podržano komplementarnošću donora i akceptora vodikove veze i nije uočeno sa konzistentnim obrascem vodikovih veza. Ovaj metod nabrajanja mogućeg broja različitih tipova baznih parova također ne uzima u obzir mogućnosti multimodalnosti ili bifurkiranih baznih parova, ili čak slučajeve baznih parova koji uključuju modificirane baze, protonirane baze i posredovanje vode ili iona u formiranju vodikove veze. Dvije [[citozin]]ske baze mogu formirati trans Watson-Crick/Watson-Crick (tWW) sparivanje baza sa svojim neutralnim, kao i hemiprotoniranim oblicima, moguće oba, što dovodi do [[i-motivna DNK|i-motivne DNK]]. Međutim, i C(+):C tWW i C:C tWW se računaju kao jedan tip među 156 mogućih tipova.

==== Geometrijski izosteri ====
Iako postoje značajne razlike između struktura nekanonskih baznih parova koji pripadaju različitim geometrijskim porodicama, utvrđeno je da neki bazni parovi unutar iste geometrijske porodice zamjenjuju jedni druge bez narušavanja ukupne strukture. Ovi bazni parovi se nazivaju [[izosternost|izosterni]] bazni parovi. Izosterni bazni parovi uvijek pripadaju istim geometrijskim porodicama, ali svi bazni parovi u određenoj geometrijskoj porodici nisu uvijek izosterni. Dva bazna para se nazivaju izosternim ako ispunjavaju sljedeća tri kriterija: (i) udaljenosti C1′–C1′ trebaju biti slične; (ii) sparene baze trebaju biti povezane sličnom rotacijom u 3D prostoru; i (iii) formiranje H-veza treba se dogoditi između ekvivalentnih baznih položaja.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Leontis NB, Stombaugh J, Westhof E | title = The non-Watson-Crick base pairs and their associated isostericity matrices | journal = Nucleic Acids Research | volume = 30 | issue = 16 | pages = 3497–3531 | date = august 2002 | pmid = 12177293 | doi = 10.1093/nar/gkf481 | pmc = 134247 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|url=http://dx.doi.org/10.1007/978-3-540-70840-7_1|title=Non-Protein Coding RNAs| vauthors = Nasalean L, Stombaugh J, Zirbel CL, Leontis NB |publisher=Springer Berlin Heidelberg|isbn=978-3-540-70833-9|location=Berlin, Heidelberg|pages=1–26|doi=10.1007/978-3-540-70840-7_1|chapter=RNA 3D Structural Motifs: Definition, Identification, Annotation, and Database Searching|series=Springer Series in Biophysics | veditors = Walter NG, Woodson SA, Batey RT |date=2009 |volume=13 }}&lt;/ref&gt; Detaljan pristup kvantifikaciji izosternosti, u smislu indeksa izodiskrepancije (IDI), koji može olakšati pouzdano predviđanje o tome koje se zamjene baznih parova potencijalno mogu pojaviti u [[konzervirana sekvenca|konzerviranim motivima]], formulirali su Neocles Leontis, Craig Zirbel i Eric Westhof.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Stombaugh J, Zirbel CL, Westhof E, Leontis NB | title = Frequency and isostericity of RNA base pairs | journal = Nucleic Acids Research | volume = 37 | issue = 7 | pages = 2294–2312 | date = april 2009 | pmid = 19240142 | doi = 10.1093/nar/gkp011 | pmc = 2673412 }}&lt;/ref&gt; Na osnovu IDI vrijednosti i dostupnih podataka o strukturi baznih parova, grupa održava kurirani online katalog baznih parova i ažurirani skup izosteričnih matrica (IM) koje odgovaraju svakoj od 12 geometrijskih porodica. Koristeći ovaj resurs, moguće je sveobuhvatno klasifikovati različite tipove kanonskih i nekanonskih baznih parova u smislu njihovih pozicija u izosteričnim matricama. Ovaj pristup, na primjer, ukazuje na to da su četiri tipa baznih parova: A:U cWW, U:A cWW, G:C cWW i C:G cWW izosterični jedan drugom. Dakle, kao što je potvrđeno i detaljnim poređenjima sekvenci, dvostruke mutacije koje mijenjaju A:U cWW u U:A cWW ili čak u G:C cWW možda neće poremetiti strukturu i, osim ako nisu uključeni problemi sa stabilnošću, funkciju povezane RNK. Također je utvrđeno da [[Wobbleov bazni par]] G:U cWW bazni par nije zaista izosteričan sa U:G cWW baznim parom, što ukazuje na to da takve dvostruke mutacije mogu značajno utjecati na funkcioniranje odgovarajuće RNK. S druge strane, neki od baznih parova koji su stabilizirani uključujući šećerni rub baza su međusobno izosterični.

== Identifikacija ==
U slučaju dvostruke spiralne DNK, identifikacija baznih parova je prilično trivijalna korištenjem molekularnih vizualizatora kao što su [[Visual Molecular Dynamics|VMD]], [[RasMol]], [[PyMOL]] itd. Međutim, to nije tako jednostavno za jednolančane presavijene funkcionalne molekule RNK. Nekoliko algoritama je implementirano u softverske alate za automatsku detekciju baznih parova u RNK strukturama riješenim [[rendgenska kristalografija|rendgeneskom kristalografijom]], [[Nuklearna magnetna rezonanca|NMR]] ili drugim metodima. U suštini, programi detektuju vodikove veze između dvije baze i osiguravaju njihovu (skoro) planarnu orijentaciju, prije nego što prijave da čine [[bazni par]]. Budući da je većina struktura RNK, dostupnih u javnom domenu, riješena rendgenskom kristalografijom, položaji atoma vodika se rijetko objavljuju. Stoga, detekcija vodikove veze postaje netrivijalan zadatak.

DSSR [[algoritam]]&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Lu XJ, Olson WK | title = 3DNA: a software package for the analysis, rebuilding and visualization of three-dimensional nucleic acid structures | journal = Nucleic Acids Research | volume = 31 | issue = 17 | pages = 5108–5121 | date = septembar 2003 | pmid = 12930962 | doi = 10.1093/nar/gkg680 | pmc = 212791 }}&lt;/ref&gt; prema Lu-u i [[Wilma Olson|WSilmi Okson]] smatra da su dvije baze sparene kada detektuju jednu ili više vodikovih veza između baza, stvarnim modeliranjem položaja atoma vodika i osiguravanjem da su okomice na dvije baze gotovo paralelne jedna drugoj. Položaji atoma vodika mogu se zaključiti pretvaranjem [[Z-matrica (hemija)|Unutrašnje koordinate]] ([[Molekularna geometrija|dužina veze i ugao veze]] i [[Diedralni ugao|torzijski ugao]]) zajedno s položajima atoma prekursora, kao što su atomi dušika [[amino grupa|amino grupe]] i oni vezani za dušik ili [[Z-matrica (hemija)|Z-matrica]] u eksterni [[Kartezijev koordinatni sistem|Kartezijeve koordinate]]. Bazni parovi identificirani ovim metodom navedeni su u NDB-u.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Berman HM, Olson WK, Beveridge DL, Westbrook J, Gelbin A, Demeny T, Hsieh SH, Srinivasan AR, Schneider B | display-authors = 6 | title = The nucleic acid database. A comprehensive relational database of three-dimensional structures of nucleic acids | url = https://archive.org/details/sim_biophysical-journal_1992-09_63_3/page/750 | journal = Biophysical Journal | volume = 63 | issue = 3 | pages = 751–759 | date = septembar 1992 | pmid = 1384741 | doi = 10.1016/s0006-3495(92)81649-1 | pmc = 1262208 | bibcode = 1992BpJ....63..751B }}&lt;/ref&gt; i FR3D&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Sarver M, Zirbel CL, Stombaugh J, Mokdad A, Leontis NB | title = FR3D: finding local and composite recurrent structural motifs in RNA 3D structures | journal = Journal of Mathematical Biology | volume = 56 | issue = 1–2 | pages = 215–252 | date = januar 2008 | pmid = 17694311 | pmc = 2837920 | doi = 10.1007/s00285-007-0110-x }}&lt;/ref&gt;[[Baza podataka|bazama podataka]].

Jedinstven način identifikacije baznih parova u [[RNK]] uključen je u MC-Annotate&lt;ref name = &quot;Lemieux_2002&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Lemieux S, Major F | title = RNA canonical and non-canonical base pairing types: a recognition method and complete repertoire | journal = Nucleic Acids Research | volume = 30 | issue = 19 | pages = 4250–4263 | date = oktobar 2002 | pmid = 12364604 | doi = 10.1093/nar/gkf540 | pmc = 140540 }}&lt;/ref&gt; od Francoisa Majora. U ovom algoritmu koriste položaje atoma vodika kao i [[Usamljeni par|elektroni usamljenog para]] koristeći odgovarajuću molekularnu mehaniku/dinamiku [[Polje sile (hemija)|polja-sila]]&lt;ref&gt;{{Cite journal| vauthors = Cornell WD, Cieplak P, Bayly CI, Gould IR, Merz KM, Ferguson DM, Spellmeyer DC, Fox T, Caldwell JW, Kollman PA | display-authors = 6 |date=maj 1995|title=A Second Generation Force Field for the Simulation of Proteins, Nucleic Acids, and Organic Molecules |journal=Journal of the American Chemical Society|volume=117|issue=19|pages=5179–5197|doi=10.1021/ja00124a002|issn=0002-7863}}&lt;/ref&gt; i izvode vjerovatnoće formiranja vodikovih veza za njih. Konačne identifikacije baznih parova vrše se na osnovu ovih [[vjerovatnoća]] i približavanja atoma vodika usamljenim elektronskim parovima dušika ili kisika. Ovaj metod je također pokušala klasificirati nomenklaturu baznih parova s dodatnim informacijama o svakoj interagujućoj ivici, kao što je ''Ws'' što označava šećerni ugao Watson-Crickove ivice, ''Wh'' što predstavlja Hoogsteenov ugao Watson-Crickove ivice, ''Bw'' što označava bifurkiranu trocentričnu vodikovu vezu koja uključuje oba atoma vodika [[amino grupa]], kako bi se formirale vodikove veze s karbonilnim kisikom koji uključuje oba njegova usamljena para, itd. Kako tvrde autori, ova nomenklaturna shema dodaje neke dodatne karakteristike Leontis-Westhofovoj (LW)  shemi i može se nazivati LW+ shema. Glavna prednost ove sheme leži u njenoj sposobnosti da razlikuje alternativne geometrije sparivanja baza, gdje se uočava multimodalnost unutar LW porodice. Međutim, ovaj metod ne uzima u obzir moguće učešće 2'-OH grupe riboznih šećera u formiranju baznih parova.

Drugi [[algoritam]], naime BPFIND od Dhananjay Bhattacharyya i saradnika,&lt;ref name=&quot;Das_2006&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Das J, Mukherjee S, Mitra A, Bhattacharyya D | title = Non-canonical base pairs and higher order structures in nucleic acids: crystal structure database analysis | journal = Journal of Biomolecular Structure &amp; Dynamics | volume = 24 | issue = 2 | pages = 149–161 | date = oktobar 2006 | pmid = 16928138 | doi = 10.1080/07391102.2006.10507108 | s2cid = 21066195 }}&lt;/ref&gt; zahtijeva najmanje dvije vodikove veze koristeći dva različita seta atoma donora i akceptora između baza. Ovaj algoritam zasnovan na hipotezi uzima u obzir udaljenosti između dva para atoma (donor vodikove veze (D1 i D2) i akceptor (A1 i A2) i četiri odgovarajuće odabrana atoma prekursora (PD1, PD2, PA1, PA2) koji odgovaraju D i A. Male vrijednosti takvih udaljenosti u kombinaciji s velikim vrijednostima uglova definiranih sa θ&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt;(PD1—D1—A1), θ&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;(D1—A1—PA1), θ&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;(PD2—D2—A2), θ&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;(D2—A2—PA2) (blizu 180&lt;sup&gt;o&lt;/sup&gt; ili π&lt;sup&gt;c&lt;/sup&gt;) osigurava dvije strukturne karakteristike koje karakteriziraju dobro definirane bazne parove: i) vodikove veze su jake i linearne i ii) dvije baze su koplanarne. Značajno je da, sve dok se pretraga ograničava na bazne parove koji su stabilizirani s najmanje dvije različite vodikove veze, gore navedeni algoritmi, uglavnom, daju isti skup baznih parova u različitim RNK strukturama.

Ponekad se u kristalnim strukturama primjećuje da su dvije blisko raspoređene baze orijentirane na takav način da su, osim regularnih vodikovih veza, dva dodatna elektronegativna atoma akceptora vodikove veze vrlo blizu jedan drugom, što može uzrokovati elektrostatičko odbijanje. Koncept sparivanja [[protonacija|protoniranih]] baza, koji implicira moguću protonaciju jednog od ovih elektronegativnih, (potencijalno) atoma akceptora [[vodikova veza|vodikove veze]], čime se on pretvara u donora vodikove veze, uveden je kako bi se objasnila stabilnost takvih geometrija.&lt;ref name=&quot;Das_2006&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Chawla_2011&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Chawla M, Sharma P, Halder S, Bhattacharyya D, Mitra A | title = Protonation of base pairs in RNA: context analysis and quantum chemical investigations of their geometries and stabilities | journal = The Journal of Physical Chemistry B | volume = 115 | issue = 6 | pages = 1469–1484 | date = februar 2011 | pmid = 21254753 | doi = 10.1021/jp106848h }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Kelly RE, Lee YJ, Kantorovich LN | title = Homopairing possibilities of the DNA base adenine | journal = The Journal of Physical Chemistry B | volume = 109 | issue = 24 | pages = 11933–11939 | date = juni 2005 | pmid = 16852470 | doi = 10.1021/jp050962y }}&lt;/ref&gt; Neke od [[NMR]] struktura također podržavaju hipotezu o protonaciji, ali moguće je da bi rigoroznije studije korištenjem [[neutronska difrakcija|neutronske difrakcije]] ili drugih tehnika mogle to potvrditi. Ukoliko kvalitet [[kristalna struktura|kristalnih struktura]] dozvoljava, neki algoritmi su također pokušali detektovati formiranje baznih parova posredovano vodom ili kationima. 
[[Slika:Non-canonical base pairing Fig3.png|thumb|Opisi atoma vodikovih veza, zajedno s njihovim prekursorima, za tipski nekanonski bazni par (kako ih koristi BPFIND)]]

== Stabilnost ==
Kanonski Watson-Crickovi [[bazni par]]ovi, G:C i A:T/U, kao i većina nekanonskih, stabilizirani su s dvije ili više (npr. tri u slučaju G:C cWW) vodikovih veza. Opravdano je proveden značajan broj istraživanja nekanonskih baznih parova s ciljem poređenja njihovih snaga ([[energija]] interakcije) i (geometrijske) stabilnosti u odnosu na kanonske bazne parove. Ovdje se može napomenuti da su geometrije baznih parova, kako su uočene u kristalnim strukturama, često pod uticajem nekoliko interakcija prisutnih u kristalnom okruženju, što narušava njihove intrinzično stabilne geometrije koje proizlaze iz vodikovih veza i srodnih interakcija između dvije baze. Stoga je, u principu, moguće da su uočene geometrije u nekim slučajevima intrinzično nestabilne i da su stabilizirane drugim interakcijama koje pruža okruženje. Nekoliko grupa je pokušalo odrediti energije interakcije u ovim nekanonskim baznim parovima koristeći različite pristupe zasnovane na kvantnoj hemiji, kao što su metode [[Teorija funkcionala gustoće|Teorija funkcionala gustoće (DFT)]] ili [[Møller-Plessetova teorija perturbacije|MP2]].&lt;ref name=&quot;Sponer_2005&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Sponer JE, Leszczynski J, Sychrovský V, Sponer J | title = Sugar edge/sugar edge base pairs in RNA: stabilities and structures from quantum chemical calculations | journal = The Journal of Physical Chemistry B | volume = 109 | issue = 39 | pages = 18680–18689 | date = oktobar 2005 | pmid = 16853403 | doi = 10.1021/jp053379q }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Oliva_2006&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Oliva R, Cavallo L, Tramontano A | title = Accurate energies of hydrogen bonded nucleic acid base pairs and triplets in tRNA tertiary interactions | journal = Nucleic Acids Research | volume = 34 | issue = 3 | pages = 865–879 | date = 6. 2. 2006 | pmid = 16461956 | doi = 10.1093/nar/gkj491 | pmc = 1361619 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Bhattacharyya_2007&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Bhattacharyya D, Koripella SC, Mitra A, Rajendran VB, Sinha B | title = Theoretical analysis of noncanonical base pairing interactions in RNA molecules | journal = Journal of Biosciences | volume = 32 | issue = 5 | pages = 809–825 | date = august 2007 | pmid = 17914224 | doi = 10.1007/s12038-007-0082-4 | s2cid = 10937466 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Roy_2008&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Roy A, Panigrahi S, Bhattacharyya M, Bhattacharyya D | title = Structure, stability, and dynamics of canonical and noncanonical base pairs: quantum chemical studies | journal = The Journal of Physical Chemistry B | volume = 112 | issue = 12 | pages = 3786–3796 | date = mart 2008 | pmid = 18318519 | doi = 10.1021/jp076921e }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Sharma P, Mitra A, Sharma S, Singh H, Bhattacharyya D | title = Quantum chemical studies of structures and binding in noncanonical RNA base pairs: the trans Watson-Crick:Watson-Crick family | journal = Journal of Biomolecular Structure &amp; Dynamics | volume = 25 | issue = 6 | pages = 709–732 | date = juni 2008 | pmid = 18399704 | doi = 10.1080/07391102.2008.10507216 | s2cid = 13471262 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Sharma_2010&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Sharma P, Sponer JE, Sponer J, Sharma S, Bhattacharyya D, Mitra A | title = On the role of the cis Hoogsteen:sugar-edge family of base pairs in platforms and triplets-quantum chemical insights into RNA structural biology | journal = The Journal of Physical Chemistry B | volume = 114 | issue = 9 | pages = 3307–3320 | date = mart 2010 | pmid = 20163171 | doi = 10.1021/jp910226e }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Brovarets'_2013&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Brovarets' OO, Yurenko YP, Hovorun DM | title = Intermolecular CH···O/N H-bonds in the biologically important pairs of natural nucleobases: a thorough quantum-chemical study | journal = Journal of Biomolecular Structure &amp; Dynamics | volume = 32 | issue = 6 | pages = 993–1022 | date = 3. 6. 2013 | pmid = 23730732 | doi = 10.1080/07391102.2013.799439 | s2cid = 205574305 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Marino_2014&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Marino T | title = DFT investigation of the mismatched base pairs (T-Hg-T)3, (U-Hg-U)3, d(T-Hg-T)2, and d(U-Hg-U)2 | journal = Journal of Molecular Modeling | volume = 20 | issue = 6 | pages = 2303 | date = juni 2014 | pmid = 24878806 | doi = 10.1007/s00894-014-2303-8 | s2cid = 1986713 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Mládek_2009&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Mládek A, Sharma P, Mitra A, Bhattacharyya D, Sponer J, Sponer JE | title = Trans Hoogsteen/sugar edge base pairing in RNA. Structures, energies, and stabilities from quantum chemical calculations | journal = The Journal of Physical Chemistry B | volume = 113 | issue = 6 | pages = 1743–1755 | date = februar 2009 | pmid = 19152254 | doi = 10.1021/jp808357m }}&lt;/ref&gt; Ov metod su primijenjen na odgovarajuće skraćene, s dodatkom vodika i geometrijski optimizirane modele baznih (ili [[nukleozid]]nih) parova ekstrahiranih iz [[Proteinska baza podataka|PDB]] struktura. Ovisno o protokolu optimizacije, obično su prijavljene tri vrste [[energija interakcije]]. U prvom metodu, geometrije modela baznih parova, izolirane iz njihovih odgovarajućih okruženja, potpuno su optimizirane bez ikakvih ograničenja, čime se dobivaju intrinzične geometrije i energije interakcije izoliranih modela. Međutim, ovaj postupak ponekad dovodi do optimiziranih geometrija baznih parova koje uključuju rubove različite od početne kristalne geometrije. Abhijit Mitra i saradnici su također koristili dodatni drugi protokol, gdje se koordinate teških atoma (koji nisu vodik) zadržavaju kao u kristalnim geometrijama, optimizirajući samo položaje dodanih atoma vodika. U trećem protokolu, kojeg su uglavnom slijedili Jiri Sponer i njegova grupa,&lt;ref name=&quot;Sponer_2005&quot;/&gt; optimizacija je provedena s ograničenjima na neke uglove i diedre. S obzirom na to da su modeli izvučeni iz svojih [[kristalna struktura|kristalnih struktura]] i izolirani su od svojih kristalnih okruženja, drugi i treći protokol pružaju dva različita pristupa aproksimaciji utjecaja na okoliš, bez eksplicitnog razmatranja bilo kakvih specifičnih interakcija s okolišem. Ovo je dalje obrađeno u nekim izvještajima razmatranjem specifičnih faktora okoliša, kao što je koordinacija s magnezijem ili čak neke kovalentne modifikacije baza.

Sva tri protokola su korisna u svojim odgovarajućim kontekstima. Nadalje, poređenje geometrija modela, dobijenih različitim protokolima, pruža ideju o stabilnosti odgovarajućih [[geometrija]] baznih parova, kao i o vjerovatnom obimu i prirodi uticaja okoline. Utvrđeno je da većina nekanonskih baznih parova, koji imaju dvije ili više vodoničnih veza, uglavnom održava isti obrazac vodoničnih veza u kristalu i u potpuno optimizovanim geometrijama izolacije, što ukazuje na njihovu intrinzičnu geometrijsku stabilnost. Energije interakcije izračunate iz ovih optimizovanih modela također su ukazale na energetsku stabilnost odgovarajućih nekanonskih baznih parova. Prethodna pretpostavka da su nekanonski bazni parovi slabiji od Watson-Crickovih baznih parova pokazala se netačnom. Energije interakcije između baza nekoliko baznih parova, kao što su G:G tWW, G:G cWH, A:U cHW, G:A cWW, G:U cWW, itd., pokazale su se većim od energija kanonskog baznog para A:U cWW.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Mukherjee D, Maiti S, Gouda PK, Sharma R, Roy P, Bhattacharyya D | title = RNABPDB: Molecular Modeling of RNA Structure-From Base Pair Analysis in Crystals to Structure Prediction | journal = Interdisciplinary Sciences, Computational Life Sciences | volume = 14 | issue = 3 | pages = 759–774 | date = septembar 2022 | pmid = 35705797 | doi = 10.1007/s12539-022-00528-w | s2cid = 249709744 }}&lt;/ref&gt;

Naravno, svi nekanonski bazni parovi nisu nužno vrlo jaki ili stabilni u smislu energije interakcije. Nekoliko baznih parova je detektovano na osnovu slabih vodikovih veza koje uključuju atome C—H...O/N, gdje su energije interakcije prilično male. Nadalje, utvrđeno je da geometrijske optimizacije nekih od posmatranih baznih parova, posebno, ali ne ograničavajući se na one koje uključuju slabe vodikove veze ili one stabilizovane pojedinačnim vodikovim vezama, usvajaju alternativne geometrije,&lt;ref name=&quot;Bhattacharyya_2007&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Roy_2008&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Mládek_2009&quot; /&gt; što ukazuje na njihov inherentni nedostatak geometrijske stabilnosti. Ove promjene shema vodikovih veza, koje dovode do promjena u porodici sparivanja baza nakon slobodne optimizacije, mogu imati neke funkcionalne implikacije u RNK, kao što je njihovo djelovanje kao konformacijskog prekidača. Shodno tome, kao što je gore spomenuto u Sponerovom protokolu, bilo je nekih pokušaja da se ograniči eksperimentalno posmatrana geometrija tokom provođenja optimizacije geometrije&lt;ref name=&quot;Sponer_2005&quot; /&gt; za proračune energije interakcije. Zanimljivo je da u nekoliko slučajeva, energije interakcija izračunate za ove geometrije koje su „daleko od intrinzično stabilne“ također ukazuju na dobru energetsku stabilnost.

Iako energetska i geometrijska stabilnost različitih nekanonskih baznih parova ne pokazuju nikakve generalizirane korelacije, analiza nekoliko baza podataka, kao što su RNABPDB i RNABP COGEST, koje katalogiziraju strukturne i energetske karakteristike nekih od posmatranih baznih parova i njihovih naslaga, otkriva neke zanimljive opće trendove.

Naprimjer, optimizacije geometrije nekoliko baznih parova koji uključuju 2'-OH grupu šećernog ostatka rezultirale su značajnim promjenama u odnosu na njihovu početnu geometriju. To je moguće zbog fleksibilnosti šećernih nabora i glikozidnih torzija. Značajno visoke energije interakcija protoniranih baznih parova, uprkos visokim energetskim troškovima protonacije baza, također zaslužuju poseban spomen u ovom kontekstu. To se uglavnom može pripisati dodatnim dipolnim interakcijama izazvanim nabojem koje su povezane s protoniranim baznim parovima.

==Struktura višeg reda ==
[[Tercijarna struktura nukleinske kiseline|sekundarne i trodimenzijske strukture]] RNK se formiraju i stabilizuju putem nekanonskih baznih parova. [[Bazni par]]ovi čine mnoge sekundarne strukturne blokove koji pomažu u savijanju RNK kompleksa i trodimenzijskih struktura. Ukupna savijena RNK je stabilizovana kanonskim sparivanjem baza tercijarnih i sekundarnih struktura. Zbog mnogih mogućih nekanonskih baznih parova, postoji neograničen broj struktura, što omogućava raznolike funkcije RNK. Raspored nekanonskih baza takođe omogućava interakcije R NK na duge staze, prepoznavanje proteina i drugih molekula, te strukturne stabilizirajuće elemente.&lt;ref name=&quot;Olson_2019&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Olson WK, Li S, Kaukonen T, Colasanti AV, Xin Y, Lu XJ | title = Effects of Noncanonical Base Pairing on RNA Folding: Structural Context and Spatial Arrangements of G·A Pairs | journal = Biochemistry | volume = 58 | issue = 20 | pages = 2474–2487 | date = maj 2019 | pmid = 31008589 | pmc = 6729125 | doi = 10.1021/acs.biochem.9b00122 }}&lt;/ref&gt; Mnogi uobičajeni nekanonski bazni parovi mogu se dodati složenoj RNK stabljici bez narušavanja njenog spiralnog karaktera.&lt;ref name = &quot;Hermann_1999&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Hermann T, Westhof E | title = Non-Watson-Crick base pairs in RNA-protein recognition | journal = Chemistry &amp; Biology | volume = 6 | issue = 12 | pages = R335-43 | date = decembar 1999 | pmid = 10631510 | doi = 10.1016/s1074-5521(00)80003-4 | url = http://www-ibmc.u-strasbg.fr/upr9002/westhof/PDF/r99_THermann_CB.pdf | doi-access = free | access-date = 6. 9. 2025 | archive-date = 22. 9. 2015 | archive-url = https://web.archive.org/web/20150922084658/http://www-ibmc.u-strasbg.fr/upr9002/westhof/PDF/r99_THermann_CB.pdf | url-status = dead }}&lt;/ref&gt;

=== Sekundarna struktura ===
[[Slika:Pre-mRNA-1ysv-tubes.png|thumb|Slika 7: Ovo prikazuje strukturu ukosnica koja se nalazi u pre [[iRNK]].]]
Osnovni sekundarni strukturni elementi RNK uključuju izbočine, [[dvostruki heliks nukleinske kiseline|dvostruke spirale]], [[petlja stabljike|petlje ukosnica]] i [[unutrašnja petlja|unutrašnje petlje]]. Primjer petlje ukosnica RNK dat je na Slici 7. Kao što je prikazano na slici, petlje ukosnica i unutrašnje petlje zahtijevaju naglu promjenu smjera glavnog lanca. Nekanonsko sparivanje baza omogućava povećanu fleksibilnost na spojevima ili zavojima potrebnim u sekundarnoj strukturi.&lt;ref name=&quot;Halder_2013&quot; /&gt;

=== Tercijarna struktura ===
[[Slika:Pseudoknot 1YMO.png|left|thumb| Slika 8: Primjer trodimenzijske strukture pseudonota.]]
Trodimenzijske strukture nastaju kroz dugodometne unutsrmolekulske interakcije između sekundarnih struktura. To do formiranja pseudočvora, riboznih zatvarača, ukosnica ili koaksijalnih pseudokontinuiranih heliksa. Trodimenzijske strukture RNK se prvenstveno određuju molekularnim simulacijama ili [[računar]]ski vođenim mjerenjima na Slici 8.

Strukturne karakteristike baznog para, formiranog od dvije planarne krute jedinice, mogu se kvantificirati korištenjem šest parametara - tri translacijska i tri rotacijska. IUPAC preporučeni parametri su propeler, kopča, otvoreni ugao, pomjeranje, smicanje i istezanje (''Slika 8'').&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Dickerson RE | title = Definitions and nomenclature of nucleic acid structure components | url = https://archive.org/details/sim_nucleic-acids-research_1989-03-11_17_5/page/1796 | journal = Nucleic Acids Research | volume = 17 | issue = 5 | pages = 1797–1803 | date = mart 1989 | pmid = 2928107 | doi = 10.1093/nar/17.5.1797 | pmc = 317523 }}&lt;/ref&gt; Postoji nekoliko javno dostupnih softvera, kao što je Curves&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Blanchet C, Pasi M, Zakrzewska K, Lavery R | title = CURVES+ web server for analyzing and visualizing the helical, backbone and groove parameters of nucleic acid structures | journal = Nucleic Acids Research | volume = 39 | issue = Web Server issue | pages = W68–W73 | date = juli 2011 | pmid = 21558323 | doi = 10.1093/nar/gkr316 | pmc = 3125750 }}&lt;/ref&gt; od Richarda Laveryja, 3DNK&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Lu XJ, Olson WK | title = 3DNA: a versatile, integrated software system for the analysis, rebuilding and visualization of three-dimensional nucleic-acid structures | journal = Nature Protocols | volume = 3 | issue = 7 | pages = 1213–1227 | date = juli 2008 | pmid = 18600227 | doi = 10.1038/nprot.2008.104 | pmc = 3065354 }}&lt;/ref&gt; Olsonov NUPARM &lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Bansal M, Bhattacharyya D, Ravi B | title = NUPARM and NUCGEN: software for analysis and generation of sequence dependent nucleic acid structures | journal = Computer Applications in the Biosciences | volume = 11 | issue = 3 | pages = 281–287 | date = juni 1995 | pmid = 7583696 | doi = 10.1093/bioinformatics/11.3.281 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Mukherjee S, Bansal M, Bhattacharyya D | title = Conformational specificity of non-canonical base pairs and higher order structures in nucleic acids: crystal structure database analysis | journal = Journal of Computer-Aided Molecular Design | volume = 20 | issue = 10–11 | pages = 629–645 | date = 24. 11. 2006 | pmid = 17124630 | doi = 10.1007/s10822-006-9083-x | bibcode = 2006JCAMD..20..629M | s2cid = 9275640 }}&lt;/ref&gt; od [[Manju Bansal|Manjua Bansala]], itd., koji se mogu koristiti za izračunavanje ovih parametara. Dok prva dva izračunavaju parametre kanonskih i nekanonskih baznih parova u odnosu na standardnu kanonsku Watson-Crickovu geometriju baznih parova, NUPARM algoritam izračunava u apsolutnom smislu, koristeći sistem osa specifičan za ivice sparivanja baza. Stoga, za većinu nekanonskih baznih parova, koji uključuju ivice koje nisu Watson-Crickove, neki od parametara (otvorenost, smicanje [[istezanje]]) izračunatih pomoću Curves-a ili 3DNK su obično veliki čak i u njihovim odgovarajućim intrinzično najstabilnijim geometrijama. S druge strane, vrijednosti koje daje NUPARM ukazuju na kvalitet vodikovih veza i planarnost dvije baze na realističniji način. Dakle, NUPARM vrijednosti istezanja, koje ukazuju na razdvajanje dvije baze baznog para i koje zavise od optimalnih udaljenosti vodikovih veza, uvijek su oko 3Ǻ. Neki drugi opći trendovi uočeni u vrijednostima gore navedenih parametara mogu biti zanimljivi za napomenuti. Većina ''cis'' baznih parova ima Propeller vrijednosti oko -10&lt;sup&gt;o&lt;/sup&gt; i male vrijednosti Buckle i Stagger. Vrijednosti Open i Shear često zavise od položaja atoma vodikovih veza. Naprimjer, GU cWW wobble bazni parovi imaju Shear vrijednost oko -2.2Ǻ, dok GC ili AU cWW bazni parovi imaju Shear vrijednosti oko nule. Vrijednosti Open za većinu baznih parova su blizu nule, ali vrijednosti su često prilično velike za one koje uključuju 2'-OH grupu šećera u skupu parametara izvedenim iz NUPARM-a. Međutim, ''trans'' bazni parovi ne pokazuju nikakav sistematski trend u svojim Propeller vrijednostima.

==== U [[RNK]] ====
Strukturna hijerarhija u RNK se obično opisuje u smislu 2D sekundarne strukture petlje stabla, koja se dalje savija formirajući svoju 3D tercijarnu strukturu, stabiliziranu onim što se naziva tercijarnim kontaktima dugog dometa. Najčešće su nekanonski bazni parovi uključeni u te tercijarne kontakte ili ekstra-stabljične bazne parove. Na primjer, neki od nekanonskih baznih parova u [[tRNK]] pojavljuju se između D-stebla i TψC petlji (Slika 5), koje su bliske u trodimenzijskoj strukturi. Takve interakcije sparivanja baza daju stabilnost L-oblikovanoj strukturi tRNK. U ovoj regiji, neki bazni parovi su dodatno vodonično vezani za treću bazu. Dakle, 23. ostatak je istovremeno sparen sa 9. i 12. ostatkom, zajedno formirajući [[triplet|trojku baza]], najmanjeg člana klase multipleta višeg reda.

==== Multipleti ====
Jedna baza, pored formiranja odgovarajućeg planarnog sparivanja baza sa drugom bazom, često može učestvovati u formiranju baznog para, a treća baza formira trojku baza. Jedan takav klasičan primjer je formiranje [[Trostruka spirala DNK|DNK trostruke spirale]], gdje dvije baze dva antiparalelna lanca formiraju uzastopne Watson-Crickove bazne parove u dvostrukoj spirali, a baza trećeg lanca formira Hoogsteenovo sparivanje baza sa [[purin]]skim bazama Watson-Crickovih baznih parova. Mnogi različiti tipovi trojki baza su prijavljeni u dostupnim strukturama RNK i elegantno su klasifikovani u literaturi.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Abu Almakarem AS, Petrov AI, Stombaugh J, Zirbel CL, Leontis NB | title = Comprehensive survey and geometric classification of base triples in RNA structures | journal = Nucleic Acids Research | volume = 40 | issue = 4 | pages = 1407–1423 | date = februar 2012 | pmid = 22053086 | doi = 10.1093/nar/gkr810 | pmc = 3287178 }}&lt;/ref&gt; Međutim, multipleti nisu ograničeni samo na formiranje tripleta. Četiri baze koje daju bazni kvartet sada su dobro dokumentovane u strukturi [[G-kvadripleks]]a karakterističnog za [[telomera|telomere]]. Ovdje se četiri guaninska ostatka sparuju unutar sebe u cikličnom obliku koji uključuje Watson-Crick/Hoogsteenov ''cis'' (cWH) shemu sparivanja baza i utvrđeno je da svaka od guaninskih baza interaguje sa dvije druge guaninske baze. Tri do četiri takva bazna G-kvadripleksa slažu se na vrh drugog formirajući četverolančanu strukturu [[DNK]]. Pored takve ciklične topologije, moguće je nekoliko drugih topologija sparivanja baza:baza za multiplete višeg reda kao što su kvarteti, kvinteti itd.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Bhattacharya S, Jhunjhunwala A, Halder A, Bhattacharyya D, Mitra A | title = Going beyond base-pairs: topology-based characterization of base-multiplets in RNA | journal = RNA | volume = 25 | issue = 5 | pages = 573–589 | date = maj 2019 | pmid = 30792229 | doi = 10.1261/rna.068551.118 | pmc = 6467009 }}&lt;/ref&gt;

==== Dvospiralne regije ====
Nekanonski [[bazni par]]ovi se prilično često pojavljuju unutar dvostruko spiralnih regija [[RNK]]. Nekanonski bazni parovi G:U cWW se vrlo često viđaju unutar dvostruko spiralnih regija jer je ovaj bazni par gotovo [[izostermosdt|izosteran]] u odnosu na ostale kanonske.&lt;ref name=&quot;Tabei_2006&quot;/&gt; Zbog složenosti smjera lanca, kao što je detaljnije objašnjeno u odjeljku Klasifikacija (Tabela 1), ne mogu se svi tipovi nekanonskih baznih parova smjestiti unutar dvostruko spiralnih regija sa ''anti'' glikozidnim torzionim uglovima. Međutim, mnogi nekanonski bazni parovi, npr. A:G tHS (''trans'') Hoogsteen/Šećerni rub) ili A:U tHW („trans“) Hoogsteen/Watson-Crick, A:G cWW, itd., često se vide unutar dvostrukih spiralnih regija, što dovodi do simetričnih motiva nalik unutrašnjim petljama. Učinjeni su pokušaji da se klasificiraju sve takve situacije u kojima se dva bazna para (kanonska ili nekanonska) slažu u antiparalelnom smislu, što potencijalno dovodi do dvostrukih spiralnih regija u strukturama [[RNK]]. Ovi bazni parovi su prilično stabilni i sposobni su prilično dobro održati spiralna svojstva. Torzijski uglovi oko ovih ostataka su također uglavnom unutar razumnih granica: C3'-endo [[šećer]]no nabiranje sa „anti“ [[glikozid]]nom torzijom, α/γ torzijski uglovi oko -60°/60°, β/ε torzijski uglovi oko 180°.

==== Ponavljajući strukturni motivi ====
[[Slika:Figure8New.png|thumb|Primjer strukture višeg reda (C-petlja) u RNK formiranjem trojki baza korištenjem nekanonskog baznog para iz [[PDB|1KOG]]) shematskim prikazom i (b) molekularnim vizualizatorom.]]

Nekanonski bazni parovi se često pojavljuju u različitim strukturnim motivima, uključujući pseudoknotove, sa svojim posebnim karakteristikama [[vodikova veza|vodikovih veza]]. Strukturne karakteristike ovih rekurentnih motiva arhivirane su u pretraživim bazama podataka, kao što je FR3D.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Sarver M, Zirbel CL, Stombaugh J, Mokdad A, Leontis NB | title = FR3D: finding local and composite recurrent structural motifs in RNA 3D structures | journal = Journal of Mathematical Biology | volume = 56 | issue = 1–2 | pages = 215–252 | date = januar 2008 | pmid = 17694311 | doi = 10.1007/s00285-007-0110-x | pmc = 2837920 }}&lt;/ref&gt; i RNK FRABASE.&lt;ref name=&quot;Popenda_2010&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Popenda M, Szachniuk M, Blazewicz M, Wasik S, Burke EK, Blazewicz J, Adamiak RW | title = RNA FRABASE 2.0: an advanced web-accessible database with the capacity to search the three-dimensional fragments within RNA structures | journal = BMC Bioinformatics | volume = 11 | issue = 1 | pages = 231 | date = maj 2010 | pmid = 20459631 | pmc = 2873543 | doi = 10.1186/1471-2105-11-231 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Također, NASSAM može identificirati nekoliko ovih motiva u datoj [[PDB]] datoteci upita.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Hamdani HY, Appasamy SD, Willett P, Artymiuk PJ, Firdaus-Raih M | title = NASSAM: a server to search for and annotate tertiary interactions and motifs in three-dimensional structures of complex RNA molecules | journal = Nucleic Acids Research | volume = 40 | issue = Web Server issue | pages = W35–W41 | date = juli 2012 | pmid = 22661578 | pmc = 3394293 | doi = 10.1093/nar/gks513 }}&lt;/ref&gt; web-server. Najčešće se detektuju na krajevima dvostrukog spiralnog segmenta koji djeluju kao ostaci koji zatvaraju, često prethodeći [[matična petlja|ukosnice]]. Najčešće pronađeni nekanonski bazni par, naime G:A tSH, sastavni je dio GNRA [[tetrapetlje]], gdje N može biti bilo koji nukleotidni ostatak, a R je purinski ostatak. Ovaj motiv pokazuje određenu fleksibilnost i promjene strukturnih karakteristika ovisno o tome jesu li gvanin i adenin spareni ili ne. Nekoliko drugih vrsta motiva tetrapetlji, kao što su UNCG, YNMG, GNAC, CUYG, (gdje Y označava [[pirimidin]], a M je ili [[adenin]] ili [[citozin]]) itd., pronađeno je u dostupnim strukturama RNK. Međutim, oni uglavnom ne pokazuju uključenost nekanonskog sparivanja baza. Pored ovih uobičajenih motiva ukosnica, gdje ostaci petlje uglavnom ostaju nespareni, postoji i nekoliko motiva gdje ostaci petlje ostvaruju opsežne interakcije između sebe ili s drugim ostacima izvan petlje. Uobičajen primjer je motiv C-petlje,&lt;ref name=&quot;Petrov_2013&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Petrov AI, Zirbel CL, Leontis NB | title = Automated classification of RNA 3D motifs and the RNA 3D Motif Atlas | journal = RNA | volume = 19 | issue = 10 | pages = 1327–1340 | date = oktobar 2013 | pmid = 23970545 | doi = 10.1261/rna.039438.113 | pmc = 3854523 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://rna.bgsu.edu/rna3dhub/motifs|title=RNA 3D Motif Atlas|website=rna.bgsu.edu|language=en|access-date=17. 12. 2019}}&lt;/ref&gt; gdje ostaci ispupčene petlje formiraju nekanonsko sparivanje baza s bazama dvostrukih spiralnih regija formirajući nekanonsko sparivanje baza ('''Slika 9'''). Dodatni bazni parovi u ovim slučajevima dovode do dodatne stabilizacije kompozitnog motiva koji sadrži dvostruku spiralu. Nekanonski bazni parovi su također uključeni u interakciju receptora i petlje, kao što je motiv T-petlje.&lt;ref name=&quot;Petrov_2013&quot; /&gt; Još jedan zanimljiv primjer uključenosti nekanonskih baznih parova u rekurentne kontekste detektiran je kao motiv GAAA receptora, koji se sastoji od A:A cHS baznog para nakon kojeg slijedi U:A tWH bazni par naslagan s obje strane od strane G:C cWW baznih parova. Ovdje imamo uzastopne nekanonske bazne parove unutar antiparalelne RNK dvostruke spiralne domene. Slično tome, postoji A:A cSH bazni par koji uključuje dva uzastopna ostatka u ovom motivu. Takvo sparivanje između uzastopnih ostataka, koje se također naziva motiv dinukleotidne platforme, prilično je često uočeno. Pojavljuju se u mnogim strukturama RNK, a sparivanje može biti i između drugih baza. Takva dinukleotidna platforma je zabilježena u baznim parovima A:A, A:G, A:U, G:A, G:U koji pripadaju cSH klasi, a također i u baznim parovima A:A cHH. Ovi motivi mogu promijeniti smjer lanca unutar dvostruke spirale formiranjem pregiba. Takva dinukleotidna platforma, zajedno sa formiranjem [[triplet]]a, također je sastavni dio motiva sarcin-ricin.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Szewczak AA, Moore PB | title = The sarcin/ricin loop, a modular RNA | journal = Journal of Molecular Biology | volume = 247 | issue = 1 | pages = 81–98 | date = mart 1995 | pmid = 7897662 | doi = 10.1006/jmbi.1994.0124 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

== Modeliranje ==
Predviđanje biomolekularne strukture samo iz sekvence je dugoročni cilj naučnika koji rade u oblastima bioinformatike, računarske hemije, statističke fizike, kao i u računarstvu. [[Predviđanje strukture proteina|Predviđanje proteinskih struktura]] iz [[Primarne strukture proteina|sekvence aminokiselina]] metodama poput [[modeliranja homologije]], komparativnog modeliranja, [[Navoj (prfoteinska sekvenca|navoja]], itd., bile su uglavnom uspješne zbog dostupnosti oko 1.200 jedinstvenih [[Natporodica proteina|nabora proteina]]. Inspirisani iskustvom s proteinima, sada postoji nekoliko pristupa predviđanju struktura RNK, iako s različitim stepenom uspjeha.

Može se vidjeti da je većina pristupa u suštini ograničena na predviđanje stabljika i petlji u 2D, što se naziva i sekundarna struktura RNK. Naprimjer, predviđanje minimalne izračunate slobodne energije dvostrukih spiralnih regija sekvenci RNK na osnovu energije sparivanja baza i interakcija slaganja, u suštini računski izvedeno iz eksperimentalnih termodinamičkih podataka, prvobitno je predstavila [[Ruth Nussinov]], a kasnije Michael Zuker. Ovo je, zauzvrat, inspirisalo nekoliko srodnih modificiranih algoritama, uključujući podatke o interakcijama susjednih grupa itd.&lt;ref name=&quot;Tabei_2006&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Tabei Y, Tsuda K, Kin T, Asai K | title = SCARNA: fast and accurate structural alignment of RNA sequences by matching fixed-length stem fragments | url = https://archive.org/details/sim_bioinformatics_2006-07-15_22_14/page/1722 | journal = Bioinformatics | volume = 22 | issue = 14 | pages = 1723–1729 | date = juli 2006 | pmid = 16690634 | doi = 10.1093/bioinformatics/btl177 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Većina ovih pristupa, međutim, uglavnom uzima u obzir podatke o kanonskom sparivanju baza, dok samo nekoliko njih uzima u obzir i termodinamičke podatke o Hoogsteen-ovim baznim parovima. Dakle, pored računarskih troškova i komplikacija povezanih s identifikacijom pseudočvorova, svi ovi metodi također pate od nedostatka povezanog s nedostatkom eksperimentalnih podataka o nekanonskim baznim parovima.

Međutim, postoji i nekoliko pristupa koji pokušavaju predvidjeti tercijarnu 3D strukturu koja odgovara datim predviđenim 2D strukturama. Postoji i nekoliko koji uključuju modeliranje zasnovano na 3D fragmentima,&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Baulin E, Yacovlev V, Khachko D, Spirin S, Roytberg M | title = URS DataBase: universe of RNA structures and their motifs | journal = Database | volume = 2016 | pages = baw085 | date = 2016 | pmid = 27242032 | pmc = 4885603 | doi = 10.1093/database/baw085 }}&lt;/ref&gt; što se dodatno olakšava sve većom dostupnošću podataka o 3D strukturi RNK po motivima.&lt;ref name=&quot;Tabei_2006&quot;/&gt; Također je ohrabrujuće primijetiti da sada postoje neki [[softver]]i i [[server]]i, kao što je MC-Fold,&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Parisien M, Major F | title = The MC-Fold and MC-Sym pipeline infers RNA structure from sequence data | url = https://archive.org/details/sim_nature-uk_2008-03-06_452_7183/page/50 | journal = Nature | volume = 452 | issue = 7183 | pages = 51–55 | date = mart 2008 | pmid = 18322526 | doi = 10.1038/nature06684 | bibcode = 2008Natur.452...51P | s2cid = 4415777 }}&lt;/ref&gt; RNAPDBee,&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Zok T, Antczak M, Zurkowski M, Popenda M, Blazewicz J, Adamiak RW, Szachniuk M | title = RNApdbee 2.0: multifunctional tool for RNA structure annotation | journal = Nucleic Acids Research | volume = 46 | issue = W1 | pages = W30–W35 | date = juli 2018 | pmid = 29718468 | doi = 10.1093/nar/gky314 | pmc = 6031003 }}&lt;/ref&gt; RNKWolfe,&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Rybarczyk A, Szostak N, Antczak M, Zok T, Popenda M, Adamiak R, Blazewicz J, Szachniuk M | display-authors = 6 | title = New in silico approach to assessing RNA secondary structures with non-canonical base pairs | journal = BMC Bioinformatics | volume = 16 | issue = 1 | pages = 276 | date = septembar 2015 | pmid = 26329823 | doi = 10.1186/s12859-015-0718-6 | pmc = 4557229 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; itd. dostupni za istraživanje nekanonskog sparivanja baza u 3D strukturama RNK. Neke od ovih metoda zavise od strukturne baze podataka RNK, kao što je FRABASE,&lt;ref name=&quot;Popenda_2010&quot; /&gt; kako bi se dobile 3D koordinate motiva koji sadrže nekanonske bazne parove i povezale informacije sa 3D strukturom dvostrukih heliksa koji sadrže kanonske bazne parove.

U ovom kontekstu može biti relevantno spomenuti pristup izgradnji 3D modela dvostrukih spiralnih regija sa kanonskim i nekanonskim baznim parovima koji se koristi u 3DNK od strane Olsona ili u RNKHeliksu.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Bhattacharyya D, Halder S, Basu S, Mukherjee D, Kumar P, Bansal M | title = RNAHelix: computational modeling of nucleic acid structures with Watson-Crick and non-canonical base pairs | journal = Journal of Computer-Aided Molecular Design | volume = 31 | issue = 2 | pages = 219–235 | date = februar 2017 | pmid = 28102461 | doi = 10.1007/s10822-016-0007-0 | bibcode = 2017JCAMD..31..219B | s2cid = 356097 }}&lt;/ref&gt; od Bhattacharyya i Bansala. Ovi softverski paketi koriste parametre baznih parova za generiranje 3D koordinata pojedinačnih dinukleotidnih koraka, koji se mogu proširiti za modeliranje dvostrukih heliksa proizvoljnih dužina s kanonskim ili nekanonskim baznim parovima.

Gore spomenute metode pokušavaju modelirati jednu strukturu (2D ili 3D) date sekvence RNK. Međutim, sve više dokaza ukazuje na to da data RNK sekvenca može usvojiti ansambl struktura i moguće ih međusobno konvertirati.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Ray PS, Jia J, Yao P, Majumder M, Hatzoglou M, Fox PL | title = A stress-responsive RNA switch regulates VEGFA expression | url = https://archive.org/details/sim_nature-uk_2009-02-12_457_7231/page/914 | journal = Nature | volume = 457 | issue = 7231 | pages = 915–919 | date = februar 2009 | pmid = 19098893 | doi = 10.1038/nature07598 | pmc = 2858559 | bibcode = 2009Natur.457..915R }}&lt;/ref&gt;  Ovaj ansambl očigledno usvaja različite obrasce sparivanja baza između različitih skupova ostataka.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Cruz JA, Westhof E | title = The dynamic landscapes of RNA architecture | journal = Cell | volume = 136 | issue = 4 | pages = 604–609 | date = februar 2009 | pmid = 19239882 | doi = 10.1016/j.cell.2009.02.003 | s2cid = 10174208 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Dakle, postoji dovoljno pokazatelja koji ukazuju na to da je fokus na modeliranju pojedinačnih struktura bio usko grlo za precizno modeliranje strukture RNK.

Teorijska predikcija 2D strukture RNK, a posljedično i 3D strukture, može se potvrditi i različitim metodama hemijskog ispitivanja. Jedan od najnovijih takvih alata je [[Određivanje strukture nukleinske kiseline|SHAPE (Selektivna 2′-hidroksilna [[acilacija]] analizirana ekstenzijom primera) i SHAPE- predviđanje usmjerene sekundarne strukture RNK&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Low JT, Weeks KM | title = SHAPE-directed RNA secondary structure prediction | journal = Methods | volume = 52 | issue = 2 | pages = 150–158 | date = oktobar 2010 | pmid = 20554050 | doi = 10.1016/j.ymeth.2010.06.007 | pmc = 2941709 }}&lt;/ref&gt; čini se najperspektivnijim. U kombinaciji s mutacijskim profiliranjem, ansambli struktura RNK, koji često uključuju nekanonsko sparivanje baza, mogu se eksperimentalno proučavati korištenjem SHAPE-MaP pristupa.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Siegfried NA, Busan S, Rice GM, Nelson JA, Weeks KM | title = RNA motif discovery by SHAPE and mutational profiling (SHAPE-MaP) | journal = [[Nature]] Methods | volume = 11 | issue = 9 | pages = 959–965 | date = septembar 2014 | pmid = 25028896 | doi = 10.1038/nmeth.3029 | pmc = 4259394 }}&lt;/ref&gt; Jedan od načina koji danas predstoji čini se integracijom Zukerovog pristupa minimalne slobodne energije s eksperimentalno izvedenim SHAPE podacima, uključujući simulirane SHAPE podatke kako je opisano u Montaseri et al. (2016)&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Montaseri S, Ganjtabesh M, Zare-Mirakabad F | title = Evolutionary Algorithm for RNA Secondary Structure Prediction Based on Simulated SHAPE Data | journal = PLOS ONE | volume = 11 | issue = 11 | pages = e0166965 | date = 28. 11. 2016 | pmid = 27893832 | doi = 10.1371/journal.pone.0166965 | pmc = 5125645 | bibcode = 2016PLoSO..1166965M | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; i Spasic et al. (2017).&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Spasic A, Assmann SM, Bevilacqua PC, Mathews DH | title = Modeling RNA secondary structure folding ensembles using SHAPE mapping data | journal = Nucleic Acids Research | volume = 46 | issue = 1 | pages = 314–323 | date = januar 2018 | pmid = 29177466 | doi = 10.1093/nar/gkx1057 | pmc = 5758915 }}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
[[Slika:Figure1New.png|thumb| Primjeri nekoliko često uočenih nekanonskih baznih parova, (a) [[adenin]]:[[guanin]] trans Hoogsteen/ Šećerna ivica, (b) [[adenin]]:[[uracil]] trans Hoogsteen/Watson-Crick, (c) gvanin:gvanin cis Watson-Crick/Hoogsteen; (d) Protonirani [[citozin]](+):citozin trans Watson-Crick/Watson-Crick.]] 
[[Slika:Figure2-new.png|thumb|[[IUPAC|IUB]] preporučena nomenklatura nukleotidnih baznih atoma adeninskih, guaninskih, uracilnih i citozinskih baza (kreirana u [[Molden|MOLDEN]]).]]

Dvostruke spiralne strukture DNK, kao i presavijena jednolančana RNK, sada su poznate po tome što se stabilizuju Watson-Crickovim sparivanjem baza između [[purin]]a, [[adenin]]a i [[guanin]]a, sa [[pirimidin]]ima, [[timin]]om (ili [[uracil]]om za RNK) i [[citozin]]om. U ovoj shemi, N1 atomi purinskih ostataka formiraju vodikovu vezu sa N3 atomima pirimidinskih ostataka u A:T i G:C komplementarnosti. Druga [[vodikova veza]] u A:T baznim parovima uključuje N6 amino grupu adenina i O4 atom timina (ili uracila u RNK). Slično tome, druga vodikova veza u G:C baznim parovima uključuje O6 atom i N4 [[amino grupa|amino grupu]] guanina, odnosno citozina. G:C bazni parovi također imaju treću vodikovu vezu koja uključuje N2 amino grupu guanina i O2 atom citozina. Međutim, čak i do otprilike dvadeset godina nakon što su ovu shemu prvobitno predložili [[James Watson|James D. Watson]] i [[Francis Crick|Francis H.C. Crick]],&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Watson JD, Crick FH | title = Molecular structure of nucleic acids; a structure for deoxyribose nucleic acid | url = https://archive.org/details/sim_nature-uk_1953-04-25_171_4356/page/736 | journal = Nature | volume = 171 | issue = 4356 | pages = 737–738 | date = april 1953 | pmid = 13054692 | doi = 10.1038/171737a0 | bibcode = 1953Natur.171..737W | s2cid = 4253007 }}&lt;/ref&gt; eksperimentalni dokazi koji ukazuju na druge oblike interakcija baza-baza nastavili su privlačiti pažnju istraživača koji su istraživali strukturu DNK.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Nikolova EN, Zhou H, Gottardo FL, Alvey HS, Kimsey IJ, Al-Hashimi HM | title = A historical account of Hoogsteen base-pairs in duplex DNA | journal = Biopolymers | volume = 99 | issue = 12 | pages = 955–968 | date = decembar 2013 | pmid = 23818176 | doi = 10.1002/bip.22334 | pmc = 3844552 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Westhof E, Fritsch V | title = RNA folding: beyond Watson-Crick pairs | journal = Structure | volume = 8 | issue = 3 | pages = R55–R65 | date = mart 2000 | pmid = 10745012 | doi = 10.1016/s0969-2126(00)00112-x | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

Prva struktura visoke rezolucije baznog para adenin:timin, kako ju je riješio [[Karst Hoogsteen]] pomoću [[rendgenska kristalografija|rendgenske kristalografije]] monokristala 1959.&lt;ref&gt;{{Cite journal| vauthors = Hoogsteen K |date=10. 10. 1959|title=The structure of crystals containing a hydrogen-bonded complex of 1-methylthymine and 9-methyladenine |journal=Acta Crystallographica|volume=12|issue=10|pages=822–823|doi=10.1107/s0365110x59002389|bibcode=1959AcCry..12..822H |issn=0365-110X|doi-access=free}}&lt;/ref&gt; otkrila je strukturu čija se geometrija veoma razlikovala od one koju su predložili Watson i Crick. Imala je dvije vodikove veze koje uključuju atome N7 i N6 adenina i atome N3 i O4 (ili O2) timina. Može se primijetiti da zbog upotrebe timinske baze s metilnom grupom koja predstavlja šećer, osa simetrije izgleda prolazi kroz atome N1 i C6, a atomi O2 i O4 izgledaju identično. Da bi se razlikovala ova alternativna shemu sparivanja baza od Watson-Crickove sheme, bazni parovi gdje vodikova veza uključuje atom N7 purinskog ostatka nazivani su Hoogsteenovim baznim parom, a kasnije se rub purinske baze koji uključuje njegov atom N7 naziva njegovim Hoogsteenovim rubom. Prva struktura visoke rezolucije para guanin:citozin, koju je dobio W. Guschelbauer, također je bila slična Hoogsteenovom baznom paru, iako je ova struktura zahtijevala neobičnu protonaciju N1 imino dušika citozina, što je moguće samo pri značajno nižim [[wikiknjige:Strukturna biohemija/pH|pH]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Courtois Y, Fromageot P, Guschlbauer W | title = Protonated polynucleotide structures. 3. An optical rotatory dispersion study of the protonation of DNA | journal = European Journal of Biochemistry | volume = 6 | issue = 4 | pages = 493–501 | date = decembar 1968 | pmid = 5701966 | doi = 10.1111/j.1432-1033.1968.tb00472.x | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Eksperimentalni dokazi, uključujući NMR studije niske rezolucije&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Patel DJ, Tonelli AE | title = Assignment of the proton Nmr chemical shifts of the T-N3H and G-N1H proton resonances in isolated AT and GC Watson-Crick base pairs in double-stranded deoxy oligonucleotides in aqueous solution | journal = Biopolymers | volume = 13 | issue = 10 | pages = 1943–1964 | date = oktobar 1974 | pmid = 4433696 | doi = 10.1002/bip.1974.360131003 | s2cid = 39908141 }}&lt;/ref&gt; kao i [[kristalografija|kristalografske studije]] visoke rezolucije rendgenskim zracima,&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Seeman NC, Rosenberg JM, Suddath FL, Kim JJ, Rich A | title = RNA double-helical fragments at atomic resolution. I. The crystal and molecular structure of sodium adenylyl-3',5'-uridine hexahydrate | journal = Journal of Molecular Biology | volume = 104 | issue = 1 | pages = 109–144 | date = juni 1976 | pmid = 957429 | doi = 10.1016/0022-2836(76)90005-x }}&lt;/ref&gt; potvrđuju Watson-Crickovo sparivanje baza, postignuto je tek početkom 70-ih. Gotovo deceniju kasnije, pojavom efikasnih metoda sinteze DNK, [[Richard E. Dickerson|Richard Dickerson]]&lt;ref&gt;{{Cite journal |title= Structure of a B-DNA dodecamer: Conformation and dynamics| vauthors = Drew HR, Wing RM, Takano T, Broka C, Tanaka S, Itakura K, Dickerson RE | date=21. 5. 1981|journal=Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America
|volume=78 |issue=4 |pages=2179–2183 |doi=10.1073/pnas.78.4.2179 |pmid=6941276 |pmc=319307 | bibcode = 1981PNAS...78.2179D | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; nakon čega je uslijedilo nekoliko drugih grupa, riješili su strukture fiziološke dvostruke spiralne [[B-DNK]] s potpunim spiralnim zaokretom, na osnovu kristala sintetskih [[oligomer]]a DNK.&lt;ref name=&quot;Wang_1982&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Wang AH, Fujii S, van Boom JH, van der Marel GA, van Boeckel SA, Rich A | title = Molecular structure of r(GCG)d(TATACGC): a DNA--RNA hybrid helix joined to double helical DNA | url = https://archive.org/details/sim_nature-uk_1982-10-14_299_5884/page/600 | journal = Nature | volume = 299 | issue = 5884 | pages = 601–4 | date = oktobar 1982 | pmid = 6181416 | doi = 10.1038/299601a0 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Heinemann U, Alings C | title = Crystallographic study of one turn of G/C-rich B-DNA | journal = Journal of Molecular Biology | volume = 210 | issue = 2 | pages = 369–381 | date = novembar 1989 | pmid = 2600970 | doi = 10.1016/0022-2836(89)90337-9 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Dock-Bregeon AC, Chevrier B, Podjarny A, Johnson J, de Bear JS, Gough GR, Gilham PT, Moras D | display-authors = 6 | title = Crystallographic structure of an RNA helix: [U(UA)6A]2 | journal = Journal of Molecular Biology | volume = 209 | issue = 3 | pages = 459–474 | date = oktobar 1989 | pmid = 2479753 | doi = 10.1016/0022-2836(89)90010-7 }}&lt;/ref&gt; Geometrije sparivanja A:T (A:U u [[RNK]]) i G:C parova u ovim strukturama potvrdile su uobičajeni ili kanonski oblik sparivanja baza kako su predložili Watson i Crick, dok se one sa svim ostalim geometrijama i sastavima sada nazivaju nekanonskim baznim parovima.

Primijećeno je da čak i u dvolančanoj  [[DNK]], gdje kanonski Watson-Crick [[bazni par]]ovi povezuju dva komplementarna antiparalelna lanca, povremeno se javljaju Hoogsteenovi i drugi ne-Watson-Crick [[bazni par]]ovi.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Patikoglou GA, Kim JL, Sun L, Yang SH, Kodadek T, Burley SK | title = TATA element recognition by the TATA box-binding protein has been conserved throughout evolution | url = https://archive.org/details/sim_genes-development_1999-12-15_13_24/page/3216 | journal = Genes &amp; Development | volume = 13 | issue = 24 | pages = 3217–3230 | date = decembar 1999 | pmid = 10617571 | doi = 10.1101/gad.13.24.3217 | pmc = 317201 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|url=http://dx.doi.org/10.2210/pdb1k61/pdb|title=MATalpha2 Homeodomain Bound to DNA| vauthors = Aishima J, Gitti R, Noah J, Gan H, Schlick T, Wolberger C |date=11. 12. 2002|website=Worldwide Protein Data Bank|access-date=17. 12. 2019 |doi=10.2210/pdb1k61/pdb|url-access=subscription}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Nair DT, Johnson RE, Prakash S, Prakash L, Aggarwal AK | title = Replication by human DNA polymerase-iota occurs by Hoogsteen base-pairing | url = https://archive.org/details/sim_nature-uk_2004-07-15_430_6997/page/376 | journal = [[Nature]] | volume = 430 | issue = 6997 | pages = 377–380 | date = juli 2004 | pmid = 15254543 | doi = 10.1038/nature02692 | bibcode = 2004Natur.430..377N | s2cid = 4379848 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Kitayner M, Rozenberg H, Rohs R, Suad O, Rabinovich D, Honig B, Shakked Z | title = Diversity in DNA recognition by p53 revealed by crystal structures with Hoogsteen base pairs | journal = Nature Structural &amp; Molecular Biology | volume = 17 | issue = 4 | pages = 423–429 | date = april 2010 | pmid = 20364130 | doi = 10.1038/nsmb.1800 | pmc = 3280089 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|url=http://dx.doi.org/10.2210/pdb3vd2/pdb|title=Structure of p73 DNA binding domain tetramer modulates p73 transactivation| vauthors = Ethayathulla A, Tse P, Nguyen S, Viadiu H |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America |year=2012 |volume=109 |issue=16 |pages=6066–6071 |doi=10.2210/pdb3vd2/pdb |pmid=22474346 |pmc=3341074 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Xu_2018&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Xu Y, McSally J, Andricioaei I, Al-Hashimi HM | title = Modulation of Hoogsteen dynamics on DNA recognition | journal = Nature Communications | volume = 9 | issue = 1 | pages = 1473 | date = april 2018 | pmid = 29662229 | pmc = 5902632 | doi = 10.1038/s41467-018-03516-1 | bibcode = 2018NatCo...9.1473X }}&lt;/ref&gt; Također je predloženo da unutar dvostrukih heliksa DNK kojima dominiraju Watson-Crick bazni parovi, formiranje Hoogsteenovih baznih parova može biti prolazna pojava.&lt;ref name=&quot;Xu_2018&quot; /&gt;

Iako su kanonski Watson-Crick bazni parovi najčešći i obično se primjećuju u većini [[hromosom]]skih DNK i u većini funkcionalnih RNK, prisustvo stabilnih nekanonskih baznih parova je također izuzetno značajno u biologiji DNK. Primjer nekanonskog sparivanja baza koje nije Watson-Crickov, ili nekanonskog, može se naći na krajevima hromosomske DNK. 3'-krajevi [[hromosom]]a sadrže jednolančane prevjese s nekim [[konzervirana sekvenca|konzerviranim sekvencnim]] motivima (kao što je TTAGGG kod većine [[kičmenjaci|kičmenjaka]]). Jednolančana regija usvaja neke određene trodimenzijske strukture, što je riješeno [[rendgenska kristalografija|rendgenskom kristalografijom]], kao i [[NMR spektroskopija|NMR-spektroskopijom]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Parkinson GN, Lee MP, Neidle S | title = Crystal structure of parallel quadruplexes from human telomeric DNA | url = https://archive.org/details/sim_nature-uk_2002-06-20_417_6891/page/876 | journal = Nature | volume = 417 | issue = 6891 | pages = 876–880 | date = juni 2002 | pmid = 12050675 | doi = 10.1038/nature755 | bibcode = 2002Natur.417..876P | s2cid = 4422211 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Luu KN, Phan AT, Kuryavyi V, Lacroix L, Patel DJ | title = Structure of the human telomere in K+ solution: an intramolecular (3 + 1) G-quadruplex scaffold | journal = Journal of the American Chemical Society | volume = 128 | issue = 30 | pages = 9963–9970 | date = august 2006 | pmid = 16866556 | doi = 10.1021/ja062791w | pmc = 4692383 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Phan AT, Kuryavyi V, Luu KN, Patel DJ | title = Structure of two intramolecular G-quadruplexes formed by natural human telomere sequences in K+ solution | journal = Nucleic Acids Research | volume = 35 | issue = 19 | pages = 6517–6525 | date = 25. 9. 2007 | pmid = 17895279 | doi = 10.1093/nar/gkm706 | pmc = 2095816 }}&lt;/ref&gt; Utvrđeno je da pojedinačni lanci koji sadrže gore navedene motive sekvence formiraju zanimljive četverolančane mini-spiralne strukture stabilizirane Hoogsteenovim sparivanjem baza između ostataka gvanina. U ovim strukturama, četiri ostatka gvanina formiraju gotovo planarni kvartet baza, nazvan G-kvadrupleks, gdje svaki gvanin učestvuje u sparivanju baza sa susjednim gvaninom, uključujući njihove Watson-Crick i Hoogsteenove rubove na cikličan način. Četiri centralne karbonilne grupe često su stabilizirane [[kalij]]evim ionima (K&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt;). Iz punih [[genom]]skih sekvenci različitih [[organizam]]a, uočeno je da sekvence slične [[telomera]]ma ponekad prekidaju i dvostruke spiralne regije blizu mjesta početka transkripcije nekih onkogena, kao što je [[Myc|c-myc]]. Moguće je da se ova sekvencna istezanja formiraju strukture slične G-kvadripleksu, koje mogu suzbiti [[ekspresija gena|ekspresiju srodnih gena]]. Komplementarne sekvence bogate citozinom, na drugom lancu, mogu usvojiti drugu sličnu četverolančanu strukturu, [[I-motiv DNK|i-motiv]], stabiliziran nekanonskim baznim parovima [[citozin]]:citozin. 
[[Slika:Figure3aNew.png|thumb|260px| Struktura reprezentativnog G-kvadripleksa koji se sastoji od Hoogsteenovih baznih parova između svih susjednih guaninskih ostataka ([[PDB|1KF1]]).]]
[[Slika:Figure3bN.png|thumb|260px|Tri G-kvadrupleksa se slažu i formiraju četverolančane telomere s različitim topologijama za d(GGGATTGGGATTGGGATTGGG) sekvencu.]]

Dok su nekanonski bazni parovi još uvijek relativno rijetki u DNK, u molekulama RNK, gdje se uglavnom jedan polimerni lanac savija na sebe formirajući različite sekundarne i tercijarne strukture, pojava ne-Watson-Crickovih baznih parova ispada mnogo češća. Još 1970-ih, analiza kristalne strukture [[kvasci|kvasca]] [[tRNK]]&lt;sup&gt;Phe&lt;/sup&gt; pokazala je da RNK strukture posjeduju značajne nekanonske varijacije u shemama sparivanja baza. Naknadno, strukture [[ribozim]]a, [[ribosom]]a, ribosklopki itd. istakle su njihovu rasprostranjenost, a time i potrebu za sveobuhvatnom karakterizacijom nekanonskih baznih parova.

Ove [[Sekundarna struktura nukleinske kiseline|trodimenzijske RNK strukture]] uglavnom posjeduju nekoliko [[Sekundarna struktura nukleinske kiseline|sekundarnih strukturnih motiva]], kao što su dvostruke spiralne drške, stabljike s ukosnicama, simetrične i asimetrične unutrašnje petlje, petlje za poljubac između dva motiva ukosnica, [[pseudočvor]], kontinuirani naslagani elementi između dva segmenta spirale, Višestruki spojevi spirale&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Hendrix DK, Brenner SE, Holbrook SR | title = RNA structural motifs: building blocks of a modular biomolecule | url = https://archive.org/details/sim_quarterly-reviews-of-biophysics_2005-08_38_3/page/n1 | journal = Quarterly Reviews of Biophysics | volume = 38 | issue = 3 | pages = 221–243 | date = august 2005 | pmid = 16817983 | doi = 10.1017/s0033583506004215 | s2cid = 2632921 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Laing C, Jung S, Iqbal A, Schlick T | title = Tertiary motifs revealed in analyses of higher-order RNA junctions | journal = Journal of Molecular Biology | volume = 393 | issue = 1 | pages = 67–82 | date = oktobar 2009 | pmid = 19660472 | doi = 10.1016/j.jmb.2009.07.089 | pmc = 3174529 }}&lt;/ref&gt; itd. zajedno s jednolančanim regijama. Ovi sekundarni strukturni motivi, osim jednolančanih motiva, stabilizirani su vodikovim vezama baznih parova, a nekoliko njih su nekanonski bazni parovi, uključujući G:U kolebajuće bazne parove.

U ovom kontekstu je značajno da je [[Bazni par kolebanja|Hipoteza kolebanja]] [[Francis Crick|Francisa Cricka]] predvidjela mogućnost da bazni par G:U, umjesto kanonskih baznih parova G:C ili A:U, također posreduje u prepoznavanju između [[kodon]]a [[iRNK]] i [[tRNK]] antikodona tokom sinteze proteina. G:U kolebajući bazni par je najčešće uočeni nekanonski [[bazni par]]. Iako se, zbog svoje geometrijske sličnosti s kanonskim baznim parovima, često javljaju u dvostrukim spiralnim regijama struktura stabljike RNK, geometrijske razlike i dalje privlače pažnju istraživača nukleinskih kiselina, pružajući nove uvide vezane za njegov strukturni značaj. Može se primijetiti da, iako bazni parovi u presavijenim strukturama RNK daju dvostruke spiralne stabljike, njihova dva područja pukotine – [[Dvostruka spirala nukleinskih kiselina|glavni žlijeb i sporedni žlijeb]], razlikuju se po svojim dimenzijama od onih u dvostrukim spiralama DNK. Za razliku od onih u DNK, glavni žlijebovi koji razlikuju sekvencu u dvostrukim spiralama RNK su vrlo uski i duboki. S druge strane, područja sporednih žljebova, iako široka i plitka, ne nose mnogo informacija specifičnih za sekvencu u smislu pozicioniranja donora i akceptora vodikovih veza odgovarajućih rubova baznog para.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Halder S, Bhattacharyya D | title = RNA structure and dynamics: a base pairing perspective | journal = Progress in Biophysics and Molecular Biology | volume = 113 | issue = 2 | pages = 264–283 | date = novembar 2013 | pmid = 23891726 | doi = 10.1016/j.pbiomolbio.2013.07.003 }}&lt;/ref&gt; G:U baznih parova koji se kolebaju, zajedno s raznim drugim nekanonskim baznim parovima, uvode varijacije u strukture dvostrukih heliksa RNK, čime se poboljšava dostupnost razlikovnih rubova glavnih žlijebova povezanih baznih parova. Ovo se pokazalo vrlo važnim za korake [[molekularno prepoznavanje|molekularnog prepoznavanja]] tokom [[acilacija|aminoacilacija]] [[tRNK]], kao i u funkcijama [[ribosom]]a.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Ananth P, Goldsmith G, Yathindra N | title = An innate twist between Crick's wobble and Watson-Crick base pairs | journal = RNA | volume = 19 | issue = 8 | pages = 1038–1053 | date = august 2013 | pmid = 23861536 | doi = 10.1261/rna.036905.112 | pmc = 3708525 }}&lt;/ref&gt;

S obzirom na ogroman značaj nekanonskih baznih parova u strukturi, savijanju i funkcijama RNK, istraživači iz više oblasti, kao što su [[biologija]], [[hemija]], [[fizika]], [[matematika]], [[računarstvo]] itd., udružili su se u nastojanju da razumiju njihovu strukturu, dinamiku, funkciju i njihove posljedice. Složenost povezana s eksperimentalnim rukovanjem RNK dodatno naglašava važnost različitih teorijskih doprinosa rješavanju ovih pitanja.

== Također pogledajte==
*[[Hoogsteenov bazni par]]
*[[Wobbleov bazni par]]
== Reference == 
{{reflist}}

[[Kategorija:Molekularna genetika]]
[[Kategorija:Nukleinske kiseline]]</text>
      <sha1>dun24gx4206wb0xtzs6pfq9pk61yhrj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Neurotransmiterski receptor</title>
    <ns>0</ns>
    <id>526022</id>
    <revision>
      <id>3820466</id>
      <parentid>3770792</parentid>
      <timestamp>2026-03-28T08:20:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3820466</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17052" sha1="gp37lzp34a5b0smedm2bie61oo5hgr2" xml:space="preserve">[[Slika:PDB 1hzx 7TM Sketch Membrane.png|thumb|300px| Slika 1. Struktura sedam transmembranskih α-heliksa receptora spregnutog s [[G-protein]]om.]]
'''Neurotransmiterski receptor''' (također poznat kao '''neuroreceptor''') je membranski [[receptorski protein]]&lt;ref name=&quot;Levitan 2002&quot;&gt;{{cite book|last=Levitan|first=Irwin B.|author2=Leonard K. Kaczmarek |title=The Neuron|publisher=Oxford University Press|year=2002|edition= Third pg. 285}}&lt;/ref&gt; koji aktivira [[neurotransmiter]].&lt;ref name=&quot;brainexplorer.org&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.brainexplorer.org/neurological_control/neurological_neurotransmitters.shtml |title=Neurological Control - Neurotransmitters |publisher=Brain Explorer |date=20. 12. 2011 |access-date=4. 11. 2012}}&lt;/ref&gt; Hemikalije na vanjskoj strani ćelije, poput neurotransmitera, mogu udariti u ćelijsku membranu, u kojoj se nalaze receptori. Ako neurotransmiter udari u odgovarajući receptor, on će se vezati i može pokrenuti druge događaje unutar ćelije. Stoga je membranski receptor dio molekularnog mehanizma koji omogućava ćelijama da međusobno komuniciraju. Neurotransmiterski receptor je klasa receptora koji se specifično vežu za neurotransmitere, za razliku od drugih molekula.

U postsinaptičkim ćelijama, neurotransmiterski receptori primaju signale koji pokreću električni signal, regulišući aktivnost jonskih kanala. Priliv jona kroz jonske kanale otvorene zbog vezivanja neurotransmitera za specifične receptore može promijeniti membranski potencijal neurona. To može rezultirati signalom koji ide duž aksona (vidi [[akcijski potencijal]]) i prenosi se sinapsom do drugog [[neuron]]a i moguće dalje do biološke neuronske mreže.&lt;ref name=&quot;Levitan 2002&quot;/&gt; Na [[sinapsa|presinapsnim]] ćelijama postoje receptori poznati kao [[autoreceptor]]i koji su specifični za neurotransmitere koje oslobađa ta ćelija, pružajuć [[povratna sprega|povratnu informaciju]] i posredujući u prekomjernom oslobađanju neurotransmitera iz nje.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.rndsystems.com/molecule_group.aspx?g=682&amp;r=9|title=Neurotransmitter Receptors, Transporters, &amp; Ion Channels|publisher=www.rndsystems.com|access-date=14. 9. 2025|archive-date=23. 4. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150423045424/http://www.rndsystems.com/molecule_group.aspx?g=682&amp;r=9|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Postoje dva glavna tipa neurotransmiterskih receptora: ''ionotropni'' i ''metabotropni''. [[Ligand-zavisni ionski kanal|Ionotropni]] znači da ioni mogu proći kroz receptor, dok [[Metabotropni receptor|metabotropni]] znači da [[drugi glasnik|sekundarni glasnik]] unutar ćelije prenosi poruku (tj. metabotropni receptori nemaju kanale). Postoji nekoliko tipova metabotropnih receptora, uključujući [[G-protein spregnuti receptor]].&lt;ref name=&quot;brainexplorer.org&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://web.williams.edu/imput/synapse/pages/III.html |title=3. Neurotransmitter Postsynaptic Receptors |publisher=Web.williams.edu |access-date=4. 11. 2012}}&lt;/ref&gt; Ionotropni receptori se također nazivaju [[ligand-kontrolisani ionski kanal]]i i mogu se aktivirati neurotransmiterima ([[ligand]]i) poput [[glutamatni receptor|glutamata]] i [[GABAA receptor|GABA]], koji zatim [[ionski kanal|propuštaju specifične ione]] kroz membranu. Ioni [[natrij]]a (kojima je, naprimjer, dozvoljen prolaz od strane [[AMPA receptor|glutamatnog receptora]]) [[Ekscitatorni postsinaptički potencijal|pobuđuju]] postsinapsnu ćeliju, dok ioni hlorida (kojima je, naprimjer, dozvoljen prolaz od strane [[GABAA receptor|GABA receptora)]] [[Inhibitorni postsinaptički potencijal|inhibiraju]] postsinapsnu ćeliju. Inhibicija smanjuje vjerovatnoću da će se pojaviti [[akcijski potencijal]], dok ekscitacija povećava vjerovatnoću. Suprotno tome, receptori spregnuti sa [[G-protein]]om nisu ni ekscitatorni ni inhibitorni. Umjesto toga, oni mogu imati širok spektar funkcija kao što je moduliranje djelovanja ekscitacijskih i inhibicijskih [[ionski kanal|ionskih kanala]] ili pokretanje signalne kaskade koja oslobađa kalcij iz rezervi unutar ćelije.&lt;ref name=&quot;brainexplorer.org&quot;/&gt; Većina receptora  neurotransmitera je povezana sa G-proteinom.&lt;ref name=&quot;Levitan 2002&quot;/&gt;

==Lokalizacija==

Neurotransmiterski (NT) receptori se nalaze na površini [[neuron]] skihi [[glija]]l [[ćelija (biologija)|ćelija]]. U [[sinapsa]]ma, jedan neuron šalje poruke drugom neuronu putem neurotransmitera. Stoga, postsinapsni neuron, onaj koji prima poruku, grupiše NT receptore na ovom specifičnom mjestu u svojoj membrani. NT receptori se mogu umetnuti u bilo koju regiju membrane neurona, kao što su [[dendrit]]i, [[akson]]i i tijelo ćelije.&lt;ref&gt;{{Cite book|title=Neuroscience : exploring the brain|last=F.|first=Bear, Mark|date=2007|publisher=Lippincott Williams &amp; Wilkins|others=Connors, Barry W., Paradiso, Michael A.|isbn=9780781760034|edition=3rd|location=Philadelphia, PA|pages=[https://archive.org/details/neuroscienceexpl00mark/page/106 106]|oclc=62509134|url=https://archive.org/details/neuroscienceexpl00mark/page/106}}&lt;/ref&gt; Receptori se mogu nalaziti u različitim dijelovima tijela i djelovati kao inhibitori ili ekscitacijski receptori za određeni neurotransmiter.&lt;ref name=&quot;med.stanford.edu&quot;&gt;Goldman, B. (2010, November 17). Novi metod snimanja razvijena na Stanfordu otkriva zapanjujuće detalje moždanih veza. U Stanfordskom centru za medicinske vijesti. Preuzeto sa https://med.stanford.edu/news/all-news/2010/11/new-imaging-method-developed-at-stanford-reveals-stunning-details-of-brain-connections.html.&lt;/ref&gt; Primjer za to su receptori za neurotransmiter [[acetilholin]] (ACh), jedan receptor se nalazi na neuromuskularnoj spojnici u skeletnim [[mišić]]ima kako bi olakšao [[mišićna kontrakcija|mišićnu kontrakciju]] (ekscitaciju), dok se drugi receptor nalazi u srcu kako bi usporio srčani ritam (inhibitorni) &lt;ref name=&quot;med.stanford.edu&quot;/&gt;

==Ionotropni receptori: neurotransmiterski kontrolirani [[ionski kanal]]i==
 [[Slika:LGIC.png|thumb| Ligand-zavisni ionski kanal]]
'''[[Ligand-zavisni ionski kanali]]''' ('''LGIC''') su jedan tip ionotropnih receptora ili [[receptor povezan s ionskim kanalom|receptor povezan s kanalom]]. Oni su grupa [[transmembranski prtotein|transmembranskih]] [[ionski kanal|ionskih kanala]] koji se otvaraju ili zatvaraju kao odgovor na vezivanje hemijskog glasnika (tj. [[ligand]]a),&lt;ref&gt;{{DorlandsDict|two/000019817|ligand-gated channel}}&lt;/ref&gt; kao što je [[neurotransmiter]].&lt;ref name=&quot;Purves&quot; &gt;{{cite book | author = Purves, Dale, George J. Augustine, David Fitzpatrick, William C. Hall, Anthony-Samuel LaMantia, James O. McNamara, and Leonard E. White | title = Neuroscience. 4th ed. | publisher = Sinauer Associates | pages = 156–7 | year = 2008 | isbn = 978-0-87893-697-7}}&lt;/ref&gt;

[[Mjesto vezivanja]] [[endogen]]ih liganada na LGIC proteinskim kompleksima se normalno nalazi na drugom dijelu proteina (mjesto vezivanja [[alosterična regulacija|alosterno]]) u poređenju sa mjestom gdje se nalazi pora provodljivosti iona. Direktna veza između vezivanja liganda i otvaranja ili zatvaranja ionskog kanala, koja je karakteristična za ionske kanale kontrolisane ligandom, suprotstavlja se indirektnoj funkciji [[metabotropni receptor|metabotropnih receptora]], koji koriste [[Sistem sekundarnih glasnika|druge glasnike]]. LGIC se također razlikuju od [[naponski kontrolisani ionski kanal|naponski kontrolisanih ionskih kanala]] (koji se otvaraju i zatvaraju u zavisnosti od [[membranski potencijal|membranskog potencijala]]) i [[istezanje aktiviranih ionskih kanala|istezanjem aktiviranih ionskih kanala]] (koji se otvaraju i zatvaraju u zavisnosti od mehaničke deformacije [[ćelijska membrana|ćelijske membrane]]).&lt;ref name=&quot;Purves&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;pmid15157178&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Connolly CN, Wafford KA | title = The Cys-loop superfamily of ligand-gated ion channels: the impact of receptor structure on function | journal = Biochem. Soc. Trans. | volume = 32 | issue = Pt3 | pages = 529–34 | year = 2004 | pmid = 15157178 | doi = 10.1042/BST0320529 | s2cid = 9115777 }}&lt;/ref&gt;

==Metabotropni receptori: receptor s G-protein spregnutim receptorom ==
[[Slika:Mu-opioid receptor (GPCR).png|thumb| [[opioidni receptor|mu-opioidni receptor]] i [[G-protein spregnuti receptor]] sa svojim agonistom]]

'''[[G-protein spregnuti receptor]]i''' ('''GPCR'''), također poznati kao '''receptori sa sedam transmembranskih domena''', '''7TM receptori''', '''heptahelikalni receptori''', '''serpentinski receptor''' i '''receptori povezani sa [[G-protein]]om''' ('''GPLR'''), čine veliku [[protein]] skuporodicu [[membranski receptor|transmembranskih receptora]] koji osjećaju [[molekula|molekule]] izvan [[Ćelija (biologija)|ćelije]] i aktiviraju se unutar [[transdukcija signala|signalnih transdukcijskih]] puteva i, u konačnici, ćelijskih odgovora.  [[G-protein spregnuti receptor]]i  nalaze se samo u [[eukarioti]]ma, uključujući [[kvasac]], [[hoanoflagelate]]&lt;ref name=&quot;pmid12869759&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=King N, Hittinger CT, Carroll SB | title = Evolution of key cell signaling and adhesion protein families predates animal origins | journal = Science | volume = 301 | issue = 5631 | pages = 361–3 | year = 2003 | pmid = 12869759 | doi = 10.1126/science.1083853 | bibcode = 2003Sci...301..361K | s2cid = 9708224 }}&lt;/ref&gt; i [[životinje]]. [[Ligand]]i koji se vežu i aktiviraju ove receptore uključuju spojeve osjetljive na svjetlost, [[miris]]e, [[feromon]]e, [[hormon]]e i [[neurotransmiter]]e, a variraju u veličini od [[mala molekula|malih molekula]] do [[peptid]]a i velikih [[protein]]a. Receptori spregnuti s  G-protein spregnuti receprf uključeni su u mnoge bolesti i također su meta otprilike 30% svih modernih lijekova.&lt;ref&gt;{{cite journal | first=David | last=Filmore | pages=24–28 | title=It's a GPCR world | journal=Modern Drug Discovery | volume=2004 | year=2004 | issue=November | url=http://pubs.acs.org/subscribe/journals/mdd/v07/i11/html/1104feature_filmore.html}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid17139284&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Overington JP, Al-Lazikani B, Hopkins AL | title = How many drug targets are there? | journal = Nat Rev Drug Discov | volume = 5 | issue = 12 | pages = 993–6 |date=decembar 2006 | pmid = 17139284 | doi = 10.1038/nrd2199 | s2cid = 11979420 }}&lt;/ref&gt;

Postoje dva glavna puta prenosa signala koja uključuju receptore spregnute s G-proteinom: signalni put [[ciklični adenozin-monofosfat|cAMP]] i signalni put [[fosfatidilinozitol]]a.&lt;ref name=&quot;Gilman A.G. 1987 615–649&quot;&gt;{{cite journal | author = Gilman A.G. | title = G Proteins: Transducers of Receptor-Generated Signals | url = https://archive.org/details/sim_annual-review-of-biochemistry_1987_56_annual/page/614 | journal = Annual Review of Biochemistry | year=1987 | volume=56 | pages=615–649 | doi = 10.1146/annurev.bi.56.070187.003151 | pmid = 3113327| s2cid = 33992382 }}&lt;/ref&gt; Kada se [[ligand]] veže za GPCR, uzrokuje konformacijsku promjenu u GPCR-u, što mu omogućava da djeluje kao [[faktor zamjene guanin nukleotida]] (GEF). GPCR zatim može aktivirati povezani [[G-protein]] zamjenom vezanog [[gvanozin- difosfat|GDP]] za [[gvanozin trifosfat|GTP]]. α podjedinica G-proteina, zajedno sa vezanim GTP-om, zatim se može disocirati od β i γ podjedinica kako bi dalje uticala na unutarćelijske signalne proteine ili direktno ciljane funkcionalne proteine, ovisno o tipu α podjedinice ([[Gαs|G&lt;sub&gt;αs&lt;/sub&gt;]], [[Gαi|G&lt;sub&gt;αi/o&lt;/sub&gt;]], [[Gαq|G&lt;sub&gt;αq/11&lt;/sub&gt;]], [[G12/G13 alfa podjedinica|G&lt;sub&gt;α12/13&lt;/sub&gt;]]).&lt;ref name=&quot;Wettschureck_2005&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Wettschureck N, Offermanns S | title = Mammalian G proteins and their cell type specific functions |url=https://archive.org/details/sim_physiological-reviews_2005-10_85_4/page/1158 | journal = Physiol. Rev. | volume = 85 | issue = 4 | pages = 1159–204 |date=oktobar 2005 | pmid = 16183910 | doi = 10.1152/physrev.00003.2005 | s2cid = 24270725 }}&lt;/ref&gt;{{rp|1160}}

==Desenzibilizacija i koncentracija neurotransmitera==
[[Neurotransmiter]]ski receptori podliježu desenzibilizaciji izazvanoj ligandom: to jest, mogu postati neosjetljivi nakon produženog izlaganja svom neurotransmiteru. Neurotransmiterski receptori prisutni su i na postsinapsnim neuronima '' i'' presinapsnim neuronima, pri čemu se prvi koriste za prijem neurotransmitera, a drugi za sprječavanje daljnjeg oslobađanja datog neurotransmitera.&lt;ref name=&quot;web.indstate&quot;&gt;{{cite web |url=http://web.indstate.edu/thcme/mwking/nerves.html#table |title=THE Medical Biochemistry Page |publisher=Web.indstate.edu |access-date=4. 11. 2012 |archive-date=10. 1. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190110235459/http://web.indstate.edu/thcme/mwking/nerves.html#table |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Pored toga što se nalaze u neuronskim ćelijama, neurotransmiterski receptori se također nalaze u raznim imunskim i mišićnim tkivima. Mnogi neurotransmiterski receptori su kategorizirani kao [[serpentinski receptor]]i ili [[G-protein spregnuti receptor]]i jer prelaze ćelijsku membranu ne jednom, već sedam puta. Poznato je da neurotransmiterski receptori postaju neosjetljivi na vrstu [[neurotransmiter]]a koju primaju kada su izloženi duži vremenski period. Ovaj [[fenomen]] je poznat kao desenzibilizacija izazvana [[ligand]]om&lt;ref name=&quot;web.indstate&quot; /&gt; ili [[smanjenje regulacije]].

==Primjeri neurotransmiterskih receptora==
Slijede neke glavne klase neurotransmiterskih receptora:&lt;ref&gt;Ed. Kebabain, J. W. &amp; Neumeyer, J. L. (1994). &quot;RBI Handbook of Receptor Classification&quot;&lt;/ref&gt;
*[[Adrenergični receptor|Adrenergični]]:   α&lt;sub&gt;1A&lt;/sub&gt;, α&lt;sub&gt;1b&lt;/sub&gt;, α&lt;sub&gt;1c&lt;/sub&gt;, α&lt;sub&gt;1d&lt;/sub&gt;,   α&lt;sub&gt;2a&lt;/sub&gt;, α&lt;sub&gt;2b&lt;/sub&gt;, α&lt;sub&gt;2c&lt;/sub&gt;, α&lt;sub&gt;2d&lt;/sub&gt;,   β&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt;, β&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, β&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;
*[[Acetilholinski receptor|Holinergici]]:
**[[Muskarinski acetilholinski receptor|Muskarinski]]: M1, M2, M3, M4, M5
**[[Nikotinski acetilholinski receptor|Nikotinski]]: mišićni, neuronski (α-bungarotoksin-neosjetljivi), neuronski (α-bungarotoksin-osjetljivi)
*[[Dopaminski receptor|Dopaminergički]]: [[Dopaminski receptor D1|D&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt;]], [[Dopaminski receptor D2|D&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;]], [[Dopaminski receptor D3|D&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;]], [[Dopaminski receptor D4|D&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;]], [[Dopaminski receptor D5|D&lt;sub&gt;5&lt;/sub&gt;]]
*[[GABA receptor|GABAergički]]: [[GABAA|GABA&lt;sub&gt;A&lt;/sub&gt;]], [[GABAB|GABA&lt;sub&gt;B1a&lt;/sub&gt;]], [[GABAB|GABA&lt;sub&gt;B1δ&lt;/sub&gt;]], [[GABAB|GABA&lt;sub&gt;B2&lt;/sub&gt;]], [[GABAA-rho|GABA&lt;sub&gt;C&lt;/sub&gt;]]
*[[Glutamatni receptor|Glutamatergički]]: [[NMDA receptor|NMDA]], [[AMPA receptor|AMPA]], [[Kainatni receptor|Kainat]], mGluR&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt;, mGluR&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, mGluR&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;, mGluR&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;, mGluR&lt;sub&gt;5&lt;/sub&gt;, mGluR&lt;sub&gt;6&lt;/sub&gt;, mGluR&lt;sub&gt;7&lt;/sub&gt;
*[[Glicinski receptor|Glicinergički]]: Glicin
*[[Histaminski receptor|Histaminergički]]: H&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt;, H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, H&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;
*[[Opioidni receptor|Opioidergični]]: [[Mu opioidni receptor|μ]], [[Delta opioidni receptor|δ&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt;]], [[Delta opioidni receptor|δ&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;]], [[Kappa opioidni receptor|κ]]
*[[5-HT-receptor|Serotonergici]]:   [[5-HT1A|5-HT&lt;sub&gt;1A&lt;/sub&gt;]], [[5-HT1B|5-HT&lt;sub&gt;1B&lt;/sub&gt;]], [[5-HT1D|5-HT&lt;sub&gt;1D&lt;/sub&gt;]], [[5-HT1E|5-HT&lt;sub&gt;1E&lt;/sub&gt;]], [[5-HT1F|5-HT&lt;sub&gt;1F&lt;/sub&gt;]], [[5-HT2A|5-HT&lt;sub&gt;2A&lt;/sub&gt;]], [[5-HT2B|5-HT&lt;sub&gt;2B&lt;/sub&gt;]], [[5-HT2C|5-HT&lt;sub&gt;2C&lt;/sub&gt;]], [[5-HT3|5-HT&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;]], [[5-HT4|5-HT&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;]], [[5-HT5|5-HT&lt;sub&gt;5&lt;/sub&gt;]], [[5-HT6|5-HT&lt;sub&gt;6&lt;/sub&gt;]], [[5-HT7|5-HT&lt;sub&gt;7&lt;/sub&gt;]]

==Također pogledajte==
* [[Autoreceptor]]
* [[Kateholamini]]
* [[Holin]]ergički [[agonist]]i i [[antagonist receptora]]
* [[Heteroreceptor]]
* [[Imidazolinski receptor]]
* [[Neuromuskularni prijenos]]
* [[Sinaptički prijenos]]

==Napomene i reference ==
{{Reflist}}

==Vanjski linkovi==
* [http://www.brainexplorer.org/neurological_control/neurological_neurotransmitters.shtml Brain Explorer]
* [http://web.williams.edu/imput/synapse/pages/III.html Neurotransmitters Postsynaptic Receptors]
*[http://www.jneurosci.org/content/29/41/12717.full Snyder (2009) Neurotransmitters, Receptors, and Second Messengers Galore in 40 Years. Journal of Neuroscience. 29(41): 12717-12721.]
*[http://www.annualreviews.org/doi/abs/10.1146/annurev.ph.38.030176.001101 Snyder and Bennett (1976) Neurotransmitter Receptors in the Brain: Biochemical Identification. Annual Review of Physiology. Vol. 38: 153-175]
*[http://faculty.washington.edu/chudler/chnt1.html Neuroscience for Kids: Neurotransmitters]
*[http://id.loc.gov/authorities/sh85091182 Library of Congress Authorities and Vocabularies: Neurotransmitter Receptors]
*[http://www.rndsystems.com/molecule_group.aspx?g=682&amp;r=9 Neurotransmitter Receptors, Transporters, &amp; Ion Channels] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150423045424/http://www.rndsystems.com/molecule_group.aspx?g=682&amp;r=9 |date=23. 4. 2015 }}
* {{MeshName|Neuroregulator+Receptor}}

{{Transmembranski receptori}}
{{ G-protein spregnuti receptori}}
{{Authority control}}

{{DEFAULTSORT:Neurotransmitter Receptor}}
[[Kategorija:Receptori]]
[[Kategorija:Neurohemija]]</text>
      <sha1>gp37lzp34a5b0smedm2bie61oo5hgr2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sandy Lopičić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>526195</id>
    <revision>
      <id>3820492</id>
      <parentid>3767053</parentid>
      <timestamp>2026-03-28T10:25:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Umjetnička aktivnost */</comment>
      <origin>3820492</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14738" sha1="i7nkplqy98q2wkp7fy3q9zomo2gaeit" xml:space="preserve">[[Datoteka:Sandy_Lopicic_Postgarage_2006.jpg|mini|Sandy Lopičić na koncertu Sandy Lopicic Orkestra u Postgarage u [[Graz]]u 2006.]]
'''Sandy Lopičić''' (često i Sandy Lopicic) rođen 5. maja 1973. u [[Stuttgart]]u je [[Austrija|austrijski]] [[glumac]], [[muzičar]] i pozorišni reditelj bosanskohercegovačkog porijekla. Osnivač je i vođa [[Sandy Lopicic Orkestar|Sandy Lopicic Orkestra]].

== Biografija ==
Lopičić je prvih 14 godina života proveo u [[Esslingen am Neckar|Esslingenu na Neckaru.]] Njegovi roditelji potiču iz [[Sarajevo|Sarajeva]] ([[Bosna i Hercegovina]]). Tamo se preselio 1987. godine i četiri godine pohađao srednju muzičku školu, učeći klavir kod Nede Stanković. Godine 1991. došao je u [[Graz]] da studira klasični klavir kod Alexandera Satza iz Moskve. Tamo živi s glumicom [[Susanne Konstanze Weber]] s kojom ima dvoje djece. Ima i kćerku iz prvog braka s bosanskohercegovačkom pijanisticom Lejlom Fitozović.

=== Umjetnička aktivnost ===
Kao mladi student klavira, Sandy Lopičić je tri puta sedmično nastupao kao solo zabavljač u Graz Theatercaféu kako bi finansirao svoje studije. Tokom dana je radio kao baletni korepetitor u baletskoj školi Opere u Grazu. Te godine, 1992. nastupio je kao statista u operi ''Amerika'' Romana Haubenstocka-Ramatija .

Ubrzo nakon toga (1995.) Lopičić je dobio svoj prvi angažman kao muzički direktor i kompozitor u [[Vereinigte Bühnen Graz]], gdje je pod umjetničkim direktorom Marcom Güntherom napisao muziku za svjetsku premijeru opere [[Wolfgang Bauer|Wolfganga Bauera]] ''[[Die Menschenfabrik]]'', a 1998, zajedno s direktorom Ernstom M. Binderom, aranžirao je [[Tom Waits]]ovu pjesmu ''[[Black Rider]]'' u divljem balkanskom zvuku za bend od 15 članova. Godinu dana kasnije, ovaj bend je postao [[Sandy Lopicic Orkestar]], koji je 2000. potpisao ugovor sa svjetskom muzičkom izdavačkom kućom [[Network Medien]] za dva albuma (''Border Confusion'' i ''Balkea'') i nastupao je po Evropi do svog raspada 2006. Godine 2007. osnovao je svoju formaciju od 12 članova ''Sandy Lopicic Superstvar''.

Sandy Lopičić i bugarski reditelj [[Dimiter Gočev]] prvi put su se sreli 2000. kako bi probavali ''operu &quot;Pulverfass&quot;'' Dejana Dukovskog za festival [[Steirischer Herbst]]. Lopičić je tamo upoznao i glumicu [[Susanne Konstanze Weber]].

Lopičić je Gočeva vidio kao svog uzora i zainteresirao se za režiju. Njegova prva samostalna produkcija '' Einer flog über’s Kuckucksnest'', 2003. u Grazu, Schauspielhaus, bila je veliki uspjeh. Nakon toga uslijedio je rad u rediteljskom duu ''Pan Danubia'' (2004–2007) s Corneliom Crombholz u bečkom Volkstheateru, Državnom pozorištu u Nürnbergu i Grazu. Iznad svega, [[Federico García Lorca|Lorcina]] ''Krvava svadba'' nosila je Lopičićev muzički potpis. Njegova produkcija originalne verzije ''Krčme Bijeli konj'', rekonstruirane na osnovu historijskih snimaka i originalne klavirske partiture iz 1930, za Državno pozorište u Linzu u januaru 2008. također je izazvala veliku pometnju.

Nakon predstave ''Poručnik sa Inishmorea'' ( Burgtheater Beč 2002), Gočev i Lopičić su se ponovo okupili u Berlinu 2008. kako bi probali ''Bure baruta'' u Deutsches Theater / Berliner Festspiele. Od 2005, Sandy Lopičić sve više koristi [[Harmonika|harmoniku]] umjesto klavira u svojoj scenskoj muzici. Godine 2011. je postavio Gočevovu produkciju svjetske premijere opere [[Peter Handke|Petera Handkea]] ''Immer noch Sturm'' (Thalia Theater Hamburg i Salzburg Festival), u duetu (harmonika i lira) s Matthiasom Loibnerom.

Bio je zaslužan za muziku u posljednjem radu Dimitra Gočeva, Heinera Müllera, ''Cement'' (Residenztheater München, 2013).

Poznat po svojim temperamentnim nastupima sa svojim Balkan Orkestrom, Lopičić nastoji da isti temperament unese na pozorišnu scenu, i režira scene daleko od psihološkog teatra.

Premijerno je izveo [[Franz Kafka|Kafkinu]] dramu &quot; ''Zamak'' &quot; u Državnom pozorištu u Salzburgu u februaru 2013. Muzičku pratnju su priredili Matthias Loibner i bečki duo ''Die Strottern'' .

Lopičić surađuje i s ženski horom [[SoSamma]].&lt;ref name=&quot;noe&quot;&gt;{{cite web | url=https://www.kulturregionnoe.at/veranstaltungen/detail/vesna-petkovic-und-sandy-lopicic-duo-chor-sosamma| title =Vesna Petkovic und Sandy Lopičić Duo &amp; Chor SoSamma | authorlink =| last = | first = | date =20. 9. 2025 | website =kulturregionnoe.at | publisher =[[Kulturland Niederösterreich]] | access-date =28. 3. 2026 | language =de }}&lt;/ref&gt;

=== Nastava ===
Od 2011. radi kao docent pozorišne muzike na Univerzitetu za muziku i scenske umjetnosti u Grazu .

=== Muzički uticaji ===
Sandy Lopičić je studirao i diplomirao koncertnom smjeru klasični klavir. Tokom ratnih godina u [[Jugoslavija|Jugoslaviji]], njegovo interesovanje za narodnu muziku njegovog rodnog kraja je poraslo. To je također bilo vrijeme kada je Lopičić počeo komponovati muziku za teatarske  predstave. Sve više je koristio romske pjesme, južnoslovenske narodne pjesme, kao i balkanske i cirkusne muzičke motive, te ih je aranžirao za razne ansamble. Sandy Lopičić je dozvoljavao svojim muzičarima da uključe improvizacijske [[džez]] uticaje i iz toga je formirao novi, jedinstveni zvuk, daleko od tradicionalnog stila balkanskog folklora ili srpske limene muzike. Lopičić se uglavnom oslanja na stare melodije (ili tekstove) iz balkanske regije: Bosna, Srbija, Hrvatska, Albanija, Kosovo, Bugarska, Rusija; i prerađuje ih koristeći &quot;svoja vlastita sredstva&quot;. Ali repertoar Sandyja Lopičića uključuje i njegove vlastite kompozicije.

== Radovi ==
=== Pozorište ===
==== Režija ====
* 2003: ''Einer flog über’s Kuckucksnest'' Ken Kesey, [[Schauspielhaus Graz]]
* 2008: ''Im weissen Rössl'', Charell/Benatzky, [[Landestheater Linz]]
* 2009: ''Geld macht glücklich'' (svjetska premijera), Landestheater Linz
* 2009: ''Izvan Röthenbacha'' (svjetska premijera), Državno pozorište u Nürnbergu
* 2010: ''Šaka puna ljubavi'' (svjetska premijera) Dejana Dukovskog i Sandy Lopičić, Neuköllner Oper i Makedonsko narodno pozorište Skoplje
* 2011: ''Preobražaj hladnog srca'' (svjetska premijera) po motivima Wilhelma Hauffa, Njemačko nacionalno pozorište Weimar
* 2013: ''Dvorac'', Franz Kafka, Državno pozorište Salzburg 
* 2014: ''München – evo me'', Residenztheater München
* 2015: ''Večno mladi'' Erika Gedeona, Slovensko narodno gledališče Maribor
* 2016: ''Trümmerfrauen, Bombenstimmung'' (svjetska premijera), Schauspielhaus Graz 
* 2016: ''Svijet je velik i spas vreba svuda!'' (Ilija Trojanow) Dramatizacija romana Sandy Lopičić i Kathrin Kristina Liess, Landestheater Niederösterreich St. Pölten
* 2017: ''Urednički rok!'' (svjetska premijera), Schauspielhaus Graz
* 2017: ''Moški brlog'' Kristofa Magnusona, Slovensko ljudsko gledališče Celje, SLG
* 2018: ''Svakom svoje,'' Silke Hassler i Peter Turrini, Schauspielhaus Graz
* 2018: ''Generalni inspektor'' [[Nikolaj Vasiljevič Gogolj|Nikolaja Gogolja]], Državno pozorište Donje Austrije u St. Pöltenu
* 2019: ''Rojava'' (svjetska premijera) Ibrahima Amira, Volkstheater Beč
* 2020: ''Ptice'' ''(Tous des oiseaux)'' Wajdi Mouawad, Schauspielhaus Graz
* 2021: ''Ois Offn!'' (svjetska premijera), Schauspielhaus Graz
* 2023: ''Kraj pjesme'' (svjetska premijera) s Hannah Zufall, Schauspielhaus Graz

;Produkcije Pan Danubia:
* 2004: ''Amadeus'' od Petera Shaffera, Pozorište Graz
* 2005: ''Faith Love Hope,'' Ödön von Horváth, Schauspielhaus Graz
* 2006: ''San ljetne noći'', William Shakespeare, Državno pozorište u Nirnbergu
* 2006: ''Krvavo vjenčanje'', Federico García Lorca, Schauspielhaus Graz
* 2006: ''Ivona, burgundska princeza'', Witold Gombrowicz, Volkstheater Beč
* 2007: ''Platonov'' Antona Čehova, Schauspielhaus Graz

==== Muzika ====
* 1995: ''Ljudska fabrika'', Wolfgang Bauer, Steirischer Herbst Graz (režija: Thomas Thieme)
* 1999: ''Manhattan Medea'' Dea Loher, Steirischer Herbst / Staatstheater Schwerin (Režija: Ernst M. Binder)
* 2000: ''Bure baruta'' Dejana Dukovskog, Steirischer Herbst, Schauspielhaus Graz (Režija: Dimiter Gotscheff )
* 2001: ''Još jednom za Jugoslaviju'', Peter Handke, Thalia Theatre Hamburg (Režija: Hartmut Wickert)
* 2002: ''Poručnik s Inishmorea'', Martin McDonagh, Burgtheater Beč (režija: Dimiter Gotscheff)
* 2004: ''Lulu'' Frank Wedekind, Schauspielhaus Graz (Režija: Mathias Fontheim)
* 2008: ''Bure baruta'' Dejana Dukovskog, Deutsches Theater Berlin (režija: Dimiter Gočev)
* 2011: ''Još uvijek oluja'' premijera Petera Handkea, Salzburški festival / Thalia Theatre Hamburg (režija: Dimiter Gočev)
* 2013: ''Cement'' Heinera Müllera, Residenztheater München (Režija: Dimiter Gočev)

==== Muzička režija ====
* 1996: ''Šećer – Neki to vole vruće,'' Peter Stone i Jule Styne, Schauspielhaus Graz
* 1998: ''Crni jahač,'' autori Tom Waits/Robert Wilson/William Boroughs, Schauspielhaus Graz
* 2000: ''The 7 Deadly Sins/Mahagonny Songspiel'' Bertolta Brechta i Kurta Weilla, Schauspielhaus Beč (sa Helen Schneider i Markusom Schirmerom)
* 2002: ''Janis Joplin'', Thomas Guglielmetti, Schauspielhaus Graz (režija: M. Fontheim)
* 2002: ''Šokirani Petar (Struwwelpeter)'' od Tiger Lillies, Schauspielhaus Graz
* 2004: ''Isus Krist Superstar'', autori Tim Rice i AL Webber, Opera u Grazu (režija: Josef Ernst Köpplinger )
* 2009: ''Uspavanke'', Duisburška filharmonija
* 2015: ''Balkan Fever'', koncert pod dirigentskom palicom Dirka Kaftana sa Sandy Lopicic Superstvar i Filharmonijskim orkestrom Graza, Opera u Grazu
* 2016: ''Humonica – ljudski organ,'' autora i sa Sandyjem Lopicicom kao živim kompozitorom i muzičkim lutkarom, Univerzitet umjetnosti Graz (Mumuth) 
* 2025: ''Slippery Slope'', Yael Ronen i Shlomi Shaban, Schauspielhaus Graz (Režija: Felix Hafner )

=== Film ===
====Uloge ====
* 2005: ''Your Song'' od Natashe Shah (uloga: Johannes)
* 2010: ''Die Vaterlosen'' – film Marie Kreutzer (uloga: Ulli)
* 2012: ''Great'' – film Andreasa Henna (uloga: Rado)
* 2012: ''Demokratie – Emisija'', Puls 4 (Uloga: Željko)
* 2015: ''Maikäfer flieg'' – film Mirjam Unger (uloga: The Chandelier Shooter)
* 2016: ''Hotel Rock'n'Roll'' – film Michaela Glawoggera i Michaela Ostrowskog (uloga: Rock Apostle)
* 2016: ''Schnell ermittelt'' – ORF, režija: Michi Riebl (uloga: Jurij Kostomarow)
* 2018: ''SOKO Donau / Beč (Lov na vještice)'' – Satel film (ORF i ZDF), režija: Olaf Kreinsen (Uloga: Sandi Saufkumpan)j
* 2020: ''Vienna Blood – Die schwarze Feder'', režija: Robert Dornhelm (Uloga: Voditelj) 
* 2022: '' Riesending – Jede Stunde zählt –'' – TV mini-serija, Senator Film Produktion (ARD, BR, Servus TV, SRF, SWR), Režija: Jochen Alexander Freydank (Uloga: Luka Perković)

[[Datoteka:Sandy_Lopicic_im_Film_Riesending_Drehpause.jpg|mini|Sandy Lopičić kao Luka Perković tokom snimanja serije ''Riesending – Jede Stunde zählt'' (2022) u Loseru, Štajerska]]

====Muzika====
* 2004: ''Vodič za seks dr. Tatjane kroz sve stvorenje,'' autora Martina Durkina (Wag-tv, Kanal 4 London)
* 2005: ''Tvoja pjesma'' od Natashe Shah
* 2008: ''Jedna od 8,'' autorice Sabine Derflinger
* 2010: ''Stvaranje – Bez oca,'' autorice Marie Kreutzer
* 2012: ''Odlično'' od Andreasa Henna

=== Radio program ===
* 2022: ''Heimweh'' – performativna instalacija DARUM-a, u režiji [[Victoria Halper|Victorije Halper]] i [[Kai Krösche|Kaija Kröschea]] 
* 2023: ''Blasse Stunden/Blijedi sati'' – [[Ö1]] radijska predstava [[Manuela Tomić|Manuele Tomić]], u režiji Andreasa Jungwirtha (uloga: djed Ivo)

=== Diskografija ===

* 2001: Album ''Border Confusion'' – Sandy Lopicic Orkestar (Network Media)
* 2004: Album ''Balkea'' - Sandy Lopicic Orkestar (Network Medien, s Bojanom Petrovićem, Imreom Lichtenbergerom Bozokijem, Irinom Karamarković, Janezom Voukom, Jörgom Mikulom, Kurtom Bauerom, Lotharom Lässerom, Martinom Harmsom, Martinom Lubenovom, Matthiasom Loibnerom, Nata Sandy Mirkovićem, [[Richard Winkler (muzičar)|Richardom Winklerom]], Mikulom Lopičićem, Sašenkom Prolićem, [[Vesna Petković|Vesnom Petković]])
* 2010: ''Soundtrack s albuma &quot;Bez filma&quot;'' – Sandy Lopičić (Superlala)
* 2014: Album ''Bye Bye Balkan'' – Sandy Lopičić Superstvar (Lopi Music)

==== Sampleri i remiksi ====
* 2003: ''Absolutely Live'' (sempler od B. Seligera)
* 2005: ''Shantel – Bucovina Club 2'' (Snimci eseja)

==== Učešće (tekstopisac / aranžer / producent) ====
* 1996: Album ''S tobom dijelim sve – Indexi i Davorin Popović'' (Croatia Records)
* 2010: Album ''Docutainment'' (Universal Music Group)
* 2013: Album ''Tango'' – Şevval Sam (Kalan Music)

==== Izdavačka kuća ====
U septembru 2013. je osnovao vlastitu izdavačku kuću pod nazivom Lopi Music sa sjedištem u Grazu.

== Nagrade ==
* 2025: Odlikovanje Štajerske za znanost, istraživanje i umjetnost 
* Dana 18. maja 2018. godine, Sandy Lopicic je nagrađena &quot;Velikom nagradom za interpretaciju Štajerske&quot; (ranije Nagradom za interpretaciju Karla Böhma ).    
* Nagrada publike za predstavu ''Trümmerfrauen-Bombenstimmung'', kao &quot;najbolja predstava sezone 2016/2017&quot; u pozorištima Bolzana i Merana. 
* Četiri nagrade za ''Večno mlade'' (Slovensko narodno gledalište Maribor) u kategorijama &quot;Najbolja produkcija&quot;, &quot;Najbolja režija&quot;, &quot;Najbolja glumica&quot; (Mateja Pucko) i nagrada publike na ''25.'' festivalu ''Dani komedije'' u Celju (Slovenija). 
* Nagrada za ansambl za predstavu ''Večno mladi'' (Slovensko narodno gledališče Maribor) na ''Danima satire'' ( ''40. Dani satire'' ) 19. juna 2016. u Zagrebu (Hrvatska).

== Književnost ==
Za izdavačku kuću ''Verlag der Autoren'', Sandy Lopičić je preveo dramu Dejana Dukovskog ''&quot;Lov na leptire&quot;'' s makedonskog na njemački jezik.

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.lopicic.com/ Sandy Lopicic (Službena web stranica)]
* [https://portal.dnb.de/opac.htm?query=Sandy+Lopicic&amp;method=simpleSearch Snimci Sandy Lopicic] u katalogu Njemačke nacionalne biblioteke 
* [http://www.kug.ac.at/ueber-die-universitaet/ueber-die-universitaet/personen/akademischer-mittelbau.html?tx_kugpeople_pi1%5Bperson_nr%5D=54932&amp;cHash=57a7ca0d01f17ef4bb15451b811ffcd9 Sandy Lopicic] na Univerzitetu umjetnosti u Grazu
* [http://www.networkmedien.de/217-1-Sandy-Lopicic-Orkestar-Balkan-World-music.html Sandy Lopičić] iz Network Media
* [http://www.concerto.at/arc/2-01/Titel.html Sandy Lopičić] na koncertu

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Lopičić, Sandy}}
[[Kategorija:Rođeni 1973.]]
[[Kategorija:Biografije, Stuttgart]]
[[Kategorija:Austrijski glumci]]
[[Kategorija:Austrijski muzičari]]
[[Kategorija:Austrijski pozorišni režiseri]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]</text>
      <sha1>i7nkplqy98q2wkp7fy3q9zomo2gaeit</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kerim Alajbegović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>527615</id>
    <revision>
      <id>3820411</id>
      <parentid>3813052</parentid>
      <timestamp>2026-03-27T20:29:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <origin>3820411</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7468" sha1="32cvfiuxpayaauq63vegmy5m090z6uj" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| slika                      = Jahresbeginnfeier FC RB Salzburg (2026-01-25 RB Arena) 10.jpg
| datumrođenja               = {{datum rođenja i godine|2007|9|21|}}
| rodnigrad                  = [[Köln]]
| rodnadržava                = [[Njemačka]]
| visina                     = 186 cm&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://redbullsalzburg.at/de/kader/kerim-alajbegovic|title=Kerim Alajbegovic|website=redbullsalzburg.at|accessdate=6. 11. 2025|language=de}}&lt;/ref&gt;
| pozicija                   = [[Napadač|Krilni napadač]]
| trenutniklub               = [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]]
| brojnadresu                = 27
| omladinskegodine           = 2013–2021.&lt;br/&gt; 2021–2025.
| omladinskipogoni           = [[1. FC Köln]]&lt;br/&gt;[[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]]
| godine1                    = 2025–
| klubovi1                   = [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]]
| nastupi(golovi)1           = 20 (7)
| nacionalnegodine1          = 2022–2024.
| nacionalneekipe1           = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-17|BiH U-17]]
| nacionalninastupi(golovi)1 = 17 (6)
| nacionalnegodine2          = 2024
| nacionalneekipe2           = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-19|BiH U-19]]
| nacionalninastupi(golovi)2 = 5 (2)
| nacionalnegodine3          = 2024
| nacionalneekipe3           = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-21|BiH U-21]]
| nacionalninastupi(golovi)3 = 4 (1)
| nacionalnegodine4          = 2025–
| nacionalneekipe4           = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|BiH]]
| nacionalninastupi(golovi)4 = 7 (1)
| zadnjeuređivanje           = 26. marta 2026
}}
'''Kerim Alajbegović''' (rođen 21. septembra 2007) je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] nogometaš, koji igra kao [[napadač]] za [[FC Red Bull Salzburg]] u austrijskoj [[Bundesliga Austrije|Bundesligi]]. Rođen u [[Njemačka|Njemačkoj]], igra za [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|nogometnu reprezentaciju Bosne i Hercegovine]].

==Klupska karijera==
===Bayer Leverkusen===
Alajbegović je svoju nogometnu karijeru započeo u [[1. FC Köln]], prije nego što se pridružio omladinskoj akademiji [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]] u 2021.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://scsport.raport.ba/kerim-alajbegovic-bosanski-dragulj-koji-osvaja-fudbalski-svijet-nova-zvijezda-bayer-leverkusena|title=Kerim Alajbegović: &quot;Bosanski dragulj&quot; koji osvaja fudbalski svijet - nova zvijezda Bayer Leverkusena|website=scsport.raport.ba|language=|access-date=6. 11. 2025}}&lt;/ref&gt; U januaru 2025. potpisao je svoj prvi profesionalni ugovor s timom.

===Red Bull Salzburg===
U julu je Alajbegović prešao u [[Austrija|austrijski]] klub Red Bull Salzburg za neobjavljenu cijenu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/kerim-alajbegovic-predstavljen-kao-novi-igrac-rb-salzburga/250703062|title=Kerim Alajbegović predstavljen kao novi igrač RB Salzburga|website=Klix.ba|language=|access-date=6. 11. 2025}}&lt;/ref&gt; Profesionalno je debitovao u kvalifikacijskoj utakmici [[UEFA Liga prvaka|UEFA Lige prvaka]] protiv Branna 23. jula, u dobi od 17 godina.

Dana 26. jula postigao je svoj prvi profesionalni gol u utakmici [[Austrijski kup|Austrijskog kupa]] protiv Union Dietacha. Debitovao je u ligi za Ried 2. augusta.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://reprezentacija.ba/476279-alajbegovic-debitovao-u-bundesligi-austrije-u-tri-situacije-je-pokazao-kakav-potencijal-posjeduje|title=VIDEO/ Alajbegović debitovao u Bundesligi Austrije, u tri situacije je pokazao kakav potencijal posjeduje|website=Reprezentacija.ba|language=|access-date=6. 11. 2025}}&lt;/ref&gt; Dana 9. augusta postigao je svoj prvi ligaški gol u pobjedi protiv Grazer AK.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://radiosarajevo.ba/sport/nogomet/kerim-alajbegovic-postigao-eurogol-za-salzburg-pogledajte-majstoriju-mladog-zmaja/601151|title=Kerim Alajbegović postigao eurogol za Salzburg: Pogledajte majstoriju mladog Zmaja|date=9. 8. 2025|website=radiosarajevo.ba|language=|access-date=6. 11. 2025}}&lt;/ref&gt;

U septembru je produžio ugovor s timom do juna 2029.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://avaz.ba/sport/nogomet/998497/kerim-alajbegovic-potpisao-novi-ugovor-sa-salzburgom|title=Kerim Alajbegović potpisao novi ugovor sa Salzburgom|date=30. 9. 2025|website=Dnevni avaz|language=|access-date=6. 11. 2025}}&lt;/ref&gt;

==Reprezentacija==
Alajbegović je predstavljao [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]] na svim mlađim nivoima. Bio je kapiten tima do 17 godina pod vodstvom selektora [[Nedim Jusufbegović|Nedima Jusufbegovića]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.oslobodjenje.ba/sport/fudbal/reprezentacija/alajbegovic-debi-za-reprezentaciju-bi-bio-ispunjenje-sna-kospo-srce-me-je-povuklo-da-igram-za-bih-1072861/|title=Alajbegović: Debi za reprezentaciju bi bio ispunjenje sna; Košpo: Srce me je povuklo da igram za BiH|date=4. 9. 2025|website=www.oslobodjenje.ba|language=|access-date=6. 11. 2025}}&lt;/ref&gt;

U augustu 2025. dobio je svoj prvi poziv u seniorski tim, za kvalifikacijske utakmice za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.]] protiv [[Nogometna reprezentacija San Marina|San Marina]] i [[Nogometna reprezentacija Austrije|Austrije]]. Debitovao je protiv prvog tima 6. septembra i postigao svoj prvi gol.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://reprezentacija.ba/481613-zmajevi-razbili-san-marino-u-gostima|title=FOTO/ Zmajevi razbili San Marino u gostima|website=Reprezentacija.ba|language=|access-date=6. 11. 2025}}&lt;/ref&gt;

==Statistike karijere==
===Klubovi===
''Ažurirano: 15. marta 2026.''&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.transfermarkt.co.uk/kerim-alajbegovic/leistungsdatendetails/spieler/929994|title=Kerim Alajbegovic - Detailed stats|website=www.transfermarkt.co.uk|language=en|access-date=2026-02-26}}&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! rowspan=&quot;2&quot; |Klub
! rowspan=&quot;2&quot; |Sezona
! colspan=&quot;3&quot; |Liga
! colspan=&quot;2&quot; |[[Austrija ÖFB-Kup|Austrijski kup]]
! colspan=&quot;2&quot; |Ostalo
! colspan=&quot;2&quot; |Ukupno
|-
!Divizija
!Nastupi
!Golovi
!Nastupi
!Golovi
!Nastupi
!Golovi
!Nastupi
!Golovi
|-
|[[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]]
|2025–26
|[[Bundesliga Austrije|Bundesliga]] [[Bundesliga Austrije|Austrije]]
|20||7||5||2||11||2||36||11
|-
! colspan=&quot;3&quot; |Career total
!20!!7!!5!!2!!11!!2!!36!!11
|}

===Reprezentacija===
''Ažurirano: 26. marta 2026.''&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
!Reprezentacija
!Godina
!Nastupi
!Golovi
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |[[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]]
|-
|2025
|6
|1
|-
|2026
|1
|0
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Total
!7
!1
|}

====Golovi za reprezentaciju====
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
! scope=&quot;col&quot; |Br.
! scope=&quot;col&quot; |Datum
! scope=&quot;col&quot; |Lokacija
! scope=&quot;col&quot; |Kapa
! scope=&quot;col&quot; |Protivnik
! scope=&quot;col&quot; |Gol
! scope=&quot;col&quot; |Rezultat
! scope=&quot;col&quot; |Takmičenje
|-
| align=&quot;center&quot; |1
|6. septembar 2025.
|[[Serravalle]], [[Nogometna reprezentacija San Marina|San Marino]]
| align=&quot;center&quot; |1
|{{NOG-D|SMR}}
| align=&quot;center&quot; |'''5'''–0
| align=&quot;center&quot; |6–0
|[[Kvalifikacije za svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Kvalifikacije za SP 2026]]
|}

==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
*{{Commonscat-inline|Kerim Alajbegović}}

{{DEFAULTSORT:Alajbegović, Kerim}}
[[Kategorija:Rođeni 2007.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Köln]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]]
[[Kategorija:Nogometaši Red Bull Salzburga]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti 21. vijeka]]</text>
      <sha1>32cvfiuxpayaauq63vegmy5m090z6uj</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3820412</id>
      <parentid>3820411</parentid>
      <timestamp>2026-03-27T20:29:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <comment>/* Vanjski linkovi */</comment>
      <origin>3820412</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7467" sha1="rfjuja5ie4arz99yqgl5jhjm5rtnz9i" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| slika                      = Jahresbeginnfeier FC RB Salzburg (2026-01-25 RB Arena) 10.jpg
| datumrođenja               = {{datum rođenja i godine|2007|9|21|}}
| rodnigrad                  = [[Köln]]
| rodnadržava                = [[Njemačka]]
| visina                     = 186 cm&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://redbullsalzburg.at/de/kader/kerim-alajbegovic|title=Kerim Alajbegovic|website=redbullsalzburg.at|accessdate=6. 11. 2025|language=de}}&lt;/ref&gt;
| pozicija                   = [[Napadač|Krilni napadač]]
| trenutniklub               = [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]]
| brojnadresu                = 27
| omladinskegodine           = 2013–2021.&lt;br/&gt; 2021–2025.
| omladinskipogoni           = [[1. FC Köln]]&lt;br/&gt;[[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]]
| godine1                    = 2025–
| klubovi1                   = [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]]
| nastupi(golovi)1           = 20 (7)
| nacionalnegodine1          = 2022–2024.
| nacionalneekipe1           = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-17|BiH U-17]]
| nacionalninastupi(golovi)1 = 17 (6)
| nacionalnegodine2          = 2024
| nacionalneekipe2           = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-19|BiH U-19]]
| nacionalninastupi(golovi)2 = 5 (2)
| nacionalnegodine3          = 2024
| nacionalneekipe3           = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-21|BiH U-21]]
| nacionalninastupi(golovi)3 = 4 (1)
| nacionalnegodine4          = 2025–
| nacionalneekipe4           = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|BiH]]
| nacionalninastupi(golovi)4 = 7 (1)
| zadnjeuređivanje           = 26. marta 2026
}}
'''Kerim Alajbegović''' (rođen 21. septembra 2007) je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] nogometaš, koji igra kao [[napadač]] za [[FC Red Bull Salzburg]] u austrijskoj [[Bundesliga Austrije|Bundesligi]]. Rođen u [[Njemačka|Njemačkoj]], igra za [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|nogometnu reprezentaciju Bosne i Hercegovine]].

==Klupska karijera==
===Bayer Leverkusen===
Alajbegović je svoju nogometnu karijeru započeo u [[1. FC Köln]], prije nego što se pridružio omladinskoj akademiji [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]] u 2021.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://scsport.raport.ba/kerim-alajbegovic-bosanski-dragulj-koji-osvaja-fudbalski-svijet-nova-zvijezda-bayer-leverkusena|title=Kerim Alajbegović: &quot;Bosanski dragulj&quot; koji osvaja fudbalski svijet - nova zvijezda Bayer Leverkusena|website=scsport.raport.ba|language=|access-date=6. 11. 2025}}&lt;/ref&gt; U januaru 2025. potpisao je svoj prvi profesionalni ugovor s timom.

===Red Bull Salzburg===
U julu je Alajbegović prešao u [[Austrija|austrijski]] klub Red Bull Salzburg za neobjavljenu cijenu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/kerim-alajbegovic-predstavljen-kao-novi-igrac-rb-salzburga/250703062|title=Kerim Alajbegović predstavljen kao novi igrač RB Salzburga|website=Klix.ba|language=|access-date=6. 11. 2025}}&lt;/ref&gt; Profesionalno je debitovao u kvalifikacijskoj utakmici [[UEFA Liga prvaka|UEFA Lige prvaka]] protiv Branna 23. jula, u dobi od 17 godina.

Dana 26. jula postigao je svoj prvi profesionalni gol u utakmici [[Austrijski kup|Austrijskog kupa]] protiv Union Dietacha. Debitovao je u ligi za Ried 2. augusta.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://reprezentacija.ba/476279-alajbegovic-debitovao-u-bundesligi-austrije-u-tri-situacije-je-pokazao-kakav-potencijal-posjeduje|title=VIDEO/ Alajbegović debitovao u Bundesligi Austrije, u tri situacije je pokazao kakav potencijal posjeduje|website=Reprezentacija.ba|language=|access-date=6. 11. 2025}}&lt;/ref&gt; Dana 9. augusta postigao je svoj prvi ligaški gol u pobjedi protiv Grazer AK.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://radiosarajevo.ba/sport/nogomet/kerim-alajbegovic-postigao-eurogol-za-salzburg-pogledajte-majstoriju-mladog-zmaja/601151|title=Kerim Alajbegović postigao eurogol za Salzburg: Pogledajte majstoriju mladog Zmaja|date=9. 8. 2025|website=radiosarajevo.ba|language=|access-date=6. 11. 2025}}&lt;/ref&gt;

U septembru je produžio ugovor s timom do juna 2029.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://avaz.ba/sport/nogomet/998497/kerim-alajbegovic-potpisao-novi-ugovor-sa-salzburgom|title=Kerim Alajbegović potpisao novi ugovor sa Salzburgom|date=30. 9. 2025|website=Dnevni avaz|language=|access-date=6. 11. 2025}}&lt;/ref&gt;

==Reprezentacija==
Alajbegović je predstavljao [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]] na svim mlađim nivoima. Bio je kapiten tima do 17 godina pod vodstvom selektora [[Nedim Jusufbegović|Nedima Jusufbegovića]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.oslobodjenje.ba/sport/fudbal/reprezentacija/alajbegovic-debi-za-reprezentaciju-bi-bio-ispunjenje-sna-kospo-srce-me-je-povuklo-da-igram-za-bih-1072861/|title=Alajbegović: Debi za reprezentaciju bi bio ispunjenje sna; Košpo: Srce me je povuklo da igram za BiH|date=4. 9. 2025|website=www.oslobodjenje.ba|language=|access-date=6. 11. 2025}}&lt;/ref&gt;

U augustu 2025. dobio je svoj prvi poziv u seniorski tim, za kvalifikacijske utakmice za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.]] protiv [[Nogometna reprezentacija San Marina|San Marina]] i [[Nogometna reprezentacija Austrije|Austrije]]. Debitovao je protiv prvog tima 6. septembra i postigao svoj prvi gol.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://reprezentacija.ba/481613-zmajevi-razbili-san-marino-u-gostima|title=FOTO/ Zmajevi razbili San Marino u gostima|website=Reprezentacija.ba|language=|access-date=6. 11. 2025}}&lt;/ref&gt;

==Statistike karijere==
===Klubovi===
''Ažurirano: 15. marta 2026.''&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.transfermarkt.co.uk/kerim-alajbegovic/leistungsdatendetails/spieler/929994|title=Kerim Alajbegovic - Detailed stats|website=www.transfermarkt.co.uk|language=en|access-date=2026-02-26}}&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! rowspan=&quot;2&quot; |Klub
! rowspan=&quot;2&quot; |Sezona
! colspan=&quot;3&quot; |Liga
! colspan=&quot;2&quot; |[[Austrija ÖFB-Kup|Austrijski kup]]
! colspan=&quot;2&quot; |Ostalo
! colspan=&quot;2&quot; |Ukupno
|-
!Divizija
!Nastupi
!Golovi
!Nastupi
!Golovi
!Nastupi
!Golovi
!Nastupi
!Golovi
|-
|[[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]]
|2025–26
|[[Bundesliga Austrije|Bundesliga]] [[Bundesliga Austrije|Austrije]]
|20||7||5||2||11||2||36||11
|-
! colspan=&quot;3&quot; |Career total
!20!!7!!5!!2!!11!!2!!36!!11
|}

===Reprezentacija===
''Ažurirano: 26. marta 2026.''&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
!Reprezentacija
!Godina
!Nastupi
!Golovi
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |[[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]]
|-
|2025
|6
|1
|-
|2026
|1
|0
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Total
!7
!1
|}

====Golovi za reprezentaciju====
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
! scope=&quot;col&quot; |Br.
! scope=&quot;col&quot; |Datum
! scope=&quot;col&quot; |Lokacija
! scope=&quot;col&quot; |Kapa
! scope=&quot;col&quot; |Protivnik
! scope=&quot;col&quot; |Gol
! scope=&quot;col&quot; |Rezultat
! scope=&quot;col&quot; |Takmičenje
|-
| align=&quot;center&quot; |1
|6. septembar 2025.
|[[Serravalle]], [[Nogometna reprezentacija San Marina|San Marino]]
| align=&quot;center&quot; |1
|{{NOG-D|SMR}}
| align=&quot;center&quot; |'''5'''–0
| align=&quot;center&quot; |6–0
|[[Kvalifikacije za svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Kvalifikacije za SP 2026]]
|}

==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
*{{Commonscat-inline|Kerim Alajbegovic}}

{{DEFAULTSORT:Alajbegović, Kerim}}
[[Kategorija:Rođeni 2007.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Köln]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]]
[[Kategorija:Nogometaši Red Bull Salzburga]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti 21. vijeka]]</text>
      <sha1>rfjuja5ie4arz99yqgl5jhjm5rtnz9i</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Galina Višnjevska-Šeporenko</title>
    <ns>0</ns>
    <id>527925</id>
    <revision>
      <id>3820369</id>
      <parentid>3814429</parentid>
      <timestamp>2026-03-27T15:00:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Olimpijske igre */</comment>
      <origin>3820369</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11707" sha1="2uzqpm3ftxumqxjzzcx2rv9ezww75qj" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime               = Galina Višnjevska
| slika             = Vishnevskaya-Sh._G._–_Biathlon_WCh_2024_Nove_Mesto_2363.jpg
| puno ime          = Galina Sergejevna Višnjevska
| država            = {{ZID|Kazahstan}} 
| datum rođenja     = {{Datum rođenja i godine|1984|02|10}}
| mjesto rođenja    = [[Semej|Semipalatinsk]], [[Kazaška Sovjetska Socijalistička Republika]]
| država rođenja    = [[SSSR]]
| datum smrti       = 
| mjesto smrti      = 
| država smrti      = 
| zanimanje         = 
| klub              = 
| trener            = 
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup OI         = '''3''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|2014]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|2018]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|2022]]) 
| medalje OI        = '''0'''
| zlato OI          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup SP         = '''7''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016.|2016]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017.|2017]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|2019]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|2020]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|2021]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024.|2024]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|2025.]])
| medalje SP        = '''0'''
| zlato SP          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup SK         = [[Svjetski kup u biatlonu 2012/2013.|2012/13.]]
| pobjede SK        = '''0'''
| plasman SK        = {{plainlist| 
* '''20.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]])
* {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''19.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016.|2015/16.]])
* {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''33.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2017/2018.|2017/18.]])
* {{Tooltip|Pot.|Potjera}}:  '''12.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]])
* {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}:  '''18.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]])
}}
| pobjede u dis     =
&lt;!-- Evropski kup --&gt;
| nastup EK         = [[IBU kup 2011/2012.|2011/12.]]
| pobjede EK        = 
| plasman EK        = '''51''' ([[IBU kup 2012/2013.|2012/13.]])
| pobjede EK štafeta= 
| kraj karijere     = 
&lt;!--Status: a=aktivan; k=kažnjen; n=neaktivan; p=pauzira; ne=nepoznat; u=umro; po=povukao se iz karijere; --&gt;
| status                    = aktivna
&lt;!-- medalje --&gt;
| medalje                   = 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaTakmičenje|AI}} 
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]|  0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 
| [[Biatlon na Azijskim igrama|Azijske igre]]| 0 | 0 | 0 
}}
|ažurirano                    = 16. 11. 2025.
}}

'''Galina Višnjevska-Šeporenko''', ({{jez-kk|Галина Сергеевна Вишневская-Шепоренко}}) rođena 10. februara 1984. u [[Semej|Semipalatinsk]]u (danas Semej), [[Kazaška Sovjetska Socijalistička Republika]], [[SSSR]] (danas [[Kazahstan]]), kao Galina Višnjevska, ({{jez-kk|Галина Сергеевна Вишневская}}) je [[kazahstan]]ska [[biatlon]]ka.

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|PojedGalinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}}  !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2014}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – 15 km|40]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – 7,5 km|64]] 
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – štafeta (žene)|11]]
| 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2018}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – 15 km|45]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – 7,5 km|30]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – potjera (žene)|19]]
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – štafeta (žene)|14]]
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – štafeta (mješovito)|18]] 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2022}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 15 km|44]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 7,5 km|52]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – potjera (žene)|52]]
| 
| 
|}
Galina Višnjevska je tri puta nastupila na [[Zimske olimpijske igre|olimpijskim igrama]] na: [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|ZOI 2014]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|ZOI 2018.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|ZOI 2022.]] Najbolji joj je rezultat bilo 19-o mjesto na ZOI 2018. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – potjera (žene)|utrci potjera na 10&amp;nbsp;km]], kada je s 2:30.6&amp;nbsp;min zaostatka i jednim promašajem bila sporija od [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|njemačke]] biatlonke [[Laura Dahlmeier|Laure Dahlmeier]]. U štafetnim takmičenjima najbolji joj je plasman bio na ZOI 2014. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – štafeta (žene)|štafeti]], kada je s [[Jelena Hrustaljova|Jelenom Hrustaljovom]], [[Darja Usanova|Darjom Usanovom]] i [[Marina Lebjedjeva|Marinom Lebjedjevom]] osvojila jedanesto mjesto iza [[Ukrajina na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|ukrajinske štafete]] u sastavu: [[Vita Semerenko]], [[Julija Džima]], [[Valentina Semerenko]] i [[Olena Pidrušna]].

=== Svjetska prvenstva ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} !! {{Tooltip|PŠ.|Pojedinačna štafeta}} 
|-
| align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2016}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – 15 km|24]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – 7,5 km|24]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – potjera (žene)|25]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – masovni start (žene)|22]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – štafeta (žene)|8]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – štafeta (mješovito)|15]] 
| 
|-
| align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2017}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – 15 km|21]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – 7,5 km|86]] 
| 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – štafeta (žene)|12]] 
| 
| 
|-
| align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2019}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – 15 km|44]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – 7,5 km|68]] 
| 
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – štafeta (žene)|18]] 
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – pojedinačna štafeta (mješovito)|18]]
|-
| align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2020}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 15 km|9]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 7,5 km|66]] 
| 
|
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – štafeta (žene)|18]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – štafeta (mješovito)|22]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – pojedinačna štafeta (mješovito)|22]] 
|-
| align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2021}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 15 km|25]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 7,5 km|73]] 
| 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (žene)|20]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (mješovito)|27]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – pojedinačna štafeta (mješovito)|17]] 
|-
| align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2024}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – 15 km|24]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – 7,5 km|43]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – potjera (žene)|53]] 
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – štafeta (žene)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – štafeta (mješovito)|21]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – pojedinačna štafeta (mješovito)|23]] 
|-
| align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2025}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – 15 km|86]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – 7,5 km|86]] 
| 
|  
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – štafeta (mješovito)|23]] 
|  
|}
Višnjevska je nastupila na sedam [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskih prvenstava]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016.|SP 2016.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|SP 2025]], ali nije osvojila ni jednu medalju. Najbolji plasman u pojedinačnim utrkama bilo je deveto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|SP 2020.]] u utrci na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 15 km|15&amp;nbsp;km]], kada je bez promašaja i zaostatkom od 1:31.4&amp;nbsp;min bila sporija od pobjednice italijanske biatlonke [[Dorothea Wierer|Dorotheje Wierer]], koja je završila utrku bez promašaja. U ekipnim disciplinama najbolji joj je plasman bilo osmo mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016.|SP 2016.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – štafeta (žene)|štafeti]], koje je osvojila s [[Darja Usanova|Darjom Usanovom]], [[Ana Kistanova|Anom Kistanovom]] i [[Alina Kolomijec|Alinom Kolomijecom]].

=== Svjetski kup ===
Prvi nastup Višnjevska u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u [[Svjetski kup u biatlonu 2011/2012.|sezoni 2011/12.]] Na prvom nastupu u [[Austrija|austrijskom]] [[Hochfilzen]]u 9. decembra 2011. osvojila je 83-o mjesto u utrci na 7,5&amp;nbsp;km s tri promašaja i zaostatkom od 3:39.4&amp;nbsp;min u odnosu na pobjednicu [[Magdalena Neuner|Magdalenu Neuner]]. Najbolji rezultat u pojedinačnim utrkama joj je osmo mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|sezoni SK 2016/17.]] u  [[Ruhpolding]]ju 14. januara 2017. u utrci na 7,5&amp;nbsp;km, kada je s jednim promašajem bila 1:20.3&amp;nbsp;min sporija od pobjednice finske biatlonke [[Kaisa Mäkäräinen|Kaise Mäkäräinen]]. U ekipnim utrkama u [[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016.|sezoni SK 2015/16.]] ostvarila je najbolji rezultat u štafeti 24. januara 2016. u [[Antholz]]u osvojivši osmo mjesto s [[Alina Kolomijec|Alinom Kolomijecom]], [[Darja Usanova|Darjom Usanovom]] i [[Ana Kistanova|Anom Kistanovom]]

=== Azijske igre ===
&lt;!-- {| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Azijske igre !! {{Tooltip|Poj.|PojedGalinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviAzI|Z|1999}} ([[Biatlon na Azijskim igrama 1999.|Biatlon]])
| [[Biatlon na Azijskim igrama 1999 – 15 km|4]]
| [[Biatlon na Azijskim igrama 1999 – 7,5 km|6]]
|
| style=&quot;background:#f7f6a8;&quot;| [[Biatlon na Azijskim igrama 1999 – štafeta (žene)|1]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviAzI|Z|2003}} ([[Biatlon na Azijskim igrama 2003.|Biatlon]])
| 
| [[Biatlon na Azijskim igrama 2003 – 7,5 km|4]]
| [[Biatlon na Azijskim igrama 2003 – potjera (žene)|5]]
| style=&quot;background:#dce5e5;&quot;| [[Biatlon na Azijskim igrama 2003 – štafeta (žene)|3]]
|} --&gt;
{{clear}}

== Prestanak karijere ==
{{sekcija}}

== Privatni život ==
{{sekcija}}

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Biatlon portal}}
* {{Commonscat-inline}}
* {{Sport365|840}}
* [http://biathlonresults.com/ Zvanična banka podataka IBU-a]

== Reference ==
{{refspisak}}

{{DEFAULTSORT:Kimina, Galina}}
[[Kategorija:Kazahstanski biatlonci]]
[[Kategorija:Rođeni 1984.]]
[[Kategorija:Biografije, Semej]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2014.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2018.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2022.]]
[[Kategorija:Kazahstanski olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]</text>
      <sha1>2uzqpm3ftxumqxjzzcx2rv9ezww75qj</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3820370</id>
      <parentid>3820369</parentid>
      <timestamp>2026-03-27T15:00:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>Poništena izmjena [[Special:Diff/3820369|3820369]] korisnika [[Special:Contributions/AnToni|AnToni]] ([[User talk:AnToni|razgovor]])</comment>
      <origin>3820370</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11709" sha1="px1imxxucgq8qv42deaxpx006phvdl3" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime               = Galina Višnjevska
| slika             = Vishnevskaya-Sh._G._–_Biathlon_WCh_2024_Nove_Mesto_2363.jpg
| puno ime          = Galina Sergejevna Višnjevska
| država            = {{ZID|Kazahstan}} 
| datum rođenja     = {{Datum rođenja i godine|1984|02|10}}
| mjesto rođenja    = [[Semej|Semipalatinsk]], [[Kazaška Sovjetska Socijalistička Republika]]
| država rođenja    = [[SSSR]]
| datum smrti       = 
| mjesto smrti      = 
| država smrti      = 
| zanimanje         = 
| klub              = 
| trener            = 
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup OI         = '''3''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|2014]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|2018]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|2022]]) 
| medalje OI        = '''0'''
| zlato OI          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup SP         = '''7''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016.|2016]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017.|2017]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|2019]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|2020]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|2021]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024.|2024]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|2025.]])
| medalje SP        = '''0'''
| zlato SP          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup SK         = [[Svjetski kup u biatlonu 2012/2013.|2012/13.]]
| pobjede SK        = '''0'''
| plasman SK        = {{plainlist| 
* '''20.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]])
* {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''19.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016.|2015/16.]])
* {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''33.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2017/2018.|2017/18.]])
* {{Tooltip|Pot.|Potjera}}:  '''12.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]])
* {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}:  '''18.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]])
}}
| pobjede u dis     =
&lt;!-- Evropski kup --&gt;
| nastup EK         = [[IBU kup 2011/2012.|2011/12.]]
| pobjede EK        = 
| plasman EK        = '''51''' ([[IBU kup 2012/2013.|2012/13.]])
| pobjede EK štafeta= 
| kraj karijere     = 
&lt;!--Status: a=aktivan; k=kažnjen; n=neaktivan; p=pauzira; ne=nepoznat; u=umro; po=povukao se iz karijere; --&gt;
| status                    = aktivna
&lt;!-- medalje --&gt;
| medalje                   = 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaTakmičenje|AI}} 
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]|  0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 
| [[Biatlon na Azijskim igrama|Azijske igre]]| 0 | 0 | 0 
}}
|ažurirano                    = 16. 11. 2025.
}}

'''Galina Višnjevska-Šeporenko''', ({{jez-kk|Галина Сергеевна Вишневская-Шепоренко}}) rođena 10. februara 1984. u [[Semej|Semipalatinsk]]u (danas Semej), [[Kazaška Sovjetska Socijalistička Republika]], [[SSSR]] (danas [[Kazahstan]]), kao Galina Višnjevska, ({{jez-kk|Галина Сергеевна Вишневская}}) je [[kazahstan]]ska [[biatlon]]ka.

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|PojedGalinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}}  !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2014}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – 15 km|40]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – 7,5 km|64]] 
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – štafeta (žene)|11]]
| 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2018}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – 15 km|45]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – 7,5 km|30]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – potjera (žene)|20]]
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – štafeta (žene)|14]]
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – štafeta (mješovito)|18]] 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2022}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 15 km|44]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 7,5 km|52]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – potjera (žene)|52]]
| 
| 
|}
Galina Višnjevska je tri puta nastupila na [[Zimske olimpijske igre|olimpijskim igrama]] na: [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|ZOI 2014]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|ZOI 2018.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|ZOI 2022.]] Najbolji joj je rezultat bilo 20-o mjesto na ZOI 2018. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – potjera (žene)|utrci potjera na 12,5&amp;nbsp;km]], kada je s 2:30.6&amp;nbsp;min zaostatka i jednim promašajem bila sporija od [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|njemačke]] biatlonke [[Laura Dahlmeier|Laure Dahlmeier]]. U štafetnim takmičenjima najbolji joj je plasman bio na ZOI 2014. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – štafeta (žene)|štafeti]], kada je s [[Jelena Hrustaljova|Jelenom Hrustaljovom]], [[Darja Usanova|Darjom Usanovom]] i [[Marina Lebjedjeva|Marinom Lebjedjevom]] osvojila jedanesto mjesto iza [[Ukrajina na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|ukrajinske štafete]] u sastavu: [[Vita Semerenko]], [[Julija Džima]], [[Valentina Semerenko]] i [[Olena Pidrušna]].

=== Svjetska prvenstva ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} !! {{Tooltip|PŠ.|Pojedinačna štafeta}} 
|-
| align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2016}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – 15 km|24]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – 7,5 km|24]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – potjera (žene)|25]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – masovni start (žene)|22]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – štafeta (žene)|8]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – štafeta (mješovito)|15]] 
| 
|-
| align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2017}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – 15 km|21]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – 7,5 km|86]] 
| 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – štafeta (žene)|12]] 
| 
| 
|-
| align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2019}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – 15 km|44]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – 7,5 km|68]] 
| 
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – štafeta (žene)|18]] 
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – pojedinačna štafeta (mješovito)|18]]
|-
| align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2020}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 15 km|9]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 7,5 km|66]] 
| 
|
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – štafeta (žene)|18]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – štafeta (mješovito)|22]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – pojedinačna štafeta (mješovito)|22]] 
|-
| align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2021}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 15 km|25]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 7,5 km|73]] 
| 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (žene)|20]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (mješovito)|27]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – pojedinačna štafeta (mješovito)|17]] 
|-
| align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2024}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – 15 km|24]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – 7,5 km|43]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – potjera (žene)|53]] 
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – štafeta (žene)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – štafeta (mješovito)|21]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – pojedinačna štafeta (mješovito)|23]] 
|-
| align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2025}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – 15 km|86]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – 7,5 km|86]] 
| 
|  
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – štafeta (mješovito)|23]] 
|  
|}
Višnjevska je nastupila na sedam [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskih prvenstava]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016.|SP 2016.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|SP 2025]], ali nije osvojila ni jednu medalju. Najbolji plasman u pojedinačnim utrkama bilo je deveto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|SP 2020.]] u utrci na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 15 km|15&amp;nbsp;km]], kada je bez promašaja i zaostatkom od 1:31.4&amp;nbsp;min bila sporija od pobjednice italijanske biatlonke [[Dorothea Wierer|Dorotheje Wierer]], koja je završila utrku bez promašaja. U ekipnim disciplinama najbolji joj je plasman bilo osmo mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016.|SP 2016.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – štafeta (žene)|štafeti]], koje je osvojila s [[Darja Usanova|Darjom Usanovom]], [[Ana Kistanova|Anom Kistanovom]] i [[Alina Kolomijec|Alinom Kolomijecom]].

=== Svjetski kup ===
Prvi nastup Višnjevska u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u [[Svjetski kup u biatlonu 2011/2012.|sezoni 2011/12.]] Na prvom nastupu u [[Austrija|austrijskom]] [[Hochfilzen]]u 9. decembra 2011. osvojila je 83-o mjesto u utrci na 7,5&amp;nbsp;km s tri promašaja i zaostatkom od 3:39.4&amp;nbsp;min u odnosu na pobjednicu [[Magdalena Neuner|Magdalenu Neuner]]. Najbolji rezultat u pojedinačnim utrkama joj je osmo mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|sezoni SK 2016/17.]] u  [[Ruhpolding]]ju 14. januara 2017. u utrci na 7,5&amp;nbsp;km, kada je s jednim promašajem bila 1:20.3&amp;nbsp;min sporija od pobjednice finske biatlonke [[Kaisa Mäkäräinen|Kaise Mäkäräinen]]. U ekipnim utrkama u [[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016.|sezoni SK 2015/16.]] ostvarila je najbolji rezultat u štafeti 24. januara 2016. u [[Antholz]]u osvojivši osmo mjesto s [[Alina Kolomijec|Alinom Kolomijecom]], [[Darja Usanova|Darjom Usanovom]] i [[Ana Kistanova|Anom Kistanovom]]

=== Azijske igre ===
&lt;!-- {| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Azijske igre !! {{Tooltip|Poj.|PojedGalinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviAzI|Z|1999}} ([[Biatlon na Azijskim igrama 1999.|Biatlon]])
| [[Biatlon na Azijskim igrama 1999 – 15 km|4]]
| [[Biatlon na Azijskim igrama 1999 – 7,5 km|6]]
|
| style=&quot;background:#f7f6a8;&quot;| [[Biatlon na Azijskim igrama 1999 – štafeta (žene)|1]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviAzI|Z|2003}} ([[Biatlon na Azijskim igrama 2003.|Biatlon]])
| 
| [[Biatlon na Azijskim igrama 2003 – 7,5 km|4]]
| [[Biatlon na Azijskim igrama 2003 – potjera (žene)|5]]
| style=&quot;background:#dce5e5;&quot;| [[Biatlon na Azijskim igrama 2003 – štafeta (žene)|3]]
|} --&gt;
{{clear}}

== Prestanak karijere ==
{{sekcija}}

== Privatni život ==
{{sekcija}}

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Biatlon portal}}
* {{Commonscat-inline}}
* {{Sport365|840}}
* [http://biathlonresults.com/ Zvanična banka podataka IBU-a]

== Reference ==
{{refspisak}}

{{DEFAULTSORT:Kimina, Galina}}
[[Kategorija:Kazahstanski biatlonci]]
[[Kategorija:Rođeni 1984.]]
[[Kategorija:Biografije, Semej]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2014.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2018.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2022.]]
[[Kategorija:Kazahstanski olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]</text>
      <sha1>px1imxxucgq8qv42deaxpx006phvdl3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Napad na hotel &quot;Savoy&quot;</title>
    <ns>0</ns>
    <id>528236</id>
    <revision>
      <id>3820422</id>
      <parentid>3784558</parentid>
      <timestamp>2026-03-27T20:48:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3820422</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12132" sha1="p71czweim07zxab7c4vn0y447rdhk0q" xml:space="preserve">{{Infokutija napad na civile
| naziv           = Napad na hotel &quot;Savoy&quot;
| slika           = Savoy Hotel attack. XXII.jpg
| opis_slike      = Mjesto napada
| lokacija        = [[Tel Aviv]], [[Izrael]]
| meta            = Izraelci
| koordinate      = {{coord|32|04|21|N|34|45|57|E|display=inline,title}}
| datum           = 5–6. marta 1975.
| vrijeme         = 
| vremenska_zona  = 
| tip             = [[Lančani ubica]]&lt;br/&gt;[[Taoci]]
| mrtvih          = 8 izraelskih talaca, 3 izraelska vojnika, 7 [[Fatah]]ovih napadača
| ranjenih        = 
| žrtve           = 
| počinitelji     = [[Palestinska oslobodilačka organizacija|PLO]]
| počinitelj      = 
| osumnjičenici   = 
| osumnjičenik    = 
| oružja          = 
| broj_saučesnika =
| saučesnici      =
| branitelji      =
| branitelj       =
}}
'''Napad na hotel &quot;Savoy&quot;''' bio je [[Terorizam|teroristički]] napad [[Palestinska oslobodilačka organizacija|Palestinske oslobodilačke organizacije]]&lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=hhvVE4AM4XQC&amp;pg=PA45|title=Cruising for Trouble: Cruise Ships as Soft Targets for Pirates, Terrorists, and Common Criminals|last=Gaouette|first=Mark|date=1. 1. 2010|publisher=ABC-CLIO|isbn=9780313382345|language=en}}&lt;/ref&gt; na hotel Savoy u [[Tel Aviv]]u, [[Izrael]], 5. i 6. marta 1975.

== Pozadina ==
Operaciju je isplanirao [[Khalil al-Wazir|Abu Džihad]].&lt;ref name=sandeep&gt;{{cite news|last=Unnithan|first=Sandeep|title=Mumbai terror attacks similar to Savoy Hotel attack: Israeli terror expert|url=http://indiatoday.intoday.in/story/Mumbai+terror+attacks+similar+to+Savoy+Hotel+attack:+Israeli+terror+expert/1/21480.html|access-date=18. 12. 2012|newspaper=India Today|date=1. 12. 2008}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |date=24. 5. 1988 |title=Opinion {{!}} Killing Abu Jihad Was Not Murder |language=en-US |work=The New York Times |url=https://www.nytimes.com/1988/05/24/opinion/l-killing-abu-jihad-was-not-murder-615988.html |access-date=16. 6. 2022 |issn=0362-4331}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite news |last=Spektor |first=Danny |date=6. 3. 2015 |title=Remembering attack on Savoy Hotel in Tel Aviv 40 years later |language=en |work=Ynetnews |url=https://www.ynetnews.com/articles/0,7340,L-4634138,00.html |access-date=16. 6. 2022 |quote=On March 6, 1975 in the late hours of the night two dinghy boats reached the shores of Tel Aviv and on them were two terrorist units who were sent by Khalil Ibrahim al-Wazir, the founder of Fatah also known as Abu Jihad, to carry out a revenge attack for the 1973 Israeli raid on Lebanon, known as Operation Spring of Youth.}}&lt;/ref&gt;

Početno palestinsko planiranje predviđalo je napad na izraelski turistički grad Nahariju, ali tim očigledno nije uspio locirati grad u noći prethodnog pokušaja, dva mjeseca ranije. Ciljevi operacije su potom promijenjeni na Omladinski klub susjedstva Manshiya i zgradu Opere u Tel Avivu. Plan za nepredviđene situacije u slučaju da se prvobitne mete ne mogu locirati bio je da se kao mete odaberu bilo koje obližnje zgrade koje su naseljene.

Napadačima je rečeno da uzmu taoce, a zatim zahtijevaju oslobađanje palestinskih zatvorenika, kao i zračni transport iz Izraela u [[Damask]]. Ako pregovori ne uspiju, rečeno im je da ubiju svoje taoce i izvrše samoubistvo. U slučaju hvatanja, dobili su instrukcije da svojim ispitivačima kažu da su došli iz [[Egipat|Egipta]], u nadi da će to rezultirati prekidom tekućih izraelsko-egipatskih mirovnih pregovora, te da usmjere izraelsku odmazdu dalje od [[Liban]]a.&lt;ref&gt;[http://www.globalsecurity.org/military/library/report/1985/AS1.htm Terrorist Suicide Operation Analysis]. Shai Avital. Globalsecurity.org&lt;/ref&gt;

== Napad ==
[[File:MarkabSavoy7031975.jpg|thumb|250px|Brod koji je prevozio napadače]]

U noći 6. marta 1975, osam Palestinaca u dva čamca iskrcalo se na plažu u Tel Avivu, u podnožju ulice Allenby.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Napustili su libansku luku Sarafenda, blizu Tira, egipatskim trgovačkim brodom. Kada su bili oko 100&amp;nbsp;km od Tel Aviva, timovi su spušteni u čamac i krenuli prema obali Tel Aviva. Kada su iskrcali na obalu, uočili su ih policajci u patrolnom vozilu koje je prolazilo. Policajci u automobilu otvorili su vatru na njih, a jedan od čamaca, koji je bio opremljen oružjem, pogođen je i eksplodirao.&lt;ref name=&quot;YN&quot;&gt;{{cite news |title=Remembering attack on Savoy Hotel in Tel Aviv 40 years later |newspaper=Ynetnews |date=6. 3. 2015 |url=https://www.ynetnews.com/articles/0,7340,L-4634138,00.html |publisher=Ynet |access-date=4. 9. 2018|last1=Spektor |first1=Danny }}&lt;/ref&gt; Militanti su pobjegli s plaže na ugao ulice, ostavljajući veći dio svog oružja u čamcima. Zatim su prešli ulicu Herbert Samuel, gdje su pucali i bacali granate. Ne mogavši ​​locirati svoje prvobitne mete, pokušali su, ali nisu uspjeli, provaliti u kino. Nakon toga su nastavili niz ulicu i zauzeli hotel Savoy, na uglu ulica HaYarkon i Geula, blizu centra grada. Hotel Savoy je odabran jer je bio jedina osvijetljena zgrada u ulici. Tokom preuzimanja hotela, tri osobe su ubijene. Tri osobe su uspjele pobjeći u konfuziji, ali većina gostiju i osoblja je uzeta za taoce i odvedena na gornji sprat zgrade.

Vojnik Moshe Deutschmann, vojnik iz Golani brigade izraelske vojske, koji je u to vrijeme bio na kućnom odsustvu, zgrabio je oružje i potrčao u hotel nakon što je čuo pucnjavu. U međuvremenu, neki militanti su pokušali napustiti hotel. Deutschmann ih je vidio na ulazu u hotel i sukobio se s njima. U razmjeni vatre, Deutschmann je pogođen. Uspio je otpuzati, a kasnije je evakuiran u Medicinski centar Hadassah, gdje je preminuo od zadobijenih povreda. Deutschmann je posthumno odlikovan Medaljom za istaknutu službu.

Izraelske snage sigurnosti ubrzo su stigle na mjesto događaja, a palestinci su se zabarikadirali u hotelu sa svojim taocima, detonirali eksplozivno punjenje koje je uzrokovalo rušenje dijela zgrade i zaprijetili da će, ako Izrael ne oslobodi 20 palestinskih zatvorenika u roku od četiri sata, taoci biti pogubljeni. Prema iskazu očevidaca:&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.jta.org/2013/03/03/the-archive-blog/the-savoy-hotel-attack|title=The Savoy Hotel attack|publisher=Jewish Telegraphic Agency|date=3. 3. 2013 |access-date=16. 12. 2014}}&lt;/ref&gt;

{{Citat|Kada sam izašao na ulicu, vidio sam noćnu moru. Crveni svjetleći meci probijali su se kroz noćni zrak. Četverospratni hotel Savoy, osvijetljen reflektorima, bio je okružen vojnicima, lokalnom policijom i graničnom policijom u punoj borbenoj opremi. Vojna vozila, oklopna vozila i transporteri zakrčili su okolne ulice. Ekipe hitne pomoći Red Magen David pružale su prvu pomoć ranjenim civilima na pločnicima i olucima. Gledajući prema pučini, zasljepljujuća svjetlost magnezijumskih baklji otkrila je patrolne brodove mornarice koji su krstarili tik uz plažu.}}

Izraelske snage sigurnosti vodile su pregovore s militantima. Kochava Levy, koja je bila talac, postala je posrednica između snaga sigurnosti i militanata, govoreći [[Arapski jezik|arapski]]. Tokom pregovora, Levy je snagama sigurnosti pružila detaljne informacije o militantima.

Rano sljedećeg jutra, izraelska antiteroristička jedinica Sayeret Matkal upala je u hotel, ubivši sedam počinitelja i zarobivši osmog. Ubijena su i dva vojnika Sayeret Matkala, pukovnik Uzi Yairi i narednik Itamar Ben-David. Pet talaca je oslobođeno, dok je pet ubijeno.

Nekoliko sati nakon operacije spašavanja, brod koji je prevozio militante zarobila je na otvorenom moru izraelska mornarica. Nakon što je brod otkrio izviđački avion, raketni brod klase Sa'ar 3, INS Ga'ash, i raketni brod klase Sa'ar 2, INS Miznak, krenuli su da ga presretnu. Zarobili su brod oko 110&amp;nbsp;km od obale Hadere, a njegova posada je uhapšena. Dvojica članova posade, koji su bili Egipćani, pušteni su na slobodu, dok su ostali suđeni i osuđeni. Jedan je osuđen na doživotni zatvor, dok su trojica dobila kazne zatvora od 5 do 10 godina.&lt;ref name=jpress/&gt;

== Napadači ==
Među članovima palestinskog odreda bili su Mousa Jum'a at-Tallaqa, jedini preživjeli, Khadr Ahmad Jaram (komandant odreda), Omar Mahmoud ash-Shafi'i, Ahmad Hamid Abu Qamar, Abdallah Khalil Abdallah Kulaib, Muhammad Diya'ed-din al-Helwani, Mousa al-Abd Abu Tharya i Nayif Najd Isma'il as-Saghir, koje su sve ubile izraelske trupe. Tallaqa je suđen na vojnom sudu, osuđen je i osuđen na smrt vješanjem u martu 1976. Njegova smrtna kazna je preinačena.&lt;ref name=jpress&gt;{{cite web|url=http://jpress.org.il/Default/Scripting/ArticleWin.asp?From=Archive&amp;Skin=TAUHe&amp;BaseHref=DAV/1976/12/30&amp;EntityId=Ar00617&amp;ViewMode=HTML|title=ארכיון ActivePaper|access-date=16. 12. 2014}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://news.google.com/newspapers?nid=1982&amp;dat=19760617&amp;id=rRRgAAAAIBAJ&amp;sjid=KW4NAAAAIBAJ&amp;pg=1322,2871734|title=The Evening News – Google News Archive Search|access-date=16. 12. 2014}}&lt;/ref&gt; Tijela ubijenih je predao IDF u maju 2012.&lt;ref name=zion&gt;{{cite news|last=Zion|first=Ilan Ben|title=Israel to return bodies of 91 terrorists to PA on Thursday|url=http://www.timesofisrael.com/israel-to-return-bodies-of-91-terrorists-to-pa-on-thursday/|access-date=18. 12. 2012|newspaper=The Times of Israel|date=30. 5. 2012}}&lt;/ref&gt;

== Posljedice ==
[[File:Memorial plaque to the victims of Savoy hotel terror attack in Tel Aviv.JPG|250px|thumb|right|Spomen-ploča s imenima žrtava ispred hotela Savoy]]

Djelimično uništeni hotel Savoy je potpuno srušen, a na njegovom mjestu je izgrađen novi hotel istog imena. Novi hotel Savoy otvoren je 1987. Na njegovom ulazu nalazi se spomen-ploča s imenima žrtava napada.

U augustu 2012. objavljeno je da je općina Ramallah odobrila izgradnju mauzoleja u čast osam Palestinaca koji su učestvovali u napadu (glasanje je prvobitno izvijestio dnevni list PA Al-Hayat Al-Jadida, a potom ga je na engleski jezik preveo Palestinski Media Watch). Odluka o izgradnji mauzoleja poklopila se s povratkom posmrtnih ostataka počinitelja, koji su bili među tijelima 91 palestinskog militanta repatriranog Palestinskoj upravi u junu 2012. kao gest dobre volje Izraela.&lt;ref&gt;[https://www.jta.org/news/article/2012/08/14/3103936/ramallah-to-honor-remains-of-savoy-hotel-terrorists Ramallah to honor remains of Savoy Hotel terrorists] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121105143305/http://www.jta.org/news/article/2012/08/14/3103936/ramallah-to-honor-remains-of-savoy-hotel-terrorists |date=5. 11. 2012 }}, Jewish Telegraphic Agency (JTA), 14 August 2012.&lt;/ref&gt;

Fatah je izazvao kontroverzu u aprilu 2021. nakon što je njegova podružnica u Nablusu navodno objavila na Facebooku promovišući napad, netačno navodeći da je &quot;između 50 i 100&quot; vojnika IDF-a ubijeno.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Fatah says 1975 attack was 'one of the greatest high-quality operations' |url=https://www.jpost.com/middle-east/fatah-says-1975-attack-was-one-of-the-greatest-high-quality-operations-665081 |access-date=16. 6. 2022 |website=The Jerusalem Post |language=en-US}}&lt;/ref&gt;

Godine 2022. izašao je film Savoy (režija Zohar Wagner),&lt;ref&gt;{{cite web |title=Savoy |url=https://jff.org.il/en/movie/57024 |publisher=Jerusalem Film Festival |access-date=7. 9. 2022}}&lt;/ref&gt; koji dramatizira i istražuje događaj, posebno iz perspektive Kochave Levija.[&lt;ref&gt;{{cite news |last1=Spiro |first1=Amy |title=The forgotten heroine of the deadly 1975 Savoy Hotel terror attack |newspaper=The Times of Israel |url=https://www.timesofisrael.com/the-forgotten-heroine-of-the-1975-savoy-hotel-terror-attack/ |access-date=7. 9. 2022 |agency=The Jerusalem Post |date=10. 8. 2022}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
*[http://www.globalsecurity.org/military/library/report/1985/AS1.htm Analiza terorističkih samoubilačkih operacija] Global Security

{{Izraelsko-palestinski sukob}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:1975. u Palestini]]
[[Kategorija:1975. u Izraelu]]
[[Kategorija:Historija Palestine]]
[[Kategorija:Historija Izraela]]
[[Kategorija:Masakri u 1975.]]
[[Kategorija:Masakri nad Izraelcima]]
[[Kategorija:Vojna historija Izraela]]
[[Kategorija:Vojna historija Palestine]]</text>
      <sha1>p71czweim07zxab7c4vn0y447rdhk0q</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wikipedia:CEE Proljeće 2026./CEE žene</title>
    <ns>4</ns>
    <id>531580</id>
    <revision>
      <id>3820363</id>
      <parentid>3820031</parentid>
      <timestamp>2026-03-27T13:48:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Članci */</comment>
      <origin>3820363</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3699" sha1="c9k9lj28xn4qn15slyf6vbsbi7idi1s" xml:space="preserve">[[Datoteka:CEE Women Campaign logo (black).svg|mini]]
'''CEE žene''' je podtakmičenje u okviru [[Wikipedia:CEE Proljeće 2026.|CEE proljeća 2026.]] (od 21. marta – 31. maja 2026.) usmjereno na izradu članaka o značajnim ženama iz regije Srednje i Istočne Europe – i na jezicima Srednje i Istočne Europe i izvan njih.

== Doprinosi ==

== Nagrade ==
=== Međunarodne nagrade ===
Deset najplodnijih sudionica dobit će vaučere od Amazona u sljedećim iznosima:
* 1. nagrada: vaučer u vrijednosti od 50 €
* 2. nagrada: vaučer u vrijednosti od 40 €
* 3. nagrada: vaučer u vrijednosti od 30 €
* 4. nagrada: vaučer u vrijednosti od 20 €
* 5-10. nagrada: vaučer u vrijednosti od 10 €

Samo sudionice s 25 članaka/stranica ili više mogu imati pravo na nagrade.

== Lokalni projekat ==
U saradnji s neformalnom grupom wikimedijalki_ca (koji rade na HR/SH/BS/EN, Wikidata i Commons), organizuje se [[:m:CEE Women Campaign 2026/applications/CEE Women 2026: Multi-Wiki Edit-a-thon &amp; Training (HR + EN/SH/BS) with Wikidata &amp; Commons|lokalno takmičenje]] u pisanju članaka o ženama iz regije Srednje i Istočne Europe. Organizacija takmičenja počinje 8. marta 2026. a uređivački maraton od 21. marta – 31. maja 2026. Planirano je da se dodijele i nagrade na lokalnom nivou. Prvobitna ideja je da napišemo 400 članaka. Prijavite se možete [https://bs.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:CEE_Prolje%C4%87e_2026./CEE_%C5%BEene#%C4%8Clanci ovdje], dodavanjem svog korisničkog imena.

=== Pravila ===
Za učestvovanje u dodijeli nagrada potrebno je da urednik napiše najmanje '''25 članaka''', koje će potvrditi član žirija. Ostali preduslovi su: 
* Novi članak treba imati najmanje 3000 bajtova
* Članak ne smije biti mašinski preveden, niti smije biti prenesen s nekog od jezički sličnih projekata, te mora biti napisan po pravopisu i gramatici bosanskog jezika
* Članak treba napraviti između 21. marta i 31. maja 2026.
* Članak ne smije biti 'siroče' tj. moraju na njega imati vezu drugi članci 
* Članak treba da bude u okviru teme
* Članak ne smije kršiti autorska prava ili imati probleme sa značajnošću i članak bi trebao imati odgovarajuće reference prema pravilima Wikipedije.
* Članak mora biti adekvatno referenciran i citati: Svaki članak treba da sadrži  odgovarajuće reference i citate u skladu sa pravilima Wikipedije, osiguravajući pouzdanost i kredibilitet predstavljenih informacija.

=== Organizatori ===
* [[User:Panasko|Panasko]]
* [[User:AnToni|AnToni]]
* urednici s drugih projekata: [[User:Nadicab|Nadicab]] i [[User:Zblace|Zblace]]

=== Žiri ===
* [[User:Panasko|Panasko]]
* [[User:AnToni|AnToni]]

=== Nagrade ===
* 1. nagrada
* 2. nagrada
* 3. nagrada
...

=== Članci ===
&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt; {{Clickable button 2|Dodaj članke|url=https://fountain.toolforge.org/editathons/ceew2026-bs|class=mw-ui-progressive}}
&lt;/div&gt;

Napisani članci će unošenjem u ''fountain'' automatski ubacivati ovaj šablon:
 &lt;nowiki&gt;{{Šablon:CEE žene 2026.}}&lt;/nowiki&gt; 
na SZR o novom članku.

{{Stubičasti dijagram
| naslov            = CEE žene 2026.
| širina            = 300px
| širina_stubovima  = 60%
| lijevo1           = Autor
| desno1            = Broj članaka
| maks              = 200
 |ime_stuba1= [[Korisnik:AnToni|AnToni]] |boja_stuba1=gold |cifra_stuba1=41
 |ime_stuba2= [[Korisnik:Mhare|Mhare]] |boja_stuba2=silver |cifra_stuba2=47
 |ime_stuba3= [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ||boja_stuba3=#f8b699|cifra_stuba3=28
 |ime_stuba4= |boja_stuba4=#e7e684|cifra_stuba4=
 |ime_stuba5= |boja_stuba5=#d8e6c4|cifra_stuba5=0
 |ime_stuba6= Ukupno &lt;br&gt;&lt;small&gt;&lt;small&gt;(84/42%)&lt;/small&gt;&lt;/small&gt; |boja_stuba6=red|cifra_stuba6=95
}}</text>
      <sha1>c9k9lj28xn4qn15slyf6vbsbi7idi1s</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3820368</id>
      <parentid>3820363</parentid>
      <timestamp>2026-03-27T14:27:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Članci */</comment>
      <origin>3820368</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3702" sha1="hv4gujpgldbqyb1e3cdhfu2zjoelaij" xml:space="preserve">[[Datoteka:CEE Women Campaign logo (black).svg|mini]]
'''CEE žene''' je podtakmičenje u okviru [[Wikipedia:CEE Proljeće 2026.|CEE proljeća 2026.]] (od 21. marta – 31. maja 2026.) usmjereno na izradu članaka o značajnim ženama iz regije Srednje i Istočne Europe – i na jezicima Srednje i Istočne Europe i izvan njih.

== Doprinosi ==

== Nagrade ==
=== Međunarodne nagrade ===
Deset najplodnijih sudionica dobit će vaučere od Amazona u sljedećim iznosima:
* 1. nagrada: vaučer u vrijednosti od 50 €
* 2. nagrada: vaučer u vrijednosti od 40 €
* 3. nagrada: vaučer u vrijednosti od 30 €
* 4. nagrada: vaučer u vrijednosti od 20 €
* 5-10. nagrada: vaučer u vrijednosti od 10 €

Samo sudionice s 25 članaka/stranica ili više mogu imati pravo na nagrade.

== Lokalni projekat ==
U saradnji s neformalnom grupom wikimedijalki_ca (koji rade na HR/SH/BS/EN, Wikidata i Commons), organizuje se [[:m:CEE Women Campaign 2026/applications/CEE Women 2026: Multi-Wiki Edit-a-thon &amp; Training (HR + EN/SH/BS) with Wikidata &amp; Commons|lokalno takmičenje]] u pisanju članaka o ženama iz regije Srednje i Istočne Europe. Organizacija takmičenja počinje 8. marta 2026. a uređivački maraton od 21. marta – 31. maja 2026. Planirano je da se dodijele i nagrade na lokalnom nivou. Prvobitna ideja je da napišemo 400 članaka. Prijavite se možete [https://bs.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:CEE_Prolje%C4%87e_2026./CEE_%C5%BEene#%C4%8Clanci ovdje], dodavanjem svog korisničkog imena.

=== Pravila ===
Za učestvovanje u dodijeli nagrada potrebno je da urednik napiše najmanje '''25 članaka''', koje će potvrditi član žirija. Ostali preduslovi su: 
* Novi članak treba imati najmanje 3000 bajtova
* Članak ne smije biti mašinski preveden, niti smije biti prenesen s nekog od jezički sličnih projekata, te mora biti napisan po pravopisu i gramatici bosanskog jezika
* Članak treba napraviti između 21. marta i 31. maja 2026.
* Članak ne smije biti 'siroče' tj. moraju na njega imati vezu drugi članci 
* Članak treba da bude u okviru teme
* Članak ne smije kršiti autorska prava ili imati probleme sa značajnošću i članak bi trebao imati odgovarajuće reference prema pravilima Wikipedije.
* Članak mora biti adekvatno referenciran i citati: Svaki članak treba da sadrži  odgovarajuće reference i citate u skladu sa pravilima Wikipedije, osiguravajući pouzdanost i kredibilitet predstavljenih informacija.

=== Organizatori ===
* [[User:Panasko|Panasko]]
* [[User:AnToni|AnToni]]
* urednici s drugih projekata: [[User:Nadicab|Nadicab]] i [[User:Zblace|Zblace]]

=== Žiri ===
* [[User:Panasko|Panasko]]
* [[User:AnToni|AnToni]]

=== Nagrade ===
* 1. nagrada
* 2. nagrada
* 3. nagrada
...

=== Članci ===
&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt; {{Clickable button 2|Dodaj članke|url=https://fountain.toolforge.org/editathons/ceew2026-bs|class=mw-ui-progressive}}
&lt;/div&gt;

Napisani članci će unošenjem u ''fountain'' automatski ubacivati ovaj šablon:
 &lt;nowiki&gt;{{Šablon:CEE žene 2026.}}&lt;/nowiki&gt; 
na SZR o novom članku.

{{Stubičasti dijagram
| naslov            = CEE žene 2026.
| širina            = 300px
| širina_stubovima  = 60%
| lijevo1           = Autor
| desno1            = Broj članaka
| maks              = 200
 |ime_stuba1= [[Korisnik:AnToni|AnToni]] |boja_stuba1=gold |cifra_stuba1=41
 |ime_stuba2= [[Korisnik:Mhare|Mhare]] |boja_stuba2=silver |cifra_stuba2=47
 |ime_stuba3= [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ||boja_stuba3=#f8b699|cifra_stuba3=28
 |ime_stuba4= |boja_stuba4=#e7e684|cifra_stuba4=
 |ime_stuba5= |boja_stuba5=#d8e6c4|cifra_stuba5=0
 |ime_stuba6= Potrebno &lt;br&gt;&lt;small&gt;&lt;small&gt;(84/42%)&lt;/small&gt;&lt;/small&gt; |boja_stuba6=red|cifra_stuba6=116
}}</text>
      <sha1>hv4gujpgldbqyb1e3cdhfu2zjoelaij</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3820426</id>
      <parentid>3820368</parentid>
      <timestamp>2026-03-27T21:03:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Članci */</comment>
      <origin>3820426</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3704" sha1="dwyosgobdhl61tzsx3m3dz8by9rqwk9" xml:space="preserve">[[Datoteka:CEE Women Campaign logo (black).svg|mini]]
'''CEE žene''' je podtakmičenje u okviru [[Wikipedia:CEE Proljeće 2026.|CEE proljeća 2026.]] (od 21. marta – 31. maja 2026.) usmjereno na izradu članaka o značajnim ženama iz regije Srednje i Istočne Europe – i na jezicima Srednje i Istočne Europe i izvan njih.

== Doprinosi ==

== Nagrade ==
=== Međunarodne nagrade ===
Deset najplodnijih sudionica dobit će vaučere od Amazona u sljedećim iznosima:
* 1. nagrada: vaučer u vrijednosti od 50 €
* 2. nagrada: vaučer u vrijednosti od 40 €
* 3. nagrada: vaučer u vrijednosti od 30 €
* 4. nagrada: vaučer u vrijednosti od 20 €
* 5-10. nagrada: vaučer u vrijednosti od 10 €

Samo sudionice s 25 članaka/stranica ili više mogu imati pravo na nagrade.

== Lokalni projekat ==
U saradnji s neformalnom grupom wikimedijalki_ca (koji rade na HR/SH/BS/EN, Wikidata i Commons), organizuje se [[:m:CEE Women Campaign 2026/applications/CEE Women 2026: Multi-Wiki Edit-a-thon &amp; Training (HR + EN/SH/BS) with Wikidata &amp; Commons|lokalno takmičenje]] u pisanju članaka o ženama iz regije Srednje i Istočne Europe. Organizacija takmičenja počinje 8. marta 2026. a uređivački maraton od 21. marta – 31. maja 2026. Planirano je da se dodijele i nagrade na lokalnom nivou. Prvobitna ideja je da napišemo 400 članaka. Prijavite se možete [https://bs.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:CEE_Prolje%C4%87e_2026./CEE_%C5%BEene#%C4%8Clanci ovdje], dodavanjem svog korisničkog imena.

=== Pravila ===
Za učestvovanje u dodijeli nagrada potrebno je da urednik napiše najmanje '''25 članaka''', koje će potvrditi član žirija. Ostali preduslovi su: 
* Novi članak treba imati najmanje 3000 bajtova
* Članak ne smije biti mašinski preveden, niti smije biti prenesen s nekog od jezički sličnih projekata, te mora biti napisan po pravopisu i gramatici bosanskog jezika
* Članak treba napraviti između 21. marta i 31. maja 2026.
* Članak ne smije biti 'siroče' tj. moraju na njega imati vezu drugi članci 
* Članak treba da bude u okviru teme
* Članak ne smije kršiti autorska prava ili imati probleme sa značajnošću i članak bi trebao imati odgovarajuće reference prema pravilima Wikipedije.
* Članak mora biti adekvatno referenciran i citati: Svaki članak treba da sadrži  odgovarajuće reference i citate u skladu sa pravilima Wikipedije, osiguravajući pouzdanost i kredibilitet predstavljenih informacija.

=== Organizatori ===
* [[User:Panasko|Panasko]]
* [[User:AnToni|AnToni]]
* urednici s drugih projekata: [[User:Nadicab|Nadicab]] i [[User:Zblace|Zblace]]

=== Žiri ===
* [[User:Panasko|Panasko]]
* [[User:AnToni|AnToni]]

=== Nagrade ===
* 1. nagrada
* 2. nagrada
* 3. nagrada
...

=== Članci ===
&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt; {{Clickable button 2|Dodaj članke|url=https://fountain.toolforge.org/editathons/ceew2026-bs|class=mw-ui-progressive}}
&lt;/div&gt;

Napisani članci će unošenjem u ''fountain'' automatski ubacivati ovaj šablon:
 &lt;nowiki&gt;{{Šablon:CEE žene 2026.}}&lt;/nowiki&gt; 
na SZR o novom članku.

{{Stubičasti dijagram
| naslov            = CEE žene 2026.
| širina            = 300px
| širina_stubovima  = 60%
| lijevo1           = Autor
| desno1            = Broj članaka
| maks              = 200
 |ime_stuba1= [[Korisnik:AnToni|AnToni]] |boja_stuba1=gold |cifra_stuba1=43
 |ime_stuba2= [[Korisnik:Mhare|Mhare]] |boja_stuba2=silver |cifra_stuba2=48
 |ime_stuba3= [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ||boja_stuba3=#f8b699|cifra_stuba3=28
 |ime_stuba4= |boja_stuba4=#e7e684|cifra_stuba4=
 |ime_stuba5= |boja_stuba5=#d8e6c4|cifra_stuba5=0
 |ime_stuba6= Potrebno &lt;br&gt;&lt;small&gt;&lt;small&gt;(81/40,5%)&lt;/small&gt;&lt;/small&gt; |boja_stuba6=red|cifra_stuba6=119
}}</text>
      <sha1>dwyosgobdhl61tzsx3m3dz8by9rqwk9</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3820464</id>
      <parentid>3820426</parentid>
      <timestamp>2026-03-28T07:52:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Članci */</comment>
      <origin>3820464</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3755" sha1="8ffjosuawjw0m0ewub4dcvf1qhsuwhv" xml:space="preserve">[[Datoteka:CEE Women Campaign logo (black).svg|mini]]
'''CEE žene''' je podtakmičenje u okviru [[Wikipedia:CEE Proljeće 2026.|CEE proljeća 2026.]] (od 21. marta – 31. maja 2026.) usmjereno na izradu članaka o značajnim ženama iz regije Srednje i Istočne Europe – i na jezicima Srednje i Istočne Europe i izvan njih.

== Doprinosi ==

== Nagrade ==
=== Međunarodne nagrade ===
Deset najplodnijih sudionica dobit će vaučere od Amazona u sljedećim iznosima:
* 1. nagrada: vaučer u vrijednosti od 50 €
* 2. nagrada: vaučer u vrijednosti od 40 €
* 3. nagrada: vaučer u vrijednosti od 30 €
* 4. nagrada: vaučer u vrijednosti od 20 €
* 5-10. nagrada: vaučer u vrijednosti od 10 €

Samo sudionice s 25 članaka/stranica ili više mogu imati pravo na nagrade.

== Lokalni projekat ==
U saradnji s neformalnom grupom wikimedijalki_ca (koji rade na HR/SH/BS/EN, Wikidata i Commons), organizuje se [[:m:CEE Women Campaign 2026/applications/CEE Women 2026: Multi-Wiki Edit-a-thon &amp; Training (HR + EN/SH/BS) with Wikidata &amp; Commons|lokalno takmičenje]] u pisanju članaka o ženama iz regije Srednje i Istočne Europe. Organizacija takmičenja počinje 8. marta 2026. a uređivački maraton od 21. marta – 31. maja 2026. Planirano je da se dodijele i nagrade na lokalnom nivou. Prvobitna ideja je da napišemo 400 članaka. Prijavite se možete [https://bs.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:CEE_Prolje%C4%87e_2026./CEE_%C5%BEene#%C4%8Clanci ovdje], dodavanjem svog korisničkog imena.

=== Pravila ===
Za učestvovanje u dodijeli nagrada potrebno je da urednik napiše najmanje '''25 članaka''', koje će potvrditi član žirija. Ostali preduslovi su: 
* Novi članak treba imati najmanje 3000 bajtova
* Članak ne smije biti mašinski preveden, niti smije biti prenesen s nekog od jezički sličnih projekata, te mora biti napisan po pravopisu i gramatici bosanskog jezika
* Članak treba napraviti između 21. marta i 31. maja 2026.
* Članak ne smije biti 'siroče' tj. moraju na njega imati vezu drugi članci 
* Članak treba da bude u okviru teme
* Članak ne smije kršiti autorska prava ili imati probleme sa značajnošću i članak bi trebao imati odgovarajuće reference prema pravilima Wikipedije.
* Članak mora biti adekvatno referenciran i citati: Svaki članak treba da sadrži  odgovarajuće reference i citate u skladu sa pravilima Wikipedije, osiguravajući pouzdanost i kredibilitet predstavljenih informacija.

=== Organizatori ===
* [[User:Panasko|Panasko]]
* [[User:AnToni|AnToni]]
* urednici s drugih projekata: [[User:Nadicab|Nadicab]] i [[User:Zblace|Zblace]]

=== Žiri ===
* [[User:Panasko|Panasko]]
* [[User:AnToni|AnToni]]

=== Nagrade ===
* 1. nagrada
* 2. nagrada
* 3. nagrada
...

=== Članci ===
&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt; {{Clickable button 2|Dodaj članke|url=https://fountain.toolforge.org/editathons/ceew2026-bs|class=mw-ui-progressive}}
&lt;/div&gt;

Napisani članci će unošenjem u ''fountain'' automatski ubacivati ovaj šablon:
 &lt;nowiki&gt;{{Šablon:CEE žene 2026.}}&lt;/nowiki&gt; 
na SZR o novom članku.

{{Stubičasti dijagram
| naslov            = CEE žene 2026.
| širina            = 300px
| širina_stubovima  = 60%
| lijevo1           = Autor
| desno1            = Broj članaka
| maks              = 200
 |ime_stuba1= [[Korisnik:AnToni|AnToni]] |boja_stuba1=gold |cifra_stuba1=43
 |ime_stuba2= [[Korisnik:Mhare|Mhare]] |boja_stuba2=silver |cifra_stuba2=48
 |ime_stuba3= [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ||boja_stuba3=#f8b699|cifra_stuba3=28
 |ime_stuba4= [[Korisnik:Arnel|Arnel]]|boja_stuba4=#e7e684|cifra_stuba4=1
 |ime_stuba5= [[Korisnik:Zblace|Zblace]]|boja_stuba5=#d8e6c4|cifra_stuba5=1
 |ime_stuba6= Potrebno &lt;br&gt;&lt;small&gt;&lt;small&gt;(79/39,5%)&lt;/small&gt;&lt;/small&gt; |boja_stuba6=red|cifra_stuba6=121
}}</text>
      <sha1>8ffjosuawjw0m0ewub4dcvf1qhsuwhv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Snežana Bogdanović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>532091</id>
    <revision>
      <id>3820434</id>
      <parentid>3818646</parentid>
      <timestamp>2026-03-27T21:22:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Vanjski linkovi */</comment>
      <origin>3820434</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3458" sha1="60um3fastniupl0cpl3xrb1ageghjto" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                = Snežana Bogdanović
| slika              = 
| alt_slike          = 
| opis               = 
| ime_pri_rođenju    = 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1960|11|5}}
| mjesto_rođenja     = [[Kraljevo]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNR Jugoslavija]]
| datum_smrti        = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --&gt;
| mjesto_smrti       = &lt;!-- [[Grad]], [[Država]] --&gt;
| nacionalnost       = 
| druga_imena        = 
| zanimanje          = [[Glumac|glumica]]
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
| supružnik          = 
}}
'''Snežana Bogdanović''' ([[Zemun]], 5. novembar 1960) jest [[srbija]]nska pozorišna, televizijska i filmska [[Glumac|glumica]].

Od 1994. živi u [[New York]]u sa suprugom [[Uliks Fehmiu|Uliksom Fehmijuom]] i kćerkom Nikom, gde drže pekaru &quot;Pain D’Avignon&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.blic.rs/Zabava/Vesti/395825/Snezana-Bogdanovic-snima-Sindjelice|title=Snežana Bogdanović snima &quot;Sinđeliće&quot;|publisher=blic.rs |date= |accessdate=17. 10. 2013}}&lt;/ref&gt; Uvrštena je u &quot;Enciklopediju nacionalne dijaspore&quot;, koju uređuje [[Ivan Kalauzović Ivanus]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.impressions.rs/enciklopedija-nacionalne-dijaspore/|title=Enciklopedija nacionalne dijaspore|website=Impressions Publishing|access-date=23. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Nagrade i priznanja ==
Dobitnica je &quot;[[Zlatna arena|Zlatne arene]]&quot; za najbolju glavnu žensku ulogu u Puli za ulogu u filmu [[Kuduz]] 1989. Godine 1992. sa [[Branislav Lečić|Branislavom Lečićem]] dobila je nagradu za glumački par godine na dvadeset sedmom [[Filmski festival u Nišu|filmskom festivalu u Nišu]].&lt;ref&gt;[http://www.tv.novosti.rs/code/navigate.php?Id=547 Јеdna od najprestižnijih akcija TV novosti, glumački par, ona i on, bilježi 40 godina] {{Wayback|url=http://www.tv.novosti.rs/code/navigate.php?Id=547 |date=20131002233103 }}, Pristupljeno 25. 4. 2013&lt;/ref&gt;

== Filmografija ==
=== Film ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
!&lt;abbr&gt;God&lt;/abbr&gt;&lt;abbr&gt;ina&lt;/abbr&gt;
!Naziv
!Uloga
|-
|1986.
|[[Heroj ulice]]
|Ljilja
|-
|1988.
|[[Roman o Londonu]]
|Mlada žena Ser Malkova
|-
|1989.
|[[Kuduz]]
|Badema
|-
|1990.
|[[Metla bez drške]]
|Duškova mama
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |1991.
|[[Original falsifikata]]
|Lena
|-
|[[Brod plovi za Šangaj]]
|kuma Jelka
|-
|[[Moj brat Aleksa]]
|Anka Tomlinović
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |2009.
|[[The Philanthropist]]
|
|-
|[[Na terapiji]]
|Danica
|-
|2010.
|[[Dobrodošli (film)|Dobrodošli]]
|
|-
|2013—2016.
|[[Sinđelići]]
|Lila Sinđelić
|-
|2019.
|[[Šavovi (film)|Šavovi]]
|Ana
|}

=== Televizija ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
!&lt;abbr&gt;God&lt;/abbr&gt;&lt;abbr&gt;ina&lt;/abbr&gt;
!Naziv
!Uloga
|-
|1992.
|[[Aleksa Šantić (serija)|Aleksa Šantić]]
|Anka
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |2023.
|[[Poseta (serija)|Poseta]]
|Nena
|-
|[[Poziv (serija)|Poziv]]
|Zvezdana
|}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Dodatna literatura ==
* {{cite book |last=Kalauzović |first=I. |date=2024 |title=enciklopedija nacionalne dijaspore|location=Niš |publisher=Impressions |volume= |pages= |isbn=978-86-82470-02-1}}

== Vanjski linkovi ==
*{{imdb name|id=0091662|name=Snežana Bogdanović}}

{{Zlatna arena - najbolja glumica}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Bogdanović, Snežana}}
[[Kategorija:Rođeni 1960.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Zemun]]
[[Kategorija:Srbijanske glumice]]</text>
      <sha1>60um3fastniupl0cpl3xrb1ageghjto</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vesna Petković</title>
    <ns>0</ns>
    <id>532118</id>
    <revision>
      <id>3820468</id>
      <parentid>3818790</parentid>
      <timestamp>2026-03-28T08:34:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Diskografija */</comment>
      <origin>3820468</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4854" sha1="noajndwgjxy4jmwyjmwkyxccyoh7h80" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                = Vesna Petković
| slika              = Stadtfest Wien - Sandala Orkestar, Vesna Petkovic 20090425 038.jpg
| alt_slike          = 
| opis               = Vesna Petković 2009.
| ime_pri_rođenju    = 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1974|09|23}}
| mjesto_rođenja     = [[Niš]], [[SR Srbija]], [[SFRJ]]
| datum_smrti        = 
| mjesto_smrti       = 
| nacionalnost       = 
| druga_imena        = 
| zanimanje          = pjevačica, tekstopisac, aranžerica, zborovođa i glumica
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
| supružnik          = 
}}

'''Vesna Petković''' rođena 23. septembra 1974. u [[Niš]]u, [[SR Srbija]], [[SFRJ]] (danas [[Srbija]])&lt;ref name=&quot;Um&quot;&gt;{{cite web | url =https://vesnapetkovic.com/ueber-mich/ | title =Vesna Petković Singer, Composer, Choir Director, Teacher | authorlink = | last = | first = | date = | website =vesnapetkovic.com | publisher = | access-date =23. 3. 2026 | language =en }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url =https://www.meinbezirk.at/graz/c-lokales/musik-kann-bruecken-bauen-saengerin-vesna-petkovi-im-interview_a1613549 | title =Musik kann Brücken bauen: Sängerin Vesna Petković im Interview  | authorlink =Elisabeth Pötler | last =Pötler | first =Elisabeth  | date =22. 1. 2016 | website =meinbezirk.at | publisher =Mein Bezirk | access-date =23. 3. 2026 | language =de }}&lt;/ref&gt; je austrijsko-srbijanska pjevačica, tekstopisac, aranžerica, zborovođa i glumica.

== Biografija ==
Nakon što je završila školovanje iz klasične muzike u Nišu i započela studij horskog dirigiranja, Vesna Petković se 1996. preselila u Graz,&lt;ref name=&quot;Str&quot;&gt;{{cite web | url =https://www.kultur.steiermark.at/cms/beitrag/11626100/166298034/ | title =Ihr Leben besteht aus Improvisation, Die Jazzsängerin Vesna Petković belebt Graz mit multikulturellen Tönen | authorlink =Petra| last =Petra Sieder-Grabner | first =Sieder-Grabner | date =2012 | website =kultur.steiermark.at | publisher =Amt der Steiermärkischen Landesregierung | access-date =23. 3. 2026 | language =de }}&lt;/ref&gt; studirala je jazz vokale na [[Univerzitet za muziku i scenske umjetnosti u Grazu|Univerzitet za muziku i scenske umjetnosti]] u Grazu te magistrirala 2003.&lt;ref name=&quot;Um&quot; /&gt; U vlastitim kompozicijama i aranžmanima Petković kombinira tradicionalnu balkansku muziku sa suvremenim jazzom. Od 2004. bila je članica [[Sandy Lopičić|Sandy Lopicic Orkestra]] i surađivala je sa [[Stefan Hantel|Stefanom Hantelom]]. Od 2009. Vesna Petković dirigentica je i voditeljica multikulturalnog ženskog hora [[Sosamma]].&lt;ref name=&quot;Sosamma&quot;&gt;{{cite web | url=https://sosamma.at/ueber-uns/| title =Sosamma | authorlink =| last = | first =| date =2026 | website =sosamma.at | publisher =Sosamma| access-date =23. 3. 2026 | language =de }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Str&quot; /&gt;

Također je osnivačica, a između 2013. i 2016. i organizatorica [[Pangea Music Festival]]a u Grazu. Sudjelovala je u nekoliko pozorišnih produkcija, uključujući one u [[Schauspielhaus Graz|Schauspielhausu Graz]], [[Ensemble Theater Wien]] i [[Next Liberty]]ju. Od 2013. predaje jazz vokale na [[Fakultet muzičke umjetnosti u Beogradu|Fakultetu muzičke umjetnosti u Beogradu]], gdje radi kao docent za jazz pjevanje.&lt;ref&gt;{{cite web | url=https://www.fmu.bg.ac.rs/profesori/vesna-petkovic-2/ | title =Vesna Petković, docent za užu umetničku oblast Džez pevanje | authorlink = | last =| first = | date = | website =fmu.bg.ac.rs | publisher =Fakultet muzičke umjetnosti Univerziteta u beogradu| access-date =23. 3. 2026 | language =sr }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Str&quot; /&gt;

== Nagrade ==
* 2022: [[Nagrada grada Graza za žene]]&lt;ref name=&quot;orf&quot;&gt;{{cite web | url=https://steiermark.orf.at/stories/3157316/| title =Grazer Frauenpreis für Vesna Petković | authorlink =| last = | first =| date =21. 5. 2022 | website =steiermark.orf.at | publisher =[[ORF]]| access-date =23. 3. 2026 | language =de }}&lt;/ref&gt;

== Diskografija == 
[[Datoteka:Sosamma 4.jpg|180px|mini|desno|Hor Sosamma na nastupu 2024]]
;Albumi
* 2004.: &quot;Balkea&quot; (sa Sandy Lopicic Orkestrom)
* 2007.: &quot;A New One&quot;
* 2018.: &quot;3 Secrets&quot;
* 2021.: &quot;PURE (A Tribute to David Bowie)&quot;

;Singlovi
* 2006.: &quot;Ciganka Medley&quot; (sa Stefanom Hantelom i Bucovina Club Orkestar)
* 2007.: &quot;Donna ziaspora&quot; (sa Stefanom Hantelom i Bucovina Club Orkestar)
* 2009.: &quot;Da zna zora&quot; (sa Sandy Lopicic Orkestar)

== Vanjski linkovi ==
* [https://vesnapetkovic.com/ Službena web-stranica]

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{DEFAULTSORT:Petković, Vesna}}
[[Kategorija:Rođeni 1974.]]
[[Kategorija:Biografije, Niš]]
[[Kategorija:Srbijanski muzičari]]
[[Kategorija:Srbijanske pjevačice]]
[[Kategorija:Austrijski muzičari]]
[[Kategorija:Austrijske pjevačice]]
[[Kategorija:Austrijske glumice]]
[[Kategorija:Nastavnici i saradnici Univerziteta umjetnosti u Beogradu]]</text>
      <sha1>noajndwgjxy4jmwyjmwkyxccyoh7h80</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3820469</id>
      <parentid>3820468</parentid>
      <timestamp>2026-03-28T08:45:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3820469</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4855" sha1="h9wmtfxwfl4yqyp4dzbh3aezkygsr03" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                = Vesna Petković
| slika              = Stadtfest Wien - Sandala Orkestar, Vesna Petkovic 20090425 038.jpg
| alt_slike          = 
| opis               = Vesna Petković 2009.
| ime_pri_rođenju    = 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1974|09|23}}
| mjesto_rođenja     = [[Niš]], [[SR Srbija]], [[SFRJ]]
| datum_smrti        = 
| mjesto_smrti       = 
| nacionalnost       = 
| druga_imena        = 
| zanimanje          = pjevačica, tekstopisac, aranžerica, zborovođa i glumica
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
| supružnik          = 
}}

'''Vesna Petković''' rođena 23. septembra 1974. u [[Niš]]u, [[SR Srbija]], [[SFRJ]] (danas [[Srbija]])&lt;ref name=&quot;Um&quot;&gt;{{cite web | url =https://vesnapetkovic.com/ueber-mich/ | title =Vesna Petković Singer, Composer, Choir Director, Teacher | authorlink = | last = | first = | date = | website =vesnapetkovic.com | publisher = | access-date =23. 3. 2026 | language =en }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url =https://www.meinbezirk.at/graz/c-lokales/musik-kann-bruecken-bauen-saengerin-vesna-petkovi-im-interview_a1613549 | title =Musik kann Brücken bauen: Sängerin Vesna Petković im Interview  | authorlink =Elisabeth Pötler | last =Pötler | first =Elisabeth  | date =22. 1. 2016 | website =meinbezirk.at | publisher =Mein Bezirk | access-date =23. 3. 2026 | language =de }}&lt;/ref&gt; je austrijsko-srbijanska pjevačica, tekstopisac, aranžerica, zborovođa i glumica.

== Biografija ==
Nakon što je završila školovanje iz klasične muzike u Nišu i započela studij horskog dirigiranja, Vesna Petković se 1996. preselila u Graz,&lt;ref name=&quot;Str&quot;&gt;{{cite web | url =https://www.kultur.steiermark.at/cms/beitrag/11626100/166298034/ | title =Ihr Leben besteht aus Improvisation, Die Jazzsängerin Vesna Petković belebt Graz mit multikulturellen Tönen | authorlink =Petra| last =Petra Sieder-Grabner | first =Sieder-Grabner | date =2012 | website =kultur.steiermark.at | publisher =Amt der Steiermärkischen Landesregierung | access-date =23. 3. 2026 | language =de }}&lt;/ref&gt; studirala je jazz vokale na [[Univerzitet za muziku i scenske umjetnosti u Grazu|Univerzitet za muziku i scenske umjetnosti]] u Grazu te magistrirala 2003.&lt;ref name=&quot;Um&quot; /&gt; U vlastitim kompozicijama i aranžmanima Petković kombinira tradicionalnu balkansku muziku sa suvremenim jazzom. Od 2004. bila je članica [[Sandy Lopičić|Sandy Lopicic Orkestra]] i surađivala je sa [[Stefan Hantel|Stefanom Hantelom]]. Od 2009. Vesna Petković dirigentica je i voditeljica multikulturalnog ženskog hora [[SoSamma]].&lt;ref name=&quot;Sosamma&quot;&gt;{{cite web | url=https://sosamma.at/ueber-uns/| title =Sosamma | authorlink =| last = | first =| date =2026 | website =sosamma.at | publisher =Sosamma| access-date =23. 3. 2026 | language =de }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Str&quot; /&gt;

Također je osnivačica, a između 2013. i 2016. i organizatorica [[Pangea Music Festival]]a u Grazu. Sudjelovala je u nekoliko pozorišnih produkcija, uključujući one u [[Schauspielhaus Graz|Schauspielhausu Graz]], [[Ensemble Theater Wien]] i [[Next Liberty]]ju. Od 2013. predaje jazz vokale na [[Fakultet muzičke umjetnosti u Beogradu|Fakultetu muzičke umjetnosti u Beogradu]], gdje radi kao docent za jazz pjevanje.&lt;ref&gt;{{cite web | url=https://www.fmu.bg.ac.rs/profesori/vesna-petkovic-2/ | title =Vesna Petković, docent za užu umetničku oblast Džez pevanje | authorlink = | last =| first = | date = | website =fmu.bg.ac.rs | publisher =Fakultet muzičke umjetnosti Univerziteta u beogradu| access-date =23. 3. 2026 | language =sr }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Str&quot; /&gt;

== Nagrade ==
* 2022: [[Nagrada grada Graza za žene]]&lt;ref name=&quot;orf&quot;&gt;{{cite web | url=https://steiermark.orf.at/stories/3157316/| title =Grazer Frauenpreis für Vesna Petković | authorlink =| last = | first =| date =21. 5. 2022 | website =steiermark.orf.at | publisher =[[ORF]]| access-date =23. 3. 2026 | language =de }}&lt;/ref&gt;

== Diskografija == 
[[Datoteka:Sosamma 4.jpg|180px|mini|desno|Hor SoSamma na nastupu 2024.]]
;Albumi
* 2004.: &quot;Balkea&quot; (sa Sandy Lopicic Orkestrom)
* 2007.: &quot;A New One&quot;
* 2018.: &quot;3 Secrets&quot;
* 2021.: &quot;PURE (A Tribute to David Bowie)&quot;

;Singlovi
* 2006.: &quot;Ciganka Medley&quot; (sa Stefanom Hantelom i Bucovina Club Orkestar)
* 2007.: &quot;Donna ziaspora&quot; (sa Stefanom Hantelom i Bucovina Club Orkestar)
* 2009.: &quot;Da zna zora&quot; (sa Sandy Lopicic Orkestar)

== Vanjski linkovi ==
* [https://vesnapetkovic.com/ Službena web-stranica]

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{DEFAULTSORT:Petković, Vesna}}
[[Kategorija:Rođeni 1974.]]
[[Kategorija:Biografije, Niš]]
[[Kategorija:Srbijanski muzičari]]
[[Kategorija:Srbijanske pjevačice]]
[[Kategorija:Austrijski muzičari]]
[[Kategorija:Austrijske pjevačice]]
[[Kategorija:Austrijske glumice]]
[[Kategorija:Nastavnici i saradnici Univerziteta umjetnosti u Beogradu]]</text>
      <sha1>h9wmtfxwfl4yqyp4dzbh3aezkygsr03</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3820470</id>
      <parentid>3820469</parentid>
      <timestamp>2026-03-28T08:49:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Biografija */</comment>
      <origin>3820470</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4855" sha1="d8w6egsoyw6pr5l3u866wfzikwp1mr9" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                = Vesna Petković
| slika              = Stadtfest Wien - Sandala Orkestar, Vesna Petkovic 20090425 038.jpg
| alt_slike          = 
| opis               = Vesna Petković 2009.
| ime_pri_rođenju    = 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1974|09|23}}
| mjesto_rođenja     = [[Niš]], [[SR Srbija]], [[SFRJ]]
| datum_smrti        = 
| mjesto_smrti       = 
| nacionalnost       = 
| druga_imena        = 
| zanimanje          = pjevačica, tekstopisac, aranžerica, zborovođa i glumica
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
| supružnik          = 
}}

'''Vesna Petković''' rođena 23. septembra 1974. u [[Niš]]u, [[SR Srbija]], [[SFRJ]] (danas [[Srbija]])&lt;ref name=&quot;Um&quot;&gt;{{cite web | url =https://vesnapetkovic.com/ueber-mich/ | title =Vesna Petković Singer, Composer, Choir Director, Teacher | authorlink = | last = | first = | date = | website =vesnapetkovic.com | publisher = | access-date =23. 3. 2026 | language =en }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url =https://www.meinbezirk.at/graz/c-lokales/musik-kann-bruecken-bauen-saengerin-vesna-petkovi-im-interview_a1613549 | title =Musik kann Brücken bauen: Sängerin Vesna Petković im Interview  | authorlink =Elisabeth Pötler | last =Pötler | first =Elisabeth  | date =22. 1. 2016 | website =meinbezirk.at | publisher =Mein Bezirk | access-date =23. 3. 2026 | language =de }}&lt;/ref&gt; je austrijsko-srbijanska pjevačica, tekstopisac, aranžerica, zborovođa i glumica.

== Biografija ==
Nakon što je završila školovanje iz klasične muzike u Nišu i započela studij horskog dirigiranja, Vesna Petković se 1996. preselila u Graz,&lt;ref name=&quot;Str&quot;&gt;{{cite web | url =https://www.kultur.steiermark.at/cms/beitrag/11626100/166298034/ | title =Ihr Leben besteht aus Improvisation, Die Jazzsängerin Vesna Petković belebt Graz mit multikulturellen Tönen | authorlink =Petra Sieder-Grabner| last =Sieder-Grabner | first =Petra | date =2012 | website =kultur.steiermark.at | publisher =Amt der Steiermärkischen Landesregierung | access-date =23. 3. 2026 | language =de }}&lt;/ref&gt; studirala je jazz vokale na [[Univerzitet za muziku i scenske umjetnosti u Grazu|Univerzitet za muziku i scenske umjetnosti]] u Grazu te magistrirala 2003.&lt;ref name=&quot;Um&quot; /&gt; U vlastitim kompozicijama i aranžmanima Petković kombinira tradicionalnu balkansku muziku sa suvremenim jazzom. Od 2004. bila je članica [[Sandy Lopičić|Sandy Lopicic Orkestra]] i surađivala je sa [[Stefan Hantel|Stefanom Hantelom]]. Od 2009. Vesna Petković dirigentica je i voditeljica multikulturalnog ženskog hora [[SoSamma]].&lt;ref name=&quot;Sosamma&quot;&gt;{{cite web | url=https://sosamma.at/ueber-uns/| title =Sosamma | authorlink =| last = | first =| date =2026 | website =sosamma.at | publisher =Sosamma| access-date =23. 3. 2026 | language =de }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Str&quot; /&gt;

Također je osnivačica, a između 2013. i 2016. i organizatorica [[Pangea Music Festival]]a u Grazu. Sudjelovala je u nekoliko pozorišnih produkcija, uključujući one u [[Schauspielhaus Graz|Schauspielhausu Graz]], [[Ensemble Theater Wien]] i [[Next Liberty]]ju. Od 2013. predaje jazz vokale na [[Fakultet muzičke umjetnosti u Beogradu|Fakultetu muzičke umjetnosti u Beogradu]], gdje radi kao docent za jazz pjevanje.&lt;ref&gt;{{cite web | url=https://www.fmu.bg.ac.rs/profesori/vesna-petkovic-2/ | title =Vesna Petković, docent za užu umetničku oblast Džez pevanje | authorlink = | last =| first = | date = | website =fmu.bg.ac.rs | publisher =Fakultet muzičke umjetnosti Univerziteta u beogradu| access-date =23. 3. 2026 | language =sr }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Str&quot; /&gt;

== Nagrade ==
* 2022: [[Nagrada grada Graza za žene]]&lt;ref name=&quot;orf&quot;&gt;{{cite web | url=https://steiermark.orf.at/stories/3157316/| title =Grazer Frauenpreis für Vesna Petković | authorlink =| last = | first =| date =21. 5. 2022 | website =steiermark.orf.at | publisher =[[ORF]]| access-date =23. 3. 2026 | language =de }}&lt;/ref&gt;

== Diskografija == 
[[Datoteka:Sosamma 4.jpg|180px|mini|desno|Hor SoSamma na nastupu 2024.]]
;Albumi
* 2004.: &quot;Balkea&quot; (sa Sandy Lopicic Orkestrom)
* 2007.: &quot;A New One&quot;
* 2018.: &quot;3 Secrets&quot;
* 2021.: &quot;PURE (A Tribute to David Bowie)&quot;

;Singlovi
* 2006.: &quot;Ciganka Medley&quot; (sa Stefanom Hantelom i Bucovina Club Orkestar)
* 2007.: &quot;Donna ziaspora&quot; (sa Stefanom Hantelom i Bucovina Club Orkestar)
* 2009.: &quot;Da zna zora&quot; (sa Sandy Lopicic Orkestar)

== Vanjski linkovi ==
* [https://vesnapetkovic.com/ Službena web-stranica]

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{DEFAULTSORT:Petković, Vesna}}
[[Kategorija:Rođeni 1974.]]
[[Kategorija:Biografije, Niš]]
[[Kategorija:Srbijanski muzičari]]
[[Kategorija:Srbijanske pjevačice]]
[[Kategorija:Austrijski muzičari]]
[[Kategorija:Austrijske pjevačice]]
[[Kategorija:Austrijske glumice]]
[[Kategorija:Nastavnici i saradnici Univerziteta umjetnosti u Beogradu]]</text>
      <sha1>d8w6egsoyw6pr5l3u866wfzikwp1mr9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Svetlana Bojković</title>
    <ns>0</ns>
    <id>532476</id>
    <revision>
      <id>3820433</id>
      <parentid>3819743</parentid>
      <timestamp>2026-03-27T21:21:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Vanjski linkovi */</comment>
      <origin>3820433</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12829" sha1="2cyn027qfeg15vb2atrtiur4lekcbcd" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                = Svetlana Bojković
| slika              = Svetlana Bojković Stara Pazova.png
| alt_slike          = 
| opis               = 
| ime_pri_rođenju    = 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1947|12|14}}
| mjesto_rođenja     = [[Zemun]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNR Jugoslavija]]
| datum_smrti        = 
| mjesto_smrti       = 
| nacionalnost       = 
| druga_imena        = 
| zanimanje          = [[Glumac|glumica]]
| godine_aktivnosti  = 1967-danas
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
| supružnik          = 	[[Miloš Žutić]]
}}
'''Svetlana Bojković''' ([[Sremska Mitrovica]], 8. maj 1965) jest [[srbija]]nska pozorišna, televizijska i filmska [[Glumac|glumica]].

== Biografija ==
Rođena je 14. decembra 1947. u Zemunu. Nakon osnovne škole, završila je [[Četrnaesta beogradska gimnazija|Četrnaestu beogradsku gimnaziju]]. Bojkovićeva je diplomirala na [[Fakultet dramskih umetnosti Beograd|Akademiji za pozorište, film, radio i televiziju]] u Beogradu, 1970. godine.&lt;ref name=&quot;trib&quot;&gt;{{Cite web|url=https://novi.ba/clanak/146856/iza-sebe-ima-tri-braka-zivot-svetlane-bojkovic-iza-kamera-je-bio-buran-ponekad-tezak-i-vrlo-tuzan|title=IZA SEBE IMA TRI BRAKA: Život Svetlane Bojković iza kamera je bio buran, ponekad težak i vrlo tužan!|date=2017-08-01|website=novi.ba|access-date=2026-03-26}}&lt;/ref&gt; Ostvarila je veliki broj uloga u pozorištu, kao i na filmu i na televiziji, od se istiću slijedeće: ''[[Pas koji je voleo vozove]]'' (1977), ''[[Neka druga žena]]'' (1981), ''[[Halo taksi]]'' (1983), ''[[Bolji život]]'' (TV serija) (1987-1991), ''[[Smrt gospođe ministarke]]'' (TV) (1991), ''[[Srećni ljudi]]'' (TV serija) (1993-1996), ''[[Porodično blago]]'' (TV serija) (1998-2002).

Karijeru je započela 1967, filmom ''[[Jednog dana moj Jamele]]'', da bi deset godina kasnije ostvarila svoj najveći uspjeh na filmu, zahvaljujući ulozi Mike u socijalnoj drami ''[[Pas koji je voleo vozove]]''. Devedesetih je bila najveća televizijska zvijezda u Srbiji zahvaljujući ulogama u izuzetno popularnim TV serijama Siniše Pavića: najpre kao Emilija Popadić u ''Boljem životu'', zatim kao sestra Antonija Miloradović u ''Srećnim ljudima'', i na kraju kao Valerija Gavrilović u ''Porodičnom blagu''. 

Iz braka sa glumcem [[Miloš Žutić|Milošem Žutićem]], za koga se udala 1968, s kojim ima kćerku, također glumicu, [[Katarina Žutić|Katarinu Žutić]] (1972).&lt;ref name=&quot;trib&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.yugopapir.com/2013/07/u-poseti-porodici-svetlane-bojkovic-i.html|title=U posjeti porodici Svetlane Bojković i Miloša Žutića: Sin se zove Kaća (1973)|access-date=2026-03-26}}&lt;/ref&gt; Bojkovićeva se 2011. udala po treći put, za diplomatu [[Slavko Kruljević|Slavka Kruljevića]], ambasadora Srbije u Finskoj. Naredne godine se preselila u [[Helsinki]], i na kratko prekinula svoju karijeru.&lt;ref name=&quot;urlUdala se Svetlana Bojković - Hello&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.naslovi.net/2011-06-01/hello/udala-se-svetlana-bojkovic/2579460 |title=Udala se Svetlana Bojković - Hello |authorlink= |others= |date= |format= |work= |publisher= |language= |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130212101813/http://www.naslovi.net/2011-06-01/hello/udala-se-svetlana-bojkovic/2579460 |archivedate=12. 2. 2013 |quote= |accessdate=29. 4. 2013 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Dio svoje umjetničke zaostavštine predala je udruženju Adligat.&lt;ref&gt;{{cite news |last1=Golubović-Trebješanin |first1=Borka |title=Ni zbog čega danas ne žalim |url=https://www.politika.rs/scc/clanak/520268/glumica-svetlana-bojkovic-intervju |access-date=10. 10. 2022 |work=Politika |date=9. 10. 2022}}&lt;/ref&gt;

== Filmografija ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Godina
!Naziv
!Uloga
|-
|1967.
|''[[Jednog dana moj Jamele]] (TV)''
|
|-
| rowspan=&quot;5&quot; |1968.
|''[[Prvoklasni haos]] (Mini serija)''
|
|-
|''[[Pod staklenim zvonom]] (TV)''
|
|-
|''[[Ljubitelj golubova]] (TV)''
|
|-
|''[[Ledeno ljeto]] (TV)''
|
|-
|''[[Došljaci (film)|Došljaci]] (TV)''
|
|-
| rowspan=&quot;7&quot; |1969.
|''[[Potop (film)|Potop]] (TV)''
|
|-
|''[[Veličanstveni rogonja]] (TV)''
|Stela
|-
|''[[Tri serenade]] (TV)''
|
|-
|''[[Preko mrtvih]] (TV)''
|Olga
|-
|''[[Obična priča]] (TV)''
|
|-
|''[[Krčma na glavnom drumu]] (TV)''
|
|-
|''[[Jednog dana ljubav]] (Kratki film)''
|
|-
| rowspan=&quot;4&quot; |1970.
|''[[Protekcija (film)|Protekcija]] (TV film)''
|Draginja, ministrova kći
|-
|''[[Omer i Merima (film)|Omer i Merima]]''
|Merima
|-
|''[[Đido]]''
|Ljubica
|-
|''[[Rođaci (film)|Rođaci]]''
|Ana
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |1971.
|''[[Vežbe iz gađanja]]''
|Veronika
|-
|''[[Čedomir Ilić (film)|Čedomir Ilić]]''
|Višnja Lazarević
|-
|''[[Kuda idu divlje svinje]]''
|Vera
|-
| rowspan=&quot;6&quot; |1972.
|''[[Selo bez seljaka]]''
|
|-
|''[[Sami bez anđela]]''
|
|-
|''[[Afera nedužne Anabele]]''
|Anabela
|-
|''[[Amfitrion 38]]''
|
|-
|''[[Čučuk Stana]]''
|Čučuk Stana
|-
|''[[Izdanci iz opaljenog grma]]''
|Kćerka
|-
| rowspan=&quot;7&quot; |1973.
|''[[Nesreća (film)|Nesreća]]''
|Milena Brun
|-
|''[[Poslednji]]''
|
|-
|''[[Hotel za ptice]]''
|
|-
|''[[Veliki pronalazač]] (TV serija)''
|
|-
|''[[Naše priredbe]] (TV serija)''
|Stela Budičin
|-
|''[[Obraz uz obraz]]''
|Ceca
|-
|''[[Pozorište u kući 2]]''
|Beba
|-
| rowspan=&quot;4&quot; |1974.
|''[[Mister Dolar]]''
|Ela, ćerka predsednika
|-
|''[[Zakletva (film)|Zakletva]]''
|
|-
|''[[Brak, sveska prva]]''
|
|-
|''[[Dimitrije Tucović (serija)|Dimitrije Tucović]] (TV serija)''
|Dobroslava Đorđević
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |1975.
|''[[Lepeza ledi Vindemir]] (TV)''
|Gospođa Vindermer
|-
|''[[Otpisani]]''
|Olivera
|-
|''[[Dragi, budi mi nepoznat]]''
|
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |1976.
|''[[Aranđelov udes]]''
|
|-
|''[[Izgubljena sreća]]''
|Desa
|-
|''[[Čast mi je pozvati vas]]''
|Ceca
|-
| rowspan=&quot;4&quot; |1977.
|''[[Pas koji je voleo vozove]]''
|Mika
|-
|''[[Jedan dan]]''
|
|-
|''[[Žena na kamenu]]''
|
|-
|''[[Nikola Tesla (film)|Nikola Tesla]]''
|Ketrin Džonson
|-
| rowspan=&quot;5&quot; |1978.
|''[[Misao (film)|Misao]]''
|
|-
|''[[Sedam plus sedam]] (TV serija)''
|Ceca
|-
|''[[Pučina (film)|Pučina]]''
|Jovanka, supruga
|-
|''[[Igra u dvoje]]''
|
|-
|''[[Povratak otpisanih]] (TV serija)''
|Stana
|-
| rowspan=&quot;4&quot; |1980.
|''[[Beogradska razglednica 1920]]''
|
|-
|''[[Ljetovanje na jugu]]''
|
|-
|''[[Pozorišna veza]]''
|Lela
|-
|''[[Sunce (film)|Sunce]]''
|
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |1981.
|''[[Crvena kraljica]]''
|Magda Mihajlović
|-
|''[[Neka druga žena]]''
|Danica
|-
|''[[Svetozar Marković (film)|Svetozar Marković]]''
|
|-
|1982.
|''[[Tri sestre]]''
|
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |1983.
|''[[Sumrak (film)|Sumrak]]''
|
|-
|''[[Poslednje sovuljage i prvi petli]]''
|Dušica
|-
|''[[Halo taksi]]''
|
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |1985.
|''[[X+Y=0 (film)|X+Y=0]]''
|gospođa Y
|-
|''[[Priče iz fabrike]]''
|Svjetlana Pašić
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |1986.
|''[[Frka (film)|Frka]] (TV serija)''
|
|-
|''[[Neozbiljni Branislav Nušić]]''
|branilac
|-
|1987-1988.
|''[[Bolji život]]''
|Emilija Popadić
|-
|1989.
|''[[Bolji život (film)|Bolji život]]''
|Emilija Popadić
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |1990.
|''[[Gala korisnica: Atelje 212 kroz vekove]]''
|
|-
|''[[Valjevska bolnica]]''
|Nadežda Petrović
|-
|''[[Ljubav je hleb sa devet kora]]''
|
|-
|1991.
|''[[Smrt gospođe Ministarke]]''
|Živana Žanka Stokić
|-
|1991.
|''[[Konak (film)|Konak]]''
|
|-
|1990-1991.
|''[[Bolji život 2]]''
|Emilija Popadić
|-
|1992.
|''[[Policajac sa Petlovog brda (film)|Policajac sa Petlovog brda]] (film)''
|Radmila
|-
|1993.
|''[[Policajac sa Petlovog brda (serija)|Policajac sa Petlovog brda]] (TV serija)''
|Radmila
|-
|1993-1994.
|''[[Srećni ljudi]]''
|Antonija Miloradović
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |1994.
|''[[Vukovar, jedna priča]]''
|Vilma
|-
|''[[Novogodišnja priča]]''
|Živadinka
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |1996.
|''[[Joj, Karmela]]''
|Karmela
|-
|''[[Filomena Marturano]]''
|Filumena Marturano
|-
|1995-1996.
|''[[Srećni ljudi 2]]''
|Antonija Miloradović
|-
|1997.
|''[[Ptice koje ne polete]]''
|
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |1998.
|''[[Kod lude ptice]]''
|kao gost
|-
|''[[Lagum]]''
|Milica Pavlović
|-
|1998-2001.
|''[[Porodično blago]]''
|Valerija Gavrilović
|-
|1999.
|''[[Proputovanje]]''
|
|-
|2001.
|''[[Budi fin]]''
|
|-
|2001-2002.
|''[[Porodično blago 2]]''
|Valerija Gavrilović
|-
|2002.
|''[[Zona Zamfirova (film)|Zona Zamfirova]]''
|Jevda
|-
|2003-2009.
|''[[Mansarda]]''
|Krunoslava Hadžiantić &quot;Kruna“
|-
|2003.
|''[[M(j)ešoviti brak]] (serija)''
|Anđelija Stanivuk
|-
|2006.
|''[[Šejtanov ratnik]]''
|Latinka
|-
|2006-2007.
|''[[Bela lađa]]''
|Jasmina Pantelić
|-
|2007.
|''[[Pozorište u kući]]''
|Ana Šumović
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |2008.
|''[[Bela lađa 2]]''
|Jasmina Pantelić
|-
|''[[Gorki plodovi]]''
|Ruža
|-
|2007-2015.
|''[[Ulica lipa]]''
|Duda
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |2010.
|''[[Ono kao ljubav]]''
|Svetlana
|-
|''[[Lud, zbunjen, normalan]]''
|Laura Šarafova
|-
|''[[Neke druge priče]]''
|Majka
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |2011.
|''[[Selo gori, a baba se češlja]] (TV serija)''
|Direktorka banke
|-
|''[[Mali ljubavni bog]]''
|Marija
|-
|2015-2016.
|''[[Sinđelići]]''
|Lidija
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |2017.
|''[[Ni kriva ni nevina:Žanka Stokić]]''
|Žanka Stokić
|-
|''[[Santa Maria della Salute]]''
|Ana Palanački
|-
|''[[Mamini sinovi]]''
|Rozalija Rosa Popović
|-
|2019.
|''[[Šifra Despot]]''
|Smilja
|-
|2019–2020.
|''[[Junaci našeg doba]]''
|Marija Lazović
|-
|2019.
|''[[Psi laju, vetar nosi]]''
|Strina Milanka
|-
| rowspan=&quot;4&quot; |2020.
|''[[Kalup (film)|Kalup]]''
|Majka Mira
|-
|''[[Močvara (serija)|Močvara]] (TV serija)''
|Danica Krsmanović
|-
|''[[Vikend sa ćaletom]]''
|gospođa mama
|-
|''[[Slučaj porodice Bošković]]''
|Baka Lola
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |2021.
|''[[Vikend sa ćaletom]] (TV serija)''
|gospođa mama
|-
|''[[Tri muškarca i tetka]]''
|Živka Stanimirović
|-
|''[[Porodica (serija)|Porodica]] (TV serija)''
|Desanka Mitrović
|-
|2021–2022.
|''[[Junaci našeg doba 2]]''
|Marija Lazović
|-
|2022-2024.
|''[[U klinču]]''
|Anka
|-
|2026.
|''[[Senke nad Balkanom]]''
|gospođa Živković
|}

== Nagrade i priznanja ==

* [[Dobričin prsten]], za životno djelo, najveća glumačka nagrada u Srbiji (2005)
* [[Nagrada &quot;Žanka Stokić&quot;|Velika Žanka]] koja se dodjeljuje glumicama koje su svojim radom izuzetno doprinjele srpskoj filmskoj, televizijskoj i pozorišnoj umjetnosti (2003)
* [[Nagrada &quot;Pavle Vuisić&quot;]], za izuzetan doprinos umjetnosti glume na domaćem filmu (2017)
* [[Zlatni ćuran]], za životno djelo na festivalu Dani komedije u Jagodini (2015)
* [[Nušićeva nagrada]], za životno djelo glumcu komičaru (1999)
* [[Statueta &quot;Joakim Vujić&quot;|Statueta]] [[Statueta &quot;Joakim Vujić&quot;|&quot;Joakim Vujić&quot;]], za izuzetan doprinos razvoju pozorišne umjetnosti Srbije (1995)
* [[Oktobarska nagrada grada Beograda]] za razvoj umjetnosti
* [[Zlatna arena]], za najbolju glavnu žensku ulogu na [[Pulski filmski festival|Filmskom festivalu u Puli]] za ulogu u filmu ''Pas koji je voleo vozove'' (1978)
* [[Statueta &quot;Ćuran&quot;]], za ulogu u predstavi ''&quot;Pučina&quot;'' na festivalu Dani komedije u Jagodini (1978)
* Statueta &quot;Ćuran&quot;, za ulogu u predstavi ''&quot;Učene žene&quot;'' na festivalu Dani komedije u Jagodini (1991)
* [[Zoranov brk]], za ulogu Dragice u predstavi ''&quot;Moja ti&quot;'' (2017)
* Glumački par godine &quot;Ona i on&quot;, sa Markom Nikolićem (1987)
* Nagrada Zlatni platan za izuzetan doprinos euro-mediteranskom filmu, Festival mediteranskog i evropskog filma u Trebinju (2018)&lt;ref name=&quot;trebinje&quot;&gt;{{cite web|title=Filmski festival u Trebinju: Uručena priznanja Svetlani Bojković i Metu Jovanovskom|url=https://www.glassrpske.com/kultura/vijesti/Filmski-festival-u-Trebinju-Urucena-priznanja-Svetlani-Bojkovic-i-Metu-Jovanovskom/lat/267234.html|website=glassrpske.com|date = 8. 8. 2018}}&lt;/ref&gt;
* [[Sterijina nagrada]], za naročite zasluge na unaprjeđenju pozorišne umjetnosti i kulture (2019)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.politika.rs/scc/clanak/417578/Svetlani-Bojkovic-Sterijina-nagrada|title=Svjetlani Bojković Sterijina nagrada|last=Т.|first=B. G.|website=Politika Online|access-date=26. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.b92.net/o/kultura/vesti|title=Izložba o glumici Svetlani Bojković na Sterijinom pozorju|last=Tanjug|website=B92.net|access-date=2026-03-26}}&lt;/ref&gt;
* Velika povelja Brankovog kola (2021)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.politika.rs/scc/clanak/482335/Svetlani-Bojkovic-Velika-povelja-Brankovog-kola|title=Svjetlani bojković &quot;Velika povelja Brankovog kola&quot;|website=Politika Online|access-date=2021-06-30}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
*{{imdb name|id=0092522|name=Svetlana Bojković}}

{{Zlatna arena - najbolja glumica}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Bojković, Svetlana}}
[[Kategorija:Rođeni 1947.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Zemun]]
[[Kategorija:Srbijanske glumice]]
[[Kategorija:Jugoslavenske glumice]]</text>
      <sha1>2cyn027qfeg15vb2atrtiur4lekcbcd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Tereza Voborníková</title>
    <ns>0</ns>
    <id>532535</id>
    <revision>
      <id>3820348</id>
      <parentid>3820049</parentid>
      <timestamp>2026-03-27T13:00:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3820348</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11815" sha1="ofj0hd0udv21m8tekxw8x0mtrlk5ezf" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Tereza Voborníková
| slika                = Voborníková_T._–_Biathlon_2023_Nove_Mesto_4563.jpg
| opis_slike           = 
| puno_ime             = 
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Češka}}
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja i godine|2000|05|31}} 
| mjesto_rođenja       = [[Vrchlabí]]
| država_rođenja       = Češka
| datum_smrti          = 
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         = 
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 156
| težina               = 48
| supružnik            = 
| prazna_oznaka1       = 
| prazni_podaci1       = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = [[KB Jilemnice]]
| trener               = [[Lukáš Dostál]], [[Jakub Procházka]]
| skije                = 
| puška                = 
| prazna_oznaka2       = 
| prazni_podaci2       = 
| prazna_oznaka3       = 
| prazni_podaci3       = 
| status               = aktivna
| kraj_karijere        = 
| prvi_OI              = 
| nastup_OI            = '''2''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|2022.]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|2026.]])
| medalje_OI           = '''1'''
| zlato_OI             = 0
| prvi_SP              = 
| nastup_SP            = '''3''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|2023]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|2023]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|2025]].)
| medalje_SP           = '''1'''
| zlato_SP             = 0
| prvi_SK              = 
| nastup_SK            =  ([[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20.]])
| pobjede_SK           = 0
| pobjede SK štafeta   = 0
| plasman_SK           = {{plainlist| 
* '''12.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2025/2026.|2025/26.]])
* {{Tooltip|Poj.|Pojedinačno}}: '''6.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2025/2026.|2025/26.]])
* {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''14.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2025/2026.|2025/26.]])
* {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''16.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2024/2025.|2024/25.]])
* {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''5.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2025/2026.|2025/26.]])
}}
| pobjede_u_dis        = 
| nastup_EK            = [[IBU kup 2018/2019.|2018/19.]]
| pobjede_EK_štafeta   = 
| pobjede_EK           = '''0'''
| plasman_EK           = '''31''' ([[IBU kup 2020/2021.|2020/21.]])
| pobjede_u_dis_EK     = 
| naziv_medalja        = 
| medalje              =
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaBronza|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|ZOI 2026.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – masovni start (žene)|mas. start]]}}
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|SP 2025.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – štafeta (mješovito)|štafeta mj.]]}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 1 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 1 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 26. 3. 2026
}}

'''Tereza Voborníková''', rođena 31. maja 2000. u [[Vrchlabí]] je [[češka]] [[biatlon]]ka.&lt;ref&gt;{{cite web | url =https://www.olympics.com/en/milano-cortina-2026/results/athlete-details/43022 | title = Tereza Voborníková| authorlink = | last = | first = | date = | website =www.olympics.com | publisher = | access-date =21. 2. 2026 | language = en}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
{{sekcija}}

=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ|Mješovita štafeta}} 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2022}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 15 km|34]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 7,5 km|58]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – potjera (žene)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] 
| 
| 
| 
|-

|align=left | {{NaziviOI|Z|2026}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – 15 km|15]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – 7,5 km|19]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – potjera (žene)|18]] 
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot; | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – masovni start (žene)|3]]  
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – štafeta (žene)|5]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – štafeta (mješovito)|11]]  
|}
Voborníková je dva puta nastupila na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Zimskim olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|ZOI 2022.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|ZOI 2026.]] Osvojila je jednu bronzanu medalju u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – masovni start (žene)|utrci masovnog starta]], kada je s jednim promašajem zaostala 7.4&amp;nbsp;s iza pobjednice [[Francuska na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|francuske biatlonke]] [[Océane Michelon]], koja je završila utrku s s dva promašaja. Najbolji rezultat u štafetnim utrkama joj je peto mjesto na ZOI 2026. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Jessica Jislová|Jessicom Jislovom]], [[Lucie Charvátová|Lucie Charvátovom]] i [[Tereza Vinklárková|Terezom Vinklárkovom]], kada su sa zaostatkom od 2:07.5&amp;nbsp;min bili sporiji od pobjedničke [[Francuska na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|francuske]] štafete u sastavu: [[Camille Bened]], [[Océane Michelon]], [[Lou Jeanmonnot]] i [[Julia Simon (biatlonka)|Julia Simon]]. 

=== Svjetska prvenstva ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} !! {{Tooltip|PŠ.|Pojedinačna štafeta}} 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2023}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – 15 km|45]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – 7,5 km|18]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – potjera (žene)|7]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – masovni start (žene)|18]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – štafeta (žene)|7]]  
|   
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – pojedinačna štafeta (mješovito)|14]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2024}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – 15 km|52]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – 7,5 km|32]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – potjera (žene)|13]]
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – štafeta (žene)|7]]  
|   
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2025}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – 15 km|24]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – 7,5 km|71]]
|
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – štafeta (žene)|12]]  
| style=&quot;background:#dce5e5;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 –  štafeta (mješovito)|2]]    
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – pojedinačna štafeta (mješovito)|14]] 
|}
Tereza Voborníková je nastupila na tri [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|SP 2023.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|SP 2025.]] Osvojila je jednu medalju na SP 2025. u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 –  štafeta (mješovito)|mješovitoj štafeti]] s [[Jessica Jislová|Jessicom Jislovom]], [[Vítězslav Hornig|Vítězslav Hornig]] i [[Michal Krčmář|Michal Krčmář]], kada su s 1:13.8&amp;nbsp;min zaostatka bila sporiji od francuske štafete u sastavu: [[Julia Simon (biatlonka)|Julia Simon]], [[Lou Jeanmonnot]], [[Éric Perrot]] i [[Émilien Jacquelin]]. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji joj je sedmo mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|SP 2023.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – potjera (žene)|potjere na 10&amp;nbsp;]], kada je s dva promašaja i 1:12.9&amp;nbsp;min zaostatka bila sporija od pobjednice [[Julia Simon (biatlonka)|Julije Simon]]. U štafetnim utrkama najbolji joj je rezultat bilo sedmo mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|SP 2023.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Tereza Vinklárková|Terezom Vinklárkovom]], [[Markéta Davidová|Markétom Davidovom]] i [[Lucie Charvátová|Lucie Charvátovom]], kada su za zaostatkom od 2:45.1&amp;nbsp;min bili sporija od italijanske štafete u sastavu: [[Samuela Comola]], [[Dorothea Wierer]], [[Hannah Auchentaller]] i [[Lisa Vittozzi]]; te na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024.|SP 2024.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Jessica Jislová|Jessicom Jislovom]], [[Markéta Davidová|Markétom Davidovom]] i [[Lucie Charvátová|Lucie Charvátovom]], kada su za zaostatkom od 2:22.71&amp;nbsp;min bili sporija od francuske štafete u sastavu: [[Sophie Chauveau]], [[Justine Braisaz-Bouchet]], [[Lou Jeanmonnot]] i [[Julia Simon (biatlonka)|Julia Simon]]. 

=== Svjetski kup ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:left; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
!colspan=&quot;7&quot; | Plasman u Svjetskom kupu 
|-
! [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]] !!  [[Svjetski kup u biatlonu 2022/2023.|2022/23.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|2023/24.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2024/2025.|2024/25.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2025/2026.|2025/26.]]         
|-
| || ||66||43||16||21||12
|}
Prvi nastup u takmičenjima [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskog kupa u biatlonu]] Voborníková je imala u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|SK 2020/21.]] &lt;!-- u [[Njemačka|njemačkom]] [[Oberhof]] 8. januara 2021, kada je u utrci na 7,5&amp;nbsp;km osvojila 81-o mjesto, s jednim promašajem i zaostatkom od 3:44.9&amp;nbsp;min bila sporija od pobjednice austrijske biatlonke [[Lisa Hauser|Lise Hauser]]. Najbolji rezultati u pojedinačnoj konkurenciji joj je 20-o mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2025/2026.|sezoni SK 2025/26]], 21. marta 2026. u utrci potjere na 10&amp;nbsp;km, kada je bez promašaja i zaostatkom od 2:30.1&amp;nbsp;min bila iza pobjednice [[Hanna Öberg|Hanne Öberg]], koja je utrku završila s tri promašaja. U štafetnim utrkama joj je najbolji joj je rezultat četvrto mjesto u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2025/2026.|SK 2025/26.]] u [[Finska|finskom]] [[Kontiolahti]]ju 8. marta 2026. s [[Jessica Jislová|Jessicom Jislovom]], [[Lucie Charvátová|Lucie Charvátovom]] i [[Tereza Voborníková|Terezom Voborníkovom]], kada su sa zaostatkom od 1:30.6&amp;nbsp;min bili sporiji od pobjedničke švedske štafete u sasstavu:[[Linn Gestblom]], [[Anna Magnusson]], [[Elvira Öberg]] i [[Hanna Öberg]]. 
 --&gt;
== Privatni život ==

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Biatlon portal}}
* {{Commonscat-inline|Tereza Voborníková}}
* {{Sport365|2442}}

{{DEFAULTSORT:Voborníková, Tereza}}
[[Kategorija:Rođeni 2000.]]
[[Kategorija:Biografije, Vrchlabí]]
[[Kategorija:Češki biatlonci]]
[[Kategorija:Češki olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2026.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2026.]]
[[Kategorija:Osvajači bronzane medalje na Olimpijskim igrama (Češka)]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 2026.]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Aktivni biatlonci]]</text>
      <sha1>ofj0hd0udv21m8tekxw8x0mtrlk5ezf</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3820355</id>
      <parentid>3820348</parentid>
      <timestamp>2026-03-27T13:31:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3820355</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11860" sha1="57z8kgitit1slve41bbhkpba7aedrah" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Tereza Voborníková
| slika                = Voborníková_T._–_Biathlon_2023_Nove_Mesto_4563.jpg
| opis_slike           = 
| puno_ime             = 
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Češka}}
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja i godine|2000|05|31}} 
| mjesto_rođenja       = [[Vrchlabí]]
| država_rođenja       = Češka
| datum_smrti          = 
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         = 
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 156
| težina               = 48
| supružnik            = 
| prazna_oznaka1       = 
| prazni_podaci1       = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = [[KB Jilemnice]]
| trener               = [[Lukáš Dostál]], [[Jakub Procházka]]
| skije                = 
| puška                = 
| prazna_oznaka2       = 
| prazni_podaci2       = 
| prazna_oznaka3       = 
| prazni_podaci3       = 
| status               = aktivna
| kraj_karijere        = 
| prvi_OI              = 
| nastup_OI            = '''2''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|2022.]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|2026.]])
| medalje_OI           = '''1'''
| zlato_OI             = 0
| prvi_SP              = 
| nastup_SP            = '''3''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|2023]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|2023]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|2025]].)
| medalje_SP           = '''1'''
| zlato_SP             = 0
| prvi_SK              = 
| nastup_SK            =  ([[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20.]])
| pobjede_SK           = 0
| pobjede SK štafeta   = 0
| plasman_SK           = {{plainlist| 
* '''12.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2025/2026.|2025/26.]])
* {{Tooltip|Poj.|Pojedinačno}}: '''6.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2025/2026.|2025/26.]])
* {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''14.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2025/2026.|2025/26.]])
* {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''16.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2024/2025.|2024/25.]])
* {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''5.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2025/2026.|2025/26.]])
}}
| pobjede_u_dis        = 
| nastup_EK            = [[IBU kup 2018/2019.|2018/19.]]
| pobjede_EK_štafeta   = 
| pobjede_EK           = '''0'''
| plasman_EK           = '''31''' ([[IBU kup 2020/2021.|2020/21.]])
| pobjede_u_dis_EK     = 
| naziv_medalja        = 
| medalje              =
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaBronza|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|ZOI 2026.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – masovni start (žene)|mas. start]]}}
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|SP 2025.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – štafeta (mješovito)|štafeta mj.]]}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 1 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 1 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 26. 3. 2026
}}

'''Tereza Voborníková''', rođena 31. maja 2000. u [[Vrchlabí]] je [[češka]] [[biatlon]]ka.&lt;ref&gt;{{cite web | url =https://www.olympics.com/en/milano-cortina-2026/results/athlete-details/43022 | title = Tereza Voborníková| authorlink = | last = | first = | date = | website =www.olympics.com | publisher = | access-date =21. 2. 2026 | language = en}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
{{sekcija}}

=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ|Mješovita štafeta}} 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2022}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 15 km|34]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 7,5 km|58]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – potjera (žene)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] 
| 
| 
| 
|-

|align=left | {{NaziviOI|Z|2026}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – 15 km|15]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – 7,5 km|19]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – potjera (žene)|18]] 
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot; | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – masovni start (žene)|3]]  
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – štafeta (žene)|5]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – štafeta (mješovito)|11]]  
|}
Voborníková je dva puta nastupila na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Zimskim olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|ZOI 2022.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|ZOI 2026.]] Osvojila je jednu bronzanu medalju u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – masovni start (žene)|utrci masovnog starta]], kada je s jednim promašajem zaostala 7.4&amp;nbsp;s iza pobjednice [[Francuska na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|francuske biatlonke]] [[Océane Michelon]], koja je završila utrku s s dva promašaja. Najbolji rezultat u štafetnim utrkama joj je peto mjesto na ZOI 2026. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Jessica Jislová|Jessicom Jislovom]], [[Lucie Charvátová|Lucie Charvátovom]] i [[Tereza Vinklárková|Terezom Vinklárkovom]], kada su sa zaostatkom od 2:07.5&amp;nbsp;min bili sporiji od pobjedničke [[Francuska na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|francuske]] štafete u sastavu: [[Camille Bened]], [[Océane Michelon]], [[Lou Jeanmonnot]] i [[Julia Simon (biatlonka)|Julia Simon]]. 

=== Svjetska prvenstva ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} !! {{Tooltip|PŠ.|Pojedinačna štafeta}} 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2023}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – 15 km|45]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – 7,5 km|18]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – potjera (žene)|7]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – masovni start (žene)|18]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – štafeta (žene)|7]]  
|   
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – pojedinačna štafeta (mješovito)|14]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2024}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – 15 km|52]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – 7,5 km|32]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – potjera (žene)|13]]
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – štafeta (žene)|7]]  
|   
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2025}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – 15 km|24]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – 7,5 km|71]]
|
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – štafeta (žene)|12]]  
| style=&quot;background:#dce5e5;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 –  štafeta (mješovito)|2]]    
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – pojedinačna štafeta (mješovito)|14]] 
|}
Tereza Voborníková je nastupila na tri [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|SP 2023.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|SP 2025.]] Osvojila je jednu medalju na SP 2025. u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 –  štafeta (mješovito)|mješovitoj štafeti]] s [[Jessica Jislová|Jessicom Jislovom]], [[Vítězslav Hornig|Vítězslavom Hornigom]] i [[Michal Krčmář|Michalom Krčmářom]], kada su s 1:13.8&amp;nbsp;min zaostatka bila sporiji od francuske štafete u sastavu: [[Julia Simon (biatlonka)|Julia Simon]], [[Lou Jeanmonnot]], [[Éric Perrot]] i [[Émilien Jacquelin]]. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji joj je sedmo mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|SP 2023.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – potjera (žene)|potjere na 10&amp;nbsp;]], kada je s dva promašaja i 1:12.9&amp;nbsp;min zaostatka bila sporija od pobjednice [[Julia Simon (biatlonka)|Julije Simon]]. U štafetnim utrkama najbolji joj je rezultat bilo sedmo mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|SP 2023.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Tereza Vinklárková|Terezom Vinklárkovom]], [[Markéta Davidová|Markétom Davidovom]] i [[Lucie Charvátová|Lucie Charvátovom]], kada su za zaostatkom od 2:45.1&amp;nbsp;min bili sporija od italijanske štafete u sastavu: [[Samuela Comola]], [[Dorothea Wierer]], [[Hannah Auchentaller]] i [[Lisa Vittozzi]]; te na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024.|SP 2024.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Jessica Jislová|Jessicom Jislovom]], [[Markéta Davidová|Markétom Davidovom]] i [[Lucie Charvátová|Lucie Charvátovom]], kada su za zaostatkom od 2:22.71&amp;nbsp;min bili sporija od francuske štafete u sastavu: [[Sophie Chauveau]], [[Justine Braisaz-Bouchet]], [[Lou Jeanmonnot]] i [[Julia Simon (biatlonka)|Julia Simon]]. 

=== Svjetski kup ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:left; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
!colspan=&quot;7&quot; | Plasman u Svjetskom kupu 
|-
! [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]] !!  [[Svjetski kup u biatlonu 2022/2023.|2022/23.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|2023/24.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2024/2025.|2024/25.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2025/2026.|2025/26.]]         
|-
| || ||66||43||16||21||12
|}
Prvi nastup u takmičenjima [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskog kupa u biatlonu]] Voborníková je imala u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|SK 2019/20.]] u [[Njemačka|njemačkom]] [[Oberhof]] 9. januara 2020, kada je u utrci na 7,5&amp;nbsp;km osvojila 84-o mjesto, s tri promašaja i zaostatkom od 4:45.6&amp;nbsp;min bila sporija od pobjednice norveške biatlonke [[Marte Olsbu Røiseland]]. Najbolji rezultati u pojedinačnoj konkurenciji joj je treće mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2025/2026.|sezoni SK 2025/26]], 22. marta 2026. u utrci masovnog starta u [[Holmenkollen]]u na 12,5&amp;nbsp;km, kada je s jednim promašajem i zaostatkom od 17.2&amp;nbsp;s bila iza pobjednice [[Lisa Vittozzi|Lise Vittozzi]], koja je utrku završila s jednim promašajem. U štafetnim utrkama joj je najbolji joj je rezultat treće mjesto u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2025/2026.|SK 2025/26.]] u [[Švedska|švedskom]] [[Östersund]]u 29. novembra 2025. s [[Jessica Jislová|Jessicom Jislovom]], [[Lucie Charvátová|Lucie Charvátovom]] i [[Markéta Davidová|Markétom Davidovom]], kada su sa zaostatkom od 30.8&amp;nbsp;s bili sporiji od pobjedničke francuske štafete u sastavu: [[Jeanne Richard]], [[Oceane Michelon]], [[Justine Braisaz-Bouchet]] i [[Lou Jeanmonnot]] . 

== Privatni život ==

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Biatlon portal}}
* {{Commonscat-inline|Tereza Voborníková}}
* {{Sport365|2442}}

{{DEFAULTSORT:Voborníková, Tereza}}
[[Kategorija:Rođeni 2000.]]
[[Kategorija:Biografije, Vrchlabí]]
[[Kategorija:Češki biatlonci]]
[[Kategorija:Češki olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2026.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2026.]]
[[Kategorija:Osvajači bronzane medalje na Olimpijskim igrama (Češka)]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 2026.]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Aktivni biatlonci]]</text>
      <sha1>57z8kgitit1slve41bbhkpba7aedrah</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3820359</id>
      <parentid>3820355</parentid>
      <timestamp>2026-03-27T13:45:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Vanjski linkovi */</comment>
      <origin>3820359</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11860" sha1="en31zyru22xjn03xumvr7n4nedrayc3" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Tereza Voborníková
| slika                = Voborníková_T._–_Biathlon_2023_Nove_Mesto_4563.jpg
| opis_slike           = 
| puno_ime             = 
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Češka}}
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja i godine|2000|05|31}} 
| mjesto_rođenja       = [[Vrchlabí]]
| država_rođenja       = Češka
| datum_smrti          = 
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         = 
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 156
| težina               = 48
| supružnik            = 
| prazna_oznaka1       = 
| prazni_podaci1       = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = [[KB Jilemnice]]
| trener               = [[Lukáš Dostál]], [[Jakub Procházka]]
| skije                = 
| puška                = 
| prazna_oznaka2       = 
| prazni_podaci2       = 
| prazna_oznaka3       = 
| prazni_podaci3       = 
| status               = aktivna
| kraj_karijere        = 
| prvi_OI              = 
| nastup_OI            = '''2''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|2022.]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|2026.]])
| medalje_OI           = '''1'''
| zlato_OI             = 0
| prvi_SP              = 
| nastup_SP            = '''3''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|2023]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|2023]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|2025]].)
| medalje_SP           = '''1'''
| zlato_SP             = 0
| prvi_SK              = 
| nastup_SK            =  ([[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20.]])
| pobjede_SK           = 0
| pobjede SK štafeta   = 0
| plasman_SK           = {{plainlist| 
* '''12.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2025/2026.|2025/26.]])
* {{Tooltip|Poj.|Pojedinačno}}: '''6.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2025/2026.|2025/26.]])
* {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''14.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2025/2026.|2025/26.]])
* {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''16.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2024/2025.|2024/25.]])
* {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''5.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2025/2026.|2025/26.]])
}}
| pobjede_u_dis        = 
| nastup_EK            = [[IBU kup 2018/2019.|2018/19.]]
| pobjede_EK_štafeta   = 
| pobjede_EK           = '''0'''
| plasman_EK           = '''31''' ([[IBU kup 2020/2021.|2020/21.]])
| pobjede_u_dis_EK     = 
| naziv_medalja        = 
| medalje              =
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaBronza|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|ZOI 2026.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – masovni start (žene)|mas. start]]}}
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|SP 2025.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – štafeta (mješovito)|štafeta mj.]]}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 1 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 1 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 26. 3. 2026
}}

'''Tereza Voborníková''', rođena 31. maja 2000. u [[Vrchlabí]] je [[češka]] [[biatlon]]ka.&lt;ref&gt;{{cite web | url =https://www.olympics.com/en/milano-cortina-2026/results/athlete-details/43022 | title = Tereza Voborníková| authorlink = | last = | first = | date = | website =www.olympics.com | publisher = | access-date =21. 2. 2026 | language = en}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
{{sekcija}}

=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ|Mješovita štafeta}} 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2022}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 15 km|34]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 7,5 km|58]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – potjera (žene)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] 
| 
| 
| 
|-

|align=left | {{NaziviOI|Z|2026}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – 15 km|15]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – 7,5 km|19]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – potjera (žene)|18]] 
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot; | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – masovni start (žene)|3]]  
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – štafeta (žene)|5]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – štafeta (mješovito)|11]]  
|}
Voborníková je dva puta nastupila na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Zimskim olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|ZOI 2022.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|ZOI 2026.]] Osvojila je jednu bronzanu medalju u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – masovni start (žene)|utrci masovnog starta]], kada je s jednim promašajem zaostala 7.4&amp;nbsp;s iza pobjednice [[Francuska na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|francuske biatlonke]] [[Océane Michelon]], koja je završila utrku s s dva promašaja. Najbolji rezultat u štafetnim utrkama joj je peto mjesto na ZOI 2026. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Jessica Jislová|Jessicom Jislovom]], [[Lucie Charvátová|Lucie Charvátovom]] i [[Tereza Vinklárková|Terezom Vinklárkovom]], kada su sa zaostatkom od 2:07.5&amp;nbsp;min bili sporiji od pobjedničke [[Francuska na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|francuske]] štafete u sastavu: [[Camille Bened]], [[Océane Michelon]], [[Lou Jeanmonnot]] i [[Julia Simon (biatlonka)|Julia Simon]]. 

=== Svjetska prvenstva ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} !! {{Tooltip|PŠ.|Pojedinačna štafeta}} 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2023}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – 15 km|45]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – 7,5 km|18]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – potjera (žene)|7]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – masovni start (žene)|18]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – štafeta (žene)|7]]  
|   
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – pojedinačna štafeta (mješovito)|14]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2024}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – 15 km|52]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – 7,5 km|32]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – potjera (žene)|13]]
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – štafeta (žene)|7]]  
|   
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2025}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – 15 km|24]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – 7,5 km|71]]
|
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – štafeta (žene)|12]]  
| style=&quot;background:#dce5e5;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 –  štafeta (mješovito)|2]]    
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – pojedinačna štafeta (mješovito)|14]] 
|}
Tereza Voborníková je nastupila na tri [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|SP 2023.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|SP 2025.]] Osvojila je jednu medalju na SP 2025. u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 –  štafeta (mješovito)|mješovitoj štafeti]] s [[Jessica Jislová|Jessicom Jislovom]], [[Vítězslav Hornig|Vítězslavom Hornigom]] i [[Michal Krčmář|Michalom Krčmářom]], kada su s 1:13.8&amp;nbsp;min zaostatka bila sporiji od francuske štafete u sastavu: [[Julia Simon (biatlonka)|Julia Simon]], [[Lou Jeanmonnot]], [[Éric Perrot]] i [[Émilien Jacquelin]]. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji joj je sedmo mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|SP 2023.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – potjera (žene)|potjere na 10&amp;nbsp;]], kada je s dva promašaja i 1:12.9&amp;nbsp;min zaostatka bila sporija od pobjednice [[Julia Simon (biatlonka)|Julije Simon]]. U štafetnim utrkama najbolji joj je rezultat bilo sedmo mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|SP 2023.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Tereza Vinklárková|Terezom Vinklárkovom]], [[Markéta Davidová|Markétom Davidovom]] i [[Lucie Charvátová|Lucie Charvátovom]], kada su za zaostatkom od 2:45.1&amp;nbsp;min bili sporija od italijanske štafete u sastavu: [[Samuela Comola]], [[Dorothea Wierer]], [[Hannah Auchentaller]] i [[Lisa Vittozzi]]; te na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024.|SP 2024.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Jessica Jislová|Jessicom Jislovom]], [[Markéta Davidová|Markétom Davidovom]] i [[Lucie Charvátová|Lucie Charvátovom]], kada su za zaostatkom od 2:22.71&amp;nbsp;min bili sporija od francuske štafete u sastavu: [[Sophie Chauveau]], [[Justine Braisaz-Bouchet]], [[Lou Jeanmonnot]] i [[Julia Simon (biatlonka)|Julia Simon]]. 

=== Svjetski kup ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:left; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
!colspan=&quot;7&quot; | Plasman u Svjetskom kupu 
|-
! [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]] !!  [[Svjetski kup u biatlonu 2022/2023.|2022/23.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|2023/24.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2024/2025.|2024/25.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2025/2026.|2025/26.]]         
|-
| || ||66||43||16||21||12
|}
Prvi nastup u takmičenjima [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskog kupa u biatlonu]] Voborníková je imala u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|SK 2019/20.]] u [[Njemačka|njemačkom]] [[Oberhof]] 9. januara 2020, kada je u utrci na 7,5&amp;nbsp;km osvojila 84-o mjesto, s tri promašaja i zaostatkom od 4:45.6&amp;nbsp;min bila sporija od pobjednice norveške biatlonke [[Marte Olsbu Røiseland]]. Najbolji rezultati u pojedinačnoj konkurenciji joj je treće mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2025/2026.|sezoni SK 2025/26]], 22. marta 2026. u utrci masovnog starta u [[Holmenkollen]]u na 12,5&amp;nbsp;km, kada je s jednim promašajem i zaostatkom od 17.2&amp;nbsp;s bila iza pobjednice [[Lisa Vittozzi|Lise Vittozzi]], koja je utrku završila s jednim promašajem. U štafetnim utrkama joj je najbolji joj je rezultat treće mjesto u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2025/2026.|SK 2025/26.]] u [[Švedska|švedskom]] [[Östersund]]u 29. novembra 2025. s [[Jessica Jislová|Jessicom Jislovom]], [[Lucie Charvátová|Lucie Charvátovom]] i [[Markéta Davidová|Markétom Davidovom]], kada su sa zaostatkom od 30.8&amp;nbsp;s bili sporiji od pobjedničke francuske štafete u sastavu: [[Jeanne Richard]], [[Oceane Michelon]], [[Justine Braisaz-Bouchet]] i [[Lou Jeanmonnot]] . 

== Privatni život ==

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Biatlon portal}}
* {{Commonscat-inline|Tereza Voborníková}}
* {{Sport365|2442}}

{{DEFAULTSORT:Voborníková, Tereza}}
[[Kategorija:Rođeni 2000.]]
[[Kategorija:Biografije, Vrchlabí]]
[[Kategorija:Češki biatlonci]]
[[Kategorija:Češki olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2022.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2026.]]
[[Kategorija:Osvajači bronzane medalje na Olimpijskim igrama (Češka)]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 2026.]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Aktivni biatlonci]]</text>
      <sha1>en31zyru22xjn03xumvr7n4nedrayc3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Tamara Hrinčenko</title>
    <ns>1</ns>
    <id>532551</id>
    <revision>
      <id>3820346</id>
      <parentid>3820097</parentid>
      <timestamp>2026-03-27T12:31:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mhare</username>
        <id>481</id>
      </contributor>
      <origin>3820346</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="224" sha1="obgsraneh7vwt0jpbhfeq0vq6uzylxb" xml:space="preserve">{{CEE žene 2026.}}
{{Feminizam i folklor - članak|2026}}
{{CEE proljeće 2026.
| korisnik = Mhare
| tema     = žene
| tema2    = nauka
| tema3    = 
| država   = Ukrajina
| država2  = Međunarodne teme
| država3  = 
}}</text>
      <sha1>obgsraneh7vwt0jpbhfeq0vq6uzylxb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>TXN2</title>
    <ns>0</ns>
    <id>532555</id>
    <revision>
      <id>3820452</id>
      <parentid>3820318</parentid>
      <timestamp>2026-03-28T07:38:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Exsiler</username>
        <id>178345</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Struktura */</comment>
      <origin>3820452</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11790" sha1="dgvt0py1aa51py7opvzn4rd78wnh8sw" xml:space="preserve">{{Infokutija gen}}
'''Mitohondrijski  tioredoksin''' znan i kao '''tioredoksin-2''' je [[protein]] koji je kod [[ljudi]] [[kodon|kodiran]] [[gen]]o  '''TXN2''' sa [[hromosom 22|hromosoma 22]].&lt;ref name=&quot;entrez&quot;&gt;{{cite web | title = Entrez Gene: TXN2 thioredoxin 2| url = https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene/25828}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid9006939&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Spyrou G, Enmark E, Miranda-Vizuete A, Gustafsson J | title = Cloning and expression of a novel mammalian thioredoxin | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 272 | issue = 5 | pages = 2936–41 | date = Jan 1997 | pmid = 9006939 | doi = 10.1074/jbc.272.5.2936 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid17220299&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Zhou J, Damdimopoulos AE, Spyrou G, Brüne B | title = Thioredoxin 1 and thioredoxin 2 have opposed regulatory functions on hypoxia-inducible factor-1alpha | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 282 | issue = 10 | pages = 7482–90 | date = Mar 2007 | pmid = 17220299 | doi = 10.1074/jbc.M608289200 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Ovaj jedarni gen kodira [[mitohondrija|mitohondrijskog]] člana porodice [[tioredoksin]], grupe malih multifunkcionalnih [[redoks]]-aktivnih proteina. Kodirani protein može imati važnu ulogu u regulaciji mitohondrijskog [[membranski potencijal|membranskog potencijala]] i u zaštiti od [[oksidans]]om-indukovane [[apoptoza|apoptoze]].&lt;ref name=&quot;entrez&quot;/&gt;
==Aminokiselinska sekvenca==
{{legenda aminokiselina}}
|content=
{{(!}} style=&quot;font-family:monospace;&quot;
{{!-}}  style=&quot;text-align:right;&quot;
{{!!}} 10
{{!!}} 
{{!!}} 20
{{!!}} 
{{!!}} 30
{{!!}} 
{{!!}} 40
{{!!}} 
{{!!}} 50
{{!-}}  style=&quot;background-color: #eee;&quot;
{{!}} MAQRLLLRRF
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} LASVISRKPS
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} QGQWPPLTSR
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} ALQTPQCSPG
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} GLTVTPNPAR
{{!-}}  style=&quot;background-color: #eee;&quot;
{{!}} TIYTTRISLT
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} TFNIQDGPDF
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} QDRVVNSETP
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} VVVDFHAQWC
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} GPCKILGPRL
{{!-}}  style=&quot;background-color: #eee;&quot;
{{!}} EKMVAKQHGK
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} VVMAKVDIDD
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} HTDLAIEYEV
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} SAVPTVLAMK
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} NGDVVDKFVG
{{!-}}  style=&quot;background-color: #eee;&quot;
{{!}} IKDEDQLEAF
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} LKKLIG
{{!)}}

==Struktura==
Kao [[tioredoksin]], TXN2 je protein od 12 kDa karakteriziran redoks [[aktivno mjesto|aktivnim mjestom]] Trp-Cys-Gly-Pro-Cys. U svom [[oksid]]iranom (neaktivnom) obliku, dva [[cistein]]a formiraju [[disulfidna veza|disulfidnu vezu]]. Ova veza se zatim [[redoks reakcija|redukuje]] pomoću [[tioredoksin-reduktaza| tioredoksin-reduktaze]] i [[NADPH]] do ditiola, koji služi kao disulfidnu  [[reduktaza|reduktazu]]. Za razliku od [[tioredoksin|TXN1]], TXN2 sadrži pretpostavljenu [[N-terminal]]nu mitohondrijsku [[ciljajuća sekvenca|ciljajuću sekvencu]], odgovornu za njegovu mitohondrijsku [[subćelijska lokalizacija|lokalizaciju]], i nema strukturne cisteine.&lt;ref name=pmid12080052&gt;{{cite journal | vauthors = Damdimopoulos AE, Miranda-Vizuete A, Pelto-Huikko M, Gustafsson JA, Spyrou G | title = Human mitochondrial thioredoxin. Involvement in mitochondrial membrane potential and cell death | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 277 | issue = 36 | pages = 33249–57 | date = Sep 2002 | pmid = 12080052 | doi = 10.1074/jbc.M203036200 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pmid12032145&gt;{{cite journal | vauthors = Chen Y, Cai J, Murphy TJ, Jones DP | title = Overexpressed human mitochondrial thioredoxin confers resistance to oxidant-induced apoptosis in human osteosarcoma cells | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 277 | issue = 36 | pages = 33242–8 | date = Sep 2002 | pmid = 12032145 | doi = 10.1074/jbc.M202026200 | doi-access =  free}}&lt;/ref&gt; Dva [[iRNK]] transkripta gena ''TXN2'' razlikuju se za ~330 [[bazni par|bp]] u dužini [[3' UTR|3′-neprevedene regije]], i vjeruje se da oba postoje ''[[in vivo]]''.&lt;ref name=pmid12032145/&gt;

== Funkcija ==

Ovaj jedarni gen kodira [[mitohondrija|mitohondrijskog]] člana porodice [[tioredoksin]], grupe malih multifunkcionalnih [[redoks]]-aktivnih proteina.&lt;ref name=&quot;entrez&quot;/&gt; Kodirani protein je sveprisutno eksprimiran u svim [[prokariot]]skim i [[eukariot]]skim organizmima, ali pokazuje posebno visoku ekspresiju u tkivima s teškom metaboličkom aktivnošću, uključujući [[želudac]], [[testis]], [[jajnik]], [[jetra|jetru]], [[srce]], [[neuron]]e i [[nadbubrežna žlijezda|nadbubrežnu žlijezdu]].&lt;ref name=pmid12080052/&gt;&lt;ref name=pmid12032145/&gt; Može imati važnu ulogu u regulaciji mitohondrijskog [[membranski  potencijal|membranskog potencijala]] i u zaštiti od [[oksidativno sredstvo|oksidans]]-inducirane [[apoptoza|apoptoze]]].&lt;ref name=&quot;entrez&quot;/&gt;&lt;ref name=pmid12080052/&gt; Konkretno, sposobnost TXN2 da redukuje disulfidne veze omogućava proteinu da reguliše mitohondrijski redoks i, na taj način, proizvodnju [[ROS|reaktivnih vrsta kisika]] (ROS). Posljedično, smanjenje ekspresije TXN2 može dovesti do povećanog stvaranja ROS-a i ćelijske smrti.&lt;ref name=pmid12080052/&gt; Antiaptozna funkcija TXN2 pripisuje se njegovom učešću u mehanizmima zavisnim od GSH za uklanjanje ROS-a ili njegovoj interakciji sa, i time regulaciji, [[tiol]]a u komponenti [[mitohondrijska propusna tranzicijska pora|mitohondrijske propusne tranzicijske pore]] [[translokator adeninskih nukleotida|translokatora adeninskih nukleotida]] (ANT).&lt;ref name=pmid12032145/&gt;

Pokazalo se da prekomjerna ekspresija TXN2 [[redukcija|smanjuje]] [[hipoksija|hipoksijski]]-induciranu akumulaciju [[HIF-1alfa]], što je u direktnoj suprotnosti sa [[citosol]]nim TXN1, koji je povećao nivoe HIF-1alfa.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Zhou J, Damdimopoulos AE, Spyrou G, Brüne B | title = Thioredoxin 1 and thioredoxin 2 have opposed regulatory functions on hypoxia-inducible factor-1alpha | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 282 | issue = 10 | pages = 7482–90 | date = Mar 2007 | pmid = 17220299 | doi = 10.1074/jbc.M608289200 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Štaviše, iako su i TXN2 i TXN1 sposobni da [[Organska redoks reakcija|redukuju]] [[insulin]], TXN2 ne zavisi od oksidativnog statusa proteina za ovu aktivnost, što može doprinijeti njihovoj razlici u funkciji.&lt;ref name=pmid12080052/&gt;

== Klinički značaj ==

Dokazano je da [[genetički polimorfizam|genetički polimorfizmi]]u genu TXN2 mogu biti povezani sa rizikom od [[spina bifida]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Wen S, Lu W, Zhu H, Yang W, Shaw GM, Lammer EJ, Islam A, Finnell RH | title = Genetic polymorphisms in the thioredoxin 2 (TXN2) gene and risk for spina bifida | journal = American Journal of Medical Genetics Part A | volume = 149A | issue = 2 | date = Feb 2009 | pmid = 19165900 | doi = 10.1002/ajmg.a.32589 | pmc=2970524 | pages=155–160}}&lt;/ref&gt;

Poznato je da TXN2 inhibira stvaranje ROS-a stimulirano transformirajućim faktorom rasta [[TGF-β|(TGF)-β]], neovisno o signalizaciji [[SMAD (protein)|Smad]]. TGF-β je pro-[[onkogen]]i [[citokin]] koji inducira [[epitelno-mezenhimska tranzicija|epitelno-mezenhimsku tranziciju]] (EMT), što je ključni događaj u progresiji [[metastaza]]. Posebno, TXN2 inhibira TGF-β-posredovanu indukciju [[HMGA2]], centralnog EMT medijatora, i [[fibronektin]]a, EMT markera.&lt;ref name=pmid24342608&gt;{{cite journal | vauthors = Ishikawa F, Kaneko E, Sugimoto T, Ishijima T, Wakamatsu M, Yuasa A, Sampei R, Mori K, Nose K, Shibanuma M | title = A mitochondrial thioredoxin-sensitive mechanism regulates TGF-β-mediated gene expression associated with epithelial-mesenchymal transition | journal = Biochemical and Biophysical Research Communications | volume = 443 | issue = 3 | date = Jan 2014 | pmid = 24342608 | doi = 10.1016/j.bbrc.2013.12.050 | pages=821–7}}&lt;/ref&gt;

==Interakcije==
Pokazano je da TXN2 [[interakcija protein-protein|interraguje]] sa [[translokator adenin nukleotida|ANT]].&lt;ref name=pmid12032145/&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

== Dodatni izvori ==
{{refbegin | 2}}
* {{cite journal | vauthors = Wang Z, Zhang H, Li XF, Le XC | title = Study of interactions between arsenicals and thioredoxins (human and E. coli) using mass spectrometry | journal = Rapid Communications in Mass Spectrometry | volume = 21 | issue = 22 | pages = 3658–66 | year = 2007 | pmid = 17939155 | doi = 10.1002/rcm.3263 | bibcode = 2007RCMS...21.3658W }}
* {{cite journal | vauthors = Udler M, Maia AT, Cebrian A, Brown C, Greenberg D, Shah M, Caldas C, Dunning A, Easton D, Ponder B, Pharoah P | title = Common germline genetic variation in antioxidant defense genes and survival after diagnosis of breast cancer | journal = Journal of Clinical Oncology | volume = 25 | issue = 21 | pages = 3015–23 | date = Jul 2007 | pmid = 17634480 | doi = 10.1200/JCO.2006.10.0099 | doi-access = free }}
* {{cite journal | vauthors = Zhang H, Go YM, Jones DP | title = Mitochondrial thioredoxin-2/peroxiredoxin-3 system functions in parallel with mitochondrial GSH system in protection against oxidative stress | journal = Archives of Biochemistry and Biophysics | volume = 465 | issue = 1 | pages = 119–26 | date = Sep 2007 | pmid = 17548047 | doi = 10.1016/j.abb.2007.05.001 }}
* {{cite journal | vauthors = Oestergaard MZ, Tyrer J, Cebrian A, Shah M, Dunning AM, Ponder BA, Easton DF, Pharoah PD | title = Interactions between genes involved in the antioxidant defence system and breast cancer risk | journal = British Journal of Cancer | volume = 95 | issue = 4 | pages = 525–31 | date = Aug 2006 | pmid = 16868544 | pmc = 2360671 | doi = 10.1038/sj.bjc.6603272 }}
* {{cite journal | vauthors = Cebrian A, Pharoah PD, Ahmed S, Smith PL, Luccarini C, Luben R, Redman K, Munday H, Easton DF, Dunning AM, Ponder BA | title = Tagging single-nucleotide polymorphisms in antioxidant defense enzymes and susceptibility to breast cancer | journal = Cancer Research | volume = 66 | issue = 2 | pages = 1225–33 | date = Jan 2006 | pmid = 16424062 | doi = 10.1158/0008-5472.CAN-05-1857 | doi-access = free }}
* {{cite journal | vauthors = Collins JE, Wright CL, Edwards CA, Davis MP, Grinham JA, Cole CG, Goward ME, Aguado B, Mallya M, Mokrab Y, Huckle EJ, Beare DM, Dunham I | title = A genome annotation-driven approach to cloning the human ORFeome | journal = Genome Biology | volume = 5 | issue = 10 | pages = R84 | year = 2005 | pmid = 15461802 | pmc = 545604 | doi = 10.1186/gb-2004-5-10-r84 | doi-access = free }}
* {{cite journal | vauthors = Damdimopoulos AE, Miranda-Vizuete A, Pelto-Huikko M, Gustafsson JA, Spyrou G | title = Human mitochondrial thioredoxin. Involvement in mitochondrial membrane potential and cell death | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 277 | issue = 36 | pages = 33249–57 | date = Sep 2002 | pmid = 12080052 | doi = 10.1074/jbc.M203036200 | doi-access = free }}
* {{cite journal | vauthors = Chen Y, Cai J, Murphy TJ, Jones DP | title = Overexpressed human mitochondrial thioredoxin confers resistance to oxidant-induced apoptosis in human osteosarcoma cells | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 277 | issue = 36 | pages = 33242–8 | date = Sep 2002 | pmid = 12032145 | doi = 10.1074/jbc.M202026200 | doi-access =  free}}
{{refend}}

{{PDB Gallery|geneid=25828}}
[[Kategorija:Proteini]]
[[Kategorija:Geni]]
[[Kategorija:Geni na hromosomu 22]]</text>
      <sha1>dgvt0py1aa51py7opvzn4rd78wnh8sw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mina Aganagić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>532561</id>
    <revision>
      <id>3820347</id>
      <parentid>3820339</parentid>
      <timestamp>2026-03-27T12:47:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3820347</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11516" sha1="rru8pjwvnjzzgmj3eg5doho6ucrxkr1" xml:space="preserve">{{Infokutija naučnik
| ime                     = Mina Aganagić
| slika                   = Mina Aganagic.jpg
| opis_slike              = 
| mjesto_rođenja          = [[Sarajevo]], [[SR Bosna i Hercegovina]], [[SFR Jugoslavija]]
| polje                   = [[matematička fizika]], [[teorijska fizika]], [[teorija struna]]
| radna_mjesta            = [[Univerzitet Kalifornije (Berkeley)|Univerzitet Kalifornije u Berkeleyu]]
| alma_mater              = [[Kalifornijski institut za tehnologiju]]
| mentor_doktorata        = John H. Schwarz
| poznat_po               = doprinosima u [[simetrija ogledala|simetriji ogledala]], topološkoj teoriji struna, [[teorija čvorova|teoriji čvorova]] i Langlandsovoj korespondenciji
| nagrade                 = Simons Investigator (&quot;Istraživačica Simonsove fondacije&quot;)&lt;br&gt;APS Fellow (&quot;članica Američkog fizičkog društva&quot;)&lt;br&gt;Sloan Research Fellowship (&quot;Sloanova istraživačka stipendija&quot;)
| datum_rođenja           = Septembar 13, 1973
}}

'''Mina Aganagić''' je [[matematička fizika|matematička fizičarka]] i [[teorijska fizika|teorijska fizičarka]] porijeklom iz [[Sarajevo|Sarajeva]], profesorica [[matematika|matematike]] i [[fizika|fizike]] na [[Univerzitet Kalifornije (Berkeley)|Univerzitetu Kalifornije u Berkeleyu]].&lt;ref name=&quot;BerkeleyPhysics&quot;&gt;{{cite web |title=Mina Aganagic |url=https://physics.berkeley.edu/people/faculty/mina-aganagic |website=Physics - University of California, Berkeley |access-date=27. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; Njena istraživanja nalaze se na sjecištu [[teorija struna|teorije struna]], [[kvantna teorija polja|kvantne teorije polja]], [[geometrija|geometrije]] i [[topologija|topologije]], a poznata je po radovima o [[simetrija ogledala|simetriji ogledala]], topološkim strunama, teoriji čvorova i Langlandsovoj korespondenciji.&lt;ref name=&quot;BerkeleyMath&quot;&gt;{{cite web |title=Mina Aganagic |url=https://math.berkeley.edu/people/faculty/mina-aganagic |website=Department of Mathematics, University of California, Berkeley |access-date=27. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Simons&quot;&gt;{{cite web |title=Mina Aganagic, Ph.D. |url=https://www.simonsfoundation.org/people/mina-aganagic/ |website=Simons Foundation |access-date=27. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

U stručnoj i institucionalnoj recepciji njen rad se opisuje kao posebno utjecajan u povezivanju uvida iz kvantne fizike s problemima savremene matematike, naročito u [[enumerativna geometrija|enumerativnoj geometriji]], teoriji čvorova i simetriji ogledala.&lt;ref name=&quot;Simons&quot; /&gt; U bosanskohercegovačkim medijima isticana je kao naučnica bosanskohercegovačkog porijekla rođena i odrasla u Sarajevu, s karijerom izgrađenom na nekim od najuglednijih američkih univerziteta.&lt;ref name=&quot;RadioSarajevo&quot;&gt;{{cite web |title=Uspješna Sarajka: Naučnica Mina Aganagić među vodećim umovima savremene fizike i matematike |url=https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/uspjesna-sarajka-naucnica-mina-aganagic-u-savremenoj-fizici/630726 |website=Radiosarajevo.ba |date=2026-03-25 |access-date=27. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Obrazovanje ==
Aganagić je osnovne i doktorske studije završila na [[Kalifornijski institut za tehnologiju|Kalifornijskom institutu za tehnologiju]]: diplomirala je 1995, a doktorirala 1999.&lt;ref name=&quot;BerkeleyPhysics&quot; /&gt; Doktorsku disertaciju pod naslovom ''String Theory on Calabi-Yau Manifolds: Topics in Geometry and Physics'' (&quot;Teorija struna na Calabi-Yauovim mnogostrukostima: teme iz geometrije i fizike&quot;) izradila je pod mentorstvom [[John H. Schwarz|Johna H. Schwarza]].&lt;ref name=&quot;CaltechThesis&quot;&gt;{{cite web |title=Aganagic, Mina (1999) String Theory on Calabi-Yau Manifolds: Topics in Geometry and Physics |url=https://thesis.caltech.edu/view/advisor/Schwarz-J-H.default.html |website=CaltechTHESIS |access-date=27. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

Njeno rano akademsko formiranje bilo je vezano za teorijsku fiziku visokih energija i geometrijske metode u fizici, što će ostati trajna osovina njenog kasnijeg rada.&lt;ref name=&quot;CaltechThesis&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;BerkeleyPhysics&quot; /&gt;

== Akademska karijera ==
Nakon doktorata bila je na postdoktorskom angažmanu na [[Univerzitet Harvard|Univerzitetu Harvard]] od 1999. do 2003.&lt;ref name=&quot;BerkeleyPhysics&quot; /&gt; Potom je radila na [[Univerzitet Washington|Univerzitetu Washington]] u [[Seattle|Seattleu]] kao docentica fizike i pridružena profesorica matematike.&lt;ref name=&quot;BerkeleyPhysics&quot; /&gt; Tokom tog perioda bila je među dobitnicima Sloanove istraživačke stipendije; u saopćenju Univerziteta Washington navedena je kao jedna od troje mladih profesora tog univerziteta koji su imenovani u klasu Sloan Research Fellows za 2004.&lt;ref name=&quot;UW-Sloan&quot;&gt;{{cite web |title=Three profs win Sloan Research Fellowships |url=https://www.washington.edu/news/2004/03/11/three-profs-win-sloan-research-fellowships/ |website=UW News |date=11. 3. 2004 |access-date=27. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

Na [[Univerzitet Kalifornije (Berkeley)|Univerzitet Kalifornije u Berkeleyu]] imenovana je 2004. za docenticu matematike i fizike; unaprijeđena je u vanrednu profesoricu 2008, a u redovnu profesoricu 2012.&lt;ref name=&quot;BerkeleyPhysics&quot; /&gt; Na matematičkom odsjeku vodi se kao profesorica s istraživačkim područjima geometrije i topologije i primjenjene matematike, uz paralelno djelovanje na odsjeku za fiziku.&lt;ref name=&quot;BerkeleyMath&quot; /&gt;

U Berkeleyju je povezana i s teorijskom grupom u fizici, a institucionalno je predstavljena kao profesorica matematike i fizike te nositeljica ugledne katedre Chern-Simons za matematičku fiziku.&lt;ref name=&quot;BerkeleyPhysics&quot; /&gt; Godine 2023. Berkeley Physics je objavio da joj je dodijeljena Millerova profesura za akademsku godinu 2024/25.&lt;ref name=&quot;Miller2024&quot;&gt;{{cite web |title=Professors Aganagic and Bousso Awarded Miller Professorships |url=https://physics.berkeley.edu/news/professors-aganagic-and-bousso-awarded-miller-professorships |website=Physics - University of California, Berkeley |date=11. 12. 2023 |access-date=27. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Naučni rad ==
Središnja nit Aganagićkinog rada jeste upotreba ideja iz teorije struna i kvantne fizike za rješavanje problema u čistoj matematici i obratno, odnosno korištenje geometrijskih i topoloških struktura za dublje razumijevanje kvantnih teorija.&lt;ref name=&quot;Simons&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;BerkeleyPhysics&quot; /&gt; Simons Foundation njen doprinos sažima tvrdnjom da je postavila &quot;duboke i utjecajne pretpostavke&quot; u enumerativnoj geometriji, teoriji čvorova i simetriji ogledala, oslanjajući se na predviđanja iz teorije struna i M-teorije.&lt;ref name=&quot;Simons&quot; /&gt;

Na službenoj stranici Berkeleyja njen istraživački program opisan je kao rad na sjecištu matematike i fizike, s posebnim naglaskom na fenomen dualnosti u teoriji struna.&lt;ref name=&quot;BerkeleyPhysics&quot; /&gt; U tom okviru njena istraživanja obuhvataju više međusobno povezanih područja:Simetrija ogledala i otvorene strune&lt;ref name=&quot;MirrorSym&quot;&gt;{{cite web |title=Mirror Symmetry, D-Branes and Counting Holomorphic Discs |url=https://arxiv.org/abs/hep-th/0012041 |website=arXiv |date=5. 12. 2000 |access-date=27. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;, topološke strune i enumerativna geometrija&lt;ref name=&quot;TopVertex&quot;&gt;{{cite journal |last1=Aganagic |first1=Mina |last2=Klemm |first2=Albrecht |last3=Mariño |first3=Marcos |last4=Vafa |first4=Cumrun |title=The Topological Vertex |journal=Communications in Mathematical Physics |volume=254 |issue=2 |pages=425–478 |year=2005 |doi=10.1007/s00220-004-1162-z}}&lt;/ref&gt;, teorija čvorova i rafinirana Chern-Simonsova teorija&lt;ref name=&quot;KnotHom&quot;&gt;{{cite web |title=Knot Homology from Refined Chern-Simons Theory |url=https://arxiv.org/abs/1105.5117 |website=arXiv |date=25. 5. 2011 |access-date=27. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;, dualnosti i kvantna geometrija čvorova'''.'''&lt;ref name=&quot;Apoly&quot;&gt;{{cite web |title=Large N Duality, Mirror Symmetry, and a Q-deformed A-polynomial for Knots |url=https://arxiv.org/abs/1204.4709 |website=arXiv |date=20. 4. 2012 |access-date=27. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; 

== Priznanja i ugled ==
Aganagić je 2004. bila dobitnica Sloanove istraživačke stipendije.&lt;ref name=&quot;UW-Sloan&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;BerkeleyPhysics&quot; /&gt; Na berkeleyskoj stranici među njenim priznanjima navode se i ''Outstanding Junior Investigator'' (&quot;izvanredna mlada istraživačica&quot;) Ministarstva energetike SAD-a iz 2003, članstvo u [[Američko fizičko društvo|Američkom fizičkom društvu]] iz 2016, te Simonsovo istraživačko zvanje od 2016, koje je prema ažuriranoj stranici produženo do 2026.&lt;ref name=&quot;BerkeleyPhysics&quot; /&gt;

Američko matematičko društvo objavilo je 2016. popis Simonsovih istraživača u kojem je Aganagić navedena među dobitnicima iz oblasti fizike.&lt;ref name=&quot;AMS-Simons&quot;&gt;{{cite web |title=Simons Investigator Awards Announced |url=https://www.ams.org/news?news_id=3115 |website=American Mathematical Society |date=13. 7. 2016 |access-date=27. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; Iste godine pojavila se i na listi novoizabranih članova Američkog fizičkog društva za 2016.&lt;ref name=&quot;APS2016&quot;&gt;{{cite web |title=In Recognition of the 2016 APS Fellows |url=https://print.aps.org/pdf/2016-11.pdf |website=APS News |date=2016 |access-date=27. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

Njena institucionalna vidljivost u Berkeleyju potvrđena je i dvjema Millerovim profesurama, za 2016/17. i 2024/25.&lt;ref name=&quot;BerkeleyPhysics&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Miller2024&quot; /&gt; Na stranicama Miller Institutea vodi se kao profesorica.&lt;ref&gt;{{cite web |title=2024-2025 Lunch Lectures |url=https://miller.berkeley.edu/events/lunch-lectures/2015-06-18-21-31-50/2024-2025 |website=Miller Institute for Basic Research in Science |access-date=27. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Odabrane publikacije ==
# {{citation |author1=Aganagić, Mina |author2=Vafa, Cumrun |author2-link=Cumrun Vafa |arxiv=hep-th/0012041 |title=Mirror symmetry, D-branes and counting holomorphic discs |year=2000 |bibcode=2000hep.th...12041A}}
# {{citation |author1=Aganagić, Mina |author2=Klemm, Albrecht |author3=Mariño, Marcos |author4=Vafa, Cumrun |author4-link=Cumrun Vafa |arxiv=hep-th/0305132 |doi=10.1007/s00220-004-1162-z |issue=2 |journal=[[Communications in Mathematical Physics]] |mr=2117633 |pages=425–478 |title=The topological vertex |volume=254 |year=2005 |bibcode=2005CMaPh.254..425A |s2cid=12221793}}
# {{citation |author1=Aganagić, Mina |author2=Shakirov, Shamil |arxiv=1105.5117 |title=Knot homology from refined Chern-Simons theory |year=2011 |bibcode=2011arXiv1105.5117A}}
# {{citation |author1=Aganagić, Mina |author2=Vafa, Cumrun |author2-link=Cumrun Vafa |arxiv=1204.4709 |title=Large N duality, mirror symmetry, and a Q-deformed A-polynomial for knots |year=2012 |bibcode=2012arXiv1204.4709A}}
# {{citation |author1=Aganagić, Mina |author2=Frenkel, Edward |author2-link=Edward Frenkel |author3=Okounkov, Andrei |author3-link=Andrei Okounkov |arxiv=1701.03146 |title=Quantum q-Langlands Correspondence |year=2017 |bibcode=2017arXiv170103146A}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://physics.berkeley.edu/people/faculty/mina-aganagic Mina Aganagić] na stranici Odsjeka za fiziku Univerziteta Kalifornije u Berkeleyu
* [https://math.berkeley.edu/people/faculty/mina-aganagic Mina Aganagić] na stranici Odsjeka za matematiku Univerziteta Kalifornije u Berkeleyu
* [https://www.simonsfoundation.org/people/mina-aganagic/ Mina Aganagić] na stranici Simons Foundation

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Aganagic, Mina}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački fizičari]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački matematičari]]
[[Kategorija:Rođeni 1973.]]
[[Kategorija:Američki fizičari]]
[[Kategorija:Američki matematičari]]
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]</text>
      <sha1>rru8pjwvnjzzgmj3eg5doho6ucrxkr1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Selma Kadić-Maglajlić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>532563</id>
    <revision>
      <id>3820341</id>
      <timestamp>2026-03-27T12:02:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mhare</username>
        <id>481</id>
      </contributor>
      <comment>+</comment>
      <origin>3820341</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4584" sha1="6ynto9aaottxjmtnwndqz7iq8hc88lr" xml:space="preserve">{{Infokutija naučnik
| ime = Selma Kadić-Maglajlić
| datum_rođenja = 1984.
| nacionalnost = [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]]
| polje = [[marketing]]
| radne_institucije = [[Ekonomski fakultet u Sarajevu]]&lt;br&gt;Copenhagen Business School
| poznat_po = istraživanjima iz [[B2B marketing]]a, prodaje, uslužnog marketinga, etike u prodaji i digitalizacije
}}

'''Selma Kadić-Maglajlić''' (rođena 1984.) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] je naučnica iz oblasti [[marketing]]a i univerzitetska profesorica. Vanredna je profesorica na [[Univerzitet u Sarajevu|Univerzitetu u Sarajevu]], a potom i vanredna profesorica marketinga na Copenhagen Business Schoolu, gdje djeluje u Odsjeku za marketing i povezana je s istraživanjima iz oblasti [[B2B]] marketinga, usluga, [[Digitalizacija|digitalizacije]], [[vještačka inteligencija|vještačke inteligencije]] i prodaje.&lt;ref name=&quot;cbs-profile&quot;&gt;{{cite web |title=Selma Kadic-Maglajlic |url=https://www.cbs.dk/en/research/departments/department-marketing/selma-kadic-maglajlic |website=CBS – Copenhagen Business School |access-date=27. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;cbs-portal&quot;&gt;{{cite web |title=Selma Kadic-Maglajlic |url=https://research.cbs.dk/en/persons/selma-kadic-maglajlic/ |website=CBS Research Portal |access-date=27. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

U regionalnom pregledu katedri za marketing iz 2018. navedena je kao doktorica ekonomskih nauka u zvanju vanredne profesorice na [[Ekonomski fakultet u Sarajevu|Ekonomskom fakultetu u Sarajevu]], pri Katedri za marketing. U istom izvoru njena područja interesa opisana su kao lična prodaja i upravljanje prodajom, kvantitativne metode u marketingu te etika i psihologija u marketingu i prodaji.&lt;ref name=&quot;efzg2018&quot;&gt;{{cite web |title=Regionalni interkatedarski susret katedri za marketing 2018: Popis članova katedri za marketing |url=https://www.efzg.unizg.hr/UserDocsImages/MAR/tkomarac/Popis%20%C4%8Dlanova%20katedri%20za%20marketing_2018.pdf |website=Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu |access-date=27. 3. 2026 |format=PDF}}&lt;/ref&gt; U dokumentaciji [[Centar za interdisciplinarne studije Univerziteta u Sarajevu|Centra za interdisciplinarne studije Univerziteta u Sarajevu]] iz 2023. navedena je među voditeljicama interdisciplinarnog doktorskog programa &quot;Globalne studije&quot;.&lt;ref name=&quot;cis2023&quot;&gt;{{cite web |title=Interdisciplinarni doktorski program iz društvenih nauka: Globalne studije – Nastavni plan i program, izmjene i dopune |url=https://cis.unsa.ba/wp-content/uploads/2024/02/Elaborat_Doktorski-studij-sa-syllabusima_2024.pdf |website=Centar za interdisciplinarne studije Univerziteta u Sarajevu |access-date=27. 3. 2026 |format=PDF}}&lt;/ref&gt;

Njeni radovi objavljeni su u međunarodnim časopisima kao što su ''Journal of Business Ethics'', ''Journal of Business Research'' i ''Industrial Marketing Management''.&lt;ref name=&quot;jbe2019&quot;&gt;{{cite journal |last1=Kadic-Maglajlic |first1=Selma |last2=Micevski |first2=Milena |last3=Lee |first3=Nick |last4=Boso |first4=Nathaniel |last5=Vida |first5=Irena |title=Three Levels of Ethical Influences on Selling Behavior and Performance: Synergies and Tensions |journal=Journal of Business Ethics |year=2019 |volume=156 |issue=2 |pages=377–397 |doi=10.1007/s10551-017-3588-1}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;jbr2018&quot;&gt;{{cite journal |last1=Kadic-Maglajlic |first1=Selma |last2=Boso |first2=Nathaniel |last3=Micevski |first3=Milena |title=How Internal Marketing Drive Customer Satisfaction in Matured and Maturing European Markets? |journal=Journal of Business Research |year=2018 |volume=86 |pages=291–299 |doi=10.1016/j.jbusres.2017.09.024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;imm2023&quot;&gt;{{cite journal |last1=Chatterjee |first1=Sheshadri |last2=Chaudhuri |first2=Ribhu |last3=Vrontis |first3=Demetris |last4=Kadic-Maglajlic |first4=Selma |title=Adoption of AI Integrated Partner Relationship Management (AI-PRM) in B2B Sales Channels: Exploratory Study |journal=Industrial Marketing Management |year=2023 |volume=109 |pages=164–173 |doi=10.1016/j.indmarman.2022.12.014}}&lt;/ref&gt; Na Copenhagen Business Schoolu vodi se i kao jedna od predsjedavajućih istraživačkog klastera za B2B marketing i prodaju.&lt;ref name=&quot;b2b-cluster&quot;&gt;{{cite web |title=B2B Marketing and Sales Research Cluster (B2BMSRC) |url=https://www.cbs.dk/research/departments/department-marketing/b2b-marketing-research-cluster-b2bmrc |website=Copenhagen Business School |access-date=27. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; 

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Kadic-Maglajlic, Selma}}
[[Kategorija:Rođeni 1984.]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački naučnici]]</text>
      <sha1>6ynto9aaottxjmtnwndqz7iq8hc88lr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Selma Kadić-Maglajlić</title>
    <ns>1</ns>
    <id>532564</id>
    <revision>
      <id>3820342</id>
      <timestamp>2026-03-27T12:03:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mhare</username>
        <id>481</id>
      </contributor>
      <comment>https://fountain.toolforge.org/editathons/fnf2026-bs</comment>
      <origin>3820342</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="38" sha1="n1j10qprq7l0udjdgxxufce6adgnf13" xml:space="preserve">{{Feminizam i folklor - članak|2026}}</text>
      <sha1>n1j10qprq7l0udjdgxxufce6adgnf13</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3820343</id>
      <parentid>3820342</parentid>
      <timestamp>2026-03-27T12:03:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mhare</username>
        <id>481</id>
      </contributor>
      <comment>https://fountain.toolforge.org/editathons/ceew2026-bs</comment>
      <origin>3820343</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="58" sha1="mtucyxx26uxa4ge4e0id1qm346myvsr" xml:space="preserve">{{CEE žene 2026.}}
{{Feminizam i folklor - članak|2026}}</text>
      <sha1>mtucyxx26uxa4ge4e0id1qm346myvsr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Jasminka Hasić-Telalović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>532565</id>
    <revision>
      <id>3820344</id>
      <timestamp>2026-03-27T12:16:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mhare</username>
        <id>481</id>
      </contributor>
      <comment>+</comment>
      <origin>3820344</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4753" sha1="r0h9hfkul1c1mntavuovo5q1kg1420t" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime = Jasminka Hasić Telalović
| slika = 
| alt_slike = 
| opis = 
| ime_pri_rođenju = 
| datum_rođenja = 
| mjesto_rođenja = 
| datum_smrti = 
| mjesto_smrti = 
| nacionalnost = bosanskohercegovačka
| druga_imena = 
| zanimanje = [[računarska nauka|računarska naučnica]] i univerzitetska profesorica
| godine_aktivnosti = 
| poznat_po = istraživanju u oblastima [[umjetna inteligencija|umjetne inteligencije]], analize podataka, mikrobioma i [[računarska grafika|računarske grafike]]
}}
'''Jasminka Hasić Telalović''' bosanskohercegovačka je [[računarska nauka|računarska naučnica]] i univerzitetska profesorica. Vanredna je profesorica na Odsjeku za računarstvo na [[Sarajevo School of Science and Technology|Univerzitetu Sarajevo School of Science and Technology]] (SSST).&lt;ref name=&quot;SSSTprofil&quot;&gt;{{cite web |title=Jasminka Hasić-Telalović, PhD |url=https://ssst.edu.ba/en/department/2/employee/29 |website=Sarajevo School of Science and Technology |language=en |access-date=27. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; U svom naučnom radu bavi se temama iz [[umjetna inteligencija|umjetne inteligencije]], nauke o podacima, primjene računarskih metoda u biomedicini te [[računarska grafika|računarske grafike]].&lt;ref name=&quot;SSSTprofil&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;IUSkeynote&quot;&gt;{{cite web |title=Keynote Speaker Jasminka Hasić |url=https://igc.ius.edu.ba/content/keynote-speaker-jasminka-hasi%C4%87 |website=International University of Sarajevo |access-date=27. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Obrazovanje i karijera ==
Diplomirala je interdisciplinarnu matematiku s opcijom računarstva na [[University of New Hampshire|Univerzitetu New Hampshire]] 1998, magistrirala računarstvo na [[Univerzitet Brown|Univerzitetu Brown]] 2002, a doktorirala inženjering na [[University of Warwick|Univerzitetu Warwick]] 2010.&lt;ref name=&quot;SSSTprofil&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;CV&quot;&gt;{{cite web |title=Assoc. Prof. Dr. Jasminka Hasić Telalović |url=https://ssst.edu.ba/assets/files/person/1727440610-jasminka-hasic-telalovic-cv-persons.pdf |website=Sarajevo School of Science and Technology |format=PDF |language=en |access-date=27. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

Prema podacima SSST-a, na toj ustanovi radila je kao viša asistentica i predavačica od 2004. do 2011, zatim kao docentica 2011–2012, a od januara 2019. djeluje kao vanredna profesorica.&lt;ref name=&quot;CV&quot; /&gt; Između 2012. i 2017. bila je docentica, koordinatorica programa računarstva i softverskog inžinjeringa te rukovoditeljica Odsjeka za inžinjering na [[Internacionalni univerzitet u Sarajevu|Internacionalnom univerzitetu u Sarajevu]].&lt;ref name=&quot;CV&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;IUSkeynote&quot; /&gt; Od juna 2017. do decembra 2018. obavljala je i dužnost savjetnice rektora za projekte programa Horizon 2020 na tom univerzitetu.&lt;ref name=&quot;CV&quot; /&gt;

== Naučni i stručni rad ==
Hasić Telalović učestvovala je u domaćim i međunarodnim istraživačkim projektima iz oblasti informacionih tehnologija, visokog obrazovanja i rodne ravnopravnosti u nauci. Na SSST-ovu profilu i u biografiji ustanove navodi se njeno učešće u projektima ''EDIRE'' i ''BUDGET_IT'', kao i ranijim projektima iz programa [[Obzor Evropa|Horizon Europe]] i [[Horizont 2020|Horizon 2020]].&lt;ref name=&quot;SSSTprofil&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;CV&quot; /&gt;

U ranijem istraživačkom radu bavila se i percepcijom u računarskoj grafici te [[high dynamic range imaging|HDR]] tehnologijama.&lt;ref name=&quot;IUSkeynote&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;CV&quot; /&gt;

== Priznanja i javni nastupi ==
Bila je stipendistica programa British-BiH Fellowship i EMBO/EMBL Symposium Fellowship 2018.&lt;ref name=&quot;CV&quot; /&gt; Iste godine [[Britanska ambasada u Sarajevu]] uvrstila ju je među učesnice fellowship-programa za stručnjakinje iz IT sektora u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]].&lt;ref name=&quot;IUSnews2018&quot;&gt;{{cite web |title=Dr. Jasminka Hasić among top BH experts in the IT sector |url=https://news.ius.edu.ba/en/news/dr-jasminka-hasic-among-top-bh-experts-it-sector |website=International University of Sarajevo |date=4. 7. 2018 |access-date=27. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; Na [[Internacionalni univerzitet u Sarajevu|Internacionalnom univerzitetu u Sarajevu]] nastupala je i kao pozvana govornica na stručnim skupovima iz oblasti računarskih nauka i digitalnih tehnologija.&lt;ref name=&quot;IUSkeynote&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;IUSmicrobiome&quot;&gt;{{cite web |title=Dr. Jasminka Hasić participated in the EMBO/EMBL Symposium |url=https://news.ius.edu.ba/en/news/heidelberg-dr-jasminka-hasic-participated-emboembl-symposium-human-microbiome |website=International University of Sarajevo |access-date=27. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Hasić Telalović, Jasminka}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački naučnici]]
[[Kategorija:Univerzitetski profesori u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]</text>
      <sha1>r0h9hfkul1c1mntavuovo5q1kg1420t</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Jasminka Hasić-Telalović</title>
    <ns>1</ns>
    <id>532566</id>
    <revision>
      <id>3820345</id>
      <timestamp>2026-03-27T12:16:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mhare</username>
        <id>481</id>
      </contributor>
      <comment>https://fountain.toolforge.org/editathons/ceew2026-bs</comment>
      <origin>3820345</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="19" sha1="fci8p87e6q3j6y6ghnr470z98om38r9" xml:space="preserve">{{CEE žene 2026.}}</text>
      <sha1>fci8p87e6q3j6y6ghnr470z98om38r9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gorica Popović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>532567</id>
    <revision>
      <id>3820349</id>
      <timestamp>2026-03-27T13:10:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Infokutija osoba | ime                = Gorica Popović | slika              =  | alt_slike          =  | opis               =  | ime_pri_rođenju    =  | datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1952|8|13}} | mjesto_rođenja     = [[Kragujevac]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNR Jugoslavija]] | datum_smrti        =  | mjesto_smrti       =  | nacionalnost       =  | druga_imena        =  | zanimanje          = [[Glumac|glumica]] | godine_aktivn...</comment>
      <origin>3820349</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11698" sha1="cy1aqeaqys4kxcki3lroa000epp6hbj" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                = Gorica Popović
| slika              = 
| alt_slike          = 
| opis               = 
| ime_pri_rođenju    = 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1952|8|13}}
| mjesto_rođenja     = [[Kragujevac]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNR Jugoslavija]]
| datum_smrti        = 
| mjesto_smrti       = 
| nacionalnost       = 
| druga_imena        = 
| zanimanje          = [[Glumac|glumica]]
| godine_aktivnosti  = 1969-danas
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
| supružnik          = 
}}
'''Gorica Popović''' ([[Kragujevac]], 13. august 1952)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.yugopapir.com/2014/07/gorica-popovic-njena-zivotna-prica-bila.html|title=Gorica Popović, njena životna priča: Bila sam istovremeno asistent dikcije i rock pevačica|access-date=2025-01-17}}&lt;/ref&gt; bila je [[srbija]]nska pozorišna, televizijska i filmska [[Glumac|glumica]]. Njen dedo-ujak je bio predratni glumac [[Aleksandar Cvetković]]. Diplomirala je glumu na [[Fakultet dramskih umetnosti Beograd|Fakultetu dramskih umjetnosti u Beogradu]], u klasi profesora [[Predrag Bajčetić|Predraga Bajčetića]],&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://atelje212.rs/gorica-popovic/|title=Горица Поповић|last=Čumić|first=Jovana|date=2010-08-13|website=Позориште &quot;Атеље 212&quot;|language=sr-RS|access-date=2025-01-17}}&lt;/ref&gt; zajedno s istaknutim glumcima, među kojima su [[Tanja Bošković]], [[Radmila Živković]], [[Ljiljana Dragutinović]], [[Jelica Sretenović]], [[Zlata Numanagić]], [[Milan Štrljić]] i [[Branko Jerinić]]. Na istom fakultetu zaposlena je od 1976. kao asistentica na predmetima Dikcija i Gluma.

Prvi scenski nastup ostvarila je 19. januara 1973.&lt;ref&gt;{{cite news|last1=Golubović-Trebješanin|first1=Borka|title=&quot;Obraćanje naciji&quot; uz pola vijeka glume|url=https://www.politika.rs/scc/clanak/548031/gorica-popovic|access-date=15. 4. 2023|work=Politika|date=14. 4. 2023}}&lt;/ref&gt; Od 1982. stalna je članica ansambla [[Atelje 212.]]&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Na filmu je debitovala ulogom novinarke u ostvarenju ''[[Miris poljskog cvijeća]]'' (1977), u režiji [[Srđan Karanović|Srđana Karanovića]]. Za prvu značajniju filmsku ulogu u filmu ''[[Nacionalna klasa]]'' (1979), koji je režirao [[Goran Marković (glumac)|Goran Marković]], nagrađena je Zlatnom arenom na [[Pulski filmski festival|festivalu u Puli]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

Ostvarila je zapažene uloge u filmovima kao što su ''[[Dorotej (film)|Dorotej]]'', ''[[Pad Italije]]'', ''[[U raljama života]]'', ''[[Halo taksi]]'', ''[[Boj na Kosovu]]'', ''[[Seljaci i Kozje uši]]''.

Televizijskoj publici posebno je poznata po ulozi sekretarice Dare u seriji ''[[Bolji život]]'', kao i po ulogama u serijama ''[[Karađorđeva smrt]]'', ''[[Sivi dom]]'', ''[[Seljaci (serija)|Seljaci]]'', ''[[Ljubav, navika, panika]]'', ''[[Sva ta ravnica]]'', ''[[Jagodići]]'' i ''[[Pogrešan čovjek]]''.

Pored glumačke karijere, bavila se i muzikom te je bila članica sastava Suncokret.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.petotri1941.rs/cir/licnosti/2023-01-11-kragujevcanka-gorica-popovic-glumica-koju-poznaju-i-stari-i-mladi|title=Kragujevčanka Gorica Popović, glumica koju poznaju i stari i mladi|website=www.petotri1941.rs|access-date=17. 1. 2025}}&lt;/ref&gt; Režirala je više pozorišnih predstava, među kojima su &quot;Jedva steče zeta&quot;, &quot;Au, poplava&quot;, &quot;Izvol’te sličicu&quot;, &quot;Gospođa Milihbrot&quot; i &quot;Zvezdarske zvezdice&quot;. Autorica je i režiserka muzičke predstave &quot;Brod plovi za Beograd&quot;, koja se u Atelje 212 tradicionalno izvodi tokom novogodišnjih praznika.

Napisala je scenarij za televizijsku seriju ''[[Peline đakonije]]'', te radila kostime i songove za veći broj pozorišnih produkcija.&lt;ref name=&quot;#1&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.filmovi.com/yu/glumci/787.shtml|title=Gorica Popović - Filmovi i Biografija|website=www.filmovi.com|access-date=2022-01-20}}&lt;/ref&gt;

== Filmografija ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
!&lt;abbr&gt;God.&lt;/abbr&gt;
!Naziv
!Uloga
|-
|1969.
|''[[Krvava bajka]]''
|Mlada
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |1975.
|''[[U Orfeumu kod Brane]] (TV)''
|
|-
|''[[Velebitske saonice ili tri švalera i jedna devojka]]''
|
|-
|1977.
|''[[Miris poljskog cveća]]''
|Reporterka
|-
|1978.
|''[[Misao (film)|Misao]]''
|Medicinska sestra Maša
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |1979.
|''[[Ujed (film)|Ujed]] (TV)''
|Jovana
|-
|''[[Nacionalna klasa]]''
|Šilja
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |1980.
|''[[Švabica]]''
|Sestra Mišina
|-
|''[[Prkosna delta]]''
|Ivana
|-
| rowspan=&quot;8&quot; |1981.
|''[[Vrele kapi]] (TV)''
|Milica Stojadinović-Srpkinja
|-
|''[[Trag (film)|Trag]]''
|
|-
|''[[Stari Beograd]]''
|
|-
|''[[Neka druga žena]]''
|Gvozdenova žena
|-
|''[[Bila jednom ljubav jedna]]''
|
|-
|''[[Dorotej (film)|Dorotej]]''
|Jelena
|-
|''[[Pad Italije]]''
|Božica
|-
|''[[Tražim pomilovanje]]''
|
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |1982.
|''[[Stenica (film)|Stenica]] (TV)''
|
|-
|''[[Direktan prenos]]''
|Jedviga
|-
| rowspan=&quot;4&quot; |1983.
|''[[Nešto između]]''
|Dunja
|-
|''[[Jesen Đuke Dražetića]]''
|
|-
|''[[Halo taksi]]''
|Ana
|-
|''[[Karađorđeva smrt]] (TV)''
|Kneginja Ljubica
|-
| rowspan=&quot;5&quot; |1984.
|''[[Nešto između]] (TV serija)''
|Dunja
|-
|''[[Štefica Cvek u raljama života]] (serija)''
|
|-
|''[[Ulični pevači]] (serija)''
|
|-
|''[[U raljama života]]''
|Dunja
|-
|''[[Kraj rata]]''
|Milka
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |1985.
|''[[Lica i sudbine]]''
|
|-
|''[[Brisani prostor]] (TV serija)''
|Todorova žena
|-
|''[[Šest dana juna]]''
|
|-
| rowspan=&quot;4&quot; |1986.
|''[[Znamenite žene srpske prošlosti]]''
|Milica Stojadinović Srpkinja
|-
|''[[Smešne i druge priče]]'' ''(TV serija)''
|Nadica Crevar
|-
|''[[Priče sa kraja hodnika]]''
|Trudnica starija
|-
|''[[Sivi dom]] (serija)''
|Ljilja
|-
|1988.
|''[[Tamna strana Sunca]]''
|Služavka Nina
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |1987-1988.
|''[[Vuk Karadžić (serija)|Vuk Karadžić]] (serija)''
|Ljubica Obrenović
|-
|''[[Bolji život]] (serija)''
|Dara Zavišić
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |1989.
|''[[Boj na Kosovu]]''
|Kneginja Milica
|-
|''[[Svet (film)|Svet]] (TV)''
|Stana - Tomina žena
|-
| rowspan=&quot;5&quot; |1990.
|''[[Pod žrvnjem]]''
|Joka
|-
|''[[Zaboravljeni]] (serija)''
|Deska
|-
|''[[Početni udarac]]''
|Ruska
|-
|''[[Ožalošćena porodica]] (TV)''
|Gina - Prokina žena
|-
|''[[Seks - partijski neprijatelj br. 1]]''
|Snaša
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |1991.
|''[[Glava šećera]] (TV)''
|Radanova žena
|-
|''[[Vera Hofmanova]]''
|Vera, patronažna sestra
|-
|1990-1991.
|''[[Bolji život 2]] (serija)''
|Dara Zavišić-Biberović
|-
|1992.
|''[[Dezerter (film)|Dezerter]]''
|
|-
|1993.
|''[[Mrav pešadinac]]''
|
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |1994.
|''[[Goli život]]''
|Zorka
|-
|''[[Slatko od snova]]''
|Konobarica
|-
|1995.
|''[[Ne veruj ženi koja puši gitanes bez filtera]]''
|
|-
|1996-1997.
|''[[Gore dole]] (serija)''
|Macina prijateljica Vukica
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |1998.
|''[[Kneginja iz Foli Beržera]] (TV)''
|Irma
|-
|''[[Tri palme za dve bitange i ribicu]]''
|Tetka
|-
|''[[Rane]]''
|Nevenka
|-
| rowspan=&quot;4&quot; |2001.
|''[[Budi fin]] (serija)''
|
|-
|''[[Seljaci (film)|Seljaci]]''
|Razumenka
|-
|''[[Sve je za ljude]]''
|Razumenka
|-
|''[[Metla bez drške 5]] (serija)''
|
|-
|2002.
|''[[Silvija]] (TV)''
|Kate
|-
| rowspan=&quot;11&quot; |2003.
|''[[Najbolje godine]] (serija)''
|Lepa
|-
|''[[Život je marš]]''
|
|-
|''[[Siroti mali hrčki 2010]]''
|Debela iz lige za građanska prava
|-
|''[[Naša mala redakcija]] (serija)''
|Anđelija
|-
|''[[M(j)ešoviti brak]] (serija)''
|Komšinica
|-
|''[[Volim te najviše na svetu]]''
|Dobrila
|-
|''[[Profesionalac (film)|Profesionalac]]''
|Novinarka
|-
|''[[Svjetsko čudovište]]''
|
|-
|''[[Sjaj u očima]]''
|Majka
|-
|''[[Crni Gruja (serija)|Crni Gruja]] (serija)''
|Biserka
|-
|''[[Kazneni prostor 2]] (serija)''
|Anina Tetka
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |2004.
|''[[Mathilde]]''
|
|-
|''[[Smešne i druge priče]]''
|Radovanova tašta
|-
|''[[Lift (serija)|Lift]] (serija)''
|Advokatova žena
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |2005.
|''[[Praonica (serija)|Praonica]]'' ''(serija)''
|Gospođa Kovač
|-
|''[[Peline đakonije]] (serija)''
|Pela
|-
|2006.
|''[[Aporia]]''
|Šminkerka
|-
|2005-2006.
|''[[Ljubav, navika, panika]] (serija)''
|Gđa Alimpijević
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |2006-2007.
|''[[Agencija za SIS]] (serija)''
|Desa
|-
|''[[Seljaci (serija)|Seljaci]] (serija)''
|Razumenka
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |2007.
|''[[Premijer (serija)|Premijer]] (serija)''
|
|-
|''[[Kafanica blizu SIS-a]] (serija)''
|Desa
|-
|2009.
|''[[Sva ta ravnica]] (serija)''
|Marija
|-
|2010.
|''[[Priđi bliže]] (serija)''
|Radmila
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |2012.
|''[[Pepeljuga (film)|Pepeljuga]]''
|Maćeha (glas)
|-
|''[[Hrabra Merida]]''
|Veštica (glas)
|-
|''[[Jagodići (serija)|Jagodići]] (TV serija)''
|Marija
|-
|2013.
|''[[Zvezdara (serija)|Zvezdara]] (TV serija)''
|Eli
|-
|2014.
|''[[Jagodići: Oproštajni valcer]]''
|Marišneni
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |2015.
|''[[Pismo za Deda Mraza]]''
|baka Soja
|-
|''[[Uoči Božića]]''
|Ilinka
|-
| rowspan=&quot;4&quot; |2017.
|''[[Draž (film)|Draž]]''
|komšinica
|-
|''[[Vrati se Zone]]''
|Persa
|-
|''[[Kozje uši]]''
|Stojanka
|-
|''[[Senke nad Balkanom]]''
|Cveta
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |2018.
|''[[Pet (film)|Pet]]''
|Spomenka
|-
|''[[Pogrešan čovek]]''
|Nevenka
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |2019.
|''[[Realna priča]]''
|socijalna radnica
|-
|''[[Sinđelići]]''
|Sanja
|-
|2019-2020.
|''[[Švindleri]]''
|Cvetana
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |2020.
|''[[Mama i tata se igraju rata]]''
|socijalna radnica
|-
|''[[Vikend sa ćaletom]]''
|Igumanija
|-
|2020-2022.
|''[[Klan (film)|Klan]]''
|Bosiljka
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |2021.
|''[[Kaljave gume]]''
|Vesna
|-
|''[[Tezgaroši]]''
|
|-
|''[[Dođi juče]]''
|dr. Elizabeta
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |2022.
|''[[Zbornica (film)|Zbornica]]''
|Ruža
|-
|''[[Popadija]]''
|Živana
|-
|2023.
|''[[Ciklus]]''
|
|-
|2024-2026.
|''[[Radio Mileva]]''
|Bosiljka
|}

== Nagrade i priznanja ==

* [[Nagrada &quot;Velika Žanka&quot;]], za izuzetan doprinos srpskoj filmskoj, televizijskoj i pozorišnoj umjetnosti, 2019.
* [[Nagrada &quot;Pavle Vuisić&quot;]], za izuzetan doprinos umjetnosti glume na domaćem filmu, 2019.
* [[Nušićeva nagrada]] za životno djelo glumcu komičaru, 2013.
* [[Prsten sa likom Joakima Vujića]] izuzetan doprinos razvoju Knjaževsko-srpskog teatra i afirmaciji njegovog ugleda u zemlji i inostranstvu, 2012.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.joakimvujic.com/%D0%BE-%D0%BD%D0%B0%D0%BC%D0%B0/%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B8%D1%98%D0%B0-%D1%82%D0%B5%D0%B0%D1%82%D1%80%D0%B0.html|title=Knjaževsko-srpski teatar - Kragujevac - Istorija teatra|website=www.joakimvujic.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20200926111328/http://joakimvujic.com/%D0%BE-%D0%BD%D0%B0%D0%BC%D0%B0/%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B8%D1%98%D0%B0-%D1%82%D0%B5%D0%B0%D1%82%D1%80%D0%B0.html|archive-date=26. 9. 2020|url-status=|access-date=9. 2. 2021}}&lt;/ref&gt;
* [[Zlatna arena]] u Puli, za najbolju žensku ulogu u filmu Nacionalna klasa, 1979.
* [[Nagrada &quot;Carica Teodora&quot;]], za najbolje glavne ženske uloge u filmovima ''Dorotej'' i ''Pad Italije'' na Filmskim susretima u Nišu 1981.
* Nagrada &quot;Carica Teodora&quot;, za najbolju glavnu žensku ulogu u filmu ''U raljama života'' na Filmskim susretima u Nišu 1984.&lt;ref name=&quot;#1&quot; /&gt;
* [[Statueta &quot;Joakim Vujić&quot;]], 2025.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://atelje212.rs/gorica-popovic-dobitnica-statuete-joakim-vujic/|title=Gorica Popović dobitnica Statuete &quot;Joakim Vujić&quot;|last=Čumić|first=Jovana|date=10. 4. 2025|website=Pozorište &quot;Atelje 212&quot;|access-date=21. 7. 2025}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
*{{imdb name|id=0691419|name=Gorica Popović}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Popović, Gorica}}
[[Kategorija:Rođeni 1952.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Kragujevac]]
[[Kategorija:Srbijanske glumice]]
[[Kategorija:Jugoslavenske glumice]]</text>
      <sha1>cy1aqeaqys4kxcki3lroa000epp6hbj</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3820364</id>
      <parentid>3820349</parentid>
      <timestamp>2026-03-27T13:48:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-19153-39</username>
        <id>179677</id>
      </contributor>
      <origin>3820364</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11686" sha1="k7d9gtzopbnr4ao9znqqg6scxsstm72" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                = Gorica Popović
| slika              = 
| alt_slike          = 
| opis               = 
| ime_pri_rođenju    = 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1952|8|13}}
| mjesto_rođenja     = [[Kragujevac]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNR Jugoslavija]]
| datum_smrti        = 
| mjesto_smrti       = 
| nacionalnost       = 
| druga_imena        = 
| zanimanje          = [[Glumac|glumica]]
| godine_aktivnosti  = 1969-danas
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
| supružnik          = 
}}
'''Gorica Popović''' ([[Kragujevac]], 13. august 1952)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.yugopapir.com/2014/07/gorica-popovic-njena-zivotna-prica-bila.html|title=Gorica Popović, njena životna priča: Bila sam istovremeno asistent dikcije i rock pevačica|access-date=2025-01-17}}&lt;/ref&gt; [[srbija]]nska je pozorišna, televizijska i filmska [[Glumac|glumica]]. Njen dedo-ujak bio je predratni glumac [[Aleksandar Cvetković]]. Diplomirala je glumu na [[Fakultet dramskih umetnosti Beograd|Fakultetu dramskih umjetnosti u Beogradu]], u klasi profesora [[Predrag Bajčetić|Predraga Bajčetića]],&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://atelje212.rs/gorica-popovic/|title=Горица Поповић|last=Čumić|first=Jovana|date=2010-08-13|website=Позориште &quot;Атеље 212&quot;|language=sr-RS|access-date=2025-01-17}}&lt;/ref&gt; zajedno s istaknutim glumcima, među kojima su [[Tanja Bošković]], [[Radmila Živković]], [[Ljiljana Dragutinović]], [[Jelica Sretenović]], [[Zlata Numanagić]], [[Milan Štrljić]] i [[Branko Jerinić]]. Na istom fakultetu zaposlena je od 1976. kao asistentica na predmetima Dikcija i Gluma.

Prvi scenski nastup imala je 19. januara 1973.&lt;ref&gt;{{cite news|last1=Golubović-Trebješanin|first1=Borka|title=&quot;Obraćanje naciji&quot; uz pola vijeka glume|url=https://www.politika.rs/scc/clanak/548031/gorica-popovic|access-date=15. 4. 2023|work=Politika|date=14. 4. 2023}}&lt;/ref&gt; Od 1982. stalna je članica ansambla [[Atelje 212.]]&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Na filmu je debitovala ulogom novinarke u ostvarenju ''[[Miris poljskog cvijeća]]'' (1977), u režiji [[Srđan Karanović|Srđana Karanovića]]. Za prvu važniju filmsku ulogu u filmu ''[[Nacionalna klasa]]'' (1979), koji je režirao [[Goran Marković (glumac)|Goran Marković]], nagrađena je Zlatnom arenom na [[Pulski filmski festival|festivalu u Puli]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

Ostvarila je zapažene uloge u filmovima kao što su ''[[Dorotej (film)|Dorotej]]'', ''[[Pad Italije]]'', ''[[U raljama života]]'', ''[[Halo taksi]]'', ''[[Boj na Kosovu]]'', ''[[Seljaci i kozje uši]]''.

Televizijskoj publici posebno je poznata po ulozi sekretarice Dare u seriji ''[[Bolji život]]'', kao i po ulogama u serijama ''[[Karađorđeva smrt]]'', ''[[Sivi dom]]'', ''[[Seljaci (serija)|Seljaci]]'', ''[[Ljubav, navika, panika]]'', ''[[Sva ta ravnica]]'', ''[[Jagodići]]'' i ''[[Pogrešan čovjek]]''.

Pored glumačke karijere, bavila se i muzikom te je bila članica sastava Suncokret.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.petotri1941.rs/cir/licnosti/2023-01-11-kragujevcanka-gorica-popovic-glumica-koju-poznaju-i-stari-i-mladi|title=Kragujevčanka Gorica Popović, glumica koju poznaju i stari i mladi|website=www.petotri1941.rs|access-date=17. 1. 2025}}&lt;/ref&gt; Režirala je više pozorišnih predstava, među kojima su &quot;Jedva steče zeta&quot;, &quot;Au, poplava&quot;, &quot;Izvol’te sličicu&quot;, &quot;Gospođa Milihbrot&quot; i &quot;Zvezdarske zvezdice&quot;. Autorica je i režiserka muzičke predstave &quot;Brod plovi za Beograd&quot;, koja se u Atelje 212 tradicionalno izvodi tokom novogodišnjih praznika.

Napisala je scenarij za televizijsku seriju ''[[Peline đakonije]]'', te radila kostime i songove za veći broj pozorišnih produkcija.&lt;ref name=&quot;#1&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.filmovi.com/yu/glumci/787.shtml|title=Gorica Popović - Filmovi i Biografija|website=www.filmovi.com|access-date=2022-01-20}}&lt;/ref&gt;

== Filmografija ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
!&lt;abbr&gt;God.&lt;/abbr&gt;
!Naziv
!Uloga
|-
|1969.
|''[[Krvava bajka]]''
|Mlada
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |1975.
|''[[U Orfeumu kod Brane]] (TV)''
|
|-
|''[[Velebitske saonice ili tri švalera i jedna devojka]]''
|
|-
|1977.
|''[[Miris poljskog cveća]]''
|Reporterka
|-
|1978.
|''[[Misao (film)|Misao]]''
|Medicinska sestra Maša
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |1979.
|''[[Ujed (film)|Ujed]] (TV)''
|Jovana
|-
|''[[Nacionalna klasa]]''
|Šilja
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |1980.
|''[[Švabica]]''
|Sestra Mišina
|-
|''[[Prkosna delta]]''
|Ivana
|-
| rowspan=&quot;8&quot; |1981.
|''[[Vrele kapi]] (TV)''
|Milica Stojadinović-Srpkinja
|-
|''[[Trag (film)|Trag]]''
|
|-
|''[[Stari Beograd]]''
|
|-
|''[[Neka druga žena]]''
|Gvozdenova žena
|-
|''[[Bila jednom ljubav jedna]]''
|
|-
|''[[Dorotej (film)|Dorotej]]''
|Jelena
|-
|''[[Pad Italije]]''
|Božica
|-
|''[[Tražim pomilovanje]]''
|
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |1982.
|''[[Stenica (film)|Stenica]] (TV)''
|
|-
|''[[Direktan prenos]]''
|Jedviga
|-
| rowspan=&quot;4&quot; |1983.
|''[[Nešto između]]''
|Dunja
|-
|''[[Jesen Đuke Dražetića]]''
|
|-
|''[[Halo taksi]]''
|Ana
|-
|''[[Karađorđeva smrt]] (TV)''
|Kneginja Ljubica
|-
| rowspan=&quot;5&quot; |1984.
|''[[Nešto između]] (TV serija)''
|Dunja
|-
|''[[Štefica Cvek u raljama života]] (serija)''
|
|-
|''[[Ulični pevači]] (serija)''
|
|-
|''[[U raljama života]]''
|Dunja
|-
|''[[Kraj rata]]''
|Milka
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |1985.
|''[[Lica i sudbine]]''
|
|-
|''[[Brisani prostor]] (TV serija)''
|Todorova žena
|-
|''[[Šest dana juna]]''
|
|-
| rowspan=&quot;4&quot; |1986.
|''[[Znamenite žene srpske prošlosti]]''
|Milica Stojadinović Srpkinja
|-
|''[[Smešne i druge priče]]'' ''(TV serija)''
|Nadica Crevar
|-
|''[[Priče sa kraja hodnika]]''
|Trudnica starija
|-
|''[[Sivi dom]] (serija)''
|Ljilja
|-
|1988.
|''[[Tamna strana Sunca]]''
|Služavka Nina
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |1987-1988.
|''[[Vuk Karadžić (serija)|Vuk Karadžić]] (serija)''
|Ljubica Obrenović
|-
|''[[Bolji život]] (serija)''
|Dara Zavišić
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |1989.
|''[[Boj na Kosovu]]''
|Kneginja Milica
|-
|''[[Svet (film)|Svet]] (TV)''
|Stana - Tomina žena
|-
| rowspan=&quot;5&quot; |1990.
|''[[Pod žrvnjem]]''
|Joka
|-
|''[[Zaboravljeni]] (serija)''
|Deska
|-
|''[[Početni udarac]]''
|Ruska
|-
|''[[Ožalošćena porodica]] (TV)''
|Gina - Prokina žena
|-
|''[[Seks - partijski neprijatelj br. 1]]''
|Snaša
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |1991.
|''[[Glava šećera]] (TV)''
|Radanova žena
|-
|''[[Vera Hofmanova]]''
|Vera, patronažna sestra
|-
|1990-1991.
|''[[Bolji život 2]] (serija)''
|Dara Zavišić-Biberović
|-
|1992.
|''[[Dezerter (film)|Dezerter]]''
|
|-
|1993.
|''[[Mrav pešadinac]]''
|
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |1994.
|''[[Goli život]]''
|Zorka
|-
|''[[Slatko od snova]]''
|Konobarica
|-
|1995.
|''[[Ne veruj ženi koja puši gitanes bez filtera]]''
|
|-
|1996-1997.
|''[[Gore dole]] (serija)''
|Macina prijateljica Vukica
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |1998.
|''[[Kneginja iz Foli Beržera]] (TV)''
|Irma
|-
|''[[Tri palme za dve bitange i ribicu]]''
|Tetka
|-
|''[[Rane]]''
|Nevenka
|-
| rowspan=&quot;4&quot; |2001.
|''[[Budi fin]] (serija)''
|
|-
|''[[Seljaci (film)|Seljaci]]''
|Razumenka
|-
|''[[Sve je za ljude]]''
|Razumenka
|-
|''[[Metla bez drške 5]] (serija)''
|
|-
|2002.
|''[[Silvija]] (TV)''
|Kate
|-
| rowspan=&quot;11&quot; |2003.
|''[[Najbolje godine]] (serija)''
|Lepa
|-
|''[[Život je marš]]''
|
|-
|''[[Siroti mali hrčki 2010]]''
|Debela iz lige za građanska prava
|-
|''[[Naša mala redakcija]] (serija)''
|Anđelija
|-
|''[[M(j)ešoviti brak]] (serija)''
|Komšinica
|-
|''[[Volim te najviše na svetu]]''
|Dobrila
|-
|''[[Profesionalac (film)|Profesionalac]]''
|Novinarka
|-
|''[[Svjetsko čudovište]]''
|
|-
|''[[Sjaj u očima]]''
|Majka
|-
|''[[Crni Gruja (serija)|Crni Gruja]] (serija)''
|Biserka
|-
|''[[Kazneni prostor 2]] (serija)''
|Anina Tetka
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |2004.
|''[[Mathilde]]''
|
|-
|''[[Smešne i druge priče]]''
|Radovanova tašta
|-
|''[[Lift (serija)|Lift]] (serija)''
|Advokatova žena
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |2005.
|''[[Praonica (serija)|Praonica]]'' ''(serija)''
|Gospođa Kovač
|-
|''[[Peline đakonije]] (serija)''
|Pela
|-
|2006.
|''[[Aporia]]''
|Šminkerka
|-
|2005-2006.
|''[[Ljubav, navika, panika]] (serija)''
|Gđa Alimpijević
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |2006-2007.
|''[[Agencija za SIS]] (serija)''
|Desa
|-
|''[[Seljaci (serija)|Seljaci]] (serija)''
|Razumenka
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |2007.
|''[[Premijer (serija)|Premijer]] (serija)''
|
|-
|''[[Kafanica blizu SIS-a]] (serija)''
|Desa
|-
|2009.
|''[[Sva ta ravnica]] (serija)''
|Marija
|-
|2010.
|''[[Priđi bliže]] (serija)''
|Radmila
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |2012.
|''[[Pepeljuga (film)|Pepeljuga]]''
|Maćeha (glas)
|-
|''[[Hrabra Merida]]''
|Veštica (glas)
|-
|''[[Jagodići (serija)|Jagodići]] (TV serija)''
|Marija
|-
|2013.
|''[[Zvezdara (serija)|Zvezdara]] (TV serija)''
|Eli
|-
|2014.
|''[[Jagodići: Oproštajni valcer]]''
|Marišneni
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |2015.
|''[[Pismo za Deda Mraza]]''
|baka Soja
|-
|''[[Uoči Božića]]''
|Ilinka
|-
| rowspan=&quot;4&quot; |2017.
|''[[Draž (film)|Draž]]''
|komšinica
|-
|''[[Vrati se Zone]]''
|Persa
|-
|''[[Kozje uši]]''
|Stojanka
|-
|''[[Senke nad Balkanom]]''
|Cveta
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |2018.
|''[[Pet (film)|Pet]]''
|Spomenka
|-
|''[[Pogrešan čovek]]''
|Nevenka
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |2019.
|''[[Realna priča]]''
|socijalna radnica
|-
|''[[Sinđelići]]''
|Sanja
|-
|2019-2020.
|''[[Švindleri]]''
|Cvetana
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |2020.
|''[[Mama i tata se igraju rata]]''
|socijalna radnica
|-
|''[[Vikend sa ćaletom]]''
|Igumanija
|-
|2020-2022.
|''[[Klan (film)|Klan]]''
|Bosiljka
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |2021.
|''[[Kaljave gume]]''
|Vesna
|-
|''[[Tezgaroši]]''
|
|-
|''[[Dođi juče]]''
|dr. Elizabeta
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |2022.
|''[[Zbornica (film)|Zbornica]]''
|Ruža
|-
|''[[Popadija]]''
|Živana
|-
|2023.
|''[[Ciklus]]''
|
|-
|2024-2026.
|''[[Radio Mileva]]''
|Bosiljka
|}

== Nagrade i priznanja ==

* [[Nagrada &quot;Velika Žanka&quot;]], za izuzetan doprinos srpskoj filmskoj, televizijskoj i pozorišnoj umjetnosti, 2019.
* [[Nagrada &quot;Pavle Vuisić&quot;]], za izuzetan doprinos umjetnosti glume na domaćem filmu, 2019.
* [[Nušićeva nagrada]] za životno djelo glumcu komičaru, 2013.
* [[Prsten sa likom Joakima Vujića]] izuzetan doprinos razvoju Knjaževsko-srpskog teatra i afirmaciji njegovog ugleda u zemlji i inostranstvu, 2012.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.joakimvujic.com/%D0%BE-%D0%BD%D0%B0%D0%BC%D0%B0/%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B8%D1%98%D0%B0-%D1%82%D0%B5%D0%B0%D1%82%D1%80%D0%B0.html|title=Knjaževsko-srpski teatar - Kragujevac - Istorija teatra|website=www.joakimvujic.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20200926111328/http://joakimvujic.com/%D0%BE-%D0%BD%D0%B0%D0%BC%D0%B0/%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B8%D1%98%D0%B0-%D1%82%D0%B5%D0%B0%D1%82%D1%80%D0%B0.html|archive-date=26. 9. 2020|url-status=|access-date=9. 2. 2021}}&lt;/ref&gt;
* [[Zlatna arena]] u Puli, za najbolju žensku ulogu u filmu Nacionalna klasa, 1979.
* [[Nagrada &quot;Carica Teodora&quot;]], za najbolje glavne ženske uloge u filmovima ''Dorotej'' i ''Pad Italije'' na Filmskim susretima u Nišu 1981.
* Nagrada &quot;Carica Teodora&quot;, za najbolju glavnu žensku ulogu u filmu ''U raljama života'' na Filmskim susretima u Nišu 1984.&lt;ref name=&quot;#1&quot; /&gt;
* [[Statueta &quot;Joakim Vujić&quot;]], 2025.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://atelje212.rs/gorica-popovic-dobitnica-statuete-joakim-vujic/|title=Gorica Popović dobitnica Statuete &quot;Joakim Vujić&quot;|last=Čumić|first=Jovana|date=10. 4. 2025|website=Pozorište &quot;Atelje 212&quot;|access-date=21. 7. 2025}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
*{{imdb name|id=0691419|name=Gorica Popović}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Popović, Gorica}}
[[Kategorija:Rođeni 1952.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Kragujevac]]
[[Kategorija:Srbijanske glumice]]
[[Kategorija:Jugoslavenske glumice]]</text>
      <sha1>k7d9gtzopbnr4ao9znqqg6scxsstm72</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3820432</id>
      <parentid>3820364</parentid>
      <timestamp>2026-03-27T21:20:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Vanjski linkovi */</comment>
      <origin>3820432</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11722" sha1="amgyzjmrt8quq1vv5stoaqatfbzlo78" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                = Gorica Popović
| slika              = 
| alt_slike          = 
| opis               = 
| ime_pri_rođenju    = 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1952|8|13}}
| mjesto_rođenja     = [[Kragujevac]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNR Jugoslavija]]
| datum_smrti        = 
| mjesto_smrti       = 
| nacionalnost       = 
| druga_imena        = 
| zanimanje          = [[Glumac|glumica]]
| godine_aktivnosti  = 1969-danas
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
| supružnik          = 
}}
'''Gorica Popović''' ([[Kragujevac]], 13. august 1952)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.yugopapir.com/2014/07/gorica-popovic-njena-zivotna-prica-bila.html|title=Gorica Popović, njena životna priča: Bila sam istovremeno asistent dikcije i rock pevačica|access-date=2025-01-17}}&lt;/ref&gt; [[srbija]]nska je pozorišna, televizijska i filmska [[Glumac|glumica]]. Njen dedo-ujak bio je predratni glumac [[Aleksandar Cvetković]]. Diplomirala je glumu na [[Fakultet dramskih umetnosti Beograd|Fakultetu dramskih umjetnosti u Beogradu]], u klasi profesora [[Predrag Bajčetić|Predraga Bajčetića]],&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://atelje212.rs/gorica-popovic/|title=Горица Поповић|last=Čumić|first=Jovana|date=2010-08-13|website=Позориште &quot;Атеље 212&quot;|language=sr-RS|access-date=2025-01-17}}&lt;/ref&gt; zajedno s istaknutim glumcima, među kojima su [[Tanja Bošković]], [[Radmila Živković]], [[Ljiljana Dragutinović]], [[Jelica Sretenović]], [[Zlata Numanagić]], [[Milan Štrljić]] i [[Branko Jerinić]]. Na istom fakultetu zaposlena je od 1976. kao asistentica na predmetima Dikcija i Gluma.

Prvi scenski nastup imala je 19. januara 1973.&lt;ref&gt;{{cite news|last1=Golubović-Trebješanin|first1=Borka|title=&quot;Obraćanje naciji&quot; uz pola vijeka glume|url=https://www.politika.rs/scc/clanak/548031/gorica-popovic|access-date=15. 4. 2023|work=Politika|date=14. 4. 2023}}&lt;/ref&gt; Od 1982. stalna je članica ansambla [[Atelje 212.]]&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Na filmu je debitovala ulogom novinarke u ostvarenju ''[[Miris poljskog cvijeća]]'' (1977), u režiji [[Srđan Karanović|Srđana Karanovića]]. Za prvu važniju filmsku ulogu u filmu ''[[Nacionalna klasa]]'' (1979), koji je režirao [[Goran Marković (glumac)|Goran Marković]], nagrađena je Zlatnom arenom na [[Pulski filmski festival|festivalu u Puli]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

Ostvarila je zapažene uloge u filmovima kao što su ''[[Dorotej (film)|Dorotej]]'', ''[[Pad Italije]]'', ''[[U raljama života]]'', ''[[Halo taksi]]'', ''[[Boj na Kosovu]]'', ''[[Seljaci i kozje uši]]''.

Televizijskoj publici posebno je poznata po ulozi sekretarice Dare u seriji ''[[Bolji život]]'', kao i po ulogama u serijama ''[[Karađorđeva smrt]]'', ''[[Sivi dom]]'', ''[[Seljaci (serija)|Seljaci]]'', ''[[Ljubav, navika, panika]]'', ''[[Sva ta ravnica]]'', ''[[Jagodići]]'' i ''[[Pogrešan čovjek]]''.

Pored glumačke karijere, bavila se i muzikom te je bila članica sastava Suncokret.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.petotri1941.rs/cir/licnosti/2023-01-11-kragujevcanka-gorica-popovic-glumica-koju-poznaju-i-stari-i-mladi|title=Kragujevčanka Gorica Popović, glumica koju poznaju i stari i mladi|website=www.petotri1941.rs|access-date=17. 1. 2025}}&lt;/ref&gt; Režirala je više pozorišnih predstava, među kojima su &quot;Jedva steče zeta&quot;, &quot;Au, poplava&quot;, &quot;Izvol’te sličicu&quot;, &quot;Gospođa Milihbrot&quot; i &quot;Zvezdarske zvezdice&quot;. Autorica je i režiserka muzičke predstave &quot;Brod plovi za Beograd&quot;, koja se u Atelje 212 tradicionalno izvodi tokom novogodišnjih praznika.

Napisala je scenarij za televizijsku seriju ''[[Peline đakonije]]'', te radila kostime i songove za veći broj pozorišnih produkcija.&lt;ref name=&quot;#1&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.filmovi.com/yu/glumci/787.shtml|title=Gorica Popović - Filmovi i Biografija|website=www.filmovi.com|access-date=2022-01-20}}&lt;/ref&gt;

== Filmografija ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
!&lt;abbr&gt;God.&lt;/abbr&gt;
!Naziv
!Uloga
|-
|1969.
|''[[Krvava bajka]]''
|Mlada
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |1975.
|''[[U Orfeumu kod Brane]] (TV)''
|
|-
|''[[Velebitske saonice ili tri švalera i jedna devojka]]''
|
|-
|1977.
|''[[Miris poljskog cveća]]''
|Reporterka
|-
|1978.
|''[[Misao (film)|Misao]]''
|Medicinska sestra Maša
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |1979.
|''[[Ujed (film)|Ujed]] (TV)''
|Jovana
|-
|''[[Nacionalna klasa]]''
|Šilja
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |1980.
|''[[Švabica]]''
|Sestra Mišina
|-
|''[[Prkosna delta]]''
|Ivana
|-
| rowspan=&quot;8&quot; |1981.
|''[[Vrele kapi]] (TV)''
|Milica Stojadinović-Srpkinja
|-
|''[[Trag (film)|Trag]]''
|
|-
|''[[Stari Beograd]]''
|
|-
|''[[Neka druga žena]]''
|Gvozdenova žena
|-
|''[[Bila jednom ljubav jedna]]''
|
|-
|''[[Dorotej (film)|Dorotej]]''
|Jelena
|-
|''[[Pad Italije]]''
|Božica
|-
|''[[Tražim pomilovanje]]''
|
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |1982.
|''[[Stenica (film)|Stenica]] (TV)''
|
|-
|''[[Direktan prenos]]''
|Jedviga
|-
| rowspan=&quot;4&quot; |1983.
|''[[Nešto između]]''
|Dunja
|-
|''[[Jesen Đuke Dražetića]]''
|
|-
|''[[Halo taksi]]''
|Ana
|-
|''[[Karađorđeva smrt]] (TV)''
|Kneginja Ljubica
|-
| rowspan=&quot;5&quot; |1984.
|''[[Nešto između]] (TV serija)''
|Dunja
|-
|''[[Štefica Cvek u raljama života]] (serija)''
|
|-
|''[[Ulični pevači]] (serija)''
|
|-
|''[[U raljama života]]''
|Dunja
|-
|''[[Kraj rata]]''
|Milka
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |1985.
|''[[Lica i sudbine]]''
|
|-
|''[[Brisani prostor]] (TV serija)''
|Todorova žena
|-
|''[[Šest dana juna]]''
|
|-
| rowspan=&quot;4&quot; |1986.
|''[[Znamenite žene srpske prošlosti]]''
|Milica Stojadinović Srpkinja
|-
|''[[Smešne i druge priče]]'' ''(TV serija)''
|Nadica Crevar
|-
|''[[Priče sa kraja hodnika]]''
|Trudnica starija
|-
|''[[Sivi dom]] (serija)''
|Ljilja
|-
|1988.
|''[[Tamna strana Sunca]]''
|Služavka Nina
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |1987-1988.
|''[[Vuk Karadžić (serija)|Vuk Karadžić]] (serija)''
|Ljubica Obrenović
|-
|''[[Bolji život]] (serija)''
|Dara Zavišić
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |1989.
|''[[Boj na Kosovu]]''
|Kneginja Milica
|-
|''[[Svet (film)|Svet]] (TV)''
|Stana - Tomina žena
|-
| rowspan=&quot;5&quot; |1990.
|''[[Pod žrvnjem]]''
|Joka
|-
|''[[Zaboravljeni]] (serija)''
|Deska
|-
|''[[Početni udarac]]''
|Ruska
|-
|''[[Ožalošćena porodica]] (TV)''
|Gina - Prokina žena
|-
|''[[Seks - partijski neprijatelj br. 1]]''
|Snaša
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |1991.
|''[[Glava šećera]] (TV)''
|Radanova žena
|-
|''[[Vera Hofmanova]]''
|Vera, patronažna sestra
|-
|1990-1991.
|''[[Bolji život 2]] (serija)''
|Dara Zavišić-Biberović
|-
|1992.
|''[[Dezerter (film)|Dezerter]]''
|
|-
|1993.
|''[[Mrav pešadinac]]''
|
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |1994.
|''[[Goli život]]''
|Zorka
|-
|''[[Slatko od snova]]''
|Konobarica
|-
|1995.
|''[[Ne veruj ženi koja puši gitanes bez filtera]]''
|
|-
|1996-1997.
|''[[Gore dole]] (serija)''
|Macina prijateljica Vukica
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |1998.
|''[[Kneginja iz Foli Beržera]] (TV)''
|Irma
|-
|''[[Tri palme za dve bitange i ribicu]]''
|Tetka
|-
|''[[Rane]]''
|Nevenka
|-
| rowspan=&quot;4&quot; |2001.
|''[[Budi fin]] (serija)''
|
|-
|''[[Seljaci (film)|Seljaci]]''
|Razumenka
|-
|''[[Sve je za ljude]]''
|Razumenka
|-
|''[[Metla bez drške 5]] (serija)''
|
|-
|2002.
|''[[Silvija]] (TV)''
|Kate
|-
| rowspan=&quot;11&quot; |2003.
|''[[Najbolje godine]] (serija)''
|Lepa
|-
|''[[Život je marš]]''
|
|-
|''[[Siroti mali hrčki 2010]]''
|Debela iz lige za građanska prava
|-
|''[[Naša mala redakcija]] (serija)''
|Anđelija
|-
|''[[M(j)ešoviti brak]] (serija)''
|Komšinica
|-
|''[[Volim te najviše na svetu]]''
|Dobrila
|-
|''[[Profesionalac (film)|Profesionalac]]''
|Novinarka
|-
|''[[Svjetsko čudovište]]''
|
|-
|''[[Sjaj u očima]]''
|Majka
|-
|''[[Crni Gruja (serija)|Crni Gruja]] (serija)''
|Biserka
|-
|''[[Kazneni prostor 2]] (serija)''
|Anina Tetka
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |2004.
|''[[Mathilde]]''
|
|-
|''[[Smešne i druge priče]]''
|Radovanova tašta
|-
|''[[Lift (serija)|Lift]] (serija)''
|Advokatova žena
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |2005.
|''[[Praonica (serija)|Praonica]]'' ''(serija)''
|Gospođa Kovač
|-
|''[[Peline đakonije]] (serija)''
|Pela
|-
|2006.
|''[[Aporia]]''
|Šminkerka
|-
|2005-2006.
|''[[Ljubav, navika, panika]] (serija)''
|Gđa Alimpijević
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |2006-2007.
|''[[Agencija za SIS]] (serija)''
|Desa
|-
|''[[Seljaci (serija)|Seljaci]] (serija)''
|Razumenka
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |2007.
|''[[Premijer (serija)|Premijer]] (serija)''
|
|-
|''[[Kafanica blizu SIS-a]] (serija)''
|Desa
|-
|2009.
|''[[Sva ta ravnica]] (serija)''
|Marija
|-
|2010.
|''[[Priđi bliže]] (serija)''
|Radmila
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |2012.
|''[[Pepeljuga (film)|Pepeljuga]]''
|Maćeha (glas)
|-
|''[[Hrabra Merida]]''
|Veštica (glas)
|-
|''[[Jagodići (serija)|Jagodići]] (TV serija)''
|Marija
|-
|2013.
|''[[Zvezdara (serija)|Zvezdara]] (TV serija)''
|Eli
|-
|2014.
|''[[Jagodići: Oproštajni valcer]]''
|Marišneni
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |2015.
|''[[Pismo za Deda Mraza]]''
|baka Soja
|-
|''[[Uoči Božića]]''
|Ilinka
|-
| rowspan=&quot;4&quot; |2017.
|''[[Draž (film)|Draž]]''
|komšinica
|-
|''[[Vrati se Zone]]''
|Persa
|-
|''[[Kozje uši]]''
|Stojanka
|-
|''[[Senke nad Balkanom]]''
|Cveta
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |2018.
|''[[Pet (film)|Pet]]''
|Spomenka
|-
|''[[Pogrešan čovek]]''
|Nevenka
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |2019.
|''[[Realna priča]]''
|socijalna radnica
|-
|''[[Sinđelići]]''
|Sanja
|-
|2019-2020.
|''[[Švindleri]]''
|Cvetana
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |2020.
|''[[Mama i tata se igraju rata]]''
|socijalna radnica
|-
|''[[Vikend sa ćaletom]]''
|Igumanija
|-
|2020-2022.
|''[[Klan (film)|Klan]]''
|Bosiljka
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |2021.
|''[[Kaljave gume]]''
|Vesna
|-
|''[[Tezgaroši]]''
|
|-
|''[[Dođi juče]]''
|dr. Elizabeta
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |2022.
|''[[Zbornica (film)|Zbornica]]''
|Ruža
|-
|''[[Popadija]]''
|Živana
|-
|2023.
|''[[Ciklus]]''
|
|-
|2024-2026.
|''[[Radio Mileva]]''
|Bosiljka
|}

== Nagrade i priznanja ==

* [[Nagrada &quot;Velika Žanka&quot;]], za izuzetan doprinos srpskoj filmskoj, televizijskoj i pozorišnoj umjetnosti, 2019.
* [[Nagrada &quot;Pavle Vuisić&quot;]], za izuzetan doprinos umjetnosti glume na domaćem filmu, 2019.
* [[Nušićeva nagrada]] za životno djelo glumcu komičaru, 2013.
* [[Prsten sa likom Joakima Vujića]] izuzetan doprinos razvoju Knjaževsko-srpskog teatra i afirmaciji njegovog ugleda u zemlji i inostranstvu, 2012.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.joakimvujic.com/%D0%BE-%D0%BD%D0%B0%D0%BC%D0%B0/%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B8%D1%98%D0%B0-%D1%82%D0%B5%D0%B0%D1%82%D1%80%D0%B0.html|title=Knjaževsko-srpski teatar - Kragujevac - Istorija teatra|website=www.joakimvujic.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20200926111328/http://joakimvujic.com/%D0%BE-%D0%BD%D0%B0%D0%BC%D0%B0/%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B8%D1%98%D0%B0-%D1%82%D0%B5%D0%B0%D1%82%D1%80%D0%B0.html|archive-date=26. 9. 2020|url-status=|access-date=9. 2. 2021}}&lt;/ref&gt;
* [[Zlatna arena]] u Puli, za najbolju žensku ulogu u filmu Nacionalna klasa, 1979.
* [[Nagrada &quot;Carica Teodora&quot;]], za najbolje glavne ženske uloge u filmovima ''Dorotej'' i ''Pad Italije'' na Filmskim susretima u Nišu 1981.
* Nagrada &quot;Carica Teodora&quot;, za najbolju glavnu žensku ulogu u filmu ''U raljama života'' na Filmskim susretima u Nišu 1984.&lt;ref name=&quot;#1&quot; /&gt;
* [[Statueta &quot;Joakim Vujić&quot;]], 2025.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://atelje212.rs/gorica-popovic-dobitnica-statuete-joakim-vujic/|title=Gorica Popović dobitnica Statuete &quot;Joakim Vujić&quot;|last=Čumić|first=Jovana|date=10. 4. 2025|website=Pozorište &quot;Atelje 212&quot;|access-date=21. 7. 2025}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
*{{imdb name|id=0691419|name=Gorica Popović}}

{{Zlatna arena - najbolja glumica}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Popović, Gorica}}
[[Kategorija:Rođeni 1952.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Kragujevac]]
[[Kategorija:Srbijanske glumice]]
[[Kategorija:Jugoslavenske glumice]]</text>
      <sha1>amgyzjmrt8quq1vv5stoaqatfbzlo78</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Gorica Popović</title>
    <ns>1</ns>
    <id>532568</id>
    <revision>
      <id>3820350</id>
      <timestamp>2026-03-27T13:12:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>https://fountain.toolforge.org/editathons/ceew2026-bs</comment>
      <origin>3820350</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="19" sha1="fci8p87e6q3j6y6ghnr470z98om38r9" xml:space="preserve">{{CEE žene 2026.}}</text>
      <sha1>fci8p87e6q3j6y6ghnr470z98om38r9</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3820351</id>
      <parentid>3820350</parentid>
      <timestamp>2026-03-27T13:12:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>https://fountain.toolforge.org/editathons/fnf2026-bs</comment>
      <origin>3820351</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="58" sha1="alu4b5a34m363h6iskuotxo47uyfkkn" xml:space="preserve">{{Feminizam i folklor - članak|2026}}
{{CEE žene 2026.}}</text>
      <sha1>alu4b5a34m363h6iskuotxo47uyfkkn</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3820352</id>
      <parentid>3820351</parentid>
      <timestamp>2026-03-27T13:12:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3820352</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="218" sha1="rrmmyczbtqc0swihqil0jxxr9ylb6g3" xml:space="preserve">{{Feminizam i folklor - članak|2026}}
{{CEE žene 2026.}}
{{CEE proljeće 2026.
| korisnik = Panasko
| tema     = Žene
| tema2    = kultura
| tema3    = umjetnost
| država   = Srbija
| država2  = 
| država3  = 
}}</text>
      <sha1>rrmmyczbtqc0swihqil0jxxr9ylb6g3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Jessica Jislová</title>
    <ns>0</ns>
    <id>532569</id>
    <revision>
      <id>3820358</id>
      <timestamp>2026-03-27T13:44:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Infokutija biatlonac | ime                  = Jessica Jislová | slika                = Jislová_–_Biathlon_2023_Nove_Mesto_4591.jpg | opis_slike           =  | puno_ime             =  | nadimak              =  | nacionalnost         =  | država               = {{ZID|Češka}} | datum_rođenja        = {{Datum rođenja i godine|1994|07|28}}  | mjesto_rođenja       = [[Jablonec nad Nisou]] | država_rođenja       = Češka | datum_smrti          =  | mjesto_smrti...</comment>
      <origin>3820358</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12761" sha1="05vf2i08g0278xvtz0nc84q8aur56ax" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Jessica Jislová
| slika                = Jislová_–_Biathlon_2023_Nove_Mesto_4591.jpg
| opis_slike           = 
| puno_ime             = 
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Češka}}
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja i godine|1994|07|28}} 
| mjesto_rođenja       = [[Jablonec nad Nisou]]
| država_rođenja       = Češka
| datum_smrti          = 
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         = 
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 169
| težina               = 60
| supružnik            = 
| prazna_oznaka1       = 
| prazni_podaci1       = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = [[SKP Kornspitz Jablonec]]
| trener               = [[Lukáš Dostál]], [[Jakub Procházka]]
| skije                = 
| puška                = 
| prazna_oznaka2       = 
| prazni_podaci2       = 
| prazna_oznaka3       = 
| prazni_podaci3       = 
| status               = aktivna
| kraj_karijere        = 
| prvi_OI              = 
| nastup_OI            = '''2''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|2018]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|2022]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|2026.]])
| medalje_OI           = '''1'''
| zlato_OI             = 0
| prvi_SP              = 
| nastup_SP            = '''3''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016.|2016]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017.|2017]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|2019]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|2020]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|2021]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|2023]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|2025]].)
| medalje_SP           = '''1'''
| zlato_SP             = 0
| prvi_SK              = 
| nastup_SK            =  ([[Svjetski kup u biatlonu 2013/2024.|2013/14.]])
| pobjede_SK           = 0
| pobjede SK štafeta   = 0
| plasman_SK           = {{plainlist| 
* '''17.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]])
* {{Tooltip|Poj.|Pojedinačno}}: '''13.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|2023/24.]])
* {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''16.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]])
* {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''14.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]])
* {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''16.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]])
}}
| pobjede_u_dis        = 
| nastup_EK            = [[IBU kup 2013/2014.|2013/14.]]
| pobjede_EK_štafeta   = 
| pobjede_EK           = '''0'''
| plasman_EK           = '''19''' ([[IBU kup 2015/2016.|2015/16.]])
| pobjede_u_dis_EK     = 
| naziv_medalja        = 
| medalje              =
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|SP 2025.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – štafeta (mješovito)|štafeta mj.]]}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 1 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 1 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 26. 3. 2026
}}

'''Jessica Jislová''', rođena 28. jula 1994. u [[Jablonec nad Nisou|Jabloncu nad Nisou]] je [[češka]] [[biatlon]]ka.&lt;ref&gt;{{cite web | url =https://www.olympics.com/en/milano-cortina-2026/results/athlete-details/42988 | title = Jessica Jislová| authorlink = | last = | first = | date = | website =www.olympics.com | publisher = | access-date =21. 2. 2026 | language = en}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
{{sekcija}}

=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ|Mješovita štafeta}} 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2018}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – 15 km|72]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – 7,5 km|23]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – potjera (žene)|23]] 
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – štafeta (žene)|12]] 
| 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2022}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 15 km|27]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 7,5 km|31]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – potjera (žene)|35]] 
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – štafeta (žene)|8]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – štafeta (mješovito)|12]]
|-

|align=left | {{NaziviOI|Z|2026}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – 15 km|51]] 
| 
|  
|  
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – štafeta (žene)|5]] 
|   
|}
Jislová je tri puta nastupila na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Zimskim olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|ZOI 2018]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|ZOI 2022.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|ZOI 2026]], ali nije osvajala medalje &lt;!-- u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – masovni start (žene)|utrci masovnog starta]], kada je s jednim promašajem zaostala 7.4&amp;nbsp;s iza pobjednice [[Francuska na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|francuske biatlonke]] [[Océane Michelon]], koja je završila utrku s s dva promašaja. Najbolji rezultat u štafetnim utrkama joj je peto mjesto na ZOI 2026. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Jessica Jislová|Jessicom Jislovom]], [[Lucie Charvátová|Lucie Charvátovom]] i [[Jessica Vinklárková|Terezom Vinklárkovom]], kada su sa zaostatkom od 2:07.5&amp;nbsp;min bili sporiji od pobjedničke [[Francuska na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|francuske]] štafete u sastavu: [[Camille Bened]], [[Océane Michelon]], [[Lou Jeanmonnot]] i [[Julia Simon (biatlonka)|Julia Simon]]. 
 --&gt;
=== Svjetska prvenstva ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} !! {{Tooltip|PŠ.|Pojedinačna štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2016}}
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – 7,5 km|41]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – potjera (žene)|48]]
|
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – štafeta (žene)|6]]  
|   
|  
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2017}}
| 
| 
| 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – štafeta (žene)|4]]  
|   
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2019}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – 15 km|55]] 
| 
| 
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – štafeta (žene)|15]]  
|   
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2020}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – 15 km|70]] 
| 
| 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – štafeta (žene)|4]]  
|   
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2021}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – 15 km|64]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – 7,5 km|71]]
| 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – štafeta (žene)|10]]  
|   
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – pojedinačna štafeta (mješovito)|16]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2024}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – 15 km|12]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – 7,5 km|48]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – potjera (žene)|42]]
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – štafeta (žene)|7]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – štafeta (mješovito)|16]]   
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2025}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – 15 km|36]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – 7,5 km|54]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – potjera (žene)|42]]
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – štafeta (žene)|12]]  
| style=&quot;background:#dce5e5;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 –  štafeta (mješovito)|2]]    
|  
|}
Jessica Jislová je nastupila na sedam [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskih prvenstava]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016.|SP 2016.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|SP 2025.]] &lt;!-- Osvojila je jednu medalju na SP 2025. u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 –  štafeta (mješovito)|mješovitoj štafeti]] s [[Jessica Jislová|Jessicom Jislovom]], [[Vítězslav Hornig|Vítězslavom Hornigom]] i [[Michal Krčmář|Michalom Krčmářom]], kada su s 1:13.8&amp;nbsp;min zaostatka bila sporiji od francuske štafete u sastavu: [[Julia Simon (biatlonka)|Julia Simon]], [[Lou Jeanmonnot]], [[Éric Perrot]] i [[Émilien Jacquelin]]. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji joj je sedmo mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|SP 2023.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – potjera (žene)|potjere na 10&amp;nbsp;]], kada je s dva promašaja i 1:12.9&amp;nbsp;min zaostatka bila sporija od pobjednice [[Julia Simon (biatlonka)|Julije Simon]]. U štafetnim utrkama najbolji joj je rezultat bilo sedmo mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|SP 2023.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Jessica Vinklárková|Terezom Vinklárkovom]], [[Markéta Davidová|Markétom Davidovom]] i [[Lucie Charvátová|Lucie Charvátovom]], kada su za zaostatkom od 2:45.1&amp;nbsp;min bili sporija od italijanske štafete u sastavu: [[Samuela Comola]], [[Dorothea Wierer]], [[Hannah Auchentaller]] i [[Lisa Vittozzi]]; te na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024.|SP 2024.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Jessica Jislová|Jessicom Jislovom]], [[Markéta Davidová|Markétom Davidovom]] i [[Lucie Charvátová|Lucie Charvátovom]], kada su za zaostatkom od 2:22.71&amp;nbsp;min bili sporija od francuske štafete u sastavu: [[Sophie Chauveau]], [[Justine Braisaz-Bouchet]], [[Lou Jeanmonnot]] i [[Julia Simon (biatlonka)|Julia Simon]]. 
 --&gt;
=== Svjetski kup ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:left; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
!colspan=&quot;7&quot; | Plasman u Svjetskom kupu 
|-
! [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]] !!  [[Svjetski kup u biatlonu 2022/2023.|2022/23.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|2023/24.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2024/2025.|2024/25.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2025/2026.|2025/26.]]         
|-
| || ||66||43||16||21||12
|}
&lt;!-- Prvi nastup u takmičenjima [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskog kupa u biatlonu]] Jislová je imala u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|SK 2019/20.]] u [[Njemačka|njemačkom]] [[Oberhof]] 9. januara 2020, kada je u utrci na 7,5&amp;nbsp;km osvojila 84-o mjesto, s tri promašaja i zaostatkom od 4:45.6&amp;nbsp;min bila sporija od pobjednice norveške biatlonke [[Marte Olsbu Røiseland]]. Najbolji rezultati u pojedinačnoj konkurenciji joj je treće mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2025/2026.|sezoni SK 2025/26]], 22. marta 2026. u utrci masovnog starta u [[Holmenkollen]]u na 12,5&amp;nbsp;km, kada je s jednim promašajem i zaostatkom od 17.2&amp;nbsp;s bila iza pobjednice [[Lisa Vittozzi|Lise Vittozzi]], koja je utrku završila s jednim promašajem. U štafetnim utrkama joj je najbolji joj je rezultat treće mjesto u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2025/2026.|SK 2025/26.]] u [[Švedska|švedskom]] [[Östersund]]u 29. novembra 2025. s [[Jessica Jislová|Jessicom Jislovom]], [[Lucie Charvátová|Lucie Charvátovom]] i [[Markéta Davidová|Markétom Davidovom]], kada su sa zaostatkom od 30.8&amp;nbsp;s bili sporiji od pobjedničke francuske štafete u sastavu: [[Jeanne Richard]], [[Oceane Michelon]], [[Justine Braisaz-Bouchet]] i [[Lou Jeanmonnot]] . --&gt; 

== Privatni život ==

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Biatlon portal}}
* {{Commonscat-inline|Jessica Jislová}}
* {{Sport365|958}}

{{DEFAULTSORT:Jislová, Jessica}}
[[Kategorija:Rođeni 1994.]]
[[Kategorija:Biografije, Jablonec nad Nisou]]
[[Kategorija:Češki biatlonci]]
[[Kategorija:Češki olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2018.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2022.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2026.]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Aktivni biatlonci]]</text>
      <sha1>05vf2i08g0278xvtz0nc84q8aur56ax</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3820371</id>
      <parentid>3820358</parentid>
      <timestamp>2026-03-27T15:38:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3820371</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13471" sha1="a8cz6j1ezona7tj341wo3lvxonnmpe2" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Jessica Jislová
| slika                = Jislová_–_Biathlon_2023_Nove_Mesto_4591.jpg
| opis_slike           = 
| puno_ime             = 
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Češka}}
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja i godine|1994|07|28}} 
| mjesto_rođenja       = [[Jablonec nad Nisou]]
| država_rođenja       = Češka
| datum_smrti          = 
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         = 
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 169
| težina               = 60
| supružnik            = 
| prazna_oznaka1       = 
| prazni_podaci1       = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = [[SKP Kornspitz Jablonec]]
| trener               = [[Lukáš Dostál]], [[Jakub Procházka]]
| skije                = 
| puška                = 
| prazna_oznaka2       = 
| prazni_podaci2       = 
| prazna_oznaka3       = 
| prazni_podaci3       = 
| status               = aktivna
| kraj_karijere        = 
| prvi_OI              = 
| nastup_OI            = '''2''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|2018]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|2022]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|2026.]])
| medalje_OI           = '''1'''
| zlato_OI             = 0
| prvi_SP              = 
| nastup_SP            = '''3''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016.|2016]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017.|2017]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|2019]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|2020]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|2021]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|2023]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|2025]].)
| medalje_SP           = '''1'''
| zlato_SP             = 0
| prvi_SK              = 
| nastup_SK            =  ([[Svjetski kup u biatlonu 2013/2024.|2013/14.]])
| pobjede_SK           = 0
| pobjede SK štafeta   = 0
| plasman_SK           = {{plainlist| 
* '''17.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]])
* {{Tooltip|Poj.|Pojedinačno}}: '''13.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|2023/24.]])
* {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''16.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]])
* {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''14.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]])
* {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''16.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]])
}}
| pobjede_u_dis        = 
| nastup_EK            = [[IBU kup 2013/2014.|2013/14.]]
| pobjede_EK_štafeta   = 
| pobjede_EK           = '''0'''
| plasman_EK           = '''19''' ([[IBU kup 2015/2016.|2015/16.]])
| pobjede_u_dis_EK     = 
| naziv_medalja        = 
| medalje              =
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|SP 2025.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – štafeta (mješovito)|štafeta mj.]]}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 1 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 1 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 26. 3. 2026
}}

'''Jessica Jislová''', rođena 28. jula 1994. u [[Jablonec nad Nisou|Jabloncu nad Nisou]] je [[češka]] [[biatlon]]ka.&lt;ref&gt;{{cite web | url =https://www.olympics.com/en/milano-cortina-2026/results/athlete-details/42988 | title = Jessica Jislová| authorlink = | last = | first = | date = | website =www.olympics.com | publisher = | access-date =21. 2. 2026 | language = en}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
{{sekcija}}

=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ|Mješovita štafeta}} 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2018}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – 15 km|72]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – 7,5 km|23]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – potjera (žene)|23]] 
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – štafeta (žene)|12]] 
| 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2022}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 15 km|27]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 7,5 km|31]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – potjera (žene)|35]] 
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – štafeta (žene)|8]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – štafeta (mješovito)|12]]
|-

|align=left | {{NaziviOI|Z|2026}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – 15 km|51]] 
| 
|  
|  
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – štafeta (žene)|5]] 
|   
|}
Jislová je tri puta nastupila na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Zimskim olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|ZOI 2018]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|ZOI 2022.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|ZOI 2026]], ali nije osvajala medalje. U pojedinačnoj konkurenciji najbolji su joj rezultati dva 23-a mjesta: na ZOI 2018. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – 7,5 km|utrci na 7,5&amp;nbsp;km]], kada je s jednim promašajem i zaostatkom od 1:22.9&amp;nbsp;min bila sporija od pobjednice, [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|Njemice]] [[Laura Dahlmeier|Laure Dahlmeier]], koja je završila utrku bez promašaja; te dan kasnije u utrci [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – potjera (žene)|potjere]], kada je s tri promašaja i zaostatkom 2:49.0&amp;nbsp;min bila sporija od pobjednice [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|Njemice]] [[Laura Dahlmeier|Laure Dahlmeier]], koja je završila utrku s jednim promašajem. U štafetnim utrkama najnolji rezulta joj je peto mjesto na ZOI 2026. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Tereza Voborníková|Terezom Voborníkovom]], [[Lucie Charvátová|Lucie Charvátovom]] i [[Tereza Vinklárková|Terezom Vinklárkovom]], kada su sa zaostatkom od 2:07.5&amp;nbsp;min bili sporiji od pobjedničke [[Francuska na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|francuske]] štafete u sastavu: [[Camille Bened]], [[Océane Michelon]], [[Lou Jeanmonnot]] i [[Julia Simon (biatlonka)|Julia Simon]]. 

=== Svjetska prvenstva ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} !! {{Tooltip|PŠ.|Pojedinačna štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2016}}
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – 7,5 km|41]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – potjera (žene)|48]]
|
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – štafeta (žene)|6]]  
|   
|  
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2017}}
| 
| 
| 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – štafeta (žene)|4]]  
|   
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2019}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – 15 km|55]] 
| 
| 
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – štafeta (žene)|15]]  
|   
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2020}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 15 km|70]] 
| 
| 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – štafeta (žene)|4]]  
|   
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2021}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 15 km|64]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 7,5 km|71]]
| 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (žene)|10]]  
|   
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – pojedinačna štafeta (mješovito)|16]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2024}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – 15 km|12]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – 7,5 km|48]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – potjera (žene)|42]]
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – štafeta (žene)|7]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – štafeta (mješovito)|16]]   
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2025}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – 15 km|36]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – 7,5 km|54]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – potjera (žene)|42]]
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – štafeta (žene)|12]]  
| style=&quot;background:#dce5e5;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 –  štafeta (mješovito)|2]]    
|  
|}
Jessica Jislová je nastupila na sedam [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskih prvenstava]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016.|SP 2016.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|SP 2025.]] Osvojila je jednu medalju na SP 2025. u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 –  štafeta (mješovito)|mješovitoj štafeti]] s [[Tereza Voborníková|Terezom Voborníkovom]], [[Vítězslav Hornig|Vítězslavom Hornigom]] i [[Michal Krčmář|Michalom Krčmářom]], kada su s 1:13.8&amp;nbsp;min zaostatka bila sporiji od francuske štafete u sastavu: [[Julia Simon (biatlonka)|Julia Simon]], [[Lou Jeanmonnot]], [[Éric Perrot]] i [[Émilien Jacquelin]]. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji joj je 12-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024.|SP 2024.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – 15 km|utrci na 15&amp;nbsp;]], kada je s jednim promašajem i 3:01.0&amp;nbsp;min zaostatka bila sporija od pobjednice [[Lisa Vittozzi)|Lise Vittozzi]]. U štafetnim utrkama najbolji su joj rezultati bila dva četvrta mjesta: na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017.|SP 2017.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Eva Puskarčíková|Evom Puskarčíkovom]], [[Veronika Vítková|Veronikom Vítkovom]] i [[Gabriela Koukalová|Gabrielom Koukalovom]], kada su za zaostatkom od 14.0&amp;nbsp;s bili sporija od njemačke štafete u sastavu: [[Vanessa Hinz]], [[Maren Hammerschmidt]], [[Franziska Hildebrand]] i [[Laura Dahlmeier]]; te na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|SP 2020.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Eva Puskarčíková|Evom Puskarčíkovom]], [[Markéta Davidová|Markétom Davidovom]] i [[Lucie Charvátová|Lucie Charvátovom]], kada su za zaostatkom od 31.1&amp;nbsp;s bili sporija od norveške štafete u sastavu: [[Synnøve Solemdal]], [[Ingrid Landmark Tandrevold]], [[Tiril Eckhoff]] i [[Marte Olsbu Røiseland]]. 

=== Svjetski kup ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:left; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
!colspan=&quot;15&quot; | Plasman u Svjetskom kupu 
|-
! [[Svjetski kup u biatlonu 2013/2014.|2013/14.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2014/2015.|2014/15.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016.|2015/16.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2017/2018.|2017/18.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2018/2019.|2018/19.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]] !!  [[Svjetski kup u biatlonu 2022/2023.|2022/23.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|2023/24.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2024/2025.|2024/25.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2025/2026.|2025/26.]]         
|-
| || ||92|| ||59||90||65||68||17||36||26||36||89
|}
Prvi nastup u takmičenjima [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskog kupa u biatlonu]] Jislová je imala u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2013/2014.|SK 2013/14.]] u [[Njemačka|njemačkom]] [[Oberhof]] 3. januara 2014, kada je u utrci na 7,5&amp;nbsp;km osvojila 81-o mjesto, s tri promašaja i zaostatkom od 4:52.8&amp;nbsp;min bila sporija od pobjednice bjeloruske biatlonke [[Darja Domračeva|Darje Domračeve]]. Najbolji rezultati u pojedinačnoj konkurenciji joj je šesto mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|sezoni SK 2021/22]], 18. marta 2022. u utrci na 7,5&amp;nbsp;km u [[Holmenkollen]]u, kada je bez promašaja i zaostatkom od 54.2&amp;nbsp;s bila iza pobjednice [[Tiril Eckhoff|Tiril Eckhoff]], koja je utrku završila s jednim promašajem. U štafetnim utrkama joj je najbolji joj je rezultat treće mjesto u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2025/2026.|SK 2025/26.]] u [[Švedska|švedskom]] [[Östersund]]u 29. novembra 2025. s [[Lucie Charvátová|Lucie Charvátovom]], [[Tereza Voborníková|Terezom Voborníkovom]] i [[Markéta Davidová|Markétom Davidovom]], kada su sa zaostatkom od 30.8&amp;nbsp;s bili sporiji od pobjedničke francuske štafete u sastavu: [[Jeanne Richard]], [[Oceane Michelon]], [[Justine Braisaz-Bouchet]] i [[Lou Jeanmonnot]].

== Privatni život ==

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Biatlon portal}}
* {{Commonscat-inline|Jessica Jislová}}
* {{Sport365|958}}

{{DEFAULTSORT:Jislová, Jessica}}
[[Kategorija:Rođeni 1994.]]
[[Kategorija:Biografije, Jablonec nad Nisou]]
[[Kategorija:Češki biatlonci]]
[[Kategorija:Češki olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2018.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2022.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2026.]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Aktivni biatlonci]]</text>
      <sha1>a8cz6j1ezona7tj341wo3lvxonnmpe2</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3820372</id>
      <parentid>3820371</parentid>
      <timestamp>2026-03-27T15:52:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3820372</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13471" sha1="j8fairh7vg9n8fj9yigt90yynpsical" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Jessica Jislová
| slika                = Jislová_–_Biathlon_2023_Nove_Mesto_4591.jpg
| opis_slike           = 
| puno_ime             = 
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Češka}}
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja i godine|1994|07|28}} 
| mjesto_rođenja       = [[Jablonec nad Nisou]]
| država_rođenja       = Češka
| datum_smrti          = 
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         = 
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 169
| težina               = 60
| supružnik            = 
| prazna_oznaka1       = 
| prazni_podaci1       = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = [[SKP Kornspitz Jablonec]]
| trener               = [[Lukáš Dostál]], [[Jakub Procházka]]
| skije                = 
| puška                = 
| prazna_oznaka2       = 
| prazni_podaci2       = 
| prazna_oznaka3       = 
| prazni_podaci3       = 
| status               = aktivna
| kraj_karijere        = 
| prvi_OI              = 
| nastup_OI            = '''3''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|2018]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|2022]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|2026.]])
| medalje_OI           = '''1'''
| zlato_OI             = 0
| prvi_SP              = 
| nastup_SP            = '''3''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016.|2016]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017.|2017]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|2019]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|2020]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|2021]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|2023]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|2025]].)
| medalje_SP           = '''1'''
| zlato_SP             = 0
| prvi_SK              = 
| nastup_SK            =  ([[Svjetski kup u biatlonu 2013/2024.|2013/14.]])
| pobjede_SK           = 0
| pobjede SK štafeta   = 0
| plasman_SK           = {{plainlist| 
* '''17.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]])
* {{Tooltip|Poj.|Pojedinačno}}: '''13.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|2023/24.]])
* {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''16.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]])
* {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''14.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]])
* {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''16.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]])
}}
| pobjede_u_dis        = 
| nastup_EK            = [[IBU kup 2013/2014.|2013/14.]]
| pobjede_EK_štafeta   = 
| pobjede_EK           = '''0'''
| plasman_EK           = '''19''' ([[IBU kup 2015/2016.|2015/16.]])
| pobjede_u_dis_EK     = 
| naziv_medalja        = 
| medalje              =
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|SP 2025.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – štafeta (mješovito)|štafeta mj.]]}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 1 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 1 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 26. 3. 2026
}}

'''Jessica Jislová''', rođena 28. jula 1994. u [[Jablonec nad Nisou|Jabloncu nad Nisou]] je [[češka]] [[biatlon]]ka.&lt;ref&gt;{{cite web | url =https://www.olympics.com/en/milano-cortina-2026/results/athlete-details/42988 | title = Jessica Jislová| authorlink = | last = | first = | date = | website =www.olympics.com | publisher = | access-date =21. 2. 2026 | language = en}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
{{sekcija}}

=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ|Mješovita štafeta}} 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2018}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – 15 km|72]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – 7,5 km|23]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – potjera (žene)|23]] 
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – štafeta (žene)|12]] 
| 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2022}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 15 km|27]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 7,5 km|31]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – potjera (žene)|35]] 
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – štafeta (žene)|8]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – štafeta (mješovito)|12]]
|-

|align=left | {{NaziviOI|Z|2026}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – 15 km|51]] 
| 
|  
|  
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – štafeta (žene)|5]] 
|   
|}
Jislová je tri puta nastupila na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Zimskim olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|ZOI 2018]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|ZOI 2022.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|ZOI 2026]], ali nije osvajala medalje. U pojedinačnoj konkurenciji najbolji su joj rezultati dva 23-a mjesta: na ZOI 2018. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – 7,5 km|utrci na 7,5&amp;nbsp;km]], kada je s jednim promašajem i zaostatkom od 1:22.9&amp;nbsp;min bila sporija od pobjednice, [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|Njemice]] [[Laura Dahlmeier|Laure Dahlmeier]], koja je završila utrku bez promašaja; te dan kasnije u utrci [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – potjera (žene)|potjere]], kada je s tri promašaja i zaostatkom 2:49.0&amp;nbsp;min bila sporija od pobjednice [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|Njemice]] [[Laura Dahlmeier|Laure Dahlmeier]], koja je završila utrku s jednim promašajem. U štafetnim utrkama najnolji rezulta joj je peto mjesto na ZOI 2026. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Tereza Voborníková|Terezom Voborníkovom]], [[Lucie Charvátová|Lucie Charvátovom]] i [[Tereza Vinklárková|Terezom Vinklárkovom]], kada su sa zaostatkom od 2:07.5&amp;nbsp;min bili sporiji od pobjedničke [[Francuska na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|francuske]] štafete u sastavu: [[Camille Bened]], [[Océane Michelon]], [[Lou Jeanmonnot]] i [[Julia Simon (biatlonka)|Julia Simon]]. 

=== Svjetska prvenstva ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} !! {{Tooltip|PŠ.|Pojedinačna štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2016}}
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – 7,5 km|41]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – potjera (žene)|48]]
|
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – štafeta (žene)|6]]  
|   
|  
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2017}}
| 
| 
| 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – štafeta (žene)|4]]  
|   
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2019}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – 15 km|55]] 
| 
| 
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – štafeta (žene)|15]]  
|   
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2020}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 15 km|70]] 
| 
| 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – štafeta (žene)|4]]  
|   
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2021}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 15 km|64]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 7,5 km|71]]
| 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (žene)|10]]  
|   
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – pojedinačna štafeta (mješovito)|16]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2024}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – 15 km|12]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – 7,5 km|48]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – potjera (žene)|42]]
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – štafeta (žene)|7]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – štafeta (mješovito)|16]]   
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2025}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – 15 km|36]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – 7,5 km|54]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – potjera (žene)|42]]
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – štafeta (žene)|12]]  
| style=&quot;background:#dce5e5;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 –  štafeta (mješovito)|2]]    
|  
|}
Jessica Jislová je nastupila na sedam [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskih prvenstava]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016.|SP 2016.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|SP 2025.]] Osvojila je jednu medalju na SP 2025. u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 –  štafeta (mješovito)|mješovitoj štafeti]] s [[Tereza Voborníková|Terezom Voborníkovom]], [[Vítězslav Hornig|Vítězslavom Hornigom]] i [[Michal Krčmář|Michalom Krčmářom]], kada su s 1:13.8&amp;nbsp;min zaostatka bila sporiji od francuske štafete u sastavu: [[Julia Simon (biatlonka)|Julia Simon]], [[Lou Jeanmonnot]], [[Éric Perrot]] i [[Émilien Jacquelin]]. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji joj je 12-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024.|SP 2024.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – 15 km|utrci na 15&amp;nbsp;]], kada je s jednim promašajem i 3:01.0&amp;nbsp;min zaostatka bila sporija od pobjednice [[Lisa Vittozzi)|Lise Vittozzi]]. U štafetnim utrkama najbolji su joj rezultati bila dva četvrta mjesta: na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017.|SP 2017.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Eva Puskarčíková|Evom Puskarčíkovom]], [[Veronika Vítková|Veronikom Vítkovom]] i [[Gabriela Koukalová|Gabrielom Koukalovom]], kada su za zaostatkom od 14.0&amp;nbsp;s bili sporija od njemačke štafete u sastavu: [[Vanessa Hinz]], [[Maren Hammerschmidt]], [[Franziska Hildebrand]] i [[Laura Dahlmeier]]; te na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|SP 2020.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Eva Puskarčíková|Evom Puskarčíkovom]], [[Markéta Davidová|Markétom Davidovom]] i [[Lucie Charvátová|Lucie Charvátovom]], kada su za zaostatkom od 31.1&amp;nbsp;s bili sporija od norveške štafete u sastavu: [[Synnøve Solemdal]], [[Ingrid Landmark Tandrevold]], [[Tiril Eckhoff]] i [[Marte Olsbu Røiseland]]. 

=== Svjetski kup ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:left; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
!colspan=&quot;15&quot; | Plasman u Svjetskom kupu 
|-
! [[Svjetski kup u biatlonu 2013/2014.|2013/14.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2014/2015.|2014/15.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016.|2015/16.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2017/2018.|2017/18.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2018/2019.|2018/19.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]] !!  [[Svjetski kup u biatlonu 2022/2023.|2022/23.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|2023/24.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2024/2025.|2024/25.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2025/2026.|2025/26.]]         
|-
| || ||92|| ||59||90||65||68||17||36||26||36||89
|}
Prvi nastup u takmičenjima [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskog kupa u biatlonu]] Jislová je imala u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2013/2014.|SK 2013/14.]] u [[Njemačka|njemačkom]] [[Oberhof]] 3. januara 2014, kada je u utrci na 7,5&amp;nbsp;km osvojila 81-o mjesto, s tri promašaja i zaostatkom od 4:52.8&amp;nbsp;min bila sporija od pobjednice bjeloruske biatlonke [[Darja Domračeva|Darje Domračeve]]. Najbolji rezultati u pojedinačnoj konkurenciji joj je šesto mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|sezoni SK 2021/22]], 18. marta 2022. u utrci na 7,5&amp;nbsp;km u [[Holmenkollen]]u, kada je bez promašaja i zaostatkom od 54.2&amp;nbsp;s bila iza pobjednice [[Tiril Eckhoff|Tiril Eckhoff]], koja je utrku završila s jednim promašajem. U štafetnim utrkama joj je najbolji joj je rezultat treće mjesto u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2025/2026.|SK 2025/26.]] u [[Švedska|švedskom]] [[Östersund]]u 29. novembra 2025. s [[Lucie Charvátová|Lucie Charvátovom]], [[Tereza Voborníková|Terezom Voborníkovom]] i [[Markéta Davidová|Markétom Davidovom]], kada su sa zaostatkom od 30.8&amp;nbsp;s bili sporiji od pobjedničke francuske štafete u sastavu: [[Jeanne Richard]], [[Oceane Michelon]], [[Justine Braisaz-Bouchet]] i [[Lou Jeanmonnot]].

== Privatni život ==

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Biatlon portal}}
* {{Commonscat-inline|Jessica Jislová}}
* {{Sport365|958}}

{{DEFAULTSORT:Jislová, Jessica}}
[[Kategorija:Rođeni 1994.]]
[[Kategorija:Biografije, Jablonec nad Nisou]]
[[Kategorija:Češki biatlonci]]
[[Kategorija:Češki olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2018.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2022.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2026.]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Aktivni biatlonci]]</text>
      <sha1>j8fairh7vg9n8fj9yigt90yynpsical</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3820373</id>
      <parentid>3820372</parentid>
      <timestamp>2026-03-27T15:53:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3820373</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13471" sha1="2zhynvb40h62s1s1ylrw7vgv140p10t" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Jessica Jislová
| slika                = Jislová_–_Biathlon_2023_Nove_Mesto_4591.jpg
| opis_slike           = 
| puno_ime             = 
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Češka}}
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja i godine|1994|07|28}} 
| mjesto_rođenja       = [[Jablonec nad Nisou]]
| država_rođenja       = Češka
| datum_smrti          = 
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         = 
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 169
| težina               = 60
| supružnik            = 
| prazna_oznaka1       = 
| prazni_podaci1       = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = [[SKP Kornspitz Jablonec]]
| trener               = [[Lukáš Dostál]], [[Jakub Procházka]]
| skije                = 
| puška                = 
| prazna_oznaka2       = 
| prazni_podaci2       = 
| prazna_oznaka3       = 
| prazni_podaci3       = 
| status               = aktivna
| kraj_karijere        = 
| prvi_OI              = 
| nastup_OI            = '''3''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|2018]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|2022]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|2026.]])
| medalje_OI           = '''1'''
| zlato_OI             = 0
| prvi_SP              = 
| nastup_SP            = '''7''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016.|2016]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017.|2017]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|2019]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|2020]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|2021]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|2023]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|2025]].)
| medalje_SP           = '''1'''
| zlato_SP             = 0
| prvi_SK              = 
| nastup_SK            =  ([[Svjetski kup u biatlonu 2013/2024.|2013/14.]])
| pobjede_SK           = 0
| pobjede SK štafeta   = 0
| plasman_SK           = {{plainlist| 
* '''17.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]])
* {{Tooltip|Poj.|Pojedinačno}}: '''13.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|2023/24.]])
* {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''16.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]])
* {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''14.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]])
* {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''16.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]])
}}
| pobjede_u_dis        = 
| nastup_EK            = [[IBU kup 2013/2014.|2013/14.]]
| pobjede_EK_štafeta   = 
| pobjede_EK           = '''0'''
| plasman_EK           = '''19''' ([[IBU kup 2015/2016.|2015/16.]])
| pobjede_u_dis_EK     = 
| naziv_medalja        = 
| medalje              =
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|SP 2025.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – štafeta (mješovito)|štafeta mj.]]}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 1 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 1 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 26. 3. 2026
}}

'''Jessica Jislová''', rođena 28. jula 1994. u [[Jablonec nad Nisou|Jabloncu nad Nisou]] je [[češka]] [[biatlon]]ka.&lt;ref&gt;{{cite web | url =https://www.olympics.com/en/milano-cortina-2026/results/athlete-details/42988 | title = Jessica Jislová| authorlink = | last = | first = | date = | website =www.olympics.com | publisher = | access-date =21. 2. 2026 | language = en}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
{{sekcija}}

=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ|Mješovita štafeta}} 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2018}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – 15 km|72]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – 7,5 km|23]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – potjera (žene)|23]] 
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – štafeta (žene)|12]] 
| 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2022}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 15 km|27]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 7,5 km|31]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – potjera (žene)|35]] 
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – štafeta (žene)|8]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – štafeta (mješovito)|12]]
|-

|align=left | {{NaziviOI|Z|2026}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – 15 km|51]] 
| 
|  
|  
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – štafeta (žene)|5]] 
|   
|}
Jislová je tri puta nastupila na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Zimskim olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|ZOI 2018]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|ZOI 2022.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|ZOI 2026]], ali nije osvajala medalje. U pojedinačnoj konkurenciji najbolji su joj rezultati dva 23-a mjesta: na ZOI 2018. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – 7,5 km|utrci na 7,5&amp;nbsp;km]], kada je s jednim promašajem i zaostatkom od 1:22.9&amp;nbsp;min bila sporija od pobjednice, [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|Njemice]] [[Laura Dahlmeier|Laure Dahlmeier]], koja je završila utrku bez promašaja; te dan kasnije u utrci [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – potjera (žene)|potjere]], kada je s tri promašaja i zaostatkom 2:49.0&amp;nbsp;min bila sporija od pobjednice [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|Njemice]] [[Laura Dahlmeier|Laure Dahlmeier]], koja je završila utrku s jednim promašajem. U štafetnim utrkama najnolji rezulta joj je peto mjesto na ZOI 2026. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Tereza Voborníková|Terezom Voborníkovom]], [[Lucie Charvátová|Lucie Charvátovom]] i [[Tereza Vinklárková|Terezom Vinklárkovom]], kada su sa zaostatkom od 2:07.5&amp;nbsp;min bili sporiji od pobjedničke [[Francuska na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|francuske]] štafete u sastavu: [[Camille Bened]], [[Océane Michelon]], [[Lou Jeanmonnot]] i [[Julia Simon (biatlonka)|Julia Simon]]. 

=== Svjetska prvenstva ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} !! {{Tooltip|PŠ.|Pojedinačna štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2016}}
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – 7,5 km|41]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – potjera (žene)|48]]
|
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – štafeta (žene)|6]]  
|   
|  
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2017}}
| 
| 
| 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – štafeta (žene)|4]]  
|   
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2019}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – 15 km|55]] 
| 
| 
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – štafeta (žene)|15]]  
|   
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2020}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 15 km|70]] 
| 
| 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – štafeta (žene)|4]]  
|   
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2021}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 15 km|64]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 7,5 km|71]]
| 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (žene)|10]]  
|   
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – pojedinačna štafeta (mješovito)|16]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2024}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – 15 km|12]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – 7,5 km|48]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – potjera (žene)|42]]
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – štafeta (žene)|7]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – štafeta (mješovito)|16]]   
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2025}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – 15 km|36]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – 7,5 km|54]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – potjera (žene)|42]]
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – štafeta (žene)|12]]  
| style=&quot;background:#dce5e5;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 –  štafeta (mješovito)|2]]    
|  
|}
Jessica Jislová je nastupila na sedam [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskih prvenstava]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016.|SP 2016.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|SP 2025.]] Osvojila je jednu medalju na SP 2025. u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 –  štafeta (mješovito)|mješovitoj štafeti]] s [[Tereza Voborníková|Terezom Voborníkovom]], [[Vítězslav Hornig|Vítězslavom Hornigom]] i [[Michal Krčmář|Michalom Krčmářom]], kada su s 1:13.8&amp;nbsp;min zaostatka bila sporiji od francuske štafete u sastavu: [[Julia Simon (biatlonka)|Julia Simon]], [[Lou Jeanmonnot]], [[Éric Perrot]] i [[Émilien Jacquelin]]. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji joj je 12-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024.|SP 2024.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – 15 km|utrci na 15&amp;nbsp;]], kada je s jednim promašajem i 3:01.0&amp;nbsp;min zaostatka bila sporija od pobjednice [[Lisa Vittozzi)|Lise Vittozzi]]. U štafetnim utrkama najbolji su joj rezultati bila dva četvrta mjesta: na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017.|SP 2017.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Eva Puskarčíková|Evom Puskarčíkovom]], [[Veronika Vítková|Veronikom Vítkovom]] i [[Gabriela Koukalová|Gabrielom Koukalovom]], kada su za zaostatkom od 14.0&amp;nbsp;s bili sporija od njemačke štafete u sastavu: [[Vanessa Hinz]], [[Maren Hammerschmidt]], [[Franziska Hildebrand]] i [[Laura Dahlmeier]]; te na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|SP 2020.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Eva Puskarčíková|Evom Puskarčíkovom]], [[Markéta Davidová|Markétom Davidovom]] i [[Lucie Charvátová|Lucie Charvátovom]], kada su za zaostatkom od 31.1&amp;nbsp;s bili sporija od norveške štafete u sastavu: [[Synnøve Solemdal]], [[Ingrid Landmark Tandrevold]], [[Tiril Eckhoff]] i [[Marte Olsbu Røiseland]]. 

=== Svjetski kup ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:left; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
!colspan=&quot;15&quot; | Plasman u Svjetskom kupu 
|-
! [[Svjetski kup u biatlonu 2013/2014.|2013/14.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2014/2015.|2014/15.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016.|2015/16.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2017/2018.|2017/18.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2018/2019.|2018/19.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]] !!  [[Svjetski kup u biatlonu 2022/2023.|2022/23.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|2023/24.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2024/2025.|2024/25.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2025/2026.|2025/26.]]         
|-
| || ||92|| ||59||90||65||68||17||36||26||36||89
|}
Prvi nastup u takmičenjima [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskog kupa u biatlonu]] Jislová je imala u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2013/2014.|SK 2013/14.]] u [[Njemačka|njemačkom]] [[Oberhof]] 3. januara 2014, kada je u utrci na 7,5&amp;nbsp;km osvojila 81-o mjesto, s tri promašaja i zaostatkom od 4:52.8&amp;nbsp;min bila sporija od pobjednice bjeloruske biatlonke [[Darja Domračeva|Darje Domračeve]]. Najbolji rezultati u pojedinačnoj konkurenciji joj je šesto mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|sezoni SK 2021/22]], 18. marta 2022. u utrci na 7,5&amp;nbsp;km u [[Holmenkollen]]u, kada je bez promašaja i zaostatkom od 54.2&amp;nbsp;s bila iza pobjednice [[Tiril Eckhoff|Tiril Eckhoff]], koja je utrku završila s jednim promašajem. U štafetnim utrkama joj je najbolji joj je rezultat treće mjesto u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2025/2026.|SK 2025/26.]] u [[Švedska|švedskom]] [[Östersund]]u 29. novembra 2025. s [[Lucie Charvátová|Lucie Charvátovom]], [[Tereza Voborníková|Terezom Voborníkovom]] i [[Markéta Davidová|Markétom Davidovom]], kada su sa zaostatkom od 30.8&amp;nbsp;s bili sporiji od pobjedničke francuske štafete u sastavu: [[Jeanne Richard]], [[Oceane Michelon]], [[Justine Braisaz-Bouchet]] i [[Lou Jeanmonnot]].

== Privatni život ==

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Biatlon portal}}
* {{Commonscat-inline|Jessica Jislová}}
* {{Sport365|958}}

{{DEFAULTSORT:Jislová, Jessica}}
[[Kategorija:Rođeni 1994.]]
[[Kategorija:Biografije, Jablonec nad Nisou]]
[[Kategorija:Češki biatlonci]]
[[Kategorija:Češki olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2018.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2022.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2026.]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Aktivni biatlonci]]</text>
      <sha1>2zhynvb40h62s1s1ylrw7vgv140p10t</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3820374</id>
      <parentid>3820373</parentid>
      <timestamp>2026-03-27T15:55:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3820374</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13471" sha1="clc04b23lbvjedfy3f07dgserq2avgm" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Jessica Jislová
| slika                = Jislová_–_Biathlon_2023_Nove_Mesto_4591.jpg
| opis_slike           = 
| puno_ime             = 
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Češka}}
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja i godine|1994|07|28}} 
| mjesto_rođenja       = [[Jablonec nad Nisou]]
| država_rođenja       = Češka
| datum_smrti          = 
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         = 
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 169
| težina               = 60
| supružnik            = 
| prazna_oznaka1       = 
| prazni_podaci1       = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = [[SKP Kornspitz Jablonec]]
| trener               = [[Lukáš Dostál]], [[Jakub Procházka]]
| skije                = 
| puška                = 
| prazna_oznaka2       = 
| prazni_podaci2       = 
| prazna_oznaka3       = 
| prazni_podaci3       = 
| status               = aktivna
| kraj_karijere        = 
| prvi_OI              = 
| nastup_OI            = '''3''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|2018]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|2022]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|2026.]])
| medalje_OI           = '''1'''
| zlato_OI             = 0
| prvi_SP              = 
| nastup_SP            = '''7''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016.|2016]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017.|2017]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|2019]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|2020]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|2021]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|2023]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|2025]].)
| medalje_SP           = '''1'''
| zlato_SP             = 0
| prvi_SK              = 
| nastup_SK            =  ([[Svjetski kup u biatlonu 2013/2024.|2013/14.]])
| pobjede_SK           = 0
| pobjede SK štafeta   = 0
| plasman_SK           = {{plainlist| 
* '''17.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]])
* {{Tooltip|Poj.|Pojedinačno}}: '''13.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|2023/24.]])
* {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''16.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]])
* {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''14.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]])
* {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''16.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]])
}}
| pobjede_u_dis        = 
| nastup_EK            = [[IBU kup 2013/2014.|2013/14.]]
| pobjede_EK_štafeta   = 
| pobjede_EK           = '''0'''
| plasman_EK           = '''19''' ([[IBU kup 2015/2016.|2015/16.]])
| pobjede_u_dis_EK     = 
| naziv_medalja        = 
| medalje              =
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|SP 2025.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – štafeta (mješovito)|štafeta mj.]]}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 1 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 27. 3. 2026
}}

'''Jessica Jislová''', rođena 28. jula 1994. u [[Jablonec nad Nisou|Jabloncu nad Nisou]] je [[češka]] [[biatlon]]ka.&lt;ref&gt;{{cite web | url =https://www.olympics.com/en/milano-cortina-2026/results/athlete-details/42988 | title = Jessica Jislová| authorlink = | last = | first = | date = | website =www.olympics.com | publisher = | access-date =21. 2. 2026 | language = en}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
{{sekcija}}

=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ|Mješovita štafeta}} 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2018}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – 15 km|72]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – 7,5 km|23]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – potjera (žene)|23]] 
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – štafeta (žene)|12]] 
| 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2022}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 15 km|27]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 7,5 km|31]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – potjera (žene)|35]] 
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – štafeta (žene)|8]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – štafeta (mješovito)|12]]
|-

|align=left | {{NaziviOI|Z|2026}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – 15 km|51]] 
| 
|  
|  
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – štafeta (žene)|5]] 
|   
|}
Jislová je tri puta nastupila na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Zimskim olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|ZOI 2018]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|ZOI 2022.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|ZOI 2026]], ali nije osvajala medalje. U pojedinačnoj konkurenciji najbolji su joj rezultati dva 23-a mjesta: na ZOI 2018. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – 7,5 km|utrci na 7,5&amp;nbsp;km]], kada je s jednim promašajem i zaostatkom od 1:22.9&amp;nbsp;min bila sporija od pobjednice, [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|Njemice]] [[Laura Dahlmeier|Laure Dahlmeier]], koja je završila utrku bez promašaja; te dan kasnije u utrci [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – potjera (žene)|potjere]], kada je s tri promašaja i zaostatkom 2:49.0&amp;nbsp;min bila sporija od pobjednice [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|Njemice]] [[Laura Dahlmeier|Laure Dahlmeier]], koja je završila utrku s jednim promašajem. U štafetnim utrkama najnolji rezulta joj je peto mjesto na ZOI 2026. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Tereza Voborníková|Terezom Voborníkovom]], [[Lucie Charvátová|Lucie Charvátovom]] i [[Tereza Vinklárková|Terezom Vinklárkovom]], kada su sa zaostatkom od 2:07.5&amp;nbsp;min bili sporiji od pobjedničke [[Francuska na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|francuske]] štafete u sastavu: [[Camille Bened]], [[Océane Michelon]], [[Lou Jeanmonnot]] i [[Julia Simon (biatlonka)|Julia Simon]]. 

=== Svjetska prvenstva ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} !! {{Tooltip|PŠ.|Pojedinačna štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2016}}
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – 7,5 km|41]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – potjera (žene)|48]]
|
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – štafeta (žene)|6]]  
|   
|  
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2017}}
| 
| 
| 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – štafeta (žene)|4]]  
|   
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2019}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – 15 km|55]] 
| 
| 
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – štafeta (žene)|15]]  
|   
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2020}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 15 km|70]] 
| 
| 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – štafeta (žene)|4]]  
|   
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2021}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 15 km|64]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 7,5 km|71]]
| 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (žene)|10]]  
|   
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – pojedinačna štafeta (mješovito)|16]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2024}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – 15 km|12]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – 7,5 km|48]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – potjera (žene)|42]]
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – štafeta (žene)|7]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – štafeta (mješovito)|16]]   
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2025}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – 15 km|36]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – 7,5 km|54]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – potjera (žene)|42]]
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – štafeta (žene)|12]]  
| style=&quot;background:#dce5e5;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 –  štafeta (mješovito)|2]]    
|  
|}
Jessica Jislová je nastupila na sedam [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskih prvenstava]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016.|SP 2016.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|SP 2025.]] Osvojila je jednu medalju na SP 2025. u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 –  štafeta (mješovito)|mješovitoj štafeti]] s [[Tereza Voborníková|Terezom Voborníkovom]], [[Vítězslav Hornig|Vítězslavom Hornigom]] i [[Michal Krčmář|Michalom Krčmářom]], kada su s 1:13.8&amp;nbsp;min zaostatka bila sporiji od francuske štafete u sastavu: [[Julia Simon (biatlonka)|Julia Simon]], [[Lou Jeanmonnot]], [[Éric Perrot]] i [[Émilien Jacquelin]]. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji joj je 12-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024.|SP 2024.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – 15 km|utrci na 15&amp;nbsp;]], kada je s jednim promašajem i 3:01.0&amp;nbsp;min zaostatka bila sporija od pobjednice [[Lisa Vittozzi)|Lise Vittozzi]]. U štafetnim utrkama najbolji su joj rezultati bila dva četvrta mjesta: na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017.|SP 2017.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Eva Puskarčíková|Evom Puskarčíkovom]], [[Veronika Vítková|Veronikom Vítkovom]] i [[Gabriela Koukalová|Gabrielom Koukalovom]], kada su za zaostatkom od 14.0&amp;nbsp;s bili sporija od njemačke štafete u sastavu: [[Vanessa Hinz]], [[Maren Hammerschmidt]], [[Franziska Hildebrand]] i [[Laura Dahlmeier]]; te na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|SP 2020.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Eva Puskarčíková|Evom Puskarčíkovom]], [[Markéta Davidová|Markétom Davidovom]] i [[Lucie Charvátová|Lucie Charvátovom]], kada su za zaostatkom od 31.1&amp;nbsp;s bili sporija od norveške štafete u sastavu: [[Synnøve Solemdal]], [[Ingrid Landmark Tandrevold]], [[Tiril Eckhoff]] i [[Marte Olsbu Røiseland]]. 

=== Svjetski kup ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:left; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
!colspan=&quot;15&quot; | Plasman u Svjetskom kupu 
|-
! [[Svjetski kup u biatlonu 2013/2014.|2013/14.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2014/2015.|2014/15.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016.|2015/16.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2017/2018.|2017/18.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2018/2019.|2018/19.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]] !!  [[Svjetski kup u biatlonu 2022/2023.|2022/23.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|2023/24.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2024/2025.|2024/25.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2025/2026.|2025/26.]]         
|-
| || ||92|| ||59||90||65||68||17||36||26||36||89
|}
Prvi nastup u takmičenjima [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskog kupa u biatlonu]] Jislová je imala u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2013/2014.|SK 2013/14.]] u [[Njemačka|njemačkom]] [[Oberhof]] 3. januara 2014, kada je u utrci na 7,5&amp;nbsp;km osvojila 81-o mjesto, s tri promašaja i zaostatkom od 4:52.8&amp;nbsp;min bila sporija od pobjednice bjeloruske biatlonke [[Darja Domračeva|Darje Domračeve]]. Najbolji rezultati u pojedinačnoj konkurenciji joj je šesto mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|sezoni SK 2021/22]], 18. marta 2022. u utrci na 7,5&amp;nbsp;km u [[Holmenkollen]]u, kada je bez promašaja i zaostatkom od 54.2&amp;nbsp;s bila iza pobjednice [[Tiril Eckhoff|Tiril Eckhoff]], koja je utrku završila s jednim promašajem. U štafetnim utrkama joj je najbolji joj je rezultat treće mjesto u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2025/2026.|SK 2025/26.]] u [[Švedska|švedskom]] [[Östersund]]u 29. novembra 2025. s [[Lucie Charvátová|Lucie Charvátovom]], [[Tereza Voborníková|Terezom Voborníkovom]] i [[Markéta Davidová|Markétom Davidovom]], kada su sa zaostatkom od 30.8&amp;nbsp;s bili sporiji od pobjedničke francuske štafete u sastavu: [[Jeanne Richard]], [[Oceane Michelon]], [[Justine Braisaz-Bouchet]] i [[Lou Jeanmonnot]].

== Privatni život ==

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Biatlon portal}}
* {{Commonscat-inline|Jessica Jislová}}
* {{Sport365|958}}

{{DEFAULTSORT:Jislová, Jessica}}
[[Kategorija:Rođeni 1994.]]
[[Kategorija:Biografije, Jablonec nad Nisou]]
[[Kategorija:Češki biatlonci]]
[[Kategorija:Češki olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2018.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2022.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2026.]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Aktivni biatlonci]]</text>
      <sha1>clc04b23lbvjedfy3f07dgserq2avgm</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3820378</id>
      <parentid>3820374</parentid>
      <timestamp>2026-03-27T16:08:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Svjetska prvenstva */</comment>
      <origin>3820378</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13479" sha1="jvkyzqc3qo1hqpmltutkqbh44gqvtzu" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Jessica Jislová
| slika                = Jislová_–_Biathlon_2023_Nove_Mesto_4591.jpg
| opis_slike           = 
| puno_ime             = 
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Češka}}
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja i godine|1994|07|28}} 
| mjesto_rođenja       = [[Jablonec nad Nisou]]
| država_rođenja       = Češka
| datum_smrti          = 
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         = 
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 169
| težina               = 60
| supružnik            = 
| prazna_oznaka1       = 
| prazni_podaci1       = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = [[SKP Kornspitz Jablonec]]
| trener               = [[Lukáš Dostál]], [[Jakub Procházka]]
| skije                = 
| puška                = 
| prazna_oznaka2       = 
| prazni_podaci2       = 
| prazna_oznaka3       = 
| prazni_podaci3       = 
| status               = aktivna
| kraj_karijere        = 
| prvi_OI              = 
| nastup_OI            = '''3''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|2018]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|2022]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|2026.]])
| medalje_OI           = '''1'''
| zlato_OI             = 0
| prvi_SP              = 
| nastup_SP            = '''7''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016.|2016]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017.|2017]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|2019]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|2020]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|2021]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|2023]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|2025]].)
| medalje_SP           = '''1'''
| zlato_SP             = 0
| prvi_SK              = 
| nastup_SK            =  ([[Svjetski kup u biatlonu 2013/2024.|2013/14.]])
| pobjede_SK           = 0
| pobjede SK štafeta   = 0
| plasman_SK           = {{plainlist| 
* '''17.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]])
* {{Tooltip|Poj.|Pojedinačno}}: '''13.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|2023/24.]])
* {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''16.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]])
* {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''14.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]])
* {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''16.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]])
}}
| pobjede_u_dis        = 
| nastup_EK            = [[IBU kup 2013/2014.|2013/14.]]
| pobjede_EK_štafeta   = 
| pobjede_EK           = '''0'''
| plasman_EK           = '''19''' ([[IBU kup 2015/2016.|2015/16.]])
| pobjede_u_dis_EK     = 
| naziv_medalja        = 
| medalje              =
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|SP 2025.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – štafeta (mješovito)|štafeta mj.]]}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 1 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 27. 3. 2026
}}

'''Jessica Jislová''', rođena 28. jula 1994. u [[Jablonec nad Nisou|Jabloncu nad Nisou]] je [[češka]] [[biatlon]]ka.&lt;ref&gt;{{cite web | url =https://www.olympics.com/en/milano-cortina-2026/results/athlete-details/42988 | title = Jessica Jislová| authorlink = | last = | first = | date = | website =www.olympics.com | publisher = | access-date =21. 2. 2026 | language = en}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
{{sekcija}}

=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ|Mješovita štafeta}} 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2018}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – 15 km|72]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – 7,5 km|23]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – potjera (žene)|23]] 
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – štafeta (žene)|12]] 
| 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2022}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 15 km|27]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 7,5 km|31]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – potjera (žene)|35]] 
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – štafeta (žene)|8]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – štafeta (mješovito)|12]]
|-

|align=left | {{NaziviOI|Z|2026}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – 15 km|51]] 
| 
|  
|  
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – štafeta (žene)|5]] 
|   
|}
Jislová je tri puta nastupila na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Zimskim olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|ZOI 2018]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|ZOI 2022.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|ZOI 2026]], ali nije osvajala medalje. U pojedinačnoj konkurenciji najbolji su joj rezultati dva 23-a mjesta: na ZOI 2018. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – 7,5 km|utrci na 7,5&amp;nbsp;km]], kada je s jednim promašajem i zaostatkom od 1:22.9&amp;nbsp;min bila sporija od pobjednice, [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|Njemice]] [[Laura Dahlmeier|Laure Dahlmeier]], koja je završila utrku bez promašaja; te dan kasnije u utrci [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – potjera (žene)|potjere]], kada je s tri promašaja i zaostatkom 2:49.0&amp;nbsp;min bila sporija od pobjednice [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|Njemice]] [[Laura Dahlmeier|Laure Dahlmeier]], koja je završila utrku s jednim promašajem. U štafetnim utrkama najnolji rezulta joj je peto mjesto na ZOI 2026. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Tereza Voborníková|Terezom Voborníkovom]], [[Lucie Charvátová|Lucie Charvátovom]] i [[Tereza Vinklárková|Terezom Vinklárkovom]], kada su sa zaostatkom od 2:07.5&amp;nbsp;min bili sporiji od pobjedničke [[Francuska na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|francuske]] štafete u sastavu: [[Camille Bened]], [[Océane Michelon]], [[Lou Jeanmonnot]] i [[Julia Simon (biatlonka)|Julia Simon]]. 

=== Svjetska prvenstva ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} !! {{Tooltip|PŠ.|Pojedinačna štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2016}}
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – 7,5 km|41]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – potjera (žene)|48]]
|
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – štafeta (žene)|6]]  
|   
|  
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2017}}
| 
| 
| 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – štafeta (žene)|4]]  
|   
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2019}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – 15 km|55]] 
| 
| 
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – štafeta (žene)|15]]  
|   
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2020}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 15 km|70]] 
| 
| 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – štafeta (žene)|4]]  
|   
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2021}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 15 km|64]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 7,5 km|71]]
| 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (žene)|10]]  
|   
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – pojedinačna štafeta (mješovito)|16]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2024}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – 15 km|12]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – 7,5 km|48]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – potjera (žene)|42]]
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – štafeta (žene)|7]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – štafeta (mješovito)|16]]   
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2025}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – 15 km|36]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – 7,5 km|54]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – potjera (žene)|42]]
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – štafeta (žene)|12]]  
| style=&quot;background:#dce5e5;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 –  štafeta (mješovito)|2]]    
|  
|}
Jessica Jislová je nastupila na sedam [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskih prvenstava]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016.|SP 2016.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|SP 2025.]] Osvojila je jednu srebrnu medalju na SP 2025. u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 –  štafeta (mješovito)|mješovitoj štafeti]] s [[Tereza Voborníková|Terezom Voborníkovom]], [[Vítězslav Hornig|Vítězslavom Hornigom]] i [[Michal Krčmář|Michalom Krčmářom]], kada su s 1:13.8&amp;nbsp;min zaostatka bila sporiji od francuske štafete u sastavu: [[Julia Simon (biatlonka)|Julia Simon]], [[Lou Jeanmonnot]], [[Éric Perrot]] i [[Émilien Jacquelin]]. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji joj je 12-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024.|SP 2024.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – 15 km|utrci na 15&amp;nbsp;]], kada je s jednim promašajem i 3:01.0&amp;nbsp;min zaostatka bila sporija od pobjednice [[Lisa Vittozzi)|Lise Vittozzi]]. U štafetnim utrkama najbolji su joj rezultati bila dva četvrta mjesta: na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017.|SP 2017.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Eva Puskarčíková|Evom Puskarčíkovom]], [[Veronika Vítková|Veronikom Vítkovom]] i [[Gabriela Koukalová|Gabrielom Koukalovom]], kada su za zaostatkom od 14.0&amp;nbsp;s bili sporija od njemačke štafete u sastavu: [[Vanessa Hinz]], [[Maren Hammerschmidt]], [[Franziska Hildebrand]] i [[Laura Dahlmeier]]; te na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|SP 2020.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Eva Puskarčíková|Evom Puskarčíkovom]], [[Markéta Davidová|Markétom Davidovom]] i [[Lucie Charvátová|Lucie Charvátovom]], kada su za zaostatkom od 31.1&amp;nbsp;s bili sporija od norveške štafete u sastavu: [[Synnøve Solemdal]], [[Ingrid Landmark Tandrevold]], [[Tiril Eckhoff]] i [[Marte Olsbu Røiseland]]. 

=== Svjetski kup ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:left; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
!colspan=&quot;15&quot; | Plasman u Svjetskom kupu 
|-
! [[Svjetski kup u biatlonu 2013/2014.|2013/14.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2014/2015.|2014/15.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016.|2015/16.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2017/2018.|2017/18.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2018/2019.|2018/19.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]] !!  [[Svjetski kup u biatlonu 2022/2023.|2022/23.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|2023/24.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2024/2025.|2024/25.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2025/2026.|2025/26.]]         
|-
| || ||92|| ||59||90||65||68||17||36||26||36||89
|}
Prvi nastup u takmičenjima [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskog kupa u biatlonu]] Jislová je imala u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2013/2014.|SK 2013/14.]] u [[Njemačka|njemačkom]] [[Oberhof]] 3. januara 2014, kada je u utrci na 7,5&amp;nbsp;km osvojila 81-o mjesto, s tri promašaja i zaostatkom od 4:52.8&amp;nbsp;min bila sporija od pobjednice bjeloruske biatlonke [[Darja Domračeva|Darje Domračeve]]. Najbolji rezultati u pojedinačnoj konkurenciji joj je šesto mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|sezoni SK 2021/22]], 18. marta 2022. u utrci na 7,5&amp;nbsp;km u [[Holmenkollen]]u, kada je bez promašaja i zaostatkom od 54.2&amp;nbsp;s bila iza pobjednice [[Tiril Eckhoff|Tiril Eckhoff]], koja je utrku završila s jednim promašajem. U štafetnim utrkama joj je najbolji joj je rezultat treće mjesto u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2025/2026.|SK 2025/26.]] u [[Švedska|švedskom]] [[Östersund]]u 29. novembra 2025. s [[Lucie Charvátová|Lucie Charvátovom]], [[Tereza Voborníková|Terezom Voborníkovom]] i [[Markéta Davidová|Markétom Davidovom]], kada su sa zaostatkom od 30.8&amp;nbsp;s bili sporiji od pobjedničke francuske štafete u sastavu: [[Jeanne Richard]], [[Oceane Michelon]], [[Justine Braisaz-Bouchet]] i [[Lou Jeanmonnot]].

== Privatni život ==

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Biatlon portal}}
* {{Commonscat-inline|Jessica Jislová}}
* {{Sport365|958}}

{{DEFAULTSORT:Jislová, Jessica}}
[[Kategorija:Rođeni 1994.]]
[[Kategorija:Biografije, Jablonec nad Nisou]]
[[Kategorija:Češki biatlonci]]
[[Kategorija:Češki olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2018.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2022.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2026.]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Aktivni biatlonci]]</text>
      <sha1>jvkyzqc3qo1hqpmltutkqbh44gqvtzu</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3820523</id>
      <parentid>3820378</parentid>
      <timestamp>2026-03-28T11:43:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Svjetska prvenstva */</comment>
      <origin>3820523</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13477" sha1="sa1qjy1egndoa1h85m93dy153azp2uv" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Jessica Jislová
| slika                = Jislová_–_Biathlon_2023_Nove_Mesto_4591.jpg
| opis_slike           = 
| puno_ime             = 
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Češka}}
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja i godine|1994|07|28}} 
| mjesto_rođenja       = [[Jablonec nad Nisou]]
| država_rođenja       = Češka
| datum_smrti          = 
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         = 
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 169
| težina               = 60
| supružnik            = 
| prazna_oznaka1       = 
| prazni_podaci1       = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = [[SKP Kornspitz Jablonec]]
| trener               = [[Lukáš Dostál]], [[Jakub Procházka]]
| skije                = 
| puška                = 
| prazna_oznaka2       = 
| prazni_podaci2       = 
| prazna_oznaka3       = 
| prazni_podaci3       = 
| status               = aktivna
| kraj_karijere        = 
| prvi_OI              = 
| nastup_OI            = '''3''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|2018]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|2022]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|2026.]])
| medalje_OI           = '''1'''
| zlato_OI             = 0
| prvi_SP              = 
| nastup_SP            = '''7''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016.|2016]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017.|2017]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|2019]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|2020]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|2021]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|2023]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|2025]].)
| medalje_SP           = '''1'''
| zlato_SP             = 0
| prvi_SK              = 
| nastup_SK            =  ([[Svjetski kup u biatlonu 2013/2024.|2013/14.]])
| pobjede_SK           = 0
| pobjede SK štafeta   = 0
| plasman_SK           = {{plainlist| 
* '''17.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]])
* {{Tooltip|Poj.|Pojedinačno}}: '''13.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|2023/24.]])
* {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''16.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]])
* {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''14.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]])
* {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''16.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]])
}}
| pobjede_u_dis        = 
| nastup_EK            = [[IBU kup 2013/2014.|2013/14.]]
| pobjede_EK_štafeta   = 
| pobjede_EK           = '''0'''
| plasman_EK           = '''19''' ([[IBU kup 2015/2016.|2015/16.]])
| pobjede_u_dis_EK     = 
| naziv_medalja        = 
| medalje              =
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|SP 2025.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – štafeta (mješovito)|štafeta mj.]]}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 1 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 27. 3. 2026
}}

'''Jessica Jislová''', rođena 28. jula 1994. u [[Jablonec nad Nisou|Jabloncu nad Nisou]] je [[češka]] [[biatlon]]ka.&lt;ref&gt;{{cite web | url =https://www.olympics.com/en/milano-cortina-2026/results/athlete-details/42988 | title = Jessica Jislová| authorlink = | last = | first = | date = | website =www.olympics.com | publisher = | access-date =21. 2. 2026 | language = en}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
{{sekcija}}

=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ|Mješovita štafeta}} 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2018}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – 15 km|72]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – 7,5 km|23]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – potjera (žene)|23]] 
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – štafeta (žene)|12]] 
| 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2022}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 15 km|27]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 7,5 km|31]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – potjera (žene)|35]] 
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – štafeta (žene)|8]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – štafeta (mješovito)|12]]
|-

|align=left | {{NaziviOI|Z|2026}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – 15 km|51]] 
| 
|  
|  
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – štafeta (žene)|5]] 
|   
|}
Jislová je tri puta nastupila na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Zimskim olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|ZOI 2018]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|ZOI 2022.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|ZOI 2026]], ali nije osvajala medalje. U pojedinačnoj konkurenciji najbolji su joj rezultati dva 23-a mjesta: na ZOI 2018. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – 7,5 km|utrci na 7,5&amp;nbsp;km]], kada je s jednim promašajem i zaostatkom od 1:22.9&amp;nbsp;min bila sporija od pobjednice, [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|Njemice]] [[Laura Dahlmeier|Laure Dahlmeier]], koja je završila utrku bez promašaja; te dan kasnije u utrci [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – potjera (žene)|potjere]], kada je s tri promašaja i zaostatkom 2:49.0&amp;nbsp;min bila sporija od pobjednice [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|Njemice]] [[Laura Dahlmeier|Laure Dahlmeier]], koja je završila utrku s jednim promašajem. U štafetnim utrkama najnolji rezulta joj je peto mjesto na ZOI 2026. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Tereza Voborníková|Terezom Voborníkovom]], [[Lucie Charvátová|Lucie Charvátovom]] i [[Tereza Vinklárková|Terezom Vinklárkovom]], kada su sa zaostatkom od 2:07.5&amp;nbsp;min bili sporiji od pobjedničke [[Francuska na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|francuske]] štafete u sastavu: [[Camille Bened]], [[Océane Michelon]], [[Lou Jeanmonnot]] i [[Julia Simon (biatlonka)|Julia Simon]]. 

=== Svjetska prvenstva ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} !! {{Tooltip|PŠ.|Pojedinačna štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2016}}
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – 7,5 km|41]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – potjera (žene)|48]]
|
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – štafeta (žene)|6]]  
|   
|  
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2017}}
| 
| 
| 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – štafeta (žene)|4]]  
|   
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2019}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – 15 km|55]] 
| 
| 
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – štafeta (žene)|15]]  
|   
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2020}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 15 km|70]] 
| 
| 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – štafeta (žene)|4]]  
|   
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2021}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 15 km|64]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 7,5 km|71]]
| 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (žene)|10]]  
|   
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – pojedinačna štafeta (mješovito)|16]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2024}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – 15 km|12]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – 7,5 km|48]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – potjera (žene)|42]]
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – štafeta (žene)|7]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – štafeta (mješovito)|16]]   
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2025}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – 15 km|36]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – 7,5 km|54]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – potjera (žene)|42]]
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – štafeta (žene)|12]]  
| style=&quot;background:#dce5e5;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 –  štafeta (mješovito)|2]]    
|  
|}
Jessica Jislová je nastupila na sedam [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskih prvenstava]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016.|SP 2016.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|SP 2025.]] Osvojila je jednu srebrnu medalju na SP 2025. u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 –  štafeta (mješovito)|mješovitoj štafeti]] s [[Tereza Voborníková|Terezom Voborníkovom]], [[Vítězslav Hornig|Vítězslavom Hornigom]] i [[Michal Krčmář|Michalom Krčmářom]], kada su s 1:13.8&amp;nbsp;min zaostatka bila sporiji od francuske štafete u sastavu: [[Julia Simon (biatlonka)|Julia Simon]], [[Lou Jeanmonnot]], [[Éric Perrot]] i [[Émilien Jacquelin]]. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji joj je 12-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024.|SP 2024.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – 15 km|utrci na 15&amp;nbsp;]], kada je s jednim promašajem i 3:01.0&amp;nbsp;min zaostatka bila sporija od pobjednice [[Lisa Vittozzi|Lise Vittozzi]]. U štafetnim utrkama najbolji su joj rezultati bila dva četvrta mjesta: na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017.|SP 2017.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Eva Puskarčíková|Evom Puskarčíkovom]], [[Veronika Vítková|Veronikom Vítkovom]] i [[Gabriela Koukalová|Gabrielom Koukalovom]], kada su za zaostatkom od 14.0&amp;nbsp;s bili sporija od njemačke štafete u sastavu: [[Vanessa Hinz]], [[Maren Hammerschmidt]], [[Franziska Hildebrand]] i [[Laura Dahlmeier]]; te na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|SP 2020.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Eva Puskarčíková|Evom Puskarčíkovom]], [[Markéta Davidová|Markétom Davidovom]] i [[Lucie Charvátová|Lucie Charvátovom]], kada su za zaostatkom od 31.1&amp;nbsp;s bili sporija od norveške štafete u sastavu: [[Synnøve Solemdal]], [[Ingrid Landmark Tandrevold]], [[Tiril Eckhoff]] i [[Marte Olsbu Røiseland]].

=== Svjetski kup ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:left; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
!colspan=&quot;15&quot; | Plasman u Svjetskom kupu 
|-
! [[Svjetski kup u biatlonu 2013/2014.|2013/14.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2014/2015.|2014/15.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016.|2015/16.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2017/2018.|2017/18.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2018/2019.|2018/19.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]] !!  [[Svjetski kup u biatlonu 2022/2023.|2022/23.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|2023/24.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2024/2025.|2024/25.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2025/2026.|2025/26.]]         
|-
| || ||92|| ||59||90||65||68||17||36||26||36||89
|}
Prvi nastup u takmičenjima [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskog kupa u biatlonu]] Jislová je imala u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2013/2014.|SK 2013/14.]] u [[Njemačka|njemačkom]] [[Oberhof]] 3. januara 2014, kada je u utrci na 7,5&amp;nbsp;km osvojila 81-o mjesto, s tri promašaja i zaostatkom od 4:52.8&amp;nbsp;min bila sporija od pobjednice bjeloruske biatlonke [[Darja Domračeva|Darje Domračeve]]. Najbolji rezultati u pojedinačnoj konkurenciji joj je šesto mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|sezoni SK 2021/22]], 18. marta 2022. u utrci na 7,5&amp;nbsp;km u [[Holmenkollen]]u, kada je bez promašaja i zaostatkom od 54.2&amp;nbsp;s bila iza pobjednice [[Tiril Eckhoff|Tiril Eckhoff]], koja je utrku završila s jednim promašajem. U štafetnim utrkama joj je najbolji joj je rezultat treće mjesto u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2025/2026.|SK 2025/26.]] u [[Švedska|švedskom]] [[Östersund]]u 29. novembra 2025. s [[Lucie Charvátová|Lucie Charvátovom]], [[Tereza Voborníková|Terezom Voborníkovom]] i [[Markéta Davidová|Markétom Davidovom]], kada su sa zaostatkom od 30.8&amp;nbsp;s bili sporiji od pobjedničke francuske štafete u sastavu: [[Jeanne Richard]], [[Oceane Michelon]], [[Justine Braisaz-Bouchet]] i [[Lou Jeanmonnot]].

== Privatni život ==

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Biatlon portal}}
* {{Commonscat-inline|Jessica Jislová}}
* {{Sport365|958}}

{{DEFAULTSORT:Jislová, Jessica}}
[[Kategorija:Rođeni 1994.]]
[[Kategorija:Biografije, Jablonec nad Nisou]]
[[Kategorija:Češki biatlonci]]
[[Kategorija:Češki olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2018.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2022.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2026.]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Aktivni biatlonci]]</text>
      <sha1>sa1qjy1egndoa1h85m93dy153azp2uv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Jessica Jislová</title>
    <ns>1</ns>
    <id>532570</id>
    <revision>
      <id>3820360</id>
      <timestamp>2026-03-27T13:46:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>http://fountain.toolforge.org/editathons/fnf2026-bs</comment>
      <origin>3820360</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="38" sha1="n1j10qprq7l0udjdgxxufce6adgnf13" xml:space="preserve">{{Feminizam i folklor - članak|2026}}</text>
      <sha1>n1j10qprq7l0udjdgxxufce6adgnf13</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3820361</id>
      <parentid>3820360</parentid>
      <timestamp>2026-03-27T13:46:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>https://fountain.toolforge.org/editathons/ceew2026-bs</comment>
      <origin>3820361</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="58" sha1="mtucyxx26uxa4ge4e0id1qm346myvsr" xml:space="preserve">{{CEE žene 2026.}}
{{Feminizam i folklor - članak|2026}}</text>
      <sha1>mtucyxx26uxa4ge4e0id1qm346myvsr</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3820362</id>
      <parentid>3820361</parentid>
      <timestamp>2026-03-27T13:47:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3820362</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="207" sha1="0yg36r66hm6t9cdlf882dx4ciotm7lm" xml:space="preserve">{{CEE žene 2026.}}
{{Feminizam i folklor - članak|2026}}
{{CEE proljeće 2026.
| korisnik = AnToni
| tema     = žene
| tema2    = sport
| tema3    = 
| država   = Češka
| država2  = 
| država3  = 
}}</text>
      <sha1>0yg36r66hm6t9cdlf882dx4ciotm7lm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Lucie Charvátová</title>
    <ns>0</ns>
    <id>532571</id>
    <revision>
      <id>3820375</id>
      <timestamp>2026-03-27T16:06:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Infokutija biatlonac | ime                  = Lucie Charvátová | slika                = Charvatova_L._–_Biathlon_WCh_2024_Nove_Mesto_2408.jpg | opis_slike           =  | puno_ime             =  | nadimak              =  | nacionalnost         =  | država               = {{ZID|Češka}} | datum_rođenja        = {{Datum rođenja i godine|1993|02|01}}  | mjesto_rođenja       = [[Hradec Králové]] | država_rođenja       = Češka | datum_smrti          =  | mjesto_smr...</comment>
      <origin>3820375</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13470" sha1="jzhdb1g8g65lqkyx8z2e4agecqw1yse" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Lucie Charvátová
| slika                = Charvatova_L._–_Biathlon_WCh_2024_Nove_Mesto_2408.jpg
| opis_slike           = 
| puno_ime             = 
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Češka}}
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja i godine|1993|02|01}} 
| mjesto_rođenja       = [[Hradec Králové]]
| država_rođenja       = Češka
| datum_smrti          = 
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         = 
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 173
| težina               = 66
| supružnik            = 
| prazna_oznaka1       = 
| prazni_podaci1       = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = [[SKP Kornspitz Jablonec]]
| trener               = [[Lukáš Dostál]], [[Jakub Procházka]]
| skije                = 
| puška                = 
| prazna_oznaka2       = 
| prazni_podaci2       = 
| prazna_oznaka3       = 
| prazni_podaci3       = 
| status               = aktivna
| kraj_karijere        = 
| prvi_OI              = 
| nastup_OI            = '''2''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|2022]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|2026.]])
| medalje_OI           = '''1'''
| zlato_OI             = 0
| prvi_SP              = 
| nastup_SP            = '''8''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016.|2016]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017.|2017]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|2019]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|2020]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|2021]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|2023]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024.|2024]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|2025.]])
| medalje_SP           = '''1'''
| zlato_SP             = 0
| prvi_SK              = 
| nastup_SK            =  ([[Svjetski kup u biatlonu 2013/2024.|2013/14.]])
| pobjede_SK           = 0
| pobjede SK štafeta   = 0
| plasman_SK           = {{plainlist| 
* '''27.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20.]])
* {{Tooltip|Poj.|Pojedinačno}}: '''40.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|2023/24.]])
* {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''13.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20.]])
* {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''24.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|2023/24.]])
* {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''29.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20.]])
}}
| pobjede_u_dis        = 
| nastup_EK            = [[IBU kup 2013/2014.|2013/14.]]
| pobjede_EK_štafeta   = 
| pobjede_EK           = '''0'''
| plasman_EK           = '''18''' ([[IBU kup 2014/2015.|2014/15.]])
| pobjede_u_dis_EK     = 
| naziv_medalja        = 
| medalje              =
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|SP 2025.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – štafeta (mješovito)|štafeta mj.]]}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 1
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 27. 3. 2026
}}

'''Lucie Charvátová''', rođena 1. februara 1993. u [[Hradec Králové|Hradecu Královom]] je [[češka]] [[biatlon]]ka.&lt;ref&gt;{{cite web | url =https://www.olympics.com/en/milano-cortina-2026/results/athlete-details/42984 | title = Lucie Charvátová| authorlink = | last = | first = | date = | website =www.olympics.com | publisher = | access-date =21. 2. 2026 | language = en}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
{{sekcija}}

=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ|Mješovita štafeta}} 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2022}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 15 km|19]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 7,5 km|25]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – potjera (žene)|34]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – masovni start (žene)|28]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – štafeta (žene)|8]] 
| 
|-

|align=left | {{NaziviOI|Z|2026}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – 15 km|31]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – 7,5 km|46]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – potjera (žene)|50]] 
|  
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – štafeta (žene)|5]] 
|   
|}
Charvátová je dva puta nastupila na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Zimskim olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|ZOI 2022.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|ZOI 2026]], ali nije osvajala medalje. &lt;!-- U pojedinačnoj konkurenciji najbolji su joj rezultati dva 23-a mjesta: na ZOI 2018. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – 7,5 km|utrci na 7,5&amp;nbsp;km]], kada je s jednim promašajem i zaostatkom od 1:22.9&amp;nbsp;min bila sporija od pobjednice, [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|Njemice]] [[Laura Dahlmeier|Laure Dahlmeier]], koja je završila utrku bez promašaja; te dan kasnije u utrci [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – potjera (žene)|potjere]], kada je s tri promašaja i zaostatkom 2:49.0&amp;nbsp;min bila sporija od pobjednice [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|Njemice]] [[Laura Dahlmeier|Laure Dahlmeier]], koja je završila utrku s jednim promašajem. U štafetnim utrkama najnolji rezulta joj je peto mjesto na ZOI 2026. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Tereza Voborníková|Terezom Voborníkovom]], [[Lucie Charvátová|Lucie Charvátovom]] i [[Tereza Vinklárková|Terezom Vinklárkovom]], kada su sa zaostatkom od 2:07.5&amp;nbsp;min bili sporiji od pobjedničke [[Francuska na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|francuske]] štafete u sastavu: [[Camille Bened]], [[Océane Michelon]], [[Lou Jeanmonnot]] i [[Julia Simon (biatlonka)|Julia Simon]]. 
 --&gt;
=== Svjetska prvenstva ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} !! {{Tooltip|PŠ.|Pojedinačna štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2016}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – 15 km|45]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – 7,5 km|33]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – potjera (žene)|18]]
|
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – štafeta (žene)|6]]  
|   
|  
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2017}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – 15 km|82]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – 7,5 km|32]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – potjera (žene)|34]]
| 
|  
|   
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2019}}
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – 7,5 km|71]] 
| 
|  
|  
|   
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2020}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 15 km|46]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 7,5 km|3]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – potjera (žene)|42]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – masovni start (žene)|29]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – štafeta (žene)|4]]  
|   
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2021}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 15 km|48]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 7,5 km|71]]
| 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (žene)|10]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (mješovito)|11]   
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2023}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – 15 km|39]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – 7,5 km|59]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – potjera (žene)|41]]
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – štafeta (žene)|7]]  
|   
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2024}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – 15 km|71]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – 7,5 km|40]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – potjera (žene)|lap]]
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – štafeta (žene)|7]]  
|   
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2025}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – 15 km|63]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – 7,5 km|39]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – potjera (žene)|50]]
| 
|
|    
|  
|}
Lucie Charvátová je nastupila na osam [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskih prvenstava]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016.|SP 2016.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|SP 2025.]] &lt;!-- Osvojila je jednu medalju na SP 2025. u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 –  štafeta (mješovito)|mješovitoj štafeti]] s [[Tereza Voborníková|Terezom Voborníkovom]], [[Vítězslav Hornig|Vítězslavom Hornigom]] i [[Michal Krčmář|Michalom Krčmářom]], kada su s 1:13.8&amp;nbsp;min zaostatka bila sporiji od francuske štafete u sastavu: [[Julia Simon (biatlonka)|Julia Simon]], [[Lou Jeanmonnot]], [[Éric Perrot]] i [[Émilien Jacquelin]]. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji joj je 12-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024.|SP 2024.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – 15 km|utrci na 15&amp;nbsp;]], kada je s jednim promašajem i 3:01.0&amp;nbsp;min zaostatka bila sporija od pobjednice [[Lisa Vittozzi)|Lise Vittozzi]]. U štafetnim utrkama najbolji su joj rezultati bila dva četvrta mjesta: na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017.|SP 2017.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Eva Puskarčíková|Evom Puskarčíkovom]], [[Veronika Vítková|Veronikom Vítkovom]] i [[Gabriela Koukalová|Gabrielom Koukalovom]], kada su za zaostatkom od 14.0&amp;nbsp;s bili sporija od njemačke štafete u sastavu: [[Vanessa Hinz]], [[Maren Hammerschmidt]], [[Franziska Hildebrand]] i [[Laura Dahlmeier]]; te na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|SP 2020.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Eva Puskarčíková|Evom Puskarčíkovom]], [[Markéta Davidová|Markétom Davidovom]] i [[Lucie Charvátová|Lucie Charvátovom]], kada su za zaostatkom od 31.1&amp;nbsp;s bili sporija od norveške štafete u sastavu: [[Synnøve Solemdal]], [[Ingrid Landmark Tandrevold]], [[Tiril Eckhoff]] i [[Marte Olsbu Røiseland]]. 
 --&gt;
=== Svjetski kup ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:left; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
!colspan=&quot;15&quot; | Plasman u Svjetskom kupu 
|-
! [[Svjetski kup u biatlonu 2013/2014.|2013/14.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2014/2015.|2014/15.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016.|2015/16.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2017/2018.|2017/18.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2018/2019.|2018/19.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]] !!  [[Svjetski kup u biatlonu 2022/2023.|2022/23.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|2023/24.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2024/2025.|2024/25.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2025/2026.|2025/26.]]         
|-
| || ||31||52|| ||81||27||48||73||75||32||46||30
|}
Prvi nastup u takmičenjima [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskog kupa u biatlonu]] Charvátová je imala u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2013/2014.|SK 2013/14.]] &lt;!-- u [[Njemačka|njemačkom]] [[Oberhof]] 3. januara 2014, kada je u utrci na 7,5&amp;nbsp;km osvojila 81-o mjesto, s tri promašaja i zaostatkom od 4:52.8&amp;nbsp;min bila sporija od pobjednice bjeloruske biatlonke [[Darja Domračeva|Darje Domračeve]]. Najbolji rezultati u pojedinačnoj konkurenciji joj je šesto mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|sezoni SK 2021/22]], 18. marta 2022. u utrci na 7,5&amp;nbsp;km u [[Holmenkollen]]u, kada je bez promašaja i zaostatkom od 54.2&amp;nbsp;s bila iza pobjednice [[Tiril Eckhoff|Tiril Eckhoff]], koja je utrku završila s jednim promašajem. U štafetnim utrkama joj je najbolji joj je rezultat treće mjesto u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2025/2026.|SK 2025/26.]] u [[Švedska|švedskom]] [[Östersund]]u 29. novembra 2025. s [[Lucie Charvátová|Lucie Charvátovom]], [[Tereza Voborníková|Terezom Voborníkovom]] i [[Markéta Davidová|Markétom Davidovom]], kada su sa zaostatkom od 30.8&amp;nbsp;s bili sporiji od pobjedničke francuske štafete u sastavu: [[Jeanne Richard]], [[Oceane Michelon]], [[Justine Braisaz-Bouchet]] i [[Lou Jeanmonnot]]. --&gt;

== Privatni život ==

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Biatlon portal}}
* {{Commonscat-inline|Lucie Charvátová}}
* {{Sport365|1083}}

{{DEFAULTSORT:Charvátová, Lucie}}
[[Kategorija:Rođeni 1993.]]
[[Kategorija:Biografije, Hradec Králové]]
[[Kategorija:Češki biatlonci]]
[[Kategorija:Češki olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2022.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2026.]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Aktivni biatlonci]]</text>
      <sha1>jzhdb1g8g65lqkyx8z2e4agecqw1yse</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3820399</id>
      <parentid>3820375</parentid>
      <timestamp>2026-03-27T20:05:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3820399</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13192" sha1="9arp02iiz1klwihlcmsje0sdjkcqoug" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Lucie Charvátová
| slika                = Charvatova_L._–_Biathlon_WCh_2024_Nove_Mesto_2408.jpg
| opis_slike           = 
| puno_ime             = 
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Češka}}
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja i godine|1993|02|01}} 
| mjesto_rođenja       = [[Hradec Králové]]
| država_rođenja       = Češka
| datum_smrti          = 
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         = 
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 173
| težina               = 66
| supružnik            = 
| prazna_oznaka1       = 
| prazni_podaci1       = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = [[SKP Kornspitz Jablonec]]
| trener               = [[Lukáš Dostál]], [[Jakub Procházka]]
| skije                = 
| puška                = 
| prazna_oznaka2       = 
| prazni_podaci2       = 
| prazna_oznaka3       = 
| prazni_podaci3       = 
| status               = aktivna
| kraj_karijere        = 
| prvi_OI              = 
| nastup_OI            = '''2''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|2022]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|2026.]])
| medalje_OI           = '''1'''
| zlato_OI             = 0
| prvi_SP              = 
| nastup_SP            = '''8''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016.|2016]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017.|2017]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|2019]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|2020]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|2021]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|2023]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024.|2024]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|2025.]])
| medalje_SP           = '''1'''
| zlato_SP             = 0
| prvi_SK              = 
| nastup_SK            =  ([[Svjetski kup u biatlonu 2013/2024.|2013/14.]])
| pobjede_SK           = 0
| pobjede SK štafeta   = 0
| plasman_SK           = {{plainlist| 
* '''27.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20.]])
* {{Tooltip|Poj.|Pojedinačno}}: '''40.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|2023/24.]])
* {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''13.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20.]])
* {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''24.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|2023/24.]])
* {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''29.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20.]])
}}
| pobjede_u_dis        = 
| nastup_EK            = [[IBU kup 2013/2014.|2013/14.]]
| pobjede_EK_štafeta   = 1
| pobjede_EK           = '''0'''
| plasman_EK           = '''18''' ([[IBU kup 2014/2015.|2014/15.]])
| pobjede_u_dis_EK     = 
| naziv_medalja        = 
| medalje              =
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|SP 2025.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – štafeta (mješovito)|štafeta mj.]]}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 1
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 27. 3. 2026
}}

'''Lucie Charvátová''', rođena 1. februara 1993. u [[Hradec Králové|Hradecu Královom]] je [[češka]] [[biatlon]]ka.&lt;ref&gt;{{cite web | url =https://www.olympics.com/en/milano-cortina-2026/results/athlete-details/42984 | title = Lucie Charvátová| authorlink = | last = | first = | date = | website =www.olympics.com | publisher = | access-date =21. 2. 2026 | language = en}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
{{sekcija}}

=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ|Mješovita štafeta}} 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2022}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 15 km|19]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 7,5 km|25]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – potjera (žene)|34]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – masovni start (žene)|28]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – štafeta (žene)|8]] 
| 
|-

|align=left | {{NaziviOI|Z|2026}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – 15 km|31]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – 7,5 km|46]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – potjera (žene)|50]] 
|  
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – štafeta (žene)|5]] 
|   
|}
Charvátová je dva puta nastupila na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Zimskim olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|ZOI 2022.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|ZOI 2026]], ali nije osvajala medalje. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji ostvarila je na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|ZOI 2022.]] u utrci na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 15 km|15&amp;nbsp;km]] kada je osvojila 19-o mjesto s dva promašaja i zaostatkom od 2:33.9&amp;nbsp;min iza pobjednice [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|Njemice]] [[Denise Herrmann-Wick]], koja je utrku završila s jednim promašajem. U štafetnim utrkama najnolji rezultat joj je peto mjesto na ZOI 2026. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Tereza Voborníková|Terezom Voborníkovom]], [[Jessica Jislová|Jessicom Jislovom]] i [[Tereza Vinklárková|Terezom Vinklárkovom]], kada su sa zaostatkom od 2:07.5&amp;nbsp;min bili sporiji od pobjedničke [[Francuska na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|francuske]] štafete u sastavu: [[Camille Bened]], [[Océane Michelon]], [[Lou Jeanmonnot]] i [[Julia Simon (biatlonka)|Julia Simon]]. 

=== Svjetska prvenstva ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} !! {{Tooltip|PŠ.|Pojedinačna štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2016}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – 15 km|45]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – 7,5 km|33]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – potjera (žene)|18]]
|
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – štafeta (žene)|6]]  
|   
|  
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2017}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – 15 km|82]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – 7,5 km|32]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – potjera (žene)|34]]
| 
|  
|   
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2019}}
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – 7,5 km|71]] 
| 
|  
|  
|   
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2020}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 15 km|46]] 
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 7,5 km|3]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – potjera (žene)|42]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – masovni start (žene)|29]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – štafeta (žene)|4]]  
|   
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2021}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 15 km|48]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 7,5 km|71]]
| 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (žene)|10]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (mješovito)|11]]   
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2023}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – 15 km|39]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – 7,5 km|59]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – potjera (žene)|41]]
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – štafeta (žene)|7]]  
|   
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2024}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – 15 km|71]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – 7,5 km|40]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – potjera (žene)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]]
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – štafeta (žene)|7]]  
|   
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2025}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – 15 km|63]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – 7,5 km|39]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – potjera (žene)|50]]
| 
|
|    
|  
|}
Lucie Charvátová je nastupila na osam [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskih prvenstava]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016.|SP 2016.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|SP 2025.]]  Osvojila je jednu bronzanu medalju na SP 2020. u  [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 7,5 km|utrci na 7,5&amp;nbsp;km]], kada je s jednim promašajem i  21.3&amp;nbsp;s zaostatka bila sporija od pobjednice [Marte Olsbu Røiseland]]. 

[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 –  štafeta (mješovito)|mješovitoj štafeti]] s [[Tereza Voborníková|Terezom Voborníkovom]], [[Vítězslav Hornig|Vítězslavom Hornigom]] i [[Michal Krčmář|Michalom Krčmářom]], kada su s 1:13.8&amp;nbsp;min zaostatka bila sporiji od francuske štafete u sastavu: [[Julia Simon (biatlonka)|Julia Simon]], [[Lou Jeanmonnot]], [[Éric Perrot]] i [[Émilien Jacquelin]]. 
Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji joj je 12-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024.|SP 2024.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – 15 km|utrci na 15&amp;nbsp;]], kada je s jednim promašajem i 3:01.0&amp;nbsp;min zaostatka bila sporija od pobjednice [[Lisa Vittozzi)|Lise Vittozzi]]. U štafetnim utrkama najbolji joj je rezultat četvrto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|SP 2020.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Eva Puskarčíková|Evom Puskarčíkovom]], [[Markéta Davidová|Markétom Davidovom]] i [[Jessica Jislová|Jessicom Jislovom]], kada su za zaostatkom od 31.1&amp;nbsp;s bili sporija od norveške štafete u sastavu: [[Synnøve Solemdal]], [[Ingrid Landmark Tandrevold]], [[Tiril Eckhoff]] i [[Marte Olsbu Røiseland]]. 

=== Svjetski kup ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:left; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
!colspan=&quot;15&quot; | Plasman u Svjetskom kupu 
|-
! [[Svjetski kup u biatlonu 2013/2014.|2013/14.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2014/2015.|2014/15.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016.|2015/16.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2017/2018.|2017/18.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2018/2019.|2018/19.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]] !!  [[Svjetski kup u biatlonu 2022/2023.|2022/23.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|2023/24.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2024/2025.|2024/25.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2025/2026.|2025/26.]]         
|-
| || ||31||52|| ||81||27||48||73||75||32||46||30
|}
Prvi nastup u takmičenjima [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskog kupa u biatlonu]] Charvátová je imala u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2013/2014.|SK 2013/14.]]  u [[Francuska|francuskom]] [[Annecy-Le Grand-Bornand]]u 12. decembra 2013, u utrci štafete, kada je s [[Veronika Vítková|Veronikom Vítkovom]], [[Eva Puskarčíková|Evom Puskarčíkovom]] i [[Gabriela Soukalová|Gabrielom Soukalovom]] su zaostatkom od 3:37.8&amp;nbsp;min  bili sporiji od pobjedničke njemačke štafete u sastavu: [[Franziska Preuß]], [[Andrea Henkel]], [[Franziska Hildebrand]] i [[Lou Laura Dahlmeier]]. Najbolji rezultati u pojedinačnoj konkurenciji joj je peto mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016.|sezoni SK 2015/16]], 11. decembra 2015. u utrci na 7,5&amp;nbsp;km u [[Biatlonski centar Hochfilzen|Hochfilzen]]u, kada je s jednim promašajem i zaostatkom od 24.5&amp;nbsp;s bila iza pobjednice [[Franziska Hildebrand|Franziske Hildebrand]], koja je utrku završila bez promašaja. U štafetnim utrkama joj je najbolji joj je rezultat pobjeda u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016.|SK 2015/16.]] u [[SAD|američkom]] [[Presque Isle (maine)|Presque Isle]]u 13. februara 2026. s [[Eva Puskarčíková|Evom Puskarčíkovom]], [[Gabriela Soukalová|Gabrielom Soukalovom]] i [[Veronika Vítková|Veronikom Vítkovom]], kada su s prednošću od 25.2&amp;nbsp;s bili brži od drugolplasirane  ukrajinske štafete u sastavu: [[Irina Varvinec]], [[Natalija Burdiha]], [[Julia Džima]] i [[Olena Bilosjuk]].

== Privatni život ==

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Biatlon portal}}
* {{Commonscat-inline|Lucie Charvátová}}
* {{Sport365|1083}}

{{DEFAULTSORT:Charvátová, Lucie}}
[[Kategorija:Rođeni 1993.]]
[[Kategorija:Biografije, Hradec Králové]]
[[Kategorija:Češki biatlonci]]
[[Kategorija:Češki olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2022.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2026.]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Aktivni biatlonci]]</text>
      <sha1>9arp02iiz1klwihlcmsje0sdjkcqoug</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3820401</id>
      <parentid>3820399</parentid>
      <timestamp>2026-03-27T20:06:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Svjetska prvenstva */</comment>
      <origin>3820401</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12775" sha1="jjz6e9f604vuj1efrb0i0gsfbano6st" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Lucie Charvátová
| slika                = Charvatova_L._–_Biathlon_WCh_2024_Nove_Mesto_2408.jpg
| opis_slike           = 
| puno_ime             = 
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Češka}}
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja i godine|1993|02|01}} 
| mjesto_rođenja       = [[Hradec Králové]]
| država_rođenja       = Češka
| datum_smrti          = 
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         = 
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 173
| težina               = 66
| supružnik            = 
| prazna_oznaka1       = 
| prazni_podaci1       = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = [[SKP Kornspitz Jablonec]]
| trener               = [[Lukáš Dostál]], [[Jakub Procházka]]
| skije                = 
| puška                = 
| prazna_oznaka2       = 
| prazni_podaci2       = 
| prazna_oznaka3       = 
| prazni_podaci3       = 
| status               = aktivna
| kraj_karijere        = 
| prvi_OI              = 
| nastup_OI            = '''2''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|2022]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|2026.]])
| medalje_OI           = '''1'''
| zlato_OI             = 0
| prvi_SP              = 
| nastup_SP            = '''8''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016.|2016]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017.|2017]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|2019]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|2020]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|2021]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|2023]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024.|2024]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|2025.]])
| medalje_SP           = '''1'''
| zlato_SP             = 0
| prvi_SK              = 
| nastup_SK            =  ([[Svjetski kup u biatlonu 2013/2024.|2013/14.]])
| pobjede_SK           = 0
| pobjede SK štafeta   = 0
| plasman_SK           = {{plainlist| 
* '''27.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20.]])
* {{Tooltip|Poj.|Pojedinačno}}: '''40.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|2023/24.]])
* {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''13.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20.]])
* {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''24.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|2023/24.]])
* {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''29.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20.]])
}}
| pobjede_u_dis        = 
| nastup_EK            = [[IBU kup 2013/2014.|2013/14.]]
| pobjede_EK_štafeta   = 1
| pobjede_EK           = '''0'''
| plasman_EK           = '''18''' ([[IBU kup 2014/2015.|2014/15.]])
| pobjede_u_dis_EK     = 
| naziv_medalja        = 
| medalje              =
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|SP 2025.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – štafeta (mješovito)|štafeta mj.]]}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 1
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 27. 3. 2026
}}

'''Lucie Charvátová''', rođena 1. februara 1993. u [[Hradec Králové|Hradecu Královom]] je [[češka]] [[biatlon]]ka.&lt;ref&gt;{{cite web | url =https://www.olympics.com/en/milano-cortina-2026/results/athlete-details/42984 | title = Lucie Charvátová| authorlink = | last = | first = | date = | website =www.olympics.com | publisher = | access-date =21. 2. 2026 | language = en}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
{{sekcija}}

=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ|Mješovita štafeta}} 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2022}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 15 km|19]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 7,5 km|25]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – potjera (žene)|34]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – masovni start (žene)|28]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – štafeta (žene)|8]] 
| 
|-

|align=left | {{NaziviOI|Z|2026}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – 15 km|31]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – 7,5 km|46]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – potjera (žene)|50]] 
|  
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – štafeta (žene)|5]] 
|   
|}
Charvátová je dva puta nastupila na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Zimskim olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|ZOI 2022.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|ZOI 2026]], ali nije osvajala medalje. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji ostvarila je na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|ZOI 2022.]] u utrci na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 15 km|15&amp;nbsp;km]] kada je osvojila 19-o mjesto s dva promašaja i zaostatkom od 2:33.9&amp;nbsp;min iza pobjednice [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|Njemice]] [[Denise Herrmann-Wick]], koja je utrku završila s jednim promašajem. U štafetnim utrkama najnolji rezultat joj je peto mjesto na ZOI 2026. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Tereza Voborníková|Terezom Voborníkovom]], [[Jessica Jislová|Jessicom Jislovom]] i [[Tereza Vinklárková|Terezom Vinklárkovom]], kada su sa zaostatkom od 2:07.5&amp;nbsp;min bili sporiji od pobjedničke [[Francuska na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|francuske]] štafete u sastavu: [[Camille Bened]], [[Océane Michelon]], [[Lou Jeanmonnot]] i [[Julia Simon (biatlonka)|Julia Simon]]. 

=== Svjetska prvenstva ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} !! {{Tooltip|PŠ.|Pojedinačna štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2016}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – 15 km|45]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – 7,5 km|33]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – potjera (žene)|18]]
|
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – štafeta (žene)|6]]  
|   
|  
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2017}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – 15 km|82]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – 7,5 km|32]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – potjera (žene)|34]]
| 
|  
|   
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2019}}
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – 7,5 km|71]] 
| 
|  
|  
|   
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2020}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 15 km|46]] 
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 7,5 km|3]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – potjera (žene)|42]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – masovni start (žene)|29]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – štafeta (žene)|4]]  
|   
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2021}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 15 km|48]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 7,5 km|71]]
| 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (žene)|10]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (mješovito)|11]]   
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2023}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – 15 km|39]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – 7,5 km|59]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – potjera (žene)|41]]
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – štafeta (žene)|7]]  
|   
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2024}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – 15 km|71]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – 7,5 km|40]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – potjera (žene)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]]
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – štafeta (žene)|7]]  
|   
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2025}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – 15 km|63]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – 7,5 km|39]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – potjera (žene)|50]]
| 
|
|    
|  
|}
Lucie Charvátová je nastupila na osam [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskih prvenstava]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016.|SP 2016.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|SP 2025.]]  Osvojila je jednu bronzanu medalju na SP 2020. u  [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 7,5 km|utrci na 7,5&amp;nbsp;km]], kada je s jednim promašajem i  21.3&amp;nbsp;s zaostatka bila sporija od pobjednice [[Marte Olsbu Røiseland]]. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji joj je 12-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024.|SP 2024.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – 15 km|utrci na 15&amp;nbsp;]], kada je s jednim promašajem i 3:01.0&amp;nbsp;min zaostatka bila sporija od pobjednice [[Lisa Vittozzi)|Lise Vittozzi]]. U štafetnim utrkama najbolji joj je rezultat četvrto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|SP 2020.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Eva Puskarčíková|Evom Puskarčíkovom]], [[Markéta Davidová|Markétom Davidovom]] i [[Jessica Jislová|Jessicom Jislovom]], kada su za zaostatkom od 31.1&amp;nbsp;s bili sporija od norveške štafete u sastavu: [[Synnøve Solemdal]], [[Ingrid Landmark Tandrevold]], [[Tiril Eckhoff]] i [[Marte Olsbu Røiseland]].

=== Svjetski kup ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:left; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
!colspan=&quot;15&quot; | Plasman u Svjetskom kupu 
|-
! [[Svjetski kup u biatlonu 2013/2014.|2013/14.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2014/2015.|2014/15.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016.|2015/16.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2017/2018.|2017/18.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2018/2019.|2018/19.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]] !!  [[Svjetski kup u biatlonu 2022/2023.|2022/23.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|2023/24.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2024/2025.|2024/25.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2025/2026.|2025/26.]]         
|-
| || ||31||52|| ||81||27||48||73||75||32||46||30
|}
Prvi nastup u takmičenjima [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskog kupa u biatlonu]] Charvátová je imala u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2013/2014.|SK 2013/14.]]  u [[Francuska|francuskom]] [[Annecy-Le Grand-Bornand]]u 12. decembra 2013, u utrci štafete, kada je s [[Veronika Vítková|Veronikom Vítkovom]], [[Eva Puskarčíková|Evom Puskarčíkovom]] i [[Gabriela Soukalová|Gabrielom Soukalovom]] su zaostatkom od 3:37.8&amp;nbsp;min  bili sporiji od pobjedničke njemačke štafete u sastavu: [[Franziska Preuß]], [[Andrea Henkel]], [[Franziska Hildebrand]] i [[Lou Laura Dahlmeier]]. Najbolji rezultati u pojedinačnoj konkurenciji joj je peto mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016.|sezoni SK 2015/16]], 11. decembra 2015. u utrci na 7,5&amp;nbsp;km u [[Biatlonski centar Hochfilzen|Hochfilzen]]u, kada je s jednim promašajem i zaostatkom od 24.5&amp;nbsp;s bila iza pobjednice [[Franziska Hildebrand|Franziske Hildebrand]], koja je utrku završila bez promašaja. U štafetnim utrkama joj je najbolji joj je rezultat pobjeda u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016.|SK 2015/16.]] u [[SAD|američkom]] [[Presque Isle (maine)|Presque Isle]]u 13. februara 2026. s [[Eva Puskarčíková|Evom Puskarčíkovom]], [[Gabriela Soukalová|Gabrielom Soukalovom]] i [[Veronika Vítková|Veronikom Vítkovom]], kada su s prednošću od 25.2&amp;nbsp;s bili brži od drugolplasirane  ukrajinske štafete u sastavu: [[Irina Varvinec]], [[Natalija Burdiha]], [[Julia Džima]] i [[Olena Bilosjuk]].

== Privatni život ==

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Biatlon portal}}
* {{Commonscat-inline|Lucie Charvátová}}
* {{Sport365|1083}}

{{DEFAULTSORT:Charvátová, Lucie}}
[[Kategorija:Rođeni 1993.]]
[[Kategorija:Biografije, Hradec Králové]]
[[Kategorija:Češki biatlonci]]
[[Kategorija:Češki olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2022.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2026.]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Aktivni biatlonci]]</text>
      <sha1>jjz6e9f604vuj1efrb0i0gsfbano6st</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3820403</id>
      <parentid>3820401</parentid>
      <timestamp>2026-03-27T20:08:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Svjetski kup */</comment>
      <origin>3820403</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12776" sha1="0barj9dsz5r4jogzccgarkqj1xj0bsm" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Lucie Charvátová
| slika                = Charvatova_L._–_Biathlon_WCh_2024_Nove_Mesto_2408.jpg
| opis_slike           = 
| puno_ime             = 
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Češka}}
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja i godine|1993|02|01}} 
| mjesto_rođenja       = [[Hradec Králové]]
| država_rođenja       = Češka
| datum_smrti          = 
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         = 
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 173
| težina               = 66
| supružnik            = 
| prazna_oznaka1       = 
| prazni_podaci1       = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = [[SKP Kornspitz Jablonec]]
| trener               = [[Lukáš Dostál]], [[Jakub Procházka]]
| skije                = 
| puška                = 
| prazna_oznaka2       = 
| prazni_podaci2       = 
| prazna_oznaka3       = 
| prazni_podaci3       = 
| status               = aktivna
| kraj_karijere        = 
| prvi_OI              = 
| nastup_OI            = '''2''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|2022]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|2026.]])
| medalje_OI           = '''1'''
| zlato_OI             = 0
| prvi_SP              = 
| nastup_SP            = '''8''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016.|2016]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017.|2017]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|2019]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|2020]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|2021]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|2023]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024.|2024]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|2025.]])
| medalje_SP           = '''1'''
| zlato_SP             = 0
| prvi_SK              = 
| nastup_SK            =  ([[Svjetski kup u biatlonu 2013/2024.|2013/14.]])
| pobjede_SK           = 0
| pobjede SK štafeta   = 0
| plasman_SK           = {{plainlist| 
* '''27.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20.]])
* {{Tooltip|Poj.|Pojedinačno}}: '''40.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|2023/24.]])
* {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''13.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20.]])
* {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''24.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|2023/24.]])
* {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''29.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20.]])
}}
| pobjede_u_dis        = 
| nastup_EK            = [[IBU kup 2013/2014.|2013/14.]]
| pobjede_EK_štafeta   = 1
| pobjede_EK           = '''0'''
| plasman_EK           = '''18''' ([[IBU kup 2014/2015.|2014/15.]])
| pobjede_u_dis_EK     = 
| naziv_medalja        = 
| medalje              =
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|SP 2025.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – štafeta (mješovito)|štafeta mj.]]}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 1
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 27. 3. 2026
}}

'''Lucie Charvátová''', rođena 1. februara 1993. u [[Hradec Králové|Hradecu Královom]] je [[češka]] [[biatlon]]ka.&lt;ref&gt;{{cite web | url =https://www.olympics.com/en/milano-cortina-2026/results/athlete-details/42984 | title = Lucie Charvátová| authorlink = | last = | first = | date = | website =www.olympics.com | publisher = | access-date =21. 2. 2026 | language = en}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
{{sekcija}}

=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ|Mješovita štafeta}} 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2022}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 15 km|19]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 7,5 km|25]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – potjera (žene)|34]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – masovni start (žene)|28]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – štafeta (žene)|8]] 
| 
|-

|align=left | {{NaziviOI|Z|2026}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – 15 km|31]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – 7,5 km|46]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – potjera (žene)|50]] 
|  
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – štafeta (žene)|5]] 
|   
|}
Charvátová je dva puta nastupila na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Zimskim olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|ZOI 2022.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|ZOI 2026]], ali nije osvajala medalje. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji ostvarila je na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|ZOI 2022.]] u utrci na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 15 km|15&amp;nbsp;km]] kada je osvojila 19-o mjesto s dva promašaja i zaostatkom od 2:33.9&amp;nbsp;min iza pobjednice [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|Njemice]] [[Denise Herrmann-Wick]], koja je utrku završila s jednim promašajem. U štafetnim utrkama najnolji rezultat joj je peto mjesto na ZOI 2026. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Tereza Voborníková|Terezom Voborníkovom]], [[Jessica Jislová|Jessicom Jislovom]] i [[Tereza Vinklárková|Terezom Vinklárkovom]], kada su sa zaostatkom od 2:07.5&amp;nbsp;min bili sporiji od pobjedničke [[Francuska na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|francuske]] štafete u sastavu: [[Camille Bened]], [[Océane Michelon]], [[Lou Jeanmonnot]] i [[Julia Simon (biatlonka)|Julia Simon]]. 

=== Svjetska prvenstva ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} !! {{Tooltip|PŠ.|Pojedinačna štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2016}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – 15 km|45]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – 7,5 km|33]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – potjera (žene)|18]]
|
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – štafeta (žene)|6]]  
|   
|  
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2017}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – 15 km|82]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – 7,5 km|32]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – potjera (žene)|34]]
| 
|  
|   
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2019}}
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – 7,5 km|71]] 
| 
|  
|  
|   
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2020}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 15 km|46]] 
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 7,5 km|3]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – potjera (žene)|42]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – masovni start (žene)|29]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – štafeta (žene)|4]]  
|   
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2021}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 15 km|48]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 7,5 km|71]]
| 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (žene)|10]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (mješovito)|11]]   
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2023}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – 15 km|39]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – 7,5 km|59]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – potjera (žene)|41]]
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – štafeta (žene)|7]]  
|   
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2024}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – 15 km|71]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – 7,5 km|40]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – potjera (žene)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]]
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – štafeta (žene)|7]]  
|   
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2025}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – 15 km|63]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – 7,5 km|39]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – potjera (žene)|50]]
| 
|
|    
|  
|}
Lucie Charvátová je nastupila na osam [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskih prvenstava]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016.|SP 2016.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|SP 2025.]]  Osvojila je jednu bronzanu medalju na SP 2020. u  [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 7,5 km|utrci na 7,5&amp;nbsp;km]], kada je s jednim promašajem i  21.3&amp;nbsp;s zaostatka bila sporija od pobjednice [[Marte Olsbu Røiseland]]. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji joj je 12-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024.|SP 2024.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – 15 km|utrci na 15&amp;nbsp;]], kada je s jednim promašajem i 3:01.0&amp;nbsp;min zaostatka bila sporija od pobjednice [[Lisa Vittozzi)|Lise Vittozzi]]. U štafetnim utrkama najbolji joj je rezultat četvrto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|SP 2020.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Eva Puskarčíková|Evom Puskarčíkovom]], [[Markéta Davidová|Markétom Davidovom]] i [[Jessica Jislová|Jessicom Jislovom]], kada su za zaostatkom od 31.1&amp;nbsp;s bili sporija od norveške štafete u sastavu: [[Synnøve Solemdal]], [[Ingrid Landmark Tandrevold]], [[Tiril Eckhoff]] i [[Marte Olsbu Røiseland]].

=== Svjetski kup ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:left; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
!colspan=&quot;15&quot; | Plasman u Svjetskom kupu 
|-
! [[Svjetski kup u biatlonu 2013/2014.|2013/14.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2014/2015.|2014/15.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016.|2015/16.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2017/2018.|2017/18.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2018/2019.|2018/19.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]] !!  [[Svjetski kup u biatlonu 2022/2023.|2022/23.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|2023/24.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2024/2025.|2024/25.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2025/2026.|2025/26.]]         
|-
| || ||31||52|| ||81||27||48||73||75||32||46||30
|}
Prvi nastup u takmičenjima [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskog kupa u biatlonu]] Charvátová je imala u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2013/2014.|SK 2013/14.]]  u [[Francuska|francuskom]] [[Annecy-Le Grand-Bornand]]u 12. decembra 2013, u utrci štafete, kada je s [[Veronika Vítková|Veronikom Vítkovom]], [[Eva Puskarčíková|Evom Puskarčíkovom]] i [[Gabriela Soukalová|Gabrielom Soukalovom]] su zaostatkom od 3:37.8&amp;nbsp;min  bili sporiji od pobjedničke njemačke štafete u sastavu: [[Franziska Preuß]], [[Andrea Henkel]], [[Franziska Hildebrand]] i [[Lou Laura Dahlmeier]]. Najbolji rezultati u pojedinačnoj konkurenciji joj je peto mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016.|sezoni SK 2015/16]], 11. decembra 2015. u utrci na 7,5&amp;nbsp;km u [[Biatlonski centar Hochfilzen|Hochfilzen]]u, kada je s jednim promašajem i zaostatkom od 24.5&amp;nbsp;s bila iza pobjednice [[Franziska Hildebrand|Franziske Hildebrand]], koja je utrku završila bez promašaja. U štafetnim utrkama joj je najbolji joj je rezultat pobjeda u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016.|SK 2015/16.]] u [[SAD|američkom]] [[Presque Isle (maine)|Presque Isle]]u 13. februara 2026. s [[Eva Puskarčíková|Evom Puskarčíkovom]], [[Gabriela Soukalová|Gabrielom Soukalovom]] i [[Veronika Vítková|Veronikom Vítkovom]], kada su s prednošću od 25.2&amp;nbsp;s bili brži od drugolplasirane  ukrajinske štafete u sastavu: [[Irina Varvinec]], [[Natalija Burdiha]], [[Julija Džima]] i [[Olena Bilosjuk]].

== Privatni život ==

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Biatlon portal}}
* {{Commonscat-inline|Lucie Charvátová}}
* {{Sport365|1083}}

{{DEFAULTSORT:Charvátová, Lucie}}
[[Kategorija:Rođeni 1993.]]
[[Kategorija:Biografije, Hradec Králové]]
[[Kategorija:Češki biatlonci]]
[[Kategorija:Češki olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2022.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2026.]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Aktivni biatlonci]]</text>
      <sha1>0barj9dsz5r4jogzccgarkqj1xj0bsm</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3820405</id>
      <parentid>3820403</parentid>
      <timestamp>2026-03-27T20:10:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Svjetski kup */</comment>
      <origin>3820405</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12771" sha1="317b54wp3iiv72a00ryzcirel8af36x" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Lucie Charvátová
| slika                = Charvatova_L._–_Biathlon_WCh_2024_Nove_Mesto_2408.jpg
| opis_slike           = 
| puno_ime             = 
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Češka}}
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja i godine|1993|02|01}} 
| mjesto_rođenja       = [[Hradec Králové]]
| država_rođenja       = Češka
| datum_smrti          = 
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         = 
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 173
| težina               = 66
| supružnik            = 
| prazna_oznaka1       = 
| prazni_podaci1       = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = [[SKP Kornspitz Jablonec]]
| trener               = [[Lukáš Dostál]], [[Jakub Procházka]]
| skije                = 
| puška                = 
| prazna_oznaka2       = 
| prazni_podaci2       = 
| prazna_oznaka3       = 
| prazni_podaci3       = 
| status               = aktivna
| kraj_karijere        = 
| prvi_OI              = 
| nastup_OI            = '''2''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|2022]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|2026.]])
| medalje_OI           = '''1'''
| zlato_OI             = 0
| prvi_SP              = 
| nastup_SP            = '''8''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016.|2016]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017.|2017]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|2019]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|2020]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|2021]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|2023]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024.|2024]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|2025.]])
| medalje_SP           = '''1'''
| zlato_SP             = 0
| prvi_SK              = 
| nastup_SK            =  ([[Svjetski kup u biatlonu 2013/2024.|2013/14.]])
| pobjede_SK           = 0
| pobjede SK štafeta   = 0
| plasman_SK           = {{plainlist| 
* '''27.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20.]])
* {{Tooltip|Poj.|Pojedinačno}}: '''40.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|2023/24.]])
* {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''13.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20.]])
* {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''24.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|2023/24.]])
* {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''29.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20.]])
}}
| pobjede_u_dis        = 
| nastup_EK            = [[IBU kup 2013/2014.|2013/14.]]
| pobjede_EK_štafeta   = 1
| pobjede_EK           = '''0'''
| plasman_EK           = '''18''' ([[IBU kup 2014/2015.|2014/15.]])
| pobjede_u_dis_EK     = 
| naziv_medalja        = 
| medalje              =
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|SP 2025.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – štafeta (mješovito)|štafeta mj.]]}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 1
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 27. 3. 2026
}}

'''Lucie Charvátová''', rođena 1. februara 1993. u [[Hradec Králové|Hradecu Královom]] je [[češka]] [[biatlon]]ka.&lt;ref&gt;{{cite web | url =https://www.olympics.com/en/milano-cortina-2026/results/athlete-details/42984 | title = Lucie Charvátová| authorlink = | last = | first = | date = | website =www.olympics.com | publisher = | access-date =21. 2. 2026 | language = en}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
{{sekcija}}

=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ|Mješovita štafeta}} 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2022}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 15 km|19]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 7,5 km|25]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – potjera (žene)|34]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – masovni start (žene)|28]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – štafeta (žene)|8]] 
| 
|-

|align=left | {{NaziviOI|Z|2026}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – 15 km|31]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – 7,5 km|46]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – potjera (žene)|50]] 
|  
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – štafeta (žene)|5]] 
|   
|}
Charvátová je dva puta nastupila na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Zimskim olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|ZOI 2022.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|ZOI 2026]], ali nije osvajala medalje. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji ostvarila je na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|ZOI 2022.]] u utrci na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 15 km|15&amp;nbsp;km]] kada je osvojila 19-o mjesto s dva promašaja i zaostatkom od 2:33.9&amp;nbsp;min iza pobjednice [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|Njemice]] [[Denise Herrmann-Wick]], koja je utrku završila s jednim promašajem. U štafetnim utrkama najnolji rezultat joj je peto mjesto na ZOI 2026. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Tereza Voborníková|Terezom Voborníkovom]], [[Jessica Jislová|Jessicom Jislovom]] i [[Tereza Vinklárková|Terezom Vinklárkovom]], kada su sa zaostatkom od 2:07.5&amp;nbsp;min bili sporiji od pobjedničke [[Francuska na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|francuske]] štafete u sastavu: [[Camille Bened]], [[Océane Michelon]], [[Lou Jeanmonnot]] i [[Julia Simon (biatlonka)|Julia Simon]]. 

=== Svjetska prvenstva ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} !! {{Tooltip|PŠ.|Pojedinačna štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2016}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – 15 km|45]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – 7,5 km|33]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – potjera (žene)|18]]
|
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – štafeta (žene)|6]]  
|   
|  
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2017}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – 15 km|82]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – 7,5 km|32]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – potjera (žene)|34]]
| 
|  
|   
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2019}}
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – 7,5 km|71]] 
| 
|  
|  
|   
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2020}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 15 km|46]] 
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 7,5 km|3]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – potjera (žene)|42]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – masovni start (žene)|29]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – štafeta (žene)|4]]  
|   
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2021}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 15 km|48]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 7,5 km|71]]
| 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (žene)|10]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (mješovito)|11]]   
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2023}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – 15 km|39]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – 7,5 km|59]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – potjera (žene)|41]]
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – štafeta (žene)|7]]  
|   
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2024}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – 15 km|71]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – 7,5 km|40]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – potjera (žene)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]]
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – štafeta (žene)|7]]  
|   
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2025}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – 15 km|63]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – 7,5 km|39]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – potjera (žene)|50]]
| 
|
|    
|  
|}
Lucie Charvátová je nastupila na osam [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskih prvenstava]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016.|SP 2016.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|SP 2025.]]  Osvojila je jednu bronzanu medalju na SP 2020. u  [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 7,5 km|utrci na 7,5&amp;nbsp;km]], kada je s jednim promašajem i  21.3&amp;nbsp;s zaostatka bila sporija od pobjednice [[Marte Olsbu Røiseland]]. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji joj je 12-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024.|SP 2024.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – 15 km|utrci na 15&amp;nbsp;]], kada je s jednim promašajem i 3:01.0&amp;nbsp;min zaostatka bila sporija od pobjednice [[Lisa Vittozzi)|Lise Vittozzi]]. U štafetnim utrkama najbolji joj je rezultat četvrto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|SP 2020.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Eva Puskarčíková|Evom Puskarčíkovom]], [[Markéta Davidová|Markétom Davidovom]] i [[Jessica Jislová|Jessicom Jislovom]], kada su za zaostatkom od 31.1&amp;nbsp;s bili sporija od norveške štafete u sastavu: [[Synnøve Solemdal]], [[Ingrid Landmark Tandrevold]], [[Tiril Eckhoff]] i [[Marte Olsbu Røiseland]].

=== Svjetski kup ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:left; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
!colspan=&quot;15&quot; | Plasman u Svjetskom kupu 
|-
! [[Svjetski kup u biatlonu 2013/2014.|2013/14.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2014/2015.|2014/15.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016.|2015/16.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2017/2018.|2017/18.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2018/2019.|2018/19.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]] !!  [[Svjetski kup u biatlonu 2022/2023.|2022/23.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|2023/24.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2024/2025.|2024/25.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2025/2026.|2025/26.]]         
|-
| || ||31||52|| ||81||27||48||73||75||32||46||30
|}
Prvi nastup u takmičenjima [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskog kupa u biatlonu]] Charvátová je imala u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2013/2014.|SK 2013/14.]]  u [[Francuska|francuskom]] [[Annecy-Le Grand-Bornand]]u 12. decembra 2013, u utrci štafete, kada je s [[Veronika Vítková|Veronikom Vítkovom]], [[Eva Puskarčíková|Evom Puskarčíkovom]] i [[Gabriela Soukalová|Gabrielom Soukalovom]] su zaostatkom od 3:37.8&amp;nbsp;min  bili sporiji od pobjedničke njemačke štafete u sastavu: [[Franziska Preuß]], [[Andrea Henkel]], [[Franziska Hildebrand]] i [[Laura Dahlmeier]]. Najbolji rezultati u pojedinačnoj konkurenciji joj je peto mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016.|sezoni SK 2015/16]], 11. decembra 2015. u utrci na 7,5&amp;nbsp;km u [[Biatlonski centar Hochfilzen|Hochfilzen]]u, kada je s jednim promašajem i zaostatkom od 24.5&amp;nbsp;s bila iza pobjednice [[Franziska Hildebrand|Franziske Hildebrand]], koja je utrku završila bez promašaja. U štafetnim utrkama joj je najbolji joj je rezultat pobjeda u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016.|SK 2015/16.]] u [[SAD|američkom]] [[Presque Isle (maine)|Presque Isle]]u 13. februara 2026. s [[Eva Puskarčíková|Evom Puskarčíkovom]], [[Gabriela Soukalová|Gabrielom Soukalovom]] i [[Veronika Vítková|Veronikom Vítkovom]], kada su s prednošću od 25.2&amp;nbsp;s bili brži od drugolplasirane ukrajinske štafete u sastavu: [[Irina Varvinec]], [[Natalija Burdiha]], [[Julija Džima]] i [[Olena Bilosjuk]].

== Privatni život ==

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Biatlon portal}}
* {{Commonscat-inline|Lucie Charvátová}}
* {{Sport365|1083}}

{{DEFAULTSORT:Charvátová, Lucie}}
[[Kategorija:Rođeni 1993.]]
[[Kategorija:Biografije, Hradec Králové]]
[[Kategorija:Češki biatlonci]]
[[Kategorija:Češki olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2022.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2026.]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Aktivni biatlonci]]</text>
      <sha1>317b54wp3iiv72a00ryzcirel8af36x</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3820409</id>
      <parentid>3820405</parentid>
      <timestamp>2026-03-27T20:14:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3820409</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12770" sha1="i5khfnp8kbaetmlxtgqoi03yqho3qzt" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Lucie Charvátová
| slika                = Charvatova_L._–_Biathlon_WCh_2024_Nove_Mesto_2408.jpg
| opis_slike           = 
| puno_ime             = 
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Češka}}
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja i godine|1993|02|01}} 
| mjesto_rođenja       = [[Hradec Králové]]
| država_rođenja       = Češka
| datum_smrti          = 
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         = 
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 173
| težina               = 66
| supružnik            = 
| prazna_oznaka1       = 
| prazni_podaci1       = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = [[SKP Kornspitz Jablonec]]
| trener               = [[Lukáš Dostál]], [[Jakub Procházka]]
| skije                = 
| puška                = 
| prazna_oznaka2       = 
| prazni_podaci2       = 
| prazna_oznaka3       = 
| prazni_podaci3       = 
| status               = aktivna
| kraj_karijere        = 
| prvi_OI              = 
| nastup_OI            = '''2''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|2022]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|2026.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             = 
| prvi_SP              = 
| nastup_SP            = '''8''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016.|2016]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017.|2017]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|2019]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|2020]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|2021]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|2023]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024.|2024]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|2025.]])
| medalje_SP           = '''1'''
| zlato_SP             = 0
| prvi_SK              = 
| nastup_SK            =  ([[Svjetski kup u biatlonu 2013/2024.|2013/14.]])
| pobjede_SK           = 0
| pobjede SK štafeta   = 0
| plasman_SK           = {{plainlist| 
* '''27.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20.]])
* {{Tooltip|Poj.|Pojedinačno}}: '''40.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|2023/24.]])
* {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''13.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20.]])
* {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''24.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|2023/24.]])
* {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''29.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20.]])
}}
| pobjede_u_dis        = 
| nastup_EK            = [[IBU kup 2013/2014.|2013/14.]]
| pobjede_EK_štafeta   = 1
| pobjede_EK           = '''0'''
| plasman_EK           = '''18''' ([[IBU kup 2014/2015.|2014/15.]])
| pobjede_u_dis_EK     = 
| naziv_medalja        = 
| medalje              =
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|SP 2025.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – štafeta (mješovito)|štafeta mj.]]}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 1
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 27. 3. 2026
}}

'''Lucie Charvátová''', rođena 1. februara 1993. u [[Hradec Králové|Hradecu Královom]] je [[češka]] [[biatlon]]ka.&lt;ref&gt;{{cite web | url =https://www.olympics.com/en/milano-cortina-2026/results/athlete-details/42984 | title = Lucie Charvátová| authorlink = | last = | first = | date = | website =www.olympics.com | publisher = | access-date =21. 2. 2026 | language = en}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
{{sekcija}}

=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ|Mješovita štafeta}} 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2022}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 15 km|19]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 7,5 km|25]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – potjera (žene)|34]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – masovni start (žene)|28]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – štafeta (žene)|8]] 
| 
|-

|align=left | {{NaziviOI|Z|2026}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – 15 km|31]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – 7,5 km|46]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – potjera (žene)|50]] 
|  
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – štafeta (žene)|5]] 
|   
|}
Charvátová je dva puta nastupila na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Zimskim olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|ZOI 2022.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|ZOI 2026]], ali nije osvajala medalje. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji ostvarila je na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|ZOI 2022.]] u utrci na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 15 km|15&amp;nbsp;km]] kada je osvojila 19-o mjesto s dva promašaja i zaostatkom od 2:33.9&amp;nbsp;min iza pobjednice [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|Njemice]] [[Denise Herrmann-Wick]], koja je utrku završila s jednim promašajem. U štafetnim utrkama najnolji rezultat joj je peto mjesto na ZOI 2026. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Tereza Voborníková|Terezom Voborníkovom]], [[Jessica Jislová|Jessicom Jislovom]] i [[Tereza Vinklárková|Terezom Vinklárkovom]], kada su sa zaostatkom od 2:07.5&amp;nbsp;min bili sporiji od pobjedničke [[Francuska na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|francuske]] štafete u sastavu: [[Camille Bened]], [[Océane Michelon]], [[Lou Jeanmonnot]] i [[Julia Simon (biatlonka)|Julia Simon]]. 

=== Svjetska prvenstva ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} !! {{Tooltip|PŠ.|Pojedinačna štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2016}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – 15 km|45]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – 7,5 km|33]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – potjera (žene)|18]]
|
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – štafeta (žene)|6]]  
|   
|  
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2017}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – 15 km|82]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – 7,5 km|32]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – potjera (žene)|34]]
| 
|  
|   
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2019}}
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – 7,5 km|71]] 
| 
|  
|  
|   
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2020}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 15 km|46]] 
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 7,5 km|3]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – potjera (žene)|42]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – masovni start (žene)|29]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – štafeta (žene)|4]]  
|   
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2021}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 15 km|48]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 7,5 km|71]]
| 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (žene)|10]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (mješovito)|11]]   
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2023}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – 15 km|39]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – 7,5 km|59]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – potjera (žene)|41]]
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – štafeta (žene)|7]]  
|   
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2024}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – 15 km|71]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – 7,5 km|40]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – potjera (žene)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]]
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – štafeta (žene)|7]]  
|   
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2025}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – 15 km|63]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – 7,5 km|39]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – potjera (žene)|50]]
| 
|
|    
|  
|}
Lucie Charvátová je nastupila na osam [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskih prvenstava]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016.|SP 2016.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|SP 2025.]]  Osvojila je jednu bronzanu medalju na SP 2020. u  [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 7,5 km|utrci na 7,5&amp;nbsp;km]], kada je s jednim promašajem i  21.3&amp;nbsp;s zaostatka bila sporija od pobjednice [[Marte Olsbu Røiseland]]. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji joj je 12-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024.|SP 2024.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – 15 km|utrci na 15&amp;nbsp;]], kada je s jednim promašajem i 3:01.0&amp;nbsp;min zaostatka bila sporija od pobjednice [[Lisa Vittozzi)|Lise Vittozzi]]. U štafetnim utrkama najbolji joj je rezultat četvrto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|SP 2020.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Eva Puskarčíková|Evom Puskarčíkovom]], [[Markéta Davidová|Markétom Davidovom]] i [[Jessica Jislová|Jessicom Jislovom]], kada su za zaostatkom od 31.1&amp;nbsp;s bili sporija od norveške štafete u sastavu: [[Synnøve Solemdal]], [[Ingrid Landmark Tandrevold]], [[Tiril Eckhoff]] i [[Marte Olsbu Røiseland]].

=== Svjetski kup ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:left; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
!colspan=&quot;15&quot; | Plasman u Svjetskom kupu 
|-
! [[Svjetski kup u biatlonu 2013/2014.|2013/14.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2014/2015.|2014/15.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016.|2015/16.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2017/2018.|2017/18.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2018/2019.|2018/19.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]] !!  [[Svjetski kup u biatlonu 2022/2023.|2022/23.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|2023/24.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2024/2025.|2024/25.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2025/2026.|2025/26.]]         
|-
| || ||31||52|| ||81||27||48||73||75||32||46||30
|}
Prvi nastup u takmičenjima [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskog kupa u biatlonu]] Charvátová je imala u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2013/2014.|SK 2013/14.]]  u [[Francuska|francuskom]] [[Annecy-Le Grand-Bornand]]u 12. decembra 2013, u utrci štafete, kada je s [[Veronika Vítková|Veronikom Vítkovom]], [[Eva Puskarčíková|Evom Puskarčíkovom]] i [[Gabriela Soukalová|Gabrielom Soukalovom]] su zaostatkom od 3:37.8&amp;nbsp;min  bili sporiji od pobjedničke njemačke štafete u sastavu: [[Franziska Preuß]], [[Andrea Henkel]], [[Franziska Hildebrand]] i [[Laura Dahlmeier]]. Najbolji rezultati u pojedinačnoj konkurenciji joj je peto mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016.|sezoni SK 2015/16]], 11. decembra 2015. u utrci na 7,5&amp;nbsp;km u [[Biatlonski centar Hochfilzen|Hochfilzen]]u, kada je s jednim promašajem i zaostatkom od 24.5&amp;nbsp;s bila iza pobjednice [[Franziska Hildebrand|Franziske Hildebrand]], koja je utrku završila bez promašaja. U štafetnim utrkama joj je najbolji joj je rezultat pobjeda u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016.|SK 2015/16.]] u [[SAD|američkom]] [[Presque Isle (maine)|Presque Isle]]u 13. februara 2026. s [[Eva Puskarčíková|Evom Puskarčíkovom]], [[Gabriela Soukalová|Gabrielom Soukalovom]] i [[Veronika Vítková|Veronikom Vítkovom]], kada su s prednošću od 25.2&amp;nbsp;s bili brži od drugolplasirane ukrajinske štafete u sastavu: [[Irina Varvinec]], [[Natalija Burdiha]], [[Julija Džima]] i [[Olena Bilosjuk]].

== Privatni život ==

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Biatlon portal}}
* {{Commonscat-inline|Lucie Charvátová}}
* {{Sport365|1083}}

{{DEFAULTSORT:Charvátová, Lucie}}
[[Kategorija:Rođeni 1993.]]
[[Kategorija:Biografije, Hradec Králové]]
[[Kategorija:Češki biatlonci]]
[[Kategorija:Češki olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2022.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2026.]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Aktivni biatlonci]]</text>
      <sha1>i5khfnp8kbaetmlxtgqoi03yqho3qzt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Lucie Charvátová</title>
    <ns>1</ns>
    <id>532572</id>
    <revision>
      <id>3820376</id>
      <timestamp>2026-03-27T16:07:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>https://fountain.toolforge.org/editathons/fnf2026-bs</comment>
      <origin>3820376</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="38" sha1="n1j10qprq7l0udjdgxxufce6adgnf13" xml:space="preserve">{{Feminizam i folklor - članak|2026}}</text>
      <sha1>n1j10qprq7l0udjdgxxufce6adgnf13</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3820377</id>
      <parentid>3820376</parentid>
      <timestamp>2026-03-27T16:07:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>https://fountain.toolforge.org/editathons/ceew2026-bs</comment>
      <origin>3820377</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="58" sha1="mtucyxx26uxa4ge4e0id1qm346myvsr" xml:space="preserve">{{CEE žene 2026.}}
{{Feminizam i folklor - članak|2026}}</text>
      <sha1>mtucyxx26uxa4ge4e0id1qm346myvsr</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3820379</id>
      <parentid>3820377</parentid>
      <timestamp>2026-03-27T16:09:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3820379</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="207" sha1="0yg36r66hm6t9cdlf882dx4ciotm7lm" xml:space="preserve">{{CEE žene 2026.}}
{{Feminizam i folklor - članak|2026}}
{{CEE proljeće 2026.
| korisnik = AnToni
| tema     = žene
| tema2    = sport
| tema3    = 
| država   = Češka
| država2  = 
| država3  = 
}}</text>
      <sha1>0yg36r66hm6t9cdlf882dx4ciotm7lm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Innere Stadt</title>
    <ns>0</ns>
    <id>532573</id>
    <revision>
      <id>3820380</id>
      <timestamp>2026-03-27T16:10:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Amestein</username>
        <id>176558</id>
      </contributor>
      <comment>Pravljenje stranice</comment>
      <origin>3820380</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1670" sha1="pe3mukmeit41xntc85ran01lih5co8v" xml:space="preserve">[[Datoteka:Wien - Bezirk Innere Stadt, Wappen.svg|mini|Grb opštine Innere Stadt]]
Unutrašnji Grad (njem. Innere Stadt) je prvi od 23 [[Beč|bečkih]] opština. Opština Innere Stadt uglavnom obuhvata historijski stari grad Beča. Prije ujedinjenja Innere Stadt s predgrađima u jednu opštinu 1850. godine, dio opštine unutar [[Ringstraße]] bio je identičan gradskim granicama.

=== Sastav ===
Unutrašnji grad je uspostavljen kao zaseban distrikt unutar novog općinskog područja prema [[Privreni općinski zakon beča|privrenim općinskim zakonom]]. Na sjeveroistoku ga graniči Dunavski kanal, na istoku i jugu rijeka [[Wienfluss]], a na sjeveru i jugozapadu takozvana [[Zweierlinie]], bivša teretna cesta.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Achleitner|first=Friedrich|title=Österreichische Architektur im 20. Jahrhundert. Ein Führer.|publisher=Residenz-Verlag|year=1990|location=Salzburg|page=S.9}}&lt;/ref&gt;

Distrikt je prvobitno obuhvatao područje utvrđenog grada i dio [[Glacis|glasisa]] 1850. godine. Prije izgradnje [[Ringstraße]] i [[Lastenstraße]], granica distrikta je išla otprilike sredinom glacisa, tada nazvanog Esplanada, a kasnije duž rijeke Wienfluss. 

Nakon rušenja bastionskih utvrda iz doba [[Renesansa|renesanse]] i razvoja glasisa oko tvrđave, započetog carskim dekretom od 20.12.1857, distrikt je proširen do svog vanjskog ruba; tako je stvorena zona Ringstraße. Manja prilagodba granica u korist 1. distrikta, dodavanje područja između Schottenringa i Maria-Theresien-Straße, koje je do tada bilo dio današnjeg [[Alsergrund|9. distrikta]], dogodila se 1862. godine. Danas se distrikt prostire na površini od 2,87 kvadratnih kilometara.</text>
      <sha1>pe3mukmeit41xntc85ran01lih5co8v</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3820386</id>
      <parentid>3820380</parentid>
      <timestamp>2026-03-27T18:58:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3820386</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1729" sha1="14jhtxuxvlczozkd0hhgnxr6kvcvc7e" xml:space="preserve">{{Brisanje|loš prijevod...ne radi se o općini neo o okrugu|3. 4. 2026.}}


[[Datoteka:Wien - Bezirk Innere Stadt, Wappen.svg|mini|Grb opštine Innere Stadt]]
'''Innere Stadt ''' je prvi od 23 [[Beč|bečkih]] opština. Opština Innere Stadt uglavnom obuhvata historijski stari grad Beča. Prije ujedinjenja Innere Stadt s predgrađima u jednu opštinu 1850. godine, dio opštine unutar [[Ringstraße]] bio je identičan gradskim granicama.

=== Sastav ===
Unutrašnji grad je uspostavljen kao zaseban distrikt unutar novog općinskog područja prema [[Privreni općinski zakon beča|privrenim općinskim zakonom]]. Na sjeveroistoku ga graniči Dunavski kanal, na istoku i jugu rijeka [[Wienfluss]], a na sjeveru i jugozapadu takozvana [[Zweierlinie]], bivša teretna cesta.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Achleitner|first=Friedrich|title=Österreichische Architektur im 20. Jahrhundert. Ein Führer.|publisher=Residenz-Verlag|year=1990|location=Salzburg|page=S.9}}&lt;/ref&gt;

Distrikt je prvobitno obuhvatao područje utvrđenog grada i dio [[Glacis|glasisa]] 1850. godine. Prije izgradnje [[Ringstraße]] i [[Lastenstraße]], granica distrikta je išla otprilike sredinom glacisa, tada nazvanog Esplanada, a kasnije duž rijeke Wienfluss. 

Nakon rušenja bastionskih utvrda iz doba [[Renesansa|renesanse]] i razvoja glasisa oko tvrđave, započetog carskim dekretom od 20.12.1857, distrikt je proširen do svog vanjskog ruba; tako je stvorena zona Ringstraße. Manja prilagodba granica u korist 1. distrikta, dodavanje područja između Schottenringa i Maria-Theresien-Straße, koje je do tada bilo dio današnjeg [[Alsergrund|9. distrikta]], dogodila se 1862. godine. Danas se distrikt prostire na površini od 2,87 kvadratnih kilometara.</text>
      <sha1>14jhtxuxvlczozkd0hhgnxr6kvcvc7e</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3820400</id>
      <parentid>3820386</parentid>
      <timestamp>2026-03-27T20:06:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Amestein</username>
        <id>176558</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3820400</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1682" sha1="33qz9xjd4hx1p4p2ghje2qc1ai0pccd" xml:space="preserve">{{Brisanje|loš prijevod...ne radi se o općini neo o okrugu|3. 4. 2026.}}


[[Datoteka:Wien - Bezirk Innere Stadt, Wappen.svg|mini|Grb opštine Innere Stadt]]
'''Innere Stadt ''' je prvi od 23 [[Beč|bečkih]] okruga. Okrug Innere Stadt uglavnom obuhvata historijski stari grad Beča. Prije ujedinjenja Innere Stadt s predgrađima u jedan okrug 1850. godine, dio okruga unutar [[Ringstraße]] bio je identičan gradskim granicama.

=== Sastav ===
Unutrašnji grad je uspostavljen kao zaseban distrikt unutar novog okrugskog područja prema privrenim okrugskim zakonom. Na sjeveroistoku ga graniči Dunavski kanal, na istoku i jugu rijeka [[Wienfluss]], a na sjeveru i jugozapadu takozvana [[Zweierlinie]], bivša teretna cesta.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Achleitner|first=Friedrich|title=Österreichische Architektur im 20. Jahrhundert. Ein Führer.|publisher=Residenz-Verlag|year=1990|location=Salzburg|page=S.9}}&lt;/ref&gt;

Distrikt je prvobitno obuhvatao područje utvrđenog grada i dio [[Glacis|glasisa]] 1850. godine. Prije izgradnje [[Ringstraße]] i [[Lastenstraße]], granica distrikta je išla otprilike sredinom glacisa, tada nazvanog Esplanada, a kasnije duž rijeke Wienfluss. 

Nakon rušenja bastionskih utvrda iz doba [[Renesansa|renesanse]] i razvoja glasisa oko tvrđave, započetog carskim dekretom od 20.12.1857, distrikt je proširen do svog vanjskog ruba; tako je stvorena zona Ringstraße. Manja prilagodba granica u korist 1. distrikta, dodavanje područja između Schottenringa i Maria-Theresien-Straße, koje je do tada bilo dio današnjeg [[Alsergrund|9. distrikta]], dogodila se 1862. godine. Danas se distrikt prostire na površini od 2,87 kvadratnih kilometara.</text>
      <sha1>33qz9xjd4hx1p4p2ghje2qc1ai0pccd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Članci projekta CEE proljeće 2026 – Međunarodne teme</title>
    <ns>14</ns>
    <id>532574</id>
    <revision>
      <id>3820381</id>
      <timestamp>2026-03-27T16:20:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mhare</username>
        <id>481</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica:  {{DEFAULTSORT:Međunarodne teme}} [[Kategorija:Članci projekta CEE proljeće 2026. po državama]]</comment>
      <origin>3820381</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="99" sha1="683yglbws6cxwpxzs9l2w8ovc6q952d" xml:space="preserve">
{{DEFAULTSORT:Međunarodne teme}}
[[Kategorija:Članci projekta CEE proljeće 2026. po državama]]</text>
      <sha1>683yglbws6cxwpxzs9l2w8ovc6q952d</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Elena Kitić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>532575</id>
    <revision>
      <id>3820382</id>
      <timestamp>2026-03-27T16:36:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Arnel</username>
        <id>102555</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Infokutija muzičar | ime                    = Elena Kitić | slika                  =  | opis                   =  | pozadina               = solo_izvođač | alias                  = Elena | datum_rođenja          = {{datum rođenja i godine|1997|08|11}} | mjesto_rođenja         = [[Hannover]], [[Njemačka]] | žanr                   = [[pop-muzika|pop]], [[hip hop]] | zanimanje              = pjevačica, tekstopisac | karijera               = 2014–danas | izdavač...</comment>
      <origin>3820382</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3148" sha1="kv5dtsqeoqs5ar3rvrzuz94g2z07w1k" xml:space="preserve">{{Infokutija muzičar
| ime                    = Elena Kitić
| slika                  = 
| opis                   = 
| pozadina               = solo_izvođač
| alias                  = Elena
| datum_rođenja          = {{datum rođenja i godine|1997|08|11}}
| mjesto_rođenja         = [[Hannover]], [[Njemačka]]
| žanr                   = [[pop-muzika|pop]], [[hip hop]]
| zanimanje              = pjevačica, tekstopisac
| karijera               = 2014–danas
| izdavač                = {{hlist|Toxic Entertainment|IDJTunes|[[Imperia (izdavačka kuća)|Imperia]]|Balkaton}}
}}
'''Elena Kitić''' (rođena 11. augusta 1997), poznata pod umjetničkim imenom '''Elena''', srpska je kantautorica.

== Život i karijera ==
Elena Kitić rođena je 11. augusta 1997. u [[Hannover|Hannoveru]], u Njemačkoj, kao kći pjevača [[Mile Kitić|Mile Kitića]] i [[Marta Savić|Marte Savić]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.imdb.com/name/nm8292257/|title=Elena Kitić|website=www.imdb.com|access-date=2026-03-27}}&lt;/ref&gt; Svoj je snimateljski debi ostvarila singlom na engleskom jeziku &quot;Better Days&quot;, objavljenim u oktobru 2014.

U julu 2016. Kitić je stekla popularnost objavom pjesme &quot;Folira&quot; s bosanskim reperom [[Jala Brat|Jalom Bratom]], koji je postao njezin čest suradnik. Također je surađivala sa srpskim reperom [[Rasta (muzičar)|Rastom]] na singlu &quot;Geto princeza&quot; (2018). Njezin prvi nastup uživo bio je na koncertu Jale Brata i [[Buba Corelli|Bube Corelli]] u centru [[SRC Tašmajdan|Tašmajdan]] u Beogradu, u junu 2018. Elena je u decembru 2020. na beogradskom streetwear festivalu Sneakerville dobila nagradu za najbolji stajling u muzičkom spotu. 

Njezin singl iz 2022. s srpskim izvođačem [[Voyage (muzičar)|Voyageom]], pod nazivom &quot;London&quot;, dospio je na vrh ''[[Billboard|Billboardove]]'' ljestvice [[Croatia Songs]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://songstats.com/artist/p02k1bt9/elena|title=Elena {{!}} Artist Analytics|last=Songstats|website=Songstats|language=en|access-date=27. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

Dana 7. marta 2025. Kitić je samostalno objavila svoj debitantski studijski album ''Déjà vu''. Kako bi promovirala album, nastupila je na festivalu Music Week u Beogradu u junu.

== Diskografija ==

=== Studijski albumi ===

* ''[[Déjà vu (album)|Déjà Vu]]'' (2025)

=== Singlovi ===

* ''Better days'' (2014)
* ''Folira'' (sa [[Jala Brat|Jala Bratom]], 2016)
* ''Ne volim'' (sa Jala Bratom i [[Buba Corelli|Buba Corellijom]], 2016)
* ''Zlato'' (2017)
* ''Geto princeza'' (2018)
* ''Columbiana'' (sa [[2Bona]], 2019)
* ''Zabranjujem'' (2019)
* ''2000's'' (2019)
* ''Harakiri'' (2020)
* ''PSH PSH'' (2020)
* ''Fobije'' (2021)
* ''Laži'' (2021)
* ''Svemir'' (2021)
* ''London'' (sa [[Voyage (muzičar)|Voyageom]], 2022)
* ''Pare'' (sa [[Mile Kitić|Mile Kitićom]], 2023)
* ''Scene'' (sa [[Mixa|Mixom]], 2023)
* ''Extra fancy'' (2023)
* ''Elena'' (2024)

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

* [https://www.discogs.com/artist/4595346-Elena-Kiti%C4%87 Diskografija Elene Kitić]

{{DEFAULTSORT:Kitić, Elena}}
[[Kategorija:Rođeni 1997.]]
[[Kategorija:Muzičari iz Hannovera]]
[[Kategorija:Srpski pop-pjevači]]</text>
      <sha1>kv5dtsqeoqs5ar3rvrzuz94g2z07w1k</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3820387</id>
      <parentid>3820382</parentid>
      <timestamp>2026-03-27T19:00:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Muzičari iz Hannovera]] uklonjena; [[Kategorija:Muzičari Hannovera]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3820387</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3145" sha1="nptylb6zvqwsklncr4t9puvn3rwt9tk" xml:space="preserve">{{Infokutija muzičar
| ime                    = Elena Kitić
| slika                  = 
| opis                   = 
| pozadina               = solo_izvođač
| alias                  = Elena
| datum_rođenja          = {{datum rođenja i godine|1997|08|11}}
| mjesto_rođenja         = [[Hannover]], [[Njemačka]]
| žanr                   = [[pop-muzika|pop]], [[hip hop]]
| zanimanje              = pjevačica, tekstopisac
| karijera               = 2014–danas
| izdavač                = {{hlist|Toxic Entertainment|IDJTunes|[[Imperia (izdavačka kuća)|Imperia]]|Balkaton}}
}}
'''Elena Kitić''' (rođena 11. augusta 1997), poznata pod umjetničkim imenom '''Elena''', srpska je kantautorica.

== Život i karijera ==
Elena Kitić rođena je 11. augusta 1997. u [[Hannover|Hannoveru]], u Njemačkoj, kao kći pjevača [[Mile Kitić|Mile Kitića]] i [[Marta Savić|Marte Savić]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.imdb.com/name/nm8292257/|title=Elena Kitić|website=www.imdb.com|access-date=2026-03-27}}&lt;/ref&gt; Svoj je snimateljski debi ostvarila singlom na engleskom jeziku &quot;Better Days&quot;, objavljenim u oktobru 2014.

U julu 2016. Kitić je stekla popularnost objavom pjesme &quot;Folira&quot; s bosanskim reperom [[Jala Brat|Jalom Bratom]], koji je postao njezin čest suradnik. Također je surađivala sa srpskim reperom [[Rasta (muzičar)|Rastom]] na singlu &quot;Geto princeza&quot; (2018). Njezin prvi nastup uživo bio je na koncertu Jale Brata i [[Buba Corelli|Bube Corelli]] u centru [[SRC Tašmajdan|Tašmajdan]] u Beogradu, u junu 2018. Elena je u decembru 2020. na beogradskom streetwear festivalu Sneakerville dobila nagradu za najbolji stajling u muzičkom spotu. 

Njezin singl iz 2022. s srpskim izvođačem [[Voyage (muzičar)|Voyageom]], pod nazivom &quot;London&quot;, dospio je na vrh ''[[Billboard|Billboardove]]'' ljestvice [[Croatia Songs]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://songstats.com/artist/p02k1bt9/elena|title=Elena {{!}} Artist Analytics|last=Songstats|website=Songstats|language=en|access-date=27. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

Dana 7. marta 2025. Kitić je samostalno objavila svoj debitantski studijski album ''Déjà vu''. Kako bi promovirala album, nastupila je na festivalu Music Week u Beogradu u junu.

== Diskografija ==

=== Studijski albumi ===

* ''[[Déjà vu (album)|Déjà Vu]]'' (2025)

=== Singlovi ===

* ''Better days'' (2014)
* ''Folira'' (sa [[Jala Brat|Jala Bratom]], 2016)
* ''Ne volim'' (sa Jala Bratom i [[Buba Corelli|Buba Corellijom]], 2016)
* ''Zlato'' (2017)
* ''Geto princeza'' (2018)
* ''Columbiana'' (sa [[2Bona]], 2019)
* ''Zabranjujem'' (2019)
* ''2000's'' (2019)
* ''Harakiri'' (2020)
* ''PSH PSH'' (2020)
* ''Fobije'' (2021)
* ''Laži'' (2021)
* ''Svemir'' (2021)
* ''London'' (sa [[Voyage (muzičar)|Voyageom]], 2022)
* ''Pare'' (sa [[Mile Kitić|Mile Kitićom]], 2023)
* ''Scene'' (sa [[Mixa|Mixom]], 2023)
* ''Extra fancy'' (2023)
* ''Elena'' (2024)

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

* [https://www.discogs.com/artist/4595346-Elena-Kiti%C4%87 Diskografija Elene Kitić]

{{DEFAULTSORT:Kitić, Elena}}
[[Kategorija:Rođeni 1997.]]
[[Kategorija:Muzičari Hannovera]]
[[Kategorija:Srpski pop-pjevači]]</text>
      <sha1>nptylb6zvqwsklncr4t9puvn3rwt9tk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Elena Kitić</title>
    <ns>1</ns>
    <id>532576</id>
    <revision>
      <id>3820383</id>
      <timestamp>2026-03-27T16:42:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Arnel</username>
        <id>102555</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{CEE žene 2026.}} {{Feminizam i folklor - članak|2026}} {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Arnel | tema     = žene | tema2    = muzika | tema3    =  | država   = Srbija | država2  =  | država3  =  }}</comment>
      <origin>3820383</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="206" sha1="5xpc3bgv656jzwkyzebs8v6vex5864j" xml:space="preserve">{{CEE žene 2026.}}
{{Feminizam i folklor - članak|2026}}
{{CEE proljeće 2026.
| korisnik = Arnel
| tema     = žene
| tema2    = muzika
| tema3    = 
| država   = Srbija
| država2  = 
| država3  = 
}}</text>
      <sha1>5xpc3bgv656jzwkyzebs8v6vex5864j</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ciljajuća sekvenca</title>
    <ns>0</ns>
    <id>532577</id>
    <redirect title="Signalni peptid" />
    <revision>
      <id>3820384</id>
      <timestamp>2026-03-27T17:24:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Exsiler</username>
        <id>178345</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Signalni peptid]]</comment>
      <origin>3820384</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31" sha1="smi6ognnh4c7cjy616rluxcr2y1tdrz" xml:space="preserve">#Preusmjeri [[Signalni peptid]]</text>
      <sha1>smi6ognnh4c7cjy616rluxcr2y1tdrz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sekretorni put</title>
    <ns>0</ns>
    <id>532578</id>
    <redirect title="Lučenje" />
    <revision>
      <id>3820385</id>
      <timestamp>2026-03-27T17:27:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Exsiler</username>
        <id>178345</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Lučenje]]</comment>
      <origin>3820385</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="24" sha1="gjbt8cm8tbgvti5w53gzo8nz9tfkwgw" xml:space="preserve">#Preusmjeri [[Lučenje]]</text>
      <sha1>gjbt8cm8tbgvti5w53gzo8nz9tfkwgw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nives Celzijus</title>
    <ns>0</ns>
    <id>532579</id>
    <revision>
      <id>3820388</id>
      <timestamp>2026-03-27T19:22:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mhare</username>
        <id>481</id>
      </contributor>
      <comment>+</comment>
      <origin>3820388</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3261" sha1="8hg5s8suofspazh1hoew6zgbtdxaxns" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime = Nives Celzijus
| slika = 
| opis_slike = 
| rođeno_ime = Nives Zeljković
| datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1981|12|18}}
| mjesto_rođenja = [[Zagreb]], [[SR Hrvatska]], [[SFR Jugoslavija]]
| nacionalnost = [[Hrvatska|hrvatska]]
| zanimanje = [[pjevačica]], [[glumica]], [[spisateljica]]
| godine_aktivnosti = kraj 1990-ih – danas
}}

'''Nives Celzijus''', rođena kao '''Nives Zeljković''' ([[Zagreb]], 18. decembar 1981), hrvatska je [[pjevačica]], [[glumica]] i [[spisateljica]].&lt;ref name=&quot;IMDb&quot;&gt;{{cite web |title=Nives Celzijus |url=https://www.imdb.com/name/nm2853548/ |website=IMDb |access-date=27. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; U javnosti je poznata po muzičkoj, televizijskoj i književnoj karijeri.&lt;ref name=&quot;Discogs&quot;&gt;{{cite web |title=Nives Celzijus |url=https://www.discogs.com/artist/1986639-Nives-Celzijus |website=Discogs |access-date=27. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Nova2017&quot;&gt;{{cite web |title=Nives Celzijus pobjednica je 4. sezone showa TLZP |url=https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/nives-celzijus-pobjednica-je-4-sezone-showa-tlzp---477910.html |website=Nova TV |date=28. 5. 2017 |access-date=27. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==

U muzičkoj karijeri nastupala je pod umjetničkim imenom Nives Celzijus. Među njenim diskografskim izdanjima nalaze se album ''Cura moderna'' te kasnija izdanja kao što su ''Život pogledaj'', ''Karanfili - Inferno - Lutrija'' i ''Ramos''.&lt;ref name=&quot;Discogs&quot; /&gt;

Kao glumica pojavila se u televizijskim serijama [[Zauvijek susjedi]] i [[Čista ljubav (serija)|Čista ljubav]], a zabilježena je i u kasnijim televizijskim produkcijama.&lt;ref name=&quot;IMDb&quot; /&gt;

Godine 2017. pobijedila je u četvrtoj sezoni emisije [[Tvoje lice zvuči poznato]].&lt;ref name=&quot;Nova2017&quot; /&gt;

U književnosti je objavila nekoliko knjiga, među kojima su ''Gola istina'' (2008), ''U krevetu s Cristianom'' (2011) i ''Gola istina 2'' (2014).&lt;ref name=&quot;Gola&quot;&gt;{{cite web |title=Gola istina |url=https://mvinfo.hr/knjiga/4845/gola-istina |website=Moderna vremena |access-date=27. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Cristiano&quot;&gt;{{cite web |title=U krevetu s Cristianom |url=https://knjiga.hr/u-krevetu-s-cristianom-nives-celzijus-1 |website=Knjiga.hr |access-date=27. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Gola2&quot;&gt;{{cite web |title=Gola istina 2 |url=https://arka-knjiga.hr/knjige/8939/gola-istina-2 |website=Arka knjiga |access-date=27. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; Za knjigu ''Gola istina'' uručena joj je književna nagrada [[Kiklop (nagrada)|Kiklop]] za hit godine 2008.&lt;ref name=&quot;Kiklop&quot;&gt;{{cite web |title=Nives Celzijus uručen Kiklop |url=https://www.tportal.hr/kultura/clanak/nives-celzijus-urucen-kiklop-20131216 |website=tportal.hr |date=16. 12. 2013 |access-date=27. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Televizija ==

* ''[[Zauvijek susjedi]]''
* ''[[Čista ljubav (serija)|Čista ljubav]]''
* ''[[Tvoje lice zvuči poznato]]''
* ''[[Ples sa zvijezdama]]''

== Bibliografija ==

* ''Gola istina'' (2008)&lt;ref name=&quot;Gola&quot; /&gt;
* ''U krevetu s Cristianom'' (2011)&lt;ref name=&quot;Cristiano&quot; /&gt;
* ''Gola istina 2'' (2014)&lt;ref name=&quot;Gola2&quot; /&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Celzijus, Nives}}
[[Kategorija:Rođeni 1981.]]
[[Kategorija:Hrvatske pjevačice]]
[[Kategorija:Hrvatske glumice]]
[[Kategorija:Hrvatski pisci]]</text>
      <sha1>8hg5s8suofspazh1hoew6zgbtdxaxns</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3820431</id>
      <parentid>3820388</parentid>
      <timestamp>2026-03-27T21:16:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Biografije, Zagreb]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3820431</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3295" sha1="iar5gsor00hpntyfh9n85q70ecb1bin" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime = Nives Celzijus
| slika = 
| opis_slike = 
| rođeno_ime = Nives Zeljković
| datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1981|12|18}}
| mjesto_rođenja = [[Zagreb]], [[SR Hrvatska]], [[SFR Jugoslavija]]
| nacionalnost = [[Hrvatska|hrvatska]]
| zanimanje = [[pjevačica]], [[glumica]], [[spisateljica]]
| godine_aktivnosti = kraj 1990-ih – danas
}}

'''Nives Celzijus''', rođena kao '''Nives Zeljković''' ([[Zagreb]], 18. decembar 1981), hrvatska je [[pjevačica]], [[glumica]] i [[spisateljica]].&lt;ref name=&quot;IMDb&quot;&gt;{{cite web |title=Nives Celzijus |url=https://www.imdb.com/name/nm2853548/ |website=IMDb |access-date=27. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; U javnosti je poznata po muzičkoj, televizijskoj i književnoj karijeri.&lt;ref name=&quot;Discogs&quot;&gt;{{cite web |title=Nives Celzijus |url=https://www.discogs.com/artist/1986639-Nives-Celzijus |website=Discogs |access-date=27. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Nova2017&quot;&gt;{{cite web |title=Nives Celzijus pobjednica je 4. sezone showa TLZP |url=https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/nives-celzijus-pobjednica-je-4-sezone-showa-tlzp---477910.html |website=Nova TV |date=28. 5. 2017 |access-date=27. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==

U muzičkoj karijeri nastupala je pod umjetničkim imenom Nives Celzijus. Među njenim diskografskim izdanjima nalaze se album ''Cura moderna'' te kasnija izdanja kao što su ''Život pogledaj'', ''Karanfili - Inferno - Lutrija'' i ''Ramos''.&lt;ref name=&quot;Discogs&quot; /&gt;

Kao glumica pojavila se u televizijskim serijama [[Zauvijek susjedi]] i [[Čista ljubav (serija)|Čista ljubav]], a zabilježena je i u kasnijim televizijskim produkcijama.&lt;ref name=&quot;IMDb&quot; /&gt;

Godine 2017. pobijedila je u četvrtoj sezoni emisije [[Tvoje lice zvuči poznato]].&lt;ref name=&quot;Nova2017&quot; /&gt;

U književnosti je objavila nekoliko knjiga, među kojima su ''Gola istina'' (2008), ''U krevetu s Cristianom'' (2011) i ''Gola istina 2'' (2014).&lt;ref name=&quot;Gola&quot;&gt;{{cite web |title=Gola istina |url=https://mvinfo.hr/knjiga/4845/gola-istina |website=Moderna vremena |access-date=27. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Cristiano&quot;&gt;{{cite web |title=U krevetu s Cristianom |url=https://knjiga.hr/u-krevetu-s-cristianom-nives-celzijus-1 |website=Knjiga.hr |access-date=27. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Gola2&quot;&gt;{{cite web |title=Gola istina 2 |url=https://arka-knjiga.hr/knjige/8939/gola-istina-2 |website=Arka knjiga |access-date=27. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; Za knjigu ''Gola istina'' uručena joj je književna nagrada [[Kiklop (nagrada)|Kiklop]] za hit godine 2008.&lt;ref name=&quot;Kiklop&quot;&gt;{{cite web |title=Nives Celzijus uručen Kiklop |url=https://www.tportal.hr/kultura/clanak/nives-celzijus-urucen-kiklop-20131216 |website=tportal.hr |date=16. 12. 2013 |access-date=27. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Televizija ==

* ''[[Zauvijek susjedi]]''
* ''[[Čista ljubav (serija)|Čista ljubav]]''
* ''[[Tvoje lice zvuči poznato]]''
* ''[[Ples sa zvijezdama]]''

== Bibliografija ==

* ''Gola istina'' (2008)&lt;ref name=&quot;Gola&quot; /&gt;
* ''U krevetu s Cristianom'' (2011)&lt;ref name=&quot;Cristiano&quot; /&gt;
* ''Gola istina 2'' (2014)&lt;ref name=&quot;Gola2&quot; /&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Celzijus, Nives}}
[[Kategorija:Rođeni 1981.]]
[[Kategorija:Hrvatske pjevačice]]
[[Kategorija:Hrvatske glumice]]
[[Kategorija:Hrvatski pisci]]
[[Kategorija:Biografije, Zagreb]]</text>
      <sha1>iar5gsor00hpntyfh9n85q70ecb1bin</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Nives Celzijus</title>
    <ns>1</ns>
    <id>532580</id>
    <revision>
      <id>3820389</id>
      <timestamp>2026-03-27T19:23:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mhare</username>
        <id>481</id>
      </contributor>
      <comment>https://fountain.toolforge.org/editathons/fnf2026-bs</comment>
      <origin>3820389</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="38" sha1="n1j10qprq7l0udjdgxxufce6adgnf13" xml:space="preserve">{{Feminizam i folklor - članak|2026}}</text>
      <sha1>n1j10qprq7l0udjdgxxufce6adgnf13</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3820391</id>
      <parentid>3820389</parentid>
      <timestamp>2026-03-27T19:23:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mhare</username>
        <id>481</id>
      </contributor>
      <comment>https://fountain.toolforge.org/editathons/ceew2026-bs</comment>
      <origin>3820391</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="58" sha1="mtucyxx26uxa4ge4e0id1qm346myvsr" xml:space="preserve">{{CEE žene 2026.}}
{{Feminizam i folklor - članak|2026}}</text>
      <sha1>mtucyxx26uxa4ge4e0id1qm346myvsr</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3820392</id>
      <parentid>3820391</parentid>
      <timestamp>2026-03-27T19:23:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mhare</username>
        <id>481</id>
      </contributor>
      <origin>3820392</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="211" sha1="l2428iuhnfxop6lcltoe3kls6mlje6i" xml:space="preserve">{{CEE žene 2026.}}
{{Feminizam i folklor - članak|2026}}
{{CEE proljeće 2026.
| korisnik = Mhare
| tema     = žene
| tema2    = umjetnost
| tema3    = 
| država   = Hrvatska
| država2  = 
| država3  = 
}}</text>
      <sha1>l2428iuhnfxop6lcltoe3kls6mlje6i</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Eva Puskarčíková</title>
    <ns>0</ns>
    <id>532581</id>
    <revision>
      <id>3820413</id>
      <timestamp>2026-03-27T20:32:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Infokutija biatlonac | ime                  = Eva Puskarčíková | slika                = Eva_Puskarčíková_at_Biathlon_WC_2015_Nové_Město.jpg | opis_slike           =  | puno_ime             =  | nadimak              =  | nacionalnost         =  | država               = {{ZID|Češka}} | datum_rođenja        = {{Datum rođenja i godine|1993|01|03}}  | mjesto_rođenja       = [[Jilemnice]] | država_rođenja       = Češka | datum_smrti          =  | mjesto_smrti...</comment>
      <origin>3820413</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12927" sha1="e07j7hagvrx49qiprxjdgekmmkquw3r" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Eva Puskarčíková
| slika                = Eva_Puskarčíková_at_Biathlon_WC_2015_Nové_Město.jpg
| opis_slike           = 
| puno_ime             = 
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Češka}}
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja i godine|1993|01|03}} 
| mjesto_rođenja       = [[Jilemnice]]
| država_rođenja       = Češka
| datum_smrti          = 
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         = 
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 168
| težina               = 57
| supružnik            = 
| prazna_oznaka1       = 
| prazni_podaci1       = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = [[SKP Kornspitz Jablonec]]
| trener               = [[Egil Gjelland]]
| skije                = 
| puška                = 
| prazna_oznaka2       = 
| prazni_podaci2       = 
| prazna_oznaka3       = 
| prazni_podaci3       = 
| status               = neaktivna
| kraj_karijere        = 
| prvi_OI              = 
| nastup_OI            = '''2''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|2014]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|2018]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|2022.]])
| medalje_OI           = '''1'''
| zlato_OI             = 0
| prvi_SP              = 
| nastup_SP            = '''5''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015.|2015]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017.|2017]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|2019]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|2020]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|2021.]])
| medalje_SP           = '''1'''
| zlato_SP             = 0
| prvi_SK              = 
| nastup_SK            =  ([[Svjetski kup u biatlonu 2013/2024.|2013/14.]])
| pobjede_SK           = 0
| pobjede SK štafeta   = 0
| plasman_SK           = {{plainlist| 
* '''13.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]])
* {{Tooltip|Poj.|Pojedinačno}}: '''9.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]])
* {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''18.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2017/2018.|2017/18.]])
* {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''21.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]])
* {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''10.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]])
}}
| pobjede_u_dis        = 
| nastup_EK            = [[IBU kup 2009/2010.|2009/11.]]
| pobjede_EK_štafeta   = 
| pobjede_EK           = '''0'''
| plasman_EK           = '''34''' ([[IBU kup 2012/2013.|2012/13.]])
| pobjede_u_dis_EK     = 
| naziv_medalja        = 
| medalje              =
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaBronza|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|ZOI 2014.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – štafeta (žene)|štafeta]]}}
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|SP 2020.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – štafeta (mješovito)|štafeta mj.]]}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 1 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 1
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 27. 3. 2026
}}

'''Eva Puskarčíková''', rođena 3. januara 1993. u [[Jilemnice|Jilemnicama]] je nekadašnja [[češka]] [[biatlon]]ka.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Eva PUSKARCIKOVA |url=https://olympics.com/beijing-2022/olympic-games/en/results/biathlon/athlete-profile-n1034263-eva-puskarcikova.htm |work=[[Zimske olimpijske igre 2022.]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20220202181348/https://olympics.com/beijing-2022/olympic-games/en/results/biathlon/athlete-profile-n1034263-eva-puskarcikova.htm|archive-date=2. 2. 2022|access-date=2. 2. 2022 | language = en}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
{{sekcija}}

=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ|Mješovita štafeta}} 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2014}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2011 – 15 km|22]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – 7,5 km|45]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – potjera (žene)|22]] 
|  
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – štafeta (žene)|3]] 
| 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2018}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – 15 km|44]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – 7,5 km|43]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – potjera (žene)|32]] 
|  
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – štafeta (žene)|12]] 
| 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2022}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|Biatlon]]) 
| 
| 
|  
|  
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – štafeta (žene)|8]] 
|  
|}
Puskarčíková je tri puta nastupila na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Zimskim olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|ZOI 2014]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|ZOI 2018.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|ZOI 2022.]] 

Osvojija je jednu bronzanu medalju. &lt;!-- Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji ostvarila je na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|ZOI 2022.]] u utrci na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 15 km|15&amp;nbsp;km]] kada je osvojila 19-o mjesto s dva promašaja i zaostatkom od 2:33.9&amp;nbsp;min iza pobjednice [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|Njemice]] [[Denise Herrmann-Wick]], koja je utrku završila s jednim promašajem. U štafetnim utrkama najnolji rezultat joj je peto mjesto na ZOI 2026. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Tereza Voborníková|Terezom Voborníkovom]], [[Jessica Jislová|Jessicom Jislovom]] i [[Tereza Vinklárková|Terezom Vinklárkovom]], kada su sa zaostatkom od 2:07.5&amp;nbsp;min bili sporiji od pobjedničke [[Francuska na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|francuske]] štafete u sastavu: [[Camille Bened]], [[Océane Michelon]], [[Lou Jeanmonnot]] i [[Julia Simon (biatlonka)|Julia Simon]]. 
 --&gt;
=== Svjetska prvenstva ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} !! {{Tooltip|PŠ.|Pojedinačna štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2015}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – 15 km|24]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – 7,5 km|73]]
| 
|
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – štafeta (žene)|7]]  
|   
|  
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2017}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – 15 km|23]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – 7,5 km|17]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – potjera (žene)|31]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – masovni start (žene)|26]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – štafeta (žene)|4]]   
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – štafeta (mješovito)|7]]    
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2019}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – 15 km|42]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – 7,5 km|59]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – potjera (žene)|41]]
|
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – štafeta (žene)|15]]   
|     
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – pojedinačna štafeta (mješovito)|7]]   
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2020}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 15 km|10]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 7,5 km|24]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – potjera (žene)|44]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – masovni start (žene)|23]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – štafeta (žene)|4]]  
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – štafeta (mješovito)|3]]    
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2021}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 15 km|37]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 7,5 km|68]]
| 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (žene)|10]]  
|   
| 
|}
Eva Puskarčíková je nastupila na pet [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskih prvenstava]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 20165.|SP 2015.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|SP 2021.]]  Osvojila je jednu bronzanu medalju na SP 2020. &lt;!-- u  [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 7,5 km|utrci na 7,5&amp;nbsp;km]], kada je s jednim promašajem i  21.3&amp;nbsp;s zaostatka bila sporija od pobjednice [[Marte Olsbu Røiseland]]. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji joj je 12-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024.|SP 2024.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – 15 km|utrci na 15&amp;nbsp;]], kada je s jednim promašajem i 3:01.0&amp;nbsp;min zaostatka bila sporija od pobjednice [[Lisa Vittozzi)|Lise Vittozzi]]. U štafetnim utrkama najbolji joj je rezultat četvrto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|SP 2020.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Eva Puskarčíková|Evom Puskarčíkovom]], [[Markéta Davidová|Markétom Davidovom]] i [[Jessica Jislová|Jessicom Jislovom]], kada su za zaostatkom od 31.1&amp;nbsp;s bili sporija od norveške štafete u sastavu: [[Synnøve Solemdal]], [[Ingrid Landmark Tandrevold]], [[Tiril Eckhoff]] i [[Marte Olsbu Røiseland]]. --&gt;

=== Svjetski kup ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:left; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
!colspan=&quot;15&quot; | Plasman u Svjetskom kupu 
|-
! [[Svjetski kup u biatlonu 2013/2014.|2013/14.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2014/2015.|2014/15.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016.|2015/16.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2017/2018.|2017/18.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2018/2019.|2018/19.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]]        
|-
|64||32||28||13||35||39||35||60||75 
|}
Prvi nastup u takmičenjima [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskog kupa u biatlonu]] Puskarčíková je imala u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2013/2014.|SK 2013/14.]] &lt;!-- u [[Francuska|francuskom]] [[Annecy-Le Grand-Bornand]]u 12. decembra 2013, u utrci štafete, kada je s [[Veronika Vítková|Veronikom Vítkovom]], [[Eva Puskarčíková|Evom Puskarčíkovom]] i [[Gabriela Soukalová|Gabrielom Soukalovom]] su zaostatkom od 3:37.8&amp;nbsp;min  bili sporiji od pobjedničke njemačke štafete u sastavu: [[Franziska Preuß]], [[Andrea Henkel]], [[Franziska Hildebrand]] i [[Laura Dahlmeier]]. Najbolji rezultati u pojedinačnoj konkurenciji joj je peto mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016.|sezoni SK 2015/16]], 11. decembra 2015. u utrci na 7,5&amp;nbsp;km u [[Biatlonski centar Hochfilzen|Hochfilzen]]u, kada je s jednim promašajem i zaostatkom od 24.5&amp;nbsp;s bila iza pobjednice [[Franziska Hildebrand|Franziske Hildebrand]], koja je utrku završila bez promašaja. U štafetnim utrkama joj je najbolji joj je rezultat pobjeda u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016.|SK 2015/16.]] u [[SAD|američkom]] [[Presque Isle (maine)|Presque Isle]]u 13. februara 2026. s [[Eva Puskarčíková|Evom Puskarčíkovom]], [[Gabriela Soukalová|Gabrielom Soukalovom]] i [[Veronika Vítková|Veronikom Vítkovom]], kada su s prednošću od 25.2&amp;nbsp;s bili brži od drugolplasirane ukrajinske štafete u sastavu: [[Irina Varvinec]], [[Natalija Burdiha]], [[Julija Džima]] i [[Olena Bilosjuk]].]] --&gt;

== Privatni život ==
Od maja 2019. do 2020. bila je udata za češkog biatlonca [[Lukáš Kristejn|Lukáša Kristejna]], te je u to vrijeme nastupal s imenom Eva Kristejn Puskarčíková.

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Biatlon portal}}
* {{Commonscat-inline|Eva Puskarčíková}}
* {{Sport365|493}}

{{DEFAULTSORT:Puskarčíková, Eva}}
[[Kategorija:Rođeni 1993.]]
[[Kategorija:Biografije, Jilemnice]]
[[Kategorija:Češki biatlonci]]
[[Kategorija:Češki olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2014.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2018.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2022.]]
[[Kategorija:Osvajači bronzane medalje na Olimpijskim igrama (Češka)]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 2014.]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Aktivni biatlonci]]</text>
      <sha1>e07j7hagvrx49qiprxjdgekmmkquw3r</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3820417</id>
      <parentid>3820413</parentid>
      <timestamp>2026-03-27T20:35:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3820417</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12927" sha1="orrjdsy236jq9kgp3828nwawun5xq6k" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Eva Puskarčíková
| slika                = Eva_Puskarčíková_at_Biathlon_WC_2015_Nové_Město.jpg
| opis_slike           = 
| puno_ime             = 
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Češka}}
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja i godine|1993|01|03}} 
| mjesto_rođenja       = [[Jilemnice]]
| država_rođenja       = Češka
| datum_smrti          = 
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         = 
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 168
| težina               = 57
| supružnik            = 
| prazna_oznaka1       = 
| prazni_podaci1       = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = [[SKP Kornspitz Jablonec]]
| trener               = [[Egil Gjelland]]
| skije                = 
| puška                = 
| prazna_oznaka2       = 
| prazni_podaci2       = 
| prazna_oznaka3       = 
| prazni_podaci3       = 
| status               = neaktivna
| kraj_karijere        = 
| prvi_OI              = 
| nastup_OI            = '''2''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|2014]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|2018]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|2022.]])
| medalje_OI           = '''1'''
| zlato_OI             = 0
| prvi_SP              = 
| nastup_SP            = '''5''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015.|2015]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017.|2017]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|2019]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|2020]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|2021.]])
| medalje_SP           = '''1'''
| zlato_SP             = 0
| prvi_SK              = 
| nastup_SK            =  ([[Svjetski kup u biatlonu 2013/2024.|2013/14.]])
| pobjede_SK           = 0
| pobjede SK štafeta   = 0
| plasman_SK           = {{plainlist| 
* '''13.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]])
* {{Tooltip|Poj.|Pojedinačno}}: '''9.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]])
* {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''18.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2017/2018.|2017/18.]])
* {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''21.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]])
* {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''10.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]])
}}
| pobjede_u_dis        = 
| nastup_EK            = [[IBU kup 2009/2010.|2009/11.]]
| pobjede_EK_štafeta   = 
| pobjede_EK           = '''0'''
| plasman_EK           = '''34''' ([[IBU kup 2012/2013.|2012/13.]])
| pobjede_u_dis_EK     = 
| naziv_medalja        = 
| medalje              =
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaBronza|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|ZOI 2014.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – štafeta (žene)|štafeta]]}}
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|SP 2020.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – štafeta (mješovito)|štafeta mj.]]}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 1 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 1
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 27. 3. 2026
}}

'''Eva Puskarčíková''', rođena 3. januara 1993. u [[Jilemnice|Jilemnicama]] je nekadašnja [[češka]] [[biatlon]]ka.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Eva PUSKARCIKOVA |url=https://olympics.com/beijing-2022/olympic-games/en/results/biathlon/athlete-profile-n1034263-eva-puskarcikova.htm |work=[[Zimske olimpijske igre 2022.]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20220202181348/https://olympics.com/beijing-2022/olympic-games/en/results/biathlon/athlete-profile-n1034263-eva-puskarcikova.htm|archive-date=2. 2. 2022|access-date=2. 2. 2022 | language = en}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
{{sekcija}}

=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ|Mješovita štafeta}} 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2014}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – 15 km|22]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – 7,5 km|45]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – potjera (žene)|22]] 
|  
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – štafeta (žene)|3]] 
| 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2018}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – 15 km|44]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – 7,5 km|43]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – potjera (žene)|32]] 
|  
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – štafeta (žene)|12]] 
| 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2022}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|Biatlon]]) 
| 
| 
|  
|  
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – štafeta (žene)|8]] 
|  
|}
Puskarčíková je tri puta nastupila na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Zimskim olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|ZOI 2014]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|ZOI 2018.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|ZOI 2022.]] 

Osvojija je jednu bronzanu medalju. &lt;!-- Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji ostvarila je na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|ZOI 2022.]] u utrci na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 15 km|15&amp;nbsp;km]] kada je osvojila 19-o mjesto s dva promašaja i zaostatkom od 2:33.9&amp;nbsp;min iza pobjednice [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|Njemice]] [[Denise Herrmann-Wick]], koja je utrku završila s jednim promašajem. U štafetnim utrkama najnolji rezultat joj je peto mjesto na ZOI 2026. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Tereza Voborníková|Terezom Voborníkovom]], [[Jessica Jislová|Jessicom Jislovom]] i [[Tereza Vinklárková|Terezom Vinklárkovom]], kada su sa zaostatkom od 2:07.5&amp;nbsp;min bili sporiji od pobjedničke [[Francuska na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|francuske]] štafete u sastavu: [[Camille Bened]], [[Océane Michelon]], [[Lou Jeanmonnot]] i [[Julia Simon (biatlonka)|Julia Simon]]. 
 --&gt;
=== Svjetska prvenstva ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} !! {{Tooltip|PŠ.|Pojedinačna štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2015}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – 15 km|24]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – 7,5 km|73]]
| 
|
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – štafeta (žene)|7]]  
|   
|  
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2017}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – 15 km|23]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – 7,5 km|17]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – potjera (žene)|31]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – masovni start (žene)|26]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – štafeta (žene)|4]]   
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – štafeta (mješovito)|7]]    
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2019}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – 15 km|42]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – 7,5 km|59]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – potjera (žene)|41]]
|
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – štafeta (žene)|15]]   
|     
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – pojedinačna štafeta (mješovito)|7]]   
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2020}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 15 km|10]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 7,5 km|24]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – potjera (žene)|44]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – masovni start (žene)|23]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – štafeta (žene)|4]]  
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – štafeta (mješovito)|3]]    
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2021}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 15 km|37]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 7,5 km|68]]
| 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (žene)|10]]  
|   
| 
|}
Eva Puskarčíková je nastupila na pet [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskih prvenstava]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 20165.|SP 2015.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|SP 2021.]]  Osvojila je jednu bronzanu medalju na SP 2020. &lt;!-- u  [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 7,5 km|utrci na 7,5&amp;nbsp;km]], kada je s jednim promašajem i  21.3&amp;nbsp;s zaostatka bila sporija od pobjednice [[Marte Olsbu Røiseland]]. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji joj je 12-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024.|SP 2024.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – 15 km|utrci na 15&amp;nbsp;]], kada je s jednim promašajem i 3:01.0&amp;nbsp;min zaostatka bila sporija od pobjednice [[Lisa Vittozzi)|Lise Vittozzi]]. U štafetnim utrkama najbolji joj je rezultat četvrto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|SP 2020.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Eva Puskarčíková|Evom Puskarčíkovom]], [[Markéta Davidová|Markétom Davidovom]] i [[Jessica Jislová|Jessicom Jislovom]], kada su za zaostatkom od 31.1&amp;nbsp;s bili sporija od norveške štafete u sastavu: [[Synnøve Solemdal]], [[Ingrid Landmark Tandrevold]], [[Tiril Eckhoff]] i [[Marte Olsbu Røiseland]]. --&gt;

=== Svjetski kup ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:left; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
!colspan=&quot;15&quot; | Plasman u Svjetskom kupu 
|-
! [[Svjetski kup u biatlonu 2013/2014.|2013/14.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2014/2015.|2014/15.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016.|2015/16.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2017/2018.|2017/18.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2018/2019.|2018/19.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]]        
|-
|64||32||28||13||35||39||35||60||75 
|}
Prvi nastup u takmičenjima [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskog kupa u biatlonu]] Puskarčíková je imala u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2013/2014.|SK 2013/14.]] &lt;!-- u [[Francuska|francuskom]] [[Annecy-Le Grand-Bornand]]u 12. decembra 2013, u utrci štafete, kada je s [[Veronika Vítková|Veronikom Vítkovom]], [[Eva Puskarčíková|Evom Puskarčíkovom]] i [[Gabriela Soukalová|Gabrielom Soukalovom]] su zaostatkom od 3:37.8&amp;nbsp;min  bili sporiji od pobjedničke njemačke štafete u sastavu: [[Franziska Preuß]], [[Andrea Henkel]], [[Franziska Hildebrand]] i [[Laura Dahlmeier]]. Najbolji rezultati u pojedinačnoj konkurenciji joj je peto mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016.|sezoni SK 2015/16]], 11. decembra 2015. u utrci na 7,5&amp;nbsp;km u [[Biatlonski centar Hochfilzen|Hochfilzen]]u, kada je s jednim promašajem i zaostatkom od 24.5&amp;nbsp;s bila iza pobjednice [[Franziska Hildebrand|Franziske Hildebrand]], koja je utrku završila bez promašaja. U štafetnim utrkama joj je najbolji joj je rezultat pobjeda u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016.|SK 2015/16.]] u [[SAD|američkom]] [[Presque Isle (maine)|Presque Isle]]u 13. februara 2026. s [[Eva Puskarčíková|Evom Puskarčíkovom]], [[Gabriela Soukalová|Gabrielom Soukalovom]] i [[Veronika Vítková|Veronikom Vítkovom]], kada su s prednošću od 25.2&amp;nbsp;s bili brži od drugolplasirane ukrajinske štafete u sastavu: [[Irina Varvinec]], [[Natalija Burdiha]], [[Julija Džima]] i [[Olena Bilosjuk]].]] --&gt;

== Privatni život ==
Od maja 2019. do 2020. bila je udata za češkog biatlonca [[Lukáš Kristejn|Lukáša Kristejna]], te je u to vrijeme nastupal s imenom Eva Kristejn Puskarčíková.

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Biatlon portal}}
* {{Commonscat-inline|Eva Puskarčíková}}
* {{Sport365|493}}

{{DEFAULTSORT:Puskarčíková, Eva}}
[[Kategorija:Rođeni 1993.]]
[[Kategorija:Biografije, Jilemnice]]
[[Kategorija:Češki biatlonci]]
[[Kategorija:Češki olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2014.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2018.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2022.]]
[[Kategorija:Osvajači bronzane medalje na Olimpijskim igrama (Češka)]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 2014.]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Aktivni biatlonci]]</text>
      <sha1>orrjdsy236jq9kgp3828nwawun5xq6k</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3820420</id>
      <parentid>3820417</parentid>
      <timestamp>2026-03-27T20:39:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3820420</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12789" sha1="egjp97dfl5cw90rxolj7cd1ea8876nj" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Eva Puskarčíková
| slika                = Eva_Puskarčíková_at_Biathlon_WC_2015_Nové_Město.jpg
| opis_slike           = 
| puno_ime             = 
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Češka}}
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja i godine|1993|01|03}} 
| mjesto_rođenja       = [[Jilemnice]]
| država_rođenja       = Češka
| datum_smrti          = 
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         = 
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 168
| težina               = 57
| supružnik            = 
| prazna_oznaka1       = 
| prazni_podaci1       = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = [[SKP Kornspitz Jablonec]]
| trener               = [[Egil Gjelland]]
| skije                = 
| puška                = 
| prazna_oznaka2       = 
| prazni_podaci2       = 
| prazna_oznaka3       = 
| prazni_podaci3       = 
| status               = neaktivna
| kraj_karijere        = 
| prvi_OI              = 
| nastup_OI            = '''2''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|2014]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|2018]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|2022.]])
| medalje_OI           = '''1'''
| zlato_OI             = 0
| prvi_SP              = 
| nastup_SP            = '''5''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015.|2015]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017.|2017]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|2019]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|2020]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|2021.]])
| medalje_SP           = '''1'''
| zlato_SP             = 0
| prvi_SK              = 
| nastup_SK            =  ([[Svjetski kup u biatlonu 2013/2024.|2013/14.]])
| pobjede_SK           = 0
| pobjede SK štafeta   = 0
| plasman_SK           = {{plainlist| 
* '''13.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]])
* {{Tooltip|Poj.|Pojedinačno}}: '''9.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]])
* {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''18.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2017/2018.|2017/18.]])
* {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''21.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]])
* {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''10.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]])
}}
| pobjede_u_dis        = 
| nastup_EK            = [[IBU kup 2009/2010.|2009/11.]]
| pobjede_EK_štafeta   = 
| pobjede_EK           = '''0'''
| plasman_EK           = '''34''' ([[IBU kup 2012/2013.|2012/13.]])
| pobjede_u_dis_EK     = 
| naziv_medalja        = 
| medalje              =
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaBronza|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|ZOI 2014.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – štafeta (žene)|štafeta]]}}
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|SP 2020.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – štafeta (mješovito)|štafeta mj.]]}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 1 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 1
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 27. 3. 2026
}}

'''Eva Puskarčíková''', rođena 3. januara 1993. u [[Jilemnice|Jilemnicama]] je nekadašnja [[češka]] [[biatlon]]ka.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Eva PUSKARCIKOVA |url=https://olympics.com/beijing-2022/olympic-games/en/results/biathlon/athlete-profile-n1034263-eva-puskarcikova.htm |work=[[Zimske olimpijske igre 2022.]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20220202181348/https://olympics.com/beijing-2022/olympic-games/en/results/biathlon/athlete-profile-n1034263-eva-puskarcikova.htm|archive-date=2. 2. 2022|access-date=2. 2. 2022 | language = en}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
{{sekcija}}

=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ|Mješovita štafeta}} 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2014}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – 15 km|22]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – 7,5 km|45]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – potjera (žene)|22]] 
|  
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – štafeta (žene)|3]] 
| 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2018}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – 15 km|44]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – 7,5 km|43]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – potjera (žene)|32]] 
|  
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – štafeta (žene)|12]] 
| 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2022}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|Biatlon]]) 
| 
| 
|  
|  
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – štafeta (žene)|8]] 
|  
|}
Puskarčíková je tri puta nastupila na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Zimskim olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|ZOI 2014]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|ZOI 2018.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|ZOI 2022.]] U ekipnim disciplinama najbolji joj je rezultat bronzana medalja u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Jitka Landová|Jitkom Landovom]], [[Gabriela Soukalová|Gabrielom Soukalovom]] i [[Veronika Vítková|Veronikom Vítkovom]], kada su 1:23.2&amp;nbsp;min bili sporiji, od pobjedničke [[Ukrajina na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|ukrajinske štafete]] u sastavu: [[Vita Semerenko]], [[Julija Džima]], [[Valentina Semerenko]] i [[Olena Pidrušna]]. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji ostvarila je u utrci na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – 15 km|15&amp;nbsp;km]] kada je osvojila 22-o mjesto s dva promašaja i zaostatkom od 4:32.1&amp;nbsp;min iza pobjednice [[Bjelorusija na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|Bjeloruskinje]] [[Darja Domračeva|Darja Domračeve]], koja je utrku završila s jednim promašajem.

=== Svjetska prvenstva ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} !! {{Tooltip|PŠ.|Pojedinačna štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2015}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – 15 km|24]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – 7,5 km|73]]
| 
|
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – štafeta (žene)|7]]  
|   
|  
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2017}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – 15 km|23]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – 7,5 km|17]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – potjera (žene)|31]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – masovni start (žene)|26]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – štafeta (žene)|4]]   
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – štafeta (mješovito)|7]]    
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2019}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – 15 km|42]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – 7,5 km|59]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – potjera (žene)|41]]
|
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – štafeta (žene)|15]]   
|     
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – pojedinačna štafeta (mješovito)|7]]   
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2020}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 15 km|10]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 7,5 km|24]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – potjera (žene)|44]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – masovni start (žene)|23]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – štafeta (žene)|4]]  
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – štafeta (mješovito)|3]]    
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2021}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 15 km|37]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 7,5 km|68]]
| 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (žene)|10]]  
|   
| 
|}
Eva Puskarčíková je nastupila na pet [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskih prvenstava]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015.|SP 2015.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|SP 2021.]]  Osvojila je jednu bronzanu medalju na SP 2020. &lt;!-- u  [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 7,5 km|utrci na 7,5&amp;nbsp;km]], kada je s jednim promašajem i  21.3&amp;nbsp;s zaostatka bila sporija od pobjednice [[Marte Olsbu Røiseland]]. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji joj je 12-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024.|SP 2024.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – 15 km|utrci na 15&amp;nbsp;]], kada je s jednim promašajem i 3:01.0&amp;nbsp;min zaostatka bila sporija od pobjednice [[Lisa Vittozzi)|Lise Vittozzi]]. U štafetnim utrkama najbolji joj je rezultat četvrto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|SP 2020.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Eva Puskarčíková|Evom Puskarčíkovom]], [[Markéta Davidová|Markétom Davidovom]] i [[Jessica Jislová|Jessicom Jislovom]], kada su za zaostatkom od 31.1&amp;nbsp;s bili sporija od norveške štafete u sastavu: [[Synnøve Solemdal]], [[Ingrid Landmark Tandrevold]], [[Tiril Eckhoff]] i [[Marte Olsbu Røiseland]]. --&gt;

=== Svjetski kup ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:left; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
!colspan=&quot;15&quot; | Plasman u Svjetskom kupu 
|-
! [[Svjetski kup u biatlonu 2013/2014.|2013/14.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2014/2015.|2014/15.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016.|2015/16.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2017/2018.|2017/18.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2018/2019.|2018/19.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]]        
|-
|64||32||28||13||35||39||35||60||75 
|}
Prvi nastup u takmičenjima [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskog kupa u biatlonu]] Puskarčíková je imala u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2013/2014.|SK 2013/14.]] &lt;!-- u [[Francuska|francuskom]] [[Annecy-Le Grand-Bornand]]u 12. decembra 2013, u utrci štafete, kada je s [[Veronika Vítková|Veronikom Vítkovom]], [[Eva Puskarčíková|Evom Puskarčíkovom]] i [[Gabriela Soukalová|Gabrielom Soukalovom]] su zaostatkom od 3:37.8&amp;nbsp;min  bili sporiji od pobjedničke njemačke štafete u sastavu: [[Franziska Preuß]], [[Andrea Henkel]], [[Franziska Hildebrand]] i [[Laura Dahlmeier]]. Najbolji rezultati u pojedinačnoj konkurenciji joj je peto mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016.|sezoni SK 2015/16]], 11. decembra 2015. u utrci na 7,5&amp;nbsp;km u [[Biatlonski centar Hochfilzen|Hochfilzen]]u, kada je s jednim promašajem i zaostatkom od 24.5&amp;nbsp;s bila iza pobjednice [[Franziska Hildebrand|Franziske Hildebrand]], koja je utrku završila bez promašaja. U štafetnim utrkama joj je najbolji joj je rezultat pobjeda u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016.|SK 2015/16.]] u [[SAD|američkom]] [[Presque Isle (maine)|Presque Isle]]u 13. februara 2026. s [[Eva Puskarčíková|Evom Puskarčíkovom]], [[Gabriela Soukalová|Gabrielom Soukalovom]] i [[Veronika Vítková|Veronikom Vítkovom]], kada su s prednošću od 25.2&amp;nbsp;s bili brži od drugolplasirane ukrajinske štafete u sastavu: [[Irina Varvinec]], [[Natalija Burdiha]], [[Julija Džima]] i [[Olena Bilosjuk]].]] --&gt;

== Privatni život ==
Od maja 2019. do 2020. bila je udata za češkog biatlonca [[Lukáš Kristejn|Lukáša Kristejna]], te je u to vrijeme nastupal s imenom Eva Kristejn Puskarčíková.

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Biatlon portal}}
* {{Commonscat-inline|Eva Puskarčíková}}
* {{Sport365|493}}

{{DEFAULTSORT:Puskarčíková, Eva}}
[[Kategorija:Rođeni 1993.]]
[[Kategorija:Biografije, Jilemnice]]
[[Kategorija:Češki biatlonci]]
[[Kategorija:Češki olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2014.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2018.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2022.]]
[[Kategorija:Osvajači bronzane medalje na Olimpijskim igrama (Češka)]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 2014.]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Aktivni biatlonci]]</text>
      <sha1>egjp97dfl5cw90rxolj7cd1ea8876nj</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3820427</id>
      <parentid>3820420</parentid>
      <timestamp>2026-03-27T21:09:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Olimpijske igre */</comment>
      <origin>3820427</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12789" sha1="h18irgm6t3nx95ho65ivladrtfg32o1" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Eva Puskarčíková
| slika                = Eva_Puskarčíková_at_Biathlon_WC_2015_Nové_Město.jpg
| opis_slike           = 
| puno_ime             = 
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Češka}}
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja i godine|1993|01|03}} 
| mjesto_rođenja       = [[Jilemnice]]
| država_rođenja       = Češka
| datum_smrti          = 
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         = 
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 168
| težina               = 57
| supružnik            = 
| prazna_oznaka1       = 
| prazni_podaci1       = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = [[SKP Kornspitz Jablonec]]
| trener               = [[Egil Gjelland]]
| skije                = 
| puška                = 
| prazna_oznaka2       = 
| prazni_podaci2       = 
| prazna_oznaka3       = 
| prazni_podaci3       = 
| status               = neaktivna
| kraj_karijere        = 
| prvi_OI              = 
| nastup_OI            = '''2''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|2014]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|2018]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|2022.]])
| medalje_OI           = '''1'''
| zlato_OI             = 0
| prvi_SP              = 
| nastup_SP            = '''5''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015.|2015]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017.|2017]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|2019]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|2020]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|2021.]])
| medalje_SP           = '''1'''
| zlato_SP             = 0
| prvi_SK              = 
| nastup_SK            =  ([[Svjetski kup u biatlonu 2013/2024.|2013/14.]])
| pobjede_SK           = 0
| pobjede SK štafeta   = 0
| plasman_SK           = {{plainlist| 
* '''13.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]])
* {{Tooltip|Poj.|Pojedinačno}}: '''9.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]])
* {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''18.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2017/2018.|2017/18.]])
* {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''21.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]])
* {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''10.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]])
}}
| pobjede_u_dis        = 
| nastup_EK            = [[IBU kup 2009/2010.|2009/11.]]
| pobjede_EK_štafeta   = 
| pobjede_EK           = '''0'''
| plasman_EK           = '''34''' ([[IBU kup 2012/2013.|2012/13.]])
| pobjede_u_dis_EK     = 
| naziv_medalja        = 
| medalje              =
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaBronza|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|ZOI 2014.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – štafeta (žene)|štafeta]]}}
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|SP 2020.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – štafeta (mješovito)|štafeta mj.]]}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 1 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 1
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 27. 3. 2026
}}

'''Eva Puskarčíková''', rođena 3. januara 1993. u [[Jilemnice|Jilemnicama]] je nekadašnja [[češka]] [[biatlon]]ka.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Eva PUSKARCIKOVA |url=https://olympics.com/beijing-2022/olympic-games/en/results/biathlon/athlete-profile-n1034263-eva-puskarcikova.htm |work=[[Zimske olimpijske igre 2022.]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20220202181348/https://olympics.com/beijing-2022/olympic-games/en/results/biathlon/athlete-profile-n1034263-eva-puskarcikova.htm|archive-date=2. 2. 2022|access-date=2. 2. 2022 | language = en}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
{{sekcija}}

=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ|Mješovita štafeta}} 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2014}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – 15 km|21]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – 7,5 km|44]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – potjera (žene)|41]] 
|  
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – štafeta (žene)|3]] 
| 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2018}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – 15 km|44]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – 7,5 km|43]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – potjera (žene)|32]] 
|  
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – štafeta (žene)|12]] 
| 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2022}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|Biatlon]]) 
| 
| 
|  
|  
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – štafeta (žene)|8]] 
|  
|}
Puskarčíková je tri puta nastupila na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Zimskim olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|ZOI 2014]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|ZOI 2018.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|ZOI 2022.]] U ekipnim disciplinama najbolji joj je rezultat bronzana medalja u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Jitka Landová|Jitkom Landovom]], [[Gabriela Soukalová|Gabrielom Soukalovom]] i [[Veronika Vítková|Veronikom Vítkovom]], kada su 1:23.2&amp;nbsp;min bili sporiji, od pobjedničke [[Ukrajina na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|ukrajinske štafete]] u sastavu: [[Vita Semerenko]], [[Julija Džima]], [[Valentina Semerenko]] i [[Olena Pidrušna]]. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji ostvarila je u utrci na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – 15 km|15&amp;nbsp;km]] kada je osvojila 22-o mjesto s dva promašaja i zaostatkom od 4:32.1&amp;nbsp;min iza pobjednice [[Bjelorusija na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|Bjeloruskinje]] [[Darja Domračeva|Darja Domračeve]], koja je utrku završila s jednim promašajem.

=== Svjetska prvenstva ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} !! {{Tooltip|PŠ.|Pojedinačna štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2015}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – 15 km|24]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – 7,5 km|73]]
| 
|
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – štafeta (žene)|7]]  
|   
|  
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2017}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – 15 km|23]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – 7,5 km|17]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – potjera (žene)|31]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – masovni start (žene)|26]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – štafeta (žene)|4]]   
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – štafeta (mješovito)|7]]    
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2019}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – 15 km|42]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – 7,5 km|59]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – potjera (žene)|41]]
|
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – štafeta (žene)|15]]   
|     
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – pojedinačna štafeta (mješovito)|7]]   
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2020}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 15 km|10]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 7,5 km|24]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – potjera (žene)|44]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – masovni start (žene)|23]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – štafeta (žene)|4]]  
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – štafeta (mješovito)|3]]    
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2021}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 15 km|37]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 7,5 km|68]]
| 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (žene)|10]]  
|   
| 
|}
Eva Puskarčíková je nastupila na pet [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskih prvenstava]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015.|SP 2015.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|SP 2021.]]  Osvojila je jednu bronzanu medalju na SP 2020. &lt;!-- u  [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 7,5 km|utrci na 7,5&amp;nbsp;km]], kada je s jednim promašajem i  21.3&amp;nbsp;s zaostatka bila sporija od pobjednice [[Marte Olsbu Røiseland]]. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji joj je 12-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024.|SP 2024.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – 15 km|utrci na 15&amp;nbsp;]], kada je s jednim promašajem i 3:01.0&amp;nbsp;min zaostatka bila sporija od pobjednice [[Lisa Vittozzi)|Lise Vittozzi]]. U štafetnim utrkama najbolji joj je rezultat četvrto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|SP 2020.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Eva Puskarčíková|Evom Puskarčíkovom]], [[Markéta Davidová|Markétom Davidovom]] i [[Jessica Jislová|Jessicom Jislovom]], kada su za zaostatkom od 31.1&amp;nbsp;s bili sporija od norveške štafete u sastavu: [[Synnøve Solemdal]], [[Ingrid Landmark Tandrevold]], [[Tiril Eckhoff]] i [[Marte Olsbu Røiseland]]. --&gt;

=== Svjetski kup ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:left; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
!colspan=&quot;15&quot; | Plasman u Svjetskom kupu 
|-
! [[Svjetski kup u biatlonu 2013/2014.|2013/14.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2014/2015.|2014/15.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016.|2015/16.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2017/2018.|2017/18.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2018/2019.|2018/19.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]]        
|-
|64||32||28||13||35||39||35||60||75 
|}
Prvi nastup u takmičenjima [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskog kupa u biatlonu]] Puskarčíková je imala u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2013/2014.|SK 2013/14.]] &lt;!-- u [[Francuska|francuskom]] [[Annecy-Le Grand-Bornand]]u 12. decembra 2013, u utrci štafete, kada je s [[Veronika Vítková|Veronikom Vítkovom]], [[Eva Puskarčíková|Evom Puskarčíkovom]] i [[Gabriela Soukalová|Gabrielom Soukalovom]] su zaostatkom od 3:37.8&amp;nbsp;min  bili sporiji od pobjedničke njemačke štafete u sastavu: [[Franziska Preuß]], [[Andrea Henkel]], [[Franziska Hildebrand]] i [[Laura Dahlmeier]]. Najbolji rezultati u pojedinačnoj konkurenciji joj je peto mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016.|sezoni SK 2015/16]], 11. decembra 2015. u utrci na 7,5&amp;nbsp;km u [[Biatlonski centar Hochfilzen|Hochfilzen]]u, kada je s jednim promašajem i zaostatkom od 24.5&amp;nbsp;s bila iza pobjednice [[Franziska Hildebrand|Franziske Hildebrand]], koja je utrku završila bez promašaja. U štafetnim utrkama joj je najbolji joj je rezultat pobjeda u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016.|SK 2015/16.]] u [[SAD|američkom]] [[Presque Isle (maine)|Presque Isle]]u 13. februara 2026. s [[Eva Puskarčíková|Evom Puskarčíkovom]], [[Gabriela Soukalová|Gabrielom Soukalovom]] i [[Veronika Vítková|Veronikom Vítkovom]], kada su s prednošću od 25.2&amp;nbsp;s bili brži od drugolplasirane ukrajinske štafete u sastavu: [[Irina Varvinec]], [[Natalija Burdiha]], [[Julija Džima]] i [[Olena Bilosjuk]].]] --&gt;

== Privatni život ==
Od maja 2019. do 2020. bila je udata za češkog biatlonca [[Lukáš Kristejn|Lukáša Kristejna]], te je u to vrijeme nastupal s imenom Eva Kristejn Puskarčíková.

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Biatlon portal}}
* {{Commonscat-inline|Eva Puskarčíková}}
* {{Sport365|493}}

{{DEFAULTSORT:Puskarčíková, Eva}}
[[Kategorija:Rođeni 1993.]]
[[Kategorija:Biografije, Jilemnice]]
[[Kategorija:Češki biatlonci]]
[[Kategorija:Češki olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2014.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2018.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2022.]]
[[Kategorija:Osvajači bronzane medalje na Olimpijskim igrama (Češka)]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 2014.]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Aktivni biatlonci]]</text>
      <sha1>h18irgm6t3nx95ho65ivladrtfg32o1</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3820526</id>
      <parentid>3820427</parentid>
      <timestamp>2026-03-28T11:56:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3820526</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13708" sha1="emi9xuqz1kthsp17721zr6vcf5br56p" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Eva Puskarčíková
| slika                = Eva_Puskarčíková_at_Biathlon_WC_2015_Nové_Město.jpg
| opis_slike           = 
| puno_ime             = 
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Češka}}
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja i godine|1993|01|03}} 
| mjesto_rođenja       = [[Jilemnice]]
| država_rođenja       = Češka
| datum_smrti          = 
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         = 
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 168
| težina               = 57
| supružnik            = 
| prazna_oznaka1       = 
| prazni_podaci1       = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = [[SKP Kornspitz Jablonec]]
| trener               = [[Egil Gjelland]]
| skije                = 
| puška                = 
| prazna_oznaka2       = 
| prazni_podaci2       = 
| prazna_oznaka3       = 
| prazni_podaci3       = 
| status               = neaktivna
| kraj_karijere        = 
| prvi_OI              = 
| nastup_OI            = '''2''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|2014]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|2018]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|2022.]])
| medalje_OI           = '''1'''
| zlato_OI             = 0
| prvi_SP              = 
| nastup_SP            = '''5''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015.|2015]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017.|2017]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|2019]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|2020]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|2021.]])
| medalje_SP           = '''1'''
| zlato_SP             = 0
| prvi_SK              = 
| nastup_SK            =  ([[Svjetski kup u biatlonu 2013/2024.|2013/14.]])
| pobjede_SK           = 0
| pobjede SK štafeta   = 4
| plasman_SK           = {{plainlist| 
* '''13.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]])
* {{Tooltip|Poj.|Pojedinačno}}: '''9.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]])
* {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''18.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2017/2018.|2017/18.]])
* {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''21.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]])
* {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''10.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]])
}}
| pobjede_u_dis        = 
| nastup_EK            = [[IBU kup 2009/2010.|2009/11.]]
| pobjede_EK_štafeta   = 
| pobjede_EK           = '''0'''
| plasman_EK           = '''34''' ([[IBU kup 2012/2013.|2012/13.]])
| pobjede_u_dis_EK     = 
| naziv_medalja        = 
| medalje              =
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaBronza|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|ZOI 2014.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – štafeta (žene)|štafeta]]}}
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|SP 2020.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – štafeta (mješovito)|štafeta mj.]]}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 1 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 1
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 27. 3. 2026
}}

'''Eva Puskarčíková''', rođena 3. januara 1993. u [[Jilemnice|Jilemnicama]] je nekadašnja [[češka]] [[biatlon]]ka.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Eva PUSKARCIKOVA |url=https://olympics.com/beijing-2022/olympic-games/en/results/biathlon/athlete-profile-n1034263-eva-puskarcikova.htm |work=[[Zimske olimpijske igre 2022.]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20220202181348/https://olympics.com/beijing-2022/olympic-games/en/results/biathlon/athlete-profile-n1034263-eva-puskarcikova.htm|archive-date=2. 2. 2022|access-date=2. 2. 2022 | language = en}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
{{sekcija}}

=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ|Mješovita štafeta}} 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2014}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – 15 km|21]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – 7,5 km|44]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – potjera (žene)|41]] 
|  
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – štafeta (žene)|3]] 
| 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2018}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – 15 km|44]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – 7,5 km|43]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – potjera (žene)|32]] 
|  
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – štafeta (žene)|12]] 
| 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2022}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|Biatlon]]) 
| 
| 
|  
|  
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – štafeta (žene)|8]] 
|  
|}
Puskarčíková je tri puta nastupila na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Zimskim olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|ZOI 2014]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|ZOI 2018.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|ZOI 2022.]] U ekipnim disciplinama najbolji joj je rezultat bronzana medalja u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Jitka Landová|Jitkom Landovom]], [[Gabriela Soukalová|Gabrielom Soukalovom]] i [[Veronika Vítková|Veronikom Vítkovom]], kada su 1:23.2&amp;nbsp;min bili sporiji, od pobjedničke [[Ukrajina na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|ukrajinske štafete]] u sastavu: [[Vita Semerenko]], [[Julija Džima]], [[Valentina Semerenko]] i [[Olena Pidrušna]]. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji ostvarila je u utrci na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – 15 km|15&amp;nbsp;km]] kada je osvojila 22-o mjesto s dva promašaja i zaostatkom od 4:32.1&amp;nbsp;min iza pobjednice [[Bjelorusija na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|Bjeloruskinje]] [[Darja Domračeva|Darja Domračeve]], koja je utrku završila s jednim promašajem.

=== Svjetska prvenstva ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} !! {{Tooltip|PŠ.|Pojedinačna štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2015}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – 15 km|24]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – 7,5 km|73]]
| 
|
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – štafeta (žene)|7]]  
|   
|  
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2017}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – 15 km|23]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – 7,5 km|17]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – potjera (žene)|31]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – masovni start (žene)|26]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – štafeta (žene)|4]]   
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – štafeta (mješovito)|7]]    
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2019}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – 15 km|42]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – 7,5 km|59]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – potjera (žene)|41]]
|
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – štafeta (žene)|15]]   
|     
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – pojedinačna štafeta (mješovito)|7]]   
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2020}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 15 km|10]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 7,5 km|24]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – potjera (žene)|44]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – masovni start (žene)|23]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – štafeta (žene)|4]]  
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – štafeta (mješovito)|3]]    
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2021}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 15 km|37]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 7,5 km|68]]
| 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (žene)|10]]  
|   
| 
|}
Eva Puskarčíková je nastupila na pet [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskih prvenstava]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015.|SP 2015.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|SP 2021.]]  Osvojila je jednu bronzanu medalju na SP 2020. u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – štafeta (mješovito)|mješovitoj štafeti]] s [[Markéta Davidová|Markétom Davidovom]], [[Ondřej Moravec|Ondřejom Moravecom]] i [[Michal Krčmář|Michalom Krčmářom]], kada su za zaostatkom od 30.8&amp;nbsp;s bili sporija od norveške štafete u sastavu: [[Tarjei Bø]], [[Johannes Thingnes Bø]], [[Tiril Eckhoff]] i [[Marte Olsbu Røiseland]]. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji joj je deseto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|SP 2020.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 7,5 km|utrci na 7,5&amp;nbsp;km]], kada je s jednim promašajem i 1:32.6&amp;nbsp;min zaostatka bila sporija od pobjednice [[Dorothea Wierer|Dorotheje Wierer]]. U štafetnim utrkama najbolji su joj rezultati bila dva četvrta mjesta: na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017.|SP 2017.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Jessica Jislová|Jessicom Jislovom]], [[Veronika Vítková|Veronikom Vítkovom]] i [[Gabriela Koukalová|Gabrielom Koukalovom]], kada su za zaostatkom od 14.0&amp;nbsp;s bili sporija od njemačke štafete u sastavu: [[Vanessa Hinz]], [[Maren Hammerschmidt]], [[Franziska Hildebrand]] i [[Laura Dahlmeier]]; te na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|SP 2020.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Jessica Jislová|Jessicom Jislovom]], [[Markéta Davidová|Markétom Davidovom]] i [[Lucie Charvátová|Lucie Charvátovom]], kada su za zaostatkom od 31.1&amp;nbsp;s bili sporija od norveške štafete u sastavu: [[Synnøve Solemdal]], [[Ingrid Landmark Tandrevold]], [[Tiril Eckhoff]] i [[Marte Olsbu Røiseland]].

=== Svjetski kup ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:left; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
!colspan=&quot;15&quot; | Plasman u Svjetskom kupu 
|-
! [[Svjetski kup u biatlonu 2013/2014.|2013/14.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2014/2015.|2014/15.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016.|2015/16.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2017/2018.|2017/18.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2018/2019.|2018/19.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]]        
|-
|64||32||28||13||35||39||35||60||75 
|}
Prvi nastup u takmičenjima [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskog kupa u biatlonu]] Puskarčíková je imala u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2013/2014.|SK 2013/14.]] u [[Biatlonski centar Hochfilzen|Hochfilzen]]u, 6. decembra 2013, kada je osvojila 38-o mjesto u utrci na 7,5&amp;nbsp;km, kada je s jednim promašajem i zaostatkom od 1:26.1&amp;nbsp;min bila iza pobjednice [[Selina Gasparin|Seline Gasparin]], koja je utrku završila s jednim promašajem. Najbolji rezultati u pojedinačnoj konkurenciji su joj dva treća mjesta: u [[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|sezoni SK 2016/17]], 10. decembra 2016. u utrci potjere na 10&amp;nbsp;km na [[Slovenija|slovenskoj]] [[Biatlonski stadion Pokljuka|Pokljuki]], kada je s jednim promašajem i zaostatkom od 8.7&amp;nbsp;s bila iza pobjednice [[Laura Dahlmeier|Laure Dahlmeier]], koja je utrku završila s dva promašaja; te u [[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|sezoni SK 2016/17]], 8. januara 2017. u utrci masovnog starta na 12,5&amp;nbsp;km u [[Njemačka|njemačkom]] [[Oberhof]]u, kada je bez promašaja i zaostatkom od 45.4&amp;nbsp;s bila iza pobjednice [[Gabriela Soukalová|Gabriele Soukalove]], koja je utrku završila bez promašaja. U štafetnim utrkama su joj najbolji rezultati četiri pobjede. &lt;!-- u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016.|SK 2015/16.]] u [[SAD|američkom]] [[Presque Isle (maine)|Presque Isle]]u 13. februara 2026. s [[Eva Puskarčíková|Evom Puskarčíkovom]], [[Gabriela Soukalová|Gabrielom Soukalovom]] i [[Veronika Vítková|Veronikom Vítkovom]], kada su s prednošću od 25.2&amp;nbsp;s bili brži od drugolplasirane ukrajinske štafete u sastavu: [[Irina Varvinec]], [[Natalija Burdiha]], [[Julija Džima]] i [[Olena Bilosjuk]].]] --&gt;
[[Francuska|francuskom]] [[Annecy-Le Grand-Bornand]]u 
 --&gt;

== Privatni život ==
Od maja 2019. do 2020. bila je udata za češkog biatlonca [[Lukáš Kristejn|Lukáša Kristejna]], te je u to vrijeme nastupal s imenom Eva Kristejn Puskarčíková.

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Biatlon portal}}
* {{Commonscat-inline|Eva Puskarčíková}}
* {{Sport365|493}}

{{DEFAULTSORT:Puskarčíková, Eva}}
[[Kategorija:Rođeni 1993.]]
[[Kategorija:Biografije, Jilemnice]]
[[Kategorija:Češki biatlonci]]
[[Kategorija:Češki olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2014.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2018.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2022.]]
[[Kategorija:Osvajači bronzane medalje na Olimpijskim igrama (Češka)]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 2014.]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Aktivni biatlonci]]</text>
      <sha1>emi9xuqz1kthsp17721zr6vcf5br56p</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Eva Puskarčíková</title>
    <ns>1</ns>
    <id>532582</id>
    <revision>
      <id>3820414</id>
      <timestamp>2026-03-27T20:33:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>https://fountain.toolforge.org/editathons/fnf2026-bs</comment>
      <origin>3820414</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="38" sha1="n1j10qprq7l0udjdgxxufce6adgnf13" xml:space="preserve">{{Feminizam i folklor - članak|2026}}</text>
      <sha1>n1j10qprq7l0udjdgxxufce6adgnf13</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3820415</id>
      <parentid>3820414</parentid>
      <timestamp>2026-03-27T20:33:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>https://fountain.toolforge.org/editathons/ceew2026-bs</comment>
      <origin>3820415</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="58" sha1="mtucyxx26uxa4ge4e0id1qm346myvsr" xml:space="preserve">{{CEE žene 2026.}}
{{Feminizam i folklor - članak|2026}}</text>
      <sha1>mtucyxx26uxa4ge4e0id1qm346myvsr</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3820416</id>
      <parentid>3820415</parentid>
      <timestamp>2026-03-27T20:34:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3820416</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="207" sha1="0yg36r66hm6t9cdlf882dx4ciotm7lm" xml:space="preserve">{{CEE žene 2026.}}
{{Feminizam i folklor - članak|2026}}
{{CEE proljeće 2026.
| korisnik = AnToni
| tema     = žene
| tema2    = sport
| tema3    = 
| država   = Češka
| država2  = 
| država3  = 
}}</text>
      <sha1>0yg36r66hm6t9cdlf882dx4ciotm7lm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Akademski kolegij (Ljubljana)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>532583</id>
    <revision>
      <id>3820423</id>
      <timestamp>2026-03-27T20:58:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Arnel</username>
        <id>102555</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Infokutija građevina | naziv               = Akademski kolegij | latd                = 46 | latm                = 3 | lats                = 40 | latNS               = N | longd               = 14 | longm               = 30 | longs               = 36 | longEW              = E | alternativna_imena  = Baragovo sjemenište | adresa              = Vilharjeva cesta 11 i 13 | lokacija_naselje = [[Ljubljana]], [[Bežigrad]] | država              = [[Slovenija]] | početak...</comment>
      <origin>3820423</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3485" sha1="sfvgyl3cplcrcfgbeki8ggt8n0tfke8" xml:space="preserve">{{Infokutija građevina
| naziv               = Akademski kolegij
| latd                = 46
| latm                = 3
| lats                = 40
| latNS               = N
| longd               = 14
| longm               = 30
| longs               = 36
| longEW              = E
| alternativna_imena  = Baragovo sjemenište
| adresa              = Vilharjeva cesta 11 i 13
| lokacija_naselje = [[Ljubljana]], [[Bežigrad]]
| država              = [[Slovenija]]
| početak             = 1938.
| završetak_datum     = 1941.
| arhitekt            = [[Jože Plečnik]]
}}
'''Akademski kolegij''', poznata kao i '''Baragovo sjemenište''' ({{Jez-sl|Baragovo semenišče}}) zgrada je u okrugu [[Bežigrad (Ljubljana)|Bežigrad]] u [[Ljubljana|Ljubljani]], [[Slovenija]]. Nalazi se na adresi Vilharjeva cesta 11 i 13. Gradnja je započela 1936. prema nacrtima arhitekte [[Jože Plečnik|Jože Plečnika]], koji se kasnije odrekao autorstva zbog izmjena u projektu koje je izvršio projektant i graditelj [[Anton Suhadolc]]. Zgrada je uređena nakon Drugog svjetskog rata, ali nikada nije u potpunosti dovršena. Proglašena je kao nepokretni spomenik državnog značaja 18. jula 2009.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://geohub.gov.si/ghapp/giskd/?&amp;locale=sl&amp;find=5456|title=ArcGIS Web Application|website=geohub.gov.si|access-date=2026-03-27}}&lt;/ref&gt;

Ova četverospratna polukružna građevina (drugi polukrug, koji bi je zatvorio u puni krug, nikada nije izgrađen, iako je bio predviđen u Plečnikovom planu) rađena je po uzoru na [[Koloseum]] i [[Anđeoska tvrđava|Anđeosku tvrđavu]].

Zgrada je bila predmet denacionalizacijskog postupka koji je trajao 25 godina. Postupak je okončan 2017. presudom upravnog suda kojom je odbijen zahtjev [[Ljubljanska nadbiskupija|Ljubljanske nadbiskupije]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.rtvslo.si/kultura/drugo/baragovo-semenisce-nadskofija-neuspesna-z-zahtevkom-za-denacionalizacijo/427299|title=Baragovo semenišče: nadškofija neuspešna z zahtevkom za denacionalizacijo|last=K|first=P. G. , M.|website=rtvslo.si|language=sl|access-date=2026-03-27}}&lt;/ref&gt;

U julu 2023. izabrano je arhitektonsko rješenje za obnovu i dovršetak Baragovog sjemeništa, čime je započeo proces uređenja zgrade i revitalizacije njene okoline.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.rtvslo.si/kultura/arhitektura-in-oblikovanje/izbrana-je-arhitekturna-resitev-za-baragovo-semenisce/673732|title=Izbrana je arhitekturna rešitev za Baragovo semenišče|last=K|first=M.|website=rtvslo.si|language=sl|access-date=2026-03-27}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://zaps.si/natecaji/baragovo-semenisce/|title=BARAGOVO SEMENIŠČE|last=ZAPS|website=ZAPS|language=sl|access-date=2026-03-27}}&lt;/ref&gt;

U sjevernom dijelu zgrade nalaze se [[Slovensko omladinsko pozorište|Slovensko]] [[Slovensko omladinsko pozorište|omladinsko pozorište]] i Pionirski dom s Festivalnom dvoranom. U južnom dijelu je studentski dom kojim od 1968. upravlja zavod Študentski domovi v Ljubljani, kapaciteta 293 kreveta. Zgrada je prvobitno bila namijenjena za smještaj bogoslova, ali nikada nije služila toj svrsi.

U blizini se nalaze sajamski centar [[Gospodarsko razstavišče]], park [[Navje]] i [[Željeznička stanica Ljubljana|glavna željeznička stanica u Ljubljani]].

== Reference ==
{{Refspisak}}
[[Kategorija:Nepokretni spomenici državnog značaja u Ljubljani]]
[[Kategorija:Kulturni spomenici državnog značaja u Sloveniji]]
[[Kategorija:Bežigrad]]
[[Kategorija:Radovi Jože Plečnika]]</text>
      <sha1>sfvgyl3cplcrcfgbeki8ggt8n0tfke8</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3820424</id>
      <parentid>3820423</parentid>
      <timestamp>2026-03-27T20:58:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Arnel</username>
        <id>102555</id>
      </contributor>
      <origin>3820424</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3497" sha1="kydq42ndbzvmo07gy5yx1z230gqum8t" xml:space="preserve">{{Infokutija građevina
| naziv               = Akademski kolegij
| latd                = 46
| latm                = 3
| lats                = 40
| latNS               = N
| longd               = 14
| longm               = 30
| longs               = 36
| longEW              = E
| alternativna_imena  = Baragovo sjemenište
| adresa              = Vilharjeva cesta 11 i 13
| lokacija_naselje = [[Ljubljana]], [[Bežigrad]]
| država              = [[Slovenija]]
| početak             = 1938.
| završetak_datum     = 1941.
| arhitekt            = [[Jože Plečnik]]
}}
'''Akademski kolegij''', poznata kao i '''Baragovo sjemenište''' ({{Jez-sl|Baragovo semenišče}}) zgrada je u [[Ljubljana|ljubljanskom]] okrugu [[Bežigrad (Ljubljana)|Bežigrad]] u [[Slovenija|Sloveniju]]. Nalazi se na adresi Vilharjeva cesta 11 i 13. Gradnja je započela 1936. prema nacrtima arhitekte [[Jože Plečnik|Jože Plečnika]], koji se kasnije odrekao autorstva zbog izmjena u projektu koje je izvršio projektant i graditelj [[Anton Suhadolc]]. Zgrada je uređena nakon Drugog svjetskog rata, ali nikada nije u potpunosti dovršena. Proglašena je kao nepokretni spomenik državnog značaja 18. jula 2009.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://geohub.gov.si/ghapp/giskd/?&amp;locale=sl&amp;find=5456|title=ArcGIS Web Application|website=geohub.gov.si|access-date=2026-03-27}}&lt;/ref&gt;

Ova četverospratna polukružna građevina (drugi polukrug, koji bi je zatvorio u puni krug, nikada nije izgrađen, iako je bio predviđen u Plečnikovom planu) rađena je po uzoru na [[Koloseum]] i [[Anđeoska tvrđava|Anđeosku tvrđavu]].

Zgrada je bila predmet denacionalizacijskog postupka koji je trajao 25 godina. Postupak je okončan 2017. presudom upravnog suda kojom je odbijen zahtjev [[Ljubljanska nadbiskupija|Ljubljanske nadbiskupije]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.rtvslo.si/kultura/drugo/baragovo-semenisce-nadskofija-neuspesna-z-zahtevkom-za-denacionalizacijo/427299|title=Baragovo semenišče: nadškofija neuspešna z zahtevkom za denacionalizacijo|last=K|first=P. G. , M.|website=rtvslo.si|language=sl|access-date=2026-03-27}}&lt;/ref&gt;

U julu 2023. izabrano je arhitektonsko rješenje za obnovu i dovršetak Baragovog sjemeništa, čime je započeo proces uređenja zgrade i revitalizacije njene okoline.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.rtvslo.si/kultura/arhitektura-in-oblikovanje/izbrana-je-arhitekturna-resitev-za-baragovo-semenisce/673732|title=Izbrana je arhitekturna rešitev za Baragovo semenišče|last=K|first=M.|website=rtvslo.si|language=sl|access-date=2026-03-27}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://zaps.si/natecaji/baragovo-semenisce/|title=BARAGOVO SEMENIŠČE|last=ZAPS|website=ZAPS|language=sl|access-date=2026-03-27}}&lt;/ref&gt;

U sjevernom dijelu zgrade nalaze se [[Slovensko omladinsko pozorište|Slovensko]] [[Slovensko omladinsko pozorište|omladinsko pozorište]] i Pionirski dom s Festivalnom dvoranom. U južnom dijelu je studentski dom kojim od 1968. upravlja zavod Študentski domovi v Ljubljani, kapaciteta 293 kreveta. Zgrada je prvobitno bila namijenjena za smještaj bogoslova, ali nikada nije služila toj svrsi.

U blizini se nalaze sajamski centar [[Gospodarsko razstavišče]], park [[Navje]] i [[Željeznička stanica Ljubljana|glavna željeznička stanica u Ljubljani]].

== Reference ==
{{Refspisak}}
[[Kategorija:Nepokretni spomenici državnog značaja u Ljubljani]]
[[Kategorija:Kulturni spomenici državnog značaja u Sloveniji]]
[[Kategorija:Bežigrad]]
[[Kategorija:Radovi Jože Plečnika]]</text>
      <sha1>kydq42ndbzvmo07gy5yx1z230gqum8t</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Akademski kolegij (Ljubljana)</title>
    <ns>1</ns>
    <id>532584</id>
    <revision>
      <id>3820425</id>
      <timestamp>2026-03-27T21:01:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Arnel</username>
        <id>102555</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Stranica za razgovor}} {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Arnel | tema     = građevine | tema2    =   | tema3    =  | država   = Slovenija | država2  =   | država3  =  }}</comment>
      <origin>3820425</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="176" sha1="ifgounyqpj5vzd8ubumnj377gguqlqt" xml:space="preserve">{{Stranica za razgovor}}
{{CEE proljeće 2026.
| korisnik = Arnel
| tema     = građevine
| tema2    =  
| tema3    = 
| država   = Slovenija
| država2  =  
| država3  = 
}}</text>
      <sha1>ifgounyqpj5vzd8ubumnj377gguqlqt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Lidija Dokuzović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>532585</id>
    <revision>
      <id>3820445</id>
      <timestamp>2026-03-28T06:34:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zblace</username>
        <id>120887</id>
      </contributor>
      <comment>prvi unos</comment>
      <origin>3820445</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6675" sha1="igop9lu01k6kgij4hwi4j6ctqvqquwa" xml:space="preserve">'''Lidija Dokuzović''' ([[Travnik]], [[Bosna i Hercegovina|BiH]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] 1976. godine)&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://arhiva.portalnovosti.com/2012/06/tko-pjeva-ima-pravo-da-misli/|title=Tko pjeva, ima pravo da misli|website=arhiva.portalnovosti.com|language=en-US|access-date=2026-03-28}}&lt;/ref&gt; je pjevačica i pedagoginja, a najpoznatija je kao suosnivačica i vodeći vokal etno-grupe Afion. 

Njen rad karakteriše spoj arhaičnog pjevanja i modernih aranžmana, čime je doprinijela popularizaciji etno muzike.   

== Muzička karijera ==
Pjevala je u grupama [[Afion]] i Zykopops, u triu sa gitaristima Allanom Skrobeom i Erolom Zejnilovićem, vodila je zborove, gostovala na albumima [[Boris Leiner|Borisa Leinera]], [[Dunje Knebl]] i [[Stanislav Kovačić|Stanislava Kovačića]], bendova ''Antenat'', ''7that spells'' i ''Kimiko''.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://lidija.se/|title=Lidija Dokuzovic|website=Lidija Dokuzovic|language=sv|access-date=2026-03-28}}&lt;/ref&gt; 
Lidija Dokuzović je dugi niz godina bila stalna članica [[LADO|Ansambla narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO]]. Kao profesionalna umjetnica u ansamblu, dodatno je usavršila vokalne tehnike različitih regija, što joj je omogućilo da postane jedna od najkompetentnijih interpretatorki narodnog melosa.

Smatra se jednom od ključnih na regionalnoj &quot;world music&quot; sceni, fokusiranom na očuvanje i savremenu interpretaciju tradicionalne muzike Balkana. Kao članica Afiona i saradnica na raznim projektima, nominovana je i nagrađivana hrvatskom diskografskom nagradom [[Porin (nagrada)|Porin]] u kategorijama za najbolji etno album.

Dokuzović je ostvarila značajan utjecaj na horsku scenu u Hrvatskoj i dijaspori, posebno kroz rad sa sastavima koji promovišu društveni aktivizam i muzičku baštinu, uključujući: ''LeZbor, Čipkice, ZborXop'', ženski zbor makedonskog društva ''Momi biserni'', ''te Zbor pritužbi'' i ''Domaćigosti'', u Švedskoj: sastav ''Jana'', ''Malmeški lezbijski zbor''. &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.vecernji.hr/kultura/volim-rijec-folk-draga-mi-je-zbog-svoje-viseznacne-aktivisticke-komponente-1895041|title=Tradicijska glazba je 90-ih korištena u nacionalističke svrhe, ali izvođači danas stvaraju nove narative|website=www.vecernji.hr|language=hr|access-date=2026-03-28}}&lt;/ref&gt;
Pod imenom ''Lidija Dokuzovic Trio'' izdaje album „Čula jesam / I've heard“ za švedskog diskografska Gammalthea 2022. godine. Malmeški trio ''Anfi Trion'' s kontrabasistom Jesperom Nordbergom i bubnjarom Markom Jelačom, a spaja free jazz i balkanski folk. 
=== Afion ===
Godine 2003. godine suosniva grupu ''Afion'' (makedonski naziv za mak), koji se bavi tradicijskom muzikom, kombinuju pretežno makedonsku, pa hrvatsku, ali i srpsku i bosansko-hercegovačku narodnu baštinu s elementima jazza i rocka, a jedan od poznatijih sastava u regiji i šire sa više stotina koncerata zaključno sa 2023.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://worldmusiccentral.org/artist-profiles-afion/|title=Artist Profiles: Afion {{!}} World Music Central|last=Romero|first=Angel|date=2020-11-28|website=worldmusiccentral.org|language=en-US|access-date=2026-03-28}}&lt;/ref&gt;   

Sa grupom je objavila dva studijska albuma: ''Afion'' 2006. i ''Čudni svati'' 2008. godine, te singlove ''Baroš, oj, Barica'' Od 2012. do 2018. godine bend nije aktivan, a onda se ponovo okuplja na i izdaje album ''Treći bilbil'' i singla ''Šošana,'' 2020. godine. Sva izdanju su kod Aquarius Recordsa i/ili Spone.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.spona.com.hr/artists/afion/|title=Afion {{!}} SPONA MUSIC|language=en-US|access-date=2026-03-28}}&lt;/ref&gt; 

=== Pedagoški rad ===
Lidija je aktivna kao voditeljica brojnih radionica tradicijskog pjevanja. Kroz projekte poput Ethno Croatia i samostalne seminare, prenosi znanje o specifičnim vokalnim ukrasima i tehnikama pjevanja mlađim umjetnicima širom Evrope. Njen pristup podučavanju naglašava prirodnu emisiju glasa i poštovanje prema izvornom materijalu. 

Gostovanja na brojnim kompilacijama i albumima drugih muzičara (npr. Dunja Knebl, Cinkuši). 


=== Rad sa vokalnim ansamblima i horovima ===
Dokuzović je bila dugogodišnja dirigentica i umjetnička voditeljica [[Le Zbor|Le Zbora]], prvog lezbijsko-feminističkog hora u jugoistočnoj Evropi. Pod njenim vodstvom, hor je postao prepoznatljiv po specifičnim aranžmanima u kojima se miješaju pop, punk, ali i koračnice i tradicionalne pjesme sa angažovanim tekstovima, te su 2012. godine objavili album ''Hrvatske budnice''.

Osnivačica je i prva umjetnička voditeljica (prvo ženske, sad mješovite) vokalne grupe/zbora '''Čipkice''', formirane 2008. godine. Ansambl je nastao kao rezultat njenih radionica tradicijskog pjevanja, a fokusiran je na izvođenje narodne muzike iz cijelog svijeta.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://dobrastranahrvatske.com/cipkice-vokalni-etno-ansambl-predan-ocuvanju-tradicije/|title=Čipkice: Vokalni etno ansambl predan očuvanju tradicije - Dobra strana Hrvatske|date=2024-08-27|language=hr|access-date=2026-03-28}}&lt;/ref&gt; 

Lidija je aktivno učestvovala i u radu hora ''Domaćigosti'', koji okuplja ljubitelje pjevanja, uključujući tražitelje azila i izbjeglice, s ciljem doprinosa njihovoj integraciji u društvo kroz zajedničko muziciranje i učenje pjesama iz njihovih zemalja porijekla. Sarađivala je i sa zagrebačkim horom ''ZborXop'', koji se bavi njegovanjem antifašističke i partizanske muzičke baštine, kao i pjesama o radničkim pravima.

Njen pristup radu sa horovima karakteriše insistiranje na prirodnoj boji glasa i prenošenje emocije kroz autentične vokalne ukrase, čime je redefinisala način na koji se amaterski horovi bave tradicijskom i angažovanom muzikom.

== Privatni život ==
Dokuzović je u Zagrebu studirala studirala etnologiju i kroatistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Svoju muzičku putanju započela kroz duboko istraživanje tradicijskih vokalnih tehnika i profesionalno se razvijala u Hrvatskoj, ali od 2012. živi i radi u Švedskoj. Pored muzičke karijere, Lidija Dokuzović kaže kako u njoj “čuči i etnologica koja, zasad, tek povremeno ispliva”.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Radi predstave za djecu, te djelomično kao profesorica hrvatskoga jezika u Malmöu i povremeno na istraživačkim projektima (o doseljenicima iz područja bivše Jugoslavije).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.lupiga.com/intervjui/lidija-dokuzovic-uz-oprostaj-afiona-pjesma-ne-zna-za-granice-pjesmi-je-svejedno|title=LIDIJA DOKUZOVIĆ UZ RAZLAZ AFIONA: „Bilo je to lijepih 20 godina“|last=Lupiga|website=Lupiga|language=hr|access-date=2026-03-28}}&lt;/ref&gt; 

== Reference ==</text>
      <sha1>igop9lu01k6kgij4hwi4j6ctqvqquwa</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3820449</id>
      <parentid>3820445</parentid>
      <timestamp>2026-03-28T06:47:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zblace</username>
        <id>120887</id>
      </contributor>
      <comment>preciznija referenca</comment>
      <origin>3820449</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6993" sha1="ctwput3dtgjv3qgfw40hsm80aagjfym" xml:space="preserve">'''Lidija Dokuzović''' ([[Travnik]], [[Bosna i Hercegovina|BiH]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] 1976. godine) je pjevačica i pedagoginja, a najpoznatija je kao suosnivačica i vodeći vokal etno-grupe Afion.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://arhiva.portalnovosti.com/2012/06/tko-pjeva-ima-pravo-da-misli/|title=Tko pjeva, ima pravo da misli|website=arhiva.portalnovosti.com|language=en-US|access-date=2026-03-28}}&lt;/ref&gt; 

Njen rad karakteriše spoj arhaičnog pjevanja i modernih aranžmana, čime je doprinijela popularizaciji etno muzike.   

== Muzička karijera ==
Pjevala je u grupama [[Afion]] i Zykopops, u triu sa gitaristima Allanom Skrobeom i Erolom Zejnilovićem, vodila je zborove, gostovala na albumima [[Boris Leiner|Borisa Leinera]], [[Dunje Knebl]] i [[Stanislav Kovačić|Stanislava Kovačića]], bendova ''Antenat'', ''7that spells'' i ''Kimiko''.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://lidija.se/|title=Lidija Dokuzovic|website=Lidija Dokuzovic|language=sv|access-date=2026-03-28}}&lt;/ref&gt; 
Lidija Dokuzović je dugi niz godina bila stalna članica [[LADO|Ansambla narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO]]. Kao profesionalna umjetnica u ansamblu, dodatno je usavršila vokalne tehnike različitih regija, što joj je omogućilo da postane jedna od najkompetentnijih interpretatorki narodnog melosa.

Smatra se jednom od ključnih na regionalnoj &quot;world music&quot; sceni, fokusiranom na očuvanje i savremenu interpretaciju tradicionalne muzike Balkana. Kao članica Afiona i saradnica na raznim projektima, nominovana je i nagrađivana hrvatskom diskografskom nagradom [[Porin (nagrada)|Porin]] u kategorijama za najbolji etno album.

Dokuzović je ostvarila značajan utjecaj na horsku scenu u Hrvatskoj i dijaspori, posebno kroz rad sa sastavima koji promovišu društveni aktivizam i muzičku baštinu, uključujući: ''LeZbor, Čipkice, ZborXop'', ženski zbor makedonskog društva ''Momi biserni'', ''te Zbor pritužbi'' i ''Domaćigosti'', u Švedskoj: sastav ''Jana'', ''Malmeški lezbijski zbor''. &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.vecernji.hr/kultura/volim-rijec-folk-draga-mi-je-zbog-svoje-viseznacne-aktivisticke-komponente-1895041|title=Tradicijska glazba je 90-ih korištena u nacionalističke svrhe, ali izvođači danas stvaraju nove narative|website=www.vecernji.hr|language=hr|access-date=2026-03-28}}&lt;/ref&gt;
Pod imenom ''Lidija Dokuzovic Trio'' izdaje album „Čula jesam / I've heard“ za švedskog diskografska Gammalthea 2022. godine. Malmeški trio ''Anfi Trion'' s kontrabasistom Jesperom Nordbergom i bubnjarom Markom Jelačom, a spaja free jazz i balkanski folk. 
=== Afion ===
Godine 2003. godine suosniva grupu ''Afion'' (makedonski naziv za mak), koji se bavi tradicijskom muzikom, kombinuju pretežno makedonsku, pa hrvatsku, ali i srpsku i bosansko-hercegovačku narodnu baštinu s elementima jazza i rocka, a jedan od poznatijih sastava u regiji i šire sa više stotina koncerata zaključno sa 2023.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://worldmusiccentral.org/artist-profiles-afion/|title=Artist Profiles: Afion {{!}} World Music Central|last=Romero|first=Angel|date=2020-11-28|website=worldmusiccentral.org|language=en-US|access-date=2026-03-28}}&lt;/ref&gt;   

Sa grupom je objavila dva studijska albuma: ''Afion'' 2006. i ''Čudni svati'' 2008. godine, te singlove ''Baroš, oj, Barica'' Od 2012. do 2018. godine bend nije aktivan, a onda se ponovo okuplja na i izdaje album ''Treći bilbil'' i singla ''Šošana,'' 2020. godine. Sva izdanju su kod Aquarius Recordsa i/ili Spone.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.spona.com.hr/artists/afion/|title=Afion {{!}} SPONA MUSIC|language=en-US|access-date=2026-03-28}}&lt;/ref&gt; 

=== Pedagoški rad ===
Lidija je aktivna kao voditeljica brojnih radionica tradicijskog pjevanja. Kroz projekte poput Ethno Croatia i samostalne seminare, prenosi znanje o specifičnim vokalnim ukrasima i tehnikama pjevanja mlađim umjetnicima širom Evrope. Njen pristup podučavanju naglašava prirodnu emisiju glasa i poštovanje prema izvornom materijalu. 

Gostovanja na brojnim kompilacijama i albumima drugih muzičara (npr. Dunja Knebl, Cinkuši). 


=== Rad sa vokalnim ansamblima i horovima ===
Dokuzović je bila dugogodišnja dirigentica i umjetnička voditeljica [[Le Zbor|Le Zbora]], prvog lezbijsko-feminističkog hora u jugoistočnoj Evropi. Pod njenim vodstvom, hor je postao prepoznatljiv po specifičnim aranžmanima u kojima se miješaju pop, punk, ali i koračnice i tradicionalne pjesme sa angažovanim tekstovima, te su 2012. godine objavili album ''Hrvatske budnice''.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.muzika.hr/izvorni-hrvatski-proizvod-le-zbor-za-nas-zabava-za-strance-kultura/|title=Izvorni hrvatski proizvod Le Zbor - za nas zabava za strance kultura ⋆ muzika.hr|last=Devčić|first=Matej|date=2012-06-25|website=muzika.hr|language=hr|access-date=2026-03-28}}&lt;/ref&gt;

Osnivačica je i prva umjetnička voditeljica (prvo ženske, sad mješovite) vokalne grupe/zbora '''Čipkice''', formirane 2008. godine. Ansambl je nastao kao rezultat njenih radionica tradicijskog pjevanja, a fokusiran je na izvođenje narodne muzike iz cijelog svijeta.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://dobrastranahrvatske.com/cipkice-vokalni-etno-ansambl-predan-ocuvanju-tradicije/|title=Čipkice: Vokalni etno ansambl predan očuvanju tradicije - Dobra strana Hrvatske|date=2024-08-27|language=hr|access-date=2026-03-28}}&lt;/ref&gt; 

Lidija je aktivno učestvovala i u radu hora ''Domaćigosti'', koji okuplja ljubitelje pjevanja, uključujući tražitelje azila i izbjeglice, s ciljem doprinosa njihovoj integraciji u društvo kroz zajedničko muziciranje i učenje pjesama iz njihovih zemalja porijekla. Sarađivala je i sa zagrebačkim horom ''ZborXop'', koji se bavi njegovanjem antifašističke i partizanske muzičke baštine, kao i pjesama o radničkim pravima.

Njen pristup radu sa horovima karakteriše insistiranje na prirodnoj boji glasa i prenošenje emocije kroz autentične vokalne ukrase, čime je redefinisala način na koji se amaterski horovi bave tradicijskom i angažovanom muzikom.

== Privatni život ==
Dokuzović je u Zagrebu studirala studirala etnologiju i kroatistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Svoju muzičku putanju započela kroz duboko istraživanje tradicijskih vokalnih tehnika i profesionalno se razvijala u Hrvatskoj, ali od 2012. živi i radi u Švedskoj. Pored muzičke karijere, Lidija Dokuzović kaže kako u njoj “čuči i etnologica koja, zasad, tek povremeno ispliva”.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Radi predstave za djecu, te djelomično kao profesorica hrvatskoga jezika u Malmöu i povremeno na istraživačkim projektima (o doseljenicima iz područja bivše Jugoslavije).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.lupiga.com/intervjui/lidija-dokuzovic-uz-oprostaj-afiona-pjesma-ne-zna-za-granice-pjesmi-je-svejedno|title=LIDIJA DOKUZOVIĆ UZ RAZLAZ AFIONA: „Bilo je to lijepih 20 godina“|last=Lupiga|website=Lupiga|language=hr|access-date=2026-03-28}}&lt;/ref&gt; 

== Reference ==</text>
      <sha1>ctwput3dtgjv3qgfw40hsm80aagjfym</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3820450</id>
      <parentid>3820449</parentid>
      <timestamp>2026-03-28T06:50:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zblace</username>
        <id>120887</id>
      </contributor>
      <origin>3820450</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7194" sha1="dnya0sx6tgvcz1bqk3hky0n2e7hd5se" xml:space="preserve">'''Lidija Dokuzović''' ([[Travnik]], [[Bosna i Hercegovina|BiH]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] 1976. godine) je pjevačica i pedagoginja, a najpoznatija je kao suosnivačica i vodeći vokal etno-grupe Afion.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://arhiva.portalnovosti.com/2012/06/tko-pjeva-ima-pravo-da-misli/|title=Tko pjeva, ima pravo da misli|website=arhiva.portalnovosti.com|language=en-US|access-date=2026-03-28}}&lt;/ref&gt; 

Njen rad karakteriše spoj arhaičnog pjevanja i modernih aranžmana, čime je doprinijela popularizaciji etno muzike.   

== Muzička karijera ==
Pjevala je u grupama [[Afion]] i Zykopops, u triu sa gitaristima Allanom Skrobeom i Erolom Zejnilovićem, vodila je zborove, gostovala na albumima [[Boris Leiner|Borisa Leinera]], [[Dunje Knebl]] i [[Stanislav Kovačić|Stanislava Kovačića]], bendova ''Antenat'', ''7that spells'' i ''Kimiko''.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://lidija.se/|title=Lidija Dokuzovic|website=Lidija Dokuzovic|language=sv|access-date=2026-03-28}}&lt;/ref&gt; 
Lidija Dokuzović je dugi niz godina bila stalna članica [[LADO|Ansambla narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO]]. Kao profesionalna umjetnica u ansamblu, dodatno je usavršila vokalne tehnike različitih regija, što joj je omogućilo da postane jedna od najkompetentnijih interpretatorki narodnog melosa.

Smatra se jednom od ključnih na regionalnoj &quot;world music&quot; sceni, fokusiranom na očuvanje i savremenu interpretaciju tradicionalne muzike Balkana. Kao članica Afiona i saradnica na raznim projektima, nominovana je i nagrađivana hrvatskom diskografskom nagradom [[Porin (nagrada)|Porin]] u kategorijama za najbolji etno album.

Dokuzović je ostvarila značajan utjecaj na horsku scenu u Hrvatskoj i dijaspori, posebno kroz rad sa sastavima koji promovišu društveni aktivizam i muzičku baštinu, uključujući: ''LeZbor, Čipkice, ZborXop'', ženski zbor makedonskog društva ''Momi biserni'', ''te Zbor pritužbi'' i ''Domaćigosti'', u Švedskoj: sastav ''Jana'', ''Malmeški lezbijski zbor''. &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.vecernji.hr/kultura/volim-rijec-folk-draga-mi-je-zbog-svoje-viseznacne-aktivisticke-komponente-1895041|title=Tradicijska glazba je 90-ih korištena u nacionalističke svrhe, ali izvođači danas stvaraju nove narative|website=www.vecernji.hr|language=hr|access-date=2026-03-28}}&lt;/ref&gt;
Pod imenom ''Lidija Dokuzovic Trio'' izdaje album „Čula jesam / I've heard“ za švedskog diskografska Gammalthea 2022. godine. Malmeški trio ''Anfi Trion'' s kontrabasistom Jesperom Nordbergom i bubnjarom Markom Jelačom, a spaja free jazz i balkanski folk. 
=== Afion ===
Godine 2003. godine suosniva grupu ''Afion'' (makedonski naziv za mak), koji se bavi tradicijskom muzikom, kombinuju pretežno makedonsku, pa hrvatsku, ali i srpsku i bosansko-hercegovačku narodnu baštinu s elementima jazza i rocka, a jedan od poznatijih sastava u regiji i šire sa više stotina koncerata zaključno sa 2023.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://worldmusiccentral.org/artist-profiles-afion/|title=Artist Profiles: Afion {{!}} World Music Central|last=Romero|first=Angel|date=2020-11-28|website=worldmusiccentral.org|language=en-US|access-date=2026-03-28}}&lt;/ref&gt;   

Sa grupom je objavila dva studijska albuma: ''Afion'' 2006. i ''Čudni svati'' 2008. godine, te singlove ''Baroš, oj, Barica'' Od 2012. do 2018. godine bend nije aktivan, a onda se ponovo okuplja na i izdaje album ''Treći bilbil'' i singla ''Šošana,'' 2020. godine. Sva izdanju su kod Aquarius Recordsa i/ili Spone.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.spona.com.hr/artists/afion/|title=Afion {{!}} SPONA MUSIC|language=en-US|access-date=2026-03-28}}&lt;/ref&gt; 

=== Pedagoški rad ===
Lidija je aktivna kao voditeljica brojnih radionica tradicijskog pjevanja. Kroz projekte poput Ethno Croatia i samostalne seminare, prenosi znanje o specifičnim vokalnim ukrasima i tehnikama pjevanja mlađim umjetnicima širom Evrope. Njen pristup podučavanju naglašava prirodnu emisiju glasa i poštovanje prema izvornom materijalu. 

Gostovanja na brojnim kompilacijama i albumima drugih muzičara (npr. Dunja Knebl, Cinkuši). 


=== Rad sa vokalnim ansamblima i horovima ===
Dokuzović je bila dugogodišnja dirigentica i umjetnička voditeljica [[Le Zbor|Le Zbora]], prvog lezbijsko-feminističkog hora u jugoistočnoj Evropi. Pod njenim vodstvom, hor je postao prepoznatljiv po specifičnim aranžmanima u kojima se miješaju pop, punk, ali i koračnice i tradicionalne pjesme sa angažovanim tekstovima, te su 2012. godine objavili album ''Hrvatske budnice''.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.muzika.hr/izvorni-hrvatski-proizvod-le-zbor-za-nas-zabava-za-strance-kultura/|title=Izvorni hrvatski proizvod Le Zbor - za nas zabava za strance kultura ⋆ muzika.hr|last=Devčić|first=Matej|date=2012-06-25|website=muzika.hr|language=hr|access-date=2026-03-28}}&lt;/ref&gt;

Osnivačica je i prva umjetnička voditeljica (prvo ženske, sad mješovite) vokalne grupe/zbora '''Čipkice''', formirane 2008. godine. Ansambl je nastao kao rezultat njenih radionica tradicijskog pjevanja, a fokusiran je na izvođenje narodne muzike iz cijelog svijeta.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://dobrastranahrvatske.com/cipkice-vokalni-etno-ansambl-predan-ocuvanju-tradicije/|title=Čipkice: Vokalni etno ansambl predan očuvanju tradicije - Dobra strana Hrvatske|date=2024-08-27|language=hr|access-date=2026-03-28}}&lt;/ref&gt; 

Lidija je aktivno učestvovala i u radu hora ''Domaćigosti'', koji okuplja ljubitelje pjevanja, uključujući tražitelje azila i izbjeglice, s ciljem doprinosa njihovoj integraciji u društvo kroz zajedničko muziciranje i učenje pjesama iz njihovih zemalja porijekla. Sarađivala je i sa zagrebačkim horom ''ZborXop'', koji se bavi njegovanjem antifašističke i partizanske muzičke baštine, kao i pjesama o radničkim pravima.

Njen pristup radu sa horovima karakteriše insistiranje na prirodnoj boji glasa i prenošenje emocije kroz autentične vokalne ukrase, čime je redefinisala način na koji se amaterski horovi bave tradicijskom i angažovanom muzikom.

== Privatni život ==
Dokuzović je u Zagrebu studirala studirala etnologiju i kroatistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Svoju muzičku putanju započela kroz duboko istraživanje tradicijskih vokalnih tehnika i profesionalno se razvijala u Hrvatskoj, ali od 2012. živi i radi u Švedskoj. Pored muzičke karijere, Lidija Dokuzović kaže kako u njoj “čuči i etnologica koja, zasad, tek povremeno ispliva”.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Radi predstave za djecu, te djelomično kao profesorica hrvatskoga jezika u Malmöu i povremeno na istraživačkim projektima (o doseljenicima iz područja bivše Jugoslavije).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.lupiga.com/intervjui/lidija-dokuzovic-uz-oprostaj-afiona-pjesma-ne-zna-za-granice-pjesmi-je-svejedno|title=LIDIJA DOKUZOVIĆ UZ RAZLAZ AFIONA: „Bilo je to lijepih 20 godina“|last=Lupiga|website=Lupiga|language=hr|access-date=2026-03-28}}&lt;/ref&gt; 

== Reference ==
&lt;references /&gt;
[[Kategorija:Hrvatske pjevačice]]
[[Kategorija:Biografije, Bihać]]
[[Kategorija:Etnomuzikolozi]]
[[Kategorija:Kroatisti]]
[[Kategorija:Folkloristi]]
[[Kategorija:Muzičari po žanru]]</text>
      <sha1>dnya0sx6tgvcz1bqk3hky0n2e7hd5se</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3820454</id>
      <parentid>3820450</parentid>
      <timestamp>2026-03-28T07:41:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Biografije, Bihać]] uklonjena; [[Kategorija:Biografije, Travnik]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3820454</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7195" sha1="4y8gn8ztef5h8u23nz712xecm1sqnfw" xml:space="preserve">'''Lidija Dokuzović''' ([[Travnik]], [[Bosna i Hercegovina|BiH]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] 1976. godine) je pjevačica i pedagoginja, a najpoznatija je kao suosnivačica i vodeći vokal etno-grupe Afion.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://arhiva.portalnovosti.com/2012/06/tko-pjeva-ima-pravo-da-misli/|title=Tko pjeva, ima pravo da misli|website=arhiva.portalnovosti.com|language=en-US|access-date=2026-03-28}}&lt;/ref&gt; 

Njen rad karakteriše spoj arhaičnog pjevanja i modernih aranžmana, čime je doprinijela popularizaciji etno muzike.   

== Muzička karijera ==
Pjevala je u grupama [[Afion]] i Zykopops, u triu sa gitaristima Allanom Skrobeom i Erolom Zejnilovićem, vodila je zborove, gostovala na albumima [[Boris Leiner|Borisa Leinera]], [[Dunje Knebl]] i [[Stanislav Kovačić|Stanislava Kovačića]], bendova ''Antenat'', ''7that spells'' i ''Kimiko''.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://lidija.se/|title=Lidija Dokuzovic|website=Lidija Dokuzovic|language=sv|access-date=2026-03-28}}&lt;/ref&gt; 
Lidija Dokuzović je dugi niz godina bila stalna članica [[LADO|Ansambla narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO]]. Kao profesionalna umjetnica u ansamblu, dodatno je usavršila vokalne tehnike različitih regija, što joj je omogućilo da postane jedna od najkompetentnijih interpretatorki narodnog melosa.

Smatra se jednom od ključnih na regionalnoj &quot;world music&quot; sceni, fokusiranom na očuvanje i savremenu interpretaciju tradicionalne muzike Balkana. Kao članica Afiona i saradnica na raznim projektima, nominovana je i nagrađivana hrvatskom diskografskom nagradom [[Porin (nagrada)|Porin]] u kategorijama za najbolji etno album.

Dokuzović je ostvarila značajan utjecaj na horsku scenu u Hrvatskoj i dijaspori, posebno kroz rad sa sastavima koji promovišu društveni aktivizam i muzičku baštinu, uključujući: ''LeZbor, Čipkice, ZborXop'', ženski zbor makedonskog društva ''Momi biserni'', ''te Zbor pritužbi'' i ''Domaćigosti'', u Švedskoj: sastav ''Jana'', ''Malmeški lezbijski zbor''. &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.vecernji.hr/kultura/volim-rijec-folk-draga-mi-je-zbog-svoje-viseznacne-aktivisticke-komponente-1895041|title=Tradicijska glazba je 90-ih korištena u nacionalističke svrhe, ali izvođači danas stvaraju nove narative|website=www.vecernji.hr|language=hr|access-date=2026-03-28}}&lt;/ref&gt;
Pod imenom ''Lidija Dokuzovic Trio'' izdaje album „Čula jesam / I've heard“ za švedskog diskografska Gammalthea 2022. godine. Malmeški trio ''Anfi Trion'' s kontrabasistom Jesperom Nordbergom i bubnjarom Markom Jelačom, a spaja free jazz i balkanski folk. 
=== Afion ===
Godine 2003. godine suosniva grupu ''Afion'' (makedonski naziv za mak), koji se bavi tradicijskom muzikom, kombinuju pretežno makedonsku, pa hrvatsku, ali i srpsku i bosansko-hercegovačku narodnu baštinu s elementima jazza i rocka, a jedan od poznatijih sastava u regiji i šire sa više stotina koncerata zaključno sa 2023.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://worldmusiccentral.org/artist-profiles-afion/|title=Artist Profiles: Afion {{!}} World Music Central|last=Romero|first=Angel|date=2020-11-28|website=worldmusiccentral.org|language=en-US|access-date=2026-03-28}}&lt;/ref&gt;   

Sa grupom je objavila dva studijska albuma: ''Afion'' 2006. i ''Čudni svati'' 2008. godine, te singlove ''Baroš, oj, Barica'' Od 2012. do 2018. godine bend nije aktivan, a onda se ponovo okuplja na i izdaje album ''Treći bilbil'' i singla ''Šošana,'' 2020. godine. Sva izdanju su kod Aquarius Recordsa i/ili Spone.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.spona.com.hr/artists/afion/|title=Afion {{!}} SPONA MUSIC|language=en-US|access-date=2026-03-28}}&lt;/ref&gt; 

=== Pedagoški rad ===
Lidija je aktivna kao voditeljica brojnih radionica tradicijskog pjevanja. Kroz projekte poput Ethno Croatia i samostalne seminare, prenosi znanje o specifičnim vokalnim ukrasima i tehnikama pjevanja mlađim umjetnicima širom Evrope. Njen pristup podučavanju naglašava prirodnu emisiju glasa i poštovanje prema izvornom materijalu. 

Gostovanja na brojnim kompilacijama i albumima drugih muzičara (npr. Dunja Knebl, Cinkuši). 


=== Rad sa vokalnim ansamblima i horovima ===
Dokuzović je bila dugogodišnja dirigentica i umjetnička voditeljica [[Le Zbor|Le Zbora]], prvog lezbijsko-feminističkog hora u jugoistočnoj Evropi. Pod njenim vodstvom, hor je postao prepoznatljiv po specifičnim aranžmanima u kojima se miješaju pop, punk, ali i koračnice i tradicionalne pjesme sa angažovanim tekstovima, te su 2012. godine objavili album ''Hrvatske budnice''.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.muzika.hr/izvorni-hrvatski-proizvod-le-zbor-za-nas-zabava-za-strance-kultura/|title=Izvorni hrvatski proizvod Le Zbor - za nas zabava za strance kultura ⋆ muzika.hr|last=Devčić|first=Matej|date=2012-06-25|website=muzika.hr|language=hr|access-date=2026-03-28}}&lt;/ref&gt;

Osnivačica je i prva umjetnička voditeljica (prvo ženske, sad mješovite) vokalne grupe/zbora '''Čipkice''', formirane 2008. godine. Ansambl je nastao kao rezultat njenih radionica tradicijskog pjevanja, a fokusiran je na izvođenje narodne muzike iz cijelog svijeta.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://dobrastranahrvatske.com/cipkice-vokalni-etno-ansambl-predan-ocuvanju-tradicije/|title=Čipkice: Vokalni etno ansambl predan očuvanju tradicije - Dobra strana Hrvatske|date=2024-08-27|language=hr|access-date=2026-03-28}}&lt;/ref&gt; 

Lidija je aktivno učestvovala i u radu hora ''Domaćigosti'', koji okuplja ljubitelje pjevanja, uključujući tražitelje azila i izbjeglice, s ciljem doprinosa njihovoj integraciji u društvo kroz zajedničko muziciranje i učenje pjesama iz njihovih zemalja porijekla. Sarađivala je i sa zagrebačkim horom ''ZborXop'', koji se bavi njegovanjem antifašističke i partizanske muzičke baštine, kao i pjesama o radničkim pravima.

Njen pristup radu sa horovima karakteriše insistiranje na prirodnoj boji glasa i prenošenje emocije kroz autentične vokalne ukrase, čime je redefinisala način na koji se amaterski horovi bave tradicijskom i angažovanom muzikom.

== Privatni život ==
Dokuzović je u Zagrebu studirala studirala etnologiju i kroatistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Svoju muzičku putanju započela kroz duboko istraživanje tradicijskih vokalnih tehnika i profesionalno se razvijala u Hrvatskoj, ali od 2012. živi i radi u Švedskoj. Pored muzičke karijere, Lidija Dokuzović kaže kako u njoj “čuči i etnologica koja, zasad, tek povremeno ispliva”.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Radi predstave za djecu, te djelomično kao profesorica hrvatskoga jezika u Malmöu i povremeno na istraživačkim projektima (o doseljenicima iz područja bivše Jugoslavije).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.lupiga.com/intervjui/lidija-dokuzovic-uz-oprostaj-afiona-pjesma-ne-zna-za-granice-pjesmi-je-svejedno|title=LIDIJA DOKUZOVIĆ UZ RAZLAZ AFIONA: „Bilo je to lijepih 20 godina“|last=Lupiga|website=Lupiga|language=hr|access-date=2026-03-28}}&lt;/ref&gt; 

== Reference ==
&lt;references /&gt;
[[Kategorija:Hrvatske pjevačice]]
[[Kategorija:Biografije, Travnik]]
[[Kategorija:Etnomuzikolozi]]
[[Kategorija:Kroatisti]]
[[Kategorija:Folkloristi]]
[[Kategorija:Muzičari po žanru]]</text>
      <sha1>4y8gn8ztef5h8u23nz712xecm1sqnfw</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3820460</id>
      <parentid>3820454</parentid>
      <timestamp>2026-03-28T07:49:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>−[[Kategorija:Muzičari po žanru]]; + 2 kategorija; ± 3 kategorija (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3820460</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7321" sha1="ibw4ptjzefo79jhfqsfvzbdoftmommc" xml:space="preserve">'''Lidija Dokuzović''' ([[Travnik]], [[SR Bosna i Hercegovina|SR BiH]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] 1976.) je pjevačica i pedagoginja, a najpoznatija je kao suosnivačica i vodeći vokal etno-grupe Afion.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://arhiva.portalnovosti.com/2012/06/tko-pjeva-ima-pravo-da-misli/|title=Tko pjeva, ima pravo da misli|website=arhiva.portalnovosti.com|language=en-

hr|access-date=2026-03-28}}&lt;/ref&gt; 

Njen rad karakteriše spoj arhaičnog pjevanja i modernih aranžmana, čime je doprinijela popularizaciji etno muzike.   

== Muzička karijera ==
Pjevala je u grupama [[Afion]] i Zykopops, u triu sa gitaristima Allanom Skrobeom i Erolom Zejnilovićem, vodila je zborove, gostovala na albumima [[Boris Leiner|Borisa Leinera]], [[Dunje Knebl]] i [[Stanislav Kovačić|Stanislava Kovačića]], bendova ''Antenat'', ''7that spells'' i ''Kimiko''.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://lidija.se/|title=Lidija Dokuzovic|website=Lidija Dokuzovic|language=sv|access-date=2026-03-28}}&lt;/ref&gt; 
Lidija Dokuzović je dugi niz godina bila stalna članica [[LADO|Ansambla narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO]]. Kao profesionalna umjetnica u ansamblu, dodatno je usavršila vokalne tehnike različitih regija, što joj je omogućilo da postane jedna od najkompetentnijih interpretatorki narodnog melosa.

Smatra se jednom od ključnih na regionalnoj &quot;world music&quot; sceni, fokusiranom na očuvanje i savremenu interpretaciju tradicionalne muzike Balkana. Kao članica Afiona i saradnica na raznim projektima, nominovana je i nagrađivana hrvatskom diskografskom nagradom [[Porin (nagrada)|Porin]] u kategorijama za najbolji etno album.

Dokuzović je ostvarila značajan utjecaj na horsku scenu u Hrvatskoj i dijaspori, posebno kroz rad sa sastavima koji promovišu društveni aktivizam i muzičku baštinu, uključujući: ''LeZbor, Čipkice, ZborXop'', ženski zbor makedonskog društva ''Momi biserni'', ''te Zbor pritužbi'' i ''Domaćigosti'', u Švedskoj: sastav ''Jana'', ''Malmeški lezbijski zbor''. &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.vecernji.hr/kultura/volim-rijec-folk-draga-mi-je-zbog-svoje-viseznacne-aktivisticke-komponente-1895041|title=Tradicijska glazba je 90-ih korištena u nacionalističke svrhe, ali izvođači danas stvaraju nove narative|website=www.vecernji.hr|language=hr|access-date=2026-03-28}}&lt;/ref&gt;
Pod imenom ''Lidija Dokuzovic Trio'' izdaje album „Čula jesam / I've heard“ za švedskog diskografska Gammalthea 2022.. Malmeški trio ''Anfi Trion'' s kontrabasistom Jesperom Nordbergom i bubnjarom Markom Jelačom, a spaja free jazz i balkanski folk. 

=== Afion ===
Godine 2003. suosniva grupu ''Afion'' (makedonski naziv za mak), koji se bavi tradicijskom muzikom, kombinuju pretežno makedonsku, pa hrvatsku, ali i srpsku i bosansko-hercegovačku narodnu baštinu s elementima jazza i rocka, a jedan od poznatijih sastava u regiji i šire sa više stotina koncerata zaključno sa 2023.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://worldmusiccentral.org/artist-profiles-afion/|title=Artist Profiles: Afion {{!}} World Music Central|last=Romero|first=Angel|date=2020-11-28|website=worldmusiccentral.org|language=en-US|access-date=2026-03-28}}&lt;/ref&gt;   

Sa grupom je objavila dva studijska albuma: ''Afion'' 2006. i ''Čudni svati'' 2008., te singlove ''Baroš, oj, Barica'' Od 2012. do 2018. bend nije aktivan, a onda se ponovo okuplja na i izdaje album ''Treći bilbil'' i singla ''Šošana,'' 2020.. Sva izdanju su kod Aquarius Recordsa i/ili Spone.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.spona.com.hr/artists/afion/|title=Afion {{!}} SPONA MUSIC|language=en-US|access-date=2026-03-28}}&lt;/ref&gt; 

=== Pedagoški rad ===
Lidija je aktivna kao voditeljica brojnih radionica tradicijskog pjevanja. Kroz projekte poput Ethno Croatia i samostalne seminare, prenosi znanje o specifičnim vokalnim ukrasima i tehnikama pjevanja mlađim umjetnicima širom Evrope. Njen pristup podučavanju naglašava prirodnu emisiju glasa i poštovanje prema izvornom materijalu. 

Gostovanja na brojnim kompilacijama i albumima drugih muzičara (npr. Dunja Knebl, Cinkuši). 

=== Rad sa vokalnim ansamblima i horovima ===
Dokuzović je bila dugogodišnja dirigentica i umjetnička voditeljica [[Le Zbor|Le Zbora]], prvog lezbijsko-feminističkog hora u jugoistočnoj Evropi. Pod njenim vodstvom, hor je postao prepoznatljiv po specifičnim aranžmanima u kojima se miješaju pop, punk, ali i koračnice i tradicionalne pjesme sa angažovanim tekstovima, te su 2012. objavili album ''Hrvatske budnice''.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.muzika.hr/izvorni-hrvatski-proizvod-le-zbor-za-nas-zabava-za-strance-kultura/|title=Izvorni hrvatski proizvod Le Zbor - za nas zabava za strance kultura ⋆ muzika.hr|last=Devčić|first=Matej|date=2012-06-25|website=muzika.hr|language=hr|access-date=2026-03-28}}&lt;/ref&gt;

Osnivačica je i prva umjetnička voditeljica (prvo ženske, sad mješovite) vokalne grupe/zbora '''Čipkice''', formirane 2008.. Ansambl je nastao kao rezultat njenih radionica tradicijskog pjevanja, a fokusiran je na izvođenje narodne muzike iz cijelog svijeta.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://dobrastranahrvatske.com/cipkice-vokalni-etno-ansambl-predan-ocuvanju-tradicije/|title=Čipkice: Vokalni etno ansambl predan očuvanju tradicije - Dobra strana Hrvatske|date=2024-08-27|language=hr|access-date=2026-03-28}}&lt;/ref&gt; 

Lidija je aktivno učestvovala i u radu hora ''Domaćigosti'', koji okuplja ljubitelje pjevanja, uključujući tražitelje azila i izbjeglice, s ciljem doprinosa njihovoj integraciji u društvo kroz zajedničko muziciranje i učenje pjesama iz njihovih zemalja porijekla. Sarađivala je i sa zagrebačkim horom ''ZborXop'', koji se bavi njegovanjem antifašističke i partizanske muzičke baštine, kao i pjesama o radničkim pravima.

Njen pristup radu sa horovima karakteriše insistiranje na prirodnoj boji glasa i prenošenje emocije kroz autentične vokalne ukrase, čime je redefinisala način na koji se amaterski horovi bave tradicijskom i angažovanom muzikom.

== Privatni život ==
Dokuzović je u Zagrebu studirala studirala etnologiju i kroatistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Svoju muzičku putanju započela kroz duboko istraživanje tradicijskih vokalnih tehnika i profesionalno se razvijala u Hrvatskoj, ali od 2012. živi i radi u Švedskoj. Pored muzičke karijere, Lidija Dokuzović kaže kako u njoj “čuči i etnologica koja, zasad, tek povremeno ispliva”.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Radi predstave za djecu, te djelomično kao profesorica hrvatskoga jezika u Malmöu i povremeno na istraživačkim projektima (o doseljenicima iz područja bivše Jugoslavije).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.lupiga.com/intervjui/lidija-dokuzovic-uz-oprostaj-afiona-pjesma-ne-zna-za-granice-pjesmi-je-svejedno|title=LIDIJA DOKUZOVIĆ UZ RAZLAZ AFIONA: „Bilo je to lijepih 20 godina“|last=Lupiga|website=Lupiga|language=hr|access-date=2026-03-28}}&lt;/ref&gt; 

== Reference ==
&lt;references /&gt;

{{DEFAULTSORT:Dokuzović Lidija}}
[[Kategorija:Hrvatske pjevačice]]
[[Kategorija:Biografije, Travnik]]
[[Kategorija:Hrvatski etnomuzikolozi]]
[[Kategorija:Hrvatski kroatisti]]
[[Kategorija:Hrvatski folkloristi]]
[[Kategorija:Hrvatski muzičari]]
[[Kategorija:Hrvatske pjevačice]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački folkloristi]]
[[Kategorija:Rođeni 1976.]]</text>
      <sha1>ibw4ptjzefo79jhfqsfvzbdoftmommc</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3820483</id>
      <parentid>3820460</parentid>
      <timestamp>2026-03-28T10:06:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zblace</username>
        <id>120887</id>
      </contributor>
      <comment>infobox</comment>
      <origin>3820483</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7903" sha1="mcduq71v5579a3y3101od4xqfq2mv1y" xml:space="preserve">{{Infokutija muzičar
| ime                  = Lidija Dokuzović
| slika                = 
| opis_slike           = 
| datum_rođenja        = [[1976]].
| mjesto_rođenja       = [[Travnik]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR BiH]], [[SFRJ]]
| porijeklo            = [[Zagreb]], [[Hrvatska]] - [[Malmö]], [[Švedska]]
| instrumenti          = [[Vokal (muzika)|vokal]]
| žanrovi              = [[World music]], [[Etno muzika|etno]], narodna muzika
| zanimanje            = pjevačica, vokalna pedagoginja, etnomuzikologinja
| aktivni_period       = [[2003]] – danas
| izdavačka_kuća       = [[Aquarius Records]]
| povezani_sastavi     = [[Afion (muzička grupa)|Afion]], [[Ansambl LADO]], [[Čipkice]], [[Le Zbor]], [[Domaćigosti]]
| veb-sajt             = [https://www.lidija.se lidija.se] &amp; [http://www.afion.net afion.net]
}}

'''Lidija Dokuzović''' ([[Travnik]], [[SR Bosna i Hercegovina|SR BiH]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] 1976.) je pjevačica i pedagoginja, najpoznatija je kao suosnivačica i vokal etno-grupe Afion.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://arhiva.portalnovosti.com/2012/06/tko-pjeva-ima-pravo-da-misli/|title=Tko pjeva, ima pravo da misli|website=arhiva.portalnovosti.com|language=en-

hr|access-date=2026-03-28}}&lt;/ref&gt; Njen rad karakterišu spoj arhaičnog pjevanja, modernih aranžmana i socijalno angažiranih tema, te je doprinijela popularizaciji i raznovrsnosti etno muzike a i osnaživanju manjina/društvenoj inkluziji.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;  

== Muzička karijera ==
Pjevala je u raznim formacijama: grupama [[Afion]] i Zykopops, u triu sa gitaristima Allanom Skrobeom i Erolom Zejnilovićem, vodila je zborove, gostovala na albumima [[Boris Leiner|Borisa Leinera]], [[Dunje Knebl]] i [[Stanislav Kovačić|Stanislava Kovačića]], bendova ''Antenat'', ''7that spells'' i ''Kimiko''.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://lidija.se/|title=Lidija Dokuzovic|website=Lidija Dokuzovic|language=sv|access-date=2026-03-28}}&lt;/ref&gt; 

Lidija Dokuzović je bila i članica [[LADO|Ansambla narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO]]. Kao profesionalna umjetnica u ansamblu, dodatno je usavršila vokalne tehnike različitih regija, što joj je omogućilo da postane jedna od najkompetentnijih interpretatorki narodnog melosa.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

Smatra se jednom od ključnih na regionalnoj &quot;world music&quot; sceni, fokusiranom na očuvanje i savremenu interpretaciju tradicionalne muzike Balkana. Kao članica Afiona i saradnica na raznim projektima, nominovana je i nagrađivana hrvatskom diskografskom nagradom [[Porin (nagrada)|Porin]] u kategorijama za najbolji etno album.

Dokuzović je ostvarila značajan utjecaj na horsku scenu u Hrvatskoj i dijaspori, posebno kroz rad sa sastavima koji promovišu društveni aktivizam i muzičku baštinu, uključujući: ''LeZbor, Čipkice, ZborXop'', ženski zbor makedonskog društva ''Momi biserni'', ''te Zbor pritužbi'' i ''Domaćigosti'', u Švedskoj: sastav ''Jana'', ''Malmeški lezbijski zbor''. &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.vecernji.hr/kultura/volim-rijec-folk-draga-mi-je-zbog-svoje-viseznacne-aktivisticke-komponente-1895041|title=Tradicijska glazba je 90-ih korištena u nacionalističke svrhe, ali izvođači danas stvaraju nove narative|website=www.vecernji.hr|language=hr|access-date=2026-03-28}}&lt;/ref&gt;
Pod imenom ''Lidija Dokuzovic Trio'' izdaje album „Čula jesam / I've heard“ za švedskog diskografska Gammalthea 2022.. Malmeški trio ''Anfi Trion'' s kontrabasistom Jesperom Nordbergom i bubnjarom Markom Jelačom, a spaja free jazz i balkanski folk. 

=== Afion ===
Godine 2003. suosniva grupu ''Afion'' (makedonski naziv za mak), koji se bavi tradicijskom muzikom, kombinuju pretežno makedonsku, pa hrvatsku, ali i srpsku i bosansko-hercegovačku narodnu baštinu s elementima jazza i rocka, a jedan od poznatijih sastava u regiji i šire sa više stotina koncerata zaključno sa 2023.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://worldmusiccentral.org/artist-profiles-afion/|title=Artist Profiles: Afion {{!}} World Music Central|last=Romero|first=Angel|date=2020-11-28|website=worldmusiccentral.org|language=en-US|access-date=2026-03-28}}&lt;/ref&gt;   

Sa grupom je objavila dva studijska albuma: ''Afion'' 2006. i ''Čudni svati'' 2008., te singlove ''Baroš, oj, Barica'' Od 2012. do 2018. bend nije aktivan, a onda se ponovo okuplja na i izdaje album ''Treći bilbil'' i singla ''Šošana,'' 2020.. Sva izdanju su kod Aquarius Recordsa i/ili Spone.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.spona.com.hr/artists/afion/|title=Afion {{!}} SPONA MUSIC|language=en-US|access-date=2026-03-28}}&lt;/ref&gt; 

=== Pedagoški rad ===
Lidija je aktivna kao voditeljica brojnih radionica tradicijskog pjevanja. Kroz projekte poput Ethno Croatia i samostalne seminare, prenosi znanje o specifičnim vokalnim ukrasima i tehnikama pjevanja mlađim umjetnicima širom Evrope. Njen pristup podučavanju naglašava prirodnu emisiju glasa i poštovanje prema izvornom materijalu. 

=== Rad sa vokalnim ansamblima i horovima ===
Dokuzović je bila dugogodišnja umjetnička voditeljica [[Le Zbor|Le Zbora]], prvog lezbijsko-feminističkog hora u jugoistočnoj Evropi. Pod njenim vodstvom, on je bio prepoznatljiv po specifičnim aranžmanima u kojima se miješaju pop, punk, ali i koračnice i tradicionalne pjesme sa angažovanim tekstovima, te su 2012. objavili album ''Hrvatske budnice''.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.muzika.hr/izvorni-hrvatski-proizvod-le-zbor-za-nas-zabava-za-strance-kultura/|title=Izvorni hrvatski proizvod Le Zbor - za nas zabava za strance kultura ⋆ muzika.hr|last=Devčić|first=Matej|date=2012-06-25|website=muzika.hr|language=hr|access-date=2026-03-28}}&lt;/ref&gt;

Osnivačica je i prva umjetnička voditeljica (prvo ženske, sad mješovite) vokalne grupe [[Čipkice]], nastale 2008. godine iz njenih radionica tradicijskog pjevanja, a izvodi narodnu muziku iz cijelog svijeta.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://dobrastranahrvatske.com/cipkice-vokalni-etno-ansambl-predan-ocuvanju-tradicije/|title=Čipkice: Vokalni etno ansambl predan očuvanju tradicije - Dobra strana Hrvatske|date=2024-08-27|language=hr|access-date=2026-03-28}}&lt;/ref&gt; 

Lidija je aktivno učestvovala i u radu hora ''[[Domaćigosti]]'', koji okuplja ljubitelje pjevanja, uključujući tražitelje azila i izbjeglice, s ciljem doprinosa njihovoj integraciji kroz zajedničko muziciranje i učenje pjesama iz zemalja njihovog porijekla. Sarađivala je i sa zagrebačkim horom ''ZborXop'', koji se bavi njegovanjem antifašističke i partizanske muzičke baštine, kao i pjesama o radničkim pravima.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

== Privatni život ==
Dokuzović je u Zagrebu studirala studirala etnologiju i kroatistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Svoju muzičku putanju započela kroz duboko istraživanje tradicijskih vokalnih tehnika i profesionalno se razvijala u Hrvatskoj, ali od 2012. živi i radi u Švedskoj. Pored muzičke karijere, Lidija Dokuzović kaže kako u njoj “čuči i etnologica koja, zasad, tek povremeno ispliva”.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Radi predstave za djecu, te djelomično kao profesorica hrvatskoga jezika u Malmöu i povremeno na istraživačkim projektima (o doseljenicima iz područja bivše Jugoslavije).&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.lupiga.com/intervjui/lidija-dokuzovic-uz-oprostaj-afiona-pjesma-ne-zna-za-granice-pjesmi-je-svejedno|title=LIDIJA DOKUZOVIĆ UZ RAZLAZ AFIONA: „Bilo je to lijepih 20 godina“|last=Lupiga|website=Lupiga|language=hr|access-date=2026-03-28}}&lt;/ref&gt; 

== Reference ==
&lt;references /&gt;

{{DEFAULTSORT:Dokuzović Lidija}}
[[Kategorija:Hrvatske pjevačice]]
[[Kategorija:Biografije, Travnik]]
[[Kategorija:Hrvatski etnomuzikolozi]]
[[Kategorija:Hrvatski kroatisti]]
[[Kategorija:Hrvatski folkloristi]]
[[Kategorija:Hrvatski muzičari]]
[[Kategorija:Hrvatske pjevačice]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački folkloristi]]
[[Kategorija:Rođeni 1976.]]</text>
      <sha1>mcduq71v5579a3y3101od4xqfq2mv1y</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3820494</id>
      <parentid>3820483</parentid>
      <timestamp>2026-03-28T10:45:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zblace</username>
        <id>120887</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3820494</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8351" sha1="7y95f87wze8m6dw5uf93toi1in4t1hp" xml:space="preserve">{{Infokutija muzičar
| ime                  = Lidija Dokuzović
| slika                = 
| opis_slike           = 
| datum_rođenja        = [[1976]].
| mjesto_rođenja       = [[Travnik]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR BiH]], [[SFRJ]]
| porijeklo            = [[Zagreb]], [[Hrvatska]] - [[Malmö]], [[Švedska]]
| instrumenti          = [[Vokal (muzika)|vokal]]
| žanrovi              = [[World music]], [[Etno muzika|etno]], narodna muzika
| zanimanje            = pjevačica, vokalna pedagoginja, etnomuzikologinja
| aktivni_period       = [[2003]] – danas
| izdavačka_kuća       = [[Aquarius Records]]
| povezani_sastavi     = [[Afion (muzička grupa)|Afion]], [[Ansambl LADO]], [[Čipkice]], [[Le Zbor]], [[Domaćigosti]]
| veb-sajt             = [https://www.lidija.se lidija.se] &amp; [http://www.afion.net afion.net]
}}

'''Lidija Dokuzović''' ([[Travnik]], [[SR Bosna i Hercegovina|SR BiH]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] 1976.) je pjevačica i pedagoginja, najpoznatija je kao suosnivačica i vokal etno-grupe Afion.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://arhiva.portalnovosti.com/2012/06/tko-pjeva-ima-pravo-da-misli/|title=Tko pjeva, ima pravo da misli|website=arhiva.portalnovosti.com|language=en-

hr|access-date=2026-03-28}}&lt;/ref&gt; Njen rad karakterišu spoj arhaičnog pjevanja, modernih aranžmana i socijalno angažiranih tema, te je doprinijela popularizaciji i raznovrsnosti etno muzike a i osnaživanju manjina/društvenoj inkluziji.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;  

== Muzička karijera ==
Pjevala je u raznim formacijama: grupama [[Afion]] i Zykopops, u triu sa gitaristima Allanom Skrobeom i Erolom Zejnilovićem, vodila je zborove, gostovala na albumima [[Boris Leiner|Borisa Leinera]], [[Dunje Knebl]] i [[Stanislav Kovačić|Stanislava Kovačića]], bendova ''Antenat'', ''7that spells'' i ''Kimiko''.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://lidija.se/|title=Lidija Dokuzovic|website=Lidija Dokuzovic|language=sv|access-date=2026-03-28}}&lt;/ref&gt; 

Lidija Dokuzović je bila i članica [[LADO|Ansambla narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO]]. Kao profesionalna umjetnica u ansamblu, dodatno je usavršila vokalne tehnike različitih regija, što joj je omogućilo da postane jedna od najkompetentnijih interpretatorki narodnog melosa.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

Smatra se jednom od ključnih na regionalnoj &quot;world music&quot; sceni, fokusiranom na očuvanje i savremenu interpretaciju tradicionalne muzike Balkana. Kao članica Afiona i saradnica na raznim projektima, nominovana je i nagrađivana hrvatskom diskografskom nagradom [[Porin (nagrada)|Porin]] u kategorijama za najbolji etno album.

Dokuzović je ostvarila značajan utjecaj na horsku scenu u Hrvatskoj i dijaspori, posebno kroz rad sa sastavima koji promovišu društveni aktivizam i muzičku baštinu, uključujući: ''LeZbor, Čipkice, ZborXop'', ženski zbor makedonskog društva ''Momi biserni'', ''te Zbor pritužbi'' i ''Domaćigosti'', u Švedskoj: malmešku podružnicu ''[[Hor bratstva i djetinjstva|Hora bratstva i djetinjstva]],''  te sastav ''Jana'' i ''Malmeški lezbijski zbor''.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.vecernji.hr/kultura/volim-rijec-folk-draga-mi-je-zbog-svoje-viseznacne-aktivisticke-komponente-1895041|title=Tradicijska glazba je 90-ih korištena u nacionalističke svrhe, ali izvođači danas stvaraju nove narative|website=www.vecernji.hr|language=hr|access-date=2026-03-28}}&lt;/ref&gt; 

Kao ''Lidija Dokuzovic Trio'' izdaje 2022. godine album ''Čula jesam'' / ''I've heard'' za švedskog diskografa Gammalthea kao malmeški trio ''Anfi Trion'' s kontrabasistom Jesperom Nordbergom i bubnjarom Markom Jelačom, a spajaju free jazz i balkanski folk.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt; 

=== Afion ===
Godine 2003. suosniva grupu ''Afion'' (makedonski naziv za mak), koji se bavi tradicijskom muzikom, kombinuju pretežno makedonsku, pa hrvatsku, ali i srpsku i bosansko-hercegovačku narodnu baštinu s elementima jazza i rocka, a jedan od poznatijih sastava u regiji i šire sa više stotina koncerata zaključno sa 2023.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://worldmusiccentral.org/artist-profiles-afion/|title=Artist Profiles: Afion {{!}} World Music Central|last=Romero|first=Angel|date=2020-11-28|website=worldmusiccentral.org|language=en-US|access-date=2026-03-28}}&lt;/ref&gt;   

Sa grupom je objavila dva studijska albuma: ''Afion'' 2006. i ''Čudni svati'' 2008., te singlove ''Baroš, oj, Barica'' Od 2012. do 2018. bend nije aktivan, a onda se ponovo okuplja na i izdaje album ''Treći bilbil'' i singla ''Šošana,'' 2020.. Sva izdanju su kod Aquarius Recordsa i/ili Spone.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.spona.com.hr/artists/afion/|title=Afion {{!}} SPONA MUSIC|language=en-US|access-date=2026-03-28}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Čipkice_pred_nastup_(voditeljica_Lidija_Dokuzović).jpg|mini|Čipkice pred nastup 2011.godine (voditeljica Lidija Dokuzović)]]

=== Pedagoški rad ===
Lidija je aktivna kao voditeljica brojnih radionica tradicijskog pjevanja. Kroz projekte poput Ethno Croatia i samostalne seminare, prenosi znanje o specifičnim vokalnim ukrasima i tehnikama pjevanja mlađim umjetnicima širom Evrope. Njen pristup podučavanju naglašava prirodnu emisiju glasa i poštovanje prema izvornom materijalu.&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://kulturpunkt.hr/najava/akcija/chilli-bar-live/|title=Chilli bar live|website=Kulturpunkt|language=en|access-date=2026-03-28}}&lt;/ref&gt; 

=== Rad sa vokalnim ansamblima i horovima ===
Dokuzović je bila dugogodišnja umjetnička voditeljica [[Le Zbor|Le Zbora]], prvog lezbijsko-feminističkog hora u jugoistočnoj Evropi. Pod njenim vodstvom, on je bio prepoznatljiv po specifičnim aranžmanima u kojima se miješaju pop, punk, ali i koračnice i tradicionalne pjesme sa angažovanim tekstovima, te su 2012. objavili album ''Hrvatske budnice''.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.muzika.hr/izvorni-hrvatski-proizvod-le-zbor-za-nas-zabava-za-strance-kultura/|title=Izvorni hrvatski proizvod Le Zbor - za nas zabava za strance kultura ⋆ muzika.hr|last=Devčić|first=Matej|date=2012-06-25|website=muzika.hr|language=hr|access-date=2026-03-28}}&lt;/ref&gt;

Osnivačica je i prva umjetnička voditeljica (prvo ženske, sad mješovite) vokalne grupe [[Čipkice]], nastale 2008. godine iz njenih radionica tradicijskog pjevanja, a izvodi narodnu muziku iz cijelog svijeta.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite web|url=https://dobrastranahrvatske.com/cipkice-vokalni-etno-ansambl-predan-ocuvanju-tradicije/|title=Čipkice: Vokalni etno ansambl predan očuvanju tradicije - Dobra strana Hrvatske|date=2024-08-27|language=hr|access-date=2026-03-28}}&lt;/ref&gt; 

Lidija je aktivno učestvovala i u radu hora ''[[Domaćigosti]]'', koji okuplja ljubitelje pjevanja, uključujući tražitelje azila i izbjeglice, s ciljem doprinosa njihovoj integraciji kroz zajedničko muziciranje i učenje pjesama iz zemalja njihovog porijekla. Sarađivala je i sa zagrebačkim horom ''ZborXop'', koji se bavi njegovanjem antifašističke i partizanske muzičke baštine, kao i pjesama o radničkim pravima.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

== Privatni život ==
Dokuzović je u Zagrebu studirala studirala etnologiju i kroatistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Svoju muzičku putanju započela kroz duboko istraživanje tradicijskih vokalnih tehnika i profesionalno se razvijala u Hrvatskoj, ali od 2012. živi i radi u Švedskoj. Pored muzičke karijere, Lidija Dokuzović kaže kako u njoj “čuči i etnologica koja, zasad, tek povremeno ispliva”.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Radi predstave za djecu, te djelomično kao profesorica hrvatskoga jezika u Malmöu i povremeno na istraživačkim projektima (o doseljenicima iz područja bivše Jugoslavije).&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.lupiga.com/intervjui/lidija-dokuzovic-uz-oprostaj-afiona-pjesma-ne-zna-za-granice-pjesmi-je-svejedno|title=LIDIJA DOKUZOVIĆ UZ RAZLAZ AFIONA: „Bilo je to lijepih 20 godina“|last=Lupiga|website=Lupiga|language=hr|access-date=2026-03-28}}&lt;/ref&gt; 

== Reference ==
&lt;references /&gt;

{{DEFAULTSORT:Dokuzović Lidija}}
[[Kategorija:Hrvatske pjevačice]]
[[Kategorija:Biografije, Travnik]]
[[Kategorija:Hrvatski etnomuzikolozi]]
[[Kategorija:Hrvatski kroatisti]]
[[Kategorija:Hrvatski folkloristi]]
[[Kategorija:Hrvatski muzičari]]
[[Kategorija:Hrvatske pjevačice]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački folkloristi]]
[[Kategorija:Rođeni 1976.]]</text>
      <sha1>7y95f87wze8m6dw5uf93toi1in4t1hp</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3820507</id>
      <parentid>3820494</parentid>
      <timestamp>2026-03-28T11:20:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zblace</username>
        <id>120887</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3820507</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9146" sha1="pwryj3mkr2yvh1o4petq22z71rttxjc" xml:space="preserve">{{Infokutija muzičar
| ime                  = Lidija Dokuzović
| slika                = 
| opis_slike           = 
| datum_rođenja        = [[1976]].
| mjesto_rođenja       = [[Travnik]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR BiH]], [[SFRJ]]
| porijeklo            = [[Zagreb]], [[Hrvatska]] - [[Malmö]], [[Švedska]]
| instrumenti          = [[Vokal (muzika)|vokal]]
| žanrovi              = [[World music]], [[Etno muzika|etno]], narodna muzika
| zanimanje            = pjevačica, vokalna pedagoginja, etnomuzikologinja
| aktivni_period       = [[2003]] – danas
| izdavačka_kuća       = [[Aquarius Records]]
| povezani_sastavi     = [[Afion (muzička grupa)|Afion]], [[Ansambl LADO]], [[Čipkice]], [[Le Zbor]], [[Domaćigosti]]
| veb-sajt             = [https://www.lidija.se lidija.se] &amp; [http://www.afion.net afion.net]
}}

'''Lidija Dokuzović''' ([[Travnik]], [[SR Bosna i Hercegovina|SR BiH]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] 1976.) je pjevačica i pedagoginja, najpoznatija je kao suosnivačica i vokal etno-grupe Afion.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://arhiva.portalnovosti.com/2012/06/tko-pjeva-ima-pravo-da-misli/|title=Tko pjeva, ima pravo da misli|website=arhiva.portalnovosti.com|language=hr|access-date=2026-03-28}}&lt;/ref&gt; Njen rad karakterišu spoj arhaičnog pjevanja, modernih aranžmana i socijalno angažiranih tema, te je doprinijela popularizaciji i raznovrsnosti etno muzike a i osnaživanju manjina/društvenoj inkluziji.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;  

== Muzička karijera ==
Pjevala je u raznim formacijama: grupama [[Afion]] i Zykopops, u triu sa gitaristima Allanom Skrobeom i Erolom Zejnilovićem, vodila je zborove, gostovala na albumima [[Boris Leiner|Borisa Leinera]], [[Dunje Knebl]] i [[Stanislav Kovačić|Stanislava Kovačića]], bendova ''Antenat'', ''7that spells'' i ''Kimiko''.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://lidija.se/|title=Lidija Dokuzovic|website=Lidija Dokuzovic|language=en|access-date=2026-03-28}}&lt;/ref&gt; 

Lidija Dokuzović je bila i članica [[LADO|Ansambla narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO]]. Kao profesionalna umjetnica u ansamblu, dodatno je usavršila vokalne tehnike različitih regija, što joj je omogućilo da postane jedna od najkompetentnijih interpretatorki narodnog melosa.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

Smatra se jednom od ključnih na regionalnoj &quot;world music&quot; sceni, fokusiranom na očuvanje i savremenu interpretaciju tradicionalne muzike Balkana. Kao članica Afiona i saradnica na raznim projektima, nominovana je i nagrađivana hrvatskom diskografskom nagradom [[Porin (nagrada)|Porin]] u kategorijama za najbolji etno album.

Dokuzović je ostvarila značajan utjecaj na horsku scenu u Hrvatskoj i dijaspori, posebno kroz rad sa sastavima koji promovišu društveni aktivizam i muzičku baštinu, uključujući: ''LeZbor, Čipkice, ZborXop'', ženski zbor makedonskog društva ''Momi biserni'', ''te Zbor pritužbi'' i ''Domaćigosti'', u Švedskoj: malmešku podružnicu ''[[Hor bratstva i djetinjstva|Hora bratstva i djetinjstva]],''  te ženskog sastava ''Jana'' i malmeški lezbijski zbor - ''True Colors''.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.vecernji.hr/kultura/volim-rijec-folk-draga-mi-je-zbog-svoje-viseznacne-aktivisticke-komponente-1895041|title=Tradicijska glazba je 90-ih korištena u nacionalističke svrhe, ali izvođači danas stvaraju nove narative|website=www.vecernji.hr|language=hr|access-date=2026-03-28}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite web|url=https://tacno.net/bratstvo-i-djetinjstvo/|title=Bratstvo i djetinjstvo - Tacno.net|date=2025-12-21|language=hr|access-date=2026-03-28}}&lt;/ref&gt; 

Kao ''Lidija Dokuzovic Trio'' izdaje 2022. godine album ''Čula jesam'' / ''I've heard'' za švedskog diskografa Gammalthea. Nastupa i kao ''AnfiTrion'' s kontrabasistom Jesperom Nordbergom i bubnjarom Markom Jelačom, a spajaju free jazz i balkanski folk.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://glazba.hr/citaj/intervju/lidija-dokuzovic-lisinski-srijedom/|title=Lidija Dokuzović: „Što si dalje, sve veći prostor osjećaš svojim domom“|date=2025-09-26|website=Glazba.hr|language=hr|access-date=2026-03-28}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.nacional.hr/lisinski-lidija-dokuzovic-predstavlja-etnopjesme-u-intimnom-jazz-aranzmanu/|title=LIDIJA DOKUZOVIĆ Etnopjesme u intimnom jazz aranžmanu stižu u Lisinski|date=2025-09-25|website=NACIONAL.HR|language=hr|access-date=2026-03-28}}&lt;/ref&gt; 

=== Afion ===
Godine 2003. suosniva grupu ''Afion'' (makedonski naziv za mak), koji se bavi tradicijskom muzikom, kombinuju pretežno makedonsku, pa hrvatsku, ali i srpsku i bosansko-hercegovačku narodnu baštinu s elementima jazza i rocka, a jedan od poznatijih sastava u regiji i šire sa više stotina koncerata zaključno sa 2023.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://worldmusiccentral.org/artist-profiles-afion/|title=Artist Profiles: Afion {{!}} World Music Central|last=Romero|first=Angel|date=2020-11-28|website=worldmusiccentral.org|language=en-US|access-date=2026-03-28}}&lt;/ref&gt;   

Sa grupom je objavila dva studijska albuma: ''Afion'' 2006. i ''Čudni svati'' 2008., te singlove ''Baroš, oj, Barica'' Od 2012. do 2018. bend nije aktivan, a onda se ponovo okuplja na i izdaje album ''Treći bilbil'' i singla ''Šošana,'' 2020.. Sva izdanju su kod Aquarius Recordsa i/ili Spone.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.spona.com.hr/artists/afion/|title=Afion {{!}} SPONA MUSIC|language=en-US|access-date=2026-03-28}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Čipkice_pred_nastup_(voditeljica_Lidija_Dokuzović).jpg|mini|Čipkice pred nastup 2011.godine (voditeljica Lidija Dokuzović)]]

=== Pedagoški rad ===
Lidija je aktivna kao voditeljica brojnih radionica tradicijskog pjevanja. Kroz projekte poput Ethno Croatia i samostalne seminare, prenosi znanje o specifičnim vokalnim ukrasima i tehnikama pjevanja mlađim umjetnicima širom Evrope. Njen pristup podučavanju naglašava prirodnu emisiju glasa i poštovanje prema izvornom materijalu.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://kulturpunkt.hr/najava/akcija/chilli-bar-live/|title=Chilli bar live|website=Kulturpunkt|language=en|access-date=2026-03-28}}&lt;/ref&gt; 

=== Rad sa vokalnim ansamblima i horovima ===
Dokuzović je bila dugogodišnja umjetnička voditeljica [[Le Zbor|Le Zbora]], prvog lezbijsko-feminističkog hora u jugoistočnoj Evropi. Pod njenim vodstvom, on je bio prepoznatljiv po specifičnim aranžmanima u kojima se miješaju pop, punk, ali i koračnice i tradicionalne pjesme sa angažovanim tekstovima, te su 2012. objavili album ''Hrvatske budnice''.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.muzika.hr/izvorni-hrvatski-proizvod-le-zbor-za-nas-zabava-za-strance-kultura/|title=Izvorni hrvatski proizvod Le Zbor - za nas zabava za strance kultura ⋆ muzika.hr|last=Devčić|first=Matej|date=2012-06-25|website=muzika.hr|language=hr|access-date=2026-03-28}}&lt;/ref&gt;

Osnivačica je i prva umjetnička voditeljica (prvo ženske, sad mješovite) vokalne grupe [[Čipkice]], nastale 2008. godine iz njenih radionica tradicijskog pjevanja, a izvodi narodnu muziku iz cijelog svijeta.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite web|url=https://dobrastranahrvatske.com/cipkice-vokalni-etno-ansambl-predan-ocuvanju-tradicije/|title=Čipkice: Vokalni etno ansambl predan očuvanju tradicije - Dobra strana Hrvatske|date=2024-08-27|language=hr|access-date=2026-03-28}}&lt;/ref&gt; 

Lidija je aktivno učestvovala i u radu hora ''[[Domaćigosti]]'', koji okuplja ljubitelje pjevanja, uključujući tražitelje azila i izbjeglice, s ciljem doprinosa njihovoj integraciji kroz zajedničko muziciranje i učenje pjesama iz zemalja njihovog porijekla. Sarađivala je i sa zagrebačkim horom ''ZborXop'', koji se bavi njegovanjem antifašističke i partizanske muzičke baštine, kao i pjesama o radničkim pravima.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

== Privatni život ==
Dokuzović je u Zagrebu studirala studirala etnologiju i kroatistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Pored muzičke karijere, u njoj “čuči i etnologica koja, zasad, tek povremeno ispliva”.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

Svoju muzičku putanju započela kroz duboko istraživanje tradicijskih vokalnih tehnika i profesionalno se razvijala u Hrvatskoj, ali od 2012. godine živi obiteljski, studira i radi u Malmöu, u Švedskoj. Radi predstave za djecu, nastupe za starije, oboljele i osobe s posebnim potrebama, te povremeno kao nastavnica hrvatskoga jezika i na istraživačkim projektima (o doseljenicima iz područja bivše Jugoslavije).&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.lupiga.com/intervjui/lidija-dokuzovic-uz-oprostaj-afiona-pjesma-ne-zna-za-granice-pjesmi-je-svejedno|title=LIDIJA DOKUZOVIĆ UZ RAZLAZ AFIONA: „Bilo je to lijepih 20 godina“|last=Lupiga|website=Lupiga|language=hr|access-date=2026-03-28}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt; 

== Reference ==
&lt;references /&gt;

{{DEFAULTSORT:Dokuzović Lidija}}
[[Kategorija:Hrvatske pjevačice]]
[[Kategorija:Biografije, Travnik]]
[[Kategorija:Hrvatski etnomuzikolozi]]
[[Kategorija:Hrvatski kroatisti]]
[[Kategorija:Hrvatski folkloristi]]
[[Kategorija:Hrvatski muzičari]]
[[Kategorija:Hrvatske pjevačice]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački folkloristi]]
[[Kategorija:Rođeni 1976.]]</text>
      <sha1>pwryj3mkr2yvh1o4petq22z71rttxjc</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3820513</id>
      <parentid>3820507</parentid>
      <timestamp>2026-03-28T11:23:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zblace</username>
        <id>120887</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3820513</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9165" sha1="a6q2bc1vzu3p4xeojszo8w7mv0ohqio" xml:space="preserve">{{Infokutija muzičar
| ime                  = Lidija Dokuzović
| slika                = 
| opis_slike           = 
| datum_rođenja        = [[1976]].
| mjesto_rođenja       = [[Travnik]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR BiH]], [[SFRJ]]
| porijeklo            = [[Zagreb]], [[Hrvatska]] - [[Malmö]], [[Švedska]]
| instrumenti          = [[Vokal (muzika)|vokal]]
| žanrovi              = [[World music]], [[Etno muzika|etno]], narodna muzika
| zanimanje            = pjevačica, vokalna pedagoginja, etnomuzikologinja
| aktivni_period       = [[2003]] – danas
| izdavačka_kuća       = [[Aquarius Records]]
| povezani_sastavi     = [[Afion (muzička grupa)|Afion]], [[Ansambl LADO]], [[Čipkice]], [[Le Zbor]], [[Domaćigosti]]
| veb-sajt             = [https://www.lidija.se lidija.se] &amp; [http://www.afion.net afion.net]
}}

'''Lidija Dokuzović''' ([[Travnik]], [[SR Bosna i Hercegovina|SR BiH]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] 1976.) je pjevačica i pedagoginja, najpoznatija je kao suosnivačica i vokal etno-grupe Afion.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://arhiva.portalnovosti.com/2012/06/tko-pjeva-ima-pravo-da-misli/|title=Tko pjeva, ima pravo da misli|website=arhiva.portalnovosti.com|language=hr|access-date=2026-03-28}}&lt;/ref&gt; Njen rad karakterišu spoj arhaičnog pjevanja, modernih aranžmana i socijalno angažiranih tema, te je doprinijela popularizaciji i raznovrsnosti etno muzike a i osnaživanju manjina/društvenoj inkluziji.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;  

== Muzička karijera ==
Pjevala je u raznim formacijama: grupama [[Afion]] i Zykopops, u triu sa gitaristima Allanom Skrobeom i Erolom Zejnilovićem, vodila je zborove, gostovala na albumima [[Boris Leiner|Borisa Leinera]], [[Dunje Knebl]] i [[Stanislav Kovačić|Stanislava Kovačića]], bendova ''Antenat'', ''7that spells'' i ''Kimiko''.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://lidija.se/|title=Lidija Dokuzovic|website=Lidija Dokuzovic|language=en|access-date=2026-03-28}}&lt;/ref&gt; 

Lidija Dokuzović je bila i članica [[LADO|Ansambla narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO]]. Kao profesionalna umjetnica u ansamblu, dodatno je usavršila vokalne tehnike različitih regija, što joj je omogućilo da postane jedna od najkompetentnijih interpretatorki narodnog melosa.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

Smatra se jednom od ključnih na regionalnoj &quot;world music&quot; sceni, fokusiranom na očuvanje i savremenu interpretaciju tradicionalne muzike Balkana. Kao članica Afiona i saradnica na raznim projektima, nominovana je i nagrađivana hrvatskom diskografskom nagradom [[Porin (nagrada)|Porin]] u kategorijama za najbolji etno album.

Dokuzović je ostvarila značajan utjecaj na horsku scenu u Hrvatskoj i dijaspori, posebno kroz rad sa sastavima koji promovišu društveni aktivizam i muzičku baštinu, uključujući: ''LeZbor, Čipkice, ZborXop'', ženski zbor makedonskog društva ''Momi biserni'', ''te Zbor pritužbi'' i ''Domaćigosti'', u Švedskoj: malmešku podružnicu ''[[Hor bratstva i djetinjstva|Hora bratstva i djetinjstva]],''  te ženskog sastava ''Jana'' i malmeški lezbijski zbor - ''True Colors''.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.vecernji.hr/kultura/volim-rijec-folk-draga-mi-je-zbog-svoje-viseznacne-aktivisticke-komponente-1895041|title=Tradicijska glazba je 90-ih korištena u nacionalističke svrhe, ali izvođači danas stvaraju nove narative|website=www.vecernji.hr|language=hr|access-date=2026-03-28}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite web|url=https://tacno.net/bratstvo-i-djetinjstvo/|title=Bratstvo i djetinjstvo - Tacno.net|date=2025-12-21|language=hr|access-date=2026-03-28}}&lt;/ref&gt; 

Kao ''Lidija Dokuzovic Trio'' izdaje 2022. godine album ''Čula jesam'' / ''I've heard'' za švedskog diskografa Gammalthea. Nastupa i kao ''AnfiTrion'' s kontrabasistom Jesperom Nordbergom i bubnjarom Markom Jelačom, a spajaju free jazz i balkanski folk.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://glazba.hr/citaj/intervju/lidija-dokuzovic-lisinski-srijedom/|title=Lidija Dokuzović: „Što si dalje, sve veći prostor osjećaš svojim domom“|date=2025-09-26|website=Glazba.hr|language=hr|access-date=2026-03-28}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.nacional.hr/lisinski-lidija-dokuzovic-predstavlja-etnopjesme-u-intimnom-jazz-aranzmanu/|title=LIDIJA DOKUZOVIĆ Etnopjesme u intimnom jazz aranžmanu stižu u Lisinski|date=2025-09-25|website=NACIONAL.HR|language=hr|access-date=2026-03-28}}&lt;/ref&gt; 

=== Afion ===
Godine 2003. suosniva grupu ''Afion'' (makedonski naziv za mak), koji se bavi tradicijskom muzikom, kombinuju pretežno makedonsku, pa hrvatsku, ali i srpsku i bosansko-hercegovačku narodnu baštinu s elementima jazza i rocka, a jedan od poznatijih sastava u regiji i šire sa više stotina koncerata zaključno sa 2023.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://worldmusiccentral.org/artist-profiles-afion/|title=Artist Profiles: Afion {{!}} World Music Central|last=Romero|first=Angel|date=2020-11-28|website=worldmusiccentral.org|language=en-US|access-date=2026-03-28}}&lt;/ref&gt;   

Sa grupom je objavila dva studijska albuma: ''Afion'' 2006. i ''Čudni svati'' 2008., te singlove ''Baroš, oj, Barica'' Od 2012. do 2018. bend nije aktivan, a onda se ponovo okuplja na i izdaje album ''Treći bilbil'' i singla ''Šošana,'' 2020.. Sva izdanju su kod Aquarius Recordsa i/ili Spone.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.spona.com.hr/artists/afion/|title=Afion {{!}} SPONA MUSIC|language=en-US|access-date=2026-03-28}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Čipkice_pred_nastup_(voditeljica_Lidija_Dokuzović).jpg|mini|Čipkice pred nastup 2011.godine (voditeljica Lidija Dokuzović)]]

=== Pedagoški rad ===
Lidija je aktivna kao voditeljica brojnih radionica tradicijskog pjevanja. Kroz projekte poput Ethno Croatia i samostalne seminare, prenosi znanje o specifičnim vokalnim ukrasima i tehnikama pjevanja mlađim umjetnicima širom Evrope. Njen pristup podučavanju naglašava prirodnu emisiju glasa i poštovanje prema izvornom materijalu.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://kulturpunkt.hr/najava/akcija/chilli-bar-live/|title=Chilli bar live|website=Kulturpunkt|language=en|access-date=2026-03-28}}&lt;/ref&gt; 

=== Rad sa vokalnim ansamblima i horovima ===
Dokuzović je bila dugogodišnja umjetnička voditeljica [[Le Zbor|Le Zbora]], prvog lezbijsko-feminističkog hora u jugoistočnoj Evropi. Pod njenim vodstvom, on je bio prepoznatljiv po specifičnim aranžmanima u kojima se miješaju pop, punk, ali i koračnice i tradicionalne pjesme sa angažovanim tekstovima, te su 2012. objavili album ''Hrvatske budnice''.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.muzika.hr/izvorni-hrvatski-proizvod-le-zbor-za-nas-zabava-za-strance-kultura/|title=Izvorni hrvatski proizvod Le Zbor - za nas zabava za strance kultura ⋆ muzika.hr|last=Devčić|first=Matej|date=2012-06-25|website=muzika.hr|language=hr|access-date=2026-03-28}}&lt;/ref&gt;

Osnivačica je i prva umjetnička voditeljica (prvo ženske, sad mješovite) vokalne grupe [[Čipkice]], nastale 2008. godine iz njenih radionica tradicijskog pjevanja, a izvodi narodnu muziku iz cijelog svijeta.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite web|url=https://dobrastranahrvatske.com/cipkice-vokalni-etno-ansambl-predan-ocuvanju-tradicije/|title=Čipkice: Vokalni etno ansambl predan očuvanju tradicije - Dobra strana Hrvatske|date=2024-08-27|language=hr|access-date=2026-03-28}}&lt;/ref&gt; 

Lidija je aktivno učestvovala i u radu hora ''[[Domaćigosti]]'', koji okuplja ljubitelje pjevanja, uključujući tražitelje azila i izbjeglice, s ciljem doprinosa njihovoj integraciji kroz zajedničko muziciranje i učenje pjesama iz zemalja njihovog porijekla. Sarađivala je i sa zagrebačkim horom ''ZborXop'', koji se bavi njegovanjem antifašističke i partizanske muzičke baštine, kao i pjesama o radničkim pravima.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

== Privatni život ==
Dokuzović je u Zagrebu studirala studirala etnologiju i kroatistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Pored muzičke karijere, u njoj “čuči i etnologica koja, zasad, tek povremeno ispliva”.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

Svoju muzičku putanju započela kroz duboko istraživanje tradicijskih vokalnih tehnika i profesionalno se razvijala u Hrvatskoj, ali od 2012. godine živi obiteljski, studira (folk/etno muziku) i radi u Malmöu, u Švedskoj. Radi predstave za djecu, nastupe za starije, oboljele i osobe s posebnim potrebama, te povremeno kao nastavnica hrvatskoga jezika i na istraživačkim projektima (o doseljenicima iz područja bivše Jugoslavije).&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.lupiga.com/intervjui/lidija-dokuzovic-uz-oprostaj-afiona-pjesma-ne-zna-za-granice-pjesmi-je-svejedno|title=LIDIJA DOKUZOVIĆ UZ RAZLAZ AFIONA: „Bilo je to lijepih 20 godina“|last=Lupiga|website=Lupiga|language=hr|access-date=2026-03-28}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt; 

== Reference ==
&lt;references /&gt;

{{DEFAULTSORT:Dokuzović Lidija}}
[[Kategorija:Hrvatske pjevačice]]
[[Kategorija:Biografije, Travnik]]
[[Kategorija:Hrvatski etnomuzikolozi]]
[[Kategorija:Hrvatski kroatisti]]
[[Kategorija:Hrvatski folkloristi]]
[[Kategorija:Hrvatski muzičari]]
[[Kategorija:Hrvatske pjevačice]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački folkloristi]]
[[Kategorija:Rođeni 1976.]]</text>
      <sha1>a6q2bc1vzu3p4xeojszo8w7mv0ohqio</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3820525</id>
      <parentid>3820513</parentid>
      <timestamp>2026-03-28T11:48:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zblace</username>
        <id>120887</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3820525</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9315" sha1="9snv246rykfo6sl069d0vwx3ctmi956" xml:space="preserve">{{Infokutija muzičar
| ime                  = Lidija Dokuzović
| slika                = 
| opis_slike           = 
| datum_rođenja        = [[1976]].
| mjesto_rođenja       = [[Travnik]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR BiH]], [[SFRJ]]
| porijeklo            = [[Zagreb]], [[Hrvatska]] - [[Malmö]], [[Švedska]]
| instrumenti          = [[Vokal (muzika)|vokal]]
| žanrovi              = [[World music]], [[Etno muzika|etno]], narodna muzika
| zanimanje            = pjevačica, vokalna pedagoginja, etnomuzikologinja
| aktivni_period       = [[2003]] – danas
| izdavačka_kuća       = [[Aquarius Records]]
| povezani_sastavi     = [[Afion (muzička grupa)|Afion]], [[Ansambl LADO]], [[Čipkice]], [[Le Zbor]], [[Domaćigosti]]
| veb-sajt             = [https://www.lidija.se lidija.se] &amp; [http://www.afion.net afion.net]
}}

'''Lidija Dokuzović''' ([[Travnik]], [[SR Bosna i Hercegovina|SR BiH]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] 1976.) je pjevačica i pedagoginja, najpoznatija je kao suosnivačica i vokal etno-grupe Afion.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://arhiva.portalnovosti.com/2012/06/tko-pjeva-ima-pravo-da-misli/|title=Tko pjeva, ima pravo da misli|website=arhiva.portalnovosti.com|language=hr|access-date=2026-03-28}}&lt;/ref&gt; Njen rad karakterišu spoj arhaičnog pjevanja, modernih aranžmana i socijalno angažiranih tema, te je doprinijela popularizaciji i raznovrsnosti etno muzike a i osnaživanju manjina/društvenoj inkluziji.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;  

== Muzička karijera ==
Pjevala je u raznim formacijama: grupama [[Afion]] i Zykopops, u triu sa gitaristima Allanom Skrobeom i Erolom Zejnilovićem, vodila je zborove, gostovala na albumima [[Boris Leiner|Borisa Leinera]], [[Dunje Knebl]] i [[Stanislav Kovačić|Stanislava Kovačića]], bendova ''Antenat'', ''7that spells'' i ''Kimiko''.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://lidija.se/|title=Lidija Dokuzovic|website=Lidija Dokuzovic|language=en|access-date=2026-03-28}}&lt;/ref&gt; 

Lidija Dokuzović je bila i članica [[LADO|Ansambla narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO]]. Kao profesionalna umjetnica u ansamblu, dodatno je usavršila vokalne tehnike različitih regija, što joj je omogućilo da postane jedna od najkompetentnijih interpretatorki narodnog melosa.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

Smatra se jednom od ključnih na regionalnoj &quot;world music&quot; sceni, fokusiranom na očuvanje i savremenu interpretaciju tradicionalne muzike Balkana. Kao članica Afiona i saradnica na raznim projektima, nominovana je i nagrađivana hrvatskom diskografskom nagradom [[Porin (nagrada)|Porin]] u kategorijama za najbolji etno album.

Dokuzović je ostvarila značajan utjecaj na horsku scenu u Hrvatskoj i dijaspori, posebno kroz rad sa sastavima koji promovišu društveni aktivizam i muzičku baštinu, uključujući: ''LeZbor, Čipkice, ZborXop'', ženski zbor makedonskog društva ''Momi biserni'', ''te Zbor pritužbi'' i ''Domaćigosti'', u Švedskoj: malmešku podružnicu ''[[Hor bratstva i djetinjstva|Hora bratstva i djetinjstva]],''  te ženskog sastava ''Jana'' i malmeški lezbijski zbor - ''True Colors''.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.vecernji.hr/kultura/volim-rijec-folk-draga-mi-je-zbog-svoje-viseznacne-aktivisticke-komponente-1895041|title=Tradicijska glazba je 90-ih korištena u nacionalističke svrhe, ali izvođači danas stvaraju nove narative|website=www.vecernji.hr|language=hr|access-date=2026-03-28}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite web|url=https://tacno.net/bratstvo-i-djetinjstvo/|title=Bratstvo i djetinjstvo - Tacno.net|date=2025-12-21|language=hr|access-date=2026-03-28}}&lt;/ref&gt; 

Kao ''Lidija Dokuzovic Trio'' izdaje 2022. godine album ''Čula jesam'' / ''I've heard'' za švedskog diskografa Gammalthea. Nastupa i kao ''AnfiTrion'' s kontrabasistom Jesperom Nordbergom i bubnjarom Markom Jelačom, a spajaju free jazz i balkanski folk.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://glazba.hr/citaj/intervju/lidija-dokuzovic-lisinski-srijedom/|title=Lidija Dokuzović: „Što si dalje, sve veći prostor osjećaš svojim domom“|date=2025-09-26|website=Glazba.hr|language=hr|access-date=2026-03-28}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.nacional.hr/lisinski-lidija-dokuzovic-predstavlja-etnopjesme-u-intimnom-jazz-aranzmanu/|title=LIDIJA DOKUZOVIĆ Etnopjesme u intimnom jazz aranžmanu stižu u Lisinski|date=2025-09-25|website=NACIONAL.HR|language=hr|access-date=2026-03-28}}&lt;/ref&gt; 

=== Afion ===
Godine 2003. suosniva grupu ''Afion'' (makedonski naziv za mak), koji se bavi tradicijskom muzikom, kombinuju pretežno makedonsku, pa hrvatsku, ali i srpsku i bosansko-hercegovačku narodnu baštinu s elementima jazza i rocka, a jedan od poznatijih sastava u regiji i šire sa više stotina koncerata zaključno sa 2023.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://worldmusiccentral.org/artist-profiles-afion/|title=Artist Profiles: Afion {{!}} World Music Central|last=Romero|first=Angel|date=2020-11-28|website=worldmusiccentral.org|language=en-US|access-date=2026-03-28}}&lt;/ref&gt;   

Sa grupom je objavila dva studijska albuma: ''Afion'' 2006. i ''Čudni svati'' 2008., te singlove ''Baroš, oj, Barica'' Od 2012. do 2018. bend nije aktivan, a onda se ponovo okuplja na i izdaje album ''Treći bilbil'' i singla ''Šošana,'' 2020.. Sva izdanju su kod Aquarius Recordsa i/ili Spone.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.spona.com.hr/artists/afion/|title=Afion {{!}} SPONA MUSIC|language=en-US|access-date=2026-03-28}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Čipkice_pred_nastup_(voditeljica_Lidija_Dokuzović).jpg|mini|Čipkice pred nastup 2011.godine (voditeljica Lidija Dokuzović)]]

=== Pedagoški rad ===
Lidija je aktivna kao voditeljica brojnih radionica tradicijskog pjevanja. Kroz projekte poput Ethno Croatia i samostalne seminare, prenosi znanje o specifičnim vokalnim ukrasima i tehnikama pjevanja mlađim umjetnicima širom Evrope. Njen pristup podučavanju naglašava prirodnu emisiju glasa i poštovanje prema izvornom materijalu.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://kulturpunkt.hr/najava/akcija/chilli-bar-live/|title=Chilli bar live|website=Kulturpunkt|language=en|access-date=2026-03-28}}&lt;/ref&gt; 

=== Rad sa vokalnim ansamblima i horovima ===
Dokuzović je bila dugogodišnja umjetnička voditeljica [[Le Zbor|Le Zbora]], prvog lezbijsko-feminističkog hora u jugoistočnoj Evropi. Pod njenim vodstvom, on je bio prepoznatljiv po specifičnim aranžmanima u kojima se miješaju pop, punk, ali i koračnice i tradicionalne pjesme sa angažovanim tekstovima, te su 2012. objavili album ''Hrvatske budnice''.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.muzika.hr/izvorni-hrvatski-proizvod-le-zbor-za-nas-zabava-za-strance-kultura/|title=Izvorni hrvatski proizvod Le Zbor - za nas zabava za strance kultura ⋆ muzika.hr|last=Devčić|first=Matej|date=2012-06-25|website=muzika.hr|language=hr|access-date=2026-03-28}}&lt;/ref&gt;

Osnivačica je i prva umjetnička voditeljica (prvo ženske, sad mješovite) vokalne grupe [[Čipkice]], nastale 2008. godine iz njenih radionica tradicijskog pjevanja, a izvodi narodnu muziku iz cijelog svijeta.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite web|url=https://dobrastranahrvatske.com/cipkice-vokalni-etno-ansambl-predan-ocuvanju-tradicije/|title=Čipkice: Vokalni etno ansambl predan očuvanju tradicije - Dobra strana Hrvatske|date=2024-08-27|language=hr|access-date=2026-03-28}}&lt;/ref&gt; 

Lidija je aktivno učestvovala i u radu hora ''[[Domaćigosti]]'', koji okuplja ljubitelje pjevanja, uključujući tražitelje azila i izbjeglice, s ciljem doprinosa njihovoj integraciji kroz zajedničko muziciranje i učenje pjesama iz zemalja njihovog porijekla. Sarađivala je i sa zagrebačkim horom ''ZborXop'', koji se bavi njegovanjem antifašističke i partizanske muzičke baštine, kao i pjesama o radničkim pravima.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

== Privatni život ==
Dokuzović je u Zagrebu studirala studirala etnologiju i kroatistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Pored muzičke karijere, u njoj “čuči i etnologica koja, zasad, tek povremeno ispliva”.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

Svoju muzičku putanju započela kroz duboko istraživanje tradicijskih vokalnih tehnika i profesionalno se razvijala u Hrvatskoj, ali od 2012. godine živi obiteljski, studira (folk/etno muziku) i radi u Malmöu, u Švedskoj. Radi predstave za djecu, nastupe za starije, oboljele i osobe s posebnim potrebama, te povremeno kao nastavnica hrvatskoga jezika i na istraživačkim projektima (o doseljenicima iz područja bivše Jugoslavije).&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.lupiga.com/intervjui/lidija-dokuzovic-uz-oprostaj-afiona-pjesma-ne-zna-za-granice-pjesmi-je-svejedno|title=LIDIJA DOKUZOVIĆ UZ RAZLAZ AFIONA: „Bilo je to lijepih 20 godina“|last=Lupiga|website=Lupiga|language=hr|access-date=2026-03-28}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt; 

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.lidija.se Lidija.se]
* [https://www.youtube.com/@lidijadokuzovictrio6849 Lidija Dokuzovic trio]

{{Wikicitat}}

== Reference ==
{{refspisak|2}}

{{DEFAULTSORT:Dokuzović Lidija}}
[[Kategorija:Hrvatske pjevačice]]
[[Kategorija:Biografije, Travnik]]
[[Kategorija:Hrvatski etnomuzikolozi]]
[[Kategorija:Hrvatski kroatisti]]
[[Kategorija:Hrvatski folkloristi]]
[[Kategorija:Hrvatski muzičari]]
[[Kategorija:Hrvatske pjevačice]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački folkloristi]]
[[Kategorija:Rođeni 1976.]]</text>
      <sha1>9snv246rykfo6sl069d0vwx3ctmi956</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Lidija Dokuzović</title>
    <ns>1</ns>
    <id>532586</id>
    <revision>
      <id>3820446</id>
      <timestamp>2026-03-28T06:36:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zblace</username>
        <id>120887</id>
      </contributor>
      <comment>http://fountain.toolforge.org/editathons/ceew2026-bs</comment>
      <origin>3820446</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="19" sha1="fci8p87e6q3j6y6ghnr470z98om38r9" xml:space="preserve">{{CEE žene 2026.}}</text>
      <sha1>fci8p87e6q3j6y6ghnr470z98om38r9</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3820447</id>
      <parentid>3820446</parentid>
      <timestamp>2026-03-28T06:37:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zblace</username>
        <id>120887</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3820447</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="66" sha1="da5s7oyztacls2ml9nfet9rc5hw9z4p" xml:space="preserve">{{CEE žene 2026.}}
{{Šablon:Feminizam i folklor 2026 - članak}}</text>
      <sha1>da5s7oyztacls2ml9nfet9rc5hw9z4p</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3820448</id>
      <parentid>3820447</parentid>
      <timestamp>2026-03-28T06:38:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zblace</username>
        <id>120887</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3820448</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="58" sha1="mtucyxx26uxa4ge4e0id1qm346myvsr" xml:space="preserve">{{CEE žene 2026.}}
{{Feminizam i folklor - članak|2026}}</text>
      <sha1>mtucyxx26uxa4ge4e0id1qm346myvsr</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3820453</id>
      <parentid>3820448</parentid>
      <timestamp>2026-03-28T07:40:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3820453</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="235" sha1="lmp1pkna9u6wkucwz5608cnhjz7jr0o" xml:space="preserve">{{CEE žene 2026.}}
{{Feminizam i folklor - članak|2026}}
{{CEE proljeće 2026.
| korisnik = Zblace
| tema     = žene
| tema2    = kultura
| tema3    = muzika
| država   = Hrvatska
| država2  = Bosna i Hercegovina
| država3  = 
}}</text>
      <sha1>lmp1pkna9u6wkucwz5608cnhjz7jr0o</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Himotripsin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>532587</id>
    <revision>
      <id>3820455</id>
      <timestamp>2026-03-28T07:44:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Exsiler</username>
        <id>178345</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica:  {{infokutija protein | Ime       = Himotripsin | EC_number  = 3.4.21.1 | CAS_number = 9004-07-3 | GO_code    = 0004263 | slika      = ChymotrypsinA1.jpg | width      = | opis_slike   = [[kristalna struktura|Kristalografska struktura]] himotripsinogena ''[[Bos taurus]]'' &lt;ref name=&quot;pmid5442169&quot;&gt;{{PDB|1CHG}}; {{cite journal |vauthors=Freer ST, Kraut J, Robertus JD, Wright HT, Xuong NH | title = Chymotrypsinogen: 2.5-angstrom crystal structure, comparison with alpha-chymotrypsi...</comment>
      <origin>3820455</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10978" sha1="1m8lzzwe4xrtjzc1ptv8llhgu8n5c6u" xml:space="preserve">
{{infokutija protein
| Ime       = Himotripsin
| EC_number  = 3.4.21.1
| CAS_number = 9004-07-3
| GO_code    = 0004263
| slika      = ChymotrypsinA1.jpg
| width      =
| opis_slike   = [[kristalna struktura|Kristalografska struktura]] himotripsinogena ''[[Bos taurus]]'' &lt;ref name=&quot;pmid5442169&quot;&gt;{{PDB|1CHG}}; {{cite journal |vauthors=Freer ST, Kraut J, Robertus JD, Wright HT, Xuong NH | title = Chymotrypsinogen: 2.5-angstrom crystal structure, comparison with alpha-chymotrypsin, and implications for zymogen activation | journal = Biochemistry | volume = 9 | issue = 9 | pages = 1997–2009 |date=April 1970 | pmid = 5442169 | doi = 10.1021/bi00811a022}}&lt;/ref&gt; 
}}
{{infokutija protein
| Name       = Chymotrypsin C
| EC_number  = 3.4.21.2
| CAS_number = 9036-09-3
| GO_code    =
| image      = 
| width      = 
| caption    =  
}}
'''Himotripsin''' (]]EC broj|EC 3.4.21.1]], himotripsini A i B, alfa-himar ofth, avazim, himar, himotest, enzeon, [[himotraza]], alfa-himar, [[alfa-himotripsin A]], [[alfa-himotripsin]]) je [[probavni enzim]], komponenta [[pankreasni sok|pankreasnog soka]] koja djeluje u [[duodenum|dvanaestopalačnom crijevu]], gdje vrši [[proteoliza|proteolizu]], razgradnju proteina i [[polipeptid]]a.&lt;ref name=&quot;Wilcox_1970&quot;&gt;{{cite book | author = Wilcox PE | year = 1970 | title = Chymotrypsinogens — chymotrypsins | chapter = &amp;#91;5&amp;#93; Chymotrypsinogens—chymotrypsins | volume = 19 | pages = 64–108 | doi = 10.1016/0076-6879(70)19007-0 | series = Methods in Enzymology | isbn = 978-0-12-181881-4}}&lt;/ref&gt; Himotripsin preferencijalno cijepa peptidne amidne veze gdje je [[bočni lanac]] aminokiseline [[N-terminal]]no u odnosu na cijepanu amidnu vezu (P1 pozicija) velika [[hidrofob]]na [[aminokiselina]] ([[tirozin]], [[triptofan]] i [[fenilalanin]]).&lt;ref name=&quot;sciencedirect_com&quot;&gt;{{Citation |last=Cotten |first=Steven W. |title=Chapter 33 - Evaluation of exocrine pancreatic function |date=2020-01-01 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/B9780128154991000338 |work=Contemporary Practice in Clinical Chemistry (Fourth Edition) |pages=573–585 |editor-last=Clarke |editor-first=William |access-date=2023-03-18 |publisher=Academic Press |language=en |isbn=978-0-12-815499-1 |editor2-last=Marzinke |editor2-first=Mark A.}}&lt;/ref&gt; Ove aminokiseline sadrže [[aroma]]tski prsten u svom [[supstituent|bočnom lancu]] koji se uklapa u [[hidrofobnost|hidrofobni]] džep (S&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt; položaj) enzima. Aktivira se u prisustvu [[tripsin]]a. Hidrofobna i komplementarnost oblika između bočnog lanca peptida [[supstrat (biohemija)|supstrat]] P&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt; i šupljine za vezivanje enzima S&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt; objašnjava specifičnost supstrata ovog enzima.&lt;ref name=&quot;pmid3555886&quot;&gt;{{cite journal | author = Appel W | title = Chymotrypsin: molecular and catalytic properties | journal = Clin. Biochem. | volume = 19 | issue = 6 | pages = 317–22 |date=December 1986 | pmid = 3555886 | doi = 10.1016/S0009-9120(86)80002-9}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid4399049&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Berger A, Schechter I | s2cid = 6877875 | title = Mapping the active site of papain with the aid of peptide substrates and inhibitors | journal = Philos. Trans. R. Soc. Lond. B Biol. Sci. | volume = 257 | issue = 813 | pages = 249–64 |date=February 1970 | pmid = 4399049 | doi = 10.1098/rstb.1970.0024 | bibcode = 1970RSPTB.257..249B | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;  Himotripsin također [[hidroliza|hidrolizira]] druge amidne veze u peptidima sporijim brzinama, posebno one koje sadrže [[leucin]] na P&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt; poziciji.&lt;ref name=&quot;sciencedirect_com&quot;/&gt;
Strukturno, to je arhetipska struktura za svoju [[superporodica (molekularna biologija)|superporodicu]], [[proteaza]] [[PA klan]]a.

== Aktivacija ==
Himotripsin se [[biosinteza proteina|sintetizira]] u pankreasu. Njegov [[prekursor (hemija)|prekursor]] je [[himotripsinogen]]. Tripsin aktivira himotripsinogen cijepanjem [[peptidna veza|peptidnih veza]] na pozicijama Arg15 – Ile16 i proizvodi π-himotripsin. Zauzvrat, amino grupa (-NH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt;) ostatka Ile16 interaguje sa bočnim lancem Asp194, proizvodeći &quot;[[oksianionska rupa|oksianionsku rupu]]&quot; i [[hidrofob]]ni &quot;S1 džep&quot;. Štaviše, himotripsin indukuje vlastitu aktivaciju, cijepanjem na pozicijama 14–15, 146–147 i 148–149, proizvodeći α-himotripsin (koji je aktivniji i stabilniji od π-himotripsina).&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Phillips |first1=Jo |title=Fundamentals of Enzymology |date=2019 |publisher=EDTECH |isbn=9781839471605 |page=117}}&lt;/ref&gt; Rezultirajuća molekula je od tri-[[peptid|polipeptida]], međusobno povezana putem [[disulfidna veza|disulfidnih veza]].

== Mehanizam djelovanja i kinetika ==
[[Datoteka:062821 Chymotrypsin Tetrahedral Intermediates.pdf|left|450px|thumb| Tetraedarski međuprodukti himotripsina: Molekularni mehanizam hidrolize peptidne veze katalizirane himotripsinom. Jedan ključni aspekt je tetraedarski međuprodukt Tet 1.]]
{{glavni|Katalitska trijada}}
''[[In vivo]]'', himotripsin je proteolitski enzim ([[serin-proteaza]]) koji djeluje u probavnim sistemima mnogih organizama. Olakšava cijepanje peptidnih veza reakcijom [[hidroliza|hidrolize]], koja se, uprkos tome što je termodinamički povoljna, odvija izuzetno sporo u odsustvu katalizatora. Glavni supstrati himotripsina su peptidne veze u kojima je aminokiselina [[N-terminal]]no veza [[triptofan]], [[tirozin]], [[fenilalanin]] ili [[leucin]]. Kao i mnoge proteaze, himotripsin također hidrolizira amidne veze ''[[in vitro]]'', što je omogućilo upotrebu analoga supstrata kao što je N-acetil-L-fenilalanin p-nitrofenil amid za enzimske testove.

Himotripsin cijepa peptidne veze napadajući nereaktivnu karbonilnu grupu snažnim nukleofilom, ostatkom [[serin]]a 195 koji se nalazi u aktivnom mjestu enzima, koji se nakratko kovalentno veže za supstrat, formirajući međuprodukt enzim-supstrat. Zajedno sa [[histidinom]] 57 i [[aspartat|asparaginskom kiselinom]] 102, ovaj serinski ostatak čini [[katalitska trijada|katalitsku trijadu]] aktivnog mjesta.

Ovi nalazi se zasnivaju na testovima inhibicije i proučavanju kinetike cijepanja prethodno spomenutog supstrata, iskorištavajući činjenicu da međuprodukt enzim-supstrat [[4-nitrofenol|''p''-nitrofenolat]] ima žutu boju, što omogućava mjerenje njegove koncentracije mjerenjem apsorbancije svjetlosti na 410 nm.

[[Kataliza]] [[hidroliza|hidrolize]] proteinskog supstrata (crvenom bojom) himotripsinom izvodi se u dva koraka. Prvo, nukleofilnost Ser-195 je pojačana općom baznom katalizom, u kojoj se proton serinske hidroksilne grupe prenosi na imidazolni dio His-57, tokom njegovog napada na karbonilni ugljik glavnog lanca protein-supstrata kojem nedostaju elektroni (k1 korak). To se događa putem usklađenog djelovanja ostataka od [[triaminokiseline]]  u katalitskoj trijadi. Nakupljanje negativnog naboja na rezultirajućem tetraedarskom međuproduktu stabilizira se u oksianionskoj rupi enzimskog [[aktivno mjesto|aktivnog mjesta]], formiranjem dvije [[vodikove veze]] sa susjednim amid-vodicima glavnog lanca.

Imidazolijski dio His-57 formiran u k1 koraku je opći kiseli [[katalizator]] za k-1 reakciju. Međutim, dokazi za sličnu opću kiselinsku katalizu k2 reakcije (Tet2)&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Fersht|first1=A.R.|last2=Requena|first2=Y.|date=1971|title=Mechanism of the -Chymotrypsin-Catalyzed Hydrolysis of Amides. pH Dependence of kc and Km.|journal=J. Am. Chem. Soc.|volume=93|issue=25|pages=7079–87|doi=10.1021/ja00754a066|pmid=5133099}}&lt;/ref&gt; has been controverted;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Zeeberg|first1=B.|last2=Caswell|first2=M.|last3=Caplow|first3=M.|date=1973|title=Concerning a reported change in rate-determining step in chymotrypsin catalysis|journal=J. Am. Chem. Soc.|volume=95|issue=8|pages=2734–5|doi=10.1021/ja00789a081|pmid=4694533|bibcode=1973JAChS..95.2734Z }}&lt;/ref&gt; Izgleda da voda osigurava proton amino odlazećoj grupi.

Razgradnja Tet1 (preko k3) generira acilni enzim, koji se hidrolizira s His-57 koji djeluje kao opća baza (kH2O) formirajući tetraedarski međuprodukt, koji se razgrađuje regenerirajući serinski hidroksilni dio, kao i proteinski fragment s novoformiranim [[C-kraj|karboksilnim krajem]].

== Upotreba ==
=== Medicinska upotreba ===
Himotripsin se koristi tokom operacije [[katarakt]]a.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = REED H | title = Chymotrypsin in cataract surgery | journal = Canadian Medical Association Journal | volume = 82 | issue = 15 | pages = 767–70 | date = April 1960 | pmid = 14436866 | pmc = 1938008 }}&lt;/ref&gt; It was marketed under the brand name Zolyse.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Final List of Withdrawn Applications for Biological Products That Were Removed From the Orange Book on 3-23-20 {{!}} FDA |url=https://www.fda.gov/media/136420/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20240405095958/https://www.fda.gov/media/136420 |url-status=dead |archive-date=April 5, 2024 |website=www.fda.gov |access-date=5 April 2024}}&lt;/ref&gt;

{{Clear}}

== Isozimi ==

{|
|- valign=&quot;top&quot;
|
{{infokutija protein
| Ime = Himotripsinogen B1
| caption = 
| image = 
| width = 150 px
| HGNCid = 2521
| Symbol = CTRB1
| AltSymbols =
| EntrezGene = 1504
| OMIM = 118890
| RefSeq = NM_001906
| UniProt = P17538
| PDB = 
| MEROPS = S01.152
| ECnumber = 3.4.21.1
| Chromosome = 16
| Arm = q
| Band = 23.1
| LocusSupplementaryData = 
}}
|
{{infokutija protein
| Ime = Himotripsinogen B2
| caption = 
| image = 
| width = 
| HGNCid = 2522
| Symbol = [[CTRB2]]
| AltSymbols = 
| EntrezGene = 440387
| OMIM = 
| RefSeq = NM_001025200
| UniProt = Q6GPI1
| PDB = 
| ECnumber = 3.4.21.1
| Chromosome = 16
| Arm = q
| Band = 22.3
| LocusSupplementaryData = 
}}
|
{{infokutija protein
| Ime = [[himotrisin-C| Himotripsin C (kaldekrin)]]
| caption = 
| image = 
| width = 
| HGNCid = 2523
| Symbol = [[CTRC]]
| AltSymbols = 
| EntrezGene = 11330
| OMIM = 601405
| RefSeq = NM_007272
| UniProt = Q99895
| MEROPS = S01.157
| PDB = 
| ECnumber = 3.4.21.2
| Chromosome = 1
| Arm = p
| Band = 36.21
| LocusSupplementaryData = 
}}
|}

==Također pogledajte==
*[[Tripsin]]
*[[PA klan]] [[proteaza]]

==Reference==
{{Reflist}}

== Dodatni mizvori ==
{{refbegin}}
* {{cite book |vauthors=Stryer L, Berg JM, Tymoczko JL | title = Biochemistry | publisher = W.H. Freeman | location = San Francisco | year = 2002 | isbn = 0-7167-4684-0 }}
* {{cite book |vauthors=Grisham CM, Reginald H | title = Biochemistry | publisher = Thomson Brooks/Cole | location = Australia | year = 2005 | isbn = 0-534-49033-6 }}
{{refend}}

==Vanjski linkovi==
* The [[MEROPS]] online database for peptidases and their inhibitors: [http://merops.sanger.ac.uk/cgi-bin/merops.cgi?id=S01.001 S01.001] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190915113536/https://www.ebi.ac.uk/merops/ |date=2019-09-15 }}
* {{MeshName|Chymotrypsin}}

{{Serinske endopeptidaze}}
{{Enzimi}}
{{Portal|Biologija|border=no}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:EC 3.4.21]]
[[Kategorija:Enzimi]]

[[Kategorija:Proteaze]]
[[Kategorija:Povučeni lijekovi]]</text>
      <sha1>1m8lzzwe4xrtjzc1ptv8llhgu8n5c6u</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3820457</id>
      <parentid>3820455</parentid>
      <timestamp>2026-03-28T07:46:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Exsiler</username>
        <id>178345</id>
      </contributor>
      <origin>3820457</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10976" sha1="9kny2ny2l9hr3t0ics59heovn9akb6c" xml:space="preserve">{{infokutija protein
| Ime       = Himotripsin
| EC_number  = 3.4.21.1
| CAS_number = 9004-07-3
| GO_code    = 0004263
| slika      = ChymotrypsinA1.jpg
| width      =
| opis_slike   = [[kristalna struktura|Kristalografska struktura]] himotripsinogena ''[[Bos taurus]]'' &lt;ref name=&quot;pmid5442169&quot;&gt;{{PDB|1CHG}}; {{cite journal |vauthors=Freer ST, Kraut J, Robertus JD, Wright HT, Xuong NH | title = Chymotrypsinogen: 2.5-angstrom crystal structure, comparison with alpha-chymotrypsin, and implications for zymogen activation | journal = Biochemistry | volume = 9 | issue = 9 | pages = 1997–2009 |date=April 1970 | pmid = 5442169 | doi = 10.1021/bi00811a022}}&lt;/ref&gt; 
}}
{{infokutija protein
| Name       = Hmotripsin C
| EC_number  = 3.4.21.2
| CAS_number = 9036-09-3
| GO_code    =
| image      = 
| width      = 
| caption    =  
}}
'''Himotripsin''' ([[EC broj|EC 3.4.21.1]]), himotripsini A i B, alfa-himar ofth, avazim, himar, himotest, enzeon, [[himotraza]], alfa-himar, [[alfa-himotripsin A]], [[alfa-himotripsin]]) je [[probavni enzim]], komponenta [[pankreasni sok|pankreasnog soka]] koja djeluje u [[duodenum|dvanaestopalačnom crijevu]], gdje vrši [[proteoliza|proteolizu]], razgradnju proteina i [[polipeptid]]a.&lt;ref name=&quot;Wilcox_1970&quot;&gt;{{cite book | author = Wilcox PE | year = 1970 | title = Chymotrypsinogens — chymotrypsins | chapter = &amp;#91;5&amp;#93; Chymotrypsinogens—chymotrypsins | volume = 19 | pages = 64–108 | doi = 10.1016/0076-6879(70)19007-0 | series = Methods in Enzymology | isbn = 978-0-12-181881-4}}&lt;/ref&gt; Himotripsin preferencijalno cijepa peptidne amidne veze gdje je [[bočni lanac]] aminokiseline [[N-terminal]]no u odnosu na cijepanu amidnu vezu (P1 pozicija) velika [[hidrofob]]na [[aminokiselina]] ([[tirozin]], [[triptofan]] i [[fenilalanin]]).&lt;ref name=&quot;sciencedirect_com&quot;&gt;{{Citation |last=Cotten |first=Steven W. |title=Chapter 33 - Evaluation of exocrine pancreatic function |date=2020-01-01 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/B9780128154991000338 |work=Contemporary Practice in Clinical Chemistry (Fourth Edition) |pages=573–585 |editor-last=Clarke |editor-first=William |access-date=2023-03-18 |publisher=Academic Press |language=en |isbn=978-0-12-815499-1 |editor2-last=Marzinke |editor2-first=Mark A.}}&lt;/ref&gt; Ove aminokiseline sadrže [[aroma]]tski prsten u svom [[supstituent|bočnom lancu]] koji se uklapa u [[hidrofobnost|hidrofobni]] džep (S&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt; položaj) enzima. Aktivira se u prisustvu [[tripsin]]a. Hidrofobna i komplementarnost oblika između bočnog lanca peptida [[supstrat (biohemija)|supstrat]] P&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt; i šupljine za vezivanje enzima S&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt; objašnjava specifičnost supstrata ovog enzima.&lt;ref name=&quot;pmid3555886&quot;&gt;{{cite journal | author = Appel W | title = Chymotrypsin: molecular and catalytic properties | journal = Clin. Biochem. | volume = 19 | issue = 6 | pages = 317–22 |date=December 1986 | pmid = 3555886 | doi = 10.1016/S0009-9120(86)80002-9}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid4399049&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Berger A, Schechter I | s2cid = 6877875 | title = Mapping the active site of papain with the aid of peptide substrates and inhibitors | journal = Philos. Trans. R. Soc. Lond. B Biol. Sci. | volume = 257 | issue = 813 | pages = 249–64 |date=February 1970 | pmid = 4399049 | doi = 10.1098/rstb.1970.0024 | bibcode = 1970RSPTB.257..249B | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;  Himotripsin također [[hidroliza|hidrolizira]] druge amidne veze u peptidima sporijim brzinama, posebno one koje sadrže [[leucin]] na P&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt; poziciji.&lt;ref name=&quot;sciencedirect_com&quot;/&gt;
Strukturno, to je arhetipska struktura za svoju [[superporodica (molekularna biologija)|superporodicu]], [[proteaza]] [[PA klan]]a.

== Aktivacija ==
Himotripsin se [[biosinteza proteina|sintetizira]] u pankreasu. Njegov [[prekursor (hemija)|prekursor]] je [[himotripsinogen]]. Tripsin aktivira himotripsinogen cijepanjem [[peptidna veza|peptidnih veza]] na pozicijama Arg15 – Ile16 i proizvodi π-himotripsin. Zauzvrat, amino grupa (-NH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt;) ostatka Ile16 interaguje sa bočnim lancem Asp194, proizvodeći &quot;[[oksianionska rupa|oksianionsku rupu]]&quot; i [[hidrofob]]ni &quot;S1 džep&quot;. Štaviše, himotripsin indukuje vlastitu aktivaciju, cijepanjem na pozicijama 14–15, 146–147 i 148–149, proizvodeći α-himotripsin (koji je aktivniji i stabilniji od π-himotripsina).&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Phillips |first1=Jo |title=Fundamentals of Enzymology |date=2019 |publisher=EDTECH |isbn=9781839471605 |page=117}}&lt;/ref&gt; Rezultirajuća molekula je od tri-[[peptid|polipeptida]], međusobno povezana putem [[disulfidna veza|disulfidnih veza]].

== Mehanizam djelovanja i kinetika ==
[[Datoteka:062821 Chymotrypsin Tetrahedral Intermediates.pdf|left|450px|thumb| Tetraedarski međuprodukti himotripsina: Molekularni mehanizam hidrolize peptidne veze katalizirane himotripsinom. Jedan ključni aspekt je tetraedarski međuprodukt Tet 1.]]
{{glavni|Katalitska trijada}}
''[[In vivo]]'', himotripsin je proteolitski enzim ([[serin-proteaza]]) koji djeluje u probavnim sistemima mnogih organizama. Olakšava cijepanje peptidnih veza reakcijom [[hidroliza|hidrolize]], koja se, uprkos tome što je termodinamički povoljna, odvija izuzetno sporo u odsustvu katalizatora. Glavni supstrati himotripsina su peptidne veze u kojima je aminokiselina [[N-terminal]]no veza [[triptofan]], [[tirozin]], [[fenilalanin]] ili [[leucin]]. Kao i mnoge proteaze, himotripsin također hidrolizira amidne veze ''[[in vitro]]'', što je omogućilo upotrebu analoga supstrata kao što je N-acetil-L-fenilalanin p-nitrofenil amid za enzimske testove.

Himotripsin cijepa peptidne veze napadajući nereaktivnu karbonilnu grupu snažnim nukleofilom, ostatkom [[serin]]a 195 koji se nalazi u aktivnom mjestu enzima, koji se nakratko kovalentno veže za supstrat, formirajući međuprodukt enzim-supstrat. Zajedno sa [[histidinom]] 57 i [[aspartat|asparaginskom kiselinom]] 102, ovaj serinski ostatak čini [[katalitska trijada|katalitsku trijadu]] aktivnog mjesta.

Ovi nalazi se zasnivaju na testovima inhibicije i proučavanju kinetike cijepanja prethodno spomenutog supstrata, iskorištavajući činjenicu da međuprodukt enzim-supstrat [[4-nitrofenol|''p''-nitrofenolat]] ima žutu boju, što omogućava mjerenje njegove koncentracije mjerenjem apsorbancije svjetlosti na 410 nm.

[[Kataliza]] [[hidroliza|hidrolize]] proteinskog supstrata (crvenom bojom) himotripsinom izvodi se u dva koraka. Prvo, nukleofilnost Ser-195 je pojačana općom baznom katalizom, u kojoj se proton serinske hidroksilne grupe prenosi na imidazolni dio His-57, tokom njegovog napada na karbonilni ugljik glavnog lanca protein-supstrata kojem nedostaju elektroni (k1 korak). To se događa putem usklađenog djelovanja ostataka od [[triaminokiseline]]  u katalitskoj trijadi. Nakupljanje negativnog naboja na rezultirajućem tetraedarskom međuproduktu stabilizira se u oksianionskoj rupi enzimskog [[aktivno mjesto|aktivnog mjesta]], formiranjem dvije [[vodikove veze]] sa susjednim amid-vodicima glavnog lanca.

Imidazolijski dio His-57 formiran u k1 koraku je opći kiseli [[katalizator]] za k-1 reakciju. Međutim, dokazi za sličnu opću kiselinsku katalizu k2 reakcije (Tet2)&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Fersht|first1=A.R.|last2=Requena|first2=Y.|date=1971|title=Mechanism of the -Chymotrypsin-Catalyzed Hydrolysis of Amides. pH Dependence of kc and Km.|journal=J. Am. Chem. Soc.|volume=93|issue=25|pages=7079–87|doi=10.1021/ja00754a066|pmid=5133099}}&lt;/ref&gt; has been controverted;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Zeeberg|first1=B.|last2=Caswell|first2=M.|last3=Caplow|first3=M.|date=1973|title=Concerning a reported change in rate-determining step in chymotrypsin catalysis|journal=J. Am. Chem. Soc.|volume=95|issue=8|pages=2734–5|doi=10.1021/ja00789a081|pmid=4694533|bibcode=1973JAChS..95.2734Z }}&lt;/ref&gt; Izgleda da voda osigurava proton amino odlazećoj grupi.

Razgradnja Tet1 (preko k3) generira acilni enzim, koji se hidrolizira s His-57 koji djeluje kao opća baza (kH2O) formirajući tetraedarski međuprodukt, koji se razgrađuje regenerirajući serinski hidroksilni dio, kao i proteinski fragment s novoformiranim [[C-kraj|karboksilnim krajem]].

== Upotreba ==
=== Medicinska upotreba ===
Himotripsin se koristi tokom operacije [[katarakt]]a.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = REED H | title = Chymotrypsin in cataract surgery | journal = Canadian Medical Association Journal | volume = 82 | issue = 15 | pages = 767–70 | date = April 1960 | pmid = 14436866 | pmc = 1938008 }}&lt;/ref&gt; It was marketed under the brand name Zolyse.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Final List of Withdrawn Applications for Biological Products That Were Removed From the Orange Book on 3-23-20 {{!}} FDA |url=https://www.fda.gov/media/136420/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20240405095958/https://www.fda.gov/media/136420 |url-status=dead |archive-date=April 5, 2024 |website=www.fda.gov |access-date=5 April 2024}}&lt;/ref&gt;

{{Clear}}

== Isozimi ==

{|
|- valign=&quot;top&quot;
|
{{infokutija protein
| Ime = Himotripsinogen B1
| caption = 
| image = 
| width = 150 px
| HGNCid = 2521
| Symbol = CTRB1
| AltSymbols =
| EntrezGene = 1504
| OMIM = 118890
| RefSeq = NM_001906
| UniProt = P17538
| PDB = 
| MEROPS = S01.152
| ECnumber = 3.4.21.1
| Chromosome = 16
| Arm = q
| Band = 23.1
| LocusSupplementaryData = 
}}
|
{{infokutija protein
| Ime = Himotripsinogen B2
| caption = 
| image = 
| width = 
| HGNCid = 2522
| Symbol = [[CTRB2]]
| AltSymbols = 
| EntrezGene = 440387
| OMIM = 
| RefSeq = NM_001025200
| UniProt = Q6GPI1
| PDB = 
| ECnumber = 3.4.21.1
| Chromosome = 16
| Arm = q
| Band = 22.3
| LocusSupplementaryData = 
}}
|
{{infokutija protein
| Ime = [[himotrisin-C| Himotripsin C (kaldekrin)]]
| caption = 
| image = 
| width = 
| HGNCid = 2523
| Symbol = [[CTRC]]
| AltSymbols = 
| EntrezGene = 11330
| OMIM = 601405
| RefSeq = NM_007272
| UniProt = Q99895
| MEROPS = S01.157
| PDB = 
| ECnumber = 3.4.21.2
| Chromosome = 1
| Arm = p
| Band = 36.21
| LocusSupplementaryData = 
}}
|}

==Također pogledajte==
*[[Tripsin]]
*[[PA klan]] [[proteaza]]

==Reference==
{{Reflist}}

== Dodatni mizvori ==
{{refbegin}}
* {{cite book |vauthors=Stryer L, Berg JM, Tymoczko JL | title = Biochemistry | publisher = W.H. Freeman | location = San Francisco | year = 2002 | isbn = 0-7167-4684-0 }}
* {{cite book |vauthors=Grisham CM, Reginald H | title = Biochemistry | publisher = Thomson Brooks/Cole | location = Australia | year = 2005 | isbn = 0-534-49033-6 }}
{{refend}}

==Vanjski linkovi==
* The [[MEROPS]] online database for peptidases and their inhibitors: [http://merops.sanger.ac.uk/cgi-bin/merops.cgi?id=S01.001 S01.001] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190915113536/https://www.ebi.ac.uk/merops/ |date=2019-09-15 }}
* {{MeshName|Chymotrypsin}}

{{Serinske endopeptidaze}}
{{Enzimi}}
{{Portal|Biologija|border=no}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:EC 3.4.21]]
[[Kategorija:Enzimi]]

[[Kategorija:Proteaze]]
[[Kategorija:Povučeni lijekovi]]</text>
      <sha1>9kny2ny2l9hr3t0ics59heovn9akb6c</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3820462</id>
      <parentid>3820457</parentid>
      <timestamp>2026-03-28T07:50:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Exsiler</username>
        <id>178345</id>
      </contributor>
      <origin>3820462</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10964" sha1="e36pya44nwxm280iv6233zdcr46ddwi" xml:space="preserve">{{infokutija protein
| Ime       = Himotripsin
| EC_number  = 3.4.21.1
| CAS_number = 9004-07-3
| GO_code    = 0004263
| slika      = ChymotrypsinA1.jpg
| width      =
| opis_slike   = [[kristalna struktura|Kristalografska struktura]] himotripsinogena ''[[Bos taurus]]'' &lt;ref name=&quot;pmid5442169&quot;&gt;{{PDB|1CHG}}; {{cite journal |vauthors=Freer ST, Kraut J, Robertus JD, Wright HT, Xuong NH | title = Chymotrypsinogen: 2.5-angstrom crystal structure, comparison with alpha-chymotrypsin, and implications for zymogen activation | journal = Biochemistry | volume = 9 | issue = 9 | pages = 1997–2009 |date=April 1970 | pmid = 5442169 | doi = 10.1021/bi00811a022}}&lt;/ref&gt; 
}}
{{infokutija protein
| Name       = Hmotripsin C
| EC_number  = 3.4.21.2
| CAS_number = 9036-09-3
| GO_code    =
| image      = 
| width      = 
| caption    =  
}}
'''Himotripsin''' ([[EC broj|EC 3.4.21.1]]), himotripsini A i B, alfa-himar ofth, avazim, himar, himotest, enzeon, himotraza, alfa-himar, alfa-himotripsin A, alfa-himotripsin) je probavni [[enzim]], komponenta [[pankreasni sok|pankreasnog soka]] koja djeluje u [[duodenum|dvanaestopalačnom crijevu]], gdje vrši [[proteoliza|proteolizu]], razgradnju proteina i [[polipeptid]]a.&lt;ref name=&quot;Wilcox_1970&quot;&gt;{{cite book | author = Wilcox PE | year = 1970 | title = Chymotrypsinogens — chymotrypsins | chapter = &amp;#91;5&amp;#93; Chymotrypsinogens—chymotrypsins | volume = 19 | pages = 64–108 | doi = 10.1016/0076-6879(70)19007-0 | series = Methods in Enzymology | isbn = 978-0-12-181881-4}}&lt;/ref&gt; Himotripsin preferencijalno cijepa peptidne amidne veze gdje je [[bočni lanac]] aminokiseline [[N-terminal]]no u odnosu na cijepanu amidnu vezu (P1 pozicija) velika [[hidrofob]]na [[aminokiselina]] ([[tirozin]], [[triptofan]] i [[fenilalanin]]).&lt;ref name=&quot;sciencedirect_com&quot;&gt;{{Citation |last=Cotten |first=Steven W. |title=Chapter 33 - Evaluation of exocrine pancreatic function |date=2020-01-01 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/B9780128154991000338 |work=Contemporary Practice in Clinical Chemistry (Fourth Edition) |pages=573–585 |editor-last=Clarke |editor-first=William |access-date=2023-03-18 |publisher=Academic Press |language=en |isbn=978-0-12-815499-1 |editor2-last=Marzinke |editor2-first=Mark A.}}&lt;/ref&gt; Ove aminokiseline sadrže [[aroma]]tski prsten u svom [[supstituent|bočnom lancu]] koji se uklapa u [[hidrofobnost|hidrofobni]] džep (S&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt; položaj) enzima. Aktivira se u prisustvu [[tripsin]]a. Hidrofobna i komplementarnost oblika između bočnog lanca peptida [[supstrat (biohemija)|supstrat]] P&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt; i šupljine za vezivanje enzima S&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt; objašnjava specifičnost supstrata ovog enzima.&lt;ref name=&quot;pmid3555886&quot;&gt;{{cite journal | author = Appel W | title = Chymotrypsin: molecular and catalytic properties | journal = Clin. Biochem. | volume = 19 | issue = 6 | pages = 317–22 |date=December 1986 | pmid = 3555886 | doi = 10.1016/S0009-9120(86)80002-9}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid4399049&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Berger A, Schechter I | s2cid = 6877875 | title = Mapping the active site of papain with the aid of peptide substrates and inhibitors | journal = Philos. Trans. R. Soc. Lond. B Biol. Sci. | volume = 257 | issue = 813 | pages = 249–64 |date=February 1970 | pmid = 4399049 | doi = 10.1098/rstb.1970.0024 | bibcode = 1970RSPTB.257..249B | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;  Himotripsin također [[hidroliza|hidrolizira]] druge amidne veze u peptidima sporijim brzinama, posebno one koje sadrže [[leucin]] na P&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt; poziciji.&lt;ref name=&quot;sciencedirect_com&quot;/&gt;
Strukturno, to je arhetipska struktura za svoju [[superporodica (molekularna biologija)|superporodicu]], [[proteaza]] [[PA klan]]a.

== Aktivacija ==
Himotripsin se [[biosinteza proteina|sintetizira]] u pankreasu. Njegov [[prekursor (hemija)|prekursor]] je [[himotripsinogen]]. Tripsin aktivira himotripsinogen cijepanjem [[peptidna veza|peptidnih veza]] na pozicijama Arg15 – Ile16 i proizvodi π-himotripsin. Zauzvrat, amino grupa (-NH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt;) ostatka Ile16 interaguje sa bočnim lancem Asp194, proizvodeći &quot;[[oksianionska rupa|oksianionsku rupu]]&quot; i [[hidrofob]]ni &quot;S1 džep&quot;. Štaviše, himotripsin indukuje vlastitu aktivaciju, cijepanjem na pozicijama 14–15, 146–147 i 148–149, proizvodeći α-himotripsin (koji je aktivniji i stabilniji od π-himotripsina).&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Phillips |first1=Jo |title=Fundamentals of Enzymology |date=2019 |publisher=EDTECH |isbn=9781839471605 |page=117}}&lt;/ref&gt; Rezultirajuća molekula je od tri-[[peptid|polipeptida]], međusobno povezana putem [[disulfidna veza|disulfidnih veza]].

== Mehanizam djelovanja i kinetika ==
[[Datoteka:062821 Chymotrypsin Tetrahedral Intermediates.pdf|left|450px|thumb| Tetraedarski međuprodukti himotripsina: Molekularni mehanizam hidrolize peptidne veze katalizirane himotripsinom. Jedan ključni aspekt je tetraedarski međuprodukt Tet 1.]]
{{glavni|Katalitska trijada}}
''[[In vivo]]'', himotripsin je proteolitski enzim ([[serin-proteaza]]) koji djeluje u probavnim sistemima mnogih organizama. Olakšava cijepanje peptidnih veza reakcijom [[hidroliza|hidrolize]], koja se, uprkos tome što je termodinamički povoljna, odvija izuzetno sporo u odsustvu katalizatora. Glavni supstrati himotripsina su peptidne veze u kojima je aminokiselina [[N-terminal]]no veza [[triptofan]], [[tirozin]], [[fenilalanin]] ili [[leucin]]. Kao i mnoge proteaze, himotripsin također hidrolizira amidne veze ''[[in vitro]]'', što je omogućilo upotrebu analoga supstrata kao što je N-acetil-L-fenilalanin p-nitrofenil amid za enzimske testove.

Himotripsin cijepa peptidne veze napadajući nereaktivnu karbonilnu grupu snažnim nukleofilom, ostatkom [[serin]]a 195 koji se nalazi u aktivnom mjestu enzima, koji se nakratko kovalentno veže za supstrat, formirajući međuprodukt enzim-supstrat. Zajedno sa [[histidinom]] 57 i [[aspartat|asparaginskom kiselinom]] 102, ovaj serinski ostatak čini [[katalitska trijada|katalitsku trijadu]] aktivnog mjesta.

Ovi nalazi se zasnivaju na testovima inhibicije i proučavanju kinetike cijepanja prethodno spomenutog supstrata, iskorištavajući činjenicu da međuprodukt enzim-supstrat [[4-nitrofenol|''p''-nitrofenolat]] ima žutu boju, što omogućava mjerenje njegove koncentracije mjerenjem apsorbancije svjetlosti na 410 nm.

[[Kataliza]] [[hidroliza|hidrolize]] proteinskog supstrata (crvenom bojom) himotripsinom izvodi se u dva koraka. Prvo, nukleofilnost Ser-195 je pojačana općom baznom katalizom, u kojoj se proton serinske hidroksilne grupe prenosi na imidazolni dio His-57, tokom njegovog napada na karbonilni ugljik glavnog lanca protein-supstrata kojem nedostaju elektroni (k1 korak). To se događa putem usklađenog djelovanja ostataka od [[triaminokiseline]]  u katalitskoj trijadi. Nakupljanje negativnog naboja na rezultirajućem tetraedarskom međuproduktu stabilizira se u oksianionskoj rupi enzimskog [[aktivno mjesto|aktivnog mjesta]], formiranjem dvije [[vodikove veze]] sa susjednim amid-vodicima glavnog lanca.

Imidazolijski dio His-57 formiran u k1 koraku je opći kiseli [[katalizator]] za k-1 reakciju. Međutim, dokazi za sličnu opću kiselinsku katalizu k2 reakcije (Tet2)&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Fersht|first1=A.R.|last2=Requena|first2=Y.|date=1971|title=Mechanism of the -Chymotrypsin-Catalyzed Hydrolysis of Amides. pH Dependence of kc and Km.|journal=J. Am. Chem. Soc.|volume=93|issue=25|pages=7079–87|doi=10.1021/ja00754a066|pmid=5133099}}&lt;/ref&gt; has been controverted;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Zeeberg|first1=B.|last2=Caswell|first2=M.|last3=Caplow|first3=M.|date=1973|title=Concerning a reported change in rate-determining step in chymotrypsin catalysis|journal=J. Am. Chem. Soc.|volume=95|issue=8|pages=2734–5|doi=10.1021/ja00789a081|pmid=4694533|bibcode=1973JAChS..95.2734Z }}&lt;/ref&gt; Izgleda da voda osigurava proton amino odlazećoj grupi.

Razgradnja Tet1 (preko k3) generira acilni enzim, koji se hidrolizira s His-57 koji djeluje kao opća baza (kH2O) formirajući tetraedarski međuprodukt, koji se razgrađuje regenerirajući serinski hidroksilni dio, kao i proteinski fragment s novoformiranim [[C-kraj|karboksilnim krajem]].

== Upotreba ==
=== Medicinska upotreba ===
Himotripsin se koristi tokom operacije [[katarakt]]a.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = REED H | title = Chymotrypsin in cataract surgery | journal = Canadian Medical Association Journal | volume = 82 | issue = 15 | pages = 767–70 | date = April 1960 | pmid = 14436866 | pmc = 1938008 }}&lt;/ref&gt; It was marketed under the brand name Zolyse.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Final List of Withdrawn Applications for Biological Products That Were Removed From the Orange Book on 3-23-20 {{!}} FDA |url=https://www.fda.gov/media/136420/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20240405095958/https://www.fda.gov/media/136420 |url-status=dead |archive-date=April 5, 2024 |website=www.fda.gov |access-date=5 April 2024}}&lt;/ref&gt;

{{Clear}}

== Isozimi ==

{|
|- valign=&quot;top&quot;
|
{{infokutija protein
| Ime = Himotripsinogen B1
| caption = 
| image = 
| width = 150 px
| HGNCid = 2521
| Symbol = CTRB1
| AltSymbols =
| EntrezGene = 1504
| OMIM = 118890
| RefSeq = NM_001906
| UniProt = P17538
| PDB = 
| MEROPS = S01.152
| ECnumber = 3.4.21.1
| Chromosome = 16
| Arm = q
| Band = 23.1
| LocusSupplementaryData = 
}}
|
{{infokutija protein
| Ime = Himotripsinogen B2
| caption = 
| image = 
| width = 
| HGNCid = 2522
| Symbol = [[CTRB2]]
| AltSymbols = 
| EntrezGene = 440387
| OMIM = 
| RefSeq = NM_001025200
| UniProt = Q6GPI1
| PDB = 
| ECnumber = 3.4.21.1
| Chromosome = 16
| Arm = q
| Band = 22.3
| LocusSupplementaryData = 
}}
|
{{infokutija protein
| Ime = [[himotrisin-C| Himotripsin C (kaldekrin)]]
| caption = 
| image = 
| width = 
| HGNCid = 2523
| Symbol = [[CTRC]]
| AltSymbols = 
| EntrezGene = 11330
| OMIM = 601405
| RefSeq = NM_007272
| UniProt = Q99895
| MEROPS = S01.157
| PDB = 
| ECnumber = 3.4.21.2
| Chromosome = 1
| Arm = p
| Band = 36.21
| LocusSupplementaryData = 
}}
|}

==Također pogledajte==
*[[Tripsin]]
*[[PA klan]] [[proteaza]]

==Reference==
{{Reflist}}

== Dodatni mizvori ==
{{refbegin}}
* {{cite book |vauthors=Stryer L, Berg JM, Tymoczko JL | title = Biochemistry | publisher = W.H. Freeman | location = San Francisco | year = 2002 | isbn = 0-7167-4684-0 }}
* {{cite book |vauthors=Grisham CM, Reginald H | title = Biochemistry | publisher = Thomson Brooks/Cole | location = Australia | year = 2005 | isbn = 0-534-49033-6 }}
{{refend}}

==Vanjski linkovi==
* The [[MEROPS]] online database for peptidases and their inhibitors: [http://merops.sanger.ac.uk/cgi-bin/merops.cgi?id=S01.001 S01.001] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190915113536/https://www.ebi.ac.uk/merops/ |date=2019-09-15 }}
* {{MeshName|Chymotrypsin}}

{{Serinske endopeptidaze}}
{{Enzimi}}
{{Portal|Biologija|border=no}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:EC 3.4.21]]
[[Kategorija:Enzimi]]

[[Kategorija:Proteaze]]
[[Kategorija:Povučeni lijekovi]]</text>
      <sha1>e36pya44nwxm280iv6233zdcr46ddwi</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3820463</id>
      <parentid>3820462</parentid>
      <timestamp>2026-03-28T07:52:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Exsiler</username>
        <id>178345</id>
      </contributor>
      <comment>/* Mehanizam djelovanja i kinetika */</comment>
      <origin>3820463</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10964" sha1="939o2a6p08mmgrzevflwnsk64a33rgx" xml:space="preserve">{{infokutija protein
| Ime       = Himotripsin
| EC_number  = 3.4.21.1
| CAS_number = 9004-07-3
| GO_code    = 0004263
| slika      = ChymotrypsinA1.jpg
| width      =
| opis_slike   = [[kristalna struktura|Kristalografska struktura]] himotripsinogena ''[[Bos taurus]]'' &lt;ref name=&quot;pmid5442169&quot;&gt;{{PDB|1CHG}}; {{cite journal |vauthors=Freer ST, Kraut J, Robertus JD, Wright HT, Xuong NH | title = Chymotrypsinogen: 2.5-angstrom crystal structure, comparison with alpha-chymotrypsin, and implications for zymogen activation | journal = Biochemistry | volume = 9 | issue = 9 | pages = 1997–2009 |date=April 1970 | pmid = 5442169 | doi = 10.1021/bi00811a022}}&lt;/ref&gt; 
}}
{{infokutija protein
| Name       = Hmotripsin C
| EC_number  = 3.4.21.2
| CAS_number = 9036-09-3
| GO_code    =
| image      = 
| width      = 
| caption    =  
}}
'''Himotripsin''' ([[EC broj|EC 3.4.21.1]]), himotripsini A i B, alfa-himar ofth, avazim, himar, himotest, enzeon, himotraza, alfa-himar, alfa-himotripsin A, alfa-himotripsin) je probavni [[enzim]], komponenta [[pankreasni sok|pankreasnog soka]] koja djeluje u [[duodenum|dvanaestopalačnom crijevu]], gdje vrši [[proteoliza|proteolizu]], razgradnju proteina i [[polipeptid]]a.&lt;ref name=&quot;Wilcox_1970&quot;&gt;{{cite book | author = Wilcox PE | year = 1970 | title = Chymotrypsinogens — chymotrypsins | chapter = &amp;#91;5&amp;#93; Chymotrypsinogens—chymotrypsins | volume = 19 | pages = 64–108 | doi = 10.1016/0076-6879(70)19007-0 | series = Methods in Enzymology | isbn = 978-0-12-181881-4}}&lt;/ref&gt; Himotripsin preferencijalno cijepa peptidne amidne veze gdje je [[bočni lanac]] aminokiseline [[N-terminal]]no u odnosu na cijepanu amidnu vezu (P1 pozicija) velika [[hidrofob]]na [[aminokiselina]] ([[tirozin]], [[triptofan]] i [[fenilalanin]]).&lt;ref name=&quot;sciencedirect_com&quot;&gt;{{Citation |last=Cotten |first=Steven W. |title=Chapter 33 - Evaluation of exocrine pancreatic function |date=2020-01-01 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/B9780128154991000338 |work=Contemporary Practice in Clinical Chemistry (Fourth Edition) |pages=573–585 |editor-last=Clarke |editor-first=William |access-date=2023-03-18 |publisher=Academic Press |language=en |isbn=978-0-12-815499-1 |editor2-last=Marzinke |editor2-first=Mark A.}}&lt;/ref&gt; Ove aminokiseline sadrže [[aroma]]tski prsten u svom [[supstituent|bočnom lancu]] koji se uklapa u [[hidrofobnost|hidrofobni]] džep (S&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt; položaj) enzima. Aktivira se u prisustvu [[tripsin]]a. Hidrofobna i komplementarnost oblika između bočnog lanca peptida [[supstrat (biohemija)|supstrat]] P&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt; i šupljine za vezivanje enzima S&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt; objašnjava specifičnost supstrata ovog enzima.&lt;ref name=&quot;pmid3555886&quot;&gt;{{cite journal | author = Appel W | title = Chymotrypsin: molecular and catalytic properties | journal = Clin. Biochem. | volume = 19 | issue = 6 | pages = 317–22 |date=December 1986 | pmid = 3555886 | doi = 10.1016/S0009-9120(86)80002-9}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid4399049&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Berger A, Schechter I | s2cid = 6877875 | title = Mapping the active site of papain with the aid of peptide substrates and inhibitors | journal = Philos. Trans. R. Soc. Lond. B Biol. Sci. | volume = 257 | issue = 813 | pages = 249–64 |date=February 1970 | pmid = 4399049 | doi = 10.1098/rstb.1970.0024 | bibcode = 1970RSPTB.257..249B | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;  Himotripsin također [[hidroliza|hidrolizira]] druge amidne veze u peptidima sporijim brzinama, posebno one koje sadrže [[leucin]] na P&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt; poziciji.&lt;ref name=&quot;sciencedirect_com&quot;/&gt;
Strukturno, to je arhetipska struktura za svoju [[superporodica (molekularna biologija)|superporodicu]], [[proteaza]] [[PA klan]]a.

== Aktivacija ==
Himotripsin se [[biosinteza proteina|sintetizira]] u pankreasu. Njegov [[prekursor (hemija)|prekursor]] je [[himotripsinogen]]. Tripsin aktivira himotripsinogen cijepanjem [[peptidna veza|peptidnih veza]] na pozicijama Arg15 – Ile16 i proizvodi π-himotripsin. Zauzvrat, amino grupa (-NH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt;) ostatka Ile16 interaguje sa bočnim lancem Asp194, proizvodeći &quot;[[oksianionska rupa|oksianionsku rupu]]&quot; i [[hidrofob]]ni &quot;S1 džep&quot;. Štaviše, himotripsin indukuje vlastitu aktivaciju, cijepanjem na pozicijama 14–15, 146–147 i 148–149, proizvodeći α-himotripsin (koji je aktivniji i stabilniji od π-himotripsina).&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Phillips |first1=Jo |title=Fundamentals of Enzymology |date=2019 |publisher=EDTECH |isbn=9781839471605 |page=117}}&lt;/ref&gt; Rezultirajuća molekula je od tri-[[peptid|polipeptida]], međusobno povezana putem [[disulfidna veza|disulfidnih veza]].

== Mehanizam djelovanja i kinetika ==
[[Datoteka:062821 Chymotrypsin Tetrahedral Intermediates.pdf|left|450px|thumb| Tetraedarski međuprodukti himotripsina: Molekularni mehanizam hidrolize peptidne veze katalizirane himotripsinom. Jedan ključni aspekt je tetraedarski međuprodukt Tet 1.]]
{{glavni|Katalitska trijada}}
''[[In vivo]]'', himotripsin je proteolitski enzim ([[serin-proteaza]]) koji djeluje u probavnim sistemima mnogih organizama. Olakšava cijepanje peptidnih veza reakcijom [[hidroliza|hidrolize]], koja se, uprkos tome što je termodinamički povoljna, odvija izuzetno sporo u odsustvu katalizatora. Glavni supstrati himotripsina su peptidne veze u kojima je aminokiselina [[N-terminal]]no veza [[triptofan]], [[tirozin]], [[fenilalanin]] ili [[leucin]]. Kao i mnoge proteaze, himotripsin također hidrolizira amidne veze ''[[in vitro]]'', što je omogućilo upotrebu analoga supstrata kao što je N-acetil-L-fenilalanin p-nitrofenil amid za enzimske testove.

Himotripsin cijepa peptidne veze napadajući nereaktivnu karbonilnu grupu snažnim nukleofilom, ostatkom [[serin]]a 195 koji se nalazi u aktivnom mjestu enzima, koji se nakratko kovalentno veže za supstrat, formirajući međuprodukt enzim-supstrat. Zajedno sa [[histidin]]om 57 i [[aspartat|asparaginskom kiselinom]] 102, ovaj serinski ostatak čini [[katalitska trijada|katalitsku trijadu]] aktivnog mjesta.

Ovi nalazi se zasnivaju na testovima inhibicije i proučavanju kinetike cijepanja prethodno spomenutog supstrata, iskorištavajući činjenicu da međuprodukt enzim-supstrat [[4-nitrofenol|''p''-nitrofenolat]] ima žutu boju, što omogućava mjerenje njegove koncentracije mjerenjem apsorbancije svjetlosti na 410 nm.

[[Kataliza]] [[hidroliza|hidrolize]] proteinskog supstrata (crvenom bojom) himotripsinom izvodi se u dva koraka. Prvo, nukleofilnost Ser-195 je pojačana općom baznom katalizom, u kojoj se proton serinske hidroksilne grupe prenosi na imidazolni dio His-57, tokom njegovog napada na karbonilni ugljik glavnog lanca protein-supstrata kojem nedostaju elektroni (k1 korak). To se događa putem usklađenog djelovanja ostataka od [[triaminokiseline]]  u katalitskoj trijadi. Nakupljanje negativnog naboja na rezultirajućem tetraedarskom međuproduktu stabilizira se u oksianionskoj rupi enzimskog [[aktivno mjesto|aktivnog mjesta]], formiranjem dvije [[vodikove veze]] sa susjednim amid-vodicima glavnog lanca.

Imidazolijski dio His-57 formiran u k1 koraku je opći kiseli [[katalizator]] za k-1 reakciju. Međutim, dokazi za sličnu opću kiselinsku katalizu k2 reakcije (Tet2)&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Fersht|first1=A.R.|last2=Requena|first2=Y.|date=1971|title=Mechanism of the -Chymotrypsin-Catalyzed Hydrolysis of Amides. pH Dependence of kc and Km.|journal=J. Am. Chem. Soc.|volume=93|issue=25|pages=7079–87|doi=10.1021/ja00754a066|pmid=5133099}}&lt;/ref&gt; has been controverted;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Zeeberg|first1=B.|last2=Caswell|first2=M.|last3=Caplow|first3=M.|date=1973|title=Concerning a reported change in rate-determining step in chymotrypsin catalysis|journal=J. Am. Chem. Soc.|volume=95|issue=8|pages=2734–5|doi=10.1021/ja00789a081|pmid=4694533|bibcode=1973JAChS..95.2734Z }}&lt;/ref&gt; Izgleda da voda osigurava proton amino odlazećoj grupi.

Razgradnja Tet1 (preko k3) generira acilni enzim, koji se hidrolizira s His-57 koji djeluje kao opća baza (kH2O) formirajući tetraedarski međuprodukt, koji se razgrađuje regenerirajući serinski hidroksilni dio, kao i proteinski fragment s novoformiranim [[C-kraj|karboksilnim krajem]].

== Upotreba ==
=== Medicinska upotreba ===
Himotripsin se koristi tokom operacije [[katarakt]]a.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = REED H | title = Chymotrypsin in cataract surgery | journal = Canadian Medical Association Journal | volume = 82 | issue = 15 | pages = 767–70 | date = April 1960 | pmid = 14436866 | pmc = 1938008 }}&lt;/ref&gt; It was marketed under the brand name Zolyse.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Final List of Withdrawn Applications for Biological Products That Were Removed From the Orange Book on 3-23-20 {{!}} FDA |url=https://www.fda.gov/media/136420/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20240405095958/https://www.fda.gov/media/136420 |url-status=dead |archive-date=April 5, 2024 |website=www.fda.gov |access-date=5 April 2024}}&lt;/ref&gt;

{{Clear}}

== Isozimi ==

{|
|- valign=&quot;top&quot;
|
{{infokutija protein
| Ime = Himotripsinogen B1
| caption = 
| image = 
| width = 150 px
| HGNCid = 2521
| Symbol = CTRB1
| AltSymbols =
| EntrezGene = 1504
| OMIM = 118890
| RefSeq = NM_001906
| UniProt = P17538
| PDB = 
| MEROPS = S01.152
| ECnumber = 3.4.21.1
| Chromosome = 16
| Arm = q
| Band = 23.1
| LocusSupplementaryData = 
}}
|
{{infokutija protein
| Ime = Himotripsinogen B2
| caption = 
| image = 
| width = 
| HGNCid = 2522
| Symbol = [[CTRB2]]
| AltSymbols = 
| EntrezGene = 440387
| OMIM = 
| RefSeq = NM_001025200
| UniProt = Q6GPI1
| PDB = 
| ECnumber = 3.4.21.1
| Chromosome = 16
| Arm = q
| Band = 22.3
| LocusSupplementaryData = 
}}
|
{{infokutija protein
| Ime = [[himotrisin-C| Himotripsin C (kaldekrin)]]
| caption = 
| image = 
| width = 
| HGNCid = 2523
| Symbol = [[CTRC]]
| AltSymbols = 
| EntrezGene = 11330
| OMIM = 601405
| RefSeq = NM_007272
| UniProt = Q99895
| MEROPS = S01.157
| PDB = 
| ECnumber = 3.4.21.2
| Chromosome = 1
| Arm = p
| Band = 36.21
| LocusSupplementaryData = 
}}
|}

==Također pogledajte==
*[[Tripsin]]
*[[PA klan]] [[proteaza]]

==Reference==
{{Reflist}}

== Dodatni mizvori ==
{{refbegin}}
* {{cite book |vauthors=Stryer L, Berg JM, Tymoczko JL | title = Biochemistry | publisher = W.H. Freeman | location = San Francisco | year = 2002 | isbn = 0-7167-4684-0 }}
* {{cite book |vauthors=Grisham CM, Reginald H | title = Biochemistry | publisher = Thomson Brooks/Cole | location = Australia | year = 2005 | isbn = 0-534-49033-6 }}
{{refend}}

==Vanjski linkovi==
* The [[MEROPS]] online database for peptidases and their inhibitors: [http://merops.sanger.ac.uk/cgi-bin/merops.cgi?id=S01.001 S01.001] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190915113536/https://www.ebi.ac.uk/merops/ |date=2019-09-15 }}
* {{MeshName|Chymotrypsin}}

{{Serinske endopeptidaze}}
{{Enzimi}}
{{Portal|Biologija|border=no}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:EC 3.4.21]]
[[Kategorija:Enzimi]]

[[Kategorija:Proteaze]]
[[Kategorija:Povučeni lijekovi]]</text>
      <sha1>939o2a6p08mmgrzevflwnsk64a33rgx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Himotraza</title>
    <ns>0</ns>
    <id>532588</id>
    <redirect title="Himotripsin" />
    <revision>
      <id>3820458</id>
      <timestamp>2026-03-28T07:48:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Exsiler</username>
        <id>178345</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Himotripsin]]</comment>
      <origin>3820458</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="27" sha1="g2k9r04aqkrgud66kjtv2716729h02c" xml:space="preserve">#Preusmjeri [[Himotripsin]]</text>
      <sha1>g2k9r04aqkrgud66kjtv2716729h02c</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Alfa-himotripsin A</title>
    <ns>0</ns>
    <id>532589</id>
    <redirect title="Himotripsin" />
    <revision>
      <id>3820459</id>
      <timestamp>2026-03-28T07:48:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Exsiler</username>
        <id>178345</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Himotripsin]]</comment>
      <origin>3820459</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="27" sha1="g2k9r04aqkrgud66kjtv2716729h02c" xml:space="preserve">#Preusmjeri [[Himotripsin]]</text>
      <sha1>g2k9r04aqkrgud66kjtv2716729h02c</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Alfa-himotripsin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>532590</id>
    <redirect title="Himotripsin" />
    <revision>
      <id>3820461</id>
      <timestamp>2026-03-28T07:49:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Exsiler</username>
        <id>178345</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Himotripsin]]</comment>
      <origin>3820461</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="27" sha1="g2k9r04aqkrgud66kjtv2716729h02c" xml:space="preserve">#Preusmjeri [[Himotripsin]]</text>
      <sha1>g2k9r04aqkrgud66kjtv2716729h02c</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>SoSamma</title>
    <ns>0</ns>
    <id>532591</id>
    <revision>
      <id>3820473</id>
      <timestamp>2026-03-28T09:18:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: [[Datoteka:Sosamma 5.jpg|180px|mini|desno|Hor Sosamma na nastupu 2026]] '''SoSamma''' je [[Austrija|austrijski]] ženski hor iz [[Graz]]a.   == Historija == Osnovan je 2002.&lt;ref name=&quot;mb&quot;&gt;{{cite web | url =https://www.meinbezirk.at/tag/sosamma| title =43 Frauen zeigen, wie sie sind | authorlink =Elisabeth Kranabetter| last =Kranabetter| first =Elisabeth | date =2. 10. 2012 | website =meinbezirk.at | publisher =Mein Bezirk | access-date =28. 3. 2026 | language =de }}&lt;/ref&gt; kao...</comment>
      <origin>3820473</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2314" sha1="d3n42f1hxq93q2pbbhvgs0tfs83ini2" xml:space="preserve">[[Datoteka:Sosamma 5.jpg|180px|mini|desno|Hor Sosamma na nastupu 2026]]
'''SoSamma''' je [[Austrija|austrijski]] ženski hor iz [[Graz]]a. 

== Historija ==
Osnovan je 2002.&lt;ref name=&quot;mb&quot;&gt;{{cite web | url =https://www.meinbezirk.at/tag/sosamma| title =43 Frauen zeigen, wie sie sind | authorlink =Elisabeth Kranabetter| last =Kranabetter| first =Elisabeth | date =2. 10. 2012 | website =meinbezirk.at | publisher =Mein Bezirk | access-date =28. 3. 2026 | language =de }}&lt;/ref&gt;
kao projekat interkulturnog centra OMEGA. Voditeljica hora je od 2009. [[Vesna Petković]]. Od 2024. hor je neovisna organizacija. Hor okuplja oko 60 žena iz Indije, Njemačke, Velike Britanije, Srbije, Bosne i Hercegovine, Grčke, Švedske, Ukrajine i Austrije. &lt;ref name=&quot;Sosamma&quot;&gt;{{cite web | url=https://sosamma.at/ueber-uns/| title =Sosamma | authorlink =| last = | first =| date =2026 | website =sosamma.at | publisher =Sosamma| access-date =23. 3. 2026 | language =de }}&lt;/ref&gt;

Repertoar hora su obrade narodnh pjesmama s Balkana, poznatih pop i jazz pjesmama, melodija iz Indije i ritmovima iz Afrike, kao i ritmovi  Latinske Amerike, uključujući i kubanske ritmove.&lt;ref name=&quot;Str&quot;&gt;{{cite web | url =https://www.kultur.steiermark.at/cms/beitrag/11626100/166298034/ | title =Ihr Leben besteht aus Improvisation, Die Jazzsängerin Vesna Petković belebt Graz mit multikulturellen Tönen | authorlink =Petra Sieder-Grabner| last =Sieder-Grabner | first =Petra | date =2012 | website =kultur.steiermark.at | publisher =Amt der Steiermärkischen Landesregierung | access-date =23. 3. 2026 | language =de }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Sch&quot;&gt;{{cite web | url =https://schauspielhaus-graz.buehnen-graz.com/produktion/das-etwas-andere-weihnachtskonzert/| title =Das etwas andere Weihnachtskonzert | authorlink =| last =Sieder-Grabner | first =| date =2025 | website =schauspielhaus-graz.buehnen-graz.com | publisher =Schauspielhaus Graz | access-date =28. 3. 2026 | language =de }}&lt;/ref&gt;

== Ime ==
Naziv hora &quot;SoSamma&quot; je štajerski dijalektni izraz ({{de|So sind wir}}) koji znači nešto poput: ''&quot;Takvi smo&quot;''.&lt;ref name=&quot;mb&quot;/&gt;

== Koncerti ==
{{sekcija}}

== Diskografija ==
{{sekcija}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

[[Kategorija:Austrijski ženski horovi]]
[[Kategorija:Muzika u Grazu]]
[[Kategorija:Kultura u Grazu]]</text>
      <sha1>d3n42f1hxq93q2pbbhvgs0tfs83ini2</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3820474</id>
      <parentid>3820473</parentid>
      <timestamp>2026-03-28T09:23:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3820474</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2314" sha1="0n0zyebui9puwz64fm01gj60l9byxng" xml:space="preserve">[[Datoteka:Sosamma 1.jpg|180px|mini|desno|Hor Sosamma na nastupu 2026]]
'''SoSamma''' je [[Austrija|austrijski]] ženski hor iz [[Graz]]a. 

== Historija ==
Osnovan je 2002.&lt;ref name=&quot;mb&quot;&gt;{{cite web | url =https://www.meinbezirk.at/tag/sosamma| title =43 Frauen zeigen, wie sie sind | authorlink =Elisabeth Kranabetter| last =Kranabetter| first =Elisabeth | date =2. 10. 2012 | website =meinbezirk.at | publisher =Mein Bezirk | access-date =28. 3. 2026 | language =de }}&lt;/ref&gt;
kao projekat interkulturnog centra OMEGA. Voditeljica hora je od 2009. [[Vesna Petković]]. Od 2024. hor je neovisna organizacija. Hor okuplja oko 60 žena iz Indije, Njemačke, Velike Britanije, Srbije, Bosne i Hercegovine, Grčke, Švedske, Ukrajine i Austrije. &lt;ref name=&quot;Sosamma&quot;&gt;{{cite web | url=https://sosamma.at/ueber-uns/| title =Sosamma | authorlink =| last = | first =| date =2026 | website =sosamma.at | publisher =Sosamma| access-date =23. 3. 2026 | language =de }}&lt;/ref&gt;

Repertoar hora su obrade narodnh pjesmama s Balkana, poznatih pop i jazz pjesmama, melodija iz Indije i ritmovima iz Afrike, kao i ritmovi  Latinske Amerike, uključujući i kubanske ritmove.&lt;ref name=&quot;Str&quot;&gt;{{cite web | url =https://www.kultur.steiermark.at/cms/beitrag/11626100/166298034/ | title =Ihr Leben besteht aus Improvisation, Die Jazzsängerin Vesna Petković belebt Graz mit multikulturellen Tönen | authorlink =Petra Sieder-Grabner| last =Sieder-Grabner | first =Petra | date =2012 | website =kultur.steiermark.at | publisher =Amt der Steiermärkischen Landesregierung | access-date =23. 3. 2026 | language =de }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Sch&quot;&gt;{{cite web | url =https://schauspielhaus-graz.buehnen-graz.com/produktion/das-etwas-andere-weihnachtskonzert/| title =Das etwas andere Weihnachtskonzert | authorlink =| last =Sieder-Grabner | first =| date =2025 | website =schauspielhaus-graz.buehnen-graz.com | publisher =Schauspielhaus Graz | access-date =28. 3. 2026 | language =de }}&lt;/ref&gt;

== Ime ==
Naziv hora &quot;SoSamma&quot; je štajerski dijalektni izraz ({{de|So sind wir}}) koji znači nešto poput: ''&quot;Takvi smo&quot;''.&lt;ref name=&quot;mb&quot;/&gt;

== Koncerti ==
{{sekcija}}

== Diskografija ==
{{sekcija}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

[[Kategorija:Austrijski ženski horovi]]
[[Kategorija:Muzika u Grazu]]
[[Kategorija:Kultura u Grazu]]</text>
      <sha1>0n0zyebui9puwz64fm01gj60l9byxng</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3820475</id>
      <parentid>3820474</parentid>
      <timestamp>2026-03-28T09:25:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3820475</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2315" sha1="baqnf4knfx2izz4piao6bu3bcwz9o23" xml:space="preserve">[[Datoteka:Sosamma 1.jpg|180px|mini|desno|Hor Sosamma na nastupu 2024.]]
'''SoSamma''' je [[Austrija|austrijski]] ženski hor iz [[Graz]]a. 

== Historija ==
Osnovan je 2002.&lt;ref name=&quot;mb&quot;&gt;{{cite web | url =https://www.meinbezirk.at/tag/sosamma| title =43 Frauen zeigen, wie sie sind | authorlink =Elisabeth Kranabetter| last =Kranabetter| first =Elisabeth | date =2. 10. 2012 | website =meinbezirk.at | publisher =Mein Bezirk | access-date =28. 3. 2026 | language =de }}&lt;/ref&gt;
kao projekat interkulturnog centra OMEGA. Voditeljica hora je od 2009. [[Vesna Petković]]. Od 2024. hor je neovisna organizacija. Hor okuplja oko 60 žena iz Indije, Njemačke, Velike Britanije, Srbije, Bosne i Hercegovine, Grčke, Švedske, Ukrajine i Austrije. &lt;ref name=&quot;Sosamma&quot;&gt;{{cite web | url=https://sosamma.at/ueber-uns/| title =Sosamma | authorlink =| last = | first =| date =2026 | website =sosamma.at | publisher =Sosamma| access-date =23. 3. 2026 | language =de }}&lt;/ref&gt;

Repertoar hora su obrade narodnh pjesmama s Balkana, poznatih pop i jazz pjesmama, melodija iz Indije i ritmovima iz Afrike, kao i ritmovi  Latinske Amerike, uključujući i kubanske ritmove.&lt;ref name=&quot;Str&quot;&gt;{{cite web | url =https://www.kultur.steiermark.at/cms/beitrag/11626100/166298034/ | title =Ihr Leben besteht aus Improvisation, Die Jazzsängerin Vesna Petković belebt Graz mit multikulturellen Tönen | authorlink =Petra Sieder-Grabner| last =Sieder-Grabner | first =Petra | date =2012 | website =kultur.steiermark.at | publisher =Amt der Steiermärkischen Landesregierung | access-date =23. 3. 2026 | language =de }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Sch&quot;&gt;{{cite web | url =https://schauspielhaus-graz.buehnen-graz.com/produktion/das-etwas-andere-weihnachtskonzert/| title =Das etwas andere Weihnachtskonzert | authorlink =| last =Sieder-Grabner | first =| date =2025 | website =schauspielhaus-graz.buehnen-graz.com | publisher =Schauspielhaus Graz | access-date =28. 3. 2026 | language =de }}&lt;/ref&gt;

== Ime ==
Naziv hora &quot;SoSamma&quot; je štajerski dijalektni izraz ({{de|So sind wir}}) koji znači nešto poput: ''&quot;Takvi smo&quot;''.&lt;ref name=&quot;mb&quot;/&gt;

== Koncerti ==
{{sekcija}}

== Diskografija ==
{{sekcija}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

[[Kategorija:Austrijski ženski horovi]]
[[Kategorija:Muzika u Grazu]]
[[Kategorija:Kultura u Grazu]]</text>
      <sha1>baqnf4knfx2izz4piao6bu3bcwz9o23</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3820480</id>
      <parentid>3820475</parentid>
      <timestamp>2026-03-28T09:59:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3820480</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3758" sha1="qa0m5djaj1csypi3q3lqub0j9ltcxzd" xml:space="preserve">[[Datoteka:Sosamma 1.jpg|180px|mini|desno|Hor Sosamma na nastupu 2024.]]
'''SoSamma''' je [[Austrija|austrijski]] ženski hor iz [[Graz]]a. 

== Historija ==
Osnovan je 2002.&lt;ref name=&quot;mb&quot;&gt;{{cite web | url =https://www.meinbezirk.at/tag/sosamma| title =43 Frauen zeigen, wie sie sind | authorlink =Elisabeth Kranabetter| last =Kranabetter| first =Elisabeth | date =2. 10. 2012 | website =meinbezirk.at | publisher =Mein Bezirk | access-date =28. 3. 2026 | language =de }}&lt;/ref&gt;
kao projekat interkulturnog centra OMEGA. Voditeljica hora je od 2009. [[Vesna Petković]]. Od 2024. hor je neovisna organizacija. Hor okuplja oko 60 žena i djevojaka iz Indije, Njemačke, Crne Gore, Mađarske Velike Britanije, Srbije, Bosne i Hercegovine, Grčke, Švedske, Ukrajine i Austrije, koje trenutno žive u Grazu i okolini &lt;ref name=&quot;Sosamma&quot;&gt;{{cite web | url=https://sosamma.at/ueber-uns/| title =Sosamma | authorlink =| last = | first =| date =2026 | website =sosamma.at | publisher =Sosamma| access-date =23. 3. 2026 | language =de }}&lt;/ref&gt;

Repertoar hora su obrade tradicionalnih pjesmama iz cijelog svijeta, s [[Balkan]]a, poznatih pop i jazz pjesmama, melodija iz Indije i ritmovima iz Afrike, kao i ritmovi Latinske Amerike, uključujući i kubanske ritmove.&lt;ref name=&quot;Str&quot;&gt;{{cite web | url =https://www.kultur.steiermark.at/cms/beitrag/11626100/166298034/ | title =Ihr Leben besteht aus Improvisation, Die Jazzsängerin Vesna Petković belebt Graz mit multikulturellen Tönen | authorlink =Petra Sieder-Grabner| last =Sieder-Grabner | first =Petra | date =2012 | website =kultur.steiermark.at | publisher =Amt der Steiermärkischen Landesregierung | access-date =23. 3. 2026 | language =de }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Sch&quot;&gt;{{cite web | url =https://schauspielhaus-graz.buehnen-graz.com/produktion/das-etwas-andere-weihnachtskonzert/| title =Das etwas andere Weihnachtskonzert | authorlink =| last =Sieder-Grabner | first =| date =2025 | website =schauspielhaus-graz.buehnen-graz.com | publisher =[[Schauspielhaus Graz]] | access-date =28. 3. 2026 | language =de }}&lt;/ref&gt;

== Naziv ==
Naziv hora &quot;SoSamma&quot; je [[Štajerska  (pokrajina)|štajerski]] dijalektni izraz ({{de|So sind wir}}) koji znači nešto poput: ''&quot;Takve smo&quot;''.&lt;ref name=&quot;mb&quot;/&gt;

== Koncerti ==
* Koncert 9. marta 2026. povodom 8. marta [[Međunarodni dan žena|Međunarodnog dana žena]] u [[Grazer Oper]], s austrijskom grupom [[Opus (grupa)|Opus]], grupom [[Schick Sisters]], [[Virginia Ernst|Virginijom Ernst]], [[Caro Fux]], [[Ewald Pfleger|Ewaldom Pflegerom]] i [[Anna-Sophie|Annom-Sophie]]&lt;ref name=&quot;klz_1&quot;&gt;{{cite web | url =https://www.kleinezeitung.at/steiermark/20661589/die-frauen-gaben-in-der-grazer-oper-den-ton-an| title =Die Frauen gaben in der Grazer Oper den Ton an | authorlink =Thomas Plauder| last =Plauder | first =Thomas | date =9. 3. 2026 | website =kleinezeitung.at | publisher =[[Kleine Zeitung]] | access-date =28. 3. 2026 | language =de }}&lt;/ref&gt;
* Božićni kocert 23. 12. 2025. u [[Schauspielhaus Graz]] 2025. s [[Werner Radzik|Wernerom Radzikom]], [[Sašenko Prolić|Sašenkom Prolićem]], [[Vladimir Vesić|Vladimirom Vesićem]], [[Bernhard Wimmer|Bernhardom Wimmerom]] i međunarodnom ženskom salsa grupom [[Las Puro Fuego]]&lt;ref name=&quot;Sch&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;kuma&quot;&gt;{{cite web | url =https://kuma.at/events/sosamma-chor-das-etwas-andere-weihnachtskonzert-2025-12-23| title =SoSamma-Chor - Das etwas andere Weihnachtskonzert | authorlink =| last = | first = | date =23. 12. 2025 | website =kleinezeitung.at | publisher =[[Kleine Zeitung]] | access-date =28. 3. 2026 | language =de }}&lt;/ref&gt;


== Diskografija ==
{{sekcija}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

[[Kategorija:Austrijski ženski horovi]]
[[Kategorija:Muzika u Grazu]]
[[Kategorija:Kultura u Grazu]]</text>
      <sha1>qa0m5djaj1csypi3q3lqub0j9ltcxzd</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3820481</id>
      <parentid>3820480</parentid>
      <timestamp>2026-03-28T10:00:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Koncerti */</comment>
      <origin>3820481</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3751" sha1="qx4a6oyt8y2ny825qzg4nasfjsjjcvr" xml:space="preserve">[[Datoteka:Sosamma 1.jpg|180px|mini|desno|Hor Sosamma na nastupu 2024.]]
'''SoSamma''' je [[Austrija|austrijski]] ženski hor iz [[Graz]]a. 

== Historija ==
Osnovan je 2002.&lt;ref name=&quot;mb&quot;&gt;{{cite web | url =https://www.meinbezirk.at/tag/sosamma| title =43 Frauen zeigen, wie sie sind | authorlink =Elisabeth Kranabetter| last =Kranabetter| first =Elisabeth | date =2. 10. 2012 | website =meinbezirk.at | publisher =Mein Bezirk | access-date =28. 3. 2026 | language =de }}&lt;/ref&gt;
kao projekat interkulturnog centra OMEGA. Voditeljica hora je od 2009. [[Vesna Petković]]. Od 2024. hor je neovisna organizacija. Hor okuplja oko 60 žena i djevojaka iz Indije, Njemačke, Crne Gore, Mađarske Velike Britanije, Srbije, Bosne i Hercegovine, Grčke, Švedske, Ukrajine i Austrije, koje trenutno žive u Grazu i okolini &lt;ref name=&quot;Sosamma&quot;&gt;{{cite web | url=https://sosamma.at/ueber-uns/| title =Sosamma | authorlink =| last = | first =| date =2026 | website =sosamma.at | publisher =Sosamma| access-date =23. 3. 2026 | language =de }}&lt;/ref&gt;

Repertoar hora su obrade tradicionalnih pjesmama iz cijelog svijeta, s [[Balkan]]a, poznatih pop i jazz pjesmama, melodija iz Indije i ritmovima iz Afrike, kao i ritmovi Latinske Amerike, uključujući i kubanske ritmove.&lt;ref name=&quot;Str&quot;&gt;{{cite web | url =https://www.kultur.steiermark.at/cms/beitrag/11626100/166298034/ | title =Ihr Leben besteht aus Improvisation, Die Jazzsängerin Vesna Petković belebt Graz mit multikulturellen Tönen | authorlink =Petra Sieder-Grabner| last =Sieder-Grabner | first =Petra | date =2012 | website =kultur.steiermark.at | publisher =Amt der Steiermärkischen Landesregierung | access-date =23. 3. 2026 | language =de }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Sch&quot;&gt;{{cite web | url =https://schauspielhaus-graz.buehnen-graz.com/produktion/das-etwas-andere-weihnachtskonzert/| title =Das etwas andere Weihnachtskonzert | authorlink =| last =Sieder-Grabner | first =| date =2025 | website =schauspielhaus-graz.buehnen-graz.com | publisher =[[Schauspielhaus Graz]] | access-date =28. 3. 2026 | language =de }}&lt;/ref&gt;

== Naziv ==
Naziv hora &quot;SoSamma&quot; je [[Štajerska  (pokrajina)|štajerski]] dijalektni izraz ({{de|So sind wir}}) koji znači nešto poput: ''&quot;Takve smo&quot;''.&lt;ref name=&quot;mb&quot;/&gt;

== Koncerti ==
* Koncert 9. marta 2026. povodom 8. marta [[Međunarodni dan žena|Međunarodnog dana žena]] u [[Grazer Oper]], s austrijskom grupom [[Opus (grupa)|Opus]], grupom [[Schick Sisters]], [[Virginia Ernst|Virginijom Ernst]], [[Caro Fux]], [[Ewald Pfleger|Ewaldom Pflegerom]] i [[Anna-Sophie|Annom-Sophie]]&lt;ref name=&quot;klz_1&quot;&gt;{{cite web | url =https://www.kleinezeitung.at/steiermark/20661589/die-frauen-gaben-in-der-grazer-oper-den-ton-an| title =Die Frauen gaben in der Grazer Oper den Ton an | authorlink =Thomas Plauder| last =Plauder | first =Thomas | date =9. 3. 2026 | website =kleinezeitung.at | publisher =[[Kleine Zeitung]] | access-date =28. 3. 2026 | language =de }}&lt;/ref&gt;
* Božićni koncert 23. 12. 2025. u [[Schauspielhaus Graz]] s [[Werner Radzik|Wernerom Radzikom]], [[Sašenko Prolić|Sašenkom Prolićem]], [[Vladimir Vesić|Vladimirom Vesićem]], [[Bernhard Wimmer|Bernhardom Wimmerom]] i međunarodnom ženskom salsa grupom [[Las Puro Fuego]]&lt;ref name=&quot;Sch&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;kuma&quot;&gt;{{cite web | url =https://kuma.at/events/sosamma-chor-das-etwas-andere-weihnachtskonzert-2025-12-23| title =SoSamma-Chor - Das etwas andere Weihnachtskonzert | authorlink =| last = | first = | date =23. 12. 2025 | website =kleinezeitung.at | publisher =[[Kleine Zeitung]] | access-date =28. 3. 2026 | language =de }}&lt;/ref&gt;

== Diskografija ==
{{sekcija}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

[[Kategorija:Austrijski ženski horovi]]
[[Kategorija:Muzika u Grazu]]
[[Kategorija:Kultura u Grazu]]</text>
      <sha1>qx4a6oyt8y2ny825qzg4nasfjsjjcvr</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3820484</id>
      <parentid>3820481</parentid>
      <timestamp>2026-03-28T10:11:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3820484</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4033" sha1="pk9935c0j2us8klsmxv8cg4qc2p0q85" xml:space="preserve">[[Datoteka:Sosamma 1.jpg|180px|mini|desno|Hor Sosamma na nastupu 2024.]]
'''SoSamma''' je [[Austrija|austrijski]] ženski hor iz [[Graz]]a. 

== Historija ==
Osnovan je 2002.&lt;ref name=&quot;mb&quot;&gt;{{cite web | url =https://www.meinbezirk.at/tag/sosamma| title =43 Frauen zeigen, wie sie sind | authorlink =Elisabeth Kranabetter| last =Kranabetter| first =Elisabeth | date =2. 10. 2012 | website =meinbezirk.at | publisher =Mein Bezirk | access-date =28. 3. 2026 | language =de }}&lt;/ref&gt;
kao projekat interkulturnog centra OMEGA. Voditeljica hora je od 2009. [[Vesna Petković]]. Od 2024. hor je neovisna organizacija. Hor okuplja oko 60 žena i djevojaka iz Indije, Njemačke, Crne Gore, Mađarske Velike Britanije, Srbije, Bosne i Hercegovine, Grčke, Švedske, Ukrajine i Austrije, koje trenutno žive u Grazu i okolini &lt;ref name=&quot;Sosamma&quot;&gt;{{cite web | url=https://sosamma.at/ueber-uns/| title =Sosamma | authorlink =| last = | first =| date =2026 | website =sosamma.at | publisher =Sosamma| access-date =23. 3. 2026 | language =de }}&lt;/ref&gt;

Repertoar hora su obrade tradicionalnih pjesmama iz cijelog svijeta, s [[Balkan]]a, poznatih pop i jazz pjesmama, melodija iz Indije i ritmovima iz Afrike, kao i ritmovi Latinske Amerike, uključujući i kubanske ritmove.&lt;ref name=&quot;Str&quot;&gt;{{cite web | url =https://www.kultur.steiermark.at/cms/beitrag/11626100/166298034/ | title =Ihr Leben besteht aus Improvisation, Die Jazzsängerin Vesna Petković belebt Graz mit multikulturellen Tönen | authorlink =Petra Sieder-Grabner| last =Sieder-Grabner | first =Petra | date =2012 | website =kultur.steiermark.at | publisher =Amt der Steiermärkischen Landesregierung | access-date =23. 3. 2026 | language =de }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Sch&quot;&gt;{{cite web | url =https://schauspielhaus-graz.buehnen-graz.com/produktion/das-etwas-andere-weihnachtskonzert/| title =Das etwas andere Weihnachtskonzert | authorlink =| last =Sieder-Grabner | first =| date =2025 | website =schauspielhaus-graz.buehnen-graz.com | publisher =[[Schauspielhaus Graz]] | access-date =28. 3. 2026 | language =de }}&lt;/ref&gt;

== Naziv ==
Naziv hora &quot;SoSamma&quot; je [[Štajerska  (pokrajina)|štajerski]] dijalektni izraz ({{de|So sind wir}}) koji znači nešto poput: ''&quot;Takve smo&quot;''.&lt;ref name=&quot;mb&quot;/&gt;

== Koncerti ==
* Koncert 9. marta 2026. povodom 8. marta [[Međunarodni dan žena|Međunarodnog dana žena]] u [[Grazer Oper]], s austrijskom grupom [[Opus (grupa)|Opus]], grupom [[Schick Sisters]], [[Virginia Ernst|Virginijom Ernst]], [[Caro Fux]], [[Ewald Pfleger|Ewaldom Pflegerom]] i [[Anna-Sophie|Annom-Sophie]]&lt;ref name=&quot;klz_1&quot;&gt;{{cite web | url =https://www.kleinezeitung.at/steiermark/20661589/die-frauen-gaben-in-der-grazer-oper-den-ton-an| title =Die Frauen gaben in der Grazer Oper den Ton an | authorlink =Thomas Plauder| last =Plauder | first =Thomas | date =9. 3. 2026 | website =kleinezeitung.at | publisher =[[Kleine Zeitung]] | access-date =28. 3. 2026 | language =de }}&lt;/ref&gt;
* Božićni koncert 23. 12. 2025. u [[Schauspielhaus Graz]] s [[Werner Radzik|Wernerom Radzikom]], [[Sašenko Prolić|Sašenkom Prolićem]], [[Vladimir Vesić|Vladimirom Vesićem]], [[Bernhard Wimmer|Bernhardom Wimmerom]] i međunarodnom ženskom salsa grupom [[Las Puro Fuego]]&lt;ref name=&quot;Sch&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;kuma&quot;&gt;{{cite web | url =https://kuma.at/events/sosamma-chor-das-etwas-andere-weihnachtskonzert-2025-12-23| title =SoSamma-Chor - Das etwas andere Weihnachtskonzert | authorlink =| last = | first = | date =23. 12. 2025 | website =kleinezeitung.at | publisher =[[KUMA]] | access-date =28. 3. 2026 | language =de }}&lt;/ref&gt;

== Diskografija ==
* ´SoSamma Vol. 3 &quot;Open Minds&quot; (2015.)&lt;ref name=&quot;cba&quot;&gt;{{cite web |https://de.cba.media/287508| title =SoSamma: Frauenstimmen aus elf Ländern | authorlink =| last = | first = | date =18. 5. 2015 | website =de.cba.media | publisher =[[Radio Helsinki]] | access-date =d28. 3. 2026 | language =de }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

[[Kategorija:Austrijski ženski horovi]]
[[Kategorija:Muzika u Grazu]]
[[Kategorija:Kultura u Grazu]]</text>
      <sha1>pk9935c0j2us8klsmxv8cg4qc2p0q85</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3820485</id>
      <parentid>3820484</parentid>
      <timestamp>2026-03-28T10:12:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3820485</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4035" sha1="icljoxs3qk0e7o69j5sb3z2iqfghd7j" xml:space="preserve">[[Datoteka:Sosamma 1.jpg|180px|mini|desno|Hor Sosamma na nastupu 2024.]]
'''SoSamma''' je [[Austrija|austrijski]] ženski hor iz [[Graz]]a. 

== Historija ==
Osnovan je 2002.&lt;ref name=&quot;mb&quot;&gt;{{cite web | url =https://www.meinbezirk.at/tag/sosamma| title =43 Frauen zeigen, wie sie sind | authorlink =Elisabeth Kranabetter| last =Kranabetter| first =Elisabeth | date =2. 10. 2012 | website =meinbezirk.at | publisher =Mein Bezirk | access-date =28. 3. 2026 | language =de }}&lt;/ref&gt;
kao projekat interkulturnog centra OMEGA. Voditeljica hora je od 2009. [[Vesna Petković]]. Od 2024. hor je neovisna organizacija. Hor okuplja oko 60 žena i djevojaka iz Indije, Njemačke, Crne Gore, Mađarske Velike Britanije, Srbije, Bosne i Hercegovine, Grčke, Švedske, Ukrajine i Austrije, koje trenutno žive u Grazu i okolini &lt;ref name=&quot;Sosamma&quot;&gt;{{cite web | url=https://sosamma.at/ueber-uns/| title =Sosamma | authorlink =| last = | first =| date =2026 | website =sosamma.at | publisher =Sosamma| access-date =23. 3. 2026 | language =de }}&lt;/ref&gt;

Repertoar hora su obrade tradicionalnih pjesmama iz cijelog svijeta, s [[Balkan]]a, poznatih pop i jazz pjesmama, melodija iz Indije i ritmovima iz Afrike, kao i ritmovi Latinske Amerike, uključujući i kubanske ritmove.&lt;ref name=&quot;Str&quot;&gt;{{cite web | url =https://www.kultur.steiermark.at/cms/beitrag/11626100/166298034/ | title =Ihr Leben besteht aus Improvisation, Die Jazzsängerin Vesna Petković belebt Graz mit multikulturellen Tönen | authorlink =Petra Sieder-Grabner| last =Sieder-Grabner | first =Petra | date =2012 | website =kultur.steiermark.at | publisher =Amt der Steiermärkischen Landesregierung | access-date =23. 3. 2026 | language =de }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Sch&quot;&gt;{{cite web | url =https://schauspielhaus-graz.buehnen-graz.com/produktion/das-etwas-andere-weihnachtskonzert/| title =Das etwas andere Weihnachtskonzert | authorlink =| last =Sieder-Grabner | first =| date =2025 | website =schauspielhaus-graz.buehnen-graz.com | publisher =[[Schauspielhaus Graz]] | access-date =28. 3. 2026 | language =de }}&lt;/ref&gt;

== Naziv ==
Naziv hora &quot;SoSamma&quot; je [[Štajerska  (pokrajina)|štajerski]] dijalektni izraz ({{de|So sind wir}}) koji znači nešto poput: ''&quot;Takve smo&quot;''.&lt;ref name=&quot;mb&quot;/&gt;

== Koncerti ==
* Koncert 9. marta 2026. povodom 8. marta [[Međunarodni dan žena|Međunarodnog dana žena]] u [[Grazer Oper]], s austrijskom grupom [[Opus (grupa)|Opus]], grupom [[Schick Sisters]], [[Virginia Ernst|Virginijom Ernst]], [[Caro Fux]], [[Ewald Pfleger|Ewaldom Pflegerom]] i [[Anna-Sophie|Annom-Sophie]]&lt;ref name=&quot;klz_1&quot;&gt;{{cite web | url =https://www.kleinezeitung.at/steiermark/20661589/die-frauen-gaben-in-der-grazer-oper-den-ton-an| title =Die Frauen gaben in der Grazer Oper den Ton an | authorlink =Thomas Plauder| last =Plauder | first =Thomas | date =9. 3. 2026 | website =kleinezeitung.at | publisher =[[Kleine Zeitung]] | access-date =28. 3. 2026 | language =de }}&lt;/ref&gt;
* Božićni koncert 23. 12. 2025. u [[Schauspielhaus Graz]] s [[Werner Radzik|Wernerom Radzikom]], [[Sašenko Prolić|Sašenkom Prolićem]], [[Vladimir Vesić|Vladimirom Vesićem]], [[Bernhard Wimmer|Bernhardom Wimmerom]] i međunarodnom ženskom salsa grupom [[Las Puro Fuego]]&lt;ref name=&quot;Sch&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;kuma&quot;&gt;{{cite web | url=https://kuma.at/events/sosamma-chor-das-etwas-andere-weihnachtskonzert-2025-12-23| title =SoSamma-Chor - Das etwas andere Weihnachtskonzert | authorlink =| last = | first = | date =23. 12. 2025 | website =kleinezeitung.at | publisher =[[KUMA]] | access-date =28. 3. 2026 | language =de }}&lt;/ref&gt;

== Diskografija ==
* ´SoSamma Vol. 3 &quot;Open Minds&quot; (2015.)&lt;ref name=&quot;cba&quot;&gt;{{cite web |url=https://de.cba.media/287508| title =SoSamma: Frauenstimmen aus elf Ländern | authorlink =| last = | first = | date =18. 5. 2015 | website =de.cba.media | publisher =[[Radio Helsinki]] | access-date =28. 3. 2026 | language =de }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

[[Kategorija:Austrijski ženski horovi]]
[[Kategorija:Muzika u Grazu]]
[[Kategorija:Kultura u Grazu]]</text>
      <sha1>icljoxs3qk0e7o69j5sb3z2iqfghd7j</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3820493</id>
      <parentid>3820485</parentid>
      <timestamp>2026-03-28T10:34:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3820493</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4058" sha1="sum537urbypliqjz0vbt3q76tie2hpx" xml:space="preserve">[[Datoteka:Sosamma 2.jpg|180px|mini|desno|Hor SoSamma na nastupu 2026.]]
'''SoSamma''' je [[Austrija|austrijski]] ženski hor iz [[Graz]]a. 

== Historija ==
Osnovan je 2002.&lt;ref name=&quot;mb&quot;&gt;{{cite web | url =https://www.meinbezirk.at/tag/sosamma| title =43 Frauen zeigen, wie sie sind | authorlink =Elisabeth Kranabetter| last =Kranabetter| first =Elisabeth | date =2. 10. 2012 | website =meinbezirk.at | publisher =Mein Bezirk | access-date =28. 3. 2026 | language =de }}&lt;/ref&gt;
kao projekat interkulturnog centra OMEGA. Voditeljica hora je od 2009. [[Vesna Petković]]. Od 2024. hor je neovisna organizacija. Hor okuplja oko 60 žena i djevojaka iz Indije, Njemačke, Crne Gore, Mađarske Velike Britanije, Srbije, Bosne i Hercegovine, Grčke, Švedske, Ukrajine i Austrije, koje trenutno žive u Grazu i okolini &lt;ref name=&quot;Sosamma&quot;&gt;{{cite web | url=https://sosamma.at/ueber-uns/| title =Sosamma | authorlink =| last = | first =| date =2026 | website =sosamma.at | publisher =Sosamma| access-date =23. 3. 2026 | language =de }}&lt;/ref&gt;

=== Repertoar ===
Repertoar hora su obrade tradicionalnih pjesmama iz cijelog svijeta, s [[Balkan]]a, poznatih pop i jazz pjesmama, melodija iz Indije i ritmovima iz Afrike, kao i ritmovi Latinske Amerike, uključujući i kubanske ritmove.&lt;ref name=&quot;Str&quot;&gt;{{cite web | url =https://www.kultur.steiermark.at/cms/beitrag/11626100/166298034/ | title =Ihr Leben besteht aus Improvisation, Die Jazzsängerin Vesna Petković belebt Graz mit multikulturellen Tönen | authorlink =Petra Sieder-Grabner| last =Sieder-Grabner | first =Petra | date =2012 | website =kultur.steiermark.at | publisher =Amt der Steiermärkischen Landesregierung | access-date =23. 3. 2026 | language =de }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Sch&quot;&gt;{{cite web | url =https://schauspielhaus-graz.buehnen-graz.com/produktion/das-etwas-andere-weihnachtskonzert/| title =Das etwas andere Weihnachtskonzert | authorlink =| last =Sieder-Grabner | first =| date =2025 | website =schauspielhaus-graz.buehnen-graz.com | publisher =[[Schauspielhaus Graz]] | access-date =28. 3. 2026 | language =de }}&lt;/ref&gt;

== Naziv ==
Naziv hora &quot;SoSamma&quot; je [[Štajerska  (pokrajina)|štajerski]] dijalektni izraz ({{de|So sind wir}}) koji znači nešto poput: ''&quot;Takve smo&quot;''.&lt;ref name=&quot;mb&quot;/&gt;

== Koncerti ==
* Koncert 9. marta 2026. povodom 8. marta [[Međunarodni dan žena|Međunarodnog dana žena]] u [[Grazer Oper]], s austrijskom grupom [[Opus (grupa)|Opus]], grupom [[Schick Sisters]], [[Virginia Ernst|Virginijom Ernst]], [[Caro Fux]], [[Ewald Pfleger|Ewaldom Pflegerom]] i [[Anna-Sophie|Annom-Sophie]]&lt;ref name=&quot;klz_1&quot;&gt;{{cite web | url =https://www.kleinezeitung.at/steiermark/20661589/die-frauen-gaben-in-der-grazer-oper-den-ton-an| title =Die Frauen gaben in der Grazer Oper den Ton an | authorlink =Thomas Plauder| last =Plauder | first =Thomas | date =9. 3. 2026 | website =kleinezeitung.at | publisher =[[Kleine Zeitung]] | access-date =28. 3. 2026 | language =de }}&lt;/ref&gt;
* Božićni koncert 23. decembra 2025. u [[Schauspielhaus Graz]] s [[Werner Radzik|Wernerom Radzikom]], [[Sašenko Prolić|Sašenkom Prolićem]], [[Vladimir Vesić|Vladimirom Vesićem]], [[Bernhard Wimmer|Bernhardom Wimmerom]] i međunarodnom ženskom salsa grupom [[Las Puro Fuego]]&lt;ref name=&quot;Sch&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;kuma&quot;&gt;{{cite web | url=https://kuma.at/events/sosamma-chor-das-etwas-andere-weihnachtskonzert-2025-12-23| title =SoSamma-Chor - Das etwas andere Weihnachtskonzert | authorlink =| last = | first = | date =23. 12. 2025 | website =kleinezeitung.at | publisher =[[KUMA]] | access-date =28. 3. 2026 | language =de }}&lt;/ref&gt;

== Diskografija ==
* ´SoSamma Vol. 3 &quot;Open Minds&quot; (2015.)&lt;ref name=&quot;cba&quot;&gt;{{cite web |url=https://de.cba.media/287508| title =SoSamma: Frauenstimmen aus elf Ländern | authorlink =| last = | first = | date =18. 5. 2015 | website =de.cba.media | publisher =[[Radio Helsinki]] | access-date =28. 3. 2026 | language =de }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

[[Kategorija:Austrijski ženski horovi]]
[[Kategorija:Muzika u Grazu]]
[[Kategorija:Kultura u Grazu]]</text>
      <sha1>sum537urbypliqjz0vbt3q76tie2hpx</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3820512</id>
      <parentid>3820493</parentid>
      <timestamp>2026-03-28T11:23:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3820512</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4058" sha1="pi89f23f2jpd3fo6jcq512bsbfwa5v0" xml:space="preserve">[[Datoteka:Sosamma 1.jpg|180px|mini|desno|Hor SoSamma na nastupu 2026.]]
'''SoSamma''' je [[Austrija|austrijski]] ženski hor iz [[Graz]]a. 

== Historija ==
Osnovan je 2002.&lt;ref name=&quot;mb&quot;&gt;{{cite web | url =https://www.meinbezirk.at/tag/sosamma| title =43 Frauen zeigen, wie sie sind | authorlink =Elisabeth Kranabetter| last =Kranabetter| first =Elisabeth | date =2. 10. 2012 | website =meinbezirk.at | publisher =Mein Bezirk | access-date =28. 3. 2026 | language =de }}&lt;/ref&gt;
kao projekat interkulturnog centra OMEGA. Voditeljica hora je od 2009. [[Vesna Petković]]. Od 2024. hor je neovisna organizacija. Hor okuplja oko 60 žena i djevojaka iz Indije, Njemačke, Crne Gore, Mađarske Velike Britanije, Srbije, Bosne i Hercegovine, Grčke, Švedske, Ukrajine i Austrije, koje trenutno žive u Grazu i okolini &lt;ref name=&quot;Sosamma&quot;&gt;{{cite web | url=https://sosamma.at/ueber-uns/| title =Sosamma | authorlink =| last = | first =| date =2026 | website =sosamma.at | publisher =Sosamma| access-date =23. 3. 2026 | language =de }}&lt;/ref&gt;

=== Repertoar ===
Repertoar hora su obrade tradicionalnih pjesmama iz cijelog svijeta, s [[Balkan]]a, poznatih pop i jazz pjesmama, melodija iz Indije i ritmovima iz Afrike, kao i ritmovi Latinske Amerike, uključujući i kubanske ritmove.&lt;ref name=&quot;Str&quot;&gt;{{cite web | url =https://www.kultur.steiermark.at/cms/beitrag/11626100/166298034/ | title =Ihr Leben besteht aus Improvisation, Die Jazzsängerin Vesna Petković belebt Graz mit multikulturellen Tönen | authorlink =Petra Sieder-Grabner| last =Sieder-Grabner | first =Petra | date =2012 | website =kultur.steiermark.at | publisher =Amt der Steiermärkischen Landesregierung | access-date =23. 3. 2026 | language =de }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Sch&quot;&gt;{{cite web | url =https://schauspielhaus-graz.buehnen-graz.com/produktion/das-etwas-andere-weihnachtskonzert/| title =Das etwas andere Weihnachtskonzert | authorlink =| last =Sieder-Grabner | first =| date =2025 | website =schauspielhaus-graz.buehnen-graz.com | publisher =[[Schauspielhaus Graz]] | access-date =28. 3. 2026 | language =de }}&lt;/ref&gt;

== Naziv ==
Naziv hora &quot;SoSamma&quot; je [[Štajerska  (pokrajina)|štajerski]] dijalektni izraz ({{de|So sind wir}}) koji znači nešto poput: ''&quot;Takve smo&quot;''.&lt;ref name=&quot;mb&quot;/&gt;

== Koncerti ==
* Koncert 9. marta 2026. povodom 8. marta [[Međunarodni dan žena|Međunarodnog dana žena]] u [[Grazer Oper]], s austrijskom grupom [[Opus (grupa)|Opus]], grupom [[Schick Sisters]], [[Virginia Ernst|Virginijom Ernst]], [[Caro Fux]], [[Ewald Pfleger|Ewaldom Pflegerom]] i [[Anna-Sophie|Annom-Sophie]]&lt;ref name=&quot;klz_1&quot;&gt;{{cite web | url =https://www.kleinezeitung.at/steiermark/20661589/die-frauen-gaben-in-der-grazer-oper-den-ton-an| title =Die Frauen gaben in der Grazer Oper den Ton an | authorlink =Thomas Plauder| last =Plauder | first =Thomas | date =9. 3. 2026 | website =kleinezeitung.at | publisher =[[Kleine Zeitung]] | access-date =28. 3. 2026 | language =de }}&lt;/ref&gt;
* Božićni koncert 23. decembra 2025. u [[Schauspielhaus Graz]] s [[Werner Radzik|Wernerom Radzikom]], [[Sašenko Prolić|Sašenkom Prolićem]], [[Vladimir Vesić|Vladimirom Vesićem]], [[Bernhard Wimmer|Bernhardom Wimmerom]] i međunarodnom ženskom salsa grupom [[Las Puro Fuego]]&lt;ref name=&quot;Sch&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;kuma&quot;&gt;{{cite web | url=https://kuma.at/events/sosamma-chor-das-etwas-andere-weihnachtskonzert-2025-12-23| title =SoSamma-Chor - Das etwas andere Weihnachtskonzert | authorlink =| last = | first = | date =23. 12. 2025 | website =kleinezeitung.at | publisher =[[KUMA]] | access-date =28. 3. 2026 | language =de }}&lt;/ref&gt;

== Diskografija ==
* ´SoSamma Vol. 3 &quot;Open Minds&quot; (2015.)&lt;ref name=&quot;cba&quot;&gt;{{cite web |url=https://de.cba.media/287508| title =SoSamma: Frauenstimmen aus elf Ländern | authorlink =| last = | first = | date =18. 5. 2015 | website =de.cba.media | publisher =[[Radio Helsinki]] | access-date =28. 3. 2026 | language =de }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

[[Kategorija:Austrijski ženski horovi]]
[[Kategorija:Muzika u Grazu]]
[[Kategorija:Kultura u Grazu]]</text>
      <sha1>pi89f23f2jpd3fo6jcq512bsbfwa5v0</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3820520</id>
      <parentid>3820512</parentid>
      <timestamp>2026-03-28T11:32:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Reference */</comment>
      <origin>3820520</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4165" sha1="8q1us8uctur1oxf2by2pvb79kwaarxj" xml:space="preserve">[[Datoteka:Sosamma 1.jpg|180px|mini|desno|Hor SoSamma na nastupu 2026.]]
'''SoSamma''' je [[Austrija|austrijski]] ženski hor iz [[Graz]]a. 

== Historija ==
Osnovan je 2002.&lt;ref name=&quot;mb&quot;&gt;{{cite web | url =https://www.meinbezirk.at/tag/sosamma| title =43 Frauen zeigen, wie sie sind | authorlink =Elisabeth Kranabetter| last =Kranabetter| first =Elisabeth | date =2. 10. 2012 | website =meinbezirk.at | publisher =Mein Bezirk | access-date =28. 3. 2026 | language =de }}&lt;/ref&gt;
kao projekat interkulturnog centra OMEGA. Voditeljica hora je od 2009. [[Vesna Petković]]. Od 2024. hor je neovisna organizacija. Hor okuplja oko 60 žena i djevojaka iz Indije, Njemačke, Crne Gore, Mađarske Velike Britanije, Srbije, Bosne i Hercegovine, Grčke, Švedske, Ukrajine i Austrije, koje trenutno žive u Grazu i okolini &lt;ref name=&quot;Sosamma&quot;&gt;{{cite web | url=https://sosamma.at/ueber-uns/| title =Sosamma | authorlink =| last = | first =| date =2026 | website =sosamma.at | publisher =Sosamma| access-date =23. 3. 2026 | language =de }}&lt;/ref&gt;

=== Repertoar ===
Repertoar hora su obrade tradicionalnih pjesmama iz cijelog svijeta, s [[Balkan]]a, poznatih pop i jazz pjesmama, melodija iz Indije i ritmovima iz Afrike, kao i ritmovi Latinske Amerike, uključujući i kubanske ritmove.&lt;ref name=&quot;Str&quot;&gt;{{cite web | url =https://www.kultur.steiermark.at/cms/beitrag/11626100/166298034/ | title =Ihr Leben besteht aus Improvisation, Die Jazzsängerin Vesna Petković belebt Graz mit multikulturellen Tönen | authorlink =Petra Sieder-Grabner| last =Sieder-Grabner | first =Petra | date =2012 | website =kultur.steiermark.at | publisher =Amt der Steiermärkischen Landesregierung | access-date =23. 3. 2026 | language =de }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Sch&quot;&gt;{{cite web | url =https://schauspielhaus-graz.buehnen-graz.com/produktion/das-etwas-andere-weihnachtskonzert/| title =Das etwas andere Weihnachtskonzert | authorlink =| last =Sieder-Grabner | first =| date =2025 | website =schauspielhaus-graz.buehnen-graz.com | publisher =[[Schauspielhaus Graz]] | access-date =28. 3. 2026 | language =de }}&lt;/ref&gt;

== Naziv ==
Naziv hora &quot;SoSamma&quot; je [[Štajerska  (pokrajina)|štajerski]] dijalektni izraz ({{de|So sind wir}}) koji znači nešto poput: ''&quot;Takve smo&quot;''.&lt;ref name=&quot;mb&quot;/&gt;

== Koncerti ==
* Koncert 9. marta 2026. povodom 8. marta [[Međunarodni dan žena|Međunarodnog dana žena]] u [[Grazer Oper]], s austrijskom grupom [[Opus (grupa)|Opus]], grupom [[Schick Sisters]], [[Virginia Ernst|Virginijom Ernst]], [[Caro Fux]], [[Ewald Pfleger|Ewaldom Pflegerom]] i [[Anna-Sophie|Annom-Sophie]]&lt;ref name=&quot;klz_1&quot;&gt;{{cite web | url =https://www.kleinezeitung.at/steiermark/20661589/die-frauen-gaben-in-der-grazer-oper-den-ton-an| title =Die Frauen gaben in der Grazer Oper den Ton an | authorlink =Thomas Plauder| last =Plauder | first =Thomas | date =9. 3. 2026 | website =kleinezeitung.at | publisher =[[Kleine Zeitung]] | access-date =28. 3. 2026 | language =de }}&lt;/ref&gt;
* Božićni koncert 23. decembra 2025. u [[Schauspielhaus Graz]] s [[Werner Radzik|Wernerom Radzikom]], [[Sašenko Prolić|Sašenkom Prolićem]], [[Vladimir Vesić|Vladimirom Vesićem]], [[Bernhard Wimmer|Bernhardom Wimmerom]] i međunarodnom ženskom salsa grupom [[Las Puro Fuego]]&lt;ref name=&quot;Sch&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;kuma&quot;&gt;{{cite web | url=https://kuma.at/events/sosamma-chor-das-etwas-andere-weihnachtskonzert-2025-12-23| title =SoSamma-Chor - Das etwas andere Weihnachtskonzert | authorlink =| last = | first = | date =23. 12. 2025 | website =kleinezeitung.at | publisher =[[KUMA]] | access-date =28. 3. 2026 | language =de }}&lt;/ref&gt;

== Diskografija ==
* ´SoSamma Vol. 3 &quot;Open Minds&quot; (2015.)&lt;ref name=&quot;cba&quot;&gt;{{cite web |url=https://de.cba.media/287508| title =SoSamma: Frauenstimmen aus elf Ländern | authorlink =| last = | first = | date =18. 5. 2015 | website =de.cba.media | publisher =[[Radio Helsinki]] | access-date =28. 3. 2026 | language =de }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* {{Commonscat-inline|SoSamma}}
* [https://sosamma.at/ueber-uns/ Službeni websajt]

== Vanjski linkovi ==

[[Kategorija:Austrijski ženski horovi]]
[[Kategorija:Muzika u Grazu]]
[[Kategorija:Kultura u Grazu]]</text>
      <sha1>8q1us8uctur1oxf2by2pvb79kwaarxj</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3820521</id>
      <parentid>3820520</parentid>
      <timestamp>2026-03-28T11:37:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3820521</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4165" sha1="k74lsimlnzv8hf62s9ksw1uquywlgwq" xml:space="preserve">[[Datoteka:Sosamma 5.jpg|180px|mini|desno|Hor SoSamma na nastupu 2026.]]
'''SoSamma''' je [[Austrija|austrijski]] ženski hor iz [[Graz]]a. 

== Historija ==
Osnovan je 2002.&lt;ref name=&quot;mb&quot;&gt;{{cite web | url =https://www.meinbezirk.at/tag/sosamma| title =43 Frauen zeigen, wie sie sind | authorlink =Elisabeth Kranabetter| last =Kranabetter| first =Elisabeth | date =2. 10. 2012 | website =meinbezirk.at | publisher =Mein Bezirk | access-date =28. 3. 2026 | language =de }}&lt;/ref&gt;
kao projekat interkulturnog centra OMEGA. Voditeljica hora je od 2009. [[Vesna Petković]]. Od 2024. hor je neovisna organizacija. Hor okuplja oko 60 žena i djevojaka iz Indije, Njemačke, Crne Gore, Mađarske Velike Britanije, Srbije, Bosne i Hercegovine, Grčke, Švedske, Ukrajine i Austrije, koje trenutno žive u Grazu i okolini &lt;ref name=&quot;Sosamma&quot;&gt;{{cite web | url=https://sosamma.at/ueber-uns/| title =Sosamma | authorlink =| last = | first =| date =2026 | website =sosamma.at | publisher =Sosamma| access-date =23. 3. 2026 | language =de }}&lt;/ref&gt;

=== Repertoar ===
Repertoar hora su obrade tradicionalnih pjesmama iz cijelog svijeta, s [[Balkan]]a, poznatih pop i jazz pjesmama, melodija iz Indije i ritmovima iz Afrike, kao i ritmovi Latinske Amerike, uključujući i kubanske ritmove.&lt;ref name=&quot;Str&quot;&gt;{{cite web | url =https://www.kultur.steiermark.at/cms/beitrag/11626100/166298034/ | title =Ihr Leben besteht aus Improvisation, Die Jazzsängerin Vesna Petković belebt Graz mit multikulturellen Tönen | authorlink =Petra Sieder-Grabner| last =Sieder-Grabner | first =Petra | date =2012 | website =kultur.steiermark.at | publisher =Amt der Steiermärkischen Landesregierung | access-date =23. 3. 2026 | language =de }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Sch&quot;&gt;{{cite web | url =https://schauspielhaus-graz.buehnen-graz.com/produktion/das-etwas-andere-weihnachtskonzert/| title =Das etwas andere Weihnachtskonzert | authorlink =| last =Sieder-Grabner | first =| date =2025 | website =schauspielhaus-graz.buehnen-graz.com | publisher =[[Schauspielhaus Graz]] | access-date =28. 3. 2026 | language =de }}&lt;/ref&gt;

== Naziv ==
Naziv hora &quot;SoSamma&quot; je [[Štajerska  (pokrajina)|štajerski]] dijalektni izraz ({{de|So sind wir}}) koji znači nešto poput: ''&quot;Takve smo&quot;''.&lt;ref name=&quot;mb&quot;/&gt;

== Koncerti ==
* Koncert 9. marta 2026. povodom 8. marta [[Međunarodni dan žena|Međunarodnog dana žena]] u [[Grazer Oper]], s austrijskom grupom [[Opus (grupa)|Opus]], grupom [[Schick Sisters]], [[Virginia Ernst|Virginijom Ernst]], [[Caro Fux]], [[Ewald Pfleger|Ewaldom Pflegerom]] i [[Anna-Sophie|Annom-Sophie]]&lt;ref name=&quot;klz_1&quot;&gt;{{cite web | url =https://www.kleinezeitung.at/steiermark/20661589/die-frauen-gaben-in-der-grazer-oper-den-ton-an| title =Die Frauen gaben in der Grazer Oper den Ton an | authorlink =Thomas Plauder| last =Plauder | first =Thomas | date =9. 3. 2026 | website =kleinezeitung.at | publisher =[[Kleine Zeitung]] | access-date =28. 3. 2026 | language =de }}&lt;/ref&gt;
* Božićni koncert 23. decembra 2025. u [[Schauspielhaus Graz]] s [[Werner Radzik|Wernerom Radzikom]], [[Sašenko Prolić|Sašenkom Prolićem]], [[Vladimir Vesić|Vladimirom Vesićem]], [[Bernhard Wimmer|Bernhardom Wimmerom]] i međunarodnom ženskom salsa grupom [[Las Puro Fuego]]&lt;ref name=&quot;Sch&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;kuma&quot;&gt;{{cite web | url=https://kuma.at/events/sosamma-chor-das-etwas-andere-weihnachtskonzert-2025-12-23| title =SoSamma-Chor - Das etwas andere Weihnachtskonzert | authorlink =| last = | first = | date =23. 12. 2025 | website =kleinezeitung.at | publisher =[[KUMA]] | access-date =28. 3. 2026 | language =de }}&lt;/ref&gt;

== Diskografija ==
* ´SoSamma Vol. 3 &quot;Open Minds&quot; (2015.)&lt;ref name=&quot;cba&quot;&gt;{{cite web |url=https://de.cba.media/287508| title =SoSamma: Frauenstimmen aus elf Ländern | authorlink =| last = | first = | date =18. 5. 2015 | website =de.cba.media | publisher =[[Radio Helsinki]] | access-date =28. 3. 2026 | language =de }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* {{Commonscat-inline|SoSamma}}
* [https://sosamma.at/ueber-uns/ Službeni websajt]

== Vanjski linkovi ==

[[Kategorija:Austrijski ženski horovi]]
[[Kategorija:Muzika u Grazu]]
[[Kategorija:Kultura u Grazu]]</text>
      <sha1>k74lsimlnzv8hf62s9ksw1uquywlgwq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor s korisnikom:KRISTINA SPASIC 12</title>
    <ns>3</ns>
    <id>532592</id>
    <revision>
      <id>3820479</id>
      <timestamp>2026-03-28T09:45:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Dobrodošlica}}</comment>
      <origin>3820479</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17" sha1="gyjoyp37v3u06w731wtwzjdah9c91ny" xml:space="preserve">{{Dobrodošlica}}</text>
      <sha1>gyjoyp37v3u06w731wtwzjdah9c91ny</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:SoSamma</title>
    <ns>1</ns>
    <id>532593</id>
    <revision>
      <id>3820486</id>
      <timestamp>2026-03-28T10:12:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>https://fountain.toolforge.org/editathons/fnf2026-bs</comment>
      <origin>3820486</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="38" sha1="n1j10qprq7l0udjdgxxufce6adgnf13" xml:space="preserve">{{Feminizam i folklor - članak|2026}}</text>
      <sha1>n1j10qprq7l0udjdgxxufce6adgnf13</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3820487</id>
      <parentid>3820486</parentid>
      <timestamp>2026-03-28T10:13:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>http://fountain.toolforge.org/editathons/ceew2026-bs</comment>
      <origin>3820487</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="58" sha1="mtucyxx26uxa4ge4e0id1qm346myvsr" xml:space="preserve">{{CEE žene 2026.}}
{{Feminizam i folklor - članak|2026}}</text>
      <sha1>mtucyxx26uxa4ge4e0id1qm346myvsr</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3820488</id>
      <parentid>3820487</parentid>
      <timestamp>2026-03-28T10:14:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3820488</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="216" sha1="4lgt3t79747wz74bqrs4bt0pw6stiwu" xml:space="preserve">{{CEE žene 2026.}}
{{Feminizam i folklor - članak|2026}}
{{CEE proljeće 2026.
| korisnik = AnToni
| tema     = žene
| tema2    = kultura
| tema3    = muzika
| država   = Austrija
| država2  = 
| država3  = 
}}</text>
      <sha1>4lgt3t79747wz74bqrs4bt0pw6stiwu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kolera-toksin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>532594</id>
    <revision>
      <id>3820499</id>
      <timestamp>2026-03-28T11:15:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Exsiler</username>
        <id>178345</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Infokutija protein | Ime = Podjedinica A toksina kolere | Opis_slike = 3D struktura toksina kolere. CTA je prikazan zelenom bojom, dok je CTB višebojan. | Symbol     = ctxA | EntrezGene = 944742 |Slika=Cholera feces.jpg | UniProt    = P01555 | PDB        = 1S5B | ECnumber   = 2.4.2.36 | CAS_number = 9012-63-9 | Wikidata   = Q189245 | RefSeq     = WP_001889387.1 }} {{Infokutija protein | Ime = Podjedinica B toksina kolere | slika      = 1chq.jpg | opis_slike    = 3D struktu...</comment>
      <origin>3820499</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31860" sha1="m7lsudsiyk1v3qfq819f3ptcddm5fe9" xml:space="preserve">{{Infokutija protein
| Ime = Podjedinica A toksina kolere
| Opis_slike = 3D struktura toksina kolere. CTA je prikazan zelenom bojom, dok je CTB višebojan.
| Symbol     = ctxA
| EntrezGene = 944742
|Slika=Cholera feces.jpg
| UniProt    = P01555
| PDB        = 1S5B
| ECnumber   = 2.4.2.36
| CAS_number = 9012-63-9
| Wikidata   = Q189245
| RefSeq     = WP_001889387.1
}}
{{Infokutija protein
| Ime = Podjedinica B toksina kolere
| slika      = 1chq.jpg
| opis_slike    = 3D struktura podjedinice B toksina kolere (pogled odozgo sa uklonjenom podjedinicom CTA)
| Symbol     = ctxB
| EntrezGene = 944741
| UniProt    = P01556
| PDB        = 1CHP
| ECnumber   = 2.4.2.36
| CAS_number = 9012-63-9
| Wikidata   = Q189245
| RefSeq     = WP_000987577.1
}}
'''Kolera-toksin''' (također poznat kao [[kolerin toksin]] i [[koleragen]], '''[[CTX]], CTx''' i '''CT''') je snažan enterotoksin koji proizvodi [fbakterija]] ''[[Vibrio cholerae]]'', a uzrokuje tešku vodenastu dijareju i dehidraciju koji definiraju infekcije kolerom. Toksin je član porodice enterotoksina labilnih na toplinu i postoji kao multimerni toksin AB5 s jednom [[enzim]]ski aktivnom A podjedinicom i pet B podjedinica koje se vežu za receptore, a koje olakšavaju ulazak u ćeliju domaćina.&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Serrano |first1=Albert |last2=Guyette |first2=Jessica L. |last3=Heim |first3=Joel B. |last4=Taylor |first4=Michael |last5=Cherubin |first5=Patrick |last6=Krengel |first6=Ute |last7=Teter |first7=Ken |last8=Tatulian |first8=Suren A. |date=2022-01-07 |title=Holotoxin disassembly by protein disulfide isomerase is less efficient for Escherichia coli heat-labile enterotoxin than cholera toxin |journal=Scientific Reports |language=en |volume=12 |issue=1 |page=34 |doi=10.1038/s41598-021-03939-9 |pmid=34997016 |pmc=8741891 |bibcode=2022NatSR..12...34S |issn=2045-2322}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:02&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Safa |first1=Ashrafus |last2=Jime |first2=Jinath Sultana |last3=Shahel |first3=Farishta |date=2020 |title=Cholera toxin phage: structural and functional diversity between Vibrio cholerae biotypes |journal=AIMS Microbiology |volume=6 |issue=2 |pages=144–151 |doi=10.3934/microbiol.2020009 |issn=2471-1888 |pmc=7326730 |pmid=32617446}}&lt;/ref&gt;

==Historija==
{{glavni|Historija kolere}}
''[[Vibrio cholerae]]'' koji proizvode toksin kolere su uzročni [[patogen]]i agens drevne bolesti [[kolera]], prvobitno pronađene u Aziji i Evropi.&lt;ref&gt;{{cite book|last1=Siddique|first1=A.K.|last2=Cash|first2=Richard|chapter=Cholera Outbreaks in the Classical Biotype Era|title=Cholera Outbreaks|year=2014|editor-last1=Nair|editor-first1=G. Balakrish|editor-last2=Takeda|editor-first2=Yoshifumi|publisher=Springer|editor-last3=Aktories|editor-first3=Klaus|series=Current Topics in Microbiology and Immunology|volume=379|isbn=978-3-642-55404-9|doi=10.1007/82_2013_361|pages=1–16 |pmid=24368696 }}&lt;/ref&gt; [[Prva pandemija kolere|Prva moderna globalna pandemija]] pojavila se u delti [[Ganges]]a 1817. godine. [[Globalizacija]] koja se razvijala u devetnaestom stoljeću proširila ju je svijetom tokom sedam uzastopnih [[pandemija|pandemijskih]] godina. Kada je kolera stigla u [[London]], 1832. godine, njen prijenos nije bio dobro shvaćen, a mnogi su krivili [[teorija miazme|mijazmu]]. Ljekar, [[John Snow]] (1813–1858), bio je zagovornik kontaminacije vode kao uzroka njenog širenja – poznato je okončavajući epidemiju uklanjanjem ručke javne pumpe za vodu u centru Londona. Međutim, njegova teorija je prihvaćena tek godinama nakon njegove smrti, otkrićem bakterije ''Vibrio cholerae''.&lt;ref name=&quot;:22&quot;&gt;{{cite book|last1=Heggelund|first1=Julie E.|chapter=Chapter 7 - ''Vibrio cholerae'' and ''Escherichia coli'' heat-labile enterotoxins and beyond |date=2015-01-01|title=The Comprehensive Sourcebook of Bacterial Protein Toxins|pages=195–229|editor-last=Alouf |editor-first=Joseph |doi=10.1016/B978-0-12-800188-2.00007-0|location=Boston|publisher=Academic Press|isbn=978-0-12-800188-2 |last2=Bjørnestad |first2=Victoria A. |last3=Krengel |first3=Ute |edition=Fourth |editor2-last=Ladant |editor2-first=Daniel |editor3-last=Popoff |editor3-first=Michel R.}}&lt;/ref&gt;

=== Otkriće i izolacija ===
Otkriće toksina kolere se široko pripisuje [[Robert Koch|Robertu Kochu]], ljekaru i mikrobiologu. Koch je 1886. godine postavio hipotezu da ''[[Vibrio cholerae]]'' proizvodi supstancu koja uzrokuje simptome [[kolera|kolere]].&lt;ref name=&quot;:32&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Bharati |first1=Kaushik |last2=Ganguly |first2=Nirmal K. |date=2011 |title=Cholera toxin: a paradigm of a multifunctional protein |journal=The Indian Journal of Medical Research |volume=133 |issue=2 |pages=179–187 |issn=0971-5916 |pmc=3089049 |pmid=21415492}}&lt;/ref&gt; Međutim, izolaciju bakterije već je 30 godina ranije proveo italijanski anatom [[Filippo Pacini|Fillippo Pacini]], koji je potom objavio svoj rad na svom maternjem jeziku.&lt;ref name=&quot;:22&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Nair |first1=G. Balakrish |last2=Takeda |first2=Yoshifumi |date=2011 |title=Dr Sambhu Nath De: unsung hero |journal=The Indian Journal of Medical Research |volume=133 |issue=2 |page=127 |issn=0971-5916 |pmc=3089041 |pmid=21415484}}&lt;/ref&gt;

Godine 1951, [[Sambhu Nath De]] je potvrdio Kochovu hipotezu kroz Deovo istraživanje koje je uključivalo ubrizgavanje toplotom ubijene ''V. cholerae'' u kuniće. Iz ovog eksperimenta je utvrdio da se [[lipopolisaharid|endotoksin]] oslobađa kako se bakterija raspada i da je taj endotoksin odgovoran za simptome bolesti.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=De |first1=S. N. |last2=Sarkar |first2=J. K. |last3=Tribedi |first3=B. P. |date=1951 |title=An experimental study of the action of cholera toxin |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/path.1700630417 |journal=The Journal of Pathology and Bacteriology |language=en |volume=63 |issue=4 |pages=707–717 |doi=10.1002/path.1700630417 |pmid=14898376 |issn=1555-2039|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt; Zatim je 1959. godine De izveo sljedeći eksperiment, ubrizgavajući filtrat kulture &quot;V. cholerae&quot; bez bakterija u [[tanko crijevo]] kunića i time dokazujući postojanje toksina kolere nakupljanjem tekućine.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=De |first=S. N. |date=1959-05-30 |title=Enterotoxicity of bacteria-free culture-filtrate of ''Vibrio cholerae''|journal=Nature |volume=183 |issue=4674 |pages=1533–1534 |doi=10.1038/1831533a0 |issn=0028-0836 |pmid=13666809|bibcode=1959Natur.183.1533D }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Dutta |first1=N. K. |last2=Panse |first2=M. V. |last3=Kulkarni |first3=D. R. |date=1959 |title=Role of cholera a toxin in experimental cholera |journal=Journal of Bacteriology |volume=78 |issue=4 |pages=594–595 |doi=10.1128/jb.78.4.594-595.1959 |issn=0021-9193 |pmc=290591 |pmid=13818912}}&lt;/ref&gt;

=== Pročišćavanje i mehanizam ===
U sljedećoj deceniji, istraživački tim Richarda Finkelsteina uspješno je izolovao i pročistio toksin kolere (CT). Ovo istraživanje je identifikovalo holotoksin (AB&lt;sub&gt;5&lt;/sub&gt;) kao primarni aktivni agens, dok B&lt;sub&gt;5&lt;/sub&gt; oligomer nije imao unutrašnju toksičnost, ali je igrao ključnu ulogu u izazivanju simptoma kolere. Naknadne biohemijske metode potvrdile su složenu strukturu podjedinica toksina, što je dovelo do našeg trenutnog sveobuhvatnog razumijevanja njegovih mehanizama.&lt;ref name=&quot;:32&quot;/&gt;

Još jedna značajna prekretnica dogodila se 1973. godine kada su King i van Heyningen identifikovali gangliozid [[GM1|GM1]] kao CT receptor. Njihovi eksperimenti su otkrili da GM1 blokira sposobnost [[toksin]]a da poboljša propusnost kapilara u koži kunića, sprječavajući nakupljanje tečnosti u ligiranim crijevnim petljama kunića. Osim toga, otkrili su da receptor ometa njegov učinak na put [[adenilil-ciklaza|adenilil-ciklaze]] u crijevnom tkivu zamorca. Ovi nalazi bi pomogli u budućim istraživanjima medicinske primjene toksina, kroz sve detaljnije poznavanje njegovih funkcionalnih sposobnosti.&lt;ref name=&quot;:32&quot;/&gt;

=== Moderna relevantnost ===
Moderni sanitarni objekti su gotovo u potpunosti uklonili koleru iz industrijaliziranih zemalja, za razliku od ekonomski nerazvijenih regija gdje bolest godišnje odnosi preko 100.000 smrtnih slučajeva.&lt;ref name=&quot;:22&quot;/&gt; Bolest prvenstveno pogađa ljude koji žive u područjima s neadekvatnom [[WASH|sanitacijom vode]], [[rat|kontinuiranim sukobima]] i ograničenim [[pristup zdravstvenoj zaštiti|pristupom zdravstvenoj zaštiti]]. Istaknuti primjer je [[zemljotres na Haitiju 2010.]], koji je izazvao najgoru modernu epidemiju kolere nakon 10-mjesečnog perioda zakašnjenja.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Piarroux |first1=Renaud |last2=Moore |first2=Sandy |last3=Rebaudet |first3=Stanislas |date=2022-09-01 |title=Cholera in Haiti |journal=La Presse Médicale |series=History of modern pandemics |volume=51 |issue=3 |article-number=104136 |doi=10.1016/j.lpm.2022.104136 |pmid=35705115 |issn=0755-4982|doi-access=free }}&lt;/ref&gt;

Trenutno je zabilježeno preko 200 serotipova ''V. cholerae'', od kojih samo serotip O1 i O139 dovode do epidemijskih bolesti, dok se serotipovi koji uzrokuju sporadične epidemije nazivaju ne-O1/ne-O139 ''V. cholerae''. Serogrupa O1 ima dva različita biotipa, naime [[El Tor]] i klasični, i bila je uzrok svih sedam pandemija. O1 El Tor (soj 16961) je u velikoj mjeri zamijenio klasični biotip tokom početka sedme pandemije 1960-ih. Nadalje, serogrupa O139 pojavila se 1992. godine i ostaje rasprostranjena i danas.&lt;ref name=&quot;:22&quot;/&gt;

=== Klinički i utjecaj na javno zdravlje ===
Toksin kolere, glavni štetni faktor ''Vibrio cholerae'', uzrokuje [[Dijareja|vodenasti proljev]], koji postaje fatalan u roku od nekoliko sati ako se ne liječi. [[Svjetska zdravstvena organizacija]] prijavila je više od 730.000 slučajeva kolere i 5.100 smrtnih slučajeva u 33 zemlje od januara do novembra 2024.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Multi-country outbreak of cholera, External situation report #21 - 18 December 2024 |url=https://www.who.int/publications/m/item/multi-country-outbreak-of-cholera--external-situation-report--21---18-december-2024 |access-date=2025-04-11 |website=www.who.int |language=en}}&lt;/ref&gt; Povećana proizvodnja [[vakcina]] nije riješila problem stalne nestašice oralnih vakcina protiv kolere, što otežava programe preventivne [[vakcinacija|vakcinacije]]. Istraživanja pokazuju da endemske zemlje imaju 2,9 miliona slučajeva kolere, ali zvanični podaci vjerovatno potcjenjuju stvarni broj slučajeva.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Ali |first1=Mohammad |last2=Nelson |first2=Allyson R. |last3=Lopez |first3=Anna Lena |last4=Sack |first4=David A. |date=2015 |title=Updated global burden of cholera in endemic countries |journal=PLOS Neglected Tropical Diseases |volume=9 |issue=6 |article-number=e0003832 |doi=10.1371/journal.pntd.0003832 |doi-access=free |issn=1935-2735 |pmc=4455997 |pmid=26043000}}&lt;/ref&gt; Brojevi pokazuju dvostruku ulogu toksina u tome što kolera predstavlja i kritično medicinsko stanje i značajnu zabrinutost za javno zdravlje.

== Struktura ==
[[Datoteka:Cholera toxin structure.jpg|alt=|thumb|'''3D struktura toksina kolere''':  '''Zelena regija''' na vrhu predstavlja enzimski aktivnu '''A podjedinicu (ctxA),''' dok '''višebojna''' '''regija''' koja formira prsten na dnu predstavlja '''pentamernu B podjedinicu (ctxB)''', odgovornu za vezivanje za ćeliju domaćina.]]
Toksin kolere je klasični '''[[AB5 toksin|AB&lt;sub&gt;5&lt;/sub&gt;-tip]] heksamerni protein''' sastavljen od jedne enzimski aktivne '''A podjedinice''' i pet identičnih '''B podjedinica''' koje se vežu za receptor. Ova struktura veoma podsjeća na '''[[Porodica termolabilnih enterotoksina|termolabilni enterotoksin]] (LT)''' koji proizvodi ''[[Escherichia coli]]'', a njegove značajne sličnosti u sekvenci i funkciji potvrđuju njegovo zajedničko članstvo u porodici toksina AB&lt;sub&gt;5&lt;/sub&gt;.&lt;ref name=&quot;:22&quot; /&gt;

'''Podjedinica''' (UniProt: [https://www.uniprot.org/uniprotkb/P01555/entry P01555])''' sadrži 240 aminokiselina i teži približno '''28 [[Dalton (jedinica)|kDa]]'''. Proteolitički se cijepa u dva različita domena. '''CTA1''' (~22 kDa), '''enzimski aktivni globulasti domen'''. I, '''CTA2''' (~5,5 kDa), '''dugačka [[alfa-heliks]]''' koja veže CTA1 za prsten B podjedinice.&lt;ref name=&quot;:22&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:32&quot;/&gt;

Ovi domeni povezani su putem '''[[disulfid]]ne veze između Cys187 i Cys199'''. '''CTA1''' domen katalizira '''[[ADP-ribozilacija| ADP-ribozilaciju]] Arg201''' na [[Gs alfa podjedinica|Gsα podjedinici]] heterotrimernih [[G-protein]]a. Ovo zaključava '''[[adenil-ciklaza|adenilil-ciklazu]]''' u aktivnom stanju, podižući nivoe '''[[ciklični adenozin-monofosfat|cAMP]] ''' i pokrećući karakterističnu sekreciju tečnosti koja se vidi kod kolere. '''Katalitski ostatak''' unutar CTA1 je '''[[Glutaminska kiselina|Glu112]]''', smješten u klinastom naboru sastavljenom od dva [[Beta-list|β-lista]] i nekoliko heliksa.&lt;ref name=&quot;:5&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:32&quot;/&gt;
'''CTA2''' domen prolazi kroz centralnu poru pentamera B podjedinice i završava u '''[[KDEL (aminokiselinska sekvenca)|KDEL sekvenci]]''' (Lys-Asp-Glu-Leu), što olakšava '''[[endoplazmatski retikulum]] (ER)''' zadržavanje tokom '''[[retrogradni transport|retrogradnog transporta]]''', iako nije strogo neophodno za transport. Da bi se CTA1 translocirao u [[citosol]] i postao aktivan, '''[[disulfidna veza]] mora biti reducirana''' u ER. CTA1 zatim prolazi kroz '''djelimično rasklapanje''' i preuzima '''ER-povezanu degradaciju (ERAD)''' put za izvoz u citosol. Njegov '''nizak sadržaj lizina''' pomaže mu da izbjegne [[ubikvitinizacija|ubikvitinizaciju]] i degradaciju, omogućavajući mu da se ponovo savije i ispolji toksičnost.&lt;ref name=&quot;:02&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:32&quot;/&gt; Svaka '''B podjedinica (UniProt: [https://www.uniprot.org/uniprotkb/P01556/entry P01556])''' sastoji se od 103 aminokiseline i teži približno '''11 kDa''' nakon cijepanja [[signalni peptid|signalnog peptida]]. Pet B podjedinica formira '''pentamerni prsten u obliku krofne''' koji se specifično veže za '''GM1 gangliozidne receptore''' na površini crijevnih [[epitel]]nih ćelija. Vezivanje je poboljšano '''[[kooperativnost| kooperativnošću]] među podjedinicama''', što olakšava '''[[endocitoza|endocitozu]]''' i naknadni '''retrogradni transport''' kroz [[Golgijev aparat]] i ER.&lt;ref name=&quot;:5&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:22&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:32&quot; /&gt;

'''Trodimenzijska struktura''' holotoksina određena je 1995. godine od strane '''Zhanga i saradnika''' koristeći '''[[rendgenska kristalografija|rendgensku kristalografiju]] pri rezoluciji od 2,5 Å''' ([[PDB]]: '''[https://www.rcsb.org/structure/1XTC 1XTC]''')&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Zhang |first1=Rong-Guang |last2=Scott |first2=David L. |last3=Westbrook |first3=Mary L. |last4=Nance |first4=Sharon |last5=Spangler |first5=Brenda D. |last6=Shipley |first6=Graham G. |last7=Westbrook |first7=Edwin M. |date=1995-08-25 |title=The Three-dimensional Crystal Structure of Cholera Toxin |journal=Journal of Molecular Biology |volume=251 |issue=4 |pages=563–573 |doi=10.1006/jmbi.1995.0456 |pmid=7658473 |issn=0022-2836|doi-access=free }}&lt;/ref&gt; The '''Hol group''' determined it again at a '''1.9 Å resolution''', yielding a much improved geometry compared to the first structure determination.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=O'Neal |first1=Claire J. |last2=Amaya |first2=Edward I. |last3=Jobling |first3=Michael G. |last4=Holmes |first4=Randall K. |last5=Hol |first5=Wim G. J. |date=2004-04-01 |title=Crystal Structures of an Intrinsically Active Cholera Toxin Mutant Yield Insight into the Toxin Activation Mechanism |url=https://pubs.acs.org/doi/10.1021/bi0360152 |journal=Biochemistry |volume=43 |issue=13 |pages=3772–3782 |doi=10.1021/bi0360152 |pmid=15049684 |issn=0006-2960|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt;

==Patogeneza==
[[slika:CholeraToxin.png|thumb|Mehanizam djelovanja kolerinog toksina]]
Kolerni toksin (CT) inicira svoje toksične efekte vezivanjem za [[GM1 gangliozid]]ne receptore na površini [[crijevo|crijevnih epitelnih ćelija]] putem svog pentamera, podjedinice B. Ako GM1 nije prisutan ili je rijedak, CT može stupiti u interakciju s alternativnim fukoziliranim glikokonjugatima, kao što su [[Sialil-Lewis X|Lewis X]] i Lewis Y [[Lewisov sistem antigena|antigeni]], proširujući svoj kapacitet vezivanja za domaćina.&lt;ref name=&quot;:32&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Wands AM, Fujita A, McCombs JE, Cervin J, Dedic B, Rodriguez AC, Nischan N, Bond MR, Mettlen M, Trudgian DC, Lemoff A, Quiding-Järbrink M, Gustavsson B, Steentoft C, Clausen H, Mirzaei H, Teneberg S, Yrlid U, Kohler JJ |date=October 2015 |title=Fucosylation and protein glycosylation create functional receptors for cholera toxin |journal=eLife |volume=4 |article-number=e09545 |doi=10.7554/eLife.09545 |pmc=4686427 |pmid=26512888 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Cervin J, Wands AM, Casselbrant A, Wu H, Krishnamurthy S, Cvjetkovic A, Estelius J, Dedic B, Sethi A, Wallom KL, Riise R, Bäckström M, Wallenius V, Platt FM, Lebens M, Teneberg S, Fändriks L, Kohler JJ, Yrlid U |date=February 2018 |title=GM1 ganglioside-independent intoxication by Cholera toxin |journal=PLOS Pathogens |volume=14 |issue=2 |article-number=e1006862 |doi=10.1371/journal.ppat.1006862 |pmc=5825173 |pmid=29432456 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Wands AM, Cervin J, Huang H, Zhang Y, Youn G, Brautigam CA, Matson Dzebo M, Björklund P, Wallenius V, Bright DK, Bennett CS, Wittung-Stafshede P, Sampson NS, Yrlid U, Kohler JJ |date=May 2018 |title=Fucosylated Molecules Competitively Interfere with Cholera Toxin Binding to Host Cells |journal=ACS Infectious Diseases |volume=4 |issue=5 |pages=758–770 |doi=10.1021/acsinfecdis.7b00085 |pmc=5948155 |pmid=29411974}}&lt;/ref&gt;

Nakon što se veže, cijeli holotoksin se endocitozira i podliježe retrogradnom transportu kroz [[Golgijev aparat]] do [[endoplazmatski retikulum| endoplazmatskog retikuluma]] (ER). U ER-u, A podjedinica (CTXA) se cijepa proteazama na CTA1 i CTA2, koji ostaju povezani disulfidnom vezom između Cys187 i Cys199. ER-rezidentna oksidoreduktaza [[Protein disulfid-izomeraza|protein disulfid izomeraza]] (PDI), uz pomoć [[ERO1L|Ero1]], reducira ovu vezu, oslobađajući katalitski aktivni CTA1 domen.&lt;ref name=&quot;:32&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Tsai B, Rapoport TA |date=October 2002 |title=Unfolded cholera toxin is transferred to the ER membrane and released from protein disulfide isomerase upon oxidation by Ero1 |journal=The Journal of Cell Biology |volume=159 |issue=2 |pages=207–216 |doi=10.1083/jcb.200207120 |pmc=2173060 |pmid=12403808 |s2cid=3111310}}&lt;/ref&gt;

CTA1 se djelomično rasklapa i koristi put degradacije povezan s ER-om (ERAD) za translokaciju u citosol putem [[Sec61]] translokona. Za razliku od tipičnih ERAD supstrata, CTA1 izbjegava [[ubikvitinizacija|ubikvitinizaciju]] zbog niskog sadržaja [[lizin]]a, što mu omogućava ponovno [[savijanje proteina|savijanje]] u [[citosol]]u umjesto da ga [[proteasom]] razgradi.&lt;ref name=&quot;:12&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Worthington |first1=Zoë E. V. |last2=Carbonetti |first2=Nicholas H. |date=2007 |title=Evading the proteasome: absence of lysine residues contributes to pertussis toxin activity by evasion of proteasome degradation |journal=Infection and Immunity |volume=75 |issue=6 |pages=2946–2953 |doi=10.1128/IAI.02011-06 |issn=0019-9567 |pmc=1932868 |pmid=17420233}}&lt;/ref&gt;

CTA1 se veže za ARF6-[[GTP]] ([[ARF6|ADP-ribozilacijski faktor 6]]) u citosolu, što inducira [[konformacijska promjena| konformacijsku promjenu]] koja otkriva njegovo [[aktivno mjesto]]. CTA1 zatim katalizira [[ADP]]-ribozilaciju Arg201 na Gαs podjedinici heterotrimernih [[G-protein]]a, koristeći NAD&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; kao supstrat. Ova [[posttranslacijska modifikacija]] inhibira hidrolizu GTP-a, zaključavajući Gsα u njegovom aktivnom GTP-vezanom stanju i kontinuirano stimulirajući [[adenilil-ciklaza|adenilil-ciklazu]].&lt;ref name=&quot;O'Neal_20052&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=O'Neal CJ, Jobling MG, Holmes RK, Hol WG |date=August 2005 |title=Structural basis for the activation of cholera toxin by human ARF6-GTP |journal=Science |volume=309 |issue=5737 |pages=1093–1096 |bibcode=2005Sci...309.1093O |doi=10.1126/science.1113398 |pmid=16099990 |s2cid=8669389}}&lt;/ref&gt;

Ovo dramatično povećava nivoe unutarćelijskogg 3',5'-cikličnog AMP-a ([[Ciklični adenozin-monofosfat|cAMP]]), aktivirajući protein kinazu A ([[Protein-kinaza A|PKA]]). PKA fosforilira i aktivira hloridne kanale [[regulator transmembranske provodljivosti cistaste fibroze|CFTR]], promovirajući lučenje Cl&lt;sup&gt;-&lt;/sup&gt;, HCO&lt;sub&gt;3&lt;/sup&gt;&lt;sup&gt;-&lt;/sup&gt;, Na&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; i vode u crijevni lumen. Osim toga, inhibira se unos Na&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; i vode od strane enterocita, što rezultira karakterističnom obilnom vodenastom [[dijareja|dijarejom]] (do 1–2 litra na sat), doprinoseći teškoj dehidraciji i [[elektrolit]]nom disbalansu kod pacijenata sa kolerom.&lt;ref name=&quot;:32&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Sanchez |first1=Joaquin |last2=Holmgren |first2=Jan |date=2011 |title=Cholera toxin - a foe &amp; a friend |journal=The Indian Journal of Medical Research |volume=133 |issue=2 |pages=153–163 |issn=0971-5916 |pmc=3089046 |pmid=21415489}}&lt;/ref&gt;
Sličan mehanizam je uočen kod [[pertussis toksin]] akoji proizvodi ''[[Bordetella pertussis]]'', još jedan član AB&lt;sub&gt;5&lt;/sub&gt; porodice. Međutim, umjesto da cilja Gsα, pertussis toksin ADP-ribozilira Giα podjedinicu, sprječavajući je da inhibira adenilil-ciklazu. To, zauzvrat, dovodi do povećanja nivoa [[cAMP]]-a putem različitog, ali povezanog mehanizma..&lt;ref name=&quot;:12&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite book |title=Medical physiology: a cellular and molecular approach |vauthors=Boron WF, Boulpaep EL |date=2009 |publisher=Saunders/Elsevier |edition=2nd |location=Philadelphia, Pennsylvania}}&lt;/ref&gt;

==Porijeklo==
Gen toksina kolere (''''''ctxAB''')'' je uveden u ''V. cholerae'' putem [[horizontalni transfer gena| horizontalnog transfera gena]] putem virusa poznatog kao [[CTXφ bakteriofag]]. [[Virulencija|Virulentni]] Sojevi ''V. cholerae'' ([[serogrupa]] O1 i O139) sadrže integrirane gene iz ovog [[CTXφ bakteriofag|bakteriofaga]], uključujući ''ctxAB'' i druge gene faga.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Davis BM, Waldor MK | title = Filamentous phages linked to virulence of Vibrio cholerae | journal = Current Opinion in Microbiology | volume = 6 | issue = 1 | pages = 35–42 | date = February 2003 | pmid = 12615217 | doi = 10.1016/S1369-5274(02)00005-X }}&lt;/ref&gt; Nadalje, integrirani CTXφ genom dijeli gene sa svojim [[satelitskim (biologija)|'''satelitskim''']] '''fagom''', '''RS1''', uključujući:

* '''Replikacija''' (RstA),
* '''Integracija''' (RstB)
* '''Regulacija''': sprječavanje represije replikacije CTXφ (RstC), regulacija ekspresije gena (RstR),
* '''Pakovanje i sekrecija faga''' '''geni''' (Psh, Cep, OrfU, Ace i Zot), koji dijele strukturnu homologiju sa [[Ff fagima|Ff filamentoznim kolifagom]].&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;

Ovi geni omogućavaju replikaciju i sekreciju bakteriofaga CTXφ bez potrebe za ekscizijom profaga iz originalne bakterije domaćina. Kao rezultat toga, fag može horizontalno prenijeti gen koji kodira CTX na druge osjetljive ćelije zajedno s ostatkom genoma faga.&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;

==Primjena== 
B podjedinica toksina kolere (CTB) je relativno netoksična, što je čini vrijednim alatom u '''[[citologija|ćelijskoj]]''' i '''[[molekularna biologija|molekulskoj biologiji]]'''. Često se koristi kao '''neuronski traser''' zbog svoje sposobnosti vezivanja GM1 gangliozida na ćelijske membrane, što omogućava vizualizaciju '''neuronskih puteva'''.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Haigh |first1=Jessica L. |last2=Williamson |first2=Daniel J. |last3=Poole |first3=Emma |last4=Guo |first4=Yuan |last5=Zhou |first5=Dejian |last6=Webb |first6=Michael E. |last7=Deuchars |first7=Susan A. |last8=Deuchars |first8=Jim |last9=Turnbull |first9=W. Bruce |date=2020-06-04 |title=A versatile cholera toxin conjugate for neuronal targeting and tracing |journal=Chemical Communications |language=en |volume=56 |issue=45 |pages=6098–6101 |doi=10.1039/D0CC01085E |pmid=32355935 |issn=1364-548X|doi-access=free }}&lt;/ref&gt;

Pored toga, u '''istraživanju nervnih [[matične ćelije|matičnih ćelija]]''', uočeno je da CTB utiče na lokalizaciju '''[[transkripcijski faktor|transkripcijskog faktora]]''' '''[[HES3|Hes3]].'''&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Androutsellis-Theotokis |first1=Andreas |last2=Walbridge |first2=Stuart |last3=Park |first3=Deric M. |last4=Lonser |first4=Russell R. |last5=McKay |first5=Ronald D. G. |date=2010-05-26 |title=Cholera toxin regulates a signaling pathway critical for the expansion of neural stem cell cultures from the fetal and adult rodent brains |journal=PLOS ONE |volume=5 |issue=5 |article-number=e10841 |doi=10.1371/journal.pone.0010841 |doi-access=free |issn=1932-6203 |pmc=2877108 |pmid=20520777|bibcode=2010PLoSO...510841A }}&lt;/ref&gt;

===Vakcina===
Trenutno su dostupne dvije vakcine protiv kolere: '''Dukoral''' i '''Shanchol'''. Obje vakcine koriste cijele ubijene ''[[Vibrio cholerae|V. cholerae]]''' ćelije, međutim, Dukoral također sadrži '''rekombinantni kolerin toksin β (rCTB)'''. Neke studije sugeriraju da uključivanje rCTB-a može poboljšati efikasnost vakcine kod male djece (2-10) i produžiti trajanje zaštite. Međutim, za razliku od Shanchola, uključivanje rCTB-a u vakcine povećava troškove proizvodnje i zahtijeva stroge uslove skladištenja kako bi se spriječila degradacija.&lt;ref name=&quot;:12&quot; /&gt;

===Adjuvant vakcine===
Druga primjena CTB podjedinice može biti kao '''mukozna vakcina [[Imunološki adjuvant|adjuvant]]''' za druge vakcine. Pokazalo se da spajanje CTB-a i antigena poboljšava odgovor vakcine. Istraživanja na '''velikim životinjskim modelima''' podržavaju njegov potencijal za poboljšanje vakcina protiv '''bakterijskih infekcija''', '''virusnih infekcija''', '''alergija''' i '''[[dijabetesa]]'''. Ovo bi moglo omogućiti upotrebu CTB-a kao adjuvansa za vakcinaciju protiv mnogih vrsta bolesti. Posebno je pokazano da CTB inducira [[mukozna imunologija|mukozni]] [[humoralni imuni sistem|humoralni imuni]] odgovore, što ga čini obećavajućim kandidatom za vakcine usmjerene na '''mukozne patogene''' kao što je '''[[HIV]].&lt;ref name=&quot;:12&quot; /&gt;'''

=== Istraživanje biologije membrane ===

==== Struktura membrane i nanodomeni ====
Pokazano je da se B podjedinica toksina kolere preferencijalno veže za GM1 gangliozide koji se nalaze u '''[[lipidni splav|lipidnim splavovima]]'''. Grupiranjem GM1, CTB pomaže istraživačima da prouče kako se membrane organizuju u '''nanodomene''', dobijajući sve veći uvid u '''[[ćelijska signalizacija|ćelijsku signalizaciju]]''' i '''unutarćelijski ćelijski promet'''. Lipidne splavove je inače teško proučavati jer se razlikuju po veličini i životnom vijeku, a također su dio izuzetno dinamične komponente ćelija. Koristeći CTB kao marker, možemo bolje razumjeti svojstva i funkcije splavova i srodnih membranskih nanodomena. '''[[fluorescencija|Fluorescentna oznaka]]''' na CTB ili '''[[antitijelo]]-ciljane''' CTB komplekse da služe kao efikasni markeri za ovu svrhu.&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Kenworthy |first1=Anne K. |last2=Schmieder |first2=Stefanie S. |last3=Raghunathan |first3=Krishnan |last4=Tiwari |first4=Ajit |last5=Wang |first5=Ting |last6=Kelly |first6=Christopher V. |last7=Lencer |first7=Wayne I. |date=2021-08-03 |title=Cholera Toxin as a Probe for Membrane Biology |journal=Toxins |language=en |volume=13 |issue=8 |page=543 |doi=10.3390/toxins13080543 |doi-access=free |issn=2072-6651 |pmc=8402489 |pmid=34437414}}&lt;/ref&gt;

Osim toga, toksin kolere ima sposobnost generiranja i detekcije okolne '''zakrivljenosti membrane'''. Stoga se koristi kao važan alat i model u razumijevanju kako proteini pod utjecajem '''morfologije membrane''' utiču na nju.&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt;

====Endocitoza====
Toksin kolere ulazi u ćelije putem više '''[[endocitoza|endocitnih puteva]]''', uključujući:

* '''Zavisne od [[klatrin]]a''' (npr. jamice obložene [[klatrin]]om)
* '''Nezavisne od klatrina''' (npr. [[kaveole]], [[nosioci nezavisni od klatrina]] (CLIC), endocitne odjeljke obogaćene [[glikozilfosfatidilinozitol|GPI]] ([[GEEC]]), [[ARF6]]-posredovane i [[Brza endofilinom posredovana endocitoza|Brza endofilinom posredovana endocitoza]] (FEME)).

Iako tačan mehanizam kako toksin kolere pokreće ove endocitne puteve nije u potpunosti shvaćen, toksin služi kao važan alat za istraživanje ovih mehanizama. Proučavanje ovih puteva pomaže istraživačima da shvate kako patogeni i lijekovi ulaze u ćelije.&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt;

====Retrogradni transport====
Jedna od najvažnijih primjena CTB-a je proučavanje '''retrogradnog transporta'''. U početku se B-podjedinica veže za GM1 na '''[[plazmamembrana|plazmatskoj membrani]]
Kroz '''vezikulski transport''', GM1 nosi toksin retrogradno kroz '''sekretorni put''', u trans-Golgijevu mrežu (TGN) i [[endoplazmatski retikulum|endoplazmatski retikulum (ER)]]. Kada toksin stigne u ER, dio A-podjedinice se oslobađa iz B-podjedinice, što mu omogućava '''retro-translokaciju''' u '''citosol''' gdje inicira patogene efekte. Efikasan ulazak toksina u ćeliju omogućava praćenje fluorescentno označenih CTB i GM1 u realnom vremenu, pružajući uvid u '''intracelularni transport''' i '''sortiranje proteina''' i '''sortiranje lipida''' u [[Endocitoza|endocitotskom putu]]. Povećano razumijevanje ovih puteva može pomoći u dizajniranju ciljanih '''sistema za isporuku lijekova''' kao dijela kliničke primjene..&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Wernick |first1=Naomi L. B. |last2=Chinnapen |first2=Daniel J.-F. |last3=Cho |first3=Jin Ah |last4=Lencer |first4=Wayne I. |date=2010-03-05 |title=Cholera Toxin: An Intracellular Journey into the Cytosol by Way of the Endoplasmic Reticulum |journal=Toxins |language=en |volume=2 |issue=3 |pages=310–325 |doi=10.3390/toxins2030310 |doi-access=free |issn=2072-6651 |pmc=3153193 |pmid=22069586}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[AB5 toksin|AB5 toksin]]
* [[Enterotoksin]]
* [[Porodica termolabilnih enterotoksina|Termolabilni enterotoksin]]
* [[GM1]]
* [[ADP-ribozilacija]]
* [[Adenilil-ciklaza]]
* [[Ciklični adenozin-monofosfat]]
* [[Protein kinaza A]]
* [[CFTR]]
* [[G-protein]]
* [[Pertussis toksin]]
* [[Endocitoza]]
* [[Aksonalni transport|Retrogradni transport]]
* [[Protein disulfid-izomeraza|Protein disulfid izomeraza]]
* [[Kolera]]
* ''[[Vibrio cholerae]]''
* [[Toksoid|Toksoidna vakcina]]
* [[Imunski adjuvant]]
* [[Lipidni splav]]
* [[John Snow|John Snow (Doktor)]]
* [[Svjetska zdravstvena organizacija|SZO]]

== Reference ==
{{Reflist}}

== Vanjski linkovi ==
* De, Sambhu Nath. [https://www.nature.com/articles/1831533a0 Enterotoxicity of bacteria-free culture filtrate of Vibrio cholerae]. Nature. 30 May 1959. 183:1533–4.
* {{cite web |title=Cholera toxin | vauthors = McDowall J |date=Sep 2005 |series=Protein of the Month (POTM) |publisher=Protein Data Bank in Europe (PDBe) |url=http://www.ebi.ac.uk/interpro/potm/2005_9/Page1.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20190427110854/http://www.ebi.ac.uk/interpro/potm/2005_9/Page1.htm |archive-date=April 27, 2019}}
* {{cite journal |title=Cholera Toxin |date=Sep 2005 |series=Molecule of the Month (MOTM) | vauthors = Goodsell D |journal=RCSB Protein Data Bank |publisher=Protein Data Bank (PDB) |doi=10.2210/rcsb_pdb/mom_2005_9 |url=https://pdb101.rcsb.org/motm/69 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20111025124746/http://www.pdb.org/pdb/101/motm.do?momID=69 |archive-date=October 25, 2011|url-access=subscription }}
* {{MeSH name|Cholera+Toxin}}
* {{PDBe-KB2|P01555|Podjedinica A kolerinog enterotoksina}}
* {{PDBe-KB2|P01556|Podjedinica B kolerinog enterotoksina}}

{{Glikoziltransferaze}}
{{Toksini}}

[[Kategorija: Bakterijski proteini]]
[[Kategorija:Toksini]]</text>
      <sha1>m7lsudsiyk1v3qfq819f3ptcddm5fe9</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3820501</id>
      <parentid>3820499</parentid>
      <timestamp>2026-03-28T11:17:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Exsiler</username>
        <id>178345</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Klinički i utjecaj na javno zdravlje */</comment>
      <origin>3820501</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31835" sha1="pqef19bk7aez8gignsgubksehg9r070" xml:space="preserve">{{Infokutija protein
| Ime = Podjedinica A toksina kolere
| Opis_slike = 3D struktura toksina kolere. CTA je prikazan zelenom bojom, dok je CTB višebojan.
| Symbol     = ctxA
| EntrezGene = 944742
|Slika=Cholera feces.jpg
| UniProt    = P01555
| PDB        = 1S5B
| ECnumber   = 2.4.2.36
| CAS_number = 9012-63-9
| Wikidata   = Q189245
| RefSeq     = WP_001889387.1
}}
{{Infokutija protein
| Ime = Podjedinica B toksina kolere
| slika      = 1chq.jpg
| opis_slike    = 3D struktura podjedinice B toksina kolere (pogled odozgo sa uklonjenom podjedinicom CTA)
| Symbol     = ctxB
| EntrezGene = 944741
| UniProt    = P01556
| PDB        = 1CHP
| ECnumber   = 2.4.2.36
| CAS_number = 9012-63-9
| Wikidata   = Q189245
| RefSeq     = WP_000987577.1
}}
'''Kolera-toksin''' (također poznat kao [[kolerin toksin]] i [[koleragen]], '''[[CTX]], CTx''' i '''CT''') je snažan enterotoksin koji proizvodi [fbakterija]] ''[[Vibrio cholerae]]'', a uzrokuje tešku vodenastu dijareju i dehidraciju koji definiraju infekcije kolerom. Toksin je član porodice enterotoksina labilnih na toplinu i postoji kao multimerni toksin AB5 s jednom [[enzim]]ski aktivnom A podjedinicom i pet B podjedinica koje se vežu za receptore, a koje olakšavaju ulazak u ćeliju domaćina.&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Serrano |first1=Albert |last2=Guyette |first2=Jessica L. |last3=Heim |first3=Joel B. |last4=Taylor |first4=Michael |last5=Cherubin |first5=Patrick |last6=Krengel |first6=Ute |last7=Teter |first7=Ken |last8=Tatulian |first8=Suren A. |date=2022-01-07 |title=Holotoxin disassembly by protein disulfide isomerase is less efficient for Escherichia coli heat-labile enterotoxin than cholera toxin |journal=Scientific Reports |language=en |volume=12 |issue=1 |page=34 |doi=10.1038/s41598-021-03939-9 |pmid=34997016 |pmc=8741891 |bibcode=2022NatSR..12...34S |issn=2045-2322}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:02&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Safa |first1=Ashrafus |last2=Jime |first2=Jinath Sultana |last3=Shahel |first3=Farishta |date=2020 |title=Cholera toxin phage: structural and functional diversity between Vibrio cholerae biotypes |journal=AIMS Microbiology |volume=6 |issue=2 |pages=144–151 |doi=10.3934/microbiol.2020009 |issn=2471-1888 |pmc=7326730 |pmid=32617446}}&lt;/ref&gt;

==Historija==
{{glavni|Historija kolere}}
''[[Vibrio cholerae]]'' koji proizvode toksin kolere su uzročni [[patogen]]i agens drevne bolesti [[kolera]], prvobitno pronađene u Aziji i Evropi.&lt;ref&gt;{{cite book|last1=Siddique|first1=A.K.|last2=Cash|first2=Richard|chapter=Cholera Outbreaks in the Classical Biotype Era|title=Cholera Outbreaks|year=2014|editor-last1=Nair|editor-first1=G. Balakrish|editor-last2=Takeda|editor-first2=Yoshifumi|publisher=Springer|editor-last3=Aktories|editor-first3=Klaus|series=Current Topics in Microbiology and Immunology|volume=379|isbn=978-3-642-55404-9|doi=10.1007/82_2013_361|pages=1–16 |pmid=24368696 }}&lt;/ref&gt; [[Prva pandemija kolere|Prva moderna globalna pandemija]] pojavila se u delti [[Ganges]]a 1817. godine. [[Globalizacija]] koja se razvijala u devetnaestom stoljeću proširila ju je svijetom tokom sedam uzastopnih [[pandemija|pandemijskih]] godina. Kada je kolera stigla u [[London]], 1832. godine, njen prijenos nije bio dobro shvaćen, a mnogi su krivili [[teorija miazme|mijazmu]]. Ljekar, [[John Snow]] (1813–1858), bio je zagovornik kontaminacije vode kao uzroka njenog širenja – poznato je okončavajući epidemiju uklanjanjem ručke javne pumpe za vodu u centru Londona. Međutim, njegova teorija je prihvaćena tek godinama nakon njegove smrti, otkrićem bakterije ''Vibrio cholerae''.&lt;ref name=&quot;:22&quot;&gt;{{cite book|last1=Heggelund|first1=Julie E.|chapter=Chapter 7 - ''Vibrio cholerae'' and ''Escherichia coli'' heat-labile enterotoxins and beyond |date=2015-01-01|title=The Comprehensive Sourcebook of Bacterial Protein Toxins|pages=195–229|editor-last=Alouf |editor-first=Joseph |doi=10.1016/B978-0-12-800188-2.00007-0|location=Boston|publisher=Academic Press|isbn=978-0-12-800188-2 |last2=Bjørnestad |first2=Victoria A. |last3=Krengel |first3=Ute |edition=Fourth |editor2-last=Ladant |editor2-first=Daniel |editor3-last=Popoff |editor3-first=Michel R.}}&lt;/ref&gt;

=== Otkriće i izolacija ===
Otkriće toksina kolere se široko pripisuje [[Robert Koch|Robertu Kochu]], ljekaru i mikrobiologu. Koch je 1886. godine postavio hipotezu da ''[[Vibrio cholerae]]'' proizvodi supstancu koja uzrokuje simptome [[kolera|kolere]].&lt;ref name=&quot;:32&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Bharati |first1=Kaushik |last2=Ganguly |first2=Nirmal K. |date=2011 |title=Cholera toxin: a paradigm of a multifunctional protein |journal=The Indian Journal of Medical Research |volume=133 |issue=2 |pages=179–187 |issn=0971-5916 |pmc=3089049 |pmid=21415492}}&lt;/ref&gt; Međutim, izolaciju bakterije već je 30 godina ranije proveo italijanski anatom [[Filippo Pacini|Fillippo Pacini]], koji je potom objavio svoj rad na svom maternjem jeziku.&lt;ref name=&quot;:22&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Nair |first1=G. Balakrish |last2=Takeda |first2=Yoshifumi |date=2011 |title=Dr Sambhu Nath De: unsung hero |journal=The Indian Journal of Medical Research |volume=133 |issue=2 |page=127 |issn=0971-5916 |pmc=3089041 |pmid=21415484}}&lt;/ref&gt;

Godine 1951, [[Sambhu Nath De]] je potvrdio Kochovu hipotezu kroz Deovo istraživanje koje je uključivalo ubrizgavanje toplotom ubijene ''V. cholerae'' u kuniće. Iz ovog eksperimenta je utvrdio da se [[lipopolisaharid|endotoksin]] oslobađa kako se bakterija raspada i da je taj endotoksin odgovoran za simptome bolesti.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=De |first1=S. N. |last2=Sarkar |first2=J. K. |last3=Tribedi |first3=B. P. |date=1951 |title=An experimental study of the action of cholera toxin |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/path.1700630417 |journal=The Journal of Pathology and Bacteriology |language=en |volume=63 |issue=4 |pages=707–717 |doi=10.1002/path.1700630417 |pmid=14898376 |issn=1555-2039|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt; Zatim je 1959. godine De izveo sljedeći eksperiment, ubrizgavajući filtrat kulture &quot;V. cholerae&quot; bez bakterija u [[tanko crijevo]] kunića i time dokazujući postojanje toksina kolere nakupljanjem tekućine.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=De |first=S. N. |date=1959-05-30 |title=Enterotoxicity of bacteria-free culture-filtrate of ''Vibrio cholerae''|journal=Nature |volume=183 |issue=4674 |pages=1533–1534 |doi=10.1038/1831533a0 |issn=0028-0836 |pmid=13666809|bibcode=1959Natur.183.1533D }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Dutta |first1=N. K. |last2=Panse |first2=M. V. |last3=Kulkarni |first3=D. R. |date=1959 |title=Role of cholera a toxin in experimental cholera |journal=Journal of Bacteriology |volume=78 |issue=4 |pages=594–595 |doi=10.1128/jb.78.4.594-595.1959 |issn=0021-9193 |pmc=290591 |pmid=13818912}}&lt;/ref&gt;

=== Pročišćavanje i mehanizam ===
U sljedećoj deceniji, istraživački tim Richarda Finkelsteina uspješno je izolovao i pročistio toksin kolere (CT). Ovo istraživanje je identifikovalo holotoksin (AB&lt;sub&gt;5&lt;/sub&gt;) kao primarni aktivni agens, dok B&lt;sub&gt;5&lt;/sub&gt; oligomer nije imao unutrašnju toksičnost, ali je igrao ključnu ulogu u izazivanju simptoma kolere. Naknadne biohemijske metode potvrdile su složenu strukturu podjedinica toksina, što je dovelo do našeg trenutnog sveobuhvatnog razumijevanja njegovih mehanizama.&lt;ref name=&quot;:32&quot;/&gt;

Još jedna značajna prekretnica dogodila se 1973. godine kada su King i van Heyningen identifikovali gangliozid [[GM1|GM1]] kao CT receptor. Njihovi eksperimenti su otkrili da GM1 blokira sposobnost [[toksin]]a da poboljša propusnost kapilara u koži kunića, sprječavajući nakupljanje tečnosti u ligiranim crijevnim petljama kunića. Osim toga, otkrili su da receptor ometa njegov učinak na put [[adenilil-ciklaza|adenilil-ciklaze]] u crijevnom tkivu zamorca. Ovi nalazi bi pomogli u budućim istraživanjima medicinske primjene toksina, kroz sve detaljnije poznavanje njegovih funkcionalnih sposobnosti.&lt;ref name=&quot;:32&quot;/&gt;

=== Moderna relevantnost ===
Moderni sanitarni objekti su gotovo u potpunosti uklonili koleru iz industrijaliziranih zemalja, za razliku od ekonomski nerazvijenih regija gdje bolest godišnje odnosi preko 100.000 smrtnih slučajeva.&lt;ref name=&quot;:22&quot;/&gt; Bolest prvenstveno pogađa ljude koji žive u područjima s neadekvatnom [[WASH|sanitacijom vode]], [[rat|kontinuiranim sukobima]] i ograničenim [[pristup zdravstvenoj zaštiti|pristupom zdravstvenoj zaštiti]]. Istaknuti primjer je [[zemljotres na Haitiju 2010.]], koji je izazvao najgoru modernu epidemiju kolere nakon 10-mjesečnog perioda zakašnjenja.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Piarroux |first1=Renaud |last2=Moore |first2=Sandy |last3=Rebaudet |first3=Stanislas |date=2022-09-01 |title=Cholera in Haiti |journal=La Presse Médicale |series=History of modern pandemics |volume=51 |issue=3 |article-number=104136 |doi=10.1016/j.lpm.2022.104136 |pmid=35705115 |issn=0755-4982|doi-access=free }}&lt;/ref&gt;

Trenutno je zabilježeno preko 200 serotipova ''V. cholerae'', od kojih samo serotip O1 i O139 dovode do epidemijskih bolesti, dok se serotipovi koji uzrokuju sporadične epidemije nazivaju ne-O1/ne-O139 ''V. cholerae''. Serogrupa O1 ima dva različita biotipa, naime [[El Tor]] i klasični, i bila je uzrok svih sedam pandemija. O1 El Tor (soj 16961) je u velikoj mjeri zamijenio klasični biotip tokom početka sedme pandemije 1960-ih. Nadalje, serogrupa O139 pojavila se 1992. godine i ostaje rasprostranjena i danas.&lt;ref name=&quot;:22&quot;/&gt;

=== Klinički i utjecaj na javno zdravlje ===
Toksin kolere, glavni štetni faktor ''Vibrio cholerae'', uzrokuje [[Dijareja|vodenasti proljev]], koji postaje fatalan u roku od nekoliko sati ako se ne liječi. [[Svjetska zdravstvena organizacija]] prijavila je više od 730.000 slučajeva kolere i 5.100 smrtnih slučajeva u 33 zemlje od januara do novembra 2024.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Multi-country outbreak of cholera, External situation report #21 - 18 December 2024 |url=https://www.who.int/publications/m/item/multi-country-outbreak-of-cholera--external-situation-report--21---18-december-2024 |access-date=2025-04-11 |website=www.who.int |language=en}}&lt;/ref&gt; Povećana proizvodnja [[vakcina]] nije riješila problem stalne nestašice oralnih vakcina protiv kolere, što otežava programe preventivne [[vakcinacija|vakcinacije]]. Istraživanja pokazuju da endemske zemlje imaju 2,9 miliona slučajeva kolere, ali zvanični podaci vjerovatno potcjenjuju stvarni broj slučajeva.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Ali |first1=Mohammad |last2=Nelson |first2=Allyson R. |last3=Lopez |first3=Anna Lena |last4=Sack |first4=David A. |date=2015 |title=Updated global burden of cholera in endemic countries |journal=PLOS Neglected Tropical Diseases |volume=9 |issue=6 |doi=10.1371/journal.pntd.0003832 |doi-access=free |issn=1935-2735 |pmc=4455997 |pmid=26043000}}&lt;/ref&gt; Brojevi pokazuju dvostruku ulogu toksina u tome što kolera predstavlja i kritično medicinsko stanje i značajnu zabrinutost za javno zdravlje.

== Struktura ==
[[Datoteka:Cholera toxin structure.jpg|alt=|thumb|'''3D struktura toksina kolere''':  '''Zelena regija''' na vrhu predstavlja enzimski aktivnu '''A podjedinicu (ctxA),''' dok '''višebojna''' '''regija''' koja formira prsten na dnu predstavlja '''pentamernu B podjedinicu (ctxB)''', odgovornu za vezivanje za ćeliju domaćina.]]
Toksin kolere je klasični '''[[AB5 toksin|AB&lt;sub&gt;5&lt;/sub&gt;-tip]] heksamerni protein''' sastavljen od jedne enzimski aktivne '''A podjedinice''' i pet identičnih '''B podjedinica''' koje se vežu za receptor. Ova struktura veoma podsjeća na '''[[Porodica termolabilnih enterotoksina|termolabilni enterotoksin]] (LT)''' koji proizvodi ''[[Escherichia coli]]'', a njegove značajne sličnosti u sekvenci i funkciji potvrđuju njegovo zajedničko članstvo u porodici toksina AB&lt;sub&gt;5&lt;/sub&gt;.&lt;ref name=&quot;:22&quot; /&gt;

'''Podjedinica''' (UniProt: [https://www.uniprot.org/uniprotkb/P01555/entry P01555])''' sadrži 240 aminokiselina i teži približno '''28 [[Dalton (jedinica)|kDa]]'''. Proteolitički se cijepa u dva različita domena. '''CTA1''' (~22 kDa), '''enzimski aktivni globulasti domen'''. I, '''CTA2''' (~5,5 kDa), '''dugačka [[alfa-heliks]]''' koja veže CTA1 za prsten B podjedinice.&lt;ref name=&quot;:22&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:32&quot;/&gt;

Ovi domeni povezani su putem '''[[disulfid]]ne veze između Cys187 i Cys199'''. '''CTA1''' domen katalizira '''[[ADP-ribozilacija| ADP-ribozilaciju]] Arg201''' na [[Gs alfa podjedinica|Gsα podjedinici]] heterotrimernih [[G-protein]]a. Ovo zaključava '''[[adenil-ciklaza|adenilil-ciklazu]]''' u aktivnom stanju, podižući nivoe '''[[ciklični adenozin-monofosfat|cAMP]] ''' i pokrećući karakterističnu sekreciju tečnosti koja se vidi kod kolere. '''Katalitski ostatak''' unutar CTA1 je '''[[Glutaminska kiselina|Glu112]]''', smješten u klinastom naboru sastavljenom od dva [[Beta-list|β-lista]] i nekoliko heliksa.&lt;ref name=&quot;:5&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:32&quot;/&gt;
'''CTA2''' domen prolazi kroz centralnu poru pentamera B podjedinice i završava u '''[[KDEL (aminokiselinska sekvenca)|KDEL sekvenci]]''' (Lys-Asp-Glu-Leu), što olakšava '''[[endoplazmatski retikulum]] (ER)''' zadržavanje tokom '''[[retrogradni transport|retrogradnog transporta]]''', iako nije strogo neophodno za transport. Da bi se CTA1 translocirao u [[citosol]] i postao aktivan, '''[[disulfidna veza]] mora biti reducirana''' u ER. CTA1 zatim prolazi kroz '''djelimično rasklapanje''' i preuzima '''ER-povezanu degradaciju (ERAD)''' put za izvoz u citosol. Njegov '''nizak sadržaj lizina''' pomaže mu da izbjegne [[ubikvitinizacija|ubikvitinizaciju]] i degradaciju, omogućavajući mu da se ponovo savije i ispolji toksičnost.&lt;ref name=&quot;:02&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:32&quot;/&gt; Svaka '''B podjedinica (UniProt: [https://www.uniprot.org/uniprotkb/P01556/entry P01556])''' sastoji se od 103 aminokiseline i teži približno '''11 kDa''' nakon cijepanja [[signalni peptid|signalnog peptida]]. Pet B podjedinica formira '''pentamerni prsten u obliku krofne''' koji se specifično veže za '''GM1 gangliozidne receptore''' na površini crijevnih [[epitel]]nih ćelija. Vezivanje je poboljšano '''[[kooperativnost| kooperativnošću]] među podjedinicama''', što olakšava '''[[endocitoza|endocitozu]]''' i naknadni '''retrogradni transport''' kroz [[Golgijev aparat]] i ER.&lt;ref name=&quot;:5&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:22&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:32&quot; /&gt;

'''Trodimenzijska struktura''' holotoksina određena je 1995. godine od strane '''Zhanga i saradnika''' koristeći '''[[rendgenska kristalografija|rendgensku kristalografiju]] pri rezoluciji od 2,5 Å''' ([[PDB]]: '''[https://www.rcsb.org/structure/1XTC 1XTC]''')&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Zhang |first1=Rong-Guang |last2=Scott |first2=David L. |last3=Westbrook |first3=Mary L. |last4=Nance |first4=Sharon |last5=Spangler |first5=Brenda D. |last6=Shipley |first6=Graham G. |last7=Westbrook |first7=Edwin M. |date=1995-08-25 |title=The Three-dimensional Crystal Structure of Cholera Toxin |journal=Journal of Molecular Biology |volume=251 |issue=4 |pages=563–573 |doi=10.1006/jmbi.1995.0456 |pmid=7658473 |issn=0022-2836|doi-access=free }}&lt;/ref&gt; The '''Hol group''' determined it again at a '''1.9 Å resolution''', yielding a much improved geometry compared to the first structure determination.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=O'Neal |first1=Claire J. |last2=Amaya |first2=Edward I. |last3=Jobling |first3=Michael G. |last4=Holmes |first4=Randall K. |last5=Hol |first5=Wim G. J. |date=2004-04-01 |title=Crystal Structures of an Intrinsically Active Cholera Toxin Mutant Yield Insight into the Toxin Activation Mechanism |url=https://pubs.acs.org/doi/10.1021/bi0360152 |journal=Biochemistry |volume=43 |issue=13 |pages=3772–3782 |doi=10.1021/bi0360152 |pmid=15049684 |issn=0006-2960|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt;

==Patogeneza==
[[slika:CholeraToxin.png|thumb|Mehanizam djelovanja kolerinog toksina]]
Kolerni toksin (CT) inicira svoje toksične efekte vezivanjem za [[GM1 gangliozid]]ne receptore na površini [[crijevo|crijevnih epitelnih ćelija]] putem svog pentamera, podjedinice B. Ako GM1 nije prisutan ili je rijedak, CT može stupiti u interakciju s alternativnim fukoziliranim glikokonjugatima, kao što su [[Sialil-Lewis X|Lewis X]] i Lewis Y [[Lewisov sistem antigena|antigeni]], proširujući svoj kapacitet vezivanja za domaćina.&lt;ref name=&quot;:32&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Wands AM, Fujita A, McCombs JE, Cervin J, Dedic B, Rodriguez AC, Nischan N, Bond MR, Mettlen M, Trudgian DC, Lemoff A, Quiding-Järbrink M, Gustavsson B, Steentoft C, Clausen H, Mirzaei H, Teneberg S, Yrlid U, Kohler JJ |date=October 2015 |title=Fucosylation and protein glycosylation create functional receptors for cholera toxin |journal=eLife |volume=4 |article-number=e09545 |doi=10.7554/eLife.09545 |pmc=4686427 |pmid=26512888 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Cervin J, Wands AM, Casselbrant A, Wu H, Krishnamurthy S, Cvjetkovic A, Estelius J, Dedic B, Sethi A, Wallom KL, Riise R, Bäckström M, Wallenius V, Platt FM, Lebens M, Teneberg S, Fändriks L, Kohler JJ, Yrlid U |date=February 2018 |title=GM1 ganglioside-independent intoxication by Cholera toxin |journal=PLOS Pathogens |volume=14 |issue=2 |article-number=e1006862 |doi=10.1371/journal.ppat.1006862 |pmc=5825173 |pmid=29432456 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Wands AM, Cervin J, Huang H, Zhang Y, Youn G, Brautigam CA, Matson Dzebo M, Björklund P, Wallenius V, Bright DK, Bennett CS, Wittung-Stafshede P, Sampson NS, Yrlid U, Kohler JJ |date=May 2018 |title=Fucosylated Molecules Competitively Interfere with Cholera Toxin Binding to Host Cells |journal=ACS Infectious Diseases |volume=4 |issue=5 |pages=758–770 |doi=10.1021/acsinfecdis.7b00085 |pmc=5948155 |pmid=29411974}}&lt;/ref&gt;

Nakon što se veže, cijeli holotoksin se endocitozira i podliježe retrogradnom transportu kroz [[Golgijev aparat]] do [[endoplazmatski retikulum| endoplazmatskog retikuluma]] (ER). U ER-u, A podjedinica (CTXA) se cijepa proteazama na CTA1 i CTA2, koji ostaju povezani disulfidnom vezom između Cys187 i Cys199. ER-rezidentna oksidoreduktaza [[Protein disulfid-izomeraza|protein disulfid izomeraza]] (PDI), uz pomoć [[ERO1L|Ero1]], reducira ovu vezu, oslobađajući katalitski aktivni CTA1 domen.&lt;ref name=&quot;:32&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Tsai B, Rapoport TA |date=October 2002 |title=Unfolded cholera toxin is transferred to the ER membrane and released from protein disulfide isomerase upon oxidation by Ero1 |journal=The Journal of Cell Biology |volume=159 |issue=2 |pages=207–216 |doi=10.1083/jcb.200207120 |pmc=2173060 |pmid=12403808 |s2cid=3111310}}&lt;/ref&gt;

CTA1 se djelomično rasklapa i koristi put degradacije povezan s ER-om (ERAD) za translokaciju u citosol putem [[Sec61]] translokona. Za razliku od tipičnih ERAD supstrata, CTA1 izbjegava [[ubikvitinizacija|ubikvitinizaciju]] zbog niskog sadržaja [[lizin]]a, što mu omogućava ponovno [[savijanje proteina|savijanje]] u [[citosol]]u umjesto da ga [[proteasom]] razgradi.&lt;ref name=&quot;:12&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Worthington |first1=Zoë E. V. |last2=Carbonetti |first2=Nicholas H. |date=2007 |title=Evading the proteasome: absence of lysine residues contributes to pertussis toxin activity by evasion of proteasome degradation |journal=Infection and Immunity |volume=75 |issue=6 |pages=2946–2953 |doi=10.1128/IAI.02011-06 |issn=0019-9567 |pmc=1932868 |pmid=17420233}}&lt;/ref&gt;

CTA1 se veže za ARF6-[[GTP]] ([[ARF6|ADP-ribozilacijski faktor 6]]) u citosolu, što inducira [[konformacijska promjena| konformacijsku promjenu]] koja otkriva njegovo [[aktivno mjesto]]. CTA1 zatim katalizira [[ADP]]-ribozilaciju Arg201 na Gαs podjedinici heterotrimernih [[G-protein]]a, koristeći NAD&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; kao supstrat. Ova [[posttranslacijska modifikacija]] inhibira hidrolizu GTP-a, zaključavajući Gsα u njegovom aktivnom GTP-vezanom stanju i kontinuirano stimulirajući [[adenilil-ciklaza|adenilil-ciklazu]].&lt;ref name=&quot;O'Neal_20052&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=O'Neal CJ, Jobling MG, Holmes RK, Hol WG |date=August 2005 |title=Structural basis for the activation of cholera toxin by human ARF6-GTP |journal=Science |volume=309 |issue=5737 |pages=1093–1096 |bibcode=2005Sci...309.1093O |doi=10.1126/science.1113398 |pmid=16099990 |s2cid=8669389}}&lt;/ref&gt;

Ovo dramatično povećava nivoe unutarćelijskogg 3',5'-cikličnog AMP-a ([[Ciklični adenozin-monofosfat|cAMP]]), aktivirajući protein kinazu A ([[Protein-kinaza A|PKA]]). PKA fosforilira i aktivira hloridne kanale [[regulator transmembranske provodljivosti cistaste fibroze|CFTR]], promovirajući lučenje Cl&lt;sup&gt;-&lt;/sup&gt;, HCO&lt;sub&gt;3&lt;/sup&gt;&lt;sup&gt;-&lt;/sup&gt;, Na&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; i vode u crijevni lumen. Osim toga, inhibira se unos Na&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; i vode od strane enterocita, što rezultira karakterističnom obilnom vodenastom [[dijareja|dijarejom]] (do 1–2 litra na sat), doprinoseći teškoj dehidraciji i [[elektrolit]]nom disbalansu kod pacijenata sa kolerom.&lt;ref name=&quot;:32&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Sanchez |first1=Joaquin |last2=Holmgren |first2=Jan |date=2011 |title=Cholera toxin - a foe &amp; a friend |journal=The Indian Journal of Medical Research |volume=133 |issue=2 |pages=153–163 |issn=0971-5916 |pmc=3089046 |pmid=21415489}}&lt;/ref&gt;
Sličan mehanizam je uočen kod [[pertussis toksin]] akoji proizvodi ''[[Bordetella pertussis]]'', još jedan član AB&lt;sub&gt;5&lt;/sub&gt; porodice. Međutim, umjesto da cilja Gsα, pertussis toksin ADP-ribozilira Giα podjedinicu, sprječavajući je da inhibira adenilil-ciklazu. To, zauzvrat, dovodi do povećanja nivoa [[cAMP]]-a putem različitog, ali povezanog mehanizma..&lt;ref name=&quot;:12&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite book |title=Medical physiology: a cellular and molecular approach |vauthors=Boron WF, Boulpaep EL |date=2009 |publisher=Saunders/Elsevier |edition=2nd |location=Philadelphia, Pennsylvania}}&lt;/ref&gt;

==Porijeklo==
Gen toksina kolere (''''''ctxAB''')'' je uveden u ''V. cholerae'' putem [[horizontalni transfer gena| horizontalnog transfera gena]] putem virusa poznatog kao [[CTXφ bakteriofag]]. [[Virulencija|Virulentni]] Sojevi ''V. cholerae'' ([[serogrupa]] O1 i O139) sadrže integrirane gene iz ovog [[CTXφ bakteriofag|bakteriofaga]], uključujući ''ctxAB'' i druge gene faga.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Davis BM, Waldor MK | title = Filamentous phages linked to virulence of Vibrio cholerae | journal = Current Opinion in Microbiology | volume = 6 | issue = 1 | pages = 35–42 | date = February 2003 | pmid = 12615217 | doi = 10.1016/S1369-5274(02)00005-X }}&lt;/ref&gt; Nadalje, integrirani CTXφ genom dijeli gene sa svojim [[satelitskim (biologija)|'''satelitskim''']] '''fagom''', '''RS1''', uključujući:

* '''Replikacija''' (RstA),
* '''Integracija''' (RstB)
* '''Regulacija''': sprječavanje represije replikacije CTXφ (RstC), regulacija ekspresije gena (RstR),
* '''Pakovanje i sekrecija faga''' '''geni''' (Psh, Cep, OrfU, Ace i Zot), koji dijele strukturnu homologiju sa [[Ff fagima|Ff filamentoznim kolifagom]].&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;

Ovi geni omogućavaju replikaciju i sekreciju bakteriofaga CTXφ bez potrebe za ekscizijom profaga iz originalne bakterije domaćina. Kao rezultat toga, fag može horizontalno prenijeti gen koji kodira CTX na druge osjetljive ćelije zajedno s ostatkom genoma faga.&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;

==Primjena== 
B podjedinica toksina kolere (CTB) je relativno netoksična, što je čini vrijednim alatom u '''[[citologija|ćelijskoj]]''' i '''[[molekularna biologija|molekulskoj biologiji]]'''. Često se koristi kao '''neuronski traser''' zbog svoje sposobnosti vezivanja GM1 gangliozida na ćelijske membrane, što omogućava vizualizaciju '''neuronskih puteva'''.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Haigh |first1=Jessica L. |last2=Williamson |first2=Daniel J. |last3=Poole |first3=Emma |last4=Guo |first4=Yuan |last5=Zhou |first5=Dejian |last6=Webb |first6=Michael E. |last7=Deuchars |first7=Susan A. |last8=Deuchars |first8=Jim |last9=Turnbull |first9=W. Bruce |date=2020-06-04 |title=A versatile cholera toxin conjugate for neuronal targeting and tracing |journal=Chemical Communications |language=en |volume=56 |issue=45 |pages=6098–6101 |doi=10.1039/D0CC01085E |pmid=32355935 |issn=1364-548X|doi-access=free }}&lt;/ref&gt;

Pored toga, u '''istraživanju nervnih [[matične ćelije|matičnih ćelija]]''', uočeno je da CTB utiče na lokalizaciju '''[[transkripcijski faktor|transkripcijskog faktora]]''' '''[[HES3|Hes3]].'''&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Androutsellis-Theotokis |first1=Andreas |last2=Walbridge |first2=Stuart |last3=Park |first3=Deric M. |last4=Lonser |first4=Russell R. |last5=McKay |first5=Ronald D. G. |date=2010-05-26 |title=Cholera toxin regulates a signaling pathway critical for the expansion of neural stem cell cultures from the fetal and adult rodent brains |journal=PLOS ONE |volume=5 |issue=5 |article-number=e10841 |doi=10.1371/journal.pone.0010841 |doi-access=free |issn=1932-6203 |pmc=2877108 |pmid=20520777|bibcode=2010PLoSO...510841A }}&lt;/ref&gt;

===Vakcina===
Trenutno su dostupne dvije vakcine protiv kolere: '''Dukoral''' i '''Shanchol'''. Obje vakcine koriste cijele ubijene ''[[Vibrio cholerae|V. cholerae]]''' ćelije, međutim, Dukoral također sadrži '''rekombinantni kolerin toksin β (rCTB)'''. Neke studije sugeriraju da uključivanje rCTB-a može poboljšati efikasnost vakcine kod male djece (2-10) i produžiti trajanje zaštite. Međutim, za razliku od Shanchola, uključivanje rCTB-a u vakcine povećava troškove proizvodnje i zahtijeva stroge uslove skladištenja kako bi se spriječila degradacija.&lt;ref name=&quot;:12&quot; /&gt;

===Adjuvant vakcine===
Druga primjena CTB podjedinice može biti kao '''mukozna vakcina [[Imunološki adjuvant|adjuvant]]''' za druge vakcine. Pokazalo se da spajanje CTB-a i antigena poboljšava odgovor vakcine. Istraživanja na '''velikim životinjskim modelima''' podržavaju njegov potencijal za poboljšanje vakcina protiv '''bakterijskih infekcija''', '''virusnih infekcija''', '''alergija''' i '''[[dijabetesa]]'''. Ovo bi moglo omogućiti upotrebu CTB-a kao adjuvansa za vakcinaciju protiv mnogih vrsta bolesti. Posebno je pokazano da CTB inducira [[mukozna imunologija|mukozni]] [[humoralni imuni sistem|humoralni imuni]] odgovore, što ga čini obećavajućim kandidatom za vakcine usmjerene na '''mukozne patogene''' kao što je '''[[HIV]].&lt;ref name=&quot;:12&quot; /&gt;'''

=== Istraživanje biologije membrane ===

==== Struktura membrane i nanodomeni ====
Pokazano je da se B podjedinica toksina kolere preferencijalno veže za GM1 gangliozide koji se nalaze u '''[[lipidni splav|lipidnim splavovima]]'''. Grupiranjem GM1, CTB pomaže istraživačima da prouče kako se membrane organizuju u '''nanodomene''', dobijajući sve veći uvid u '''[[ćelijska signalizacija|ćelijsku signalizaciju]]''' i '''unutarćelijski ćelijski promet'''. Lipidne splavove je inače teško proučavati jer se razlikuju po veličini i životnom vijeku, a također su dio izuzetno dinamične komponente ćelija. Koristeći CTB kao marker, možemo bolje razumjeti svojstva i funkcije splavova i srodnih membranskih nanodomena. '''[[fluorescencija|Fluorescentna oznaka]]''' na CTB ili '''[[antitijelo]]-ciljane''' CTB komplekse da služe kao efikasni markeri za ovu svrhu.&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Kenworthy |first1=Anne K. |last2=Schmieder |first2=Stefanie S. |last3=Raghunathan |first3=Krishnan |last4=Tiwari |first4=Ajit |last5=Wang |first5=Ting |last6=Kelly |first6=Christopher V. |last7=Lencer |first7=Wayne I. |date=2021-08-03 |title=Cholera Toxin as a Probe for Membrane Biology |journal=Toxins |language=en |volume=13 |issue=8 |page=543 |doi=10.3390/toxins13080543 |doi-access=free |issn=2072-6651 |pmc=8402489 |pmid=34437414}}&lt;/ref&gt;

Osim toga, toksin kolere ima sposobnost generiranja i detekcije okolne '''zakrivljenosti membrane'''. Stoga se koristi kao važan alat i model u razumijevanju kako proteini pod utjecajem '''morfologije membrane''' utiču na nju.&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt;

====Endocitoza====
Toksin kolere ulazi u ćelije putem više '''[[endocitoza|endocitnih puteva]]''', uključujući:

* '''Zavisne od [[klatrin]]a''' (npr. jamice obložene [[klatrin]]om)
* '''Nezavisne od klatrina''' (npr. [[kaveole]], [[nosioci nezavisni od klatrina]] (CLIC), endocitne odjeljke obogaćene [[glikozilfosfatidilinozitol|GPI]] ([[GEEC]]), [[ARF6]]-posredovane i [[Brza endofilinom posredovana endocitoza|Brza endofilinom posredovana endocitoza]] (FEME)).

Iako tačan mehanizam kako toksin kolere pokreće ove endocitne puteve nije u potpunosti shvaćen, toksin služi kao važan alat za istraživanje ovih mehanizama. Proučavanje ovih puteva pomaže istraživačima da shvate kako patogeni i lijekovi ulaze u ćelije.&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt;

====Retrogradni transport====
Jedna od najvažnijih primjena CTB-a je proučavanje '''retrogradnog transporta'''. U početku se B-podjedinica veže za GM1 na '''[[plazmamembrana|plazmatskoj membrani]]
Kroz '''vezikulski transport''', GM1 nosi toksin retrogradno kroz '''sekretorni put''', u trans-Golgijevu mrežu (TGN) i [[endoplazmatski retikulum|endoplazmatski retikulum (ER)]]. Kada toksin stigne u ER, dio A-podjedinice se oslobađa iz B-podjedinice, što mu omogućava '''retro-translokaciju''' u '''citosol''' gdje inicira patogene efekte. Efikasan ulazak toksina u ćeliju omogućava praćenje fluorescentno označenih CTB i GM1 u realnom vremenu, pružajući uvid u '''intracelularni transport''' i '''sortiranje proteina''' i '''sortiranje lipida''' u [[Endocitoza|endocitotskom putu]]. Povećano razumijevanje ovih puteva može pomoći u dizajniranju ciljanih '''sistema za isporuku lijekova''' kao dijela kliničke primjene..&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Wernick |first1=Naomi L. B. |last2=Chinnapen |first2=Daniel J.-F. |last3=Cho |first3=Jin Ah |last4=Lencer |first4=Wayne I. |date=2010-03-05 |title=Cholera Toxin: An Intracellular Journey into the Cytosol by Way of the Endoplasmic Reticulum |journal=Toxins |language=en |volume=2 |issue=3 |pages=310–325 |doi=10.3390/toxins2030310 |doi-access=free |issn=2072-6651 |pmc=3153193 |pmid=22069586}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[AB5 toksin|AB5 toksin]]
* [[Enterotoksin]]
* [[Porodica termolabilnih enterotoksina|Termolabilni enterotoksin]]
* [[GM1]]
* [[ADP-ribozilacija]]
* [[Adenilil-ciklaza]]
* [[Ciklični adenozin-monofosfat]]
* [[Protein kinaza A]]
* [[CFTR]]
* [[G-protein]]
* [[Pertussis toksin]]
* [[Endocitoza]]
* [[Aksonalni transport|Retrogradni transport]]
* [[Protein disulfid-izomeraza|Protein disulfid izomeraza]]
* [[Kolera]]
* ''[[Vibrio cholerae]]''
* [[Toksoid|Toksoidna vakcina]]
* [[Imunski adjuvant]]
* [[Lipidni splav]]
* [[John Snow|John Snow (Doktor)]]
* [[Svjetska zdravstvena organizacija|SZO]]

== Reference ==
{{Reflist}}

== Vanjski linkovi ==
* De, Sambhu Nath. [https://www.nature.com/articles/1831533a0 Enterotoxicity of bacteria-free culture filtrate of Vibrio cholerae]. Nature. 30 May 1959. 183:1533–4.
* {{cite web |title=Cholera toxin | vauthors = McDowall J |date=Sep 2005 |series=Protein of the Month (POTM) |publisher=Protein Data Bank in Europe (PDBe) |url=http://www.ebi.ac.uk/interpro/potm/2005_9/Page1.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20190427110854/http://www.ebi.ac.uk/interpro/potm/2005_9/Page1.htm |archive-date=April 27, 2019}}
* {{cite journal |title=Cholera Toxin |date=Sep 2005 |series=Molecule of the Month (MOTM) | vauthors = Goodsell D |journal=RCSB Protein Data Bank |publisher=Protein Data Bank (PDB) |doi=10.2210/rcsb_pdb/mom_2005_9 |url=https://pdb101.rcsb.org/motm/69 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20111025124746/http://www.pdb.org/pdb/101/motm.do?momID=69 |archive-date=October 25, 2011|url-access=subscription }}
* {{MeSH name|Cholera+Toxin}}
* {{PDBe-KB2|P01555|Podjedinica A kolerinog enterotoksina}}
* {{PDBe-KB2|P01556|Podjedinica B kolerinog enterotoksina}}

{{Glikoziltransferaze}}
{{Toksini}}

[[Kategorija: Bakterijski proteini]]
[[Kategorija:Toksini]]</text>
      <sha1>pqef19bk7aez8gignsgubksehg9r070</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3820502</id>
      <parentid>3820501</parentid>
      <timestamp>2026-03-28T11:18:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Exsiler</username>
        <id>178345</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Klinički i utjecaj na javno zdravlje */</comment>
      <origin>3820502</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31834" sha1="ixl1eallp97ej1egkoshxgcrr8yywvj" xml:space="preserve">{{Infokutija protein
| Ime = Podjedinica A toksina kolere
| Opis_slike = 3D struktura toksina kolere. CTA je prikazan zelenom bojom, dok je CTB višebojan.
| Symbol     = ctxA
| EntrezGene = 944742
|Slika=Cholera feces.jpg
| UniProt    = P01555
| PDB        = 1S5B
| ECnumber   = 2.4.2.36
| CAS_number = 9012-63-9
| Wikidata   = Q189245
| RefSeq     = WP_001889387.1
}}
{{Infokutija protein
| Ime = Podjedinica B toksina kolere
| slika      = 1chq.jpg
| opis_slike    = 3D struktura podjedinice B toksina kolere (pogled odozgo sa uklonjenom podjedinicom CTA)
| Symbol     = ctxB
| EntrezGene = 944741
| UniProt    = P01556
| PDB        = 1CHP
| ECnumber   = 2.4.2.36
| CAS_number = 9012-63-9
| Wikidata   = Q189245
| RefSeq     = WP_000987577.1
}}
'''Kolera-toksin''' (također poznat kao [[kolerin toksin]] i [[koleragen]], '''[[CTX]], CTx''' i '''CT''') je snažan enterotoksin koji proizvodi [fbakterija]] ''[[Vibrio cholerae]]'', a uzrokuje tešku vodenastu dijareju i dehidraciju koji definiraju infekcije kolerom. Toksin je član porodice enterotoksina labilnih na toplinu i postoji kao multimerni toksin AB5 s jednom [[enzim]]ski aktivnom A podjedinicom i pet B podjedinica koje se vežu za receptore, a koje olakšavaju ulazak u ćeliju domaćina.&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Serrano |first1=Albert |last2=Guyette |first2=Jessica L. |last3=Heim |first3=Joel B. |last4=Taylor |first4=Michael |last5=Cherubin |first5=Patrick |last6=Krengel |first6=Ute |last7=Teter |first7=Ken |last8=Tatulian |first8=Suren A. |date=2022-01-07 |title=Holotoxin disassembly by protein disulfide isomerase is less efficient for Escherichia coli heat-labile enterotoxin than cholera toxin |journal=Scientific Reports |language=en |volume=12 |issue=1 |page=34 |doi=10.1038/s41598-021-03939-9 |pmid=34997016 |pmc=8741891 |bibcode=2022NatSR..12...34S |issn=2045-2322}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:02&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Safa |first1=Ashrafus |last2=Jime |first2=Jinath Sultana |last3=Shahel |first3=Farishta |date=2020 |title=Cholera toxin phage: structural and functional diversity between Vibrio cholerae biotypes |journal=AIMS Microbiology |volume=6 |issue=2 |pages=144–151 |doi=10.3934/microbiol.2020009 |issn=2471-1888 |pmc=7326730 |pmid=32617446}}&lt;/ref&gt;

==Historija==
{{glavni|Historija kolere}}
''[[Vibrio cholerae]]'' koji proizvode toksin kolere su uzročni [[patogen]]i agens drevne bolesti [[kolera]], prvobitno pronađene u Aziji i Evropi.&lt;ref&gt;{{cite book|last1=Siddique|first1=A.K.|last2=Cash|first2=Richard|chapter=Cholera Outbreaks in the Classical Biotype Era|title=Cholera Outbreaks|year=2014|editor-last1=Nair|editor-first1=G. Balakrish|editor-last2=Takeda|editor-first2=Yoshifumi|publisher=Springer|editor-last3=Aktories|editor-first3=Klaus|series=Current Topics in Microbiology and Immunology|volume=379|isbn=978-3-642-55404-9|doi=10.1007/82_2013_361|pages=1–16 |pmid=24368696 }}&lt;/ref&gt; [[Prva pandemija kolere|Prva moderna globalna pandemija]] pojavila se u delti [[Ganges]]a 1817. godine. [[Globalizacija]] koja se razvijala u devetnaestom stoljeću proširila ju je svijetom tokom sedam uzastopnih [[pandemija|pandemijskih]] godina. Kada je kolera stigla u [[London]], 1832. godine, njen prijenos nije bio dobro shvaćen, a mnogi su krivili [[teorija miazme|mijazmu]]. Ljekar, [[John Snow]] (1813–1858), bio je zagovornik kontaminacije vode kao uzroka njenog širenja – poznato je okončavajući epidemiju uklanjanjem ručke javne pumpe za vodu u centru Londona. Međutim, njegova teorija je prihvaćena tek godinama nakon njegove smrti, otkrićem bakterije ''Vibrio cholerae''.&lt;ref name=&quot;:22&quot;&gt;{{cite book|last1=Heggelund|first1=Julie E.|chapter=Chapter 7 - ''Vibrio cholerae'' and ''Escherichia coli'' heat-labile enterotoxins and beyond |date=2015-01-01|title=The Comprehensive Sourcebook of Bacterial Protein Toxins|pages=195–229|editor-last=Alouf |editor-first=Joseph |doi=10.1016/B978-0-12-800188-2.00007-0|location=Boston|publisher=Academic Press|isbn=978-0-12-800188-2 |last2=Bjørnestad |first2=Victoria A. |last3=Krengel |first3=Ute |edition=Fourth |editor2-last=Ladant |editor2-first=Daniel |editor3-last=Popoff |editor3-first=Michel R.}}&lt;/ref&gt;

=== Otkriće i izolacija ===
Otkriće toksina kolere se široko pripisuje [[Robert Koch|Robertu Kochu]], ljekaru i mikrobiologu. Koch je 1886. godine postavio hipotezu da ''[[Vibrio cholerae]]'' proizvodi supstancu koja uzrokuje simptome [[kolera|kolere]].&lt;ref name=&quot;:32&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Bharati |first1=Kaushik |last2=Ganguly |first2=Nirmal K. |date=2011 |title=Cholera toxin: a paradigm of a multifunctional protein |journal=The Indian Journal of Medical Research |volume=133 |issue=2 |pages=179–187 |issn=0971-5916 |pmc=3089049 |pmid=21415492}}&lt;/ref&gt; Međutim, izolaciju bakterije već je 30 godina ranije proveo italijanski anatom [[Filippo Pacini|Fillippo Pacini]], koji je potom objavio svoj rad na svom maternjem jeziku.&lt;ref name=&quot;:22&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Nair |first1=G. Balakrish |last2=Takeda |first2=Yoshifumi |date=2011 |title=Dr Sambhu Nath De: unsung hero |journal=The Indian Journal of Medical Research |volume=133 |issue=2 |page=127 |issn=0971-5916 |pmc=3089041 |pmid=21415484}}&lt;/ref&gt;

Godine 1951, [[Sambhu Nath De]] je potvrdio Kochovu hipotezu kroz Deovo istraživanje koje je uključivalo ubrizgavanje toplotom ubijene ''V. cholerae'' u kuniće. Iz ovog eksperimenta je utvrdio da se [[lipopolisaharid|endotoksin]] oslobađa kako se bakterija raspada i da je taj endotoksin odgovoran za simptome bolesti.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=De |first1=S. N. |last2=Sarkar |first2=J. K. |last3=Tribedi |first3=B. P. |date=1951 |title=An experimental study of the action of cholera toxin |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/path.1700630417 |journal=The Journal of Pathology and Bacteriology |language=en |volume=63 |issue=4 |pages=707–717 |doi=10.1002/path.1700630417 |pmid=14898376 |issn=1555-2039|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt; Zatim je 1959. godine De izveo sljedeći eksperiment, ubrizgavajući filtrat kulture &quot;V. cholerae&quot; bez bakterija u [[tanko crijevo]] kunića i time dokazujući postojanje toksina kolere nakupljanjem tekućine.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=De |first=S. N. |date=1959-05-30 |title=Enterotoxicity of bacteria-free culture-filtrate of ''Vibrio cholerae''|journal=Nature |volume=183 |issue=4674 |pages=1533–1534 |doi=10.1038/1831533a0 |issn=0028-0836 |pmid=13666809|bibcode=1959Natur.183.1533D }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Dutta |first1=N. K. |last2=Panse |first2=M. V. |last3=Kulkarni |first3=D. R. |date=1959 |title=Role of cholera a toxin in experimental cholera |journal=Journal of Bacteriology |volume=78 |issue=4 |pages=594–595 |doi=10.1128/jb.78.4.594-595.1959 |issn=0021-9193 |pmc=290591 |pmid=13818912}}&lt;/ref&gt;

=== Pročišćavanje i mehanizam ===
U sljedećoj deceniji, istraživački tim Richarda Finkelsteina uspješno je izolovao i pročistio toksin kolere (CT). Ovo istraživanje je identifikovalo holotoksin (AB&lt;sub&gt;5&lt;/sub&gt;) kao primarni aktivni agens, dok B&lt;sub&gt;5&lt;/sub&gt; oligomer nije imao unutrašnju toksičnost, ali je igrao ključnu ulogu u izazivanju simptoma kolere. Naknadne biohemijske metode potvrdile su složenu strukturu podjedinica toksina, što je dovelo do našeg trenutnog sveobuhvatnog razumijevanja njegovih mehanizama.&lt;ref name=&quot;:32&quot;/&gt;

Još jedna značajna prekretnica dogodila se 1973. godine kada su King i van Heyningen identifikovali gangliozid [[GM1|GM1]] kao CT receptor. Njihovi eksperimenti su otkrili da GM1 blokira sposobnost [[toksin]]a da poboljša propusnost kapilara u koži kunića, sprječavajući nakupljanje tečnosti u ligiranim crijevnim petljama kunića. Osim toga, otkrili su da receptor ometa njegov učinak na put [[adenilil-ciklaza|adenilil-ciklaze]] u crijevnom tkivu zamorca. Ovi nalazi bi pomogli u budućim istraživanjima medicinske primjene toksina, kroz sve detaljnije poznavanje njegovih funkcionalnih sposobnosti.&lt;ref name=&quot;:32&quot;/&gt;

=== Moderna relevantnost ===
Moderni sanitarni objekti su gotovo u potpunosti uklonili koleru iz industrijaliziranih zemalja, za razliku od ekonomski nerazvijenih regija gdje bolest godišnje odnosi preko 100.000 smrtnih slučajeva.&lt;ref name=&quot;:22&quot;/&gt; Bolest prvenstveno pogađa ljude koji žive u područjima s neadekvatnom [[WASH|sanitacijom vode]], [[rat|kontinuiranim sukobima]] i ograničenim [[pristup zdravstvenoj zaštiti|pristupom zdravstvenoj zaštiti]]. Istaknuti primjer je [[zemljotres na Haitiju 2010.]], koji je izazvao najgoru modernu epidemiju kolere nakon 10-mjesečnog perioda zakašnjenja.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Piarroux |first1=Renaud |last2=Moore |first2=Sandy |last3=Rebaudet |first3=Stanislas |date=2022-09-01 |title=Cholera in Haiti |journal=La Presse Médicale |series=History of modern pandemics |volume=51 |issue=3 |article-number=104136 |doi=10.1016/j.lpm.2022.104136 |pmid=35705115 |issn=0755-4982|doi-access=free }}&lt;/ref&gt;

Trenutno je zabilježeno preko 200 serotipova ''V. cholerae'', od kojih samo serotip O1 i O139 dovode do epidemijskih bolesti, dok se serotipovi koji uzrokuju sporadične epidemije nazivaju ne-O1/ne-O139 ''V. cholerae''. Serogrupa O1 ima dva različita biotipa, naime [[El Tor]] i klasični, i bila je uzrok svih sedam pandemija. O1 El Tor (soj 16961) je u velikoj mjeri zamijenio klasični biotip tokom početka sedme pandemije 1960-ih. Nadalje, serogrupa O139 pojavila se 1992. godine i ostaje rasprostranjena i danas.&lt;ref name=&quot;:22&quot;/&gt;

=== Klinički i uticaj na javno zdravlje ===
Toksin kolere, glavni štetni faktor ''Vibrio cholerae'', uzrokuje [[Dijareja|vodenasti proljev]], koji postaje fatalan u roku od nekoliko sati ako se ne liječi. [[Svjetska zdravstvena organizacija]] prijavila je više od 730.000 slučajeva kolere i 5.100 smrtnih slučajeva u 33 zemlje od januara do novembra 2024.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Multi-country outbreak of cholera, External situation report #21 - 18 December 2024 |url=https://www.who.int/publications/m/item/multi-country-outbreak-of-cholera--external-situation-report--21---18-december-2024 |access-date=2025-04-11 |website=www.who.int |language=en}}&lt;/ref&gt; Povećana proizvodnja [[vakcina]] nije riješila problem stalne nestašice oralnih vakcina protiv kolere, što otežava programe preventivne [[vakcinacija|vakcinacije]]. Istraživanja pokazuju da endemske zemlje imaju 2,9 miliona slučajeva kolere, ali zvanični podaci vjerovatno potcjenjuju stvarni broj slučajeva.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Ali |first1=Mohammad |last2=Nelson |first2=Allyson R. |last3=Lopez |first3=Anna Lena |last4=Sack |first4=David A. |date=2015 |title=Updated global burden of cholera in endemic countries |journal=PLOS Neglected Tropical Diseases |volume=9 |issue=6 |doi=10.1371/journal.pntd.0003832 |doi-access=free |issn=1935-2735 |pmc=4455997 |pmid=26043000}}&lt;/ref&gt; Brojevi pokazuju dvostruku ulogu toksina u tome što kolera predstavlja i kritično medicinsko stanje i značajnu zabrinutost za javno zdravlje.

== Struktura ==
[[Datoteka:Cholera toxin structure.jpg|alt=|thumb|'''3D struktura toksina kolere''':  '''Zelena regija''' na vrhu predstavlja enzimski aktivnu '''A podjedinicu (ctxA),''' dok '''višebojna''' '''regija''' koja formira prsten na dnu predstavlja '''pentamernu B podjedinicu (ctxB)''', odgovornu za vezivanje za ćeliju domaćina.]]
Toksin kolere je klasični '''[[AB5 toksin|AB&lt;sub&gt;5&lt;/sub&gt;-tip]] heksamerni protein''' sastavljen od jedne enzimski aktivne '''A podjedinice''' i pet identičnih '''B podjedinica''' koje se vežu za receptor. Ova struktura veoma podsjeća na '''[[Porodica termolabilnih enterotoksina|termolabilni enterotoksin]] (LT)''' koji proizvodi ''[[Escherichia coli]]'', a njegove značajne sličnosti u sekvenci i funkciji potvrđuju njegovo zajedničko članstvo u porodici toksina AB&lt;sub&gt;5&lt;/sub&gt;.&lt;ref name=&quot;:22&quot; /&gt;

'''Podjedinica''' (UniProt: [https://www.uniprot.org/uniprotkb/P01555/entry P01555])''' sadrži 240 aminokiselina i teži približno '''28 [[Dalton (jedinica)|kDa]]'''. Proteolitički se cijepa u dva različita domena. '''CTA1''' (~22 kDa), '''enzimski aktivni globulasti domen'''. I, '''CTA2''' (~5,5 kDa), '''dugačka [[alfa-heliks]]''' koja veže CTA1 za prsten B podjedinice.&lt;ref name=&quot;:22&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:32&quot;/&gt;

Ovi domeni povezani su putem '''[[disulfid]]ne veze između Cys187 i Cys199'''. '''CTA1''' domen katalizira '''[[ADP-ribozilacija| ADP-ribozilaciju]] Arg201''' na [[Gs alfa podjedinica|Gsα podjedinici]] heterotrimernih [[G-protein]]a. Ovo zaključava '''[[adenil-ciklaza|adenilil-ciklazu]]''' u aktivnom stanju, podižući nivoe '''[[ciklični adenozin-monofosfat|cAMP]] ''' i pokrećući karakterističnu sekreciju tečnosti koja se vidi kod kolere. '''Katalitski ostatak''' unutar CTA1 je '''[[Glutaminska kiselina|Glu112]]''', smješten u klinastom naboru sastavljenom od dva [[Beta-list|β-lista]] i nekoliko heliksa.&lt;ref name=&quot;:5&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:32&quot;/&gt;
'''CTA2''' domen prolazi kroz centralnu poru pentamera B podjedinice i završava u '''[[KDEL (aminokiselinska sekvenca)|KDEL sekvenci]]''' (Lys-Asp-Glu-Leu), što olakšava '''[[endoplazmatski retikulum]] (ER)''' zadržavanje tokom '''[[retrogradni transport|retrogradnog transporta]]''', iako nije strogo neophodno za transport. Da bi se CTA1 translocirao u [[citosol]] i postao aktivan, '''[[disulfidna veza]] mora biti reducirana''' u ER. CTA1 zatim prolazi kroz '''djelimično rasklapanje''' i preuzima '''ER-povezanu degradaciju (ERAD)''' put za izvoz u citosol. Njegov '''nizak sadržaj lizina''' pomaže mu da izbjegne [[ubikvitinizacija|ubikvitinizaciju]] i degradaciju, omogućavajući mu da se ponovo savije i ispolji toksičnost.&lt;ref name=&quot;:02&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:32&quot;/&gt; Svaka '''B podjedinica (UniProt: [https://www.uniprot.org/uniprotkb/P01556/entry P01556])''' sastoji se od 103 aminokiseline i teži približno '''11 kDa''' nakon cijepanja [[signalni peptid|signalnog peptida]]. Pet B podjedinica formira '''pentamerni prsten u obliku krofne''' koji se specifično veže za '''GM1 gangliozidne receptore''' na površini crijevnih [[epitel]]nih ćelija. Vezivanje je poboljšano '''[[kooperativnost| kooperativnošću]] među podjedinicama''', što olakšava '''[[endocitoza|endocitozu]]''' i naknadni '''retrogradni transport''' kroz [[Golgijev aparat]] i ER.&lt;ref name=&quot;:5&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:22&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:32&quot; /&gt;

'''Trodimenzijska struktura''' holotoksina određena je 1995. godine od strane '''Zhanga i saradnika''' koristeći '''[[rendgenska kristalografija|rendgensku kristalografiju]] pri rezoluciji od 2,5 Å''' ([[PDB]]: '''[https://www.rcsb.org/structure/1XTC 1XTC]''')&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Zhang |first1=Rong-Guang |last2=Scott |first2=David L. |last3=Westbrook |first3=Mary L. |last4=Nance |first4=Sharon |last5=Spangler |first5=Brenda D. |last6=Shipley |first6=Graham G. |last7=Westbrook |first7=Edwin M. |date=1995-08-25 |title=The Three-dimensional Crystal Structure of Cholera Toxin |journal=Journal of Molecular Biology |volume=251 |issue=4 |pages=563–573 |doi=10.1006/jmbi.1995.0456 |pmid=7658473 |issn=0022-2836|doi-access=free }}&lt;/ref&gt; The '''Hol group''' determined it again at a '''1.9 Å resolution''', yielding a much improved geometry compared to the first structure determination.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=O'Neal |first1=Claire J. |last2=Amaya |first2=Edward I. |last3=Jobling |first3=Michael G. |last4=Holmes |first4=Randall K. |last5=Hol |first5=Wim G. J. |date=2004-04-01 |title=Crystal Structures of an Intrinsically Active Cholera Toxin Mutant Yield Insight into the Toxin Activation Mechanism |url=https://pubs.acs.org/doi/10.1021/bi0360152 |journal=Biochemistry |volume=43 |issue=13 |pages=3772–3782 |doi=10.1021/bi0360152 |pmid=15049684 |issn=0006-2960|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt;

==Patogeneza==
[[slika:CholeraToxin.png|thumb|Mehanizam djelovanja kolerinog toksina]]
Kolerni toksin (CT) inicira svoje toksične efekte vezivanjem za [[GM1 gangliozid]]ne receptore na površini [[crijevo|crijevnih epitelnih ćelija]] putem svog pentamera, podjedinice B. Ako GM1 nije prisutan ili je rijedak, CT može stupiti u interakciju s alternativnim fukoziliranim glikokonjugatima, kao što su [[Sialil-Lewis X|Lewis X]] i Lewis Y [[Lewisov sistem antigena|antigeni]], proširujući svoj kapacitet vezivanja za domaćina.&lt;ref name=&quot;:32&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Wands AM, Fujita A, McCombs JE, Cervin J, Dedic B, Rodriguez AC, Nischan N, Bond MR, Mettlen M, Trudgian DC, Lemoff A, Quiding-Järbrink M, Gustavsson B, Steentoft C, Clausen H, Mirzaei H, Teneberg S, Yrlid U, Kohler JJ |date=October 2015 |title=Fucosylation and protein glycosylation create functional receptors for cholera toxin |journal=eLife |volume=4 |article-number=e09545 |doi=10.7554/eLife.09545 |pmc=4686427 |pmid=26512888 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Cervin J, Wands AM, Casselbrant A, Wu H, Krishnamurthy S, Cvjetkovic A, Estelius J, Dedic B, Sethi A, Wallom KL, Riise R, Bäckström M, Wallenius V, Platt FM, Lebens M, Teneberg S, Fändriks L, Kohler JJ, Yrlid U |date=February 2018 |title=GM1 ganglioside-independent intoxication by Cholera toxin |journal=PLOS Pathogens |volume=14 |issue=2 |article-number=e1006862 |doi=10.1371/journal.ppat.1006862 |pmc=5825173 |pmid=29432456 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Wands AM, Cervin J, Huang H, Zhang Y, Youn G, Brautigam CA, Matson Dzebo M, Björklund P, Wallenius V, Bright DK, Bennett CS, Wittung-Stafshede P, Sampson NS, Yrlid U, Kohler JJ |date=May 2018 |title=Fucosylated Molecules Competitively Interfere with Cholera Toxin Binding to Host Cells |journal=ACS Infectious Diseases |volume=4 |issue=5 |pages=758–770 |doi=10.1021/acsinfecdis.7b00085 |pmc=5948155 |pmid=29411974}}&lt;/ref&gt;

Nakon što se veže, cijeli holotoksin se endocitozira i podliježe retrogradnom transportu kroz [[Golgijev aparat]] do [[endoplazmatski retikulum| endoplazmatskog retikuluma]] (ER). U ER-u, A podjedinica (CTXA) se cijepa proteazama na CTA1 i CTA2, koji ostaju povezani disulfidnom vezom između Cys187 i Cys199. ER-rezidentna oksidoreduktaza [[Protein disulfid-izomeraza|protein disulfid izomeraza]] (PDI), uz pomoć [[ERO1L|Ero1]], reducira ovu vezu, oslobađajući katalitski aktivni CTA1 domen.&lt;ref name=&quot;:32&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Tsai B, Rapoport TA |date=October 2002 |title=Unfolded cholera toxin is transferred to the ER membrane and released from protein disulfide isomerase upon oxidation by Ero1 |journal=The Journal of Cell Biology |volume=159 |issue=2 |pages=207–216 |doi=10.1083/jcb.200207120 |pmc=2173060 |pmid=12403808 |s2cid=3111310}}&lt;/ref&gt;

CTA1 se djelomično rasklapa i koristi put degradacije povezan s ER-om (ERAD) za translokaciju u citosol putem [[Sec61]] translokona. Za razliku od tipičnih ERAD supstrata, CTA1 izbjegava [[ubikvitinizacija|ubikvitinizaciju]] zbog niskog sadržaja [[lizin]]a, što mu omogućava ponovno [[savijanje proteina|savijanje]] u [[citosol]]u umjesto da ga [[proteasom]] razgradi.&lt;ref name=&quot;:12&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Worthington |first1=Zoë E. V. |last2=Carbonetti |first2=Nicholas H. |date=2007 |title=Evading the proteasome: absence of lysine residues contributes to pertussis toxin activity by evasion of proteasome degradation |journal=Infection and Immunity |volume=75 |issue=6 |pages=2946–2953 |doi=10.1128/IAI.02011-06 |issn=0019-9567 |pmc=1932868 |pmid=17420233}}&lt;/ref&gt;

CTA1 se veže za ARF6-[[GTP]] ([[ARF6|ADP-ribozilacijski faktor 6]]) u citosolu, što inducira [[konformacijska promjena| konformacijsku promjenu]] koja otkriva njegovo [[aktivno mjesto]]. CTA1 zatim katalizira [[ADP]]-ribozilaciju Arg201 na Gαs podjedinici heterotrimernih [[G-protein]]a, koristeći NAD&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; kao supstrat. Ova [[posttranslacijska modifikacija]] inhibira hidrolizu GTP-a, zaključavajući Gsα u njegovom aktivnom GTP-vezanom stanju i kontinuirano stimulirajući [[adenilil-ciklaza|adenilil-ciklazu]].&lt;ref name=&quot;O'Neal_20052&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=O'Neal CJ, Jobling MG, Holmes RK, Hol WG |date=August 2005 |title=Structural basis for the activation of cholera toxin by human ARF6-GTP |journal=Science |volume=309 |issue=5737 |pages=1093–1096 |bibcode=2005Sci...309.1093O |doi=10.1126/science.1113398 |pmid=16099990 |s2cid=8669389}}&lt;/ref&gt;

Ovo dramatično povećava nivoe unutarćelijskogg 3',5'-cikličnog AMP-a ([[Ciklični adenozin-monofosfat|cAMP]]), aktivirajući protein kinazu A ([[Protein-kinaza A|PKA]]). PKA fosforilira i aktivira hloridne kanale [[regulator transmembranske provodljivosti cistaste fibroze|CFTR]], promovirajući lučenje Cl&lt;sup&gt;-&lt;/sup&gt;, HCO&lt;sub&gt;3&lt;/sup&gt;&lt;sup&gt;-&lt;/sup&gt;, Na&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; i vode u crijevni lumen. Osim toga, inhibira se unos Na&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; i vode od strane enterocita, što rezultira karakterističnom obilnom vodenastom [[dijareja|dijarejom]] (do 1–2 litra na sat), doprinoseći teškoj dehidraciji i [[elektrolit]]nom disbalansu kod pacijenata sa kolerom.&lt;ref name=&quot;:32&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Sanchez |first1=Joaquin |last2=Holmgren |first2=Jan |date=2011 |title=Cholera toxin - a foe &amp; a friend |journal=The Indian Journal of Medical Research |volume=133 |issue=2 |pages=153–163 |issn=0971-5916 |pmc=3089046 |pmid=21415489}}&lt;/ref&gt;
Sličan mehanizam je uočen kod [[pertussis toksin]] akoji proizvodi ''[[Bordetella pertussis]]'', još jedan član AB&lt;sub&gt;5&lt;/sub&gt; porodice. Međutim, umjesto da cilja Gsα, pertussis toksin ADP-ribozilira Giα podjedinicu, sprječavajući je da inhibira adenilil-ciklazu. To, zauzvrat, dovodi do povećanja nivoa [[cAMP]]-a putem različitog, ali povezanog mehanizma..&lt;ref name=&quot;:12&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite book |title=Medical physiology: a cellular and molecular approach |vauthors=Boron WF, Boulpaep EL |date=2009 |publisher=Saunders/Elsevier |edition=2nd |location=Philadelphia, Pennsylvania}}&lt;/ref&gt;

==Porijeklo==
Gen toksina kolere (''''''ctxAB''')'' je uveden u ''V. cholerae'' putem [[horizontalni transfer gena| horizontalnog transfera gena]] putem virusa poznatog kao [[CTXφ bakteriofag]]. [[Virulencija|Virulentni]] Sojevi ''V. cholerae'' ([[serogrupa]] O1 i O139) sadrže integrirane gene iz ovog [[CTXφ bakteriofag|bakteriofaga]], uključujući ''ctxAB'' i druge gene faga.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Davis BM, Waldor MK | title = Filamentous phages linked to virulence of Vibrio cholerae | journal = Current Opinion in Microbiology | volume = 6 | issue = 1 | pages = 35–42 | date = February 2003 | pmid = 12615217 | doi = 10.1016/S1369-5274(02)00005-X }}&lt;/ref&gt; Nadalje, integrirani CTXφ genom dijeli gene sa svojim [[satelitskim (biologija)|'''satelitskim''']] '''fagom''', '''RS1''', uključujući:

* '''Replikacija''' (RstA),
* '''Integracija''' (RstB)
* '''Regulacija''': sprječavanje represije replikacije CTXφ (RstC), regulacija ekspresije gena (RstR),
* '''Pakovanje i sekrecija faga''' '''geni''' (Psh, Cep, OrfU, Ace i Zot), koji dijele strukturnu homologiju sa [[Ff fagima|Ff filamentoznim kolifagom]].&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;

Ovi geni omogućavaju replikaciju i sekreciju bakteriofaga CTXφ bez potrebe za ekscizijom profaga iz originalne bakterije domaćina. Kao rezultat toga, fag može horizontalno prenijeti gen koji kodira CTX na druge osjetljive ćelije zajedno s ostatkom genoma faga.&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;

==Primjena== 
B podjedinica toksina kolere (CTB) je relativno netoksična, što je čini vrijednim alatom u '''[[citologija|ćelijskoj]]''' i '''[[molekularna biologija|molekulskoj biologiji]]'''. Često se koristi kao '''neuronski traser''' zbog svoje sposobnosti vezivanja GM1 gangliozida na ćelijske membrane, što omogućava vizualizaciju '''neuronskih puteva'''.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Haigh |first1=Jessica L. |last2=Williamson |first2=Daniel J. |last3=Poole |first3=Emma |last4=Guo |first4=Yuan |last5=Zhou |first5=Dejian |last6=Webb |first6=Michael E. |last7=Deuchars |first7=Susan A. |last8=Deuchars |first8=Jim |last9=Turnbull |first9=W. Bruce |date=2020-06-04 |title=A versatile cholera toxin conjugate for neuronal targeting and tracing |journal=Chemical Communications |language=en |volume=56 |issue=45 |pages=6098–6101 |doi=10.1039/D0CC01085E |pmid=32355935 |issn=1364-548X|doi-access=free }}&lt;/ref&gt;

Pored toga, u '''istraživanju nervnih [[matične ćelije|matičnih ćelija]]''', uočeno je da CTB utiče na lokalizaciju '''[[transkripcijski faktor|transkripcijskog faktora]]''' '''[[HES3|Hes3]].'''&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Androutsellis-Theotokis |first1=Andreas |last2=Walbridge |first2=Stuart |last3=Park |first3=Deric M. |last4=Lonser |first4=Russell R. |last5=McKay |first5=Ronald D. G. |date=2010-05-26 |title=Cholera toxin regulates a signaling pathway critical for the expansion of neural stem cell cultures from the fetal and adult rodent brains |journal=PLOS ONE |volume=5 |issue=5 |article-number=e10841 |doi=10.1371/journal.pone.0010841 |doi-access=free |issn=1932-6203 |pmc=2877108 |pmid=20520777|bibcode=2010PLoSO...510841A }}&lt;/ref&gt;

===Vakcina===
Trenutno su dostupne dvije vakcine protiv kolere: '''Dukoral''' i '''Shanchol'''. Obje vakcine koriste cijele ubijene ''[[Vibrio cholerae|V. cholerae]]''' ćelije, međutim, Dukoral također sadrži '''rekombinantni kolerin toksin β (rCTB)'''. Neke studije sugeriraju da uključivanje rCTB-a može poboljšati efikasnost vakcine kod male djece (2-10) i produžiti trajanje zaštite. Međutim, za razliku od Shanchola, uključivanje rCTB-a u vakcine povećava troškove proizvodnje i zahtijeva stroge uslove skladištenja kako bi se spriječila degradacija.&lt;ref name=&quot;:12&quot; /&gt;

===Adjuvant vakcine===
Druga primjena CTB podjedinice može biti kao '''mukozna vakcina [[Imunološki adjuvant|adjuvant]]''' za druge vakcine. Pokazalo se da spajanje CTB-a i antigena poboljšava odgovor vakcine. Istraživanja na '''velikim životinjskim modelima''' podržavaju njegov potencijal za poboljšanje vakcina protiv '''bakterijskih infekcija''', '''virusnih infekcija''', '''alergija''' i '''[[dijabetesa]]'''. Ovo bi moglo omogućiti upotrebu CTB-a kao adjuvansa za vakcinaciju protiv mnogih vrsta bolesti. Posebno je pokazano da CTB inducira [[mukozna imunologija|mukozni]] [[humoralni imuni sistem|humoralni imuni]] odgovore, što ga čini obećavajućim kandidatom za vakcine usmjerene na '''mukozne patogene''' kao što je '''[[HIV]].&lt;ref name=&quot;:12&quot; /&gt;'''

=== Istraživanje biologije membrane ===

==== Struktura membrane i nanodomeni ====
Pokazano je da se B podjedinica toksina kolere preferencijalno veže za GM1 gangliozide koji se nalaze u '''[[lipidni splav|lipidnim splavovima]]'''. Grupiranjem GM1, CTB pomaže istraživačima da prouče kako se membrane organizuju u '''nanodomene''', dobijajući sve veći uvid u '''[[ćelijska signalizacija|ćelijsku signalizaciju]]''' i '''unutarćelijski ćelijski promet'''. Lipidne splavove je inače teško proučavati jer se razlikuju po veličini i životnom vijeku, a također su dio izuzetno dinamične komponente ćelija. Koristeći CTB kao marker, možemo bolje razumjeti svojstva i funkcije splavova i srodnih membranskih nanodomena. '''[[fluorescencija|Fluorescentna oznaka]]''' na CTB ili '''[[antitijelo]]-ciljane''' CTB komplekse da služe kao efikasni markeri za ovu svrhu.&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Kenworthy |first1=Anne K. |last2=Schmieder |first2=Stefanie S. |last3=Raghunathan |first3=Krishnan |last4=Tiwari |first4=Ajit |last5=Wang |first5=Ting |last6=Kelly |first6=Christopher V. |last7=Lencer |first7=Wayne I. |date=2021-08-03 |title=Cholera Toxin as a Probe for Membrane Biology |journal=Toxins |language=en |volume=13 |issue=8 |page=543 |doi=10.3390/toxins13080543 |doi-access=free |issn=2072-6651 |pmc=8402489 |pmid=34437414}}&lt;/ref&gt;

Osim toga, toksin kolere ima sposobnost generiranja i detekcije okolne '''zakrivljenosti membrane'''. Stoga se koristi kao važan alat i model u razumijevanju kako proteini pod utjecajem '''morfologije membrane''' utiču na nju.&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt;

====Endocitoza====
Toksin kolere ulazi u ćelije putem više '''[[endocitoza|endocitnih puteva]]''', uključujući:

* '''Zavisne od [[klatrin]]a''' (npr. jamice obložene [[klatrin]]om)
* '''Nezavisne od klatrina''' (npr. [[kaveole]], [[nosioci nezavisni od klatrina]] (CLIC), endocitne odjeljke obogaćene [[glikozilfosfatidilinozitol|GPI]] ([[GEEC]]), [[ARF6]]-posredovane i [[Brza endofilinom posredovana endocitoza|Brza endofilinom posredovana endocitoza]] (FEME)).

Iako tačan mehanizam kako toksin kolere pokreće ove endocitne puteve nije u potpunosti shvaćen, toksin služi kao važan alat za istraživanje ovih mehanizama. Proučavanje ovih puteva pomaže istraživačima da shvate kako patogeni i lijekovi ulaze u ćelije.&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt;

====Retrogradni transport====
Jedna od najvažnijih primjena CTB-a je proučavanje '''retrogradnog transporta'''. U početku se B-podjedinica veže za GM1 na '''[[plazmamembrana|plazmatskoj membrani]]
Kroz '''vezikulski transport''', GM1 nosi toksin retrogradno kroz '''sekretorni put''', u trans-Golgijevu mrežu (TGN) i [[endoplazmatski retikulum|endoplazmatski retikulum (ER)]]. Kada toksin stigne u ER, dio A-podjedinice se oslobađa iz B-podjedinice, što mu omogućava '''retro-translokaciju''' u '''citosol''' gdje inicira patogene efekte. Efikasan ulazak toksina u ćeliju omogućava praćenje fluorescentno označenih CTB i GM1 u realnom vremenu, pružajući uvid u '''intracelularni transport''' i '''sortiranje proteina''' i '''sortiranje lipida''' u [[Endocitoza|endocitotskom putu]]. Povećano razumijevanje ovih puteva može pomoći u dizajniranju ciljanih '''sistema za isporuku lijekova''' kao dijela kliničke primjene..&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Wernick |first1=Naomi L. B. |last2=Chinnapen |first2=Daniel J.-F. |last3=Cho |first3=Jin Ah |last4=Lencer |first4=Wayne I. |date=2010-03-05 |title=Cholera Toxin: An Intracellular Journey into the Cytosol by Way of the Endoplasmic Reticulum |journal=Toxins |language=en |volume=2 |issue=3 |pages=310–325 |doi=10.3390/toxins2030310 |doi-access=free |issn=2072-6651 |pmc=3153193 |pmid=22069586}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[AB5 toksin|AB5 toksin]]
* [[Enterotoksin]]
* [[Porodica termolabilnih enterotoksina|Termolabilni enterotoksin]]
* [[GM1]]
* [[ADP-ribozilacija]]
* [[Adenilil-ciklaza]]
* [[Ciklični adenozin-monofosfat]]
* [[Protein kinaza A]]
* [[CFTR]]
* [[G-protein]]
* [[Pertussis toksin]]
* [[Endocitoza]]
* [[Aksonalni transport|Retrogradni transport]]
* [[Protein disulfid-izomeraza|Protein disulfid izomeraza]]
* [[Kolera]]
* ''[[Vibrio cholerae]]''
* [[Toksoid|Toksoidna vakcina]]
* [[Imunski adjuvant]]
* [[Lipidni splav]]
* [[John Snow|John Snow (Doktor)]]
* [[Svjetska zdravstvena organizacija|SZO]]

== Reference ==
{{Reflist}}

== Vanjski linkovi ==
* De, Sambhu Nath. [https://www.nature.com/articles/1831533a0 Enterotoxicity of bacteria-free culture filtrate of Vibrio cholerae]. Nature. 30 May 1959. 183:1533–4.
* {{cite web |title=Cholera toxin | vauthors = McDowall J |date=Sep 2005 |series=Protein of the Month (POTM) |publisher=Protein Data Bank in Europe (PDBe) |url=http://www.ebi.ac.uk/interpro/potm/2005_9/Page1.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20190427110854/http://www.ebi.ac.uk/interpro/potm/2005_9/Page1.htm |archive-date=April 27, 2019}}
* {{cite journal |title=Cholera Toxin |date=Sep 2005 |series=Molecule of the Month (MOTM) | vauthors = Goodsell D |journal=RCSB Protein Data Bank |publisher=Protein Data Bank (PDB) |doi=10.2210/rcsb_pdb/mom_2005_9 |url=https://pdb101.rcsb.org/motm/69 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20111025124746/http://www.pdb.org/pdb/101/motm.do?momID=69 |archive-date=October 25, 2011|url-access=subscription }}
* {{MeSH name|Cholera+Toxin}}
* {{PDBe-KB2|P01555|Podjedinica A kolerinog enterotoksina}}
* {{PDBe-KB2|P01556|Podjedinica B kolerinog enterotoksina}}

{{Glikoziltransferaze}}
{{Toksini}}

[[Kategorija: Bakterijski proteini]]
[[Kategorija:Toksini]]</text>
      <sha1>ixl1eallp97ej1egkoshxgcrr8yywvj</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3820503</id>
      <parentid>3820502</parentid>
      <timestamp>2026-03-28T11:19:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Exsiler</username>
        <id>178345</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Patogeneza */</comment>
      <origin>3820503</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31785" sha1="00ta12jdyxxh37d21oc4h502acpw2tw" xml:space="preserve">{{Infokutija protein
| Ime = Podjedinica A toksina kolere
| Opis_slike = 3D struktura toksina kolere. CTA je prikazan zelenom bojom, dok je CTB višebojan.
| Symbol     = ctxA
| EntrezGene = 944742
|Slika=Cholera feces.jpg
| UniProt    = P01555
| PDB        = 1S5B
| ECnumber   = 2.4.2.36
| CAS_number = 9012-63-9
| Wikidata   = Q189245
| RefSeq     = WP_001889387.1
}}
{{Infokutija protein
| Ime = Podjedinica B toksina kolere
| slika      = 1chq.jpg
| opis_slike    = 3D struktura podjedinice B toksina kolere (pogled odozgo sa uklonjenom podjedinicom CTA)
| Symbol     = ctxB
| EntrezGene = 944741
| UniProt    = P01556
| PDB        = 1CHP
| ECnumber   = 2.4.2.36
| CAS_number = 9012-63-9
| Wikidata   = Q189245
| RefSeq     = WP_000987577.1
}}
'''Kolera-toksin''' (također poznat kao [[kolerin toksin]] i [[koleragen]], '''[[CTX]], CTx''' i '''CT''') je snažan enterotoksin koji proizvodi [fbakterija]] ''[[Vibrio cholerae]]'', a uzrokuje tešku vodenastu dijareju i dehidraciju koji definiraju infekcije kolerom. Toksin je član porodice enterotoksina labilnih na toplinu i postoji kao multimerni toksin AB5 s jednom [[enzim]]ski aktivnom A podjedinicom i pet B podjedinica koje se vežu za receptore, a koje olakšavaju ulazak u ćeliju domaćina.&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Serrano |first1=Albert |last2=Guyette |first2=Jessica L. |last3=Heim |first3=Joel B. |last4=Taylor |first4=Michael |last5=Cherubin |first5=Patrick |last6=Krengel |first6=Ute |last7=Teter |first7=Ken |last8=Tatulian |first8=Suren A. |date=2022-01-07 |title=Holotoxin disassembly by protein disulfide isomerase is less efficient for Escherichia coli heat-labile enterotoxin than cholera toxin |journal=Scientific Reports |language=en |volume=12 |issue=1 |page=34 |doi=10.1038/s41598-021-03939-9 |pmid=34997016 |pmc=8741891 |bibcode=2022NatSR..12...34S |issn=2045-2322}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:02&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Safa |first1=Ashrafus |last2=Jime |first2=Jinath Sultana |last3=Shahel |first3=Farishta |date=2020 |title=Cholera toxin phage: structural and functional diversity between Vibrio cholerae biotypes |journal=AIMS Microbiology |volume=6 |issue=2 |pages=144–151 |doi=10.3934/microbiol.2020009 |issn=2471-1888 |pmc=7326730 |pmid=32617446}}&lt;/ref&gt;

==Historija==
{{glavni|Historija kolere}}
''[[Vibrio cholerae]]'' koji proizvode toksin kolere su uzročni [[patogen]]i agens drevne bolesti [[kolera]], prvobitno pronađene u Aziji i Evropi.&lt;ref&gt;{{cite book|last1=Siddique|first1=A.K.|last2=Cash|first2=Richard|chapter=Cholera Outbreaks in the Classical Biotype Era|title=Cholera Outbreaks|year=2014|editor-last1=Nair|editor-first1=G. Balakrish|editor-last2=Takeda|editor-first2=Yoshifumi|publisher=Springer|editor-last3=Aktories|editor-first3=Klaus|series=Current Topics in Microbiology and Immunology|volume=379|isbn=978-3-642-55404-9|doi=10.1007/82_2013_361|pages=1–16 |pmid=24368696 }}&lt;/ref&gt; [[Prva pandemija kolere|Prva moderna globalna pandemija]] pojavila se u delti [[Ganges]]a 1817. godine. [[Globalizacija]] koja se razvijala u devetnaestom stoljeću proširila ju je svijetom tokom sedam uzastopnih [[pandemija|pandemijskih]] godina. Kada je kolera stigla u [[London]], 1832. godine, njen prijenos nije bio dobro shvaćen, a mnogi su krivili [[teorija miazme|mijazmu]]. Ljekar, [[John Snow]] (1813–1858), bio je zagovornik kontaminacije vode kao uzroka njenog širenja – poznato je okončavajući epidemiju uklanjanjem ručke javne pumpe za vodu u centru Londona. Međutim, njegova teorija je prihvaćena tek godinama nakon njegove smrti, otkrićem bakterije ''Vibrio cholerae''.&lt;ref name=&quot;:22&quot;&gt;{{cite book|last1=Heggelund|first1=Julie E.|chapter=Chapter 7 - ''Vibrio cholerae'' and ''Escherichia coli'' heat-labile enterotoxins and beyond |date=2015-01-01|title=The Comprehensive Sourcebook of Bacterial Protein Toxins|pages=195–229|editor-last=Alouf |editor-first=Joseph |doi=10.1016/B978-0-12-800188-2.00007-0|location=Boston|publisher=Academic Press|isbn=978-0-12-800188-2 |last2=Bjørnestad |first2=Victoria A. |last3=Krengel |first3=Ute |edition=Fourth |editor2-last=Ladant |editor2-first=Daniel |editor3-last=Popoff |editor3-first=Michel R.}}&lt;/ref&gt;

=== Otkriće i izolacija ===
Otkriće toksina kolere se široko pripisuje [[Robert Koch|Robertu Kochu]], ljekaru i mikrobiologu. Koch je 1886. godine postavio hipotezu da ''[[Vibrio cholerae]]'' proizvodi supstancu koja uzrokuje simptome [[kolera|kolere]].&lt;ref name=&quot;:32&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Bharati |first1=Kaushik |last2=Ganguly |first2=Nirmal K. |date=2011 |title=Cholera toxin: a paradigm of a multifunctional protein |journal=The Indian Journal of Medical Research |volume=133 |issue=2 |pages=179–187 |issn=0971-5916 |pmc=3089049 |pmid=21415492}}&lt;/ref&gt; Međutim, izolaciju bakterije već je 30 godina ranije proveo italijanski anatom [[Filippo Pacini|Fillippo Pacini]], koji je potom objavio svoj rad na svom maternjem jeziku.&lt;ref name=&quot;:22&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Nair |first1=G. Balakrish |last2=Takeda |first2=Yoshifumi |date=2011 |title=Dr Sambhu Nath De: unsung hero |journal=The Indian Journal of Medical Research |volume=133 |issue=2 |page=127 |issn=0971-5916 |pmc=3089041 |pmid=21415484}}&lt;/ref&gt;

Godine 1951, [[Sambhu Nath De]] je potvrdio Kochovu hipotezu kroz Deovo istraživanje koje je uključivalo ubrizgavanje toplotom ubijene ''V. cholerae'' u kuniće. Iz ovog eksperimenta je utvrdio da se [[lipopolisaharid|endotoksin]] oslobađa kako se bakterija raspada i da je taj endotoksin odgovoran za simptome bolesti.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=De |first1=S. N. |last2=Sarkar |first2=J. K. |last3=Tribedi |first3=B. P. |date=1951 |title=An experimental study of the action of cholera toxin |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/path.1700630417 |journal=The Journal of Pathology and Bacteriology |language=en |volume=63 |issue=4 |pages=707–717 |doi=10.1002/path.1700630417 |pmid=14898376 |issn=1555-2039|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt; Zatim je 1959. godine De izveo sljedeći eksperiment, ubrizgavajući filtrat kulture &quot;V. cholerae&quot; bez bakterija u [[tanko crijevo]] kunića i time dokazujući postojanje toksina kolere nakupljanjem tekućine.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=De |first=S. N. |date=1959-05-30 |title=Enterotoxicity of bacteria-free culture-filtrate of ''Vibrio cholerae''|journal=Nature |volume=183 |issue=4674 |pages=1533–1534 |doi=10.1038/1831533a0 |issn=0028-0836 |pmid=13666809|bibcode=1959Natur.183.1533D }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Dutta |first1=N. K. |last2=Panse |first2=M. V. |last3=Kulkarni |first3=D. R. |date=1959 |title=Role of cholera a toxin in experimental cholera |journal=Journal of Bacteriology |volume=78 |issue=4 |pages=594–595 |doi=10.1128/jb.78.4.594-595.1959 |issn=0021-9193 |pmc=290591 |pmid=13818912}}&lt;/ref&gt;

=== Pročišćavanje i mehanizam ===
U sljedećoj deceniji, istraživački tim Richarda Finkelsteina uspješno je izolovao i pročistio toksin kolere (CT). Ovo istraživanje je identifikovalo holotoksin (AB&lt;sub&gt;5&lt;/sub&gt;) kao primarni aktivni agens, dok B&lt;sub&gt;5&lt;/sub&gt; oligomer nije imao unutrašnju toksičnost, ali je igrao ključnu ulogu u izazivanju simptoma kolere. Naknadne biohemijske metode potvrdile su složenu strukturu podjedinica toksina, što je dovelo do našeg trenutnog sveobuhvatnog razumijevanja njegovih mehanizama.&lt;ref name=&quot;:32&quot;/&gt;

Još jedna značajna prekretnica dogodila se 1973. godine kada su King i van Heyningen identifikovali gangliozid [[GM1|GM1]] kao CT receptor. Njihovi eksperimenti su otkrili da GM1 blokira sposobnost [[toksin]]a da poboljša propusnost kapilara u koži kunića, sprječavajući nakupljanje tečnosti u ligiranim crijevnim petljama kunića. Osim toga, otkrili su da receptor ometa njegov učinak na put [[adenilil-ciklaza|adenilil-ciklaze]] u crijevnom tkivu zamorca. Ovi nalazi bi pomogli u budućim istraživanjima medicinske primjene toksina, kroz sve detaljnije poznavanje njegovih funkcionalnih sposobnosti.&lt;ref name=&quot;:32&quot;/&gt;

=== Moderna relevantnost ===
Moderni sanitarni objekti su gotovo u potpunosti uklonili koleru iz industrijaliziranih zemalja, za razliku od ekonomski nerazvijenih regija gdje bolest godišnje odnosi preko 100.000 smrtnih slučajeva.&lt;ref name=&quot;:22&quot;/&gt; Bolest prvenstveno pogađa ljude koji žive u područjima s neadekvatnom [[WASH|sanitacijom vode]], [[rat|kontinuiranim sukobima]] i ograničenim [[pristup zdravstvenoj zaštiti|pristupom zdravstvenoj zaštiti]]. Istaknuti primjer je [[zemljotres na Haitiju 2010.]], koji je izazvao najgoru modernu epidemiju kolere nakon 10-mjesečnog perioda zakašnjenja.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Piarroux |first1=Renaud |last2=Moore |first2=Sandy |last3=Rebaudet |first3=Stanislas |date=2022-09-01 |title=Cholera in Haiti |journal=La Presse Médicale |series=History of modern pandemics |volume=51 |issue=3 |article-number=104136 |doi=10.1016/j.lpm.2022.104136 |pmid=35705115 |issn=0755-4982|doi-access=free }}&lt;/ref&gt;

Trenutno je zabilježeno preko 200 serotipova ''V. cholerae'', od kojih samo serotip O1 i O139 dovode do epidemijskih bolesti, dok se serotipovi koji uzrokuju sporadične epidemije nazivaju ne-O1/ne-O139 ''V. cholerae''. Serogrupa O1 ima dva različita biotipa, naime [[El Tor]] i klasični, i bila je uzrok svih sedam pandemija. O1 El Tor (soj 16961) je u velikoj mjeri zamijenio klasični biotip tokom početka sedme pandemije 1960-ih. Nadalje, serogrupa O139 pojavila se 1992. godine i ostaje rasprostranjena i danas.&lt;ref name=&quot;:22&quot;/&gt;

=== Klinički i uticaj na javno zdravlje ===
Toksin kolere, glavni štetni faktor ''Vibrio cholerae'', uzrokuje [[Dijareja|vodenasti proljev]], koji postaje fatalan u roku od nekoliko sati ako se ne liječi. [[Svjetska zdravstvena organizacija]] prijavila je više od 730.000 slučajeva kolere i 5.100 smrtnih slučajeva u 33 zemlje od januara do novembra 2024.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Multi-country outbreak of cholera, External situation report #21 - 18 December 2024 |url=https://www.who.int/publications/m/item/multi-country-outbreak-of-cholera--external-situation-report--21---18-december-2024 |access-date=2025-04-11 |website=www.who.int |language=en}}&lt;/ref&gt; Povećana proizvodnja [[vakcina]] nije riješila problem stalne nestašice oralnih vakcina protiv kolere, što otežava programe preventivne [[vakcinacija|vakcinacije]]. Istraživanja pokazuju da endemske zemlje imaju 2,9 miliona slučajeva kolere, ali zvanični podaci vjerovatno potcjenjuju stvarni broj slučajeva.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Ali |first1=Mohammad |last2=Nelson |first2=Allyson R. |last3=Lopez |first3=Anna Lena |last4=Sack |first4=David A. |date=2015 |title=Updated global burden of cholera in endemic countries |journal=PLOS Neglected Tropical Diseases |volume=9 |issue=6 |doi=10.1371/journal.pntd.0003832 |doi-access=free |issn=1935-2735 |pmc=4455997 |pmid=26043000}}&lt;/ref&gt; Brojevi pokazuju dvostruku ulogu toksina u tome što kolera predstavlja i kritično medicinsko stanje i značajnu zabrinutost za javno zdravlje.

== Struktura ==
[[Datoteka:Cholera toxin structure.jpg|alt=|thumb|'''3D struktura toksina kolere''':  '''Zelena regija''' na vrhu predstavlja enzimski aktivnu '''A podjedinicu (ctxA),''' dok '''višebojna''' '''regija''' koja formira prsten na dnu predstavlja '''pentamernu B podjedinicu (ctxB)''', odgovornu za vezivanje za ćeliju domaćina.]]
Toksin kolere je klasični '''[[AB5 toksin|AB&lt;sub&gt;5&lt;/sub&gt;-tip]] heksamerni protein''' sastavljen od jedne enzimski aktivne '''A podjedinice''' i pet identičnih '''B podjedinica''' koje se vežu za receptor. Ova struktura veoma podsjeća na '''[[Porodica termolabilnih enterotoksina|termolabilni enterotoksin]] (LT)''' koji proizvodi ''[[Escherichia coli]]'', a njegove značajne sličnosti u sekvenci i funkciji potvrđuju njegovo zajedničko članstvo u porodici toksina AB&lt;sub&gt;5&lt;/sub&gt;.&lt;ref name=&quot;:22&quot; /&gt;

'''Podjedinica''' (UniProt: [https://www.uniprot.org/uniprotkb/P01555/entry P01555])''' sadrži 240 aminokiselina i teži približno '''28 [[Dalton (jedinica)|kDa]]'''. Proteolitički se cijepa u dva različita domena. '''CTA1''' (~22 kDa), '''enzimski aktivni globulasti domen'''. I, '''CTA2''' (~5,5 kDa), '''dugačka [[alfa-heliks]]''' koja veže CTA1 za prsten B podjedinice.&lt;ref name=&quot;:22&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:32&quot;/&gt;

Ovi domeni povezani su putem '''[[disulfid]]ne veze između Cys187 i Cys199'''. '''CTA1''' domen katalizira '''[[ADP-ribozilacija| ADP-ribozilaciju]] Arg201''' na [[Gs alfa podjedinica|Gsα podjedinici]] heterotrimernih [[G-protein]]a. Ovo zaključava '''[[adenil-ciklaza|adenilil-ciklazu]]''' u aktivnom stanju, podižući nivoe '''[[ciklični adenozin-monofosfat|cAMP]] ''' i pokrećući karakterističnu sekreciju tečnosti koja se vidi kod kolere. '''Katalitski ostatak''' unutar CTA1 je '''[[Glutaminska kiselina|Glu112]]''', smješten u klinastom naboru sastavljenom od dva [[Beta-list|β-lista]] i nekoliko heliksa.&lt;ref name=&quot;:5&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:32&quot;/&gt;
'''CTA2''' domen prolazi kroz centralnu poru pentamera B podjedinice i završava u '''[[KDEL (aminokiselinska sekvenca)|KDEL sekvenci]]''' (Lys-Asp-Glu-Leu), što olakšava '''[[endoplazmatski retikulum]] (ER)''' zadržavanje tokom '''[[retrogradni transport|retrogradnog transporta]]''', iako nije strogo neophodno za transport. Da bi se CTA1 translocirao u [[citosol]] i postao aktivan, '''[[disulfidna veza]] mora biti reducirana''' u ER. CTA1 zatim prolazi kroz '''djelimično rasklapanje''' i preuzima '''ER-povezanu degradaciju (ERAD)''' put za izvoz u citosol. Njegov '''nizak sadržaj lizina''' pomaže mu da izbjegne [[ubikvitinizacija|ubikvitinizaciju]] i degradaciju, omogućavajući mu da se ponovo savije i ispolji toksičnost.&lt;ref name=&quot;:02&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:32&quot;/&gt; Svaka '''B podjedinica (UniProt: [https://www.uniprot.org/uniprotkb/P01556/entry P01556])''' sastoji se od 103 aminokiseline i teži približno '''11 kDa''' nakon cijepanja [[signalni peptid|signalnog peptida]]. Pet B podjedinica formira '''pentamerni prsten u obliku krofne''' koji se specifično veže za '''GM1 gangliozidne receptore''' na površini crijevnih [[epitel]]nih ćelija. Vezivanje je poboljšano '''[[kooperativnost| kooperativnošću]] među podjedinicama''', što olakšava '''[[endocitoza|endocitozu]]''' i naknadni '''retrogradni transport''' kroz [[Golgijev aparat]] i ER.&lt;ref name=&quot;:5&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:22&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:32&quot; /&gt;

'''Trodimenzijska struktura''' holotoksina određena je 1995. godine od strane '''Zhanga i saradnika''' koristeći '''[[rendgenska kristalografija|rendgensku kristalografiju]] pri rezoluciji od 2,5 Å''' ([[PDB]]: '''[https://www.rcsb.org/structure/1XTC 1XTC]''')&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Zhang |first1=Rong-Guang |last2=Scott |first2=David L. |last3=Westbrook |first3=Mary L. |last4=Nance |first4=Sharon |last5=Spangler |first5=Brenda D. |last6=Shipley |first6=Graham G. |last7=Westbrook |first7=Edwin M. |date=1995-08-25 |title=The Three-dimensional Crystal Structure of Cholera Toxin |journal=Journal of Molecular Biology |volume=251 |issue=4 |pages=563–573 |doi=10.1006/jmbi.1995.0456 |pmid=7658473 |issn=0022-2836|doi-access=free }}&lt;/ref&gt; The '''Hol group''' determined it again at a '''1.9 Å resolution''', yielding a much improved geometry compared to the first structure determination.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=O'Neal |first1=Claire J. |last2=Amaya |first2=Edward I. |last3=Jobling |first3=Michael G. |last4=Holmes |first4=Randall K. |last5=Hol |first5=Wim G. J. |date=2004-04-01 |title=Crystal Structures of an Intrinsically Active Cholera Toxin Mutant Yield Insight into the Toxin Activation Mechanism |url=https://pubs.acs.org/doi/10.1021/bi0360152 |journal=Biochemistry |volume=43 |issue=13 |pages=3772–3782 |doi=10.1021/bi0360152 |pmid=15049684 |issn=0006-2960|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt;

==Patogeneza==
[[slika:CholeraToxin.png|thumb|Mehanizam djelovanja kolerinog toksina]]
Kolerni toksin (CT) inicira svoje toksične efekte vezivanjem za [[GM1 gangliozid]]ne receptore na površini [[crijevo|crijevnih epitelnih ćelija]] putem svog pentamera, podjedinice B. Ako GM1 nije prisutan ili je rijedak, CT može stupiti u interakciju s alternativnim fukoziliranim glikokonjugatima, kao što su [[Sialil-Lewis X|Lewis X]] i Lewis Y [[Lewisov sistem antigena|antigeni]], proširujući svoj kapacitet vezivanja za domaćina.&lt;ref name=&quot;:32&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Wands AM, Fujita A, McCombs JE, Cervin J, Dedic B, Rodriguez AC, Nischan N, Bond MR, Mettlen M, Trudgian DC, Lemoff A, Quiding-Järbrink M, Gustavsson B, Steentoft C, Clausen H, Mirzaei H, Teneberg S, Yrlid U, Kohler JJ |date=October 2015 |title=Fucosylation and protein glycosylation create functional receptors for cholera toxin |journal=eLife |volume=4|pmc=4686427 |pmid=26512888 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Cervin J, Wands AM, Casselbrant A, Wu H, Krishnamurthy S, Cvjetkovic A, Estelius J, Dedic B, Sethi A, Wallom KL, Riise R, Bäckström M, Wallenius V, Platt FM, Lebens M, Teneberg S, Fändriks L, Kohler JJ, Yrlid U |date=February 2018 |title=GM1 ganglioside-independent intoxication by Cholera toxin |journal=PLOS Pathogens |volume=14 |issue=2 |article-number=e1006862 |doi=10.1371/journal.ppat.1006862 |pmc=5825173 |pmid=29432456 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Wands AM, Cervin J, Huang H, Zhang Y, Youn G, Brautigam CA, Matson Dzebo M, Björklund P, Wallenius V, Bright DK, Bennett CS, Wittung-Stafshede P, Sampson NS, Yrlid U, Kohler JJ |date=May 2018 |title=Fucosylated Molecules Competitively Interfere with Cholera Toxin Binding to Host Cells |journal=ACS Infectious Diseases |volume=4 |issue=5 |pages=758–770 |doi=10.1021/acsinfecdis.7b00085 |pmc=5948155 |pmid=29411974}}&lt;/ref&gt;

Nakon što se veže, cijeli holotoksin se endocitozira i podliježe retrogradnom transportu kroz [[Golgijev aparat]] do [[endoplazmatski retikulum| endoplazmatskog retikuluma]] (ER). U ER-u, A podjedinica (CTXA) se cijepa proteazama na CTA1 i CTA2, koji ostaju povezani disulfidnom vezom između Cys187 i Cys199. ER-rezidentna oksidoreduktaza [[Protein disulfid-izomeraza|protein disulfid izomeraza]] (PDI), uz pomoć [[ERO1L|Ero1]], reducira ovu vezu, oslobađajući katalitski aktivni CTA1 domen.&lt;ref name=&quot;:32&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Tsai B, Rapoport TA |date=October 2002 |title=Unfolded cholera toxin is transferred to the ER membrane and released from protein disulfide isomerase upon oxidation by Ero1 |journal=The Journal of Cell Biology |volume=159 |issue=2 |pages=207–216 |doi=10.1083/jcb.200207120 |pmc=2173060 |pmid=12403808 |s2cid=3111310}}&lt;/ref&gt;

CTA1 se djelomično rasklapa i koristi put degradacije povezan s ER-om (ERAD) za translokaciju u citosol putem [[Sec61]] translokona. Za razliku od tipičnih ERAD supstrata, CTA1 izbjegava [[ubikvitinizacija|ubikvitinizaciju]] zbog niskog sadržaja [[lizin]]a, što mu omogućava ponovno [[savijanje proteina|savijanje]] u [[citosol]]u umjesto da ga [[proteasom]] razgradi.&lt;ref name=&quot;:12&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Worthington |first1=Zoë E. V. |last2=Carbonetti |first2=Nicholas H. |date=2007 |title=Evading the proteasome: absence of lysine residues contributes to pertussis toxin activity by evasion of proteasome degradation |journal=Infection and Immunity |volume=75 |issue=6 |pages=2946–2953 |doi=10.1128/IAI.02011-06 |issn=0019-9567 |pmc=1932868 |pmid=17420233}}&lt;/ref&gt;

CTA1 se veže za ARF6-[[GTP]] ([[ARF6|ADP-ribozilacijski faktor 6]]) u citosolu, što inducira [[konformacijska promjena| konformacijsku promjenu]] koja otkriva njegovo [[aktivno mjesto]]. CTA1 zatim katalizira [[ADP]]-ribozilaciju Arg201 na Gαs podjedinici heterotrimernih [[G-protein]]a, koristeći NAD&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; kao supstrat. Ova [[posttranslacijska modifikacija]] inhibira hidrolizu GTP-a, zaključavajući Gsα u njegovom aktivnom GTP-vezanom stanju i kontinuirano stimulirajući [[adenilil-ciklaza|adenilil-ciklazu]].&lt;ref name=&quot;O'Neal_20052&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=O'Neal CJ, Jobling MG, Holmes RK, Hol WG |date=August 2005 |title=Structural basis for the activation of cholera toxin by human ARF6-GTP |journal=Science |volume=309 |issue=5737 |pages=1093–1096 |bibcode=2005Sci...309.1093O |doi=10.1126/science.1113398 |pmid=16099990 |s2cid=8669389}}&lt;/ref&gt;

Ovo dramatično povećava nivoe unutarćelijskogg 3',5'-cikličnog AMP-a ([[Ciklični adenozin-monofosfat|cAMP]]), aktivirajući protein kinazu A ([[Protein-kinaza A|PKA]]). PKA fosforilira i aktivira hloridne kanale [[regulator transmembranske provodljivosti cistaste fibroze|CFTR]], promovirajući lučenje Cl&lt;sup&gt;-&lt;/sup&gt;, HCO&lt;sub&gt;3&lt;/sup&gt;&lt;sup&gt;-&lt;/sup&gt;, Na&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; i vode u crijevni lumen. Osim toga, inhibira se unos Na&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; i vode od strane enterocita, što rezultira karakterističnom obilnom vodenastom [[dijareja|dijarejom]] (do 1–2 litra na sat), doprinoseći teškoj dehidraciji i [[elektrolit]]nom disbalansu kod pacijenata sa kolerom.&lt;ref name=&quot;:32&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Sanchez |first1=Joaquin |last2=Holmgren |first2=Jan |date=2011 |title=Cholera toxin - a foe &amp; a friend |journal=The Indian Journal of Medical Research |volume=133 |issue=2 |pages=153–163 |issn=0971-5916 |pmc=3089046 |pmid=21415489}}&lt;/ref&gt;
Sličan mehanizam je uočen kod [[pertussis toksin]] akoji proizvodi ''[[Bordetella pertussis]]'', još jedan član AB&lt;sub&gt;5&lt;/sub&gt; porodice. Međutim, umjesto da cilja Gsα, pertussis toksin ADP-ribozilira Giα podjedinicu, sprječavajući je da inhibira adenilil-ciklazu. To, zauzvrat, dovodi do povećanja nivoa [[cAMP]]-a putem različitog, ali povezanog mehanizma..&lt;ref name=&quot;:12&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite book |title=Medical physiology: a cellular and molecular approach |vauthors=Boron WF, Boulpaep EL |date=2009 |publisher=Saunders/Elsevier |edition=2nd |location=Philadelphia, Pennsylvania}}&lt;/ref&gt;

==Porijeklo==
Gen toksina kolere (''''''ctxAB''')'' je uveden u ''V. cholerae'' putem [[horizontalni transfer gena| horizontalnog transfera gena]] putem virusa poznatog kao [[CTXφ bakteriofag]]. [[Virulencija|Virulentni]] Sojevi ''V. cholerae'' ([[serogrupa]] O1 i O139) sadrže integrirane gene iz ovog [[CTXφ bakteriofag|bakteriofaga]], uključujući ''ctxAB'' i druge gene faga.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Davis BM, Waldor MK | title = Filamentous phages linked to virulence of Vibrio cholerae | journal = Current Opinion in Microbiology | volume = 6 | issue = 1 | pages = 35–42 | date = February 2003 | pmid = 12615217 | doi = 10.1016/S1369-5274(02)00005-X }}&lt;/ref&gt; Nadalje, integrirani CTXφ genom dijeli gene sa svojim [[satelitskim (biologija)|'''satelitskim''']] '''fagom''', '''RS1''', uključujući:

* '''Replikacija''' (RstA),
* '''Integracija''' (RstB)
* '''Regulacija''': sprječavanje represije replikacije CTXφ (RstC), regulacija ekspresije gena (RstR),
* '''Pakovanje i sekrecija faga''' '''geni''' (Psh, Cep, OrfU, Ace i Zot), koji dijele strukturnu homologiju sa [[Ff fagima|Ff filamentoznim kolifagom]].&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;

Ovi geni omogućavaju replikaciju i sekreciju bakteriofaga CTXφ bez potrebe za ekscizijom profaga iz originalne bakterije domaćina. Kao rezultat toga, fag može horizontalno prenijeti gen koji kodira CTX na druge osjetljive ćelije zajedno s ostatkom genoma faga.&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;

==Primjena== 
B podjedinica toksina kolere (CTB) je relativno netoksična, što je čini vrijednim alatom u '''[[citologija|ćelijskoj]]''' i '''[[molekularna biologija|molekulskoj biologiji]]'''. Često se koristi kao '''neuronski traser''' zbog svoje sposobnosti vezivanja GM1 gangliozida na ćelijske membrane, što omogućava vizualizaciju '''neuronskih puteva'''.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Haigh |first1=Jessica L. |last2=Williamson |first2=Daniel J. |last3=Poole |first3=Emma |last4=Guo |first4=Yuan |last5=Zhou |first5=Dejian |last6=Webb |first6=Michael E. |last7=Deuchars |first7=Susan A. |last8=Deuchars |first8=Jim |last9=Turnbull |first9=W. Bruce |date=2020-06-04 |title=A versatile cholera toxin conjugate for neuronal targeting and tracing |journal=Chemical Communications |language=en |volume=56 |issue=45 |pages=6098–6101 |doi=10.1039/D0CC01085E |pmid=32355935 |issn=1364-548X|doi-access=free }}&lt;/ref&gt;

Pored toga, u '''istraživanju nervnih [[matične ćelije|matičnih ćelija]]''', uočeno je da CTB utiče na lokalizaciju '''[[transkripcijski faktor|transkripcijskog faktora]]''' '''[[HES3|Hes3]].'''&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Androutsellis-Theotokis |first1=Andreas |last2=Walbridge |first2=Stuart |last3=Park |first3=Deric M. |last4=Lonser |first4=Russell R. |last5=McKay |first5=Ronald D. G. |date=2010-05-26 |title=Cholera toxin regulates a signaling pathway critical for the expansion of neural stem cell cultures from the fetal and adult rodent brains |journal=PLOS ONE |volume=5 |issue=5 |article-number=e10841 |doi=10.1371/journal.pone.0010841 |doi-access=free |issn=1932-6203 |pmc=2877108 |pmid=20520777|bibcode=2010PLoSO...510841A }}&lt;/ref&gt;

===Vakcina===
Trenutno su dostupne dvije vakcine protiv kolere: '''Dukoral''' i '''Shanchol'''. Obje vakcine koriste cijele ubijene ''[[Vibrio cholerae|V. cholerae]]''' ćelije, međutim, Dukoral također sadrži '''rekombinantni kolerin toksin β (rCTB)'''. Neke studije sugeriraju da uključivanje rCTB-a može poboljšati efikasnost vakcine kod male djece (2-10) i produžiti trajanje zaštite. Međutim, za razliku od Shanchola, uključivanje rCTB-a u vakcine povećava troškove proizvodnje i zahtijeva stroge uslove skladištenja kako bi se spriječila degradacija.&lt;ref name=&quot;:12&quot; /&gt;

===Adjuvant vakcine===
Druga primjena CTB podjedinice može biti kao '''mukozna vakcina [[Imunološki adjuvant|adjuvant]]''' za druge vakcine. Pokazalo se da spajanje CTB-a i antigena poboljšava odgovor vakcine. Istraživanja na '''velikim životinjskim modelima''' podržavaju njegov potencijal za poboljšanje vakcina protiv '''bakterijskih infekcija''', '''virusnih infekcija''', '''alergija''' i '''[[dijabetesa]]'''. Ovo bi moglo omogućiti upotrebu CTB-a kao adjuvansa za vakcinaciju protiv mnogih vrsta bolesti. Posebno je pokazano da CTB inducira [[mukozna imunologija|mukozni]] [[humoralni imuni sistem|humoralni imuni]] odgovore, što ga čini obećavajućim kandidatom za vakcine usmjerene na '''mukozne patogene''' kao što je '''[[HIV]].&lt;ref name=&quot;:12&quot; /&gt;'''

=== Istraživanje biologije membrane ===

==== Struktura membrane i nanodomeni ====
Pokazano je da se B podjedinica toksina kolere preferencijalno veže za GM1 gangliozide koji se nalaze u '''[[lipidni splav|lipidnim splavovima]]'''. Grupiranjem GM1, CTB pomaže istraživačima da prouče kako se membrane organizuju u '''nanodomene''', dobijajući sve veći uvid u '''[[ćelijska signalizacija|ćelijsku signalizaciju]]''' i '''unutarćelijski ćelijski promet'''. Lipidne splavove je inače teško proučavati jer se razlikuju po veličini i životnom vijeku, a također su dio izuzetno dinamične komponente ćelija. Koristeći CTB kao marker, možemo bolje razumjeti svojstva i funkcije splavova i srodnih membranskih nanodomena. '''[[fluorescencija|Fluorescentna oznaka]]''' na CTB ili '''[[antitijelo]]-ciljane''' CTB komplekse da služe kao efikasni markeri za ovu svrhu.&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Kenworthy |first1=Anne K. |last2=Schmieder |first2=Stefanie S. |last3=Raghunathan |first3=Krishnan |last4=Tiwari |first4=Ajit |last5=Wang |first5=Ting |last6=Kelly |first6=Christopher V. |last7=Lencer |first7=Wayne I. |date=2021-08-03 |title=Cholera Toxin as a Probe for Membrane Biology |journal=Toxins |language=en |volume=13 |issue=8 |page=543 |doi=10.3390/toxins13080543 |doi-access=free |issn=2072-6651 |pmc=8402489 |pmid=34437414}}&lt;/ref&gt;

Osim toga, toksin kolere ima sposobnost generiranja i detekcije okolne '''zakrivljenosti membrane'''. Stoga se koristi kao važan alat i model u razumijevanju kako proteini pod utjecajem '''morfologije membrane''' utiču na nju.&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt;

====Endocitoza====
Toksin kolere ulazi u ćelije putem više '''[[endocitoza|endocitnih puteva]]''', uključujući:

* '''Zavisne od [[klatrin]]a''' (npr. jamice obložene [[klatrin]]om)
* '''Nezavisne od klatrina''' (npr. [[kaveole]], [[nosioci nezavisni od klatrina]] (CLIC), endocitne odjeljke obogaćene [[glikozilfosfatidilinozitol|GPI]] ([[GEEC]]), [[ARF6]]-posredovane i [[Brza endofilinom posredovana endocitoza|Brza endofilinom posredovana endocitoza]] (FEME)).

Iako tačan mehanizam kako toksin kolere pokreće ove endocitne puteve nije u potpunosti shvaćen, toksin služi kao važan alat za istraživanje ovih mehanizama. Proučavanje ovih puteva pomaže istraživačima da shvate kako patogeni i lijekovi ulaze u ćelije.&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt;

====Retrogradni transport====
Jedna od najvažnijih primjena CTB-a je proučavanje '''retrogradnog transporta'''. U početku se B-podjedinica veže za GM1 na '''[[plazmamembrana|plazmatskoj membrani]]
Kroz '''vezikulski transport''', GM1 nosi toksin retrogradno kroz '''sekretorni put''', u trans-Golgijevu mrežu (TGN) i [[endoplazmatski retikulum|endoplazmatski retikulum (ER)]]. Kada toksin stigne u ER, dio A-podjedinice se oslobađa iz B-podjedinice, što mu omogućava '''retro-translokaciju''' u '''citosol''' gdje inicira patogene efekte. Efikasan ulazak toksina u ćeliju omogućava praćenje fluorescentno označenih CTB i GM1 u realnom vremenu, pružajući uvid u '''intracelularni transport''' i '''sortiranje proteina''' i '''sortiranje lipida''' u [[Endocitoza|endocitotskom putu]]. Povećano razumijevanje ovih puteva može pomoći u dizajniranju ciljanih '''sistema za isporuku lijekova''' kao dijela kliničke primjene..&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Wernick |first1=Naomi L. B. |last2=Chinnapen |first2=Daniel J.-F. |last3=Cho |first3=Jin Ah |last4=Lencer |first4=Wayne I. |date=2010-03-05 |title=Cholera Toxin: An Intracellular Journey into the Cytosol by Way of the Endoplasmic Reticulum |journal=Toxins |language=en |volume=2 |issue=3 |pages=310–325 |doi=10.3390/toxins2030310 |doi-access=free |issn=2072-6651 |pmc=3153193 |pmid=22069586}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[AB5 toksin|AB5 toksin]]
* [[Enterotoksin]]
* [[Porodica termolabilnih enterotoksina|Termolabilni enterotoksin]]
* [[GM1]]
* [[ADP-ribozilacija]]
* [[Adenilil-ciklaza]]
* [[Ciklični adenozin-monofosfat]]
* [[Protein kinaza A]]
* [[CFTR]]
* [[G-protein]]
* [[Pertussis toksin]]
* [[Endocitoza]]
* [[Aksonalni transport|Retrogradni transport]]
* [[Protein disulfid-izomeraza|Protein disulfid izomeraza]]
* [[Kolera]]
* ''[[Vibrio cholerae]]''
* [[Toksoid|Toksoidna vakcina]]
* [[Imunski adjuvant]]
* [[Lipidni splav]]
* [[John Snow|John Snow (Doktor)]]
* [[Svjetska zdravstvena organizacija|SZO]]

== Reference ==
{{Reflist}}

== Vanjski linkovi ==
* De, Sambhu Nath. [https://www.nature.com/articles/1831533a0 Enterotoxicity of bacteria-free culture filtrate of Vibrio cholerae]. Nature. 30 May 1959. 183:1533–4.
* {{cite web |title=Cholera toxin | vauthors = McDowall J |date=Sep 2005 |series=Protein of the Month (POTM) |publisher=Protein Data Bank in Europe (PDBe) |url=http://www.ebi.ac.uk/interpro/potm/2005_9/Page1.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20190427110854/http://www.ebi.ac.uk/interpro/potm/2005_9/Page1.htm |archive-date=April 27, 2019}}
* {{cite journal |title=Cholera Toxin |date=Sep 2005 |series=Molecule of the Month (MOTM) | vauthors = Goodsell D |journal=RCSB Protein Data Bank |publisher=Protein Data Bank (PDB) |doi=10.2210/rcsb_pdb/mom_2005_9 |url=https://pdb101.rcsb.org/motm/69 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20111025124746/http://www.pdb.org/pdb/101/motm.do?momID=69 |archive-date=October 25, 2011|url-access=subscription }}
* {{MeSH name|Cholera+Toxin}}
* {{PDBe-KB2|P01555|Podjedinica A kolerinog enterotoksina}}
* {{PDBe-KB2|P01556|Podjedinica B kolerinog enterotoksina}}

{{Glikoziltransferaze}}
{{Toksini}}

[[Kategorija: Bakterijski proteini]]
[[Kategorija:Toksini]]</text>
      <sha1>00ta12jdyxxh37d21oc4h502acpw2tw</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3820515</id>
      <parentid>3820503</parentid>
      <timestamp>2026-03-28T11:24:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Exsiler</username>
        <id>178345</id>
      </contributor>
      <origin>3820515</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31773" sha1="ft0xfpsv7ptln4tkuyhi2povjqo3o6a" xml:space="preserve">{{Infokutija protein
| Ime = Podjedinica A toksina kolere
| Opis_slike = 3D struktura toksina kolere. CTA je prikazan zelenom bojom, dok je CTB višebojan.
| Symbol     = ctxA
| EntrezGene = 944742
|Slika=Cholera feces.jpg
| UniProt    = P01555
| PDB        = 1S5B
| ECnumber   = 2.4.2.36
| CAS_number = 9012-63-9
| Wikidata   = Q189245
| RefSeq     = WP_001889387.1
}}
{{Infokutija protein
| Ime = Podjedinica B toksina kolere
| slika      = 1chq.jpg
| opis_slike    = 3D struktura podjedinice B toksina kolere (pogled odozgo sa uklonjenom podjedinicom CTA)
| Symbol     = ctxB
| EntrezGene = 944741
| UniProt    = P01556
| PDB        = 1CHP
| ECnumber   = 2.4.2.36
| CAS_number = 9012-63-9
| Wikidata   = Q189245
| RefSeq     = WP_000987577.1
}}
'''Kolera-toksin''' (također poznat kao kolerin toksin i koleragen, '''CTX, CTx''' i '''CT''') je snažan enterotoksin koji proizvodi [[bakterija]] ''[[Vibrio cholerae]]'', a uzrokuje tešku vodenastu dijareju i dehidraciju koji definiraju infekcije kolerom. Toksin je član porodice enterotoksina labilnih na toplinu i postoji kao multimerni toksin AB5 s jednom [[enzim]]ski aktivnom A podjedinicom i pet B podjedinica koje se vežu za receptore, a koje olakšavaju ulazak u ćeliju domaćina.&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Serrano |first1=Albert |last2=Guyette |first2=Jessica L. |last3=Heim |first3=Joel B. |last4=Taylor |first4=Michael |last5=Cherubin |first5=Patrick |last6=Krengel |first6=Ute |last7=Teter |first7=Ken |last8=Tatulian |first8=Suren A. |date=2022-01-07 |title=Holotoxin disassembly by protein disulfide isomerase is less efficient for Escherichia coli heat-labile enterotoxin than cholera toxin |journal=Scientific Reports |language=en |volume=12 |issue=1 |page=34 |doi=10.1038/s41598-021-03939-9 |pmid=34997016 |pmc=8741891 |bibcode=2022NatSR..12...34S |issn=2045-2322}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:02&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Safa |first1=Ashrafus |last2=Jime |first2=Jinath Sultana |last3=Shahel |first3=Farishta |date=2020 |title=Cholera toxin phage: structural and functional diversity between Vibrio cholerae biotypes |journal=AIMS Microbiology |volume=6 |issue=2 |pages=144–151 |doi=10.3934/microbiol.2020009 |issn=2471-1888 |pmc=7326730 |pmid=32617446}}&lt;/ref&gt;

==Historija==
{{glavni|Historija kolere}}
''[[Vibrio cholerae]]'' koji proizvode toksin kolere su uzročni [[patogen]]i agens drevne bolesti [[kolera]], prvobitno pronađene u Aziji i Evropi.&lt;ref&gt;{{cite book|last1=Siddique|first1=A.K.|last2=Cash|first2=Richard|chapter=Cholera Outbreaks in the Classical Biotype Era|title=Cholera Outbreaks|year=2014|editor-last1=Nair|editor-first1=G. Balakrish|editor-last2=Takeda|editor-first2=Yoshifumi|publisher=Springer|editor-last3=Aktories|editor-first3=Klaus|series=Current Topics in Microbiology and Immunology|volume=379|isbn=978-3-642-55404-9|doi=10.1007/82_2013_361|pages=1–16 |pmid=24368696 }}&lt;/ref&gt; [[Prva pandemija kolere|Prva moderna globalna pandemija]] pojavila se u delti [[Ganges]]a 1817. godine. [[Globalizacija]] koja se razvijala u devetnaestom stoljeću proširila ju je svijetom tokom sedam uzastopnih [[pandemija|pandemijskih]] godina. Kada je kolera stigla u [[London]], 1832. godine, njen prijenos nije bio dobro shvaćen, a mnogi su krivili [[teorija miazme|mijazmu]]. Ljekar, [[John Snow]] (1813–1858), bio je zagovornik kontaminacije vode kao uzroka njenog širenja – poznato je okončavajući epidemiju uklanjanjem ručke javne pumpe za vodu u centru Londona. Međutim, njegova teorija je prihvaćena tek godinama nakon njegove smrti, otkrićem bakterije ''Vibrio cholerae''.&lt;ref name=&quot;:22&quot;&gt;{{cite book|last1=Heggelund|first1=Julie E.|chapter=Chapter 7 - ''Vibrio cholerae'' and ''Escherichia coli'' heat-labile enterotoxins and beyond |date=2015-01-01|title=The Comprehensive Sourcebook of Bacterial Protein Toxins|pages=195–229|editor-last=Alouf |editor-first=Joseph |doi=10.1016/B978-0-12-800188-2.00007-0|location=Boston|publisher=Academic Press|isbn=978-0-12-800188-2 |last2=Bjørnestad |first2=Victoria A. |last3=Krengel |first3=Ute |edition=Fourth |editor2-last=Ladant |editor2-first=Daniel |editor3-last=Popoff |editor3-first=Michel R.}}&lt;/ref&gt;

=== Otkriće i izolacija ===
Otkriće toksina kolere se široko pripisuje [[Robert Koch|Robertu Kochu]], ljekaru i mikrobiologu. Koch je 1886. godine postavio hipotezu da ''[[Vibrio cholerae]]'' proizvodi supstancu koja uzrokuje simptome [[kolera|kolere]].&lt;ref name=&quot;:32&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Bharati |first1=Kaushik |last2=Ganguly |first2=Nirmal K. |date=2011 |title=Cholera toxin: a paradigm of a multifunctional protein |journal=The Indian Journal of Medical Research |volume=133 |issue=2 |pages=179–187 |issn=0971-5916 |pmc=3089049 |pmid=21415492}}&lt;/ref&gt; Međutim, izolaciju bakterije već je 30 godina ranije proveo italijanski anatom [[Filippo Pacini|Fillippo Pacini]], koji je potom objavio svoj rad na svom maternjem jeziku.&lt;ref name=&quot;:22&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Nair |first1=G. Balakrish |last2=Takeda |first2=Yoshifumi |date=2011 |title=Dr Sambhu Nath De: unsung hero |journal=The Indian Journal of Medical Research |volume=133 |issue=2 |page=127 |issn=0971-5916 |pmc=3089041 |pmid=21415484}}&lt;/ref&gt;

Godine 1951, [[Sambhu Nath De]] je potvrdio Kochovu hipotezu kroz Deovo istraživanje koje je uključivalo ubrizgavanje toplotom ubijene ''V. cholerae'' u kuniće. Iz ovog eksperimenta je utvrdio da se [[lipopolisaharid|endotoksin]] oslobađa kako se bakterija raspada i da je taj endotoksin odgovoran za simptome bolesti.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=De |first1=S. N. |last2=Sarkar |first2=J. K. |last3=Tribedi |first3=B. P. |date=1951 |title=An experimental study of the action of cholera toxin |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/path.1700630417 |journal=The Journal of Pathology and Bacteriology |language=en |volume=63 |issue=4 |pages=707–717 |doi=10.1002/path.1700630417 |pmid=14898376 |issn=1555-2039|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt; Zatim je 1959. godine De izveo sljedeći eksperiment, ubrizgavajući filtrat kulture &quot;V. cholerae&quot; bez bakterija u [[tanko crijevo]] kunića i time dokazujući postojanje toksina kolere nakupljanjem tekućine.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=De |first=S. N. |date=1959-05-30 |title=Enterotoxicity of bacteria-free culture-filtrate of ''Vibrio cholerae''|journal=Nature |volume=183 |issue=4674 |pages=1533–1534 |doi=10.1038/1831533a0 |issn=0028-0836 |pmid=13666809|bibcode=1959Natur.183.1533D }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Dutta |first1=N. K. |last2=Panse |first2=M. V. |last3=Kulkarni |first3=D. R. |date=1959 |title=Role of cholera a toxin in experimental cholera |journal=Journal of Bacteriology |volume=78 |issue=4 |pages=594–595 |doi=10.1128/jb.78.4.594-595.1959 |issn=0021-9193 |pmc=290591 |pmid=13818912}}&lt;/ref&gt;

=== Pročišćavanje i mehanizam ===
U sljedećoj deceniji, istraživački tim Richarda Finkelsteina uspješno je izolovao i pročistio toksin kolere (CT). Ovo istraživanje je identifikovalo holotoksin (AB&lt;sub&gt;5&lt;/sub&gt;) kao primarni aktivni agens, dok B&lt;sub&gt;5&lt;/sub&gt; oligomer nije imao unutrašnju toksičnost, ali je igrao ključnu ulogu u izazivanju simptoma kolere. Naknadne biohemijske metode potvrdile su složenu strukturu podjedinica toksina, što je dovelo do našeg trenutnog sveobuhvatnog razumijevanja njegovih mehanizama.&lt;ref name=&quot;:32&quot;/&gt;

Još jedna značajna prekretnica dogodila se 1973. godine kada su King i van Heyningen identifikovali gangliozid [[GM1|GM1]] kao CT receptor. Njihovi eksperimenti su otkrili da GM1 blokira sposobnost [[toksin]]a da poboljša propusnost kapilara u koži kunića, sprječavajući nakupljanje tečnosti u ligiranim crijevnim petljama kunića. Osim toga, otkrili su da receptor ometa njegov učinak na put [[adenilil-ciklaza|adenilil-ciklaze]] u crijevnom tkivu zamorca. Ovi nalazi bi pomogli u budućim istraživanjima medicinske primjene toksina, kroz sve detaljnije poznavanje njegovih funkcionalnih sposobnosti.&lt;ref name=&quot;:32&quot;/&gt;

=== Moderna relevantnost ===
Moderni sanitarni objekti su gotovo u potpunosti uklonili koleru iz industrijaliziranih zemalja, za razliku od ekonomski nerazvijenih regija gdje bolest godišnje odnosi preko 100.000 smrtnih slučajeva.&lt;ref name=&quot;:22&quot;/&gt; Bolest prvenstveno pogađa ljude koji žive u područjima s neadekvatnom [[WASH|sanitacijom vode]], [[rat|kontinuiranim sukobima]] i ograničenim [[pristup zdravstvenoj zaštiti|pristupom zdravstvenoj zaštiti]]. Istaknuti primjer je [[zemljotres na Haitiju 2010.]], koji je izazvao najgoru modernu epidemiju kolere nakon 10-mjesečnog perioda zakašnjenja.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Piarroux |first1=Renaud |last2=Moore |first2=Sandy |last3=Rebaudet |first3=Stanislas |date=2022-09-01 |title=Cholera in Haiti |journal=La Presse Médicale |series=History of modern pandemics |volume=51 |issue=3 |article-number=104136 |doi=10.1016/j.lpm.2022.104136 |pmid=35705115 |issn=0755-4982|doi-access=free }}&lt;/ref&gt;

Trenutno je zabilježeno preko 200 serotipova ''V. cholerae'', od kojih samo serotip O1 i O139 dovode do epidemijskih bolesti, dok se serotipovi koji uzrokuju sporadične epidemije nazivaju ne-O1/ne-O139 ''V. cholerae''. Serogrupa O1 ima dva različita biotipa, naime [[El Tor]] i klasični, i bila je uzrok svih sedam pandemija. O1 El Tor (soj 16961) je u velikoj mjeri zamijenio klasični biotip tokom početka sedme pandemije 1960-ih. Nadalje, serogrupa O139 pojavila se 1992. godine i ostaje rasprostranjena i danas.&lt;ref name=&quot;:22&quot;/&gt;

=== Klinički i uticaj na javno zdravlje ===
Toksin kolere, glavni štetni faktor ''Vibrio cholerae'', uzrokuje [[Dijareja|vodenasti proljev]], koji postaje fatalan u roku od nekoliko sati ako se ne liječi. [[Svjetska zdravstvena organizacija]] prijavila je više od 730.000 slučajeva kolere i 5.100 smrtnih slučajeva u 33 zemlje od januara do novembra 2024.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Multi-country outbreak of cholera, External situation report #21 - 18 December 2024 |url=https://www.who.int/publications/m/item/multi-country-outbreak-of-cholera--external-situation-report--21---18-december-2024 |access-date=2025-04-11 |website=www.who.int |language=en}}&lt;/ref&gt; Povećana proizvodnja [[vakcina]] nije riješila problem stalne nestašice oralnih vakcina protiv kolere, što otežava programe preventivne [[vakcinacija|vakcinacije]]. Istraživanja pokazuju da endemske zemlje imaju 2,9 miliona slučajeva kolere, ali zvanični podaci vjerovatno potcjenjuju stvarni broj slučajeva.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Ali |first1=Mohammad |last2=Nelson |first2=Allyson R. |last3=Lopez |first3=Anna Lena |last4=Sack |first4=David A. |date=2015 |title=Updated global burden of cholera in endemic countries |journal=PLOS Neglected Tropical Diseases |volume=9 |issue=6 |doi=10.1371/journal.pntd.0003832 |doi-access=free |issn=1935-2735 |pmc=4455997 |pmid=26043000}}&lt;/ref&gt; Brojevi pokazuju dvostruku ulogu toksina u tome što kolera predstavlja i kritično medicinsko stanje i značajnu zabrinutost za javno zdravlje.

== Struktura ==
[[Datoteka:Cholera toxin structure.jpg|alt=|thumb|'''3D struktura toksina kolere''':  '''Zelena regija''' na vrhu predstavlja enzimski aktivnu '''A podjedinicu (ctxA),''' dok '''višebojna''' '''regija''' koja formira prsten na dnu predstavlja '''pentamernu B podjedinicu (ctxB)''', odgovornu za vezivanje za ćeliju domaćina.]]
Toksin kolere je klasični '''[[AB5 toksin|AB&lt;sub&gt;5&lt;/sub&gt;-tip]] heksamerni protein''' sastavljen od jedne enzimski aktivne '''A podjedinice''' i pet identičnih '''B podjedinica''' koje se vežu za receptor. Ova struktura veoma podsjeća na '''[[Porodica termolabilnih enterotoksina|termolabilni enterotoksin]] (LT)''' koji proizvodi ''[[Escherichia coli]]'', a njegove značajne sličnosti u sekvenci i funkciji potvrđuju njegovo zajedničko članstvo u porodici toksina AB&lt;sub&gt;5&lt;/sub&gt;.&lt;ref name=&quot;:22&quot; /&gt;

'''Podjedinica''' (UniProt: [https://www.uniprot.org/uniprotkb/P01555/entry P01555])''' sadrži 240 aminokiselina i teži približno '''28 [[Dalton (jedinica)|kDa]]'''. Proteolitički se cijepa u dva različita domena. '''CTA1''' (~22 kDa), '''enzimski aktivni globulasti domen'''. I, '''CTA2''' (~5,5 kDa), '''dugačka [[alfa-heliks]]''' koja veže CTA1 za prsten B podjedinice.&lt;ref name=&quot;:22&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:32&quot;/&gt;

Ovi domeni povezani su putem '''[[disulfid]]ne veze između Cys187 i Cys199'''. '''CTA1''' domen katalizira '''[[ADP-ribozilacija| ADP-ribozilaciju]] Arg201''' na [[Gs alfa podjedinica|Gsα podjedinici]] heterotrimernih [[G-protein]]a. Ovo zaključava '''[[adenil-ciklaza|adenilil-ciklazu]]''' u aktivnom stanju, podižući nivoe '''[[ciklični adenozin-monofosfat|cAMP]] ''' i pokrećući karakterističnu sekreciju tečnosti koja se vidi kod kolere. '''Katalitski ostatak''' unutar CTA1 je '''[[Glutaminska kiselina|Glu112]]''', smješten u klinastom naboru sastavljenom od dva [[Beta-list|β-lista]] i nekoliko heliksa.&lt;ref name=&quot;:5&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:32&quot;/&gt;
'''CTA2''' domen prolazi kroz centralnu poru pentamera B podjedinice i završava u '''[[KDEL (aminokiselinska sekvenca)|KDEL sekvenci]]''' (Lys-Asp-Glu-Leu), što olakšava '''[[endoplazmatski retikulum]] (ER)''' zadržavanje tokom '''[[retrogradni transport|retrogradnog transporta]]''', iako nije strogo neophodno za transport. Da bi se CTA1 translocirao u [[citosol]] i postao aktivan, '''[[disulfidna veza]] mora biti reducirana''' u ER. CTA1 zatim prolazi kroz '''djelimično rasklapanje''' i preuzima '''ER-povezanu degradaciju (ERAD)''' put za izvoz u citosol. Njegov '''nizak sadržaj lizina''' pomaže mu da izbjegne [[ubikvitinizacija|ubikvitinizaciju]] i degradaciju, omogućavajući mu da se ponovo savije i ispolji toksičnost.&lt;ref name=&quot;:02&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:32&quot;/&gt; Svaka '''B podjedinica (UniProt: [https://www.uniprot.org/uniprotkb/P01556/entry P01556])''' sastoji se od 103 aminokiseline i teži približno '''11 kDa''' nakon cijepanja [[signalni peptid|signalnog peptida]]. Pet B podjedinica formira '''pentamerni prsten u obliku krofne''' koji se specifično veže za '''GM1 gangliozidne receptore''' na površini crijevnih [[epitel]]nih ćelija. Vezivanje je poboljšano '''[[kooperativnost| kooperativnošću]] među podjedinicama''', što olakšava '''[[endocitoza|endocitozu]]''' i naknadni '''retrogradni transport''' kroz [[Golgijev aparat]] i ER.&lt;ref name=&quot;:5&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:22&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:32&quot; /&gt;

'''Trodimenzijska struktura''' holotoksina određena je 1995. godine od strane '''Zhanga i saradnika''' koristeći '''[[rendgenska kristalografija|rendgensku kristalografiju]] pri rezoluciji od 2,5 Å''' ([[PDB]]: '''[https://www.rcsb.org/structure/1XTC 1XTC]''')&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Zhang |first1=Rong-Guang |last2=Scott |first2=David L. |last3=Westbrook |first3=Mary L. |last4=Nance |first4=Sharon |last5=Spangler |first5=Brenda D. |last6=Shipley |first6=Graham G. |last7=Westbrook |first7=Edwin M. |date=1995-08-25 |title=The Three-dimensional Crystal Structure of Cholera Toxin |journal=Journal of Molecular Biology |volume=251 |issue=4 |pages=563–573 |doi=10.1006/jmbi.1995.0456 |pmid=7658473 |issn=0022-2836|doi-access=free }}&lt;/ref&gt; The '''Hol group''' determined it again at a '''1.9 Å resolution''', yielding a much improved geometry compared to the first structure determination.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=O'Neal |first1=Claire J. |last2=Amaya |first2=Edward I. |last3=Jobling |first3=Michael G. |last4=Holmes |first4=Randall K. |last5=Hol |first5=Wim G. J. |date=2004-04-01 |title=Crystal Structures of an Intrinsically Active Cholera Toxin Mutant Yield Insight into the Toxin Activation Mechanism |url=https://pubs.acs.org/doi/10.1021/bi0360152 |journal=Biochemistry |volume=43 |issue=13 |pages=3772–3782 |doi=10.1021/bi0360152 |pmid=15049684 |issn=0006-2960|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt;

==Patogeneza==
[[slika:CholeraToxin.png|thumb|Mehanizam djelovanja kolerinog toksina]]
Kolerni toksin (CT) inicira svoje toksične efekte vezivanjem za [[GM1 gangliozid]]ne receptore na površini [[crijevo|crijevnih epitelnih ćelija]] putem svog pentamera, podjedinice B. Ako GM1 nije prisutan ili je rijedak, CT može stupiti u interakciju s alternativnim fukoziliranim glikokonjugatima, kao što su [[Sialil-Lewis X|Lewis X]] i Lewis Y [[Lewisov sistem antigena|antigeni]], proširujući svoj kapacitet vezivanja za domaćina.&lt;ref name=&quot;:32&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Wands AM, Fujita A, McCombs JE, Cervin J, Dedic B, Rodriguez AC, Nischan N, Bond MR, Mettlen M, Trudgian DC, Lemoff A, Quiding-Järbrink M, Gustavsson B, Steentoft C, Clausen H, Mirzaei H, Teneberg S, Yrlid U, Kohler JJ |date=October 2015 |title=Fucosylation and protein glycosylation create functional receptors for cholera toxin |journal=eLife |volume=4|pmc=4686427 |pmid=26512888 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Cervin J, Wands AM, Casselbrant A, Wu H, Krishnamurthy S, Cvjetkovic A, Estelius J, Dedic B, Sethi A, Wallom KL, Riise R, Bäckström M, Wallenius V, Platt FM, Lebens M, Teneberg S, Fändriks L, Kohler JJ, Yrlid U |date=February 2018 |title=GM1 ganglioside-independent intoxication by Cholera toxin |journal=PLOS Pathogens |volume=14 |issue=2 |article-number=e1006862 |doi=10.1371/journal.ppat.1006862 |pmc=5825173 |pmid=29432456 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Wands AM, Cervin J, Huang H, Zhang Y, Youn G, Brautigam CA, Matson Dzebo M, Björklund P, Wallenius V, Bright DK, Bennett CS, Wittung-Stafshede P, Sampson NS, Yrlid U, Kohler JJ |date=May 2018 |title=Fucosylated Molecules Competitively Interfere with Cholera Toxin Binding to Host Cells |journal=ACS Infectious Diseases |volume=4 |issue=5 |pages=758–770 |doi=10.1021/acsinfecdis.7b00085 |pmc=5948155 |pmid=29411974}}&lt;/ref&gt;

Nakon što se veže, cijeli holotoksin se endocitozira i podliježe retrogradnom transportu kroz [[Golgijev aparat]] do [[endoplazmatski retikulum| endoplazmatskog retikuluma]] (ER). U ER-u, A podjedinica (CTXA) se cijepa proteazama na CTA1 i CTA2, koji ostaju povezani disulfidnom vezom između Cys187 i Cys199. ER-rezidentna oksidoreduktaza [[Protein disulfid-izomeraza|protein disulfid izomeraza]] (PDI), uz pomoć [[ERO1L|Ero1]], reducira ovu vezu, oslobađajući katalitski aktivni CTA1 domen.&lt;ref name=&quot;:32&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Tsai B, Rapoport TA |date=October 2002 |title=Unfolded cholera toxin is transferred to the ER membrane and released from protein disulfide isomerase upon oxidation by Ero1 |journal=The Journal of Cell Biology |volume=159 |issue=2 |pages=207–216 |doi=10.1083/jcb.200207120 |pmc=2173060 |pmid=12403808 |s2cid=3111310}}&lt;/ref&gt;

CTA1 se djelomično rasklapa i koristi put degradacije povezan s ER-om (ERAD) za translokaciju u citosol putem [[Sec61]] translokona. Za razliku od tipičnih ERAD supstrata, CTA1 izbjegava [[ubikvitinizacija|ubikvitinizaciju]] zbog niskog sadržaja [[lizin]]a, što mu omogućava ponovno [[savijanje proteina|savijanje]] u [[citosol]]u umjesto da ga [[proteasom]] razgradi.&lt;ref name=&quot;:12&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Worthington |first1=Zoë E. V. |last2=Carbonetti |first2=Nicholas H. |date=2007 |title=Evading the proteasome: absence of lysine residues contributes to pertussis toxin activity by evasion of proteasome degradation |journal=Infection and Immunity |volume=75 |issue=6 |pages=2946–2953 |doi=10.1128/IAI.02011-06 |issn=0019-9567 |pmc=1932868 |pmid=17420233}}&lt;/ref&gt;

CTA1 se veže za ARF6-[[GTP]] ([[ARF6|ADP-ribozilacijski faktor 6]]) u citosolu, što inducira [[konformacijska promjena| konformacijsku promjenu]] koja otkriva njegovo [[aktivno mjesto]]. CTA1 zatim katalizira [[ADP]]-ribozilaciju Arg201 na Gαs podjedinici heterotrimernih [[G-protein]]a, koristeći NAD&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; kao supstrat. Ova [[posttranslacijska modifikacija]] inhibira hidrolizu GTP-a, zaključavajući Gsα u njegovom aktivnom GTP-vezanom stanju i kontinuirano stimulirajući [[adenilil-ciklaza|adenilil-ciklazu]].&lt;ref name=&quot;O'Neal_20052&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=O'Neal CJ, Jobling MG, Holmes RK, Hol WG |date=August 2005 |title=Structural basis for the activation of cholera toxin by human ARF6-GTP |journal=Science |volume=309 |issue=5737 |pages=1093–1096 |bibcode=2005Sci...309.1093O |doi=10.1126/science.1113398 |pmid=16099990 |s2cid=8669389}}&lt;/ref&gt;

Ovo dramatično povećava nivoe unutarćelijskogg 3',5'-cikličnog AMP-a ([[Ciklični adenozin-monofosfat|cAMP]]), aktivirajući protein kinazu A ([[Protein-kinaza A|PKA]]). PKA fosforilira i aktivira hloridne kanale [[regulator transmembranske provodljivosti cistaste fibroze|CFTR]], promovirajući lučenje Cl&lt;sup&gt;-&lt;/sup&gt;, HCO&lt;sub&gt;3&lt;/sup&gt;&lt;sup&gt;-&lt;/sup&gt;, Na&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; i vode u crijevni lumen. Osim toga, inhibira se unos Na&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; i vode od strane enterocita, što rezultira karakterističnom obilnom vodenastom [[dijareja|dijarejom]] (do 1–2 litra na sat), doprinoseći teškoj dehidraciji i [[elektrolit]]nom disbalansu kod pacijenata sa kolerom.&lt;ref name=&quot;:32&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Sanchez |first1=Joaquin |last2=Holmgren |first2=Jan |date=2011 |title=Cholera toxin - a foe &amp; a friend |journal=The Indian Journal of Medical Research |volume=133 |issue=2 |pages=153–163 |issn=0971-5916 |pmc=3089046 |pmid=21415489}}&lt;/ref&gt;
Sličan mehanizam je uočen kod [[pertussis toksin]] akoji proizvodi ''[[Bordetella pertussis]]'', još jedan član AB&lt;sub&gt;5&lt;/sub&gt; porodice. Međutim, umjesto da cilja Gsα, pertussis toksin ADP-ribozilira Giα podjedinicu, sprječavajući je da inhibira adenilil-ciklazu. To, zauzvrat, dovodi do povećanja nivoa [[cAMP]]-a putem različitog, ali povezanog mehanizma..&lt;ref name=&quot;:12&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite book |title=Medical physiology: a cellular and molecular approach |vauthors=Boron WF, Boulpaep EL |date=2009 |publisher=Saunders/Elsevier |edition=2nd |location=Philadelphia, Pennsylvania}}&lt;/ref&gt;

==Porijeklo==
Gen toksina kolere (''''''ctxAB''')'' je uveden u ''V. cholerae'' putem [[horizontalni transfer gena| horizontalnog transfera gena]] putem virusa poznatog kao [[CTXφ bakteriofag]]. [[Virulencija|Virulentni]] Sojevi ''V. cholerae'' ([[serogrupa]] O1 i O139) sadrže integrirane gene iz ovog [[CTXφ bakteriofag|bakteriofaga]], uključujući ''ctxAB'' i druge gene faga.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Davis BM, Waldor MK | title = Filamentous phages linked to virulence of Vibrio cholerae | journal = Current Opinion in Microbiology | volume = 6 | issue = 1 | pages = 35–42 | date = February 2003 | pmid = 12615217 | doi = 10.1016/S1369-5274(02)00005-X }}&lt;/ref&gt; Nadalje, integrirani CTXφ genom dijeli gene sa svojim [[satelitskim (biologija)|'''satelitskim''']] '''fagom''', '''RS1''', uključujući:

* '''Replikacija''' (RstA),
* '''Integracija''' (RstB)
* '''Regulacija''': sprječavanje represije replikacije CTXφ (RstC), regulacija ekspresije gena (RstR),
* '''Pakovanje i sekrecija faga''' '''geni''' (Psh, Cep, OrfU, Ace i Zot), koji dijele strukturnu homologiju sa [[Ff fagima|Ff filamentoznim kolifagom]].&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;

Ovi geni omogućavaju replikaciju i sekreciju bakteriofaga CTXφ bez potrebe za ekscizijom profaga iz originalne bakterije domaćina. Kao rezultat toga, fag može horizontalno prenijeti gen koji kodira CTX na druge osjetljive ćelije zajedno s ostatkom genoma faga.&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;

==Primjena== 
B podjedinica toksina kolere (CTB) je relativno netoksična, što je čini vrijednim alatom u '''[[citologija|ćelijskoj]]''' i '''[[molekularna biologija|molekulskoj biologiji]]'''. Često se koristi kao '''neuronski traser''' zbog svoje sposobnosti vezivanja GM1 gangliozida na ćelijske membrane, što omogućava vizualizaciju '''neuronskih puteva'''.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Haigh |first1=Jessica L. |last2=Williamson |first2=Daniel J. |last3=Poole |first3=Emma |last4=Guo |first4=Yuan |last5=Zhou |first5=Dejian |last6=Webb |first6=Michael E. |last7=Deuchars |first7=Susan A. |last8=Deuchars |first8=Jim |last9=Turnbull |first9=W. Bruce |date=2020-06-04 |title=A versatile cholera toxin conjugate for neuronal targeting and tracing |journal=Chemical Communications |language=en |volume=56 |issue=45 |pages=6098–6101 |doi=10.1039/D0CC01085E |pmid=32355935 |issn=1364-548X|doi-access=free }}&lt;/ref&gt;

Pored toga, u '''istraživanju nervnih [[matične ćelije|matičnih ćelija]]''', uočeno je da CTB utiče na lokalizaciju '''[[transkripcijski faktor|transkripcijskog faktora]]''' '''[[HES3|Hes3]].'''&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Androutsellis-Theotokis |first1=Andreas |last2=Walbridge |first2=Stuart |last3=Park |first3=Deric M. |last4=Lonser |first4=Russell R. |last5=McKay |first5=Ronald D. G. |date=2010-05-26 |title=Cholera toxin regulates a signaling pathway critical for the expansion of neural stem cell cultures from the fetal and adult rodent brains |journal=PLOS ONE |volume=5 |issue=5 |article-number=e10841 |doi=10.1371/journal.pone.0010841 |doi-access=free |issn=1932-6203 |pmc=2877108 |pmid=20520777|bibcode=2010PLoSO...510841A }}&lt;/ref&gt;

===Vakcina===
Trenutno su dostupne dvije vakcine protiv kolere: '''Dukoral''' i '''Shanchol'''. Obje vakcine koriste cijele ubijene ''[[Vibrio cholerae|V. cholerae]]''' ćelije, međutim, Dukoral također sadrži '''rekombinantni kolerin toksin β (rCTB)'''. Neke studije sugeriraju da uključivanje rCTB-a može poboljšati efikasnost vakcine kod male djece (2-10) i produžiti trajanje zaštite. Međutim, za razliku od Shanchola, uključivanje rCTB-a u vakcine povećava troškove proizvodnje i zahtijeva stroge uslove skladištenja kako bi se spriječila degradacija.&lt;ref name=&quot;:12&quot; /&gt;

===Adjuvant vakcine===
Druga primjena CTB podjedinice može biti kao '''mukozna vakcina [[Imunološki adjuvant|adjuvant]]''' za druge vakcine. Pokazalo se da spajanje CTB-a i antigena poboljšava odgovor vakcine. Istraživanja na '''velikim životinjskim modelima''' podržavaju njegov potencijal za poboljšanje vakcina protiv '''bakterijskih infekcija''', '''virusnih infekcija''', '''alergija''' i '''[[dijabetesa]]'''. Ovo bi moglo omogućiti upotrebu CTB-a kao adjuvansa za vakcinaciju protiv mnogih vrsta bolesti. Posebno je pokazano da CTB inducira [[mukozna imunologija|mukozni]] [[humoralni imuni sistem|humoralni imuni]] odgovore, što ga čini obećavajućim kandidatom za vakcine usmjerene na '''mukozne patogene''' kao što je '''[[HIV]].&lt;ref name=&quot;:12&quot; /&gt;'''

=== Istraživanje biologije membrane ===

==== Struktura membrane i nanodomeni ====
Pokazano je da se B podjedinica toksina kolere preferencijalno veže za GM1 gangliozide koji se nalaze u '''[[lipidni splav|lipidnim splavovima]]'''. Grupiranjem GM1, CTB pomaže istraživačima da prouče kako se membrane organizuju u '''nanodomene''', dobijajući sve veći uvid u '''[[ćelijska signalizacija|ćelijsku signalizaciju]]''' i '''unutarćelijski ćelijski promet'''. Lipidne splavove je inače teško proučavati jer se razlikuju po veličini i životnom vijeku, a također su dio izuzetno dinamične komponente ćelija. Koristeći CTB kao marker, možemo bolje razumjeti svojstva i funkcije splavova i srodnih membranskih nanodomena. '''[[fluorescencija|Fluorescentna oznaka]]''' na CTB ili '''[[antitijelo]]-ciljane''' CTB komplekse da služe kao efikasni markeri za ovu svrhu.&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Kenworthy |first1=Anne K. |last2=Schmieder |first2=Stefanie S. |last3=Raghunathan |first3=Krishnan |last4=Tiwari |first4=Ajit |last5=Wang |first5=Ting |last6=Kelly |first6=Christopher V. |last7=Lencer |first7=Wayne I. |date=2021-08-03 |title=Cholera Toxin as a Probe for Membrane Biology |journal=Toxins |language=en |volume=13 |issue=8 |page=543 |doi=10.3390/toxins13080543 |doi-access=free |issn=2072-6651 |pmc=8402489 |pmid=34437414}}&lt;/ref&gt;

Osim toga, toksin kolere ima sposobnost generiranja i detekcije okolne '''zakrivljenosti membrane'''. Stoga se koristi kao važan alat i model u razumijevanju kako proteini pod utjecajem '''morfologije membrane''' utiču na nju.&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt;

====Endocitoza====
Toksin kolere ulazi u ćelije putem više '''[[endocitoza|endocitnih puteva]]''', uključujući:

* '''Zavisne od [[klatrin]]a''' (npr. jamice obložene [[klatrin]]om)
* '''Nezavisne od klatrina''' (npr. [[kaveole]], [[nosioci nezavisni od klatrina]] (CLIC), endocitne odjeljke obogaćene [[glikozilfosfatidilinozitol|GPI]] ([[GEEC]]), [[ARF6]]-posredovane i [[Brza endofilinom posredovana endocitoza|Brza endofilinom posredovana endocitoza]] (FEME)).

Iako tačan mehanizam kako toksin kolere pokreće ove endocitne puteve nije u potpunosti shvaćen, toksin služi kao važan alat za istraživanje ovih mehanizama. Proučavanje ovih puteva pomaže istraživačima da shvate kako patogeni i lijekovi ulaze u ćelije.&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt;

====Retrogradni transport====
Jedna od najvažnijih primjena CTB-a je proučavanje '''retrogradnog transporta'''. U početku se B-podjedinica veže za GM1 na '''[[plazmamembrana|plazmatskoj membrani]]
Kroz '''vezikulski transport''', GM1 nosi toksin retrogradno kroz '''sekretorni put''', u trans-Golgijevu mrežu (TGN) i [[endoplazmatski retikulum|endoplazmatski retikulum (ER)]]. Kada toksin stigne u ER, dio A-podjedinice se oslobađa iz B-podjedinice, što mu omogućava '''retro-translokaciju''' u '''citosol''' gdje inicira patogene efekte. Efikasan ulazak toksina u ćeliju omogućava praćenje fluorescentno označenih CTB i GM1 u realnom vremenu, pružajući uvid u '''intracelularni transport''' i '''sortiranje proteina''' i '''sortiranje lipida''' u [[Endocitoza|endocitotskom putu]]. Povećano razumijevanje ovih puteva može pomoći u dizajniranju ciljanih '''sistema za isporuku lijekova''' kao dijela kliničke primjene..&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Wernick |first1=Naomi L. B. |last2=Chinnapen |first2=Daniel J.-F. |last3=Cho |first3=Jin Ah |last4=Lencer |first4=Wayne I. |date=2010-03-05 |title=Cholera Toxin: An Intracellular Journey into the Cytosol by Way of the Endoplasmic Reticulum |journal=Toxins |language=en |volume=2 |issue=3 |pages=310–325 |doi=10.3390/toxins2030310 |doi-access=free |issn=2072-6651 |pmc=3153193 |pmid=22069586}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[AB5 toksin|AB5 toksin]]
* [[Enterotoksin]]
* [[Porodica termolabilnih enterotoksina|Termolabilni enterotoksin]]
* [[GM1]]
* [[ADP-ribozilacija]]
* [[Adenilil-ciklaza]]
* [[Ciklični adenozin-monofosfat]]
* [[Protein kinaza A]]
* [[CFTR]]
* [[G-protein]]
* [[Pertussis toksin]]
* [[Endocitoza]]
* [[Aksonalni transport|Retrogradni transport]]
* [[Protein disulfid-izomeraza|Protein disulfid izomeraza]]
* [[Kolera]]
* ''[[Vibrio cholerae]]''
* [[Toksoid|Toksoidna vakcina]]
* [[Imunski adjuvant]]
* [[Lipidni splav]]
* [[John Snow|John Snow (Doktor)]]
* [[Svjetska zdravstvena organizacija|SZO]]

== Reference ==
{{Reflist}}

== Vanjski linkovi ==
* De, Sambhu Nath. [https://www.nature.com/articles/1831533a0 Enterotoxicity of bacteria-free culture filtrate of Vibrio cholerae]. Nature. 30 May 1959. 183:1533–4.
* {{cite web |title=Cholera toxin | vauthors = McDowall J |date=Sep 2005 |series=Protein of the Month (POTM) |publisher=Protein Data Bank in Europe (PDBe) |url=http://www.ebi.ac.uk/interpro/potm/2005_9/Page1.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20190427110854/http://www.ebi.ac.uk/interpro/potm/2005_9/Page1.htm |archive-date=April 27, 2019}}
* {{cite journal |title=Cholera Toxin |date=Sep 2005 |series=Molecule of the Month (MOTM) | vauthors = Goodsell D |journal=RCSB Protein Data Bank |publisher=Protein Data Bank (PDB) |doi=10.2210/rcsb_pdb/mom_2005_9 |url=https://pdb101.rcsb.org/motm/69 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20111025124746/http://www.pdb.org/pdb/101/motm.do?momID=69 |archive-date=October 25, 2011|url-access=subscription }}
* {{MeSH name|Cholera+Toxin}}
* {{PDBe-KB2|P01555|Podjedinica A kolerinog enterotoksina}}
* {{PDBe-KB2|P01556|Podjedinica B kolerinog enterotoksina}}

{{Glikoziltransferaze}}
{{Toksini}}

[[Kategorija: Bakterijski proteini]]
[[Kategorija:Toksini]]</text>
      <sha1>ft0xfpsv7ptln4tkuyhi2povjqo3o6a</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3820516</id>
      <parentid>3820515</parentid>
      <timestamp>2026-03-28T11:26:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Exsiler</username>
        <id>178345</id>
      </contributor>
      <comment>/* Patogeneza */</comment>
      <origin>3820516</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31747" sha1="n6usltljfyw28vv9w7g3toprvurm59s" xml:space="preserve">{{Infokutija protein
| Ime = Podjedinica A toksina kolere
| Opis_slike = 3D struktura toksina kolere. CTA je prikazan zelenom bojom, dok je CTB višebojan.
| Symbol     = ctxA
| EntrezGene = 944742
|Slika=Cholera feces.jpg
| UniProt    = P01555
| PDB        = 1S5B
| ECnumber   = 2.4.2.36
| CAS_number = 9012-63-9
| Wikidata   = Q189245
| RefSeq     = WP_001889387.1
}}
{{Infokutija protein
| Ime = Podjedinica B toksina kolere
| slika      = 1chq.jpg
| opis_slike    = 3D struktura podjedinice B toksina kolere (pogled odozgo sa uklonjenom podjedinicom CTA)
| Symbol     = ctxB
| EntrezGene = 944741
| UniProt    = P01556
| PDB        = 1CHP
| ECnumber   = 2.4.2.36
| CAS_number = 9012-63-9
| Wikidata   = Q189245
| RefSeq     = WP_000987577.1
}}
'''Kolera-toksin''' (također poznat kao kolerin toksin i koleragen, '''CTX, CTx''' i '''CT''') je snažan enterotoksin koji proizvodi [[bakterija]] ''[[Vibrio cholerae]]'', a uzrokuje tešku vodenastu dijareju i dehidraciju koji definiraju infekcije kolerom. Toksin je član porodice enterotoksina labilnih na toplinu i postoji kao multimerni toksin AB5 s jednom [[enzim]]ski aktivnom A podjedinicom i pet B podjedinica koje se vežu za receptore, a koje olakšavaju ulazak u ćeliju domaćina.&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Serrano |first1=Albert |last2=Guyette |first2=Jessica L. |last3=Heim |first3=Joel B. |last4=Taylor |first4=Michael |last5=Cherubin |first5=Patrick |last6=Krengel |first6=Ute |last7=Teter |first7=Ken |last8=Tatulian |first8=Suren A. |date=2022-01-07 |title=Holotoxin disassembly by protein disulfide isomerase is less efficient for Escherichia coli heat-labile enterotoxin than cholera toxin |journal=Scientific Reports |language=en |volume=12 |issue=1 |page=34 |doi=10.1038/s41598-021-03939-9 |pmid=34997016 |pmc=8741891 |bibcode=2022NatSR..12...34S |issn=2045-2322}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:02&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Safa |first1=Ashrafus |last2=Jime |first2=Jinath Sultana |last3=Shahel |first3=Farishta |date=2020 |title=Cholera toxin phage: structural and functional diversity between Vibrio cholerae biotypes |journal=AIMS Microbiology |volume=6 |issue=2 |pages=144–151 |doi=10.3934/microbiol.2020009 |issn=2471-1888 |pmc=7326730 |pmid=32617446}}&lt;/ref&gt;

==Historija==
{{glavni|Historija kolere}}
''[[Vibrio cholerae]]'' koji proizvode toksin kolere su uzročni [[patogen]]i agens drevne bolesti [[kolera]], prvobitno pronađene u Aziji i Evropi.&lt;ref&gt;{{cite book|last1=Siddique|first1=A.K.|last2=Cash|first2=Richard|chapter=Cholera Outbreaks in the Classical Biotype Era|title=Cholera Outbreaks|year=2014|editor-last1=Nair|editor-first1=G. Balakrish|editor-last2=Takeda|editor-first2=Yoshifumi|publisher=Springer|editor-last3=Aktories|editor-first3=Klaus|series=Current Topics in Microbiology and Immunology|volume=379|isbn=978-3-642-55404-9|doi=10.1007/82_2013_361|pages=1–16 |pmid=24368696 }}&lt;/ref&gt; [[Prva pandemija kolere|Prva moderna globalna pandemija]] pojavila se u delti [[Ganges]]a 1817. godine. [[Globalizacija]] koja se razvijala u devetnaestom stoljeću proširila ju je svijetom tokom sedam uzastopnih [[pandemija|pandemijskih]] godina. Kada je kolera stigla u [[London]], 1832. godine, njen prijenos nije bio dobro shvaćen, a mnogi su krivili [[teorija miazme|mijazmu]]. Ljekar, [[John Snow]] (1813–1858), bio je zagovornik kontaminacije vode kao uzroka njenog širenja – poznato je okončavajući epidemiju uklanjanjem ručke javne pumpe za vodu u centru Londona. Međutim, njegova teorija je prihvaćena tek godinama nakon njegove smrti, otkrićem bakterije ''Vibrio cholerae''.&lt;ref name=&quot;:22&quot;&gt;{{cite book|last1=Heggelund|first1=Julie E.|chapter=Chapter 7 - ''Vibrio cholerae'' and ''Escherichia coli'' heat-labile enterotoxins and beyond |date=2015-01-01|title=The Comprehensive Sourcebook of Bacterial Protein Toxins|pages=195–229|editor-last=Alouf |editor-first=Joseph |doi=10.1016/B978-0-12-800188-2.00007-0|location=Boston|publisher=Academic Press|isbn=978-0-12-800188-2 |last2=Bjørnestad |first2=Victoria A. |last3=Krengel |first3=Ute |edition=Fourth |editor2-last=Ladant |editor2-first=Daniel |editor3-last=Popoff |editor3-first=Michel R.}}&lt;/ref&gt;

=== Otkriće i izolacija ===
Otkriće toksina kolere se široko pripisuje [[Robert Koch|Robertu Kochu]], ljekaru i mikrobiologu. Koch je 1886. godine postavio hipotezu da ''[[Vibrio cholerae]]'' proizvodi supstancu koja uzrokuje simptome [[kolera|kolere]].&lt;ref name=&quot;:32&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Bharati |first1=Kaushik |last2=Ganguly |first2=Nirmal K. |date=2011 |title=Cholera toxin: a paradigm of a multifunctional protein |journal=The Indian Journal of Medical Research |volume=133 |issue=2 |pages=179–187 |issn=0971-5916 |pmc=3089049 |pmid=21415492}}&lt;/ref&gt; Međutim, izolaciju bakterije već je 30 godina ranije proveo italijanski anatom [[Filippo Pacini|Fillippo Pacini]], koji je potom objavio svoj rad na svom maternjem jeziku.&lt;ref name=&quot;:22&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Nair |first1=G. Balakrish |last2=Takeda |first2=Yoshifumi |date=2011 |title=Dr Sambhu Nath De: unsung hero |journal=The Indian Journal of Medical Research |volume=133 |issue=2 |page=127 |issn=0971-5916 |pmc=3089041 |pmid=21415484}}&lt;/ref&gt;

Godine 1951, [[Sambhu Nath De]] je potvrdio Kochovu hipotezu kroz Deovo istraživanje koje je uključivalo ubrizgavanje toplotom ubijene ''V. cholerae'' u kuniće. Iz ovog eksperimenta je utvrdio da se [[lipopolisaharid|endotoksin]] oslobađa kako se bakterija raspada i da je taj endotoksin odgovoran za simptome bolesti.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=De |first1=S. N. |last2=Sarkar |first2=J. K. |last3=Tribedi |first3=B. P. |date=1951 |title=An experimental study of the action of cholera toxin |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/path.1700630417 |journal=The Journal of Pathology and Bacteriology |language=en |volume=63 |issue=4 |pages=707–717 |doi=10.1002/path.1700630417 |pmid=14898376 |issn=1555-2039|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt; Zatim je 1959. godine De izveo sljedeći eksperiment, ubrizgavajući filtrat kulture &quot;V. cholerae&quot; bez bakterija u [[tanko crijevo]] kunića i time dokazujući postojanje toksina kolere nakupljanjem tekućine.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=De |first=S. N. |date=1959-05-30 |title=Enterotoxicity of bacteria-free culture-filtrate of ''Vibrio cholerae''|journal=Nature |volume=183 |issue=4674 |pages=1533–1534 |doi=10.1038/1831533a0 |issn=0028-0836 |pmid=13666809|bibcode=1959Natur.183.1533D }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Dutta |first1=N. K. |last2=Panse |first2=M. V. |last3=Kulkarni |first3=D. R. |date=1959 |title=Role of cholera a toxin in experimental cholera |journal=Journal of Bacteriology |volume=78 |issue=4 |pages=594–595 |doi=10.1128/jb.78.4.594-595.1959 |issn=0021-9193 |pmc=290591 |pmid=13818912}}&lt;/ref&gt;

=== Pročišćavanje i mehanizam ===
U sljedećoj deceniji, istraživački tim Richarda Finkelsteina uspješno je izolovao i pročistio toksin kolere (CT). Ovo istraživanje je identifikovalo holotoksin (AB&lt;sub&gt;5&lt;/sub&gt;) kao primarni aktivni agens, dok B&lt;sub&gt;5&lt;/sub&gt; oligomer nije imao unutrašnju toksičnost, ali je igrao ključnu ulogu u izazivanju simptoma kolere. Naknadne biohemijske metode potvrdile su složenu strukturu podjedinica toksina, što je dovelo do našeg trenutnog sveobuhvatnog razumijevanja njegovih mehanizama.&lt;ref name=&quot;:32&quot;/&gt;

Još jedna značajna prekretnica dogodila se 1973. godine kada su King i van Heyningen identifikovali gangliozid [[GM1|GM1]] kao CT receptor. Njihovi eksperimenti su otkrili da GM1 blokira sposobnost [[toksin]]a da poboljša propusnost kapilara u koži kunića, sprječavajući nakupljanje tečnosti u ligiranim crijevnim petljama kunića. Osim toga, otkrili su da receptor ometa njegov učinak na put [[adenilil-ciklaza|adenilil-ciklaze]] u crijevnom tkivu zamorca. Ovi nalazi bi pomogli u budućim istraživanjima medicinske primjene toksina, kroz sve detaljnije poznavanje njegovih funkcionalnih sposobnosti.&lt;ref name=&quot;:32&quot;/&gt;

=== Moderna relevantnost ===
Moderni sanitarni objekti su gotovo u potpunosti uklonili koleru iz industrijaliziranih zemalja, za razliku od ekonomski nerazvijenih regija gdje bolest godišnje odnosi preko 100.000 smrtnih slučajeva.&lt;ref name=&quot;:22&quot;/&gt; Bolest prvenstveno pogađa ljude koji žive u područjima s neadekvatnom [[WASH|sanitacijom vode]], [[rat|kontinuiranim sukobima]] i ograničenim [[pristup zdravstvenoj zaštiti|pristupom zdravstvenoj zaštiti]]. Istaknuti primjer je [[zemljotres na Haitiju 2010.]], koji je izazvao najgoru modernu epidemiju kolere nakon 10-mjesečnog perioda zakašnjenja.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Piarroux |first1=Renaud |last2=Moore |first2=Sandy |last3=Rebaudet |first3=Stanislas |date=2022-09-01 |title=Cholera in Haiti |journal=La Presse Médicale |series=History of modern pandemics |volume=51 |issue=3 |article-number=104136 |doi=10.1016/j.lpm.2022.104136 |pmid=35705115 |issn=0755-4982|doi-access=free }}&lt;/ref&gt;

Trenutno je zabilježeno preko 200 serotipova ''V. cholerae'', od kojih samo serotip O1 i O139 dovode do epidemijskih bolesti, dok se serotipovi koji uzrokuju sporadične epidemije nazivaju ne-O1/ne-O139 ''V. cholerae''. Serogrupa O1 ima dva različita biotipa, naime [[El Tor]] i klasični, i bila je uzrok svih sedam pandemija. O1 El Tor (soj 16961) je u velikoj mjeri zamijenio klasični biotip tokom početka sedme pandemije 1960-ih. Nadalje, serogrupa O139 pojavila se 1992. godine i ostaje rasprostranjena i danas.&lt;ref name=&quot;:22&quot;/&gt;

=== Klinički i uticaj na javno zdravlje ===
Toksin kolere, glavni štetni faktor ''Vibrio cholerae'', uzrokuje [[Dijareja|vodenasti proljev]], koji postaje fatalan u roku od nekoliko sati ako se ne liječi. [[Svjetska zdravstvena organizacija]] prijavila je više od 730.000 slučajeva kolere i 5.100 smrtnih slučajeva u 33 zemlje od januara do novembra 2024.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Multi-country outbreak of cholera, External situation report #21 - 18 December 2024 |url=https://www.who.int/publications/m/item/multi-country-outbreak-of-cholera--external-situation-report--21---18-december-2024 |access-date=2025-04-11 |website=www.who.int |language=en}}&lt;/ref&gt; Povećana proizvodnja [[vakcina]] nije riješila problem stalne nestašice oralnih vakcina protiv kolere, što otežava programe preventivne [[vakcinacija|vakcinacije]]. Istraživanja pokazuju da endemske zemlje imaju 2,9 miliona slučajeva kolere, ali zvanični podaci vjerovatno potcjenjuju stvarni broj slučajeva.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Ali |first1=Mohammad |last2=Nelson |first2=Allyson R. |last3=Lopez |first3=Anna Lena |last4=Sack |first4=David A. |date=2015 |title=Updated global burden of cholera in endemic countries |journal=PLOS Neglected Tropical Diseases |volume=9 |issue=6 |doi=10.1371/journal.pntd.0003832 |doi-access=free |issn=1935-2735 |pmc=4455997 |pmid=26043000}}&lt;/ref&gt; Brojevi pokazuju dvostruku ulogu toksina u tome što kolera predstavlja i kritično medicinsko stanje i značajnu zabrinutost za javno zdravlje.

== Struktura ==
[[Datoteka:Cholera toxin structure.jpg|alt=|thumb|'''3D struktura toksina kolere''':  '''Zelena regija''' na vrhu predstavlja enzimski aktivnu '''A podjedinicu (ctxA),''' dok '''višebojna''' '''regija''' koja formira prsten na dnu predstavlja '''pentamernu B podjedinicu (ctxB)''', odgovornu za vezivanje za ćeliju domaćina.]]
Toksin kolere je klasični '''[[AB5 toksin|AB&lt;sub&gt;5&lt;/sub&gt;-tip]] heksamerni protein''' sastavljen od jedne enzimski aktivne '''A podjedinice''' i pet identičnih '''B podjedinica''' koje se vežu za receptor. Ova struktura veoma podsjeća na '''[[Porodica termolabilnih enterotoksina|termolabilni enterotoksin]] (LT)''' koji proizvodi ''[[Escherichia coli]]'', a njegove značajne sličnosti u sekvenci i funkciji potvrđuju njegovo zajedničko članstvo u porodici toksina AB&lt;sub&gt;5&lt;/sub&gt;.&lt;ref name=&quot;:22&quot; /&gt;

'''Podjedinica''' (UniProt: [https://www.uniprot.org/uniprotkb/P01555/entry P01555])''' sadrži 240 aminokiselina i teži približno '''28 [[Dalton (jedinica)|kDa]]'''. Proteolitički se cijepa u dva različita domena. '''CTA1''' (~22 kDa), '''enzimski aktivni globulasti domen'''. I, '''CTA2''' (~5,5 kDa), '''dugačka [[alfa-heliks]]''' koja veže CTA1 za prsten B podjedinice.&lt;ref name=&quot;:22&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:32&quot;/&gt;

Ovi domeni povezani su putem '''[[disulfid]]ne veze između Cys187 i Cys199'''. '''CTA1''' domen katalizira '''[[ADP-ribozilacija| ADP-ribozilaciju]] Arg201''' na [[Gs alfa podjedinica|Gsα podjedinici]] heterotrimernih [[G-protein]]a. Ovo zaključava '''[[adenil-ciklaza|adenilil-ciklazu]]''' u aktivnom stanju, podižući nivoe '''[[ciklični adenozin-monofosfat|cAMP]] ''' i pokrećući karakterističnu sekreciju tečnosti koja se vidi kod kolere. '''Katalitski ostatak''' unutar CTA1 je '''[[Glutaminska kiselina|Glu112]]''', smješten u klinastom naboru sastavljenom od dva [[Beta-list|β-lista]] i nekoliko heliksa.&lt;ref name=&quot;:5&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:32&quot;/&gt;
'''CTA2''' domen prolazi kroz centralnu poru pentamera B podjedinice i završava u '''[[KDEL (aminokiselinska sekvenca)|KDEL sekvenci]]''' (Lys-Asp-Glu-Leu), što olakšava '''[[endoplazmatski retikulum]] (ER)''' zadržavanje tokom '''[[retrogradni transport|retrogradnog transporta]]''', iako nije strogo neophodno za transport. Da bi se CTA1 translocirao u [[citosol]] i postao aktivan, '''[[disulfidna veza]] mora biti reducirana''' u ER. CTA1 zatim prolazi kroz '''djelimično rasklapanje''' i preuzima '''ER-povezanu degradaciju (ERAD)''' put za izvoz u citosol. Njegov '''nizak sadržaj lizina''' pomaže mu da izbjegne [[ubikvitinizacija|ubikvitinizaciju]] i degradaciju, omogućavajući mu da se ponovo savije i ispolji toksičnost.&lt;ref name=&quot;:02&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:32&quot;/&gt; Svaka '''B podjedinica (UniProt: [https://www.uniprot.org/uniprotkb/P01556/entry P01556])''' sastoji se od 103 aminokiseline i teži približno '''11 kDa''' nakon cijepanja [[signalni peptid|signalnog peptida]]. Pet B podjedinica formira '''pentamerni prsten u obliku krofne''' koji se specifično veže za '''GM1 gangliozidne receptore''' na površini crijevnih [[epitel]]nih ćelija. Vezivanje je poboljšano '''[[kooperativnost| kooperativnošću]] među podjedinicama''', što olakšava '''[[endocitoza|endocitozu]]''' i naknadni '''retrogradni transport''' kroz [[Golgijev aparat]] i ER.&lt;ref name=&quot;:5&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:22&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:32&quot; /&gt;

'''Trodimenzijska struktura''' holotoksina određena je 1995. godine od strane '''Zhanga i saradnika''' koristeći '''[[rendgenska kristalografija|rendgensku kristalografiju]] pri rezoluciji od 2,5 Å''' ([[PDB]]: '''[https://www.rcsb.org/structure/1XTC 1XTC]''')&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Zhang |first1=Rong-Guang |last2=Scott |first2=David L. |last3=Westbrook |first3=Mary L. |last4=Nance |first4=Sharon |last5=Spangler |first5=Brenda D. |last6=Shipley |first6=Graham G. |last7=Westbrook |first7=Edwin M. |date=1995-08-25 |title=The Three-dimensional Crystal Structure of Cholera Toxin |journal=Journal of Molecular Biology |volume=251 |issue=4 |pages=563–573 |doi=10.1006/jmbi.1995.0456 |pmid=7658473 |issn=0022-2836|doi-access=free }}&lt;/ref&gt; The '''Hol group''' determined it again at a '''1.9 Å resolution''', yielding a much improved geometry compared to the first structure determination.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=O'Neal |first1=Claire J. |last2=Amaya |first2=Edward I. |last3=Jobling |first3=Michael G. |last4=Holmes |first4=Randall K. |last5=Hol |first5=Wim G. J. |date=2004-04-01 |title=Crystal Structures of an Intrinsically Active Cholera Toxin Mutant Yield Insight into the Toxin Activation Mechanism |url=https://pubs.acs.org/doi/10.1021/bi0360152 |journal=Biochemistry |volume=43 |issue=13 |pages=3772–3782 |doi=10.1021/bi0360152 |pmid=15049684 |issn=0006-2960|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt;

==Patogeneza==
[[slika:CholeraToxin.png|thumb|Mehanizam djelovanja kolerinog toksina]]
Kolerni toksin (CT) inicira svoje toksične efekte vezivanjem za [[GM1 gangliozid]]ne receptore na površini [[crijevo|crijevnih epitelnih ćelija]] putem svog pentamera, podjedinice B. Ako GM1 nije prisutan ili je rijedak, CT može stupiti u interakciju s alternativnim fukoziliranim glikokonjugatima, kao što su [[Sialil-Lewis X|Lewis X]] i Lewis Y [[Lewisov sistem antigena|antigeni]], proširujući svoj kapacitet vezivanja za domaćina.&lt;ref name=&quot;:32&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Wands AM, Fujita A, McCombs JE, Cervin J, Dedic B, Rodriguez AC, Nischan N, Bond MR, Mettlen M, Trudgian DC, Lemoff A, Quiding-Järbrink M, Gustavsson B, Steentoft C, Clausen H, Mirzaei H, Teneberg S, Yrlid U, Kohler JJ |date=October 2015 |title=Fucosylation and protein glycosylation create functional receptors for cholera toxin |journal=eLife |volume=4|pmc=4686427 |pmid=26512888 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Cervin J, Wands AM, Casselbrant A, Wu H, Krishnamurthy S, Cvjetkovic A, Estelius J, Dedic B, Sethi A, Wallom KL, Riise R, Bäckström M, Wallenius V, Platt FM, Lebens M, Teneberg S, Fändriks L, Kohler JJ, Yrlid U |date=February 2018 |title=GM1 ganglioside-independent intoxication by Cholera toxin |journal=PLOS Pathogens |volume=14 |issue=2|doi=10.1371/journal.ppat.1006862 |pmc=5825173 |pmid=29432456 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Wands AM, Cervin J, Huang H, Zhang Y, Youn G, Brautigam CA, Matson Dzebo M, Björklund P, Wallenius V, Bright DK, Bennett CS, Wittung-Stafshede P, Sampson NS, Yrlid U, Kohler JJ |date=May 2018 |title=Fucosylated Molecules Competitively Interfere with Cholera Toxin Binding to Host Cells |journal=ACS Infectious Diseases |volume=4 |issue=5 |pages=758–770 |doi=10.1021/acsinfecdis.7b00085 |pmc=5948155 |pmid=29411974}}&lt;/ref&gt;

Nakon što se veže, cijeli holotoksin se endocitozira i podliježe retrogradnom transportu kroz [[Golgijev aparat]] do [[endoplazmatski retikulum| endoplazmatskog retikuluma]] (ER). U ER-u, A podjedinica (CTXA) se cijepa proteazama na CTA1 i CTA2, koji ostaju povezani disulfidnom vezom između Cys187 i Cys199. ER-rezidentna oksidoreduktaza [[Protein disulfid-izomeraza|protein disulfid izomeraza]] (PDI), uz pomoć [[ERO1L|Ero1]], reducira ovu vezu, oslobađajući katalitski aktivni CTA1 domen.&lt;ref name=&quot;:32&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Tsai B, Rapoport TA |date=October 2002 |title=Unfolded cholera toxin is transferred to the ER membrane and released from protein disulfide isomerase upon oxidation by Ero1 |journal=The Journal of Cell Biology |volume=159 |issue=2 |pages=207–216 |doi=10.1083/jcb.200207120 |pmc=2173060 |pmid=12403808 |s2cid=3111310}}&lt;/ref&gt;

CTA1 se djelomično rasklapa i koristi put degradacije povezan s ER-om (ERAD) za translokaciju u citosol putem [[Sec61]] translokona. Za razliku od tipičnih ERAD supstrata, CTA1 izbjegava [[ubikvitinizacija|ubikvitinizaciju]] zbog niskog sadržaja [[lizin]]a, što mu omogućava ponovno [[savijanje proteina|savijanje]] u [[citosol]]u umjesto da ga [[proteasom]] razgradi.&lt;ref name=&quot;:12&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Worthington |first1=Zoë E. V. |last2=Carbonetti |first2=Nicholas H. |date=2007 |title=Evading the proteasome: absence of lysine residues contributes to pertussis toxin activity by evasion of proteasome degradation |journal=Infection and Immunity |volume=75 |issue=6 |pages=2946–2953 |doi=10.1128/IAI.02011-06 |issn=0019-9567 |pmc=1932868 |pmid=17420233}}&lt;/ref&gt;

CTA1 se veže za ARF6-[[GTP]] ([[ARF6|ADP-ribozilacijski faktor 6]]) u citosolu, što inducira [[konformacijska promjena| konformacijsku promjenu]] koja otkriva njegovo [[aktivno mjesto]]. CTA1 zatim katalizira [[ADP]]-ribozilaciju Arg201 na Gαs podjedinici heterotrimernih [[G-protein]]a, koristeći NAD&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; kao supstrat. Ova [[posttranslacijska modifikacija]] inhibira hidrolizu GTP-a, zaključavajući Gsα u njegovom aktivnom GTP-vezanom stanju i kontinuirano stimulirajući [[adenilil-ciklaza|adenilil-ciklazu]].&lt;ref name=&quot;O'Neal_20052&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=O'Neal CJ, Jobling MG, Holmes RK, Hol WG |date=August 2005 |title=Structural basis for the activation of cholera toxin by human ARF6-GTP |journal=Science |volume=309 |issue=5737 |pages=1093–1096 |bibcode=2005Sci...309.1093O |doi=10.1126/science.1113398 |pmid=16099990 |s2cid=8669389}}&lt;/ref&gt;

Ovo dramatično povećava nivoe unutarćelijskogg 3',5'-cikličnog AMP-a ([[Ciklični adenozin-monofosfat|cAMP]]), aktivirajući protein kinazu A ([[Protein-kinaza A|PKA]]). PKA fosforilira i aktivira hloridne kanale [[regulator transmembranske provodljivosti cistaste fibroze|CFTR]], promovirajući lučenje Cl&lt;sup&gt;-&lt;/sup&gt;, HCO&lt;sub&gt;3&lt;/sup&gt;&lt;sup&gt;-&lt;/sup&gt;, Na&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; i vode u crijevni lumen. Osim toga, inhibira se unos Na&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; i vode od strane enterocita, što rezultira karakterističnom obilnom vodenastom [[dijareja|dijarejom]] (do 1–2 litra na sat), doprinoseći teškoj dehidraciji i [[elektrolit]]nom disbalansu kod pacijenata sa kolerom.&lt;ref name=&quot;:32&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Sanchez |first1=Joaquin |last2=Holmgren |first2=Jan |date=2011 |title=Cholera toxin - a foe &amp; a friend |journal=The Indian Journal of Medical Research |volume=133 |issue=2 |pages=153–163 |issn=0971-5916 |pmc=3089046 |pmid=21415489}}&lt;/ref&gt;
Sličan mehanizam je uočen kod [[pertussis toksin]] akoji proizvodi ''[[Bordetella pertussis]]'', još jedan član AB&lt;sub&gt;5&lt;/sub&gt; porodice. Međutim, umjesto da cilja Gsα, pertussis toksin ADP-ribozilira Giα podjedinicu, sprječavajući je da inhibira adenilil-ciklazu. To, zauzvrat, dovodi do povećanja nivoa [[cAMP]]-a putem različitog, ali povezanog mehanizma..&lt;ref name=&quot;:12&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite book |title=Medical physiology: a cellular and molecular approach |vauthors=Boron WF, Boulpaep EL |date=2009 |publisher=Saunders/Elsevier |edition=2nd |location=Philadelphia, Pennsylvania}}&lt;/ref&gt;

==Porijeklo==
Gen toksina kolere (''''''ctxAB''')'' je uveden u ''V. cholerae'' putem [[horizontalni transfer gena| horizontalnog transfera gena]] putem virusa poznatog kao [[CTXφ bakteriofag]]. [[Virulencija|Virulentni]] Sojevi ''V. cholerae'' ([[serogrupa]] O1 i O139) sadrže integrirane gene iz ovog [[CTXφ bakteriofag|bakteriofaga]], uključujući ''ctxAB'' i druge gene faga.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Davis BM, Waldor MK | title = Filamentous phages linked to virulence of Vibrio cholerae | journal = Current Opinion in Microbiology | volume = 6 | issue = 1 | pages = 35–42 | date = February 2003 | pmid = 12615217 | doi = 10.1016/S1369-5274(02)00005-X }}&lt;/ref&gt; Nadalje, integrirani CTXφ genom dijeli gene sa svojim [[satelitskim (biologija)|'''satelitskim''']] '''fagom''', '''RS1''', uključujući:

* '''Replikacija''' (RstA),
* '''Integracija''' (RstB)
* '''Regulacija''': sprječavanje represije replikacije CTXφ (RstC), regulacija ekspresije gena (RstR),
* '''Pakovanje i sekrecija faga''' '''geni''' (Psh, Cep, OrfU, Ace i Zot), koji dijele strukturnu homologiju sa [[Ff fagima|Ff filamentoznim kolifagom]].&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;

Ovi geni omogućavaju replikaciju i sekreciju bakteriofaga CTXφ bez potrebe za ekscizijom profaga iz originalne bakterije domaćina. Kao rezultat toga, fag može horizontalno prenijeti gen koji kodira CTX na druge osjetljive ćelije zajedno s ostatkom genoma faga.&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;

==Primjena== 
B podjedinica toksina kolere (CTB) je relativno netoksična, što je čini vrijednim alatom u '''[[citologija|ćelijskoj]]''' i '''[[molekularna biologija|molekulskoj biologiji]]'''. Često se koristi kao '''neuronski traser''' zbog svoje sposobnosti vezivanja GM1 gangliozida na ćelijske membrane, što omogućava vizualizaciju '''neuronskih puteva'''.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Haigh |first1=Jessica L. |last2=Williamson |first2=Daniel J. |last3=Poole |first3=Emma |last4=Guo |first4=Yuan |last5=Zhou |first5=Dejian |last6=Webb |first6=Michael E. |last7=Deuchars |first7=Susan A. |last8=Deuchars |first8=Jim |last9=Turnbull |first9=W. Bruce |date=2020-06-04 |title=A versatile cholera toxin conjugate for neuronal targeting and tracing |journal=Chemical Communications |language=en |volume=56 |issue=45 |pages=6098–6101 |doi=10.1039/D0CC01085E |pmid=32355935 |issn=1364-548X|doi-access=free }}&lt;/ref&gt;

Pored toga, u '''istraživanju nervnih [[matične ćelije|matičnih ćelija]]''', uočeno je da CTB utiče na lokalizaciju '''[[transkripcijski faktor|transkripcijskog faktora]]''' '''[[HES3|Hes3]].'''&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Androutsellis-Theotokis |first1=Andreas |last2=Walbridge |first2=Stuart |last3=Park |first3=Deric M. |last4=Lonser |first4=Russell R. |last5=McKay |first5=Ronald D. G. |date=2010-05-26 |title=Cholera toxin regulates a signaling pathway critical for the expansion of neural stem cell cultures from the fetal and adult rodent brains |journal=PLOS ONE |volume=5 |issue=5 |article-number=e10841 |doi=10.1371/journal.pone.0010841 |doi-access=free |issn=1932-6203 |pmc=2877108 |pmid=20520777|bibcode=2010PLoSO...510841A }}&lt;/ref&gt;

===Vakcina===
Trenutno su dostupne dvije vakcine protiv kolere: '''Dukoral''' i '''Shanchol'''. Obje vakcine koriste cijele ubijene ''[[Vibrio cholerae|V. cholerae]]''' ćelije, međutim, Dukoral također sadrži '''rekombinantni kolerin toksin β (rCTB)'''. Neke studije sugeriraju da uključivanje rCTB-a može poboljšati efikasnost vakcine kod male djece (2-10) i produžiti trajanje zaštite. Međutim, za razliku od Shanchola, uključivanje rCTB-a u vakcine povećava troškove proizvodnje i zahtijeva stroge uslove skladištenja kako bi se spriječila degradacija.&lt;ref name=&quot;:12&quot; /&gt;

===Adjuvant vakcine===
Druga primjena CTB podjedinice može biti kao '''mukozna vakcina [[Imunološki adjuvant|adjuvant]]''' za druge vakcine. Pokazalo se da spajanje CTB-a i antigena poboljšava odgovor vakcine. Istraživanja na '''velikim životinjskim modelima''' podržavaju njegov potencijal za poboljšanje vakcina protiv '''bakterijskih infekcija''', '''virusnih infekcija''', '''alergija''' i '''[[dijabetesa]]'''. Ovo bi moglo omogućiti upotrebu CTB-a kao adjuvansa za vakcinaciju protiv mnogih vrsta bolesti. Posebno je pokazano da CTB inducira [[mukozna imunologija|mukozni]] [[humoralni imuni sistem|humoralni imuni]] odgovore, što ga čini obećavajućim kandidatom za vakcine usmjerene na '''mukozne patogene''' kao što je '''[[HIV]].&lt;ref name=&quot;:12&quot; /&gt;'''

=== Istraživanje biologije membrane ===

==== Struktura membrane i nanodomeni ====
Pokazano je da se B podjedinica toksina kolere preferencijalno veže za GM1 gangliozide koji se nalaze u '''[[lipidni splav|lipidnim splavovima]]'''. Grupiranjem GM1, CTB pomaže istraživačima da prouče kako se membrane organizuju u '''nanodomene''', dobijajući sve veći uvid u '''[[ćelijska signalizacija|ćelijsku signalizaciju]]''' i '''unutarćelijski ćelijski promet'''. Lipidne splavove je inače teško proučavati jer se razlikuju po veličini i životnom vijeku, a također su dio izuzetno dinamične komponente ćelija. Koristeći CTB kao marker, možemo bolje razumjeti svojstva i funkcije splavova i srodnih membranskih nanodomena. '''[[fluorescencija|Fluorescentna oznaka]]''' na CTB ili '''[[antitijelo]]-ciljane''' CTB komplekse da služe kao efikasni markeri za ovu svrhu.&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Kenworthy |first1=Anne K. |last2=Schmieder |first2=Stefanie S. |last3=Raghunathan |first3=Krishnan |last4=Tiwari |first4=Ajit |last5=Wang |first5=Ting |last6=Kelly |first6=Christopher V. |last7=Lencer |first7=Wayne I. |date=2021-08-03 |title=Cholera Toxin as a Probe for Membrane Biology |journal=Toxins |language=en |volume=13 |issue=8 |page=543 |doi=10.3390/toxins13080543 |doi-access=free |issn=2072-6651 |pmc=8402489 |pmid=34437414}}&lt;/ref&gt;

Osim toga, toksin kolere ima sposobnost generiranja i detekcije okolne '''zakrivljenosti membrane'''. Stoga se koristi kao važan alat i model u razumijevanju kako proteini pod utjecajem '''morfologije membrane''' utiču na nju.&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt;

====Endocitoza====
Toksin kolere ulazi u ćelije putem više '''[[endocitoza|endocitnih puteva]]''', uključujući:

* '''Zavisne od [[klatrin]]a''' (npr. jamice obložene [[klatrin]]om)
* '''Nezavisne od klatrina''' (npr. [[kaveole]], [[nosioci nezavisni od klatrina]] (CLIC), endocitne odjeljke obogaćene [[glikozilfosfatidilinozitol|GPI]] ([[GEEC]]), [[ARF6]]-posredovane i [[Brza endofilinom posredovana endocitoza|Brza endofilinom posredovana endocitoza]] (FEME)).

Iako tačan mehanizam kako toksin kolere pokreće ove endocitne puteve nije u potpunosti shvaćen, toksin služi kao važan alat za istraživanje ovih mehanizama. Proučavanje ovih puteva pomaže istraživačima da shvate kako patogeni i lijekovi ulaze u ćelije.&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt;

====Retrogradni transport====
Jedna od najvažnijih primjena CTB-a je proučavanje '''retrogradnog transporta'''. U početku se B-podjedinica veže za GM1 na '''[[plazmamembrana|plazmatskoj membrani]]
Kroz '''vezikulski transport''', GM1 nosi toksin retrogradno kroz '''sekretorni put''', u trans-Golgijevu mrežu (TGN) i [[endoplazmatski retikulum|endoplazmatski retikulum (ER)]]. Kada toksin stigne u ER, dio A-podjedinice se oslobađa iz B-podjedinice, što mu omogućava '''retro-translokaciju''' u '''citosol''' gdje inicira patogene efekte. Efikasan ulazak toksina u ćeliju omogućava praćenje fluorescentno označenih CTB i GM1 u realnom vremenu, pružajući uvid u '''intracelularni transport''' i '''sortiranje proteina''' i '''sortiranje lipida''' u [[Endocitoza|endocitotskom putu]]. Povećano razumijevanje ovih puteva može pomoći u dizajniranju ciljanih '''sistema za isporuku lijekova''' kao dijela kliničke primjene..&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Wernick |first1=Naomi L. B. |last2=Chinnapen |first2=Daniel J.-F. |last3=Cho |first3=Jin Ah |last4=Lencer |first4=Wayne I. |date=2010-03-05 |title=Cholera Toxin: An Intracellular Journey into the Cytosol by Way of the Endoplasmic Reticulum |journal=Toxins |language=en |volume=2 |issue=3 |pages=310–325 |doi=10.3390/toxins2030310 |doi-access=free |issn=2072-6651 |pmc=3153193 |pmid=22069586}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[AB5 toksin|AB5 toksin]]
* [[Enterotoksin]]
* [[Porodica termolabilnih enterotoksina|Termolabilni enterotoksin]]
* [[GM1]]
* [[ADP-ribozilacija]]
* [[Adenilil-ciklaza]]
* [[Ciklični adenozin-monofosfat]]
* [[Protein kinaza A]]
* [[CFTR]]
* [[G-protein]]
* [[Pertussis toksin]]
* [[Endocitoza]]
* [[Aksonalni transport|Retrogradni transport]]
* [[Protein disulfid-izomeraza|Protein disulfid izomeraza]]
* [[Kolera]]
* ''[[Vibrio cholerae]]''
* [[Toksoid|Toksoidna vakcina]]
* [[Imunski adjuvant]]
* [[Lipidni splav]]
* [[John Snow|John Snow (Doktor)]]
* [[Svjetska zdravstvena organizacija|SZO]]

== Reference ==
{{Reflist}}

== Vanjski linkovi ==
* De, Sambhu Nath. [https://www.nature.com/articles/1831533a0 Enterotoxicity of bacteria-free culture filtrate of Vibrio cholerae]. Nature. 30 May 1959. 183:1533–4.
* {{cite web |title=Cholera toxin | vauthors = McDowall J |date=Sep 2005 |series=Protein of the Month (POTM) |publisher=Protein Data Bank in Europe (PDBe) |url=http://www.ebi.ac.uk/interpro/potm/2005_9/Page1.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20190427110854/http://www.ebi.ac.uk/interpro/potm/2005_9/Page1.htm |archive-date=April 27, 2019}}
* {{cite journal |title=Cholera Toxin |date=Sep 2005 |series=Molecule of the Month (MOTM) | vauthors = Goodsell D |journal=RCSB Protein Data Bank |publisher=Protein Data Bank (PDB) |doi=10.2210/rcsb_pdb/mom_2005_9 |url=https://pdb101.rcsb.org/motm/69 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20111025124746/http://www.pdb.org/pdb/101/motm.do?momID=69 |archive-date=October 25, 2011|url-access=subscription }}
* {{MeSH name|Cholera+Toxin}}
* {{PDBe-KB2|P01555|Podjedinica A kolerinog enterotoksina}}
* {{PDBe-KB2|P01556|Podjedinica B kolerinog enterotoksina}}

{{Glikoziltransferaze}}
{{Toksini}}

[[Kategorija: Bakterijski proteini]]
[[Kategorija:Toksini]]</text>
      <sha1>n6usltljfyw28vv9w7g3toprvurm59s</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3820517</id>
      <parentid>3820516</parentid>
      <timestamp>2026-03-28T11:27:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Exsiler</username>
        <id>178345</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Moderna relevantnost */</comment>
      <origin>3820517</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31724" sha1="enkz0tnb2ivh6ju0nl4z69v5tt5mokt" xml:space="preserve">{{Infokutija protein
| Ime = Podjedinica A toksina kolere
| Opis_slike = 3D struktura toksina kolere. CTA je prikazan zelenom bojom, dok je CTB višebojan.
| Symbol     = ctxA
| EntrezGene = 944742
|Slika=Cholera feces.jpg
| UniProt    = P01555
| PDB        = 1S5B
| ECnumber   = 2.4.2.36
| CAS_number = 9012-63-9
| Wikidata   = Q189245
| RefSeq     = WP_001889387.1
}}
{{Infokutija protein
| Ime = Podjedinica B toksina kolere
| slika      = 1chq.jpg
| opis_slike    = 3D struktura podjedinice B toksina kolere (pogled odozgo sa uklonjenom podjedinicom CTA)
| Symbol     = ctxB
| EntrezGene = 944741
| UniProt    = P01556
| PDB        = 1CHP
| ECnumber   = 2.4.2.36
| CAS_number = 9012-63-9
| Wikidata   = Q189245
| RefSeq     = WP_000987577.1
}}
'''Kolera-toksin''' (također poznat kao kolerin toksin i koleragen, '''CTX, CTx''' i '''CT''') je snažan enterotoksin koji proizvodi [[bakterija]] ''[[Vibrio cholerae]]'', a uzrokuje tešku vodenastu dijareju i dehidraciju koji definiraju infekcije kolerom. Toksin je član porodice enterotoksina labilnih na toplinu i postoji kao multimerni toksin AB5 s jednom [[enzim]]ski aktivnom A podjedinicom i pet B podjedinica koje se vežu za receptore, a koje olakšavaju ulazak u ćeliju domaćina.&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Serrano |first1=Albert |last2=Guyette |first2=Jessica L. |last3=Heim |first3=Joel B. |last4=Taylor |first4=Michael |last5=Cherubin |first5=Patrick |last6=Krengel |first6=Ute |last7=Teter |first7=Ken |last8=Tatulian |first8=Suren A. |date=2022-01-07 |title=Holotoxin disassembly by protein disulfide isomerase is less efficient for Escherichia coli heat-labile enterotoxin than cholera toxin |journal=Scientific Reports |language=en |volume=12 |issue=1 |page=34 |doi=10.1038/s41598-021-03939-9 |pmid=34997016 |pmc=8741891 |bibcode=2022NatSR..12...34S |issn=2045-2322}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:02&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Safa |first1=Ashrafus |last2=Jime |first2=Jinath Sultana |last3=Shahel |first3=Farishta |date=2020 |title=Cholera toxin phage: structural and functional diversity between Vibrio cholerae biotypes |journal=AIMS Microbiology |volume=6 |issue=2 |pages=144–151 |doi=10.3934/microbiol.2020009 |issn=2471-1888 |pmc=7326730 |pmid=32617446}}&lt;/ref&gt;

==Historija==
{{glavni|Historija kolere}}
''[[Vibrio cholerae]]'' koji proizvode toksin kolere su uzročni [[patogen]]i agens drevne bolesti [[kolera]], prvobitno pronađene u Aziji i Evropi.&lt;ref&gt;{{cite book|last1=Siddique|first1=A.K.|last2=Cash|first2=Richard|chapter=Cholera Outbreaks in the Classical Biotype Era|title=Cholera Outbreaks|year=2014|editor-last1=Nair|editor-first1=G. Balakrish|editor-last2=Takeda|editor-first2=Yoshifumi|publisher=Springer|editor-last3=Aktories|editor-first3=Klaus|series=Current Topics in Microbiology and Immunology|volume=379|isbn=978-3-642-55404-9|doi=10.1007/82_2013_361|pages=1–16 |pmid=24368696 }}&lt;/ref&gt; [[Prva pandemija kolere|Prva moderna globalna pandemija]] pojavila se u delti [[Ganges]]a 1817. godine. [[Globalizacija]] koja se razvijala u devetnaestom stoljeću proširila ju je svijetom tokom sedam uzastopnih [[pandemija|pandemijskih]] godina. Kada je kolera stigla u [[London]], 1832. godine, njen prijenos nije bio dobro shvaćen, a mnogi su krivili [[teorija miazme|mijazmu]]. Ljekar, [[John Snow]] (1813–1858), bio je zagovornik kontaminacije vode kao uzroka njenog širenja – poznato je okončavajući epidemiju uklanjanjem ručke javne pumpe za vodu u centru Londona. Međutim, njegova teorija je prihvaćena tek godinama nakon njegove smrti, otkrićem bakterije ''Vibrio cholerae''.&lt;ref name=&quot;:22&quot;&gt;{{cite book|last1=Heggelund|first1=Julie E.|chapter=Chapter 7 - ''Vibrio cholerae'' and ''Escherichia coli'' heat-labile enterotoxins and beyond |date=2015-01-01|title=The Comprehensive Sourcebook of Bacterial Protein Toxins|pages=195–229|editor-last=Alouf |editor-first=Joseph |doi=10.1016/B978-0-12-800188-2.00007-0|location=Boston|publisher=Academic Press|isbn=978-0-12-800188-2 |last2=Bjørnestad |first2=Victoria A. |last3=Krengel |first3=Ute |edition=Fourth |editor2-last=Ladant |editor2-first=Daniel |editor3-last=Popoff |editor3-first=Michel R.}}&lt;/ref&gt;

=== Otkriće i izolacija ===
Otkriće toksina kolere se široko pripisuje [[Robert Koch|Robertu Kochu]], ljekaru i mikrobiologu. Koch je 1886. godine postavio hipotezu da ''[[Vibrio cholerae]]'' proizvodi supstancu koja uzrokuje simptome [[kolera|kolere]].&lt;ref name=&quot;:32&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Bharati |first1=Kaushik |last2=Ganguly |first2=Nirmal K. |date=2011 |title=Cholera toxin: a paradigm of a multifunctional protein |journal=The Indian Journal of Medical Research |volume=133 |issue=2 |pages=179–187 |issn=0971-5916 |pmc=3089049 |pmid=21415492}}&lt;/ref&gt; Međutim, izolaciju bakterije već je 30 godina ranije proveo italijanski anatom [[Filippo Pacini|Fillippo Pacini]], koji je potom objavio svoj rad na svom maternjem jeziku.&lt;ref name=&quot;:22&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Nair |first1=G. Balakrish |last2=Takeda |first2=Yoshifumi |date=2011 |title=Dr Sambhu Nath De: unsung hero |journal=The Indian Journal of Medical Research |volume=133 |issue=2 |page=127 |issn=0971-5916 |pmc=3089041 |pmid=21415484}}&lt;/ref&gt;

Godine 1951, [[Sambhu Nath De]] je potvrdio Kochovu hipotezu kroz Deovo istraživanje koje je uključivalo ubrizgavanje toplotom ubijene ''V. cholerae'' u kuniće. Iz ovog eksperimenta je utvrdio da se [[lipopolisaharid|endotoksin]] oslobađa kako se bakterija raspada i da je taj endotoksin odgovoran za simptome bolesti.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=De |first1=S. N. |last2=Sarkar |first2=J. K. |last3=Tribedi |first3=B. P. |date=1951 |title=An experimental study of the action of cholera toxin |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/path.1700630417 |journal=The Journal of Pathology and Bacteriology |language=en |volume=63 |issue=4 |pages=707–717 |doi=10.1002/path.1700630417 |pmid=14898376 |issn=1555-2039|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt; Zatim je 1959. godine De izveo sljedeći eksperiment, ubrizgavajući filtrat kulture &quot;V. cholerae&quot; bez bakterija u [[tanko crijevo]] kunića i time dokazujući postojanje toksina kolere nakupljanjem tekućine.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=De |first=S. N. |date=1959-05-30 |title=Enterotoxicity of bacteria-free culture-filtrate of ''Vibrio cholerae''|journal=Nature |volume=183 |issue=4674 |pages=1533–1534 |doi=10.1038/1831533a0 |issn=0028-0836 |pmid=13666809|bibcode=1959Natur.183.1533D }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Dutta |first1=N. K. |last2=Panse |first2=M. V. |last3=Kulkarni |first3=D. R. |date=1959 |title=Role of cholera a toxin in experimental cholera |journal=Journal of Bacteriology |volume=78 |issue=4 |pages=594–595 |doi=10.1128/jb.78.4.594-595.1959 |issn=0021-9193 |pmc=290591 |pmid=13818912}}&lt;/ref&gt;

=== Pročišćavanje i mehanizam ===
U sljedećoj deceniji, istraživački tim Richarda Finkelsteina uspješno je izolovao i pročistio toksin kolere (CT). Ovo istraživanje je identifikovalo holotoksin (AB&lt;sub&gt;5&lt;/sub&gt;) kao primarni aktivni agens, dok B&lt;sub&gt;5&lt;/sub&gt; oligomer nije imao unutrašnju toksičnost, ali je igrao ključnu ulogu u izazivanju simptoma kolere. Naknadne biohemijske metode potvrdile su složenu strukturu podjedinica toksina, što je dovelo do našeg trenutnog sveobuhvatnog razumijevanja njegovih mehanizama.&lt;ref name=&quot;:32&quot;/&gt;

Još jedna značajna prekretnica dogodila se 1973. godine kada su King i van Heyningen identifikovali gangliozid [[GM1|GM1]] kao CT receptor. Njihovi eksperimenti su otkrili da GM1 blokira sposobnost [[toksin]]a da poboljša propusnost kapilara u koži kunića, sprječavajući nakupljanje tečnosti u ligiranim crijevnim petljama kunića. Osim toga, otkrili su da receptor ometa njegov učinak na put [[adenilil-ciklaza|adenilil-ciklaze]] u crijevnom tkivu zamorca. Ovi nalazi bi pomogli u budućim istraživanjima medicinske primjene toksina, kroz sve detaljnije poznavanje njegovih funkcionalnih sposobnosti.&lt;ref name=&quot;:32&quot;/&gt;

=== Moderna relevantnost ===
Moderni sanitarni objekti su gotovo u potpunosti uklonili koleru iz industrijaliziranih zemalja, za razliku od ekonomski nerazvijenih regija gdje bolest godišnje odnosi preko 100.000 smrtnih slučajeva.&lt;ref name=&quot;:22&quot;/&gt; Bolest prvenstveno pogađa ljude koji žive u područjima s neadekvatnom [[WASH|sanitacijom vode]], [[rat|kontinuiranim sukobima]] i ograničenim [[pristup zdravstvenoj zaštiti|pristupom zdravstvenoj zaštiti]]. Istaknuti primjer je [[zemljotres na Haitiju 2010.]], koji je izazvao najgoru modernu epidemiju kolere nakon 10-mjesečnog perioda zakašnjenja.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Piarroux |first1=Renaud |last2=Moore |first2=Sandy |last3=Rebaudet |first3=Stanislas |date=2022-09-01 |title=Cholera in Haiti |journal=La Presse Médicale |series=History of modern pandemics |volume=51 |issue=3 |doi=10.1016/j.lpm.2022.104136 |pmid=35705115 |issn=0755-4982|doi-access=free }}&lt;/ref&gt;

Trenutno je zabilježeno preko 200 serotipova ''V. cholerae'', od kojih samo serotip O1 i O139 dovode do epidemijskih bolesti, dok se serotipovi koji uzrokuju sporadične epidemije nazivaju ne-O1/ne-O139 ''V. cholerae''. Serogrupa O1 ima dva različita biotipa, naime [[El Tor]] i klasični, i bila je uzrok svih sedam pandemija. O1 El Tor (soj 16961) je u velikoj mjeri zamijenio klasični biotip tokom početka sedme pandemije 1960-ih. Nadalje, serogrupa O139 pojavila se 1992. godine i ostaje rasprostranjena i danas.&lt;ref name=&quot;:22&quot;/&gt;

=== Klinički i uticaj na javno zdravlje ===
Toksin kolere, glavni štetni faktor ''Vibrio cholerae'', uzrokuje [[Dijareja|vodenasti proljev]], koji postaje fatalan u roku od nekoliko sati ako se ne liječi. [[Svjetska zdravstvena organizacija]] prijavila je više od 730.000 slučajeva kolere i 5.100 smrtnih slučajeva u 33 zemlje od januara do novembra 2024.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Multi-country outbreak of cholera, External situation report #21 - 18 December 2024 |url=https://www.who.int/publications/m/item/multi-country-outbreak-of-cholera--external-situation-report--21---18-december-2024 |access-date=2025-04-11 |website=www.who.int |language=en}}&lt;/ref&gt; Povećana proizvodnja [[vakcina]] nije riješila problem stalne nestašice oralnih vakcina protiv kolere, što otežava programe preventivne [[vakcinacija|vakcinacije]]. Istraživanja pokazuju da endemske zemlje imaju 2,9 miliona slučajeva kolere, ali zvanični podaci vjerovatno potcjenjuju stvarni broj slučajeva.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Ali |first1=Mohammad |last2=Nelson |first2=Allyson R. |last3=Lopez |first3=Anna Lena |last4=Sack |first4=David A. |date=2015 |title=Updated global burden of cholera in endemic countries |journal=PLOS Neglected Tropical Diseases |volume=9 |issue=6 |doi=10.1371/journal.pntd.0003832 |doi-access=free |issn=1935-2735 |pmc=4455997 |pmid=26043000}}&lt;/ref&gt; Brojevi pokazuju dvostruku ulogu toksina u tome što kolera predstavlja i kritično medicinsko stanje i značajnu zabrinutost za javno zdravlje.

== Struktura ==
[[Datoteka:Cholera toxin structure.jpg|alt=|thumb|'''3D struktura toksina kolere''':  '''Zelena regija''' na vrhu predstavlja enzimski aktivnu '''A podjedinicu (ctxA),''' dok '''višebojna''' '''regija''' koja formira prsten na dnu predstavlja '''pentamernu B podjedinicu (ctxB)''', odgovornu za vezivanje za ćeliju domaćina.]]
Toksin kolere je klasični '''[[AB5 toksin|AB&lt;sub&gt;5&lt;/sub&gt;-tip]] heksamerni protein''' sastavljen od jedne enzimski aktivne '''A podjedinice''' i pet identičnih '''B podjedinica''' koje se vežu za receptor. Ova struktura veoma podsjeća na '''[[Porodica termolabilnih enterotoksina|termolabilni enterotoksin]] (LT)''' koji proizvodi ''[[Escherichia coli]]'', a njegove značajne sličnosti u sekvenci i funkciji potvrđuju njegovo zajedničko članstvo u porodici toksina AB&lt;sub&gt;5&lt;/sub&gt;.&lt;ref name=&quot;:22&quot; /&gt;

'''Podjedinica''' (UniProt: [https://www.uniprot.org/uniprotkb/P01555/entry P01555])''' sadrži 240 aminokiselina i teži približno '''28 [[Dalton (jedinica)|kDa]]'''. Proteolitički se cijepa u dva različita domena. '''CTA1''' (~22 kDa), '''enzimski aktivni globulasti domen'''. I, '''CTA2''' (~5,5 kDa), '''dugačka [[alfa-heliks]]''' koja veže CTA1 za prsten B podjedinice.&lt;ref name=&quot;:22&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:32&quot;/&gt;

Ovi domeni povezani su putem '''[[disulfid]]ne veze između Cys187 i Cys199'''. '''CTA1''' domen katalizira '''[[ADP-ribozilacija| ADP-ribozilaciju]] Arg201''' na [[Gs alfa podjedinica|Gsα podjedinici]] heterotrimernih [[G-protein]]a. Ovo zaključava '''[[adenil-ciklaza|adenilil-ciklazu]]''' u aktivnom stanju, podižući nivoe '''[[ciklični adenozin-monofosfat|cAMP]] ''' i pokrećući karakterističnu sekreciju tečnosti koja se vidi kod kolere. '''Katalitski ostatak''' unutar CTA1 je '''[[Glutaminska kiselina|Glu112]]''', smješten u klinastom naboru sastavljenom od dva [[Beta-list|β-lista]] i nekoliko heliksa.&lt;ref name=&quot;:5&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:32&quot;/&gt;
'''CTA2''' domen prolazi kroz centralnu poru pentamera B podjedinice i završava u '''[[KDEL (aminokiselinska sekvenca)|KDEL sekvenci]]''' (Lys-Asp-Glu-Leu), što olakšava '''[[endoplazmatski retikulum]] (ER)''' zadržavanje tokom '''[[retrogradni transport|retrogradnog transporta]]''', iako nije strogo neophodno za transport. Da bi se CTA1 translocirao u [[citosol]] i postao aktivan, '''[[disulfidna veza]] mora biti reducirana''' u ER. CTA1 zatim prolazi kroz '''djelimično rasklapanje''' i preuzima '''ER-povezanu degradaciju (ERAD)''' put za izvoz u citosol. Njegov '''nizak sadržaj lizina''' pomaže mu da izbjegne [[ubikvitinizacija|ubikvitinizaciju]] i degradaciju, omogućavajući mu da se ponovo savije i ispolji toksičnost.&lt;ref name=&quot;:02&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:32&quot;/&gt; Svaka '''B podjedinica (UniProt: [https://www.uniprot.org/uniprotkb/P01556/entry P01556])''' sastoji se od 103 aminokiseline i teži približno '''11 kDa''' nakon cijepanja [[signalni peptid|signalnog peptida]]. Pet B podjedinica formira '''pentamerni prsten u obliku krofne''' koji se specifično veže za '''GM1 gangliozidne receptore''' na površini crijevnih [[epitel]]nih ćelija. Vezivanje je poboljšano '''[[kooperativnost| kooperativnošću]] među podjedinicama''', što olakšava '''[[endocitoza|endocitozu]]''' i naknadni '''retrogradni transport''' kroz [[Golgijev aparat]] i ER.&lt;ref name=&quot;:5&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:22&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:32&quot; /&gt;

'''Trodimenzijska struktura''' holotoksina određena je 1995. godine od strane '''Zhanga i saradnika''' koristeći '''[[rendgenska kristalografija|rendgensku kristalografiju]] pri rezoluciji od 2,5 Å''' ([[PDB]]: '''[https://www.rcsb.org/structure/1XTC 1XTC]''')&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Zhang |first1=Rong-Guang |last2=Scott |first2=David L. |last3=Westbrook |first3=Mary L. |last4=Nance |first4=Sharon |last5=Spangler |first5=Brenda D. |last6=Shipley |first6=Graham G. |last7=Westbrook |first7=Edwin M. |date=1995-08-25 |title=The Three-dimensional Crystal Structure of Cholera Toxin |journal=Journal of Molecular Biology |volume=251 |issue=4 |pages=563–573 |doi=10.1006/jmbi.1995.0456 |pmid=7658473 |issn=0022-2836|doi-access=free }}&lt;/ref&gt; The '''Hol group''' determined it again at a '''1.9 Å resolution''', yielding a much improved geometry compared to the first structure determination.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=O'Neal |first1=Claire J. |last2=Amaya |first2=Edward I. |last3=Jobling |first3=Michael G. |last4=Holmes |first4=Randall K. |last5=Hol |first5=Wim G. J. |date=2004-04-01 |title=Crystal Structures of an Intrinsically Active Cholera Toxin Mutant Yield Insight into the Toxin Activation Mechanism |url=https://pubs.acs.org/doi/10.1021/bi0360152 |journal=Biochemistry |volume=43 |issue=13 |pages=3772–3782 |doi=10.1021/bi0360152 |pmid=15049684 |issn=0006-2960|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt;

==Patogeneza==
[[slika:CholeraToxin.png|thumb|Mehanizam djelovanja kolerinog toksina]]
Kolerni toksin (CT) inicira svoje toksične efekte vezivanjem za [[GM1 gangliozid]]ne receptore na površini [[crijevo|crijevnih epitelnih ćelija]] putem svog pentamera, podjedinice B. Ako GM1 nije prisutan ili je rijedak, CT može stupiti u interakciju s alternativnim fukoziliranim glikokonjugatima, kao što su [[Sialil-Lewis X|Lewis X]] i Lewis Y [[Lewisov sistem antigena|antigeni]], proširujući svoj kapacitet vezivanja za domaćina.&lt;ref name=&quot;:32&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Wands AM, Fujita A, McCombs JE, Cervin J, Dedic B, Rodriguez AC, Nischan N, Bond MR, Mettlen M, Trudgian DC, Lemoff A, Quiding-Järbrink M, Gustavsson B, Steentoft C, Clausen H, Mirzaei H, Teneberg S, Yrlid U, Kohler JJ |date=October 2015 |title=Fucosylation and protein glycosylation create functional receptors for cholera toxin |journal=eLife |volume=4|pmc=4686427 |pmid=26512888 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Cervin J, Wands AM, Casselbrant A, Wu H, Krishnamurthy S, Cvjetkovic A, Estelius J, Dedic B, Sethi A, Wallom KL, Riise R, Bäckström M, Wallenius V, Platt FM, Lebens M, Teneberg S, Fändriks L, Kohler JJ, Yrlid U |date=February 2018 |title=GM1 ganglioside-independent intoxication by Cholera toxin |journal=PLOS Pathogens |volume=14 |issue=2|doi=10.1371/journal.ppat.1006862 |pmc=5825173 |pmid=29432456 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Wands AM, Cervin J, Huang H, Zhang Y, Youn G, Brautigam CA, Matson Dzebo M, Björklund P, Wallenius V, Bright DK, Bennett CS, Wittung-Stafshede P, Sampson NS, Yrlid U, Kohler JJ |date=May 2018 |title=Fucosylated Molecules Competitively Interfere with Cholera Toxin Binding to Host Cells |journal=ACS Infectious Diseases |volume=4 |issue=5 |pages=758–770 |doi=10.1021/acsinfecdis.7b00085 |pmc=5948155 |pmid=29411974}}&lt;/ref&gt;

Nakon što se veže, cijeli holotoksin se endocitozira i podliježe retrogradnom transportu kroz [[Golgijev aparat]] do [[endoplazmatski retikulum| endoplazmatskog retikuluma]] (ER). U ER-u, A podjedinica (CTXA) se cijepa proteazama na CTA1 i CTA2, koji ostaju povezani disulfidnom vezom između Cys187 i Cys199. ER-rezidentna oksidoreduktaza [[Protein disulfid-izomeraza|protein disulfid izomeraza]] (PDI), uz pomoć [[ERO1L|Ero1]], reducira ovu vezu, oslobađajući katalitski aktivni CTA1 domen.&lt;ref name=&quot;:32&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Tsai B, Rapoport TA |date=October 2002 |title=Unfolded cholera toxin is transferred to the ER membrane and released from protein disulfide isomerase upon oxidation by Ero1 |journal=The Journal of Cell Biology |volume=159 |issue=2 |pages=207–216 |doi=10.1083/jcb.200207120 |pmc=2173060 |pmid=12403808 |s2cid=3111310}}&lt;/ref&gt;

CTA1 se djelomično rasklapa i koristi put degradacije povezan s ER-om (ERAD) za translokaciju u citosol putem [[Sec61]] translokona. Za razliku od tipičnih ERAD supstrata, CTA1 izbjegava [[ubikvitinizacija|ubikvitinizaciju]] zbog niskog sadržaja [[lizin]]a, što mu omogućava ponovno [[savijanje proteina|savijanje]] u [[citosol]]u umjesto da ga [[proteasom]] razgradi.&lt;ref name=&quot;:12&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Worthington |first1=Zoë E. V. |last2=Carbonetti |first2=Nicholas H. |date=2007 |title=Evading the proteasome: absence of lysine residues contributes to pertussis toxin activity by evasion of proteasome degradation |journal=Infection and Immunity |volume=75 |issue=6 |pages=2946–2953 |doi=10.1128/IAI.02011-06 |issn=0019-9567 |pmc=1932868 |pmid=17420233}}&lt;/ref&gt;

CTA1 se veže za ARF6-[[GTP]] ([[ARF6|ADP-ribozilacijski faktor 6]]) u citosolu, što inducira [[konformacijska promjena| konformacijsku promjenu]] koja otkriva njegovo [[aktivno mjesto]]. CTA1 zatim katalizira [[ADP]]-ribozilaciju Arg201 na Gαs podjedinici heterotrimernih [[G-protein]]a, koristeći NAD&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; kao supstrat. Ova [[posttranslacijska modifikacija]] inhibira hidrolizu GTP-a, zaključavajući Gsα u njegovom aktivnom GTP-vezanom stanju i kontinuirano stimulirajući [[adenilil-ciklaza|adenilil-ciklazu]].&lt;ref name=&quot;O'Neal_20052&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=O'Neal CJ, Jobling MG, Holmes RK, Hol WG |date=August 2005 |title=Structural basis for the activation of cholera toxin by human ARF6-GTP |journal=Science |volume=309 |issue=5737 |pages=1093–1096 |bibcode=2005Sci...309.1093O |doi=10.1126/science.1113398 |pmid=16099990 |s2cid=8669389}}&lt;/ref&gt;

Ovo dramatično povećava nivoe unutarćelijskogg 3',5'-cikličnog AMP-a ([[Ciklični adenozin-monofosfat|cAMP]]), aktivirajući protein kinazu A ([[Protein-kinaza A|PKA]]). PKA fosforilira i aktivira hloridne kanale [[regulator transmembranske provodljivosti cistaste fibroze|CFTR]], promovirajući lučenje Cl&lt;sup&gt;-&lt;/sup&gt;, HCO&lt;sub&gt;3&lt;/sup&gt;&lt;sup&gt;-&lt;/sup&gt;, Na&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; i vode u crijevni lumen. Osim toga, inhibira se unos Na&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; i vode od strane enterocita, što rezultira karakterističnom obilnom vodenastom [[dijareja|dijarejom]] (do 1–2 litra na sat), doprinoseći teškoj dehidraciji i [[elektrolit]]nom disbalansu kod pacijenata sa kolerom.&lt;ref name=&quot;:32&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Sanchez |first1=Joaquin |last2=Holmgren |first2=Jan |date=2011 |title=Cholera toxin - a foe &amp; a friend |journal=The Indian Journal of Medical Research |volume=133 |issue=2 |pages=153–163 |issn=0971-5916 |pmc=3089046 |pmid=21415489}}&lt;/ref&gt;
Sličan mehanizam je uočen kod [[pertussis toksin]] akoji proizvodi ''[[Bordetella pertussis]]'', još jedan član AB&lt;sub&gt;5&lt;/sub&gt; porodice. Međutim, umjesto da cilja Gsα, pertussis toksin ADP-ribozilira Giα podjedinicu, sprječavajući je da inhibira adenilil-ciklazu. To, zauzvrat, dovodi do povećanja nivoa [[cAMP]]-a putem različitog, ali povezanog mehanizma..&lt;ref name=&quot;:12&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite book |title=Medical physiology: a cellular and molecular approach |vauthors=Boron WF, Boulpaep EL |date=2009 |publisher=Saunders/Elsevier |edition=2nd |location=Philadelphia, Pennsylvania}}&lt;/ref&gt;

==Porijeklo==
Gen toksina kolere (''''''ctxAB''')'' je uveden u ''V. cholerae'' putem [[horizontalni transfer gena| horizontalnog transfera gena]] putem virusa poznatog kao [[CTXφ bakteriofag]]. [[Virulencija|Virulentni]] Sojevi ''V. cholerae'' ([[serogrupa]] O1 i O139) sadrže integrirane gene iz ovog [[CTXφ bakteriofag|bakteriofaga]], uključujući ''ctxAB'' i druge gene faga.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Davis BM, Waldor MK | title = Filamentous phages linked to virulence of Vibrio cholerae | journal = Current Opinion in Microbiology | volume = 6 | issue = 1 | pages = 35–42 | date = February 2003 | pmid = 12615217 | doi = 10.1016/S1369-5274(02)00005-X }}&lt;/ref&gt; Nadalje, integrirani CTXφ genom dijeli gene sa svojim [[satelitskim (biologija)|'''satelitskim''']] '''fagom''', '''RS1''', uključujući:

* '''Replikacija''' (RstA),
* '''Integracija''' (RstB)
* '''Regulacija''': sprječavanje represije replikacije CTXφ (RstC), regulacija ekspresije gena (RstR),
* '''Pakovanje i sekrecija faga''' '''geni''' (Psh, Cep, OrfU, Ace i Zot), koji dijele strukturnu homologiju sa [[Ff fagima|Ff filamentoznim kolifagom]].&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;

Ovi geni omogućavaju replikaciju i sekreciju bakteriofaga CTXφ bez potrebe za ekscizijom profaga iz originalne bakterije domaćina. Kao rezultat toga, fag može horizontalno prenijeti gen koji kodira CTX na druge osjetljive ćelije zajedno s ostatkom genoma faga.&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;

==Primjena== 
B podjedinica toksina kolere (CTB) je relativno netoksična, što je čini vrijednim alatom u '''[[citologija|ćelijskoj]]''' i '''[[molekularna biologija|molekulskoj biologiji]]'''. Često se koristi kao '''neuronski traser''' zbog svoje sposobnosti vezivanja GM1 gangliozida na ćelijske membrane, što omogućava vizualizaciju '''neuronskih puteva'''.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Haigh |first1=Jessica L. |last2=Williamson |first2=Daniel J. |last3=Poole |first3=Emma |last4=Guo |first4=Yuan |last5=Zhou |first5=Dejian |last6=Webb |first6=Michael E. |last7=Deuchars |first7=Susan A. |last8=Deuchars |first8=Jim |last9=Turnbull |first9=W. Bruce |date=2020-06-04 |title=A versatile cholera toxin conjugate for neuronal targeting and tracing |journal=Chemical Communications |language=en |volume=56 |issue=45 |pages=6098–6101 |doi=10.1039/D0CC01085E |pmid=32355935 |issn=1364-548X|doi-access=free }}&lt;/ref&gt;

Pored toga, u '''istraživanju nervnih [[matične ćelije|matičnih ćelija]]''', uočeno je da CTB utiče na lokalizaciju '''[[transkripcijski faktor|transkripcijskog faktora]]''' '''[[HES3|Hes3]].'''&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Androutsellis-Theotokis |first1=Andreas |last2=Walbridge |first2=Stuart |last3=Park |first3=Deric M. |last4=Lonser |first4=Russell R. |last5=McKay |first5=Ronald D. G. |date=2010-05-26 |title=Cholera toxin regulates a signaling pathway critical for the expansion of neural stem cell cultures from the fetal and adult rodent brains |journal=PLOS ONE |volume=5 |issue=5 |article-number=e10841 |doi=10.1371/journal.pone.0010841 |doi-access=free |issn=1932-6203 |pmc=2877108 |pmid=20520777|bibcode=2010PLoSO...510841A }}&lt;/ref&gt;

===Vakcina===
Trenutno su dostupne dvije vakcine protiv kolere: '''Dukoral''' i '''Shanchol'''. Obje vakcine koriste cijele ubijene ''[[Vibrio cholerae|V. cholerae]]''' ćelije, međutim, Dukoral također sadrži '''rekombinantni kolerin toksin β (rCTB)'''. Neke studije sugeriraju da uključivanje rCTB-a može poboljšati efikasnost vakcine kod male djece (2-10) i produžiti trajanje zaštite. Međutim, za razliku od Shanchola, uključivanje rCTB-a u vakcine povećava troškove proizvodnje i zahtijeva stroge uslove skladištenja kako bi se spriječila degradacija.&lt;ref name=&quot;:12&quot; /&gt;

===Adjuvant vakcine===
Druga primjena CTB podjedinice može biti kao '''mukozna vakcina [[Imunološki adjuvant|adjuvant]]''' za druge vakcine. Pokazalo se da spajanje CTB-a i antigena poboljšava odgovor vakcine. Istraživanja na '''velikim životinjskim modelima''' podržavaju njegov potencijal za poboljšanje vakcina protiv '''bakterijskih infekcija''', '''virusnih infekcija''', '''alergija''' i '''[[dijabetesa]]'''. Ovo bi moglo omogućiti upotrebu CTB-a kao adjuvansa za vakcinaciju protiv mnogih vrsta bolesti. Posebno je pokazano da CTB inducira [[mukozna imunologija|mukozni]] [[humoralni imuni sistem|humoralni imuni]] odgovore, što ga čini obećavajućim kandidatom za vakcine usmjerene na '''mukozne patogene''' kao što je '''[[HIV]].&lt;ref name=&quot;:12&quot; /&gt;'''

=== Istraživanje biologije membrane ===

==== Struktura membrane i nanodomeni ====
Pokazano je da se B podjedinica toksina kolere preferencijalno veže za GM1 gangliozide koji se nalaze u '''[[lipidni splav|lipidnim splavovima]]'''. Grupiranjem GM1, CTB pomaže istraživačima da prouče kako se membrane organizuju u '''nanodomene''', dobijajući sve veći uvid u '''[[ćelijska signalizacija|ćelijsku signalizaciju]]''' i '''unutarćelijski ćelijski promet'''. Lipidne splavove je inače teško proučavati jer se razlikuju po veličini i životnom vijeku, a također su dio izuzetno dinamične komponente ćelija. Koristeći CTB kao marker, možemo bolje razumjeti svojstva i funkcije splavova i srodnih membranskih nanodomena. '''[[fluorescencija|Fluorescentna oznaka]]''' na CTB ili '''[[antitijelo]]-ciljane''' CTB komplekse da služe kao efikasni markeri za ovu svrhu.&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Kenworthy |first1=Anne K. |last2=Schmieder |first2=Stefanie S. |last3=Raghunathan |first3=Krishnan |last4=Tiwari |first4=Ajit |last5=Wang |first5=Ting |last6=Kelly |first6=Christopher V. |last7=Lencer |first7=Wayne I. |date=2021-08-03 |title=Cholera Toxin as a Probe for Membrane Biology |journal=Toxins |language=en |volume=13 |issue=8 |page=543 |doi=10.3390/toxins13080543 |doi-access=free |issn=2072-6651 |pmc=8402489 |pmid=34437414}}&lt;/ref&gt;

Osim toga, toksin kolere ima sposobnost generiranja i detekcije okolne '''zakrivljenosti membrane'''. Stoga se koristi kao važan alat i model u razumijevanju kako proteini pod utjecajem '''morfologije membrane''' utiču na nju.&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt;

====Endocitoza====
Toksin kolere ulazi u ćelije putem više '''[[endocitoza|endocitnih puteva]]''', uključujući:

* '''Zavisne od [[klatrin]]a''' (npr. jamice obložene [[klatrin]]om)
* '''Nezavisne od klatrina''' (npr. [[kaveole]], [[nosioci nezavisni od klatrina]] (CLIC), endocitne odjeljke obogaćene [[glikozilfosfatidilinozitol|GPI]] ([[GEEC]]), [[ARF6]]-posredovane i [[Brza endofilinom posredovana endocitoza|Brza endofilinom posredovana endocitoza]] (FEME)).

Iako tačan mehanizam kako toksin kolere pokreće ove endocitne puteve nije u potpunosti shvaćen, toksin služi kao važan alat za istraživanje ovih mehanizama. Proučavanje ovih puteva pomaže istraživačima da shvate kako patogeni i lijekovi ulaze u ćelije.&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt;

====Retrogradni transport====
Jedna od najvažnijih primjena CTB-a je proučavanje '''retrogradnog transporta'''. U početku se B-podjedinica veže za GM1 na '''[[plazmamembrana|plazmatskoj membrani]]
Kroz '''vezikulski transport''', GM1 nosi toksin retrogradno kroz '''sekretorni put''', u trans-Golgijevu mrežu (TGN) i [[endoplazmatski retikulum|endoplazmatski retikulum (ER)]]. Kada toksin stigne u ER, dio A-podjedinice se oslobađa iz B-podjedinice, što mu omogućava '''retro-translokaciju''' u '''citosol''' gdje inicira patogene efekte. Efikasan ulazak toksina u ćeliju omogućava praćenje fluorescentno označenih CTB i GM1 u realnom vremenu, pružajući uvid u '''intracelularni transport''' i '''sortiranje proteina''' i '''sortiranje lipida''' u [[Endocitoza|endocitotskom putu]]. Povećano razumijevanje ovih puteva može pomoći u dizajniranju ciljanih '''sistema za isporuku lijekova''' kao dijela kliničke primjene..&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Wernick |first1=Naomi L. B. |last2=Chinnapen |first2=Daniel J.-F. |last3=Cho |first3=Jin Ah |last4=Lencer |first4=Wayne I. |date=2010-03-05 |title=Cholera Toxin: An Intracellular Journey into the Cytosol by Way of the Endoplasmic Reticulum |journal=Toxins |language=en |volume=2 |issue=3 |pages=310–325 |doi=10.3390/toxins2030310 |doi-access=free |issn=2072-6651 |pmc=3153193 |pmid=22069586}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[AB5 toksin|AB5 toksin]]
* [[Enterotoksin]]
* [[Porodica termolabilnih enterotoksina|Termolabilni enterotoksin]]
* [[GM1]]
* [[ADP-ribozilacija]]
* [[Adenilil-ciklaza]]
* [[Ciklični adenozin-monofosfat]]
* [[Protein kinaza A]]
* [[CFTR]]
* [[G-protein]]
* [[Pertussis toksin]]
* [[Endocitoza]]
* [[Aksonalni transport|Retrogradni transport]]
* [[Protein disulfid-izomeraza|Protein disulfid izomeraza]]
* [[Kolera]]
* ''[[Vibrio cholerae]]''
* [[Toksoid|Toksoidna vakcina]]
* [[Imunski adjuvant]]
* [[Lipidni splav]]
* [[John Snow|John Snow (Doktor)]]
* [[Svjetska zdravstvena organizacija|SZO]]

== Reference ==
{{Reflist}}

== Vanjski linkovi ==
* De, Sambhu Nath. [https://www.nature.com/articles/1831533a0 Enterotoxicity of bacteria-free culture filtrate of Vibrio cholerae]. Nature. 30 May 1959. 183:1533–4.
* {{cite web |title=Cholera toxin | vauthors = McDowall J |date=Sep 2005 |series=Protein of the Month (POTM) |publisher=Protein Data Bank in Europe (PDBe) |url=http://www.ebi.ac.uk/interpro/potm/2005_9/Page1.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20190427110854/http://www.ebi.ac.uk/interpro/potm/2005_9/Page1.htm |archive-date=April 27, 2019}}
* {{cite journal |title=Cholera Toxin |date=Sep 2005 |series=Molecule of the Month (MOTM) | vauthors = Goodsell D |journal=RCSB Protein Data Bank |publisher=Protein Data Bank (PDB) |doi=10.2210/rcsb_pdb/mom_2005_9 |url=https://pdb101.rcsb.org/motm/69 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20111025124746/http://www.pdb.org/pdb/101/motm.do?momID=69 |archive-date=October 25, 2011|url-access=subscription }}
* {{MeSH name|Cholera+Toxin}}
* {{PDBe-KB2|P01555|Podjedinica A kolerinog enterotoksina}}
* {{PDBe-KB2|P01556|Podjedinica B kolerinog enterotoksina}}

{{Glikoziltransferaze}}
{{Toksini}}

[[Kategorija: Bakterijski proteini]]
[[Kategorija:Toksini]]</text>
      <sha1>enkz0tnb2ivh6ju0nl4z69v5tt5mokt</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3820518</id>
      <parentid>3820517</parentid>
      <timestamp>2026-03-28T11:29:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Exsiler</username>
        <id>178345</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Moderna relevantnost */</comment>
      <origin>3820518</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31707" sha1="byifpp8le2c2vhj3lemh9qsht7xsr7h" xml:space="preserve">{{Infokutija protein
| Ime = Podjedinica A toksina kolere
| Opis_slike = 3D struktura toksina kolere. CTA je prikazan zelenom bojom, dok je CTB višebojan.
| Symbol     = ctxA
| EntrezGene = 944742
|Slika=Cholera feces.jpg
| UniProt    = P01555
| PDB        = 1S5B
| ECnumber   = 2.4.2.36
| CAS_number = 9012-63-9
| Wikidata   = Q189245
| RefSeq     = WP_001889387.1
}}
{{Infokutija protein
| Ime = Podjedinica B toksina kolere
| slika      = 1chq.jpg
| opis_slike    = 3D struktura podjedinice B toksina kolere (pogled odozgo sa uklonjenom podjedinicom CTA)
| Symbol     = ctxB
| EntrezGene = 944741
| UniProt    = P01556
| PDB        = 1CHP
| ECnumber   = 2.4.2.36
| CAS_number = 9012-63-9
| Wikidata   = Q189245
| RefSeq     = WP_000987577.1
}}
'''Kolera-toksin''' (također poznat kao kolerin toksin i koleragen, '''CTX, CTx''' i '''CT''') je snažan enterotoksin koji proizvodi [[bakterija]] ''[[Vibrio cholerae]]'', a uzrokuje tešku vodenastu dijareju i dehidraciju koji definiraju infekcije kolerom. Toksin je član porodice enterotoksina labilnih na toplinu i postoji kao multimerni toksin AB5 s jednom [[enzim]]ski aktivnom A podjedinicom i pet B podjedinica koje se vežu za receptore, a koje olakšavaju ulazak u ćeliju domaćina.&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Serrano |first1=Albert |last2=Guyette |first2=Jessica L. |last3=Heim |first3=Joel B. |last4=Taylor |first4=Michael |last5=Cherubin |first5=Patrick |last6=Krengel |first6=Ute |last7=Teter |first7=Ken |last8=Tatulian |first8=Suren A. |date=2022-01-07 |title=Holotoxin disassembly by protein disulfide isomerase is less efficient for Escherichia coli heat-labile enterotoxin than cholera toxin |journal=Scientific Reports |language=en |volume=12 |issue=1 |page=34 |doi=10.1038/s41598-021-03939-9 |pmid=34997016 |pmc=8741891 |bibcode=2022NatSR..12...34S |issn=2045-2322}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:02&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Safa |first1=Ashrafus |last2=Jime |first2=Jinath Sultana |last3=Shahel |first3=Farishta |date=2020 |title=Cholera toxin phage: structural and functional diversity between Vibrio cholerae biotypes |journal=AIMS Microbiology |volume=6 |issue=2 |pages=144–151 |doi=10.3934/microbiol.2020009 |issn=2471-1888 |pmc=7326730 |pmid=32617446}}&lt;/ref&gt;

==Historija==
{{glavni|Historija kolere}}
''[[Vibrio cholerae]]'' koji proizvode toksin kolere su uzročni [[patogen]]i agens drevne bolesti [[kolera]], prvobitno pronađene u Aziji i Evropi.&lt;ref&gt;{{cite book|last1=Siddique|first1=A.K.|last2=Cash|first2=Richard|chapter=Cholera Outbreaks in the Classical Biotype Era|title=Cholera Outbreaks|year=2014|editor-last1=Nair|editor-first1=G. Balakrish|editor-last2=Takeda|editor-first2=Yoshifumi|publisher=Springer|editor-last3=Aktories|editor-first3=Klaus|series=Current Topics in Microbiology and Immunology|volume=379|isbn=978-3-642-55404-9|doi=10.1007/82_2013_361|pages=1–16 |pmid=24368696 }}&lt;/ref&gt; [[Prva pandemija kolere|Prva moderna globalna pandemija]] pojavila se u delti [[Ganges]]a 1817. godine. [[Globalizacija]] koja se razvijala u devetnaestom stoljeću proširila ju je svijetom tokom sedam uzastopnih [[pandemija|pandemijskih]] godina. Kada je kolera stigla u [[London]], 1832. godine, njen prijenos nije bio dobro shvaćen, a mnogi su krivili [[teorija miazme|mijazmu]]. Ljekar, [[John Snow]] (1813–1858), bio je zagovornik kontaminacije vode kao uzroka njenog širenja – poznato je okončavajući epidemiju uklanjanjem ručke javne pumpe za vodu u centru Londona. Međutim, njegova teorija je prihvaćena tek godinama nakon njegove smrti, otkrićem bakterije ''Vibrio cholerae''.&lt;ref name=&quot;:22&quot;&gt;{{cite book|last1=Heggelund|first1=Julie E.|chapter=Chapter 7 - ''Vibrio cholerae'' and ''Escherichia coli'' heat-labile enterotoxins and beyond |date=2015-01-01|title=The Comprehensive Sourcebook of Bacterial Protein Toxins|pages=195–229|editor-last=Alouf |editor-first=Joseph |doi=10.1016/B978-0-12-800188-2.00007-0|location=Boston|publisher=Academic Press|isbn=978-0-12-800188-2 |last2=Bjørnestad |first2=Victoria A. |last3=Krengel |first3=Ute |edition=Fourth |editor2-last=Ladant |editor2-first=Daniel |editor3-last=Popoff |editor3-first=Michel R.}}&lt;/ref&gt;

=== Otkriće i izolacija ===
Otkriće toksina kolere se široko pripisuje [[Robert Koch|Robertu Kochu]], ljekaru i mikrobiologu. Koch je 1886. godine postavio hipotezu da ''[[Vibrio cholerae]]'' proizvodi supstancu koja uzrokuje simptome [[kolera|kolere]].&lt;ref name=&quot;:32&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Bharati |first1=Kaushik |last2=Ganguly |first2=Nirmal K. |date=2011 |title=Cholera toxin: a paradigm of a multifunctional protein |journal=The Indian Journal of Medical Research |volume=133 |issue=2 |pages=179–187 |issn=0971-5916 |pmc=3089049 |pmid=21415492}}&lt;/ref&gt; Međutim, izolaciju bakterije već je 30 godina ranije proveo italijanski anatom [[Filippo Pacini|Fillippo Pacini]], koji je potom objavio svoj rad na svom maternjem jeziku.&lt;ref name=&quot;:22&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Nair |first1=G. Balakrish |last2=Takeda |first2=Yoshifumi |date=2011 |title=Dr Sambhu Nath De: unsung hero |journal=The Indian Journal of Medical Research |volume=133 |issue=2 |page=127 |issn=0971-5916 |pmc=3089041 |pmid=21415484}}&lt;/ref&gt;

Godine 1951, [[Sambhu Nath De]] je potvrdio Kochovu hipotezu kroz Deovo istraživanje koje je uključivalo ubrizgavanje toplotom ubijene ''V. cholerae'' u kuniće. Iz ovog eksperimenta je utvrdio da se [[lipopolisaharid|endotoksin]] oslobađa kako se bakterija raspada i da je taj endotoksin odgovoran za simptome bolesti.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=De |first1=S. N. |last2=Sarkar |first2=J. K. |last3=Tribedi |first3=B. P. |date=1951 |title=An experimental study of the action of cholera toxin |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/path.1700630417 |journal=The Journal of Pathology and Bacteriology |language=en |volume=63 |issue=4 |pages=707–717 |doi=10.1002/path.1700630417 |pmid=14898376 |issn=1555-2039|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt; Zatim je 1959. godine De izveo sljedeći eksperiment, ubrizgavajući filtrat kulture &quot;V. cholerae&quot; bez bakterija u [[tanko crijevo]] kunića i time dokazujući postojanje toksina kolere nakupljanjem tekućine.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=De |first=S. N. |date=1959-05-30 |title=Enterotoxicity of bacteria-free culture-filtrate of ''Vibrio cholerae''|journal=Nature |volume=183 |issue=4674 |pages=1533–1534 |doi=10.1038/1831533a0 |issn=0028-0836 |pmid=13666809|bibcode=1959Natur.183.1533D }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Dutta |first1=N. K. |last2=Panse |first2=M. V. |last3=Kulkarni |first3=D. R. |date=1959 |title=Role of cholera a toxin in experimental cholera |journal=Journal of Bacteriology |volume=78 |issue=4 |pages=594–595 |doi=10.1128/jb.78.4.594-595.1959 |issn=0021-9193 |pmc=290591 |pmid=13818912}}&lt;/ref&gt;

=== Pročišćavanje i mehanizam ===
U sljedećoj deceniji, istraživački tim Richarda Finkelsteina uspješno je izolovao i pročistio toksin kolere (CT). Ovo istraživanje je identifikovalo holotoksin (AB&lt;sub&gt;5&lt;/sub&gt;) kao primarni aktivni agens, dok B&lt;sub&gt;5&lt;/sub&gt; oligomer nije imao unutrašnju toksičnost, ali je igrao ključnu ulogu u izazivanju simptoma kolere. Naknadne biohemijske metode potvrdile su složenu strukturu podjedinica toksina, što je dovelo do našeg trenutnog sveobuhvatnog razumijevanja njegovih mehanizama.&lt;ref name=&quot;:32&quot;/&gt;

Još jedna značajna prekretnica dogodila se 1973. godine kada su King i van Heyningen identifikovali gangliozid [[GM1|GM1]] kao CT receptor. Njihovi eksperimenti su otkrili da GM1 blokira sposobnost [[toksin]]a da poboljša propusnost kapilara u koži kunića, sprječavajući nakupljanje tečnosti u ligiranim crijevnim petljama kunića. Osim toga, otkrili su da receptor ometa njegov učinak na put [[adenilil-ciklaza|adenilil-ciklaze]] u crijevnom tkivu zamorca. Ovi nalazi bi pomogli u budućim istraživanjima medicinske primjene toksina, kroz sve detaljnije poznavanje njegovih funkcionalnih sposobnosti.&lt;ref name=&quot;:32&quot;/&gt;

=== Moderna relevantnost ===
Moderni sanitarni objekti su gotovo u potpunosti uklonili koleru iz industrijaliziranih zemalja, za razliku od ekonomski nerazvijenih regija gdje bolest godišnje odnosi preko 100.000 smrtnih slučajeva.&lt;ref name=&quot;:22&quot;/&gt; Bolest prvenstveno pogađa ljude koji žive u područjima s neadekvatnom [[WASH|sanitacijom vode]], [[rat|kontinuiranim sukobima]] i ograničenim [[pristup zdravstvenoj zaštiti|pristupom zdravstvenoj zaštiti]]. Istaknuti primjer je [[zemljotres na Haitiju 2010.]], koji je izazvao najgoru modernu epidemiju kolere nakon 10-mjesečnog perioda zakašnjenja.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Piarroux |first1=Renaud |last2=Moore |first2=Sandy |last3=Rebaudet |first3=Stanislas |date=2022-09-01 |title=Cholera in Haiti |journal=La Presse Médicale |series=History of modern pandemics |volume=51 |issue=3 |doi=10.1016/j.lpm.2022.104136 |pmid=35705115 |issn=0755-4982|doi-access=free }}&lt;/ref&gt;

Trenutno je zabilježeno preko 200 serotipova ''V. cholerae'', od kojih samo serotip O1 i O139 dovode do epidemijskih bolesti, dok se serotipovi koji uzrokuju sporadične epidemije nazivaju ne-O1/ne-O139 ''V. cholerae''. Serogrupa O1 ima dva različita biotipa, naime [[El Tor]] i klasični, i bila je uzrok svih sedam pandemija. O1 El Tor (soj 16961) je u velikoj mjeri zamijenio klasični biotip tokom početka sedme pandemije 1960-ih. Nadalje, serogrupa O139 pojavila se 1992. godine i ostaje rasprostranjena i danas.

=== Klinički i uticaj na javno zdravlje ===
Toksin kolere, glavni štetni faktor ''Vibrio cholerae'', uzrokuje [[Dijareja|vodenasti proljev]], koji postaje fatalan u roku od nekoliko sati ako se ne liječi. [[Svjetska zdravstvena organizacija]] prijavila je više od 730.000 slučajeva kolere i 5.100 smrtnih slučajeva u 33 zemlje od januara do novembra 2024.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Multi-country outbreak of cholera, External situation report #21 - 18 December 2024 |url=https://www.who.int/publications/m/item/multi-country-outbreak-of-cholera--external-situation-report--21---18-december-2024 |access-date=2025-04-11 |website=www.who.int |language=en}}&lt;/ref&gt; Povećana proizvodnja [[vakcina]] nije riješila problem stalne nestašice oralnih vakcina protiv kolere, što otežava programe preventivne [[vakcinacija|vakcinacije]]. Istraživanja pokazuju da endemske zemlje imaju 2,9 miliona slučajeva kolere, ali zvanični podaci vjerovatno potcjenjuju stvarni broj slučajeva.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Ali |first1=Mohammad |last2=Nelson |first2=Allyson R. |last3=Lopez |first3=Anna Lena |last4=Sack |first4=David A. |date=2015 |title=Updated global burden of cholera in endemic countries |journal=PLOS Neglected Tropical Diseases |volume=9 |issue=6 |doi=10.1371/journal.pntd.0003832 |doi-access=free |issn=1935-2735 |pmc=4455997 |pmid=26043000}}&lt;/ref&gt; Brojevi pokazuju dvostruku ulogu toksina u tome što kolera predstavlja i kritično medicinsko stanje i značajnu zabrinutost za javno zdravlje.

== Struktura ==
[[Datoteka:Cholera toxin structure.jpg|alt=|thumb|'''3D struktura toksina kolere''':  '''Zelena regija''' na vrhu predstavlja enzimski aktivnu '''A podjedinicu (ctxA),''' dok '''višebojna''' '''regija''' koja formira prsten na dnu predstavlja '''pentamernu B podjedinicu (ctxB)''', odgovornu za vezivanje za ćeliju domaćina.]]
Toksin kolere je klasični '''[[AB5 toksin|AB&lt;sub&gt;5&lt;/sub&gt;-tip]] heksamerni protein''' sastavljen od jedne enzimski aktivne '''A podjedinice''' i pet identičnih '''B podjedinica''' koje se vežu za receptor. Ova struktura veoma podsjeća na '''[[Porodica termolabilnih enterotoksina|termolabilni enterotoksin]] (LT)''' koji proizvodi ''[[Escherichia coli]]'', a njegove značajne sličnosti u sekvenci i funkciji potvrđuju njegovo zajedničko članstvo u porodici toksina AB&lt;sub&gt;5&lt;/sub&gt;.&lt;ref name=&quot;:22&quot; /&gt;

'''Podjedinica''' (UniProt: [https://www.uniprot.org/uniprotkb/P01555/entry P01555])''' sadrži 240 aminokiselina i teži približno '''28 [[Dalton (jedinica)|kDa]]'''. Proteolitički se cijepa u dva različita domena. '''CTA1''' (~22 kDa), '''enzimski aktivni globulasti domen'''. I, '''CTA2''' (~5,5 kDa), '''dugačka [[alfa-heliks]]''' koja veže CTA1 za prsten B podjedinice.&lt;ref name=&quot;:22&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:32&quot;/&gt;

Ovi domeni povezani su putem '''[[disulfid]]ne veze između Cys187 i Cys199'''. '''CTA1''' domen katalizira '''[[ADP-ribozilacija| ADP-ribozilaciju]] Arg201''' na [[Gs alfa podjedinica|Gsα podjedinici]] heterotrimernih [[G-protein]]a. Ovo zaključava '''[[adenil-ciklaza|adenilil-ciklazu]]''' u aktivnom stanju, podižući nivoe '''[[ciklični adenozin-monofosfat|cAMP]] ''' i pokrećući karakterističnu sekreciju tečnosti koja se vidi kod kolere. '''Katalitski ostatak''' unutar CTA1 je '''[[Glutaminska kiselina|Glu112]]''', smješten u klinastom naboru sastavljenom od dva [[Beta-list|β-lista]] i nekoliko heliksa.&lt;ref name=&quot;:5&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:32&quot;/&gt;
'''CTA2''' domen prolazi kroz centralnu poru pentamera B podjedinice i završava u '''[[KDEL (aminokiselinska sekvenca)|KDEL sekvenci]]''' (Lys-Asp-Glu-Leu), što olakšava '''[[endoplazmatski retikulum]] (ER)''' zadržavanje tokom '''[[retrogradni transport|retrogradnog transporta]]''', iako nije strogo neophodno za transport. Da bi se CTA1 translocirao u [[citosol]] i postao aktivan, '''[[disulfidna veza]] mora biti reducirana''' u ER. CTA1 zatim prolazi kroz '''djelimično rasklapanje''' i preuzima '''ER-povezanu degradaciju (ERAD)''' put za izvoz u citosol. Njegov '''nizak sadržaj lizina''' pomaže mu da izbjegne [[ubikvitinizacija|ubikvitinizaciju]] i degradaciju, omogućavajući mu da se ponovo savije i ispolji toksičnost.&lt;ref name=&quot;:02&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:32&quot;/&gt; Svaka '''B podjedinica (UniProt: [https://www.uniprot.org/uniprotkb/P01556/entry P01556])''' sastoji se od 103 aminokiseline i teži približno '''11 kDa''' nakon cijepanja [[signalni peptid|signalnog peptida]]. Pet B podjedinica formira '''pentamerni prsten u obliku krofne''' koji se specifično veže za '''GM1 gangliozidne receptore''' na površini crijevnih [[epitel]]nih ćelija. Vezivanje je poboljšano '''[[kooperativnost| kooperativnošću]] među podjedinicama''', što olakšava '''[[endocitoza|endocitozu]]''' i naknadni '''retrogradni transport''' kroz [[Golgijev aparat]] i ER.&lt;ref name=&quot;:5&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:22&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:32&quot; /&gt;

'''Trodimenzijska struktura''' holotoksina određena je 1995. godine od strane '''Zhanga i saradnika''' koristeći '''[[rendgenska kristalografija|rendgensku kristalografiju]] pri rezoluciji od 2,5 Å''' ([[PDB]]: '''[https://www.rcsb.org/structure/1XTC 1XTC]''')&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Zhang |first1=Rong-Guang |last2=Scott |first2=David L. |last3=Westbrook |first3=Mary L. |last4=Nance |first4=Sharon |last5=Spangler |first5=Brenda D. |last6=Shipley |first6=Graham G. |last7=Westbrook |first7=Edwin M. |date=1995-08-25 |title=The Three-dimensional Crystal Structure of Cholera Toxin |journal=Journal of Molecular Biology |volume=251 |issue=4 |pages=563–573 |doi=10.1006/jmbi.1995.0456 |pmid=7658473 |issn=0022-2836|doi-access=free }}&lt;/ref&gt; The '''Hol group''' determined it again at a '''1.9 Å resolution''', yielding a much improved geometry compared to the first structure determination.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=O'Neal |first1=Claire J. |last2=Amaya |first2=Edward I. |last3=Jobling |first3=Michael G. |last4=Holmes |first4=Randall K. |last5=Hol |first5=Wim G. J. |date=2004-04-01 |title=Crystal Structures of an Intrinsically Active Cholera Toxin Mutant Yield Insight into the Toxin Activation Mechanism |url=https://pubs.acs.org/doi/10.1021/bi0360152 |journal=Biochemistry |volume=43 |issue=13 |pages=3772–3782 |doi=10.1021/bi0360152 |pmid=15049684 |issn=0006-2960|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt;

==Patogeneza==
[[slika:CholeraToxin.png|thumb|Mehanizam djelovanja kolerinog toksina]]
Kolerni toksin (CT) inicira svoje toksične efekte vezivanjem za [[GM1 gangliozid]]ne receptore na površini [[crijevo|crijevnih epitelnih ćelija]] putem svog pentamera, podjedinice B. Ako GM1 nije prisutan ili je rijedak, CT može stupiti u interakciju s alternativnim fukoziliranim glikokonjugatima, kao što su [[Sialil-Lewis X|Lewis X]] i Lewis Y [[Lewisov sistem antigena|antigeni]], proširujući svoj kapacitet vezivanja za domaćina.&lt;ref name=&quot;:32&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Wands AM, Fujita A, McCombs JE, Cervin J, Dedic B, Rodriguez AC, Nischan N, Bond MR, Mettlen M, Trudgian DC, Lemoff A, Quiding-Järbrink M, Gustavsson B, Steentoft C, Clausen H, Mirzaei H, Teneberg S, Yrlid U, Kohler JJ |date=October 2015 |title=Fucosylation and protein glycosylation create functional receptors for cholera toxin |journal=eLife |volume=4|pmc=4686427 |pmid=26512888 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Cervin J, Wands AM, Casselbrant A, Wu H, Krishnamurthy S, Cvjetkovic A, Estelius J, Dedic B, Sethi A, Wallom KL, Riise R, Bäckström M, Wallenius V, Platt FM, Lebens M, Teneberg S, Fändriks L, Kohler JJ, Yrlid U |date=February 2018 |title=GM1 ganglioside-independent intoxication by Cholera toxin |journal=PLOS Pathogens |volume=14 |issue=2|doi=10.1371/journal.ppat.1006862 |pmc=5825173 |pmid=29432456 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Wands AM, Cervin J, Huang H, Zhang Y, Youn G, Brautigam CA, Matson Dzebo M, Björklund P, Wallenius V, Bright DK, Bennett CS, Wittung-Stafshede P, Sampson NS, Yrlid U, Kohler JJ |date=May 2018 |title=Fucosylated Molecules Competitively Interfere with Cholera Toxin Binding to Host Cells |journal=ACS Infectious Diseases |volume=4 |issue=5 |pages=758–770 |doi=10.1021/acsinfecdis.7b00085 |pmc=5948155 |pmid=29411974}}&lt;/ref&gt;

Nakon što se veže, cijeli holotoksin se endocitozira i podliježe retrogradnom transportu kroz [[Golgijev aparat]] do [[endoplazmatski retikulum| endoplazmatskog retikuluma]] (ER). U ER-u, A podjedinica (CTXA) se cijepa proteazama na CTA1 i CTA2, koji ostaju povezani disulfidnom vezom između Cys187 i Cys199. ER-rezidentna oksidoreduktaza [[Protein disulfid-izomeraza|protein disulfid izomeraza]] (PDI), uz pomoć [[ERO1L|Ero1]], reducira ovu vezu, oslobađajući katalitski aktivni CTA1 domen.&lt;ref name=&quot;:32&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Tsai B, Rapoport TA |date=October 2002 |title=Unfolded cholera toxin is transferred to the ER membrane and released from protein disulfide isomerase upon oxidation by Ero1 |journal=The Journal of Cell Biology |volume=159 |issue=2 |pages=207–216 |doi=10.1083/jcb.200207120 |pmc=2173060 |pmid=12403808 |s2cid=3111310}}&lt;/ref&gt;

CTA1 se djelomično rasklapa i koristi put degradacije povezan s ER-om (ERAD) za translokaciju u citosol putem [[Sec61]] translokona. Za razliku od tipičnih ERAD supstrata, CTA1 izbjegava [[ubikvitinizacija|ubikvitinizaciju]] zbog niskog sadržaja [[lizin]]a, što mu omogućava ponovno [[savijanje proteina|savijanje]] u [[citosol]]u umjesto da ga [[proteasom]] razgradi.&lt;ref name=&quot;:12&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Worthington |first1=Zoë E. V. |last2=Carbonetti |first2=Nicholas H. |date=2007 |title=Evading the proteasome: absence of lysine residues contributes to pertussis toxin activity by evasion of proteasome degradation |journal=Infection and Immunity |volume=75 |issue=6 |pages=2946–2953 |doi=10.1128/IAI.02011-06 |issn=0019-9567 |pmc=1932868 |pmid=17420233}}&lt;/ref&gt;

CTA1 se veže za ARF6-[[GTP]] ([[ARF6|ADP-ribozilacijski faktor 6]]) u citosolu, što inducira [[konformacijska promjena| konformacijsku promjenu]] koja otkriva njegovo [[aktivno mjesto]]. CTA1 zatim katalizira [[ADP]]-ribozilaciju Arg201 na Gαs podjedinici heterotrimernih [[G-protein]]a, koristeći NAD&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; kao supstrat. Ova [[posttranslacijska modifikacija]] inhibira hidrolizu GTP-a, zaključavajući Gsα u njegovom aktivnom GTP-vezanom stanju i kontinuirano stimulirajući [[adenilil-ciklaza|adenilil-ciklazu]].&lt;ref name=&quot;O'Neal_20052&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=O'Neal CJ, Jobling MG, Holmes RK, Hol WG |date=August 2005 |title=Structural basis for the activation of cholera toxin by human ARF6-GTP |journal=Science |volume=309 |issue=5737 |pages=1093–1096 |bibcode=2005Sci...309.1093O |doi=10.1126/science.1113398 |pmid=16099990 |s2cid=8669389}}&lt;/ref&gt;

Ovo dramatično povećava nivoe unutarćelijskogg 3',5'-cikličnog AMP-a ([[Ciklični adenozin-monofosfat|cAMP]]), aktivirajući protein kinazu A ([[Protein-kinaza A|PKA]]). PKA fosforilira i aktivira hloridne kanale [[regulator transmembranske provodljivosti cistaste fibroze|CFTR]], promovirajući lučenje Cl&lt;sup&gt;-&lt;/sup&gt;, HCO&lt;sub&gt;3&lt;/sup&gt;&lt;sup&gt;-&lt;/sup&gt;, Na&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; i vode u crijevni lumen. Osim toga, inhibira se unos Na&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; i vode od strane enterocita, što rezultira karakterističnom obilnom vodenastom [[dijareja|dijarejom]] (do 1–2 litra na sat), doprinoseći teškoj dehidraciji i [[elektrolit]]nom disbalansu kod pacijenata sa kolerom.&lt;ref name=&quot;:32&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Sanchez |first1=Joaquin |last2=Holmgren |first2=Jan |date=2011 |title=Cholera toxin - a foe &amp; a friend |journal=The Indian Journal of Medical Research |volume=133 |issue=2 |pages=153–163 |issn=0971-5916 |pmc=3089046 |pmid=21415489}}&lt;/ref&gt;
Sličan mehanizam je uočen kod [[pertussis toksin]] akoji proizvodi ''[[Bordetella pertussis]]'', još jedan član AB&lt;sub&gt;5&lt;/sub&gt; porodice. Međutim, umjesto da cilja Gsα, pertussis toksin ADP-ribozilira Giα podjedinicu, sprječavajući je da inhibira adenilil-ciklazu. To, zauzvrat, dovodi do povećanja nivoa [[cAMP]]-a putem različitog, ali povezanog mehanizma..&lt;ref name=&quot;:12&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite book |title=Medical physiology: a cellular and molecular approach |vauthors=Boron WF, Boulpaep EL |date=2009 |publisher=Saunders/Elsevier |edition=2nd |location=Philadelphia, Pennsylvania}}&lt;/ref&gt;

==Porijeklo==
Gen toksina kolere (''''''ctxAB''')'' je uveden u ''V. cholerae'' putem [[horizontalni transfer gena| horizontalnog transfera gena]] putem virusa poznatog kao [[CTXφ bakteriofag]]. [[Virulencija|Virulentni]] Sojevi ''V. cholerae'' ([[serogrupa]] O1 i O139) sadrže integrirane gene iz ovog [[CTXφ bakteriofag|bakteriofaga]], uključujući ''ctxAB'' i druge gene faga.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Davis BM, Waldor MK | title = Filamentous phages linked to virulence of Vibrio cholerae | journal = Current Opinion in Microbiology | volume = 6 | issue = 1 | pages = 35–42 | date = February 2003 | pmid = 12615217 | doi = 10.1016/S1369-5274(02)00005-X }}&lt;/ref&gt; Nadalje, integrirani CTXφ genom dijeli gene sa svojim [[satelitskim (biologija)|'''satelitskim''']] '''fagom''', '''RS1''', uključujući:

* '''Replikacija''' (RstA),
* '''Integracija''' (RstB)
* '''Regulacija''': sprječavanje represije replikacije CTXφ (RstC), regulacija ekspresije gena (RstR),
* '''Pakovanje i sekrecija faga''' '''geni''' (Psh, Cep, OrfU, Ace i Zot), koji dijele strukturnu homologiju sa [[Ff fagima|Ff filamentoznim kolifagom]].&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;

Ovi geni omogućavaju replikaciju i sekreciju bakteriofaga CTXφ bez potrebe za ekscizijom profaga iz originalne bakterije domaćina. Kao rezultat toga, fag može horizontalno prenijeti gen koji kodira CTX na druge osjetljive ćelije zajedno s ostatkom genoma faga.&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;

==Primjena== 
B podjedinica toksina kolere (CTB) je relativno netoksična, što je čini vrijednim alatom u '''[[citologija|ćelijskoj]]''' i '''[[molekularna biologija|molekulskoj biologiji]]'''. Često se koristi kao '''neuronski traser''' zbog svoje sposobnosti vezivanja GM1 gangliozida na ćelijske membrane, što omogućava vizualizaciju '''neuronskih puteva'''.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Haigh |first1=Jessica L. |last2=Williamson |first2=Daniel J. |last3=Poole |first3=Emma |last4=Guo |first4=Yuan |last5=Zhou |first5=Dejian |last6=Webb |first6=Michael E. |last7=Deuchars |first7=Susan A. |last8=Deuchars |first8=Jim |last9=Turnbull |first9=W. Bruce |date=2020-06-04 |title=A versatile cholera toxin conjugate for neuronal targeting and tracing |journal=Chemical Communications |language=en |volume=56 |issue=45 |pages=6098–6101 |doi=10.1039/D0CC01085E |pmid=32355935 |issn=1364-548X|doi-access=free }}&lt;/ref&gt;

Pored toga, u '''istraživanju nervnih [[matične ćelije|matičnih ćelija]]''', uočeno je da CTB utiče na lokalizaciju '''[[transkripcijski faktor|transkripcijskog faktora]]''' '''[[HES3|Hes3]].'''&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Androutsellis-Theotokis |first1=Andreas |last2=Walbridge |first2=Stuart |last3=Park |first3=Deric M. |last4=Lonser |first4=Russell R. |last5=McKay |first5=Ronald D. G. |date=2010-05-26 |title=Cholera toxin regulates a signaling pathway critical for the expansion of neural stem cell cultures from the fetal and adult rodent brains |journal=PLOS ONE |volume=5 |issue=5 |article-number=e10841 |doi=10.1371/journal.pone.0010841 |doi-access=free |issn=1932-6203 |pmc=2877108 |pmid=20520777|bibcode=2010PLoSO...510841A }}&lt;/ref&gt;

===Vakcina===
Trenutno su dostupne dvije vakcine protiv kolere: '''Dukoral''' i '''Shanchol'''. Obje vakcine koriste cijele ubijene ''[[Vibrio cholerae|V. cholerae]]''' ćelije, međutim, Dukoral također sadrži '''rekombinantni kolerin toksin β (rCTB)'''. Neke studije sugeriraju da uključivanje rCTB-a može poboljšati efikasnost vakcine kod male djece (2-10) i produžiti trajanje zaštite. Međutim, za razliku od Shanchola, uključivanje rCTB-a u vakcine povećava troškove proizvodnje i zahtijeva stroge uslove skladištenja kako bi se spriječila degradacija.&lt;ref name=&quot;:12&quot; /&gt;

===Adjuvant vakcine===
Druga primjena CTB podjedinice može biti kao '''mukozna vakcina [[Imunološki adjuvant|adjuvant]]''' za druge vakcine. Pokazalo se da spajanje CTB-a i antigena poboljšava odgovor vakcine. Istraživanja na '''velikim životinjskim modelima''' podržavaju njegov potencijal za poboljšanje vakcina protiv '''bakterijskih infekcija''', '''virusnih infekcija''', '''alergija''' i '''[[dijabetesa]]'''. Ovo bi moglo omogućiti upotrebu CTB-a kao adjuvansa za vakcinaciju protiv mnogih vrsta bolesti. Posebno je pokazano da CTB inducira [[mukozna imunologija|mukozni]] [[humoralni imuni sistem|humoralni imuni]] odgovore, što ga čini obećavajućim kandidatom za vakcine usmjerene na '''mukozne patogene''' kao što je '''[[HIV]].&lt;ref name=&quot;:12&quot; /&gt;'''

=== Istraživanje biologije membrane ===

==== Struktura membrane i nanodomeni ====
Pokazano je da se B podjedinica toksina kolere preferencijalno veže za GM1 gangliozide koji se nalaze u '''[[lipidni splav|lipidnim splavovima]]'''. Grupiranjem GM1, CTB pomaže istraživačima da prouče kako se membrane organizuju u '''nanodomene''', dobijajući sve veći uvid u '''[[ćelijska signalizacija|ćelijsku signalizaciju]]''' i '''unutarćelijski ćelijski promet'''. Lipidne splavove je inače teško proučavati jer se razlikuju po veličini i životnom vijeku, a također su dio izuzetno dinamične komponente ćelija. Koristeći CTB kao marker, možemo bolje razumjeti svojstva i funkcije splavova i srodnih membranskih nanodomena. '''[[fluorescencija|Fluorescentna oznaka]]''' na CTB ili '''[[antitijelo]]-ciljane''' CTB komplekse da služe kao efikasni markeri za ovu svrhu.&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Kenworthy |first1=Anne K. |last2=Schmieder |first2=Stefanie S. |last3=Raghunathan |first3=Krishnan |last4=Tiwari |first4=Ajit |last5=Wang |first5=Ting |last6=Kelly |first6=Christopher V. |last7=Lencer |first7=Wayne I. |date=2021-08-03 |title=Cholera Toxin as a Probe for Membrane Biology |journal=Toxins |language=en |volume=13 |issue=8 |page=543 |doi=10.3390/toxins13080543 |doi-access=free |issn=2072-6651 |pmc=8402489 |pmid=34437414}}&lt;/ref&gt;

Osim toga, toksin kolere ima sposobnost generiranja i detekcije okolne '''zakrivljenosti membrane'''. Stoga se koristi kao važan alat i model u razumijevanju kako proteini pod utjecajem '''morfologije membrane''' utiču na nju.&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt;

====Endocitoza====
Toksin kolere ulazi u ćelije putem više '''[[endocitoza|endocitnih puteva]]''', uključujući:

* '''Zavisne od [[klatrin]]a''' (npr. jamice obložene [[klatrin]]om)
* '''Nezavisne od klatrina''' (npr. [[kaveole]], [[nosioci nezavisni od klatrina]] (CLIC), endocitne odjeljke obogaćene [[glikozilfosfatidilinozitol|GPI]] ([[GEEC]]), [[ARF6]]-posredovane i [[Brza endofilinom posredovana endocitoza|Brza endofilinom posredovana endocitoza]] (FEME)).

Iako tačan mehanizam kako toksin kolere pokreće ove endocitne puteve nije u potpunosti shvaćen, toksin služi kao važan alat za istraživanje ovih mehanizama. Proučavanje ovih puteva pomaže istraživačima da shvate kako patogeni i lijekovi ulaze u ćelije.&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt;

====Retrogradni transport====
Jedna od najvažnijih primjena CTB-a je proučavanje '''retrogradnog transporta'''. U početku se B-podjedinica veže za GM1 na '''[[plazmamembrana|plazmatskoj membrani]]
Kroz '''vezikulski transport''', GM1 nosi toksin retrogradno kroz '''sekretorni put''', u trans-Golgijevu mrežu (TGN) i [[endoplazmatski retikulum|endoplazmatski retikulum (ER)]]. Kada toksin stigne u ER, dio A-podjedinice se oslobađa iz B-podjedinice, što mu omogućava '''retro-translokaciju''' u '''citosol''' gdje inicira patogene efekte. Efikasan ulazak toksina u ćeliju omogućava praćenje fluorescentno označenih CTB i GM1 u realnom vremenu, pružajući uvid u '''intracelularni transport''' i '''sortiranje proteina''' i '''sortiranje lipida''' u [[Endocitoza|endocitotskom putu]]. Povećano razumijevanje ovih puteva može pomoći u dizajniranju ciljanih '''sistema za isporuku lijekova''' kao dijela kliničke primjene..&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Wernick |first1=Naomi L. B. |last2=Chinnapen |first2=Daniel J.-F. |last3=Cho |first3=Jin Ah |last4=Lencer |first4=Wayne I. |date=2010-03-05 |title=Cholera Toxin: An Intracellular Journey into the Cytosol by Way of the Endoplasmic Reticulum |journal=Toxins |language=en |volume=2 |issue=3 |pages=310–325 |doi=10.3390/toxins2030310 |doi-access=free |issn=2072-6651 |pmc=3153193 |pmid=22069586}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[AB5 toksin|AB5 toksin]]
* [[Enterotoksin]]
* [[Porodica termolabilnih enterotoksina|Termolabilni enterotoksin]]
* [[GM1]]
* [[ADP-ribozilacija]]
* [[Adenilil-ciklaza]]
* [[Ciklični adenozin-monofosfat]]
* [[Protein kinaza A]]
* [[CFTR]]
* [[G-protein]]
* [[Pertussis toksin]]
* [[Endocitoza]]
* [[Aksonalni transport|Retrogradni transport]]
* [[Protein disulfid-izomeraza|Protein disulfid izomeraza]]
* [[Kolera]]
* ''[[Vibrio cholerae]]''
* [[Toksoid|Toksoidna vakcina]]
* [[Imunski adjuvant]]
* [[Lipidni splav]]
* [[John Snow|John Snow (Doktor)]]
* [[Svjetska zdravstvena organizacija|SZO]]

== Reference ==
{{Reflist}}

== Vanjski linkovi ==
* De, Sambhu Nath. [https://www.nature.com/articles/1831533a0 Enterotoxicity of bacteria-free culture filtrate of Vibrio cholerae]. Nature. 30 May 1959. 183:1533–4.
* {{cite web |title=Cholera toxin | vauthors = McDowall J |date=Sep 2005 |series=Protein of the Month (POTM) |publisher=Protein Data Bank in Europe (PDBe) |url=http://www.ebi.ac.uk/interpro/potm/2005_9/Page1.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20190427110854/http://www.ebi.ac.uk/interpro/potm/2005_9/Page1.htm |archive-date=April 27, 2019}}
* {{cite journal |title=Cholera Toxin |date=Sep 2005 |series=Molecule of the Month (MOTM) | vauthors = Goodsell D |journal=RCSB Protein Data Bank |publisher=Protein Data Bank (PDB) |doi=10.2210/rcsb_pdb/mom_2005_9 |url=https://pdb101.rcsb.org/motm/69 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20111025124746/http://www.pdb.org/pdb/101/motm.do?momID=69 |archive-date=October 25, 2011|url-access=subscription }}
* {{MeSH name|Cholera+Toxin}}
* {{PDBe-KB2|P01555|Podjedinica A kolerinog enterotoksina}}
* {{PDBe-KB2|P01556|Podjedinica B kolerinog enterotoksina}}

{{Glikoziltransferaze}}
{{Toksini}}

[[Kategorija: Bakterijski proteini]]
[[Kategorija:Toksini]]</text>
      <sha1>byifpp8le2c2vhj3lemh9qsht7xsr7h</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3820519</id>
      <parentid>3820518</parentid>
      <timestamp>2026-03-28T11:30:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Exsiler</username>
        <id>178345</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Primjena */</comment>
      <origin>3820519</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31684" sha1="otffsqcfdhttckoynaj7edivi0uq0bt" xml:space="preserve">{{Infokutija protein
| Ime = Podjedinica A toksina kolere
| Opis_slike = 3D struktura toksina kolere. CTA je prikazan zelenom bojom, dok je CTB višebojan.
| Symbol     = ctxA
| EntrezGene = 944742
|Slika=Cholera feces.jpg
| UniProt    = P01555
| PDB        = 1S5B
| ECnumber   = 2.4.2.36
| CAS_number = 9012-63-9
| Wikidata   = Q189245
| RefSeq     = WP_001889387.1
}}
{{Infokutija protein
| Ime = Podjedinica B toksina kolere
| slika      = 1chq.jpg
| opis_slike    = 3D struktura podjedinice B toksina kolere (pogled odozgo sa uklonjenom podjedinicom CTA)
| Symbol     = ctxB
| EntrezGene = 944741
| UniProt    = P01556
| PDB        = 1CHP
| ECnumber   = 2.4.2.36
| CAS_number = 9012-63-9
| Wikidata   = Q189245
| RefSeq     = WP_000987577.1
}}
'''Kolera-toksin''' (također poznat kao kolerin toksin i koleragen, '''CTX, CTx''' i '''CT''') je snažan enterotoksin koji proizvodi [[bakterija]] ''[[Vibrio cholerae]]'', a uzrokuje tešku vodenastu dijareju i dehidraciju koji definiraju infekcije kolerom. Toksin je član porodice enterotoksina labilnih na toplinu i postoji kao multimerni toksin AB5 s jednom [[enzim]]ski aktivnom A podjedinicom i pet B podjedinica koje se vežu za receptore, a koje olakšavaju ulazak u ćeliju domaćina.&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Serrano |first1=Albert |last2=Guyette |first2=Jessica L. |last3=Heim |first3=Joel B. |last4=Taylor |first4=Michael |last5=Cherubin |first5=Patrick |last6=Krengel |first6=Ute |last7=Teter |first7=Ken |last8=Tatulian |first8=Suren A. |date=2022-01-07 |title=Holotoxin disassembly by protein disulfide isomerase is less efficient for Escherichia coli heat-labile enterotoxin than cholera toxin |journal=Scientific Reports |language=en |volume=12 |issue=1 |page=34 |doi=10.1038/s41598-021-03939-9 |pmid=34997016 |pmc=8741891 |bibcode=2022NatSR..12...34S |issn=2045-2322}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:02&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Safa |first1=Ashrafus |last2=Jime |first2=Jinath Sultana |last3=Shahel |first3=Farishta |date=2020 |title=Cholera toxin phage: structural and functional diversity between Vibrio cholerae biotypes |journal=AIMS Microbiology |volume=6 |issue=2 |pages=144–151 |doi=10.3934/microbiol.2020009 |issn=2471-1888 |pmc=7326730 |pmid=32617446}}&lt;/ref&gt;

==Historija==
{{glavni|Historija kolere}}
''[[Vibrio cholerae]]'' koji proizvode toksin kolere su uzročni [[patogen]]i agens drevne bolesti [[kolera]], prvobitno pronađene u Aziji i Evropi.&lt;ref&gt;{{cite book|last1=Siddique|first1=A.K.|last2=Cash|first2=Richard|chapter=Cholera Outbreaks in the Classical Biotype Era|title=Cholera Outbreaks|year=2014|editor-last1=Nair|editor-first1=G. Balakrish|editor-last2=Takeda|editor-first2=Yoshifumi|publisher=Springer|editor-last3=Aktories|editor-first3=Klaus|series=Current Topics in Microbiology and Immunology|volume=379|isbn=978-3-642-55404-9|doi=10.1007/82_2013_361|pages=1–16 |pmid=24368696 }}&lt;/ref&gt; [[Prva pandemija kolere|Prva moderna globalna pandemija]] pojavila se u delti [[Ganges]]a 1817. godine. [[Globalizacija]] koja se razvijala u devetnaestom stoljeću proširila ju je svijetom tokom sedam uzastopnih [[pandemija|pandemijskih]] godina. Kada je kolera stigla u [[London]], 1832. godine, njen prijenos nije bio dobro shvaćen, a mnogi su krivili [[teorija miazme|mijazmu]]. Ljekar, [[John Snow]] (1813–1858), bio je zagovornik kontaminacije vode kao uzroka njenog širenja – poznato je okončavajući epidemiju uklanjanjem ručke javne pumpe za vodu u centru Londona. Međutim, njegova teorija je prihvaćena tek godinama nakon njegove smrti, otkrićem bakterije ''Vibrio cholerae''.&lt;ref name=&quot;:22&quot;&gt;{{cite book|last1=Heggelund|first1=Julie E.|chapter=Chapter 7 - ''Vibrio cholerae'' and ''Escherichia coli'' heat-labile enterotoxins and beyond |date=2015-01-01|title=The Comprehensive Sourcebook of Bacterial Protein Toxins|pages=195–229|editor-last=Alouf |editor-first=Joseph |doi=10.1016/B978-0-12-800188-2.00007-0|location=Boston|publisher=Academic Press|isbn=978-0-12-800188-2 |last2=Bjørnestad |first2=Victoria A. |last3=Krengel |first3=Ute |edition=Fourth |editor2-last=Ladant |editor2-first=Daniel |editor3-last=Popoff |editor3-first=Michel R.}}&lt;/ref&gt;

=== Otkriće i izolacija ===
Otkriće toksina kolere se široko pripisuje [[Robert Koch|Robertu Kochu]], ljekaru i mikrobiologu. Koch je 1886. godine postavio hipotezu da ''[[Vibrio cholerae]]'' proizvodi supstancu koja uzrokuje simptome [[kolera|kolere]].&lt;ref name=&quot;:32&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Bharati |first1=Kaushik |last2=Ganguly |first2=Nirmal K. |date=2011 |title=Cholera toxin: a paradigm of a multifunctional protein |journal=The Indian Journal of Medical Research |volume=133 |issue=2 |pages=179–187 |issn=0971-5916 |pmc=3089049 |pmid=21415492}}&lt;/ref&gt; Međutim, izolaciju bakterije već je 30 godina ranije proveo italijanski anatom [[Filippo Pacini|Fillippo Pacini]], koji je potom objavio svoj rad na svom maternjem jeziku.&lt;ref name=&quot;:22&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Nair |first1=G. Balakrish |last2=Takeda |first2=Yoshifumi |date=2011 |title=Dr Sambhu Nath De: unsung hero |journal=The Indian Journal of Medical Research |volume=133 |issue=2 |page=127 |issn=0971-5916 |pmc=3089041 |pmid=21415484}}&lt;/ref&gt;

Godine 1951, [[Sambhu Nath De]] je potvrdio Kochovu hipotezu kroz Deovo istraživanje koje je uključivalo ubrizgavanje toplotom ubijene ''V. cholerae'' u kuniće. Iz ovog eksperimenta je utvrdio da se [[lipopolisaharid|endotoksin]] oslobađa kako se bakterija raspada i da je taj endotoksin odgovoran za simptome bolesti.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=De |first1=S. N. |last2=Sarkar |first2=J. K. |last3=Tribedi |first3=B. P. |date=1951 |title=An experimental study of the action of cholera toxin |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/path.1700630417 |journal=The Journal of Pathology and Bacteriology |language=en |volume=63 |issue=4 |pages=707–717 |doi=10.1002/path.1700630417 |pmid=14898376 |issn=1555-2039|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt; Zatim je 1959. godine De izveo sljedeći eksperiment, ubrizgavajući filtrat kulture &quot;V. cholerae&quot; bez bakterija u [[tanko crijevo]] kunića i time dokazujući postojanje toksina kolere nakupljanjem tekućine.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=De |first=S. N. |date=1959-05-30 |title=Enterotoxicity of bacteria-free culture-filtrate of ''Vibrio cholerae''|journal=Nature |volume=183 |issue=4674 |pages=1533–1534 |doi=10.1038/1831533a0 |issn=0028-0836 |pmid=13666809|bibcode=1959Natur.183.1533D }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Dutta |first1=N. K. |last2=Panse |first2=M. V. |last3=Kulkarni |first3=D. R. |date=1959 |title=Role of cholera a toxin in experimental cholera |journal=Journal of Bacteriology |volume=78 |issue=4 |pages=594–595 |doi=10.1128/jb.78.4.594-595.1959 |issn=0021-9193 |pmc=290591 |pmid=13818912}}&lt;/ref&gt;

=== Pročišćavanje i mehanizam ===
U sljedećoj deceniji, istraživački tim Richarda Finkelsteina uspješno je izolovao i pročistio toksin kolere (CT). Ovo istraživanje je identifikovalo holotoksin (AB&lt;sub&gt;5&lt;/sub&gt;) kao primarni aktivni agens, dok B&lt;sub&gt;5&lt;/sub&gt; oligomer nije imao unutrašnju toksičnost, ali je igrao ključnu ulogu u izazivanju simptoma kolere. Naknadne biohemijske metode potvrdile su složenu strukturu podjedinica toksina, što je dovelo do našeg trenutnog sveobuhvatnog razumijevanja njegovih mehanizama.&lt;ref name=&quot;:32&quot;/&gt;

Još jedna značajna prekretnica dogodila se 1973. godine kada su King i van Heyningen identifikovali gangliozid [[GM1|GM1]] kao CT receptor. Njihovi eksperimenti su otkrili da GM1 blokira sposobnost [[toksin]]a da poboljša propusnost kapilara u koži kunića, sprječavajući nakupljanje tečnosti u ligiranim crijevnim petljama kunića. Osim toga, otkrili su da receptor ometa njegov učinak na put [[adenilil-ciklaza|adenilil-ciklaze]] u crijevnom tkivu zamorca. Ovi nalazi bi pomogli u budućim istraživanjima medicinske primjene toksina, kroz sve detaljnije poznavanje njegovih funkcionalnih sposobnosti.&lt;ref name=&quot;:32&quot;/&gt;

=== Moderna relevantnost ===
Moderni sanitarni objekti su gotovo u potpunosti uklonili koleru iz industrijaliziranih zemalja, za razliku od ekonomski nerazvijenih regija gdje bolest godišnje odnosi preko 100.000 smrtnih slučajeva.&lt;ref name=&quot;:22&quot;/&gt; Bolest prvenstveno pogađa ljude koji žive u područjima s neadekvatnom [[WASH|sanitacijom vode]], [[rat|kontinuiranim sukobima]] i ograničenim [[pristup zdravstvenoj zaštiti|pristupom zdravstvenoj zaštiti]]. Istaknuti primjer je [[zemljotres na Haitiju 2010.]], koji je izazvao najgoru modernu epidemiju kolere nakon 10-mjesečnog perioda zakašnjenja.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Piarroux |first1=Renaud |last2=Moore |first2=Sandy |last3=Rebaudet |first3=Stanislas |date=2022-09-01 |title=Cholera in Haiti |journal=La Presse Médicale |series=History of modern pandemics |volume=51 |issue=3 |doi=10.1016/j.lpm.2022.104136 |pmid=35705115 |issn=0755-4982|doi-access=free }}&lt;/ref&gt;

Trenutno je zabilježeno preko 200 serotipova ''V. cholerae'', od kojih samo serotip O1 i O139 dovode do epidemijskih bolesti, dok se serotipovi koji uzrokuju sporadične epidemije nazivaju ne-O1/ne-O139 ''V. cholerae''. Serogrupa O1 ima dva različita biotipa, naime [[El Tor]] i klasični, i bila je uzrok svih sedam pandemija. O1 El Tor (soj 16961) je u velikoj mjeri zamijenio klasični biotip tokom početka sedme pandemije 1960-ih. Nadalje, serogrupa O139 pojavila se 1992. godine i ostaje rasprostranjena i danas.

=== Klinički i uticaj na javno zdravlje ===
Toksin kolere, glavni štetni faktor ''Vibrio cholerae'', uzrokuje [[Dijareja|vodenasti proljev]], koji postaje fatalan u roku od nekoliko sati ako se ne liječi. [[Svjetska zdravstvena organizacija]] prijavila je više od 730.000 slučajeva kolere i 5.100 smrtnih slučajeva u 33 zemlje od januara do novembra 2024.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Multi-country outbreak of cholera, External situation report #21 - 18 December 2024 |url=https://www.who.int/publications/m/item/multi-country-outbreak-of-cholera--external-situation-report--21---18-december-2024 |access-date=2025-04-11 |website=www.who.int |language=en}}&lt;/ref&gt; Povećana proizvodnja [[vakcina]] nije riješila problem stalne nestašice oralnih vakcina protiv kolere, što otežava programe preventivne [[vakcinacija|vakcinacije]]. Istraživanja pokazuju da endemske zemlje imaju 2,9 miliona slučajeva kolere, ali zvanični podaci vjerovatno potcjenjuju stvarni broj slučajeva.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Ali |first1=Mohammad |last2=Nelson |first2=Allyson R. |last3=Lopez |first3=Anna Lena |last4=Sack |first4=David A. |date=2015 |title=Updated global burden of cholera in endemic countries |journal=PLOS Neglected Tropical Diseases |volume=9 |issue=6 |doi=10.1371/journal.pntd.0003832 |doi-access=free |issn=1935-2735 |pmc=4455997 |pmid=26043000}}&lt;/ref&gt; Brojevi pokazuju dvostruku ulogu toksina u tome što kolera predstavlja i kritično medicinsko stanje i značajnu zabrinutost za javno zdravlje.

== Struktura ==
[[Datoteka:Cholera toxin structure.jpg|alt=|thumb|'''3D struktura toksina kolere''':  '''Zelena regija''' na vrhu predstavlja enzimski aktivnu '''A podjedinicu (ctxA),''' dok '''višebojna''' '''regija''' koja formira prsten na dnu predstavlja '''pentamernu B podjedinicu (ctxB)''', odgovornu za vezivanje za ćeliju domaćina.]]
Toksin kolere je klasični '''[[AB5 toksin|AB&lt;sub&gt;5&lt;/sub&gt;-tip]] heksamerni protein''' sastavljen od jedne enzimski aktivne '''A podjedinice''' i pet identičnih '''B podjedinica''' koje se vežu za receptor. Ova struktura veoma podsjeća na '''[[Porodica termolabilnih enterotoksina|termolabilni enterotoksin]] (LT)''' koji proizvodi ''[[Escherichia coli]]'', a njegove značajne sličnosti u sekvenci i funkciji potvrđuju njegovo zajedničko članstvo u porodici toksina AB&lt;sub&gt;5&lt;/sub&gt;.&lt;ref name=&quot;:22&quot; /&gt;

'''Podjedinica''' (UniProt: [https://www.uniprot.org/uniprotkb/P01555/entry P01555])''' sadrži 240 aminokiselina i teži približno '''28 [[Dalton (jedinica)|kDa]]'''. Proteolitički se cijepa u dva različita domena. '''CTA1''' (~22 kDa), '''enzimski aktivni globulasti domen'''. I, '''CTA2''' (~5,5 kDa), '''dugačka [[alfa-heliks]]''' koja veže CTA1 za prsten B podjedinice.&lt;ref name=&quot;:22&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:32&quot;/&gt;

Ovi domeni povezani su putem '''[[disulfid]]ne veze između Cys187 i Cys199'''. '''CTA1''' domen katalizira '''[[ADP-ribozilacija| ADP-ribozilaciju]] Arg201''' na [[Gs alfa podjedinica|Gsα podjedinici]] heterotrimernih [[G-protein]]a. Ovo zaključava '''[[adenil-ciklaza|adenilil-ciklazu]]''' u aktivnom stanju, podižući nivoe '''[[ciklični adenozin-monofosfat|cAMP]] ''' i pokrećući karakterističnu sekreciju tečnosti koja se vidi kod kolere. '''Katalitski ostatak''' unutar CTA1 je '''[[Glutaminska kiselina|Glu112]]''', smješten u klinastom naboru sastavljenom od dva [[Beta-list|β-lista]] i nekoliko heliksa.&lt;ref name=&quot;:5&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:32&quot;/&gt;
'''CTA2''' domen prolazi kroz centralnu poru pentamera B podjedinice i završava u '''[[KDEL (aminokiselinska sekvenca)|KDEL sekvenci]]''' (Lys-Asp-Glu-Leu), što olakšava '''[[endoplazmatski retikulum]] (ER)''' zadržavanje tokom '''[[retrogradni transport|retrogradnog transporta]]''', iako nije strogo neophodno za transport. Da bi se CTA1 translocirao u [[citosol]] i postao aktivan, '''[[disulfidna veza]] mora biti reducirana''' u ER. CTA1 zatim prolazi kroz '''djelimično rasklapanje''' i preuzima '''ER-povezanu degradaciju (ERAD)''' put za izvoz u citosol. Njegov '''nizak sadržaj lizina''' pomaže mu da izbjegne [[ubikvitinizacija|ubikvitinizaciju]] i degradaciju, omogućavajući mu da se ponovo savije i ispolji toksičnost.&lt;ref name=&quot;:02&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:32&quot;/&gt; Svaka '''B podjedinica (UniProt: [https://www.uniprot.org/uniprotkb/P01556/entry P01556])''' sastoji se od 103 aminokiseline i teži približno '''11 kDa''' nakon cijepanja [[signalni peptid|signalnog peptida]]. Pet B podjedinica formira '''pentamerni prsten u obliku krofne''' koji se specifično veže za '''GM1 gangliozidne receptore''' na površini crijevnih [[epitel]]nih ćelija. Vezivanje je poboljšano '''[[kooperativnost| kooperativnošću]] među podjedinicama''', što olakšava '''[[endocitoza|endocitozu]]''' i naknadni '''retrogradni transport''' kroz [[Golgijev aparat]] i ER.&lt;ref name=&quot;:5&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:22&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:32&quot; /&gt;

'''Trodimenzijska struktura''' holotoksina određena je 1995. godine od strane '''Zhanga i saradnika''' koristeći '''[[rendgenska kristalografija|rendgensku kristalografiju]] pri rezoluciji od 2,5 Å''' ([[PDB]]: '''[https://www.rcsb.org/structure/1XTC 1XTC]''')&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Zhang |first1=Rong-Guang |last2=Scott |first2=David L. |last3=Westbrook |first3=Mary L. |last4=Nance |first4=Sharon |last5=Spangler |first5=Brenda D. |last6=Shipley |first6=Graham G. |last7=Westbrook |first7=Edwin M. |date=1995-08-25 |title=The Three-dimensional Crystal Structure of Cholera Toxin |journal=Journal of Molecular Biology |volume=251 |issue=4 |pages=563–573 |doi=10.1006/jmbi.1995.0456 |pmid=7658473 |issn=0022-2836|doi-access=free }}&lt;/ref&gt; The '''Hol group''' determined it again at a '''1.9 Å resolution''', yielding a much improved geometry compared to the first structure determination.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=O'Neal |first1=Claire J. |last2=Amaya |first2=Edward I. |last3=Jobling |first3=Michael G. |last4=Holmes |first4=Randall K. |last5=Hol |first5=Wim G. J. |date=2004-04-01 |title=Crystal Structures of an Intrinsically Active Cholera Toxin Mutant Yield Insight into the Toxin Activation Mechanism |url=https://pubs.acs.org/doi/10.1021/bi0360152 |journal=Biochemistry |volume=43 |issue=13 |pages=3772–3782 |doi=10.1021/bi0360152 |pmid=15049684 |issn=0006-2960|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt;

==Patogeneza==
[[slika:CholeraToxin.png|thumb|Mehanizam djelovanja kolerinog toksina]]
Kolerni toksin (CT) inicira svoje toksične efekte vezivanjem za [[GM1 gangliozid]]ne receptore na površini [[crijevo|crijevnih epitelnih ćelija]] putem svog pentamera, podjedinice B. Ako GM1 nije prisutan ili je rijedak, CT može stupiti u interakciju s alternativnim fukoziliranim glikokonjugatima, kao što su [[Sialil-Lewis X|Lewis X]] i Lewis Y [[Lewisov sistem antigena|antigeni]], proširujući svoj kapacitet vezivanja za domaćina.&lt;ref name=&quot;:32&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Wands AM, Fujita A, McCombs JE, Cervin J, Dedic B, Rodriguez AC, Nischan N, Bond MR, Mettlen M, Trudgian DC, Lemoff A, Quiding-Järbrink M, Gustavsson B, Steentoft C, Clausen H, Mirzaei H, Teneberg S, Yrlid U, Kohler JJ |date=October 2015 |title=Fucosylation and protein glycosylation create functional receptors for cholera toxin |journal=eLife |volume=4|pmc=4686427 |pmid=26512888 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Cervin J, Wands AM, Casselbrant A, Wu H, Krishnamurthy S, Cvjetkovic A, Estelius J, Dedic B, Sethi A, Wallom KL, Riise R, Bäckström M, Wallenius V, Platt FM, Lebens M, Teneberg S, Fändriks L, Kohler JJ, Yrlid U |date=February 2018 |title=GM1 ganglioside-independent intoxication by Cholera toxin |journal=PLOS Pathogens |volume=14 |issue=2|doi=10.1371/journal.ppat.1006862 |pmc=5825173 |pmid=29432456 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Wands AM, Cervin J, Huang H, Zhang Y, Youn G, Brautigam CA, Matson Dzebo M, Björklund P, Wallenius V, Bright DK, Bennett CS, Wittung-Stafshede P, Sampson NS, Yrlid U, Kohler JJ |date=May 2018 |title=Fucosylated Molecules Competitively Interfere with Cholera Toxin Binding to Host Cells |journal=ACS Infectious Diseases |volume=4 |issue=5 |pages=758–770 |doi=10.1021/acsinfecdis.7b00085 |pmc=5948155 |pmid=29411974}}&lt;/ref&gt;

Nakon što se veže, cijeli holotoksin se endocitozira i podliježe retrogradnom transportu kroz [[Golgijev aparat]] do [[endoplazmatski retikulum| endoplazmatskog retikuluma]] (ER). U ER-u, A podjedinica (CTXA) se cijepa proteazama na CTA1 i CTA2, koji ostaju povezani disulfidnom vezom između Cys187 i Cys199. ER-rezidentna oksidoreduktaza [[Protein disulfid-izomeraza|protein disulfid izomeraza]] (PDI), uz pomoć [[ERO1L|Ero1]], reducira ovu vezu, oslobađajući katalitski aktivni CTA1 domen.&lt;ref name=&quot;:32&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Tsai B, Rapoport TA |date=October 2002 |title=Unfolded cholera toxin is transferred to the ER membrane and released from protein disulfide isomerase upon oxidation by Ero1 |journal=The Journal of Cell Biology |volume=159 |issue=2 |pages=207–216 |doi=10.1083/jcb.200207120 |pmc=2173060 |pmid=12403808 |s2cid=3111310}}&lt;/ref&gt;

CTA1 se djelomično rasklapa i koristi put degradacije povezan s ER-om (ERAD) za translokaciju u citosol putem [[Sec61]] translokona. Za razliku od tipičnih ERAD supstrata, CTA1 izbjegava [[ubikvitinizacija|ubikvitinizaciju]] zbog niskog sadržaja [[lizin]]a, što mu omogućava ponovno [[savijanje proteina|savijanje]] u [[citosol]]u umjesto da ga [[proteasom]] razgradi.&lt;ref name=&quot;:12&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Worthington |first1=Zoë E. V. |last2=Carbonetti |first2=Nicholas H. |date=2007 |title=Evading the proteasome: absence of lysine residues contributes to pertussis toxin activity by evasion of proteasome degradation |journal=Infection and Immunity |volume=75 |issue=6 |pages=2946–2953 |doi=10.1128/IAI.02011-06 |issn=0019-9567 |pmc=1932868 |pmid=17420233}}&lt;/ref&gt;

CTA1 se veže za ARF6-[[GTP]] ([[ARF6|ADP-ribozilacijski faktor 6]]) u citosolu, što inducira [[konformacijska promjena| konformacijsku promjenu]] koja otkriva njegovo [[aktivno mjesto]]. CTA1 zatim katalizira [[ADP]]-ribozilaciju Arg201 na Gαs podjedinici heterotrimernih [[G-protein]]a, koristeći NAD&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; kao supstrat. Ova [[posttranslacijska modifikacija]] inhibira hidrolizu GTP-a, zaključavajući Gsα u njegovom aktivnom GTP-vezanom stanju i kontinuirano stimulirajući [[adenilil-ciklaza|adenilil-ciklazu]].&lt;ref name=&quot;O'Neal_20052&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=O'Neal CJ, Jobling MG, Holmes RK, Hol WG |date=August 2005 |title=Structural basis for the activation of cholera toxin by human ARF6-GTP |journal=Science |volume=309 |issue=5737 |pages=1093–1096 |bibcode=2005Sci...309.1093O |doi=10.1126/science.1113398 |pmid=16099990 |s2cid=8669389}}&lt;/ref&gt;

Ovo dramatično povećava nivoe unutarćelijskogg 3',5'-cikličnog AMP-a ([[Ciklični adenozin-monofosfat|cAMP]]), aktivirajući protein kinazu A ([[Protein-kinaza A|PKA]]). PKA fosforilira i aktivira hloridne kanale [[regulator transmembranske provodljivosti cistaste fibroze|CFTR]], promovirajući lučenje Cl&lt;sup&gt;-&lt;/sup&gt;, HCO&lt;sub&gt;3&lt;/sup&gt;&lt;sup&gt;-&lt;/sup&gt;, Na&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; i vode u crijevni lumen. Osim toga, inhibira se unos Na&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; i vode od strane enterocita, što rezultira karakterističnom obilnom vodenastom [[dijareja|dijarejom]] (do 1–2 litra na sat), doprinoseći teškoj dehidraciji i [[elektrolit]]nom disbalansu kod pacijenata sa kolerom.&lt;ref name=&quot;:32&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Sanchez |first1=Joaquin |last2=Holmgren |first2=Jan |date=2011 |title=Cholera toxin - a foe &amp; a friend |journal=The Indian Journal of Medical Research |volume=133 |issue=2 |pages=153–163 |issn=0971-5916 |pmc=3089046 |pmid=21415489}}&lt;/ref&gt;
Sličan mehanizam je uočen kod [[pertussis toksin]] akoji proizvodi ''[[Bordetella pertussis]]'', još jedan član AB&lt;sub&gt;5&lt;/sub&gt; porodice. Međutim, umjesto da cilja Gsα, pertussis toksin ADP-ribozilira Giα podjedinicu, sprječavajući je da inhibira adenilil-ciklazu. To, zauzvrat, dovodi do povećanja nivoa [[cAMP]]-a putem različitog, ali povezanog mehanizma..&lt;ref name=&quot;:12&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite book |title=Medical physiology: a cellular and molecular approach |vauthors=Boron WF, Boulpaep EL |date=2009 |publisher=Saunders/Elsevier |edition=2nd |location=Philadelphia, Pennsylvania}}&lt;/ref&gt;

==Porijeklo==
Gen toksina kolere (''''''ctxAB''')'' je uveden u ''V. cholerae'' putem [[horizontalni transfer gena| horizontalnog transfera gena]] putem virusa poznatog kao [[CTXφ bakteriofag]]. [[Virulencija|Virulentni]] Sojevi ''V. cholerae'' ([[serogrupa]] O1 i O139) sadrže integrirane gene iz ovog [[CTXφ bakteriofag|bakteriofaga]], uključujući ''ctxAB'' i druge gene faga.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Davis BM, Waldor MK | title = Filamentous phages linked to virulence of Vibrio cholerae | journal = Current Opinion in Microbiology | volume = 6 | issue = 1 | pages = 35–42 | date = February 2003 | pmid = 12615217 | doi = 10.1016/S1369-5274(02)00005-X }}&lt;/ref&gt; Nadalje, integrirani CTXφ genom dijeli gene sa svojim [[satelitskim (biologija)|'''satelitskim''']] '''fagom''', '''RS1''', uključujući:

* '''Replikacija''' (RstA),
* '''Integracija''' (RstB)
* '''Regulacija''': sprječavanje represije replikacije CTXφ (RstC), regulacija ekspresije gena (RstR),
* '''Pakovanje i sekrecija faga''' '''geni''' (Psh, Cep, OrfU, Ace i Zot), koji dijele strukturnu homologiju sa [[Ff fagima|Ff filamentoznim kolifagom]].&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;

Ovi geni omogućavaju replikaciju i sekreciju bakteriofaga CTXφ bez potrebe za ekscizijom profaga iz originalne bakterije domaćina. Kao rezultat toga, fag može horizontalno prenijeti gen koji kodira CTX na druge osjetljive ćelije zajedno s ostatkom genoma faga.&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;

==Primjena== 
B podjedinica toksina kolere (CTB) je relativno netoksična, što je čini vrijednim alatom u '''[[citologija|ćelijskoj]]''' i '''[[molekularna biologija|molekulskoj biologiji]]'''. Često se koristi kao '''neuronski traser''' zbog svoje sposobnosti vezivanja GM1 gangliozida na ćelijske membrane, što omogućava vizualizaciju '''neuronskih puteva'''.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Haigh |first1=Jessica L. |last2=Williamson |first2=Daniel J. |last3=Poole |first3=Emma |last4=Guo |first4=Yuan |last5=Zhou |first5=Dejian |last6=Webb |first6=Michael E. |last7=Deuchars |first7=Susan A. |last8=Deuchars |first8=Jim |last9=Turnbull |first9=W. Bruce |date=2020-06-04 |title=A versatile cholera toxin conjugate for neuronal targeting and tracing |journal=Chemical Communications |language=en |volume=56 |issue=45 |pages=6098–6101 |doi=10.1039/D0CC01085E |pmid=32355935 |issn=1364-548X|doi-access=free }}&lt;/ref&gt;

Pored toga, u '''istraživanju nervnih [[matične ćelije|matičnih ćelija]]''', uočeno je da CTB utiče na lokalizaciju '''[[transkripcijski faktor|transkripcijskog faktora]]''' '''[[HES3|Hes3]].'''&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Androutsellis-Theotokis |first1=Andreas |last2=Walbridge |first2=Stuart |last3=Park |first3=Deric M. |last4=Lonser |first4=Russell R. |last5=McKay |first5=Ronald D. G. |date=2010-05-26 |title=Cholera toxin regulates a signaling pathway critical for the expansion of neural stem cell cultures from the fetal and adult rodent brains |journal=PLOS ONE |volume=5 |issue=5 |doi=10.1371/journal.pone.0010841 |doi-access=free |issn=1932-6203 |pmc=2877108 |pmid=20520777|bibcode=2010PLoSO...510841A }}&lt;/ref&gt;

===Vakcina===
Trenutno su dostupne dvije vakcine protiv kolere: '''Dukoral''' i '''Shanchol'''. Obje vakcine koriste cijele ubijene ''[[Vibrio cholerae|V. cholerae]]''' ćelije, međutim, Dukoral također sadrži '''rekombinantni kolerin toksin β (rCTB)'''. Neke studije sugeriraju da uključivanje rCTB-a može poboljšati efikasnost vakcine kod male djece (2-10) i produžiti trajanje zaštite. Međutim, za razliku od Shanchola, uključivanje rCTB-a u vakcine povećava troškove proizvodnje i zahtijeva stroge uslove skladištenja kako bi se spriječila degradacija.&lt;ref name=&quot;:12&quot; /&gt;

===Adjuvant vakcine===
Druga primjena CTB podjedinice može biti kao '''mukozna vakcina [[Imunološki adjuvant|adjuvant]]''' za druge vakcine. Pokazalo se da spajanje CTB-a i antigena poboljšava odgovor vakcine. Istraživanja na '''velikim životinjskim modelima''' podržavaju njegov potencijal za poboljšanje vakcina protiv '''bakterijskih infekcija''', '''virusnih infekcija''', '''alergija''' i '''[[dijabetesa]]'''. Ovo bi moglo omogućiti upotrebu CTB-a kao adjuvansa za vakcinaciju protiv mnogih vrsta bolesti. Posebno je pokazano da CTB inducira [[mukozna imunologija|mukozni]] [[humoralni imuni sistem|humoralni imuni]] odgovore, što ga čini obećavajućim kandidatom za vakcine usmjerene na '''mukozne patogene''' kao što je '''[[HIV]].&lt;ref name=&quot;:12&quot; /&gt;'''

=== Istraživanje biologije membrane ===

==== Struktura membrane i nanodomeni ====
Pokazano je da se B podjedinica toksina kolere preferencijalno veže za GM1 gangliozide koji se nalaze u '''[[lipidni splav|lipidnim splavovima]]'''. Grupiranjem GM1, CTB pomaže istraživačima da prouče kako se membrane organizuju u '''nanodomene''', dobijajući sve veći uvid u '''[[ćelijska signalizacija|ćelijsku signalizaciju]]''' i '''unutarćelijski ćelijski promet'''. Lipidne splavove je inače teško proučavati jer se razlikuju po veličini i životnom vijeku, a također su dio izuzetno dinamične komponente ćelija. Koristeći CTB kao marker, možemo bolje razumjeti svojstva i funkcije splavova i srodnih membranskih nanodomena. '''[[fluorescencija|Fluorescentna oznaka]]''' na CTB ili '''[[antitijelo]]-ciljane''' CTB komplekse da služe kao efikasni markeri za ovu svrhu.&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Kenworthy |first1=Anne K. |last2=Schmieder |first2=Stefanie S. |last3=Raghunathan |first3=Krishnan |last4=Tiwari |first4=Ajit |last5=Wang |first5=Ting |last6=Kelly |first6=Christopher V. |last7=Lencer |first7=Wayne I. |date=2021-08-03 |title=Cholera Toxin as a Probe for Membrane Biology |journal=Toxins |language=en |volume=13 |issue=8 |page=543 |doi=10.3390/toxins13080543 |doi-access=free |issn=2072-6651 |pmc=8402489 |pmid=34437414}}&lt;/ref&gt;

Osim toga, toksin kolere ima sposobnost generiranja i detekcije okolne '''zakrivljenosti membrane'''. Stoga se koristi kao važan alat i model u razumijevanju kako proteini pod utjecajem '''morfologije membrane''' utiču na nju.&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt;

====Endocitoza====
Toksin kolere ulazi u ćelije putem više '''[[endocitoza|endocitnih puteva]]''', uključujući:

* '''Zavisne od [[klatrin]]a''' (npr. jamice obložene [[klatrin]]om)
* '''Nezavisne od klatrina''' (npr. [[kaveole]], [[nosioci nezavisni od klatrina]] (CLIC), endocitne odjeljke obogaćene [[glikozilfosfatidilinozitol|GPI]] ([[GEEC]]), [[ARF6]]-posredovane i [[Brza endofilinom posredovana endocitoza|Brza endofilinom posredovana endocitoza]] (FEME)).

Iako tačan mehanizam kako toksin kolere pokreće ove endocitne puteve nije u potpunosti shvaćen, toksin služi kao važan alat za istraživanje ovih mehanizama. Proučavanje ovih puteva pomaže istraživačima da shvate kako patogeni i lijekovi ulaze u ćelije.&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt;

====Retrogradni transport====
Jedna od najvažnijih primjena CTB-a je proučavanje '''retrogradnog transporta'''. U početku se B-podjedinica veže za GM1 na '''[[plazmamembrana|plazmatskoj membrani]]
Kroz '''vezikulski transport''', GM1 nosi toksin retrogradno kroz '''sekretorni put''', u trans-Golgijevu mrežu (TGN) i [[endoplazmatski retikulum|endoplazmatski retikulum (ER)]]. Kada toksin stigne u ER, dio A-podjedinice se oslobađa iz B-podjedinice, što mu omogućava '''retro-translokaciju''' u '''citosol''' gdje inicira patogene efekte. Efikasan ulazak toksina u ćeliju omogućava praćenje fluorescentno označenih CTB i GM1 u realnom vremenu, pružajući uvid u '''intracelularni transport''' i '''sortiranje proteina''' i '''sortiranje lipida''' u [[Endocitoza|endocitotskom putu]]. Povećano razumijevanje ovih puteva može pomoći u dizajniranju ciljanih '''sistema za isporuku lijekova''' kao dijela kliničke primjene..&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Wernick |first1=Naomi L. B. |last2=Chinnapen |first2=Daniel J.-F. |last3=Cho |first3=Jin Ah |last4=Lencer |first4=Wayne I. |date=2010-03-05 |title=Cholera Toxin: An Intracellular Journey into the Cytosol by Way of the Endoplasmic Reticulum |journal=Toxins |language=en |volume=2 |issue=3 |pages=310–325 |doi=10.3390/toxins2030310 |doi-access=free |issn=2072-6651 |pmc=3153193 |pmid=22069586}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[AB5 toksin|AB5 toksin]]
* [[Enterotoksin]]
* [[Porodica termolabilnih enterotoksina|Termolabilni enterotoksin]]
* [[GM1]]
* [[ADP-ribozilacija]]
* [[Adenilil-ciklaza]]
* [[Ciklični adenozin-monofosfat]]
* [[Protein kinaza A]]
* [[CFTR]]
* [[G-protein]]
* [[Pertussis toksin]]
* [[Endocitoza]]
* [[Aksonalni transport|Retrogradni transport]]
* [[Protein disulfid-izomeraza|Protein disulfid izomeraza]]
* [[Kolera]]
* ''[[Vibrio cholerae]]''
* [[Toksoid|Toksoidna vakcina]]
* [[Imunski adjuvant]]
* [[Lipidni splav]]
* [[John Snow|John Snow (Doktor)]]
* [[Svjetska zdravstvena organizacija|SZO]]

== Reference ==
{{Reflist}}

== Vanjski linkovi ==
* De, Sambhu Nath. [https://www.nature.com/articles/1831533a0 Enterotoxicity of bacteria-free culture filtrate of Vibrio cholerae]. Nature. 30 May 1959. 183:1533–4.
* {{cite web |title=Cholera toxin | vauthors = McDowall J |date=Sep 2005 |series=Protein of the Month (POTM) |publisher=Protein Data Bank in Europe (PDBe) |url=http://www.ebi.ac.uk/interpro/potm/2005_9/Page1.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20190427110854/http://www.ebi.ac.uk/interpro/potm/2005_9/Page1.htm |archive-date=April 27, 2019}}
* {{cite journal |title=Cholera Toxin |date=Sep 2005 |series=Molecule of the Month (MOTM) | vauthors = Goodsell D |journal=RCSB Protein Data Bank |publisher=Protein Data Bank (PDB) |doi=10.2210/rcsb_pdb/mom_2005_9 |url=https://pdb101.rcsb.org/motm/69 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20111025124746/http://www.pdb.org/pdb/101/motm.do?momID=69 |archive-date=October 25, 2011|url-access=subscription }}
* {{MeSH name|Cholera+Toxin}}
* {{PDBe-KB2|P01555|Podjedinica A kolerinog enterotoksina}}
* {{PDBe-KB2|P01556|Podjedinica B kolerinog enterotoksina}}

{{Glikoziltransferaze}}
{{Toksini}}

[[Kategorija: Bakterijski proteini]]
[[Kategorija:Toksini]]</text>
      <sha1>otffsqcfdhttckoynaj7edivi0uq0bt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kolerin toksin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>532595</id>
    <redirect title="Kolera-toksin" />
    <revision>
      <id>3820508</id>
      <timestamp>2026-03-28T11:21:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Exsiler</username>
        <id>178345</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Kolera-toksin]]</comment>
      <origin>3820508</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="29" sha1="qwhgjcsbkjsdfxj371blwqromug7olb" xml:space="preserve">#Preusmjeri [[Kolera-toksin]]</text>
      <sha1>qwhgjcsbkjsdfxj371blwqromug7olb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Koleragen</title>
    <ns>0</ns>
    <id>532596</id>
    <redirect title="Kolera-toksin" />
    <revision>
      <id>3820510</id>
      <timestamp>2026-03-28T11:22:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Exsiler</username>
        <id>178345</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Kolera-toksin]]</comment>
      <origin>3820510</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="29" sha1="qwhgjcsbkjsdfxj371blwqromug7olb" xml:space="preserve">#Preusmjeri [[Kolera-toksin]]</text>
      <sha1>qwhgjcsbkjsdfxj371blwqromug7olb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>CTX</title>
    <ns>0</ns>
    <id>532597</id>
    <redirect title="Kolera-toksin" />
    <revision>
      <id>3820511</id>
      <timestamp>2026-03-28T11:22:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Exsiler</username>
        <id>178345</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Kolera-toksin]]</comment>
      <origin>3820511</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="29" sha1="qwhgjcsbkjsdfxj371blwqromug7olb" xml:space="preserve">#Preusmjeri [[Kolera-toksin]]</text>
      <sha1>qwhgjcsbkjsdfxj371blwqromug7olb</sha1>
    </revision>
  </page>
</mediawiki>